MedicalCG

5. MAJ 2019.

GODINA XI BROJ 121

1.00

Intervjui: Dr sci med. Sreten Kavarić Dr Aleksandar Đogo Mr Željko Rutović Solvejg Rejgard Petersen Onkološki trendovi Slim hirurgija

www.medicalcg.me

Obilježena Svjetska nedjelja imunizacije

Održana endokrinološka radionica

VI GODIŠNJA KONFERENCIJA 13, 14, 15. jun 2019. g.

Hotel „Falkensteiner“, Bečići

Šest novih primarijusa u DZ Podgorica

VI GODIŠNJA

KONFERENCIJA

Aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji 13, 14, 15. jun 2019. g.

Hotel „Falkensteiner“, Bečići

Pokrovitelj: MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

www.medicalcg.me

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Mediji i zdravstvo danas Mr Željko Rutović 6–7 Obilježena Svjetska nedjelja imunizacije 8 – 10 Onkološki trendovi Prof. dr Vladimir Todorović 12 – 14 Intervju: Solvejg Rejgard Petersen 16 – 17 Endokrinološka radionica 20 – 21 Intervju: Dr sci med. Sreten Kavarić 22 – 23 Intervju: Dr Aleksandar Đogo 24 Skup: Metabolička i barijatrijska hirurgija 25 – 27 Hronika Crne Gore 28 – 36 Biorezonanca – medicina budućnosti Dr Liudmila Vorobeva 48 – 49 Bolesnici sa autokoronarnim bajpasom Prim. dr Rasim Agić 50 – 51 Vitamin K Dr Sanja Čizmović 56 – 57 Kašalj (II dio) Prim. dr Milica Šofranac 58 – 61 Tetovaža i mladi Dr Snežana Grubač 62 Fizička aktivnost i epilepsija Dr Željka Rogač 66 – 67 Marketing studio Prava Priča Jelena Ivović 68 – 69

KOLLAGEN BEAUTY 30 Ampula / ukus liÄ?i-dinja

• Vitamin C doprinosi normalnom formiranju kolagena i normalnoj funkciji koŞe. pravilnom formiranju vezivnog tkiva.

Zrela koÇŽa:

Mlada koÇŽa

Manji procenat kolagena, viĹĄe bora

YƾĞĹ?Ć?Ć?ÄžĆŒ WĹšÄ‚ĆŒĹľÄ‚Í• ŜŊĞžĂēŏĂ ŏŽžƉĂŜĹ?ĹŠÄ‚ Ć?Ä‚ ĆšĆŒÄ‚ÄšĹ?Ä?Ĺ?ŊŽž ĚƾǎŽž ŽĚ Ď­ĎŹĎŹ Ĺ?ŽĚĹ?ŜĂ͕ Ć?Ä‚ Ć?ǀŽŊĹ?Ĺľ ǀŽĚĞđĹ?Ĺľ Ä?ĆŒÄžĹśÄšĹ˝Ĺľ Ĺ˝Ć‰Ć‰ÄžĹŻĹšÄžĆŒÇŒÎ Ć‰ĆŒÄžÄšĆ?ƚĂǀůŊĂ Ć?Ĺ?ĹľÄ?Žů Ĺ˝ÄšĆŒÇŽÄ‚Ç€Ä‚ĹśĹŠÄ‚ ĆľĹśÄ‚Ć‰ĆŒÄžÄœÄžĹśĹŠÄ‚ ĚŽÄ?ĆŒĹ˝Ĺ? ÇŒÄšĆŒÄ‚Ç€ĹŻĹŠÄ‚ ůŊƾĚĹ?͘

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 130 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 / www.meditas.me

MeditasCrnaGora

meditas_crnagora

Pediakid Montenegro

ZA BOLJI ŽIVOT OSJETLJIVE KOŽE.

TOLERIANE ULTRA Za hiperosjetljivu i netolerantnu kožu u vrijeme alergija.

Hidrira i intenzivno umiruje.

Mediji i zdravstvo danas Mr Željko Rutović Ministarstvo kulture

Mi više ne živimo kulturu analognog doba,

hiperprodukcije informacija, koja za nekoliko mjeseci proizvede više nego što su to radile po nekolike decenije tradionalnog doba.

Proizvodnja lažnih vijesti, neprovjerenih, neistinitih informacija, u svakom slučaju, postavlja veliki problemski okvir, kako za čovjeka, tako i za sve sudionike javnog života. Mislim da je u tom kontekstu i poseban izazov za javne politike i javni interes jednoga društva.

Ni manje ni više, sve oblasti na svoj način trpe ili su jednog nepovoljnog klimatskog medijskog ekosistema u kom je teško razdvojiti istinitu od neistinite informacije, objektivnu od neobjektivne i pouzdanu od nepouzdane. Javna oblast je posebno pitanje i, veoma značajno, tj. najznačajnije, jeste zdravlje jedne nacije, zdravlje jednog čovjeka.

tradicionalnog doba i uzuse po kojim su

Tek sa čovjekom koji je zdrav i sposoban

mediji objektivno, na bazi argumenata,

da promišlja šire procese, svaka civilizacija

dijaloške rasprave edukovali i u najširem

ima svoj uspjeh i progres u bilo čemu i bilo

interesu javnosti podsticali na javni dijalog.

kada da se radi.

Široki procesi globalizacije i kompresije

U tom kontekstu želio bih da naglasim da su pod posebnim udarom jednog postmedijskog doba tematski specijalizovani časopisi, za koje treba i adekvatan resurs, adekvatno znanje i adekvatan prostor u vršenju javne misije. Porodici, grupi tih tematski specijalizovanih časopisa koji su na krajnje kredibilan način, profesionalno, iz ugla zaštite javne politike, našli svoje mjesto u medijskom društvu, pripada časopis Medical. Ovo nije prigoda, ovo nije kurtoazija, nego zaista jedan senzibilan odnos, kako Medicala, tako i one ciljne grupe kojoj se ona obraća. Svakako, ciljna grupa Medicala nije usko specijalizovana, iako, po svojoj vokaciji na neki način to jeste, jer upravo baštini premise šire javne kulture, javnog interesa i, u krajnjem, javnog zdravlja.

Ovo treba promatrati na način da nam je u toj šumi (ili

Zaista nije protokol kazati koliko je od posebne važnosti ova tema iz oblasti javne politike, danas kada se ona promatra u najširem fokusu interesovanja ne samo medija, nego i cjelokupne javnosti. Ništa novo nećemo kazati ako bi ponovili da danas globalna tzv. postmoderna medijska civilizacija živi medijsku kulturu i da smo sudionici medijskog društva, ma šta to značilo.

Da ipak stvari nešto malo drukčije djeluju u posljednjoj deceniji 21og vijeka, vijeka u kom, bez dileme, ne živimo više medijsko, nego postmedijsko doba, kazao bih sljedeće: nekoliko je razloga i procesa koji su iz osnova promijenili sastav medijske kulture, pa time i samih medija.

vremena i prostora, kao i procesi digitalizacije iz osnova su promijenili tu kulturu i doveli do novih alata, novih modela i nove moći postmedijske kulture.

Cijenim da iz tog ugla dodatno treba promatrati ovu sveobuhvatnu temu, temu koja je i sama dotaknuta širim procesima koji ističu osnovnu ulogu medija i medijskog društva.

To su modeli, principi hibridnog rata, proizvodnje velikog broja,

6

mećavi) informacija, kako teoretičari medijske kulture žele kazati, od posebne važnosti zaštititi tematske programe i one oblasti medijske kulture koje baštine taj specifični javni interes. Na svoj način, iako ne djeluje iz okvira javnih institucija, Medical je pokazao kako se sa relativno malim ili nepovoljnim resursima štiti jednu baštinu javnog dobra i kako se može na plemenit način raditi i ono što rade drugi koji imaju bolje, bogatije i snažnije resurse, iz ugla materijalnih finansija i nekih drugih.

Ovo je prilika da istovremeno promatramo oblast javnoprivatnog partnerstva i da promatramo kako i na koji način, ne samo civilno društvo, nego sve inicijative ovoga i sličnog karaktera, snaže jedan širi debatni kvorum kada je u pitanju ne samo medijska kultura, nego, u konkretnom primjeru: prvenstveno zdravstvenog sistema.

Iz ugla međunarodnog konteksta, međunarodnih standarda, ovo pitanje je pitanje liječenja, pitanje reklamiranja medija i, generalno, taj jedan kontekst šire zdravstvene kulture jeste predmet pažnje i posljednje Direktive o medijskim uslugama iz oktobra 2018. kojoj se zemlje pristupnice i članice EU upodobljavaju u svojim sistemima. To radi i Crna Gora. Upravo to radi ovih dana u procesu reklamacije svog medijskog sistema, čineći na taj način standardizaciju u ovoj oblasti sa savremenog francuskog i normativima EU. Vjerujem da će ovaj debatni program, ova radionica u svom najširem smislu promatrati ne samo usko specijalizovana pitanja, nego istovremeno i svima nama postaviti pitanje: Kakva je danas uloga i djelatna moć medija ?

Htjeli, ne htjeli, mi smo svi na svoj način ne samo konzumenti i potrošači medijske industrije, nego smo i akteri. Voljno ili nevoljno, svjesno ili nesvjesno, emotivno, najširi je krug informacija koje imaju gotovo istovjetno mjesto kao i one koje su sistemskog kredibilnog karaktera. Danas je svaki čovjek novinar, danas je svaki čovjek medij. Imajmo na umu kada govorimo o medijima taj kontekst široku posljedicu nečega što u krajnjem nije provjereno, nije kredibilno i što može imati širi negativan kontekst po društvo.

Kako bi to na neki način bila pacifikacija odnosa između zdravlja i medija odnosno struke zdravstvenog sistema i medija, sigurno je da samo specijalizovano lice može biti specijalizant određene oblasti zdravstvenog sistema: hirurg sa svojim stažom, svojim iskustvom, svojim praksama koji vrši jednu izuzetno značajnu ulogu po čovjeka i zdravstveni sistem. Zamislite kako bi to bilo da neko iz druge oblasti, bez prethodnog znanja, pokuša da se bavi tako zahtjevnom oblašću i djelatnošću kao što je zdravstveni sistem.

Kada to prenesemo na medijski sistem, stvari izgledaju gotovo potpuno drugačije. Gotovo svi bez prethodnog znanja, bez specijalističkih studija, olako posežu za nečim, sebe titulirajući, proglašavajući novinarom, distribuirajući, predajući informacije koje su suštinski samo dezinformacije ili kvaziinformacije.

U tom kontekstu, znanja bilo kog karaktera, bilo kog ranga su sadašnjost, budućnost, a i zrela prošlost zrelih društava.

Samo na znanju, kredibilnim informacijama i kredibilnom

sistemu, možemo u kontekstu današnjeg predmetnog kvoruma jačati naše institucije, snažiti naše resurse, a time doprinositi validnosti onoga što jeste objektivna inormacija. Širok je dijapazon tema, interesovanja, programa, alata i metoda kojima se bavi Medical. Svaka je na svoj način izuzetno važna, prijemčiva i korisna. Taj široki kvorum dao je i značaj i respektabilnost Medicalu i dao jedan pravac, vodič, marker kako i na koji način treba gaziti staze javnog interesa. U svoje ime, u ime Ministarstva kulture i Direktorata za medije, zaista upućujem čestitke i neka njihov primjer bude primjer drugim praksama, drugim oblastima, drugim zanatima, posebno neka bude primjer onima koji imaju institucionalnu dužnost, obavezu i pozornost da razmišljaju o ovoj tematici.

U sadejstvu naših interesa − javno dominantno prevashodno − sagledavaćemo ovaj aspekt i interakciju medija i zdravstva. Bez i jedne od tih disciplina u sadejstvu nema ni javnog napretka u pojedinačnim oblastima.

Vjerujući da će vaše znanje, vaše iskustvo u komparativnoj praksi biti dobar pokazivač pravca i da ćemo sa vrlim zaključcima dodatno informisati javnost o onome što jeste javni interes o ovoj oblasti, zahvaljujem se na pozivu. Činilo mi je čast biti jedan od vas koji će pratiti i promatrati ovu vrlo zahtjevnu oblast, a istovremeno postaviti nove ciljeve i nove vrijednosti koje će Medical i svi zajedno vidjeti kao odgovornu budućnost.

(Uvodna riječ u okviru Medicalove RADIONICE ZA NOVINARE, Tivat, 28. mart 2019)

7

OBILJEŽENA SVJETSKA

NEDJELJA IMUNIZACIJE Povodom Svjetske nedjelje imunizacije časopis MedicalCG organizovao je druženje predstavnika medija i zdravstvenih politika 24. aprila u hotelu Podgorica.

U ime organozatora, učesnike skupa pozdravila je Slavica Pantelić.

Iz Ministarstva zdravlja o imunizacijama je govorio dr Miro Knežević, generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku šemu, a iz Svjetske zdravstvene organizacije, šefica Kancelarije u Podgorici, Mina Brajović. Institut za javno zdravlje predstavljao je dr Senad Begić, epidemiolog, zamjenik direktora Instituta, a Agenciju za ljekove i medicinska sredstva Maja Stanković, dipl. ph spec. rukovoditeljka Odjeljenja za farmakovigilancu. Dom zdravlja Podgorica, odnosno njegov direktor doc. prim. dr Nebojša Kavarić, predstavio je praktična iskustva iz područja imunizacija.

U tekstu prenosimo izvode iz izjava medijima koje su dali navedeni učesnici skupa. Pitanja novinara nismo citirali s obzirom da se iz datih odgovora podrazumijevaju.

Dr Miro Knežević: Ni jedna vakcina ne može da dođe na tržište dok prethodno nije ispitana. Konkretno laboratorija za provjeru vakcina ne postoji u Crnoj Gori kao ni u mnogo bogatijim zemljama od naše, ali sve vakcine se provjeravaju u zapadnim zemljama i za naše tržište. Kod nas se registruju samo ljekovi koji su namijenjeni evropskom tržištu, a nikako ljekovi namijenjeni zemljama drugog i trećeg reda. Znači da je svaki lijek koji namijenjen našem tržištu provjeren i bezbjedan za upotrebu.

MMR vakcina je povezivana sa zabludama odavno, od kada su britanski ljekari napravili vezu MMR vakcine i autizma.

Lažirali su dokumentaciju za djecu oboljelu od autizma koja su nakon nastanka bolesti primala vakcinu. Oni su vraćali datum primljene vakcine prije obolijevanja, da bi je doveli u vezu sa autiz-

8

mom. Ti ljekari nakon suđenja obavljenog u Velikoj Britaniji, i dokazanog lažiranja rezultata, su zauvijek izgubili licencu za rad.

Na jednom od sastanaka u Budvi, prije dvije godine, gdje je bilo preko 180 stručnjaka iz 56 zemalja, jedan od britanskih ljekara, stručnjak za imunizaciju, izvinio se u ime kolega koji su doveli u zabludu i povezali MMR vakcinu sa autizmom.

Roditelji nemaju razloga za strah, ono što radi zdravstveni sistem je na naučno dokazanim činjenicama koje ne mogu da se pobiju, za razliku od antivakcinalnog lobija, koji radi na emocionalnom planu bez ijedne utemeljene činjenice. Vakcine su bezbjedne i najbolji vid prevencije zaraznih bolesti. One su dovele do najvećeg smanjenja obolijevanja i smrti od zaraznih bolesti.

Unazad desetak godina stepen imunizacije je bio na zadovoljavajućem nivou, čak 95% i više. Neke generacije su zaboravile šta su zarazne bolesti i nisu se sretale sa tim.

Ukoliko nam padne obuhvat i ne zaštitimo djecu imunizacijama mi ćemo se ponovo sresti sa različitim zaraznim bolestima i epidemijama.

Mina Brajović: U 21 vijeku, u eri znanja i tehnologija suočeni smo sa paradoksom. MMR vakcina plaća cijenu svog uspjeha i imamo situaciju da i djeca i odrasli umiru od bolesti koja može da se spriječi sa dvije doze vaccine, pod uslovom da se ispoštuje preporuka Svjetske zdravstvene organizacije da obuhvat bude 95%.

Ono što vidimo u velikom broju zemalja jeste da obuhvat drastično pada. Razlozi za to su višestruki. U jednom dijelu svijeta razlozi su siromaštvo i konflikti, a u drugom dijelu svijeta, tu mislim na zemlje srednjeg i visokog nivoa razvoja, variraju i grupišu se u tri cjeline. Jedan od njih je oklijevanje roditelja da vakcinišu svoje dijete zbog netačnih informacija i mitova koji se plasiraju. Ono što potencira nauka i što je naučno stanovište

jeste da je MMR vakcina bezbjeda i efikasna, da djeluje i spašava živote. U prilog tome urađena je nedavno i velika studija u Danskoj na uzorku od 600 hiljada djece, koja je potvrdila da je MMR vakcina bezbjedana i efikasna.

Preporuka SZO je da se ulaže u imunizaciju i u primarnu zdravstvenu zaštitu jer je to zapravo put i način da zdravlje donesemo do svakog doma, porodice i to je put održivosti zdravstvenog sistema. Takođe su rađene studije na Johns Hopkins Univerzitetu (Maryland – SAD) koje su dokazale da kada se ulaže u imunizaciju benefiti su dvostruki. Osim toga što se čuvaju životi I zdravlje, sa druge strane imamo značajne ekonomske benefite.

Ta studija je pokazala da jedan dolar koji je uložen u program imunizacije donosi i obezbjeđuje 16 dolara u smislu uštede kroz smanjivanje zdravstvene potrošnje i kroz smanjivanje i djelovanje na smanjenu produktivnost upravo zbog obolijevanja. Što se tiče Crne Gore, imunizacija je prepoznata kao jedan od strateških prioriteta i prepoznato je da treba raditi u pravcu rješavanja ključnih izazova, a to su dostupnost vakcina, nabavka vakcina, detekcija oboljenja i oklijevanja roditelja. Ono što vidimo kao rezultat zajedničkog djelovanja različitih segmenata zdravstvenog sistema i drugih sektora društva, je da dolazi postepeno do porasta povećanja obuhvata MMR vakcinom. Međutim, to je i dalje ispod onoga što je preporučeni nivo vakcinacije od strane SZO a koji treba da iznosi 95%. Ovo upravo iz razloga što, ako imate i 10% djece koja nisu vakcinisana, imate uslove za epidemiju. U Crnoj Gori je obuhvat značajno niži od preporučenog nivoa SZO. Ako govorimo o HPV virusu i obolijevanju od kancera grlića materice, to je relativno nova priča koja polako uzima maha. Iako je ta vakcina uvedena 2006. godine, o kojoj se sve više govori upravo iz razloga što epidemiološki podaci pokazuju da obolijevanje od grlića materice predstvalja četvrti, odnosno peti najučestaliji uzrok obolijevanja u ženskoj populaciji, opet dolazimo do toga da je neophodno raditi na boljoj informisanostii podizanju nivoa svijesti kod ciljane populacije, da bi se shvatilo šta su benefiti takvih javno zdravstvenih mjera, intervencije koje zaista mogu da očuvaju zdravlje i živote. Što se tiče komparativnih iskustava, to je vakcina koja je u opticaju desetak i više godina i da je u tom prethodnom periodu administrirano 270 miliona doza na globalnom nivou, odnosno da je administrirano kod 100 miliona osoba u preko sto zemalja širom svijeta. To su ozbiljne brojke i relativno velik obuhvat na temelju kog smo dobili podatke koji potvrđuju da je riječ o bezbjednoj vakcini.

Vakcine protiv HPV virusa mogu biti različite i dvovalentne, četvorovalentne, devetovalentne, zavisi koji tip virusa

štite, ali u svakom slučaju, podaci pokazuju da je nivo, procenat obuhvata značajan, kreće se od 70-90% u zemljama u kojima se administrira ovaj vid i tip vakcine. Razlozi zbog kojih su se zemlje opredjelile da uvedu taj vid i mehanizam kontrole kancera je što u 90% slučajeva obolijevanja od kancera grlića materice je uzročnik bio HPV virus. Bolest pogađa mlađe žene od 20 do 45 godina. Statistika pokazuje da obolijevanje i umiranje od kancera grlića materice je značajan javno zdravstveni problem koji je motivisao i nauku i nas kao Svjetsku zdravstvenu organizaciju da preporučimo takvu vakcinu.

Svi dosadašnji rezultati zaista upućuju da je vakcina bezbjedna i da na tako velikom uzorku ono što se prijavljuje kao neželjeno dejstvo je blago crvenilo, bolno mjesto gdje je aplicirana vakcina i sl., što je u principu set osnovnih neželjenih dejstava.

Dr Senad Begić: Kada se radi o vakcinalnim pokretima mi u Crnoj Gori nemamo organizovano djelovanje protiv vakcinacije kao javno zdravstvene intervencije, međutim Crna Gora je jako specifična.

Mi smo mala država, često se informacija širi od uha do uha, ljudi imaju mišljenje o svim stvarima, uključujući i one na koja nisu dobili konkretno specijalističko, akademsko obrazovanje.

Ono što je jako specifično za Crnu Goru jeste da se djelovanje anti vakcinalnih pokreta iz regiona ovdje vrlo lako preliva, što je rezultiralo nešto nižim obuhvatom djece sa vakcinacijom, ali na svu sreću ne radi se o odbijanju vakcinacije. Naši roditelji odlažu vakcinaciju, posebno vakcinaciju protiv malih boginja, do nekog uzrasta, kada dijete progovori, prohoda, odnosno kada postoje jasni dokazi o njegovom uspješnom psiho-fizičkom razvoju. Taj stav je pogrešan iz mnogo razloga. Tim stavom roditelji produžavaju vrijeme tokom kojeg je dijete nezaštićeno od tri zarazne bolesti.

Sve naučne studije koje su ispitivale bilo kakvu povezanost vakcine protiv malih boginja, zaušaka, rubeole sa nekim razvojnim poremećajima, dokazale su da te povezanosti apsolutno nema. Ta vakcina se koristi više od dvije ipo, tri decenije u razvijenom svijetu.

Mi u Crnoj Gori je koristimo od 1993, 1994 godine, tako da imamo dvije i po decenije korištenja te vaccine, i ništa ne ukazuje da postoji njena povezanost sa nekim razvojnim poremećajima. Postoje neki drugi dokazi koji su roditeljima prijemčiviji od naučnih, a to su činjenice da mi podjednako vakcinišemo i djevojčice i dječake, a da su razvojni poremećaji šest, sedam puta češći u dječijoj populaciji muškog pola, dakle češći kod dječaka nego kod djevojčica. Da je vakcina razlog koji dovodi do razvojnih poremećaja, autizma, učestalost bi bila

9

jednaka kod dječaka i djevojčica, što vidimo da nije slučaj.

Sastav vakcine je javno dostupan. Jedna od zablude koju antivakcinalisti koriste, govore da je zdravstveni sistem netransparentan, da smo u nekoj sprezi sa proizvođaćima. Naša jedina misija je očuvati i unaprijediti zdravlje stanovništva Crne Gore.

Konkretno, kada se radi o Institutu za javno zdravlje i podacima o sastavu vakcina i o njihovoj registraciji ili kliničkim studijama koje su sprovedene da bi se došlo do podataka o njihovoj bezbjednosti i učinkovitosti – oni su dostupni. Konkretno, na sajtu CALIMS-a mogu se naći sve informacije o registraciji vakcina koje postoje kod nas.

Trenutno u svijetu postoje vakcine protiv 40-ak zaraznih bolesti. Svakoj državi je ostavljeno da odabere u programu imunizacije one vakcine koje su najbitnije za njenu populaciju za bolesti koje ugrožavaju zdravlje stanovništva. Podsjetiću vas da mi malariju nismo imali od 50 i neke godine prošlog vijeka. Iskorijenili smo je i ona kod nas ne predstavlja javno zdravstveni problem.

Mi vodimo računa o onim vakcinama koje štite od patogena koji su prijetnja po zdravlje stanovništva zemlje, i definitivno ćemo pratiti trendove i biti apsolutno sigurni da sve što predložimo bude u interesu populacije Crne Gore i da bude prihvaćeno od našeg stanovništva.

Postoje države koje HPV vakcinu koriste više od jednu deceniju i ta decenija praćenja učinka vakcine je bila sasvim dovoljna da se utvrde određene činjenice. Australija je dokazala da je vakcinacija protiv humanih papiloma virusa skoro prepolovila perzistentne uporne infekcije grlića materice sa humanim papiloma virusima. Svaka perzistentna infekcija grlića materice je početak maligniteta. Austrija, SAD, Velika Britanija su države koje najduže koriste ovu vakcinu i zadovoljne su njenom učinkovitošću.

Kada se radi o Crnoj Gori, nacionalno savjetodavno tijelo za imunizaciju Ministarstvu je dalo preporuku da se krene sa vakcinacijom humanog papiloma virusa i mi se nadamo da ćemo do kraja godine krenuti sa ovom vakcinacijom, čime ćemo se svrstati u red zemalja, njih 88, koje ovu vakcinu koriste duži niz godina. U regionu ovu vakcinu koriste Slovenija i Hrvatska zadnjih nekoliko godina, dok je u Srbiji od prošle godine uvedena vakcinacija, omogućeno je roditeljima koji hoće da vakcinišu svoju djecu da vakcinu kupe na privatnom tržištu i da je iskoriste.

Takođe, vakcinaciju sprovodi Makedonija, i gotovo sve zemlje Evropske Unije.

Maja Stanković, dipl. ph spec.

Roditelji i zdrvstveni radnici koji imunizuju svoju djecu treba da znaju da je MMR vakcina bezbjedna, kvalitetna i efikasna, i ona je zahvaljujući tome dobila dozvolu za prometovanje od strane svih Agencija zemalja Evropske Unije.

Naša Agencija za ljekove i medicinaska sredstva je odobrila tu vakcinu kao bezbjednu za upotrebu. Sva naša istraživanja u kojima je procjenjivana bezbjednost vakcine su bila upravo povod za sprovođenje istraživanja. Zbog medijskih spekulacija, dezinformacija koje su kružile društvenim mrežama, ciljano su rađena mnoga istraživanja gdje je potvrđeno da MMR nije uzročno–posljedično povezana sa pojavom autizma i drugim poremećajima razvoja.

Sve prijave, sumnje na neželjena dejstva nakon primjene MMR-a, od strane zdravstvenih radnika dolaze u Agenciju za

10

ljekove. Mi zaključno sa današnjim danom nismo imali ni jednu prijavu smulje na MMR vakcinu.

Sastav vakcine se ispituje u Agenciji i ono što se sa sigurnošću može reći je da svaki sastojak, počev od aktivnog sastojka, zakljno sa pomoćnim supstancama, je kontrolisan te da su ti sastojci u vakcini u onim količinama u kojima su dokazano bezbjedni za ljude.

Doc. prim. dr Nebojša Kavarić: Zahvaljujući kampanji u zadnjih 18 mjeseci, koju smo pokrenuli da neophodne istinite informacije stignu do građana kada je u pitanju MMR vakcina, a uz podršku naučnih dokaza i karakteristika imunizacije, preko pedijatara, pedijatrijskih timova, nevladinih organizacija, preko medicinskih, privatnih, elektronskih, štampanih medija - imamo zadovoljavajuću situaciju.

Po anketi, 80% građana vjeruje u učinkovitost i djelotvornost vakcina. Svega 20% izražava određeni vid sumnje, što govori prvo da su roditelji prihvatili imunizaciju kao značajnu metodu sprječavanja teških oboljenja, drugo, vrlo visok stepen povjerenja građana u javni zdravstveni system. 80% građana povjerava nam djecu da im damo vakcinu, vjerujući u njenu učinkovitost. Treba da dobijemo ponovo procenat od 95% pokriveneost vakcinom, što smo ranije imali.

Očekujemo ovim trendom da ćemo u narednom periodu dići značajno kolektivni imunitet i značajno zaštititi zdravlje najmlađih. Najveći pad smo imali kod 2016. godišta prije 18 mjeseci.

Od 16% obuhvata od prije dvije godine smo došli na 70%. Intencija je da ćemo u nekoliko narednih godina vratiti procente koji će garantovati kolektivni imunitet. Treba preventivno da djelujemo.

Možemo se pohvaliti da Crna Gora jedina u regionu nije zadnjih dvije godine imala ni jedan smrtni slučaj od morbila.

Verica Pantelić

яБЗяБ╢яБпяБ║яБдяБеяБояБбяАаяБ║яБбяВЪяБ┤яБйяБ┤яБбяАаяБ╢яБбяВЪяБеяБзяАаяБ║яБдяБ▓яБбяБ╢яБмяБкяБбяАб

"% "% $

"

"

#

"

!

яА┤яАл яА│яАл

Jedan od predavača čije je izlaganje pobudilo značajno interesovanje učesnika Medicalove radionice za novinare u Tivtu bio je prof. dr Vladimir Todorović. Baveći se obimnom i uvijek aktuelnom temom trendova u onkologiji, on je iskoristio priliku i da prezentuje potencijal i potrebe Klinike za onkologiju i radioterapiju u Podgoricu, čiji je direktor. Ukazujući na brojne relevantne rezultate, on je opisao i statističku sliku epidemije kancera kod nas i u svijetu, a nametnule su se i druge interesantne teme vezane za ovu oblast.

U TIVTU PREDSTAVLJENI ONKOLOŠKI TRENDOVI Kancer, kao globalni epidemiološki problem, prema podacima koje je na skupu u Tivtu pokazao prof. dr Vladimir Todorović, ima incidencu od 18.1 milion pacijenata u svijetu, a do 2040. se predviđa da će ona brojiti 29.5 miliona. Drugi je uzrok smrti u svijetu, budući da podaci iz 2018. u tom smislu pokazuju cifru od 9.5 miliona umrlih. Do 2040. godine se predviđa da će ta cifra iznositi 16.5 miliona. U sledeće dvije decenije predviđa se porast broja oboljelih za 70%, prije svega u zemljama u razvoju.

Broj UMRLIH na godišnjem nivou KINA 2.860.000 USA 616.000 Indija 784.000 Japan 400.000 Rusija 314.000 Njemačka 247.000 Crna Gora 1.300

Tabela: Broj UMRLIH od karcinoma Kada je u pitanju ženska populacija, najčešće se dijagnostikuje karcinom dojke, kolorektuma, pluća i cerviksa, a kod muškaraca dominiraju onkološka oboljenja pluća, prostate, kolorektuma i želuca. Ono što uglavnom predstavlja smetnju u optimalnom radu jeste nedovoljno resursa u dijagnostici i inovativnim terapijama. Jedna od pet zemalja u regionu, kako je naveo prof. Todorović, ima registar za rak, što je bitan parametar u planiranju terapije. Crna Gora je u tom krugu zemalja sa registrom od 2013.

Prema podacima koje pokazuju registri, incidenca je veća u zemljama Zapadne Evrope, ali je, kako je objasnio prof. dr Todorović, suština u tome da se radi o ranodijagnostikovanim bolestima, sa dobrom prognozom liječenja, što je jedna od važnih tendencija u tretmanu kancera. Mortalitet je, nasuprot ovome, veći u zemljama Istočne Evrope i na Balkanu. Trendovi u epidemiologiji pokazuju da je 1900. 18% populacije imalo rak, 2000.

53%, a 2050. će 100% ljudi na planeti imati neku vrstu karcinoma.

12

Slika 1: Distribucija incidence i mortaliteta različitih kancera1 – To ne znači da će oni da umru od ove bolesti, ali će se ona dijagnostikovati, možda nekim genetskim testiranjima. I izlječenje će biti mnogo lakše nego danas. Znači, bitno je da preveniramo rak, da ga liječimo, da ga izliječimo, i, ukoliko to ne možemo, da

Prikazujući specifičnost našeg zdravstvenog sistema, prof. dr Vladimir Todorović naveo je kao karakteristične kao i za region, visoku incidencu mortaliteta od karcinoma. – Kod nas se karcinomi dijagnostikuju sa lošijom prognozom, agresivniji su i veća je distribucija bolesti – kaže on. Nasuprot tome, u zapadnim zemljama, pogotovu u skandinavskim, mnogo je veći broj pacijenata koji se dijagnostikuju, ali je mortalitet značajno niži. Riječ je o rano otkrivenim bolestima koje se kvalitetno liječe. To je bio naš cilj, navodi prof. Todorović, koji i mi na Balkanu treba da postignemo.

produžimo život i poboljšamo kvalitet života pacijentima – objasnio je prof. Todorović. Ukazujući na statistiku razvijenih zemalja, on je objasnio da se upravo u prevenciji i ranoj dijagnostici nalaze ključna rješenja za optimalan ishod bolesti. U Švedskoj, npr., 64% ukupnog broja oboljelih ostvari petogodišnje preživljavanje, što je oko 20% više nego u zemljama u razvoju.

Ukoliko bi ostale zemlje primjenjivale praksu Švedske, objašnjeno je ovom prilikom, oko 270.000 osoba oboljelih od karcinoma živjelo bi duže od 5 godina.

Faktori na koje se može uticati u smislu primarne prevencije, istaknuto je, jesu: pušenje duvanskih proizvoda, ishrana, fizička aktivnost, uticaj sunčeve svjetlosti, alkoholizam, ali i izbjegavanje infektivnih oboljenja imunizacijom i hemioprevencijom (HPV, EBV, Helicobacter pilory i sl. ). Kada se govori o ranom otkrivanju i skriningu valja znati da za karcinom pluća nije značajan skrining, za karcinom prostate samo relativno, ali je skrining metoda koja se preporučuje u vezi sa karcinomom dojke, grlića materice kolorektalnog carcinoma.

Projekcija budućnosti liječenja – Vidimo da se postižu pomaci u našoj zemlji kada su u pitanju prevencija i skrining. Na određenim teritorijama je to bio pilot projekat, ali sada se on razvija na cijeloj teritoriji Crne Gore, tako da možemo da dobijemo veći broj pacijenata koji su u nižem stadijumu i oni mogu da se izliječe u potpunosti – objasnio je prof. Todorović. − Nijedan karcinom − rekao je dalje − ne može da se liječi samo na osnovu snimaka, kliničke slike, laboratorijskih analiza, mora patohistolog da postavi dijagnozu.

Danas se ide korak dalje. Nije samo dovoljno dati patološki nalaz, koraju se analizirati i prediktivni parametri na osnovu kojih se liječi određeni pacijent. Na osnovu toga danas imamo nekoliko vrsta karcinoma dojke i pluća koji se liječe na različite načine, što ranije nije bio slučaj. Sve zahvaljujući individualizovanju terapije.

– Molekularno profiliranje je budućnost u onkologiji.

To znači da se individualizuje kako sam tumor, tako i terapija tog pacijenta – kaže prof. Todorović. Danas se samo postavlja pitanje šta u terapiji ide prvo: hirurgija, radioterapija, hemioterapija, ciljani ljekovi. Kod različitih oblika bolesti primjenjuje se i različit redosljed u terapiji. Ne mora da znači da će hirurgija uvijek biti na prvom mjestu. – Čak i ukoliko pacijent ima metastatsku bolest, u određenim slučajevima možemo da ga izliječimo. Ukoliko to nije moguće, možemo dostići da pacijenti

godinama mogu da žive sa veoma dobrim kvalitetom života. Na osnovu toga će karcinom biti hronična bolest koju ćemo držati pod kontrolom određenim ciljanim ljekovima. To će biti budućnost liječenja u onkologiji – rekao je Todorović.

Osnovne probleme u ostvarenju optimalnog terapijskog cilja, prema podacima do kojih se došlo angažovanjem regionalnih udruženja onkologa2 predstavljaju: kanceri dijagnostikovani sa lošijom prognozom (agresivniji tipovi), kasnija dijagnostika (viši stadijumi bolesti), nedostatak pravog multidisciplinarnog rada ili konzilijuma, nedostatak radioterapijske opreme, nedostatak adekvatne hirurgije i opreme, nedostatak inovativnih ljekova, nedostatak adekvatnih planova i registara za kancer, nedostatak primarne i sekundarne prevencije, nedostatak adekvatne finansijske podrške i suboptimalnih budžeta. Ukazujući na ove podatke, prof.

Todorović je ovom prilikom dao nešto optimističniju viziju crnogorskog zdravstva koju odlikuje dosta novina, prvenstveno u smislu nabavke novog radioterapijskog aparata, a potom i u smislu pomaka u cilju ostvarenja bolje komunikacije među stručnjacima, njihovog većeg angažovanja i uopšte rada na inoviranju i osavremenjivanju

13

sistema.

Govoreći o multidisciplinarnom pristupu u liječenju pacijenta, on je naveo podatak da je u periodu januara 2019. kodine konzilijum KCCG a donio ukupno 218 odlika u vezi sa terapijom karcinoma: dojke − 47, ginekoloških − 25, glave i vrata − 15, digestivnih − 25, uroloških − 36, endokrinih − 3, kostiju − 7 i centralnog nervnog sistema – 2. Analizirajući broj angažovanih stručnjaka onkologa , objasnio je da se Crna Gora nalazi na zavidnoj poziciji u odnosu na ostale temlje regiona, te da možemo biti zadovoljni takvim statusom. Kada je u pitanju korelacija izdvajanja za zdravstvo po stanovniku i odnos mortaliteta i incidence, objasnio je da je ovogodišnji zdravstveni budžet znatno uvećan u odnosu na prethodne godine. Naravno, ne može biti riječi o tretmanu kakav se sprovodi u zemljama naprednog svijeta, ali je pomak evidentan.

Onkologija u Podgorici Od kada je 13. jula 2010. otvorena nova Klinika za onkologiju i radioterapiju, do kraja te godine, prema podacima koje je prikazao prof. Todorović, liječeno je 650 bolesnika.

Značajan porast broja liječenih evidentiran je do kraja 2017. – 1.760. Broj ambulantnih pregleda porastao je sa 18.000 (2010) na 28.396 (2018), a u periodu 20102017. na Medikalnoj onkologiji i radioterapiji realizovano je ukupno 171.000 pregleda.

U okviru Klinike za onkologiju i radioterapiju funkcionišu: Centar za medikalnu onkologiju sa dnevnom bolnicom, Centar za radioterapiju (Odjeljenje za eksterno zračenje, Odjeljenje za brahiterapiju) i Centar za nuklearnu medicinu (Ambulanta za bolesti štitaste žlijezde, Kabinet za SPECT). Na Onkološkoj poliklinici obavljaju se onkološki multidisciplinarni konzilijumi (11), funkcioniše Dnevna bolnica za medikalnu onkologiju, ambulante (8), kabineti (7), angažovani su psiholog, radiološki tehničari, medicinskih sestre/tehničari, 3 doktora nauka, a u cilju ostvarenja multidisciplinarnosti usluge pacijentima pružaju stručnjaci različitih specijalnosti onkologije, interne medicine, radiologije, nuklearne medicine, hirurgije, ukupno 115 zaposlenih.

U okviru Centra za radioterapiju Klinike za onkologiju pacijentima usluge pruža 9 specijalista (6 subspecijalista), funkcionišu 2 linearna akceleratora: Oncor Siemens, na kome se dnevno liječi oko 80 bolesnika, te novi Varian Trubim – sa oko 26 bolesnika svakodnevno tretiranih. Na klinice se primijenjuje i brahiterapija, odnosno unutrašnje zračenje – terapija karcinoma grlića materice i endometrijuma. Zračenje se primijenjuje kod oko 60 % svih bolesnika sa karcinomima.

Varian TRUBIM radioterapijski akcelerator predstavlja najsavremeniji sistem za transkutanu radioterapiju kod svih tumorskih lokalizacija, omogućava automatsku isporuku grupe polja zračenja, optimizuje kretanje gentrija − efikasno isporučuje tretman, ostvaruje veliku brzinu rotacije kolimatora, posjeduje softver za geometrijsku kontrolu rada i dnevni izvještaj o kvalitetu rada aparata. Hiperark sistem za stereotaksičnu isporuku tretmana tumora mozga, kako je prezentovao prof. Todorović, podrazumijeva automatsku dijagnostiku i rano otkrivanje mogućih problema i kvarova i preventivno održavanje, te je omogućena maksimalna zaštita zdravih organa − smanjenje komplikacija terapije.

U okviru planiranih aktivnosti na Klinici izdvajaju se razvijanje savremenih tehnika na linacu Varian Trubim, edukacija

14

timova za razvoj novih tehnika zračenja (IMRT, VMAT, IGRT), osposobljavanje Aria informacionog sistema, telemedicinsko povezivanje sa savremenim referentnim centrima, a planirana je nabavka još jednog Linaca na Staroj onkologiji.

U okviru Medikalne onkologije danas je angažovano 10 specijalista, 2 specijalizanta, a vrši se uvođenje novih imunoterapijskih protokola i kombinacije protokola hemioterapije i bioloških ljekova. Pored korišćenja ESMO i NCCN vodiča, radi se na usvajanju standardnih procedura u dnevnim bolnicama i stacionaru Centra, kao i na unapređenju procedura farmakovigilance u smislu smanjenja neželjenih efekata terapije. Postoji i intrahospitalni registar najučestalijih kancera. − Uvođenje novih samostalnih i regionalnih kliničkih studija uslov su poboljšanja kvaliteta njege bolesnika i uvođenja inovativnih terapija karcinoma, ističe prof. Todorović. U tom smislu čini nas ponosnim podatak da je crnogorsko zdravstvo krenulo sa primjenom kliničkih studija i na onkologiji, te da je pacijentkinja sa karcinomom dojke prva podvrgnuta tom novom vidu tretmana (IM passion 132).

Centar za Nuklearnu medicinu, prema podacima koje je ponudio prof. Todorović, zapošljava 4 specijalista. Kao novitet planira se uvođenje metoda nukleomedicinske kardiologije – perfuziona scintigrafija srca, unapređenju nuklearne i ultrazvučne obrade oboljenja štitaste žlijezde, ali osjetan hendikep čini nedostatak PETCT aoparata, koji je danas standard u onkologiji.

U smislu nadomještanja tih usluga pacijentima sklopljeni su ugovori sa klinikama u Beogradu i Ačibademu.

Trenutno funkcionišu onkološki multidisciplinarni konzilijumi i van Kliničkog centra: u Herceg Novom i Bolnici u Brezoviku, a sa Opštom bolnicom u Beranama od februara 2019. saradnje SE obavlja telemedicinski. U cilju unapređenja regionalne saradnje stručnjaka prof. Vladimir Todorović uputio je na naučnu i edukativnu saradnju u okviru AROME i ESO organizacija.

Jedan od ciljeva njihovog rada predstavlja smanjenje razlike u liječenju kancera na relaciji Zapad−Istok. U pitanju su dvogodišnji skupovi koji okupljaju veliki broj stručnjaka u cilju postizanja konsenzusa po raznim prioritetnim temama. Kako je najavljeno, ovogodišnji takav susret biće realizovan 10-12. oktobra u Bečićima.

Očekuje se oko 200 onkologa iz regije Mediterana i šire.

Ukazujući na prevashodno humanu stranu svoje discipline, prof. dr Vladimir Todorović završio je svoje izlaganje tezom: − Mi ne liječimo tumore već ljude i njihove familije.

1 European Cancer Observatory (EUCAN) factsheet for all sites but

non-melanoma skin, 2012, both sexes. Available from: http://eco.iarc.fr/ EUCAN/Cancer.aspx?Cancer=0 Accessed Mar 9, 2016

2 SEEROG: Istočna i Centralna Evropa – (Split) i AROME: mediteranske zemlje (Pariz)

Anita Đurović

Intervju: Solvejg Rejgard Petersen

Komunicirati, komunicirati...

Važna poruka koju Solvejg Rejgard Petersen sugeriše ne samo novinarima: komunicirati!

Jedna od tema na ovom skupu bio je odnos ekonomije i medicine. Šta mislite o tome?

Da, to jeste veoma interesantno i to je nešto o čemu danas dosta govorimo u Danskoj. Imamo veliki broj aktera na tom planu: mnogo kompanija koje se bave proizvodnjom ljekova (značajni su, na primjer, proizvođači ljekova protiv depresije), ali i veliki broj autoriteta koji su vrlo, vrlo kritični u procjeni rada farmaceuta. Šta mislite o odnosu novinara i farmakologa? Kako to kod vas u Danskoj izgleda?

Mislim da to postaje sve bolje. Imali smo tu veliku HPV debatu između ljekara i novinara, ali sada svi mogu da vide da svi ljekari u stvari propisuju primjenu te vakcine. Takođe, veliki je broj ljudi u Danskoj koji se bore za njenu primjenu, jer je to značajno otkriće. Ljudi se više ne sukobljavaju oko njene primjene jer su postali svjesni da treba da budu ujedinjeni u borbi za dobrobit zdravlja. Novinari, naravno, moraju biti još bolji u razumijevanju naučnika. Šta biste izdvojili kao najaktuelnije u danskom medicinskom sistemu?

HPV je nešto o čemu još uvijek razgovaramo i ustanovili smo da treba mnogo više da komuniciramo. Sada je dominantna tema digitalizacije. Razgovaramo o velikim data studijama tzv. real word data (engl.).

Kako to izgleda?

Upravo smo donijeli odluku da danska medicina treba da oformi centar za meta analize od kog se očekuje da napravi

16

Solvejg Rejgard Petersen, novinarka po profesiji, od 2002. je angažovana na različitim poslovima u vodećim danskim medijima, a od 2014. njena interesovanja vezuju se za zdravstvo. Od 2017. vrši funkciju šefice Medijskog centra Danske agencije za ljekove.

Kao dobar poznavalac prilika u medijima u Tivtu je, u okviru Medicalove Radionice za novinare, interpretirala rezultate događaja u kojima je imala aktivno učešće i dala preporuke za rad u medijima povezanim sa zdravstvom.

mnogo značajnih meta analiza, na globalnom nivou. Razgovaramo o tome ko sve treba da se bavi tim analizama, s obzirom na to da su u projekat uključeni i društveni mediji. Šta je, po Vama, najvažnija stvar u medicini u ovom trenutku?

Digitalna medicina i pitanje kako koristiti sve te podatke.

Sve zemlje trebalo bi da ostvare saradnju u smislu razmjene podataka i donošenja zaključaka u vezi sa njima. Na osnovu toga moći ćemo otkriti koji bi pacijenti mogli imati benefite, a koji neželjene efekte terapije. Pomoću toga može se personalizovati terapija, povećati njena efektivnost ili minimizirati pojava neželjenih efekata.

Svjedoci smo velike prisutnosti u medijima komercijalizovanih digitalnih uređaja tipa aplikacija za mjerenje krvnog pritiska, glukoze i sl. Kako njihova primjena izgleda u stvarnoj nauci?

Možemo li ih koristiti sa 100% sigurnosti o njihovoj efektivnosti?

Ne mislim da možemo. Mislim da treba da budemo veoma oprezni u njihovoj upotrebi. To je i jedan od razloga zašto

otvaramo navedeni centar u Danskoj. Potrebno je otkriti što više načina za zaštitu zdravlja. U tom smislu, moramo biti oprezni i primjenjivati ozbiljne preporuke i u smislu upotrebe komercijalizovanih uređaja.

Koja bi bila vaša poruka ljudima u ovoj zemlji?

Novinarima bih poručila da što više komuniciraju, i to na veoma odgovoran način. Mediji imaju značajnu ulogu u društvu i predstavnici društvenih medija treba da promovišu neki oblik kvaliteta i provjere podataka. Oni to, po mom mišljenju, često ne rade.

U ozbiljnijim medijima morate imati odgovornost za predstavljene podatke, što je slučaj i uopšte u javnim komunikacijama. Vi u vašem časopisu treba da imate odgovornost kao ljekari kada dajete preporuke u vezi sa zdravljem.

Anita Đurović

17

Ljudsko srce miruje između dva otkucaja. Tokom prosječnog ljudskog života koji je 70 godina, srce u mirovanju provede 40 godina.

Svaki polno sposoban muškarac svakodnevno proizvede oko 300 miliona polnih ćelija. Kada bi svaka od njih oplodila jajnu ćeliju, čitavu svjetsku populaciju mogla bi da proizvedu samo 23 čovjeka.

Medicina još ne može da utvrdi kako osjećamo bol. Zna se samo da jačina bola zavisi od osobe i da ljekovi protiv bolova djeluju tako što umrtve dio mozga koji prima podatke o bolu.

Ljudi i delfini jedine su vrste koje upražnjavaju ljubav radi zadovoljstva.

Kišne kapi sadrže vitamin B 12.

Čovjek svakog dana, čak i ako ne plače, izluči pola litra suza, koje se izlučuju u nos.

Žene trepću dva puta više nego muškarci.

18

Čovjek promijeni ćelije kože otprilike hiljadu puta tokom života.

Prosječna osoba za života prepješači razdaljinu koja je jednaka dvostrukom obimu Zemlje.

Pluća odrasle osobe mogu da zadrže pet litara vazduha.

Prilikom normalnog disanja udiše se i izdiše oko pola litra vazduha, što znači da u jednom danu kroz pluća propustimo 10.000 litara vazduha.

Butna kost kod čoveka je čvršća od betona.

Japanci su nacija koja ubjedljivo najviše vremena provodi ispred televizora. U prosjeku gledaju program 9 sati dnevno.

Kada pocrvenite, sluzokoža vašeg želuca se, takođe, zacrveni.

100 g žumanceta sadrži čak 1,5 g holesterola.

19

Podgorički hotel „Verde” bio je 20. aprila mjesto susreta izabranih ljekara. Tom prilikom je realizovana Endokrinološka radionica. Skup je organizovan u nizu aktivnosti časopisa „Medical”, povodom obilježavanja decenije postojanja.

DIJABETES JE MNOGO VIŠE OD HIPERGLIKEMIJE U ime kolektiva „Medical” srdačnu dobrodošlicu prisutnima poželjela je direktorica Slavica Pantelić. Zahvaljujući se Nacionalnoj komisiji za dijabetes, Centru za nauku KCCG- a i Domu zdravlja − Podgorica za podršku pruženu u realizaciji skupa, kao i za razumijevanje potrebe da decenija postojanja časopisa „Medical” bude obilježena kroz promocije najznačajnijih tema iz oblasti medicine, ona je izrazila uvjerenje da će odabrane teme doprinijeti novim saznanjima iz ove oblasti, razmjeni iskustava, kao i boljem povezivanju ljekara specijalista endokrinologije i izabranih ljekara, te da će ovo druženje vremenom postati tradicionalno. Pantelić je najavila Šestu Medikalovu konferenciju koja će ove godine biti održana 13-15. juna u Hotelu „Falkenštajner” u Bečićima.

U ime Centra za nauku KCCG-a, učesnike Endokrinološke radionice pozdravio je direktor te ustanove prof. dr Filip Vukmirović. Izražavajući uvjerenje da dobar odziv izabranih ljekara govori u prilog adekvatno odabranom cilju skupa, on je ukazao na potrebu za rasterećenjem tercijarnog nivoa zaštite zdravlja kada je u pitanju tretman endokrinoloških pacijenata, te potrebu za koordiniranom saradnjom primarnog i specijalističkog sektora. Obraćajući se izabranim doktorima, naveo je: − Ja bih volio da sa ove radionice izađemo sa nekim konkretnim stavovima, kako bi se i vi što je moguće više se uključili u samo liječenje i praćenje endokrinoloških pacijenata u smislu primarne zdravstvene zaštite, kako bi ostvarili bolju konekciju sa našim kolegama sa endokrinologije i kako bi definisali par ovih stvari koje su nam jako bitne. – Na kraju, izrazio je zahvalnost organizatorima skupa i pozvao na interaktivno učešće u skupu.

Prvi predavač na skupu direktor Interne klinike KCCG-a dr sci. med. Sreten Kavarić podsjetio je na akciju od prije 5 godina u okviru koje su dijeljena sredstva za kontrolu glukoze, a koja je imala pozitivan efekat na praksu u domovima zdravlja da se ova sredstva dodjeljuju pacijentima na insulinskoj terapiji starijim od 26 godina. On je izrazio uvjerenje da će i ovaj događaj imati sličan uticaj.

Nakon održanih stručnih predavanja, simpozijuma far-

20

maceutskih kompanija i dvije radionice, učesnicima skupa uručeni su sertifikati.

Dijabetes je bolest sa vrtoglavim porastom broja oboljelih širom svijeta. Prema podacima IDFa iz 2017, ukupan broj pacijenata starosti 20-79 godina porastao je sa 151 miliona (2000. god.) na 425 miliona (2017).

Održana stručna predavanja i simpozijumi Rana dijagnostika i ciljevi u liječenju dijabetes tipa II, neadekvatna kontrola dijabetesa i posljedice, komorbiditeti, dijabetesna polineuropatija, rana dijagnostika hipotireoze te hipoglikemija, značaj strukturisane samokontrole u upravljanju dijabetesom, te preddijabetes bile su teme stručnih predavanja održanih u okviru Radionice. Predavači su bili dr sci. med. Sreten Kavarić (Klinički centar Crne Gore), dr Aleksandar Đogo (Klinički centar Crne Gore), dr Elzana Čikić (Klinički centar Crne Gore), dr Olivera Bošković (Klinički centar Crne Gore), dr Milena Rovčanin Cojić (Dom zdravlja − Podgorica). U okviru radionica govorili su i dr Đorđije Krnjević (Klinički centar Crne Gore), ass. dr sci. med. Emir Muzurović (Klinički centar Crne Gore) i dr Vesna Milićević (Dom zdravlja − Podgorica), a farmaceutske simpozijume vodili su prof. dr Snežana Vujošević, ass. dr sci. med. Emir Muzurović i dr Đorđije Krnjević.

Kontrolisati bolest Veliki problem u ranoj dijagnostici dijabetesa, kako je objasnio dr sci. med. Sreten Kavarić, predstavlja loša, ranije više zastupljena praksa da do trenutka primjene antidijabetesne terapije prođe čak i po 10 godina od trenutka pojave bolesti.

Važan segment u liječenju ove populacije predstavlja samokontrola glikoregulacije. Ciljne vrijednosti parametara glikoregulacije u tipu 2 dijabetesa, kako se moglo zaključiti iz izlaganja dr Kavarića, bile bi: kontrola glikemije sa ciljnim vrijednostima HbA1C u intervalu 6,5% do 7,5 i 8,0% (u zavisnosti od težine bolesti). U tipu 1 dijabetes može se tolerisati postprandijalna glikemija manja od 10 mmol/l, ukoliko se ne može postići postprandijalna glikemija prema navedenim kriterijumima bez hipoglikemijskih epizoda.

Mjerenje glikemija u pravo vrijeme, u pravim situacijama i dovoljno često, i to isključivo po dogovoru izabranog ljekara i pacijenta, predstavlja recept za uspjeh u regulaciji stanja pacijenta.

Pravilo polovine, po riječima dr Aleksandra Đoga, nalaže da je tek kod polovine broja oboljelih od dijabetesa postavljena dijagnoza, polovina od toga se liječi, polovina njih postiže ciljne vrijednosti, a tek polovina tog broja očekivani ishod! Neadekvatna kontrola dijabetesa, kako je pokazao Đogo, uzrok je zbog kog ova hronična bolest sa potencijalno smrtonosnim posljedicama ima za posljedicu brojne komplikacije. Tu spadaju mikrovaskularne komplikacije dijabetesa, albuminurija kao marker nefropatije, dijabetična retinopatija, koja se može javiti u veoma ranim stadijumima dijabetesa tipa 2, dijabetično stopalo, dijabetesna polineuropatija, ali i ozbiljne makrovaskularne komplikacije.

Zbog kombinacije ovih faktora, rizik od hospitalizacije uvećan je za 1/3. Više od 12% pacijenata sa nedavno postavljenom dijagnozom dijabetesa tipa II mogu imati dijabetičnu retinopatiju, a dijabetesno stopalo može se javiti kod 25% dijabetičara. Vrh ledenog brijega u dijabetologiji, objasnio je Đogo, predstavlja liječenje hiperglikemije. Dijabetes je mnogo više od toga.

Prema navodu dr Elzane Čikić, svega 1–12% pacijenata sa dijabetesom tipa II postigne ciljane vrijednosti glukoze u krvi, krvnog pritiska i serumskog holesterola, a kardiovaskularna bolest je vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta kod njih. U poređenju sa zdravim osobama, pacijenti sa dijabetesom tipa II imaju dva puta veću vjerovatnoću da razviju kardiovaskularnu bolest, kao i do četiri puta veću vjerovatnoću za neophodnošću terapije za ove komorbiditete. Pažljivim prilagođavanjem antidijabetesne terapije pacijentu u skladu sa njegovim metaboličkim statusom i izbjegavanjem terapije koja potencijalno može da izazove komplikacije može se učiniti dosta.

Smanjene fizičke i mentalne performanse, umor, depre-

sivno raspoloženje, suva koža, tanka i suva kosa, promukli glas, preosjetljivost na hladnu temperaturu, dobijanje na težini, zatvor, hipotenzija, bradikardija, te usporen rast i mentalni razvoj djece, mogu biti simptomi na koje je u vezi sa prepoznavanjem hipotireoze upozorila dr Olivera Bošković. Budući da je uočena potreba za restandardizacijom parametara dijagnostikovanja ovog poremećaja, dr Bošković je sugerisala nove nivoe mjerenja TSH po mU/L. Prema njima, 2-4 bi bio minimalni nivo, 4-10 blag oblik, a 10 i više prekomjeran nivo hormona. Na ovu temu govorio je i dr Đogo. Objašnjavajući distribuciju ovih poremećaja u zavisnosti od pola, on je naveo da je ovaj poremećaj mnogo prisutniji kod žena jer su one tokom cijelog života izložene hormonskim udarima. Autoimuni proces u organizmu gotovo u 90% situacija predstavlja uzrok pojave ovog poremećaja.

U sklopu preporuka za sprečavanje pojave dijabetesne neuropatije dr Bošković je naglasila da je jako važna prevencija, a potom i kontrola glikemije, njega stopala, prestanak pušenja, regulacija terapije primjenom insulina i/ili oralnih antidijabetika, antidepresiva i antiepileptika, kao i alfa-lipoične kiseline.

Preddijabetes, kao stanje upozorenja na ovu ozbiljnu hroničnu bolest, opisao je u okviru simpozijumskog prikaza dr Đorđije Krnjević. Možemo ga, kako on kaže, tretirati kao poseban entitet koji opravdano zaslužuje posebnu pažnju i predstavlja nešto čime se treba ozbiljno pozabaviti. Bez obzira na to kako ga definišemo, važno je da se prepozna kao povišena glikemija našte, smanjena tolerancija glukoze i povišen nivo glikoziliranog hemoglobina. Preko 300 miliona pacijenata u svijetu ima preddijabetes, jedva do 10% ima farmakološku terapiju, a manje od 1/3 postavljenu dijagnozu. Smanjenu toleranciju glukoze ima jedna od 14 osoba starosti 20-79. 7 od 10 osoba sa preddijabetesom razviće manifestni dijabetes.

Endokrinološka radionica bila je prilika za razmjenu kliničkih iskustava, pa su predstavljeni i brojni prikazi slučajeva.

Problem o kom pacijenti slabo govore – hipoglikemiju, u tom svijetlu predstavila je dr Milena Rovčanin Cojić. Naravno, date su i brojne preporuke za terapiju, kao i za inovativne forme ljekova. U okviru radionica razmatrana su raznovrsna pitanja iz kliničke prakse.

Anita Đurović

21

Intervju: dr sci. med. Sreten Kavarić, internista endokrinolog

TERAPIJA DIJABETESA

- NOVE PREPORUKE Dijabetes, kao kompleksno oboljenje sa ogromnom zastupljenošću u globalnoj populaciji zahtijeva značajan angažman multidisciplinarnog tima ljekara, ali i samog pacijenta. Stiče se utisak da zbog prirode tog „tihog ubice“ pacijenti nerijetko zapostave sopstveno zdravlje ne posvećujući se u dovoljnoj mjeri samokontroli bolesti koja je veoma zahtjevan proces. Danas, nažalost, po riječima dr Sretena Kavarića, našeg sagovornika u ovom intervjuu, tek 30% oboljelih postigne adekvatan terapijski odgovor, upravo zbog nepoštovanja pravila samokontrole.

U kojoj mjeri su, po Vašem iskustvu, pacijenti u Crnoj Gori odgovorni prema svom zdravlju i sprovode samokontrolu dijabetesa?

Oboljeli od šećerne bolesti (dijabetes) u Crnoj Gori imaju mogućnost liječenja i konsultacija na više nivoa zdravstvene zaštite: na primarnom nivou mogu se obratiti izabranom ljekaru, na sekundarnom nivou navedene usluge pružaju specijalisti interne medicine, specijalisti medicinske higijene – nutricionisti, uži specijalisti endokrinologije, na tercijarnom nivou specijalisti interne medicine i uži specijalisti endokrinologije. Pacijentima su na raspolaganju i savjetovališta za prevenciju gojaznosti i dijabetesa u domovima zdravlja, a u privatnim zdravstvenim ustanovama moguće je angažovati specijaliste interne medicine, uže specijalnosti endokrinologije i sl.

U posljednjih nekoliko godina sve je veći procenat pacijenata motivisanih da primijene preporuke u načinu ishrane, dnevnih fizičkih aktivnosti, te redovnih samokontrola u kućnim uslovima. Ipak, do 30% oboljelih od šećerne bolesti uspije da bude u kategoriji onih koji postignu terapijske ciljeve.

Da li inovirani model zdravstvene zaštite, kakav danas imamo u crnogorskom zdravstvu, može na optimalan način da odgovori zahtjevima u liječenju dijabetesa?

22

U prethodnom odgovoru su navedeni nivoi zdravstvene zaštite i specijalista koji nose najveći teret brige o oboljelima od šećerne bolesti. Pored njih, ogromna armija zdravstvenih radnika učestvuje u liječenju, edukaciji i kontrolama (medicinske sestre i tehničari, psiholozi, oftalmolozi, neurolozi, biohemičari, radiolozi, farmaceuti...).

Uži specijalisti interne medicine - endokrinolozi dostupni su u dovoljnoj mjeri u Crnoj Gori i njihovo angažovanje je neophodno u rješavanju složenijih problema u liječenju i kontrolama. Sistem centralnog zakazivanja donio je značajno poboljšanje načina zakazivanja i pokazao je kakav je postojeći kapacitet zdravstvenog sistema. Na osnovu tih podataka prave se planovi dopunskih termina za zakazivanje pregleda. Određene slabosti u sistemu centralnog zakazivanja rješavaju se kroz povremena inoviranja, a u skladu sa sugestijama koje predlažu ljekari svih nivoa.

Koje su glavne inovacije aktuelnog vodiča za liječenje dijabetesa?

Danas u Crnoj Gori u liječenju oboljelih od šećerne bolesti koristimo Vodič Američke dijabetološke asocijacije i Evropskog udruženja za proučavanje dijabetesa iz 2018. godine (ADA/EASD). Najvažnije novine u navedenom vodiču vezane su za edukaciju oboljelih u smislu samokontrole i podrške okruženja (DSMS): neophodno je da ona bude zasnovana na dokazima.

Neophodna je individualizacija prema potrebama osobe, uključujući poštovanje maternjeg jezika i kulture pacijenta uz napisane programe sa pratećim materijalima od strane kompetentnog edukatora. Značajan je rad u grupi ili pojedinačno, uz podršku drugih, a naročito porodice, u primjeni stavova, znanja i vještina samostalne kontrole dijabetesa.

Neophodno je upoznavanje sa osnovnim patofiziološkim mehanizmima vezanim za dijabetes i mogućnosti liječenja, kao

i upotrebom lijekova. Vrlo je važan monitoring, sprječavanje, dijagnostika i liječenje akutnih i hroničnih komplikacija.

Neophodno je suočavanje sa psihološkim problemima i brigama, kao i rješavanje problema i suočavanje sa posebnim situacijama (npr. putovanja, postoperativni zahvati). U okviru ovih preporuka posebno mjesto ima i dostupnost endokrinologa pacijentu u tkz. kritičnim vremenima (npr. u vrijeme postavljanja dijagnoze, optimalan broj pregleda na godišnjem nivou...).

Druga važna novina vodiča odnosi se na preporuku korišćenja lijekova iz druge terapijske linije: dvije velike grupe ljekova: GLP (Glucagon Like Peptid)-1 receptorski agonisti i SGLT2 (Sodium Glucosa Co Transporter) inhibitori preporučuju se zbog dokazanih dejstava u sniženju nivoa šećera u krvi, smanjenju tjelesne težine, bez hipoglikemijskih incidenata i sa povoljnim efektom na rad kardiovaskularnog sistema.

Treća važna novina odnosi se na značaj korišćenja sistema za kontinuirano određivanje nivoa šećera. Analiza rada ovih sistema daje dragocjene podatke na osnovu kojih je moguće predložiti korekcije u ishrani, fizičkim aktivnostima i medikamen-

toznoj terapiji.

Uz pomoć ovakvih sistema moguće je uticati na dva važna parametra: intraindividualna i interindividualna varijacija.

Na šta bi trebalo posebno obratiti pažnju kada je u pitanju edukacija pacijenata?

Edukacija pacijenata oboljelih od šećerne bolesti značajna je zbog potrebe poštovanja predloženih principa zdrave ishrane (broj obroka, količina, sastav obroka), dnevnih fizičkih aktivnosti (prilagođenih pacijentovom godištu, afinitetima, postojećim komorbiditetima, vrsti aktivnosti, intenzitetu i dužini trajanja...), značaju samokontrole u kućnim uslovima i redovnoj primjeni predloženih medikamenata (bez obzira na to da li se radi o tabletama i/ili insulinu).

Anita Đurović

23

Intervju: dr Aleksandar Đogo, endokrinolog

NIKADA DOVOLJNO EDUKACIJE Iako, po opštoj ocjeni stručnjaka endokrinologije, crnogorski zdravstveni sistem raspolaže visoko kvalitetnom terapijom, činjenica je da ova hronična bolest ne jenjava i dovodi do skraćenja životnog vijeka oboljelih za 5-10 godina. Uglavnom zbog neadekvatnog odgovora na bolest, posljedice mogu biti brojni komorbiditeti.

U cilju osvjetljavanja nekih pitanja iz ove oblasti Medikalov sagovornik bio je dr Aleksandar Đogo, sa Kliničkog centra Crne Gore.

Da li mislite da su inovativni ljekovi u dobroj mjeri zastupljeni na crnogorskom tržištu i kao takvi dostupni pacijentima koji su na dijabetesnoj terapiji?

Naravno, mišljenja sam da su inovativni lijekovi i te kako zastupljeni na našem tržištu, čak u boljoj mjeri nego što je to slučaj u zemljama regiona, što pouzdano znam. Zahvaljujući naporima Ministarstva zdravlja i Komisiji za lijekove pri resornom ministarstvu, dobili smo veoma kvalitetnu listu lijekova namijenjenih našim pacijentima. Tako možemo reći da po snabdjevenosti i dostupnosti antidijabetesnih agenasa, idemo u korak sa razvijenijim zdravstvenim sistemima. Šta je, po Vama, zlatni standard u liječenju dijabetesa?

I ranije, ali i sada, i pored velikog broja agenasa koji imaju različiti princip djelovanja, možemo reći da metformin ostaje zlatni standard, iz razloga njegovog načina dejstva, relativne neškodljivosti, jednostavnosti primjene i mnogobronih korisnih efekata koji čak izlaze iz polja dijabetologije kao medicinske nauke.

Postoje li problemi koje biste naveli u vezi sa ponašanjem crnogorskih pacijenata u vezi sa dijabetesnim problemima?

Kod naših pacijenata moramo postići bolji stepen informisanosti o dijabetesu u svakodnevnom životu, obrazložiti da dijabetes nije bolest sa neminovnim komplikacijama ili još gore, sa fatalnim ishodom, već da se radi o stanju organizma koje nalaže promjenu nezdravih navika, što se može, naravno, preporučiti bilo kome, i onome ko nema dijabetes. Često puta su ukorijenjene hedonističke navike glavna prepreka ovoj edukaciji.

24

Koja je naročito ugrožena populacija?

Kao i i u ostalim grupama u medicinskoj patologiji, hronični bolesnici, gornje starosne grupe, iznad 65 godina života, konzumenti loših navika (pušenje, alkohol), i posebno da naglasimo − nedovoljno informisani pacijenti, nezainteresovani za svoje zdravlje. Šta biste posebno naglasili u vezi sa liječenjem dijabetesa?

Posebno bih, po ko zna koji put, naglasio neophodnost zdravstvene edukacije, kroz rad zdravstvenih ustanova i udruženja građana i kroz veću kampanju u javnim medijima. Ono što bih posebno naglasio za neke buduće aktivnosti bilo bi formiranje edukativnih centara specijalizovanih za promociju zdravih stilova života i promociju zdrave hrane. Nikada nije suvišno ponoviti da je naše zdravlje u biti rezultat onoga što konzumiramo kao hranu, ili što bi rekla narodna poslovica − zdravlje na usta ulazi.

Anita Đurović

U Hiltonu održana Dnevna konferencija metaboličke i barijatrijske hirurgije

SLIM HIRURGIJA KAO TREND MEDICINSKOG TURIZMA U podgoričkom hotelu Hilton, 25-og aprila realizovana je Dnevna konferencija metaboličke i barijatrijske hirurgije, u okviru koje su prezentovana duža od decenije iskustva u regulaciji metaboličkog sindroma primjenom hirurških metoda. Predavači na skupu bili su: dr Naser Sakran, predsjednik Izraelskog udruženja za metaboličku i barijatrijsku hirurgiju i rukovodilac Odjeljenja za naprednu laparoskopijsku i barijatrijsku hirurgiju u Medicinskom centru Emek, Branislav Majstorović, advokat i partner u advokatskoj kancelariji „Majstorovic & Partners” i dr Miroslav Ilić, hirurg sa decenijskim iskustvom u ovoj oblasti u Specijalnoj bolnici u Sremskoj Kamenici i PMU „Codra”. Za organizaciju skupa pobrinuli su se Kompanija „Johnson§Johnson (Ethicon)” i PZU „Codra”.

Po riječima Branislava Majstorovića, predstavnika advokatske struke na Konferenciji u Hiltonu, medicinski turizam je proizvod popularne maskulture koji nije toliko nov. Spa turizam na Mediteranu datira od 17. vijeka. U tradicionalnom smislu razvio se krajem 20. vijeka. 1997. godine, podsjetio je on, klinike u SAD-u, Londonu i Austriji bile su centri medicinskog turizma, a nove tendencije u 20-om vijeku pokazuju trend decentralizacije.

U okviru regulacije uslova za optimalno funkcionisanje ove vrste turizma, potrebno je, kako navodi Majstorović, i da ponuda zemlje destinacije bude normirana. Vrijeme čekanja za hirurške inrtervencije jedan je od razloga zašto ljudi traže alternative širom svijeta. U Kanadi se, na primjer, čeka do 5 godina na barijatrijsku hiruršku intervenciju. Drugo, ljudi nemaju adekvatno osiguranje. U SAD-u čak 45 miliona osoba nije osigurano, što im daje motiv da krenu u potragu za finansijski isplativijom procedurom negdje u svijetu.

Nedostatak pravne regulative odnosi se po mnogo čemu na to da, kako je istaknuto, nemamo krovni zakon koji će obezbijediti procedure. Savjet je da se bude proaktivan i izađe s paketom koji bi bio ponuđen globalno. Potrebno je pozabaviti se nedostatkom prenosivosti polisa osiguranja i mehanizama zaštite GDPR-a, kao opšte odredbe o zaštiti pravnih aspekata ličnosti, izradom paralelnih zdravstvenih kartona za osobe koje dolaze iz inostranstva, etičkih principa koji se odnose na kvalitet njege i nedostatak postoperativnog perioda praćenja, te obezbijediti kvalitetne akreditacije i sistem sertifikacija kako hirurga tako i medicinskih ustanova. Da bi sistem bio referentan poželjno je da se u njemu obavi ne manje od 50 operacija godišnje i ostvari program postoperativnog praćenja, što je veoma kritičan sistem u cijelom svijetu. U tom smislu su korisna softverska rješenja.

2016. godine bilo je 2 milijarde ljudi koji imaju indeks

Zemlja destinacija mora da ima adekvatnu komunikaciju

tjelesne mase (BMI) 26, a u 2025. će biti 2,7 milijardi sa

sa državom. Moraju da postoje adekvatni međunarodni

BMI 25, 1 milijarda sa BMI 30, od kojih 177 miliona sa

standardi i akreditacije da bi je strani pacijent percipirao

BMI preko 40. Ove pretjerano gojazne osobe s

kao medicinski sigurnu. Treba formulisati kvalitetne

razlogom su glavni kandidati za hirurški tretman u

informisane pristanke, te u ugovoru sa pacijentom

banjama i spa centrima.

uvrstiti klauzule o arbitraži u slučaju ljekarske greške.

Pravni i etički aspekti u medicinskom turizmu

25

Oko 85 % pacijenata kandidati su za barijatrijsku hirurgiju.

Epidemija gojaznosti Podsjećajući na činjenicu da je barijatrijska hirurgija prisutna u regionu od prije 11 godina, te da je u Kodri na ovaj način operisano oko 50 pacijenata, dr Miroslav Ilić istakao je da epidemija gojaznosti u SAD-u ima prevalencu od 36% odraslih, 17% kod adolescenata, 15% ima tešku gojaznost. Ona je 5. vodeći uzrok smrti, u 80% slučajeva odgovorna za dijabetes melitus, 35% za ishemičnu bolest srca, 55% za hipertenzivnu problematiku.

Metabolički sindrom, razlog zbog kog se pacijenti podvrgavaju ovom vidu intervencija, podrazumijeva centralnu gojaznost, povišen krvni prirtisak, povišen nivo plazme glukoze, visok nivo triglicerida i holesterola. Prate ga i brojna pridružena stanja: masna jetra kao uzrok ciroze, policistični sindrom kod žena, erektilna disfunkcija kod muškarca i dr. Ova hirurška terapija, objašnjava dr Ilić, preporučena je po vodičima kod gojaznih pacijenata sa BMI iznad 35. Danas je na snazi ekstremni porast broja supergojaznih.

Začetnik metaboličke hirurgije, kako je objasnio dr Ilić, Nikolo Skopinaro osmislio je 1986. godine proceduru koja podrazumijeva prearanžiranje novih anatomskih odnosa u organizmu, resekciju želuca i premošćavanje, čime se uklanja dio gastrointestinalnog trakta i omogućava gubitak viška tjelesne mase. Prava revolucija, kako kaže dr Ilić, uslijedila je ipak nakon Buhvaldove analize na 20 hiljada pacijenata: 61,2% iznosio je prosječan gubitak težine, kod 86% poboljšan dijabetes, 76,8% prestanak uzimanja lijekova, hiperlipidemija u više od 70% slučajeva izliječena.

26

Slim gastrektomija podrazumijeva uklanjanje većeg dijela želuca. Smanjenjem hormona gladi i komlikovanim neurološkim i hormonskim mehanizmom dolazi do gubitka težine, jer je u takvim uslovima fizički nemoguće uzeti previše hrane. Očekivani rezultat je da se za godinu do dvije dana izgubi više od 50% viška tjelesne težine. Intervenciju je moguće obaviti kod pacijenata koji imaju više od 60 kg/m2.

Prikazujući sopstveno iskustvo u ovoj oblasti, dr Ilić je naveo da je u periodu 2009. do 2019. obavio 750 laparoskopskih slim resekcija, 6 mini gastrik bajpasa, 12 traka (manje zastupljen trad. zahvat zbog nevelike efektivnosti). Interesantno, prosječan BMI bio je 51. Za rad u ovom sektoru, po njemu, neophodno je ozbiljno ukupno hirurško iskustvo.

Poseban problem predstavljaju komplikacije: duboka venska tromboza, hernija, akutni kolicistis, infekcija mjesta trokara, pneumonija, tromboza arterija, postoperativno krvarenje, te likič kao najopasnija komplikacija. Ove procedure omogućavaju, na primjer, da posle 11 godina pacijent sa 236 kilograma danas ima 100.

Glavni problem je ubijediti pacijente da ne jedu slatko, što je naročito teško u postoperativnom procesu. Po sugestiji dr Ilića, treba uraditi proceduru koja je najmanje problematična za protok hrane, a ako jedete slatko ni jedna operacija neće pomoći.

Barijatrijska metabolička hirurgija došla je u 20. vijeku i veoma brzo se proširila zahvaljujući laparoskopiji. Rizik od nagle smrti mnogo je veći u realnom životu nego u barijatrijskoj hirurgiji. Gojaznost danas može biti tretirana sa odličnim rezultatima.

Medicinska fer opcija Dr Naser Sakran, zahvaljući se na pozivu na skup, podsjetio je na mnoštvo raznovsnih metaboličkih procedura koje danas stoje na raspolaganju hirurzima ove prakse. Mini gastrički bajpas imao je centralno mjesto u okviru njegovog prikaza slučajeva sa anastomozom.

Govoreći o prednostima operativnih zahvata sa jednom anastomozom dr Sakran je naveo da je ova operacija lakša i ima manje komplikacija, manje likiča, perifernog krvarenja i sl. Ona donosi 40% manje komplikacija u odnosu na zahvat pomoću dvije anastomoze. U pitanju je, kako je rekao, ista operacija, ali sa manjim brojem komplikacija.

Pozivajući se na bogato hirurško iskustvo, on je dao niz praktičnih hirurških preporuka u vezi sa navedenim procedurama.

Detaljno je opisao hiruršku proceduru koja započinje sa udaljenosti 4.5 cm od pilorusa i traje oko 40 minuta, a, po riječima dr Sakrana, veoma je jednostavna i finansijski povoljna. Smrtnost pri ovim procedurama skoro je nezabilježena.

U zavisnosti od anatomije organa primjenjivaće se jedna ili više anastomoza. Drugi problem je apsorpcija alfa-amilaze. Tada se opredjeljujemo

pacijenta, muški pol, BMI oko 50. Gojaznost muškaraca, uporediva sa jabukom, anatomski je nepovoljnija zbog krvarenja u postoperativnom toku.

U roku od dvije godine nakon tretmana primjenom jedne anastomoze uočljivi su bolji rezultati u odnosu na druge intervencije, veći gubitak tjelesne mase i bolja regulacija dijabetesa melitusa. Ovo je veoma brza operacija sa malim brojem komplikacija, dugim periodom gubitka suvišne težine, odgođenom remisijom dijabetesa, hiperlipidemije i sl. U pitanju je, po Sakranu, je fer opcija za terapiju refluksa, dijabetesa i hiperlipidemije.

Operacija im je donijela volju za život U okviru Dnevne konferencije realizovani su diskusija i dijalog sa pacijentima koji su u podgoričkom centru bili podvrgnuti opisanoj medicinskoj proceduri. Troje pacijenata objasnili su da su razlozi za podvrgavanje terapiji bili sadržani u neuspjehu da izgube višak tjelesne mase, kao i u cilju da se stabilizuje dijabetesno stanje. Pacijentkinja je navela da je ovom procedurom nivo glikemije kod nje sveden sa 11 na 5. Što se tiče gubitka kilaže, pacijent je naveo da je od početka februara sveo tjelesnu masu sa 188 kg na 143 kg. Oni su danas dobro motivisani i imaju olakšano funkcionisanje.

za jednu anastomozu.

Mini gastrični bajpas za sada pokazuje veoma dobre rezultate. Pozivajući se na cifru od 2.077 slučajeva, dr Sakran je istakao odličan metabolički sindrom, odlične rezultate sa veoma niskom rizičnošću. U riziko faktore za operaciju spadaju godište

Anita Đurović

27

Hronika 01. april - Ukidanje ovjere knjižica štedi vrijeme građanima U Crnoj Gori osiguranici više neće ovjeravati zdravstvene knjižice, već će sistem Fonda za zdravstveno osiguranje, na osnovu podataka iz Poreske uprave i Ministarstva unutrašnjih poslova, vršiti njihovu automatsku ovjeru ili validaciju.

Direktor Fonda Sead Čirgić kaže da se ukidanjem ovjere zdravstvenih knjižica štedi vrijeme građanima i omogućava im se dostupnija i brža zdravstvena zaštita. Čirgić je kazao da osiguranici ne moraju i ne treba da dolaze na šaltere filijala Fonda.

- Ovo je benefit i za same osiguranike ali i zaposlene Fonda jer će biti rasterećeni pritiska osigranika. S druge strane, ovo je jedan korak manje za naše osiguranike ka ostvarivanju zdravstvene zaštite - rekao je Čirgić.

Riječ je o automatskoj verifikaciji zdravstvenih knjižica i osigurnici u svakom momentu, preko servisa e-Osiguranje, koji je već instaliran na portalu e-Zdravlje, mogu vidjeti da li je njihova knjižica validna ili nije. Čirgić je saopštio da pin kod koji su osiguranici do sada dobijali od izabranog ljekara od danas mogu dobiti i na šalterima filijala Fonda.

- Rastrećenje radnika smo već zamijenili novim obavezama, a s druge strane, ovo je benefit za osiguranike jer mnogo prije mogu doći na šalter Fonda nego do izabranog ljekara gdje ipak trebaju zakazati pregled da bi dobili pin kod - naveo je Čirgić.

02. april – Svjetski dan osoba sa autizmom Institut za javno zdravlje Crne Gore i ove godine obilježio je 02. april - Svjetski dan osoba sa autizmom. U noći između 01. i 02. aprila zgrada Instituta za javno zdravlje je bila osvijetljena plavom bojom.

Naime, širom svijeta ovaj datum se obilježava raznim aktivnostima, a njegov simbol je plava boja i slogan LightItUpBlue.

U Crnoj Gori ovaj datum već pet godina obilježava Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore.

Međunarodna organizacija Autism Speaks (Autizam govori) iz Njujorka svake godine poziva organizacije i pojedince na globalnom nivou da se uključe u kampanju. Tim povodom, mnoge velike i poznate zgrade, mostovi i drugi objekti širom svijeta u noći između 1. i 2. aprila svijetle u plavoj boji.

03. april - Dijagnoza autizma postavljena kod 75 djece Tačan broj oboljelih od autizma u našoj zemlji nije poznat, osim da je kroz Centar za autizam u posljednje dvije godine prošlo 75 djece kojima je postavljena ta dijagnoza.

Međutim, taj broj prema riječima direktorice ove ustanove Nađe Ševaljević mnogo je veći, jer autizam kod većine

28

mališana još nije otkriven.

Povodom Međunarodnog dana autizma koji se obilježava danas, poručuje da je za postizanje veće funkcionalnosti ključno da se sa tretmanom djeteta koje ima autizam krene što ranije, a preporuka je do pete godine.

- Utvrđivanje poremećaja na ranijem uzrastu je značajno kako bi se djetetu što ranije omogućila stimulacija razvoja, jer su tada rezultati optimističniji - kazala je Ševaljević.

Govoreći o simptomima koji mogu da navedu roditelje na sumnju da dijete ima autističan poremećaj, ona navodi izostanak komunikacije sa okolinom, nerazvijen osjećaj za igru, karakteristično ponašanje koje se ogleda u ponavljanju…

- Pojedinci sa poremećajima autističnog spektra moraju pokazivati simptome od ranog djetinjstva, čak i ako nijesu prepoznati. Na uzrastu od dvije godine roditelji obično prepoznaju usporen govorno-jezički razvoj ili izostanak govora, što predstavlja povod za obraćanje pedijatru i službama mentalnog zdravlja kazala je Ševaljević.

Ona ističe da roditelj treba da gleda kako dijete komunicira sa sredinom.

Zabrinjavajuće je, kako ističe, ako dijete ne pravi kontakt očima, ne odgovara vam osmijehom na vaš osmijeh, ne odaziva se na poziv ili na poznate zvuke.

Jedan od sp oljašnjih prezentacija autizma je kašnjenje u govorno-jezičkom razvoju. To je najčešće baš to doba kad nam se roditelji obraćaju za pomoć. Međutim, ne mora svako kašnjenje u razvoju govora da nam ukazuje na autizam. Autizam je problem u komunikaciji i socijalnoj interakciji i nije povezan samo sa kašnjenjem u govornojezičkom razvoju, čini ga još spektar simptoma koje uzimamo u obzir u procesu dijagnostike - naglašava Ševaljević.

Dijagnoza autizma, prema njenim riječima, najčešće se postavlja nakon duže, u nekim slučajevima i višegodišnje opservacije i rada sa djetetom.

04. april - Oko 600 oboljelih od multipla skleroze Iako Crna Gora nema registar o broju oboljelih od multipla skleroze, procjenjuje se da ih u našoj zemlji ima oko 600, kazala je dr Ljiljana Radulović sa Klinike za neurologiju Kliničkog centra Crne Gore.

Dijagnoza se svim pacijentima, pojašnjava, postavlja u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori. Stoga, podaci iz ambulante pokazuju da je riječ o oboljenju koje je gotovo dva i po puta češće kod žena. Pacijentkinje su uglavnom žene u dvadesetim i tridesetim godinama.

- Prevalenca kao osnovni podatak koliko imamo oboljelih na 100.000 stanovnika se mijenja na geografskoj karti. Naša zemlja spada u zonu od koje se očekuje oko 100 oboljelih na

100.000 stanovnika, što znači da se u Crnoj Gori očekuje oko 600 pacijenata oboljelih od multipla skleroze. Gruba procjena je da godišnje kroz našu ambulantu prođe oko 400 pacijenata.

Mi sami između sebe primjećujemo da je taj broj u porastu, ali nemamo registar da znamo precizno - kazala je dr Radulović, objašnjavajući da je porast moguće vezan za bolju dijagnostiku i ranu dijagnostiku koju sada mogu da urade.

- Dominantno se radi o oboljenju koje zahvata ženski pol. Otprilike negdje oko dva do dva i po puta je multipla skleroza češća u ženskom polu. Tendenca je da se ta cifra povećava, što znači da sve više žena bude oboljelo u odnosu na broj muškaraca.

Tačnog objašnjenja za to nema, ali se pretpostavlja da hormonski status utiče na pojavu multipla skleoze - kazala je dr Radulović.

05. april - Svečano puštena u rad laboratorija za HLA tipizaciju U prostorijama Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore svečano je puštena u rad laboratorija za HLA tipizaciju. Nova laboratorija predstavlja prekretnicu u daljem razvoju transplantacionog programa u Crnoj Gori. HLA tipizacija i ostali imunološki testovi zbog kojih su pacijenti upućivani u zdravstvene centre van Crne Gore, od sada će se raditi u Kliničkom centru Crne Gore.

Direktor Kliničkog centra dr Jevto Eraković, na svečanosti povodom otvaranja laboratorije, kazao je da ona predstvalja novi dijagnostički iskorak u radu KCCG i cjelokupnog zdravst-

venog sistema. Govoreći o značaju HLA Laboratorije za zdravstveni sistem i naše građane, dr Eraković je rekao da nudi velike mogućnosti.

- Na prvom mjestu nam je transplantacioni program.

Uz HLA laboratoriju smo u prilici da ovdje u Crnoj Gori na precizan i jasan način odredimo kolika je kompatibilnost između primaoca i donora organa - kazao je dr Eraković.

Dr Eraković je kazao, takođe, da HLA laboratorija nudi velike mogućnosti za razvoj kliničkih grana u KCCG, jer postoje mnoge autoimune bolesti, naročito u hematologiji i reumatologiji, koje će zahvaljujući ovoj laobaroriji moći da se dijagnostikuju.

On je istakao značaj laboratorije i za populacione HLA tipizacije, odnosno dijagnostiku drugih oboljenja.

On je naveo da je projekat realizovan zahvaljujući KCCG, ministarstvima zdravlja i nauke i zaokružuje jedan veliki sistem koji je započet 2012. godine, a to je razvoj transplantacione medicine u KCCG. On je dodao da kompletan projekat transplantacione medicine i HLA laboratorije ne bi bio moguć da nije bilo velikog entuzijazma, volje i znanja medicinske direktorice KCCG, prof. dr Marine Ratković, koja je rodonačelnik ideje razvoja projekta HLA laboratorije.

Ministar dr Kenan Hrapović je kazao da svjedočimo još jednoj inovaciji u crnogorskom zdravstvenom sistemu, koja se ogleda u uvođenju nove dijagnostike kroz HLA tipizaciju, koja će od sada biti dostupna crnogorskim građanima u Zavodu za transfuziju krvi.

- Sprovodeći politiku Vlade u oblasti zdravstva, ulaganjem od skoro pola miliona eura, koja su obezbijeđena zahvaljujući Ministarstvu nauke i Ministarstvu zdravlja, kao i uspješnom vođenju projekta od KCCG i prof. dr Ratković današnji datum možemo smatrati prekretnicom u daljem razvoju transplantacione medicine u Crnoj Gori - rekao je ministar.

Ministarka nauke dr Sanja Damjanović kazala je da je HLA laboratorija dio projekta koji je pokrenulo Ministarstvo nauke. Ona je objasnila da se radi o jednom od osam grantova koje je podržala Vlada, a koji je finasirala Svjetska banka.

- Mi ovim projektom ne dobijamo samo laboratoriju u kojoj će se raditi važne analize neophodne za transplantaciju organa, nego i naš domaći obučen kadar zahvaljujući transferu znanja i tehnologija - kazala je dr Damjanović.

Prema njenim riječima, projekat ima važan ekonomski aspekt, jer su se takve analize do sada radile u inostranim zdravstvenim institucijama, a to je prouzrokovalo visoke troškove.

osnovno ljudsko pravo, a ne privilegija odabranih. Ona je kazala da su Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja prepoznali značaj primarne zdravstvena zaštite i usvojili je kao nacionalni prioritet.

Direktor Doma zdravlja Podgorica dr Nebojša Kavarić kazao je da je cilj te institucije da u toku naredne godine poveća broj zaposlenih ljekara, kako bi svaki građanin, kako je rekao, imao svog izabranog doktora. Dr Kavarić je pozvao građane da redovno obavljaju preventivne preglede, u cilju očuvanja zdravlja.

Direktorica Centra za promociju zdravlja u Inistutut za javno zdravlje, prof. dr Agima Ljajević, poručila je da zdravlje mora biti integrisano u sve politike jer predstavlja prosperitet države.

- Samo zdrava populacije može raditi na opštem prosperitetu. Važno je da zdravlje bude u fokusu svih politika, ne samo sektora zdravstva, već je neophodno da se svi sektori, sa aspekta svoji ingerencija, uključe u proces očuvanja i unapređenja zdravlja - rekla je prof. Ljajević.

06. april – Crna Gora promoviše koncept zdravlja za sve

07. april – Šetnja povodom Svjetskog dana zdravlja

Crna Gora istrajno promoviše koncept zdravlja za sve i jednakost u dostupnosti zdravstvene zaštite, obezbjeđujući primarni nivo zdravstvene zaštite u skladu sa standardima evropskih država.

To je poručeno povodom Svjetskog dana zdravlja, 7. aprila, čiji je ovogodišnji slogan Univerzalna zdravstvena pokrivenost - zdravstvena zaštita za sve, a koji su Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje i Dom zdravlja Podgorica obilježili na Trgu nezavisnosti.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović rekao je da je Crna Gora obezbijedila efikasan primarni nivo zdravstvene zaštite, ocjenjujući da je u skladu sa standardima evropskih država.

- Crnogorsko zdravstvo, kada je u pitanju ovaj vid zdravstvene zaštite, stoji rame uz rame s razvijenim evropskim zemljama. Prostora za napredak uvijek ima, a reformski procesi su sastavni dio svakog zdravstvenog sistemama i vrlo smo uspješni u njihovom sporovođenju - saopštio je Hrapović.

Današnji dan je prilika da se dodatno obavežemo da vodimo računa o svom zdravlju, da se revnosnije odnosimo prema preventivnim i skrining programima za koje je država obezbijedila sve neophodne resurse, jer je Vlada Crne Gore univerzalnu pokrivenost zdravstvenom zaštitom za sve građane stavila u vrh svojih prioriteta - rekao je Hrapović.

Volonterska nevladina organizacija studenata medicine MoMSIC (Montenegrian Medical Students International Committee), pri Medicinskom fakultetu u Podgorici, obilježila je Svjetski dan zdravlja i 7. aprila na Trgu nezavisnosti te organizovala akciju pod nazivom Zdravlje pod kontrolom.

Studenti su zajedno sa oboljem od multiple skleroze organizovali šetnju od hotela Hilton do trga Nezavisnosti u Podgorici u znak podrške oboljelima od multiple skleroze.

Na trgu su studenti i mladi ljekari edukovali posjetioce o skrining programima za maligne bolesti u Crnoj Gori, o multiploj sklerozi, mjeriti pritisak, šećer, indeks tjelesne mase (BMI) i dijelili savjete svima koji su bili zainteresovani.

09. april – Posjeta predstavnika Međunarodnog borda za kontrolu narkotika CALIMS-u

Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene orgnaizacije u Crnoj Gori Mina Brajović rekla je da zdravlje treba da bude

30

Član Međunarodnog borda za kontrolu narkotika (INCB) dr Galina A. Korchagina i predstavnik Sekretarijata INCB gđa Raechelle Newman-Smajli su u okviru prve zvanične posjete Crnoj Gori, koja se realizovala u periodu od 09. - 11.aprila 2019. godine, posjetili Agenciju za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS).

Cilj posjete je bio razmatranje implementacije konvencija Ujedinjenih nacija koje se odnose na oblast kontrole opojnih droga, psihotropnih supstanci i prekursora, uključujući i izvještavanje

i saradnju sa INCB-om u skladu sa konvencijama. Na sastanku, kojem su prisustvovali direktor CALIMS dr Milorad Drljević, pomoćnik direktora gđa Željka Bešović i rukovodilac Odjeljenja za izdavanje dozvola za uvoz-izvoz i tranzit droga mr sci. pharm.

Jasmina Krlić, predstavljena je uloga CALIMS u implementaciji ovih konvencija.

KCCG sprovedu operativne intervencije nad deformitetima kičmenog stuba.

10. april - Šest doktora Doma zdravlja Podgorica dobilo zvanje primarijus Direktoru Doma zdravlja Podgorica, doc. dr Nebojši Kavariću i izabranim doktorima dr Aleksandri Klisić, dr Editi Bašović, dr Svetlani Keković, dr Savici Mićković i dr Ljiljani Đurović ministar zdravlja dr Kenan Hrapović i dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Miodrag Radunović, uručili su sertifikate o dodjeli zvanja primarijus, kao stručno i društveno priznanje za dostignuća i postignute rezultate u radu.

Predstavnici INCB će nakon zvanične posjete koja je obuhvatila obilazak svih značajnih institucija u sistemu kontrole opojnih droga, psihotropnih supstanci i prekursora, pripremiti izvještaj koji će dati preporuke za unapređenje postojećeg sistema do najviših standarda u ovoj oblasti.

10. april - Najkomplikovanije operacije kičmenog stuba u KCCG Najkomplikovanije operacije kičmenog stuba, za koje su pacijenti upućivani u zdravstvene sisteme van Crne Gore, radiće se u Kliničkom centru Crne Gore, saopštio je direktor te zdravstvene ustanove, dr Jevto Eraković.

On je na konferenciji za novinare kazao da će jedan od najeminentnijih evropskih ortopeda, turski stručnjak, dr Čagataj Ozturk ubuduće raditi kao konsultant u KCCG. - Najkomplikovanije operacije kičmenog stuba za koje smo do sada bili primorani da pacijente šaljemo u zdravstvene sisteme van Crne Gore, radićemo u KCCG - rekao je dr Eraković.

Prema njegovim riječima, taj aranžman podrazumjeva ne samo rad dr Ozturka, već i edukaciju crnogorskih ljekara, tako da će moći samostalno, uz podršku konsultatnta, da odrade intervencije koje su jedne od najkompleksnijih ortopedskih operacija.

Dr Ozturk je kazao da će se na ovaj način povećati nivo zdravstvene zaštite pacijenata kojima su potrebne te vrste intervencija.

Ortoped dr Nermin Abdić kazao je da se prva operacija koju je izveo dr Ozturk, sa kolegama iz KCCG, odnosila na ozbiljnu povredu kičmenog stuba, koja je zahtijevala višesatni rad, kao i da se taj pacijent dobro osjeća. Dr Abdić je rekao da bi trebalo već od jula da sva stanja kada je u pitanju deformitet kičmenog stuba, a to su najviše skolioza ili krivine na kičmi, budu liječene u KCCG. Direktor Klinike za ortopediju i traumatologiju, dr Nikola Bulatović, kazao je da će u julu imati prvog pacijenta sa skoliozom kičmenog stuba kojem će uraditi intervenciju, kao i da će uz pomoć konsultanta oformiti tim koji će moći samostalno da pruža usluge koje se odnose na oboljenja, povrede i urođene anomalije na kičmenom stubu.

Kako je naveo Bulatović, do sada su zbrinjavali povrede kičmenog stuba i degenerativna stanja, a sada planiraju da u

Komisija za dodjelu zvanja primarijus Ministarstva zdravlja donosi odluku od dodjeli zvanja primarijus doktorima medicine, stomatologije i farmaceutima, koji imaju najmanje deset godina specijalističkog rada u struci, imaju objavljene naučne i stručne radove, licencu za rad, kao i postignute rezultate u stručnom usavršavanju kadrova i razvoju zdrastvene zaštite u Crnoj Gori.

12. april - Edukovaniji kadar i nove metode na Dječjoj fizijatriji Uz stalnu edukaciju kadra i uvođenje novina u liječenju, služba Dječje fizijatrije Instituta za bolesti djece u Podgorici uspijeva da pomogne velikom broju mališana sa smetnjama u motornom razvoju i drugim problemima. Samo u prva tri mjeseca ove godine obavljeno je blizu 450 pregleda i 1.755 fizikalnih terapija, što pokazuje da zaposleni imaju pune ruke posla.

Uigrani tim fizioterapeuta na čelu sa subspecijalistom dječje fizijatrije, dr Milenom Adžić utočište su za roditelje djece koja imaju neke od razvojnih smetnji.

Uvođenjem Vojta terapije, kao jednog od metoda rehabilitacije, odnosno stimulacije djece sa određenim problemima u razvoju, obezbijeđena je mogućnost da od prvih dana života, rizične bebe koje se liječe na Neonatologiji, započnu ranu stimulaciju. Vojt terapijom se mozak stimuliše kako bi aktivirao pravilnu šemu kretanja, jer kod oštećenja tog ili drugih organa su upravo pokreti izmijenjeni i ograničeni.

13. april – Kompanija Hoffmann La Roche organizovala dvodnevni onkološki sastanak Dvodnevni godišnji međunarodni sastanak onkologa, u organizaciji Farmaceutske kompanije „Hoffmann−La Roche”,

31

realizovan je 13/14. aprila u Poslovnom inkubatoru na Cetinju.

Slogan sastanka „U korak sa inovacijama” dao je prostora za otvaranje brojnih tema iz oblasti danas najaktivnije medicinske grane – onkologije. Brojni stručnjaci iz zemlje i inostranstva učestvovali su u panel diskusijama i bili predavači na ovom skupu.

Ovim je uspješno sproveden i još jedan važan cilj sastanka: ostvarivanje konekcije i interakcije na stručnom nivou.

(Opširnije u slјedećem broju).

14. april – Konstantan porast steriliteta Prema posljednjim podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, u Crnoj Gori je tokom prošle godine obavljeno ukupno 515 postupaka za vantjelesnu oplodnju, za šta je izdvojeno 909.008 eura. Da je trend rasta broja realizovanih postupaka evidentan, pokazuju podaci za prethodne godine.

Tako je tokom 2017. godine obavljeno 511, tokom 2016.

474, a 2015. godine 437 postupaka vantjelesne oplodnje. Postupci najčešće i najuspješnije metode liječenja neplodnosti se za sada obavljaju u Opštoj bolnici Danilo I na Cetinju i u četiri privatne klinike Life, Ars Medica i Codra u Podgorici i klinici Humana reprodukcija u Budvi.

Kako navode iz Fonda zdravstva, najviše parova se prošle godine javilo u klinici Humana repordukcija 180, a stručnjak za vantjelesnu oplodnju u ovoj zdravstvenoj ustanovi dr Tatjana Motrenko-Simić kaže da je, iako nema tačnih podataka, odnos neplodnih muškaraca i žena u Crnoj Gori 60 naprema 40.

- Ako nemate registar gdje ćete prijavljivati dijagnozu infertiliteta vi ne možete imati ni pravi podatak. Jedine zemlje koje definitivno imaju odgovore na sve su skandinavske zemlje koje imaju zdravstvene registre svojih stanovnika. Ostale zemlje mogu samo procentualno da vam kažu koliko toga ima. Pošto sam u Nadzornom komitetu evropskog IVF monitoring programa, ono što vidimo je da se svake godine povećava broj ciklusa vantjelesne oplodnje i da svake godine imamo sve više parova koji tu pomoć traže. Da li je to zbog toga što je metoda dostupnija ili zbog toga što raste sterilitet. U principu je utisak svih nas da u suštini polako imamo porast steriliteta - predočila je dr Montrenko-Simić.

Ona kaže da je prošle godine skoro 550 parova prošlo kroz postupak IVF, ali da to nije konačan broj, s obzirom da su mnogi kroz ovu proceduru prošli u inostranstvu.

16. april - Crna Gora lider u liječenju oboljelih od multipla skleroze Crna Gora je lider u regionu u mogućnostima dijagnostikovanja i liječenja oboljelih od multipla skleroze, a saradnjom sa najvećim evropskim stručnjacima napaviće još veće iskorake u liječenju te bolesti, poručio je direktor Kliničkog centra Crne Gore neurolog dr Jevto Eraković.

On je, povodom posjete KCCG-u jednog od najpoznatijih austrijskih neurologa prof. dr Tomasa Bergera rekao da Crna Gora ne zaostaje za razvijenim evropskim zemljama kada je riječ o liječenju oboljelih od multipla skleroze, a da u odnosu na zemlje regiona sa Slovenijom dijeli prvo mjesto.

- U Crnoj Gori ima oko 600 oboljelih od multipla skleroze i jedna od tema razgovora sa profesorom Bergerom bila

32

je njegova pomoć u implementaciji i izradi Registra oboljelih od multipla skleroza, ne samo da bi imali tačan broj pacijenata, već da bi iz tog registra, zajedno sa kolegama iz Austrije i Evrope, dobili neophodne podatke za naučna i stručna usavršavanja i odredili naredne ciljeve, koji će poboljšati status pacijenata - pojasnio je dr Eraković.

Austrijski neurolog prof. Berger, rekao je da postoji 16 dostupnih terepija za liječenje multipla skleroze, pri čemu, kako je pojasnio, ne samo za liječenje pacijenata, koji su oboljeli od relapsno remitentne, već i za liječenje pacijenata, koji imaju primarno progresivni oblik multipla skleroze.

- Dakle, danas imamo terapiju, po prvi put dostupnu, i za liječenje pacijenata koji imaju primarno progresivni oblik multipla skleroze. Prije svega, osnovni principi liječenja se zasnivaju na tome da želimo da pacijenti nemaju bilo kakvu aktivnost bolesti. Takođe, od izuzetnog značaja je da se liječenje počne što ranije i na kraju, imajući u vidu terapijske mogućnosti, i samu volju pacijenta, mi možemo smatrati da su ovo počeci personalizovanog pristupa liječenju i da je pacijent u fokusu kazao je prof. Berger.

On je ocijenio da su terapijske mogućnosti i dostupnost inovativne tarapije u Crnoj Gori izuzetni ne samo kada poredimo Crnu Goru sa zemljama regiona, već i sa mnogim zemljama Evropske unije.

17. april - Svako peto dijete nije primilo MMR vakcinu Prema podacima Instituta za javno zdravlje i Doma zdravlja Podgorica, u glavnom gradu je MMR-om nevakcinisano svako treće dijete uzrasta do tri godine (31,5 odsto), što je znatno veći obuhvat nego prije tri godine.

Iz Doma zdravlja Podgorica su nedavno saopštili da je u pedijatrijskoj službi Doma zdravlja Podgorica, proteklih godinu dana MMR vakcinom vakcinisano preko pet hiljada mališana.

Prema poslednjim podacima Uprave za inspekcijske poslove, Zdravstveno sanitarna inspekcija je u 2018. godini podnijela 40 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka u Podgorici, jednog u Nikšiću, 24 u Beranama, tri u Ulcinju.

- U oktobru 2016. godine obuhvat vakcinisane djece u Crnoj Gori iznosio je 46 odsto, a godinu kasni je 56 odsto (oktobar 2017). Kontinuirano se sprovode pozitivne medijske kampanje, radi na terenu i razgovara sa roditeljima, organizuju vanredne vakcinacije, sprovode dodatne imunizacije u rizičnim, teško dostupnim i mobilnim populacijama. Povećan obuhvat vakcinisane djece za 2018. godinu iznosi preko 84 odsto – naveli su iz Ministarstva zdravlja.

17. april - Svjetski dan hemofilije Udruženje Unagenetika je obilježilo Svjetski dan hemofilije u hotelu Holiday u Podgorici.

Iz ovog udruženja su istakli da većina ljudi koji su skloni krvarenju nema dijagnozu i liječenje. Ove godine Svjetska federacija za hemofiliju (WFH) je fokusirana na otkrivanje i dopiranje do novih članova zajednice osoba sa sklonošću krvarenju. Dugi niz godina Svjetska federacija za hemofiliju je podržavala dalekosežne projekte u raznim zemljama i sprovodila edukaciju, javnosti, zdravstvenih radnika i svojih članica nacionalnih

organizacija za hemofiliju. Kako postoji veliki broj različitih sklonosti krvarenju, u koje spadaju hemofilija, rijetki nedostaci faktora koagulacije, naslijedne trombocitopatije i von Willebrandova bolest (VWB), dopiranje do svih sklonih krvarenju je prvi korak u liječenju.

U Crnoj Gori ima 46 osoba sa dijagnozom hemofilije, kao i osam osoba sa drugim urođenim sklonostima krvarenju.

Procjenjuje se da u našoj zemlji kod 20 osoba sa hemofilijom A i bar još 250 drugih (najviše sa von Willebrandovom bolešću) nije postavljena dijagnoza i nemaju odgovarajuću njegu.

Porodilišta ukupne vrijednosti 8 000 eura.

- Zadovoljstvo je biti dio kolektiva koji čini nešto dobro za društvo u kom posluje. U odgovornom odnosu prema zajednici posebnu pažnju posvećujemo zdravstvu, pa je većina naših donacija usmjerena u pravcu poboljšanja uslova za rad i boravak u zdravstvenim ustanovama širom Crne Gore. Uvjeren sam da ćete ovu donaciju maksimalno iskoristiti i da će benefite osjetiti kako majke i novorođenčad tako i zaposlenima koji će u svom poslu biti još efikasniji, poručio je Marko Popovič, izvršni direktor NLB Banke, prilikom uručenja donacije.

17. april - Aparat za presađivanje kože Dječjoj bolnici

19. april - Klinički centar dobio mobilni EKG

Aparat Dermatom, koji se u dermatologiji i traumatologiji koristi za presađivanje kože, uručen je Institutu za bolesti djece, a u pitanju je donacija Republike Poljske.

Klinički centar Crne Gore dobio je novi uređaj, takozvani mobilni EKG. Aparat može da se poveže na pametni mobilni telefon i tako da se iskoristi za brzu i daljinsku dijagnozu srčanih aritmija, bolesti srca ili srčanog udara.

- Danas smo u prilici da promovišemo novu saradnju između kompanije M tel i Kliničkog centra Crne Gore. Ovo je samo nastavak uspješne saradnje koju smo započeli u prošloj godini i jedan dokaz da uspješne kompanije kao što je M tel prepoznaju značaj ulaganja i podrške Kliničkom centru Crne Gore i uopšte u zdravstveni sistem Crne Gore. Ovim projektom obuhvatili su ulaganje u kompletni zdravstveni sistem, ne samo u Klinički centar Crne Gore, već i u druge opšte bolnice obuhvaćene ovim projektom. Ono što je važno da su svi projekti kojima kompanija M tel pomaže Kliničkom centru Crne Gore, projekti koji se prvi put javljaju u našem zdravstvenom sistemu - istakao je dr Jevto Eraković, director KCCG.

Tim povodom direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Jevto Eraković sastao se sa ambasadorom Poljske u Crnoj Gori Arturom Dmohovskim i konzulom Rišardom Mihalskim.

Dmohovski je uručio Kliničkom centru donaciju u ime svoje zemlje, a aparat je obezbijeđen kroz projekat sufinansiranja u okviru Programa razvojne saradnje poljskog Ministarstva vanjskih poslova.

Direktor Kliničkog centra se zahvalio na donaciji, koja će, kako je kazao, značajno unaprijediti nivo zdravstvenih usluga u dermatologiji.

Ambasador Republike Poljske je kazao da je to mali simbol prijateljstva između naših zemalja i podrške Poljske Crnoj Gori na putu integracije u Evropsku uniju.

Ambasador je dodao da je iznad svega srećan što zahvaljujući akciji Poljska pomoć najmlađi crnogorski pacijenti mogu dobiti medicinsku opremu koja bi im pomogla u liječenju.

18. april – Mali koraci mijenjaju svijet na bolje NLB Banka je u okviru kampanje Mali koraci mijenjaju svijet na bolje donirala instrumentarij vrijedan 8.000 eura Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Crne Gore koji su namijenjeni za svakodnevni rad ginekologa-akušera prilikom porođaja u porođajnima salama Klničkog centra Crne Gore.

Direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo dr Ivan Đukić je izrazio zahvalnsot NLB banci na vrijednoj donaciji.

– U ime zaposlenih Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Crne Gore i u svoje lično ime, najiskrenije se zahvaljujem NLB banci na donaciji instrumenata za potrebe

U ime kompanije M tel direktorica sektora za strategiju Aleksandra Radojević je izrazila zadovoljstvo zbog nastavka izuzetno uspješne saradnje koju ta kompanija tradicionalno ima sa Kliničkim centrom.

- Sama činjenica da ćemo pomoći pacijentima koji imaju kardio problem, a da je jedan dio pacijenata nažalost najmlađe dobi, to jeste djeca, čini izuzetnom ponosnim što smo dio ovog projekta – kazala je Radojević.

Direktor Klinike za bolesti srca dr Nebojša Bulatović zahvalio je kompaniji M tel u ime kardiologa i pacijenata, što su omogućili da ljekari stiču iskustvo i na ovom polju dijagnostike sa jednim jako upotrebljivim aparatom dostupnim i na terenu.

- Na ovaj način pacijenti ne moraju da dolaze u Klinički centar, već u trenutku kad imaju simptome mogu da naprave EKG zapis na osnovu kojeg ljekari zatim procjenjuju da li je neophodna, kako je kazao dalja obrada - kazao je dr Bulatović.

33

Pacijent može van mjesta stanovanja, na nekom ruralnom području da napravi EKG zapis i da ga pošalje da bude analiziran i da bude ispravno dijagnostifikovan.

19. april - Domu zdravlja Bar donirali uređaj za EKG srca Šestokanalni uređaj za snimanje EKG-a srca Domu zdravlja Bar donirao je Rotary klub Bar.

prof. Miranović.

U okviru edukacije, kako je objasnila, Klinički centar Crne Gore i Institut za javno zdravlje održaće kurseve za obuku ljekara sa primarnog i sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite.

Prema njenim riječima, planirana je obuka specijalista porodične medicine za ultrazvuk abdomena, radiologa na primarnom i sekundarnom nivou za dopler krvnih sudova, organizovanje kurseva iz kardio-pulmonalne reanimacije i drugih.

Prof. Miranović je navela da je pri odabiru oblasti za edukaciju osnovni cilj da se razbiju zagušenja u sistemu kakva nastaju zbog dugotrajnog čekanja na ultrazvuk abdomena, dopler krvnih sudova.

20. april – Održana endokrinološka radionica za izabrane ljekare Endokrinološkoj radionici za izabrane ljekare dana održana je 20. aprila u hotelu Verde u Podgorici, koju je časopis MedicalCG organizovao u saradnji sa Domom zdravlja Podgorica, Nacionalnom komisijom za dijabetes i Centrom za nauku KCCG. (Opširnije na stranama 20-21).

Kako je saopštio Rotary klub Bar, donacija je uručena direktoru Doma zdravlja Borislavu Laleviću.

Lalević se na prigodnoj svečanosti zahvalio predstavnicima Rotary kluba kako na ovoj vrijednoj donaciji tako i na predhodnim aktivnostima koje su barski rotarijanci sprovodili u korist Doma zdravlja i Barske bolnice.

- Rotary klub Bar će u okviru svojih mogućnosti i u budućnosti realizovati slične projekte i raditi na tome da stalno doprinosi zajednici - zaključuje se u saopštenju.

20. april - Za edukaciju medicinskog kadra pola miliona eura Crna Gora je za kontinuiranu medicinsku edukaciju ove godine obezbijedila 500.000 eura, a novac će, prema broju zaposlenih, biti raspoređen u vidu budžeta svakoj zdravstvenoj ustanovi, saopštila je direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite prof. dr Vesna Miranović.

Ona je kazala da je plan da se kontinuirana medicinska edukacija kroji prema potrebama zdravstvenog sistema i interesovanju zdravstvenih radnika.

Dogovoreno je da novac koji je na raspolaganju, prema broju zaposlenih bude raspoređen u vidu budžeta svakoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori - rekla je prof. Miranović.

Kako je navela, sve zdravstvene ustanove već su dostavile liste potreba za edukativnim aktivnostima u narednoj godini.

Prof. Miranović je kazala da pojam kontinuirane medicinske edukacije podrazumjeva niz obrazovnih aktivnosti koje služe da se održi, razvije ili poveća znanje, vještine i profesionalna dostignuća i odnosi koje ljekar koristi da pruži usluge pacijentima, javnosti ili profesiji.

- Kroz sistem kontinuirane medicinske edukacije obezbjeđuje se da najnovija znanja i najsavremenije tehnike liječenja budu prenesene kroz dopunski i stalni oblik internog ili eksternog usavršavanja, i cilj je da podigne nivo stručnog znanja i unaprijedi kvalitet zdravstvenog zbrinjavanja u svim oblicima zdravstvene zaštite i svakodnevnoj praksi - istakla je

34

21. april - Poklonili vozilo Domu zdravlja Berane Dom zdravlja Kotor poklonio je sanitetsko vozilo iz sopstvenog voznog parka Domu zdravlja Berane.

Kako je saopšteno iz kotorskog Doma zdravlja, direktor te zdravstvene ustanove dr Igor Kumburović uručio je ključeve sanitetskog vozila koleginici iz Doma zdravlja Berane, dr Zuhri Hadrović.

On je kazao da su, s obzirom na to da posjeduju kvalitetan vozni park i dovoljno vozila za potrebe Jedinice za patronažu i transport pacijenata, odlučili da jedno sanitetsko vozilo, koje je u veoma dobrom stanju, poklone kolegama iz Berana, kojima je potrebnije.

Dr Hadrović se zahvalila na vrijednom i potrebnom poklonu i naglasila da će vozilo značajno doprinijeti efikasnijoj i dostupnijoj zdravstvenoj zaštiti za sve stanovnike te sjeverne opštine - kaže se u saopštenju.

21. april - Završili obuku za novi vid rehabilitacije Dvadeset fizioterapeuta i jedan logoped uspješno su završili obuku neurorazvojnog Bobath koncepta za rad sa djecom i odraslima koji se prvi put održao u Crnoj Gori.

Kurs je održan u Institutu Dr Simo Milošević u Igalu, od 4. februara do 1. marta i od 25. marta do 19. aprila, a obuku

su sprovodili medicinski profesionalci iz Ljubljane na čelu s Nedom Rotar.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva zdravlja, ovaj vid obuke dio je kontinurane medicinske edukacije koju sprovodi Ministarstvo u saradnji sa svim zdravstvenim ustanovama, a za šta je država ove godine izdvojila pola miliona eura.

Svi polaznici kursa dobili su Certifikat EBTA (European Bobath Tutors Association) kao potvrdu uspješno završene edukacije. Ova edukacija podrazumijeva teoretsko i praktično usvajanje koncepta dijagnostike i terapije po Bobath metodi koja je svjetski priznat pristup liječenju neuromišićnih oboljenja djece i odraslih.

22. april – Pokrenuta kampanja na društvenim mrežama o koristima vakcinacije Povodom Svjetske nedjelje imunizacije (24-30. april), 22. aprila u UN Eko zgradi, UNICEF je pokrenuo kampanju o značaju medijske pismenosti za javno zdravlje.

Svjetska zdravstvena organizacija je 2019. proglasila neodlučnost u pogledu vakcinisanja – oklijevanje ili odbijanje vakcinacije i pored dostupnosti vakcina – jednom od deset najvećih prijetnji po javno zdravlje. Širenje dezinformacija o vakcinama putem digitalnih i društvenih platformi jedan je od faktora koji stoje iza porasta broja nevakcinisane djece i izbijanja bolesti širom svijeta. Štaviše, u nizu zemalja u kojima su skoro bili nestali slučajevi malih boginja nedavno su se opet pojavili usljed pada broja vakcinisane djece.

Zbog toga UNICEF, 24. aprila, pokreće globalnu kampanju s ciljem podizanja svijesti roditelja i korisnika društvenih mreža o bezbjednosti vakcina. Kampanja će kroz mnogobrojne objave na društvenim medijima obezbijediti pouzdane, naučno zasnovane informacije o bezbjednosti vakcina i značaju vakcinacije za spašavanje miliona života djece širom svijeta.

U Crnoj Gori, u okviru kampanje medijske pismenosti Birajmo šta gledamo koju su UNICEF i Agencija za elektronske medije Crne Gore pokrenuli prošle godine, istraživačka agencija Ipsos sprovela je nacionalno reprezentativno istraživanje sa roditeljima koje je između ostalog pokazalo da je skoro svaki drugi roditelj (46%) povjerovao u neku informaciju iz medija za koju se kasnije ispostavilo da nije tačna. Takođe su došli do podatka da svaki drugi roditelj nije čuo za pojam fejk njuz ili lažne vijesti, svakom trećem roditelju teško je da procijeni da li je neka informacija iz medija tačna, kada su u dilemi da li je neka informacija na internetu tačna, roditelji u najvećem broju nastave da pretražuju internet i

smatraju tačnom onu informaciju koja se češće pojavljuje.

- Da bi prepoznali lažne vijesti o imunizaciji i drugim temama, treba vidjeti ko je izvor informacije i koliko je pouzdan, kao i šta kažu drugi izvori na tu temu i koliko su oni pouzdani, a posebno je bitno potražiti mišljenje stručnjaka, u ovom slučaju ljekara - napominju u saopštenju.

23. april - U Nikšiću izgrađena 63 stana za zaposlene u zdravstvu U nikšićkom naselju Rudo Polje izgrađeni su dvije zgrade sa 63 stana za zdravstvene radnike, ukupne vrijednosti 2,35 miliona eura, u kojima je cijena kvadratnog metra, po povoljnijim uslovima, iznosila oko 540 eura.

Ministar zdravlja, Kenan Hrapović, obišao je stambene objekte završene prije nekoliko mjeseci i podsjetio da je riječ o gradnji prvih zgrada za zdravstvene radnike u Nikšiću poslije pauze od 30 godina.

- Svjedoci smo napora i rezultata koje Vlada, zajedno sa lokalnom upravom u Nikšiću i Stambenom zadrugom Zdravstvo, kroz ovaj projekat realizuje i pokazuje kako se kroz kvalitetan partnerski odnos mogu činiti prava djela - rekao je Hrapović.

On je podsjetio da su prije nekoliko dana i u Podgorici ozvaničili useljenje zdravstvenih radnika u nove stanove.

Vlada je iz budžeta za namjene stambene izgradnje, kako je naveo Hrapović, izdvojila oko 1,8 miliona eura, a dodatno je obezbijeđeno 300 hiljada eura za povoljne uslove kreditnog aranžmana za zaposlene u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori.

Dr Ljiljana Krivokapić je, u ime Sindikata zdravstva Crne Gore, kazala da se plašila kako će se realizovati projekti stambene gradnje, kada su prije četiri godine formirali Stambenu zadrugu.

Stambena zadruga, kako je saopštila dr Krivokapić, napravila je do sada 322 stana, a trudili smo se da po rang listama koji zaposleni prave budu svi zadovoljni.

Od 800 zaposlenih u nikšićkim zdravstvenim ustanovama, 70 je iskoristilo mogućnost da kupi stanove po povoljnim uslovima.

24. april – Časopis MedicalCG obilježio Svjetsku nedjelju imunizacije Organizovanjem susreta predstavnika medija i zdravstvenih institucija i ustanova, u hotelu Podgorica 24. aprila, časopis

35

MedicalCG dao je doprinos obilježavanju Svjetske nedjelje imunizacije. (Opširnije na stranama 8-10).

24. april - Nova oprema za djecu sa smetnjama u razvoju Predstavnici Opštine, međunarodne organizacije i američke ambasade, obišli su Dnevni centra za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Podgorici, i tom prilikom se uvjerili u koristi nove opreme nabavljene novcem prikupljenim na Međunarodnom humanitarnom božićnom bazaru.

To je bila prilika da se razgovara o pozitivnim efektima asistivne tehnologije kupljene od sredstava koja su ustanovi opredijeljena u vidu donacije u iznosu od 10.000, prikupljene na Humanitarnom bazaru.

- Korišćenje veoma kvalitetne i skupocjene opreme značajno će doprinijeti unapređenju rada u ustanovi, poboljšanju uslova boravka korisnika, kao i širenju sadržaja namijenjenih korisnicima koji borave kod nas. Prisutni su u okviru ove posjete bili u prilici da se upoznaju sa našim korisnicima, organizacijom, načinom rada ustanove i aktivnostima u kojima korisnici učestvuju tokom boravka u dnevnom centru - navodi se u saopštenju Dnevnog centra.

24. april - MMR vakcinu nije primilo oko 9.500 mališana U Crnoj Gori, prema podacima Instituta za javno zdravlje, oko 9.500 djece (generacije između 2012. i 2017) nevakcinisano je protiv malih boginja. Pomoćnik direktora te zdravstvene ustanove dr Senad Begić kaže da se, na svu sreću, ta djeca ne nalaze na jednom mjestu, već su nepravilno raspoređeni po svim opštinama što je, objašnjava, povoljna situacija, jer je opasnost od epidemije manja.

- Karakteristika Crne Gore je ta da roditelji ne odbijaju vakcinaciju nego je odgađaju za neki stariji uzrast. Stoga je jedan od ciljeva obilježavanje Evropske nedjelje imunizacije da se roditeljima predoči značaj raspolaganja sa pravim činjenicama, da koriste naučno provjerene podatke i da te podatke dijele sa drugima - kazao je dr Begić na radnom doručku sa novinarima koji je organizovao časopis Medikal.

I generalni direktor Direktorata za javno zdravlje u Ministartvu zdravlja dr Miro Knežević apeluje na roditelje da vjeruju nauci, a ne ljudima koji stavove temelje na emocijama.

On je podsjetio da je zbog antivakcinalnog lobija prethodnih godina došlo do smanjenja obuhvata vakcinacijom, ali da se situacija popravila nakon sprovedene kampanje.

- Srećom, roditelji mijenjaju stav prema vakcinama posebno kada su u pitanju vakcine protiv MMR. Ipak, imunizacija kod nas još ne obuhvata 95 odsto populacije koliko je potrebno za potpuni imunitet - rekao je dr Knežević.

On je naveo i da vakcina MMR ima dovoljno, te da se jedino čeka isporuka vakcina za djecu protiv hepatitisa B koja je deficitu.

26. april – Crna Gora napredovala u stepenu vakcinacije Evropska nedjelja imunizacije je prilika da se još jednom glasno i jasno pošalje poruka o značaju vakcinacija, kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović, ocjenjujući da je Crna Gora

36

postigla zavidan napredak u stepenu vakcinacije, što predstavlja podstrek za naredni period.

Hrapović je to saopštio u Osnovnoj školi Sutjeska u Podgorici, nakon premijernog igranja lutkarske predstave o značaju vakcinacije Zdravkino srce, čije je osmišljavanje i izvođenje podržala Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori (SZO) u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore i Ministarstvom zdravlja, u sklopu obilježavanja Evropske nedjelje imunizacija.

Hrapović je rekao da su predstava i pozitivne reakcije djece na izvođenje pokazali da obrazovanje i kultura mogu da daju veliki doprinos spoznaji o značaju vakcinacije.

- Sedmica imunizacije je prilika da još jednom glasno i jasno pošaljemo poruku o značaju vakcinacija, da kažemo da smo spremni da ne iznevjerimo civilizacijski iskorak, kada su imunizacije u pitanju. Imunizacijama smo eliminisali mnoge zarazne bolesti, koje su odnosile milione života - istakao je Hrapović.

April 2019 – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Uprava i zaposleni u Glavnom gradu Podgorica su učestvovali u akciji dobrovoljnog davanja krvi. Gradonačelnik Ivan Vuković kazao je da je to nije prvi put da pojedinci iz Glavnog grada daju pozitivan primjer kada je u pitanju dobrovoljno davanje krvi, ali jeste prvi put da smo uzeli učešće u realizaciji akcije u ovom obimu.

Direktorica Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore dr Gordana Rašović zahvalila se gradonačelniku i njegovom timu što su prepoznali značaj obezbjeđivanja dovoljnih količina krvi za sve one kojima je ona potrebna.

Ministar odbrane Predrag Bošković priključio se kao redovni dobrovoljni davalac krvi, akciji prikupljanja rezervi krvi Zadova za transfuziju. Krv je dalo i više ministrovih saradnika, kao i uposlenika u Ministarstvu odbrane i Generalštabu Vojske Crne Gore.

Maturanti Srednje škole "Sergije Stanić" iz Podgorice, na čelu sa profesoricom Snežanom Popović, organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi.

Akciju dobrovoljnog davanja krvi organizovali su Vijeće studenata Ekonomskog fakulteta, kao i zaposleni u firmi "Ledo" iz Podgorice, na čelu sa direktorom Miomirom Markovićem.

SleepMore

SleepMore je dodatak ishrani koji u svom sastavu sadrži melatonin, valerijanu i hmelj. t .FMBUPOJO KF QSJSPEOB TVQTUBODB LPKB TF TJOUFUJÝF V PSHBOJ[NV J V QSJTVTUWV TWKFUMPTUJ SFHVMJÝF SJUBN CVEOPTUJ J TQBWBOKB 1PSFE SFHVMBDJKF SJUNB TQBWBOKB J CVEOPTUJ NFMBUPOJO JNB J TOBäOP BOUJPLTJEBUJWOP EKFMPWBOKF ÝUJUFǎJ PSHBOJ[BN PE EFKTUWB TMPCPEOJI SBEJLBMB VTQPSBWB QSPDFT TUBSFOKB PSHBOJ[NB TUJNVMJÝF GVOLDJKV JNVOPH TJTUFNB J QPNBäF PSHBOJ[NV EB TF J[CPSJ TB TUSFTPN t &LTUSBLUJ WBMFSJKBOF J INFMKB EPQSJOPTF NJSOPN J PQVÝUBKVǎFN TOV LBP J TNBOKFOKV OFSWP[F OBQFUPTUJ J V[OFNJSFOPTUJ Način upotrebe: 0ESBTMJ J EKFDB J[OBE HPEJOB öMN UBCMFUB PLP NJOVUB QSJKF PEMBTLB OB TQBWBOKF

ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje protiv bakterija, gljivica, viru imunološki sistem podsticanjem organizma na proizvo prema brojnim rizicim

Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe.

- Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima.

- Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad.

- Štiti sluzokožu od oštećenja.

- Reguliše probavu i sprječava zatvor.

- Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje.

- Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu.

- Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis).

- Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

Hederini proizvodi sadrže sve materije pro hemijske obrade rastvaračima, po čemu s boje, zaslađivače i gluten. Propolis je izuz u čvrstom obliku, a sadrži preko 300 komp propolisa ne sadrže sve aktivne kompo propolisa, jer ne postoji rastvor koji ga propolisa, pogotovo u alkoholu, gubi se

Jačanje i zaštita respiratornog sistema

BRONHOCET - Brojna klinička iskustva i studije ukazuju na terapijski potencijal propolisa kod upalnih procesa nosne šupljine, grla, sinusa, glasnih žica i bronhitisa, te tuberkuloze pluća.

- Propolis povećava antioksidativnu odbranu pluća. To je od posebnog značaja za pluća odraslih, jer su njihova pluća vrlo ranjiva na oksidativni stres i sama ne mogu aktivirati antioksidativnu zaštitu.

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode.

Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.

®

IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

usa i parazita, a ima i antioksidativna, antiupalna, antitumorska i antialergijska svojstva. Podiže odnju specifičnih materija koje jačaju njegovu odbranu ma od pojave bolesti.

Za snaaažan imunitet mališana

opolisa kakav se nalazi u prirodi, bez ikakve su jedinstveni na tržištu. Ne sadrže aditive, zetno vrijedna smola koja se u prirodi nalazi ponenti važnih za zdravlje čovjeka. Rastvori onente koje se nalaze u izvornoj sirovini a može u potpunosti otopiti. Otapanjem e znatan dio njegovih ljekovitih svojstava.

- Za jačanje otpornosti djece.

- Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma.

- Za zaštitu od česte prehlade kod djece.

- Za djecu stariju od jedne godine.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

Pobijedite anemiju lijevom rukom!

FERROCET

APICET ®

- FERROCET omogućava veću iskorišćenost gvožđa iz hrane.

- Određena količina prirodnog gvožđa nalazi se u propolisu (cca 456 mg/kg) i peludu bušinca (cca 117 mg/kg).

- Vitamin C i fruktoza takođe olakšavaju prolaz gvožđa iz probave u sistemsku cirkulaciju.

- Propolis čuva vitamin C od razgradnje te povećava njegovu koncentraciju u želucu i tankom crijevu.

Medik

CG

- Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva).

- Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354

REGION 01. april - Obustavlja se isporuka ljekova i materijala bolnicama - Hrvatska HUP-ova Koordinacija veledrogerija upozorila je da će biti obustavljena isporuka ljekova i medicinskog materijala bolnicama ako se s Vladom ne pronađe rješenje za sanaciju duga bolnica prema veledrogerijama, koji iznosi oko dvije milijarde kuna i svakog se mjeseca povećava za dodatnih 150 miliona kuna.

Veledrogerije su ostale bez sredstava za podmirenje obaveza prema svojim dobavljačima pa će u sljedećih nekoliko dana biti prisiljene da obustave isporuku ljekova i medicinskog materijala bolnicama s najstarijim dugovanjima, a riječ je o opštim bolnicama u Dubrovniku, Sisku i Vinkovcima, čiji rokovi plaćanja prelaze hiljadu dana.

02. april - Obilježen Svetski dan osoba sa autizmom – Srbija Širom svijeta obilježen je Svjetski dan osoba sa autizmom a međunarodna asocijacija Autizam - Evropa tim povodom je pokrenula dugoročnu kampanju s ciljem da pozove građane da bolje razumiju kako to izgleda živjeti sa autizmom.

Udruženje za pomoć MNRLO iz Pirota obilježilo je ovaj dan kom su prisustvovali i pomoćnica gradonačelnika Milica Golubović, kao i Sava Kostić načelnik Odeljenja za vanprivredu.

Tim povodom okupili su se u dvorištu Inkluzivnog centra stručnjaci, funkcioneri, roditelji kao i djeca osnovnih škola koja su puštanjem plavih balona dali doprinos u podršci osobama sa autizmom. Održana je prezentacija o autizmu a djeca su pjesmom i igrom ispratila ovaj događaj.

03. april – Iako zabranjeni solarijumi i dalje popularani - Srbija Prema posebnom pravilniku, koji u Srbiji važi od februara, prije korišćenja solarijuma ljudi će morati da potpišu izjavu o tome da su upoznati sa štetnim efektima, a licima mlađim od 18 godina, kao i ostalim rizičnim grupama, to neće biti dozvoljeno.

40

Iako se u javnosti često ističu štetni efekti solarijuma, to ne utiče značajno na umanjenje broja ljudi koji ih koriste.

Predugo izlaganje sunčevim zracima, kao i sunčanje u solarijumu, štetno je ne samo ukoliko dođe do trenutnog crvenila na koži, već i dugoročno može štetiti zdravlju. Uprkos tome, saloni koji nude usluge sunčanja uvijek su popunjeni.

Zdrava mjera u korišćenju solarijuma ne postoji. Štetan je ako se koristi i periodično i redovno, a utiče i na smanjenje kvaliteta kože i njeno prerano starenje. One osobe koje odlaze često u solarijum imaju povećan faktor rizika za nastanak tumora kože za 59 procenata. Iz tog razloga je SZO 2009. uvrstila solarijum kao kancerogen prve kategorije.

Osobe sa više od 50 mladeža, one sa svijetlom kožom i kosom, trudnice i tinejdžeri po novom pravilniku neće smjeti da koriste solarijum. Štetni efekti prirodnih i vještačkih zraka ne mogu se eliminisati, mogu se isključivo liječiti, što je veoma zahtjevno i zbog toga zdravlje treba uvijek staviti prije želje za preplanulim tenom.

04. april - Usvojen set zakona iz oblasti zdravstva - Srbija Skupština Srbije je usvojila Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju kojim se uvode obavezan redovan skrining pregled i bolovanje od 100 odsto naknade za roditelje teško oboljele djece.

Ako se desi da pacijent neopravdano ne dođe na skrining pregled, a kasnije oboli, moraće da učestvuje u troškovima daljeg liječenja bolesti koji će iznositi 35 odsto.

Roditelji teško oboljele djece primaće naknadu od 100 odsto za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog djeteta do navršenih 18 godina života.

Ovim zakonom se predviđa i da izabrani ljekar može da da bolovanje od 60 dana umjesto dosadašnjih 30 i da za bolovanje do 30 dana sredstva obezbjeđuje poslodavac, a od 31. dana RFZO. Na bolničko liječenje pacijenta će moći da uputi i ljekar specijalista, a ne samo izabrani ljekar.

Produžen je vremenski period od 12 mjeseci za obračun osnova za naknadu zarada koja se isplaćuju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja pa će naknadu činiti prosječna zarada iz tih prethodnih 12 mjeseci.

Zakon predviđa i prebacivanje primarne zdravstvene zaštite na državni nivo, tj. pokrajine za ustanove na teritoriji Autonomne pokrajine, odnosno objedinjavanje domova zdravlja i opštih bolnica, osim apoteka koje ostaju u nadležnosti lokalne samouprave.

06. april - U Sarajevu od morbila oboljele 363 osobe - BiH U Kantonu Sarajevo (KS) za četiri mjeseca od morbila oboljele su 363 osobe. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo KS-a od 18. januara do 5. aprila ove godine, najviše oboljelih

registrovali su u opštinama Novi Grad i Novo Sarajevo, jer su najmnogoljudnije, a slučajevi oboljelih su zabilježni i na području drugih sarajevskih opština.

– Najviše zaraženih morbilima 342 nevakcinisano je, zatim sedam slučaja nepotpune vakcinacije i jedan slučaj vakcinisane osobe – naveli su iz Zavoda.

Inače, obuhvat imunizacijom u Kantonu Sarajevo znatno je niži od potrebnih vrijednosti za postizanje kolektivnog imuniteta, a posebno je obuhvat MMR vakcinom u poslednjih nekoliko godina drastično opao, ali ne zbog nestašice vakcina, već zbog odbijanja roditelja da vakcinišu djecu, iako je imunizacija protiv MMR obavezna.

jima, osuđeno ih je samo 48, a tek njih 15 je novčano kažnjeno – s po 85 do 120 eura, iako zakon predviđa kazne od 250 do 1250 eura protiv roditelja koji ustrajno odbijaju vakcinisati djecu MMR vakcinom.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2018. Srbija je prijavila najveći broj smrtnih slučajeva povezanih s morbilima, njih 14.

08. april – Živi zid protiv uvođenja 5G tehnologije – Hrvatska

06. april - Dozvoljeno uzgajanje kanabisa u medicinske svrhe - Hrvatska Izmjenama Zakona o suzbijanju zloupotrebe droga, koje je usvojio Hrvatski sabor, definiše se pojam novih psihoaktivnih supstanci, ministru zdravlja se omogućava donošenje naredbe o njihovoj zabrani dok se pravnim licima omogućava uzgoj i proizvodnja konoplje u medicinske svrhe.

Definisanje pojma novih psihoaktivnih supstanci nužno je zbog pojave i brzog porasta broja novih psihoaktivnih supstanci u EU i Hrvatskoj koje nisu pod zakonskom kontrolom i predstavljaju prijetnju javnom zdravlju.

Prihvatanjem amandmana Ivana Ćelića (HDZ) zakon takođe dopušta uzgajanje i proizvodnju konoplje u medicinske svrhe. Odobrenje za uzgoj konoplje davaće Ministarstvo zdravlja na osnovu zahtjeva pravne osobe koja ima proizvodnu dozvolu Agencije za ljekove i medicinske proizvode.

Živi zid je povodom Svjetskog dana zdravlja upozorio da se uprkos haosu koji vlada u području zaštite od nejonizirajućeg zračenja i ilegalnog postavljanja baznih stanica, u Hrvatskoj želi uvesti eksperimentalna 5G tehnologija, koju druge zemlje odbijaju jer nisu do kraja istraženi njeni učinci na ljudsko zdravlje.

Predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić rekao je na konferenciji za novinare ispred zgrade Ministarstva zdravstva kako je istraživanje koje su sproveli pokazalo da je od 100-njak baznih stanica u Zagrebu, njih 70 posto postavljeno protivpravno, a 90 posto bez upotrebne dozvole, što ukazuje na potpuni haos.

Najavio je kako će Živi zid predložiti izmjene i dopune Zakona o zaštiti od neionizirajućeg zračenja, kako bi se stalo na kraj neredu koji vlada.

To pokazuje da vlada totalni nered i haos, da teleoperateri mogu raditi kako, što i gdje hoće a institucije, ministarstva zdravlja i graditeljstva i prostornog uređenja te inspekcije ne mogu im, odnosno ne žele stati na kraj - ocijenio je Sinčić.

08. april – Kazne roditeljima koji odbijaju da vakcinišu djecu – Srbija

09. april – Usvojen najstrožiji pravilnik na svijetu za hranu - Slovenija

Srpski ministar obrazovanja Mladen Šarčević upozorio je da država neće biti blagonaklona prema roditeljima koji izbjegavaju da vakcinišu svoju djecu i najavio kazne za roditelje koji to ne dokažu ljekarskom potvrdom pri upisu učenika u prvi razred.

Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja insistira na vakcinisanju djece, a roditeljima koji to dosad nisu učinili daje rok do 1. septembra. Roditelji koji budu ignorisali tu obavezu snosiće sankcije, među kojima je krajnja mjera izuzeće iz porodice, istakao je Mladen Šarčević.

Tokom epidemije morbila 2018. ministarstvo je pokrenulo prekršajne postupke protiv više od 1.250 roditelja u Srbiji i dovelo ih pred sud zbog izbjegavanja vakcinisanja djece. Prema nekompletnim podacima objavljenim u međuvremenu u medi-

Nakon isteka jednogodišnjeg prelaznog razdoblja u Sloveniji je stupio na snagu pravilnik kojim se sadržaj transmasnih kisjelina u prehrambenim proizvodima smanjuje na najviše dva grama ukupnog sadržaja masnoća, a za nadzor primjene zadužena je uprava za sigurnost hrane.

Nacionalni institut za nutricionistiku naveo je da se radi o najstrožem propisu te vrste u svijetu budući da se ograničenje odnosi ne samo na prehrambene proizvode koji se nalaze u prodaji nego i na predpakiranu hranu, koja u originalnoj ambalaži završava na prodajnim policama, te hranu u gostionicama i restoranima. Ističe se da je Slovenija time napravila važan korak u zamjeni djelimice hidrogeniranih biljnih masnoća u hrani drugim sastojcima.

Provjera sadržaja transmasnoća u hrani primjenjivaće

41

se za uvoznike, distributere i prodavače hrane, objavila je uprava za sigurnost hrane.

10. april - Genetika ruši predrasude - Srbija Prije sedam godina u Srbiji je pokrenut Srpski DNK projekat. On je okupio naučnike i entuzijaste odlučne da na jednom mjestu sakupe podatke što više osoba koje su se putem genetskih analiza bavile svojim porijeklom. Cilj je bio da putem genetike odgonetnu tajne srpskih rodova i dođu do novih istorijskih saznanja.

Krajem 2018. godine osnovan je i Naučni savjet čiji su članovi vodeći srpski genetičari. Oni su tokom godina istraživanja došli do interesantnih podataka. Više od polovine Srba nosi gene svojstvene slovenskim narodima. Petina ima gene sa nesumnjivim tragom predslovenskih stanovnika Balkana, dok genetski zapis ostalih pripadnika naroda ukazuje na prisustvo različitih osvajača - Kelta, Gota i Normana.

12. april – Kongres preventivne pedijatrije - Srbija Savremena medicina se mijenja izuzetno velikom brzinom pod uticajem digitalizacije i velikog broja informacija, koji predstavljaju veliki izazov za ljekare, rekao gradonačelnik.

projekta Izgradnja nacionalne dječije bolnice, što je prvi korak u realizaciji izgradnje te bolnice u zagrebačkom Blatu.

Vrijednost tog strateškog Vladina projekta je 42,3 miliona kuna, od čega je 85 posto finansirano iz Evropskog fonda za regionalni razvoj. Ostatak sredstava bit će osiguran iz državnog i zagrebačkog budžeta.

Objediniće kapacitete Klinike za dječije bolesti i dijelove drugih zagrebačkih bolnica Ministarstvo zdravstva je u saradnji s Gradom Zagrebom počelo izradu tehničke i projektne dokumentacije, što je preduslov za prijavu projekta izgradnje nacionalne dječije bolnice za sufinansiranje iz evropskih fondova u idućem programskom razdoblju.

16. april - Komforna zamjena za klasičnu hirurgiju aortnog zaliska - Srbija Na Institutu Dedinje nastavljena je realizacija TAVIprograma koji zvanična srpska medicina tek treba da prihvati, a koji je u svjetskoj medicini već odavno objeručke prihvaćen.

Riječ je o komfornoj metodi zamjene aortnog zaliska, bez reza i traume, upravo vrlo uspješno primenjenoj na Institutu Dedinje kod troje pacijenata, koji se nakon intervencije odlično osjećaju.

- Skupovi poput ovog koji otvaramo su od velikog značaja jer stručnjaci razmjenjuju iskustva, dolaze do novih ideja, unapređuju načine rada i tretman pacijenata - rekao je gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić na otvaranju Šestog kongresa Udruženja za preventivnu pedijatriju Srbije i Prve regionalne konferencije preventivne pedijatrije Jugoistočne Evrope u hotelu Zira.

– Današnji skup broji više od 400 učesnika, uz veliki broj predavača i gostiju iz inostranstva, kao i interesantnih tema.

Posebno mi je zanimljiv individualni pristup pacijentima, koji u tom slučaju nisu brojevi koji ulaze u protokol. Preventiva u primarnoj pedijatrijskoj praksi je oblast koju želimo da unaprijedimo – rekao je Radojičić.

Predsjednik Udruženja za preventivnu pedijatriju Srbije Bojko Bjelaković je podsetio da se Kongres drugi put održava u Beogradu.

15. april - Potpisan sporazum o izgradnji nacionalne dječije bolnice - Hrvatska Premijer Andrej Plenković i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić potpisali su u sporazum o saradnji na pripremi

42

Prof. dr Dragan Sagić, upravnik Službe za invazivnu i interventnu kardiovaskularnu dijagnostiku i terapiju, objasnio je da TAVI-program podrazumijeva implantaciju biološke perkutane valvule u aortnu poziciju, kod pacijenata koji imaju teško suženje aortnog zaliska, a za koje je ova metoda nezamislivo komforan način da bez reza zamjene svoj oboljeli aortni zalistak i za dan-dva odu kući, navodi se u saopštenju Instituta.

- Sve to je zamjena za tešku, nimalo jednostavnu, klasičnu hirurgiju aortnog zaliska koja podrazumijeva presecanje grudne kosti, veliki rez, zaustavljanje rada srca, prebacivanje na vještačka

pluća i vantjelesni krvotok dok operativni zahvat traje, i naravno, duži boravak u bolnici, duži oporavak kod kuće i duže odsustvovanje sa posla – izjavio je poslije završenih procedura prof. Sagić.

Koliko je značajno uvođenje ove minimalno invazivne procedure dovoljno je navesti podatak da pacijenti sa simptomatskom, teškom aortnom stenozom, ukoliko se ne operišu, imaju smrtnost oko 50% tokom dvije godine.

17. april – Proglašena nacionalna epidemija morbila - Sjeverna Makedonija Vlasti u Sjevernoj Makedoniji proglasile su nacionalnu epidemiju morbila nakon što je od početka godine registrirano više od 900 slučajeva oboljenja.

Epidemiolog Ministarstva zdravstva Vladimir Mikić izjavio je da će se pojačati napori zemlje za vakcinaciju i da nevakcinisana djeca neće biti primljena u vrtiće.

Oko 11 hiljada predškolske djece nije vakcinisano protiv morbila.

Zdravstveni stručnjaci u Sjevernoj Makedoniji, kao i u mnogim drugim zemljama, izrazili su zabrinutost zbog takozvanog anti-vakcinaškog pokreta koji se širi na društvenim medijima i drugdje, što je izazvalo strah kod nekih roditelja da vakcinacije mogu biti štetne za djecu.

U saopštenju agencije UN se navodi da se morbili uskoro u potpunosti mogu spriječiti kroz dvije doze sigurne i efikasne vakcine.

Olja Ćorović iz udruženja za borbu protiv raka pluća podsjetila je da u Srbiji godišnje od raka pluća oboli 6.000, a umre više od 4.600 ljudi.

22. april - Pokloni ljekarima u novom Zakonu - Srbija Srbija je dobila novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, a sa njim stiže i odredba koja je poslednjih dana posebno u fokusu javnosti: koliko vrijedan poklon pacijent može da da ljekaru ili zdravstvenom radniku, a da to nije korupcija?

Nenovčani poklon, ukupne vrijednosti jedne neto prosječne plate u Srbiji, od sada se smatra poklonom manje vrijednosti.

Da li je Zakonom legalizovana korupcija u zdravstvu - kako dio srpske javnosti tumači ove odredbe ili je Vlada određivanjem vrijednosti dozvoljenih poklona željela da korupciji baš stane na put?

Kod ljekara sa poklonom do 426 eura u Srbiji od sada takav čin nije mito i nije korupcija. I to od kada je u Skupštini Srbije, početkom aprila, usvojen Zakon o zdravstevnoj zaštiti, koji kaže: pacijent ljekaru može da iskaže zahvalnost poklonom manje vrednosti. A to je nenovčani poklon čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 5 odsto prosječne plate - 23 eura, a ukupna vrijednost nije veća od prosječne neto plate - 426 eura.

Takva odredba naišla je na oštre kritike dijela javnosti, ali u Ljekarskoj komori Srbije u novom Zakonu čitaju isključivo namjeru Vlade da se odlučnije bori protiv korupcije. Pojašnjavaju da je u pomenutom članu Zakona uvaženo mišljenje Agencije za borbu protiv korupcije, koja je insistirala na jasnom definisanju - do koje vrijednosti ide dozvoljeni poklon.

24. april – Laparaskopski uklonjeni tumori debelog crijeva - Srbija Dvoje pacijenata sa tumorom na debelom crijevu operisano je laparoskopski, bez otvaranja stomaka, u KBC Dragiša Mišović. Intervenciju je uradio prof. dr Amjad Parvaiz iz Velike Britanije, koji je u dvodnevnoj posjeti Beogradu, uz asistenciju domaćih hirurga.

19. april - Drugi u Evropi po smrtnosti od raka - Srbija U Muzeju Jugoslovenske kinoteke održan je Prvi nacionalni onkološki forum pod sloganom Računajte na nas.

Ovaj događaj je, kako je rečeno na forumu, proistekao iz sinergije pacijenata i struke, pa su tako u njegovom radu učestvovali nekoliko desetina ljekara iz cijele Srbije, kao i brojni pacijenti iz 15 onkoloških organizacija, ali se predstavnici Ministarstva zdravlja i RFZO nisu pojavili.

Učesnici panela su podsjetili da se Srbija nalazi na 12. mjestu u Evropi po učestalosti obolijevanja od raka, ali je zato na neslavnoj drugoj poziciji kada je smrtnost od raka u pitanju.

U odnosu na države EU, u Srbiji je smrtnost od karcinoma 30 odsto viša. Kod nekih malignih bolesti, situacija je još alarmantnija, pa je tako po stopi umiranja od raka pluća Srbija na drugom mjestu u svijetu. Godišnje od posledica raka u Srbiji oboli 36.000 ljudi, a bitku sa opakom bolešću izgubi njih oko 20.000.

On će sjutra operisati još jednog pacijenta sa tumorom debelog crijeva na isti način.

Tumor debelog crijeva do sada je u Srbiji operisan klasičnim otvaranjem stomaka, a onda je Ministarstvo zdravlja pokrenulo projekat LAPSERB kako bi se domaći hirurzi osposobili da rade minimalno invazivnu hirurgiju kod tumora debelog crijeva. Jedan od takvih treninga je dvodnevna radionica iz

43

laparoskopske hirurgije, kolona i rektuma, koja je organizovana u KBC Dragiša Mišović.

Osim hirurga u operacionoj sali koji su asistirali prof.

Parvaizu, na video-bimu intervenciju su pratili kolorektalni hirurzi iz cijele Srbije. U Srbiji trenutno ima 26 centara u kojima će laparoskopske intervencije postati standard u otklanjanju tumora debelog crijeva.

Koordinator Ministarstva zdravlja za Nacionalni projekat LAPSERB doc. dr Miljan Ćeranić kaže da svi centri imaju odgovarajuću opremu ili da je njihova nabavka u toku. On je dodao da je trenutno na edukaciji 40 hirurga.

Sloveniju. Unazad tri mjeseca broj žena koje iz Hrvatske odlaze na pobačaj u Brežice se povećao za 25 posto, a među njima su i one koje su ostale u drugom stanju nakon silovanja, za što im je u Hrvatskoj odbijen prekid trudnoće. Ondje im je dostupan i medikamentozni pobačaj, koji se naplaćuje 200 eura.

Prema riječima predstojnice Ginekološkog odjeljenjaa u Opštoj bolnici u Brežicama dr Nataše Končar, u Sloveniji se pobačaj obavlja na zahtjev žene bez obzira na razloge do desete nedjelje trudnoće. A jedina razlika između Slovenki i Hrvatica je u tome što Hrvatice taj zahvat plaćaju, dok ga Slovenkama pokriva zdravstveno osiguranje.

25. april – Pobačaj rade u susjednim zamljama - Slovenija

26. april – Formira se banka reproduktivnih ćelija - Srbija

Iznenađuje činjenica da se pobačaji u Hrvatskoj moraju plaćati, čak i prekidi trudnoće do desete nedjelje. HZZO pokriva samo one za koje postoji medicinska indikacija. Ne pokrivaju ni trošak pobačaja koji su posljedica incesta i silovanja, što je nevjerovatno.

Jajne ćelije i spermatozoidi moći će da se doniraju i pozajmljuju iz Banke reproduktivnih ćelija, koja će biti formirana u Srbiji, i iz inostranih banaka, ali uvoz i izvoz neće važiti za embrione.

Setom od devet pravilnika, koje je potpisao ministar zdravlja Zlatibor Lončar, koji stupaju na snagu, strogo su definisani kriterijumi ko može biti donor i ko može i pod kojim uslovima da koristi reproduktivni materijal.

Dr Vesna Rakonjac, v. d. direktora Uprave za biomedicinu rekla je da je ta banka u fazi formiranja, ali da ne treba očekivati da će već sjutra moći da se doniraju ili pozajme reproduktivne ćelije donora: - Jedan od sledećih koraka biće promocija donorstva reproduktivnih ćelija. U međuvremenu treba riješiti, recimo, ko će i u kojoj mjeri pokrivati troškove analiza za donore koje će morati da obave donori, za koje su kriterijumi vrlo strogi – kazala je dr Rakonjac.

Predviđeno je da Banka prije izbora i čuvanja ćelija uradi sve laboratorijske testove kako potencijalnih davalaca, koji za to neće dobijati nikakvu nadoknadu, tako i oba partnera od čijih ćelija se stvara embrion. Polne ćelije moći će da doniraju muškarci do najviše 40 godina, i žene između 21. i 34. godine.

Kako se sad već više od 50 posto hrvatskih ginekologa poziva na priziv savjesti kad je pobačaj u pitanju, Hrvatice su potražile drugi izlaz te sve češće zbog pobačaja odlaze u susjednu

Formira se banka reproduktivnih ćelija - Srbija

44

Brinite o zdravlju na inteligentan način!

bez alergena bez glutena bez laktoze bez mliječnih bjelančevina

Od prvog dana života za: t proliv bilo koje etiologije t pomoć kod dojenačkih kolika t obnovu crijevne mikroflore Lactobacillus rhamnosus, LGG® Bifidobacterium, BB-12® www.jglprobiokulture.com, www.jgl.hr

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me

Urolitijaza je oboljenje koje karakteriše prisustvo kalkulusa, odnosno kamena u urinarnom traktu. Značajan broj ljudi boluje od urolitijaze. Kada se jednom pojavi, kod 65 do 70% ljudi se javlja recidiv (ponovo dolazi do formiranja kamena), tako da problem postaje sve veći, a povećava se i broj ljudi koji boluju od ove bolesti. Najveći broj kalkulusa je manjih dimenzija i mogu se

46

spontano eliminisati. Formiranje kamena u urinarnom traktu može se javiti kao posljedica različitih poremećaja, ne postoji samo jedan uzrok stvaranja kamena, tako da se može reći da je urolitijaza multifaktorijalna bolest.

Simptomi koji karakterišu pojavu kamenja u bešici su veoma neprijatni, a skup simptoma čine: bolovi pri hodu, krv u mokraći, isprekidan mlaz mokraće ili peckanje za vrijeme mokrenja. Pijesak dodatno izaziva i učestalu potrebu za mokrenjem. Međutim, svakako najdominantniji simptom u kliničkoj slici prisustva kamena u urinarnom sistemu je neizdrživ jednostrani bol u slabinskom predjelu koji se povremeno širi do prepona ili genitalne regije, i dalje prema unutrašnjoj strani butine. Bol se obično javlja u talasima koji traju od 20 do 60 minuta zbog spontane peristaltike uretera, koji kontrakcijama svojih zidova pokušava da protjera kamen u mokraćnu bešiku. Sam tok bolesti može biti komplikovan jer pored neugodnih simptoma dodatni oprez iziskuju i ozbiljne komplikacije ove bolesti, koje se često javljaju u kasnijim fazama bolesti (recidivi, arterijska hipertenzija i oslabljena funkcija bubrega). Kao najčešći okidač pojave simptoma ovog oboljenja u ljetnjem periodu je dehidratacija, povećano znojenje i nedovoljan unos tečnosti. Zato je neophodno na vrijeme krenuti sa terapijom i preventivom pojave recidiva.

Kompanija Innventa pharm predstavlja proizvod Urolitinn® kao efikasno i bezbjedno rješenje problema prisustva kamena i pijeska u urinarnom traktu. Urolitinn® je bioaktivni biljni kompleks za prevenciju i eliminaciju svih tipova kalkulusa iz urinarnog trakta. Ovaj tradicionalni biljni kompleks za liječenje i prevenciju urolitijaze se primjenjuje već 90 godina. Pored toga, preparat se propisuje i kao terapija infekcija koje se javljaju na nivou urinarnog trakta u vidu cistitisa, uretritisa i pijelonefritisa.

Proizvod Urolitinn® dokazano stimuliše diurezu, pospješuje peristaltiku i eliminiše kristale soli i kalkuluse iz urinarnog trakta bez obzira na njihovo porijeklo. Na taj način, preparat Urolitinn® uspješno oslobađa od svih tegoba urolitijaze.

Urolitinn® sadrži biljke koje se koriste za povećanje količine izlučenog urina u cilju postizanja efekata ispiranja urinarnog trakta kod kamena u bubregu, cistitisa, dizurije, kao i za ublažavanje spazma u urinarnom traktu. Zahvaljujući spazmolitičkom efektu, smanjuje se bol i eliminišu se grčevi u roku od 20-30 minuta od trenutka primjene. Pojedini aktivni principi ovog kompleksa imaju i antibakterijska svojstva zahvaljujući kojima se sprječava razvoj patogena u inflamiranom tkivu. Zahvaljujući antiinflamatornom svojstvu aktivnih komponenti, smanjuje se zapaljenje sluzokože, a time se prevenira nastanak infekcija na nivou urinarnog trakta.

Primjena preparata Urolitinn® je komforna, uzima se dva puta dnevno po 30 ml rastvora uz pomoć dozera koji postoji u pakovanju. Tu količinu je potrebno rastvoriti u pola čaše vode i popiti najmanje 15 minuta prije obroka.

Rastvor za oralnu primjenu

Biorezonanca - medicina budućnosti

Dr Liudmila Vorobeva Poliklinika Rezidencija zdravlja Kerber, Podgorica

Biorezonantna dijagnostika i terapija je sve češći izbor ljudi koje žele neinvazivan, bezbolan način održavanja optimalnog zdravstvenog stanja organizma.

Naučnici iz Sjedinjenih Američkih država, Japana, Rusije i Njemačke, iz različitih sfera nauke, posebno iz područja biofizike i kvantne mehanike, došli su do saznanja koje su frekvencije karakteristične za određene organe, tkiva i ćelije u zdravom organizmu, pa i one koje obilježavaju određene (patogene) mikroorganizme, hemikalije, toksine i ostalo. Nakon ulaska toksičnih materija u ljudski organizam tjelesne ćelije počinju rezonirati, to jeste poprimati frekvenciju koju ima taj toksin. To se događa iz vrlo jednostavnih razloga - jer sve ćelije u organizmu konstantno međusobno komuniciraju, razmjenjuju informacije (rezonanciju) određene frekvencije, odnosno određene bioelektrične karakteristike. Na taj se način odvijaju svi procesi u organizmu i postiže ravnoteža i zdravo stanje. Ali kad toksin uđe u organizam, ta je ravnoteža narušena, a kao posljedica javljaju se zdravstvene smetnje, s tim da nakon određenog vremena raste i mogućnost razvoja određenih bolesti.

Jedna od najmodernijih metoda biorezonance je energetsko-informacijska dijagnostika, koja je usavršena u istraživanjima elektromagnetnih polja živih organizama. Takva dijagnostika sprovodi se pomoću različitih uređaja.

48

Aparat BIOSPECT-11, koji ja koristim, funkcioniše na sljedeći način: osoba koja se pregleda sjedi i drži na ušima slušalice (preko njih se tijelu daju uputi putem visokih frekvencija, koja tkiva ili organi se trenutno analiziraju), dok je uređaj spojen na kompjuter koji čuva podatke skeniranja. Prikupljanje podataka traje do 60 minuta, a slijedi analiza koju radi terapeut. Analizu omogućava složen i sofisticiran program koji ima veoma veliku bazu referentnih vrijednosti (frekvencija) za sva tkiva, organe, mikroorganizme, toksine, hranu, aditive i ostalo, a postoji i mogućnost njihovog upoređivanja sa podacima dobijenim skeniranjem.

Nakon analize podataka dobijamo informacije o: energetskom stanju cijelog organizma - koji organi i sistemi su izvan ravnoteže; mjestima u tijelu gdje su prisutni određeni (patogeni) mikroorganizmi; eventualno postojećim patološkim procesima u tijelu na energetskom nivou; trenutno mogućim procesima (upala tkiva, promjena strukture tkiva, hormonska neravnoteža, anemija, upala krvnih sudova...) na energetskom nivou; namirnicama i ostalim materijama (polen, dlaka, hemikalije...) na koje osoba pokazuje reakciju alergije ili intolerancije; eventualnom postojanju povećane količine toksina (pesticidi, teški metali, herbicidi...) u tkivima i moguće preosjetljivosti na neke aditive.

Nakon analize i obrade podataka pacijentu se daju uput-

stva za promjenu životnih navika (prehrana, fitoterapija, homeopatija, dodatne dijagnostičke metode - zavisno o kom se području radi), što se navodi u nalazu i zaključku pregleda.

Biorezonantni tretmani dokazali su naročitu efikasnost u sljedećim indikacijama: - Alergije i intolerancija na hranu - Reumatske bolesti - Neurodermatitis, ekcem - Hormonalni poremećaj - Bronhijalna astma - Gljivične infekcije (candida albicans i dr.)

- Autoimmune bolesti - Virusne infekcije - Bakterijske infekcije - Detoksikacija Biorezonantni tretmani nemaiju poznatih štetnih efekata, a cilj je da se povrati moć samoizlječenja tijela, odnosno njegovu moć samoregulacije.

Važno je napomenuti da biorezonantni tretmani nijesu zamjena za druge dijagnostičke metode kao što su: ultrazvučna dijagnostika, skener, magnet, gastroskopija, kolonoskopija i drugo.

49

Povratak na posao bolesnika sa aortokoronarnim bajpasom Prim. dr Rasim Agić, spec. medicine rada Dom zdravlja, Bijelo Polje Nesposobnost za rad može da bude privremena ili trajna.

Privremena nesposobnost za rad ispoljava se kao jedna od manifestacija aktivnog oboljenja. Trajna nesposobnost nastaje usljed definitivnog gubitka neke funkcije organizma važne za život i rad.

Za pravilnu procjenu trajne nesposobnosti za rad (invalidnost) neophodno je dobro poznavanje uslova na radnom mjestu, kao što su uslovi spoljne sredine (temperatura, vlažnost vazduha, položaj tijela pri radu, vrsta opterećenja itd.). Ukupna radna sposobnost zavisi i od psihosocijalnih činilaca (motivisanost za rad, stepen obrazovanja i sl.). Međutim, opšte je prihvaćeno da se radna sposobnost u kardiologiji procjenjuje prema podnošenju tjelesnog napora. Za procjenjivanje drugih činilaca radne sposobnosti potrebno je učešće odgovarajućih stručnjaka (psiholozi, sociolozi, savjetodavci za izbor zanimanja i dr.).

Bolesnici sa oboljelim koronarnim arterijama, koje je potrebno operisati, većinom su u najboljim godinama života.

Povratak ranijem poslu poslije hirurške intervencije zavisi prije svega od toga koliko su aktom operacije ublaženi simptomi i koliko je poboljšana funkcija srca. Pored stanja funkcije

50

srca i hemodinamike, socijalna i profesionalna reintegracija operisanih bolesnika sa aortokoronarnim bajpasom zavisi i od drugih psiholoških i društvenih činilaca. Tu prije svega mislimo na raspoloživost odgovarajućih radnih mjesta, motivisanost za rad, uspješnost rehabilitacije itd.

Zapošljavanje je poslije izvršenog aortokoronarnog bajpasa utoliko rjeđe ukoliko je operisana osoba starija. Na to hoće li se operisani srčani bolesnik vratiti da radi ili će biti penzionisan utiču i sljedeći faktori: vrsta zanimanja prije hirurške intervencije, prisustvo anginoznog bola, viši obrazovni nivo i posao koji zahtijeva manje fizičkog napora. Ako nakon operacije perzistira angina pektoris mogućnost zapošljavanja za takvog bolesnika se smanjuje za 30- 40%.

Osobe mlađe od 55 godina zapošljavaju se u oko 90% slučajeva i to prve godine poslije operacije ako nije zaostao anginozni bol. Ovaj stepen zaposlenosti u petogodišnjem praćenju je niži i iznosi oko 70%. Žene u životnoj dobi od 30-54. godine vraćaju se svome poslu prve godine poslije operacije u oko 50 odsto slučajeva. Poslije šest godina praćenja ovaj procenat se smanjuje na oko 30%.

Činioci koji doprinose osposobljavanju bolesnika za rad poslije infarkta miokarda i hirurških intervencija na srcu: - Prisustvo ili odsustvo anginoznog bola - Normalna kontraktilnost miokarda (EF 50%) - Osobe bez infarkta ili sa manjim preoperativnim infarktom - Uspješan program rehabilitacije - Godine starosti - Pol - Obrazovni nivo bolesnika - Kraće vrijeme od koronarografije do operacije - Lakši poslovi - Kraće odsustvovanje sa posla prije operacije - Kraće bolovanje uopšte - Motivisanost za rad Na procenat zapošljavanja znatno utiče ekonomska situacija, odnosno razvijenost društva i ponuda radnih mjesta.

Prema podacima američkih autora, u lošim ekonomskim uslovima u društvu radnici, neposredni proizvođači, vraćaju se na posao samo u 15% slučajeva, dok u dobrim ekonomskim uslovima u preko 30% slučajeva.

Nivo obrazovanja i položaj u ustanovi/kompaniji takođe ima značajan uticaj na povratak ranijem poslu. Bolesnici sa višim stepenom obrazovanja („bijele kragne”) vraćaju se ranijem poslu u 70%, a neposredni proizvođači („plave kragne”), u najviše 30% slučajeva.

Zanatlije, odnosno zaposleni u samostalnim djelatnostima, vraćaju se na posao u 78% slučajeva, dok je taj procenat kod administrativnih radnika 57%, a neposrednih proizvođača samo 21%. (Benesch i sar., Roskamm, 1979).

Aortokoronarnim bajpasom radna prognoza u bolesnika sa više oštećenih koronarnih sudova i sa stenozom glavnog stabla nesumnjivo se poboljšava. Uostalom, i hirurška intervencija se radi da bi se pacijent osposobio za rad, a ne da se penzionisao.

Poboljšanje kvaliteta života zbog ublažavanja anginoznih tegoba dobija se u 85 do 90% operisanih, dok se potpuno uklanjanje bola postiže u 60 do 75% slučajeva. Svakako, stepen ublažavanja tegoba vremenom opada i to za 3 do 4% godišnje.

Prethodno duže bolovanje sa perzistentnom anginom smanjuje vjerovatnoću ponovnog zapošljavanja za 80%. Mlađi bolesnici sa anginom pektoris, koji su prije operacije bili na bolovanju duže od 3 mjeseca, vraćaju se na posao u oko 20%, a stariji bolesnici samo u 4% slučajeva. Kraće bolovanje prije operacije, manje od 3 mjeseca, uslovljava povratak na rad 70% mlađih bolesnika. Slična zapažanja postoje i u odnosu na zamjenu valvula, i to nezavisno od anatomskog ishoda operacije (broj graftova ili valvula).

Bolesnici koji na postoperativnom testu opterećenja mogu da izdrže napor od 100 W, u toku 6 minuta, imaju vrlo dobru radnu prognozu. Međutim, u grupi bolesnika koji na testu izdrže napor manji od ovog, samo dvije trećine može da izdrži napor na radnom mjestu slično zdravim osobama odgovarajućih godina života.

Klinička poboljšanja poslije revaskulizacije miokarda ne određuje samo za sebe da li će bolesnik da se vrati na posao ili će ostvariti drugi status. Naime, dvije trećine onih koji se nisu vratili svom poslu, u stvari, imaju vrlo malo simptoma ili ih uopšte nemaju (NYHA klasa I ili II), a 11% bolesnika su produžili da rade uprkos činjenici da pripadaju funkcijskoj klasi III. Psihološki stav bolesnika ponekad ima veći značaj za povratak na posao od njegovog fiziološkog stanja, te se tom činjenicom, u stvari može tumačiti iznijeti podatak.

51

Nova era fotozaštite Sveobuhvatna zaštita od cijelog spektra sunčevog zračenja: UVB/UVA-HEVis-IR Za sve nas sunčeva svjetlost je nešto u čemu uživamo i u čemu se radujemo. Ali takođe znamo da ukoliko ne zaštitimo našu kožu na pravi način posljedice UVB i UVA zraka mogu biti trajne i ozbiljne. Posljedjnih godina uočen je i štetan uticaj vidljivog dijela spektra (HighEnergy Visible Light-HEVis) i infracrvenog dijela spektra (InfraRed-IR).

Cijeli spektar UVB/UVA-HEVis-IR djeluje sinergistički negativno na našu kožu izazivajući kako kratkoročne posljedice (crvenilo, oštećenje površinskog sloja, opekotine…), tako i dugoročne (prijevremeno starenje, promjene pigmentacije – tamne fleke, propadanje kolagena i elastina, oštećenje ćelija i DNK,

Heliocare 360 Airgel SPF 50+ Pjena za sve tipove kože.

Karakteriše je dobra razmazivost i ugodan osjećaj na koži.

Heliocare 360 Gel oil-free SPF 50 Lako apsorbujući gel za masnu, normalnu i kombinovanu kožu

kancer kože…). Zbog toga je u svakodnevnu zaštitu od sunca potrebno uključiti HELIOCARE 360 koji najsavremenijim filterima štiti od UVB-UVA zračenja, BioSchield System-om od HEVis i IR zračenja, a patentom Fernblock FC i antioksidansima omogućava koži da se štiti od svih oštećenja i slobodnih radikala, ali i da eventualne štetne promjene i reparira.

Svima nam je poznato da bez sunca ne možemo i da predstavlja izvor života i energije na našoj planeti. Takođe su svima poznati pozitivni efekti sunca na zdravlje, a pogotovo na raspoloženje ljudi. Zbog svega ovoga smo ponekad skloni da zaboravimo na „tamnu stranu“ sunca i posljedice pretjeranog izlaganja

Heliocare 360 Fluid Cream SPF 50+ Krem za suvu i normalnu kožu

Štiti od cijelog spektra sunčevog zračenja Bez parabena Nekomedogen

Heliocare 360 Mineral fluid SPF 50+ Sadrži samo mineralne filtere. Pogodan za sve uzraste. Ne ostavlja trag na koži.

sunčevom zračenju. Čak i kad smo svjesni te opasnosti, svjesni smo je samo kada je sunce najjače, tokom popodnevnih časova u ljetnjem periodu, kada je čak preporučeno da se u potpunosti izbjegava izlaganje suncu. Ipak ono što ne smijemo da zaboravimo jeste da su djeca posebno osjetljiva na ovo sunčevo zračenje.

Površinski sloj kože kod djece je mnogo tanji nego kod odraslih, sunčevi zraci lako prolaze do dubljih slojeva kože i stvaraju oštećenja. Osim toga, imuni sistem i ukupna otpornost djece je manja nego kod odraslih, pa su i posljedice izlaganja jače i dugotrajnije.

Posebno je upečatljivo da u posljednjih nekoliko godina, sve veći broj djece ali i odraslih ima takozvanu alergiju na sunce.

Ovo stanje se karakteriše crvenilom i svrabom kože, čak i nakon kratkotrajnog boravka na suncu. Sve to je posljedica neadekvatne reakcije imunog sistema na zračenje. Ono što je karakteristično za kožu jeste da ona pamti. Tako da sve negativne posljedice koje iskusi dječija koža mogu da se manifestuju mnogo kasnije u toku života.

Heliocare 360 Mineral je najnoviji proizvod iz kolekcije Heliocare 360, najkompletnije zaštite od sunca koja štiti od cijelog spektra zračenja UV-B, UV-A, VIS (vidljivog dijela spektra) i IR (infracrvenog dijela spektra). Heliocare 360 je proizvod kompanije Cantabria Labs iz Španije. Heliocare preparati su najpoznatiji po svom patentu Fernblock® koji je razvila kompanija Cantabria Labs u saradnji sa Medicinskim fakultetom Harvard. Fernblock je zapravo patentirani ekstrakt iz paprati Polypodium leucotomos, biljke koja se adaptirala na topla i sunčana područja, iako su prirodni habitati paprati tamna i vlažna područja. Fernblock ispoljava svoje pozitivne efekte preko 4 mehanizma djelovanja: antioksidativnom, imunoprotektivnom, zaštitom DNK i sprečavanje fotostarenja. Heliocare 360 Mineral se posebno izdvaja formulacijom sa 100% mineralnim, fizičkim filterima. Ove filtere koža ne apsorbuje i zbog toga su posebno pogodni za djecu i osobe sa osjetljivom i reaktivnom kožom. Filteri se zadržavaju na površini

kože i odbijaju sunčeve zrake. Heliocare 360 Mineral je formulisan tako da posjeduje odličnu razmazivost, tako da obezbijedi ujednačenost preparata na svim djelovima gdje se nanese. Heliocare 360 Mineral je vodootporan i ne sadrži parabene ili alkohole.

PREPORUKE ZA ZAŠTITU OD SUNCA Od 0 do 6 mjeseci

   

Od 6 mjeseci do 3 godine

 

Preko 3 godine



Djeca i odrasli sa atopičnom kožom



Bebe ispod 6 mjeseci ne bi smjele da se izlažu suncu Upotreba topikalnih preparata se ne preporučuje Preporučuju se samo fizičke mjere zaštite (odjeća, kapa, suncobran) Djeca u ovoj dobi ne bi smjela da se DIREKTNO izlažu sunčevim zracima Preporučuje se upotreba preparata za zaštitu sa 100% fizičkim (mineralni) filterima Fizičke mjere zaštite se preporučuju (odjeća, kapa, sunčane naočare) Mogu da se koriste i fizički i hemijski filteri Preporučuje se upotreba preparata za zaštitu sa 100% fizičkim (mineralni) filterima

ZANIMLJIVOSTI

Sjedenje škodi, vježbajte makar iz stolice

Deset sati sjedenja za radnim stolom povećava rizik od prijevremene smrti, pokazuju naučna istraživanja. Iako se dugo vjerovalo da je pretjerano sjedenje štetno samo za kičmu, sve je više studija koje ukazuju da je ono pogubno za čitav organizam.

Naime, dugotrajno sjedenje je usko povezano sa opasnošću od pojave teških bolesti, poput dijabetesa, srčanih problema i lošeg rada bubrega.

Sjedenje u stolici pet dana u nedjelji dovodi do ukočenosti tijela, skraćenja mišića i bolova u zglobovima.

Da bi se ove posledice izbjegle, važna je fizička aktivnost. Ukoliko ste od onih kojima stalno nedostaje slobodnog vremena za rekreaciju, negativan uticaj sjedenja umanjite sjedeći u stolici.

Rotiranje trupa - Sjedite na ivicu stolice sa razdvojenim nogama. Ruke opružite u ravni ramena. Nagnite trup blago ka naprijed i desnom rukom zamahnite ka lijevom stopalu dok ga ne dodirnete. Vratite se u početni položaj, pa lijevom rukom zamahnite ka desnom stopalu. Uradite 20 ponavljanja za svaku stranu.

Podizanje koljena ka grudima - Sjedite na stolicu. Ispravite kičmu, ne oslanjajući se na naslon stolice. Stopala su na podu, razmaknuta u širini kukova. Podignite desno koljeno ka grudima i istovremeno uvucite stomak. Prilikom podizanja stavite ruke na potkoljenicu da biste što bolje istegli donje trbušne mišiće. Ponovite vježbu 20 do 30 puta naizmjenično podižući lijevu i desnu nogu.

Opružanje nogu - Sjedite na stolicu bez oslanjanja na naslon. Rukama se držite za rukohvate. Savijte spojene noge i privucite koljena ka grudima, a zatim ih opružite. Ponovite vježbu 10 do 20 puta.

Jačanje bočnih mišića - Sjedite na ivicu stolice, kičmu držite uspravno. Oslonite se rukama na rukohvate. Nagnite tijelo u stranu, oslanjajući se na jedan sjedalni mišić. Spojite noge i podignite koljena ka grudima. Vratite se u početni položaj. Ponovite vježbu naginjući se na drugu stranu. Uradite 10 do 20 ponavljanja za svaku stranu.

Podizanje na ruke - Sjedite na stolicu bez oslanjanja na naslon. Rukama se držite za rukohvate. Koristeći snagu ruku podignite zadnjicu. Ostanite u tom polažaju 15 do 20 sekundi. Vratite se u sjedeći položaj pa ponovite vježbu još tri puta.

Lakat – koljeno - Sjedite na stolicu, kičma je uspravna, ne oslanjajte se na naslon. Dlanove stavite na potiljak. Podignite desno koljeno ka grudima, a lijevi lakat priljubite uz desno koljeno. Vratite se u početni položaj. Ponovite 15 puta naizmjenično suprotan lakat - suprotno koljeno.

Redovan doručak smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2

Obično se kaže da je doručak najvažniji obrok dana, a nova istraživanja pokazuju zašto je tako važno da nešto pojedemo rano ujutro.

Njemački istraživači sproveli su reviziju postojećih studija i zaključili su da je preskakanje doručka, čak i povremeno, povezano s većim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2. Pregled je razmatrao podatke više od 96.000 ljudi koji su ispitivani u šest zasebnih studija.

Oni su otkrili da je preskakanje doručka jednom sedmično povezano sa šest posto većim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2. No, ukoliko preskočite doručak četiri ili pet puta sedmično, to će povećati rizik za čak 55 posto.

54

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti kažu da od 90 do 95 posto od 30 miliona ljudi u SAD-u koji žive s dijabetesom imaju dijabetes tipa 2. Dok je dijabetes tipa 1 ređi i generalno se dijagnostifikuje rano, dijabetes tipa 2 se tipično razvija kod ljudi starijih od 45 godina. Faktori rizika uključuju prekomjernu težinu i fizičku neaktivnost, kao i genetiku.

Ljekari obično preporučuju promjenu načina života kako bi se izbjeglo razvijanje dijabetesa tipa 2. Postoje i strategije kontrole bolesti za one ljude kojima je bolest već dijagnostifikovana.

S obzirom na usku vezu dijabetesa tipa 2, šećera u krvi i insulina, nije iznenađujuće da preskakanje doručka takođe može dovesti do povećanog rizika.

- Neke manje studije ukazuju na to da preskakanje jutarnjeg obroka zapravo može dovesti do povećane otpornosti na insulin. Naime, inzulinska rezistencija je stanje koje zahtijeva više insulina da bi se šećer u krvi doveo u normalno stanje. Kada ovo postane hronično, može se povećati rizik za nastanak dijabetesa tipa 2 - kaže dr Jenna Freeman Scudder.

Anketa iz 2015. godine pokazala je da 53 posto Amerikanaca preskače doručak najmanje jednom sedmično, a 12 posto uopšte ne doručkuje.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Nutrition.

IZ MEDICINE Manjak i višak sna uzrokuju srčane probleme

Ljudi koji noću spavaju manje od šest sati imaju veće izglede da razviju kardiovaskularne bolesti u odnosu na one koji spavaju sedam do osam sati, pokazuje istraživanje.

U okviru istraživanja 3.974 zaposlenih u bankama nosilo je cijele sedmice uređaje za mjerenje aktivnosti, kojima je i praćen njihov san, a napravljen je i 3D ultrazvuk srca i CT srca kako bi se pronašli tragovi srčanih bolesti.

Naučnici su utvrdili da u poređenju s ljudima koji su spavali sedam do osam sati, oni koji su spavali manje od šest imali su 27 odsto više izgleda za pretkliničku aterosklerozu - strukturne promene i zadebljanje ćelija krvnih sudova koje nije još dovoljno ozbiljno da izazove komplikacije.

Ranija su istraživanja povezala manjak sna s tradicionalnim faktorima rizika za srčane bolesti poput povišenog šećera u krvi, povišenog krvnog pritiska, upale i gojaznosti.

- San zajedno s ishranom i tjelesnim aktivnostima jedna je od zdravih navika koju treba da usvojimo i održavamo kako bi naš kardiovaskualrni sistem bio zdrav - kaže autor studije prof. Hoze Ordovas, naučnik s CNIC-a u Madridu i sa univerziteta Tufts u Bostonu.

- Naši rezultati podupiru tradicionalno vjerovanje da bi trebalo da spavamo oko osam sati dnevno. Za one koji zbog nekog razloga ne mogu da izbjegnu kratak san, preporuka je da budu aktivniji u kontrolisanju drugih faktora rizika poput prehrane i vježbanja – kazao je prof. Ordovas Zadebljanje arterija može se postupno razviti tokom nekoliko decenija, prije nego što stvori probleme. Ljudi mogu da žive godinama s pretkliničkim abnormalnostima, prije nego što se kod njih razvije puna ateroskleroza, koju obilježava nakupljanje plakova na ćelijama krvnih sudova koji ograničavaju protok krvi i mogu voditi u srčane i moždane udare.

Iako je vrlo malo ispitanika, svega 160 ljudi, spavalo više od osam sati dnevno, studija je utvrdila da te osobe imaju povećani rizik od srčanih bolesti. Žene koje su spavale više od osam sati imale su dvostruko veće izglede za pretkliničko nakupljanje plakova na ćelijama krvnih sudova u odnosu na žene koje su spavale sedam do osam sati dnevno. Muškarci su takođe imali nešto veći rizik od nakupljanja plakova uz previše sna, no razlika je bila toliko mala da se moglo raditi i o slučajnosti.

Ispitanici su bili stari prosječno 46 godina i niko nije patio od srčanih bolesti. Prosječno su imali umjereni višak tjelesne težine, a prosječno su se bavili 45 minuta dnevno umjerenim do intenzivnim tjelesnim aktivnostima. Ljudi koji su kraće spavali bili su stariji, teži i imali veći nivo holesterola i krvnog pritiska od pojedinaca koji su dovoljno spavali, navode naučnici u radu objavljenom u časopisu Journal of the American College of Cardiology.

Samoća smrtonosnija od gojaznosti Stručnjaci su upozorili da je samoća smrtonosnija od gojaznosti i da bi je trebalo smatrati rizikom za javno zdravlje.

Osobe sa lošim društvenim vezama imaju 50 odsto veći rizik od rane smrti u poređenju sa onima koji imaju dobre veze, navodi se u pregledu studije o usamljenosti.

Istraživači u SAD-u su razmatrali 218 mini istraživanja o zdravstvenim efektima usamljenosti i socijalne izolacije.

Otkrili su da je socijalna izolacija podigla rizik od smrti za 50 posto i da je slaba uključenost u društvena dešavanja opasnija za zdravlje ljudi nego gojaznost koja je povećala rizik od smrti za 30 posto.

- Povezivanje s drugim ljudima se smatra jednom od osnovnih ljudskih potreba, ključnom za dobrobit i opstanak - rekla je dr Juliana Holt-Lunstad, profesorka psihologije na Univerzitetu Brigham Young.

Ekstremni primjeri pokazuju da djeca iz porodica koje nemaju direktan kontakt s ljudima u spoljašnjoj sredini vrlo često ne uspijevaju da ostvare socijalni kontakt i uopšteno ranije umiru, navode stručnjaci. Smatra se da su ljudi zbog osjećaja usamljenosti psihički i fizički lošiji, a oni koji su usamljeni imaju tendenciju da trpe teže simptome kada su bolesni od onih koji nijesu.

Nedavno istraživanje koje je sproveo Granset, stranica za društveno umrežavanje ljudi starijih od 50 godina, pokazalo je da je skoro tri četvrtine starijih ljudi u Velikoj Britaniji usamljeno, a većina nikad nije razgovarala s nekim o tome kako se osjećaju.

Isto tako, istraživanje je dokazalo da su Britanci najusamljeniji ljudi na svijetu.

Prema kampanji za zaustavljanje usamljenosti, samoća Veliku Britaniju na godišnjem nivou košta 26 miliona dolara za troškove vezane za zdravstvene ishode i bolovanja.

- Postoje snažni dokazi da socijalna izolacija i usamljenost znatno povećavaju rizik od prerane smrti, a procenat rizika premašuje brojne vodeće zdravstvene pokazatelje - dodala je Holt-Lunstad.

55

Vitamin K i njegov značaj Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica Nikšić

Vitamin K se daje odmah po rođenju da bi se spriječilo rijetko, ali potencijalno smrtonosno krvarenje mozga kod novorođenčadi u prvih šest mjeseci života. Bebe se rađaju sa vrlo malo vitamina K, a nizak nivo je i u majčinom mlijeku.

Vitamin K je poznat kao koagulacijski (odatle i ono K u nazivu), odnosno antihemoragični vitamin, jer ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi.

Nedostatak se može pojaviti kod novorođenčadi zbog sterilne crijevne flore (koja nije u stanju da sintetiše vitamin K) i istovremenog nedostatka vitamina K u majčinom mlijeku. To stanje se naziva hemoragijski sindrom. Pod najvećim rizikom su novorođenčad majki koje su tokom trudnoće uzimale ljekove za liječenje epilepsije; zatim prevremeno rođene bebe; one sa urođenim bolestima jetre, kao i bebe sa ozbiljnim poteškoćama pri hranjenju.

Zato je neophodno odmah po rođenju dati vitamin K bebama intramuskularno.

Ako nema dovoljno vitamina K postoji mogućnost da dođe do spontanog krvarenja, odnosno hemoragijske bolesti novorođenčeta, sa teskim posljedicama po zdravlje djeteta. Hemoragijska bolest se manifestije kroz tri klinička oblika.

Rani oblik se javlja u prva 24h i najčešće je posljedica dejstva ljekova koji utiču na metabolizam, a koje je majka dobijala

56

tokom trudnoce.

Klasični oblik se javlja od 2-7. dana života, idiopatske je etiologije.

Kasni oblik je period od 8. dana do 6. mjeseca. Po pravilu se javlja kod novorođenčadi na prirodnoj ishrani. Uzrok je poremećaj sekrecije žučnih soli i blago snižene funkcije jetre.

Bebe koje su isključivo dojene imaju nizak nivo vitamin K dok ne počnu jesti čvrstu hranu, ako ne uzimaju profilakticku dozu vitamina K1.

Na rođenju standardna prevencija podrazumijeva primjenu 1mg vitamina K intra muskularno. Od osmog dana do puna tri mjeseca uzima se vitamin K1+D3 u kombinaciji sa DHA omegom u oralnoj profilaksi u vidu twist off kapsula. Od trećeg mjeseca pa do navršene prve godine uzima se D3 vitamin sa DHA omegom. Vitamina K1 uzima se 25 mcg dnevno.

DHA omega ili omega 3 masna kisjelina je prva po značaju za razvoj mozga i čula vida. DHA omega 3 masna kisjelina je važna strukturna komponenta mozga, nervnih ćelija i mrežnjače oka.

Akumulacija DHA omega 3 masne kisjeline utiče na pravilan razvoj mozga, kongnitivnih i mentalnih funkcija, kao i normalan razvoj vida, posebno u prvom trimestru trudnoće i

u prve dvije godine života, kada je rast i razvoj mozga najintenzivniji.

U prvoj godini života dolazi do razvoja vida, sluha, govora, opažanja, mišljenja pamćenja, učenja. U tom periodu, dok se u neuronima javljaju značajne promjene redovnim unosom DHA omega 3 masnih kisjelina, možemo da utičemo na razvoj nervnog sistema djetetovog mozga i mentalnih funkcija, poboljšanja psihomotornih funkcija, normalnog razvoja vida, oštrine i funkcije oka.

Najbogatiji izvor DHA omega masnih kisjelina je ulje mikroalgi, masna morska riba, losos tuna, haringa, a od riječnih riba som, ali u nižoj koncentraciji.

Zbog nažalost loših navika u ishrani, vrlo malo je zastupljena masna riba u ishrani. Majčino mlijeko ne sadrzi preporučene dnevne doze, odnosno kolicine DHA omega 3 masnih kisjelina, a samim tim beba ne dobija dovoljnu količinu, te zbog toga je važna suplementacija DHA omega 3 masnim kisjelinama.

Evropska Agencija za bezbjednost hrane je potvrdila ulogu DHA omega 3 masne kisjeline u razvoju vida, i dala preporuku za suplementaciju od 8-og dana od rođenja u dozi od 100mg.

57

KAŠALJ Simptom s više lica (II dio) Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Dom zdravlja Dika Marenić, Danilovgrad Kašalj je odbrambeni refleksni mehanizam kojim se eksplozivnim izdisanjem odstranjuje sekret i strana tijela iz dušnika i bronha. Po drugoj definiciji, kašalj je eksplozivni izdisajni pokret kojim se refleksno ili namjerno čiste disajni putevi.

Kašalj ima nekoliko funkcija. Najčešće je indikator postojeće bolesti, ali i važan odbrambeni mehanizam za “čišćenje” disajnih puteva, te tako predstavlja veoma važan koristan refleks.

Međutim, ukoliko postane neefektivan, ekscesivan ili perzistentan, može u velikoj mjeri nepovoljno uticati na kvalitet života pacijenta.

Zato će terapijska odluka zavisiti od toga koju funkciju kašalj ima u trenutku ispitivanja. Kada je kašalj samo indikator određene bolesti, terapijski cilj će prvenstveno biti usmjeren na liječenje uzroka, ali će se liječenje usmjeriti i na pokušaj da se kontroliše, spriječi ili eliminiše kašalj ljekovima.

Uzroci kašlja zavise od uzrasta bolesnika.

Kod djece su: - infekcije gornjih i donjih disajnih puteva, - HAL /hipertrofija limfnog ždrijelnog prstena/, - sindrom slivanja sekreta niz zadnji zid ždrijela,

58

- kašalj poslije infekcija, - alergijska kijavica, - rinosinusitis / kod alergijskog rinitisa, adenoida ili deformacije nosne pregrade/, - astma, - bronhitis, - nosna polipoza /mogući uzrok polipoze su alergija i cistična fibroza/, - gastroezofagealna refluksna bolest /izaziva edem i hiperemiju postkrikoidnog područja/, - kongenitalne anomalije /laringomalacija ili kongenitalni stridor, koji nastaje zbog mekoće hrskavice i neuromuskularne nezrelosti grkljana, što izaziva hipotoniju supraglotičnih struktura, subglotična stenoza - kongenitalna ili stečena…/, - srčana oboljenja, - aspiracija stranih tijela, - psihogeni kašalj, - zagađenost okoline…

Kod odraslih osoba uzroci kašlja su: - prehlada (nazeb, common cold), - sindrom slivanja sekreta niz zadnji zid ždrijela,

- kašalj poslije infekcija, - astma, - hronični bronhitis, - bronhiektazije, - karcinom bronha, - pušenje cigareta, - psihogeni kašalj, - kašalj indukovan primjenom ACE inhibitora, - gastroezofagealna refluksna bolest – GERD… Većina uzroka akutnog kašlja kod djece su benigna stanja. Izuzetak je kašalj praćen povišenom temperaturom kod odojčeta ispod 6 mjeseci.

Kod svakog jakog i upornog kašlja kod djeteta trebalo bi isključiti strano tijelo u disajnim putevima.

Terapija kašlja Liječenje predstavlja liječenje uzroka.

Postoji jednostavno medicinsko pravilo: ne liječi se kašalj već uzrok kašlja! Zato je vrlo važno postaviti dijagnozu bolesti koju kašalj prati. Izlječenjem osnovnog oboljenja i kašalj će proći. Zato roditelji ne treba na svoju ruku da liječe kašalj prije konsultacije sa pedijatrom!

Kada govorimo o kašlju važno je znati da to nije bolest već simptom bolesti disajnog sistema! Kako je riječ o simptomu,

ne treba ga suzbijati već olakšavati! Kašalj je odbrambeni mehanizam kojim organizam želi osloboditi disajne puteve od stranih čestica /prašina, dim cigarete, gasovi, nagle promjene u temperature/ i drugih produkata upale.

Kašalj je redovan simptom akutnih upala disajnih puteva koje su najčešće u dojenačkoj dobi zbog slijevanja sekreta iz nosa.

Nije neobično da kašalj u toj dobi uzrokuje povraćanje sekreta i hrane. Najčešće tek u predškolskoj dobi dijete nauči iskašljani sekret ispljunuti, dok ga do tada guta ili povrati ("sluzavo povraćanje").

U svakoj akutnoj infekciji postoji faza suvog nadražajnog kašlja, kada uzročnik ošteti epitel disajnih puteva, gdje se nalaze i receptori za kašalj. Kašalj koji se tada javlja je odbrambeni i ne treba da se sprečava jer on omogućava da se razmnoženi uzročnik i sekret koji se stvara izbace iz organizma. Poslije faze suvog, nadražajnog kašlja, nastupa faza produktivnog kašlja kada disajni putevi pokušavaju da razblaže koncentaciju uzročnika time što luče sekret, odbrambene ćelije hvataju te uzročnike i uništavaju ih. Ovaj kašalj treba stimulisati. Najbolji način je da se uzima dovoljno tečnosti, u zavisnosti od uzrasta.

U određenim situacijama kašalj postaje štetan i može da dovede do iscrpljivanja organizma, te ga obavezno treba liječiti.

Premda rijetko, on može prouzrokovati ozbiljne komplikacije, kao što su: ruptura emfizemskih bula, prelom rebara, nesanica, pucanje operativnog šava, smanjenje minutnog volumena srca, nesvjestice (tzv. sinkopalni kašalj).

NEKI UZROCI KAŠLJA Uzrok

Anamneza i status

Dijagnostički pristup

Infekcija gornjeg disajnog sistema (uključujući akutni bronhitis)

Gušobolja, malaksalost, Rinoreja, hiperemična, edematozna nazalna sluznica

Klinička obrada

Pneumonija (virusna, bakterijska, aspiracijska, rijetko gljivična)

Temperatura, produktivni kašalj, otežano disanje, bol u grudima; Čujno disanje ili znaci konsolidacije prilikom auskultacije

RTG pluća U teških bolesnika s hospitalnom pneumonijom kultura sputuma i hemokultura

AKUTNI

Postnazalni iscjedak Glavobolja, gušobolja, mučnina; (alergijskog, virusnog, Neravna sluznica zadnjeg zida bakterijskog porijekla) orofarinksa, blijeda, edematozna nazalna sluznica

Klinička obrada Ponekad odgovor na empirijsko liječenje antihistaminicima, dekongestivima i inhalatornim kortikosteroidima U slučaju nejasne dijagnoze CT sinusa

Egzacerbacija HOPB

Poznata dijagnoza HOPB; Oslabljeni disajni zvukovi, weesing, dispnea, korištenje pomoćne resp.muskulat.

RTG pluća

Strano tijelo

Nagli početak bez znakova infekcije gornjeg disajnog sistema i konstitucijskih simptoma

RTG pluća (u inspiriju i ekspiriju) Bronhoskopija

Plućna embolija

Bol u grudima, otežano disanje, ubrzan rad srca

CT angiogram

Zatajenje srca

Otežano disanje; Sitni hropci prilikom auskultacije, ekstrasistolični srčani zvuk

RTG grudnog koša

59

HRONIČNI Hronični bronhitis (pušači)

Produktivni kašalj u većini dana u mjesecu ili 3 mjeseca u godini uzastopno 2 godine u bolesnika s poznatom HOPB ili s pušenjem u anamnezi, često nakašljavanje, dispnea

RTG pluća Testovi plućne funkcije

Postnazalni iscjedak (najvjerovatnije alergija)

Glavobolja, gušobolja, mučnina; Neravna sluznica zadnjeg zida orofarinksa, blijeda, edematozna nazalna sluznica

Klinička obrada Ponekad odgovor na empirijsku primjenu antihistaminika i dekongestiva Testiranje na alergiju

Gastroezofagealni refluks

Pečenje u grudima ili stomaku koje se pojačava nakon određene vrste hrane, tjelesne aktivnosti ili u određenom položaju; kiseli ukus u ustima, naročito nakon buđenja; promuklost; hronični noćni ili ranojutarnji kašalj

Klinička obrada Odgovor na empirijsko liječenje blokatorima H 2ili inhibitorima protonske pumpe Ako dijagnoza nije jasna, ponekad 24h. ezofagealna pH metrija

Astma

Kašalj kao odgovor na različite provokativne činioce (npr. alergene, hladnoću,vježbu), zviždanje i otežano disanje, mogu i ne moraju postojati

Testovi plućne funkcije Odgovor na empirijsko liječenje bronhodilatatorima

Nakon infekcije disajnog sistema

Suvi, neproduktivni kašalj koji može trajati nedeljama ili mjesecima nakon akutne infekcije disajnog sistema

U pravilu RTG grudnog koša

Inhibitori ACE

Suvi, neproduktivni kašalj koji se može pojaviti danima ili mjesecima nakon početka liječenja inhibitorima ACE

Odgovor na prekid uzimanja inhibitora ACE

Pertusis

Ponavljani napadi od ≥5 brzih, snažnih iskašljaja tokom jednog izdaha, nakon čega slijedi užurbani, duboki udah (»krik«), gušenje ili povraćanje

Bris iz nazofarinksa u kulturi

Aspiracija

Vlažni kašalj nakon uzimanja hrane ili pića

Tumor

Atipični simptomi (npr. mršavljenje, temperatura, iskašljavanje krvi, noćno znojenje, uvećani limfni čvorovi)

RTG grudnog koša ako je pozitivan, CT grudnog koša i bronhoskopska biopsija

TBC ili gljivične infekcije

Atipični simptomi (npr. mršavljenje, groznica, iskašljavanje krvi , noćno znojenje), izlaganje u anamnezi,

RTG rudnog koša Kožno testiranje; ako je pozitivno, kultura sputuma te bojenje na acidorezistentne bakterije i gljivice Ponekad CT grudnog koša ili bronhoalveolarna lavaža

Paleta ljekova protiv kašlja je impresivna i oni zauzimaju najviše mjesta na policama apoteka. To su najrazličitiji sirupi, tablete, kapi, masti za utrljavanje u kožu, sredstva za inhaliranje, itd. Da bi se ordinirao pravi lijek, trebamo znati osnove o vrstama kašlja, što je preduslov pravilnom pristupu liječenju.

Specifična terapija kašlja podrazumijeva eradikaciju njegovog uzroka (npr. infekcije), dok nespecifična terapija obuhvata primjenu antitusika, tj. simptomatsku terapiju. Po pravilu - kod neproduktivnog (“suvog”) kašlja primjenjuju se antitusici, a ne treba ih uzimati bez konsultacije sa ljekarom!!!

Važno je znati da se ne radi o medikamentima koji će izliječiti uzrok kašlja, već samo smanjuju posljedice - “dosadni” nadražaj koji tjera pacijenta da kašlje. Od njih ne treba očekivati čudo; da potpuno neutrališu kašalj, jer to je nemoguće dok se ne otkloni (izliječi) uzrok bolesti. Kod ove vrste kašlja korisne su inhalacije fiziološkim rastvorom, jer se time smanjuje iritacija

60

RTGgrudnog koša Bronhoskopija

sluznice.

Kod produktivnog (“vlažnog”) kašlja se uglavnom primjenjuju ekspektoransi i sekretolitici.

Kod ove vrste kašlja neophodno je: ispiranje nosa fiziološkim rastvorom, redovno uklanjanje sekreta iz nosa i dovoljni unos tečnosti.

Uslovi okoline Prilikom spavanja važno je podignuti uzglavlje kako bi se olakšalo iskašljavanje. Temperatura prostorije u kojoj se boravi trebala bi biti između 18-24C. Veoma je važno redovno provjetravanje prostorije u kojoj se boravi, naročito u zimskom periodu i sezoni grijanja. Paziti takođe na optimalnu vlažnost prostorije, bilo ovlaživačima vazduha, vodom ili peškirom na radijatorima.

Treba izbjegavati pušenje u prostorijama.

Fizikalna terapija: za pokretanje sekreta sprovoditi fizikalnu terapiju te položajnu drenažu.

Terapija kašlja najčešćih boleti: Akutni kašalj Virusne infekcije gornjih disajnih puteva predstavljaju najčešće uzročnike akutnog kašlja. Kašalj se javlja usljed stimulacije refleksa kašlja u gornjim disajnim putevima usljed slivanja sekreta niz zadnji zid ždrijela, nakašljavanja ili zbog oba pomenuta mehanizma. Nazeb izazivaju virusi, a predstavlja akutni zapaljenski proces sluzokože nosa. Oboljenje se još naziva “common cold”, coryza i “rhinitis acuta epidemica”. Pacijenti se javljaju sa akutnim simptomima i znacima koji se primarno odnose na pasažu kroz nosne hodnike (npr. curenje sekreta iz nosa, kijanje, opstrukcija nosnih hodnika i otežano disanje na nos, slivanje sekreta niz zadnji zid ždrijela). Takođe mogu biti sa ili bez povišene tjelesne temperature (obično od 37,2 do 37,5°C), suzenjem očiju, iritacijom grla, glavoboljom i opštom slabošću i malaksalošću. Pri tome je fizikalni nalaz na plućima normalan.

Dijagnoza nazeba je relaktivno laka, ali diferencijalno dijagnostički moramo razlikovati alergijsku i vazomotornu kijavicu.

Terapija: Opšta podrazumijeva: strogo mirovanje, snižavanje povišene temperature, primjenu vitamina – naročito vitamina C. Antibiotici se daju samo u slučaju dodatne sekundarne infekcije.

Lokalna terapija se odnosi na dekongestiju sluzokože nosa, kapima za nos, ali se ne preporučuju razni želei, masti i slično zbog već oštećene sluzokože i usporenja već oštećenog mukocilijarnog klirensa. Za liječenje kašlja usljed nazeba koriste se i kombinovani ljekovi: (sedativni antihistaminik plus nasalni dekongestiv i nesteroidni antiinflamatorni lijek) u trajanju od pet dana. Za ove ljekove je u randomiziranim, duplo-slijepim, placebo-kontrolisanim kliničkim studijama pokazano da su efikasni u ublažavanju kašlja.

Hronični kašalj Kada se danas u naučnom medicinskom žargonu govori o hroničnom kašlju, prvenstveno se misli na onaj dugotrajni kašalj gdje se rutinskim dijagnostičkim procedurama ne može otkriti njegov uzrok. Detaljnim pregledima se obično utvrdi (u preko 90% slučajeva) da se radi o jednom od četiriri najčešća uzroka: 1. varijanta astme sa suvim kašljem (engl. CVA – cough variant asthma), 2. sindrom slivanja sekreta niz zadnji zid ždrijela, 3. GERD, 4. ljekovi.

1. Osobe sa CVA imaju sljedeće karakteristike: 1. nemaju prethodno dijagnostifikovanu astmu, 2. trajanje kašlja iznosi bar tri nedjelje, 3. nemaju ostale simptome astme (sviranje i tjeskobe u grudima, nedostatak vazduha – dispneja), 4. imaju normalne nalaze na fizikalnom pregledu i normalne vrijednosti “vršnog ekspirijumskog protoka” (mjerenog

malim aparatom – pik-floumetrom), 5. imaju normalne ili skoro normalne spirometriijske vrijednosti parametara plućne funkcije, 6. nemaju normalne spirometriijske vrednosti parametara plućne funkcije kada koriste ljekove koji izazivaju kašalj i 7. dobro reaguju na primijenjenu antiastmatičnu tera- piju.

CVA mogu da imaju i odrasli i djeca, a često ostaju dugo nedijagnostifikovani. Liječi se kao i drugi oblici astme. Često pri prvoj upotrebi ljekova u obliku aerosola (pumpice – inhaleri) dolazi do kašlja, jer glasne žice nisu prilagođene inhalacionim ljekovima. Ponekad pomaže pijenje vode neposredno prije i poslije korišćenja pumpice.

2. Sindrom slivanja sekreta niz zadnji zid ždrijela Pacijenti osjećaju kao da im se nešto stalno spušta niz grlo. Takođe, mogu da osjećaju potrebu za čestim nakašljavanjem (pročišćavanjem grla), imaju gušobolju a nos im je ili zapušen ili curi.

Više od jedne trećine populacije ima ovaj sindrom bar jednom u životu. Ovaj sindrom je sličan zapaljenju sinusa, pri čemu pacijenti imaju bol u predjelu lica ili zubobolju, a ponekad i povišenu temperaturu. Infekcije sinusa se liječe antibioticima, dok se Sindrom slivanja sekreta niz zadnji zid ždrijela liječi kombinacijom antihistaminika, dekongestanata i lokalnim kortikosteroidima primijenjenim putem nazalnog spreja.

3. Gastroezofagealna refluksna bolest (GERD) Čest uzrok hroničnog kašlja (koji i ovdje može da bude jedini prisutni simptom). Odlikuje se refluksom želudačne kiseline u jednjak i ždrijelo. Pacijenti često imaju gorušicu i kašalj, kao i kiseo ukus u ustima. Refluks želudačne kiseline je izraženiji u ležećem položaju, a pri podignutom uzglavlju se smanjuje. Takođe je manje izražen ukoliko se izbjegava jelo i piće bar dva sata prije spavanja. Tada treba izbjegavati i alkoholna pića, kao i pića koja sadrže kofein, čokoladu, jake začine i masnu hranu. Ljekovi koji pomažu u ovakvim situacijama su antacidi (aluminijum fosfat, aluminijum-magnezijum silikat hidrat, dihidroksialuminijum natrijum karbonat) i blokatori jonske pumpe. Zapaženo je, takođe, da su GERD i CVA često udruženi, što može da predstavlja dodatni dijagnostički problem.

4. Ljekovi – neki mogu prouzrokovati kašalj. Postoje dvije velike grupe ljekova koje u velikog broja ljudi prouzrokuju hronični kašalj. Oni se koriste u terapiji hipertenzije i srčane insuficijencije.

To su ACE inhibitori i beta-blokatori koji se koriste u terapiji srčanih aritmija, migrena i glaukoma. Takođe može doći do neočekivane pojave kašlja kao neželjenog efekta pri primjeni bronhodilatatora ipratropium bromida (čak u 5 – 6% slučajeva).

Zaključak - Obično je dovoljno kliničko postavljanje dijagnoze, - Treba pomisliti na skriveni gastroezofagealni refluks, - Znakovi upozorenja su temperatura, mršavljenje i hemoptizije, - Antitusike i ekspektoranse treba primjenjivati selektivno.

61

Tetovaža i mladi Dr Snežana Grubač, pedijatar neonatolog Opšta bolnica Nikšić

Tetoviranje je trajno unošenje mastila različitih boja u kožu uz pomoć posebno izrađenih igli. Ljudi se tetoviraju iz estetskih, ritualnih, običajnih i društvenih razloga.

Tatui na antičkim mumificiranim ljudskim ostacima pokazuju da je tetoviranje bilo zastupljeno širom svijeta tokom mnogih vjekova. Poznato je da je tetoviranje različitih djelova tijela rasprostranjeno širom svijete i u savremeno doba ne poznaje granice.

Osim univerzalnih postupaka i zakona koji zahtijevaju da se maloljetnici tetoviraju samo uz dopuštenje roditelja, postoje i druge regulative koje pokrivaju tetoviranje. Tattoo saloni moraju posjedovati licencu!

Tetoviranje je samo po sebi vrsta napada na organizam, te ako nijesu ispunjeni svi sanitetski uslovi može doći do pojave različitih infekcuja (tetanus, HIV, hepatitis, herpes i dr.). Tetoviranje je nemoguće ili veona teško potpuno ukloniti, iako moderma medicina omogućava laserom odstranjivanje, ostaju djelimično vidljivi ožiljci.

Najčešća mjesta tetovaža su na vratu i gornjem dijelu leđa, nadlaktici, zapešću, stopalima, te na bedrima i iznad stražnjice. Najpopularnije su slike cvijeća, leptira, anđela, razni natpisi i citati. Sada je popularno staviti tetovažu na područje sternuma, odnosno dekoltea, između grudi.

Tetovaža je trajna te treba dobro razmisliti o motivima, jer će ostati zauvijek. Treba razmišljati i o dijelu tijela, jer koža gubi elastičnost a može se udebljati ili smršati. Ženama koje planiraju trudnoću ne preporučuje se područje trbuha, jer se taj dio tijela može značajno promijeniti i uticati na izgled tetovaže.

Priprema tijela poput depilacije ili hidratacije nije potrebna. Vrlo je važno da prije tetovaže nije bio neki laserski tretman i sl. agresivnije kozmetičke metode nakon kojih je koža već osjetljiva i iziritirana (npr. depilacija voskom).

62

Mjesec dana nakon tetovaže nije dobro tretirano mjesto direktno izlagati suncu niti ići u more i bazen. Treba imati na umu da se tetovaža mora tretirati kao rana jer ona to i jeste. U razdoblju zarastanja oko 15 dana trebalo bi izbjegavati depilaciju a prvih 5 do 7 dana bilo kakvu aktivnost koja potstiče pojačano znojenje, što moše inficirati ranu.

Potrebno je 2 do 3 puta dnevno mazati tetovažu antibakterijskom mašću, a u periodu zarastanja trebalo bi nositi čistu pamučnu odjeću, kod kuće se potruditi da tetovaža bude što duže otkrivena, pridržavati se svih uputstava stručnjaka.

U adolescenciji djeca žele da se izraze. Ako odnos u porodici nije sasvim harmoničan to može biti u bizarnim i za roditelje često zastrašujućim formama, od kojih je jedna i tetovaža.

Edukaciju u okviru porodice bi morale započeti medicinske sestre kroz savjetovališta za odojčad i malu djecu, razvojna savjetovališta i savjetovališta za mlade, kako da vaspitavaju svoju djecu za vođenje zdravog načina života.

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF

t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

Istine i zablude

Proljeće je na pragu, a s njim stižu i sezone alergije. Ljudi su spremni da isprobaju sve i

svašta, samo da bi se riješili ovih napasti, pa i da povjeruju u kojekakve predrasude. Ukoliko

ste i vi osoba koja kad izađe na topao proljećni dan šmrca, kija, ima problema sa disanjem i osjeća glavobolju, moguće je da patite od proljećnih, odnosno polenskih alergija. U većini

slučajeva, simptomi vrlo brzo sami od sebe prođu. Ipak, ako se nastave, ne bi bilo loše da se posavjetujete sa ljekarom i uradite alergo-testove, kako biste tačno znali na šta ste ta osjetljivi i da li vam je neophodan nekakav lijek.

Vitamin C je odličan za alergije Zabluda: Iako vitamina C u visokim dozama može da snizi nivo histamina (pokretača alergijskih reakcija) u krvi, voće nije najbolji izbor za alergičare. Jabuke, banane, breskve i šljive mogu da izazovu slične simptome kao alergija na polen trava i drveća.

Preporučuje se da jedete voće u umjerenim količinama, i to bez kore. Takođe, možete ga nakratko staviti u mikrotalasnu rernu što će deaktivirati proteine i sprečiti alergijsku reakciju.

Laktoza i gluten doprinose alergijama Zabluda: U posljednje vrijeme sve češće ljudi izbacuju žitarice i mliječne proizvode iz svoje ishrane, jer vjeruju da oni podstiču alergijske napade. Međutim, ove životne namirnice iz ishrane bi trebalo da izbace samo ljudi za koje je ljekarskim testovima dokazano da su intolerantni na laktozu ili gluten.

Nikako ne bi samoinicijativno trebalo mijenjati svoj uobičajeni režim ishrane, pogotovo ne tako drastično. Uz voće i povće, žitarice i mlijeko predstavljaju ključ zdravih i kvalitetnih obroka. Naravno, za većinu ljudi čiji organizam nema problema s njihovim varenjem.

Gdje nema prašine, nema ni alergija Zabluda: Isuviše čisto okruženje (takozvani efekat “staklenog zvona”) doprinosi razvoju alergija i astme kod djece, potvrdile su brojne studije. Bez kontakta s bakterijama i virusima u ranom periodu života, imunitet ne zna kako da reaguje na prljavštinu. To ga slabi i izaziva bolesti i alergijske reakcije. Često tuširanje štiti od alergija Zabluda: Iako se alergičarima preporučuje često tuširanje koje skida polen i dlake ljubimaca, valja pripaziti u kakvoj se tuš-kabini tuširate. Zavjese od PVC-a ispuštaju otrovne ftalate koji, u kombinaciji s vlagom privlače buđ, što izaziva alergijske reakcije. Bolji izbor su zavjese od najlona.

64

Jastučnice su dovoljna zaštita od grinja Zabluda: Redovno mijenjanje jastučnica nije dovoljna zaštita od alergija. Preporučuje se da koristite navlake i hipoalergenske jastuke koji su otporni na čestice prašine, buđi i grinja.

Navlake treba prati jednom nedjeljno, dok se sami jastuci peru dva puta godišnje, a mijenjaju svake tri godine.

Osvježivači čiste vazduh Zabluda: Komercijalni osvježivači vazduha bogati su hemikalijama poput formaldehida, alkohola i naftnih destilata, koji mogu podstaći jake alergijske reakcije, curenje nosa, kijanje i iritaciju disajnih puteva.

Istraživanja su potvrdila da trećina ljudi ima problema sa zdravljem zbog prečeste upotrebe osvježivača i parfema. U posebnoj opasnosti su astmatičari, jer čak i najmanje promjene u vazduhu mogu izazvati napade.

Neke pasmine pasa neće pojačati alergiju Zabluda: Hipoalergenske pasmine kao što su labrador, pudlica i jorkširski terijer smatraju se pogodnim za alergičare, zato što se ne linjaju mnogo. Međutim, glavni alergen kod kućnih ljubimaca nije njihova dlaka već protein koji izlučuju.

Vjeruje se da ove pasmine luče manje alergena po imenu Can f1, ali to nije naučno potvrđeno. Zato, nakon svakog kontakta s psom obavezno treba oprati ruke sapunom.

Kako da preživite prolećne alergije Očistite mašinu za veš Tamna, mračna unutrašnjost veš mašine savršena je za gljivice, da i ne pominjemo bakterije poput Ešerihije koli. "Deterdžent ne može da uništi ove bakterije, zato svojim pacijentima savjetujem da bubanj u mašini čiste dva puta mjesečno, najbolje izbjeljivačem", kaže alergolog dr Nita Ogden. Ona savjetuje da veš izvadite iz mašine odmah nakon pranja i da ostavite otvorena vrata mašine, kako bi se unutrašnjost osušila jer se u suprotnom unutra može pojaviti buđ, koja kod mnogih izaziva alergijske reakcije.

Izbegavajte jutarnje vježbe napolju Ujutru se nalazi najveća količina polena u vazduhu, pa bi bilo dobro da fizičke aktivnosti odložite za popodne. Osim toga, kada napolju duva jak vjetar, bolje je da vježbate kod kuće jer vjetar povećava koncetraciju alergena u vazduju. Takođe, ako ste alergični na polen, stručnjaci savjetuju da se istuširate čim uđete u kuću i da operete odjeću koju ste nosili jer su se na njoj, kao i na vašoj koži, zadržale čestice polena.

Pazite na biljke Ako imate kućne biljke, trebalo bi da znate da je istraživanje pokazalo da je 78% ljudi alergično barem na jednu biljku u kući, a najčešće je to - fikus. Vještačko cvijeće nije jedino rješenje. Naime, pokazalo se da hibiskus proizvodi malo ili nimalo polena, pa ne bi trebalo da izazove alergijske reakcije.

Očistite orman Ne biste vjerovali koliko se alergena nalazi u ormanu. Ako u orman vratite majicu koju ste obukli na kratko, ali ste u njoj izašli napolje, čestice polena će se prenijeti i na ostalu odjeću u ormanu. Barem jednom godišnje izvadite svu odjeću iz ormana i detaljno očistite.

65

Fizička aktivnost kod djece oboljele od epilepsije Dr Željka Rogač, specijalizant pedijatrije Institut za bolesti djece, KCCG Djeca oboljela od epilepsije se u odnosu na adultnu populaciju izdvajaju nizom specifičnosti. Dijagnoza postavljena u djetinjstvu može predstavljati veliki teret za roditelje, ali i za samu djecu, koja se nose sa njim na različite načine, u zavisnosti od uzrasta, sopstvenih potencijala, ali i socijalne podrške.

Ne tako davno, liječiti se od epilepsije je značilo biti obilježen za čitav život. Danas to svakako nije slučaj, obzirom da se zna da korišćenje antiepileptika u djetinjstvu, uz pozitivan odgovor na terapiju, može značiti i potpuno izliječenje. Takođe, epilepsija više nije bauk jer se terapijom može u potpunosti kontrolisati. Ali, i dalje, i kod nas ali i u razvijenijim zemljama, sudeći po relavantnim istraživanjima na tu temu, djeca oboljela od epilepsije se susrijeću sa stigmom i neprihvatanjem od strane društva. To ponekad predstavlja ograničavajući faktor jer može izazvati bunt djeteta i uticati na izbjegavanje terapije, nepridržavanje savjeta ljekara, ali i povlačenje u sebe, osjećaj niže vrijednosti i odbačenosti, što može voditi ka anksioznosti i depresiji. Ponašanje djeteta sa epilepsijom je veliki izazov i za ljekara, jer mora uhvatiti nit između uzroka i posljedice, potencijalnih neželjenih dejstava ljekova ali i nesnalaženja porodice i djeteta u društvu. Zbog toga, potreban je multidisciplinarni pristup – psihološka i socijalna podrška.

Iako moderna epileptologija akcenat stavlja na kvalitet života oboljelih i uči nas da se djeca oboljela od epilepsije ne razlikuju od ostale djece, brojna su pitanja i dileme u neurološkoj ambulanti – koje ponašanje je dozvoljeno, koju profesiju odabrati, kojim se sportom baviti.

Nema sumnje da fizička aktivnost donosi brojne koristi oboljeloj djeci, ali ono što je pomalo kontraverzno pitanje je – u kojoj mjeri trenirati, i koji sport, da li su dozvoljeni svi sportovi.

Pitanje sporta je osjetljivo i za djecu koja su se profesionalno bavila sportom prije postavljanja dijagnoze epilepsije. Smiju li

66

nastaviti sa treninzima i takmičenjima? Ono što ih osim sopstvenog straha sputava je i needukovana okolina koja ih podstiče da prekinu sa bavljenjem sportom, da se eventualno napad ne bi dogodio pred drugom djecom, i ugrozio i pacijenta i njegovu okolinu. Zbog toga benefiti od fizičke aktivnosti mogu biti neiskorišćeni i sputani, i dodatno doprinositi stigmi i osjećaju odbačenosti, a posredno anksioznosti i depresiji. U takvim slučajevima neurolog, ali i pedijatar u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, mora bit edukovan, i dati gavnu završnu riječ, bez ostavljanja prostora za dalje dileme djeteta, roditelja i trenera.

Zvanične preporuke Odgovori na pitanje – kako posavjetovati dijete oboljelo od epilepsije vezano za bavljenjem sportom, od 2016. godine, kada je Internacionalna liga za borbu protiv epilepsije (ILAE) dala zvanične preporuke, ne treba da budu više stvar lične procjene ljekara. Različite vrste sportova podjeljene su u tri grupe, na osnovu toga do kolike opasnosti mogu dovesti pacjenta i njegove saigrače ukoliko se napad dogodi u toku fizičke aktivnosti. Grupa 1 obuhvata sportove malog rizika, odnosno one kod kojih i ukoliko bi došlo do napada ne bi bilo posebnog rizika za osobu i saigrače. Grupa 2 obuhvata sportske vještine umjerenog rizika, odnosno potencijalno mogućeg rizika za osobu i saigrače. Grupa 3 obuhvata visoko rizične sportove koji su povezani sa velikim rizkom od povrede ili smrti za osobu sa epilepsijom, a takođe i opasnost za saigrače.

Nakon što se pacijent svrsta u neku od grupa, u obzir se uzimaju tip epilepsije, karakteristike i frekvenca javljanja napada. Pa tako osobe koje su imale jedan neprovocirani napad, u budnom stanju ili u spavanju, mogu da vježabaju i takmiče se u sportskim disciplinama iz grupe 1, a 12 mjeseci nakon napada

Grupa 1:

Grupa 2:

Atletika (osim onih disciplina Atletika (skok s motkom) navedenih u grupi 2) Veslanje Kuglanje Većina kontaktnih sportova (džudo, rvanje) Grupne sportske discipline (rukomet, fudbal, ragbi, košarka)

Grupni, kontaktni sportovi koji mogu dovesti do ozbiljnih ozlijeda (boks, karate) Biciklizam Mačevanje

Skijaško trčanje

Gimnastika

Ples

Jahanje

Tenis

Skijanje

Grupa 3: Ronjenje Jahanje - takmičenje Motociklizam Skakanje padobranima Skijaški skokovi Jedrenje na dasci Surfovanje

Klizanje Plivanje

Tabela 1: Podjela sportskih disciplina prema nivou rizika od povrede za osobe sa epilepsijom, njihove saigrače, i vjerovatnoće da će se napad dogodi tokom fizičke aktivnosti (ILAE 2016)

mogu se baviti sportskim vještinama iz grupe 2 i 3. Simptomatski napadi kod djeteta sa urednim neurološkim statusom, kada se izliječi uzrok, nisu prepreka bavljenju sportovima iz 1. grupe, a ostale dvije dolaze u obzir nakon detaljne neurološke evaluacije i informisanog pristanka roditelja djeteta sa epilepsijom. Osobe s epilepsijom kojima se epileptički napadi događaju samo u snu mogu se baviti sportskim aktivnostima iz grupe 1, a disciplinama iz grupe 2 (plivanje, vožnja kanua), po preporuci neurologa i pri tom mora postojati adekvatan medicinski nadzor tokom aktivnosti. Ne smiju se baviti vještinama iz grupe 3 gdje predstavljaju opasnost i za ostale. Osoba koja ima epileptične napade bez gubitka svijesti može se baviti sportovima iz grupe 1, iz grupe 2 samo uz savjet neurologa, a iz grupe 3 ne smije, zbog potencijalnog ugrožavanja saigrača ukoliko je u pitanju kontaktni sport. Osobe koje imaju nekontrolisane epileptičke napade s poremećajem svijesti mogu da se bave aktivnostima iz grupe 1 osim ako ta aktivnost ne dovodi do izloženosti specifičnom epileptičkom trigeru. Može se razmotriti vježbanje vještina iz grupe 2, ali po preporuci neurologa, a treća grupa sportova se ne preporučuje.

Naravno, iako su smjernice prilično jasne, neophodno je pristupati i individualno, i ohrabrivati pacijenta da ukoliko ne postoji opasnost po njegovo zdravlje, i zdravlje okoline, praktikuje sportske aktivnosti koje su mu primjerene.

socijalne sredine, i tražiti rješenja koja mogu djelovati podsticajno za psiho – kognitivne funkcije. Fizička aktivnost može biti od pomoći, ali prije davanja savjeta vezanog za to kojim sportom se dijete sa epilepsijom može baviti, i u kojoj mjeri, potrebno je poznavati zvanične ILAE smjernice. Ukoliko postoji nesigurnost ordinirajućeg pedijatra vezano za tip epilepsije, karakteristike napada, potrebno je da definitivnu odluku vezanu za sport donese neuropedijatar.

Zaključak Djeca oboljela od epilepsije zahtijevaju poseban pristup, a osim farmakološkog liječenja potrebno je obezbijediti uslove za normalno funkcionisanje edukacijom roditelja i

67

Jedan cilj - pobijediti karcinom dojki Sedmu godinu zaredom asocijacija studenata medicine u Crnoj Gori (MoMSIC) i marketing studio Prava priča iz Podgorice organizuju kampanju za prevenciju karcinoma dojke u Crnoj Gori, koja ima nacionalnu pokrivenost. Kampanja traje tokom cijele godine, a udarno vrijeme oglašavanja kampanje je rezervisano za oktobar. Koliko su ovakve kampanje zahtjevne i opravdane saznajemo iz razgovora sa Aleksandrom Miličićem, izvršnim i kreativnim direktorom marketing studija Prava priča.

Možete li napraviti kratak osvrt na kampanje koje ste lansirali u proteklih 7 godina?

U godinama za nama imali smo izazovan zadatak da uz pomoć klasičnog oglašavanja, a uvažavajući sve postulate etike u marketingu, kreiramo kampanje koje će ukazati na značaj prevencije i otkrivanja karcinoma dojke u najranijoj fazi. To je bio način na koji smo željeli da unaprijedimo ambijent i podignemo svijest zajednice o značaju i ulozi prevencije. Gotovo da ne postoji nijedna odrasla osoba u Crnoj Gori koja - kroz lično iskustvo iz porodice, uže ili šire, ili iskustvo iz kruga prijatelja - nije upoznata sa onim šta jeste karcinom dojke. Otuda je izazov kreacije kampanja bio veći.

Prva kampanja koju smo lansirali imala je slogan Mislimo zajedno, i dešavala se 2013. godine. Bio je to poziv na solidarnost i upoznavanje sa činjenicama na teremu.U tom trenutku situacija je bila takva da integrisanih marketing kampanja koje tretiraju ovu temu nije bilo. Sve rađeno ukazivalo je na akcije NVO sektora da se jednodnevnim događajima skrene pažnja na karcinom dojke, kao i višegodišnje - mahom PR - aktivnosti koje su zvanične zdravstvene institucije sprovodile u sklopu svojih radnih agendi.

Kroz naše kampanje uspjeli smo da promijenimo makar neke osnovne stvari. Zajednica se pokrenula i imamo dobar sinergetski efekat koji su napravile zvanične zdravstvene institucije, NVO specijalizovane za ovakve teme, kao i društveno odgovorne kompanije i pojedinci. Najveći broj ljudi danas rozu trakicu prepoznaje kao simbol koji je poziv na akciju i solidarnost za sve što je povezano sa oboljenjem karcinoma dojki. Šta je bilo ili još uvijek jeste u fokusu kampanja koje pravite?

Uloga i značaj prevencije. Kampanje smo uvijek kreirali iz volonterskih pobuda i praktično kao građansku inicijativu.

Uvijek smo se držali našeg polja djelovanja, a to je propagiranje prevencije i koliko je važno otkriti karcinom u najranijoj fazi.

68

Aleksandar Miličić Nikada nismo prešli granicu tog zadatka. Pažljivom komunikacionom strategijom izgradili smo ozbiljnu kampanju sa odgovarajućom reputacijom.

Ovo je prilika da podsjetim da smo u inicijalnoj godini kampanje, osim MoMSIC-a i Prave priče, imali podršku NVO Dona Montenegrina u dijelu eventa Šetnja solidarnosti, koju oni priređuju skoro 15 godina, logistiku internacionalne marketing agencije J. Walter Thompson (JWT Beograd), podgoričkog ogranka Hoffmann La Roche i crnogorskih medija, jer su nam pozicioniranje i strategija nastupa u počecima bili od velikog značaja.

Da li je pravljenje kampanje zahtjevan stvaralački proces? Šta je potrebno da kampanja bude zapažena?

Od prvog dana radimo na stvaranju kredibiliteta kampanje. To je stalan process rasta i svaki put iznova zahtijeva pristustvo što vise izovra i aktera, kako bi zajednički kreirali pravu priču. Naša prva adresa je uvijek stručno-naučna zajednica.

Tokom godina uključivali smo renomirane ljekare iz zemlje i regiona, zdravstvene institucije – Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje, lokalne bolnice, privatne poliklinike, kao kopartnere, da svi u nekoj mjeri i ulozi budu dio kampanje. Dodatno,

imali smo uvid u najnovije trendove prevencije i liječenja kroz istraživanja koja su nam omogućili predstavnici zdravstvenih instituta i farmaceutske industrije.

U trenutku kada smo imali ton, bila nam je potrebna i slika. Napravili smo partnerstva sa medijima i zahvaljujući toj podršci pristuni smo na mnogobrojnim medijskim kanalima.

Posebnu dragocjenost odigralo je pokretanje fejsbuk grupe Za Nju, koja do danas predstavlja najveću crnogorsku grupu na društvenim mrežama i tretira problem prevencije karcinoma dojke.

Važan korak u stvaranju kredibiliteta kampanja bilo je pokretanje događaja, gerila akcija, promocija i edukacija širom zemlje, saradnja sa drugim NVO koje su u sličnoj misiji i solidarnost sa njihovim projektima, ali i ne manje važno, uključenje društveno odgovornih lica, pojedinaca i kompanija sa zaposlenima u akcijama koje su sprovođene do danas.

Kako prepoznajete uspjeh kampanje?

Uspjeh nije uvijek kvantitativno mjerljiva kategorija, a kampanje u zdravstvu su specifično polje komunikacije. U trenutku kada se stvori interakcija između onoga ko šalje poruku i primalaca poruke govorimo o nagovještaju uspjeha.

Npr. u našem slučaju fejsbuk grupa Za nju je vremenom postala fantastičan medijski kanal za razmjenu iskustava sa našim pratiocima. Obzirom da grupa nije, uslovno rečeno, kupljena, i da je specifično targetirana na osobe starije od 50.godina, možemo se pohvaliti da smo napravili grupu od preko 3000 infuensera koji doprinose svojim javljanjem i interakcijom. Slogane za prošlogodišnju kampanju smo tražili upravo u interakciji sa našim pratiocima.

Interakcija je pravi smisao dobijala na promocijama širom zemlje. Simboličnu ulogu je odigrao i gerila marketing (naljepnice opomene na ogledalima kabina najposjećenijih radnji, balon podsjetnici na mostovima, junk mail na automobilima dama). Da bi stvorili osjećaj bolje uključenosti u kampanju, prezentovali smo partnerima kampanje i njihovim zaposlenima istraživanja iz lokalne i međunarodne prakse u vidu radionica.

Postoji li magični štapić za uspješnu kampanju?

Teorijski postoji. Dobra pokrivenost kampanje pomaže.

Od prvog trenutka smo željeli jedno - da naša kampanja bude nacionalno pokrivena i da tako opravda taj prefiks. Problem većine kampanja je, najkraće rečeno, nedopiranje do prave adrese. Želimo da uđemo u svaki dom u kojem je naša poruka potrebna.

To nije moguće 100%, ali svake godine pomjeramo granice pokrivenosti.

Cijela kampanja ima smisao ako njen ishod opravdava njeno postojanje. Skromno smo omogućili da više od 1800 žena prođe kroz programe obuke za palpatorni samopregled dojki, jedan dio njih smo pregledali ultrazvučno, a 23 spasena života prošla su najdetaljnije preglede i analize, što je dodatni motiv da nastavimo sa novim kampanjama. Od prvog dana do danas imamo samo jedan cilj - da pobijedimo karcinom dojki. Šta su planovi za ovu i naredne godine?

Naša vizija ide u pravcu kako da poboljšamo ambijent i još više podignemo svijest o prevenciji karcinoma dojke.

Razmišljamo o nekim IT alatkama koje će olakšati svim ljudima pristup informacijama koje su vezane za karcinom dojki. Blagi

rast pratilaca na društvenim mrežama je uvijek dobrodošao, ulazak volonterskih timova u ruralne sredine, sinhronizovano djelovanje sa drugim kampanjama ove vrste u Crnoj Gori, afirmacija volonterizma i, na taj način, kreiranje što boljeg društvenog ambijenta. Ovom prilikom pozivam zainteresovane pojedince, kompanije i institucije da nam se pridruže u još većem broju ove godine. Kampanja je u toku.

Jelena Ivović Fotografije: Arhiva marketing studija Prava priča

69

Hronika 01. april - U sedmoj deceniji rodila bebu svom sinu - SAD Sesil Eldgej (61) rodila je sopstvenom unuku, pošto je prethodno nosila bebu svoga sina kao surogat majka. Naime, njen sin Metju Eldgej i njegov partner Eliot Doerti sanjali su da postanu roditelji, a jedina opcija je bila da imaju surogat majku iz porodice.

Nakon niza pregleda, testova i analiza, ljekari su dali zeleno svijetlo. Uslijedila je hormonska terapija, a jajne ćelije je donirala Eliotova sestra, dok je spermu donirao Metju.

Ljekari su pripremili nekoliko oplođenih jajnih ćelija koje su stavili u njenu maternicu i ostala je trudna iz prvog pokušaja. Nakon sedam i po mjeseci na svijet je došla Uma. Očevi su plakali od sreće kada su ugledali svoju kćerku.

- Važno je naglasiti da nisu sve žene u 60-im godinama u dovoljno dobrom zdravstvenom stanju da bi bile surogat majke – kazala je dr Kerolin Maud Doerti.

Tim Sprenger i Stefan Skare razvili su 5.000 linija programskog koda kako bi dvije tehnike (Echo-Planar Imaging - EPI i MRI) iskombinovali u jednu jednistvenu metodu, koju su označili kao EPI-miks (EPI-mix).

02. april - Broj oboljelih od morbila porastao za 300 posto

70

Zaraza morbilama u porastu je treću godinu zaredom zbog pada broja vakcinisane populacije EPA. Broj oboljelih od morbila u svijetu porastao je u prva tri mjeseca 2019. za 300 posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija. U prvom tromjesečju ove godine 170 zemalja prijavilo je 112.000 zaraženih, u odnosu na 28.000 koliko ih je bilo registrovano u prva tri mjeseca 2018. godine.

U WHO procjenjuju da je stvarni broj oboljelih i deset puta veći, budući da se samo dio oboljelih uredno prijavljuje.

Zaraza morbilima u porastu je treću godinu zaredom zbog pada broja vakcinisane populacije.

Stručnjaci ističu da se bolest može uspješno prevenirati ako je vakcinisano 95 posto populacije, no podaci pokazuju da je globalna vakcinisanost s prvom dozom vakcina protiv morbila posljednjih godina pala na 85 posto, dok je drugu dozu primilo svega 67 posto populacije.

Gotovo trećina oboljelih od morbilaa je hospitalizirana zbog komplikacija koje mogu dovesti do invaliditeta, oštećena mozga, sljepoće i gubitka sluha.

Skeniranje magnetnom rezonancom se zasniva na magnetnim i radio talasima koji snimaju organe u tijelu, što zahtijeva da čovjek leži mirno tokom obavljanja procedure. Njena upotreba doživjela je veliki porast u periodu od 1993. do 2004. godine.

Uobičajena upotreba MR skeniranja podrazumijeva više načina snimanja. Tokom obavljanja procedure pacijent mora da miruje po sedam minuta za svaki snimak, zbog čega cio proces snimanja traje oko 30 minuta, do jednog sata.

Kod korišćenja EPI-miks tehnologije, naučnici su uspjeli da stvore metod kojim vrijeme trajanja kompletnog procesa skraćuju na samo 70 sekundi.

Prošle godine Skare i njegov tim su objavili video-snimak koji prikazuje obavljanje pregleda 30 pacijenata, primjenom EPImiks tehnologije, za manje od jednog sata.

- Iako su konačni rezultati pomalo nejasni, kada se uporijede sa kompletnim MR pregledom, oni već sada mogu biti od koristi ljekarima za rano utvrđivanje uzroka i preliminarnu dijagnozu - kaže stručnjak za radiologiju Ana Falk Delgado.

03. april - Pregled magnetnom rezonancom za samo jedan minut - Švedska

03. april - Nezdrava hrana uzrok petine smrtnih slučajeva u svijetu - SAD

Naučnici švedskog Instituta Karolinska uspjeli su drastično da skrate vrijeme potrebno za izvođenje pregleda magnetnom rezonancom - MR (Magnetic Resonance Imaging - MRI), i to na samo nešto više od jednog minuta.

Ishrana bogata šećerom, solju i lošim mastima poznati su faktori rizika za srčane bolesti, moždani udar, dijabetes i mnoge vrste raka. Jedan od pet smrtnih slučajeva u svijetu povezan je s nezdravom ishranom, rezultati su istraživanja koje

je objavljeno u medicinskom časopisu Lancet.

Jedanaest miliona smrtnih slučajeva širom svijeta u 2017. godini povezano je s ljudima koji jedu hranu bogatu šećerom, solju i prerađenim mesom, što je doprinijelo bolestima srca, raku i dijabetesu.

Istraživanje, objavljeno u medicinskom časopisu Lancet, otkrilo je da je među 195 ispitanih zemalja udio smrtnih slučajeva povezanih s ishranom bio najveći u Uzbekistanu, a najmanji u Izraelu.

Potrošnja zdravije hrane kao što su orašasti plodovi i sjemenke, mlijeko i žitarice bila je u prosjeku preniska, a ljudi su konzumirali previše slatkih pića i previše obrađenog mesa i soli. To je dovelo do povezivanja svakoga petog u 2017. s lošom ishranom.

toj zemlji.

Prema podacima Instituta za efekte zdravlja, zbog velikog zagađenja vazduha u zatvorenim prostorijama i na otvorenom došlo je i do pojave različitih bolesti sa smrtnim ishodom.

Istraživanje je pokazalo da je smrtnost od posljedica zagađenja vazduha veća od one uzrokovane konzumiranjem cigareta. Studija je pokazala da je očekivano trajanje života djeteta rođenog u Južnoj Aziji, zbog trenutnog zagađenja vazduha, smanjeno za najmanje dvije godine.

Prema podacima od prošle godine, New Delhi je prvi na listi deset najzagađenijih gradova u svijetu.

04. april – Usvojen šerijatski zakon – Azija

Uskoro će vozači u Londonu morati da plate ukoliko žele ući u centralni dio grada. Cilj ovakve odluke je odstraniti vozila koja zagađuju, kako bi se smanjio razvoj bolesti i preuranjenih smrti. Ova inicijativa stiže nakon upozorenja naučnika koji tvrde da je polucija ozbiljniji problem i opasnija nego što se dosad mislilo.

Gradonačelnik Londona, Sadiq Khan, rekao je kako je prijetnja zagađenja koje je najvećim dijelom nevidljivo golom oku hitna.

- Ono što me muči jeste činjenica da ne možemo vidjeti određene stvari, ugljen dioksid, otrov… Zbog toga ih mnogi ne shvaćaju ozblijno - dodao je Khan.

Ipak, posljednjih decenija istraživanja su pokazala kako plinovi poput ugljen dioksida i sitnih čestica, znanih kao štetne čestice, mogu ući duboko u tijelo čovjeka i uzrokovati dugotrajne štetne posljedice. Najočitiji su efekti koje polucija ima na disajni sistem čovjeka. Svako ko pati od astme u većem je riziku, budući da zagađen vazduh može uzrokovati hronične probleme, ali i potstaći napad.

UN je upozorio da je ta većinom muslimanska zemlja i bivši britanski protektorat prekršila ljudska prava kada su 3. aprila na snagu stupili islamski zakoni kojima se sodomija, preljuba i silovanje kažnjavaju smrtnom kaznom, i to kamenovanjem, a krađa amputacijom.

Ministar vanjskih poslova Bruneja Erywan Yusof brani novi zakon u svom pismu UN-u u kojemu tvrdi da su mjere usmjerene više na prevenciju, nego na kažnjavanje.

- Cilj je obrazovati, onemogućiti, rehabilitovati i njegovati više nego kazniti - napisao je Yusof.

U pismu navodi da se kažnjavanje neće odnositi na nemuslimane, što je bilo središnje pitanje u medijskoj buri koja se podigla nakon najave uvođenja šerijatskih zakona. Brunej, mala država u jugoistočnoj Aziji s 400 hiljada stanovnika, uporno brani svoje pravo na primjenu zakona, čiji su dijelovi prvi put usvojeni 2014.

U pismu piše da je kriminal preljuba i sodomije zaštita svetosti porodične loze i braka pojedinih muslimana, posebno žena.

- Ljudska prava se odnose na svaku osobu gdje god se nalazila bez ikakve diskriminacije. Odobreni zakon to jasno krši.

- rekao je glavni sekretar UN-a Antonio Gueterres.

04. april - Zagađenje vazduha usmrtilo 1,2 miliona ljudi – Indija

Blizu 1,2 miliona ljudi preminulo je 2017. godine u Indiji od posljedica bolesti uzrokovanih zagađenjem vazduha u

06. april - Najhrabriji potez s ciljem smanjenja zagađenja vazduha – Velika Britanija

07. april - Svjetski dan zdravlja - Polovina svetskog stanovništva nema zdravstvenu zaštitu Gotovo 12 odsto svjetske populacije, odnosno oko 800 miliona ljudi potroši 10 odsto sopstvenih prihoda na zdravstvene troškove za sebe, bolesno dijete ili drugog člana porodice, što predstavlja prekomjerne troškove i veliki globalni problem.

Najmanje polovina svjetske populacije nije u mogućnosti da dobije zdravstvene usluge.

Slogan ovogodišnjeg obilježavanja je Primarna zdravstvena zaštita – osnov univerzalne pokrivenosti zdravstvenom zaštitom. Ciljevi obilježavanja ovogodišnjeg Svetskog dana zdravlja, pored namjere da se istakne značaj dostupnosti zdravstvene zaštite jesu: omogućavanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite svima, pomjeranje težišta aktivnosti zdravstvenih ustanova na ovom nivou zdravsvtene zaštite sa bolesti na determinante zdravlja i faktore rizika kao uzroke oboljevanja i prijevremene smrtnosti, kreiranje ativnosti u oblasti promocije zdravlja – unapređenje i podrška individualnim i kolektivnim zdravim stilovima života. Pored toga, neophodne su i adekvatne zdravstvene i psihosocijalne intervencije u zajednici, efektivno korišćenje zdravstvenih službi i razvijanje partnerstva na svim nivoima.

71

10. april – Seksualno neiskustvo postalo ozbiljan nacionalni problem – Japan Prema novim istraživnjima, Japanci nešto kasnije ulaze u seksualne odnose nego što to čine Amerikanci i Englezi, zbog čega je seksualno neiskustvo postalo nacionalni problem u Japanu.

Stručnjaci za javno zdravlje sa Univerziteta u Tokiju otkrili su da u zemlji raste seksualno neiskustvo, dok je procenat žena od 18 do 39 godina koje nikada nisu imale polni odnos porastao na 24,6 odsto u 2015. godini, u odnosu na 21,7 odsto u 1992. godini. Kod muškaraca istog uzrasta situacija je nešto alarmantnija, pa čak 25,8 odsto njih u 2015. godini nije nikada imalo seksualni odnos, za razliku od podataka iz 1992. godine, kada ih je bilo 20 odsto.

- Seksualno neiskustvo je postalo razlog za nacionalnu zabrinutost u Japanu, ali prethodni izvještaji nisu uzimali u obzir različite uzrasne grupe i društveno-ekonomsko okruženje - rekao je jedan od autora studije Peter Ueda.

Japan se već smatra starom nacijom, što znači da više od 20 odsto stanovništva ima više od 65 godina. Samo 946.060 beba je rođeno u 2017. godini, što je rekordno najgora statistika još od 1899. godine.

10. april - Ulični kanabis opasan po zdravlje zbog izmeta u njemu - Španija Naučnici sa Univerziteta u Madridu testirali su 90 uzoraka kanabisa od uličnih dilera u španskoj prestonici i utvrdili da je njihova konzumacija opasna po zdravlje ljudi i to zbog tragova izmeta u njima.

Prema rezultatima studije objavljene u časopisu Forenzik sajens internešenel (Forensic Science International), 83 odsto uzoraka nije bilo pogodno za upotrebu, jer su u njima pronađeni tragovi ešerihije koli, gljive Aspergillus i izmeta.

Naučnici ističu da su testirali uzorke kanabisa porijeklom iz dva tipa pakovanja – onog iz blokova i plastičnih kesica, poznatijih kao žirevi. Kanabis u blokovima bio je daleko čistiji od onog u žirevima.

Vođa istraživanja, farmaceut Hoze Manuel Moreno Perez, objasnio je za Pais porijeklo kontaminacije i mirisa.

- Žirevi su najverovatnije kontaminirani zbog načina na koji su unijeti u zemlju. Kanabis je umotan u male plastične loptice i progutan od strane krijumčara, koji ga nakon toga uz pomoć laksativa izbacuju. Poslije toga dolaze do dilera na ulicama - objašnjava Perez.

odsto), Portugal (49 odsto), Estonija (53 odsto), i Poljska i Mađarska (po 59 odsto).

Kako su pokazali rezultati, muškarci su, u zemljama Evropske unije, više zadovoljni svojim zdravljem nego žene, pa je tako prosjek muškaraca koji su svoje zdravlje ocijenili kao dobro ili vrlo dobro 72, dok taj procenat kod žena iznosi 67. Ova razlika se može posmatrati i u odnosu na različite starosne grupe.

12. april - Ispisana nova stranica u istoriji medicine – Grčka / Španija Ljekari u Grčkoj i Španiji stvorili su bebu od tri osobe kako bi riješili problem neplodnosti jedne žene. Rođen je dječak težak 2.9 kilograma, a ljekari kažu da su i on i majka u dobrom stanju.

Stručnjaci se hvale da su ispisali novu stranicu u istoriji medicine koja bi mogla pomoći neplodnim parovima širom svijeta. No, drugi upozoravaju na etičnost tog eksperimentalnog donora.

Procedura je razvijena kako bi se pomoglo porodicama s istorijom smrtonosnih mitohondrijskih bolesti koje se prenose s majke na dijete. Dosad je iskušana samo u jednom slučaju, porodici iz Jordana i izazvala je velike kontraverze.

U središtu postupka je motohondrij – sićušni dio ćelije koji hranu pretvara u energiju. Kod bolesti je oštećen, pa bi kombinacija majčine DNA i doniranog mitohondrija mogla spriječiti nastanak bolesti.

14. april - Zabilježene 32 smrti beba koje su uzrokovale ležaljke Milioni ležaljki za bebe proizvođača Fisher-Price povučeni su s tržišta nakon smrti više desetina beba, objavila je američka komisija za sigurnost potrošača.

11. april - Građani koji su najviše zadovoljni svojim zdravljem – Irska Građani Irske najviše su zadovoljni svojim zdravljem u Evropi, pokazali su podaci Eurostata za 2017. godinu.

Sedmoro od desetoro ljudi (70 odsto) u Evropskoj uniji, starijih od 16 godina, ocjenjuju svoje zdravlje kao dobro ili vrlo dobro. S druge strane, svega osam odsto rekli su za svoje zdravlje da je loše ili veoma loše. Najviše onih koji su zadovoljni svojim zdravljem ima u Irskoj (83 odsto), potom u Kipru (78 odsto), Italiji i Švedskoj (po 77 odsto), Holandiji (76 odsto) i Malti (75 odsto). Na dnu ove skale nalaze se Litvanija i Letonija (po 44

72

- Smrt beba dogodile su se u ležaljkama Rock ‘n Play, nakon što su se bebe okrenule na trbuh ili na stranu dok nisu bile pod nadzorom, ili u drugim okolnostima - navodi komisija u svojoj izjavi.

Povući će se oko 4,7 miliona proizvoda. Najmanje 32 bebe umrle su u tim ležaljkama od 2009., potvrdila je komisija u svojem izvještaju.

Fisher-Price je rekao da je dobrovoljno povukao sve primjerke proizvoda u partnerstvu s CPSC.

15. april - Konzumentima kanabisa trebaće veća doza anestezije - SAD Ljudima koji redovno koriste kanabis vjerovatno će trebati dvostruko veća doza anestezije od one uobičajene za operativni zahvat, ukazuje nova američka studija.

Kako sve veći broj saveznih država u SAD-u legalizuje marihuanu za medicinsku i rekreativnu upotrebu, proporcionalno dolazi i do povećanja broja pacijenata u operacionim salama koji koriste kanabis širom SAD-a.

Da bi dobili jasniju sliku o tome kako kanabis utiče na efikasnost različitih vrsta anestezije, istraživači su proučavali 250 pacijenata koji su imali minimalno invazivne procedure koje zahtjevaju anesteziju u Koloradu, gdje je rekreacijska upotreba marihuane legalna.

Tačno 25 pacijenata, ili 10 odsto ispitanika, izjavilo je da redovno koristi kanabis. U poređenju s drugim pacijentima, onima koji koriste kanabis trebala je dvostruko veća doza anestetika propofola kako bi se nesmetano mogla sprovesti operacija, pokazalo je istraživanje.

16. april - Spas za urođenu bolest pomoću HIV virusa - SAD Teška kombinovana imunodeficijencija poznata je kao bolest Bubble boy. Riječ je o djeci rođenoj sa vrlo slabim imunim sistemom ili bez imuniteta. Pomoću HIV virusa razvijena je terapija pomoću koje imaju funkcionalne imune sisteme.

Američki naučnici su uz pomoć HIV virusa razvili terapiju za tešku imunodeficijenciju i nakon te terapije, osam beba sada imaju potpuno funkcionalni imuni sistem. Rezultat istraživanja, sprovedenog u bolnici u Tenesiju, objavio je Nju Ingland medicinski žurnal.

Djeca sa tom bolešću koja nisu dobila terapiju moraju da žive u potpuno sterilnim uslovima i obično umiru još kao bebe.

U okviru genetske terapije uzima se koštana srž beba i ispravlja defekt u njihovom DNK, odmah nakon rođenja. Ispravni gen (koji se koristi za liječenje) ubacuje se u izmijenjenu verziju ćelije HIV-a, virusa koji izaziva sidu.

Naučnici su saopštili da većina beba izađe iz bolnice za mjesec dana. Pacijenti su dobijali terapiju u Dječjoj istraživačkoj bolnici Sent Džud u Memfisu, kao i u dječjoj bolnici Beniof u San Francisku.

22. april - Na svijetu nedostaje 23 miliona žena - Indija i Kina Pritisak državnog aparata u zemljama poput Kine i Indije učinio je svoje. Parovi u urbanim sredinama smjeli su imati dvoje djece samo pod uslovom da i sami nemaju braće i sestara, a na selu je drugo dijete bilo dozvoljeno samo ako je prvorođeno – djevojčica. Za one koji bi prekršili ova pravila kazne su bile poprilično rigorozne.

S obzirom na to da je Kina tradicionalno patrijarhalna zemlja usmjerena muškom potomstvu, politika jednog djeteta dovela je do toga da žene pobacuju žensku djecu ili ih napuštaju.

Trenutno na svijetu nedostaje 23,1 milion žena, a na tu

brojku uticala je i ova bizarna praksa. Čak 10,6 miliona žena nedostaje u Indiji, a njih 11, 9 u Kini.

23. april - Lansirana prva vakcina protiv malarije za djecu - Afrika Pilot projekat prve vakcine protiv malarije namijenjene djeci pokrenut je u afričkoj državi Malavi uoči Svjetskog dana borbe protiv te bolesti. Vakcina je lansirana uoči 25. aprila koji se od 2007. obilježava kao Dan borbe protiv bolesti koju prenose komarci i koja svake godine ubija stotine hiljada ljudi, većinom u Africi.

- Tragično je da je malarija još uvijek smrtonosna bolest.

Svake godine više od 250.000 djece u Africi umre zbog malarije - kazala je Mary Hamel, koordinatorka za Program vakcinisanja protiv malarije u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Malavi, Gana i Kenija tri su afričke države odabrane za sprovođenje pilot projekta primjene nove vakcine na kojoj su naučnici radili 30 godina.

Program se sprovodi u saradnji s ministarstvima zdravlja triju zemalja.

Studija je pokazala da vakcina sprečava četiri od 10 slučajeva malarije kod djece i ukupno je bilo 29 posto manje slučajeva ozbiljne malarije kod djece koja su primala ovu vakcinu.

Potrebna su četiri unosa koji se počinju davati djetetu od 5 mjeseci starosti pa do navršene 2 godine.

Testni program trebao bi potrajati do kraja 2022. godine i obuhvatiti svake godine 360.000 djece u tri države.

73

24. april - Obavezna vakcina protiv morbila - Njemačka Njemački ministar zdravlja Jens Špan planira donošenje preporuke saveznim pokrajinama o obaveznom vakcinisanju djece protiv morbila, a poslije Brandenburga i najmnogoljudnija savezna pokrajina Sjeverna Rajna Vestfalija planira da uvede obavezno vakcinisanje.

za pacijente koji su izgubili mogućnost govora.

- Bili smo šokirani kada smo prvi put čuli rezultate nismo mogli da vjerujemo svojim ušima. Bilo je nevjerovatno uzbudljivo da su mnogi aspekti pravog govora bili prisutni u onome što je proizveo sintisajzer - rekao je jedan od autora studije prof. dr Džoš Čartijer.

26. april – Djeci preporučeno najviše jedan sat da provode pred ekranom Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da djeca mlađa od pet godina ne bi trebalo da provode više od sata pred ekranom, a djeca mlađa od godinu dana nimalo.

U prvom uputstvu te agencije Ujedinjenih nacija navodi se da djeca ispod pet godina ne bi trebalo da provode ispred ekrana više od sata svakog dana, i da je bolje manje.

Smernice SZO donekle su slične preporukama Američke akademije za pedijatriju koja je predložila da djeca mlađa od 18 meseci treba da izbjegavaju ekrane, osim video-četova.

Neke grupe su navele da je SZO u smjernicama zanemarila potencijalne koristi od digitalnih medija.

Ministar Špan, inače iz vladajuće Demohrišćanske unije najavio je poslije razgovora s koalicionim partnerom, Socijaldemokratskom partijom Nemačke (SPD), preporuku o obaveznom vakcinisanju za djecu koja polaze u vrtiće i škole.

S obzirom na to da je riječ o pitanju vezanom za školstvo i obrazovanje, što je u Njemačkoj u nadležnosti saveznih pokrajina, odluku donose same pokrajine, ali bi preporuka sa saveznog nivoa mogla da to ubrza.

Savezna pokrajina Brandenburg je proglasila obavezno vakcinisanje za svu djecu, a sličnu mjeru je najavila i Sjeverna Rajna Vestfalija. Poslije izbijanja epidemije boginja u nekim djelovima Donje Saksonije i Šlezvig Holštajna i ove pokrajine podržavaju obavezno vakcinisanje. Postoji namjera da se pooštri Zakon o vakcinaciji - roditelji koji prilikom upisivanja djece u obdaništa nemaju potvrdu o vakcinaciji trebalo bi da budu prijavljeni Saveznom zavodu za zdravlje.

U Njemačkoj ne postoji obaveza vakcinisanja, za razliku od na primer Francuske ili Italije.

25. april – Nova nada za osobe koje su izgubile sposobnost govora - SAD Osobe koje su izgubile mogućnost govora usljed moždanog udara ili nekog drugog medicinskog stanja možda će uskoro moći da vrate tu sposobnost zahvaljujući tehnologiji koja koristi moždanu aktivnost za proizvodnju sintetizovanog govora, saopštili su istraživači.

Naučnici sa Univerziteta Kalifornija u San Francisku ugradili su elektrode u mozgove dobrovoljaca i dešifrovali signale u centrima za govor kako bi naveli kompjuterski simuliranu verziju njihovog vokalnog trakta - usne, vilicu, jezik i grkljan - da generiše govor preko sintisajzera.

Govor je mahom bio razumljiv, mada i pomalo nejasan, što je povećalo nade istraživača da bi, uz poneka poboljšanja, narednih godina mogao da bude razvijen klinički održiv uređaj

74

Direktor istraživanja Oksfordskog internet-instituta Endrju Pžibilski rekao je da se SZO u smjernicama previše fokusirala na kvantitet vremena pred ekranom i da nije uzela u obzir sadržaj i kontekst korišćenja.

28. april – Naučnici predstavili prvo štampano 3D srce - Izrael Naučnici u Izraelu predstavili su trodimenzionalno štampano srce sa ljudskim tkivom i krvnim sudovima, nazvavši to prvim i velikim medicinskim preokretom koje doprinosi mogućnostima za transplantacije.

Srce, veličine zečjeg, označava da je prvi put iko igdje uspješno dizajnirao i štampao čitavo srce snabdjeveno ćelijama, krvnim sudovima i komorama - rekao je prof. Tal Dvir sa Univerziteta Tel Aviv, koji je rukovodio projektom. On je podsjetio da je ranije štampana 3D struktura srca, ali ne sa ćelijama i krvnim sudovima.

Naučnici međutim kažu da postoje mnogi izazovi prije nego što će u potpunosti operativna trodimenizionalna štampana srca biti dostupna za transplantacije pacijentima.

- Možda će za deset godina postojati štampani organi u najboljim bolnicama širom svijeta i ove procedure će se rutinski izvoditi - reko je prof. Dvir, dodavši da će bolnice po svoj prilici početi sa jednostavnijim organima nego što je srce.

Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi.

U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.

Manja doza.

Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.