Medical 113

5. SEPTEMBAR 2018.

GODINA DESETA BROJ 113

1.00

www.medicalcg.me

Korišćenje gama noža u neurologiji Reumatološka rehabilitacija Generički ljekovi Mediteranska

VII sajam

edicine

Podgorica, 27, 28, 29. septembar 2018. godine Hotel Hilton

ishrana Probiotici Anemija Botoks

Pokrovitelj:

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

Manja doza.

Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Korišćenje gama noža u neurologiji Prof. dr Selčuk Peker 10 – 13 Reumatološka rehabilitacija u Institutu Simo Milošević Dr Marina Delić 14 – 15 Parodontopatija Dr Marko Kovačević 16 – 17 Registracija generičkih ljekova Dr pharm Gordana Boljević 20- 21 Generički ljekovi Dr Ana Popović 22 – 25 Sindrom izgaranja na poslu Prim. dr Sabahudin Pupović 26 – 27 Hronika Crne Gore 28 – 37 Poremećaj statike materice Dr Vlado Dragaš 44 – 45 Transkutana električna nervna stimulacija Ljilja Raičević, mr. prim. fizioterapije 46 – 47 Probiotici Dr Sanja Čizmović 48 – 49 Pedijatrija Dr Stanislava Višnjić 50 – 51 Protokol o nasilju nad djecom Ministarstvo zdravlja Crne Gore 52 – 53 Anemija Dr Mirza Kadić 54 – 55 Mediteranska ishrana Mr sci ph Ivana Gojković 56 – 58 Botoks Dr Milka Pušonja 64 Groznica Zapadnog Nila Institut za javno zdravlje 66 – 67

VII sajam

edicine

27, 28, 29. septembar 2018. - Hotel Hilton, Podgorica

Pokrovitelj:

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

Organizator: Medical CG Informacije na tel.: 00382 20 238 841, 067 395 032 redakcija@medicalcg.me

www.medicalcg.me

Brinite o zdravlju na inteligentan način!

bez alergena bez glutena bez laktoze bez mliječnih bjelančevina

Od prvog dana života za: t proliv bilo koje etiologije t pomoć kod dojenačkih kolika t obnovu crijevne mikroflore Lactobacillus rhamnosus, LGG® Bifidobacterium, BB-12® www.jglprobiokulture.com, www.jgl.hr

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me

prirodno zdravlje

" " " $ # #

" ) $ ' ! $ # "! ! $

Gumeni bomboni za poboljĹĄanje imuniteta

8H

efektivne zaĹĄtite

Sprej protiv insekata na bazi esencijalnih ulja

Sirup protiv muÄ?nine i povraćanja tokom voĹžnje

Probiotik 10 milijardi

Kapi protiv grÄ?eva za bebe

! ! ! " ! ! # ! &! " ! ! # ! " # ( ! # ! ! % ! " ! !# !# $ ' !

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 130 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 / www.meditas.me

MeditasCrnaGora

meditas_crnagora

Pediakid Montenegro

Sreća, tuga, bijes, strah, gađenje i iznenađenje su jedine emocije koje se univerzalno izražavaju u svim krajevima svijeta.

Kada zaplačemo od sreće prva suza će uvijek poći iz desnog oka.

Suze bola kreću iz lijevog oka.

Društvo srećnih ljudi čini nas srećnijim.

Ako ubijedimo sebe da smo dobro spavali, možemo prevariti svoj mozak da misli da zaista jeste tako.

Naša omiljena pjesma je omiljena zato što nas podsjeća na emocionalno značajan događaj.

Ljudi su iskreniji kada su umorni.

08

Čak i iluzija progresa ima dejstvo koje motiviše.

Pametniji ljudi su skloni samopotcjenjivanju. Neuki ljudi misle da su sjajni.

90% ljudi putem tekstualnih poruka saopštava ono što im je teško da kažu u ličnom kontaktu.

Ljudi koji volontiraju su zadovoljniji životom.

Najviši ton koji može da čuje ljudsko uho je 20.000 herca ili treptaja u sekundi a najniži 20 herca.

Ljudi između 18. i 33. godine života trpe najveći stres. Nakon 33. godine nivo stresa se smanjuje.

Tijelo odraslog čovjeka na sebi trpi atmosferski pritisak veći od 1,5 tona. Ali pošto je on ravnomjerno raspoređen po čitavoj površini na svaki kvadratni cm otpada samo 1.05 kg. a pošto u tijelu čovjeka postoji anti pritisak čovjek ga uopšte ne osjeća.

Neki ljudi se plaše da budu veoma srećni jer vjeruju da bi nešto loše u životu moglo da im uslijedi nakon toga.

09

RADIOHIURURGIJA - KORIŠĆENJE GAMA NOŽA U NEUROLOGIJI Prof. dr Selčuk Peker „KOC Healthcare”, Istanbul, Turska

Pokušaću ovom prilikom da objasnim na koje načine radiohirurgom možemo tretirati neke pacijente sa tumorima mozga. Mislim da ste svi čuli za gama radiohirurguju. Ona je predstavljena medicinskoj zajednici početkom pedesetih godina prošlog vijeka. Švedska je bila jedna od vodećih sila u domenu njene primjene. Ovaj program je tada opisan kao onaj u kojem možete da zračite mali cilj jednom frakcijom, visokom dozom zračenja. Radiohirurgija koja se u to vrijeme koristila prevashodno je primjenjivana u terapiji pacijenata sa hemoragijom i bolom uslovljenim karcinomom. Nakon nekoliko godina napravljeni su novi pomaci i mogućnost sprovođenja operacija stigla je na scenu. Naravno, danas se radiohirurgija može primjenjivati posredstvom mnogih uređaja. Koriste se različiti sistemi, a u nekim centrima svijeta u upotrebi su protonski sistemi za vođenje operacije.

1968. godine konstituisana je prva gama jedinica u radijskoj hirurgiji, u Švedskoj1. Kasnije se pojavio određeni razvoj u planiranju, uređenju, indikacijama itd. Postojali su drugi modeli koje smo koristili u prošlosti da bi uradili operaciju. U početku je broj pacijenata bio nizak, ali nakon nekoliko godina pokazuje se eksponencijalni rast njihovog broja. Danas možemo tretirati pacijenta sa meningiomom, metastazama, AVM-om mozga (arteriovenozne malformacije mozga), kolomom mozga, tumorom hipofize... i mnogo drugih vrsta tumora.

Danas postoji više od 300 centara u svijetu i više od milion pacijenata koji su tretirani radiohirurgijom. Izdvojio bih,

10

na primjer, pacijente sa meningiomom. Karakterističan je slučaj pacijenta koji je imao operaciju za uklanjanje Falko tentorijalnog meningioma, rezidualnog tumora. Poslije operacije, budući da morate nešto učiniti u cilju uklanjanja tumora, izvršili smo operaciju. Nakon toga tumor je skoro u potpunosti uklonjen. Postoje, međutim, slučajevi kada pacijent sa meningiomom ne može biti podvrgnut operaciji, zbog smještaja, lokalizacije tumora, kad operacija može rezultirati katastrofalnim ishodom. Metoda izbora u ovakvim slučajevima bila bi primjena gama noža. Prema iskustvu koje smo stekli, kod ovakvih pacijenata skoro je gotovo potpuno djelotvorna.

Imali smo iskustvo i u operisanju pacijenata sa vestibularnim tumorom. Najkomplikovanija pojava koju možete očekivati poslije ove operacije jeste facial paseo. Međutim, sa radijskom hirurgijom gama noža, stopa paralize lica kod ovih pacijenata manja je od 0,5%. Danas se, s tim u vezi, sve češće odlučujemo za primjenu upravo ove metode kako bi ovim pacijentima bilo obezbijeđeno zračenje na određenom području. Tumor postaje manji nakon nekoliko godina.

Sljedeća indikacija je AVM (arteriovenske malformacije).

Rizik u liječenju ovih pacijenata jeste krvarenje u mozgu, tako da morate liječiti AVM i istovremeno ga zračiti. AVM, kako pokazuje naše iskustvo, potpuno nestaje nakon toga. Radiohirurgija gama noža podrazumijeva da aplikaciju kadra morate primijeniti na pacijentovu glavu, uz lokalnu anasteziju. Ovaj okvir vam daje stereotaktični balon. Nakon primjene okvira na glavi pacijenta,

Prof. dr Selčuk Peker rođen je u Giresunu (Turska) 1961. godine. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta Adžetepe (Hacettepe Üniversitesi), u Ankari 1984. godine.

1993. godine specijalizirao je neurohirurgiju na istom univerzitetu. Dr Peker je dobio stipendiju iz radijske hirurgije, gamma noža, na Medicinskom centru Univerziteta u Pitsburgu, a nakon toga, i u oblasti hirurgije bolova i hirurgije poremećaja kretanja na Univerzitetu u Oregonu.

2000. godine radio je za Odjeljenje za neurohirurgiju Univerziteta u Marmari. 2005. godine postao je vanredni profesor, a iste godine počinje sa radom u bolnici Adžibadem Kozjata (Acıbadem Kozyatağı). 2011. godine dobio je diplomu profesora na polju medicine na Univerzitetu u Adžibademu. Bio je radno angažovan u Univerzitetskoj bolnici od 2016. godine. Dr Selčuk Peker uglavnom radi na radiohirurgiji gama noža, operacijama bolova i operacijama poremećaja kretanja.

31. maja bio je gostujući predavač Pete Medical konferencije u Budvi. Ovo je dobra prilika da predstavimo neka iskustva o kojima je tom prilikom govorio.

vršimo tomografiju, angiografiju itd. Zatim obavljamo kompjutersko planiranje, odlučujemo o tome gdje da zračimo, kakav će biti očekivani odgovor itd. To bi bila procedura.

Naravno, poznato je da danas postoji mnogo vrsta tretmana zračenja. Radiohirurgija je samo jedna od njih. Značenje radiohirurgijom podrazumijeva obuhvat male regije tijela, u jednoj sesiji. Potrebno je obezbijediti visoku količinu zračenja u toj oblasti, bez poremećaja normalnog tkiva oko tumora. Naravno, može se vršiti i zračenje u hipofrakcionim tretmanima. To znači da za nekoliko dana možete izvršiti zračenje, malu količinu zra-

čenja u toj oblasti, ili možete koristiti frakcionisanu radioterapiju radi liječenja.

Aktuelni model terapije uskladili smo sa iskustvom u operaciji od prije dvije godine. Kombinovali smo CT, tako da ovim kombinovanim CT-om možemo tretirati masku umjesto okvira. Danas su više u opticaju plastične maske, a možemo koristiti i moćne hipofrakcione tretmane. Moguće je prikazati nekoliko primjera u sesiji tretmana jer koristimo masku koju pacijent može pomjerati glavom, tako da morate pratiti pokret. Mora se obratiti pažnja na to da li postoji bilo kakav pokret, sistem ili upravljanje

11

velikim FM refrakcijama. To vršimo aplikacijom male naljepnice u nosu pacijenta. Postoje još četiri centra u ovom sistemu. Mi stalno pratimo pokret pacijenata. Ako pacijent obavlja mnogo više kretanja nego što smo očekivali ili željeli, možemo da zaustavimo terapiju i uzmemo još jedan kombinovani CT, napravimo novu bazu i možemo nastaviti sa liječenjem. Razlog je u tome što ne želimo da zračimo normalno tkivo oko tumora. Želimo samo da liječimo područje tumora.

Danas imamo mnogo izbora. Ako želimo, možemo da koristimo okvir, možemo koristiti masku ili čak i hipofrakcioni tretman. Na primjer, ako je tumor vrlo blizu veoma važnom tkivu ili je tumor veći od indikacije za tretman jedne sesije, koristimo hipofrakcioni tretman. Koristimo i ikonički gama nož.

U prošlosti su gotovo svi pacijenti u hirurgiji tretirani jednom sesijom. Zašto? Zato što pacijent treba da ima okvir.

Zbog toga što da biste mogli koristiti jedan tip sesije, veličina tumora ili veličina patologije treba da bude manja od 3 ili 3,5 centimetra. Zato što ako ustanovite postojanje tumora većeg od 3 cm, to može prouzrokovati neke probleme u okolnom normalnom tkivu. To znači da ako pacijent dođe sa tumorom, na primjer, četiri centimetra, pet centimetara veličine, u prošlosti ne bilo moguće raditi gama operaciju, ali danas, to zračenje je dostupno, a operaciju možete obaviti nakon toga. Postoje i pacijenti koji se mogu liječiti ovom metodom, ali zbog toga što je tumor jako veliki, nije ga lako ukloniti. Samo jedna mala biopsija, u jednom slučaju, izvršena je u drugoj bolnici u Turskoj, tako da je operisan tumor veći od onog koji se može liječiti primjenom jedne sesije.

Hipofrakcioni tretman bio je metoda izbora u liječenju bolesnika sa nekoliko metastaza raka dojke. Koristili smo višestruke frakture i ishod liječenja bio je pozitivan. Procijenjeno dobre rezultate ova metoda je dala i u terapiji meduloblastoma.

Poslije operacije, pacijentu je vršen tretman radioterapijom, hemoterapijom, ali nakon svega došlo je do pojave rekurentnog tumora. Jedino što smo mogli još učiniti za ovaj tumor bilo je da se primijeni druga vrsta zračenja na to područje, zbog lokalizacije tumora. Nemoguće je bilo liječenje pojedinačnim sesijama u toj oblasti, moralo se primjenjivati u rasponu od nekoliko dana.

Hipofrakcija je bila najprihvatljivija. Tri mjeseca kasnije tumor je marginalizovan.

Imamo iskustva i u liječenju velikog broja pacijenata sa ABM-om. Postojao je slučaj kada pacijent ima arteriovensku malformaciju u lijevoj tjelesnoj temporalnoj oblasti. Pošto je veličina ABM-a bila neprihvatljiva za tretman jedne sesije, koristili smo tri frakcije zračenja sa zajedničkom terapijom. Slično važi za adenom hipofize. Uspjeli smo u liječenju rezidualnog tumora kod kog je četiri-pet puta vršena operacija, ali je i dalje postojao nefunkcionalni hipofizni adenom, tako da smo morali zračiti tumor, ali paziti na optičke nerve, koji su bili vrlo blizu tumoru.

Ako bismo dali visoku, mislim na dovoljnu količinu zračenja u

12

jednoj sesiji za taj tumor, mogli bismo nanijeti štetu optičkim nervima. Kako bi se optički nervi održali zdravim, odlučili smo da primijenimo liječenje u pet sesija, to znači - pet dana djelujemo malom dozom radijacije na to područje. Šest mjeseci kasnije imali smo tumor mnogo manji nego ranije. Naravno, morali smo i dalje pratiti stanje pacijenta i zbog komplikacija u vezi sa metastazama na želucu.

Ako uklonimo tumor, tj. ako uklonite metastazu i ako ne zračite hirurško područje, doći će do pojave rekurenta, šansa je gotovo 70 posto. Znači, mora se zračiti regija. Kako se može vršiti zračenje? Ako je površina mala, možete izvršiti jednu sesiju, ali ako je područje veliko, možete koristiti hipofrakcione tretmane.

Iz prakse nam je poznat i slučaj supracelularnog meningioma koji je kompresovao optičke živce. Ovom pacijentu dva puta je vršena operacija uklanjanja tumora. Ali, iako je postojao rezidualni tumor i pacijent je došao kod nas zbog gama noža, naravno sa ranijim modelima nije bilo moguće izvršiti ovu metodu liječenja jer je tumor bio vrlo blizu optičkim neravima i postajala je opasnost da se zračenjem ubije optički nerv. Zato smo se odlučili za hiprofrakturni tretman ovog pacijenta. To znači da je primijenjeno zračenje u roku od pet dana, uz korišćenje maske. Kao rezultat toga, tumor je bio manji i skoro nije bilo vidljiv gama nožu nakon jednog dana od završetka terapije, ali nakon šest mjeseci pokazao se napredak u stanju lijevog oka. To je veoma važno za nas.

Još jedna indikativna situacija bio je veliki tumor, sa glavoboljom kao jedinim simptomom. Ovdje je moguće liječiti operacijom gama noža, bez otvaranja glave. Tri mjeseca kasnije tumor je bio manji nego ranije. Germinom u pinealnom regionu liječili smo primjenom radioterapije, hemoterapije, čak i ovim tretmanima. Uprkos svemu, rekurentni tumor uočen je u supracelularnom području. Zbog toga što je tumor bio vrlo blizu optičkog nerva, morali smo koristiti hipofrakcioni tretman, a nakon tri mjeseca ustanovljeno je da nema tumora.

Primjena gama noža uticala je da se mnoge stvari promijene. Dakle, spisak indikacija je umnogome proširen u odnosu na stanje od prije četiri godine, na primjer. U neurohirurgiji se mijenja paradigma. Uspješno kontrolišemo tumore bez remećenja normalnog tkiva. Trudimo se da to radimo opremom u našoj bolnici, i u saradnji sa tradicionalnim koledžima, radiolozima, medicinarima i drugim saradnicima.

1 Lars Leksel (1907-1986)

Anita Đurović

INSTITUT SIMO MILOŠEVIĆ

REUMATOLOŠKA REHABILITACIJA

Dr Marina Delić, spec. fizijatar Institut „Simo Milošević“ Igalo Svijetu sve više prijeti globalna epidemija hroničnih bolesti. Gotovo polovina globalnog morbiditeta je posljedica ovih bolesti. Jedna od najznačajnijih hroničnih oboljenja su reumatska oboljenja, bilo kao izolovana bolest ili udružena sa drugim hroničnim oboljenjima (povišeni arterijski pritisak, šećerna bolest, kardiovaskularna oboljenja...).

Hronična oboljenja imaju veliki uticaj na radnu sposobnost stanovništva jer su ona najveći uzrok bolovanja i preuranjene penzije, a time su i ekonomski teret za državu. Zbog toga postoji potreba za uspostavljanjem strategije za prevenciju i liječenje ove grupe bolesti.

Reumatske bolesti obuhvataju: degenerativna oboljenja zglobova i kičmenog stuba, zapaljenske reumatske bolesti, metabolička oboljenja zglobova i vanzglobni reumatizam.

U posljednjih 70 godina je došlo do značajnog napretka u reumatologiji, što je pozitivno uticalo na kvalitet života ljudi sa reumatskim bolestima. Veliki korak naprijed u farmakološkom tretmanu ostvaren je zajedno sa multidisciplinarnim nefarmakološkim pristupima u upravljanju reumatskim mišićnoskeletnim bolestima, uključujući hirurgiju i rehabilitaciju.

14

Napredak u razumijevanju patogeneze bolesti, dijagnostika i upotreba "baze podataka", učinili su da je pacijent sada u centru strategije upravljanjem bolesti. To znači da se individualno, u skladu sa simptomima, komorbiditetima (pridodatim bolestima), uzrastom i opštim stanjem pacijenta planira i sprovodi liječenje.

Optimalno vođenje reumatskih bolesti preporučuje kombinaciju farmakološkog (medikamenti) i nefarmakološkog - fizikalnog liječenja.

Institut Igalo je lider u regionu i šire u domenu fizikalnog liječenja i rehabilitacije ovih pacijenata. U Institutu Igalo liječenje se sprovodi po najsavremenijim protokolima i vodičima bolesti.

Pregled pacijenata uključuje standardizovane upitnike kojima se procjenjuje funkcionalno stanje svakog pacijenta, pregled i procjena bolnosti, otečenost zglobova kao i standardizovana mjerenja pokretljivosti.

Terapijski kapaciteti Instituta Igalo, uključujući primjenu prirodnih resursa ljekovitog igaljskog blata i mineralne vode, omogućavaju individualan pristup svakom pacijentu i primjenu

širokog dijapazona terapijskih modaliteta. Koncept liječenja je zasnovan na optimalnom odnosu aktivnog treninga i toplih relaksirajućih i analgetskih procedura.

Aktivni trening se obavlja u dobro opremljenim terapijskim salama, toplim bazenima i u prirodi, u neposrednom okruženju Instituta, uz aktivno učešće fizioterapeuta. Terapijski modaliteti se stalno unapređuju zahvaljujući kontinuiranoj edukaciji medicinskog osoblja.

Kvalitet liječenja je ocijenjen najvišim ocjenama od strane eksperata Univerzitetske bolnice u Oslu i po svim kriterijumima kvaliteta usluge i stručnosti, marta 2018 god. Institut Igalo je prvo rangirana ustanova toga tipa u Evropi. To je obezbijedilo potpisivanje ugovora o daljoj dugoročnoj saradnji sa Norveškom vladom i održavanja kontinuiteta ugovora o liječenju norveških reumatskih pacijenata koji traje 42 godine.

U toku ove godine u Institutu će se liječiti 980 norveških pacijenata kao i veliki broj reumatskih pacijenata iz Crne Gore i regiona.

15

Dr Marko Kovačević

Jednog jutra ste se probudili, počeli da perete zube i primijetili ste manju količinu krvi pri pranju. I zanemarili ste to što ste vidjeli. Primijetli ste i da su Vam desni crvene, otečene i blago bolno osjetljive na dodir. I to ste, takođe zanemarili... Dani su prolazili, količina krvi pri pranju zuba se postepeno povećavala, ali ni to vas nije natjeralao da učinite nešto po tom pitanju. Poslije izvjesnog vremena, kada se javio intenzivan bol koji Vam je remetio kvalitet života, kad ste primijetili da su Vam usta pri pranju zuba puna krvi, a da se pritom zubi i klate, javili ste se stomatologu koji Vam je saopštio da ste u terminalnom stadijumu parodontopatije. I da je jedino rješenje za Vas hiruška intervencija koja, ma koliko bila spretno izvedena, ne može Vam stoprocentno garantovati da nećete izgubiti jedan ili više zuba.

Neka ovaj uvod bude samo jedno upozorenje i vratimo se u sadašnjost. Još uvijek nemate maloprije navedene simptome, i osvrnimo se na problem parodontopatije, uz karijes, najučestalijeg oboljenja zuba i usne duplje uopšte. Kako je prevenirati i ukoliko već pokaže prve simptome, kako je maksimalno usporiti i spriječiti gubitak zuba?

Parodontopatija predstavlja oboljenje potpornog aparata zuba, a uzrokuju je bakterije iz dentalnog plaka. Nastaje kao posljedica neadekvatne oralne higijene, bilo da je ona neredovna ili se ne održava na pravilan način. Dakle, cilj nije prati zube već oprati ih!

Parodontopatija, uslovno rečeno, započinje upalom desni, gingivitisom. Desni su u ovom stadijumu blago crvene, blago krvare na dodir i pri pranju zuba, ali još uvijek nema bolne senzacije. Vremenom, kako proces napreduje, dolazi do povlačenja desni i ogolićavanja vratova zuba, uz to se javlja atrofija vilične kosti, pa dolazi do pojave parodontalnih džepova (prostor između zapaljenih desni i korijena zuba). Upravo je prisustvo parodontalnih džepova, uz krvarenje, glavni simptom parodontopatije.

Pojava parodontalnih džepova označava početak stadijuma bolesti u kome zubi postaju osjetljivi na mehaničke i termičke nadražaje.

Zanemraivanje i ovih simptoma daje mogućnost destruktivnim procesima u alveolarnoj kosti da se dalje šire i dovedu do stvaranja parodontalnih apcesa, i u krajnjim stadijumima do klaćenja i ispadanja zuba. Činjenica je, i to ne treba kriti, da je parodontopatija bolest koja se ne može izliječiti, već se samo može usporiti. Baš zbog toga, veliku pažnju treba obratiti na prevenciju i sve dostupne preventivne metode. To podrazumijeva redovne kontrolne posjete stomatologu, na svakih 6 mjeseci, ali i druge mjere. Stomatolog

16

će uraditi svoj deo posla, pregledati nas i dati savjete, ali i pacijent mora da „odigra svoju ulogu“, a to je redovno i kvalitetno održavanje oralne higijene.

Neophodno je prati zube poslije svakog obroka, ukloniti dentalni plak pun bakterija. Prevenciji parodontopatije umnogome pomaže i edukacija pacijenta o važnosti korišćenja medicinskih pasti za zube, koje svojim aktivnim sastojcima (po kojima se medicinske paste za zube i razlikuju od običnih kozmetičkih pasti) štite zubno tkivo od bakterija iz zubnog plaka. Jedna od takvih medicinskih pasti za zube je Lacalut. Sastojci Lacalut medicinskih pasti za zube su, prije svega, oralni antiseptik chlorhexidine digluconate koji ima ulogu da blokira glikoproteine pljuvačke i onemogući njihovu adsorpciju na površinu gleđi zuba. Zatim, tu je aluminium fluorid čije je antikarijesno svojstvo odavno poznato, naime, deponovanje fluora dovodi do remineralizacije i jačanja gleđi zuba.

Međutim, uloga medicinskih pasti za zube, čiji je tipičan predstavnik Lacalut, nije isključivo u prevenciji nastanka parodontopatije. Redovno korišćenje jedne ovakve paste za zube može maksimalno usporiti već nastalu parodontopatiju u njenom početnom stadijumu, to jest, može efikasno uticati na krvarenje i parodontalne džepove, koje smo označili kao glavne pratioce kliničke slike parodontopatije. Lacalut medicinske paste za zube, svoje efikasno djelovanje na ove siptome duguju aluminium lactatu u svom stastavu. Aluminium lactat djeluje hemostatski, dakle, zaustavlja krvarenje, ali pored toga ima i adsrtigentni efekat, površinski zateže tkivo na mjestu djelovanja, što je od bitnog značaja za uticaj na smanjivanje dubine parodontalnog džepa.

Naravno, ne smijemo zaboraviti ni antinflamatorni efekat alantoina i bisabolola, aktivnih sastojaka biljaka kamilica i gavez, koje su takođe prisutne u Lacalut medicinskim pastama za zube.

Kao što se vidi, svi pobrojani sastojci medicinskih pasti za zube imaju svoju ulogu, dakle, nema manje i više bitnih, jer samo zajedničko dejstvo, samo jedna sinergija, obezbjeđuje kako dobru prevenciju, tako i efikasnost u smirivanju simptoma početnih stadijuma oboljenja parodoncijuma. Na kraju krajeva, aktivno djelovanje tih sastojaka je nešto što razlikuje medicinske paste za zube (Lacalut) od običnih, kozmetičkih pasti.

ZANIMLJIVOSTI

Otpornost na antibiotike širi se šokantnom brzinom

Naučnici upozoravaju da otpornost na antibiotike može dovesti do kraja moderne medicine. Izrazili su iznenađenje zbog brzine kojom se otpornost na antibiotike širi sa životinja na ljude, a novo istraživanje pokazalo je da se otpornost mikroorganizama na ključni lijek Colistin proširila s farme svinja u Kini i uticala na ljude i životinjske vrste širom svijeta. Sve to se odigralo u samo nekoliko godina.

- Colistin je lijek koji se koristi kao posljednja šansa za spašavanje života ljudi, odnosno kada su svi ostali ljekovi nedjelotvorni. Colistin je bio malo korišten u bolnicama, a onda se pojavila zabrinutost zbog toksičnosti i sporednih učinaka. Poslije je većinom korišten kod svinja i pilića. Odnedavno, međutim, kako imamo sve manje ljekova, ljudi su postali zainteresiraniji za korištenje Colistina i bio je upotrebljavan vrlo često u posljednjih pet do deset godina. Čak i taj moćni antibiotik, međutim, gubi moć. Smrtonosni patogeni kao što su E. Coli ili salmonela mogu mutirati i razviti otpornost na lijekove - objašnjava prof. dr Francois Balloux, direktor instituta za genetiku sa Univerzitetskog koledža u Londonu.

Najnovija studija koju je predvodio Balloux ustanovila je brzinu kojom se mutirani gen, koji stvara otpornost na Colistin, pojavio sredinom 2000-ih godina.

- Pojavio se samo jednom i prešao je najvjerojatnije sa svinja u Kini, da bi se proširio vrlo brzo po svijetu. Proširio se, takođe, na različite vrste i pogodio ljude. Sada ga možemo pronaći u većini glavnih patogena s kojima se suočavamo u bolnicama i nalazi se svuda - navodi se u studiji.

Vodeća zdravstvena naučnica u Velikoj Britaniji prof. Sally Davies upozorila je nedavno da otpornost na antibiotike može dovesti do kraja moderne medicine.

- Pomislite na najčešće operacije, carski rez, zamjenu kukova... One bi mogle biti mnogo rizičnije kada ne bismo imali djelotvorne antibiotike. Superbakterije ubijaju i ima ih sve više - navodi prof. Davies.

Naučnici rade na poboljšanju djelotvornosti postojećih ljekova kako bi im dali dodatnu moć protiv otpornih patogena.

Dugoročno gledano, istraživači kažu da su potrebne dodatne investicije u razvoj novih ljekova, uz to da se ponovo razmotre načini na koji se antibiotici koriste.

Zašto je ljudski mozak veliki Ljudski mozak je nesrazmjerno veliki. I dok to nesporno donosi određene intelektualne prednosti, održavanje velikog mozga je skupo jer zahtijeva petinu tjelesne energije.

Ljudski mozak, sugerišu naučnici, proširio se uglavnom kao odgovor na stres koji je našu vrstu u njenim počecima prisiljavao na inovativna rješenja u potrazi za hranom i skloništem i na prenošenje naučenih lekcija potomcima. Škotski naučnici su, u časopisu Nature, objavili rad koji dovodi u pitanje popularnu teoriju da se naš misleći organ razvio pošto su društvene interakcije među ljudima postajale sve složenije. Oni tvrde da je zapravo suprotno.

- Naši rezultati su intrigantni jer sugerišu da su neki aspekti složenijih društvenih odnosa vjerovatnije posljedica, a ne uzrok velikog mozga. Njegova veličina je vjerovatno proizašla iz rješavanja problema na koje su ljudi nailazili u prirodi, a ne iz izgradnje društva - rekao je jedan od autora istraživanja prof. Mauricio Gonzales - Forero sa škotskog univerziteta Sent Endrijus.

Mozak modernog čovjeka tri puta je veći od onog kojim se dičio naš majmunoliki predak - australopitekus. Hranjenje tako velikog mozga ljude je koštalo sporog tjelesnog rasta u djetinjstvu.

18

Ljudski potomci, naime, mnogo su duže zavisni od svojih roditelja i mnogo su ranjiviji nego što je to slučaj sa životinjama.

Ranija istraživanja otkrila su vezu između veličine mozga vrsta i složenih socijalnih struktura, koje se opisuju i kao kultura.

Ali nijedna do sada nije uspjela da zaključi da li su ti činioci podstakli rast mozga ili su bili njihova posljedica. Škotski naučnici su razvili matematički model kojim su nastojali da utvrde imaju li ekološki i društveni problemi mjerljivi uticaj na razvoj mozga i ako imaju, koliko. Modeli mozgova bili su suočeni sa ekološkim izazovima, poput pronalaska lovine na teškom terenu i u lošim vremenskim uslovima, čuvanja hrane od kvarenja na vrućini ili skladištenja vode za vrijeme suše. Pred modele su bili postavljeni i razni društveni izazovi kako bi se ispitalo koliko saradnja i kompetitivnost utiču na razvoj mozga.

Zanimljivo, saradnja je bila povezana sa smanjenjem veličine mozga, kažu naučnici, vjerovatno zato što su pojedinci mogli da se oslone na zajedničke resurse i da uštede energiju.

- Po našim rezultatima, teški ekološki problemi izazivali su širenje mozga, a društveni zahtjevi nijesu - rekao je prof. Gonzales - Forero.

IZ MEDICINE Spavati u čarapama je višestruko korisno

Vježbanje za zdravo srce u zrelom dobu

San je važan dio života svakog pojedinca i ključan za normalno funkcionisanje mozga i cijelog organizma. Većina ljudi provede trećinu dana spavajući, a mnogi među njima u postelju odlaze u čarapama. Prema podacima američkoga Nacionalnog instituta zdravstva, spavanje u čarapama je dobro, piše Medical News Today.

Naime, pritom tijelo uspostavlja pravilnu tjelesnu termoregulaciju i na taj način uspostavlja i red u funkcionisanju mozga i tijela. Spavanje u čarapama korisno je i jer nam pomaže da brže utonemo u san i da oko 4 sata ujutro, u vrijeme kad je temperatura tijela najniža, osiguramo organizmu dovoljnu količinu topline.

- Grijanje hladnih stopala uzrokuje širenje krvnih sudova, što poručuje mozgu da je vrijeme za spavanje. Pošto se krvni sudovi rašire na rukama i nogama, toplina se ravnomjerno rasporedi kroz tijelo i priprema ga za spavanje - tvrde iz Nacionalnog instituta zdravstva.

Prema nekim istraživanjima, ljudi koji nose čarape na nogama zaspu petnaestak minuta prije nego bez njih, a čak i tradicionalna kineska medicina podržava takvo stajalište.

Prosječnoj odrasloj osobi potrebno je između sedam i devet sati sna. Nedostatak sna povećava rizik od smanjene koncentracije i negativno utiče na pamćenje i raspoloženje. Dugoročno utiče na povećanje mogućnosti razvoja od srčanih oboljenja, depresije i gojaznosti.

Vježbanje u bilo kojom dobu života dobro je za srce i mozak, pokazuju istraživanja. Zato bi i u zrelijim godinama trebalo redovno da vježbate, umjerenim intenzitetom i prema vlastitim mogućnostima.

Nekoliko studija kardiologa i profesora medicine otkrile su da propadanje mišića nije neizbježan niti nepovratan proces.

Srčani mišići mogu da oslabe s godinama, a arterije se često pri ulasku u pedesete godine ukrute, što može da uzrokuje srčana oboljenja.

Dr Bendžamin Levin, profesor interne medicine na Univerzitetu u Teksasu i direktor Instituta za vježbu i ekološku medicinu u Dalasu, otkrio je da funkcionisanje srca može da se popravi čak i kod onih ljudi koji imaju 45 do 64 godine, a koji nisu redovno išli u teretanu do zrelijih godina.

- Za najbolji učinak, vježbanje mora da bude redovno - upozorava dr Levin.

Njegovi najzdraviji ispitanici vježbali su gotovo svakog dana po više od pola sata, većinom umjereno, ali s bar jednom kratkom i napornom aktivnošću nedjeljno. Dr Levin kaže da takvi rezultati pokazuju da srce može da održi formu u srednjem životnom dobu i da ima koristi od vježbanja.

Dvije godine treniranja u poznijim godinama poboljšalo je unos kiseonika i smanjilo srčanu krutost kod ljudi koji ranije nijesu vježbali.

Redovni umjereni trening može da pruži zaštitu od zakazivanja srca u kasnijim godinama života, zaključili su dr Levin i njegove kolege.

Šetnja od dva minuta čuva mozak Mnogi sate provede sjedeći ispred kompjuterskog ekrana, a zatim i na krevetu. Možda bi drugačije radili kada bi bili svjesni koliko je to loše za zdravlje...

Svi već znaju da višesatno sjedenje nije dobro za zdravlje, a novo istraživanje pokazuje da usporava dotok krvi do mozga, što može da ima potencijalne posljedice na dugoročno zdravlje.

Tačnije, smanjen protok krvi može da utiče na kongitivne funkcije i povećava rizik od neurodegenerativnih bolesti, poput Alchajmera.

Srećom, hodanje samo po dva minuta na svakih pola sata sjedenja može to da spriječi i da poboljša cirkulaciju.

Istraživači sa Univerziteta Džon Murs u Liverpulu analizirali su navike u sjedenju 15 kancelarijskih radnika u tri odvojena slučaja. U svakom slučaju praćen je protok krvi kroz srednje cerebralne arterije koje direktno dolaze do mozga. U prvom eksperimentu sjedeli su četiri sata bez ustajanja, osim odlaska u toalet. U drugom, na svakih 30 minuta su energično šetali po dva minuta. U trećem eksperimentu, hodali su osam minuta na svaka dva sata.

Protok krvi bio je smanjen u prvom i trećem eksperimentu, kada je aktivnost bila minimalna ili na svakih dva sata, ali je cirkulacija bila znatno bolja kod onih koji su imali redovnu aktivnost, tj. hodali po dva minuta na pola sata.

Prof. dr Sofi Karter, autorka studije, kaže da ova studija ističe potrebu za kratkim šetnjama svakih pola sata, ako inače sjedite duže.

- Samo česta dvominutna šetnja imala je efekat na sprečavanje smanjene cirkulacije krvi do mozga – tvrdi prof. Karter.

19

Regulatorni aspekti razvoja i registracije generičkih ljekova

Dr pharm Gordana Boljević Agencija za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) Statistički podaci pokazuju da generički ljekovi igraju ključnu ulogu u obezbjeđivanju dostupnosti i održivosti zdravstvenih sistema u čitavoj Evropi. U odnosu na originalne ljekove, generički ljekovi su između 30% - 90% jeftniji (što zavisi od nacionalne politike cijena ljekova), a svojom dostupnošću na tržištu ne samo da snižavaju opšte troškove za ljekove nego putem konkurencije snižavaju i cijenu samog originalnog lijeka (čak i prije nego što mu istekne patent). Podsticanje konkurencije na farmaceutskom tržištu kroz povećanje upotrebe generičkih ljekova istovremeno promoviše smanjenje troškova i stimuliše inovacije neophodne da bi se obezbijedili proizvodi sa dodatnom vrijednošću. Procjenjuje se da upotreba generičkih ljekova u zemljama članicama EU donosi uštedu od oko 30 milijardi eura godišnje.

Sa tržišnim udjelom od 18% finansijske vrijednosti, što predstavlja skoro polovinu količine potrošnje ljekova u Evropi, industrija generičkih ljekova je danas dobro utemeljen suštinski partner u evropskim zdravstvenim sistemima.

20

U Zakonu o ljekovima ("Službeni list CG", br. 56/11 i br. 06/13) generički lijek je definisan kao lijek koji ima isti kvalitativni i kvantitativni sastav aktivnih supstanci i isti farmaceutski oblik kao i referentni lijek, i čija je bioekvivalencija sa referentnim lijekom dokazana odgovarajućim ispitivanjima biološke raspoloživosti. Istom aktivnom supstancom smatraju se različite soli, estri, etri, izomeri, mješavine izomera, kompleksi ili derivati aktivne supstance, osim ako ne postoje značajne razlike u njihovim svojstvima u pogledu terapijske bezbjednosti i/ili efikasnosti. U slučajevima kada razlika postoji, podnosilac zahtjeva mora dostaviti dodatne informacije koje pružaju dokaz o bezbjednosti i/ili efikasnosti različitih soli, estara, etara, izomera, smješa izomera ili derivata predložene aktivne supstance. Generički lijek mora imati istu aktivnu supstancu, istu dozu, način primjene, kvalitet, neškodljivost, efikasnost i indikacije za primjenu kao i referentni lijek i mora biti proizveden pod uslovima Dobre proizvođačke prakse (DPP/GMP). Fabrike koje proizvode generičke ljekove moraju imati isti proizvodni proces kao inovativne

kompanije i one podliježu periodičnim provjerama regulatornih organa (inspekcijama od strane Regulatornih agencija).

Generički lijek prolazi jednako stroge provjere kao i originalan lijek prije dobijanja dozvole za stavljanje lijeka u promet od strane regulatornih organa. Generički lijek se na tržište stavlja pod zaštićenim imenom različitim od originala ili bez zaštićenog imena - pod internacionalnim nezaštićenim generičkim imenom (INN). Osnovna razlika u razvojnom procesu referentnog (inovativnog, brend) i generičkog lijeka je u tome da proizvođač generičkog lijeka ne mora za potrebe registracije ponavljati pretklinička i klinička ispitivanja, koje je prethodno radio proizvođač tokom razvoja originalnog lijeka. Umjesto toga, generički proizvođač mora podnijeti rezultate bioekvivalencije (studije kod zdravih dobrovoljaca koje dokazuju identičnu bioraspoloživost tj. količinu apsorbovanog lijeka u poređenju sa referentnim proizvodom, tj. originalnim lijekom). Bioekvivalentni ljekovi su farmaceutski ekvivalenti čija je biološka raspoloživost slična nakon primjene iste doze pod istim eksperimentalnim uslovima.

Dakle, osnovna razlika u razvojnom procesu referentnog (inovativnog, brend) i generičkog lijeka je u tome da proizvođač generičkog lijeka ne mora za potrebe registracije ponavljati pretklinička i klinička ispitivanja, već mora podnijeti rezultate studije bioekvivalencije. Dokaz bioekvivalencije generičkog preparata u poređenju sa referentnim preparatom predstavlja osnov terapijske zamjenljivosti ljekova. Generički lijek je razumljivo jeftiniji jer proizvođač generika nema rizik i troškove istraživanja, razvoja i registracije kao brend lijek (ne postoje zahtjevi za pretkliničkim i kliničkim ispitivanjima, koja su dugotrajna i jako skupa).

Prilikom procjene dokumentacije studije bioekvivalencije u CALIMS se primjenjuje regulativa važeća u zemljama

članicama EU. Prva evropska smjernica objavljena je 1991. godine; prethodno, registracioni dosijei za generičke ljekove nisu bili obimni, a procjena dokumentacije bila je zasnovana na načelima objavljenim u stručnoj literaturi i FDA smjernicama.

Kako je broj zahtjeva za generičke ljekove rastao, tako se povećavao i broj nesuglasica između regulatornih tijela zemalja članica EU, usljed razlika u tumačenju smjernice, i nedovoljne preciznosti u pogledu najčešćih dilema. U avgustu 2010. godine stupila je na snagu revidirana smjernica EMA Guideline on the Investigation of Bioequivalence, koja daje generalne preporuke za neke specifične formulacije (za koje pitanje bioekvivalencije nije bilo definisano prethodnom smjernicom), te BCS zasnovan biowaiver. Formulacije koje nisu opisane u navedenoj (preparati za inhalaciju, fiksne kombinacije, preparati sa modifikovanim oslobađanjem), predmet su drugih smjernica koje propisuju na koji način je moguće dokazati suštinsku sličnost u odnosu na referentni lijek. Činjenica je da generički ljekovi čine prvi izbor u liječenju najčešćih hroničnih bolesti. Oni omogućavaju širokoj populaciji dostupnost kvalitetnim, sigurnim i bezbjednim ljekovima. Obezbjeđujući velike uštede vezano za potrošnju ljekova, generički ljekovi omogućavaju stvaranje fondova za R&D (Research & Development) i ulaganja u inovacije. Stvarajući generičke ljekove sa dodatnim vrijednostima (novije formulacije, tehnološke inovacije DDS-drug delivery systems i sl.) omogućavaju mnogobrojne prednosti za pacijente.

Stvaranjem konkurencije na farmaceutskom tržištu generički ljekovi danas predstavljaju suštinskog partnera u evropskim zdravstvenim sistemima i obezbjeđuju njihovu održivost.

21

GENERIČKI LJEKOVI Dr Ana Popović, Udruženje GENEZIS, Beograd, Podgorica Definicija generičkog lijeka navodi da je: “generiči lijek, lijek koji ima isti kvalitativni i kvantitativni sastav aktivnih supstanci i isti farmaceurski oblik kao i referentni lijek i čija je bioekvivalencija sa referentnim lijekom dokazana odgovarajućim ispitivanjima biološke raspoloživosti. Istom aktivnom supstancom smatraju se različite soli, estri, etri, izomeri, mješavine izomera, kompleksi ili derivati aktivne supstance, osim ako ne postoje značajne razlike u njihovim svojstvima u pogledu terapijske bezbjednosti i/ili efikasnosti. Istim farmaceutskim oblikom smatraju se različiti oralni oblici sa trenutnim oslobađanjem” (crnogorski Zakon o ljekovima).

Uloga generičkih ljekova: Uloga generičkih ljekova je veoma značajna kako za državu tako i za društvo. Generički i biološki slični ljekovi povećavaju mogućnost dostupnosti esencijalnih, bezbjednih i efikasnih ljekova pacijentima istovremeno obezbjeđujući održivost sistema zdravstvene zaštite.

22

Generički ljekovi su već kamen temeljac održivosti zdravstvene zaštite:

Generički proizvođači ljekova su glavni snabdjevači ljekova u EU, čineći 56% distribuiranih ljekova sa samo 22% farmaceutskih izdataka. Do 2020.godine očekuje se da će generički ljekovi činiti čak 70-80% ljekova korišćenih u Evropi. Generički ljekovi su omogućili svim evropskim državama da postignu profit od produktivnosti koji se može uložiti u druge komponente sistema zdravstvene zaštite.

Statistički podaci iz 2014. godine govore da nije bilo konkurencije od generičkih ljekova, pacijenti bi morali da izdvoje čak 100 milijardi eura više za ljekove. Istovremeno, generički ljekovi značajno povećavaju dostupnost esencijalnih ljekova pacijentima. Između 2005. i 2014.godine, generički ljekovi omogućili su liječenje duplo većem broju pacijenata u sedam ključnih terapijskih oblasti, bez uticaja na ukupne troškove liječenja.

Takođe, generički ljekovi imaju pozitivan uticaj na privrženost terapiji, što poboljšava dostupnost terapije i zdravlje pacijenata, i smanjuje nepotrebne troškove u sistemu zdravstvene zaštite. Dobro je poznato da je privrženost terapiji obratno povezana sa participacijom (učešće u plaćanju) pacijenata. Kako su generički ljekovi povezani sa nižom participacijom u mnogim zemljama širom Evrope, pozitivan je i uticaj na privrženost pacijenata terapiji.

Pored toga, povećana dostupnost generičkih ljekova takođe može popraviti zdravstvene rezultate: između 1998. i 2010. godine, stopa mortaliteta u Njemačkoj kod pacijenata oboljelih od hipertenzije smanjena je za 50%. Takođe, pokazalo se da veća pristupačnost (ACE) inhibitorima, pored povećane isplati-

vosti ima i ključni doprinos u opadanju mortaliteta.

Prema OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj), generički ljekovi su važni u promociji povećane održivosti troškova zdravstvenih sistema, i to bez kompromisa u dostupnosti i kvalitetu ljekova. Oni navode: “Sve EU države smatraju da je razvoj generičkog tržišta dobra prilika za povećanje efikasnosti fondova zdravstvene zaštite, međutim, mnoge od država zapravo ni ne iskoriste pun potencijal generičkih ljekova.”

Ovo se upravo ogleda u primjeru navedenom u tabeli (tabela 1) koja prikazuje veliki broj Evropskih zemalja kroz značajne mogućnosti za upotrebu generičkih ljekova, u cilju postizanja što efikasnijih rezultata.

U skladu sa tabelom, možemo zaključiti da Austrija, Belgija, Grčka, Norveška, Švajcarska imaju neiskorišćen potencijal u uštedama, za razliku od Velike Britanija, Holandije, Švedske, Njemačke, donekle i Francuske i Španije, koje su omogućile veći pristup generičkim ljekovima.

BIOLOŠKI SLIČNI LJEKOVI: Definicija iz zakona o ljekovima Crne Gore navodi da je:” biološki sličan lijek, lijek biološkog porijekla sličan referentnom lijeku biološkog porijekla koji ne ispunjava uslove za generički lijek u odnosu na razlike u sirovinama i razlike u procesima izrade tog biološki sličnog lijeka u odnosu na referentni biološki lijek”.

Uloga biološki sličnih ljekova u održivosti sistema zdravstvene zaštite je veoma značajna.

Tabela 1

23

Na temu Generički ljekovi – dio zdravog rješenja, dr Ana Popović je, zajedno sa doc. dr Zoricom Potparom sa Medicinskog fakulteta iz Podgorice – Studijski program Farmacija, održala stručno predavanje na V Medical konferenciji u Bečićima (31. maj – 01. jun 2018.g.).

Farmaceutska nauka, zakonodavno uređenje i zdravstvena politika su oblasti koje se rapidno mijenjaju, naoričto u dijelu biotehnologije, možda najviše u dijelu biološke medicine čiji su dio i biološki slični ljekovi.

Biološki slični ljekovi trenutno čine oko 30% prometa svih farmaceutskih produkata u Evropi, sa tendencijom značajnog porasta. Tokom proteklih deset godina, stopa porasta biološkog tržišta kontinuirana je i premašuje stopu rasta ukupnog farmaceutskog tržišta.

Međutim, visoka cijena bioloških ljekova, zajedno sa ograničenim sredstvima, čini ih nepristupačnim svim pacijentima, stvarajući finansijske probleme sistemima zdravstvene zaštite.

Biološki slični ljekovi pružaju priliku državnim organima da se pozabave ovim problemom i omoguće liječenje većem broju pacijenata o trošku države.

Biološki sličan lijek je medicinski proizvod koji ima istu specifikaciju već odobrenog originalnog biološkog medicinskog lijeka (referentnog medicinskog lijeka ) u EEA. Sličnost sa referentnim medicinskim proizvodom u smislu kvalitativnih karakteristika, biološke aktivnosti, bezbjednosti i efikasnosti zasnovanoj na sveobuhvatnom ispitivanju komparabilnosti, se utvrđuje. Klinički podaci jasno pokazuju da referentni proizvodi i biološki slični ljekovi nemaju kličnički značajne razlike, pa su

24

biološki slični ljekovi međusobno zamjenljivi sa referentnim proizvodima pod nadzorom ljekara.

Od uvođenja prvih biološki sličnih ljekova u EU 2006. godine, biološki slični ljekovi su već doveli do 400 miliona dana hospitalizacije i stvorili uštedu od oko 1,5 milijardi eura samo u EU-5.

Ipak, buduće mogućnosti su čak i veće sa očekivanom kumulativnom potrošnjom od 47 milijardi eura (2016-2020) od 8 bioloških ljekova, za koje se očekuje istek patentne zaštite u EU-5. Potencijal je s toga jasan: smanjenje od 30% u cijeni po danu liječenja u odnosu na analiziranih 8 originatornih bioloških ljekova, uvođenje konkurentnih biološki sličnih ljekova na tržište, može proizvesti kumulativnu uštedu u sistemima zdravstvene zaštite Evrope od oko 15 milijardi eura u toku pet narednih godina.

U isto vrijeme, biološki slični ljekovi povećavaju pristupačnost savremenog liječenja pacijenata: dostupnost biološkog lijeka sličnog filgrastimu, obezbijedilo je povećanje broja liječenih pacijenata u EU-5 za 44% u periodu između 2006-2014. godine.

EU je primjer vodeće industrijske baze za istraživanje i razvoj bioloških, uključujući biološki sličnih ljekova, uprkos zahtjevnom regulatornom okviru. EU ima vodeću i ključnu ulogu u ovoj oblasti, jer u okviru 16 zemalja ima svoje proizvodne lokacije za

Slika 1: Prodor bioloĹĄki sliÄ?nih ljekova na dostupnom trĹžiĹĄtu (decembar, 2015. godine) Izvor, IMSQuintiles Health 2016.

bioloĹĄki sliÄ?ne ljekove odobrene u EU, ili proizvode u fazi razvoja ili evaluacije.

BioloĹĄki sliÄ?ni ljekovi stimuliĹĄu konkurentnost na trĹžiĹĄtu i omogućuju bolji pristup lijeÄ?enju.

Jasno je da evropske vlade moraju povećati napore kako bi podrĹžali medicinsku opravdanost koriťćenja bioloĹĄki sliÄ?nih ljekova jer je njihova primjena razliÄ?ito prihvaćena u zemljama EU, kako bi osigurali njihovu kontinuiranu primjenu. Zbog kliniÄ?ki utvrÄ‘ene zamjenljivosti, dobit od koriťćenja bioloĹĄki sliÄ?nih ljekova je viĹĄestruka i dijeli se izmeÄ‘u razliÄ?itih interesnih strana, a najvaĹžnija je za pacijenate i zdravstvene vlasti.

Jasni podsticaji za stimulisanje koriťćenja generiÄ?kih i bioloĹĄki sliÄ?nih ljekova Iako su vlade evropskih zemalja već uÄ?inile napore da podstaknu koriťćenje generiÄ?kih i bioloĹĄki sliÄ?nih ljekova, jasno je da joĹĄ uvijek postoje mogućnosti da se uÄ?ini viĹĄe. Povećanje koriťćenja generiÄ?kih i bioloĹĄki sliÄ?nih ljekova, ne samo da će donijeti dodatnu uĹĄtedu, već je to jedini naÄ?in da se osigura dugoroÄ?no odrĹživa proizvodnja generiÄ?kih i bioloĹĄki sliÄ?nih ljekova koja je neophodna i zbog konkurencije na trĹžiĹĄtu.

U nastavku je nekoliko primjera kojima vlade evropskih zemalja podstiÄ?u stimulisanje koriťćenja generiÄ?kih i bioloĹĄki sliÄ?nih ljekova:

t Edukacija i informisanje struÄ?nih lica iz zdravstvene zaĹĄtite i pacijenata o kvalitetu, bezbjednosti i efikasnosti generiÄ?kih ljekova i bioloĹĄki sliÄ?nih ljekova;

t 1PESĂ?LB QSPQJTJWBOKV HFOFSJĘŠLJI J CJPMPĂ?LJ TMJĘŠOJI MKF kova uvoÄ‘enjem kliniÄ?kih smjernica i/ ili elektronskog sistema propisivanja ljekova;

t Ubrzavanje procesa za formiranje cijena i naknade troĹĄkova za generiÄ?ke i bioloĹĄki sliÄ?ne ljekove.

PREPORUKE: U nastavku je navedeno nekoliko primjera iz EU (Francuska, Holandija, Bugarska, Ĺ panija, Irska) koji su povećali isplativost sektora zdravstvene zaĹĄtite promovisanjem koriťćenja generiÄ?kih ljekova: - LijeÄ?enjem svih novih pacijenata generiÄ?kim ljekovima; - SprovoÄ‘enjem nacionalne informacione i obrazovne kampanje, i propisivanjem smjernica o generiÄ?kim ljekovima; - Uklanjanjem barijera za odobrenje za formiranje cijena i naknadu troĹĄkova u cilju unaprjeÄ‘enja brĹže dostupnosti generiÄ?kih ljekova pacijentima; - Pojednostavljenjem tenderskih procedura sa intenzivnim postupkom digitalizacije.

ZAKLJUÄŒAK: GeneriÄ?ki i bioloĹĄki sliÄ?ni ljekovi su se pokazali kao osnovni i sastavni deo zdravstvene zaĹĄtite ĹĄirom Evrope. Bez uĹĄteda od generiÄ?kih i bioloĹĄki sliÄ?nih ljekova, vlade i obveznici vjerovano ne bi mogli da zadovolje ogromnu potraĹžnju za ljekovima u proteklih deset godina. Iz tog razloga, Evropska asocijacija generiÄ?kih ljekova predlaĹže i snaĹžno podstiÄ?e vlade evropskih zemalja da omoguće da ova industrija moĹže poslovati u odrĹživom okruĹženju, koje će neminovno donijeti pozitivne rezultate kroz zdravu konkurenciju koja se vodi na trĹžiĹĄtu ljekova kojima je istekao patent.

25

Sindrom izgaranja na poslu Prim. dr Sabahudin Pupović, spec. interne medicine Zavod za hitnu medicinsku pomoć CG - Jedinica Plav Radno mjesto je jedan od najvažnijih faktora okoline koji neposredno utiču na mentalno i fizičko zdravlje svakog čovjeka. Stres nije samo rijec ili pojam, to je naša svakodnevnica.

Stres je fiziološka i psihološka reakcija čovjeka na spoljne situacije i izazove koje remete njegovu ravnotežu.

- Akutni stres - Hronični stres Eustres nas priprema da se uhvatimo u koštac i izborimo sa raznim izazovima koji su naša svakodnevnica. Distres je negativan stres i izuzetno je štetan jer spriječava osobe da normalno funkcionišu ili im to otežava. SZO je proglasila stres na poslu svjetskom epidemijom. Uticaj stresa na mentalno i fizičko zdravlje je višestruk. Ekstremni rad dovodi do gubitka pojma odmora, tako da osoba za vrijeme slobodnog vremena ne zna da se organizuje i šta bi sa sobom. Nastupa otuđenje od društva i porodice, te je jedini izlaz posao, i tako se javlja začarani krug iz kojeg nema

26

izlaza.

Posao treba da bude izvor ličnog zadovoljstva i dostignuća, interakcije među ljudima, finansijska satisfakcija i sigurnost, što pozitivno utiče na psihičko zdravlje.

S druge strane, loša organizacija na radnom mjestu, narušeni međuljudski odnosi, pogrešne odluke, vremenska ograničenja, smjenski rad itd., mogu negativno da utiču na mentalno zdravlje i dobrobit pojedinca. Najčešći uzrok stresa na radnom mjestu ipak predstavljaju međuljudski odnosi. Stres zbog loših međuljudskih odnosa opisuje i pojam mobing, koji u osnovi označava psihoteror na radnom mjestu, a osnova svega je sukob iz nekog razloga. U nastavku slijede spletke, podmetanja, ponižavanja i izolacija. U strahu od gubitka radnog mjesta osoba može razviti “burn-aut” sindrom.

“Burn-aut” sindrom je stanje totalne emocionalne iscrpljenosti zbog pretjeranog a uzaludnog posla. Najteži oblik

sagorijevanja na poslu je Karoshi sindrom (Japan 1987. godine) i njega karakteriše prejedanje, konzumiranje alkohola i drugih preparata, posebno amfetamina. Najčešće se završava pogubno jer može da uzrokuje iznenadnu srčanu smrt i/ili moždani udar.

ZNACI IZGARANJA NA POSLU - kada entuzijazam pređe u dosadu, - nezainteresovanost, - teškoće u komunikaciji sa zaposlenima, - fizička i emocionalna iscrpljenost i tupost, - osjećaj gubitka vrijednosti, - razdražljivost, - pesimizam.

FIZIČKI ZNACI: - Bolovi u tijelu; - Glavobolja; - Smetnje disanja; - Poremećaj spavanja; - Poremećaj ishrane; - Poremećaj peristaltike GiT-a; - Pad imuniteta; - Hronični umor.

PREVENCIJA radnika.

Optimalni uslovi rada i zaštita na radu, poštovanje prava

Faktori stresa kod zdravstvenih radnika: - Velika odgovornost; - Vremensko ograničenje za donošenje odluka od kojih zavisi život bolesnika; - Konstantan pritisak ljudi koji traže i očekuju pomoć; - Bespomoćnost kod liječenja terminalnih bolesnika (onkoloških itd.); - Smjenski rad; - Prekovremeni rad: - Dežurstva; - Ometanje porodičnog života; - Višak administrativnih poslova; - Potreba za KME i usavršavanjem; - Kompeticija sa kolegama; - Želja za napredovanjem i samoostvarenjem.

Ljekarsko zanimanje je visoko na ljestvici najugroženijih za razvoj “Burn-aut” sindroma. Prema jednom istrazivanju u Americi, najviše su ovom sindromu izloženi zdravstveni radnici u urgentnim centrima, intezivnoj njezi i porodičnoj medicini, mada je pravi zaključak da su “Burn-autu” izloženi zdravstveni radnici u cjelini. Posao ljekara za razvoj ovog sindroma zauzima 10-to mjesto.

Najdjelotvotniji način borbe sa sindromom izgaranja na radnom mjestu je promjena radnog mjesta, odnosno posla.

27

Hronika 01. avgust - Modernizacija risanske bolnice Elitnog turizma nema bez dobre zdravstvene podrške, u čijoj osnovi su savremeno opremljene medicinske ustanove, ocijenio je dr Vlado Popović, novoimenovani direktor Specijalne bolnice Vaso Ćuković u Risnu.

Dr Popović je kazao da je nedavno bolnica dobila najsavremeniji operacioni sto i najavio nabavku najnovijeg skenera i operacionog mikroskopa, kao i rekonstrukciju i modernizaciju operacionog bloka sa intenzivnom jedinicom.

- Crna Gora je danas prepoznata kao značajna turistička destinacija, a risanska bolnica je u takvim okolnostima još opterećenija. Sezona je u jeku, a pored nabavke nove opreme čeka nas i značajan posao na uređenju prostora bolničkog kruga, fasade, rekonstrukcije prijemnog bloka - kaže dr Popović.

U saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Fondom zdravstva risanska bolnica će pomenuti Tošibin skener dobiti uskoro, dok je najsavremeniji operacioni sto montiran prije nekoliko dana.

- Ortopedija i neurohirurgija su najskuplje grane medicine i teško je pratiti taj korak sa svijetim. Klinički centar Crne Gore je svakako najveća i najopterećenija ustanova koja je za godinu i po dobila tri miliona eura donacija, pa zato apelujem da se u tom smislu prepozna i risanska bolnica kojoj gravitira stanovništvo cijele Crne Gore - kazao je dr Popović.

Kada je riječ o magnetnoj rezonanci kaže da da trenutno ima drugih prioriteta.

- Ovdje su godinama rađeni najteži opearcioni zahvati, zato moramo stvoriti uslove da nijedan pacijent neurološki i neurohirurški – ortopedski, ne napusti granice ove zemlje - kazao je dr Popović.

On je najavio podizanje nivoa saradnje Medicinskog fakulteta u Beogradu i Specijalne bolnice Vaso Ćuković.

02. avgust - Specijalizantima neće plaćati dežurstva Klinički centar Crne Gore (KCCG) ubuduće neće plaćati dežurstva, prekovremeni i dopunski rad specijalizantima koji su u tu ustanovu došli na obuku iz drugih zdravstvenih ustanova.

Takva odluka je donesena na osnovu mišljenja Ministarstva zdravlja kojem je KCCG tražio saglasnost za sklapanje ugovora o dopunskom radu sa specijalizantima iz drugih zdravstvenih ustansva kako bi se njihovo plaćanje na pravni način uredilo.

Direktor KCCG dr Jevto Eraković je svim organizacionim jedinicama poslao obavještenje da se menadžment KCCG obratio Ministarstvu zdravlja za saglasnost u pogledu sklapanja ugovora o dopunskom radu sa specijalizantima iz drugih zdravstvenih ustanova kako bi se dosadašnje plaćanje istih po prednje navedenom osnovu na pravan način uredilo.

U Ministarstvu zdravlja objašnjavaju da su postupili u skladu sa zakonom, te da će specijalisti nastaviti da dobijaju platu

28

koja im pripada u matičnoj ustanovi, a da nema osnova da im se plaća i rad u KCCG jer oni su tu da uče.

Oni kažu da su na inicijativu KCCG, a u cilju utvrđivanja pravnog osnova za angažovanje ljekara na specijalizaciji u dežurstvima i prekovremenom radu, obavijestili Klinički centar da je članom 101 Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano da se specijalizacijom, odnosno užom specijalizacijom, kao posebnim vidom stručnog usavršavanja, stiču znanja i stručnost za specijalistički i uži specijalistički praktični rad u određenoj oblasti zdravstvene zaštite.

U Ministarstvu zdravlja naglašavaju da ugovorom o radu na neodređeno vrijeme i ugovorom o specijalizaciji između zdravstvene ustanove i specijalizanta, zdravstvena ustanova se obavezuje da specijalizantu obezbijedi zaradu u visini koeficijenta određenog za radno mjesto doktora medicine za vrijeme trajanja specijalizacije, kao i druga prava, koja mu pripadaju po osnovu radnog odnosa.

- Zdravstvena ustanova snosi sve troškove u vezi sa specijalizacijom, naknadu zarade i naknadu na ime odvojenog života od porodice, kao i troškove polaganja specijalističkog ispita.

Takođe, zdravstvena ustanova je dužna da u roku od 30 dana, po položenom specijalističkom ispitu, rasporedi specijalizanta na radno mjesto specijaliste iz oblasti iz koje je završio specijalizaciju - objašnjavaju u Ministarstvu.

02. avgust - Od ujeda zmije hospitalizovano 10 pacijenata Zavod za hitnu medicinsku pomoć ove godine je hospitalizovao deset pacijenata koje je ujela zmija. Seruma, kažu, ima dovoljno. Ali da do ujeda ne bi došlo, ljekari savjetuju adekvatno oblačenje kada boravite na mjestima gdje je moguć susret s otrovnicama.

Stručnjaci kažu da je pojava zmija uobičajena čak i u gradovima ali da nema razloga za brigu, jer od 15 vrsta zmija u Crnoj Gori, samo ujed dvije - šarke i poskoka, opasan je po život čovjeka.

Inače, ujed zmije prepoznaje se po tri ubodne rane na odstojanju od šest do deset milimetara.

02. avgust - Donirana opremu Domu zdravlja Rožaje Rožajac Hasan Ljajić i njegov prijatelj Nermin Pramenko iz Tutina, koji se nalaze na privremenom radu u Njemačkoj, donirali su Domu zdravlja u Rožajama, nekoliko desetina kompleta posteljine, TV aparat i drugu opremu.

Direktor rožajskog Doma zdravlja dr Hajran Kalač je kazao da će donacija biti iskorištena za stvaranje boljih uslova za pacijente koji koriste njihove usluge.

njegovog rodnog mjesta.

- Nadam se da je ovo samo prvi korak na uspostavljanje saradnje sa rukovodstvom Doma zdravlja. Pored ove skromne donacije koju smo uručili direktoru, namjera nam je da dobijemo informacije koje su to njihove potrebe i da se urade projekti na osnovu kojih bi zajedno sa našim zemljacima u Njemačkoj prikupili potrebna sredstva i pomogli da se oni i dogledno vrijeme realizuju - rekao je on.

Riječ je o poznatom donatoru koji je u više navrata pomagao siromašne rožajske porodice u raznim prilikama.

- Ovom prilikom smo dobili donaciju u vidu pedesetak kompleta posteljina, televizor za pacijente koji koriste hemodijalizu u našoj ustanovi i druga priručna sredstva. Želim da izrazim zahvalnost donatorima i posebno zadovoljstvo što su oni izrazili spremnost da sagledaju naše potrebe koje se odnose na medicinsku i dijagnostičku opremu kao i za građevinske projekte potrebne ovoj ustanovi i da, u saradnji sa našom dijasporom, pomognu da se oni u dogledno vrijeme realizuju - rekao je on, naglasivši da ga raduje činjenica da su oni pokazali interesovanje da, pored Doma zdravlja, doniraju potrebnu opremu i sredstva predškolskim i školskim ustanovama na tom području.

Ljajić je kazao da mu prestavlja zadovoljstvo što je u prilici da sa svojim priateljem iz Tutina uruči donaciju Domu zdravlja čije usluge koriste članovi njegove porodice i građani

03. avgust - Pozitivno mišljenje na finansijski izvještaj CALIMS-a Državna revizorska institucija (DRI) dala je pozitivno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) za prošlu godinu.

DRI je objavila Izvještaj o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja i reviziju pravilnosti Agencije, a kao poseban segment izvršena je i revizija informacionog sistema Agencije.

- Nadležni Kolegijum u sastavu Radule Žurić i Milana Dabovića izražava pozitivno mišljenje na Godišnjih finansijski izvještaj Agencije za prošlu godinu i pozitivno sa skretanjem pažnje na reviziju pravilnosti - saopšteno je iz DRI. Utvrđeno je da su Finansijski izvještaji Agencije za pošlu godinu u materijalno značajnim aspektima pripremljeni u skladu sa propisanim okvirom finansijskog izvještavanja i da po svim

GE KIDS

Imunološka zaštita za Vaše dijete!

Ge Kids ids je bbezbjedna zbjedna formula, za razvoj oj pri prirodnog odnog imuni imuniteta!

Prirodni balans i stimulans, za razvoj narušenog, dječijeg, imuno sistema.

GE132+Na GE132+N atu turral USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA POMAŽE POBOLJŠANJU PH VREDNOST ORGANIZMA

GE132 International Health d.o.o. www.internationalhealth.eu Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA

SNIŽAVA NIVO HOLESTEROLA U KRVI

značajnim pitanjima ne sadrže bitne materijalne greške.

DRI je ocijenila da Agencija treba Kolektivni ugovor, u ponovnom postupku donošenja, da usaglasi sa opštim i granskim kolektivnim ugovorom, a primanja zaposlenih po osnovu i iz rada sa važećim propisima za javni sektor ili kolektivnim ugovorom precizirati njihovu shodnu primjenu i isti zaključiti na zakonom propisan način.

Agenciji su preporučili da novac za rješavanje stambenih potreba zaposlenih dodijeli po donošenju akta o rješavanju stambenih potreba zaposlenih.

- Preporučuje se Ministarstvu zdravlja da intenzivira aktivnosti na uspostavljanju posebne jedinice unutrašnje revizije u Ministarstvu, s ciljem da Agenciji za ljekove i medicinska sredstva i drugim subjektima nad kojima vrši nadzor, može vršti unutrašnju reviziju, na osnovu sporazuma - kaže se u saopštenju.

DRI je CALIMS-u preporučila da zatraži mišljenje Ministarstva finansija o mogućnostima raspolaganja viškom prihoda nad rashodima. Smatraju da je potrebno da Ministarstvo finansija razmotri cjelihodnost da se propisom na jedinstven način reguliše osnivanje i poslovanje javnih regulatornih agencija i shodno tome pitanja njihovog prava raspolaganja viškom prihoda nad rashodima - neraspoređena dobit, kao i mogućim izvorima finansiranja agencija u slučajevima neostvarivanja, u potrebnoj mjeri, prihoda za obavljanje osnovne djelatnosti.

DRI je utvrdila i da je informacioni sistem Agencije u dovoljnoj mjeri usaglašen sa zakonskim normama i standardima.

05. avgust – Spremno odgovorili zahtjevima turističke sezone Opšta bolnica Bar, koja tokom turističke sezone pruža uslugu i građanima i turistima, preduzela je sve mjere kako bi i ove godine odgovorila tim zahtjevima, kazao je direktor te ustanove, dr Dragoslav Tomanović.

- U cilju obezbjeđivanja efikasne i kvalitetne zdravstvene zaštite, a s obzirom na očekivano povećan broj pacijenata, tokom ljetnjih mjeseci angažovali smo ljekare specijaliste iz drugih zdravstvenih ustanova - kazao je dr Tomanović.

Angažovani su specijalista ORL, neurolog, gastroentero hepatolog, reumatolog, jedan do dva puta sedmično, kao i dva psihijatra angažovana za pripravnost i dolaske po potrebi.

- Pored hirurških i internističkih organizovana su dežurstva i za pedijatriju, ginekologiju i akušerstvo, anesteziju i intenzivnu njegu i RTG dijagnostiku, čime se obezbijedila dvadesetčetvoročasovna blagovremena dostupnost specijalista - rekao je dr Tomanović.

Prema njegovim riječima, u službama i odjeljenjima, gdje se zahtijevalo veće angažovanje medicinskog kadra i hitno zbrinjavanje pacijenata, nedostatak kadra regulisan je raspoređivanjem izvršilaca sa drugih odjeljenja.

Dr Tomanović je kazao da je, od 15. jula do 15. septembra prošle godine, u Bolnici hospitalizovano 366 pacijenata koji nijesu državljani Crne Gore, od kojih je 178 u toku liječenja koristilo usluge RTG i 180 usluge laboratorijske dijagnostike Tomanović je podsjetio da je Opšta bolnica „Blažo Orlandić“ Bar organizovana kao zdravstvena ustanova na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite, obavlja bolničku, specijalističko-konsultativnu, užu specijalističku i dijagnostičku djelatnost.

Bolnica, kako je pojasnio, te djelatnosti obavlja kroz četiri odje-

30

ljenja sa pripadajućim odsjecima, 14 ambulanti, šest medicinskih službi i jednu nemedicinsku službu.

Prema riječima Tomanovića, u cilju unaprjeđenja zdravstvene zaštite, menadžment OB Bar, u saradnji sa resornim ministarsvom, koje nastoji da obezbijedi edukaciju u najeminentnijim zdravstvenim centrima regiona i Evrope, značajnu pažnju je usmjerio na stručno usavrašavanje kadra.

Govoreći o investicijama, Tomanović je kazao da su, uz punu podršku i razumijevanje resornog ministarstva, u prošloj i ovoj godini značajnu pažnju posvetili poboljšanju uslova rada, kroz opremanje bolnice savremenom opremom i adaptaciju prostorija za rad i zbrinjavanje pacijenata.

Tokom šest mjeseci ove godine, kako je kazao Tomanović, nabavljena je oprema u vrijednosti 156,7 hiljada eura.

06. avgust - Urađena prva rekonstruktivna operacija genitalija Nakon minimalno invazivnih metoda, tim stručnjaka Instituta za bolesti djece uveo je i rekonstruktivne, i to za eliminisanje urogenitalnih anomalija. Prvu operaciju te vrste tim stručnjaka Kliničkog centra izveo je 6. avgusta. Primjena pomenute hirurške intervencije, kako je saopšteno, ističe posvećenost hirurškog tima Instituta za bolesti djece u usvajanju novih tehnika i predstavlja privilegiju malog broja evropskih medicinskih centara koji se bave tom patologijom.

U Institutu za bolesti djece prvi put je urađena rekonstruktivna operacija urođene anomalije genitalija. Specijalista dječje hirurgije dr Saša Radović, koji je bio na čelu tima kazao je da se petnaestogodišnji pacijent dobro oporavlja.

- Naime, naš pacijent je od rođenja imao spoljašnji otvor uretre završnog dijela mokraćnog kanala na netipičnom mjestu u korijenu penisa, a uz to je imao i anomaliju, anomalni izgled spoljašnjeg dijela genitalija. Sve to je izazivalo funkcionalne, estetske, i socijalne probleme i sa potencijalnim ozbijnim problemima u budućnosti", kazao je dr Radović.

Urođeni nedostatak završnog mokraćnog kanala nadoknađen je transplantacijom unutrašnje strane usne duplje. Ona napominje da je bilo kakav vid transplantacione hirurgije izazov za medicinske stručnjake.

- Sama intervencija je jako kompleksna, podrazumijeva poznavanje svih hiurških tehnika, pripremu translantata, a uz to i uigran tim. Sve procedure je uradio tim Instituta za bolesti djece, bez gostujućih konsultanata. Iza samog zahvata stoje sati i sati asistencija, sati edukacije u renomiranim centrima. Ponavljam, bilo koji vid transplantacione hirurgije, pogotovo transplantacije sluznice usne duplje i pravljenje tog završnog dijela uretre, je izazov i za ozbiljnije centre - ističe dr Radović.

Ovakav tip intervencije može se sprovesti u slučaju brojnih anomalija, ne samo ove vrste, napominje dr Radović.

Institutu za bolesti djece se zbog sličnih problema godišnje javi oko 50 pacijenata.

07. avgust - Oduzeto 440 kilograma meda Inspektori Uprave za bezbjednost hrane su od polovine juna van prometa stavili i ocijenili nebezbjednim 418 kilograma meda, 22 kilograma meda sa orašastim plodovima i 65,5 litara

maslinovog ulja, saopštila je direktorica Uprave Vesna Daković.

Inspekcija ove uprave Ministarstva poljoprivrede pokrenula je u junu organizovanu akciju kontrole prodaje meda i maslinovog ulja na tržištu, u cilju zaštite zdravlja potrošača i brenda crnogorskog meda.

- Oduzeti proizvodi su ocijenjeni nebezbjednim, jer nijesu ispunjavali propisane zahtjeve za stavljanje na tržište.

Između ostalog, prodavci nijesu posjedovali dokaz o porijeklu, odnosno proizvođaču ove hrane, proizvodi nijesu bili označeni/ deklarisani i nijesu čuvani na propisani način - kazala je Daković.

Ona je navela da je prije uništavanja oduzetih proizvoda izvršena dodatna laboratorijska provjera kvaliteta i prisutnosti potencijalnih supstanci opasnih po zdravlje ljudi.

- Rezultati ispitanih pojedinih parametara kvaliteta ukazuju da se radi o “falsifikatu”, odnosno da ispitani uzorak nije proizvod pčela, što jasno ukazuje da su prodajom ovakvih proizvoda potrošači prevareni i dovedeni u zabludu da su kupili med, a kupili su gusti, šećerni sirup - poručila je Daković.

10. avgust – Sprovedena nedjeljna akcija doniranja krvi U podgoričkom Delta sitiju, tokom cijele sedmice, građani Podgorice mogli su da doniraju krv u periodu od deset do 15 sati. U saradnji sa TC Delta city odlučeno je da se sprovede kampanja koja će po prvi put trajati više dana.

Prema riječima Dražena Đuraškovića, iz Odsjeka za dobrovoljno davalaštvo Zavoda za transfuziju Crne Gore, ljetnji mjeseci su naročito problematični, kad je riječ o zalihama ove dragocjene tečnosti.

On je podsjetio da je do prije nekoliko godina udio dobrovoljnih davalaca krvi bio oko 20 odsto, a sada se ide ka tome da je izjednačen broj porodičnih i dobrovoljnih davalaca krvi.

Krv, pojasnio je, mogu dati sve zdrave osobe, a procedura je jednostavna. Muškarci mogu krv dati četiri puta godišnje, na svakih tri mjeseca, a žene na tri puta godišnje, na četiri mjeseca.

11. avgust - Riješiće dugovanja Instituta Dr Simo Milošević Fondovi za zdravstveno i penzijsko invalidsko osiguranje početkom godine dugovali su više od milion eura Institutu Igalo, što ih je činilo najvećim dužnicima, pokazala je revizija. Iako taj dug nije do kraja izmiren, novo dugovanje je trenutno veće od 500 hiljada eura. Iz Fonda zdravstva najavljuju povećanje budžeta što bi, kako tvrde, riješilo problem stalnog dugovanja prema Institutu.

Institutu Igalo, kao jednom od naših najuspješnijih kompanija, u kojem je 2017. zabilježeno više od 22 hiljade noćenja, a ove godine 5 hiljada više, Fond za zdravstveno osiguranje na kraju prošle godine dugovao je 900 hiljada eura. Iako je dug u međuvremenu skoro izmiren, novo dugovanje je poraslo na više od pola miliona.

- Mi imamo za 2017. godinu dospjela potraživanja na današnji datum pošto sam danas dobila informaciju da će biti uplata od 20 hiljada dakle potraživanja su 150.374 eura. Ukupna potraživanja su od 500 hiljada do 600 hiljada eura sa današnjim datumom - kazala je direktorica Instituta Dr Simo Milošević dr Gordana Rajević.

U Institutu, preko Fonda, godišnje se liječi oko 4 hiljade pacijenata za šta država izdvaja 2,8 miliona eura. To nije dovoljno tvrde i u Fondu i u Institutu.

12. avgust - Preporuke za sprečavanje bolničkih infekcija Pravilnik o sprovođenju mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija počeće uskoro da se primjenjuje, najavio je direktor Direktorata za javno zdravlje, dr Miro Knežević. On je kazao da se Pravilnik, u čijoj su izradi učestavovali najeminentniji stručnjaci, trenutno usaglašava sa zakonodavstvom i da očekuje njegovu punu primjenu u najskorijem roku.

- Pravilnik će pomoći i olakšati rad kolegama u komleksnim situacijama i izazovima sa kojima se susrijeću i najsavremenije medicinske ustanove u svijetu - ocijenio je dr Knežević.

On je saopštio da će do kraja godine biti završen i Nacionalni program za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, a svaka zdravstvena ustanova izradiće plan na osnovu potreba svojih ustanova. Dr Knežević je naglasio da je zdravstvena njega značajan dio zdravstvene zaštite i da su zbog toga ispravni postupci u prevenciji i pomoći pri liječenju bolničke infekcije veoma važni.

Bolničkih infekcija u razvijenim zemljama, prema njegovim riječima, ima od pet do deset odsto, dok se u zemljama u razvoju taj procenat kreće u rasponu od 25 do 40 odsto. Epidemiološki nadzor, koji se definiše kao organizovano prikupljanje, obrada i tumačenje podataka o učestalosti bolničkih infekcija, kako je rekao dr Knežević, smatra se osnovnom karikom u njihovom sprečavanju i suzbijanju.

On je kazao da je radi smanjenja bolničkih infekcija neophodan i kontinuirani timski rad sa ciljem sprovođenja stalnog nadzora nad osobljem, bolesnicima, bolničkom sredinom, sterilnošću instrumenata, rastvora za medicinsku upotrebu, uz permanetnu kontrolu sprovodjenja svih poznatih mjera sprečavanja prenošenja potencijalnih uzročnika infekcija.

- Zbog toga je usvajanje i poštovanje vodiča za prevenciju i kontrolu intrahospitalnih infekcija od presudnog značaja naglasio je Knežević.

Ministarstvo zdravlja je, u cilju sprečavanja i suzbijanja bolničkih infekcija, organizovalo praktične edukacije medicinskog kadra svih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori i kroz proces praćenja rada dalo preporuke za postupanje. Prethodno su sa istim ciljem organizovani teorijski i edukativni seminari za zaposlene u zdravstvu.

15. avgust - Podgorica partner u izgradnji zdravstvenih ustanova Formiranje zajedničke radne grupe sačinjene od predstavnika Glavnog grada i Kliničkog centra Crne Gore u cilju pružanja kvalitetnijih usluga i stvaranja boljih uslova u okviru te zdravstvene ustanove za sve građane dogovor je sastanka gradonačelnika Podgorice dr Ivana Vukovića i direktora Kliničkog centra Crne Gore dr Jevta Erakovića.

Sagovornici su se saglasili da u narednom periodu treba intenzivirati saradnju dvije institucije i kroz zajednički angažnam stručnih gradskih službi i menadžmenta Kliničkog centra rješavati sve potrebe i probleme koji su od interesa za građane i podizanje zdravstvenog sistema na viši nivo.

31

- Rukovodstvo Kliničkog centra može da računa na bezrezervnu podršku nove gradske uprave, kako u pružanju servisnih usluga nadležnih gradskih službi, tako i u dijelu realizacije kapitalnih investicija kao što je izgradnja novih klinika i zdravstvenih ustanova u Podgorici jer je to interes svih građana glavnog grada - istakao je dr Vuković.

On je saopštio da je Klinički centar posebno važna institucija i da će Glavni grad biti pouzdan partner u rješavanju dogovorenih zajedničkih aktivnosti kako bi unaprijedili postojeće stanje i ambijent Kliničkog centra, uzimajući u obzir njegov značaj, ne samo za Podgoricu nego i čitavu Crnu Goru.

Direktor Kliničkog centra dr Eraković je zahvalio Gradonačelniku na razumijevanju i podršci i upoznao ga sa najznačajnijim aktivnostima i planovima Kliničkog centra u narednom periodu koje će doprinijeti većem kvalitetu zdravstvenih usluga i efikasnijem radu ustanove na čijem je čelu. On je izrazio uvjerenje da će saradnja Glavnog grada i Kliničkog centra na obostrano zadovoljstvo ubuduće biti još intenzivnija i posvećena opštem interesu jer je Klinički centar srce zdravstvenog sistema naše države.

15. avgust - Bolnica Meljine nije u stečaju Privredni sud Crne Gore uveo je stečaj u kompaniju Meljine kompleks, biznismena Duška Kneževića, zbog nemogućnosti izmirivanja obaveza prema povjeriocima i dugogodišnje blokade računa na iznos od 349.517 eura. Ali to ne znači stečaj u Bolnici Meljine čiji zaposleni misle da su ovim otvorena vrata za vraćanje bolnice u sistem javnog zdravstva.

Uvođenje Meljine kompleksa u stečaj spašava bolnicu, smatraju radnici.

Malo je poznato su to dva pravna subjekta razdvojena još 2011. godine. Na manjoj površini je većina bolničkih kapaciteta, dok se na ostale dvije trećine kompleksa nalazi hirurgija, Vila Lovćenka i drugi objekti.

- Moram da naglasim da Bolnica Meljine nije u stečaju, ona radi potpuno normalno, kao i do sada, a da su Meljine kompleks, ko je drugi pravni subjekt, u stečajnom postupku - kazala je predsjednica Sindikata PZU Bolnica Meljine Slavica Drobnjak.

Stečajni upravnik Meljine kompleksa Saša Zejak sastao se sa menadžmentom. Stečaj je uveo privredni sud 9. avgusta jer već dvije godine bolnica ne može da naplati zarade, poreze i doprinose u visini od oko 19 hiljada eura.

- Očekujemo da nam Ministartsvo zdravlja uplati zaostale

32

plate, da će Bolnica Meljine nastaviti normalno sa svojim radom i da će se navjerovatnije nešto u nju i uložiti. Mislim da stečaj u Meljine kompleksu nas ne može da dotakne - ističe Drobnjak.

U ovom trenutku stečaj u kompaniji Meljine Kompleks može predstavljati višestruku štetu jer može dovesti do stečaja i u Bolnici Meljine, koja je zavisno pravno lice sa značajnim finansijskim obavezama. Otvaranje stečaja nad PZU Opšta bolnica Meljine značilo bi prijavljivanje dobavljača i kreditora kao stečajnih povjerilaca, što bi dovelo i do prestanka poslovanja bolnice Meljine, navodi se u saopštenju.

Prvi sastanak povjerilaca zakazan je za 25. septembar, dok će ročište za ispitivanje potraživanja biti održano tri dana kasnije. Tako će se znati da li je stečaj za bolnicu izlaz ili likvidacija.

16. avgust - Vratićemo kvalitetne ljekare u CG Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Jevto Eraković, komentarišući sve češći odlazak ljekara iz Crne Gore, saopštio je da će u saradnji sa Vladom i resornim ministarstvom institucija na čijem je čelu uraditi sve da zadrži kvalitetan kadar.

Napraviće dokument i vrlo brzo izaći sa jasnim rješenjima kojima će i doktori u Crnoj Gori biti mnogo zadovoljniji.

- Zajedno sa Vladom i resornim Ministarstvom treba napraviti dokument koji će brzo izaći sa jasnim rješenjima na koji način će i naši doktori biti mnogo zadovoljniji. Moramo biti svjesni da je to problematika koja je prisutna u svim zemljama Jugoistočne Evrope i prostorima bivše Jugoslavije. Činjenica da naši doktori mogu bez ikakvih problema da zasnuju radni odnos u zdravstvenim ustanovama kao što su univerzitetski centri i bolnice Zapadne Evrope su pokazatelji koliki je njihov kvalitet rada i znanje. Klinički centar treba da bude regionalni centar ne samo za građane Crne Gore nego i šire. Sa doktorima koje imamo to je apsolutno moguće - saopštio je dr Eraković.

Uslovi za rad su iz dana u dan su bolji, ističe dr Eraković.

- Što se finansijskih mogućnosti tiče, to što naša država izdvaja nije ništa manje u odnosu na finansijske mogućnosti drugih zemalja regiona. Da li smo zadovoljni sa njima, nijesmo, jer želimo i trudimo se da to bude na mnogo većem nivou - zaključio je direktor Kliničkog centra.

16. avgust - KCCG medicinski partner KK Budućnost Voli Košarkašima Budućnost Voli u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) obavljeni su sistematski pregledi, čime je počela saradnja između podgoričkog kluba i najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori.

Direktor KCCG dr Jevto Eraković rekao je da je zadovoljan što je ta ustanova zdravstveni partner KK Budućnost Voli, koji kao član Evrolige postiže velike rezultate i predstavlja crnogorski ponos.

KCCG će u narednom periodu, kroz ovakve i sve ostale potrebne preglede, brinuti o zdravlju evroligaša.

-Takođe, iako ne bismo voljeli da bude takvih situacija, KCCG će zdravstvene usluge ponuditi i igračima gostujućih klubova, na potpuno ravnopravnim osnovama, kao i u najsavremenijim zdravstvenim centrima u evropskim zemljama - kazao je dr Eraković.

On je naglasio da je cilj i perspektiva u budućnosti da KCCG postane regionalni centar za ovaj dio Jugoistočne Evrope.

Predsjednik KK Budućnost Voli Dragan Bokan je naveo da je podgorički klub i do sada imao saradnju sa KCCG, a da je od danas obezbjeđivanje zdravstvene zaštite za košarkaše, kao inicijativa dr Erakovića, još jedna stepenica više u unapređenju te saradnje. On je izrazio uvjerenje da će novi menadžment KCCG uraditi sve da u ovom mandatu obezbijedi veći nivo zdravstvene zaštite za sve građane Crne Gore.

Košarkaš Budućnosti Nikola Ivanović, zahvalio se ime igrača KCCG na profesionalizmu i posvećenosti, uz očekivanje da će usluge ljekara koristiti u najmanjoj mogućoj mjeri. Ipak, kako je kazao, osjećaju veliku sigurnost kada znaju da je tim tako kvalitetih doktora iza njih.

17. avgust - Puna podrška liječenju zavisnika - Javna ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci je jedna od najznačajnijih institucija koja funkcioniše u okviru sistema zdravstvene zaštite na nivou Glavnog grada i ponosan sam na činjenicu što u Podgorici postoji i uspješno radi ustanova tog tipa, istakao je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković prilikom posjete ustanovi na Kakorickoj gori koja će uskoro obilježiti desetogodišnji jubilej.

- Tokom današnjeg obilaska uvjerio sam se da Ustanova ima sve što je potrebno u pogledu prostronih, tehničkih i kadrovskih resursa i želim da u ime Glavnog grada izrazim zadovoljstvo što je to tako. Mislim da govorim u ime svih kada kažem da bih bio srećan da ne postoji potreba za radom ovakvih i sličnih institucija, međutim, bolest zavisnosti je bolest novog doba koja pogađa društva koja su prošla tešku tranziciju kao što je naše i sigurno da svako od nas poznaje nekoga ko se našao u toj vrsti problema. Meni je zbog toga jako drago da ti ljudi, koji su u jednom trenutku svog života napravili pogrešan izbor, imaju priliku da na ovom mjestu dobiju svu stručnu pomoć koja im je potrebna da se vrate na pravi put - naglasio je Vuković.

On je u ime Glavnog grada obećao svu neophodnu podršku koja je potrebna za dalje unapređenje kvaliteta rada Ustanove i uputio apel društvu u cjelini da pomogne ljudima koji završe stručni tretman na Kakrickoj gori kako bi ih oslodobili stigme koja ih vrlo ćesto prati i pružili im drugu šansu koja im je potrebna da bi trajno riješili svoj problem.

Direktor Ustanove Aleksandar Radinović je izrazio zadovoljstvo posjetom Gradonačelnika i tom prilikom ga bliže upoznao sa sadržajima Javne ustanove, aktivnostima i stručnim programima koje sprovode, kao i budućim pravcima razvoja i unapređenja pružanja usluga i tretmana korisnika.

- Trenutno na tretmanu imamo 46 klijenata i klijentkinja od čega deset klijentkinja i 36 klijenata. Za deset godina rada imamo preko 550 prijema i veliko je zadovoljstvo da desetine njih nakon tretmana u našoj Ustanovi danas vode aktivne i uspješene živote, što je osnovi motiv za sve nas da još bolje i efikasnije radimo. Želim da istaknem da bilježimo odlične rezultate u skladu sa specifikom bolesti zavisnosti koji su na evropskom i svjetskom nivou i nastavićemo dalje da unapređujemo ovaj sistem - zaključio je Radinović.

17. avgust - Od zaraznih bolesti u julu oboljelo 314 osoba Iz Instituta za javno zdravlje je saopšteno da ako se uzmu u obzir i akutne respiratorne infekcije, od kojih je oboljelo 3207 osoba, diferencirani i nediferencirani oblici gripa, od kojih je bolovalo šest osoba, ukupno je prijavljeno 3.527 oboljelih.

Stopa incidencije zasnovana na individualnim prijavama slučajeva zaraznih bolesti za ovaj mjesec iznosi 50,6 na sto hiljada stanovnika, što je za četiri odsto niža vrijednost u odnosu na stopu incidencije iz juna i za približno četiri odsto veća vrijednost od stope incidencije iz jula prošle godine, navodi se u saopštenju.

Kako se dodaje, stopa incidencije za ovaj mjesec iznosi 568,8 na sto hiljada stanovnika, ako se računaju i akutne respiratorne infekcije, nediferencirani i diferencirani oblik gripa.

Naveli su da su zdravstvene ustanove iz 19 opština prijavile obolijevanja od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju. Prema njihovim riječima, najveći broj oboljelih registrovan je od varičele, 137 osoba, akutnog enterokolitisa, 44, skabijesa, 21, streptokoknog tonzilofaringitisa 16 i infektivne mononukleoze i salmoneloza po 15 osoba. Tih šest oboljenja čine 79 odsto od ukupnog broja prijavljenih zaraznih bolesti, precizira se u saopštenju.

Iz IJZ su rekli da su u julu, u odnosu na put prenosa, dominirale respiratorne zarazne bolesti sa 58,6 odsto, zatim crijevne zarazne bolesti sa 27,4 odsto i parazitarne bolesti sa 9,2 odsto.

19. avgust - Zakonom i cijenama do manjeg broja pušača Stručnjaci upozoravaju da se povećava broj korisnika duvanskih proizvoda, a posebno je zabrinjavajuće da raste broj pušača među tinejdžerima.

Nacionalni koordinator za kontrolu duvana i direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje, prof. dr Agima Ljaljević ističe da se u Crnoj Gori povećava broj korisnika duvanskih proizvoda.

- Ono što je zabrinjavajuće jeste da nam se povećava broj korisnika duvanskih proizvoda, jer smo mi imali tokom vremena jednu tendenciju pada. Mi smo imali u prethodnom istraživanju koje je rađeno 2012. godine oko 31 odsto korisnika duvanskih proizvoda. Sada imamo više od 35 posto i to su podaci koji zabrinjavaju - kaže prof. Ljaljević.

Ono što je alarmantno jeste povećanje broja korisnika duvanskih proizvoda među mladima. Ona poručuje da ljekari

33

stalno pokušavaju prenijeti informaciju koliko je duvanski dim opasan po zdravlje.

- Mi smo do skoro navodili činjenicu da imamo skoro četiri hiljade različitih supstanci koje vrlo negativno djeluju na zdravlje. Sada, u novim istraživanjima se pokazalo da ima sedam hiljada supstanci, od kojih su neke same po sebi otrovi. Pedeset od tih supstanci su sigurni kancerogeni i gotovo da nema ćelije, tkiva ili organa u organizmu koje nije pogođeno duvanskim dimom - kaže prof. Ljaljević.

Prof. Ljaljević poručuje da je primjena zakona najznačajnija mjera u kontroli duvana.

- Ukoliko vi adekvatno i kompetentno primjenjujete zakon, on će dati svoje rezultate. Mi smo imali nekoliko zakona u prethodnom periodu, ali smo imali i zakon koji je na neki način zaustavio primjenu zakona o kontroli duvana. Ja se nadam da će ovaj novi zakon koji se sada nalazi na usaglašavanju biti adekvatno primjenjivan - kazala je dr. Ljaljević.

Ona je istakla i da cijene cigareta značajno utiču na procenat konzumacije duvanskih proizvoda.

je hicem od 6,56 metara. To je njeno drugo odličje na šampionatima Evrope, nakon što je u istoj disciplini bila srebrna prije dvije godine u Grosetu.

Zlato je osvojila Francuskinja Vandegou Rose sa novim evropskim rekordom iz prve seije 7,19 metara,dok je bronzana bila Rabia Cirit iz Turske sa 6,2 metra.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je Marijani Goranović osvajanje srebrne medalje na Evropskom prvenstvu i istakao da paraolimpijci kao i uvijek dostojno predstavljaju Crnu Goru.

- Lijepa vijest iz Berlina. Marijana Goranović je osvojila srebrnu medalju. Najiskrenije čestitke. Naši paraolimpijci i na ovom takmičenju dostojanstveno, kao i uvijek, predstavljaju svoju Crnu Goru. Pozdrav svima uz najbolje želje za dalje uspjehe!

- poručio je predsjednik Crne Gore. Čestitke je uputio i ministar sporta Nikola Janović.

20. avgust – Postepeni pad obolijevanja od morbila U Crnoj Gori je od početka godine od malih boginja oboljela je 201 osoba, a poslednji slučaj registrovan je 19. jula, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Pomoćnik direktora IJZ, dr Senad Begić, rekao je da na bolničkom liječenju nije bilo oboljelih od morbila od 25. jula.

Kako je naveo, od ukupno 201 slučaja, kod 178 je infekcija laboratorijski dokazana.

Prema njegovim riječima, najveći broj slučajeva oboljevanja u jednom danu zabilježeni su 23. i 24. marta i to po sedam slučajeva.

Dr Begić je kazao da su najpogođenija grupa bila djeca starija od jedne, a mlađa od pet godina i da je činila 25,87 odsto oboljelih, kao i odrasli između 20 i 35 godina, koji su činili 22,39 odsto zaraženih. Manje ugrožena kategorija, kako je neveo, bila su djeca mlađa od godinu dana i ta grupa je predstavljala 14,93 odsto oboljelih od malih boginja.

- Skoro 92 odsto oboljelih bilo je nevakcinisano ili nepoznatog vakcinalnog statusa, dok su preostali primili najmanje jednu dozu vakcine ranije - ukazao je dr Begić.

Postepeni pad i prekid oboljevanja, kako je rekao, posljedica je prvenstveno povećanja broja vakcinisane i zaštićene djece, raspuštanja škola i vrtića, odnosno smanjenja boravka djece i odraslih u zatvorenom prostoru.

- Činjenica da trenutno nema oboljevanja nužno ne znači da se po polasku djece u škole i vrtiće s jeseni, oboljevanje neće ponovo javiti, zbog čega je važno da sva osjetljiva djeca budu zaštićena prije ulaska u kolektive, vrtiće i škole - poručio je dr Begić.

23. avgust - Paraolimpijci dostojanstveno predstavljaju Crnu Goru Crnogorska atletičarka Marijana Goranović osvojila je srebrnu medalju u bacanju kugle na Evropskom prvenstvu za osobe sa invaliditetom u Berlinu.

Do odličja u kategoriji F 41 (osobe niskog rasta) došla

34

- Naša paraolimpijka Marijana Goranović, vicešampionka je Evrope u bacanju kugle! Bravo Marijana! Srebro na Evropskom prvenstvu u paraatletici, tvoja je nova životna pobjeda kojom si osvojila medalju za snagu volje, za hrabrost, za upornost, za Crnu Goru - kazao je Janović.

Prema njegovim riječima, Goranović je odvažnim nastupom još jednom potvrdila, da je jedna od naših najuspješnijih sportiskinja, koja na dostojanstven način reprezentuje crnogorski sport i državu Crnu Goru.

Janović je čestitku uputio i cijelom Marijaninom timu, njenoj porodici i crnogorskom Paraolimpijskom komitetu.

Crnogorski paraolimpijac Radmilo Baranin kao petoplasirani završio je nastup na Evropskom prvenstvu u Berlinu, u bacanju koplja.

On je nastup u spojenim kategorijama F 33-34 završio sa sa novim ličnim rekordom 20,84 metara.

U istoj disciplini Danilo Gojković zauzeo je deseto mjesto hicem od 18,73 metra popravivsi lični rekord za metar i 46 centimetara.

U bacanju diska Mirnes Ramović je u kategoriji F 11 sa novim ličnim rekordom 26,83 metara, osvojio posljednje, sedmo mjesto.

Prvog dana EP u Berlinu, Miloš Ranitović je zauzeo sedmo mjesto u skoku u dalj, u za njega novoj kategoriji T13 (osobe sa smetnjama vida), umjesto dosadašnje T12.

23. avgust – Nikšićanke heroine humanosti U posljednjih pola godine u Nikšiću su zabilježena tri primjera humanosti i iza sva tri stoje – žene. Sve je iz grada pod Trebjesom krenulo od Tatjane Vukićević koja se u martu ove godine odlučila da svom 20 godina mlađem komšiji Nikoli Mijuškoviću (25) donira bubreg. Prema njenim riječima, i Nikola i ona se sjajno osjećaju. Samo pola godine kasnije, u avgustu 2018. godine, još jedna Nikšićanka odlučila je da do tada nepoznatom sugrađaninu 30-godišnjem Iliji Bulajiću donira bubreg.

Njeno ime je Konstantina Maraš. I dok je crnogorska javnost, zatečena još jednim humanim i plemenitim gestom, saznala da su sa klinike u Turskoj stigle potvrde da je Konstatina adekvatan donor, zatečen je bio i Ilija Bulajić.

Konstantina Maraš doniraće bubreg Iliji

Treći primjer je poklon doktorke Slavke Čolaković.

Ona je sugrađanki Rajki Dimitrijević koja je godinama hraniteljka djeci bez roditeljskog staranja, darovala kuću, kao priznanje za Rajkinu plemenitu misiju.

Rajka Dimitrijević je ispričala medijima da je bila zatečena odlukom sugrađanke koju do momenta uručenja ključeva nikada nije vidjela. Objasnila je da je, zahvaljujući tom poklonu, riješila stambeno pitanje za svoju porodicu i djecu te da joj je taj poklon dao vjetar u jedra da nastavi svoju misiju.

Nikšić nije mala sredina nego velika sredina, značajna... sredina koja još brani vrijednosti humanizma i altruizma. To je altruizam koji nije iz komotne fotelje gdje podržavamo nekoga ili nešto, nego je to i odgovornost za ono što podržavamo. I to, apsolutna odgovornost, profesor sociologije Ratko Božović.

Književnik i profiličar Milisav Popović, izražavajući divljenje, objašnjava da ga ne iznenađuje činjenica da su u sva tri slučaja u pitanju žene heroine humanosti.

23. avgust - Dječaku presađena kost iz potkoljenice u ruku U Kliničkom centru uspješno se primjenjuju nove operativne metode i procedure koje rade isključivo ljekari iz Kliničkog centra Crne Gore. Namjera novog menadžmenta je da ta zdravstvena ustanova bude regionalni zdravstveni centar. Direktor Kliničkog centra najavio je korake kojim će zadržati najbolje ljekare, a pojedine možda i vratiti.

U Kliničkom centru prvi put je, bez pomoći kolega sa strane, odrađena intervencija kojom je petnaestogodišnjaku presađena kost iz potkoljenice u ruku.

- Kod pacijenta koji je imao patološki prelom ramene kosti očistili su kompletnu cističnu promjenu koja je napravila destrukciju ramene kosti, potom otkinuli dio tanje kosti potkoljenice da bi plasirali kroz kanal ramene kosti - saopštio je hirurg dr Nermin Abdić.

Takav hirurški zahvat radi se samo u još jednom zdravstvenom centru u regionu. To je jedna od novih procedura koje se odnedavno primjenjuju u KCCG. Direktor KC dr Jevto Eraković kaže da je krajnji cilj te institucije da postane regionalni centar.

- Nove procedure su pokazatelj da imamo jasan put, jasne definicije na koji način treba da se radi - rekao je dr Eraković.

27. avgust - Na transplantacije čeka više od 40 pacijenata U Crnoj Gori do sada je rađeno na podizanju nivoa svijesti o značaju transplantacione medicine i donacije organa, kao i transplantacije organa od kadaveričnog donora. Ipak, jedino objektivno mjerilo koliko su te aktivnosti bile adekvatne, kazala je prof. dr Vesna Miranović, jeste podatak da smo za šest godina imali samo jednog kadaveričnog donora.

- To je alarm za uzbunu koji govori da se na podizanju svijesti mora raditi kontinuirano i sistematično, uz korištenje iskustava onih kojih su u tome uspješni. Podizanje svijesti je najteži dio posla, zato što je potrebno da u teškom trenutku doprete do nekog ko gubi bliskog srodnika i ukažete mu na značaj doniranja organa. Na ovu ciljnu grupu se ne djeluje u opisanom trenutku, već mnogo prije, tako da svijest bude zrela - istakla je prof. Miranović.

Iako se u Kliničkom centru Crne Gore dijagnostika moždane smrti radi od 2012. godine, kada je usvojen Pravilnik o moždanoj smrti i kada su definisani kriterijumi za njeno dokazivanje prema kojima, nakon dokazivanja moždane smrti, najuža porodica preminulog treba da da saglasnost za uzimanje djelova tijela, odnosno organa u svrhe donacije stopa odbijanja je i dalje visoka.

- Potrebno je donaciji organa dati i humanu dimenziju, gdje bi se na konkretnim primjerima ljudi koji su dobili organe i nastavili da kvalitetno žive, ubijedili građane da se radi o efikasnom i očiglednom načinu za produženje i poboljšanje kvaliteta života ljudi koji su dobili organ - naglasila je prof. Miranović.

Stoga će zaštitna lica kampanje koja je u pripremi, biti upravo hrabri pojedinci koji su dali organ nekome ko nije član njihove porodice, ali i oni koji su organe dobili i nastavili da žive život dostojan čovjeka.

Na listi čekanja za transplantaciju bubrega, zavisno od trenutka nalazi se obično do 30 pacijenata, za transplantaciju jetre do 10, na listi čekanja za transplantaciju srca dva pacijenta.

27. avgust - Trudnoću prekinulo 78 djevojčica U toku 2015. i 2016. godine majke mlađe od 20 godina, među kojima su i maloljetnice, na svijet su donijele 560 živorođenih beba, dok se u istom periodu na prekid trudnoće odlučilo 78 djevojčica, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje za dvogodišnji period.

Iz Instituta za javno zdravlje su kazali da su u 2016. godini u Crnoj Gori obavljena 7.092 institucionalna porođaja,

35

a da su majke mlađe od 20 godina rodile 262 živorođene djece. Što je oko 12 odsto manje nego u 2015. godini, kada je ista starosna grupa majki na svijet donijela 298 djece. Prema istom izvoru, broj legalnih abortusa u 2016. godini iznosio je 763 i ukazuje na blagi trend rasta broja registrovanih abortusa. Nažalost, ovaj broj nije potpun, jer dio abortusa koji se izvrši u privatnim klinikama ostaje neprijavljen. Broj prekida trudnoće za djevojčice mlađe od 20 godina u 2016. godini je 34 što čini oko 2,59 odsto od ukupnih prekida trudnoće u Crnoj Gori u toj godini. Navedeni podaci se uglavnom odnose na javne zdravstvene ustanove, s obzirom na to da više od 90 odsto dostavljenih prijava prekida trudnoće u Institut pristiže iz javnih zdravstvenih ustanova i Privatne zdravstvene ustanove (PZU) Kodra, kazali su iz Instituta za javno zdravlje.

28. avgust - Institutu za bolesti djece laparaskopski instrumenti Lovćen banka povodom četvrte godišnjice poslovanja donirala je Dječjoj hirurškoj klinici Instituta za bolesti djece (IBD) oko šest hiljada eura za nabavku seta instrumenata za obavljanje minimalno invazivnih hirurških intervencija kod djece.

Direktorica IBD-a dr Sonja Milašinović kazala je da su dobili novac za kupovinu kompletnog seta za laparaskopsku minimalno invazivnu hirurgiju pedijatrijskog uzrasta.

- U setu se nalazi 16 vrlo sofisticiranih laparoskopskih instrumenata prečnika 3,5 milimetara, što u svjetskim trendovinama predstavlja najmanje promjere takvih instrumenata - rekla je dr Milašinović na konferenciji za novinare.

Prema njenim riječima, primjena takvih instrumenata će omogućiti da pacijenti imaju manju tkivnu traumu prilikom operativnih zahvata, da postoperativna bolnost bude manja, a operativni oporavak i broj bolesničkih dana kraći.

- Nabavkom ovako savremenih i sofisticiranih instrumenata naši hirurzi dobijaju mogućnost da njihovom primjenom pokažu maksimum svojih znanja i vještina, kao i da u realnom vremenu prate svjetske trendove po pitanju tehnološkog napretka laproskopske hirurgije - pojasnila je dr Milašinović.

Direktorica Sektora za razvoj Lovćen banke Podgorica, Jovana Popović saopštila je da su odlučili da povodom obilježavanja četvorogodišnjice banke, nastave sa praksom doniranja Institutu. Oni su, kako je kazala, iz razgovora sa timom ljekara prepoznali potrebu nabavke instrumenata za obavljanje minimalno invazivnih hirurških intervencija kod djece.

- Ovom donacijom smo željeli da najmlađim pacijentima

36

omogućimo da kroz teške životne borbe izađu sa što manje ožiljaka - rekla je Popović i dodala da će svaka donacija banke biti usmjerena u tom pravcu.

29. avgust – Prodato 26 odsto akcija Instituta Igalo - Vlada bi ponudila više Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Vile Oliva, biznismena Žarka Rakčevića, kupilo je skoro 26 odsto akcija Instituta Dr Simo Milošević. Rakčević je kazao da je HTP Vile Oliva kupila 99,19 hiljada akcija Instituta po cijeni od 28,5 eura za jednu, odnosno ukupno 2,83 miliona eura.

- Mi smo već više mjeseci sa partnerima obilazili Insitut i pravili ekonomsku, finansijsku i tehničku analizu te kompanije, nakon čega smo poslali pismo o namjerama za kupovinu nadležnim organima u Crnoj Gori i Srbiji - rekao je Rakčević.

On je naveo da su kao odgovor na tu inicijativu nadležni organi u Srbiji donijeli odluku da svoje vlasništvo od skoro 26 odsto, odnosno 99,19 hiljada akcija u Institutu prodaju po cijeni koja je bila najveća na berzi.

- Kako smo ranije kupili jedan dio akcija Instituta, sada HTP Vile Oliva posjeduje blizu 27 odsto akcija - precizirao je Rakčević.

On je saopštio da se nada da će to turističko preduzeće, kada država Crna Gora odluči da objavi tender za prodaju 56 odsto akcija, dati najpovoljniju ponudu.

- Vjerujemo da će taj tender, nakon prethodna tri ili četiri neuspješna, uspjeti i nadamo se da ćemo dati najpovoljniju i najozbiljniju ponudu - kazao je Rakčević.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić kaže da je iz medija saznala da je jutros na berzi blizu 26 odsto akcija Instituta Simo Milošević, koje su bile u vlasništvu Vlade Srbije, kupio Žarko Rakčević.

- Kao predsjednica Vladine Tenderske komisije za privatizaciju moram, prije svega, iskazati zadovoljstvo što je kapital Instituta ipak ostao u Crnoj Gori tako što ga je kupila domaća kompanija. Ipak, očekivanje Vlade Crne Gore je bilo da nas kolege iz Vlade Srbije blagovremeno informišu o svojim namjerama i najzad, akcije prvo ponude većinskom vlasniku, tj. crnogorskoj Vladi. Mi smo bili izuzetno zainteresovani za kupovinu ovih akcija i bili spremni da za njih na transparentan način ponudimo više, što nam prodaja realizovana na ovaj način nije dozvolila - saopštila je Sekulić.

Ona smatra da je Rakčević dobro trgovao.

- Raduje me što je sa svojim partnerima zainteresovan za kupovinu i našeg paketa akcija na tenderu. Sve to, uz interesovanje ostalih domaćih i inostranih kompanija, pokazuje da je Institut kompanija sa izvjesnom uspješnom budućnošću - istakla je ministarka Sekulić.

Prema najnovijim informacijama, tender za privatizaciju Instituta mogao bi da bude objavljen na jesen.

30. avgust – Učestale crijevne infekcije Posljednjih dana u podgoričkom Domu zdravlja pomoć ljekara zbog tegoba izazvanih crijevnim infekcijama traži veliki broj građana. Iz Doma zdravlja apeluju na građane da vode računa o ličnoj i higijeni hrane, a u slučaju infekcije nadoknade

tečnosti i elektrolita.

Ljeto je, zbog visokih temperatura, pogodno tlo za razvijanje bakterija u hrani, koje dovode do trovanja, odnosno crijevnih infekcija. Zato je neophodno pojačano voditi računa o ličnoj higijeni, kao i o načinu spremanja i skladištenja hrane.

Glavobolja i visoka temperatura na koju se jedan dio pacijenata žali nijesu ništa neuobičajeno kod crijevnih infekcija, naročito ako je riječ o bakterijskoj infekciji.

On je ocijenio da su sredstva za zdravstvo prethodnih godina bila značajno niža od troškova i potreba, što je rezultiralo nagomilavanjem dugova. Ovakav budžet garantuje održivost i funkcionalnost zdravstvenog sistema. Čirgić je rekao da za zdravstvenu potrošnju izdvojeno 97,4 miliona eura, od kojih 72,5 za ljekove i medicinska sredstva.

To je za oko 4,6 odsto više u odnosu na rebalans budžeta, ali je na nivou potrošnje iz 2017. godine. Ta sredstva odnose se na nabavku ljekova koje građani podižu na recept u apotekama, ali i na terapiju, ukljujući i implante, reagense, hormone, vakcine, filmove, za pacijente u zdravstvenim ustanovama. Čirgić je naglasio da je više novca planirano za stomatologiju za 850 hiljada eura. Razlog za to je što je pravo na besplatnu stomatološku zdravstvenu zaštitu prošireno na veći broj osoba studenti do 26 godina, osobe sa invaliditetom i određenim dijagnozama, pacijentkinje godinu nakon porođaja i dr.

31. avgust - Ljekari da obnove licence

Kod trovanja izazvanog bakterijama uvijek 12 do 24 sata nakon konzumiranja zaražene hrane salmonelom ili nekom drugom bakterijom možemo očekivati kao uvodnu kliničku sliku povišenu temperaturu i glavobolju, sa kasnijim javljanjem povraćanja i proliva.

30. avgust - Za zdravstvo potrebno 30 miliona više Za zdravstvo će u narednoj godini, ukoliko nadležni prihvate odluku Fonda za zdravstveno osiguranje, biti izdvojeno gotovo 238 miliona eura, što je za tridesetak više u odnosu na 2018. godinu.

Upravni odbor FZO usvojio je nacrt budžeta te institucije, prema kojem bi trebalo da budu uvećana sredstva za ljekove, stomatologiju, materijalne troškove bolnica, te za preventivne preglede za suzbijanje raka debelog crijeva, grlića materice i dojke.

Projektovani budžet, na koji saglasnost treba da da Ministarstvo finansija, veći je za oko 32,7 miliona eura u odnosu na planirani, odnosno početni budžet za 2018. U odnosu na rebalans budžeta za ovu godinu veći je za oko 7,58 miliona.

Direktor FZO Sead Čirgić, rekao je da je osnova za pripremu Nacrta budžeta bio limit potrošnje, utvrđen Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2018-2021, i iznosi 237,99 miliona.

Nakon 30. septembra nijedan doktor medicine, bio on crnogorski državljanjin ili stranac, neće moći da se bavi neposrednom zdravstvenom djelatnošću ukoliko ne posjeduje validnu licencu koju je izdala Komora.

Od 1650 ljekara u Crnoj Gori svega 150 do danas je predalo dokumenta za obnovu licence koja važi sedam godina i košta 80 eura.

Ljekari će do 30. septembra, ukoliko žele da liječe građane Crne Gore, morati da obnove licence za rad, poručuju iz Ljekarske komore. Novim zakonom o zdravstvenoj zaštiti licenca je dobila drugačije značenje.

- Mi više nećemo moći biti ljekari doživotno samim završetkom medicinskog fakulteta. Moraćemo da se kontinuirano edukujemo i da za sedam godina donesemo dokaze da mi i dalje možemo da budemo ljekari - rekao je predsjednik Ljekarske komore dr Aleksandar Mugoša.

Sa tim su saglasni i u Sindikatu zdravstva. Ipak, do sada je, od 1650 ljekara, samo njih 150 podnijelo zahtjev za obnovu licence.

- Prosto tajming je godišnjih odmora, kada svi negdje koristimo godišnje odmore i možda nijesmo bili toliko brzi da ispoštujemo da odmah predamo sva ta dokumenta - saopštila je predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva dr Ljiljana Krivokapić.

Dr Mugoša je obavijestio kolege da što prije dostave traženu dokumentaciju jer vremena nema još mnogo.

- U suprotnom svjesno krše zakone naše zemlje i sebe i poslodavca koji ih zapošljava dovode u zonu krivično-pravne odgovornosti - istakao je dr Mugoša.

Pravilnikom je utvrđeno šta je potrebno za licencu, no ljekarima bi se olakšalo ako bi mogli koristiti dokumentaciju, koja je već u arhivi Komore, za izdavanje nove.

- 80 eura je nešto što ipak treba matična ustanova da da, ako ste zaposleni u javnom sektoru. To nije problem za ljekara ali treba i vremena da se to prikupi, i ako je neko daleko od Podgorice. No dobro prevazići ćemo to - kaže dr Krivokapić.

Ljekare koji ne obnove licencu do kraja septembra Komora će prijavljivati inspekciji i tužilaštvu.

37

ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje protiv bakterija, gljivica, viru imunološki sistem podsticanjem organizma na proizvo prema brojnim rizicim

Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe.

- Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima.

- Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad.

- Štiti sluzokožu od oštećenja.

- Reguliše probavu i sprječava zatvor.

- Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje.

- Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu.

- Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis).

- Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

Hederini proizvodi sadrže sve materije pro hemijske obrade rastvaračima, po čemu s boje, zaslađivače i gluten. Propolis je izuz u čvrstom obliku, a sadrži preko 300 komp propolisa ne sadrže sve aktivne kompo propolisa, jer ne postoji rastvor koji ga propolisa, pogotovo u alkoholu, gubi se

Jačanje i zaštita respiratornog sistema

BRONHOCET - Brojna klinička iskustva i studije ukazuju na terapijski potencijal propolisa kod upalnih procesa nosne šupljine, grla, sinusa, glasnih žica i bronhitisa, te tuberkuloze pluća.

- Propolis povećava antioksidativnu odbranu pluća. To je od posebnog značaja za pluća odraslih, jer su njihova pluća vrlo ranjiva na oksidativni stres i sama ne mogu aktivirati antioksidativnu zaštitu.

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode.

Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.

®

IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

usa i parazita, a ima i antioksidativna, antiupalna, antitumorska i antialergijska svojstva. Podiže odnju specifičnih materija koje jačaju njegovu odbranu ma od pojave bolesti.

Za snaaažan imunitet mališana

opolisa kakav se nalazi u prirodi, bez ikakve su jedinstveni na tržištu. Ne sadrže aditive, zetno vrijedna smola koja se u prirodi nalazi ponenti važnih za zdravlje čovjeka. Rastvori onente koje se nalaze u izvornoj sirovini a može u potpunosti otopiti. Otapanjem e znatan dio njegovih ljekovitih svojstava.

- Za jačanje otpornosti djece.

- Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma.

- Za zaštitu od česte prehlade kod djece.

- Za djecu stariju od jedne godine.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

Pobijedite anemiju lijevom rukom!

FERROCET

APICET ®

- FERROCET omogućava veću iskorišćenost gvožđa iz hrane.

- Određena količina prirodnog gvožđa nalazi se u propolisu (cca 456 mg/kg) i peludu bušinca (cca 117 mg/kg).

- Vitamin C i fruktoza takođe olakšavaju prolaz gvožđa iz probave u sistemsku cirkulaciju.

- Propolis čuva vitamin C od razgradnje te povećava njegovu koncentraciju u želucu i tankom crijevu.

Medik

CG

- Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva).

- Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354

REGION 01. avgust - Ko neće da donira organe ne treba ni da ih dobije - Srbija Na snazi u Srbiji je novi Zakon o presađivanju organa.

Iako je bilo dosta polemike u javnosti oko pomenutog zakona, on omogućava da, ukoliko neko želi da budete donor popuni obrazac koji će moći da dobije od izabranog ljekara ili u Upravi za biomedicinu u Beogradu.

Dr Vesna Rakonjac, v. d. direktora Uprave za biomedicinu, rekla je da su svim direktorima domova zdravlja proslijeđena detaljna uputstva o tome kako da se ponašaju u slučaju kad neko hoće da se izjasni protiv doniranja organa, kao i gdje mogu da preuzmu IOZ obrazac, odnosno izjavu o zabrani uzimanja organa ili tkiva.

- Pomenuti obrazac će se koristiti do izrade novog, koji će biti sastavni dio podzakonskog akta koji će imati pravni osnov iz Zakona o presađivanju ljudskih organa - objasnila je dr Rakonjac.

Ona je prethodno naglasila da država ni u kom slučaju nikoga ne tjera da bude davalac organa i da u Zakonu nigdje ne piše da svi rođenjem postajemo donori. Naime, organi preminule osobe mogu da se uzmu radi presađivanja samo ukoliko se punoljetna, poslovno sposobna osoba nije prije smrti tome usprotivila, kao ni članovi njene porodice - roditelji, supružnik, vanbračni partner ili punoljetno dijete. U slučaju da maloljetna osoba premine, ali je bez roditeljskog staranja, tada je dozvoljeno uzimanje organa samo na osnovu odluke etičkog odbora zdravstvene ustanove. Zakon takođe predviđa i precizno definisanje ustanova koje će obavljati poslove u vezi s presađivanjem organa, odnosno transplantacionih centara.

- Zakon je u dijelu koji se odnosi na saglasnost porodice identičan kao i prethodni, jer se i ranije porodica pitala da li organi njihove preminule najmilije osobe koja se našla u stanju moždane smrti mogu biti donirani za transplantaciju - podsjetila je dr Rakonjac.

S druge strane, dr Danica Grujičić, neurohirurg, smatra da oni koje ne žele da budu donori ne treba ni da dobiju organe ukoliko im to bude potrebno jednog dana.

- U potpunosti podržavam zakon. Ljudi imaju pravo izbora, ne želite da budete donor iz nekog razloga ili ubjeđenja, na primjer vjerskog, odete kod svog doktora, uvrstite se u registar onih koji neće da budu donori, i to je to. Ne možete očekivati da vam neko da organ ako vam se nešto desi ako sami odbijate da učinite isto - kaže dr Grujičić.

Ljekari podsjećaju da je 20 puta veća vjerovatnoća da nam zatreba organ donora nego da sami budemo davaoci, a u Srbiji na bubreg čeka oko 750 pacijenata, srce 39, a na jetru 40 ljudi.

01. avgust - Neće imati ko da nas liječi i uči studente - Srbija Zbog odlaska između 800 i 900 ljekara i do 1.000 medicinskih sestara godišnje iz Srbije u Zapadnu Evropu, Srbija bi

40

mogla da doživi bugarski scenario i da zatvara djelove zdravstvenih ustanova jer u njima neće imati ko da radi. Zbog masovnog odlaska ljekara iz zdravstvenih ustanova iz Srbije u inostranstvo, građane Srbije neće imati ko da liječi, ali neće imati ko ni da edukuje studente medicine, pošto su većina vrhunskih stručnjaka istovremeno i profesori na medicinskim fakultetima.

Osim odlaska u inostranstvo dodatni problem je, kako tvrdi dr Živorad Mrkić, predsjednik Novog sindikata zdravstva, prelazak ljekara u privatne zdravstvene ustanove.

- Potpuno je svejedno da li je neki vrhunski stručnjak supspecijalista otišao u neku od naših privatnih zdravstvenih ustanova ili na Novi Zeland jer su cijene krupnih medicinskih operacija i intervencija u privatnim zdravstvenim ustanovama takve da ogromna većina građana Srbije ne može da ih plati.

Zbog te nove pojave da sve više stručnjaka daje otkaz na klinikama i na fakultetu i odlazi da radi u inostranstvo ili u privatne zdravstvene ustanove, ne samo što neće imati ko da liječi pacijente već neće imati ko ni da edukuje studente medicine - ističe Mrkić.

Prema nekim saznanjima, Njemačkoj nedostaje 25.000 do 30.000 medicinskih sestara i njegovatelja bolesnika. Njemačke agencije po bolnicama u Srbiji vrbuju najbolje osoblje. Ako nam odu iskusni medicinari, neće imati ko da radi jer su oni iskustvo sticali godinama i ne možete nekoga obučiti za tri mjeseca - kaže dr Mrkić i dodaje da se ovaj egzodus može usporiti povećanjem zarada najmanje 10 odsto, rješenjem stambenog pitanja po istom principu kao za vojsku i policiju i zapošljavanjem i kadrovskim jačanjem zdravstvenih ustanova.

02. avgust - Četvrti Bazar zdravlja - Srbija

Na glavnom šetalištu u Niškoj Banji Dom zdravlja Niš u saradnji sa GO Niška Banja, organizovao je četvrti ovogodišnji Bazar zdravlja. Zaposleni u Domu zdravlja pokazali su na ovom Bazaru da su spremni da sugrađanima budu uvijek na raspolaganju u rješavanju njihovih zdravstvenih problema. Akciji su prisustvovali direktor Doma zdravlja i predstavnici GO Niška Banja.

Ovom prilikom građani su mogli da provjere svoje zdravlje besplatno i na licu mjesta. Na Bazaru zdravlja radilo se: mjerenje krvnog pritiska, mjerenje nivoa šećera u krvi, određivanje procenta masne mase u organizmu, određivanje BMI, pregled mladeža, podjela edukativnog materijala uz stručne savjete ljekara vezane za zdravlje i zdrave stilove života.

bora, Kopra i Novog Mesta.

Proizvođači medicinske opreme i uređaja, kao i njihovi posrednici, u cijenu proizvoda ugrađivali su posebne provizije koje su predstavljale od pet do 20 odsto ukupne cijene proizvoda.

03. avgust - Liječenje oboljelih od mukopolisaharidoze na račun Fonda – Srbija

Ljekari specijalisti imaće 15 odsto veće plate nego sada, a medicinske sestre 12 procenata, predviđa radna verzija novog sistema platnih razreda koji će stupiti na snagu 1. januara 2019.

Ideja radne verzije sistema platnih razreda je da novi koeficijenti donesu najveće povećanje zarada zaposlenima čija su primanja potcijenjena. Tako će medicinske sestre u domovima zdravlja, koje trenutno zarađuju oko 35.000 dinara, moći da očekuju platu između 37.043 i 39.331 dinara. Njihove koleginice u bolnicama na opštim odeljenjima sa platom od 36.935 dinara dobijaće od 39.511 do 40.657 dinara, dok će plate ljekara rasti i za 11.000 dinara, pa će plata doktora subspecijaliste biti veća od 91.000 dinara.

Za liječenje rijetkih bolesti u Srbiji je ove godine izdvojeno oko 17 miliona eura, dvostruko više nego prethodne, i od tog novca omogućeno je liječenje 150 pacijenata.

Upravo strategija za liječenje rijetkih bolesti ministarstva zdravlja, koja je donijeta u februaru, ulila je nadu i oboljelima od mukopolisaharidoze da će moći da koriste lijek Vimizim, koji je pokazao dobre rezultate u liječenju te bolesti u svim uzrastima.

Terapija je izuzetno skupa i po pacijentu iznosi 400 hiljada eura godišnje, jer se mora uzimati svakog mjeseca do kraja života. U Srbiji je od ove genetske bolesti oboljelo 12 pacijenata i za sada lijek dobijaju samo pacijenti starosti do 18 godina - njih sedmoro, a petoro odraslih će, kako su im objasnili, čekati novi rebalans budžeta.

04. avgust - Epidemija malih boginja u Nišu još traje - Srbija Epidemija malih boginja na području Nišavskog okruga još nije odjavljena jer još ima slučajeva obolijevanja od te bolesti, rečeno je u Institutu za javno zdravlje u Nišu.

- Epidemija morbila odjavljena je jedino na Klinici za dječiju hirurgiju i ortopediju - kazali su iz Instituta. Šefica Odsjeka za sanitarni nadzor Nišavskog upravnog okruga dr Radica Nikolić rekla je da se na tom području bitno promijenilo stanje u pogledu vakcinacije djece.

- Imali smo veliki problem sa obimom vakcinacije, ali gotovo da više nema roditelja koji odbijaju da vakcinišu djecu istakla je dr Nikolić na sastanku republičkih inspektora Nišavskog okruga sa predstavnicima grada i gradskih opština.

Ona je rekla da je sanitarna inspekcija krajem prošle godine podnijela desetak prekršajnih prijava protiv roditelja koji su odbili da vakcinišu djecu, a ove godine jednu prijavu po predlogu nadležne službe Doma zdravlja.

Epidemija malih boginja u Nišu je proglašena krajem novembra i do kraja jula ta bolest evidentirana je kod 1.235 lica.

06. avgust - Optužnice zbog korupcije u zdravstvu - Slovenija Specijalno tužilaštvo Slovenije podiglo je optužnice protiv 15 osoba i jedne kompanije zbog korupcije u zdravstvu. To je do sada najveći korupcijski skandal u Sloveniji.

Kako se navodi, među optuženima je osam uglednih ljekara, nekoliko članova njihovih porodica i predstavnika farmaceutskih kompanija.

Tužilaštvo sumnja da je najmanje petoro optuženih primilo velike količine novca kao mito, a pojedinci i iznose veće od 100 hiljada eura. Istraga je počela 2013. godine kada je u nekoliko kućnih pretraga pronađeno skriveno zlato i novac. Istrage su sprovedene na 58 lokacija na području Ljubljane, Celja, Mari-

06. avgust – Plata ljekara u 2019. godini veća za 15% - Srbija

08. avgust - U Požegu stigla mobilna klinika - Srbija Ruska humanitarna misija (RHM) je u saradnji sa opštinom Požega i Domom zdravlja u Požegi, realizovala je projekat pod nazivom Mobilna klinika. Ovaj projekat su zajednički realizovali ruski i srpski ljekari, koji su obilazeći, mahom teško dostupna sela požeške opštine, besplatno pregledali gotovo 700 pacijenata.

Najveći broj pacijenata je bio iz najudaljenijih sela. Među pacijentima je bilo i onih koji se nisu javljali ljekaru i po 20 godina, a neki od njih čak to nisu činili jer nemaju zdravstveno osiguranje.

Iz tih razloga je ova akcija naišla na pozitivne reakcije među građanima sa željom da se sa praksom obilaska sela sa Mobilnom klinikom nastavi i ubuduće.

08. avgust - Od groznice Zapadnog Nila preminulo devet osoba - Srbija U Srbiji je od posljedica zaraze virusom Zapadnog Nila do sada umrlo devet osoba, a zaraženo ih je najmanje 102, objavio je Institut za javno zdravlje Dr Milan Jovanović Batut.

U odnosu na prethodnu nedjelju, kada je bilo evidentirano pet žrtava, broj umrlih je sad skoro udvostručen, a četiri nove žrtve groznice su iz Beograda.

Petoro preminulih od virusa Zapadnog Nila su iz Beograda, tri iz Južnobačkog okruga i jedan iz Južnobanatskog okruga, saopštio je Institut. I najviše zaraženih je na području Beograda - 44, u Južnobačkom okrugu 22, Južnobanatskom 18, Zapadnobačkom šest, Srednjebanatskom četiri, a po dva u još četiri okruga.

Groznica Zapadnog Nila sezonska je zaraza koju izazivaju komarci i najčešće se pojavljuje u julu i avgustu, a prvi put je registrovana u Srbiji 2012. godine. Od tada do 2017. prijavljeno je 574 slučajeva, a umrla je 61 osoba.

09. avgust – Afrička kuga svinja Postoji opasnost da se afrička kuga svinja proširi iz Mađarske i Rumunije, gde se zaraza proteklih mjeseci raširila.

41

Situacija u Rumuniji je pogoršana poslednjih mjeseci, kada je zabilježen veliki broj žarišta i slučajeva afričke svinjske kuge na istoku ove zemlje, što je dovelo do proširenja zaraženog i ugroženog područja ka Srbiji.

- Imajući u vidu izuzetnu otpornost uzročnika i dalje širenje ove bolesti u zaraženim područjima, kao i prenošenje na neinficirane regione, realnost je koje moramo biti svjesni. Zbog toga se moraju preduzimati sveobuhvatne preventivne mjere u kontinuitetu. Kako od strane uzgajivača svinja, tako i kod lovaca, klanica i nadležnih službi. Važno je da građani koji putuju u zemlje gde ima afričke svinjske kuge, budu obaviješteni o načinima prenošenja zaraze. Posebno ukoliko dolaze u kontakt sa divljim i domaćim svinjama ili pri kupovini proizvoda porijeklom od svinja, naročito pršute, pečenice, kobasice i slanine - ističu u Upravi za veterinu.

Bolest nije zoonoza i ne prenosi se na čovjeka, ali je takve prirode da se lako širi i uništavanje životinja je jedina mjera. Zato, ekonomska šteta može biti ogromna.

10. avgust – Česte epidemije američkog BRNU virusa - Srbija

Srbijom hara američki BRNU virus koji se manifestuje ospama i plikovima po usnama, šakama i stopalima i veoma je sličan malim boginjama, upozoravaju stručnjaci. Poslednjih mjeseci ovim virusom zarazilo se na stotine ljudi u Srbiji, među njima 80 mališana do pet godina starosti.

Bolest, koja se prenosi prljavim rukama i protiv koje ne postoji nikakva terapija, nije smrtonosna, ali ako se ne odleži može da izazove tešku upalu mozga.

U Institutu za javno zdravlje Dr Milan Jovanović Batut potvrdili su da je od početka godine registrovano već pet epidemija ove bolesti, uglavnom u beogradskim vrtićima.

- Osnovna karakteristika ove bolesti, poznate kao američko oboljenje BRNU, jeste ospa u vidu malih plikova, prije svega po šakama, stopalima, oko usana i u usnoj duplji. Epidemije su registrovane na četiri lokacije u Beogradu i jednoj u Moravičkom okrugu. Jedna epidemija je prijavljena u martu, tri u junu i jedna u julu - kažu iz Instituta.

Prema njihovim riječima, uobičajeni period od infekcije do početka simptoma je tri do sedam dana, a najbolja prevencija je kvalitetna higijena.

12. avgust - Beograd dobio prvi lekomat - Srbija Inspektor Ministarstva zdravlja, po nalogu Farmaceutske komore Srbije, ispraznio je samouslužni aparat sa ljekovima na

42

uglu ulica Nehruove i Jurija Gagarina u Beogradu.

Neobični lekomat ostao je bez proizvoda kada su zdravstveni inspektor i inspektor za medicinske ljekove bez prethodnog obavještenja obavili nadzor apoteke u ovom dijelu Novog Beograda.

- Tokom inspekcijskog nadzora zapisnički je izrečena mjera zabrane prometa ljekova i medicinskih sredstava van apoteke, poslije čega su zaposleni iz apoteke iznijeli sve proizvode iz aparata - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

15. avgust - Fondacija Hemofarm darovala opremu domovima zdravlja - BiH Hemofarm fondacija započela je projekat pomoći opremanja domova zdravlja u izrazito nerazvijenim opštinama u okviru kog je obezbijedila 21.500 eura za nabavku neophodne medicinske opreme za zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj (opštine Kneževo i Šekovići) i Federaciji BiH (Donji Vakuf i Ključ). Ovim sredstvima biće obezbijeđeni novi EKG aparati, defibrilatori, aspiratori i druga medicinska oprema neophodna za svakodnevni rad u zdravstvenim ustanovama.

- Svjesni visokih cijena medicinskih aparata i opreme, započeli smo ovaj projekat kako bi svi građani, bez obzira da li se radi o razvijenim ili nerazvijenim opštinama, imali dobru i jednako kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Aktivnosti Fondacije fokusirane su na oblast zdravlja, brigu o zdravlju stanovništva i podizanje kvaliteta usluga u zdravstvenim centrima. Kako je primarna zdravstvena zaštita prvi i najčešći oblik kontakta svakog od nas sa zdravstvenim sektorom, tako je važno da u svim domovima zdravlja imamo mogućnosti za kvalitetno liječenje. Medicinska oprema je, svakako, bitan preduslov za to - rekla je Suzana Đorđević, direktorka Hemofarm fondacije.

Od osnivanja prije 25 godina do danas, Hemofarm fondacija realizovala je čak 2.000 aktivnosti u vrijednosti od 12 miliona eura i pomogla je brojne zdravstvene ustanove u zemljama u kojima je prisutna kompanija Hemofarm.

16. avgust – Zaražene četiri osobe virusom Zapadnog Nila - Hrvatska Četiri slučaja virusa Zapadnog Nila laboratorijski su potvrđena - rekla je dr Iva Pem Novosel, epidemiolog u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Dvije osobe zaražene su u Osijeku, jedna u Karlovcu, a u jednom slučaju riječ je o državljaninu Srbije koji boravi u Hrvatskoj.

Da se ova virusna bolest koju prenose komarci ne bi

širila, Hrvatski zavod za javno zdravstvo preventivno preporučuje građanima ugradnju zaštitnih mreža na prozore, a za boravak na otvorenom korištenje repelenata, sredstva koja tjeraju komarce, s tim da se oni mogu nanositi i na odjeću, a ne samo na kožu.

17. avgust - Institut za onkologiju dobija novi magnet - Srbija Institut za onkologiju Vojvodine dobiće uskoro najsavremeniji aparat za magnetnu rezonancu što će omogućiti preglede za novih 3.000 pacijenata godišnje.

Osim za kupovinu aparata čija je vrijednost veća od 100 miliona dinara, Pokrajinska vlada, kako je saopšteno, opredijelila je novac i za dogradnju dijela prostora za smještaj novog magneta.

U Institutu za onkologiju Vojvodine dnevno se zrači oko 200 pacijenata, a oko 150 njih prima hemoterapiju.

19. avgust - Mijenja se model Hitne, uvodi se novi nastavni program - Hrvatska Novi program specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara i tehničara u hitnoj medicini u pripremi je već nekoliko mjeseci. Riječ je o nastavnom planu i programu koji bi osigurao formalno obrazovanje diplomskog nivoa. Njegovo uvođenje značilo bi i početak novog modela hitne službe, u kojoj bi ljekare postupno mijenjale medicinske sestre i tehničari obrazovani na ovom specijalističkom studiju.

- Treba još vidjeti kakav će biti koncept: hoće li to biti doedukacija za prvostupnike, diplomski program, ili specijalizacija interne i hitne. Očekujem da će se o tome voditi rasprava - rekao je dekan Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci, Alen Šustić.

Da je dodatna edukacija medicinskom osoblju koje radi u hitnoj pomoći potrebna potvrdio je i sam ministar zdravlja najavljujući i širenje ovlašćenja medicinskih sestara i tehničara za rad u hitnoj pomoći. Najave uvođenja sistema paramedicinskog osoblja naišlo je na otpor strukovnih komora i sestara koje smatraju da hitnu pomoć moraju pružati visokoobrazovani, a ne priučeni kadrovi.

Krešimir Luetić, podpredsjednik Hrvatske ljekarske komore smatra da je primjena zapadnoevropskog modela jedini način za bolje funkcioniranje vanbolničke hitne pomoći.

21. avgust – Ministar Kujundžić povrijedio medicinsku etiku - Hrvatska

V. d. predsjednik Hrvatske ljekarske komore (HLK) dr Krešimir Luetić potvrdio je da je u HLK stigao zahtjev saborskog

zastupnika SDP-a Željka Jovanovića za pokretanje disciplinskog postupka protiv ministra zdravstva Milana Kujundžića jer je povrijedio Kodeks medicinske etike i deontologije u slučaju smrti 21-godišnjaka u Zaprešiću, a o zahtjevu će odlučiti Časni sud komore.

Jovanović je protiv Kujundžića zatražio pokretanje disciplinskog postupka jer smatra da je u slučaju tragedije u Zaprešiću i smrti 21-godišnjaka na konferenciji za novinare povrijedio Kodeks medicinske etike i deontologije te nije časno postupio prema svojim kolegama ljekarima – Ines Strenji Linić i Boži Petrovu, jer je neutemeljenom i paušalnom ocjenom omalovažio njihov rad, znanje i časne namjere u zaštiti za pacijente.

24. avgust - Prijeti nova epidemija morbila - Srbija Srbija je prva u Evropi po broju umrlih od malih boginja, bolesti koja u 21. vijeku uopšte ne bi trebalo da postoji, jer je medicina svojim napretkom došla do vrlo jednostavnog načina da je iskorijeni - vakcinacije. I dok je MMR vakcina lako dosputna opštoj populaciji, Srbiji od septembra ponovo prijeti ekspanzija ove bolesti i sva je prilika da će još dugo ispaštati zbog, prije svega, suludih ideja i agresivne anivakcinalne propagande skupine šarlatana, koja je srušila kolektivni imunitet, ocjene su epidemiloga.

Kako smatraju epidemiolozi, zahvaljujući antivakcinašima koji su izazvali bezrazložni strah kod roditelja od MMR vakcine, a oni zbog toga počeli da odbijaju da vakcinišu svoju djecu, Srbija se našla na samom vrhu neslave evropske liste po broju umrlih od malih boginja.

Kako je saopštila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), Srbija je tokom ove epidemije prijavila najveći broj smrtnih slučajeva povezanih sa tim zaraznim oboljenjem - 14.

Srpski epidemiolozi sada upozoravaju da od septembra epidemija morbila ponovo prijeti, zbog povratka djece u kolektiv - škole i vrtiće, gdje se virusi, inače, brže i lakše šire. Još je strašnije što bi ova epodemija morbila, upozoravaju epidemilozi, mogla da se prelije i na sledeću godinu.

24. avgust – Formirana radna grupa za estetske usluge - Srbija Ministarstvo zdravlja formiralo je radnu grupu koja treba da definiše neophodne kriterijume za rad onih koji pružaju estetske, plastične i rekonstruktivne usluge, a kontrola svih koji se već bave tim poslom ubuduće će biti stroža.

U pogrešnim rukama, i sa pogrešnim sredstvima za rad, intervencija koja bi trebalo nekoga da uljepša i zaustavi starenje, može da dovede do ozbiljnih zdravstvenih problema, a nerijetko i ugrozi život.

- Imamo podatak od naših pacijenata da su na akciji našli čak dizajnera koji je za pet, deset eura uradio neke korekcije i tako napravio deformitete - kaže prof. dr Marijan Novaković, predsjednik Radne grupe Ministarstva zdravlja za estetsku medicinu i antiejdžing.

Novaković upozorava da može doći do izumiranja tkiva ukoliko se na pogrešno mjesto ubaci neki od filera - bilo vještački ili prirodni.

43

Poremećaji statike

materice i vagine Dr Vlado Dragaš Ginekologija i akušerstvo, Opšta bolnica Berane Materica je organ karlične duplje koji se položajem nalazi ispod terminalne a iznad interspinalne linije, ispred rektuma a iza mokraćne bešike, a fiziološki samo u trudnoći dolazi do napuštanja tog položaja i prelaska u trbušnu duplju. Fiziološki položaj materice je laka anteverzija i antefleksija tj. tijelom okrenuta naprijed i dnom oslonjena na mokraćnu bešiku, a uskim dijelom grlića okrenuta prema rektumu. Pri ispražnjenoj mokraćnoj bešici i praznom rektumu u uspravnom položaju materica zauzima skoro vodoravan položaj. Vagina je sluzokožno mišićna cijev koja se položajem pruža od svog ulaznog otvora naviše ka materici i blago unazad, gradeći sa horizontalnom ravni ugao od približno 70 stepeni. Zidovi vagine su cijelom dužinom blago zategnuti i usko priljubljeni jedan uz drugi.

Organe male karlice u fiziološkom položaju održavaju mišići, ligamenti organa male karlice, elastično vezivno tkivo koje okružuje matericu i vaginu i fascije karličnog dna. Karlično dno čine diaphragma pelvis pozadi i diaphragma urogenitale naprijed.

Osnovnu platformu karličnog dna čine mm. levatores ani. Između dva kraka mišića levatora se nalazi hiatus genitalis. Obzirom da intaktna levatorska ploča podupire vaginu i rektum, slabost mišića levatorske ploče uslovljava spuštanje zida i otvara hiatus genital, čime se stvaraju uslovi za pojavu uterovaginalnog prolapsa. Prolapsu pogoduje i konstantan intraabdominalni pritisak koji ima tendenciju potiskivanja organa male karlice nadolje. Pomenute strukture i karlično dno u fiziološkim uslovima predstavljaju protivtežu i u potpunosti poništavaju efekat pritiska abdominalnih organa.

Etiološki faktori promjene položaja, odnosno pojave descenzusa i prolapsa unutrašnjih genitalnih organa mogu biti

44

urođeni i stečeni. Urođena slabost vezivnog tkiva može se prepoznati prilikom uzimanja anamneze i dobijanja podatka o generacijski naslednom problemu. Kongenitlani prolaps uočljiv na rođenju, često je udružen sa multisistemskim anomalijama. Ubjedljivo najčešći etiološki faktor jesu porođajne povrede. Prilikom vaginalnog porođaja pri ekspulziji ploda dolazi do istezanja veza materice i vagine, mogućih oštećenja vezivnog i mišićnog tkiva i povrede su veće što drugo porođajno doba duže traje. Nagla ekspulzija ploda takođe može izazivati oštećenje usled nedovoljnog vremena za adaptaciju mekih tkiva na naglu dilataciju porođajnog kanala.

Neprepoznate i nestručno zbrinute povrede nastale pri porođaju, zatim grubo izvedeni zahvati, pri čemu se materica povlači prema vagini, mogu pogoršati stanje. U menopauzi slabljenjem funkcije jajnika i padom nivoa polnih hormona dolazi do dodatne slabosti mišićno vezivnih struktura. Povećanje intraabdominalnog pritiska u dužem vremenskom periodu u slučajevima podizanja teškog tereta i teškog fizičkog rada, pojava ascitesa i velikih tumorskih masa u abdomenu mogu izazvati poremećaj statike genitalnih organa. Najbolji primjer kombinovanog uticaja pomentih etioloških faktora se može naći na sjeveru i istoku zemlje, naročito u ruralnim krajevima, kod velikog procenta ženske populacije u anamnezi postoji multiparitet, vanbolnički porođaji (starije generacije), angažovanje u teškim fizičkim poslovima u poljoprivredi i stočarstvu.

Promjena položaja materice se može opisati kao promjena pozicije, promjena verzije (nagnutosti) i promjena fleksije (savijenosti). Promjena pozicije može biti prema naprijed antepozicija; nazad - retropozicija; lijevo - sinistropozicija; desnodekstropozicija. Najčešći faktor promjene pozicije jeste tumorska masa koja mehanički pomjera matericu u određenom pravcu, kao i stanja nakon jakih zapaljenskih procesa i posledičnog stvaranja adhezija sa okolnim strukturama. Poremećaj fleksije najčešće može biti kao hiperantefleksija (ugao savijanja između tijela materice i grlića smanjen i oštar; najčešće urođena) i retrofleksija (savijenost tijela materice prema nazad, tako da se tijelo materice nalazi u Duglasovom prostoru, najčešće stečena u puerperijumu ili nakon jakog inflamatornog procesa u maloj karlici). Elevacija materice - podizanje iznad horizontalne ravni; Torzija materice tj. okretanje tijela oko

svoje ose za 90,180 i više stepeni, može biti akutno ili hronično stanje koje nastaje zbog prisustva tumorskih masa, anomalija materice, adhezija ili kombinacije istih.

Ekstraperitonealne statičke promjene Descenzus (spad) vagine – stanje mlitavosti i spuštenosti vaginalnih zidova koji su najčešće udruženi sa spadom materice.

Pri inspekciji i ginekološkom pregledu introitus zjapi a kroz njega prolabiraju spušteni zidovi vagine (i materice). Ukoliko je spadom zahvaćen prednji dio vaginalnog zida dolzi i do mlitavosti i popuštanja sfinktera mokraćne cijevi, što se ispoljava inkontinencijom mokraće. Simptomi su još izraženiji pri fizičkoj aktivnosti i naprezanju. Kod spada vagine većeg stepena pored ispadanja vaginalnih zidova dolazi i do povlačenja mokraćne bešike (cistocela) i/ili rektuma (rektocela).

Cistocela- kroz introitus vagine se javlja ispupčen prednji zid vagine iza koga je dno mokraćne bešike, i formira klobučasto ispupčenje. Kako u tom slučaju dolazi do spuštanja najniže tačke mokraćne bešike niže od sfinktera, u bešici dolazi do formiranja patološkog tupog ugla između mokraćne bešike i mokraćne cijevi i akumulacije rezidualnog urina, što dalje dovodi do dizuričnih smetnji i veće mogućnosti za pojavu infekcija. Takođe, sluzokoža vagine je izložena spoljnoj sredini a time i infekciji, pa se vrlo često javlja kolpitis i pojačano bijelo pranje. Ukoliko cistocelu prati i slabljenje sfinktera mokraćne cijevi, kao i razvlačenje uretre i njenog donjeg zida, dolazi do pojave uretrocele.

Rektocela - kroz introitus vagine se javlja zadnji zid vagine iza čijeg zida se zajedno sa njim spušta i donja partija rektuma.

Sluzokoža zadnjeg vaginalnog zida je izložena spoljnoj sredini pa dolazi do zadebljanja i orožavanja. Zbog povlačenja rektuma osobe mogu imati problema sa opstipacijom.

Enterocela - kila Duglasovog prostora - njena peritonealna kesa koja sadrži vijuge tankog crijeva, nekad i omentum, se spušta prema zadnjem zidu vagine, koji potom u vidu loptastog ispupčenja prolazi kroz introitus. Vrlo često se u tom slučaju spušta i rektum pa dolazi do rektoenterocele.

Descenzus (spad) materice - početni stepen spuštenosti materice, pri čemu se spuštena materica ne vidi van introitusa vagine. Pri ginekološkom pregledu uočljiva je pokretljiva materica u svim pravcima, naročito naviše-naniže i obično nije osjetljiva na manipulaciju pokretanja. Introitus zjapi a vaginalni zidovi su mlitavi.

Prolaps (ispadanje) materice - veći stepen spuštanja materice, kroz intoitus vagine ispada manji ili veći dio materice sa sluzokožom vagine. Ukoliko kroz introitus ispada samo grlić, onda se govori o nepotpunom prolapsu, dok potpuni prolaps predstavlja pojavu većeg dijela ili čitave materice ispred introitusa.

Inverzija materice - izvrtanje unutrašnje strane materice ka spoljnoj sredini. Kao akutno stanje može nastati neposredno nakon porođaja pri neadekvatnom vođenju trećeg porođajnog doba (povlačenje za pupčanik kod još neodlubljene posteljice i grubi manevri istiskivanja posteljice preko trbušnog zida kod mlitave materice). Može se javiti u hroničnom obliku kod postojanja submukoznog mioma sa peteljkom (nascentni miom) koji vuče endometrijum, ili kao posledica involucije materice nakon akutne inverzije.

Simptomi i znaci promjene položaja materice i vagine su vrlo raznoliki i kreću se od gotovo potpunog odsustva simptoma pa do pojave kliničke slike akutnog abdomena i hitnog hirurškog

zbrinjavanja (torzija materice). Osobe se žale na osjećaj težine i vučenja u maloj karlici, osjećaja ispadanja organa male karlice; inkontinencija mokraće je gotovo obavezan pratilac promjene statike organa; opstipacija; bol i nelagodnost; učestala pojava infekcija; dismenoreja, sterilitet ili povećana mogućnost spontanih pobačaja; usled moguće kompromitacije cirkulacije moguća je pojava hemoroida, dekubitalnih erozija.

Terapija može biti konzervativna i hirurška. Konzervativna terapija poremećaja statike može biti u vidu Kegelovih vježbi za povećanje tonusa i jačanja mišića karličnog dna, mogu postići dobre rezultate kod simptoma stres inkontinencije; međutim ove vježbe su bez efekta kod prolapsa većeg stepena. Postavljanje pesara, silikonskih prstenova raznih oblika i veličina može biti od koristi osobama kod kojih je hirurški tretman zbog zdravstvenog stanja kontraindikovan.

Izbor pesara je strogo individualan

Najčešći oblici pesara

Hirurški tretman- najčešći je vaginalni pristup; može biti i abdominalni, minimalno invazivni (laparoskopski) i drugi. Od hirurških procedura su najčešće vaginalna histerektomija, prednja vaginalna plastika sa elevacijom mokraćne bešike, kolpoperineoplastika sa miorafijom mišića levatora; operacija po Manchester - Fothergillu; uteropeksije, kolpokleize; suburetralne sling procedure (SUS) i mnoge druge.

Literatura: 1. Petkovis S i saradnici “Poremećaj statike urogenitalnih organa” u Ginekologija, 2004, Medika Draslar, 348- 354 2. Mladenović D i saradnici “ Položaj statike unutrašnjih polnih organa žene” u Ginekologija i akušerstvo, deveto izdanje, zavod za udžbenike Beograd 2008, 89-107 3. Šimunić V i saradnici “ Malpozicija zdjeličnih organa, genitalni prolaps i torzija zdjeličnih organa” u Ginekologija, 2001 Naklada Ljevak, 281-287 4. Dinulović D “materice” u Opstetricija, 1996, Novinsko izdavačka ustanova Službeni list SRJ , 433-435 5. Mladenović D “Ginekološke operacije - osnovi operativne tehnike” Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Beograd 1988.

45

Transkutana električna nervna stimulacija Ljilja Raičević, mr. prim. fizioterapije Srednja medicinska škola, Podgorica Transkutana električna nervna stimulacija (TENS) je analgetska tehnika dizajnirana na osnovu teorije kapije bola.

Waal i Sweet (1967) su perkutanim električnim draženjem uspjeli da kod bolesnika smanje hronični bol. TENS se danas široko primjenjuje ne samo u zdravstvenim ustanovama nego i u kućnim uslovima. Tens je kao terapijsku tehniku odobrila američka Administracija za hranu i ljekove (FDA).

Kanali su nezavisni jedan od drugog samo u pogledu amplitude impulsa, dok su im ostali parametri jednaki. Izlazno kolo je obično s konstantnom strujom. Obično se proizvode mali, portabl stimulatori sa dva kanala, koji kao izvor energije koriste baterije od 9 volti (V), a postoje i uređaji većeg gabarita koji koriste struju iz gradske mreže napona 220 V. Električne karakteristike TENS-a zavise od oblika, trajanja, frekvencije i amplitude impulsa, što zavisi od stimulacijskog modela.

Oblik impulsa može biti monofazni, simetrični bifazni, asimetrični bifazni oštrokutni bifazni. Trajanje impulsa obično iznosi od 2 do 400 µs. Frekvencija obično iznosi od 1 do 250 Hz. U terminologiji transkutane električne nervne stimulacije niska frekvencija je od 1 do 20 Hz, a visoka veća od 70 Hz. Shodno tome, razlikuju se TENS niske i visoke frekvencije.

46

Amplituda, to jest intenzitet ili napon impulsa prilagođava se tako što izazovemo određeni senzorni ili motorni nadražaj ili i jedan i drugi, zavisno od vrste TENS-a koji želimo primijeniti.

U odnosu na amplitude, razlikuju se TENS niske i visoke amplitude.

Stimulacijski model TENS-a može biti kontinuirani, TENS u salvama (engl. burst) i modulacioni. Prema vrsti TENS-a, te zavisno od frekvencije impulsa, amplitude i trajanja impulsa razlikujemo: konvencionalni (engl. conventional – CONV) TENS, akupunkturi sličan TENS (engl. acupuncture like – AL-TENS), kratki intenzivni (engl. brief intense – BI) TENS i TENS u salvama.

Shodno teoriji kontrole ulaza (vrata) bola svaka vrsta TENS-a profilisana je tako da djeluje na određene senzitivne završetke: na Aβ ili Aδ vlakna ili i na jedna i na druga. Prema tome svaka vrsta TENS-a ima svoj (glavni) analgetski mehanizam koji se karakteriše određenim intenzitetom u određenom vremenu. Konvencionalni TENS profilisan je djelovanjem na debela Aβ vlakna s niskim pragom nadražljivosti.

Frekvencija iznosi 80 do 250 Hz. Trajanje impulsa je 40 do 60, pa i do 100 µs. Amplituda je niska; podešava se tako da omogući samo senzorni nadražaj ispod elektroda u vidu parestezije, a ne smije izazvati mišićnu kontrakciju niti bol.

Akupunkturi sličan TENS profilisan je tako da aktivira Aα eferentna motorna vlakna (G I) izazivajući fazičke mišićne

kontrakcije, pod čijim uticajem se u mišićima aktiviraju ergoceptori: Aδ vlakna (G III).

Frekvencija impulsa je niska, niža od 10 Hz, od 1 do 4 Hz. Trajanje impulsa je relativno dugo: 150 do 250 µs. Amplituda impulsa je veća nego kod konvencionalnog, jer treba postići ne samo senzornu, već i motornu stimulaciju, fazičku mišićnu kontrakciju.

Primjenjuje se na motorne tačke u miotomu segmentno vezanom za mjesto bola, a aplikacija traje 30 minuta, jednom dnevno. Nastaje ekstrasegmentna analgezija na sličan način kao i akupunkturom TENS-u, pa je otuda tako nazvan.

Naziv akupunkturi sličan TENS nije adekvatan: opisuje se kao TENS koji se primjenjuje na akupunkturne tačke bez obzira na mišićnu aktivnost koju izaziva.

Kratki intenzivni TENS aktivira nociceptivna Aδ vlakna u koži i izaziva perifernu blokadu prenosa nociceptivnih impulsa.

Kratki intenzivni TENS ima sljedeće karakteristike. Frekvencija impulsa je visoka: do 250 Hz. Trajanje impulsa je 50 do 250 µs. Amplituda impulsa je visoka i treba obezbijediti jak ali podnošljiv senzorni podražaj s minimalnom mišićnom kontrakcijom. Frekvencija impulsa je niska, niža od 10 Hz, od 1 do 4 Hz. Trajanje impulsa je relativno dugo: 150 do 250 µs. Amplituda impulsa je veća nego kod konvencionalnog, jer treba postići ne samo senzornu, već i motornu stimulaciju, fizičku mišićnu kontrakciju.

47

Živjeli probiotici Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica Nikšić Probiotici su živi nepatogeni mikroorganizmi nastanjeni u crijevnoj flori, koji zajedno sa prebioticima čine tzv. mikrobiotu koju sačinjava oko 1000 različitih vrsta bakterija. Mikrobiota ima višestruku ulogu u očuvanju ljudskog zdravlja, što su i dokazale brojne naučne studije. Prije više od jednoga vijeka ruski naučnik Ilja Iljič Mecnikov otkrio je da probiotici povoljno utiču na zdravlje, i za to otkriće dobio je Nobelovu nagradu. Od tog momenta počinje istraživanje na polju nauke o probioticima.

Probiotici nove generacije su sojevi izolovani i razvijani u vodećim svjetskim laboratorijima, a njihova je djelotvornost dokazana kliničkim istraživanjima. Gastrointestinalni sistem je, nakon respiratornog, svojom površinom od 300-400 m2 drugi najveći entitet koji povezuje organizam s vanjskim svijetom. S dnevnom konzumacijom 1,5–2 kg hrane, dolazi i opasnost od unosa raznih otrova i patogenih organizama koji, zajedno s velikom količinom bezopasnih antigena, „nadziru" crijevni imunološki sistem. Ono sto je značajno, a većini ljudi nepoznanica,

48

je da se u crijevima nalazi 70-80% ćelija imunog sistema. Kada ”dobre” i “loše” bakterije nijesu u ravnoteži, to može izazvati metabolički ili imunološki odgovor domaćina.

Crijevna flora je uglavnom stabilna i konstantna. Stvara se u prvih šest mjeseci od rođenja i bitno zavisi od majčinog mlijeka i tipa porođaja (prirodni je bolji za crijevnu floru).

Pojavom probiotika u kapima moguće je značajno uticati na formiranje zdrave crijevne flore kod djece. Poseban značaj ima upotreba probiotika u kapima kod djece koja nijesu dojila, koja nijesu rođena prirodnim porođajem i posebno kod djece čije majke imaju atopijsku sklonost i neki oblik alergije. Rezultati brojnih randomizovanih kliničkih studija idu tome u prilog, pri čemu se naglašava duža upotreba. Naravno, bitno je napraviti dobar izbor probiotika, jer svi nemaju isti efekat. Lactobacillus rhamnosus LGG, jedini ima A preporuku ESPHAGAN-a (Evropsko društvo za gastroenterologiju, hepatologiju i nutriciju), kao i preporuku u Yale smjernicama. Bifidobacterium BB-12 ima jako puno kliničkih studija rađenih kod djece, kao i dokaza pozitivnog učinka kod alergijskih oboljenja - atopijskog dermatitisa, alergijskog rhinitisa i astme.

Poslednjih godina nauka je došla do saznanja da trudnice,

koje su atopične konstitucije od 32 g.n. pa do navršenih šest mjeseci poslije porođaja, uzimaju probiotike koji u sebi sadrže Lactobacillus rhamnosus LGG, mogu uticati na smanjenje ekcema kod beba za 44 %. Ove dobre bakterije kroz dojenje obezbjeđuju dugotrajne pozitivne efekte na dječiji ekcem.

Dvostruko slijepe studije dokazuju da, kod infantilnih kolika, novorođenčad i odojčad koja koriste probiotik znatno manje imaju nadutost i grčeve, te usljed toga bolje spavaju, te su zadovoljnije.

U radu sa novorođenčadima i odojčadima imamo jako dobro iskustvo sa Normia baby kapima, koje sadrže posebno odabrane sojeve koji imaju sinergistički efekat - Lactobacillus rhamnosus LGG i Bifidobacterium BB-12. Normia baby kapi imaju jako povoljan učinak kod dojenačkih kolika a ekstenzivno pri dužoj upotrebi u formiranju zdrave crijevne mikroflore, te time i pozitivan učinak na cijeli imuni sistem.

Normia baby kapi ne sadrže konzervanse i potpuno su bezbjedne kod novorođenčadi, naravno ako se pravilno koriste i pod nadzorom pedijatra.

49

Čovječanstvo duguje djeci ono najbolje što može da pruži

Dr Stanislava Višnjić, specijalizant pedijatrije Dom zdravlja, Nikšić

Djeca kao najosjetljivija kategorija pacijenta su još u doba starog Rima prepoznata kao pacijenti koji treba da se liječe drugačije, što je prvim pisanim tekstom potvrdio Celzus. Soranus iz Efesa (II v.n.e) je dio svog obimnog djela o bolestima žena (De arte obstetrica) posvetio odgajanju i zdravstvenoj zaštiti djece. On je, između ostalog, pisao o ishrani novorođenčadi i odojčadi, dijarealnoj bolesti i “moždanoj groznici”, te se može smatrati prvim ginekologom-akušerom i prvim pedijatrom. Zakonodavstvo starog Rima sadržalo je i propise o regulisanju zaštite djeteta.

Pedijatrija je uvijek bila mnogo više od medicinske discipline koja se bavi liječenjem djece. Ona se bavi svim aspektima dobrobiti djece i adolescenata, na prvom mjestu njihovim zdravljem, njihovim fizičkim rastom i razvojem, mentalnim i psihološkim odrastanjem, omogućavajući da kao odrasle osobe u potpunosti izraze svoj potencijal.

50

Pedijatri se od drugih medicinskih disciplina koje se bave odraslima razlikuje po tome što se organizam novorođenčeta, odojčeta i djeteta bitno razlikuje od organizma odrasle osobe, i ne samo to, nego i po intelektualnoj zrelosti i uticaju socijalne sredine.

Konvencija o pravima djeteta obavezuje da ni jedno dijete ne bude lišeno prava pristupa uslugama zdravstvene zaštite, a uključuje i zaštitu porodice, majke, samohranog roditelja.

I pored svih deklaracija, konvencija, zakona i propisa najveća odgovornost opet pada na doktore za mališane. Gledajući i učeći upravo od njih shvatam da pedijatar ima ogroman i težak zadatak.

Pedijatri, pored svoje osnovne uloge, istovremeno su zaštitnici prava i interesa svakog pojedinačnog djeteta, svjesni značaja najosjetljivijeg dijela populacije. Pedijatriji imaju najmlađe,

najnježnije i najiskrenije pacijente i noseći tu odgovornost trude se, sprovode i pružaju svima isti kvalitet zdravstvene zaštite, često izlazeći iz svoje uniforme ljekara, ulazeći u ulogu roditelja, drugara, vaspitača, učitelja...

Osobenost fiziologije i patologije dječjeg organizma, a s druge strane i njihov beskrajan entuzijazam za ozdravljenje, čine specifično klupko medicine koje pedijatriju i pedijatre uvijek izdvaja u poseban entitet. To je poput beskrajne trke između entuzijazma malog pacijenta i njegovog ljekara zaštitnika, u kojoj imamo ravnopravne takmičare sa podjednako teškim zadatkom i sa zajedničkim ciljem - ozdravljenjem.

U Deklaraciji o pravima djeteta navedeno je da ”čovječanstvo duguje djeci ono najbolje što može da pruži...” a pedijatri upravo imaju tu misiju, da ti “veliki mališani” budu veliki i ljudi.

51

Uskoro Protokol o nasilju nad djecom i adolescentima Ministarstvo zdravlja će izraditi Protokol o nasilju nad djecom i adolescentima, u cilju bolje i efikasnije zaštite te populacije, saopštio je generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu, dr Miro Knežević.

On je, na radionici o odgovoru zdravstvenog sistema na zlostavljanje i zanemarivanje djece i adolescenata, kazao da je odgovornost svakog sektora i profesionalca da se uključi u lanac prevencije i zaštite.

- Multisektorska saradnja je ključna. Odgovornost svakog sektora i profesionalca je da se uključi u lanac prevencije i zaštite.

Podstaknuti nemilim događajima koji su potresli Crnu Goru, moramo urgentno i efikasno raditi na identifikaciji i pomoći žrtvama - ocijenio je dr Knežević.

Knežević je podsjetio da je prošle godine usvojena Nacionalna strategija za prevenciju zaštite djece od nasilja od 2017. do 2021. godine.

- Danas imamo odgovornost da zajedničkim naporima obezbjedimo punu implementaciju Strategije. Uloga zdravstvenog sektora je od velikog značaja, a izradom Protokola za ustupanje zdravstvenih radnika u prevenciji i zaštiti od nasilja želimo da dodatno pomognemo zdravstvenim radnicima - kazao je dr Knežević.

Prema njegovim riječima, uloga zdravstvenog sektora u domenu detekcije nasilja i pružanja brze i efikasne zaštite žrtvama je nezamjenjiva.

- Pozivam zdravstvene radnike da aktivno rade na identifikaciji žrtava i njihovom prijavljivanju i zaštiti, shodno zakonskim propisima Crne Gore. U narednom periodu aktivno ćemo raditi na unaprjeđenju kapaciteta patronažne službe, odnosno službe

52

kućnih posjeta - pojasnio je dr Knežević.

On je poručio da zdravstveni radnici treba da aktivno koriste matrice za prepoznavanje socijalnih rizika, koje su integrisane u informaciono-zdravstveni sistem, uz podršku kancelarije UNICEF-a. Šefica kancelarije Svjetske zdrastvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori, Mina Brajović, kazala je da je u procesu izrada nacionalnih smjernica za odgovor zdravstvenog sistema na nasilje nad djecom.

- Izradu nacionalnih smjernica organizuje SZO, u okviru implementacije dvogodišnjeg sporazuma između Vlade Crne Gore i SZO, u partnerstvu sa UNICEF-om, a pod pokroviteljstvom resornog ministarstva - pojasnila je Brajović, prenosi PR centar.

Ona je kazala da je nasilje nad djecom kompleksan izazov sa kojim je suočeno društvo.

Zdravstveni sistem mora, kako je Brajović rekla, imati kapacitet da rano detektuje slučaj zlostavljanja i zanemarivanja, izvrši procjenu rizika u konkretnom slučaju i primjeni ranu intervenciju i zbrine žrtvu.

- Crna Gora, prema preporuci SZO, treba da usredsrijedi svoje kapacitete na osmišljavanje i sprovođenje populacionih zdrastvenih intervencija. Zdrastveni sistem, sa jakom i snažnom primarnom zdravstvenom zaštitom, je najbolja platforma da se kvalitetna intervencija dovede do svakog građanina kome je potrebna - ocijenila je Brajović.

Ona je kazala da je prema istraživanjima riječ o vrlo čestom problemu u Crnoj Gori, ali i u regionu i Evropi.

- Dvije trećine ispitanika su potvrdile da su bile žrtve jednog od traumatičnih iskustava tokom djetinjstva, svaki treći

Uloga zdravstvenog sektora u domenu detekcije nasilja i pružanja brze i efikasne zaštite žrtvama je nezamjenjiva (Foto: PR Centar)

je bio žrtva emotivnog zlostavljanja, a četiri od deset ispitanika su potvrdili da su bili fizički zlostavljani tokom djetinjstva navela je Brajović.

Prema njenim riječima, radi se o problemu ljudskih prava i o problemo socio-ekonomske i političke prirode.

- Bol i patnja nasilja ne opterećuju samo pojedinca i porodicu, već koštaju cjelokupnu zajednicu. Prema najnovijim procjenama indirektni i direktni troškovi zanemarivanja djece mjere sa 4,21 odsto ukupnog bruto-društvenog proizvoda na globalnom nivou - ocijenila je Brajović.

Traumatična iskustva negativno utiču na, kako je istakla, neurološki razvoj i ukupni potencijal čovjeka.

- Dijete, koje je žrtva zlostavljanja i zanemarivanja, fokusira svoje moždane resurse na opstanak, na uštrb razvoja kognitivnih funkcija, i kasnije ostvaruje manji uspjeh u školi i ima loše prospekte kada je riječ o zaposlenju i karijeri. Nasilje je zarazno i prenosi se, pa je danas dijete žrtva nasilja, a sjutra postaje nasilnik - pojasnila je Brajović. Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Osama Makkawi Khogali, kazao je da ne smije biti kompromisa kada je riječ o suočavanju sa nasiljem nad djecom.

- Nedavna vijest o onome što se dogodilo u Plavu nas

poziva da glasno i otvoreno govorimo o ovom fenomenu i upozorava nas da pojačamo napore i poboljšamo reakciju cjelokupnog sistema u prevenciji nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i svakog drugog oblika eksploatacije djece - ocijenio je Makkawi Khogali.

On je naveo da se nasilje nad djecom dešava širom svijeta, bez obzira na kulturu, klasu, nivo obrazovanja, primanja i etničko porjeklo.

- Pored toga što se djeci bespotrebno nanosi bol, nasilje podriva samopoštovanje i usporava njihov razvoj. Jedinstvenost svakog djeteta i njihova zavisnost od odraslih čini imperativom da imaju veću, ne manju, zaštitu od nasilja - pojasnio je Makkawi Khogali.

On je ocijenio da je potrebno razviti širok spektar usluga podrške porodicama koje jačaju kvalitet sistema mentalnog zdravlja.

- Reforma se treba intenzivirati u svim oblastima, sa posebnim osvrtom na poboljšanje znanja, stavova i praksi javnosti i profesionalaca o fenomenu nasilja, kao i jačanje multisektorskog odgovora na nasilje nad djecom - poručio je Khogali.

Ministarstvo zdravlja Crne Gore

53

ANEMIJA u ambulanti izabranog doktora Dr Mirza Kadić, spec. opšte medicine Dom zdravlja Bijelo Polje Anemije su česte promjene kod pacijenata u ambulanti izabranog doktora. Prema definiciji SZO, anemije predstavljaju smanjenu koncentraciju hemoglobina u krvi. Različita je kod uzrasta djece, na nivou ispod 2 standardne devijacije, od srednje vrijednosti od uzrasta starijih. Vrijednosti hemoglobina su dakle različite i zavise od uzrasta pacijenata.

Anemija nastaje usljed smanjenja produkcije ili povećane razgradnje eritrocita ili usljed gubitka krvi. Pojedina oboljenja

54

uslovljavaju kombinaciju dva ili više mehanizama, što je dovelo do toga da nijedna do sada klasifikacija anemija nije potpuna i sveobuhvatna.

Klasifikacija zasnovana na patohistološkom mehanizmu nastanka jedna od najčešćih u upotrebi. Podjela anemija: 1. anemije uzrokovane smanjenom strukturom eritrocita, 2. aplastične anemije – oštećenje koštane srži, 3. eritrocitna aplastična anemija – smanjena sinteza eritro proteina, 4. anemije uzrokovane

poremećajem sazrijevanja eritrocita – nedovoljne koncentracije gvožđa, 5. hemoglobinopatije – nedostatak folne kiseline vitamina B12, 6. anemije uzokovane hemolizom - autoimune hemolizne, 7. anemije – enzinski defekt eritrocita – defekt opne eritrocita.

Prikaz slučaja u AID Pacijent Z.V. stara 40 godina, radnica, javila se da provjeri nalaze jer duže vremena osjeća vrtoglavicu, nesvjesticu, povraćanje, blijeda, svjesno orijentisana, afebrilna, pokretna, glava i vrat BO. Anorksija se javlja često kod nje, muka, gađenje, povraćanje, bolna menstruacija, slab apetit – nema apetita.

Promjene su nastale kao posljedica tkrivne hipoksije i pokušaja organiza da to kompenzuje i da se izbori sam. Urađeni su labaratorijski nalazi – snimanje pluća, EHO, RTG, konsultovan internista, neuropsihijatar, ORL, ginekolog, hirurg, hematolog i pneumofiziolog. Vrijednosti GUK-a 3.9 mmol/l, HGB 70, sedimentacija 28, CRP 40, holesterol 5.1, bio je karakterističan disbalans hormona. Primijećene su infekcije na koži zbog smanjenih neutrofila.

Za 10 dana se stanje pacijenta popravilo uz adekvatnu terapiju. Korigovana ishrana, javljanje izabranom doktoru, sideropeniska anemija je, nije tipična anemija, treba istaći da se u ovom slučaju nije javila splenomegalija, ikterus, sklera.

Izabrani doktor ima oko 1900 pacijenata, u periodu od 6 mjeseci se javilo oko 90% sa anemijom, 47% ženske populacije i 43% muške populacije pacijenata, komorbiditet je karakterističan za sve pacijente bolesne od anemije.

Od ove anemije obolijeva i mlađe i starije osobe, trudnice.

Prosječne godine 20-70. 30% muške populacije pušači a 70% nepušači, isto i kod ženske populacije. Mlađe osobe su češći pušači.

Od predloženih mjera – javljanje izabranom doktoru, pojačana ishrana bogata vitaminima i voćem i povrćem, lagane šetnje, odgovarajuće terapije.

Anemije se češće javljaju kod mlađe populacije. Karakterističan je gubitak tjelesne težine. Prema statistici SZO, u svijetu oko 200 miliona ljudi su sa nedostatkom gvožđa. U najrizičnije grupe pacijenata spadaju djeca, starije osobe, trudnice, žene reproduktivnog perioda.

55

Mediteranska ishrana Mr sci ph Ivana Gojković Da li ste znali da se Mediteranska ishrana smatra jednom od najzdravijih ishrana na svijetu i to više od dvije decenije?

Mediteranska ishrana se smatra modelom za dobro zdravlje.

Istraživanja pokazuju da mediteranska kuhinja, na osnovu zdrave hrane i fizičkih aktivnosti, predstavlja recept za dug i zdrav život.

Porijeklo mediteranske ishrane je u Grčkoj, i to na ostrvu Kritu. Ona se zasniva na namirnicama iz Sredozemlja, uz dodatke iz dalje ili bliže okoline, a varijacije ovog načina ishrane postoje u svim djelovima Sredozemlja.

Istraživanja sprovedena u Grčkoj šezdesetih godina prošlog vijeka ukazuju da je energetski udio masti iznosio oko 35%, no paradoksalno, Grke je služilo dobro zdravlje. Razlog tome je što su zasićene masti bile vrlo malo zastupljene, a kao glavno ulje u ishrani koristilo se maslinovo ulje. U to doba, učestalost bolesti srca u grčkoj populaciji bila je skoro 90% niža od učestalosti istih u SAD-u. Takođe, incidencija drugih hroničnih bolesti bila je niža nego u drugim zemljama (npr. učestalost raka dojke bila je četiri puta niža nego u Japanu), a životni vijek Grkinja bio je najviši na svijetu.

56

Nije neophodno da putujete dalje od svog lokalnog supermarketa ili pijace i pronaÄ‘ete sve ĹĄto je potrebno za ovaj naÄ?in ishrane.

Mediteranska piramida ishrane ne predstavlja klasiÄ?nu dijetu, već izmijenjen naÄ?in ishrane prilagoÄ‘en tradicionalnoj hrani iz okruĹženja Mediterana. Ovaj naÄ?in ishrane predstavlja odliÄ?an i prijatan naÄ?in Ĺživota, uz to fleksibilan, lako ga je pratiti, a najbolje od svega je to ĹĄto je dobar za vaĹĄe zdravlje, i meni ono najvaĹžnije, prosto je odrĹživ sistem.

Karakteristike mediteranske ishrane: t #PHBU J[CPS ISBOF CJMKOPH QPSJKFLMB ,PSJTUJ TF WPʉF povrće, krompir, hljeb i Şitarice, mahunarke, koťtunjavo voće i sjemenke. t 4WBLPEOFWOP VNKFSFOP V[JNBOKF TJSB J KPHVSUB ,PSJTUF se nisko-masne ili light varijante.

t 4WBLPEOFWOP V[JNBOKF NBTMJOPWPH VMKB 0WP VMKF [B mjenjuje druge masti, ukljuÄ?ujući maslac i margarin. UopĹĄteno gledano, energetski udio masti kreće se od 25 do 35%, a udio

zasićenih masti od 7-8%. Maslinovo ulje sadrŞi oleinsku kiselinu, koja za razliku od zasićenih masnih kiselina, ne podiŞe nivo holesterola u organizmu. Maslinovo ulje je ujedno i dobar izvor antioksidansa.

t /FEKFMKOP VOPĂ?FOKF NBMJI EP VNKFSFOJI LPMJĘŠJOB SJCF i Ĺživinskog mesa i proizvoda, npr. uzima se do 4 jaja. Treba imati u vidu i jaja koja se dodaju kod pripreme drugih obroka. Konzumiranjem ribe unose se u organizam omega-3 masne kiseline, koje su vaĹžne u odrĹžavanju dobrog zdravlja. t 3JKFULP LPSJĂ?UFOKF DSWFOPH NFTB $SWFOP NFTP TF koristi nekoliko puta mjeseÄ?no, u koliÄ?ini koja je manja od 500g.

Po mogućnosti treba birati krtinu. Izgleda da ova minimalna koliÄ?ina crvenog mesa takoÄ‘e pridonosi dobrom zdravlju, dok se veće koliÄ?ine po pravilu ne preporuÄ?uju. t ,SBULB QSJQSFNB ISBOF ,PSJTUF TF TWJKFäF TF[POTLF namirnice, a kod pripremanja obroka obrada je ĹĄto kraća radi oÄ?uvanja vitamina. t 6NKFSFOP LPO[VNJSBOKF WJOB 7JOP TF LPO[VNJSB uz obrok u koliÄ?ini od 1 do 2 Ä?aĹĄe na dan za muĹĄkarce, i 1 Ä?aĹĄa

57

dnevno za žene.

t 7SMP NBMB LPO[VNBDJKB ÝFʉFSB 3BĕOJSBOJ ÝFʉFS TF LPSJ TUJ V WSMP NBMJN LPMJʊJOBNB B LBP EPCSB [BNKFOB QSFQPSVʊVKF TF NFE .BEB PWEKF UBLPÿF USFCB CJUJ WSMP VNKFSFO t 6QPUSFCB NFEJUFSBOTLJI [BʊJOB ,PE QSJQSFNF KFMB LPSJTUF TF UJQJʊOP NFEJUFSBOTLF CJMKLF LBP ÝUP TV CJKFMJ MVL QFSÝVO PSJHBOP CPTJMKBL NBKʊJOB EVÝJDB LBEVMKB SV[NBSJO MPWPS J ES

t 3FEPWOB ĕ[JʊLB BLUJWOPTU 1PESB[VNFWB BLUJWOP CBW MKFOKF ĕ[JʊLPN BLUJWOPÝʉV CS[P IPEBOKF WPäOKB CJDJLMPN SB[OJ TQPSUPWJ ÝUB HPE QSJKB WBÝFN PSHBOJ[NV /JKF UBKOB NFEJUFSBOTLF JTISBOF TBNP V NBTMJOPWPN VMKV .FEJUFSBODJ SFEPWOP KFEV SB[OPMJLF PCSPLF V LPKJNB TLPSP VWJKFL JNB SB[OPMJLJI äJUBSJDB UF TWKFäFH JMJ LVWBOPH QPWSʉB J WPʉB )SBOB CPHBUB WMBLOJNB PEMJʊOP ÝUJUJ PE SBLB EFCFMPH DSJKFWB B TWKFäF WPʉF J QPWSʉF PTJN WMBLBOB OBKCPMKJ TV J[WPS TWJI WJUBNJOB J NJOFSBMB

4 ESVHF TUSBOF [BQBOKVKVʉB KF VQPUSFCB [BʊJOB J OKJIPWB LPNCJOBDJKB TB QPWSʉFN 1PUFODJSBOKF LVWBOF ISBOF KF UBLPÿF KFEBO PE [OBʊBKOJI GBLUPSB KFS TF OB UBK OBʊJO J[CKFHBWB JOEVTUSJ KTLB QSPDFTVJSBOB ISBOB 6QPUSFCB LPÝUVOKBWPH WPʉB J TKFNFOB KF UBLPÿF [BTUVQMKFOB V NFEJUFSBOTLPK JTISBOJ B PTOPWOF LBSBLUF SJTUJLF TV t %PCSJ J[WPSJ NPOPOF[BTJʉFOJI J QPMJOF[BTJʉFOJI NBTOJI LJTFMJOB QSPUFJOB NBHOF[JKVNB J HWPäÿB t ɇVWBKV TF OB IMBEOJN J UBNOJN NKFTUJNB LBLP CJ TF TQSJKFʊJMB OKJIPWB PLTJEBDJKB

t 7FPNB TV ISBOKJWJ J WJTPLP LBMPSJʊOJ LBEB TF LPO[VNJ SBKV NJNP QSPQJTBOF EOFWOF NKFSF

t 0QUJNBMOB QPSDJKB KF WFMJʊJOB ÝBLF %JWMKJI SJCB J NPSTLJ QMPEPWJ UBLPÿF

t .BTOF SJCF QPQVU MPTPTB IBSJOH TLVÝF PEMJʊOJ J[WPSJ PNFHB NBTOJI LJTFMJOB

t #PHBUF TV QSPUFJOTLJN TBESäBKFN WJUBNJOPN % t /BKCPMKF ÝUP KFEOPTUBWOJKF QSJQSFNBUJ ISBOV LBLP CJ TF [BESäBMB OVUSJUJWOB TWPKTUWB ÀUB TV UP VTUWBSJ NBTUJ .BTUJ QP[OBUF J LBP MJQJEJ OFPQIPEOF TV V OBÝPK JTISBOJ LBLP CJ TF QPTUJHMP PQUJNBMOP [ESBWMKF 1SJMJLPN J[WPSB NBTOPʉF CJUOP KF EB [OBNP LPH KF LWBMJUFUB NBTOPʉB 6QSBWP NPOPOF[B TJʉFOF NBTUJ WJTPLP [BTUVQMKFOF V .FEJUFSBOTLPK JTISBOJ QPNBäV V TNBOKFOKV SJ[JLB PE ISPOJʊOJI CPMFTUJ J QSVäBKV EVHPUSBKOV QPESÝLV OBÝFN JNVOPN TJTUFNV 0TJN [ESBWTUWFOJI QSFEOPTUJ NBTUJ PQMFNFOKVKV VLVT ISBOF LPKV KFEFNP 1PUSFCOP KF WJÝF WSFNFOB EB CJ TF TWBSJMF V PSHBOJ[NV UF KF T UPHB PTKFʉBK TJUPTUJ QSJ LPO[VNBDJKJ ISBOF CPHBUF NBTUJNB EVäF [BTUVQMKFO

58

1PTUPKJ WJÝF UJQPWB NBTUJ 1. Mononezasićene masti o TV PCJʊOP UFʊOF OB TPCOPK UFNQFSBUVSJ VUJʊV OB QPSBTU )%- EPCBS IPMFTUFSPM V PSHBOJ[NV EPL TOJäBWBKV -%- MPÝ IPMFTUFSPM /BKCPMKJ J[WPSJ NPOPOF[B TJʉFOJI NBTUJ TV CJMKOB VMKB BWPDBEP LPÝUVOKBWP WPʉF J TKFNFOB HPMJDB TVODPLSFUPWP TKFNF DIJB TKFNF TKFNF LPOPQMKF J TM

2. Polinezasićene masti UBLPÿF UFʊOF OB TPCOPK UFN QFSBUVSJ 1PMJOF[BTJʉFOF NBTOF LJTFMJOF TV 0NFHB NBTOF LJTFMJOF J 0NFHB NBTOF LJTFMJOF .FTP LPKF TV OBÝJ QSFDJ LPO[VNJSBMJ CJMP KF EJWMKF ÝUP [OBʊJ EB TV TF UF äJWPUJOKF ISBOJMF VHMBWOPN [FMFOJN EKFMPWJNB CJMKBLB J USBWPN B OF äJUBSJDBNB ÝUP KF UBEB ʊJOJMP EJWMKF NFTP PEMJʊOJN J[WPSPN 0NFHB NBTOJI LJTFMJOB [B MKVEF J NOPHP KF [OBʊJMP CBMBOTV V JTISBOJ .FÿVUJN NPEFSOF GBSNF PEBLMF OBÝF NFTP TBEB EPMB[J PTJN BLP OJTUF MPWBD J KFEJOP KFEFUF POP ÝUP VMPWJUF JTISBOV äJWPUJOKB CB[JSBKV OB äJUBSJDBNB OF USBWJ ÝUP [OBʊJ EB KF J NFTP QSFQVOKFOPi 0NFHB NBTOJN LJTFMJOBNB ÝUP EPEBKF NOPHP EJTCBMBOTV ,BEB OFNB SBWOPUFäF J[NFÿV 0NFHB J 0NFHB NBTOJI LJTFMJOB QPE QPKBʊBOJN SJ[JLPN TNP PE QPKBWF NOPHJI CPMFTUJ VLMKVʊVKVʉJ EFQSFTJKV *[WPSJ 0NFHB NBTOJI LJTFMJOB MPTPT UVOB IBSJOHB VMKF SFQJDF PSBTJ ʊJKB TKFNF MBO KBKB *[WPSJ 0NFHB NBTOJI LJTFMJOB TVODPLSFUPWP VMKF VMKF LVLVSV[B TPKB TKFNFOB J LPÝ UVOKBWP WPʉF

Zasićene masti VHMBWOPN ʊWSTUF OB TPCOPK UFNQFSB UVSJ *TISBOB LPKB TF UFNFMKJ OB QPKBʊBOPK LPO[VNBDJKJ [BTJʉFOJI NBTUJ EPWPEJ EP QPKBWF HPKB[OPTUJ J LBSEJPWBTLVMBSOJI QSPCMFNB ;BUP TF QSFQPSVʊVKF EB TF OKJIPW VOPT PHSBOJʊJ OB JMJ ʊBL NBOKF PE UPUBM LBMPSJKTLPK EOFWOPH VOPTB

,PLPTPWP VMKF KF CJMKOJ J[WPS [BTJʉFOJI NBTUJ NFÿVUJN LPLPTPWP VMKF KF J PEMJʊBO J[WPS MBVSJOTLF LJTFMJOF J JNB J[SBäFOB BOUJCBLUFSJKTLB J BOUJGVHBMOB TWPKTUWB

*[WPSJ [BTJʉFOJI NBTUJ TV USPQTLB VMKB LPLPTPWP QBM NJOP NMJKFʊOJ QSPJ[WPEJ NBTU J NFTP 4. Trans masne kiseline nezasićene masne kiseline J[WPSJ QSPDFTVJSBOB ISBOB NBSHBSJO QSäFOB J [BNS[OVUB ISBOB 4B EFWFU LBMPSJKB QP HSBNV NBTUJ TV OBKWJÝJ J[WPS FOFSHJKF QP HSBNV PE CJMP LPH NBLSPOVUSJKFOUB QSPUFJO VHMKFOJ IJESBUJ NBTUJ

$JMK KF EB EPCJKFUF J[NFÿV J EOFWOF FOFSHJKF PE [ESBWJI NBTUJ %PL JTUSBäVKFUF LPKJ J[WPS NBTUJ SBEJ OBKCPMKF [B WBT [BQBNUJUF EB KF TWF V CJP JOEJWJEVBMOPTUJ [ESBWTUWFOPN TUBOKV WBÝFH PSHBOJ[NB J OJWPV ĕ[JʊLF TQSFNF 5BLPÿF EJWOP KF [OBUJ EB OBN KF ISBOB .FEJUFSBOB EPTUVQOB B TBEB LBEB [OBNP J OKFOF CFOFĕUF QP[JWBN WBT EB TWPKV EOFWOV SVUJOV PCPHBUJUF [ESBWJKJN J LWBMJUFUOJKJN J[CPSPN OBNJSOJDB

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF

t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

Istine i zablude

CELULIT

Celulit je salo u obliku oteklina, kvrga i izbočina nalik na narandžinu koru, a koje se posebno taloži u gornjem dijelu bedara, butinama, sjedalnoj regiji, stomaku i koljenima. Ovaj problem je posebno izražen kod žena i predstavlja funkcionalan i estetski problem.

Celulit se stvara u vezivnom tkivu. Ta materija (koja nije svuda iste debljine) daje ženskom tijelu obline.

90 odsto žena na svijetu ima problem sa celulitom, a sve više i muškaraca.

Celulit je nasljedan?

ISTINA/ZABLUDA - Pored nasljeđa (kakva majka takva kći), najveću odgovornost za nastanak celulita snose ženski polni hormoni estrogeni.

Kada je u područjima sklonim celulitu usporen proces eliminisanja štetnih materija i nagomilavaju se voda i otpadne materije, dolazi i do debljanja vezivnog tkiva, a time do stvaranja nepokretnih džepova koji liče na narandžinu koru.

Postoji više uzroka za pojavu celulita?

ISTINA - Glavni uzrok celulita je način života, a posebno napetost, zamor, loše navike u ishrani, nedovoljno uzimanje vode, nepravilno disanje, predugo sjedenje, odsustvo fizičkih aktivnosti, odnosno odgovarajućih vježbi i zagađen vazduh. Usled toga je probava loša, dolazi do opstipacija (zatvora) i slabe cirkulacije krvi. Zbog toga dolazi do zastoja u eliminisanju otrovnih materija iz organizma, kao i vode i do stvaranja nabreklih područja u kojima je celulit prisutan.

Uzroci nastanka celulita su hormonski, genetski, psihološki (stres), nepravilna ishrana, pušenje, tjelesna konstitucija, neadekvatna fizička aktivnost.

Neke žene nemaju celulit?

ISTINA - U 10 posto žena koje imaju vitku stražnjicu sličnu kao kod muškaraca, ključnu ulogu imaju hormoni. Ovako građeni organizmi lakše eliminišu štetne sastojke koji se nakupljaju.

Celulit ne nastaje naglo?

ZABLUDA – Celulit se može pojaviti naglo i za to su uglavnom odgovorni hormoni. Pogrešno dozirana kontracepcijska pilula, trudnoća, PMS, loše regulisana menopauza... Sva ta stanja mogu biti uzrok debljanju. Tijelo na agresiju, stres reaguje tako da se nastoji odbraniti prikupljajući energiju.

60

Celulit se razvija po fazama?

ISTINA - U prvoj fazi kapilarna mreža u dermu slabi, tečnost prodire u međućelijske prostore, pa je koža nedovoljno snabdjevena hranjivim materijama, kiseonikom i vodom i masne ćelije počinju da se grupišu. Na površini još uvijek nema vidljivih znakova promjena.

U drugoj fazi oštećenja su vidljiva. Jaka i pravilna mreža kolagenih i elističnih vlakana se mijenja.

Grupe masnih ćelija iz hipoderma počinju da potiskuju razrađeni derm.

U trećoj fazi usljed nedostatka gradivnih materija, sinteza kolagena i elastina je smanjena i dermis se istanjuje. Skupovi masnih ćelija se probijaju u derm i oko njih se formiraju fibrozne mreže. Na površini kože su uočljive promjene u vidu narandžine kore.

U četvrtoj fazi ispupčenja i udubljenja na koži su upečatljiva, a nabiranjem se ističu čvorići tj. grupe masnih ćelija u tvrdom, fibroznom omotaču.

Postoji više vrsta celulita?

ISTINA - Razlikuju se tvrdi i meki celulit. Takođe vodeni, adipozni i fibrozni.

Vodeni celulit je najarasprostranjeniji oblik celulita. Ima ovaj naziv jer ga uglavnom prati pojava zadržavanja vode u organizmu, a sa njim obično ide i loša cirkulacija krvi. Koža ne samo da ima karakterističan izgled pomorandžine kore, nego je pored toga još i otečena. Rješenje za ovaj tip celulita jeste u poboljšanju cirkulacije. To znači da treba da vježbate, ali od koristi mogu biti i kreme protiv celulita koje efikasno poboljšavaju površinsku cirkulaciju. Protiv zadržavanja vode u organzimu dobro je unositi više tečnosti i manje soli u organizam.

Adipozni celulit je onaj koji se vidi samo onda kada uštinete kožu, ili kada postavite tijelo u određeni položaj pa je zategnete. On nije bolan i bez ovih pomoćnih radnji nije naročito uočljiv. Njega se najlakše riješiti, jer je posljedica loše ishrane i neaktivnog stila života koji uključuje mnogo sjedenja. Probajte manje da sjedite i bavite se fizičkom aktivnošću.

Fibrozni celulit je najgora vrsta celulita i njegov najteži oblik. Radi se o tvrdokornom celulitu koji je jako uočiljiv i koji stvara udubljenja i izbočine na tijelu koje su vidljive golim okom. U nekim slučajevima, fibrozni celulit može biti i bolan. Riješiti se ove vrste celulita nije jednostavno, ali nije nemoguće – morate se ozbiljno posvetiti tome. U ovom slučaju od koristi mogu biti kućni masažeri za celulit koji će pomoći da se razbije tvrdokorno masno tkivo, ali i neki ozbiljniji kozmetički tretmani kao što je kavitacija i sl.

Mlade i mršave osobe nemaju celulit?

ZABLUDA - Postoji celulit koji nastaje već u pubertetu. To je najuporniji oblik, koji se opire svim anticelulit metodama. Jedini djelotvoran način da ga se riješite je liposukcija. Postoji zatim celulit koji dobijamo nakon debljanja bez obzira u kojim godinama, ali taj oblik celulita se prilično lako uklanja ako mu se ne dopusti da se ukorijeni.

Masnoća nije jedini odgovor na pitanje šta je celulit. Ima i drugih faktora koji su u igri i to je zapravo razlog zbog čega je ovo pojava koja se ne javlja samo kod gojaznih osoba. I mršavi ljudi imaju celulit.

Fizička aktivnost povoljno utiče na uklanjanje celulita?

ISTINA - Nekativan stil života i nedostatak vježbanja imaju svoju ulogu u nastajanju celulita, posebno na nogama, butinama i zadnjici.

Vježbanje doprinosi da se ojačaju mišići, istopi salo pod kožom i tako smanji vidljivost celulita. Metabolizam i njegova brzina odnose se na brzinu kojom vaše tijelo troši kalorije.

61

Pad hormona nije moguće zaustaviti?

ZABLUDA - Estrogen se posebno krivi za stvaranje celulita. Kada njegov nivo opada, opada i elastičnost kože, kao i prokrvljenost površinskih djelova kože. Takođe, kada nivo erstrogena pada, masne ćelije rastu i tada imate odlične šanse da celulit postane vaš problem. Hrana bogata estrogenom može biti rešenje u ovom slučaju, ali je najvažnije obratiti se ljekaru koji će možda uključiti i odgovarajuću hormonsku terapiju.

Dobra cirkulacija je ključ za zdravu kožu?

ISTINA - Loša cirkulacija znači i sporije stvaranje kolagena koji je neophodan za zdravu i jaku kožu bez celulita.

Smatra se da uska odjeća koja steže sprečava normalnu prokrvljenost kože, pa time takođe nastaje problem celulita.

Pravilna ishrana je najbolji prijatelj u borbi protiv celulita?

ISTINA - Možda i najtačniji odgovor na pitanje kako nastaje celulit jeste – loša ishrana.

Ljudi koji jedu mnogo masti, ugljenih hidrata (koje se pretvaraju u masti ako se ne potroše), soli (što uzrokuje zadržavanje vode u organizmu) sigurno dobro znaju šta je celulit.

Jako je bitno unositi dovoljno vode u organizam kada je borba protiv celulita u pitanju. Treba se držati hrane koja ima nisku kalorijsku vrijednost, pri samom izboru treba se bazirati na to da obroci sadrže što više svježeg povrća i voća. Osim izbora hrane pažnaja se mora obratiti i na izbor pića. Treba izbjegavati gazirana i zaslađena pića, bez obizira da li se radi o dijetalnim napicima, umjesto toga treba piti običnu ili mineralnu vodu.

Mnoge dijete su odlične za uklanjanje celulita?

ZABLUDA - Zaboravite na ideju da će vam neka od mnogobrojnih dijeta pomoći da se riješite celulita. Zapravo, mogu samo da dovedu do toga da ovi nabori na koži budu još izraženiji. Ukoliko ne unosite dovoljno proteina, to može da dovede do zadržavanja vode u organizmu. U tom slučaju, tečnost će popuniti sve komore ispod površine kože, od čega će se stvoriti ovi neprivlačni nabori.

Takođe, česte varijacije u težini oštećuju elastičnost kože, na taj način stvarajući celulit.

Nutricionisti preporučuju režim ishrane bogat proteinima - jedite ribu, jaja, morske plodove, bijelo meso, pasulj, žitarice. U ishranu uključite i malo dobrih ugljenih hidrata, koje ćete uneti konzumiranjem povrća, voća i cijelih žitarica. Izbacite obrađene ugljene hidrate, kao što je bijeli hljeb.

Stres pospješuje prejedanje?

ISTINA - Stres pospješuje proizvodnju hormona kortizola, koji ohrabruje organizam da taloži masti na stomaku, kukovima, zadnjici i butinama. Povišen nivo kortizola povećava želju za jedenjem slatkiša i hrane bogate mastima. Oduprite se želji i umjesto toga jedite voće ili orahe, koji su dobar izvor cinka, pa će vam brzo popraviti raspoloženje i umanjiti želju za emotivnim prejedanjem.

Sunce pomaže pri razgradnji masnih naslaga?

ZABLUDA - Prekomjerno izlaganje suncu ubrzava starenje kože, a samim tim i pogoršava celulit. Sunčevi zraci izazivaju reakciju slobodnih radikala u tijelu, koji mogu da oslabe ćelije i vezivno tkivo. Opekotine od sunca loše utiču na zdravlje kože, ali i pospješuju lučenje velikih količina toksina u organizmu, koji mogu da preopterete bubrege. Kada su bubrezi preopterećeni, sva tečnost se zadržava u tkivima i stvara celulit.

Potrudite se da budete umjereno izloženi suncu i obavezno koristite kreme za sunčanje sa visokim zaštitinim faktorom.

Kardio vježbe tope celulit?

ZABLUDA - Trčanje u parku neće vam istopiti celulit. Kardio vježbe mogu vam pomoći da smršate, ali ne i da definišete mišiće.

Dakle, počnite da radite čučnjeve, trbušnjake i vježbe opterećenja ako želite da zategnete mišiće i riješite se celulita.

Razne masaže su odličan izbor u borbi protiv celulita?

ISTINA - Na raspodjelu masti ispod kože najbolje ćete uticati masažom. Masaža oklagijama ili maderoterapija upravo to radi sa vašim masnim naslagama onako kako to oklagijom obično radite sa tijestom.

Tako vam i dobre površinske kreme protiv celulita mogu pomoći da poboljšate cikrulaciju, a pojedine vrste masaža da dovedete krv do površine kože.

62

B OTO K S Dr Milka Pušonja Aesthetic & Dental centar Star

Šta je botoks Botox je neurotoksin proizveden iz bakterije Clostridium botulinum, a sintetizovan je u obliku proteina.

Botoks se takođe koristi i u smanjenju pojačanog znojenja u području pazuha i dlanova.

Dejstvo botoksa

Da li botoks daje „zamrznuti izraz lica“

Botulinum neurotoksin veže se za presinaptičke neurone i onemogućava oslobadjanje neurotransmitera acetilholina u neuro-muskularnu vezu i tako dovodi do relaksacije mišića.

Onemogućavajući pokretljivost mišića dolazi do njihove opuštenosti, samim tim do smanjenja ili potpunog nestanka bora na licu.

Nekada je bio trend u potpunosti relaksirati mišiće, ali u današnje vrijeme trend je naći ravnotežu između uklanjanja bora i očuvanja mimike lica.

Gdje se botoks primjenjuje u estetskoj medicini Tokom više od 30 godina primjene botoksa u medicini, nije zapažena nijedna ozbiljna alergijska reakcija i zbog takve dugovječnosti primjene može se zaključiti da ne izaziva nikakve dugotrajne nuspojave.

Botoks se najčešće primjenjuje u gornjoj trećini lica kako bi se riješili bora u glabelarnoj regiji - bore mrštilice, horizontalnih bora na čelu, bora smijalica oko očiju.

Ostali zahvati u kojima botox zaista ima čudesnu primjenu jesu njegova aplikacija kod spuštanja usne (pacijenti kojima se previše vidi zubno meso tzv. gummy smile), ali i sužavanje lica kod osoba s previše izraženom muskulaturom za žvakanje, što pomaže i kod nepoželjne pojave bruksizma (‘škripanje’ ili stiskanje zuba).

Ono što posebno treba napomenuti jeste da je botoks djelotvoran i u otklanjanju migrene.

64

Kad se primjenjuje botoks i koliko traju efekti Botoks se može primijeniti već kod pojave prvih znakova starenja, kako bi se osim saniranja postojećih spriječila pojava novih bora i samim tim preveniralo starenje.

Efekti botoksa traju oko 6 mjeseci, a lice djeluje odmornije, mlađe i vedrije.

SleepMore

SleepMore je dodatak ishrani koji u svom sastavu sadrži melatonin, valerijanu i hmelj. t .FMBUPOJO KF QSJSPEOB TVQTUBODB LPKB TF TJOUFUJÝF V PSHBOJ[NV J V QSJTVTUWV TWKFUMPTUJ SFHVMJÝF SJUBN CVEOPTUJ J TQBWBOKB 1PSFE SFHVMBDJKF SJUNB TQBWBOKB J CVEOPTUJ NFMBUPOJO JNB J TOBäOP BOUJPLTJEBUJWOP EKFMPWBOKF ÝUJUFǎJ PSHBOJ[BN PE EFKTUWB TMPCPEOJI SBEJLBMB VTQPSBWB QSPDFT TUBSFOKB PSHBOJ[NB TUJNVMJÝF GVOLDJKV JNVOPH TJTUFNB J QPNBäF PSHBOJ[NV EB TF J[CPSJ TB TUSFTPN t &LTUSBLUJ WBMFSJKBOF J INFMKB EPQSJOPTF NJSOPN J PQVÝUBKVǎFN TOV LBP J TNBOKFOKV OFSWP[F OBQFUPTUJ J V[OFNJSFOPTUJ Način upotrebe: 0ESBTMJ J EKFDB J[OBE HPEJOB öMN UBCMFUB PLP NJOVUB QSJKF PEMBTLB OB TQBWBOKF

CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

GROZNICA ZAPADNOG NILA Infоrmаciјe о аktuеlnој еpidеmiоlоškој situаciјi vezane za praćenje obolijevanja od grоznicе Zаpаdnоg Nilа nа tеritоriјi Crne Gore u 2018. gоdini u humanoj populaciji Institut za javno zdravlje Crne Gore Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Tokom sezone najintenzivnije transmisije virusa Zapadnog Nila (jun-novembar), Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje Crne Gore redovno pooštrava sprovođenje nadzora nad svim slučajevima groznica nepoznatoga porijekla i produženog trajanja, kako bi se na vrijeme identifikovalo eventualno obolijevanje od groznice Zapadnog Nila.

Intenzivni nadzor se sprovodi sa ciljem ranog otkrivanja slučajeva, njihove adekvatne obrade, pravovremenog planiranja i sprovođenja dodatnih protivepidemijskih mjera i obavještavanja javnosti kao i institucija koji se bave transfuzijom krvi i njenom sigurnom upotrebom o potencijalnim područjima u kojima cirkuliše virus Zapadnog Nila (VZN).

U prethodnoj sezoni, tokom 2017. godine, prijavljeno je 288 slučajeva oboljevanja od groznice Zapadnog Nila u EU i

66

susjednim državama, pri čemu u Crnoj Gori nije bilo registrovanih slučajeva.

Tekuća nadzorna sezona Na području EU prijavljeni su prvi slučajevi obolijevanja od groznice Zapadnog Nila, u Grčkoj i Italiji. Grčka je prijavila četiri slučaja (tri potvrđena i jedan vjerovatni), Italija jedan slučaj, dok su u Srbiji registrovana dva slučaja obolijevanja.

U ovoj sezoni nadzora, zaključno sa 05.07.2018. godine nije bilo prijavljenih slučajeva obolijevanja od groznice Zapadnog Nila na teritoriji Crne Gore.

U skladu sa Direktivom Evropske komisije 2014/110/ EU, potencijalno dobrovoljno davanje krvi treba da bude odloženo

za 28 dana od davalaca koji su boravili i napustili podruÄ?je za koje je utvrÄ‘eno da postoji lokalna transmisija VZN.

O groznici Zapadnog Nila Groznica Zapadnog Nila je potencijalno ozbiljno virusno oboljenje koje se u ogromnoj većini sluÄ?ajeva prenosi ubodom zaraĹženih komarca iz roda Culex (obiÄ?ni komarac – culex pipiens) a rijetko i Aedes (azijski tigrasti komarac). Komarac postaje zarazan prilikom uboda ptica, uglavnom divljih ptica selica, koje su glavni prirodni rezervoar virusa.

Drugi, rijeÄ‘i naÄ?ini prenosa, ukljuÄ?uju transfuziju nebezbjedne krvi i transplantaciju organa uzetih od zaraĹženog davaoca, kao i prenos sa inficirane majke na dijete bilo tokom trudnoće, poroÄ‘aja ili dojenja.

IzazivaÄ? bolesti je virus Zapadnog Nila (VZN) a period od momenta izlaganja virusu do pojave prvih sipmtoma varira i iznosi od 3 do 21 dan.

Glavni rezervoar virusa su ptice – posebno divlje ptice selice dok su Ä?ovjek i neke druge vrste sisara tzv. sluÄ?ajni domaćini u kojima nivo virusa u krvi ne bude toliko visok da komarci mogu ĹĄiriti virus sa Ä?ovjeka na Ä?ovjeka.

Bolest kod oko 80% inficiranih prolazi bez simptoma, kod manje od 20% ima blagu kliniÄ?ku sliku koju karakteriĹĄe poviĹĄena tjelesna temperatura, bolovi u miĹĄiÄ&#x2021;ima, muÄ?nina, povraÄ&#x2021;anje i ponekad otok limfnih Ĺžlijezda ili ospa po trupu. Samo kod <1% zaraĹženih dolazi do razvoja teĹĄke kliniÄ?ke slike tzv. neuroinvazivnog oblika bolesti â&#x20AC;&#x201C; koji se manifestuje upalom mozga i/ili moĹždanih ovojnica i koji se moĹže zavrĹĄiti i smrtnim ishodom posebno osoba koje imaju oslabljen imunoloĹĄki sistem. NajveÄ&#x2021;i rizik od nastanka teĹžeg oblika bolesti imaju osobe starije od 50 godina.

Simptomi infekcije virusom Zapadnog Nila obiÄ?no traju

nekoliko dana. U sluÄ?aju teĹže bolesti simptomi mogu da traju i do nekoliko sedmica.

Osnovne mjere zaĹĄtite odnose se na prevenciju uboda komaraca.

OpĹĄte mjere prevencije su: t *[CKFHBWBOKF QPESVĘ&#x160;KB TB WFMJLJN CSPKFN JOTFLBUB LBP ĹĄto su ĹĄume i moÄ?vare.

t 4NBOKFOKF CSPKB LPNBSBDB OB PUWPSFOPN t *TVĂ?JWBOKF TWJI MPLBDJKB QB J OBKNBOKJI V LPKJNB TF zadrĹžava voda posebno u okolini kuÄ&#x2021;a i po dvoriĹĄtima. Posebno je vaĹžno redovno prazniti viĹĄak vode iz posuda sa cvijeÄ&#x2021;em, posuda za hranu i vodu kuÄ&#x2021;nih ljubimaca, kanti, buradi i limenki...

Stare automobilske gume gume i svi drugi predmeti koji mogu da prikupljati vodu moraju se adekvatno ukloniti i isprazniti.

t *[CKFHBWBOKF CPSBWLB OB PUWPSFOPN OBSPĘ&#x160;JUP J[NFĂżV sumraka i svitanja. t /PĂ?FOKF EVHBĘ&#x160;LF PEKFĘ&#x2030;F TWJKFUMJI CPKB LPKB QPLSJWB veÄ&#x2021;i dio tijela je poĹželjno posebno ako se planira boravak u oblastima u kojima se u veÄ&#x2021;oj mjeri nalaze komarci. PreporuÄ?ljivo je da odjeÄ&#x2021;a bude komotna, jer komarci mogu da ubodu kroz pripijenu odjeÄ&#x2021;u.

t 4QBWBOKF V LMJNBUJ[PWBOJN QSPTUPSJKBNB UVSCVMFOUOP kretanje vazduha koje proizvode klima ureÄ&#x2018;aj efikasno sprijeÄ?ava ulazak i kretanje komaraca). t 1PTUBWMKBOKF NSFäB [B LPNBSDF OB TWF QSP[PSTLF PUWPSF je poĹželjno naroÄ?ito ako su mreĹže impregnirane sa insekticidima. t ,PSJĂ?Ę&#x2030;FOKF BQBSBUB LPKJ JTQVĂ?UBKV TSFETUWP [B VOJĂ?UBWBOKF i odbijanje komaraca u zatvorenom prostoru.

t ,PSJĂ?Ę&#x2030;FOKF LP[NFUJĘ&#x160;LJI TSFETUBWB OB PULSJWFOJN EKFMPvima tijela (vrat, lice, ĹĄake) koja odbijaju komarce (tzv. repelenti).

67

Hronika 01. avgust - Toplotni talas stigao i u Rusiju Toplotni talas koji je zahvatio Evropu donio je temperature zbog kojih su vlasti u Italiji, Španiji i Francuskoj izdale upozorenja građanima tih zemalja, a u glavnom gradu Njemačke, Berlinu, protekla noć bila je najtoplija u proteklih više od stotinu godina.

Italija se suočila s prvim toplotnim talasom ovog ljeta, a italijanske vlasti uvele su crveni alarm u osam gradova te države zbog zdravstvenih problema koje može izazvati vrućina. Italijansko Ministarstvo zdravlja ukazuje na moguće rizične uslove koji traju tri ili više dana uzastopno. U tim gradovima temperatura će biti oko 40 stepeni, mada se zbog vlažnosti može činiti da je još toplije. Španska meteorološka služba izdala je upozorenja u 30 provincija širom Španije navodeći da se očekuje da će temperatura u svim djelovima zemlje biti iznad 35 stepeni, a u pojedinim gradovima, među kojima je Kordoba, čak 42 stepena.

Meteorolozi su upozorili na visoki rizik od šumskih požara u mnogim oblastima u južnom i centralnom dijelu Španije.

Zbog talasa vrućine u Francuskoj izdata su upozorenja širom istoka i juga te zemlje. Očekuje se da će u pojedinim oblastima na istoku i jugu biti 40 stepeni.

Satelitski snimci koje je objavila Evropska svemirska agencija (ESA) pokazuju da je talas vrućine opustošio ruralne njemačke oblasti.

Služba za socijalnu zaštitu stanovništva Moskve otvorila je više od 300 hladnih soba u svim distriktima ruske prestonice.

Svaka takva prostorija može da primi 100.000 ljudi mjesečno. U hladnim sobama obezbijeđeni su prijatni uslovi za odmor i rekreaciju Moskovljana, a opremljene su klima-uređajima i raspršivačima vode, saopštila je moskovska služba.

Posjetioce u ovim prostorijama mogu zbrinuti medicinski radnici, u slučaju potrebe, a u hladnoj sobi mogu i da gledaju televizor, čitaju ili igraju društvene igre.

Hladne sobe su prvi put otvorene u Moskvi u ljeto 2010, kada se neuobičajena vrućina spustila na grad, a vazdušni uslovi se pogoršali, podsjeća ruska agencija.

za porodicu Franciskom Gifaj i ministrom rada Hubertusom Hajlom predstavio plan Koncentrisana akcija njega: svako novo radno mjesto u bolnicama u potpunosti će finansirati zdravstveno osiguranje. Špan se posebno fokusira na stručno osoblje iz inostranstva.

- To je samo djelić onoga što je potrebno, kako bi se donekle ublažio akutni problem. Situacija s njegom biva sve gora, jer na odeljenjima radi sve manje kolega. A njega postaje sve zahtjevnija, što potvrđuje moje desetogodišnje iskustvo.- kaže Kristina Kerner, direktorka Škole za medicinske sestre Johaniter u Bonu.

Rješenje s dovođenjem stranaca smatra problematičnim na duži rok. Ljudi iz potpuno različitih kultura morali bi da se integrišu, što bi zahtijevalo stabilne timove u bolnicama. Međutim, timovi negovateljica na odeljenjima toliko su preopterećeni da jedva mogu da obavljaju svoj posao, a kamoli još i neophodan posao integracije.

03. avgust - Uskoro vakcina za novu epidemiju ebole u Kongu - Švajcarska Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da bi uskoro trebalo da se zna da li se u najnovijoj epidemiji ebole u Kongu može upotrebiti eksperimentalna vakcina.

Istovremeno, ministar zdravlja Konga Oli Ilunga Kalenga izjavio je da će u njegovoj zemlji početi da se koristi vakcina protiv ebole vrlo brzo, kako bi se suprotstavili širenju epidemije u gusto naseljenom istočnom dijelu te centralnoafričke države.

01. avgust – Sve veća potražnja za medicinskim radnicima - Njemačka U sektoru medicinske njege trenutno radi oko milion Njemaca, a očekuje se da će do 2060. godine u ovom sektoru biti potrebno tri miliona radnika. Međutim, broj onih kojima je njega potrebna ubrzano raste: krajem 2015. iznosio je 2,9 miliona, a očekuje se da će do 2030. porasti na 4,1 milion.

Ministar zdravlja Jens Špan je u saradnji s ministarkom

68

Direktor programa za vanredne situacije svjetske zdravstvene agencije, dr Piter Salama, kaže da se 3.000 doza vakcine i dalje nalaze u prestonici Konga nakon što su tamo dostavljene prilikom ranije epidemije na sjeverozapadu zemlje, koja je proglašena okončanom.

SZO, prema njegovim riječima, može da mobiliše do 300.000 novih doza vakcine u veoma kratkom roku.

Zvaničnici navode da još nije jasno da li su dvije epidemije u Kongu povezane.

Ministarstvo zdravlja Konga saopštilo je da je registrovano devet novih slučajeva zaraze ebolom na istoku zemlje.

Ebola ili hemoragična groznica je veoma zarazno virusno oboljenje. Oboleli dobijaju groznicu praćenu bolovima u mišičima, naglim rastom temperature, glavoboljom i slabošću organizma, a ponekad i krvarenjem.

U velikoj epidemiji ebole 2013. godine u zapadnoj Africi umrlo je više od 11.300 ljudi, najviše u Gvineji, Sijera Leoneu i Liberiji.

04. avgust – Veliki farmaceutski koncerni obustavljaju razvoj novih antibiotika - Švajcarska Multirezistentne bakterije sve više se šire. Istovremeno, veliki farmaceutski koncerni obustavljaju razvoj novih antibiotika.

To je nedavno učinio i farmaceutski gigant Novartis.

Dvije godine je prošlo otkako je švajcarski Novartis najavio borbu protiv super-bakterija. Koncern i druge vodeće kompanije u branši pozivali su na akciju.

- Treba formirati globalni front protiv nastanka infekcija rezistentnih na ljekove jer se radi o jednoj od najvećih opasnosti za svjetsko zdravlje - stajalo je u saopštenju Novartisa.

Novartis se sada povukao iz te borbe. Kompanija je obustavila razvoj novih ljekova protiv bakterija otpornih na antibiotike.

Oko 140 zaposlenih u SAD je dobilo otkaz. Obustavljen je i razvoj novih ljekova protiv virusa. U jednom saopštenju, Novartis objašnjava da će svoje resurse objediniti u drugim oblastima.

Novi šef koncerna, Vas Narsimhan, nedavno je naglasio značaj novih ljekova protiv raka i srčanih oboljenja.

Prema ocjeni Saveza istraživačkih farmaceutskih kompanija (VfA) razvoj novih vrtsta antibiotika je težak. Za to su sada neophodna znatno veća sredstva nego krajem prošlog vijeka.

Istovremeno su mogućnosti zarade male, zato što se od ljekara izričito traži da nova sredstva shvate kao rezervne antibiotike.

Njih bi dakle trebalo što manje prepisivati, kako bakterije i na te ljekove ne bi velikom brzinom razvile rezistentnost.

Na upit medijske kuće NDR, Novartis odgovara da finansijski dobro stoji, ali da sredstva nisu beskonačna.

Novartis je jedan od tri najveća farmaceutska proizvođača u svijetu – sa oko 124.000 zaposlenih i godišnjim obrtom od preko 40 milijardi dolara.

- S obzirom na globalni problem sve veće rezistencije, povlačenje Novartisa iz daljeg istraživanja u toj oblasti nije dobra vijest. To pokazuje da uslovi za istraživanje i razvoj novih ljekova u toj oblasti za velike farmaceutske kompanije i dalje nisu dovoljno atraktivni. - kaže Mark Brenštrup iz Centra za istraživanje infekcija u Helmholcu.

I farmaceutski gigant AstraZeneca prije oko dve godine je obustavio razvoj novih antibiotika. Niz drugih velikih koncerna to već odavno više ne radi.

Dr Čan Imirzalioglu iz Njemačkog centra za istraživanje infekcija kaže da je za žaljenje svako povlačenje farmaceutskih firmi iz oblasti istraživanja infekcija, posebno razvoja novih antibiotika. U doba sve veće rezistentnosti na antibiotike, razvoj u ovoj

oblasti je najveći prioritet.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), Ujedinjene nacije, G20, kao i bivši njemački ministar zdravlja Herman Gree, uvijek iznova su naglašavali koliko je važan razvoj novih antibiotika – s obzirom na sve veći broj bolesti čiji su uzrok multirezistentne bakterije. Procjenjuje se da zbog tih bakterija već sada u svijetu godišnje umire 700.000 ljudi.

Ranije je djelovalo da je farmaceutska industrija spremna da prihvati taj izazov. Sto malih, srednjih i velikih farmaceutskih kompanija 2016. godine se založilo za formiranje industrijske alijanse za borbu protiv rezistentnih bakterija. Zajednički su obećali veća ulaganja u istraživanje i razvoj novih ljekova.

06. avgust - Crni vikend na plažama - Poljska Čak 30 Poljaka utopilo se tokom vikenda na plažama širom zemlje a od početka sezone 291 osoba nije preživjela pokušavajući da se u moru, rijeci ili jezeru rashladi po vrućinama, saopštio je Centar za bezbjednost pri vladi.

Najtragičnija je bila subota kada se utopilo 14 ljudi, u nedjelju 10, a u petak šestoro.

Božena Visocka iz Centra za bezbjednost apelovala je na Poljake da se rukovode zdravim razumom, da se ne kupaju na divljim plažama, već isključivo na dijelu obale koji je za to namijenjen i gdje su angažovani spasioci. Centar već danima apeluje na Poljake da ne idu da se kupaju odmah poslije obroka ili konzumiranja alkohola, da ne skaču u vodu u kojoj ne znaju gdje i kakvo je dno, da ne ulijeću zagrijani sa sunca u vodu jer mogu doživjeti termički šok, da se na moru ne udaljavaju na dušecima daleko od obale.

Prošle godine se, prema podacima Glavnog zavoda za statistiku, u poljskim vodama utopilo 457 osoba.

08. avgust - Klimatske promjene bi Zemlju mogle pretvoriti u pećnicu Prelaz na zelenu ekonomiju je nužniji i hitniji nego ikad za Zemlju jer zagađenje od fosilnih goriva prijeti da planetu pretvori u opasnu pećnicu, upozorili su međunarodni naučnici.

Ako polarne kape nastave da se tope, šume da se uništavaju a emisije gasova staklene bašte da svake godine obaraju rekorde, Zemlja će preći tačku pucanja.

Naučnici su upozorili da bi do promjena moglo doći u samo nekoliko decenija.

Prema njihovim riječima, prelazak praga bi značio temperature za četiri do pet stepeni više nego u predindustrijskom periodu i nivo mora za 10 do 60 metara viši nego danas.

Zemlju-pećnicu najvjerovatnije je nemoguće kontrolisati i opasna je za mnoge. Rijeke će se izlivati, uragani će pustošiti obale a koralni grebeni će nestati - i sve to prije kraja ovog vijeka, navodi se u zaključcima danskih, australijskih i njemačkih naučnika o efektima klimatskih promjena u Njemačkoj.

09. avgust - Zabranjen abortus - Argentina Senat u otadžbini pape Franje odbacio je zahtjev za legalizaciju prekida trudnoće. Tokom 15 sati debate na hiljade demonstranata bilo je ispred Kongresa.

69

zvaničnici su ove nedelje registrovali 17 novih slučajeva obolelih od Zapadnog Nila.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti saopštio je da su tri osobe, sve starije od 70 godina, umrle ove nedelje od te oblasti.

Grčki zvaničnici su naveli da su zaraženi komarci registrovani u 25 opština širom zemlje, većinom u regionu Atike i Makedonije.

10. avgust – Dramatičan rast broja trudnica koje koriste opijate - SAD Prekid trudnoće ostaje nelegalan u Argentini, pošto je Senat odbacio predlog zakona o legalizaciji abortusa po izboru u prvih 14 nedelja trudnoće, ali ovo pitanje ostaje da dijeli ovu katoličku zemlju. Konzervativni ljekari i Katolička crkva okreću se protiv feminističkih grupa i drugih zagovornika legalizacije abortusa, koji je trenutno u Argentini dozvoljen samo u slučajevima silovanja i rizika po zdravlje žena.

09. avgust - Na plažama zabranjeno pušenje - Francuska U Francuskoj je ovog ljeta zabranjeno pušenje na oko 50 plaža duž Mediterana i Atlantika u cilju čistije okoline bez opušaka i smanjenja izloženosti pasivnom pušenju.

Udruženje Liga protiv raka (Ligue contre le cancer) pokrenulo je prije nekoliko godina kampanju Prostor bez duvanskog dima dobivši od lokalnih vlasti širom zemlje 218 mjesta na otvorenom, kao što su parkovi ili plaže na kojima je zabranjeno pušenje.

Ukupno 29 gradova do danas je prihvatilo tu incijativu.

Liga se zalaže za prostore na otvorenom bez duvanskog dima ističući da u Francuskoj od posljedica duvana umre oko 78.000 ljudi.

Nica je prvi grad koji je 2012. uveo zabranu pušenja na jednoj plaži, sada u tom gradu postoje četiri takve plaže. Susjedni grad Kanj-Sir-Mer ima deset plaža bez duvana ali je ove godine uveo zabranu upotrebe nargila i elektronske cigarete na jednoj plaži. Francusko ostrvo Korzika ima 20 nepušačkih plaža, a na Atlantiku je grad Sen-Malo uveo zabranu na tri plaže.

10. avgust - Od groznice Zapadnog Nila troje umrlo, a 60 zaraženo – Grčka U Grčkoj su do sada tri osobe umrle od posledica groznice Zapadnog Nila, dok je 60 osoba zaraženo. Zdravstveni

70

Broj trudnica koji koriste opijate se učetvorostručio u Sjedinjenim Državama u posljednjih 15 godina, prema službenim statistikama objavljenim u četvrtak koje potvrđuju veličinu krize javnog zdravstva u zemlji.

Izveštaj američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) otkriva veliki porast trudnica zavisnika između 1999. i 2014. u 28 država.

- Podaci ističu razorni učinak krize koje droga ima na porodice širom Sjedinjenih Država, uključujući i najmlađe - tvrdi direktor CDC-a Robert Redfiled.

On je istakao da zavisnost tokom trudnoće može imati strašne posledice, a upotreba droge u trudnoći donose i povećanu opasnost od smrti za majku i dijete kao i prerani porođaj.

Djeca žena koje su koristile drogu tokom trudnoće često razvijaju istu zavisnost i moraju da prođu kroz bolno odvikavanje koje se naziva sindrom neonatalne apstinencije.

Broj trudnica zavisnica koje dolaze na porođaj u bolnicu je u porastu sa 1,5 na 1000 tokom 1999. na 6,5 u 2014., prema tom dokumentu koji ne precizira o kojim se drogama radi.

12. avgust - SZO korak bliže prihvatanju ljekovitog dejstva kanabisa Svjetska zdravstvena organizacija će ponovo razgovarati o korišćenju kanabisa u medicinske svrhe. Nakon što su prošle godine potvrdili da medicinska marihuana nema štetnih posledica po zdravlje, SZO je otišla korak dalje u ovom problemu.

Podstaknuta globalnom kampanjom za legalizaciju kanabisa koja je počela da se širi kao šumski požar prije nekoliko godina, SZO je 2016. godine najavila da će ponovno razmatrati zdravstveni efekat kanabisa, pozivajući njihovu komisiju za ljekove da organizuje niz kritičnih pregleda, konačno prepoznajući da kanabis nikada nije bio formalno preispitan, ali je bio pogodno i uvijek formalno zakazan kao supstanca bez prihvaćene medicinske upotrebe.

Niz sastanaka, svaki posvećen određenom sastavu pronađenom u kanabisu, prvi put je rezultirao da se CBD (kanabidiol) prizna kao sigurno jedinjenje bez štetnih efekata. Međutim, to je na iznenađenje mnogih ubrzo ukinuto. Nekoliko mjeseci kasnije, u junu, SZO je pregledala CBD i preporučila da čisti CBD ne bi trebalo razmatrati u okviru Međunarodnih konvencija o kontroli ljekova. Ali to je bio samo prvi dio junskog okupljanja - odlučili su da razgovaraju o THC-u.

13. avgust – Narkomanima heroin o trošku države - Norveška Vlasti u Norveškoj su odlučile da narkomanima besplatno daju heroin. Ideja je da se tako smanji smrtnost od predoziranja.

- Nadamo se da će ovo pružiti kvalitetniji život nekim zavisnicima koji su danas van našeg dometa i kojima trenutni programi ne pomažu dovoljno - napisao je ministar zdravlja Bent Hoie na svom Facebook profilu.

Ovaj kontraverzan projekt već je usvojen ili testiran u Švajcarskoj, Holandiji i Danskoj, a njegovi zagovornici tvrde da osim poboljšanja kvaliteta života zavisnika utiče i na smanjenje kriminala. Kada zavisnici dobijaju besplatno heroin to znači da neće morati da kradu. Takođe, ni kriminalci neće moći da zarađuju na švercu droge.

Ovaj projekt u Norveškoj započeće 2020. godine.

15. avgust - Virus dječije paralize primijenjen u liječenju tumora mozga - SAD Na vidiku je novo otkriće u liječenju raka na mozgu.

Ljekari su upotrijebili modifikovani virus dječije paralize ili polija, prilikom tretmana osoba sa rakom mozga. Rezultati za sada obećavaju!

Prije osam godina, Stefani Huper uspostavljena je dijagnoza glioblastoma, agresivnog oblika raka na mozgu. Hirurzi su uklonili tumor ali se on vratio dvije godine kasnije. Stopa preživljavanja za glioblastom je niska, u najboljem slučaju, godinu i po dana poslije dijagnoze. Huper se uključila u studiju u kojoj je korišćen genetski modifikovani virus dječije paralize razvijen na institutu Djuk. Modifikovani virus ne izaziva paralizu ali smanjuje tumor. Klinička ispitivanja pokazala su da je tretman značajno poboljšao stopu preživljavanja kod pacijenata kojima se glioblastom vratio.

Trogodišnja stopa preživljavanja bila je 21 procenat za te pacijente, dok je samo četiri procenta pacijenata u istraživanju sa istom vrstom povratnog tumora, bilo živo tri godine nakon što su primili uobičajeni tretman. Čak i mrtav polio virus izaziva veoma snažnu imunološku reakciju i koristi se za vakcinu protiv te bolesti.

mesa u toj zemlji.

Danska agencija za zaštitu životne sredine saopštila je da je odobrila plan za ogradu koja će biti visoka do 1,5 metara.

Podizanje ograde počeće sledeće godine.

Poslanici danskog parlamenta odobrili su podizanje ograde za zaustavljanje afričke svinjske groznice, koja je u Evropskoj uniji zabilježena uglavnom u baltičkim zemljama, Poljskoj i Rumuniji.

Ministar za životnu sredinu Jakob Eleman-Jensen rekao je ranije da bi zbog širenja bolesti izvoz danske svinjetine u zemlje van Evropske unije, vredan 1,5 milijardi eura godišnje, mogao biti ugrožen. Za razliku od svinjskog gripa, afrička svinjska groznica za sada ne utiče na ljude.

18. avgust – Korupcijski skandal u zdravstvu – Bjelorusija Korupcijski skandala u zdravstvu potresao je ovog ljeta Bjelorusiju, gde je uhapšeno nekoliko desetina ljekara, preduzetnika i visokih zvaničnika. U pitanju je primanje i davanje mita u vrijednosti od nekoliko miliona dolara.

Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko smijenio je premijera i nekoliko članova vlade poslije skandala o korupciji koji je doveo da hapšenja nekoliko visokih zvaničnika.

Premijera Andreja Kobjakova će zameniti Sergej Rumas, koji je do sada vodio bjelorusku banku za razvoj, saopštila je pres služba predsjednika Bjelorusije.

Lukašenko je pored Kobjakova smijenio tri potpredsjednika vlade, kao i ministre ekonomije, industrije i telekomunikacije.

18. avgust - Ljekari bez granica upozoravaju na stradanje djece - Nigerija

15. avgust – Vraćeni termini otac i majka - Italija Mateo Salvini, ministar unutrašnjih poslova Italije, objavio je na svom Fejsbuk profilu da će budući formulari za lična dokumenta imati pojmove otac i majka, umesto termina roditelj 1 i roditelj 2, koje je uvela socijalistička vlast Matea Rencija kao posledicu pritisaka LGBT lobija koji su insistirali da termini otac i majka nisu „rodno senzitivni“ i podstiču na navodnu mržnju prema manjinama.

Italija čiju vladu sačinjavaju anti-EU stranka Liga i evro-skeptični Pokret od 5 zvezdica je novu uredbu dovela ove nedelje, sa ciljem da podstakne obnovu tradicionalnog koncepta porodice.

- „Dosta je bilo roditelja 1 i roditelja 2. Vratio sam oca i majku“ rekao je Salvini i dodao da će njegova vlada braniti prirodnu poricu zasnovanu na vezi muškarca i žene.

17. avgust - Afrička svinjska groznica - Danska Danska će podići 70 kilometara dugačku ogradu na granici s Njemačkom da spriječi ulazak veprova, kako bi spriječila širenje afričke svinjske groznice, koja može ugroziti proizvodnju

Veliki broj djece mlađe od pet godina, koja se nalaze u kampu u Bami, zaštićenom gradu na sjeveroistoku Nigerije, umrlo je zbog loših zdravstvenih uslova početkom avgusta.

Tim međunarodne organizacije Ljekari bez granica otkrio je da je 33 od oko 6.000 djece mlađe od pet godina, koja su pobjegla od napada islamističkih grupa, umrlo u prve dvije nedelje avgusta.

- Mnoga djeca su već u kritičnom stanju kada stignu u zaštićene gradove, a slaba pomoć i loš pristup zdravstvenoj njezi samo pogoršava njihovo stanje - rekla je predstavnica Ljekara bez granica u Abudži. Ona je dodala da je situacija tako loša i pored prisustva vladinih zvaničnika i međunarodnih organizacija.

Stotine hiljada ljudi iseljeno je u zaštićene gradove iz opasnih krajeva sjeveroistoka Nigerije, koji je već gotovo deceniju

71

u ratu sa islamskom pobunjeničkom grupom Boko Haram, a u poslednje vrijeme i sa ogrankom Islamske države u Zapadnoj Africi.

19. avgust - Zbog kancerogenog herbicida oboljelom 289 miliona dolara – SAD Monsanto, najveći svjetski proizvođač genetski modifikovanog sjemena, odlukom suda u San Francisku, moraće da plati odštetu u visini od 289 miliona dolara nakon što je dokazano da su njihovi proizvodi kancerogeni.

Devajn Džonson tužio je čuvenu kompaniju i njihov proizvod Raundap zbog raka koji je dobio, a sud je ustanovio da je herbicid doprineo njegovoj bolesti.

- Imao sam puno podrške od početka te afere, molitvi i energije ljudi koje čak ni ne poznajem. Drago mi je da mogu pomoći oko problema koji je puno veći od mene. Nadam se da će ta odluka skrenuti pažnju na problem - rekao je oboljeli koji je tužio Monsanto.

Džonson (44) je radio kao baštovan i domar u jednoj američkoj školi, a od tužene firme tražio je 400 miliona dolara.

Iako je sud odlučio da kompanija plati znatno manju kaznu, Monsato se oglušio o presudu i odbio da isplati novac. Priča je brzo obišla svijet, a svakako predstavlja pouku svim korisnicima sličnih proizvoda da obrate posebnu pažnju na sastojke herbicida koje koriste.

Sud u San Francisku presudio je da Monsanto mora da plati 289 miliona dolara odštete jer nije Dvejna Džonsona (46), oboljelog od karcinoma, obavijestio o opasnosti svog herbicida raundapa, čime je američki baštovan pobijedio agrohemijsku kompaniju u istorijskom suđenju. Nažalost, on je pravnu bitku dobio i proizveo ogroman pravosudni presedan, ali je obolio od agresivnog oblika limfoma i ljekari procjenjuju da mu nije još puno ostalo na ovom svijetu.

20. avgust - Nagli porast broja slučajeva malih boginja Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da je tokom prvih šest mjeseci 2018. godine naglo porastao broj slučajeva malih boginja u Evropi i da je umrlo najmanje 37 osoba oboljelih od morbila.

SZO navodi da je više od 41.000 slučajeva malih boginja prijavljeno Evropi tokom prve polovine godine, što je više nego u periodima od po 12 mjeseci u posljednjoj deceniji. Prema podacima SZO, prethodno je sa 23.927 slučajeva u 2017. zabilježen najveći godišnji broj oboljelih, a godinu dana ranije svega 5.273.

Skoro polovina od ukupnog broja slučajeva, oko 23.000, zabilježen je u Ukrajini.

U Francuskoj, Gruziji, Grčkoj, Italiji, Rusiji i Srbiji bilo je po više od 1.000 slučajeva oboljelih od morbila.

Svjetska zdravstvena organizacija je pozvala države da poboljšaju nadzor i povećaju stopu imunizacije u cilju sprečavanja epidemije.

20. avgust - Nijesmo pokazali brigu za mališane - Vatikan

Papa Franjo poslao je poruku katolicima širom svijeta u kojoj je osudio zločin seksualnog zlostavljanja sveštenika nad djecom i zataškavanja i zatražio odgovornost povodom novih otkrića višedecenijskog kršenja discipline u redovima sveštenstva u SAD. - Nijesmo pokazali brigu za mališane. Napustili smo ih - poručio je papa.

On je zamolio za oproštaj zbog bola koje su žrtve pretrpjele i rekao da katolički vjernici moraju biti uključeni u napore da se iskorijeni zlostavljanje i zataškavanje.

21. avgust - Fotografijama protiv stigmatizacije - Ukraina

Vlasnik Monsanta, njemački koncern Bajer iz Leverkuzena, je saopštila da odbacuje odluku kalifornijskog suda i da insistiraju da je herbicid potpuno bezazlen.

Porotnici su odlučili da je Monsanto djelovao zlonamjerno, te da je njegov herbicid raundap, kao i njegova profesionalna verzija Rendžer Pro, znatno doprinijelo bolesti Dvejna Džonsona koji je tužio kompaniju. Agrohemijski div smjesta je najavio namjeru da uloži žalbu na tu odluku.

72

Kada je Larisi Čuhmanenko dijagnostifikovan karcinom prije nešto više od godinu dana, primijetila je da su se njeni prijatelji i poznanici udaljili. Međutim, jedna od njih ostala je uz nju.

- Moja prijateljica me je stalno motivisala. Izvukla me iz kreveta i natjerala me da hodam kada nisam mogla napraviti korak nakon moje početne operacije. Tada sam osjetila koliko mi je očajnički potrebna podrška ljudi oko mene - rekla je ona.

Fotografkinja Tetjana Krukovec osmislila je svoj projekat Neustrašiva ljepota, dijelom zbog priča poput Čuhmanenkine, i kao način suočavanja i nošenja sa takvim iskustvima na ličnom i društvenom nivou. Predstavila je niz fotografskih portreta pacijenata

sa rakom koji poziraju zajedno sa slavnim ukrajinskim osobama, uključujući sportiste, komičare, glumce, režisere i muzičare.

Tako si lijepa! Krukovec govori svojim modelima dok se kreće okolo po studiju, fotografišući ih. Većina njih primaju hemoterapije. Neke su izgubile kosu. Neke su primjetno mršavije.

27 žena iz sedam ukrajinskih gradova je učestvovalo u projektu.

- Ranije sam trošila mnogo vremena pokušavajući da izbjegnem da pričam ljudima o mojoj dijagnozi, jer me je bilo sramota. Bilo mi je stvarno teško da se ponašam kao da je sve u redu sa mnom, da mi ništa ne smeta. Ali kada sam u javnosti istupila sa mojom bolešću, počela sam da dišem slobodno i stvari su počele da se postavljaju na svoje mjesto. Saznanje da nisam sama dalo mi je podsticaj, da ne moram da se krijem od ljudi rekla je učesnica Ala Denisenko.

21. avgust - Bolnicama bi moglo da ponestane ljekova – Velika Britanija Jedna britanska zdravstena organizacija upozorila je da bi njenim članicama moglo da ponestane ljekova ako Velika Britanija napusti Evropsku uniju (EU) bez postignutog dogovora o budućim odnosima.

U pismu koje je proslijedila šefovima u javnom zdravstvenom sistemu NHS, a do kojeg je došao britanski Tajms, organizacija NHS Providers ukazala je na nedostatak vidljive i prikladne komunikacije vlade oko priprema za Bregzit.

Direktor organizacije Kris Hopson naveo je da bi izostanak dogovora mogao da pogodi čitav lanac snabdjevanja farmaceutskim proizvodima, dodajući da bi to moglo da ugrozi i radnu snagu EU na koju se oslanja NHS.

Topli napitak s medom, limunom i đumbirom dobro je poznat kućni lijek za kašalj i nadraženo grlo. NICE raspolaže novim podacima po kojima upravo med, propolis, limun i slični biljni proizvodi ublažavaju simptome kašlja.

Med se koristi širom svijeta kao narodni lijek protiv kašlja. Sigurna je i djelotvorna alternativa tradicionalnoj medicini.

Slatkast je i sirupast te djeluje umirujuće na iziritirano grlo, a važno je i njegovo antioksidativno djelovanje. Med je djelotvoran i protiv mikroba. Ipak, ne preporučuje se djeci mlađoj od godinu dana zbog mogućih alergijskih reakcija. Povremeno sadrži bakteriju koja kod beba može izazvati botulizam.

Britanski Institut za zdravlje preporučuje i ljekove protiv kašlja koji se propisuju bez recepta, a sadrže ekstrakt korjena pelargonije (Pelargonium sidoides) i guaifenesin.

Guaifenesin spada u grupu ljekova koji se nazivaju ekspektoransi. Oni aktiviraju proizvodnju sluzi, razređuju je i čine kašalj produktivnijim, odnosno olakšavaju iskašljavanje sluzi.

Kašalj nije bolest, već simptom brojnih bolesti i po pravilu je prirodan, zaštitni refleksni mehanizam disajnog sistema na brojne činioce radi održavanja prohodnosti disajnih puteva i normalnog disanja. Najčešći uzrok kašlja je akutna infekcija disajnih puteva, a najčešći uzročnici su virusi na koje antibiotici ne djeluju.

Uprkos tome, studijom je ustanovljeno da čak oko 48 posto britanskih ljekara propisuje antibiotike i prije nego što se ustanovi pravi uzrok kašlja. Ističu da je za pravilno liječenje kašlja najbitnije odrediti njegov uzrok, zbog čega je jako važna dobra anamneza.

- Otpornost na antibiotike postala je ogroman problem i moramo preduzeti neke poteze da bismo smanjili prečestu upotrebu antibiotika - smatra dr Suzan Hopkins, zamjenica direktora Agencije za javno zdravstvo (PHE).

27. avgust - U opasnosti stotine miliona djece širom svijeta

27. avgust - Med i propolis da budu prvi izbor u liječenju kašlja - Velika Britanija Med, propolis i ljekovi bez recepta trebalo bi da budu prvi izbor u liječenju kašlja kod većine pacijenata, nove su preporuke britanskog Nacionalnog instituta za zdravstvo (NICE).

Ljekari bi samo u rijetkim slučajevima trebali da propisuju antiobiotike za kašalj, jer u većini slučajeva oni ne djeluju na glavne simptome, upozoravaju iz NICE-a i dodaju da se u većini slučajeva kašalj povuče sam od sebe u roku od dvije do tri nedelje.

Cilj novih preporuka NICE je da pomogne kod problema koji nastaju stvaranjem otpornosti na antibiotike zbog njihovog čestog propisivanja. Infekcije je sve teže liječiti zbog rezistencije te vrste ljekova na superbakterije.

Skoro polovina škola na svijetu nema pitku vodu, toalete i umivaonike za pranje ruku, stavljajući tako milione djece u opasnost od raznih bolesti, sapštili su stručnjaci iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Blizu 900 miliona djece bori se sa nedostatkom osnovnih higijenskih uslova tokom školovanja, stavljajući tako svoje zdravlje u opasnost.

- Ne možete imati kvalitetno okruženje za učenje bez osnovnih uslova - rekao je dr Rik Džonston iz Svjetske zdravstvene organizacije, glavni istraživač na projektu dodavši kako nedostatak čiste vode i sanitarnih objekata može uzrokovati dehidraciju, bolest,

73

pa čak i smrt.

Mnoga djeca su primorana da rizikuju zdravlje kako bi učestvovala u nastavi, prema izvještaju koje je zajednički sastavio UNICEF i SZO, prvi koji se posebno bavi školama.

Trećina osnovnih i srednjih škola nema sigurno i pouzdano snabdijevanje pitkom vodom, što utiče na blizu 570 miliona djece.

Skoro 20 odsto škola uopšte nije imalo pitku vodu, a više od trećine nije imalo odgovarajuće sanitarne čvorove.

Jedna od pet osnovnih i jedna od osam srednjih škola nema nikakvih sanitarnih prostora.

28. avgust - Hulija iz Bolivije u oktobru puni 118 godina Hulija Flores Kolke iz Bolivije vjerovatno je nastarija žena na svijetu.

humanitarne organizacije partneri UN vakcinisali su gotovo 400.000 ljudi protiv kolere u oblastima s velikim rizikom Hodeida i Ib da bi se izbjeglo vraćanje epidemije u velikim razmjerama rekao je zvaničnik UN. 31. avgust - Prvi starački dom za pripadnike LGBT - Španija

Uprkos tome što puni 118 godina, ova Bolivijka pjeva na maternjem kečua jeziku i svira čarango, dobro se osjeća a ljekari tvrde da je i dobrog zdravlja. Hulija navodi da redovno spava i jede više puta dnevno male obroke te da ima dosta obaveza i aktivna je po cijeli dan.

U ličnoj karti Hulije Flores piše da je rođena 1900, u rudarskom selu u planinama Bolivije.

Vjeruje se da je najstarija u Boliviji i na svijetu. U Ginisovoj knjizi rekorda je rečeno da to nije zvanično budući da nije podnijet zahtjev da se Hulija Flores Kolke u evidenciju Ginisa upiše kao najstarija žena. Hulija je objasnila da joj je sasvim svejedno da li će se to i dogoditi.

Regionalna vlada Madrida dala je odobrenje za otvaranje staračkog doma namijenjenog LGBT osobama koji bi se finansirao javnim novcem. Zgrada u četvrti Viljaverde, na jugu grada, krajem godine trebalo bi da postane centar sa 66 stalnih stanovnika, a imaće kapacitet za dodatnih 30 osoba tokom jednodnevnih posjeta.

Zgradu će za tu namjenu dati regionalna vlada Madrida, gde je na vlasti Narodna stranka desnog centra, a Fondacija 26. decembar, bi trebalo da se pobrine za njeno preuređenje. Federiko Armenteros predsjednik fondacije procjenjuje da će im trebati oko milion eura što nameravaju da prikupe kreditom, donacijama kompanija i aktivnostima koje priprema Fondacija.

Ova organizacija će upravljati domom, a nada se i potpisivanju ugovora s regionalnom vladom Madrida, kao i lokalnom gradskom kojom upravlja lijeva koalicija Ahora Madrid (Sada Madrid). Od njih će zatražiti finansijsku podršku za osobe koje neće samostalno moći da plaćaju boravak u domu.

30. avgust - 120.000 ljudi oboljelo od kolere - Jemen Gotovo 120.000 mogućih slučajeva kolere prijavljeno je između januara i sredine avgusta u Jemenu i sve se više prijavljuju novi slučajevi, saopštile su Ujedinjene nacije.

Portparol UN Stefan Dižarik rekao je novinarima da, iako je cifra od 120.000 niža nego u istom periodu 2017. godine, porast stope zaraze posljednjih nedjelja povećava zabrinutost oko mogućeg trećeg talasa epidemije i dodao da sadašnje kiše povećavaju rizik.

Dižarik je rekao da je od aprila 2017. godine prijavljeno 1,1 miliona slučajeva za koje se sumnja da su kolera i da je 2.310 umrlo od te bolesti u Jemenu.

- Ova epidemija je najozbiljnija ikad zabilježena i

74

Armenteros napominje da će to biti prvi dom u Španiji ali i svijetu, koji će biti finansiran javnim novcem. Prema njegovoj želji otvaranje je zakazano za 26. decembar, gotovo 40 godina od ukidanja spomenutog zakona.

Armenteros je započeo ovaj projekat podstaknut ličnim iskustvom iz staračkog doma iz kojeg su ga izopštili ostali stanovnici jer je bio gej. Osam godina kasnije njegov projekat će zaživjeti.

Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi.

U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.

Marching towards our 100th year.

1925

2017

Since 1920, Every step we took has been dedicated to a healthier future.

ISTANBUL, TURKEY

info@kochealthcare.org

www.kochealthcare.org