Medical CG 124

www.medicalcg.me

1.00

5. AVGUST 2019.

GODINA XI BROJ 124

Dojenje Registri u zdravstvu Imunizacije

Obnovljeno Ginekološko odjeljenje bolnice Nikšić

Atrijalna fibrilacija Kliničko ispitivanje ljekova Ravna stopala

KCCG - Počela nova metoda zračenja tumora

VIII sajam

edicine

03 - 05. oktobar 2019. - Hotel Hilton, Podgorica

VIII sajam

edicine

3, 4, 5. oktobar 2019. - Hotel Hilton, Podgorica

Pokrovitelj:

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

Organizator: Medical CG Informacije na tel.: 00382 20 238 841, 067 395 032 redakcija@medicalcg.me

www.medicalcg.me

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Obnovljeno Ginekološko odjeljenje nikšićke bolnice 6–7 KCCG – Nova metoda zračenja tumora 8–9 Kliničko ispitivanje ljekova Dr sc. med. spec Snežana Mugoša 10 – 11 Registi CALIMS-a Dr pharm Nemanja Turković 12 – 13 Registar šećerne bolesti Dr Dragan Likić 14 Imunizacije 15 – 19 Dijabetologija Dr Olivera Bošković Dr Emir Muzurović 22 – 23 Atrijalna fibrilacija Prof. dr Aneta Bošković 24 – 25 Komorbiditeti kod starijih pacijenata Mr sc. med. Nebojša Bulatović 26 – 27 Dijastolna srčana insuficijencija Dr med. Vasilije Bošković 28 Hronika Crne Gore 29 – 37 Dojenje Dr Sanja Čizmović 44 – 45 Tumori retroperitoneuma Dr Igor Gogić 48 – 49 Ravna stopala Dr Milena Adžić 52 – 53 Sunčanje Dr Duško Marković 56 – 57

Oral Health Experts

!%

! &% % $ , $ ! ! &$ $ &$ $ + $#

• , "# ! " # #

$ $"

! % , &$ $ + ! ! & (# # " , &$ # ! ! "

• #! $ '$ ! " #

, &$ $ + " ! , % %$ ! "

• " #

) $" $ $ $ " ! , % !% ! &$ !$) " * "% )

! , % %$ ! " (# # &$ ! &

! " "# !

Efikasno izbjeljivanje zuba bez oťtećenja zubne gleđi

$ $"

BEZ ALKOHOLA

!% ! &$ # # % % % * ! (*

#

" # !

#

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 130 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 / www.meditas.me

MeditasCrnaGora

meditas_crnagora

Meditas - DentaidMontenegro

Brinite o zdravlju na inteligentan način!

bez alergena bez glutena bez laktoze bez mliječnih bjelančevina

Od prvog dana života za: t proliv bilo koje etiologije t pomoć kod dojenačkih kolika t obnovu crijevne mikroflore Lactobacillus rhamnosus, LGG® Bifidobacterium, BB-12® www.jglprobiokulture.com, www.jgl.hr

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me

Obnovljeno Ginekološko odjeljenje bolnice Nikšić

U Nikšiću je 8. jula otvoreno rekonstruisano ginekološko odjeljenje Opšte bolnice.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović i predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović, svečano su otvorili rekonstruisano Ginekološko odjeljenje. U rekonstruisano i adaptirano

6

680 kvadrata uloženo je 188.000 eura, čime je 90% smještajnih kapaciteta Opšte bolnice dovedeno do apartmanskog nivoa, kazao je direktor Opšte bolnice Nikšić dr Ilija Ašanin, ističući da je taj projekat još jedan ostvareni cilj u kontinuiranom procesu promjena u toj zdravstvenoj ustanovi.

- Sredstva za realizaciju ovog projekta obezbjeđena su od zaostavštine Miolorada Perovića i donacije privatnih preduzetnika. Završetkom rekonstrukcije Odjeljenja ginekologije 90% smještajnih kapaciteta Opšte bolnice u Nikšiću dovedeno je do apartmanskog nivoa. Ovim projektom su zamijenjene kompletno vodovodne i elektro instalacije jake i slabe struje, setovi za krevete, sve prostorije su klimatizovane. U adaptiranom, rekonstruisanom prostoru, zamijenjen je kompletan enterijer, nabavljen je dio značajne savremene medicinske opreme. Posebnost ovog odjeljenja je u tome što su pacijenti na konzervativnom tretmanu odvojeni od pacijenata koji su operativno tretirani, sa odvojenim previjalištima. Današnje odjeljenje ginekologije raspolaže sa 21 bolesničkom posteljom gdje se godišnje liječi do hiljadu pacijenata i obavi oko deset hiljada ambulantnih pregleda - kazao je dr Ašanin.

U minulih nekoliko godina nabavljena je savremena oprema u vrijednosti preko 1,62 miliona eura, kako za dijagnostičke tako i terapeutske procedure. Time je omogućeno da se u Opštoj bolnici uvede značajan broj procedura koje se nisu radile ranije a kojima je sada podignut kvalitet zdravstvenih usluga na viši nivo.

Dr Ašanin je naveo da nijesu zapostavili ni stručno usavršavanje kadra i saopštio da ta ustanova ima 79 ljekara, od kojih na Odjeljenju ginekologije radi šest specijalista, dva ljekara su na specijalizaciji, a zaposleno je i deset medicinskih sestara.

- Ono što bih želio posebno da naglasim je da smo posebnu brigu vodili o stručnom usavršvanju, kako visoko stručnog, tako i srednje-medicinskog kadra. Podsjećam da je u ovoj ustanovi bilo zaposleno 2010. godine 30 ljekara, a danas ih imamo 79 – istakao je dr Ašanin.

Otvaranje ovako modernog odjeljenja predstavlja još jednu sjajnu stranicu nikšićkog i crnogorskog zdravstva, zaključio je dr Ašanin.

Otvaranju rekonstruisanog ginekološkog odjeljenja bolnice Nikšić, pored potpredsjednika Vlade gdina. Simovića i predsjednika Opštine Nikšić gdina. Grbovića, prisustvovali su predstavnici Ministarstva zdravlja, Fonda zdravstva, Instituta za javno zdravlje, Agencije za ljekove, direktori zdravstvenih ustanova i preduzeća, brojno medicinsko osoblje kao i brojne druge zvanice.

Verica Pantelić

7

U KCCG počela primjena nove metode zračenja tumora

Stereotaksična radioterapijska tehnika zračenja tumora na mozgu

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) prvi put je uspješno primijenjena stereotaksična radioterapijska tehnika zračenja tumora na mozgu, koja omogućava da se oboljelima od karcinoma vrlo precizno i efikasno zrače i liječe tumorske promjene, dok je zdravo tkivo maksimalno pošteđeno. Ovaj vid terapije pomoću većeg broja snopova ciljano i vrlo precizno na tumor usmjerava zračenje, uz maksimalnu poštedu ostalog zdravog tkiva.

Procedura se sprovodi u Klinici za onkologiju i radioterapiju KCCG, na linearnom akceleratoru, novom savremenom aparatu za zračenje, koji je nabavljen prošle godine, a čijom primjenom se obezbjeđuje jednako efikasno liječenje i rezultati kao na aparatima gama nož, sajber nož ili X nož, zbog čega su

8

se do sada pacijenti upućivali u zdravstvene centre van Crne Gore.

Načelnica Centra za radioterapiju u KCCG-u, dr Gordana Ristić Bašović, pojašnjava da su se kupovinom najsavremenijeg linearnog akceleratora stvorile velike tehničke mogućnosti kada je riječ o radioterapijskoj onkologiji.

- U pitanju je primjena kompleksnih, savremenih tehnika zračne terapije, a tu prije svega mislimo na zračenje IMRTRapidArc tehnikom. To su tehnike koje podrazumijevaju da se doza zračenja, koja se prepisuje za određenu vrstu tumora, skoncentriše na sam tumor, a da se maksimalno poštede okolni zdravi organi. Mi smo sa ovim tehnikama počeli u junu, nakon edukacije kadra i uz prisustvo stručnih konsultanata sa velikim

iskustvom u ovim oblastima - objasnila je dr Ristić Bašović.

Ona je rekla da je u Kliničkom centru prvi put primijenjena i stereotaksična terapija zračenjem.

- Stereotaksična radiohirurgija je primjenjena kod pacijentkinje sa solitarnom metastatskom promjenom u mozgu. Mi smo u srijedu sproveli ovu zračnu terapiju sa velikim uspjehom.

Pacijentkinja je dobro podnijela zračnu terapiju, tako da je već sljedećeg dana dana otpuštena sa klinike - rekla je dr Bašović.

Priprema pacijenta za zračenje Ona je pojasnila da se stereotaksičnom radioterapijskom tehnikom zračenja tumora mozga, doza sa visokom preciznošču fokusira na sam volumen tumora, a vrlo se malom dozom ozrače okolne zdrave strukture.

- Cilj je da poslije ovog zračenja ostane ožiljak na mjestu tumora, u ovom slučaju metastatske promjene, a da okolne tkivne strukture budu neoštećene - kazala je dr Ristić Bašović.

Doc. dr Dušan Mileusnić, renomirani stručnjak u ovoj oblasti, koji se kao stručni konsultant, nakon poznatih regionalnih onkoloških cnetrara odlučio za angažman u KCCG, pojasnio je da nijedna tehnika nije univerzalna za sve Dr Gordana Ristić Bašović, načelnica Centra za radioterapiju situacije u radioterapiji, već da linearni akcelerator nudi lepezu tehnika zračenja i omogućava da se za svakoga pacijenta odredi optimalna tehnika, koja će na najbolji način dovesti do željenih rezultata liječenja.

- Za pacijente to znači, da u najvećem broju prestaje potreba za slanjem u inostrane centre i da će ubuduće pod istim uslovima, na istoj vrsti aparata koji su instalirani u najsavremenijim svjetskim radioterapijskim centrima, moći dobijati isti kvalitet liječenja, u skladu sa medicinskim standardima - objasnio je doc. dr Mileusnić.

Doc. dr Dušan Mileusnić Stereotaksična radioterapija se, kako je pojasnio, uglavnom primjenjuje u visokopreciznom, fokusiranom ozračivanju manjih tumora, nivo komplikacija, ali u svakom slučaju i kada se pojave, one su bilo da se nalaze u mozgu, ili u plućima, kostima, jetri ili limfnim nakon zračenja stereotaksičnom tehnikom minimalne i prolaznog čvorovima. karaktera - rekao je doc. dr Mileusnić.

- Fokusirano zračenje tumora, koji su u blizini drugih On je kazao da linearni akcelerator može da ponudi apsozdravih tkiva i organa omogućava poštedu tih organa i vrlo efilutno isti kvalitet i uspjeh liječenja kao gama nož, sajber nož ili kasno liječenje tumorskih promjena - kazao je doc. dr Mileusnić.

X-nož aparat.

On je rekao da će se sada u KCCG-u stereotaksične teh- Ovaj aparat sa istim uspjehom, kao i primjenom drugih nike zračenja primjenjivati samo na tumorima na mozgu. aparata za stereotaksično zračenje, može da liječi oligometastatsku - A sa nabavkom nove opreme vjerovatno će se steći bolest, tj. pacijente, koji imaju ograničen broj metastatskih tehnički uslovi za stereotaksično zračenje drugih tumorskih promjena ili tumore određene veličine i vrste, gdje je mogućnost lokalizacija. U svakom slučaju, na ovaj način Klinički centar za dugotrajno preživljavanje pacijenata vrlo vjerovatna, a sa odpostaje jedan od rjeđih centara, gdje se, na postojećoj opremi, govarajućom primjenom ovakvih tehnika zračenja postižemo može sprovoditi čitava lepeza najsavremenijih tehnika zračenja željeni efekat u njihovom liječenju - rekao je doc. dr Mileusnić.

- rekao je doc. dr Mileusnić.

Prema njegovim riječima, pacijenti stereotaksičnu zračnu terapiju podnose bez većih komplikacija.

Klinički centar Crne Gore - Naravno, svako liječenje teoretski može da ima određeni

9

Dr sc. med. spec. Snežana Mugoša: - Učesnici u kliničkim ispitivanjima imaju priliku da pomognu ne samo sebi, već i budućim generacijama u liječenju određenih bolesti

IZAZOVI U KLINIČKIM ISPITIVANJIMA LJEKOVA Potreba za sprovođenjem kliničkih ispitivanja jedan je od razvijenih trendova u savremenoj medicini. Korist od učešća u takvim projektima pokazuje se kao dalekosežna, sa raznovrsnim efektima. U cilju jačanja svijesti o potrebi za prihvatanjem takve prakse i kod nas, u sklopu jedne od sesija Šeste Medikalove konferencije realizovan je prikaz globalne i lokalne perspektive u domenu kliničkih ispitivanja i registara. Moderatorka ovog skupa bila je dr sc. med. spec. Snežana Mugoša, iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore.

U korak sa standardima Evropske unije

Dr sc. med. spec. Snežana Mugoša

Napominjući da je Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore prošle godine proslavila desetogodišnjicu uspješnog poslovanja, dr sc. med. spec. Snežana Mugoša, napomenula je da je cilj ove ustanove da na tržištu Crne Gore obezbijedi kvalitetne, efikasne, bezbjedne i racionalno upotrebljene ljekove i medicinska sredstva. – Crna Gora, nažalost, nije prepoznatljiva po kliničkim ispitivanjima ljekova - kaže ona - jer do sada nije bila interesantna sponzorima za sprovođenje kliničkih studija. Malobrojna populacija, mali zdravstveni sistem, nedostatak regulative (do osnivanja Agencije za ljekove i medicinska sredstva), razlozi su tome.

Klinička ispitivanja u Crnoj Gori sada su regulisana Zakonom o ljekovima, Pravilnikom o kliničkim ispitivanjima, Pravilnikom o farmakovigilanci i nacionalnim Smjernicama

10

dobre kliničke prakse. Opisujući širi koncept akata i propisa, dr Mugoša je objasnila da prije početka spovođenja kliničkog ispitivanja lijeka predlagač kliničkog ispitivanja, koji može biti samo pravno lice iz Crne Gore, podnosi dokumentaciju Agenciji za sprovođenje kliničkog ispitivanja. Nakon toga slijedi vrlo detaljna i stručna procjena dokumenacije u cilju osiguranja i zaštite prava, bezbjednosti i dobrobiti ispitanika uključenih u kliničko ispitivanje. − Svjesni smo značaja kliničkih ispitivanja, jer za pacijente kliničko ispitivanje predstavlja jedinstvenu priliku da dođu do novih i skupih terapija koje ne mogu sebi da priušte ili koje još uvijek nijesu dostupne na tržištu, a predstavljaju put inovacija i napretka u medicini. Učesnici u kliničkim ispitivanjima imaju priliku da pomognu ne samo sebi, već i budućim generacijama

u liječenju određenih bolesti. Značaj za istraživača ogleda se u bržem pristupu novom lijeku ili novoj opciji liječenja. Klinička ispitivanja utiču na reputaciju istraživača, bolnice, univerziteta i društva u cjelini. Značajan je, naravno, i finansijski aspekt, ne samo zbog uštede sredstava potrebnih za nabavku inovativnih ljekova, već i zbog toga što je ova oblast u razvijenim zemljama izuzetno profitabilna - istakla je dr Mugoša.

Imajući sve ovo u vidu, Agencija za ljekove i medicinska sredstva, koja je do sada odobrila tridesetak kliničkih ispitivanja, definisala je ciljeve u ovoj oblasti: implementacija najviših standarda koji se odnose na odobravanje, sprovođenje i praćenje kliničkih ispitivanja, promocija Crne Gore prema potencijalnim sponzorima, harmonizacija crnogorske regulative sa evropskim propisima u ovoj oblasti, kao i edukativne aktivnosti namijenjene stručnoj i opštoj javnosti sa ciljem podizanja svijesti o značaju kliničkih ispitivanja.

Na putu ostvarivanja ovih ciljeva, Agencija je organizovala brojne konferencije, radionice i akreditovane kurseve dobre kliničke prakse posvećene edukciji članova etičkih komiteta, istraživača i članova istraživačkih timova, ali i opšte javnosti.

Bogata internacionalna saradnja sa drugim institucijama omogućila je praćenje i implementaciju obimne regulative Evropske unije u ovoj oblasti.

Poseban izazov, po riječima dr Mugoša, predstavlja nova regulativa u oblasti kliničkih ispitivanja koja će u Evropskoj uniji početi da se primjenjuje u drugoj polovini 2020. god. Nova regulativa omogućiće pojednostavljeno, centralizovano odobravanje kliničkih ispitivanja, čime Evropska unija postaje konkurentnije tržište za sprovođenje kliničkih ispitivanja, što može umanjiti učešće na tržištu kliničkih ispitivanja našeg regiona – zaključuje dr Mugoša.

Dr Mugoša je prezentovala podatke dobijene putem anonimne ankete kojom je obuhvaćeno 400 odraslih ispitanika iz Podgorice. Rezultati su pokazali da preko 70% ispitanika ne bi pristali da učestvuju u kliničkim ispitivanjima, dok oko 40% njih smatra da ljekovi koji su dostupni na tržištu nijesu klinički ispitani.

Istraživanje još uvijek nema mjesto kakvo bi trebalo da ima Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović bavila se tokom svog izlaganja pitanjem o tome šta SZO sa članicama radi u cilju jačanja kapaciteta nacionalnih zdravstvenih vlasti da kreiraju politike koje su koncipirane na način da uvažavaju ono što su rezultati naučnih istraživanja, studija, podatke iz informacionih sistema i sl., koji su izazovi i u kom smislu SZO može da pomogne. Navodeći da se nerijetko dešava da naučni dokazi, informacije i podaci utiču na politiku, te da je u pitanju linearni proces koji je u realnosti mnogo kompleksniji i dodatno ga usložnjava činjenica da za pojedina pitanja i nema dovoljno dokaza, Brajović je istakla da je to faktor koji stvara raskorak između istraživanja i zdravstvene politike i da on jako brine SZO. Po podacima SZO za Evropu i SAD koje je Brajović saopštila, u prosjeku se kod 30-40% slučajeva ne primjenjuju troškovno isplative intervencije, uprkos činjenici da su one zasno-

vane na naučnim dokazima. Gotovo 1/4 slučajeva pacijenata bude pružena zdravstvena usluga koja predstavlja rizik po njihovo zdravlje, kao i zdravstvena usluga koja im nije potrebna. Podsjetivši na nedavno usvajanje Predloga zakona o kontroli pušenja, Brajović je upozorila da je već 1950. bilo poznato koliko je ono štetno.

Bilo je potrebno, upozorila je ona, 7-8 godina da ti naučni dokazi ostvare svoj efekat u smislu donošenja prvih zakonskih mjera, a gotovo 50 godina da se uspostavi globalno poznata Tobacco free inicijativa.

Taj raskorak se objašnjava, između ostalog, time da istraživanje još uvijek nema mjesto kakvo bi trebalo da ima, da mu se generalno ne daje značaj, kao i time da rezultate istraživanja nije baš jednostavno upotrebiti.

Oni se, po objašnjenju Brajović, ne reprezentuju od strane istraživača na efektivan način (zbog tehničkog žargona i sl.). Kreatori politike su obično političari kojima su naučni dokazi potrebni što prije, a u pitanju je naučni proces za koji je potrebno vrijeme. Takođe, evidentan je i nedostatak mjesta i prilike da kreatori politike sa različitim partnerima u procesu razgovaraju.

Kreatori politika i istraživači kao da žive u odvojenim, skoro pa paralelnim svjetovima, i to je zapravo razlog zbog kog slaganje zajedničke cjeline postaje gotovo nemoguća misija.

Ukazujući na prirodu naučnih dokaza, kao i na činjenicu da su podaci kojima operiše SZO u konkurenciji sa mnoštvom drugih faktora, Brajović je navela primjer situacije pri kojoj imamo obilje dokaza o štetnosti zaslađenog pića u populacije djece, ali kada kreator politike predloži određenu mjeru, suoči se sa drugim izvorima uticaja koji blokiraju taj proces. Nadležni u SZO-u, objasnila je Brajović, više ne govore o politici zasnovanoj na dokazima, nego o politici koja je informisana, koja ugrožava ono što je nauka, što su naučni dokazi i ono što su provjereni podaci. 2005. godine zemlje članice zatražile su od SZO-a da preduzme mjere po pitanju regulacije navedenog raskoraka. Donijeta je Rezolucija i uspostavljena mreža Evidence-informed Policy Network (EVIPNet) 2012, čiji je cilj u unapređivanju kapaciteta za kreiranje zdravstvene politike u izučavanju dokaza na način što okuplja sve aktere procesa.

Objašnjavajući način funkcionisanja navedene mreže, Brajović je navela da je ona aktivna u 21-oj zemlji regiona, u Crnoj Gori, takođe. U okviru predviđenih djelatnosti Crna Gora je, saopštila je Brajović, odabrala kontrolu antimikrobne rezistancije kao jedan od prioriteta.

Imajući u vidu nedovoljnu podršku za upotrebu naučnih dokaza u zdravstvenoj politici, Brajović je saopštila da se upravo kroz EVIPNet u regionu Evrope pruža podrška zemljama članicama da jačaju vještine i kapacitete za proces prenosa znanja, u ovom procesu od onih koji su generatori znanja, podataka, informacija ka onima koji su kreatori politika i prezentatori tih politika.

Takođe, pruža se prilika da se uspostavljaju operativna partnerstva, kao i za kontinuiranu upotrebu dokaza i znanja na sistematičan i transparentan način.

Anita Đurović

11

VI Medikal konferencija

REGISTRI CALIMS-a Dr pharm. Nemanja Turković, iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva, naveo je da u skladu sa nadležnostima koje su definisane Zakonom o ljekovima i Zakonom o medicinskim sredstvima Agencija vodi različite registre i evidencije izdatih dozvola, odobrenja, sertifikata i potvrda, među kojima treba izdvojiti: Registar ljekova i Spiskove ljekova, Registar medicinskih sredstava, Registre kliničkih ispitivanja, Registar veledrogerija i veleprodaja, Registar proizvođača ljekova, Registar proizvođača medicinskih sredstava i Registar specijalizovanih prodavnica medicinskih sredstava. Svi oni, rekao je dr Turković, koncipirani su po uzoru na registre koje vode i regulatorni organi zemalja EU. Opisujući ponaosob registre koje vodi Agencija, dr Turković je istakao registar ljekova za koje je izdata dozvola za stavljanje lijeka u promet, odnosno ljekova koji su registrovani u Crnoj Gori. Za sve ljekove za koje je izdato Rješenje o registraciji unijeti su i podaci u elektronski registar ljekova Agencija. Ovaj elektronski registar koji sadrži značajan broj podataka o lijeku (naziv, nezaštićeno ime lijeka (INN), ATC, farmaceutski oblik, jačinu lijeka, proizvođača, DDD konstantu...) je dostupan Fondu za zdravstveno osiguranje, a preko njega i svim ustanovama zdravstvenog sistema koje su sa Fondom povezane.

Registar ljekova CALIMS je dostupan i pretraživ u elektronskom obliku na portalu Agencije (www.calims.me), koji zapravo predstavlja prozor u informacioni sistem Agencije. Po izdavanju dozvole za lijek podaci se na portalu ažuriraju u roku

12

od 24h. U tekstualna polja za pretragu je dovoljno da se ukuca dio naziva bez obzira na velika i mala slova. Kao rezultat pretrage portal daje na uvid predefinisani set podataka – Detalje o lijeku (naziv, INN, ATC, farmaceutski oblik, jačinu lijeka, proizvođača...). Za svaki lijek koji se nalazi u registru, mogu se pronaći i tekstovi referentnih dokumenata o lijeku koji su odobreni u postupku registracije i čine sastavni dio dozvole za stavljanje lijeka u promet: - Sažetak karakateristika lijeka (SmPC) koji je namijenjen stručnoj javnosti odnosno zdravstvenim profesionalcima; - Uputstvo za lijek (PIL) koje je namijenjeno pacijentu, odnosno korisniku lijeka i koja je usaglašeno sa tekstom Sažetka karakteristika lijeka.

Agencija je u skladu sa svojim nadležnostima - edukacija o ljekovima i davanje informacija od značaja za sprovođenje mjera za racionalno korišćenje ljekova, pripremila i objavila štampano izdanje Registra ljekova u Crnoj Gori 2017. Nacionalni registar ljekova sadrži podatke o ljekovima koji imaju dozvolu za stavljanje lijeka u promet u Crnoj Gori, zaključno sa 31.12.2017. godine. U Registru je dat sažet prikaz indikacija i doziranja za ljekove koji imaju dozvolu za lijek, a u posebnim poglavljima su dati podaci o primjeni ljekova u periodu trudnoće i dojenja, interakcijama ljekova, uticaju ljekova na vrijednosti laboratorijskih parametara i druge važne informacije.

Registar medicinskih sredstava, takođe je dostupan na portalu Agencije i pretraživ po više kategorija. Dostupni su podaci

Dr pharm. Nemanja Turković

o zaštićenom i generičkom nazivu, kategoriji i klasi medicinskog sredstva, proizvođaču, nosiocu upisa u registar, broju rješenja, datumu i roku važenja rješenja.

Kada je riječ o kliničkim ispitivanjima, CALIMS vodi sljedeće evidencije: - Registar odobrenih kliničkih ispitivanja; - Registar prijavljenih neintervencijskih ispitivanja.

Registar odobrenih kliničkih ispitivanja sadrži podatke o nazivu, EudraCT broju, lijeku, naručiocu, podnosiocu zahtjeva, mjestu sprovođenja i statusu ispitivanja. Registar prijavljenih neintervencijskih ispitivanja sadrži podatke o nazivu, naručiocu, podnosiocu zahtjeva kao i mjestu sprovođenja ispitivanja.

Dr Turković je naglasio da se prometom ljekova na veliko u Crnoj Gori mogu baviti veledrogerije sa sjedištem u Crnoj Gori koje imaju dozvolu za promet ljekova na veliko, izdatu od strane Agencije. Dozvola za promet ljekova na veliko, osim za promet ljekova koji sadrže droge i psihotropne supstance, izdaje se na neodređeno vrijeme. Prometom medicinskih sredstava na veliko se mogu baviti veleprodaje sa sjedištem u Crnoj Gori koje su upisane u registar koji vodi Agencija. Agencija vodi i spisak pravnih lica kojima je prestala da važi dozvola za promet na veliko ljekovima i medicinskim sredstvima. Podaci su dostupni

na portalu Agencije. Registar se ažurira u zavisnosti od izmjena podataka u njemu. Registar specijalizovanih prodavnica medicinskih sredstava takođe vodi Agencija, u skladu sa odredbama Zakona o medicinskim sredstvima. Dozvola za promet na malo izdaje se na neodređeno vrijeme, a nosioci upisa u registar su navedeni na portalu www.calims.me u dijelu Proizvodnja i promet.

Dr Turković je naveo da proizvodnju ljekova u Crnoj Gori mogu obavljati samo pravna lica koja imaju dozvolu za proizvodnju izdatu od Agencije u skladu sa Zakonom o ljekovima i Zakonom o sprečavanju zloupotrebe droga. Pravno lice koje proizvodi ljekove mora da postupa u skladu sa dozvolom za proizvodnju izdatom od strane Agencije, Dobrom proizvođačkom praksom i Dobrom praksom u distribuciji. Proizvodnju medicinskih sredstava u Crnoj Gori mogu obavljati samo pravna lica i preduzetnici koji su upisani u registar Agencije, u skladu sa Zakonom o medicinskim sredstvima.

S tim u vezi Agencija vodi: - Registar proizvođača ljekova; - Registar proizvođača medicinskih sredstava.

Anita Đurović

13

Registar šećerne bolesti Ukazujući na značaj izrade registra šećerne bolesti, dr Dragan Likić, predstavnik Instituta za javno zdravlje Crne Gore, učestvovao je u svojstvu predavača na Šestoj Medikalovoj konferenciji u Budvi. Fizička neaktivnost, gojaznost, povišen holesterol, arterijska hipertenzija, zloupotreba duvana i alkohola, zagađenje životne sredine, upozorio je on, korijen su nastanka kardiovaskularne bolesti, karcinoma i dijabetesa.

Ističući da registri predstavljaju pouzdan alat za unaprjeđenje zdravstvene zaštite i zdravlja građana, te da uspješnost zdravstvene zaštite zavisi od društveno-ekonomskog stanja i stepena edukovanosti, dr Dragan Likić, sa Instituta za javno zdravlje, naveo je da taj okvir određuje rezultate u organizaciji i prevenciji, skriningu, terapiji i rehabilitaciji u sistemu zaštite zdravlja.

Vođenje Registra šećerne bolesti započeto je kod nas 2013. g. − Medicinska dokumentacija predstavlja izvor podataka za Registar u analizi: zastupljenosti, prevencije i liječenja šećerne bolesti. S jedne strane, Registar je jedan od alata koji omogućava mjerljivost efikasnosti prevencije i liječenja, a s druge strane, podaci selektovani u Registru predstavljaju polazne osnove za dalje istraživanje i pronalaženje novih saznanja utemeljenih na dokazima. Medicina zasnovana na dokazima je srž razvoja medicinske nauke, ali i mjerljivosti uspješnosti unapređenja zdravstvene zaštite i zdravlja građana – kaže dr Likić.

Govoreći o šećernoj bolesti kao metaboličkom poremećaju, dijagnozi i klasifikaciji, dr Likić je naveo i faktore rizika kao što su fizička neaktivnost, gojaznost, povišen holesterol, arterijska hipertenzija, zloupotreba duvana i alkohola, zagađenje životne sredine, koji su korijen nastanka kardiovaskularne bolesti, karcinoma i dijabetesa. U posljednjih 6,5 hiljada godina, naveo je on, došlo je do tranzicije zastupljenosti bolesti. Hronične nezarazne bolesti su potisnule zarazne bolesti i bolesti nastale usljed gladi. Šećerna bolest prepoznata je i opisana prije više od 2,5 hiljade godina. Hronične nezarazne bolesti predstavljaju izazov 21. vijeka. Na ozbiljnost situacije u vezi sa šećernom bolešću ukazuje podatak da je u Evropi među umrlim starosti 30-69 godina 3/4 osoba umrlo zbog neke hronične nezarazne bolesti, a među umrlim od šećerne bolesti čak polovina umrlih bila je mlađa od 60 godina.

Dajući prikaz obrađenih podataka Registra o šećernoj bolesti, dr Likić je naveo da Crna Gora spada u prvih 5 zemalja

14

u Evropi po broju oboljelih. Ovo je karakteristično bolest odraslih i u toj populaciji dominantan je dijabetes tipa 2. Prevalenca je 2013. iznosila 10,5%. Prevalenca u populaciji mladih bila je do 0,2%. Od 2013. do sad, prijavljeno je preko 27 hiljada oboljelih osoba, među kojima 98% čine odrasle osobe, a 91% ovih osoba oboljelo je od dijabetesa tipa 2. Prisutne faktore rizika imalo je 74% odraslih oboljelih od dijabetesa tipa 2, a 9% već je imalo teže komplikacije bolesti. Za dvije godine (2013-2014.) u Crnoj Gori umrlo je oko 12 hiljada osoba. Preko 1/5 umrlih imala je dijabetes tokom života.

Obrazac ponašanja, navike i okolnosti koji doprinose šećernoj bolesti, upozorio je dr Likić, dugotrajni su i teško je uticati na njih. Pretjerano sjedenje, fizička neaktivnost i neadekvatna ishrana doprinose otvaranju vrata za razvoj ove bolesti.

Jedna generacija, kaže on, odgovara za zdravlje tri generacije na način što utiče na razvoj nasljedne predispozicije za dijabetes tipa 2.

Anita Đurović

Izazovi za kvalitetniju

IMUNIZACIJU 14-og juna, u okviru Šeste Medikalove konferencije, realizovan je konstruktivni skup stručnjaka različitih medicinskih sektora, ujedinjenih temom imunizacije. Moderator događaja bio je prof. dr Dragan Laušević, iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Kad činjenice postanu samo još jedno mišljenje Izražavajući želju da učesnike okruglog stola o imunizaciji podstakne na diskusiju, dr Senad Begić, iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore svoju prezentaciju koncipirao je kao niz pitanja i odgovora kojima je želio da ukaže na greške koje sistem i određeni elementi u njemu nerijetko prave kada se radi o vakcinama i imunizacijama te da na kraju pruži odgovor na dva jako bitna pitanja koja se neposredno tiču imunizacija a to su: 1. šta se to desilo u našem društvu da su činjenice postale ništa drugo do samo još jedno mišljenje u nizu (a činjenica je da je uticaj vakcina na zdravlje i dobrobit ljudskog roda nemjerljiv).

2. kako i kada smo došli do toga da je lični stav prema nečemu postao mjerodavniji nego cjelokupno naučno znanje – a mišljenje nekih laika je da su vakcine nepotrebne te da je imunitet nakon preležane zarazne bolesti mnogo bolji nego onaj koji pokušavamo da stvorimo u sklopu preventivnih napora?

(Napomena: imunitet nakon preležane zarazne bolesti zaista jeste dugotrajniji nego nakon vakcinacije ali samo kod onih koji prežive i bez posledica prebole zaraznu bolest.)

Ono na čemu nadležni iz Instituta za javno zdravlje insistiraju, kako je rekao, jeste uvijek i svuda govoriti o vakcinama i podsjećati na uticaj koji su imale i imaju na zdravlje i dobrobit čovječanstva. Tako je, pozivajući se na naučni autoritet Prof. dr Stenlija Plotkina, dr Begić istakao da je apsolutno nemoguće pretjerati kada se pokuša kvantifikovati uticaj koji su vakcine imale na ljudski rod i narodno zdravlje. − Bez ikakve sumnje, vakcinama se određene zarazne bolesti na najbrži i najjeftiniji način suzbijaju i odstranjuju (eliminišu) pri čemu neke mogu biti i iskorjenjene (eradikovane) – ističe dr Begić.

Zahvaljujući primjeni vakcina u svijetu su iskorijenjene velike boginje (variola vera) dok je dječja paraliza (polio) prva sljedeća bolest za koju se u budućnosti mogu steći uslovi da izazivač (polio virus) bude iskorijenjen sa lica Zemlje.

Kada se radi o sistemskim greškama koje su identifikovane kada su imunizacije u pitanju – prva se odnosila na edukativni pristup koji zahtijeva unapređenje i uvođenje novih

15

i savremenih metoda u edukaciji budućih ali i postojećih zdravstvenih radnika na svim nivoima zdravstvene zaštite koji će podrazumjevati postepen odklon od trenutno postojećeg „aksiomatskog pristupa“. Edukacija o imunizacijama, kako ističe dr Begić, jako je bitna alatka za jačanje nacionalnog i globalnog zdravlja i to je novi pristup kom se i mi moramo pridružiti.

Posljednjih nekoliko godina u Crnoj Gori se sprovodi program kontinuirane medicinske edukacije.

Podzakonska regulativa definiše da se osobe zadužene za sprovođenje programa imunizacija moraju edukovati najmanje jednom u 3 godine.

Neophodno je i uvođenje izbornog predmeta vakcinologije na fakultetima.

Drugu grešku, kada govorimo o kontinuiranoj medicinskoj edukaciji, predstavlja činjenica da su vakcine davno prestale da budu stvar koja se tiče pedijatara i intervencija koje se tiču samo djece. Vakcine i imunizacije, kako kaže dr Begić, nisu stvar samo epidemiologa i pedijatara, nego su one stvar čitavog zdravstvenog sistema i svih zaposlenih u njemu. Bez ikakve sumnje, vakcine unapređuju zdravlje i one su usko specifične i ciljano usmjerene. Imaju široko dejstvo i ne štite samo one koji ih primaju nego i one koji ih iz određenih razloga nisu mogli da budu vakcinisani. Njihova primjena utiče na smanjenje broja bakterijskih infekcija koje su rezistentne na antibiotike, a posredno i na smanjenje upotrebe antibiotika. U SAD-u je, kako navodi dr Begić, vakcinacija protiv Streptococcus pneumoniae dovela do smanjenja za pola količine antibiotika potrebnih za liječenje upale pluća i samim tim je spriječeno oko11.5 miliona dana korišćenja antibiotika, kao i do smanjenja od oko 97% invazivnih formi pneumokokne bolesti u populaciji djece mlađe od 5 godina.

Dr Senad Begić Nijedna intervencija nije tako lako i brzo uočljiva kao intervencija uvođenja novih vakcina. Često se kaže da poboljšanju zdravstvenog stanja stanovništva nisu doprinijele samo vakcine nego unapređenje standarda, bolja ishrana, bolja higijena. To je česta poruka koju šalju antivakcinalisti. Ovim, kako kaže dr Begić, dolazimo do treće greške a to je da nijesu antivakcinalisti isključivo krivi za pometnju u primjeni vakcina iz prostog razloga jer su antivakcinalni pokreti stari koliko i same vakcine. Pravi problem je u sistemu vrednosti koji je pod plaštom slobode govora počeo aktivno da promoviše zastupanje stavova koji ne da su drugačiji već nisu u skladu sa naučnom istinom i činjenicama čime je komunikacija odnosno način na koji komuniciramo o vakcinama četvrta greška.

Postavljajući pitanje kako je stav o nečemu postao mjerodavniji nego naše znanje, on je rekao da je jedno od objašnjenja

16

stiglo početkom 20. vijeka i zove se Dunning-Kruger efekat po psiholozima Dauningu i Krugeru koji su ga prvi opisali. U suštini radi se o pojavi da osobe koje imaju najmanji kvantum znanja o nečemu istovremeno imaju i najveći stepen samopouzdanja, odnosno najubjeđeniji da govore apsolutnu istinu su oni čiji su stavovi proistekli iz male količine saznanja. Kako stepen znanja o određenoj pojavi raste, stepen samouvjerenja pada, da bi se došlo do pojave da eksperti u određenim oblastima nikada nisu apsolutno sigurni u svoje znanje već ga, u želji za sticanjem novih, stalno preispituju. Na osnovu toga, objašnjava dr Begić, mnoštvo laika koja su svoja znanja sakupljali obično po Facebook grupama imaju psihološki opravdan stav da su nerijetklo potpuno lažno sigurni u istinitost svojih stavova. Na žalost i za razliku od zdravstvenog sistema, osobe iza takvih stavova često ne nose nikakvu odgovornost – ni ličnu, ni profesionalni ali ni moralnu..

Po našem zakonodavstvu, vakcinalni status treba da se provjerava prilikom svakog kontakta sa zdravstvenom službom tj. prilike za imunizacijom se ne smiju propuštati. Dakle, uvijek kada zdravstveni radnik ostvari kontakt sa pacijentom – treba da provjeri njegov vakcinalni status protiv zaraznih bolesti te da one pacijente koji su nevakcinisani, neuredno vakcinisani ili kasne sa vakcinacijom uputi u najbližu zdravstvenu službu zaduženu za imunizaciju djece ili odraslih.

Jedan od 10 prioriteta SZO-a u narednih 10 godina, naveo je u zaključku dr Begić, jeste regulacija sistema vakcinacije.

Kada su u pitanju aktivnosti nadležnog kadra, ne postoji drugi interes osim dostizanja i diseminacije naučne istine na tom polju.

Vakcine su dizajnirane da spriječe masovno obolijevanje Govoreći o sve aktuelnijoj temi bezbjednosti vakcina, prof. dr Dragan Laušević, iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, naveo je: − Vakcine su prvenstveno dizajnirane da spriječe masovno obolijevanje, a indirektno utiču i na smanjenje smrtnosti.

Trenutno, ne postoji djelotvornija zdravstveno specifična mjera koja sprječavanjem obolijevanja eliminiše patnju proisteklu iz bolesti (npr. antibiticima liječimo bakterijske infekcije ali ne sprječavamo bolest iako skraćujemo njeno trajanje). Ipak, zbog senzacionalističkih, antivakcinalno nastrojenih poruka koje su tokom poslednje decenije medijski široko distribuirane, svakodnevno smo u situaciji da ubjeđujemo roditelje i predstavnike medija da su vakcine djelotvorne, bezbjedne, ekonomski isplative i da je neophodno da ih i dalje koristimo iako pojedine bolesti protiv kojih vakcinišemo odavno ne vidimo u našoj populaciji.

Vakcine su djelotvorne, vakcine su bezbjedne, vakcine su ekonomski isplative, vakcine su neophodne ljudskoj populaciji – kaže prof. dr Laušević.

Pošto smo, zahvaljujući vakcinaciji, eliminisali ili stavili pod kontrolu bolesti protiv kojih vakcinišemo, građani imaju utisak da više nije neophodno da vakcinišu svoju djecu jer ih,

po njihovom uvjerenju, bespotrebno izlažu potencijalnim rizicima od rijetkih neželjenih događaja koji su povezani sa vakcinacijom.

Dakle, u današnje vrijeme građane najviše interesuje koliko su vakcine bezbjedne. Pri tome jedan manji broj građana insistira na apsulutnoj bezbjednosti tj. da vakcine ne izazivaju bilo kakve neželjene reakcije. Nažalost, tako nešto nije moguće ostvariti, baš kao što ne postoji nijedna mjera / aktivnost koja je namjenjena sprječavanju bolesti ili liječenju koja je apsulutno bezbjedna odnosno lišena rizika od neželjenih događaja. Značajan broj ljudi u svijetu pogine prilikom tuširanja u sopstvenom kupatilu, umre zbog zapadanja hrane u disajne puteve ili pogine u saobraćajnoj nesreći. Ipak, nikome razumnom ne pada na pamet da se ne tušira, da ne jede hranu ili da zabrani vožnju automobilom.

Kada kažemo da je nešto bezbjedno, mi danas pod tim podrazumijevamo da korist od primjene preporučene mjere ili upražnjavanja neke aktivnosti, značajno prevazilazi moguće rizike od neželjenih događaja / reakcija proisteklih od primjene te mjere. Dakle, mi sa za svaku preventivnu ili terapeutsku mjeru/aktivnost/lijek/ vakcinu ispitujemo ODNOS između koristi (dobrobiti) i potencijalne štete koja bi mogla nastati primjenom te mjere. Kada su u pitanju vakcine, taj odnos je daleko na strani dobrobiti koju donosi vakcinacija i zato se ona preporučuje i primjenjuje.

Prof. dr Dragan Laušević Budući da se vakcine u odnosu na ostala medicinska sredstva razlikuju po tome što se uglavnom daju zdravoj populaciji i pretežno djeci, kao i da se vakcine daju velikom broju lica, zahtijeva se veća bezbjednost i dvostruka kontrola svake serije vakcine koja se koristi. Nadzor nad bezbjednošću vakcina regulisan je propisima, a ostvaruje se preko aktivnosti Nacionalnog regulacionog tijela – Agencije za ljekove i medicinska sredstva, Nacionalnog programa imunizacija koji koordinira Institut za javno zdravlje Crne Gore, Zdravstvene ustanove Apoteke Crne Gore „Montefarm“ koja nabavlja vakcine, zdravstvenih radnika koji neposredno primjenjuju vakcine, Stručne grupe za nadzor nad neželjenim događajima koji se povezuju sa imunizacijom (vakcinacijom) koja razmatra svaku pojedinačnu prijavu neželjenih događaja i preduzima odgovarajuće mjere. Zbog toga što su vakcine imunobiološki proizvod, od momenta proizvodnje do momenta primjene moraju da budu u režimu tzv. „hladnog lanca“ tj. na odgovarajućoj temperaturi. Zato se nadzoru nad načinom transporta, skladištenja i načina primjene vakcina poklanja posebna pažnja. Zahvaljujući tome, neželjene reakcije koje bi mogle da budu posljedica neadekvatnog načina transporta, skladištenja i primjene vakcina u Crnoj Gori su svedene na minimum.

Inače, neželjene događaje nakon imunizacija možemo podijeliti na one koji su povezani sa samim događajem (npr. paraliza nakon primjene oralne polio vakcine)1, neželjene reakcije usljed greške u proizvodnji, neželjene reakcije izazvane program-

skom greškom (načinom transporta, čuvanja ili primjene vakcine), strahom od vakcine, i stanja koja su koincidentalni događaj (npr. vakcinacija koincidira sa inkubacijom neke bolesti). Prevencija neželjenih događaja se ostvaruje kroz pravilno određivanje indikacija i kontraindikacija za primjenu vakcina; odgovarajući postupak čuvanja vakcina; praćenje i analiziranje neželjenih događaja nakon vakcinacije; pripremu vodiča namijenjenih edukaciji medicinskog osoblja koje sprovodi vakcinaciju; kontinuiranoj organizaciji seminara i drugih vidova obuke medicinskog osoblja. Sve navedeno predstavlja, naveo je dr Laušević, redovne aktivnosti Instituta za javno zdravlje Crne Gore i drugih aktera koji su uključeni u Program imunizacija. Trenutno se radi na jačanju kapaciteta Stručnog savjetodavnog tijela za imunizaciju, kao i na pripremi vodiča i edukacije za način pripremanja i aplikacije vakcina.

Saradnja kao prioritet Izražavajući zadovoljstvo zbog prisustva ovakvom događaju, mr ph. Maja Stanković, iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, navela je da je razvoj sistema farmakovigilance (naučna disciplina koja obuhvata aktivnosti vezane za otkrivanje, razumijevanje, procjenu i prevenciju neželjenih dejstava ljekova, kao i drugih problema vezanih za njihovu primjenu) kod nas počeo 2008. godine. Ostvaren je značajan napredak na polju praćenja bezbjednosti svih ljekova, a posebno vakcina. − Farmakovigilanca mora biti integralni program praćenja i bezbjednosti svih javno-zdravstvenih programa koji postoje u državi – istakla je ona. Navodeći da su u cilju uspostavljanja stabilnog sistema važni: saradnja Instituta za javno zdravlje i regulatorne agencije, kontrola kvaliteta vakcina, uloga zdravstvenih radnika u procesu prijavljivanja neželjenih efekata, mr Stanković je rekla i da su uspostavljeni izuzetno visoki standardi u proizvodnji vakcina i njihovoj kontroli. Glavni problem sastoji se, ne u kvalitetu, već u povremenom manjku vakcina na svjetskom tržištu sa čime su suočene, između ostalih, i sve države našeg regiona.

Mr ph. Maja Stanković Sva dokumentacija u vezi sa vakcinama u Crnoj Gori nalazi se u CALIMS-u. Po objašnjenju mr Stanković, sprovodi se dvostruka kontrola vakcina, a svaka neželjena reakcija biva automatski dostavljena proizvođaču. Odgovorna osoba za farmakovigilancu kod proizvođača mora biti 24h dostupna i ima obavezu stalnog dostavljanja periodičnih izvještaja i planova upravljanja rizikom. Svrha svega navedenog je da se svaki potencijalni rizik vezan za vakcine svede na minimum. U tom cilju sprovode se i brojne druge aktivnosti na koje je ukazala mr Stanković.

Višedecenijska primjena vakcina sa ostvarenim rezultatima u kontroli infektivnih bolesti, najbolja je potvrda njihove

17

djelotvornosti i bezbjednosti. Prijavljivanje neželjenih događaja nakon imunizacije preko postojećeg elektronskog sistema za nadzor nad neželjenim događajima nakon imunizacija najbolji je i najdominantniji način prijavljivanja. Svaki registrovani događaj nakon imunizacije, sa različitih aspekata, analizira stručna grupa u kojoj, pored predstavnika iz KCCG, Instituta za javno zdravlje Crne Gore i CALIMS-a, istakla je mr Stanković, učešće imaju i kolege koje neposredno primjenjuju vakcine na terenu.

Globalno se, kao mjera zaštite javnog zdravlja, izuzetno rijetko sprovodi povlačenje vakcina iz upotrebe, jer su vakcine visoko kvalitetni proizvodi. Vakcina koja može biti u prometu je samo ona od koje korist višestruko prevazilazi rizike od mogućih neželjenih dejstava. Kontinuirana procjena vakcina kroz procjenu odnosa korist-rizik tokom primjene vakcine ne završava se onog momenta kada se vakcina stavi na tržište (dobije dozvolu za puštanje u promet), već se ona nastavlja tokom cijelog životnog ciklusa vakcine. To tzv. postmarketinško praćenje bezbjednosti vakcina sprovodi se i u Crnoj Gori.

Spontano prijavljivanje neželjenih događaja u vezi sa imunizacijom vrlo je bitno u svakom sistemu farmakovigilance. Globalna baza podataka, po navodu mr Stanković, trenutno sadrži više od 20 miliona prijava, pri čemu se misli na sve ljekove i prijave sumnji na neželjena dejstva ljekova.

Pokrovitelj baze je SZO, a ona postoji od 1978.

Institut za javno zdravlje i CALIMS razvili su veliki broj načina za prijavu neželjenih događaja nakon imunizacije. Sve je to, po riječima mr Stanković, dostupno na internet stranici CALIMS-a. Na sajtu su dostupne i informacije o bezbjednosnim karakteristikama vakcina. Prijavljivanje neželjenih događaja nakon imunizacije kroz informacioni sistem značajno je unaprijeđeno od 2012. Ovo je način koji se promoviše i predstavlja budućnost jer kvalitetne baze podataka obezbjeđuju osnovu za kvalitetnu reakciju od strane nadležnih organa. Na internacionalnom nivou, ostvarena je saradnja sa brojnim akterima. Nakon što se prijava neželjenog događaja primi kroz sistem nadzora, vrši se njena stručna provjera i vrlo brzo nakon toga ista se prosljeđuje bazi SZO. Navodeći da se praćenje kvaliteta vakcina, i na EU nivou, i na nivou Crne Gore odvija izuzetno pozorno, mr Stanković je objasnila da na nivou CALIMS-a imamo uvid u globalnu bazu podataka. Učešće primljenih prijava neželjenih događaja nakon imunizacije čini oko 10% od ukupnog broja registrovanih neželjenih događaja tj. 90% registrovanih neželjenih događaja se odnosi na ostale ljekove. U cilju ostvarenja što efikasnijeg sistema, naglasila je na kraju, vrlo je bitno da svi akteri koji su uključeni u Program imunizacija međusobno sarađuju.

Zarazna bolest od globalnog značaja Direktor Direktorata za javno zdravstvo Crne Gore dr Miro Knežević govorio je o značaju i izazovima vakcinacije protiv gripa. Prikaz slučaja osobe sa visokim rizikom od komplikacija gripa bio je uvod u tu temu. U nizu opštih tema o virusu gripa, naveo je da virus gripa izaziva oboljenje koje je sezonskog karaktera. Pretežno se dešavaju manje ili veće epidemije u određenom vremenskom periodu (na sjevernoj zemljinoj polulopti, od oktobra

18

do kraja marta, s tim što se kod nas, u poslednje vrijeme, grip obično javlja krajem decembra i traje nekada i do kraja aprila).

Obično na svakih nekoliko decenija, javljaju se i pandemije kada novim sojem virusa zahvaćen najveći dio naše planete. Pozivajući se na podatke SZO-a, Knežević je istakao je da godišnje u svijetu od komplikacija gripa umre između 250.000 i 650.000 ljudi.

Dr Miro Knežević Vakcine su najbolji oblik individualne i kolektivne zaštite od svih zaraznih bolesti, pa tako i od gripa. Trenutno se najviše koriste inaktivirane vakcine sa tendencijom da dosadašnje trovalentne budu zamijenjene sa četvorovalentnim vakcinama koje, pored hemaglutinina i neuraminidaze za oba trenutno cirkulišuća A tipa (H1N1 i H3N2), sadrže i obje linije B tipa virusa gripa.

U slučajevima nastanka pandemija, pripravljaju se posebne pandemijske vakcine koje sadrže antigene samo za taj jedan cirkulišući pandemijski soj gripa.

SZO, kako je dalje objasnio dr Knežević, preporučuje vakcinaciju za nekoliko prioritetnih ciljnih grupa: trudnice, zdravstveni radnici, djecu uzrasta od 6 mjeseci do 24 godine, lica od 24-64 godine koja imaju neka od hroničnih oboljenja i lica starija od 65 godina. Smatra se da je imunitet zbog stalnih promjena virusa kratkotrajan (nekoliko mjeseci), zbog čega je potrebno da se vakcinišemo svake godine. U najčešće kontraindikacije spadaju akutna bolest sa povišenom tjelesnom temperaturom do njenog izliječenja i teže alergijske reakcije na pojedine aktivne i/ili pomoćne suspstance / materije koje vakcina sadrži.

Kao predostrožnost se navodi Guillain-Barre-ov sindrom ukoliko je registrovan unutar 6 nedjelja kod prethodno date vakcine protiv gripa. Trudnoća se ne smatra kontraindikacijom za primjenu vakcina, ali se ona obično, iz predostrožnosti, ne daju trudnicama do navršenog 3-eg mjeseca trudnoće.

Dajući osvrt na bezbjednost raspoloživih vakcina dr Knežević je naveo da trenutno korišćene inaktivirane vakcine protiv gripa imaju veoma dobar bezbjedonosni profil.

Prošle godine u Crnoj Gori je registrovan 31 smrtni slučaj kao posljedica infekcije virusom gripa. Tokom sezone 2018-2019. vakcinisano je 17.788 lica.

Ono što je ocijenjeno kao negativna pojava jeste činjenica da je broj zdravstvenih radnika koji su vakcinisani, veoma nizak.

U toku narednih godina planira se staviti akcenat na povećanje stope vakcinacije među zdravstvenim radnicima. Vakcinacija zdravstvenih radnika protiv gripa je važna ne samo zbog njihove zaštite već i zbog prevencije prenošenja virusa gripa sa zdravstvenih radnika na pacijente koji se liječe u zdravstvenim ustanovama.

U osnovne izazove borbe protiv gripa, naveo je dr Knežević, spada tendencija da to bude vakcinacija jednom dozom

u svim uzrastima, da se postigne veća efektivnost i efikasnost, da imunitet bude dugotrajan, da budu primjenjivane u svim starosnim grupama, uz bezbolnu aplikaciju, da se vakcine lako proizvode i da su jeftine.

Iskustva iz susjedstva Prikazujući široku lepezu podataka u vezi sa imunizacijom protiv gripa, prof. dr Darija Kisić Tepavčević, iz Instituta za javno zdravlje Srbije, navela je da je grip vrlo specifično i vrlo značajno oboljenje doživljeno i u opštoj populaciji, a i kod zdravstvenih radnika, veoma kontradiktorno: od podcjenjivanja do panike i precjenjivanja. Obično 5-15% a pojedinih godina i do 1/3 svjetske populacije jedanput godišnje bude zaraženo virusom gripa. Broj hospitalizacija se broji milionima, a broj smrtnih ishoda na stotine hiljada. Pored svega, i finansijski, zbog masovnosti obolijevanja, najviše nas od svih infektivnih bolesti godišnje košta grip, navela je prof. dr Kisić Tepavčević.

O gripu se dosta toga zna, ali mogućnosti prevencije su ipak ograničene, tako da su, kako ističe prof. dr Kisić Tepavčević, vakcine i kad je u pitanju ova bolest, najbezbjedniji i najsigurniji način individualne i kolektivne zaštite. Obično se imunizaciji pristupa u oktobru ili novembru, a poslije vakcinacije potrebno je da prođe izvjesno vrijeme (dvije do tri sedmice) da bi se stvorio imunitet.

Kad je u pitanju efektivnost (djelotvornost) vakcina protiv gripa, ona nije najidealnija, kao što je slučaj kod većine vakcina. Izazov u sprovođenju vakcine gripa jeste stalna sklonost virusa da se mijenja. Postoji trend da se sve više šire ciljne grupe za vakcinaciju. Najveći problemi nastaju u vezi sa definisanjem sastava vakcina: bitno je predvidjeti koji će virus gripa biti dominantan u sezoni i na osnovu toga dizajnirati vakcine u čiji sastav ulaze virusni proteini hemoglutinin i neuroaminidaza. Iako dostupne vakcine nijesu efektivne onoliko koliko bismo željeli, one, kako navodi prof. dr Kisić Tepavčević, ostaju najefektivniji vid zaštite od gripa. Najniža efektivnost, po njenim podacima, zabilježena je 2004/2005. i iznosila je svega oko 10%.

Imuni odgovor na vakcinu, objasnila je u nastavku prof. dr Kisić Tepavčević, zavisi od statusa primaoca, uzrasta i kompatibilnosti sastava cirkulišućih sojeva u vakcini. Za zdrave osobe mlađe od 65 godina efektivnost se kreće u rasponu od 70-90%, u slučaju da je pogođen sastav cirkulišućih sojeva; za djecu 2-6 godina je oko 60%, a za nešto stariju djecu u pitanju je procenat između najmlađe djece i odraslih zdravih osoba. Djeca koja imaju astmu imaju nešto slabiji imunološki odgovor, dok osobe starije od 65 godina i hronični bolesnici imaju odgovor do 50%. − Međutim, i pored umjerene efektivnosti vakcine, u situaciji kada se postigne obuhvat samo sa 50%, što je sada prilično visoka granica za većinu država u regionu, u najrizičnijim grupama dolazi do smanjenja pojave gripa za 30%, smanjenja hospitalizacije 60-70% i značajnog smanjenja smrtnih ishoda, navela je prof. dr Kisić Tepavčević.

Po pravilu, dužina vakcinalnog imuniteta traje kratko u poređenju sa ostalim vakcinama. Sama efektivnost vakcina prati se poslednjih 10 sezona. Pojedine države, poput SAD, imaju kao ciljne grupe za vakcinaciju sva lica starija od 6 mjeseci. Djeca su zarazna za okolinu nešto duže nego odrasle osobe, čak do dvije nedjelje. Ona predstavljaju jedan od glavnih izvora širenja bolesti. Stoga je njihova vakcinacija veoma važna za povećanje stepena kolektivnog imuniteta. Kad su u pitanju trudnice, one predstavljaju jednu od prioritetnih grupa jer kod njih postoji izražen rizik za nastanak komplikacija. Vakcinacija trudnica protiv gripa jedan je od aktuelnih trendova u okviru porasta broja ciljnih grupa odnosno širenja indikacija za vakcinaciju.

Prof. dr Darija Kisić Tepavčević Vakcinaciju zdravstvenih radnika, navela je prof. dr Kisić Tepavčević, karakteriše veoma nizak obuhvat i u zdravstvenom sistemu Srbije. Više od 20% zdravstvenih radnika, objasnila je, misli da može dobiti grip nakon imunizacije, a 45% njih se boji neželjenih reakcija nakon imunizacije. U Srbiji, tri vakcine su obavezne za zdravstvene radnike: vakcina protiv gripa, hepatitisa i MMR-a. Prikazujući dalje iskustva u edukaciji i osvješćivanju medicinskog osoblja, prof. dr Kisić Tepavčević uputila je apel za vakcinaciju.

U onim zemljama gdje je obuhvat vakcinacije iznosio oko 80%, smrtnost je pala za 40%. U Crnoj Gori u prosjeku godišnje umre 10, a u Srbiji oko 50 ljudi od posljedica komplikacija zarazom gripa.

Posebno zapažen dio prezentacije činio je prikaz značaja uvođenja četvorovalentne vakcine, sa dodatnim tipom B virusa.

Po objašnjenju prof. dr Kisić Tepavčević, u pitanju je tip virusa koji nema pandemijski karakter i ne mutira kao tip A, ali infekcija njime može imati veoma ozbiljne posljedice. Vakcina sadrži po 2 soja A i B virusa. Indikovana je kod svih osoba starijih od 6 mjeseci. Ciljna populacija su djeca i može se dati uporedo sa svim vakcinama iz kalendara.

Prikazujući sastav vakcina za predstojeću sezonu, prof. dr Kisić Tepavčević navela je da se virus gripa ponaša veoma „lukavo“ jer se stalno mijenja da bi izbjegao aktivnosti našeg imunološkog sistema. U narednim godinama očekuje se da virusolozi i epidemiolozi postanu uspješniji kada je u pitanju dizajniranje vakcina protiv ove bolesti.

1 Statistički se procjenjuje da je moguće da se dogodi jedan slučaj paralize u toku 20-tak

godina sprovođenja vakcinacije u odnosu na 100 do 400 slučajeva dječije paralize koji bi se javili za tih 20 godina kada se ne bi sprovodila vakcinacija protiv dječje paralize.

Sada je i taj minimalni rizik izbjegnut jer se primoimunizacija sprovodi sa inaktiviranom polio vakcinom umjesto oralne polio vakcine.

Anita Đurović

19

20% muškaraca spava bez odjeće, samo 7% nosi pidžamu, a ostali spavaju u donjem vešu.

Osoba je teža kada se izmjeri na planinskom vrhu, nego na nivou mora.

Od ukupne količine kiseonika koju čovjek udahne 20% odlazi u mozak.

Više je ljudi na svijetu alergično na kravlje mlijeko, nego na bilo koju drugu namirnicu.

Na Islandu, Antarktiku i Grenlandu nema mrava.

Svake sekunde iz našeg tijela nestane 2 miliona crvenih krvnih zrnaca.

Na Baliju djevojčice postaju punoljetne sa 12 godina, a dječaci sa 13 godina.

20

3 četvrtine ulovljene ribe koristi se za ishranu, a ostatak je namijenjen za proizvodnju sapuna, lijepka, margarina…

Bebe se rađaju bez čašica u koljenima, javljaju im se tek u periodu od drugog do šestog mjeseca života.

U tradicionalnoj medicini paukova mreža se koristila za zaceljivanje rana i smanjivanje krvarenja.

Moderna je nauka otkrila i zašto: bogata je antiseptikom vebicilinom i koagulacijskim vitaminom K, koji ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi.

Osnovna razlika između vitamina i minerala je u tome što vitamini potiču iz organskih materija a minerali iz neorganskih. Tako vitamine nalazimo u voću, povrću i namirnicama životinjskog porijekla, dok se minerali izvorno kriju u vodi, zemlji...

Žene imaju veći hipokampus, centar za pamćenje, veću gustinu neuralnih veza u njemu. Zato puno više osjećaju šta se to događa oko njih tokom dana jer sve upijaju svim čulima.

U Kini postoji praznik posvećen očuvanju zdravlja zuba. Dan „Volite svoje zube” obilježava se 20. septembra svake godine.

Ljudi epohe starog Rima koristili su urin kao sredstvo za njegu kose.

21

Svaki pacijent je posebna priča U okviru sesije posvećene dijabetologiji, na Šestoj Medikalovoj konferenciji, dr Olivera Bošković i dr Emir Muzurović, iz Kliničkog centra Crne Gore, imali su stručna predavanja na temu faktora koji utiču na izbor terapije kao što su kardiovaskularni rizik kod pacijenta, kao i učestalosti hipoglikemije i značaju upotrebe terapije u skladu sa preporukama ljekara.

Individualizacija terapije je imperativ Dijabetes je, rekla je u uvodu svog izlaganja dr Olivera Bošković, izuzetno rasprostranjeno oboljenje: sa pandemijskim razmjerama, koje nikako da zaustavimo, nikako da se prilagodimo prirodi i onome kako je ona predvidjela da treba da funkcioniše ljudski organizam. − Mi smo uporni da održimo naše stilove života, a ne ono za šta je naš organizam predviđen. Mi kao da smo pod stalnim kumplungom, stalno se dodatno opterećujemo, stalno smo u pretjeranoj ishrani, malo fizičke aktivnosti, stalno smo u hiperinsulinizmu, i jednostavno: bolest uzima svoj danak. Savremena civilizacija dovela je do ogromnog broja oboljelih od dijabetesa – kaže dr Bošković.

Dijabetes tipa 2 vrlo je kompleksan poremećaj, i jedan je od glavnih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Podsjećajući na postojanje brojnih patofizioloških mehanizama, koji su odgovorni za ispoljavanje bolesti, dr Bošković je naglasila da se ljekari trude iz anamneze i pregleda, da utvrde šta je dominantni patofiziološki mehanizam koji je pacijenta doveo do bolesti, pa možda njega ponajprije da liječe.

U vezi sa prilagođavanjem terapije svakom pacijentu ponaosob, dr Bošković je navela da su danas dostupne brojne terapijske opcije ali da je izbor terapijske opcije individualizovan.

Postoji veliki broj konsenzusa, dogovora, kako treba pristupiti liječenju dijabetičara koji je ispred ljekara, kako treba donositi odluke, o čemu sve treba voditi računa tokom praćenja pacijenta, naravno, vodeći računa o mogućnosti liječenja tj. šta je dostupno za liječenje pacijenata. − Moramo prvo da upoznamo kakav je životni stil našeg pacijenta, da li on ima komorbiditete, i ono što je posebno značajno, da razdvojimo u startu da li naš pacijent ima problema sa svojim krvnim sudovima, da li ima arteriosklerotsku bolest ili kardiovaskularnu bolest ili čak i srčanu slabost. Naši ljekovi od starta moraju biti bezbjedni što se tiče kardiovaskularnih bolesti, kojima su

22

dijabetičari i te kako skloni, a mnogi od njih imaju kardiovaskularnu bolest već u trenutku postavljanja dijagnoze. Cilj liječenja tj. regulisanja nivoa glukoze u krvi je u stvari kardio protekcija i renoprotekcija – objasnila je dr Bošković.

Prilikom praćenja svih parametara progresije bolesti, jer je dijabetes progresivna bolest, ljekar mora da donese odluku i o tome kada pacijent više nema zadovoljavajuću glikoregulaciju, kada se prelazi na sledeću stepenicu u liječenju. Za svakog pacijenta se ponaosob donosi odluka o tome šta je zadovoljavajuća glikoregulacija.

Nijesu isti standardi, objasnila je dr Bošković, za pacijenta starosti od 75 godina ili od 40 godina. Znači, pacijent je u centru priče i za svakoga pojedinačno donose se odluke šta je cilj terapije. − Terapijska sredstva ne samo da utiču na hiperglikemiju, već mogu da i dovedu do hipoglikemije, koja je izuzetan stres za organizam i koju težimo da izbjegnemo. Lijek koji koristimo za liječenje dijabetesa mora biti kardiovaskularno bezbjedan, a regulacijom glikemije ćemo uticati na kardiovaskularnu bolest – kaže dr Bošković. − Za različite pacijente moramo postaviti različite ciljeve vezane za vrijednosti glikemije natašte i za postprandijalnu glikemiju kao i za pacijentovu tjelesnu masu Prilikom postavljanja ciljeva moramo voditi računa o komorbiditetima, o dužini trajanja bolesti. U svakom slučaju, za svakog od pacijenata moramo postaviti, za nekoga malo strožije, a za nekoga malo blaže, kriterijume.

Sve u cilju izliječenja tj. dovođenja pacijenta do što bolje glikoregulacije, a istovremeno da izbjegnemo akutnu komplikaciju prvenstveno hipoglikemiju – kaže dr Bošković.

Prvo što pacijenti moraju da urade jeste da mijenjaju životne navike, ukoliko one nisu bile dobre, i na tome se mora insistirati.

Pacijent mora biti dobro edukovan o samoj bolesti kao i o samokontroli. Dr Bošković je istakla da je samokontrola, po njenom iskustvu, izuzetno bitna u postizanju terapijskih ciljeva.

Dajući preporuke za individualizaciju terapije u vezi sa dodavanjem agenasa na osnovnu metforminsku terapiju, dr Bošković je objasnila i da je moguće izvršiti klasifikovanje grupe ljekova na one koji su kardiovaskularno bezbjedni, kao i na ljekove koji će da dovedu do manjeg rizika od hipoglikemije. U smislu praćenja efekata terapije,

Dr Olivera Bošković

navela je ona dalje, od posebnog je značaja reevaluacija terapije na 3-6 mjeseci i ostalih parametara u vezi sa konkretnim slučajem. Hipoglikemija, treba imati na umu, spada, po ocjeni pacijenata, u najteže podnošljiva stanja i predstavlja veoma značajan uzrok smrti.

Poželjna je komforna terapija Upozoravajući na činjenicu da adekvatan način liječenja, pogotovu kad je riječ o šećernoj bolesti, zahtijeva angažman dvije strane: ljekara i pacijenta, dr Emir Muzurović je naveo da je, kad je u pitanju pristup ljekara, evidentan problem kašnjenja u vezi sa postavljanjem dijagnoze. Ranije postavljanje dijagnoze podrazumijeva, naveo je on, mnogo manje komplikacija i adekvatnije liječenje. − Glavni cilj u liječenju ljekovima je da postignemo ciljne vrijednosti glikemije, a sve sa ciljem da pacijenti nemaju komplikacije – kaže dr Muzurović.

Komplikacije šećerne bolesti mogu biti mikrovaskularne i makrovaskularne. Ono u čemu treba praviti razliku jeste da se agresivni pristup liječenju preduzima u slučaju postojanja mikrovaskularnih komplikacija. Kad se govori o makrovaskularnim komplikacijama, agresivno liječenje šećerne bolesti ne znači da je to jednako sa manjom učestalošću komplikacija, a, naravno, nije primijećeno ni smanjenje smrtnosti, čak je u pojedinim studijama povećana smrtnost u okviru agresivnijih vidova liječenja. − Sve je to dovelo do novog koncepta liječenja gdje se pored znanja i iskustva ljekara moraju razmotriti godine pacijenta, neželjeni efekti terapije i, ono što često zaboravljamo, što pacijenti žele – kaže dr Muzurović. Vrlo je bitna stvar, naveo je dalje on, ne način na koji ljekar namjerava da liječi pacijentu, nego da li će pacijent prihvatiti. Kao posebno važno pitanje dr Muzurović je istakao: − Šta pacijent uradi sa lijekom nakon što mu se taj lijek prepiše?

Prema podacima koje je prezentovao dr Muzurović, na uzorku od 100 pacijenata samo 50 do 70 pacijenta uopšte ode u apoteku po određeni lijek. Određeni broj pacijenata, iz nekog razloga, uopšte ne preuzme propisana terapijska sredstva, bilo da su dostupna ili ne. Samo 25-30% pacijenata uzima ljekove u skladu s preporukom i samo 1/5 pacijenata uzima lijek onako kako mu je rečeno i uzima lijek dovoljno dugo.

Ukazujući na posebno mjesto komplijanse pacijenta u okviru koncepta liječenja, dr Muzurović je objasnio da se radi o širokom pojmu gdje su ključne odrednice dva manja pojma koja se odnose na adherencu i perzistencu uzimanja lijeka. Ako pacijent

Dr Emir Muzurović

prihvata sugestije ljekara, on je komplijantan, a ako ne, on je nekomplijantan. Mnogo uži pojam je adherenca koja označava poštovanje preporuka o uzimanju terapije, a perzistencija označava vreme koliko će pacijent koji je adherentan uzimati neki lijek. Osteoporoza, gastrointestinalne bolesti i dijabetes, upozorio je dr Muzurović ukazujući na rezultate istraživanja, ne liječe se adekvatno.

Vrlo čest problem kod pacijenata sa dijabetesom je taj što dijabetes ne boli, glikemije ne bole, one se javljaju tek onda kad nastanu komplikacije. Sve to dovodi do rezultata da u Americi od 50 do 70 % pacijenata uopšte ne uzima ljekove kako treba, što izaziva 100 milijardi godišnjeg deficita u zdravstvenom sistemu. Što je manja komplijansa pacijenata, veći su troškovi liječenja. Što je veće ulaganje u edukaciju pacijenata, manji su ukupni troškovi liječenja.

Upozoravajući na činjenicu da istraživanja pokazuju da što pacijentu date veći broj tableta, on teže prihvata da ih uzima, dr Muzurović je istakao da na adherencu prije svega utiče broj tableta, odnosno doza. U liječenju dijabetesa veoma je bitna primjena multidrug kombinacija. Ona podrazumijeva svođenje terapije na manji broj ljekova kombinovanog sadržaja. Druga stvar je doziranje lijeka.

Na adherencu utiče i broj doza tableta. Uopšte, nezainteresovanost pacijenta za efekte terapije i njenu regularnu primjenu, predstavlja veliki problem u konceptu liječenja. Ako pitate pacijente je li cijena liječenja problem, objasnio je dr Muzurović, samo 36% pacijenata će da kaže da njima to nije problem. Što se tiče neželjenih efekata kod onih koji neće da se liječe, njih to i ne interesuje, samo 13% je zainteresovano za neželjene efekte. Kod pacijenata koji hoće da se liječe čak 86% je zainteresovano za neželjene efekte lijeka.

Navodeći podatke istraživanja iz Japana, dr Muzurović je objasnio da se tamo vrše konsultacije ljekara i pacijenta u vezi sa uspostavljanjem terapije. Kod njih metformin nije zlatni standard, već se svi ljekovi primjenjuju u prvoj liniji lijećenja. Kombinovane terapije su zastupljene u čak 10% početnih terapija, a veoma je zastupljen i DPP4 inhibitor. Istraživanja pokazuju da kod nas metformin ostaje kao prvi lijek izbora, a proširenjem liste ljekova od 2015-te i 2018-te godine kao drugi antidijabetik ljekovi iz grupe DPP4 inhibitora, SGLT2 inhibitora ili GLP agonista imaju rastući trend primjene.

U svakodnevnoj kliničkoj praksi uočljiv je porast broja pacijenata koji prihvataju insulin kao drugi lijek. Ipak, 50% pacijenta ne uzima ljekove na način kako je to predviđeno. Za to je, upozorio je dr Muzurović, u prvom redu odgovoran nemar pacijenata.

Anita Đurović

23

VI Medikal konferencija

ATRIJALNA FIBRILACIJA: Prevencija moždanog udara i osvrt na dijabetes i bubrežnu funkciju

Prof. dr Aneta Bošković, Klinički centar Crne Gore Atrijalna fibrilacija je najčešći poremećaj ritma. Sa porastom životne dobi sve je češće prisutan. Liječeći pacijente sa atrijalnom fibrilacijom, uspijevamo da smanjimo simptomatologiju, a vrlo važan zadatak nam je i da spriječimo nastanak ishemijskog moždanog udara. Razlog tome je što je moždani udar ubica broj 2 u svijetu. Najviše se i dalje umire od ishemijske bolesti srca.

Drugi po učestalosti je cerebrovaskularni inzult.

Liječeći te pacijente, mi hodamo po ivici, i naši pacijenti hodaju po ivici, jer nastojimo da ih što bolje sačuvamo od embolijskih događaja, znači od ishemijskog moždanog udara uz mogući rizik od krvarenja. Sve to činimo da smanjimo mogućnost krvarenja koja nastaje kao potencijalna posljedica antikoagulantne terapije, koju mi koristimo u ovoj situaciji.

24

Atrijalna fibrilacija se lako prepoznaje elektrokardiografski, po neregularnoj aktivnosti.

Pretkomore nemaju svoju jasnu kontraktilnu funkciju, nego više trepere. Postoji relativna staza krvi i sklonost ka stvaranju tromba. Kad se stvori tromb, on lako, putem aorte i velikih krvnih sudova, arterijskom cirkulacijom ide ka mozgu, dovodi do embolizacije krvnih sudova mozga i posljedično do moždanog udara. Da bi sve to spriječili, određujemo CHADS(2)-VASc i HAS-BLED Score. Jedan govori u prilog ustanovljenju rizika od ishemijskih događaja, a drugi o riziku od krvarenja.

Dijabetes Atrijalna fibrilacija često prati pojavu arterijske hipertenzije, naročito u starijoj životnoj dobi, kada dolazi do uvećanja lijeve pretkomore. Dijebet, sam po sebi, povećava rizik za bilo koji neželjeni kardiovaskularni događaj, na terenu arteroskleroze, kako od infarkta miokarda, tako i od moždanog udara. Dijabet povećava mogućnost moždanog udara za oko 1.7 puta. On daje niz komplikacija kako makrovaskularnih, tako mikrovaskularnih.

Pored toga, utiče na pojavu dijabetične nefropatije, što pacijenta vodi ka razvoju renalne insuficijencije. Što se tiče stope različitih kardiovaskularnih događaja, postoje istraživanja koja ukazuju da je u grupi ispitanika koja nema dijebet, u odnosu na dijabetičare, niži ukupni mortalitet, niža cerebrovaskularna smrtnost, rjedja pojava nefatalnog infarkta miokarda, nefatalnog moždanog udara kao i kompozitni događaji (kardiovaskularna smrt, infarkt miokarta i cerebrovaskularni insult).

Pored toga, dijabetes melitus je, uopšte, u svijetu, najčešći uzrok hronične renalne insuficijencije. Uz hipertenziju, koja je prilično česta, on je uzrok u oko 30%, što znači da je skoro za svaku treću osobu sa renalnom insuficijencijom odgovoran dijabetes melitus.

Renalna insuficijencija Posljednjih 10-ak godina aktuelna je priča o kardiorenalnom sindromu. Poznato je da kod pacijenata koji imaju kardiološka oboljenja, tokom vremena dolazi do slabljenja renalne funkcije, razvoja bilo akutne ili hronične renalne insuficijencije, kardiorenalni sindrom tip 1 i 2; a isto tako, kod osoba sa oboljenjim bubrega se češće javljaju kardiovaskularne komplikacije i razvija

se kardiorenalni sindrom tip 3 i 4, uz to postoji i kardiorenalni sindrom tip 5.

Tokom praćenja pacijenata sa atrijalnom fibrilacijom, u roku od 5 godina, dolazi do pada glomerularne filtracije, a time i do pada klirensa kreatinina i praktično određenog stepena pada renalne funkcije. Primjena antagonista vitamina K može voditi ka pogiršanju renalne funkcije, koje može biti uslovljeno povećanim stvaranjem kalcifikacija u arterijskim krvnim sudovima. Kroz duži niz godina primijećeno je da kod ovih pacijenata počinju da se javljaju kalcifikacije u arterijskim krvnim sudovima i kako period tretmana duže traje procenat je stalno veći, a u pitanju je dugotrajna, doživotna terapija. Krvni sudovi kod osoba koje se liječe od renalne insuficijencije su kruti. Zbog toga je problem arterijske hipertenzije izraženiji. Jedan od mehanizama jeste i povećana periferna vaskularna rezistencija, pored nedostatka renina. Loša kontrola INR-a može voditi ka pogoršanju renalne funkcije kod pacijenata sa hroničnim bubrežnim oboljenjima.

Procjena renalne funkcije i određivanje klirensa kreatinina se preporučije u svih pacijenata sa atrijalnom fibrilacijom da bi se otkrila renalna insuficijencija i omogućilo adekvatno doziranje terapije kod njih. Novi oralni antiokoagulantni ljekovi su pogodniji za prevenciju embolijskih događaja kod ovih pacijenata. U ROCKET-AF studiji sa rivaroxabanom je bilo znatno više pacijenata sa renalnom insuficijencijom u odnosu na ARISTOTLE studiju sa apixabanom i RE-LY studiju sa dabigatranom, sve tri studije su pokazale protektivan efekat novih antikoagulantnih ljekova. Kod izrazito smanjene renalne funkcije (klirens kreatinina 15-30ml/min) prednost se daje rivaroxabanu i apixabanu, dok se dabigatran ne smije primijenjivati kod pacijenata sa klirensom kreatinina nižim od 30 ml/min. Kod ostalih pacijenata sa renalnom insuficijencijom doza novih oralnih antikoagulantnih ljekova se određuje prema vrijednosti klirensa kreatinina.

25

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti su glavni uzrok smrti na globalnom nivou. Prema posljednjim obrađenim podacima, procjenjuje se da je usljed kardiovaskularnog oboljenja tokom 2016. u svijetu umrlo 17,9 miliona ljudi, što predstavlja 31% smrtnih slučajeva na globalnom nivou. Od ovog broja smrtnih slučajeva, 85% čine smrtni događaji izazvani srčanim udarom i moždanim udarom.

STARIJI PACIJENTI SA VIŠE KOMORBIDITETA ČEST IZAZOV U KLINIČKOJ PRAKSI Mr sc. med. Nebojša Bulatović, iz Kliničkog centra Crne Gore, učestvovao je u intervjuu o medicinskom zbrinjavanju pacijenata starije životne dobi. Važan izazov u kliničkoj praksi, kaže on, predstavlja briga o komorbiditetima stečenim kod starijih pacijenata.

Povod za razgovor bilo je njegovo predavaje u okviru Šeste Medikalove konferencije u Budvi. Tema predavanja bila je „Stariji pacijenti sa više komorbiditeta, sve češći izazov u praksi”.

Koji se komorbiditeti najčešće pojavljuju kod pacijenata starije dobi?

Svaki pacijent je različit i svaki zahtijeva poseban pristup.

Stvari koje su komplikovane, mogu biti još komplikovanije u određenim stanjima, naročito sa staranjem. Staranjem raste i rizik od krvarenja, rizik od slabljenja bubrežne funkcije i razvoja bubrežne insuficijencije. Takođe, komorbiditeti bivaju sve češći, biva ih veći broj i pacijent uzima sve više ljekova. Time i njegov rizik od tromboembolijskog događaja postaje sve veći, tako da i prosječni CHA2DS2 Score biva veći. Šta posebno treba imati u vidu?

Starenjem, nakon 55 godine, na svakih 10 godina utrostručuje se rizik od moždanih dešavanja, bez obzira na postojeće

26

aritmije. Tako, rizik od krvarenja kod onih pacijenata koji uzimaju antikoagulantnu terapiju, postaje veći.

je da li to utiče na efikasnost ljekova, i nije pokazana statistički značajna razlika.

Imate li neke statističke podatke u vezi sa obolijevanjem starije populacije?

Da li biste izdvojili neku preporuku za liječenje?

Ono što je bilo karakteristično na početku ovoga vijeka jeste to da je starija populacija bila manje pokrivena antikoagulantnom terapijom u odnosu na mlađu populaciju, upravo zbog straha od krvarenja. Relevantne randomizovane studije uključuju 44% pacijenata koji pripadaju grupi starijih od 75 godina. Prosječna starost pacijenata, prema Roket studiji, iznosi 73 godine, sa CHA2DS2-VAS2 Scorom 3,5. Kod ovih pacijenata konstatovano je, zahvaljujući primjeni testirane terapije, smanjenje sistemskog embolizma za 21%, kritičnog krvarenja za 31%, moždane hemoragije za 35% i fatalnog krvarenja za čak 50% u odnosu na ranije korišćene ljekove. To samo govori da je moguće primijeniti ljekove koji će uticati na bolji tretman pacijenata.

Koji su pacijenti naročito skloni povećanoj konzumaciji ljekova?

Sa srednjim godinama raste učestalost uzimanja ljekova. Čak 13% pacijenata uzima više od 10 medikamenata. Posmatrano

Uvijek nastojimo da dajemo bezbjedan lijek. 2017. godine su izašle preporuke za trojnu terapiju. Zavisno od toga koliki je rizik od krvarenja, vidimo da trojnu terapiju možemo davati tokom 6 mjeseci, kod onih pacijenata koji su u niskom riziku od krvarenja. Onima koji su u većem riziku, možemo samo mjesec dana davati takvu terapiju ili uopšte ne počinjati sa njom, nego primjenjivati dvojnu. Dvojna terapija kod svih ovih pacijenata treba da traje godinu dana, a nakon godinu dana ostaje samo oralna antikoagulantna terapija. Šta je važno znati pri propisivanju terapije ovim pacijentima?

Kod pacijenata sa više komorbiditeta raste i rizik od moždanog udara i krvarenja, kao i rizik od bubrežne insuficijencije. Svakako, ti pacijenti koriste i veći broj ljekova. S tim u vezi, potrebno je odlučiti se za što bezbjedniji i komforniji lijek.

Anita Đurović

27

Značaj ranog otkrivanja dijastolne srčane insuficijencije

Dr med. Vasilije Bošković Klinički centar Crne Gore

Dijastolna srčana insuficijencija ili srčana insuficijencija sa očuvanom ejekcionom frakcijom (EF >50%) manifestuje se pojačanom krutošću lijeve komore, poremećenom relaksacijom i punjenjem srca u dijastoli. Zbog težeg raspoznavanja ovog oblika srčane slabosti često se kasni sa primjenom adekvatne terapije.

Dijastolna insuficijencija čini 30-40% svih srčanih insuficijencija. Povezana je sa nižom stopom smrtnosti od 9% godišnje u odnosu na sistolnu disfunkciju kod koje je stopa smrtnosti oko 19%.

Najčešći uzroci dijastolne srčane insuficijencije su dugogodišnja hipertenzija, ishemijska bolest srca, dijabetes melitus, upalne bolesti miokarda, sistemske zapaljenske bolesti, restriktivna kardiomiopatija, hipertrofična kardiomiopatija, aortna stenoza, opstruktivna sleep apnea, gojaznost, konstriktivni perikarditis i dr.

Simptomi su najuočljiviji pri izlaganju fizičkom naporu ili stresu, gdje za razliku od zdravih ljudi bolesnici sa dijastolnom disfunkcijom ne mogu povećati udarni volumen povećanjem dijastolnog volumena lijeve komore. Kako su zidovi lijeve komore smanjene komplijanse

28

prisutan je veći otpor pri punjenju u dijastoli, tako da su dijastolni pritisci povišeni. Postepeni ili nagli porast dijastolnog pritiska iznad kritičnih vrijednosti prenosi se retrogradno na plućne vene što prepoznajemo kao povećanje plućne vaskularne rezistencije, zatim na plućne kapilare, što dalje može rezultirati intersticijalnim edemom pluća. Za procjenu dijastolne disfunkcije miokarda koriste se pored ehokardiografije i magnetna rezonanca miokarda i radionuklearna ventrikulografija. Dijastolna srčana insuficijencija se može prezentovati klinički i težim oblicima kardiogenog edema pluća, nekada i posebnim oblicima poznatim kao flash edem pluća, kao i pleuralnim izlivima, hronotropnom inkompetencijom, plućnom hipertenzijom.

Za dijagnozu dijastolne disfunkcije krucijalni su ehokardiografski parametri: uvećanje lijeve pretkomore, povećan promjer vene kave inferior, plućna hipertenzija, ali i povišen nivo serumskog moždanog natriuretskog peptide (BNP). Cilj farmakoterapije je postizanje srčanog indeksa > 2.2 l/min/m2, uz održavanje adekvatnog krvnog pritiska i perfuzije na esencijalne organe. Pravovremena dijagnoza i medikamentozna terapija ima značajan udio u prevenciji nastanka akutnog edema pluća.

Hronika 01. jul - Crna Gora predsjedava Zdravstvenom mrežom jugoistočne Evrope Crna Gora je od 01. jula 2019. godine preuzela predsjedavanje Zdravstvenom mrežom jugoistočne Evrope (SEEHN), multivladinim, političkim i institucionalnim forumom za regionalnu saradnju za zdravlje, zdravstvene sisteme i javno zdravlje. Naša zemlja predsjedavaće do 30. juna 2020. godine, a ministar zdravlja dr Kenan Hrapović kandidovao je kao prioritet tokom njegovog predsjedavanja mrežom temu imunizacija.

Forum okuplja zemlje, organizacije i ljude preko granica, radi poboljšanja zdravlja i promocije mira i pomirenja u regionu jugoistočne Evrope. Zemlje članice SEEHN-a su Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Republika Moldavija, Rumunija, Srbija, Republika Sjeverna Makedonija, a od 2011. godine i Izrael.

SEEHN promoviše održiv razvoj članica poboljšanjem zdravlja njihove populacije kroz bolju i intenzivniju saradnju, integracije, izgradnju kapaciteta i koordinaciju u javnom zdravlju na regionalnom nivou. Ovo uključuje podršku reformi nacionalnih zdravstvenih sistema i doprinosa ekonomskom i društvenom razvoju.

Osnovni ciljevi, ove organizacije, koje sprovodi u skladu sa Kišinjev Poveljom, koju su potpisale sve zemlje članice, su smanjenje zdravstvenih nejednakosti, rješavanje socijalnih determinanti zdravlja, unapređenje upravljanja za zdravlje, jačanje javnog zdravlja, smanjenje tereta nezaraznih bolesti. Takođe, aktivnosti Zdravstvene mreže jugoistočne Evrope usmjerene su i na poboljšanje performansi zdravstvenih sistema, jačanje regionalne izgradnje kapaciteta za upravljanje u zdravstvu, unapređenje zdravstvene informacije i ljudskih resursa iz oblasti zdravstva, zatim osnaživanje ljudskih resursa za zdravlje, kroz planiranje, predviđanje, obrazovanje, mobilnost i zadržavanje eksperata i poboljšanje uslova rada. Cilj je proširenje mreže i uspostavljanje novih partnerstava u cilju poboljšanja zdravlja u regionu.

Tehničke aktivnosti SEEHN-a se sprovode kroz Regionalne razvojne zdravstvene centre (RHDC), a sjedišta su im u Albaniji o nadzoru i kontroli zaraznih bolesti, Bosni i Hercegovini - za mentalno zdravlje, Bugarskoj - za antimikrobne rezistencije, Moldaviji - za ljudske resurse u zdravstvu, Sjevernoj Makedoniji - za javno zdravlje, Rumuniji – za bezbjednost krvi i seksualno i reproduktivno zdravlje, Srbiji - o akreditaciji i stalnom poboljšanju kvaliteta zdravstvene zaštite i u Crnoj Gori - RHDC za nezarazne bolesti.

02. jul - Država privatnicima isplatila više od 20 miliona eura Država je privatnim zdravstvenim ustanovama u periodu od 2012. do 2018. godine za pružene zdravstvene usluge, isplatila više od 20 miliona eura. Analiza Fonda za zdravstveno osiguranje pokazala je opravdanost zaključivanja ugovora sa privatnim zdravstvenim ustanovama, jer su znatno riješeni problemi dugog čekanja na zdravstvene usluge, smanjenja listi čekanja i smanjenja upućivanja na liječenje van Crne Gore.

S druge strane, objašnjava prvi čovjek Fonda Sead Čirgić, analiza je pokazala da bi i pored stalnog rasta obima pruženih usluga u javnim zdravstvenim ustanovama trebalo uložiti dodatne napore i dalje jačati kapacitete kako bi se stvorili uslovi da se što više tih usluga pruža u okviru javnog sistema.

Analizom su obuhvaćene zdravstvene usluge koje su najčešće ugovarane u posmatranom periodu 2012-2018. godine i koje su prepoznate kao “usko grlo” zbog ograničenih kapaciteta u zdravstvenom sistemu. U dokumentu je navedeno da su u posmatranom periodu najčešće zaključivani ugovori sa privatnicima za oblasti oftalmologije – ambulantne i bolničke usluge, zatim ortopedije – operacije koljena i kuka i artroskopija koljena, radiološke dijagnostike – magnetna rezonanca, te patološke anatomije i histologije, kao i hiperbarbarične oksigene terapije i vantjelesne oplodnje.

03. jul – Urađena analiza zdravstvene zaštite u Crnoj Gori Situaciona analiza zdravstvene zaštite, koju je uradio Institut za javno zdravlje, pokazuje da Crnoj Gori nedostaje oko 150 ljekara i preko 300 medicinskih sestara, dok postoji neusklađenost između kapaciteta bolnica i iskorišćenosti kreveta, kao i da četvrtina zaposlenih u bolnicama čine administrativni i nemedicinski radnici, piše Dan. - Obezbijeđenost stanovništva doktorima opšte medicine, specijalistima opšte medicine i specijalistima porodične medicine u Crnoj Gori, prema poslednjim podacima iz 2016. godine, u poređenju sa zemljama regiona i Evropske unije, je niska.

Obezbijeđenost stanovništva doktorima medicine (sa specijalizacijom ili bez nje), na 1000 stanovnikau 2016. godini, niža je od zemalja EU i regiona. Potrebno je povećavati broj doktora medicine

29

za 2-3 odsto godišnje u naredne četiri godine - ističe se u analizi.

Prisutna je, dodaju, nejednakost po regionima i ustanovama u broju i strukturi zdravstvenih radnika, pa je neophodno unaprijediti proces planiranja zapošljavanja kadra i specijalizacija u skladu s procjenom sadašnjih i budućih potreba stanovništva za zdravstvenom zaštitom.

- Sa obezbijeđenošću brojem postelja od 3,98 postelja na 1000 stanovnika, prema podacima iz 2016. godine, Crna Gora u poređenju sa zemljama regiona i zemljama EU zone, još uvijek ima nešto niži broj u odnosu na njih - navodi se u analizi Instituta.

Iz Instituta upozoravaju da još uvijek nije definisan posteljni fond na akutni i hronični, što će biti potrebno uraditi u procesu reforme sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite.

- Treba planirati povećanje posteljnog fonda prioritetno za zdravstvenu i palijativnu njegu. Stopa hospitalizacije je u 2017. godini bila 130,3 i viša je u odnosu na prethodnu godinu. Sa 3,79 postelja na 1000 stanovnika i uz korišćenje kapaciteta od 67,06 odsto (približno kao i u 2016) svakodnevno je u Crnoj Gori bila dnevno slobodna 791 postelja, od ukupno postojećih 2.403 navode oni.

Analizirajući indikatore funkcionisanja opštih bolnica primjećuje se niska iskorišćenost kapaciteta.

U strukturi zdravstvenih radnika i saradnika u javnim zdravstvenim ustanovama, a prema stručnom obrazovanju, najviše je zaposlenih s višom i srednjom stručnom spremom (62,0 procenta), doktora medicine (26,68 odsto), doktora stoma-

tologije (0,51 procenta), diplomiranih farmaceuta (0,12 odsto), ostalih zdravstvenih radnika i saradnika s visokom stručnom spremom (8,68 odsto).

- Odnos broja postelja po ljekaru i medicinskoj sestri/ tehničaru, pokazuje neujednačenost po ustanovama i nivoima posteljnih kapaciteta. Bolnička zdravstvena zaštita predstavlja najskuplji segment zdravstvenog sistema na kojem se rješavaju najsloženiji zdravstveni problemi stanovništva, uz angažovanje brojnih, dijelom usko specijalizovanih kadrova i korišćenje skupe medicinske opreme. Kako je njeno funkcionisanje uslovljeno utroškom znatnih finansijskih sredstava, opravdan je svaki pokušaj da se ovi sistemi na svim nivoima što racionalnije koriste - ističe se u analizi.

Analiza pokazatelja korišćenja bolničkih kapaciteta ukazuje da je njihov stepen iskorištenosti različit i po nivoima i po ustanovama.

- Na osnovu podataka domova zdravlja za pružanje primarne zdravstvene zaštite u Crnoj Gori u 2017. godini angažovano je 420 timova izabranih doktora medicine (ID), odnosno 381 izabrani doktor za djecu i odrasle i 39 izabranih doktora za žene. Programom zdravstvene zaštite za 2017. godinu, planirano je da se u toj godini na primarnom nivou zdravstvene zaštite ostvari 2.457.511 pregleda izabranih doktora, a ostvareno je za 55 odsto više - navodi se u analizi.

Iz Instituta navode da je prema nornativima u vanbolničkoj službi predviđeno da na 100 zaposlenih radnika medicinske struke kod ID medicine na primarnom nivou radi 20,7 uposlenih

nemedicinske struke, odnosno u strukturi zaposlenih 82,86 odsto će biti medicinskih i 17,14 odsto nemedicinskih uposlenih, a u bolničkoj službi odnos medicinskog i nemedicinskog kadra će biti usklađen s evropskim i regionalnim iskustvom.

04. jul - Ljekari će osnovcima držati časove o HIV-u Ljekari će od školske 2019-2020. godine, u sklopu pilot projekta, osnovcima predavati dio časova iz predmeta Zdravi stilovi života, koji se odnose na polno prenosive bolesti, HIV, ishranu i mentalno zdravlje.

Iz ministarstva zdravlja kazali su Pobjedi da je to dogovoreno sa Ministarstvom prosvjete i da će ljekari predavati učenicima osmog i devetog razreda.

Rezultati Miks istraživanja pokazali su da je prije pet godina 48 odsto djevojaka od ukupno anketiranih znalo kako se sprječava prenošenje HIV-a, dok je u prošlogodišnjem istraživanju tačan odgovor na to pitanje dalo čak 29 odsto manje.

Smanjio se, kako se navodi, i procenat mladića koji znaju o toj temi sa 37 na 23 odsto.

Iz Ministarstva zdravlja najavili su da pripremaju novi akcioni plan za 2019-2020. Iz Strategije za HIV 2015-2020. kojim su predviđene i edukacije. - Vlada i Ministarstvo su obezbijedili 125 hiljada eura, a novac je već raspodijeljen u skladu sa pravilima i kriterijumima, kao i dodatnih oko 93 hiljade eura za čiju raspodjelu je raspisan javni konkurs - rekli su iz Ministarstva.

05. jul - Bolnica na Cetinju dobila novi lift Opšta bolnica Danilo I na Cetinju dobila je novi lift, nakon više od 30 godina. Direktorica bolnice dr Sonja Radojičić kaže da je izgradnja novog lifta obezbijeđena budžetskim sredstvima Ministarstva zdravlja, Fonda za zdravstveno osiguranje, Prijestonice Cetinje i donacijom Ministastva kulture.

Pacijenti Opšte bolnice Danilo I na Cetinju izgradnjom novog lifta dobiće komforniju i dostupniju zdravstvenu zaštitu.

Veliku zahvalnost menadžment i zaposleni ove bolnice imaju prema svim pacijentima koji su imali razumijevanje proteklih mjesec – dva, koliko je trajala izgradnja novog lifta.

- Posebna zahvalnost i osoblju bolnice na razumijevanju i strpljenju, a ništa manje zahvalnost dugujemo Vatrogasnoj službi grada, kolegama u KCCG i Risanskoj bolnici jer smo bili prinuđeni da dijagnostički neobrađene pacijenete upućujemo u te zdravstvene ustanove, s obzirom na to da nam je Hirurgija i RTG dijagnostika smještena na drugom spratu bolnice, te da je bez lifta zaista bilo onemogućen rad u ustanovi u najzahtjevnijim i hitnim stanjima- naglasila je direktorica Radojičić.

Bolnicu Danilo I izgradio je Knjaz Nikola 1873. godine po projektu dr Frilley-a. Počela je sa radom 1875. godine, a prvi pacijenti bili su ranjenici iz Hercegovačkog ustanka.

Bolnica je rekonstruisana 1912. godine, nova bolnica izgrađena 1964. godine u kojoj se i dalje radi, a ista renovirana nakon zemljotresa u periodu od 1979. do 1985. godine.

06. jul - Zabilježen porast zaraza tokom bolničkog liječenja U crnogorskim zdravstvenim ustanovama za prvih šest mjeseci ove godine registrovano je 265 bolničkih infekcija, dok

ih je u 2014. zabilježeno svega 28. Iako je posljednjih godina evidentan porast, u Institutu za javno zdravlje kažu da je uzrok bolji nadzor i prijavljivanje.

- Tokom 2018. godine registrovane su 443 bolničke infekcije bez ijednog smrtnog ishoda. Godinu ranije bilo ih je 332, 2016. 195, u 2015. zabilježeno je 155, a u 2014. 28. To ne znači da je ranije bilo manje infekcija, a sada više, već da se način prijavljivanje može okarakterisati boljom pravovremenošću i tačnošću podataka, kao jačanjem kapaciteta medicinskog kadra i timova u bolnicama – smatraju u Institutu.

Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je saopštila da su rezultati samoprocjenjivanja kapaciteta za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija u Crnoj Gori pokazali da u većini bolnica ne postoji sistematski nadzor nad širenjem bakterija, kao i da se u velikom broju bolnica ne sprovodi monitoring procesa i indikatora, i ne vodi računa o higijeni i metodama pranja ruku. S druge strane, iz Ministarstva zdravlja su istakli da najvažniji propisi za kontrolu i suzbijanje bolničkih infekcija nijesu donešeni, te da je na nacionalnom nivou pripremljen Nacionalni pravilnik za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, koji je trenutno na usklađivanju sa zakonodavstvom.

Iz Instituta objašnjavaju da je bolnička infekcija, infekcija pacijenta ili osoblja nastala u vezi sa zdravstvenim procedurama, liječenjem ili drugim postupcima, a kao rezultat reakcije organizma na prisustvo uzročnika zarazne bolesti, koja nije bila prisutna niti je pacijent bio u inkubaciji prilikom prijema.

- Uzročnici bolničkih infekcija mogu biti gotovo svi mikroorganizmi, bakterije, virusi, gljivice i paraziti. Vrste bakterija su se vremenom mijenjale zavisno od primjene antibiotika te uvođenjem novih dijagnostičkih i terapijskih, često invazivnih procedura, a njihova važna karakteristika je pojava otpornosti na antibiotike kao i na dezinfekciona sredstva – naveli su iz Instituta.

Odjeljenja gdje najčećće nastaju bolničke infekcije, prema njihovim riječima su jedinice intenzivnog liječenja i njege hirurškog i internističkog profila, neonatalna i pedijatrijska odjeljenja, zatim odjeljenja za opekotine, transplantaciju, kardiohirurgiju, neurohirurgiju, vaskularnu hirurgiju, ortopediju, traumatologiju, urološka odjeljenja, kao i za hemodijalizu te onkološka i hematološka odjeljenja.

- Infekcije urinarnog sistema su najčešće i čine više od 40 odsto svih bolničkih infekcija, a glavni faktor rizika njihovog nastanka je dugotrajna kateterizacija mokraćne bešike. Na drugom mjestu su infekcije hirurških rana koje su moguće nakon svakog hirurškog zahvata. U ovu grupu svrstavamo nastanak infekcije na mjestu operacionog polja do 30 dana nakon operacije ili do godine nakon operacije ako je postavljen implantat - objašnjavaju iz IJZ. Bolničke pneumonije su, kažu iz ove zdravstvene ustanove, na trećem mjestu po učestalosti, a stopa smrtnosti je i do 55 odsto.

07. jul - Akcija dobrovoljnog davanja krvi Udruženje davalaca krvi Sveti mučenici momišićki iz Podgorice organizovalo je deventaestu akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici.

31

Kako se navodi u saopštenju Zavoda, u akciji je učestvovalo oko 40 davalaca.

Prvu organizovanu posjetu Zavodu imali su zaposleni u firmi Telemont, koji su odlučili da postanu dio ove humane misije.

Kako su najavili organizatori, ovakve aktivnosti biće redovne.

Zavod za transfuziju krvi zahvaljuje organizatorima i poziva druge društvene subjekte da sličnim aktivnostima doprinesu obezbjeđivanju stabilnih zaliha krvi.

07. jul - Fizikalna terapija i u Domu zdravlja Andrijevica Otvaranjem jedinice za fizikalnu terapiju u Domu zdravlja Andrijevica poboljšaće se kvalitet usluga u toj zdravstvenoj ustanovi, a građani tog grada, zbog fizikalne terapije, više neće morati da putuju u Berane, kazao je prilikom svečanog otvaranja ministar zdravlja dr Kenan Hrapović.

Hrapović je naveo da Vlada ispunjava strateški postavljene ciljeve i da je imperativ jednaka, kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita za građane u mjestu boravka.

- I zato smo danas ovdje, da nakon što smo to učinili u drugim gradovima Crne Gore, i u Andrijevici na svečan način obilježimo početak rada jedinice za fizikalnu terapiju - rekao je Hrapović.

On je naveo da su nabavljena tri aparata i prateća oprema za fizikalnu terapiju iz sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje i iz sopstvenih sredstava Doma zdravlja, a da će ordinirati fizijatar iz beranske bolnice i fizioterapeut iz Doma zdravlja Andrijevica.

- Oko četiri i po hiljade građana, koji su osiguranici ovog doma zdravlja, i to mahom van užeg gradskog jezgra, za ovu vrstu usluge više neće morati da putuju do beranske bolnice, što nam je bio cilj - poručio je Hrapović.

On je podsjetio da je u okviru projekta Energetske efikasnosti u Dom zdravlja Andrijevica uloženo 130 hiljada eura i da su značajno poboljšani uslovi rada i boravka u objektu.

Direktor Doma zdravlja Andrijevica, Dragan Vučeljić, kazao je da se otvaranjem jedinice za fizikalnu terapiju stvaraju uslovi da građani uslugu dobiju u svom gradu, a ne da putuju.

medicinsku sestru. Imamo uslove da sve funkcioniše kako treba - naveo je Vučeljić.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, rekao je da je Fond nastavio da slijedi politiku Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore u obezbjeđivanju dostupne i kvalitetne zdravstvene zaštite za stanovnike sjevera Crne Gore i da je za otvaranje jedinice za fizikalnu terapiju obezbijedio deset hiljada eura.

- Za ovaj Dom zdravlja smo u protekle dvije godine obezbijedili 60 hiljada eura za nabavku druge opreme i patronažnih kola, a takođe u planu je, u toku ove godine, nabavka oftalmološke opreme i ultrazvučnog aparata u iznosu od 29 hiljada eura. Sve ovo govori o tome da se izuzetno vodi briga o stanovnicima Andrijevice i poručujem da ćemo sa tim aktivnostima nastaviti - rekao je Čirgić.

08. jul - Obnovljeno Ginekološko odjeljenje nikšićke bolnice U potpunu rekonstrukciju i adaptaciju Odjeljenja za ginekologiju Opšte bolnice u Nikšiću, površine oko 680 kvadrata, uloženo je 188.000 eura, a novac je obezbijeđen iz zaostavštine humaniste Milorada Perovića i donacija privatnih preduzetnika.

Direktor Opšte bolnice dr Ilija Ašanin, rekao je da je taj projekat još jedan ostvareni cilj u kontinuiranom procesu promjena u toj zdravstvenoj ustanovi.

(Opširnije na stranama 6-7) 12. jul - Privrednici donirali 50 hiljada eura Kliničkom centru Crne Gore

- Otvaranjem ove jedinice se povećava kvalitet usluga u našoj ustanovi i kvalitet cjelokupnog zdravstvenog sistema Crne Gore. Andrijevica jeste mala, ali ovo za naš grad puno znači. Jer građani, često znaju da odustaju od terapije, zbog velike gužve u Beranama. Sada toga neće biti. Obezbijedili smo fizijatra, koji dva puta mjesečno dolazi u našu ustanovu i imamo višu

32

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović uručio je direktoru Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Jevtu Erakoviću ček u vrijednosti od 50 hiljada eura, a sredstva su obezbijedile članice Privredne komore Crne Gore.

Ovu donaciju KCCG će upotrijebiti za nabavljanje najsavremenijeg ultrazvučnog aparata za potrebe Instituta za bolesti a preostali dio sredstava će se iskoristiti za rekonstrukciju Klinike za interne bolesti KCCG. Direktor KCCG dr Eraković, zahvaljujući se na vrijednoj donaciji, istakao je da je inicijativa Privredne komore pravi primjer i pokazatelj i ostalim društveno odgovornim kompanijama i institutcijama u Crnoj Gori na koji način treba podržavati zdravstveni sistem Crne Gore i naravno, krovnu instituciju zdravstvenog sistema kao što je Klinički centar.

– Ovom prilikom želim još jednom da se zahvalim

gospodinu Goluboviću i svim privrednicima. Donacije su bile različite vrijednosti i nama nije bila važna visina donacije pojedinačnih donator, ali svakako bih istakao Elektroprivredu Crne Gore i kompaniju Fly Montenegro, koji su svojim najvećim donacijama doprinijeli da ovaj iznos bude ovakav, tako da se ovim putem njima i posebno zahvaljujem, kazao je dr Eraković.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović rekao je da je Klinički centar Crne Gore srce crnogorskog zdravstvenog sistema i u ime poslovne zajednice Crne Gore uputio riječi poštovanja i priznanja za ljekarsku profesiju, kao i za sve ono što rade zaposleni u KCCG i cijelom zdavstvenom sistemu Crne Gore, koji imaju velika lična odricanja i istrajno cjeloživotno učenje i usavršavanje.

14. jul - Dom zdravlja Podgorica za Dan državnosti poklonilo građanima pedijatrijsku službu na Zlatici U Domu zdravlja Zlatica otvorena je nova služba pedijatrije, kao poklon građanima povodom 13. Jula, Dana državnosti, a koje će, kako je saopšteno, učiniti da zdravstevene usluge u tom dijelu grada budu dostupnije.

rekao, morati da odlaze u druge domove zdravlja, što je bio slučaj do sada.

Načelnica izabranih doktora za djecu Doma zdravlja Podgorica, dr Paša Divanović, kazala je da će u zdravstvenoj organizaciji Zlatica izabrani pedijatar raditi od sedam do 15 sati.

- Naša djeca će moći da dobiju sve usluge, koje se prije svega odnose na preventivne preglede, kako za naše bebe, djecu pred školu, tako i za školsku djecu. Pored toga dobiće i kurativne preglede. Cilj nam je da smo što bliži našoj djeci i da im izlazimo u susret. Naše kolege koje imaju dugogodišnje iskustvo će učiniti sve da mali pacijenti, ali i odrasli, odnosno roditelji, budu zadovoljni - navela je dr Divanović.

Pedijatrica u Domu zdravlja Zlatica, dr Snežana Perazić, kazala je da je Dom zdravlja na Zlatici počeo sa registracijom djece na odjeljenju pedijatrije.

- Zlatica je dobila jedan iskusni pedijatrijski tim, tako da su naša vrata otvorena za naše najmlađe pacijente. Poručujem roditeljima da dovedu svoju djecu, da ih registruju i da zajedno unapređujemo zaštitu i zdravlje naše djece - poručila je dr Perazić.

16. jul - Samo 0,02 odsto pacijenata imalo pritužbe na rad KCCG Tokom ove godine na rad zaposlenih u KCCG žalilo se svega 0,02 odsto od ukupnog broja pacijenata koji su na godišnjem niovu dobili zdravstvenu uslugu u ovoj ustanovi. Takođe, kroz kutije za pritužbe i pohvale, koje su postavljene u Poliklinici, svakodnevno KCCG dobija značajan broj pohvala pacijenata ili članova njihovih porodica, kojima iskazuju zadovoljstvo tretmanom koji su imali tokom liječenja u ovoj ustanovi. Pored toga, za hospitalizovane pacijente i članove njihovih porodica urađeni su Anketni upitnici o zadovoljstvu pruženim uslugama, koji se popunjavaju na otpustu.

Na osnovu pristiglih primjedbi i sugestija građana napravljene su analize, koje su pokazale da je od ukupnog broja hospitalizovanih pacijenata na mjesečnom niovu, prosječno njih oko 1100 vrlo zadovoljno ili zadovoljno tretmanom tokom liječenja, dok je zadovoljstvo iskazalo i 55 članova porodica pacijenata. Primjedbe i sugestije dobijene na ovaj način se ozbiljno razmatraju i služe da se dodatno unapređuje sistem rada i kvalitet zdravstvenih usluga.

17. jul - Cilj članstvo u Evropskom centru za monitoring u oblasti droga

Direktor Doma zdravlja Podgorica, doc. dr Nebojša Kavarić, rekao je da su prošireni kapaciteti te zdravstvene ustanove.

- Prilikom otvaranja objekta Doma zdravlja na Zlatici, koji je donacija Glavnog grada, preuzeli smo obavezu da proširimo kapacitete, u skladu sa potrebama građana ovog područja. Dom zdravlja Podgorica, za državni praznik, poklanja građanima ovog dijela grada, kojih ima preko 20 hiljada, a djece više od šest hiljada, otvaranje pedrijatrijske službe Doma zdravlja u novom objektu na Zlatici - saopštio je dr Kavarić.

On je ocijenio da će otvaranje podijatrijske službe imati veliki značaj za građane koji žive na Zlatici, jer neće, kako je

Ministarstvo zdravlja ima višegodišnju uspješnu saradnju sa Evropskim centrom za monitoring u oblasti droga (EMCDDA), liderskom agencijom u oblasti monitoringa droga u Evropskoj uniji, a očekuje nas dalje unapređenje i intenziviranje komunikacije kao i nastavak saradnje, koja će rezultirati članstvom Crne Gore u agenciji, zaključeno je na sastanku ministra zdravlja dr Kenana Hrapovića i delegacije EMCDDA, na čelu sa direktorom Aleksisom Guzdelom.

Hrapović se zahvalio na dosadašnjoj ekspertskoj podršci u usvajanju i primjeni evropskih standarda za izvještavanje, i upoznao čelne ljude agencije sa strateškim okvirom koji Crna Gora ima u oblasti politika droga, te podsjetio na obavezni multidisciplinarni pristup u ovoj oblasti.

33

- Uvažavajući činjenicu da je preduslov ispunjenja Mape puta u kontekstu obaveza iz poglavlja 24 i preduslov za članstvo Crne Gore u Agenciji za monitoring droga da Ministarstvo zdravlja upotpuni nedostajućim kadrom Odjeljenje za politike sprečavanja zloupotrebe droga, kao kontakt jednice za EMCDDA, raspisali smo javni oglas za popunu tih upražnjenih radnih mjesta. U planu je i da, u skladu sa vašim preporukama, oformimo i multisektorsku radnu grupu, koja će pratiti i raditi na Sistemu za rano upozorenje na pojavu novih psihoaktivnih supstanci saopštio je dr Hrapović.

u sprovođenju sistema elektronskog zakazivanja - navela je prof.

Miranović na konferenciji za medije. Kako je kazala, analizom su uvidjeli da nedostaju termini za specijalističke preglede.

- Analiza se odnosila i na to koliko zapravo specijalisti rade na sekundarnom i tercijarnom nivou i koliko je njihovo opterećenje - navela je prof. Miranović.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, Sead Čirgić kazao je da je Fond pružio punu logističku i tehničku podršku u realizaciji projekta Nova platforma za centralno zakazivanje jer, kako je naveo postoji realno očekivanje da će ta platforma riješiti brojne probleme sa kojima su se suočavali osiguranici. Čirgić je rekao da je svaka novina, pa i ova, sa sobom nosi izvjesne dileme i otpore, zbog toga u prvim danima ovog projekta dolazi do određenih nesnalaženja.

Predsjednica udruženja opšte i porodične medicine dr Marija Stanišić, rekla je da su izabrani ljekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prvi u sistemu kojima se pacijenti obraćaju i kojima se iznova vraćaju.

- Sa ovom platformom za centralno zakazivanje, pacijentima će nesumnjivo biti bolje, a svakom izabranom ljekaru, u segmentu njegovog posla koji se tiče zakazivanja specijalističkih pregleda, mnogo lakše - navela je dr Stanišić.

- Naročito je važan sistem ranog upozoravanja u svjetlu stalne pojave novih psihoaktivnih supstanci. Prikupljamo podatke i dijelimo najbolje prakse i omogućavamo pristup svim podacima - saopšto je Gudzel.

Evropski centar za monitoring droga i zavisnosti od droga, podsjaćaju iz Ministarstva, je referentna agencija Evropske unije, koja se bavi prikupljanjem i analizom podataka i informacija u oblasti droga na nivou EU, u cilju sagledavanja različitih trendova u oblasti upotrebe droga.

20. jul – Objavljen izvještaj o potrošnji ljekova za 2018. godinu

18. jul - Novi sistem zakazivanja unaprijediće zdravstvo Platforma za zakazivanje specijalističkih pregleda na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite doprinijeće boljem ishodu liječenja pacijenta i odgovoriće zahtjevima ljekara u njihovom radu, ocijenjeno je iz Ministarstva zdravlja.

Generalna direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u Ministarstvu, prof. Vesna Miranović, kazala je da je počela primjena projekta, čiji je cilj da medicinske servise učini dostupnim.

Ono što je potrebno znati jeste da smo prije formiranja Platforme napravili analizu stanja gdje smo vidjeli koje su slabosti

34

Izvještaj o potrošnji ljekova za upotrebu u humanoj medicini za 2018. godinu je objavljen i nalazi se na web stranici Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore u dijelu Izvještaji/Potrošnja humanih ljekova, kao i dijelu Ljekovi/Humani/ Potrošnja ljekova.

U okviru objavljenog izvještaja možete naći podatke o ljekovima koji su se prometovali u 2018. godini, na svim nivoima ATC klasifikacije, izraženo u dnevno definisanim dozama (DDD) na 1000 stanovnika na dan, i finansijski.

Za izradu izvještaja su korišćeni podaci o prometu registrovanih veledrogerija, koje su obavljale promet sa ljekovima u 2018. godini u Crnoj Gori (14 privatnih i 1 državna).

22. jul - Bijela kuga u 18 crnogorskih gradova Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Cetinje, Danilovgrad, Gusinje, Herceg Novi, Kolašin, Mojkovac, Nikšić, Petnjica, Plav, Pljevlja, Plužine, Šavnik, Ulcinj i Žabljak, 18 su crnogorskih gradova u kojima se od početka godine do kraja aprila više umiralo nego rađalo.

Da je prirodni priraštaj u minusu i da bijela kuga vlada u navedenim gradovima, pokazuju zvanični podaci Uprave za statistiku, a prema zvaničnoj statistici, Crna Gora je za četiri prva mjeseca imala vitalni indeks minus 212, što znači da je toliko ljudi više umrlo, nego što je rođeno.

Prema podacima uprave, od januara do kraja aprila rođeno je 2.119 beba, a u istom periodu preminuo je 2.331 građanin.

Kao i u dosadašnjim istraživanjima, Pljevlja su grad s najvećom stopom bijele kuge jer je u tom gradu broj preminulih za 98 veći od broja rođenih. Na drugoj strani, grad u kojem se najviše djece rodilo je Podgorica, i u njoj je prirodni priraštaj

pozitivan jer je broj rođenih za 144 veći od brojke preminulih.

Ovakvav trend s kulminacijom bijele guge samo je nastavak iz prethodnog perioda.

U Crnoj Gori je prošle godine negativan prirodni priraštaj zabilježenu čak 15 opština i to uglavnom u gradovima na sjeveru države. U našoj državi lani je rođeno 7.260 građana, a preminulo je 6.494. To znači da je na državnom nivou, prirodni priraštaj pozitivan i iznosi 766, ali je to najmanje povećanje broja stanovnika Crne Gore u istoriji.

Naime, prirodni priraštaj je poslednjih godina konstantno u padu, pa je tako 2017. iznosio 909, godinu dana ranije 1.105,2015 - 1.057, 2014 1.515, a 2013 1.558. Ukoliko se osvrnemo na ranije podatke, očigledno je da je u godinama za nama prirodni priraštaj bio znatno veći.

Poređenja radi, prirodni priraštaj je 1991. godine bio 5.636, što je sedam puta više nego lani. Ovo je nastavak negativnog trenda, jer su prema ranijim podacima, iako je prirodni priraštaj na nivou države bio veći, pojedine opštine konstantno suočene s izumiranjem stanovništva. Tako je negativan prirodni priraštaj 2013. zabilježen u osam opština, 2014. godine takva situacija je bilaudeset lokalnih uprava, 2015. u 12, a 2016. i 2017. u po 13.

Tekuća 2019. sada je na dobrom putu da obori dosadašnje neslavne rekorde.

preglede.

Cilj programa je da sa opštim skriningom i utvrđivanjem zdravstvenog stanja ljudi koji ne mogu da pristupe zdravstvenim uslugama i prikupljanjem podataka koji će se sprovoditi u ruralnom području u kome živi starija populacija, da se da doprinos borbi protiv hroničnih zdravstvenih problema ljudi koji žive u ruralnim područjima Crne Gore.

Delegacija TIKA-e i studenti medicine i stomatologije iz Turske prvo su posjetili Klinički centar Crne Gore.

Koordinator TIKA-e u Podgorici Enver Resulogullari kazao je na početku posjetu Kliničkom centru da je cilj razmjena iskustava studenata iz dvije države.

- Nakon današnjeg programa ići ćemo na sjever Crne Gore, u obilazak domova zdravlja Bijelo Polje, Rožaje i Plav, a nakon toga slijedi rad na terenu i obilazak domaćinstava - kazao je Resulogullari.

23. jul - U KCCG novi prostor za dnevnu bolnicu i CMGI Klinički centar Crne Gore dobiće uskoro novi prostor za potrebe dnevne bolnice i Centra za medicinsku genetiku i imunologiju (CMGI), predviđeno je ugovorom koji su potpisali Uprava javnih radova i najpovoljniji ponuđač u tenderskom postupku, doo Refena iz Podgorice.

Vrijednost ovih radova, koje će Vlada Crne Gore finansirati iz kapitalnog budžeta, kako se napominje u saopštenju Uprave, je više od 256 hiljada eura, a trebalo bi da budu završeni u roku od tri mjeseca od uvođenja izvođača u posao.

- Ugovorom su planirani adaptacija i opremanje kancelarijskim namještajem prostorija bivšeg odjeljenja za transfuziju krvi, u glavnoj zgradi Kliničkog centra. Ukupna površina tog prostora je 545 metara kvadratnih, od čega je za CMGI namijenjeno 425, a za dnevnu bolnicu 120 kvadrata. Projektom je u prizemlju predviđena prostorija za rad sa pacijentima, dok će na prvom spratu biti kancelarije, laboratorije, sanitarne i tehničke prostorije, kao i ostali sadržaji za nesmetan rad službi Kliničkog centra Crne Gore - pojašnjavaju u Upravi javnih radova.

24. jul - Studenti iz Turske obilaze zdravstvene ustanove u CG Studenti medicine i stomatologije iz Turske počeli su posjetu zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori, koja se realizuje u okviru Programa za razmjenu iskustava. Posjetu su organizovali Ministarstvo zdravlja, Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) i Udruženja studenata medicine Crne Gore.

Naime, tim koji se sastoji od deset volontera koji studiraju medicinu i stomatologiju na turskim univerzitetima i deset volontera sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore započeli su obilazak zdravstvenih institucija Crne Gore, nakon čega će krenuti ka ruralnim područjima, gdje će obavljati zdravstvene

Upoznali se sa radom KCCG-a (Anadolija) U ime Kliničkog centra, studente je dočekao član menadžmenta ove institucije prof. dr Filip Vukmirović.

- Naše je zadovoljstvo što imamo priliku da vas ugostimo i predstavimo vam Klinički centar. Zdravstveni sistem Crne Gore ima jedan klinički centar, koji pokriva tercijalni nivo zdravstvene zaštite za cijelu Crnu Goru i sekundarni nivo zdravstvene zaštite za Podgoricu, Kolašin i Danilovgrad. Klinički centar je osnovan prije 40 godina, ima 2.300 zaposlenih od čega su 500 zaposlenih ljekari. Kada je u pitanju medicinski fakultet, godišnje upišemo 40 studenata medicine, 20 studenata stomatologije i 30 studenata farmacije - rekao je prof. Vukmirović.

Studenti iz Turske, zajedno sa kolegama iz Podgorice već danas krenuli su u obilazak poliklinika na Kliničkom centru.

25. jul - Usvojen Zakon o izmjenama i dopunama o zdravstvenom osiguranju Vlada je na 131. sjednici Vlade usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju.

U pitanju je jedan od krucijalnih zakona u oblasti zdravstva kojim se uređuju prava i ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, finansiranje obaveznog zdravstvenog osiguranja, ugovaranje zdravstvene zaštite sa davaocima zdravstvenih usluga, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja.

Generalna direktorica direktorata za međunarodnu saradnju i harmonizaciju propisa u Ministarstvu zdravlja, Slađana

35

Pavlović, kazala je da se novim zakonom, čiji je naziv promijenjen u Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, ukida dopunsko zdravstveno osiguranja.

- Stavljamo tačku na ovaj oblik osiguranja, budući da je Analiza opravdanosti sprovođenja i ostvarivanja prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja, koju su pripremili Ministarstvo zdravlja, Fond za zdravstveno osiguranje i Agencija za nadzor osiguranja, a Vlada usvojila krajem 2017. godine, ukazala na otežane ekonomske mogućnosti i nezainteresovanost građana za ovaj oblik zdravstvenog osiguranja. Napomenula bih da koncept uvođenja dopunskog osiguranja datira još iz 2012. godine, i da se konstantno iz ovih razloga odgađalo njegovo uvođenje - saopštila je Pavlović na pres konferenciji nakon sjednice Vlade.

Ukidanje dopunskog osiguranja uslovilo je preciznije zakonsko uređivanje instituta participacije. Zakonom su definisane kategorije osiguranih lica koja učestvuju u troškovima korišćenja zdravstvene zaštite, tj. koja plaćaju participaciju, a spisak zdravstvenih usluga i iznos participacije, kao i način plaćanja, propisaće Vlada Crne Gore posebnom odlukom.

Pavlović je naglasila da kategorije osiguranih lica koje su oslobođene plaćanja participacije ostaju iste i u novom zakonskom rješenju.

26. jul - U KCCG počela primjena nove metode zračenja tumora U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) prvi put je uspješno primijenjena stereotaksična radioterapijska tehnika zračenja tumora na mozgu, koja omogućava da se oboljelima od karcinoma vrlo precizno i efikasno zrače i liječe tumorske promjene, dok je zdravo tkivo maksimalno pošteđeno. Ovaj vid terapije pomoću većeg broja snopova ciljano i vrlo precizno na tumor usmjerava zračenje, uz maksimalnu poštedu ostalog zdravog tkiva. (Opširnije na stranama 8-9) 27. jul - Rekonstrukcija Operacionog bloka i Jedinice za intenzivnu njegu u bjelopoljskoj bolnici Adaptacijom operacionog bloka i nabavkom medicinske opreme u bolnici u Bijelom Polju, biće ispunjeni svi standardi za pružanje operativnih medicinskih usluga, a time će se stvoriti uslovi za bolji tretman pacijenata i nesmetan rad osoblja.

Ovo je u Bijelom Polju, poručio ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, najavljujući početak rekonstrukcije Opera-

36

cionog bloka i Jedinice za intenzivnu njegu u bjelopoljskoj opštoj bolnici. Hrapović je rekao da se rekonstrukcija vrijedna oko 70 hiljada eura, uz nabavku neophodne opreme, realizuje uz podršku turske Agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju TIKA. - TIKA je, mogu slobodno reći, tradicionalni prijatelj crnogorskog zdravstva. Adaptacijom operacionog bloka i nabavkom medicinske opreme stvoriće se uslovi za bolji tretman pacijenata, ali i nesmetan rad osoblja - istakao je Hrapović. Tim projektom će, kako je rekao, biti ispunjeni svi standardi za pružanje operativnih medicinskih usluga, a samim tim će se, kako je dodao, značajno podići nivo zdravstvene usluge i zdravstvene zaštite građana.

Direktorica Opšte bolnice Bijelo Polje dr Biserka Bulatović, istakla je da u Operacionom bloku i Jedinici za intenzivnu njegu radi iskusan, vrijedan, stručan i human kadar „koji nekad i preko svojih psihičkih i fizičkih mogućnosti prevazilazi sebe, samo za dobrobit pacijenta“.

- U ovom bloku u otežanim uslovima, uspješno je, u prethodne dvije i po godine, urađeno 2.202 operacije. Ova donacija za nas, kao i prethodne donacije TIKE, predstavljaju ne samo čast, već i obavezu da je pratimo stručim radom i usavršavanjem, čime postižemo kvalitetniju zdravstvenu zaštitu naših sugrađana i građana Mojkovca, što nas svrstava u red opremljenijih zdravstvenih ustanova na sjeveru - naglasila je dr Bulatović.

Koordinator agencije TIKA Enver Resulogulari, kazao je da je ovo početak 323. projekta, koji od 2007. godine realizuje TIKA u Crnoj Gori.

- Od tog broja, 85 projekata je vezano za zdravstvo, a od komletnog broja, 17 njih je realizovano u Bijelom Polju. Sada smo u projektu adaptacije i opremanja Operacionog bloka u OB Bijelo Polje. Ova bolnica pruža usluge ne samo na nivou ove opštine, već i u okolnim opštinama. Mi se nadamo da će finalizacijom ovog projekta, do novembra, biti stavljen u funkciju važan objekat - rekao je Resulogulari.

28. jul - Studenti obavljaju preventivne preglede stanovništva Pod nadzorom crnogorskog medicinskog tima, studenti završnih godina medicine iz Turske i Crne Gore obavljaju preventivne preglede stanovniša na sjeveru Crne Gore i prikupljaju informacije o zdravstvenom stanju stanovništva, koji će biti dostavljeni crnogorskim zdravstvenim institucijama.

Ministarstvo zdravlja podržava projekat Program razmjene iskustava 2019. Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović je u Bijelom Polju razgovarao sa studentima, učesnicima projekta,

koji finansira Agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA).

Kako navode iz tog vladinog resora, deset studenata medicine iz Turske boravi u Crnoj Gori od 22. do 29. avgusta.

- Osim bližeg upoznavanja karakteristika crnogorskog zdravstvenog sistema, a u saradnji sa Udruženjem studenata medicine Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (MOMSIC), realizuje se i obilazak lokalnog stanovništva na terenu - navodi se u saopštenju.

Pod nadzorom crnogorskog medicinskog tima, crnogorski i turski studenti medicine vrše preglede i prikupljaju informacije o zdravstvenom stanju stanovništva, koji će biti dostavljeni crnogorskim zdravstvenim institucijama.

Direktorica Doma zdravlja Bijelo Polje, dr Majda Dobardžić, istakla je da će prikupljeni podaci biti korisni i predstavljati informaciju više o zdravstvenom stanju stanovništva tog područja.

Predstavnici agencije TIKA i ministarstva zdravlja nastaviće i u narednom periodu aktivnosti na drugim projektima, koji za cilj imaju promociju zdravstva i javnog zdravlja, zdravstvenu pomoć građanima, uz dodatno unapređenje praktičnih medicinskih znanja studenata završnih godina Medicinskog fakulteta.

Jul 2019. – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore Udruženje davalaca krvi "Sveti mučenici momišićki" iz Podgorice organizovalo je deventaestu akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 40 davalaca krvi.

Prvu organizovanu posjetu Zavodu imali su zaposleni u firmi Telemont, koji su odlučili da postanu dio ove humane misije. Kako su najavili organizatori, ovakve aktivnosti biće redovne.

Društvo davalaca krvi "Dušan Abramović" sa Cetinja organizovalo je tradicionalnu akciju dobrovoljnog davanja krvi uoči Dana državnosti. Veliki broj građana, na čelu sa gradonačelnikom Prijestonice Aleksandrom Kašćelanom, uzeo je učešće u današnjoj akciji, koja je okupila više od 50 davalaca krvi.

Polaznici Programa osposobljavanja za rad u policiji, koji sprovode Uprava policije, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Vojska Crne Gore i Policijska akademija, organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u susret Danu državnosti, 13. julu. U akciji je učestvovalo više od 70 davalaca krvi, a veliko nam je zadovoljstvo da je većina njih juče po prvi put donirala krv.

Akciju su podržale i starješine policijskih organa, na čelu sa savjetnikom direktora Uprave policije, Jovicom Rečevićem.

Zaposleni u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, na čelu sa direktorom dr Sašom Stefanovićem, organizovali su prvu ovogodišnju akciju dobrovoljnog davanja krvi. U akciji, koja je organizovana u okviru kampanje "Ljeto je doba darivanja", učestvovalo je oko 20 davalaca krvi. U dosadašnjem toku kampanje, organizovane su četiri akcije dobrovoljnog davanja krvi, u kojima je učestvovalo više do 100 davalaca, dok je krv samoinicijativno doniralo 25 davalaca krvi.

Zaposleni u Renault alliance d.o.o organizovali su drugu akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo preko 10 dobrovoljnih davalaca krvi.

Zavod za transfuziju krvi zahvaljuje organizatorima i poziva druge društvene subjekte da sličnim aktivnostima doprinesu obezbjeđivanju stabilnih zaliha krvi.

Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore

37

ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje protiv bakterija, gljivica, viru imunološki sistem podsticanjem organizma na proizvo prema brojnim rizicim

Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe.

- Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima.

- Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad.

- Štiti sluzokožu od oštećenja.

- Reguliše probavu i sprječava zatvor.

- Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje.

- Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu.

- Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis).

- Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

Hederini proizvodi sadrže sve materije pro hemijske obrade rastvaračima, po čemu s boje, zaslađivače i gluten. Propolis je izuz u čvrstom obliku, a sadrži preko 300 komp propolisa ne sadrže sve aktivne kompo propolisa, jer ne postoji rastvor koji ga propolisa, pogotovo u alkoholu, gubi se

Jačanje i zaštita respiratornog sistema

BRONHOCET - Brojna klinička iskustva i studije ukazuju na terapijski potencijal propolisa kod upalnih procesa nosne šupljine, grla, sinusa, glasnih žica i bronhitisa, te tuberkuloze pluća.

- Propolis povećava antioksidativnu odbranu pluća. To je od posebnog značaja za pluća odraslih, jer su njihova pluća vrlo ranjiva na oksidativni stres i sama ne mogu aktivirati antioksidativnu zaštitu.

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode.

Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.

®

IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

usa i parazita, a ima i antioksidativna, antiupalna, antitumorska i antialergijska svojstva. Podiže odnju specifičnih materija koje jačaju njegovu odbranu ma od pojave bolesti.

Za snaaažan imunitet mališana

opolisa kakav se nalazi u prirodi, bez ikakve su jedinstveni na tržištu. Ne sadrže aditive, zetno vrijedna smola koja se u prirodi nalazi ponenti važnih za zdravlje čovjeka. Rastvori onente koje se nalaze u izvornoj sirovini a može u potpunosti otopiti. Otapanjem e znatan dio njegovih ljekovitih svojstava.

- Za jačanje otpornosti djece.

- Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma.

- Za zaštitu od česte prehlade kod djece.

- Za djecu stariju od jedne godine.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

Pobijedite anemiju lijevom rukom!

FERROCET

APICET ®

- FERROCET omogućava veću iskorišćenost gvožđa iz hrane.

- Određena količina prirodnog gvožđa nalazi se u propolisu (cca 456 mg/kg) i peludu bušinca (cca 117 mg/kg).

- Vitamin C i fruktoza takođe olakšavaju prolaz gvožđa iz probave u sistemsku cirkulaciju.

- Propolis čuva vitamin C od razgradnje te povećava njegovu koncentraciju u želucu i tankom crijevu.

Medik

CG

- Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva).

- Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354

REGION 01. jul - Pokretni mamograf u Vojvodini - Srbija Žene u Srbiji najčešće obolijevaju i umiru od raka dojke.

Da oboljele ne bi postale samo broj u statistici, važni su preventivni pregledi. Pokretni mamograf obići će 11 opština u Vojvodini.

Pod sloganom Bori se kao žena, uradi prvu mamografiju na teritoriji Vojvodine počeli su preventivni pregledi na mobilnom mamografu. Vlada Vojvodine izdvojila je 25 miliona dinara i prvi mobilni mamograf najprije će pomoći u ranom otkrivanju raka dojke kod žena koje žive u vojvođanskim selima.

Pokrajinski sekratar za zdravstvo Zoran Gojković kaže za da se vojvođanska vlada uključila u kampanju Rak je izlečiv koju promoviše RTS. - Kupovinom pokretnog mamografa željeli smo da dođemo u seoske sredine, gdje žene nemaju mogućnosti da obave preventivni pregled - naveo je Gojković u razgovoru za Jutarnji dnevnik RTS-a.

Statistika kaže da svaka 12 žena u Srbiji oboli od raka dojke.

Gojković ukazuje da ukoliko se bolest na vrijeme dijagnostikuje izlječenje je gotovo u sto odsto slučajeva. Navodi da će do kraja godine mobilni mamograf obići 11 vojvođanski opština. U planu je da se sa lokalnim domovima zdravlja osim pregleda održe različita predavanja o prevenciji bolesti.

U Višnjićevu gdje se mamograf trenutno nalazi, u ciljnu grupu ulazi 280 žena i već se prijavilo 220.

- Time se jača svijest lokalnog stanovništva i žene moraju da shvate da trebaju više da vode računa o svom zdravlju i da su za njega prvenstveno odgovorne - kaže Gojković.

vakcinišu svoje dijete, ali ne postoji daljnja zakonska odredba koja bi primorala roditelje na vakcinaciju jer se veliki broj njih odlučuje radije da plati novčanu kaznu, ali ne i da vakciniše dijete.

02. jul - Za pet mjeseci 840 oboljelih od morbila u Kantonu Sarajevo - BiH

Zdravstveni inspektor Republike Srpske zabranio je uvoz 1.440 dječijih igračaka natural world porijeklom iz Kine zbog nedozvoljenog sadržaja ftalata.

U proteklih pet mjeseci u Kantonu Sarajevo je 840 osoba oboljelo je od morbila, pokazuju podaci Izvještaja Zavoda za javno zdravstvo KS. Najviše oboljelih je na području Opštine Novi Grad, koja i jeste jedna od najmnogoljudnijih opština u tom kantonu.

Najveći broj oboljelih je uzrasta od dvije do pet godina i to njih 273, dok su oboljele i 82 bebe mlađe od godinu dana.

Najmanje je, tačnije sedam, oboljelih osoba preko 50 godina starosti. Najveći broj njih, 775 nisu vakcinisani, pokazuju podaci Zavoda, dok je sedam osoba bilo vakcinisano.

Ova bolest može se spriječiti vakcinacijom kod djece do 12 mjeseci, ali da bi postojao takozvani kolektivni imunitet koji bi štitio i djecu koja iz opravdanih razloga ne mogu biti vakcinisana potrebno je da je 95 posto stanovništva vakcinisano.

Međutim, prema posljednjim podacima, u Federaciji BiH vakcinisano je 60,2 posto populacije, što je izuzetno nizak nivo imunizacije.

Zakon je propisao novčane kazne za roditelje koji ne

40

02. jul - Do inovativnih ljekova kroz analizu efikasnosti ulaganja u zdravstvo - Srbija Iako je ulaganje države Srbije u zdravstvo veoma slično susjednim zemljama poput Bugarske ili Rumunije, izdvajanje za inovativne ljekove ubjedljivo je najmanje u Srbiji u odnosu na sve posmatrane zemlje, kažu rezultati dvije različite studije, sprovedene od strane Udruženja proizvođača inovativnih lekova (Inovia) i Američke privredne komore u Srbiji (AmCham).

- Naša studija je pokazala značaj investiranja u inovacije i njihove efekte na dugoročne budžetske uštede i produženje životnog i produktivnog vijeka stanovništva. Zato je neophodno napraviti sistem analize efikasnosti ulaganja u zdravstvo i otvoreno razgovarati o dugoročno održivim modelima finansiranja inovativnih terapija - rekla je Jelena Pavlović, predsjednica AmCham-a, na konferenciji o razvoju zdravstvenih politika u Srbiji, koju su zajednički organizovali AmCham i Inovia.

Pored mnogo veće vjerovatnoće izlečenja i kraćeg roka nego uz konvencionalnu terapiju, pravovremenim liječenjem inovativnim terapijama generiše se značajna ušteda.

04. jul - Zabranili uvoz igračaka iz Kine - BiH

Inspektor je u postupku inspekcijskog nadzora pregledao pošiljku i uzeo uzorke za potrebe laboratorijskog ispitivanja bezbjednosti proizvoda, prenosi RTRS. Nakon analiza u Institutu za javno zdravlje Republike Srpske utvrđeno je da kontrolisani proizvod ne odgovara odredbama

člana tri Odluke o ograničavanju stavljanja na tržište igračaka i proizvoda za djecu koji sadrže ftalate, zbog utvrđenog sadržaja ftalata iznad dozvoljene količine, navedeno je u saopštenju.

05. jul – Zabilježen ogroman broj pobačaja - Hrvatska Prema izvještaju objavljenom u Hrvatskom zdravstvenostatističkom ljetopisu prošle godine je u Hrvatskoj evidentirano 7.064 pobačaja. Kako piše Novi list, većina se vodi kao spontani pobačaj, te medicinski inducirani pobačaj zbog prirođenih malformacija ili vanmaternične trudnoće. Induciranih pobačaja ili pobačaja na zahtjev žene bilo je ukupno 2.558, što je 36 posto svih pobačaja ili tek svaki treći. Ukupno 1.288 pobačaja vode se kao spontani, a 3.218 ili 45 posto kao medicinski inducirani pobačaji zbog teških komplikacija u trudnoći. I broj pobačaja u padu je u zadnjih 10 godina – 2008. godine bilo ih je 10.616, a u tom broju 4.497 bili su pobačaji na zahtjev žene.

Gotovo se 50 posto pobačaja na zahtjev žene obavi kod žena u dobi od 30 do 39 godina, a još 10 posto u dobi od 40 do 49 godina. Oko šest posto pobačaja zatraže djevojke mlađe od 19 godina. Isto tako, na pobačaj se uglavnom odlučuju žene koje već imaju djecu (njih gotovo 70 posto), dok 32 posto žena koje zatraže pobačaj nema djecu. Među tih 70 posto, najveći broj žena ima dvoje djece, što znači da uprkos populacijskoj politici aktualne Vlade ne žele dalje proširivati porodicu. Oko 150 žena koje su lani napravile pobačaj, kod kuće ima četvoro ili više djece.

06. jul – Organizovan Kampus zdravlja - Srbija Prvi Kampus zdravlja, gdje su građani imali prilike da besplatno obave preglede krvnog pritiska, srca, ultrazvuka štitne žlijezde i da porazgovaraju sa ljekarima održan je ispred Starog dvora u Beogradu.

Kampus zdravlja organizovan je uz pomoć italijanskih ljekara, udruženja HISP, Crvenog krsta Srbije, Ministarstva zdravlja Srbije, Medicinskog fakulteta u Beogadu i Ambasade Italije u Srbiji. Ambasador Italije u Srbiji Karlo Lo Kašo izjavio je tim povodom da mu je veoma drago što se Kampus zdravlja organizuje u Beogradu i zahvalio se na lijepoj inicijativi.

- Ovo je još jedan način da pokažemo kako smo mi Italijani bliski sa Srbima u različitim situacijama. U ovom slučaju, radi se o zdravlju, što je nešto veoma bitno u svačijem životu.

Zahvaljujem i Gradu Beogradu na podršci za Kampus zdravlja u centru grada. Veoma sam zadovoljan... Inicijativa je veoma lijepa i ja sam je snažno podržao. Drago mi je da vidim veliki odziv građana Beograda. Već smo odlučili da je ovo samo početak, prvi korak - rekao je ambasador Lo Kašo.

Upravnik Sektora za kardiovaskularna istraživanja IKVB Dedinje prof. dr Nebojša Tasić kaže da je uvjeren da građani Srbije žele da brinu o svom zdravlju.

- Veliki broj naših sugrađana je provjerio svoj krvni pritisak, šećer, uradili smo EKG, ultrazvuk štitne žlijezde. Dobili su savjete o ishrani i sve ono što naš HISPA program može da im ponudi. Htjeo bih da poručim kao ljekar, kardiolog i profesor da brinete o svom zdravlju, redovno mjerite krvni pritisak i redovno idete kod ljekara, jer ovo su akcije kada se svi zajedno skupimo da podsjetimo da zdrav čovek ima hiljadu želja, a bolestan samo jednu - kazao je prof. Tasić.

Kampus zdravlja nastao je prije 10 godina u italijanskom Napulju, odakle se proširio po cijeloj Italiji, a ovo je prvi put da se program organizuje van italijanskih granica. Inicijativa je prvobitno nastala iz želje da se naprave besplatni preventivni pregledi protiv raka dojke, a zatim je posvećen svim bolestima.

06. jul - Prijeti kolaps zdravstva - BiH BiH prijeti kolaps zdravstva. Kako tvrde iz Sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH, BiH će napustiti veliki broj ljekara, a nakon što se na poslednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH nije raspravljalo o njihovom položaju, platama, statusu…

Ljekari u FBiH mjesecima nemaju reprezentativnost, kao ni kolektivni ugovor. Iz sindikata tvrde da su pokušali da spriječe propast zdravstva, ali da je to sada neizbježno.

– Trebalo se raspravljati o izmenama Zakona o radu, kojim se definitivno potvrđuje pravo doktorima da potpisuju kolektivni ugovor kroz svoj sindikat. Time bi se prekinula neujednačena sudska praksa koja je na sceni. Nažalost, do toga nije došlo. Rezultat ovog potezanja znači nestanak doktora iz Federacije, odnosno BiH – kaže dr Rifat Riad Zaid, predsjednik sindikata.

On upozorava da bi posledice mogle biti ozbiljne, a pacijenti ugroženi.

– Jednostavno će nam se desiti da prvo odu najiskusniji i najbolji doktori, a onda i ostali. Takav scenarijo na sceni je u Hrvatskoj, koja je jedina zemlja EU koja nema doktorski kolektivni ugovor. Tamo su već najsloženiji operativni postupci povjereni mladim specijalistima s godinom ili manje iskustva. To je neodrživ proces i znači potpuni prekid operativnih tretmana. Isto je kod nas, s tendencijom da postane gore – navodi dr Zaid.

12. jul – Uklanjaju s krovova opasna zračenja - Srbija Novi Sad raspisao je tender o uklanjanju radioaktivnih gromobrana sa zgrada, kao odgovorna lokalna samouprava koja staranje o zaštiti životne sredine, bezbjednost i zdravlje stanovništva stavlja u prioritete svog djelovanja. To potvrđuju u resornoj gradskoj upravi i naglašavaju da su započete aktivnosti na demontaži uređaja, izvora jonizujućeg zračenja, jer oni oštećeni a neuklonjeni mogu predstavljati rizik po zdravlje Novosađana, isto kao i neadekvatno postupanje sa njima.

- Prema Studiji rasporeda radioaktivnih gromobrana u gradu Novom Sadu, koju je uradio Departman za fiziku PMF, a

41

u okviru programa korišćenja sredstava budžetskog fonda za zaštitu životne sredine za 2018. godinu, evidentirano je 36 radioaktivnih gromobrana. S obzirom na to da uklanjanje radioaktivnih gromobrana predstavlja preventivnu i sanacionu mjeru zaštite životne sredine i zdravlja ljudi, u okviru programa korišćenja sredstava Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine za ovu godinu, planirano je uklanjanje radioaktivnih gromobrana. Gradska uprava za zaštitu životne sredine pokrenula je postupak javne nabavke za ovaj posao na teritoriji grada Novog Sada - kažu u Gradskoj upravi za zaštitu životne sredine.

14. jul - Krpelji prenose opasnu virusnu bolest – Hrvatska Stanovnicima Gorskog kotara krpelji su počeli stvarati probleme jer prenose virusnu bolest, krpeljni meningoencefalitis.

Pet osoba zaraženo je opasnom bolešću, međutim razlog nije ubod, kako bi se prvo moglo pretpostaviti, nego konzumacija neprokuvanog kozjeg mlijeka, piše Dnevnik.hr.

Potpisani ugovor o saradnji na području zdravlja bi trebao da ubrza iseljavanje njegovatelja sa Kosova u njemački zdravstveni sistem. Istovremeno bi trebala biti pojačana saradnja na području kvalifikacije, zdravstvenog osiguranja, zdravstvenog menadžmenta i priznavanja kvalifikacija u inostranstvu.

Sporazum s Kosovom bi trebao, kako je naglasio Spahn, da posluži kao model za slične ugovore s ostalim državama.

Spahn je naglasio kako cilj sporazuma nije Kosovu oteti stručnjake iz područja brige i njege.

- Na Kosovu ima mnogo mladih nezaposlenih. Radi se o tome da sarađujemo sa zemljama koje školuju previše stručnjaka u ovom području, a to je upravo slučaj na Kosovu - rekao je njemački ministar.

16. jul - Priprema zakona o liječenju neplodnost - BiH Parovi u RS koji se bore sa neoplodnošću, već duže od deceniju imaju mogućnost da, uz pomoć postupka vantjelesne oplodnje i o trošku osiguranja, dobiju željeno potomstvo, a to pravo mogle bi u budućnosti da dobiju i samostalne žene, koje žive same. To je samo jedna od bitnih novina koju bi u ovu oblast trebalo da donese usvajanje prvog Zakona o liječenju neplodnosti postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje u RS, a koji priprema Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS. U RS se zahvaljujući postupku vantjelesne oplodnje svake godine rodi u prosjeku nešto više od stotinu beba.

18. jul - Ogorčeni potezima Ministarstva zdravlja - BiH

Dok su kozama s područja opštine Lokve uzeti uzorci krvi i mlijeka te poslani na daljnju analizu, stanovnici trebaju da budu na oprezu, pogotovo tokom sunčanog, toplog i vlažnog vremena. Krpelji obitavaju na lišću, granama te u niskom rastinju, a njihov ubod izaziva svrabež i crvenilo.

Pse i mačke treba tretirati preparatima protiv krpelja, a što se tiče domaćih životinja, koze pogotovo treba tretirati ektoparazitima - kazao je veterinar Matija Paulović.

Simptomi bolesti su povišena temperatura, glavobolja, bolovi u kostima, slabost. Moguće je zaštiti se vakcinom, a ako se građani ne vakcinišu Kovačević savjetuje da nose duge rukave i duge pantalone te da se pregledaju nakon boravka u prirodi.

15. jul - Njemačka i Kosovo potpisali ugovor o saradnji u oblasti zdravstva Njemački ministar zdravlja Jens Spahn (Hršćansko-demokratska unija - CDU) boravio je na Kosovu, gdje je pokušao da privuče njegovatelje za bolnice i staračke domove u Njemačkoj.

Tom prilikom je potpisan dokument o pojačanoj saradnji na području zdravstvenih sistema.

- U Njemačkoj su nam potrebni dobro obrazovani stručnjaci i iz inostranstva, a mi istovremeno možemo Kosovu pomoći u izgradnji sistema zdravstvenog osiguranja - poručio je njemački ministar zdravlja preko Twittera.

On je ocijenio da obje strane mogu profitirati od ove saradnje.

42

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS naprečac je produžilo na godinu dana rok važenja Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u zdravstvu, samo da bi, makar do sredine 2020., spriječili pregovore o poboljšanju standarda medicinara u Srpskoj. Ovo tvrde u Savezu strukovnih sindikata zdravstvenih radnika RS, iz kojeg poručuju da je, umjesto da sa predstavnicima sva tri reprezentativna sindikata krenu u pregovore za donošenje novog, boljeg PKU, resorno ministarstvo sporazum o produženju potpisalo samo sa Sindikatom zdravstva i socijalne zaštite RS. 20. jul - Nacionalni program Demografske obnove Srpske - BiH Pozitivna stvar u demografskom razvoju Republike Srpske je to što se u poslednjih osam godina ne smanjuje broj rođenih, a optimistično je što je većina porodilja u nedavno sporovedenoj anketi u banjalučkom porodilištu i Savjetovalištu Doma zdravlja u Banjaluci rekla da želi dvoje ili troje djece.

Ovo za Srpskainfo kaže Draško Marinković, profesor Demografije na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci koji je imenovan za koordinatora izrade nacionalnog programa Demografske obnove Republike Srpske.

21. jul – Osam bolnica dobija laparoskopski stub sa pratećom opremom - Srbija Ministar zdravlja, Zlatibor Lončar je u Šapcu direktorima osam bolnica u Srbiji uručio ugovore o dodjeli laparoskopskih stubova sa pratećom opremom. Vrijednost jednog aparata je 15 miliona dinara. Radi se o laparoskopskim stubovima 4K, najnovije

generacije, koji ima izuzetno dobru rezoluciju slike, čime se znatno olakšavaju operacije tumora na debelom crijevu. Posjeduje dva seta instrumenata i dvije optike, što otvara mogućnost za izvođenje dva zahvata, jedan za drugim, bez pauze.

- Ideja nam je da sve bolnice u Srbiji, koje su za to opremljene i imaju zadovoljavajući kadar, mogu da izvode komplikovane operacije, da se to ne radi samo u Beogradu ili drugim velikim centrima. Za pacijente to znači da neće morati da idu iz svoje sredine i imaju dodatne troškove - rekao je ministar Lončar.

Ovo je oprema koja omogućava intervencije bez otvaranja trbuha i pacijenti su za dan-dva na nogama. Nema zarastanja i previjanja rana, ni eventualnih komplikacija. Sve je to ozbiljan benefit i za pacijenta i za državu, rečeno je ovom prilikom.

Za nabavku osam laparoskopskih stubova, Ministasrtvo zdravlja izdvojilo je tri miliona evra.

24. jul – Hitno zaštititi zdravlje radnika - BiH Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske apelovalo je na sve poslodavce da, zbog izuzetno visokih temperatura vazduha, izvrše preraspodelu radnog vremena i tako zaštite zdravlje radnika.

25. jul – Trudnice da ostvare punu naknadu u skladu sa zaradom - Srbija Buduće mame će prije nego što otvore trudničko bolovanje u radnoj knjižici morati da imaju najmanje godinu dana staža kako bi ostvarile pravo na naknadu u skladu sa zaradom koju su primale, pišu Novosti. Granica će biti postavljena na 12 mjeseci izmjenama važećeg zakona, koji je propisao da je za puni iznos trudničkog bolovanja neophodno 18 mjeseci neprekidnog rada. Još jedna novina povoljna za dame sa visokim primanjima jeste to što će im se prosjek na porodiljskom odsustvu obračunavati na osnovu pet prosječnih zarada umjesto sadašnjih tri. Tačnije, moći će da prime pet republičkih prosjeka.

26. jul - Po pretilosti stanovništva dospjeli u svjetski vrh - Hrvatska Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je da se zalaže za povećanje poreza na slatka pića jer je Hrvatska po pretilosti stanovništva dospjela u svjetski vrh.

- Prije 30 godina taj problem nismo imali, a sada smo ga izrazito povećali, tako da je to dobra mjera - rekao je Kujundžić novinarima uoči sjednice Vlade, koja se održala u Čakovcu.

- Osim toga, razmatramo mogućnost podizanja cijena alkohola i cigareta, što bi bila prevencija prije svega za mlade, kako ne bi stradavali od tih poroka, kazao je Kujundžić.

29. jul - Rusko-srpska mobilna ambulanta za udaljena sela - Srbija Ruska humanitarna misija i kragujevački Dom zdravlja zajedničkom saradnjom tokom jula mjeseca vrše preventivne besplatne zdravstvene preglede mještana u najudaljenijim šumadijskim selima koja nemaju svoju zdravstvenu ambulantu. Akcija pregleda na području 14 mjesnih zajednica se sprovodi u okviru projekta Srpsko-ruska mobilna klinika. Četrnaest sela za četrnaest dana zdravstvena akcija pod nazivom Rusko-srpska mobilna ambulanta došla je i u selo Masloševo koje nema svoju zdravstvenu ambulantu a sami mještani pokazali su interesovanje za preventivnim pregledima.

S obzirom da u zakonodavstvu Republike Srpske nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uslova rada radnika na otvorenom u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima (kao što je velika vrućina), a nije propisano ni pri kojim bi mikroklimatskim uslovima poslodavci trebali da obustave radove (jer postoji opasnost po život i zdravlje radnika), ministarstvo poziva sve poslodavce Republike Srpske da radno vrijeme na otvorenom prilagode vremenskim uslovima i tako zaštite zdravlje svojih radnika, piše Srpskainfo.

Mobilnu ambulantu čine ruski ljekari i Patronažna služba Doma zdravlja iz Kragujevca.

43

Dojenje, najprirodnija i najzdravija “stvar” na cijelom svijetu

Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica Nikšić

Da je dojenje staro koliko i ljudski rod, samo po sebi je dovoljan razlog koliko je značajno.

U prvoj nedjelji avgusta mjeseca obilježava se svjetska nedjelja dojenja u više od 170 zemalja širom svijeta, a ove godine sa sloganom OSNAŽIMO RODITELJE, OMOGUĆIMO DOJENJE. Od 1991. godine WABA je (THE WORD ALLIANCE FOR BREASTFEEDING ACTION) inicirala obilježavanje prve svjetske Nedjelje dojenja sa ciljem zaštite i promocije dojenja.

Dojenje je bilo počelo da gubi svoj značaj krajem sedamdesetih godina, i da slobodno kažem, doživljava sunovrat, a do tada se podrazumijevalo samo po sebi. Šta je dovelo do pada sa sigurnošću ne znamo. Da li je tom lošem trendu doprinijela pojava više adaptiranih formula na tržištu i njihovo reklamiranje, ili navodno brži i lakši način ishrane kako su pojedinci mislili, ili očuvanje i izgled i čvrstina dojki kod majki, ili sve troje, ne znamo - ostaće dilema.

Podsjetimo se da je dojenje neprikosnoven način ishrane za novorođenče. Nezamjenljivi izvor vitamina, minerala, hranljivih sastojaka, faktora koji su samo i jedino prisutni u majčinom miljeku, a koji pružaju aktivnu i pasivnu zaštitu novorođenčetu,

44

tkz. imunozaštitu. Majčino mlijeko, naročito kolostrum u prvim danima dojenja, sadrži visok nivo imunoglobilina, proteina, laktoferina, lizozoma, mikrofaga, hormona-prolaktina, kortizola, insulina, tiroksina. Tu se nalaze i nezasićene masne kisjeline i mnoge druge bioaktivne supstance. Sve ove komponente omogućavaju nesmetano i optimalno funkcionisanje nerazvijenih sistema novorođenčeta, kasnije odojčeta.

Kada se beba rodi nijesu u potpunosti razvijeni ni digestivni sistem, ni centralni nervni sistem, imuni, krvni ni limfni.

A da bi se pravilno razvijali neophodno je i najbolje je dojenje.

Imuni sistem je nedovoljno razvijen te je dojenje naročito zbog toga dragocjeno, i pruža značajnu zaštitu sve dok beba doji.

Dojenje djeluje blagotvorno na emotivni, psihički i intelektualni razvoj djeteta, što je dokumentovano u brojnim istraživanjima i studijama širom naše planete. Štiti od alergija.

Majčino mlijeko može biti isključiva hrana djetetu, čak do punih šest mjeseci. Ne zaboravimo da se lako vari, da je uvijek iste odgovarajuće temperature, uvijek je svježe, sterilno i odmah spemno za konzumiranje. Sadrži i antitijela bolesti koje je majka preležala (male bogine, ovčje boginje..). U majčinom mlijeku se nalaze i probiotici.

Postoje i dokazi da majke koje doje imaju manji rizik od raka jajnika i dojke, od dijabetesa tip 2. Smanjuje se rizik od krvarenja - tako se smanjuje rizik smrtnosti majke. Žene koje doje, rjeđe imaju postnatalnu depresiju. Dojenje pomaže majkama da povrate predporođajnu tjelesnu težinu. Produžava laktaciju amenoreju - mogućnost u toku dojenja je manja. Dojenje donosi značajne ekonomske prednosti porodici. Hranjenje noću je jednostavnije, a putovanja udobnija.

Sve žene poslije porođaja mogu da doje (postoje izuzeci,

ali njih je oko 2-3%) odnosno, da produkuju mlijeko. U bolnici neonatolog, pedijatar i pedijatrijske sestre pružaju podršku i pomoć, kada i kako majka počinje da doji.

U našem porodilištu Opšte bolnice Nikšić, od 1995. godine, postoji Baby frendy - majka i beba su zajedno tako da se prvi podoj obavi u većini slučajeva u prva dva sata. Majke su konstantno “bombardovane” pričom o dojenju kao najboljem i najednostavnijem načinu ishrane beba. O pravilnom i nepravilnom dojenju, odnosno podoju, o pražnjenju dojki i čuvanju mlijeka. O dojenju kao najboljoj stimulaciji za produkciju mlijeka.

Dijete aktivno doji i samo sebi stvara dovoljnu količinu mlijeka. Ponekim majkama može se pomoći laktacija konzumiranjem grčke piskavice, morača, ječma. Čorbe od mlade koprive povećavaju količinu i kvalitet mlijeka. U svakodnevnom radu pedijatrijske sestre uče majke da položaj pri dojenju treba da je udoban, položaj djeteta - tijelo u jednoj ravni poduprto, u blizini majčinog tijela, okrenutog prema dojci, dijete širom otvorenih usta prihvata areolu, donja usna mu je izvrnuta napolje, djetetova brada dodiruje dojku i polako sisa, čuje se gutanje i iz druge dojke može tada da curi mlijeko.

Dojenje treba da prija ne samo bebi nego i majci i da bude na zahtjev. Jedino tako majke mogu održati kontinuitet i istrajati u odluci da doje.

Da je dojenje sve popularnije i da se promoviše sve više govori i Unur Bra, islađanka koja je u parlamentu podojila svoju ćerku 2016. godine. U Australiji je poslanica Larisa Varters nekoliko mjeseci kasnije isto učinila pred punim parlamentom u toku sopstvenog govora i rekla da su od pamtivijeka žene radile i podizale djecu i nada se da će njen čin pomoći destigmatizaciji dojenja u javnosti i na random mjestu.

45

Menopauza

Menopauza predstavlja završetak reproduktivne sposobnosti žena, a uzrokovana je hormonskim promjenama. Radi se o prirodnoj pojavi koja se javlja kod starijih žena usljed iscrpljivanja funkcije jajnika. Tokom perioda menopauze dolazi do velikih promjena u načinu funkcionisanja organizma žene, ali i do promjena koje utiču na kvalitet života jer pored fizičkih poteškoća, javljaju se psihički problemi koji narušavaju svakodnevno funkcionisanje. Menopauza se najčešće javlja u razdoblju između 45. i 55. godine.

Ne treba je doživljavati kao bolest, već kao proces privikavanja organizma na novonastale promjene. Ono što treba tretirati su simptomi koji se javljaju tokom menopauze, a posebno treba obratiti pažnju na prevenciju razvoja mogućih težih stanja kao što su ateroskleroza i osteoporoza.

Menopauza u širem smislu obuhvata tri razdoblja: perimenopauzu, menopauzu i postmenopauzu. Osnovni znak koji ukazuje na sam početak menopauze je neredovna menstruacija, koja u početku može da se javlja i češće nego obično, a zatim će pauze između dvije menstruacije biti sve veće. Dodatni simptomi, koji nastaju kao posljedice variranja u količini izlučenih hormona, su: pojava valunga, noćno znojenje, promjene raspoloženja, nesanica, glavobolje i ubrzani otkucaji srca. Neće sve dame osjetiti sve simpome, niti će intenzitet simptoma biti kod svake od njih isti, pa će tako najosjetljivija grupa biti one žene koje su imale intenzivne

46

simptome u PMS-u i one kod kojih se javila postporođajna depresija. Ova grupa žena je zapravo najosjetljivija na promjene u hormoskom statusu.

Epidemiološki podaci kažu da čak 75-85% žena osjeća simptome koji im manje ili više utiču na kvalitet života i radnu sposobnost. Iako bi zdravstveno stanje i unaprjeđenje zdravlja u menopauzi trebalo da bude prioritet svake žene, većina njih ne obraća dovoljno pažnje i ne reaguje adekvatno na simptome koje nikako ne bi trebalo zanemariti, jer posljedice istih mogu biti mnogo opasnije. Usljed smanjenja produkcije estrogena dolazi do gubitka kolagena, pa tako kod žena u menopauzi dolazi do stanjivanja kože i kose, pojave bolova u zglobovima i mišićima, ali daleko ozbiljnija posljedica je pojava osteoporoze, odnosno smanjene gustine kostiju, koja povećava rizik od nastanka preloma čak i pri bezazlenim udarcima i padovima. Smanjenje količine estrogena u organizmu će dovesti i do smanjenog lučenja serotonina, hormona koji ima značajan uticaj na raspoloženje, pa se iz tog razloga tokom menopauze mogu javiti napadi panike i depresija.

Postoje mnoge ne-farmakološke mjere kojima žene mogu sebi pomoći u ovom periodu. Neke od njih su: redovno vježbanje, prestanak pušenja, smanjenje unosa kofeina, šećera i alkohola, i adekvatna priprema za noćni san, koja podrazumijeva smanjenje osvjetljenja u prostoriji, izbjegavanje gledanja u televizor ili mobilni telefon pre odlaska na spavanje itd. Kroz brojna ispitivanja koja su sprovedena, stručnjaci su došli do zaključka da bi i adekvatna suplementacija umnogome pomogla ženama da lakše prebrode ovaj period i uspore nastanak mogućih komplikacija.

Kompanija Innventa pharm Vam predstavlja Luprinn®, proizvod koji reguliše simptome menopauze.

Luprinn® je dijetetski suplement koji sadrži ekstrakt šišarica hmelja (Humulus lupulus). Za pozitivne efekte ovog preparata odgovoran je 8-prenilnaringenin, najpotentniji fitoestrogen, koji ima sličnu strukturu i profil djelovanja kao i neki prirodni estrogeni koje produkuje naš organizam. Svakodnevnom primjenom ove patentom zaštićene formulacije fitoestrogena, već nakon 4 nedjelje doći će do značajnog smanjenja pojave simptoma menopauze. Za razliku od hormonske terapije koja ima veliki broj potencijalnih neželjenih efekata, primjenom Luprinn®-a ćemo na prirodan način uticati na poboljšanje kvaliteta života žena u menopauzi, bez bojazni od pojave neželjenih efekata.

Tumori retroperitoneuma

i hirurški tretman Dr Igor Gogić, spec. ginekolog Dnevna bolnica CODRA, Podgorica Retroperitonealni prostor (retroperitoneum) je anatomski prostor (ponekad potencijalni prostor) u trbušnoj šupljini iza (retro) peritoneuma. Nema specifične anatomske strukture.

Organi su retroperitonealni ako imaju peritoneum samo na prednjoj strani. Strukture koje nisu suspendovane mezenterijumom u abdominalnoj šupljini i koje leže između parijetalne peritoneuma i abdominalnog zida klasifikuju se kao retroperitonealne.

Retperitoneum se može dalje podijeliti na sljedeće: Perirenalni prostor Prednji pararenalni prostor Zadnji pararenalni prostor Specificnost glavna ovog prostora je što je on u suštini virtualni prostor u kome su smješteni vitalni organi.

Za hirurgiju je izuzetno zahtjevan iz tri razloga: 1. Blizina velikih krvnih sudova (Aorta, donja šuplja vena, ilijačni krvni sudovi, mezenterični krvni sudovi, renalni krvni sudovi…) što u suštini predstavlja veliki rizik od povrede nekog od ovih većih krvih sudova, što dovodi do obilnog krvarenja koje često možete zaustaviti samo kompersijom.

2. Blizina uretera koji su takođe uske šuplje cijevi koje često golim okom se ne uočavaju lako i podložni su jatrogenim povredama.

3. Nervni pleksusi (presakralni, n.obturatorius,..) čijom lezijom dovodite do parcijalnog manjeg ili većeg gubitka motoričke ili senzorne funkcije odgovarajućeg donjeg ekstremiteta.

Obzirom da su i jajnici i materica, koji su smješteni u maloj karlici, suštinski retroperitonealni organi, nerijetko se u ginekologiji susrijećemo sa pojavom ovih tumora koji su nekada porijekla ginekoloških organa a nekada okolnih struktura, ali su

48

ultrazvučni imprimirali da su ginekološkog porijekla.

Tu se onda susrijećemo sa ozbiljnim problemom rješavanja takve situacije, pa je u takvim situacijama generalno ipak preporuka uraditi samo biopsiju tumerfafakta, i dok se čeka patohistoloska verifikacija, napraviti pripremu za definitivno rješenje problema ako već nismo sigurni da tumerfakt možemo u cjelosti odstraniti a da ne dovedemo do povrede krvnog suda.

Ili, ako je u pitanju retroperitonealni hematom tj.apces, potrebno je drenirati prostor.

Tipovi retroperitonealnog tumora A. Retroperitonealni hematom Povrede uzrokovane nesrećom - Povrede donjeg dijela leđa nakon nesreće na radu ili automobilske nesreće mogu uzrokovati retroperitonealni hematom.

Povrede uzrokovane padom - Drugi uzroci retroperitonealnog hematoma su sportske povrede, pad ili posthirurško krvarenje.

Posthirurško krvarenje - Krvarenje nakon operacije bubrega, pankreasa ili debelog crijeva.

B. Retroperitonealna apsces Penetrirajuća povreda - Infekcija prodornih povreda donjeg dijela leđa, kao što je ozljeda nožem ili rana od pištolja, izaziva nastanak apscesa i može se proširiti u susjedno tkivo ili ostati unutar kapsule.

Apsces se može proširiti u donji deo leđa. Liječiti antibioticima a možda je potrebna i operacija.

C. Retroperitonealna limfadenopatija Metastaze i limfno širenje karcinoma retroperitonealnih organa uzrokuju povećanje limfnih čvorova u retroperitonealnom prostoru.

Prošireni višestruki limfni čvorovi uzrokuju pritisak na nerve i tubularne organe, što rezultira bolom ili opstrukcijom tubularne strukture poput uretera i duodenuma ili debelog crijeva.

D. Maligna retroperitonealna neoplazma a) Mesenhimalna neoplazma - Najčešća mezenhimalna

maligna neoplazma u retroperitonealnom prostoru je liposarkom i leomiosarkom.

Liposarkom Liposarkom je maligni karcinom masnih stanica (adipoznog tkiva) poznat kao atipični adipociti i lipoblasti. Agresivni tumor je dobro diferenciran tumor i metastazira brzo. Liposarkom ima najgoru prognozu i širi se kao krupna neoplazma. Tumorske ćelije se šire u okolna meka tkiva kao dodatak tumoru.

Leomiosarkom Leomiosarkom je vrlo agresivna neoplazma poput liposarkoma. Tumori metastaziraju u okolna tkiva kao i udaljene organe. Tumor izaziva višestruke komplikacije kao što su krvarenje i nervne lezije nakon infiltracije u krvne sudove i živce. b) Fibrosarkom Maligni tumor potiče od vlaknastog vezivnog tkiva retroperitonealnog prostora. Ocjene neoplazme ili maligniteta dijele se na niskokvalitetne, srednje ili visoko rangirane.

Intermedijarni i visokovrijedni tumori metastaziraju kroz krvne sudove u udaljena tkiva ili organe. c) Neurofibrosarkom Neurofibrosarkom je tumor malignih nervnih ćelija i javlja se kod 1% svih pacijenata sa neoplazmom nervnih ćelija. d) Karcinom pankreasa Rak gušterače se može razviti iz glave, tijela ili repa pankreasa. Masa tumora je maligna i širi se u retroperitonealnom prostoru. Masa tumora opstruira krvne sudove i crijeva uzrokujući simptome ishemijske i crijevne opstrukcije. e) Tumor bubrega Karcinom bubrežnih ćelija širi se u retroperitonealnom prostoru i često izaziva simptome pritiska na okolne organe i krvne sudove. Izuzetno je maligan i metastazira u udaljena meka tkiva i kosti. f) Karcinom duodenuma Adenokarcinom duodenuma je rijedak u usporedbi s karcinomom debelog crijeva.

Povremeno se dijagnosticira i rak polipa koji uzrokuje manje retroperitonealne abnormalnosti. g) Karcinom kolona Adenokarcinom rastuće ili silazne vijuge debelog crijeva izaziva opstrukciju crijeva i infiltraciju retroperitonealnog prostora. Masa tumora uzrokuje opstrukciju debelog crijeva, okolne krvne sudove i pritisak na živce, što rezultira simptomima opstrukcije, ishemije (nedostatak snadbijevanja krvlju) i pritisak na nerve. h) Benigna neoplasma Benigni tumor je pokriven kapsulom. Rast tumora je spor i većina simptoma je povezana sa komplikacijama koje nastaju usljed pritiska tumora na meko tkivo. Kompresija i premještanje utrobe uzrokuje simptome visceralne opstrukcije, ishemije i nervnih lezija.

Primjeri benignih retroperitonealnih tumora su sljedeći: Lipom, Fibrom, Limfom, Gastrointestinalni stromalni tumori, Schwannoma - tumor živčanog tkiva, Pheochromocytoma - benigni tumor medulle adrenalinskih žlijezda.

Prikaz slučaja Pacijentkinja 53 godine javlja se sa tumerfaktom koji prodire iz male karlice naviše sve do ispod lijeve hemidijafragme, pozadi pozicioniran, voluminozan , prečnika oko 25 cm, ali pri pregledu pokretan, slobodan. Stiče se utisak da je porijekla male karlice (lijevi jajnik) ali se nakon što je izrastao više od 10cm u prečniku, izdigao u trbušnu duplju.

Ultrazvučno navedeni tumerfakt je u tijesnoj vezi sa lijevim jajnikom ali takođe pozadi pozicioniran, tako da sve organe male karlice gura prema naprijed i desno. Kolonoskopski nalaz uredan, nema impresija spoljnjih prema lumenu debelog crijeva.

CT abdomena i male karlice - u karlici sa lijeve strane velika tumorska masa 170x120x150mm, stiče se utisak porijekla lijevog jajnika, vaskularizovana iz lijeve hipogasticne arterije (kolaterala a.uterine) i dodatno vaskularizovana iz donje mezenterične arterije. Tumor jasno ograničen sa nekrotičnim promjenama u lumenu. Bez uvećanja regionalnim limfoglandula. Nema infiltracije ilijačnih arterija niti vena sa lijeve strane. Ostali nalaz uredan.

Preoperativno urolog postavlja ,,J,, stent u lijevi ureter kao preventivu povrede - tom prilikom daje informaciju da je dobijen muljevit sadržaj urina, što ukazuje na osptrukciju lijevog urotrakta.

Obzirom na navedenu simptomatologiju i dijagnostiku, donosim odluku da uradim eksplorativnu laparotomiju zajedno sa ordinirajućim hirurgom, i tom prilikom uspijevamo da odstranimo tumerfakt uz minimalno krvarenje hipogastričnih kolaterala koje je zbrinuto sa šavom.

Postoperativni tok protiče uredno i pacijentkinja peti dan se optušta kuci.

6. postoperativnog dana stiže PH nalaz u kombinaciji sa imunohistohemijom, koji kaže da je u pitanju liposarkom sa elementima rabdomiosarkoma. Pacijentkinju upućujem na Onkološku komisiju radi daljeg tretmana.

Zaključak je da pored nepristupačne lokalizacije treba napraviti dobru strategiju i pokušati retroperitonealni tumor izvaditi u cjelosti, jer bez obzira na etiologiju dobro je tumerfakciju odstraniti te možemo reći da je prva faza liječenja uspješno okončana, koja je i definitivna ako je benigni tumor, a ako je maligan onda nastupa druga faza (radio i hemioterapija).

49

ZANIMLJIVOSTI

Polno prenosivim bolestima se dnevno zarazi milion ljudi

Više od milion ljudi širom svijeta svaki se dan zarazi polno prenosivom bolestima, a najviše zabrinjavaju stope zaraženosti hlamidijom, gonorejom, trihomonijazom i sifilisom, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija.

Velika većina infekcija izlječiva je i može se lako spriječiti, no pojedine bolesti, posebno gonoreja, razvile su posebno otporne oblike koje je sve teže liječiti antibioticima, navodi se u izvještaju SZO. - Polno prenosive bolesti su svuda. Puno su uobičajenije nego što mislimo - rekla je novinarima zdravstvena radnica u odjeljenju SZO za reproduktivno zdravlje i istraživanje, Teodora VI. Izvještaj temeljeno na posljednjim dostupnim globalnim podacima iz 2016. pokazuje kako se među muškarcima i ženama između 15 i 49 godina 2016. godine, pojavilo 127 miliona novih slučajeva hlamidije, 87 miliona slučajeva gonoreje, 6,3 miliona slučajeva sifilisa, te 156 miliona slučajeva trihomonijaze.

Polno prenosive bolesti stalna su endemska zdravstvena prijetnja širom svijeta i značajno utiču na zdravlje odraslih i žena, kažu u SZO. Ako se ne liječe, mogu uzrokovati ozbiljne i hronične zdravstvene probleme, uključujući neurološke i kardiovaskularne bolesti, neplodnost, vanmateričnu trudnoću, rođenje mrtvorođenčadi i povećan rizik od HIV-a.

Procjenjuje se da je 2016. samo sifilis uzrokovao 200.000 rođenja mrtvorođenčadi i smrti novorođenčadi, postavši jednim od najvećih uzročnika smrti djece u svijetu, navodi se u istraživanju.

Polne infekcije uzrokovane bakterijama obično se mogu liječiti široko dostupnim ljekovima, ali u istraživanju SZO, navodi se kako su nedavni nedostaci u globalnom snabdijevanju benzatin penicilinom otežali kontrolu širenja sifilisa. Rastući zdravstveni problem je i sve veća otpornost na ljekove za gonoreju.

Specijalista za infektivne bolesti britanske neprofitne organizacije Wellcome Trust, Tim Džinks, rekao je kako je rast slučajeva polno prenosivih infekcija alarmantan, posebno zbog toga što su pojedini antibiotici sve manje djelotvorni zbog otpornosti na ljekove.

- Velik broj slučajeva gonoreje posebno je zabrinjavajuć. Sve se više susrijećemo sa slučajevima tzv. super-gonoreje koju je praktički nemoguće liječiti - upozorio je Džinks.

Sušilice za ruke izvor bakterija

Tim istraživača s Univerziteta u Lidsu 2014. godine objavio je uznemirujuće informacije tako što su javnosti saopštili da su sve popularnije sušilice za ruke u javnim toaletima pravi izvor bakterija. Novo istraživanje to je i potvrdilo.

Kako piše IFL Science, naučnici su otkrili da ovi uređaji raspršuju bakterije s loše opranih ruku u vazduh i na obližnje površine u izuzetno velikim količinama, povećavajući rizik da ćete izaći iz kupatila s mnoštvom bakterija drugih ljudi.

U laboratorijskim eksperimentima koji su uključivali promatranje javnih sanitarnih čvorova, sušilice za ruke prouzrokovale su da u vazduh dospije 27 puta više bakterija nego što ih

50

na sebi imaju papirni ubrusi, a ti mikrobi ostaju da kruže 15 minuta nakon pranja ruku.

Sada se autori vraćaju s još više dokaza protiv sušilica za ruke, ovog puta uzimajući u obzir nalaze eksperimenata iz stvarnog svijeta.

Kao što je objavljeno u Journal of Hospital Infection, prof. Mark Wilcox i njegove kolege su započeli ispitivanje kako metode sušenja ruku utiču na širenje bakterija u bolničkim kupatilima. Istraživanje je sprovedeno u bolnicama u tri grada Lidsu, Parizu i Udinama tokom perioda od 12 sedmica. U svakom mjestu izabrana su dva toaleta koja su koristili pacijenti, osoblje i posjetioci, a u svakom od njih bila je postavljena sušilica za ruke ili papirni ubrusi. Uzorci zraka i brisevi površina toaleta uzimani su svakog dana tokom četiri sedmice, a nakon dvosedmičnog ispitivanja svaki toalet je morao preći na alternativni način sušenja.

Nalazi ovih uzoraka otkrili su da je ukupna količina bakterija u vazduhu i na površinama bila mnogo veća u svim toaletima u kojima su korištene sušilice za ruke. Najdramatičnije razlike su se vidjele između prisutnosti bakterija na samoj sušilici za ruke i površini papirnatih ubrusa. U Udinama je sušilica bila stotinu puta zaraženija bakterijama, u Parizu je bila 33 puta više zaražena, a u Lidsu 22 puta zaraženija.

IZ MEDICINE U kravama se krije lijek protiv HIV-a

Hladna voda nije dobra za organizam

Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature, lijek za HIV mogao bi da se nalazi u imunološkom sistemu krava, jer se pokazao dobrim u borbi protiv te bolesti. Tokom istraživanja krave su bile u stanju da neutralizuju 20 odsto sojeva virusa nakon 42 dana, a čak 96 odsto njih nakon 381 dana. Rezultati su ohrabrujući i može da se desi da je to put do pronalaska lijeka u budućnosti, prenosi Reader's Digest.

Reakcija krava na virus HIV nas je iznenadila, pogotovo ako se uzme u obzir da je ljudima potrebno tri do pet godina da razviju antitijela o kojima govorimo - rekao je dr Devin Sok, jedan od stručnjaka koji su učestvovali u ovom istraživanju.

Krave su bile odgovor i na pronalazak vakcina protiv velikih boginja koje su do 20. vijeka odnijele oko 300 miliona ljudskih života, a iskorijenjene su 1979. godine. Na tragu te vakcine našao se britanski ljekar Edvard Džener 1796. godine, kada je zapazio da životinje zaražene kravljim boginjama, nikada nijesu dobile velike boginje. Došao je na ideju da zarazi ljude tim kravljim virusom, kako bi ih zaštitio od puno opasnijih velikih boginja. Kasnije se iz te ideje razvila vakcina. Edvarda Dženera se danas smatra ocem imunologije.

Voda je najbolji napitak za ljudski organizam, ali mnogi ne vole da piju vodu sobne temperature, posebno u ljetnim danima.

Stručnjaci tvrde da ispijanje hladne vode uzrokuje grčenje u želucu, što otežava proces probave nakon jela. Ispijanje hladne vode snižava temperaturu tijela i usporava probavu i protok krvi do organa.

Prema nekim istraživanjima, ispijanje hladne vode može biti uzrok migrena, a kineska medicina smatra da će se poremetiti cijeli digestivni sistem, ako ispijate hladnu vodu ili hladne napitke uopšteno uz topli obrok, jer stvara neravnotežu u želucu.

Ono što svi radimo tokom ljetnih mjeseci jeste ispijanje hladnih napitaka, ali to nas čini više žednima, pa se stoga preporučuje za vrijeme vrućina da se piju mlaki ili topli napici, kako bismo manje osjećali žeđ.

Plavo svijetlo sa ekrana može dovesti do sljepila Od pojave pametnih telefona i tableta i rasta njihove popularnosti upozorava se kako zračenje tih uređaja štetno djeluje na ljude. Najnovija istraživanja pokazuju da plavo svjetlo pametnih telefona može dovesti do sljepila.

Istraživanje optičke aktivnosti, sprovedeno na Univerzitetu Toledo u Španiji, pokazalo je kako plavo svjetlo može pretvoriti molekule u očima u ubice ćelija. To može dovesti do makularne degeneracije, bolesti oka koja je povezana sa starošću i koja je vodeći uzrok sljepila.

- Nije tajna da plavo svijetlo šteti našem vidu tako što oštećuje očnu retinu. Naši eksperimenti objašnjavaju kako se to događa, te se nadamo da će to dovesti do terapija za usporavanje makularne degeneracije, poput nove vrste kapi za oči - kazao je dr Ajit Karunaratne, profesor na odjeljenju za hemiju i biohemiju Univerziteta u Toledu.

Plavo svijetlo izaziva određenu hemijsku reakciju za koju Karunaratne kaže da je toksična za fotoreceptorske ćelije oka.

- Fotoreceptorske ćelije ne regenerišu se u očima. Kada su mrtve, zaista su mrtve - objasnio je dr Karunaratne.

Istraživanje koje je sproveo Institut za globalno zdravlje iz Barselone pokazalo je kako plavo svjetlo može biti povezano s određenim oblicima raka.

- Postoje dokazi koji ukazuju na povezanost izloženosti vještačkom svijetlu noću, s rakom dojke i prostate - rekao je dr Manolis Kogevinas, istraživač na Institutu i koordinator istraživanja.

Istraživanje Instituta za globalno zdravlje, kaže kako visoka izloženost plavom svijetlu povećava rizik od pojave raka dojke i raka prostate između 1.5 do 2 puta.

Plavo svijetlo emituje i sunce. Kao zaštitu, stručnjaci preporučaju sunčane naočare s UV zaštitom.

U slučaju pametnih telefona i tableta, rizik je najviši pri gledanju u ekran u mraku, zbog čega se preporučuje to izbjegavati što je više moguće.

Proizvođači pametnih telefona i laptopa poput Applea, Microsofta i Googlea ugrađuju filtere za plavo svijetlo, koje se može uključiti na uređaju.

51

Ravna stopala

(pedes plana) Dr Milena Adžić, dječji fizijatar Klinički centar Crne Gore Ravno stopalo (pedes plana) je termin koji se koristi da bi se opisalo stanje stopala kod kojeg je longitudinalni (uzdužni) svod spušten ili ga nema.

Mogu biti: kongenitalna i stečena.

Kongenitalna se dijele na: - rigidna (talus vertikalis i tarzalna koalicija) - fleksibilna (kalkaneovalgus, kontraktura m. triceps surae i hipoplazija suspentakulum tali).

Stečena mogu biti: - u sklopu hiperelastičnosti - familijarna - u sklopu sindroma (Ehles- Danlos, Marfan, Down) - kod mišićne slabosti i kontraktura mišića - artritična ravna stopala Djeca do treće godine života imaju masno jastuče pa se stiče utisak da su im ravna stopala.

52

Svodovi stopala se formiraju od prohodavanja narednih sedam godina a po nekim autorima i do desete godine, što znači da se dijagnoza ravnih stopala postavlja u uzrastu od osam, odnosno deset godina.

U svakodnevnoj praksi su najčešća fleksibilna ravna stopala koja se klasifikuju u 3 stepena:

I stepen: pri opterećenju tj. pri osloncu longitudinalni (uzdužni) svod je spušten a bez oslonca longotudinalni svod je prisutan kao i pri testu na prstima.

Često se postavljaju pitanja da li svako ravno stopalo treba liječiti i da li se ravna stopala mogu izliječiti?

Postoje različiti stavovi u liječenju ravnih stopala.

Kod prvog stepena fleksibilnih ravnih stopala nije potrebno nikakvo liječenje izuzev sportske aktivnosti.

Kod drugog stepena se preporučuju sportske aktivnosti, hod po neravnom, ortopedski ulošci i ukoliko postoje tegobe (bolovi u stopalima i potkoljenicama, zamor pri dužem hodu i redukovana fizička aktivnost) potrebna je fizikalna terapija.

Kod trećeg stepena se sprovodi fizikalna terapija i ortopedska korektivna obuća.

Ortopedske cipele i ulošci predstavljaju pasivnu potporu koja ne podstiče razvoj i jačanje muskulature stopala. Nije dokazano da ortopedska obuća ima značajan uticaj na korekciju, ali sprečava pogoršanje deformiteta i može da otkloni subjektivne tegobe.

Hirurška intervencija se sprovodi u uzrastu od 10 godina kod izraženih strukturnih deformiteta, ukoliko perzistiraju tegobe i pored tretmana, i kada je dijete spriječeno u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

II stepen: pri opterećenju tj. pri osloncu longitudinalni (uzdužni) svod je spušten, a bez oslonca je naznačen ili ga nema.

III stepen: longitudinalni (uzdužni) svod nije formiran bez oslonca a pri opterećenju tj. osloncu prisutna je deformacija sa konveksitetom medijalne ivice stopala i valgusom peta.

a to je:

Stopalima je priroda namijenila veoma značajnu ulogu

- oslobađanje viška toplote (zbog čega su djeci stopala često mokra) i - davanje informacija mozgu o kvalitetu podloge: mekano, tvrdo, mokro, suvo, klizavo, uzbrdo, nizbrdo, pri čemu se angažuje muskulatura cijelog tijela a stopala jačaju svoju strukturu.

Zbog toga se djeci cipele obuvaju kao i odraslima, kada idu van kuće.

Djeci treba obezbijediti različite fizičke aktivnosti da kroz igru mijenjaju pravce kretanja i podižu razlicite terete prilagođene njihovim anatomskim karakteristikama, čime bi bilo omogućeno jačanje muskulature cijelog tijela, dovođenje trupa u srednju liniju i naravno, jačanje muskulature stopala.

53

PREPORUKE UDRUŽENJA DOMOVA ZDRAVLJA Sezona godišnjih odmora i uživanja na plažama, jezerima i bazenima je već uveliko počela. Da biste to vrijeme iskoristili na najbolji način, neophodno je da znate kako da izbjegnete razne nezgode, infekcije i viruse, koji su karakteristični baš za ovaj period.

Udruženje domova zdravlja Crne Gore i ove godine daje savjete, koji će vam pomoći da izbjegnete najčešće ljetnje nezgode i neprijatne situacije, kao što su trovanje hranom, sunčanica, opekotine od sunca, urinarne infekcije, gljivice, upala uva i grla. t Tokom vrelih ljetnjih dana ne preporučuje se izlazak iz svojih domova u najtoplijem dijelu dana od 10 do 17 časova.

Nekontrolisano izlaganje sunčevim zracima, kao i nekorišćenje sredstava sa zaštitnim faktorom može izazvati negativne promjene na koži, uključujući opekotine, ubrzano starenje, te u krajnjem slučaju i karcinom kože, melanom. Zato je, bez obzira na tip kože najvažnije pridržavati se osnovnih preventivnih mjera. t Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obavezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva sa najvećim zaštitinim faktorom, koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju, minimum 20 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva sata nakon svakog kupanja. Preporuka je i sunčati se postepeno (prvi dan 15 minuta, pa postepeno produžavati vrijeme), uz izbjegavanje izlaganja sunčevim zrakama u periodu od 10 do 16 sati, posebno djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici, te oboljeli od šećerne bolesti. t Takođe, treba oblačiti laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima i nošenje sunčanih naočara s UV zaštitnim slojem. t U stanu bi trebalo napraviti takvu klimu gdje razlika između unutrašnje i spoljne temperature iznosi od osam do 10 stepeni, a ujutro i noću potrebno je otvarati prozore i provjetravati prostorije u kojima se boravi. t Važno je da se pije dosta tečnosti, jede lagana hrana bogata vitaminima i ne pretjeruje sa fizičkim aktivnostima. t Vrućine naročito teško padaju starijim i osobama sa zdravstvenim problemima. Tim osjetljivijim grupama najvažnije je da se pridržavaju savjeta ljekara i konsultuju se sa njima kakav uticaj ljekovi koje koriste mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tečnosti u tijelu. Osobama koje imaju zdravstvene tegobe izazvane vremenskim prilikama preporučuje preventivan odlazak kod ljekara i provjera krvne slike. t S obzirom na to da su visoke temperature uglavnom

54

razlog kolapsa, kod meteoropata su moguće glavobolje, slabija koncentracija, razdražljivost i nesanica i preporučuje im se da radni dan planiraju prema prognozi, da izbjegavaju stresne situacije, odmaraju popodne ili šetaju na otvorenom, posebno pored rijeke.

t Ljeti su česti ugrizi ili ubodi različitih insekata koji se mogu manifestovati crvenilom i svrabežom kože i velikim bolnim otokom. U većini slučajeva stanje se smiri i prođe nakon stavljanja hladnih obloga i umirujućih krema na mjesto otoka. t Veoma je važno piti dovoljno tečnosti, a organizmu najviše prija i pomaže pijaća voda. Zato je potrebno nositi bočicu sa vodom. Kod visokih temperatura, odrasle zdrave osobe treba da unose osam do deset čaša vode na dan, a oni koji se bave fizičkim aktivnostima ovoj količini treba da dodaju jednu do tri čaše vode za svaki sat aktivnosti. Osobama starijim od 65 godina, savjetuje se da često piju tečnost bez obzira na to da li su žedni, jer organizam starih ljudi ima smanjene rezerve vode zbog smanjenog osjećaja žeđi. t Treba izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidrataciju. t Tokom cijele godine, a naročito ljeti treba paziti na čuvanje i pohranjivanje namirnica. Ljeti, zbog porasta temperature nepravilno čuvanje namirnica skraćuje vijek trajanja, pa bitno utiče na kvalitetu i nutritivnu vrijednost namirnica. U toplim danima trebalo bi maksimalno pojednostaviti pripremu jela: upotrebljavati samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obraditi i po mogućnosti svakodnevno pripremati svježe obroke.

Posebnu pažnju treba obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog porijekla kao što su: meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi. Kad su obroci u pitanju, treba jesti češće, ali manje količine i izbjegavati hranu bogatu bjelančevinama. t Zaštita od spoljnih uticaja u boravišnom prostoru podrazumijeva redovno održavanje lične higijene - tuširanje kupanje mlakom vodom prije odlaska na spavanje, nakon dolaska sa posla, iz grada ili mjesta za rekreaciju.

KONTAKTI DEŽURNIH SLUŽBI: - Služba spašavanja 123 - Policija 122 - Hitna pomoć 124 - Call centar Doma zdravlja Podgorica 19816 - Call centar Auto-moto saveza Crne Gore 19807

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF

t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

Sunčajte se pametno Dr Duško Marković Spezijalizant plastične i estetske hirurgije Klinički Centar Crne Gore Član ISAPSa, međunarodnog udruženja za estetsku plastičnu hirurgiju Sunčanje je prepoznato kao potencijalno štetno za ljude.

Pored nespornih štetnih, sunčanje ima i korisnih efekata. Uz pametan pristup možemo uživati u benefitima a biti sigurni da smo se sačuvali od sunčanice, opekotina, ubrzanog starenja, bora i malignih oboljenja kože.

Sunce zrači infracrvenu, vidljivu i ultravioletnu svjetlost.

3 su vrste potencijalno štetnih UV zraka. Znamo za UVA, UVB zračanje. Ono najopasnije, UVC, na sreću blokira naš ozonski omotač.

Korisni efekti izlaganja suncu Popravlja raspoloženje. Sunčevi zraci podižu nivo serotonina. Osjećamo se energičnije.

Povoljno utiče na depresiju. Primjećeno je da je broj depresivnih epizoda i generalno depresivnih stanja manji ljeti.

Oslobađa nas stresa. Osim uobičajenih načina oslobađanja od stresa, kao što su vježbanje, bavljenje opuštajućim hobijima, šetanje psa, pecanje, bravak u prirodi sa manjim izlaganjem suncu takođe povoljno utiče na smanjene stresa i opuštanje.

56

Poboljšava san. Obzirom da nas ozlaganje suncu čini više budnim ljeti nego zimi, ubrzo nakon što sunce zađe i padne mrak, počinje lučenje melatonin te smo spremni za spavanje. Ljetnje vrućine i vještačka svjetlost ipak jako remete prirodni ritam.

Vitamin D. Neki autori ga zovu i hormon. Izlaganje suncu je apsolutno neophodan preduslov za sintetisanje holekalciferola iz holesterola u koži. Posljednjih godina svjedoci smo jako velikog značaja koji se pridaje nedostaku Vitamina D - od povezanosti sa depresijom, uticaju na imuni sistem, metaboličke poremećaje te kancerogenezi. Većina stručnjaka navodi da je 15 do 20 minuta izlaganja suncu dovoljno za sintetisanje dovoljne količine Vitamina D, s tim da je osobama svjetlije puti dovoljno manje vremena, te bi trebalo imati u vidu godišnje doba, efekte krema za sunčanje te pokrivenosti tijela. Svakako da kratkotrajno izlaganje suncu ima svojih pozitivnih efekata.

Izgledamo bolje. Ne bi trebalo zanemariti estetski momenat, da koža koja je tamnija, tj. nije blijeda, stvara utisak kod okruženja da je osoba zdravija, te fizički privlačniji. Ovo je možda najvažniji uzrok pretjeranom izlaganju suncu, u želji da se stekne bronzani ten.

Štetni efekti sunčanja Oštećenje očiju. Poznato je da ne smijemo da gledamo u sunce za vrijeme pomračenja. Dugotrajno izlaganje i manjim dozama UV zračenja oštećuje retinu ali i korneu i može ubrzati kataraktu.

Toplotni udar. To je urgentno stanje koje zahtijeva brzu i efikasnu ljekarsku pomoć. Predstavlja najozbiljnije stanje nastalo izlaganjem sunca i potencijalno ugrožava život.

Sunčanica. Stanje koje daje slične simptome toplotnom udaru a posljedica je neposrednog i dugotrajnom izlaganju poglavine jakim sunčevim zracima. Dominiraju neurološki simptomi zbog nadražaja moždanica.

Opekotine od sunca. Ovo su najčešće štetne posljedice sunčanja. Obično se dešavaju osobama koje se previše brzo bez pripreme izlažu suncu. Važno je napomenuti da su skloniji ljudi svjetlije puti i to tip I i II Ficpatrikove klasifikacije fototipova kože. Simptomi uključuju jako crvenu, edematoznu i bolnu kožu, što bi odgovaralo i stepenu opekotina. S pojavom bola i jačeg bola govorimo o opekotinama IIa stepena koje svakako zahtijevaju ljekarski nadzor. Pridruženi simptomi mogu biti groznica, mučnina, jeza, drhtavica, glavobolja.

Bore/Starenje. Na jednoj poularnoj TV emisiji naučnici su mjerili znake starenja kože kod dame u svojim kasnim 50tim, koja je profesionalni vozač autobusa. Dakle, cijelog radnog vijeka jedna strana lica joj je bila više izložena suncu zbog blizine vjetrobranskog i prozorskog stakla. Upoređujući hidriranost, dubinu bora, opuštenost kože te druge parameter, zaključili su da joj jedna strana lica izgleda “starije” u odnosu na drugu. UV zraci oštećuju kolegen i elastin. To dovodi do opuštanja kože, stvaranja bora, što vodi prijevremenom starenju kože.

Basocelularni (BCC) i Planocelularni (PCC) karcinom kože. Ove dvije maligne bolesti kože su povezane sa dugotrajnim izlaganjem suncu. Čine preko 90% kožnih maligniteta. Incidenca raste sa godinima. BCC zbog izuzetno niskog metastatskog potencijala ima bolju prognozu. Javlja se na suncem oštećenoj koži kao roza, svijetla, nekada izdignuta, mekana promjena. PCC takođe ima dobru prognozu, ali ipak češće daje metastaze. Može da nastane na podlozi prethodnih težih i ekstenzivnijih opekotina i ožiljaka. Prekancerozne lezije za nastanak PCC su aktinična keratoza tj solarna keratoza.

Melanom. Melanom je najrjeđi kožni malignitet, ali i najopasniji. Češći je kod osoba blijede i pjegave kože te riđe kose. Faktor rizika predstavljaju i veliki broj mladeža na koži, displastični nevusi, pozitivna porodična anemnaza, te epizode opekotina od sunca u dobi mlađoj od 18 godina. Ovo je jako opasan malignitet, često pogađa mlađu populaciju zbog učestalog korišćenja solarijuma, i često daje udaljenje metastaze. Obzirom da je koža lako dostupna i samopregledu, te stručnom dermoskopskom pregledu, uz primjenu ABCDE karakteristika i fotodokumentovanju, lako se mogu prepoznati i ukloniti sumnjive promjene i mladeži koji mogu postati melanom. Čak i kada se postavi dijagnoza melanoma, rano otkrivanje i tanji oblici garantuju skoro 100% izlječenje. U narodu je prisutno tzv “pravilo” da se “mladež ne dira”. To je tačno.

Sumnjivi mladež ili promjene se uklanjaju u cjelini sa okolnom zdravom kožom i potkožom sa marginom od bar 5 mm u zdravo.

Opasnost od solarijuma. U nekim zemljama solarijumi su u potpunosti zabranjeni. U nekim drugim se traži da solarijumi prije upotrebe od klijenta pribave pisanu saglasnost. Svjetlost u solarijuma ima veći procenat UVA. UVA zraci dublje prodiru i izaivaju time veća oštećenja.

Kako se zaštiti? Čim stigne kraj proljeća, i prije kalendarskog ljeta, kolege iz HMP dobijaju zahjteve za intervjuima novinarima na temu zaštite od sunca i vrućina. Jako često čujemo savjete, ponekad su nam dosadni ali, kao i predstavljanje sigurnosnih protokola od strane posade u avionu, i ove smjernice bi trebali da znamo. Živimo u zemlji koja obiluje brojem sunčevih dana i moramo znati da se od pretjeranog izlaganja suncu moramo čuvati i pored mora na plaži, i na ulici, ali i na planini, i naravno u ostatku godine nakon ljeta.

Generalne smjernice podrazumijevaju: - nanošenje krema za sunčanje sa visokim faktorom zaštite (30 i više) na otkrivene djelove kože najmanje 20 minuta prije izlaganja suncu, posebno visokim za djecu, - ponavljati nanošenje kreme onoliko često koliko to proizvođač preporučuje, - nošenje sunčanih naočara sa velikim zatamnjenjem, - nošenje šešira sa širokim obodom, - nepreskaknje tretiranja ušnih školjki i linije kose pri nanošenju krema za unčanje, - pokrivanje ramena, leđa i dekoltea, - izbjegavanje izlaganja suncu u najtoplijem dijelu dana od 11h do 16h, kad god je to moguće.

Osobe svijetle kože, sa pjegama, plave i riđe kose, te one sa pozitivnom porodičnom anamnezom, trebalo bi posebno da vode računa o pridržavanju ovim smjernicama. Šta nakon ljeta - U ponudi je veliki broj anti ageing procedura koje imaju jako blagotvorno i podmlađujuće efekte na kožu nakon sunčanja. Kožu je potrebno hidrirati, nahraniti.

U obzir dolaze razni mezoterapijski, biorevitlizirajući tretmani te PRP, koji će oporaviti kožu i pripremiti je za nastupajuću zimu i nepovoljnosti koje ona nosi sa sobom.

57

ONE SUN ONE BURRA Najbolji način da sačuvate svoju kožu tokom ljeta je upotreba kvalitetnih sredstava za zaštitu širokog spektra djelovanja, kao i izbjegavanje prekomjernog izlaganja suncu

Sunce predstavlja izvor života i energije na Zemlji, zahvaljujući toploti i svjetlosti koju nam pruža. Sunčevo zračenje ima pozitivne efekte na organizam čovjeka, kako na somatskom nivou, tako i na psihu. Omogućava sintezu vitamina D3 u koži, povoljno djeluje u tretmanu određenih kožnih bolesti, ali i utiče na poboljšanje raspoloženja.

Ipak, prekomjerno izlaganje sunčevim zracima može da dovede do prijevremenog starenja kože, alergijskih reakcija, slabljenja imunološkog sistema, oštećenja vida i, u najgorem slučaju, do pojave malignog melanoma i drugih tipova kancera kože. Veliki broj studija koje su sprovedene u prethodnih tridesetak godina pokazuje koliko je značajna pravilna zaštita od sunčeve radijacije.

Dugi niz godina se UV zračenje smatralo jedinim uzročnikom negativnih efekata na kožu, zbog njegove direktne veze sa promjenama na DNK. Međutim, rezultati studija ukazuju da ultraljubičasti (UV) zraci uzrokuju oko 80% vidljivih znakova starenja kože lica a da je infracrveno zračenje A (IR-A) odgovorno za pogoršanje stanja kože, jer upravo ono oštećuje ekstracelularni matriks i posljedično dovodi do gubitka čvrstoće kože lice i pojave bora.

Važno je znati da se efekti zračenja vremenom sabiraju, pa se zato često kaže da „koža pamti“, što nas dovodi do pojma o kojem se danas sve više govori – fotostarenje. Fotostarenje (dermatohelioza) predstavlja proces koji rezultira velikim brojem oštećenja unutar samih ćelija kože, nastalih pod dejstvom UVA, UVB i IR-A zraka. Ova oštećenja se razlikuju od promjena na koži koja nastaju normalnim, fiziološkim starenjem. Vidljive promjene se javljaju čak deceniju, dvije ranije nego kod prirodnog starenja. Fotoostarjela koža je karakterističnog izgleda – suva, zadebljala i izborana, sa vidljivim hiperpigmentacijama i proširenim kapilarima.

Najbolji način da se izbjegne nastanak ovih neželjenih promjena je upotreba kvalitetnih sredstava za zaštitu širokog spektra djelovanja, kao i izbjegavanje prekomjernog izlaganja suncu.

Osim što je veoma važno izabrati preparat za zaštitu od sunca koji pruža adekvatan nivo zaštite, značajno je i da taj proizvod kožu dodatno hidrira i štiti od oksidativnog stresa, tj. da posjeduje sveobuhvatan „anti-age“ efekat. BURЯA® SUN kolekcija objedinjuje grupu proizvoda sa širokospektralnom zaštitom (UVA, UVB i IR-A) koji su pogodni za primjenu kod svih fototipova kože i namijenjeni svim uzrastima. Uz korišćenje efikasne zaštite od sunca u vidu BURЯA® SUN mlijeka, vodootporne kreme ili vodootpornog spreja, usvojite i zdrave navike u sunčanju pridržavajući se sljedećih savjeta: Ne izlažite se suncu bez zaštite, posebno u periodu između 10h i 16h, kada treba potpuno izbjegavati boravak na suncu.

Koristite preparate sa širokim spektrom zaštite, sa zaštitnim faktorom (SPF) najmanje 30. Nanosite ih obilno na svaka dva sata na kožu, kao i dodatno nakon plivanja, brisanja peškirom ili ako se intenzivno znojite.

58

Ne zaboravite da zaštite osjetljive djelove lica i tijela – usne, vrat, uši i stopala.

Preporučena količina potrebna za adekvatnu zaštitu je oko dvije pune supene kašike proizvoda za čitavo tijelo.

Zapamtite pravilo sjenke: kada je vaša sjenka kraća od vas, sklonite se sa sunca jer su tada sunčevi zraci najopasniji.

Zaštitite nježnu kožu mališana laganom odjećom sa dugim rukavima i nogavicama i šeširićem. Neki materijali imaju oznaku za UV zaštitu (SPF). Ukoliko je moguće, potražite na deklaraciji odjeće oznaku SPF15 (dobra zaštita) ili SPF50 (odličnu zaštita). Za izložene djelove dječje kože koristite kvalitetne zaštitne kreme. Bebe mlađe od 6 mjeseci ne treba uopšte izlagati sunčevom zračenju.

Birajte laganu odjeću od prirodnih materijala, šešire sa širokim obodom i naočare za sunce sa UV zaštitom.

Uvijek unosite dovoljno tečnosti tokom boravka na suncu, a posebno obratite pažnju da je djeca unose u dovoljnim količinama da ne bi došlo do dehidratacije.

Mladeže i tetovaže uvijek zaštitite preparatom sa visokim zaštitnim faktorom.

Ukoliko koristite ljekove koji dovode do preosjetljivosti kože na UVA i/ili UVB zrake (fotosenzitivnosti izazvane ljekovima), izbjegavajte izlaganje suncu i obavezno koristite preparate sa visokim stepenom zaštite.

Neki kozmetički preparati, kao što su parfemi i dezodoransi, mogu da dovedu do reakcija na koži i pojave hiperpigmentacija, pa njihovo korišćenje treba izbjegavati neposredno prije izlaganja suncu.

CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Kako ishranom pripremiti koĹžu za sunce?

Institut za javno zdravlje Crne Gore Centar za nezarazne bolesti Ljeto je stiglo, a s njim i opasnosti za naĹĄu koĹžu, jer svako prekomjerno izlaganje sunÄ?evim zracima ĹĄteti koĹži.

Pravilan izbor namirnica moĹže biti znaÄ?ajna podrĹĄka u zaĹĄtiti koĹže od oĹĄtećenja i pomoći u njenom oporavku i tako uticati na smanjenje rizika od razvoja raka (malignog melanoma) koĹže.

Pet osnovnih prehrambenih savjeta za zaĹĄtitu koĹže od sunca 1. Raznovrsna ishrana

t Ishrana bogata voćem i povrćem pozitivno utiÄ?e na zdravlje koĹže.

t Voće i povrće osim ĹĄto sadrĹže velike koliÄ?ine vode, vaĹžni su za pravilnu hidrataciju organizma, obiluju i vitaminima,

60

mineralima, dijetnim vlaknima i bioloĹĄki aktivnim materijama za koje je dokazano da posjeduju snaĹžan antikancerogeni efekat.

2. Paradajz – „saveznik“ ljepote

t 1BSBEBK[ KF OBNJSOJDB LPKB KF CP gata vitaminima A, C, E, bioflavonoidima te bioloĹĄki aktivnim materijama poput likopena i tomatina.

t Zbog svog pozitivnog uticaja na koĹžu naziva se i „saveznikom“ ljepote.

t ,PO[VNJSBKVʉJ QBSBEBK[ NPäFUF TNB njiti upalne procese na koĹži, nastale djelovanjem ĹĄtetnih UV zraka i tako neutralisati opasne molekule koji nastaju u sluÄ?aju predugog izlaganja suncu.

3. Vitamin C

t Vitamin C se takoÄ‘e pokazao kao veliki „zaĹĄtitnik“ koĹže i njenih ćelija od ĹĄtetnog uticaja sunca, jer odrĹžava njenu elastiÄ?nost i sprjeÄ?ava pojavu bora.

t 4WBLPEOFWOB LPO[VNBDJKB OBNJSOJDB QPQVU LJWJKB limuna, paprike, pomorandŞe, jagode i dr, omogućava nam dovoljan unos vitamina C. 4. Vitamin E

t 7JUBNJO & KF KPĂ? KFEBO WJUBNJO LPKJ KF [OBĘŠBKBO V [BĂ?UJUJ koĹže od ĹĄtetnih UV zraka.

t /B[JWB TF KPĂ? vWJUBNJOPN MKFQPUFi KFS LPäJ EBKF NMBEB laÄ?ki izgled.

t /BʉJ ʉFNP HB V PSB�BTUJN QMPEPWJNB CBEFNJ PSBTJ ljeťnici), sjemenkama‌

t U kombinaciji sa vitaminom C pojaÄ?ava pozitivan uÄ?inak u zaĹĄtiti koĹže.

voća i povrća i tamno zelenog lisnatog povrća, jer je tad najdjelotvorniji.

t Mi Vam preporuÄ?ujemo namirnice, koje ga sadrĹže u WFMJLPK LPMJĘŠJOJ Ă?BSHBSFQV LBKTJKF CSFTLWF NBOHB MVCFOJDF dinje, spanać, zelenu salatu, blitvu, karfiol, brokole i dr. ,PäB ʉF TQPSJKF TUBSBUJ CSäF ʉF EPCJUJ UBNOJKV CPKV B smanjena je i mogućnost nastanka alergije na sunce.

Iako ove namirnice pruĹžaju zaĹĄtitu od ĹĄtetnog djelovanja sunca i potpomaĹžu oporavku koĹže, to ne znaÄ?i da moĹžete uzeti malo voća i povrća i zatim se bezbriĹžno izleĹžavati na suncu tokom cijelog dana. Preporuka je da to bude u periodu do 10h ujutru i od 17h poslije podne, naravno uz kreme sa zaĹĄtitnim faktorom 41 7PEJUF SBĘŠVOB P JTISBOJ OFLB POB PCJMVKF TF[POTLJN WPʉFN J QPWSʉFN QJKUF EPWPMKOV LPMJĘŠJOV UFĘŠOPTUJ ĘŠBĂ?B dnevno) i uz pridrĹžavanje ostalih preoruka uĹživajte u sunÄ?anju i kupanju, provodeći ljeto na zdravstveno-bezbjedan naÄ?in.

5. Beta-karoten (provitamin A)

t ,BLP CJ QSJQSFNJMJ LPäV [B TVOʊBOKF NKFTFDB QSJKF ljeta, mnogi uzimaju suplemente beta-karotena.

t 7BäOP KF OBQPNFOVUJ EB CJ CFUBoLBSPUFO USFCBMP V[J mati u prirodnom obliku, tj. iz namirnica poput narandŞastog

61

Za dugo i bezbrižno ljeto!

Zaštita od komaraca, krpelja i ostalih insekata

Svrab, iritacija, opekotine, oštećena koža i ubodi insekata

Najdjelotvornija prirodna zaštita od komaraca, krpelja i ostalih insekata SOS sprej Jedini sadrži patentiranu

Ne sadrži DEET, silikone, parabene, vještačke boje i mirise!

GEL

za njegu i zaštitu nadražene kože

NATURAL PROTECT

t nakon uboda insekata te opekotina od sunca, meduza... t sinergija prirodnih sastojaka za djelotvornost (zeleni čaj, aloe vera, kamilica, alantoin, čajevac, lavanda, neven, vitamin e)

Djelovanje:

pruža ugodan osjećaj hlađenja djeluje antivirusno i antibakterijski

t prirodna djelotvorna zaštita za cijelu porodicu t sinergija

prirodnih sastojaka za djelotvornost (patentirana FLYBLOCK formula, paprena metvica, citronela i lavanda) t hidratantna formulacija koja njeguje i štiti kožu od komaraca, krpelja i ostalih insekata i ne ostavlja mastan trag

IK

NATURAL PROTECT

smanjuje svrab i iritaciju djeluje blago anestetski smanjuje nastajanje ožiljaka i podstiče regeneraciju kože

OŽU

AS EM T

E

K OŽU

N

MAS TI

FLY BLOCK formulu u kombinaciji s eteričnim uljima koja djelotvorno štiti i ne masti kožu

MAST

za nadraženu kožu

t nakon uboda insekata te opekotina od sunca, meduza... t sinergija prirodnih sastojaka za djelotvornost (standardizovani propolis, aloe vera, kamilica, alantoin, čajevac, lavanda, neven)

t p rirodna djelotvorna zaštita za djecu od rane dobi t s inergija prirodnih sastojaka za djelotvornost s prilagođenim koncetracijama za sigurnu zaštitu djece t h idratantna formulacija koja njeguje i štiti kožu od komaraca, krpelja i ostalih insekata i ne ostavlja mastan trag

Djelovanje: posjeduje snažno protivupalno i antiseptičko djelovanje

Za najbolji efekat promućkati prije upotrebe i ravnomjerno nanijeti na nepokrivene i neoštećene djelove tijela koje želite zaštititi 2-3 puta dnevno ili prema potrebi, osim područja oko usta i očiju.

djeluje antivirusno i antibakterijski smanjuje svrab i iritaciju djeluje blago anestetski smanjuje nastajanje ožiljaka i podstiče regeneraciju kože

MEDICINSKI PROIZVOD.

Klinički potvrđena djelotvornost.

Bezbjedan za primjenu.

N

Istine i zablude

Blagodeti mora

More veoma pozitivno utiče na cjelokupno zdravstveno stanje čovjeka. Još se u davna

vremena proučavao povoljan uticaj morske klime na zdravlje. Hipokrat se time bavio na

svom rodom ostrvu - Kosu u Egejskom moru. Posmatrajući blagotvoran učinak mora na

oštećene ruke ribara, shvatio je da morska voda smanjuje rizik od infekcija i obnavlja ćelije.

Grci i Rimljani gradili su termalne banje na obalama Sredozemlja i Atlantika, a grčki

dramaturg Euripid u petom vijeku prije Hrista, napisao je da "more liječi sve ljudske boljke".

Francuski naučnik Rene Kvinton posvetio je život proučavanju morske vode i tako je, 1897. godine došao do zaključka da je ljudski organizam analogan morskoj vodi jer ima jednak

sastav minerala. Objavio je "Morska voda, organski medij", u kojoj govori o hemijskoj sličnosti krvne plazme i morske vode.

More pozitivno utiče na psihološko stanje čovjeka?

ISTINA - Stručnjaci su utvrdili da blagodeti mora nisu vezane samo za plivanje ili šetanje po pijesku, već i za vazduh i umjereno izlaganje suncu. Naime, stručnjaci iz Britanskog udruženja dermatologa su istakli da je vrlo djelotvorno i sjedenje na obali uz posmatranje talasa. Vazduh i miris mora oslobađaju dimetil-sulfid koji pozitivno djeluje na disajne puteve. Bolje ćete spavati, jer se zbog obilja negativnih jona lakše apsorbuje kiseonik. Negativni joni se bore i protiv slobodnih radikala, uspostavljajući ravnotežu hormona sreće i zadovoljstva.

Boravak na moru oslobađa od stresa. Ljetovanje na moru daje priliku da zaboravimo na svakodnevne probleme i u potpunosti se opustimo.

Plava boja mora i gledanje u daljinu povoljno djeluju na naše oči i psihu.

Morska voda sadrži mnoge značajne minerale?

ISTINA - Morska voda ima identičnu pH vrijednost kao zdrava ljudska krv, te sadrži minerale i elemente u tačnim razmjerama koje su potrebne ljudskom organizmu – natrijum, magnezijum, kalcijum, kalijum, silicijum, čak srebro i zlato. Morska voda duboko prodire u kožu i time omogućava djelovanje minerala i elemenata u tragovima.

Morska voda oštećuje kožu?

ZABLUDA – More sadrži alge koje obiluju mineralima. Alge se odavno smatraju izvorom zdravlja i ljepote. Podstiču obnavljanje ćelija, poboljšavaju izgled kože, stimulišu metabolizam, jačaju imunitet, sprečavaju upale, čiste kožu i pomažu u uklanjanju

64

celulita. Morska voda dodatno utiče na periferne krvne sudove. Djeluje i kao masaža za tijelo te tako tonizira kožu.

Morska so ima svojstva antiseptika i antihistamina, zbog čega je blagotvorna kod kožnih alergijskih reakcija. Takođe pomaže kod brojnih kožnih tegoba poput dermatitisa, psorijaze i ekcema.

National Pediatric Hospital već dugi niz godina uspješno koristi kupke s morskom soli za liječenje i ublažavanje alergija.

Poželjno je morsku vodu piti zbog joda?

ZABLUDA - Jedan od najvažnijih elemenata u tragovima iz mora je jod, ljudskom organizmu neophodan za proizvodnju hormona štitne žlijezde. Kupanjem u morskoj vodi udiše se prirodni jod a preporučuju se i šetnje duž obale.

Morska klima posebno povoljno utiče na osobe koje imaju astmu?

ISTINA - Morski vjetar, ali i sunce, aromatično rastinje uz obalu i prisutnost eteričnih ulja i minerala je razlog zašto morska klima ima povoljan uticaj na naše zdravlje. Šetnja uz more dobra je za pluća, jer omogućava udisanje mikrokapljica morske vode, koje nastaju od razbijanja talasa o obalu. Te sitne čestice soli u vazduhu, pune negativnih jona vodonika i minerala, putuju do najdubljih predjela plućnih alveola, zbog čega lakše apsorbujemo kiseonik. Takođe, vazduh u blizini mora je zasićen negativnim jonima, olakšava disanje i povoljno djeluje na osobe koje boluju od astme.

Plivanje se ne preporučuje osobama sa sportskim ili drugim povredama?

ZABLUDA - More je idealno za sportske aktivnosti. Ako bi se biralo koji je sport najbolji za cjelokupno stanje ljudskog organizma, onda bi prvo mjesto sigurno zauzelo plivanje. Ono aktivira sve mišiće u tijelu, jača kardiovaskularni sistem, produbljuje disanje i povećava kapacitet pluća, ali utiče i na našu psihu.

Sport i zdravlje su usko povezani. Plivanje, ronjenje, aerobik u vodi i drugo, pomažu kod sportskih povreda, išijasa, u liječenju bolova u leđima, problema s cirkulacijom, poboljšava pokretljivost zglobova, ublažava artritis, a zahvaljujući svome sastavu morska voda olakšava bol i smanjuje upale te opušta nervni sistem.

65

Kupanjem u morskoj vodi se organizam čisti od štetnih materija?

ISTINA – Kupanjem u morskoj vodi se opušta organizam i podstiče oslobađanje viška tečnosti. Podstiče se funkcija organa koji filtriraju i izlučuju štetne materije iz organizma, kao što su jetra, bubrezi i koža.

Prema stranim studijama, žene koje plivaju pet puta nedjeljno mogu za 20 odsto da smanje rizik od raka dojke.

Plivanje pomaže da brzo izgubite kilograme?

ISTINA - Plivanje je pravi izbor za one koji žele da smršaju, jer je to sport uz koji se gubi najviše kalorija. Uz plivanje jačate mišiće i mršavite: - Za 30 minuta plivanja slobodnim stilom gubi se oko 350 kalorija, - Sat vremena prsnog plivanja sagorijeva 750 kalorija, - Sat vremena plivanja leptir (delfin) stilom sagorećete oko 800 kalorija, - Leđni stil sagorijeva oko 500 kalorija po satu.

Sunčanje jača kosti i mišiće?

ISTINA - Sunčanje ne donosi samo lijep ten, nego nas snabdijeva vitaminom D koji je jako potreban našem organizmu.

Zahvaljujući suncu organizam dobija neophodne količine vitamina D koji blagotvorno djeluje na kosti, mišiće i imunitet.

Upijanje sunčevih zraka je najbolji način za prevenciju nastanka osteoporoze, a naučno je dokazano i da upijanje sunčevih zraka poboljšava apsorpciju kalcijuma, koji je takođe ključan za zdravlje kostiju.

Vitamin D utiče na smanjenje nivoa šećera u krvi. Što je veći procenat vitamina D to je niži nivo glukoze.

Obratite pažnju na kreme za sunčanje jer mnoge od njih sprečavaju sposobnost kože da stvara vitamin D. Sunčanje je opasno za krvni pritisak?

ZABLUDA - Umjereno sunčanje je korisno i u prevenciji srčanih bolesti, a suzbija i procese koji štete pamćenju. Kada sunce dodiruje kožu, tijelo u krv otpušta azot-monoksid, koji snižava krvni pritisak i pomaže očuvanju zdravlja srca. Optimalni nivo krvnog pritiska, sa druge strane, sprečava razvoj opasnih srčanih oboljenja i snižava rizik od srčanog i moždanog udara.

Za sunčanje odaberite prijepodnevne ili večernje sate, dovoljno je svega 5 -15 minuta sunčanja nekoliko puta nedjeljno.

Alergija na sunce je opasna po zdravlje čovjeka?

ZABLUDA - Alergija na sunce nije ozbiljno stanje po zdravlje, ali može da bude uzrok bola i iritacije. To je stanje koje se javlja na koži usljed izloženosti suncu. Češće se javlja kod osoba koje imaju svijetao ten, a obično se prvo javlja u proljeće, na djelovima tijela koji su bili pokriveni tokom zime, poput ruku i vrata. Rani simptomi su svrab, crvenilo, otok i osip, koji može da se javi u formi malih izbočina ili plikova.

Simptomi alergije na sunce bi trebalo da prođu bez ikakvih ljekova, dovoljno je da prekrijte dio kože i vidite da li će se simptomi povući za nekoliko dana. Ukoliko su simptomi baš ozbiljni ili uporni, idite kod lekara.

SAVJETI: Ipak, sva pozitivna dejstva sunčanja padaju u vodu ako se ne zaštitite kako treba.

- Od 10 do 17 časova boravite u hladovini: Sunce je u ovom periodu najjače i lako može da se desi da završite sa opekotinama. Ako morate da izlazite na sunce u ovom periodu, obucite laganu odjeću od prirodnih materijala, koja je prvi stub zaštite, a izložene djelove kože namažite kremom sa odgovarajućim zaštitnim faktorom.

- Postepeno izlaganje: Ovoga posebno moraju da se pridržavaju ljudi svijetlog tena i djeca. Blijeda i nježna koža lako crveni, pa ju je potrebno dobro pripremiti za izlaganje sunčevim zracima. Počnite sa 10-15 minuta uz upotrebu visokog zaštitnog faktora, najbolje 50. Ako ste tamnoputi, ne znači da ste i zaštićeni - prva izlaganja suncu za ljude tamnijeg tena takođe treba da prođu uz zaštitni faktor 20, 25 ili 30, uz što češće nanošenje kreme.

Kad kupujete kremu za sunčanje, pored visine zaštitnog faktora gledajte i da proizvod nosi oznaku UVA i UVB zaštita. Uz to, potrebno je da kremu nanesete 20 minuta prije sunčanja, kako bi je koža upila i kako bi u trenutku direktnog izlaganja krema mogla zaista da vas zaštiti. Ponavljajte mazanje na svakih 60-90 minuta, kako bi zaštita bila neprestana.

66

SleepMore

SleepMore je dodatak ishrani koji u svom sastavu sadrži melatonin, valerijanu i hmelj. t .FMBUPOJO KF QSJSPEOB TVQTUBODB LPKB TF TJOUFUJÝF V PSHBOJ[NV J V QSJTVTUWV TWKFUMPTUJ SFHVMJÝF SJUBN CVEOPTUJ J TQBWBOKB 1PSFE SFHVMBDJKF SJUNB TQBWBOKB J CVEOPTUJ NFMBUPOJO JNB J TOBäOP BOUJPLTJEBUJWOP EKFMPWBOKF ÝUJUFǎJ PSHBOJ[BN PE EFKTUWB TMPCPEOJI SBEJLBMB VTQPSBWB QSPDFT TUBSFOKB PSHBOJ[NB TUJNVMJÝF GVOLDJKV JNVOPH TJTUFNB J QPNBäF PSHBOJ[NV EB TF J[CPSJ TB TUSFTPN t &LTUSBLUJ WBMFSJKBOF J INFMKB EPQSJOPTF NJSOPN J PQVÝUBKVǎFN TOV LBP J TNBOKFOKV OFSWP[F OBQFUPTUJ J V[OFNJSFOPTUJ Način upotrebe: 0ESBTMJ J EKFDB J[OBE HPEJOB öMN UBCMFUB PLP NJOVUB QSJKF PEMBTLB OB TQBWBOKF

Hronika 01. jun - Zabranjeno pušenje i na otvorenom - Švedska U Švedskoj je stupila na snagu zabrana pušenja na otvorenom na pojedinim javnim mestima, kao što su igrališta i peroni železničkih stanica. Novim pravilima zabranjuje se i pušenje u otvorenim djelovima restorana, kao i u separeima za pušače, prenosi AP. Zabrana uključuje i elektronske cigarete.

Zvanični podaci pokazuju da je 2016. godine redovno pušilo 11 odsto od 10 miliona stanovnika Švedske, dok ih je 10 odsto pušilo povremeno. Švedska je 2005. godine zabranila pušenje u barovima i restoranima. Cilj novog zakona je da u toj skanidinavskoj zemlji do 2025. godine pušenje bude potpuno zabranjeno.

02. jul - Stupio na snagu Zakon o zabrani pušenja – Japan U Japanu je stupio na snagu novi zakon koji zabranjuje pušenje u vladinim ustanovama, školama i bolnicama, a slična pravila sledeće godine očekuju i druge prostore, kao što su barovi i restorani.

Prema revidiranom Zakonu o promociji zdravlja, pušačima se za kršenje zakona propisuje kazna do 300.000 jena (2.780 dolara), a za rukovodioce objekata i do 500.000 jena, prenosi Kjodo.

Pritisak protiv pušenja će se povećati u aprilu sledeće godine uključivanjem ugostiteljskih objekata, barova, kancelarija, željezničkih stanica i predvorjima hotela, a sve to pred održavanje Olimpijskih i Paraolimpijskih igara u Tokiju u julu 2020. godine.

Cilj uvođenja zakona je da se zaštite mlađi od 20 godina, bolesni ljudi i trudnice od pasivnog pušenja, koje ima veoma loš uticaj na njihovo zdravlje.

Zakon dozvoljava pušačima da zapale cigaretu na otovrenom prostoru objekata, pod uslovom da je obezbijeđen izolovan prostor za pušače.

Pojedine organizacije odlučile su da obezbijede prostor za pušenje na otvorenom, strahujući da će se pušači skupljati na ulici i izazvati žalbe lokalnog stanovništva.

Ministarstvo zdravlja i Uprava nacionalnog personala već su preporučili vladinim ustanovama i opštinama da ne obezbijeđuju prostor za pušače.

Među 47 prefekturnih vlada Japana, potpunu zabranu pušenja uveli su Tokio, Osaka i još osam.

03. jul - Nova metoda liječenja raka - testiranje DNK malignih ćelija - SAD Liječenje raka postaje sve preciznije i manje invazivno, tretmani traju kraće i mogu da imaju bolje rezultate nego tradicio-

68

nalne terapije. Jedan od novih metoda je i testiranje DNK tumora, istakla je prof. Džulija Vajt sa Univerziteta Ohaja.

Hemoterapija, zračenje i operacija su standardne metode liječenja karcinoma. Ali, hemoterapija i zračenje zajedno sa malignim ubijaju i zdrave ćelije, a nuspojave su opšte poznate.

Liječenje raka danas nastoji da bude preciznije i da terapije djeluju samo na kancerogeno tkivo. Recimo, fokusirano zračenje se može koristiti kod žena u ranoj fazi raka dojke, pošto se operacijom ukloni maligni tumor. Nuspojave su minimalne, a potrebno je i manje vremena nego kod klasičnog zračenja.

- Ovaj petodnevni tretman ima isti efekat kao i zračenje dojke od 4 ili 6 nedjelja – objasnila je prof. Vajt.

04. jul - Pretilost je uzrok čestih karcinoma - Velika Britanija Pretilost sada uzrokuje više slučajeva četiri čestih karcinoma u Velikoj Britaniji od pušenja, navodi organizacija Cancer Research UK sa sjedištem u Londonu, a prenosi BBC. Vjerovatnije je da će se rak crijeva, bubrega, jajnika i jetre razviti zbog prekomjerne težine nego zbog pušenja, kaže ta najveća nezavisna dobrotvorna organizacija na svijetu za istraživanje raka.

Cancer Research UK upozorava da milioni ljudi imaju rizik od razvoja karcinoma zbog svoje težine, te da je pretilih osoba dvostruko više od pušača.

Međutim, njihova nova kampanja koja stavlja u prvi plan rizik od raka zbog prekomjerne težine našla se na udaru kritika zbog sramoćenja pretilih osoba. Ovo nije prvi put da je ta organizacija optužena za posramljivanje pretilih.

06. jul - Sistem vještačke inteligencije koji tumači bebin plač - SAD Bebin plač zahtijeva pažnju, no zabrinutim roditeljima je često teško razumjeti u čemu je tačno problem.

Grupa američkih naučnika razvila je sistem vještačke inteligencije koji može razlikovati kada je plač uzrokovan glađu, željom za tjelesnim kontaktom, a kada je povezan s bolestima, prenosi Hina.

Roditelji često uspijevaju interpretirati plač svojih beba - iako se oko toga često ne slažu ili pogriješe - jer svaka vrsta plača ima određena zajednička obilježja koja roditelji prepoznaju svjesno i nesvjesno.

Iako je identifikovanje obrazaca utkanih u kakofoniju dječijeg plača bilo preteško i za naučnike, najnovije aplikacije vještačke inteligencije nude rješenja.

Rezultate istraživanja zajedno je objavio Institut elektronskih inženjera i Kinesko udruženje za automatizaciju. Njihov sistem koristi algoritme za automatsko prepoznavanje govora, koje koriste i kompanije poput Googlea i Amazona, kako bi prepoznali i interpretirali različite karakteristike bebinog plača.

- Kao i u određenom jeziku, u zvukovima plača postoji mnogo informacija povezanih sa zdravljem - rekla je prof. Lichuan Liu, sa univerziteta Sjeverni Illinois i jedna od članica istraživačkog tima.

- Razlike između zvučnih signala zapravo nose informaciju. Te su razlike predstavljene kroz različite oblike signala plača. Kako bi prepoznali i iskoristili informaciju, trebamo izdvojiti obrasce plakanja te iz njih izvući informacije.

Krajnji cilj su zdravije bebe i manji pritisak na roditelje i pružatelje njege. Tražimo saradnju s bolnicama i centrima za medicinska istraživanja, te se nadamo da ćemo imati proizvode za kliničku upotrebu - dodala je prof. Liu. 08. jul – Zabrinutost zbog 5G zračenja

Većinu ljudi, svakako, najviše zanima zračenje pametnih telefona, budući da je riječ o uređajima koje milijarde ljudi svakodnevno koriste. Tim je došao do sledećih rezultata: vrijednost zračenja pametnog telefona u stanju mirovanja iznosi 0.002 W/m2 dok prilikom uspostave poziva, vrijednost zračenja raste na 0.03 W/m2, što je niže od standarda EMF bezbjednosti u Kini - od 0.47 W/m2.

Testirano je i zračenje kućnih bežičnih rutera koje je iznosilo - oko 0.03 W/m2, što je takođe vrlo bezbjedno.

Dalje je testirano i zračenje mikrotalasne pećnice. Naime, prilikom uključivanja mikrotalasne pećnice, vrijednost zračenja može doseći 2 W/m2, što premašuje bezbjednosnu vrijednost.

Međutim, metar dalje, vrijednost zračenja se brzo smanjuje, što je oko 0.02 W/m2. To znači da bi trebao da stojimo najmanje metar dalje od mikrotalasne tokom njenog korišćenja.

U nastavku je tabela koja pokazuje izmjerene u odnosu na dopuštene standarde zračenja EMF-a (Electromotive force), u određenim djelovima svijeta. Jasno je vidiljivo da su ljudi bezbjedni od zračenja 5G baznih stanica, čak i kad su vrlo blizu njima, budući da je izmereno zračenje, na udaljenosti od jednog metra od stanice - 0.23 W/m2 što je beznačajno, dok je u područiju ispod izmjereno još niže zračenje od 0.006 W/m2.

09. jul - Uvoze smrtonosne viruse kako bi razvili nove ljekove - Japan Vlasti i nadležne službe Japana razvijaju medicinska sredstva za sprečavanje pojave bilo koje fatalne bolesti tokom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara koje će se naredne godine održati u Tokiju.

Puštanjem u komercijalnu upotrebu 5G usluge će postati dio naše svakodnevice. Međutim, u nekim zemljama, kao što su Švajcarska i Kina, javnost je izrazila zabrinutost zbog zračenja baznih stanica.

Svi prirodni objekti emituju elektromagnetsko zračenje, uključujući i sunčevu svjetlost. Međutim, indeks zračenja je ključan kada je uticaj na zdravlje ljudi u pitanju. Primjera radi, u Kini je bezbjednosni standard zračenja 0,47 W/m2, što je 10 puta rigoroznije nego u SAD-u i 20 puta više nego u nekim evropskim državama.

Huaweijev 5G tim je nedavno upotrijebio profesionalni instrument za mjerenje zračenja različitih predmeta, uključujući kućne aparate, kako bi ih uporedili sa zračenjem na 5G baznim stanicama.

List Japan Times piše kako će Japan narednih dana uvesti uzorke pet smrtonosnih virusa i na Nacionalnom institutu za infektivne bolesti u Tokiju raditi na izradi antidota kojim bi se osujetilo širenje takvih virusa tokom igara.

Pozivajući se na izjave službenika japanskog Ministarstva zdravlja Takumi Nemoto, isti izvor javlja da će japanski stručnjaci raditi na razvijanju vakcina za viruse koji izazivaju hemoralgijsku groznicu, odnosno viruse ebole, lasa, kao i južnoameričkog, krimsko-kongoškog i marburškog virusa.

12. jul – Zagađen vazduh skraćuje život za najmanje šest mjeseci – Velika Britanija Zagađen vazduh plućima dodaje dvije godine starosti i povećava rizik od ozbiljnih plućnih bolesti, pokazalo je novo istraživanje. Studija je pokazala da izloženost polutantima iz

69

izduvnih gasova znatno povećava rizik od hroničnih opstruktivnih pulmonarnih bolesti. To su neizlječiva stanja do kojih dolazi kada postoji zapaljenje u plućima, kada su pluća oštećena i sužena.

Vremenom se kod tih pacijenata javljaju problemi sa disanjem, česte infekcije, pa čak i iskašljavanje krvi.

juma, pokazalo se da je moždani udar češći. Istraživači vjeruju da ova kombinacija može doprinijeti stvaranju naslaga na arterijama i time izazvati aterosklerozu. Doduše, izražavaju oprez, jer se ova dva suplementa obično daju sredovječnim i starijim osobama (obično radi zdravlja kostiju) kod kojih je, generalno, rizik od moždanog udara već povišen.

Ipak, ističu da je bolje od suplementacije uvesti zdravu ishranu, a za zdravlje srca najbolje se pokazalo smanjiti količinu soli u jelima.

14. jul – Novi eko problem – Velika Britanija

- Ovo je jedna od najvećih studija kojom smo utvrdili da zagađenje vazduha ima direktne veze sa lošijim funkcionisanjem pluća i sve učestalijim hroničnim opstruktivnim pulmonarnim bolestima - rekla je prof. Ana Hensel iz britanskog Centra za životnu sredinu.

- Utvrdili smo da ljudi koji su izloženi većem nivou zagađenja imaju slabiji rad pluća, odnosno da to zagađenje dodaje najmanje godinu starosti plućima - dodala je ona.

Zabrinjavajuće je, ističe prof. Hensel, da zagađenje ima mnogo veći efekat na siromašne ljude, moguće zbog lošijih uslova života, lošije ishrane i slabijem pristupu liječenju. Takođe, ovo istraživanje je pokazalo da zagađenje skraćuje ljudski život za najmanje šest meseci, ali i da ograničava razvoj pluća kod djece.

13. jul – Kalcijum i vitamin D povećavaju rizik od moždanog udara - SAD Nova studija otkrila je povezanost između svakodnevnog uzimanja kalcijuma i vitamina D i povećanog rizika od moždanog udara. U istraživanju koje je vodio Univerzitet Zapadne Virdžinije i koje je obuhvatilo 277 eksperimenata sa ukupno milion osoba, otkriveno je da suplementacija kalcijuma i vitamina D povećava rizik od moždanog udara za čak 17 odsto.

Prema njihovim rezultatima, nema nikakvog efekta na zdravlje srca i kardiovaskularnog sistema ni ako uzimate selenijum, vitamin A, vitamin B6, vitamin C, vitamin E, gvožđe, folnu kiselinu kao ni samo vitamin D ili samo kalcijum.

Od ovih suplemenata nije bio efekta ni na učestalost preranih smrti. Međutim, kod kombinovanja vitamina D i kalci-

70

Britanska vlada upozorava da bi čestice pneumatika i iz kočnica svih vozila uskoro mogle imati veći uticaj na javno zdravlje od izduvnih gasova. Štetan nivo zagađenja neće se smanjiti čak i ako električni automobili postanu rasprostranjeni, upozorava izvještaj britanske vlade. Posebno se ističe da mikročestice iz kočnica, pneumatika i površine puta doprinose opasnim emisijama – bez obzira na tip vozila. Ovako nastali otpad doprinosi zagađenju okeana sa čak 28 odsto ukupne količine mikroplastike koja završava u svjetskim morima.

Najbolji način da se smanji zagađenje vazduha jeste smanjenje ukupnog obima saobraćaja, navodi se u izvještaju ekspertske grupe za kvalitet vazduha. Navode se i druge ideje, poput smanjenja maksimalno dozvoljene brzine, kao i stvaranje emisionih limita za kočione pločice i gume.

U izvještaju se navodi da se zagađenje izduvnim gasovima smanjilo, zahvaljujući propisima koje je postavila EU, ali se povećalo zagađenje koji dolazi iz ne-izduvnih izvora, prenosi Dejli Mejl.

Ne-izduvne čestice iz britanskog voznog parka treba smatrati potencijalno većim uticajem po javno zdravlje od čestica izduvnih gasova. Postojeće procjene govore da izloženost zagađenjom vazduhu godišnje ubije oko 29.000 Britanaca. Čestice koje se emituju u vazduh se klasifikuju kao PM10, veličine manje od 10 mikrometara, i PM2,5, koji su manji od 2,5 mikrometra.

Zbog njihove male veličine, one se mogu udahnuti i završiti duboko u plućima i grlu, uzrokujući zdravstvene probleme.

Plastični otpad koji nastaje trošenjem guma i kočnica procjenjuje se da čini između 5 do 28 odsto ukupne količine mikroplastike koja završi u okeanima. U izveštaju se upozorava da su ove čestice jednako važne kao otpad koji čine plastične boce, kese i vlakna koja otpadaju sa odjeće za vrijeme pranja.

15. jul - Dojenje sprečava nastanak dermatitisa kod djece - SAD Djeca koja su bila isključivo dojena u prvih nekoliko mjeseci života imala su manju vjerovatnoću da će razviti hronično oboljenje kože poznato kao dermatitis ili ekcem, piše Health24.

Za ovu studiju istraživači su analizirali podatke o zdravlju, razvoju i obrascima ishrane 1.520 djece u Sjedinjenim Američkim Državama koja su praćena od rođenja kao dio Studije o ishrani djeteta II, koju vodi US Food and Drug Administration.

Nakon što su napunila šest godina, samo oko 300 analizirane djece je dobilo dijagnozu ekcema u nekom trenutku svog života. Skoro šestoro od desetero te djece imalo je upalnu bolest kože u dobi od šest godina, pokazale su nalazi. Međutim, djeca

u bogatijim porodicama i ona s porodičnom istorijom alergija na hranu imala su veću vjerovatnoću da će dobiti dijagnozu ekcema do šeste godine.

No, istraživači su rekli da su djeca koja su bila dojena najmanje tri mjeseca imala nisku stopu vjerovatnoće da će imati ekcem u šestoj godini u poređenju s onom koja nikada nisu bila dojena ili koja su dojena manje od tri mjeseca.

Ekcem uzrokuje vrlo neprijatan svrab koji se u kasnijoj fazi upali i preraste u plikove koji lako pucaju. Geni i životna sredina su povezani s ekcemom, ali mnogo toga ostaje nepoznato u vezi s ovom bolešću, kao što je onaj podatak kako je sprečiti.

Takođe, interesantno je i to da dojene bebe imaju manji rizik za mnogih hroničnih bolesti, uključujući astmu i gojaznost.

Studija će biti predstavljena na godišnjem sastanku Američke akademije za alergiju, astmu i imunologiju u San Francisku. Istraživanje predstavljeno na sastancima je preliminarno dok se ne objavi u časopisu koji je recenziran.

16. jul – Uvode strožiji zakon o vakcinisanju - Njemačka Sva djeca ali i zaposleni u vrtićima i školama u Njemačkoj od sljedeće godine moraju dokazati da su vakcinisana protiv morbila. Nacrt novog zakona o vakcinisanju u Njemačkoj predviđa da se obaveza vakcinisanja protiv morbila za polaznike vrtića i škola proširi i na zaposlene u tim institucijama, kao i na izbjegličke smještaje, najavio je njemački ministar zdravlja Jens Spahn u razgovoru za dnevnik Bild am Sonntag.

- Ko ne vakciniše sebe ili svoju djecu ugrožava ne samo sebe nego u ovom otvorenom društvu i druge - rekao je Spahn.

On će vladi predstaviti nacrt Zakona o zaštiti protiv morbila i jačanje prevencije vakcinacijom, koji predviđa da sva djeca ali i zaposleni u vrtićima i školama do sljedeće godine moraju dokazati da su vakcinisani protiv morbila. Posljednjih nedjelja je odlučeno da se obaveza vakcinisanja proširi i na izbjeglice i podnosioce zahtjeva za azilom.

Dosad je u nacrtu zakona bila predviđena samo obaveza vakcinisanja za polaznike vrtića i škola, a sada je to prošireno.

Vakcinacija je u Njemačkoj do sada bilo dobrovoljna ali stopa vakcinacije je godinama u padu, uz porast broja slučajeva oboljelih od morbila.

Nacrt predviđa pojačane akcije vakcinisanja protiv drugih bolesti poput tetanusa, difterije…

Za ove vakcine nije predviđeno uvođenje obaveze vakcinacije ali će se kroz razne akcije, poput besplatnih vakcinisanja po školama i ustanovama, proširiti ponuda.

17. jul - Drastičan porast slučajeva sifilisa - Evropa Broj slučajeva sifilisa u svijetu značajno je porastao tokom proteklih deset godina i ta je bolest postala, prvi put od 2000. češća u nekim zemljama od novih slučajeva zaraze HIV-om, upozorili su u evropski stručnjaci, prenosi agencija Hina.

Od 2010. zabilježen je porast od 70 posto polno prenosivih bolesti, pokazuje izvještaj Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC).

- Porast zaraze sifilisom koji uočavamo širom Evrope rezultat je nekoliko faktora među kojima su polni odnosi bez zaštite poput kondoma i održavanje odnosa s više partnera u kombinaciji s manjim strahom od zaraze HIV-om - kaže Andrew Amato-Gauci, stručnjak ECDC-a za polno prenosive bolesti.

Evropski izvještaj uslijedio je nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija prošlog mjeseca objavila da se oko milion ljudi dnevno zarazi nekom polno prenosivom bolešću.

Neliječeni sifilis prate teške komplikacije i kod žena i kod muškaraca, uključujući mrtvorođenčad ili novorođenačke smrti i povećani rizik od zaraze HIV-om. Sifilis je bio među vodećim uzrocima smrti beba širom svijeta u 2016.

ECDC sa sjedištem u Stokholmu, koji prati zdravlje i bolesti u Evropi objavio je da je više od 260.000 slučajeva sifilisa zabilježeno u 30 zemalja od 2007. do 2017. U 2017. broj novih slučajeva sifilisa dostigao je najviši broj s više od 33.000 prijavljenih slučajeva, prema ECDC-u. To znači da je prvi put od početka 2000-ih u Evropi zabilježeno više novih slučajeva sifilisa nego novih slučajeva zaraze virusom HIV-a koji uzrokuje AIDS. Problem varira od zemlje do zemlje pa se stopa više nego udvostručila u pet zemalja - Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Irskoj, Islandu i na Malti ali se prepolovila u Estoniji i Rumuniji.

19. jul – Svaka osoba ima drugačiji metabolizam - SAD Prema Nacionalnom institutu za zdravlje SAD, prosječan dnevni unos ugljenih hidrata koji obezbjeđuje nutritivne potrebe organizma iznosi 130 grama, odnosno 500 kcal. Drugim riječima, da bismo ostali u dobroj formi, ne bi trebalo da ga prekoračimo.

Međutim, svaka osoba ima drugačiji metabolizam. Neki mogu da jedu više od norme i da se ne ugoje, a drugima je dovoljno da prođu pored torte i da postanu deblji. Zbog takvih slučajeva, osmišljen je takozvani kreker test čiji je autor genetičar i doktor medicine Šaron Moalem. Prema njegovim riječima, ovo je najlakši način da saznate koliko dobro vaše tijelo vari ugljene hidrate, a shodno tome, koliko i kojom brzinom treba da jedete, u zavisnosti od vaše genetike.

Potrebni su vam samo neslani kreker i štoperica. Prije nego što počnete, pokušajte da ispunite usta sa što više pljuvačke.

Zatim uzmite kreker, zabilježite vrijeme i počnite da ga žvaćete. Žvaćite sve dok kreker ne promijeni ukus i postane sladak. Obratite pažnju na vrijeme. Ako se ukus krekera nije promijenio nakon 30 sekundi od početka žvakanja, onda prekinite test.

Vrijeme od početka žvakanja do trenutka kada se ukus promijenio govori o brzini vašeg metabolizma: 0–14 sekundi – potpuno; 15–30 sekundi – umjereno; više od 30 sekundi – ograničeno.

Naučnik dr Moalem objašnjava da varenje počinje mnogo prije nego što hrana dospije u želudac. Naša pljuvačka sadrži

71

enzim koji razgrađuje složene molekule skroba u jednostavne šećere (zbog čega se ukus krekera i mijenja u sladak). Kod nekih ljudi je koncentracija tog enzima i do 50 puta veća od prosječne, dok je drugi gotovo i nemaju.

Rezultati ukazuju na visoku koncentraciju enzima (tzv. amilaze) u ustima. Osoba koja ima takve pokazatelje može da pojede višestruku normu (više od 130 grama ugljenih hidrata na dan) i da se ne ugoji. Rezultat od 30 sekundi ili više ukazuje na nisku koncentraciju amilaze, što znači da se treba uzdržavati od ugljenih hidrata (pridržavati se norme), inače će neizbježno doći do nepotrebnog povećanja tjelesne težine.

21. jul - Međunarodna zdravstvena kriza zbog ebole - Kongo Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je smrtonosnu epidemiju ebole u Kongu hitnom međunarodnom zdravstvenom situacijom, nakon što se virus proširio ove nedelje na grad Gomu od dva miliona ljudi koji se nalazi na granici sa Ruandom, a prema tvrdnji kongoanskih zvaničnika ebolu je u grad donio sveštenik koji je koristio nekoliko lažnih imena.

Pastor koji je donio ebolu u Gomu koristio je nekoliko lažnih imena kako bi sakrio identitet dok je putovao prema gradu - kazali su zvaničnici Konga, prenosi AP.

vora (na epidemiju), izgrađujući tako povjerenje i saradnju, i gledajući na njih kao na istinske partnere. Ne možemo ovo da uradimo sami - rekla je Miler.

23. jul - Instagram sakriva lajkove zbog mentalnog zdravlja korisnika Najpopularnija društvena mreža za dijeljenje fotografija i snimaka – Instagram planira da sakrije broj lajkova na postovima, a nov sistem je na probi u sedam zemalja – Australiji, Brazilu, Kanadi, Irskoj, Italiji, Japanu i Novom Zelandu.

Ukoliko imate nalog na Instagramu, moći ćete da vidite broj lajkova onoga što ste postavili, ali vaši pratioci neće. Moći će da kliknu da vide ko je lajkovao, ali će morati da broje imena na listi.

Ovo je velika promjena za Instagram, ali neophodna, ističu stručnjaci, koji sve više upozoravaju na efekat koji društvene mreže imaju na mentalno zdravlje i samopouzdanje mladih ljudi.

- Želimo da se vaši prijatelji fokusiraju na fotografije i snimke koje dijelite, a ne koliko lajkova imaju - saopštili su iz Instagrama.

Lajkovi su postali srž ove i drugih društvenih mreža i neka vrsta digitalne valute, a mnogi se sada pitaju da li njihovim sakrivanjem „Instagram“ rizikuje da umanji njihovu vrijednost.

24. jul - Stanje zuba može da otkrije čak i dužinu života - SAD

Navodi se da je SZO, koja je epidemiju proglasila dan prije toga objavila da je taj muškarac preminuo i da zdravstveni radnici nastoje da što prije pronađu desetine ljudi sa kojima je bio u kontaktu, uključujući i one koji su bili sa njim u autobusu.

Ministar zdravlja Konga Oli Lunga usprotivio se karakterizovanju epidemije hitnom zdravstvenom situacijom.

- Mi prihvatamo odluku stručnog komiteta, ali se nadamo da ta odluka nije donijeta pod pritiskom određenih grupa koje žele da na ovaj način prikupe sredstva za određene humanitarne aktere - rekao je Lunga.

Ovo je peta objava međunarodne zdravstvene krize u svjetskoj istoriji. Prethodne su proglašene za razarajuću epidemiju ebole u zapadnoj Africi koja je trajala od 2014. do 2016. godine i odnijela više od 11.000 života, kao i za virus zike u Americi, pandemiju svinjskog gripa i dječje paralize.

Predstavnica SZO za Kongo Lora Miler izrazila je nadu, u izjavi dostavljenoj Tanjugu, da će poslije najnovije objave SZO uslijediti hitne akcije, praćene dodatnim sredstvima međunarodnih donora.

- Svakoga dana, žene, muškarci i djeca umiru od virusa ebole i lako je zaboraviti da su rastuće brojke slučajeva u stvari ljudi. Sada, sa prvim slučajem u Gomi (istočni Kongo), od krucijalnog je značaja da lokalne zajednice uključimo u svaki korak odgo-

72

Zubi su pokazatelj opšteg zdravlja, ali naučnke je zanimalo da li mogu da predvide i dužinu života. Broj zuba koji je neko izgubio može da predvidi koliko dugo će neko da živi.

Ali isto tako, ukazuje i na bolesti koje neko ima ili kojima je podložan.

Ljudi koji imaju sve svoje zube do 74. godine imaju šansu da dožive i 100 godina, pokazalo je novo istraživanje na ovu temu objaljeno u Periodontology 2000. Oni koji su do 65. godine izgubili pet ili više zuba vjerovatno će patiti od ozbiljnih zdravstvenih problema poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, osteoporoze. Sve ovo naravno je povezano sa kvalitetom života pojedinca i socioekonomskim statusom, ali i stresom, piše Dnevno.hr.

- Ljudi mogu da izgube zube usled stresnih i traumatičnih situacija, loše oralne higijene, upalnih bolesti desni ili pušenja.

Sve to može da bude povezano sa bolestima srca ili dijabetesom - komentarisao je dr Nigel Karter iz Udruženja za stomatološko zdravlje za The Sun.

Ovo istraživanje zapravo ukazuje na to da je gubitak zuba pokazatelj lošeg kvaliteta nekog dijela čovjekovog života i na povišen rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema, objašnjava dr Kartel.

Stručnjaci ističu da je neophodno prati zube dva puta dnevno, pastama sa fluoridom, kao i da treba smanjiti unos šećera. I pored svih preduzetih mjera treba obraćati pažnju na ponašanje zuba, jer oni su među prvim pokazateljima zdravstvenog problema.

25. jul - Najveći broj smrtnih slučaja zbog konzumiranja droga - Škotska Uzimanje narkotika, odnosno predoziranje, ubilo je prošle godine u Škotskoj čak 1.167 ljudi. To je više nego bilo gdje drugdje u Evropi. Ovo je ujedno i rekord od kada su zvanični podaci dostupni.

Bilježenje statistike počelo je još 1996. godine i ovo je najeća brojka smrtnih slučajeva i skoro duplo veća od one iz 2008. godine - 574 smtnih slučajeva. Škotski Nacionalni zavod za statistiku navodi da je brojka prvi put premašila 1.000.

Ministar javnog zdravlja Džo Ficpatrik rekao je da su podaci šokantni. Čak 1.021 osoba umrla je od opijata kao što su heroin, metadon ili morfin. Od pretjeranog korišćenja diazepama i etizolama umrlo je skoro 800 ljudi. Najviše umrlih su muškarci starosti od 35 do 44 godine.

26. jul - Uvode hemijsku kastraciju za pedofile - Ukrajina Ukrajinski parlament usvojio je novi zakon, kojim se uvodi obavezna hemijska kastracija za seksualne prestupnike, javlja The Independent.

Zakon je usvojen nakon nekoliko medijski eksponiranih priča o zlostavljanju maloljetnika, pa će odluku parlamenta vjerojatno većina birača dočekati sa odobravanjem.

Međutim, ukrajinski pravni i medicinski stručnjaci, oštro su je kritikovali i pozvali predsjednika Volodimira Zelenskog da interveniše postavljanjem veta.

Prema novom zakonu, muškarcima, koji su počinili ozbiljne seksualne prestupe nad maloljetnicima, davali bi se putem injekcije antiandrogeni ljekovi.

Obaveznu hemijsku kastraciju podržalo je 247 poslanika, čak 21 više nego što je bilo potrebno da bi se usvojio pomenuti nacrt zakona.

Sve više zemalja odlučuje se za ovaj kontroverzni postupak, odnosno za hemijsku kastraciju pedofila. Tako su početkom juna, vlasti u američkoj saveznoj državi Alabami, izglasale zakon koji zahtijeva hemijsku kastraciju zlostavljača djece koji su stariji od 21 godine. U Turskoj je takav zakon uveden još 2016., ali je Državno vijeće spriječilo njegovo sprovođenje jer su definicija liječenja i njegove granice bile nejasne.

Makedonija je 2014. izglasala izmjene Kaznenog zakona, kojim se pooštravaju zatvorske kazne za pedofile i uvodi hemijska kastracija, a moldavski parlament legalizovao je ovaj postupak 2012. Ministarstvo pravosuđa Južne Koreje objavilo 2011. kako su donijeli zakon koji dopušta hemijsku kastraciju osuđenih

zlostavljača djece, a iste godine je Donji dom ruskog parlamenta prihvatio prijedlog da se pedofili osuđeni za seksualne zločine nad mlađima od 14 godina hemijski kastriraju.

Amnesty International je prisilnu hemijsku kastraciju nazvao nehumanim postupkom uz stav da svaki zločin mora biti kažnjen na način koji se pridržava Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Uz priznavanje i prepoznavanje činjenice da seksualni zločini, pogotovo oni protiv maloljetnika, nailaze na jednodušnu osudu javnosti, Amnesty smatra da hemijska kastracija nije kompatibilna sa ljudskim pravima koja su temelj svakog civilizovanog i demokratskog društva.

Ljekovi koji uklanjaju seksualni nagon su veoma djelotvorni, ali izazivaju osteoporozu, mijenjaju količinu masnoće u krvi, utiču na krvni pritisak i u tijelu izazivaju slične reakcije koje žene imaju u menopauzi.

30. jul - Sipaju so da ohlade asfalt - Holandija Holandske vlasti pribjegle su čudnom metodu za hlađenje asfalta u vrelim danima koji su zahvatili Evropu.

– Sipamo so na ulice. So vazduhu oduzima vlagu i tako hladi asfalt – objasnila je opština Utrehtse Heuvelrug, koja se nalazi na istoku zemlje.

Sipanjem soli se i sprečava oštećenje asfalta usljed vrućina. Prije svega opštine na istoku, nadomak njemačke granice, koriste ovu metodu. Usljed tropskih vrućina asfalt može, kako ukazuju, da se ugrije do te mjere da se lomi i da kretanjem vozila prave neravnine.

31. jul - Od pušenja dnevno umre čak 17 ljudi - Australija Pušenje ubija 6.400 Australijanaca godišnje, odnosno 17-dnevno, objavljeno je nakon opsežne i dugotrajne studije australijskih naučnika. Australijski nacionalni univerzitet je sedam godina pratilo 190.000 pušača i nepušača starijih od 45 godina. Bili su pod nadzorom dok su naučnici pratili 36 poznatih tipova kardiovaskularnih bolesti.

Kod pušača je ustanovljen trostruko veći rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti u poređenju s nepušačima, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu BMC medisin.

Dvostruko je veća vjerovatnoća da će pušači dobiti srčani ili moždani udar nego oni koji nikada nisu pušili. Vjerovatnoća za razvoj perifernih kardiovaskularnih bolesti, poput gangrene, veća je pet puta. U studiji se navodi da 11.400 Australijanaca godišnje završi u bolnici zbog srčanih problema uzrokovanih pušenjem. U Australiji puši 2,7 miliona ljudi od 25 miliona stanovnika. Kardiovaskularne bolesti uzrokuju 29 odsto svih smrti u zemlji.

– Bolesti i smrti povezane s pušenjem vide se svuda, kod muškaraca, žena, bogatih, siromašnih, u gradu i na selu. Od toga se ne može pobjeći ili sakriti, pušenje uzrokuje ogromnu štetu – izjavila je glavna autorka studije prof. Emili Bank.

Već i pet cigareta dnevno dovoljno je za dvostruko veću vjerovatnoću da se dobije fatalna kardiovaskularna bolest. Ali oni koji prestanu da puše do 45. godine mogu da izbjegnu oko 90 posto rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti povezanih s pušenjem, istaknuto je u studiji.

73

яБЗяБ╢яБпяБ║яБдяБеяБояБбяАаяБ║яБбяВЪяБ┤яБйяБ┤яБбяАаяБ╢яБбяВЪяБеяБзяАаяБ║яБдяБ▓яБбяБ╢яБмяБкяБбяАб

"% "% $

"

"

#

"

!

яА┤яАл яА│яАл

Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi.

U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.

Manja doza.

Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.