Medical 112

www.medicalcg.me

1.00

5. AVGUST 2018.

GODINA DESETA BROJ 112

Vrijednost medicinske inovacije Ekspozom faktori

Hemomont otvorio novi pogon u Podgorici

starenja kože Inhibitori protonske pumpe Gojaznost Epilepsija Šum srca

Budući Institut Jugoistočne Evrope za nauku i medicinu

VII sajam

edicine

27, 28, 29. septembar 2018. - Hotel Hilton, Podgorica

Manja doza.

Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Osnivanje regionalnog međunarodnog Instituta za nauku i medicinu Prof. dr Sanja Damjanović Prof. dr Vladimir Todorović 10 – 13 Hemomont otvorio novi pogon 14 – 16 Epilepsija Prof. dr Slavica Vujisić 20 – 21 Šum srca Prim. dr sci med. Svjetlana Zeković 22 – 23 Vrijednost medicinske inovacije Prof. dr Dragan Lončar 24 – 26 Partnersko – farmaceutske kompanije i zdravstveni sistemi Bojan Trkulja 28 – 29 Hronika Crne Gore 30 – 36 Gojaznost Prof. dr Miroslav D. Ilić 44 – 46 Inhibitori protonske pumpe Dr sci Velimir Milošević 48 – 49 Ekspozom faktori starenja kože Ana Kovačević mr ph 52 – 54 Hijaluronski fileri Dr Marijana Pušonja 56 – 57 Juvenilni vulvovaginitisi Dr Stanislava Višnjić 58 – 59 Disfunkcionalna uterusna krvarenja Dr Igor Gović 60 – 61 Upotreba ljekova u trudnoći Dr Vlado Dragaš 62 – 63 Super foods Mr sci ph Ivana Gojković 66 – 68

VII sajam

edicine

27, 28, 29. septembar 2018. - Hotel Hilton, Podgorica

Pokrovitelj:

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

Organizator: Medical CG Informacije na tel.: 00382 20 238 841, 067 395 032 redakcija@medicalcg.me

www.medicalcg.me

prirodno zdravlje

" " " $ # #

" ) $ ' ! $ # "! ! $

Gumeni bomboni za poboljĹĄanje imuniteta

8H

efektivne zaĹĄtite

Sprej protiv insekata na bazi esencijalnih ulja

Sirup protiv muÄ?nine i povraćanja tokom voĹžnje

Probiotik 10 milijardi

Kapi protiv grÄ?eva za bebe

! ! ! " ! ! # ! &! " ! ! # ! " # ( ! # ! ! % ! " ! !# !# $ ' !

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 130 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 / www.meditas.me

MeditasCrnaGora

meditas_crnagora

Pediakid Montenegro

Bliski emotivni odnosi su važniji za zdravlje nego fizička aktivnost.

Ljudsko srce za jedan dan proizvede toliko energije da bi njom kamion mogao da se napaja više od 30 kilometara.

Boza je najzdravije piće kod nas, jer nema konzervansa, hemije, ni vještačke boje. Ovo piće prvi put je napravljeno u Turskoj 900. godine.

Kada su izmislili alkoholnu Tartar bozu, sultan Selim Drugi uveo je prohibiciju, a u 17. vijeku sultan Mehmed Četvrti zabranio je sva alkoholna pića.

Receptori čula ukusa ne nalaze se samo na jeziku, već i u stomaku, crijevima, pankreasu, plućima, anusu, testisima i mozgu.

Osim pet opštepoznatih čula, čovjek ima i dodatno metačulo koje se zove propriocepcija. Radi se o kombinovanoj svijesti mozga o pokretima mišića sa osjećajem za položaj, oblik i veličinu djelova tijela. Zahvaljujući tome možemo da dodirnemo bilo koji dio svog tijela i kada ga ne vidimo.

Naš um luta 30% vremena.

Ljudsko oko da je kamera, rezolucija bi mu bila 576 megapiksela. Poređenja radi, kamera sa najvećom rezolucijom (Mamiya DSLR) ima 80 megapiksela i košta 34.000 dolara.

08

Fizički bol i odbacivanje od strane drugih ljudi aktiviraju iste regije u mozgu, zbog čega se odbacivanje subjektivno doživljava kao bol.

Čokolada otpušta iste hemikalije u mozgu kao kada smo zaljubljeni.

Ljudi koji su nasilni često imaju nisko samopoštovanje.

Kada se zakašljemo vazdušna struje preko našeg grkljana ide brzinom i do 900 km na sat.

Nijedna slijepa osoba nikada nije razvila šizofreniju.

Zagrljaj u trajanju od 20 sekundi podstiče oslobađanje hemikalija u mozgu koje doprinose stvaranju osjećanja povjerenja.

Logičnije razmišljamo na stranom jeziku.

09

REGIONALNI CENTAR SA HADRONSKOM KANCER TERAPIJOM Vlada Crne Gore je zvanično podržala Inicijativu za osnivanje Međunarodnog Instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope krajem marta 2017. godine.

Početkom ove godine odabrana je Hadronska kancer terapija za opciju Instituta, koja se zasniva na najsavremenijim tehnologijama.

Deklaracija o namjeri potpisana 25. oktobra 2017. godine u CERN-u od strane osam zemalja Regiona. Grčka je uzela status posmatrača.

U duhu nauke za mir - SEEIIST projekat bi znatno doprinio razvoju moderne medicine, a takođe bi podstakao i razvoj savremenog digitalnog sistema koji bi omogućio kreiranje međunarodne kliničke i naučne mreže. Na ovaj način bi se omogućio međunarodni konzilijum onkologa, što predstavlja veliki benefit za pacijente.

Ovakav regionalni centar bi podstakao razvoj komplementarnih tehnologija i uticao na jačanje nacionalnog naučnog sistema u svakoj od pojedinačnih zemalja.

U vezi sa ovim regionalnim projektom, ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, izjavio je: - Ministarstvo zdravlja Vlade Crne Gore snažno podržava inicijativu osnivanja Međunarodnog Instituta za održive tehnologije u jugoistočnoj Evropi (The South East European International Institute for Sustainable Technologies) (SEEIIST).

Glavni cilj Instituta za hadronsku terapiju tumora i biomedicinska istraživanja jeste savremeni i precizni tretman različitih vrsta tumora, koji se zasniva na specifičnom načinu isporuke energije tkivima od strane hadrona (protoni i joni), a uz minimalno oštećenje zdravih tkiva.

Planirano je da se Institut kroz predviđenih 50% vremena zračenja bavi tretmanom pacijenata sa različitim vrstama tumora, što bi u početku bilo 250 pacijenata godišnje, a kasnije bi taj broj porastao i do 500 pacijenata godišnje iz Crne Gore i regiona. Smatra se da oko 10% svih pacijenata kojima je u jednom momentu potrebna radioterapija, mogu imati potrebu da budu liječeni hadronskom terapijom (protonima i jonima), a tu spadaju i djeca sa malignitetima CNS-a i drugim solidnim tumorima.

Na ovaj način značajno će se podići kvalitet zdravstvene zaštite ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu.

Drugih 50% vremena zračenja biće posvećeno radiobiološkim eksperimentima vezanim za hadronsku terapiju, što će doprinijeti usavršavanju nauke, mobilnosti istraživača i saradnji u regionu.

Ukupno gledajući Institut će doprinositi zdravlju ljudi i zajednice i ispunjavati misiju „nauke za društvo“ – rekao je ministar Hrapović.

10

Regionalni projekat sa misijom nauka za društvo: Najsavremeniji metod liječenja kancera na pomolu i u Jugoistočnoj Evropi

Sanja Damjanović, ministarka nauke Crne Gore

Zbog istorijskih dešavanja tokom posljednjih nekoliko decenija u Jugoistočnoj Evropi naučne aktivnosti su se veoma usporile, i kao posljedica toga, ovaj region se suočava sa snažnim odlivom mladih generacija, u prvom redu izvrsnih talenata.

Međutim, isti ovaj region je u prošlosti imao intenzivan naučnotehnološki razvoj i bio prepoznat na evropskom nivou. Da bi povratili tradiciju, smanjili trenutni jaz u odnosu na Zapadnu Evropu, povratili ljude koji su napustili region, moramo realizovati veliku infrastrukturu baziranu na najsavremenijim tehnologijama. Iako samo ideja prošle godine, koju je inicirala upravo Vlada Crne Gore, danas Međunarodni institut za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope (SEEIIST) predstavlja ozbiljan Regionalni projekat, a koji je prventsveno fokusiran na saradnju medicine i nauke, i istraživanja za dobrobit građana, jer je naša zajednička misija da ovaj region učinimo boljim mjestom za život.

Vlada Crne Gore je prva zvanično podržala inicijativu za osnivanje međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope (SEEIIST) krajem marta 2017. godine, a koju je prvobitno predložio prof. Hervig Šoper, bivši generalni direktora CERN-a. Potpisivanjem Deklaracije o namjeri na Ministarskom sastanku, 25. oktobra 2017. godine u CERN-u, Ženevi, od strane Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne

Gore, Kosova*, Makedonije, Srbije i Slovenije Inicijativa je transformisana u Regionalni Projekat. Hrvatska i Grčka su uzele status posmatrača. Osnovna zamisao je da SEEIIST Institut bude regionalni centar izvrsnosti koji će usloviti društveno-ekonomski procvat regiona, i ne samo povratiti stručni kadar koji je napustio naš region, već i privući naučnike iz zemalja Zapadne Evrope, jer je cilj da ovaj projekat bude baziran na najsavremenijim tehnologijama kako bi bili konkurentni ostatku Evrope.

Inicijalno su postojala dva konkurenta za projekat: Hadronska kancer terapija i istraživanje iz Biomedicine pomoću protona i težih iona, koja danas predstavlja najsavremeniji metod liječenje velikog broja vrsta kancera, i Četvrta generacija Sinhrotronskog izvora zračenja, koji nudi širok spektar istraživanja i primjena u industriji. Idejna rješenja za oba prijedloga izradile su dvije grupe međunarodnih eksperata i prvi put su predstavljena na naučnom Forumu, koji je organizovalo Ministarstvo nauke, u saradnji sa Abdus Salam ICTP Institutom u Trstu krajem janura 2018. godine. Na Forumu je okupljeno više od 100 učesnika iz naučne, političke zajednice, privrednog sektora i naše naučne dijaspore, a među njima su bili i visoki predstavnici najznačajnijih međunarodnih organizacija i institucija, uključujući i Evropsku komisiju.

11

Evropska komisija je prepoznala značaj i ozbiljnost Projekta i ukazala na podršku sljedeće faze, koja podrazumjeva izradu Tehničkog projekta i biznis plana, ali pod uslovom da se potpisnice Deklaracije dogovore i odluče za jednu od dvije predložene opcije instituta. Odmah nakon Foruma formiran je Upravni odbor Međunarodnog instituta SEEIIST-a, i već na drugom sastanku održanom 30. marta 2018. godine u Tirani, članovi Odbora su jednoglasno izabrali Hadronsku kancer terapiju i istraživanje iz Biomedicine pomoću protona i težih jona kao opciju projekta za Institut. Trenutno u svijetu postoji samo 12 ovakvih mašina, samo četiri u Evropi. Naš projekat ne bi bio samo peti u Evropi, već unikatan zbog komponente istraživanja jer će 50 odsto vremena upravo biti posvećeno istraživanju koja su velika potreba i nigdje se ne odvijaju u ovoj mjeri. Postoje indikacije da druge vrste jona (poput helijuma, kiseonika, litijuma...) imaju bolji efekat u liječenju kancera. Iako će 50 odsto vremena biti odvojeno za istraživanje, oko 500 pacijenata godišnje bi bilo liječeno u ovom Institutu, a što je potreba za region od oko 20 miliona stanovnika. Dodatno, ovaj metod pored kancera postaje i superioran za liječenje srčane aritmije.

SEEIIST institut je baziran na medicinskoj tehnologiji koja doseže trenutne naučne granice, i promoviše snažnu saradnju između zdravlja i nauke, i istraživanja za zdravlje ljudi, a sve to za dobrobit naših građana. Na ovaj način, najsavremenija metoda liječenja kancera će biti dostupna svima, i samim tim SEEIIST, projekat predstavlja jedan od najljepših primjera “Nauke za društvo”.

U razgovorima koje smo imali nedavno sa evropskim komesarom i generalnim direktorom Direktorata za Istraživanje i inovacije (g-dinom Karlosom Moedasom i g-dinom Enrikeom Pakeom) dobili smo čvrsto uvjerenje da će već do kraja godine Komisija obezbijediti finansijska sredstva za narednu, tzv. pripremnu fazu projekta, za čiju realizaciju su potrebna sredstva od oko 3-4 miliona eura.

Kako naš region u ovom trenutku nema kapacitet da samostalno iznese ovaj projekat, potrebna je stručna podrška

12

eksperata zemalja Zapadne Evrope. Očekujemo i uključivanje naučnika, radiologa, onkologa i iz Crne Gore. Pregovarali smo i sa menadžmentom CERN-a da nam omogući da se Pripremna faza našeg projekta upravo realizuje u ovoj prestižnoj instituciji.

Raduje da je odgovor CERN-a pozitivan, što je veoma značajno jer ćemo biti u mogućnosti da koristimo njihovu infrastrukturu i tako postati treći međunarodni institut koji će se izroditi u CERN-u.

Istakla bih da smo već u ovoj fazi projekta konkurentni da apliciramo za finansijska sredstva iz raznih međunarodnih fondova u cilju podizanja kapaciteta u Regionu, kroz različite vrste obuka i treninga. U tom smislu, već smo pripremili nekoliko projektnih prijava prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju, koja je obećala prvih pola miliona eura za ove namjene, zatim za EU Okvirni program za istraživanja i inovacije „Horizont 2020“, COST program u iznosu od 300.000 eura, za Regionalni IPA program za realizaciju elektronskog registra za kancer u iznosu od 2 miliona eura.

Cilj je da do kraja 2019. godine ostvarimo dovoljan progres kako bi se 2020. godine našli na Evropskoj infrastrukturnoj mapi (ESFRI Road map) što bi nam obezbijedilo ozbiljan status za potencijalnu investiciju od oko 150-200 miliona eura, neophodnih za realizaciju ovog projekta.

Politički aspekt projekta je jedno veoma važno polje za naučnu diplomatiju i u tom domenu moramo da saberemo diplomatske snage naše zemlje i regiona, kako bismo djelovali složno, usaglašeno i u cilju našeg zajedničkog dobra. Ovaj projekat ima takođe i misiju „nauka za mir“ te može da doprinese povezivanju i pomirenju zajednica regiona. Medjutim, naučna zajednica je ključna u implementaciji ovog složenog inovativnog projekta i izazova koji je pred nama. * Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom

Savjeta bezbijednosti Ujedinjenih nacija 1244/1999 i Mišljenjem Međunarodnog suda pravde o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova

Hadronska antikancer terapija i razvoj Međunarodnog Instituta za održivu tehnologiju u Jugoistočnoj Evropi

Prof. dr Vladimir Todorović Direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCG Maligne bolesti danas predstavljaju globalni problem i izazov s obzirom na sve veći broj oboljelih osoba u poslednjih nekoliko decenija. U razvijenom svijetu postoji značajan porast broja pacijenata sa različitim oblicima karcinoma, dok mortalitet ima tendenciju pada od 90-ih godina prošlog vijeka. Smatra se da je to posledica ranijeg otkrivanja karcinoma metodama sekundarne prevencije, odnosno skrininga, dok se značajno smanjuju i uticaji na faktore rizika koji su mogući. U svijetu godišnje od karcinoma umire nešto više od 9 miliona ljudi, što je izuzetno visok broj. U zemljama u razvoju ovi trendovi su jos izraženiji. Na osnovu procjena relevantnih međunarodnih institucija, predviđa se, u sledećih dvije decenije, porast obolijevanja za 70% u nerazvijenim zemljama. Takođe se smatra da će, oko 2050. godine, svi stanovnici zemljine kugle imati dijagnozu karcinoma, ili se susresti sa dijagnostikom ili terapijom malignih bolesti.

Problem postoji kod nerazvijenih zemalja i u razvijenosti dijagnostičkih procedura, nedostatku inovativnih vidova liječenja, manjku opreme i infrastrukture, kasnijem dijagnostikovanju tumora, što dovodi do kompleksnih vidova liječenja i povećanja troškova zbrinjavanja bolesnika. Ipak, u Crnoj Gori, u periodu od 2000. do 2012. godine, postoji pad smrtnosti od karcinoma za 11%, što je najbolji rezultat u regionu. Ovo je postignuto ulaganjem u infrastrukturu i opremu, te unapređenjem kadrovskih potencijala, edukacijom po savremenim metodama i dostupnošću inovativnih terapija u ovom vremenskom periodu.

Na Klinici za onkologiju i radioterapiju postoji značajan trend povećanja liječenih bolesnika od različitih oblika karcinoma,

pa je 2010. godine to bilo oko 650, dok je 2017-te bilo oko 180 pacijenata. Takođe je broj pregleda od 18000, u 2010. godini, porastao na oko 25000, u 2017. godini.

Različiti projekti i istraživanja na Klinici zahtijevaju još dodatnog angažovanja, ali su to aktivnosti koje su veoma značajne u međunarodnom pozicioniranju naših zdravstevnih institucija.

Regionalni projekat o izgradnji Instituta koji bi imao opremu za hadronsku antikancersku zračnu terapiju, je jedan od najznačajnijih projekata, ne samo za Crnu Goru već i za sve zemlje Jugoistočne Evrope. Međunarodni Bord koji je odlučio o implementaciji ove savremene terapije, imao je u vidu značaj adekvatnog liječenja bolesnika na Balkanu, koji imaju veoma veliki porast obolijevanja od kancera. Ova institucija bi se oko polovine radnog vremena bavila i istraživanjem i pravilnim korišćenjem ove terapije u različitim vidovima kancera. Protoni su 2000 puta teži od elektona koji se sada koriste u zračenju tumora, pa je oprema značajno veća i zahtijeva značajnu infrastrukturu. Oko 60% svih bolesnika sa kancerom, po protokolima zahtijeva liječenje i zračenjem. Osim protona u liječenju se koriste i druge partikule, kao karboni, ali njihov definitivni potencijal treba još da se otkrije.

U svijetu ima samo desetak ovakvih mašina, a godišnje ovakav vid liječenja primi oko 160 000 bolesnika. Ovaj vid liječenja do sada je ispitan na posebnim tumorima, kao što su maligni tumori pljuvačne zlijezde, mekotkivni sarkomi, neki vidovi karcinoma pluća, karlice i kod hepatocelularnog karcinoma.

S obzirom na specificnosti ovakvog zračenja, smatra se da ostavlja manje toksičnih efekata, što je pogotovo važno kod djece i mlađe populacije, gdje se očekuje duže preživljavanje.

Prilikom instalacije opreme i kompletnog razvoja Instituta, smatra se da bi oko 500 bolesnika bilo liječeno ovom metodom iz cijelog regiona Balkana.

Ovaj Institut bi, osim transfera savremene tehnologije, bio pogodno mjesto za edukativne i istraživačke aktivnosti, te doprinio osavremenjavanju vodiča kliničke prakse i liječenja karcinoma. Ovakvim istraživanjima u našoj zemlji bi se zadržali mladi istraživači, koji bi tako mogli lakše da napreduju u kliničkim znanjima i akademskoj zajednici.

13

Hemomont otvorio novi pogon

u Podgorici Kompanija Hemomont je 10. jula otvorila u Podgorici novi pogon za proizvodnju nazalnih sterilnih sprejova SNUP, u koji je uloženo 5,3 miliona eura, i koji će obezbijediti dodatno zapošljavanje 30 radnika.

Otvaranje ovog pogona predstavlja značajnu investiciju i važan poslovni angažman kojim Hemomont potvrđuje lidersku poziciju u domaćoj farmaceutskoj industriji. Hemomont je prva fabrika ljekova u Crnoj Gori, članica Hemofarma i Štada grupe.

U novom postrojenju, koje se prostire na 1.700 metara kvadratnih, proizvodiće se sprej za nos SNUP u formi za djecu i odrasle, koji će se izvoziti na devet inostranih tržišta. Ovim povodom, izvršna direktorica Hemomonta Snežana Perović podsjetila je prisutne da je Hemomont za prethodne 24 godine od male fabrike za proizvodnju osnovnih infuzionih rastvora prerastao u kompaniju koja je lider u farmaceutskoj industriji i jedan od najvećih izvoznika u Crnoj Gori.

- Otvaranje ovog pogona predstavlja značajan poduhvat za nas. On pokazuje da Hemomont iz godine u godinu raste i napreduje. Prethodne 24 godine, od male fabrike za proizvodnju osnovnih infuzionih rastvora prerasli smo u kompaniju koja je danas jedan od najvećih izvoznika u Crnoj Gori. Pored toga, zajedno sa Hemofarmom, lideri smo po učešću svojih proizvoda

14

na domaćem tržištu. Postali smo primjer uspjeha u domaćoj privredi. Hemomont je na svojim počecima 1994. godine imao trideset zaposlenih i proizvodio deset osnovnih infuzionih rastvora. Hemomont danas ima oko dvije stotine zaposlenih i sedamdest pet proizvoda u svom portfoliju. To znači da je u odnosu na prve dane Hemomont za sedam puta povećao i broj zaposlenih i broj proizvoda.

Izgradnja pogona SNUP za nas je vaoma važna. Ona predstavlja veliku investiciju od 5,3 miliona eura, obogaćuje portfolio i unapređuje proizvodni proces – saopštila je Perović.

Prema njenim riječima, takve investicije u moderna postrojenja koja predstavljaju najviše svjetske standarde, dodatno doprinose pozicioniranju Hemomonta na mapi kvalitetne farmaceutske industrije.

Pogon, koji se nalazi u okviru kompanije Hemomont, svečano su otvorili predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i dr Ronald Zeliger, potpredsjednik Štada grupe i generalni direktor Hemofarma.

Prema riječima predsjednika Đukanovića, kompanija Štada je prepoznala napore države u izgradnji stabilnog ekonomskog sistema u kome je moguće sticati profit. Otvarajući fabrički pogon, on je ocijenio da je Hemomont ubjedljiva potvrda dobre poslovne politike Hemofarma.

- Najprije izražavam poštovanje svima koji su od 11 novembra 1994. godine davali i daju doprinos uspješnom radu ove kompanije. Hemomont je ubjedljiva potvrda dobre poslovne politike Hemofarma, danas dijela njemačkog koncerna Štada koji je odavno prisutan u našem crnogorskom sistemu kao jedan od najpouzdanijih partnera crnogorskog zdravstva. Odnos javno privatnog partnerstva koji smo vremenom izgradili izraz je uspješnosti naše državne politike u dužem periodu i upečatljiv primjer u regionalnim okvirima.

Crna Gora, kao članica NATO-a i zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, nakon ostvarenja prethodnih prioriteta državne političke strategije, danas je fokusirana na dinamičniji, ekonomski i demokratski razvoj i na što skorije dostizanje evropskog kvaliteta života naših građana. Put do tog cilja podrazumijeva

nova ulaganja, ostvarenje kvalitetnih radnih mjesta, dinamičan rast društvenog proizvoda i izvoza. Zato država mora stalno nuditi unaprijeđena sistemska rješenja koja će je činiti konkurentnom u privlačenju investitora, a to znači veće ekonomske slobode, veću sigurnost i učvršćivanje međusobnog povjerenja. Bez toga nema biznisa, ni strateške prednosti na međunarodnom tržištu, čemu teže sve zemlje u okruženju i u svijetu. Iskustvo nas je naučilo da sami moramo biti inicijativni i imati kreativan odnos u traženju rešenja i donošenju odluka koje će promijeniti perspektivu crnogorske ekonomije. Sve će to uticati na percepciju investitora koja je uvijek od izuzetne važnosti – istakao je predsjednik Đukanović.

Predsjednik je ukazao na investitore iz preko 80 zemalja, koji su svoj kapital uložili u našu zemlju, kao i na podatak o prosječnoj stopi učešća direktnih stranih investicija od 19% u BDP od obnove nezavisnosti do danas, što najbolje pokazuje šta poslovna javnost misli o mogućnostima za razvoj biznisa, i o perspektivi crnogorske ekonomije, te da se to jasno vidi na današnjem primjeru.

- Kompanija Štada je prepoznala naše napore u izgradnji stabilnog ekonomskog sistema u kome je moguće sticati profit i nastavljati sa investicijama. Ovog puta, kako smo čuli, ono iznosi 5,3 miliona eura i pored nove tehnologije donosi Crnoj Gori tridest kvalitetnih proizvodnih radnih mjesta. Za našu zemlju svako proizvodno radno mjesto je dragocjeno jer predstavlja doprinos rastu proizvodnje i izvoza, kao i dugoročnoj održivosti i konkurentnosti crnogorske ekonomije – naglasio je predsjednik

15

Hemomont je osnovan 1994. godine, kao prva fabrika ljekova u Crnoj Gori. U vlasničkoj strukturi Hemomonta su farmaceutska kompanija Hemofarm, Vlada Crne Gore i Fond za zdravstvo Crne Gore.

Hemomont trenutno zapošljava oko 200 radnika, a u njegovom portfoliu nalazi se 75 proizvoda, koji se pored domaćeg, prodaju i na 11 inostranih tržišta.

Đukanović.

Ističući društvenu odgovornost kompanije Štada, predjednik Đukanović je istakao da je upravo ova kompanija afirmacija modela u kojem dobijaju i investitor i država.

- Posebno želim da istaknem društevnu odgovornost kompanije Štada koja je dodatno uložila pola miliona eura u prečišćavanju otpadnih voda što je pravi doprinos očuvanju i zaštiti životne sredine i još jedan pokazatelj da Štada želi da dugoročno ostane akter na Crnogorskom prostoru. Ova investicija omogućiće rast proizvodnje i prihoda za oko 50% u 2018. godini u odnosu na prethodnu godinu. Zato je ona i dalje afirmacija modela u kojem dobijaju i investitor i država.

Pozivam uvažene investitore da nastave sa širenjem biznisa u Crnoj Gori na obostrano dobro. Naglašavam da je za Crnu Goru veoma važno što interes za ulaganje u našu ekonomiju pokazuju prestižni evropski koncerni kao što je Štada. Uvjeren da to istovremeno znači najbolji podsticaj razvoju prijateljski partnerskih odnosa između naše zemlje i Njemačke koja pruža snažnu podršku u ostvarenju crnogorskih, evropskih i evroatlanskih ciljeva i evropskoj perspektivi cijelog regiona - zaključio je predsjednik Đukanović.

Dr Zeliger je kazao da je Hemofarm regionalni centar Štada grupe za tržišta centralne i jugoistočne Evrope.

- Mi smo ovdje gotovo 25 godina. Mi nismo ovdje da bi kratko poslovali, već da bi investirali u životnu sredinu.

Podgorica je svakako integralni dio centralne i jugoistočne Evrope, čiji smo mi sada dio. Kako sam dugo godina u ovom regionu prisutan, tako mogu iskreno da se borim za ovo područje i da zagovaram napredak. Takođe sam na neki način i ambasador poslovanja u ovom regionu. Zbog toga sam ponosan što smo

16

ovdje danas.

Hemofarm je regionalni centar Štada grupe za tržišta centralne i jugoistočne Evrope i odgovoran je za poslovanje u 13 zemalja, od kojih se čak osam nalaze u Evropskoj Uniji. To je svakako rezultat našeg dobrog rada, jer su svi proizvodni centri Hemofarma lideri na svojim tržištima: Hemofarm je neprikosnoveni lider u Srbiji, Hemofarm Banjaluka na teritoriji Bosne i Hercegovine, dok je Hemomont dominantan proizvođač na crnogorskom tržištu. Ovo je, takođe i veliki zalog za budućnost. Štada nam to vraća kontinuiranim investiranjem od 2006. godine kada je postala naša matična kuća do danas. Štada je u modernizaciju postrojenja Hemomonta uložila 12,5 miliona eura. Izgradnja pogona za proizvodnju SNUP-a dodatno će osnažiti poziciju Hemomonta i farmaceutsku industriju Crne Gore, u čije potencijale mi duboko vjerujemo - istakao je dr Zeliger.

Pored Hemofarma, u vlasničkoj strukturi Hemomonta je i država Crna Gora. Njegova liderska pozicija u farmaceutskoj industriji potvrđuje da partnerski odnos države i privatnog sektora može biti uspješan kada se odgovorno posluje.

Osim novog pogona, Hemomont je predstavio i novi sistem za prečišćavanje otpadnih voda, jedan od prvih takve vrste u Crnoj Gori. Prečišćivač vrijedan pola miliona eura, doprinijeće boljoj zaštiti životne sredine i većoj bezbjednosti kompleksa Hemomonta i šireg područja. Ovim potezom Hemomont nastavlja da bude pionir i pokretač nove industrije, kao i jedan od lidera u edukaciji i jačanju svijesti o odgovornom odnosu prema životnoj sredini.

Verica Pantelić

Da nos ponovo diše i miriše!

ksilometazolin Lek je namenjen olakšanju simptoma kod: • zapušenog nosa • hroni�nog i i alergijskog rinitisa (alergijskog zapaljenja nosne sluznice) • sinuzitisa (zapaljenja sinusa) SNUP (0.05%) sprej za nos, rastvor namenjen je deci uzrasta od 6 do 12 godina..

SNUP (0.1%) sprej za nos, rastvor namenjen je odraslima i deci starijoj od 12 godina. odinaa.

Pre upotrebe detaljno pro�itati uputstvo!

O indikacijama, merama opreza i neželjenim reakcijama na lek posavetujte se sa lekarom ili farmaceutom.

ZANIMLJIVOSTI

Konji čitaju i pamte ljudske emocije

onji su u stanju da čitaju ljudske izraze lica i zapamte raspoloženje osoba, pokazala je Konji naučna studija.

Te životinje takođe reaguju pozitivnije na one ljude koje su vidjeli ranije kako se smiju, dok su oprezni sa onima kojih se sjećaju kao namrštenih. Otkrića se temelje na nekim prethodnim istraživanjima koja su ukazivala na to da konji mogu prepoznati emocije čitajući ljudska lica.

Naučnici tvrde da su sad otkrili da te životinje ne samo da pamte raspoloženje osoba, nego imaju pamćenje za emocije koje im usmjerava buduću interakciju sa pojedincima.

- U principu konji imaju pamćenje za emocije - izjavila je prof. Karen McComb, voditeljka pomenute studije i profesorica životinjskog ponašanja na univerzitetu Sussex.

Naučnici su pokazali 21 domaćem konju fotografije ljudskih modela na kojima je bilo prikazano ili ljutito ili srećno lice. Nekoliko sati poslije, pokazana im je ista osoba s emocionalno neutralnim izrazom lica. Ranije kratkoročno izlaganje fotografijama bilo je dovoljno za generisanje razlika u njihovim odgovorima.

Konji kojima je prikazana slika ljutitog čovjeka su duže posmatrali fotografiju svojim lijevim okom koje inače šalje informacije desnoj hemisferi mozga, gdje se obrađuju potencijalne prijetnje. Oni kojima je bio pokazan model srećnog čovjeka duže su fotografiju posmatrali desnim okom koje je vezano uz dio mozga specijalizovan za pozitivnije reakcije.

- Znamo kako su konji društveno inteligentne životinje, ali ovo je bio prvi put da bilo koji sisar pokazuje tu specifičnu sposobnost. Ono što je upečatljivo je činjenica kako se to dogodilo nakon jako kratkog prikazivanja fotografije – nije postojalo snažno negativno ili pozitivno iskustvo s tom osobom - izjavila je dr Leanne Proops, koautorica i viši predavač u oblasti ponašanja životinja na univerzitetu u Portsmouthu.

Napomenuto je da učesnici nijesu znali koja je njihova fotografija pokazana konjima, čime su htjeli izbjeći rizik davanja podsvjesnih signala.

Naučnici navode da bi njihova otkrića objavljena u časopisu Current Biology mogla biti od pomoći ljudima za zbližavanje s konjima i izbjegavanje agresivnih ponašanja.

Prošla istraživanja su pokazala da konji mogu čitati ljudski govor tijela, čak i kad ne poznaju tu osobu.

Glasno hrkanje može biti smrtonosno Glasno hrkanje tanji lobanju, tvrde naučnici iz Amerike.

Istraživanjem je utvrđeno da kod ljudi koji hrču lobanja, vremenom može da postane tanja za 1,23 milimetra.

Američki naučnici nijesu utvrdili zašto se to dešava, ali su upozorili da erozija lobanje od jednog milimetra može da prouzrokuje curenje cerebrospinalne tečnosti, što može biti opasno po život. Ovo, takođe, može izazvati simptome demencije, može

18

da dovede do kome, izazove moždani udar ili čak dovede do smrti.

Hrkanje se dešava kada su zidovi grla opušteni i tijesni tokom spavanja, što izaziva prekide u disanju. Procjenjuje se da širom svijeta taj problem ima 100 miliona ljudi.

- Opstruktivna apneja za vrijeme spavanja može mehanički doprinijeti razvoju poremećaja povezanim sa stanjivanjem lobanje. Curenje cerebrospinalne tečnosti povezano je s gojaznošću i srednjim dobom. Potrebno je provesti dodatna istraživanja da bi se identifikovali mehanizmi koji dovode do razloga zbog koga hrkanje uzrokuje stanjivanje lobanje - izjavio je autor studije dr Rik Nelson.

Istraživači su snimali lobanje 114 ljudi starosti između 40 i 60 godina, od kojih 56 ima problem s povremenim ili stalnim hrkanjem.

Istraživanje je objavljeno u magazinu ''JMA Otolaryngology - Head & Neck Surgery''.

Prethodna istraživanja otkrila su da je glasno hrkanje povezano i sa Alchajmerovom bolešću.

IZ MEDICINE Instagram šteti mentalnom zdravlju

Zbog slomljenog srca se može umrijeti

Već se neko vrijeme raspravlja o tome kako društvene mreže utiču na mentalno zdravlje, a sad je to i zvanično. Britanci su sproveli istraživanje na tu temu. Intervjuisali su gotovo 1.500 osoba starih između 14 i 23 godine o tome kako koriste najpopularnije društvene mreže - Instagram, Snapchat, Twitter, Facebook i YouTube i kako one utiču na njihovu psihu.

Istraživanja su pokazala da Instagram prednjači u lošem uticaju, pogotovo na mlade žene. Popularna aplikacija nudi mogućnosti filtriranja svih nesavršenosti, zbog čega se korisnici osjećaju mučno, depresivno, usamljeno i neispunjeno.

Osim toga doživljavaju i FOMO ili Fear of missing out.

Dakle, uvijek su opterećeni time da nešto propuštaju.

Jedina društvena mreža koja je dobila samo pozitivne komentare je YouTube.

Naučnici su otkrili da najgore na korisnike utiče korišćenje društvenih mreža više od dva sata dnevno.

Opasnosti da udovci ili udovice obole od kardiovaskularnih bolesti ili da ih zatekne iznenadna smrt veće su tri mjeseca nakon smrti njihovih supružnika, pokazalo je novo istraživanje.

U studiji američkih naučnika, objavljenom u časopisu Psychoneuroendocrinology, pokazalo se da pojedinci koji su tri mjeseca ranije izgubili voljenu osobu imaju viši nivo citokina (glikoproteina koji djeluju kao markeri imunološkog sistema za indikaciju upale u krvotoku) i niži nivo varijabilnosti srčanog ritma od neožalošćenih pojedinaca u kontrolnoj grupi iste dobi, pola i tjelesne mase. Radi se o dva činioca koji pospješuju rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući smrt.

Autori kažu da je ovo prva studija koja ukazuje na povezanost duboke žalosti sa rastom nivoa citokina i sniženjem varijabilnosti srčanog ritma.

- U prvim mjesecima nakon gubitka supružnika, kod udovica i udovaca je rizik od smrti veći za 41 posto.

Još važnije, 53 posto tog uvećanog rizika odnosi se na kardiovaskularne bolesti. Ova studija važan je korak prema razumijevanju zbog čega duboka žalost potiče morbiditet i mortalitet - rekao je vodeći autor studije Chris Fagundes, profesor psihologije na teksaškom Univerzitetu Rice.

Prof. Fagundes se nada da će nakon ovog istraživanja medicinski profesionalci bolje razumjeti biološke mehanizme koje aktivira duboka tuga i potom ciljanom psihološkom i farmakološkom terapijom spriječiti neželjene posledice.

Tableta koja ekspresno liječi mamurluk Naša želja za alkoholom datira još iz kamenog doba, a dobro su poznate i posljedice previše popijenih čašica pića. Do danas ipak, niko nije pronašao pravi način za rješavanje problema mamurluka, ali to bi uskoro moglo da se promijeni.

Alkohol je vodeći faktor rizika od prerane smrti među ljudima između 15 i 49 godina, a njegova prekomjerna upotreba dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući rak jetre.

- Kao profesor hemijskog inženjeringa i ljubitelj vina, morao sam da pronađem rješenje. Želio sam da napravim protivotrov koji bi mogao da pomogne ljudima da uživaju u vinu, koktelu ili pivu bez mamurluka. Odlučio sam se da stvorim kapsulu ispunjenu prirodnim enzimima koji se obično nalaze u ćelijama jetre, koje pomažu tijelu da brže preradi alkohol. Razvili smo protivotrov čiju osnovu predstavljaju tri prirodna enzima koji pretvaraju alkohol u molekule koji se potom izlučuju. Lijek je već testiran na miševima – rekao je Yunfeng Lu, profesor Univerziteta UCLA-a.

Iako sam proces zvuči prilično jednostavno jer nije riječ o novim enzimima, najteži dio bio je da se otkrije siguran i efikasan način da lijek dospije u jetru. Istraživanje je pokazalo da je kod pijanih miševa lijek smanjio nivo alkohola u krvi za 45 posto u odnosu na miševe koji kapsulu nijesu primili. U međuvremenu, koncentracija acetaldehida u krvi, visokotoksičnog i kancerogenog jedinjenja koje uzrokuje glavobolje i povraćanje, i koje izaziva crvenilo na licu nakon konzumacije alkohola, ostala je izuzetno niska.

Ta tableta bi, uz brzo liječenje mamurluka, trebalo i da zaštiti jetru od većih oštećenja.

-Trenutno sprovodimo testove koji će spriječiti neočekivane ili opasne nuspojave. Ako se naši tretmani pokažu efikasnim kod životinja, mogli bismo početi kliničke eksperimente na ljudima već za godinu dana – zaključio je prof. Yunfeng Lu.

19

Šta je epilepsija?

Prof. dr Slavica Vujisić PZU Neuromedica, Podgorica Epilepsija (epilambanein, grčki - ščepati, zgrabiti) predstavlja neurološku bolest koja se manifestuje epileptičkim napadima.

Epileptički napadi su iktusni dogadjaji čije ispoljavanje nastaje zbog prekomjerne i/ili hipersinhrone aktivnosti jedne ili više populacija (grupa) neurona.

Zasto je važno znati osnovno o epilepsiji?

- Zato što je veoma česta!

- Zato što može i životno ugroziti oboljelog!

- Zato što se pacijent može ozbiljno povrijediti pri padu zbog epileptičkog napada!

- Zato što treba znati zbrinuti osobu u napadu!

- Zato što treba razumjeti ovo oboljenje i raditi na suzbijanju stigme!

- Zato što je planiranje porodice bitno kod pacijentkinja sa epilepsijom!

- Zato što redovno uzimanje ljekova pomaze!

- Zato što postoji hirurško liječenje!

Epileptički napadi i epilepsija JEDAN EPILEPTIČKI NAPAD NIJE EPILEPSIJA. Epileptički napad predstavlja jedan od osnovnih simptoma (znakova) kojim mozak reaguje kada je nadražen ili oštećen različitim noksama. Epileptički napadi su najčešće simptomi hronične neurološke bolesti epilepsije, ali se, takođe, često javljaju i kao simptomi raznih drugih poremećaja koji privremeno nadražuju mozak.

Učestalost oboljevanja od epilepsije Incidenca (broj novooboljelih/100.000/godišnje): U razvijenim zemljama 40-70/100 000/godišnje, u zemljama u razvoju:100190 novooboljelih. Kada govorimo o prevalenci tj. o ukupnom broju oboljelih u datoj populaciji u dato vrijeme, ona se kreće:

20

0,5-1% a to znači da od 200 osoba sigurno jedna, a nekada i dvije, boluju od ovog oboljenja. Mortalitet - stopa smrtnosti: 1.0-4.5/100 000 oboljelih. Smrtnost bolesnika sa epilepsijom povećana je 2 do 3 puta u odnosu na opštu populaciju, uglavnom na račun smrtnih ishoda usljed osnovnog uzroka epilepsije, konvulzija, nesrećnih slučajeva, dugotrajne prijmene antiepileptičkih ljekova i povećanog rizika od iznenadne smrti kod mladih bolesnika.

Učestalost napada je različita kod pacijenata, što zavisi od mnogo faktora. Smatra se da 1/3 bolesnika ima manje od jednog napada godišnje, 1/3 bolesnika ima od 1-12 napada godišnje, a preostala 1/3 bolesnika više od 12 napada godišnje. Ukoliko u periodu od dvije godine sa upotrebom jednog adekvatnog lijeka u dovoljnoj dozi, ili dva adekvatna lijeka u dovoljnim dozama, ne uspijemo da stavimo napade pod kontrolu, govorimo o rezistentnoj epilepsiji i tada je potrebno pokušati novim ljekovima i dozama, ako ne uspijemo potrebno je razmotriti druge tipove liječenja (hirurgija, vagus nerv stimulacija, dijete…).

Od epilepsije u svijetu boluje od 50 do 60 miliona ljudi!

Broj oboljelih možemo zamisliti kao da su svi stanovnici Francuske oboljeli!

Etiologija i klasifikacija Epileptični poremećaji su simptomatski (tj. simptom poznatog uzroka kao što je moždani udar ili tumor) ili idiopatski (bez poznatog uzroka). Idiopatski poremećaji vjerovatno imaju genetsku podlogu.

Kako se napadi manifestuju Epileptički napadi se klinički ispoljavaju, prepoznaju ukoliko pacijent ima gubitak svijesti, kočenje i trzaje ili grčeve ruku i nogu, samo jedne ruke ili jednog prsta. Mogu da se jave izmijenjeni osjećaji, trnjenje jednog ekstremiteta ili polovine tijela, trnjenje, utrnulost drugih djelova tijela, psihički ili autonomni fenomeni, sa ili bez poremećaja svijesti. Nekada se dugo ne prepozna da se radi o epilepsiji - kada pacijent ima jutarnje trzaje ruku, kada se dešava da ispadne predmet iz ruke (četkica za zube, mobilni telefon…).

O epilepsiji govorimo samo onda kad se utvrdi da se radi o hroničnom poremećaju moždane funkcije zbog strukturnih ili patofizioloskih promjena u mozgu. Isključuju se provocirani napadi: febrilni napadi (usljed povišene temperature), napadi provocirani jasnim uzrokom (alkohol, metabolicki poremecaji…).

Epilepsija je najčešća hronična neurološka bolest od koje boluje 0.9% stanovništva, među kojima je najviše djece i adolescenata.

Stigma i epilepsija Često nedostatak znanja i neadekvatnog stava prema bolesti može otežati njihovo prilagođavanje. Dijete s epilepsijom može biti izloženo izbjegavanju, zadirkivanju i isključivanju iz aktivnosti od strane druge djece. Kao i sva druga djeca, dijete s epilepsijom želi biti prihvaćeno, prilagođeno i biti poput ostale djece.

Epilepsija kroz istoriju Najraniji zapis u kome se može prepoznati epilepsija je Hamurabijev zakonik (Hamurabi, 1792 p.n.e. – 1750 p.n.e., je sedmi vladar Amoritske dinastije starog Vavilona). Stari Grci su epilepsiju nazivali „sveta bolest”, a Hipokrat je prvi veliki ljekar koji je 400 god. p.n.e. dao opis ove bolesti i shvatio da je to problem u funkcionisanju mozga. U Evropi je 1815. godine otvorena prva specijalna bolnica za osobe sa epilepsijom. Za mnoge poznate licnosti kroz istoriju zna se da su imale epilepsiju: Buda, Sokrat, Julije Cezar, Aleksandar Veliki, Napoleon, Apostol Pavle, Dostojevski, Vinset van Gog, Molijer, Čajkovski, Hendl, Pitagora, Petar Veliki, Aleksandar Makedonski, i drugi, a njihovo pominjanje može da ohrabri oboljele od epilepsije, jer su uprkos ovom oboljenju ove ličnosti su zadužile čovječanstvo.

Epilepsija i klasifikacija Moderna klasifikacija epilepsije temelji se na prirodi napada, a ne na uzroku. Osnovna velika podjela je prema tipu napada na fokalne (žarišne) i generalizovane. Napadi koji počinju fokalno, s jednog mjesta, unutar jedne moždane hemisfere razlikuju se od onih generalizovane

#neuromedica

prirode, koji su vjerovatno započeti u dubljim strukturama (moždano stablo, talamus) i projektuju se na obje hemisfere istovremeno.

Etiologija (uzrok) epilepsija - idiopatska, - simptomatske, - kriptogene (vjerovatne simptomatske).

Genetika: 1% epilepsija je vezana za određeni gen (monogenske bolesti). Rizik raste kod idiopatskih generalizovanih epilepsija kod monozigotnih blizanaca na 60 do 85%.

Liječenje Epilepsija se liječi antiepilepticima, ljekovima protiv epileptičkih napada. Mnogo rjeđe se epilepsija liječi hirurškim putem tj. operativnim uklanjanjem žarišta (fokusa) u mozgu, koje započinje epileptički napad, i to kada se procijeni da je korist od takvog hirurškog zahvata zadovoljavajuća. Epilepsija se liječi i procedurama kao što je stimulacija nervusa vagusa (VNS) ili određenim režimom ishrane (ketogene dijete).

Kada treba započeti antiepileptičku terapiju?

Antiepileptički lijek se uvodi tek poslije dva ili više neprovocirana epileptička napada! Rjeđe, redovna antiepileptička terapija se može uvesti kod bolesnika poslije prvog napada, ukoliko je povišen rizik od pojave recidiva - ponavljanja napada (morfološko oštećenje mozga, neurološki ispadi, epilepsija u porodičnoj anamnezi, izražene EEG promjene).

DOBRODOŠLI!

Radno vrijeme: 13:00-19:00h

069 017 107

067 106 107

Što je to šum srca?

Prim. dr sci. med. Svjetlana Zeković, pedijatar i kardiolog PZU Sanicard, Podgorica Govorimo o dvije vrste šumova na srcu: - Bezazleni ili fiziološki i - Organski ili patološki Bezazleni šumovi (innocent murmeres), relativno su česti u dječjem uzrastu. Po raznim statistikama, javljaju se preko 50%, pa i do 80% slučajeva u raznim fazama dječjeg odrastanja.

Oni nisu posljedica bolesti srca. To su šumovi fiziološkog karaktera, a čuju se često i zbog povećanog ili ubrzanog protoka krvi kroz srce. To se npr. javlja kada je dijete anemično ili uzbuđeno zbog pregleda. Srčana frekvencija i inače je brža nego kod odraslih.

Npr. u uzrastu do 3 mjeseca u budnom stanju, puls moše da se mjeri i do 205/min, a u snu do 140/min, maksimalno, i to nije patologija. Od 3 mjeseca do dvije godine 190 u miru, a u snu 160/min, od dvije godine do 10 godina - u miru 140/min, a u

22

snu 90/min, dok preko 10 godina tolerišemo oko 100/min u budnom stanju, a 90/min u snu. Mi, kardiolozi koji se bavimo metodom ehokardiografije, nalazimo strukture, tzv. aberantne horde, koje često vibriraju kod tog ubrzanog, a fiziološkog protoka, što često stvara šum. Naravno i tu je bitna lokacija.

Karakteristika tih šumova je da su oni po zvučnosti blagi, muzikalnog karaktera, da se ne šire, a nalazi EKG-a, ehokardiografije, RTG srca i MR srca su normalni.

Organski šumovi srca mogu biti posljedica urođenih srčanih mana, npr. komorskih i/ili, pretkomorskih defekata, otvorenog kanala između velikih krvnih sudova, suženja krvnih sudova. Sve te promjene mogu biti i udružene, pa nažalost, nekada na srcu dijagnostikujemo i nekoliko mana.

Promjene mogu biti i stečenog karaktera kao posljedica

ataka virusnog ili bakterijskog porijekla. To su zapaljinske promjene srčanog mišića (miokarditis), srčane maramice (perikarditis) ili srčanih zalistaka (endokarditis). Ovdje najčešće dijagnostikujemo promjene na EKG-u, RTG-u, ehokardiografiji, kao i magnetnoj rezonanci (MR). Djeca vrlo često imaju i kliničke znakove bolesti, koji se poslije detaljne anamneze i te kako uočavaju. Šumovi na srcu se gradiraju po Levinovoj skali do šestog stepena. Oni do trećeg stepena imaju karakteristike slične fiziološkim šumovima i teško ih je od njih razlikovati.

Zato je neophodan pregled dječjeg kardiologa.

Dječje srce je u evoluciji rasta i razvoja. Postoje neke promjene, često i genetske, koje rastom i razvojem dolaze do izražaja. Šumove je potrebno pratiti u rastu i razvoju djeteta.

Stručnjaci smatraju da dijete sa fiziološkim šumom treba bar jednom godišnje doći na kontrolni pregled. Prati se rast i razvoj srca, ali i eventuali vanjski faktori (virusi ili bakterije) koji nisu prepoznati.

Organski šumovi zashtijevaju kontrolu bar dva puta

godišnje, a nekada i češće. Poslije postavljanja dijagnoze donosi se odluka o potrebnoj korekciji urođene srčane mane interventnim metodama (stentovima, balonima ili diskovima), a kod složenih mana hirurškim putem. Djeca se nastavljaju i poslije tih procedura pratiti u postoperativnom periodu, kao i u odrasloj dobi.

Moram istaći da, neko ko je bolovao urođenu srčanu manu mora voditi računa da ipak ima veću šansu da u starijem uzrastu oboli od nekog oblika stečenog oboljenja tipa koronarne insuficijencije, kao jedne od najčešćih bolesti današnjice.

Kao što bi stari latini rekli – to je locus minores resistencije (osjetljivo mjesto u organizmu), i zato oprez.

Kardiolog vrši i procijenu fizičke aktivnosti djeteta. Kod fiziološkog šuma, dozvoljene su sve fizičke aktivnosti, za razliku od organskog šuma, gdje se najčešće zabranjuju veći fizički napori.

Takođe, kod urođenih srčanih mana, predlaže se kod krvavih intervencija (nekog zahvata ili liječenja zuba), antibiotska prevencija bakterijskog endokarditisa.

23

V Medical konferencija

Vrijednost m e d i c i n s ke inovacije Prof. dr Dragan Lončar, Ekonomski fakultet, Beograd Šire posmatrano, pod pojmom medicinske inovacije možemo podrazumijevati novu medicinsku opremu (recimo, cyber nož u neurohirurgiji), nove metode liječenja (recimo nove metode transplantacije jetre), nove materijale u medicini (recimo, nove legure stentova u interventnoj kardiologiji) i slično. U ovom članku ćemo pod pojmom medicinske inovacije podrazumijevati farmaceutske inovacije, odnosno nove ljekove i postavićemo jedno logično pitanje: kakva je vrijednost uvođenja novih ljekova u smislu ishoda za pacijente i da li je ta vrijednost u srazmjeri sa novcem koji se ulaže u razvoj novih ljekova i pokriće njihovih troškova od strane države i pacijenata?

Generalno, motiv za istraživanje, razvoj i uvođenje inovativnih ljekova je da omoguće pacijentima duži, kvalitetniji i produktivniji život, a time u kumulativu povećan prosperitet i humanitet društva.

Istraživanje i razvoj ljekova je skup poduhvat. Prema nekim autorima, istraživanje i razvoj lijeka za hronične bolesti u prosjeku košta između 300 i 800 miliona dolara, traje od 10 do 15 godina, a od 10.000 potencijalnih jedinica iz biblioteke molekula, samo jedan ili nijedan na kraju postane regulatorno

24

prihvaćeni lijek. Prema tome, u pitanju je dug, skup i rizičan projekat sa veoma neizvjesnim ishodom. Nagrada za preuzeti rizik i uspješnu inovaciju je patentna zaštita lijeka sa idejom da se tokom tog perioda nadoknadi uloženo, napravi rezerva za finansiranje drugih istraživačko-razvojnih projekata i nagrade akcionari

farmaceutskih kompanija u vidu dividende i kapitalne dobiti.

Ideal farmaceutskih kompanija je da imaju što više molekula, po mogućstvu blockbustera, u patentnoj zaštiti i to u što ranijim fazama životnog ciklusa.

To je perspektiva farmaceutskih kompanija. Kakva je perspektiva pacijenata? Oni žele što veći broj inovativnih ljekova koji efektivno i efikasno tretiraju oboljenje (ishod lijeka), koji su dostupni po što povoljnijim uslovima. Povoljnost i dostupnost zavise naravno od toga da li je lijek na listi i da li država pokriva ukupan ili deo troška lijeka ili pacijent plaća pun iznos iz svog džepa. Šta je vrijednost farmaceutske inovacije? Prvo da razjasnimo odnos između cijene i vrijednosti koji se često miješa u praksi. Cijena je iznos koji se plaća za lijek, a vrijednost je ishod/korisnost koja se dobija korišćenjem lijeka. Tri su moguća odnosa između cijene i vrijednosti: 1. da je cijena veća od dobijene vrijednosti (pacijent/država više plaća nego što je korisnost lijeka – potrošački manjak), 2. da je cijena manja od vrijednosti (potrošački višak) i 3. da je cijena u srazmjeri sa dobijenom vrijednošću (tzv. value for money koncept – plaćamo za nešto taman onoliko koliku vrijednost dobijamo). Otvara se novo pitanje: kako mjeriti vrijednost lijeka? Možda je to najbolje objasniti kroz nekoliko primjera. Jedna studija je dokazala da je zahvaljujući registraciji inovativne ciljane terapije za liječenje ranog karcinoma dojke spriječeno u pet evropskih zemalja da od 2005. godine blizu 28.000 žena razvije metastatsku bolest.

Prema jednom drugom istraživanju je izračunato da je od 1990.

godine, zahvaljujući inovativnim ljekovima sačuvano 55 miliona ljudskih života u svijetu i da je ekonomska produktivnost veća za 5,3 triliona dolara.

Kada pričamo o efektu lijeka ima smisla vratiti se na osnovne postulate farmakoekonomske analize koja ima za cilj da stavi u odnos trošak (cost/price) i efekat (outcome) lijeka. Naravno, bitno je prvo razjasniti iz čijeg ugla radimo analizu troškova i efekata, s obzirom da imamo perspektive pacijenata, farma kompanija, privatnih zdravstvenih ustanova, države (fonda), privatnih zdravstvenih osiguranja. Na primjer, lijek koji skraćuje period hospitalizacije (boravka u bolnici) daje pozitivan efekat za pacijente, smanjuje trošak fonda, ali možda ima negativan efekat na bolnicu ako se finansirao po formuli broja priloženih pacijent dana.

Prema ECHO (Economic, Clinical and Humanistic Outcome) logici vrijednost lijeka se utvrđuje iz tri perspektive: kliničke (farmakoterapijske), društvene i ekonomske.

Uobičajeni farmakoterapijski kriterijumi su: djelotvornost lijeka, bezbjednost lijeka, uticaj lijeka na tok oboljenja, neželjeni efekti, primjena, lakoća upotrebe lijeka, položaj lijeka u međunarodnim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije.

Delotvornost lijeka se odnosi na statistički dokazive efekte lijeka u odnosu na alternativne terapije sa postojeće liste ljekova u toj zemlji i zemljama komparatorima. Bezbjednost lijeka se odnosi na poređenje sigurnosnog profila lijeka u odnosu na alternativne terapije. Kada je riječ o uticaju lijeka na tok oboljenja, postavljaju se pitanja da li je u pitanju kauzalna terapija, profilaksa oboljenja

25

ili simptomatska, palijativna ili suportivna terapija. Važan aspekt vrijednosti lijeka su neželjeni efekti. Što je više ograničenja u primjeni u smislu neželjenih efekata, to je vrijednost lijeka manja.

Kod primjene je važno razjasniti kakva je forma primjene i kakva je lokacija primjene (kod kuće, hospitalno). Lakoća upotrebe se odnosi na mogućnost samostalne primjene terapije, primjene od strane članova porodice ili od strane stručnog medicinskog lica. Konačno, važno je kakav je položaj lijeka prema WHO smjernicama i od strane referentnih stručnih institucija (NICE, GBA, HAS, SMC), u smislu da li je prvi izbor, sledeći izbor ili dopunska terapija. Od svih prethodno navedenih kriterijuma zavisi farmakoterapijska vrijednost lijeka.

Kriterijumi društvene korisnosti lijeka su: težina bolesti, društveni značaj bolesti i dostupnost terapije. Najveću društvenu vrijuednost imaju ljekovi koji se odnose na akutne bolesti koje ugrožavaju život, pa zatim hronične bolesti koje skraćuju dužinu života i značajno ugrožavaju kvalitet života. Iz društvenog ugla, najveći značaj imaju ljekovi za bolesti sa posebnim socijalnomedicinskim značajem, kao što su maligna oboljenja, kardio oboljenja, šećerna bolest, HIV, bolesti zavisnosti, epilepsija i drugo. Ovo naročito važi za posebno ugrožene kategorije stanovništva uz koje se obično ubrajaju djeca do 18 godina, trudnice i porodilje, kao i bolesnici u terminalnoj fazi bolesti.

Konačno, kada pričamo o dostupnosti, najveću vrijednost imaju originalni ljekovi, koji su jedini u okviru ATC 3 klasifikacije.

Prethodni kriterijumi definišu društvenu vrijednost lijeka.

Konačno, ekonomska vrijednost lijeka zavisi od HTA (Health Technology Assessment) kriterijuma. Dva su uobičajena pristupa: jedan koji u fokusu ima ekonomski trošak i drugi, koji stavlja u odnos trošak i korist/ishod. Drugi pristup je logički smisleniji jer sagledava odnos između onoga što ulažemo u lijek i onoga što povratno dobijamo, pri čemu prednost treba dati lijeku koji ima veću korist po jedinici troška.

Kada je riječ o vrijednosti lijeka za pacijente, zahvaljujući efektivnim ljekovima pacijenti žive duže (pada mortalitet zaustavljanjem ili usporavanjem bolesti), kvalitetnije (npr. lakše se kreću, lakše spavaju), humanije (npr. manji bolovi) i uz viši nivo produktivnosti sopstvenog rada (mogu da rade i zarađuju za život).

Prema više izvora, čak za 75% produženja očekivanog života od 2000. godine do danas zaslužni su kvalitetniji ljekovi. Recimo u Americi je očekivani životni vijek produžen od 1960. godine za 8,5 godina. Ljekovi su značajno povećali šanse za preživljavanje pacijenata od karcinoma. Recimo, od 1991. godine, koja se smatra godinom najvećeg mortaliteta od kancera u svijetu, smrtnost se smanjila za više od 20% u Americi, Kanadi i Evropskoj Uniji.

Danas dvije od tri osobe sa karcinomom prežive barem pet godina, što ranije nije bio slučaj. Rezultati su još vidljiviji kod HIV/AIDS. Smrtnost od ove bolesti je smanjena za između 80 i 90% u svim razvijenim zemljama svijeta i to zahvaljujući savremenim terapijama. Treba istaći da ovakvi rezultati jesu razultat savremenih terapija, ali takođe i podizanja zdravstvene kulture stanovništva u dijelu prevencije, insistiranju na ranoj dijagnozi, kao i uvođenju savremene hirurgije.

Kada je riječ o zdravstvenom sistemu, inovativni ljekovi smanjuju pritisak na zdravstveni sistem zbog manjih neto troškova u sistemu zdravstvene zaštite. Djeluje nelogično na prvi pogled, ali savremeni ljekovi smanjuju potrebu za trošenjem drugih resursa u zdravstvenom sistemu. Prema prof. Lihtenbergu, rast

26

ulaganja u ljekove od 500 dolara, smanjuje troškove bolničkog liječenja za blizu 2.000 dolara. Na primjer, zahvaljujući vakcinaciji protiv sezonskog gripa 2 miliona ljudi u Evropi prošle godine, troškovi liječenja, hospitalizacije i bolovanja pacijenata su smanjeni za blizu 300 miliona eura. Što se nacionalne ekonomije tiče, inovacije u farmaciji generišu značajnu ekonomsku vrijednost kroz investiranje u istraživanje i razvoj, zapošljavanje ljudi i liječenje pacijenata koje produžava/povećava njihovu radnu produktivnost. Od 100 eura koje prihoduje farmaceutska industrija blizu 15 eura se vraća kroz ulaganja u istraživačko-razvojne projekte. To je oko 140 milijardi dolara godišnje ukupnog ulaganja. Ove investicije zapošljavaju veliki broj ljudi kroz sponzorisana klinička ispitivanja, pri čemu ne treba zanemariti efekat indirektne i indukovane zaposlenosti koji u farma industriji iznosi blizu 5. To znači da svaki zaposleni radnik u ovom sektoru proizvodi efekat od još 5 radnih mjesta u drugim poslovno povezanim granama i granama koje žive od potrošnje plata zaposlenih u ovom sektoru. Tome u prilog ide i činjenica da farmaceutska industrija ima najveću bruto dodatu vrijednost po zaposlenom od 147.000 eura. Kada je riječ o podizanju radne sposobnosti stanovništva, jedno istraživanje je pokazalo da je procijenjena korisnost novih ljekova, u kontekstu produktivnosti radnika, čak devet puta veća od cijene inovativnog lijeka. Na primjer, nove terapije za reumatoidni artritis omogućavaju pacijentima da ostanu na poslu 31 nedelju duže nego što je to slučaj sa pacijentima na konvencionalnoj terapiji.

Ne treba zaboraviti ni efekat novih ljekova na kvalitet života i produktivnost članova pacijenata ali i porodice pacijenata.

Većina bolesti izaziva kod pacijenata depresiju, bol, nervozu, stres, osjećaj krivice, gubitak kose, odsustvo samopouzdanja, nemogućnost obavljanja radnih aktivnosti. Inovativni ljekovi tretiranjem oboljenja utiču pozitivno i na ove parametre zdravlja pacijenata, a posljedično i na opterećenje članova porodice koji brinu o pacijentima.

Pošto smo objasnili šta je i kakva je vrijednost inovacija u farmaciji, otvara se pitanje: koji su izazovi u segmentu veće dostupnosti inovativnih ljekova? Pojednostavljeno možemo reći da su to starenje stanovništva koje izaziva sve veći pritisak na sistem zdravstvene zaštite, rastući teret hroničnih bolesti, rast troškova istraživanja i razvoja novih ljekova, povećani regulatorni pritisak i ograničeni budžeti država, naročito siromašnijih, da isprate sve trendove moderne medicine. Imajući u vidu navedena ograničenja, neophodno je voditi računa o internim rezervama u zdravstvenim budžetima, čijim korišćenjem se mogu osloboditi sredstva za inovativne ljekove. Tu treba obratiti pažnju na troškove nepotrebne hospitalizacije, troškove administracije, mogućnost korišćenja specijalnih ugovora sa fondom i uvođenju povratne ugovorne naknade od strane kompanija za ljekove bazirane na ishodima (ako su ishodi lošiji od obećanih, vraća se novac u budžet).

Da sumiramo, vrijednost farma inovacija se mjeri kliničkim, društvenim i ekonomskim ishodima, pri čemu ishode možemo posmatrati iz ugla pacijenata, zdravstvenog sistema, nacionalne ekonomije i društva u cjelini. Ako je ova vrijednost, koju lijek daje, veća od plaćene cijene, ima smisla uvesti lijek i učiniti ga dostupnim. Imajući u vidu sve rečeno, veoma je važno definisati jasne kriterijume vrijednosti lijeka, kako bi se u ambijentu ograničenih sredstava prednost dala ljekovima koji daju najveću ukupnu vrijednost po uloženom euru.

SleepMore

SleepMore je dodatak ishrani koji u svom sastavu sadrži melatonin, valerijanu i hmelj. t .FMBUPOJO KF QSJSPEOB TVQTUBODB LPKB TF TJOUFUJÝF V PSHBOJ[NV J V QSJTVTUWV TWKFUMPTUJ SFHVMJÝF SJUBN CVEOPTUJ J TQBWBOKB 1PSFE SFHVMBDJKF SJUNB TQBWBOKB J CVEOPTUJ NFMBUPOJO JNB J TOBäOP BOUJPLTJEBUJWOP EKFMPWBOKF ÝUJUFǎJ PSHBOJ[BN PE EFKTUWB TMPCPEOJI SBEJLBMB VTQPSBWB QSPDFT TUBSFOKB PSHBOJ[NB TUJNVMJÝF GVOLDJKV JNVOPH TJTUFNB J QPNBäF PSHBOJ[NV EB TF J[CPSJ TB TUSFTPN t &LTUSBLUJ WBMFSJKBOF J INFMKB EPQSJOPTF NJSOPN J PQVÝUBKVǎFN TOV LBP J TNBOKFOKV OFSWP[F OBQFUPTUJ J V[OFNJSFOPTUJ Način upotrebe: 0ESBTMJ J EKFDB J[OBE HPEJOB öMN UBCMFUB PLP NJOVUB QSJKF PEMBTLB OB TQBWBOKF

V Medical konferencija

Inovativne farmaceutske kompanije kao partner zdravstvenog sistema Dr Bojan Trkulja Udruženje Inovia, Beograd

U razvijenim društvima je odavno prepoznato da značaj inovativnih ljekova u mnogome prevazilazi onaj najznačajniji, osnovni efekat na samo zdravstveno stanje pacijenta. Skraćenje dužine liječenja, bolja podnošljivost terapije koja je uslov za veću komplijansu bolesnika, očuvanje radne sposobnosti, smanjenje potrebe za ko-medikacijom, izbjegavanje ili odlaganje skupih operativnih procedura, pa konačno i pretvaranje nekad smrtonosnih oboljenja u hronična stanja sa kojima se živi - samo su neki od efekata inovativnih ljekova. Zahvaljujući ulaganju u razvoj novih terapija, inovativna farmaceutska industrija je već decenijama predvodnik progresa u medicini, zahvaljujući kojem danas uspješnije liječimo bolesti za koje u prošlosti nije bilo zadovoljavajućeg lijeka, pa prosječan ljudski vijek i početkom novog milenijuma nastavlja da raste.

Ono o čemu se rjeđe priča, a to je posebno izraženo u zemljama gdje je dostupnost inovativnih terapija manja, je posredni efekat koji povećanje efikasnosti liječenja ima na zdravstvene sisteme ali i društvo u cjelini. Srednje i dugoročne uštede koje donosi povećanje efikasnosti terapije inovativnim ljekovima imaju povoljan efekat na održivost zdravstvenih sistema, a održavanje radne sposobnosti omogućava pacijentima, ali i članovima njihovih porodica, da ostanu produktivni članovi društva.

Posebno je važno istaći da ljekovi predstavljaju samo mali deo troška liječenja hroničnih bolesti – najviše novca odlazi na hospitalizaciju, njegu i ostale indirektne i posredne troškove - pa čak i u tako teškim stanjima kao što su maligne bolesti, na ljekove odlazi manje od petine ukupnog troška liječenja. Uostalom, i Svjetska zdravstvena organizacija je odavno izračunala da je

28

gubitak produktivnosti usljed bolesti u stvari najveći trošak za ekonomiju jedne zemlje.

U isto vrijeme, zdravstveni sistemi su sve više opterećeni povećanjem incidence hroničnih oboljenja i starenjem populacije, pa je uz sve veća ograničenja budžeta potrebno pronaći nova rješenja kako bi se obezbijedila optimalna dostupnost najsavremenijih terapija. U tom procesu, ne pomaže ni odsustvo kvalitetnih podataka za donošenje odluke o opravdanosti investiranja, usljed nedostataka sveobuhvatnih registara pacijenata u bar onim najčešćim i najznačajnijim oboljenjima.

Sve ovo jasno ukazuje da je za povećanje dostupnosti inovativnih terapija od ključnog značaja intenziviranje saradnje zdravstvenih sistema i farmaceutske industrije. Poboljšanje efikasnosti zdravstvenih sistema podrazumijeva potrebu za posmatranjem sveobuhvatnih troškova i prepoznavanjem prilika za smanjenje administrativnih troškova bez smanjenja prava osiguranika.

Finansiranje onih terapija koje donose rezultate i donošenje odluka zasnovanih na naučnim dokazima, uz izbjegavanje nefleksibilnih mjera i pronalaženje rješenja kroz dijalog koji uključuje ne samo farmaceutsku industriju već i struku, udruženja pacijenata i sve druge činioce u zdravstvu, se kroz iskustva razvijenih društava pokazalo kao najefikasnije rješenje.

Jedna od mjera koje stoje na raspolaganju zdravstvenim

sistemima, i široko se koristi ne samo u razvijenim zemljama Evrope već i u našem regionu, je potpisivanje takozvanih Posebnih ugovora (u originalu Managed Entry Agreements), instrumenta koji obezbjeđuje optimalan nivo potrošnje zdravstvenog budžeta i omogućava kontrolu nivoa tih troškova tokom kalendarske godine, uz istovremeno povećanje dostupnosti inovativnih terapija.

Za uspješnost ovakvog vida ugovornog odnosa neophodno je da se obezbijedi maksimalna fleksibilnost obje strane. To znači da je poželjno da postoji više tipova posebnih ugovora („skrivena“ cijena, volume cap, value cap, natural rebate…), a da modeli po kojima se ugovori sklapaju budu dovoljno otvoreni da zadovolje specifične karakteristike terapije koja je predmet ugovaranja.

Preduslov da se u ovakvu vrstu ugovorenog odnosa je da zdravstveni sistemi obezbijede sredstva za uvođenje inovativnih terapija. U zemljama našeg okruženja to je urađeno kroz formiranje posebnih fondova za inovativne ljekove, pronalaženje alternativnih vidova finansiranja, ali i kroz sklapanje sporazuma o stabilnosti sa predstavnicima farmaceutske industrije. Farmaceutske kompanije su spremne da kroz dijalog i pronalaženje održivih rješenja koja povećavaju dostupnost inovativnih ljekova obezbijede efikasniji zdravstveni sistem koji će uz optimizaciju troškova donijeti bolje ishode pacijentima.

29

Hronika 02. jul - Dom starih u Bijelom Polju dobio licencu

04. jul – Potrošnja ljekova u 2017. iznosi oko 77 miliona eura

Javnoj ustanovi Dom starih Bijelo Polje izdata je licenca za obavljanje djelatnosti za usluge smještaja odraslih sa invaliditetom i starih lica, koje koristi 165 osoba.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić i generalni direktor Direktorata za socijalno staranje i dječiju zaštitu Goran Kuševija uručili su licencu direktoru Doma starih Dejanu Pavićeviću.

Uspostavljanjem licenciranja pružaoca usluga dodatno će se unaprjediti sistem kvaliteta u socijalnoj i dječijoj zaštiti, a posebno u dijelu pružanja i korišćenja usluga iz ove oblasti, kaže se u saopštenju Ministarstva za rad i socijalno staranje.

Oko 77 miliona eura iznosila je ukupna potrošnja ljekova u Crnoj Gori u 2017. godini, saopštio je direktor Agencije za ljekove i medicinska sredstva dr Milorad Drljević.

On je tokom skupštinske rasprave o Izvještaju o radu Agencije za prošlu godinu naveo da je od tog iznosa, Fond za zdravstveno osiguranje platio 55.730.000 miliona eura, što je oko 72 odsto ukupne potrošnje.

- To je dobar pokazatelj za državu, da toliko učestvuje u finansiranju potrošnje ljekova - naveo je dr Drljević.

Istakao je da prema nekim procjenama falsifikovani ljekovi na evropskom tržištu iznose oko jedan odsto.

- Iako nijesmo utvrdili falsifikovane ljekove, ne znači da ih nema kod nas i u tom smislu svi moramo uložiti dodatne napore - kazao je dr Drljević.

03. jul - Bolnici Codra iz budžeta 3,3 miliona Tokom prošle godine Specijalnoj bolnici Codra je iz državne kase plaćeno oko 3,3 miliona eura za pružanje zdravstvenih usluga crnogorskim osguranicima.

Od 12.646 građana, koliko ih je tokom 2017. godine ostvarilo neku vrstu zdravstvene usluge u Codri, u specijalističkim ambulantama liječeno je njih 10.234, zatim bolnički 2.383 građanina, dok je 29 osiguranika koristilo usluge vantjelesne oplodnje.

U 2017. godini u Specijalnoj bolnici Codra liječeno je 12.646 osiguranih lica, pruženo 219.201 usluga, za što je Fondu fakturisano 3.313.391,22 eura, navodi se u izvještaju za prošlu godinu.

U ovoj zdravstvenoj ustanovi ostvareno je 8.317 bolničkih dana, dok je prosječna dužina liječenja prošle godine bila 3,38 dana.

U odnosu na ukupan broj bolnički liječenih pacijenata u SB Codra, u periodu januar - decembar 2017. godine, najviše pacijenata je bilo na odjeljenju urologije 1.314, gdje je i ostvaren najveći broj bolničkih dana 5.020 ili 60,36 procenta. Najmanje ih je bilo na odjeljenju za Hiperbaričnu komoru (HBO) svega 0,12 odsto ili tri pacijenta, dok su ostali koristili ambulantne usluge HBO. Vrijednost ispostavljenih faktura za bolničko liječenje u SB Codra, u periodu januar - decembar 2017. godine, iznosi 2.865.283,40 eura, od čega se najviše odnosi na odjeljenje urologije oko 50 odsto zatim na odjeljenje opšte hirurgije 21,54 procenta, odjeljenje oftalmologije 15,42 odsto, ortopedije 10,78 i na HBO svega 0,19 procenata, precizira se u dokumentu.

Kada su u pitanju operacije, u SB Codra ih je tokom prošle godine obavljeno 4.448, od čega čak 60,01 odsto uroloških ili 2.716. Slijede hirurške, koje su rađenje u 588 slučajeva, te oftalmološke kod 538 pacijenata, dok je najmanje operacija urađeno na ortopediji i to 130.

30

05. jul – Najveća potrošnja za ljekove koji se koriste za visok pritisak Građani Crne Gore su za prvih pola godine potrošili oko 16,3 miliona eura ljekova, pri čemu se najviše traže ljekovi koji se koriste za povišeni krvni pritisak.

Podaci Fonda za zdravstveno osiguranje pokazuju da je u periodu od 1. januara do 1. jula izdato više od 2,5 miliona elektronskih recepata.

- Od početka ove godine pa do 1. jula, izdato je ukupno 2.519.093 elektronska recepata. Od ukupnog broja, 1.174.700 recepata izdato je u privatnim, dok je u Montefarmovim apotekama izdato 1.344.393 recepata.

Za realizovane recepte u privatnim apotekama, gdje je izdato 1.174.700 kutija Ijekova, Fondu je fakturisano oko 4,8 miliona eura, dok je za recepte izdate u Montefarmovim apotekama fakturisano 11,4 miliona eura, tako da je ukupno fakturisano nešto manje od 16,3 miliona eura - kazao je direktor Fonda Sead Čirgić.

06. jul - Oštrija kontrola svih nepoznatih groznica Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da se pooštrava sprovođenje nadzora nad svim slučajevima groznica nepoznatog porijekla i produženog trajanja, kako bi se na vrijeme identifikovalo eventualno obolijevanje od groznice Zapadnog Nila.

Iz Instituta ističu da tokom sezone najintenzivnije transmisije virusa Zapadnog Nila (jun-novembar), Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti redovno prati sve vrste groznica.

- Intenzivni nadzor se sprovodi sa ciljem ranog otkrivanja slučajeva, njihove adekvatne obrade, pravovremenog planiranja i sprovođenja dodatnih protivepidemijskih mjera i obavještavanja

javnosti kao i institucija koje se bave transfuzijom krvi i njenom sigurnom upotrebom o potencijalnim područjima u kojima cirkuliše virus Zapadnog Nila (VZN). U prethodnoj sezoni, tokom 2017. godine, prijavljeno je 288 slučajeva obolijevanja od groznice Zapadnog Nila u EU i susjednim državama, pri čemu u Crnoj Gori nije bilo registrovanih slučajeva. Tokom ove nadzorne sezone na području EU prijavljeni su prvi slučajevi obolijevanja od groznice zapadnog Nila, u Grčkoj i Italiji. Grčka je prijavila četiri slučaja, Italija jedan slučaj, dok su u Srbiji registrovana dva slučaja obolijevanja.

U ovoj sezoni nadzora, zaključno sa 5.7.2018. godine nije bilo prijavljenih slučajeva obolijevanja od groznice Zapadnog Nila na teritoriji Crne Gore - ističu u saopštenju.

Iz Instituta upozoravaju da u skladu sa Direktivom Evropske komisije 2014/110/ EU, potencijalno dobrovoljno davanje krvi treba da bude odloženo za 28 dana od davalaca koji su boravili i napustili područje za koje je utvrđeno da postoji lokalna transmisija VZN. 06. jul - Predstavljen pilot program roditeljstva u Crnoj Gori Pilot program roditeljstva u Crnoj Gori pod nazivom Roditeljstvo za cjeloživotno zdravlje za malu djecu, predstavljen je u Podgorici od strane Dječijeg fonda Ujedinjenih nacija (UNICEF).

- Podsticanjem učešća u programima pozitivnog roditeljstva, kod roditelja i staratelja jača se poznavanje razvoja djece,

unapređuje komunikacija između roditelja i djece, i stiču vještine za primjenu pozitivnih i nenasilnih praksi roditeljstva - navodi se u saopštenju UNICEF-a.

Cilj skupa je bio da se predstavi pilot program roditeljstva i podstakne diskusija o širenju tog i sličnih programa za roditeljstvo.

U Crnoj Gori je 2013. godine sprovedeno istraživanje, koje je pokazalo da je više od 68 odsto djece starosti od jedne do 14 godina bilo izloženo psihičkoj agresiji u porodici tokom mjeseca koji je prethodio istraživanju, dok je 31 odsto djece bilo podvrgnuto fizičkom kažnjavanju.

U cilju jačanja vještina roditelja i staratelja za nenasilno podizanje djece, UNICEF je prošle godine podržao nacionalne i lokalne partnere u Crnoj Gori da uvedu program Roditeljstvo za cjeloživotno zdravlje za malu djecu, za roditelje djece od dvije do devet godina starosti.

Dodaje se da je taj program, koji je zasnovan na rigoroznim dokazima, prvenstveno usmjeren na sprječavanje zlostavljanja djeteta, negativnih iskustava u djetinjstvu i neadekvatnog roditeljstva.

07. jul - Za ljepše zdravstvene ustanove Ministarstvo zdravlja, Radio i Televizija Crne Gore i Kompanija Cerovo d.o.o potpisnici su Memoranduma o saradnji kojim je predviđena realizacija projekta Za ljepše zdravstvene ustanove.

GE KIDS

Imunološka zaštita za Vaše dijete!

Ge Kids ids je bbezbjedna zbjedna formula, za razvoj oj pri prirodnog odnog imuni imuniteta!

Prirodni balans i stimulans, za razvoj narušenog, dječijeg, imuno sistema.

GE132+Na GE132+N atu turral USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA POMAŽE POBOLJŠANJU PH VREDNOST ORGANIZMA

GE132 International Health d.o.o. www.internationalhealth.eu Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA

SNIŽAVA NIVO HOLESTEROLA U KRVI

Cilj saradnje je da se kroz realizaciju zajedničkih aktivnosti obezbijede kvalitetniji uslovi za rad i pružanje usluga u zdravstvenim ustanovama.

- Realizacija projekta počinje narednih dana, a u okviru njega će biti urađene sanacije/adaptacije/rekonstrukcije: Klinike za Ortopediju i traumatologiju KCCG, Doma zdravlja Mojkovac i Bar, zdravstvenih stanica Sutomore i Vladimir, kao i Opšte bolnice u Pljevljima - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Kompanija Cerovo d.o.o. će obezbijediti građevinski materijal, radnu snagu i izvesti sve potrebne radove na sanaciji i adaptaciji objekata ukupne vrijednosti preko 50 hiljada eura.

Televizija Crne Gore će obezbijediti vidljivost projekta kroz kontinuirano medijsko praćenje i promovisanje svih aktivnosti za vrijeme trajanja projekta.

08. jul - Zdravstvena zaštita za 30 hiljada građana i turiste Opšta bolnica Meljine redovno obezbjeđuje sekundarnu zdravstvenu zaštitu za oko 30 hiljada građana Herceg Novog, kao i za više desetina hiljada turista.

Direktorica Bolnice dr Olivera Elez kazala je da se i Institut Igalo pri prijemu svojih pacijenata u potpunosti oslanja na tu PZU u slučaju potrebe za hitnim liječenjem. Dr Elez je podsjetila da je Prostornim planom Opštine Herceg Novi na prostoru Bolnice Meljine predviđena bolnička namjena pored zdravstvenog turizma, pa je, kako je kazala, zato čudna atmosfera koja se stvara da bolnicu treba zatvoriti.

- To mišljenje može da ima samo neko ko ne živi u Hereg Novom. Da bolnica mora da bude bolja, niko ne spori, jer svaka bolnica mora da teži da uvijek bude bolja. Zato i za Opštu Bolnicu Meljine treba obezbijediti rješenje da se razvija - izjavila je dr Elez.

Ona je rekla da se oglašava zato što se već duže o Bolnici Meljine govori i piše samo u negativnom kontekstu što, kako je kazala, kod pacijenata i građana stvara pogrešnu sliku da ta PZU nije u mogućnosti da pruži uluge za koje je predviđena. Ona je naglasila da sva odjeljenja - hirurško, interno, porodilište sa ginekologijom, ORL, očno i prateće službe funkcionišu. U Odjeljenju za fizikalnu medicinu smješteno je preko 100 osoba, a kada se izuzmu pacijenti za baro komoru, smještena su 82 gosta, od kojih je najviše iz Saveza sindikata Crne Gore.

Istakla je da je u ovoj godini zarada zaposlenima u bolnici isplaćena u januaru, martu, aprilu, maju, junu, i posljednja 6. jula.

- Sa Fondom zdravstva imamo korektnu saradnju, jer Fond uplaćuje svaku mjesečnu fakturu bez odlaganja. Zaposlenima se duguju četiri zarade, što je dug koji je nastao kroz duže vrijeme. Oni obavljaju odgovorno svoje poslove, iako postoji određeno dugovanje zarada za koje očekujemo da će biti riješeno tokom ljetnje turističke sezone - kazala je dr Elez.

09. jul - Uspješne još dvije transplantacije bubrega U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) uspješno su urađene još dvije transplantacije bubrega sa živog davaoca. Iz KCCG je saopšteno da je jedna transplantacija bila srodnička, majka je dala bubreg kćerki, dok je druga emotivna, supruga je donirala bubreg suprugu. Oni su kazali da se i primaoci i davaoci

32

organa uspješno oporavljaju.

- Transplantacioni program u Crnoj Gori započet je prije šest godina, a do danas je u našoj ustanovi urađeno 37 transplantacija bubrega od kojih 36 sa živog davaoca, a samo jedna kadaverična (organi uzeti sa moždano mrtve osobe) - podsjetili su iz KCCG. Oni su naveli da je cilj crnogorskog zdravstvenog sistema da zaživi kadaverična transplantacija.

- Na taj način bi omogućili svim pacijentima koji imaju potrebu za transplantacijom organa da i ovaj vid zdravstvene usluge dobiju blagovremeno, bilo u našoj ustanovi ili u referentnim centrima u okruženju - piše u saopštenju.

Dodaje se da bi se tako izbjegle neželjene posljedice, a naročito, u poslednje vrijeme sve češći apeli za prikupljanje novca za transplantaciju organa u inostranstvu, jer naša zakonska regulativa dozvoljava doniranje organa od bližih srodnika i od moždano mrtve osobe.

09. jul - Uskoro Protokol o nasilju nad djecom i adolescentima Ministarstvo zdravlja će izraditi Protokol o nasilju nad djecom i adolescentima, u cilju bolje i efikasnije zaštite te populacije, saopštio je generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu, dr Miro Knežević.

On je, na radionici o odgovoru zdravstvenog sistema na zlostavljanje i zanemarivanje djece i adolescenata, kazao da je odgovornost svakog sektora i profesionalca da se uključi u lanac prevencije i zaštite. Šefica kancelarije Svjetske zdrastvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori, Mina Brajović, kazala je da je u procesu izrada nacionalnih smjernica za odgovor zdravstvenog sistema na nasilje nad djecom.

- Izradu nacionalnih smjernica organizuje SZO, u okviru implementacije dvogodišnjeg sporazuma između Vlade Crne Gore i SZO, u partnerstvu sa UNICEF-om, a pod pokroviteljstvom resornog ministarstva - pojasnila je Brajović. Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Osama Makkawi Khogali, kazao je da ne smije biti kompromisa kada je riječ o suočavanju sa nasiljem nad djecom. On je naveo da se nasilje nad djecom dešava širom svijeta, bez obzira na kulturu, klasu, nivo obrazovanja, primanja i etničko porjeklo.

10. jul - Hemomont otvorio novi pogon u Podgorici Kompanija Hemomont, prva fabrika ljekova u Crnoj Gori, članica Hemofarma i Štada grupe otvorila novi pogon za proizvodnju sterilnih nazalnih sprejova SNUP u Podgorici. U novi pogon za proizvodnju sterilnih nazalnih sprejova SNUP uloženo je 5,3 miliona eura i obezbjediće dodatno zapošljavanje 30 radnika.

Pogon, koji se nalazi u okviru kompanije Hemomont, svečano su otvorili predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i Ronald Zeliger, potpredsjednik Štada grupe i generalni direktor Hemofarma.

Izvršna direktorica Hemomonta Snežana Perović podsjetila je da je ta kompanija za prethodne 24 godine, od male fabrike za proizvodnju osnovnih infuzionih rastvora, prerasla u kompaniju koja je lider u farmaceutskoj industriji i jedan od najvećih izvoznika u Crnoj Gori.

11. jul - Dobra sardnja Crne Gore i Turske u oblasti zdravstva Državni sekretar Ministarstva zdravlja Milovan Vujović sa saradnicima, primio je delegaciju Univerziteta Trakija iz Turske, koju je predvodio rektor prof. dr Erhan Tabakoglu.

Sastanku je prisustvovao i ambasador Turske u Crnoj Gori, NJ.E. Serhat Galip.

Državni sekretar Vujović izrazio je zadovoljstvo zbog dobre saradnje koju Crna Gora ima sa Turskom u oblasti zdravstva, ističući da je to od neprocjenjivog značaja za jačanje kadrovskih kapaciteta i razvoj zdravstvenog sistema, s obzirom na nivo zdravstvenih usluga koji se pruža u prestižnim turskim zdravstvenim centrima. On je istakao da i u narednom periodu očekuju nastavak i produbljivanje saradnje u oblasti zdravstva, kroz edukaciju naših ljekara i srednjeg medicinskog kadra u turskim klinikama i boravak turskih stručnjaka u crnogorskim zdravstvenim ustanovama.

Sa druge strane, prema riječima Vujovića, Crna Gora može da ponudi turskim državljanima usluge iz oblasti rehabilitacije i fizioterapije, po kojima je naša zemlja već prepoznatljiva i koje su dobra osnova za razvoj zdravstvenog turizma.

Rektor Univerziteta Trakaji, prof. dr Tabakoglu informisao je predstavnike Ministarstva zdravlja da se u okviru njihove ustanove, nalazi i Medicinski fakultet i uz njega najveći bolnički centar u regionu. U bolnici su, kako je kazao zastupljene sve medicinske grane i izvode se sve najsavremenije dijagnostičke i terapijske procedure i najsloženiji operativni zahvati. U tom smislu, na sastanku je bilo riječi o mogućnostima za uspostavljanje saradnje, kako u dijelu stručnog usavršavanja naših ljekara, tako i upućivanja crnogorskih osiguranika na liječenje u tamošnjoj bolnici.

Ambasador Turske u Crnoj Gori NJ.E. Serhat Galip podsjetio je na dosadašnje zajedničke aktivnosti u oblasti zdravstva, posebno u dijelu edukacije ljekara, budući je značajan broj crnogorskih ljekara već bio na edukaciji u turskim zdravstvenim centrima. Galip je izrazio nadu da će se u narednom periodu nastaviti dobra saradnja sa turskim institucijama, zahvaljujući kojima bi se dodatno unaprijedili veoma dobro odnosi dvije zemlje u oblasti zdravstva.

15. jul - U junu od zaraznih bolesti oboljelo 327 osoba Institutu za javno zdravlje (IJZ) Crne Gore u junu je prijavljeno 327 osoba oboljelih od neke od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju.

Iz IJZ su saopštili da je, ako se u obzir uzmu i akutne respiratorne infekcije (10.338) i diferencirani i nediferencirani oblici gripa (18) ukupno prijavljeno 10.683 oboljele osobe.

- Stopa incidencije zasnovana na individualnim prijavama slučajeva zaraznih bolesti za ovaj mjesec iznosi 52,7/100 hiljada stanovnika, što je 38,1 odsto manja vrijednost u odnosu na stopu incidencije iz prethodnog mjeseca i 24,1 odsto manja vrijednost od stope incidencije iz juna prošle godine - kaže se u saopštenju.

Uzimajući u obzir i akutne respiratorne infekcije, nediferencirani i diferencirani oblik gripa, kako se navodi, stopa incidencije za jun iznosi 1.723/100 hiljada stanovnika. Zdravstvene ustanove iz 20 opština prijavile su obolijevanja od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju. Najviše je registrovano oboljelih od varičele (163), zatim streptokoknog, tonzilofaringitisa

(23), skabijesa (22), akutnog enterokolitisa (21) i infektivne mononukleoze (21).

- Ne uzimajući u obzir akutne respiratorne infekcije, nediferencirani i diferencirani oblik gripa, navedenih pet oboljenja čine 76,5 odsto od ukupnog broja prijavljenih zaraznih bolesti u ovom mjesecu - dodaje se u saopštenju.

U junu su u odnosu na put prenosa dominirale respiratorne zarazne bolesti sa 70,3 odsto, zatim crijevne zarazne bolesti sa 16,5 odsto i parazitarne bolesti sa 9,8 odsto.

20. jul - Porastao broj ljekara po glavi stanovnika U crnogorskom zdravstvenom sistemu trenutno radi 1.659 ljekara, što je za 311 više u odnosu na 2013. godinu, kazao je resorni ministar dr Kenan Hrapović.

- To znači da je broj ljekara na hiljadu stanovnika od 2013. godine sa 2,1 porastao na 2,6 u ovoj godini - rekao je ministar Hrapović u parlamentu.

Prema njegovim riječima, planom ljudskih resursa do 2022. godine predviđeno je da sa postojećih 2,6 ostvari rast na 3,2 ljekara na hiljadu stanovnika, što Crnu Goru približava evropskom prosjeku koji iznosi 3,5.

Hrapović je kazao da je Vlada vodila odgovornu kadrovsku politiku u odnosu na uočeni manjak ljekara i da će kroz kontinuirano praćenje ljudskih resursa u sljedećih nekoliko godina biti ispunjeni standardi u pogledu kadra koji postavlja Evropska unija.

- Neuspjeli pokušaji uznemiravanja javnosti senzacionalističkim vijestima da je odlivom ljekara ugroženo funksionisanje zdravstvenog sistema je plod loše namjere, a ne realnog stanja.

Jasno je i to da je, po podacima iz regiona, iz Crne Gore najmanji odliv ljekara u odnosu na njihov ukupan broj. I raduje nas činjenica da ljekari iz regiona često dolaze da rade u crnogorskom zdravstvenom sistemu - ocijenio je Hrapović.

On je kazao da izuzetne doprinose u unapređenju zdravstvenog sistema treba nagraditi i dodao je da je u završnoj fazi izrada Pravilnika o nagrađivanju zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika.

Hrapović je saglasan da ljekarima i ostalim zdravstvenim radnicima i saradnicima treba povećati plate.

- Sagledavajući budžet za zdravstvo u cjelini, treba imati u vidu da naši pacijenti dobijaju najinovativniju terapiju, da se liječe u najboljim klinikama u regionu i Evropi, dijagnostikuju se i liječe na savremenim medicinskim aparatima. A to košta istakao je ministar.

Prema njegovim riječima, rešenje problema u crnogorskom zdravstvu je realno planiranje troškova.

- Kada finansijske prilike budu dozvoljavale da dobijemo onoliko novca koliko nam treba, tada ćemo povećati plate zdravstvenim radnicima. U međuvremenu, sagledavamo mogućnosti unutrašnje preraspodjele sredstava kroz racionalizaciju poslovanja - istakao je Hrapović.

20. jul - Građani Crne Gore unose duplo više soli od preporučenog Građani Crne Gore prosječno unose duplo više soli dnevno - 11,6 grama, od preporučenih pet grama, kako savjetuje

33

Svjetska zdravstvena organizacija.

Dr Miro Knežević iz Ministarstva zdravlja Crne Gore kazao je da 2,5 miliona smrtnih slučajeva u svijetu može da se smanji na godišnjem nivou u slučaju smanjenja unosa količine soli do dozvoljene granice.

- Prosječan građanin Crne Gore konzumira duplo više količina soli nego li je potrebno, pokazali su rezultati istraživanja, rekao je dr Knežević.

Povećan unos soli putem hrane, jedan je od glavnih razloga povećanog krvnog pritiska, poruka je zdravstvenih radnika.

Unos soli posebno se ogleda kroz konzumaciju hljeba i pekarskih proizvoda, sira, mesa, raznih supa i gotovih jela.

22. jul - Protest zbog bolnice u Meljinama Nekoliko stotina građana, zaposlenih u Bolnici Meljine, članova Sindikata, ali i predstavnika nekih javnih preduzeća i Opštine Herceg Novi, okupilo se na ulazu u Bolnicu Meljine, u znak podrške osoblju koje se bori za opstanak ustanove koja doživljava tešku finansijsku i kadrovsku krizu.

- Drago mi je što smo se okupili da pokažamo šta je naše i šta uvijek treba da bude naše. Nadam se da ćemo biti složni da prevaziđemo sve gluposti, a da radimo u zajedničkom interesu.

Pozivam sve da se okupimo i sljedeće subote, da se zna da nam je stalo i da nećemo dozvoliti da se radi ono što nije u našem interesu - poručila je jedna od organizatorki skupa, Dara Vukadinović.

Predsjednica Sindikata Bolnice, Slavica Drobnjak, zahvalna je građanima na podršci. Kazala je da osoblje i dalje može da im pruža kvalitetnu zdravstvenu uslugu, ali i da zato žele njihovu podršku u borbi za opstanak ustanove.

Očekuju da će premijer odgovoriti njihovom zahtjevu za razgovorom.

Vlasnik Bolnice, Duško Knežević nije odgovorio na otvoreno pismo ljekara te medicinske ustanove.

Inače, građani su samoinicijativno u jednom momentu izašli iz kruga Bolnice i blokirali saobraćaj, koji je bio u prekidu 20-tak minuta. Policija je došla, ali nije intervenisala.

22. jul – Nikšićanke Nina i Tatjana humanošću zadivile region Konstantina Nina Maraš i Tatjana Vukićević, dvije Nikšićanke povezuje humanost jer su odlučile da doniraju bubreg sugrađanima.

Zahvaljujući Tatjani njen komšija Nikola Mijušković (25) od marta živi bez dijalize, a Ilija Bulajić (30) ovih dana će znati da li će mu biti presađen bubreg sugrađanke Nine.

Nina kaže da je iz medija saznala za zdravstveni problem svog sugrađanina, ali da se bila javila, sa istom željom i namjerom, da pomogne Nikoli. Međutim, ispostavilo se da je on na transplantaciju otišao zahvaljujući svojoj komšinici Tatjani.

Saznala sam iz medija da je Iliji neophodna transplantacija bubrega i lako se odlučila. Bilo je svakakvih komentara u mom okruženju, mojoj majki nije bilo lako kad sam joj to saopštila, ali prihvaćena je moja odluka i sad se svi nadamo najboljem.

Iliju nijesam poznavala, ali sam dobila njegov broj i saznala da imamo istu krvnu grupu – kazala je za Nina.

34

Ova Nikšićanka se već dokazala kao organizator brojnih humanitarnih akcija. Kaže da je, inače, veliki optimista, da je hrabro donijela odluku, ali i da je ohrabrila Iliju, koji od marta ide na dijalizu tri puta sedmično.

Ilija je prije 20 godina ostao bez majke, deset godina kasnije preminula mu je sedamnaestogodišnja sestra, nedavno i otac. U decembru prošle godine saznao je da boluje od hroničnog akutnog oboljenja bubrega i da mu je neophodna transplantacija.

Njegova bolest brzo je napredovala i u martu je počeo da ide na dijalizu bubrega tri puta nedjeljno. Shvatio je da je jedini lijek za njegovu bolest transplantacija koja u inostranstvu košta oko 60.000 eura.

- Tada nijesam ni slutio da će se javiti sugrađanka Nina i ponuditi mi bubreg. Zbog toga su širom Crne Gore organizovane brojne humanitarne akcije i za nepunih dva mjeseca uspio sam prikupiti novac. Na početku akcije činilo se da je planirani iznos teško dostižan, imajući u vidu činjenicu da većina građana živi u skromnim ekonomskim uslovima, ali uključili su se prvo moji rođaci, kumovi, prijatelji, komšije, a ubrzo su podržali i naši vrhunski sportisti, brojne firme, udruženja građana, penzioneri - kaže Bulajić.

U Crnoj Gori je preko 200 ljudi na hemodijalizi. Posljednjih nekoliko godina transplantiran je 31 bubreg, a trenutno ih 60-ak čeka donora. Neki su i novac sakupili.

23. jul - Psihijatrija će nositi ime dr Dušana Kosovića iz Nikšića Klinika za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore nosiće ime dr Dušana Kosovića. To je odlučio Odbor direktora KCCG, na prijedlog direktorice Kliničkog centra Crne Gore Zorice Kovačević, a na odluku je saglasnost dalo i Ministarstvo zdravlja.

U obrazloženju direktorica Kovačević je navela da je dr Kosović pionir i utemeljivač psihijatrijsko-neurološke službe u Crnoj Gori.

- Svoj životni put, koji je počeo u Gornjim Trepčama kod Nikšića, preko najprestižnijih univerziteta u svijetu do profesure na Njujorškom državnom univerzitetu i rad u njujorškoj Linkoln bolnici, gradio je veličanstvenim uspjesima i dostignućima u naučnom i profesionalnom pogledu, a prije svega ljudskim vrlinama koje predstavljaju neizbrisiv trag postojanja svakog čovjeka - navela je Kovačević u obrazloženju.

- Svoju ljubav prema zemlji iz koje je potekao ljudima je dokazivao nebrojeno puta kroz različite vidove pomoći, a što je po njegovoj smrti nastavila i njegova supruga Rukako Fuihira Kosovich, donirajući 200.000 dolara KCCG, čime je dat značajan doprinos u nastanku i izgradnji buduće Klinike za psihijatriju kao nove i savremeno opremljene ustanove - navela je Kovačević.

24. jul - Pronaći rješenje za opstanak bolnice Meljine Ministarstvo zdravlja ispunjava sve obaveze prema bolnici Meljine kroz ugovorni odnos sa Fondom za zdravstveno osiguranje i sve usluge koje se pružaju građanima Herceg Novog plaćaju se u roku i na vrijeme, kazao je ministar zdravlja dr Kenan Hrapović tokom sastanka sa predstavnicima OB Meljine.

Sastanku u Ministarstvu zdravlja prisustvovali su resorni ministar dr Kenan Hrapović, državni sekretar Milovan Vujović,

direktorica bolnice Meljine dr Olivera Elez, načelnik ginekološko-akušerskog odjeljena dr Slobodan Bulatović, kao i načelnica odjeljenja za fizijatriju dr Stojanka Pepić.

Ministar Hrapović je kazao da je nakon 03. avgusta 2016. godine, kada je Vlada donijela odluku o privremenom uključivanju PZU Opšte bolnice Meljine - Herceg Novi u javni zdravstveni sistem Crne Gore, Fond za zdravstveno osiguranje na osnovu fakturisanih usluga toj bolnici isplatio skoro 3 miliona eura.

- Takođe, u navedenom periodu Montefarm je bolnici Meljine isporučio ljekove i medicinska sredstva u vrijednosti 253,437.60 eura, koja nisu plaćena od strane bolnice, dok je dug Zavodu za transfuziju krvi narastao na 83.403,02 eura - kazao je Hrapović.

Ministar je iskazao razumijevanje i izrazio zabrinutost zbog situacije u kojoj su se našli zaposleni u Meljinama i podržao inicijativu za očuvanjem i daljim radom ove medicinske ustanove.

Predstavnici bolnice Meljine su, zbog ozbiljnosti situacije u kojoj se našla ta ustanova i svi zaposleni u njoj, zatražili što hitnije iznalaženje modaliteta za uključivanje države i lokalne samouprave, kako bi nastavili da pružaju zdravstvenu zaštitu lokalnom stanovništu, što je, kako su istakli, prioritet bez presedana.

Elez je saopštila da su se zaposleni i ona lično više puta obraćali vlasniku Atlas grupe, Dušku Kneževiću, koji upravlja bolnicom, te da od njega do sada nisu dobili nikakav odgovor, niti gest zainteresovanosti za rješevanje ovog problema.

Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova, Bolnica Meljine uključena je u Mrežu zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori i shodno zaključenom Ugovoru sa Fondom za zdravstveno osiguranje, pruža zdravstvene usluge osiguranim licima sa područja opštine Herceg Novi u oblastima: opšte hirurgije sa traumatologijom, interne medicine, ORL, ginekologije i akušerstva, kao i usluge mamografije i kolonoskopije, sa uzimanjem biopsije i anestezijom u okviru skrininga kolorektalnog karcinoma, po uputu izabranog doktora. Takođe, Ugovorom je definisano da OB Meljine, svim osiguranim licima Fonda, pruža usluge liječenja u hiperbaričnoj komori, kao i usluge fizikalne medicine za kardiološku rehabilitaciju, nakon infarkta miokarda i nakon kardiohirurških operacija, po kom osnovu su na predlog ljekarske komisije Fonda upućivani osiguranici na liječenje.

25. jul - KCCG-u za novu opremu 20.000 eura Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) donirala je Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) 20.000 eura za nabavku medicinske opreme, kojom će ta zdravstvena ustanova poboljšati dijagnostičke i terapeutske procedure u jedinici intenzivnog liječenja.

Ugovor o donaciji potpisali su izvršni direktor EPCG Igor Noveljić i direktorica KCCG Zorica Kovačević.

Zahvaljujući na donaciji, Kovačević je kazala da je riječ o nabavci dva bronhoskopa za potrebe Klinike za anesteziju, centralne intenzivne terapije i terapiju bola, koji će se koristiti u Odjeljnju centralne intezivne terapije i operacionim salama.

- Posebno je važno istaći da je jedan aparat namijenjen za izvođenje osnovnih dijagnostičkih i terapijskih procedura u Odjeljenju centralne intenzivne terapije, a drugi za otežanu intubaciju pacijenata koji predstavlja standard za rješavanje

otežanog disajnog puta, bilo u operacionoj sali ili Odjeljenju centralne intentzivne terapije. Ovim činom EPCG se pridužila porodici prijatelja naše ustanove na čemu im se nasrdačnije zahvaljujemo - rekla je Kovačević.

Iz EPCG su najavili da će, nastavljajući misiju aktivnog učešća u poboljšanju uslova zdravstvene zaštite svih građana, u narednom periodu donirati određena sredstva za kupovinu potrebne medicinske opreme u još nekoliko zdravstvenih ustanova.

25. jul – KCCG od donatora dobili više od 3,5 miliona eura Klinički centar (KCCG) je u posljednjih godinu i sedam mjeseci dobio od crnogorske Vlade sedam miliona eura za nabavku najsavremenije opreme, a od donacija više od 3,5 miliona, kazala je direktorka KCCG, Zorica Kovačević.

Kovačević, kojoj je danas bio poslednji radni dan u KCCG jer preuzima dužnost predsjednika Opštine Danilovgrad, kazala je da je ponosna rezultatima koje je ostvarila za godinu i sedam mjeseci koliko je bila na čelu KCCG. - Prošle godine smo od donacija dobili skoro dva miliona eura, a ove više od milion i po eura, od čega je M-tel-a donirao za Telemedicinu blizu mlion eura, i gdje je KCCG uspostavio potpunu komunikaciju sa opštim bolnicama u Pljevljima, Beranama i Baru“, rekla je Kovačević.

Ona je kazala da se sada radi druga faza nabavke informaciono sistema i nakon toga će biti treća faza umrežavanja KCCG sa značajnim institucijama u Evropi i šire.

- Ono na šta sam najviše ponosna je da se pokazalo da KCCG ima ogroman broj donatora, koji su izdvajajući sredststva iz sopstvenog profita kao društveno odgovorne firme obezbijedili dodatnu opremu posebno za Insitut za bolesti djece - rekla je Kovačević.

Kovačević je navela da je u toku nabavka najsavremenijih skenera koji bi trebalo početkom naredne godine da bude instalirani u dječijoj bolnici, a za skener je Agencija za atomsku energiju donirala 500 hiljada eura, a Vlada Crne Gore 200 hiljada eura.

Ona je kazala da je KCCG nabavio najsavremeniji magnet Tesla i kompletnu opremu za intenzivnu njegu i neonatologiju.

- Iako mi je danas posljednji radni dan u KCCG, intenzivno sam radila da zajedno sa ljudima dobre volje uspijem da nabavim ono što je neophodno kako bi sistem mogao da funkcioniše - rekla je Kovačević.

Ona je kazala da je najviše ponosna na to što su regulisane liste čekanja.

Kovačević žali što nijesu uspjeli da urade mnogo na povećanju plata zdravstvenim radnicima.

- Ja sam uvijek govorila da zdravstveni radnici trebaju da imaju veće plate, a da bi to moglo da se ostvari moraju biti predviđena sredstva u budžetu - rekla je Kovačević ističući da je od ušteda i od korišćenja sredstava bilo prostora za povećanje plata i da je sigurna da će Vlada i Ministarstvo nastaviti i dalje da rade na povećanju plata.

- Ostavljam na žiro računu milion eura za četvrti sprat intenzivne njege, veliki broj ugovora o donacijama za nabavku nove savremene opreme, telemedicinu i jedan dio započetih projekata - zaključila je Kovačević.

35

26. jul – Dr Jevto Eraković novi direktor KCCG

31. jul - Radionice o ranom otkrivanju melanoma

Dr Jevto Eraković imenovan je na sjednici Vlade Crne Gore za direktora Kliničkog centra.

On je na toj funkciji naslijedio Zoricu Kovačević, koja je izabrana za predsjednicu Opštine Danilovgrad.

Dr Eraković je do sada bio direktor Klinike za neurologiju. On je bio i predsjednik Upravnog odbora KC-a i izuzetno je cijenjen stručnjak.

Opšta bolnica Blažo Orlandić iz Bara organizovaće radionice za zdravstvene i druge radnike u okviru projekta MELAdect - Rano otkrivanje melanoma kože, sluznica i oka. Projekat se sprovodi u sklopu Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine (BiH) i Crne Gore od 2014-2020.

Iz barske bolnice su saopštili da je glavni cilj projekta, čija je vrijednost 652,4 hiljade eura, podizanje svijesti i unaprjeđenje metoda za liječenje i prevenciju melanoma kože, sluznica i oka, kao i prenošenje dobre prakse i iskustva u prekograničnom području.

Kako su naveli, implementacija projekta podrazumjeva organizaciju radionica za zdravstvene i nezdravstvene radnike.

U svakom od tri grada iz prekograničnog područja, Baru, Mostaru i Zadru, biće organizovano ukupno po pet radionica, u trajanju od jednog do dva dana, u zavisnosti od tematike.

Radionicu će voditi istaknuti stručnjaci iz oblasti dermatovenerologije, oftamologije i dentalne medicine sa iskustvom u dijagnostici i terapiji melanoma kože, sluznica i oka.

Projekat se sprovodi od 1. jula prošle godine, a trajaće do 31. avgusta naredne godine. Nosilac projekta je Zavod za javno zdravstvo Zadar, a projektni partneri su Opšta bolnica Blažo Orlandić, Sveučilište u Zadru, Agencija za razvoj zadarske županije ZADRA NOVA i Medicinski fakultet Univerziteta u Mostaru.

28. jul - Savremenije metode liječenja kancera Projekat osnivanja Međunarodnog naučnog instituta na prostoru Jugoistočne Evrope, vrijedan blizu 200 miliona eura, omogućiće pacijentima oboljelim od kancera najsavremenije metode liječenja. Cilj je da se smanji broj oboljelih, ali i umrlih od ove opake oblasti, sa čime se suočava i naš region. Ovaj projekat zaustaviće i odliv mladih talenata, što je takođe problem Crne Gore, ali i regiona.

Prošle godine samo ideja, danas ozbiljan projekat. Osnivanje Međunarodnog naučnog instituta na prostoru Jugoistočne Evrope, od kojeg će brojne benefite da imaju prvenstveno građani, ali i naučna zajednica, ušao je u drugu fazu - izradu detaljnog tehničkog plana ali i definisanje uslova za lokaciju.

28. jul – Terapija za virusni hepatitis je besplatna i daje odlične rezultate U Crnoj Gori je potrebno uložiti veća sredstva i ojačati servise, kako bi se javnost upoznala sa potrebom prevencije, značajem ranog otkrivanja i liječenja Hepatitisa B i C, kao i pojednostaviti procedure testiranja, saopšteno je iz nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Koordinatorka Programa direktne asistencije u Juventasu, Marija Radović je povodom 28. jula Svjetskog dana Hepatitisa, kazala da je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 325 miliona ljudi u svijetu inficirano virusima Hepatitisa B i C, od kojih godišnje umre oko 1,3 miliona ljudi, što je alarmantan podatak.

Ona je istakla da su virusni Hepatitisi B i C infekcije, koje su u velikoj mjeri prisutne u Crnoj Gori, navodeći da posebno pogađaju određene kategorije stanovništva, kao što su osobe koje koriste droge injektiranjem.

U Crnoj Gori, kako je kazala, nema tačne evidencije o broju inficiranih Hepatitisom C, međutim, kako je pojasnila, postoji osnovana procjena da su više od 50 odsto osoba koje injektiraju droge nosioci tog virusa.

- Prema podacima istraživanja, koje je sproveo Institut za javno zdravlje u saradnji sa Juventasom 2014. među osobama koje koriste droge, 53 odsto ih je bilo inficirano virusom Hepatitisa C (HCV-om) - rekla je Radović.

Ona je istakla da je pozitivno to što je u Crnoj Gori terapija za virusne hepatitise besplatna. Novom, savremenom terapijom koja podrazumijeva uzimanje jedne tablete dnevno tokom 12 sedmica, postiže se izliječenje kod 98 do 100 odsto oboljelih.

36

31. jul – U Crnoj Gori nema registrovanih oboljelih od virusa Zapadnog Nila U Crnoj Gori, kad je riječ o virusu Zapadnog Nila, nema mjesta panici, uvjerava specijalista epidemiolog Instituta za javno zdravlje (IJZ), dr Nebojša Sekulić.

On je, govoreći o situaciji u Srbiji, gdje je registrovan rast broja oboljelih, kazao da se ne dešava ništa neočekivano, jer su se oboljenja dešavala i ranije. Javnost je, kaže, s razlogom zabrinuta zbog smrtnih ishoda koji su zabilježeni i podsjeća da su najugroženije starije osobe koje imaju neko hronično oboljenje.

Podsjetio je da je prvi slučaj virusa Zapadnog Nila u Crnoj Gori registrovan 2012. Nakon toga 2013. bila su još četiri slučaja, onda 2014, 2015, 2016. i 2017. imali smo zatišje. Nije za neočekivati da se virus pojavi.

Jul 2018. – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Crveni krst Prijestonice Cetinje i Zavod za transfuziju krvi Crne Gore organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Crvenog krsta u tom gradu. U akciji je učestvovalo oko 50 davalaca krvi.

Zaposleni u taksi udruženju Red plus Podgorica organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 20 davalaca krvi.

PROTIV PREHLADE

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu

ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje protiv bakterija, gljivica, viru imunološki sistem podsticanjem organizma na proizvo prema brojnim rizicim

Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe.

- Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima.

- Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad.

- Štiti sluzokožu od oštećenja.

- Reguliše probavu i sprječava zatvor.

- Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje.

- Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu.

- Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis).

- Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

Hederini proizvodi sadrže sve materije pro hemijske obrade rastvaračima, po čemu s boje, zaslađivače i gluten. Propolis je izuz u čvrstom obliku, a sadrži preko 300 komp propolisa ne sadrže sve aktivne kompo propolisa, jer ne postoji rastvor koji ga propolisa, pogotovo u alkoholu, gubi se

Jačanje i zaštita respiratornog sistema

BRONHOCET - Brojna klinička iskustva i studije ukazuju na terapijski potencijal propolisa kod upalnih procesa nosne šupljine, grla, sinusa, glasnih žica i bronhitisa, te tuberkuloze pluća.

- Propolis povećava antioksidativnu odbranu pluća. To je od posebnog značaja za pluća odraslih, jer su njihova pluća vrlo ranjiva na oksidativni stres i sama ne mogu aktivirati antioksidativnu zaštitu.

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode.

Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.

®

IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

usa i parazita, a ima i antioksidativna, antiupalna, antitumorska i antialergijska svojstva. Podiže odnju specifičnih materija koje jačaju njegovu odbranu ma od pojave bolesti.

Za snaaažan imunitet mališana

opolisa kakav se nalazi u prirodi, bez ikakve su jedinstveni na tržištu. Ne sadrže aditive, zetno vrijedna smola koja se u prirodi nalazi ponenti važnih za zdravlje čovjeka. Rastvori onente koje se nalaze u izvornoj sirovini a može u potpunosti otopiti. Otapanjem e znatan dio njegovih ljekovitih svojstava.

- Za jačanje otpornosti djece.

- Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma.

- Za zaštitu od česte prehlade kod djece.

- Za djecu stariju od jedne godine.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

Pobijedite anemiju lijevom rukom!

FERROCET

APICET ®

- FERROCET omogućava veću iskorišćenost gvožđa iz hrane.

- Određena količina prirodnog gvožđa nalazi se u propolisu (cca 456 mg/kg) i peludu bušinca (cca 117 mg/kg).

- Vitamin C i fruktoza takođe olakšavaju prolaz gvožđa iz probave u sistemsku cirkulaciju.

- Propolis čuva vitamin C od razgradnje te povećava njegovu koncentraciju u želucu i tankom crijevu.

Medik

CG

- Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva).

- Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354

REGION 03. jul – Promjene u kalendaru vakcinisanja - Hrvatska Od iduće godine u program obveznog vakcinisanja uvodi se vakcinisanje protiv bakterije pneumokok, a vakcinisaće se djeca u dobi od dva, četiri i 12 mjeseci.

Riječ je o bakteriji koja kod male djece često uzrokuje upale uha, pluća, ali i teška stanja s jednako takvim posljedicama, poput meningitisa i sepse, te svake godine od invazivne pneumokokne bolesti bude i jedan do dva smrtna slučaja.

Dosad su se pneumokoknim vakcinama u Hrvatskoj vakcinisala djeca sa hroničnim bolestima i narušenog imuniteta, a od 2019. vakcinisaće se i zdrava djeca.

Prema riječima dr Bernarda Kaića iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, procijenjeno je da bi se vakcinisanjem moglo spriječiti nekoliko hiljada upala uha godišnje, 300 upala pluća kod djece do pet godina te šest slučajeva meningitisa i sepse.

Na tržištu su, kako kaže dr Kaić, dostupne dvije vrste pneumokoknih vakcina – 10-valentno i 13-valentno, a odluka o odabiru biće donesena javnim konkursom.

Osim ove promjene, u kalendaru vakcinisanja od iduće godine jedna je izmjena: u šestom razredu osnovne škole više se neće vakcinisati protiv hepatitisa B jer su svi koji tada dolaze u šesti razred trebali biti vakcinisani u prvoj godini života budući da je vakcina uvedena 2007. godine.

05. jul – Pacijentkinji izvađen tumor težak 18 kilograma - Srbija Vijest da je na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu pacijentkinji uspješno uklonjen tumor težak 18 kilograma zaprepastila je javnost.

Dr Bratislav Trifunović predvodio je ljekarski tim tokom ove zahtjevne I veoma rijetke operacije.

Pacijentkinja (51) koja po riječima ljekara veoma vodi računa o svom zdravlju primijetila je da joj raste stomak, pa je

40

počela da drži dijetu i vježba. Kako su se pojavile i druge tegobe poput tupog bola u stomaku, povećanog pritiska, rutinskom dijagnostikom utvrđeno je da ima veliku masu u stomaku - tumor liposarkom.

Dr Trifunović je kazao da se ovakav slučaj desi jednom godišnje ili jednom u dvije godine na dva miliona ljudi. On kaže da ovakav tumor postoji nekoliko godina, ali da je faza progresivnog rasta trajala kratko. Pacijentkinja je bila na ginekološkom pregledu deset mjeseci prije ove operacije i ništa nije primećeno.

Dr Trifunović kaže da je specifičnost ove operacije, koja je trajala tri i po sata, što je prošla bez komplikacija, a to je jako rijetko. Kada se pojavi tumor ove veličine, često jedan bubreg mora da bude izvađen.

06. jul – Raste dug bolnica prema veledrogerijama - Hrvatska Dug bolnica prema veledrogerijama premašio je dvije milijarde kuna, a samo u proteklih šest mjeseci narastao je za 500 milijona kuna, upozorava HUP-Koordinacija veledrogerija.

Dramatičan rast se ne namjerava zaustaviti u skorije vrijeme niti postoji mogućnost da se u značajnijem opsegu podmiri, a što će rezultirati sa 1,0 mlijardi kuna novog duga tj. duga nastalog samo u 2018. godini. Zbog toga veledrogerije imaju sve manje mogućnosti za ekonomsku opravdanost poslovanja te su sve jasnije naznake da bi se već u sledećim nedeljama mogla dogoditi nestašica ljekova. Ukupna dugovanja bolnica prema veledrogerijama iznose više od 2 milijarde kuna. 24 bolnice od njih 62 imaju rokove plaćanja duže od 365 dana, a pojedine bolnice, njih 6, plaćaju svoje račune u rokovima dužim od dvije godine, čime se značajno prekoračuju rokovi plaćanja propisani zakonom.

HUP – Koordinacija veledrogerija u saopštenju ističe da su hrvatske veledrogerije godinama davale svoj maksimalan doprinos kako bi obezbijedili bolnice ljekovima ali ističu da su granice tih mogućnosti odavno iscrpljene.

- Ovo je posljednje upozorenje i apel na rješavanje neizdržive situacije. Bolnice u prosjeku stvaraju 80 miliona kuna duga mjesečno uz rokove plaćanja van svih zakonskih propisa – takav način poslovanja ne može podržati nijedan ekonomski model. Od veledrogerija se očekuje da poštuju zakone, imaju uredne isporuke proizvoda – ljekova i medicinske opreme, uredno plaćaju svoje obveze i nabavku ljekova te isplaćuju plate i doprinose za 1600 zaposlenih. Iz kojih sredstava bi se to sve trebalo finansirati? Dobili smo informaciju da resorna ministarstva nemaju namjeru da osiguraju dodatna sredstva koja bi usporila ovako dramatičan rast dugovanja i pitamo se vrlo ozbiljno ko će da

snosi odgovornost za kolaps sistema - rekao je Josip Matusinović, predsjednik HUP-Koordinacije veledrogerija.

07. jul – Otkriveno 20 novih psihoaktivnih supstanci - Srbija Ministar zdravlja Zlatibor Lončar najavio je održanje prve sjednica novoformirane komisije za borbu protiv narkomanije u školama. Na sjednici će tim sastavljen od predstavnika nadležnih ministarstava, psihologa i psihijatara razmatrati načine za suzbijanje upotrebe nakrotika među mladima.

Lončar je rekao da je utvrđeno postojanje 360 kontrolisanih psihoaktivnih supstanici, a da su međunarodne institucije u poslednjih šest mjeseci otkrile 20 novih.

- Mi sve ovo radimo zato što je droga koja dolazi mnogo opasna, dovoljne su dvije ili jedna tableta da se izgubi život upozorio je Lončar.

On je rekao da je cilj vladine komisije da se što širi krug ljudi, a posebno djece upozna sa posledicama upotrebe narkotika i kako se postaje zavisnik. Jedan od predloga koji će komisija usvojiti je obilazak učenika srednjih škola ustanovama u kojima se liječe zavisnici. Dodao je da je jedna od ideja i da se zaposleni u klubovima i splavovima obuče za pružanje prve pomoći, jer na taj način mogu odmah da reaguju i spasu nečiji život.

Kako su prenijeli mediji, četvoro mladih umrlo je u poslednjih mjesec dana u Srbiji zbog upotrebe narkotika.

10. jul – Prva djevojčica sa Daunovim sindromom koja je upisala srednju školu – Hrvatska

Korina Radman je bila prva djevojčica iz Zadra s Daunovim sindromom koja je upisala redovnu školu, a sada je i prva koja će na jesen krenuti u srednju.

- Jako sam sretna i jedva čekam početi da učim, pogotovo hrvatski i matematiku, te predmete najviše volim. Veseli me i sticanje novih prijateljstava, a osim što ću i dalje biti u dramskoj grupi, plesati u Zadarskom plesnom ansamblu, treniraću i u fudbalskom klubu ZARA – kazala je Korina, a njezina majka Tanja Radman, ujedno i sekretarica Udruženja za Daunov sindrom Zadarske županije, s ponosom je podržava.

Korinin upis rezultat je dugogodišnjeg truda i rada koji je u nju uložila njezina majka koja je upravo zbog Korine osnovala udruženje za djecu s Daunovim sindromom. Dotad, kaže, za djecu poput nje u Zadru ničeg nije bilo, u ništa nisu bili uključeni niti su imali pravo ikamo ući.

Poput Korine, za koju godinu će u osnovnu školu krenuti još desetak djece s Daunovim sindromom iz Zadarske županije.

13. jul – Najezda krpelja, pozivaju na vakcinisanje - Slovenija Slovenija se ovog proljeća i ljeta susreće sa pravom najezdom krpelja, parazita koji na ljude prenosi opasne bolesti poput lajmske borelioze i meningitisa, pa slovenački infektolozi ovih dana ponovo upozoravaju na potrebu vakcinacije protiv bolesti koje zaraženi krpelj može prenijeti, ocjenjujući da je broj zaraženih krpelja u značajnom porastu.

Infektolozi u mariborskoj bolnici ističu da im se dnevno javi desetak pacijenata koji su u šetnji parkom, šumom ili na polju zakačili krpelja, pa se boje bolesti koja u jedan odsto slučajeva može izazvati i smrt, a mnogo češće bolesti zglobova i unutrašnjih organa, upalu mozga i druga teška oštećenja.

Slovenački infektolozi procjenjuju da je polovina krpelja u Sloveniji inficirana, pa mogu izazvati teška oštećenja i invalidnost, i upozoravaju da se u svakom slučaju nakon uboda treba obratiti ljekarima, iako je najbolji način zaštite vakcinisanje.

Dok je u Austriji protiv bolesti koju prenosom zaraze na ljude izazivaju krpelji vakcinisano čak 80 odsto stanovništva, u Sloveniji je samo 10 odsto, što je zabrinjavajuće, navode ljekari.

Prema upozorenju slovenačkog Instituta za javno zdravlje, ta zemlja je zbog brojnih šuma među evropskim državama sa najvišim rizikom od obolijevanja od bolesti koju prenosi krpelj.

Daleko najrasprostranjenija bolest koja se zabilježi ubodom krpelja u Sloveniji je lajmska borelioza jer se širom zemlje godišnje zabilježi i do 6000 novih slučajeva.

Na drugom mjestu po učestalosti je još opasniji krpeljni meningoencefalitis, virusna upala centralnog nervnog sistema koji u ekstremnim slučajevima može dovesti i do smrti, a u 10 do 15 odsto do paralize nekih djelova tijela i drugih trajnih posledica.

15. jul - Previsoka potrošnja alkohola po stanovniku - Slovenija Registrovana potrošnja alkohola u Sloveniji smanjena je prošle godine za jednu litru po stanovniku, ali je još uvijek previsoka.

S registrovanom potrošnjom od 10,5 litara čistog alkohola na stanovnika starijega od 15 godina, Slovenija je daleko ispred prosječne svjetske potrošnje od 6,4 litara, ali i ispred prosjeka u evropskoj regiji u kojoj se prosječno popije 9,8 litara, upozoravaju slovenski ljekari.

- Izloženost alkoholu velik je rizik za više vrsta karcinoma koji se povezuju s pretjeranom konzumacijom. Što više i češće

41

neka osoba pije alkohol, vići je i rizik za rak - upozorila je Mercedes Lorenčič iz Instituta za javno zdravlje.

učenicima starosti 16 godina, ukupno osam odsto učenika je bar jednom probalo neku od ilegalnih droga.

22. jul – Srpska pravoslavna crkva podržava donorstvo - Srbija

Upozorila je i na sve više troškove liječenja alkoholizma, ali i njime uzrokovanih drugih bolesti i socijalnih posljedica, tako da ti troškovi daleko premašuju ono što država dobije naplatom poreza i taksi na alkoholna pića.

Barbara Lovrečič iz iste ustanove ističe da je pogrešno mišljenje kako su pivo i vino manje opasni u odnosu na žestoka pića.

- Ne postoje manje ili više štetna alkoholna pića jer sva sadrže etanol - rekla je.

Svejedno je jesmo li se alkoholizovali s nekoliko boca piva ili kroz jedno žestoko piće - naglasila je Lovrečič.

20. jul - Osniva se Centar za monitoring droga i zavisnosti od droga - Srbija Skupština Srbije usvojila je izmjene i dopune Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama, koji predviđa osnivanje Centra za monitoring droga i zavisnosti od droga. Cilj je da se prati stanje i predlažu mjere, pošto je trenutno veliki problem jer ne postoji sistem za prikupljanje podataka o ponudi i potražnji droga u Srbiji.

Izmjene Zakona o psihoaktivnim kontrolisanim supstancama se usklađuju sa propisima Evropske unije u procesu brže integracije i harmonizacije zakonodavnih sistema. Pored harmonizacije sa EU propisima ovim zakonskim rješenjem reguliše se nadležnosti institucija i saradnja u oblasti psihoaktivnih supstanci.

Prema rezultatima Nacionalnog istraživanja o stilovima života stanovništva Srbije iz 2014. godine - korišćenje psihoaktivnih supstanci i igara na sreću, upotreba ilegalnih droga zabilježena je kod osam odsto od ukupne populacije starosti od 18 do 64 godine, i to 10,8 odsto kod muškaraca, odnosno 5,2 odsto žena sa većom zastupljenošću kod mlađe odrasle populacije od 18 do 34 godine starosti.

Najčešće korišćena ilegalna droga među odraslom populacijom je kanabis, čija je upotreba, bar jednom u toku života zabilježena kod 7,7 odsto ispitanika uzrasta od 18 do 64 godine, navodi su u obrazloženju izmjena Zakona.

Upotreba drugih ilegalnih droga je vrlo rijetka, dok je ljekove i druge grupe sedativa i hiponitka koristilo 22,4 odsto ispitanika.

Prema istraživanju ESPAD-a (European school survey on alcohol and other drugs) sprovedenom 2011. godine među

42

Episkop šabački vladika Lavrentije, prvi arhijerej SPC koji je, još prije desetak godina, zavještao svoje organe, kaže da od sveg srca, kao i Srpska pravoslavna crkva, podržava donorstvo.

- Prošao sam svijet, i davno sam shvatio da od darivanja organa nema ničeg plemenitijeg. Riječ je o akciji koja zaista ima veliki nacionalni značaj i zato je treba pomoći, koliko god je moguće - kaže za episkop šabački Lavrentije.

On je inače svojevremeno zavještao organe u okviru jedne od akcija produži život, čiji je, kako ističe, jedan od glavnih protagonista bio ugledni nefrolog prof. dr Zoran Kovačević.

SPC je još 2011. godine na svom sajtu objavila da podržava doniranje organa.

24. jul – Usvojen Zakon o presađivanju ljudskih organa - Srbija Skupština Srbije usvojila je Zakon o presađivanju ljudskih organa kojim će se sistemski riješiti oblasti doniranje organa, a ključna novina je što se pojednostavljuje postupak pristanka, jer se svaka punoljetna osoba definiše kao potencijalni donor. Donor neće biti samo onaj ko se tome usprotivi tokom života, odnosno ako se tome nije izričito usprotivio neko od članova porodice.

Ukoliko neko ne želi da bude donor, to treba da prijavi usmeno ili pismeno Upravi za biomedicinu, koja je nadležna za sprovođenje zakona.

Osnovni razlog za donošenje zakona je povećanje donacije organa, povećanje broja uspješno obavljenih presađivanja organa, uz smanjenje liste čekanja.

Zakonom se detaljno definišu uslovi za donatorstvo u koje spadaju poslovi darivanja, dobijanja, testiranja, obrade, očuvanja, skladištenja, distribucije i primjene ljudskih ćelija i tkiva od živog ili od umrlog. Zakon predviđa i precizno definisanje zdravstvenih institucija i to tako da postoje ustanova za obavljanje poslova presađivanja organa i bolnica za darivanje organa.

Donijeće se nacionalni program presađivanja organa jedinstven na teritoriji Srbije, sa jasnim procedurama i postupcima,

uz jedinstven informacioni sistem, a nadzor nad sprovođenje zakona će biti u nadležnosti Uprave za biomedicinu.

Skupština Srbije usvojila je Zakon o ljudskim ćelijama i tkivima, koji definiše koje zdravstvene ustanove mogu podnijeti zahtjev za obavljanje poslova u toj oblasti, kao i uslove koje banke ljudskih tkiva treba da ispunjavaju.

Novi zakon je propisao pojednostavljenje procedure izdavanja dozvola zdravstvenim ustanovama za obavljanje poslova iz oblasti ljudskih ćelija i tkiva, kao i uspostavljanje informacionog sistema u pomenutoj oblasti.

Jedna od novina je pojednostavljivanje postupka davanja pristanka za primjenu ljudskih tkiva, izbjegavajući nepotrebne finansijske troškove uvođenjem zabrane o darivanju.

Zakon je pružio mogućnost svakom punoljetnom građaninu Srbije da zabrani u pismenom ili usmenom obliku darivanje svojih tkiva, kao i mogućnost članova porodice da to učini u trenutku smrti ukoliko se umrlo lice nije za života izjasnilo u vezi sa tim.

24. jul – Sterilne sobe za djecu oboljelu od raka – Srbija

nalne mišićne atrofije, Spinraza, koji je nedavno uvršten na listu HZZO-a, prima tek četvoro djece. Prozvali su i HZZO za diskriminirajuću odluku navodeći da na lijek nemaju pravo stariji od 18 godina te djeca na respiratoru.

Ministarstvo u saopštenju navodi da u Hrvatskoj od spinalne mišićne atrofije boluje pedesetak maloljetnika. Prvo dijete u Hrvatskoj započelo je terapiju Spinrazom 2017. godine, a do sada je započeto liječenje tim lijekom kod petoro djece.

Trenutno ih se još devetnaest naručuje na terapiju Spinrazom, što je ukupno 24. Budući da je lijek Spinraza sada uvršten na Osnovnu listu lijekova HZZO-a, lijek se dobija na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Pored toga, u kliničko ispitivanje novog lijeka za liječenje spinalne mišićne atrofije farmaceutske kompanije F. Hoffmann–La Roche Ltd. uključeno je dodatnih 14 pacijenata, i to povodom sastanka predsjednika Vlade Andreja Plenkovića sa Christophom Franzom, predsjednikom F. Hoffmann–La Roche Ltd. nakon čega su pacijenti iz Hrvatske uključeni u kliničko ispitivanje novog lijeka za liječenje spinalne mišićne atrofije.

Sva djeca oboljela od spinalne mišićne atrofije koja nisu na respiratoru dobiće lijek Spinrazu ili će biti obuhvaćen kliničkom studijom - navodi Ministarstvo zdravlja.

31. jul – Peta osoba umrla od groznice Zapadnog Nila - Srbija

Nacionalno udruženje roditelja djece oboljele od raka NURDOR je u prisustvu donatora i medicinskog osoblja otvorilo dvije sterilne sobe na hemato-onkološkom odjeljenju Instituta za zdravstvenu zaštitu djece i omladine Vojvodine u Novom Sadu.

Kako objašnjavaju predstavnici tog udruženja, prostor od oko 35 metara kvadratnih na inicijativu NURDOR-a kompletno je renoviran i opremljen, te pretvoren u dvije sterilne sobe sa kupatilom i posebnim prostorom za održavanje higijene odjeće.

Prostor odiše atmosferom koja će mališanima koji se liječe od raka i njihovim porodicama pomoći da lakše podnesu i prebrode bolničke dane tokom dugog i iscrpljujućeg liječenja, a otvaranje sterilnih soba omogućeno je zahvaljujući udruženoj saradnji NURDOR-a i donatora koji su svoje znanje i materijalna sredstva stavili u službu unapređenja kvaliteta liječenja djece oboljele od raka.

Institut za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut potvrdio je i peti smrtni slučaj od posljedica zaraze virusom Zapadnog Nila. U Srbiji je do sada registrovano najmanje 70 slučajeva groznice Zapadnog Nila, uključujući pet žrtava, saopšteno je iz tog instituta.

Najviše slučajeva zaraze ovim virusom koji prenose komarci registrirano je na području Beograda (30) i u Južnobanatskom okrugu (15), a pacijenti su u dobi od 22 do 84 godine.

Prema riječima stručnjaka, prosječno se na jedan od 150 slučajeva zaraze mogu javiti komplikacije poput infekcije središnjeg nervnog sistema, a vjerovatnost takvih komplikacija veća je kod osoba s hroničnim bolestima, bolestima vaskularnog sistema, s visokim pritiskom ili nekontrolisanim dijabetesom.

Groznica Zapadnog Nila u Srbiji je prvi put evidentirana 2012. godine, a od prvog pojavljivanja do prošle godine oboljelo je 574 ljudi, a umrla je 61 osoba.

27. jul - Sva djeca oboljela od SMA dobiće nužan lijek - Hrvatska Ministarstvo zdravlja saopštilo je da će sva djeca oboljela od spinalne mišićne atrofije za koju je indicirana terapija dobiti lijek bilo na račun HZZO-a, bilo u okviru kliničke studije.

Udruženje Kolibrići ranije je utvrdilo da lijek protiv spi-

Bolest je sezonskog karaktera, javlja se tokom ljeta, prvi oboljeli uglavnom se registruju u drugoj polovini juna.

U zemljama EU-a do sada su zaraženi groznicom Zapadnog Nila evidentirani u Grčkoj, Italiji, Mađarskoj i Rumuniji.

43

Gojaznost Prof. dr Miroslav D. Ilić, hirurg Medicinski fakultet u Novom Sadu Klinika za grudnu hirurgiju Institut za plućne bolesti Vojvodine Sremska Kamenica

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, operacije protiv gojaznosti izvode se kod osoba koje se neuspješno liječe od ovog kompleksnog poremećaja najmanje dvije godine, a koji nakon pokušaja dijeta i liječenja ljekovima imaju "body mass index" (BMI), tj. odnos površine tijela i mase tijela viši od 40 kg/m2, odnosno u onih pacijenata koji imaju neku od pratećih bolesti ili poremećaja (povišen krvni pritisak, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, sterilitet, policistične jajnike, oštećenja zglobova nogu, erektilnu disfunkciju itd), a imaju BMI veći od 35 kg/m2. Izuzetno, mogu se operisati i osobe koje imaju manji BMI, kojima je zbog profesionalnih razloga potrebno da imaju odgovarajuću tjelesnu težinu.

Gojaznost je prekomjerno nagomilavanje masne tjelesne mase, ne samo na vidljivim djelovima organizma, odnosno ispod kože, nego prije svega u unutrašnjosti tijela, kada se vitalni organi okružuju masnoćom, ili se masnoća ugrađuje u samo tkivo, kao što je to ugrađivanje npr. u jetru. Iz kliničke prakse, na pregledima ultrazvuka abdomena, poznat je fenomen "masne jetre", koja kroz duže vrijeme biva oštećena, a onda progredira u cirozu jetre, odnosno primarni maligni tumor jetre. Takođe, danas je dokazano da su mnogi maligni tumori češći kod gojaznih ljudi: rak debelog crijeva, rak jajnika i rak dojke (i kod žena i kod muškaraca). Ipak, najznačajnija su oštećenja endokrinog sistema, kada se endokrini dio pankreasa "više troši" kod gojaznih ljudi, što vodi sigurno šećernoj bolesti. Mnogi pacijenti sa gojaznošču pate od "inzulinske rezistencije", što jeste uvod u šečernu bolest.

44

Srce i kardiovaskularni aparat rade pod pojačanim naporom, pa je propadanje ovog sistema izrazito kod gojaznih ljudi. Operacije protiv gojaznosti počele su intenzivno da se izvode onda, kada je postalo jasno da je rizik od njih mnogo manji nego što je u gojaznih osoba rizik od nagle, iznenadne smrti, koji je višestruko povišen nego kod populacije koja nema gojaznost.

Masno tkivo je jedna velika "endokrina žlijezda" koja luči štetni "tumor nekrozis faktor", što izaziva oštećenja na unutrašnjim organima, jednako kao i na koži, tako da su kožne bolesti, prije svega ekcem i psorijaza takođe češći kod gojaznih ljudi.

Operacije protiv gojaznosti izvode se u svim dobnim skupinama, ali su najbolji rezultati kod osoba do 40 godina, u kojih nije došlo do nepovratnih promjena na kardiovaskularnom i lokomotornom sistemu. Gojazna osoba ulazi posle mladalačkog doba u jedan "krug smrti": zbog povišene tjelesne težine ne može da se kreće, ne može da se bavi fizičkom aktivnošću, postaje vezana za postelju ili stolicu, a u "sesilnom" načinu života jedni izvor radosti jeste hrana. Tako se dolazi do ogromnih kilaža.

Gojazna osoba biva socijalno usamljena, radno i fizički hendikepirana i počinje da biva zavisna od ljekova. Tako se gubi aktivni čovjek iz životne i radne sredine.

Nijesu rijetki ni slučajevi da se ekstremna gojaznost javlja kod djece. Moj najmlađi pacijent koga sam operisao imao je 11 godina. Naravno, za ovakvu operaciju potrebno je da i roditelji i dijete razumiju šta se planira i kakav je režim života neophodan poslije operacije. Dakle, hirurgija je poželjna PRIJE nego što se

razviju teške komplikacije gojaznosti na kardiovaskularnom, endokrinom i lokomotornom sistemu.

Danas se u hirurgiji gojaznosti, koja se naziva i "barijatrična" hirurgija, razlikuju tri vrste intervencija: "restriktivne" operacije, čiji je smisao onemogućivanje uzimanja veće količine hrane, potom "malapsroptivne", operacije čiji je smisao odvođenje procesa razlaganja i apsorbcije hrane dalje od dvanaestopalačnog crijeva, i na kraju "kombinovane" operacije, koje ujedinjuju ova dva principa. Odmah treba naglasiti da malapsorbtivna operacija nije nimalo jednostavna za organizam, jer je praćena izmjenom normalne fiziologije hranjenja, razlaganja i apsorbcije hrane, što može da ima za posljedicu ne samo mršavljenje, nego i teške poremećaje koji se teško mogu konzervativno liječiti, nekad i novom operacijom.

Naravno, savremena hirurgija je definisala indikaciono područje za različite operacije. Uopšteno se može reći da je u pacijenata sa težim oštećenjima endokrinog sistema, kao i poremećajima kardiovaskularnog sistema, tj. pacijenata kod kojih je mala vjerovatnoća promjene stila života nakon hirurgije - indikovana kombinovana procedura ("želudačni baj-pas"), a kod svih drugih, a to je velika većina - indikovana restriktivna procedura, danas najčešća - "želudačna rukavna resekcija" (Gastric Sleeve). Iako je ranijih godina "želudačni baj pas" bio "zlatni standard" u barijatričnoj hirurgiji, danas se u cijelom svijetu, recimo u Sjedinjenim Američkim Državama, izvodi u preko 80% svih barijatričnih operacija - "želudačna rukavna resekcija". Ipak, hirurgu, kao i cijelom timu i pacijentu koji treba da donese odluku o operativnom liječenju, treba prepustiti izbor operativne procedure. Naravno, za tu odluku neophodno je veliko hirurško iskustvo i realno sagledavanje sopstvenih mogućnosti, kao i mogućnosti pratećih medicinskih službi, koje treba da pomognu u ukupnom liječenju.

Danas se sve barijatrične operacije izvode tzv. "laparoskopskim" pristupom. Zbog insuflacije gasa u peritonealnu šupljinu neophodna je opšta antestezija. Kroz nekoliko manjih otvora na trbušnom zidu uvodi se TV kamera, kao i instrumenti kojima se vrši zahvat, dok se slika prati preko monitora. Prosječno operacija traje oko sat vremena ili nešto više. Bio sam jedan od hirurga koji je započinjao laparoskopske operacije devedesetih godina.

Zato sa sigurnošču moram da naglasim da je vrhunska hirurška tehnologija danas USLOV da se mogu sa uspjehom raditi barijatrične operacije. To se odnosi ne samo na najkvalitetnije monitore i teleskope, svjetlosni izvor, odnosno kamere, što danas mora biti u tzv. "haj definišn" rezoluciji, nego se odnosi još više na automatske samošivače, tzv. "steplere" kojima se vrši spajanje ili odsjecanje pojedinih djelova digestivnog trakta. Za prosječnu barijatričnu operaciju potrebno je oko desetak ovakvih aparata.

Ti instrumenti ne mogu biti niskog kvaliteta, nego vrhunskog, jer uspjeh operacije zavisi od sigurnosti šivenih spojeva, što je

glavna namjena ovih "steplera".

Naravno, njihova cijena je visoka i ukupni trošak samo ovih aparata je oko 2000. eura po pacijentu. Kada se tome dodaju i: specijalni operacioni sto koji može da izdrži težinu pacijenta iznad 300 kg., pa specijalni "trokari" i duži instrumenti od onih koji se upotrebljavaju za standardne laparoskopske procedure (operacija žučne kesice npr.), jasno je da sama tehnologija kojom se rade barijatrične operacije nije standardna, nego izuzetna.

Ipak, najvažniji činilac operacije jeste hirurški tim, njegovo znanje i osposobljenost da se ovako teške operacije izvedu bezbjedno, bez komplikacija, u pacijenata koji već imaju narušeno zdravlje i koje uopšte nije jednostavno tehnički operisati. Danas se u svim velikim zdravstvenim sistemima uspostavljaju standardi za barijatričnu hirurgiju, u kojima se npr. ističe da jedan hirurg godišnje treba da izvede oko 200 barijatričnih operacija, da dvije trećine svog radnog vremena posveti upravo gojaznim pacijentima, kao i da postoje specijalne ambulante i drugi uslovi (specijalne stolice, kreveti, toaleti) da bi se gojazni pacijenti mogli liječiti u takvom "centru izuzetnosti", koji može da dobije i evropski sertifikat.

Dakle, uvođenje barijatrične hirurgije u neku sredinu, odnosno državu, mora biti praćeno velikim ulaganjima, kao i znanjem da se ova hirurgija izvodi rutinski. Barijatrična hirurgija nije hirurgija malih centara.

Nakon uspješno izvedenog operativnog zahvata laparoskopskom metodom, pacijent već prvog postoperativnog dana ustaje, prevodi se na uzimanje tečnosti i za dan ili dva može da ide na kućni oporavak. Adaptiranje na operaciju, što podrazumijeva dodatno hidriranje, uzimanje proteinskih "šejkova", vitamina kao i neophodno davanje antikoagulatnih sredstava, produžava se mjesec dana nakon operativnog zahvata. Već za to vrijeme javlja se i razultat hirurgije - veliki gubitak tjelesne težine. Ovaj gubitak tjelesne težine uslovljen je ne samo smanjenjem masne mase tijela, nego, na žalost i gubitkom mišićne mase. Zato preporučujem intenzivno kretanje i umjereno vježbanje, da bi se smanjenje tjelesne težine događalo gubitkom tjelesne i visceralne masti. U našem centru viđamo pacijente dvije nedjelje nakon operacije, pa mjesec dana, dva mjeseca, šest mjeseci i nakon toga godinu dana. Poslije ovog perioda, u kome precizno mjerimo obim vrata, struka, BMI, krvni pritisak i druge parametre, dovoljno je kontrolisati pacijenta jednom godišnje. Tokom devet godina u našem registru imamo preko šest stotina pregleda i oko dvjesta pacijenata koji su operisani.

Ožiljci na mjestima "trokara", odnosno dvije manje incizije od 5 milimetara i dvije veće od 10 mm, već poslije nekoliko mjeseci nestaju, tako da izgleda da pacijenti nije ni operisan.

Medjutim, kod pacijenata koji kontinuirano slabe, a najviše u prve dvije godine poslije operacije javlja se višak kože. Taj višak kože najuočljiviji je na trbuhu, dojkama, nadlakticama i butinama.

45

Nerijetko savetujemo pacijentima da se podvrgnu i operaciji kojom se višak kože uklanja, što se takođe može uraditi u našem Institutu. Ova operacija se radi odsjecanjem kože i tu se ožiljak mora vidjeti, iako je on pozicioniran tako da se najmanje vidi.

Posebna grupa pacijenata je ona koja je već na abdomenu imala neku operaciju prije barijatrične operacije. U tom slučaju u startu se očekuju intraabdominalne priraslice, ali ja uvek insistiram na pokušaju laparoskopske intervencije, jer mislim da je lakše uraditi barijatričnu operaciju laparoskopski nego otvorenu, obzirom da je pristup želucu kroz veliku laparotomiju i to kod gojaznog pacijenta izuzetno delikatan, a nosi rizik i od postoperativne hernije.

U postoperativnom toku, preporučuje se dvije nedjelje tečne ishrane, više puta dnevno, a nakon toga još dvije nedjelje kašasta ishrana, odnosno "izmiskirana" hrana. Ovo je neophodno jer je reseciran želudac (kod "želudačne rukavne resekcije") još uvijek slab za mehaničko pokretanje i "miješanje" hrane, a tu funkciju vraća za mesec dana. Rezultat ove operacije jeste da se u jednom obroku može unijeti oko 100 mililitara hrane, a to je otprilike nešto manje od čaše jogurta. U pogledu restrikcija zabranjena je slatka hrana i hrana koja ima za posljedicu distenziju crijeva (mahunarke). Nije poželjna ni masna ishrana. Ipak, nakon mjesec dana, moguće je konzumirati svaku hranu, ali naravno, zbog operacije nije moguće unijeti i veliku količinu hrane. Svaki pokušaj uzimanja veće količine hrane - vodi povraćanju. Interesantno je da pacijent nije gladan, jer se odstranjenjem velikog dijela želuca sprečava generisanje hormona "grelina" - koji uzrokuje glad. Kod nekih pacijenata nakon "želudačne rukavne resekcije" javi se i zatvor, koji spontano prolazi nakon normalizovanja ishrane. Nasuprot tome, kod "želudačnog baj pasa" moguće su prolivaste stolice, jer hrana brže prolazi kroz "skraćenu" digestivnu cijev. Nadoknada vitamina je neophodna.

Uzimanje alkohola, što je naravno štetno za svakog čovjeka, ipak je moguće kod "želudačne rukavne resekcije" a kod "baj pasa" nije dozvoljeno, zbog opasnosti od nastanka ulkusa na crijevu.

Komplikacije kod barijatrične hirurgije javljaju se kod relativno malog broja osoba, obzirom na komplikovanost zahvata i težinu oboljenja, odnosno težinu pacijenta. U globalnim okrvirima, komplikacije se javljaju u manje od 5% operisanih, vezane su za čitav niz razloga koji se mogu sresti i kod drugih hirurških zahvata (tromboflebitis, infekcija rane itd.), a teške komplikacije, specifično vezane za barijatričku hirurgiju u manje od 1% operisanih. Smrtnost kod barijatričnih operacija je ispod 1%. To znači da postoji mnogo veća šansa da dođe do smrtnog ishoda kod operacija slijepog crijeva, ili operacije na srcu, nego u barijatričnoj hirurgiji. Razlog zašto je to tako, jeste prije svega u činjenici da komplikovane barijatrične zahvate ne rade neiskusni hirurzi, kao i činjenica da se rade najsavremenijom opremom.

Najteže barijatrične komplikacije odnose se na razilaženje anastomoza, odnosno šavne linije kada se javlja "curenje" digestivnih sokova u trbušnu šupljinu. To po pravilu zahtijeva novu hiruršku intervenciju. U tom smislu razvijene su čitave strategije šta i kada raditi kada dođe do te situacije. Može se javiti i postoperativno krvavljenje. Od kasnih komplikacija javljaju se suženja na ušivenim djelovima, ili spojenim djelovima digestivne cijevi. Tada se zahtijeva ili endoskopska intervencija - preko usta pacijenta, ili nova hirurška intervencija.

46

Svakom pacijentu koji je gojazan, ima povišen krvni pritisak, početak šećerne bolesti, pacijentu koji je nekoliko puta gubio dvadesetak kilograma i onda dobijao još više od toga preporučio bih barijatričnu operaciju. Uspješnost ove hirugije jeste spektakularna. Na osnovu naših rezultata, svi pacijenti koji su operisani izgubili su višak tjelesne mase i doveli na normalnu težinu, ili blizu nje. Svi pacijenti koji su operisani prestali su potpuno da uzimaju ljekove za povišen krvni pritisak, kao i ljekove za srce, odnosno ljekove za inzulinsku rezistenciju. Najveći broj pacijenata normalizovao je svoj holesterolski i trigliceridski status. Niti jedan naš pacijent nije imao "curenje" (fistulu) želuca ili crijeva. Niti jedan pacijent nije imao kasne komlikacije. Ipak, oko 10% pacijenata je nakon dvije - tri godine ponovo počeo da vraća tjelesnu težinu, naravno, ne dosežući onu koju su imali, nego vraćajući se starim navikama u ishrani, a to su pretežno bili pacijenti u odmakloj životnoj dobi. Kod njih sam savjetovao novu hiruršku proceduru, a to je "dodavanje" malapsorbtivne komponente nakon "želudačne rukavne resekcije", ali interesantno, niti jedan pacijent nije hteo novu operaciju. Želim da naglasim da hirurgija može da pomogne pacijentu da se izbori sa gojaznošću, ali hirurgija ne može da "izliječi" psihu. U nekoliko slučajeva preporučio sam psihologa i psihološki tretman, sa pokušajem promjene životnih navika.

Ozbiljni barijatrijski zahvati u našoj državi izvode se u Sremskoj Kamenici na Klinici za grudnu hirurgiju i u Kliničkom centru Srbije na "Prvoj hirurškoj Klinici". U obje institucije izvedeno je ukupno oko tri stotine operacija, mislim u podjednakom broju "žaludačna rukavna resekcija" i "želudačni baj pas". Posebno je važan beogradski Centar za gojaznost koji je ispitao preko hiljadu pacijenata i kod jednog broja njih postavio indikaciju za operativni zahvat. Ipak, razvoj ove hirurgije kod nas još uvijek nije uzeo puni zamah, prije svega zbog visoke cijene koštanja operacije i nedostatka operativnog prostora za ove pacijente, koji se često tumače kao pacijenti "koji nisu bolesni".

Ovom prilikom naglašavam da je gojaznost bolest, da postoje vrlo precizni protokoli za njeno liječenje i da je za svakog čovjeka njegov problem najveći: za nekog je to tumor, za nekog hernija, a za nekog ekstremna težina. Hirurgija ovdje može mnogo da učini jer prevenira komplikacije, štedi društvu ljekove koje će gojazni pacijent, ako se ne operiše - sigurno potrošiti, vraća pacijente u socijalnu i radnu sredinu, dakle, hirurgija je "najjeftinija" za zdravstveni sistem koji mora da brine i o ovoj kategoriji pacijenata.

Inače u Srbiji je gojaznih oko 50%, iako samo 2-3% stanovništva, prema statistici zahtijeva operativni zahvat. Ali, ako se to izračuna na ukupno stanovništvo naše države, jasno je da je potreba u ovom trenutku za preko hiljadu operacija svake godine! Mislim da treba krenuti što prije u organizovanu borbu sa gojaznošću kao bolesti, koja je epidemijska u cijelom svijetu, pa i kod nas, a da hirurgija mora biti uključena sistemski.

+381 63 501 301 drmiroslavilic@gmail.com

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF

t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

Inhibitori protonske pumpe - šta znamo nakon skoro 30 godina?

Dr sci Velimir Milošević, gastroenterolog Klinički centar Crne Gore

Od uvođenja omeprazola 1989 godine, inhibitori protonske pumpe (IPP) su postali osnov terapije bolesti povezanih sa želudačnom kisjelinom.

U poređenju sa do tada neprikosnovenim blokatorima H2 histaminskih receptora, IPP su pokazali superiornost u liječenju prekomjernog lučenja kisjeline, uz odličan bezbjednosni profil i prihvatanje od strane pacijenata. Svi trenutno odobreni IPP su derivati benzimidazola. Osim pomenutog omeprazola, u upotrebi su pantoprazol, lansoprazol, rabeprazol, esomeprazol i dexlansoprazol.

U fazi kliničkih studija su novi IPP, sa produženim vremenom djelovanja.

Klinička upotreba ovih ljekova zasnovana je na njihovom osnovnom terapijskom efektu. Oni taj efekat ostvaruju blokadom finalnog puta lučenja kisjeline koji se odvija preko enzima vodonik/kalijum adenozin trifosfataze, poznatijeg kao “protonska pumpa”. Ovim dejstvom oni omogućavaju održavanje poželjne želudačne kisjelosti tokom većeg dijela dana uz regulisanje kisjelosti želuca i nakon obroka, ali i tokom noći. Njihovo područje indikacija stoga se odnosi na stanja povezana sa viškom kisjeline. Tu spadaju ulkusna bolest, krvarenje povezano sa ulkusom, eradikacija Helicobacter Pylori (HP) infekcije, tumori koji podrazumijevaju ekscesivno lučenje kisjeline (gastrinomi), prevencija ulkusa želuca i dvanaestopalačnog crijeva kod pacijenata koji uzimaju tzv. nesteroidne antiinflamatorne ljekove (NSAIL), kao i refluksna bolest jednjaka (erozivna i neerozivna). U tu grupu spada i funkcionalna dispepsija,

48

koja podrazumijeva tegobe u vidu bolova u gornjem dijelu trbuha, nadimanja, rane sitosti, mučnine i povraćanja, pri čemu je endoskopski pregled želuca i dvanaestopalačnog crijeva uredan uz odsutnost HP infekcije.

Iako su IPP još uvijek najmoćniji supresori lučenja želudačne kisjeline na evropskom i američkom tlu, očekivano, nisu svemoćni. Tako je, na primjer, skoro 50% pacijenata sa neerozivnom refluksnom bolešću jednjaka nezadovoljno učinkom ljekova. Nerijetko se pribjegava udvostručavanju doze, uvođenju noćne doze, ili promjeni vrste IPP u cilju postizanja kontrole simptoma. Često je uzrok i loša komplijansa pacijenata, koji samoinicijativno ili usljed neinformisanosti od strane ljekara, uzimaju ove ljekove nakon obroka. Naime, ovi ljekovi se trebaju uzimati unutar jednog sata prije doručka, i eventualno večere, jer se jedino na taj način može ostvariti njihov puni terapijski efekat.

Ovi lijekovi su danas svima dostupni, olako se preporučuju, te se logično, sve češće postavlja pitanje njihove dugotrajne bezbjedne primjene. Dosadašnje studije ispitivale su uticaj IPP na absorpciju kalcijuma, magnezijuma, vitamina B12, rizik od frakture kuka, rizik od bolničkih upala pluća, komplikacija ciroze

jetre, crijevnih infekcija, uključujući i infekciju izazvanu sa Clostridium difficile, kao i uticaj dugotrajne upotrebe IPP na bubrežnu funkciju pacijenata. Do danas, američka agencija za hranu i ljekove (FDA-Food and Drug Administration) je izdala upozorenje za periodično praćenje nivoa magnezijuma i vitamina B12 kod dugotrajne upotrebe IPP, kao i upozorenje za povećan rizik od preloma kuka i kičmenih pršljenova kod upotrebe IPP duže od godinu dana u visokim dozama. Osim toga, upozorenje od strane FDA važi i u kontekstu rizika od intersticijalnog nefritisa, dok se tokom Clostridium dificile infekcije ne preporučuje njihova upotreba, ukoliko nije od vitalnog značaja.

Na kraju, inhibitori protonske pumpe su i dalje nezamjenjivi ljekovi u tretmanu bolesti povezanih sa pojačanim lučenjem želudačne kisjeline. Kao i u slučaju svih drugih ljekova, upotreba IPP, naročito dugotrajna, može imati neželjene efekte. U stvarnom životu, rizik od komplikacija izazvanih ovim ljekovima je izrazito nizak, i korisnost ovih ljekova daleko nadmašuje potencijalni rizik neželjenih dejstava, čak i pri dugotrajnoj primjeni. Od presudnog značaja je pravilan izbor indikacija, jer se na taj način postiže maksimalna efikasnost i bezbjednost ovih preparata.

49

Istine i zablude

Njega kože Promjene na koži su česte?

ISTINA - Spektar promjena na koži je vrlo raznolik i varira od osobe do osobe. Najviše to osjećaju osobe sa osjetljivom i inače suvom kožom. No, ništa manje problema nemaju i osobe sa masnom kožom, koja je često nakon zime puna mitesera, upalnih procesa, a nerijetko usled vremenskih uslova ili terapije, dolazi i do njene dehidracije.

Kožu je potrebno pripremiti za ljeto?

ISTINA - Priprema kože za ljeto uključuje nježnu eksfolijaciju ili piling, kojim se uklanjaju mrtve ćelije kože što omogućava obnovu kože iz njenih dubljih slojeva. Istovremeno se omogućava i bolje prodiranje hranjivih sastojaka sa površine u dublje slojeve kože. Skidanje mrtvog sloja ćelija sa površine kože kožu čini osjetljivijom na uticaj sunčevih UV zraka, pa je piling potrebno izbjegavati neposredno prije izlaganja suncu.

U ljetnjim mjesecima nije neophodna svakodnevna njega kože?

ZABLUDA - Tokom ljetnih, vlažnijih mjeseci, kada se i koža više znoji i masti, za razliku od hladnijih razdoblja godine, preporučuju se hidratantnije - vlažnije kreme za njegu, koje neće dodatno opterećivati kožu (bilo suvu ili masniju) već će joj vraćati izgubljenu vlažnost.

Zbog veće količine UV zraka tokom ljetnjih mjeseci izuzetno je važna uporaba preparata (krema, emulzija, mlijeka…) sa zaštitnim faktorom.

Kreme sa zaštitnim faktorima su neophodne u ljetnjim mjesecima?

ISTINA - Samo jedno pretjerano izlaganje suncu u djetinjstvu udvostručuje mogućnost obolijevanja od melanoma u životu.

Krema za zaštitu od UV zraka trebala bi biti uz vas cijelog dana, i to bez obzira jeste li u gradu, na planinama ili na moru. Od 12 do 16 sati, kada su UV indeksi tokom ljetnjih mjeseci najviši, izlaganje suncu trebalo bi da bude svedeno na minimum.

Cijelog dana je nužno nanošenje krema sa zaštitnim faktorima svaka dva sata, a svima koji moraju na sunce zbog posla ili tokom slobodnih aktivnosti preporučuje se nošenje odjeće sa UV zaštitom.

Bilo koja krema sa zaštitnim faktorom jednako odgovara svim tipovima kože?

ZABLUDA - Tip preparata najbolje je prilagoditi tipu kože. Tako suvoj koži odgovara punija - baršunastija tekstura proizvoda za zaštitu od sunca, dok masnijim tipovima kože odgovaraju laganije, često i posebno prilagođene zaštitne kreme.

Poželjno je da kreme za sunčanje sadrže visok zaštitni faktor?

ISTINA/ZABLUDA - Prilikom odabira preparata za zaštitu od sunca potrebno je voditi brigu i o visini zaštitnog faktora te da je riječ o proizvodima koji svojim sastojcima intenzivno hidriraju kožu i da koži pružaju lagani osjećaj bez tragova.

50

Svijetli tipovi kože, svijetle i crvene kose, plavih i zelenih očiju, tokom boravka na suncu zahtijevaju najviši faktor zaštite – SPF 50 ili SPF 30.

Koža lica zahtijeva posebnu njegu?

ISTINA - Na lice treba posebno obratiti pažnju i nanositi kreme namijenjene zaštiti tog dijela tijela. Lice treba štititi cijele godine, i kada je oblačno, i kada je zima. Kreme za sunčanje od prošlog ljeta nemojte koristiti jer njihov rok trajanja je devet do 12 mjeseci. Važno je obratiti pažnju na vrstu filtera (hemijski ili fizikalni) te da preparat ima zaštitu od UVA i UVB zraka. I ne nanosite na lice kremu za tijelo.

Ljeti je posebno važno koristiti specifične kreme namijenjene za borbu protiv bora i drugih znakova starenja. Koristite je povremeno umjesto kreme nespecifičnog djelovanja koju inače redovno koristite, a u razdobljima jakog stresa za kožu (a ljeto je stresno za kožu) svakodnevno uobičajnu hranjivu ili hidratantnu kremu nanosite ujutro, a anti-age kremu naveče.

Koža oko očiju je najosjetljivija?

ISTINA - Izrazito tanka i osjetljiva koža oko očiju lako gubi vlagu i oštećuje se, stoga je treba posebno pažljivo njegovati i štititi, posebno ljeti na jakom suncu koje je isušuje i tjera nas da češće trepćemo, pa bore postaju izraženije.

Koža oko očiju je vrlo tanka te je za njegu i hranjenje dovoljna mala količina kreme. Nanosite je naveče (a ako ste prešli 40. možete i ujutro i naveče), lagano je utapkavajući jagodicama prstiju. Noću se sposobnost kože za apsorpciju aktivnih sastojaka iz krema pojačava pa su hranjive, obnavljajuće i hidratantne noćne kreme idealan način za ublažavanje bora i oštećenja nastalih tokom dana. Nakon 30. godine noćna krema trebala bi biti obavezan dio njege.

Solarijum može pomoći u pripremi kože prije ZABLUDA - Ne preporučuje se odlazak u solarijum, jer on ne štiti od UVB zračenja i sasvim je pogrešno uvjerenje da će se odlaskom u solarijum koža pripremiti za ljeto. Posljedice solarijuma za kožu mogu biti razne, u obliku opekotina, alergijskih reakcija, umnožavanja mladeža ili pak prelazak mladeža u melanom.

Dovoljno je kožu njegovoati tokom dana kremama koje sadrže zaštitni faktor?

ZABLUDA - Velike vrućine, sunce, kao i vjetar i so ako ste na moru, pojačano isušuju kožu te joj naveče treba nadoknaditi izgubljenu vlagu i nahraniti je kako bi bila spremna za novi vrući ljetni dan. Za ljeto odaberite laganu noćnu kremu koja čini kožu mekom i glatkom, posebno ako imate jako suvu kožu. Nanosite je na blago navlaženu kožu.

51

Ekspozom faktori

starenja kože U organizaciji veledrogerije Farmegra održano je stručno predavanje o starenju kože, odnosno - kako možemo uticati na taj problem.

Na temu Ekspozom – koliko je važan i šta mi možemo da uradimo, govorila je mr ph Ana Kovačević, stručni saradnik za edukacije Vichy i La Roche Posay iz Beograda.

Mr Kovačević je istakla da starenje nije bolest već potpuno prirodna stvar koja se neminovno dešava. Proces starenja je kao skup kompleksnih i progresivnih fizioloških promjena koje podrazumijevaju smanjene biološke funkcije i mogućnosti adaptacije na metaboličke promjene tokom prolaska vremena. Takođe, naše ćelije postaju manje tolerantne na oštećenja koja se neminovno dešavaju a posljedice su promjene u svim organima, svim organskim sistemima uključujući i kožu.

- Tokom procesa starenja dešava se mnogo promjena, naravno one nisu rapidne, ne dešava se ništa preko noći već godinama i decenijama. Na neke stvari ne možemo uticati, ali na mnogo toga možemo. U koži se dešava gubitak fibroblasta, ćelija koje su odgovorne za sintezu kolagenih i elastičnih vlakana koja su osnovni potporni elementi kože, kao i smanjena produkcija proteoglikana i hijaluronske kisjeline, zbog čega dolazi do smanjene elastičnosti i rastegljivosti kože. Ove promjene su praćene gubitkom glikozaminoglikana, smanjenim zadržavanjem vode i nivoom sebuma, zbog čega koža postaje dehidrirana i suva. Povećana suvoća kože u kombinaciji sa gubitkom rastegljivosti i elastičnosti dovodi i do pojave i produbljivanja bora – kazala je mr Kovačević.

Starenje se proučava na različite načine i postoje mnoge teorije zašto se i kako starenje događa. Ono što sigurno znamo i gdje se sve teorije slažu, jeste da na starenje definitivno utiče veliki broj faktora koji se mogu podijeliti na unutrašnje, poput genetike i spoljašnje, poput životne sredine i načina života.

- Danas modernih teorija starenja ima mnogo. Prema

52

Mr ph Ana Kovačević uglu posmatranja ovog problema razlikujemo dvije kategorije: teorije o programiranom starenju i teorije greške ili oštećenja.

Teorije o programiranom starenju impliciraju da starenje prati neki biološki raspored, moguće da se samo nastavlja raspored koji inače reguliše rast i razvoj u detinjstvu. Ovakva regulacija procesa starenja bi zavisila od genetske ekspresije koja se tiče sistema odgovornog za održavanje, popravku i odgovore odbrane organizma.

Druge teorija o starenju, tzv. teorije greške, fokus stavljaju na nešto što je potpuno drugačije. One ekstremno daju na značaju faktorima spoljašnje sredine koji, izazivajući kumulativna oštećenja na različitim nivoima dovode do starenja. Tokom metaboličkih procesa u ćeliji se od kiseonika stvaraju slobodni radikali. Ćelija posjeduje određene mehanizme odbrane od tih kiseoničnih slobodnih radikala i to su tzv. antioksidantni enzimi.

Tokom godina nivo ovih antioksidantnih enzima opada i zato

dolazi do oštećenja ćelija. Takođe, kumulativna spoljašnja oštećenja dovode do povećanog stvaranja slobodnih radikala i ubrzanog skraćenja telomera hromozoma. Upravo je ovo tačka u kojoj se ove dvije naizgled potpuno različite teorije ukrštaju.

– objasnila je mr Kovačević.

Najnovija teorija o starenju je teorija ekspozoma. Tačnije, ovo je potpuno novo naučno polje o unutrašnjim i spoljašnjim uticajima na ljudski organizam. Ekspozom je izuzetno zanimljiva oblast kojom se nauka sve intenzivnije bavi.

- Vichy se, u saradnji sa eminentnim ekspertima iz oblasti dermatologije, bavi uticajem ekspozoma na kožu. Ekspozom je kumulativna mjera uticaja spoljašnjih faktora i posljedičnih bioloških odgovora na te faktore unutar ljudskog organizma.

Ekspozom zbraja sve ono što utiče na ljudski organizam, a da nije genetika. Dakle, opšti faktori spoljašnje sredine, poput UV radijacije, zagađenja vazduha, vlažnosti vazduha, temperature pa sve do specifičnih faktora koji se tiču individue, stepena umora, stresa, način života, način ishrane, metaboličkih faktora, flore gastrointestinalnog trakta, procesa inflamacije, količine oksidativnog stresa, itd.

Ova teorija kaže da, recimo između 25. i 45. godine života genetika nije ono što nas čini starijima nego što jesmo, već su to upravo faktori ekspozoma. Kada neko ima 35 godina, a izgleda kao da ima 45 godina života to nije do genetike. Na neki način ispada da sami biramo kako ćemo stariti, kojom brzinom, kako će to da izgleda, koliko će to brzo ići i kako će to na kraju izgledati - zavisi mnogo od nas. Teorija ekspozoma kaže da se čak 80% znakova starenja dešava zbog uticaja ekspozoma, a da samo 20% čini genetika. Praktično, to stavlja veliku moć u naše ruke, a takođe i veliku odgovornost. Znači, ako u 40-im ili 50-im godinama imate previše bora, praktično ste do 80% sami krivi za to.

Ekspozom je nešto što na nas djeluje svakoga dana 24 sata, 7 dana u nedjelji. Iz dana u dan ekspozom potencira štetne procese koji se dešavaju na ćelijskom i molekulskom nivou, a rezultati njegovog djelovanja su prvo vidljivi na koži – smatra mr Kovačević.

Govoreći o štetnim efektima UV zraka, mr Kovačević je kazala da je neophodno prihvatiti odgovornost za faktore na koje mi uglavnom možemo uticati, a u prvom redu se to odnosi na UV radijaciju koja je najveći neprijatelj mladosti kože. Takođe, naglasila je da ne postoji dobar anti age bez dobre UV zaštite.

- UV zračenje je dokazan predisponirajući faktor za ubrzanje starenja kože, produbljivanje bora i propadanja svih struktura kože. Pod dejstvom UV zračenja koža stvara puno reaktivnih kiseoničnih radikala koji izazivaju oksidativni stress, što dovodi do oštećenja DNK ćelija, proteina, proteinskih struktura ćelija, lipidne strukture ćelija, a dovode i do procesa inflamacije.

UV zračenje utiče i na krvne sudove dovodeći do njihovog trajnog proširenja ukoliko je izlaganje često i kontinuirano.

Takođe, zbog uticaja UV zračenja na melanocite i metabolizam i distribuciju melanina, može doći i do pojave fleka… Zagađenje vazduha, temperatura - prekomjerna hladnoća i toplota, nedovoljno sna i stres i te kako doprinose propadanju kože. Starenje kože je definitivno ubrzano pod dejstvom UV radijacije koja je jedan od najznačajnijih faktora ekspozoma – istakla je mr Kovačević, naglašavajući važnost ekspozoma, koji je potrebno

ozbiljno shvatiti jer nam daje i veliku moć i veliku odgovornost, a utiče na čitav naš organizam.

Podsjećajući da je koža barijera između našeg organizma i spoljašnje sredine, mr Kovačević je ukazala da je ona prva u direktnom kontaktu sa svim faktorima ekspozoma, odnosno prva linija odbrane. Činjenica je da je koža važan organ i nije tu samo da budemo lijepi, ona čuva integritet čitavog organizma, tako da je njena barijerna funkcija izuzetno bitna, ne samo da bi naša koža bila mlađa, glatkija i jača, već da bi čuvala čitav naš organizam.

- Barijerna funkcija kože mora biti očuvana. Osim fizičke barijere, ona vrši funkciju oksidativne, hidratacijske, antimikrobne i fotoprotektivne barijere. Interne i eksterne agresije utiči na kvalitet površine kože pa tako i na njenu barijernu funkciju, ali mogu dovesti i do strukturnih modifikacija i fizioloških alteracija kada kože gubi svoju jedrost, tonus, postaje dehidrirana, sivkasta i na njoj se pojavljuju bore.

Ako govorimo o anti-ageingu, prije svega on treba da bude usmjeren na očuvanje i obnavljanje barijerne funkcije kože i zaštitu od UV radijacije. Anti-ageing pristupi mogu biti različiti, a među njima razlikujemo tri nivoa dejstva: primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju. Primarna anti-ageing prevencija podrazumijeva prije svega zaštitu od UV zračenja, primjenu antioksidanasa i pro i prebiotika, što sistemski, što topikalno. Sekundarna prevencija obuhvata regenerativno dejstvo na kožu kada se koriste referentni anti-age sastojci poput vitamina C, retinola, ramnoze, hemijskih pilinga, DHEA, fitoestrogena, botoksa, itd. I finalno, tercijarna prevencija podrazumijeva korekciju, odnosno, estetsku hirurgiju.

Prva stvar na kojoj treba raditi je osnaživanje kože kako bismo obezbijedili primarnu i sekundarnu prevenciju. Promjena načina života definitivno donosi pozitivne rezultate. Osvježavanje kože može biti potpomognuto i riješeno upotrebom dermokozmetičkih preparata i njihovim dejstvom na kožu – zaključila je mr Kovačević.

Ističući Vichy premium dermokozmetički brend, mr Kovačević je kazala da je Vichy anti-aging ekspert i među najinovativnijim brendovima, te da Vichy brend kvalitet svojih proizvoda bazira na Vichy mineralizovanoj termalnoj vodi koja je sastavni dio svakog Vichy proizvoda.

Ona je podsjetila da je Vichy jedan od najstarijih dermokozmetičkih brendova koji postoji skoro 90 godina kao i da je Vichy termalna voda pravo blago jer daje snagu koži koja je važna za zdravlje.

- Vichy termalna voda je potpuno prirodna voda koja ni na koji način nije izmijenjena. Koristi se za produkciju Vichy proizvoda. Ono što nju karakteriše jeste da spada u visoko mineralizovanu termalnu vodu. Sadrži 15 različitih minerala i oligoelemenata, što je čini termalnom vodom izuzetne mineralne raznolikosti. Ona ima mnogobrojna pozitivna dejstva na kožu: djeluje uravnotežavajuće ojačavajući kožu i čineći je otpornijom na dejstvo štetnih agenasa, odnosno na faktore ekspozoma. Zanimljivo je da je do skoro u jednom Vichy proizvodu termalna voda bila koncentrisana maksimalno 20% jer je formulisanje sa njom jako teško s obzirom na veliku aktivnost koju voda ima zbog čega lako stupa u interakcija sa drugim sastojcima i ruši emulzione sisteme. Sve se promenilo kada je Vichy termalna voda postavljena kao centralni sastojak oko koga će se graditi proizvod. Poslije

53

Sve navedeno su već potvrdili dermatolozi kroz veliki broj dermatoloških studija, kazala je mr Kovačević, te se ovaj proizvod može preporučiti svima, muškarcima i ženama bez obzira na DNEVNI BOOSTER ZA SNAŽNIJU I PUNIJU KOŽU godine, jer on isporučuje i daje ono što je esencija, a ne ometa DNEVNA DOZA HIDRATACIJE ni jednu rutinu njege. Može se ZA ZDRAVI IZGLED KOŽE! koristiti i kao baza za ojačanje kože poslije koga će slijediti njega. On je osnova koja treba  KOŽA BOLJEG  HIDRIRANA  ZDRAVI svakome, tvrdi mr Kovačević TONUSA KOŽA SJAJ naglašavajući da je Mineral 89 broj jedan za ojačanje kože.

Na kraju izlaganja mr KovaVichy mineralizovane termalne vode udružene sa čević je predstavila i novu liniju visoko koncentrovanom hijaluronskom kiselinom za jaču proizvoda iz Vichy laboratorije, otpornost kože. inspirisanu prirodom, Slow Age SAMO 11 SASTOJAKA. BEZ MIRISA. BEZ ALKOHOLA*. namijenjenu ženama od 20 do 40 godina, čiji su aktivni sastojci ili potpuno prirodni ili imaju MINERALIZOVANA VODA + HIJALURONSKA KISELINA prirodno porijeklo.

- Prije dvije godine smo otvorili novo poglavlje anti-aginga.

DNEVNA DOZA ZA SNAŽNIJU KOŽU! Slow Age je najmoćnija Vichy probiotska linija za njegu i zaštitu kože od faktora ekspozoma.

Inspiracija za Slow Age proizvod je dobijena iz teorije ekspozoma i početa od stava da svaka osoba utiče na svoj život i budućnost.

Upravo iz te moći za usporavanje starenja, koja se nalazi u našim rukama, i koncept “slow-ageinga” osnaživanje individue tokom procesa starenja i ima za cilj prevenciju bolesti i održavanje * Etil alkohol. strukture, funkcije i kvaliteta života. Starenje je nezaustavljiv proces, međutim postoji način da osiguramo da starimo lagano, zdravo, graciozno, to je “slow- ageing”. velikog broja testiranja sa preko 100 različitih aktivnih principa, Kroz Slow Age liniju želimo da radimo primarnu prevenciju starenja, u Vichy laboratorijama uspeli su da formulišu proizvod sa čak jer ona kombinuje snažne antioksidanse (bajkalin, vitamin C i E), 89% Vichy mineralizovane termalne vode – Mineral 89. probiotske derivate Bifidus, Vichy mineralizovanu vodu i UV zaštitu, Mineral 89 je izuzetno jednostavan proizvod koji koži sve što predstvalja osnovu primarnog anti- ageinga. Pojavom noćne isporučuje neku vrstu esencije iz Vichy brenda. Mi smo ga Slow Age njege dopunili smo liniju proizvodom čiji je antioksidativni definisali kao dnevnu dozu snage za kožu i Mineral 89 kao takav kompleks ojačan jer je bajkalinu dodat resveratrol. Ovaj snažni je uzburkao dermokozmetičko tržište čitavog svijeta. 89% Vichy antioksidativni kompleks pospješuje efikasnost prirodnih reparamineralizovane termalne vode ukombinovane sa hijaluronskom tornih mehanizama kože. Sloe Age noćna njega je izuzetno zanimljiv kisjelinom prirodnog porijekla, je njegova suština. Efekti upotrebe proizvod neuobičajene teksture boje ćilibara koji se može kao noćna su odlični. Na dodir osjećate kožu koja je mekša i jedrija, a efekti krema i kao maska – poručila je mr Kovačević. se odmah primjećuju. Mineral 89 može da se koristi i na području U zaključku predavanja, mr Kovačević je istakla da ljepota oko očiju jer je testiran pod nadzorom dermatologa i oftalmologa, počinje zdravljem i da je Vichy brend koji zdravlje postavlja u hipoalergen i ne sadrži parfeme, silikone, parabene niti alkohol. centar, te da proizvodi iz Vichy laboratorija primarno brinu o tome, Odmah po upotrebi imate osjećaj znatno hidrirane, punije i a da ljepota dolazi kao kolateralni benefit zdrave i kvalitetne kože. zdravije kože, glatkije na dodir. Kroz dužu upotrebu primjećuje se povećanje blistavosti kože, puno sjaja i generalno povećanje Verica Pantelić jedrosti kože – kazala je mr Kovačević.

MINÉRAL 89

89%

54

[[Hi Hi jalur oonska nska kisel ina ]

[Ca] [ Mn ]

[P O 4 33-- ] PO [ Fe ]

[N a] Na

[K] [ Sr S r]

[ Mg ]

[B]

[ Li L i]

Estetska medicina 21. vijeka hijaluron, hijaluronski fileri Zabrinuti ste primijetili prve bore, pad tonusa kože, podočnjake ili su Vam usne izgubile mladalačku svježinu i tonus, a tražite dugotrajne i prirodne rezultate. Idealno rješenje za Vas su hijaluronski fileri. Hijaluron vraća volumen i elastičnost koži, hidrira je, popunjava bore i čini kožu značajno mlađom.

Dr Marijana Pušonja Aesthetic & Dental centar Star Kako starimo koža stvara sve manje hijaluronske kisjeline, postaje opuštena, suva i tanja. Dolazi do pojave bora, smanjenja tonusa i gubitka potkožnog tkiva, što licu daje opušten i umoran izgled. Upotrebom hijaluronskih filera možemo značajno da usporimo proces starenja i licu vratimo mladalački izgled.

Šta je hijaluron?

Hijaluron - hijaluronska kisjelina, hijaluronski fileri, je prirodna supstanca koja se nalazi u našem organizmu i predstavlja

56

jednu vrstu polimerizovanog šećera koji ima sposobnost da veže vodu.

Hijaluron nadoknađuje izgubljeni volumen i elastičnost kože i potkožnog tkiva koji nastaju kao posljedica starenja. Hijaluronska kisjelina ima karakteristiku da vezuje vodu i na taj način omogućava hidrataciju kože, samim tim joj daje svež izgled i elastičnost. Ona ima važnu ulogu i u obnavljanju i regeneraciji kože, stoga se primjenjuje u mnogim procedurama podmlađivanja. Sam hijaluron, kad se ubrizga u tkivo, jednim dijelom stimuliše proizvodnju sopstvene hijaluronske kisjeline, ali i sintezu kolagena.

Gdje se sve može koristiti hijaluron?

t QPQVOKBWBOKF OB[PMBCJKBMOJI CPSB

t QPQVOKBWBOKF CPSB PLP PʊJKV

t QPQVOKBWBOKF CPSB OB ʊFMV

t OBHMBÝBWBOKF QPQVOKBWBOKF J LPOUVSJTBOKF KBHPEJDB

t LPOUVSJTBOKF J VWFʉBOKF VTBOB

t QPENMBÿJWBOKF ÝBLB

t QPENMBÿJWBOKF WSBUB

t JTQSBWMKBOKF VSPÿFOF BTJNFUSJKF OQS BTJNFUSJKB VTBOB KBHPEJDB JUE

t QPQVOKBWBOKF PäJMKBLB PE BLOJ

t OFIJSVSÝLJ MJęJOH MJDB QPJOU MJę

8 tačaka liftinga 1PTMKFEOKJI HPEJOB IJKBMVSPO KF OBÝBP J[V[FUOP BUSBLUJWOV QSJNKFOV [B MJęJOH MJDB 5P TF QPTUJäF BQMJLBDJKPN IJKBMVSPOB V 8 ključnih tačaka 8 point lift) 6 UJN UBʊLBNB KF HVCJUBL WPMVNFOB UPLPN TUBSFOKB OBKJOUFO[JWOJKJ 7PEFʉJ TWKFUTLJ FLTQFSUJ TV EPÝMJ EP [BLMKVʊLB EB [B QSJSPEOF J EVHPUSBKOF SF[VMUBUF OJKF EPWPMKOP TBNP QPQVOJUJ OBTUBMF CPSF WFʉ USFCB OBEPLOBEJUJ J[HVCMKFOJ WPMVNFO V LSJUJʊOJN SFHJKBNB 6QSBWP [BUP MJęJOH V UBʊBLB QPTUJäF J[V[FUOF SF[VMUBUF KFS OF TBNP EB USFUJSB QPTMKFEJDV

PEOPTOP OBTUBMF CPSF WFʉ EKFMVKF EJSFLUOP J OB V[SPL OBTUBOLB CPSB B UP KF HVCJUBL WPMVNFOB V LMKVʊOJN UBʊLBNB OBÝFH MJDB

Koliko je trajan hijaluron i kada je potrebno ponoviti tretman? %VHPUSBKOPTU IJKBMVSPOTLJI ĕMFSB [BWJTJ PE LWBMJUFUB IJKBMVSPOB J SFHJKF )JKBMVSPO BQMJLPWBO V VTOF USBKF OBKLSBʉF EP HPEJOV EBOB [CPH J[SB[FOF NJNJLF V UPK SFHJKJ V OB[PMBCJKBMOJN CPSBNB J QPEPʊOKBDJNB USBKF J EP NKFTFDJ 6 KBHPEJDBNB IJKB MVSPO USBKF OBKEV[F EP EWJKF HPEJOF QPTMJKF ʊFHB KF QSFQPSVʊMKJWP QPOPWJUJ USFUNBO /BLPO SFTPSQDJKF ĕMFSB LPäB LPKB KF USFUJSBOB IJKBMVSPOPN J[HMFEB MKFQTF J NMBÿF KFS KF IJKBMVSPOTLB LJTKFMJOB UPLPN WSFNFOB TUJNVMJTBMB PCOBWMKBOKF LPäF IJESJSBMB KF J EBMB KPK FMBTUJʊOPTU ;BUP KF IJKBMVSPO CSPK KFEBO USFUNBO V OFIJSVSÝLPK FTUFUTLPK NFEJDJOJ

Koji je savremeni pristup u estetskoj medicini?

1SJODJQ FTUFUTLF NFEJDJOF WJKFLB KFTUF [BESäBUJ ÝUP QSJSPEOJKJ J[HMFE /BÝ DJMK KF EB OBLPO QSJNKFOF IJKBVSPOTLJI ĕMFSB [BESäJNP ÝUP QSJSPEOJKJ J[HMFE B EB LPäB CVEF QPENMBÿFOB IJESJSBOB J KFESB

57

J u ve n i l n i vulvovaginitisi Dr Stanislava Višnjić, specijalizant pedijatrije Dom zdravlja, Nikšić

Sama priroda ginekoloških problema mladih pacijentkinja zahtijeva zajednički rad stručnih lica iz različitih oblasti medicine, juvenilnog ginekologa, pedijatra i neonatologa, dječijeg hirurga i psihologa. Vulvovaginitis je najčešće ginekološko oboljenje djevojčica i veoma čest problem adolescentkinja.

U zavisnosti od etiološkog činioca, može da počne na vulvi ili vagini, a zbog anatomskih osobenosti reproduktivnog sistema kod djevojčica, zapaljenjem su obično zahvaćena oba organa.

Epitel koji prepokriva vulvu je u dječijem uzrastu, zbog nedostatka estrogena, tanak i pokazuje sklonost nastanku maceracija i infekcije. Stidne usne nemaju razvijeno potkožno masno tkivo i stidne dlačice, pa ne štite introitus vagine. Infekcija se zato sa vulve brzo širi u vaginu, čiji epitel je takođe tanak i neotporan na infekcije. Nastupanjem puberteta epitel postaje deblji kako raste nivo estrogena, a u epitelnim ćelijama se nakuplja glikogen.

To stvara uslove za razvoj kolonija laktobacilusa, koji produkuje mliječnu kisjelinu i povećavaju kisjelost vaginalnog sekreta, što onemogućava nekontrolisani rast drugih mikroorganizama.

Na vulvovaginitis ukazuje bolna osjetljivost spoljašnjih genitalija, peckanje, svrab, tegobe pri mokrenju i prisustvo genitalnog sekreta neuobičajne boje i mirisa.

58

Kliničkim pregledom na spoljašnjim genitalija mogu da se zapaze hiperemija, edem, eforescencije različitih karakteristika, eskorijacije i vaginalni sekret.

Etiologija vulvovaginitisa: 1. „Nespecifični“ vulvovaginitisi – su najčešći kod premenarhealnih djevojčica i izaziva ih mješovita piogena bakterijska flora bez dominantnog mikroorganizma. Najčešće su to fekalne bakterije i anaerobi.

Najvažniji uzrok nespecifičnog vulvovaginitisa je neodgovarajuća higijena spoljašnjih genitalija, perineuma i područja anusa. Pored nedovoljno razvijenih higijenskih navika, nastanku nespecifičnog vulvovaginitisa doprinose nošenje sintetičnog donjeg rublja i tjesne odjeće, kao i izlaganje spoljašnjih genitalija iritantnom djelovanju šampona, pjenušavih kupki i različitih hemijskih preparata.

Nespecifični vulvovaginitis ponekad može da rezultuje hroničnom infekcijom koja može da izazove značajne psihičke posljedice kod djevojčica i njenih roditelja.

2. Specifični vulvovaginitisi – najčešći specifični uzroci su Gardnarella vaginalis i Candida albicans. Ostali mikroorganizmi su enteralne i anaerobne bakterije. Vulvovaginitis mogu da izazovu i protozoe, helminti i virusi.

U brisu se najčešće izoluju stanovnici iz crijeva - E.coli, Klebsiella pneumoniae, Enetrobacter i Proteus species. Putem ruku može se prenijeti infekcija iz nosa i grla na genitalije. Do infektivnog vulvovaginitisa može doći usljed respiratorne infekcija, gdje su najčešći uzročnici Staphylococcus aureus, Haemophilus influenza, Streptococcus pneumoniae i Neiserria meningitidis.

Urinarna i vulvovaginalna infekcija imaju uzročnu povezanost.

Nerijetko su prljave ruke uzrok, ali i prenosilac infekcije, te je iz

tog razloga obavezno pranje ruku prije i poslije mokrenja. Iz anusa rukama mogu da se prenesu jaja parazita na genitalije i okolinu. U vagini gliste mogu da polože jaja. One često nose E.coli i druge intestinalne infekte.

Pruritus vulve – pojava upornog svraba, bez utvrđenog uzročnika infekcije. Uzrok može biti psihološkog porijekla, i savjetuje se davanje antihistaminika pred spavanje.

Streptococcus pyogenes i Staphylococcus aureus povezani su sa infekcijom grlića, Candida sa upotrebom antibiotika, Chlamydia trachomatis, N. gonorrhea, Trichomonas i Herpes simplex treba da izazovu sumnju na zlostavljanje, što se u tom slučaju mora pažljivo ispitati. Herpes simplex može da nastane samoinokulacijom uzročnika kod djevojčica sa herpetičnim stomatitisom.

Opšte mjere prevencije vulvovaginitisa usmjerene su na usvajanje adekvatne tehnike brisanja od genitalija na anusu, dobru higijenu perineuma, analnog i perianalnog područja uz češće mjenjanje pamučnog donjeg rublja. Takođe je neophodno da male pacijentkinje imaju regulisanu probavu. Potrebno je provjeriti nalaze urina i urinokulture. Savjetuje se izbjegavati sintetično donje rublje, tijesnu odjeću, pjenušave kupke.

Liječenje djevojčica s nespecifičnim vulvovaginitisom obuhvata sjedeće kupke u mlakoj vodi, sušenje vazduhom i nanošenje neutralne masti na spoljašnje genitalije.

Ako je iritacija vulve izražena u početnoj fazi nekoliko puta, može lokalno da se namaže krem sa hidrokortizonom od 1%. Ako je uzročnik genitalnog zapaljenja Streptococcus B-hemolyticus grupe A, prepisuje se oralni penicilin 10 dana. Ako je streptokokna infekcija zahvatila i perianalno područje, liječenje treba da traje duže, od 14 do 21 dan. Recidivantni vulvovaginitisi se liječe sistematskom primjenom penicilinskih ili cefalosporinskih antibiotika, kao i lokalnom primjenom estrogenskog krema.

Liječenje specifičnih vulvovaginitisa zavisi od uzročnika.

59

Disfunkcionalna uterusna krvarenja

Dr Igor Gogić, ginekolog akušer Bolnica Codra, Podgorica

To su nenormalna krvarenja iz materice, koja nisu izazvana organskim oboljenjima, tumorima, trudnoćom, sistemskim bolestima ili hematološkim poremećajima.

To su krvarenja koja su posljedica hormonskog disbalansa koji može biti interni tj. usljed određenih dešavanja u organizmu žene koja se odražavaju na funkcije jajnika (gojaznost, naglo mršavljenje, prekomjerno treniranje, stres) ili eksterni, kao posljedica uzimanja medikamenata u smislu hormonske kontracepcije, odnosno odlaganja ciklusa.

Uglavnom su anovulatorna ali mogu biti i ovulatorna.

Po načinu nastanka mogu biti probojna, zbog relativnog nedostatka hormona, ili prelomna zbog oduzimanja ili prekida djelovanja hormona.

Takođe se dijele na estrogenska i progesteronska, zavisno koji hormon nedostaje ili je ukinut.

Najčešća su u perimenopauzi i adolescenciji. U perimenopauzi

60

zbog postepenog gašenja ovarijalne funkcije, a u adolescenciji zbog nedovoljne zrelosti hormonske osovine hipotalamus hipofize jajnika - i u oba slučaja su anovulatorna.

U adolescenciji su ova krvarenja često povezana sa prvom menstruacijom, te pacijentkinja može da iskrvari i upadne u anemiju zbog ustručavanja da prijavi problem, pa je često neophodna hospitalizacioja sa nadoknadom krvi i davanjem estrogena prvih 14 dana, a potom progesteron 10 dana, ili samo progesterona. Ako ne stane krvarenje ovom terapijom, razmotriti da ipak nije organskim uzrok.

U perimenopauzi ova krvarenja češće zaustavljamo kiretažom zbog rizika od karcinom endometrija, koji je organski uzrok, a krvarenja podsjećaju na disfunkcionalna. Trajno rješenje se postiže ponavljanjem hormonske terapije u naredna 3 ciklusa, dok perimenopauzalno krvarenje se rješava često ablacijom endometrijuma ili histerektomijom.

Ovulatorna disfunkcionalna krvarenja mogu da budu

Intermenstrualna (12.-16. dana cilkusa - usljed pada estrogena pred ovulaciju (oskudno i traje 1-2 dana).

Prijemenstrulna (3-10 dana pred menstruacijom, oskudna, nastaje usljed insuficijencije žutog tijela. Tretman progesteronom 1-2 dana prije iščekivanog krvarenja.

Postmenstrualna (nadovezuju se na normalnu menstruaciju kao posljedica zakašnele regresije žutog tijela. Tretman progesteronom tokom zadnjih 10-12 dana lutealne faze.

Hormonska osovina hipotalamus hipofize jajnika je veoma osjetljiva na spoljne uticaje, pa stres, promjena životne sredine ili neki drugi faktor za koji smo sami odgovorni, mogu da dovedu do disfunkcionalnih krvarenja, kao i nestručna upotreba hormonkih preparata kontracepcije (oralni kontraceptivi, pilule za dan poslije).

61

Upotreba ljekova

u trudnoći Dr Vlado Dragaš Ginekologija i akušerstvo, Opšta bolnica Berane Opšte prihvaćeno mišljenje je da upotrebu ljekova u trudnoći treba izbjegavati, odnosno upotrebu usaglasiti sa jasnim indikacijama u svrhu poboljšanja zdravlja majke, ploda ili zajedno.

Uprkos tome, određeni izvori navode da preko 80% trudnica konzumira ljekove, ne računajući vitamine i praparate gvožđa.

Od toga jedna trećina su hronični pacijenti koji su ljekove konzumirali i prije trudnoće.

Kod razmatranja da li je neki lijek potreban u trudnoći, važno je da se odmjere korist i rizici primjene tog lijeka, kako za majku tako i za plod. To je moguće ukoliko poznajemo: - kako promjene u organizmu trudnice utiču na farmakokinetiku i doziranje lijeka, - kako bolest trudnice utiče na njeno zdravlje i zdravlje njenog ploda, - kakvi su efekti lijeka na tok trudnoće, ishod i sam porođaj, - da li je lijek teratogen.

Napredovanjem toka trudnoće dolazi do fiziološke adaptacije tj. promjena u tijelu trudnice u odnosu na pregravidno stanje: povećanje tjelesne mase, povećanje srčanog opterećenja tj. povećanje minutnog volumena, promjene u krvnoj slici, smanjenja koncentracije proteina, povećanja glomerularne filtracije

62

(povećanje za 50% u prvom trimestru, u drugom 80%) i mnogi drugi faktori koji svi zajedno utiču na izmjenu farmakokinetskih parametara lijeka, kao što su apsorpcija, distribucija, metabolizam i eliminacija lijeka.

Posteljica, organ koji se stvara u trudnoći kao svojevrsna veza i barijera između majke i ploda, predstavlja jedan od ključnih faktora u krajnjem djelovanju medikamenata na plod. Većina ljekova prolazi kroz placentnu barijeru. Trajanje, količina i brzina prolaska lijeka kroz placentnu barijeru zavisi od fizičkih svojstava samog lijeka, kao što su liposolubilnost (ljekovi koji se rastvaraju u mastima lakše prolaze kroz placentu); gradijent koncentracije i stepen jonizacije molekula (više jonizirani ljekovi teže prolaze kroz placentu); veličina molekula (manja molekularna težina znači bolju prolaznost. Molekuli težine preko 1000 prolaze teško ili ne prolaze).

U odluci o upotrebi lijeka u toku trudnoće treba opreza, jer podaci o uticaju lijeka na plod nisu na zadovoljavajućem nivou. Prije uključivanja lijeka trudnici neophodno je razmisliti da li je upotreba lijeka neophodna, da li je neophodna korekcija doze i načina primjene u odnosu na pregravidno stanje; da li postoje podaci iz praktične upotrebe ili studija na životinjama i/ili ljudima.

Godine 1979. FDA (Food and drug Administration savezna uprava za hranu i ljekove SAD) je izvršila kategorizaciju ljekova u pet grupa, vodeći se prema riziku koji svaki lijek nosi za zdravlje ploda.

Grupa A: Nema rizika za fetus (adekvatne i dobro kontrolisane studije nisu pokazale rizik u i trimestru trudnoće i nema dokaza za rizik u kasnijim trimestrima - najbezbjedniji ljekovi u trudnoći.

Grupa B: Studije na životinjama nisu pokazale rizik, ali

nema odgovarajućih kontrolisanih studija kod ljudi, ili su studije na životinjama pokazale neželjene efekte primjene lijeka, a dobro kontrolisane studije na trudnicama nisu uspjele da potvrde rizik od uzimanja lijeka u prvom trimestru trudnoće.

Grupa C: Studije na životinjama su pokazale neželjena dejstva na fetusu ali nema odgovarajućih studija na ljudima, ili djelovanje na životinjama i ljudima nije ispitivano. Korist od primjene ljekova ove grupe može prevagnuti uprkos potencijalnom riziku.

Grupa D: Postoje dokazi da je lijek rizičan po plod čovjeka, ali se u nekim situacijama može upotrijebiti bez obzira na taj rizik (životno ugrožavajuća stanja ili bolesti za koje ne postoji bezbjedniji lijek ili alternativa).

Grupa X: Studije izvedene na životinjama i ljudima su pokazale da lijek izaziva pojavu fetalnih anomalija ili postoje dokazi o humanom fetalnom riziku bazirani na podacima o neželjenim efektima iz praktične primjene - najmanje bezbjedni ljekovi. Rizik jasno prevazilazi potencijalnu korist od primjene lijeka u trudnoći.

FDA klasifikacija ljekova je aktuelna i danas u većini zemalja. Ima određene nedostatke, kao što je nedovoljna količina podataka iz humanih studija; u klasifikaciju nisu uključeni ljekovi koji se izdaju bez recepta; klasifikacija je bazirana na procjeni rizika; svi novi ljekovi su automatski klasifikovani u grupu C. U upotrebi ljekova najveći strah je svakako od teratogenog učinka. Da bi se određeni lijek označio kao teratogen, morao bi upotrebom izazvati karakterističnu deformaciju sa znakovima selektivnosti za određeno tkivo ili organ, ispoljavati efekat u određenom stadijumu razvoja i pokazati direktno proporcionalan odnos doze i učestalosti teratogenog učinka. Neophodno je poznavati tzv. kritični period organogeneze, odnosno klasični teratogeni period, koji traje od 31. do 71. dana gestacije, kada ljekovi sa teratogenim djelovanjem uzrokuju malformacije vidljive na rođenju. Upotreba teratogenog lijeka na početku tog perioda može uzrokovati oštećenje srca ili neuralne cijevi. Teratogeni lijek dat pri kraju kritičnog perioda može izazvati oštećenje nepca i uha. Nakon toga dolazi do završetka organogeneze i od tada lijek može uticati samo na rast organa. Vjerovatno najpoznatiji slučaj teratogenog uticaja lijeka je blagi sedativ Talidomid krajem 1950-ih godina, široko upotrebljavan i reklamiran u Sjevernoj Americi, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugdje, kao “čudesan lijek za miran san” čijom konzumacijom je dolazilo do pojave fokomelije (nedostatak dijela ili čitavih gornjih i/ili donjih ekstremiteta). Sumnja se da je do trenutka zabrane upotrebe talidomida u trudnoći u svijetu rođeno oko 10 000 beba sa anomalijama uzrokovanih ovim sredstvom.

Ovaj i drugi slični slučajevi su doveli do oštrijih provjera, propisa, zakona i potrebe za sveobuhvatnom sistematizacijom ljekova pri upotrebi u trudnoći. Od tada je aktuelna i preporuka da se lijek koji je u praktičnoj upotrebi kraće od deset godina ne primjenjuje kod trudnica.

Smatra se da su mnogi ljekovi neoprav-

dano klasifikovani kao teratogeni i da je broj stvarno teratogenih ljekova manji od 50. Kako je, iz prvenstveno etičkih razloga, nemoguće provesti praktičnu studiju uticaja te grupe ljekova u trudnoći, jednom proglašen teratogen lijek to i ostaje.

Na opreznost u korišćenju ljekova buduće trudnice treba upozoriti već prilikom redovnih pregleda i prekoncepcijskog savjetovanja. To se naročito odnosi na populaciju u kojoj je veći procenat samoinicijativne konzumacije ljekova bez kontrole stručnih lica. Zbog toga je preporuka da žene u reproduktivnom periodu treba savjetovati da svoju trudnoću planiraju i da je poželjno obratiti se svom ginekologu radi pre i postkoncepcijskog nadzora, a odluku o upotrebi nekog lijeka uskladi sa mišljenjem ginekologa. Takođe, aktivnost društva u cjelini treba da bude veća u cilju edukacije ciljne populacije, naročito putem sredstava masovnog informisanja kao što su televizija, radio, štampa, internet i drugi.

Literatura: 1. Francetić I, Đelmiš J. “Lijekovi u trudnoći” u Lijekovi u trudnoći i laktaciji, drugo izdanje, IP SKK Beograd 2006; 13-15 2. Ćirković A, Rakić S. “Principi teratologije u farmakoterapiji” u Lijekovi u trudnoći i laktaciji, drugo izdanje, IP SKK Beograd 2006; 16-21.

3. Ćirković A. “Farmakokinetika u trudnoći” u Lijekovi u trudnoći i laktaciji, drugo izdanje, IP SKK Beograd 2006; 22-29 4. Dragomir Mladenović I saradnici “ Primena lekova u trudnoći” u Ginekologija i akušerstvo, deveto izdanje, zavod za udžbenike 2008; 313.

5. Milić M. “Primena lekova u toku trudnoće” Katedra za farmakologiju, Univerzitet u Beogradu 2013.

Savjeti ljekara

za ljeto Mnogima je ljeto najmilije godišnje doba, ali najtoplije doba godine, ukoliko se ne pridržavamo preporuka ljekara, može da izazove zdravstvene tegobe, posebno osjetljivim kategorijama stanovništa kao što su djeca, hronični bolesnici i starje osobe.

Visoke temperature, pojačano znojenje, opekotine, ubodi insekata i trovanje hranom samo su neke od opasnosti koje donosi ljeto, zato je neophodno prilagoditi i promijeniti način života, od ishrane i odijevanja do drugačijeg rasporeda aktivnosti.

Nekontrolisano izlaganje sunčevim zracima, kao i nekorišćenje sredstava sa zaštitnim faktorom, može izazvati negativne promjene na koži, uključujući opekotine, ubrzano starenje, te u krajnjem slučaju i karcinom kože, melanom. Bez obzira na tip kože najvažnije se pridržavati osnovnih preventivnih mjera.

Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obavezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva sa najvećim zaštitinim faktorom, koja je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju, minimum 20 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva sata nakon svakog kupanja. Preporuka je i sunčati se postepeno (prvi dan 15 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme), uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama u periodu od 10.00 do 16.00 sati, posebno djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici, te oboljeli od šećerne bolesti.

Takođe, treba oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima i nositi sunčane naočare sa UV zaštitnim slojem.

Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode, zato treba piti najmanje dva litra vode dnevno. Preporuka je unositi

64

tečnost polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju.

Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu manifestovati crvenilom i svrabežom kože i velikim bolnim otokom. U većini slučajeva stanje se smiri i prođe nakon stavljanja hladnih obloga i umirujućih krema na mjesto otoka.

Vrućine naročito teško padaju starijim i osobama sa zdravstvenim problemima. Tim osjetljivijim grupama najvažnije je da se pridržavaju savjeta ljekara i konsultuju se sa njima kakav uticaj ljekovi koje koriste mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tečnosti u tijelu.

U slučaju da osjetite tjeskobe dok ste vani, tražite pomoć i što prije uđite u hladniji prostor. Pijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tečnost. Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili stomaku, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tečnost koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.

Obavezno se savjetujte s doktorom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Tokom cijele godine a naročito ljeti, treba paziti na čuvanje i pohranjivanje namirnica. Ljeti, zbog porasta temperature

nepravilno čuvanje namirnica skraćuje vijek trajanja, pa bitno utiče na kvalitet i nutritivnu vrijednost namirnica.

U toplim danima trebalo bi maksimalno pojednostaviti pripremu jela: upotrebljavati samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obraditi i po mogućnosti svakodnevno pripremati svježe obroke. Posebnu pažnju treba obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog porijekla kao što su: meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi. Kad su obroci u pitanju, treba jesti češće, ali manje količine i izbjegavati hranu bogatu bjelančevinama.

Nastojte da rashladite prostor u kojem živite. Idealno bi bilo da držite sobnu temperaturu ispod 30 stepani Celzijusa danju i ispod 22 stepena noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina i hronične bolesnike. Koristite hladniji noćni vazduh da rashladite svoj dom. Otvorite prozore tokom noćnih i ranih jutarnjih sati kada je spoljašnja temperatura niža i na taj način smanjite količinu toplog vazduha unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i roletne, naročito one koji su okrenuti prema suncu, navucite zavjese, draperije, tende na prozore koji dobijaju jutarnje ili popodnevno sunce.

Udruženje domova zdravlja Crne Gore

65

Super Foods Mr sci ph Ivana Gojković

U prošlomjesečnom tekstu pomenuli smo Super Foods, ili “Superhranu”, kao jedan od načina da obogatimo prirodnim izvorima naš dnevni meni i damo organizmu potrebnu energiju i vitalnost.

Šta je to “Superhrana”?

Radi se o namirnicama biljnog porijekla koje imaju znatno veću koncentraciju vrijednih sastojaka. Za razliku od vještačkih dodataka ishrani koji se razrađuju u laboratorijama, takozvana superhrana postoji na našoj planeti već hiljadama godina i tek sada, u talasu opšteg ludila za zdravim životom, na magične bobice i korijene iz dalekih zemalja obratili su pažnju vegetarijanci, sportisti, detoks-gurui i... marketolozi.

U superhranu spadaju namirnice sa velikom koncentracijom vrijednih sastojaka, prije svega, minerala, vitamina i esencijalnih aminokisjelina. One su nešto između hrane i ljekova. Po svom opisu više liče na ljekovite dodatke ishrani, ali ipak spadaju u posebnu kategoriju. Superfood-ovi su: korijeni, sjemenke, lišće, alge, bobice i drugi dijelovi biljaka koji se upotrebljavaju kako u prirodnom obliku, tako i u vidu praha, kapsula, sokova i tinktura.

Te biljke rastu najčešće na teško dostupnim lokacijama, na primjer, šume Amazona, Tibet, velike visine Anda i drugih planina. Najpoznatiji „predstavnici“ superhrane su: bobice godži i asai, alge spirulina, hlorela i kelp, sjemenke konoplje, korijen make, kakao

66

prah i puter, čia sjemenke, kokosovo ulje, kinoa, sok od ječmene i pšenične trave, prah listova moringe i drugo.

se prodaje u prahu, tabletama ili kapsulama.

Meni lično najdraža superhrana je Maka.

Neki od najčešćih predstanika superhrane su:

Peruanska maka

Spirulina

Maka ili peruanski žen-šen je korijenasto povrće koje raste na velikoj nadmorskoj visini planinskog masiva Anda u Južnoj Americi. Starosjedioci Perua maku su koristili kao hranu, stočnu hranu i lijek još prije nekoliko hiljada godina.

Maka je prirodni energetik, povećava fizičku izdržljivost, otklanja hronična stanja umora i stresa. Reguliše hormone i njeguje endokrini sistem. Stimuliše rad mozga, podstiče memoriju i mentalne sposobnosti, poboljšava cirkulaciju. Moćan antioksidant i afrodizijak. Bogata je hranljivim sastojcima. 100 grama osušenog korijena sadrži oko 250 mg. kalcijuma, 15 mg. gvožđa, kao i značajne količine vitamina B grupe, vitamine C i E, magnezijuma, fosfora, cinka, selena i joda. Pored esencijalnih nutrijenata, maka sadrži alkaloide, tanine i saponine.

Maka se svrstava u adaptogene. Poboljšava adaptivnost, izdržljivost i otpornost organizma. Za razliku od biljaka koje sadrže kofein, maka ne sadrži supstance sa stimulativnim dejstvom. Smatra se i da je maka prirodno sredstvo za ublažavanje simptoma PMS-a i menopauze. Pošto je bogat izvor joda, povoljno

Plavo-zelena alga spirulina postala je svijetski poznata krajem 90-tih, kada su mnogi počeli da prelaze na biljnu hranu i postavilo se pitanje o sigurnom izvoru proteina. Tada su istraživanja otkrila da spirulina sadrži vitamin B12 (za koji se smatra da nedostaje u veganskoj ishrani) i veliku količinu proteina.

Danas je spirulina jedna od superfood-ova koju najviše kupuju u svijetu, postoje čak posebne farme za gajenje ove alge.

Spirulina sadrži 60 odsto bjelančevina, 18 aminokisjelina, vitamine A, C, E, D, B, kalijum, kalcijum, magnezijum, natrijum, fosfor, cink, gvožđe i selen. Sadrži hlorofil, koji poboljšava krvnu sliku, uravnotežuje alkalnost organizma i doprinosi izbacivanju toksina iz organizma. Jedan je od najbogatijih izvora beta-karotina (10 puta više nego u šargarepi). Upotreba spiruline povećava energiju, uravnotežuje krvni pritisak, suzbija alergije i upale, pomaže kod dijabetesa, smanjuje simptome PMS-a, čisti organizam, ubrzava metabolizam, uklanja celulit i pomaže kod mršavljenja. Spirulina

67

djeluje na funkcionisanje tiroidne žlijezde koja posredno utiče na endokrini sistem, pa je to moguć mehanizam povoljnog dejstva na plodnost žena.

Bitno je znati da se maka preporučuje ženama tokom prve dvije nedjelje ciklusa, dok u posljednje dvije nedjelje bolje da se ne koristi jer povećava nivo estrogena, što je bitno samo na početku ciklusa.

Jedan od najčešćih začina i superfood-ova koje koristim pri spravljanju smutija je i sirovi kakao.

Kakao Kakao zrno je sirovina od koje se prave sve poznate čokoladne namirnice. Ali za razliku od industrijskih čokolada koje sadrže masnoću, mlijeko, šećer i aditive, sirovi kakao će vam podići raspoloženje bez štetnih posljedica. Kakao zrna imaju 20 puta više antioksidanata nego zeleni čaj, a bogata su gvožđem, sumporom i magnezijumom. Kakao sadrži preko 300 hemijskih elemenata i to ga čini jednim od najkompleksnijih namirnica poznatih čovjeku.

Sirovi kakao se najčešće prodaje u obliku presovanog praha. Ukusan je, prijatnog mirisa (podsjeća na kafu ili gorku čokoladu), daje trenutnu energiju, podiže raspoloženje, balansira metabolizam, pomaže kod mršavljenja. Koristi se kao dodatak slatkišima, dezertima, šejkovima i toplim napicima.

Još jedan jako koristan proizvod sirovog kakoa je kakao puter koji je nastao hladnim cijeđenjem ulja iz kakao sjemenki, da bi se zadržali hranljivi sastojci i prirodna aroma. Kakao puter je dobar izvor vitamina E i esencijalnih masnih kisjelina: omega 6 i omega 9. Koristi se kao sastojak za razne slatkiše, kozmetičke preparate, a možete ga direktno utrljati na kožu kao kremu. Koristeći kakao prah i puter, možete sami da napravite svoju organsku čokoladu bez aditiva. A najjednostavniji način da to uraditi je da pomiješate sljedeće sastojke: 120gr veganskog kakao butera, 60 gr sirovog veganskog kakao praha, 50 gr ili više (zavisno od ukusa) nekog zaslađivača prirodnog - ja koristim uvijek agava sirup. Čokolada se pravi tako što se kakao buter otopi na temperaturi do 45 stepeni C, u njega se dodaju ostala dva sastojka i miješa se do nekih 25 stepeni C temperature, dok se ne stvori glatka masa. Uvijek se čokolada može obogatiti koštunjavim plodovima (npr. bademi), ili godži bobicama, suštenim voćem prije no se izlije u kalupe i ostavi hladiti do ptpunog stvrdnjavanja.

68

Čia sjemenke Vrijedna svojstva ovih malih semenki koje podsjećaju na susam su prvi otkrila plemena Asteka i Maja. Tokom mnogih godina ove sjemenke bile su osnova ishrane vojske Asteka i čak su služile kao sredstvo plaćanja. Esencijalne masne kisjeline koje sadrži čia, ne postoje nigdje više u takvoj koncentraciji (60 odsto masnoća u sjemenkama su Omega-3 masne kisjeline), a količina antioksidanata je znatno veća nego u borovnici i drugim bobicama.

Pored toga, sjemenke čia sadrže šest puta više kalcijuma nego mlijeko, izuzetno su bogate gvožđem, magnezijumom, manganom, cinkom, kalijumom i drugim vitaminima i mineralima.

Ove sjemenke lako vezuju tečnost za sebe i dobro hidriraju tijelo. U kontaktu sa tečnošću ove sjemenke nabubre i povećavaju obim (upijaju 10 puta više vode od svoje težine).

Zbog toga se često koriste u pripremi pudinga i kao zamjena jajima u veganskim receptima. Ubrzavaju razgradnju masti u tijelu, pomažu kod gubitka kilograma, pružaju osjećaj sitosti, revitalizuju mišiće, odlične su za sportiste i ne sadrže gluten.

Konopljino sjeme Konopljino sjeme je izuzetno hranjivo. Može rasti bilo gdje, od sušne Sahare do hladne Skandinavije, te tako predstavlja idealno rješenje za problem gladi u svijetu (da je nije zabranjeno saditi).

Može se koristiti sirovo, prženo, mljeveno i u obliku ulja.

Konopljino sjeme je bogat izvor svih 20 aminokisjelina, uključujući i 9 esencijalnih koje tijelo ne može proizvesti. Sadrži vitamine A, B1, B2, B3, B6, C, D i E. Ima savršen omjer omega6 i omega- 3 masnih kisjelina, koje služe u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Konopljino sjeme ima snažnu ulogu u jačanju imuniteta, zbog visokog sadržaja fitonutrijenata. Takođe, redukuje nivo holesterola i visokog krvnog pritiska, povećava izdržljivost, vitalizuje, ubrzava zacjeljivanje rana, smanjuje upalne procese, potpomaže kod retencije vode u organizmu, ublažava PMS, jača funkciju mozga.

U “superhranu” spada i laneno sjeme, med, godži bobice, borovnica, kokos…

“Priroda nas nikada ne vara, mi smo ti koji sebe zavaravamo.” Taj veličanstveni Učitelj -Priroda nam daje toliko blagodeti, okrenimo joj se, iskoristimo njen potencijal, budimo pažljivi prema njoj, jer ono što nam ona nudi ljudski izum baš nikada ne može nadmašiti.

Hronika 01. jul - Evropi prijeti 47 zaraznih bolesti Evropi prijeti 47 zaraznih oboljenja, među kojima su male boginje (morbili), pandemijska gripa, ebola i zika virus, tvrde u Evropskom centru za prevenciju ovih bolesti.

Epidemija morbila koja vlada Italijom, Francuskom i u zemljama Balkana pokazuje da su zarazne bolesti u 21. vijeku i dalje ozbiljna prijetnja. Uprkos napretku medicine i tehnološkim inovacijama, zaraze se šire uspješnije nego ikada.

Prema studiji organizacije Javno zdravlje Engleske, zarazne respiratorne bolesti i dalje su vodeće među putnicima i turistima budući da se brzo prenose, a mogu biti i smrtonosne.

Kada je riječ o trgovini i prevozu robe, ljudi u ovim djelatnostima su izloženi bolestima koje prenose komarci, ali i hepatitisu A i norovirusu.

Evropska komisija je nedavno u Atini predstavila programe i protokole koji bi trebali da omoguće brzu reakciju u slučaju širenja opasnih zaraznih bolesti i međugraničnih prijetnji, poput klimatskih promjena, hemijskih i radijaciono-nuklearnih prijetnji.

02. jul – Zbog moralne panike zavisnost od video igara poremećaj - Velika Britanija Svjetska zdravstvena organizacija uključila je zavisnost od video igara u najnoviju verziju priručnika za klasifikaciju bolesti. Odluka da zavisnost od video igara postane psihički poremećaj bila je preuranjena i zasnovana na moralnoj panici, navode stručnjaci.

su zavisnost od video gara uključili u psihološke poremećaje.

Kako navode, to uključuje konsenzus eksperata iz različitih discipina i geografskih regija, prema kojima se zavisnost definiše kao obrazac stalnog igranja video igara te tako ima prednost u od nosu na ostale životne interese.

Govoreći pred Centrom za nauku i medije u Londonu, stručnjaci su naveli da, iako je postojala dobra namjera za tu odluku, u isto vrijeme postojao je i nedostatak naučnih dokaza kako na pravi način dijagnostifikovati zavisnost od video igara.

Dr Etčels, koji predaje na Bet spa univerzitetu, kaže da smo potencijalno na klizavom terenu.

- Suštinski, mi tu patologizujemo hobi, pa šta je sledeće?

Postoje istraživanja o zavisnosti od sunčanja, plesanja i vježbanja, ali niko ne priča o tome da ih uključi u priručnik za klasifikaciju bolesti. Mislim da neko pravilo ne bi trebalo da nastane na osnovu moralne panike, a djeluje da se to upravo sada dešava – tvrdi dr Etčels.

Procjene o broju zavisnika variraju od manje od 0,5% do 50% igrača, što znači da postoji opasnost da nije moguće razlikovati ko zaista ima problem, a ko samo uživa u video igrama.

Stručnjaci su takođe skeptični o tome da je vrijeme ispred ekrana - što uključuje i upotrebu smartfonova i tableta - štetno za djecu i adolescentne, kao što su neka istraživanja pokazala. Takva zabrinutost podstakla je Komitet za nauku i tehnologiju da pokrene istragu o tom pitanju.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije navode da će klasifikovanje zavisnosti od video igara kao psihičkog poremećaja rezultirati povećane pažnje zdravstvenih radnika na rizike razvoja ovog poremećaja i, u skladu sa tim, na odgovarajuću prevenciju i liječenje.

04. jul – Objavnjen izvještaj kako usporiti starenje – Velika Britanija

Predavač biološke psihologije dr Peter Etčels navodi da taj potez dovodi do rizika od patologizovanja ponašanja koje je bezopasno za većinu ljudi. Iz Svjetske zdravstvene organizacije navode da su ponovo pregledali dostupne dokaze prije nego što

70

Pored aerobne aktivnosti, svi treba da radimo vježbe za jačanje muskulature, stoji u novom izveštaju koji su objavili ljekari Velike Britanije.

Najveći broj ljudi ne radi dovoljno vježbi za jačanje mišića i kostiju, stoji u izveštaju organizacije Javno zdravlje Engleske (Public Health England). Oni su objavili izvještaj u okviru koga nude savjete kako da ljudi uspore starenje uz odgovarajuće vježbe. Tvrde da većina ljudi shvata koliko je važno raditi aerobne vježbe za zdravo srce i pluća, ali nisu svjesni da moraju takođe da rade vježbe snage koje jačaju mišiće barem dva puta nedeljno.

Dizanje tegova je jedan način za to, ali aktivnosti poput

tenisa ili plesa takođe su prihvatljive, tvrde u ovoj organizaciji.

Aktivnosti od kojih možemo imati najviše koristi su: sportovi s loptom, sportovi u kojima se koristi reket, ples, nordijsko hodanje (šetnja sa štapovima kojima pored vježbi za noge, jača i gornji dio tijela, trening sa spravama koje pružaju otpor - korišćenje tegova ili opruga. Joga, tai či i biciklizam su takođe dobri za kosti, mišiće i ravnotežu.

Samo jedan od tri muškaraca i jedna od četiri žene rade dovoljno pravih vježbi kako bi bili i zdravi i jaki, tvrde eksperti.

Jačanje muskulature i aktivnosti koje poboljšavaju ravnotežu mogu da poboljšaju fizičko stanje u bilo kojoj životnoj dobi i sprečavaju rizik rane smrti. Vježbe takođe mogu da poboljšaju zdravlje tokom životnih promjena poput trudnoće, menopauze, dijagnoze ozbiljne bolesti, penzije i oporavka od hospitalizacije.

Eksperti savetuju mladim ljudima da jačaju muskulaturu, jer tonus mišića dostiže vrhunac kada smo u tridesetim godinama.

Starijima se preporučuju vježbe kako bi očuvali zdravlje i usporili prirodan tok opadanja fizičke spremnosti. Oni koji su slabiji ili im prijeti rizik od fraktura, kao što su ljudi s osteoporozom, treba da budu pažljivi i izbjegavaju aktivnosti poput tenisa i da traže od fizijatra odgovarajuće vježbe.

07. jul - Prvi lijek na bazi marihuane zvanično dobio dozvolu - SAD Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) prvi put je odobrila upotrebu lijeka na bazi marihuane, koji se razlikuje od upotrebe medicinske marihuane.

istovremeno nije odobravanje marihuane i svih njenih komponenata - pojasnio je davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet zvaničnik FDA dr Skot Gotlib.

08. jul - Tramp obustavlja isplate po Obamakeru - SAD Trampova administracija je saopštila da će zamrznuti isplate osiguravajućim kućama čiji su osiguranici pacijenti sa teškim zdravstvenim stanjima, koje su ih štitile od potencijalnih gubitaka. Zbog ukidanja ove mjere, propisane Obamakerom, zdravstveno osiguranje će poskupiti naredne godine.

Isplate su bile u iznosu od nekoliko milijardi dolara.

Ova odluka Trampove administracije je, kako je saopšteno, u skladu sa sudskom odlukom donijetom pošto su se manje osiguravajuće kuće žalile na nefer tretman u tom programu.

Program je podrazumijevao da osiguravajuće kuće, čiji su klijenti zdraviji, redistribuiraju novac kompanijama čiji su klijenti teži bolesnici. Ideja je bila da se ukloni finansijski podsticaj osiguravajućim kućama da biraju osiguranike koji su dobrog zdravlja.

Veće osiguravajuće kuće saopštile su da ova odluka administracije remeti program koji je dobro funkcionisao i da su ekstremno razočarane.

- Ovim potezom Trampova administracija će značajno povećati cijenu zdravstvenog osiguranja za milione ljudi u 2019. godini što bi moglo da rezultira manjim izborom planova zdravstvenog osiguranja - rekao je predsjednik osiguravajuće kuće Blue Cross Blue Shield.

Očekuje se da će najveći finansijski teret podnijeti srednja klasa koja ne prima subvencije zbog nižih prihoda, a mnogi od njih su privatnici i vlasnici malih preduzeća.

10. jul – Nova istraživanja zahtijevaju ponovna razmatranja preporuka o ishrani beba – Velika Britanija

Decenijama stigmatizovana, marihuana je čekala na medicinska istraživanja koja bi mogla da dokažu njenu djelotvornost kod stanja poput raka, glaukoma i multiple skleroze. Sada je FDA po prvi put odobrila lijek od marihuane za epilepsiju na recept.

Lijek sadrži kanabidiol koji je samo jedan od oko 80 hemijskih jedinjenja otkrivenih u biljci marihuane. Lijek pod imenom Epidioleks je sirup u tečnom stanju, i prvi je medicinski proizvod za koji je dobijeno odobrenje da se njegovoj proizvodnji može koristiti i konkretna komponenta marihuane. Sirup sprečava epileptiče napade kod pacijenata, a moći će da ga konzumiraju i djeca starosti od samo dvije godine.

- Ovo predstavlja veliki napredak za medicinu, ali to

Tromjesečne bebe kojima se daje čvrsta hrana, pored toga što sisaju, spavaju bolje od beba koje samo piju mlijeko, rezultat je nedavno objavljene studije. Zvanična preporuka majkama je da isključivo doje prvih šest mjeseci života bebe. Eksperti kažu da majke treba i dalje da se pridržavaju ovog savjeta, iako se trenutno razmatraju i druge mogućnosti.

Studija koja je objavljena u časopisu JAMA Pedijatriks donosi zaključak da davanje čvrste hrane bebama mlađim od šest mjeseci ima prednosti i za mamu i za dijete. Bebe bolje spavaju, a mame tvrde da im je lakše.

Studija, koju su sproveli Kings koledž i Sent Džordž Univerzitet iz Londona, proučavala je ponašanje 1.303 tromjesečnih beba, koje su bile podijeljene u dvije grupe. Jednu grupu su mame isključivo dojile, a u drugoj grupi bebe su pored majčinog mlijeka konzumirale i čvrstu hranu.

Nacionalni zdravstveni servis u Velikoj Britaniji (NHS) i Svjetska zdravstvena organizacija preporučuju majkama da sačekaju do šestog mjeseca prije uvođenja čvrste hrane. Ali ovo pravilo se sada dovodi u pitanje. Uprkos zvaničnim savjetima, 75 odsto majki u Velikoj Britaniji su uvele neku vrstu čvrste hrane prije petog mjeseca, dok je četvrtina (26 odsto) tu odluku objasnila čestim buđenjem beba, stoji u izveštaju o hranjenju beba napravljenim 2010. godine.

71

11. jul – Uzgajanje ribe može izazvati nove bolesti - UN U trećini svjetskih mora riba se lovi prekomjerno i konzumacija je na istorijskom maksimimu, što izaziva bojazan u održivost ključnog izvora proteina za milijone ljudi širom svijeta, upozorio je u UN.

Kondomi efikasno sprečavaju širenje MG. U Britaniji je MG prvi put otkrivena osamdesetih godina prošlog vijeka i vjeruje se da pogađa jedan do dva odsto stanovništva.

MG kod mnogih ne izaziva simptome, a ponekad je ljekari miješaju sa drugim veneričnim infekcijama kao što je hlamidija. Liječi se antibioticima, ali bakterija razvija imunitet na ovaj tip ljekova.

13. jul - Kazna od 4,7 milijardi dolara za Džonson & Džonson zbog kancerogenog talka - SAD

Prekomjerni izlov ribe posebno je opasan za nerazvijene države čiji se stanovnici ionako bore za dovoljno hrane, objavila je u izvještaju UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu (FAO).

- Pritisak na izvore morske hrane je prevelik i vlade moraju više učiniti za zaštitu ribolovnih područja. Predviđamo da će Afrika u budućnosti morati da uvozi ribu - rekao je Manuel Barange, direktor odjeljenja za akvakulturu ističući da bi manjak ribe mogao izazvati skok cijena i više od ostalih pogoditi siromašnije slojeve društva.

Uzgoj ribe ili akvakultura, najbrže rastući poljoprivredni sektor u posljednjih 40 godina, u velikoj je mjeri kriv za veću dostupnost ribe, piše u izvještaju.

Kako ulov iz mora nastavlja da opada, sve se više zemalja okreće ribljim farmama. Tako u Alžiru vlada potstiče poljoprivrednike u Sahari da počnu uzgajati ribu kako bi povećali prihode i osnažili riblju industriju. Kritičari upozoravaju da to može naštetiti okolini i uvesti u prirodu nove bolesti i invazivne vrste, ali Barange kaže da je rješenje u boljim zakonima i kontroli.

Konzumacija ribe dosegla je rekordnih 20.2 kilograma po osobi u odnosu na devet kilograma 1961. i očekuje se da će i dalje rasti. Blizu 3,2 milijarde ljudi na svijetu iz ribe dobija 20 posto životinjskih proteina u svojoj prehrani, stoji u izvještaju UN-a.

12. jul –Malo poznata venerična bolest MG zabrinula ljekare - Velika Britanija Malo poznata seksualno prenosiva bolest MG može da dovede do teških posljedica ukoliko joj se ne posveti pažnja, upozoravaju naučnici. Mycoplasma genitalium (MG) često ne proizvodi simptome kod pacijenata, ali može da izazove upalu karlice, koja kod nekih žena dovodi do steriliteta. Ova bolest se teško uočava, ali ako se pravilno ne liječi može da razvije otpornost na antibiotike. Britansko Udruženje za seksualno zdravlje i HIV je tim povodom izdalo uputstvo za otkrivanje i liječenje MG. Mycoplasma genitalium je bakterija koja kod muškaraca dovodi do zapaljenja uretre, što uzrokuje bol prilikom mokrenja.

Kod žena izaziva zapaljenje reproduktivnih organa (materice i jajovoda) koje se manifestuje bolom, a ponekad i krvarenjem.

Dobija se seksualnim odnosom bez zaštite sa nekim ko je inficiran.

72

Iz kompanije Džonson & Džonson kažu da je sigurnost talk pudera dokazana decenijama kroz naučna istraživanja. Žene koje su tužile kompaniju Džonson & Džonson zbog talk pudera za koji tvrde da izaziva karcinoma jajnika, dobile su 4,7 milijardi dolara otštete. Ovo je najveća isplata nastala usljed tvrdnji da Džonson & Džonson proizvodi talk koji uzrokuje karcinom.

Porota u američkoj državi Misuri je prvobitno odredila nadoknadu u iznosu od 550 miliona dolara i dodala 4,1 milijardi dolara na ime štete. Presuda dolazi pošto se farmaceutski gigant bori sa oko 9.000 pravnih predmeta koji uključuju njihov prepoznatljivi puder u prahu.

Iz kompanije Dž&Dž rekli su da su duboko razočarani i da planiraju žalbu.

Tokom šestonedeljnog suđenja, žene su objašnjavale da im se pojavio i razvio karcinom jajnika, nakon što su koristile bebi puder i ostale talk produkte tokom decenija. Njihove familije su to potvrdile. Njihovi advokati su tvrdili da kompanija zna da je njihov talk bio kontaminiran azbestom od sedamdesetih godina prošlog vijeka, ali nije upozorila potrošače o rizicima.

15. jul - Sve više trudnica pati od depresije – Velika Britanija Današnje trudnice imaju veće izglede da pate od depresije u odnosu na svoje majke, pokazalo je novo britansko istraživanje.

Naučnici su uporedili 2.390 žena koje su rodile početkom 1990-ih sa 180 žena sljedeće generacije koje su bile ili kćeri ili snaje majki iz prve grupe. Prosječna dob žena u obje grupe bila je između 22 i 23 godine. Među starijom generacijom 17 posto imalo je simptome depresije tokom trudnoće dok je 25 posto trudnica mlađe generacije patilo od depresije. Kćeri žena koje su patile od trudničke depresije imale su posebno visok rizik od razvoja prenatalne depresije. Istraživanje je pokazalo da su imale tri puta veće izglede da razviju simptome depresije u odnosnu na trudnice čije majke nisu patile od depresije tokom svoje trudnoće.

Stres modernog svijeta možda je pokretač tog porasta, kaže autor istraživanja prof. dr Rebecca Pearson, specijalista za

psihijatrijsku epidemiologiju sa univerziteta Bristol u Britaniji.

- Naši podaci pokazuju da se simptomi koji su povezani s porastom broja depresija odnose na stres i osjećaj zasićenja i tjeskobu a ne na osjećaj potonulosti. To podupire teorije da se radi o posljedici ubrzanog modernog svijeta - kaže Pearson.

Dok je postporođajna depresija dobro poznati problem, protekle decenije sve se više pažnje posvećuje simptomima koji se pojavljuju prije rođenja djeteta, kaže dr Priya Gopalan, psihijatrica iz bolnice za ženske bolesti Magee univerziteta u Pittsburghu.

- Ono što smo tradionalno nazivali poslijeporođajnom depresijom zapravo započinje u trećem tromjesečju. Ta promjena pomogla je uklanjanju mitova da je trudnoća najsretnije vrijeme za sve majke - kaže dr Gopalan.

Prema tvrdnjama prof. Pearson glavni pokretač porasta stope trudničke depresije je to što je sve više trudnica koje rade i moraju pomiriti svoje porodične i poslovne obveze, pritisak društvenih mreža i interneta koji preplavljuju trudnice informacijama, finansijski pritisak i potreba osiguranja dvije plate u porodici za pristojan život, pomanjkanje porodične i društevene potpore za trudnice i sve veći pritisak za intimne partnerske odnose.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u prvih šest mjeseci 2016. godine od posljedice denga groznice preminule su 42 osobe, a hospitalizirano je više od 17.000.

Jemen je poprište duboke političke i sigurnosne krize koja je krajem 2014. godine eskalirala u građanski rat.

Pobunjenički pokret Huti kontroliše glavni grad Sanu i još nekoliko važnih regija u zemlji, a međunarodno priznata vlada Jemena djeluje iz lučkog grada Adena.

Konflikti u Jemenu izazvali su krah zdravstvenog sistema što je dovelo do širenja zaraznih bolesti u kojima su hiljade ljudi izgubile život.

21. jul - Na granici umiranja 55.000 gladne djece - Sirija Djeca umiru i razboljevaju se jer su pila zagađenu vodu, dehidrirala su ili su stradala od ugriza zmija i škorpiona.

16. jul - Pitka voda stotinama godina daleko za mnoge zemlje Uvođenje čiste i pitke vode te sanitarnih čvorova za sve moglo bi potrajati stotinama godina, posebno u zemljama poput Eritreje i Namibije, osim ako vlade ne pojačaju finansijske napore za rešavanje tih problema sa štetnim posljedicama za zdravlje, upozorila je međunarodna humanitarna organizacija WaterAid. Iz organizacije procjenjuju da se neće ispuniti globalni cilj kojim bi do 2030. godine svi ljudi na svijetu imali osiguranu vodu za piće i odgovarajuće sanitarne uslove, a pritom napominju da gotovo 850 milijona ljudi nema čistu vodu. Procjenjuje se da bi za postizanje tih ciljeva trebalo 28 milijardi dolara godišnje.

Naime, Ujedinjene nacije (UN) su 2015. usvojile ciljeve održivog razvoja do 2030. godine, a predstavnici vlada trenutno razmatraju ostvareni napredak u pogledu tih ciljeva, s naglaskom na njih šest od ukupno 17, koliko ih program obuhvaća.

- Voda, sanitarni i higijenski uslovi predstavljaju globalnu krizu. Zaista, pozivamo vlade da posegnu u čarape, apelovao je Savio Carvalho iz WaterAida.

Do 2030. godine značajan broj ljudi u 80 zemalja vjerovatno neće imati pristup čistoj vodi, a postojanje loših sanitarnih uslova se očekuje u više od 100 zemalja, kažu iz WaterAida.

20. jul – Ubrzano se šire zarazne bolesti - Jemen Stanovništvo u Jemenu se, pored stalnih sukoba vlasti i pobunjenika, suočava i sa širenjem groznice denga od koje su samo u Maribu oboljele 132 osobe.

Ministarstva zdravlja te zemlje pozvalo je državne institucije, međunarodne i lokalne organizacije da pomognu u borbi protiv ovog oboljenja.

Iz Ministarstva su podsjetili da se u gradu brzo šire bolesti poput kolere, difterije, ospica i groznice denga.

Denga groznica, poznata i kao kostolomna groznica, zarazna je tropska bolest koju uzrokuje virus. Simptomi uključuju temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, i karakterističan osip.

Procjenjuje se da je 55.000 djece na jugozapadu Sirije lišeno pomoći i izloženo riziku gladovanja, saopštile su humanitarne organizacije.

Ujedinjene nacije upozorile su na humanitarnu katastrofu na jugozapadu Sirije.

- Ono što nas zabrinjava jesu organičenja humanitarnog pristupa - to je neprihvatljivo - izjavila je predstavnica UNICEF-a iz Amana Juliette Touma.

Predstavnica organizacije Save the Children iz Jordana Caroline Anning rekla je da je ta organizacija saznala za djecu koja umiru i razbolijevaju se jer su pila zagađenu vodu, dehidrirala su ili su stradala od ugriza zmija i škorpiona.

23. jul – Sve veći broj žrtava rekordno visoke temperature - Japan U japanskom gradu Kumagaja, manje od stotinu kilometara sjeverno od Tokija, izmjerena je rekordno visoka temperatura ikada zabilježena u Japanu - 41,1 stepen Celzijusa.

Japan je početkom mjeseca zahvatio talas vrućina, od čijih je posljedica do sada preminulo 77 osoba, a samo prošle nedjelje umrlo je 11 osoba. Vlasti pozivaju građane da ostanu u zatvorenim i rashlađenim prostorijama.

Opasni toplotni talas zahvatio je i susjedne Sjevernu i Južnu Koreju. U Južnoj Koreji je ovog ljeta 10 osoba preminulo od bolesti povezanih sa visokim temperaturama i pritiskom.

73

24. jul - Baltičko more puno opasnih bakterija i parazita – Njemačka U Baltičkom moru se zbog neuobičajeno visokih temperatura stvara opasna koncentracija bakterija za starije i bolesne osobe, a jedna osoba je proteklog vikenda umrla od posljedica infekcije, objavio je Ured za zdravstvo savezne pokrajine Mecklenburg – Zapadno Pomorje.

Posebno su ugrožene starije i osobe s bolestima jetre i hronični alkoholičari ili osobe zaražene HIV-om, stoji u saopštenju.

Radi se o bakterijama iz porodice vibrio koje se razmnožavaju u vodi pri višim temperaturama i u tijelo ulaze kroz otvorene rane te mogu izazvati teške infekcije. Prošlog vikenda je od zaraze ove bakterije umro 70-godišnjak.

Zbog neuobičajeno toplog vremena koje traje od aprila, Baltičko more ugrijalo se do 22 stepena. To je povećalo opasnost ne samo od bakterija nego i parazita poput metilja, kojih je ove godine puno više nego inače.

Baltičko more je izuzetno popularno ljetnje odmaralište Njemaca, a prošle godine ondje je godišnji odmor provelo njih više od šest miliona.

26. jul - Virusni hepatitis B i C ugrožava 325 miliona ljudi širom svijeta - Mongolija Do kraja 2015., procijenjenih 14 miliona ljudi živi s hroničnom zarazom hepatisom C a 115 miliona s hroničnom zarazom hepatitisom B. Svjetska zdravstvena organizacija i njeni partneri pozvali su zemlje da hitno pojačaju testiranja na hepatitis i službe liječenja u cilju eliminisanja virusnog hepatitisa kao prijetnje javnom zdravlju do 2030. godine. Apel dolazi uoči Svjetskog dana borbe protiv hepatitisa s motom Test. Tretman. Hepatitis, saopšteno je iz WHO-a.

Virusni hepatitis B i C ugrožava 325 miliona ljudi širom svijeta. Ukoliko se ne liječe, te zaraze vode do raka jetre i ciroze, koje su zajednički izazvale više od 1,3 miliona smrti širom svijeta samo u 2015. Širom svijeta, manje od 20 posto ljudi imalo je pristup službama testiranja i liječenja od hepatitisa B i C do kraja 2016.

Kako bi obilježili Svjetski dan borbe protiv hepatitisa, WHO je organizovala nekoliko dešavanja s vladom Mongolije, zemlje teško opterećene bremenom hepatitisa, ali koja je takođe i prvak u globalnoj borbi protiv zaraze. Više od 10 posto od tri miliona mongolskih stanovnika živi s hroničnim hepatitisom.

Vlada je pokrenula svoj nacionalni zdravstveni program Zdrava jetra u 2017. s ambicioznim ciljevima za 2020. godinu.

29. jul - Stotine migrantske djece nije vraćeno roditeljima zbog prenosivih bolesti - SAD Uprkos sudskoj odluci, 711 migrantske djece koja su razdvojena od svojih roditelja na granici SAD-a i Meksika još uvijek nisu vraćena svojim porodicama do datuma koji je odredio sud. Preko 700 djece još uvijek nije spojeno s roditeljima jer još nisu stečeni glavni preduslovi.

Naime, kod neke se migrantske djece ne mogu sa sigur-

74

nošću utvrditi rodbinske veze, dok neki od roditelja imaju kriminalne dosjee ili prenosive bolesti.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa pokušala se distancirati od sopstvene kontraverzne politike razdvajanja migrantske djece od odraslih na američko-meksičkoj granici.

30. jul – Sve više zahtjeva za operacije koje vrše roboti – Velika Britanija Postavljaju se pitanja, kao što je slučaj i sa svim čudima tehnologije, hoćemo li vidjeti robote u operacionim salama, mogu li roboti liječiti pacijente i hoće li zamijeniti ljekare? Hoće li tehnologija napasti polje medicine u toj mjeri da će preuzeti svu brigu o pacijentima?

U univerzitetskoj bolnici u Londonu robotom upravlja dr Greg Shaw koji sjedi u uglu sale i kroz trodimenzionalni uređaj za nadgledanje posmatra tok operacije. Dr Greg Shaw je 43-godišnji hirurg koji upravlja robotom za operaciju i izdaje naredbe medicinskom timu koji se nalazi oko pacijenta. Obavio je blizu pet stotina operacija ove vrste. Ovo je posebno korisno kod operacija karlice, s obzirom da je to teško dostupno područje za ljekara koji radi operaciju. Koristi se američki Da Vinci robot, proizvođača Intuitive Surgical, a to je jedan od najnovijih robota u polju medicine.

Dr Shaw ima tri ovakve operacije dnevno, a sedmično ih radi dva ili tri dana. Robot, čija je cijena dva miliona dolara, bolnici je omogućio da izvrši 600 operacija prostate godišnje, a to je četiri puta više nego ranije i, svakako, preciznije nego običnim putem.

U izvještaju stoji da postoje razne prednosti ovog načina operisanja, ali i mogućnost brze i efikasne obuke, kao i virtuelnog obrazovanja, poput onog u avijacijskom svijetu. Najznačajnija prednost ovih robota jeste veća pouzdanost i mnogo manji broj komplikacija u odnosu na klasičnu operaciju.

31. jul - Kanabis u terapeutske svrhe - Velika Britanija Velika Britanija od ove jeseni dozvoliće kanabis na recept u terapeutske svrhe izjavio je u Londonu britanski ministar unutrašnjih poslova Sadžid Džavid.

- To će pomoći pacijentima sa specifičnim medicinskim potrebama, ali to nikako i ni na koji način ne predstavlja prvi korak ka legalizaciji kanabisa u rekreativne srvhe - rekao je Džavid.

Mnogi pacijenti koriste ilegalne proizvode na bazi kanabisa, među kojima je ulje kanabisa.

Britanski ministar je rekao da se konsultovao sa stručnjacima prije nego što je donio ovu odluku.

- Kanabis u terapeutske svrhe na recept će poboljšati život pacijentima koji trpe bolove. Nema ništa teže nego vidjeti svoje bližnje kako pate - rekao je Džavid.

Prema njegovim riječima, biće promijenjena kategorija za kanabis koji je u Velikoj Britaniji klasifikovan kao droga bez terapeutske vrijednosti.

Kanabis se u pojedinim državama prepisuje pacijentima koji boluju od teških bolesti, kao što su rak, sida, Parkinsonova bolest, multipleks skleroza, povrede kičmene moždine i epilepsija.

Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi.

U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.

Marching towards our 100th year.

1925

2017

Since 1920, Every step we took has been dedicated to a healthier future.

ISTANBUL, TURKEY

info@kochealthcare.org

www.kochealthcare.org