Medical 122

1.00

5. JUN 2019.

GODINA XI BROJ 122

www.medicalcg.me

Međunarodni simpozijum MELAdetect Međunarodni sastanak onkologa - Cetinje

Bolnica „Vaso Ćuković“ obilježila 50 godina neurohirurgije

Medicinski izazovi u eri digitalizacije Sistemske bolesti vezivnog tkiva

Održan treći Kongres farmaceuta Crne Gore

VI GODIŠNJA KONFERENCIJA 13, 14, 15. jun 2019. g.

Hotel „Falkensteiner“, Bečići

Obilježen Međunarodni dan kontrole duvana

KOLLAGEN BEAUTY 30 Ampula / ukus liÄ?i-dinja

• Vitamin C doprinosi normalnom formiranju kolagena i normalnoj funkciji koŞe. pravilnom formiranju vezivnog tkiva.

Zrela koÇŽa:

Mlada koÇŽa

Manji procenat kolagena, viĹĄe bora

YƾĞĹ?Ć?Ć?ÄžĆŒ WĹšÄ‚ĆŒĹľÄ‚Í• ŜŊĞžĂēŏĂ ŏŽžƉĂŜĹ?ĹŠÄ‚ Ć?Ä‚ ĆšĆŒÄ‚ÄšĹ?Ä?Ĺ?ŊŽž ĚƾǎŽž ŽĚ Ď­ĎŹĎŹ Ĺ?ŽĚĹ?ŜĂ͕ Ć?Ä‚ Ć?ǀŽŊĹ?Ĺľ ǀŽĚĞđĹ?Ĺľ Ä?ĆŒÄžĹśÄšĹ˝Ĺľ Ĺ˝Ć‰Ć‰ÄžĹŻĹšÄžĆŒÇŒÎ Ć‰ĆŒÄžÄšĆ?ƚĂǀůŊĂ Ć?Ĺ?ĹľÄ?Žů Ĺ˝ÄšĆŒÇŽÄ‚Ç€Ä‚ĹśĹŠÄ‚ ĆľĹśÄ‚Ć‰ĆŒÄžÄœÄžĹśĹŠÄ‚ ĚŽÄ?ĆŒĹ˝Ĺ? ÇŒÄšĆŒÄ‚Ç€ĹŻĹŠÄ‚ ůŊƾĚĹ?͘

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 130 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 / www.meditas.me

MeditasCrnaGora

meditas_crnagora

Pediakid Montenegro

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Bolnica „Vaso Ćuković“ obilježila 50 godina neurohirurške djelatnosti 6 – 10 Održan Treći kongres farmaceuta Crne Gore 12 – 13 Objektivna informisanost pacijenata Marija Savović 14 – 15 Medicinski izazovi u eri digitalizacije Dr Miloš Ičević 16 – 17 Međunarodni sastanak onkologa na Cetinju 20 – 24 Da li (pre)poznajemo multiplu sklerozu Dr Ljiljana Radulović 28 – 29 Hronika Crne Gore 30 – 37 Međunarodni simpozijum MELAdetect 46 – 50 Sistemske bolesti vezivnog tkiva Doc. dr Dušan Mustur 54 – 55 Hronične bubrežne slabosti Dr Vasilije Bošković 56 – 57 Hijaluronska kisjelina Dr Duško Marković 60 – 61 Sezonska depresija Prof. dr Mirko Peković 62 – 63 Međunarodni dan kontrole duvana Prof. dr Agima Ljaljević 64 – 65 Izvještavanje u oblasti zdravstva Solvejg Rejgard Petersen 66 – 68

VI

Konferencija

13 – 15. jun 2019. g. ◆ Bečići, Hotel Falkensteiner Aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji Pokrovitelj:

PROGRAM Ministarstvo zdravlja Crne Gore Naučni odbor: Prof. dr Vesna Miranović, predsjednica odbora, Ministarstvo zdravlja Crne Gore Prof. dr Miodrag Radunović, dekan Medicinskog fakulteta - UCG Prof. dr Agima Ljaljević, Institut za javno zdravlje Crne Gore Prof. dr Filip Vukmirović, Centar za nauku, KCCG Dr sci med. Majda Šahman Zaimović, CALIMS Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Organizator: Medical 2019

13. jun (četvrtak) 20:00h – 21:00h Otvaranje Konferencije i svečano uručivanje priznanja povodom jubileja časopisa Medical Dr Kenan Hrapović, ministar zdravlja u Vladi Crne Gore Panel diskusija - Transplantaciona medicina, dostignuća i izazovi Moderator: prof. dr Vesna Miranović

Sesija I Povjerenje stečeno iskustvom Prevencija moždanog udara kod pacijenata sa AF, osvrt na dijabetes i bubrežnu funkciju Prof. dr Aneta Bošković, Klinički centar Crne Gore Stariji pacijenti sa više komorbiditeta, sve češći izazov u praksi Mr sci. med. Nebojša Bulatović, Klinički centar Crne Gore

Sesija IV Moderator: dr Brankica Dupanović

14. jun (petak) Okrugli sto – Imunizacije Moderator: prof. dr Dragan Laušević Imunizacije - gdje grešimo Dr Senad Begić, Institut za javno zdravlje Crne Gore Praćenje bezbjednosti primjene vakcina Prof. dr Dragan Laušević, Institut za javno zdravlje Crne Gore Mr ph Maja Stanković, Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Značaj vakcinacije protiv gripa i izazovi Dr Miro Knežević, Ministarstvo zdravlja Crne Gore Značaj vakcinacije protiv gripa i četvorovalentne vakcine Prof. dr Darija Kisić Tepavčević, Institut za javno zdravlje Srbije Komunikološki izazovi imunizacije Dr Nebojša Kavarić, Dom zdravlja Podgorica

Sesija II Moderator: dr Aleksandar Đogo Subklinički hipotiroidizam i Hashimoto tireoiditis - nove terapijske mogućnosti Dr Aleksandar Đogo, Klinički centar Crne Gore

Smjernice za dijagnostiku i liječenje HIV-a Dr Brankica Dupanović, Klinički centar Crne Gore Iskustva u dijagnostici i liječenju HIV-a u Crnoj Gori Dr Snežana Dragaš, Klinički centar Crne Gore Smjernice za dijagnostiku i liječenje Hepatitisa C Dr Brankica Dupanović, Klinički centar Crne Gore Iskustva u dijagnostici i liječenju Hepatitisa C u Crnoj Gori Dr Danijela Stojanović, Klinički centar Crne Gore

Sesija V Moderator: dr sci med. Velimir Milošević Inhibitori protonske pumpe – benefiti i rizici Dr sci med. Velimir Milošević, PZU bolnica CODRA Različiti aspekti liječenja ulceroznog kolitisa Dr Rifat Međedović, Klinički centar Crne Gore

15. jun (subota) Sesija VI Značaj kliničkih studija i registara: Globalna i lokalna perspektiva Moderator: dr sc. med. spec. Snežana Mugoša

Učestalost hipoglikemija i KV rizik u izboru terapijske opcije za liječenje DMT2 Dr Olivera Bošković, Klinički centar Crne Gore

Značaj, regulativa i izazovi u kliničkim ispitivanjima Dr sci med. spec. Snežana Mugoša, Agencija za ljekove i medicinska sredstva CG

Značaj komplijanse za postizanje efikasnosti u liječenju DMT2 Ass dr sci. Emir Muzurović, Klinički centar Crne Gore

Registar raka u Crnoj Gori Dr Rajko Strahinja, Institut za javno zdravlje Crne Gore

Sesija III

Registar šećerne bolesti kao osnovni alat za unaprjeđenje zdravstvene zaštite i zdravlja građana Dr Dragan Likić, Institut za javno zdravlje Crne Gore

Moderator: dr Igor Bjeladinović Predijabetes – stanje ili nešto ozbiljnije Prof. dr Snežana Vujošević, Klinički centar Crne Gore

Registri (evidencije) iz nadležnosti CALIMS Dr pharm. Nemanja Turković, Agencija za ljekove i medicinska sredstva CG

Terapija pacijenata da DMT2 – Više od glikemijske kontrole Dr Aleksandar Đogo, Klinički centar Crne Gore Dr Valentina Kalinić, Opšta bolnica Bar Mr sci. med. Nebojša Bulatović, Klinički centar Crne Gore

Sesija VII

Injektabilna terapija – šta kažu smjernice Dr Igor Bjeladinović, Opšta bolnica Kotor

Adherencija pacijenata s astmom i HOBP-om Dr Jelena Borovinić Bojović, Klinički centar Crne Gore

Moderator: dr Jelena Borovinić Bojović

Terapija astme jednim inhalerom Dr Vladimir Jovanović, Klinički centar Crne Gore

Specijalna bolnica “Vaso Ćuković” obilježila 50 godina neurohirurške djelatnosti Svečanom akademijom obilježeno je pedeset godina neurohirurške djelatnosti u Crnoj Gori, 14. maja u budvanskom hotelu Splendid, koja je započeta u specijalnoj bolnici za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju Vaso Ćuković u Risnu.

Svečanoj akademiji prisustvovao je veliki broj neurohirurga iz zemalja regiona, ljekara iz Crne Gore, kreatori zdravstvene politike, saradnici risanske bolnice i prijatelji.

Nemoguće je govoriti o bolnici u Risnu odvojeno od Vasa Ćukovića, čovjeka čije ime nosi, čijom je donacijom izgrađena ova specijalna bolnica. Njegova zadužbina i danas svjedoči o ličnosti, djelima i zavjetima časnog i čestitog građanina kome je otadžbina bila svijet u malom. Bolnica koja je počela davne 1941. godine sa radom i do današnjeg dana je uspjela da zadrži renome zdravstvenog centra koji se bavi najskupljim granama medicine, neurohirurgijom i ortopedijom.

Prvi čovjek specijalne bolnice u Risnu, dr Vlado Popović, koji je na čelu ove zdravstvene ustanove od 2018. godine, pozdravljajući prisutne kolege i goste, istakao je da biti neurohirurg jeste lijepo ali je i izuzetno zahtjevno i teško, bez prava na grešku i bolan ishod. O istorijatu bolnice prisutni su se detalnije informisali iz petnaestominutnog dokumentarnog filma, a dr Popović je nadahnutim riječima govorio o ljekarskom pozivu u neurohirurškoj oblasti medicine, posebno u uslovima risanske bolnice.

Dr Milić Jauković, dugogodišnji direktor risanske bolnice, posebno je pozdravio kolege, neurohirurge iz Beograda, jer su oni ti koji su osnovali neurohirurgiju u Risnu, a samim tim i u Crnoj Gori.

- Jedna vizionarska ideja doktora Đuraškovića i podrška

6

Dr Vlado Popović

profesora Sekulovića i svih zaposlenih na neurohiruškoj klinici, rezultirala je upravo otvaranjem neurohirurgije kod nas. Prvih godina je praktično beogradska neurohirurška klinika održavala neurohirurško odjeljenje kod nas, do prispjeća naših doktora: Vukovića, potom doktora Lompara i Simeunovića. Oni su, doktor Lompar prvo u Risnu a potom u Podgorici, pa dr Simeonović u Risnu, držali i održavali neurohirurgiju godinama. Podrška su bili od prvih dana profesor Đorđević, profesor Čampar, a dolazili su i profesor Antunović i doktor Joksimović.

Državni sekretar Ministarstva zdravlja Crne Gore Milovan Vujović, čestitao je jubilej od pola vijeka ističući da je neurohirurgija, kao posebna grana medicine koja je dala veliki doprinos čovječanstvu, uvijek bila ispred svog vremena.

- Neurohirurgija je u Crnoj Gori osnovana u Risnu a prve korake započeli su ljekari neurohirurške klinike Beograd.

Mnogo je onih koji se još uvijek sjećaju prvih koraka napravljenih prije pola vijeka, ali još je više nas koji znamo da je pred nama vrlo odgovoran zadatak, održati neurohirurgiju u našoj zemlji, unaprijediti je i modernizovati.

Kada o svemu ovome govorimo, neophodno je pomenuti velika imena i da im se zajedno zahvalimo na svemu što su zajedno radili za naš zdravstveni sistem. To su prvi neurohirurg dr Nenad Vuković, kao i dr Milenko Simeunović i dr Milić Jauković koji su radni vijek kao neurohirurzi proveli u bolnici Risan, i dali nemjerljiv doprinos toj grani medicine u Crnoj Gori – podsjetio je Vujović.

Nakon šest hiljada operacija u Crnoj Gori, podsjetio je Vujović, svjedočimo modernizaciji neurohirurške djelatnosti uz praćenje savremenih dostignuća. Mladi neurohirurzi i oni koji su nakon završenog specijalističkog usavršavanja bili velika podrška našem zdravstvenom sistemu, uz podršku savremene opreme koju obezbjeđuje Vlada Crne Gore, osiguraće sve manju potrebu da naši osiguranici idu van granica naše zemlje.

- Sa ponosom možemo istaći da na zadovoljstvo svih nas svjedočimo uvođenju novih operativnih procedura u oblasti neurohirurgije, nemamo liste čekanja operacija, kao što kaže renomirani Iranski njemački profesor i neurohirurg Majid Samii, postoje bogate zemlje koje su pored velikog novca nula na mapi neurohirurgije, jer nemaju ljude koji su povezani sa onim najboljim među nama i tako u zemlje donose zvanje.

Mi smo zemlja koja je širom otvorila vrata znanju svih profila, koja ima šta da ponudi na svjetskoj berzi znanja, a takve šanse i izazove treba koristiti uz još jednu konstataciju da je ovo vijek neurohirurgije – zaključio je Vujović.

Prisutne je pozdravio evocirajući uspomene od prije pola vijeka dr Živorad Đorđrvić, ljekar koji je sa beogradske Neurohirurške klinike maja mjeseca davne 1968. godine došao u Risan i učestvovao u formiranju neurohirurgije.

O aktuelnostima u neurohirurgiji, govorili su prof. dr Miloš Joković, direktor neurohirurške klinike Beograd, prof.

Vaso Antunović, savjetnik direktora KCCG, dr Milenko Savić sa VMA – Beograd i dr Vlado Popović, direktor bolnice Vaso Ćuković.

Verica Pantelić

7

50 GODINA NEUROHIRURŠKOG ODJELJENJA U SPECIJALNOJ BOLNICI „VASO ĆUKOVIĆ“ U RISNU Neurohirurško odjeljenje u specijalnoj bolnici “Vaso Ćuković”, ove godine obilježava 50 godina postojanja,samim tim pedeset godina postojanja neurohirurške djelatnosti u Crnoj Gori. Jubilej vrijedan pažnje i divljenja, jer malo je centara i u bivšoj SFRJ, koji se mogu podičiti takvom tradicijom.U tih pedeset godina neizbrisiv trag ostavili su brojni velikani jugoslovenske neurohirurgije, a cijelog sebe ugradili moji prethodnici, koji su na svojim plećima iznijeli ogroman teret koji sa sobom nosi ova najmlađa hirurška grana, i učinili da neurohirurgija opstane u našoj bolnici, uprkos brojnim nedaćama sa kojima su se susretali na toj trnovitoj stazi. U godini jubileja nadamo se da ćemo uz pomoć državnih institucija, Ministarstva zdravlja i prijatelja bolnice, uspjeti da osavremenimo bolnicu, stvorimo komfornije uslove za rad, na zadovoljstvo pacijenata, zaposlenih i svih onih koji pomažu i ulažu u nas.

Risan, drevni grad u središtu Bokokotorskog zaliva, zahvaljujući jednom čovjeku, zauvjek je ucrtan u mape svjestki priznatih zdravstvenih centara. Devetog jula 1858. godine, od oca Lazara i majke Stane, rođen je Vaso Ćuković, najveći bokeljski dobrotvor. Čovjek koji je ostvario svoje snove na tlu Sjedinjenih Američkih Država, u dalekom Koloradu, ni jednog trena nije zaboravio svoj narod i nedaće sa kojima se susretao u prvim decenijama dvadesetog vijeka. Za života je nesebično pomagao svoju Boku, osnovao fondaciju ZADUŽBINA LAZARA I STANE ĆUKOVIĆ, koja je odškolovala 99 učenika, učestvovao u izgradnji vodovodne mreže i elektrifikaciji Risna, donirao sredstva za izgradnju Narodnog doma u Risnu, jednog od najmodernijih tog doba. Ali ono što ga je svrstalo u red besmrtnika ovog podneblja, jeste njegova oporuka... JOŠ ZA ŽIVOTA ŽELIO SAM DA U SVOM RODNOM MJESTU PODIGNEM MODERNU BOLNICU, AKO JE RISAN NEPODESAN ZA OVAKVU JEDNU ZDRAVSTVENU USTANOVU, NEKA SE ONA ONDA SAGRADI NA DRUGOM MJESTU U BOKI ILI MA GDJE U JUGOSLAVIJI... Zavještao je 25.000.000 predratnih dinara i postavio rok od 21 godine od njegove smrti za realizaciju testamenta...

Bolnica je izgrađena u periodu od 1938. do 1941. godine, i ponijela ime svog donatora. U periodu od 1941. do 1949. godine

8

bila je opšta bolnica za Boku Kotorsku, a na njenom čelu nalazio se prof dr Niko Miljanić, čovjek čije ime danas nosi anatomski institut medicinskog fakulteta u Bogradu. Od 1949. godine bolnica postaje centar za koštanozglobna oboljenja, prva te vrste u Crnoj Gori, sa međurepubličkim karakterom, i u prvim decenijama svoga postojanja postaje jedan od lidera ortopedije u širem regionu. Tome u prilog idu i sjajna dostignuća u tom periodu, ugradnja prve poliakrilatne parcijalne proteze kuka,1954. godine, prve parcijalne proteze kuka tipa Austin Moore 1956. godine, obje kao prve na Balkanu, koje je izveo dr Filip Šoć, da bi 1971. godine bila ugrađena prva totalna bescementna proteza kuka, a 1972. godine i totalna cementna proteza kuka, samo godinu dana nakon Skoplja i Zagreba, i godinu prije Beograda i Ljubljane, a uradio ih je dr Filip Đurašković.

I onda, 1968. godine, pod upravom velikog vizionara i ortopeda, čovjeka koji je sinonim za bolnicu u Risnu, dr Filipa Đuraškovića, otvara se odjeljenje za neurohirurgiju, prvo u Crnoj Gori, i uz već postojeće u Rijeci, jedino duž ondašnje jadranske obale. Isti oni ljudi koji su pisali istoriju i stvarali, danas moćnu neurohiruršku kliniku u Beogradu, udarili su kamen temeljac risanske neurohirurgije, i tako je zauvjek obilježili svojom veličinom, ogromnim odricanjem i ljubavlju prema kraljici hirurgije.

OD 1968. DO 2019. URAĐENO JE UKUPNO 5800 NEUROHIRURŠKIH OPERACIJA, BOLNIČKI LIJEČENO 22000 pacijenata na odjeljenju neurohirurgije

24.05.1968. godine dr Živorad Đorđević, kasnije profesor na medicinskom fakultetu u Beogradu, uradio je prvu kraniotomiju u bolnici u Risnu. Tako je stvorena neraskidiva veza sa NEUROHIRURŠKOM KLINIKOM U BEOGRADU, a protokoli neurohirurškog zbrinjavanja pacijenata duboko ukorijenjeni u našu ustanovu. Već u prvoj godini urađeno je 29 operacija, a u mjesečnim turnusima, od 1968. do 1973. godine redom su se smjenjivali dr Žika Đorđević, dr Voja Popović, dr Milan Ivkov, dr Petar Kalezić, dr Bogoljub Milosavljević Čampar, dr Branko Tajsić, dr Nikola Sekulović, dr Petar Milenković, dr Ivan Ribarić, a poseban pečat neurohirurgiji u Risnu dali su profesor Slobodan Kostić, i tada docent, kasnije profesor Ilija Nagulić, nosioci, tada jugoslovenske neurohirurgije. U tom periodu urađene su ukupno 392 operacije. 1968. godine na specijalizaciju iz neurohiurgije je primljen dr Nenad Vuković, iz Tivta, koji je po završetku iste, 1973. godine postao prvi crnogorski neurohirurg i prvi načelnik neurohirurškog odjeljenja u Risnu, u periodu od 1973. do 1977. godine. 1971. godine na specijalizaciju je primljen dr Pero Lompar, 1975. dr Milenko Simeunović, i već tada se nazirao prvi neurohirurški tim u Crnoj Gori. Broj operativnih zahvata se neprestano uvećavao,1973. je urađeno 135 operacija,1975. Godine 170,1976. Godine 167 operativnih zahvata, a veza sa neurohirurškom klinikom u Beogradu je održavana tokom ljetnjih mjeseci, kada su u svojim dolascima prednjačili dr Žika Đorđević, dr Rade Repac, dr Bogoljub Milosavljević Čampar, dr Pero Kalezić. Ton radu davale su medicinske sestre, glavna sestra odjeljenja bila je Marija Popović, a u operacionoj Sali desna ruka hirurzima bile

su časna sestra Natalija, med sestre Branka Vulović i Krstina Malešević, kasnije Mihaljević, dok su za anesteziju bili zaduženi, isprva medicinski tehničari Vlado Ćetković i Pavle Janković, a od 1971. godine dr Mubera Adzić.

Ali, u jesen 1976. godine dr Nenad Vuković napušta bolnicu U Risnu, i svoj rad nastavlja u Zemunskoj bolnici. Načelnik odjeljenja postaje dr Pero Lompar, dok dr Milenko Simeunović odlazi na nastavak specijalizacije u Beograd. Usud i breme koje je nosio gotovo svaki risanski neurohirurg, ponio je i dr Lompar, i krenuo u borbu za očuvanje neurohirurgije u Risnu, glavna sestra odjeljenja bila je Marija Popović, dok su anesteziološki tim činile dr Mubera Adzić, dr Antonija Ilić i dr Meri Hajduković, a uz već iskusne instrumenatrake Nataliju, Selu i Branku, stasale su i sestre Tihomira,Tomislava i Zorana. Dr Lompar je veliku pomoć imao od kolega sa NHK u Beogradu, a prednjačili su dr Voja Popović, dr Žika Đorđević, dr Eugen Slavik, dr Sveto Ivanović, dr Rade Repac i doc. Ilija Nagulić. Kraći vremenski period na specijalizaciji iz neurohirugije tada je u Risnu proveo dr Strangačilović, koji potom odlazi u Bor, gdje je nastavio neurohiruršku djelatnost. U tom periodu urađeno je 428 operacija, a broj bi vjerovatno bio znatno veći da 15.04.1979. crnogorsko primorje nije pogodio razorni zemljotres u kome je i sama bolnica pretrpjela ogromnu materijalnu štetu. Bila je to gotovo sudbonosna godina, kako za bolnicu tako i za opstanak neurohirurgije u Risnu. Dr Pero Lompar odlazi u tadašnji Titograd, gdje formira neurohirurško odjeljenje koje će kasnije stasati u Neurohiruršku kliniku KCCG. Sa specijalizacije se vraća dr Milenko Simeunović, koji postaje načelnik

9

neurohirurškog odjeljenja, a tadašnji upravnik bolnice, dr Filip Đurašković sa saradnicima vodi veliku bitku za opstanak bolnice.

Rad bolnice se nastavlja u improvizovanim, montažnim objektima, u gotovo ratnim uslovima, i samo zahvaljujući nadljudskim naporima zaposlenih, zdravstvena usluga je pružana na najbolji mogući način, u novonastalim okolnostima. Dr Filip Đurašković, je kao i mnogo puta, izvojevao pobjedu, započeta je adaptacija bolnice, da bi dvije godine kasnije, 1981. godine bila u potpunosti obnovljena. Te godine kupljen je prvi operativni mikroskop, na specijalizaciju je primljen dr Branislav Radojičić, a dvije godine kasnije, dr Milić Jauković prekida započetu specijalizaciju iz ortopedije i pridružuje se neurohirurškom timu, što će se kasnije ispostaviti sudbonosnim po očuvanje neurohirurške djelatnosti u Risnu.

Glavna sestra odjeljenja u tom periodu je Jasmina Mršić. Započinje najplodniji period risanske neurohirurgije, stvara se tim koji će ovu bolnicu čvrsto ucrtati na neurohiruršku mapu tadašnje Jugoslavije i cijelog regiona.1983. godina značajna je i zbog prvog dolaska dr Miloja Joksimovića u bolnicu Vaso Ćuković u Risnu, čime počinje jedna divna priča koja traje do današnjeg dana. On je u Risanskoj bolnici izveo preko 150 operativnih zahvata, od čega su mnoge pionirske u Crnoj Gori, i do danas jedine. Uradio je prvu operaciju rupturirane aneurizme središnje moždane arterije,1994. godine, prvu vratnu discektomiju, prednjim pristupom 1996. godine, prvu operaciju tumora hipofize, transsfenoidnim pristupom, 2013. godine. Čovjek koji je risanskoj bolnici podario sve tajne neurohirurgije i bio mentor svih kasnijih uspjeha risanskih neurohirurga.

Dr Branislav Radojičić specijalizaciju završava 1985, dr Milić Jauković., 1987., odjeljenjem rukovodi dr Milenko Simeunović, i konačno je stvoren tim koji je garantovao dalji napredak neurohirurgije u risanskoj bolnici. Značajno je istaći da su u tom periodu, pored dr Joksimovića, u kraćim turnusima u bolnici Vaso Ćuković boravili i dr Stanisavljević, dr V. Antunović, dr Moma Đorđević, dr Branisav Nestorović, te dr Danica Grujičić, kasnije profesori na medicinskom fakultetu u Beogradu i nosioci neurohirurške klinike Kliničkog centra Srbije.

No, bolnica kao da je dijelila sudbinu svog dobrotvora.

Kao što se i on tokom svoje američke odiseje nosio sa brojnim nevoljama i bio osuđen na neprestanu borbu, tako je i bolnica, uvjek i iznova, šibana raznim nedaćama, što odlascima ljekara, prirodnim katastrofama, do najtežeg i najcrnjeg perioda u našoj istoriji, koji su proizvele ratne devedesete. Nadolazeći rat, sankcije, itekako su uticali na rad i funkcionisanje bolnice. Rat je značajno usporio razvoj bolnice, ali istovremeno probudio ono najhumanije u svim zaposlenim. Tih godina pod svodove bolnice lijek su našli ranjenici sa svih ratišta tadašnje SFRJ, bez obzira na vjeru, naciju, boju uniforme, a neurohirurški tim je stekao ogromno iskustvo iz oblasti ratne neurohirurgije.

Dr Simeunović je nastavio da rukovodi odjeljenjem, dr Radojičić je u periodu od 1990. do 1996. godine bio direktor bolnice, nakon čega odlazi u Institut u Igalu, a na njegovo mjesto dolazi dr Milić Jauković, i tu ostaje sve do 2018. godine. Ovaj period se može podijeliti u dva razdoblja, prvo do 2007. godine, u kome su dr Simeunović i dr Jauković djelovali kao nepobjedivi dvojac, koji je godišnje radio u prosjeku 170 operacija iz oblasti neurotraume, spinalne hirurgije, supratentorijalne tumore, a uz pomoć dr Miloja Joksimovića i najzahtjevnije operacije iz oblasti cerebrovaskularnih oboljenja, umore baze lobanje i infrantentori-

10

jalne tumore. Službom anestezije rukovodi dr Dean Milošević, i zajedno sa dr Natalijom Gojković i dr Brankom Kaluđerović, čine podjednako važan dio uspješnog tima. Glavna sestre odjeljenja u tom periodu su Liljana Konatar, do 2008. godine, nakon njenog odlaska u penziju, Ljubica Subotić, dok su desna ruka hirurzima u operacionoj sali sestre Stojanka, Ljilja, Anica, Saška, Branka, Sneža i Sloba.

2006. godine je nabavljen i prvi CT aparat u bolnici, godinu dana kasnije i rtg aparat sa C lukom, koji su značajno unaprijedili dijagnostiku i doprinijeli stvaranju komfornijih uslova za rad. 2007. godine na specijalizaciju je primljen dr Vlado Popović, 2009. i dr Aleksandar Knežević, čime je započeto podmlađivanje neurohirurškog kadra. Dr Milenko Simeunović 2009. odlazi u zasluženu penziju, postaje prvi neurohirurg koji je čitav svoj radni vijek proveo u toj bolnici, baš kao i dr Milić Jauković nakon njega.

Od 2009. godine dr Jauković rukovodi neurohirurškim odjeljenjem i bolnicom, istovremeno nesebično prenosi svoje znanje na mlađe kolege koji 3 godine svog specijalizantskog staža provode u Beogradu, i najprije 2013. godine dr Vlado Popović, a potom i 2015. dr Aleksandar Knežević, završavaju specijalizacije i nakon dužeg vremena opet je u Risnu stvoren tim od tri neurohirurga.

2016. godine na specijalizaciju je primljen dr Rade Šćekić, čime je kadar dodatno podmlađen. 2018. godine, u maju, dr Jauković odlazi u penziju, nakon 36 godina datih Neurohrurgiji u Risnu i Crnoj Gori. U periodu od 2009. do 2013. godine podijelio je sudbinu svojih prethodnika, sam se izborio za opstanak odjeljenja, i za to vrijeme uradio 750 operacija, i što je najvrednije, iza sebe je ostavio tim na koji je prenio svo svoje znanje, humanost, odnos prema pacijentu i kolegama.

Neurohirurgija u Risnu započinje novo poglavlje. Nakon odlaska u penziju dr Jaukovića, za direktora bolnice postavljen je dr Vlado Popović, dok je načelnik odjeljenja dr Aleksandar Knežević. Anesteziološki tim vodi dr Dean Milošević, a uz njega tu su dr Natalija Gojković, dr Magdalena Milačić i dr Predrag Arsović. Značajno je podmlađen i sestrinski kadar, kojim rukovodi Milijana Odalović kao glavna sestra odjeljenja, dok u operacionoj sali, uz već navedene, prekaljene instrumentarke, stasavaju sestra Sneža, Milica i Ana. 2018. godine je donacijom američke ambasade kupljen novi operativni mikroskop, a sredstvima Ministarstva zdravlja i Fonda za zdravstvo kupljen je novi CT aparat. Uvode se nove metode iz oblasti spinalne hirurgije, uz ogromnu i nesebičnu pomoć dr Milenka Savića sa VMA, te prof. dr Miloša Jokovića iz Kliničkog centra Srbije, čime je ojačana neraskidiva veza sa neurohirurškom klinikom u Beogradu. Saradnja sa kolegama iz Podgorice je učvršćena formiranjem Udruženja neurohirurga Crne Gore. U ovoj godini započeta je nabavka novog operacionog stola i operacione lampe u neurohirurškoj sali.

U godini jubileja ovi mladi ljudi, oslonjeni na podršku svojih prethodnika, zagledani u budućnost, sanjaju renovirano odjeljenje, modernizovan operacioni blok i intenzivnu jedinicu, maštaju o ultrasoničnom aspiratoru i INTRAOPERATIVNOM MONITORINGU, poručuju da su spremni da koračaju onim istim, trnovitim putem, koji su prethodnici utabali, da još više i jače uzdignu svijetlu ideju dobrotvora Vasa Ćukovića, a sve za dobrobit svog naroda.

Dr Vlado Popović, neurohirurg Direktor bolnice „Vaso Ćuković”, Risan

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF

t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

REALIZOVAN TREĆI KONGRES FARMACEUTA U Budvi je, na inicijativu Farmaceutske komore Crne Gore i Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore – Studijskog programa Farmacija, organizovan treći po redu kongres farmaceuta Crne Gore. Saradnju u projektu ostvarila je i Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, a pokrovitelj je bilo Ministarstvo zdravlja Crne Gore. Skup međunarodnog karaktera održan je 9-12. juna u budvanskom hotelu „Splendid”.

Naučnim odborom Kongresa predsjedavala je doc. dr Zorica Potpara, a Organizacionim odborom Milica Popivoda, dipl. pharm. Programom ovih tijela nastojalo se da se obuhvate zanimljiva predavanja istaknutih stručnjaka i brojne posterske prezentacije, s ciljem prezentovanja najnovijih rezultata istraživanja u području farmaceutske nauke i prakse. S obzirom na izraženi međunarodni karakter, skup je bio prilika za afirmaciju farmaceutske djelatnosti, te za podsticanje stručne i naučne saradnje u regionu i šire.

Uspješno koordinirana saradnja Izražavajući osobito zadovoljstvo zbog počasti da otvori skup, predsjednica Farmaceutske komore Crne Gore dipl. pharm.

Milanka Mira Žugić, pozdravila je učesnike Kongresa, predstavnike visokih institucija obrazovanja i zdravstvenih institucija Crne Gore, kao i direktore i predstavnike farmaceutskih kuća koje su svojim donacijama pomogli održavanje skupa. Zahvaljujući na koordinisanoj saradnji članovima Organizacionog odbora, predsjednici tog tijela dipl. pharm. Milici Popivodi, i Naučnom odboru, i predsjednici doc. dr Zorici Potpari, ona je navela: − Zahvalnost dugujem i jer smo u koordinisanom radu prevazišli mnoge izazove tokom organizacije Kongresa i nadam se uspjeli u tome da se i slijedeće četiri godine priča o uspjehu ovoga, za nas farmaceute Crne Gore, važnog događaja.

Farmaceutska komora će, istakla je Žugić, i dalje biti posvećena profesiji i njenim članovima farmaceutima u dostizanju najvećih standarda u farmaceutskoj struci. − Prilika je da na ovakvom skupu saznamo koje su to najbolje apotekarske prakse i dostignuća koje možemo da primijenimo u našim uslovima,

12

da razmijenimo iskustva sa kolegama iz inostranstva o zakonskoj i farmaceutskoj regulativi – navela je Žugić u nastavku svog obraćanja.

Srdačne čestitke Zahvaljujući na pozivu da otvori Treći kongres farmaceuta Crne Gore, uz žaljenje zbog nemogućnosti da to uradi zbog državnih obaveza, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je pismo predsjednici Farmaceutske komore Milanki Žugić kojim je izrazio zadovoljstvo zbog mogućnosti da iskaže najsrdačnije čestitke i najbolje želje za uspješan rad Kongresa, koji, kako je naveo „već tradicionalno okuplja istaknute farmaceutske i medicinske poslenike iz Crne Gore, kao i iz regiona i svijeta”. − To je prilika za afirmaciju rezultata koje ostvarujete u kontinuitetu, prateći evropske i svjetske trendove, što Crnu Goru, koja je između dva vaša kongresa postala članica NATO i potvrdila svoje liderstvo u pregovaračkom procesu za članstvo u EU, visoko pozicionira na evropskoj i svjetskoj farmaceutskoj mapi − navodi se u pismu Predsjednika.

Novi horizonti, izazovi i mogućnosti Slogan „Novi horizonti u farmaciji / Izazovi i mogućnosti” bio je okrilje za prisustvo velikog broja renomiranih inostranih i domaćih predavača. Teme izlaganja bile su brojne i raznovrsne.

Govorilo se o sintezi i reaktivnosti biološki aktivnih jedinjenja, novim saznanjima u formulaciji farmaceutskih oblika i kozmetičkih proizvoda, dijetetskim suplementima – koristima, potencijalnim rizicima i zakonskoj regulativi, fitoterapiji – značaju i mjestu u preventivi i liječenju bolesti, farmakogenomici – kako izabrati pravi lijek za pravog pacijenta, biomedicini kao moderatoru kvaliteta života, uticaju toksičnih agenasa na zdravlje ljudi, savremenoj i racionalnoj farmakoterapiji, kompetencijama

farmaceuta u pružanju farmaceutske zdravstvene zaštite, značaju i ulozi bolničkog farmaceuta u farmaceutskoj zdravstvenoj zaštiti, regulativi i farmakovigilanci – saradnji relevantnih institucija kao preduslovu uspješnosti, te o aktuelnim izazovima u farmaciji.

Značajan segment rada činilo je predstavljanje iskustava u radu u pojedinim farmaceutskim udruženjima, čime je značajno upotpunjen segment interakcije na skupu. Zapaženo je bilo i učešće eksperta iz Međunarodne farmaceutske federacije. Tako je značajnu ulogu u svojstvu moderatora imala Ema Paulino, koja je već prvog dana realizovala pretkongresni simpozijum pod nazivom „Importance of Ensuring That The Pharmacy Workforce is Competent for The Current Challenges”.

Predavači na Trećem kongresu farmaceuta Crne Gore bili su: Ataoglu Lejla (Acibadem, Turska), Bezanson Lik („Pharmacy and Consulting”, Holandija), Bilensou Erem (Hačetepe univerzitet, Farmaceutski fakultet, Ankara), Binakaj Zahida (Komora magistara farmacije Federacije BiH), Bogavac Nataša (Univerzitet u Beogradu, Farmaceutski fakultet), Bojović Dragica (Univerzitet „Donja Gorica”, Podgorica), Bašić Milošević Vesna (Specijalna bolnica „Vaso Ćuković”, Risan), Bakić Mirjana (Klinički centar Crne Gore, Podgorica – FARMEGRA), Cvijić Sandra (Univerzitet u Beogradu, Farmaceutski fakultet), Dabanović Vera (Zdravstvena ustanova Apoteke Crne Gore „Montefarm”), Dragićević Nina (Apoteka „Beograd”, Beograd), Duborija Kovačević Nataša (Univerzitet Crne Gore, Medicinski fakultet), Dupanović Brankica (Klinički centar Crne Gore, Podgorica – ABBVIE), Đogo Aleksandar (Klinički centar Crne Gore, Podgorica – MSD), Đuranović Srđan (Klinički centar Srbije, EMI PHARM), Đurđić Beti (Univerzitet Crne Gore, Medicinski fakultet, Studijski program Farmacija), Đuriš Jelena (Univerzitet u Beogradu, Farmaceutski fakultet), Hren Rok (ISPOR, Ljubljana), Ibrić Svetlana (Univerzitet u Beogradu, Farmaceutski fakultet), Ičević Miloš („Hoffmann la Roche”), Janković Slobodan (Univerzitet u Kragujevcu, Fakultet medicinskih nauka), Krnić Darko (Hrvatska agen-

cija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED)), Krajnović Dušanka (Univerzitet u Beogradu, Farmaceutski fakultet), Kreft Samo (Univerzitet u Ljubljani, Farmaceutski fakultet, Slovenija), Korčok Davor (ABELA PHARM), Lovrić Jasmina (Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet), Lončar Dragan (Ekonomski institut, Beograd), Marinković Valentina (Univerzitet u Beogradu, Farmaceutski fakultet), Meštrović Arijana (Pharma Expert – SALVEO), Milenković Marina (Univerzitet u Beogradu, Farmaceutski fakultet), Mihailović Marija („Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije” (ALIMS)), Miljković Nenad, (Institut za ortopedsko-hirurške bolesti „Banjica”, Beograd), Milošević Kostadinović Katarina (Apoteka „Medicor” Kotor – SALVEO), Muzurović Emir (Klinički centar Crne Gore, Podgorica – MERCK), Nešić Ivana (Univerzitet u Nišu, Medicinski fakultet, Integrisane akademske studije farmacije), Nikčević Dobrila (Klinički centar Crne Gore, Podgorica – ABBVIE), Odović Jadranka (Univerzitet u Beogradu, Farmaceutski fakultet), Pantović Snežana (Univerzitet Crne Gore, Medicinski fakultet), Pašo Ina (URDHRI, Albanski red farmaceuta), Paulino Ema („International Pharmaceutical Federation” (FIP)), Poleksić Katarina, Potpara Zorica (Univerzitet Crne Gore, Studijski program Farmacija, Medicinski fakultet), Radusinović Miodrag (Toronto, Ontario, Kanada), Rouz Majkl (Akreditacioni koncil farmaceutske edukacije, Čikago, SAD), Stanković Maja (Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS)), Smolović Brigita (Klinički centar Crne Gore, Podgorica – BOSNALIJEK), Ugrešić Nenad (Univerzitet u Beogradu, Farmaceutski fakultet, Katedra za farmakologiju – BOSNALIJEK), Vojinović Tanja (Univerzitet Crne Gore, Studijski program Farmacija, Medicinski fakultet), Vujošević Snežana (Klinički centar Crne Gore, Podgorica − NOVO NORDISK) i Žugić Milanka (Farmaceutska komora Crne Gore).

Anita Đurović

13

Jedan od važnih aktera crnogorskog zdravstvenog sistema CALIMS uzela učešća u Medikalovoj radionici namijenjenoj novinarima

POTPUNA INFORMISANOST PACIJENTA KAO CILJ SEKTORA INFORMISANJA Savjetnica za odnose sa javnošću i međunarodnu saradnju CALIMS-a Marija Savović prezentovala je, u okviru Medikalove radionice za novinare u Tivtu, značaj adekvatnog medijskog izvještavanja za javno zdravlje, te poželjni koncept preuzimanja informacija sa CALIMS portala. Ovom prilikom je potencirana potreba za provjeravanjem istinitosti informacija i vršenjem njihovog sektorski usklađenog plasiranja javnosti.

Rad na informisanju i edukovanju javnosti Podsjetivši na činjenicu da Agencija za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) vrši ulogu nacionalnog regulatora u ovoj oblasti, te da je osnovana u oktobru 2008., do tada egzistirajući kao tijelo u sistemu državne uprave, Marija Savović, predstavnica ove institucije, navela je da stečena samostalnost znači povećanu odgovornost i da je prioritet Agencije, od svog postanka, da svojim stručnim i odgovornim radom zadovolji potrebe stanovništva za dostupnim kvalitetnim, bezbjednim i efikasnim ljekovima, čime doprinosi zaštiti i unapređenju zdravlja pacijenata, što je, kako je kazala, krajnji cilj svakog zdravstvenog sistema Jedan od zakonom povjerenih zadataka, u svrhu ostvarenja pomenutog cilja, je obaveza Agencije da obavlja poslove informisanja i edukacije o ljekovima, organizuje stručne i edukativne skupove i daje informacije od značaja za sprovođenje mjera za racionalno korišćenje ljekova. Objavljivanjem publikacija, raznih brošura, organizovanjem edukativnih skupova i, nadasve, razvijenim sistemom farmakovigilance, Agencija uspješno realizuje zadatak informisanja i edukovanja javnosti – objasnila je Savović.

Jedan od posebno važnih vidova komunikacije sa javnošću obavlja se preko CALIMS portala. Portal se, kako je ovom prilikom opisano, redovno ažurira, sadrži veliki broj korisnih informacija iz djelokruga rada CALIMS-a, koje su pažljivo pripremljene prema

14

ciljnim grupama, a to sve radi što transparentnijeg i sveobuhvatnijeg informisanja učesnika u zdravstvenom sistemu.

− Osnovno načelo kojim se Agencija vodi prilikom komunikacije sa javnošću je da svaka informacija bude pažljivo pripremljena, razumljiva i jasna. Dodatno, transparentnost svih radnih procesa, dostupnost medijima, kao i adekvatna razmjena informacija, doprinose razvoju i održavanju stečenog povjerenja javnosti. Paušalne, neprovjerene informacije mogu samo da podrivaju to stečeno povjerenje, da bespotrebno uznemire javnost, i u krajnjoj liniji da ugroze život pojedinca – kaže Marija Savović.

Ističući da jednu od odlika savremenog društva čini vrlo lako posezanje za informacijama koje se šire nevjerovatnom brzinom, ona je navela i da u ovako posebno osjetljivom segmentu zdravstvenog sistema kao što je farmaceutska djelatnost, svaka riječ, bilo da je ona napisana, ili izgovorena, ima posebnu težinu. − Upravo brzina i dostupnost informacija koje omogućuju mediji treba da budu benefit za pacijenta, ali samo ukoliko je informacija pažljivo pripremljena, razumljiva i u okvirima profesionalne etike – kaže Savović, naglašavajući da je upravo to razlog za obaveznu međuprofesionalnu saradnju.

− Profesionalni zadatak Agencije je da informiše

macija koje su pripremljene i namijenjene stručnom dijelu javnosti od onih koje su namijenjene opštoj javnosti. − Snažna je preporuka da se prilikom objavljivanja tih informacija kontaktira Agencija. Naša iskustva sa medijima su pokazala da su medijima naročito interesantne naše bezbjednosne informacije. U pitanju su zapravo pisma zdravstvenim radnicima, koja Agencija, samoinicijativno, ili najčešće u saradnji sa proizvođačem, šalje zdravstvenim radnicima i putem svog portala čini dostupnim stručnom dijelu javnosti. Ono što je ovdje ključno jeste da takve informacije budu prenesene doslovno, dakle, nema apsolutno nikakvog prostora za slobodu medijske interpretacije – naglasila je Savović. Podsjetivši na najsvježiji primjer loše koordiniranosti u doslovnom prenošenju takvih informacija u slučaju hidrohlortiazida, koji je bio predmet saopštenja Agencije i medija ne samo kod nas, već i u regionu, Savović je objasnila da je razlog svemu bilo upravo pismo upućeno zdravstvenim radnicima koje je nespretno preneseno i time uznemirilo stanovništvo. − Dakle, vrlo je važno da takve informacije budu doslovno prenesene, budući da su pripremljene stručno i odgovorno prema ciljnim grupama, u suprotnom, one mogu bespotrebno da izazovu zbunjenost i uznemirenje ciljne grupe kojoj uopšte nijesu namijenjene – istaknuto je ovom prilikom.

javnost o novostima na području ljekova i njihovoj

Mediji su veoma snažan posrednik u prenosu

bezbjednoj primjeni, a profesionalni zadatak medija je da

informacija, ukoliko je informacija pažljivo pripremljena,

zadovolje potrebu pacijenta za istinitom informacijom.

poželjno u saradnji sa Agencijom. Ukoliko dođe do

Krajnji retzultat te saradnje je informacija koja je pažljivo

odsustva komunikacije u procesu pripreme informacija,

pripremljena, jasna i koja je kao takva doprla do

to za posljedicu može da ima neadekvatno prenošenje

pacijenta i doprinijela zaštiti njegovog zdravlja. U

informacija, što može, naravno, da bude prijetnja po

suprotnom, ona može da predstavlja prijetnju

zdravlje. Dakle, ta međusektorska saradnja je jedan

po zdravlje.

kontinuirani proces na izgradnji i održavanju

Iako su polazišta oba sektora jednaka, Marija Savović navodi da se nekad u tom procesu pripreme i objavljivanja informacija desi da izostane neophodna saradnja, pa objavljena informacija bude nepotpuna i neprecizna i time izazove više štete nego koristi. − Takva informacija proizvodi potpuno suprotan efekat, dakle, ne da nije doprinijela zaštiti zdravlja, nego je postala prijetnja po zdravlje – kaže ona.

Ono u čemu mediji treba da pokažu naročitu odgovornost, ističe ona, jeste način preuzimanja informacija sa CALIMS portala. U tom smislu treba praviti razliku između onih infor-

međusobnog povjerenja, a sve radi realizacije

Doslovno prenositi relevantne informacije

zajedničkog cilja, a to je potpuna informisanost pacijenta.

Anita Đurović

15

Stručna prezentacija u okviru Medikalove Radionice

Medicinski izazovi u eri digitalizacije U okviru Radionice za novinare održane krajem marta u Tivtu, izazovnu temu činila je digitalizacija. Stručni predavači su u nekoliko navrata ukazali na značaj inoviranja u medicini i na praktične aspekte takvog djelovanja. Govoreći o medicini u digitalnoj eri, direktor Farmaceutske kompanije „Hoffmann−La Roche”, ujedno i predsjednik Zdravstvenog komiteta Američke privredne komore u Crnoj Gori, dr Miloš Ičević, prikazao je neke interesantne aspekte primjenjive u savremenom trenutku.

Stiv Džobs: Mislim da će najveću inovaciju u 21-om vijeku predstavljati intersekcija biologije i tehnologije.

Nova era počinje.

Postoji nekoliko digitalnih trendova koji će oblikovati savremenu medicine i medicine budućnosti: možda na prvom mjestu jesu veliki podaci i podaci iz kliničke prakse (engl. Big Data / Real World Data), zatim ogromna količina medicinskih informacija i novih saznanja, vještačka inteligencija, digitalno zdravlje (digital health), koji uz snagu društvenih mreža mogu značajno doprinijeti poboljšanju zdravstvenog sistema i ishoda liječenja pacijenata.

Značaj prikupljanja velikog broja podataka (engl. big data) Navodeći primjer funkcionisanja informacionih Sistema u Sjedinjenim Američkim Državama i velikih digitalnih baza podataka dr Ičević je na primjeru pacijentkinje azijatskog porijekla sa hormonski zavisnim karcinomom dojke prikazao kako se

16

može odabrati najbolji terapijski protocol, upoređujući podatke aktuelne pacijentkinje sa tih 10.000 pacijentkinja sličnih demografskih i karakteristika bolesti. Ovo je bio primjer kako od big data preko real world data dobjama korist za svakodnevnu kliničku praksu i svakog pacijenta pojedinačno. Osnova ovoga, pošto obično nemamo razvijene informacione sisteme (svi podaci su prisutni, ali u papirnoj formi) jeste tzv. elektronski karton pacijenta – naglasio je on. Od prošle godine, kako je naveo, pokrenut je jedan tako veliki sistem umrežavanja bolničkih Sistema, relevantnih baza i elektronskih zdravstvenih kartona pacijenata na pametnim telefonima pacijenata u SAD-u, a procjena je da će se na godišnjem nivou te bolnice uštedjeti više milijardi amričkih dolara, zahvaljujući boljem operisanju informacijama, i posljedićno boljem rapolaganju vremenom i novcem osoblja i oboljelih.

Era gomilanja medicinskih informacija − Da postoji jako puno novih saznanja koje trasiraju put savremene medicine i poboljšavaju ishode liječenja najeklatantnije se vidi na primjerima nekih carcinoma, koji se danas mogu ili izliječiti ili liječiti kao hronične bolesti. Jako je interesantna publikacija iz Američkog žurnala ljekara koja kaže da je tokom 1950-ih godina bilo potrebno 50 godina da bi se udvostručio broj medicinskih informacija i med. saznanja. U 2020. godini ovim trendom predviđaju da će se duplirati količina medicinskog znanja za samo 2,5 mjeseca – istakao je dr Miloš Ičević. Dakle, kaže on, s jedne strane imamo ogromnu količinu podataka u vezi sa pacijentima i načinima liječenja, a sa druge

strane, uočavamo da velika količina novih informacija i saznanja opterećuje ljekare u svakodnevnoj praksi. − To znači da za nekoga ko je studirao medicinu 2000. godine, 2020. će to biti samo 6% od onoga što se u tom trenutku zna – navodi dr Ičević.

Vještačka inteligencija u medicini Vještačka inteligencija (engl.

Artificial intelligence and machine learning), danas sve više ulaee u medicinsku praksu. Zavisi kako gledamo na ovu pojavu, možemo reći da ljudi, tj. ljekari bivaju izloženi velikom pritisku, jer neki kažu da mašina postaje konkurencija ljudima, ali sa druge strane to treba gledati kao pomoć u svakodnevnom radu, ako uzmemo u obzir količine podataka i informacija ranije spomenute. Postoji primjer u radiologiji koji u kontekstu priče o potrebi zamjene ljudskog faktora mašinom govori upravo u korist mašine. Međutim, konsezus se za sada svodi na mišljenje da u budućnosti radiolozi (ili druge specijalnosti) neće sigurno ostajati bez posla zbog mašine, ali da će obavljanje posla zavisiti od novih vještina, koje podrazumijevaju i valorizaciju koristi od vještačke inteligencije. Na taj način, vještačka inteligenicija, kako se navodi, predstavlja samo pomoć za bolje odlučivanje u svakodnevnoj kliničkoj praksi.

Digitalno zdravlje kao novi izazov Digitalno zdravlje predstavljuju digitalne aplikacije (zatim nosivi digitalni aparati kao časovnici, mobilni telefoni i sl.), te razni digitalni servisi, koji imaju neke veze sa praćenjem stanja zdravlja njihovog korisnika. One, na primjer, mogu da čitaju puls, vrše procjenu uznemirenosti za vrijeme vršenja javne prezentacije i sl. Koriste velike baze podataka i na osnovu toga mogu da procijene da li je neko u riziku od razvijanja pojedinih bolesti i kojom dinamikom bi to moglo da se desi. Postoje, kako kroz primjer navodi dr Ičević, odobrena dijagnostička sredstva koja mogu da u potpunosti zamijene holter ili eho kardiogram.

Američka agencija za ljekove u tom smislu najavljuje novu eru ovih medicinskih sredstava koja su u funkciji ili bolje dijagnostike i praćenja ili u konačnom prevencije bolesti i očuvanja zdravlja.

U cilju ilustrativnijeg prikazivanja stanja na ovom planu, dr Ičević je opisao osnovne principe funkcionisanja dvaju takvih većih sistema: za multiplu sklerozu i karcinom dojke.

Umjesto da pacijent ide kod ljeakra i radi 25 stopa test itd. aplikacija namijenjena pacijentima kod kojih je dijagnostikovana multipla skleroza, kako saznajemo ovom prilikom, kvalifikovana je kao jednaka ili bolja u detekciji relapsa MS ili povraćaja aktivnosti bolesti. Ne samo to, pacijenti, ukoliko žele, mogu svakodnevno da popunjavaju upitnike. Do ovog trenutka otprilike preko 70.000 pacijenata koristi ovu aplikaciju, pristali su da kolektivno podijele svoje podatke, kao opšte dobro za nova saznanja o bolesti i bolje liječenje u konačnom. Aplikacija omogućava i

pasivno mjerenje aktivnosti bolesti i kao takva obezbjeđuje dodatne informacije i za ljekara i za oboljelog. Kad su informacije iz aplikacije umrežene sa informacionim sistemom bolnice u kojoj se liječi, dobijamo punu valorizaciju digitalnih servisa u službi zdravlja, jer se javlja upozorenje i ordinirajućem ljekaru o potencijalnom pogoršanju bolesti i automatski generisana povratna poruka oboljelom sa terminom za posjetu. Na taj način se obezbjeđuje jedno efektivno i u medicinskom i u ekonomskom smislu praćenje bolesti.

Druga aplikacija funkcioniše u skladu sa najnovijim, vrlo kompleksnim klasifikacijama. Ona ima i prognostičku vrijednost, tj. u odnosu na nekih 15-ak karakteristika bolesti može da predvidi tok bolesti i terapiju.

Jedini način da ovu potencijalnu info-apokalipsu pretvorimo u utopiju je da promijenimo naš odnos prema razbnim digitalnim medijima iz reaktivne u proaktivnu.

Medicina na društvenim mrežama − S obzirom na to da smo svi na društvenim mrežama i da se, kako neki kažu, i život dešava na društvenim mrežama i sve više se koriste i za edukaciju pacijenata i ljekara i saznavanje najnovijih informacija, vidimo da nove tehnologije mogu da transformišu medicinu ali i regulatorno okruženje – navodi u zaključku dr Ičević. Suština je, kako dalje kaže, da sve ove tehnologije kroz koje mogu da se na bolji način adresiraju neki zdravstveni problemi, naročito u oblastima koje su do sad bile najproblematičnije ili najstigamtizovanije, a istovremeno pomažu i kliničarima da donose bolje odluke i na taj način poboljšaju ishode za pacijenta, kao i efikasniji zdravstveni system, čime se postiže korist i za sistem i društvo u cjelini.

Anita Đurović

17

Lijevo plućno krilo manje je od desnog da bi bilo mjesta za srce.

Naučno je dokazano da osjećaj krivice može da ošteti imuni sistem.

Čovjek provede pet godina života hraneći se.

Zubna gleđ je najtvrđi materijal u ljudskom tijelu.

Čak 90% zmijskog otrova čine proteini.

Životni vijek jedne vlasi kose je pet godina.

Ljudska jetra obavlja više od 500 funkcija u organizmu.

18

Jedina ljudska kost koja odmah po rođenju ima punu veličinu nalazi se u uhu.

Dlake na obrvamana mijenjaju se u prosjeku na svaka 4 mjeseca.

Koža pazuha može da predstavlja područje na kom obitava i do 516.000 bakterija po kvadratnom centimetru, dok oblasti kao što su podlaktice sadrže svega oko 13.000 bakterija na istoj mjernoj površini.

Najduže eksperimentalno zabilježeno vrijeme koje je neka osoba provela bez sna iznosi 11 dana.

Urastanje noktiju je nasljedna osobina.

Više je živih organizama u ljudskom tijelu nego ljudi na planeti.

Najveći broj srčanih napada događa između 8 i 9 sati ujutro.

19

Cetinje, 13/14. april: mjesto susreta prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

Da uhvatimo korak sa inovacijama

20

Dvodnevni godišnji međunarodni sastanak onkologa, u organizaciji Farmaceutske kompanije „Hoffmann−La Roche”, realizovan je 13/14. aprila u Biznis inkubatoru na Cetinju. Slogan sastanka „U korak sa inovacijama” dao je prostora za otvaranje brojnih tema iz oblasti danas najaktivnije medicinske grane – onkologije. Brojni stručnjaci iz zemlje i inostranstva učestvovali su u panel diskusijama i bili predavači na ovom skupu. Ovim je uspješno sproveden i još jedan važan cilj sastanka: ostvarivanje konekcije i interakcije na stručnom nivou.

zovanja terapije i primjene precizne medicine. Karcinomi pluća bili su glavna tema. Opisan je istorijat terapije, primjena pojedinih targetiranih metoda, dati brojni prikazi slučajeva, kao i preporuke u vezi sa kombinovanjem terapije i sl.

Ovom dijelu sastanka stručni doprinos su dali: dr Mirjana Rajer, dr Marija Stolić, dr Bojan Zarić, dr Nada Cicmil Sarić, Gordana. Bašović, dr Nevenka Janjić Lukovac, dr Milan Sorat, dr Tajana Silovski, dr Sandra Krstajić, dr Filip Vukmirović.

Brojne i raznovrsne teme

Na osnovu iskustva

U okviru „Rocheovog” sastanka održanog na Cetinju prezentovane su brojne onkološke teme, što u vidu stručnih predavanja, što u vidu interaktivnih radionica. Nakon podsjećanja na istoriju i tradiciju kompanije „Hoffmann−La Roche”, otvoren je prostor za stručne nastupe. Bilo je riječi o HER2 tumorskom statusu i ranoj dijagnostici tumora dojke, perspektivi primjene trastuzumaba zajedno sa pertuzumabom u ranom karcinomu dojke i ciljevima liječenja Prikazani su brojni statistički podaci, kliničke studije i rezultati istih, međudisciplinarne veze (sa biologijom npr.), te opisani problemi kao što je rezidualna bolesti nakon primjene adjuvantne terapije.

U svojstvu moderatora sesija ili stručnih predavača učestvovali su: dr Havijer Kortes, prof. dr Vladimir Todorović, dr Ivana Durutović, prof. dr Lazar Popović, prim. dr Jadranka Lakićević, dr Nada Cicmil Sarić, dr Sanja Lekić.

Drugog dana govoreno je o istoriji inovacija, aktuelnostima tipa biomarkera, te njihovoj budućnosti u smislu personali-

Uz osvrt na dvadestogodišnju praksu u liječenju ranog kancera dojke, prof. dr Vladimir Todorović naveo je da za sada najbolje rezultate kod nas pokazuju lijekovi trastuzumab i pertuzmab. Međutim, adjuvantna terapija u kombinaciji sa pertuzumabom pokazuje smanjenje rizika za relaps nakon godinu dana primjene, a rano liječenje pacijenata i prevencija relapsa su, po njegovim riječima, ono o čemu se mora voditi posebna briga. Prirodan tok bolesti HER2 pozitivnog karcinoma dojke, kako navodi prof. Todorović, u potpunosti je primijenjen sve djelotvornijim terapijama, najprije kod metastatske bolesti sa najvećim do sada zabilježenim srednjim ukupnim preživljavanjem od 56,5 mjeseci, zatim u preoperativnom liječenju, a sada i u postoperativnom liječenju pacijentkinja sa ranim karcinomom dojke kako bi se smanjio rizik za relaps bolesti. Jedna od njegovih poruka bila je: liječiti pacijente najboljom terapijom, u ranoj fazi bolesti, kada postoji najgveća šansa za izliječenje, da bismo smanjili rizik od pojave relapsa.

Dr Ivana Durutović je ukazala na praktične aspekte primjene anti-HER2 ciljane terapije sa naglaskom na neoadjuvantno liječenje ranog karcinoma dojke koji predstavlja standard u savremenom pristupu liječenja. Ovo naročito je značajno imajući u vidu podatak, da u vrijeme postavljanja dijagnoze ranog karcinoma dojke, većina žena ima odmakli stadijum bolesti.

Kombinacija ljekova trastuzumab i pertuzumab omogućava da pacijentikinje žive duže.

U prosjeku pacijentkinje imaju 53 godine u vrijeme postavljanja dijagnoze HER2-pozitivnog karcinoma dojke. Ovakva dijagnoza u ovim godinama značajno utiče na njihove karijere, kao i na njihove porodice.

Analizom podataka za 2018. god. zaključeno je da postoji velika razlika u procjeni rizika od strane onkologa (70% pacijentkinja je u visokom riziku za relaps) i kliničke prakse, gdje je 38% pacijentkinja primilo neoadjuvantnu terapiju od čega svega 8% kombinaciju trastuzumab i pertuzumab koja predstavljaju današnji standard liječenja, što se objašnjava i dostupnošću terapije.

Različiti tipovi tumora imaju različiti biološki tok i prognozu, npr. HER2-pozitivni tumor dojke je agresivan. Ako se ne liječi, manje su mogućnosti preživljenja i brže pogoršanje nego kod drugih tipova karcinoma dojke. Česte su metastaze na mozak, pluća i udaljene limfne čvorove, a visokorizične tumore čine oni koji su HER2 pozitivni i velčine 2cm ili veći, sa pozitivnim limfnim čvorovima i negativnim hormonskim receptorima.

Implementacija registra za karcinom dojke od posebne je važnosti kako bi se omogućilo bolje praćenje i analiza podataka iz svakodnevne rutinske kliničke prakse.

Prof. dr Lazar Popović, ukazao je na značaj inkoropriranja biologije tumora u određivanju stadijuma bolesti sa naglaskom na HER2 biomarker, osvrnuvši se na brojne studije koje su potvrdile njegov prediktivni i prognostički značaj. Razvoj anti-HER2 agenasa u poslednjih 20 godina dramatično je poboljšao ishode u preživljavanju pacijenata sa HER2-pozitivnim karcinomom dojke. Prije uvođenja anti-HER2 terapije ovaj podtim tumora se smatrao najagresivnijim, danas sa sa dostupnom terapijom, ukoliko se primijeni na adekvatan način, pacijentkinje imaju značajno bolju prognozu.

Prim. dr Jadranka Lakićević u okviru izlaganja osvrnula na optimalnu strategiju u liječenju pacijentkinja i izvještaje iz kliničke prakse u vezi sa neoadjuvantnom i adjuvantnom terapijom HER2-pozitivnog ranog karcinoma dojke. Naviše je bilo riječi o dodatnim faktorima rizika za relaps bolesti kao što su veličina tumora, gradus , negativan hormonski status, pozitivni limfni čvorovi i optimizaciji ciljane terapije i hemoterapije kod ovih pacijentkinja. Svi ovi faktori utiču da se svaki pacijent posmatra odvojeno Za pacijentkinje koje su u visokom riziku za relaps optimalna terapija bi bila kombinacija trastuzumab i pertuzumab plus hemoterapija u trajanju od godinu dana, nezavismo od vremena operacije kako se izjasnila velika većina eksperata koja je prisustvovala sastanku.

21

Sa radionice Iako su se u okviru sučeljavanja mišljenja mogli čuti stavovi o apsolutnoj dominaciji ljekova iz porodice trastuzumaba, generalni zaključak bio bi da inovativni ljekovi, personalizovana ciljana terapija i imunoterapija predstavljajju budućnost onkologije. Svaki kancer zahtijeva ranu terapiju, s tim što je potrebno fokusirati se na najefektivniji tretman i dati ga što prije. HER2 ekspresija, kako je istakao dr Kortes, nije više loš prognostički faktor ako imamo adekvatan tretman. Ipak, ovdje vlada podijeljenost mišljenja budući da postoje studije gdje istorijski prije pojave anti-HER2 terapije HER2-pozitivni pacijenti imaju goru progozu od tripl negativnih koji se danas smatra karcinomom dojke sa najgorom prognozom upravo zbog nedostatka adekvatnih terapija. Zapravo, postoji loš prognostički karakter, ali imamo dobre vijesti što se tiče uspjeha u terapiji tih pacijenata, zaključili su panelisti.

HER2-pozitivni pacijenti tretirani trastuzumabom u riziku su od relapsa, i to 25 do 30%. Ovaj podatak dugogodišnjeg praćenja pacijenata nam govori da je potrebno uraditi više za pacijente kako bi se smanjila stopa relapse, a time što više pacijenata izliječilo. Tumori koji se danas javljaju više nijesu klasični.

Imamo enormnu količinu duktalnih in situ karcinoma. Stoga je jako važno prilagoditi terapiju, za šta molekularna dijagnostika otvara nove puteve. Relaps je uslovljen brojnim faktorima i nikad ne možemo biti potpuno sigurni u ishod. Sada imamo podatke da postojeće terapije daju adekvatan odgovor čak i u slučajevima kada je indikovana sekventna terapija.

U posljednjih 10 godina posebno je aktuelizovana neoadjuvantna terapija i u liječenju kancera dojke.

Neoadjuvantna terapija kao inicijalna terapija naročito se preporučuje kod tumora dojke koju+is u tripl-negativni i HER2-pozitivni. Prednosti se ogledaju u smanjejnu veličine tumora, bolja personalizovana terapija zasnovana na senzitivnosti tumora, čini operaciju lakšom i mogućom sa manje agresivna hirurgijom al ii dostizanje pCR (kompletan patološki odgovor). Kako pokazuju metastudije, postoji velika razlika u ukupnom preživljavanju kod pacijenata koji su postigli pCR i onih koji nisu. Neoadjuvantna terapija sa pertuzumabom predstavlja standard u tretmanu HER2+ tumora. Dvostruka blokirana trastuzumab i pertuzumab udvostručila je stope pCR, jedan je od zaključaka sa skupa onkologa, koji je cilj ovog vida terapije.

Dugoročne rezultate možemo očekivati od ove kombinacije.

Po dr Kortesu, jedan od ciljeva liječejna bi bio činiti karcinom dojke hroničnom bolešću. Dr Kortes je u okviru svog predavanja osvrnuo na adjuvantno liječenje HER2-pozitivnog karcinoma dojke i APHINITY studiju. APHINITY je randomizovna klinička studija koja je uključila 4805 pacijenata koja je poredila standardnu opciju liječenja trastuzumabom i hemoterapijom sa dodatkom lijeka pertuzumab standardnom protokolu u adjuvantnom liječenju pacijenata. Duadla blokada pertuzumab i trastuzumab plushemoterapija u APHINITY studiji pokazana je značajna redukcija rizika od recidiva i smrti za 24% kod pacijent-

22

kinja koje su u visokom riziku od recidiva (hormon receptor negativni i pozitivni limfni čvorovi) ističući tako značaj kliničke procjene rizika i biologije tumora. Takođe, pojava daljih metastaza kao prvog mjesta recidiva bolesti, smanjena je za 20%.

Inovacije valja osvojiti Upozoravajući na brzinu info apokalipse, dr Miloš Ičević, predstavnik Kompanije „Hoffmann−La Roche”, istakao je da je onkologija oblast u medicine koja se najbrže razvija I u koju se najviše ulaže, naročito u posljednjoj dekadi. Ono što je, po njemu, najveći uspjeh u onkologiji jeste definitivno imunoterapija. Rani karcinom dojke i mogućnost njegovog izlječenja je jedan od primjera kako se ulaganja iz prošlosti u onkologiju najbolje reperkutuju na pacijente. Hoffmann La Roche je kompanija koja poklanja dosta pažnje i edukaciji.

Dr Miloš Ičević Da bi se dupliralo medicinsko znanje 1950. bilo je potrebno 50 godina. Već 1980. 7 godina, 2010. 3,5 godine, a do 2020. medicinsko znanje i informacije će se duplirati za 2,5 mjeseca, odnosno za samo 73 dana, navodi dr Ičević. Stoga je važno da se prati korak sa naukom i da smo upravi mi ti koji kreiraju medicinske knjige.

U okviru svog predavanja desetogodišnji izazovi u medicini dr Marija Stolić je navela da se s pojavom imunoterapije u onkologiji desila revolucija. − Da bi radili ovaj posao mi moramo vjerovati da karcinom možemo izliječiti i da to bude naša glavna teza – kaže ona. Najveći napredak u proteklih 10 godina primjećujemo kroz poređenje terapijskih vodiča koji su tada samo mogli pacijentima da ponude hemioterapiju a danas je ona uglavnom primjenjljiva u drugoj liniji dok ciljana i imunoterapija zauzimaju osnovno mjesto u liječenju. Kada pogledamo krupniju

sliku i mortalitet vezan za karcinome, primjećujemo kako je kod skoro svih karcinoma od 1990.godine zabilježen trend pada mortaliteta i za to je najveća zaslužna inovatina terapija jer je kod karcinoma pluća skirining idalje nemoguće sprovesti u rutinskoj praksi. Kada 1975. godinu, uporedimo sa 2008., imamo procentualno povećanje petogodišnjeg preživljavanja pacijenata koji boluju od karcinoma za ukupno 8%. Digitalna medicina je nešto što praktično nije postojalo prije 10 godina a danas zauzima važno mjesto kada je u pitanju prikupljanje dokaza u medicini i u ispitivanju novih ljekova i medicinskih sredstava. Prošle godine je FDA odobrio Apple sat za praćenje poremećaja ritma kod kardioloških bolesnika a nadamo se uskoro i novim inovacijama digitalne medicine. Projekcije su da će do 2020 godine digitalna medicina napredovati i povećati svoj udio u medicini za 3 puta nego što je to slučaj danas. Stručnjaci koji se bavi temom ulaganja u medicini računaju da će za 2022. godinu od svih sredstava u budžetu koja su planirana za medicinu 41% biti opredijeljeno samo za onkologiju, sto uliva dodatnu nadu jer kao što smo vidjeli ulaganja u onkologiju i preživnjavanje onkoloških pacijenata idu sihnrono.

Od karcinoma pluća svakog minuta umru 3 osobe u svijetu što predstavlja najveći izazov u onkologiji. Kada smo 2008. počeli sa primjenom ciljane terapije period preživljavanja produžio se višestruko. U odnosu na 2002.godinu, 2016.godine pored histološke i molekularne analize karcinoma imamo i imunohistohemijsku analizu tumora za specifične receptore kao prediktore boljeg odgovora na terapiju.

Međutim, ono gdje smo još uvijek nezadovoljni, to je tretiranje pacijenata sa mikrocelularnim karcinomima, kod kojih se primjenjemjuje idalje hemioterapija a brojne stuidije i molecule koje su ispitivane idalje nijesu pokazale supreiornost u odnosu na hemioterapiju.

Sofisticirano targetiranje molekula i djelovanje određenih ljekova, navodi Stolić, predstavljuju najbolji napredak u medicini u zadnjih 10 godina. Suština cijele priče je da svaki pacijent ima pravo na lijek koji mu najbolje odgovara i od kog će imati najveću korist. Što se tiče epidemije karcinoma postoje različita predviđanja da do 2050. će svaki čovjek na svijetu imati neki oblik tumora. Optimistična predviđanja su da će u narednih 10 godina medicina napredovati kao u prethodnih 100. Zato se sa prevom nadamo se da ćemo onkološke bolesnike liječiti kao hrionične bolesnike.

Glavno pitanje u imunoterapiji nije kome treba dati imunoterapiju, kako je objasnio dr Todorović, nego kome ne treba dati imunoterapiju jer je imunoterapija nešto od čega podobni pacijenti imaju višestruku korist.

Promjena paradigme i percepcije liječenja najbolje se opravdava kada pogledamo neželjene efekate. Kod hemioterapije imamo: mučninu, anemiju, gubitak apetita, hematološke toksičnosti, sa imunoterapijom mi uopšte tih problema nemamo – naveo je prof. Todorović.

Selekcija pacijenata veoma je važna, a pokazalo se da oboljeli od adenokancera imaju najveću korist od imunoterapije.

ALK + karcinom pluća Rijetkim bolestima uopšte smatraju se bolesti koje se javljaju u 6 i manje slučajeva na populaciju od 100.000 ljudi, a rijeti podtip carcinoma pluća jeste sigurno ALK+ karcinom pluća. Zahvaljujući inovativnim terapijama danas imamo mogućnost koju do prije nekoliko godina nijesmo mogli ni sanjati: pacijent dijagnostikovan s ALK + karcinomom pluća preživljava i više od 9 godina uz terapiju kako je objavilo udruženje za borbu protiv carcinoma na Tviter profilu.

U svijetu se godišnje dijagnostikuje 75.000 ALK+ karcinoma pluća. Prema takvoj računici, u Crnoj Gori bi trebalo da bude dijagnostikovano 7 pacijenata godišnje. Ovo je daleko od naše realnosti, jer je od 2016. do danas registrovano po 3 pacijenta godišnje.

U pitanju je, nažalost, karcinom mlađe populacije.

Ono što karakteriše ALK+ karcinom pluća, po riječima dr Nade Cicmil Sarić, jeste pojava malignih metastaza u mozak.

Samo u periodu od 2011. do danas promovisane su čak 3 generacije i 6 ljekova iz grupe ALK inhibitora. Naravno, i poslije ogromnog napretka i dobrih rezultata koji su postignuti primjenom ljekova prve i druge generacije, ostaje problem šta poslije progresije na ove ljekove. Glavni problem u liječenju predstavljaju mutacije koje su uzrokovane različitim mehanizmima. Evidentno je da, kako je objašnjeno, ljekovi najnovije generacije zbrinjavaju najveći broj mutacija. Neuporedivo veću korist pacijenti sa ALK+ karcinomom pluća imaju ukoliko se što ranije primijeni efikasnija terapija. Poželjno je u prvoj liniji svim pacijentima obezbijediti najefikasniji lijek kako bi ostvarili najveću korist jer efikasan lijek primijenjen u drugoj ili trećoj liniji nema tako dobar učinak kao kad se primijeni u prvoj liniji liječenja Iskustva iz regiona U Sloveniji, po svjedočanstvu dr Mirjane Rajer, dijagnostika i liječenje karcinoma pluća dostupni su i vrlo brzo pristupačni za sve pacijente. Iskustva sa imunoterapijom pokazala su da bojaznost od nuspojava (hepatitis, malo pneumonitisa, kolitisa, toksičnost na koži, hipotireoidizam koji ne predstavlja posebnu opasnost) nije velika posebno kada se pogleda težina i učestalost tih neželjenih dejstava. Važno je da, kako ona kaže, pacijent dođe brzo i tamo gdje se zna kako ga treba liječiti.

Imunoterapija je, po riječima dr Rajer, budućnost kako sa stanovišta efikasnosti tako i sa stanovišta podnošljivosti za pacijente i u to se ne sumnja. Izbor lijeka iz grupe imunoterapije vjerovatno će biti birana, po nekima, po neželjenim efektima, po nekima, po efikasnosti ali sve void ka tome da će se u budućnosti uključivati svim indikovanim pacijentima bez ikakvoh straha is a velikom dozom optimizma. U Sloveniji se hemoterapija skoro nikome ne daje kada je moguće dati imunoterapiju. Većina pacijenata podvrgava se imunoterapiji.

Postoje studije koje dokazuju da je imunoterapija efikasnija u odnosu na druge terapijske mogućnosti čak i nakon progresije bolesti kod pacijenata koji su upravo primali imunoterapiju i trenutno se postavlja pitanje u svijetu da li uopšte treba prekidati sa imunoterapijom čak i nakom progresije bolesti.

23

Upravo su progresija bolesti ili nepodnošljiva toksičnost između ostalog i razlozi za isključenje imunoterapije kod pacijenata.

Radioterapija i imunoterapija u praksi mogu biti primjenjivane bez velikih vremenskih pauza. Dobar prediktivni marker za sada predstavlja TMB kao dodatak PD(L) 1 analizi, ali u vezi za sada je analiza TMB nedostupna za mnoge razvijene centre.

Karcinom pluća stoga postaje komplikovan dijagnostički i terapijski algoritam za koji je potrebno mnogo više parametara nego što je to bili nekada.

Precizna medicina kao terapijski model Inovaciju u smislu određivanja izbora personalizovane terapije za svakog pacijenta danas predstavlja našu realnost.

Jednu od popularnijih, naučno standardizovanih opcija nudi Foundation 1 protokol, o čijim je benefitima bilo riječi na sastanku na Cetinju. Dr Tajana Silovski, sa zagrebačke klinike „Rebro”, opisala je taj model.

Tumori mutiraju tokom vremena, pa je to poseban problem u liječenju. Kamen temeljac sistemskog liječenja u onkologiji je bila hemoterapija, ali ciljana terapija ima bolji toksični profil i svakako bolju efikasnost. Svaki metastatski tumor je slučaj za sebe, a individualizacija predstavlja poseban izazov. U liječenju treba voditi računa o strukturi tumora, ali i o prediktivnim faktorima toksičnosti. Tokom vremena se mijenjaju i pravila po kojima biramo optimalnu kombinaciju ljekova. Zato je veoma važno da za svakog pacijenta dobijemo izvještaj koja mu terapija najbolje odgovara i da možemo da je primijenimo.

Od oko 300 raspoloživih onkoloških ljekova moglo bi se iskombinovati bezbroj kombinacija, upravo ovakvim testiranjem otklanjamo svaku dilemu i mi dobijamo pouzdane rezultate i preporuke za liječenje. Testiranje pacijenata i uvođenje multigenskih panela omogućava precizniju individualizaciju terapije. − Multigenski paneli su sigurno budućnost u onkologiji, a trebali bi biti, nadajmo se, ubrzo i sadašnjost – ističe dr Siloski. Ovim se nudi sekvencioniranje i ukazuje na mutacije gena u tumoru. Vrše se testove krvi, DNK i genomsko profiliranje solidnih tumora na osnovu kojih možemo

24

utvrditi strukturu tumora. S obzirom na sklonost ka mutacijama, bilo bi optimalno profilirati tumor prije poćetka liječenja i nakon posljednje sprovedene terapije. Biopsija pod kontrolom CT predstavlja najčešću proceduru dolaska do uzorka tkiva, mada je prihvatljiv i endoskopski metod. Po preporuci dr Siloski, bitno je da uzorak ima površinu 25mm² i 50 ng DNK. 10% formalin koristi se kao najefikasniji fiksativ.

Izvještaj Foundation 1 CDX određuje 4 osnovne grupe genetskih promjena: zamjene baza, insercije i delecije, promjene broja kopija, infuzije gena, mikrosatelitsku stabilnost i Tumor Mutation Burden, te danas nespecifične genske promjene, broj genomskih alteracija, studije, terapije i sl. Podaci se dobijaju brzom poštom, za 2 do 3 sedmice i značajno olakšavaju primjenu ciljane terapije. Foundation 1 ušlao je na listu Fonda za zdr. osiguranje Hrvatske za sve oblike metastatskih karcinoma, a ovim izvještajem se diferenciraju čak 324 gena i daju targetirane preporuke za liječenje.

Povećati broj kliničkih studija Prema daljim navodima iz diskusije, broj testiranih pacijenata u rutinskim kliničkim studijama u Sloveniji kreće se oko 20. Razmjena iskustava u angažmanu ove vrste studija bila bi poželjna, a sugerisano je i da bi bilo neophodno povećati broj studija jer je to odličan način za olakšan pristup inovativnim terapijama.

Ključan je izbor pacijenta za studiju, a treba voditi računa i o racionalnosti upotrebe u svakodnevnoj kliničkoj praksi, angažovanje molekularnog tumor borda sa bitnom ulogom genetičara.

Važna je i uloga patologa u očuvanju tkiva u dijagnostičkom postupku i uopšte uzimanju optimalnog uzorka.

Istraživanja genetskog materijala i sekvencije gena, po kliničkoj studiji iz 2016. čiji je cilj bio da kod 25% pacijenata dobije adekvatnu terapiju, čak 33% pacijenata poboljšalo je ishode a čak 62% objektivne odgovore ili stabilnu bolest. Ovo predstavlja veoma ohrabrujuće dostignuće. Međutim, po opštoj ocjeni, dostupnost terapije ipak je najbitinija. To je budućnost koju bi trebalo da živimo što ranije, kako kaže prof. Todorović.

Anita Đurović

SleepMore

SleepMore je dodatak ishrani koji u svom sastavu sadrži melatonin, valerijanu i hmelj. t .FMBUPOJO KF QSJSPEOB TVQTUBODB LPKB TF TJOUFUJÝF V PSHBOJ[NV J V QSJTVTUWV TWKFUMPTUJ SFHVMJÝF SJUBN CVEOPTUJ J TQBWBOKB 1PSFE SFHVMBDJKF SJUNB TQBWBOKB J CVEOPTUJ NFMBUPOJO JNB J TOBäOP BOUJPLTJEBUJWOP EKFMPWBOKF ÝUJUFǎJ PSHBOJ[BN PE EFKTUWB TMPCPEOJI SBEJLBMB VTQPSBWB QSPDFT TUBSFOKB PSHBOJ[NB TUJNVMJÝF GVOLDJKV JNVOPH TJTUFNB J QPNBäF PSHBOJ[NV EB TF J[CPSJ TB TUSFTPN t &LTUSBLUJ WBMFSJKBOF J INFMKB EPQSJOPTF NJSOPN J PQVÝUBKVǎFN TOV LBP J TNBOKFOKV OFSWP[F OBQFUPTUJ J V[OFNJSFOPTUJ Način upotrebe: 0ESBTMJ J EKFDB J[OBE HPEJOB öMN UBCMFUB PLP NJOVUB QSJKF PEMBTLB OB TQBWBOKF

ZANIMLJIVOSTI

Kućni ljubimci čuvaju vam zdravlje

Kućni ljubimci su, na mnogo načina, dobri za zdravlje ljudi, tako da nije iznenađenje da su oni, koji redovno šetaju sa svojim psima, u boljoj kondiciji u odnosu na one koji nemaju kućne ljubimce. Time su se bavile dvije grupe istraživača iz Velike Britanije.

U prvoj studiji učestvovalo je više od 3.000 ljudi. Pitali su ih da li imaju psa i da li ga redovno šetaju.

Učesnici su bili opremljeni uređajem za stalno mjerenje fizičke aktivnosti u periodu od sedam dana. Pokazalo se da su u prosjeku, ljudi koji su imali pse, sjedjeli 30 minuta manje dnevno u odnosu na ostale. Istraživači su takođe povezali podatke o aktivnostima sa vremenskim uslovima. Otkrili su da su kraćim danima, kao i u danima koji su bili hladniji i kišni, učesnici studije manje vremena provodili aktivno. Međutim, nepovoljni vremenski uslovi nisu bili prepreka za vlasnike pasa da budu aktivni. Studija je pokazala da su oni bili 20 odsto aktivniji od ostalih učesnika u istraživanju po lošem vremenu.

- Otkrili smo da su ljudi koji šetaju pse bili mnogo fizički aktivniji i da su proveli manje vremena pasivno – sjedeći ili ležeći.

Biti vođen nečim što je drugačije od naših sopstvenih potreba, moglo bi biti zaista moćan motivator i moramo pronaći načine da taj faktor iskoristimo - rekao je autor studije Endi Džons.

Druga studija za zadatak je imala da utvrdi da li koristi od aktivnosti zahvaljujući posjedivanju kućnog ljubimca, važe za sve članove domaćinstava, i da li ova vrsta aktivnosti može biti zamjena za druge oblike vježbanja.

Dr Keri Vestgart i njegove kolege sa Univerziteta u Liverpulu, analizirali su fizičke aktivnosti u 385 domaćinstava, uključujući 191. odraslu osobu koja posjeduje psa, 455 odraslih osoba koje ne drže pse i 46-oro dece.

Istraživači su otkrili da su oni koji šetaju sa psima na taj način dodatno vježbali i tako povećali pozitivne efekte jer su imali viši nivo fizičke aktivnosti, u poređenju sa članovima domaćinstva koji ne šetaju pse i u odnosu na one koji pse uopšte nemaju.

Japanci mnoge zdravstvene probleme rješavaju toplom vodom

Kada govorimo o dugom i zdravom životu, Japanci su dugi niz godina na prvom mjestu. Svoju dugovječnost i zdravlje duguju pretežno navikama vezanim za njihovu kulturu koje se

26

tiču ishrane i načina života, ali i prihvatanju navika i principa iz drugih kultura koje doprinose njihovom zdravlju.

Jedna od tih jeste Ajurveda, tradicionalna indijska medicina, koji im je pomogla da riješe problem za koji veruju da je glavni okidač mnogih bolesti. Naime, Japanci vjeruju da je loše varenje jedan od najvećih i najčešćih uzročnika bolesti od kojih ljudi danas najčešće pate, a Ajurveda im je ponudila potpuno prirodan, jeftin, a veoma efikasan lijek - ispijanje tople vode.

Ajurveda za toplu vodu kaže da ima tri najveće prednosti: otklanja umor, poboljšava izgled kože, sprečava i olakšava postojeće probleme sa varenjem, doprinosi mršavljenju.

Vjeruje se da topla voda za liječenje probavnih problema ima najbolji efekat kada se pije nakon buđenja na prazan stomak, a izuzetno je djelotvorna protiv nadutosti, osjećaja nelagode u stomaku i za redovnu stolicu. Kada se crijeva redovno prazne i čiste, otrovi se ne zadržavaju, već se redovno izbacuju i to je ono zbog čega se Japanci koncentrišu na toplu vodu kao najbolju prevenciju protiv različitih bolesti.

Japanci praktikuju ispijanje tople vode i tokom ostatka dana, i to prije obroka. Ova navika smanjuje apetit, pa je možda to ono što im pomaže da održavaju idealnu tjelesnu težinu.

Japanci preporučuju da se da topla voda pije zagrijana na 27-37 stepeni.

IZ MEDICINE Dječaci koji su bili zarobljeni u pećini dobijali sedative

Ljekar koji je spasio 12 dječaka iz pećine na Tajlandu otkrio je da su ih morali umiriti sa sredstvom za smirenje konja, ketaminom, pa je priznao kako je mislio da nemaju nikakve šanse da prežive. Naime, dječaci i njihov fudbalski trener bili su 18 dana zarobljeni u mraku kompleksa Tham Luang Cave, prije nego što ih je spasio tim specijalizovanih ronilaca, na čelu s britanskim stručnjacima i tajlandskim mornaričkim specijalcima.

Ranije su spasioci odbili da potvrde da su tokom misije dječaci bili stavljeni pod sedative. No, australijski anesteziolog Richard Harris, koji je bio uključen u spašavanje, ispričao je da su ljekari dali dječacima ketamin zbog njegovog učinka na hipotermiju. Lijek takođe utieče na gubitak pamćenja, a dječaci su tokom spašavanja jednom ili dvaput ponovo bili stavljeni pod sedative.

Svaki od njih je prvo stavio ronilačko odijelo, uzeo Xanax i zatim mu je ubrizgan ketamin. Među nekim ljudima širom svijeta ova vijest o upotrebi anestetika izazvala je bijes, ali dječaci navodno nisu imali ništa protiv.

Prva četiri spašena dječaka dobila su sunčane naočare kako bi zaštitili oči nakon što su tako dugo bili zarobljeni u pećini. Drugi dječak koji je napustio pećinu razvio je hipotermiju, uprkos tome što su svi dobili pokrivače. Svi dječaci imali su takođe imobilisane glave i vratove kako bi se spriječili bilo kakve ozljede tokom spašavanja iz uske pećine.

Dr Harris je od tajlandske vlade tražio i diplomatski imunitet zbog opasnosti da će svi dječaci umrijeti i iz straha da

će on biti kriv za to. Ronioci koji su učestvovali u spašavanju prethodno su opisali uslove kao neke od najekstremnijih s kojima su se ikada imali prilike suočiti.

Jedan od spasioca, bivši tajlandski SEAL, Saman Kunan, izgubio je život nakon što je dječacima isporučio spremnike za kiseonik prije nego što su bili oslobođeni iz pećine.

Bežični flaster pomaže roditeljima da grle prijevremeno rođenu djecu Bežični flaster koji prati vitalne organe prijevremeno rođenih beba pomaže roditeljima da grle djecu i lakše mijenjaju pelene.

Grupa ljekara Norvestern univerzitetu u Čikagu razvila je bežični flaster koji prati vitalne organe prijevremeno rođenih beba.

Uklanjanjem žica, ova tehnologija može da pomogne roditeljima čije su bebe u bolnici, da obavljaju razne jednostavne zadatke.

Tako će sada moći da im mijenjaju pelene i održavaju direktan kontakat dodirom.

Zdravlje i dugovječnost su direktno povezani sa kretanjem Pojedinci nastanjeni u takozvanim Plavim zonama, područjima u kojima ljudi dožive starost od stotinu godina deset puta češće od prosjeka, ne dižu tegove, ne trče maratone, a nijesu ni članovi nekog fitnes kluba. Umjesto toga žive u okolini koja ih konstantno podstiče na aktivnost i kretanje, a da pritom o tome i ne razmišljaju. Većina ih se bavi baštovanstvom, tokom dana puno hodaju i pri obavljanju kućnih poslova ne koriste pretjerano često električne aparate.

Naučnici koji su istraživali život ljudi u Plavim zonama ustanovili su da je jedan od najuspješnijih načina produžetka životnog vijeka - kretanje kao sastavni dio svakodnevice. Tvrde da je to jedna od najčešćih navika najdugovječnijih ljudi na svijetu.

Nedavna studija američkog Društva za borbu protiv raka pokazala je da šest sati hodanja nedjeljno rezultira smanjenjem rizika od preuranjene smrti od posledica kardiovaskularnih bolesti, bolesti disajnih puteva i posledica karcinoma. Istraživanja pokazuju da su i samo dva sata hodanja nedjeljno dovoljna da bi se smanjila opasnost od razvoja raznih vrsta bolesti.

Možete započeti hodanje na posao i natrag kući, kažu naučnici i dodaju da su jednako uspješne šetnje s djecom ili unucima do škole i vrtića ili vožnja biciklom do pijace, pošte ili do prijatelja.

Istraživanja pokazuju da je najbolji način odlaska na posao petnaestminutna šetnja ili vožnja biciklom, no dobra je bilo kakva fizička aktivnost. Pritom treba imati na umu da tokom putovanja do posla biciklom vježbate i produžavate život.

Valja napomenuti i da je hodanje naročito dobro za um pojedinca. Svakodnevna šetnja smanjuje opasnost od razvoja demencije za čak 40 odsto, kaže psihijatar sa švedskog Karolinska Instituta prof. Anders Hansen.

Ako ne volite duge šetnje, pokušajte šetati kraće, ali više puta dnevno. Na primjer, svakih sat vremena nakratko ustanite i prošetajte. Ako možete razgibajte se blizu radnog stola ili idite napolje na ručak i pritom kratko prošetajte na svježem vazduhu.

Dakle, naša tijela stvorena su za pokret, a ne za sjedenje, no kretanje ne znači nužno odlazak u teretanu ili na fitnes. Jednostavno, lagano kretanje može biti jednako uspješno. I pritom, kažu naučnici, hodajte prirodno, onako kako su to čitavog života činili dugovječni stogodišnjaci iz Plavih zona.

27

DA LI (PRE)POZNAJEMO

MULTIPLU SKLEROZU?

Dr Ljiljana Radulović, spec. neurolog Klinički centar Crne Gore

Multipla skleroza (MS) je kompleksno, imunski posredovano neurološko oboljenje koje, najvjerovatnije, nastaje kombinacijom genetske predispozicije i uticaja spoljnih faktora.

Oboljenje je hroničnog toka i ukoliko se ne liječi dovodi do nastanka invaliditeta različitog stepena, te se smatra da je danas vodeći uzrok netraumatske onesposobljenosti mladih.

Bolest se najčešće dijagnostikuje kod mladih, radno aktivnih ljudi u njihovim dvadesetim i tridesetim godinama, a dvije trećine oboljelih čine žene. Pretpostavlja se da je u svijetu oboljelo oko 2.5 miliona ljudi. Ne zna se tačan podatak o broju oboljelih u Crnoj Gori, ali uzimajući u obzir prevalencu ove geografske širine smatra se da ih ima 700. Na osnovu obrađenih podataka na 250 pacijenta, u našoj zemlji oboljelih ima u svim dijelovima zemlje, sa dominacijom sjevera Crne Gore. Smatra se da je bilježenje sve većeg broja oboljelih uzrokovano boljom dijagnostikom, a ne stvarnim porastom incidence bolesti.

Iako nasljeđe igra važnu ulogu u patogenezi, migracione i druge studije su pokazale da je okruženje veoma značajno.

Među najvažnijim faktorima sredine izdvajaju se pušenje, nizak

28

nivo vitamina D, gojaznost tokom djetinjstva.

U osnovi bolesti je stvaranje autoantijtela koja oštećuju omotač neurona, zbog čega je poremećena njihova funkcija. U zavisnosti od funkcije zahvaćenog regiona mozga zavisiće i simptomi kojima će se bolest oglasiti. Zbog toga kažemo da ne postoje dva pacijenta koji imaju istu kliničku sliku. Ipak postoje simptomi koji se češće javljaju: slabost esktremiteta, utrnulost dijelova tijela, naglo nastali gubitak vida, gubitak kontrole mokrenja, osjećaj stalnog zamora, glavobolja. Osim raznolikosti po pitanju simptoma, bolest može imati i različiti tok. Pojedini pacijenti imaju minimalne tegobe dugi niz godina, dok kod drugih dolazi do nastanka visoke stope invaliditeta već nakon nekoliko godina od početka bolesti. Kod 85% pacijenta simptomi se javljaju u atacima tzv. relapsima, između kojih su periodi relativne stabilnosti bolesti, tzv. periodi remisije. Ovakav tok se naziva relapsno remitetntni tok. U slučaju neliječenja kod 90% pacijenata u period od oko 15 godina razvija se sekundarna progresija koja se karakteriše kontinuiranom progresijom simptoma. Kod preostalih 15% pacijenata simptomi se polako, gotovo neprimijetno

pogoršavaju godinama, dovodeći do sve veće invalidnosti pacijenta.

Iz navedenog je jasno da ova bolest utiče na sve aspekte života pacijenta: obrazovanje, planiranje porodice, poslovne obaveze, socijalni život, svakodnevne aktivnosti. Sa napredovanjem bolesti povećavaju se i troškovi, kako direktni u smislu cijene ljekova i bolničkih troškova, tako i trošak usljed smanjenja prihoda zbog onesposobljenosti, odsustvovanja sa posla i smanjenja produktivnosti. Brojne studije ukazuju da je stepen onesposobljenost proporcionalan procentu nezaposlenosti. Nakon 3-10 godina od početka bolesti polovina oboljelih će biti nezaposlena, često zaviseći od socijalne pomoći. Stvaranje pozitivnog radnog okruženja i obrazovanje poslodavaca značajno bi smanjilo stepen nezaposlenosti među oboljelim, a time i indikerktne troškove liječenja. Paralelno sa napredovanjem bolesti mijenja se kvalitet života oboljelog i njegove porodice. Pružanje njege opterećuje i

mijenja psihološki i socijalni život članova porodice. Oni prijavljuju simptome aksioznosti u 40% slučajeva, sa povećanim rizikom od pojave depresije. Globalno, svaki četvrti njegovatelj je nezaposlen, a od toga polovina zbog člana porodice koji boluje od MS-a.

Brzo postavljanje dijagnoze, što bi obuhvatalo i edukaciju izabranih ljekara u cilju prepoznavanja simptoma, i upućivanje neurologu, ubrzalo bi uključivanje adekvatnog tretmana. Rano uključivanje visoko aktivne terapije značajno smanjuje stopu pogoršanja i invalidnost pacijenta, a time poboljšava kvalitet života oboljelog i njegove porodice. Na sreću pacijenata i nas koji ih liječimo, u Crnoj Gori na pozitivnoj listi imamo na raspolaganju većinu ljekova registrovanih u Evropi. Stalnom edukacijom ljekara, pacijenata i šire društvene zajednice, te unaprjeđenjem dostupnosti najsavremenije terpije, možemo pacijentuima oboljelim od MS-a omogućiti liječenje kao u bilo kojoj zemlji Zapadne Evrope.

29

Hronika 04. maj - Kupuju ljekove vrijedne dva i po miliona eura

09. maj - Održan Treći kongres farmaceuta Crne Gore

Apotekarska ustanova Montefarm raspisala je tender za nabavku 120 vrsta nedostajućih oralnih i ampuliranih ljekova u vrijednosti od 2,53 miliona eura.

Za različite ljekove iz Fonda za zdravstveno osiguranje iz budžeta bi trebalo da izdvoje 49,04 miliona, dok je za medicinski potrošni materijal potrebno 1,66 miliona eura.

Montefarm će iz sopstvenih sredstava za nabavku ljekova i medicinskog potrošnog materijala u ovoj godini izdvojiti 7,85 miliona eura.

U organizaciji Farmaceutske komore Crne Gore i Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore – Studijskog programa Farmacija, te uz prisustvo velikog broja inostranih i domaćih renomiranih predavača, organizovan je Treći kongres farmaceuta Crne Gore sa međunarodnim učešćem, pod nazivom Novi horizonti u farmaciji – izazovi i mogućnosti. Kongres je održan od 9. do 12. maja u budvanskom hotelu Splendid.

08. maj - Lajčak donirao biomikroskop Klinici za očne bolesti Predsjedavajući OEBS-om i ministar vanjskih i evropskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak donirao je Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) biomikroskop vrijedan deset hiljada eura.

Biomikroskop je namijenjen Klinici za očne bolesti, koja je do sada koristila dva aparata iz 1974. i 1989. godine.

Lajčak je kazao da posjećuje KCCG prijatnijim okolnostima, za razliku od prve posjete prije 13 godina kada se dogodila željeznička nesreća na Bioču. On je rekao da se nada da će donirani aparat pomoći u radu oftalmolozima na Klinici za očne bolesti.

Istakao da je OEBS kao jedan od ključnih principa definisao pomoć ljudima.

Direktorica Klinike za očne bolesti, dr Danijela Đurović Raonić rekla je da je biomikroskop najvažniji aparat u svakodnevnom oftalmolološkom radu, koji služi za pregled svih djelova oka.

- Donirani model je među najboljim i karakteriše ga najvaklitetnija optika i vrhunska mehanika, što će nam olakšati dijagnostikovanje i praćenje pacijenata - rekla je dr Đurović Raonić.

Medicinska direktorka KCCG prof. dr Marina Ratković zahvalila se Slovačkoj na značajnoj podršci i dodala da misija ima humanistički karakter i oslobođena je stega dnevne politike.

30

Kongres je otvorila Mira Žugić, dipl. pharm - predsjednik Farmaceutske komore Crne Gore.

Naučnim odborom Kongresa predsjedavala je doc. dr Zorica Potpara, a Organizacionim odborom Milica Popivoda, dipl. pharm.

Naučnim i stručnim programom kongresa nastojalo se da se obuhvate zanimljiva predavanja istaknutih stručnjaka i brojne posterske prezentacije, sa ciljem prikaza najnovijih rezultata istraživanja u području farmaceutske nauke i prakse.

Kongres je okupio veliki broj učesnika iz Crne Gore, Srbije, BiH, Hrvatske, Albanije, Kosova, Slovenije, Turske, SAD-a i Kanade.

Obzirom na međunarodni karakter, Kongres je bio prilika za afirmaciju farmaceutske djelatnosti, te za podsticanje stručne i naučne saradnje u regionu i šire. (Opširnije na stranama 12-13) 10. maj – Organizovan skup o matičnim ćelijama i prenatalnom testiranju U hotelu Falkensteiner u Bečićima, udruženje ginekologa i akušera Crne Gore, zajedno sa kompanijom Bio Save, organizovalo je stručni skup sa međunarodnim učešćem. Pored velikog broja crnogorskih stručnjaka, ovom renomiranom skupu su prisustvovali gosti iz Njemačke i Poljske. Dr Bir Diškip, iz senata Gi En Di Ha i Tomaš Baran iz Famika grupe jedine banke matičnih ćelija u Evropi koja ima svoju Kliniku za liječenje matičnim ćelijama govorili su o značaju neinvazivnog prenatalnog testiranja

i upotrebi matičnih ćelija. Održane su prezentacije u kojima je ukazano na najnovije svjetske brendove i na to kako mi pratimo sve što je u oblasti moderne medicine najnovije i najdragocjenije.

najmanjoj incidenci. Takođe prenatalna i neonatalna njega je u procentima na nivou regiona, iako tu ima većih i bogatih zemalja u odnosu na našu.

Famikord kao najveća Evropska banka za matične ćelije daje mogućnost pohrane matićnih ćelija iz krvi, iz tkiva pupčanika građanima Crne Gore, preko našeg partnera za ovaj region, kompanije Bio Save.

11. maj - Delegacija KCCG u posjeti KCU Sarajevo

Dr Aleksandar Antović, medicinski direktor Bio Save kompanije za Balkan istakao je da je Bio Save lider na polju matičnih ćelija i prenatalnog testiranja u jugoistočnoj Evropi.

Bio Save grupacija, putem svoje fondacije, pomaže djeci iz cijelog regiona, da idu na liječenje sa matičnim ćelijama i to je jedan od planova ovdje da omogućimo djeci da neke od problema liječe matičnim ćelijama, kao što je autizam ili cerebralna paraliza.

Dr Vojislav Miketić, predsjednik udruženja ginekologa, akušera u Crnoj Gori istakao je da program zbrinjavanja majke i djeteta, a samim tim i trudnoće prati najrazvijenije zemlje svijeta. Smrtnost trudnica i žena u porođaju u Crnoj Gori ide po

Iz KCCG su kazali da je povod posjete tridestdvočlane delegacija bio realizacija Ugovora o saradnji dvije ustanove, u smislu međusobne razmjene kadra i iskustava zaposlenih, kao i hospitalizacije i liječenje bolesnika iz Crne Gore u KCUS. Delegaciju KCCG, koju je predvodila medicinska direktorica prof. dr Marina Ratković, primila je generalna direktorica KCUS dr Sebija Izetbegović, uz prisustvo direktora disciplina KCUS, glavne sestre i šefova pojedinih klinika sa kojima je iskazana potreba za intenzivniju saradnju.

Prof. Ratković je kazala da je veoma raduje saradnja sa velikom, tehnološki i kadrovski naprednom ustanovom kakva je KCUS. Ona je istakla je da za početak KCCG potrebna saradnja sa Klinikom za hematologiju, i sa adultnim i pedijatrijskim hematolozima KCUS. Dr Izetbegović kazala je da je zadovoljna činjenicom da je zdravstvena ustanova u Sarajevu prepoznata kao uzor, i partner za saradnju i napredak.

Tokom posjete delegacija KCCG je u pratnji ljekara i medicinskog osoblja obišla klinike KCUS, i upoznala se sa principima rada te ustanove, odnosno, metodama i procedurama koje primjenjuju, kao i najsavremenijom dijagnostičkom i terapijskom opremom.

– Lupus je oboljenje koje ne poznaje granice, a mi ga možemo ograničiti ukoliko ga što bolje upoznamo. Radi se o oboljenju koje napada mozak, centralni nervni sistem i srce i veoma je opasno – upozorio je predsjednik udruženja Igor Medojević.

– Svijest o lupusu je na niskom nivou. Ne shvata se težina života sa lupusom i problemi koje lupus napravi oboljelima.

Dodatni problem je što pacijenti oboljeli od ove bolesti nemaju pratioca kad idu kod doktora van mjesta stanovanja, a sami često ne mogu poći na preglede - objasno je sekretar udruženja Danilo Boljević.

14. maj – Organizovan workshop primjene hijaluronske kisjeline

U KCCG očekuju da će do prve polovine juna dr Izetbegović sa saradnicima doći u posjetu toj najvećoj zdravstvenoj ustanovi.

14. maj - Specijalna bolnica “Vaso Ćuković” obilježila 50 godina neurohirurške djelatnosti

U Univerzitetskom sportskom centru održana je edukacija o primjeni hijaluronske kisjeline na kojoj su doktori iz više crnogorskih gradova imali priliku da se upoznaju sa karakteristikama, namjenom i načinom aplikovanja HYABELL hijaluronskih filera.

Svoje znanje prenijeli su im Felipe Bonilla, iz kompanije Adoderm i dr Aleksandar Dušanović, specijalista plastične, estetske i rekonstruktivne hirurgije, koji je bio zadužen i za praktični dio edukacije koji je održan u Klinici Danica u Podgorici.

Svečanom akademijom obilježeno je pedeset godina neurohirurške djelatnosti u Crnoj Gori, 14. maja u budvanskom hotelu Splendid, koja je započeta u specijalnoj bolnici za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju Vaso Ćuković u Risnu.

Svečanoj akademiji prisustvovao je veliki broj neurohirurga iz zemalja regiona, ljekara iz Crne Gore, kreatori zdravstvene politike, saradnici risanske bolnice i prijatelji.

(Opširnije na stranama 6-10) 10. maj - Obilježen Svjetski dan lupusa NVO Udruženje oboljelih od reumatskih bolesti (RAM) obilježilo je Svjetski dan borbe protiv oboljenja lupusa u prostorijama Udruženja. Tom prilikom je doc. dr Dušan Mustur, spec. reumatolog - fizijatar održao predavanje o ovom oboljenju i savjetaovao prisutne pacijene o ishrani, fizičkoj aktivnosti, terapiji i dr.

- HYABELL hijaluronski fileri dostupni su u 4 modela: Lips, Basic, Deep i Ultra koji sadrže različite koncentracije hijaluronske kiseline, a prošli su najrigoroznije testove u Evropskoj uniji i registrovani su kao medicinsko sredstvo u Agenciji za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore – podsjetio je dr Dušanović.

16. maj – Obilježen Svjetski dan oboljelih od celijakije

Iz NVO RAM navode da je cilj obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv te bolesti u Podgorici podizanje svijesti o sistemskom eritremskom lupusu (autoimuno reumatsko oboljenje).

32

Povodom obilježavanja Svjetskog dana oboljelih od celijakije, Institut za bolesti djece KCCG u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore, organizovao je zdravstveno vaspitnu radionicu u prostorijama amfiteatra Instituta za bolesti djece.

O smjernicma za dijetu bez glutena govorila je dr Enisa Kujundžić iz Instituta za javno zdravlje. Posebno je skrenula pažnju na pravilno deklarisanje proizvoda bez glutena, što je veoma važno u liječenju djece oboljele od celijakije.

Dr Dušanka Novosel, pedijatar gastroenterolog iz Instituta za bolesti djece, govorila je o refrakternoj celijačnoj bolesti i posebno skrenula pažnju na stanja kao što su intolerancija na laktozu i mikroskopski kolitis, koji u djece koja se ne oporavljaju na dijeti bez glutena, mogu biti uzrok tegoba.

Na kraju skupa predstavnica NVO Celijakija, Valentina Piperović upoznala je prisutne s brojnim aktivnostima koje preduzima ovo udruženje u cilju edukacije i podrške djeci na dijeti bez glutena.

17. maj - Djeca na magnetnu čekaju i do tri mjeseca Roditelji djece sa neurološkim oboljenjima ističu da na snimanje magnetnom rezonancom u Institutu za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) moraju da čekaju više od tri mjeseca, jer nema slobodnih termina do kraja jula, što znatno otežava liječenje najmađih.

Roditelji upozoravaju da u Dječjoj bolnici dugo ne mogu da dođu do dijagnoze, jer se teško dolazi do termina kod neurologa, pa nakon obavljenog snimanja čekaju i preko 20 dana, piše Dan. Iz Kliničkog centra su odgovorili da pacijenti na pregled magnetnom rezonancom čekaju do kraja jula, dok hitni pacijenti ne čekaju na pregled. Navode da se svi pregledi zakazuju od strane izabranog doktora, tako da se o dužini čekanja na pregled ne mogu izjašnjavati.

-Važno je naglasiti da se sva hitna stanja kada je MR dijagnostika u pitanju obavljaju odmah, dok su trenutno za redovne preglede na navedenu proceduru zakazani termini do kraja jula.

Takođe je važno naglasiti da se dešava da pojedini roditelji odustaju od zakazanog pregleda, tako da se u tim slučajevima pozivaju druga djeca - ističu iz KCCG. Iz te ustanove navode da nalaze očitava radiolog i izdaju se nakon tri do pet dana od odrađene magnetne rezonance.

- KCCG ima najsavremeniji aparat za magnetnu rezonancu za dijagnostiku djece. Takođe treba naglasiti da naša ustanova preglede magnetnom rezonancom vrši uz anesteziološku podršku, što je od posebnog značaja za rani uzrast i djecu sa smetnjama u razvoju. Naša ustanova ima dovoljan broj radiologa, tako da nije potrebno njihovo angažovanje sa strane. Napominjemo da su pacijenti i roditelji imali samo pohvale na rad ovog segmenta KCCG - poručuju iz KCCG. 18. maj - Snažnija podrška onkološkim pacijentima Crnogorski zdravstveni sistem bio je domaćin hirurzima iz Turske, prof. dr Cihanu Urasu i prof. dr Halilu Kari, a dogovorene su edukacije i razmjena ljekara, koje će za cilj imati unapređenje operativnih procedura u Crnoj Gori, s akcentom na karcinom dojke.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović zahvalio se na posjeti, tokom koje su uz tim stručnjaka u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), prof. Uras i prof. Kara izveli operativni zahvat, a potom održali i tematsko predavanje na Medicinskom fakultetu pod nazivom Hiruški tretman karcinoma dojke.

Iz Ministarstva zdravlja je saopšteno da je dogovorena naredna posjeta u septembru, a inicirana je i tromjesečna edukacija crnogorskih ljekara u Klinici Acibadem, koji su zainteresovani za različite operativne procedure, među kojima su posebno izdvojene tretiranje karcinoma dojke, kao i problematika operativnih zahvata nad gojaznim pacijentima.

Prof. Kara je predložio da se, shodno iskustvu u KCCG, taj trening ostvari prevenstveno za patologa, onkologa i radiologa iz Kliničkog centra, a predloženo je i organizovanje tematskih predavanja o tretiranju karcinoma dojke, u vidu svojevrsnog mini-kongresa.

- Tom prilikom bi Acibadem poslao svoje vrhunske stručnjake iz oblasti onkologije, radiologije, plastične hirurgije i patologije - navodi se u saopštenju.

Hrapović je podržao predlog slanja specijalista iz crnogorskog zdravstvenog sistema na Kliniku Acibadem u svrhu doedukacije, ali i sve buduće posjete turskih stručnjaka, koji bi tom prilikom podijelili i prenijeli svoje dragocjeno iskustvo i znanje na crnogorske kolege i studente medicine.

21. maj – Projekat Hadronska kancer terapija predstavljen u Briselu Konferencija u Briselu, koja je okupila istraživače u 35 COST akcija koji se bave istraživanjima kancera, i 16 različitih aktera bila je prilika i da ministarka nauke Sanja Damjanović najavi skup povodom prelaska iz faze koncepta u fazu dizajna koji će biti organizovan u Crnoj Gori 18. septembra.

Konferencija je okupila istraživače koji učestvuju u 35 COST akcija koji se bave istraživanjima kancera, i 16 različitih aktera (kreatori politika, organizacije pacijenata oboljelih od kancera i predstavnike privrede) koji su razmijenili ideje, iskustva i raspravljali o izazovima koji stoje pred istraživanjima kancera, što će dovesti do bolje koordinacije na evropskom nivou. Konferencija se održava u ključnom trenutku, pružajući panevropski doprinos tekućim raspravama o programu Horizont Evropa, jer je liječenje kancera identifikovano kao jedna od budućih misija u ovom narednom Okvirnom programu za istraživanje i inovacije.

Damjanović je predstavila naučnoj COST zajednici projekat osnivanja Međunarodnog instituta za održive tehnologije

33

na prostoru jugoistočne Evrope - Hadronska kancer terapija sa istraživanjima iz biomedicine pomoću protona i težih jona (SEEIIST).

22. maj – Ministar Hrapović o zdravstvu na Skupštini SZO Delegacija Ministarstva zdravlja, predvođena ministrom zdravlja Kenanom Hrapovićem, učestvovala je na sjednici Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi, ključnom zasijedanju SZO na globalnom nivou.

Glavne teme ovogodišnjeg zasijedanja Skupštine su univerzalna zdravstvena zaštita, primarna zdravstvena zaštita, implementacija Agende održivog razvoja 2030, programski budžet 2020-2021, priprema i odgovor na vanredne situacije, Međunarodni zdravstveni pravilnik, priprema za sastanak visokog nivoa o univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, pristup ljekovima i vakcinama, prevencija i kontrola nezaraznih bolesti, antimikrobna rezistencija, navodi se u saopštenju Ministarstva zdravlja.

Na marginama skupa u Ženevi, Hrapović je imao niz značajnih bilateralnih sastanaka.

za mobilnost studenata, zdravstvenih radnika i razvoj sistema kroz edukacije, razmjenu iskustava i dobrih praksi na svim nivoima zdravstvene zaštite, kao i u dijelu razvoja politika i istraživanja u oblasti ljekova i medicinskih sredstava, te promociju zdravstvenog turizma.

Ministri su razmijenili iskustva u dijelu rezultata sprovedenih reformi, kao i planove razvoja zdravstvenih sistema.

23. maj - Protest upozorenja u Bolnici Meljine Zaposleni u Bolnici Meljine počeli su protestna okupljanja sa zahtjevom da uđu u sistem javnog zdravlja Crne Gore.

Bolnica, koja je vlasništvo Atlas grupe odbjeglog biznismena Duška Kneževića, u stečaju je zbog dugova i višegodišnje blokade računa. Uprkos teškoj situaciji u kojoj se nalaze, zaposleni u Bolnici Meljine i dalje savjesno i odgovorno obavljaju sve poslove.

Radnici ponovo dva mjeseca nijesu primili platu, koja je tek danas legla na njihove račune, ali doprinosi im se i dalje ne uplaćuju - kazala je na protestu predsjednica Sindikata Slavica Drobnjak, poručujući Vladi da što prije počne da rješava problem Bolnice Meljine.

Traže od Vlade da im omogući redovna primanja.

Zaposleni smatraju da su se odavno stekli uslovi za inicijativu Vlade za konačno rješavanje statusa bolnice.

24. maj - Saradnja u oblasti zdravstva zajednički interes Ministar zdravlja Crne Gore Kenan Hrapović i ministar zdravlja Republike Sjeverne Makedonije Venko Filipče potpisali su Memorandum o razumijevanju u oblasti zdravstva i medicinskih nauka, koji je usaglašen na osnovu obostrano iskazanog interesa da se formalizuje saradnja dvije države u ovoj oblasti.

22. maj - Potpisan Memorandum o razumijevanju između Crne Gore i Republike Kube Ministar zdravlja Crne Gore Kenan Hrapović i ministar javnog zdravlja Republike Kube dr Jose Angel Portal Miranda potpisali su Memorandum o razumijevanju u oblasti zdravlja i medicinskih nauka u Ženevi, na zasijedanju Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije.

Inicijativa za potpisivanje memoranduma potekla je od resornog ministarstva Republike Kube, a on predstavlja osnov

34

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva zdravlja, primjenom ovog Memoranduma ojačaće se zdravstveni kapaciteti i proširiti znanja o najnovijim dostignućima u oblasti medicine.

U cilju njegove implementacije oformiće se zajednički odbor koji će biti zadužen za sprovođenje aktivnosti.

Tokom bilateralnog susreta ministra Hrapovića i njegovog makedonskog kolege, dogovorena je saradnja u oblasti telemedicine između Kliničkog centra Crne Gore i Kliničkog centra u Skoplju.

Hrapović i Filipče su razmatrali i mogućnost rehabilitacije građana Sjeverne Makedonije u Institutu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju Dr Simo Milošević u Igalu.

25. maj – Brzo zakazivanje pacijenata za CT dijagnostiku Izabrani doktor ubuduće će, ako ne bude imalo termina za skener u Kliničkom centru u roku od mjesec, pacijentu moći da ponudi ovu medicinsku uslugu u nekoj opštoj bolnici u drugom gradu gdje bude mjesta, kazala je pomoćnica ministra zdravlja prof. dr Vesna Miranović za Pobjedu.

Termini će biti dostupni u opštim bonicama - Berane, Pljevlja, Bijelo Polje, Nikšić, Kotor i Bar, dok se za Specijalne bolnice Risan i Brezovik priprema platforma za otvaranje termina za zakazivanje.

U pripremi je i prostor za instalaciju CT-a u Opštoj bolnici Cetinje.

Prof. Miranović je rekla da će na taj način biti trajno riješeno brzo zakazivanje pacijenata za CT dijagnostiku.

27. maj – Organizovan skup o Eksternoj evaluaciji nacionalnih kapaciteta Skup o eksternoj evaluacija nacionalnih kapaciteta u Crnoj Gori za pripremljenost u slučaju događaja koji predstavlja rizik za javno zdravlje i sigurnost, bez obzira da li se radi o prirodnoj katastrofi, biološkom, nuklearnom, hemijskom, seizmickom ili drugom tipu hazarda, namjernom ili slučajnom akcidentu trajao je pet dana u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije, u hotelu Centre Ville u Podgorici.

Predmet evaluacije je stanje nacionalnih kapaciteta u devetnaest tehničkih oblasti uključujući biološku bezbjednost i sigurnost, granični prelazi, kontrolu antimikrobne rezistencije, bezbjednost hrane, zoonoza, sistem laboratorija, pripremljenost i reagovanje u vanrednim situacijama, izvještavanje, komunikaciju o riziku, mehanizme koordinacije, sprovođenje programa imunizacija, nadzor nad bolestima, ljudski resursi, medicinske protivmjere, pripremljenost i reagovanje u slučaju hemijskih i radioloških hazarda.

Ovaj proces podrazumijeva i evaluaciju na licu mjesta kapaciteta na nekoliko graničnih prelaza (aerodrom Podgorica, Luka Bar, granični prelaz Debeli Brijeg, luka Kotor), obilazak nekoliko najvažnijih laboratorija radi procjene stanja u njima uključujuci laboratoriju u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Brezoviku, Niksić; referentnu laboratoriju za antimikrobnu rezistenciju u Institutu za javno zdravlje; Infektivnu kliniku u Podgorici; Veterinarsku laboratoriju, Operativno komunikacioni centar 112 u Podgorici Direktorata za vanredne situacije MUPa CG Itd. U evaluaciji je učestvovalo 12 eksperata a tim lider je

g. Ran Adelstain, ministarstvo zdravlja, Izrael. Osim njega učestvovali su eksperti iz Njemačke, Finske, Norveške, USA, Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, Atlanta, USA, kao i predstavnici SZO i Organizacije za hranu.

Cjelokupni process, ekspertski i finansijski, podržala je Kancelarija SZO u Crnoj Gori, u sklopu realizacije dvogodišnjeg sporazuma o saradnji između SZO i Vlade Crne Gore 2018-2019.

27. maj - Ljekari iz Crne Gore najradije odlaze u Njemačku Javni zdravstveni sistem od 2014. godine napustilo je više od 120 ljekara zbog, kako tvrde u Sindikatu doktora medicine (SDM), niskih zarada i neuređenosti sistema u kome rade.

Sa druge strane, ministar zdravlja Kenan Hrapović smatra da je crnogorski zdravstveni sistem interesantan ljekarima, jer je u njemu angažovano oko 240 doktora iz inostranstva sa privremenim ili stalnim nastanjenjem i onih koji rade po pozivu.

Naši ljekari se najčešće odlučuju za Njemačku, u kojoj je posao našlo dvadeset doktora u posljednjih pet godina. U Sloveniji se zaposlilo pet ljekara, šestoro u Švajcarskoj, Srbiji 11...

- Kolege uglavnom kažu da je razlog odlaska loš socioekonomski status ljekara, ali isto toliko važani razlozi su neuređenost sistema u kome rade, nedostatak protokola, smjernica, normativa, izostanak sistemskih rješenja u pogledu nedostatka kadra - kazali su iz SDM. Istakli su i da su zarade ljekara u privatnom sektoru značajno veće.

Ministar Hrapovićevoj je podsjetio da je državu u posljednjih deset godina napustilo stotinak ljekara. - Dio je otišao u penziju, značajan dio u privatni sektor, gdje pružaju uslugu crnogorskim pacijentima.

Hrapović je ocijenio da je migracija radne snage prisutna svuda u Evropi, a posebno u zemljama u najbližem okruženju.

On je istakao da je crnogorski zdravstveni sistem u posljednjih pet godina dodijelio oko 500 specijalizacija, te da je Vlada u saradnji sa stambenom zadrugom Zdravstvo omogućila kupovinu stana pod povoljnim uslovima za oko 200 zdravstvenih radnika.

Hrapović je rekao i da je kroz razgovor sa dijelom ljekara koji su posao našli u inostranstvu, dobio odgovor da je dosta razloga zbog kojih žele da promijene radnu i životnu sredinu lične prirode.

On je kazao da Vladu zabrinjava odlazak ljekara i da odgovorno prate ta dešavanja.

- A takođe ću da podsjetim da je crnogorski zdravstveni sistem onaj u koji treba da se dolazi. Podaci iz Ljekarske komore pokazuju da se vjeruje i ne dolazi bez razloga. Sve više je interesovanja iz regije za rad u crnogorskom zdravstvenom sistemu, ali nama nije interes da samo u tom pravcu djelujemo - naglasio je Hrapović.

28. maj - Crna Gora i Mađarska potpisale memorandum o saradnji Delegacija Ministarstva zdravlja Crne Gore, predvođena ministrom, dr Kenanom Hrapovićem, boravla je u Budimpešti na poziv ministra za ljudske resurse Mađarske prof. dr Miklosa Kaslera. Tokom susreta potvrđeno je prijateljstvo između dvije države i istaknut značaj unapređenja saradnje u oblasti zdravstva.

35

Poseban naglasak stavljen je na unapređenje primarne prevencije, skrining programa i kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti, ali i na poboljšanje kvaliteta dijagnostike i liječenja malignih oboljenja kroz saradnju referentnih zdravstvenih ustanova dvije države. Stoga će u narednom periodu u fokusu biti jačanje istraživačkih kapaciteta i razmjena kadra u oblasti onkologije, pulmologije i kardiologije. Posebna tema razgovora bile su i aktivnosti na uvođenju HPV vakcine koju je Mađarska uvela 2014. godine, unapređenje rada hitne medicinske službe, te obezbjeđivanje stipendija za studente osnovnih i doktorskih studija medicine.

Na kraju susreta, ministri su buduće planove razvoja zdravstvenih sistema ozvaničili potpisivanjem memoranduma o saradnji u oblasti zdravstva i medicinskih nauka.

Pored ministra Hrapovića, sastanku su prisustvovale i Milica Škiljević, generalna direktorica Direktorata za ekonomiku i projekte u zdravstvu i Slađana Pavlović, generalna direktorica Direktorata za međunarodnu saradnju i harmonizaciju propisa u Ministarstvu zdravlja Crne Gore.

Polje, Berane, Rožaje, Andrijevica, Plav i Gusinje), u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, organizovala nevladina organizacija Euromost kroz projekat Mladi sa sjevera zajedno protiv narkomanije.

Projekat je odobren od strane Ministarstva zdravlja u okviru programa prevencije zloupotrebe droga među ključnim populacijama.

Generalni direktor Drektorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, dr Miro Knežević je podsjetio da je upotreba droga, odnosno zavisnost o drogama jedan od najznačajnijih socijalno-zdravstvenih problema današnje civilizacije, koji predstavlja istinski rizik za zdravlje nacije, naročito u vezi sa zaraznim bolestima (HIV, hepatitis C, hepatitis B, polno prenosive bolesti). On je podsjetio da je istraživanje koje je uradio Institut za zdravlje pokazalo da je narkomanija u Crnoj Gori u porastu, a da se posljednjih godina registruje stabilizacija trenda upotrebe ilegalnih droga na evropskom nivou, premda je još na visokom nivou (18%). U Crnoj Gori ovaj procenat je manji (10%), ali duplo veći u odnosu na 2008. godinu.

On je naglasio da je u ovoj oblasti uspostavljena efikasna saradnja sa civilnim sektorom, koja je doprinijela razvoju strateškog pravca u borbi sa izazovima vezanim za droge.

- Iz tog razloga Vlada i Ministarstvo zdravlja su obezbijedili sredstva za raspisivanje konkursa za podršku nevladinim organizacijama, za borbu protiv narkomanije. Prošle godine odobreno je oko 88 hiljada eura nevladinim organizacijama za realizaciju projekata iz obasti zloupotrebe droga, dok je za ovu godinu planirano da se za tu namjenu izdvoji 75 hiljada eura, a sve u cilju smanjenja zloupotrebe droga. Osim aktivnosti koje se odnose na prevenciju i ranu detekciju, u zdravstvenom sistemu sprovodi se liječenje zavisnika terapijom metadon i buprenorfin - kazao je dr Knežević.

On je naglasio da borba protiv narkomanije nije samo zadatak zdravstvenog sistema, već kako vladinog tako i nevladinog sektora, jer samo zajedničkim djelovanjem može da se postigne napredak u borbi protiv narkomanije. Dr Knežević je izrazio zadovoljstvo što se veliki broj mladih uključio u borbu protiv narkomanije.

29. maj - Mladi sa sjevera zajedno protiv narkomanije

30. maj - TIKA ulaže u Berane

Zahvaljujući strateškom pristupu Vlade Crne Gore i pravnom okviru u odnosu na oblast sprečavanja zloupotrebe droga, u našoj zemlji se posljednjih godina bilježi stabilizacija trenda upotrebe ilegalnih droga, koja je značajno manja u odnosu na evropski prosjek. Ovo je saopšteno na edukativnoj radionici u Bijelom Polju, koju je za mlade iz šest sjevernih opština (Bijelo

Predsjednik beranske Opštine Dragoslav Šćekić se u razgovoru sa turskom ambasadorkom Songul Ozan zahvalio razvojnoj agenciji TIKA koja je kroz svoje projekte donirala senzornu sobu Dnevnom centru za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, kao i zbog predstojećeg projekta uređenja parka pored Lima.

Ministri su razmjenili dosadašnja iskustva o upravljanju ljudskim resursima u zdravstvenom sektoru, izazovima sa kojima se susreću u težnji da isti odgovore potrebama stanovništva, te razgovarali o idejama i konkretnim aktivnostima za jačanje veze između dva resora.

36

Ambasadorka Turske Songul Ozan boravila je u radnoj posjeti Beranama, sa svojim saradnicima. Na sastanku sa turskom delegacijom, Šćekić je upoznao goste sa aktivnostima lokalne uprave. Govorio je o privrednoj slici Berana i mogućnostima koja nudi Biznis zona na Rudešu. - Posebno je iskazao zahvalnost turskoj Agenciji za međunarodnu saradnju i koordinaciju TIKA zbog projekata koji su realizovani i koji su tek u planu u Beranama.

Ambasadorka je istakla je da veliki značaj pridaju saradnji sa Opštinom Berane.

Najavila je dalju saradnju kroz projekte TIKE, kao i Instituta Yunus Emre i najavila ponovnu posjetu kako bi razmotrili potencijale Berana, u oblasti privrednih ulaganja, turizma, kulture.

Koordinator TIKE u Crnoj Gori Enver Resulogulari najavio je uređenje gradskog parka donacijom TIKE, kao i aktivnost dodjele plastenika poljoprivrednicima.

Pored ove akcije ljekari su zainteresovanim građanima mjeriti krvni pritisak i nivo šećera u krvi, dijeli zdravstvenovaspitni materijal, pružali savjete u vezi sa prevencijom bolesti pušenja i njenih komplikacija, kao i savjete u vezi adekvatnog tretmana.

Medijima su se obratiti dr Miro Knežević, generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu, prof. dr Agima Ljaljević, direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu i Nacionalna koordinatorka za kontrolu duvana i dr Jelena Borovinić Bojović, pulmolog iz KCCG. U Crnoj Gori preko 200.000 građana konzumira duvan, ili trećina stanovništva, dok raste broj djece školskog uzrasta koja puše, pokazuje ESPAD-ovo itraživanje. Godišnje od karcinoma pluća oboli 400 osoba, a uzrok obolijevanja kod većine od njih je upotreba duvana.

31. maj - Obilježavanje Međunarodnog dana kontrole duvana

Maj, 2019 - Ministri darivali krv

Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, Kliničkim centrom Crne Gore i Domom zdravlja Podgorica obilježili su 31. maj Međunarodni dan kontrole duvana.

Tim povodom u šoping centru Delta City bili su postavljeni štandovi na kojima je organizovana razmjena cigareta za jabuke: Zamijeni cigaretu za jabuku - zamijeni bolest za zdravlje.

Zavod za transfuziju krvi, od 11. maja povodom Dana dobrovoljnih davaoca krvi Crne Gore do 21. maja Dana nezavisnosti Crne Gore, realizuje mini kampanju Ministri daju krv u kojoj su predstavnici ministarstva glavni promoteri dobrovoljnog davalaštva krvi. Čelni ljudi Vladinog resora još jednom su svojim ličnim primjerom zajedno sa svojim zaposlenima, dali doprinos dobrovoljnom davalaštvu krvi, navodi se u saopštenju Zavoda za transfuziju.

Ministarstvo zdravlja na čelu sa ministrom Kenanom Hrapovićem učestvovalo je u akciji dobrovoljnog davanja krvi.

U okviru kampanje krv su donirali ministar odbrane Predrag Bošković, ministar saobraćaja Osman Nurković kao i ministar sporta Nikola Janović a do kraja kampanje ovu dragocjenu tečnost su donirali i ministar prosvjete Damir Šehović kao i više zaposlenih u ministarstvima.

U maju mjesecu krv su donirali i zaposlenu Erste banke i podgoričkog Vodovoda, kao i hotela Hilton, Ramada, Verde i Podgorica.

Ministri darivali krv

37

ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje protiv bakterija, gljivica, viru imunološki sistem podsticanjem organizma na proizvo prema brojnim rizicim

Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe.

- Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima.

- Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad.

- Štiti sluzokožu od oštećenja.

- Reguliše probavu i sprječava zatvor.

- Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje.

- Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu.

- Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis).

- Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

Hederini proizvodi sadrže sve materije pro hemijske obrade rastvaračima, po čemu s boje, zaslađivače i gluten. Propolis je izuz u čvrstom obliku, a sadrži preko 300 komp propolisa ne sadrže sve aktivne kompo propolisa, jer ne postoji rastvor koji ga propolisa, pogotovo u alkoholu, gubi se

Jačanje i zaštita respiratornog sistema

BRONHOCET - Brojna klinička iskustva i studije ukazuju na terapijski potencijal propolisa kod upalnih procesa nosne šupljine, grla, sinusa, glasnih žica i bronhitisa, te tuberkuloze pluća.

- Propolis povećava antioksidativnu odbranu pluća. To je od posebnog značaja za pluća odraslih, jer su njihova pluća vrlo ranjiva na oksidativni stres i sama ne mogu aktivirati antioksidativnu zaštitu.

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode.

Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.

®

IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

usa i parazita, a ima i antioksidativna, antiupalna, antitumorska i antialergijska svojstva. Podiže odnju specifičnih materija koje jačaju njegovu odbranu ma od pojave bolesti.

Za snaaažan imunitet mališana

opolisa kakav se nalazi u prirodi, bez ikakve su jedinstveni na tržištu. Ne sadrže aditive, zetno vrijedna smola koja se u prirodi nalazi ponenti važnih za zdravlje čovjeka. Rastvori onente koje se nalaze u izvornoj sirovini a može u potpunosti otopiti. Otapanjem e znatan dio njegovih ljekovitih svojstava.

- Za jačanje otpornosti djece.

- Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma.

- Za zaštitu od česte prehlade kod djece.

- Za djecu stariju od jedne godine.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

Pobijedite anemiju lijevom rukom!

FERROCET

APICET ®

- FERROCET omogućava veću iskorišćenost gvožđa iz hrane.

- Određena količina prirodnog gvožđa nalazi se u propolisu (cca 456 mg/kg) i peludu bušinca (cca 117 mg/kg).

- Vitamin C i fruktoza takođe olakšavaju prolaz gvožđa iz probave u sistemsku cirkulaciju.

- Propolis čuva vitamin C od razgradnje te povećava njegovu koncentraciju u želucu i tankom crijevu.

Medik

CG

- Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva).

- Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354

REGION 01. maj – Novi ljekovi na račun države - Srbija Više od 80 inovativnih ljekova, odnosno novih terapijskih formula koje do sada nisu primjenjivane, trenutno konkuriše za ulazak na pozitivnu listu medikamenata koji se izdaju o trošku zdravstvenog osiguranja.

Na osnovu mišljenja komisije za svaku terapijsku oblast formirana je lista prioriteta sa više od 80 ljekova i data preporuka da se što hitnije uvrste na pozitivnu listu RFZO. Na spisku dijagnoza za koje bi pacijenti mogli da dobiju najsavremeniju terapiju o trošku države nalaze se mnoga maligna, imunološka, reumatska i najteža kožna oboljenja.

Dr Bojan Trkulja, direktor Udruženja inovativnih proizvođača ljekova Inovija, kaže za Novosti da postoji realan osnov za optimizam da će osiguranici prije kraja ove godine konačno dobiti priliku da budu liječeni znatno većim brojem inovativnih ljekova, a da će u narednih nekoliko godina na raspolaganju imati sve one ljekove koji su nosioci revolucije u modernoj medicini.

Fokus zdravstvenih sistema koji sve više uvode inovativne ljekove, prema riječima dr Trkulje, pomjeren je sa ulaganja u infrastrukturu ka ulaganju u nove terapijske opcije, kao i ka razvoju novih fleksibilnih modela finansiranja koji se dogovaraju sa proizvođačima inovativnih ljekova. Jedna od opcija je da zdravstveni fond plati proizvođaču samo one ljekove koji su u terapiji dali očekivani pozitivni efekat.

02. maj - Nevakcinisana djeca neće moći u prvi razred - Sjeverna Makedonija U Sjevernoj Makedoniji, od početka epidemije do 25. aprila je MMR vakcine primilo ukupno 21.168 djece starosti do 14 godina.

U osnovne škole u Sjevernoj Makedoniji neće biti upisivani prvaci koji nisu vakcinisani, potvrdio je potparol vlade u Skoplju Mile Bošnjakovski.

Bošnjakovski je rekao da se neće odstupati od mjera koje su donijete sa proglašenjem epidemije malih boginja u cijeloj državi i kako u narednu školsku godinu neće biti upisani budući učenici prvog razreda za koje nije dostavljen karton za vakcine.

-Vakcinacija je obavezna, u prvi razred se neće moći upisati djeca koja nisu vakcinisana. Zakon za osnovno obrazovanje, član 46, stav 2, je jasan - rekao je on na konferenciji za novinare.

U Sjevernoj Makedoniji, prema posljednjim objavljenim podacima, od 20. do 25. aprila prijavljeno je 95 novih slučajeva malih boginja, dok je ukupno od početka epidemije u decembru prošle godine registrirano 1.175 oboljelih.

- Stopa oboljelih od malih boginja je 56,8 na 100.000 stanovnika, što je najveći broj registriranih slučajeva u posljednjih deset godina - navodi državni Institut za javno zdravlje.

40

04. maj - Dame u bijelim mantilima dominiraju u zdravstvu Srpske - BiH Rukovodilac Odseka za bolničku zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Milan Latinović je prije početka 17. konferencije zapadnog Balkana Žene u medicini izjavio da zdravstvenu zaštitu stanovništva Republike Srpske vode žene.

On je naveo da to potvrđuju podaci prema kojima žene čine 64 odsto doktora medicine u Srpskoj, stomatologije 69 odsto, magistara farmacije 89 odsto, a medicinskih tehničara 84 odsto, dodavši da je takva struktura i u obrazovanju medicinskih radnika.

- Kada je u pitanju njihovo usavršavanje, žene u medicini su potpuno ravnopravne - dodao je Latinović.

Predstavnik Organizacionog odbora konferencije Ivana Todorović rekla je da je cilj ovog skupa da u kontekstu ljudskih prava ukaže na položaj žena u ljekarskoj profesiji, ali i u društvu uopšte, te da predstavi uspješne žene u medicini.

- Predavači su bile uspješne žene, doktori i inostrani predavači koji prvi put dolaze u Banjaluku - navela je Todorovićeva, dovaši da je konferencija okupila 40 studenata i ljekara iz Republike Srpske, Federacije BiH, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Austrije i Njemačke.

Ona je ocenila da žene teško dobijaju specijalizacije u oblastima kao što je hirurgija, zbog predrasuda.

Konferenciju je organizovao Komitet za međunarodnu razmjenu studenata medicine Republike Srpske sa filijalom Međunarodne organizacije ljekara za prevenciju nuklernog rata i očuvanje mira u Banjaluci.

06. maj - Broj vakcinisane djece raste, ali morbile i dalje prijete - BiH Obuhvat vakcinacijom protiv morbila, rubeole i zaušnjaka, teških zaraznih bolesti, u Srpskoj raste u posljednje tri godine, ali je i dalje daleko od dovoljnog za postizanje kolektivnog imuniteta. Za takav imunitet i sprečavanje pojave ovih bolesti potreban je obuhvat od više od 95 odsto, dok je prošle godine to bilo 83,4 odsto. Zbog toga se, kažu stručnjaci, dešava da i ove godine u RS ima 12 osoba oboljelih od morbila, dok je u FBiH broj oboljelih od ove zarazne bolesti premašio 530 ljudi. Većina oboljelih nisu vakcinisani MMR vakcinom protiv ove bolesti.

Epidemiolozi Instituta za javno zdravlje RS podsećaju da je vakcinacija ključna mjera za sprečavanje zaraznih bolesti, da je spriječila najviše smrtnih slučajeva u istoriji čovječanstva, ali i da je najviše problema sa nevakcinisanjem, sa kojima se suočava javno zdravstvo, bilo upravo sa MMR vakcinom.

- Taj problem počeo je sa objavom članka u Engleskoj u kojem je pojava autizma dovedena u vezu sa ovom vakcinom.

Tada je došlo i do pada vakcinacije i obuhvata MMR vakcinom u cijeloj Evropi. Ali to istraživanje nije bilo validno i MMR

vakcina nema nikakve veze sa autizmom. Stvar je u tome što se pojava prvih simptoma autizma poklapa sa vremenom davanja vakcine, nakon navršene prve godine, i onda se roditelji vežu za to. Međutim, nakon toga je urađeno mnoštvo istraživanja kojima je obuhvaćeno više od 25 miliona djece, i nijedno nije utvrdilo da je MMR vakcina povezana sa pojavom autizma - podsjetila je epidemiolog iz Instituta za javno zdravlje RS dr Ljubica Jandrić.

U Japanu je, dodaje, i prekinuto vakcinisanje ovom vakcinom na četiri godine, a obolijevanje od autizma se nastavilo.

07. maj - KBC Zagreb dobio Gama nož – Hrvatska KBC Zagreb svečano je u utorak predstavio novi radioneurokirurški uređaj Gama nož Icon, vrijedan 45 miliona kuna i nabavljen pomoću bespovratnih sredstava EU fondova, čime je napravijen ogroman tehnološki iskorak u radiohirurškom liječenju u ovom dijelu Evrope.

Nova proizvodna grana, kako za poljoprivrednike, tako i za farmaceute, pružiće i brojne mogućnosti za razvoj zdravstvenog turizma, jer se u svijetu sve više ljudi želi liječiti marihuanom. Uskoro bi im hrvatske zdravstvene ustanove, uključujući i toplice, trebale pružati takve tretmane.

Zadnjih nekoliko godina ljekari su preparate od medicinske konoplje mogli propisivati pacijentima za određene bolesti, no apoteke su ih uvozile jer proizvodnja u Hrvatskoj nije bila dopuštena. Sada je Ministarstvo zdravlja predložilo, a Vlada prihvatila, vrlo smjele zakonske izmjene koje mnogi dočekuju s nestrpljenjem.

Uz suglasnost ministra poljoprivrede i ministra unutrašnjih poslova, ministar zdravlja mora u roku od šest mjeseci donijeti Pravilnik o načinu i mjerama za davanje odobrenja za uzgoj i proizvodnju konoplje u medicinske svrhe. U Ministarstvu ističu da će odobrenje za uzgoj konoplje u medicinske svrhe izdavati samo pravnim osobama koje imaju dozvolu Agencije za ljekove i medicinske proizvode (HALMED) za proizvodnju lijeka skladno Zakonu o ljekovima.

Sudeći prema iskustvima drugih zemalja, procjenjuje se da bi za medicinske svrhe Hrvatskoj godišnje trebalo između 200 i 500 kilograma marihuane.

09. maj - Nedostaje 12.000 medicinskih sestara i tehničara Hrvatska

Ovaj nevidljivi nož brzo i bezbolno liječi patološke procese u mozgu visokom dozom precizno usmjerenog zračenja koje ne oštećuje zdravo tkivo. Koristi se za za liječenje dobroćudnih i metastatskih tumora u mozgu, a najbliži takav uređaj nalazi se u Beču i sjevernoj Italiji, a prema istoku tek u Moskvi, istaknuto je na svečanom predstavljanju novog uređaja koji je u funkciji na Klinici za neurohirurgiju.

- Godišnje smo radili do 380 postupaka gama nožem, a s ovim uređajem ćemo vjerojatno dosegnuti broj od 700 postupaka na godinu - istaka je na svečanosti dr Zdravko Heinrich s Klinike za neurohirurgiju KBC-a Zagreb, gdje se s gama nožem operiše od 2004. godine.

08. maj – Legalizovan uzgoj marihuane u medicinske svrhe - Hrvatska Zahvaljujući izmjenama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, Hrvatska je dobila jedno od najprogresivnijih zakonskih rješenja na svijetu. Nakon medijske hajke o legalizaciji marihuane u medicinske svrhe, na koju je odgovorila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, očekuje se da će i Hrvatska priuštiti domaće tretmane medicinskom konopljom potrebitim pacijentima.

Hrvatska će uskoro postati ozbiljan proizvođač i izvoznik marihuane. Osim što se više ne bi smjelo događati da u apotekama ponestane ljekova od kanabisa, što je čest slučaj, oni s oznakom domaćeg proizvoda trebali bi biti i mnogo jeftiniji nego sada.

Upravo je visoka cijena takvih ljekova razlog zbog kojeg se većina pacijenata snabdijeva pripravcima sa crnog tržišta.

Povodom Međunarodnog dana sestrinstva 12. maja, sindikat medicinskih sestara i tehničara upozorio je da hrvatskom zdravstvu nedostaje oko 12.000 njihovih kolega, njih 2.000 predalo je zahtjev za odlazak u inostranstvo, pa poziva na preduzimanje koraka koji će spriječiti njihov odlazak jer bi se u suprotnom, upozoravaju, mogao urušiti zdravstveni sistem.

- Već dugi niz godina se upozorava da mlađi radnici, najčešće zbog plata, loših uslova rada i nepriznatih koeficijenata, odlaze u inostranstvo dok stariji odlaze u penziju, a manjak radnika može prouzrokovati upit kvaliteta zdravstvene zaštite.

No, uprkos brojnim upozorenjima nadležne institucije šute poručila je Ankica Prašnjak iz Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara na konferenciji za novinare.

Upozorila je da nedostatak medicinskih sestara i tehničara značajno opterećuje one radnike koji su ostali u sistemu zdravstvene zaštite, a zbog stresa i fizičkog preopterećenja ti ljudi nerijetko obolijevaju i završavaju na bolovanju, što dodatno otežava ionako tešku situaciju.

10. maj - 100 mjera za demografski spas - Hrvatska Hrvatska je po ravnoteži porodičnog i privatnog života na dnu Evropske unije pa će se morati mijenjati Zakon o radu.

Nacionalna demografska strategija revitalizacije RH, na kojoj je od lani radila grupa od 16 stručnjaka, a koju je formiralo Ministarstvo za demografiju, gotova je barem što se tiče stručnjaka koji su predložili stotinjak mjera i sada se samo čeka da nadležno ministarstvo finalni dokument uputi u javnu raspravu.

U demografskoj strategiji, prema neslužbenim informacijama, predlaže se da se naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta delimitiraju na punu platu, da se vrati ukinuto

41

oslobođenje poreza na kupovinu prve nekretnine za mlade, da se omogući i rad od kuće za roditelje male djece, ali i fleksibilno radno vrijeme radnicima radi usklađenja porodičnog i poslovnog života.

To je u skladu i s Direktivom o ravnoteži poslovnog i privatnog života koju je usvojio Evropski parlament i koja obavezuje sve države EU da roditeljima omoguće fleksibilno radno vrijeme, uključujući i rad od kuće, a očevima minimalni plaćeni dopust od 10 dana nakon rođenja djeteta.

Podsjećaju da je Hrvatska po ravnoteži porodičnog i privatnog života na dnu EU-a pa će se morati mijenjati Zakon o radu (ZOR). U strategiji se traži i da se uredi pitanje rada nedjeljom i da se i tu mijenja ZOR jer je sada moguće da prodavačice rade u sezoni svaku nedjelju i da ih poslodavac plati po satu za rad nedjeljom tek kunu više.

Kako su mladi žrtve ugovora na određeno, predlaže se da se firmama ograniči potpisivanje ugovora na određeno na pet posto. Besplatno dopunsko osiguranje trebali bi da imaju svi članovi porodice s dvoje ili više djece do 19 godina, a građani kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u cijeloj zemlji. Predlažu se i mjere za prenatalnu zaštitu, povećanje broja porodilišta sa statusom prijatelj majke i djeteta, u ruralnim i teže dostupnim područjima osnivanje savjetovališta u ambulantama, naknadu plate za teže bolesnog člana porodice.

Dodaju i da rad dječjih vrtića mora biti usklađen s potrebama zaposlenih roditelja i osiguran boravak djece u vrtiću cijelu godinu pa treba povećati broj vaspitača.

Porodice s djecom treba porezno rasteretiti i zaštititi od finansijskog rizika. Zbog ravnomjernog razvoja zemlje predlaže se i potsticanje poljoprivredne proizvodnje, da se poljoprivredno zemljište u državnom i vlasništvu jedinica lokalne samouprave daje građanima u dugoročnu koncesiju uz odgađanje plaćanja koncesije i poreza.

14. maj - Institut u Kamеnici dobija dva nova aparata za zračnu tеrapiju - Srbija U ime Vladе Rеpublikе Srbijе ministar zdravlja Zlatibor Lončar, a po ovlašćеnju Pokrajinskе vladе, pokrajinski sеkrеtar za zdravstvo Zoran Gojković potpisali su Ugovor o sufinansiranju nabavkе radiotеrapijskе oprеmе za potrеbе Instituta za onkologiju Vojvodinе u Srеmskoj Kamеnici, u okviru drugog projеkta razvoja zdravstva Srbijе.

Ovim činom stеkli su sе svi nеophodni tеhnički i finansijski uslovi za nabavku dva nova linеarna akcеlеratora i CT simula-

42

tora za lijеčеnjе i zračnu tеrapiju pacijеnata sa najtеžim bolеstima na tеritoriji Autonomnе pokrajinе Vojvodinе.

Nabavkom i instaliranjеm ovih najsavrеmеnijih mеdicinskih aparata, Institut za onkologiju Vojvodinе u potpunosti ćе rijеšiti problеm lista čеkanja za svе onkološkе bolеsnikе kojima jе ovakav vid tеrapijе nеophodan.

Završеtak ovog projеkta planiran jе u slеdеćih dеvеt mjеsеci.

16. maj - Embrioni će se čuvati pet godina - Srbija Parovi u postupku biomedicinski potpomognute oplodnje (BMPO) ubuduće će o trošku osiguranja moći da zamrznu do šest embriona u tri stimulisana pokušaja vantjelesne oplodnje, pišu Novosti.

Embrioni će se o trošku države čuvati do pet godina.

Riječ je o značajnom olakšanju u odnosu na dosadašnje rješenje, po kojem su imali pravo da zamrznu takođe do šest embriona, ali samo iz jednog stimulisanog pokušaja BMPO. Novo uputstvo za sprovođenje liječenja neplodnosti postupcima BMPO važiće kako u šest državnih ginekoloških centara, tako i u privatnim klinikama, u koje će sa uputom ove godine moći da ode 3.300 do 4.300 žena.

U RFZO je Novostima rečeno da će i žene koje na BMPO idu pred kraj starosne granice od 42 godine, takođe moći o trošku države da zamrznu više embriona na maksimalno pet godina, ali da država poslije navršene 42. godine neće pokrivati i troškove embriotransfera.

18. maj – Recentralizacija zdravstvene zaštite - Srbija Predstavnici Mreže za zdravlje Stalne konferencije gradova i opština (SKGO) ukazali su da se prilikom svake izmjene propisa i organizacije rada zdravstvenih ustanova mora voditi računa o tome da svaki stanovnik treba da ima potrebnu zdravstvenu zaštitu. Koordinatorka Mreže za zdravlje Jasmina Tanasić je o novim zakonskim rješenjima u oblasti zdravstva rekla da je u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji je stupio na snagu prošlog mjeseca, najvažnija izmjena što osnivačka prava nad domovima zdravlja prelaze na Republiku, odnosno na AP Vojvodinu.

Do 26. maja ove godine lokalne samouprave su u obavezi da sprovedu postupak finansijske kontrole nad zdravstvenim ustanovama čija osnivačka prava prelaze na Republiku i da ga u roku od pet dana proslijede Ministarstvu zdravlja.

Tanasić je kazala da je istraživanje pokazalo da je u

poslednje dvije godine dostupnost primarne zdravstvene zaštite na 10 odsto teritorije i za tri odsto stanovništva praktično nestala.

- Recentralizacija zdravstvene zaštite predviđa ukrupnjavanje sistema, fuzionisanje primarne zdravstvene zaštite, dalje zatvaranje nekih ambulanti i manjih zdravstvenih stanica. Kriterijum organizovanja će biti broj stanovnika i efikasnost sistema, ali nas interesuje kako da svi zajedno nađemo neki model koji će garantovati da će do svakog stanovnika stiću usluga koja mu je potrebna - kazala je Tanasić.

Podsjetila je da državne apoteke ostaju u vlasništvu lokalnih samouprava i ocijenila da je pitanje da li će one moći da opstanu ako se lijek bude tretirao kao roba. Istakla je i da su sve veće potrebe za dugotrajnom njegom, kao i uslugama palijativne njege, ali da sistem tih usluga nije razvijen.

kolika je potreba za tim i u našoj zemlji. Hajde da imamo što više donora i da pomognemo ljudima koji se bore za potomstvo - rekao je Lončar.

On je dodao da je anonimnost zagarantovana, te da je sve uređeno pravilnikom i da se do podataka ne može doći.

On je istakao da na ovaj način djecu mogu da dobiju i žene koje nemaju partnere ili ukoliko njihov partner nema adekvatne spermatozoide.

22. maj – Nekoliko epidemija zaraze svraba - Hrvatska Od početka 2019. do današnjeg dana Hrvatski zavod za javno zdravstvo zabilježio je 799 slučajeva zaraze svrabom.

Nije to veći broj od zaraženih prošle godine, slučajeva je otprilike podjednako. U cijeloj 2018. svrabom je bilo zaraženo 2.610 osoba.

Ivana Pem Novosel iz HZJZ-a kazala je kako je najviše prijavljenih slučajeva u Sisačko-moslavačkoj županiji.

U posljednje vrijeme najveći broj kolektivnih slučajeva je prijavila Sisačko-moslavačka županija. To znači da je riječ o nekoliko epidemija koje su se pojavile u porodicama i kolektivima.

Zadnja prijava je stigla iz dječjeg vrtića s tog područja. Epidemiološkinja je sazvala sastanak u toj ustanovi gdje je razgovarala s učesnicima kolektiva i roditeljima jer ako se zaražena osoba ne tretira lako kontaktom može zaraziti druge - rekla je Pem Novosel.

Ono što je ključno znati jeste kako tačno postupiti ako se svrab pojavi u kolektivu.

- Problem je, između ostalog, što od zaraze do pojave prvih simptoma može proći čak i osam nedelja. Stoga je preporuka da se, osim zaraženih svrabom, tretiraju i osobe koje su s njima u kontaktu. Treba temeljito oprati odjeću, rublje i posteljinu na barem 60 stepeni Celzijusa. Isto je i s kolektivima. Ako se zaraza pojavi u dječjem vrtiću ili kod porodice koje ima malo dijete, svakako treba oprati i plišane igračke - savjetovala je Pem Novosel.

Paraziti na stvarima mogu preživjeti do tri dana.

23. maj - U Beogradu otvorena banka reproduktivnih ćelija - Srbija Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar rekao je da je za Srbiju veoma značajno što je otvorena banka reproduktivnih ćelija, što će pomoći građanima Srbije koji žele da postanu roditelji i dobiju djecu, ali i ženama bez partnera.

- Ovakva banka omogućiće našim ljudima da ne moraju da odlaze iz zemlje kako bi takve usluge koristili po svijetu, već će moći svoje probleme da riješe ovdje - rekao je Lončar prilikom otvaranja ove banke u Beogradu.

On je rekao da su potencijalni donori žene između 21 i 34 godine, koje moraju da budu zdrave i psihički i fizički, kao i muškarci do 40 godina, takođe potpuno zdravi.

- Rade se adekvatni testovi i želimo da pokušamo da što više donora bude iz Srbije. Da probudimo svijest ljudima

U Ginekološko-akušerskoj klinici u Višegradskoj ulici u Beogradu otvorena je prva banka reproduktivnih ćelija u Srbiji, što će parovima bez djece omogućiti da liječenjem u zemlji dobiju potomstvo. U banci će se čuvati spermatozoidi i jajne ćelije, ali i embrioni donatora, a svi parovi koji imaju problem sa začećem, iz banke će dobiti reproduktivni materijal.

23. maj – Organizovan Kongres i Simpozijum otorinolaringologa - BiH Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić otvorio je u Banjaluci Treći kongres i 25. Simpozijum otorinolaringologa Srpske, ističući da su ove aktivnosti prilika da se pokažu kapaciteti Srpske u naučno-stručnim oblastima. Šeranić je dodao da je ovo prilika i za unapređenje kadra, koji je bitan dio razvoja medicine i cjelokupnog zdravstvenog sistema.

– Imamo priliku da sa kolegama iz okruženja i inostranstva razmijenimo informacije, ali i da predstavimo Republiku Srpsku u njenom naučno-stručnom smislu, te da prepoznamo ono što nam nedostaje i da radimo na tome u narednom periodu – rekao je Šeranić.

Predsjednik Udruženja otorinolaringologa Republike Srpske dr Zoran Trifković izrazio je zadovoljstvo što ovi naučni skupovi okupljaju vodeće stručnjake iz različitih domena otorinolaringologije, koji svojim predavanjima doprinose razvju ovih oblasti u Srpskoj.

– Na ovom kongresu planirana su i dva okrugla stola iz otologije i laringologije, sa više od 30 predavanja u nekoliko sesija – rekao je drTrifković.

23. maj - Međunarodni kongres urgentne medicine u Pirotu – Srbija Međunarodni kongres urgentne medicine održan je u Pirotu od 23. do 25. maja u hotelu Ana lux spa.

Prezentovano je oko 40 stručnih predavanja ljekara iz

43

Srbije i drugih zemalja. Učešće je uzelo oko 250 učesnika stručnjaka iz oblasti urgentne medicine. Cilj je bio da ljekari na jednom mjestu čuju novine i dileme koje su aktuelne u radu u različitim modelima organizacije sistema urgentne medicine.

Kongres je organizovalo Društvo ljekara urgentne medicine Srbije, Služba hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Pirot i Centar za hitnu medicinsku pomoć iz Sofije pod pokroviteljstvom Grada Pirota.

25. maj – U 178 ustanova dostupni besplatni pregledi - Srbija U 178 zdravstvenih ustanova, domova zdravlja i bolnica otvorena su vrata za sve pacijente koji žele da se pregledaju besplatno, bez knjižice i bez zakazivanja. Na pregled se može doći od 8 do 16 časova. U Kliničkom centru Srbije angažovano je više od 70 zdravstvenih radnika, a pregledi se obavljaju u 13 ambulanti.

Direktorka Poliklinike KCS-a Snežana Polovina kaže da su se radili hormoni štitatste žlijezde i ultrazvučni pregled abdomena.

- Rezultati su bili gotovi poslije pola sata od vađenja krvi i ovo je bila prava prilika da građani koji nemaju zdravstvenu knjižicu, a oni koji preko nedelje rade, dođu i provjere svoje zdravlje - rekla je Polovina.

U prethodnih 13 akcija pregledano je 240.000 građana, više hiljada upućeno je na dalje analize, ili zadržano na liječenje.

26. maj - Hapšenje zbog nezakonite transplatacije i trgovine ljudskim organima - Kosovo Policija Kosova je saopštila da je u Čaglavici pritvorila dvojicu stranih državljana i jednog kosovskog Albanca zbog sumnje da su učestvovali u izvršenju krivičnog djela nezakonite transplatacije i trgovine ljudskim organima i tkivom.

Policijska jedinica i Zdravstveni inspektorat Ministarstva zdravlja Kosova pretresli su privatnu kliniku u Čaglavici i zaplijenili kao materijalne dokaze kopije medicinskih kartona i nekoliko različitih dokumenata, navodi se u saopštenju policije.

Prema zakonima na snazi, na Kosovu je zabranjena transplatacija organa i tkiva.

27. maj - Smanjena upotreba antibiotika - Srbija Od pokretanja Kampanje za racionalnu upotrebu antibiotika ukupna potrošnja antibiotika za sistemsku primjenu smanjena je u 2016. i 2017. godini za 32, 8 odsto, a značajan rezultat postignut je u pedijatriji, saopšteno je na stručnoj edukaciji održanoj u Beogradu.

- Od 2014. godine stopa propisanih antibiotika na 1.000 djece smanjena je za 12 odsto, a samo za godinu dana, u 2017. godini, u odnosu na 2016. za šest odsto - saopštio je državni sekretar Ministarstva zdravlja prof. dr Radisav Šćepanović.

U organizaciji Ministarstva zdravlja, u okviru Kampanje za racionalnu upotrebu antibiotika, održana je edukacija na kojoj su stručnoj javnosti predstavljena dva strateška dokumenta - Nacionalni program za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike koji je Vlada Srbije usvojila februara ove godine i novi Nacionalni vodič dobre kliničke prakse za racionalnu upotrebu antibiotika,

44

objavljen novembra 2018. godine.

Edukaciji su pored državnog sekretara Ministarstva zdravlja prisustvovali i šef Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Beogradu, dr Marijan Ivanuša, direktor programa za kontrolu antimikrobne rezistencije Svjetske zdravstvene organizacije, dr Danilo Lo Fo Vong, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprave za veterinu, ali i predstavnici drugih relevantnih institucija sistema zdravstvene zaštite, stručnih udruženja i organizacija.

29. maj - Epidemija morbila u Palama i Istočnom Sarajevu - BiH Domovi zdravlja Pale i Istočno Sarajevo prijavili su Institutu za javno zdravlje Republike Srpske epidemije morbila.

Kako je saopštio Institut, prijavljeno je ukupno 29 oboljelih, od čega je 15 oboljelih prijavio Dom zdravlja Pale i 14 oboljelih Dom zdravlja Istočno Sarajevo, sa tipičnom kliničkom slikom morbila. Većina pacijenata je hospitalizovana i mikrobiološkim analizama potvrđena pozitivno na virus morbila, piše Srpskainfo.

- Najveći broj pacijenata nije vakcinisan ili je njihov status nepoznat, što uglavnom znači da nisu vakcinisani – saopšteno je iz Instituta.

30. maj – Održan skup Korak dalje u liječenju hepatitisa C - Srbija Ministarstvo zdravlja Srbije poslednjih godina veoma vodi računa o oboljelima od hepatitisa koji svake godine pogodi sve veći broj ljudi i neophodno je da se obezbijede pravni okviri za finansiranje liječenja, izjavila je pomoćnica ministra zdravlja Danijela Urošević.

- U 2018. godini smo sa RFZO obezbijedili liječenje inovativnim ljekovima za veliku grupu osoba koje se bore sa ovom bolešću - rekla je Urošević na skupu Korak dalje u liječenju hepatitisa C. Ministarstvo zdravlja je sa ekspertima u završnoj fazi izrade nacionalnih strateških dokumenata koji podrazumevaju preventivno liječenje od hepatitisa.

Globalna eliminacija hepatitisa C podrazumijeva uvođenje koncepta mikroeliminacije HCV, što podrazumijeva liječenje unutar specifičnih grupa pacijenata, rečeno je na današnjem skupu. Predlog upućen sa ovog skupa jeste da se mikroeliminacija primjenjuje na oboljele od hemofilije i bubrežne bolesnike na dijalizi.

- Mi smo počeli ovaj proces koji podrazumijeva koncept liječenja dobro praćenih i definisanih grupa bolesnika, a upravo bolesnici na hemodijalizi i s hemofilijom su takve grupe i preliminarni rezultati su sjajni - rekla je zamjenica direktora Klinike za infektivne i tropske bolesti dr Ivana Milošević.

Udruženja oboljelih od hepatitisa C, u okviru kampanje Skriveni u javnosti, ulažu napore kako bi se podigla svijest javnosti o ovoj bolesti.

Predsednik Udruženja hemofiličara Srbije Dejan Petrović rekao je da je primjena mikroeliminacije značajan korak i da će se udruženim snagama boriti da se zaustavi širenje infekcije hepatitisa C.

яБЗяБ╢яБпяБ║яБдяБеяБояБбяАаяБ║яБбяВЪяБ┤яБйяБ┤яБбяАаяБ╢яБбяВЪяБеяБзяАаяБ║яБдяБ▓яБбяБ╢яБмяБкяБбяАб

"% "% $

"

"

#

"

!

яА┤яАл яА│яАл

Međunarodni simpozijum MELAdetect za zdravstvene radnike JZU Opšta bolnica “Blažo Orlandić” Bar jedan je od ukupno pet projektnih partnera u projekatu pod nazivom MELAdetect – Rano otkrivanje melanoma kože, sluznica i oka, koji je izabran u okviru Prvog poziva za dostavljanje projekatnih prijedloga u sklopu Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014-2020. Pored Opšte bolnice Bar, kao jedinog partnera iz Crne Gore u ovom trilateralnom programu, ostali projektni partneri su: Zavod za javno zdravstvo Zadar (vodeći partner), Sveučilište u Zadaru, Agencija za razvoj zadarske županije - ZADRA NOVA i Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru.

Projekt MELAdetect – Rano otkrivanje melanoma kože, sluznica i oka fokusiran je na podizanje svjesnosti o melanomu kroz organizaciju radionica za zdravstvene i nezdravstvene radnike, informativnih dana i kampanja za podizanje javne svijesti. Projektom je predviđeno da zdravstveni i nezdravstveni radnici dobiju korisne informacije i nova znanja o savremenim metodama dijagnostike i liječenja kroz specijalizovanu edukaciju.

Implementacijom ovog projekta planirano je da se uspostavi mreža zdravstvenih stručnjaka u prekograničnom području, koji bi razmjenjivali svoja iskustva. Kako bi se realizovao ovi outputi, nabavljena je nova, savremena, sofisticirana oprema za projektne partnere koji se bave edukacijom, istraživanjima, dijagnostikom i liječenjem, a ista je namijenjena za edukativne i medicinske aktivnosti. Isto tako, organizovano je pet setova edukativnih radionica u svakom od tri prekogranična područja na kojim su prisustvovali zdravstveni radnici različitih profila: ljekari opšte prakse, dermatolozi, onkolozi, pedijatri, hirurzi, ginekolozi, internisit, oftalmolozi, stomatolozi, medicinske sestre/tehničari, fizioterapeuti, studenti odsjeka za zdravstvene/medicinske studije i drugi. Kao još jedna, ne manje značajna grupa za edukaciju,

46

obuhvaćena je skupina nezdravstvenih radnika koji takođe dolaze posredno ili neposredno u dodir sa ljudskom kožom, a to su nezdravstveni radnici koji podrazumijevaju: frizere, kozmetičare, optičare, optometriste i duge. Naravno, posebnu grupu čini i opšta populacija, koja predstavlja stanovništvo prekograničnog područja i definisano je kao slučajna populacija, za koje su namijenjeni info dani, besplatni pregledi i kampanje podizanja svijesti.

Glavni cilj projekta MELAdetect jeste da se zajedničkom prekograničnom saradnjom poboljša kvalitet zdravlja i zdravstvenih usluga na području prevencije i liječenja melanoma kože, sluznica i oka, te doprinese podizanju trenutno niskog nivoa svijesti javnosti o melanomu kroz projektne aktivnosti. Osnovna ideja vodilja projekta MELAdetect jeste podizanje svijesti o ranom otkrivanju melanoma kože, sluznica i oka. Ranim otkrivanjem melanoma dobijaju se velike šanse za preživljavanje (čak preko 90%) oboljelih pacijenata. Kasno otkriven melanom ima fatalne prognoze (medijan preživljavanja od 6 do 9 mjeseci).

Implementacijom projekta organizovani su informativni dani i kampanje za podizanje svijesti opšte populacije o melanomu i specijalizovane radionice za zdravstvene i nezdravstvene radnike radi poboljšanja znanja o ranom otkrivanju melanoma. Nabavljena je nova oprema radi edukacije i poboljšanja kvaliteta pregleda, te uspostavljena mreža zdravstvenih stručnjaka u prekograničnom području zbog zajedničke analize postojećeg stanja i strateškog planiranja u budućnosti. Izrada zajedničkog Akcionog plana, izrada e-health alata i sprovođenje pilot projekata na projektnom području stvorili su konkretan, održiv i inovativan pristup prevenciji i dijagnostici melanoma.

Kao kruna ovih edukativnih aktivnosti projekta, organizovan je dvodnevni Međunarodni simpozijum MELAdetect za zdravstvene radnike od 16. do 18. maja 2019. godine, čiji domaćin

je bio projektni partner Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, u saradnji sa ostalim projektnim partnerima. Na održanim sekcijama, u amfiteatru Medicinskog fakulteta, bilo je ukupno 103 zdravstvenih radnika iz prekograničnog područja, 15 eminentnih predavača za oblast melanoma, kako iz prekograničnog područja, tako iz regiona i Evropske unije, kao i lično svjedočenje 2 pacijenta, koja aktivno učestvuju u evropskim udruženjima za melanom i prenose svoja iskustva sa ovom opakom bolešću. Svim predavačima i učesnicima omogućen je beslpatan prevoz i smještaj kako bi učestvovali na simpozijumu. Što se tiče Crne Gore, prisustvovalo je ukupno 21 zdravstveni radnik, uključujući 2 predavača.

Pozvani predavači na ovom skupu bili su eminentni stručnjaci iz oblasti melanoma kože, sluznica i oka, a to su kako slijedi: prof. dr sc. med. Ana-Maria Forsea (Univerzitet medicine i farmacije Carol Davila Bukurešt), doc. dr sc. med. Zrinka Biloglav (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), prof. dr sc. med.

Dubravka Šimić (Sveučilišna klinička bolnica Mostar), dr Rajko Strahinja (Institut za javno zdravlje Crne Gore), prof. dr sc. med.

Milenko Bevanda (Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru), doc. dr sc. med. Zrinjka Paštar (Sveučilište u Zadru), prof. dr sc. med. Antonella Romanini (Univerzitetska bolnica Santa Chiara Piza), dr sc. med. Inga Marijanović (Sveučilišna klinička bolnica Mostar), doc. dr sc. med. Davorin Kozomara (Sveučilišna klinička bolnica Mostar), prof. dr sc. med. Željko Miljušković (Vojno-medicinska akademija Beograd), prof. dr sc. med. Nenad Vukojević (Kliničko bolnički centar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), prof. dr sc. med. Tomislav Jukić (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dr sc. med. Branka Bernard (Mediteranski institut za istraživanje života Split), prof. dr sc.

med. Ivan Ćavar (Sveučilišna klinička bolnica Mostar) i dr Josipa Marin Lovrić (Sveučilišna bolnica Split), te pacijenti koji imaju svoja lična iskustva o liječenju melanoma: Fredrik Östman (aktivni član Melanoma Patient Network Europe), pacijent sa kožnim melanomom, te Dick Plomp (aktivni član Stichting Melanoom, Dutch Melanoma Society i član savjetodavnog odbora Uveal melanoma (UM) CURE 2020), pacijent sa okularnim melanomom.

Ovaj dvodnevni Međunarodni simpozijum MELAdetect počeo je sa radom 16. maja 2019. godine u 18 časova, čemu je prethodila registracija učesnika. Čast da se prvi obrati prisutnima i uputi im riječi dobrodošlice imao je dr Dragoslav Tomanović, spec. hirurg i ujedno direktor JZU Opšta bolnica “Blažo Orlandić” Bar, koji se u svojem govoru prisjetio prvih susreta sa projektnim partnerima iz Zadra i Mostara, te prvih crtica koje su napravljene kako bi dobili danas impresivnu sliku koja će svima ostati urezana u sjećanju. On je nadalje kazao da su se na Simpozijumu okupili eksperti za melanom ne samo iz zemalja projektnih partnera Interreg IPA programa, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, već i iz Holandije, Italije, Rumunije, Srbije i Švedske.

Takođe, direktor Tomanović naglasio je zanačaj projekta MELAdetect za Opštu bolnicu Bar jer je ustanova po prvi put učestvovala u evropskim IPA projektima, zatim, nabavljena je sofisticirana medicinska oprema, koju ne posjeduje ni jedna zdravstvena ustanova u Crnoj Gori, sprovodi se značajna edukacija medicinskih profesionalaca i radi se na podizanju svijesti kod opšte populacije. On je još naglasio da je izgrađen ne samo prfesionalni već i prijateljski odnos sa projektnim partnerima iz Mostara i Zadra, što je pored ostalih benefita možda i najvažnije. Na kraju, on se

47

zahvalio projektnim partnerima na dosadašnjoj saradnji, kao i oko pripreme Simpozijuma, te učesnicima Simpozijuma poželio uspješan i konstruktivan rad. Nakon dr Dragoslava Tomanovića, prisutnima se obratila zamjenica direktora Zavoda za javno zdravstvo Zadar, gđ. Marina Blažević-Longin, koja je u svojem govoru pozdravila prisutne i ukratko se osvrnula na do sada realizovane aktivnosti u sklopu samog projekta MELAdetect.

Poslije pozdravnih govora, uslijedila je dobrodošlica prof. dr sc. med. Milenka Bevande, dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, koji je zatim nastavio sa svojom prezentacijom koja se odnosila na Uvod u projekat MELAdetect i predstavljanjem ustanove domaćina. Na kraju, prof. dr sc. med. Suzana Konjevoda, spec. oftalmolog sa Sveučilišta u Zadru prezentirala je prisutnima projekat MELAdetect govoreći odakle je potekla ideja, te kako je projekat započeo i kako se razvijao.

Program dvodnevnog Međunarodnog simpozijuma MELAdetect koncipiran je u šest sekcija sa različitom tematikom, od čega su prvog dana, 17. maja 2019. godine sa početkom u 10 sati ujutru do 17 časova poslijepodne, prezentirana predavanja prvih četiri sesija, a drugog dana, 18. maja 2019. godine, od 10 sati ujutru do 13 časova poslijepodne, preostale dvije sekcije.

Svaka sekcija obrađivala je drugačiju temu, koje su predstavili različiti stručnjaci za datu oblast, a nazivi sekcija bili su kako slijedi: - Epidemiologija, prevencija i uvod u melanom, - Rana dijagnoza melanoma, - Zastupnici prava pacijenata oboljelih od melanoma, - Terapija melanoma, - Uvealni melanom, - Molekularni pristup melanomu.

U prvoj sekciji, moderatori su bili prof. dr sc. med.

Dubravka Šimić sa Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i dr Rajko Strahinja sa Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Ova sekcija bavila se Epidemiologijom, prevencijom i uvodom u melanom.

Prva tema nosila je naziv Trenutne epidemiološke činjenice.

Možemo li bolje?, a predstavila ju je prof. dr sc. med. Ana-Maria Forsea, spec. dermatovenerolog sa Univerziteta medicine i farmacije Carol Davila iz Bukurešta (Rumunija) putem video linka. Profesorica Forsea u svojem izlaganju ukazala je na značajne razlike u tretmanu melanoma u Istočnom dijelu Evrope na zemlje ostatka kontinenta. Ona je nadalje kazala da prioritet moraju biti: kvalitetni podaci o kretanju bolesti, unapređenje registracije u pojedinim državama, primjena strategija i tehnika za rano otkrivanje neoplazmi kože i medicinsko obrazovanje i javnozdravstveno prosvjećivanje za prevenciju raka, sa jakim naglaskom na razlike unutar Evrope, koje se odnose na breme kožnih tumora i pristup liječenju.

Nakon profesorice iz Rumunije, drugu temu u prvoj sekciji obradila je doc. dr sc. med. Zrinka Biloglav, spec. epidemiolog sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Prevencija je najbolja terapija. Docent Biloglav prisutne je podsjetila na nivoe prevencije i njihove ciljeve, te je konstatovala da: primarna prevencija treba da radi na smanjenju incidencije bolesti; sekundarna prevencija treba da se bavi ranom detekcijom (smanjenjem incidencije/prevalencije), a tercijarna prevencija treba da ima u fokusu prevenciju progresije bolesti i komplikacija.

Ona je zatim govorila o statističkim podacima incidencije i

48

mortaliteta Svjetske zdravstvene organizacije, te ukazala na njihove preporuke u cilju prevencije (izbjegavanje direktnog izlaganja suncu u periodu između 10 i 16 časova, donošenje zakonske regulative o zabrani solarijuma, nošenje zaštite (u vidu odjeće, kapa, naočara i slično), nanošenje zaštitnih krema sa minimalnim zaštitnim faktorom SPF 30 na svaka 2 sata ili češće) i kada i koga uputiti na pregled kod dermatologa. Na kraju, docent Biloglav je naglasila da na smanjenje morbiditeta i mortaliteta utiče: podizanje svjesnosti o melanomu, rana detekcija, prevencija i istraživanje.

Treću temu, pod nazivom Različiti klinički oblici melanoma prezentovala je prof. dr sc. med. Dubravka Šimić, spec. dermatovenerolog-onkolog sa Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Profesorica Šimić, obrađujući svoju temu, iznijela je da postoji više kliničkih oblika melanoma, te da se on pojavljuje u 90 odsto slučajeva na koži, ali da nikako ne smijemo zaboraviti ni onih 10 posto slučajeva koji pripadaju oku i sluznicama, kada ga je vrlo teško prepoznati. Ona je nadalje naglasila kako postoje klinički oblici koji se vremenski dugo razvijaju, ali da, nažalost, ima i kliničkih oblika koji se zovu invazivnim melanomima, koji se mogu razviti za nekoliko sedmica, pa do nekoliko mjeseci, i to vrlo visokog stepena. Profesorica Šimić je podvukla da kasno otkrivanje melanoma ostavlja male mogućnosti za izlječenje oboljelih, te je od izuzetne važnosti rano otkrivanje. Dakle, što se ranije prepozna promjena u nekoj pigmentnoj leziji, odnosno nevusu ili novonastaloj promjeni to znači da je otkrivena u ranijoj fazi bolesti, kada izlječenje ima veće izglede, gotovo 90 posto, i kada se na taj način produžava život bolesnika.

Poslije toga, uslijedilo je izlaganje dr Rajka Strahinje, rukovodioca Registra malignih neoplazmi iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, koji je prisutnima govorio o četvrtoj temi sa nazivom Melanom u Crnoj Gori. Doktor Strahinja, u svojoj prezentaciji, ukazao je na značaj malignih neoplazmi za morbiditet i mortalitet u Crnoj Gori. Takođe, prikazao je epidemiološku situaciju u vezi sa melanomom u Crnoj Gori (2% od ukupnog broja novooboljelih godišnje i 1,7% od svih umrlih od raka godišnje u Crnoj Gori, ali 85% svih umrlih od neoplazmi kože umre od melanoma). Naglašen je značaj posjedovanja sopstvenih podataka o bremenu malignih neoplazmi iz Registra umjesto postojećih procjena (značajno potcijenjene vrijednosti incidencije i mortaliteta). U Crnoj Gori, manje od polovine dijagnostikovanih slučajeva melanoma otkriva se u lokalizovanoj fazi bolesti.

Neophodno je unapređivati kvalitet podataka u Registru kako bi se mogle kreirati ciljane javnozdravstvene intervencije u oblasti kontrole melanoma. S obzirom da se radi o malignitetu koji je u najvećem broju slučajeva preventabilan, neophodno je intenzivirati aktivnosti u oblasti primarne prevencije. Ukazano je na značaj Evropskog kodeksa protiv raka kao instrumenta za promociju zdravlja i prevenciju obolijevanja od malignih neoplazmi, koji je svima na raspolaganju.

Posljednja, peta tema u ovoj prvoj sekciji nosila je naziv Rijetki melanom - melanom sluznice, a nju je predstavio prof. dr sc. med. Milenko Bevanda, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Profesor Bevanda govorio je o najrjeđem melanomu - melanomu sluznice, koji čini oko 1% svih melanoma.

On je nadalje kazao da oko polovine ovih melanoma nastaje na sluznicama glave i vrata, dok 25 % u anorektalnoj regiji i 20 % u ženskom reproduktivnom traktu; preostalih 5% javlja se u

jednjaku, bešici, crijevima, konjuktivi oka i uretri. Za razliku od melanoma kože, melanom sluznice nije povezan sa izlaganjem suncu i UV zračenjem. Ovi melanomi najčešće se otkrivaju u uznapredovaloj fazi, imajući u vidu njhov anatomski položaj. Na žalost, većina melanoma sluznice imaju lošu prognozu, pa se kod većine pacijenata razvijaju metastaze uprkos agresivnoj terapiji. Rana dijagnoza je od neprocjenjivog značaja.

Po završetku prve sekcije i tematske rasprave, uslijedila je kratka pauza za osvježenje učesnika, nakon čega se nastavilo shodno planu i programu Međunarodnog simpozijuma. U drugoj sekciji, moderatori su bili prof. dr sc. med. Suzana Konjevoda, spec. oftalmolog sa Sveučilišta u Zadru i mr sc. med. Biljana Raičević, spec. dermatovenerolog iz JZU Opšta bolnica “Blažo Orlandić” Bar. Ova sekcija obradila je Ranu dijagnozu melanoma.

Temu pod nazivom Uloga dermatoskopije u ranom otkrivanju melanoma prezentovala je doc. dr sc. med. Zrinjka Paštar, spec. dermatovenerolog sa Odsjeka za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru. Docentkinja Paštar, sa uskim područjem interesa i rada u dermatoskopiji, govorila je o važnosti integracije kliničkog i dermoskopskog pregleda, te kliničkog i dermatoskopskog sekvencijskog monitoringa. Predavanje je pregledni prikazan važnosti i mogućnosti dermatoskopije kao i koncept pregleda melanocitnih i nemelanocitnih promjena, te pigmentiranih, nepigmentiranih i hipopigmentiranih promjena sa diferencijalnim dijagnozama uz važnost prvog pregleda i sekvencijskog kliničkog i dermoskopskog praćenja sa fotodokumentacijom i poređenjem kliničkih i dermoskopskih fotografija kod rizičnih grupa pacijenata sa ciljem dijagnoze melanoma in-situ, tankih, «featureless», hipomelanotičnog i amelanotičnog melanoma. Docentkinja Paštar, na simpozijumu, takođe je prikazala video prof. H.Petera Soyera, dermatopatologa (direktora Dermatology Research Centre, The University of Queensland Diamantina Institute i direktora Dermatology Department, Princess Alexandra Hospital iz Brizbejna, Australija) o primjeni vještačke inteligentcije u pregledu pigmentiranih promjena kože i ranoj dijagnozi melanoma.

U trećoj sekciji, moderatori su bili doc. dr sc. med. Zrinjka Paštar sa Sveučilišta u Zadru, Dick Plomp, pacijent koji se uspješno liječi od okularnog melanoma i Fredrik Östman, pacijent koji ima kožni melanom. Ova sekcija nosila je naziv Zastupnici prava pacijenata oboljenih od melanoma.

Prvu temu, Ko su zastupnici prava pacijenata oboljelih od melanoma, u okviru treće sekcije, predstavio je Dick Plomp, aktivni član Stichting Melanoom, Dutch Melanoma Society iz Holandije, te član savjetodavnog odbora Uveal melanoma (UM) CURE 2020 Projekta u saradnji sa Duch Cancer Foundation KWF. Gospodin Plomp približio je učesnicima institut eksperta-zastupnika prava pacijenata koji žive sa melanomom kroz vlastito iskustvo. On je u svojem izlaganju istakao značaj udruženja pacijenata sa melanom, koje su njihove aktivnosti i ciljevi.

Drugu temu, Moje iskustvo sa melanomom, u okviru treće sekcije, prezentovao je Fredrik Östman, aktivni član Melanoma Patient Network Europe iz Švedske. Gospodin Östman, poput gospodina Plompa, pacijent je sa melanomom u uznapredovalom stadijumu bolesti. Primjenom savremene terapije kod njega su postignuti izvanredni rezultati kako u dužini preživljavanja, tako i u kvalitetu života. Njegova prezentacije je bila vrlo autentična i emotivna sa korisnim savjetima kako se pozitivnim pristupom bolesti može doprinijeti efektu ukupne terapije.

Prijepodnevni dio Međunarodnog simpozijuma okončan je sa iznošenjem svojih ličnih iskustava u liječenju melanoma i svojih aktivnosti u udruženjima pacijenata, nakon čega je uslijedila pauza za ručak, koja je bila prava prilika da se učesnici simpozijuma bolje upoznaju i druže. Poslijepodnevni program Međunarodnog simpozijuma nastavljen je sa prvim dijelom četvrte sekcije, u kojoj je moderator bio doc. dr sc. med. Davorin Kozomara, spec. opšte i plastične hirurgije sa Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, a u drugom dijelu četvrte sekcije, moderator je bila dr sc. med. Milica Rajović, spec. plastične i rekonstruktivne hirurgije sa Vojno-medicinske akademije Beograd. Ova sekcija u fokusu je imala Terapiju melanoma, koja je zbog svog značaja, razmjene iskustava i multidisciplinarnog pristupa (onkološkog, hirurškog, dermatološkog) podijeljena u dva dijela.

Prve dvije teme pod nazivom Neoadjuvantna terapija melanoma i Terapija melanoma - osvrt i moje iskustvo sa kliničkim ispitivanjima prezentovala je prof. dr sc. med. Antonella Romanini, spec. onkolog sa Univerzitetske bolnice Santa Chiara iz Pize (Italija).

Profesorica Romanini podrobno je upoznala prisutne sa adjuvantnim liječenjem pacijenata oboljelih od melanoma. Kako je ona istakla, kliničke studije su pokazale da su pacijenti imali bolji odgovor ukoliko su primali imuno-onkološku ili ciljnu terapiju u adjuvantnom režimu. U svojem drugom predavanju, prof. Romanini iznijela je podatke iz svoje bogate prakse u liječenju pacijenata sa melanomom i dala kratak pregled novih ljekova za liječenje metastatskih melanoma sa podacima da li su odobreni za upotrebu i da li idu na teret Fonda za zdravstvo u Italiji.

Treću temu, u prvom dijelu četvrte sekcije, pod nazivom Pristup novim oblicima liječenja u Bosni i Hercegovini predstavila je dr sc. med. Inga Marijanović, spec. onkolog sa Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. U svojem izlaganju, dr sc. med. Marijanović prisutnima je iznijela svoje iskustvo u liječenju pacijenata sa melanomom i dostupnim terapijama u Bosni i Hercegovini. Ona je istakla da pored postojećih i najčešće primjenjivanih terapija, koje su dostupne i u Bosni i Hercegovini, postoje još i imunoterapija i ciljna terapija, koje oboljelim pacijentima produžaju mogućnost da žive duže od 5 godina. Ona je u svojem izlaganju govorila da imunoterapija povećava mogućnost tijela da se bori protiv bolesti i danas imamo tri pojedinačna i jedan kombinovani lijek. S druge strane, ciljna terapija zasniva se na tome da lijek prepoznaje i napada specifične vrste ćelija melanoma, te omogućava ubijanje kanceroznih ćelija, bez uništavanja zdravih.

Međutim, ove nove terapije su skupe i uglavnom nedostupne većini pacijenata, a njhova cijena se kreće od 4 000 USD do 10 000 USD mjesečno.

Poslije kratke pauze, nastavljen je drugi dio četvrte sekcije, a četvrto predavanje, pod nazivom Hirurški pristup liječenju melanoma, održao je doc. dr sc. med. Davorin Kozomara, spec. opšte i plastične hirurgije sa Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Docent Kozomara govorio je o dijagnostici primarnog tumora i regionalnih metastaza, zatim o hirurškom i onkološkom liječenju melanoma u zavisnosti od lokalizacije i stadijuma bolesti, te o prognozi kod bolesnika sa melanomom, koja je u prosjeku 5 godina. Na kraju svojeg izlaganja, docent Kozomara prikazao je slučaja 52-godišnjeg pacijenta sa pigmentnim tumorom prepucija. U zaključku, on je naglasio da je „melanom još uvijek nepredvidiv tumor, koji nas često iznenadi raznolikošću svoje pojavnosti i donosi mnoge nedoumice u vezi sa svojim načinom

49

širenja i vrstom terapije.“ U sklopu četvrte sekcije, sa petom temom, pod nazivom Primarno stepenovanje i praćenje pacijenata sa melanomom, prisutne je upoznao prof. dr sc. med. Željko Miljušković, spec. dermatovenerolog sa Vojno-medicinske akademije Beograd. Profesor Mijušković govorio je o značaju pravovremenog određivanja stadijuma bolesti pacijenata oboljelih od melanoma. Istakao je i da je stepen ispitivanja potrebno prilagoditi stadijumu bolesti, a da je cilj kontrolnih pregleda rano otkrivanje recidiva, kao i drugih malignih tumora kože.

Sljedećeg dana, 18. maja 2019. godine u 10 časova, u amfiteatru Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru nastavljene su preostale dvije sekcije u okviru Međunarodnog simpozijuma MELAdetect, od kojih je peta nosila naziv Uvealni melanom.

Moderator pete i šeste sekcije bila je prof. dr sc. med. Suzana Konjevoda, spec. oftalmolog sa Sveučilišta u Zadru, i iz Opće bolnice Zadar.

Prvu temu, Uvealni melanom, pete sekcije, predstavio je prof. dr sc. med. Nenad Vukojević, spec. oftalmolog iz Kliničko bolničkog centra Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Profesor Vukojević u svojoj prezentaciji istakao je da je uvealni melanom najčešći intraokularni melanom kod odraslih, te da 5% svih melanoma čini okularni melanom, a od svih okularnih melanoma, 95% predstavlja uvealni mealnom. On je nadalje dao uporedne podatke za SAD, Evropu i Hrvatsku, iznoseći da se uvealni melanom javlja kod 6-7 osoba na 1 000 000 stanovnika, odnosno, da je u Sjevernoj Evropi incidenca 8-9/1 000 000, dočim je u Južnoj Evropi 1-2/1 000 000, a u Hrvatskoj je 6-7/1 000 000. Što se tiče starosne dobi, najčešće se javlja kod osoba >70 i to 20/1 000 000.

U zaključku, prof. Vukojević je kazao da ova maligna bolest zahtijeva individualan pristup, a prije tretmana treba uzeti u obzir: prognozu vizualne funkcije i životnu prognozu, odabrati najbolju opciju liječenja i podsticati nove eksperimentalne terapije.

Drugu temu, Operativni pristup liječenju okularnog melanoma, u okviru pete sekcije, prezentovao je prof. dr sc. med. Tomislav Jukić, spec. oftalmolog iz Kliničko bolničkog centra Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Profesor Jukić podsjetio je svoje kolege na učestalost pojavljivanja okularnog melanoma i njegove glavne načine liječenja, te je potom govorio o vrstama hirurškog liječnja (enukleacija oka, kompletno uklanjanje bulbusa, ablacija mrežnjače, blok-ekscizija i slično), koje u mnogome zavise od vrste i mjesta nastanka okularnog melanoma. Na kraju, prof. Jukić je podijelio svoje bogato iskustvo u liječenju okularnog melanoma sa učesnicima Simpozijuma.

Poslije kratke pauze za učesnike, nastavilo se sa posljednjom šestom sekcijom, koja je nosila naziv Molekularni pristup melanomu. U toku ove sekcije, svoja predavanja održale su: 1. dr sc. med. Branka Bernard sa Mediteranskog instituta za istraživanje života Split, koja je obradila temu Molekularni pristup riziku od metastaze i ćelijske parbioze, gdje prisutne upoznala sa nedavnim istraživanjem koje je, ustanova iz koje dolazi, vršila test na miševima (starijim i mlađim) u vezi sa ćelijskom parabiozom. Ovaj test sa bioinformatičkim imao je za cilj da pokaže da li ćelijska parabioza može da objasni preferencijalno mjesto

50

metastaza.; 2. prof. dr sc. med. Suzana Konjevoda, spec. oftalmolog sa Sveučilišta u Zadru, i iz Opće bolnice Zadar, koja je prezentovala temu Genetički aspekti uvealnog melanoma i mogućnost predviđanja tijeka bolesti (PRAME) umjesto u programu najavljenog prof. dr sc. med. Ivan Ćavar sa Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Profesorica Konjevoda je detaljno govorila o dosadašnjim istraživanja, kao i o aktuelnim koji su u toku u ovoj oblasti, da bi u zaključku navela da se PRAME trenutno istražuje kao moguće meta za imunoterapiju primarnog i metaatatskog UM - prepoznaju ga citolitički T limfociti, te da The Collaborative Ocular Oncology Group 2 (COOG2) trenutno sprovodi multicentrično prospektivno istraživanje u kojem ispituju PRAME genomiku sa dugoročnim kliničkim ishodom.; 3. dr Josipa Marin Lovrić sa Sveučilišne bolnice Split predstavila je svoj doktorski rad pod nazivom Upotreba tumorskih markera i intermedijarnih filamenata tokom razvoja ljudskog oka i uvealnog melanoma, u kojem je vršeno upoređivanje normalnih ljudskih koncepata (embrioni 8+ sedmica), očnih jezgara sa uvealnim melanomom i očiju odraslih umrlih bolesnika bez istorije očnih bolesti. Cilj rada je da se istraže ultrastrukturne i biohemijske karakteristike apoptotskih i mitotičkih ćelija tokom razvoja ljudskog oka i tumorigeneze, te proučavanje prostornog (položaj u oku) i vremenske distribucije ekspresije (od razvoja oka, zdravog odraslog oka do očnog tumora - uvealnog melanoma) Po prezentiranju svake od tema unutar šest održanih sekcija, učesnici Međunarodnog simpozijuma postavljali su pitanja predavačima i aktivno participirali u tematskim raspravama, iskazujući svoja mišljenja i dijeleći svoja iskustva. Ovaj simpozijum prijavljen je Liječničkoj komori hercegovačko-neretvanske županije, te je bodovana sa 10 bodova za predavače i 5 bodova za slušaoce.

Svi učesnici dobili su dobili verifikovanu potvrdu o učešću, a učešće će se vrednovati na osnovu pravilnika o kontinuiranoj edukaciji relevantnih komora. Shodno sprovedenom anketiranju prisutnih zdravstvenih radnika ustanovljeno je da je Simpozijum nadmašio očekivanja učesnika u smislu značaja i svrsishodnosti predstavljenih tema, te izvanredna izlaganja međunarodno priznatih stručnjaka iz prekograničnog područja, regije i Evrope. Isto tako, učesnici su ocijenili vrlo visokim ocjenama i samu oragnizaciju događaja, te obezbijeđen prevoz, smještaja i ketering.

Projekt MELAdetect realizuje se u sklopu trilateralnog programa Interreg IPA prekogranične saradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014-2020, koji se sufinansira iz sredstava Evropske unije. Ukupna vrijednost projekta je Eur 652.427,90, a vodeći partner je Zavod za javno zdravstvo Zadar, sa projektnim partnerima Sveučilištem u Zadru, Agencijom za razvoj zadarske županije (ZADRA NOVA), te Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru i JZU Opštom bolnicom “Blažo Orlandić” Bar. Više o projektu MELAdetect možete naći na web stranici https://www.meladetect.com/, kao i web stranici Opšte bolnice Bar https://bolnicabar.me/.

Opšta bolnica "Blažo Orlandić" Bar Dr Dragoslav Tomanović, direktor Ninela Plamenac, asistent menadžera projekta

Brinite o zdravlju na inteligentan način!

bez alergena bez glutena bez laktoze bez mliječnih bjelančevina

Od prvog dana života za: t proliv bilo koje etiologije t pomoć kod dojenačkih kolika t obnovu crijevne mikroflore Lactobacillus rhamnosus, LGG® Bifidobacterium, BB-12® www.jglprobiokulture.com, www.jgl.hr

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me

Dijabetesna polineuropatija je oboljenje perifernih nerava koje nastaje kao posljedica postojanja šećerne bolesti. Ovo oboljenje karakteriše progresivni gubitak nervnih vlakana uzrokujući gubitak osjećaja i razvoj ulcera na stopalu, koji može da dovede i do amputacije. Tačan uzrok nastanka dijabetesne polineuropatije još uvijek

nije poznat, a mišljenja stručnjaka su različita. Ono što se zasigurno zna je da povišen šećer u krvi sa sobom nosi poremećaj cirkulacije koji dovodi do oštećenja malih krvnih sudova, pa je ishranjenost perifernih tkiva otežana.

Preko 80% dijabetičara ima komplikaciju dijabetesa u

vidu dijabetesne polineuropatije. Značajno je da pojava polineuropatije ne zavisi od visine šećera u krvi, podjednako pogađa oba pola, a češće se javlja kod starijih osoba. U početku neuropatija često ne daje nikakve simptome. Sa napretkom bolesti simptomi počinju da se ispoljavaju i najčešće se manifestuju osjećajem peckanja, mravinjanja i grčeva u stopalima, a može doći i do pojave žarećeg bola i neosjetljivosti stopala. Hodanje je često otežano, koža stopala postaje suva, tanka i lako puca, a po njoj se stvaraju ranice.

Dijabetesna neuropatija predstavlja uvod u razvoj dijabetesnog stopala i dovodi do povećanog rizika za amputacijom ukoliko se ne otkrije na vrijeme i ne počne blagovremeno da se liječi adekvatnim tretmanom.

Da bi se spriječila pojava neuropatije, a i kada ona već postoji, potrebno je striktno održavati normalan nivo šećera u krvi, redukovati tjelesnu težinu, kontrolisati nivo masti u serumu, neophodan je prestanak pušenja i prekomjernog unosa alkohola, kao i odgovarajuća ishrana. Pored ovih nefarmakoloških mjera, prevencija i tretman dijabetesne neuropatije zasnivaju se na primjeni R oblika alfa-lipoinske kisjeline, najjačeg prirodnog antioksidansa. Kako je organizam ne može fiziološki stvoriti u dovoljnoj količini, mora se unositi u organizam u vidu kapsula i to u obliku koji ima najveću bioraspoloživost.

R-lipoinn® je jedini proizvod na našem tržištu koji sadrži R oblik alfa-lipoinske kisjeline. Za razliku od svih sličnih preparata koji se nalaze na tržištu i imaju i neaktivni S i aktivni R oblik kisjeline u svom sastavu, R-lipoinn® ima samo aktivni izomer. Pored toga što sama kisjelina djeluje kao antioksidans i direktno neutrališe slobodne radikale u našem tijelu, ona utiče i na druge antioksidanse koji se već nalaze u organizmu. Alfa-lipoinska kisjelina posredno stimuliše aktivnost koenzima Q10, glutationa, vitamina C i E. R-alfa-lipoinska kisjelina je jedini oblik alfa-lipoinske kisjeline za koji je naučno dokazano da značajno povećava insulinsku osjetljivost, pojačava i poboljšava transport glukoze, pojačava metaboličku aktivnost i smanjuje deponovanje tjelesne masnoće koje je vezano za starenje. Kao krajnji efekat primjene preparata, ublažavaju se simptomi dijabetesne neuropatije (smanjuju se bol i neprijatne senzacije), poboljšava se osjetljivost stopala na temperaturu i dodir, popravlja se mikrocirkulacija, čime se poboljšava ishranjenost nervne ćelije i povećava pokretljivost ekstremiteta.

U preparatu R-lipoinn®, R oblik alfa-lipoinske kisjeline je spakovan u DR kapsule koje predstavljaju inovaciju u formulaciji. Aktivna komponenta je sačuvana od spoljašnjeg uticaja želudačne kisjeline, dolazi nepromijenjena do tankog crijeva gdje ulazi u cirkulaciju u visokom procentu. Šema doziranja R-lipoinn®-a je veoma jednostavna – uzimaju se dvije kapsule jednom dnevno, ali je neophodno održavati kontinuitet u primjeni kako bi se ispoljio maksimalni terapijski efekat.

Sistemske bolesti vezivnog tkiva (SBVT) Doc. dr Dušan Mustur, spec. fizijatar i reumatolog

Sistemske bolesti vezivnog tkiva (SBVT) su velika grupa zapaljenskih autoimunskih bolesti koje mogu zahvatiti gotovo sve organe i tkiva, i u koje spadaju sistemski lupus eritematodes (SLE), primarni Sjögren-ov sindrom, antifosfolipidni sindrom, sistemska skleroza, polimiozitis, dermatomiozitis, mješovite bolesti vezivnog tkiva i tzv. „overlap“ siondrom, kao i Still-ova bolest odraslih i sindromi vaskulitisa.

Počeo bih sa mišljenjem poznatog engleskog reumatologa i imunologa Dejvida Ajzenberga. On je SBVT uporedio sa špilom karata u kojima svaka karta označava pojedinu manifestaciju bolesti kao što su upala zglobova, promjene po koži, oštećenje bubrega, poremećaj cirkulacije prstiju šaka itd. Životna igra je jednostavna i u njoj bolesnik "izvlači “ određen broj karata iz špila, a kombinacija pojedinih manifestacija bolesti i genetskih karakteristika imunološkog sistema na izvučenim kartama označava i samu bolest. Time je Ajzenberg htio da istakne i međusobnu sličnost ovih bolesti i mogućnost preklapanja njihovih manifestacija.

54

Postoje mnogobrojne zajedničke karakteristike svih sistemskih bolesti vezivnog tkiva: 1. nepoznate su etiologije; 2. imaju autoimunu patogenezu; 3. uvijek postoji vaskulitis, tj. oštećenja malih krvnih sudova, bilo kao osnovna patološka lezija ili barem kao pratilac drugih oštećenja (zbog taloženja imunskih kompleksa, tj. autoimunosti); 4. uvijek postoje autoantitjela = tzv. ”markerska“ antitijela u SBVT; 5. sve ove bolesti imaju multisistemski karakter = zahvatanje većeg broja organa i tkiva; 6. glikokortikoidi su, u nedostatku etiološke terapije, i dalje glavno sredstvo liječenja SBVT širom svijeta.

Sama riječ „lupus“ na latinskom znači vuk. Na ovaj način su doktori u prošlosti označavali prisustvo crvenkastih promjena na koži, najčešće lica, ali i drugdje po tijelu, koje su u najtežim slučajevima ostavljale veoma ružne ožiljke koji su

izgledali kao ugrizi vuka. Ali, još u pretprošlom vijeku, stečena iskustva su pokazala da ovo oboljenje ne zahvata samo kožu, već i unutrašnje organe.

Sistemski eritemski lupus (SLE) je autoimunska SBVT nepoznate etiologije, u kojoj postoji obilje autoantitjela, uvijek postoji i oštećenje malih krvnih sudova, kao i potencijalni zahvat svih organa i tkiva. Ova bolesti predstavlja "više bolesti u jednoj“, ovdje se radi o sindromu koji predstavlja lepezu različitih poremećaja, stoga je jedan ljekar svjetskog glasa rekao da nije lupus dio interne medicine, već da interna medicina predstavlja dio lupusa! Na jednoj strani, tu je kožni oblik koji veoma rijetko prelazi u sistemski, zatim, u blagom stepenu mogu biti istovremeno zahvaćeni koža, zglobovi i serozne ovojnice pluća i srca (serozitis). Na drugom kraju lepeze su najteži oblici, potencijalno sa letalnim ishodom, sa ozbiljnim zahvatanjem bubrega i mozga.

Generalno gledano, postoje dva oblika ove bolesti: 1. kožni (diskoidni) lupus koji karakterišu promjene različitog izgleda i koji liječe dermatolozi, i 2. sistemski lupus koji može zahvatiti bilo koji ili više unutrašnjih organa, i koji liječe specijalisti - reumatolog, imunolog, nefrolog, itd.

Redosljed događaja je takav da kod predisponirane osobe (djevojke), pod uticajem najvjerovatnije faktora iz spoljne

sredine, dolazi do ispoljavanja serije grešaka u funkcionisanju imunološkog sistema, čiji je prevashosni zadatak da štiti organizam od napada štetnih agenasa iz spoljne sredine.

Lupus je danas češće ili rijeđe prisutan na gotovo svim geografskim područjima. U osoba tamne puti je sedam puta češći, tako da crna rasa figurira kao predisponirajući faktor za pojavu bolesti. Prema zvaničnim podacima, u svijetu boluje od SLE između 1,5 i 2 miliona ljudi. Nema zvaničnih podataka za Crnu Goru, ali se pretpostavlja da ima između 200 i 300 bolesnika oboljelih od lupusa. Ono što je sasvim izvjesno je da se lupus danas češće i lakše prepoznaje nego ranije, prevashodno zahvaljujući primjeni različitih testova iz krvi kojima se otkrivaju poremećaji u radu imunološkog sistema.

Kada se postavi dijagnoza ove bolesti, započinje se sa liječenjem. Za blage oblike takozvanog kožno-zglobnog lupusa primjenjujemo male doze glikokortikoida i antimalarike. Sa druge strane, za teške oblike bolesti sa zahvatanjem bubrega i mozga neophodna je primjena imunosupresivnih ljekova (citostatici), najčešće u velikim, tzv. pulsnim dozama, jednokratno mjesečno. U svakom slučaju treba istaći da je terapija lupusa individualna, ali i doživotna, a uspjeh liječenja u velikoj mjeri zavisi od saradnje izmedju ljekara i bolesnika.

55

Značaj prevencije i rane detekcije hronične bubrežne slabosti

Dr Vasilije Bošković Klinika za nefrologiju, KCCG

Hronična bubrežna slabost dobija posebno na značaju zbog rastuće potrebe za nadomještajem bubrežne funkcije dijalizom i transplantacijom. Značaj hronične bubrežne slabosti je veliki, kako sa aspakta kvaliteta života pacijenta tako i sa ekonomskog aspekta. S obzirom da ne postoji specifična terapija hronične bubrežne slabosti, to se kvalitet života oboljelog pacijenta ogleda upravo u kvalitetnom nadomještaju bubrežne funkcije. Razvojem transplantacionog programa kod nas značajno je unaprijeđen kvalitet života pacijenata u terminalnom stadijumu hronične bubrežne slabosti, odnosno onih koji imaju potrebu za nadomještajem bubrežne funkcije, ali i komplijansa transplantiranih pacijenata s obzirom na činjenicu da se funkcija grafta prati i kontroliše kod nas, odnosno u zemlji čiji su pacijenti državljani.

Osim navedenog, razvoj transplantacionog programa u Crnoj Gori doprinio je i kontrolisanim transplantacijama organa ali i bezbjednosti naših pacijenata. Takođe je ovaj program doprinio i razvoju mnogih drugih medicinskih grana koje su neizostavne u transplantacionom program, i naravno doprinio edukaciji kadra uključenog u ovaj proces.

56

Definicija i klasifikacija hronične bubrežne slabosti u krajnjem imaju za cilj da se prevenira ali i rano prepozna hronična bubrežna bolest, te da se zaustavi napredovanje iste u terminalnu insuficijenciju bubrega. Hronična bubrežna insuficijencija se definiše kao postepeno, progresivno i ireverzibilno smanjenje bubrežne funkcije. Najčešće nastaje kao komplikacija: šećerne bolesti (28%), hipertenzije (25%), glomerulonefritisa, urođenih anomalija, infekcija, nasljednih i drugih bolesti. Hipertenzivna nefropatija je dosta sporog toka te pacijenti najčešće započinju liječenje dijalizom u poznijim godinama. Incidenca terminalne bubrežne slabosti u hipertoničara nije velika, ali zbog visoke prevalence primarna hipertenzija je češći uzrok terminalne bubrežne slabosti od glomerulonefritisa.

Preventivne mjere za hipertenzivnu nefropatiju iste su

kao i za kardiovaskularna oboljenja. Iste nokse dovode do oštećenja srca, bubrega i krvnih sudova. Proteinurija i smanjena glomerularna filtracija samo su bubrežne manifestacije generalizovane kardiovaskularne bolesti, odnosno može se reći da srce, bubreg i krvni sudovi čine jedan sistem koji je nemoguće posmatrati pojedinačno, osim u naučne svrhe. Preventivne mjere koje se ogledaju u smanjenom i kontrolisanom unosu soli, održavanju normalne tjelesne mase i svakodevnoj fizičkoj aktivnosti, zajedničke su kako za kardiovaskularne bolesti tako i za hroničnu bubrežnu slabost. Naročito treba obratiti pažnju na postojanje sklonosti ka bolestima bubrega familijarno. U toku su i studije koje se bave ispitivanjem gena odgovornih za sklonost ka progresivnoj bubrežoj bolesti. Identifikacija osoba s posebnim rizikom pomogla bi ranom i intenzivnom pristupu prventivnim mjerama i liječenju.

57

REDERMIC C ZA NJEGU PREDJELA OKO OÄŒIJU

SVOJSTVA Ispunjavajuća njega protiv starenja za osjetljivu koĹžu. Koriguje Ä?ak i najdublje bore. KoĹži daje Ä?vrstinu. UjednaÄ?ava ten i ublaĹžava crvenilo.

Momentalno daje tonus koĹži.

La Roche-Posay laboratorije su razvile formulu sa visokom koncentracijom Vitamina C za osjetljivu koĹžu. Ovaj sastojak stimuliĹĄe proizvodnju kolagena koji smanjuje i ispunjava duboke bore. Njegovo intenzivno djelovanje je pojaÄ?ano sa dva aktivna sastojka:

t .BOP[B �FǎFS LPKJ QPWFǎBWB HVTUJOV LPäF PQUJNJ[VKF JOUFSBLDJKV između svjetlosti i koŞe i vizuelno smanjuje nepravilnosti.

t )JKBMVSPOTLB LJTKFMJOB NPNFOUBMOP LPäV Ç?JOJ HMBULPN Ova formula sadrĹži obnavljajuće sastojke Madecassoside i Neurosensine, peptid koji smanjuje osećaj neprijatnosti na koĹži.

TEKSTURA I UPOTREBA SvjeĹža i upijajuća tekstura koja koĹži vraća tonus, koĹžu ostavlja svilenkastom, mat i nemasnom. OdliÄ?na baza za ĹĄminku. Nanosite utrljavanjem od unutraĹĄnjeg ka spoljaĹĄnjem uglu oka.

ANTHELIOS SHAKA FLUID SPF50+

ViĹĄe od 30 godina, Anthelios je pionir u poznatim inovacijama: UVA filteri, zaĹĄtita ĹĄirokog spektra, tekture i tehnologije. Anthelios Shaka Fluid doseĹže najviĹĄu UVA zaĹĄtitu u istoriji Antheliosa. PruĹža zaĹĄtitu ĹĄirokog spektra ĹĄtiteći koĹžu od UVA i UVB zraka i sprijeÄ?ava nastanak oĹĄtećenja izazvanih infracrvenim-A zraÄ?enjem i zagaÄ‘enjem. Veoma otporan na vodu, otporan na znoj i pijesak. Ne peÄ?e oÄ?i. Nevidljiva, lagana tekstura.

SVOJSTVA Proizvod za zaĹĄtitu lica od sunca za osetljivu koĹžu ili koĹžu alegriÄ?nu na sunce. Za sve tipove koĹže. MoĹže se nanositi na podruÄ?je oko oÄ?iju.

Hipoalergeno. Testirano pod dermatoloĹĄkom kontrolom na osetljivoj i reaktivnoj koĹži. Testirano pod oftalmoloĹĄkom kontrolom na osetljivim oÄ?ima i podruÄ?ju oko oÄ?iju. Testirano na osobama koja nose kontaktna soÄ?iva.

TEKSTURA I UPOTREBA Fluid tekstura. Nevidljivi zavrĹĄetak. Neljepljivo, nemasno. Proizvod nanositi neposredno prije izlaganja suncu.

DERMATOLOŠKA INOVACIJA

HYALU SERUM

B5

Hijaluronska kisjelina i Vitamin B5 Nova korektivna njega protiv bora i za punoću osjetljive kože LA ROCHE-POSAY. POSVEĆEN DERMATOLOGIJI

HYALU B5 SERUM

SVOJSTVA Jedinstvena formula za obnovu kože, koja sadrži dvije vrste čiste hijaluronske kisjeline, vitamin B i madecassoside, za punoću osjetljive kože.

1. ANTI-AGEING EFEKAT - Prva dermatološka koncetrovana njega za povećanje tonusa i obnovu osjetljive kože.

2. TOLERANCIJA - Pogodno za osjetljivu kožu. Umirujuće dejstvo. Pogodno za upotrebu poslije estetskih procedura.

3. EFIKASNOST - Trenutno gipka i popunjena koža. Svjež ten. Bore i tanke linije su manje vidljive. Koža izgleda ispunjenije i obnovljeno.

TEKSTURA I UPOTREBA Svježi hidrirajući vodenasti gel za punoću osjetljive kože. Nanijeti ujutru i uveče na lice i vrat. Svi tipovi kože.

Njeno veličanstvo hijaluronska kisjelina

Dr Duško Marković* Specijalizant plastične i estetske hirurgije Klinički centar Crne Gore

Zadnjih godina svjedoci smo ogromnog porasta broja procedura koje spadaju pod nehirurški anti ageing. Neki estetski problemi koji su bili indikacija isključivo za estetsko hirurški tretman sada se mogu jako uspješno, ali ne uvijek, rješavati mnogo manje invazivnim procedurama. “Krivci” za ovaj trend su popularizacija hijaluronske kisjeline, napredak u istraživanjima koja su dovela do proizvodnje velikog broja brendova, te medijska promocija anti ageing tretmana. Hijaluron je mekan, providan, resorptivan i biokompatibilan gel koji se lako aplikuje, pa sve više ljekara nudi usluge anti ageinga tretmana.

Sastav Hijaluronska kisjelina, (hyaluronic acid-HA) je polisaharidni glikozaminoglikan koji se normalno nalazi u ekstracelularnom matriksu vezivnih tkiva, sinovijalne tečnosti, hrskavice i kosti. Uz proteoglikane i multiadhezivne glikoproteine, ona služi za ispunjavanje prostora između ćelija i vezivnih vlakana kao i sprečavanje prolaska stranih supstanci i čestica u tkivo i paracelularno. Originalni HA fileri su bili životinjskog porijekla, dok se sada sintetišu od strane bakterija, te je skovan termin Nonanimal Stabilized Hyaluronic Acid (NASHA) tj hijaluron neživotinjskog porijekla.

Hemijski sastav HA je manje više uniforman od jedne do druge vrste. Stoga je predizpozicija nastnka imunogenih i

60

alergenih reakcija minimalna. Razlikujemo prirodnu tj. neumreženu hijaluronsku kisjelinu, koja je više tečna, i umreženu koja je tvrđa i više gelasta. HA u svom prirodnom obliku u mekim tkiva traje samo nekoliko dana. Sa porastom masene koncentracije (u mg/ml) raste tvrdoća, viskoznost, hidrofilnost pa i dugotrajnost.

Daljom obradom, u procesu “umrežavanja” lanci HA se uvezuju u veće i stabilnije strukture tako da hijalouronidaza ne može lako da započne process razgradnje. Tako nastaje umrežena HA tj. ono što se uobičajeno zovemo-hijaluronski filer. Kod ove vrste HA tvrdoća i dugotrajnost rastu i sa brojem i prostornim rasporedom veza između lanaca HA. Ključna razlika između različitih brendova na tržištu odnosi se na izvor HA, koncentraciju HA, materiju koja se koristi za umrežavanje HA polimera, stepen modifikacije i umrežavanja, količinu slobodne, neumrežene, i nemodifikovane HA, da li je preparat monofazan (kohezivni gel) ili bifazan (sastoji se pojedinačnih partikula), na elastični koeficijent (G’) koji predstavlja tvrdoću i otpornost gela deformisanju kada se primjeni pritisak, te konačno da li sadrži ili ne anestetik-lidokain. Tako neki brendovi filera najtvrđe preparate imaju sa 30mg/ml, a neki već sa 20mg/ml.

Hidrofilnost HA fileru omogućava da veže okolnu vodu iz mekog tkiva za sebe i dodatno vrši ekspanziju. Hidrofilnost ne opada istim tempom kao razgradnja. Ovo omogućava prirodni izgled korigovanja volumena i bora, kao i postojanost, sve dok

se filer skoro potpuno ne razgradni u tijelu. Dokazano je i da HA filer dovodi do rastezanja dermalnih fibroblasta, ťto indukuje de novo formiranje kolagena ujedno inhibirajući razgradnju postojećeg.

Injektiranje se izvodi pomoću igala 27 I 30 G. Koriste se i tupe kanile, posebno u opasnim regijama, a preporuÄ?uju se i poÄ?etnicima. Iskusni plastiÄ?ni estetski hirurzi viĹĄe koriste igle zbog taÄ?nijeg postavljanja filera. Ponekad se koristi anestezija u vidu lokalne topikalne, rijetko infiltrativne, a nekad i regionalneg blok anestezije-dentalni blok za usne.

HA filer najbliĹže odgovara karakteristikama idealnog mekotkivnog filera, a to su:

t /FUPLTJĘŠOPTU

t #JPLPNQBUJCJMOPTU

t %VHPUSBKOPTU

t Reverzibilnost-uz pomoć hijalouronidaze se moŞe korigovati

t "VUPMPH

t -BL [B LPSJ�ʉFOKF

t #F[CKFEBO

t 1P[JUJWOF QSJSPEOF J MBLP WJEMKJWF QSPNKFOF

t .JOJNBMOP CPMPWBOKF UK JTLMKVĘŠJWBOKF J[ SFEPWOJI BL tivnosti

t 3B[MJʊJUB EVCJOB TMPKFWB V LPKF TF NPäF QPTUBWJUJ

t 1SFEWJEMKJWPTU

t %PCSP TF iQPOBĂ?Bw TB TUBSFOKFN

t /JKF BMMFSHFO OFNB QPUSFCF [B LPäOPN QSPCPN

t /F EBKF JNVOPMPĂ?LF SFBLDJKF HSBOVMPNJ J TM

Indikacije HA fileri se koriste se za sve vrste bora i gubitka tonusa i volumena. Za povrĹĄne sitne bore, logiÄ?no, koristi se preparata manje tvrdoće, nekada i neumreĹženi, priordni. Za dublje bore koriste se srednje tvrdi preparati. Dok za podizanje volumena, konturiranje i lifting efekat na rasolaganju imamo najtvrÄ‘e materijale, koji zbog svojih karakteristika moraju da se plasiraju duboku JTQPE QPULPäOPH ULJWB QSFQFJPTBMOP /BKĘŠFĂ?ʉF USFUJSBOF SFHJKF usne, nazolabijalne brazde, marionete, podoÄ?njaci, puĹĄaÄ?ke bore, mrĹĄtilice, smijalice, jagodica, jagodiÄ?ni luka, donja vilica, brada,

TMKFQPʊOB SFHJKB JUE .PSB TF OBQPNFOVUJ EB KF QSJSPEOB )" ʊFTUP sastojak i skin buster i mezoterapijskih koktela kojim se tretiraju nesavrťenosti u povrťnim slojevima koŞe, bilo injekciono bilo pomoću dermapena.

HA fileri se plasiraju u dermis, duboki dermis, potkoĹžno tkivo i preperiostalno. Ako se previĹĄe povrĹĄno aplicira vidjeće se na koĹži kao plaviÄ?ast odsjaj-Tindal efekat. Ako se plasira u miĹĄić neće dati Ĺželjeni efekat. Uvijek se mora voditi raÄ?una o mogućim vaskularnim komplikacijama zbog okluzije ili kompresije krvnih sudova.

VaĹžno je napomenuti da se HA drugaÄ?ije Ä?istoće i tvrdoće koristi i kao intraartikularna injekcija u ortopediji kod tegoba vezanih uz artroze velikih zglobova, oĹĄtećenje hrskavica i meniskusa.

Uticaj Dakle, netokisÄ?nost, biorazgradljivost i hipoalergenost Ä?ine HA filer skor idealnim za manje iskusne ljekare, kao i za plasiranje u one regije koje su jako dobro prokrvljene, gdje dominira SBTUSFTJUJKF WF[JWOP ULJWP #SPK QSPDFEVSB SBTUF TUBMOP /B SBTQPMBganju imamo hijalouronidazu, enzim koji sluĹži razgradnji HA, T LPKJN KF NPHVʉF CF[ QSPCMFNB iJTUPQJUJw CJMP LPKJ EFQP Ä•MFSB koji ne doprinosi estetski prihvatljivom rezultatu. Kod drugih mekotkivnih filera to nemamo. Ovo su nesumnjivo kljuÄ?ni razlozi ogromne popularnosti HA filera ĹĄto meÄ‘u ljekarima tako i meÄ‘u pacijentima. Uz svjetske medijske trendove i druĹĄtvene mreĹže koje pomaĹžu plasiranju informacija, pacijent dobija na svakodnevnom nivou ogroman broj informacija, koje ga navode na razmiĹĄljanje o nekom od anti age tretmana.

Kao i kod ostalih, HA fileri mogu dati znaÄ?ajne komplikacije koje su najÄ?eťće posljedica ishemije, a koja nastaje ili okluzijom krvnog suda zbog injektiranja filera u sam krvni sud bilo kompresijom krvnog suda djelovanjem filera spolja. O tome u nekom od narednih brojeva.

* ÄŒlan ISAPSa, meÄ‘unarodnog udruĹženja za estetsku plastiÄ?nu hirurgiju

61

Sezonski afektivni poremećaj (Sezonska depresija)

Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihijatar

Više referentnih epidemioloških servisa saopštava da su poremećaji raspoloženja, osobito depresije, u plimi, te da su to danas najrasprostranjenija psihijatrijska oboljenja. Ima mišljenja, da je depresija u naše doba toliko rasprostranjena da je malo ko nije iskusio i da je ona postala stil života, odnosno obrazac ponašanja.

Osnovne kliničke karakteristike ovog poremećaja sastoje se u tome što postoji poremećaj raspoloženja (afekta).

Poremećaj raspoloženja se ispoljava u obliku hipertimije (pada), odnosno patološkog nerspoloženja (subdepresije ili depresije). Pored oštećenja afekta, kod ovih poremećaja postoje oštećenja i drugih psihičkih funkcija, praćenih somatskim smetnjama.

Uzroci (etiologija) depresija je multikauzalna: genetske transmisije, biohemijski i neurofiziološki procesi (organicitet), psihoanalitičke teze, neoanalitičke, bihejvioralne, sociokulturne teorije itd.

Klasifikacije depresivnih poremećaja baziraju se na dva svjetska kasifikacina sistema (MKB-10 i V revizija DSM-T5 američki klsifikacioni sistem mentalnih poremećaja). U MKB-10 depresije se klasifikuju u dijagnostičku kategoriju „Poremećaja raspoloženja (afekta) – F 30 – 39“.

62

U toj klasifikaciji navodi se podgrupa „Ostali depresvni poremećaji“, gdje je uvrštena Sezonska depresija, o kojoj će biti govora u narednim redovima.

Sezonska depresija je karakteristična za određena geografska područja, gdje vlada velika hladnoća i duge zime, kakav je slučaj sa skandinavskim zemljama i Kanadom.

Prvi zapisi o ovoj bolesti nađeni su kod Hipokrata, a u skorije vrijeme, krajem prošlog vijeka, sezonsku depresiju oipsali su ljekari koji su pratili ekspediciju na Arktiku. Oni su opisali sindrome kod članova ekspedicije i kod Inuita (stanovnike tog predjela), poput opšteg umora, opšteg neraspoloženja i pada osnovnih bioloških ritmova.

Zbog određenih neurobioloških specifičnosti, neki stručnjaci se zalažu da ovaj poremećaj dobije svoje posebno mjesto.

Naime, kod ovog oblika depresije verifikovana je uloga melatonina (hormona epifize) u njenoj etiopatogenezi. Lučenje melatonina inače zavisi od beta – aderenergične regulacije receptora i svjetlosnih stimulusa u ciklusima dan - noć i godišnjih doba.

Melatonin se skoro iusključivo luči noću, dok svjetlosni impulsi inhibiraju njegovo lučenje preko retinohipotalamičnog puta.

Kod osoba koje boluju od sezonske depresije melatonin se izlučuje kasnije, za vrijeme noćnih časova, i ujutru se ne resorbuje u dovoljnoj količini, što izaziva letargiju i druge manifestacije ove mentalne bolesti. Sniženo lučenja melatonina je verifikovano kod sezonske depresije i potrvrđena je pojačana osjetljivost tih pacijenata na svjetlosne draži, te oni dobro reaguju na terapiju svijetlom („light – therapy“).

63

Obilježen Međunarodni dan kontrole duvana Prof. dr Agima Ljaljević, Institut za javno zdravlje Crne Gore Međunarodni dan kontrole duvana 31. maj dobra je prilika da se još jednom skrene pažnja na pogubne uticaje duvanskog dima na zdravlje ljudi. Da se ukaže da duvan, tihi ubica, predstavlja osnovni uzrok obolijevanja i umiranja svjetske, pa i crnogorske populacije. Pored toga, da stvara indirektne troškove za zdravstvenu zaštitu zbog tretmana posljedica pušenja, odsustva sa posla, smanjenja radne produktivnosti…

Ekonomski efekti se reflektuju i kroz osiromašenje ličnog i porodičnog budžeta, odlaganja otpada koji se stvara pušenjem, smanjenja uticaja na životnu sredinu i slično.

Istraživanja potvrđuju da duvan ubija više od 50% svojih korisnika, odnosno da svake godine umire više od 6 miliona ljudi korisnika duvanskih proizvoda i oko 900 000 onih koji su izloženi pasivnim uticajima duvanskog dima. Ukoliko se trend korišćenja nastavi, do 2030. godine će više od 8 miliona ljudi umirati od posljedica pušenja duvana, a ova bolest će u strukturi mortaliteta stanovništva učestvovati sa više od 70%.

Međutim, i pored zabrinjvajućih informacija, sa kojima

64

je upoznat veliki dio korisnika, kao i činjenice da su razvijene zemlje, snažnim antipušačkim kampanjama uticale na smanjenje broja konzumenata, evidentira se značajan trend povećanja upotrebe duvanskih proizvoda u svijetu, kao posljedica narastajućeg broja korisnika u mnogoljudnim zemljama.

Takođe, u Crnoj Gori se, prema posljednjem istraživanju, rađenom po metodologiji SZO: Istraživanja o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore, bilježi povećanje broja korisnika duvanskih proizvoda, dok su ranija istraživanja ukazivali na konstantan trend smanjenja prevalencije pušenja u populaciji. Prema podacima iz posljednjeg istraživanja 35,4% stanovnika Crne Gore konzumira duvanske proizvode, a više od 18% populacije navodi da su nekada, tokom života koristili duvan. Ovi podaci ukazuju da je manje od polovine crnogorske populacije, tokom cijelog života, apstiniralo od upotrebe duvana.

Najviše korisnika duvanskih proizvoda u Crnoj Gori je u populaciji između 45 i 54 godine, koji u većini slučajeva, dnevno

konzumiraju do dvadeset cigareta. Međutim, gotovo trećina pušača dnevno koristi više od paklice, a jedan broj i više od dvije paklice cigareta. Ovi podaci značajno usložnjvaju sliku vezanu za zdravstvenu zaštitu pušača, jer su komplikacije upotrebe duvana u direktnoj korelaciji sa dužinom pušačkog staža i brojem popušenih cigareta tokom dana.

U starosnoj grupi između 15 i 24 godine ima više djevojaka nego momaka koje su izjavile da koriste duvanske proizvode, što pokazuje da su žene neosnovano prihvatile pušenje kao odraz svoje slobode, savremenosti i novog poimanja života. Prevalencija pušenja u Crnoj Gori ne pokazuje razlike u odnosu na urbanost zajednica, kao ni prema stepenu obrazovanja pušača.

Kada je riječ o pušenju među mladima, mora se naglasiti da ono nije samo zdravstveni rizik, nego su pušači u adolesceniciji pod većim rizikom za kasniju upotrebu alkohola i ostalih droga, od nepušača. U Crnoj Gori se, takođie bilježi povećanje broja korisnika duvanskih proizvoda među djecom i mladima. U Globalnom istraživanju o potrošnji duvana među mladima, koje je rađeno među učenicima starosti od 13 do 15 godina, zabilježeno je oko 10% njih koji koriste duvanske proizvode, pri čemu, nešto češće dječaci.

Pored toga, istraživanje ESPAD je, takođe, pokazao rast broja korisnika duvanskih proizvoda među 16-godišnjacima u

odnosu na prethodna istraživanja po istoj metodologiji. Pokazalo se da je, u navedenoj populaciji, gotovo svaki peti momak i svaka osma djevojka, korisnik/ca duvanskih proizvoda.

U cilju smanjenja broja korisnika duvanskih proizvoda od posebnog je značaja istovremeno angažovanje različitih društvenih sektora, radi realizacije mjera koje uključuju: kontrolu implementacije zakonskih odredbi, promociju nepušenja, informisanje i podizanje kvantuma znanja o uticajima duvanskog dima na zdravlje, obezbjeđivanje adekvatnih metoda odvikavanja od pušenja, osposobljavanje mladih da se suprostave društvenim uticajima za prihvatanje pušenja kao obrasca ponašanja, kontrola tokova duvana. Navedene mjere iskustveno dokazano utiču na smanjenje broja korisnika duvanskih proizvoda, a na taj način se direktno utiče i na poboljšanje zdravlja i unapređenje kvaliteta života populacije, posebno djece i mladih.

Ove godine Međunarodni dan kontrole duvana obilježen je centralnim događajem u tržnom centru Delta City, gdje se vršila razmjena cigareta za jabuke - Zamijeni cigaretu za jabuku - zamijeni bolest za zdravlje.

Pored navedenog, posjetiocima je mjeren krvni pritisak i nivo šećera u krvi, dijeljeni su zdravstveno-vaspitni materijali, pružani savjeti u vezi sa prevencijom bolesti pušenja i njenih komplikacija, kao i savjeti u vezi adekvatnog tretmana.

65

Mnoštvo praktičnih preporuka u vezi sa izvještavanjem u oblasti zdravstva bilo je moguće dobiti od Solvejg Rejgard Petersen, eksperta za komunikacije i medije Danske agencije za ljekove.

Ona je govorila na skupu o značaju medija u edukaciji opšte javnosti u okviru istoimenog simpozijuma organizovanog krajem marta u Tivtu.

ŠTAMPA TREBA DA VIDI ONO ŠTO JE STVARNO BITNO − Ako hoćete da se bavite zdravstvenim novinarstvom, treba da pišete o bolestima koje škode ljudima u Crnoj Gori – ovom jednostavnom porukom počela je svoje predavanje profesionalna novinarka Solvejg Rejgard Petersen, predstavnica Danske agencije za ljekove. Kao osoba sa bogatim iskustvom u zdravstvenom novinarstvu, ona je uz niz konkretnih preporuka i analiza uspjela da prenese i neka interesantna iskustva iz svoje prakse.

Naglašavajući poruku da štampa treba da vidi ono što je stvarno bitno, te da bi u tom smislu bile korisne teme prevencije, podaci koji su važni i dokazi o bolestima koji su relevantni za Crnu Goru i sl., ona je istakla da je jako bitno opisivati slučajeve i uporno istraživati. Naravno, istraživanje u novinarstvu podrazumijeva da se saslušaju sve strane i sagledaju njihovi argumenti.

U okviru preporuka navela je i da je važno opredijeliti nekoga u medijskoj kompaniji da radi baš samo sa zdravstvom, jer je to dosta komplikovano područje i malo se više koncentrisati na ono što je zdravstvo, šta nauka, šta pouzdan izvor.

Naučno i popularno Opisujući prirodu konfliktnih situacija između naučnika i novinara, Rejgard Petersen navodi: − Naučnici uvijek gledaju šta je to naučni dokaz nečega, a novinari gledaju šta je tu priča.

Kako mogu da ispričam priču koja će ljude da angažuje, da ih natjera da gledaju našu TV stanicu? Naučnici su uvijek zainteresovani za naučni metod, za ono kako su ti rezultati ostvareni, a

66

novinari žele samo rezultate. Naučnici kažu: U redu, imam ove rezultate, ali imamo i određene prezervacije, a novinari ponekad pogledaju samo kakvi su zaključci i veoma direktno idu na njih.

U tom smislu ilustrativan je primjer naučnog i novinarskog pristupa temi da alkohol može da bude od koristi za neke kardiovaskularne bolesti. Naučnici pristupaju sa dozom provjere i skepse, a novinari realizuju bombastičan naslov Alkohol je dobar za vas!

Taj teoretski jezik koji naučnici koriste, a novinari ne mogu da koriste, po Rejgard Petersen, takođe odražava konflikt.

Sudeći po iskustvu iz Danske, potrebno je raditi na „olakšanju” načina pristupa građanima od strane zdravstvenih vlasti, kako bi jezik koji obiluje podacima, naučnim dokazima, informativnim dokumentima bio zamijenjen svakodnevnim, što jednostavnijim jezikom. − Mi u Danskoj pokušavamo da obučimo portparole da govore svakodnevnim jezikom, da brzo reaguju: ako vidite nešto na socijalnim medijima, morate odmah da objavite: da date činjenice po tim pitanjima, da imate pisane poruke, a ponekad i ilustracije – kaže gošća iz Danske.

Ona je govorila o opasnostima koje zbog olakšanog pristupa medijima imaju npr. slavne ličnosti, u medicinskom smislu nekvalifikovane osobe (Aqua, Gvinet Paltrou). Mediji bi, po njenoj preporuci, trebalo da budu malo odgovorniji i ne koriste takve izvore ukoliko ne postoje naučni dokazi za tako nešto (npr. liječenje kanabisom). − Tradicionalni mediji bi trebalo da se ponašaju drugačije od socijalnih. Na socijalnim medijima

svako može da kaže svašta, ali ako ste odgovorni barem donekle, ako imate urednike, treba da provjerite činjenice, a ne da sve ove poruke date vašim čitaocima od ljudi koji žele da samo prodaju nešto − navela je Rejgard Petersen. − Mediji vole selebritije, konflikte, osjećanja, fotografije… i time moramo da se bavimo kao vlasti i kao naučnici i da nađemo način da se borimo sa tim.

Ljudi se sjećaju fotografija i osjećanja, ali se ne sjećaju podataka, tako da mi moramo da iskomuniciramo na novi način: sa narativima, sa ilustracijama, sa osjećanjima. To je i dalje dosta teško za zdravstvene vlasti, ali ponekad moramo i to da radimo – kaže ona.

Slabi i jaki dokazi Profesionalni novinar mora da napravi dobru procjenu izvora za svoj tekst, slabih i jakih dokaza. Pojedinačno ekspertsko mišljenje je, kako objašnjava predstavnica Danske agencije za ljekove, najslabija karika u tom nizu, veoma česta u medijima.

U pitanju su obično eksperti koji se ne slažu sa naučnim konsenzusom. − To je uvijek super priča, ali to je najslabija vrsta dokaza – ističe Rejgard Petersen. Uvijek, kaže ona, postoji neki doktor koji se ne slaže sa argumentima drugih ljekara. To može da zavede ljude, da ih pogrešno usmjeri. Najjača vrsta naučnog dokaza jesu zapravo meta analize. Ako imate mišljenje ljekara koji ima takvu priču i neku studiju, onda to možete prikazati kao jaku vrstu dokaza o nekoj temi. Važno je da novinari znaju upravo to, inače novinarstvo postaje nešto sasvim drugo i čitaoci ne znaju kome da vjeruju. Ako neko ima slab dokaz, treba da se suoči sa jakim dokazima. Morate to da predstavite publici na takav način.

Kako unaprijediti zdravstveno novinarstvo? − Vlasti i naučnici treba da budu bolji u pričanju priča o tome kako neko istraživanje teče, kako znamo nešto, koje su

vrste studija na kojima baziramo naše odluke i procjene. Novinari moraju biti bolji u pričanju priča o istraživanjima: kako se ona realizuju, koje su to studije, šta one tačno govore. Treba da se koriste pouzdani izvori. Birajte izvore tako da ne izaberete neke koji imaju izuzetno liječenje, već ljekara koji zastupa naučni konsenzus. Ispričajte cijeli kontekst: i rizik, i opasnost, jer ako neku priču ispričate o ljekaru koji se ne slaže sa vlastima i naučnim konsenzusom, postoji rizik da se taj naučnik isprati (npr. vakcinacija) – poručuje Rejgard Petersen. Čitaoci i gledaoci moraju biti spremniji da razumiju nauku, ali morate biti kritički čitaoci/gledaoci. Morate da razumijete o čemu se radi i da provjeravate informacije koje dobijete, koje mediji daju na internetu ili na drugim vrstama medija.

Pouzdani izvori Govoreći o tome kako naći pouzdane izvore, od čega u mnogome zavisi validnost novinarske poruke, Solvejg Rejgard Petersen sugeriše da ukoliko eventualno nemate povjerenja u izvještaje sopstvenih institucija, treba konsultovati izvore kao što su evropske zdravstvene agencije, SZO itd. − Otkrijte, pronađite šta svi ti izvori kažu. Ako se oni uglavnom slažu, onda je to taj naučni konsenzus – ističe Rejgard Petersen. − Pouzdani izvor je bitan da biste našli prave izvore po kojima biste komunicirali i saopštavali javnosti. Naravno, možete naći i izvore preko socijalnih medija, ali morate biti oprezni.

Zdravstveni izvještači moraju biti oprezni kad koriste bilo koju vrstu izvora. To bi bio slučaj kada imaju kontakt sa ekspertima koji izražavaju drugačiji stav u odnosu na naučni konsenzus, organizacije pacijenata koje se bore za novčane fondove, kao i kompanije koje mogu biti ekspertske, ali imaju komercijalne interese, da bi prodale određeni lijek i sl.

67

Lažni balans – opasnost u izvještavanju Lažni balans mišljenja u nauci može da se stvori ako dva opozitna stava (sa neravnopravnih pozicija) sučelite u jednoj debati (npr. mišljenje o tome da je Zemlja ravna ili okrugla). − Kad govorimo o zdravstvu, jako mali broj ljekara kaže da vakcina uzrokuje autizam. Ako napravite debatu između ova dva stava, onda ovo opet dovodi do lažnog balansa – objašnjava Solvejg Rejgard Petersen.

Urednici medija, po ovim preporukama, moraju da organizuju ljudske resurse na način da će oni biti specijalizovani za nauku, kako ne bi imali ovakvu vrstu lažnog balansa, već debatu baziranu na činjenicama i naučnom konsenzusu. − Moj savjet vama je da je zdravstveno novinarstvo veoma važno pitanje za medije i morate o njemu ozbiljno da razmišljate, jer su mediji glavni izvor ljudi da dobiju informaciju o zdravstvu. Tako da, ako vam se dopadne neka priča, potrebno ju je provjeriti sa drugim stručnjakom – kaže Rejgard Petersen, dodajući: − Provjeravajte činjenice! Ako, recimo, imate informativni list, provjerite to sa vlastima. Ako se priča ispriča sa jednim ljekarom koji se ne slaže sa drugim ljekarima, onda kažite očigledno i jasno da vi širite poruku koja je suprotna naučnom konsenzusu i vaša publika to treba da zna. Cijeli kontekst je tu jako bitan. Često je to jako komplikovano, ali morate neko vrijeme da provedete i kada komunicirate o ljudskom zdravlju, morate učiniti da ljudi donesu odluku o tome.

Iz iskustva u Danskoj Pitanje umjesnosti izolovanog pojedinačnog mišljenja moglo bi se dobro ilustrovati primjerom medicinske afere aktuelne u Danskoj tokom 2015. godine.

Izolovano ekspertsko mišljenje može biti i veoma korisno. Ipak, budući da je u pitanju sukob sa naučnim konsenzusom, potrebno je ispoljiti oprez u prezentovanju i plasiranju takvih informacija. Uvijek, i prije svega, potrebno je izvršiti analizu valjanosti dokaza i sučeliti obje strane konflikta.

Vakcinacija protiv humanog papiloma virusa (HPV) u Danskoj predstavlja dobrovoljni program koju preporučuju zdravstvene vlasti od 2000. Prema podacima Solvejg Rejgard Petersen, u više od 90% porodica vakcinisane su djevojčice starije od 12 godina u periodu 2000-2012. Afera u vezi sa njihovom primjenom nastala je, po objašnjenju Rejgard Petersen, zbog prijave neželjenih efekata vakcinacije: glavobolja, vrtoglavica, mučnina. Vijesti su bile prisutne u lokalnim medijima, socijalnim mrežama sklonim tim pojedinačnim pričama onih koji su govorili da im je ta vakcina uništila život i sl., a kulminacija je nastala 2015. kada je na nacionalnoj televiziji prikazan film pod nazivom „Vakcinisane djevojke”1. Opisujući medijski bum koji je nastao u takvim okolnostima i pritisak na zdravstveni sistem u tom smislu, Rejgard Petersen je prikazala osnovne probleme vidljive u lošoj komunikaciji pacijenata (neobaviještenost), popularnih medija (jednostranost i povodljivost) i zdravstvenih vlasti (nespremnost na komunikaciju, komplikovan pristup, nepristupačnost laičkoj javnosti). − Nijesmo bili spremni za tu medijsku oluju i

68

kao vlasti mi smo reagovali onako kako smo obično radili. Izdali smo jedan informativni bilten koji je bio veoma dosadan za novinare. Oni su imali djevojke, imali su priču i fotografije, sva ta osjećanja i kako su njihovi životi uništeni, a mi kao vlasti imali smo ovaj bilten. A to nije dobro za socijalne medije, nije dobro za televiziju, za bilo koje medije, jer, u poređenju s osjećanjima i pojedinačnim pričama, nismo mogli da se probijemo kroz sve to − opisala je Rejgard Petersen.

Nepovjerenje u rad zdravstvenih vlasti bio je samo jedan od efekata nove situacije. Zato je bilo neophodno promijeniti strategiju, promijeniti način pristupa laičkoj javnosti: jednostavnim informacijama, korišćenjem socijalnih mreža, sprovođenjem debata sa onima koji podržavaju kampanju i sl.

Napokon, EMA je ustanovila da se radi o vrlo niskom nivou dokaza u prikazanom filmu: biranju pacijenata, a izvještavanje o HPV vakcini palo je na 30%. Nije bilo više doktora koji su apelovali protiv vakcinacije, čak su i dvojica ljekara koji su učestvovali u dokumentarcu rekli da vakcina može da ima nuspojava, ali da misle da je ona dobra u borbi protiv HPV infekcije.

Vlasti su, napokon, dvojici ljekara iz dokumentarca povjerili projekat vrijedan 5 mil. kruna za trogodišnje istraživanje kojim bi došli do podataka koji objašnjavaju njihove hipoteze, kao i isti iznos za veliku kampanju koja bi trebalo da povrati povjerenje u vakcinu. Ovo bi trebalo da stavi tačku na aferu. − Naučili smo da moramo da brzo reagujemo, da budemo prisutni na socijalnim medijima. Kada radite u zdravstvenoj vlasti ne smijete da budete politički pristrasni, političari su ti koji to rade, ali morate da nađete prostor i kažete vaše mišljenje na socijalnim medijima – kaže Rejgard Petersen.

Vlasti u Danskoj, po Solvejg Rejgard Petersen, uspjele su da promjenom komunikacione strategije postignu uspjeh.

Napravile su i video spotove sa pričom o karcinomu grlića materice i narativima. Ilustrativan je u tom smislu primjer iz 2016. sa dvadesetpetogodišnjom Irkinjom Laurom koja je izgubila bitku sa karcinomom grlića materice. − Situacija u Danskoj je takva da pokrivenost vakcinom raste, ovog ljeta počinje i vakcinacija dječaka. Sada smo spremni na jedan drugačiji način da se suočimo sa daljim tokom događaja – navela je u zaključku Rejgard Petersen.

Rak grlića materice bolest je koja utiče na 67% žena u Evropi. Većina se može prevenirati ukoliko se podvrgne vakcini. Usljed infekcije dolazi do displazije, stanja koje prethodi kanceru. Benefiti vakcinacije daleko su veći od negativnih efekata i pokazuju visok procenat uspjeha na osnovu rezultata studije sa placebom sprovedene na uzorku od 16.000 djevojaka.

1 70 djevojaka govorilo je o iskustvu vakcinacije, a film je realizovan bez konsultovanja više relevantnih ljekarskih mišljenja.

Anita Đurović

Komora fizioterapeuta Crne Gore postala član WCPT Na 19. Skupštini Svjetske konfederacije za fizikalnu terapiju WCPT održanoj 8. i 9. maja 2019. godine u Ženevi, Komora fizioterapeuta Crne Gore je postala član Svjetske konfederacije za fizikalnu terapiju WCPT

Ovaj događaj predstavlja nastavak prepoznavanja aktivnosti koje sprovode crnogorski fizioterapeuti. Na Skupštini WCPT je izmijenjen Statut WCPT, primljeno je u članstvo 13 organizacija, i to: Butan, Kostarika, Gruzija, Haiti, Obala Slonovače, Kosovo, Madagaskar, Mali, Maroko, Mianmar, Papua Nova Gvinea, Senegal i Sudan, pa sada WCPT čini 121 organizacija fizioterapeuta širom svijeta. Zatim su predstavljeni projekti u okviru budžeta za naredni četvorogodišnji period (do 2023. godine), organizovane 24 podgrupe za usko stručna pitanja iz širokog spektra fizioterapeutske djelatnosti i izabrano novo rukovodstvo. Za predsjednicu WCPT za naredni četvorogodišnji period je reizabrana Emma Stokes, Irska, dok je za zamjenicu Predsjednice WCPT izabrana Melissa Locke, Australija.

Na ovom događaju je promovisano korišćenje platforme Physiopedia, jedinstvene baze podataka u fizioterapiji.

Vjerujemo da će i fizioterapeuti iz Crne Gore sa svojim

stručnim i naučnim radovima biti dio navedene baze podataka tim prije što će urednije vođenje medicinske dokumentacije u smislu izdavanja fizioterapeutskog izvještaja ovjerenog potpisom i faksimilom fizioterapeuta pružiti veliki doprinos tome.

Takođe, ovjeravanje dokumentacije sa faksimilom doprinosi većoj odgovornosti fizioterapeuta, a uporedo sa konačnom izradom normativa rada i opisa poslova Komora fizioterapeuta Crne Gore dodatno uređuje djelatnost fizioterapeuta.

Komoru fizioterapeuta Crne Gore je na ovom događaju predstavljao Krsto Kovačević, magistar fizikalne terapije, predsjednik Komore, a njegovo učešće na 19. Skupštini WCPT su pomogli: Dom zdravlja Budva, Glavni grad Podgorica, Opština Tivat, Opština Budva i Institut za javno zdravlje Crne Gore, kojima se ovom prilikom zahvaljujemo.

Komora fizioterapeuta Crne Gore

69

Hronika 03. maj - Američki kruzer u karantinu zbog malih boginja – Sjeverna Amerika Američki kruzer koji je stigao do karipskog ostrva Sveta Lucija stavljen je u karantin jer je potvrđen slučaj malih boginja.

Zbog toga niko od putnika i članova posade ne može da napusti brod, saopštili su zvaničnici tog ostrva.

saobraćaj Amsterdama Sharon Dijksma.

Uprkos tome što veliki broj Holanđana vozi bicikle, zagađenje u Holandiji je na višem nivou nego što to dozvoljavaju evropska pravila, naročito zbog velikog broja vozila u Amsterdamu i Rotterdamu.

Ministarstvo zdravlja Holandije upozorava da trenutni nivoi azot dioksida i čestica u vazduhu mogu da dovedu do oboljenja respiratornih organa i skrate životni vijek čak i za godinu dana.

Iz Gradskog vijeća navode da planiraju da sve automobile koji koriste benzin i dizel zamijene alternativnim metodama prevoza, kao što su električni automobili i oni koji koriste hidrogen kao gorivo.

Već od sljedeće godine u gradu će biti zabranjena sva dizelska vozila proizvedena prije 2005. godine.

05. maj - Samci dobijaju ministarstvo - Njemačka

Na kruzeru se nalazi blizu 300 putnika i članova posade.

Osoba kod koje su ustanovljene male boginje je u stabilnom stanju.

04. maj - Zabrana benzinaca i dizelaša od 2030. godine u Amsterdamu – Holandija Zagađenje u Holandiji je na višem nivou nego što to dozvoljavaju evropska pravila, kažu zvaničnici. Automobili i motocikli koji koriste benzin i dizel će biti zabranjeni u Amsterdamu od 2030. godine u cilju prečišćavanja vazduha u gradu.

Njemačka razmišlja o uvođenju posebnog odeljenja unutar ministarstva zdravlja koji bi se brinuo o problemima usamljenih građana, javljaju nemački mediji.

- Dosad se premalo pažnje posvećivalo bolestima koje uzrokuje usamljenost. Jedna nedavna studija pokazuje da usamljenost često uzrokuje psihičke bolesti poput depresija, anksioznosti ali i bolesti krvnih sudova - rekao je funkcioner iz redova socijalista Karl Lauterbach za dnevnik Welt am Sonntag.

On zato traži da se, po uzoru na Veliku Britaniju, uvede posebno odjeljenje pri ministarstvu zdravlja koje bi se bavilo usamljenošću i štetama koje ta pojava nanosi društvu.

- Mora biti više mjesta i programa koji bi usamljenim ljudima omogućili ponovno uključivanje u društveni život - rekao je Weinberg.

Broj stanovnika industrijski razvijenih zemalja povećava se u toj mjeri da stručnjaci govore o epidemiji usamljenosti.

- Mora biti više mjesta i programa koji bi usamljenim ljudima omogućili ponovno uključivanje u društveni život rekao je Weinberg.

09. maj – Roditelji veganskom ishranom umalo ubili svoju bebu – Australija

- Zagađenje je često tihi ubica i jedan je od najopasnijih faktora po zdravlje u Amsterdamu - izjavila je savjetnica za

70

Zbog toga što su vlastito dijete hranili ekstremnom veganskom prehranom, jedan australski par, 35-godišnji tata i 32-godišnja mama, sada je pred mogućom kaznom zatvora.

Naime, na sudu u Sidneju pokazane su strašne fotografije izuzetno

pothranjene djevojčice na intenzivnoj njezi koja je prvi put dovedena u bolnicu nakon što je s 19 mjeseci starosti doživjela napad.

Djevojčica, koja sada ima tri godine, izgledala je kao da je živjela u nekoj zemlji Trećeg svijeta.

Pojedinosti o zanemarivanju djeteta otkrivene su na Okružnom sudu Downing Centra tokom saslušanja. U to vrijeme nije imala zube, nije mogla ustati ni puzati. Imala je vokabular od svega oko dvadeset riječi, težila je manje od pet kilograma i izgledala je kao da je stara tri mjeseca.

Dijete, koje se hranilo prehranom baziranom na zobi i rižinom mlijeku, bilo je bespomoćno i nesposobno da se zaštiti od svojih roditelja te je razvilo rahitis i degenerativne bolesti kostiju uzrokovane nedostatkom vitalnih hranjivih materija.

Djevojčica je imala i frakture na cijelom tijelu. Nakon istrage o medicinskoj anamnezi djevojčice, ljekari su otkrili da nije vakcinisana, da nakon rođenja nije bila na kontrolnim pregledima te da nema ni rodni list, ni broj zdravstvenog osiguranja.

Roditelji djevojčice mogli bi dobiti do pet godina zatvora zbog trajnog zanemarivanja.

11. maj - Kazna od 2.500 eura za roditelje koji ne vakcinišu djecu - Njemačka Njemački ministar zdravlja Jens Spahn planira zakon koji bi novčanim kaznama od 2.500 eura sankcionisao roditelje koji svoju djecu ne vakcinišu protiv boginja, prenosi dnevnik Bild.

- Naš je cilj da spriječimo da se djeca zaraze morbilima.

I zato bi sva djeca u vrtićima i školama morala da imaju potvrdu o vakcinisanju - rekao je Spahn.

Za roditelje koji ne budu poštivali ovaj zakon predviđene su novčane kazne od 2.500 eura, te zabrana dolaska djece u vrtiće.

Isključenje djece sa školske nastave nije moguće zbog školske obaveze.

Roditelji djece koja se već nalaze u vrtićima i školama imaju rok godinu dana da predoče potvrdu o vakcinaciji.

- Svi roditelji moraju biti sigurni da im djecu neće zaraziti druga djeca - objasnio je ministar zdravlja.

Prema statistikama Epidemiološkog instituta Robert Koch, 93 odsto djece u Njemačkoj je vakcinisano protiv malih boginja. Za iskorjenjivanje ove bolesti je, prema stručnjacima, potrebna kvota od 95 odsto.

Posljednjih mjeseci u više dijelova Njemačke su bile zatvarane škole i vrtići zbog velikog broja djece zaražene morbilima. Vakcinacija u Njemačkoj dosad nije bila obavezna, nego na dobrovoljnoj bazi.

12. maj – Globalno istraživanje o vakcinisanju protiv morbila - SZO Vakcinisanje protiv morbila mora biti obavezno za djecu prije nego što krenu u školu kako bi se spriječile nove epidemije, pokazalo je novo istraživanje.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije broj slučajeva morbila, izrazito zarazne virusne bolesti koja može biti i smrtonosna, porastao je 2018. godine 300 posto. Dok je većina novih slučajeva zabilježena u zemljama u kojima su nemiri ili sukobi, nekoliko razvijenih zemalja ima značajni porast zaraza

– fenomen koji stručnjaci pripisuju pokretu otpora protiv vakcinisanja.

Uprkos vrlo djelotvornoj i dostupnoj vakcini sve više roditelja izlaže svoju djecu ovoj bolesti širom svijeta zbog falsifikovanih podataka naučnog istraživanja objavljenog prije 20 godina koje je dovelo do teorija zavjere o širenju te bolesti.

Tim predvođen Filippom Trentinijem iz udruženja Bruno Kessler proučio je podatke za sedam bogatih zemalja i uz pomoć raznih modela vakcinisanosti stanovništva analizirao je različite scenarije do 2050. godine. Tim je utvrdio da će u gotovo svim zemljama obuhvaćenim istraživanjem sadašnji programi vakcinisanja biti nedovoljni da održe sigurni nivo imuniteta stanovništva.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi da broj nevakcinisanih osoba ne bi trebao biti veći od 6 do 8 posto kako bi se izbjegle epidemije.

- To je kompleksan fenomen i može imati različite uzroke zavisno o regiji. U bogatim zemljama radi se o pokretu otpora protiv vakcinisanja i koncentraciji nevakcinisanih osoba u specifičnim grupama - kazao je Trentini 16. maj – Donirani organ dostavljen dronom - Merilend Prvi put u istoriji organ za transplantaciju do pacijenta dopremljen je dronom.

Dron je letio pet kilometara do lokalne bolnice u Merilendu a pacijentkinja Trine Glispi koja je osam godina čekala na transplantaciju bubrega. Putovanje je trajalo deset minuta.

Letjelica je posebno opremljena - sistemom za nadzor i bezbjednosnim sistemom. Dron ima osam motora i padobran u slučaju da nešto krene po zlu, kako bi se letjelica bezbjedno prizemljila, a kutija sa organom ostala neoštećena.

Univerzitet u Merilendu tri godine je radio na ovom projektu, a kako ističu ljekari, ovakvim transportom se dobija velika ušteda u vremenu.

17. maj - Tajvan odobrio istospolne brakove - Kina Tajvanski parlamentarci su odobrili zakon o istospolnim brakovima, čime je Tajvan postao prva azijska država koja je to učinila.

Zakon će omogućiti istospolnim parovima da registriraju svoj brak. Zakon je prihvaćen nakon odluke ustavnog suda iz 2017. godine koji je naredio vladi da u dvije godine izglasa zakone koji će omogućiti jednaka prava za istospolne parove.

Na desetine hiljada pristalica istospolnih brakova slavilo je ispred parlamenta u centru Taipeija nakon što je zakon izglasan.

Istog dana je obilježen i svjetski dan protiv homofobije, transfobije i bifobije.

19. maj - Film Lica lafore prikazan Senatu - Francuska U gornjem domu francuskog Parlamenta - Senatu prikazan je dokumenarani film Lica Lafore, autora Denisa Bojića, rađen u produkciji Radio-televizije Republike Srpske koji govori o borbi porodice Gajić za pronalazak lijeka za Laforinu bolest.

Ovo je prvi put da se jedan sadržaj koji dolazi iz Republike Srpske prezentuje u najvišem institucionalnom tijelu

71

Francuske. Prvi put je u francuskom Senatu održana i projekcija dugometražnog filma, navodi se u saopštenju RTRS-a.

Projekcija je organizovana na poziv senatora Sebastijana Merana, na čiji priedlog će biti predložen amandman s ciljem dopune postojećeg zakona i pomoći države Francuske istraživačkim procesima i porodicama oboljelih od Laforine bolesti i drugih rijetkih oboljenja.

U diskusiji posvećenoj pronalasku novih rješenja u tretmanu rijetkih dječjih oboljenja učestvovali su senator Meran, profesori Berž Minasian i Nenad Krstić, te režiser filma.

- Ovo je bila prilika da u ovom važnom mjestu otvorimo debatu o rijetkim dječjim oboljenjima, a ujedno i sugestija svima nama da se što prije i obuhvatnije posvetimo rešavanju ovog velikog problema - naglasio je Meran, koji je izrazio divljenje porodici Gajić iz Banjaluke.

Prof. Minasian je izrazio nadu da će u saradnji naučnika, vodećih svjetskih farmaceutskih kuća, te američke Agencije za hranu i ljekove, problem ovog teškog dječjeg neurološkog oboljenja ubrzo biti riješen.

od čega između 80 i 90 posto dolazi s kopna, dodaje se u saopštenju.

Payet je naglasio kako su pregovori, započeti prije 11 dana i na kojima je učestvovalo 1.400 delegata, postigli više nego što je očekivao.

Ovakav napredak se pripisuju sve većoj svjetskoj osviještenosti o opasnosti zagađenja plastikom za morski život, čemu su doprinijeli i dokumentarni filmovi britanskog autora Davida Attenborougha i drugih.

20. maj – Robot koji pomaže oboljelom dječaku da prati nastavu – Austrija

Film dokumentuje sudbinu porodice Gajić iz Banjaluke, koja je u borbi sa Laforinom bolešću izgubila stariju kćerku Tatjanu, ali je zahvaljujući pomoći dobrih ljudi i vlastitim novcem postala jedan od najvećih donatora za pronalazak lijeka za tu bolest i spas mlađe kćerke Milane. Dugogodišnja borba porodice Gajić nada je za mnoge koji bitku biju s opakom i dosad neizlječivom bolešću.

19. maj - UN postigao sporazum o smanjenju plastičnog otpada u okeanima Blizu 180 država postiglo je dogovor kojim se želi znatno smanjiti količina plastike koja završi u svjetskim okeanima, objavile su Ujedinjene nacije. Države su se složile da će izmijeniti Bazelsku konvenciju kako bi svjetska trgovina plastičnim otpadom bila transparentnija i bolje regulisana, a da upravljanje bude sigurnije za ljudsko zdravlje i okolinu.

- Ponosan sam da su ove sedmice u Ženevi stranke Bazelske konvencije postigle sporazum o pravno obavezujućem, globalnom mehanizmu za upravljanje plastičnim otpadom - saopštio je Rolph Payet, izvršni sekretar u agenciji UN-a za Bazelsku, Rotterdamsku i Stockholmsku konvenciju.

Zagađenje plastikom, proglašeno je ogromnim ekološkim problemom svjetskih razmjera, dostiglo je epidemijske proporcije, s procijenjenih 100 miliona tona plastike u okeanima,

72

Dominik, dječak koji boluje od raka, sjedi kod kuće ispred tableta i sluša pozdrav svojih drugara iz razreda na početku časa. On prati nastavu od kuće uz pomoć robota. Na tabletu je instaliran program sa kojim on može da upravlja robotom veličine 30 centimetara. Riječ je o projektu u jednoj bečkoj školi, gdje robot pomaže djetetu da, i pored bolesti, ne izgubi vezu sa svojim razredom i da može da prati gradivo.

Uz pomoć robota dječak može ne samo da vidi šta se na času radi, već i da se javi za riječ. Dijete uz pomoć robota može da sluša i razgovara sa učenicima, prenosi portal Eurocomm-PR Predstavništvo Grada Beča u Beogradu.

Nedavno su djeca željela da robot ponesu na izlet da bi i Dominik bio sa njima. Svrha robota je da podržava hronično oboljelu djecu i mlade da održe društvene kontakte i pomažu im pri učenju.

Ovaj jedini primjerak robota nalazi se samo u jednoj školi u desetom bečkom okrugu, a nabavljen je zahvaljujući podršci Evropske unije. Koštao je 3.000 eura, a mjesečno održavanje i osiguranje iznosi 80 eura.

Procjenjuje se da u Austriji trenutno ima 190.000 hronično oboljele djece koja dosta vremena provode kod kuće ili u zdravstvenim ustanovama i tako ne samo da propuštaju školsko gradivo, već gube i kontakt sa svojim vršnjacima.

21. maj – Štada uradila istraživanja o budućnosti zdravlja Njemačka Za 28 odsto Evropljana dnevna doza vitaminskih pilula je sastavni dio života. Poljska je evropski predvodnik u pogledu potrošnje suplemenata: četiri od deset ljudi ih redovno uzima.

Istraživanje koje je kompanija Štada obavila u devet

zemalja pokazalo je da se niko ne boji starenja više od Poljaka (67 odsto ispitanika), što je znatno više u poređenju sa evropskim prosjekom, koji iznosi 55 odsto. Najčešća briga je zapravo strah od zavisnosti od drugih u starosti, ali Poljaci se posebno plaše i propadanja tijela, pa žele da budu u boljoj formi i zgodniji od svojih sunarodnika, kojima poprilično zavide. Čak 66 odsto anketiranih stanovnika u ovoj zemlji otvoreno priznaje da je to istina.

Najodlučniji protivnici veganske ishrane žive u Rusiji (74 odsto) i Njemačkoj (72 odsto).

Istraživanje, čiji su rezultati predstavljeni u Berlinu, donijelo je brojne iznenađujuće rezultate. Čak 54 procenta ispitanih Evropljana pristalo bi da ih ljekar opšte prakse liječi putem veb-kamere. Osam od deset ispitanih ljudi koji žive na Starom kontinentu pristalo bi na genetsko testiranje, odnosno dalo bi svoje gene na ispitivanje. Ali samo jedan od njih četvoro zna šta se time može otkriti – Svakako će proteći dosta vremena dok digitalizacija i tehnologije vještačke inteligencije ne postanu dostupni za sveobuhvatnu primjenu u medicini. Međutim, duboko vjerujem da će nove tehnologije pružiti nebrojene mogućnosti za unapređenje zdravstvene zaštite. Ali, pored toga, postoje različiti drugi činioci koji će imati neposredan uticaj na naše zdravlje u budućnosti: sveopšte povećanje oboljenja, posebno mentalnih, iskorak ka zdravijoj, vegetarijanskoj ili čak veganskoj ishrani, personalizovana zdravstvena zaštita... – istakao je Peter Goldšmit, generalni direktor Štade, u okviru koje posluje kompanija Hemofarm.

Na pitanja o biofarmaceutskim proizvodima ili biosimilarima, biotehnološki proizvedenim ljekovima za liječenje teških bolesti kao što su kancer ili multipla skleroza, samo jedan od pet ispitanih Evropljana znao je za biosimilare, iako se oni na evropskom tržištu nalaze od 2006.

22. maj – Održana Svjetska zdravstvena skupština - Švajcarska Održano redovnom zasjedanje 72. Svjetske zdravstvene skupštine, najvišeg organa Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi, gde se, između ostalog, razgovaralo o vakcinaciji, odnosno o podizanju obuhvata imunizacije u evropskom regionu.

Ovo zasjedanje okupilo je predstavnike svih zemalja članica i podrazumijeva donošenje ključnih odluka i politika ove organizacije za naredni period, ali i analizu do sada postignutih

rezultata sa akcentom na milenijumske razvojne ciljeve Ujedinjenih nacija.

Svjetska zdravstvena organizacija ima važnu ulogu u pružanju globalne podrške u jačanju i poboljšanju zdravstvene zaštite, djeluje na suzbijanju epidemijskih, endemijskih i hroničnih nezaraznih bolesti, bolesti zavisnosti i faktora rizika, poboljšanje ishrane, promovisanju zdravih stilova života, zdravstvenom prosvećivanju i sl.

24. maj – Antiretrovirusna terapija sprječava širenje HIV-a - Velika Britanija Kraj epidemije AIDS-a mogao bi biti na vidiku nakon što je važna studija pokazala da muškarci kod kojih je infekcija HIV-om potpuno potisnuta antiretrovirusnim ljekovima, ne mogu zaraziti svoje partnere.

Uspjeh ovog lijeka znači da se infekcija više neće širiti dobiju li svi zaraženi HIV-om puni tretman. Kod gotovo 1.000 muških parova širom Evrope, u kojima je jedan od partnera s HIV-om dobio tretman za suzbijanje virusa, nije bilo slučajeva prenosa infekcije na HIV-negativnog partnera tokom seksa bez kondoma. Iako je 15 muškaraca bilo zaraženo HIV-om tokom jednogodišnjeg istraživanja, DNK testiranje dokazalo je da se to dogodilo zbog seksualnog odnosa s drugim osobama koje nijesu bile uključene u tretman, piše britanski The Guardian.

- Ova spoznaja umnogome rješava pitanje AIDS-a - kaže prof. Alison Rodžers s londonskog University Collegea, koautorica rada objavljenog u medicinskom časopisu Lancet. Ranije su studije takođe ukazivale da liječenje štiti heteroseksualne parove u kojima jedan od partnera ima HIV. 27. maj – Životni vijek stanovnika zapadne Evrope Eurostat je izbacio podatke o životnom vijeku stanovnika zapadne Evrope. U globalnim okvirima građani Evropske unije stoje vrlo dobro, s očekivanim životnim vijekom koji je 2,5 godina duži nego u SAD-u i 4,6 godina duži nego u Kini.

Unutar evropskog kontinenta postoji velika podjela kada je riječ o životnom vijeku stanovnika. Razlika između najkraće i najduže dobi, prema podacima Eurostata je čak 12 godina.

Najduže žive Španci iz Madrida, s očekivanim životnim vijekom od čak 85 godina, dok Bugari iz pokrajine Severozapaden žive samo 73 godine.

Hrvati, prema posljednjim podacima Eurostata iz 2017.,

73

žive u prosjeku 78 godina. Slovenci žive 81,2 godine, Austrijanci 81,7 godina, a Talijani 83,1 godinu. Nijemci žive 81,1, Britanci 81,3, a Francuzi 82,7 godina. S druge strane, Mađari žive samo 76 godina, Crnogorci 76,6, a Srbi samo 75,6 godina.

Iznad prosjeka EU-a nalazi se Slovenija, a premda je zapadnoevropska zemlja, Danska se nalazi ispod prosjeka.

28. maj – Otkrili novi oblik demencije - SAD Milioni starijih osoba boluju od oblika demencije koji se pogrešno dijagnostifikuje kao Alchajmerova bolest, ustanovili su američki naučnici. Smatraju da čak trećina ljudi kojima je dijagnostifikovan Alchajmer, možda zapravo pati od potpuno novog oblika demencije, piše BBC. U časopisu Brain stručnjaci su objavili da novootkriveni oblik demencije ima vrlo slične simptome kao Alchajmer, te ističu da to djelimično objašnjava zašto su svi dosadašnji pokušaji razvoja lijeka za Alchajmerovu bolest bili neuspješni.

- Riječ je o vjerovatno najznačajnijem stručnom radu o demenciji objavljenom u posljednjih pet godina - smatra prof.

Robert Hjuard.

Demencija je pojam koji se prvenstveno odnosi na lošije pamćenje, a potom i na niz intelektualnih problema s pamćenjem i razmišljanjem. U stručnoj literaturi su opisane različite vrste demencije, no Alchajmerova bolest je najčešći i najistraženiji oblik. Obično rezultira gubitkom pamćenja i ostalim znakovima kognitivnog pada, a povezana je s nakupljanjem dva proteina u mozgu, poznatih kao amiloid i tau.

Pretpostavlja se da su pacijenti možda patili od stanja koje se naziva limbičko-dominantna TDP-43 encefalopatija ili skraćeno LATE, koja uzrokuje simptome vrlo slične Alchajmerovoj bolesti.

Vjeruje se da LATE utiče na najstarije stare osobe, a to znači sve starije od 80 godina. Naučnici su ustanovili da mentalne sposobnosti smanjuje sporijim tempom nego Alchajmerova bolest, premda se, kada su ta dva stanja istovremeno prisutna, simptomi razvijaju vrlo brzo.

Trenutno ne postoji neki specifičan test za demenciju, a znakovi su ponekad vidljivi na mozgu i nakon smrti. Naučnici već dugo pokušavaju da pronađu djelotvoran lijek za demenciju, ali s obzirom na različite vrste i uzroke bolesti, njihov je cilj još vrlo udaljen.

Farmaceutske kompanije godinama rade na razvoju ljekova čiji je cilj ukloniti proteine amiloid i tau iz mozga, ali sva su klinička ispitivanja dosad pokazala negativne rezultate.

Istraživači vjeruju da bi sa boljim razumijevanjem novog oblika demencije, moglo doći do novih načina liječenja. Izdali su i priručnik kako bi podigli svijest i ubrzali istraživanja o novoj bolesti.

- Ovaj oblik demencije sve je vrijeme prisutan među oboljelima, no tek sad smo ga identifikovali. Jedan je od najčešćih, pa je ovo polazna tačka za dalja istraživanja i razvoj terapije.

Nema sumnje da mnogi ljudi kojima je dijagnostifikovana Alchajmerova bolest uopše od nje ne boluju. LATE vjerojatno reaguje na drukčiju terapiju nego Alchajmer, što nam pojašnjava zbog čega toliko ranijih ljekova za tu bolest nije prošlo u kliničkim ispitivanjima - kazao je dr Peter Nelson sa Univerziteta Kentaki koji je vodio istraživanje.

74

Kaže i da glavnu prepreku kliničkom napretku predstavlja nedostatak dijagnostičkih alata za LATE. Dodaje da su on i kolege i dalje angažovani na otkrivanju dijagnostičkih testova i ciljanih tretmana za različite tipove demencije.

30. maj – Uređaj koji analizira krv za samo nekoliko minuta - SAD Doba ljekara koji prepisuju jake antibiotike dok čekaju laboratorijske analize možda se bliži kraju, zahvaljujući novom uređaju koji te rezultate daje u roku od nekoliko minuta umjesto nekoliko dana.

Uređaj je napravio tim s univerziteta Pensilvanija, a on je opisan u izdanju naučnog časopisa Proceedings of the National Academy of Sciences.

Naprava koristi mikrotehnologiju da bi zarobila ćelije bakterija koje potom mogu biti posmatrane elektronskim mikroskopom. Tom tehnikom je moguće u roku od 30 minuta saznati da li je određena bakterija prisutna u uzorku, kao i njenu osjetljivost na medicinske tretmane putem izlaganja nekim ljekovima i utvrđivanja otpornosti.

Ukoliko je bakterija otporna, antibiotici neće djelovati.

U današnjim laboratorijama taj proces traje tri do pet dana.

- Sada prepisujemo antibiotike iako ne znamo koje bakterije su prisutne - rekao je Pak Kin Vong, jedan od tvoraca revolucionarnog uređaja.

Osim otkrivanja prisustva bakterija, naprava je u stanju i da odredi njihov tip, kroz posmatranje oblika ćelija. Ipak, neće biti moguće tačno odrediti o kojoj bakteriji se radi, a Vong kaže da tim radi na dodatnom molekularnom pristupu koji će omogućiti i klasifikaciju bakterija.

31. maj - Brada loše utiče na zdravlje muškaraca U nekoliko evropskih bolnica naučnici su analizirali uzorke kože i pljuvačke 18 bradatih muškaraca, starosti od 18 do 76 godina, kao i uzorke krzna i pljuvačke 30 pasa - od šnaucera do njemačkog ovčara.

Otkrili su znatno veće količine bakterija u uzorcima iz muških brada u poređenju sa krznom pasa. Testiranjem je ustanovljeno da je u bradama svih muškaraca otkriven visok procenat mikroba, a jednako visok procenat pronađen je kod 23 od 30 pasa uključenih u istraživanje.

Kod čak sedam muškaraca pronađeni su mikrobi koji su predstavljali prijetnju ljudskom zdravlju. Radilo se o Enterococcus faecalisu, crijevnoj bakteriji koja najčešće uzrokuje infekcije mokraćnog sistema kod ljudi i u nekoliko slučajeva Staphylococcus aureusa, bakterije koja se najčešće nalazi na koži, ali može prouzrokovati ozbiljne infekcije ako uđe u krvotok.

S obzirom na to da su MRI skeneri preskupi za većinu veterinarskih ambulanti, testiranja su sprovedena na Odeljenju za radiologiju jedne evropske bolnice, koja svake godine obavi oko 8.000 magnetskih rezonanci ljudi.

Namjera istraživanja nije bila da natjera muškarce da se briju, već da upozori uprave bolnica na to da pacijenti ostavljaju daleko više potencijalno zaraznih bakterija na raznim bolničkim površinama, kao i da njihova sterilizacija i dezinfekcija nisu dovoljne da bi se riješio ovaj problem.

Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi.

U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.

Manja doza.

Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.