Medical 111 by medical cg

5. JUL 2018. GODINA DESETA BROJ 111

1.00

www.medicalcg.me

Inovacije u medicini Kamenac u urotraktu Miomi materice Hemoﬁlija A Sa sesije Medicinske inovacije

Njega osjetljive kože Prirodni napici Razvoj pedijatrijske službe u Ulcinju Sa skupa o njezi osjetljive kože

Manja doza. Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Inovativni ljekovi – razvoj, registracija Dr pharm. Nemanja Turković 10 – 11 Medicinske inovacije 12 – 15 Kamenac u urotraktu Prof. dr Bogdan Pajović 16 – 17 Zbrinjavanje pacijenata Dr Ankica Ivanović 20 – 21 Miomi materice Dr Vlado Dragaš 22 – 24 Hronika Crne Gore 26 – 34 Hemofilija A Dr Jovana Šaban 47 Osjetljiva koža Mr phAna Kovačević 48 – 50 Pedijatar Dr Nina Mandić Pejović 52 Razvoj pedijatrije u Ulcinju Prim. dr Gani Karamanaga 53 – 55 Imunizacija u Rožajama Prim. dr Husko Bajrović 56 – 58 Zaštitnik prava pacijenata Grana Bubanja, dipl. pravnik 59 Tortikolis u dječjem uzrastu Dr Milena Adžić 60 – 62 Ishrana Dr Snežana Tomić 64 – 65 Prirodni napici Mr sci Ivana Gojković 66 – 68

Danas

0E HPEJOF SBEJNP OB QPCPMKÝBWBOKV äJWPUB QBDJKFOBUB

5SBEJDJKB OBQSFEOF OBVLF J MKFLPWB 5BEB TBEB J V CVEVŗOPTUJ

SleepMore

SleepMore je dodatak ishrani koji u svom sastavu sadrži melatonin, valerijanu i hmelj. t .FMBUPOJO KF QSJSPEOB TVQTUBODB LPKB TF TJOUFUJÝF V PSHBOJ[NV J V QSJTVTUWV TWKFUMPTUJ SFHVMJÝF SJUBN CVEOPTUJ J TQBWBOKB 1PSFE SFHVMBDJKF SJUNB TQBWBOKB J CVEOPTUJ NFMBUPOJO JNB J TOBäOP BOUJPLTJEBUJWOP EKFMPWBOKF ÝUJUFǎJ PSHBOJ[BN PE EFKTUWB TMPCPEOJI SBEJLBMB VTQPSBWB QSPDFT TUBSFOKB PSHBOJ[NB TUJNVMJÝF GVOLDJKV JNVOPH TJTUFNB J QPNBäF PSHBOJ[NV EB TF J[CPSJ TB TUSFTPN t &LTUSBLUJ WBMFSJKBOF J INFMKB EPQSJOPTF NJSOPN J PQVÝUBKVǎFN TOV LBP J TNBOKFOKV OFSWP[F OBQFUPTUJ J V[OFNJSFOPTUJ Način upotrebe: 0ESBTMJ J EKFDB J[OBE HPEJOB öMN UBCMFUB PLP NJOVUB QSJKF PEMBTLB OB TQBWBOKF

Queisser Pharma, njemačka kompanija sa tradicijom dužom od 100 godina, sa svojim vodećim brendom Doppelherz® predstavlja simbol održavanja unapređenja dobrog zdravlja ljudi. Doppelherz® proizvodi, proizvodi na bazi prirodnih sastojaka, vitamina, minerala i elemenata u tragovima, daju važan doprinos održanju blagostanja vašeg organizma.

Imuno Aktiv

- 10 mg Cinka - 50 μg Selena -100 mg vitamina C Za normalno funkcionisanje imunog sistema

Magnezijum 400

Omega-3 1400

Za pravilno funkcionisanje neuro - mišićnog aparata

Regulišu nivo holesterola i triglicerida i normalizuju rad srca

- 400 mg Magnezijuma - Vitamini B6, B12 - Folna kiselina

- 1400 mg ulja morskih riba - 485 mg Omega 3 masnih kiselina - 20 mg vitamina E

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 130 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 / www.meditas.me

MeditasCrnaGora

meditas_crnagora

DoppelherzMontenegro

doppelherzmontenegro

PROTIV PREHLADE

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu

Ljudski mozak je u stanju da izvršava zadatke u toku REM faze sna, na primer, da čuje i nauči novu muzičku numeru.

Ako vještački napravite izraz lica koji oponaša neku emociju, počećete tu emociju da osjećate.

Energijom koju srce proizvede tokom cijelog života kamionom bi mogla da se pređе udaljenost do mjeseca i nazad.

Ako u toku trudnoće majka ozlijedi neki od unutrašnjih organa, beba joj iz materice šalje matične ćelije za popravku.

Istraživači su u ljudskom pupku pronašli 1.458 novih vrsta bakterija.

Istraživanja su pokazala da radoznali um četvorogodišnjaka dnevno prosječno postavi 437 pitanja.

Želudačna kisjelina je toliko jaka da se sluzokoža želuca u potpunosti obnavlja na svaka tri - četiri dana.

Sjećanja se iskrivljuju vremenom. Najživlje uspomene su vjerovatno pogrešne. Kada se prisjećamo događaja iz prošlosti, sjećamo se kakvim smo ga pamtili poslednji put.

U selu Kodinhi u indijskom Radžastanu živi oko 2000 porodica koje imaju oko 300 parova blizanaca. To je pravi mali gradić lica u ogledalu.

Naučno je dokazano da čak i mala doza osjećaja moći kod čovjeka utiče na promjene u mozgu. Uglavnom se radi o smanjenju empatije.

U biohemijskom pogledu, stanje zaljubljenosti se ne razlikuje od opsesivno - kompulzivnog poremećaja.

Pjevanje smanjuje osećanje anksioznosti i depresije.

Neki ljudi se plaše rukovanja, a to ima naziv kirofobija.

Jedno od objašnjenja fobija kaže da su ti strahovi zapravo sjećanja koja su nam prenijeta preko naslijeđenih gena predaka.

V Medical konferencija

Regulatorni aspekti razvoja i registracije inovativnih ljekova Dr pharm. Nemanja Turković Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Odjeljenje za farmakovigilancu

Savremeni razvoj ljekova obuhvata više faza, oslanjajući se na ekspertizu iz širokog spektra disciplina poput biologije, biohemije, farmakologije, matematike, računarstva i molekulskog modelovanja. Od kasnih 1980-ih godina, razvoj novih tehnologija, zajedno sa pojavom kompjuterske hemije, označio je period modernog otkrića ljekova. Brz napredak u razvoju molekularnih alata za modelovanje, kao i primjena kombinatorijalne hemije i automatizovanog skrininga, donosi brojne prednosti na putu do otkrića lead jedinjenja i njegove optimizacije. Napredak u molekularnoj i biologiji ćelija s kraja dvadesetog vijeka, koji se ogleda u tehnikama rekombinantne DNK, predstavlja revoluciju u farmaceutskoj industriji. Istraživanja ljudskog genoma omogućila su bolje razumijevanje različitih molekularnih puteva koji su odgovorni za određene bolesti, a ove informacije se koriste kao početna tačka u potrazi za inovativnim ljekovima. Na taj način omogućeno je kloniranje, proizvodnja i prečišćavanje ciljnih mjesta dejstva,

za koja se smatraju da utiču na tok bolesti, i na koja bi potencijalni ljekovi trebali da djeluju - proces poznat kao reverzna farmakologija. Prva faza u otkriću novog lijeka obuhvata kombinatorijsku hemiju i skrining (in silico ili in vitro) za odabir lead jedinjenja. Racionalno dizajnirane biblioteke jedinjenja, na osnovu poznatih struktura ljekova mogu biti generisane u relativno kratkom vremenskom periodu. Potencijalno novo jedinjenje je ona hemijska struktura koja pokazuje aktivnost i selektivnost u farmakološkom ili biohemijskom skrining protokolu (lead jedinjenje). Sljedeći koraci su usmjereni na optimizaciju lead jedinjenja kako bi se povećao afinitet, selektivnost (u cilju smanjenja neželjenih dejstava), efikasnost, metabolička stabilnost kao i bioraspoloživost. U svakoj fazi vrši se evaluacija odnosa strukture i aktivnosti (Structure activity relationship - SARs). "Drug-like" svojstva moraju biti istražena kroz in vivo farmakokinetske studije za procjenu

apsorpcije, distribucije, metabolizma, ekskrecije i toksičnosti (ADMET), i interakcije lijeka. Ove studije služe kako bi se utvrdile fizičko-hemijske osobine (rastvorljivost, permeabilnost, lipofilnost i stabilnost in vitro) i molekulska svojstva (molekulska težina, vodonične veze i polaritet in silico ili in vitro). Ako se lijek pokazao kao dobar kandidat, neophodno je sprovesti klinička ispitivanja kako bi lijek dobio dozvolu za stavljanje u promet. U cilju dobijanja dozvole za lijek, tj. registracije, lijek mora biti: farmaceutski, farmakološko-toksikološki (pretklinički) i klinički ispitan a dokumentacija o ovim ispitivanjima se podnosi regulatornom organu. Regulatorni organ izdaje dozvolu za lijek na osnovu pozitivne ocjene dokumentacije kojom se dokumentuje: kvalitet, bezbjednost i efikasnost lijeka u skladu sa važećom regulativom. Zadatak ocjene pozitivnih efekata upotrebe nekog lijeka u odnosu na njegove potencijalne neželjene efekte je kompleksan i uzima u obzir, između ostalog, osobine aktivnih susptanci u lijeku i farmaceutskog oblika lijeka (tablete, rastvor za injekcije...), bolesti i stanja za koje je lijek namijenjen, populaciju koja će lijek koristiti, dužinu trajanja tretmana... Brz razvoj novih tehnologija i inovativni pristupi u otkriću ljekova predstavljaju izazov za regulatorne organe da na adekvatan način procijene da li odnos korist-rizik od primjene lijeka je zadovoljavajući i da li lijek može dobiti dozvolu. Pored toga što regulatorni organi vrše procjenu dokumentacije o lijeku, oni takođe pružaju naučne savjete (scientific advice) kao i protokolarnu pomoć proizvođačima koji rade na

razvoju novih ljekova tokom cijelog životnog ciklusa njhovih ljekova. Naučni savjet je jedan od ključnih instrumenata regulatornih organa za podršku razvoju visokokvalitetnih, efikasnih i bezbjednih ljekova koji zadovoljavaju potrebe pacijenata. Rani dijalog i naučni savjeti dovode do boljih planova razvoja, promovišu prikupljanje visokokvalitetnih podataka i najvažnije pomažu u tome da pacijenti učestvuju samo u kliničkim ispitivanjima koja su provjereno dovoljno robusna da podrže aplikaciju za dobijanje dozvole za lijek ili proširenje indikacija. Naučni savjet je osnova mnogih specijalnih programa putem kojih regulatori, kao što je Evropska agencija za ljekove (European Medicines Agency - EMA), Uprava za hranu i ljekove SAD (US Food and Drug Administration - FDA) i dr., podstiču razvoj i dostupnost inovativnih ljekova. Samo ljekovi za koje je dokazano da im je korist veća od rizika mogu biti stavljeni u promet. Međutim, podaci prikupljeni tokom predmarketinške faze razvoja inovativnog lijeka ne mogu predvidjeti sva neželjena dejstva koja se mogu pojaviti nakon što lijek dođe u promet. Ovo se objašnjava činjenicom da klinička ispitivanja obuhvataju relativno mali broj ispitanika, uslovi za primjenu lijeka su drugačiji od onih u uobičajenoj kliničkoj praksi, a trajanje kliničkog ispitivanja je ograničeno. Podaci o rijetkim neželjenim dejstvima, toksičnom djelovanju dugotrajne upotrebe lijeka, upotrebi u posebnim grupama pacijenata (poput djece, starijih osoba i trudnica) ili o interakcijama ljekova su nepotpuni ili nijesu dostupni. Zbog toga je od velike važnosti i postmarketinško praćenje bezbjednosti primjene lijeka.

O sesiji: Vrijednost i dostupnost medicinske inovacije Jedna od centralnih sesija na ovogodišnjoj Medical konferenciji bila je vrijednost i dostupnost inovacije u medicine, i način na koji inovacija ima pozitivan uticaj na društvo u cjelini. Mnoge zemlje sa nižim i srednjim prihodima ulažu značajne investicije u razvoj svoje zdravstvene infrastrukture kao dio posvećenosti postizanju univerzalnog zdravstvenog osiguranja. Povećanje dostupnosti novih ljekova i vakcina može pomoći da se takve investicije održe smanjenjem potrebe za ostalim intervencijama koje nastaju kao posljedica neliječenja i brojnih hospitalizacija. Istovremeno se smanjuju troškovi izostanka produktivnosti, koji imaju negativan uticaj na ekonomiju zemlje. Inovacije su promijenile život milionima pacijenata širom svijeta. Na primjer, poboljšanja u postojećim tretmanima za rak smanjuju godišnju stopu smrtnosti za pola u Sjedinjenim Američkim Državama. Analize uglavnom bazirane na radovima Frank Lichtenberga, ali i ostalih autora, koje se publikuju na valueofinnovation.org, pokazuju da je do ovog trenutka gotovo 61 milion godina života sačuvano od različitih karcinoma, od 1990. godine, zahvaljujući inovativnim lijekovima. Ovo je istovremeno donijelo 6 triliona ekonomske produktivnosti, što predstavlja jednu polovinu ekonomskog rasta od 1950. godine. Vakcine su se, na primjer, pokazale kao jedna od najefikasnijih preventivnih tehnologija u borbi protiv zaraznih bolesti, čime se godišnje spašava život više od 2,5 miliona djece. Procjene pokazuju da povećanje dostupnosti šest vakcina (uključujući nove vakcine za rotavirus i malariju) bi moglo uštedjeti 6,2 milijarde dolara u troškovima liječenja na globalnom nivou. Povećana produktivnost zahvaljujući spriječenoj bolesti mogla bi da ostvari dodatnih 145 milijardi $. Takođe, visok holesterol i druge bolesti srca, koje su zahtijevale obiman tretman tokom sedamdesetih godina, sada se lako mogu kontrolisati oralnim terapijama.

Napredak koji vidimo u liječenju reumatoidnog artritisa i multiple skleroze u posljednjih 10 godina čini da pacijenti oboljeli od ovih bolesti imaju usporavanje progresije i kontrolu bolesti, zavaljujući kojoj ostaju integrisani u sve sfere života, uključujući i ekonomsku produktivnost i društvenu aktivnost. Na ovoj sesiji smo saslušali različite perspektive, dokaze i uspjehe inovacija koje su uticale pozitivno na pacijente, zdravstveni sistem, ekonomiju i društvo u cjelini. Ekonomske aspekte vrijednosti inovacija iznio je prof. dr Dragan Lončar sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu, a naši uvaženi klinički eksperti: prim. dr Jadranka Lakićević, dr Nataša Miketić i dr Jevto Eraković su govorili o doprinosu inovacije za oboljele od malignih bolesti, reumatoidnog artritisa i multiple skleroze. Vrijednost inovacije za oboljele od malignih bolesti Nacionalna anketa koju je sprovela američka asocijacija za istraživanje raka iz 2015. godine je pokazala da je glavni uzrok straha stanovništva, kada je u pitanju zdravlje, oboljevanje od malignih bolesti, pa tek nakon toga oboljevanje od bolesti srca, Alchajmerove bolesti, dijabeta i AIDS-a. Organizacije koje se bave istraživanjem i epidemiologijom malignih bolesti, pokazuju da je u 2012. godini bilo oko 14 miliona novooboljelih i više od 8 miliona umrlih od malignih oboljenja. Projekcije ukazuju da će 2030. godine biti 22 miliona novooboljelih, a umrlih oko 13 miliona. U Evropi maligne bolesti predstavljaju četvrtinu svih uzroka smrti. Slična situacija je i u Crnoj Gori. Nakon kardiovaskularnih oboljenja, drugi najčešči uzrok smrtnih ishoda u našoj zemlji su maligne bolesti (oko 23%). Prema raspoloživim podacima SZO, od 2010. godine se bilježi izvjestan pad umiranja od malignih bolesti u Crnoj Gori,

što pokazuje da je posljednih godina unaprijeđen tretman onkoloških bolesnika. Unazad duže od jedne decenije, u onkološku kliničku praksu je uveden veliki broj inovativnih ljekova, čime je životni vijek oboljelih od maligniteta produžen za nešto više od godinu ipo. Brojni faktori su doprinijeli dužem preživljavanju onkoloških bolesnika: u prvom redu prevencija i rana detekcija, bolja imunizacija za maligne bolesti udružene sa infekcijom, bolja dostupnost zdravstvene zaštite. Izvjesno je da je primjena inovativnih ljekova u onkologiji najznačajni faktor za produženje životnog vijeka. Pristup malignim bolestima se zasniva na četiri važna principa koje čine prevencija, izlječenje, liječenje i palijativno zbrinjavanje. Smatra se da se sprovođenjem adekvatnih mjera prevencije u značajnom procentu (čak do 30%) može smanjiti broj oboljelih od maligniteta. Drugi onkološki princip je izliječiti sve one maligne tumore koji se mogu izliječiti. Ukoliko izlječenje nije moguće, onda je terapijski cilj produženje života, uz optimalan kvalitet života. A kada nije moguće produžiti život, onda je potrebno sprovoditi palijativno zbrinjavanje, odnosno ublažiti tegobe onkološkog bolesnika u završnoj fazi bolesti. Danas postoji pet osnovnih “stubova” onkološke terapije. Hirurgija je već stotinama godina jedan od najvažnijih vidova onkološkog tretmana. Krajem XIX vijeka u liječenje se uvodi radioterapija, a od polovine XX vijeka hemioterapija. Kraj dvadesetog vijeka donio je eru personalizovane ili ciljane terapije. Ovim oblikom liječenja se “ciljaju” određene “mete”: molekuli ili signalni putevi odgovorni za nastanak i diseminaciju malignih bolesti. Posljednjih nekoliko godina važan modalitet liječenja u

onkologiji je imunoterapija, kojom se angažuje imuni sistem oboljelog za eliminaciju tumorskih ćelija. Ovaj koncept je poznat od ranije, ali je tek u posljednjih 5 godina na velika vrata u onkologiju ušla efikasnija i široko prihvaćena nova vrsta imunoterapije (grupa ljekova koji su inhibitori kontrolnih tačaka imunog odgovora). U razvijenim zemljama zabilježeno je smanjenje smrtnosti od malignih bolesti. Podaci iz SAD pokazuju da je petogodišnje preživljavanje, kao važan parametar uspjeha liječenja, povećano sa 49% na 68%. Od 1975. godine do 2010. godine se smanjuje smrtnost, kako za muškarce tako i za žene. A samo u periodu od 1991. godine do 2014. godine smrtnost od malignih bolesti se smanjuje za 25%. Ukoliko bismo ovo numerički preveli, onda bi to iznosilo više od dva miliona spašenih života, samo u SAD. Jedna velika evropska epidemiološka studija (Eurocare) o preživljavanju i liječenju onkoloških bolesnika, koja je obuhvatila preko 21 milion bolesnika iz preko 30 evropskih zemalja, pokazala je da je preživljavanje onkoloških bolesnika jedna od ključnih mjera efikasnosti zdravstvenog sistema. Iako je generalno preživljavanje bolje u cijeloj Evropi i dalje postoje značajne razlike između različitih država i između pojedinih regiona Evrope. Razlika u preživljavanju zavisi od kvaliteta liječenja, dostupnosti ljekova, ali i od drugih parametara, kao što su životne navike, razlike u socio-ekonomskom statusu, obrazovanju... Istraživanje koje se bavilo odnosom ulaganja u zdravstvo i preživljavanjem onkoloških bolesnika, pokazalo je postoji direktna korelacija između tih parametara. Poljska i Slovačka su imale

najlošije rezultate u preživljavanju, jer najmanje ulažu u zdravstvo, a zemlje kao što su Švedska i Norveška bilježe najbolje petogodišnje preživljavanje. Zašto je važno djelovati na unapređenju onkološkog tretmana? U Švedskoj je petogodišnje preživljavanje onkoloških bolesnika 64%. Kada bi u svakoj Evropskoj zemlji bilo dostignuto preživljavanje kao u Švedskoj, onda bi još 270 hiljada oboljelih od karcinoma živjelo duže bar pet godina. Svjedoci smo da postoji napredak u preživljavanju zahvaljujući napretku u liječenju. Opsežnim istraživanjima je takođe utvrđeno da će, zahvaljujući napretku u liječenju u onkologiji, bar 66 hiljada pacijenata kojima je dijagnoza postavljena 2012. živjeti duže od 5 godina, nego da im je postavljena dijagnoza 2002. godine. To je najbolji pokazatelj velikog uspjeha u posljednjih deset godina, zaključila je prim. dr Jadranka Lakićević. Vrijednost inovacije za oboljele od multiple skleroze Benefiti koje je donijela upotreba inovativnih ljekova i savremenog pristupa u liječenju multiple skleroze nemjerljiviji su u odnosu na bilo koje druge oblasti medicine. Evidentne su razlike u terapijskim opcijama između pacijenata koji su imali multiplu sklerozu prije pet ili deset godina i mogućnostima koje imamo danas za njihovo liječenje. Vrijeme i rani početak liječenja ovih pacijenata donose velike uštede državi i od velikog su značaja porodicama pacijenata i naravno, zdravstvenim radnicima koji ih liječimo, jer imamo veliku satisfakciju postizanjem kontrole bolesti. Koje su posljedice atrofije moždanog tkiva kod pacijenata oboljelih od multiple skleroze? Upravo posmatrajući aspekte liječenja pacijenata sa MS-om i posmatrajući patofiziološke mehanizme koji dovode do moždane atrofije kod njih, ustanovljeno je da dolazi do propadanja i bijele i sive mase, a naročito korteksa mozga. Atrofija sive mase moždanog tkiva se ubrzava tokom trajanja bolesti, kao i sa razvojem progresije. Kao posljedica inflamacije, kod pacijenata koji imaju MS, u svakom kubnom milimetru akutne MS lezije nalazi se preko 11.000 oštećenih aksona neurona u poredjenju sa manje od jednog oštećenog neurona u zdravom tkivu mozga. Kada posmatramo preživljavanje, pacijenti sa MS-om imaju otprilike osam godina kraći životni vijek u odnosu na pacijente koji nemaju MS, dok više od polovine MS pacijenata umre usljed komplikacija samog oboljenja. U vezi sa kognitivnom funkcijom, mi već kod prvih pacijenata sa MS-om utvrđujemo jako velike probleme u pogledu kognicije i pamćenja, a depresija kod pacijenata sa MS-om je mnogo zastupljenija u odnosu na pacijente koji nemaju MS. Koliko bolest utiče na emocionalni status, govori podatak da su suicidi češći 2 do čak 7 puta kod pacijenata sa MS-om. Koliki je uticaj same bolesti, funkcionalnog statusa i relapsa na sposobnost pacijenta da funkcioniše, pokazuje studija koja je rađena u Velikoj Britaniji. Analizirano je preko 2000 upitnika, i analizom pokazano da se kod pacijenata sa MS-om kvalitet života pogoršava kako raste neurološka slabost i simptomi, tj kako bolest napreduje. Iz svega ovoga, jasno je koliko je ova populacija pacijenata pogođena i podložna velikom riziku. Ako svemu tome dodamo da je to uglavnom mlađa populacija, jasna je opravdanost primjene

inovativnih ljekova koji odlažu pojavu onesposobljenosti i poboljšavaju kvalitet života ovih pacijenata. Što se tiče podataka, u Crnoj Gori nemamo još uvijek registar oboljelih, ali znamo da ima između 500 - 600 pacijenata sa dijagnozom MS i ono što znamo na osnovu naših istraživanja na Klinici za neurologiju, jeste da je najveći broj pacijenata izmedju 30 i 50 godina starosti. Iznad 50 godina broj oboljelih je manji. Ako posmatramo stari pristup liječenju u odnosu na novi pristup sa dostupnim inovacijama, odnosno jednu populaciju novo dijagnostikovanih pacijenata sa MS-om, i ako posmatramo period prije pet godina, kada pacijenti nisu bili u prilici da se liječe inovativnim ljekovima – vidjećemo i značajne razlike u ishodima liječenja. Zašto je važno vrijeme za oboljele sa multiplom sklerozom? (koncept: Brain Health – Time Matters in MS, autora čuvenog prof. Gavina Giovannoni-ja i autora) Kada posmatramo vrijeme započinjanja terapije u odnosu na povećanje stepena onesposobljenosti, jasno se vidi da imunomodulatornu terapiju treba početi što ranije, odmah nakon postavljanja dijagnoze. Mnogobrojne studije i podaci iz registara ukazuju na to da rano uvođenje imunomodulatorne terapije poboljšava ishode liječenja. Dalje, podaci iz meta analiza ukazuju na to da imunomodulatorna terapija ima najprominetniji efekat ukoliko se počne primjenjivati u ranoj fazi bolesti. Dakle, važno je što prije postaviti dijagnozu i započeti liječenje pacijenata sa MS-om. Ukoliko rano krenemo sa terapijom smanjujemo vjerovatnoću za pojavu invaliditeta u odnosu na pacijente koji nisu dobili terapiju ili su je dobili kasno. U vezi sa samim konceptom liječenja ‘Brain Health – Time Matters in MS’ treba ga prihvatiti, te on je potpuno jasan i podrazumijeva rani tretman ovih pacijenata uz primjenu imunomodulatorne terapije, odnosno inovativne terapije, što je ranije moguće, naglasio je dr Jevto Eraković. S druge strane, jasno vidimo da troškovi liječenja pacijenata sa MS-om (kako direktni tako i indirektni) rastu sa pogoršanjem bolesti, odnosno da progresija bolesti dovodi do dugoročnog povećanja troškova liječenja. Vidimo da troškovi liječenja rastu između 3 i 4 puta kod pacijenata kod kojih je bolest uznapredovala u poređenju sa pacijentima koji su u ranijoj fazi bolesti. Iz ekonomske perspektive, dugoročni ishodi liječenja su od suštinskog značaja u ekonomskoj procjeni hroničnih, progresivnih bolesti. Kako raste onesposobljenost pacijenata sa MS-om, izrazito se povećavaju indirektni troškovi liječenja sve dok ne dostignu 2/3 vrijednosti ukupnih troškova. Strategija liječenja multiple skleroze danas podrazumijeva rano uvođenje terapije, redovno praćenje pacijenata i dovodi do očuvanja moždanog zdravlja pacijenata, smanjenja invaliditeta, a time se smanjuju i pomenuti dugoročni troškovi liječenja. Mogućnosti koje mi imamo u Crnoj Gori su velike. Imamo u najavi još inovativnih ljekova čiju registraciju očekujemo, to će nam biti veoma važno pri liječenju jedne svih grupa pacijenata sa MS-om. Do skoro smo imali terapijske mogućnosti samo za pacijente sa relapsno remitentnom formom MS-a. Međutim, pacijenata koji nisu tretirani ili nije bilo mogućnosti za njihov tretman je oko 15% i to su pacijenti sa primarno progresivnom multiplom sklerozom. Očekujemo registraciju novih, inovativnih terapija i za ove pacijente, da možemo da im pružimo šansu da

odlože pojavu onesposobljenosti, kao što smo dali i pacijentima koji imaju relapsnu remitentnu formu MS-a. Vrijednost inovacije za oboljele od reumatoidnog artritisa Reumatoidni artritis (RA) je hronična, sistemska inflamatorna bolest vezivnog tkiva koja pogađa 0,5–1% svjetske populacije. Analize iz 2009. godine pokazuju da neliječeni, 1/3 pacijenata nije bila u mogućnosti da radi već u roku od 2 godine od postavljanja dijagnoze, a životni vijek pacijenata oboljelih od RA bio je kraći u odnosu na zdravu populaciju. 2010. godine čuveni prof. Josef Smolen i evropska liga protiv reumatizma (EULAR) usvojili su novi treat-to-targt princip liječenja reumatoidnog artritisa koji podrazumijeva rano liječenje reumatoidnog artritisa što efikasnijom terapijom. Vrijednost razvoja inovativnih terapija u reumatoidnom artritisu može da se posmatra u kontekstu dobrobiti za pacijente (pacijenti duže i zdravije žive, imaju produktivan život – društveni i profesionalni), u kontekstu održivosti zdravstvenog sistema (inovativne terapije mogu pospješiti održivost zdravstvenog sistema smanjenjem drugih troškova koji opterećuju zdravstveni sistem – poput hospitalizacija i liječenja dugoročnih posljedica i komplikacija). Posmatrajući sa ekonomskog aspekta, tamo gdje se investira u nove poslove, istraživanja i radi na razvoju ljekova koji unapređuju produktivnost članova društva, takvo društvo ima korist od zdravlja i dobrobiti svojih pojedinaca i članova društvenih zajednica. U posljednje dvije dekade, značajan progres postignut je u dijagnozi i liječenju oboljelih od RA, devastirajućeg autoimunog oboljenja koje pogađa milione ljudi. Terapijski napredak je transformisao paradigmu liječenja RA u posljednjih 20 godina, gdje smo devedesetih godina za cilj liječenja imali liječenje simptoma bolesti, a danas cilj liječenja predstavlja postizanje remisije bolesti – kazala je dr Nataša Miketić. Razvoj novih inovativnih terapija tokom posljednje dekade proširio je terapijske opcije za liječenje pacijenata sa reumatoidnim artritisom i omogućio pacijentima sa RA da postignu remisiju bolesti, izbjegnu pojavu onesposobljenosti i da imaju bolji kvalitet života, kakav do tada nije bio moguć. Iako je oštećenje zglobova usljed razvoja bolesti ireverzibilno, rana dijagnoza i rano liječenje je značajno za prevenciju i usporavanje progresije bolesti. Postoji sve više dokaza iz svakodnevne kliničke prakse da je rano započinjanje terapije od naročitog značaja za pacijente sa reumatoidnim artritisom. Zapravo, smjernice iz 2012. godine posebno ističu značaj ranog, agresivnog liječenja. Ove smjernice prepoznaju da ranije započinjanje liječenja može pacijentima pružiti najbolju šansu za postizanje remisije bolesti i bolji dugoročni ishod liječenja, pored toga što sprječava ireverzibilno oštećenje zglobova. Tokom protekle dvije decenije, naše razumije-

vanje optimalne kliničke uloge i vrijednosti novih, inovativnih tretmana evoluiralo je što je od posebne važnosti za pacijente – kazala je dr Miketić. Pored toga, dokazi i podaci o značaju ranog liječenja ukazuje na to da upotreba terapije u ranoj fazi bolesti pruža najbolju mogućnost za kontrolu bolesti i postizanje remisije. Kada govorimo o troškovima liječenja, važno je istaći da se veliki broj istraživanja sprovodi u svijetu, koji za cilj imaju poređenje direktnih i indirektnih troškova liječenja RA. Imamo primjer studije koja je rađena u Njemačkoj, u periodu izmedju 2002. i 2011. godine. Zaključak studije je da je porast direktnih troškova liječenja pacijenata sa reumatoidnim artritisom povezan sa nižom stopom indirektnih, hospitalizacija, kao i nižom incidencijom radne onesposobljenosti. Nedavno objavljen pregled literature u Italiji procijenio je srednje godišnje troškove po pacijentu i ukupne društvene troškove liječenja reumatoidnog artritisa u posljednjih deset godina. Direktni medicinski troškovi činili su 21% ukupnih troškova, dok su preostalih 79% bili nemedicinski troškovi (direktni nemedicinski troškovi i indirektni troškovi). 40% troškova odlazilo je na neformalnu njegu pacijenta, dok je 31% troškova bilo usljed odsustva sa posla pacijenta ili staratelja. Na osnovu ovih podataka, očigledno je da procjena ekonomskog opterećenja reumatoidnog artritisa koja se zasniva isključivo na procjeni direktnih zdravstvenih troškova daje ograničen pregled ukupnog ekonomskog opterećenja bolesti. U Francuskoj je u periodu od 2012. do 2013. godine rađena retrospektivna studija, kada je oko 500 pacijenata popunjavalo HAQ upitnik (eng. Health Assessment Questionnaire) koji se koristi za procjenu funckionalne sposobnosti oboljelih od reumatoidnog artritisa. Što je bio veći invaliditet, veća je bila onesposobljenost pacijenata, tako su i troškovi liječenja bili veći. Studija je ukazala kako reumatoidni artritis utiče na rad, odnosno na prisustvo i odsustvo pacijenta na radnom mjestu. Rezultati su u korelaciji sa različitim pokazateljima smanjene produktivnosti uključujući odsustva zbog bolovanja, privremeni ili trajni prekid radnog odnosa kao i promjenu posla zbog posljedica samog oboljenja. 54% pacijenata je izgubilo svoj posao zbog dijagnoze reumatoidnog artitisa. Dr Miketić je citirala prof. Katherine Upchurch sa Univerziteta Massachussets: “Trenutna terapija reumatoidnog artritisa omogućava da progresija od početka prvih simptoma do značajnog invaliditeta nije više neizbježna... pacijenti sa reumatoidnim artritisom koji su na medikamentoznoj terapiji mogu imati komforan i produktivan život... pacijenti sa reumatoidnim artritisom mogu imati kvalitet života koji je bio nedostižan pacijentima u XX vijeku”'. Verica Pantelić

Kamen mokraćnih puteva - bolest savremenog čovjeka

Prof. dr Bogdan Pajović, urolog Klinički centar Crne Gore Vi koji ste bar jenom u životu osjetili šta je renalna kolika, koji živite u strahu da Vas ista može zadesiti bilo kada i bilo gdje, koji ne znate kako da se lišite Vašeg ,,vjernog pratioca“... Vama je namjenjen ovaj tekst. Na samom početku nemam Vas mnogo čime obradovati. Podaci kažu, a oni su jedino što je fakat, da je pojava kamena u urinarnom traktu bolest savremenog društva. Učestalija u zemljama ekonomske moći, gdje kao takva predstavlja ozbiljan socioekonomski problem smanjenjem broja radnih dana i sve skupljim metodama liječenja. Ako niste odabrali ruralni način života, lišen stresa, ako se uravnoteženo hranite i ako niste ženskog pola, onda Vas zaista i nemam čime obradovati. Urolitijaza je dva puta češće zastupljena kod muškog pola i to u dobi između 30. i 50. godine života. Posebnu predispoziciju još pokazuju i muškarci kojima je urolitijaza hereditarni problem, čije je zanimanje i stil života povezan sa dehidracijom (rad na visokim tempeaturama, nezdrava i neredovna ishrana) kao i zanimanja povezana sa svakodnevnim stresom. Najnovije studije ukazuju na to da 5-12 sati nakon izlaganja stresu naše tijelo povećano luči kalcijum, dok se nivo oksalata povećava nekih 20 do 30 sati kasnije. S toga Vam je jasno da se upravo veliki broj Vas koji čitate ovaj tekst nalazi u grupi ljudi sa savršenim

predispozicijama za ,,druženje“ sa simptomima koje prate ovo oboljenje. A kako do njega dolazi? Smatra se da u formiranju kamenca u urotraktu učestvuju mnogobrojni, kako lokalni tako i opšti faktori koje kao takve definišemo faktorima rizika za nastanak urolitijaze. Od lokalnih faktora tu su predominantno urinarne infekcije i anatomske anomalije. Anatomske anomalije najčešće su takve da uzrokuju stazu urina u određenom dijelu urinarnog trakta, što predstavlja idealnu podlogu za razvoj urinarne infekcije i sledstveno, kamena. Tokom infekcije mokraćnih puteva određeni sojevi bakterija imaju mogućnost da cijepaju ureu (fiziološki se nalazi u urinu) na NH3 i CO2 što pogoduje alkalizaciji mokraće. Alkalna sredina u mnogome odgovara stvarnju određenog tipa kamenja o čemu će biti riječi u nastavku teksta. Urin u stazi pruža mogućnost da se na tom mjestu natalože produkti koji imaju vodeću ulogu u formiranju kamena. Prije svega to su kalcijum i oksalat. S tim u vezi jasno je da stanja koja kao posledicu daju hiperkalcemiju, hiperkalcuriju, ksantinuriju, te mjenjanje ph urina pospješuju stvaranje kamenca. Multifaktorijalnost u stvaranju kamenca uslovila je i veći broj teorija o nastanku istih. Dok brojni autori

raspredaju da li je nedostatak inhibitora, hipersekrecija i kristalizacija kalcijuma ili pak promjena PH urina odgovorni za razvoj kamenca, stiče se utisak da upravo svi ovi faktori zajedno doprinose, svaki na svoj način, da se kamenac prije svega formira, naraste i na kraju opstruira tok urina. Da bi smo demistifikovali koji od gore pomenutih faktora ima predominaciju, i samim tim preduprjedili dejstvo istog, neophodno je prije svega da razaznamo sastav kamena. Sa ovim u vezi i prvi savjet za čitaoce: AKO IKADA IZMOKRITE KAMEN SAČUVAJTE GA, jer to kasnije može Vas sačuvati svih onih muka koje su Vas pratile do izmokravanja istog. Opisano je više vrsta kamenaca koje po sastavu dijelimo na organske i anorganske. Mnogo češći su anorganski oksalati i fosfati pedominantno građeni od kalcijuma. Dakle hiperkalcurija uz stazu urina je glavni i odgovorni za njihovo formiranje uz dobranu pomoć promjene PH urina. Organski kamenci mogu biti uratni, cistinski i ksantinski, u zavisnosti od toga koju materiju imamo u višku koncetracije u urinu, što je posledica urođenog ili stečenog oboljenja prisutnog kod određenog broja ljudi. Opet moram naglasiti da se i pored povećanog izlučivanja ovih materija njihova koncetracija u urinu može korigovati dobrom hidracijom, rješavanjem staze urina i regulisanjem ph urina. Poseban vid konkremenata predtavljaju struvitni kamenci koji nastaju, kako je već jednom bilo navedeno, na bazi rekurentnih infekcija urotrakta te alkalizacije mokraće. Iz svega navedenog dolazimo do zaključka da najbolji savjet za prevenciju stvaranja kamena jeste dobra hidracija! Hidracijom preveniramo visoku koncetraciju litoformnih supstanci a i obezbjeđujemo adekvatnu derivaciju urina. Ishrana koja je redukovana kalcijumom a i prilagođena regulaciji ph urina, takođe u mnogome može prevenirati urolitijazu. Šta ako do formiranja kamena ipak dođe? Tada znate da ste u rizičnoj grupi. Što za Vas znači još veći stepen hidracije i opomenu da o istoj više vodite računa... a ostalo je u rukama ljekara. Kako Vam mi možemo pomoći? Postoji nekoliko metoda uklanjanja kamena iz urotrakta. Prije svega bi pojasnimo da je svaka od njih manje ili više invazivna i kao takva nosi određen rizik od neželjenih dejstava. Sa tim u vezi kamenje koje je u urotraktu pozicionirano tako da ne remeti derivaciju urina, ne izaziva nikakve simptome ne treba ni tretirati (kamenci čašica bubrega gornjeg ili donjeg pola bubrega). Konkrementi, koji pak predstavljaju bazu za razvoj recidivantnih urinarnih infekcija, sprečavaju adekvatnu derivaciju urina, remete normalno funkcionisanje urotrakta i daju simptomatologiju po tipu renalnih uretralnih kolika predstavljaju indikaciju za uklanjanje istih. Najčešća metoda uklanjanja kamenaca je ESWEL – metoda kojom se ultrazvučnim talasima visoke energije dezintegrišu kamenci koji se potom spontano izmokre. Ova metoda je

i najmanje invazivna jer ultrazvučni talasi djeluju iz izvora koji se nalazi van tjela tako da nema insercije bilo kakvog instrumentarija intrakorporalno. Ima svoje nedostatke jer se njome mogu tretirati kamenci samo određenog dijela urotrakta, za čije se pozicioniranje koriste rengentski zraci takođe štetni po čovjeka. Ureterorenoskopija je metoda liječenja kojom se optičkim instrumentom kroz mokraćni kanal pronađe kamen i uz pomoć ultrazvučne, elektrohidraulične ili laserske energije dezintegriše. Metoda je sa najširijin spektrom indikacija a izbor energije kojom se djeluje na kamen zavisi od sastava kamena, njegove tvrdoće i stepena dezintegracije pomenutim metodama. Za kamence nedostupne gore pomenutim metodama koriste se metode koje podrazumjevaju prekid kontinuiteta kože pacijenta te tim putem pristupanja kamenu. Perkutana nefrolitotomija predstavlja takođe vizuelizaciju kamena i njegovu dezintegarciju kroz vještački napravljen otvor na tijelu zbog nemogućnosti da se istom pristupi retrogradno kroz mokraćni kanal. Najradikalnija metoda liječenja je radikalna hirurška intervencija direktnog pristupa mjestu formiranja kamena, ekstrakciji kamena i ponovnoj rekonstrukciji predmetnog dijela urotrakta. Za koju će se metodu od gore navedenih odlučiti Vaš urolog zavisi od lokalizacije kamena, njegovog sastava i stepena impaktiranosti u okolne srukture urotrakta, pri tom vodeći računa da izabere najmanje invazivnu, a pri tom i moguću metodu za rješavanje problema. Briga o sopstvenom zdravlju treba da bude u našim rukama a ljekar nam u tome može samo potpomoći. Nadamo se samo savjetima a ne i intervencijama, što i jeste osnovni cilj ovog teksta. Od mnogobrojnih faktora koji utiču na formiranje kamena veliki broj je ipak pod našom kontrolom. Dobra hidriranost, naručito u vrelim ljetnim danima, adekvatna ishrana, izjegavanje stresnih situacija kao i traganje za primarnim uzrokom predispozicije je ono na čemu svako od nas kao pojedinac treba da radi. Jednom formiran kamen daje posebno upozorenje pojedincu da ima predispozicije za recidiv i da treba primjeniti dijagnostičke metode u cilju demistifikovanja razloga predispozicije i sledstveno tome preventivno djelovati eliminisanjem tih uzroka.

ZANIMLJIVOSTI

U Ä?emu je tajna dugovjeÄ?nosti - SAD

RiÄ?ard Overton (112), najstariji muĹĄkarac i veteran u Americi, podijelio je savjet za dug i zdrav Ĺživot. Overton je 112. roÄ&#x2018;endan proslavio 12. maja, a ni u dubokoj starosti nema bolove. Overton svako jutro ustaje sa osmjehom, spreman za ĹĄalu, a ponekad puĹĄi 12 cigareta na dan. TakoÄ&#x2018;e voli da pije viski. Kako je ispriÄ?ao za strane medije, ima obiÄ?aj da u jutarnju kafu dolije malo burbona kao lijek, a takoÄ&#x2018;e popije dnevno jednu do Ä?etiri kafe. Osim ovog zanimljivog Amerikanca savjete za dug Ĺživot podijelili su joĹĄ neki stogodiĹĄnjaci. Najstarija Ĺžena Ĺ kotske DĹžesi Galan ispriÄ?ala je da je njen recept za dug Ĺživot drĹžati se podalje od muĹĄkaraca. Galan, koja je preminula proĹĄle godine u 109. godini, takoÄ&#x2018;e je dodala da treba redovno jesti kaĹĄu. Gledis Got iz Engleske smatra da tajna njene dugovjeÄ?nosti leĹži u tome ĹĄto se nikada nije udavala niti imala deÄ?ka. - Vjerovatno je to imalo neke veze sa tim. Jednostavno nijesam mogla da dosaÄ&#x2018;ujem muĹĄkarcima - rekla je u jednom intervjuu. Ranije ove godine Junis Modlin iz Indijane proslavila je 102. roÄ&#x2018;endan. - Uzimala je dvije ĹĄtangle crne Ä?okolade dnevno i drijemala Ä?esto - rekla je njena unuka. TakoÄ&#x2018;e nikada nije puĹĄila ni pila i uvijek je vjeĹžbala. MoĹžda je ipak tajna bila u Ä?okoladi i drijemanju. Doris Oliv Neting proĹĄlog mjeseca doÄ?ekala je stoti roÄ&#x2018;endan sa Ä?aĹĄom piva. I ne samo stoti, godinama unazad svakodnevno pije pivo i odbija da ijedan dan proÄ&#x2018;e bez jedne Ä?aĹĄe tog napitka. Ema Morano, koja je preminula u 117. godini, rekla je jednom prilikom da su za njenu dugovjeÄ?nost zasluĹžni dobri geni i tri jaja dnevno.

Sauna glavu Ä?uva

Zabrane konzumiranja kafe

Ako imate preko 50 godina valjalo bi da razmislite o odlasku u saunu, kako biste smanjili rizik od moĹždanog udara. Britanski nauÄ?nici s univerziteta Bristol su utvrdili kako osobe koje koriste saunu najmanje Ä?etiri puta sedmiÄ?no imaju prosjeÄ?no 60% manji rizik za moĹždani udar u posmatranom 15-godiĹĄnjem razdoblju, sugeriĹĄu nalazi prikupljeni od oko 1629 ispitanika starijih od 53 godine. Niz ranijih studija je povezao koriĹĄÄ&#x2021;enje saune s pozitivnim uÄ?inkom na kardiovaskularni sistem, ukljuÄ?ujuÄ&#x2021;i smanjenje rizika za hipertenziju i arterosklerozu. IstraĹživaÄ?i naglaĹĄavaju kako su pri izraÄ?unavanju smanjenja rizika povezonog s posjeÄ&#x2021;ivanjem saune u obzir uzeli i faktore poput puĹĄenja, uÄ?estalosti tjelesne aktivnosti ili dijabetesa. Rezultate istraĹživanja je objavio nauÄ?ni Ä?asopis Neurology.

Zbog straha i tvrdnje da kafa podstiÄ?e radikalno razmiĹĄljanje, bila je zabranjena u Saudijskoj Arabiji, u Meki, 1511. godine. Nakon ĹĄto je Murad IV zauzeo Osmanski presto 1623. godine, ubrzo je zabranio kafu u Konstantinopolju i uveo kaznu za konzumiranje iste. t Ă&#x20AC;WFETLB KF [BCSBOJMB LBGV HPEJOF ;BCSBOKFOJ TV bili i rekviziti za kafu. Tih godina su policajci ulazili u domaÄ&#x2021;instva i plijenili ĹĄoljice, tanjiriÄ&#x2021;e, kao i bilo koje drugo posuÄ&#x2018;e koje je bilo u uskoj vezi sa kuvanjem i konzumiranjem kafe. t Frederik Veliki od Pruske izdao je 1777. godine proglas tvrdeÄ&#x2021;i da pivo ima nadmoÄ&#x2021; nad kafom. On je tvrdio da kafa ĹĄteti konzumiranju piva u drĹžavi i zato bi trebalo da bude zabranjena. Frederik je redovno napominjao da je Njegovo VeliÄ?anstvo odraslo na pivu, pokuĹĄavajuÄ&#x2021;i nagovoriti ljude da umesto jutarnje kafice popiju pivo ili dva. t ,BEB KF LBGB TUJHMB V &WSPQV V WFLV TWFĂ?UFOJDJ TV u Italiji tvrdili da se kafa treba zabraniti i proglasiti Ä&#x2018;avoljim napitkom. Ali papa Klement VIII je izjavio je da je ukusna te da bi je Ä?ak trebalo i krstiti. ZahvaljujuÄ&#x2021;i ovom papinskom blagoslovu, konzumiranje kafe se proĹĄirilo Evropom brzinom svjetlosti.

IZ MEDICINE Perike su u početku bile potreba a kasnije trend

Perike koje su muškarci nosili i izdvajali velike svote novca za njih bile su uobičajene za bogatije slojeve u Evropi. Ko je i zbog čega započeo taj trend? Priča o perikama počinje sa sifilisom. Do 1580. godine, epidemija sifilisa se toliko raširila po Evropi, da se takva nije pamtila još od kuge. Bez antibiotika, žrtve su se suočavale sa fatalnim posljedicama: otvorenim ranama, jakim osipom, sljepilom, demencijom i gubitkom kose. Gubitak kose u to vrijeme bio je put za javno poniženje, a duga kosa predstavljala je popularni statusni simbol. Kada mu je brat obolio od sifilisa, engleski političar Semjuel Pepiš je zapisao u svom dnevniku: - Ako moj brat preživi, neće moći da pokaže svoju glavu u javnosti, što će biti velika sramota za mene. Tako je s pojavom sifilisa vlasuljarstvo doživjelo procvat. Oboljeli su sakrivali ćelavu glavu i kraste perikama napravljenim od konjske, kozje i ljudske dlake, a neprijatni mirisi prekrivali su se prahom sa mirisom lavande i pomorandže, zbog čega je i nastao termin napuderisane perike. Iako su u to vrijeme perike nosili i brojni ugledni plemići, perike nijesu bile toliko popularne,

već su bile sramna potreba. Međutim, to se mijenja 1655. godine kada kralj Francuske počinje da gubi kosu. Naime, francuski kralj Luj XIV imao je samo 17 godina kada je kosa počela da mu se prorjeđuje. Zabrinut da će mu to narušiti reputaciju, kralj je angažovao čak 48 vlasuljara kako bi spasao svoj ugled. Isto je učinio i engleski kralj Čarls II kada je primijetio da kosa počinje da mu sijedi. Svi su željeli da izgledaju poput dvojice kraljeva, pa je stil vrlo brzo počeo da se širi po aristokratiji, ali i po srednjoj klasi. Baš kao i kada se radi o današnjim trendovima, tako je i taj trend doveo do toga da cijena perika drastično poraste. Najobičnija perika koštala je 25 šilinga, koliko je iznosila i nedjeljna plata prosječnog stanovnika Londona, a za one veće, složenije perike, plaćalo se i do 800 šilinga. Nakon Luja i Čarlsa, perike su se i dalje nosile, prije svega zbog svoje praktičnosti. U to vrijeme su harale vaške, pa su perike rješavale problem jer su se nanosile na obrijanu glavu, te insekti ne bi dugo živjeli. Krajem 18. vijeka, taj trend počinje da izumire. Građani Francuske odbacili su perike za vrijeme Revolucije, a Britanci prestaju da ih nose nakon što je uveden porez na prah koji je prikrivao neprijatan miris, čime počinje era prirodne kose koja traje i danas.

Proteza za mozak poboljšava pamćenje Prema novim istraživanjima, ljudski mozak ima otprilike 86 milijardi neurona i sa tolikom količinom mogućih veza među njima, očekivali bismo da ćemo sa lakoćom zapamtiti svako naše životno iskustvo. Međutim, u stvarnosti znamo da pamćenje blijedi, a kod ljudi oboljelih od Alchajmera ili demencije, to je još izraženije. Kako bi im pomogli, naučnici već godinama istražuju da li je moguće u mozak ugraditi nekakav implantat kojim bi poboljšali prirodno stanje mozga. Tim sa Univerziteta Južne Kalifornije, koji vodi Dong Song, krajem prošle godine predstavio je ono što su nazvali memorijskom protezom, a radi se o malenoj sondi s elektrodama koje mogu detektovati i reprodukovati signale u hipokampusu, dijelu mozga zaduženom za pamćenje, prenose mediji u. Oni su usadili uređaj u mozak 20 volontera koji su već imali elektrode u mozgu zbog liječenja epilepsije. Implantat je pratio aktivnost tokom testa u kojem su im pokazivali različite oblike, a kasnije su im tokom drugog testa ponovili iste te signale moždane aktivnosti, u nadi da će poboljšati moć pamćenja. Testovi su tada pokazali poboljšanje pamćenja za 15 odsto i radnog pamćenja za 25 odsto. Međutim, stvari su nakon njihove studije otišle još dalje, pa su naučnici, koristeći električne impulse, uspjeli značajno da poboljšaju čuvanje novih informacija. - Novi rad, objavljen u časopisu Biomedicinsko inženjerstvo, prvi pokušava da pronađe kod kojim rade neuroni koji su povezani s tačno određenim sjećanjima - rekao je Robert Hampson, profesor bolnice Vejk forest, koji je radio na istraživanju. Kako pojašnjava IEEE Spektrum, naučnici pokušavaju da hakuju sistem za komunikaciju mozga slanjem generisanih poruka. U novom radu to su uspjeli na ciljanom nivou. Fokusirali su se na epizodno pamćenje, odnosno informacije koje su korisne određeno vrijeme — poput mjesta gde ste se parkirali, ili ostavili ključeve. Volonteri su u novoj studiji radili zadatke povezane sa tim pamćenjem i istraživači su pratili uzorke električne aktivnosti povezane s čuvanjem pamćenja. Hampson dodaje da su mogli da vide aktivnost 10 do 60 neurona u isto vrijeme i naglašava da se i kod ljudi sa oslabljenim pamćenjem vidi aktiviranje neurona za čuvanje pravih informacija. Takođe navode kako se pamćenje poboljšalo za otprilike 35 odsto. Oni koji su imali veći gubitak pamćenja, imali su i bolje rezultate, dok kod onih s dobrim pamćenjem, nije bilo značajne promjene.

Uloga ljekara primarne zdravstvene zaštite u zbrinjavanju najtežih stanja pacijenata

Humanost prije svega U nizu stručnih izlaganja predstavljenih na nedavno održanoj Konferenciji medicine i farmacije u Budvi bilo je riječi i o posebnim zadacima primarne zdravstvene zaštite u zbrinjavanju pacijenata sa onkološkim oboljenjima. Dr Ankica Ivanović, iz Doma zdravlja - Podgorica, govorila je ovom prilikom o nizu zadataka koji predstoje ljekaru prve linije zaštite zdravlja pacijenata. Osnovni zadatak primarne zdravstvene zaštite jeste rana dijagnostika. Njena uloga je neprocjenjiva u smislu očuvanja kompletnog zdravstvenog stanja pacijenta, predupređivanja moguće

loših stanja, te poboljšanja kvaliteta njegovog života. Prvi uslov rane dijagnostike, kaže dr Ivanović, jeste pozitivna dijagnoza. - Ona je osnov svakog odnosa medicina-pacijent, odnosno čovek-čovek, doktor-pacijent - ističe Ivanović. U ovom pristupu jako je važno voditi računa o intuiciji, koju ljekar treba da razvija uz znanje i stalno napredovanje. Jedan od imperativa u postavljanju pozitivne dijagnoze jeste VJEROVATI PACIJENTU. Drugi segment rane dijagnostike jeste radna dijagnoza. Ona podrazumijeva dobro uzetu anamnezu, dobro obavljen klinički pregled, dijagnostičke procedure, saradnju između ljekara

Umjetnost liječenja Medicina ne podrazumijeva samo naučni pristup pacijentu, ona je mnogo više od toga. Prije svega, jako je važno voditi računa o humanom aspektu liječenja. To znači da ljekar treba da vodi računa ne samo o fizičkom aspektu stanja pacijenta, već i o manje uočljivom, duševnom. Relacija ljekar-pacijent, dakle, mora podrazumijevati uzajamno povjerenje i jedan dublji, psihološki pristup liječenju. Otuda zaključak da medicina ne znači samo naučni pristup, već je to ars medicina - umjetnost liječenja. Ljekar je, prema tome, medicus - umjetnik liječenja. Odnos prema pacijentu treba da je ispunjen onim što se naziva strpljenje, a ne patnja. 20

Važan je timski rad Koncept modernizacije medicinskog sistema otvorio je niz pitanja u vezi sa mogućnostima internog funkcionisanja. Jedno od njih je da li ljekar primarne zdravstvene zaštite može da odgovori svojoj osnovnoj misiji, a to je prevencija rane dijagnostike u uslovima ograničenog prava traženja medicinskih procedura isključivo informatičkim komunikacijama sa drugim nivoima. - Teško, kaže dr Ivanović. Ljekar prvog nivoa zdravstvene zaštite u ovom slučaju je, sa aspekta, pacijenta, prijatelj, koji ga upućuje, daje savjete, olakšava liječenje, a sa aspekta sistema, skretničar, tek jedan segment koji obavlja svoju predviđenu ulogu. U cilju ostvarenja optimalnog liječenja, bilo bi jako važno pomiriti ove dvije uloge, tj. pronaći srednju funkcionalnu vrijednost koja ljekaru prvog nivoa zdravstvene zaštite omogućava da funkcionalno obavlja svoje zadatke.

sva tri nivoa zdravstvene zaštite, te dobru saradnju na relaciji ljekar-pacijent. Definitivna dijagnoza, kao treći segment postavljanja rane dijagnoze, dobija se nakon što su svi podaci prikupljeni, analizirani i podvrgnuti logičkom zaključivanju. - Stepen dokazanih radnih dijagnoza pretvorenih u definitivnu, jedini je indikator kvaliteta rada lekara primarne zdravstvene zaštite - ističe dr Ivanović.

Palijativna zdravstvena zaštita kao vid posebne podrške pacijentu Poseban sektor zdravstvene zaštite pacijenata sa najtežim stanjima predstavlja palijativna njega, popularnije - patronažna posjeta. - To je aktivna i sveobuhvatna briga o pacijentima koji

boluju od teških neizlečivih bolesti, što podrazumeva kontrolu simptoma njihovih bolesti, psihološku, socijalnu i duhovnu podršku pacijentima i njihovim porodicama. Stepen razvijenosti palijativne nege u direktnoj je vezi sa humanošću zdravstvenog sistema - objašnjava dr Ankica Ivanović. Jako je, dakle, važan i vanmedicinski momenat. Opisujući razliku između teorijski datog prikaza sistema palijativne njege i stanja na terenu, dr Ivanović ističe da je ljekar primarne zaštite uvijek prvi i posljednji u sistemu medicinskih intervencija i da je on uvijek uz pacijenta. Upravo od njega mnogo zavisi kako će biti riješena dijagnoza i kompletno stanje pacijenta, a time i ishod njegove bolesti. Anita Đurović

Miomi materice Dr Vlado Dragaš, ginekolog i akušer Opšta bolnica Berane Miomi su nekapsulirani dobro ograničeni benigni tumori materice. Sastoje se od gusto zbijenih vlakana glatkih mišića između kojih je prisutna manja ili veća količina fibroznog tkiva. U skladu sa tim mogu se čuti i termini fibromiom, fibrom, fibroid, lejomiom i drugi.

Predstavljaju najčešće benigne tumore materice, smatra se da su prisutni kod svake četvrte reproduktivno aktivne žene. Rijetko se javljaju pojedinačno, najčešće se nalaze multipli miomi. Uglavnom su loptastog oblika, veličine do 15mm, ali se mogu naći i izrazito veliki tumori težine 20 kilograma i teži. Različite konzistencije, od vrlo čvrstih (kalcifikovani miomi) do mekih (nekrotizirajući miomi).

Etiologija i patogeneza Nastanak mioma nije u potpunosti razjašnjen. Dominira mišljenje da su unicelularni tj. da nastaju proliferacijom jednog klona glatke mišićne ćelije. Karakterišu se pojavom isključivo u toku reproduktivnog perioda žene, što snažno ukazuje na hormonsku (estrogensku) zavisnost mioma. U prilog tome ide činjenica da se dimenzije mioma naglo povećavaju u trudnoći i stanjima koje prati povećan nivo estrogena, a da dolazi do zaustavljanja rasta ili spontanog smanjenja dimenzija tumora pojavom menopauze. Dokazana je veća koncentracija estrogenskih receptora na ćelijama tumora u odnosu na miometrijum materice. Najčešče se javljaju nakon 25. godine, veoma su rijetki u adolescentnom periodu.

Klasiﬁkacija mioma Prema lokalizaciji nastanka tumora miomi se mogu podijeliti na korporalne, istmične, cervikalne i miome okruglih veza. Korporalne miome u odnosu na anatomske slojeve zida možemo podijeliti na intramuralne, subserozne i submukozne. (Slika 2).

Slika 2: A. Subserozni miomi; B. Intramuralni miomi; C. Submukozni miom; D. Polipozni oblik submukoznog mioma; E. Nascentni miom Intramuralni (intersticijalni) miomi nastaju u miometrijumu materice. Napredovanjem u veličini oni se približavaju endometrijumu ili perimetrijumu i mijenjaju konture materične šupljine ili površine materice. Veliki intramuralni miomi su često praćeni velikim menstrualnim krvarenjima. Submukozni (subendometrijalni) miomi, koji se nalaze ispod endometrijuma, rastući prominiraju ka šupljini materice i mogu biti sesilni miomi ili pendularnog tipa (polipi). Iako su procentualno među najrjeđim formama mioma, submukozni miomi su klinički najvažniji jer samom pojavom u neposrednoj blizini endometrijuma kompromituju vaskularizaciju endometrijuma i mogu izazvati obilna produžena i neuredna menstualna krvarenja koja mogu biti uzrok anemija većeg stepena. Takođe, pendularne submukozne miome materica prepoznaje kao strano tijelo, pa u skladu sa tim izazivaju povremene materične kontrakcije koje mogu odvojiti miome od svoje baze i izazvati naknadna krvarenja, nekrozu mioma, infekcije. Na peteljci izduženi miomi koji prominiraju ka vagini i introitusu kroz cervikalni kanal se nazivaju nascentni miomi (“miom koji se rađa”). Subserozni miomi nalaze se neposredno ispod seroze materice i najčešće prominiraju ka peritonealnoj šupljini. Kako napreduju, imaju tendenciju da se formiraju na uzanoj peteljci što može biti potencijalno opasno iz razloga mogućeg uvrtanja-

torkviranja mioma oko ose, tj. peteljke, što dovodi do prekida cirkulacije i nekroze mioma, jakih bolova u maloj karlici, infekcije i pojave akutnog abdomena kao krajnjeg stanja, što zahtijeva hitnu hiruršku intervenciju.

Klinička slika Najveći broj mioma uopšte ne pokazuje simptome, naročito u početnim fazama razvoja. Simptomi se javljaju u 20-50% pacijentkinja kod kojih je verifikovana miomatozna materica. To svakako zavisi od lokalizacije, dijametra mioma, sekundarnih promjena u miomu i o tome da li je pacijentkinja trudna ili ne. Najznačajniji simptomi su: VAGINALNO KRVARENJE u vidu iregularnih produženih obilnih vaginalnih krvarenja, što ima za posljedicu upornu anemiju. BOL ukoliko se javi najčešće se javlja postepeno, više u vidu tupog bola ili osjećanja težine u stomaku. Obično je posljedica degenerativnih promjena unutar samog mioma, zatim pritisak mioma većeg dijametra na senzitivne nervne završetke okolnih tkiva i organa. Ukoliko se javi akutni jak bol on se može javiti kod pedunkularnih mioma ili je posljedica uvrtanja i nekroze mioma. U veličini uznapredovao miom može izvršiti PRITISAK na susjedne organe kao što je mokraćna bešika i izazivanja dizurije, polakizurije i retencije urina, pritisak na debelo crijevo i rektum i izazivanje opstipacije. Kod ekstremno velikih mioma moguće su komplikacije tipa kompesije venskih i nervnih pleksusa male karlice, kompresija crijeva i izazivanje ileusa - pritisak na ureter izaziva stazu-hidroureter i kao krajnju komplikaciju hidronefrozu odgovarajućeg bubrega. Smatra se da je miom uzrok NEPLODNOSTI u 2-10% pacijentkinja. Miomi na peteljci koji ispunjavaju materičnu šupljinu, submukozni miom koji deformiše endometrijum ili veliki miomi koji deformišu čitavu matericu, su razlog nemogućnosti začeća ili implantiranja oplođene jajne ćelije u već deformisan endometrijum. Miomatozno izmijenjen zid materice predstavlja nepovoljnu sredinu za razvitak embriona pa su SPONTANI POBAČAJI dva puta češći kod žena sa miomima materice.

Dijagnoza Prisustvo mioma može se utvrditi: prostim fizikalnim pregledom, kada je miom toliko uznapredovao da mijenja položaj materice i izdiže iz male karlice, kada je moguće napipati miomatoznu matericu preko prednjeg trbušnog zida; ginekološkim bimanelnim pregledom kada je moguće napipati miome i/ili izmijenjen položaj materice i u većini slučajeva palpiraju se kao pokretne bolno neosjetljive mase; pod spekulumom je moguće naići na nascentni miom u cerviksu ili vagini, dislociran cerviks zbog prisustva cervikalnog mioma; ultrasonografskom metodom, koja je ujedno i metoda izbora u pogledu kompletne dijagnostike mioma, jer se brzo i neinvazivno može utvrditi prisustvo kao i praćenje dinamike razvoja mioma u realnom vremenu. (Slika 2). Histerosalpingografijom se mogu otkriti intrakavitarni tumori kada se u kontrastom ispunjenom kavumu radiološki vizualizuje defekt u konturama kavuma materice. Histeroskopijom, odnosno uvođenjem optike sa hladnim svjetlom u kavum materice, mogu se direktno vizuelno otkriti

Slika 3: Ultrazvučno potvrđen miom miomatozne promjene na zidu, uvidjeti stanje endometrijuma, a ovom metodom je ujedno moguće i ukloniti intrakavitarne miome manjeg dijametra. Laparoskopija je minimalno invazivna metoda uvođenja optike u trbušnu šupljinu kroz incizije na prednjem trbušnom zidu, i njom se vizualizuje lokalizacija, broj, izgled i veličina subseroznih i većih intramuralnih mioma. Laparoskopija je ujedno i terapijska metoda pa je moguće odgovarajuće miome ukloniti ovim putem. Kompjuterizovana tomografija (CT-skener) i nuklearna magnetna rezonanca su veoma precizne neinvazivne dijagnostičke metode, ali se rutinski ne koriste.

Terapija Tretman mioma zavisi od prisutnih simptoma, lokalizacije i veličine mioma, paritetu, želje pacijentkinje za trudnoćom, opšteg stanja pacijentkinje. Tretman može biti konzervativan (observacija), medikamentni, hirurški i interventni. Ukoliko pacijentkinja nema simptoma i ukoliko su u pitanju miomi manjih dimenzija, nije potreban nikakav tretman. Kod takvih pacijentkinja je potrebna redovna kontrola praćenja stanja tj. dinamike rasta mioma na svakih 3 do 6 mjeseci. Tretman kod asimptomatskih pacijentkinja je potreban u slučaju postojana izrazito velikog mioma, u slučaju liječenja infertiliteta, kada su isključeni svi drugi uzroci infertiliteta, zatim kod naglog rasta tumora naročito u pacijentkinja u menopauzi, kada se očekuje prirodna regresija mioma. Kao što je ranije rečeno, na ćelijama mioma uočeno je povećano prisustvo receptora za polne hormone, što otvara vrata za medikamentozno tretiranje mioma. Princip medikamentozne terapije jeste supresija estrogena i u tu svrhu se koriste analozi gonadotropin rilizing hormona (GnRH). Na taj način se postiže nishodna regulacija hormona hipofize, odnosno suprimira se produkcija estrogena. Posljedica je dovođenje u stanje karakte-

ristično za menopauzu, odnosno pojava amenoreje i inaktivacije endometrijuma. Na ovaj način moguće je efektivno smanjiti dimenzije tumora i materice, što može biti vrlo korisno u preoperativnoj pripremi vrlo velikih mioma koji zahtijevaju hirurški tretman. Proces je reverzibilan, što znači da nakon ukidanja pomenute terapije dolazi do povećanja dimenzija tumora. Da bi se postigli odgovarajući terapijski efekti potebno je konzumirati terapiju najmanje 3 mjeseca ali ne više od 6 do 9 mjeseci, zbog moguće pojave osteoporoze. Hirurški tretman u vidu miomektomije je metod izbora za simptomatski aktivne miome kod pacijentkinja koje planiraju potomstvo. Može se sprovesti abdominalnim, vaginalnim putem i laparoskopski (minimalno invazivna hirurgija), zavisno od lokalizacije i veličine tumora. Abdominalni pristup se uglavnom sprovodi kod subseroznih i intramuralnih mioma, dok se vaginalni pristup praktikuje kod submukoznih i nascentnih mioma. Suština izvođenja se sastoji u enukleaciji tumora uz što manju traumu tkiva - poželjno sa što manje incizija, zatim ležište mioma ušiti u više slojeva uz peritonizaciju radi sprječavanja pojave adhezija. Miome na peteljci i nascentne miome je moguće odstraniti podvezivanjem i presijecanjem peteljke. Kod pacijentkinja koje su rađale i više ne planiraju potomstvo a imaju izražene simptome, metod izbora je operativno odstranjenje materice - histerektomija. I ovaj hirurški tretman je moguće izvesti abdominalnim, vaginalnim putem i laparoskopski. Interventni tretman - metode novijeg datuma i ne koriste se rutinski. Najčešća je angiografska embolizacija uterine arterije pomoću koje se plasira kateter u arteriju uterine, a preko femoralne arterije i injicira polivinil alkohol koji vodi do nekroze, sklerozacije i smanjenja tumora. Postoje i druge eksperimentalne metode, kao direktno injiciranje citostatika koje sadrže aktivnu supstancu metotreksat diNatrijum ili koncentrovani alkohol u tumor, uglavnom kod submukoznih mioma.

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

Âˇ jedinstven sastav probiotika Âˇ znanstveno podrĹžani sojevi Âˇ neĹĄkodljivi i sigurni GR-1ÂŽ i RC-14ÂŽ

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vreÄ&#x2021;ice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo KosiÄ&#x2021; bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

Hronika 01. jun – Centar za neonatologiju dobio pulsni oksimetar Centar za neonatologiju Kliničkog Centra Crne Gore dobio je pulsni oksimetar sa jednokratnim neonatalnim senzorom koji će omogućiti da ljekar i sestra prate vitalne parametre novorođenčeta dok putuje u druge zdravstvene centre. Donator aparata je Domaća trgovina lanac Aroma marketa i Conto diskonta. - Pulsni oksimetar je aparat koji brzo i neagresivno mjeri stanje arterijske krvi kiseonikom a neophodan je prilikom transporta novorođenčadi sa odjeljenja neonatologije u druge medicinske centre - pojasnili su iz Domaće trgovine. Načelnica Centra za neonatologiju KCCG, dr Lidija Banjac kazala je da Centar za neonatologiju ima više takvih uređaja ali donirani pulsni oksimetar je jedini, koji se može koristiti u uslovima transporta. - Medicinske ekipe Centra, transportuje visokorizičnu novorođenčad za Beograd, na dalju dijagnostiku i liječenje, a transport se obavlja i unutar Crne Gore (transport ka Centru iz svih porodilišta). Transportni pulsni oksimetar omogućiće, da u svakom momentu, ljekar i sestra prate vitalne parametre (pulsnu saturaciju, srčanu frekvencu) novorođenčeta i da, ukoliko je potrebno, na vrijeme odreaguju. Aparat će transport teško bolesne i ugrožene novorođenčadi, učiniti lakšim i komfornijim. Osoblje Centra za neonatologiju zahvalno je na pomenutoj donaciji i nada se da će ova društveno-odgovorna akcija kompanije Domaća trgovina poslužiti za primjer - kazala je dr Banjac. Iz Domaće trgovine su kazali da se svaki dan susrećemo sa mnogim izazovima i ubrzanim načinom života pa često zaboravljamo koliko je zdravlje bitno a osvrnemo se i zastanemo tek kada naiđemo na određene zdravstvene tegobe. 02. jun - Za liječenje van Crne Gore potrošeno 9,8 miliona eura 2017.g. Država je za liječenje crnogorskih građana u inostranstvu prošle godine platila oko 9,8 miliona eura.U godišnjem izvještaju Fonda za zdravstveno osiguranje navodi se da je najviše, čak 4.196 osiguranika poslato na liječenje, kontrolu i dijagnostiku u susjednu Srbiju. Slijedi Turska za koju je Fond odobrio 235 uputa. U izvještaju Fonda o upućivanju osiguranih lica na liječenje van Crne Gore evidentan je blagi porast troškova koje država plaća za liječenje, iako iz godine u godinu opada broj pacijenata koji imaju potrebu za liječenjem u inostranstvu. U dokumentu se navodi da ukupni troškovi za liječenje van zemlje za 2017. iznose 9,8 miliona eura i da su viši za gotovo 25 odsto u odnosu na godinu ranije, dok je broj izdatih uputa smanjen za 114. U Fondu takvu statistiku pravdaju činjenicom da su troškovi liječenja povećani zbog upućivanja osiguranika na skupe transplantacione procedure srca, bubrega i ostalog, kao i na

dijagnostičke pretrage najsavremenijim metodama. Tako je na liječenje, kontrolu i dijagnostiku u zdravstvene ustanove u Srbiji prošle godine upućeno 4.196 crnogorskih osiguranika, što je Fond za zdravstveno osiguranje koštalo nešto više od 5,8 miliona eura. 06. jun - Osobe sa invaliditetom višestruko diskriminisane Osobe sa invaliditetom višestruko su dikriminisane u crnogorskom društvu, navodi se u Izvještaju Integracija i prava osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori koji je predstavljen u Podgorici. Izvještaj je pripremila koalicija nevladinih organizacija u kojoj su Inicijativa mladih za ljudska prava, Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore, Udruženja paraplegičara Podgorice, Udruženja paraplegičara Bara i Udruženja paraplegičara Pljevalja. U Izvještaju se ocjenjuje da su u obrazovanju i obuci u značajnoj mjeri realizovane mjere iz Akcionog plana, ali da je potrebno nastaviti sa obezbjeđivanjem udžbenika, nastavnih sredstava i tehničkih pomagala koja su neophodna za razvoj i jednako učešće djece. 10. jun - Norveški pacijenti stigli u Igalo Treća grupa ovogodišnjih pacijenata iz Norveške stigla je u Institut Simo Milošević u Igalu. Do kraja godine, očekuje se još njiih 450, a ugovorom potpisanim između Instituta i bolice iz Osla od naredne godine predviđen je dolazak gotovo 1.000 pacijenata iz Norveške. Dr Marina Delić, medicinski director Institua, kaže da Institut ima prirodne resurse, kao što su morksi peloid i mineralna voda koji koriste terapijskim porcedurama. Ove godine potpisan je i ugovor između našeg Instituta i bolnice u Oslu. Glavna sestra norveškog programa, Inger Hansen, kazala je da su za 2019. godinu kao početak četvorogodišnjeg mandata dobili još jednu grupu od 140 pacijenata. 12. jun - Otvoren Kabinet za OCT U Opštoj bolnici u Bijelom Polju instaliran je OCT aparat i Biomikroskop sa aplanacionom tonometrijom za potrebe oftamološke ambulante. Optičkom koherentnom tomografijom (OCT) neinvazivna dijagnostička metoda laserskog slojevnog snimanja mrežnjače i vidnog živca je omogućeno sagledavanje poprečnih presjeka unutrašnje strukture. Njome se omogućava topografski način prikazivanja debljine mrežnjače i sloja nervnih vlakana koji se mogu direktno porediti sa nalazom na očnom dnu, ranu detekciju, dijagnostiku i praćenje efekata konzervativne i hirurške terapije kod različitih oboljenja retine.

Dobijene slike se mogu analizirati do najmanjih detalja. Aparat koristi naprednu tehnologiju koja se svakodnevno unapređuje i ide u korak sa najnovijim dostignućima.. Nabavka navedene opreme podići će kvalitet medicinske usluge na viši nivo i omogućiti ljekarima preciznu i brzu dijagnostiku.

- Nabavku ovog aparata omogućilo je Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore koji su iz kapitalnog budžeta za 2017. godinu, Opštoj bolnici u Bijelom Polju opredijelili 449.400,00 eura za kupovinu opreme, koju su iz menadžmenta te ustanove naveli kao neophodnu. Ukupna vrijednost dobijenog OCT aparata i Biomikroskopa je 65.000,00 eura - kazao je PR Opšte bolnice Milan Veličković.

13. jun - Zdravstvene sisteme graditi na principu solidarnosti i jednakosti Delegacija Ministarstva zdravlja, koju su činili sekretar ministarstva Nikola Antović i samostalna savjetnica u Direktoratu za međunarodnu saradnju i harmonizaciju propisa Milena Šćekić, od 13-14. juna 2018.godine učestvovali su na Konferenciji Zdravstveni sistemi u cilju prosperiteta i solidarnosti: dostupni svima, u Talinu. Događaj je okupio 235 učesnika iz 41 zemlje Evropskog regiona SZO, a glavne teme bile su uključivanje, ulaganje i inovacije u zdravstvenim sistemima. Konferencija je imala za cilj obilježavanje deset godina od potpisivanja Tallinn povelje: Zdravstveni sistemi za zdravlje i blagostanje. Tokom susreta je zaključeno da je još od 2008. godine, uprkos rastućim finansijskim teškoćama, na globalnom nivou prepoznato da zdravstveni sistemi imaju važnu ulogu ne samo u pogledu unapređenja zdravlja, već u značajnoj mjeru direktno i indirektno doprinose ekonomskom razvoju. Tokom događaja, kreatori politika i međunarodnih stručnjaka podijelili su svoje iskustvo i ideje kako ispuniti obaveze i vrijednosti Talinske povelje. Zaključeno je da evropski zdravstveni sistemi treba da se grade na ključnim principima solidarnosti i jednakosti, čak i u okruženju koje se dramatično promijenilo deset godina od potpisivanja Povelje.

GE KIDS

Imunološka zaštita za Vaše dijete! Ge Kids ids je bbezbjedna zbjedna formula, za razvoj oj pri prirodnog odnog imuni imuniteta! Prirodni balans i stimulans, za razvoj narušenog, dječijeg, imuno sistema.

GE132+Na GE132+N atu turral USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA POMAŽE POBOLJŠANJU PH VREDNOST ORGANIZMA

GE132 International Health d.o.o. www.internationalhealth.eu Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA

SNIŽAVA NIVO HOLESTEROLA U KRVI

14. jun - Dobrovoljnih davalaca krvi 30% više U Crnoj Gori je porastao broj dobrovoljnih davalaca krvi za oko 30 odsto, ali mladi i žene nijesu dovoljno zastupljeni u strukuri davalaca zbog čega bi trebalo da budu aktivniji u toj ulozi, poručeno je povodom obilježavanja Svjetskog dana dobrovoljnih davalaca krvi. Tim povodom je Crveni krst Crne Gore (CKCG), u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Crne Gore, organizovao Veliku akciju dobrovoljnog davanja krvi u tržnom centru Delta siti, pod sloganom kampanje Pruži ruku za život. Daruj krv, koju već godinu sprovodi sa Radio-televizijom Crne Gore.

Ministar sporta, Nikola Janović, podsjetio je da su podaci Svjetske zdrastvene organizacije pokazali da u Crnoj Gori postoji 2,8 odsto ljudi koji su spremni da dobrovoljno daju krv, a da se procjenjuje, kako je naveo, da bi taj broj trebao iznositi oko četiri odsto. - Prošle godine sam se uključio da budem promoter ove akcije i, zajedno sa svima onima koji su u njoj učestvovali, mislim da smo djelimično dobro uspjeli. Podaci govore da je porastao broj dobrovoljnih davalaca krvi za oko 30 odsto, i nadam se da će ta brojka i dalje da raste - poručio je Janović. Generalna serkretarka CKCG, Jelena Dubak, kazala je da je, svaka osoba između 18. i 65. godine starosti potencijalni davalac krvi, kao i da, kako je poručila, svi treba da, bar jednom godišnje, odvoje pola sata kako bi nekome pružili ruku za život. - Ono što mi želimo jeste da građanke i građani Crne Gore ne čekaju organizovane akcije, ne čekaju da ih neko pozove, već da znaju da su u Zavodu za transfuziju krvi dobrodošli svakog dana - poručila je Dubak. Direktorica Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore, prim dr Gordana Rašović, podsjetila je da je na današnji dan, prije 150 godina, rođen autrijski naučnik i ljekar Karl Landsteiner, koji je, kako je pojasnila, postavio osnove liječenja transfuzijom krvi i za svoj rad dobio Nobelovu nagradu. - Na nama je da nađemo malo vremena, organizujemo se, okupimo, podijelimo svoje iskustvo sa mlađom generacijom, primjenimo stručno medicinsko znanje i pomognemo onima kojima je naša pomoć potrebna. Rezultati postignuti u prošloj godini od 2,9 odsto ukupnog davalaštva, sa sada već 48 odsto učešća dobrovoljnih nenamjernih davaoca krvi, u odnosu na 2,1 odsto i svega 17 odsto učešća dobrovoljnih davaoca krvi prije nekoliko godina, govore da idemo uzlaznom putanjom i da naš cilj nije nedostižan - ocijenila je dr Rašović.

14. jun - Eksperti Evropske agencije za monitoring droga pohvalili napore Crne Gore zu ovoj oblasti Šestočlana delegacija eksperata Evropske agencije za monitoring droga i zavisnosti od droga boravila je u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Organizacija ekspertske misije je realizovana u saradnji EMCDDA, Kancelarije za evropske integracije i Ministarstva zdravlja. Cilj realizacije tehničke misije je da se pruži dalja podrška aktivnostima koje Crna Gora realizuje u oblasti prikupljanja podataka i informacija iz oblasti droga. Poseban segment tehničke posjete je uskospecijalizovana oblast koja se odnosi na uspostavljanje sistema za rano upozorenja na pojavu novih psihoaktivnih supstanci, oblast koja je aktuelna na globalnom nivou. Ekspertska misija je počela sastankom u Ministarstvu zdravlja, gdje je se gostima obratio državni sekretar Milovan Vujović, i predstavio organizaciju zdravstvenog sistema u Crnoj Gori. Vujović je zahvalio predstavnicima EMCDDA, na dosadašnjoj ekspertskoj podršci u usvajanju i primjeni standarda za izvještavanje. Takođe, istakao je značaj finansijske i ekspertske podrške koju je ova agencija opredijelila Institutu za javno zdravlje za sprovođenje istraživanja o upotrebi droga u opštoj populaciji u Crnoj Gori, bez koje ova aktivnost ne bi bila ostvarena. Na sastanku je konstatovano da je Crna Gora uspješno realizovala prethodnu fazu uspostavljana institucionalnog, zakonodavnog i strateškog okvira za ovu oblast. Sljedeća faza, koja podrazumijeva izgradnju institucija, i primjene EU standarda, kao i umrežavanje i članstvo u EU sistemu za monitoring droga, nastaviće se uz ekspertske preporuke ove referentne agencije. Evropski centar za monitoring droga i zavisnosti od droga je referentna agencija Evropske unije, koja se bavi prikupljanjem i analizom podataka i informacija u oblasti droga na nivou EU, u cilju sagledavanja različitih trendova u oblasti upotrebe droga . Ministarstvo zdravlja ima ulogu da koordinira aktivnostima na nacionalnom nivou,kroz uspostavljanje nacionalne mreže za podatke i informacije o drogama i kroz dalje standardizovano izvještavanje ka EMCDDA.

Na sastanku je potvrđena je otvorenost Ministarstva zdravlja za učešće u budućim projektnim aktivnostima EMCDDA u skladu sa nacionalnim prioritetima i potrebama,a na liniji strateškog opredljeljenja Crne Gore, da se punim kapacitetima doprinosi unapređenju stanja u oblasti sprečavanja zloupotrebe droga.

Sastanku u Ministarstvu zdravlja su prisustvovali Jasna Sekulić, načelnica Odjeljenja za politike droga u Ministarstvu zdravlja, Miodrag Radović, zamjenik Glavnog pregovarača, Tanja Ostojić, šefica Radne grupe za poglavlje 24. 15. jun – Održana ECPD Međunarodna specijalistička škola o bolestima zavisnosti Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija – Regionalni mediteranski institut za međunarodne postdiplomske studije i razvojna istraživanja, Podgorica, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore, Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, Ministarstvom zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine, Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Zdravstvenom mrežom jugoistočne Evrope (SEEHN) i Hrvatskim liječničkim zborom – Društvo za alkoholizam i druge ovisnosti, organizator je IX ECPD Međunarodne specijalističke škole Savremena dostignuća u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji bolesti zavisnosti, koja se do 17. juna održala u Kotoru.

Na svečanom otvaranju skupa, prof. dr Slavica Đukić Dejanović, ministrica u Vladi Republike Srbije, istakla je da će se ova specijalistička Škola baviti izuzetno važnom temom, budući da bolesti zavisnosti pripadaju grupi najčešćih bolesti savremenog čovjeka. – Podaci ukazuju na njihovu široku rasprostranjenost u opštoj populaciji, koja u nekim sredinama ima epidemijske razmjere. Bolesti zavisnosti direktno ili indirektno utiču na sve faze životnog ciklusa pojedinaca i porodice, onemogućavajući puno funkcionisanje čovjeka u ličnoj, porodičnoj, profesionalnoj i socijalnoj sferi. I društvo u cjelini snosi brojne posljedice zbog zloupotrebe i zavisnosti od psihoaktivnih supstanci, istakla je prof. dr Đukić Dejanović. Regionalni koordinator ECPD za zdravstvene studije i diektor Doma zdravlja Podgorica, doc. dr Nebojša Kavarić, pozdravljajući goste i učesnike Škole poželio im je dobrodošlicu u Crnu Goru. – Evropski centar za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija međunarodna obrazovna i naučno-istraživačka organizacija iz akademskog sistema Organizacije UN, koja sprovodi brojne aktivnosti u oblasti zdravstva – u domenu zdravstvenog menadžmenta, zdravstvene ekonomije, zdravstvene diplomatije, prava pacijenata, kardiovaskularnih bolesti, reproduktivnog zdravlja, masovnih nezaraznih bolesti, tradicionalne

medicine, a posebno u oblasti bolesti zavisnosti. To potvrđuje i ova jubilarna ECPD, međunarodna specijalistička škola o savremenim dostignućima u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji bolesti zavisnosti, koja je ove godine posvećena veoma važnoj i aktuelnoj temi: Forenzički i rodni aspekti bolesti zavisnosti - kazao je dr Kavarić. Glavne teme ovogodišnje Škole su: Ciljevi održivog razvoja i problemi bolesti zavisnosti; Polna i rodna dimenzija bolesti zavisnosti i zloupotrebe psihoaktivnih supstanci (biološki, psihološki i kulturološki aspekti); Savremena adiktološka istraživanja: kako projektovati rodno senzitivne programe liječenja; Rodni aspekti – droga i nasilje: trauma kao odgovor na razlike; Zločin i kazna i pravo na liječenje – iskustva u regionu; Forenzički značaj zavisnosti. Predavanja su održali istaknuti medicinski eksperti iz ove oblasti. 15. jun - Osobe sa oštećenjem vida osposobljene za rad U okviru projekta Zapošljavanje osoba sa invaliditetom u gradskom vešeraju, šest osoba sa oštećenjem vida je osposobljeno za obavljanje tog posla, od kojih će dvije nastaviti da rade šest mjeseci, saopšteno je iz Organizacije slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin. Predstavnica Organizacije slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin, Stefa Adžić, ocijenila je, na pres konferenciji povodom predstavljanja rezultata projekta i problema diskriminacije u oblasti profesionalne rehabilitacije, rada i zapošljavanja, da je uključivanje OSI u svijet rada ključna odrednica njihove potpune integracije u zajednicu. - Nakon 12 mjeseci projekta, imamo šest OSI koje su prošle obuku za radu u vešaraju. U projekat su bile uključene osobe sa oštećenjem vida. Četiri OSI su imale priliku da tokom šest mjeseci rade u vešeraju, koji je pokrenula Organizacija slijepih, a dvije osobe će nastaviti da rade, najprije u periodu od šest mjeseci, dok se ne stvore uslovi za neki dalji rad - saopštila je Adžić. Ona je kazala da je cilj projekta bio doprinos povećanju zaposlenosti OSI kroz otvaranje novih radnih mijesta, koja su, kako je pojasnila, nastojali da prilagode njihovim mogućnostima. Namjera Organizacije slijepih je da obezbijedi veće mogućnosti zaposlenja. - Informisali smo ostale subjekte, kao što su neki hoteli za koje znamo da imaju vešeraje. Informisali smo ih da imamo spremne kapacitete, da imamo OSI koji su obučene i koje mogu da rade u njihovim vešerajima - kazala je Adžić. Prema njenim riječima, u Crnoj Gori ne postoji ravnopravan pristup zapošljavanja OSI. - Edukovali smo naše članove da imaju pravo na rad, ali definitivno postoje predrasude poslodavaca vezano za njihove sposobnosti. Postoji nepristupačno okruženje za zapošljavanje OSI. Iako se u većini dokumenata pominje da u Crnoj Gori postoji adekvatan zakonodavni okvir, i dalje imamo situaciju da se OSI zapošljavaju uglavnom u nevladinom sektoru i to u organizacijama koje se bave problematikom OSI - ocijenila je Adžić. Ona je kazala da, iako postoje razne subvencije, stepen zaposlenosti OSI je veoma nizak.

Predstavnik Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG), Stanko Laković, kazao je da poslodavci najviše koriste subvencije na zarade za svaku zaposlenu OSI, prilikom čega poslodavac može ostvariti subvenciju do 75 odsto od bruto zarade zaposlenog. On je objasnio da, ukoliko je procenat invaliditeta zaposlene OSI manji od 50 odsto, subvencija iznosi 75 odsto bruto zarade u prvoj godini zaposlenja, 60 odsto u drugoj i 50 odsto u trećoj godini zaposlenja, a potom i svakoj narednoj dokle god traje radni angažman OSI. On smatra da subvencija u finansiranju troškova asistenta zaposlenoj OSI povećava njenu efikasnost u radu. Kazao je da je veoma značajna i subvencija dodjele bespovratnih sredstava za prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada. 15. jun – Call centar za potvrde i otkazivanja pregleda u KCCG Call centar za potvrdu/otkazivanje specijalističkih pregleda u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), kojim će se baza automatski ažurirati a oslobođeni termini biti dostupni izabranim ljekarima i pacijentima, predstavljen je u Ministarstvu zdravlja.

na odazove, sistem će ga automatski eliminisati sa liste zakazanih pregleda i osloboditi termin drugom pacijentu - objasnila je Miranović. Direktorica KCCG, Zorica Kovačević kazala je da su, otkad je uveden sistem elektronskog zakazivanja, svakodnevno radili analize nedolazaka pacijenata na preglede zbog kojih 25 do 38 posto pregleda nije realizovano. - Sve to je dosta finansijski koštalo KCCG, jer smo morali da u dopunskim i vanrednim ambulantama angažujemo ljekare koji su tamo morali da budu određeni broj sati čekajući posljednjeg pacijenta - rekla je Kovačević. Prema njenim riječima, novi servis je rješenje kako bi se oslobodile ambulante za veliki broj pacijenata koji žele da zakažu pregled u roku kako je to Pravilnikom definisano, odnosno da prvi pregled mora biti u roku od 30 dana. - KCCG je otvorio sve ambulante do kraja godine i vikendom kako bismo stvorili uslove da najvećem broju pacijenata izađemo u susret i da se prvi pregled odradi u definisanom roku - rekla je Kovačević. Ona smatra da će, ukoliko projekat zaživi, biti dovoljno slobodnih termina kako bi izabrani ljekari mogli zakazati pregled svakom pacijentu u roku od mjesec, i kontrolni pregled u zavisnosti od zahtjeva koji prema njima imaju specijalisti. Kovačević je kazala da očekuje da će za mjesec ili dva imati benefite od projekta, i da će uspjeti da blagovremeno informišu svakog građanina Crne Gore na koji način da zakaže i potvrdi specijalistički pregled. 15. jun - Nezavidan status jednoroditeljskih porodica

Generalna direktorica Direktorata za kontrolu i unaprjeđenje kvaliteta u tom resoru, prof. dr Vesna Miranović, kazala je da je elektronsko zakazivanje pokazalo i pozitivne i negativne strane. - Velika je stvar za pacijente da u mjestu boravka dobiju servis zakazivanja pregleda bez odlaska u ustanovu sekundarnog i tercijarnog nivoa, a pokazalo se i da je taj servis odličan za prepoznavanje kadrovskih nedostataka i loše organizacije posla - rekla je prof. Miranović. Prema njenim riječima, negativna strana servisa je što se veliki broj pacijenata nije odazivao na specijalističke preglede, a to predstavlja veliki problem za KCCG, organizaciju rada i dostupnost zdravstvene zaštite. Miranović je dodala da su nastojali da pronađu novo tehnološko rješenje kojim će se unaprijediti sistem elektronskog zakazivanja. - Pacijent će novim servisom šestog, petog i četvrtog dana pred zakazani pregled dva puta dnevno dobijati poziv koji će glasiti da određenog dana i u određenoj ambulanti ima zakazan pregled u KCCG. Ukoliko se pacijent prvog dana odazove, više neće dobijati pozive, a ako se poslije tri dana i šest poslatih poruka

Udruženje Roditelji organizovalo je konferenciju za novinare na kojoj su predstavili priručnik Procedure u razvodu i izazovi samohranog roditeljstva, koji je rezultat projekta podrške jednoroditeljskim porodicama. Status jednoroditeljskih porodica u Crnoj Gori je nezavidan, a društvo ne radi mnogo da pomogne samohranim roditeljima u prevazilaženju brojnih izazova, ocijenjeno je iz udruženja Roditelji. Izvršna direktorica te nevladine organizacije (NVO), Kristina Mihailović, kazala je da se samohrani roditelji suočavaju sa mnogo problema. - Počev od finansija, podrške u vaspitavanju djece, nepostojanje određenih benefita kada je riječ konretno o zaposlenim roditeljima. Tu je i pitanje neplaćanja alimentacije kao jedno od ključnih. Malo šta kao društvo radimo da im pomognemo da se izbore sa brojnim izazovima - rekla je Mihailović. Predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, kazala je da razvod braka nije dio ničijeg plana i da djeca supružnicima treba da budu prioritet. Vrhovni sud je, kako je navela, prepoznao značaj porazne statistike da razvod braka ima uzlazni trend rasta u Crnoj Gori. - Danas građani Crne Gore, naročito najmlađi, mogu osjetiti benefite saradnje sudstva i Udruženja roditelji. Sa ponosom predstavljamo prvi pravni i psihološki priručnik o procedurama i izazovima samohranog roditeljstva - kazala je Medenica. Posebna pažnja je data institutu medijacije u porodičnim sporovima, ulozi Centra za posredovanje, Centra za socijalni rad i Suda.

16. jun - Donacija bjelopoljskoj bolnici u čast Bajrama Praznici su vrijeme za darivanja. Islamska zajednica Bijelog Polja, uz pomoć vjernika obezbijedila je sredstva za kupovinu medicinskog aparata za bjelopoljsku Opštu bolnicu. Glavni gradski imam, Enes Burdžović, kazao je da su nesebičnost potvrdili time što su organizovali tradicionalno sakupljanje pomoći, koje će usmjeriti za kupovinu jednog aparata za Opštu bolnicu u Bijelom Polju. On podsjeća da pripadnik islama u Bajramu ima otvorena vrata, posebno komšijama nemuslimanima, te da je to tradicija koja ne zamire. 18. jun - EKG aparati za Dom zdravlja Ulcinj Dom zdravlja Ulcinj dobio je u sklopu donacije Pivare Trebjesa dva EKG aparata, kojim će biti unaprijeđena dijagnostička usluga u ovoj zdravstvenoj ustanovi. Predstavnik Doma zdravlja, šef tehničke službe Marko Junković, zahvalio se predstavnici donatora Nataliji Milić na uručenoj donaciji koja je veoma važna za funkcionisanje Doma zdravlja i koja će, kako je poručio, olakšati rad tehničarima jer je riječ o savremenim aparatima koji pružaju olakšani pristup upravljanju cjelokupnim sistemom informacija. - Domovi zdravlja kao ustanove primarne zdravstvene zaštite, su veoma važni za sve građane. Zbog toga smo u Pivari Trebjesa odlučili da doprinesemo pružanje kvalitetnije zdravstvene zaštite, kroz donaciju opreme za kojom domovi zdravlja iskažu potrebu. Pored donacija koje smo ove godine uputili domovima zdravlja na sjeveru, sigurni smo da će i oprema donirana DZ Ulcinj biti značajna za sve korisnike usluga ove ustanove - kazala je Milić, menadžer korporativnih komunikacija u Pivari Trebjesa.

oko 40 hiljada eura. Iz KCCG je saopšteno da je novac za nabavku obezbijedio predstavnik Privredne komore Crne Gore u Dubaiju Nikolas Alis sa svojim sinovima, Simonom i Amadom i poslovnim partenerima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Direktorica IBD-a dr Sonja Milašinović, rekla je da će operacioni sto olakšati rad ljekarima i omogućiti adekvatan i komforan rad u svim oblastima dječje hirurgije, ortopedije otorinolaringologije. Ona je podsjetila prisutne i na donaciju aparata za magnetnu rezonancu. - Sa ovim stolom se tehnološki upotpunjujemo i stvaraju se uslovi da možemo kvalitetno i relaksiranije da radimo – istakla je dr Milašinović. Nikolas Alisa je kazao da je zadovoljan što ima priliku da podrži KCCG i najavio i dalje vrijedne donacije. - Operacioni sto je moderan i u dogovoru sa menadžmentom smo izabrali najbolji za operacione sale za mališane kazao je Alisa. On je najavio da će njegovi sinovi posjetiti Dom za djecu bez roditelja u Bijeloj i uručiti donaciju toj ustanovi. 20. jun – Nina Bošković ide na Oksford na master studije iz kliničke embriologije Hipotekarna banka donirala je 20,3 hiljade eura Nini Bošković za master studije iz kliničke embriologije na Oksfordu i obezbijedila novac koji je nedostajao za njeno školovanje.

19. jun - Savremena metoda liječenja srčanog ritma U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) urađena je prvi put savremena metoda liječenja atrijalne fibrilacije - poremećaja srčanog ritma upotrebom radiofrekventne energije i katetera sa senzorom. Iz KCCG je saopšteno da je atrijalna fibrilacija poremećaj srčanog ritma koji nastaje u pretkomorama i predstavlja najčešću aritmiju koja zahtijeva liječenje. Uvođenjem navedene metode KCCG prati evropski trend liječenja atrijalne fibrilacije. Iz KCCG su kazali da je su u odnosu na standardnu tehniku, tokom metode upotrijebljeni savremeni katetri sa senzorom koji optimizuje kontakt vrha katetera i tkiva, čime se povećava uspješnost, poboljšava bezbjednost i smanjuje vrijeme trajanja procedure. Ovu metodu izveo je kardiolog KCCG dr Mihailo Vukmirović sa konsultantom iz Kliničkog centra Srbije, kardiologom dr Nebojšom Mujovićem. Pacijent je u dobrom opštem stanju otpušten narednog dana na dalje kućno liječenje.

Iz Hipotekarne banke saopšteno je da su Ministarstvo prosvjete i drugi donatori obezbijedili dio novca, ali da je Bošković nedostajalo još 20,3 hiljade eura. Bošković je primljena na master studije iz kliničke embriologije na Oksfordskom univerzitetu, a za nastavak njenog školovanja bilo je potrebno obezbijediti 43 hiljade eura. Donaciju je u ime Hipotekarne banke uručila direktorica marketinga Ana Ristić, koja je podsjetila da je banka krajem prošle godine organizovala konferenciju Živi lokalno, uči globalno. Prema njenim riječima, donacija je primjer koji pokazuje da ulaganje u znanje i obrazovanje, kada je riječ o Hipotekarnoj banci, nije samo na riječima.

20. jun - Institut za bolesti djece dobio novi operacioni sto

21. jun – Osjetljiva koža – moda ili realnost

Institut za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dobio je novi mobilni operacioni sto, vrijednosti

U organizaciji veledrogerije Farmegra i kompanija Vichy i La Roche Posay, 21. juna održan je stručni skup u hotelu Centre

Ville u Podgorici na kom je predavač mr ph Ana Kovačević, ukazala na važnost i pravilnu njegu osjetljive kože. Skupu je prisustvovao veliki broj farmaceuta i ljekara iz Crne Gore.

- U slučaju ljekarske greške, odnosno propusta, traži se materijalna odšteta obično prema ustanovi. Ponekad konkretno i od ljekara. Ako se zahtijeva da ustanova uplati novac pacijentu koji je odštetu tražio zbog pogrešnog liječenja ona obično to naplaćuje u ratama ili na neki drugi način od zaposlenog - pojasnila je Popović-Samardžić, dodajući da je zadatak zdravstvenih ustanova da zaposlenima obezbijedi osiguranje. To pitanje, međutim, kako kaže, do sada nije bilo riješeno. - U Sindikatu već dvije godine to pokušavamo preko osiguravajućih kuća, ali su uglavnom ponude bilo jako visoke. Tako je za izabrane doktore traženo da plaćaju 15 eura mjesečno, a za hirurge i do 40 eura. Sada smo dobili ponudu od 1,5 euro mjesečno i te troškove snosiće Sindikat – potvrdila je Samardžić. 24. jun - Centar za autizam posjetilo 2,3 hiljade djece

Mr Kovačević je objasnila da ima jako puno pacijenata koji tvrde da imaju osjetljivu kožu te da je to sve češći problem odraslih osoba a i djece. Postavljajući pitanje da li je osjetljiva koža stvarno realna ili je to neka vrsta mode podsjetila je da dermatolozi vrlo rijetko mogu da izoluju osjetljivu kožu u dermatološkoj ordinaciji, iako se pacijenti na nju žale. Najčešće je viđaju kao dio dermatoze. Prisutne je u ime veledrogerije Farmegra dr Ivan Burić podsjetio da je Farmegra osnovana 1998 godine, a njena osnovna djelatnost je veleprodaja i distribucija ljekova, pomoćnih ljekovitih sredstava, dijetetskih i kozmetičkih proizvoda. 22. jun - Za pet mjeseci 611 prigovora pacijenata Za prvih pet mjeseci ove godine, Zaštitniku prava pacijenata Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Grani Bubanji obratilo se 611 pacijenata ili članova njihovih porodica. Ona je objasnila da se najveći broj prigovora odnosi na najopterećenije klinike, kao što su Očna klinika i Klinika za bolesti srca. - Prigovori se odnose na dužinu čekanja, najčešće na kontrolne preglede ili određene dijagnostičke procedure. Manji broj prigovora odnosi se na kvalitet zdravstvenih usluga ili postupak zdravstvenih radnika - kazala je Bubanja. Za sve prigovore se sprovodi procedura, a za one prigovore za koje se utvrdi da je došlo do povrede prava pacijenata, slijede razgovori sa direktorima organizacionih jedinica. Bubanja je istakla i da postoje i druge zakonske sankcije od kojih niko nije zaštićen. 22. jun - Greške ljekara pokrivaće osiguranje Odštetu pacijentu, u slučaju da se u procesu liječenja utvrdi ljekarska greška, do sada je plaćao ljekar ili medicinski radnik koji je pogriješio, ali će ubuduće, prema informacijama iz Sindikata doktora medicine, ova strukovna organizacija, preko osiguranja, uplaćivati taj novac za doktore koji su njihovi članovi. Predsjednica Sindikata Milena Popović Samardžić je istakla da su u toku pregovori sa osiguravajućom kućom, te da je predložena suma po ljekaru 20.000 eura, a svi koji budu željeli da se osiguraju do 50.000 eura imaće mogućnost doplate.

Centar za autizam, razvojne smetnje i dječiju psihijatriju od osnivanja je posjetilo 2,3 hiljade djece, a roditelji su uglavnom imali prigovore na trajanje tretmana, saopštila je direktorica te ustanove, Nađa Ševaljević. Ona je navela da usluge Centra koriste djeca sa raznovrsnim smetnjama ranog razvoja i adolescencije, što uključuje i psihijatrijske i neurološke poremećaje. - Dijanostiku poremećaja iz spektra autizma u Centru rade specijalisti dječje psihijatrije. Nastojimo da prevaziđemo problem oko trajanja individualnih tretmana djece na ranom uzrastu raspoređivanjem više tretmana u toku sedmice, kao i praktikovanjem multidisciplinarnog pristupa svakom djetetu, što podrazumijeva uključivanje tretmana psihologa, logopeda, oligofrenologa i socijalnog radnika. Na ovaj način se omogućava obuhvatnija rana intervencija - istakla je Ševaljević. Donacijom Komisije za hartije od vrijednosti, koja je usmjerena za nabavku materijala za stimulaciju ranog razvoja, biće unaprijeđena postojeća rana intervencija. U Centru dostupni tretmani defektologa-oligofrenologa. Ševaljević je kazala da su psiholozi dodatno edukovani iz Racionalno emotivne kognitivno bihejvioralne terapije za djecu i adolescente. Logopedi su završili trening za rad na Behringer digitalnom aparatu, koji se primjenjuje u terapiji poremećaja glasa, izgovora, ritma i tempa govora, čitanja, razvojnih jezičkih poremećaja, slušnog procesiranja, ADHD i oštećenja sluha. Zahvaljujući donaciji Međunarodnog udruženja žena nabavljena su savremena psihodijagnostička sredstava za djecu od 18 mjeseca do adolescencije. U prostorijama Centra otvorena je ambulanta u kojoj je dostupna fizikalna terapija, dok su konsultativno dostupni pregledi dječjeg neurologa u Institutu za bolesti djece. Ševaljević je rekla da je problem nedostatka dječjih psihijatara riješen radnim angažovanjem četri dječja psihijatra iz Instituta za mentalno zdravlje i Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu iz Beograda i Kliničkog centra Vojvodina, Novi Sad. Ševaljević smatra da je važno da i stručnjaci i mediji rade zajedno da se strategije države vezane za podršku ranom razvoju implementiraju, kako bi se našle održivije startegije za procese upućivanja, plariranja podrške za dijete i porodicu.

25. jun - Najavljena finansijska podrška projektu SEEIIST Ministarka nauke Sanja Damjanović sastala se u Briselu sa komesarom za nauku i inovacije, Karlosom Moedasom, sa kojim je razgovarala o finansijskoj podršci za regionalni projekat – Uspostavljanje međunarodnog instituta za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi (SEEIIST).

Komesar Moedas je iskazao čvrstu podršku projektu od strane Evropske komisije, kao i njega lično, te najavio da će u najskorije vrijeme Komisija izaći sa formulom o etapnom finansiranju ovog projekta. - Region Jugoistočne Evrope izuzetno je važan za nas i projekat SEEIIST će imati našu punu podršku u narednom periodu. Ovo je sjajan primjer koji zaslužuje našu pažnju i lično ću se angažovati da do kraja ove godine dobijete jasnu formulu finansiranja za naredni trogodišnji period - najavio je Moedas. Ministarka nauke se osvrnula na prvi susret u maju prošle godine, kada je i predstavila Inicijativu za osnivanje instituta. - Danas, nakon godinu dana, to više nije samo ideja već ozbiljan projekat i podrška EK nam je jako bitna. Razgovarali smo o konkretnim mjerama i instrumentima, na koji način Komisija može da podrži ovaj projekat, odnosno drugu fazu koja podrazumjeva izradu tehničkog, biznis plana i raduje da imamo otvorenu podršku komesara i Evropske komisije - kazala je ministarka Damjanović. 25. jun – Održana ECPD Međunarodna škola menadžmenta zdravstvenih institucija Otvarajući XXIII ECPD Međunarodnu ljetnju školu menadžmenta zdravstvenih institucija, koju organizuje Evropski centar za mir i razvoj, Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija, državni sekretar Ministarstva zdravlja Milovan Vujović, istakao je zadovoljstvo da u ime Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore učestvuje u radu Međunarodne ljetnje škole zdravstvenog menadžmenta, podsjećajuči da izborom važnih i aktuelnih tema, višegodišnja uspješna saradnja Evropskog centra za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija (ECPD) i Ministarstva zdravlja Crne Gore rezultira organizovanjem velikih i važnih skupova. - U većini zemalja, zdravstveni sistemi suočavali su se ogromnim izazovima, izazvanim širokim spektrom faktora među kojima je i ekonomska kriza. Rast troškova vezanih za pružanje

zdravstvenih usluga, pojavu novih tehnologija u zdravstvu, novih i skupih lijekova, povećanje svijesti o potrebi brige za zdravlje, starenje populacije, klimatske promjene, socijalne nejednakosti, migracije stanovništva i drugi faktori, utiču na nosioce zdravstvene politike da sprovode značajne promjene koje će poboljšati kvalitet u pružanju zdravstvene zaštite. I crnogorski zdravstveni resor kvalitet i dostupnost zdravstvenih usluga postavlja kao imperative u svojim aktivnostima – kazao je Vujović. On je naglasio da je zdrava populacija potencijalno najvažniji resurs društva u svim segmentima razvoja doprinoseći njegovom sveukupnom socijalnom i ekonomskom napretku. Stoga je posebnu pažnju potrebno posvetiti zdravlju i uslovima za očuvanje i unapređenje zdravlja, koji se ostvaruju ne samo djelovanjem zdravstvenog, već angažovanjem svih društvenih sektora. Zato ulaganje u zdravstveni sistem, tvrdi Vujović, predstavlja ulaganje u budući ljudski razvoj i dobro funkcionalni zdravstveni sistemi su bitni za poboljšanje zdravlja društava uopšte. Dobro zdravlje dodaje vrijednost ljudskim resursima koje imamo i stvara solidan temelj za razvoj i inovacije u drugim sektorima. Istakao je da principi solidarnosti, univerzalnosti, jednakosti, dostupnosti i kvaliteta, koji su osnova za izgradnju održivog i integrisanog sistema zdravstvene zaštite, sa građaninom u centru sistema, su nosioci socijalno orjentisanog evropskog sistema zdravstva čemu teži i Crna Gora. 26. jun - Povećan broj maloljetnika koji koriste droge U Crnoj Gori prema procjenama ima više od 15 hiljada zavisnika, a alarmantno je povećan broj maloljetnika koji koriste droge, kazao je izvršni direktor nevladine organizacije 4Life, Saša Mijović. - Podaci iz istraživanje Instituta za javno zdravlje iz prošle godine pokazuju da u je populaciji od 15 od 35 godine, njih 14,3 odsto probalo ilegalne droge, a da 11,2 odsto koristilo droge prošle godine - kazao je Mijović. On je, povodom Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga, rekao da se skoro izjednačio broj muškaraca i žena koji su koristli droge, što ranije nije bio slučaj i da je zabrinjavajuće što mladi najčešće koriste više droga uporedo. Veliki problem u Crnoj Gori je nedostatak kadra koji želi da radi sa zavisnicima objasnio je Mijović i dodao da je primjetan nedostatak kapaciteta za pomoć zavisnicima. Mijović je kazao da u zatvoru ne postoji tretman za zavisnike, da ne postoji ni njihov prihvat i reintegracija po izlasku iz zatvora i da je visok stepen recidivizma i stopa povratnika u zatvore. On je istakao da osim Danilovgrada i Tivta, ostale opštine nijesu platile tretman u ustanovama za liječenje od zavisnosti, klijentima sa svoje teritorije, iako je većina opština prihvatila ovu preporuku Komisije za droge. - To je jedan od glavnih razloga malog broj klijenata i klijentkinja na tretmanu na Kakarickoj Gori - ocijenio je Mijović. Prema njegovim riječima, broj maloljetnika koji koriste droge alarmantno je povećan, a Crna Gora nema sistem pomoći tim mladim ljudima. Mijović je ponovio da je cilj globalne kampanje Podrži. Ne kažnjavaj da se zavisnici od droga ne posmatraju kao kriminalci, već kao bolesne osobe kojima treba pomoć. Prioritet, kako

je kazao, treba da bude zdravstvena i socijalna zaštita pogođene populacije, njihovih porodica i čitave zajednice. - Ovakva borba protiv droge, kakvu poznajemo 50 godina, ne daje rezultate i pretvorila se u suprotnost, jer umjesto borbe protiv droga i narko kartela, ona se vodi protiv zavisnika od droga - kazao je Mijović. 28. jun - Elektronski zdravstveni karton Vlada je usvojila Predlog strategije razvoja zdravstvenog informacionog sistema i e-zdravlja od 2018-2023, kojim se predviđa uvođenje elektronskog zdravstvenog kartona. Ministar zdravlja, dr Kenan Hrapović, rekao je da se želi postići maksimalno korišćenje potencijala informacionokomunikacionih tehnologija i usmjeranvanje aktivnosti svih učesnika u sistemu zdravstva. - Strategija je preduslov u ostvarivanju dostupne, kvalitetne i efikasne zdravstvene zaštite i upravljanja cjelokupnim zdravstvenim sistemom. Na taj način će se obezbijediti bolje vođenje evidencija, poboljšati kvalitet podataka, i omogućiti pravovremna i efikasna razmjena informacija, u cilju pružanja pomoći zdravstvenim radnicima u uspostavljanu dijagnoza istakao je dr Hrapović. Kako je naveo, zdravstveni sistem nezamisliv je bez raznih dijagnostičkih aparata i sistema za pretage koji su zasnovani na primjeni informacionih tehnologija i posebnih softverskih rješenja. Integralni zdravstveni informacioni sistem obezbijediće tačne, relevantne, blagovremene informacije, a služe sistemu zdravstvene zaštite i upravljačkim strukturama na svim nivoima radi donošenja odluka koje su bazirane na dokazima i koje će rezultirati boljim ishodima za zdravlje. Dr Hrapović je kazao da će uspostavljanjem integralnog

zdravstvenog informacionog sistema Crna Gora napraviti značajan korak ka planiranju zdravsteviih programa i mjera koji bi doprinio poboljšanju zdravstvenog stanja populacije unaprjeđivanju zdravlja i ranom otkrivanje ranih bolesti, suzbijanju i otktivanju faktora rizika. Unaprjeđenje i dalji razvoj sistema omogućiće i bolju kontrolu troškova, koji poslednjih godina rastu brže od ekonomske osnove društva. Dr Hrapović je saopštio da su akcionim planom kao prioritetna aktivnost predviđa nacionalni elektronski zdravstveni karton. - To podrazumijeva formiranje i vođenje centalizovanog kartona svih osigranika čime će se po automatizmu formirati nacionalni elektronski zdravstveni karton - objasnio je ministar. On je kazao da je cilj i razvoj informacionog sistema u Kliničkog centru Crne Gore u kojem će svi procesi biti međusobno povezani. Jun 2018. g. – Akrivnosti zavoda za transfuziju krvi Udruženje dobrovoljnih davalaca krvi "Sveti novomučenici momišićki" organizovalo je akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 90 davalaca krvi. Zaposleni u nevladinoj organizaciji Mans organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici 10 (davalaca krvi). Članovi Kluba dobrovoljnih davalaca krvi "Tološi" organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici (oko 30 davalaca krvi). Članovi Paraglajding kluba "Orao" organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici (oko 10 davalaca krvi).

Klinički centar domaćin vodećim evropskim i svjetskim eksperitima Najsavremenija metoda u liječenju moždanog udara, trebalo bi da se krajem godine počne primjenjivati u Kliničkom centru Crne Gore. U tome će crnogorskim ljekarima pomoći kolege iz Srbije i evropskih zemalja. Klinički centar Crne Gore bio je domaćin 31. maja vodećim evropskim i svjetskim eksperitima iz različitih oblasti medicine. Fokus razgovora je bila saradnja i unapređenje zdravstvenog sistema. Razmjena mišljenja, edukacija ljekara za neurologiju Kliničkog centra, samo su neki od benefita ove posjete, istakli su iz Kliničkog centra. To će sve uticati na unapređenje usluga u zdravstvenom sistemu, kao i smanjenje troškova. - Mi smo izračunali da je dolazak ovakvih eksperata njihovog stručnog mišljenja i dijagnostičke protokole za pacijente koje ćemo dobiti u naredna dva dana, da je ušteda u zdravstvenom sistemu oko 20.000 eura. Ipak, nama je najbitnije što ćemo biti u prilici da poboljšamo kvalitet usluge u zdravstvenom sistemu - kazao je dr Jevto Eraković direktor Klinike za neurologiju. U Kliničkom centru nisu krili zadovoljstvo posjetom vodećih evropskih i svjetskih neurologa, kao što su prof. dr Selcuk Peker i doc. dr Onur Yaman iz turske zdravstvene grupacije KOČ, prof. dr Jelena Drulović iz Kliničkog centra Srbije, doc. dr Aleksandar Jovanović iz Kliničkog centra Vojvodina. Takođe sastanku su prisustvovali neurolozi i neurohirurzi Kliničkog centra. Pored predavanja, razmjene mišljenja, edukacije, dolazak eksperata umnogome će doprinijeti usavršavanju ljekara Kliničkog centra. Neourohirurzi, svako iz svoje oblasti istakli su da rezultati ne dolaze preko noći, već je neophodno neprestano radiditi i usvršavati se. Kada je riječ o multple sklerozi, stručnak iz te oblasti, neourohirurg dr Jelena Drulović, istakla je da je ogroman uspjeh postignut u Crnoj Gori u liječenju oboljelih. Dok je neurohirurg dr Aleksandar Jovanović, govorio o novoj terapijskoj metodi moždanog udara. Da Crna Gora unapređuje usluge potvrđuju i rezultati u liječenju multiple skleroze. - Dr Eraković je omogućio da država Crna Gora praktično liječi sve oboljele od multiple skleroze ljekovima koji modifikuju prirodni tok bolesti, što je ogroman uspjeh i što se dešava u malom broju zemalja u svijetu. A to je ključni način da se pacijentima pomogne - kazala je dr Jelena Drulović.

- Metodu koju pokušavamo da uvedemo, mehanička trombektomija, podrazumijeva odstranjivanje tromba iz začepljenog krvnog suda u roku od šest sati od nastanka simptoma objasnio je dr Aleksandar Jovanović. Neorohirurg na istambulskoj klinici KOČ, prof. dr Selcuk Peker koji sprovodi tretman gama nožem koji se primenjuje kod teških stanja i metastaza na mestima koja su za klasičnu operaciju nedostupna, kao i hirurgiji bola i poremećaja kretanja, istakao je značaj buduće saradnje. - Zadovoljstvo nam je da sarađujemo sa crnogorskim i srpskim neorohirurzima. Želimo da unaprijedimo naš rad i da međusobno razmijenimo iskustva. Razmjena naučnih znanja i iskustava u radu s pacijentima ključni su za napredak medicine uopšte - kazao je Selcuk Peker. Dr Eraković je istakao značaj da se saradnja širi i na drugim poljima, kako bi pospiješili razvoj zdravstvenog sistema i obezbijedili edukaciju ljekarima. Razvoj zdravstvenog sistema i kvaliletna edukacija kadra imperativ je, a organizovanje ovakvih sastanaka korak je ka tome, zaključili su eksperti sa ovog sastanka. Klinički centar Crne Gore priprema se da krajem godine počne da primjenjuje najsavremeniju metodu liječenja moždanog udara, kao jednog od najčešćeg uzroka smrtnosti i invaliditeta. S obzirom da je u susjednoj Srbiji ta metoda zaživjela, njihove kolege spremne su da pomognu. R.T.

Istine i zablude

Kako srce reaguje na visoke temperature Koliko god voljeli ljeto, visoke temperature, tipične za ovo doba godine, mnogi od nas teško podnose. One mogu biti i potencijalno opasne po naše zdravlje, a posebno su ugroženi hronični bolesnici i trudnice. Toplo vrijeme donosi probleme sa zdravljem i kod mlađih osoba a pogotovo kod starijih. Fizičke promjene koje nastaju sa godinama utiču na to da naše tijelo ne registruje dobro kad je prevruće, čak i kad su temperature vazduha jako visoke. Starije osobe takođe rjeđe osjećaju žeđ i ne mogu se rashladiti tako brzo kao mlađe osobe. Srčana obolenja i ostale hronične bolesti koje dolaze u poznijim godinama takođe povećavaju rizik od komplikacija povezanih sa velikim vrućinama. Srcu ne prija vrućina? ISTINA - Tokom ljeta kardiovaskularni pacijenti bi trebalo da se prilagode vremenu. Kada spoljna temperatura dostigne 30 stepeni, opterećenje kardiovaskularnog sistema postaje znatno veće od uobičajenog. Već na temperaturi od 21 stepen, i vlažnosti vazduha od oko 70 procenata, srce počinje ubrzano da radi, a termoregulacioni sistem pokušava da ohladi tijelo. Kada spoljna temperatura dostigne 30 stepeni, opterećenje kardiovaskularnog sistema postaje znatno veće od uobičajenog, pri tome se povećava brzina cirkulišuće krvi, šire se krvni sudovi, posebno na površini tijela, čime se olakšava znojenje i ukupno hlađenje tijela. Dolazi do fiziološkog pada krvnog pritiska, što posebno može da ugrozi srčane bolesnike. U ljetnjim mjesecima je potrebno pridržavati se redovne terapije? ISTINA/ ZABLUDA - Pacijentima koji se liječe od hipertenzije u ljetnjim mjesecima obično su potrebne nešto manje doze antihipertenzivnih ljekova. Promjene u terapiji treba da se rade u dogovoru sa ljekarom, po pravilu sezonski, a nikako iz dana u dan ili iz sata u sat, kako neki bolesnici praktikuju. Sporedni efekti nekih ljekova dodatno smanjuju toleranciju na vrućine? ISTINA - Osim slabijeg srca razlog za smanjenu toleranciju prema visokim temperaturama krije se i u nekim ljekovima koje koriste srčani bolesnici, kao što su diuretici, koji za cilj imaju smanjenje vode u organizmu. Ovi ljekovi direktno dovode i do smanjenja volumena cirkulišuće krvi čime se smanjuje sposobnost brzog hlađenja tijela. Druga grupa ljekova na koje treba obratiti pažnju su adrenergički blokatori koji smanjuju broj srčanih otkucaja i obaraju krvni pritisak, pa time smanjuju kompenzatorno povećanje srčane frekvence, čime se takođe smanjuje efikasnost termoregulacije tijela. Zbog toga je neophodno da se, ukoliko koristite neki od navedenih ljekova,

konsultujete sa ljekarom koliko vode možete da pijete u vrelim danima u odnosu na unos vode tokom preostalog dijela godine. Bolesnik treba da poznaje svoju bolest, da bude svjestan efekta terapije koju uzima. Izlaganje suncu se ne preporučuje srčanim bolesnicima? ISTINA /ZABLUDA - Umjereno izlaganje suncu je korisno za kardiovaskularni sistem jer obezbjeđuje dovoljnu količinu vitamina D što povoljno utiče na krvni pritisak, bubrežnu funkciju i funkciju štitne žlijezde. Da bi se obezbijedila potrebna količina ovog vitamina dovoljno je u ljetnjem periodu kratko boraviti na suncu. Važno je uzimati dosta tečnosti u ljetnjim mjesecima? ISTINA - Važno je uzimati dosta tečnosti jer bolesnici sa suženjima na krvnim sudovima srca (angina pektoris, stanja posle infarkta), ili srčanim manama (npr. aortna stenoza) mogu u slučaju dehidratacije i naglog pada pritiska da dobiju bol u grudima (pogoršanje angine pektoris), infarkt ili da izgube svijest. Na ljetovanju putnici često dehidriraju zbog trovanja hranom, što takođe može dodatno da pogorša srčana oboljenja. Posebno su ugrožene starije osobe, koje ne znaju da su ozbiljni srčani bolesnici. Potreban je dodatni oprez sa ishranom, fizičkim aktivnostima i alkoholom? ISTINA - Zbog povoljnog efekta toplote na krvni pritisak, u veoma toplim danima treba izbjegavati fizički napor na suncu, obilne obroke i veće količine alkohola, a naročito sve tri stvari istovremeno, jer će u tom slučaju pad pritiska biti izraženiji, što takođe znatno povećava rizik za infarkt ili šlog, a i za gubitke svijesti kod bolesnika sa srčanim manama. Posebno je velika greška poslije obilnijeg obroka i nekoliko alkoholnih pića skočiti u vodu i plivati ili se uključiti u odbojku na pijesku, kao i druge sportske aktivnosti za koje osoba nije pripremljena. Pravilna ishrana doprinosi očuvanju srca? ISTINA - Potrebno je da se adekvatno hranite, a to podrazumijeva lake, česte i raznovrsne obroke uz adekvatan balans tečnosti i elektrolita. To podrazumijeva čorbe od sezonskog povrća, voće, meso bareno ili grilovano, a trebalo bi izbjegavati pržena, začinjena, teška i masna jela. Što se napitaka tiče, ograničite kafu i čaj, jer povećavaju izlučivanje tečnosti. Najbolji izbor su obična voda, limunada i cijeđeni agrumi. Magnezijum je važan mineral koji čuva srce? ISTINA - Smanjena količina magnezijuma u organizmu je najčešći uzročnik hipertenzije, nepravilnog rada srca i nastanka ozbiljnih zdravstvenih problema. Najznačajnija uloga magnezijuma jeste njegov blagotvoran uticaj na rad srca i kompletnog kardiovaskularnog sistema. Magnezijum pomaže u regulisanju srčanog ritma i snižavanju nivoa holesterola u krvi. Ovaj mineral olakšava srčane tegobe, stabilizuje krvni pritisak, učestvuje u regulaciji nivoa šećera u krvi, pospješuje fizičku kondiciju i pomaže u regulisanju rada crijeva. Boravak u hladnim prostrijama se preporučuje svima u ljetnjim mjesecima? ZABLUDA - Prelazak iz tople u hladnu sredinu, i obrnuto, ne treba da bude nagao, odnosno temperaturna razlika u stanu i napolju ne smije da bude velika, ne veća od sedam stepeni. Ako ste preznojeni, na primer, nije dobro da naglo ulazite u klimatizovanu prostoriju, jer to može da izazove temperaturni kolaps. Bilo bi dobro da se prilikom izlaska iz rashlađene prostorije kraće vrijeme provede u prostoru koja se ne rashlađuje, da bi se organizam barem malo adaptirao na nagli skok temperature. SAVJETI: Pacijenti sa hipertenzijom, srčanom slabošću ili anginom pektoris trebalo bi da: - izbjegavaju obilne, masne i jako slane obroke i veće količine mineralne vode, - oprezno primenjuju nitroglicerin i ljekove za povišeni pritisak kada naglo otopli i kada su visoke spoljašnje temperature, - izbegavaju fizičke napore u periodu vrućina, - uzimaju dovoljno tečnosti, a posebno prije i u toku fizičkog napora, - redovno uzimaju ljekove, i u dogovoru sa ljekarom prilagode doze ljetnjim vrućinama.

ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje protiv bakterija, gljivica, viru imunološki sistem podsticanjem organizma na proizvo prema brojnim rizicim

Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe. - Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima. - Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad. - Štiti sluzokožu od oštećenja. - Reguliše probavu i sprječava zatvor. - Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje. - Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. - Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis). - Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

Hederini proizvodi sadrže sve materije pro hemijske obrade rastvaračima, po čemu s boje, zaslađivače i gluten. Propolis je izuz u čvrstom obliku, a sadrži preko 300 komp propolisa ne sadrže sve aktivne kompo propolisa, jer ne postoji rastvor koji ga propolisa, pogotovo u alkoholu, gubi se

Jačanje i zaštita respiratornog sistema

BRONHOCET - Brojna klinička iskustva i studije ukazuju na terapijski potencijal propolisa kod upalnih procesa nosne šupljine, grla, sinusa, glasnih žica i bronhitisa, te tuberkuloze pluća. - Propolis povećava antioksidativnu odbranu pluća. To je od posebnog značaja za pluća odraslih, jer su njihova pluća vrlo ranjiva na oksidativni stres i sama ne mogu aktivirati antioksidativnu zaštitu.

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode. Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.

IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

usa i parazita, a ima i antioksidativna, antiupalna, antitumorska i antialergijska svojstva. Podiže odnju speciﬁčnih materija koje jačaju njegovu odbranu ma od pojave bolesti.

Za snaaažan imunitet mališana

opolisa kakav se nalazi u prirodi, bez ikakve su jedinstveni na tržištu. Ne sadrže aditive, zetno vrijedna smola koja se u prirodi nalazi ponenti važnih za zdravlje čovjeka. Rastvori onente koje se nalaze u izvornoj sirovini a može u potpunosti otopiti. Otapanjem e znatan dio njegovih ljekovitih svojstava.

- Za jačanje otpornosti djece. - Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma. - Za zaštitu od česte prehlade kod djece. - Za djecu stariju od jedne godine.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

Pobijedite anemiju lijevom rukom!

FERROCET

APICET ®

- FERROCET omogućava veću iskorišćenost gvožđa iz hrane. - Određena količina prirodnog gvožđa nalazi se u propolisu (cca 456 mg/kg) i peludu bušinca (cca 117 mg/kg). - Vitamin C i fruktoza takođe olakšavaju prolaz gvožđa iz probave u sistemsku cirkulaciju. - Propolis čuva vitamin C od razgradnje te povećava njegovu koncentraciju u želucu i tankom crijevu.

Medik

- Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva). - Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354

REGION 01. jun - Aparat za bezbolno mjerenje glukoze u krvi na pozitivnoj listi - Hrvatska Zagrebačko dijabetičko društvo obavijestilo je svoje članove i oboljele od dijabetesa da od 1. juna na snagu stupa odluka Hrvatskog zavoda za zadravstveno osiguranje (HZZO) o stavljanju aparata za bezbolno kontinuirano mjerenje glukoze na HZZO-ovu listu pomagala. Odlukom HZZO-a ostvariće se uštede na skupim komplikacijama dijabetesa, kao što su amputacije, sljepilo i dijaliza. Djeca do osam godina će moći da ostvare ovo pravo na Medtronic Minimed senzore. Pravo na Abbott Libre senzore mogu ostvariti takođe djeca od četiri do osam godina starosti, slijepe osobe i trudnice. Odrasli bolesnici sa šećernom bolešću tipa 1 na intenziviranoj terapiji inzulinom i sa dokazanom hipoglikemijom u hospitalnim uslovima takođe mogu ostvariti pravo na Libre senzor. Zagrebačko dijabetičko društvo takođe ističe da su se udruženja dijabetičara angažovala prema dijabetološkim stručnim društvima i referentnim centrima kako bi se preciznije definisala hipoglikemija u hospitalnim uslovima. Podsjećaju da je direktorica referentnog centra za dijabetes Vuk Vrhovac, Lea Smirčić Duvnjak izjavila kako se sigurno ne radi o činjenici da neko treba biti hospitaliziran u bolnici da bi mu se dokazala hipoglikemija, a tu informaciju je potvrdio i ključni član nadležnog HZZO za pomagala koje je i donijelo ovu odluku, Milan Vrkljan. 01. jun - Aplikacija Izabrani doktor krši zakone prikupljanjem ličnih podataka - Srbija Aplikacija Izabrani doktor, koju je promovisalo Ministarstvo zdravlja u cilju korisnog olakšavanja zakazivanja pregleda kod ljekara, ozbiljno krši zakonske odredbe o zaštiti podataka o ličnosti, zbog čega je povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti izdao rješenje kojim je zabranio firmi Sorish International d.o.o. iz Niša, koja je izradila aplikaciju, da obrađuje lične podatke građana koje je sakupila putem ove aplikacije. Istovremeno, povjerenik je apelovao na građane da aplikaciju krajnje oprezno koriste, a pozvao je da se slučajem pozabave i policija i tužilaštvo. Povjerenik je rješenje firmi uputio, a zabrana će trajati sve dok se ne otklone nepravilnosti. Rodoljub Šabić, povjerenik, ocijenio je da je situacija krajnje ozbiljna i da zaslužuje pažnju policije i tužilaštva, a u cijelom slučaju nejasna je uloga Ministarstva zdravlja. 02. jun – Epidemija svraba - BiH Zbog loših smještajnih uslova stotinama migranata na području Unsko-sanske županije u Bosni i Hercegovini prijeti

opasnost izbijanja epidemije vašljivosti i svraba, potvrdio je županijski ministar zdravlja Hazim Kapić. - Do sada smo evidentirali preko 80 zaraženih migranata, no ta je brojka sigurno znatno veća. Naši timovi pokušavaju situaciju da drže pod kontrolom kako ne bi došlo do masovnog širenja zaraze - izjavio je Kapić. Županijsko ministarstvo zdravlja izradilo je interventni plan i zatražilo pomoć domaćih i međunarodnih institucija. - Prioriteti u ovom trenutku su nabavka sanitetskog vozila kojim bi se prevozili migranti i formiranje jednog zdravstvenog tima koji će se brinuti isključivo o njihovu zdravlju. Moram reći da su prevozna sredstva mogući izvor infekcije. Ako se migranti, recimo, prevoze autobusima i drugim vozilima, a zaraženi su, to je onda mogući izvor nove kontaminacije - upozorio je Kapić. Prema podacima lokalnih vlasti u Unsko-sanskoj županiji boravi oko 1600 migranata, no ta se brojka stalno mijenja jer jedni odlaze, a drugi dolaze. Za većinu migranata koji u BiH uspiju ući iz pravca Srbije i Crne Gore odredište je upravo Unskosanska županija, jer znaju kako im je sa tog područja najbliža Hrvatska, odnosno Slovenija. Migranti u Unsko-sanskoj županiji uglavnom su iz Sirije, Afganistana, Pakistana, Iraka. 03. jun – Na konkurse za specijalizacije se niko ne javlja - Hrvatska Splitski KBC i Dom zdravlja traže 132 specijalizanta, najviše iz anesteziologije, kardiologije, ginekologije, hirurgije, radiologije i porodične medicine, ali na konkurse koje objavljuje KBC ne javlja se niko. - Ljekara na tržištu jednostavno nema. Raspisali smo konkurse za nove ljekare, ali nam se niko nije javio. Tražili smo doktore za opštu hirurgiju, kardiologiju, ginekologiju i anesteziju, ali niko nije bio zainteresovan - izjavio je upravnik KBC-a Split dr Ivo Jurić. - Iduće godine očekujemo da će nam anesteziologija biti dosta bolja, ova godina nam je još kritična, a imamo i problem sa radiolozima zbog čega nam se produbljuju liste čekanja - objasnio je Jurić. 04. jun – Po broju umrlih od raka Hrvatska na 10 mjestu na svijetu Univerzitet u Wašingtonu provelo je dosad najopsežniju studiju globalne stope oboljelih od raka. Najveći broj novih dijagnoza raka ima Australija, dok Sirija ima najnižu stopu oboljelih od raka i najmanji broj onih koji umiru od te smrtonosne bolesti.

U rezultatima istraživanja pominje se i Hrvatska. Naime, nalazi se na 10. mjestu u svijetu po broju umrlih od raka na 100.000 stanovnika. Studija je obuhvatila 195 zemalja i 29 vrsta raka, te na osnovu podataka iz 2016. godine izvela tablice koje prikazuju zemlje po broju oboljelih i umrlih od te bolesti. Dok Australija ima najviše oboljelih, Mongolija ima najviše smrti kao posljedice neke vrste raka. Sirija ima najmanji broj dijagnostikovanih, kao i najmanje smrti uzrokovanih rakom. Najčešći tipovi tumora pojavljuju se na plućima, crijevima i dojkama, s time da su rak pluća, debelog crijeva i želuca najsmrtonosniji. U 2016. godini u svijetu je bilo 17,2 miliona oboljelih od raka, što je za 28 posto više nego u 2006. Tokom deset godina od raka je umrlo 8,9 miliona ljudi. Studija je otkrila kako su u mnogim zemljama stope smrtnosti smanjene, no broj novih slučajeva je narastao. Najviše smrti na 100.000 stanovnika u 2016. godini bilježi: 1. Mongolija, 2. Zimbabve, 3. Dominika, 4. Mađarska, 5. Grenada, 6. Urugvaj, 7. Tonga, 8. Sjeverna Koreja, 9. Sv. Vincent i Grenadini i 10. Hrvatska. Studija zaključuje da stope raka rastu u prosječnim ekonomijama, zemljama u kojima stanovnici generalno nisu ni bogati ni siromašni. 06. jun – Smanjenje cijena ljekova - Srbija Najavljeno je smanjenje cijena ljekova a u pitanju su izuzetno skupi ljekovi koji se primjenjuju samo u najrazvijenijim zemljama. - Cijene za 98,6 odsto ljekova biće smanjene, a za liječenje nekih od najtežih bolesti Srbija uvodi ljekove po najvišim standardima u Evropi - izjavio je ministar zdravlja Zlatibor Lončar. On je objasnio da će cijene ljekova biti umanjene tako da budu u skladu sa zemljama koje su parametar za Srbiju. - Ljekovima koji su duže u upotrebi pada cijena, to se koriguje sa kursom, a on je dobar - rekao je Lončar. Veliki pomak, ukazao je, napraviće i najnoviji ljekovi za bolesti kao što su karcinom dojke, hronične limfocitne leukemije i hepatitis C, ali i uvođenje ljekova za odrasle koji boluju od plućne arterijske hipertenzije, koji su do sada korišćeni samo za djecu. - To je veliki pomak, u pitanju su izuzetno skupi ljekovi koji se primjenjuju samo u najrazvijenijim zemljama koje imaju dovoljno novca. Na to se dugo čekalo, a sa tim ćemo i nastaviti - poručio je ministar zdravlja. 08. jun – Sve veći odziv roditelja za vikcinisanje djece protiv malih boginja - Hrvatska Pojava boginja na jugu Hrvatske, u Dubrovniku i na području Hercegovine izazvala je bojazan kod dijela roditelja u Splitu koji su se dosad dvoumili oko vakcinisnja svoje djece. Inače, Splitsko-dalmatinska županija, uz Dubrovačko- neretvansku, prednjači u Hrvatskoj po postotku nevakcinisane djece, a time i po vjerovatnosti izbijanja epidemije boginja.

- Vakcina ima dovoljno i moram istaćii da mnogi roditelji sada žele vakcinisati svoju djecu. Očito su na njih uticala nedavna događanja u Dubrovniku, gdje je bilo slučajeva zaraze malih boginja. Roditelji malo strahuju zbog vrućine koja vlada na području Dalmacije, odnosno da zbog toga djeci nakon vakcinisanja ne poraste tjelesna temperatura. No, moram istaći da do sada nismo imali ni jedan slučaj ozbiljnijih nuspojava - kazala je splitska pedijatrica dr Snježana Kapor Jeričević. 09. jun - Ibrahimu vraćeno pola lobanje pomoću 3D printera – BiH

Zenički ljekari su uspjeli 24-godišnjem Ibrahimu Lužiću nadomjestiti gotovo pola lobanje. - Bio sam na skeli i kažu mi da sam pao. Kažu mi i da sam bio svjestan, razgovarao s ljudima i bolničarima iz hitne te dao svoje podatke, ali se toga ne sjećam – ispričao je za medije Lužić. Kasnije mu je rečeno da je u padu s visine smrskao gotovo cijelu desnu stranu lobanje, zbog čega je bio u komi šest dana i zbog čega su mu hirurzi morali odstraniti slomljene komade i ostaviti mozak zaštićen samo tankim slojem kože. Ibrahimu je tada bilo 22 godine. Dvije godine kasnije, zahvaljujući inventivnosti zeničkih neurohirurga i stručnjaka mašinstva, uz pomoć 3D printera i revolucionarne metode, Ibrahim danas izgleda poput svakog drugog 24-godišnjeg mladića. Jedino što podsjeća na tešku nesreću je veliki ožiljak, koji svakim danom sve više nestaje ispod rastuće kose. Gotovo dvije godine je mladić iz Orahovice, pored Zenice, hodao i radio bez pola lobanje. Prošle godine mu je ugrađen tradicionalno rukom izrađen implant, kojim se pokušao nadomjestiti veliki komad lobanje, ali je zbog infekcije morao biti odstranjen. Za ponovno rođenje Ibrahima glavni krivac je neurohirug dr Hakija Bečulić, stručnjak Kantonalne bolnice Zenica. Dr Bečulić pojašnjava da se uobičajeno koriste dvije metode u slučajevima sličnim Ibrahimovom. Jedan je da se koristi implant od titanija, ali bi bio pretežak, s obzirom na obim povrede i komad kosti koji je trebao biti nadomješten, a i onemogućio bi da se ubuduće rade snimanja glave. Druga metoda je korištenje rukom napravljenog implanta, ali je ponovo obim povrede bio problem. Treća metoda je korištenje 3D bioprintera, koji odmah omogućavaju izradu implanta, na osnovu niza preciznih snimaka. Ta metoda je izuzetno skupa i zbog toga nedostupna ljekarima BiH, a ima i ograničavajući faktor u tome što bi u slučaju nužde

za novim implantom, zbog komplikacija uzrokovanih infekcijama i nekrozom kože, bilo potrebno ponovno naručivati skupi implant. Sve to je je neurohirurga Bečulića natjeralo da pronađe drugi način kako bi mladom pacijentu pomogao. Dao se u potragu da nađe nekoga ko bi njegovu ideju o izradi savršenog kalupa za implant mogao realizovati u stvarnost. Partnera je našao u Denisu Spahiću, voditelju iDEAlab centra i profesoru zeničkog Mašinskog fakulteta. Spahić je, uz pomoć kolega i studenata fakulteta, ranije napravio prvi bosanskohercegovački 3D printer. 10. jun - Otkrivanje posljedica NATO agresije važno za budućnost - Srbija Sporazum o osnivanju zajedničkog tijela za utvrđivanje posledica NATO bombardovanja je potpisan, a ministri zdravlja i zaštite životne sredine naveli su da je ovaj potez važan za buduće generacije, kao i da istraživanjem posledica bombardovanja Srbija ne želi nikoga da osudi, već da pomogne sebi. Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan rekao je da Srbija ima obavezu prema svojim građanima da utvrdi sve istine vezane za NATO agresiju 1999. godine i dodao da to nije samo pitanje istine, već i pitanje budućnosti. Trivan je naveo da su nakon bombardovanja izvršena ozbiljna istraživanja i dekontaminacije terena koji su bili zagađeni prije svega osiromašenim uranijumom, ali da je vrijeme da se taj proces nastavi. Ističe, da sporazum ne podrazumijeva samo posledice zagađenja municijom koja je sadržala osiromašeni uranijum, već i zagađenja koja su nastala uništavanjem petrohemijskih, hemijskih i drugih kapaciteta. - Vjerujem da najveće posljedice onoga što se desilo jesu na KiM, i oni isto imaju pravo na istinu i da se pozabavimo statistikom oboljenja. To nije pitanje srpske propagande, već pitanje zdravlja - rekao je Trivan. Ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je da je istraživanje posljedica bombardovanja najmanje što može da se uradi za sadašnje i buduće generacije, kako bi se otkrilo šta se tačno tom prilikom desilo. 16. jun – Nasilje nad medicinskim sestrama - Hrvatska Rezultati istraživanja koje je sprovela Hrvatska komora medicinskih sestara pokazuju da je čak 89 posto anketiranih medicinskih sestara doživjelo na svom radnom mjestu neki oblik verbalnog ili fizičkog nasilja. Gotovo dvije trećine sestara (62 posto) kaže da su napadi na radnom mjestu bili verbalni, dok je nešto više od trećine (37 posto) uz verbalno, doživjelo i fizičko nasilje, istakla je Hrvatska komora medicinskih sestara. U zadnjih pet godina napadi na medicinske sestre dogodili su se u 73 posto zdravstvenih ustanova koje su učestvovale u anketi. Istraživanje je pokazalo kako su u 77 posto slučajeva nasilni bili pacijenti, a u 56 posto roditelji ili pratnja pacijenta. Zabrinjavajuće je, kažu u Komori, da većina medicinskih sestara nije prijavila nasilje (63 posto), a kao razlog za to najčešće navode strah od dodatnih problema. Od 37 posto sestara koje su prijavile nasilje, više od 90 posto njih prijavilo je to poslodavcu, a samo 22 posto i policiji, sindikatu, sudu ili Komori.

Istraživanje je pokazalo da nasilje ostavlja posljedice na medicinske sestre koje su mu bile izložene. Tako 66 posto sestara osjeća povremeni ili stalni strah od nasilja, a njih pet posto bilo je prisiljeno da pođe na bolovanje. - Glavni razlog istraživanja je sve veći problem nasilja nad medicinskim sestrama, koje može eskalirati do nivoa ugrožavanja njihovih života. Komora želi da ukaže na dubinu problema i nužnost njegova sistemskog rešavanja - istakla je predsjednica Komore Slava Šepec. Zbog učestalih napada na medicinske sestre Komora je zatražila izmjene Kaznenog zakona i uvođenje novog kaznenog djela kojim bi se napad na medicinske sestre i druge zdravstvene radnike tretirao kao napad na službene osobe. Šepec je izrazila zadovoljstvo jer je Vlada uzela u obzir njihove predloge pa nacrt izmjena Kaznenog zakona u članu 315. predviđa da će se napad na ljekare i zdravstvene radnike tretirati kao napad na službenu osobu. Nacrt definiše kaznu do tri godine zatvora za osobu koja upotrijebi ili zaprijetiti upotrebom sile nad zdravstvenim radnikom za vrijeme obavljanja njegog posla. 17. jun - Epidemija karcinoma - BiH Hercegovačko-neretvanski kanton ima najveću stopu oblijevanja od karcinoma kod muškaraca, a broj oboljelih za samo godinu dana porastao je za 150 odsto, podaci su Zavoda za javno zdravlje ovog kantona.

Šef Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravlje HNK-a Erdin Alajbegović izjavio je da su među tri vodeća karcinoma od kojih oboljevaju stanovnici ovog kantona karcinomi pluća, debelog crijeva i dojke koji se mogu liječiti preventivno. On ističe da je učestalost obolijevanja od karcinoma debelog crijeva 44, od karcinoma pluća 74, a od karcinoma dojke 33,8 lica na 100.000 stanovnika. U Zavodu za javno zdravlje HNK prošle godine prijavljena su 1.184 slučaja obolijevanja od karcinoma, od kojih je 105 od karcinoma debelog crijeva. Prema njegovim riječima, kada je riječ o prevenciji karcinoma debelog crijeva najvažnija je ishrana. Prijavljeno je i 175 oboljelih od karcinoma pluća i 65 od prostate. U Federaciji BiH svaki drugi stanovnik umire od bolesti srca i krvnih sudova, a svaki peti od malignih bolesti. Stopa smrtnosti u FBiH bilježi trend rasta u periodu od 2010. do 2015. godine.

17. jun - Svakih šest meseci 50 novih ljekara – Srbija Ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je da će država, da bi zadržala mlade ljekare, svakih šest meseci zapošljavati po 50 novih ljekara, kao što je nedavno zaposlila 100 najboljih diplomaca. On je najavio da će država u narednom periodu odobravati više specijalizacija, doktorskih studija i povećati plate zaposlenima, a takvim programom Srbija bi trebalo da za tri do četiri godine postane lider u zdravstvu u regionu. - Mi za sada nemamo problem kao druge zemlje, da se kada se objavi konkurs za ljekare, niko ne javi. Sve ćemo učiniti da do tog trenda koji je aktuelan svuda u Evropi ne dođe, tako što kao sistem već prepoznajemo mlade ljekare čim završe studije - rekao je Lončar.

direktno na Infektološko odeljenje OB Dubrovnik i to na zasebni ulaz bolnice. Treba paziti da pri tome budu u kontaktu sa što manjim brojem ljudi - stoji u saopštenju Zavoda za javno zdravlje. Oni ujedno pozivaju i sve roditelje, zaštitnike i staratelje da vakcinišu svu necijepljenu djecu i na vakcinaciju svih nezaštićenih zdravstvenih radnika i radnika dječijih vrtića. 20. jun – Nova zgrada Zavoda za hitnu medicinsku pomoć - Srbija Zajedničku investiciju, vrijednu oko 400 miliona dinara, Grad Novi Sad i Pokrajina ravnomjerno finansirali. Radovi su okončani prije roka.

18. jun – Tri nova slučaja oboljela od morbila - Hrvatska Tri nove žrtve zaraze morbilima su djeca u Dubrovačkoneretvanskoj županiji. Od 25.5.2018. u Dubrovačko-neretvanskoj županiji potvrđeno je 17 slučajeva morbila. Tri nova oboljela su mala djeca ali u vrijeme zaraznosti nisu pohađala dječije vrtiće. Ipak, jedno dijete je hospitalizirano. U prisustvu mnogobrojnih građana u Novom Sadu svečano je otvorena i data na upotrebu pacijentima i zdravstvenom osoblju nova zgrada Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP), jedan od najsavremenijih objekata te vrste u regionu. Velelepna trospratnica na Bulevaru patrijarha Pavla na Telepu, u čiju su izgradnju i opremanje najsavremenijom opremom, Grad Novi Sad i AP Vojvodina uložili oko 400 miliona dinara, ravnomjerno dijeleći troškove, izgrađena je, opremljena i puštena u rad za manje od godinu, od postavljanja kamena temeljca. 21. jun - Najteži pacijenti ostaju bez 80 posto fizikalne terapije - Hrvatska

Zavod za javno zdravlje Dubrovako-neretvanske županije poziva sve građane koji imaju osip da se telefonom jave svom izabranom ljekaru i dogovore o daljnjem postupanju. - Obavještavamo sve građane koji razviju simptome koji mogu upućivati na početne simptome morbila (povišena temperatura, curenje nosa, kašalj, crvenilo očiju) a iz bilo kojeg razloga sumnjaju da su se zarazili virusom morbila (npr. bili su u kontaktu sa osobom oboljelom od morbila ili s osobom koja je imala osip uz povišenu tjelesnu temperaturu, u zadnjie tri nedelje od pojave simptoma ili su bili u zdravstvenoj ustanovi) da učine sledeće: - Ne odlaze u ordinacije ljekara porodične medicine, pedijatara, zavode za hitnu medicinu već da se prvo telefonom jave svom izabranom ljekaru - pedijatru i pojasne im simptome. U slučaju opravdane sumnje, ljekar će uputiti pacijenta

Najteži pacijenti će sada na fizikalnu terapiju moći da idu samo tri puta sedmično tokom četiri mjeseca godišnje, umjesto pet puta nedeljno tokom cijele godine, kako je bilo do sada. Prema novom nacrtu HZZO-ovog Pravilnika o fizikalnoj terapiji, mnogima će kvalitet života biti značajno otežan nakon smanjenja fizikalne pomoći. Naime, za najteže oboljelu nepokretnu djecu i odrasle, broj sati fizikalne terapije se prema novom nacrtu Pravilnika smanjuje za 80 posto. Terapije su smanjene sa 260 na 48 puta godišnje. 21. jun - Novi studijski programi na Medicinskom fakultetu - Srbija Nova generacija studenata uskoro štiže na kragujevački Univerzitet, a želja mnogih od njih je Fakultet medicinskih nauka. Od ove godine, na raspolaganju su novoakreditovani studijski programi Psihologija, Menadžment u zdravstvu i specijalističke

akademske studije farmacije. Decenijama koje su za nama važilo je nepisano pravilo da najstručniji zdravstveni radnici u sistemu zdravstve zaštite treba da budu na najodgovornijim rukovodećim mjestima, zanemarujući činjenicu da se većina nikada nije bavila rukovođenjem, niti je kroz sistem obrazovanja imala mogućnosti da savlada neophodne menadžerske vještine. Danas kada težimo da kompletan zdravstveni sistem bude organizovan na način koji je najedekvatniji da odgovori potrebama korisnika, neophodno je da imamo stručnjake koji mogu da odgovore ovom izazovu. Fakultet medicinskih nauka u Kragujevcu prepoznao je zdravstveni menadžment kao jedanu od ključnih karika bez koje savremeno zdravstvo ne može da funkcioniše, sopšteno je sa kragujevačkog Univerziteta. Za upis prve generacije studenata master studija za menadžera u sistemu zdravstvene zaštite, FMN će raspisati Konkurs za upis 88 kandidata. Pravo da konkurišu imaće svi zainteresovani kandidati koji su završili akademske studije od najmanje 240 ESPB (medicina, farmacija, stomatologija, ekonomija, pravo, menadžment). 22. jun – Zavod za gerontologiju i palijativnu medicinu potreban Nišu - Srbija I dalje postoji potreba da se formira Zavod za gerontologiju i palijativnu medicinu, zaključak je Saveta za zdravstvo Grada Niša.

23. jun – Milijarda dinara za opremu zdravstvenih ustanova Vojvodine - Srbija U Pokrajinskoj vladi dodeljeni su ugovori vrijedni milijardu dinara zdravstvenim ustanovama za finansiranje i sufinansiranje medicinske i nemedicinske opreme. Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović izjavio je da je uručenje ugovora kruna dvogodišnjeg rada ove vlade, kojoj je, kako je naveo, jedan od prioriteta ulaganje u oblast zdravstva.

- Realizacijom ovih ugovora obezbijedićemo najsavremenije CT aparate, magnetne rezonance i podići standard u dijagnostici, što je bio jedan od ciljeva Pokrajinske vlade na početku mandata - rekao je Mirović. Podsjetivši da su u toku radovi na rekonstrukciji Opšte bolnice u Pančevu, nekoliko klinika u okviru Kliničkog centra Vojvodine, predsednik Mirović je najavio da su u planu i radovi na kompletnom uređenju opštih bolnica u Subotici, Somboru i Sremskoj Mitrovici. 24. jun – Održan prvi kongres urgentne medicine - Srbija

- Naše stanovništvo je uglavnom staračko i potrebno je da se obezbijedi takva ustanova koja će brinuti o njihovim zdravstvenim i drugim potrebama na adekvatan način. Zbog toga je i donijeta doluka o ponovnom pokretanju peticije za formiranje Zavoda - rekao je predsjednik Savjeta za zdravstvo prof. dr Branislav Tiodorović. 2013. godine Gradsko vijeće usvojilo je Statut rada ove ustanove, kada je rečeno da će sredstva za funkcionisanje Zavoda obezbijediti država i da će određeni broj ljekara i medicinskih radnika, koji već rade u zdravstvenim ustanovama, biti prebačeni u novoformiranu ustanovu. Međutim, do sada se to nije deslio. Tiodorović je istakao i da je situacija u niškom zdravstvu dobra i da nijedna medicinska ustanova nije u blokadi.

Na upravo završenom Prvom kongresu urgentne medicine jugoistočne Evrope u Beogradu moglo se, između ostalog čuti, da je urgentna medicina specijalizacija budućnosti koja može da doprinese ekonomičnijem i kvalitetnijem liječenju pacijenata. – Ljekar specijalista urgentne medicine mora da bude široko obrazovan, što znači da poznaje sve oblasti i da može da napravi trijažu kada pacijent stigne u urgentni centar – objašnjava prim. dr Miljan Jović, član Upravnog odbora Društva ljekara urgentne medicine Srbije, koje je i bilo organizator kongresa. On napominje da se u Sjedinjenim Američkim Državama oko 47,7 posto svih zdravstvenih usluga uradi na odeljenjima urgentne medicine i tim primjerom skreće pažnju na važnost ljekara koji u hitnim slučajevima mora brzo i sigurno da zbrine pacijenta. Doc. dr Marko Ercegovac, direktor Urgentnog centra Kliničkog centra Srbije vrlo posvećeno nastoji da ostvari ideju, o kojoj je govorio na Kongresu, da specijalista urgentne medicine, sem u hitnoj pomoći, mora da radi i u urgentnom centru, jer je za to školovan. Zahvaljujući širokom obrazovanju ovih specijalista u dijagnostici i terapiji, oni bi svaki problem rešavali brzo, već u urgentnom centru. U Kliničkom centru Srbije je, kako kaže dr Jović, počela primjena novog koncepta što je korisno da bude preslikano i u ostala tri urgentna centra u Srbiji: u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu,

i da se kasnije proširi na cijelu Srbiju. Predlog je da sve opšte bolnice imaju urgentni centar u malom koji bi radio trijažu pacijenata i rasteretio ionako opterećene bolnice. Novi koncept podrazumijeva da se sve to svede na jedan pregled specijaliste urgentne medicine, na jedan razgovor, jedno snimanje i jedan zaključak, posle čega pacijent iz urgentnog ide ili u bolnicu ili kući. Po Jovićevim riječima on mora iz urgentnog da izađe sa definisanim problemom. Dr Jović ističe da su na kongresu stavili naglasak na mnogo veću primjenu dijagnostike u urgentnoj medicini i da cijela priča podrazumijeva prije svega ultrazvučnu dijagnostiku.

prikupilo svu potrebnu dokumentaciju za odlazak - istakao je doc. dr sc Trpimir Goluža, predsjednik HLK-a. 28. jun – Osumljičena migrantkinja da prenosi HIV - Srbija Fatima (38) iz Jordana uhapšena je u Srbiji zbog sumnje da je u Beogradu seksualnim putem zarazila nekoliko ljudi HIV-om.

26. jun – Ljekari u bijelom štrajku – Hrvatska Ljekari primarne zaštite okupljeni u Udruženju koncesionara primarne zdravstvene zaštite krenuli su u bijeli štrajk kako bi iskazali nezadovoljstvo Nacrtom predloga novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Kažu kako on predviđa sve ono što nisu htjeli da se dogodi te da će to ostaviti dugoročne neželjene posledice po zdravstveni sistem. Bijeli štrajk predviđa da ljekari odrade svoj posao unutar limita koje im plaća HZZO, a kako kažu, to bi u nekim slučajevima moglo značiti i upola manje odrađenih pacijenata, što će dovesti do značajnih gužvi u čekaonicama. Predsjednica KoHOM-a dr med. Vikica Krolo kaže da se u posljednjih 20 dana donijela druga odluka od onoga što je u javnoj raspravi dogovoreno. Zapravo su poništena dva najvažnija člana u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja su tražili da se ukine član prema kojem postoji određeni postotak ljekara koji moraju raditi u domovima zdravlja i da ordinacije primarne zdravstvene zaštite, a tu osim ljekara porodične medicine spadaju stomatolozi, pedijatri i ginekolozi, mogu preuzeti drugi ljekari.

Policija je Fatimu pronašla na ulici u Beogradu i htjeli su joj napisati prekršajnu prijavu zbog prostitucije ali kako nije imala novca prevezena je u zatvor. Za njom je bila raspisana potjernica nakon što je utvrđeno da je u poslednjih deset dana u Beogradu pružala seksualne usluge za novac, a sumlja se i da je migrantkinja zaražena HIV-om te da je posljednjih nekoliko dana u potencijalnu opasnost dovela nekoliko ljudi, odnosno, prnije im HIV. 29. jun – Poskupljenja u zdravstvu - Hrvatska

Udruženja koja okupljaju ljekare primarne zdravstvene zaštite traže da se poštuju dogovori koji su usaglašeni tokom javne rasprave – da će ljekari moći sami da biraju žele li da rade kao privatnici ili zaposleni u domovima zdravlja te da se u zakonski tekst vrati mogućnost prenosa prava na ordinaciju. - Nažalost, svjedoci smo da ovakav zakonski predlog nudi samo kozmetičke promjene koje ni u kojem slučaju nisu dovoljne za unapređenje zdravstvenog sistema i zaustavljanju njegovog urušavanja. Očito je da se socijalni mir kupuje preko leđa ljudi koji rade u hrvatskom zdravstvenom sistemu. Ovim putem upozoravam javnost i Ministarstvo zdravlja da će takva politika dugoročno dati pogubne posledice. U poslednjih pet godina iz Hrvatske je otišlo 600 ljekaraa, a njih još 900 već je već

Ministar zdravlja Milan Kujundžić potvrdio je da su u pripremi izmjene Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju koje bi trebale pridonijeti finansijskoj stabilizaciji zdravstvenog Sistema. - Zakon je u pripremi, trebao bi biti donesen do kraja godine i uvjeren sam da će izazvati brojne kontraverze, tumačenja i vapaje - kazao je ministar Kujundžić na skupu Mediji i zdravlje i dodao da treba iznaći načine da se zdravstveni sistem učini finansijski održivim i zadrži njegova dostupnost i kvalitet. Pritom, kaže, treba dati odgovore na pitanja kako urediti dodatno zdravstveno osiguranje, šta će biti sa policama obveznog osiguranja, hoće li se uvoditi tzv. preventivne takse kroz podizanje cijena cigareta i alkoholnog pića itd. Takođe će se raspravljati o standardizaciji i katalogu usluga koje će se pokrivati iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. - Time će se sačuvati i solidarnost i dostupnost i kvalitet,

ali ne po modelu svako može sve. Odredićemo šta se može s obzirom na novac kojim raspolažemo, a ne deklarativno govoriti da se može sve, a onda jednom pacijentu dati sve, a drugoga pustiti da umre jer nema novca za njegovo liječenje - pojasnio je ministar. Ministar Kujundžić osvrnuo se u svom izlaganju i na predlog novog zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji bi trebao ići na saborsku raspravu, a čija je završna verzija izazvala protivljenje dijela ljekara primarne zdravstvene zaštite. Do 25 posto ordinacija, po novom zakonu, moći će da ostanu u domovima zdravlja, o čemu će odlučivati županijske skupštine kao vlasnici ustanova, a ostali ljekari, kao i do sada, moći će da budu u zakupu i nosioci ordinacija. Ministar Kujundžić je najavio i da će kroz uskoro biti gotov i uspostavljen centralni upravljački sistem koji će omogućiti bolju kontrolu rada, odnosno broj obavljenih usluga po ljekaru i ishode liječenja. To će biti osnova da da se finansijski nagrade ljekari koji bolje i više rade i da se motišu za ostanak u Hrvatskoj. 30. jun – U Niški KC obavljena prva operacija deformiteta kičme kod djece – Srbija

i spinalni hirurg dr Norberto Ventura - pri čemu je ugradni materijal vrijedan oko osam miliona dinara obezbedio RFZO - operacije kičmenog stuba kod djece će u Nišu postati standardna procedura. Zahvaljujući zalaganju Ministarstva zdravlja i Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, Niški KC je za najteže operacije, koje u inostranstvu koštaju više od 100.000 eura, i zvanično postao referentna ustanova Srbije. - Sa kompanijom Medkomteh grup iz Barselone smo potpisali ugovor o tome da španski hirurzi i ubuduće edukuju naše dječije ortopede i s njima operišu pacijente koji će ovu uslugu dobijati besplatno – kazao je direktor Kliničkog centra u Nišu prof. dr Zoran Radovanović. Direktor RFZO prof. dr Sanja Radojević Škodrić - uz najavu da će država i nadalje izdvajati sredstva za ugradni materijal - kaže da je Srbija zasluženo uspjela da se plasira na 20. mesto u Evropi po pružanju zdravstvenih usluga, čime je stekla mogućnost da sarađuje sa kolegama iz inostranstva i nastavi ulaganje u opremu i ljekove. Time je, kaže, i mladim ljekarima u našoj zemlji poslata jasna poruka da je usavršavanje i ovdje moguće. Španskom hirurgu je prilikom operacije pacijentkinje od asistirao primarijus doc. dr Dragoljub Živanović.

Poslije prvog uspješnog zahvata koji je, uz asistenciju specijalista iz Kliničkog centra, besplatno obavio španski ortoped

Obavljena prva operacija deformiteta kičme kod djece

HEMOFILIJA A Dr Jovana Šaban Specijalizant interne medicine Klinički centar Crne Gore

Hemofilija A je najčešći nasledni poremećaj koagulacije koji nastaje zbog kvantitativnog ili kvalitativnog nedostataka koagulacionog faktora VIII (FVIII). Ispoljava se uglavnom kod muškaraca i karakteriše se doživotnom sklonošću ka krvarenju. Pojavljuje se u 1 na 5000 novorođene muške djece. Hemofilija A se nasleđuje recesivno, genom koji se nalazi na dugom kraku X hromozoma. Zbog toga od hemofilije boluju muškarci, a žene prenose bolest. Žena izuzetno rijetko može da boluje od hemofilije, ako je homozigot, ako ima Turner-ov sindrom (X0), mozaicizam ili ako je inaktivisan zdrav X hromozom. Hemofiličar u braku sa zdravom ženom ima zdrave sinove, dok ćerke prenose gen za hemofiliju. Žena prenosilac hemofilije u braku sa zdravim muškarcem rađa sinove koji imaju podjednake uslove da su zdravi ili bolesni, a ćerke da su zdrave ili prenosioci hemofilije. Učestalost krvarenja zavisi od težine hemofilije A. Na osnovu nivoa faktora VIII smatra se da tešku hemofiliju imaju pacijenti sa vrijednostima faktora VIII <1%, umjerenu sa vrijednostima 1-5%, a blagu sa vrijednostima 5-30%. Kod blagih oblika hemofilije A spontana krvarenja su izrazito rijetka, najčešće se javljaju poslije većih povreda ili hiruških intervencija, te se takvi bolesnici otkrivaju tek u odrasloj dobi. Umjerena hemofilija karakteriše se rjeđim epizodama krvarenja, koja najčešće nastaju poslije manjih povreda. Krvarenja u teškoj hemofiliji nastaju spontano ili pri manjim povredama, mogu zahvatiti sve organe i ako se ne liječe, traju danima i nedjeljama. Krvarenja u meka tkiva dovode do stvaranja velikih kolekcija djelimično zgrušane krvi, koja pritiska okolno zdravo tkivo dovodeći do oštećenja mišića i nerava. U teškoj hemofiliji krvarenja su najčešća u velike zglobove kao što

su kukovi, koljena, stopala, laktovi, ramena i zglobovi ručja. Prisustvo krvi u zglobu se naziva hemartroza (haemarthrosis). Ponavljana krvarenja u velikim zglobovima uzrokuju sinovitis i oštećenje zglobne hrskavice, da bi kao krajnja posledica došlo do razvoja kontraktura. Bolesnici sa teškom hemofilijom najčešće se dijagnostifikuju već pri rođenju, zbog pojave hematoma na glavi, dok su umjerene forme bolesti ustanove u ranom djetinjstvu, kada djeca prohodaju i sklona su padovima i povredama. Hematurija je česta u hemofiliji i može nastati bez postojanja urogenitalnog oboljenja. Vrlo su opasna intrakranijalna krvarenja koja mogu nastati bez prethodne traume ili bez jasne specifične lezije. Kod muškaraca sa hemoragijskim sindromom od djetinjstva, treba sumnjati na Hemofiliju A. Rutinsko ispitivanje podrazumijeva testove hemostaze i to broj trombocita, vrijeme krvarenja, protrombinsko vrijeme (PV) i aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (APTT). Ukoliko se nađe produženo APTT, uz ostale pomenute nalaze u granicama normale, možemo reći da se radi o Hemofiliji A. Definitivna dijagnoza se postavlja na osnovu smanjene koagulantne aktivnosti faktora VIII. Važno je napomenuti da u slučaju deficita faktora VIII, treba ispitati postojanje eventualnih inhibitora na faktor VIII. Liječenje ovih bolesnika treba da bude rano jer je efikasnije i sprečava veće komplikacije. Temelj terapije je primjena faktora VIII koji nedostaje. Opšte je prihvaćeno da profilaktička primjena koncentrata FVIII u dozi od 20 do 40 j/kg tjelesne mase (tri puta nedjeljno) predstavlja najbolji način liječenja bolesnika sa teškom hemofilijom. Hemofiličarima sa inhibitorom FVIII najbolje je davati rekombinantni faktor VIIa u ponavljanim visokim dozama.

Osjetljiva koža - moda ili realnost U organizaciji veledrogerije Farmegra i kompanija Vichy i La Roche Posay, 21. juna održan je stručni skup u hotelu Centre Ville u Podgorici, na kom je predavač mr ph Ana Kovačević, gošća iz Beograda, ukazala na važnost i pravilnu njegu osjetljive kože. Skupu je prisustvovao veliki broj farmaceuta i ljekara iz Crne Gore. Pozdravljajući prisutne u ime veledrogerije Farmegra, dr Ivan Burić podsjetio je da je Farmegra osnovana 1998. godine, a njena osnovna djelatnost je veleprodaja i distribucija ljekova, pomoćnih ljekovitih sredstava, dijetetskih i kozmetičkih proizvoda. - Već duži niz godina smo jedna od vodećih veletrgovina ljekovima u Crnoj Gori. Od 2016. godine, Farmegra d.o.o. Podgorica je postala dio mreže Fenix GMBH. Samim tim, na tržištu Crne Gore je doprinijela poboljšanju kvaliteta snabdijevanja farmaceutskih proizvoda, uvodeći evropske standarde i inovacije sa ciljem da kvalitet usluga koje pružamo bude na nivou zemalja u Evropi. Farmegra d.o.o. kao svaka ozbiljna poslovna kompanija ima svoju viziju i misiju. Naša vizija je da pružimo jedinstvenu i sveobuhvatnu uslugu pravovremeno i na svakom mjestu. To znači da duž cijelog farmaceutskog lanca vrijednosti, svakoj grupi klijenata možemo ponuditi najpogodnije uslove, usluge i proizvode, dok je naša misija na prvom mjestu čuvanje zdravlja ljudi. U uvodnom dijelu izlaganja o osjetljivoj koži, mr ph Ana Kovačević, stručni saradnik Loreala, smatra da ima jako puno pacijenata koji tvrde da imaju osjetljivu kožu, te da je to sve češći problem odraslih osoba a i djece. Postavljajući pitanje da li je osjetljiva koža realnost ili je to neka vrsta mode, ističe da dermatolozi vrlo rijetko mogu da izoluju osjetljivu kožu u dermatološkoj ordinaciji, iako se pacijenti na nju žale. Najčešće je viđaju kao dio dermatoze. - U vezi sa osjetljivom kožom postoji jako mnogo kontroverzi. Smatra se, i mnogi stručnjaci će tvrditi da na tu percepciju nas i naših pacijenata, generalno ljudi širom svijeta, da na osjetljive

kože jako snažno utiču mediji i kozmetička industrija. Pitaju se da li je osjetljiva koža supklinička forma iritabilnog dermatitisa. Nešto za šta mogu da se uhvate i tretiraju iritantni dermatitis kaže mr Kovačević ističući da statistika pokazuje da je osjetljiva koža ipak realnost. Prema njenim riječima, mnogi dermatolozi kažu da je osjetljiva koža biološka realnost i ona nije fantazija neke pomodne žene ili njene psihološke potrebe da privuče pažnju na sebe. U daljem izlaganju mr Kovačević je objasnila kako se dijagnostikuje ovaj problem i šta stručna lica mogu da preduzmu, te kako da se ophode prema osobama sa osjetljivom kožom. Podsjetila je da najmanje 50% populacije razvijenih zemalja tvrdi da ima osjetljivu kožu, te da je sve veći broj osoba sa osjetljivom kožom, odnosno, imamo porast ove populacije te moramo osjetljivu kožu shvatiti kao realnost, bez obzira što ne mogu da se daju jasne dermatološke preporuke kada je ovaj problem u pitanju. - Dakle, puno je kontraverzi oko definicije osjetljivosti kože, oko dijagnostike. Generalno, konsenzusa između eksperata nema, oni se ne mogu dogovoriti šta je to tačno, niti kako da se ophode. Postoje smjernice i ja ću vam ukazati na najnovije. Takođe, postoji problem sa proizvodima kojima je preplavljeno tržište kozmetičkih proizvoda, a posebno proizvodima za osjetljivu kožu. Ti proizvodi ne podliježu rigoroznim

Dr Ivan Burić

provjerama kojima podliježu ljekovi. Takođe, dokazi efikasnosti proizvoda su vrlo upitni zato što je malo odgovornih brendova koji napišu nešto o svojim proizvodima i to mogu da potkrijepe kliničkim dokazima, što naravno nije dobro. Ljudi sa osjetljivom kožom lutaju tražeći rješenje, dolaze u dodir sa jako puno kozmetičkih sredstava od kojih mnoga nisu prilagođena, provjerena i naravno da mogu da uđu u još veće tegobe, probleme i da izazove ozbiljnije komplikacije. Da bi smo se bavili osjetljivom kožom počinjemo od onoga što ona jeste, njenom definicijom, klasifikacijom. Što se tiče klasifikacije osjetljive kože to je prekomplikovan fenomen i ne može se samo reći imam osjetljivu kožu, nego i kakvu, koje tegobe, zbog toga je i potrebno napraviti klasifikaciju. Klasifikacija je kompleksna i ima ih više. Neki autori su definisali tri tipa kože: Tip jedan je osjetljiva koža koja ima visok transepidermalni gubitak vode i taj tip karakteriše prisustvo deskvamacije, odnosno, perutanja. Tip dva je koža koja ima normalnu barijernu funkciju, ali pokazuje znake inflamacije. Tip tri, takozvana neurosenzitivna grupa, ima normalnu barijernu funkciju i nema znakova inflamacije. Ovaj tip osjetljive kože je najčešći. Sljedeća podjela je najednostavija i najprijemčivija. Ima puno viđenja ovog problema. Osjetljiva koža se gradila po nekom stepenu simptoma gdje imamo osjetljivu kožu – sensitive. Prisutni su samo isključivo subjektivni simptomi i to najčešće na faktore okoline, nema objektivnih simptoma, koža izgleda normalno, nema crvenila. Sljedeća grupa sa kožom sklonom reakcijama reaktivna iritabilna koža, koja ima subjektivne simptome faktora okoline i ima neke objektivne znake dermatoze. Treća grupa, za razliku od prethodnog tipa je alergična koža, najlakša za dijagnostiku, jer definitivno može nešto da se vidi na koži – ukazala je mr Kovačević. Najkompleksniju definicija, gdje su se složili dermatolog, biolog i psiholog, podrazumijeva sljedeće: najosjetljivija koža je sindrom koji se odlikuje pojavom peckanja, žarenja, bockanja, neke vrste bola, svraba, kao reakcije na različite stimuluse koji kod drugih osoba ne dovode do ovog osjećaja. - Vrlo je specifično, targentirano i vrlo individualno. Ti neprijatni osjećaji nisu posljedica oboljenja kože i ovo je jako važno, jer osjetljiva koža samo kao takva ne podrazumijeva drugo dermatološko oboljenje. Jedno je kada tretiramo pacijenta sa dermatološkim oboljenjem, a potpuno drugo da se obraćamo pacijentu sa osjetljivom kožom, i vrlo važna stvar je da se osjetlljiva koža može javiti na bilo kojoj regiji tijela.

Mr ph Ana Kovačević

Kada u svakodnevnoj priči pominjemo osjetljivu kožu, ljudi misle na lice i ona jeste tu najviše prisutna. Međutim, osjetljiva koža može biti i koža tijela, intimne regije, osjetljiva koža glave. Dakle, apsolutno sve može biti osjetljivo. Ono što možemo zaključiti kod osjetljive kože je da osoba ustvari ima subjektivne tegobe koji nemaju objektivne znake. Histopatološki nalaz kože koja se definiše kao osjetljiva je normalan, znači izgleda kao potpuno normalna koža, nema nikakvih inflamatornih infiltrata, nema dokaza imunoloških reakcija – kazala je mr Kovačević, naglašavajući da najčešće sami pacijent sebi postavljaju dijagnozu. Kako je objasnila, pacijent zna da se nešto dešava, osjeća se loše u svojoj koži, nema vidljive simptome a stalno se javljaju subjektivni simptomi i ono što najčešće primjećuje jeste da je manje tolerantan na čestu upotrebu kozmetičkih sredstava. Reakcije mogu biti trenutne ili odložene. - Kada pacijent ode na pregled kod dermatologa a simptomi na koži nisu vidljivi, odgovorni dermatolog će sagledati subjektivne simptome i pregledati pacijenta. Takođe, kod osjetljive kože se ne smiju da isključe i neuropsihički poremećaji. Dermatolozi moraju uraditi laganu psihološku procjenu, jer senzacije preosjetljivosti kože takođe mogu biti uzrokovane stresom ili ozbiljnijim neuropsihičkim poremećajima. U svakom slučaju, kada govorimo o savjetniku dermo kozmetike i njegovom pristupu, postoji širok spektar dermatoloških dijagnoza koje se moraju eliminisati poput atopijskog dermatitisa i rozacee. Osjetljivu kožu je neophodno tretirati zato što je tanka linija između osjetljive kože i već sljedećeg stupnja - iritirane kože, a onda ozbiljno oštećenje kože i kože sa ozbiljnim dermatološkim problemima. Osjetljivoj koži se pristupa tako što se u dermatološkoj ordinaciji radi dobra anamneza, izbacuju se sve druge dermatoze i posvećuje se osjetljivoj koži. Pacijenti dođu prvo u apoteku i ako nemaju ozbiljnije tegobe sa kožom, farmaceuti pogledaju kožu, vide ima li kliničkih znakova ili ne, da li je sumnjivo nešto, da li treba uputiti dermatologu pacijenta, ako ne treba može se pristupiti savjetovanju adekvatne njege i proizvoda. Treba da znamo da postoje triger faktori, okidači koji mogu biti egzogeni i endogeni, a odgovorni su za izazivanje neprijatnih simptoma na koži i uvijek ih treba uzeti u obzir. Kozmetički proizvodi mogu izazvati reakcije. Kod muškaraca nakon brijanja, anti-aging preparati sa voćnim kisjelinama koji imaju voćne pilinge u sebi, terapije kortikosteroidima, sve ovo može da izazove preosjetljivost kože. Endogeni faktori ne samo što mogu da otežaju osjetljivoj koži, oni mogu biti uzrok osjetljivoj koži. To je važno i

treba to naglasiti. Kako pristupamo? Liječenje osjetljive kože svodi se na jednostavne procedure koje se svode na eliminaciju ili izbjegavanje određenih triger faktora. U akutnoj fazi, esencijalno je da se isključe baš svi kozmetički proizvodi, eventualno ne samo termalna voda za hidrataciju. Kožu dermatolog posmatra da vidi šta se dešava i tek poslije dvije nedjelje eliminacije radi se dermatološki pregled, da se potvrdi da li je u pitanju možda neka dermatoza. Ako je nađemo, krećemo terapiju adekvatnim medikamentima. Koža mora da se njeguje pod adekvatnim uslovima, uvode se kozmetička sredstva za njegu, ali vrlo postepeno, jedno po jedno, i opet u toku dvije nedjelje da vidimo da li prija ili ne i ima li promjena. Tek tada nastavljamo dalje sa njegom kože odabranim preparatima – naglasila je mr Kovačević. Ukazujući na kozmetičke i dermatološke proizvode za njegu osjetljive kože, istakla je da je La Roche Posay ekspertski brend koji otkad postoji je primarno usmjeren na tretman i njegu osjetljive kože. Formulacije koje su pogodne za osjetljivu kožu ne smiju da vrše indukciju vidljivih i/ili nevidljivih manifestacija kožne senzitivnosti! Kozmetički proizvodi koji se propisuju moraju odgovarati tipu kože, da sadrže malo ili ni malo parfema ili aromatičnih sastojaka, i ako je moguće da budu bez konzervansa ili da sadrže hipoalergene konzervanse. Ovo treba da su proizvodi lagane kozmetičke formulacije koji u sebi imaju inkorporirane anti-iritantne sastojke, anti-neurotransmitere, često umirujuće dejstvo termalne vode. Sve sa ciljem umanjenja subjektivnih znakova osjetljive kože! Zaključujući dio teme - kako prepoznati osjetljivu kožu i kako joj pristupiti, mr Kovačević je poručila da za tretman osjetljive kože treba strpljenja te da ne postoji jednostavno i brzo liječenje osjetljive kože. Odnosno, kaže da je to dugotrajan proces koji je ozbiljno zakomplikovan prisustvom ogromnog broja kozmetičkih sredstava na tržištu, te da je od izuzetnog značaja pacijentu preporučiti samo provjerene proizvode namijenjene osjetljivoj koži - ističući novu liniju Tolerijane od kompanije La Roche Posay. - Ljudi lutaju, probaju razne proizvode koje im drugi predlažu i to dermatolozima komplikuje i dijagnozu i tretman. La Roche Posay je ekspert za njegu i tretman osjetljive kože. Toleriane je linija koja asocira na toleranciju, na nešto što je bezbjedno, sigurno, na nešto što ova linija i jeste. Postoji više proizvoda linije Toleriane. Toleriane ultra su proizvodi u okviru La Roche Posay portfolija namijenjeni ultra osjetljivoj koži drugog i trećeg tipa, koži koja je reaktivna i sklona alergijama. Ovo je njega za svakodnevnu hidrataciju kože koja ne sadrži mirise, alkohol, boje niti konzervanse. Čitava linija sadrži tri proizvoda. Toleriane Ultra kremu i fluid i Tolerinae Ultra kremu za njegu područja oko očiju. Koja je uloga ovog praparata? Prva misija je umiriti kožu, eliminisati simptome preosjetljivosti, učiniti kožu ponovo udobnom i prijatnom. Sljedeća misija je kvalitetna i dobra hidratacija kože. Tolerancija mora biti na zavidnom nivou, da isporuči sve što koži esencijalno treba. Toleriane ultra linija ima iza sebe fantastične kliničke studijske rezultate. Jedna studija je urađena na 3.800 pacijenata. Ona je pokazala da su klinički simptomi, ako ih ima, smanjeni, odnosno, klinička studija pokazuje da se smanjuje preosjetljivost poput žarenja, bockanja, svraba, što je važno ljudima za poboljšanje

kvaliteta života. Upotreba Toleriane Ultra u mnogim indikacijama omogućava smanjenje medikamentne terapije ili čak njeno potpuno izbjegavanje. Ako nešto možete tretirati na prirodniji način, bez upotrebe ljekova, onda ćete sigurno birati da tako i tretirate. Na kraju, predstavljen je novi La Roche Posay preparat – Toleriane Sensitive. Radi se o kremi koja u fokusu ima bezbjednost. Ono što se zna jeste da na osjetljivoj koži postoje barijerne promjene funkcije kože, zbog čega ta koža postaje reaktivnija. Barijera kože nije samo fizička barijera, ona je i mikrobiomska barijera, odnosno na njenoj površini postoji mikrobiom. Na površini naše kože postoji nevidljiv i neodvojivi sloj sačinjen od mikroorganizama – mikorbiom kože. Za zdravlje kože, njegova ravnoteža je od izuzetnog značaja. Dokazano je da u slučaju mnogih bolesti kože poput akni, atopijskog dermatitis ili akni, uvijek postoji veliki mikrobiomski disbalans. Pretpostavljeno je, a zatim i dokazano da i osjetljiva koža mora biti povezana sa statusom mikrobioma, a ne samo sa oštećenjem barijerne funkcije kože. Znamo da spoljašnji faktori štete barijernu funkciju kože, štete mikrobiomski balans kože, a kao rezultat imamo povećanje inflamacije, povećanje simptoma preosjetljivosti, opštu nelagodu. Ovi novi uvidi doprinose važnosti prebiotske i probiotske terapije. Tretiranjem osjetljive kože djelujući na ojačanje kožne barijere i mikrobiomske ravoteže vi ćete dobiti rezultat koji traje. Prebiotici su hrana za bakterije, nešto što pogoduje i stimuliše rast ili generalno aktivnost mikroorganizama, u ovom slučaju pogodnih za zdravlje i snagu kože. Dermatološki preparati koji imaju prebiotička dejstva za cilj imaju obnovu mikrobiomske barijere, stimulaciju rasta dobrih bakterija i povećanje mikrobioske raznolikosti, što sve zajedno doprinosi smanjenju osjetljivosti kože. Toleriane Sensitive iz La Roche Posay je prva probiotska hidrantna njega sa La Roche Posay termalnom vodom koja kožu oslobađa osjetljivosti, a toliko je bezbjedna da je mogu i bebe koristiti. Probiotički efekat Toleriane Sensitive duguje La Roche Posay termalnoj vodi, koja je u ovom proizvodu prisutna 73%. Što se tiče same La Roche Posay termalne vode, nju krasi veliki broj dobrih pozitivnih osobina za kožu, a dokazalo se da je prebiotska zbog njenog specifičnog sastava, bogatstva selena i bakra koji djeluju kao neka vrsta stimulatora, katalizatora za rast i razvoj pogodnih bakterijskih sojeva. Prebiotičko dejstvo ovog preparata je dokazano. Djeluje umirujuće i štiti kožu. Ovaj proizvod ne sadrži alkohola ni parfeme i teksture je lako adaptibilne na različite tipove kože. Toleriane Sensitive se koristi za osjetljivu kožu bez vidjivih znakova osjetljivosti i savršena je preporuka za svakog ko želi bezbjedan proizvod za svakodnevnu hidrataciju – ukazala je mr Kovačević. Na kraju izlaganja mr Kovačević je govorila o čišćenju osjetljive kože, koja je inače problematična za njegu, a za čišćenje kože posebno je istakla da je La Roche Posay lansirao još jedan novi proizvod - Toleriane umirujući gel za umivanje, ističući da su proizvodi za čišćenje kože jako blagi i bezbjedni. U zaključku, uz tvrdnje kliničkih studija, mr Kovačević je naglasila da je Toleriane Sensitive prebiotička njega koja koži pruža dugotrajnu hidrataciju, trenutni efekat umirivanja uz obnavljanje i zaštitu barijerne funkcije kože. Verica Pantelić

0% P A R F E M A

A L K O H O L A

Crtice iz života jednog pedijatra Dr Nina Pejović Mandić, spec. pedijatar PZU Dr Mica – Podgorica Pedijatar je po pravilu žena. Mamina i tatina kćerka. Smjerna. Ponos porodice. Kući dolazi na vrijeme. Javi se ako kasni. Redovno obilazi starije strine i tetke. Zove da pita kako su. Svi je vole. I svi od nje očekuju pomoć. Odmah i sada. Ako se razboli roditelj, pa pobogu ONA je ljekar, zna najbolje, donijeće najbolju odluku. Svi opet očekuju podršku, smjernice i akciju. Uvijek neodložnu. Odmah i sada. Ako ode do frizera, momentalno svi započnu priču o svojim problemima ili, još prikladnije, problemima svoje djece (zato pedijatru frizerski salon nije omiljeno mjesto). Stariji porodični prijatelj je srijeće na ulici i do detalja objašnjava od čega je bolestan i pita za savjet i mišljenje (problematika odraslih je potpuno drugačija, ima svojih pravila i ozbiljan pedijatar se slabo u nju razumije). A onda dođe na posao. Dijete ima temperaturu. Osmi dan. Je li virus? Nalazi nisu tipični… laboratorijski parametri se ne normalizuju… roditelji su zabrinuti. Odlazi kući sa knedlom u grlu i crnim mislima. Valjda će sjutra biti dobro. Trudi se da roditelj ne vidi zabrinuti izraz lica. Popodne zove kolege iz suprotne smjene da vidi jesu li se javljali. Sve je urađeno i ostaje samo da se čeka… Ne želi pokazati roditeljima zabrinutost dok se ne ustanovi da dijagnoza nije samo virusna infekcija… već nešto mnogo ozbiljnije… što traži da prođe vrijeme da se precizira… a bolest na koju se sumlja je teška. Nekada neizlječiva i smrtonosna. Pri tome zna da će svaka izgovorena riječ, a da ne

kažemo napisana, biti izložena procjeni javnosti, možda policije i specijalnog suda. A da ne pominje: kada izađe iz dežurstva, a prethodne noći je primila teško bolesno dijete… Ujutru dođe kući i prvo kaže djeci da joj se ne obraćaju jer je dežurstvo bilo teško (oni to kasnije u životu ponekad pominju i podgriju osjećaj grže savjesti). I san ne dolazi na oči, već opsesivno zove intezivnu njegu svakih sat vremena… da vidi kako je ono dijete… a ko da želi da je prethodna noć samo ružan san… I da je pacijent koji lebdi između života i smrti samo noćna mora. A racionalni dio mozga zna da je urađeno sve što je moglo da se uradi i da ne zavisi sve od njenog znanja i iskstva. I da potpuna posvećenost nekada nije dovoljna da prevagne život. Napolju su očajni roditelji nekad strpljivi u svom bolu, nekad agresivni isto u bolu i pitaju je imali li svoju djecu i daje li sve od sebe … Jednom… na početku karijere… otac je prijetio da će joj pobiti djecu ako njegovo ne preživi do jutra. Jer je ubijeđen da je ona te noći gospodarica života i smrti. A nije…

Razvoj pedijatrijske

službe u Ulcinju Prim. dr Gani Karamanaga Prema podacima Arhiva Crne Gore dr Cemenobur, Rus, bio je prvi ljekar u Ulcinju 1919. godine. Radio je do dolaska dr Mihaila Matanovića juna iste godine. Prema postojećim dokumentima dr Cemonbur je bio prvi ljekar u Ulcinju nakon Prvog Svjetskog rata. Prva ambulanta u Ulcinju je bila u Vladičinoj kući na Pristanu, a ista je kasnije preimenovana u antimalaričnu ambulantu. Izgradnjom prve Zdravstvene stanice sa javnim kupatilom 1929. godine koja se nalazila na kraju Pristana u blizini poluostrva Suka, počinje period organizovanije, veće i sveobuhvatnije zdravstvene zaštite za stanovništvo Ulcinja. Nešto kasnije iznad tog objekta izgrađeni su tadašnji hotel KO-OP (kasnije Galeb), a na Suki hotel Jadran. U toj Zdravstvenoj stanici bila su sljedeća odjeljenja: - Odjeljenje opšte medicine sa previjalištem i injekcionim punktom, - Laboratorija, - Zubna ambulanta, - Administrativna služba, - Dječji dispanzer, - Higijensko-epidemiološka-antimalarična služba, - Zubna tehnika, - Depoi za gorivo i magacinski prostor,

Specijalistički pregledi obavljeni su u većim mjestima kao što su bili: Dubrovnik, Cetinje, Skadar. Na prvom spratu bilo je javno kupatilo sa toplom vodom. Usluge su tada bile besplatne. U dvorištu se nalazio bazen od tri djela gdje su kultivisane gambusije, vrsta male ribe, koja je puštena u močvarne djelove radi uništavanja komaraca. Gambusije su bile ribe grabljivice koje su se hranile larvama komaraca. Ovo je bio jedan od vidova borbe protivu malarije tih godina. Ova vrsta riba grabljivica i dalje živi u vodama Šaskog jezera. Inače gambuzia affinis porjeklom je od rijeke Misisipi. Iz Amerike prebačene su u Španiju i Italiju, a u Jugoslaviju su prebačene 1925. godine, prvo u Trogir (Dalmacija). U Ulcinj i Bar donio ih je 1930. godine dr Georgije Abramov. Dispanzer za djecu je imao: - prostoriju za pripremu djece (mjerenje dužine, tjelesne težine, svlačenje i oblačenje djece), - ordinaciju za dječjeg ljekara, - odmah pored je bila i prostorija za davanje injekcija i vakcina. Načelnici zdravstvene stanice Ulcinj 1. Dr Abramov Georgije......................1921-1932 2. Dr Sava Shaulić ................................1932-1940

Prva Zdravstvena stanica 1929 -1963.

Druga Zdravstvena stanica 1966 – 1974. (na tom mjestu se danas nalazi Odmaralište penzionera Crne Gore)

Prvi Dom zdravlja u naselju Meraja (1975 -1979.), danas Centar za kulturu

Današnji Dom zdravlja sa Porodilištem

3. Dr Marko Popović............................1940-1945 4. Dr Marko Popović............................1947-1958 4. Dr Vladimir Anagnosti....................1958-1960 5. Dr Eva Hrastnik................................1960-1964 6. Dr Roman Hoshovski.......................1964-1973 Direktori Doma zdravlja Ulcinj 7. Mr scc Dr Mihailo Aleksić..............1973-1978 8. Dr Gani Karamanaga.......................1978-1982 9. Prim.Dr Pavle Ban............................1982-1998 10. Dr Željana Karanikić......................1998-1998 11. Dr Selim Ismaili .............................1998-2003 12. Prim.dr Gani Karamanaga ........... 2003-2011 13. Dr Pavle Marniković...................... 2011-

Dr Marko (Simo) Popović, rođen je 1891.g. u Ulcinju. Osnovnu školu završio je u Ulcinju a gimnaziju u Beogradu 1910. g. Studirao je medicinu u Beču, Pragu i Poznanju (Poljska) gdje je diplomirao 1925. g. Sa malim prekidima čitav radni vijek je bio ljekar i načelnik Zdravstvene stanice u Ulcinju. Dao je veliki doprinos u borbi i eradikaciji malarije sa ovih prostora. Dr Marko Popović bio prvi ljekar dječjeg dispanzera u Ulcinju, gdje je radio do penzionisanja 1958. g. Umro je u Ulcinju 1975. g. Godine 1966. izgrađena je nova zdravstvena stanica, koja se nalazila iznad Gradske plaže, na putu prema Starom gradu. Dječji dispanzer se nalazio na prednjem djelu. Imao je u sastavu: - sestrinsku sobu za pripremu djece,

- ordinaciju ljekara i - injekciono odjeljenje. Radili su ljekari dr Gani Karamanaga, dr Šefket Dolarović kao specijalizant pedijatrije. Pedijatrijske sestre su bile Desanka Ćetković i Julija Dragović. 1973.g. u dječji dispanzer dolazi dr Mihailo Aleksić, koji te godine zamjenjuje dr Romana Hošovskog na mjestu direktora Zdravstvene stanice. Prvi Dom zdravlja u Ulcinju izgrađen je i otvoren 1975. g. u naselju Meraja. Ovaj objekat je stradao u zemljotresu od 15. aprila 1979. godine. Na tom mjestu se danas nalazi Centar za kulturu. Služba za zdravstvenu zaštitu predškolske, školske djece i omladine u novo otvorenom Domu zdravlja nalazila se na drugom spratu zgrade. Od tada funkcionišu: - Dječji dispanzer za odojčad i predškolsku djecu, - Školski dispanzer za školsku djecu i omladinu do 26 godina, - Odjeljnje za vakcine i imunizaciju, Pedijatri su bili dr Mihailo Aleksić (šef dječjeg dispanzera) i dr Šefket Dolarović (šef školskog dispanzera). Prvi školovani pedijatri u Domu zdravlja Ulcinj Dr Mihailo Aleksić (1938-2017) rođen je na Cetinju. Osnovnu školu završava u Ulcinju 1954g. a gimnaziju u Baru 1957. g. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1963. g. Specijalizaciju iz pedijatrije položio je u Insititutu za majku i dete u Beogradu 1972. g. Od tada pa sve do penzionisanja radio je kao načelnik dispanzera za dječje bolesti Doma zdravlja u Ulcinju. U periodu od 1973. do 1978. godine bio je direktor Doma zdravlja u Ulcinju. Godine 1984. završio je postdiplomske studije u Nišu i stekao naučno zvanje magistra medicinskih nauka. Dr Mihailo Bato Aleksić je bio prvi školovani pedijatar u Ulcinju, a istovremeno i inicijator za izgradnju novog doma zdravlja u Ulcinju. Od toga vremena počinje moderno i organizovano doba zdravstvene službe u Ulcinju. Dr Šefket Dolarović (1938-1998) rođen je u Ulcinju. Diplomirao je na Medicinskom Fakultetu Univerziteta u Beogradu 1964.g. Specijalizaciju iz pedijatrije završio je na Univerzitetskoj klinici “Jezero” u Sarajevu 1974. g. Radio je kao pedijatar i načelnik školskog dispanzera do 1998. godine. Ljekari koji su radili u Baru a koji su dolazili da rade u dispanzeru za dječje bolesti u Ulcinju Dr Olga Hajduković–Bošnjak, rođena je u Ulcinju 1928. g. Završila je Medicinski fakultet u Beogradu 1953. g. kao i specijalizaciju iz pedijatrije. Radila je u Zdravstvenim stanicama u Baru i Ulcinju (1953–1955). Prim. dr Radojka Hajduković Pavićević, završila je medicinski fakultet u Beogradu 1951. g. a specijalizaciju iz pedijatrije 1955. g. Radila je u početku (1955–1959.) na dječjem odjeljenju bolnice “Danilo I” na Cetinju, a u dječjem dispanzeru u Baru od 1958. g. kada prelazi sa radom u Univerzitetsku dječju kliniku u Beogradu, gdje ostaje do penzionisanja. Prim. dr Miroslav Vrška, rođen je 1923.g. u Staroj

Pazovi (Vojvodina). Medicinski fakultat završio je u Karlovom Univerzitetu u Pragu 1952. g. a četiri godine kasnije i specijalizaciju iz pedijatrije. U Bar dolazi na mjesto načelnika dječjeg odjeljenja gdje radi čitavi radni vijek do penzionisdanja 1987. g. Bio je jedan od najznačajnijih ljekara druge polovine dvadesetog vijeka Bara, Ulcinja i šire. Njegovi učenici su bili ljekari Mihailo Aleksić, Šefket Dolarović, Redžep Spuža i mnogi drugi. Dr Redžep (Mustafa) Spuža, rođen je u Ulcinju 1947. g. Srednju medicinsku školu završava na Cetinju 1965. g. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1970. g. a specializaciju iz pedijatrije završio je u Institutu za majku i dete u Novom Beogradu. Naslijedio je prim. dr M. Vršku na mjestu šefa dječjeg odjeljenja u Baru, gdje ostaje do penzionisanja. I danas obavlja preglede djece u Ulcinju. Dr Safer (Ali) Žuđelović, rođen je 1957. g u Ulcinju. Završio je Medicinski fakultet u Prištini 1984. g. a specijalizaciju iz pedijatrije 1995. g. u Beogradu. Radio je do 2002. g. u dječjem dispanzeru u Ulcinju, kada je otvorio privatnu pedijatrijsku ambulantu “Uni medica”. Dr Arben (Abdulah) Kurti, (1979 - 2009) nakon završenog Medicinskog fakulteta u Tirani dolazi da radi u Dom zdravlja Ulcinj. Bio je specijalizant iz pedijatrije kada se razbolio. Umro je sa trideset godina. Ljekari koji danas rade na pružanju zdravstvene zaštite djece u Ulcinju Prim. Dr Srećko (Gojko) Hajduković, rođen je u Baru 1961. g. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1986. g. a specijalistički ispit iz pedijatrije položio je 1996. g. Od početka karijere radi u Domu zdravlja Ulcinj. Dr Pavle (Đerđa) Marniković, rođen je 1964. g. u Ulcinju. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu 1991. g. Specijalizaciju iz pedijatrije položio je u Institutu za majku i dete u Novom Beogradu 1998. g. Direktor je Doma zdravlja Ulcinj od decembra 2011. g. Dr Vlora (Redžep) Duraku Kurti, rođena je 1976. g. u Ulcinju. U zavičaju završava srednju školu. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Tirani, a spacijalizaciju iz pedijatrije na Dječjoj Univerzitetskoj klinici u Beogradu 2010. g. Dr Sabahate (Ibrahim) Čapuni – Parački, rođena je u Ulcinju 1945. g. Srednju medicinsku školu završila je 1964. g. na Cetinju. Diplomirala je u Sarajevu na Medicinskom fakultetu 1970. g. Specijalistički ispit položila je u Sarajevu 1977. g. Dugo godina radila je na Kosovu. Od 2009.g. sa malim prekidima radila je u Domu zdravlja Budva i Ulcinj. Porodilište u Ulcinju Počelo je sa radom 5. februara 2005. godine. Do sada je rođeno 1.800 zdrave djece. Sva novorođena djeca su bila pregledana od strane pedijatara Doma zdravlja Ulcinj, koji su dali značajan doprinos da prvi trenuci novorođene djece proteknu bez većih problema. Nije bilo uvijek lako, ali zahvaljujući velikom trudu i znanju ta djeca su danas živa i zdrava. Treba naglasiti da se svake prve srijede u mjesecu obavlja BCG vakcinacija novorođenčadi rođenih u Ulcinjskom i drugim porodilištima.

Aktivna imunizacija u Rožajama u periodu od 1968. - 2004. Prim. dr Husko Bajrović, pedijatar Dom zdravlja, Rožaje Aktivna imunizacija je najdjelotvornija, najekonomičnija, najefikasnija i najsigurnija mjera u sprečavanju i suzbijanju infektivnih bolesti. Aktivna imunizacija predstavlja davanje vakcina protiv određene bolesti, čime se postiže specifična otpornost organizma. Vakcine su antigen ili kombinacija antigena koji u organizmu izazivaju stvaranje specifičnih antitijela, koja ga štite od infekcije virulentnim mikroorganizmima. Vakcinacije su opšti javno zdravstveni problem koji obuhvata veliku masu zdravih ljudi. Nijedna ljekarska odluka nema tako masovni karakter. Prema tome, sve posljedice imaju društveno značenje. Većina vakcinacija u većini zemalja zakonski je obavezna; na taj način država preuzima odgovornost ne samo za uspjeh vakcinacija već i za eventualne nepovoljne posljedice. U slučaju vakcinacija preovladavaju interesi zajednice, te dolazi do povrede “prava” pojedinca na neprikosnovenost vlastitog tijela. Aktivna imunizacija započeta je u Evropi u XVIII vijeku. Epohalna je zasluga engleskog seoskog ljekara E. Jennera koji je genijalno iskoristio dotadašnje pučko vjerovanje da preboljenje kravljih boginja štiti od velikih boginja. Jenner je to dokazao i inaugurisao pobjedonosni pohod na aktivne imunizacije po svijetu. Na osnovu upotrijebljene kravlje limfe za vakcinisanje

ljudi, čitava procedura aktivne imunizacije je dobila ime vakcinacija (vacca-krava). Jennnerova vakcinacija uspjela je za određeno vrijeme gotovo potpuno da iskorijeni variolu i u naprednim zemljama potakla nadu u mogućnost potpune eradikacije (iskorijenjivanja) variole (velikih boginja) u cijelom svijetu, što je i učinjeno 1979. godine. Nešto teži put je bio u afirmaciji vakcine protiv tuberkuloze, sa vakcinom koju su tada stvorili francuski istraživači Calmette i Guerin – BCG. Jedan nesrećan slučaj, pod nazivom “tragedija u Lubecku”, kada je upotrijebljena nedovoljno mitigirana vakcina, pa je oboljelo i umrlo puno djece, dugo vremena je diskreditovala pozitivno djelovanje BCG-a (Bacilus Calmette - Guerin). Vakcine se mogu dijeliti na one koje su porijeklom od bakterija i one koje su porijeklom od virusa. Češće se dijele na mrtve i žive vakcine. Primjena vakcina veoma je raznolika i ne ponavlja prirodni put infekcije. Većina vakcina primjenjuje se parenteralno, npr. subkutano (difterija, tetanus, morbili, rubeola, mumps, tifus, žuta groznica, rabijes (bjesnilo), te mrtve vakcine protiv polimijelitisa i influence). Neke vakcine se primjenjuju intradermalno (BCG), neke perkutano (variola), rijetke per-oralno

(živa vakcina protiv polimijelitisa) i neke per-nazalno (živa vakcina protiv influence-gripa). Trajanje postignute imunosti veoma je varijabilno. Kod mrtvih vakcina je znatno kraća nego kod živih. Zbog toga je nužno potrebno da se revakcinacijama obnovi imunost. Prvi pisani tragovi o vakcinacijama u Rožajama datiraju iz 1968. kada je u Rožajama radio dr Božidar Bojović, pedijatar. Na osnovu Izvještaja Zdravstvene stanice, koji su tada dostavljani Skupštini Opštine - Odsjeku za zdravlje, i Republičkom zavodu za zdravstvenu zaštitu Titograd, 1968. godine, vidi se da je izvršena imunizacija od strane medicinskih radnika ove ustanove protiv određenih zaraznih bolesti: (velikih boginja, od broja lica koja su podlijegala obaveznoj vakcinaciji, njih 880 vakcinisano je 431, što u procentima iznosi 48,96%; zbog bolesti nije primilo njih 19, iz drugih opravdanih razloga 87 i neopravdano je izostalo da se ne vakciniše 343 lica; Difterije, tetanusa i pertusisa, planom je bilo predviđeno da se vakciniše 1197 obveznika (vakcinisano je 168 osoba sa tri doze, što u procentima iznosi 14,04%). Od planiranih 234 za revakcinaciju, revakcinisano je 144. Od ukupnog broja, zbog bolesti, nevakcinisano i nerevakcinisano je 37, iz drugih opravdanih razloga 80, a neopravdano

je izostalo 1002; Dječija paraliza: planirana I doza za 998 (vakcinisano 591), II doza planirano 1389 (vakcinisano 360), III doza planirano 1204 (vakcinisano 492-je) što u procentima iznosi 40,18 %). Za revakcinaciju je planirano 246, a revakcinisano 142. Nije vakcinisano i revakcinisano 58 zbog bolesti, 179 iz drugih opravdanih razloga, a neopravdano je izostalo 2015 lica. Data je napomena: 1) Nije vršena vakcinacija protiv tuberkuloze; 2) Nije vršena vakcinacija protiv difterije i tetanusa predškolske i školske djece; 3) Nije vršena revakcinacija djece protiv tetanusa sa Te-al (vakcinom). Treba napomenuti da tada nije kod naroda bila razvijena svijest o značaju i potrebi za imunizacijom. Nerazvijenost putne infrastrukture, nepristupačnost, razuđenost terena i udaljenost pojedinih sela i do 40 km od zdravstvene stanice, kao i neposjedovanje dovoljnog broja vozila, nedostatak zdravstvenih radnika i nerazvijenost zdravstvene službe dodatno su otežavali zdravstvenu zaštitu, a samim tim i adekvatno izvođenje imunizacije. U 1969. godini obuhvat imunizacijama je povećan u znatnom procentu. Kad je riječ o vakcini protiv velikih boginja, za vakcinisanje je predviđeno: 725 obveznika od čega je vakcinisano 426, što u procentima iznosi 58,75%. Od ukupnog broja

predviđenih vakcinacija, nisu vakcinisane 102 osobe zbog bolesti, a neopravdano je izostalo 197 lica. Što se tiče vakcina protiv tuberkuloze: za vakcinisanje je predviđeno 545 lica, od čega je vakcinisano 435, ili 79,82%. Za revakcinaciju protiv difterije i tetanusa predviđeno je: 372 osobe; revakcinisano je 325, odnosno 87,36%; njih 18 nije revakcinisano zbog bolesti, a neopravdano izostalo 29 lica. Kad je riječ o imunizaciji protiv difterije, tetanusa i pertusisa, za vakcinisanje je planirano 851 osoba od čega je I dozu primilo 712 lica, II dozu 596, III dozu primilo 468 lica, što u procentima iznosi 54,99%. Za revakcinisanje je predviđeno 252, revakcinisano 202, odnosno 80,15%. Nije vakcinisano i revakcinisano zbog bolesti 106 lica i neopravdano je izostalo njih 327. Za imunizaciju protiv tetanusa je predviđeno 104, revakcinisano 102, ili 98,08%. Zbog bolesti nisu revakcinisane dvije osobe. Što se tiče imunizacije protiv dječije paralize planirano je da I dozu primi 493 lica, od čega je vakcinisano 432, za II dozu je planirano 695, vakcinisano 501 osoba, za III dozu planirano 654, a vakcinisano 422, što u procentima iznosi 73,52%. Za revakcinaciju je planirano 321, revakcinisano 260, odnosno 80,99%. Nije vakcinisano i revakcinisano 106 lica zbog bolesti i neopravdano je izostalo 442 lica. U izvještaju koji je Zdravstvena stanica Rožaje dostavila Zavodu za zdravstvenu zaštitu Titigrad stoji: “Dostavljaju se izvještaji o izvršenim imunizacijama protiv zaraznih bolesti na teritoriji Opštine Rožaje za 1969. godinu. Napominjemo da nijesmo vršili revakcinaciju protiv velikih boginja I i VIII razreda Osnovne škole kao ni revakcinaciju I razreda polio vakcinom.” Imunizacija protiv variole po zakonu prestaje 1977. Do 1986. davali su se čisti morbili, a od iste godine se prvi put uvodi MMR- vakcina. Godine 1992. nije bio dovoljan broj trovalentnih MMR- vakcina. Te godine smo davali samo čistu vakcinu protiv morbila, pa smo naredne godine imali i epidemiju parotitisa u Rožajama. Vakcina protiv Hepatitisa B se uvodi 2004. godine. Institutu za za zdravlje Crne Gore – Centru za epidemilogiju, Podgorica i JZU Dom zdravlja ,,Dr Nika Labović” Higijensko-epidemiološkoj službi, Berane - dostavljaju se izvještaji o izvršenoj imunizaciji protiv određenih zaraznih bolesti predškolske i školske djece za teritoriju Opštine Rožaje za 2004. godinu. Imunizacija je izvršena prema programu o obaveznoj imunizaciji stanovništva protiv određenih zaraznih bolesti za 2004. Izvršena je imunizacija protiv difterije, tetanusa i pertusisa (DTP) I II i III doza sa 99,52% potpuno vakcinisanih i revakcinisanih. Izvršena je imunizacija protiv polyomielitisa sa OPV vakcinom u tri doze sa 98,78%. Izvršena je imunizacija Hepatitis B vakcinom u tri doze sa uspjehom 99,76%, od 267 djece jedno nije primilo vakcinu iz neopravdanih razloga. Imunizacijom protiv morbila, parotitisa i rubeole - MMR vakcinisanih u drugoj godini je 99,52%, a revakcinisanih je u VI razredu Osnovne škole je 100%. Imunizacija protiv difterije i tetanusa (DT/dt i Te-al I razred 100% i VIII razred Osnovne škole 99% (jedan učenik zbog bolesti nije vakcinisan) i IV razred Srednje škole 98,64%. Revakcinacijom protiv polymielitisa obuhvaćena su djeca u drugoj godini života, I razredi i VIII razredi Osnovne škole sa

99,30%. Imunizacija protiv gripa: ukupno je vakcinisano 730 lica (583 stariji od 65 godina, 23 zdravstvena radnika i ostalih 124). Imunizacija protiv tuberkuloze (BCG): rođeno je 402 djece i svi su vakcinisani (100%). Od 2006. uvodi se vakcina Hemofilus B i druga doza MMR-a u 13. godini. Reforma primarne zdravstvene zaštite u Crnoj Gori počela je 2008, od tada izabrani pedijatri sa svojim timovima sprovode imunizaciju uz elektronsko prijavljivanje i elektronsko vođenje izvještaja. Uvidom u medicinsku dokumentaciju vidi se kako je sa razvojem zdravstvene službe u Rožajama učinjen napredak u ukupnoj imunizaciji na teritoriji naše Opštine. Posmatrajući parametre o broju imunizovanih sa DTP-er vakcinom 1968. godine, kada je je od ukupnog broja obveznika vakcinisano samo 14,04%, a 2004. godine taj procenat iznosi 99,52%. Drugi primjer je imunizacija protiv tuberkuloze BCG-e vakcinom; 1969. godine obuhvaćeno je 545, a primilo je 468 lica (79,82%). Taj procenat imunizacije sa BCG-e vakcinom 2004. godine iznosi 100% (rođeno je 402 djece i svi su vakcinisani). Razvoj zdravstvene službe, bolja infrastukura, putevi i povećan broj ambulantnih i terenskih vozila, formiranje isturenih punktova, njih 19 (koje je trebalo obići obavezno 6 puta, a neka sela i po 7 puta godišnje), porasla svijest u narodu o značaju imunizacije, zdravstvena i ukupna prosvećenost učinili su da se postigne ovako zavidan uspjeh. Svoje mjesto su imali pedijatri, kao i medicinske sestre i tehničari koji su davali vakcine. Bilo je vremena kada su to činili upravo oni bez prisustva ljekara i pedijatara i sami odlučivali koje dijete će vakcinu primiti, a koje ne. Upravo zbog toga, ovoga puta, uz puno poštovanje i zahvalnost, pomenuću imena: sestru Jelicu Kalač, višu medicinsku i glavnu sestru u Domu zdravlja u Rožajama, koja je do penzionisanja 1992. godine radila na imunizaciji, sestru Rafetu - Fajku Kurtagić (koja je za života bila posvećena ovom poslu) i tehničara Nurka Ćemana koji koordinira u radu vakcinalne službe u Rožajama i danas. Njihova marljivost, odgovornost i umješnost i te kako su pridonijeli da Dom zdravlja u Rožajama bude u samom vrhu po obuhvatu vakcinacijama u našoj zemlji Takođe, napomenuo bih penzionisane vozače DZ Rožaje Ismeta Taka Kardovića i Rifata Hajdarpašića, koji su s pomunutim kolegama činili tim koji je doprinio da se proces aktivne imunizacije sprovodi u najvećoj mjeri. Na seminarima organizovanim u Crnoj Gori od strane Higijensko-epidemiološkog zavoda, današnjeg Instituta za javno zdravlje Crne Gore, naš Dom zdravlja je dobijao pohvale i plakete o uspješno sprovedenoj imunizaciji. Ova tri zdravstvena radnika su krasile najbolje osobine: istrajnost, upornost, kolegijalnost, posvećenost (evidencija, način obavještavanja i pozivanja su dovedeni do perfekcije) i ljubav prema poslu koji su obavljali, učinili su da sva djeca koja podliježu obaveznoj imunizaciji budu i vakcinisana. Literatura: Klinička pedijatrija, Medicinska knjiga, Beograd - Zagreb, 1987. Urednici: Milorad Velisavljev, Danica Korać, Miro Juretić.

Zaštitnik prava

pacijenata Grana Bubanja, dipl. pravnik Zaštitnik prava pacijenata Klinički centar Crne Gore Institut Zaštitnika prava pacijenata je uveden u javne zdravstvene ustanove nakon usvajanja Zakona o prava pacijenata, januara mjeseca 2011. godine. Sve javne zdravstvene ustanove su obavezne da organizuju rad Zaštitnika prava pacijenata. Zaštitnik prava pacijenata može biti osoba sa završenim studijama društvenih nauka ili studijama zdravstvenog usmjerenja. Prije svega to je tolerantna osoba, sposobna da razumije tuđu patnju i bol, te kroz zakonsku mogućnost dolazi do određenih rješenja. Osim primarne uloge, kada je Zaštitnik prava pacijenata dužan reagovati po podnesenom prigovoru, njegova sekundarna uloga savjetodavca nije manje značajna. U pom pogledu Zaštitniku prava pacijenata svakodnevno bude dostavljeno više zahtjeva koji se odnose u tom pravcu. Kliničkom centru Crne Gore se u 2017. godini godine obratilo 1009 pacijenata ili članova njihove porodice. Najveći broj prigovora upućenih Zaštitniku prava pacijenata odnosi se na najopterećenije klinike (Klinika za bolesti srca, Klinika za očne bolesti, Interna klinika), na dužinu čekanja, najčešće na kontrolni pregled. Manji dio prigovora se odnosio na postupak zdravstvenih radnika i kvalitet pružene zdravstvene usluge. Navedeni problemi svakako se javljaju zbog opterećenosti naše ustanove koja pruža zdravstvene usluge građanima

na sekundarnom i tercijarnom nivou, objektivne teškoće kao što su nedostatak kadra, nedovoljan prostor, privremeni zastoj u radu opreme, nabavci potrošnog medicinskog materijala, i sl. Zaštitnik prava pacijenata je po svakom prigovoru, bilo usmenom ili u pisanoj formi, preduzeo sve neophodne aktivnosti za rješavanje istog u skladu sa Zakonom o pravima pacijenata. U toku procesuiranja samog prigovora, gdje je god utvrđeno da je učinjena neka od povrede prava pacijenta, nastojalo se da se pribjegne adekvatnom rješenju, shodno važećim zakonskim propisima. Svakom prigovoru se pristupa po predviđenoj proceduri a podnosilac se obavještava o preduzetim radnjama za njegovo rješavanje. Shodno pomenutom, Zakon o pravima pacijenata propisuje rok od 3 dana za odgovor po prigovoru, te se propisano i nastoji poštovati, osim u izuzetnim slučajevima o čemu obavještavamo podnosioca. Zaštitnik prava pacijenta, kao i direktor javne zdravstvene ustanove, su Ministarstvu zdravlja dužni dostaviti kvartalni izvještaj o broju podnesenih prigovora, kao i preduzetnim aktivnostima za rješavanje, a isti su dostupni na sajtu ovog državnog organa. Klinički centar, kao najveća zdravstvena ustanova, nastoji da adaptacijom prostora koji je izveden u ovoj i prošjoj godini, nabavkom nove medicinske opreme, te različitih vidova edukacije svojih zaposlenih, pruži kavlitet zdravstvene usluge koji će zadovoljiti i najstrožije standarde koje zaslužuju naši pacijenti. Svi pacijenti, članovi njihovih porodica ili građani uopšte, mogu se obratiti Zaštitniku prava pacijenata KCCG u pisanoj formi, dostavljanjem dopisa u arhivi naše ustanove ili putem e-maila: zpp@kccg.me. Usmenim putem mogu se obratiti lično ili pozovom na telefon 020 412 243 svakog radnog dana.

Tortikolis u

dječjem uzrastu

Dr Milena Adžić, dječji fizijatar Klinički centar Crne Gore (IBD) Tortikolis ili „krivi vrat“ (od lat. torquere –iskriviti i collum-vrat) predstavlja nepravilan položaj glave sa naginjanjem (inklinacijom) glave prema ramenu na jednu stranu, sa torzijom vrata i okretanjem lica na suprotnu stranu. Prvi put ga je opisao Tubby 1912. godine. Tortikolis u dječjem uzrastu se u odnosu na etiologiju može podijeliti u 3 velike grupe: 1. Tortikolis uzrokovan lokalnim poremećajima: - kongenitalni uzroci: 1 mišićni tortikolis usljed malpozicije ploda u materici i porođajni, traumatski sa hematomom; 2. posturalni tortikolis; 3. strukturalni tortikolis kod hemivertebre, Arnold Chiari sindroma, Klippel Feilov sindrom, Sprengelovog deformiteta, kongenitalne cervikalne skolioze i td. - otolarinolaringološki uzroci: vestibularna disfunkcija, otitis media, mastoiditis, cervikalni adenitis, retrofaringealni apsces, - ezofagealni refluks,

- tumor kičmene moždine, - trauma kod porođaja: cervikalne frakture i frakture klavikule, - juvenilni reumatoidni artritis. 2. Tortikolis kompenzatorne etiologije: - strabizam sa parezom IV kranijalnog nerva, - kongenitalni nistagmus, - tumor zadnje lobanjske jame. 3. Tortikolis centralne etiologije: - distonija, - cerebralna paraliza, - cervikalna distonija. U odnosu na uzrast diferencijalna dijagnoza je različita u odojčadskom periodu u odnosu na stariji dječji uzrast i doba adolescencije. U odojčadskom periodu se javljaju tortikolisi koji najčešće pripadaju grupi tortikolisa uzrokovanih lokalnim

poremećajima. Kongenitalni miogeni tortikolisi su česti u odojčadskom dobu i dijele se u tri kliničke grupe: 1. tortikolis sa tumefktom (klinički palpabilan tumefakt u m. SCM). 2. mišićni, malpozicijski tortikolis (skraćen i zadebljan m. SCM) 3. posturalni (mišić je bez napetosti i tumefakcije). U ovom periodu treba misliti i na okularni tortikolis (uzrokovan slabošću mišića oka), Sandifers sindrom koji je praćen gastroezofagealnim refluksom i benigni paroksizmalni tortikolis. Značajnu grupu predstavljaju i tortikolisi koji se javljaju kod neurorizične odojčadi koji će kasnije prerasti u cerebralnu paralizu. Potrebno je izdvojiti i tortikolise kod odojčadi koji se javljaju u sklopu distonične faze u razvoju. Prema Vojti distonična faza razvoja je normalan, prelazni period u prva tri mjeseca i postepeno se gubi do kraja četvrtog mjeseca, dok se kod patološkog razvoja distonična faza održava i nakon četvrtog mjeseca. Kod starije djece najčešće tortikolis nastaje usled atlantookcipitalne rotacije koja nastaje prilikom traume, zatim kod

prisustva orofaringealne infekcije. Kod intermitentnih tortikolisa koji su udruženi sa glavoboljom, povraćnjem i neurološkim simptomima koji nekada i ne moraju dominirati kliničkom slikom, diferencijalno dijagnostički mora se misliti i na tumore zadnje lobanjske jame. Benigne i maligne neoplazme cervikalnog dijela kičmenog stuba su rijetki uzroci tortikolisa u dječjem uzrastu. Cervikalna distonija se rijetko javlja u dječjem uzrastu ali se može javiti kod starijih adolescenata. Iz svega ovoga se može zaključiti da je tortikolis samo simptom i da je izuzetno važno na vrijeme otkriti pravi uzrok uočenog tortikolisa. Zbog toga je od velikog značaja adekvatna i komletna diferencijalna dijagnostika u cilju utvrdjivanja etiologije tortikolisa i definisanja daljih smjernica za uključivanje u terapijske postupke. Tokom kliničkog pregleda djeteta, posebno ako se radi o novorođenčetu ili odojčetu, neophodno je posmatrati cijelo tijelo a ne samo vrat i uraditi kompletan fizijatrijski pregled, koji pored pregleda glave, kičmenog stuba, kukova i stopala, obuhvata i ispitivanje posturalnih reakcija po Vojti i procjenu spontane pokretljivosti po Prehtlu. Kod miogenog tortikolisa postoji aktivno i pasivno

ograničena rotacija glave u stranu gdje je tortikolis i laterofleksija u suprotnu stranu. Ukoliko se radi o porođajnom, traumatskom tortikolisu pipa se i tumefakt čvste konzistencije koji se javlja 10-20 dana nakon porođaja. Često sa kongenitalnim miogenim tortikolisom mogu biti udruženi i drugi deformiteti kao što su plagiocefalija glave, posturalna skolioza, razvojni poremećaji kuka i posturalni deformiteti stopala. Kod posturalnog tortikolisa uočava se nagnutost glave na jednu stranu, bez uočljive napetosti m. SCM a obim pokreta je gotovo uredan. Kod odojčadi u sklopu simptomatski rizičnog razvoja mogu biti prisutni znaci tortikolisa ali je obično pasivno uredan obim pokrata u vratu, nijesu prisutni znaci malpozicije (plagiocefalija, funkcionalni deformiteti stopala i td.). Kod ove djece spontana pokretljivost odstupa u odnosu na dob i neurološkim pregledom se mogu uočiti znaci oštećenja centralnog motornog neurona (varijabilan mišićni tonus, aksijalna hipotonija, fleksioni obrazac na gornjim a ekstenzioni obrazac na donjim ekstremitetima uz abnormalne posturalne reakcije po Vojti). Kod tortikolisa koji se javljaju u sklopu distonične faze razvoja po Vojti, klinički je pasivno očuvan obim pokreta u vratu. Prisutna je nestabilnost na ledjima dok je na stomaku stabilan. Benigni paroksizmalni tortikolis se javlja u ranom uzrastu, najčešće u dobi od 8 mj. i spontano nestaje između 3. i 5. godine zivota. Ataci tortikolisa nastaju iznenada i ponavljaju se, obično prelaze sa jedne na drugu stranu, i mogu biti praćeni povraćanjem i ataksijom. Epizode traju od nekoliko sati do par dana, najviše do mjesec dana i spontano prolaze bez terapije. Češći je kod djevojčica u odnosu na dječake (3:1). Od dopunskih dijagnostičkih procedura koriste se: - UZ vrata je indikovan kada pipamo tumefakt u m. SCM, za potvrdjivanje i praćenje resorpcije hematoma kod porodjajne traume i ako sumnjamo da se tumefakt nalazi van samog misica isti moze odgovarati limfoglanduli i cisti vrata. - Rtg snimak vratne kičme se radi kada i pored sprovedene fizikalne terapije nema promjene u pokretljivosti u vratu a istovremeno postoji konstituciono kratak vrat, zbog sumnje na strukturalne deformitete (hemivertebra, Klippel Feil sindrom, sinostoze pršljenskih tijela i td.). - Elektromiografija se radi kod sumnje na neurološka oboljenja u okviru kojih postoji spazam ili slabost mišića vratne regije sa lateralizacijom koja je praćena tortikolisom.Takođe se radi kod sumnje na ekstenzivnu promjenu samog mišića i izražene fibrozne promjene kada postoji indikacija za hirurško liječenje. - NMR je indikovana kada se tortikolis javi kao prvi simptom i ne koriguje se nakon primijenjene fizikalne terapije i u slučajevima progresije neuroloških simptoma zbog sumnje na Arnold Chiari malformaciju, tumore zadnje lobanjske jame ili tumore koji progrediraju u medularni kanal. - Pregled kod oftalmologa u slučaju da postoji sumnja na slabovidost jednog oka ili lateralizacija u oštrini vida i u vidnom polju. - Pregled kod otorinolaringologa kod sumnje na zapaljenje uha kada zbog bola i nagluvosti dijete naginje glavu. Liječenje tortikolisa zavisi od uzroka. Kongenitalni mišićni tortikolis se liječi konzervativno i hirurški. Konzervativno liječenje se sastoji od fizikalne terapije i ortotskih mjera. Njome se postiže dobar ili odličan rezultat u

prvoj godini života od 80-100% a mali procenat djece se upućuje na hirurško liječenje (5-10%). Fizikalno liječenje obuhvata primjenu termoterapije, elektroterapije i kineziterapije. Elektroforeza sa fibrinolitičkim ljekovima (KJ ili Thyomucase) se primjenjuju kod traumatskog tortikolisa sa hematomom za ubrzanje resorpcije hematoma i sprečavanje razvoja fibroze. Termoterapija je uvod u kineziterapiju kod skraćenog m. SCM. Fizikalna terapija predstavlja osnov liječenja djece sa kongenitalnim mišićnim tortikolisom, pri čemu je kineziterapija najefektivniji metod. Pozicioniranje, aktivne i pasivne vježbe za istezanje skraćenog m. SCM u kombinaciji sa vježbama za jačanje istog na suprotnoj strani i vježbama za stimulaciju motornog razoja sastavni su dio protokola vježbi. Vrijeme započinjanja fizikalne terapije je glavni prognostički faktor uspješnosti terapije jer je elastičnost mičića kod novorodjenčadi najveća, dok je otpor pri izvodjenju vježbi manji čime je olakšano izvodjenje vježbi. Najbolji rezultati se postižu kada se fizikalna terapija započne u prvom mjesecu života. Uobičajeno trajanje liječenja kod tortikolsa sa hematomom je tri mjeseca a sa skraćenim m, SCM bez tumefakta oko 4 mjeseca.

Iz svega navedenog se može zaključiti da je tortikolis samo simptom i da je zbog toga izuzetno važno na vrijeme otkriti pravi uzrok uočenog tortikolisa. Samo na taj način može biti odabrana pravilna terapija, i samim tim se može očekivati i dobar uspjeh u liječenju.

Ishrana u vidu duginih boja Dr Snežana Tomić, homeopat

Jedna od dobrih smjernica i vodilja u našoj ishrani je ishrana u vidu duginih boja. To znači da se u izboru dnevnog jelovnika rukovodite idejom da na vašem tanjiru budu zastupljene različite boje povrća i voća. Ne samo zbog toga što će vam obrok izgledati vizuelno ljepše i primamljivije, već zbog toga što svaka boja, odnosno pigment, ima svoja ljekovita svojstva i djeluje na određene funkcije našeg organizma i imunog sistema. Ovo veselo povrće i voće duginih boja pruža kako zaštitu, tako i sve potrebne antioksidante i fitonutriente za održavanje optimalnog zdravlja i dugovječnosti. Kada pravite salatu od svježeg povrća kao prilog mesu, smutite voćne kupove i imajte ideju o duginim bojama.

Zeleni pigment

Koji nalazimo u zelenom lisnatom povrću kao što su blitva, spanać, raštan, zelje, salata, kao i brokoli, prokelj… sadrže u sebi hlorofil koji je prečistač krvi i vrlo sličan po svom sastavu hemoglobinu. Ono djeluje na jetru da pospješuje njeno prečišćavanje i balansira proizvodnju i kvalitet žuči potrebne za varenje masti. Sve što ima gorak ukus, kao što to većinom ima zeleno povrće, stimulise dreniranje jetre i regulisanje žučnih

sokova.

Jetra je nasa fabrika otpada, ona filtrira svu krv i otklanja toksine tipa pesticidi, teški metali, hemikalije, aditivi, hormoni, alkohol, duvan… Kada jetra radi usporeno onda se u našem tijelu zadržavaju štetne supstance i truju naš organizam proizvodeći zdravstvene probleme. Mnoge bolesti potiču od usporenog rada jetre i nagomilanih toksina, naročito kožne alergije, digestivni simptomi i artritis.

Crveni pigment

Likopen, kartenoidni pigment koji nalazimo u paradajzu npr. je moćan zaštitinik i antioksidant. On štiti od sunčevih opekotina, da ne pocrvenimo kao paradajz, zaštita je protiv karcinoma, naročito prostate i testis, gdje se likopen normalno nalazi u višoj koncentraciji. On štiti tijelo i od kardiovaskularnih bolesti, potvrđuju najnovije studije. Njegove sposobnosti zaštite mozga od pesticide i hemikalija, a naročito od Mono natrijum glutamata, pojačivača ukusa, koji se nalazi gotovo u svim proizvodima koji su upakovani, su zadivljujuće i dokazane u studijama. Likopen je moćan u borbi protiv infekcija i kandide. On spada u jedan od nutrienata za bolji vid i štiti oči od oksidativnog oštećenja, tipa katarakte i makularne degeneracije, koji su vodeći uzrok gubitka vida kod starije populacije (spanać je još jedna namirnica koja štiti od makularne degeneracije i sadrži lutein).

Narandžasti pigment

Beta karoten, pigment zastupljen u šargarepi, bundevi, tikvi, kajsijama, dinji, kao i u drugom žuto narandžastom povrću i voću, je veoma zastupljen u prirodi, što je i logično s obzirom na njegovu važnu antioksidantnu ulogu. On se nalazi i u zelenom povrću kao što su brokoli , rukola i većina zeljastog povrća. Antioksidanti su supstance koje sprečavaju oštećenja naših ćelija tj. njihovu oksidaciju. Oni popravljaju oštećenja i omogućavaju našim ćelijama da normalno funkcionišu. Na taj način mi ne trošimo energiju niti naše genetske reserve za pravljenje novih celija, već ih antioksidanti iz

voća i povrća popravljaju i čine nam uslugu da živimo kvalitetnije i duže. Beta karotini su decenijama već poznati kao čuvari našeg zdravlja, od očuvanja i boljeg vida do antikancerogenih svojstava. Šargarepa je povrće koje s pravom prvo pada na pamet kada govorimo o zdravlju, i prvo povrće koje djeca rado prihvataju u sirovom stanju zbog svog slatkastog ukusa. Beta karoten se u tijelu pretvara u vitamin A tj. retinol. Ovaj vitamin je važan za očuvanje vida, prevencija noćnog sljepila, održavanje sluzokože u tijelu koje sprečavaju upad mikrobima, jačanje imuniteta protiv bakterija i virusa, zdravlje organa za varenje, rada srca, ljepote i zdravlja kože.

Tamnoplavi pigment

Proantocijanidi, ljubičaste ili tamno plave boje u borovnicama, kupinama, aroniji, crnom grožđu, šljivama, su pigmenti na samom vrhu antioksidativnih sposobnosti i na skali od 0 do 100 su najblize „stotki”, naročito borovnica. Zaštitnici srca i vaskularnog sistema, održavaju elastičnost i zdravlje, kako arterija tako i vena, rastapaju naslage sa arterija a jačaju venske zidove i sprečavaju varikozitete i trombove. Regulišu masnoće u krvi. Dobro poznati francuski paradoks nacije, koja uživa u jelu i vinu a pokazuje dugovječnost i vitalnost, pripisuje se efektima crnog vina koje sadrži ove polifenole. Borovnice imaju veliku moć zaštite nervnog sistema i mozga, te su nezamjenljive u borbi protiv Alchajmera, Parkinsonove bolesti i multiple skleroze. Popravljaju efekte neurotoksina tj. pojačivaca ukusa, boja, aditiva i hemikalija koje oštećuju nervni sistem. Čine mozak mladim i sprečavaju demenciju. Proantocijanidi jačaju i čiste krv, djeluju antikancerogeno sprečavajući proliferaciju malignih ćelija, jačaju imunitet, djeluju antizapaljenski, sprčavaju vezivanje mikroba za sluzokožu, pogotovo u urinarnom traktu. Svaki pigment, svaka boja, a time i voće i povrće koje ga sadrzi, ima svoje specifičnosti i svoja ljekovita dejstva koje nam majka priroda pruža, i to je još jedan od razloga značaja raznovrsne, balansirane ishrane.

Čarobni prirodni napici Mr sci ph Ivana Gojković

Stiglo nam je ljeto i lijepo vrijeme, sa njim visoke temperature i uskoro nas čekaju i ekstremne vrućine. Ova smjena godišnjeg doba podrazumjeva i neke izmjene u našem načinu prehrane. Da bismo ispratili prirodne tokove na adekvatan način i uspostavili balans sa prirodom, veoma je važno učiniti obroke što laganijim u toku ljetnjih mjeseci. Uključite u vaš dnevni meni što više svježeg voća i povrća, koristeći blagodeti ovog godišnjeg doba, a posebno stavite fokus na sezonsko voće i povrće. Moja preporuka je da namirnice birate kod lokalnih seljana ili farmera na lokalnim pijacama, a odlično je ukoliko znate na kakav način je to isto voće i povrće tretirano priliom uzgoja. Ljeto nameće i neke vesele, lagane slike u našem umu, imamo prirodnu tendenciju da nekako “usporimo” ritam života. Moja slika savršenog ljetnjeg dana podrazumijeva more i pješčanu plažu, početak dana sa detox zelenim hladno cijeđenim sokom, praktikovanje joge, smuti sa bobičastim voćem u toku dana, prijatno društvo, umiren um i ljeto na tanjiru, u pravom smislu te riječi. Ako već ne možemo sebi obezbijediti na dnevnom nivou more i plažu, ono što zasigurno možemo jeste donjeti ljeto u naš dnevni meni. Vjerujem da gotovo svako domaćinstvo danas ima neku verziju blendera u kuhinji, a makar svako drugo ili treće neku

verziju sokovnika. Da li je ovo samo još jedan trend ili smo se zaista kolektivno okrenuli zdravijim stilovima života i ishrane? Koliko smo upoznati sa benefitima koje ovakav način ishrane ili dopune regularnoj ishrani donosi? Koja je razlika između juicinga i blendinga i šta je to Super Foods? Za početak važno je da razumijemo razliku između đusera/sokovnika i blendera. Đuser ili sokovnik će ekstrahovati tečnost iz voća i povrća i odmah ga fizički odvojiti od pulpe. Blender podrazumijeva upotrebu cijelih plodova voća i povrća, gdje se na kraju dobija tečni proizvod sa pulpom. Blender se koristi i za mješanje, mućenje i pasiranje hrane i drugih supstanci. Može se koristiti za pripremu kašica za bebe, raznih namaza, potaža, frapea, smutija, koktela, krema, preliva, biljnih mlijeka i sl. Blender se danas najčešće korisi za pripremu smutija. Smutiji su blendirani sokovi napravljeni od svježeg i/ili smrznutog voća i povrća. Najčešće se prave uz dodatak neke tečnosti: vode, mlijeka, biljnog mlijeka, jogurta… Ukus i nutritivni sadržaj smutija se uvijek može obogatiti dodatkom proteinskog praha (moringa, maka, bundevin protein, konopljin protein, spirulina i sl.), odnosno Super Foods-a, dodatkom sjemenki ili koštunjavih plodova (chia sjeme, badem, lješnik, orah, konopljino sjeme, lan, golica i sl.), a može se dodati neki od zaslađivača i začini (kurkuma, aleva paprika, cimet,vanilla, sirovi kakao prah). Ovaj napitak je veoma bogat vitaminima, mineralima, antioksi-

dasima i fitonutrijentima. Vašu ishranu uvijek možete upotpuniti nekim od ovih fantasičnih napitaka, a za razliku od kupovnih sokova izbjeći ćete aditive, koncentrate, dodani šećer i vještačke zaslađivače. Jedno od najčešćih pitanja koja se nameću je da li se gube vlakna kod procesa cijeđenja ili blendiranja. U oba slučaja vlakna ostaju. U slučaju cijeđenja sokova hidrofilna vlakna ostaju u soku, čak i kada se odstrani pulpa. Hidrofilno vlakno apsorbuje vodu u crijevima, formirajući gel koji olakšava peristaltiku crijeva. Ima ulogu i kao pre-biotik, kao podrška zdravim bakterijama u crijevima. U slučaju blendiranja u sadržaju koji dobijemo ostaju hidrofobna vlakna, kao sastavni dio pulpe. Ova vlakna se ne rastvaraju u vodi i popunjavaju prazninu u želucu, stvarajući osjećaj sitosti. Takođe, potpomažu regulaciji probave. Kod cijeđenih sokova dobijamo proizvod koji sadrži obilje nutrijenata: vitamina, minerala, vlakana, antioksidanasa, pri čemu je njihova apsorpcija olakšana, a zbog nedostatka hidrofobnih vlakana nutrijeti dospijevaju direktno u krvotok.. S’toga, sokovi su odličan način da brzo povratite vašu energiju ili da se brzo napunite hranjivim materijama u situacijama kada se ne osjećate dobro. Hidrofobna vlakna u smutiju, koji smo dobili blendiranjem cijelih plodova voća, povrća i vode/mlijeka/jogurta ili neke druge tečnosti, omogućavaju postepenu apsorpciju nutijenata,

što omogućava duži osjećaj sitosti i odličan je izbor užine ili laganog obroka. Prirodni napici dobijeni na ovakav način nam daju energiju i dodatnu snagu, čine našu kožu blistavijom, utiču na kvalitet kože, kose i noktiju, poboljšavaju koncentraciju, poboljšavaju probavu, podstiči diurezu i jačaju naš imuni sistem. Bilo da izaberete hladno cijeđeni sok ili smuti nećete pogriješiti. Ovaj izbor svakako predstavlja odličan način da upotpunite dnevne potrebe svježeg voća i povrća. Obzirom da se u ovim napicima koristi dosta voća, treba biti umjeren u konzumaciji. Voće, u svom cjelovitom obliku, spada u najzdraviju hranu. Ali, ako sameljete voće u jakom blenderu u kašu, ono će se promjeniti i djelovaće drugačije u organizmu. Razlog tome je veoma jednostavan. Voće prirodno sadrži šećer, ali on je kombinovan sa biljnim vlaknima i drugim sastojcima koji značajno usporavaju njegovu apsorpcijiu. Kad sameljete voće u kašu ili sok, organizam će početi da mnogo brže apsorbuje šećer iz njega. Većina ljudi želi da upravo izbjegne tako nešto, iz dva razloga. Prvi je što brza apsorpcija šećera u organizmu brzo podiže nivo šećera u krvi, i opterećuje pankreas tjerajući ga da proizvodi insulin. Drugi je što brza apsorpcija šećera podstiče upalne procese u organizmu, a to većina ljudi želi da izbjegne. Vlakna u cijelom voću su kao neka vrsta mreže koja usporava proces prelaska šećera iz voća u šećer u krvi. Kad se ta mreža uništi mljevenjem ili cijeđenjem, sav šećer iz soka (smutija) veoma brzo dospije u krv. Na drugoj strani, potrebno vam je određeno vrijeme da sažvaćete i pojedete npr. jabuku, tako da hranljivi sastojci i šećer dospijevaju u želudac postepeno. Smuti ili sok popijete u trenutku, tako da sva količina u organe za varenje dospijje mnogo brže nego u situaciji kada jedete cijeli plod voća. Zbog toga, kada voće žvaćete, organi za varenje imaju više vremena da apsorbuju vitamine, minerale i druge zdrave komponente voća. Voće samljeveno u smuti ili iscijeđeno u sok bukvalno projuri kroz digestivni sistem. S’toga treba biti umjeren kod izbora voćnih kombinacija u cilju pripreme smutija ili sokova. Uvijek je bolje praviti napitak u korist povrća, a najbolji odnos je 1:3 voće: povrće. Ukoliko se koristi samo povrće često ukus zna biti pomalo neprijatan. Međutim, tu postoji način da se ukus oplemeni, korišćenjem prirodnih zaslađivača (stevia, agava srup, med, javorov sirup i sl.), kao i dodatkom određenih začina (kurkuma, cimet, vanilla i sl.), a uvijek se može ubaciti i jedna voćkica koja u tom momentu odgovara ostatku kombinacije. Ja obožavam svoj dan započeti zelenim sokom, nekako to predstavlja moju “dozu zdravlja”, odličan je izbor nakon moje

jutarnje joge. Može se svakako popiti u bilo koje doba dana. Daje snagu, utiče na blistav izgled kože, reguliše probavu i odličan je diuretik. Recept za zeleni hladno cijeđeni sok: ½ srednjeg krastavca šaka sirovog kelja 2-3 stabljike celera 1 greni smit jabuka 10 cm korjena đumbira ½ limete ili limuna Sastojci se ocijede u sokovniku i sok je za par minuta spreman za konzumaciju. Evo i par mojih omiljenih smuti kombinacija: 1. Smuti sa breskvama i đumbirom 2 šake bejbi spanaća ili običnog spanaća 1 kašičica mljevenog đumbira 2 šolje isjeckanih svježih breskvi 1-2 urme 3 dl vode 2. Zeleni smuti 2 šake bejbi spanaća ili običnog 1 kašičica spirulina praha (može i konopljin protein) 1 zelena jabuka 1-2 svježe urme 3 dl vode 3. Smuti sa lješnikom i jabukom ½ šolje sirovog lješnika 1 kašičica kokos ulja ¼ kašičice cejlonskog cimeta 1 zelena jabuka 3 dl vode 4. Smuti sa bananom i kakaom 1 zrela banana 1 kašičica sirovog veganskog kakao praha 1-2 svježe urme nekoliko kockica leda 3 dl vode 5. Smuti sa bobičastim voćem i avokadom ½ isjeckanog svježeg avokada 1 šaka bobičastog voća (maline, ribizle, kupine, borovnica, aronija…) 1-2 svježe urme ¼ kašičica cejlonskog cimeta 2 šake svježeg kelja 3 dl vode. Nastaviće se...

Hronika 02. jun - Broj samoubistava u porastu - SAD Samoubistvo je sve veći zdravstveni problem sa povećanjem u 44 od 50 država. U SAD-u je stopa porasla za 30 posto od 1999. godine, a blizu 45.000 osoba oduzelo je sebi život u 2016. godini. Samoubojstvo predstavlja sve veći zdravstveni problem, sa značajnim povećanjem u 44 od 50 država, navedeno je u izvještaju američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Ono je deseti vodeći uzrok smrti u Americi, a rijetko je uzrokovan samo jednim faktorom. Studija koja je obuhvatila razdoblje od 1999. to 2016. godine otkrila je da više od polovine ljudi koji su izvršili samoubojstvo nisu imali dijagnozu u vrijeme smrti, a najčešća metoda izvršenja tog čina je bila upotreba vatrenog oružja. 04. jun – Mnogim ženama nepotrebna hemoterapija za rak dojke - SAD Većina žena, kod kojih su u ranoj fazi otkriveni najčešći oblici raka dojke, možda će moći da izbegnu hemoterapiju, navodi se u novoj studiji, koju je predvodio dr Džozef Sparano, a koja je objavljena u časopisu Medicinski žurnal Nove Engleske (New England Journal of Medicine). Istraživanjem je utvrđeno da su se žene s malim tumorima, koji se nisu proširili na limfne žlijezde, skoro podjednako dobro oporavljale od bolesti samo uz upotrebu ljekova, kao one koje su bile izložene hemoterapiji. - Uticaj ove studije je ogroman - rekao je dr Sparano iz Medicinskog centra Montefjore u Njujorku. Zahvaljujući toj do sada najobimnojoj studiji o liječenju raka dojke, koja je ikada sprovedena, 70 hiljada Amerikanki mogle bi svake godine da budu pošteđene toksičnog tretmana. Studijom je utvrđeno da bi genetički test tumora mogao da odredi koje žene bi imale koristi od terapije samo ljekovima koji blokiraju hormon estrogen ili sprečavaju tijelo da ga proizvodi. Pošto su pratili 10.273 žene tokom prosječno devet godina, istraživači su utvrdili da se kod 83,3 odsto onih koje su bile samo na hormonskoj terapiji prvobitni rak nije vratio i da nisu razvile rak na drugim mjestima u tijelu. U grupi koja je podvrgnuta i hormonskoj i hemoterapiji taj postotak je bio tek neznatno bolji, odnosno 84,3 odsto. Sveobuhvatna stopa preživjelih u te dvije grupe bila je 93,9 odsto, odnosno 93,8 odsto. 04. jun – Borba protiv pretilosti – Velika Britanija Britanska vlada radi na strategiji borbe protiv pretilosti djece jer je u Velikoj Britaniji, u prosjeku, jedno od petero djece

u dobi od 10 i 11 godina pretilo. Većini djece najprivlačniji i najslađi dio u samoposlugama su police smještene ispred blagajni jer se na njima nalaze čokoladice, bomboni i žvakaće gume. To su ujendo mjesta najvećih iskušenja za roditelje. Šareni slatkiši, strateški lukavo postavljeni, su upravo na tom mjestu gdje se red kupaca uglavnom sporo pomjera. Britanska vlada razmatra uvođenje zabrane prodaje slatkiša na policama ispred blagajni. To je tek jedna od mjera koju britanska vlada namjerava ugraditi u strategiju borbe protiv pretilosti djece. Počev od 2020. godine, Velika Britanija namjerava zabraniti i reklamiranje proizvoda sa visokim udjelom šećera i soli (slatkiši, grickalice…) u televizijskim programima prije 21 sat. U tim reklamama ne bi se smjele pojavljivati poznate osobe niti junaci iz animiranih filmova. Takođe planiraju uvesti i zakonsku odredbu kojom bi bila zabranjena prodaja takvih proizvoda u aranžmanu jedan platiš, drugi dobiješ gratis. Sličnu strategiju sproveli su još početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća u najvećoj kanadskoj provinciji Kvebek, gdje je tada bilo zabranjeno reklamiranje brze hrane namijenjene djeci mlađoj od 13 godina u štampanim i elektronskim medijima. Istraživanje iz 2011. godine pokazalo je da je ta mjera rezultirala 13-postotnim smanjenjem konzumacije fast fooda. Na sličan način oglašavanje bezvrijednih namirnica zabranili su i Čile, Island, Irska i Meksiko. Ovog proljeća nekoliko velikih lanaca supermarketa u Velikoj Britaniji najavilo je da će prestati prodavati energetske napitke sa udjelom kofeina većim od 150 miligrama po litri djeci mlađoj od 16 godina. 06. jun – Presedan u liječenju raka dojke - Kanada Prof. dr Laszlo Radvany iz kanadskog Instituta za istraživanje raka u Ontariju, istakao je da je odgovor pacijentkinje koja je sa uznapredovalim stadijem raka dojke izliječena imunoterapijom na tretman za rak dojke bio bez presedana. Žena s agresivnim tipom raka dojke koji je prkosio hemoterapiji i proširio se na druge organe izliječena je eksperimentalnim postupkom koji je potstakao njezin imunološki sistem. Ona nema rak već više od dvije godine, otkrio je tim iz Sjedinjenih Država, koji je svoje rezultate predstavio kao novi imunoterapijski pristup za pacijente u završnoj fazi bolesti. Takozvana imunoterapija se već pokazala uspješnom kod nekih ljudi s rakom pluća, vrata materice, leukemijom, rakom kože i prostate, no uspjeh kod raka crijeva, dojke i jajnika

još nije zabilježen. Američki tim je u ovom slučaju ekstrahirao limfocite iz pacijentice, modifikovao ih u laboratoriji i zatim ih vratio u tijelo. Pacijentkinja se za taj eksperimentalni pokušaj prijavila u dobi od 49 godina, nakon nekoliko neuspjelih tretmana konvencionalnom medicinom, stoji u studiji objavljenoj u naučnom časopisu Nature Medicine. Rak se tada već proširio na razne dijelove njenog tijela, uključujući i jetru. Funkcija imunološkog sistema je neutralizovanje neželjenih stranih tijela poput ćelija raka. No, u tome nekad ne uspijeva, često zbog toga što ne prepoznaje ćelije raka koje sadrže DNA pacijenta. Imunoterapijom se odrambene ćelije treniraju da prepoznaju i bore se protiv te bolesti. U ovoj studiji su naučnici uzeli limfocite iz tumora te ih skenirali kako bi pronašli specifične vrste koje reagiraju na ćelije raka. Reaktivirani su u laboratoriji i vraćeni u tijelo. Profesor imunoterapije iz londonskog Instituta za istraživanje raka Alan Melcher je istakao da je ovaj slučaj fascinantan i uzbudljiv. - Ovaj rad pokazuje kako moć imunološkog sistema može biti iskorištena za borbu čak i protiv najtežih slučajeva raka - zaključio je prof. dr Melcher.

ističe da ta presuda nije dio nastojanja Bruxellesa da nametne tu društvenu promjenu u evropskom bloku. - Za to su zadužene zemlje članice. Ovo je jedno korisno pojašnjenje vezano uz izbjegavanje diskriminacije - saopštila je Komisija.

07. jun – Priznanje valjanosti istopolnih brakova zasnovanih u zemljama EU – Rumunija

15. jun – Poslanici izglasali legalizaciju abortusa – Argentina

- Iako zemlje članice same odlučuju da li će dozvoliti istopolne brakove, one ipak ne mogu kršiti slobodu boravišta građaninu EU-a na način da njegovom istopolnom partneru, državljanu zemlje koja nije članica EU-a, uskarate proizašlo pravo na dozvolu boravka na teritoriju evropskih članica, stoji u obrazloženju sudske odluke Evropskog suda pravde (ECJ) koji je presudio da Rumunija mora dati boravišnu i radnu dozvolu Amerikancu koji je suprug rumunskog državljanina, iako sama Rumunija ne priznaje istopolne brakove. ECJ je presudio da Rumunija mora priznati valjanost braka koji su 2010. godine u Belgiji sklopili Amerikanac Clai Hamilton i Rumun Adrian Coman. Slučaj se bavio Hamiltonovim pravom kao neevropskog državljana da stalno živi u Rumuniji, a to je pravo zavisilo o njegovom statusu Comanovog supruga. Coman se žalio na odluku rumunskog suda da se Hamiltonu boravak ograniči viznim režimom, tj. dozvolom boravka na tri mjeseca, nakon čega je slučaj završio na ECJ-u u Luxembourgu. Evropska komisija (EK)

10. jun – Misteriozna bolest među američkim diplomatama – Kuba, Kina Američki State Department evakuisao je najmanje još dvoje Amerikanaca koji su se razboljeli u Kini nakon što su čuli čudne zvukove. Ljekarski tim odletio je u kineski grad Guangzhou kako bi pregledao diplomatsko osoblje iz američkog konzulata i njihove porodice. Dosad su 24 diplomata i članova njihovih porodica koji su bili na Kubi i jedna zaposlena u Kini primijetili neobične simptome čudne bolesti, objavio je State Department. Njihovi simptomi slični su onima potresa mozga ili blažih povreda mozga. Državni sekretar Mike Pompeo objavio je saopštenje u kojem se kaže da je State Department organizovao radnu grupu kako bi se riješilo pitanje neobjašnjenih zdravstvenih incidenata. - Još nije utvrđena precizna priroda problema od kojih pati pogođeno osoblje, i postoji li za sve slučajeve isti uzrok naveo je Pompeo.

Poslanici su izglasali nacrt zakona o legalizaciji abotusa u prvih četrnaest nedelja trudnoće. Za nacrt zakona glasalo je 129 poslanika, a 125 je bilo protiv, poslije duge 22-satne rasprave u kojoj su razlike između stranaka nestale, ustupajući mesto strastvenoj debati. Nacrt zakona je prihvaćen uprkos protivljenju pape Franja i katoličke crkve. Govoreći o porodici, papa je primijetio da se danas govori o raznim vrstama porodica. Da, istina je. Ali, porodica, na sliku Božju, muško i žensko, samo je jedna jedina. Porodica je lijepa pustolovina i danas vidimo, kažem to teška srca, da se nerijetko o zasnivanju porodice, o braku, razmišlja kao da je riječ o lutriji. Ako ide, ide, ako ne, brišemo sve i idemo ispočetka - istakao je papa.

Abortus je dosada u Argentini bio moguć samo u slučaju silovanja ili opasnosti za zdravlje majke. Papa Franjo je u pismu pozvao Argentince da ne prihvate zakon o abortusu.

17. jun – Legalizovano uživanje marihuana - Kanada Konzumacija i uzgoj kanabisa postat će zakoniti u Kanadi, objavio je premijer Justin Trudo pred donjim domom parlamenta u Ottawi. Kanda će tako postati prva zemlja članica grupe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) koja je dopustila konzmaciju droge u rekreativne svrhe, a druga koja to dopušta nakon Urug- vaja. Objava datuma stupanja na snagu novog zakona slijedila je pošto su oba doma kanadskog parlamenta prihvatila liberalni zakon koji je predložila vlada. Zakon o kanabisu prošao je na glasanju u Senatu koji ga je podržao sa 52 glasa za i 29 protiv. Prilikom predstavljanja zakona, četiri federalna ministra naglasila su kako su ciljevi legalizacije dvojaki. Prvi je smanjiti dobit od prodaje marihuane kod organiziranog kriminala, a drugi ograničiti pristup marihuani za maloljetnike zbog teških kazni. Posjedovanje kanabisa u Kanadi je kriminalizovano 1923. godine, ali je upotreba u medicinske svrhe legalizovana 2001. godine. Prema novim odredbama punoljetni Kanađani će moći posjedovati do 30 grama suvog ili svježeg kanabisa kojeg mogu nabaviti od ovlaštenih trgovaca, a zakon im dozvoljava i da sami uzgajaju do četiri sadnice te biljke. 18. jun – Prijevremeni porođaj će se moći predvidjeti krvnim testom – SAD Američki i danski naučnici kreirali su jeftin krvni test koji bi trebao da omogući da se u 80 posto slučajeva predvidi postoji li opasnost da trudnica rodi dijete prije predviđenog termina. Premda treba obaviti dodatna istraživanja prije nego što se test počne masovno proizvoditi i koristiti, stručnjaci tvrde da ima veliki potencijal kada je posrijedi smanjenje broja smrtnih ishoda porođaja i komplikacija. To su posljedice čak 15 miliona prijevremenih porođaja, koliko ih se godišnje evidentira u svijetu. Test se može koristiti i za procjenu termina porođaja na jednako pouzdan i manje skup način od ultrazvučnog pregleda, stoji u izvještaju objavljenom u stručnom časopisu Science. Njime se mjeri aktivnost majčinih, placentarnih i fetalnih gena te se procjenjuje nivo molekula ribonukleinske kiseline, zahvaljujući kojima se prenose genetske informacije u tijelu. - Ustanovili smo da se zahvaljujući malenom broju gena može zaključiti koje su trudnice u opasnosti kada je posrijedi prijevremeni porođaj - objasnio je koautor istraživanja Mads Melbye, profesor na Univerzitetu Stanford. - Proveo sam niz godina nastojeći da shvatim razloge prijevremenog porođaja. Ovdje govorimo o prvome stvarnom i značajnom naučnom napretku nakon dugog razdoblja, kada je posrijedi ovaj problem – ističe direktor Statens Serum Instituta u Kopenhagenu. Prijevremenim porođajem smatra se svaki porođaj koji nastupi tri nedjelje prije utvrđenog termina, a u Sjedinjenim Državama pogađa devet posto trudnica i u svijetu je glavni uzrok smrtnosti djece prije njihove pete godine života.

20. jun – Kompulsivno igranje igrica - mentalni poremećaj - Velika Britanija Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je danas saopštila da je kompulsivno igranje video-igara svrstala među mentalne poremećaje. Kritičari te odluke SZO navode da time rizikuje da dođe do stigmatizovanja mladih igrača. U najnovijem, izmijenjenom izdanju međunarodnog priručnika o klasifikaciji bolesti, SZO je saopštila da će klasifikovanje Poremećaja igranja igrica, kao posebnog stanja, poslužiti zemljama da budu spremnije da identifikuju taj problem. Dr Šehar Saksena, direktor Odjeljenja SZO za mentalno zdravlje, rekao je da je ta organizacija UN prihvatila predlog da poremećaj igranja igara treba da se svrsta u novo oboljenje na osnovu naučnih dokaza, iako na to već u mnogim djelovima svijeta ukazuju potrebe i potražnja za liječenjem tog poremećaja. Dr Džoun Harvi, portparolka Britanskog društva psihologa, upozorila je da bi nova odrednica mogla da obuhvati samo mali broj onih koji igraju igre, dok bi se roditelji širom svijeta nepotrebno zabrinuli. Drugi su pozdravili potez SZO, navodeći da je kritično da se brzo identifikuju zavisnici od video-igara jer su to obično tinejdžeri ili mlađi odrasli ljudi koji sami ne traže pomoć. - Nailazimo na roditelje koji su rastrojeni ne samo što vide da im dijete napušta školu, nego i zato što im se raspada cijela porodična struktura - rekla je dr Henrijeta Bouden-Džouns, iz Britanskog kraljevskog koledža psihijatara. Dr Bouden-Džouns je rekla da se zavisnosti od igara obično najbolje liječe psihološkim terapijama, a nekad i ljekovima. Dr Mark Grifits koji je 30 godina istraživao koncept poremećaja igranja video-igara, rekao je da će nova klasifikacija doprinijeti ojačanju strategije liječenja. - Igranje video-igara je s psihološkog gledišta kao neka vrsta kockanja bez novca. Kockari koriste novac kao način da mjere uspjeh, dok se u igrama koriste poeni - rekao je on. Istakao je i da procenat igrača video-igara koji imaju problem kompulsivnog igranja, vjerovatno jako mali, dosta manji od jednog procenta i da mnogi od njih vjerovatno imaju i druge probleme kao što su depresija, bipolarni poremećaj ili autizam. 21. jun – Djeca migranata dobijaju ljekove nezavisno od njihovog stanja – SAD

Djeca imigranata u prihvatilištima koja finansira američka vlada redovno dobjaju niz psihofarmakoloških terapija za njihove traume, navodi se u sudskoj tužbi.

Djeca u prihvatilištima kao što je Centar Shiloh u Teksasu dobijaju ljekove, nezavisno o njihovom stanju i bez pristanka roditelja, po tužbi koju je podnio Centar za ljudska prava i ustavno pravo iz Los Anđelesa. Centar Shiloh, koji je specijalizovan za brigu djece i mladih sa problemima u ponašanju i emocionalnim problemima, nije odgovorio na zahtjev za komentarom. Tužba je podnesena 16. juna, nedugo nakon uvođenja Trampove politike nulte tolerancije po kojoj se djeca razdvajaju od roditelja koji su ilegalno prešli američko-meksičku granicu. U tužbi se tvrdi da uzimanje raznih vrsta sedativa u isto vrijeme može uzrokovati ozbiljne štete djeci i traži nadzor da se spriječi korištenje tih ljekova kao hemijske luđačke košulje, a ne radi stvarno potrebnog liječenja. Tužbom se traži promjena te politike i sprečavanje dugotrajnog pritvaranja djece. Neka djeca u Shilohu prijavila su da su dobijala do devet različitih tableta ujutro i šest naveče te da im se prijetilo da će ostati u centru ako ih odbiju. Neki su nasilno dobili injekcije kada su odbili lijekove, navodi se u tužbi. 22. jun – Prvo selo za oboljele od Alchajmerove bolesti – Francuska Za oboljele od Alchajmerove bolesti izgradiće se selo na jugozapadu Francuske, u Daxu. Imaće svoj supermarket, zdravstveni centar, frizera, teretanu, biblioteku, restoran i farmu, a stanovnici će moći da se slobodno kreću. Kako bi poboljšala kvalitet života oboljelih, ali i njihovih porodica, Francuska je odlučila da izgradi selo za oboljele od Alchajmera. O oboljelima će brinuti 120 volontera i oko 100 članova medicinskog osoblja koje će biti odjeveno u civilnu odjeću, umjesto uniformi. Sve to kako bi se stanovnici, odnosno pacijenti, osjećali što lagodnije i živjeli sretnije. - Nadamo se da će pacijenti biti slobodniji i sretniji. Isto se nadamo za medicinsko osoblje. Porodice će takođe moći biti opuštenije i osjećati manju krivicu - rekao je prof. dr Françoise Diris, predsjednik francuskog društva oboljelih od Alchajmera. Izgradnja sela će koštati 29 miliona eura, a država će finansirati veći dio tog iznosa. Cijena po danu za pacijenta bi trebala da bude 66 eura po osobi, što je otprilike kao i u običnim domovima u kakve su inače smješteni oboljeli. Selo je dizajnirala danska arhitektonska firma NORD. 24. jun - Klinika za liječenje zavisnosti od video igara – Velika Britanija Teški oblici zavisnosti nazvani Gaming disorder imaju simptome slične nekim drugim zavisnostima (poput kockanja) i mogu ozbiljno da ugroze zdravlje pojedinca, pa su iz britanskog zdravstvenog sistema odlučili da izađu u susret onima kojima je pomoć u ovom slučaju potrebna. U Londonu će uskoro biti otvoren centar za zavisnost od Interneta, koji će se fokusirati upravo na nedavno priznate zavisnosti od video igara. S vremenom će ova klinika početi da se bavi i ostalim vrstama zavisnosti od interneta i drugih digitalnih aktivnosti, poput zavisnosti od pornografije. Centar će finansirati

NHS (National Health Service) i nekoliko privatnih dobrotvornih organizacija i filantropa. Osnovni razlog zbog kog će se ova klinika koncentrisati prije svega na zavisnost od igranja, jeste činjenica da ona najčešće pogađa mlade koji zbog toga napuštaju školovanje, a gubitak kontrole i veliki uticaj na ostale životne aktivnosti jedan je od glavnih simptoma zavisnosti, kako ju je definisala Svjetska zdravstvena organizacija. Psihijatrica prof. Henrietta Bowden-Jones, osnivač ove klinike, izrazila je zadovoljstvo činjenicom da su ovi oblici zavisnosti počeli da skreću pažnju koju zaslužuju. - Teško da ćemo vidjeti epidemiju mladih igrača zavisnih o igricama, ali onima koji se s tim bore Centar za internet zavisnosti mogao bi da promeni život - dodala je prof. Jones. Neki psihijatri kritikuju ovaj potez jer smatraju da je poremećaj pretjeranog igranja samo dio problema, te da bi od zavisnosti trebalo da se liječe sistemom, u širem smislu, i da bi uz to trebalo da se podiže opšta svijest o odgovornom ponašanju. Prošle godine u Velikoj Britaniji zabilježeno je 16 slučajeva ozbiljne zavisnosti od video-igara. 27. jun – Zabilježena najviša noćna temperatura u istoriji – Oman

Grad Qurijat u Omanu 26. juna je izmjerio najvišu noćnu temperaturu u istoriji – 42.6 stepena. Pedesetak hiljada stanovnika tog grada ovih se dana bore sa strašnim toplim talasom. Dnevna temperatura skočila je na čak 49.8 stepeni. U julu prošle godine temperatura je dostigla 50.8 stepeni, no Quriyat nikad nije izmjerio višu noćnu najnižu temperaturu vazduha, kao što ju je bilo u noći 26. juna. Oman ima jedinstven položaj na obali Omanskog zaliva – smješten je na jugoistočnom vrhu Arapskog poluostrva, a tamo je ultravruće vrijeme zato dosta česta pojava. Novi rekordni rezultat visokog pritiska vazduha u višoj atmosferi iznad poluostrva je izazvao vlažan vazduh Indijskog okeana na tom području, spriječavajući vrućinu da popusti tokom noći. 29. jun - Dileri droge osuđeni na smrt pred djecom na školskom igralištu – Kina Dileri su osuđeni na smrtnu kaznu na dječijem školskom igralištu pred više od 300 djece u kineskoj provinciji Hainan u gradu Haikou. Nakon čitanja presude, odvedeni su sa igrališta i odmah pogubljeni. Kineska vlada je pogubljenje organizovala na nacionalni Dan borbe protiv zloupotrebe droge. 39-godišnji Čai Liqun osuđen je zbog dilovanja metamfetamina u noćnom klubu, a 36-godišnji Huang Žengue takođe zbog dilovanja iste supstance u okolini školskog dvorišta. Vlasti su objasnile kako je javno izricanje presude organizovano da bi učenike podstaklo na razmišljanje o posledicama uključivanja u trgovinu narkoticima.

Izvještaj - Integracija i prava osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori

Osobe sa invaliditetom višestruko diskriminisane Osobe sa invaliditetom višestruko su dikriminisane u crnogorskom društvu, navodi se u Izvještaju Integracija i prava osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori, koji je predstavljen u Podgorici. Izvještaj je pripremila koalicija nevladinih organizacija u kojoj su: Inicijativa mladih za ljudska prava, Savez udruženja paraplegičara Crne Gore, Udruženja paraplegičara Podgorice, Udruženja paraplegičara Bara i Udruženja paraplegičara Pljevalja. U Izvještaju se ocjenjuje da su u obrazovanju i obuci u značajnoj mjeri realizovane mjere iz Akcionog plana, ali da je potrebno nastaviti sa obezbjeđivanjem udžbenika, nastavnih sredstava i tehničkih pomagala koja su neophodna za razvoj i jednako učešće djece. Potrebno je i nastaviti sa prilagođavanjem ustanova i otklanjanju prostornih barijera, i razvijanjem mehanizama za statističko praćenje obuhvata osoba sa invaliditetom (OSI) kroz sve nivoe obrazovanja. U oblasti socijalne zaštite mjere predviđene Akcionim planom nijesu realizovane na zadovoljavajućem nivou. Potrebno je stvoriti uslove za efikasnije procjenjivanje invaliditeta, odnosno intersektorskim djelovanjem obrazovati tijelo koje bi OSI po jedinstvenim kriterijumima omogućilo utvrđivanje invaliditeta, a na osnovu toga, oni bi mogli da ostvare svoja prava u različitim sistemima. U oblasti participacije nadležne državne institucije nijesu ispunile sve mjere i aktivnosti predviđene Akcionim planom. U oblasti zapošljavanja nadležne institucije, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Zavod za zapošljavanje Crne Gore, i pored dijela realizovanih aktivnosti, u velikoj mjeri nijesu ispunili predviđene mjere kako u normativnom dijelu tako i dijelu sprovođenja konkretnih aktivnosti. Potrebno je da se usvoji Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI, kao i Pravilnik o metodologiji i finansiranju posebnih organizacija. Neophodno je podsticati samozapošljavanje kroz obezbjeđivanje kredita za stimulisanje preduzetništva, uz povoljne uslove za projekte čiji su nosioci žene sa invaliditetom, i uraditi aplikacioni program za praćenje zaposlenih i neposlenih OSI. Koordinator projekta Milan Radović kazao je da su u oblasti pristupačnosti realizovane određene mjere u vezi sa izmje-

nama i dopunama normativnog okvira, dok je dio mjera koji se odnosi na konkretno prilagođavanje djelimično realizovan. On je kazao da je potrebno usvojiti izmjene i dopune Pravilnika o vrstama, minimalno - tehničkim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata in Pravilnika o uslovima za izgrađena i uređena kupališta. Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore, Nataša Borović kazala je da je potrebno naglasiti da još nijesu stvorene zakonske pretpostavke da OSI po jedinstvenim kriterijumima dobiju status tih osoba. - Ne postoji komisija koja bi po jedinstvenim kriterijumima, već više komisija koje po različitim kriterijumima, u skladu sa posebnim zakonima, utvrđuju invaliditet, čime se omogućava ostvarivanje prava iz pojedinih oblasti - rekla je Borović. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković je naglasio da pred organima i institucijama predstoje ozbiljni izazovi u cilju obezbjeđivanja ne samo pristupačnosti objekata i površina u javnoj upotrebi, već i javnog prevoza, informacija i komunikacija radi njihovog potpunog uključivanja u život zajednice. On je rekao da je uključenost osoba sa invaliditetom u politički i javni život zajednice veoma niska, dok političke partije, sa rijetkim izuzecima, još ne angažuju osobe sa invaliditetom.

Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna ﬂora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi. U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.

Marching towards our 100th year.

1925

2017

Since 1920, Every step we took has been dedicated to a healthier future. ISTANBUL, TURKEY info@kochealthcare.org www.kochealthcare.org