Medical 101 by medical cg

5. SEPTEMBAR 2017. GODINA IX BROJ 101

1.00

www.medicalcg.me

Montesori metod vaspitanja Koliko sna je djetetu potrebno Masna jetra Krvarenje iz nosa Bol u peti PreporuÄ?eni unos soli

VI sajam

edicine

19, 20, 21. oktobar 2017. - Hotel Hilton, Podgorica

Manja doza. Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

CALIMS projekti – farmakovigilanca Mr ph Maja Stanković 10 – 11 Masna jetra Dr sci med. Velimir Milošević 12 – 13 Prevencijom do zdravlja Dr Biljana Ivelja 16 – 17 Novorođenče Dr Snežana Grubač 20 – 21 Higijena spavanja kod djece Dr Nina Pejović Mandić 22 – 23 Autistički poremećaji Dr Jelena Šćekić 24 – 25 Krvarenje iz nosa Prim. dr Sabahudin Pupović 26 – 27 Roditeljska uloga Andrijana Barović, spec. pedagog 28 – 29 Montesori metod vaspitanja Dragana Marković, spec. pedagog 30 – 31 Fibrocistična dojka Dr Verica Stanišić 44 – 45 Hirurški tretman endometroze Dr Igor Gogić 46 – 47 Gonoreja – antibiotici Dr Olivera Simić Kovačević 48 – 49 Preporučeni unos soli Mr sci dr Zorica Đorđević 54 – 55 Nadbubrežne žlijezde Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović 56 – 57 Štitasta žlijezda – uticaj na rad mozga Prof. dr Miloš Žarković 58 – 59 Metakognitivni trening Mr sci Azra Deljković, spec. psihijatar Mr sci Berina Mrzić, psiholog 60 – 62 Bol u peti Dr Pero Mitrović 66 - 67

VI sajam

edicine

19, 20, 21. oktobar 2017. - Hotel Hilton, Podgorica

Pokrovitelj:

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

Organizator: Medical CG Informacije na tel.: 00382 20 238 841, 067 395 032 redakcija@medicalcg.me

www.medicalcg.me

PRUÅ½I RUKU ZA Å½IVOT! DARUJ KRV

) / / - / # - 0 1 ( / 3 / / 1 / 0 4

/ 0 1 + / 0 1 0 0 4 1 , / 3 0 / /

/ 1 / 0 1

. / 0

" " ! $% $#" %

ZANIMLJIVOSTI

Heklani oktopod je dio finske zdravstvene zaštite

Heklani oktopodi su odnedavno postali dio finske zdravstvene zaštite. Nakon što su se prvi put pojavili na neonatalnoj njezi za razvoj koordinacije ruku, igračke sa pipcima postaju glavne među njegovateljima bolesnika sa demencijom. Mekane igračke su sjajno rješenje za pacijente sa gubitkom pamćenja, koji izvlače cjevčice sa ruku i tijela nakon operacija. Problem nevoljnog samopovređivanja među pacijentima naročito je akutan nakon operacije, a ljudi tada mogu da imaju čak desetak različitih cjevčica na tijelu. Finsko rješenje za ove probleme i za bebe i starije osobe su isheklane hobotnice kojima su ruke pacijenata zaokupljene i sprečavaju ih da izvlače cjevčice koje su od vitalnog značaja za njihovo zdravlje. Glavna medicinska sestra u bolnici Kokoli, Joxana Kuopala većinu svog slobodnog vremena provodi heklajući oktopode za svoje pacijente. Podnijela je i zahtjev preko Fejsbuka ljudima koji vole da heklaju kako bi pomogli bolnici sa slatkim hobotnicama. Ona kaže da su šarmantni mali oktopodi doveli do značajnog pada u vađenju cjevčica, čak do 80 odsto. S obzirom na to da stariji pacijenti imaju slabije i tanje vene, vuneni oktopodi su blag i efikasan način izbjegavanja nepotrebnih povreda, jer većina pacijenata hirurške jedinice u Kokoli odmah prihvata pufnaste pipke i neprestano ih drži tokom dana. Poslije toga ovi pomagači postaju lična svojina pacijenata. Kako bi zaštitili pacijente u najgorim slučajevima, osoblje dobija dozvolu od ljekara da vezuje ruke pacijenata što je danas rijetkost u Finskoj.

Nova istraživanja o kafi Pijenje tri šoljice kafe dnevno možda pozitivno da utiče na dugovječnost, tvrdi studija kojom je obuhvaćeno pola miliona Evropljana. Istraživanje naučnika Međunarodne agencije za istraživanje raka sa Imperijalnog Koledža u Londonu, objavljeno u magazinu Annals of Internal Medicine, pokazalo je da dodatna šoljica kafe može da produži nečiji životni vijek, čak i ako je u pitanju kafa bez kofeina. Međutim, stručnjaci su skeptični i ističu da je nemoguće sa sigurnošću reći da li kafa ima zaštitni efekat prije nego zdrav način života kafopija. Oni kažu da za sada nije potrebno piti dodatnu šoljicu kafe. Ono što je njihovo istraživanje pokazalo jeste da postoji povezanost između više kafe i smanjenja rizika od smrti, naročito kod bolesti srca i stomaka. Ovaj zaključak izveli su analizirajući podatke zdravih ljudi starijih od 35 godina iz deset evropskih zemalja. Ispitanici su na početku studije odgovarali na to koliko kafe planiraju da piju svakodnevno, a onda bi bio posmatran

njihov način i dužina života. Prof. Dejvid Špigelhalter sa Kembridža kaže da, ako zaista kafa produžava životni vijek, to bi značilo da dodatna šoljica kafe svakoga dana u prosjeku dodaje tri mjeseca života muškarcima i oko mjesec dana ženama. On se, međutim, ograđuje dok studija ne bude potvrđena nekim drugim jasnijim faktorima. Možda se osobe koje piju tri kafe dnevno više socializuju, pa to popravlja njihovo ukupno stanje. Međutim, s druge strane, istraživači su otkrili da su žene koje su pile veće količine kafe imale veću stopu raka jajnika. Studija je, inače, isključila bolesne od dijabetesa, srčanih bolesti ili šloga. Prethodne studije davale su kontradiktorne rezultate. Kofein utiče različito i na zdrave ljude, mada većina kaže da ih on čini budnim. Iako ne postoji ograničenje unosa kafe, britanski naučnici kažu da bi trudnice trebalo da ne unose više od 200 mg kofeina dnevno, a i postoje slučajevi u SAD kada su osobe umrle od unosa prevelike doze kofeina u kratkom roku.

IZ MEDICINE Osobe sa sela manje obolijevaju od upalnih bolesti crijeva

Kanadski naučnici sa Children Hospital of Eastrern Ontario u Ottawi objavili su u časopisu American Journal of Gastroenterology rezultati studije koja opisuje rizike obolijevanja od upalnih bolesti crijeva ljudi koji žive u gradu i na selu. Kako se pokazalo, manji rizik za upalne bolesti crijeva imaju osobe koje žive u ruralnim krajevima, u odnosu na osobe koje žive u gradovima. Pojava je najizraženija kod djece mlađe od 10 godina. Podaci za studiju prikupljeni su sa 45500 pacijenata sa bolestima crijeva. Jedno od objašnjenja je odsutnost određenih sojeva crijevnih bakterija kod osoba odraslih u sterilnijim uslovima.

Pivo pomaže povučenim osobama

Švajcarski naučnici sa Univerziteta u Baselu sproveli su ispitivanje o uticaju alkohola na društveni život. U studiji objavljenoj u časopisu Psychopharmacology je učestvovalo 60 muškaraca i žena koji su pili alkoholno i bezalkoholno pivo, a potom rješavali testove poput prepoznavanja lica, testa empatije, privlačnosti i različitih zadataka. Veća otvorenost, veselost i želja za druženjem bila je u grupi koja je konzumirala alkoholno pivo. Pivo je povećalo njihovu empatiju, a pomoglo je i onima koji su u početku bili povučeni. Fotografije seksualnog sadržaja činile su se ugodnije ispitanicima koji su pili alkoholno pivo, dok su ih manje ugodnima i neutralnim smatrali u grupi sa bezalkoholnim pivom.

Pozitivnim mislima možemo da popravimo zdravlje Sve što postoji predstavlja neku vrstu informacije, određen kod na osnovu koga se odvijaju različiti procesi. Ljudski organizam funkcioniše upravo na osnovu brojnih informacija koje postoje kao zapisi u našim genima i DNK, ili ih svjesno i nesvjesno šaljemo organizmu. Naše, ali i tuđe misli imaju uticaj na svaku našu ćeliju, pa samim tim i na cio organizam. Misli predstavljaju određenu vrstu informacija koje mogu da budu uzrok mnogih negativnih stanja, bolesti, neprilika ili negativnih zbivanja bilo koje vrste. Kada su informacije kojima raspolažemo i koje šaljemo sebi i drugima pozitivne, sve je u balansu i naše zdravstveno stanje je optimalno. Ali ako su informacije negativne, one mogu da prouzrokuju niz neprijatnih stanja i događaja. Problematici otkrivanja negativnih informacija, dijagnostifikovanju zdravstvenih i drugih posljedica, kao i vraćanju na prvobitno - zdravo stanje, ruski naučnik Genadij Jakovljević Temnjikov, doktor medicinskih i socijalnih nauka, psihoterapeut, profesor i akademik, posvetio je više od trideset godina rada. Do ove tehnike, koju su nazvali Infoterapija, dr Temnjikov i njegov tim došli su nakon dugogodišnjih naučnih ispitivanja koja su sprovodili na ćelijama pomoću atomskih mikoroskopa najviše tehnološke kategorije. Tako su došli do otkrića da ćelija pamti i da umije da razmišlja, a daljim ispitivanjima dokazali su da na rad svake pojedinačne ćelije, pa tako i cijlog organzima, utiču informacije koje dolaze spolja ili iznutra. Informacije o kojima priča dr Temnjikov nisu samo one kojih smo svjesni, koje možemo da čujemo ili sami kreiramo, već su to informacije koje ćelije i organi mogu da prenose jedni drugima. Naučna ispitivanja su i dokazala da bolesna ćelija često širi informaciju o bolesti te tako zarazi okolne ćelije, što je najprimjetnije kod kancera koji sa vremenom može da metastazira. Međutim, to nije sve. Ovakve informacije ne prenose se samo unutar jednog organizma, već i s jedne osobe na drugu. Dr Temnjikov zato tvrdi da je neophodno da naučimo da se zaštitimo od negativnih informacija i da ih ne propuštamo u svoj sistem. - Kada je riječ o unutrašnjim informacijama, to mogu da budu naše misli, kao i zapisi u ćelijama koje utiču jedna na drugu. Kada pričamo o spoljašnjim informacijama, misli se na sve što spolja djeluje na nas. To mogu biti virusi i bakterije koji nam preko disajnog i ostalih sistema napadaju organizam, ali i tuđe misli koje djeluju na nas - kaže dr Temnjikov.

CALIMS PROJEKTI POSVEĆENI JAČANJU SISTEMA FARMAKOVIGILANCE U CRNOJ GORI Mr ph. Maja Stanković Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Odjeljenje za farmakovigilancu Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) je u drugoj polovini jula, u saradnji sa Evropskom komisijom - Program za sprovođenje pomoći i razmjenu informacija (TAIEX – Technical Assistance and Information Exchange instrument) uspješno realizovala drugi projekat posvećen jačanju institucionalnih kapaciteta na području farmakovigilance. Prvi projekat, koji je realizovan početkom novembra 2016. godine je organizovan u vidu radionice za zdravstvene radnike, kao ključne učesnike u sistemu farmakovigilance. Zdravstveni radnici su nezamjenljiv i nepresušan izvor informacija za nadležne Agencije za ljekove i farmaceutske kompanije o bezbjednosti terapije koju propisuju/izdaju/primjenjuju na pacijentima. Radionica je okupila veliki broj zdravstvenih radnika, od kojih su većina imenovani koordinatori za farmakovigilancu i članovi Komisija za kontrolu kvaliteta zdravstvenih usluga u zdravstvenim ustanovama. Specijalnu pozivnicu da prisustvuju ovom skupu dobili su zdravstveni radnici koji su CALIMS tokom 2015. godine prijavili najveći broj sumnji na neželjena dejstva ljekova. Na taj način CALIMS dodatno motiviše zdravstvene radnike da i ubuduće prijavljuju neželjena dejstva, na koja posumnjaju u svom radu. Prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova je afirmativno za svaku zdravstvenu ustanovu i predstavlja jedan od kriterijuma

TAIEX radionica "Jačanje sistema farmakovigilance u Crnoj Gori"

kvaliteta njenog rada. U dvodnevnoj radionici svoja znanja i iskustva našim zdravstvenim radnicima prenijeli su uvaženi stručnjaci u oblasti farmakovigilance iz Uppsala Monitoring Centre (Kolaborativni centar Svjetske zdravstvene organizacije za internacionalno praćenje bezbjednosti ljekova), European Medicines Agency (Evropska Agencija za ljekove) i Agencije za ljekove i medicinske proizvode Hrvatske (HALMED). Drugi projekat koji je CALIMS organizovala u saradnji sa Evropskom komisijom bio je posvećen unapređenju znanja zaposlenih u CALIMS na području kontrole sistema farmakovigilance kod nosioca dozvole za lijek. Odgovorne osobe za farmakovigilancu u Crnoj Gori i stručni saradnici zaposleni kod nosioca dozvole za lijek su vrlo značajni učesnici u praćenju bezbjednosti primjene ljekova, za koje su odgovorni, a koji se nalaze u prometu u Crnoj Gori. Njihovo maksimalno angažovanje i postupanje u skladu sa obavezama koje su propisane važećom regulativom u oblasti ljekova u Crnoj Gori, su preduslov efikasnosti sistema praćenja bezbjednosti ljekova, što je konačno u službi zdravlja i bezbjednosti pacijenata. Nosilac dozvole za lijek, u skladu sa nacionalnom ragulativom u oblasti ljekova, koja se u kontinuitetu usaglašava sa evropskom regulativom, mora da ima uspostavljen sistem farmakovigilance, koji je u obavezi da u kontinuitetu unapređuje, da ima edukovanu i kvalifikovanu odgovornu osobu za farmakovigilancu, koja mora biti stalno na raspolaganju CALIMS, za odgovore na sva pitanja od značaja za efikasnost i bezbjednost ljekova, za koje je odgovorna. Vrlo značajan segment efikasnosti sistema farmakovigilance kod nosioca dozvole za lijek odnosi se na edukovanost u dijelu farmakovigilance, stručnih saradnika koji su zaposleni kod nosioca dozvole za lijek. Stručni saradnici su u svakodnevnoj komunikaciji sa zdravstvenim radnicima i od velikog je značaja da budu upoznati sa ključnim principima i značajem farmakovigilance za zdravlje pacijenata. Eksperti u ovom projektu su bili stručnjaci na polju inspekcije u farmakovigilanci koji dolaze iz Hrvatske, države članice Evropske unije sa razvijenim sistemom praćenja bezbjednosti primjene ljekova. Na početku radionice predstavljen je sistem farmakovigilance u CALIMS, kroz tri prezentacije, koje su na različite teme prezentovane od strane zaposlenih u odjeljenju za farmakovigilancu. Nakon toga uslijedile su prezentacije od strane

TAIEX ekspertska misija "Sprovođenje inspekcije u farmakovigilanci" eksperata iz EU na teme koje su se odnosile na predstavljanje EU pravnog okvira u oblasti kontrole sistema farmakovigilance, tipu i području inspekcija, pristupu baziranom na riziku prilikom pravljenja plana za sprovođenje inspekcija... Značajno vrijeme posvećeno je koracima koje je neohodno preduzeti u sprovođenju inspekcije u farmakovigilanci, planiranju, najavi, pripremi, sprovođenju i konačno izvještavanju o sprovedenoj inspekciji. Nakon toga, u zavisnosti od inspekcijskih nalaza slijedi predlog korektivnih i preventivnih mjera od strane nosioca dozvole, njihovo odobravanje i zatvaranje inspekcije. Tokom ekspertske misije koja je bila vrlo interaktivna i dinamična, razmatrana su brojna pitanja od značaja i prenijeta su iskustva iz Hrvatske, države u kojoj se sprovodi značajan broj inspekcija na godišnjem nivou, počev od 2013. godine, koja je godina članstva Hrvatske u EU i godina kada nadležnost u oblasti sprovođenja inspekcije u farmakovigilanci preuzima HALMED. Na kraju sastanka usvojeni su zaključci i zajedničke preporuke o daljim koracima koje treba preduzeti, kako bi se predstojeće kontrole sistema farmakovigilance nosioca dozvole za lijek u Crnoj Gori, odvijale na efikasan način. CALIMS će kroz brojne aktivnosti, lokalne i međunarodne projekte i dalje raditi na unapređenju saradnje sa svim učesnicima u sistemu farmakovigilance, što je preduslov efikasnog nacionalnog nadzora nad bezbjednom primjenom ljekova u Crnoj Gori.

Ukoliko primijetite neželjeno dejstvo lijeka, čak i da se radi "samo" o Vašoj sumnji da je ispoljeno neželjeno dejstvo u vezi sa lijekom, molimo Vas da prijavu pošaljete putem informacionog sistema zdravstvene zaštite (ukoliko Vam je dostupna aplikacija za prijavu neželjenih dejstava), ili popunite obrazac za prijavu (dostupan na www.calims.me) i pošaljete: na adresu: Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Bulevar Ivana Crnojevića 64a, 81 000 Podgorica

Prijavite neželjeno dejstvo lijeka!

tel: 020 310 280 fax: 020 310 581 e-mail: nezeljenadejstva@calims.me putem IS zdravstvene zaštite putem portala CALIMS www.calims.me (online prijava)

Masna jetra - globalni problem Šta treba da znamo?

Dr sci Velimir Milošević, gastroenterohepatolog Klinički centar Crne Gore Masna jetra predstavlja prekomjerno nakupljanje masti u jetri (u preko 5% jetrinih ćelija), koja se obično javlja udružena sa povećanom otpornošću organizma na insulin, tj insulinskom rezistencijom (IR). Kada govorimo o masnoj jetri, obično mislimo na nealkoholnu masnu jetru (eng Non Alcoholic Fatty Liver Disease-NAFLD), koja podrazumijeva isključivanje prekomjernog unosa alkohola. Naime, ukoliko je prisutan hroničan unos preko 30 grama alkohola na dan kod muškaraca (više od dvije čašice žestokog pića dnevno) i preko 20 grama (više od jedne čašice) kod žena, radi se o alkoholnoj masnoj jetri. Masnu jetru mogu uzrokovati i druge bolesti, kao što su virusne, metaboličke i autoimune upale jetre, pretjerano gladovanje i nagli gubitak u težini, kao i pojedini ljekovi. Ipak, daleko najčešća je svakako nealkoholna masna jetra (NAFLD), koja je obično udružena sa komponentama tzv. metaboličkog sindroma. Ove komponente se odnose na prekomjernu tjelesnu masu i prekomjeran, u odnosu na standarde, obim struka, povišen nivo šećera i triglicerida u krvi, nizak “dobri” holesterol i povišen arterijski pritisak. NAFLD je razumljivo, s obzirom na uzročne faktore koji dovode do njegove pojave, bolest savremenog svijeta koja poprima

epidemijske razmjere. Po nekim studijama, u zemljama razvijenog svijeta u određenim starosnim skupinama, zastupljenost nealkoholne masne jetre iznosi i preko 40% ispitivane populacije. Imajući u vidu način ishrane i sve zastupljeniji sedanterni način života u razvijenim zemljama, ovi epidemiološki podaci su sasvim logični i očekivani. Naime, prekomjeran unos trans i zasićenih masti, rafiniranih šećera i vještačkih zaslaiđvača, uz nedovoljnu fizičku aktivnost, dovodi do pojave gojaznosti i drugih pomenutih metaboličkih faktora, koji, osim što dovode do pojave nealkoholne masne jetre, mogu dovesti i do nastanka šećerne bolesti i kardiovaskularnih oboljenja. S obzirom na moguću udruženost masne jetre sa ovim poremećajima, uvijek se kod ovih pacijenata savjetuje i dijagnostika (redovne kontrole šećera u krvi, kardiološke kontrole) u cilju njihovog isključivanja. NAFLD podrazumijeva nekoliko histoloških entiteta, od kojih je, srećom, daleko najčešća prosta masna jetra. Mnogo manji procenat pacijenata ima tzv. nealkoholni steatohepatitis (NASH). Pacijenti sa NASH-om zahtijevaju periodična praćenja, s obzirom na činjenicu da upravo NASH, istina kod malog dijela pacijenata, može uznapredovati u teži poremećaj, kakva je ciroza,

i još rjeđe, hepatocelularni karcinom. Na NASH treba pomisliti kod ljudi koji imaju pomenute metaboličke faktore rizika i stariji su od pedeset godina.

Kako otkriti masnu jetru? Tačno određivanje količine masti u jetri je jako komplikovano i rutinski se ne vrši ni u velikim centrima. U svakodnevnoj praksi, masna jetra se obično otkriva ultrazvučnim pregledom jetre, uz određivanje jetrinih enzima, tzv. transaminaza. Ultrazvuk detektuje masnu jetru kada postoji preko 20% masti u jetri. Dakle nije savršen, ali je odlična, jeftina i svima dostupna metoda za detektovanje ovog poremećaja u opštoj populaciji. Transaminaze mogu, ali ne moraju biti povišene, i obično kada su stalno povišene, uprkos sprovedenim mjerama liječenja, ukazuju na NASH. Tačna dijagnoza NASH se jedino pouzdano ipak može utvrditi slijepom biopsijom jetre, i tada je patohistološki nalaz presudan za postavljanje dijagnoze. Iako se radi o jako raspostranjenom poremećaju, srećna je okolnost da je nealkoholna masna jetra sporo progredirajuća bolest. Potrebne su obično desetine godina da bi NAFLD, kod malog broja ljudi progredirala do stadijuma ciroze, koja predstavlja ireverzibilno oštećenje jetre sa ozbiljnim posljedicama po zdravlje. Kod najvećeg broja ljudi nealkoholna masna jetra predstavlja reverzibilan poremećaj, što znači da se promjenom stila života, a nekad i ljekovima, prekomjerno nakupljanje masti u jetri može zaustaviti i vratiti u prvobitno, normalno stanje. U tom kontekstu, povremeno ultrazvučno i laboratorijsko praćenje pacijenta determiniše onu grupu koja je u pojačanom riziku, i koja se mora češće pratiti i intenzivnije liječiti.

A kako liječiti? Osnov liječenja nealkoholne masne jetre je redukcija tjelesne mase i fizička aktivnost. Smatra se da smanjenje tjelesne mase do 10% od ukupne mase, u prosjeku 3-4 kg mjesečno, dovodi do značajnog smanjenja količine masti u jetri. Osim toga, promjene u ishrani koje uključuju adekvatan i raznovrstan unos voća i povrća, uz izbjegavanje masti životinjskog porijekla, rafiniranih šećera i gaziranih pića, kao i insistiranje na slabije termički

obrađenoj hrani, takođe smanju rizik od nastanka NAFLD. Sa druge strane, redovna fizička aktivnost ima dokazan benefit, pa se savjetuje najmanje 150-200 minuta vježbe nedjeljno u podijeljenim intervalima. Preferira se aerobna aktivnost (trčanje, brzi hod, vožnja bicikla…), ali i fitnes vježbe imaju benefit u liječenju masne jetre. Naravno, podrazumijeva se ograničenje unosa alkohola, mada se jedna čašica crnog vina dnevno preporučuje, štaviše, može imati i protektivni učinak. Postoje razni ljekovi koji se sa manjim ili većim uspjehom koriste u liječenju masne jetre. Prema saremenim preporukama, medikamenti se u liječenju masne jetre koriste u stadijumu nealkoholnog steatohepatitisa. Zvanične preporuke postoje za neke ljekove čija je primarna namjena tretman šećerne bolesti, kao i za vitamin E. Ipak, temelj i najznačajniji dio svake terapije, kada govorimo o nealkoholnoj masnoj jetri uopšte, bili bi već pomenuti zdravi stilovi života. Na taj način, ne liječi se samo prekomjerno nakupljanje masti u jetri i spriječavaju eventualne komplikacije, već se i smanjuje rizik od nastanka šećerne bolesti i kardiovaskularnih bolesti, koje iziskuju velika sredstva za liječenje, i nose teret značajnog oboljevanja u opštoj populaciji.

p a o t t i j a n Parodo Dr Marko Kovačević Probudili ste se, počeli da perete zube i primijetili ste manju količinu krvi pri pranju. I zanemarili ste to što ste vidjeli. Primijetli ste i da su Vam desni crvene, otečene i blago bolno osjetljive na dodir. I to ste, takođe zanemarili... Dani su prolazili, količina krvi pri pranju zuba se postepeno povećavala, ali ni to Vas nije natjeralao da učinite nešto po tom pitanju. Poslije izvjesnog vremena, kada se javio intenzivan bol koji Vam je remetio kvalitet života, kad ste primijetili da su Vam usta pri pranju zuba puna krvi, a da se pritom zubi i klate, javili ste se stomatologu koji Vam je saopštio da ste u terminalnom stadijumu parodontopatije, i da je jedino rješenje za Vas hiruška intervencija, koja ma koliko bila spretno izvedena, ne može Vam stoprocentno garantovati da nećete izgubiti jedan ili više zuba. Ovo je samo upozorenje i vratimo se u sadašnjost. Još uvijek nemate maloprije navedene simptome, i osvrnimo se na problem parodontopatije, uz karijes, najučestalijeg oboljenja zuba i usne duplje uopšte. Kako je prevenirati i, ukoliko već pokaže prve simptome, kako je maksimalno usporiti i spriječiti gubitak zuba? Parodontopatija predstavlja oboljenje potpornog aparata zuba i uzrokuju je bakterije iz dentalnog plaka. Nastaje kao posledica neadekvatne oralne higijene, bilo da je ona neredovna ili se ne održava na pravilan način. Dakle, cilj nije prati zube već oprati ih! Parodontopatija, krvarenje iz desni uslovno rečeno, započinje upalom desni, gingivitisom. Desni su u ovom stadijumu blago crvene, blago krvare na dodir i pri pranju zuba, ali još uvijek nema bolne senzacije. Vremenom, kako proces napreduje, dolazi do povlačenja desni i ogoljevanja vratova zuba, uz to se javlja atrofija vilične kosti, pa dolazi do pojave parodontalnih džepova (prostor između zapaljenih desni i korijena zuba). Upravo je prisustvo parodontalnih džepova, uz krvarenje, glavni simptom parodontopatije. Pojava parodontalnih džepova označava

početak stadijuma bolesti u kome zubi postaju osjetljivi na mehaničke i termičke nadražaje. Zanemraivanje i ovih simptoma daje mogućnost destruktivnim procesima u alveolarnoj kosti da se dalje šire i dovedu do stvaranja parodontalnih apcesa, i u krajnjim stadijumima do klaćenja i ispadanja zuba. Ne treba kriti da je parodontopatija bolest koja se ne može izliječiti, već se samo može usporiti. Baš zbog toga, veliku pažnju treba obratiti na prevenciju i sve dostupne preventivne metode. To podrazumijeva redovne kontrolne posjete stomatologu, na svakih 6 mjeseci, ali i druge mjere. Stomatolog će uraditi svoj dio posla, pregledati Vas i dati savjete, ali i pacijent mora da „odigra svoju ulogu“, a to je redovno i kvalitetno održavanje oralne higijene. Kako pacijent može pomoći sebi? Neophodno je prati zube poslije svakog obroka, ukloniti dentalni plak pun bakterija. Prevenciji parodontopatije umnogome pomaže i edukacija pacijenta o važnosti korišćenja medicinskih pasti za zube, koje svojim aktivnim sastojcima (po kojima se medicinske paste za zube i razlikuju od običnih kozmetičkih pasti) štite zubno tkivo od bakterija iz zubnog plaka. Jedna od takvih medicinskih pasti za zube je Lacalut. Sastojci Lacalut medicinskih pasti za zube su, prije svega, oralni antiseptik chlorhexidine digluconate koji ima ulogu da blokira glikoproteine pljuvačke i onemogući njihovu adsorpciju na površinu gleđi zuba. Zatim, tu je aluminium fluorid čije je antikarijesno svojstvo odavno poznato, naime, deponovanje fluora dovodi do remineralizacije i jačanja gleđi zuba. Uloga medicinskih pasti za zube, čiji je tipičan predstavnik Lacalut, nije isključivo u prevenciji nastanka parodontopatije. Redovno korišćenje jedne ovakve paste za zube može maksimalno usporiti već nastalu parodontopatiju u njenom početnom stadijumu, to jest, može efikasno uticati na krvarenje i parodontalne džepove, koje smo označili kao glavne pratioce kliničke slike parodontopatije. Lacalut medicinske paste za zube, svoje efikasno djelovanje na ove siptome duguju aluminium lactatu u svom stastavu. Aluminium lactat djeluje hemostatski, dakle, zaustavlja krvarenje, ali pored toga ima i adsrtigentni efekat, površinski zateže tkivo na mjestu djelovanja, što je od bitnog značaja za uticaj na smanjivanje dubine parodontalnog džepa. Ne smijemo zaboraviti ni antinflamatorni efekat alantoina i bisabolola, aktivnih sastojaka biljaka kamilica i gavez, koje su takođe prisutni u Lacalut medicinskim pastama za zube. Svi pobrojani sastojci medicinskih pasti za zube imaju svoju ulogu, dakle, nema manje i više bitnih, jer samo zajedničko dejstvo, samo jedna sinergija obezbjeđuje kako dobru prevenciju, tako i efikasnost u smirivanju simptoma početnih stadijuma oboljenja parodoncijuma. Aktivno djelovanje tih sastojaka je nešto što razlikuje medicinske paste za zube (Lacalut) od običnih, kozmetičkih pasti.

ZNAČAJNO STEŽE I OJAČAVA VASE DESNI. EFIKASNO ŠTITI OD KRVARENJA, UPALA, PARODONTOPATIJE I KARIJESA. SADRŽI ALUMINIJUM LAKTAT I ALUMINIJUM FLUORID, UZ DODATAK HLORHEKSIDINA, ALANTOINA I BISABOLOLA. ALUMINIJUM LAKTAT zaustavlja krvarenje i učvršćuje desni ALUMINIJUM FLUORID djeluje antikarijesno HLORHEKSIDIN DIGLUKONAT djeluje antiseptički BISABOLOL I ALANTOIN djeluje protivupalno i umirujuće

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125; Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

Prevencijom do

zd rav l j a Zdravlje je stanje potpunog ﬁzičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i nesposobnosti - SZO

Dr Biljana Ivelja, pedijatar Dom zdravlja, Cetinje Prevencija ili Preventiva je, u izvornom značenju, sprečavanje neke bolesti ili poremećenog ponašanja ili pojave koja ostavlja posljedice po zdravlje neke osobe ili grupe. Tokom posljednjih decenija, sve se više govori o zdravim stilovima života i ističe se značaj interakcije zdrav pojedinac u zdravom i bezbjednom okruženju. Ovakav pristup podrazumijeva ulogu pojedinca da na ispravan način vrednuje važnost zdravlja i zdravog načina života. Prevencija kao put i model življenja započinje od samog začetka tj. pravilnim ponašanjem trudnice, redovnim kontrolama trudnoće, prevencijom anemije, nekorišćenjem psihoaktivnih supstanci, tableta, izbjegavanjem pušenja i alkohola u trudnoći, pravilnom ishranom i fizičkom aktivnošću, pripremom za porodjaj i dojenjem. Zdravstvena zaštita djece od rođenja do kraja adolescencije podrazumijeva: preventivni rad (sistematski pregledi, vakcinacija, informisanost o zdravim stilovima života) kao i kurativni

rad (liječenje u slučaju obolijevanja). Redovnim preventivnim pregledima procjenjujemo cjelokupno zdravlje djeteta. Zajedničkom brigom roditelja i zdravstvenih radnika kroz prevenciju dolazimo do zajedničkog cilja – zdravlja djeteta. U CENTRU SVIH PROGRAMA O ZAŠTITI I PREVENCIJI ZDRAVLJA DJEČJE POPULACIJE, DJECA IMAJU SVOJA PRAVA - NA LJUBAV, PORODICU I SIGURAN DOM, BEZBJEDNO OKRUŽENJE, ZDRAVSTVENU ZAŠTITU, IGRU, SPORT I RAZONODU, OBRAZOVANJE, SOCIJALNU INKLUZIJU U VRŠNJAČKU GRUPU.

Vaše dijete ima pravo na zdravstvenu zaštitu Preventivni pregledi kod izabranog pedijatra u Domu zdravlja: - U prvoj godini ukupno 7,

- U drugoj i četvrtoj godini po jedan, - Pred polazak u školu, - U drugom, četvrtom, šestom i osmom razredu, - U prvom i trećem razredu srednje škole.

Na vakcinaciju vakcinopreventibilnih bolesti: - tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječje paralize, hemofilus B, meningitisa, hepatitis B, frusa, zauški i rubeole. Nevakcinisanje djeteta od strane roditelja smatra se zdravstvenim zanemarivanjem.

Na zdravstveno vaspitanje (zdravi stilovi života) Pravilna ishrana - „Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana”, kaže Hipokra. Prioritet je prirodna ishrana: dojenje u prvoj godini života. Prateći smjernice piramide zdrave ishrane (na slici) preveniramo gojaznost; gojazno dijete nije zdravo dijete, jer je u povećanom riziku da oboli od šećerne bolesti, povišenog krvnog pritiska i drugih kardiovaskularnih i respiratornih oboljenja. Nepravilna ishrana predstavlja neuravnoteženo ili nedovoljno uzimanje hrane, a njene direktne posljedice su poremećaj rasta i razvoja i pojava bolesti.

Fizička aktivnost Ko misli da nema vremena za vježbe, prije ili kasnije će imati vremena za bolest. Redovna fizička aktivnost i kretanje doprinosi jačanju mišića, pravilnom rastu kostiju, podstiče pravilnu koordinaciju poketa i pravilno držanje tijela, razvija osjećaj za ravnotežu i spretnost. Kretanje doprinosi jačanju imuniteta i štiti od viška kilograma. Takođe, blagotvorno djeluje na srce, krvotok i disanje. Podstičite dijete na svakodnevno kretanje i fizičku ak-

tivnost. U drugoj godini života, omogućite djetetu što više prostora za kretanje, i ukoliko ste u mogućnosti organizujte aktivnosti u vodi. Podstičite dijete da se osim na uobičajen način, kreće poput vojnika, pleše poput indijanaca, hoda na prstima, oponaša kretanje životinja. U trećoj godini aktivnostima dodajte i brzo trčanje, penjanje po namještaju ili drveću, kretanje poput robota, kurs plivanja ili gimnastike, a u četvrtoj godini života razmislite o kursu tenisa ili pleas, koji podstiče osjećaj za ritam i kreativnost.

Higijena “Čistoća je pola zdravlja” Pranje ruku je osnovna higijenska navika. Izuzetno je važna jer na taj način sprječavamo širenje zaraznih bolesti. Dijete će higijenske navike najlakše steći ako mu roditelji budu trajan primjer.

Prevencija rizičnih ponašanja (alkohol, pušenje, narkomanija, druge zavisnosti)

Nema manje štetnih ili više štetnih zavisnosti. Nema lakih droga. Reci NE zavisnostima! (droga, kocka, alkohol, pušenje, zavisnost od interneta…).

Zubno zdravlje REDOVNA POSJETA STOMATOLOGU - REDOVNA HIGIJENA ZUBA I DESNI Prevencija zdravlja djeteta i adolescenta je kontinuirani proces u kojem učestvuju svi segmenti društva počevši od roditelja, zdravstvenih i prosvjetnih radnika pa sve do same države koja stvara uslove – materijalne, organizacione i bezbjednosne, da bi se ove aktivnosti uspješno odvijale. SVI SMO ODGOVORNI ZA ZDRAVLJE NAŠE DJECE

Želudac kod čovjeka se rasteže kao balon i može da primi oko 3 litra hrane i tečnosti. Da bi svario jedan prosječan obrok potrebno je između tri i šest sati.

Prvi priznati lijek protiv kašlja napravljen je 700 godina prije naše ere u asirskom gradu Ninivi.

Insekti ne mogu da zatvore oči dok spavaju, oni spavaju otvorenih očiju!

Svakodnevno tuširanje je nepotrebno. To tvrde neki medicinski stručnjaci. Naime, po njima, ako se tuširamo često, uklonićemo osnovnu masnoću sa kože, što dovodi do toga da koža ispuca.

Kada se prvi put pojavio čaj u Engleskoj, englezi su listove čaja jeli a tečnost bacali.

Na našem jeziku nalaze se sićušne bradavice s pupoljcima (calliculi gustatori) koje su zadužene za prepoznavanje ukusa. One žive samo 10 dana potom se stvaraju nove.

Ahilova peta je najjača žila koja vezuje mišič lista noge sa zadnjim dijelom petne kosti.

Istraživači su prema dobijenim rezultatima sastavili dijagram moždane aktivnosti i otkrili da ona svoj vrhunac doseže kada imamo 39 godina, odnosno da smo s 39 najpametniji. Jedna u 2000 žena rodi dete koje već ima zubiće.

Nije tačno da trudnice moraju da „jedu za dvoje“. Za potrebe fetusa je naučno dokazano da treba unositi oko 300 kalorija više na dnevnom nivou.

Meduze se sastoje od 95% vode.

U grobovima starih Etruščana (10.- 4 vijek p.n.e.) pronađeni su najljepši antički primjerci zubnih proteza. Etrušćani su upotrebljavali zlatne krune i fiksne mostove kao dentalne proteze od zlatnih traka koje su bile – ukras!

Prvim cvjetovima okiti se džinovska sekvoja tek poslije 175 godina svog života.

Slonovi su jedine životinje koje ne mogu skočiti.

Neke ﬁziološke i kliničke karakteristike novorođenčeta

Dr Snežana Grubač, pedijatar neonatolog Opšta bolnica Nikšić Zdravo donešeno novorođenče rađa se s težinom između 3000 i 4200 gr (prosječno 3400). Dječaci su u prosjeku 100-150 gr teži od djevojčica. Dužina donešenog novorođenčeta kreće se između 49 i 51 cm. Prvih 3-5 dana po rođenju dijete izgubi oko 7% svoje porođajne težine (maksimum 10%). Gubici tečnosti mokrenjem, mekonijem i perspiracijom veći su od unosa sisanjem. Uspostavljanjem laktacije brzo počinje ravnomjeran porast težine pa porođajna težina bude dostignuta do druge sedmice. Ovo nekada 2 do 3 dana prati kratkotrajni porast tjelesne težine, kada treba isključiti druge uzroke (ifekcija, pregrijanost). Koža novorođenčeta prekrivena je sirastim mazom (vermix caseosa) koji štiti kožu i za nekoliko dana osuši se i otpadne ako se iz kozmetskih razloga ne ukloni pri prvom kupanju. Često se prvih dana odljušti površni sloj epidermisa u manjim ili većim ljuspicama (desquamatio neonatorum) i pojavi bezazleni eritem ili makulozni osip. Mongolska mrlja vidi se kod manjeg broja novorođenčadi u predjelu sakralne kosti u vidu sivkasto-modrikaste mrlje od nekolika santimetra do veličine dlana. Do kraja prve

godine života obično izblijedi. Kod jedne trećine donešene novorođenčadi pojavi se od 3 dana života tzv. fiziološka žutica koja nestane za nekoliko dana. U pitanju je uvijek nekonjugovani bilirubin. Najvažniji među uzrocima je nezrelost jetrenog enzima glukuronil transferaze, što je primjer zakašnjelog sazrijevanja organa, koji mora preuzeti funkciju koju je u prenatalnom životu obavljala posteljica. Crijevo novorođenčeta ispunjeno je crnozelenom ljepljivom žilavom bezmirisnom masom, mekonijem, koja bude izlučena obično već prvih 12 časova. Ne desi li se to prva 24 sata treba utvrditi uzrok, nekada je kao prva i jedina mjera dovoljna klizma. Novorođenče mokri u pravilu neposredno nakon rođenja i poslije toga može proći i 24 sata da ne bude mokrilo. Mokraća često sadrži veće količine kristala urata koji mogu obojiti pelene crvenkasto, što nije razlog za zabrinutost. Ponašanje, položaj, motorika, refleksi i druge pojave kao odraz funkcije centralnog nervnog sistema, zbog anatomske i funkcionalne nezrelosti novorođenčeta, razlikuju se od kasnijeg životnog doba. Kod zdravog novorođenčeta smjenjuju se tokom dana i noći nepravilna razdoblja budnosti i spavanja, pa se tek nakon nekoliko nedjelja ili mjeseci uspostavi pravilan ritam. U budnom stanju zdravo novorođanče može biti mirno i relaksirano s oskudnom motorikom, ili budno i motorički vrlo aktivno, ili budno i razdraženo uz plač. U budnom i opuštenom stanju preovladava u leđnom i trbušnom položaju totalna fleksija, dok su asimetrično držanje, upadljiva mlitavost i opistotonus uvijek patološki znaci. U budnog i aktivnog novorođenčeta u leđnom položaju pokreti ekstremiteta su stereotipni sa naizmjeničnom fleksijom ekstenzijom, alterirajući lijevo-desno. Potrbuške novorođenče

je u položaju totalne fleksije, koljena su više–manje podvučena pod stomak (primitivno puzanje) i u tom položaju bez teškoća može okrenuti glavu lijevo ili desno i držati nos slobodnim za disanje. Pasivna pokretljivost ekstremiteta zavisi od gestacijske dobi (kod prijevremeno rođenog djeteta pasivna pokretljivost je zbog hipotonije muskulalture i mlitavosti zglobova mnogo veća nego kod donešenog). Kod novorođenčeta se može izvesti cijeli niz tzv. primitivnih refleksa i automatskih reakcija koje su tipične za novorođenačku i ranu dojenačku dob, kasnije nestaju (refleks sisanja, refleks traženja usnama, refleks hvatanja šakom i dlanom, pozitivna potporna reakcija, automatski hod, Moroov refleks, Magnusov refleks i dr.) odraz su nepotpuno sazrele funkcije mozga i u toku idućih nedjelja i mjeseci budu postepeno zamijenjeni posturalnim refleksima. Njihovo praktično poznavanje ima dvostruku korist. Odsutnost u periodu kada bi morali biti prisutni ili postojanje nakon roka kada bi morali nestati, upućuje na poremećaj funkcije nervnog sistema. Prelaz hormona tokom trudnoće iz majke u dijete izaziva kod novorođenčeta tzv. reakcije na trudnoću. Najčešća je pojava hipertrofije dojki kod muške i ženske novorođenčadi, koja se može ispalpirati kao zadebljanje žljezdanog tkiva, nekad je i jasno vidljiv otok. Reakcija je najjača u toku 8-10 dana, a nakon nekoliko nedjelja otok nestaje. Na pritisak, koji treba izbjegavati, može se pojaviti kap-dvije žućkaste tečnosti. Svaka manipulacija hipertrofične dojke može pokrenuti razvoj infekcije (novorođenačkog mastitisa). Kod neke ženske novorođenčadi javi se krajem prve nedjelje malo sukrvavosluzavog sekreta kao posljedica dejstva majčinih hormona na uterus. Češća je obilna gusta sluzava sekrecija iz vagine, posljedica deskvamativnog vaginitisa. I jedna i druga pojava su bezazlene, ne zahtijevaju liječenje.

Higijena spavanja: Koliko sna je djetetu potrebno? Dr Nina Pejović Mandić, pedijatar PZU Doktorica Mica, Podgorica, Petrovac www.doktoricamica.com Od najranijeg djetetovog uzrasta, pa do adolescentnog doba, roditelji se pitaju koliko sna je djetetu potrebno. Potrebe su različite od jedne do druge individue, ali neke preporuke, koje su zasnovane na naučnim dokazima, pomažu da roditelj ima predstavu o količini potrebnog i stvarnog sna, tj. svakodnevne dužine spavanja u njegovog djeteta. U Sjedinjenim Američkim Državama postoji udruženje pedijatara koje se zove Američka Pedijatrijska Akademija i vrlo je uticajno, kako u struci, tako i u javnosti. Imam utisak da bi bilo dobro da se i kod nas struka malo više pita, pa bi se sigurnije osjećali i pacijenti i mi, i svi bismo se kretali u granicama planiranog, predvidivog i preporučenog. Preporuke za period od 24 h, uključujući i dnevno spavanje po Američkoj Pedijatrijskoj Akademiji: Odojčad, 4 - 12 mjeseci… 12 do 16 h Mala djeca, 1 do 2 godine… 11 do 14 h Predškolska djeca, 3 do 5 godina… 10 do 13 h Školska djeca, 6 do 12 godina… 9 do 12 h Tinejdžeri i adolescenti… 8 do 10 h Ove brojke vjerovatno iznenađuju roditelje, koji treba da se zapitaju da li šalju djecu na spavanje dovoljno „rano“? Roditelji koji rade su prinuđeni da spavaju ne više od 5 do 6 sati, što ugrožava njihovo socijalno i psihološko „funkcionisanje“ u toku dana,

a i uvećava rizik od drugih zdravstvenih problema. Mnogi od njih vjerovatno razmišljaju da propušten pokoji sat spavanja tu i tamo, ne utiče na dijete dugoročno. Detaljna ispitivanja u Americi su pokazala da većina djece ne postiže preporučenu dužinu sna, a glavni problem je, smatraju, u nepoštovanju rutine za odlazak na spavanje. Rezultati istraživanja takođe pokazuju da nedovoljno sna vodi u razdražljivost, teškoće u koncentraciji, depresiju, povišen krvni pritisak, glavobolju, prekomjernu tjelesnu težinu. Na drugoj strani su djeca (koja dovoljno spavaju) sa zdravijim imunim sistemom, boljim rezultatima u školi i boljim mentalnim zdravljem. Evo šta američki pedijatri preporučuju: Neka porodični prioritet bude da organizacija dnevne dinamike podrazumijeva i dovoljno sna - roditelji treba da budu uzor djeci. Ako se provode noćni sati s tinejdžerom da bi se pročitala lektira ili vježbala matematika pred pismeni - on ne dobija dobru poruku. Ako se spavanju da na važnosti, dijete shvata da je to važno kao jesti zdravo i biti fizički aktivan, dio zdravog stila života. Ustaljeni dnevni ritam buđenja, obroka, popodnevnog odmora, vremena za igru i rekreaciju, daje djetetu osjećaj sigurnosti i stabilnosti. Takođe i omogućava da se s lakoćom uđe u ritual odlaska na spavanje. BBB je američka preporuka postupne “pripreme za krevet“- Brush, Book and Bad (pranje zuba, knjiga za uspavljivanje i na kraju krevet - san). Druženje mališana s knjigom je neobično važno od najranijih dana u ovo digitalno, vrijeme ekrana - ali o tome nekom drugom prilikom. Ova rutina se može primjenjivati i van doma, bilo gdje se porodica našla. Boravak na vazduhu i fizička aktivnost su takođe važni za dobar san.

U krevetu manjeg djeteta neka se nađe omiljena igračka ili ćebence, a svjetlost da bude prigušena. Roditelji da budu svjesni činjenice da se ciklus spavanja i budnosti kod tinejdžera pomjera za 2 h kasnije – njihovom ritmu ne ide u prilog rani početak škole i američki pedijatri se bore da škola startuje bar u 8,30 (1 h kasnije od sadašnjeg rasporeda). Takođe, stav prema „ekranima” mora biti dosljedan: njima nema mjesta u sobi u kojoj dijete spava, a upotreba ograničena na dogovoreno vrijeme u toku dana. Djeca ne treba da budu preopterećena dnevnim aktivnostima - u svakoj životnoj dobi treba da imaju dovoljno vremena za igru i opuštanje. Fizičkim aktivnostima nije mjesto u večernjim satima - tada se dijete postepeno „usporava“ i priprema za počinak. Na kraju, ako ima poremećaja sna posavjetujte se sa svojim pedijatrom. On ipak uvijek može dati pravi savjet (ovo je subjektivna preporuka autora).

Spektar autističnih

poremećaja Dr Jelena Šćekić, specijalizant urgentne medicine Klinički centar Crne Gore Poremećaj iz spektra autizma je vrlo složen neurorazvojni poremećaj koji zahvata sve aspekte dječje ličnosti (komunikacija, motorika, ponašanje i učenje). Pojam autizam u psihijatriju uvodi E. Bleuer 1911. godine, a autistični poremećaj prvi opisuje američki psihijatar L. Kanner 1943. godine. Posljednjih godina je prevalenca ovih poremećaja u porastu. Na sreću, od 2014. godine nema porasta. Prema svjetskim podacima iz 2016. godine smatra se da jedno od 68 djece zadovoljava kriterijum za spektar autističnih poremećaja. Ne postoje tačni podaci koliko je oboljelih u Crnoj Gori i Srbiji, jer nema registara koji će dati precizne podatke. Autizam ranije nije bio ni precizno definisan, pa s jedne strane imamo djecu koja jako otežano funkcionišu, dok druga imaju samo blage smetnje u socijalizaciji. Ono sto je zapažanje stručnjaka iz te oblasti jeste da je takve djece sve više i da su brojni razlozi za to: dijagnostički kriterijumi su sada znatno prošireni i napravljena je jasna razlika šta je spektar autističnih poremećaja, a šta lice ometeno u razvoju i lice sa mentalnom retardacijom. Takođe su sada i bolje razvijene službe i sve je više stručnjaka koji se razumiju u ovu pojavu ali nauka jos uvijek traga za pravim biološkim razlogom i zašto je broj ovakve djece u porastu. Brojna istraživanja su pokazala da mnogi faktori

sredine utiču na pojavu ovih poremećaja, kao što su aerozagađenje, upotreba pesticida, organofosfata i drugih štetnih jedinjenja. Činjenica da sve stariji postajemo roditelji takođe može biti uzrok, jer što je otac stariji veća je vjerovatnoća da se dijete rodi sa nekom od razvojnih smetnji. Neke studije pokazuju da ukoliko trudnica uzima valproate ili antidepresive češće se rađaju djeca sa razvojnim smetnjama. Medjutim, važno je naglasiti da je u vrlo malim procentima pokazana veza između tih faktora i nastanka smetnji a da u 90% slučajeva i dalje ne znamo uzrok. Autizam se pojavljuje 4-5 puta češće se kod dječaka nego kod djevojčica. U nekim je porodicama 50–100 puta češći nego u opstoj populaciji, što potvrđuje genetsku ulogu u etiologiji. U osnovi svih teškoća osoba s PAS (poremećajima autističnog spektra) su unutrašnje kočnice koje stoje na putu uspostavljanja socijalne interakcije (nezainteresovanost ili slabije zanimanje za igru i druženje s drugima), verbalne ili neverbalne komunikacije (izostanak govora ili zaostajanje u govoru, doslovno shvatanje, drugačije razumijevanje), mogućnosti imaginacije (suženi interesi, neobične aktivnosti i ponašanja, ponavljajuće i stereotipne radnje) te senzorne integracije. Naime, djeca s autizmom vide, čuju i osjećaju, ali te utiske teško sklapaju u smislenu cjelinu, pa se stoga povlače u vlastiti svijet u kojem nalaze sigurnost. Stoga osobe s autizmom imaju poteškoća u izražavanju svojih osjećaja, želja, potreba, sposobnosti i problema s kojima se svakodnevno bore, a što se odražava na njihovo ponašanje koje može biti vrlo

neobično. Prvi rani znak autizma koji se uočava kod beba starosti 4-5 mjeseci jeste neuspostavljanje kontakta očima. To ujedno predstavlja i prvi biomarker koji pokazuje da će dijete razviti neki od poremećaja. Kasnije se javlja nezainteresovanost za igru, odsustvo razvoja govora, odsustvo interakcije sa roditeljima, neodazivanje na poziv. Neki od znakova su nemirne nesanice s autoagresivnim pokretima ili mirne nesanice bez plača uz otvorene oči, postojanje ranih i jakih anksioznosti (iracionalna plašljivost), emocionalna hladnoća i odbijanje tjelesnog kontakta, smanjen interes za igračke, a naglašen interes za igre ruku pred očima koje mogu trajati satima, čini se da se ne odaziva na svoje ime (dok će npr. na drugi zvuk istog intenziteta reagovati). Apsolutno ne postoji nikakva veza između MMR vakcine i autizma. Jedino što ih povezuje je vrijeme kad se vakcina prima i kad se poremećaji ispoljavaju, a to je u 2. godini života. Autizam je hronično stanje i od ključnog značaja je prepoznati ga na vrijeme i rano intervenisati. Liječenje je multidisciplinarno, uključuje dječje psihijatre, psihologe, logopede, defektologe, trapeute, druge edukatore i kasnije nastavnike. Porodica ima ključni značaj u pružanju podrške jer su osobe sa autizmom divni ljudi i ne postoji primjer da je osoba sa autizmom nekom nešto loše učinila. Oni zavise od roditelja, društva, da li će prepoznati njihove potrebe i da li će za njih nešto učiniti. Zato je zadatak svih nas, društva u cijelini da poboljšamo funkcionalnost djeteta sa autizmom.

Krvarenje iz nosa Prim. dr Sabahudin Pupović, spec. interne medicine Zavod za hitnu medicinsku pomoć CG - Jedinica Plav Krvarenja iz nosa su česta, posebno kod djece, i rješavaju se uglavnom u kućnim uslovima ili prestaju sama od sebe. Mogu da djeluju zastrašujuće i da uplaše pogođenog i okruženje. Kod krvarenja iz nosa krv teče iz jedne a rjeđe iz obije nosnice. Može biti teško ili lagano i traje od nekoliko sekundi do više minuta i duže. U većini sličajeva krvarenje iz nosa je manje i prestaje samo ili uz neku vrstu samopomoći. Ako krvarenje traje duže od 20 minuta potrebno je potraziti stručnu pomoć. Epistaksa ili krvarenje iz nosa je dosta čest problem, može biti blago ili obilno, zavisno od uzroka i opšteg stanja klijenta. Može biti tako masivno krvarenje, da klijenta životno ugrozi. Najčešće se javljaju kod djece, osoba između 50-70 godina, kod oboljenja krvnih sudova, oboljenja krvi i krvotvornih organa, hroničnih bolesti srca i jetre, hormonskih poremećaja, trovanja, terapije antikoagulantnim ljekovima, kod alkoholičara, kod hereditarne teleangiektazije (rendu-osler-weber). Krvarnje iz nosa je je znak povrede nosa i nosnih šupljina

i posljedica akutnog ili hroničnog oboljenja. Moze da uplaši pogođenog i okolinu, kako smo već rekli, najčešće samo prestane ili ga zaustavimo pritiskom na nosnice, palcem i kažiprstom uz nosnu pregradu (digitalna kompresija). Hladne obloge oko vrata. Stručna pomoc kod krvarenja iz nosa je stavljanje tampona namočenih u rastvor hemostiptika u nosne šupljine i prednja tamponada nosa. Nosnu sluznicu prokrvljuju tri grane spoljašnje karotidne arterije. Na prednjoj trećini hrskavičavog dijela septum - kiselbachovo mjesto, sve tri grane se bogato prepliću i anastomoziraju i odatle nos najčešće krvari.

Uzroci krvarenja mogu biti lokalni i opšti Lokalni uzroci - idiopatski (kod djece i adolescenata), - mehaničke ili hemijske povrede sluznice nosa (prelom septum, lica, glave),

- strano tijelo, - tumori (nosa ili nosnih šupljina), - tumori nazofarinksa (juvenilni angiofibrom).

Opšti uzroci - infekcije, - arterijska hipertenzija, - arterioskleroza, - bolesti krvi i krvotvornih organa (trombopatija, trombocitopenija, anemija, leukemija, koagulopatija), - hronične bolesti srca, bubrega i jetre (M. Osler, purpura), - hormonski poremećaji (pubertet, vikarna krvarenja, menstrualna krvarenja), - krvarenja u trudnoći, - trovanja, - hipovitaminoze (nedostatak vitamin C i K).

Zaustavljanje krvarenja - odredi se i lokalizuje mjesto krvarenja - 1) istorija krvarenja; 2) lokalizacija krvarenja, - krvarenje u prednjem dijelu - povrede nosa (udarac), idiopatsko krvarenje, rhinitis, infektivne bolesti), - krvarenje u sredini i pozadi (hipertenzija, arterioskleroza, prelomi, tumori), - površinska krvarenja (hemoragijska dijateza, M.Osler, poremećaji koagulacije),

3) mjerenje TA, 4) tetovi koagulacije, 5) RTG nosa i nosnih šupljina, 6) internistički pregled. Smiriti klijenta i pratnju stvaranjem opuštene atfosmere (dobro obučeni doktor i ekipa koja zna šta treba i djeluje sigurno). Osoba koja krvari iz nosa treba da sjedi (ako je to moguće), glavom nagnutom naprijed i drži otvorena usta. Nikako da ne guta krv već ispljune. Kako su nosne šupljine pune zgrušane krvi, pacijent prvo izduva jednu pa drugu nosnu šupljinu. Kad je potrebno koristimo aspirator. Ako ne utvrdimo odakle krvari, u obje nosnice uvučemo tampone namočene u 1% rastvor pantocaina i suprarenina 1:1000 i sačekamo nekoliko minuta. Ako poslije 15 minuta nema znakova svjezeg krvarenja, pacijentu se savjetuje nekoliko dana kućne njege, ležanje sa podignutim uzglavljem. Ako se krvarenje ne zustavi, doktor radi prednju nosnu tamponadu, u nosnu šupljinu se postavlja srednje široka traka sterilne gaze, sloj po sloj u obliku harmonike, dokle se ne ispuni nosna supljina. Tamponada se odstrani nakon 5 dana. Kod jačih krvarenja je potrebno između slojeva gaze umetnuti komadiće želatina koji su natopljeni u rastvoru topostazina. Ako i dalje krvari potrebna je zadnja tamponada nosa po Belloqeu. Zahvat je neprijatan i bolan, pa se izvodi u epimukoznoj anesteziji. Klijent se hospitalizira. Izuzetno se i pored svega krvarenje ne može zaustaviti - tada se izvodi podvezivanje gornje vilične arterije.

Ko j u p o r u k u šaljete svom djetetu? Adrijana Barović, defektolog - spec. pedagog Član Stručnog tima u JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci – Podgorica, na Kakarickoj gori “Ljudsko biće je poput drveta. Ima svoj korijen u zemljištu i potencijal da procvjeta.” Da li će procvjetati umnogome zavisi od mentalne klime u porodici. Emocionalna hladnoća, distanciranost između pojedinih članova, konfliktni odnosi i stalna napetost unutar porodičnog sistema pogoduje nastanku mnogih psihosomatskih bolesti i poremećaja. Biti roditelj je najteža i najodgovornija uloga koju pojedinac može imati. Sam čin rođenja, iako sasvim prirodan proces, predstavlja svojevrstan stres i za majku i za bebu. Psiha žene se mijenja i ona se suočava sa jednom novom zahtjevnom i kompleksnom ulogom. Kada beba dođe na svijet dočeka je osmjeh i nježan glas mame, zagrljaj tate, topla dobrodošlica i zrno sreće je posijano (ili nije - zavisno od okolnosti). Beba razumije, ne zna riječi, ne zna slova ali razumije svaku vašu emociju, bilo pozitivnu ili negativnu koju joj uputite. Beba, dakle, razumije na emotivnom nivou, na nivou senzacija. Ona prima razne draži intrauterino, a naročito nakon rođenja već prvim danom života. U zavisnosti koje poruke primi ona stiče utisak da je svijet pretežno prijatno ili neprijatno

mjesto. Ukoliko su poruke podržavajuće, ohrabrujuće, pune topline i nježnosti, razvija se osjećaj lične vrijednosti, zadovoljstva, povjerenja i ljubavi (prema sebi i okolini). U suprotnom, ako odrasta u okruženju koje je negativno, ugrožavajuće, dijete može da čitav svijet posmatra kao neprijateljsko područje i da odrasta sa osjećajem niže vrijednosti (koje kasnije kompenzuje raznim, najčešće negativnim načinima). Iz tog razloga, osnovna uloga roditelja je da pruži sigurnost, ljubav i zaštitu, kao i da omogući da se razvije potencijal koji svako dijete nosi u sebi, da ga podstiče, da ga osposobi za život, odnosno, da ga nauči vještinama koje će mu pomoći da se uklopi u svijet odraslih. Za pravilan razvoj djeteta potrebno je da oba roditelja budu uključena u proces vaspitanja. Ravnopravno roditeljsko partnerstvo koje se preporučuje danas, podrazumijeva svakodnevno dogovaranje jednog i drugog roditelja kako bi zajednički planirali dan, obaveze, zadatke ali i zadovoljstva, uživanja i sitne radosti. Takvim načinom funkcionisanja, kroz podjelu odgovornosti, izbjegava se preopterećenost samo jednog roditelja, što posljedično smanjuje negativnu klimu u porodici, na koju su djeca posebno

osjetljiva. Dijete stvara predstavu o sebi na osnovu komentara drugih o njemu, u prvom redu roditelja ali i ostalih značajnih figura iz njegvog okruženja. “Djeca su nerijetko onakva kakvim ih nazivamo da jesu.” Uzmimo primjer djeteta koji ima prosječnu inteligenciju i koje odrasta u sredini koja mu šalje poruke: „Kako si glup, ružan, smotan…nesposoban, …Nikad ništa ne uradiš kako treba“, i slične, poruke koje vrijeđaju i omalovažavaju njegovu ličnost. Sigurno je da će takav način ophođenja uticati na stvaranje nesigurnosti i razvoja niskog samopouzdanja i samopoštovanja, kasnije, u odraslom dobu i kompleksa niže vrijednosti. Takva osoba, zbog straha od neuspjeha najčešće ostaje u komfornoj zoni i rijetko uspije da razvije svoj puni potencijal. U zavisnosti od toga da li se vaspitni uticaj roditelja na dijete kreće od apsolutne kontrole do zanemarivanja djeteta, razlikujemo 4 osnovne vrste roditeljskog stila, sa naznakom da se u praksi najčešće kombinuju neki od njih. - Autoritarni vaspitni stil gdje vladaju stroga disciplina i pravila. Roditelj ima velika očekivanja i zahtjeve prema djetetu. Karakteriše ga apsolutno nametanje roditeljskog autoriteta bez prostora za razumijevanje i zadovoljavanje potreba djeteta, uz međusobnu emotivnu distanciranost. Ovakav način vaspitanja formira prilično nesigurno dijete, koje je u stalnoj potrebi da zadovolji očekivanja roditelja kako bi se osjećalo voljeno i priznato. Takva djeca mogu biti povučena, nepovjerljiva, mada ukoliko u porodici postoji neki oblik nasilja, čak i agresivna. - Permisivni vaspitni stil je suprotan pomenutom, gdje ne postoje nikakvi zahtjevi, niti ograničenja od strane roditelja prema djetetu. Naizgled topao odnos pun razumijevanja, međutim, zbog pretjerane popustljivosti roditelji kasnije nisu u stanju da savladaju svoju djecu, odnosno postoji slaba mogućnost kontrole. Roditelji sa ovakvim tipom vaspitanja najčešće čine za dijete sve, pa čak i ono što bi trebalo dijete da

uradi samo, tako da kasnije izrasta u osobu koja ne zna da se suočava i nosi sa životnim problemima, koja je nesnalažljiva i impulsivna ukoliko se njegove potrebe trenutno ne zadovolje. - Indiferentan tip vaspitanja karakteriše slaba kontrola, kao i emocionalna hladnoća od strane roditelja. Dijete je prilično zanemareno, prepušteno samom sebi, bez pohvala, često i bez kritika, sa osjećajem odbačenosti i nepripadanja. Takva djeca su često neposlušna, neprimjerenog ponašanja, sa bazičnim osjećajem nesigurnosti, slabe samokontrole. - Vaspitni stil koji se preporučuje jeste Autoritativni. Podrazumijeva topao emotivni odnos, pun razumijevanja, sa odmjerenim zahtjevima i realnim očekivanjima od strane roditelja, sa otvorenom obostranom komunikacijom, kongruentnim, podržavajućim porukama, gdje je roditelj istinski zainteresovan za njegove probleme i potrebe. Ukoliko postoji potreba za kritikom - kritikuje se djetetovo ponašanje, a ne njegova ličnost (umjesto„baš si glup“, treba reći - „tvoj postupak je bio nepromišljen“,…). Autoritet se ne gradi pomoću straha i batina, već ispravnošću, dosljednošću i povjerenjem. Roditelji koji praktikuju ovaj vaspitni stil umiju da pruže ljubav i podršku djetetu, ali i da čvrstim stavom postave granice koje su izuzetno značajne za razvoj i formiranje, kasnije, zdrave zrele osobe. Djeca roditelja čiji je ovo dominantan stil vaspitanja izrastaju u samopouzdane ličnosti koje nemaju problem sa prihvatanjem autoriteta, obaveza i odgovornosti, koja su sigurna u sebe i koja imaju visoku samokontrolu. Zato, dragi roditelji, pomozite svom djetetu da procvjeta. Budite svjesni poruka koje mu šaljete (bilo kroz verbalnu ili neverbalnu komunikaciju, bilo kroz sopstveno ponašanje). Iako ih vi brzo zaboravite, neke od njih padnu na tlo i ostaju kao trajni pečat, potisnut ali itekako prisutan u dječijoj memoriji.

Montesori metod vaspitanja djece - samostalnost od malih nogu

Pripremila: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije Marija Montesori, po čijoj se metodi učenja i vaspitanja otvara sve više škola i vrtića, bila je izuzetno veliki pedagog koja je još u prošlom vijeku pokušala da promijeni brojne stavove o vaspitanju djece. Rođena je 1870. godine i bila je prva žena u Italiji koja je upisala i završila studije medicine, a kao asistentkinja u bolnici radila je na odjeljenju za rad sa djecom “izvan sistema”. Njena promišljanja i veoma široki vidici već su tada uticali na brojne promjene u vaspitanju. Ona je sama smišljala dosta didaktičkih pomagala, pokazala je kako učenje ne polazi od učitelja već učenika, i čvrsto je vjerovala da djecu nije potrebno prisiljavati da bi učila, već je jedino važno da im osiguramo podsticajno okruženje koje će ih pozivati na promišljanje i istraživanje, i time zadovoljiti dvije važne dječje potrebe: 1. podsticanje njihove prirodne radoznalosti i 2. učenje kroz šarenilo i igru.

CILJEVI VASPITANJA METODE MONTESORI: - Cilj Montesori metode je njegovanje dječije ličnosti, indirektno podsticanje interesovanja za različite oblasti, a učenje zadržati prirodnim procesom. To znači podsticati prirodnu želju za učenjem, a ne puko usvajanje činjenica. - Dječiji mozak upija informacije iz svog okruženja i oblikuje se utiscima koji su mu na raspolaganju. Zato okruženje treba da bude bogato materijalima koji djetetu pomažu da

usvoji bazična znanja, pa učenje predstavlja prirodnu i prijatnu aktivnost za dijete. - Montesori okruženje organizovano je tako da djecu privlači da istražuju, biraju, probaju i da pri tom razviju svoje prirodne sklonosti. Marija Montesori je smatrala da je razvoj inteligencije osnova ljudskog razvoja, na kome se zasnivaju velikim dijelom svi ostali aspekti razvoja. Imajući u vidu da se do pete godine života formira više od 50 odsto mozga, ovo njeno shvatanje u današnje vrijeme dodatno dobija na značaju. Ona objašnjava da, pored razvoja inteligencije, primjena Montesori pedagogije omogućava djetetu da sjedne i radi sa nečim što ga interesuje duže vrijeme, čime se postepeno razvijaju pažnja i koncentracija, osobine značajne ne samo za školu već i za život. Dijete koje je samostalno uspjelo da složi određeni materijal je dijete koje se osjeća zbog toga zadovoljno, ponosno, a dijete koje se samostalno brine o sebi i ne traži pomoć odraslog pri svakom brisanju nosa ili oblačenju je dostojanstveno dijete, i ovo su načini na koji se razvijaju samopouzdanje i samopoštovanje. Pokret je osnova Montesori pedagogije i razvoja djeteta, pa je fizičkom razvoju i koordinaciji pokreta poklonjena velika pažnja. U Montesori sredini dijete živi u grupi djece koja ga podržavaju i uči se pozitivnom socijalnom ponašanju, ali tako što samostalno rješava različite socijalne situacije na pozitivan

Sigurna sam da svako od nas radi sa svojom djecom najbolje što umije, a da biste umjeli još bolje, učite i primjenjujte, pokažite i sebi i djeci da je učenje neprestana i lijepa aktivnost. Pružite djetetu šansu da ispuni svoje mogućnosti i postane nezavisna, sigurna i izbalansirana ličnost.

način.

Iako se u današnje vrijeme smatra da djeca treba da počnu odmalena da se uče borbi za život, u Montesori pedagogiji se smatra da dijete, izloženo podsmijehu i grubosti u grupi vršnjaka, može razviti samo devijantno ponašanje, odnosno da dijete razvija jaku ličnost samo životom u jedinstvenoj i grupi sa pozitivnim socijalnim ponašanjem.

Osnovni savjeti za dijete do 3 godine: Uključiti ga u svakodnevne kućne aktivnosti, kao što su brisanje prašine, postavljanje stola, skidanje obuće i druge aktivnosti za koje je dijete zainteresovano. Djetetu se prvo kaže šta će se raditi, pokaže mu se polako i tako da jasno vidi kako se nešto radi (na primjer, kako se korpica sa hlebom nosi i stavlja na sto) i onda se pusti da to uvježbava. Obezbijediti raznovrsnu sredinu u kojoj osim igračaka ima knjiga koje su prilagođene njegovom uzrastu, didaktičkih igračaka ili napravljenih činija i posuda za ređanje, sortiranje, presipanje. Obezbijediti stabilnu i stalnu sredinu u fizičkom smislu - predmeti stoje na određenom mjestu i u pogledu odraslih - ponašanje prema djetetu je stalno, bez velikih oscilacija. Voditi dijete sa sobom na različita mjesta kako bi imalo priliku da stekne bogato iskustvo - na pijacu, u prodavnicu, šetnju parkom, šetnju gradom. Pustiti dijete da hoda svojim tempom pri šetnji, da pravi pauze, razgleda oko sebe. Pustiti dijete da se penje, trči, igra u pijesku, leži na podu, hoda po ogradi, jer se time ispunjavaju prirodne fizičke potrebe. Kada se dijete za nešto zainteresuje, ne prekidati ga tako što ćete mu predlagati kako nešto da radi već ga pustite da samo otkrije i proba. Pustiti dijete da samostalno odluči čime će se baviti, od raspoloživih aktivnosti i predmeta - ako je zanimljivije da vadi lonce i šerpe i ređa ih, znači da ima potrebu da se time bavi - ne treba sprečavati. Više posmatrajte dijete, a manje mu komandujte, kritikujte ga i objašnjavajte mu.

Osnovni savjeti za dijete od 3 do 6 godina: Uključite dijete aktivno u kućne poslove: postavljanje, raspremanje stola, samostalno jedenje, prostiranje veša, zalivanje cvijeća, raspremanje sobe i držanje stvari u redu. Objasniti djetetu da svaki predmet ima svoje mjesto i da nakon korišćenja treba da ga vrati na mjesto, ali to uradite bez stalnih kritika i podsjećanja.

Obezbijedite dovoljno vremena da se mališan druži sa drugom djecom, starijom i mlađom. Obezbijedite dovoljno didaktičkih igračaka i drugih aktivnosti koje zahtijevaju kompleksnije angažovanje i razmišljanje (na primjer, petogodišnje dijete je u stanju da nauči da igra šah), koje prikazuju prirodne i društvene pojave i procese (enciklopedije su zanimljive već četvorogodišnjem djetetu i u stanju je i samostalno da ih razgleda). Odgovarajte strpljivo na postavljena pitanja, koliko god ona izgledala dosadna i koliko god se ponavljala. Djetetu jasno objasnite razliku između onoga što se radi i što je dobro - da dijeli igračke, da se zahvali, da zamoli kada nešto želi, i što nije dobro i ne radi se - udaranje, svađanje, ružne riječi, i onda pustiti dijete da to primjenjuje, bez kritika, kazni i opominjanja. Ovaj put jeste duži i sa usponima i padovima u ponašanju, ali u dugoročnom smislu doprinosi razvoju ličnosti koja razumije motive i posljedice svog ponašanja, i kod koje lijepo ponašanje potiče iznutra, kao rezultat svjesne odluke, umjesto da je nametnuto spolja. Marija Montesori

Hronika 01. avgust - Svjetska nedelja dojenja Početak avgusta je u znaku kampanje o značaju dojenja. Svjetska nedelja dojenja je globalna kampanja koja se održava svake godine u oko 170 zemalja svijeta kako bi se porodilje podstakle na dojenje i time se unaprijedilo zdravlje djece. Sedmica dojenja se godinama obilježava i u Crnoj Gori. Ove godine pažnja je usmjerena na majke koje rade i doje djecu, sa ciljem podizanja svijesti kod poslodavaca i donosioca odluka o važnosti dojenja za djecu, za majke, privredna društva i cijelo društvo. Slogan proslave je Dojenje i posao - radimo na tome. Cilj je takođe osnažiti i podržati sve žene, koje rade u formalnom i neformalnom sektoru da na odgovarajući način usklade posao s odgajanjem djece, posebno dojenjem. Svjetska nedjelja dojenja se u Crnoj Gori proslavlja od 2012. Godine. U Crnoj Gori, za razliku od velikog broja zemalja u svijetu, porodiljsko odsustsvo traje do navršene prve godine djetetovog života, mada tu mogućnost zbog različitih razloga, a najčešće uticaja poslodavaca, sve manje žena može da iskoristi. Za sve majke koje prekidaju porodiljsko odsustvo prije tog roka, Zakon o radu predviđa pauzu za dojenje u dužini od 90 minuta do djetetove navršene prve godine života. Ovogodišnju Nedjelju dojenja udruženje Roditelji obilježilo je sa prvom grupom Vršnjačkih savjetnica za dojenje, koje su u toku proteklih godinu dana prošle obuku pedijatara, neonatoloških sestara, psihologa i komunikologa i počele sa pružanjem besplatne podrške i pomoći majkama koje doje. Njihovi savjeti i svi ostali načini konkretne podrške, na volonterskoj osnovi, su dostupni svima. 02. avgust - Kompanija AbbVie donirala FibroScan® aparat Klinici za infektivne bolesti KCCG Kompanija AbbVie, predstavništvo u BiH, donirala je FibroScan® aparat Klinici za infektivne bolesti Kliničkog centra Crne Gore. Aparat je namijenjen za neinvazivnu dijagnostiku stepena fibroze i ciroze jetre, što je u skladu sa novim smjernicama dijagnostike i liječenja hroničnih virusnih hepatitisa i drugih hroničnih bolesti jetre. Radi se o prvom FibroScan® aparatu u Crnoj Gori. Ukupna vrijednost donacije iznosi 90.000 eura. Ovlašćeni serviser obavio je trening ljekara Klinike za infektivne bolesti za rad sa navedenim aparatom čime su se stekli uslovi da isti bude odmah u punoj upotrebi. Dijagnostička korist FibroScan® aparata se posebno naglašava aspektom da biopsija jetre kod većine pacijenata nije potrebna, te je za same pacijente znatno prijatnija dijagnostika i praćenje terapijskog efekta. Pacijenti više neće morati da odlaze van Crne Gore radi dijagnostike navedenom metodom čime je obezbijeđen još jedan

benefit za pacijente, dobijanje zdravstvene usluge u svojoj državi, i manje troškove za crnogorsko zdravstvo. 04. avgust - Donja Gorica uskoro dobija ambulantu i apoteku Počela je rekonstrukcija višenamjenskog doma u Gornjoj Gorici. Planom je predviđeno širenje i adaptacija, kako bi mještani tog dijela grada dobili apoteku, ambulantu, mjesnu zajednicu, klub penzionera i kancelariju za mlade. Vrijednost radova koje finansira Glavni grad je 260.000 eura. Postojeći objekat je površine 273,6 m2, a rekonstrukcijom se proširuje na 428 kvadrata. Koncepcija rekonstrukcije objekta i novoplaniranog stanja predviđa tri odvojene cjeline koje imaju zasebne ulaze na prizemlju ambulanta sa apotekom površine 114,91 m2, Mjesna zajednica sa poštom površine 128,15 m2 i Bife 44,88m2. 04. avgust - Milion eura za zapošljavanje OSI Zavod za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) raspodijeliće blizu milion eura za finansiranje projekata zapošljavanja lica sa invaliditetom u sjevernom regionu države. Cilj poziva za predaju predloga projekata je podrška otvaranju novih radnih mjesta u opštinama sjeverne regije, povećanje stručnih i radnih kvalifikacija lica sa invaliditetom, kao i prevencija socijalne isključenosti ovih lica. Grant šema je namijenjena licima sa invaliditetom kojima je status utvrđen propisima iz oblasti obrazovanja, penzijskog i invalidskog osiguranja ili propisa o boračko-invalidskoj zaštiti. Namijenjen je i onima koji su ostvarili status lica sa invaliditetom na osnovu rješenja nadležne komisije za profesionalnu rehabilitaciju Zavoda. Minimalni iznos granta je 30 hiljada, a maksimalni 70.000 eura. Očekivani rezultati poziva su uključivanje najmanje 100 lica sa invaliditetom u projektima, osposobljavanje za rad najmanje 90 odsto učesnika projekta, zaposlenje u toku trajanja projekata, najmanje 60 odsto učesnika. Procjenjuje se da će biti realizovano najmanje 20 odsto projekata koji za rezultat imaju zapošljavanje nakon projekta najmanje dva lica sa invaliditetom, u najkraćem trajanju od šest mjeseci. Grantom mogu biti finansirane brojne aktivnosti aktivne politike zapošljavanja, obrazovanje i osposobljavanje odraslih, osposobljavanje za rad kod poslodavca, mjere i aktivnosti profesionalne rehabilitacije, zapošljavanje lica sa invaliditetom, prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada i otvaranje novih radnih mjesta za lica sa invaliditetom. Grantom može biti finansirana i

nabavka opreme i materijala u svrhu otvaranja novih radnih mjesta, otklanjanje barijera pristupu radnom mjestu, aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti javnosti, a prije svega poslodavaca o mogućnostima i benefitima zapošljavanja lica sa invaliditetom. Pravo učešća imaju pravna i fizička lica. Projekti će biti sprovođeni u Andrijevici, Beranama, Bijelom Polju, Gusinju, Kolašinu, Mojkovcu, Petnjici, Plavu, Pljevljima, Plužinama, Rožajama, Šavniku i Žabljaku. Po prethodnom javnom pozivu od 20. Marta odobreno je finansiranje 41 projekta, u vrijednosti od 2.085.622 eura, a na raspolaganju su tada bila tri miliona eura. Novim javnim pozivom biće raspodijeljeno neutrošenih 914.377 eura. 07. avgust - Još jedna značajna donacija IBD-u KCCG Vlasnik kompanije Adriatic Properties Petros Statis i njegova porodica donirali su 41 bolnički krevet i isto toliko dušeka za potrebe Instituta za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). Ukupna vrijednost donacije iznosi 30 hiljada eura. - Bez ozbira na velikom trudu koji ulaže Vlada Crne Gore u obezbjeđivanju medicinske opreme kako bi KCCG i IBD pružao kvalitetnu zdrastvenu zaštitu, ovom Institutu je neophodna i pomoć ljudi dobre volje, donatora, kojih je u ovih zadnih 7-8 mjeseci bilo veoma mnogo. Ova donacija mnogo znači za naš zdrastveni sistem, naročito za IBD. Ja sam sigurna da će primjer porodice Statis slijediti još jedan broj ljudi koji su riješili da u

našoj državi nastave da rade i da stvaraju svoju porodicu, da ulažu u Crnu Goru i da zapošljavaju veliki broj naših ljudi, kao što je Vaša kompanija - kazala je direktorka KCCG Zorica Kovačević. Gdin Statis je kazao da je njemu od velike važnosti da pomogne medicinskom osoblju koje se brine o zdravlju djece. - Želim da naglasim koliko je važno donirati u dobrotvorne svrhe, naročito djeci. Nije prvi put da pomažemo lokalnoj zajednici i bolnicima. Za nas je ovo vrlo simboličan čin. Doveo sam svoju porodicu ovdje jer mislim da je veoma važno pomagati ljudima koji imaju potrebu za tim - kazao je gdin Statis naglašavajući veliki značaj donacija i za osoblje koje brine o pacijentima. Direktorka Kovačević je porodici Statis uručila zahvalnicu

GE KIDS

Imunološka zaštita za Vaše dijete! Ge Kids ids je bbezbjedna zbjedna formula, za razvoj oj pri prirodnog odnog imuni imuniteta! Prirodni balans i stimulans, za razvoj narušenog, dječijeg, imuno sistema.

GE132+Na GE132+N atu turral USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA POMAŽE POBOLJŠANJU PH VREDNOST ORGANIZMA

GE132 International Health d.o.o. www.internationalhealth.biz Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA

SNIŽAVA NIVO HOLESTEROLA U KRVI

nakon čega je gdin Statis sa porodicom obišao odjeljenja Instituta za bolesti djece na koja su smješteni novi medicinski kreveti. Članovi porodice Staris tom prilikom podijelili su prigodne poklone djeci koja se nalaze na odjeljenjima. 07. avgust - Do kraja septembra sa receptom u privatne apoteke Od kraja septembra građani će ponovo moći da uz recept od izabranog ljekara podižu ljekove u privatnim apotekama. Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO), Sead Čirgić, kazao je da realizacijom tog projekt budžet neće biti probijen. Ako ne bude nepredviđenih okolnosti, sve će biti realizovano do kraja septembra, kada će građani moći sa receptom i u privatne apoteke. Vlada je u maju zadužila FZO da ugovori sa privatnim apotekama izdavanje ljekova na recept. Nakon potpisivanja ugovora, očekuje se informatičko uključivanje apoteka u sistem FZO, kao i obuka farmaceuta za korišćenje programa te institucije. Dva miliona eura predviđeno je za izmirivanje obaveza prema privatnim apotekama. - Ove godine se sasvim sigurno neće desiti probijanje budžeta. Od ukupnog budžeta za ljekove koji je pripadao Montefarmu, od oko 18,3 miliona eura, dio tih sredstava, odnosno dva miliona, predviđeno je za privatne apoteke. Prema računici Fonda to će biti dovoljno za plaćanje obaveza prema privatnim apotekama do kraja godine. Ukoliko ne bude nepredviđenih okolnosti, a ne očekujemo ih jer je urađena dobra priprema, sve će biti spremno do kraja septembra - kazao je Sead Čirgić. Očekuje se da će se uključivanjem privatnih apoteka izbjeći dugotrajne procedure nabavke ljekova i moguće nestašice. 10. avgust - U Centar za kardiohirurgiju KCCG uložiće se 50.000 eura Kompletna rekontrukcija Centra za kardiohirurgiju je počela i biće završena do kraja mjeseca. Investicija je vrijedna 50 hiljada eura, a novac su obezbijedili donatori. Direktorica KCCG Zorica Kovačević je naglasila da će to biti jedna od uređenijih klinika, a pacijentima i ljekarima biće obezbijeđeni savremeni i sigurni uslovi za boravak. Poseban akcenat biće stavljen na higijenu i zaštitu od infekcija. - Kardio centar je useljen 2003. godine i od tada se ništa nije ulagalo, a samo u ovoj godini urađen je veliki broj operacija. Zato smo odlučili da kompletno renoviramo Intenzivnu njegu i sve sobe. Radi se, između ostalog, kompletna sanacija kupatila, a nabavićemo i novi inventar. Već naredne sedmice stiže 40 novih kreveta - kazala je Kovačević. Biće prošireni kapaciteti, a kod ulaza u Centar pravi se nova ambulanta, tako da pacijenti više neće ulaziti na odjeljenje radi kontrole ili skidanje konaca, čime će se smanjiti i mogućnost unosa infekcija. 11. avgust - Za turističke ambulante 10 hiljada eura Opština Herceg Novi podržala je rad turističkih ambulanti u tom gradu sa 10.000 eura, što je doprinijelo boljoj zdravstvenoj zaštiti tokom sezone. Tokom ljetnje turističke sezone broj

onih koji borave u Herceg Novom i više je nego duplo veći, pa je i potreba za zdravstvenom zaštitom značajno povećana. Imajući to u vidu Opština Herceg Novi je i ovog ljeta podržala rad turističkih ambulanti na teritoriji ovog grada. Iz hercegnovske Opštine su saopštili da se u proteklom periodu pokazalo da je to pravi potez, te da je pored pojačanog rada turističke ambulante i dječijeg dispanzera u centralnoj zgradi Doma zdravlja na Toploj, od izuzetne važnosti i rad zdravstvene stanice Bijela i ambulante Igalo. Dom zdravlja dodatno angažuje svoje zaposlene radi pružanja medicinskih usluga građanima i turistima, a njihov prekovremeni rad finansira lokalna uprava, kako je predviđeno potpisanim Sporazumum između Opštine i Javne ustanove Dom zdravlja Herceg Novi. Učešće lokalne uprave iznosi 10.000 eura. Ocjenjuje da je na taj način osigurana bolja zdravstvena zaštita tokom sezone, a kako su dodali reorganizacijom su rasterećeni izabrani doktori. Po osnovu sporazuma angažovani su, u skladu sa potrebama: četiri ljekara za djecu, jedanaest ljekara za odrasle, 23 medicinske sestre, kao i sedam zaposlenih na odjeljenju za hemodijalizu - do sada ukupno 45 medicinskih radnika. 12. avgust - Integritet i zdravlje u fokusu Dana mladih Brojne potrebe i problemi mladih nijesu zastupljeni u javnim politikama, a često, ako i jesu prepoznati u dokumentima, odsustvom implementacije zakona i strategija, kao grupa, mladi ostaju zanemareni u praksi, saopšteno je iz NVO Juventas povodom Međunarodnog dana mladih. Taj praznik ove godine obilježavaju sa porukom Brinimo o sebi i svom zdravlju, a istog dana su oraganizovali i radionicu na tu temu. Ove godine glavni fokusi su integritet, zdravlje mladih i promocija zdravih stilova života. Povodom Međunarodnog dana mladih NVO Juventas je upriličio i 13. avgusta radionicu pod nazivom Koliko i kako brinemo o sebi, koja za cilj ima da ojača mlade u odnosu na faktore rizika po zdravlje koje ovo razdoblje života karakteriše: nedovoljna briga i nemanje potrebnih informacija o seksualnom i reporoduktivnom zdravlju, upotreba psihoaktivnih supstanci (PAS), nasilje, narušena bezbjednost u saobraćaju, nedovoljna briga o mentalnom zdravlju. U okviru radinice koju vode psihloškinja Jasmina Đukić i Jovan Dašić, stipendista Juventasa predstavljena su savjetovališta za mlade, koja funkcionišu u okviru centara za prevenciju primarne zdravstvene zaštite u Crnoj Gori. 14. avgust - Rekordna posjeta Instituta Dr Simo Milošević Institut za rehabilitaciju dr Simo Milošević u Igalu bilježi rekordnu posjetu u odnosu na proteklih nekoliko sezona, sa ostvarenih 126,5 hiljada noćenja, što je devet i po hiljada više nego prošle godine. Direktor marketinga i prodaje Instituta, Nikola Mračević, kazao je da će, u iščekivanju raspisivanja novog, petog tendera za prodaju državnih akcija, ovo biti dobra poslovna godina za kompaniju. U oba objekta boravi oko 1,2 hiljade gostiju, što je oko 600 gostiju u novom i starom dijelu. U novom dijelu smješteni su stalni gosti iz Norveške. Za ovu godinu obezbijeđeno je šest

grupa od po 140 gostiju, a sjutra se očekuje dolazak pete grupe. Poslije prekida od par godina, ponovo se vratila ljetnja grupa pacijenata iz Holandije, koji dolaze posredstvom agencije Fontana. Za ovu godinu obezbijeđeno je šest grupa od po 140 gostiju iz Norveške. Stalni dolasci Holanđana očekuju se od septembra kada će ih biti oko 100 u grupi. Dobru popunjenost u Institutu duguju i gostima, odnosno pacijentima sa prostora bivše SFRJ. 15. avgust - Dr Gordana Rajović na čelu Instituta Dr Simo Milošević Odbor direktora Instituta Igalo imenovao je dr Gordanu Rajović za novog izvršnog direktora. Ta odluka je donijeta na drugoj redovnoj sjednici Odbora direktora Instituta Igalo, nakon isteka četvorogodišnjeg mandata dosadašnjem izvršnom direktoru, Zoranu Bošnjaku. Dr Rajović prije imenovanja na funkciju izvršnog direktora Instituta Igalo bila je stalno zaposlena u Domu zdravlja Herceg Novi kao ljekar subspecijalista kardiolog. Predsjednik Odbora direktora Instituta Igalo, Zoran Kovačević je u ime Odbora, uz zahvalnost na uspješnom radu u prethodnom četvorogodišnjem periodu dosadašnjem izvršnom direktoru, kazao da očekuje da će novi izvršni direktor u koordinaciji sa Odborom direktora i svojim menadžment timom, nastaviti i ubrzati proces unaprijeđenja kvaliteta osnovnog proizvoda kompanije, te da će se Institut Igalo još bolje pozicionirati kako na postojećim tako i na novim tržištima. 15. avgust - 156 apoteka dostavilo je ponude za uključivanje u javni system zdravstva - Fondu za zdravstveno osiguranje (FZO) na konkurs za uključivanje u javni sistem zdravstva stigle su ponude od 56 privrednih društava, u čijem sastavu je 156 privatnih apoteka saopštio je direktor Fonda Sead Čirgić. Čirgić ističe da je interesovanje znatno veće nego prije dvije godine kada je takođe sprovođen projekat. Sklapanje ugovora sa apotekama koje su ispunile uslove konkursa očekuje se u prvoj polovini septembra. Nakon toga, oko dvije sedmice je potrebno da se privatne apoteke informatički povežu sa informacionim sistemom FZO, kao i da se farmaceuti edukuju za korišćenje tih programa. - Sve ide planiranom dinamikom. Naše procjene i ranije su bile da će do kraja septembra sve biti spremno da građani sa receptom idu u privatne apoteke - rekao je Čirgić. 15. avgust - Kliničkom centru uručena donacija od 10.000 eura Odlukom Upravnog odbora Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom doniralo je 10.000 eura Kliničkom centru Crne Gore. Donirana sredstva namijenjena su za nabavku dodatne opreme za čuvanje koštanog tkiva za potrebe operacionog bloka u Klinici za ortopediju i traumatologiju, koju do sada nijesu posjedovali, a koja predstavlja važan segment za bezbjedan rad sa pacijentima. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne

Gore pored svoje osnovne djelatnosti, na ovaj način afirmiše i društveno odgovorno poslovanje ka ustanovama kojima je pomoć najpotrebnija. 16. avgust - Prijeti epidemija malih boginja Najnoviji podaci Instituta za javno zdravlje pokazuju da se nastavlja pad vakcinacije MMR vakcinom. Tako od 7.814 djece rođene 2015. godine, njih gotovo 3.813 nije vakcinisano protiv morbila, zaušaka i rubele. Ukoliko se ovakav trend nastavi, načelnik odjeljenja za imunoprofilaksu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u IJZ-u dr Senad Begić upozorava da Crnoj Gori prijeti epidemija malih boginja. - Skoro da se ne postavlja pitanje da li će epidemije biti - već kada će se ona desiti. Zbog čega još nije bilo epidemije i strašnog scenarija koji je pogodio Rumuniju (više od 8.000 oboljelih, 32 umrlih od malih boginja) najviše možemo da zahvalimo dobrim obuhvatima iz ranijih godina i činjenici da drugu dozu MMR-a (pred polazak u školu) kod nas primaju gotovo sva djeca - upozorio je dr Begić. Teorije zavjere antivakcinalnih pokreta koji povezuju vakcinu MMR (protiv malih boginja, zaušaka i rubeole) sa uzrocima autizma rezultirali su zbunjenošću roditelja koji sve više odgađaju vakcinaciju djece sa ovom vakcinom. Sa druge strane vakcinacija ostalim vakcinama, a prije svega petovalentnom vakcinom, je u Crnoj Gori na zavidnom nivou. - Sve tri doze petovalentne vakcine u Crnoj Gori primilo je gotovo 94 odsto djece rođene 2015. godine, dok su ista ta djeca vakcinisana sa prvom dozom MMR-a sa obuhvatom nešto većim od 51 odsto. Ipak, ima opština koje su postigle veoma visoke obu- hvate, pa čak i apsolutne, kao što je Mojkovac u kome su svi mališani (100 odsto) primili prvu dozu MMR-a - istakao je dr Begić. 17. avgust - Iseljenici donirali novac za liječenje djece Posredstvom Asocijacije za dijasporu, iseljenici iz Australije okupljeni u Udruženju Montenegro Australija predvođeni Safetom Beljom Radončićem, prikupili su donaciju u vrijednosti preko 30 hiljada australijskih dolara, za liječenje djece podgoričanina Rifka Toskića u Istanbulu u Turskoj. Predsjednica Asocijacije Vera Kirović, zahvalila se u svoje i u ime porodice Toskić donatorima. - Istinska je privilegija družiti se i saradjivati sa humanim pojedincima, koji nam pokazuju kako je lijepo imati veliko srce i dušu, i da razumiju probleme drugih ljudi. Gdin Safet Beljo Radončić, filantrop, svakom svojom riječju i postupkom pokazuje aktivan odnos prema ljudskim vrijednostima, posebno prema drugim ljudima. 31 godinu živi u Australiji ali to nije umanjilo njegovu ljubav prema Crnoj Gori, svakom njenom građaninu i uvijek je spreman da pruži ruku prijateljstva, solidarnosti i humanizma onima kojima je to potrebno, pogotovo onima u njegovoj Crnoj Gori - kazala je Kirović. Ovo je najveća donacija do sada prikupljena u Australiji od strane iseljenika iz Crne Gore. Udruženje Montenegro Australija iz Sidneja, je najoorganizovanije i najbrojnije udruženje iseljenika iz Crne Gore. Predsjednik udruženja je Dejan Sekulić, a Safet Beljo Radončić je član Upravnog odbora.

19. avgust - Raspisan konkurs za upis na VMŠ Univerzitet Crne Gore objavio je odluku o upisu studenata na Visoku medicinsku školu (VMŠ) u Beranama. Raspisan je konkurs za upis u prvu godinu studija na Univerzitetu Crne Gore za studijsku 2017/2018 na osnovni primjenjeni studijski program Visoka medicinska škola Berane, na Medicinskom fakultetu. Tu odluku je donio Upravi odbor UCG. Takvu odluku Vlade Crne Gore podržalo je 11 članova Upravnog odbora UCG. Rektorka Radmila Vojvodić i članovi UO u ime akademske zajednice napustili su sjednicu prije rasprave i glasanja. Upravni odbor UCG odlučio da školu iz Berana treba preseliti u Podgoricu. Potom je Vlada odlučila da se škola ne seli. I na tu odluku odgovorio je Senat predlogom da se ove godine obustavi upis u toj obrazovnoj ustanovi. Upravni odbor (UO) Univerziteta Crne Gore (UCG) je odluku o rapisivanju konkursa za upis studenata na Visoku medicinsku školu (VMŠ) u Beranama donio na osnovu zakonskih normi i ovlašćenja, saopšteno je iz tog tijela. U odluci UO se navodi da je Ministarstvo prosvjete donijelo rješenje 3. jula ove godine kojim se utvrđuje upis 70 studenata u prvu godinu studija za osnovni primijenjeni studijski program VMŠ. Vlada Crne Gore je donijela zaključak 8. juna ove godine kojim nije saglasna sa odlukom UO UCG o promjeni sjedišta studijskog programa primijenjenih studija na Medicinkom fakultetu - VMŠ sa sjedištem u Beranama. 19. avgust - Obilježen Svjetski dan humanosti Svjetski dan humanosti obilježava se 19. avgusta, kada se prisjećamo humanitarnih radnika koji su izgubili živote obavljajući svoj posao i ujedno odajemo počast svima koji naporno svakodnevno rade širom svijeta kako bi pomogli ugroženima. Fondacija Banka hrane svake godine ukazuje na značaj humanitarnog rada, kroz brojne akcije doniranja hrane i higijenskih sredstava za porodice koje su u stanju socijalne potrebe. - Banka hrane ima i konkretne predloge koji bi donijeli novine u okviru zakonskih propisa koji bi pomogli svim ljudima koji su u sistemu socijalne zaštite i koji bi omogućili olakšice onima koji žele da poboljšaju kvalitet života socijalno ugroženih - izjavila je predsjednica Fondacije Banka hrane CG Marina Medojević. 23. avgust - Laparaskopske operacije na bubrezima Urolozi Klinike za urologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), na čelu sa direktorom te klinike dr Petrom Kavarićem, uspješno su izveli dvije laparaskopske operacije ciste na bubrezima, što su prve takve samostalne hirurške intervencije urologa KCCG-a. Operacije su, kako je saopšteno iz KCCG-a protekle bez komplikacija a pacijenti se uspješno oporavljaju i otpušteni su na kućno liječenje. Laparaskoska hirurgija je vrsta minimalno invazivne hirurgije, oporavak pacijenata je mnogo brži i za dva do tri dana odlaze na kućno liječenje. Laparaskopske operacije u svim hirurškim granama, pa i u urologiji, se izvode u skladu sa medicinskim inidikacijama. KCCG nastavlja trend uvođenja novih procedura zahva-

ljujući dodatnoj edukaciji ljekara koju realizuju u saradnji sa kolegama iz zdravstvenih ustanova u region. Usvojena nova znanja i vještine za izvođenje samostalnih laparaskopskih operacija, urolozi KCCG su stekli u saradnji sa kolegama iz Kliničkog bolničkog centra u Zagrebu, Klinike za urologiju Kliničkog centra u Skoplju i Odjeljenja za urologiju Opšte bolnice u Slovenj - Gradecu. 25. avgust - Lovćen banka uručila donaciju IBD-u

Povodom jubileja, tri godine od osnivanja, Lovćen banka je Odjeljenju intenzivne terapije Instituta za bolesti djece (IBD) donirala električni bolnički krevet sa anti-dekubitalnim visokoelastičnim dušekom. Krevet ima četiri motora za električno podešavanje visine i položaja tijela. Podešavanje se obavlja pomoću komandi koje se nalaze na spoljašnjoj i unutrašnjoj strani bočne stranice kreveta, kao i preko ručne kontrolne table. Svečana primopredaja obavljena je danas u Institutu za bolesti djece. Šef odjeljenja za marketing Lovćen banke Dejan Bojanić, kazao je da je banka željela da da svoj skromni doprinos i na taj način pomogne funkcionisanje Odjeljenja intenzivne terapije Instituta za bolesti djece. Bojanić je obećao da će sličnih donacija biti još više. U ime Instituta za bolesti djece i Kliničkog centra Crne Gore zahvalio se dr Draško Nikčević, direktor Pedijatrijske klinike IBD-a. On je u ime KCCG Bojaniću uručio zahvalnicu. - Posebno me je obradovalo što ste, za vas radosne trenutke, kao što su tri godine od osnivanja banke, odlučili da proslavite zajedno sa nama, čime ujedno šaljete poruku da je lični uspjeh manje vrijedan ukoliko nije na dobrobiti drugih, u ovom slučaju pacijenata Odjeljenja intenzivne terapije - kazao je Nikčević. Avgust 2017. – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore Članovi udruženja ,,Sveti novomučenici momišićki” organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi sa 65 davalaca krvi, a zaposleni u kompaniji CKB organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi sa oko 35 davalaca krvi.

Brinite o zdravlju na inteligentan način!

bez alergena bez glutena bez laktoze bez mliječnih bjelančevina

Od prvog dana života za: t proliv bilo koje etiologije t pomoć kod dojenačkih kolika t obnovu crijevne mikroﬂore Lactobacillus rhamnosus, LGG® Bifidobacterium, BB-12® www.jglprobiokulture.com, www.jgl.hr

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me

ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje

antiupalna, antitumorska i antialergijska svojs organizma na proizvodnju speciﬁčnih

prema brojnim rizicim Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe. - Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima. - Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad. - Štiti sluzokožu od oštećenja. - Reguliše probavu i sprječava zatvor. - Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje. - Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. - Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis). - Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

. sadrže sve Hederini proizvodi nalazi u prirodi, bez ikakve he po čemu su jedinstveni na trž zaslađivače i gluten. Propolis j se u prirodi nalazi u čvrstom komponenti važnih za zdravlje sadrže sve aktivne kompone sirovini propolisa, jer ne po potpunosti otopiti. O pogotovo u alkoholu njegovih svojs

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode. Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.

IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

e protiv bakterija, gljivica, virusa i parazita, a ima i antioksidativna,

stva. Podiže imunološki sistem podsticanjem materija koje jačaju njegovu odbranu

Za snaaažan imunitet

ma od pojave bolesti.

mališana

- Za jačanje otpornosti djece. - Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma. - Za zaštitu od česte prehlade kod djece. - Za djecu stariju od jedne godine.

e materije propolisa kakav se emijske obrade rastvaračima, žištu. Ne sadrže aditive, boje, je izuzetno vrijedna smola koja m obliku, a sadrži preko 300 čovjeka. Rastvori propolisa ne ente koje se nalaze u izvornoj ostoji rastvor koji ga može u Otapanjem propolisa, u, gubi se znatan dio ljekovitih stava.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

APICET - Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva). - Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Medik

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354

REGION 02. avgust – Održan četvrti Bazar zdravlja - Srbija Na glavnom šetalištu u Niškoj banji, Dom zdravlja Niš u saradnji sa GO Niška banja organizovao je četvrti Bazar zdravlja gdje su građani mogli da provjere svoje zdravlje besplatno i na licu mjesta. Radilo se određivanje procenta masne mase u organizmu, određivanje BMI, mjerenje krvnog pritiska, pregled mladeža, podjela savjeta u vezi pravilne ishrane sportista, podjela edukativnog materijala uz stručne savjete ljekara vezane za zdravlje i zdrave stilove života. Vodeće uzroke obolijevanja i umiranja u Srbiji predstavljaju hronična nezarazna oboljenja - bolesti srca i krvnih sudova, šećerna bolest, maligne bolesti - rak dojke, grlića materice i debelog crijeva, čijem nastanku i razvitku doprinose faktori rizika u najvećoj mjeri vezani za neadekvatno zdravstveno ponašanje, kao i za faktore nasleđa. Rizik nastanka ovih oboljenja se može redukovati ili eliminisati primjenom određenih promotivnih aktivnosti i preventivnih intervencija. 08. avgust - Srbima stiže sterilizaciona medicinska oprema Na humanitarnom događaju u hotelu Drejk u Čikagu, a u organizaciji Projekta C.U.R.E., na kom su prikupljana sredstva za podizanje svijesti o potrebama globalne zdravstvene zaštite, isporuku medicinske opreme i sredstava za zdravstvene radnike i pacijente u Srbiji, Nj. k. v. prestolonaslednik Aleksandar i princeza Katarina bili su počasni gosti. - Oduševljeni smo što ćemo biti domaćini princeze Katarine ove specijalne večeri, a prikupljena sredstva će poboljšati zdravlje i spasiti živote u Srbiji kroz isporuku medicinske opreme i sredstava. Zajedno, mi mijenjamo svijet - rekao je dr Daglas Džekson, predsjednik i izvršni direktor Projekta C.U.R.E, koji vodi distributivni centar u Čikagu od 2014. godine. Njihova kraljevska visočanstva prestolonaslednik Aleksandar i princeza Katarina, zajedno sa predstavnicima Projekta C.U.R.E takođe su bili i gosti na prijemu u organizaciji Rotari kluba Čikaga i Rotardž One fondacije gdje su predstavili uspješnu zajedničku saradnju i razmatrali naredne korake u pomaganju Srbiji. - Čast nam je što sarađujemo sa Projektom C.U.R.E. na obezbjeđivanju neophodne medicinske opreme za građane Srbije. Trenutno, samo 40 bolnica pruža njegu za oko 9 miliona stanovnika. Pacijentima, porodicama i djeci potrebna je pomoć da bi imali odgovarajuću zdravstvenu zaštitu i nadu - rekla je Nj.K.V. princeza Katarina.

insekticidom fipronil. Distributer iz Holandije obavijestio je grupu Biovega iz Zagreba o sumnji na moguću prisutnost fipronila u jajima. Fipronil je organsko jedinjenje koje se koristi u veterinarskim preparatima protiv buva, grinja, parazita i krpelja, ali je zabranjeno za liječenje životinja koje se koriste za ishranu. Svjetska zdravstvena organizacija je ocijenila da je fipronil u većoj količini umjereno otrovan za ljude, jer može da bude opasan za bubrege, jetru i tiroidnu žlijezdu. Holandski istražitelji priveli su dvije osobe osumnjičene da su nelegalno koristile insekticid fipronil na farmama živine, pošto je pokrenuta istraga o zaraženim jajima prodavanim u sedam evropskih zemalja. Zbog te afere milioni jaja su prethodnih dana povučeni iz prodavnica iz više evropskih zemalja, uključujući Njemačku, Belgiju i Holandiju. Slovenija je takođe povukla iz prodaje jaja isporučena iz dvije kompanije iz Njemačke i Austrije zbog sumnje da su zaražena insekticidom fipronilom. Jaja su povučena odmah pošto su njemačka kompanija Eipro-Vermarktung i austrijska firma Transgourmenta obavijestile prodavnice da bi u pošiljkama mogla biti zaražena jaja iz Holandije. U Sloveniju je stigla samo manja količina jaja iz tih kompanija. 12. avgust - Obilježen Međunarodni dan mladih – Srbija Nizom manifestacija se u Srbiji obilježio 12. avgust - Međunarodni dan mladih. Pomoćnica ministra omladine i sporta Snežana Klašnja rekla je povodom Dana mladih da je problem zaposlenosti najveći izazov sa kojim se mladi u Srbiji već godinama suočavaju iako su na tom planu postignuti određeni rezultati pa je stopa nezaposlenosti mladih u 2016. bila 28,5 odsto, dok je 2013. bila za 11 odsto veća. Ministarstvo omladine i sporta od 2014. nastoji da finansira programe i projekte koji se odnose na poboljšanje zapošljivosti mladih, kroz međusektorsku saradnju i saradnju sa međunarodnim partnerima. Podaci iz godišnjeg izvještaja Ministarastva o položaju mladih pokazuju da 19 odsto njih nikada nije bilo u inostranstvu, a Klašnja kaže da bi na tome trebalo raditi više jer je važno da mladi upoznaju vršnjake iz drugih zemalja i njihovu kulturu. Da je zapošljavanje najveća poteškoća sa kojom se suočavaju mladi u Srbiji smatra i Jelena Mićić iz Mladih istraživača Srbije, koja kaže da položaj mladih u Srbiji nije na zavidnom nivou.

10. avgust - Iz predostrožnosti povlače holandska jaja - Hrvatska/Slovenija

12. avgust - Moguća odgađanja operacija jer nedostaje krvi - Srbija

Sa hrvatskog tržišta se, iz predostrožnosti, povlače jaja holandskog proizvođača Ekoplaza zbog sumnje da su zagađene

Broj davalaca krvi u Srbiji sveo se zbog vrućina i godišnjih odmora na minimum, što će dovesti do odgađanja operacija u

bolnicama - izjavila je Gordana Antuljeskov iz Instiituta za transfuziju krvi Srbije. Ukoliko se hitno broj davalac krvi ne poveća Institut neće moći da odgovori na sve potrebe bolnica, što znači da će morati da se posegne za nepopularnim mjerama, odnosno odlaganjem svih operacija koje nijesu hitne. Antuljeskov je kazala da im nedostaju sve negativne grupe, a od pozitivnih najviše A i nula, jer su za njima i najveće potrebe. Navela je i da su zbog manjeg obima posla tokom ljeta i potrebe bolnica manje pa umjesto 300 do 400 jedinica koliko je uobičajeno zdravstvenim ustanovama sada treba do 250 jedinica dnevno, ali da se i to teško zadovoljava, što je problem koji se sredinom ljeta ponavlja godinama. 14. avgust - Generalni štrajk u bilećkom Domu zdravlja - BiH

kao što su neisplaćene zarade, nadoknada troškova prevoza i jubilarne nagrade. - Veoma sam zadovoljan što su zaposleni pokazali svjest i razumijevanje za situaciju u kojoj se nalazimo i prijavili se za socijalni program, jer bi u suprotnom mi morali da ih otpuštamo bez ikakvih novčanih nadoknada, što bi nam samo donijelo nepotrebne sudske sporove – navodi Stajić. Pored toga, izvršeni su i pregovori oko reprograma duga koji Apoteka ima prema dobavljačima, što bi trebalo da olakša veoma tešku finansijsku situaciju u kojoj se nalazi ustanova. 18. avgust - Četvoro oboljelih od groznice Zapadnog Nila - Srbija

Finansijska kriza sa kojom se već nekoliko godina suočava bilećki Dom zdravlja, kulminirala je generalnim štrajkom svih radnika ove ustanove. Radnici zahtijevaju hitno imenovanje direktora Doma zdravlja, isplatu tri i po plate, rešavanje finansijske krize u ustanovi i aktivnije uključivanje lokalne zajednice. Krivicu za katastrofalno stanje u Domu vide u neadekvatnom postupanju opštinskog rukovodstva i nesavjesnom radu bivšeg direktora. Nema plata ni doprinosa, nema osnovnih sredstava za rad i pružanje pomoći pacijentima, zbog dugovanja Domu zdravlja se isključuje voda, a započeta rekonstrukcija vrijedna milion KM završila je u ruševinama. Sve su to razlozi zbog kojih su kako kažu radnici Doma zdravlja počeli štrajk. - Mi ovim štrajkom ne štitimo sebe i svoje interese, nego interese ove ustanove - kaže dr Marina Bošnjak, predsjednica Sindikalne organizacije DZ Bileća. 15. avgust - Prepolovljen broj radnika u AU Vranje - Srbija Nakon dva kruga socijalnog programa, u Apotekarskoj ustanovi Vranje je broj zaposlenih sa 96 smanjen na ukupno njih 54. - Smanjenje broja zaposlenih je ozvaničeno novom sistematizacijom radnih mjesta, što je bio preduslov da Apoteka opstane - kaže Aleksandar Stajić, pomoćnik gradonačelnika Vranja i koordinator radne grupe za konsolidaciju ove ustanove. Socijalnim programom koji je raspisalo Ministarstvo zdravlja, predviđena je isplata otpremnina od po 200 eura po godini radnog staža, ali i isplata svih drugih zaostalih dugovanja,

U Srbiji su potvrđena četiri slučaja groznice Zapadnog Nila, saopštio je Institut za javno zdravlja Dr Milan Jovanović Batut. Ti slučajevi su potvrđeni na osnovu podataka dostavljenih Institutu. Virus se prenosi ubodom zaraženog komarca, a simptomi groznice Zapadnog Nila nastaju tri do 14 dana nakon uboda. Kod najvećeg broja ljudi virus ne izaziva nikakve simptome i prođe nezapaženo, kod malog broja ljudi izaziva blaže forme bolesti, a kod nekolicine pacijenata može doći do komplikacija sa zapaljenjima mozga i moždane ovojnice i to uglavnom kod starijih osoba i hroničnih bolesnika. 21. avgust - Svako četvrto dijete gojazno - BiH Prema istraživanju koje su sproveli Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade i Ministarstvo zdravlja Kantona Sarajevo, 22,2 odsto sarajevskih srednjoškolaca je gojazno. Istraživanje je urađeno na reprezentativnom uzorku od 7.644 učenika, od kojih čak 1.700 ima ovaj zdravstveni problem. Rezultati istraživanja pokazali su da je postotak gojaznosti veći kod učenika, odnosno njih 944 od 3.790 ili 24,9 odsto je gojazno. S druge strane, od 3.854 učenice gojaznost ima ih 756. Slična je situacija i u drugim djelovima BiH, a sa problemom gojaznosti susreću se i djeca mlađe dobi, upozoravaju ljekari. Istraživanje je pokazalo i da u sarajevskim srednjim školama postoji i veliki broj pothranjenih učenika, tačnije njih 3.206. Između ostalog, utvrđeno je i da svako treće dijete ima poremećaj pothranjenosti, čak 31,4 odsto, što je izuzetno zabrinjavajuće. U istraživanju se navodi da je među srednjoškolcima zabilježeno da čak 49,3 posto djece ima poremećaj pothranjenosti.

21. avgust - VMA dobija banku rožnjača - Srbija Vojnomedicinska akademija dobiće do kraja godine očnu banku u kojoj će biti čuvane rožnjače za transplantacije onim ljudima kojima je presađivanje ovog tkiva jedina šansa da ponovo vide. Nezvanična statistika pokazuje da u Srbiji ovu intervenciju čeka više od dvije hiljade ljudi koji su izgubili vid, dobili neku bolest, deformitet ili su doživjeli povredu rožnjače, a mnogi na listi čekanja za presađivanje provedu i deset godina. Na VMA je u toku sređivanje prostora gdje će se ova specifična banka nalaziti, a u međuvremenu će početi i nabavka opreme. - Većina ljudi kod kojih je potrebna transplantacija slijepa je i slabovida zbog toga što ima zamućenu rožnjaču ili prethodno urađeni kalem koji se zamutio. Vid može da se povrati operacijom, što je velika stvar. Intervencija nije komplikovana. Koristi se tehnika kojom smo mi ovladali prije više decenija. Primjenjujemo i drugu tehniku, kada se rožnjača uzme sa jednog oka preminulog donora i razdvoji se na dva dijela. To se radi laserom. Ako je kod nekog bolestan zadnji dio rožnjače, mi mu tu presadimo donirani zadnji dio, a drugi dio onom pacijentu koji ima problem sa prednjim dijelom oka. Tako se jedna rožnjača, čija je debljina u prosjeku pola milimetra, može iskoristiti za dva bolesnika. To je velika ušteda - rekao je dr Miroslav Vukosavljević, zastupnik načelnika VMA. - Novi zakon o transplantaciji organa i tkiva koji će biti usvojen nama ide u prilog jer će donijeti jednu novinu, a to je pretpostavljena saglasnost. Samim tim, imaćemo više donora, jer će tim propisom svi građani biti potencijalni davaoci organa i tkiva, ukoliko to nisu izričito odbili - navodi dr Vukosavljević. Postoji mogućnost i da VMA razmjenjuje rožnjače sa drugim regionalnim bankama, jer se ta tkiva u određenim rastvorima mogu držati i do tri mjeseca. 22. avgust - Srbi iz Kanade poslali donaciju Domu zdravlja Pale - BiH Udruženje Srba Sarajevsko-romanijske regije iz Kanade kupilo je Domu zdravlja Pale ultrazvučni aparat vrijedan 20.000 KM, a ova zdravstvena ustanova uložila je gotovo jednak iznos novca za nabavku prateće opreme. Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Nenad Vuković izjavio je prilikom današnje posjete Domu zdravlja da je ova donacija veoma značajna za stanovništvo jer može da doprinese rješevanju problema bijele kuge. - Ultrazvučni aparat raspoređen je na Odjeljenje ginekologije i veoma je značajan jer svi često pominju bijelu kugu i demografske probleme - rekao je Vuković. On je istakao da su zamijenjeni i svi uređaji na Odeljenju fizijatrije, te nabavljeni novi uređaji u laboratoriji.

- To je važno za najmlađe stanovnike jer je bilo situacija da prethodnih godina roditelji odlaze u Sarajevu kako bi djeci izvadili krv iz prsta - naglasio je Vuković. Tek prošle godine nabavljeno je jedno novo vozilo za Hitnu pomoć, a uskoro se očekuje nabavka još jednog. Vozni park Doma zdravlja nije bio obnavljan više od 20 godina. 23. avgust - Specijalna bolnica u Banji Koviljači konstantno napreduje - Srbija Ministar zdravlja dr Zlatibor Lončar, posjetio je Specijalnu bolnicu za rehabilitaciju Banja Koviljača, gdje je prisustvovao svečanom otvaranju 13 novih kabina za pakovanje ljekovitim blatom i isto toliko kada za kupanje u termalnoj vodi u terapijskom dijelu starog Blatnog kupatla. On je izrazio zadovoljstvo onim što je vidio i poručio da je riječ o ustanovi kojom Srbija treba da se ponosi. - Izuzetno sam zadovoljan onim što sam ovdje vidio jer to je nešto čime možemo da budemo konkurentni svima koji se bave ovim poslom i koji imaju banje u svijetu. Za prethodne dvije godine ovdje je nešto manje od dva miliona eura uloženo u infrastrukturu i poboljšanje uslova i svega onoga da bi ova banja izgledala i bila na mjestu koje zauzima. Ovdje je u prošloj godini ostvareno rekordnih 20 hiljada noćenja, a u 2016. godini ova banja na računu imala je 700 miliona dinara zarade i pored svih ulaganja, koja će se nastaviti - rekao je ministar Lončar. On je istakao da Specijalna bolnica nema ni dinara kredita i da ne duguje nikome ništa, a da svoju zaradu ulažu u nove projekte. Sledeće godine je 160 godina od organizovanog liječenja u Banji Koviljači te se zaposleni nadaju da će sa novim uspjesima i proširenjem kapaciteta to i obilježiti. 24. avgust - Velika smrtnost od akutnog infarkta miokarda - Srbija Od akutnog infarkta miokarda prošle godine je liječeno 3.297 stanovnika Beograda. Najmlađi pacijent koji je preminuo imao je samo 22 godine. U Srbiji svakog dana čak 47 osoba doživi infarkt, a 15 ga ne preživi. Broj Beograđana, oboljelih od akutnog infarkta miokarda, koji su sa ovom dijagnozom liječeni u bolnicama, prošle godine je bio neznatno veći nego u 2015, a podaci Gradskog zavoda za javno zdravlje govore da je u prestonici broj umrlih od ove bolesti u padu. Prema riječima dr Nataše Rosić, načelnice Jedinice za biostatistiku GZJZ, prošle godine je u bolnicama i klinikama od akutnog infarkta srca liječeno je 3.297 stanovnika Beograda, što je za četiri više nego u 2015. godini. - U Beogradu je prošle godine umrlo 825 građana, dok ih je u 2015. bilo 835. Riječ je o ljudima kod kojih je akutni infarkt miokarda doveo do smrtnog ishoda, ali ne samo u bolnicima, već i kod kuće, na ulici ili nekom drugom mjestu, pa je obdukcijom ustanovljeno da je riječ o infarktu. Najmlađi pacijent koji je preminuo prošle godine bio je 1994. godište, dok je najmlađi u 2015. imao 23 godine - objasnila je dr Rosić. Kardiovaskularne bolesti su među vodećim oboljenjima u svijetu, kao i u vrhu po broju smrtnih ishoda. U Srbiji su bolesti

srca i krvnih sudova uzrok smrti svake druge osobe u našoj zemlji, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje Dr Milan Jovanović Batut. 25. avgust - Na VMA ugrađeni prvi aortni zalisci bez reza - Srbija Na Vojnomedicinskoj akademiji prvi put je urađena implantacija aortnog zaliska bez hirurškog reza kod dvoje pacijenata starosti 82 i 77 godina koji se uspješno oporavljaju. Zahvate je izveo kardiohirurški tim te ustanove koji čine ljekari klinika za urgentnu internu medicinu, kardiologiju, kardiohirurgiju, vaskularnu i endovaskularnu hirurgiju, anesteziologiju i Instituta za radiologiju, a asistirao je prof. dr Matjaž Bunc iz Kliničkog centra Ljubljana. Metoda perkutane - nehirurške ugradnje aortnog zaliska, u razvijenim zemljama uvedena je u redovnu kliničku praksu, a tokom poslednjih godina u svijetu se obavlja više perkutanih nego otvorenih hirurških zahvata. Ova interventna transkateterska procedura ugradnje aortnog zaliska (Transcatheter aortic valve insertion - TAVI) izvodi se kroz preponske arterije i značajno smanjuje dužinu trajanja intervencije na srcu. Prepoznata je najčešće kod pacijenata starijih od 65 godina sa teškom aortnom stenozom (suženjem aortnog zaliska) i povećanim rizikom od liječenja i oporavka nakon operacije. 25. avgust - Ministar zdravlja šokiran uslovima u kojima se liječe pacijenti - Makedonija Šokiran uslovima u kojima se liječe pacijenti bio je novi ministar zdravlja Arben Taravari, koji je posjetio bolnicu u Štipu. Izjavio je da nehumanije i gore uslove za pacijente i za rad medicinskog osoblja nije vidio ni u jednoj drugoj bolnici u Makedoniji a i na svijetu. - Govorili su mi da uslovi nisu dobri, ali kada sam ušao unutra - zgrozio sam se. Ono što sam tamo vidio, za dvadeset godina koliko radim kao ljekar, ni u jednoj drugoj bolnici nisam vidio. Ne znam da li uopšte i postoji gora bolnica sa lošijim uslovima od štipske. Uslovi u bolnici nisu dostojanstveni za liječenje ljudi. Takvih uslova nema ni tamo gdje nose životinje - izjavio je ministar Taravari nakon obilaska Kliničke bolnice u Štipu. On je na svom Fejsbuk profilu postavio nekoliko fotografija koje svjedoče o katastrofalnoj situaciji u ovom zdravstvenom domu. Ispod njih je napisao da nema potrebe da demantuje svakodnevne napade na njega od strane opozicije. - Ovo je dio od onoga što su mi ostavile vaše zdravstvene politike... Jedna slika govori više nego 1.000 riječi - napisao je Taravari. Građani Štipa i tog dijela istočne Makedonije veoma dobro znaju gdje i u kakvim uslovima se liječe. Kažu da je to bolnica iz pakla, ruinirana, koja smrdi na vlagu i fekalije. Svjedoče da se radi sa improvizovanim ortopedskim pomagalima, na ubuđalim sunđerima i starim krevetima. Koriste se sunđeni za pranje suđa tokom elektrosimulacija, a mašine za šivenje na nožni pogon za vježbanje skočnog zgloba. Situacija je katastrofalna u cijeloj bolnici, a posebno

tamo gdje bi trebalo biti najčistije i sterilisano - na odjelenju za ginekologiju. 27. avgust - Neuobičajeno ispitivanje otkrilo od čega najčešće boluju građani Srbije Građani Srbije najviše se liječe kafetinom, antidepresivima i takozvanim beta-blokatorima, odnosno ljekovima za visok pritisak, aritmiju i sprečavanje srčanih udara. Do ovih podataka došlo se na pomalo neuobičajen način - ispitivanjem zagađujućih materija u Dunavu u blizini ispusta kanalizacije u Novom Sadu. Istraživanje je pokazalo da Dunav u tom dijelu sadrži čak dva miligrama kafetina po litru, a odmah iza njega su bensedini i ljekovi za srce i pritisak. Najčešće korišćeni ljekovi govore mnogo o zdravlju, a prije svega, o načinu ishrane i količini stresa. Istraživanje vode u Dunavu rađeno je u okviru međunarodnog projekta Solušens, čiji je dio i Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu, a cilj su zaštita vodenih resursa i ljudskog zdravlja od zagađujućih materija. Novi Sad je posebno zanimljiv za istraživače koji su pročešljani čitav tok Dunava jer je jedan od malobrojnih većih gradova na ovoj rijeci koji nema postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Uz to, glavni kanalizacioni ispusti su udaljeni svega 500 metara jedan od drugog, odnosno nisu raspoređeni na više mjesta kao u Beogradu, koji takođe ispušta otpadne vode direktno u rijeku. Dr Ivan Apro kaže da ga rezultati nisu iznenadili. - Antidepresive i ne koristimo koliko bi trebalo, koliko imamo depresivnih građana, a kafetin mnogi uzimaju u samoliječenju bolova, što opet nije dobro jer bi trebalo da odu ljekaru. Borba sa pritiskom posledica je loše ishrane, koja polako postaje naš akutni problem, ali i stresa i odatle nam toliko beta-blokatora. Prema podacima Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, građani Srbije svake godine popiju dva miliona pakovanja ljekova više nego prethodne godine, a sudeći po prethodnoj godini, u kojoj se popilo 80 miliona kutija ljekova koji se izdaju na recept, ove godine će biti 82 miliona kutija. Najveći broj propisanih ljekova je za liječenje krvnog pritiska, srca, šećerne bolesti i psihičkih poremećaja, a to su ljekovi iz grupa ACE inhibitori, beta-blokatori i diuretici, tj. ljekovi za liječenje kardiovaskularih oboljenja, anksiolitici i oralni antidijabetici. 27. avgust - Najmanje vakcinisane djece u Nišu - Srbija Obuhvat vakcinisane djece MMR vakcinom je u Nišu tek 56,8 a u Beogradu 65,2 odsto, najnoviji su podaci Instituta za javno zdravlje Batut. Antivakcinalni lobi je očigledno uradio svoje jer ovakav trend slabog odziva roditelja je već dugo aktuelan. Kolektivni imunitet u Srbiji bio bi postignut kada bi vakcinacijom bilo obuhvaćemo 95 odsto mališana, taj postotak je sada na 80 odsto za čitavu Srbiju. MMR vakcina daje se dvogodišnjem djetetu i pred polazak u školu. Podaci govore da godišnje u svijetu umre tri miliona mališana, a upravo 20 miliona djece bude spašeno jer su primili vakcinu. Zakon o zaštiti stanovnika od zaraznih bolesti predviđa obaveznu imunizaciju, o koji se često roditelji oglušuju. Roditelji u Nišu čija djeca nisu primila vakcine mogu tokom septembra da očekuju pozive od sudije za prekršaje i izricanje novčanih kazni.

FibrocistiÄ?no izmijenjena struktura dojki PatohistoloĹĄka slika

FibrocistiÄ?no izmijenjena struktura dojki (difuzna cistiÄ?na mastopatija) predstavlja benignu alteraciju u terminalnim mlijeÄ?nim kanaliÄ&#x2021;ima i lobularnim jedinicama dojki, sa ili bez pridruĹžene fibroze. Promjene u dojkama kategorisane navedenim stanjem ne smatraju se patoloĹĄkim entitetom. Upravo zbog toga radiolozi ovo stanje viĹĄe ne nazivaju "fibrocistiÄ?na bolest dojki" nego jednostavno "fibrocistiÄ?no izmijenjena struktura dojki-FCC" zato ĹĄto se, zapravo, takvo stanje viĹĄe ne smatra boleĹĄÄ&#x2021;u.

FCC se prezentuje ĹĄirokim spektrom alterirane morfologije, od bezazlenih do onih koje asociraju sa neĹĄto veÄ&#x2021;im rizikom od nastanka karcinoma. Postoje dva patoloĹĄka oblika fibrocistiÄ?ne displazije: t /FQSPMJGFSBUJWOB QSPTUB '$$ QSJTVTUWP V EPKLBNB prostih cisti i/ili fibroze (Ä?eĹĄÄ&#x2021;i oblik) t 1SPMJGFSBUJWOB '$$ - atipiÄ?na epitelijalna hiperplazija duktusa ili duktulusa - adenozna skleroza (hipertrofija lobulusa) KomparirajuÄ&#x2021;i sa opĹĄtom populacijom, Ĺžene sa neproliferativnim oblikom nemaju signifikantno poveÄ&#x2021;ani rizik od razvoja karcinoma dojke, dok kod proliferativnog oblika taj rizik raste.

Epidemiologija

Uzroci

FCC nije neuobiÄ?ajena pojava, nego veoma Ä?est entitet (kliniÄ?ki opserviran kod 50%, a histoloĹĄki kod 90% Ĺžena). FibrocistiÄ?na promjena je neuobiÄ?ajena prije adolescencije. NajÄ?eĹĄÄ&#x2021;e se dijagnostikuje izmedju 20-e i 40-e godine Ĺživota sa pikom prije menopauze. Rijetko postmenopauzalne Ĺžene imaju iskustvo FCC-a, osim ako nisu pod nekom hormonalnom terapijom.

TaÄ?an uzrok FCC-a nije poznat, ali eksperti sumnjaju da reproduktivni hormoni, naroÄ?ito estrogen, imaju bitnu ulogu: t )PSNPOBMOJ EJTCBMBOT TB EPNJOBDJKPN FTUSPHFOB u odnosu na progesteron se smatra bitnim faktorom, t 'MVLUVJSBKVĘ&#x2030;J OJWP IPSNPOB UPLPN NFOTUSVBMOPH DJ klusa.

Dr Verica StaniĹĄiÄ&#x2021; specijalista radiologije, KCCG

Klinička prezentacija Znaci i simptomi su obostrani t 0ʊWSTOVʉB LPKB JNBKV UFOEFODJKV EB TF HVCF V PLPMOPN ULJWV EPKLF t (FOFSBMJ[PWBOJ CPM V EPKLBNB t ɇWPSJʉJ LPKJ ĘVLUVJSBKV V WFMJʊJOJ UPLPN NFOTUSVBDJP OPH DJLMVTB t ;FMFOJ MJ UBNOP CSBPO JTDKFEBL LPKJ OJKF LSWBW LPKJ JNB UFOEFODJKV DVSFOKB J CF[ QSJUJTLB 5PLPN DJLMVTB CPMOF TFO[BDJKF J PTUBMJ TJNQUPNJ TF QPKBʊBWBKV QPʊFW PE EBOB PWVMBDJKF J OBKJ[SBäFOJKF TV QSFE NFOTUSVBDJPOP LSWBSFOKF 5FHPCF TF TNBOKVKV TB EBOPN QPʊFULB DJLMVTB

Dijagnostika %JKBHOPTUJʊLF NFUPEF [B FWBMVBDJKV PWPH TUBOKB VLMKVʊVKV t Klinički pregled dojki ,MJOJʊBS QSPWKFSBWB TVNOKJWB QPMKB WJ[VFMOP LBP J QBMQBDJKPN EPKLJ J SFHJPOBMOJI MJNGOJI ʊWP SPWB "LP LMJOJʊLJ QSFHMFE VLB[VKF OB VPCJʊBKFOF QSPNKFOF V EPKLBNB OJKF QPUSFCOP SBEJUJ EBMKF UFTUPWF "LP TF QBL VPʊJ OPWJ ʊWPSJʉ J TVTQFLUOB '$$ QPUSFCOB KF LPOUSPMB KPÝ KFEBO LMJOJʊLJ QSFHMFE OBLPO OFLPMJLP TFENJDB OBLPO NFOTUSVBDJPOPH LSWB SFOKB "LP QSPNKFOB QFS[JTUJSB QPUSFCBO KF QSFHMFE SBEJPMPÝLPN NFUPEPN t Mamografija "LP LMJOJʊBS EFUFLUVKF ʊWPSJʉ JMJ QSPNJ OFOUOP PUWSEOVʉF QPUSFCOP KF VSBEJUJ PWBK QSFHMFE LPKJ QSFETUBWMKB SBEJPMPÝLV NFUPEV SFOEHFOTLPH QSFHMFEB EPKLJ 3BEJPMP[J EFUBMKOP JTQJUVKV TVTQFLUOF [POF EPL JOUFSQSFUJSBKV NBNPHSBN .BNPHSBGTLB TMJLB '$$ B EFO[OJ IFUFSPHFOJ QBSFOIJN QPKFEJOBʊOF KBTOP PHSBOJʊFOF PWBMOF NBTF o DJTUJʊOF QSPNKFOF vUFB DVQi TMBCP EFO[OF J LSVäOF LBMDJĕLBDJKF EJGV[OP SBTQPSFEKFOF V NVMUJQMJN MPCVTJNB t Ultrazvuk .FUPEB QSFHMFEB LPKB TF QSFQPSVʊVKF LPE NMBÿJI QBDJKFOULJOKB TUBSPTUJ EP HPEJOB [CPH QPWFʉBOF TF O[JUJWOPTUJ LBEB KF V QJUBOKV HVTUB äMKF[EBOB TUSVLUVSB ULJWP JTQVOKFOP NOPHPCSPKOJN MPCVMVTJNB EVLUVTJNB J WF[JWOJN ULJWPN 0WPN NFUPEPN NPäF TF SB[MJLPWBUJ TPMJEOB PE DJTUJʊOF QSPNKFOF 6MUSB[WVʊOB TMJLB '$$ B QSPNJOFOUOP ĕCSPHMBOEV MBSOP ULJWP V SFHJKJ QBMQBCJMOJI OPEVTB BMJ CF[ EJGFSFODJSBOJI UVNPSTLJI NBTB NBMF DJTUF V HMBOEVMBSOJN [POBNB t „Fine-needle“ aspiracija ;B ʊWPSJʉF LPKJ TV EJGFSFODJSBOJ VMUSB[WV LPN LBP DJTUF PSEJOJSBKVʉJ SBEJPMPH UBOLPN JHMPN ESFOJSB TBESäBK DJTUF J ÝBMKF HB OB EBMKV DJUPMPÝLV J NJLSPCJ PMPÝLV BOBMJ[V 0WB QSPDFEVSB NPäF TF VSBEJUJ V BNCVMBOUOJN VTMPWJNB /BLPO BTQJSBDJKF DJTUF LPMBCJSBKV J QB DJKFOULJOKB OFNB WJÝF PTKFʉBK OFMBHPE

OPTUJ V EPKLBNB UBLP EB TF VKFEOP SBEJ J P UFSBQJKTLPK NFUPEJ t „CORE“ biopsija VMUSB[WVLPN WPEKFOB CJPQTJKB JMJ stereotaksična biopsija CJPQTJKB QPE LPOUSPMPN NBNPHSBGB "LP SBEJPMPH JOUFSQSFUJSB ʊWPS OB NBNPHSBNV JMJ VMUSB[WVʊOPN QSFHMFEV LBP TVNOKJW QPUSFCOP KF VSBEJUJ KFEOV PE PWF EWJKF JO UFSWFODJKF 0WJN QSPDFEVSBNB V[JNBKV TF NBMJ V[PSDJ ULJWB [B NJLSPTLPQTLV QBUPIJTUPMPÝLV BOBMJ[V

Liječenje "LP OF QPTUPKF TJNQUPNJ JMJ TV POJ CMBHP J[SBäFOJ OJKF QPUSFCBO USFUNBO $JTUF QSBʉFOF JOUFO[JWOJKJN CPMPWJNB NPHV [BIUKFWBUJ PESFEKFOV WSTUV UFSBQJKF t „Fine-needle“ aspiracija. $JTUB LPMBCJSB J EPMB[J EP USF OVUOPH QPCPMKÝBOKB t Hirurška ekscizija 3JKFULP TF SBEJ LBEB QPOPWMKFOJN BTQJSBDJKBNB OF EPMB[J EP QPCPMKÝBOKB B SBEJPMPH QSPDJKFOJ UPLPN QBäMKJWPH QSBʉFOKB QBDJKFOULJOKF EB KF QPUSFCOP PULMPOJUJ UV [POV 1SJNKFSJ UFSBQJKF LPE JOUFO[JWOJKFH CPMB V EPKLBNB t "OBMHFUJDJ o OFTUFSPJEOJ BOUJJOĘBNBUPSOJ MKFLPWJ t 0SBMOJ LPODFOUSBDFQUJWJ LPKJ TOJäBWBKV OJWP IPSNPOB LPKJ TV QPWF[BOJ TB '$$ %B CJ TF TNBOKJMF UFHPCF J[B[WBOF '$$ PN QPUSFCOP KF QSJESäBWBUJ TF TMFEFʉFH t /PTJU ʊWSTUF TVQPSUJWOF HSVEOKBLF t /PTJUJ TQPSUTLF HSVEOKBLF UPLPN WKFäCBOKB J TQBWBOKB QPTFCOP LBEB TV EPKLF QSFPTKFUMKJWF t *[CKFHBWBUJ LPGFJO WPEJUJ SBʊVOB P EJKFUBMOPK JTISBOJ TNBOKFOKF TBESäBKB NBTUJ V JTISBOJ

t 1SFTUBOBL JMJ SFEVLDJKB IPSNPOBMOF UFSBQJKF [B äFOF V QPTUNFOPQBV[J TWBLBLP V[ LPOTVMUBDJKV TB PSEJOJSBKVʉJN HJ OFLPMPHPN /B LSBKV TBHMFEBWBKVʉJ TWF QSFUIPEOP OBWFEFOP ĕCSP DJTUJʊOP J[NJKFOKFOB TUSVLUVSB EPKLJ OF QSFETUBWMKB SB[MPH [B [BCSJ OVUPTU BLP TF CMBHPWSFNFOP QSFQP[OB J BLP TF QSJESäBWBUF TBWKFUB MKFLBSB V DJMKV VCMBäBWBOKB PULMBOKBOKB UFHPCB

Endometrioza i infertilitet

Hirurški tretman

endometrioze Dr Igor Gogić, ginekolog akušer Bolnica Codra, Podgorica Činjenica je da u poslednje vrijeme endometrioza se sve više pominje kao uzrok infertiliteta. Razlog je taj što žene generalno kasnije se odlučuju za trudnoću, kao posljedica generalno sve veće inkluzije žena u obrazovni, politički i edukativni segment društva. To stvara endometriozi vremensku instancu za oštećenja do kojih ona dovodi na ginekološkim organima i koja za posljedicu imaju infertilitet. Konkretno tu najvise mislimo na priraslice koje dovode do opstrukcije distalnog dijela jajovoda ili adenomiozu koja iste opstruira u proksimalnom segmentu, endometriotična ognjišta koja dovode do oštećenja plemenitog tkiva jajnika kao i interleukine i druge produkte endometrioze koji utiču na kvalitet endometrijuma i samih ovulacija. Što se tiče hirurškog tretmana endometrioze mišljenja su podijeljena. Od onih da je tretman neophodan kao primaran postupak rješavanju infertiliteta, preko drugih da određena veličina endometriotične ciste zahtijeva hirurški tretman, do onih da endometriozu uopšte ne treba hirurški tretirati već isključivo

raditi in vitro fertilizaciju. U Specijalnoj bolnici Codra mi imamo stav koji uglavnom zavisi od slučaja do slučaja i odluku za hirurški tretman donosimo uzimajući u obzir veličinu endometriotične ciste, godine provedene u braku bez začeća, prethodne pokusaje in vitro fertilizacije, godine starosti pacijentkinje itd. Što se tiče tretmana hirurškog tu se preporučuje laparoskopija kao zlatni standard. Činjenica na koju posebno treba obratiti pažnju je da sama endometriotična cista nije cista u klasičnom pogledu već ognjište, tako da je granica između vitalnog tkiva i endometrioma nejasna i samim odstranjivanjem ciste možemo da povučemo dosta vitalnog tkiva jajnika. Takođe, po mogućnosti upotrebljavati bipolarnu struju, ultrasizem ili ono što se u zadnje vrijeme pokazalo najbolje – laser, opet da bi što manje oštetili preostalo plemenito tkivo jajnika. Nakon operativnog tretmana uglavnom koristimo neki od preparata hijaluronske kisjeline kao prevenciju postoperativnih adhezija. Poslije toga ide tretmana sa GnRH analozima u trajanju od 4. do 6. kura ili tretman in vitro fertilizacije, ili pak pokusaj spontanog začeća - opet zavisno do gore pomenutih faktora. Ukoliko je potrebno, nakon tretmana GnRH agonistima

treba uraditi i second look laparoskopiju, za koju se opredjeljujemo na osnovu nalaza na koje naiđemo tokom prve operacije. Statistika kaže da samo hirurški tretman dovodi do uništenja endometrioze bez mogućnosti recidiva u 50% slučajeva, kombinacija sa GNRH agonistima nakon operacije 85% a dodatak i i secoond look laparoskopije u 94% slučajeva. Zaključak je da endometrioza, iako vitalno ne ugrožava pacijentkinje, jeste ozbiljan problem i treba biti oprezan u tretmanu i njen hirurški tretman zahtijeva dobru pripremu, kako preoperativno u smislu određivanja ovarijalne rezerve jajnika, intraoperativno poštednim djelovanjem na sam jajnik, kao i postoprerativno opredjeljivanjem za neki od konzervativnih tretmana ili pak na trudnoću koja je idealan prirodan lijek za endometriozu. Statistika u našoj bolnici kaže da nakon hirurškog tretmana endometrioze koja je bila uzrok infertiliteta po nekom od gore pomenutih protokola hiruskog tretmana, 98% pacijentkinja je zatrudnjelo. Preostalih 2% su pacijentkinje koje su u skorije vrijeme operisane i trenutno su u nekom od postupaka asistirane reproduktivne tehnologije. Veliki procenat tih pacijentkinja je prethodno imao neuspjele pokušaje in vitro fertilizacije, a nakon hirurškog tretmana je došlo do trudnoće istim postupkom.

GONOREJA

REZISTENTNA NA ANTIBIOTIKE

Dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog PZU „Dr Kovačević”, Budva

Sljepilo kod novorođenčadi, sekundarni sterilitet kod žena, ozbiljno ožiljavanje mokraćnih puteva kod muškaraca - to su bile posljedice neliječenog specifičnog uretritisa - polno prenosive bolesti (PPB) zvane gonoreja prije antibiotske revolucije. Više od 80 godina gonoreja je bila lako izlječiva bolest sa jednom dozom antibiotika! Ali posljednjih decenija službe za istraživanje javnog zdravlja su uočile porast slučajeva gonoreje koja ne odgovara na dotadašnju antibiotsku terapiju. Tretiranje ovih sojeva rezistentnih na ljekove (Drug-Resistant Strains,DRS) postaje sve gore… Vremenom, gonoreja je razvila rezistenciju na gotovo sve antibiotike koji su se do sada prepisivali za njeno izlječenje. Ustvari, ostao je samo jedan preporučeni tretman kao opcija za liječenje ove vrlo česte PPB, i ne zna se koliko će još dugo biti efikasan. Ako ovaj posljednji preporučeni protokol prestane da funkcioniše, svijet se može ponovo suočiti sa zdravstvenim problemom sa početka 20. vijeka! To podstiče naučnike u istraživanju nove opcije terapije. CDC (Center for Desease Control) već 30 godina vrši praćenja trendova antibiotske rezistencije i otkrivanja vodiča za terapiju ove bolesti. Dakle, činjenica je da je 30% novih infekcija bakterijom Naeisseria Gonorrhoae rezistentno na najmanje jedan od do sada poznatih ljekova. Od 5 terapijskih opcija za liječenje gonoreje koje je CDC predlagao 2006. godine mi sada imamo samo jednu! Posebno je problem vidljiv kod pacijenata sa multiplim alergijama na antibiotike. U borbi sa ovim urgentnim zdravstvenim problemom

CDC koristi posljednja dostignuća u sekvencijalnim tehnikama genoma da “otključa” DNA Neisseriae Gonorrhoeae, bakterije koja uzrokuje gonoreju! Ove godine radi se na identifikaciji genomskih mutacija koje su odgovorne za antimikrobijalnu rezistenciju N. Gonorrhoeae. Otkrivaju se molekularni testovi za detekciju antimikrobijalne rezistencije. CDC za sada preporučuje dual terapiju ili upotrebu dva antibiotika istovremeno sa različitim mehanizmima djelovanja za pojačanje terapijske efikasnosti i usporavanje potencijalnog razvoja rezistencije na njih! Takođe, česte su koinfekcije sa Chlamydia trachomatis, čije izlječenje dual terapija podržava. Sve terapijske procedure sprovesti isti dan! Osoba koja se liječi od gonoreje treba da apstinira od seksualne aktivnosti 7 dana poslije terapije i dok svi seksualni partneri nisu adekvatno terapijski zbrinuti (7 dana poslije primanja terapije i povlačenja simptoma, ako postoje). SVE OSOBE KOJIMA JE POSTAVLJENA DIJAGNOZA GONOREJE TREBA TESTIRATI NA DRUGE PPB, UKLJUČUJUĆI CHLAMYDIA TRACHOMATIS INFEKCIJU, SIFILIS I HIV! TESTIRANJE POSLIJE TERAPIJE NIJE POTREBNO KOD OSOBA SA NEKOMPLIKOVANOM UROGENITALNOM ILI REKTALNOM GONOREJOM, LIJEČENE JEDNIM OD PREDLOŽENIH REŽIMA!!! SVAKA OSOBA SA FARINGELANOM GONOREJOM KOJA JE LIJEČENA ALTERNATIVNIM TRETMANOM, NAKON 14 DANA TREBA DA URADI KONTROLNO TESTIRANJE. PERZISTENTNI URETRITIS, CERVICITIS ILI PROK-

TATITIS MOGU BITI UZROKOVANI I DRUGIM MIKROORGANIZMIMA, PA JE POTREBNO NAPRAVITI KULTURU!!! SVE PACIJENTE TREBA RETESTIRATI 3 MJESECA POSLIJE TERAPIJE!

Terapija seksualnih partnera PARTNERI KOJI SU IMALI SEKSUALNI KONTAKT SA INFICIRANIM PACIJENTOM UNUTAR 60 DANA TREBA DA SE PODVRGNU TESTIRANJU I DUAL TERAPIJI

Trudnoća Trudnice inficirane N. Gonorrhoeae treba tretirati dual terapijom.

Gonokokna infekcija novorođenčadi Prenatalni screening i terapija trudnica je najbolji metod za prevenciju GI kod novorođenčadi! Infekcija je rezultat perinatalne ekspozicije inficiranom majčinom grliću maternice! Pokazuje se kao akutna bolest 2-5 dana nakon rođenja u vidu ophthalmia neonatorum i sepse, uključujući atritis i meningitis.

Gonokokna infekcija djece Javlja se najčešće kod seksualno zlostavljane djece; za preadolescente djevojčice vaginitis je najčešća manifestacija; česte su anorektalna i faringealna asimptomatska infekcija.

Istine i zablude

Dor učak Doručak je prvi obrok nakon najdužeg razdoblja bez hrane. On je glavni izvor hranjivih materija koje su djeci a i odraslima potrebne da bi uspješno svladali fizičke i emocionalne stresove koji ih čekaju tokom dana. Ako želite zdravo da se hranite, prije svega morate da imate zdrav doručak, jer je to svakako najvažniji obrok. Iako je najbolje doručkovati zdravu hranu, istraživanja pokazuju da je bolje pojesti išta nego ništa. Doručak ne bi smjeli preskakati? ISTINA - Doručak se ne smije preskakati jer daje energiju za sve aktivnosti tokom dana, sprečava prejedanje u kasnijim satima, do kojeg nezaobilazno dolazi ako se dan ne počne sa doručkom. Tijelo koristi glukozu ili šećer iz krvi za energiju, a višak glukoze se skladišti u jetri kao glikogen, koji može da se otpusti u cirkulaciju ukoliko je potrebno. Doručak omogućava da se popune moždani nivoi, što je od posebne važnosti jer mozak nema sopstvene rezerve glukoze, pa zato njen nivo u krvi mora da bude stalan. Doručak je najpotrebniji starijim osobama? ZABLUDA – Doručak je najpotrebniji maloj djeci i djeci - tinejdžerima koji su u fazi razvoja. U periodu adolescencije, odnosno u pubertetu dolazi do ubrzanog razvoja zato je potrebno unijeti što više energije. Loše prehrambene navike u djetinjstvu se najčešće nastavljaju i u odraslom dobu te imaju dugoročni uticaj na život i zdravlje ljudi. Stoga je vrlo važno od malena učiti djecu da ne preskaču doručak i treba ga pozicionirati kao najvažniji obrok u danu. Neki ljudi imaju veću potrebu za doručkom pa je vjerovatno njihov metabolizam zahtjevniji kada je ovaj obrok u pitanju. Za doručak ne bi trebalo jesti pahuljice? ISTINA/ZABLUDA - Trebalo bi izbegavati hranu koja je bogata šećerima, ali to nužno ne znači i sve žitarice. Neka istraživanja su pokazala da žitarice snižavaju holesterol te da, zbog spore razgradnje,

poboljšavaju rad crijeva. Ujutro bi trebalo jesti žitarice kao što su zob, ječam ili pšenične mekinje. Zdrav doručak je bogat voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama, mlijekom, piletinom i ribom. Proteini su dio zdravog doručka? ISTINA - Proteini su važan dio zdravog doručka jer daju osjećaj sitosti, što čovjeku omogućava da izdrži bez hrane do ručka. Malo proteina u doručku u obliku mlijeka, jogurta, jaja ili putera je dobro, ali ne treba pretjerivati. Ako preskačete proteine u doručku, imaćete potrebu da ih nadoknadite u idućim obrocima. Doručak treba da bude obilan obrok? ZABLUDA - Doručak treba da bude primjeren vašim potrebama, nikako obilan i opterećujući za probavni trakt. Doručak mora da bude prilagođen vašoj dnevnoj fizičkoj aktivnosti. Važno je da u prvom obroku izbjegnete zasićene masti, soli i previše kalorija. Doručak daje energiju za cijeli dan? ISTINA - Ako se ujutru osjećate usporeno, hranljiv i pažljivo pripremljen doručak donijeće vam energiju koja ne samo da će vas podići ujutru, nego vam i dati energiju za cijeli dan. Bitno je da doručak sadrži, između ostalog, biljna vlakna, vitamin C i vitamin D. Doručak pomaže da se bolje koncentrišemo? ISTINA - Lakše će nam biti da se koncentrišemo na poslu ili u školi ako nam je želudac pun. Sa druge strane, ako preskočimo doručak, biće nam teže da se koncentrišemo, jer kada smo gladni mislimo uglavnom na hranu a i kada je šećer u krvi nizak, to je praćeno osjećajem nervoze i uznemirenosti.

Doručak pomaže da se lakše ugojite? ZABLUDA - Istraživači su utvrdili da su ljudi koji preskaču doručak skloniji gojenju. Kad preskočite doručak, veća je vjerovatnoća da ćete se prejesti za ručak ili večeru. Osim toga, kad preskačete doručak, time dajete signal svom tijelu da skladišti kalorije što je prvi korak ka gojenju. Doručak podstiče metabolizam? ISTINA - Kad odemo na spavanje, metabolizam se uglavnom uspori. Ako doručkujemo kad ustanemo, metabolizam se brže pokrene. Brži metabolizam pomoći će da sagorite više kalorija tokom dana. Još jedan razlog zašto oni koji redovno doručkuju imaju manje problema sa kilažom. Redovan doručak može da smanji LDL (loš) holesterol? ISTINA - Mada ovaj holesterol u stvari nije sam po sebi loš, loše je kad ga ima previše u odnosu na HDL (dobar) holesterol. Proučavanja su pokazala da redovno doručkovanje može da pomogne da se smanji količina LDL holesterola u krvi. Doručkom možete spriječiti srčane napade? ISTINA - Istraživanje Harvardskog fakulteta javnog zdravlja pokazalo je da ljudi koji preskaču doručak povećavaju rizik da dožive srčani napad. To šesnaestogodišnje proučavanje, koje je obuhvatilo 27000 ispitanika, pokazalo je da oni koji preskaču doručak imaju 27% više šansi da im se pojavi neko srčano oboljenje. Preskakanje doručka uvećava rizik i od povišenog holesterola, gojaznosti, visokog pritiska i dijabetesa, što su ujedno i faktori rizika od srčanih oboljenja. Nije važno u koje vrijeme doručkujemo? ZABLUDA - Važno je voditi računa o tome šta jedemo, ali je jednako važno i u koje doba dana jedemo. Vrijeme konzumiranja obroka važno je zbog unutrašnjeg sata organizma. Planiranje obroka i međuobroka unaprijed i svakodnevno doručkovanje može da smanji rizik od mnogih kardiovaskularnih bolesti - Američka asocijacija za zdravlje srca (AHA).

SAVJETI: - Preporuka je da svaki čovjek dobro oslušne svoj organizam i ponaša se u skladu sa tim po pitanju odabira doručka. - Bjelančevine kojima su bogata jaja nas bolje razbuđuju nego šećeri. Jaja su odličan izbor jer imaju malo kalorija, a uz to su bogat izvor proteina, vitamina D, B12 i selena. - Voće je obavezno jer obiluje vitaminima i vlaknima koja pomažu da se do ručka zadrži osjećaj sitosti. Neka istraživanja pokazuju da je ujutro najbolje pojesti samo voće bez ikakvih dodataka jer tada naš organizam uzima ono najbolje iz voća. - Integralna peciva su napravljena od cijelog zrna koje je u odnosu na bijelo brašno bogatije vlaknima, vitaminima, mineralima, sadrži jod i folnu kisjelinu. - Kisjeli mliječni proizvodi i salate olakšavaju i ubrzavaju varenje, jer su veoma bogati vlaknima. - Ukoliko volite slaninu da kombinujete za doručak, onda je važno da je ispečete bez ulja kako bi izgubila masnoću. Ova namirnica pojačava lučenje serotonina, hormona zadovoljstva, a kada smo zadovoljni, onda smo i siti.

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

Âˇ jedinstven sastav probiotika Âˇ znanstveno podrĹžani sojevi Âˇ neĹĄkodljivi i sigurni GR-1ÂŽ i RC-14ÂŽ

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vreÄ&#x2021;ice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo KosiÄ&#x2021; bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

Smjernice u postupcima nabavke, pripreme i serviranja hrane sa

manjom količinom soli Najvažniji izvori soli u ishrani su:

Mr sci dr Zorica Đorđević, spec higijene Odjeljenje za ishranu i humanu ekologiju Institut za javno zdravlje

ĚǍŤŸųĸđǍũǍƝĸŶþƸǀŶũǍƝƸƎũǷǨƎīũ ĚǍŘƎǐƎǨþǍũǍƝƎŸǜŘƎǐƎǨþǍųĸŸþ ĚǍƀĸǀƅĸǍƝƸĸƸþįĸǨũƅĸ

Visoka potrošnja natrijuma (>2g na/dan, odnosno 5g soli/dan) i nedovoljan unos kalijuma (manje od 3,5 g K/dan) mogu doprinijeti pojavi visokog krvnog pritiska i povećavaju rizik od bolesti srca i moždanog udara. Većina ljudi u Evropi konzumiraju previše soli, prosječnih 9-12 grama dnevno. Smanjenje unosa soli smanjuje krvni pritisak i rizik od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara, koronarne bolesti, ali i gojaznosti i šećerne bolesti tip 2.

ĚǍ¦ƸĸƝƎƸǜĞĸƅũǍīƅĸǨƅũǍǜƅƎǀǍǀƎŸũǍųĸǍŔŘ ĚǍÞũǀƎŶǍǜƅƎǀǍǀƎŸũǍƝƎǨĸĜþǨþǍŶƸǨƅũǍƝƸũǐũǀþŶǍũǍ ƸũǷũŶǍƎīǍđƎŸĸǀǐũǍǀƸěþǍũǍƀƎǹīþƅƎŘǍǜīþƸþ ĚǍÈǍěũŸųǜǍƎĞǜǨþƅųþǍũǍǜƅþƝƸũųĸįĸƅųþǍǷīƸþǨŸųþǍ ǀƀþƅųĸƅųĸǍǜƅƎǀþǍǀƎŸũǍųĸǍƅþųũǀƝŸþǐũǨũųþǍƀųĸƸþ 54

ĚǍŶƎƅǷĸƸǨũǀþƅþǍŤƸþƅþ Izvori natrijuma u hrani i sadržaj natrijuma u namirnicama Glavni izvor natrijuma u ishrani je so dodata upakovanim, prerađenim namirnicama kao i hrani u restoranima i obuhvata: suhomesnate i pekarske proizvode, gotova jela, smrznute obroke, konzervisane i ukisjeljene namirnice, poslastice, meso pripremljeno za obrok, začine, sosove, prelive itd. Najvći izvor soli u prosječnoj ishrani su hljeb i pekarski proizvodi, mesne prerađevine, grickalice, konzerve, čips, instant supe, prelivi i dodaci za jela (npr: vegeta, soja i riblji umaci). Natrijum koji se nalazi u prerađenoj hrani čini 75% natrijuma koju osoba unese u uobičajenoj ishrani. Svježe namirnice, svježe neprerađeno meso, mlijeko, riba, povrće i voće sadrže malu količinu natrijuma.

¦ƸĸƝƎƸǜŶĸǍǷþǍǀƀþƅųĸƅųĸǍǀƎŸũǍǜǍũǀŤƸþƅũ SZO i Organizacija UN za poljoprivredu i hranu preporučuju redukciju unosa soli hranom na populacionom nivou (uz obezbjeđivanje adekvatnog jodiranja soli) oslanjanjem na tri ključna stuba: 1. Reformulaciju (preoblikovanje) prehrambenih prizvoda, 2. Edukaciju potrošača i unapređenje njihove svjesnosti i 3. Izmjene okruženja koje trebaju da olakšaju izbor “zdravijih” namirnica. Reformulacija hrane je skup aktivnosti sa ciljem da se smanji sadržaj soli u upakovanim i prerađenim namirnicama, uzimajući u obzir bezbjednost hrane, kvalitet i prihvatanje potrošača. Ima najznačajniju ulogu u smanjenju unosa skrivene soli na koju pojedinac nema uticaja.

Za postupno smanjenje sadržaja soli u obroku/hrani na najniži mogući nivo je ključno: - Postupno, malo po malo, smanjiti ili ukloniti količinu soli na minimum, - Zamijeniti so koristeći alternative, - Promjeniti/prilagoditi veličine obroka/pakovanja.

rƎƸþěũǍǷþǍƝƸũƝƸĸƀǜǍƎđƸƎŶþǍǀþǍƀþƅųũƀǍ sadržajem soli t ,SP[ OBCBWLV TNBOKJUJ LPMJʊJOV TPMJ V OBNJSOJDBNB J hrani koja se koristi u pripremi obroka, t 5PLPN QSJQSFNBOKB PCSPLB TNBOKJUJ dodavanje soli i dodataka koji sadrže natrijum, t /F EPTPMKBWBUJ QSJMJLPN serviranja i konzumiranja obroka.

¦ƸþŶǐũĞƅũǍǀþǨųĸǐũĦ

Generalne preporuke za smanjenje sadržaja soli u obroku ĚǍ ũǐþǐũǍĸǐũŶĸǐĸǍũǍŶǜƝƎǨþǐũǍƅþƀũƸƅũěĸǍǀþǍƅũǀŶũƀǍ ǀþīƸǹþųĸƀǍƅþǐƸũųǜƀþƣǍ(ƎǀǐǜƝƅũǍǀǜǍƝƸƎũǷǨƎīũǍđĸǷǍǀƎŸũǍũŸũǍ ǀþǍǀƀþƅųĸƅũƀǍǀþīƸǹþųĸƀǍǀƎŸũƣǍ ĚǍÞƸũųĸīƅƎǀǐũǍǀþǍŗǻǻƀŘǍũŸũǍǨũǃĸǍƅþǐƸũųǜƀþǍƝƎǍƎđƸƎŶǜǍǀĸǍ ǀƀþǐƸþųǜǍǨũǀƎŶũƀǍǨƸũųĸīƅƎǀǐũƀþƣǍǍXǷųþǨþǍƱ ũǷþŶǍƅþǐƸũųǜƀƲǍ ǷƅþĞũǍīþǍǜǍƎđƸƎŶǜǍũƀþǍƀþƅųĸǍƎīǍƘǚǻǍƀŘǍ ƅþǐƸũųǜƀþǌƘǻǻŘƣ ĚǍ ĸŶũǍþīũǐũǨũǍŤƸþƅĸǍũƀþųǜǍīƎǀǐþǍƅþǐƸũųǜƀþħǍƅƝƸƣǍ ƀƎƅƎƅþǐƸũųǜƀǍŘŸǜǐþƀþǐħǍƝƎųþĞũǨþĞǍǜŶǜǀþƣǍ ĚǍöþƀųĸƅĸǍǷþǍǀƎǍƝƎƅĸŶþīǍǀǜǍũǷƸþįĸƅĸǍƎīǍŶþŸũųǜƀþħǍ ǃǐƎǍųĸǍƅþƸƎĞũǐƎǍǷƅþĞþųƅƎǍǷþǍƎǀƎđĸǍƅþǍƸĸǹũƀǜǍũǀŤƸþƅĸǍ ǀþǍƅũǀŶũƀǍǀþīƸǹþųĸƀǍŶþŸũųǜƀþƣǍ ĚǍÈŶŸƎƅũǐũǍǀŸþƅþǍųĸŸþǍũǷǍųĸŸƎǨƅũŶþǍũǍǀƀþƅųũǐũǍŶƎŸũĞũƅǜǍǀƎŸũǍũŸũǍ īƎīþǐŶĸǍǷþǍųĸŸþǍŶƎųĸǍǀþīƸǹĸǍ ǀƎǍƝƸũǍŶǜǨþƅųǜƣǍ ƎƸǀŶþǍǀƎǍƅũųĸǍđƎŸųþǍǜǍǐƎƀǍƝƎŘŸĸīǜƣǍ ĚǍrƎƸũǀǐũǐũǍǨũǃĸǍǀǨųĸǹũŤǍƅþƀũƸƅũěþƣǍ ĚǍnĸīƅƎǀǐþǨƅũųĸǍƝƸũƝƸĸƀŸųĸƅþǍŤƸþƅþǍũƀþǍƀþƅųĸǍǀƎŸũǍ ƅĸŘƎǍǀŸƎǹĸƅþǍųĸŸþƣǍ ĚǍ ĸǍīƎǀƎŸųþǨþǐũǍǷþǍǀǐƎŸƎƀǍũǍǜŶŸƎƅũǐĸǍǀŸþƅũŶĸǍǀþǍǀǐƎŸþǍ ƝƸũǍƝƎǀŸǜǹũǨþƅųǜƣ

ĚǍrƎƸũǀǐũǐũǍǀǨųĸǹĸǍũŸũǍǀƀƸǷƅǜǐƎǍƝƎǨƸĜĸǍŶþƎǍũ ǍƝƸũƸƎīƅĸǍǀþǀǐƎųþŶĸħǍđũŸųĸǍũǍǷþĞũƅĸħǍƅƝƸǍđũųĸŸũǍŸǜŶħ đũđĸƸħǍƀŸųĸǨĸƅǜǍƝþƝƸũŶǜħǍƸǜǷƀþƸũƅħǍđƎǀũŸųþŶħǍƝĸƸǃǜƅ ũǐīƣǍǷþǍþƸƎƀþǐũǷƎǨþƅųĸǍũǍƀþƸũƅũƸþƅųþǉ ĚǍ²ǨųĸǹũƀǍƀĸǀƎƀǍǷþƀũųĸƅũǐũǍƀþƸũƅũƸþƅƎǍũŸũ ŶƎƅǷĸƸǨũƸþƅƎǍƀĸǀƎǉ ĚǍöþƀũųĸƅũǐũǍǷþĞũƅĸǍũŸũǍǀƎǀĸǨĸǍŶƎųũǍǀǜǍǀþǍǨũǀƎŶũƀǍ ǀþīƸǹþųĸƀǍǀƎŸũǉ ĚǍÈŶǜǀǍŤƸþƅĸǍǀĸǍƀƎǹĸǍƝƎđƎŸųǃþǐũǍŶƎƸũǃĜĸƅųĸƀǍƟǷþĞũƅþħǍ ŸũƀǜƅþħǍįǜƀđũƸþħǍǀũƸĜĸǐþħǍđũđĸƸþǍũǍǀŸƣƠǉ ĚǍ²ĸƸǨũƸþǐũǍǷþĞũƅĸǍǜǍƎīǨƎųĸƅũƀǍƝƎǀǜīþƀþǍīþǍđũ ŶƎƸũǀƅũěũǍƀƎŘŸũǍīþǍũŤǍīƎīþųǜǍƝƸĸƀþǍƅųũŤƎǨũƀǍǜŶǜǀũƀþǉ ĚǍ¦ƎƅǜīũǐũǍƸþǷŸũĞũǐĸǍǨĸŸũĞũƅĸǍƝƎƸěũųþǉ ĚǍnĸŸƎǨƅũŶǍŶƎƅěũƝũƸþǐũǍǐþŶƎǍīþǍǀĸǍƅǜīũǍǨũǃĸǍǀǨųĸǹũŤǍ ƅþƀũƸƅũěþħǍþǍƀþƅųĸǍƝƸĸƸþįĸƅũŤǍƅþƀũƸƅũěþǍŶƎųĸ ũƀþųǜǍǨũǀƎŶǍǀþīƸǹþųǍƅþǐƸũųǜƀþǉ ĚǍ īþđƸþǐũǍŤƸþƅǜǍǀþǍƅũǀŶũƀǍǀþīƸǹþųĸƀǍƅþǐƸũųǜƀþƣǍ(ƎǀǐǜƝƅũǍ ǀǜǍƝƸƎũǷǨƎīũǍđĸǷǍǀƎŸũǍũŸũǍǀþǍǀƀþƅųĸƅũƀǍǀþīƸǹþųĸƀǍǀƎŸũǉ ĚǍÞƎīũǐũǍƸþĞǜƅþǍƎǍǨƎīũǍŶƎųþǍǀĸǍŶƎƸũǀǐũǍǷþǍƝƸũƝƸĸƀþƅųĸǍ ŤƸþƅĸǍīþǍƎƅþǍīƎīþǐƅƎǍƅĸǍƎƝǐĸƸĸĜǜųĸǍŤƸþƅǜ ǜǍǀþīƸǹþųǜǍƅþǐƸũųǜƀþƣ ĚǍ¦ƎǀǐþǨũǐũǍǷþĞũƅĸǍũǍǷþĞũƅǀŶĸǍƀųĸǃþǨũƅĸǍđĸǷǍǀƎŸũǍǜƀųĸǀǐƎǍ slanika u manjim posudama ĚǍÈŶŸƎƅũǐũǍǀŸþƅũŶĸǍǀþǍǀǐƎŸþǍũǍǀþƀƎǍƅþǍǷþŤǐųĸǨǍũŤǍīƎīþųǐũ ĚǍ¦ũǐũǍǨũǃĸǍǐĸĞƅƎǀǐũħǍǨƎīĸǍũŸũǍđŸþŘũŤǍĞþųĸǨþƣ

Nadbubrežne žlijezde Anatomija i embriologija

Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Mada su nadbubrežne žlijezde anatomski opisane prije više od 450 godina, njihova funkcionalna uloga je značajnije razjašnjena tek pionirskim radovima Tomasa Addisona na osnovu kliničkih zapažanja i autopsija 11 slučajeva sa, kasnije nazvanom, Addisonovom bolešću. Značajnija novija saznanja su ostvarena u periodu od 1937. do 1955. Godine, kada su izolovani, strukturalno definisani i sintetisani adrenokortikosteroidni hormoni. Napredak u oblasti radioimunoeseja, i posebno molekularne biologije, pomogao je eksponencijalnom porastu u spoznaji i razumijevanju fiziologije i patofiziologije nadbubreznih žlijezda. Nova saznanja još više su nametnula potrebu dobrog poznavanja anatomskih i histoloških karakteristika, kao i fizioloških i biohemijskih specifičnosti ove dvije endokrine žlijezde. Jedino se tako može cjelovito sagledati njihova normalna funkcija i poremećaji, koji obiluju dijagnostičkim i terapijskim dilemama. Oboljenja nadbubreznih žlijezda najčesće se klasifikuju u tri glavne grupe: - hipofunkciona stanja (primarna i sekundarna), - hiperfunkciona stanja (Cushingov sindrom i adrenalni tumori) i - enzimatski defekti (različiti oblici kongenitalne adrenalne hiperplazije ili deficit dopamin beta hidroksilaze).

Nadbubrežne žlijezde su mali, parni endokrini organi, smješteni retroperitonealno na polovima oba bubrega. Čovjek se rađa sa dvije nadbubrežne žlijezde, a samo u izuzetnim slučajevima postoje prekomjerne. Desna nadbubrežna žlijezda je trouglastog oblika i izgledom podsjeća na mitru. Lijeva je polumjesečasto svedena, a na prednjoj strani svake od njih nalazi se hilus kroz koji izlazi suprarenalna vena. Suprarenalne žlijezde su dužine 40-60 mm, širine 20-30 mm, a debljine 3-6 mm. Prosječna težina pojedinačno iznosi 5-8 grama. Gradjene su od vezivne ovojnice (koja im čini fibroznu čauru) i parenhima. Parenhim žlijezde je sastavljen iz dvije jasno diferencirane supstance: periferne (cortex) i središnje (medula). Adrenalni korteks je daleko veći i čini 90% od ukupne mase nadbubrežne žlijezde. Arterijska krv dolazi u nadbubrežne žlijezde preko a. suprarenalis superior, a.phrenica inferior i a. suprarenalis media. Lijeva nadbubrežna vena napušta žlijezdu na njenom donjem polu, a zatim prihvata lijevu freničnu i bubrežnu kapsulnu venu. Ovako formirano vensko stablo uliva se u istostranu bubrežnu venu. Desna suprarenalna vena najčešće se uliva u donju šuplju venu. Simpatična i parasimpatična nervna vlakna dolaze iz pleksusa coeliacusa. Mada kora i srž nabubrežnih žlijezda čine anatomski jedinstven organ, one su nezavisni endokrini organi, koji imaju različito embrionalno porijeklo i različite funkcije. Kora je mezodermnog porijekla (kao i bubreg), nastaje iz celomskog epitela i poput plašta obavija srž. Srž nadbubrežnih žlijezda je, kao i truncus sympaticus porijeklom iz ektoderma. Kod embriona od tri mjeseca nadbubrežna žlijezda je velika kao bubreg, i pri rodjenju je njena težina 8-9 grama (0,5% od tjelesne mase, nasuprot 0,0175% u adultno doba). Adrenalni korteks humanog fetusa sastavljen je od specifičnih ćelija, koje

formiraju veliku fetalnu zonu. Tako izražena veličina fetalne nadbubrežne žlijezde je usled razvoja tog tkiva. Prva tri mjeseca po rođenju dolazi do resorpcije fetalne zone i smanjenja težine nadbubrežne žlijezde za 50%.

KORA NADBUBREŽNIH ŽLIJEZDA Ćelije kore nadbubrežnih žlijezda su grupisane u tri strukturalno i funkcionalno različita sloja idući od površine prema meduli (Slika.1).

dijelom iz acetata. Holesterol u plazmu dospijeva poslije sinteze u jetri ili unosa putem hrane. U procesu biosinteze ovih hormona, postoje dvije faze. U prvoj zajedničkoj, proces se odvija od holesterola do pregnenolona. Druga faza se nastavlja grananjem od prognenolona u tri pravca (Slika 2). - preko progesterona, 11 dezoksikortikosterona i kortikosterona do aldosterona, - preko 17 hidroksiprogesterona,11dezoksikortizola do kortizola koji je u ravnoteži sa kortizonom jednom reverzibilnom reakcijom, - preko 17 hidroksipregnenolona, dehidroepiandrosterona (DHEA), androstenediona i 11-ß- hidroksiandrostenediona.

Slika 1. Gradja nadbubrežne žlijezde Najpovršniji sloj (15% korteksa) je sastavljen od cilindričnih ćelija nepravilno rasporedjenih u zrnaste grupacije, po čemu je dobio ime zona glomerulosa. U ovoj zoni se stvaraju mineralokortikoidi, naročito aldosteron. Na ovaj sloj korteksa kortikotropni hormon (ACTH) slabo utiče. Središnji, najširi sloj - zona fasciculata (75% korteksa) sastavljen je od snopića polipeptidnih ćelija, koje u dijelu prema zona glomerulosa pokazuju miotičku aktivnost. Ovaj subglomerulski sloj ima sposobnost regeneracije, tako da u slučaju odstranjenja ostalog dijela korteksa može da obnovi koru žlijezde sa punom funkcionalnom aktivnošću. U ovoj zoni se luče glikokortikoidni hormoni čiji je glavni predstavnik kortizol. ACTH hipofize primarno stimuliše zonu fascikulatu na sekreciju kortizola i androgena. Najdublji sloj, oslonjen na medulu je zona reticularis (10% korteksa) koju čine mrežasto povezane ćelije bogate pigmentom. U ovoj zoni se luče androgeni hormoni od kojih su najvažniji dehidroepiandrosteron (DHEA), androstenedion 11 ß-hidroksian- drostenedion. Pored androgenih hormona, u ovoj zoni se luče i minimalne količine estrogenih hormona.

Biosinteza hormona nadbubrežnih žlijezda Hormoni kore nadbubrežnih žlijezda stvaraju se iz holesterola koji većim dijelom dolazi iz plazme, a jednim malim

Slika 2. Normalna adrenalna steroidogeneza pokazuje konverziju holesterola u steroidne hormone Postoji mogućnost da se pravac biosinteze od progesterona usmjeri prema 17-hidroksiprogesteronu, odnosno u pravcu sinteze glikokortikoida i androgena. U sintezi androgena postoji i pomoćni put (sulfatni put). Nadbubrežne žlijezde mogu da sintetišu holesterol de novo iz acetata i koenzima A. Dvije porodice enzima imaju vodeću ulogu u konverziji holesterola u adrenalne steroidne hormone citohrom P450s i hidroksisteroid dehidrogenaze. U procesu biosinteze nadbubrežnih steroida učestvuju brojni enzimi. Parcijalni ili potpuni nedostatak nekog od enzima dovodi do poremećaja u sintezi hormona koji slijede u lancu, gdje taj enzim djeluje. Kao posljedica tih poremećaja dolazi do nagomilavanja u krvi, odnosno izlučivanja u mokraći, odredjenih hormona ili njihovih prekurzora i nastanka odgovarajućih kliničkih sindroma. Kora nadbubrežnih žlijezda luči dvije glavne vrste hormona: glikokortikoide i mineralokortikoide. Uz to luče se i male količine polnih hormona, naročito androgenih hormona koji u organizmu ispoljavaju isto dejstvo kao i muški polni hormon testosteron.

Zaboravnost ili neraspoloženje: Kako štitasta žlijezda utiče na rad mozga

Prof. dr Miloš Žarković, internista endokrinolog* Institut za endokrinologiju, Klinički centar Srbije Više od dvije milijarde ljudi u svijetu boluje od nekog oblika poremećaja štitaste žlijezde. Kako ovo oboljenje utiče na organizam? Kada štitasta žlijezda ne radi pravilno, to uzrokuje česte promjene raspoloženja. Međutim, simptomi mogu da budu različiti. Oni koji imaju višak tiroidnih hormona veoma su nesrećni, neraspoloženi, pa i pomalo manični. Njih prepoznajemo čim uđu u ordinaciju: kako im kažete "dobar dan", oni se rasplaču. Nasuprot njima, pacijenti s manjkom tiroidnih hormona loše misle, imaju problema sa koncentracijom i, uopšte, ne funkcionišu kako treba. Ovi simptomi su možda i najznačajniji znaci poremećaja u radu tiroidnih hormona. Svaki poremećaj u radu štitaste žlijezde značajno utiče na rad mozga. Višak hormona tiroidne žlijezde lakše se prepoznaje, dok je malo teže identifikovati

simptome kod hipotireoze, odnosno kod manjka hormona štitaste žlijezde.

Kako se hipotireoza odražava na mentalno zdravlje? Najprije "strada" kratkotrajna memorija - osoba počinje da zaboravlja neke sitnice, gdje je šta ostavila, šta je trebalo da uradi... Tek onda se razvijaju veći problemi, kao što je, na primjer, mentalna usporenost.

Kako mozak "radi" na hormone štitaste žlijezde? Kada nema hormona štitaste žlijezde, kod ovih pacijenata smanjen je protok krvi kroz mozak. S druge strane, cerebrovaskularna

cirkulacija opada jer se smanjuje metabolizam, mozak jednostavno manje radi.

Kakve još poremećaje u organizmu izaziva nepravilan rad štitaste žlezde? Tiroidne bolesti su autoimuna oboljenja, a autoimune bolesti obično idu u paketu. Najčešće sa Hašimotom ide vitiligo, koji je isto autoimuna bolest. Višak i manjak hormona štitaste žlijezde takođe loše utiču na mišiće. Karakteristika je slabost natkoljenice i nadlaktice, pa pacijenti s hipertireozom imaju veliki problem pri penjanju i silaženju niz stepenice.

Zašto je sve to tako povezano? Zato što je jedna od najbitnijih uloga tiroidnih hormona regulacija metabolizma. Ranije, dok nismo mogli da određujemo tiroidne hormone, postavljali smo dijagnozu na osnovu mjerenja bazalnog metabolizma. Znači, mjerilo se kolika je osnovna potrošnja energije u stanju mirovanja. U hipotireozi, bazalni metabolizam je padao, dok je u hipertireozi značajno rastao. Zato su se pri hipertireozi nekada, ali je i sada takva situacija, zloupotrebljavali ljekovi da bi došlo do gubitka tjelesne težine. U suštini, kada metabolizam opada, osjećate se apatično, mozak slabije radi, dok se kod porasta metabolizma dešava suprotno, pa nekad pacijent djeluje i manično.

S obzirom na "konfuzne" simptome, da li se luta u dijagnozi? Srećom, sve je manje slučajeva da pacijenti idu od specijaliste do specijaliste, jer su većinom svi obučeni da prepoznaju ovakve simptome i da ih diferenciraju od drugih bolesti. * stručni konsultant u poliklinici Rezidencija zdravlja Kerber, Podgorica

Šta je metakognitivni trening za pacijente sa psihozom? Azra Deljković, mr sci dr spec. psihijatar Dom zdravlja Pljevlja

Berina Mrzić, mr psihologije kognitivno-bihevioralni psihoterapeut Filozofski fakultet Sarajevo

Metakognitivni trening za pacijente sa shizofrenijom su razvili Moritz i Woodward 2005. godine. MKT je 2016. godine uvršten u nacionalni vodič dobre kliničke prakse za shizofreniju prestižnog udruženja psihijatara Australije. MKT je u ovom vodiču ubrojan u kognitivne terapije koje pomažu razvoju socijalnih vještina, a preporučen je kod svih pacijenata koji boluju od shizofrenije ili od nekog poremećaja iz shizofrenog spektra. Ovaj terapijski pristup zasnovan je na istraživanjima kognitivnih grešaka i disfunkcionalnih pretpostavki kod shizofrenije. Srž samog razvoja MKT potiče od pretpostavke da farmakoterapijski i psihoterapijski pristup ne bi trebali biti konkurentni, nego komplementarni modeli u liječenju osoba sa psihotičnim smetnjama. Uloga psihoterapije unutar ovog pristupa je da poveća razumijevanje vlastitih smetnji kod oboljelih osoba, kao i da ublaži njihov distres. MKT predstavlja kombinaciju psihoedukacije (pacijentima se približava naučno znanje o kognitivnim distorzijama), kognitivne remedijacije (vježbe ciljaju na korigovanje kognitivnih grešaka) i kognitivno-bihevioralne terapije. MKT je do danas dostupan na 33 jezika i sve češće se primjenjuje širom svijeta u sklopu integrativnog pristupa liječenju osoba sa poremećajima iz shizofrenog spektra i drugim psihotičnim poremećajima. MKT je dostupan i na crnogorskom jeziku i cjelokupan materijal se može preuzeti sa sajta Univerzitetske klinike Eppendorf -Hamburg u Njemačkoj (2 ciklusa sa po 10 modula, domaći zadaci za učesnike kao i priručnik za upotrebu). MKT sastoji se iz deset modula (PowerPoint slajdovi konvertovani u Pdf formatu), koji obrađuju teme koje se tiču kognitivnih grešaka koje su izražene kod mnogih osoba sa nekim poremećajem iz shizofrenog spektra. Primjenjuje se grupno (3 do 10 pacijenata). Može biti primjenjen od strane psihijatra,

kliničkog psihologa ili edukovanog radnog terapeuta. Trajanje svakog modula/treninga je 45-60 minuta. Svaki modul obrađuje specifičnu (kognitivnu) temu, npr, atribucijski stilovi, prerano zaključivanje, memorija itd. Na početku svakog modula učesnici se prvo upoznaju sa kognitivnim konceptom o kojem će biti riječ, daje se objašnjanje kako se radi o normalnoj pojavi prisutnoj u ljudskom razmišljanju (npr. atribucije), kao i na koji način je ona povezana sa psihotičnim smetnjama. Nakon toga slijedi niz vježbi usmjerenih na osvještavanje i ispravljanje specifične kognitivne greške, a sve završava diskusijom o određenoj temi i zadacima koje učesnici dobijaju na kraju svake seanse. MKT je otvoren program kojem učesnici mogu pristupiti bilo kad tokom ciklusa. Svakog novog učesnika potrebno je informisati o programu. Trening je primarno namijenjen pacijentima sa nekom od dijagnoza iz shizofrenog spektra poremećaja, ali se program može primjenjivati i kod pacijenata sa drugim dijagnozama koji trenutno imaju psihotične simptome ili su ih imali u prošlosti. Pacijenti sa jako oslabljenom pažnjom, hostilni, sa ozbiljnim poremećajima u formi i sadržaju misli, trebalo bi da se priključe tek u remisiji. Iako trening zahtijeva jasnu strukturu i fokus na vježbama, potrebno je ohrabrivati diskusije među pacijentima i dati im dovoljno vremena da međusobno razmjene mišljenja. Socijalna interakcija i razmjena mišljenja su ključni faktori za dobijanje samopouzdanja i mjenjanje vjerovanja u svakodnevnom životu.

Ciljevi pojedinih modula Cilj modula 1: Pacijenti se ohrabruju da daju različita objašnjenja za različite situacije uzimanjem u obzir više faktora.

Na konkursu sprovedenom u okviru projekta „Van izolacije – ostvarivanje prava pacijenata sa mentalnim oboljenjima” koji su NVO Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Mental Disability Advocacy Center MDAC sproveli u periodu od 1.1.2016. do 30.6.2017. godine uz ﬁnansijsku podršku Evropske komisije posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i opštine Kotor, nevladina organizacija „Mentalno zdravlje, tiče se svih nas!“ je odabrana za sprovođenje projekta u cilju poboljšanja socijalnih vještina kod pacijenata hospitalizovanih u Specijalnoj bolnici za psihijatriju “Dobrota” u Kotoru. Ova NVO je angažovala psihijatra i dvoje psihologa u primjeni metakognitivnog treninga (MKT) za pacijente sa psihozom. Projekat je trajao 5 mjeseci. Dva terapeuta iz SPB Dobrota edukovana za primjenu MKT treninga tokom navedenog projekta.

Trebalo bi naglasiti prednosti i mane atributivnih stilova (npr. stalno pripisivanje neuspijeha sebi, a uspijeha sreći/slučajnosti) kao i bajasa u razmišljanju (npr. stalno pripisivanje krivice za neuspijeh drugim ljudima, a pripisivanje zasluga za uspijeh sebi). Primarni fokus ovog modula ja da se naglasi da brojni faktori mogu voditi jednom događaju/scenariju. Cilj modula 2: Učesnici se uče da izbjegavaju “padanje” na prvi utisak, što se eventualno može pokazati netačnim (1. grupa zadataka) ili što otkriva samo pola istine (2. grupa zadataka). Stvari se mogu promjeniti tokom vremena; često više činjenica baca drugo svjetlo na prvobitnu sliku, pa zato ne treba pruranjeno donositi odluke. Cilj modula 3: Analogno modulu 2 (Prerano zaključivanje I), grupi treba objasniti da je veoma važno da se osoba odupre normalnoj sklonosti upornog držanja prvog utiska jer ovaj bajas u odgovoru favorizuje neispravne odluke. Cilj modula 4: Prvi dio ovog modula pokazuje da, iako su izrazi lica veoma značajni u procjeni mentalnog stanja i unutrašnjih osjećanja neke osobe, oni takođe veoma lako mogu biti pogrešno protumačeni. Sa ciljem da se adekvatno interpretira izraz lica, važno je uzeti u obzir druge izvore informacija (npr. okolnosti). Učesnici uče da uzmu u obzir različite informacije o okolnostima, radije nego da se oslanjaju na jedan detalj. Cilj modula 5: Pacijenti bi trebali shvatiti pogrešivost ljudske memorije: memorija je konstruktivna i ne radi kao video rekorder. Jedan od ciljeva ovog modula je da nauči pacijente da sumnjaju u svoju memoriju u slučaju da nema živog, jasnog sjećanja. Čak i uz prisustvo jasnog sjećanja su potrebni dalji dokazi, posebno za neke interpersonalne situacije (npr. konflikti). Cilj modula 6: Učesnici shvataju razliku između njihovog nivoa informacija kao "sveznajućih gledalaca" i informacija koje su dostupne likovima na slikama. Pacijenti bi trebali da predlože koja je dodatna informacija potrebna za konačno potvrđivanje jedne od hipoteza/rješenja zadatka. Cilj modula 7: Pacijeti bi trebali naučiti da je neophodno da posvete dovoljno vremena za donošenje odluke oko složenih

problema. Cilj modula 8: Učesnici su upoznati sa disfunkcionalnim stilovima razmišljanja koji mogu doprinijeti formiranju i održavanju depresije i niskog samopoštovanja. Trebalo bi naglasiti da se ovi kognitivni stilovi mogu korigovati redovnim treningom. Cilj modula 9: Učesnici se upoznaju kako nastaje nisko samopouzdanje. Trebali bi naučiti da se ne fokusiraju na negativne aspekte života ili na sopstvene (pretpostavljene) mane, već bi trebali umjesto toga tražiti i cijeniti aspekte života koji im idu dobro. Daju se savjeti za svakodnevni život koji mogu pomoći u poboljšanju samopouzdanja kod učesnika. Cilj modula 10: Prvo diskutujemo o tome koliko su česti mentalni poremećaji (npr. psihoza) u opštoj populaciji. Sa primjerima slavnih umjetnika i sportista dalje ilustrujemo kako prisustvo mentalnog poremećaja (kao što je psihoza) ne znači da je osobe neproduktivna ili bezvrijedna. Učesnici se upoznaju o stigmatizaciji i o tome kako ona može uticati na njihovo samopuzdanje. Ovaj modul ima za cilj da smanji samo-stigmu povećanjem znanja o prevalenci mentalnih poremećaja u opštoj populaciji. Naglašeno je da mentalni poremećaj/psihoza ne određuje vrijednost osobe.

Primjena MKT u SPB Dobrota: Materijal i metode: Pacijenati: MKT je sproveden tokom dva mjeseca u SPB Dobrota na 4 odjeljenja (hronično muško odjeljenje, hronično žensko odjeljenje, sudsko odjeljenje i odjeljenje za liječenje bolesti zavisnosti). Ukupno je učestvovalo 55 pacijenta. Broj pacijenata po treningu je varirao od 3-13, uz prosječan broj od po 8 pacijenata po treningu. Inkluzioni kriterijumi su bili aktuelni ili ranije prisutni psihotični simptomi. Kriterijumi za isključenje su bili: konstantna preokupacija sa halucinacijama ili deluzijama, izražena dezorganizacija mišljenja i jako loša kontrola impulsa. Upitnik za evaluaciju treninga: subjektivna procjena od

strane pacijenata vezano za: interesantnost treninga, preporuke drugim osobama i korisnosti za svakodnevni život/socijalne vještine.

Primjer vježbe iz Modula Prerano zaključivanje: Na početku vježbe:

Rezultati: Ukupno 33 pacijenta SPB Dobrota u Kotoru su ispunili evaluacione upitnike. Od 33 pacijenta njih 100% smatra da je MKT interesantan. Od toga broja 32 pacijenta ili 97% bi preporučilo trening drugim osobama, dok 31 pacijent ili 94% smatra da MKT utiče pozitivno na razvoj socijalnih vještina. Diskusija: Naši rezultati su u korelaciji sa rezultatima koji su dobijeni u prvoj evaluacionoj studiji MKT iz 2007. Prva evaluacijska studija ovog treninga obuhvatala je subjektivnu procjenu prihvaćenosti programa od strane učesnika i uključivala je 40 pacijenata po slučaju raspoređenih u grupe MKT ili CogPacka - računarskog programa usmjerenog na kognitivnu rehabilitaciju putem treninga usmjerenih na unapređenje širokog raspona kognitivnih funkcija poput pažnje, pamćenja, učenja, psihomotorne brzine i izvršnih funkcija. Ova studija je pokazala da je MKT bio procijenjen superiornim na svim subjektivnim mjerama ishoda. Najznačajnije razlike dobijene su na sljedeća četiri indikatora subjektivnog zadovoljstva: zabava, preporuka ostalima, zanimljivost i korisnost za svakodnevni život. U drugoj studiji iste godine, autori su upoređivali efekat MKT sa aktivnom kontrolnom grupom osoba sa shizofrenijom o temama vezanim na novinske članke. Svi učesnici su procijenjeni na nekoliko (meta) kognitivnih indikatora prije treninga, a nakon četiri nedelje od strane nezavisnih ispitivača. Osobe sa shizofrenijom koje su učestvovale u MKT su imale su poboljšanje pozitivnih simptoma, manje izraženo prerano zaključivanje i bolju subjektivnu procjenu treninga od učesnika kontrolne grupe. U istraživanju provedenom 2011. godine, korišten je samo jedan modul MKT, onaj usmjeren na prerano zaključivanje, u kojem su osobe sa shizofrenijom raspoređene po slučaju u aktivnu kontrolnu grupu ili u grupu metakognitivnog modula. Istraživanje je dokazalo kako je došlo do značajnog poboljšanja u prikupljanju podataka, a osim toga je primjećen trend smanjenja uvjerenosti u misli sumanutog sadržaja kod osoba iz grupe MKT modula naspram učesnika kontrolne grupe. Još jedno istraživanje uporedilo je 18 učesnika metakognitivne grupe sa kontrolnom grupom pacijenata sa liste čekanja. U obije grupe su učestvovale osobe sa dijagnozom shizofrenije u remisiji, a mjere procjene su uzete prije i nakon tretmana, odnosno u razmaku od 2 mjeseca. U poređenju sa kontrolnom grupom, učesnici iz metakognitivne grupe su imali veću redukciju distresa uzrokovanog sumanutim mislima, bolje pamćenje, kvalitet socijalnog života i manje izraženo prerano zaključivanje. Najnoviji dostupni pregled efikasnosti ovog pristupa je uradio Moritz sa saradnicima 2014 godine. Autori su analizirali 18 dostupnih evaluacijskih studija prema tri kategorije: sigurnost i prihvatljivost pristupa; pozitivni simptomi i kognitivne pristranosti. Rezultati u kategoriji sigurnosti i prihvaćenosti tretmana upućuju na visok stepen prihvaćenosti tretmana od strane učesnika koji ga procjenjuju zanimljivim, zabavnim i prikladnim za preporuku i ostalim osobama s istim poteškoćama. U kategoriji sumanutih misli i pozitivnih simptoma, većina studija upućuje

Na kraju vježbe:

na smanjivanje izraženosti spomenute simptomatike. U zavisnosti od upotrijebljenih mjera procjene (najčešće korištene skale su PANSS i PSYRATS), efekti tretmana kreću se od malih preko umjerenih pa sve do razmjerno velikih u 18 studija koje su analizirali. Zaključak: Istraživanja pokazuju da se kognitivno-bihevioralna psihoterapija, psihoedukacija i metakognitivni trening ubrajaju u važne komplementarne intervencije farmakoterapije. Ovaj trening je usmjeren na izoštravanje metakognitivnih sposobnosti i psihoedukaciju, kao i na pružanje uvida i korektivnih iskustava učesnicima sa ciljem prevođenja naučenog u svakodnevno funkcionisanje i redukciju relapsa. Intervencije ovog tipa bi trebale postati integrativni dio standadne terapije osoba sa shizofrenijom i ostalim poremećajima iz psihotičnog spektra. Pozitivni rezultati koje smo dobili tokom rada u SPB Dobrota u Kotoru su u korelaciji sa prethodno objavljenim rezultatima o subjektivnoj procjeni treninga od strane pacijenata.

Kako da čuvate zdravlje u svakoj deceniji života Kako starimo, mijenjaju nam se prioriteti, hobiji, navike u ishrani, ali i potrebe. U različitim periodima života neki nutrijenti su nam potrebniji od drugih

U dvadesetim: Pojačajte kalorijski unos

U pedesetim: Brinite o zdravlju srca

U dvadesetim su ljudi obično najaktivniji i imaju najbrži metabolizam, pa mogu sebi da priušte i dodatne kalorije. Klonite se prerađevina, jer će vam na duže vrijeme sigurno naškoditi. Vodite računa da unosite dovoljno vitamina B, a protiv bubuljica borite se cinkom, kog ima u bundevinim sjemenkama, leblebijama i piletini.

Zdravlje srca je naročito važno u pedesetim godinama i zato je važno da nastavite da i u tim godinama imate redovne fizičke aktivnosti, pazite na unos soli kroz ishranu i unosite mnogo voća i povrća. Za slabljenje vida, koje je česta pojava u ovim godinama, jedite namirnice bogate luteinom, žutim pigmentom koji se koncentriše u žutoj mrlji u oku i štiti vid. Dobar primjer je spanać, ali i žuto povrće poput paprika i bundeve i kvalitetnih jaja.

U tridesetim: Brinite se o plodnosti

Ako već niste dobili djecu, a planirate da se ostvarite kao roditelj, učinite sve što možete da zaštitite svoju plodnost. Vrijeme je da se odreknete štetnih navika poput pušenja i opijanja, koji znatno smanjuju šanse da zatrudnite. Takođe, alkohol i cigarete mogu uticati i na spermu, pa i budući očevi treba da razmisle o svojim navikama. Takođe, pronađite način da umanjite stres, jedite cjelovite namirnice, izbjegavajte prerađevine i brzu hranu, a potrudite se da u svakom obroku uzimate hranu bogatu proteinima.

U šezdesetim: Zaštitite kosti

U četrdesetim: Opustite se uz magnezijum

U sedamdesetim: Kretanje je najvažnije

Četrdesete su stresne godine u kojima se mnogi nose sa porodičnim problemima, kreditima i izgradnjom karijere. Povrh svega, u tim godinama se hormoni mijenjaju i žene se približavaju menopauzi, a muškarci andropauzi. Magnezijum je ključan da u takvim uslovima obezbijedi opuštanje mišića, zdrav san i regulaciju hormona, pa treba unositi dovoljno zelenog lisnatog povrća ili uzimati suplemente. Protiv prvih znakova starenja u četrdesetim godinama treba se boriti raznobojnim povrćem, zdravim začinima poput kurkume i bibera, koji se zajedno ponašaju kao antioksidansi. Kako biste olakšali posao svojoj jetri, jedite crni i bijeli luk, kao i kupusnjače, poput brokolija, kelja i kupusa.

S godinama ljudi gube mišićnu masu, što dovodi do problema sa pokretljivošću i povećava šanse da padnete i izazovete dodatna oštećenja. Aktivnosti poput hodanja, plesa, tenisa i drugih mogu očuvati snagu mišića i pokretljivost zglobova. Memoriju i kognitivne funkcije njegujte tako što ćete nastaviti da učite nove stvari, ali i uzimajte omega-3 masne kisjeline i holin, supstancu potrebnu za funkcionisanje nervnih ćelija, a koja se nalazi u jajima.

Od šezdesetih godina kosti postaju sve slabije. Kalcijum i vitamin D su važni za njihovo jačanje, a korisne su i vježbe poput dizanja tegova i trčanja. Ishranu u ovim godinama treba obogatiti unosom omega-3 masnih kisjelina, koje obavljaju razne uloge u tijelu. Zbog mogućeg nedostatka vitamina B12, kom su skloni ljudi u šezdesetim, treba da jedete više mesa ili uzimajte suplemente.

Kasandra Barns, britanska nutricionistkinja Izvor: www.b92.net

u Dr Pero Mitrović Opšta bolnica, Nikšić

Bol

peti Sindrom bolne pete je čest problem sa kojim se suočava ortopedski hirurg. Uspješno liječenje ovog problema zahtijeva uzimanje detaljne anamneze i kompletan klinički pregled, kao i dobro poznavanje etiologije koja moze biti visestruka, a osnov je i dijagnostike i načina liječenja. Didaktički se bol može podijeliti u dvije grupe: supkalkanearni bolni sindrom i sindrom bola u zadnjem dijelu pete.

Supkalkanearni bolni sindrom Uzimajući u vidu anatomiju i patološku fiziologiju pete, uzroci supkalkanearnog bola mogu biti sljedeći: - Proksimalni plantarni fascitis: ovo je najčešći razlog bola, patogeneza bola se objašnjava pripojem plantarne fascije za medijalni dio petne kosti. Kod dužeg stajanja dolazi do opterećenja plantarne fascije koja doživljava mikrotraume, mikrorascjepe i mikroavulzije, a nakon toga postaje inflamirana i jako bolna, posebno na mjestu pripoja za petnu kost; - Poremećaji i trauma masnog jastučeta: plantarno masno

jastuče koje se nalazi ispod pete je kompleksne strukture koja sadrži masno tkivo izdijeljeno na segmente. Njegova uloga je da apsorbuje opterećenja koja stopalo ima prilikom hoda. Kod njegovog oštećenja nastaje bol ispod petne kosti; - Oboljenja i povrede nerava: Tibijalni nerv se grana na lateralnu i medijalnu plantarnu granu, pri čemu je lateralna plantarna grana odgovorna za bol, kada nastane njena kompresija; - Generalizovana artropatija; - Metabolička oboljenja (dijabetes najčešće); - Tumori i lokalna infekcija.

Klinička slika Pacijenti se obično žale na postepen nastanak bola, bez prethodne traume. Opisuje se kao bol duž udužne ivice stopala, a mjesto najvećeg bola je baza pete. Bol je izražen u jutarnjim satima, nakon ustajanja iz kreveta, ali čim pacijent malo prohoda i istegne plantarne strukture bude mu lakše. Bol se još javlja nakon dužeg stajanja, trčanja ili hodanja. Uloga takozvanog petnog trna u nastanku ovog oboljenja je nepoznata. Njegovo prisustvo može imati efekat u smislu kompresije na plantarnu fasciju, masno tkivo ili nerve u njegovoj blizini, ali ne može se reći da je on uzrok bola u peti.

Bol u zadnjem dijelu pete Bol u zadnjem dijelu pete takođe ima višestruku etiologiju. To su: - Površni (superficijalni) ahilov bursitis (to je zapaljenje površne Ahilove sluzne kese koja se nalazi između Ahilove tetive i kože; - Retrokalkanearni bursitis: takođe zapaljenje sluzne kese koja se nalazi izmedju ahilove tetive i petne kosti; - Haglundov sindrom predstavlja uvećanje zadnje gornje strane petne kosti, koje vrši pritisak na meka tkiva uzrokujući bol. Često je udružen sa gorenavedenim bursitisima; - Insrcioni Ahilov tendinitis: to je zapaljenje tetive na njenom pripoju za petnu kost; - Severovo oboljenje predstavlja trakcioni apofizitis kod pacijenata kod kojih nisu srasle epifize, ustvari predstavlja hronično istegnuće mjesta pripoja Ahilove tetive na petnoj kosti kod djece. Javlja se kod djece između 8-14 godina, nakon fizičke aktivnosti.

Liječenje Najveći broj pacijenata se uspješno liječe neoperativnom metodom. Savjetuje se nošenje uložaka pod petom, posebno kod pacijenata koji imaju atrofiju plantarnog masnog jastučeta, zatim se savjetuju vježbe istezanja mišića potkoljenice u cilju povećanja fleksibilnosti ahilove tetive i plantarne fascije. Zatim korekcija svakodnevnih aktivnosti – izbjegavati trčanje, doskoke, kao i redukcija tjelesne težine. U nekim slučajevima, uglavnom uznapredovalim sa jakim bolom, indikuje se potpuna imobilizacija sa ortozom ili gipsom. Ovakvo liječenje u 95% slučajeva postiže kompletno povlačanje tegoba, uz naglasak na činjenicu da je sam pacijent učesnik u sopstvenom liječenju. U retkim slučajevima je indikovana operativna intrevencija.

CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Međunarodni dan mladih Institut za javno zdravlje Centar za promociju zdravlja

Međunarodni dan mladih obilježava se 12. avgusta i ima za cilj afirmisanje mladih za učešće u društvenim događanjima i njihovo podsticanje na organizovanje aktivnosti kojima se skreće pažnja na položaj u društvu. Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana mladih je Mir se gradi mirom. Mladi predstavljaju aktivne i ravnopravne učesnike u svim oblastima društvenog života i imaju jednaka prava i mogućnosti za puni razvoj svojih potencijala. To podrazumijeva njihovu aktivnu ulogu u porodičnom životu, obrazovanju, zapošljavanju, zdravlju, politici i ukupnom javnom životu. Učešće mladih u društvu zahtijeva sigurno, prijateljsko i podsticajno okruženje koje im omogućava da učestvuju u procesu donošenja odluka i direkno utiču na kvalitet njihovog života i razvoj društva u cjelini. Proces socijalne inkluzije mladih uključuje učešće u donošenju odluka, kao i pristup kvalitetnom obrazovanju, zdravst-

venoj zaštiti i osnovnim uslugama, promoviše njihovu ulogu kao aktivnih saradnika u društvu, pružajući mladim ljudima mogućnosti da dostignu svoje potencijale i postignu svoje ciljeve. Kada su mladi isključeni iz političkih, ekonomskih i socijalnih sfera i procesa, to može biti faktor rizika za nasilje. Stoga je identifikovanje i riješavanje socijalne isključenosti mladih preduslov za održavanje globalnog mira. Porast svijesti o značaju zdravlja mladih evidentan je u svakoj zemlji. Sve slabosti zdravstvenog sistema u jednoj zemlji i svaka tranzicija kroz koju zajednice prolaze najozbiljnije se reflektuju na ovu populaciju. Njihova zdravstvena zaštita predstavlja jasno naznačen socijalni i politički prioritet. Najveći zdravstveni rizik u mladosti povezan je s prihvatanjem rizičnih ponašanja uključujući pušenje, konzumaciju alkohola, rizično seksualno ponašanje, te usvajanjem nezdravih

prehrambenih navika uz manjak fizičke aktivnosti. Prema podacima Instituta za javno zdravlje iz Evropskog istraživanja o upotrebi duvana, alkohola i droga među šesnaestogodišnjacima (ESPAD) iz 2015. godine 15% je koristilo duvanske proizvode u posljednjih 30 dana. Trend upotrebe alkohola među mladima u Crnoj Gori raste u 2015. godini i 78% je probalo alkohol. Jedan od bitnih razloga ovakve pojave je činjenica da je alkohol veoma lako dostupan mladima u Crnoj Gori, kao i odobravajući stav okoline prema upotrebi alkohola. U Crnoj Gori je evidentiran porast prevalencije upotrebe bilo koje vrste droge među mladima, i u 2015. godini iznosila je 10%. Kanabis (marihuana, skank, hašiš) je droga koja se najčešće koristi. Prema podacima SZO saobraćajni traumatizam je vodeći uzrok umiranja u populaciji mladih, uzrasta 15-29 godina u svijetu, dok su samoubistva na drugom mjestu po učestalosti. Bolesti koje predstavljaju osnovne uzroke smrti među mladima su preventabilnog karaktera, zbog čega je neophodno kreirati i organizovati adekvatne mjere njihove prevencije. U cilju realizacije

mjera promocije zdravih stilova života među mladima i prevencije poremećaja ponašanja, od posebnog je značaja animiranje svih društvenih sektora sa aspekta njihovih ingerencija. Vršnjačko nasilje je takođe jedan od prisutnih problema koji negativno utiču na mentalno zdravlje mladih. Iako postoji zakonska regulativa, pogotovo u oblasti nasilja nad djecom u porodičnom okruženju, još uvijek je u crnogorskom društvu visoka tolerancija na ove tzv. ”blage oblike nasilja”. Pojam nasilja na internetu još uvijek se ne razumije dovoljno od strane odraslih koji se bave mladima, i trebali bi u kriznim situacijama da im pruže podršku, što implicira situaciju da se svi mladi, pogotovo mlađi od 18 godina, ne osjećaju bezbjedno. Razvoj životnih vještina kod mladih i pružanje psihosocijalne podršku u školama i drugim mjestima može pomoći u promociji i unaprijeđenju zdravlja mladih. Proučavanje determinanti zdravlja mladih kao i protektivnih faktora, predlaganje održivih programa za zdravlje mladih, uz uključivanje njih samih – neprekidan su izazov.

Hronika 04. avgust - Pivo sa probioticima - Singapur Sve je više dokaza za to da mentalno i fizičko zdravlje ljudi mnogo zavise od zdravog stomaka. Kako bi to poboljšali, naučnici ubacuju žive bakterije - probiotike u različite vrste prehrambenih proizvoda, uključujući i pivo. Pivo daje mnogo mogućnosti i dodavanje probiotika je veliki korak jer je riječ o napitku koji nikad neće izumrijeti. Često se pije u društvu, tako da ima i veliki tržišni potencijal - kaže naučnica Alsin Čen. Naučnici u Singapuru rade na tome da žive bakterije probiotike, održe živim i u pivu. Problem je u tome što se pivo i probiotici ne slažu baš najbolje jer hmelj ubija probiotike, pa cijeli proces je prilično naporan. Pivo je kisjelo zbog probiotika koji prozvode mliječnu kisjelinu, ali istovremeno ima i tragove voćne arome i 3,5% alkohola - koliko imaju i druga piva kisjelkastog ukusa. Naučnici trenutno sa proizvođačima piva razgovaraju o tome kako bi ovaj napitak mogao da se plasira na tržište. Inače, Singapur ima efikasan zdravstveni sistem, iako su izdvajanja za zdravstvo relativno niska za razvijenu zemlju. Svjetska zdravstvena organizacija rangira njihov zdravstveni sistem na 6 mjesto na svijetu. Singapur ima najnižu stopu smrtnosti kod novorođenčadi na svijetu zadnje dvije decenije. Očekivani životni vijek u Singapuru je 79 godina za muškarce i 83 godine za žene, što postavlja zemlju na 15. mjesto na svijetu po očekivanom životnom vijeku. Smrtnost od HIV-a je manja od 10 na 100.000 ljudi na godišnjem nivou. Gojaznost kod odraslih je ispod 10%. Državni program zdravstvene zaštite je zasnovan na tri principa: Finansiranje onih koji nisu sposobni da priušte zdravstveno osiguranje, obavezno zdravstvena štednja koja pokriva 85% populacije, i zdrvastveno osiguranje koje finansira država. Javne bolnice imaju autonomiju u upravljačkom odlučivanju, i nadmeću se za pacijente. Subvencije postoje za ljude sa malim prihodima. 2008. godine 31,9% zdravstvene zaštite je finansirala država. To je činilo otprilike 3,5 % Singapurskog BDP-a. 05. avgust - Operacije mozga na 3D modelima - SAD 3D modeli u prirodnoj veličini, koje koriste holivudski studiji za stvaranje vizuelnih efekata, takođe mogu da služe kao rekviziti za hirurge koji izvode komplikovane operacije. Ljekari na univerzitetu Džons Hopkins u Baltimoru u Merilendu, kažu da čak i gostujući hirurzi mogu da imaju dobrobiti od treninga na realističnim modelima ljudske glave u prirodnoj veličini. Snimanje horor filma sa grotesknim likovima često uključuje pravljenje realističnih trodimenzionalnih modela lica, ruku,

nogu i, u zavisnosti od nivoa stravičnosti, čak i unutrašnjih organa. Na osnovu toga, hirurzi iz Dječije bolnice u Bostonu su, u saradnji sa holivudskim grupama za specijalne efekte, počeli da sprovode program za vježbanje hirurških operacija na mozgu. Kreatori 3D hirurških modela priznaju da bi mogao da bude izazov ubijediti svoje kolege da pronađu vrijeme da vježbaju na njihovim simulatorima jer su studije pokazale da vježbanje poboljšava efikasnost i ishod hirurških operacija. 06. avgust - Zdrav način života - Rusija

Ruska Vlada je pokrenula projekat Zdrav način života kako bi se povećao broj građana koji se sa odgovornošću odnose prema sopstvenom zdravlju, kao i zdravlju drugih. U dokumentu koji je objavljen na sajtu Vlade navodi se kako je cilj da se do 2019. godine poveća udio građana koji se pridržavaju zdravog načina života do 45 odsto, a do 2025. godine čak do 60 odsto. Cilj je da se među građanima razvije navika da se češće bave fiskulturom i sportom, da se smanji korišćenje duvana, kao i da se radi na zakonodavstvu koje se tiče reklamiranja alkoholnih i duvanskih proizvoda, kao i korišćenje neracionalne ishrane. Kada je riječ o pušačima, prema planu je da se do 2019. godine smanji ukupan broj sa 30,5 na 29,5, odsto, a do 2025. godine do 27 odsto, a sličan plan će se odnositi i za one koji vole da popiju alkoholno piće. Tim povodom se oglasio i premijer Rusije Dmitrij Medvedev, koji je rekao da je sve češća pojava da građani prestaju da puše, ali da je svejedno neohpodno razvijati naviku o sportu od malih nogu, jer je to najbolji način da se ta navika održi i kada dijete odraste. 10. avgust - Protiv ukidanja Obamakera - SAD Velika većina Amerikanaca smatra da je vrijeme za efikasnije realizovanje Obamakera, a ne za ukidanje tog zakona o zdravstvenom osiguranju. Nestranačka Fondacija porodice Kajzer (Kaiser Family

Foundation) sprovela je istraživanje pošto u Senatu prošlog mjeseca nije izglasan predlog republikanaca o povlačenju nekih odredbi zakona o zdravstvu bivšeg predsjednika Baraka Obame. Četiri od pet ispitanika se izjasnilo da želi da administracija predsjednika Donalda Trampa preduzme akcije koje će doprinijeti dobrom funkcionisanju Obaminog zakona, a ne da sprječava njegovu realizaciju. Na 10 učesnika ankete, samo tri želi da Tramp i republikanci nastave sa pokušajima ukidanja Obamakera i donošenjem novog zakona o zdravstvu. Većina anketiranih, u odnosu skoro dva prema jedan, smatra da je dobro što je Senat odbio republikanski predlog prošlog mjeseca. Tramp i republikanski kongresmeni biće odgovorni za sve eventualne probleme u zdravstvu pošto oni kontrolišu vlast, smatra šest od 10 ispitanika. Istraživanje Fondacije Kajzer pokazalo je da 52 odsto ispitanika ima pozitivan stav o Obaminom zakonu, što je za devet odsto više nego kada je Tramp izabran prošlog novembra. Američki predsjednik je u četvrtak kritikovao lidera republikanske većine u Senatu Miča Mekonela što republikanci, koji imaju većinu u Senatu, nijesu uspjeli da ukinu Obamin zakon, predloživši da bi Mekonel možda trebalo da se povuče ako ne može da progura taj ili druge zakone.

i ledene sante koji se haotično kreću u plitkoj vodi imaju neku vrstu efekta pluga i formiraju na dnu brazde dubine do šest metara i dužine nekoliko stotina kilometara. I ove brazde na nekim mjestima dostižu nivo naslaga metana.

10. avgust - Arktik postaje gasna komora - Rusija

11. avgust - Najveći porast ropstva na svijetu - EU

Među mnogobrojnim problemima koji bi mogli da budu izazvani globalnim zagrijevanjem čini se da će biti dodat još jedan, koji bi mogao značajno da promijeni prirodnu sredinu na Arktiku. Iz morskih dubina će na površinu u najskorije vrijeme izbiti milioni kubnih metara metana. Eksperti Tomskog politehničkog univerziteta otkrili su da je u blizini obale Rusije na Ledenom okeanu značajno porastao proces topljenja podvodnog vječnog leda. Sam po sebi, proces topljenja podvodnog vječnog leda, kako tvrde naučnici, potpuno je bezopasan. Međutim, dalji prirodni mehanizmi koje on može za sobom da povuče, apriori su smrtonosni za cio život u okolini, na površinu bi mogle da se popnu ogromne rezerve smrtonosnog gasa metana. Ove uznemirujuće nalaze naučnika potvrđuju i podaci koje su prikupili tokom arktičke ekspedicije sprovedene 2016. godine, zajedno sa naučnicima sa Pacifičkog okeanološkog instituta, Instituta za okeanologiju i Instituta za atmosfersku fiziku. Najnoviji podaci o stanju podvodnog vječitog leda bazirani su na činjenici da je njen osnovni dio u oblasti priobalja Istočnog Arktika čitav, što isključuje mogućnost destabilizacije hidrata metana koji se nalaze ispod njega. Međutim, nedavna mjerenja su pokazala da se topljenje vječitog leda dešava mnogo brže, brzinom do 18 centimetara godišnje. A to već garantuje formiranje kanala za izlazak gasa na površinu. - Izgledi su razočaravajući. Zbog toga što dio mjehurastog toka metana iz sedimenata u vodi na morima Istočnog Arktika može da varira od nekoliko miligrama do desetine i stotine grama po kvadratnom metru na dan. A to već dva do četiri puta prevazilazi osnovne koncentracije izmjerene na našoj planeti - objašnjava profesor sa katedre geologije i mineroloških istraživanja Tomskog univerziteta Natalija Šahova. Oslobađanju metana na površinu pomaže ne samo topljenje vječnog leda već i veliki broj spoljnih faktora. Grebeni leda

Evropska unija zabilježila je u 2017. godini najveći porast ropstva u odnosu na bilo koji region u svijetu. Analitičari su objavili da je do toga došlo dolaskom više od 100.000 migranata od kojih su mnogi ekstremno ranjivi i izloženi eksploataciji. Rizik od ropskog rada na farmama, u građevinarstvu i drugim područjima porastao je širom regije, s tim da su brojke gore nego 2016. godine u 20 od 28 članica EU, prema godišnjem indeksu ropstva britanske analitičke kompanije Verisk Meplkroft. - Migrantska kriza povećala je rizik ropskog rada u fabrikama širom Evrope - rekao je Sem Hejne, viši analitičar koji se bavi ljudskim pravima u Verisk Meplkroftu. U svijetu je 21 milion ljudi izložen prisilnom radu, uključujući djecu, na poslovima vrijednim 150 milijardi američkih dolara godišnje, prema Međunarodnoj organizaciji rada (ILO). Prema indeksu koji obuhvata raspon od krijumčarenja ljudi do ropskog rada, kao i zakone i njihovu primjenu u 198 zemalja - Rumunija, Grčka, Italija, Kipar i Bugarska zemlje su s najviše ropskog rada unutar EU. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) tokom 2017. godine oko 115.000 migranata i izbjeglica stiglo je u Evropu morskim putem, više od 80 odsto u Italiju.

11. avgust - Jaja sa insekticidom opasna po zdravlje ljudi - EU Evropska unija saopštila je da su 15 članica EU, Kina i Švajcarska prijavile da su do njih stigla insekticidom opasnim po zdravlje kontaminirana jaja ili proizvodi od jaja. Nakon što su otkrivena jaja koja sadrže fipronil, pod istragom je nekoliko proizvođača u Holandiji i Belgiji. Portparol EU za trgovinu i poljoprivredu Danijel Rosario rekao je da su zatvorene i neke farme u Francuskoj i Njemačkoj. On je naveo da su proizvodi sa tih farmi isporučeni u 13 zemalja. Kontaminirana jaja otkrivena su i u Švedskoj, Britaniji, Austriji, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Poljskoj, Rumuniji, Sloveniji, Slovačkoj i Danskoj, kao i Švajcarskoj i Hongkongu. U međuvremenu je Evropska komisija najavila vanredni sastanak o skandalu s kontaminiranim jajima za kraj septembra. Portparolka Komisije Mina Andrejeva kazala je da će skup vjerovatno biti održan 26. septembra.

12. avgust - Doktori kažnjeni zbog selfija - Egipat Egipatsko ministarstvo zdravlja sankcionisalo je šest doktora koji su se slikali ispred slupanih vozova u čijem sudaru je poginulo više od 40 ljudi, tako što ih je premjestilo na službu u zabačene djelove zemlje. Slike ljekara hitne pomoći koji slikaju selfi ispred vozova izazvale su gnijev javnosti, a jedan od korisnika Tvitera napisao je da im je savjest u komi. Direktor hitnih službi ministarstva zdravlja Egipta Ahmed al-Ansari rekao da je kao disciplinsku mjeru za šest članova

hitne pomoći premješteno u oazu Siva. - Bio je to neprimjeren postupak - rekao je on.

13. avgust - Svjetski dan ljevorukih

12. avgust - Međunarodni dan mladih Odluka o obilježavanju Međunarodnog dana mladih donesena je 1999. godine. Generalna skupština Ujedinjenih nacija u svojoj rezoluciji je prihvatila preporuku Svjetske konferencije ministara za mlade da će 12. avgust biti proglašen Međunarodnim danom mladih. Od 2000. godine do danas taj se dan kontinuirano obilježava, i to svake godine sa drugom temom. Ovogodišnja tema je Migracije mladih - Kretanje naprijed. Ciljevi Međunarodnog dana mladih su da se u društvu podiže svijest o mogućnostima i rizicima povezanim sa migracijom mladih, da se omogućiti razmjena znanja i informacija koje proizilaze iz istraživanja o mladima i migraciji i podstaći mlade da javno raspravljaju o svojim migracijskim iskustvima ukoliko ih imaju. Međunarodni dan mladih je ujedno dan kada se slave dostignuća mladih u svijetu te se ohrabruje njihovo učestvovanje u društvu. Mladi ljudi čine značajan udio globalnog broja međunarodnih imigranata. U 2010. godini bilo ih je oko 27 miliona. Migracije često mogu ponuditi mogućnosti i doprinose razvoju društva i zajednice u cjelini, ali mogu predstavljati i rizik te dovesti do neprihvatljivih situacija poput diskriminacije i izrabljivanja. Međunarodni dan mladih je prvi put obilježen 2000. godine i ima svrhu da skrene pažnju na probleme, kulturna i pravna pitanja omladine, učenika, studenata. Prema procjenama Ujedinjenih nacija polovina svjetske populacije je mlađa od 25 godina. Ona se suočava sa mnogim nejednakostima i nepravdama. Tokom ovog dana države, institucije, organizacije i aktivisti širom svijeta skreću pažnju na pitanja koja utiču na položaj omladine u društvu. 13. avgust - U bolnici BRD medikal koledž masovno umiru djeca - Indija Vlasti sjeverne indijske države Utar Pradeš suspendovale su načelnika bolnice u kojoj je umrlo najmanje 60 djece, a federalni ministar zdravlja je najavio mjere protiv onih koji su za to odgovorni. Vlada Utar Pradeša je suspendovala dr Radživa Misru, načelnika državne bolnice BRD medikal koledž, naloživši istragu o ugovorima za nabavku kiseonika. Sumlja se da je smrt djece, među kojom su bile 34 bebe, dijelom izazvana nestašicom kiseonika pošto je jedan privatni dobavljač povukao svoju opremu zbog toga što bolnica nije plaćala račune. Predstavnici bolnice porekli su te navode, tvrdeći da je bio pronađen alternativni izvor snabdjevanja kiseonikom, kao i da su mnogi od smrtnih slučajeva prouzrokovani encefalitisom i problemima prilikom porođaja, čiju prirodu nisu naveli. Dž. P. Nada, ministar zdravlja u kabinetu indijskog premijera Narendre Modija, danas je posjetio bolnicu u gradu Gorakpuru, smještenom 800 kilometara istočno od Nju Delhija. Nada je najavio pokretanje strogih mjera protiv krivaca za smrt djece.

Svjetski dan ljevorukih obilježava se 13. avgusta. Stručnjaci tvrde da se posljednjih 100 godina broj ljevorukih gotovo učetvorostručio i smatra se da preko 12 odsto stanovništva danas piše lijevom rukom. Međunarodni dan ljevorukih osoba ustanovljen je u Sjedinjenim Američkim Državama 1976. godine, a tim se danom želi promovisati svijest o poteškoćama sa kojima se susreću te o njihovim prednostima i nedostacima. Prema američkom časopisu Scientific American 15 posto ljudi na svijetu je ljevoruko, a ima duplo više ljevorukih muškaraca nego žena, navodi se u statistici o ljevorukima. Ljevaci su češće genijalci nego dešnjaci, čak 20 posto MENSA-inih članova prema njihovim statistikama su ljevaci. Nova studija je pokazala da su, od onih koji su samo pohađali fakultet, ljevaci u prosjeku 15 posto bogatiji od dešnjaka, a 26 posto bogatiji kao akademski građani, ali i da ljevaci imaju tri puta veću šansu od dešnjaka da postanu alkoholičari. Ako su oba roditelja ljevoruka, postoji 50 posto šanse da i njihova djeca budu, dok je kod roditelja dešnjaka ta šansa dva posto. Statistika je pokazala i da su, što je starija trudnica, veće šansa da će roditi ljevaka. Ljevaci obično ulaze u pubertet četiri do pet mjeseci kasnije od dešnjaka, a prema jednoj studiji, životni vijek ljevaka devet je godina kraći od dešnjaka. Preferencija prema određenoj ruci određuje se još u prenatalnom razdoblju, a njen ključni temelj je genetski. Sklonost jednoj ruci očitava se već u ranom djetinjstvu, kod većine djece prije pete godine života. Čak 90 posto beba u trbuhu sisa palac ruke koja će mu biti primarna. Taj postotak odgovara i postotku ljevorukih ljudi u populaciji. Također je zanimljivo kako su bebe koje su u sklopu istraživanja postavljali na trbuh okretanjem glave pokazale što će biti. One koje su kasnije postali ljevaci glavu su okretali na lijevu stranu ili na obje strane podjednako. Mnoge slavne osobe bile su ljevaci: Leonardo da Vinci, Michelangelo, Raphael, Albert Einstein, Napoléon Bonaparte, Fidel Castro, Henry Ford, Kurt Cobain, Jimi Hendrix, Ringo Starr, Greta Garbo, Marilyn Monroe. Tri od pet posljednjih američkih predsjednika bili su ljevaci - Obama, Clinton i Bush stariji. 19. avgust - Stiven Hoking kritikovao ministra zdravlja - Velika Britanija Britanski fizičar Stiven Hoking je kritikovao britanskog ministra zdravlja zbog selektivnog korišćenja naučnih studija da

bi se podržale izmjene u Nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS). Svjetski poznati naučnik je optužio torijevskog ministra Džeremija Hanta za biranje dokaza u prilog izmjena i naveo da je NHS u opasnosti. Hant je odbacio te navode, ali javna rasprava pokazuje teškoće zdravstvene službe poslije godina smanjenja troškova. Hoking od 1962. godine ima nervnu bolest koja ga je paralizovala. On tvrdi da danas ne bi bio tu da nije bilo NHS. On je naveo da kad javne ličnosti zloupotrebljavaju naučne rasprave, citiraju neke studije a potiskuju druge da bi opravdali politike koje žele da primijene iz drugih razloga, to podriva naučnu kulturu. 22. avgust - Otkriven novi simptom koji upozorava na infarkt - SAD Naučnici su otkrili novi simptom koji bi mogao da bude znak da je osoba u opasnosti od srčanog udara. Nakon ispitivanja materijala koji su kod brojnih pacijenata blokirali koronarne atrerije, tim naučnika je potvrdio da je to holesterol - ali holesterol u formi kristala. Stručnjaci sa Univerziteta u Mičigenu otkrili su da se baš ovaj tip čvrstog holesterola nalazi u tijelu 89 odsto pacijenata koji dožive srčani udar. U prethodnim studijama smo pokazali da kada holesterol pređe iz tečnog u čvrsto stanje, poput kristala, poveća se obim, baš kao kod leda i vode. Ta promjena unutar zidova može da pocijepa arterije i blokira protok krvi, uzrokujući srčani udar kaže profesor medicine dr Džordž Abela. Pored toga što otkrivanje glavnog krivca za srčani udar može da pomogne boljem razumijevanju šta prethodi infarktu, takođe nas podsjeća da su redovna fizička aktivnost i zdrava ishrana najbolja prevencija u sprečavanju nastanka kristala holesterola. Stručnjaci naglašavaju da su još neki simptomi infarkta bol u grudima, koji se širi na vilicu, vrat, ruke, leđa, kao i plitak dah. 22. avgust - Odšteta 417 miliona zbog bebi pudera - SAD Iako nikada nije zvanično dokazano da postoji veza između raka i pudera za bebe, kompanija Džonson i Džonson mora da plati 417 miliona dolara ženi koja tvrdi da je zbog njihovog talka oboljela od raka. Tužbu je podnijela Eva Ečeverija, pošto, kako je navela u tužbi, Džonson i Džonson nije na proizvodima koji sadrže talk adekvatno upozorio potrošače o mogućem riziku od raka. Njen advokat Mark Robinson rekao je da se njegova klijentkinja nadala da će presuda uticati da ta kompanija stavi dodatna upozorenja na svoje proizvode. - Gospođa Ečeverija umire od raka jajnika i rekla mi je da je jedino željela da pomogne drugim ženama širom zemlje koje imaju rak jajnika zbog korišćenja Džonson i Džonsona 20 i 30 godina - rekao je Robinson. Portparolka te kompanije Kerol Gudrič izjavila je da će se Džonson i Džonson žaliti na sudsku presudu i da, iako kompanija saosjeća sa oboljelima od raka jajnika, nauka govori u prilog bezbjednosti talka za bebe. Jednoj ženi iz savezne države Virdžinija kojoj je 2012.

godine dijagnostikovan rak jajnika, sud u Sent Luisu je u maju dodijelio 110,5 miliona dolara odštete, dok su prošle godine tri suđenja zbog iste stvari takođe završena odštetama od 72, 70,1 i 55 miliona dolara. Gudrič je navela da se kompanija priprema za nova suđenja u SAD i da će nastaviti da brani bezbjednost svojih proizvoda. 25. avgust - Zaplijenjeno 420 tona krijumčarenih ljekova - Afrika Međunarodna kriminalistička policija Interpol saopštila je da je zaplijenila 420 tona krijumčarenih ljekova u zapadnoj Africi u okviru velike operacije u tom dijelu Afrike. - Operacija Hera imala je za cilj ne samo zaštitu javnosti od potencijalno opasnih ljekova već je na taj način otkrivena mreža teškog kriminala - izjavio je zvaničnik Interpola Tim Moris. Prema njegovim riječima, operacija je sprovedena od 15. maja do 17. juna i u njoj je učestovalo 1.150 agenata međunarodne kriminalističke policije u saradnji s carinom i policijom iz sedam afričkih zemalja - Benina, Burkine Faso, Obale Slonovače, Malija, Nigera, Nigerije i Togoa. Tokom operacije je zaplijenjeno je više od 40 miliona tableta i 13.000 kartona sa raznim medicinskim i farmaceutskim preparatima, među kojima je bilo analgetika, antibiotika i ljekova protiv malarije. Vrijednost tih ljekova procijenjena je na oko 18,5 miliona eura. Policija je uhapsila 150 osoba. 27. avgust - Naučnici u potrazi za pametnijom protezom - SAD Oko 1,7 miliona osoba u Sjedinjenim Državama nema ruke ili noge, sudeći prema podacima univerziteta Rajs u Hjustonu. I dok postojeće proteze omogućavaju osobama kojima su amputirani udovi da povrate neke od svojih sposobnosti, postoji samo nekoliko aparata koji korisnicima pružaju senzorne povratne informacije. Istraživači sa univerziteta Rajs, univerziteta Pize i Italijanskog instituta za tehnologiju rade na tome da omoguće da osobe sa amputiranim djelovima tijela bolje dožive ono što rade njihove proteze. Proteza je glavni alat koji omogućava osobama sa amputiranom rukom da pronađu normalnost u svom životu, ali neki elementi, kao što su potpuna sloboda pokreta i osjećaj dodira, nisu isti kao kod prave ruke. Istraživači sa univerziteta Rajs tragaju za pametnijom protezom ruke, kako bi stvorili, kako ga nazivaju dodirni aparat koji bi bolje zamijenio biološku ruku. Korisnici proteza isprobali su takozvani Rajs dodirni uređaj koji bi trebalo da stvori osjećaj mišića. Istraživači su ustanovili da su pojedinci koji su testirani bili u stanju da više nego udvostruče svoju sposobnost razlikovanja veličine objekata u dodiru sa protetičkom rukom kada su primili povratne informacije sa dodirnog aparata koji rasteže kožu. - To će da bude dugotrajan projekat da bismo stvorili neku vrstu vještačke ruke koja ima iste sposobnosti ali možda postoje neke druge promjene u kraćem roku koje bi bile takođe dobrodošle - objašnjava Dženel Klark sa Unverziteta Rajs.

Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna ﬂora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi. U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.

ĮŬĂƐŶŽ ŝǌďũĞůũƵũĞ ŝ ƐƉƌũĞēĂǀĂ preosjetljivost zuba

ĞůŝƚĞ ďŝũĞůĞ ŝ ůŝũĞƉĞ ǌƵďĞ͍

Vŝtŝs Whŝtenŝng ŶƵĚŝ rešenje za vas!

ZahvaljujƵđŝ Nanotehnologiji ŝ svŽũŝŵ sastŽũĐŝŵĂ sŝƟƐ tŚŝtening: *izbjeljuje zube i vrađa njihovu prirodnu boju. *sprjeēava preosjetljivost zuba. *uklanja zubne ŇĞke (mrlje). *ima anƟkarijesni efekat. *ima veoma nisku abrazivnost - posƟǎe sjajan efekat a pritom ne oštĞđƵũĞ zubnu ŐůĞĜ i denƟŶ͘ ΎƉƌĞƉŽƌƵēƵũĞ ƐĞ ƉŽƐůĞ izbjeljivanja zuba u ordinaciji, radi odrǎavanja rezultata tretmana. *eĮkasan vĞđ nakon 10 - og dana. Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu

Brend No. 1 u Španiji!

ΎWƌĞƉĂƌĂƟ ŶĞ ƐĂĚƌǎĞ ŐůƵƚĞŶ ŝ ĂůŬŽŚŽů

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske revolucije 130, Podgorica tel: +382 20 625 016 t e-mail: info@meditas.me www.meditas.me t MEDITAS Crna Gora