Medical 125

5. SEPTEMBAR 2019.

GODINA XI BROJ 125

www.medicalcg.me

1.00

Ljekarska komora Crne Gore organizovala godišnji sastanak udruženja EFMA

Terapijska rješenja glikemijske

Dijabetes i oralno zdravlje

kontrole

Ergonomski problemi kod fizioterapeuta

Liječenje hemoroidalne bolesti

Terapijske vježbe za vratnu kičmu

Inhibitori protonske pumpe

Obilježena Svjetska nedjelja dojenja

VIII sajam

edicine

03 - 05. oktobar 2019. - Hotel Hilton, Podgorica

VIII sajam

edicine

3, 4, 5. oktobar 2019. - Hotel Hilton, Podgorica

Pokrovitelj:

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

Organizator: Medical CG Informacije na tel.: 00382 20 238 841, 067 395 032 redakcija@medicalcg.me

www.medicalcg.me

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA Ljekarska komora Crne Gore organizovala godišnji sastanak udruženja EFMA 10 – 14 Terapijska rješenja glikemijske kontrole VI Medikal konferencija 15 – 17 Moderna rješenja u gerijatriji Dr Dejan Leković 18 – 19 Liječenje hemoroidalne bolesti Mr sc dr Vladimir Dobričanin 20 – 21 Saradnja pacijenta sa ljekarom Dr Jelena Borovinić Bojović 24 – 26 Inhibitori protonske pumpe Dr sc Velimir Milošević 27 – 29 Hronika Crne Gore 31 – 37 Dijabetes i oralno zdravlje Dr Ognjen Kovačević 40 – 42 Obilježena svjetska nedjelja dojenja 48 – 49 Rinitis Dr Sanja Čizmović 51 – 52 PRP terapija Dr Duško Marković 56 – 57 Hiperpigmentacija kože Dr pharm Vladana Radović 58 – 59 Uticaj hrane na naše raspoloženje Mr ph spec. Ivana Gojković 60 – 61 Upravljanje vozilom poslije 65 godina Prim. dr Rasim Agić 62 – 63 Ergonomski problemi kod fizioterapeuta Krsto Kovačević, mr fizikalne terapije 64 – 65 Terapijske vježbe za vratnu kičmu Aleksandar Brajković, spec. prim. fizioterapije 67 – 68

SleepMore

SleepMore je dodatak ishrani koji u svom sastavu sadrži melatonin, valerijanu i hmelj. t .FMBUPOJO KF QSJSPEOB TVQTUBODB LPKB TF TJOUFUJÝF V PSHBOJ[NV J V QSJTVTUWV TWKFUMPTUJ SFHVMJÝF SJUBN CVEOPTUJ J TQBWBOKB 1PSFE SFHVMBDJKF SJUNB TQBWBOKB J CVEOPTUJ NFMBUPOJO JNB J TOBäOP BOUJPLTJEBUJWOP EKFMPWBOKF ÝUJUFǎJ PSHBOJ[BN PE EFKTUWB TMPCPEOJI SBEJLBMB VTQPSBWB QSPDFT TUBSFOKB PSHBOJ[NB TUJNVMJÝF GVOLDJKV JNVOPH TJTUFNB J QPNBäF PSHBOJ[NV EB TF J[CPSJ TB TUSFTPN t &LTUSBLUJ WBMFSJKBOF J INFMKB EPQSJOPTF NJSOPN J PQVÝUBKVǎFN TOV LBP J TNBOKFOKV OFSWP[F OBQFUPTUJ J V[OFNJSFOPTUJ Način upotrebe: 0ESBTMJ J EKFDB J[OBE HPEJOB öMN UBCMFUB PLP NJOVUB QSJKF PEMBTLB OB TQBWBOKF

Oral Health Experts

!%

! &% % $ , $ ! ! &$ $ &$ $ + $#

• , "# ! " # #

$ $"

! % , &$ $ + ! ! & (# # " , &$ # ! ! "

• #! $ '$ ! " #

, &$ $ + " ! , % %$ ! "

• " #

) $" $ $ $ " ! , % !% ! &$ !$) " * "% )

! , % %$ ! " (# # &$ ! &

! " "# !

Efikasno izbjeljivanje zuba bez oťtećenja zubne gleđi

$ $"

BEZ ALKOHOLA

!% ! &$ # # % % % * ! (*

#

" # !

#

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 130 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 / www.meditas.me

MeditasCrnaGora

meditas_crnagora

Meditas - DentaidMontenegro

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE, PODGORICA

APEL ZA ZAŠTITU ZDRAVSTVENIH RADNIKA JZU Zavod za HMP Crne Gore najoštrije osuđuje napade na svoje zaposlene i napade na zdravstvene radnike koji, obavljajući izuzetno težak i odgovoran posao, ne štedeći svoj život, pomažu povrijeđenima.

Sve učestalije su uvrede i fizički napadi pojedinaca, a posljednji takav slučaj je napad na našu ekipu iz Pljevalja, koja je verbalno vrijeđana, a kasnije i kamenicom gađana kada je vozilom krenula na hitnu intervenciju.

Krajnje je vrijeme da se zaštite zdravstveni radnici u pozitivno pravnoj regulative, i da za počinioce budu predviđene najstrože kazne.

Država mora naći pravni lijek za neprimjereno ponašanje građana i za svaki oblik nasilja nad zdravstvenim radnicima, jer mi kao zdravstvena ustanova u koju građani imaju veliko povjerenje, što pokazuju brojke, jer na godišnjem nivou pružimo oko 350 000 usluga u ambulanti i na terenu, nećemo dozvoliti da nesavjesni pojedinci naruše odnos koji mora postojati između pacijenta i zdravstvenog radnika.

Krajnje je vrijeme da se preispitaju sve mogućnosti nalaženja zakonskih rješenja, u cilju zaštite zdravstvenih radnika.

Incidenti između zdravstvenih radnika i pacijenata u krajnjem mogu imati dalekosežne posljedice, i kao društvo moramo najozbiljnije prići rješavanju ovog evidentnog problema.

Smatramo da se ovdje radi o pojedincima, a da imamo izuzetno društveno odgovorne građane sa kojima imamo izvanredan odnos.

Najbolji pokazatelji kvaliteta rada i naših usluga jesu zahtjevi novoformiranih lokalnih samouprava koje su isključive

6

u namjeri da se u njihovim opštinama oforme Jedinice za HMP. Na kraju još jedan apel za naše građanke i građane - da imaju visok nivo senzibiliteta prema zdravstvenim radnicima koji obavljajući izuzetno težak i odgovoran posao spašavajući živote.

U prilogu je fotografija vozila koja se koriste u našoj organizacionoj Jedinici u Pljevljima, jer se po portalima najčešće kao ilustracija koriste arhivske fotografije sa vozilima koja se ne koriste još od 2012. godine.

S poštovanjem, Menadžment Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore

ODRŽAN PRVI SIMPOZIJUM UDRUŽENJA PSIHIJATARA CRNE GORE

ZU Specijalna bolnica za psihijatriju „Dobrota“ Kotor je 31.07.2019. bila domaćin prvog Simpozijuma Udruženja psihijatara Crne Gore, koji je bio namijenjen neuropsihijatrima, psihijatrima i zdravstvenim saradnicima.

Skup je otvoren predavanjem prof. dr Srđana Milovanovića sa Psihijatrijske klinike KC Srbije na temu „Pregabulin – novi trend ka razvoju zavisnosti“, a potom je o Sudskim mjerama bezbijednosti obaveznog liječenja od bolesti zavisnosti govorila dr Marina Roganović, subspecijalista za liječenje bolesti zavisnosti ZU Specijalne bolnice za psihijatriju Kotor.

Kako je u toku implementacija projekta Recover-E Specijalne bolnice za psihijatriju Kotor (Implementacija širokih razmjera u oblasti zaštite mentalnog zdravlja u zajednici za ljude sa teškim i trajnim mentalnim oboljenjima u Evropi), prisutne je o istom upoznao dr Jovo Đedović, psihijatar, jedan od istraživača u ovom

projektu.

Nakon stručnog dijela Simpozijuma, akreditovanog od strane Ljekarske komore Crne Gore, održan je sastanak Udruženja psihijatara Crne Gore, te su sudionici Simpozijuma nastavili druženje i razmjenu iskustava. Ovim je ZU specijalna bolnica za psihijatriju Kotor nastavila dobru praksu edukacije stručnog kadra i saradnje sa kolegama iz okruženja.

Dana 21.08.2019. Udruženje psihijatara Crne Gore je organizovalo stručno predavanje u ZU Specijalnoj bolnici za psihijatriju Kotor. Tema stručnog predavanja je bila: "Integracija komplementarnih biomarkera u psihozi: longitudinalno praćenje pacijenata sa prvom psihotičnom epizodom". Predavač je bila doc. dr Martina Rojnić-Kuzman - KBC Zagreb, Hrvatska.

ZU "Dobrota" Kotor

7

Kada lažemo događa se proces koji izaziva svrab u nosu, zbog čega trljanje nosa može biti znak da vam neko ne govori istinu.

Zdrava kosa je jaka skoro kao i aluminijum i raste brže u proljeće i ljeto, nego tokom jeseni i zime.

Takođe, rast kose nije tako intenzivan noću kao danju.

Kada pričamo sami sa sobom to jača nervne ćelije i čini da smo bolje koncentrisani i fokusiraniji.

Čak 25% ljudi kija kada je izloženo svijetlu.

Ugljen monoksid može ubiti čovjeka za manje od 15 minuta.

Muškarci mnogo češće padaju u depresiju zbog nedostatka novca, nego zbog ljubavnih problema, za razliku od dama, kojima je nesrećna ljubav razlog broj jedan za loše raspoloženje.

Ljudsko oko može da razlikuje čak 500 nijansi sive boje.

8

Ljudi koji pišu lijevom rukom, najverovatnije su prilikom začeća bili blizanci, ali se drugi fetus nije razvio kao posebna jedinka.

Žena koja drži rekord u rađanju rodila je 69 djece i to 16 puta blizance, sedam puta trojke i četiri puta četvorke.

Borovnica sadrži više antioksidanata od bilo kog drugog voća ili povrća.

Na ostrvu Okinavi živi više od 450 stogodišnjaka, zbog čega se ovo mjesto smatra najzdravijim na planeti.

Virusi mogu da žive na koži do 5 minuta, dok na papirnom novcu mogu do 17 dana.

70% ljudi vjeruje u život poslije smrti.

Delfini spavaju sa jednim otvorenim okom.

9

34. godišnji sastanak EFMA održan u Hiltonu

SASTANAK OD SVJETSKOG RENOMEA

U podgoričkom hotelu Hilton, 29-31. avgusta, realizovan je 34. godišnji sastanak EFMA (Evropski forum medicinskih udruženja1). Ljekarska komora Crne Gore bila je domaćin ovog susreta. Teme su bile grupisane u nekoliko sesija, a ticale su se opštih uslova rada u zdravstvenom sistemu, medicinskog obrazovanja, migracija zdravstvenih radnika, te nasilja u zdravstvenom sektoru. U okviru konstruktivnih diskusija bilo je riječi i o ostalim aktuelnostima u zdravstvu, a bila je ovo, po riječima organizatora i učesnika, odlična prilika za širenje poznanstava i razmjenu stavova.

EFMA funkcioniše u okviru Svjetske zdravstvene organizacije, a osnovni cilj joj je da uspostavi dijalog i saradnju između nacionalnih medicinskih udruženja i Svjetske zdravstvene organizacije.

U ime Ljekarske komore Crne Gore, domaćina skupa, prisutne je pozdravio dr Aleksandar Mugoša, predsjednik Komore: - Poštovani gosti, učesnici konferencije, poštovani ministre zdravlja u Vladi Crne Gore, čelni ljudi Evropskog foruma medicinskih asocijacija, direktori javnih zdravstvenih ustanova,

10

Dr Aleksandar Mugoša drage koleginice i kolege, dobro došli na 34. godišnju konferenciju Evropskog foruma medicinskih asocijacija. Velika mi je čast i zadovoljstvo što se godišnja konferencija održava u Crnoj Gori.

Zahvalan sam rukovodstvu EFMA na ukazanom povjerenju Ljekarskoj komori Crne Gore da u njihovo ime organizuje godišnju

konferenciju. Naglasiću da je pokrovitelj ovogodišnje konferencije premijer u Vladi Crne Gore Duško Marković, čiji kabinet je i finansijski pomogao organizaciju konferencije.

Pokušaću da dam poseban osvrt na one djelove sistema o kojima ćemo diskutovati na konferenciji, kroz glavne teme konferencije, iako nam je svima jasno da je zdravstveni sistem kompleksan i da je sve ono što se dešava unutar sistema povezano, da se niti jedan zdravstveni sistem ne može izdvojiti iz opštedruštvenog ambijenta i da ne postoji zdravstveni sistem koji nema svoje ozbiljne probleme.

Crnogorsko zdravstvo finansira se isključivo od strane države, sredstva za zdravstvenu zaštitu se izdvajaju iz zajedničkog budžeta i na nivou su nižem od 5% BDP-a, što je više nego nedovoljno u odnosu na obim prava koja se tim sredstvima garantuju crnogorskim građanima. Međutim, sistem ipak funkcioniše, najvećim dijelom zahvaljujući ogromnom radu značajnog broja crnogorskih ljekara, koji i pored brojnih izazova ostaju posvećeni uzvišenoj ljekarskoj profesiji. Tu grupu crnogorskih ljekara čine skromne, dobro edukovane osobe, južnjačkog karaktera koji podrazumijeva vezanost za porodicu i zemlju na kojoj su se rodili, vezanost za zajednicu i ljude koji ih okružuju. Do kada će nabrojane karakteristike i vjerovatno mnogi drugi razlozi biti presudni da ovaj dio crnogorskih ljekara i dalje ostane u zemlji i bavi se ljekarskom praksom, prije svega u javnom zdravstvu, vidjećemo u budućnosti. Takođe, postoji značajan broj crnogorskih ljekara koji, zasluženo ili nezasluženo živi veoma kvalitetno, često sa mnogo manje odgovornosti i doprinosa društvenoj zajednici. Naravno da selektivnost, raslojenost i nejednake šanse nisu ekskluzivitet crnogorskog društva, to su negativne pojave prisutne u svim zemljama i svim društvima u svijetu, ali to ne znači da se protiv njih ne trebamo boriti.

U Crnoj Gori i u regionu zapadnog Balkana visok je procenat zdravstvenih radnika koji su izloženi nekom vidu nasilja od strane pacijenata. Prema anketama sprovedenim u regionu, između 80 i 90% medicinskih radnika tokom karijere su izloženi nasilju, srećom u ogromnom procentu verbalnom nasilju od strane pacijenata ili njihove rodbine. Takođe, visok je procenat ljekara izloženih medijskom i nasilju putem društvenih mreža.

Ono što pogoršava situaciju je činjenica da crnogorski ljekari ne posjeduju niti jedan mehanizam odbrane u trenutku kada neko od nas postane žrtva medijskog ili nasilja putem drzuštvenih mreža. Ostaje nam samo da ćutimo i trpimo zajedno sa svojim porodicama.

Kada govorimo o uslovima na radnom mjestu, jasno je da moramo govoriti o čitavom nizu faktora koji utiču na zadovoljstvo ili nezadovoljstvo crnogorskih ljekara uslovima u kojima rade. Za detaljniju, suštinsku analizu svih faktora, bilo bi potrebno mnogo vremena. Koji su razlozi zbog kojih smo kao društvo i kao profesija došli u situaciju da ogroman broj nas pati i osjeća se kažnjenim zbog profesije koju obavlja? Veliki je broj razloga, navešću one za koje ja mislim da su najznačajniji: nedostatak standarda u radu ljekara, pretjeran upliv politike u zdravstveni sistem, nedovoljno finansijsko izdvajanje za zdravstvo, nedovoljna kontrola rada, nebriga društva prema zdravstvenom sistemu i zdravstvenim radnicima...

Fenomen odliva ljekara prisutan je već dugo godina, ne samo u zemljama regiona u kome se nalazimo, već i u pojedinim razvijenim zapadnoevropskim zemljama. Sam fenomen predstav-

lja sve veći problem za funkcionisanje zdravstvenih sistema, u pojedinim zemljama prijeti da postane praktično nerješiv problem, a svima je poznato da je jedan od osnovnih zadataka svake države da obezbijedi adekvatnu zdravstvenu zaštitu stanovništva.

Posebno zabrinjava činjenica da zemlju napuštaju mladi i hrabri ljekari. Oni bi za petnaestak godina trebali biti nosioci zdravstvenog sistema, ali u tom trenutku oni neće biti tu. Njihova energija, mladost, znanje i kreativnost biće u službi nekih drugih zemalja. Sve više njih se sprema za odlazak, sve je manji broj onih koji su motivisani da nakon završenih studija ostanu u zemlji, sve je manji broj onih koji upisuju medicinu da bi ostali da rade u sredini u kojoj žive i u kojoj su se rodili. Ne smijemo zanemariti ni značajan broj, u ovom slučaju starijih i iskusnijih ljekara, koji napuštaju javne zdravstvene ustanove i nastavljaju rad u privatnim zdravstvenim ustanovama. Oni srećom ostaju u zemlji, ali njihove usluge građanima nisu više besplatne. Takođe, prisutna je i izražena migracija ljekara od sjevera ka jugu zemlje.

Ova pojava dovodi do nedostatka ljekara, prije svega specijalista, u pojedinim opštinama na sjeveru zemlje, što opet ima za posljedicu preopterećenosti poslom kolega koji tamo ostaju i često nemogućnost da se svim građanima pravovremeno i na pravi način pruži adekvatna medicinska zaštita.

Naš zdravstveni sistem još uvijek funkcioniše, međutim njegovo funkcionisanje najviše podsjeća na haotično kretanje molekula. To može da traje ali, citiraću, „ samo jedan drhtaj krila leptira“ može da poremeti takvo haotično kretanje i uruši cio sistem. Nemojte da čekamo taj „drhtaj krila leptira“. Živ kontakt je nezamjenljiv

Lea Dekler Lea Dekler, generalna sekretarka Evropskog foruma medicinskih asocijacija, istakla je da realizacija ovakvih skupova pričinjava veliko zadovoljstvo i povjerenje u budućnost EFME. Praveći osvrt na značaj i učinak Foruma, ona je navela da EFMA postoji gotovo 40 godina. − 40 godina održavamo ovaj forum.

Tu okupljamo uglavnom ljekare, ljude iz zdravstva koji se okupljaju i diskutuju o novim idejama, razmjenjuju iskustva, pokušavaju da oblikuju budućnost medicine. Ono što obično radimo je da prikupimo nove ideje, kao i neke stare ideje. Pokušavamo da razumijemo odakle one potiču. Razgovaramo o izazovima koji stoje pred medicinskom profesijom, o nekim uzbudljivim novim idejama, a onda pokušavamo da sagledamo način na koji možemo da ostvarimo neki uticaj, kako bi svako od nas mogao da se vrati u svoju organizaciju ili u neku međunarodnu organizaciju u

11

kojoj radi poput WMA, CPME i sl. i pokušavamo da tamo formulišemo određene javne politike na osnovu diskusija koje ovdje vodimo – objasnila je ona.

Pozivajući na aktivno učešće, posvećenost timu Foruma, Dekler je navela da su druženje i okupljanje predstavnika medicinskih asocijacija jako važni jer je poznato da se na takvim skupovima stvaraju veze, mreže, pronalaze nove kolege. S tim u vezi, ona je izrazila zadovoljstvo zbog bliskosti u saradnji sa crnogorskim kolegama iz Ljekarske komore.

Ističući važnost savremenog trenutka u medicini, zbog uzbudljivih inovacija koje su pred nama, sekretarka EFMA objasnila je da je izvjesno da ćemo, s tim u vezi, moći da koristimo velike podatke, da ćemo moći da koristimo tehnologiju koju nikada nismo mogli da koristimo ranije, ali da, u isto vrijeme, i dalje imamo određena socijalna pitanja koja čekaju na rješenje.

Upravo povezanost pacijenta i ljekara, navela je ona, nalazi se u srži onoga što želimo da očuvamo i zadržimo. − Medicina prihvata inovacije, prihvata nauku, prihvata sve ono što stoji pred njom, ali isto tako želi da sačuva osnovne vrijednosti i etiku profesije.

I to je nešto za šta se borimo na svakodnevnoj osnovi − rekla je ona.

Najavljujući program skupa, generalna sekretarka EFMA pozvala je na učešće u mreži ovog udruženja, te izrazila zahvalnost osnivaču svoje organizacije SZO, kao i srodnim organizacijama svjetskog renomea. Takođe, imala je u vidu i crnogorske kolege, prije svih dr Aleksandra Mugošu, predsjednika Ljekarske komore i ministra zdravlja dr Kenana Hrapovića.

Podrška od strane krovnih službi

Dr Kenan Hrapović Ističući zadovoljstvo zbog izbora Crne Gore za ovogodišnjeg domaćina sastanka Evropskog foruma medicinara, dr Kenan Hrapović, ministar zdravlja Crne Gore, poželio je dobrodošlicu učesnicima skupa. − Pacijent u centru sistema i briga o njegovom zdravlju zadatak su na kojem istrajavamo, dok je briga o edukaciji kadra i usavršavanju vještina naših medicinskih profesionalaca cilj od kojeg ne odustajemo. Danas se možemo pohvaliti činjenicom da je u cjelokupnom zdravstvenom sistemu Crne Gore, aktivno angažovano 2.278 ljekara, što u odnosu na broj stanovnika čini odnos od 3,3 ljekara na 1.000 stanovnika, a što je veoma blizu evropskog standarda od 3,4 ljekara na 1.000 stanovnika − kazao je ministar Hrapović.

On je ovom prilikom podsjetio i da su se u proteklom trogodišnjem periodu sa zvanjem specijaliste u zdravstveni sistem

12

vratila 234 ljekara, a na specijalizaciju je upućeno 430 ljekara.

Odobrena je i 41 uža specijalizacija. Programom kontinuirane medicinske edukacije u koju Vlada ulaže oko 500.000 EUR godišnje, za samo dvije godine obuhvaćeno je 3.730 medicinskih radnika kroz 1.452 obuke. Ističući da je armija ovih mladih i stručnih ljudi budućnost našeg zdravstva, on je naglasio i da se ulagalo i u poboljšanje stambenih uslova medicinskih radnika. − Njih 160 se uselilo u nove stanove. Po Sporazumu o obezbjeđivanju sredstava za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu zaključenom sa sindikatima, Vlada Crne Gore je za tu namjenu opredjelila 1,4 milion eura – naveo je ministar. Budžet Fonda za zdravstveno osiguranje porastao je na 237,29 miliona u 2019. godini, što je posljedica razvoja svijesti da ulaganje u zdravlje građana nije trošak već investicija u zdraviju i produktivniju budućnost.

U okviru državnog fonda od 11 miliona i 800 hiljada evra namijenjenog za nabavku opreme do sada je realizovano 93% nabavki, a dodatno je opredijeljeno još 5 miliona. Ministar je ovom prilikom istakao značaj nabavke linearnog akceleratora najnovije generacije, magnetne rezonance, angiografa i angio-sale, ali i projekat ostvarivanja energetske efikasnosti u medicinskim centrima. − U narednom četvorogodišnjem periodu ćemo obuhvatiti još 18 zdravstvenih objekata i dodatno uložiti 6 miliona eura. Realizacija druge faze već se uspješno sprovodi – rekao je ministar Hrapović. Posebno značajnu tekovinu, kako je istakao, predstavlja izrada, usvajanje i implementacija nove Liste ljekova na kojoj se nalazi 1.156 ljekova. Oni se izdaju na recept, odnosno na teret Fonda za zdravstveno osiguranje. − Povećanjem učešća države u dijelu troškova po osnovu potrošnje ljekova, uticali smo na smanjenje izdataka iz džepa naših građana − kazao je ministar Hrapović. O tome uvjerljivo govore i rezultati relevantnih istraživanja javnog mjenja koja ukazuju na porast povjerenja građana Crne Gore u institucije zdravstvenog sistema, pri čemu je rad zdravstvenog resora zauzeo visoko treće mjesto. − I međunarodna javnost konstantno prati dešavanja u našem sistemu i ističe napredak u kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite, čemu svjedoči i napredak Crne Gore na listi Evropskog zdravstvenog potrošačkog za 11 mjesta, pa smo se za samo dvije godine sa neslavne 35. pomjerili na 23. poziciju, po indikatorima uspješnosti. Pozitivne ocjene daju nam vjetar u leđa da istrajemo u daljim reformama i uzvratimo na ukazanom povjerenju, ali i obavezuju da s pažnjom posmatramo i adekvatno odgovaramo na izazove sa kojima se danas suočavaju svi zdravstveni sistemi − kazao je Hrapović. Ovim je i zvanično otvoren 34. godišnji EFMA sastanak.

Učesnici sa raznih strana Nakon ceremonijalnog dijela otvaranja 34. EFMA sastanka u Podgorici, u okviru kog su skup otvorili ministar zdravlja Crne Gore dr Kenan Hrapović i generalna sekretarka EFMA Lea Dekler, uslijedili su rad po sesijama i diskusije.

U okviru cjeline o uslovima rada medicinskih radnika iskustva svog rada prikazali su dr Ramin Parsa, predstavnik Njemačkog udruženja ljekara. On je predstavio neke od postavki agende o dobrostanju medicinskih radnika. Gospodin Frederiko Gvanais, iz Organizacije za ekonomsku kooperaciju i opremu govorio je o uslovima rada medicinara: konkretno o prihodima

rukovodećih kadrova u OECD regiji. Prof. Leonid Ajdelman, predstavnik Svjetske medicinske asocijacije (WMA) ukazao je na značaj misije očuvanja javne medicine.

U vezi sa nasiljem, kao problemom konkretizovanim u okviru jedne od sljedećih sesija, prisutnima se obratila gospođa Emanuel Pozan, predstavnica Međunarodne organizacije rada.

Ona je ukazala na ciljeve globalnog mandata da se okonča nasilje i uznemiravanje u okviru procesa rada. Dr Selma Gungor, iz Turske medicinske asocijacije, prezentovala je problem nasilja nad ljekarima i zdravstvenim radnicima u Turskoj, dr Itzhak Siev-Ner, predstavnik Izraelske asocijacije medicinskih radnika, govorio je o stanju po tom pitanju u Izraelu. Dr Ketrin Smolvud, iz Svjetske zdravstvene organizacije, govorila je o iskustvu u vezi sa sprovođenjem Inicijative o globalnoj zaštiti zdravlja.

Prvi radni dan Konferencije okončan je prezentacijama pojedinih udruženja ljekara: Lekarske komore Srbije, Evropskog udruženja medicinskog podmlatka, Generalnog komiteta evropskih ljekara i Ljekarske komore Crne Gore.

Prof. Dženet Grant, predstavnica Svjetske federacije za medicinsku edukaciju, govorila je o psihološkoj osnovi medicinske edukacije, prof. Viktor Vovc, predstavnik Medicinske asocijacije Moldavije, ukazao je na raskorak u prihvatanju medicinskih inovacija u okviru medicinske edukacije, a dr Vanja Popović, iz Crnogorske komore, govorila je o osnovnom medicinskom obrazovanju u Crnoj Gori.

Migracije, koje su obilježene kao još jedan problem u ustanovljenju stabilne mreže liječenja, bile su tema još jednog predavanja dr Frederika Gvanaisa, iz OECD-a. Mina Brajović, šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori, takođe je govorila o izazovima u vezi sa ovom problematikom, a dr Zdenka Čebašek Travnik, predstavnica Udruženja ljekara Slovenije ukazala je na efekte koje migracije imaju u slovenačkom zdravstvu.

Radni dio EFMA skupa zaključen je izvještajem Mine Brajović o radu Svjetske zdravstvene organizacije, kao kapitalne medicinske organizacije.

Aktivnosti SZO-a

Mina Brajović Izrazivši zadovoljstvo zbog uloge izlagača godišnjeg izvještaja SZO-a, Mina Brajović, šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori, ukazala je na nekoliko ključnih dešavanja i tema iz prethodne godine. U vezi sa novim Strateškim planom SZO za narednih 5 godina, navela je da on pomaže svijetu da ostvari ciljeve država u razvoju, uz fokus na obezbjeđenje zdravog života i promovisanje

blagostanja za sve uzraste do 2020. godine, da se obezbijedi da više od milijardu ljudi ima univerzalno zdravstveno pokriće, da je bolje zaštićeno od vanrednih situacija i da ima bolje zdravlje i blagostanje. SZO, kako je navela, procjenjuje da bi se ovim očuvalo 29 miliona života.

Prezentujući aktuelne skupove i projekte u okviru SZO-a, ona je posebno istakla značaj programa HEALTH 2020, koji je usvojen na sastanku Regionalnog komiteta 2012. godine. U vezi sa ovim projektom, najavila je ona, u Kopenhagenu će biti održan sastanak predstavnika 53 države članice kako bi se izabrao novi regionalni direktor. Isto tako, analiziraće se napredak ostvarenog u sprovođenju dokumenta 2020, a Regionalni komitet će razgovarati i na više različitih tema: liderstvo u javnom zdravstvu, promovisanje jednakosti, ubrzavanje primarne zaštite, zdravstvena pismenost, kao i zdravlje na nacionalnom nivou i rad SZO-a na tom nivou. − Ono što bih naglasila naročito je da je Zdravlje 2020 ima za cilj da unaprijedi zdravlje svih, liderstvo kao i participatorno rukovođenje, te da eliminiše nejednakosti. Ovaj dokument sadrži 4 prioritetne oblasti a to su: ulaganja u zdravstvo kroz određeni živi pristup, borba protiv prenosivih i neprenosivih bolesti, jačanje zdravstvenih sistema koji su orjentisani ka ljudima, uključujući pripremanje i kapacitete za vanredne situacije, i podršku udruženjima i zajednicama. Sprovođenje ovog dokumenta pokazuje da su brojne zemlje u regionu usvojile strateške dokumente i politike u skladu sa njim – rekla je Brajović. Više od 60% zemalja posjeduje nacionalne planove i politike koji su u skladu sa dokumentom Zdravlje 2020, u 95% zemalja ti dokumenti su inspirisani njime, a u skoro svim zemljama on je služio kao model za izradu novih zdravstvenih politika i planova.

Evropski zdravstveni izvještaj iz 2018. godine pokazuje, po riječima Brajović, napredak ostvaren u nekoliko važnih oblasti u Evropi. Očekivani životni vijek na rođenju povećao se na 70.9 godina, stopa smrtnosti majki je opala, a na dobrom smo putu i da smanjimo preuranjene smrti od kardiovaskularnih bolesti, hroničnih respiratornih bolesti za 1,5 % na godišnjoj osnovi.

Ukazujući na problem nejednakosti u prihodima u regionu, Brajović je pozvala na saradnju i kolaborativni odgovor u različitim sektorima. Dobar kvalitet i pristupačnost zdravstvenih usluga, zadovoljavajući nivo socijalne zaštite, dostojanstveni životni uslovi, dobri socijalni i ljudski kapital i dobri radni uslovi, ciljevi su promovisani na nedavno održanom sastanku SZO zu Sloveniji.

Još jedan važan zdravstveni izazov, po riječima Brajović, jesu prenosive bolesti i faktori rizika. Prema njenoj procjeni, postoje dobre šanse da se do 2024. smanji prirodni mortalitet uzrokovan neprenosivim bolestima. − Međutim, potreban je veći napredak u oblastima kao što je pušenje, upotreba alkohola, gojaznost, visoki pritisak, dijabetes i nove mjere koje bi mogle pomoći u ovoj oblasti su od presudnog značaja – kaže Brajović.

Ona je ujedno pohvalila i ratifikaciju Protokola za eliminaciju nezakonite prodaje duvanskih proizvoda (2018) od strane Crne Gore. – Crna Gora je jedna od malog broja zemalja iz regije i Evrope koja je već ratifikovala ovaj protokol. Stupanje na snagu ovog protokola je važno dostignuće i mi pozivamo nacionalna

13

medicinska udruženja da ubijede nacionalne vlade da ratifikuju ovaj protokol. Postoje brojna svjedočenja o njegovom uspjehu – navela je ona.

Prenosive zarazne bolesti predstavljaju još jedan od izazova za SZO. − U ovoj oblasti imali smo neke dobre, ali i neke loše vijesti. Dobra je vijest da smo oslobođeni malarije i polija u regiji Evrope. Uprkos uspjehu vezano za prenošenje rubeole, imamo smrtne slučajeve i komplikacije u slučaju velikih boginja – kazala je Brajović. Podaci iz 2018. vezani za njihovu eliminaciju dostavljeni su od 53 države regije koje pokriva Evropa. Regulatorna komisija za verifikaciju ustanovila je, po prvi put od kada je počeo proces verifikacije, da su 4 zemlje: Albanija, Češka, Grčka i UK izgubile ovaj status za boginje.

U cilju suprotstavljanja ovako lošim trendovima, navela je Brajović, SZO će se fokusirati na globalnu akciju protiv bolesti koje se mogu spriječiti vakcinom, kao i na to da se spriječi širenje netačnih informacija vezanih za vakcinisanje, da se podstaknu politički lideri, lideri naučnih, medicinskih, filantropskih i drugih organizacija na zajedničko djelovanje.

Kada je tuberkuloza u pitanju, najmanje slučajeva obolijevanja u regionu zabilježeno je upravo kod nas, a značajan je i pad smrtnosti uzrokovane njome. Regija Evrope ima najvišu stopu obolijevanja u svijetu. Postoji povećanje vezano i za HIV, a čak 1/5 ljudi koji žive sa HIV virusom i dalje ne znaju svoj status.

2017. godine 82% novonastalih infekcija HIV virusom dolazilo je iz Istočne Evrope i Centralne Azije, a samo 1/3 ljudi koji žive sa HIV-om primali su antiretroviralnu terapiju. − Radimo na tome da definišemo konkretne aktivnosti za svaku pogođenu zemlju, globalne aktivnosti na rešavanju antimikrobijalne otpornosti i u tome smo odlučni. 34 zemlje su izradile multiresorne akcione planove i mi pružamo podršku preostalim zemljama, finalizaciji njihovih dokumenata i sprovođenju istih. Kako slika vezana za ovu otpornost i obrasce koji postoje u našoj zemlji postaje sve kompletnija, uz informacije koje dobijamo fokusiraćemo se na intervencije kojima se suzbija pretjerana upotreba antimikroba i pojačava prevencija i kontrola, posebno u zdravstvenim okruženjima – objasnila je Brajović.

Zaključujući Izvještaj o radu SZO-a, Brajović je naglasila da je od presudne važnosti da se ustali saradnja u borbi protiv zajedničkih izazova u regionu. U tom smislu, nacionalna udruženja imaju dobre kapacitete da promovišu zdravlje i najbolje prate prakse na nacionalnom i lokalnom nivou.

1 European Forum of Medical Associations (EFMA) Anita Đurović

14

Budva: Šesta Medikalova konferencija

STRUČNI SKUP O

GLIKEMIJSKOJ REGULACIJI Šta ima novo u dijabetologiji i šta je aktuelno u Crnoj Gori? Pitanje kojim je otvorena sesija o dijabetesu u okviru Šeste Medikalove konferencije u Budvi. Preddijabetes, terapijska rješenja glikemijske kontrole, kao i preporuke za liječenje, bile su glavne teme ovog skupa. Moderator je bio dr Igor Bjeladinović, iz Opšte bolnice u Kotoru.

Preddijabetes Prof. dr Snežana Vujošević, iz Kliničkog centra Crne Gore, imala je uvodno predavanje u okviru sesije o dijabetesu.

Ističući važnost prepoznavanja preddijabetesa, ona je navela i da brojne referentne organizacije: SZO, Internacionalna dijabetološka asocijacija, Američka, Evropska, Kanadska, Engleska dijabetološka organizacija, daju različite termine i formulacije ovog poremećaja.

Ipak, povišena jutarnja glikemija i intermedijarna glikemija simptomi su koji ukazuju na preddijabetes. Vodič kojim se definiše ovo stanje kaže da se o preddijabetesu govori kada imamo povišenu glikemiju natašte, odnosno smanjenu toleranciju glukoze, i naravno ukoliko je povišen nivo glikoliziranog hemoglobina A1C na više od 5.7-6,4. Jedan od ova tri parametra određuje dijagnozu.

Neprepoznatih pacijenata i onih koji ne dobijaju terapiju, kaže prof. dr Vujošević, u svijetu ima oko 318.000. U Crnoj Gori samo 1-11% tih pacijenata podvrgnuto je farmakološkoj terapiji. Značajno je da internacionalni izvještaji pokazuju širok opseg u prevalenciji. Jedna od 14 osoba u godinama od 20-89 ima smanjenu toleranciju glukoze, iz izvještaja od 2017.

Jasno je da je najvažnije prepoznati preddijabetes i prevenirati ga, da ne bi došlo do kardiovaskularnih komplikacija. 7 od 10 osoba sa preddijabetesom na kraju razvije dijabetes. U okviru populacije zdravih osoba 0,7% dobije preddijabetes, a 5-7 % dobije dijabetes tipa 2. Životni vijek je produžen, a očekuje se da će se u periodu 2013-2035. značajno povećati broj osoba sa manje od 50 godina života u vezi sa rizikom od dobijanja preddijabetesa.

Faktori rizika za nastanak bolesti srca, bubrega, oštećenja nervnog sistema i očiju kod pacijenata sa preddijabetesom

Prof. dr Snežana Vujošević značajno su veći u odnosu na opštu populaciju. Prekomjerna tjelesna masa i gojaznost (dominantan faktor, posebno kod djece), sedentarni način života, prethodni događaj intolerancije, metabolički sindrom povećanog krvnog pritiska, sniženi Hb i povišeni trigliceridi, neadekvatan način života i ishrane, prisutnost inflamacije, godine života, pol, gestacijski dijabetes, istorija kardiovaskularnih bolesti, sindrom policističnih ovarijuma, faktori su koje je prof. dr Snežana Vujošević navela kao dominantne u okviru navedene patologije. Za osobe starije od 45 godina, kaže ona, treba primijeniti poseban pristup: odgovarajuću fizičku aktivnost i adekvatnu ishranu sa dovoljnim unosom voća i povrća.

Važna je, dakle, terapija i naročito važna: kontrola.

Tri dijagnostička kriterijuma za dijagnozu preddijabetesa: glikemija 6.1-6.9, test opterećenja šećerom 7.8-11 i A1C iznad 5.7-6,4. Ukoliko pacijenti imaju glikemiju 5-6 i test opterećenja ispod 7.8, test opterećenja treba ponavljati jedanput godišnje.

Individualizacija terapije, kako navodi prof. dr Vujošević, odnosi se na promjenu životnih navika i odgovarajuću fizičku aktivnost. To podrazumijeva brojanje šećernih jedinica i primjenu odgovarajuće i dobro procijenjene fizičke aktivnosti od oko sat vremena dnevno.

Potreba za višestrukim djelovanjem Dr Valentina Kalinić, iz Opšte bolnice u Baru, govorila je o terapijskim inovacijama u vezi sa preparatima gliflozina.

Mehanizmi interpretacije nakon preddijabetesa se, navela je ona,

15

mijenjaju, pa je odjednom od pozicije insulinske rezistencije i bubreg zauzeo posebnu poziciju u liječenju pacijenata sa dijabetesom. Velika većina pacijenata u startu ima veliki broj pridruženih bolesti. 50% pacijenata slabo odgovara na poziv za saradnju.

Nekad je dijabetes bio rezervisan za pacijente starije od 60 godina, a danas su to pacijenti od 45. godine života, u punoj radnoj snazi. Oni ne žele da budu informisani, a životni stil im nameće da ne mogu da se liječe adekvatno. Lako im je dostupna brza hrana, a niko od pacijenata, čak ni oni sa uznapredovalom bubrežnom insuficijencijom, ne treba da ima HB1C iznad 8%.

Međutim, u praksi je jako mali broj pacijenata i sa vrijednošću 8. Stoga je i striktna glikoregulacija predviđena za pacijente koji su mlađi i koji nemaju komorbiditeta.

Dr Valentina Kalinić Klase ljekova se mijenjaju, objasnila je dr Kalinić, pa se od insulinskih preparata danas pacijentima daju ljekovi za insulinsku sekreciju i insulinsku terapiju. Nezavisni mehanizam djelovanja imaju preparati zaduženi za blokiranje SGLT2 receptora i kod njih je povećana ekskrecija glukoze. Bubrezi su zaduženi za stvaranje glukoze u 25%, u 10% sam bubreg troši glukozu za energetske potrebe, i učestvuje u reapsorpciji glukoze u toku stvaranja primarne mokraće. Blokiranjem SGLT2 receptora reguliše se nivo glikemije u krvi. Izlučivanje osmotski aktivne glukoze urinom dešava se nakon prve doze.

90% pacijenata sa dijagnozom dijabetesa melitusa su gojazni. Njihovo liječenje nameće potrebu da se reguliše težina, nivo glikemije u krvi, hipertenzija i sl. U dijabetologiji, nažalost, 2/3 sredstava otpada na komplikacije. − Ako se pacijentu daju dva skupa preparata, smatram da sam pomogla pacijentu i motivisala ga da bude bolji. Na taj način sprečava se broj pacijenata na dijalizi, broj pacijenata sa koronarnom bolesti, kao i broj pacijenata sa moždanom bolesti, što je i te kako od koristi i državi i pacijentu – kaže dr Kalinić.

Srčana slabost i dijabetes Mr sc. med. Nebojša Bulatović, iz Kliničkog centra Crne Gore, objasnio je da je srčana insuficijencija klinički sindrom koji se pokazuje nedostatkom, bilo prouzrokovano strukturno ili funkcionalno, da ne može da sprovede adekvatnu ulogu, da potroši dovoljno vodonika i nadoknadi kiseonikom. Prouzrokuju je kako strukturne, tako i funkcionalne abnormalnosti, a dovodi do disfunkcije udarnog volumena ili povećanja interkardijalnog pritiska u miru ili tokom napora. Navodeći podatke studije u kojoj je srčana insuficijencija bila primarni cilj, on je rekao da 1-2% svjetske populacije ima srčanu insuicijenciju. Ona danas poprima ulogu pandemije. U populaciji starijih od 70 godina, 10% ima srčanu insuficijenciju. Ona je jedna od ranih komplikacija

16

dijabetesa tipa 2 i javlja se često ranije u odnosu na infarkt miokarda ili šlog.

Mr sc. med. Nebojša Bulatović Pacijenti sa dijabetesom imaju 5 puta veći rizik od srčane slabosti, a izuzetno je visoka i stopa smrtnosti: oko 50% ovih pacijenata, nakon postavljanja dijagnoze, umre u narednih 5 godina. U statističke činjenice koje karakterišu ove pacijente spadaju: za 2 puta je češća srčana insuficijencija kod muškaraca koji imaju dijabetes melitus u odnosu na one koji nemaju. Kod žena je ta stopa puno veća: čak 5 puta su u većem riziku dijabetičarke u odnosu na vršnjakinje koje nemaju tu bolest.

Smatra se da 12% pacijenata sa dijabetesom razvija srčanu slabost, a ako se radi o starijim osobama, 39% ima srčanu slabost u populaciji dijabetičara. 3.3% je godišnja incidenca javljanja srčane slabosti a 25% populacije dijabetičara uključeno je u brojne studije koje su pratile srčanu insuficijenciju. U starijoj populaciji, sa povećanjem nivoa sa 1% glikoliziranog hemoglobina, srčana slabost se javlja u 15% više slučajeva.

Brojni faktori rizika dovode do srčane insuficijencije, a dijabetes igra jako veliku ulogu. Učestalost komplikacija srčane insuficijencije, upozorio je mr Bulatović, na vrlo je visokom nivou kod dijabetičara, odmah iza pacijenata sa arterijskom bolesti.

Mehanizmi koji dovode do ovog poremećaja svode se na arterosklerotsku bolest i mikrovaskularne efekte. Oštećenje se javlja vrlo rano. Srčana insuficijencija je podijeljena na sistolnu i dijastolnu. Često se dešava i da pacijent ima optimalan nalaz, ali prisutnu simptomatologiju. Zbog toga, kaže mr Bulatović, veliki broj pacijenata ostaje bez dijagnoze. Smatra se da 68% pacijenata ima disfunkciju lijeve komore 5 godina nakon pojave dijabetesa. Javljanjem srčane insuficijencije kod ove grupe pacijenata rizik od mortaliteta duplo je veći u odnosu na pacijente koji nemaju ovaj poremećaj. Učestalost redukovane sistolne frakcije, takođe spada u još jedan rizik od neželjenih događaja. Za 30% raste između 2. i 3. hospitalizacije, a 40% hospitalizovanih posle 3. hospitalizacije umire.

Budući da u pitanju često nedijagnostikovana bolest, radi se na stalnom unapređenju dijagnostike. Ciljne grupe za preventivni skrining su stariji pacijenti, žene, gojazni pacijenti, pacijenti koji imaju simptome dispnee, brzog zamaranja i sl.

Istraživanja govore Dr Aleksandar Đogo, iz Kliničkog centra Crne Gore, prezentovao je podatke studije rađene na više od 17.000 ispitanika, jedine koja je za primarni cilj imala srčanu insuficijenciju.

60% ispitanika imali su dijabetes tipa 2, nijesu imali potvrđenu

kardijalnu insuficijenciju i imali su 2 ili više faktora rizika.

Upoređivan je učinak novijih terapijskih rješenja i placeba, u roku od oko 4 godine.

Dr Aleksandar Đogo Faktori rizika bili su: starost muškaraca veća od 55 godina, dislipidemija, pušenje i hipertenzija. Kod osoba koje imaju potvrđeno kardiovaskularno oboljenje, radi se uglavnom o starijima od 40 godina, sa ishemijskom kardiovaskularnom, cerebrovaskularnim oboljenjem i perifernim arterijskim oštećenjem. Jedna od bioloških prednosti ženskog pola koju je naveo dr Đogo jeste da su te pacijentkinje do 60. godine u manjem riziku jer su zaštićene estrogenom.

Rezultati navedene studije pokazuju statistički značajnu redukciju hronične srčane insuficijencije u odnosu na placebo (17% redukcije), a kada se radi o patologiji van hronične srčane insuficijencije to se povećava na čak 27%. Primarni bezbjedonosni cilj MEC-a bio je oko 7%, ali kod dijabetesa tipa 2 sa miokardnim infarktom rizik se smanjuje za otprilike 16%. Komplikacije kardiovaskularne bolesti padaju ispod 45%. U populaciji koja obuhvata i hroničnu srčanu insuficijenciju i kardiovaskularni događaj smanjuje se za 38%, sama hronična srčana insuficijencija do 36%, a ono što daje vjetar u jedra jeste kardiovaskularni egzitus: redukcija iznosi čak 45%.

Značajna je i redukcija renalnih događaja. Mehanizam djelovanja svodi se na kumularnu reapsorpciju i prebacivanje mikoznog molekula kao makromolekula i natrijuma kao mikromolekula u primarni urin. Jednim udarcem, objašnjava dr Đogo, rješavaju se hipertenzija, vaskularno opterećenje preloda na srčani mišić i dijabetes. Isto tako važno je da u nefronu dolazi do obnavljanja hondrocita. Na taj način popravlja se renalna funkcija, ali treba biti oprezan u vezi sa ovim.

U grupi ispitanika koja se odnosila na renalne i kardiovaskularne ishode rizik se smanjio za 24%, a samo renalni ishodi za 47%. Kada se radi o renalnom ishodu, on se odnosi na čistu mehaniku, tubularnu funkciju, a kardiovaskularni ishod ima mnogo aspekata: dislipidemiju, atmosferske promjene, mehaniku itd.

U vezi sa ranije konstatovanim opasnostima od karcinoma mokraćne bešike, simptomima depresije volumena, akutnim oštećenjima bubrega, kao i o Furnijeovim gangrenama konstatovano je da oni nijesu u značajnoj mjeri prisutni. Genitalne infekcije pokazuju određenu razliku, ali ju je moguće prevazići unošenjem veće količine tečnosti.

Veliki hipoglikemijski događaji su, objasnio je dr Đogo, nemogući u ovom konceptu. Vrijeme je, naveo je on, da se koncept liječenja dijabetesa proširi, da se izađe iz domena endokrinologije u domen kardiologije, nefrologije, pa možda i psihologije. Što je najvažnije, da se spriječi proces popuštanja srca i bubrega, koji su sa godinama neminovni.

Preporuke Dr Igor Bjeladinović, iz Opšte bolnice u Kotoru, imao je za temu prikazivanje pregleda preporuka na osnovu Američkog i Evropskog dijabetološkog vodiča. Uz osvrt na način liječenja od prije nekoliko godina, on je naveo da bi na osnovu brojnih promišljanja ovaj koncept morao biti promijenjen zbog toga što većina pacijenata ima i pridružene bolesti.

Savremeni način tretmana dijabetičara, naveo je dr Bjeladinović podrazumijeva veći fokus na promjenu životnih navika. Što se tiče gojaznosti, već je vrijeme da se o njoj razmišlja kao o bolesti koju treba liječiti. Veći fokus se mora staviti i na faktore koji zavise od pacijenta: tj. samokontrolu.

Dr Igor Bjeladinović − Izbor terapije koji danas imamo je vrlo veliki, ali moramo razmišljati o njenoj bezbjednosti i koristi u liječenju pridruženih bolesti. Danas nam je cilj da smanjimo rizik od razvoja komplikacija – objasnio je dr Bjeladinović. To smanjenje najefikasnije se može sprovesti kroz smanjenje kardiovaskularnog rizika. Drugo, treba raditi na poboljšanju kvaliteta života pacijenta, i mora se stvoriti i individualni plan za svakog pacijenta. Za to je predviđen uvid u trajanju od 15 minuta u okviru kojih se ispituju pacijentove životne navike, komorbiditeti, klinička slika, psihički status, specifični faktori i vrši prepisivanje terapije. Ukoliko se ne postigne dobra glikoregulacija, mora se razmišljati o smanjenju rizika od hipoglikemija, kako da se smanji tjelesna masa i kako da se ne povećaju troškovi u mjeri koja je adekvatna (3-300 dolara mjesečno po pacijentu). Što se tiče smanjenja rizika od hipoglikemija, može se vidjeti da upotreba ljekova novih generacija zauzima posebno mjesto.

Njima se postiže da se istovremeno značajno smanjuje HGB1C, vrši redukcija tjelesne mase i dobra regulacija masnoće. − U ovom vremenu gdje imamo sukob između rane insulinizacije i dobre glikoregulacije, bez potreba za insulinizacijom, a vrijeme će pokazati koji će od ova dva pravca odnijeti prevagu, bez obzira na upotrebu svih resursa preinjekcione terapije, pacijenti su osuđeni na primjenu injekcione terapije, koju u načelu ne vole – kaže dr Bjeladinović. Bez obzira na to što su u pitanju izuzetno dobri ljekovi, što su to kvalitetni insulini, pacijenti i dalje zaziru od primjene insulina i zbog toga smo po prvi put u drugoj generaciji insulinskih analoga, objasnio je dr Bjeladinović, dobili ono što pacijenti traže: da se postigne cjelodnevna glikoregulacija i da su ljekovi efikasni.

Najvažnije je, ističe dr Bjeladinović, da se napravi dobra procjena stanja pacijenta i u zavisnosti od toga primijeni terapija.

Smanjenje koronarnog rizika od 13%, kao i smrtnosti, koje se pokazuje u studijama koje su se bavile ispitivanjem ljekova druge generacije analoga, ukazuje na značajno unapređenje u terapiji.

Anita Đurović

17

Moderna anestezija

u gerijatriji Dr Dejan Leković, spec. anesteziolog Načelnik Anestezije, KCCG Populaciju gerijatrijskih bolesnika čine osobe starije od 65 godina. Poboljšanjem životnog standarda i zdravstvene zaštite životni vijek ljudi se značajno produžio, tako da osobe starije od 65 godina čine 16,1%, ukupnog stanovništva Crne Gore a do 2050. godine predviđa se da će između 17,5% i 25,5% populacije u Crnoj Gori biti starije od 65 godina. Pred anesteziolozima je velika odgovornost i izazov da omoguće efikasno hirurško liječenje i perioperativno praćenje ove veoma specifične i sve brojnije populacije bolesnika.

Njihova specifičnost se ogleda u tome što su svi organi izmijenjeni uobičajenim procesom starenja, pa su funkcionalne rezerve organizma manje, ali i u tome što je kod ovih bolesnika gotovo uvek prisutan i značajan komorbiditet.

Proces starenja nervnog sistema uključuje promjene motornih, senzitivnih i autonomnih funkcija uzrokovanih smanjenjem broja nervnih ćelija, cerebrovaskularnim bolestima i oštećenjima nastalim oksidativnim stresom. Smanjenje broja neurona prati povećanje broja astrocita i mikroglijalnih ćelija, a preostali neuroni gube neke od svojih kompleksnih dendritičnih nastavaka i sinapsi.

Smanjena je i sinteza neurotransmitera (dopamin, serotonin, GABA) kao i broj njihovih receptora. Oštećenje kognitivnih funkcija se često sreće kod starijih bolesnika, a njihova učestalost se povećava sa

18

godinama starosti. U bolničkim uslovima kod ovih bolesnika lako može da nastane konfuzno stanje nakon stresnih situacija kao što su infekcija ili dehidratacija, a incidenca postoperativne kognitivne disfunkcije značajno se povećava sa godinama starosti nezavisno od tehnike anestezije. Promjene usljed starenja se viđaju i na perifernom nervnom sistemu. Zbog degeneracije perifernih nervnih ćelija vrijeme provođenja impulsa je produženo, smanjuje se mišićna masa i nastaje muskuloskeletna atrofija. Disfunkcija autonomnog nervnog sistema u hladnoj operacionoj sali lako može da dovede do hipotermije ovih bolesnika zbog poremećene funkcije termoregulacije.

U praktičnom radu od značaja je povećana osjetljivost centralnog nervnog sistema na anestetike, što se ogleda u smanjenju potreba kako za inhalacionim tako i za intravenskim anesteticima.

Potrebe za lokalnim anesteticima su takođe smanjene. Epiduralno primijenjeni lokalni anestetici kod starijih bolesnika ekstenzivnije se šire kranijalno, ali je trajanje analgezije i motornog bloka kraće.

Nasuprot tome, nakon spinalne administracije lokalnih anestetika anestezija i motorni blok kod starijih bolesnika traju duže nego kod mlađih osoba.

Starenjem broj miocita se smanjuje i zamjenjuje masnim tkivom i kolagenom, što čini zidove srčanih šupljina čvršćim i smanjuje komplijansu zidova komora. Depoziti amiloida i kalcifikati mogu da remete rad provodnog sistema srca i dovode do nastanka aritmija (najčešće atrijalna fibrilacija i atrijalni flater). Promjene zahvataju i zidove krvnih sudova, oni postaju manje elastični zbog smanjenja broja glatkih mišićnih ćelija i zamjene elastina kolagenom.

Nakon administracije opšte ili regionalne anestezije (spinalna i epiduralna) kod gerijatrijskih bolesnika može da nastane značajna hipotenzija jer odgovor na hipotenziju nije tako dobar kao što je to slučaj sa mlađim odraslim osobama. Mlađa odrasla osoba može lako da poveća minutni volumen srca, bilo povećanjem udarnog volumena bilo povećanjem srčane frekvence. Kod starijih osoba promjene u

strukturi srčanog mišića limitiraju mogućnost povećanja udarnog volumena, a zbog smanjenja broja pretkomorskih pejsmejker ćelija povećanje srčane frekvence kod starijih osoba je redukovano.

Svaka epizoda hipotenzije može da dovede do ozbiljnih komplikacija zbog redukovane perfuzije vitalnih organa kao što su mozak, srce i bubrezi gde je protok ionako kompromitovan u zavisnosti od stepena ateroskleroze koja se redovno sreće u određenom stepenu kod ovih bolesnika. Ukoliko je prisutno više faktora rizika za koronarnu bolest, stres ehokardiografija ili koronarografija mogu biti indikovani u proceni srčanog rizika od predstojeće operacije.

Pored koronarne bolesti kod starijih osoba su česte i degenerativne promjene valvularnog aparata srca. Posebnu populaciju starijih bolesnika čine oni bolesnici sa prethodno ugrađenim koronarnim stentovima. Anesteziolog treba da bude informisan o tome koja vrsta stenta je ugrađena, kada je ugrađen stent i u kojoj koronarnoj arteriji, kako bi zajedno sa kardiologom i transfuziologom odredio adekvatnu perioperativnu antiagregacionu terapiju.

Proces starenja ostavlja posljedice i na respiratorni sistem u vidu povećanja rigidnosti grudnog koša, slabljenja respiratorne muskulature zbog smanjenja mišićne mase, smanjenja alveolarne površine za razmjenu gasova i smanjenja centralnog ventilatornog odgovora na hipoksemiju i hiperkapniju. Smanjenje elastičnosti pluća ima za posljedicu povećanje rezidualnog kapaciteta pluća (volumen na kraju ekspirijuma) što dovodi do manje efikasnog miješanja gasova u alveolama. Pored izmijenjene ventilacije alveola redukovana je i perfuzija zbog povećanog plućnog vaskularnog otpora. Zbog toga se povećava ventilaciono-perfuzioni odnos što može da objasni smanjenje parcijalnog pritiska kiseonika u krvi kod starijih bolesnika (smanjenje od 4 mmHg po deceniji poslije 20. godine života). U postoperativnom periodu zbog slabosti interkostalnih i pomoćnih respiratornih mišića smanjena je mogućnost adekvatnog iskašljavanja sekreta. Uz to, zbog smanjenog mukocilijarnog klirensa i izmijenjenog respiratornog epitela češće nastaju atelektaze i postoperativna pneumonija.

Bubrežna masa i protok krvi kroz bubrege starijih bolesnika su smanjeni. Brzina glomerularne filtracije i klirens kreatinina su takođe smanjeni, što kod starijih bolesnika povećava rizik za nastanak akutne bubrežne insuficijencije. Smanjena bubrežna funkcija dovodi do sporije eliminacije ljekova iz organizma, a smanjena je i osjetljivost bubrega na dejstvo antidiuretskog hormona i aldosterona.

Sa starenjem smanjuje se i masa jetre i hepatički krvni protok. To dovodi do smanjene mogućnosti biotransformacije i eliminacije ljekova i smanjene produkcije albumina.

Starenje uzrokuje farmakokinetske i farmakodinamske promjene u organizmu. Farmakokinetika ljekova zavisi od njihove distribucije i eliminacije, a i jedno i drugo se mijenjaju sa godinama starosti. Distribucija je izmijenjena zbog smanjene ukupne količine vode u organizmu i povećanja masnog tkiva, što dovodi do povećanja volumena distribucije lipofilnih ljekova (benzodijazepini, opioidi) i produžavanja njihovog dejstva. Smanjenje nivoa plazma proteina dovodi do povećanja nevezane – aktivne frakcije ljekova koji se inače vezuju za albumine. Doze ljekova za uvod i održavanje anestezije trebalo bi smanjiti zbog povećane osjetljivosti na anestetike i smanjenog klirensa. Ljekove za uvod u anesteziju treba administrirati polako pošto je produženo vrijeme cirkulacije između ruke i mozga, tako da nakon intravenske administracije ljekova efekat nastaje poslije nešto dužeg vremenskog perioda nego kod mlađih bolesnika.

Zbog toga treba sačekati dovoljno dugo nakon administracije lijeka za uvod u anesteziju, kako ne bi došlo do predoziranja i neželjenih efekata na kardiovaskularni sistem. Zbog svih ovih fizioloških

promjena od velike koristi može da bude upotreba sofisticiranih uređaja – pumpi za dostizanje ciljanih koncentracija hipnotika i opioida u plazmi (TCI – target concentration infusion) zato što one uzimaju u obzir i godine starosti bolesnika.

Osjetljivost na volatilne anestetike je povećana tako da je minimalna alveolarna koncentracija redukovana u zavisnosti od godina starosti. Minimalna alveolarna koncentracija se smanjuje 4-5% za svaku dekadu nakon četrdesete godine, a početak dejstva inhalacionih anestetika je brži što je minutni volumen srca manji.

Oporavak od inhalacionih anestetika može biti produžen zbog povećanog volumena distribucije (povećana količina masnog tkiva) i smanjene plućne izmjene gasova. Slabo rastvorljivi inhalacioni anestetici zbog veoma brze eliminacije u nepromijenjenom obliku preko pluća mogu biti ljekovi izbora za ove bolesnike. Dakle, pažljivom titracijom doza anestetika i pravilnim izborom ljekova sa kratkim trajanjem dejstva, kao i ljekovima čiji metabolizam i izlučivanje ne zavise od funkcije bubrega i jetre, izbjegavaju se neželjeni kardiovaskularni efekti i prolongirana sedacija i mišićna relaksacija starijih bolesnika.

Preoperativna priprema započinje pregledom istorije bolesti i fizikalnim pregledom bolesnika. Stariji bolesnici imaju često oštećen sluh pa je komunikacija sa njima nekada otežana. Od laboratorijskih analiza treba preoperativno uzeti kompletnu krvnu sliku, elektrolite, glikemiju, ureu, kreatinin i koagulacioni status (aPTT, INR). Potrebno je uraditi EKG kao i teleradiografiju srca i pluća ako ne postoji učinjen snimak u proteklih 6 mjeseci. Druge testove i analize treba uraditi u zavisnosti od prisutnog komorbiditeta (npr. spirometrija kod bolesnika sa hroničnom obstruktivnom bolešću pluća).

Pozicioniranje bolesnika na operacionom stolu može biti otežano zbog smanjene pokretljivosti u zglobovima. Kod ovih bolesnika je važno prevenirati kompresivne povrede nerava (naročito onih vulnerabilnih kao što je ulnarni nerv) kao i nastanak dekubitusa.

Djelove tijela bolesnika na koje se vrši pritisak nakon pozicioniranja trebalo bi adekvatno zaštititi („tapacirati“) sunđerima/ kompresama kako bi se smanjio rizik od nastanka dekubita jer je koža starih tanka i fragilna, a nastanak dekubita je povezan sa produženim bolničkim liječenjem, nastankom sepse i nastankom smrtnog ishoda. Iako je endotrahealna intubacija kod starijih obično laka nakon uklanjanja zubnih proteza, ventilacija na masku može biti otežana i zahtijevati angažman još jedne osobe. Stariji bolesnici su pod povećanim rizikom za aspiraciju želudačnog sadržaja u toku uvoda u anesteziju zbog smanjenog ezofagealnog tonusa, tako da bi intubaciju trebalo učiniti što je brže moguće. Artritične promjene smanjuju pokretljivost vrata, dok osteoporoza vratnih pršljenova može povećati rizik za nastanak njihove frakture prilikom ekstenzije vrata.

Percepcija bola se ne smanjuje sa godinama starosti, ali kognitivni poremećaji ili afazija mogu dovesti do otežane interpretacije bola. Nesteroidni antiinflamatorni ljekovi (NSAID) su relativno kontraindikovani kod starijih bolesnika zato što povećavaju rizik od gastrointestinalnog krvarenja, a kod hipovolemičnih bolesnika mogu da dovedu i do akutne bubrežne insuficijencije, naročito ako se koriste zajedno sa ACE inhibitorima. Ne bi trebalo da se koriste ako su urea i kreatinin u porastu ili ako je bolesnik hipovolemičan.

Proces starenja utiče na smanjenje funkcionalne rezerve bolesnika, što se ogleda u smanjenju sposobnosti da adekvatno odgovori na stres kakav nosi hirurška procedura. Poznavanje osnovnih procesa starenja i njihovog uticaja na funkciju vitalnih organa je od presudnog značaja za preoperativnu pripremu, intraoperativni izbor tehnike anestezije i ljekova kao i postoperativno liječenje gerijatrijskih bolesnika.

19

LIJEČENJE HEMOROIDALNE BOLESTI PRIMJENOM DIODNOG LASERA LASERSKA HEMOROIDOPLASTIKA Minimalno invazivan, efikasan, siguran i savremen tretman hemoroidalne bolesti

Mr sc. dr Vladimir Dobričanin, hirurg Klinički centar Crne Gore Hemoroidi i njihova uloga Hemoroidi, to jest hemoroidalni čvorovi ili jastučići, predstavljaju normalnu anatomsku strukturu smještenu u završnom dijelu debelog crijeva – anusu. Najvećim su dijelom građeni od spleta krvnih sudova u kojima se isprepliću arterijska i venska cirkulacija, tzv. arterio-venski šantovi. Karakteristika tih šantova jest atipična građa krvnih sudova koja, uslijed izostanka mišićnog sloja, imaju vrlo tanak zid i podložni su povredama.

Hemoroidi predstavljaju jedan od mehanizama kontrole kontinencije (zadržavanja stolice i vjetrova), a naročito učestvuju pri kontroli tečne stolice (proliva) i vjetrova. Prekriveni su sluzokožom koja ima senzorno tkivo koje nam omogućuje razlikovanje formirane stolice, tečne stolice i vjetrova. Ponekad može doći do razvoja bolesti hemoroida, što je najčešći poremećaj završnog dijela debelog crijeva koja pogađa više od 50% ljudi srednje i starije životne dobi. Smetnje uzrokovane tom bolešću znatno utiču na kvalitet života, a u slučaju komplikacija mogu ozbiljno ugroziti zdravlje bolesnika. Higijensko-dijetetske mjere, regulacija stolice i upotreba ljekova ublažavaju tegobe, ali ne predstavljaju

20

trajno rješenje. Jedino liječenje kojim se trajno rješava hemoroidalna bolest je hirurški tretman.

Uvećani hemoroidi i hemoroidalna bolest Hemoroidalna bolest je bolest modernog doba. Uz genetsku predispoziciju, prehrambene navike i način života, doprinijeli su da (prema procjenama) 50% ljudi srednje i starije životne dobi ima povremeno ili učestalo prisutne tegobe uzrokovane hemoroidalnom bolešću. Povišeni pritisak u karlici takođe može dovesti do povećanih hemoroida, što viđamo kod nekih bolesti karličnih organa i vrlo često u trudnoći. Istraživanja su pokazala da između 20 i 50% trudnica ima problema s povećanim hemoroidima.

Sam mehanizam nastanka bolesti povezuje se s insuficijencijom (oslabljenom funkcijom) ventilnog mehanizma unutar arterio-venskog šanta. Naime, venski dio šanta ne može krv dopremljenu arterijama u potpunosti otpremiti dalje u venski dio krvotoka, što dovodi do povećanja čvora. S vremenom elastično-potporno i mišićno tkivo tako povećanog hemoroidalnog čvora slabi te se on postupno spušta prema spoljašnjem otvoru anusa. Drugim riječima, fiziološka funkcija hemoroida slabi te se javljaju tipični simptomi bolesti.

Psiho – socijalni efekat hemoroidalne bolesti Hemoroidalna bolest je jedno od najbolnijih stanja koje osoba može izdržati. Ne samo da uvećani i oboljeli hemoroidi fizički iscrpljuju zbog oticanja i pratećeg bola, već mogu izazvati i psihičke frustrijajuće efekte zbog socijalnih posljedica koje mogu nastati. Često su te osobe izložene raznim oblicima šale od strane bližnjih i prijatelja zbog neruzmijevanja prirode bolesti.

Osetljivost stanja ne pomaže ni kada pacijenti ponekad izgledaju nespretno dok hodaju i imaće poteškoća da sjede ili stoje. To može biti prilično neugodno za neke i može dovesti do smanjenja samopoštovanja.

Simptomi i klasifikacija hemoroidalne bolesti Glavni simptomi bolesti hemoroida su svrb, perianalni dermatitis, osjećaj pečenja u anusu, razvoj tromboze (ugruška) u hemoroidalnom čvoru, upalne promjene hemoroidalnih čvorova i bol, naročito prilikom defekacije (stolice). Takođe, može doći do pojave krvarenja, a u težim slučajevima i do prolapsa hemoroida kroz analni otvor.

S obzirom na kliničku sliku i veličinu hemoroida, bolest se dijeli u četiri stadijuma:

t Prvi stadijum – blago uvećan hemoroidalni čvor praćen nekim od simptoma bolesti;

t Drugi stadijum – znatno uvećan hemoroidalni čvor koji ne izlazi (ne prolabira) kroz anus;

t Treći stadijum – uvećan hemoroidalni čvor koji prolabira kroz anus, ali se može reponirati;

t Četvrti stadijum – prolaps hemoroida kroz anus bez mogućnosti repozicije.

Kako se liječi hemoroidalna bolest?

Tegobe uzrokovane uvećanim hemoroidima nešto su o čemu se nerado razgovara. Strah od neugodnog pregleda odlaže odlazak ljekaru. Posljedica toga je da se bolesnici često javljaju u već poodmakloj fazi bolesti ili sa pojavom komplikacija, što otežava i produžava liječenje. Uobičajeno je u početku bolesti liječenje započeti konzervativnom terapijom koja se sastoji od higijensko-dijetetskih mjera, regulacije stolice i primjene odgovarajućih ljekova (čepića i/ili krema). Treba naglasiti da u pravilu čepići i kreme ublažavaju simptome, ali u suštini ne liječe povećane hemoroide. Zbog toga, bez obzira na primjenu konzervativnih mjera, bolest obično napreduje, a smetnje se ponovno javljaju, nerijetko još jačeg intenziteta. Osim pomenutog, konzervativnog tretmana, postoji još hirurških (operativnih) metoda liječenja uvećanih hemoroida. Sve njih karakteriše izražen radikalitet kao i izuzetno jak postoperativni bolni sindrom. Komplikacije koje se najčešće javljaju su produženo krvarenje i bolni sindrom, ali i različiti stepeni inkontinencije ili stenoze u zavisnosti od primijenjene metode liječenja.

Laserska operacija hemoroida (LHP—Laserska HemoroidoPlastika) Od razvoja hirurških lasera, lasersko liječenje hemoroida može se primijeniti u bilo kom stadijumu hemoroidalne bolesti.

Metoda LHP je najpogodnija za III i IV stadijum. Ovaj tretman pripada dnevnoj hirurškoj proceduri tako da je sam ostanak u bolnici kraći od 24h.

Evo nekoliko razloga zašto je u liječenju hemoroida laserska terapija vodeća opcija za pacijente: Brzo i lako vrijeme oporavka Za razliku od otvorene metode gdje oporavak traje više nedjelja, kod laserske procedure on je smanjen na 3 do 5 dana.

Postoperativni bolni sindrom je kod ostalih metoda veoma značajan i jedan je od razloga zbog koga se pacijenti ne odlučuju na hirurški tratman ove bolesti, a ponešeni iskustvima bližnjih.

Danas, laserskim tretmanom hirurgija može biti ambulantna procedura, a odmor se može nastaviti kod kuće. Postoperativni bolni sindrom je značajno mali i ne predstavlja problem za bolesnika. Dužina odsustva sa posla se mjeri danima (4 do 7) za razliku od ostalih metoda koje zahtijevaju višenedjeljna bolovanja, tako da je i socio ekonomski efekat ove terapije za sam zdravstveni i ekonomski sistem izvanredno pozitivan.

Precizno i specifično Najsavremenija oprema omogućava hirurzima da tretiraju operativno područje sa visokim stepenom preciznosti. Laserske operacije su tako precizne da ostavljaju okolna tkiva nepovrijeđena.

Smanjuje mogućnost komplikacija Sve poznate hirurške procedure prate i rane i kasne komplikacije. Međutim, laserskim tretmanom, laserski instrument prolazi kroz tkivo i dolazi do odgovarajućih mjesta aplikacije laserskog zraka sa minimalnom mogućnošću povrede okolnog tkiva i krvarenja. Takođe, postoperativno oticanje tkiva je svedeno na minimum a ožiljak od operativnog tretmana gotovo i da ne postoji.

Uspješnost metode Prema podacima Laser Haemorrhoidal Center, Phenix, SAD na preko tri hiljade laserskih hemoroidektomija koje je ovaj centar izveo, stopa recidiva je bila manje od pola procenta, što je zaista izuzetan rezultat. Zbog toga se ova metoda danas smatra najboljom u liječenju ovog oboljenja, jer je sigurna, gotovo bezbolna, minimalno invazivna i uspješna.

Navedena metoda se u Crnoj Gori izvodi u Specijalnoj Bolnici Ars Medica na adresi: Gavra Vukovića bb u Podgorici.

Preglede i intervenciju možete zakazati na telefone: +382(0) 20 227 224, +382(0) 63 227 224, ili preko e-mail adrese: arsmedica@t-com.me

21

Čudesni enzim

serapeptaza

Serapeptaza je proteolitički enzim koji se koristi kod svih stanja u čijoj osnovi se nalazi zapaljenje. Enzim serapeptaza blokira oslobađanje medijatora zapaljenja kao što su bradikinin i histamin, čime se ublažava zapaljenska reakcija u oboljelom tkivu. Na ovaj način se poboljšava mikrocirkulacija, smanjuju edemi i posljedično se smanjuje bol. Dijapazon indikacija u kojima se koristi serapeptaza je izuzetno širok, a sve zahvaljujući specifičnom mehanizmu djelovanja i visokoj efikasnosti. Zbog jakog mukolitičkog efekta, enzim se preporučuje kod sinuzitisa, laringitisa, faringitisa, bronhitisa i bronhijalne astme, jer će pored umanjenja bola, veoma brzo razvodniti i rastvoriti mukus, šlajm i gnoj i na taj način pomoći u njihovoj eliminaciji.

Ukoliko ova stanja iziskuju upotrebu antibiotika, poželjno je uz terapiju antibioticima dodati i serapeptazu jer su im mehanizmi delovanja različiti, a efekti se upotpunjuju. Pored toga, serapeptaza poboljšava dejstvo antibiotika jer razlaže biofilm koji stvaraju bakterije da bi se grupisale, ishranile i branile. Na taj način serapeptaza omogućava antibiotiku da u većoj koncentraciji dođe do mjesta djelovanja, odnosno do same bakterije, čime se značajno povećava efikasnost antibiotika.

Enzim serapeptaza je vjerovatno najčešće korišćen među pacijentima sa frakturama, uganućima i iščašenjima, kao i kod osoba koje pate od tegoba izazvanih artritisom. Pored smanjenja otoka koji su karakteristični za ova stanja, ubrzava se i eliminacija

22

krvnih podliva, a zahvaljujući svim ovim efektima serapeptaza omogućava skraćivanje perioda oporavka pacijenta i olakšava njegovo svakodnevno funkcionisanje.

Serapeptaza se primjenjuje i kod upale epididima i prostate, ali i kod fibromatoznih promjena na dojkama koje se češće javljaju kod žena, a sve zahvaljujući svojoj sposobnosti da razlaže fibrin i fibrinogen bez remećenja funkcije drugih proteina koji se prirodno nalaze u organizmu, i bez oštećenja okolnog živog tkiva. Preporučuje se i dojiljama koje imaju problem sa mastitisom, uz ograničenje da se tokom primjene serapeptaze tih nekoliko dana ne doji beba.

Kompanija Innventa pharm u svojoj paleti ima dva proizvoda koji sadrže enzim serapeptazu kao aktivnu komponentu.

To su Serapinn® i Serapinn® Forte.

U jednoj kutiji proizvoda Serapinn® se nalazi 30 kapsula, i to je dovoljno za primjenu tokom mjesec dana, jer se proizvod primjenjuje vrlo komforno tako što se uzima jedna kapsula jednom dnevno, sat vremena prije obroka ili dva sata nakon obroka.

Jačina proizvoda sa serapeptazom se određuje brojem serapeptaznih jedinica (SPU) po kapsuli. U jednoj kapsuli proizvoda Serapinn® ima 60.000 SPU, a u proizvodu Serapinn® Forte je duplo jača doza – 120.000 SPU u svakoj kapsuli, a u pakovanju se nalazi 10 kapsula.

Serapeptaza je vrlo potentan, ali i osjetljiv enzim, koji bi oslobađanjem u želucu mogao da izazove velike gastrične tegobe, a s druge strane bi želudačna kisjelina razgradila serapeptazu, tako da bi i terapijski efekat bio vrlo upitan. Iz tog razloga je kompanija Innventa u svojim proizvodima serapeptazu pakovala u inovativne DR kapsule biljnog porijekla, koje su tako dizajnirane da onemogućavaju spontano otvaranje i oslobađanje aktivne supstance sve dok kapsula sa supstancom ne napusti želudac i dođe do intestinuma.

Proizvod Serapinn® se preporučuje u onim indikacijama u kojima je potrebno u dužem vremenskom periodu primjenjivati serapeptazu, kao što su bronhijalna astma, reumatoidni artritis, nakon fraktura itd. Serapinn® Forte će brže i jače ispoljiti svoj terapijski efekat, što je dodatni benefit za pacijenta koji ima trenutni problem, pa se preporučuje za primjenu u akutnim stanjima. Serapinn® Forte bi trebalo primjenjivati 7-10 dana u kontinuitetu, a nakon toga postoji mogućnost da se nastavi terapija sa nižom dozom Serapinn®-a, ukoliko ljekar procijeni da za to postoji potreba.

j

I pacijent je važan dio tima za sopstveno izlječenje: uloga saradnje sa ljekarom u cilju postizanja optimalnih rezultata liječenja

VAŽNO JE SARAĐIVATI SA LJEKAROM Saradnja ljekara i pacijenta u okviru terapijskog procesa danas se smatra važnim parametrom uspješnog liječenja. Šesta Medikalova konferencija bila je prilika da se skrene pažnja i na taj aspekt djelovanja u pulmologiji. Dr Jelena Borovinić Bojović, pulmolog iz Kliničkog centra Crne Gore, govorila je o adherenciji pacijenata sa astmom i hroničnom opstruktivnom bolešću pluća (HOBP), kao i novostima u terapiji tih pacijenata.

Astma Razlika između astme i HOBP-a predstavlja važno pitanje u pulmologiji. Opstruktivne bolesti pluća, po riječima dr Jelene Borovinić Bojović, u prvom redu astma, označavaju hronično zapaljenje disajnih puteva koje se manifestuje napadima kašlja, zviždanja, gušenja i napetošću u grudima. U osnovi se nalazi upalni odgovor u koji je uključen niz ćelija i medijatora.

Hronično zapaljenje, kao i svaki hronični proces, uzrokuje hiperreaktivnost disajnih puteva i, ono što je najvažnije kod astme, reverzibilnu opstrukciju disajnih puteva. Što se tiče rasprostranjenosti astme, nažalost, broj pacijenata je svake godine sve veći. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2010. god. pokazuju da je više od 300 miliona ljudi oboljelih u svijetu i da je porast incidence u posljed-

24

njih 20 godina značajan. − To jeste jedna od najčešćih hroničnih bolesti i najčešća je hronična bolest dječijeg uzrasta. Glavni je uzrok izostanka sa posla, škole, velika je stopa neidentifikovanih bolesnika, što je osnovni problem, jer je astma često neprepoznatljiva ili, nažalost, kasno prepoznata – upozorava dr Borovinić Bojović.

Pacijenti se naročito interesuju za to da li je ova bolest izlječiva. − Važno je da kažemo da je to bolest koja uz dobru kontrolu ne mora da predstavlja nikakav problem. Valja istaći i da se godišnje obavi 456.000 hospitalizacija zbog egzacerbacije astme i da je zavidan broj smrtnih ishoda – objasnila je dr Borovinić Bojović.

Astma je hronična bolest koja može biti alergijska i nealergijska. Faktori njenog nastanka mogu biti spoljašnji ili unutrašnji (endogeni). Od ovih posljednjih najvažniji su genska predispozicija, atopijska konstitucija, hiperreaktivnost disajnih puteva i pol, a što se tiče spoljašnjih faktora izdvajaju se profesionalni senzitizatori, duvanski dim, zagađenje vazduha, alergeni, gojaznost, respiratorne infekcije i rane virusne infekcije. Najčešći trigeri astme, po objašnjenju dr Borovinić Bojović, čine alergeni, prašina i grinje, virusne infekcije, promjene vremena/klimatske promjene, fizička aktivnost, gastroenterološka uslovljenost, emocionalna uslovljenost i neki ljekovi, u prvom redu aspirinskog

kompleksa.

U kliničkoj slici dominira suvi i nadražajni kašalj, naročito noću, tegobe koje se vrlo često javljaju rano u zoru i bude pacijente iz sna, zviždanje, osjećaj nedostatka vazduha, stezanje u grudima.

Sama riječ astma (ἅσθμα, ásthma) grčkog je porijekla i u bukvalnom prevodu značila bi dahtanje, kratak dah, otežano disanje.

Dr Jelena Borovinić Bojović

Što se tiče dijagnostike, najvažnija je anamneza sa navedenim tegobama. − U fizikalnom nalazu nalazimo vizing, hiperinflaciju, možda postoji nazalna sekrecija, ili polipi, atopijski dermatitis ili neke druge vrste kožnih alergija. Ono što nam je najvažnije u dijagnostici jeste spirometrija i bronhodilatatorni test, mjerenje PEF-a i alergološko testiranje inhalacionih alergena. Što se tiče spirometrijskog nalaza, postoje opstruktivne smetnje ventilacije i, što je najvažnije, pozitivni bronhodilatatorni test u kojem bi forsirani ekspirijumski volumen nakon bronhodilatatora trebalo da bude za najmanje 200 ml veći – kaže dr Borovinić Bojović.

U terapiji astme postoje dvije vrste ljekova. Iako pacijenti najviše vole da koriste bronhodilatatore kratkog dejstva, kao ljekove za rano uklanjanje tegoba, oni koji su najvažniji jesu ljekovi za kontrolu bolesti. Tu spadaju ljekovi za kontrolu inflamacije, inhalatorni glukokortikosteroidi, dugodjelujući inhalacijski bronhodilatatori, antagonisti leukotrijenskih receptora, sistemski kortikosteroidi i ljekovi za liječenje simptoma. − Osnovni problem je problem kontrole astme. Sa njim se najčešće susrećemo upravo zbog loše adherence ljekova. 73% pacijenata zadovoljava kriterijume za nekontrolisanu bolest unutar 3 godine – upozorava s ovim u vezi dr Borovinić Bojović. Osnovni cilj

liječenja astme, navodi dalje ona, je: postići dobru kontrolu simptoma, održati optimalan nivo aktivnosti i kvalitet života, održati nivo plućne funkcije, spriječiti egzacerbacije, izbjeći nuspojave ljekova i spriječiti mortalitet od komplijansi. Astma je multifaktorijalna bolest koja zahtijeva fleksibilan pristup u liječenju.

HOBP Kod hronične opstruktivne bolesti pluća, za razliku od astme, radi se o ireverzibilnoj opstrukciji disajnih puteva, smanjenom protoku vazduha kroz disajne puteve. Najčešće je ova bolest progresivna i povezana sa izraženim abnormanim upalnim odgovorom u plućima, nakon izloženosti štetnim česticama i gasovima, naročito u vezi sa dimom cigareta. HOBP ima sistemske crte koje, po objašnjenju dr Borovinić Bojović, doprinose težini stanja svakog bolesnika i bolest je koja se može preventivno liječiti, što je jako važno. Četvrto mjesto po učestalosti u mortalitetu, kako ističe dr Borovinić Bojović, pripada upravo ovom hroničnom oboljenju.

Ovo je jedna od bolesti čija prevalenca najbrže raste. Ona je tokom 40 godina porasla za 163%, u razvijenim zemljama 3-17%, a u nerazvijenim čak 13-27%. − Sasvim je jasno da je osnovni faktor rizika pušenje. U svijetu imamo oko 6 miliona pacijenata, dvostruko više nego pacijenata sa dijabetesom – upozorava dr Borovinić Bojović. HOBP zahvata više od 5% odrasle populacije.

Ekonomski troškovi liječenja su 24 miliona dolara.

Faktori rizika su spoljašnji i nasljedni. Jedan od ne tako čestih je deficit alfa-1 antitripsina, mala porođajna težina, nerazvijenost pluća na rođenju, dok osnovni spoljašnji rizik u prvom redu čini pušenje, zatim izloženost prašini i hemikalijama, zagađenje vazduha, razne infekcije i socio-ekonomski status.

90% bolesnika su pušači. Ono što je važno da naglasimo jeste da svi pušači ne obole od HOBP, ali samo 15% pušača ima HOBP. U kliničkoj slici HOBP-a, po objašnjenju dr Borovinić Bojović, dominiraju svakodnevni hronični kašalj, češći danju, rijetko samo noću, hronično iskašljavanje, jako gušenje, osjećaj nedostatka vazduha koji se nekada pogoršava i pri najmanjem naporu. Osim fizikalnog pregleda u dijagnostici se vrši spirometrija, ugljen-monoksid difuzija u smislu kontrole emfizema, arterijska analiza gasova, rendgen pluća i srca, nivo alfa-1 antitripsina i laboratorijske nalaze. Što se tiče diferencijalne dijagnoze, na prvom je mjestu je astma. Nerijetko problem pravi i kardijalna dekompenzacija, jer nalaz može da imitira nalaz HOBP-a, kao i tuberkuloza, koja, kako je navedeno ovom prilikom, u posljednje vrijeme uzima veći učinak nego što je bilo uobičajeno u prethodnih nekoliko decenija. Terapija obuhvata ciljanu plućnu rehabilitaciju kojoj bi trebalo posvetiti malo više značaja, inhalatorne bronhodilatatoredugog dejstva, antiholinergike, kombinovanu terapiju, što je najvažnije: inhalatorne kortikosteroide i dugodjelujuće bronhodilatatore kombinovane u jednom inhaleru.

HOBP može biti blaga, umjerena, teška i vrlo teška, i u odnosu na to dobijamo rezultate analize koje radimo. Na osnovu toga slijedi i podjela bolesnika na grupe A, B, C i D.

25

Saradljivost pacijenata kao uslov oporavka Saradljivost je, kako objašnjava dr Borovinić Bojović, mjera podudarnosti ponašanja pacijenta, s jedne strane, u uzimanju ljekova i promjeni životnih navika, sa uputstvima ljekara odnosno onim što oni predlažu. S druge strane, imamo termin adherencije, mjere podudarnosti ponašanja pacijenta između, s jedne strane, uzimanja ljekova i promjene životnih navika, na koje oni najteže pristaju, s preporukama dogovorenim sa samim ljekarom.

Povećanje adherence, po podacima SZO, može imati veći učinak na zdravlje od pogoršanja samih ljekova.

Najčešći uzroci loše saradljivosti uočavaju se kod samog pacijenta. Oni mogu biti psihički i fizički i zavise od više faktora.

Vrlo često u vezi su sa starošću pacijenta, njegovim socijalnoekonomskim statusom, nerazumijevanjem preporuka, strahom od nuspojava. Najčešću pojavu u ambulantama čini strah od navikavanja. Pacijenti se, po svjedočenju dr Borovinić Bojović, uvijek interesuju da li će se previše “navići” na ljekove i da li će to imati negativnog uticaja na njihovo zdravlje.

S druge strane, priroda same bolesti, broj ljekova, način uzimanja, česte promjene u liječenju, čuveni step-up step-down u liječenju, povezani su sa određenim tehničkim procedurama.

Neke neugodne nuspojave koje mogu i ne moraju da se dese tokom liječenja, izostanak brzog terapijskog učinka, ljekovi sa socijalnom stigmom, predstavljaju posebne probleme u ovom dijelu.

Komunikacijske vještine ljekara jako su bitne kod ove grupe pacijenata. Vrlo je važno objasniti o čemu se konkretno radi, zašto se ti ljekovi daju, koliko će ih dugo pacijent primati, kako će ih primati itd. Mora postojati odgovarajući stepen empatije, što, po riječima dr Borovinić Bojović, nažalost nekad nije izvodljivo zbog velikog broja pacijenata. Na uspjeh u liječenju dalje utiču i nedostatak pozitivne podrške, broj ljekova, broj recepata i njihovo trajanje, socijalno-ekonomski faktori: zdravstveno osiguranje, troškovi liječenja, nedostatak porodične i socijalne podrške i nestabilni porodični i socijalni uslovi.

Loša saradnja je uglavnom uslovljena neuzimanjem pro-

26

pisanog lijeka, nepridržavanjem u vezi sa doziranjem i prijevremeno prekidanje uzimanje ljekova. Ovo je češće kod ambulantnih pacijenata i kod onih koji su na dugotrajnoj terapiji, kojih je zapravo najviše. Posljedice loše saradnje čine pogoršanje bolesti, povećan rizik od nuspojava, što povećava i troškove liječenja.

Specifičnost u vezi sa astmom jeste da se radi o dugotrajnoj, doživotnoj bolesti. Nesaradnja se uglavnom uočava od strane pacijenta, kada pacijent odluči da ne uzima lijek, samoinicijativno smanji dozu ili to nenamjerno uradi.

90% pacijenata oboljelih od astme ne uzima terapiju u skladu sa propisanim režimom. 25-70% terapijskih dana uzimaju manje od 10% propisane terapije. 84% pacijenata smatra da je njihova astma dobro kontrolisana, što je poseban problem jer oni minimiziraju tegobe i neobjektivno prihvataju svoju dijagnozu.

Primjerena saradljivost smanjuje rizik od smrti od astme za 21%. Kada je u pitanju HOBP, uz dobru saradljivost, godišnja stopa hospitalizacija zbog egzacerbacija smanjena je za 45%.

Ljekar, naravno, sam može značajno da utiče na adherenciju. On, po riječima dr Borovinić Bojović, treba da bude upoznat sa terminom help literacy koji znači do koje je mjere pacijent sposoban da razumije prirodu svoje bolesti, da razumije ljekara i koliko daleko on uopšte može da dosegne sa svim objašnjenjima.

Pridržavanje propisanog režima, plana liječenja, vježbi, bilježenje simptoma, nuspojava ljekova, redovne kontrole, što je veći problem kod pacijenata sa astmom, razlog su uspjeha terapije. Razlog neuspjeha može da bude i nepravilna upotreba inhalera. Jednostavnost za upotrebu, dosljedno oslobađanje doze, otpor na vlagu, nesmetan uticaj na okolinu, kompaktnost, uočljivost kontrolnog prozora, njegova prenosivost i sl. neke su od osobina dobro dizajniranog inhalatora. Za ljekare je najvažnije da inhalator obezbjeđuje jednostavno korišćenje lijeka i kontrolu korišćenja terapije.

Anita Đurović

Na Medical-ovoj konferenciji u Budvi razmatrane i gastroenterološke teme

OPTIMALNA FUNKCIONALNOST UGROŽENA NEADEKVATNIM INDIKACIJAMA Benefiti i rizici u vezi sa primjenom inhibitora protonske pumpe bili su tema stručnog predavanja dr sci Velimira Miloševića, iz PZU „Codra”. U okviru sesije posvećene gastroenterologiji na Medical-ovoj konferenciji u Budvi prikazan je, po riječima izlagača, uprošćeni sveobuhvatni presjek onoga što znamo nakon više od 30 godina primjene inhibitora protonske pumpe, i ono što najviše ljekare zanima - neželjeni efekti u vezi sa njihovom dugotrajnom upotrebom kao i interakcije sa drugim ljekovima.

Naša realnost, a najvjerovatnije i bliska budućnost Inhibitori protonske pumpe u upotrebi su duže od 30 godina − od 1988. Predstavljaju revolucionaran pomak u liječenju bolesti koje su vezane za hiperaciditet, odnosno povišeno lučenje želudačne kisjeline. Njihovom pojavom operativno liječenje ulkusa, tj. čireva, postaje ekstremno rijetko. Postoje, naravno, i dalje pacijenti kod kojih ovaj način liječenja nije optimalan. Tu spada dio onih pacijenata koji pate od refluksne bolesti jednjaka.

Njih je, po objašnjenju dr Miloševića, jako malo i to su kandidati za hirurško liječenje refluksne bolesti. Nije da nemamo nove ljekove koji će prije ili kasnije potisnuti inhibitore protonske pumpe, ali neće to biti baš sjutra. Neki od tih ljekova, sa drugačijim mehanizmom dejstva, registrovani su tek prije par godina u Japanu i Južnoj Koreji. U Evropi su tek u fazi kliničkih studija, ali zasad oni nisu naša realnost, dok su inhibitori još uvijek sadašnjost, a najvjerovatnije i bliska budućnost – kaže dr Milošević.

Neželjeni efekti u vezi sa nepravilnom upotrebom Inhibitori protonske pumpe spadaju u ljekove široke dostupnosti. Čim imate lijek koji je svima dostupan, imate široku populaciju koja ga koristi. Ono što stvara problem jesu neadekvatne indikacije. Dakle, nije problem kada date lijek pacijentu kome on treba, problem su oni pacijenti koji ga koriste a možda ne bi trebali − objašnjava dr Milošević.

Tu onda dolazi do nepotrebne dugotrajne upotrebe, a time se stvara prostor za neželjene efekte i interakcije sa drugim ljekovima. Činjenica je da pacijenti mogu samostalno koristiti inhibitore protonske pumpe, npr. kada osjete gorušicu, ali, s druge strane, lijek može maskirati tegobe izazvane vrlo ozbiljnim, nekad malignim oboljenjima. Naročito su problem stariji. Kako zbog toga što imaju često pridružene bolesti, ali i činjenice da često koriste veliki broj drugih ljekova, oni su najranjivija populacija kada govorimo o neželjenim efektima i kada očekujemo neželjene interakcije sa drugim ljekovima. S druge strane, napominje dr Milošević, skorije italijanske studije pokazuju da preko 30% ljekara ne propisuje ove ljekove u pravim indikacijama (ne propisuju ih uopšte ili ih daju u manjoj dozi), nerijetko neopravdano dugo ili daju H2 blokatore koji nisu prihvatljivi za dugotrajnu upotrebu. U suštini, naglašava dr Milošević, ključna je pravilna indikacija i ona smanjuje rizik od neželjenih efekata.

27

Osnovne indikacije Inhibitori protonske pumpe predstavljaju lijek izbora u refluksnoj bolesti jednjaka. Ustaljeno je mišljenje da pacijenti sa neerozivnom refluksnom bolesti jednjaka lošije reaguju na inhibitore. Međutim, rezultati posljednjih studija to ne pokazuju. Kada je napravljena funkcionalna dijagnostika, objašnjava dr Milošević, vidjelo se da ovi inhibitori u korelaciji sa kliničkim simptomima imaju vrlo komparativan učinak kod erozivne i neerozivne bolesti jednjaka. Taj tretman obično i često jeste dugotrajan, nekad zahtijeva i povećanje doze. Stoga se, kada je moguće, pribjegava intermitentnom, tj. cikličnom tretmanu, sa pauzama u liječenju, kako bi se spriječili neželjeni efekti Kod pacijenata sa dijagnozom Baretovog jednjaka, koji predstavlja komplikaciju dugotrajne refluksne bolesti, postoji kontraverza u vezi sa primjenom ove grupe ljekova. Britanske preporuke upućuju da treba davati inhibitore ukoliko postoje tegobe, a kada nema tegoba, tretman se ne savjetuje. Američki gastroenterolozi ohrabruju dugotrajnu upotrebu inhibitora, jer po njihovim studijama ona ima antineoplastični efekat na način što konstantno smanjuje višak kisjeline, pa onda taj višak ne provocira intestinalnu metaplaziju kao prekanceroznu leziju u sluznici jednjaka.

Jedna prilično rijetka indikacija je imunološko - alergijsko oboljenje, tzv. eozinofilni ezofagitis kompleksnog patofiziološkog mehanizma. Dr Milošević navodi da je u dosadašnjoj praksi imao svega dva takva slučaja. Jako je teško prepoznati ovo oboljenje, i tek mikroskopski pregled biopsija sluznice jednjaka tokom gastroskopije dovodi do dijagnoze. Obično se pacijenti jave kada osjete zastajanje hrane u jednjaku. Zato je bitno da otkrijemo ove pacijente, da ne bi nakon nekoliko godina došli u situaciju da je potrebno vršiti resekciju jednjaka – upozorava dr Milošević.

Kod pacijenata sa funkcionalnom dispepsijom (pacijenti sa bolom u predjelu želuca, nadutosti, ranom sitosti…), koji nemaju ulkus (čir) niti Helicobacter Pilory bakterijsku infekciju, za razliku od refluksne bolesti jednjaka, nema svrhe pojačavati dozu. Ako pacijent ne reaguje na jednu dozu inhibitora protonske pumpe, neće reagovati ni na duplu. Kod njih se savjetuje da treba

28

napraviti pauzu pa ponovo krenuti sa terapijom.

Inhibitori protonske pumpe neophodni su u terapiji Helicobacter pilori, ne samo zbog toga što smanjuju lučenje kisjeline, već i zbog činjenice da imaju antibiotski efekat. Oni utiču na eradikaciju Helicobacter pilori, tako što usporavaju peristaltiku želuca, omogućavaju dugotrajniji kontakt antibiotika sa bakterijom i na taj način pospješuju efikasnost antibiotika koji se primjenjuju u terapiji. Problem su često idiopatski ulkusi, tj. oni ulkusi koji nisu uzrokovani bakterijom niti ljekovima kao što su nesteroidni antiinflamatorni ljekovi. Oni zahtijevaju dugotrajnu upotrebu inhibitora protonske pumpe.

Neindikovana upotreba u vezi sa kortikosteroidima Ovi ljekovi su obavezni i u zaštiti sluznice želuca (gastroprotekciji) kod upotrebe nesteroidnih antireumatika. Ono na šta bi stavili akcenat jeste mit da su kortikosteroidi ulcerogeni ljekovi. Oni nisu ulcerogeni sami po sebi, tj. ne uzrokuju čireve, iako se zna da nakon dugotrajne upotrebe narušavaju mukoznu barijeru iz razloga što smanjuju sintezu prostaglandina – kaže dr Milošević. Studije ne pokazuju značajnu razliku u stvaranju čireva u grupi pacijenata koji koriste ovu terapiju i onih koji je ne koriste.

Problem nastaje ukoliko se kortikosteroidi koriste zajedno sa drugim ulcerogenim lijekovima, jer je tada rizik nastanka ulkusa znatno veći.

U ulcerogene ljekove spadaju već pomenuti nesteroidni antireumatici, oralni antikoagulansi i neki antidepresivi. Ne moraju ni svi koji koriste ove ljekove da koriste gastroprotekciju, izuzev hroničnih korisnika nesteroidnih atireumatika. Međutim, svi koji su stariji od 65 godina, pušači, imaju ulkusnu bolest od ranije, imaju komorbiditete, osobe koje koriste više vrsta ulcerogenih ljekova, su u obavezi za gastroprotekciju. Trebalo bi voditi računa kada se koriste zajedno sa antagonistima vitamina K, tzv. oralnim antikoagulansima. Neki od inhibitora protonske pumpe,

prema nekim izvještajima, mogli bi da pojačavaju njihovo dejstvo. Često, kako objašnjava dr Milošević, se nepotrebno preporučuju inhibitori protonske pumpe u okviru liječenja ciroze.

Ona nema baš mnogo veze sa hiperaciditetom, naprotiv. Inhibitori protonske pumpe daju se, kako kaže dr Milošević, više po navici. Štaviše, može se napraviti više štete jer inhibitori protonske pumpe mijenjaju kisjelost i samim tim prave poremećaj u crijevnoj mikroflori. Tako, kod već poremećene crijevne mikroflore i narušene mukozne barijere, postoji i povećani rizik od spontane upale trbušne maramice, ali i pogoršanja jetrine encefalopatije kao jedne od glavnih komplikacija ciroze.

Inhibitori protonske pumpe zaslužuju mjesto i u terapiji malignih bolesti. Ne samo radioterapija, već i hemoterapija ima toksični efekat na mukozu sluznice digestivne cijevi. Nema zvaničnih preporuka, ali dobra klinička praksa je da se kod tih pacijenata, bilo da imaju oštećenja mukoze ili druge tegobe, primjenjuju inhibitori protonske pumpe. Što se tiče akutnog pankreatitisa i tu postoji, nažalost, loša klinička praksa. Oni niti smanjuju broj bolničkih dana, niti morbiditet ili mortalitet, ali se ipak, po navici, koriste u liječenju ovog teškog oboljenja. Sa druge strane, u hroničnoj upali pankreasa, upotreba ovih ljekova, uz supstituciju pankreasnih enzima, je itekako opravdana.

Koliko dugo?

Inhibitori protonske pumpe, navodi dr Milošević, uglavnom spadaju u bezbjedne ljekove. Svega 1-3% je sa blagim neželjenim efektima. Sreća pa su najčešće neželjeni efekti uglavnom prolazni. Postojala je bojazan da ovi ljekovi mogu praviti mnogo ozbiljnije neželjene efekte. Veliki broj negativnih pojava povezivan je sa inhibitorima protonske pumpe, a jako je malo dokazanih neželjenih efekata. Postojale su optužbe da dugotrajna upotreba inhibitora protonske pumpe može dovesti do tumora želuca.

Neke studije su vršene i u vezi sa povećanim rizikom od nastanka tumora debelog crijeva i pankreasa. Od neinfektivnih bolesti

govorilo se i o riziku od nastanka osteoporoze, frakture kuka i sl. Ništa od toga nije dokazano.

Kada govorimo o infektivnim posljedicama smanjenja lučenja želudačne kisjeline, prva asocijacija je povećan rizik od nastanka ili pogoršanja crijevne infekcije uzrokovane sa Clostridium difficile, kojoj pogoduje smanjenje kisjelosti u crijevima.

Zato se ovi ljekovi izbjegavaju kod pacijenata koji imaju ovu infekciju.

Kod starijih, dugotrajna uoptreba inibitora može dovesti do deficita vitamina B12, te ga je potrebno periodično kontrolisati u ovoj grupi pacijenata. Zvanična američka preporuka je i kontrola koncentracije magnezijuma na 6-12 mjeseci kod dugogodišnjih korisnika inhibitora protonske pumpe, jer može doći do deficita ovog minerala. Rizik od osteoporoze, demencije, infarkta miokarda, iako razmatran kao neželjena posljedica upotrebe ovih ljekova, nije dokazan u studijama. Primjena ovih inhibitora može kod ekstremno malog broja pacijenata izazvati oštećenje bubrega, zbog čega se preporučuje polugodišnja kontrola bubrežnih parametara. Činjenica je da u inhibitorima protonske pumpe imamo i dalje nezamjenjive ljekove sa indikacijama koje se tiču povišenog lučenja kisjeline. Bezbjedni jesu, ali nisu bez neželjenih efekata, kao što nije ni jedan drugi lijek. Činjenica je da oni značajno poboljšavaju kvalitet života i utiču na zalječenje i izlječenje pacijenata koji imaju pravilne indikacije. Problem je neadekvatna indikacija i nepotrebna upotreba. Upotreba tamo gdje nijesu potrebni nosi i najveći rizik za neželjene efekte.

Potrebno je pridržavati se zvaničnih preporuka za liječenje onoliko dugo koliko je to neophodno, a sve preko toga nas vodi u polje neželjenih efekata. To je ono što želimo da izbjegnemo.

Anita Đurović

29

яБЗяБ╢яБпяБ║яБдяБеяБояБбяАаяБ║яБбяВЪяБ┤яБйяБ┤яБбяАаяБ╢яБбяВЪяБеяБзяАаяБ║яБдяБ▓яБбяБ╢яБмяБкяБбяАб

"% "% $

"

"

#

"

!

яА┤яАл яА│яАл

Hronika 01. avgust - Za novorođeno dijete od Opštine Tuzi 200 eura Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj saopštio je da će svako novorođeno dijete na teritoriji te opštine dobiti pomoć od 200 eura, piše portal Malesia.me.

- Podrška našim građanima, na svim oblastima, jeste i ostaće glavni cilj lokalne samouprave. Jedna od naših aktivnosti koju možemo nazvati inovacijom je podrška novorođenoj djeci.

Stoga će svako novorođeno dijete u našoj opstini biti nagrađeno sa 200 eura - izjavio je Đeljošaj.

On je istakao da time posebno žele da podrže mlade porodice u Malesiji.

02. avgust - Porastao procenat djece koja doje U Crnoj Gori je porastao procenat djece koja doje u ranom djetinjstvu, što ukazuje na podizanje svijesti majki o značaju dojenja, kazala je specijalista socijalne medicine u Institutu za javno zdravlje, dr Verica Osmanović.

Ministarstvo zdravlja, IJZ i Dom zdravlja Podgorica obilježili su 02. avgusta Svjetsku nedjelju dojenja.

Dr Osmanović je saopštila da je procenat djece koja isključivo doje u ranom djetinjstvu u opštoj populaciji porastao sa 14 na 24%, a u romskoj sa 20 na 41%.

- To ukazuje na podizanje svijesti majki o značaju dojenja - istakla je dr Osmanović.

Generalni direktor Direktorata za javno zdravlja i programsku zdravstvenu zaštitu, dr Miro Knežević kazao je da je Ministarstvo 2015. godine uradilo Vodič za dojenje namijenjen zdravstvenim radnicima, kao i brošuru za roditelje, kako bi se u Crnoj Gori povećao broj žena koje doje.

- Kodeksom za dojenje koji je usvojen 2017. godine, zabranjeno je reklamiranje adaptiranih fromula za bebe - istakao je dr Knežević.

On je dodao da su u okviru svih domova zdravlja otvorene škole za trudnice na kojima se budućim majkama govori o značaju dojenja za njihovo i zdravlje njihove djece.

Ministarstvo je, kazao je dr Knežević, u saradnji sa UNI-

CEF-om, IJZ i Domom zdravlja Podgorica, pokrenulo program edukacije patronažnih sestara koji će početi od septembra.

Pedijatrica u Domu zdravlja, dr Dušica Gojković, kazala je da ta zdravstvena ustanova nastoji da podigne svijest populacije, kako bi shvatili značaj dojenja, koje je najbolja hrana za bebe.

Ona je istakla da je težnja Svjetske zdravstvene organizacije da se do 2050. godine poveća broj žena koje doje svoju djecu na 50 odsto i dodala da je Crna Gora daleko od tog procenta.

Svjetska nedjelja dojenja predstavlja globalnu kampanju koja se obilježava u 150 države svijeta, a njen cilj je da jača društvenu svijest o značaju i prednostima dojenja, obezbijedi podršku dojenju i unaprijedi i zaštiti zdravlje majke i djetata.

03. avgust - Privrednici što prije da primijene Zakon Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović uputio je privrednicima i poslodavcima u Crnoj Gori pismo povodom usvajanja Zakona o ograničavanju duvanskih proizvoda i njegove brze implementacije.

On je rekao da se očekuje da Zakon stupi na snagu tokom avgusta i da je njegova suština zabrana pušenja u zatvorenim prostorima - bez kompromisa.

Vladi i Ministarstvu nije cilj da kažnjavamo i prikupljamo prihode po osnovu kazni. Stoga i upućujemo ovaj dopis kao još jedan oblik preventive i prilagođavanja privrede novim propisima - navodi se u pismu.

Hrapović je ukazao da svake godine više od osam miliona ljudi u svijetu umre od upotrebe duvana, a 1,2 miliona nepušača usljed izloženosti duvanskom dimu.

- U Crnoj Gori svake godine oko 400 ljudi oboli od raka pluća, u prosjeku jedna osoba dnevno - istakao je Hrapović.

Crna Gora je, podsjetio je on, na prvom mjestu po broju aktivnih pušača u Evropi.

Hrapović je rekao da oko 35,4 odsto crnogorske populacije konzumira duvanske proizvode, a da svaki deseti maloljetnik od 13 do 15 godina aktivno puši.

- Ne dozvolimo da duvan ubije ili skrati naše i živote naših najbližih. Dopustimo ljudima da ostvare pravo na čist vazduh, da budu zdravi - zaključio je Hrapović.

05. avgust - Ljekare najčešće napadaju zavisnici Najviše napada na zaposlene, prema Analizi napada na ljekare, evidentirano je u domovima zdravlja, Kliničkom centru i Zavodu za Hitnu medicinsku pomoć. Napadači su većinom pacijenti mahom zavisnici od psihoaktivnih supstanci.

U proteklih nekoliko godina u Crnoj Gori napadnuta su 82 zdravstvena radnika, pokazala je Analiza napada na medicinsko osoblje koju je, na inicijativu potpredsjednika Vlade Zorana

31

Pažina, uradio Sindikat doktora medicine Crne Gore (SDMCG).

Analiza je predstavljena na sastanku sredinom juna, kojem su, osim Pažina i predsjednice SDMCG dr Milene Popović Samardžić, prisustvovali i ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, direktor KCCG dr Jevto Eraković, predsjednik krivičnog vijeća Vrhovnog suda Radule Kojović, rukovodilac u podgoričkom Višem državnom tužilaštvu Vesna Jovićević i pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.

- Na sastanku smo u cilju smanjenja nasilja u zdravstvenim ustanovama predložili konkretne mjere za nadležno ministarstvo, zdravstvene ustanove, MUP, Vrhovni sud i Više državno tužilaštvu, i na sastanku u septembru očekujemo da čujemo šta se od predloženog može uraditi i šta je već urađeno - kazala je za Dnevne novine Popović Samardžić.

Ministar zdravlja je, kako je istakla, na Skupštini izjavio da su već poslali direktorima zdravstvenih ustanova uputstvo da svaki čin nasilja lično prijavljuju.

U Analizi napada na zdravstvene radnike, u koju su Dnevne novine imale uvid, tokom 2013. godine evidentirano je 19 napada na ljekare i medicinske radnike, dok je samo u prva tri mjeseca 2014. godine prijavljeno 12 napada.

06. avgust - Od septembra na listi novi ljekovi Komisija Ministarstva zdravlja za ocjenu ispunjenosti kriterijuma za stavljanje lijeka na Listu ljekova, donijeće odluku o dopuni kojom će se na ovoj listi, od septembra, naći od 40 do

50 novih medikamenata, saznaje Pobjeda. U završnoj fazi su pregovori sa predstavnicima oko 20 farmaceutskih kuća koji su ponudili nove ljekove iz svoje palete.

Prema saznanjima Pobjede, na listi će se naći više ljekova iz oblasti oftalmologije, kao i za zarazne bolesti, a prvenstveno za HIV i hepatitis.

- Komisija je pripremila dopune nove liste ljekova i nadamo se da će, poslije dodatnih kontrola i administrativnih obaveza, biti u primjeni od septembra. Cilj nam je da svaka nova lista ljekova nadmaši prethodnu, bude bolja i kvalitetnija i da omogući što veću dostupnost i ljekarima i pacijentima savremenih terapijskih opcija za liječenje svih bolesti - kazali su Pobjedi iz Ministarstva.

Objasnili su da se Lista ljekova revidira najmanje dva puta godišnje, a po potrebi i češće.

07. avgust - Hirurg izvadio tumor težak čak 13 kg Specijalista opšte hirurgije dr Miroslav Knežević izveo je u Opštoj bolnici u Baru nesvakidašnju operaciju – iz stomaka žene izvukao je tumor težak čak 13 kilograma.

Pacijentkinja je u bolnicu došla sa bolovima u trbuhu, sa otokom čitavog stomaka i otežanim disanjem. Bila je prilično vitalna obzirom na godine (1958) i tjelesnu težinu od 130 kg.

Nikada ranije nije bila kod ljekara, niti rađala, pa samim tim nije nikada obavila ginekološki pregled, što je bilo presudno za nastajanje ovolikog tumora jajnika.

- Odmah smo uradili osnovne analize, skener, radiološka ispitivanja, nakon čega je hospitalizovana. Na skeneru smo vidjeli tumor, a i prilikom pregleda se jasno ocrtavao, jer je zauzimao čitavu trbušnu duplju. Nakon konsultacija sa ginekologom i ostalim ljekarima, odlučili smo se za što hitniju operaciju - kaže za Bar Info dr Miroslav Knežević, koji je ovaj trosatni zahvat izveo uz pomoć specijalizanta na hirurgiji dr Filipa Maraša.

- Prilikom otvaranja trbuha, tumor je djelovao impresivno, zauzimao je čitavu duplju. Sama operacija se sastojala iz dva dijela: otklanjanje tumora kao prvi, i, uz konsultaciju ginekologa dr Stanišića, uklanjanje materice i oba jajnika. Kad smo izvadili tumor iz duplje, jedva smo ga podigli, toliko je bio težak. Operacija je prošla uredno, postoperativni tok takođe, pa je pacijentkinja premještena sa intenzivne njege na hirurško odjeljenje bolnice. Danas su rađene analize i kontrolni pregled, pa planiramo da je pustimo kući. Ostaje nam skidanje konaca i tretiranje rane. Sve je dobro prošlo - zaključio je dr Knežević.

Doktor je apelovao na građane da se javljaju redovno na kontrole i preglede.

- Ekspanzija je tumora, a liječenje se svodi na prevenciju, da se otkrije u što ranijoj fazi i da se ne dozvoli takvo stanje da se mora hirurški rješavati - kazao je dr Knežević.

Ova operacija je još jedna u nizu uspješnih u barskoj bolnici. Od 2003. je uvedena laparaskopska hirurgija, pa su ljekari edukovani za izvođenje teških operacija na taj način u trbušnoj duplji. Laparaskopski operišu žučnu kesu, kile, slijepo crijevo, ciste, jajnike… a klasično želudac, debelo crijevo, unutrašnje organe i preponske operacije.

10. avgust - Do kraja godine novi Dnevni centar

Izgradnja Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju hercegonovskom naselju Sutorina odvija

se ugovorenom dinamikom. Predsjednik Opštine Dragan Katić koji je sa saradnicima obišao gradilište uvjeren je da da će biti ispoštovani svi rokovi kako bi konačno, nakon 9 godina podstanarskog statusa, izgradnja Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju bila realizovana do kraja godine.

- Opština Herceg Novi je zaista uložila velike napore da dođe do realizacije ovog projekta, u saradnji sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država i američkom mornaricom, koja je i nosilac ovog projekta. U pitanju su ostali radovi koji nijesu bili obuhvaćeni prvobitnom projektnom dokumentacijom, uložili smo dodatne napore kako bi čitav ovaj teren sanirali i uredili, napravili potporni zid i putnu infrastrukturu. Ovo je lijepo mjesto, prirodna oaza, i mislim da će osobe sa posebnim potrebama ovdje u mirnom okruženju moći naći svoj kutak - kazao je Katić.

Sekretarka za lokalnu samoupravu Vesna Samardžić istakla je da je prije izvođenja glavnih radova, urađen potproni zid radi stabilizacije terena. Ona je dodala da je organizovan stručni nadzor nad izvođenjem radova, tako da Opština Herceg Novi dobija svakodnevne izvještaje o izvedenim radovima.

Vrijednost ugovorenih radova iznosi oko 202 hiljade američkih dolara, a projekat finansiraju Komanda američkih snaga za Evropu i Kancelarija za odbrambenu saradnju pri Ambasadi SAD-a u Podgorici.

12. avgust - Proizvodi koji sadrže živu idu u istoriju Postoji spisak proizvoda koji sadrže živu i čija će proizvodnja i prodaja biti ukinuta do 2020. godine, a među njima su toplomjeri, manometri, sfigmomanometri, aparati za mjerenje pritiska, barometri, termometri...

Direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović podsjeća da je živa vrlo otrovna supstanca koja, ako se emituje ili ispusti u vazduh, zemljište i vodu, može predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje ljudi i životnu sredinu, zbog čega je ratifikacija Minamatske konvencije o živi, kaže ona, veliki korak naprijed u borbi protiv zagađenja živom.

13. avgust - Zabranjen uvoz svinja i svinjskog mesa iz Srbije Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove zabranila je uvoz i tranzit pošiljki živih domaćih i divljih svinja, mesa i proizvoda od domaćih i divljih svinja iz Srbije, kako bi se spriječio unos afričke svinjske kuge.

Iz Uprave je saopšteno da je ažurirana lista država iz kojih je zabranjen uvoz i tranzit pošiljki živih domaćih i divljih svinja, mesa i proizvoda od domaćih i divljih svinja zbog prijave sumnje na pojavu te bolesti u Srbiji.

Kako se navodi u saopštenju, izuzetno, uvoz se može odobriti za određene mesne prerađevine, proizvode od mesa i ostale proizvode koji sadrže meso porijeklom od domaćih svinja samo ako ispunjavaju zahtjeve propisane Naredbom o zabrani uvoza i tranzita pošiljki živih domaćih i divljih svinja, mesa i proizvoda od svinja radi sprečavanja unošenja opasne zarazne bolesti afričke kuge svinja.

Sva izdata rješenja o veterinarsko zdravstvenim uslovima za uvoz domaćih i divljih svinja, mesa i proizvoda od svinja

33

stavljena su van snage, o čemu su obavješteni subjekti koji vrše uvoz kao i nadležni veterinarski inspektori na graničnim inspekcijskim mjestima kao i Uprava carina - saopštila je Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Ta mjera, kako se navodi, ostaje na snazi sve do dobijanja službene informacije od strane nadležne veterinarske službe Republike Srbije, odnosno Međunarodne organizacije za zdravlje životinja o potvrdi odnosno isključenju sumnje na pojavu afričke svinjske kuge.

14. avgust - Počela primjena Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda Cilj ovog zakonskog rješenja, koji je dobio nedvosmislenu podršku i Vlade i Parlamenta je očuvanje i zaštita zdravlja svih građana, kako onih koji konzumiraju, tako i onih koji ne konzumiraju duvanske proizvode.

Suština zakona i ono što najviše interesuje i što se tiče svakog od nas je da je zabranjeno konzumiranje duvanskih proizvoda u zatvorenom javnom i radnom prostoru.

Ono za šta je vladalo najviše interesovanje prethodnih dana jeste o ugostiteljskim objektima i mogućnosti konzumacije duvanskih proizvoda u njima. Naime, beskompromisno je zabranjeno pušenje u objektima ili djelovima ugostiteljskih objekata, kafića, restorana, gdje se služi hrana i piće.

Postoji mogućnost određivanja posebnog dijela prostora koji vlasnik, odnosno korisnik odredi isključivo za tu namjenu. U tom smislu ovim Zakonom su jasno propisani uslovi izolacije, površine, pozicije i opreme tog dijela prostora. Dakle, ukoliko vlasnik objekta želi da opredijeli dio unutrašnjosti prostora, gdje će klijent moći samo da konzumira duvanski proizvod, a ne i da služi hranu i piće, taj dio prostora moraće da zadovolji određene uslove.

14. avgust - Uskoro novi prostor za dnevnu bolnicu u KCCG Započeta je adaptacija dijela Kliničkog centra Crne Gore za potrebe dnevne bolnice i Centra za medicinsku genetiku i imunologiju (CMGI), saopštila je Uprava javnih radova.

Realizacija projekta započeta je demontiranjem i uklanjanjem pregradnih zidova i pripremom za organizaciju prostora u skladu sa zahtjevima tehničke dokumentacije.

Investiciju će sa više od 256 hiljada eura finansirati Vlada Crne Gore iz kapitalnog budžeta, a izvođač se ugovorom obavezao da radove završi u roku od tri mjeseca od dana uvođenja u posao.

Planirani su adaptacija i opremanje kancelarijskim namještajem prostorija bivšeg odjeljenja za transfuziju krvi, u glavnoj zgradi Kliničkog centra. Ukupna površina tog prostora je 545 metara kvadratnih, od čega je za CMGI namijenjeno 425, a za dnevnu bolnicu 120 kvadrata. Projektom je u prizemlju predviđena prostorija za rad sa pacijentima, dok će na prvom spratu biti kancelarije, laboratorije, sanitarne i tehničke prostorije, kao i ostali sadržaji neophodni za rad službi Kliničkog centra Crne Gore saopšteno je iz Uprave javnih radova.

15. avgust - Dobrovoljnim davaocima ulaznice za Sea Dance Zavod za transfuziju krvi Crne Gore u saradnji sa Sea Dance festivalom drugu godinu nagrađuje dobrovoljne davaoce

34

dragocjene tečnosti. Građani Crne Gore koji u periodu od 19. do 24. avgusta odluče da dobrovoljno daju krv dobiće na poklon jednodnevne ulaznice za šesti Sea Dance festival koji je održan od 30. avgusta, do 1. septembra na budvanskoj plaži Buljarici.

Cilj akcije je motivisanje građana da doprinesu obezbjeđivanju potrebnih zaliha krvi i pomognu onima kojima je pomoć najpotrebnija.

- Ljudski životi i dobročinstvo nemaju alternativu, zato se darivanja krvi moramo sjetiti ne samo u hitnim situacijama, kada je našem bližnjem neophodna ova dragocjena tečnost, nego i tokom cijele godine, kad god se osjetimo zdravim i sposobnim da učinimo humano djelo. Dobrovoljno davalaštvo krvi djelatnost je od opšteg društvenog značaja, a građani svojim doprinosom jačaju ideju solidarnosti, šire humanu misiju i porodicu dobrovoljnih davalaca - ističu u Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore.

17. avgust - Ukida se dopunsko zdravstveno osiguranje U Crnoj Gori će biti ukinuto dopunsko zdravstveno osiguranje, predviđeno je izmjenama Zakona, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri. Navodi se da je primjena Zakona o zdravstvenom osiguranju iz 2016. godine, sa izmjenama iz 2017. i 2018. godine pokazala određene probleme i nejasnoće.

- Analizom opravdanosti sprovođenja i ostvarivanja prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja, koju je uradilo Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje i Agencijom za nadzor osiguranja, utvrđena je opravdanost ukidanja dopunskog zdravstvenog osiguranja - kaže se u obrazloženju.

Vlada Crne Gore je ovu analizu usvojila i donijela zaključak da se pristupi izmjenama i dopunama važećeg Zakona o zdravstvenom osiguranju, kojim treba ukinuti ovaj vid osiguranja.

Kako se navodi, ukazala se potreba zakonskog propisivanja učešća osiguranika u troškovima korišćenja zdravstvene zaštite (participacija), koja se u praksi već i primjenjuje, na osnovu Odluke o učešću osiguranika u troškovima korišćenja zdravstvene zaštite.

Početak sprovođenja ovog oblika osiguranja je dva puta odlagan i još nije uveden.

Zaključuje se da je uvođenje dopunskog zdravstvenog osiguranja finansijski neisplativo, a izazvalo bi, kako se navodi, i određenu neprihvatljivost od građana.

20. avgust - Nije bilo zloupotrebe matičnih ćelija Ministarstvo zdravlja izdalo je oko 80 saglasnosti na godišnjem nivou za uzimanje matičnih ćelija iz pupčane vrpce novorođenčeta, prenosi Pobjeda.

Postupak čuvanja matičnih ćelija, između ostalog, regulisan je Zakonom o uzimanju i presađivanju ljudskih tkiva i ćelija u svrhu liječenja, koji je donešen u septembru 2015. godine.

Iz Ministarstva ističu da u Crnoj Gori ne postoji biobanka za čuvanje i skladištenje tkiva i ćelija, ali da je osnovano predstavništvo Bio Save, koje je, kako su naveli, dobilo odobrenje Ministarstva da može biti posrednik u procesu čuvanja i distribucije matičnih ćelija prema bio-bankama sa kojima zaključuju ugovor u eurozoni ili drugim državama.

- Nakon zaključivanja ugovora Ministarstvo zdravlja izdaje saglasnost predstavništvu za posredovanje u uvozu i izvozu matičnih ćelija, cijeneći uslove strana ugovornica u dijelu koje su u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore iz ove oblasti - kazali su iz ovog resora.

Matične ćelije iz pupčanika vrpce iz krvi novorođene bebe, kako pojašnjavaju, uzimaju se u Kliničkom centru Crne Gore ili opštoj bolnici na odjeljenjima ginekologije i akušerstva odmah nakon porođaja.

- Postupak se sprovodi u skladu sa Zakonom, na lični zahtjev bračnog para koji očekuje bebu ili porodilje koji se dostavlja predstavništvu u Podgorici i sa neophodnom dokumentacijom u originalu ili ovjerenu kod suda ili notara, dostavlja Ministarstvu na saglasnost. Postupak davanja i presađivanja tkiva i ćelija se vrši primjenom načela: pristanka, odnosno saglasnosti davaoca i primaoca, davanja u cilju liječenja, nekomercijalnog davanja i anonimnosti davaoca i primaoca - navode iz Ministarstva.

23. avgust - I Crnoj Gori potrebna banka humanog mlijeka U Crnoj Gori nikada nije postojala praksa doniranja majčinog mlijeka, a važnost inicijative za osnivanje banke humanog mlijeka nije prepoznata, kazali su iz udruženja Roditelji.

U nekim državama regiona, kao što su Srbija i Hrvatska, postoji Banka humanog mlijeka, koja obezbjeđuje donorsko mlijeko djeci kojoj majčino mlijeko nije dostupno i na taj način bebe mogu da imaju najzdraviji i najprirodniji izvor ishrane.

Vršnjačka savjetnica za dojenje udruženja Roditelji Nevena Vujošević, objasnila je da donor mlijeka može da bude svaka majka koja može da doji i svoju bebu, ali nakon obaveznog testiranja i pregleda koji su potrebni zbog bezbjednosti mlijeka.

Ona je agenciji MINA rekla da u Crnoj Gori nikada nije postojala praksa doniranja majčinog mlijeka.

Vujošević je dodala da u Crnoj Gori ne postoji ni banka humanog mlijeka i da se ne nadaju da će se u uskoro promijeniti.

- Osim toga, banka humanog mlijeka se bavi i podrškom dojenju, a toga kod nas nema i nema ko da radi, barem ne u dovoljnom broju. Suština je da nedostaje edukacije i promjene stavova u savjetovanju o dojenju - istakla je Vujošević.

Ona je kazala da banka humanog mlijeka treba da bude i mjesto za savjetovanje o ostvarivanju uspješne laktacije, koja ima tim za podršku porodilištima u savjetovanju, ali i porodiljama.

u simptomatskoj non-AIDS fazi HIV infekcije - kazali su iz IJZ, prenosi Dan. Navodi se da je u istom periodu (od 1989) 56 osoba umrlo od AIDS-a.

- Prema podacima iz Registra, na kraju 2018. godine u Crnoj Gori je sa HIV-om živjela 221 osoba (196 muškaraca i 25 žena), što čini da je prevalencija ove infekcije u Crnoj Gori 0,03 odsto - rekli su iz Instituta.

Kako su istakli povećanje svijesti o korisnosti testiranja na HIV i hepatitis vodi ka ranom otkrivanju infekcije, ranijem započinjanju liječenja i unapređenju kvaliteta života inficiranih osoba, a ujedno i smanjuje troškove zdravstvene zaštite i liječenja.

Iz Instituta navode da je bolje znati svoj HIV/hepatitis status što ranije, jer rano započinjanje liječenja može poboljšati kvalitet života, produžiti očekivano trajanje života i smanjiti mogućnosti prenosa infekcije na zdrave osobe.

- Institut za javno zdravlje, zajedno sa mrežom savjetovališta za HIV u domovima zdravlja Bar, Berane, Bijelo Polje, Nikšić, Kotor, Pljevlja i Herceg Novi sprovodi testiranja u skladu sa radnim vremenom savjetovališta, a u Institutu za javno zdravlje u Podgorici radnim danima od 8 do 20 časova - navode iz te institucije.

29. avgust – Održan osmi Edukativni kamp za osobe sa dijabetesom u Baru Edukativni kamp za osobe sa dijabetesom održan je od 29. avgusta do 3. septembra u hotelu “Sidro”u Baru.

Edukativni kamp za osobe sa dijabetesom u Crnoj Gori utemeljila je dr Valentina Kalinić, internista endokrinolog u Opštoj bolnici Bar. Kamp se održava tradicionalno u Baru, ima regionalni karakter sa tendencijom da vremenom preraste u međunarodni. Organizator kampa je NVO Društvo za borbu protiv šećerne bolesti Plavi krug Bar.

27. avgust - HIV-om zaražena 221 osoba, za godinu preminule dvije U Crnoj Gori na kraju prošle godine sa virusom HIV-a, koji izaziva sidu, živjela je 221 osoba, od kojih 196 muškaraca i 25 žena, pokazuju poslednji podaci Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Iz Instituta navode da su u prošloj godini od posledice side (AIDS) preminule dvije osobe, dok su registrovali 23 novooboljela građanina za godinu.

Od početka epidemije 1989. godine do kraja 2018. godine, u Crnoj Gori je registrovano 277 osoba inficiranih HIV-om, od kojih je 136 osoba, u momentu otkrivanja infekcije, bilo u stadijumu AIDS-a (49 odsto svih registrovanih HIV pozitivnih osoba), a njih 141 su bili ili u asimptomatskoj fazi ili

Osmi edukativni Kamp za osobe sa dijabetesom podržao je planetarno uspješni sportista Nikola Vučević, profesionalni košarkaš NBA. 28. avgust – Potpisan Memorandum o saradanji u cilju profesionalne rehabilitacije Dom zdravlja Podgorica i JU Centar za profesionalnu rehabilitaciju Podgorica potpisale su Memorandum o saradnji u cilju unaprijeđenja kvaliteta primarne zdravstvene zaštite kroz sprovođenje zajedničkih aktivnosti na organizovanju i izvođenju

35

profesionalne rehabilitacije, te uključivanju profesionalno rehabilitovanih lica u proces rada.

radove. A Udruženje je bilo tu da je podrži za dalji napredak.

Iako su ljetnji mjeseci, Udruženje neprekidno organizuje brojne aktivnosti, pa osim ove izložbe, nastavljaju sa drugim projektima – tako je 31. avgusta u hotelu „Podgorica“ održana tribina u saradnji sa načelnikom područne jedinice Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Milovanom Živaljevićem, gdje su zainteresovani mogli da saznaju kada, kako i na koji način osobe sa invaliditetom mogu da pođu u penziju.

29. avgust – Ljekarska komora Crne Gore – domaćin sastanka udruženja EFMA

Memorandumom čiji su potpisnici direktor Doma zdravlja Podgorica doc. dr Nebojša Kavarić i direktor Centra za profesionalnu rehabilitaciju Podgorica Milo Paunović definisane su zajedničke aktivnosti koje će se u narednom periodu realizovati kroz: efikasniju primjenu mjera na jačanju saradnje u cilju unapređenja kako primarne zdravstvene zaštite, tako i međusobne saradnje na sprovođenju mjera i aktivnosti profesionalne rehabilitacije, saradnju i sprovođenje programa osposobljavanja i usavršavanja lica sa invaliditetom, zajedničko djelovanje na sprovođenju programa socijalne uključenosti lica sa invalidnitetom, djelovanje, razvoj i primjenu novih metoda i oblika profesionalne rehabilitacije, preuzimanje aktivnosti na uvođenju novih tehnologija u profesionalnoj rehabilitaciji i aktivnosti u stručnom usavršavanju lica uključenih u profesionalnu rehabilitaciju lica sa invaliditetom, kao i drugim aktivnostima iz domena rada i zakonom, podzakonskim i unutrašnjim aktima utvrđenih djelatnosti potpisnica ovog Memoranduma.

28. avgust – Udruženje multiple skleroze organizovalo izložbu slika Na izložbi slika Jelene Kadić, pod nazivom „Možemo sve“ koju su organizovali Udruženje multiple skleroze Crne Gore i Američki ugao, brojni posjetioci su imali priliku da uživo pogledaju Jelenine unikatne čestitke i upoznaju se sa njenim radom.

U podgoričkom hotelu Hilton od 29. do 31. avgusta realizovan je 34. godišnji sastanak EFMA (Evropski forum medicinskih udruženja ). Ljekarska komora Crne Gore bila je domaćin ovog susreta. Teme su bile grupisane u nekoliko sesija, a ticale su se opštih uslova rada u zdravstvenom sistemu, medicinskog obrazovanja, migracija zdravstvenih radnika, te nasilja u zdravstvenom sektoru. U okviru konstruktivnih diskusija bilo je riječi i o ostalim aktuelnostima u zdravstvu, a bila je ovo, po riječima organizatora i učesnika, odlična prilika za širenje poznanstava i razmjenu stavova.

EFMA funkcioniše u okviru Svjetske zdravstvene organizacije, a osnovni cilj joj je da uspostavi dijalog i saradnju između nacionalnih medicinskih udruženja i Svjetske zdravstvene organizacije.

Sastanak je otvorio ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, a u ime Ljekarske komore Crne Gore prisutne je pozdravio dr Aleksandar Mugoša, predsjednik Komore.

(Opširnije na stranama 10-14) 29. avgust - Petnjica, Gusinje i Tuzi dobijaju Hitnu pomoć

Predsjednica Udruženja za multiple sklerozu Crne Gore Andrijana Nikolić, istakla je da je primijetila da Jelena ima neobičan dar za slikanje – stalno je nosila sa sobom blok, olovku, flomastere, i malo po malo počela je da joj pokazuje svoje likovne

36

Ministarstvo zdravlja sprema izmjene zakona, kako bi tri nove opštine – Petnjica, Gusinje i Tuzi dobile jedinice za hitnu medicinsku pomoć. U obrazloženju nacrta zakona piše da bi nedonošenjem propisa izostali uslovi da se hitna pomoć pruža stanovnicima tri novoformirane opštine na mjestu događaja, tokom transporta pacijenata i u prostorijama zdravstvene ustanove 24 sata dnevno.

Iz resora na čijem je čelu dr Kenan Hrapović naglasili su da je hitna pomoć medicinsko zbrinjavanje lica kojima je zbog bolesti, stradanja ili povrede neposredno ugrožen život, pojedini organi ili djelovi tijela i da je potrebno maksimalno skratiti vrijeme čekanja do potpunog zbrinjavanja, ili upućivanja na dalje

liječenje.

Petnjica je postala opština 2013. godine, Gusinje godinu kasnije, dok je najmlađa Opština Tuzi to postala odvajanjem od Podgorice u septembru 2018.

U Ministarstvu zdravlja ističu da će finansijska sredstva za primjenu novog zakona biti izdvojena u budžetu 2020. Jedinicama hitne pomoći u tri najmlađe opštine u državi treba novac svake godine za opremu, prevozna sredstva, zarade za potreban broj radnika – doktora medicine, medicinskih tehničara, vozača…

Nacrt zakona je na javnoj raspravi do 3. septembra.

31. avgust - Kroz deset projekata biće uključeno 65 OSI U Beranama, Plavu, Gusinju, Andrijevici, Rožajama i Petnjici kroz deset projekta zapošljavanja osoba sa invaliditetom (OSI) biće uključeno njih 65 sa evidencije nezaposlenih, saopštla je šefica Biroa rada Berane, Bojana Arsović.

Iz Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) kazali su da je riječ je o značajnim projekatima za koje su oni, putem grant šema, izdvojili 439.784 eura u cilju smanjenja broja nezaposlenih OSI. - OSI sa evidencije će u prvom dijelu projekta biti uključeni u program obuke za određena zanimanja - rekla je Arsović.

Prema njenim riječima, nakon toga 44 osobe će biti zaposlena kod izvođača ili njihovih projektnih partnera, u trajanju od pet meseci, a nakon završetka projekta njih 23 će ostati da rade najkraće 12 mjeseci. Kako je navela, ZZZ subvencionira zarade OSI u bruto iznosu od 75 odsto za prvu godinu zaposlenja, dok u drugoj godini taj iznos je 60 odsto bruto zarade, a u svakoj narednoj 50 odsto.

- Ta subvencija se odnosi na osobe kojima je Komisija za profesionalnu rehabilitaciju utvrdila laki procenat invaliditeta, do 50 odsto, a za lica kojima je utvrđen procenat invaliditeta veći od 50 odsto, za svaku godinu zaposlenja ZZZCG subvencionira zarade u iznosu od 75 odsto - objasnila je Arsović.

Ona je podsjetila da 59 poslodavaca u Beranama koristi subvencije zarada, zapošljavajući 92 osobe. Naglasila je da je ohrabrujuće to što se taj broj iz mjeseca u mjesec povećava, ali opet, nedovoljno s obzirom na broj OSI koja se nalaze na evidenciji.

Avgust 2019.g. – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore Zaposleni u kompaniji Jugopetrol AD, na čelu sa izvršnim direktorom Antoniosom Semelidesom, organizovali su prvu ovogodišnju akciju dobrovoljnog davanja krvi. U akciji, koja je organizovana u okviru kampanje "Ljeto je doba darivanja", učestvovalo je oko 10 davalaca krvi.

U dosadašnjem toku kampanje, realizovano je šest akcija dobrovoljnog davanja krvi, u kojima je učestvovalo više do 127 davalaca, dok je krv samoinicijativno doniralo više od 60 davalaca krvi.

Zaposleni u kompaniji "Telenor" organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi i time dali podršku ljetnjoj kampanji "Ljeto je dobadarivanja". U akciji je učestvovalo oko 30 davalaca krvi.

Zaposleni u Crnogorskoj komercijalnoj banci i Podgoričkoj banci organizovali su tradicionalnu akciju dobrovoljnog davanja krvi u Podgorici, Kotoru, Nikšiću i Beranama.

U akciji je učestvovalo više od 50 davalaca krvi.

Zavod za transfuziju krvi Crne Gore u saradnji sa Sea Dance festivalom drugu godinu nagrađuje dobrovoljne davaoce dragocjene tečnosti. Građani Crne Gore koji su u periodu od 19. do 24. avgusta dobrovoljno dali krv dobili su na poklon jednodnevne ulaznice za šesti Sea Dance festival koji je održan od petka, 30. avgusta, do subote, 1. septembra na budvanskoj plaži Buljarici.

Cilj akcije je motivisanje građana da doprinesu obezbjeđivanju potrebnih zaliha krvi i pomognu onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore

37

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125; Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

DIJABETES

- UTICAJ NA ORALNO ZDRAVLJE Dr Ognjen Kovačević, spec. parodontologije i oralne medicine Stomatološka poliklinika, Klinički centar Crne Gore

Šećerna bolest je težak hronični metabolički poremećaj koji se karakteriše povišenim nivoom glukoze u krvi (hiperglikemija), a nastaje zbog poremećaja lučenja insulina, promjenom u njegovom djelovanju, ili oboje. Pored poremećaja u metabolizmu glukoze, u dijabetesu je poremećen metabolizam masti i proteina.

Međunarodna dijabetička federacija (IDF) procjenjuje da danas u svijetu 425 miliona ljudi boluje od dijabetesa. Nažalost, oko polovine ljudi sa dijabetesom nije svjesno svoje bolesti. Preko jedan milion djece i adolescenata ima dijabetes tip1. U Crnoj Gori više od 50.000 osoba boluje od dijabetesa.

Dijabetes se kategoriše u nekoliko osnovnih tipova: - tip1 (insulin zavisni), - tip2 (insulin nezavisni), - gestacioni dijabetes, - drugi tipovi dijabetesa povezani sa nekim stanjima i sindromima, - poremećaj tolerancije.

40

Tip 1 nastaje zbog razaranja ćelija u gušterači koje stvaraju insulin, što se događa koda genetski predisponirane osobe podlegnu npr. virusnoj infekciji ili nekiom drugom faktoru.

Tada može da počne autoimuni odgovor koji dovodi do oštećenja ćelija gušterače. Tip 1 uglavnom se javlja kod mladih, obično prije 21.godine života. Tip 2 je posljedica rezistencije na insulin, ali veremenom, kako oboljenje napreduje, može da se javi i njegova smanjena produkcija. Nastanak tipa 2 je postepen i obično se javlja oko 40.godine života. Zbog prisutne hiperglikemije prisutni su tipični znaci i simptomi dijabetesa kao što su poliurija, polifagija, polidipija, pruritus, umor i slabost. Često su prisutne i komplikacije kao što su nefropatija, retinopatija, neuropatija, usporeno zarastanje rana, oboljenja krvnih sudova. Zbog ovih komplikacija potrebno je imati za cilj snižavanje nivoa glukoze u krvi kako bi se one spriječile.

Gestacijski dijabetes se javlja tokom trudnoće uglvnom poslije 24 nedjelje i povlači se šest nedjelja nakon porođaja. I ako je prolazan, može da ugrozi zdravlje fetusa ili majke. U 30% do 50% žena sa gestacijskim dijabetesom razviće se šećerna bolest tip 2 kroz 10 godina.

Promjene u usnoj duplji Oralne promjene variraju od blagih do teških, u zavisnosti od težine bolesti. Karakteristični simptomi su zadah po acetone (halitosis) i ubrzan gubitak alveolarne kosti. Ostali znaci i simptomi su u vidu pečenja usta, povećanom sklonošću ka infekcijama, otežano zarastanje rana, suvoća usta, uvećanje parotidnih žlijezda.

Kako je lučenje pljuvačke regulisano autonomnim nervnom sistemom, neuropatija ovog sistema može prouzrokovati promjene u lučenju pljuvačke. Tako kod osoba sa dijabetesom često srećemo suvoću oralne sluzokoze. Suva usta su lišena antibakterijske zaštite pljuvačke, pa su podložna nastanku karijesa i drugih infekcija. Suva sluzokoža predstavlja pogodno mjesto za razvoj oportunističkih infekcija kao što je infekcija gljivicom Candida albicans. Pojava kandidijaze se povezuje sa smanjenom količinom radikala kiseonika koje otpuštaju polimorfonuklearni leukociti (PMN) i njihovom smanjenom fagocitozom. Povećana glikosijalija podstiče i povećanu adheziju gljivica na epitelne ćelije. Takva sluzokoža je podložna oštećenjima i tvz. ,,sindromu pečenja usta”.

Osobe koje imaju dobro regulisanu šećernu bolest imaju sličnu pojavu gingivitisa kao i kod zdravih, uz isti nivo dentalnog plaka. Međutim, kod osoba koje imaju loše regulisanu šećernu bolest, imaju veću učestalost gingivitisa nego kod zdravih ili osoba sa dobro regulisanom šećernom bolešću. U mnogobrojnim studijama dokazano je da je rizik od nastanka parodontopatije tri puta veći kod oboljelih od šećerne bolesti nego kod zdravih ili sa dobro regulisanom šećernom bolešću.

Takođe, dokazano je da je kod osoba sa dijabetesom povećan rizik za gubitak alveolarne kosti, približno trostruko u odnosu na kontrolnu grupu koja nema dijabetes. Tako se može reći da dijabetes ne povećava samo učestalost već utiče i na težinu parodontopatije.

Kod osoba sa dijabetesom vaskularne promjene koje su prisutne u ostalim djelovima organizma (glomerul, mrežnjača) odvijaju se i u parodontu.

Kod uznapredovalog dijabetesa u krvnim sudovima parodoncijuma dolazi do nakupljanja kolagena u bazalnim membranama kapilara, što dovodi do zadebljanja membrana, a kao posljedica toga dolazi do suženja lumena krvnih sudova i hemodinamskih poremećaja. Kako je ovim procesom poremećena ishrana tkiva, otežana je njegova reparativna i regenerativna sposobnost.

Kolagen koji se nalazi u zidovim krvnih sudova je promijenjen i veže LDL koji je i onako povišen kod ovih bolesnika. Sve ovo dovodi do stvaranja ateroma i daljeg sužavanja krvnih sudova.

Kod ovih bolesnika povećano je stvaranje matriks metaloproteinaza (MMP) kao što je kolagenaza, što dovodi do razgradnje novonastalog kolagena. Na ovaj način šećerna bolest dovodi do poremećaja u zarastanju parodoncijuma čije oštećenje je posljedica dejstva mikroorganizama ili mehaničke sile.

Odgovor domaćina Dijabetes utiče i na poremećaj imunološkog odgovora, pogotovo dolazi do poremećaja u funkciji polimorfonuklearnih leukocita, monocita i makrofaga. Smanjena funkcija PMN i smanjena hemotaksa dovodi do poremećaja u imunom odgovoru i

41

progresiji inflamacije. Kod loše kontolisanih dijabetičara, osim povećane aktivnosti kolagenaze, povećana je vrijednost enzima beta-glukuronidaze i elastaze. Ovi poremećaji dovode do poremećaja u odbrani protiv patogena i ubrzavanja oštećenja tkiva. Odbranbene ćelije (makrofagi i monociti) su odgovorne za prekomjerni odgovor na antigene bakterija, što rezultira povećanim stvaranjem proinflamatornih citokina i posrednika imunološkog odgovora. Dijabetičari sa parodontopatiom imaju više koncetracije citokina IL-1β,PGE2 i TNF-α koji se dodatno ispuštaju iz monocita. U sredini sa povećanom glukozom odvija se neenzimska glikoliza mnogobrojnih proteina, što dovodi do gomilanja konačnih proizvoda uznaprdovale glikolize (AGE).

AGE se vezuju za makrofage čime se spriječava njihovo sazrijevanje i učestvovanje u zarastanju tkiva. Vezivanje AGE za ćelije endotela krvnih sudova može dovesti do stvaranja mikrotromboze i pojačane vazokonstrikcije krvnih sudova, što sve dovodi do smanjene ishrane tkiva. Takođe, pod dejstvom krajnjih produkata glikozilacije dolazi do proliferacije glatkih mišićnih ćelija, što dovodi do zadebljanja zidova krvnih sudova.

Svi ovi procesi dovode do težeg oštećenj parodoncijuma tj. gubitka pripojnog epitela i alveolarne kosti.

Kod osoba koje imaju dijabetes i tešku parodontopatiju vremenom dolazi i do poremećaja regulacije glukoze u krvi. U nekim studijama je dokazano da kod dijabetičara sa parodontopatijom šestostruko je povećana rizik slabe regulacije glukoze u krvi. Studije su pokazale da dijabetičari sa teškim oblikom parodontopatije u 82% slučajeva imaju neki teži oblik kardiovaskularnog oštećenja u poređenju sa 21% osoba sa dijabetesom koje nemaju parodontopatiju ili je ona u blažem obliku.

Ishod liječenja parodontopatije zavisi (osim stepena održavanja oralne higijene, pušenja, ishrane) od regulacije glukoze u krvi. Osobe sa dobro regulisanom šećernom bolešću dobro reaguju na terapiju (hiruršku i ne hiruršku) ,slično reaguju kao osobe bez šećerne bolesti. Kod osoba sa slabo regulisanom šećernom bolešću terapiski rezultati su nepovoljni i poslije kratkotrajnog poboljšanja, česti su recidivi. Zato je značajno da stomatolog bude upoznat sa vrijednostima glukoze u krvi.

U stomatološku ordinaciju mogu doći pacijenti sa još nedijagnostikovanom šećernom bolešću. Kod takvih pacijenata možemo dijagnostikovati teži oblik brzo napredujuće parodontopatije, koja nije uobičajena s obzirom na godište, nivo oralne higijene, prisutnost čvrtih i mekih naslaga. Često je kod takvih pacijenata prisutna hiperplazija gingive, lako krvarenje i multipli parodontalni apscesi. U tom slučaju treba pacijenta pitati o postojanju simptoma prekomjerne žeđi, prekomjernog mokrenja i prekomjernog apetita. Ukoliko stomatolog posumnja na postojanje šećerne bolesti potrebno je pacijenta uputiti nadležnom ljekaru.

Kod pacijenata sa već dijagnostikovanom šećernom bolešću stomatolog može zatražiti da pacijent donese dnevnik mjernja glukoze. Treba zatražiti od pacijenta i najnoviji nalaz HbA1c jer predstavlja mjeru regulacije glikemije kroz protekla 2 do 3 mjseca. Cilj terapije kod osoba oboljelih od dijabetesa je održati nivo hba1c u intervalu 6,5% do 7,5%.

Kod osoba sa dijabetesom važno je spovesti protokol za smanjenje stresa, odnosno smanjivanje bola. U stresnim situacijama dolazi do povećanog lučenja adrenalina i kortizola, što dovodi do porasta glukoze u krvi. Adrenalin koji se nalazi u stomatološkim anesteticima prisutan je u maloj koncetrajiji i

42

neće dovesti do porasta glukoze u krvi.

Kod većine pacijenata sa dijabetesom tokom rutinskih stomatoloških zahvata primjena antibiotika nije indikovana.

Osim kada je prisutna akutna infekcija, antibiotici su idikovani. Pojedini kliničari propisuju profilaktitičku antibiotsku premedikaciju prije hirurškog zahvata kod pacijenata koji imaju slabo regulisanu šećernu bolest, ali ovo se odnosi samo za hitna stanja.

Kod teških oblika parodontopatije primjena tetraciklinskih antibiotika u kombinaciji sa obradom parodontalnih džepova rezultira kratkotrajnim ali značajnim poboljšanjem regulacije glukoze u krvi. Akutne infekcije, bilo virusne ili bakterijske, povećavaju rezistenciju tkiva na insulin i kao posljedica ovoga dolazi do porasata nivoa glukoze u krvi, što dovodi do porasta lučenja insulina od strane pankreasa. Ovaj poremećaj traje ne samo dok traje infekcije već i kasnije, nekoliko nedjelja pa i mjeseci nakon što prođu znaci infekcije. Zbog svega navedenog, liječenje parodontopatije (infekcije) može dovesti do poboljšanja regulacije glukoze.

Stomatološke intervencije kod osoba sa dijabetesom treba sprovoditi u ranim jutarnjim časovima, kao i kod ostalih težih hroničnih bolesnika. Međutim, to nije uvjek pravilo. Najbolje bi bilo stomatološku intervenciju sprovesti prije ili poslije razdoblja najvećeg djelovanja insulina. Ovim se izbjegava mogućnost nastanka hipoglikemijske reakcije tokom stomatološke intervencije, jer hipoglikemijska reakcija najčešće nastupa u periodu najveće aktivnosti insulina. Zbog toga je bitno da stomatolog uzme detaljnu anamnezu. Nekada stomatološke intervencije nije moguće planirati da se izbjegne vrijeme najveće aktivnosti insulina, pogotovo kod pacijenata koji uzimaju isulinske injekcije.

Zato bi trebalo zahtijevati od pacijenta da nosi sa sobom glukometar, pomoću kojeg se može odrediti nivo glukoze pred samu stomatološku intervenciju. Faktori koji povećavaju rizik od nastanka hipoglikemije su: davanje prevelike količine insulina, preskakanje obroka, povećanje fizičke aktivnosti bez prilagođavanja insulina, davanje insulina u jako prokrvljeno tkivo, stres, konzumacija alkohola, ranije epizode hipoglikemije.

Hipoglikemija je stanje opasno po život. Znaci i simptomi su: drhtavica, znojenje, uznemirenost, zbunjenost, tahikardija, trnjenje, anksioznost, a u najtežim slučajevima dolazi do gubitka svijesti. Ukoliko pacijent osjeti simptome hipoglikemije, potrebno je provjeriti glukozu u krvi pomoću glukometra. Ako nam glukometar nije pri ruci, takvo stanje treba tretirati kao hipoglikemijski napad. Slične simptoma može da daje i hiperglikemija. Međutim, hiperglikemija nastaje sporije i manja je vjerovatnoća da će se dogoditi u ordinaciji, za razliku od hipoglikemije. Ako se radi o hiperglikemiji, davnje glukoze pacijentu neće imati dodatni efekat. Ukoliko nastane hipoglikemija pacijentu se može dati na usta 15g glukoze i to u vidu 3-4 čajne kašičice šećera, kolača, bombona, voćnog soka. Ako pacijent ne može da uzima hranu na usta, može se dati intravenski 25-30ml 50%glukoze, a ako ne može ni intravenski, onda se može dati 1mg glukagona subkutano ili intramuskularno. Simptomi hipoglikemije se obično povlače za 10-15minuta, ali pacijenta pratiti idućih sat vremena. Ukoliko se radi o hiperglikemijskom stanju -dijabetička ketoacidoza i hiperglikemijsko hiperosmolarno stanje, potrebno je pozvati hitnu medicinsku pomoć. U međuvremenu uspostaviti prohodnost disajnih puteva, davati kiseonik i pratiti vitalne funkcije.

REGION 2. avgust - Zagađujuće gorivo mora da postane prošlost - BiH BiH će u naredne tri decenije morati svoju ekonomiju potpuno da oslobodi fosilnih goriva ako želi da bude članica EU.

saopštili su iz Komore medicinskih sestara.

Istakli su i kako zdravstvene ustanove kontinuirano upozoravaju na nedostatak medicinskih sestara, a da one koje su zaposlene rade na ivici mogućnosti i izdržljivosti.

04. avgust - Zbog sumnje na zarazne bolesti nadležni vrše eutanaziju svinja - Srbija

Ako Bosna i Hercegovina želi da bude članica Evropske unije, za najkasnije 31 godinu će morati svoju ekonomiju potpuno da oslobodi fosilnih goriva koja zagađuju okolinu, podstiču globalno zagrijavanje i utiču na zdravlje ljudi, navode u EU. Kako je ocijenjeno iz Brisela, BiH ne čini dovoljno da se na vrijeme preorjentiše na obnovljive izvore energije, ističući kao poseban problem dalje insistiranje na izgradnji termocentrala, umjesto da se fokusiraju više na obnovljive izvore energije. Poseban problem, kako je istaknuto u analitičkom izvještaju, predstavlja nedostatak politika za energetsku efikasnost.

- BiH nema državni zakon o zaštiti okoline niti državni autoritet koji se bavi ovom tematikom. Usklađivanje zakonodavstva u ovoj oblasti sa pravnom tekovinom EU se provodi bez postojanja nacionalnog programa za usvajanje pravne tekovine - navodi EU. Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark rekao je da je zagađenje veoma ozbiljan problem u BiH, kojem se ne pridaje adekvatna pažnja.

03. avgust - Vlada izigrala zdravstvene radnike - Hrvatska Iz Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS) su utvrdili da je Vlada odbijanjem povećanja plata izigrala zaposlene u sistemu zdravstva te izvijestili da podržavaju sindikat u pregovorima s Vladom o povećanju plata i stvaranju boljih uslova rada.

Zaposlenima u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju je produžen postojeći kolektivni ugovor na tri mjeseca, a nisu dobili povećanje plata.

- Smatramo potpuno neprihvatljivim da, uprkos dogovoru sindikata u zdravstvu i Ministarstva zdravlja o povećanju plata od četiri posto, Vlada odbija prihvatiti to povećanje. Takvim postupanjem Vlada je izigrala zaposlene u sistemu zdravstva -

Zbog sumnji na moguću pojavu zarazne bolesti, a na osnovu prijavljenog uginuća jedne svinje u zaseoku Šume mladenovačkog sela Rabrovac, nadležne službe Uprave za veterinu su u tom i selu Velika Krsna izvršile eutanaziju svinja i u skladu sa predvidenim procedurama preduzele sve preventivne mjere kako bi se zaštitilo zdravlje životinja na tom području.

Kako su za Tanjug rekli u Upravi za veterinu, uzorci svinja su poslati na laboratorijsku analizu i po dobijanju rezultata biće preduzete sve potrebne mjere u skladu sa utvrđenim procedurama.

U toku je, dodaju, isplata novčane nadoknade vlasnicima eutanaziranih životinja koja je utvrđena na osnovu tržišne cijene i koju je do sada dobila većina vlasnika svinja.

05. avgust - Stanje sa zdravstvenim kadrom je svaki dan sve teže – Hrvatska Uporno odbijanje hrvatskih vlada da se lijekarima omogući strukovni kolektivni ugovor za ljekare je degradirajuće, a posebno je demotivirajuće za ostanak ljekara u Hrvatskoj, smatraju u Hrvatskoj ljekarskoj komori.

Iz Hrvatske ljekarske komore (HLK) pozvali su Vladu na hitno rješavanje problema definisanja ljekarskih plata donošenjem Zakona o platama ljekara ili strukovnog kolektivnog ugovora budući da ljekari godinama s njom ne mogu učestvovati u pregovorima o radnim uslovima.

Ljekari, koji su nosioci zdravstvenog sistema, još ne učestvuju u kolektivnom pregovaranju jer je zakon odredio da Hrvatski ljekarski sindikat nije reprezentativan te zato ne može učestvovati u sindikalnim pregovorima, podsjetili su iz HLK. Upozorili su i da je stanje s kadrovima u zdravstvu svakim danom sve teže, a odbijanje povećanja plata od četiri posto nakon sindikalnih pregovora pokazalo je kako Vlada ne prepoznaje dubinu problema u zdravstvenom sistemu.

11. avgust - Registrovan prvi slučaj groznice Zapadnog Nila - Srbija U Srbiji je laboratorijski potvrđen prvi slučaj obolijevanja od groznice Zapadnog Nila u ovoj godini, koju prenose komarci.

43

Oboljela je 84-ogodišnja žena iz Beograda, koja ima udružene hronične bolesti.

Prošle godine je prvi slučaj obolijevanja od groznice Zapadnog Nila registrovan ranije, 1. jula, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut.

U zemljama Evropske unije sredinom jula pojavili su se prvi oboljeli, a do 1. avgusta registrovano je 33 oboljelih od groznice Zapadnog Nila - u Grčkoj 25, Rumuniji četiri, Mađarskoj dva i po jedan slučaj u Italiji i Francuskoj. U istom periodu registrovana su i tri smrtna slučaja koji se mogu dovesti u vezu sa groznicom Zapadnog Nila - dva u Grčkoj i jedan u Italiji.

12. avgust - Zabranjen uvoz svinjskog mesa iz Srbije - BiH i Sjeverna Makedonija Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija zabranile su uvoz svinjskog mesa i prerađevina iz Srbije zbog sumnje na prisustvo afričke svinjske kuge u toj zemlji.

Srbija je prijavila četiri slučaja za koja se sumnja da je riječ o svinjskoj kugi kod domaćih svinja, saopštila je Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE), čije je sjedište u Parizu.

Tri slučaja su registrovana u okolini Beograda, a jedan u Podunavskom okrugu, naveo je OEI citirajući izvještaj Ministarstva poljoprivrede Srbije, prenosi Reuters. U izvještaju se precizira da je sedam svinja uginulo od bolesti, a da je 114 eutanazirano.

Zbog toga je Kancelarija za veterinarstvo BiH usvojila Uputstvo o privremenoj zabrani uvoza domaćih i divljih svinja, mesa domaćih i divljih svinja, kao i proizvoda porijeklom od domaćih i divljih svinja koji nisu bili obrađeni na način da je sa sigurnošću uništen virus afričke svinjske kuge. Ovo Uputstvo će biti na snazi sve do dobijanja službene informacije od nadležnih tijela Republike Srbije o prestanku sumnje na pojavu afričke svinjske kuge.

Sličnu zabranu uvela je i Agencija za hranu i veterinarstvo u Sjevernoj Makedoniji, a njen direktor Zoran Atanasov je za agenciju MIA izjavio da se u Srbiji pojavila afrička svinjska kuga i to u okolini Beograda, Mladenovca i Smederevske Palanke. On je naglasio i da u Sjevernoj Makedoniji za sada nema slučajeva ove bolesti, kao i da su mjere pripravnosti podignute na maksimalan nivo.

Samo u sjevernoj Bugarskoj, gdje je prvo registrovana bolest, ubijeno je više od 100.000 svinja na većim farmama i u privatnim gazdinstvima zbog svinjske kuge. Premijer Bugarske

zdravstvenih usluga za 130 hiljada pacijenata u županiji, ali i gotovo 1,9 miliona turista, čime se postiže pozitivan utjecaj na privatni i poslovni život pacijenata.

14. avgust - ZZJZ realizuje projekat o reproduktivnom zdravlju - Srbija Zavod za javno zdravlje, uz finansijsku podršku Kancelarije ministra bez portfelja zaduženog za demografiju i populacionu politiku, i lokalne samouprave, realizuje projekat koji se odnosi na unapređenje reproduktivnog zdravlja. Iako je prirodni priraštaj u Novom Pazaru i dalje pozitivan, ovakav projekat je važan u smislu podizanja zdravstvene svijesti kod stanovništva kroz edukacije i savjetovanja u vezi planiranja porodice i važnosti prevencije.

Reproduktivno zdravlje je bitno jer omogućava ljudima da se osećaju dobro, da vole i budu voljeni i da ostvare jednu od najljepših uloga u životu, a to je roditeljstvo. Zaštita reproduktivnog zdravlja uključuje edukaciju o seksualnosti i reprodukciji, savjetovanje o planiranju porodice, zdravstvenu zaštitu reprodukcije, prevenciju, dijagnostiku i liječenje različitih bolesti i poremećaja.

- Opšti cilj ovog projekta je podizanje svijesti kod stanovništva o značaju reproduktivnog zdravlja. Specifični cilj unutar toga bila bi edukacija edukatora tj. 217 vaspitačica koje rade u predškolskim ustanovama i njihova dalja edukacija, odnosno prenošenje znanja na mlade roditelje ove djece, koji su korisnici predškolskih ustanova - kaže dr Selma Bihorac.

- Imajući u vidu nizak nivo zdravstvene kulture kada je u pitanju prevencija i planiranje porodice – naglašava dr Bihorac – projektom su obuhvaćene četiri važne teme: polno prenosive bolesti, prevencija malignih bolesti, sterilitet, vakcine i značaj vakcinacije. Nama je i bio cilj da ovaj grad, koji ima jako mlad narod i ima taj potencijal, jer je prirodni priraštaj još uvijek pozitivan, da ga ovim projektom još više unaprijedimo.

15. avgust - Prijete zaraze jer je more sve zagađenije - Hrvatska Usred turističke sezone, Jadransko more je svakim danom sve više zagađeno, a stručnjaci smatraju da zbog toga prijete i zaraze, piše hrvatski portal Indeks.

13. avgust - Integrisane gradska i županijska hitna služba - Hrvatska Objedinjeni hitni bolnički prijem, vrijedan 21,6 miliona kuna i sufinansiran iz fondova Evropske unije, otvoren je u Opštoj bolnici Dubrovnik, a ministar zdravstva Milan Kujundžić tom je prilikom izjavio kako je riječ o velikom medicinskom i organizacijskom iskoraku po čemu Dubrovnik prednjači.

Kujundžić je ocijenio da je dubrovačka bolnica primjer boljega korištenja resursa i pružanja usluga, a dokaz tome je i savremeni Objedinjeni hitni prijem koji integrira gradsku i županijsku hitnu medicinsku službu.

Direktor dubrovačke bolnice dr Marijo Bekić izjavio je da projekt donosi veću dostupnost, učinkovitost i djelotvornost

44

Najproblematičnije je, po svemu sudeći u možda najljepšem hrvatskom gradu - Dubrovniku. Samo u drugoj polovini jula zabilježeno je izlivanje otpadnih voda u dubrovačkoj i kaštelanskoj

akvatoriji, a inspekcija za zaštitu okoline naložila je Gradu Dubrovniku postavljanje oznake zabrane kupanja na plaži u Koločepu.

– U moru je sve više fekalija, a to bi moglo da se riješi donošenjem adekvatnih propisa – ističe Žarko Koboević sa Pomorskog odeljenja Univerziteta u Dubrovniku, koji se bavi ovom temom.

On dodaje da je hrvatska strana Jadrana zagađenija proporcionalno povećanju broja brodića i jahti.

19. avgust – Onemogućiti lažnim prorocima širenje laži o vakcinisanju - Hrvatska Hrvatsko udruženje za medicinsko pravo je pozvalo sve nadležne državne institucije da aktivno pristupe nacionalnom problemu vakcinisanja, edukacijom otklone zablude i onemoguće lažnim prorocima širenje laži i obmana na zaštitu zdravlja ljudi.

18. avgust – VMA otvara Centar za tradicionalnu kinesku medicinu - Srbija U septembru je planirano potpisivanje memoranduma o razumijevanju sa kolegama iz Kine, koji će pomoći u opremanju Centra i edukaciji ljekara. Centar će biti otvoren u okviru Klinike za fizikalnu medicinu, a načelnica Trećeg odeljenja doc. dr Zorica Brdareski kaže da je određen prostor za tu namjenu, kao i da su svi ljekari već od ranije obučeni za primjenu akupunkture.

Predsjednik tog udruženja Miran Cvitković objavio je saopštenje u na facebooku saborskog zastupnika Ivana Pernara koji je istakao da ne namjerava vakcinisati novorođeno dijete.

- Udruženje poziva sve nadležne institucije, državna tijela i strukovne organizacije da aktivno pristupe sada očito već nacionalnom problemu te iskoriste svoj autoritet i položaj u sistemu vlasti te proaktivnom edukacijom stanovništva otklone očite zablude te onemoguće lažnim prorocima širenje laži i obmana na uštrb zdravlja i zaštite zdravlja i života ljudi, posebno najranjivijih grupa poput djece - stoji u saopštenju Udruženja.

– Kada će Centar biti otvoren ne zavisi samo od nas. Mi bismo voljeli što prije. Imamo stručni kadar i akupunkturom se bavimo od sedamdesetih godina – kaže dr Brdareski za Tanjug.

Da bi se bavili akupunkturom u Srbiji, podsjeća, ljekari moraju da prođu dodatnu obuku koja podrazumijeva 300 časova teorijske i praktične nastave, poslije čega mogu da aplikuju i dobiju dozvolu od Ministarstva zdravlja za bavljenje ovom metodom liječenja.

U Centru će se primjenjivati različiti tipovi akupunkture – bodi akupunktura, maksibustija, elektro akupunktura, aurikula akupunktura, skalp akupunktura. Ovi tipovi akupunkture i do sada su se primjenjivali na VMA, ali otvaranjem centra moći će masovnije da se primjenjuju u boljim uslovima.

Na VMA za primjenu akupunkture u liječenju i rehabilitaciji troškove snose pacijenti, a dr Brdareski naglašava da su cijene mnogo niže u odnosu na privatnu praksu. Procedura je takva da pacijent prvo dolazi na pregled kod ljekara da se vidi da li postoje indikacije da se primijeni akupunktura i tek ako ljekar procijeni uključuje se ta grana tradicionalne medicine.

Akupunktura je danas veoma popularna svuda u svijetu.

Jedna od prvih indikacija za koju su je Amerikanci prihvatili su mučnine nakon hemoterapije. Pacijentu ne moraju da se daju ljekovi koji ublažavaju mučninu već se stimulisanjem određene tačke mučnina smanjuje vjerovatno smirivanjem centra za povraćanje.

20. avgust – Split dobija univerzitetsku bolnicu - Hrvatska Ministar zdravlja Milan Kujundžić je najavio izgradnju nove univerziteteske bolnice u Splitu koja bi, kako je rekao, koštala nekoliko milijardi kuna.

- Mislim da se poklopio istorijski trenutak i sklonost ove vlade u razumijevanju da se u Splitu napravi nova univerzitetska bolnica s investicijom od nekoliko milijardi (kuna) - rekao je Kujundžić tokom posjete splitskom KBC-u.

Naglasio je i da u Splitu postoje resursi i potreba za novom bolnicom.

45

21. avgust – Blizanci osvojili grad Bužim - BiH Bužim, grad na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, opravdano nosi epitet grad blizanaca. Od oko 20.000 stanovnika, trenutno je oko 200 blizanaca. Sama činjenica da je u četiri ratne godine rođen 21 par, govori da je Bužim grad sa najviše blizanaca u regionu.

Biće podnijeta i inicijativa da se postavi tabla na ulazu u grad, na kojoj će pisati Bužim, viteški grad i grad blizanaca, najavljuju Bužimljani. Posle toga, kako kažu, planiraju i osnivanje udruženja blizanaca, čiji će predsjednik biti blizanac.

Ranija medicinska istraživanja su pokazala da je taj fenomen vezan za žene, a ne za muškarce.

22. avgust – Odobrena rekonstrukcija dvije bolnice - Srbija

stanja vozača uvođenjem periodičnih pregleda za sve vozače te je pozvala svoje članove da policiji odmah prijave sve primijećene promjene.

KoHOM je saopštio da je nakon saobraćajne nesreće u kojoj je 11. jula ove godine na naplatnim kućicama u Svetoj Heleni na tročlanu porodicu naletio vozač pod uticajem droga, već za desetak dana doktorka porodične medicine kod koje je krivac nesreće upisan kao pacijent dobila je nalog za pretres ordinacije.

U nalogu je zatražena provjera kompjutera i medicinske dokumentacije pod optužbom da nije prijavila promjenu zdravstvenog stanja svog pacijenta otpuštenog s bolničkog liječenja, te je doktorka prekršajno kažnjena novčanom kaznom u iznosu od pet hiljada kuna, izvijestio je KoHOM. - Zakon o sigurnosti prometa motornim vozilima propisuje slijedeće: Ako se na ljekarskom pregledu ili u toku liječenja utvrdi da vozač boluje od bolesti ili ima invalidnost radi koje nije više sposoban sigurno da upravlja vozilom, ljekar koji je obavio pregled ili liječio vozača te izabrani doktor dužan je uz upozorenje bolesniku o tome da obavijesti policijsku upravu u kojoj osoba ima prijavljeno prebivalište, odnosno privremeno ili stalno boravište - stoji u saopštenju KoHOM-a.

24. avgust – Smanjen broj obolelih od sifilisa, više inficiranih HIV-om - Srbija

Pokrajinska vlada dala je saglasnost Kliničkom centru Vojvodine za izvođenje radova na rekonstrukciji lamela B i C Klinike za ginekologiju i akušerstvo u Novom Sadu i zgrade Instituta za onkologiju u Sremskoj Kamenici. Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo i Klinički centar Vojvodine zaključili su prošlog mjeseca ugovor o finansiranju radova na Klinici za ginekologiju i akušerstvo KCV (porodilište Betanija) - lamela B i C, s troškovima stručnog nadzora i tehničkog prijema objekta, u iznosu od 209 miliona dinara.

22. avgust – Nema odziva na konkurs za pedijatra za platu od 1.900 eura - Hrvatska Dom zdravlja Dubrovnik je prije skoro dvije nedjelje na društvenim mrežama objavio oglas da traži pedijatra, ali se do sada niko nije javio, prenosi Jutarnji list. Pedijatru nude platu od 14.000 kuna (oko 1.900 eura), stan od oko 55 metara kvadratnih, ali i mogućnost dodatne zarade u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj.

Upravnik Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan rekao je da se nijedan ljekar iz Hrvatske još nije javio za posao u ordinaciji u Mokošici koja, dodaje, vjerovatno do oktobra ili čak novembra neće početi da radi.

23. avgust – Kažnjena doktorka jer nije prijavila promjenu zdravstvenog stanja svog pacijenta - Hrvatska Koordinacija hrvatske porodične medicine (KoHOM) zauzela se za uvođenje kontinuiranog nadzora zdravstvenog

46

U prvih šest mjeseci ove godine u Srbiji je smanjen broj oboljelih od sifilisa, gonoreje i genitalne hlamidijaze u odnosu na isti period prošle godine, dok je povećan broj inficiranih HIV-om i oboljelih od AIDS-a, ali je smanjen broj umrlih od side.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Dr Milan Jovanović Batut u prvoj polovini ove godine registrovano je 417 osoba oboljelih od sifilisa, gonoreje i genitalne hlamidijaze, što je za 35 odsto manje u odnosu isti period prethodne godine kada je prijavljen 641 slučaj. Smanjenje je zabilježeno jer je značajno manje prijavljenih slučajeva obolijevanja od genitalne hlamidijaze.

Od početka januara do kraja juna bilo je 276 oboljelih, dok je u istom periodu prošle godine bilo 514 oboljelih.

Najveći broj oboljelih od sifilisa, gonoreje i genitalne hlamidijaze registrovan je na teritoriji Vojvodine - 135 slučajeva, Beogradu – 91 oboljeli od sifilisa i gonoreje i nijedan slučaj genitalne hlamidijaze.

U Batutu kažu da je hlamidijaza značajan javnozdravstveni problem zbog toga što neliječena infekcija kao posljedicu može imati upalu reproduktivnih organa, smanjenje plodnosti, kao i komplikacije tokom trudnoće, prijevremeni porođaj. Navode da hlamidijalna infekcija, kao i druge seksualno prenosive infekcije, u značajnoj mjeri olakšava prenošenje HIV-a.

U Batutu navode da se u Srbiji od 2008. godine bilježi porast broja osoba inficiranih HIV-om, a da se registruje značajna redukcija obolijevanja i umiranja od side.

- Pad obolijevanja i umiranja od AIDS-a je rezultat primjene kombinovane, visoko aktivne antiretrovirusne terapije koja je od 1998. godine dostupna svim osobama inficiranim HIV-om i u potpunosti ide na teret Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) - navode u Batutu.

Procjenjuje se da je krajem 2018. godine u Srbiji 3.000

osoba živjelo sa HIV-om, od kojih šestina ne zna da je inficirana HIV-om (oko 500).

26. avgust - Povećanje plata u zdravstvu dobra vijest za državu - Srbija

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar, komentarišući najavljeno povećanje plata medicinskim sestrama od 15 odsto, ocijenio je da je odlična vijest za državu da je došla u situaciju da može da povećava plate. On je podsjetio da je ovo treći put za manje od tri godine da se povećava plata medicinskim sestrama i medicinskom osoblju, navodeći da je prvo bilo 10, zatim 12 i sada 15 odsto, prenosi Tanjug.

Plate ljekara bez specijalizacije 2009. i 2010. godine iznosila je 50.117 dinara, a 2019. godine, kako je rekao Lončar, ona je 69.884 dinara, dok su ljekari sa specijalizacijom prije deset godina imali nešto više od 62.000, a 2019. godine plata je 87.776.

I očekuje se povećanje oko 10 odsto, rekao je ministar ističući da je to pokazuje razliku između toga kako zemlju vodi predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a kako su je vodili dokazani srtručnjaci političke scene za svoj džep.

27. avgust - Zbog epidemije zaraza sve veći odziv za vakcinaciju - Hrvatska Nakon sedam godina pada obuhvata vakcinisanja u Hrvatskoj, taj je trend zaustavljen prošle godine, piše Večernji list. Očito su epidemije zaraznih bolesti, uglavnom malih boginja, što su proteklih godina širom Evrope izbijale i odnosile žrtve, otrijeznile mnoge koji su pod pritiskom antivekserske kampanje bez ikakvih medicinskih opravdanja odbijali da vakcinišu djecu.

Zaustavljanje tog trenda dobar je znak i ako obuhvati nastave da rastu moguće je da će Hrvatska izbjeći epidemije mnogih zaraznih bolesti, što joj je ozbiljno prijetilo zadnjih godina, poručuju epidemiolozi.

Najveći je porast vakcinacije uočen upravo kod primarnog MRR - a, odnosno prve vakcinacije protiv malih boginja, rubeole i mumpsa, koje je skočilo s lanjskih 89% na 93,2%, te kod revakcinacije protiv difterije i tetanusa u drugoj godini života (s 86,6% na 89,4%), stoji u izvještaju o vakcinisanju za 2018. što ga je pripremio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

28. avgust – Više pokušaja vantjelesne oplodnje o trošku države - Srbija Vlada Srbije nastoji da dodatnim novim mjerama pomogne parovima koji zbog steriliteta ne uspijevaju da steknu

potomstvo i za sada se razmatra mogućnost povećanja broja pokušaja vantjelesne oplodnje o trošku državnog budžeta, kao i pomjeranje starosne granice za žene kojima je ovo jedina šansa da dobiju bebu, saznaje Politika u Ministarstvu zdravlja.

Uskoro će se o tome znati nešto više i konkretnije, a na putu do odluke nadležni će koristiti i iskustva drugih zemalja, kao i ono što je već dostupno u zdravstvenom sistemu Srbije.

– Svakako će nešto biti promijenjeno, a tražićemo od ljekara da iznesu svoje stavove o tome šta je najbolje uraditi – dodaju u Ministarstvu zdravlja.

U izjavi za Politiku prof. dr Slavica Đukić Dejanović, ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku, ističe da je najava predsjednika Vučića izuzetno značajna i da takva mjera ima ne samo pronatalitetni karakter, već je i duboko humana.

– Tu bi svakako trebalo uzeti u obzir i mišljenje i stav struke, a za 10 odsto parova u Srbiji koji se suočavaju sa problemom neplodnosti vantjelesna oplodnja često predstavlja i poslednju šansu da postanu roditelji. Pomenula bih i da veliki broj gradova i opština daje svoj doprinos podsticanju rađanja i poboljšanju demografske slike Srbije, a najnoviji primjer je odluka Skupštine grada Beograda o finansiranju četvrtog pokušaja vantjelesne oplodnje za žene do 45. godine – naglašava dr Đukić Dejanović.

30. avgust - Stekli se uslovi za odjavu epidemije malih boginja – Srbija Stekli su se uslovi za odjavu epidemije malih boginja na teritoriji Srbije s obzirom da je prošao dvostruki maksimalni inkubacioni period za infekciju virusom malih boginja, saopštio je Institut za javno zdravlje Dr Milan Jovanović Batut.

Epidemija malih boginja je prijavljena 23. oktobra 2017. godine, a poslednji prijavljeni slučaj obolijevanja od malih boginja bio je u junu 2019. godine u Boru. U toku 2019. godine prijavljeno je ukupno 15 oboljelih, od čega su četiri osobe bile sa importovanom infekcijom (Rusija, Ukrajina, Austrija, Makedonija), dok se kod 11 zaražavanje desilo na teritoriji Srbije. Početkom oktobra 2017. godine na teritoriji Srbije prijavljeni su prvi sumnjivi slučajevi koji su odgovarali kliničkoj slici malih boginja, a Batut navodi da su u međuvremenu preduzete mjere na imunizaciji dovele do značajnog povećanja kolektivnog imuniteta prema virusu malih boginja u populaciji.

Batut navodi da je intenzivna kampanja o značaju imunizacije koja je u prethodnom periodu sprovedena dovela je do povećanja nivoa svesti o efikasnosti ove preventivne mjere u svim populacionim grupama. Obuhvat vakcinacijom protiv malih boginja, zaušaka i rubele (MMR) je tokom 2018. godine značajno porastao, što je predstavljalo osnovni preduslov za usporenje toka ove epidemije. Vakcinacija protiv malih boginja, zaušaka i rubele na teritoriji Republike Srbije u 2018. godini sprovedena je sa obuhvatom od 93,4%. U centralnom dijelu Srbije vakcinisano je 94,3%, a u Vojvodini 90,9% planiranih obveznika. Takođe, u prethodnom periodu sprovedena je dopunska imunizacija propuštenih godišta (sa prvom dozom MMR (13.674 osobe), drugom dozom (3233 osobe), kao i onih koju su primili obje doze (1452 osobe).

47

Dojenje najzdravije i za dijete i za majku

Obilježena Svjetska nedjelja dojenja Svjetska nedjelja dojenja se svake godine obilježava u više od 170 zemalja, kako bi se povećalo znanje i svijest o značaju i prednostima dojenja i obezbijedila podrška dojenju, a sve u cilju unapređenja zdravlja majke i djeteta. Ove godine Svjetska nedjelja dojenja obilježila se pod sloganom Osnaži roditelje – podrži dojenje.

Istraživanje višestrukih pokazatelja u Crnoj Gori (MICS) koje je sprovela Uprava za statistiku (MONSTAT) tokom 2018. godine uz podršku UNICEF-a pokazalo je da je procenat djece mlađe od dvije godine koja su podojena u toku prvog sata nakon rođenja porastao sa 20% na 41% u romskoj populaciji i sa 14% na 24% u opštoj populaciji. Iako je porast registrovan, procenat novorođenčadi kojima je prvi obrok u životu mjačino mijeko je i dalje nezadovoljavajuće nizak.

Dojenje je ključni faktor pravilnog ranog rasta i razvoja, zdravlja i blagostanja kako odojčadi tako i majki. Prvi podoj trebalo bi da bude u roku od jednog sata od porođaja, a dojenje kao isključivi izvor hrane za novorođenče najmanje tokom prvih 6 mjeseci života. Majčino mlijeko je potreba svakog novorođenčeta, odojčeta i djeteta do navršene druge godine. Njegov sastav i količina prilagođeni su uzrastu djeteta a sam čin dojenja predstavlja najzdraviji, najjednostavniji i najekonomičniji način da se zadovolje sve nutritivne, imunološke pa čak i dio emocionalnih potreba novorođenčeta. Akt sisanja, osim što zadovoljava potrebu za hranom, dijetetu omogućava razvijanje povezanosti sa majkom, omogućava rani emocionalni razvoj, zadovoljava nagon za bliskošću, pruža okolnosti koje stimulišu razvoj svih čula kao i bolji psihomotorni razvoj. Novorođenčetu se dojenjem obezbjedjuje i sazrijevanje imunog sistema uz stvaranje odbram-

48

benih mehanizama neophodnih za zaštitu od mnogih bolesti i infekcija. Istovremeno smanjuje rizik od gojaznosti u kasnijem dobu, pojave alergija i iznenadne smrti odojčeta. Osim pozitivnog učinka na novorođenče, brojne su prednosti i za zdravlje majke.

Majke koje doje kvalitetnije uspostavljaju emocionalne odnose s djetetom, u manjem su riziku od postporođajnog krvarenja, osteoporoze, malignih oboljenja dojke i jajnika, postporođajne depresije i pojave anemije, a postoje dokazi i da pomaže u normalizaciji tjelesne težine nakon porođaja.

Iako postoje jasni i nedvosmisleni dokazi o nezamjenjivosti i koristima dojenja kako po bebu tako i po majku, na žalost u mnogim sredinama i dalje su prisutne brojne zablude vezane za dojenje – od zabluda da ne mogu sve žene da doje, da prvo mlijeko (kolostrum) nije „pravo“, iako to gusto žućkasto mlijeko zadovoljava kvantitativno i kvalitativno sve bebine potrebe u prvim danima života, do zabluda da su bebama koje su hranjene majčinim mlijekom potrebni čaj i voda, da bolesne bebe ne bi trebale dojiti, da malokrvne majke imaju “loše” mlijeko, da majka ima mlijeko samo za jednu bebu i sl.

Zadatak je čitave zajednice a ne samo zdravstvenog sektora da stvara uslove i promoviše dojenje uvijek i svuda.

Podršku majkama koje doje moguće je obezbjediti na različite načine. Tradicionalno, podršku pruža uža, ali i šira porodica.

Potrebna je međutim i podrška šire okoline, a pored zdravstvenih radnika i savjetnika za dojenje i podrška zajednice u cjelini.

Izuzetno je važna podrška društvene zajednice: obezbjeđivanjem uslova za nesmetano dojenje na javnim mjestima, omogućavanje dojenja na radnom mjestu ali i obezbjeđivanje sistemske edukacije o značaju i nezamjenjivosti dojenja kroz redovno obrazovanje

svih budućih roditelja.

Kada je ishrana dojilja u pitanju, nema posebnih ograničenja, ali je potrebno da dojilje izbjegavaju gazirana i energetska pića, veće količine kafe, opojne supstance, određene ljekove, jake začine, kao i da se rukovode osnovnim principima pravilne ishrane u smislu ritma obroka i izbora namirnica. Majke koje doje djecu ne bi trebale da koriste duvanske proizvode, a svaki alkohol, uključujući i ona pića sa nižim sadržajem alkohola – kao što je pivo, rizičan je za odojče, jer oštećuje mozak, a intelektualni razvoj djeteta potencijalno je ugrožen.

Povodom Svjetske nedjelje dojenja 2. avgusta u tržnom centru Delta City ministrastvo zdravlja Crne Gore, Institut za javno zdravlje Crne Gore i Dom zdravlja Podgorica održali su zdravstveno promotivni događaj na kojem su dijeljeni edukativni materijali, mjerena visina i težina, dijeljeni savjeti o značaju dojenja i razgovaratlo se sa zainteresovanima u vezi sa svim nedoumicama oko dojenja.

Generalni direktor Direktorata za javno zdravlja i programsku zdravstvenu zaštitu dr Miro Knežević, podsjetio je da je Ministartsvo zdravlja 2015. godine uradilo Vodič za dojenje, namijenjen zdravstvenim radnicima kao i brošuru za roditelje, s ciljem da se u Crnoj Gori poveća broj žena koje doje, dok je 2017. usvojen Kodeks za dojenje, kojim se, u cilju propagiranja dojenja zabranjuje reklamiranje adaptiranih fromula za bebe.

Takođe, kako je kazao dr Knežević, u okviru svih domova zdravlja otvorene su škole za trudnice u okviru kojih se budućim majkama govori o značaju dojenja i za njihovo i za zdravlje njihove djece.

- Ministarstvo zdravlja je, u saradnji sa UNICEF-om,

Institutom za javno zdravlje i Domom zdravlja Podgorica, pokrenulo program edukacije patronažnih sestara, između ostalog i o promociji dojenja, koji će početi da se implemetira od septembra ove godine, a čiji će nosioc biti Dom zdravlja Podgorica - najavio je dr Knežević.

Specijalista socijalne medicine u Institutu za javno zdravlje dr Verica Osmanović, navela da je procenat djece koja isključivo doje u ranom djetinjstvu u opštoj populaciji porastao da 14 na 24 odsto, a u romskoj sa 20 na 41 odsto, što, kako je kazala ukazuje na podizanje svijesti majki o značaju dojenja.

Izabrani pedijatar u Domu zdravlja Podgorica dr Dušica Gojković, naglasila je da Dom zdravlja Podgorica, prvenstveno kroz rad izabranih doktora sa djecom i sa roditeljima, svakodnevno maksimalno nastoji da podigne svijest populaciije, kako bi shvatili apsolutni značaj dojenja, koje je kao potpuno prirodno najbolja hrana za bebe.

Ona je istakla da je težnja Svjetske zdravstvene organizacije da se do 2050. godine poveća broj žena koje doje svoju djecu na 50 odsto i upozorila da je Crna Gora još uvijek daleko od tog procenta.

Svjetska nedjelja dojenja predstavlja globalnu kampanju koja se obilježava u 150 zemalja svijeta, a ima za cilj da jača društvenu svijest o značaju i predsnostima dojenja, obezbijedi podršku dojenju, a time i unaprijedi i zaštiti zdravlje majke i djeteta.

Institut za javno zdravlje Crne Gore

49

Rinitis Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica Nikšić

Rinitis je upala nosne sluznice najčešće izazvana virusuma, bakterijama i alergenima. Početni dio disajnog sistema je nos. Jedna od najvitalnijih funkcija živih bića je disanje, a nos ima vrlo značajnu ulogu u disanju. Nos se sastoji od dvije

51

simetrične šupljine koje su podijeljene nosnom pregradom u kokoj se nalaze nosne školjke i nosni hodnici. Takva građa nosa omogućuje da udahnuti vazduh dođe do najudaljenijih i najmanjih dijelova pluća. Disanjem na nos može se bolje udahnuti vazduh nego disanjem na usta.

Nos je prekriven sluznicom na kojoj su treplje. Sluznica stvara sluz koja neprestano klizi po sluznici. Udahnute štetene čestice hvataju se u sluzi i odstranjuju iz disajnog sistema duvanjem iz nosa ili slijevanjem u ždrijelo i gutanjem. Nos je mehanički filter pluća. Osim toga, u sluzi nosa postoje imunoaktivne supstance koje su sposobne uništiti razne mikroorganizme koji udisanjem ulaze u organizam.

Disanje na nos je prirodno i refleksno, za razliku od disanja na usta. Svako otežano disanje na nos itekako se negativno odražava na djetetov rast i razvoj, dovodi u opasnost zdravlje i narušava kvalitet života, naročito kad duže traje.

Osim disajne uloge, nos ima i neke druge funkcije – funkciju mirisa i funkciju u stvaranju glasa, pri čemu doprinosi boji i kvalitetu glasa. Dva najčešća oblika rinitisa uzrokovana su nekim mikroorganizmom ili alergenom. Najčešći uzročnici rinitisa i prehlade su virusi i to oko 80%. Među njima su rhinovirusi, adenovirusi, virusi influence i respiratorni sinsicijalni virus.

Bakterije su daleko rjeđe uzročnici, a najčešće su to streptokok, pneumokok, hlamidija i mikoplazma.

Inkubacija bolesti, razdoblje od infekcije do razvoja kliničke slike, obično traje od 48 do 72 sata.

Infektivni rinitis rijetko se pojavljuje kao izolovana bolest. Uglavnom je udružen s upalom ždrijela, a latinski mu je naziv nazofaringitis, svima dobro poznat kao obična prehlada.

Stoga je teško govoriti samo o rinitisu. Rinitis je najčešća bolest čovjeka i javlja se dva do četiri puta godišnje u odraslog zdravog čovjeka, a kod djece, naročito predskolskog uzrasta, normalno je i uobičajeno od 8-10 prehlada godišnje.

Bolest se prenosi kapljično sa bolesne na zdravu osobu, prilikom kijanja ili direktnim kontaktom kao što je rukovanje s bolesnikom, koji na koži svoje ruke ima uzročnika. Bolest se može prenijeti i diranjem predmeta koji su kontaminirani sekretima prehlađenih osoba.

Tipični simptomi za rinitis su kijanje, sekrecija iz nosa, a prisutni su još i grebanje u grlu, pečenje i suzenje očiju, suvi kašalj. Mogu biti prisutni i opšti simptomi poput povišene tjelesne temperature do 38,5 stepeni, opšta slabost i bolovi u mišićima.

U većini slučajeva bolest prolazi u razdoblju od 7 do 10 dana.

52

Rijetke su komplikacije, ali su u nekih 1-2% slučajeva moguće, i to su upale sinusa, upale srednjeg uha, bronhitisi i upale pluća.

Komplikacije su češće kod djece, naročito odojčadi i predškolske djece. Preventiva je pola zdravlja, pa je pranje ruku i nošenje maski na licu kao i izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorijama je vrlo važan oblik prevencije.

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze i kliničke slike.

Prehlada je bolest koja ima svoj tok, kako dođe tako prođe. Stoga je simptomatsko liječenje jedino ispravno, u smislu da simptomatskim ljekovima olakšavamo i ublažimo tok bolesti.

Najvažnije je mirovanje, dovoljan unos tečnosti, ispiranja sluznice nosa izotoničnom rastvorima, ublažavanje opštih simptoma poput malaksalosti, bolova i povišene tjelesne temperature, a preporučuju se analgetici i antipiretici. U slučaju da je prisutan i kašalj, propisuju se ljekovi protiv kašlja.

Jako je važno, kod djece posebno, održavati prohodnost nosa, što je neophodno za nesmetan san i ishranu. Kod djece je Eustahijeva tuba kratka i horizontalnije postavljena, pa je usljed začepljenosti nosa mnogo lakša propagacija infekta do srednjeg uha i posljedične upale. U određenom broju slučajeva mogu pomoći preparati morske vode, ali je često neophodan dekongestiv koji izaziva vazokonstrikciju krvnih sudova. Pri tome treba voditi računa da to bude lijek novije generacije (ksilometazolin hlorid), a nove pumpice omogućavaju ugodnu i praktičnu primjenu te, što je najvažnije, sprečavaju prodiranje infektivnog materijala u bočicu. Zbog toga što ne sadrži konzervanse, posebno je pogodan za nježnu i osjetljivu sluznicu djece i odraslih. Veliki benefit imaju ljekovi kojima je dodata morska voda (razrjeđuje sluz i podstiče prirodne mehanizme čišćenja) i Hijaluronska kisjelina (prirodni ovlaživač sa dugotrajnim učinkom). Hijaluronska kisjelina štiti i vlaži sluznicu nosa te omogućuje njenu bolju regeneraciju u vrijeme učestalih zimskih prehlada, te povećava elastičnost i čvrstoću.

Neke studije su pokazale da uzimanje vitamina, poput vitamina C i D pomaže u liječenju prehlada, a cink ako se uzme u prvih 24 sata od pojave simptoma bolesti, može ublažiti simptome prehlade. Antibiotike NIKAKO ne treba koristiti u prehladi jer nemaju učinak - samo mogu da štete, jer preko 90% rinitisa su virusni i alergijski.

Prehladu teško možemo izbjeći, što možda i nije loše, naročito u djetinjstvu, jer tako vježbamo imuni sistem, pa se kasnije možemo lakše boriti protiv ozbiljnijih bolesti.

ZANIMLJIVOSTI

Sa hranom jedemo i plastiku

Austrijski naučnici po prvi put su pronašli tragove mikroplastike u uzorcima ljudskog izmeta, što ukazuje da postoji mogućnost da je ona naširoko rasprostranjena u ljudskom lancu ishrane. Naučnici su testirali uzorke iz osam različitih studija, koje su sprovođene u različitim zemljama. U svakom uzorku pronađen je neki oblik mikroplastike - veličine od 50 do 500 mikrometara.

Mikroplastike su male čestice plastike manje od pet milimetara, koje nastaju iz raznih izvora kao što su plastična ambalaža i plastične kese.

Stručnjaci, međutim, pozivaju na uzdržanost, jer su studije bile male po obimu, a nema značajnih dokaza da je pronađena mikroplastika potekla iz proizvoda koje su učesnici studija koristili svakodnevno u svojoj ishrani.

Tim odgovoran za ovo otkriće pozvao je na obimnije istraživanje i pronalaženje mogućih posledica po ljudsko zdravlje.

- Ovo je prva studija ove vrste koja potvrđuje ono što smo dugo sumnjali, da plastika na kraju stiže i do ljudske utrobe - izjavio je glavi istraživač dr Filip Švalb sa Medicinskog fakuleta u Beču.

Učesnici studija porijeklom su iz Finske, Italije, Japana, Holandije, Poljske, Rusije, Velike Britanije i Austrije, a naloženo im je da nedelju dana pred testiranje vode evidenciju o svemu što su jeli. Prema tim podacima, oni su bili izloženi hrani zavijenoj u plastiku, a pojedini su jeli i morske plodove. U prosjeku su pili oko 750 mililitara vode iz plastičnih flaša.

Prethodne studije ukazale su da su mikroplastike pronađene u ribi, pivu, flaširanoj vodi i u zemlji, kao i u vazduhu.

Ljudi su koristili kakao još prije 5.400 godina Novo istraživanje pokazalo je da su ljudi koristili kakao u Južnoj Americi prije 5.400 godina, što je znatno više nego što se dosad mislilo o upotrebi biljke od koje se sada najviše pravi čokolada.

Testovi su pokazali tragove kakaa u predmetima s arheološke lokacije u Ekvadoru, navodi se u objavljenoj studiji u Nature Ecology & Evolution. Studija pokazuje da je izgleda kakao odomaćen 1.500 godina prije nego na lokacijama u Centralnoj

54

Americi za koje se dosad znalo, prenio je Asošiejted pres.

- To je najranija lokacija s uzgajanim kakaom - rekao je Kameron Meknil s Leman koledža u Njujorku, koji nije bio uključen u istraživanje.

Drevne južnoameričke civilizacije vjerovatno nijesu koristile kakao za pravljenje čokolade pošto nema potvrde da su ga starosjedilački narodi u regionu koristili na taj način, naveli su istraživači s kanadskog Univerziteta Britanske Kolumbije.

Testovi, međutim, pokazuju da su stari narodi koristili kakaovo sjeme. Sjeme je dio zrna koji se koristi za pravljenje čokolade. Starosjedilački narodi u regionu gornjeg Amazona danas koriste kakao za fermentisana pića i sokove, i tako je vjerovatno korišćen prije više hiljada godina, navode istraživači.

Naučnici se većinom slažu da je kakao prvi put korišćen u Južnoj Americi, a ne u Centralnoj Americi kako se ranije vjerovalo, što potvrđuju i novi podaci objavljeni u studiji.

Do kraja 16. vijeka kakao je počeo redovno da se uvozi u Španiju odakle se proširio po ostalim evropskim zemljama gdje je počeo da se miješa s mlijekom.

Tek u 19. vijeku je unapređivanjem proizvodnje u Holandiji čokolada poslala čvrst proizvod.

IZ MEDICINE Novi antibiotik uništavaće čak i superbakterije

Prema prvim rezultatima kliničkih istraživanja, novi eksperimentalni antibiotik pokazao se djelotvornim u borbi protiv superbakterija, javlja Science Alert.

Zdravstveni stručnjaci već od ranije upozoravaju na opasnost od sve veće otpornosti superbakterija (gram-negativnih bakterija) na postojeće ljekove. Radi se o bakterijama koje imaju sposobnost adaptacije i pronalaženja novih načina odupiranja antibiotskim tretmanima. Takođe, superbakterije mogu proslijediti svoj promijenjeni genetski materijal, koji im omogućava otpornost na postojeće antibiotike, i na svoje buduće naraštaje.

Za razliku od ostalih antibiotika koji se trenutno nalaze na tržištu, novi lijek nazvan Cefiderocol, funkcioniše na drugačijem principu, uništavanja gram-negativnih bakterija. On ih, naime, ubija iznutra, a ne spolja.Veže se za molekule gvožđa i tako neprimjećen dolazi do zaštitne vanjske membrane bakterije. Kada se probije kroz membranu, djeluje unutar same bakterije i uništava je iznutra.

- Cefiderocol je zapravo trojanski konj. Probija se u ćeliju

tako što se skriva u gvožđu koje je bakteriji potrebno za preživljavanje - rekao je voditelj istraživanja prof. Simon Portsmouth.

U drugoj fazi kliničkog testiranja antibiotika, Cefiderocol je ispitan na 448 osoba zaraženih gram-negativnom bakterijom, a koji su bolovali od upale bubrega ili komplikovane upale mokraćnog sistema. Prilikom analize podataka, ustanovilo se da je ovaj lijek jednako djelotvoran kao i drugi antibiotski tretmani. Takođe, pokazalo se da novi antibiotik ima manje nuspojava od klasičnih vrsta antibiotika, koji se koriste kod takvih vrsta upala.

- Cefiderocol se pokazao sigurnim za starije, teško oboljele pacijente koji su inficirani otpornim bakterijama - rekao je prof.

Portsmouth.

No, rezultate istraživanja trebamo uzeti sa zadrškom.

Naime, druga faza kliničkog istraživanja novog antibiotika bavila se samo upoređivanjem učinka ovog lijeka sa učinkom ostalih antibiotika. Nije istraženo u kojoj mjeri kod ljudi Cefiderocol utiče na bakterije koje su rezistentne na trenutno raspoložive antibiotike.

Treća faza kliničkog istraživanja kreće vrlo brzo i tada će se analizirati kakav učinak ima Cefiderocol na bakterijsku upalu pluća i druge tipove upala, gdje su bakterije postale otporne na ljekove. Istraživanje i razvoj novog antibiotika vodi farmaceutska kompanija Šionigi Inc.

Moderan način života nas ubija Svima nam je poznata izreka da ako vježbamo da ćemo živjeti duže. A novo istraživanje ide korak dalje i otkriva da je moderan način života (koji podrazumijeva sjedenje tokom većeg dijela dana) lošiji za vaše zdravlje nego pušenje, dijabetes i bolesti srca.

Dr Vil Džaber, kardiolog na Klivlendskoj klinici i jedan od autora istraživanja nazvao je rezultate izuzetno iznenađujućim.

- Činjenica da vam nisu dobri rezultati na testu opterećenja i da ne trčite ima lošu prognozu, čak vodi i u smrt, a može da se javi dijabetes. Nikada nismo vidjeli nešto tako naglašeno kao ovo i objektivno kao što su rezultati ovog istraživanja – istakao je dr Džaber.

On je rekao da istraživači sada moraju da prenesu svoje zaključke širokoj populaciji, odnosno da kažu da to što nisu u formi može da vodi raznim bolestima, pa i dijabetesu kao i da takvi ljudi imaju sve rizike bolesti poput pušača.

Istraživači su proučavali 122.007 pacijenata koji su tokom klinike u Klivlendu bili podvrgnuti testiranju od 1. januara 1991. do 31. decembra 2014. godine. Istraživali su koje su koristi vježbanja i fitnesa. Oni sa najnižom stopom vježbe činili su 12 odsto učesnika.

Studija je objavljena u časopisu JAMA Netvork Open.

Kardiovaskularna oboljenja i dijabetes su najrasprostranjenije bolesti u SAD. Potrošimo više od 200 milijardi dolara godišnje na liječenje ovih bolesti i njihovih komplikacija. Umjesto da plaćamo ogromne sume za liječenje bolesti, trebalo bi da ohrabrujemo naše pacijente i zajednice da budu aktivni i vježbaju svakodnevno - rekao je dr Džordan Metzl, doktor sportske medicine u bolnici za specijalnu hirurgiju i autor knjige Vježbanje leka.

Dr Džaber je rekao da je drugo veliko otkriće istraživanja da fitnes produžava život. Istraživači su uvijek bili zabrinuti da ultra vežbači mogu da budu u većem riziku od smrti, ali studija je otkrila da to nije slučaj.

Ono što je istraživanje učinilo jedinstvenim, osim velikog broja ljudi koji su u njemu učestvovali, dr Džaber je rekao da je to što se istraživači nisu oslanjali na ono što su im učesnici studije govorili.

- Ovo nisu pacijenti koji nam govore šta rade. Mi ih testiramo i objektivno shvatamo stvarnu mjeru onoga što rade.

Ako uporedite rizik od sjedenja naspram najviših performansi na testu vježbanja, rizik je oko tri puta veći od pušenja – naglasio je dr Džaber.

Poredeći nekoga ko ne posvećuje mnogo vremena vježbanju sa onim ko redovno vježba, ovaj doktor je rekao da je kod prvog rizik od smrti veći za 390 odsto.

- U stvari, nema plafona u korist vježbanja. Nema starosne granice koja nema koristi od fizičke sposobnosti – objasio je dr Džaber.

55

PRP terapija Dr DuĹĄko Marković Spezijalizant plastiÄ?ne i estetske hirurgije KliniÄ?ki Centar Crne Gore ÄŒlan ISAPSa, meÄ‘unarodnog udruĹženja za estetsku plastiÄ?nu hirurgiju PRP terapija (platelet rich plasma, autologous conditioned plasma, plazma obogaćena trombocitima) je terapija koja se koristi intenzivno u anti ageing-u u posljednjih 10-tak godina, a predstavlja primjenu koncentrata trombocita i proteina plazme, koji se dobija iz pune krvi nakon centrifugitanja i uklanjanja ostalih ćelijskih elemenata. Popularnosti PRP je svakako dorpinijela promocija od strane zvijezda ĹĄou biznisa, a najpoznatiji je kao „vampirski“ tretman. Osim kod anti ageinga i plastiÄ?ne hirurgije, PRP nalazi svoju ĹĄiroku primjenu kod povreda lokomotornog sistema. NjaÄ?eťće su to povrede mekotkivnih struktura velikih zglobova kod uganuća i iĹĄÄ?aĹĄenja. PRP se koristi i u oralnoj hirurgiji.

NajÄ?eťće indikacije za primjenu PRP tretmana u anti-ageing-u su:

t [OBLPWJ TUBSFOKB OB MJDV J EFLPMUFV

t EJTQJHNFOUBDJKF

t BMPQFDJKB J QSPSJKFĂżFOPTU LPTF

t QPEPĘŠOKBDJ

t PäJMKDJ PE BLOJ J

t ESVHF OFTBWS�FOPTUJ OB LPäJ

56

Radi se o tretmanu koji je minimalno invazivan. OporaWBL KF LSBUBL /BLPO USFUNBOB CPKB LPäF KF VKFEOBĘŠFOJKB LPäB KF NFLĂ?B IJESJSBOJKB J[HMFEB [ESBWJKF B CPSF TV VCMBäFOF PRP djeluje tako ĹĄto na prirodan naÄ?in ubrzava regeneSBDJKV LPäF J QPULPäOJI ULJWB UF UBLP TNBOKVKF CPSF J QPCPMKĂ?BWB UPOVT LPäF 5SPNCPDJUJ JNBKV TQPTPCOPTU J BÄ•OJUFU EB TF WFäV [B tkivni tromboplastin koji se nalazi kod oĹĄtećenja tkiva, posebno krvih sudova, i otpoÄ?nu procese cijeljenja. Obzirom da se u PRP nalaze i matiÄ?ne ćelije, one dodatno doprinose ovom efektu. U PRP se u razliÄ?itim koncentrcija nalaze i faktori rasta koji se PTMCBĂżBKV J[ BMGB HSBOVMB QMBUFMFU EFSJWFE HSPXUI GBDUPS USBOTGPSNJOH HSPXUI GBDUPS CFUB Ä•CSPCMBTU HSPXUI GBDUPS JOTVMJO MJLF HSPXUI GBDUPS JOTVMJO MJLF HSPXUI GBDUPS WBTDVMBS FOEPUIFMJBM HSPXUI GBDUPS FQJEFSNBM HSPXUI GBDUPS *OUFSMFVLJO LFSBUJOPDZUF HSPXUI GBDUPS DPOOFDUJWF UJTTVF HSPXUI GBDUPS PRP se priprema u laboratoriji. Razlikujemo viĹĄe vrsta 131 V [BWJTOPTUJ P LPODFUOUSBDJKF MFVLPDJUB J Ä•CSJOB 1BDJKFOUPWB puna krv se uzorkuje u epruvete sa dodatkom anti-koagulanta, najÄ?eťće ACD. Epruveta se ivertuje 5-10 puta. Nakon toga se postavlja u centrifugu. Epruvete se stavljaju u paru, a ako je jedna

onda je potrebno koristiti kontra teg iste mase. Preporuke su da se centrifugira 2 puta. Prvi put na 900 obrtaja u minuti, nakon čega se izdvojena plazma koja je siromašna trombocitima (PPPplatelet poor plasam) prebacuje u nove epruvete, i ponovo centrigugira. Ovog puta na 1000 obrtaja u minuti 10 minuta na temperaturi koja je nešto niža od sobne. Drugo centrifugiranje služi da koncentriše trombocite na dnu epruvete. Idealno bi bilo da se prije centrifugiranja i nakon prvog centrifugiranja odrede vrijednosti hematokrita i leukocita, te onda u odnosu na te parametre određivati brzinu i trajanje centrifugiranja.

Opisan pustupak je nešto komplikovaniji, i rijetko je primjeniv u ordinacijama za plastičnu i estetsku hirurgiju. Zato na tržištu postoji veliki broj pripremljenih setova koji sadrže sav potrošni materijal (epruvete, gaze, sisteme za uzorkovanje krvi, esmarh povesku itd). Svaki proizvođač nudi i preporučuje odgovarajuće centrifuge, koje imaju odgovarajući ugao pozicije epruvete, kao i program centrifugiranja tj. brzinu i trajanje. Tako se dobijaju najveće količine PRP zadovoljavajućeg kvliteta. Dakle,

nema previše mjesta za improvizacije.

Postoje i setovi u kojima se nalaze kombinovane epruvete, koje se sastoje iz 2 dijela, i koje omogućavaju odvajanje plazme od ćelijskih elemenata, a što onda omogućava lakše izdvajanje PRP kroz jedno centrifugiranje. Važno je napomenuti da je PRP moguće miješati sa hijaluronskom kisjelinom, tako da se postigne još bolji anti-ageing efekat. Postoje komercijalni setovi koji nude i ovakve mogućnosti.

Pošto se pripremi PRP se aplikuje injekcionim metodama: mikroneedleinga, dermapena, papularnim tehnikama ali i ubrizgavanjem u dublje slojeve, čak preperiostalno. Tretman obično nije pretjerano bolan. Naravno, bolnost zavisi od oštrine i debljine igle. Nakon apliciranja PRP može se dodatno aplicirati trombin ili kalcijum hlorid koji služe za indukciju oslobađanja faktora rasta.

Nakon sezone kupanja i sunčanja, koža je oštećena dejstvom sunčevih zraka, tako da je jesen idealno vrijeme za planiranje ovog tretmana.

57

Hiperpigmentacija

kože Dr pharm. Vladana Raković, stručni saradnik za Ducray Od četiri osnovna pigmenta lokalizovana u epidermu i dermu, prirodna konstitutivna boja kože zavisi najvećim dijelom od melanina, pigmenta sintetisanog u melanocitima. Ne govoreći o rasnim razlikama u boji, odnosno pigmentaciji kože, koje se javljaju prvenstveno kao posljedica kolićine i distribucije jednog od dvije sintetisane vrste melanina (feomelanin, karakteristika osoba svijetle puti; eumelanin, sintetisan u organizmu tamnopute osobe), nerijetko nailazimo na poremećaje pigmentacije kože. Ono što raduje većinu osoba je saznanje da se uglavnom radi o benignim i prolaznim poremećajima u obojenosti kože, poput reakcije nakon nekog zapaljenskog oboljenja. Ipak, smanjenje ili povećanje melaninske pigmentacije nekada je znak da se radi o upornom dermatološkom oboljenju. U nastavku teksta biće dat nesto detaljniji osvrt na hiperpigmentacije, sa odgovorima na pitanja kako one nastaju i razvijaju se, koji faktori posebno utiču na njihovo pojavljivanje, kako se postavlja dijagnoza, te kako se dalje liječe i tretiraju određeni oblici hipermelanoze.

Veliki je broj oboljenja koja spadaju u grupu melanoderme, odnosno hiperpigmentacija, a medju njima, sa najvećim procentom učestalosti u populaciji, izdvajaju se pjege (ephelides), lentigo, melazma (melisma, chloasma), kao i jatrogena, ljekovima izazvana, hiperpigmentacija, endokrinološka ili postinflamatorna hiperpigmentacija.

Pjege nastaju kao posljedica povećane sinteze melanina, dakle, uz nepromijenjen broj melanocita, što se u histološkom pregledu jasno vidi u bazalnom sloju epiderma. Prepoznaju se kao makule, jasno ograničene, svijetlo do tamno smeđe boje, a uglavnom lokalizovane na dijelu kože koji je posebno izložen suncu. Dijagnoza ephelides-a postavlja se jednostavno, odmah prilikom dermatološkog pregleda. Činjenica je da se većim izlaganjem sunčevom zračenju njihov broj povećava, a da same dodatno tamne, ali ne zahtijevaju liječenje. Upravo odsustvo liječenja ukazuje na neophodan tretman njege i dodatne zaštite kože, pogotovo dijela kože stalno izložene suncu. Najbolje bi bilo koristiti visoku zaštitu istovremeno od UVA i UVB zračenja, po mogućnosti, namijenjenu melanodermi.

Lentigo nastaje kao posljedica povećanog broja ćelija koje proizvode melanin, melanocita, a njihovim pregledom i posmatranjem često se utvrdi i da su u pitanju potpuno atipični melanociti. Lentigo kao takav, može nastati tokom djetinjstva, kada govorimo o običnom lentigu (lentigo simplex), ili se pojavljuje tek kod srednjovječnih i starijih osoba (tzv. Solarni lentigo, staračke pjege). Buduci da se obični i solarni lentigo teže razlikuju, a da je određeni broj poremećaja i sindroma nekada udružen sa lentiginozom, savjetuje se detaljan dermatološki pregled uz konsultacije sa ljekarom dermatologom, kako bi se otklonila sumnja na postojanje nekog od sindroma udruženih sa multiplim lentigom. Široj populaciji je ovaj drugi tip lentiga zapravo poznatiji kao staračke pjege, a zaista se javljaju makule i pjege na starijoj koži, posebno djelovima koji su direktno izloženi sunčevoj svjetlosti, kao što su lice, vrat

58

i nadlanice. Preporuka i u ovom sučaju je da se koristi visoka UVA i UVB zaštita tokom cijele godine, u vidu nekog dermokozmetičkog preparata namijenjenog hiperpigmentaciji, ali i da se koža štiti od foto-starenja, te da se u najvećoj mjeri osjetljivi djelovi tijela pokrivaju i zaklanjaju od sunca (šeširi, marame, rukavice zimi, itd).

Melazma (Melasma, Chloasma) spada zasigurno među najčešće oblike stečene hiperpigmentacije, čiji su uzroci brojni, od prekomjernog izlaganja suncu i drugim izvorima UV zračenja, preko trudnoće, genetske predispozicije, endokrinoloških oboljenja, izmijenjenog hormomalnog statusa i upotrebe određenih hormonskih preparata, ljekova i oralnih kontraceptiva, pa sve do primjene nekih kozmetičkih preparata, a nekada etiologija njenog nastanka može biti i nepoznata. Klinička slika melazme podrazumijeva nepravilne smeđe makule, izuzetno uočljive na djelovima kože izloženima suncu (obrazi, čelo, gornja usna, brada, nos), od kojih su pojedine nerijetko policiklicnog ili arciformnog oblika, krupne ili sitne, linearne ili kružne. Te promjene se mogu manifestovati difuzno ili žarišno, a dijagnostifikacija se postavlja dermatološkim pregledom kože, dok je biopsija rijetko kada potrebna. Na osnovu lokalizacije melanodermskih promjena, izvršena je klasifikacija tri tipa melazme: centrofacijalni, malarni i mandibularni, od kojih je prvi i najčešći. Drugi vid podjele izvršen je prema histoloskom pregledu i položaju hiperpigmentacije i predstavlja epidermalnu, dermalnu i mješovitu melazmu ili kloazmu. Ovaj oblik hiperpigmentacije se ne tako rijetko javlja u populciji sa učestalošću od 90% kod žena i svega 10% muškaraca. Većinu bolesnika čine žene starosne dobi od 20 do 50 godina, a melazma se smatra još i maskom trudnoće (melisma gravidarum), budući da ponajprije nastaje kod trudnica. Nakon ustanovljene dijagnoze, pacijentima je neophodno predočiti koliko liječenje zna da bude teško i koji stepen upornosti se od njih zahtijeva. Liječenje melazme najučinkovitije je onda kada započne konsultacijom i savjetovanjem sa dermatologom, a nastavi se dobrom međusobnom saradnjom ljekara specijaliste i pacijenta, radi izbora optimalne metode liječenja i održavanja postignutih rezultata.

Za osnovni cilj liječenja melazme smatra se blokiranje puteva sinteze novog melanina i uklanjanje već postojećeg pigmenta u koži. Polazna osnova bilo kojeg oblika liječenja melazme podrazumijeva upotrebu preparata za filtrovanje UVA i UVB zračenja, u obliku dermatološki ispitanih krema, sa visokim SPF faktorom zaštite. Preporučljivo je zaštitnu kremu nanositi više puta tokom dana, a svakako tokom cijele godine, jer je izlaganje suncu zapravo najvažniji uzrok ponovne pojave tamnih pjega i makula poslije uspješnog liječenja melazme. Pored toga, postoji nekoliko tipova lokalne terapije sa efektom izbjeljivanja kože i uklanjanja pigmenta, a pacijentima su dostupne i neke vrste tretmana i hemijskih pilinga, koje mogu sprovoditi isključivo specijalisti dermatolozi.

Naša preporuka dermokozmetičkih preparata

MELASCREEN UV lagana krema SPF 50+

MELASCREEN DEPIGMENTING intenzivni tretman

.........................................................................................................................................................................................................................

MELASCREEN UV bogata krema SPF 50+

..........................................................................................................................................................................................................................

......................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................

MELASCREEN PHOTO-AGING noćna krema

......................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................

Namijenjena je zaštiti suve kože sklone hiperpigmentacijama izazvanih suncem, lokalizovanim tamnim mrljama i staračkim pjegama.

Glatka, nemasna tekstura hidrira kožu sa mat završetkom, transaprentna, fotostabilna formula, otporna na vodu i znojenje, koži vraća zdrav sjaj, a tamne mrlje su smanjene.

Namijenjena je zaštiti kombinovane do masne kože od hiperpigmentacija izazvanih suncem, lokalizovanih tamnih mrlja i staračkih pjega. Djeluje tako što ograničava i posvjetljuje tamne mrlje, zahvaljujući fotozaštitnom kompleksu sa širokim spektrom UVA i UVB zaštite i patentiranom kompleksu koji štiti kožu od fotostarenja.

Intenzivna njega posebno je formulisana, na bazi efikasnih i djelotvornih aktivnih sastojaka, za smanjenje i posvjetljivanje lokalizovanih tamnih fleka.

Način upotrebe: nanositi ujutro i uveče na zahvaćene zone lica i dekoltea. Izbjegavajte izlaganje suncu i tokom korišćenja koristiti zaštitu od sunca koja je prilagođena Vašoj koži, poput MELASCREEN UV kreme SPF 50+.

Namijenjena je preuranjenom starenju kože uzrokovanom suncem, a praćenog tamnim flekama, borama i gubitkom čvrstoće kože. Pruža potpuno rješenje za znakove fotostarenja zahvaljujući svojoj formuli obogaćenoj komponentama korektivnog dejstva. Bogata, hidrirajuća tekstura intenzivno hrani kožu, pa je dvojakog dejstva – koriguje tamne mrlje i njeguje kožu.

......................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................

netpharm@t-com.me +382 20 267 805 +382 69 777 069

Kako hrana popravlja naše raspoloženje?

Mr ph. spec. Ivana Gojković Sertifikovani Health Coach Raditi na kilogramima znači raditi na svom životu i taj rad donosi mnoge blagoslove i duboke spoznaje, koje nas mijenjaju i čine naš život ugodnijim i lakšim. Dakle, stvari nisu baš tako jednostavne. I ne bi trebalo da ih posmatramo parcijalno, jer se naš organizam ne može tako posmatrati. Nekada od želje da korigujemo kilograme i dovedemo našu figure do savršenstva, dođemo do toga da je uzrok nagomilanih kilograma prisutan na mnogo dubljem nivou. Nekada je neophodno da se usaglasimo sa sobom, da pomirimo duboko pohranjenje emocije u nama, da ih otpustimo i tek onda se ti silni kilogrami počnu topiti.

Da li ste primijetili da različita hrana u vama budi i različite osjećaje? Kako vam se mijenja raspoloženje kada jedete meso ili mesne prerađevine? Znate li da mnoga istraživanja potvrđuju da meso kod velikog broja ljudi izaziva emociju bijesa, ljutnje, agresije?!

S jedne strane jedemo da bi organizmu dali potrebne hranjive materije i omogućili mu da nesmetano izvršava svoje fiziološke funkcije, a s druge strane, odabir namirnica nas uvodi

60

u onaj termin “praznih kalorija” ili “nutritivno bogatog obroka”.

Osim toga što hranom nadomješćujemo našem tijelu hranjive materije, mi unosom hrane, veoma često hranimo i naše emocije, tako da hrana zapravo diktira naše raspoloženje.

Zato možemo reći da hrana ima sljedeću ulogu: Da poboljša naše raspoloženje; Da nam obezbijedi potrebnu energiju; Da nam pročisti misli, donese bistrinu i potrebnu koncentraciju; Da obezbijedi našim ćelijama pogonsko gorivo. Često mi postavljaju pitanje “Šta je to idealna hrana za nas?” Odgovor je veoma jednostavan, na njega samo vi možete odgovoriti. Kako ćete to znati? Onako kako se osjećate kada nešto pojedete. Ako se osjetite energizovano, ako osjećate da vašim krvotokom struji vitalna energija, ako osjećate bistrinu misli, spremnost na rad, produktivnost, ako imate dobro raspoloženje i želju za socijalizacijom, onda je to prava hrana za vas.

A kako malim promjenama navika u ishrani možemo popraviti naše raspoloženje?

Redovno jedite. Ako vam šećer u krvi padne, možete se osjetiti umorno, razdražljivo i depresivno. Imati redovne obroke i birajući namirnice koje polako oslobađaju energiju pomoći će vam da održite stabilan nivo šećera u krvi.

Namirnice sa sporim oslobađanjem energije su: integralna tjestenina, integralni pirinač, žitarice od cijelog zrna, orašasti plodovi i sjemena.

Mali savjet za vas. Doručak je uvijek dobar početak dana.

Kako odmiče dan tako je poželjno da smanjujete porcije.

Nisam zagovornik toga da je važno da imate više obroka u toku dana, to je relativno. Meni konkretno prijaju dva glavna obroka i jedna užina. Vi najbolje znate koliko obroka dnevno vama donosi rezultat i dobar osjećaj.

Izbjegavajte hranu koja povećava i smanjuje nivo šećera u krvi naglo, kao što su slatkiši, keks, voćni sokovi - koji su ništa drugo no slatkiši u tečnom obliku i alkohol.

Hidrirajte se dovoljno. Ako ne pijete dovoljno tečnosti, može vam biti teško da se koncentrišete ili jasno razmišljate.

Mali savjet za vas: Preporučuje se da pijete između 6-8 čaša vode dnevno, u regularnim okolnostima. Voda je najzdrava opcija napitka. Čaj, kafa, namirnice bogate vodom i sokovi nisu isto što i voda. Nemojte vodu mijenjati ovim izborima tečnosti i hrane.

Uzimajte pet porcija voća i povrća dnevno. Povrće i voće sadrže mnogo minerala, vitamina i vlakana koji nas održavaju fizički i mentalno zdravim. Konzumiranje raznovrsnog voća i povrća svakog dana znači da ćete dobiti dobar izbor hranljivih sastojaka.

Mali savjet za vas: Svježe, zamrznuto, konzervirano, osušeno voće i povrće, kao i voće i povrće kroz formu soka, se ubraja u ovih pomenutih pet porcija. Porcija je zapravo veličine šake, male činije ili čaše.

Obratite pažnju na vaša crijeva. Ponekad rad vaših crijeva može biti odličan pokazatelj kako se osjećate emocionalno.

Ako ste pod stresom ili uznemireni, to može usporiti ili ubrzati rad crijeva. Za zdravu probavu morate imati dosta vlakana, tečnosti i redovno vježbati. Osim toga, radite na umirenju vašeg uma i osnaživaju organizma kako bi lakše prihvatio promjene.

Hrana koja je dobar izbor za rad vaših crijeva je: voće, povrće i integralne žitarice, pasulj, mahunarke, jogurt i kefir sa probiotskim kulturama.

Mali savjet za vas: Ako ste se odlučili da napravite izmjene u načinu ishrane, onda vam sugerišem da te promjene postepeno uvodite, kako bi dali svojim crijevima vrijeme da se prilagode.

Ako osjećate da ste pod stresom, tehnike opuštanja su svakako dobar alat za oslobađanje od istog. Šta god vama prija vi praktikujte. Meni pomaže meditacija, šetnja i boravak u prirodi, tehnike disanja, joga, topla kupka uz prijatan zvuk muzike, trčanje.

Budite sigurni da unosite dovoljno proteina u vaš organizam. Proteini se sastoje od aminokisjelina, kao gradivnih jedinica, koje su mozgu neophodne za regularan rad. Kvalitetni izvori proteina su: bijelo meso, riba, jaja, sir, mahunarke (grašak, grah i sočivo), proizvodi od soje, orašasti plodovi i sjemena.

Mali savjet za vas: Razmislite koje izvore proteina unosite u organizam i potrudite se da vaš meni obiluje raznovrsnim proteinima, životinjskog i biljnog porijekla.

Kontrolišite unos kofeina u organizam. Kofein je stimulans, što znači da će vam dati brzu eksploziju energije, ali će vas onda natjerati da se osjećate uznemireno i depresivno, poremetiće vaš san (posebno ako unosite kofeinski napitak prije spavanja), ili će

vam dati simptome apstinencije, ukoliko naglo prekinete sa unosom kofeina.

Kofeina ima u: čaju, kafi, čokoladi, koka koli i drugim energetskim napicima.

Mali savjet za vas: Ako pijete čaj, kafu ili kolu, pokušajte se prebaciti na verzije bez kofeina. Ukoliko smanjite unos kofeina možete osjetiti veliki nalet energije. Dakle kofein i energija su obrnuto proporcionalni.

Jedite zdrave masnoće. Mozgu su potrebne masne kisjeline (kao što su omega-3 i -6) da bi održavao svoju fiziološku funkciju. Dakle, umjesto da izbjegavamo masti, važno je jesti one prave. Zdrave masti se nalaze u: masnoj ribi, živini, orašastim plodovima (naročito orah i badem), hladno cijeđenim uljima, sjemenima (kao što su suncokret i bundeva), u avokadu, mlijeku, jogurtu, siru i jajima.

Mali savjet za vas: Pokušajte da izbjegavate sve što na etiketi ima ispisano “trans masti” ili “djelimično hidrogenisana ulja”. Trans-masne kisjeline nastaju uglavnom na tri načina: – najčešće pri preradi biljnih ulja u čvrste masti (na primjer margarin), – na visokim temperaturama tokom prženja hrane, – u procesu hidrogenacije nezasićenih masnih kisjelina.

Za vašu informaciju, hidrogenizovane masti ili trans masti zabranjene su u Danskoj, Švajcarskoj, Kaliforniji i njujorškim restoranima, a Kanada, Australija i Evropska unija zahtijevaju minimalizaciju njihove upotrebe.

Trans-masne kisjeline, proizvodima u kojima se nalaze daju čvrstu strukturu i bolji ukus, što objašnjava razlog njihove upotrebe. Najveći izvori čine biljna ulja koja se široko koriste u industriji brze hrane, polugotovih jela, pržene hrane i pekarskih proizvoda! Trans-masne kisjeline pronađene su u velikoj količini u pomfritu, čipsu, prženoj hrani, vaflima, imitacijama sira, margarinima i kokicama.

Sposobnosti za vožnju osoba starijih od 65 godina

Prim. dr Rasim Agić, spec. medicine rada Dom zdravlja, Bijelo Polje Životna dob sama po sebi nije indikator čovjekovog zdravlja i sposobnosti za upravljanje motornim vozilom.

Prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije starost dijelimo na raniju (65 do 74 godine), srednju (75 - 84 godine) i duboku starost (85 i više godina).

Nije lako odrediti životnu, dobnu granicu za koju se sa sigurnošću može tvrditi da predstavlja godine kada nastupa starost kod čovjeka. Starenje i starost se jasno razlikuju, i dok starenje predstavlja progresivni stalni i postupni proces smanjenja strukture i funkcije organa, sama starost predstavlja određeno životno razdoblje povezano s kalendarskom dobi. Hronološka starost ne odgovara uvijek biološkoj starosti, a očuvanje kvaliteta života premašuje značaj dužine života..

Svaki četvrti poginuli učesnik u saobraćaju je lice starije od 65 godina. „Stariji od 65 godina imaju za 50% veću vjerovatnoću da dožive saobraćajnu nezgodu u kojoj će smrtno stradati, od prosječnog rizika za ostatak stanovništva. Stariji od 65 godina najviše smrtno stradaju u svojstvu pješaka", zaključci su analiza za bezbijednost saobraćaja.

62

Uz to, stariji ljudi više ginu u saobraćaju kao biciklisti, nego kao vozači automobila, pokazalo je istraživanje.

Postoje tri ključne funkcije za bezbijedno upravljanje motornim vozilom: 1) Vid; 2) Kognicija; 3) Motorna funkcija.

Kada je kognicija u pitanju demencija je najozbiljniji poremećaj kod starih. Procjenjuje se (demencija) psiholočkim testiranjem - neuropsihološko testiranje. U početnom stadijumu ne predstavlja kontraindikaciju za produženje vozačke dozvole uz vremensko ograničenje.

Hronična stanja koja mogu uticati i izazvati i akutni efekat na zdravstveno stanje: oftalmološka oboljenja (katarakta, diabetična retinopathia, macularna degeneracia, glaukom, retinitis pigmentosa, snižena oštrina vida i poslije korekcije), kardiovaskularna oboljenja (naročito u kombinaciji sa sinkopom i kognitivnim deficitom, nestabilna angina pectoris, aritimije, kongestivna srčana insuficijencija, karodiomiopathiae), neurološka oboljenja (demencije, MS, Parkinsonova bolest, deficiti kod CVI), sva psihijatrijska oboljenja, endokrinološka oboljenja, muskuloskeletna oboljenja, hronična. bubrežna insuficijencija, sleep apnea.

Kao što je dobijanje vozačke dozvole simbol samostalnosti i zrelosti kod adolescenata, tako je i produženje kod starih simbol samostalnosti i vitalnosti i ima veliki uticaj na kvalitet života i samopouzdanje.

Prema nekim istraživanjima, vozači stariji od 65 godina najčešći su učesnici saobraćajnih nezgoda. Prema statističkim podacima, lica starija od 65 godina čine uglavnom oko 1/5 ukupnog stanovništva, ali svaki četvrti poginuli u saobraćajnoj nezgodi je lice starije od 65 godina. Naime, oko 25% poginulih i oko 10% povrijeđenih u saobraćajnim nezgodama su stariji od 65 godina.

Osobe starije od 65 godina imaju slabiji vid, slabiji sluh, smanjenu fizičku snagu i fleksibilnost, hronične bolesti, sporije reagovanje, pamćenje i druge mentalne promjene.

Kod osoba starijih od 60 godina čulo vida smanjuje se za 25%, dok se onima preko 80 godina vidno polje sužava i do 50%.

Zakon o bezbijednosti u saobraćaja na putevima Republike Crne Gore ne propisuje starosni limit za dobijanje vozačke dozvole, ali su osobe starije od 70 godina, dužne da idu češće na ljekarske preglede. Šta, između ostalog, piše u Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima Crne Gore. Član 189: - Vozačka dozvola se izdaje na rok od 10 godina, a licima starijim od 70 godina života vozačka dozvola se izdaje sa rokom važenja od tri godine.

- Vozačka dozvola se može izdati ili se njeno važenje

može ograničiti i na rok koji je kraći od roka iz stave 1 ovoga člana, samo na osnovu ljekarskog uvjerenja za vozača.

- Licima iz stava 1 ovoga člana koja u vrijeme izdavanja vozačke dozvole imaju više od 60 godina života vozačka dozvola se izdaje sa rokom važenja do navršenih 70 godina života.

- Izuzetno od st. 1. i 2. ovog člana, vozačka dozvola se može izdati na kraće vrijeme, na osnovu nalaza i mišljenja u uvjerenju o zdravstvenoj sposobnosti za vozača.

- Lica kojima je po ljekarskom nalazu i mišljenju vozačka dozvola izdata na kraći rok od propisanog u stavu 1. ovog člana, kao i lica starija od 70 godina, prilažu i dokaz o zdravstvenoj sposobnosti.

Umjesto zaključka (neobavezno) Da li ste za uvođenje starosnih limita za vožnju?

Da, ako su ograničenih zdravstvenih sposobnosti.

Da, za starije od 65 godina.

Da za starije od 70 godina.

Da za starije od 80 godina Ne, za to postoje ljekarski pregledi.

Ne to je diskriminacija.

Ne znam!

GLASAJTE ZA SEBE !!!

63

Ergonomski problemi kod fizioterapeuta Krsto Kovačević, mr fizikalne terapije Komora fizioterapeuta Crne Gore

UVOD Ergonomija je naučna disciplina koja se bavi poboljšanjem uslova i proizvoda rada, smanjivanjem opasnosti od povreda, smanjivanjem opasnosti od bolesti povezanih sa radom i promocijom zdravih stavova prema životnoj i radnoj sredini.

Mišićno-koštani poremećaji povezani sa radom su odgovorni za morbiditet u mnogim radnim populacijama i poznati su kao važan problem pri radu, koji dovodi do povećanja zdravstvenih troškova, smanjenja produktivnosti i nižeg kvaliteta života.

Zbog bolova u leđima sve je više izgubljenih radnih dana, što utiče i na samu zdravstvenu njegu. Nespecifična bol u donjem dijelu leđa je neugodno medicinsko stanje koje može onemogućiti rad, i čest je razlog izostanaka sa posla.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, procjena opasnosti po ljudsko zdravlje je „postupak kojim se procjenjuje priroda i vjerovatnoća štetnih učinaka na ljudsko zdravlje uslijed izlaganja jednom ili više faktora fizičkog ili psihičkog stresa“ (WHO 1981). Opasnosti u zdravstvu klasifikovane su kao bio-

64

loške, hemijske, organizacione ili psihosocijalne, koje uključuju i nasilje vezano za rad. Djelatnosti zdravstva i socijalne zaštite imaju veću stopu poremećaja vezanih za rad nego ostale djelatnosti. To su uglavnom mišićno-koštani poremećaji, stres, depresija i anksioznost. Medicinske sestre, bolničari i ostalo osoblje su među 10 zanimanja s najvećim rizikom od istegnuća mišića i zglobova. Procjena opasnosti u zdravstvu vezana za fizičke djelatnosti predmet je velikog broja smjernica.

Vrlo je važno na vrijeme edukovati zdravstvene radnike o svim opasnostima koje njihov posao sadrži, kao i omogućiti rad sa uređajima koji pomažu u sprječavanju nastanka bolesti.

Nažalost, medicinske sestre i fizioterapeuti danas većinu posla obavljaju manualno. Potrebno je svakog zdravstvenog radnika upozoriti na rizike kojima su izloženi svaki dan.

Glavni problemi tradicionalne ergonomije su bili kako smanjiti mišićni rad i pokrete, a danas su problemi povezani sa statičnim i ponavljajućim radom.

Glavni zadatak ergonomije je interakcija sastava čovjek – mašina (uređaj) – okolina, tako što prilagođuje posao čovjeku (oblikovanje opreme i postupaka), zatim prilagođavanje čovjeka poslu (obrazovanje i premještanje na odgovarajuće radno mjesto).

Taj sastav mora da zadovoljava određene uslove: 1. radni prostor veličinom odgovara čovjeku, 2. rad bez nepotrebnog zamaranja, 3. odgovarajući raspored radnih elemenata, 4. odgovarajući položaj tijela, 5. ekonomičnost pokreta, 6. ritam rada lagan i prirodan, 7. odgovarajuće osvjetljenje, 8. odgovarajući fizikalni uslov, 9. konstrukcija alata i mašina (uređaja) prilagođena bezopasnom radu.

Odmori su jako važni kod statičnog rada. Umor je stanje i osjećaj usporenosti sa smanjenom sposobnošću obavljanja rada. Uslijed umora se javlja nevoljnost, malaksalost, slabija pažnja i sposobnost razmišljanja, slabiji radni učinak. Radni stres nastaje kada se naruši ravnoteža između zahtjeva okoline i vlastitih mogućnosti i dovodi do lošeg emocionalnog stanja i raspoloženja.

Pojam mišićno-koštani poremećaji označava zdravstvene poremećaje lokomotornog sistema (mišići, tetive, skelet, hrskavice, ligamenti, živci). Mišićno-koštani poremećaji uključuju sve forme bolesti varirajući od lakših, prolaznih poremećaja do ireverzibilnih povreda koje onemogućuju normalan život. Mišićno-koštani poremećaji povezani sa radom su uzrokovani ili pojačani obavljanjem određene djelatnosti. Takođe, i aktivnosti poput kućnih poslova ili sporta mogu da utiču na bolest.

Zdravstveni problemi u pravilu nastaju ako je mehaničko opterećenje veće od kapaciteta koje mogu da podnesu komponente lokomotornog sistema. Povrede mišića, tetiva, ligamenata i kosti (istegnuća, rupture, frakture, neprimjetne mikrofrakture, degenerativne promjene) su tipične povrede. Često dolazi i do iritacija na mjestu hvatišta mišića i tetiva, kao i do funkcionalnih restrikcija i ranih degeneracija kosti i hrskavice (WHO 2010).

Pretpostavlja se da su poremećaji lokomotornog sistema koji se javljaju za vrijeme radnog staža uzročno povezani sa fizičkim opterećenjem tokom okupacione (radne) aktivnosti.

Primjeri okupacionih aktivnosti koje se podudaraju sa velikim

mehaničkim opterećenjem su hvatanje i prenošenje objekata, poslovi koji zahtjevaju sile guranja i povlačenja objekata, kao i poslovi u kojima se te iste sile prenose na pacijenta ili mašinu (uređaj). Stariji radnici su podložniji razvoju povreda zbog prirodnih degenerativnih procesa. „Sjedenterni“ način života dovodi do smanjenog tonusa mišića i do fizičkih problema. Trajanje izloženosti je idući važan faktor za razvoj bolesti. Određeno je ukupnim vremenom izloženosti određenim silama i brojem ponavljanja u određenom vremenu. Prema trajanju, periodi opterećanja mogu biti dugotrajni i kratkotrajni. Dugotrajni periodi pretežno dovode do hroničnih problema, dok kratkotrajni dovode do akutnih poremećaja (WHO 2010).

Položaj je promjenjiva organizacija glave, trupa i udova od kojeg zavisi stabilnost i ravnoteža tijela, temelj je pokreta i u uskoj je vezi s vidnim opažanjem. Na položaj utiču lični uzroci, zahtjevi radnih zadataka, oblikovanje radnih zadataka. Pokret treba da se izvodi pri neutralnim sjedećim i stojećim položajima tijela. Položaj tijela je posebno važan za razvoj poremećaja lokomotornog sistema. Savijanje ili saginjanje može dovesti do povećanog rizika za razvoj bola u leđima. Pravilan položaj je pogotovo važan pri radu u tijesnom i skučenom prostoru. Definisana su 22 pokreta: hvatanje, postavljanje, prilagođavanje položaja, upotrebljavanje, sklapanje, rasklapanje, ispuštanje, pružanje, prenos tereta, biranje, traženje, držanje, dopušteni nerad, slučajan zastoj, odmor, planiranje, kontrola, hodanje, sjedenje, ustajanje, savijanje, klečanje.

Glavni ergonomski rizici za fizioterapeute su: savijanje trupa naprijed (100%), fleksija vrata (95%) i dugotrajno stajanje (85%).

Programi obrazovanja, povećanja svjesnosti i obuke o prevenciji i strategijama suočavanja sa mišićno-koštanim poremećajima vezanih za rad obavezuju zdravstvene profesionalce, posebno visoko rizične grupe kao što su medicinske sestre, stomatolozi i fizioterapeuti, kako bi se smanjila pojava tih poremećaja.

Zdravlje profesionalaca koji se brinu o zdravlju zajednice je na rubu jer mišićno-koštani poremećaji povezani sa radom tiho rastu među njima. Većina ovih pitanja može se spriječiti sa tri pristupačne stvari, tj. dizajniranjem ergonomskog radnog okruženja, posturalnim edukacijama i redovnim vježbama.

65

PREVENTIVNE I TERAPIJSKE

VJEŽBE ZA VRATNU KIČMU (Syndroma cervicalis et cervicobrachialis)

Aleksandar Brajković, spec. primijenjene fizioterapije Vratna kičma je jako pokretna tjelesna regija. Ipak, tendencija življenja i rada u 21. vijeku uglavnom ne ostavlja zdrave navike, pa se uprkos hodu, rekreaciji i svakodnevnom fitnesu i razgibavanju vratne regije ne daje puno na značaju. S obzirom na to da se vratna anatomska regija iz domena fizioterapeutske opservacije sastoji iz pasivnih komponenti (pršljenovi, zglobovi), te aktivnih (mišići, nervi), bitan je balans u njihovoj svakodnevnoj funkciji, da bi se omogućila uravnotežena aktivnost vratne kičme i regije u cjelini. Za to je potrebno redovno vježbati, raditi na prevenciji nastanka vratnog sindroma, u smislu kompleksnih preventivnih i terapijskih vježbi. Preventivne vježbe radite sami u cilju održavanja gore navedenog, dok terapijske vježbe iz grupacije protokola u prilogu određuje fizioterapeut prilikom pregleda.

66

Šta je cervikalni bolni sindrom?

U suštini, CBS predstavlja skup simptoma i znakova koji se ispoljavaju u vidu bola u regiji vratne kičme, dok ponekad bol iradira (zrači) dalje u oblasti ramenog pojasa, lopatice, potiljka, leđa i niz ruku, zavisno od uzročnika.

Kod mlađe popuulcije koja nije sklona degenerativnim bolestima i stanjima, uzrok CBS se ogleda u nedovoljnoj fizičkoj aktivnosti vratne i ramene regije, te poremećaju instrumentalne aktivnosti dnevnog života (rad, spavanje, tjelesni odmor, vožnja, i sl.). Kod starije populacije, kao nadogradnja prije navedenih loših navika, nastaju razni oblici CBS, usljed više etioloških faktora u nastanku, kao što su: degenerativne i zapaljenske bolesti, mehaničke povrede, lezije vrata, i dr.

Kliničkom slikom pacijenta dominiraju lokalni simptomi i znaci: bol, mišićni spazam, ograničenje pokreta, krepitacije i dr. Udaljeni simptomi i znaci (radikularni) odnose se na manifestacije kompresije na radiks-korijen nervnog spleta u vratnoj kičmi (plexus brachialis), i mogu se osjećati u vratu, ramenom pojasu i niz ruku, a dijele se na senzitivne (bol, glavobolja, cervikobrahijalne neuralgije i dr.), dok su motorni simptomi: slabost, hipotonija i hipertrofija muskulature.

Postoje tri faze kod raznih dijagnostičkih manifestacija cervikalnog sindroma: akutna, subakutna i hronična faza. Svaka od njih podrazumijeva različite mehanizme terapijskog dejstva sa aspekta fizioterapije.

Terapija koju sprovode fizioterapeuti je kompleksna i vrlo efektivna selekcija više modaliteta fizikalne terapije kao što

su: kineziterapija – primjena vjezbi i specijalnih tehnika rada kroz selektivan i doziran pokret primijenjen na morfološke tjelesne zone od značaja za problem, elektroterapija – primjenja struje, magneta, lasera, dijatermije, te sonoterapije (terapijski ultrazvuk), manuelne tehike – kompleksne tehnike koje direktno i-ili indirektno pogađaju problematiku u cilju rješenja.

Preventivne i terapijske vježbe za vratnu kičmu Program za vratni sindrom podrazumijeva kompleksnu selekciju preventivnih i terapijskih vježbi podijeljenih sa aspekta fizioterapije na III nivoa, i svaki od njih ima svoj značaj. Najbolji efekat ovih vježbi je u smislu prevencije, ali i kod pacijenata sa karakterističnom kliničkom slikom, sa tim da odabir terapijskih vježbi zajedno sa ostalim terapijskim intervencijama u fizikalnoj terapiji određuje fizioterapeut zavisno od jedne od tri faze cervikalnog sindroma.

Svakodnevnim izvođenjem vježbi mogu se prevenirati posturalni defekti vratne kičme nastali kao posljedica nezdravih tendencija 21.vijeka (nepravilno držanje tijela, prednji ili istureni položaj glave i vrata, vratna diskus hernija...).

Laterofleksija glave (bočno naginjanje) Iz neutralne pozicije saviti glavu u jednu stranu, do ograničenja pokretljivosti, pa vratiti u neutralu, te ponoviti u suprotnu stranu. 2 serije po 5 ponavljanja. (Slika br. 3) Rotacija glave Iz neutralne pozicije okrenuti glavu u jednu stranu, do ograničenja pokretljivosti, vratiti u neutralu, pa u suprotnu stranu. 2 serije po 5 ponavljanja. (Slika br. 4) Anteriorno klizanje Saviti ruke na grudi kao na slici. Zamisliti ispod brade ploču, i iz neutralne pozicije ''klizati i pomjerati'' glavu i vrat ka naprijed, kao da želimo bradom dosegnuti predmet ispred, do ograničenja pokreta, i vratiti nazad do kraja, pa do neutrale. 2 serije, po 5 ponavljanja. (Slike br. 5 i 6) Lateralno klizanje Iz neutralne pozicije, pomjerati glavu i vrat u stranu, kao po pravoj liniji, maksimalno do ograničenja pokreta, i vratiti u neutralu, pa iznova u suprotnu stranu. 2 serije, po 5 ponavljanja.

(Slike br. 7 i 8) Aksijalni rast (glava na gore) Iz neutralne pozicije, početi oponašati rast glave – ‘’tjemenom dotaknuti plafon’’, pri čemu brada ide na gore, a zatim se ispravlja u neutralu. 2 serije, 5 ponavljanja. (Slika br. 9) SEGMENT II

KINEZITERAPIJA ZA CERVIKALNI SINDROM

Vježbe stabilizacije

Kineziterapijski protokol podrazumijeva postupno primjenjivanje sljedećih segmenata vježbi koje direktno i indirektno pogađaju vratnu kičmu na nivou svih morfoloških struktura.

To su:

Služe za smanjenje bola i zapaljenja u strukturi vratne kičme na nivou aktivne komponente (mišići, tetive), kao i povećanja stabilnosti pasivnih komponenti (zglobovi, ligamenti).

Rade se u neutralnoj poziciji, bez aktivnog pokreta, da se osjeti blaga umjerena, (ne i bolna) mišićna kontrakcija.

SEGMENT I Vježbe oblikovanja Služe za održavanje i povećanje pokretljivosti vratne kičme, kao i smanjenje bola i mišićne napetosti. Vježbe podrazumijevaju sljedeće pokrete: Fleksija, Ekstenzija, Laterofleksija, Rotacija, Prednje klizanje, Zadnje klizanje i Rast glave (aksijalni rast).

Vježba 1 Fleksija glave Iz neutralne pozicije saviti glavu na dolje, do ograničenja pokretljivosti, i vratiti zatim u početnu poziciju. 2 serije po 5 ponavljanja. Mogu se izvoditi posebno, a i sa ekstenzijom u isto vrijeme. (Slika br. 1) Ekstenzija glave Iz neutralne pozicije opružiti glavu u nazad, do ograničenja pokretljivosti, i vratiti zatim u početnu poziciju, 2 serije po 5 ponavljanja. Mogu se izvoditi posebno, a i sa fleksijom u isto vrijeme. (Slika br. 2)

Vježba 1 Aktivacija fleksora vratne kičme Izvodi se u neutralnoj poziciji. Na grudnu kost staviti jednu, pa drugu stisnutu šaku. Nasloniti i fiksirati bradom. Pritisnuti do ugodne kontrakcije. Zadržaj 5 sekundi, nakon čega slijedi relaksacija u trajanju od 5 sekundi. 1 serija po 2 ponavljanja. (Slika br. 10) Vježba 2 Aktivacija ekstenzora vratne kičme Izvodi se u neutralnoj poziciji. Ruke su isprepletane na potiljak, glavom se pritisne unazad, ruke blokiraju pokret. Nakon statičke kontrakcije mišića u trajanju od 5 sekundi, slijedi relaksacija. 1 serija, po 2 ponavljanja. (Slika br. 11) Vježba 3 Aktivacija laterofleksora vratne kičme Izvodi se u neutralnoj poziciji. Dlanom otvorene šake se pritisne u predjelu sljepočne kosti iznad uha, a glava se naginje u stranu, ali bez pokreta, samo statička kontrakcija 5 sekundi, nakon čega slijedi relaksacija. 1 serija, 2 ponavljanja. (Slika br. 12)

67

Vježba 4 Aktivacija rotatora vratne kičme Izvodi se u neutralnoj poziciji. Dva prsta ''kao za odgovaranje u školi ali skupljena'' postaviti na jagodičnu kost strane u koju se rotira vrat, a iznad njih dva prsta suprotne ruke kao na slici. Osjetiti kontrakciju od 5 sekundi, i relaksaciju. Ponoviti sa suprotnom stranom. 1 serija, 2 ponavljanja. (Slika br. 13) Vježba 5 Koaktivacija ekstenzora vrata i protraktora lopatice!

Ova specificna vježba izvodi se pomoću jastuka u stojećem položaju kao na slici, pozicioniranog na potiljku glave.

Ruka savijena u laktu i ostavljena na ramenu pod blokadom druge ruke na laktu ide prema naprijed, dok se glavom upire u jastuk u nazad. Kontrakcija je u isto vrijeme, i glava u nazad, i ruka isturena prema naprijed, ruku blokira suprotna šaka, a glavu jastuk, tj. zid. Kokontrakcija 5 sekundi, slijedi relaksacija. 1 serija, 2 ponavljanja. Ponoviti sa suprotnom rukom. (Slika br. 14) SEGMENT III Vježbe istezanja vratne muskulature Svrha vježbi istezanja ogleda se u čuvanju mišića od pojave spazma, ukočenosti, te pojave bola u vratu. Isto tako, održavaju elsatičnim mišiće u cjelini, i sprječavaju povrede.

Mišići vrata su osjetljiva struktura, pa se istezanje vrši na kraju, kada se podigne zagrijanost mišića.

68

Vježba 1 Istezanje fleksora vratne kičme Izvodi se tako što se glava zabaci unazad, a donja vilica pritisne pomoću obije šake. Krajnji položaj zadržati 10 sekundi.

(Slika br. 15) Vježba 2 Istezanje ekstenzora vratne kičme Izvodi se tako što se glava savije ka naprijed i dolje, i uz pomoć obije isprepletene šake na potiljku pritisne ka dolje. Krajnji položaj zadržati 10 sekundi. (Slika br. 16) Vježba 3 Istezanje laterofleksora vratne kičme Izvodi se tako što se glava nagne u stranu, a ruka strane u koju se naginje se položi na sljepočnu kost suprotne i pritisne u stranu gdje se vrši istezanje. Krajnji položaj zadržati 10 sekundi. (Slika br. 17) Vježba 4 Istezanje mišića rotatora vratne kičme Ovo istezanje je najkorisnije. Glava se nagne prvo u stranu, zatim se vrh brade rotira prema tom ramenu. Rukom se obuhvati potiljak i nategne glava u tom pravcu. Krajnji položaj zadržati 10 sekundi. Ponoviti sa suprotnom stranom. (Slika br. 18) Napomena: Kineziterapijski program se izvodi prema napisanom redosljedu, dakle segmentalno 1,2,3.

Slika br. 1

Slika br. 2

Slika br. 3

Slika br. 4

Slika br. 5

Slika br. 6

Slika br. 7

Slika br. 8

Slika br. 9

Slika br. 10

Slika br. 11

Slika br. 12

Slika br. 13

Slika br. 14

Slika br. 15

Slika br. 16

Slika br. 17

Slika br. 18

Šta sve rani treba?

® r u s ro y T Ljubav i

Za decu uzrasta od � godine i starije

Za lečenje malih površinskih rana na koži. ` Posekotine ` Ogrebotine ` Oderotine Ubrzava proces zarastanja rana.

Tyrosur® gel: ` bezbojan, prijatno hladi kožu, ne peče

Tyrosur® prašak: Samo za stručnu javnost.

` u dodiru sa ranom ne stvara grudvice

Hronika 01. avgust - Odobren eksperiment ukrštanja ćelija ljudi i životinja - Japan Mijenjanje gena i proučavanje matičnih ćelija uvijek je bilo kontroverzno, ali ono što japanski naučnik prof. dr Hiromitsu Nakauči planira da uradi moglo bi tu kontroverzu da podigne na potpuno novi nivo.

Poslije godina planiranja, prof. Nakauči je dobio dozvolu japanske vlade za sprovođenje eksperimenta na embrionu koji bi trebalo da bude kombinacija čovjeka i životinje.

On već godinama traži zemlju u kojoj bi ostvario svoj san - da uzgaja ljudske organe u tijelu životinja, kako bi u budućnosti takvi organi mogli da budu korišćeni za transplantaciju. Japan se pokazao kao zemlja koja je spremna da dozvoli kontroverzni eksperiment.

Iako je prof. Nakauči dobio dozvolu za izvođenje svog eksperimenta i uzgajanje hibrida čovjeka i životinje, to ne znači da će odmah početi sa stvaranjem farme takvih stvorenja. On želi da sve ide polako, kako bi javnost prepoznala značaj takvog istraživanja.

Prof. Nakauči ističe da ne očekuje da će odmah uspjeti da stvori ljudske organe, ali da mu eksperiment omogućava da ide dalje sa istraživanjem na temelju onoga što je do sada naučio.

Njegov eksperiment će početi ubacivanjem ljudskih matičnih ćelija u embrione pacova i miševa koji su genetski izmijenjeni tako da ne bi mogli da stvore sopstvenu gušteraču.

Cilj toga je da ljudske matične ćelije u tim embrionima stvore gušteraču. Prof. Nakauči i njegov tim će dvije godine posmatrati razvoj i rast tih embriona. Ako eksperiment bude uspješan, zatražiće dozvolu da ga ponove i na svinjama.

Iako to možda zvuči kao scena iz horor-filmova, hibridni embrioni čovjeka i životinje već su bili ranije stvarani u naučne svrhe, ali nijesu smjeli da prođu fazu embriona.

02. avgust - Ruanda ponovo otvorila granicu sa Kongom - Afrika Vlasti Ruande ponovo su otvorile granicu sa Kongom, gdje je od epidemije ebole u posljednjih godinu dana umro više od 1.800 ljudi, prenosi BBC. Granica je bila zatvorena na nekoliko sati nakon potvrde o trećoj smrti od ebole u gradu Goma u Kongu.

Najmanje 2.700 ljudi zaraženo je u najgoroj epidemiji ebole u istoriji zemlje. Rješavanje bolesti bilo je praćeno sukobima u regiji.

U Demokratskoj Republici Kongo svakog dana se izvještava o 12 novih slučajeva ebole, navodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

70

Kongo je imao deset epidemija ebole od 1976. godine.

U prethodnoj epidemiji na sjeveroistoku Konga umrle su 33 osobe. Kraj te epidemije proglašen je krajem jula prošle godine, a nedjelju dana kasnije je izbila nova, deseta epidemija u drugom dijelu zemlje. U velikoj epidemiji ebole 2013. godine u zapadnoj Africi umrlo je više od 11.300 ljudi, najviše u Gvineji, Sijera Leoneu i Liberiji.

03. avgust - Herojska ruka - medicinsko pomagalo namenjeno najmlađima - SAD Moderna medicina svakodnevno nas iznenađuje novim dostignućima, pa je tako jedna devojčica iz Ostina, u saveznoj državi Teksasu, postala najmlađa američka korisnica bioničke ruke, koja će joj pomoći da uživa u svim onim stvarima koje priliče jednoj osmogodišnjakinji.

Iako rođena bez lijeve podlaktice, Medlin Gardner svakako uživa u igranju dječije verzije američkog fudbala, skijanju i gimnastici, ipak, neke stvari, koje bi volela da radi, predstavljale su joj problem.

Sada, ovo bi moglo da se promijeni zahvaljujući novoj bioničkoj ruci, britanske firme Open bajoniks, koja je nedavno u Sjedinjenim Državama izbacila medicinsko pomagalo naziva Herojska ruka, namenjeno najmlađima.

Svaka Herojska ruka posebno se pravi u Bristolu, u Engleskoj, pri čemu se koriste tehnologije kao što su 3D skeniranje i 3D štampanje. Spoljašnjost je stvar želje budućeg korisnika.

Pomagalo firme Open bajoniks košta oko 20 hiljada dolara i pokriva ga zdravstveno osiguranje velikih zemalja na Zapadu, kao što su Velika Britanija, Sjedinjene Države, Njemačka ili Francuska.

05. avgust - Žele uređaj koji će kontrolisati ljudski um - Fejsbuk Novi pronalasci počinju da zbunjuju i zabrinjavaju. Fejsbuk je objavio da je spreman da ulaže u tehnologiju koja će omogućiti ljudima da pišu uz pomoć misli.

Osmišljena je studija koja će doprinijeti pronalasku uređaja koji će imati algoritam spreman da pretvori moždanu aktivnost u govor. Radilo se sa pacijentima oboljelima od epilepsije kojima su već ugrađene elektrode u mozak kako bi se pristupilo izvorima njihovih napada.

Iz Fejsbuka se nadaju da će uskoro imati uređaj koji će moći da bude mobilan i da obradi 100 riječi u minutu. Prije svega

se obraća pažnja na ljude koji imaju poteškoća u izgovaranju pojedinih riječi, a naučnici žele da im omoguće da se slobodno i jednostavno izražavaju. Do sada su to uspijevali sa malim fondom riječi, ali je potreba ovih ljudi da imaju neki uređaj koji će njihove misli prenositi u cjelosti kao govor. Oni se nadaju da će dostići brzinu u dekodiranju od 100 riječi u jednom minutu, sa manje od 17 odsto grešaka.

Oni žele da ljudima omoguće da ne gledajući u telefon ili ekran računara kucaju riječi i komuniciraju uz pomoć kontakta očima velikom brzinom.

Kompanija Elona Muska prijavila se za dozvolu da počne testiranje sopstvenog uređaja za hakovanje ljudskog mozga.

Neki ističu da je ovo momenat kada treba započeti etičke debate o tome koliko je ovo u redu i u kojoj mjeri može da naškodi čovječanstvu. Za ljude je mozak bezbjedno mjesto za misli i ideje, a ukoliko se pristupi upotrebi ovih uređaja ta sloboda bi mogla da bude uništena.

Nadležni su započeli kampanju pronalaženja i uništenja larvi komaraca koji šire groznicu.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije UN, porast broja oboljelih od groznice zabilježen je i u drugim zemljama jugoistočne Azije ove godine. U Maleziji je registrovano više od 62.000 zaraženih, u Vijetnamu preko 80.000.

08. avgust - Kontroverzni projekat šokirao svijet - Kina Naučnici tvrde da su stvorili prvi svjetski hibrid čovjeka i majmuna pomoću revolucionarnih naučnih tehnika, javlja Mirror. Embrion čovjeka-majmuna u koji su dodate ljudske ćelije i majmunski embrion stvorili su naučnici u Kini. Nadaju se da će njihov izum stvoriti beskonačnu proizvodnju ljudskih organa za transplantaciju.

Odmah su se kritičari digli na noge i upozorili da će se zbog ovoga stvoriti vrlo uznemirujuće dileme oko etike hibrida čovjeka i životinja.

Projekt je vodio španski naučnik prof. Juan Carlos Izpisua u laboratoriji u Kini, rekla je za El Pais saradnica projekta Estrella Nunez. Naučni tim činili su članovi Instituta Salk u Kaliforniji, SAD te Katoličko sveučilište Murcia (UCAM) u Španiji.

06. avgust - Sve više oboljelih od boginja - Ukrajina U Ukrajini neprestano raste broj oboljelih od boginja i od početka godine je registrovano skoro 57.000 pacijenata, saopšteno je iz ukrajinskog Ministarstva zdravlja.

U Ukrajini je od početka godine registrovan 56.861 oboljeli od boginja, uključujući 26.748 odraslih i 30.113 djece, navodi se u saopštenju.

U saopštenju se ističe da je registrovano 18 smrtnih slučajeva.

Prema podacima Ministarstva zdravlja, od boginja se u Ukrajini od ljeta 2017. godine, kada je registrovan prvi slučaj, razboljelo ukupno 117.000 ljudi.

Ministarstvo zdravlja podsjeća da je vakcinisanje obavezno za djecu i odrasle. U saopštenju se napominje da na osnovu odluke Vrhovnog suda, nevakcinisana djeca ne mogu prisustvovati nastavi i boraviti u obdaništima.

U martu ove godine Ukrajina je dospjela na vrh liste zemalja sa najvišom stopom oboljelih od boginja.

07. avgust – Epidemija smrtonosne groznice - Filipini Filipinsko ministarstvo zdravlja proglasilo je nacionalnu epidemiju tropske groznice kako bi se omogućilo nadležnima da bolje reaguju u suzbijanju širenja bolesti.

Od januara do 20. jula na Filipinima je registrovano 146.062 slučaja groznice, što je čak 98 odsto više nego u istom periodu lane. Od groznice je umrlo 622 ljudi, prenosi AP.

Drugi naučnici se plaše da bi matične ćelije u životinji razvile ljudski središnji sistem.

Nunez, biolog i potpredsjednica istraživačkog tima na UCAM-u kazala je da su rezultati vrlo obećavajući.

- Od UCAM-a i Salk instituta sada pokušavamo ne samo krenuti naprijed i nastaviti da eksperimentišemo s ljudskim ćelijama i ćelijama glodara i svinja, nego i s primatima koji nisu ljudi - kazao je prof. Izpisua.

Tim je stvorio mehanizam tako da ako ljudske ćelije pređu u mozak, one će se samouništiti. No, eksperiment postavlja etička pitanja jer se drugi naučnici boje da bi matične ćelije mogle razviti ljudski središnji nervni sistem u životinji.

09. avgust – Visoke kazne za pušače koji voze djecu - Grčka Grčko Ministarstvo zdravlja objavilo je novi Zakon protiv pušenja u javnosti kojim su predviđene visoke kazne za vozače i putnike koji puše cigarete.

Kako prenose grčki mediji, taksisti, vozači autobusa i dugog javnog prevoza koji krše zakon o pušenju biće kažnjeni novčanom kaznom u iznosu od 1.500 eura i oduzimanjem vozačke dozvole na mjesec dana. Međutim, ako se u vozilu nalazi dijete mlađe od 12 godina, novčana kazna iznosi 3.000 eura.

71

Reforma u saobraćajnim zakonima Grčke donijela je nove kazne za vozače koji puše cigarete dok voze.

Vozači privatnih vozila koji puše cigaretu tokom vožnje, a u vozilu je dijete mlađe od 12 godina biće kažnjeni sa 1.500 eura i oduzimanjem vozačke dozvole.

Vozači će se suočiti sa istom kaznom ukoliko njihov suvozač konzumira duvanske proizvode.

12. avgust – Za nedelju dana umrlo 400 ljudi zbog toplotnog talasa - Holandija Skoro 400 ljudi umrlo je u Holandiji tokom nedavnog rekordnog toplotnog talasa koji je pogodio Evropu krajem jula, objavila je holandska Nacionalna agencija za statistiku CBS.

Kako se navodi, ukupno je u Evropi umrlo 2.964 osoba tokom toplotnog talasa, počevši od nedjelje 22. jula, što je za oko 15 odsto više od nedeljnog prosjeka tokom ljeta, prenosi Rojters.

Temperaturni rekordi počeli su da se bilježe širom Evrope krajem jula i da prelaze 40 stepeni, a u Holandiji je to počelo da se događa od 25. jula. Broj smrtnih slučajeva u Holandiji tokom te nedelje uporediv je sa stopom tokom dva toplotna talasa u 2006. godini, koji su bili među najdužim ikada zabilježenim u toj zemlji, navodi CBS. Oko 300 preminulih osoba su stariji ljudi, starosti preko 80 godina, a većina smrtnih slučajeva dogodila se na istoku Holandije gde su temperature više, a toplotni talas traje duže nego u drugim djelovima zemlje.

U Holandiji ima oko 17 miliona stanovnika.

13. avgust - Traže zdravstvene radnike sa Filipina – Njemačka

Njemački ministar zdravstva Jens Spahn želi da sklopi sporazume koji će radnicima u zdravstvenoj njezi iz stranih zemalja poput Kosova i Filipina omogućiti zapošljavanje u Njemačkoj.

Sabine Weiss, državna sekretarka ministarstva zdravlja je na Filipinima razgovarala o sporazumu kojim bi Njemačka riješila problem nestašice njegovatelja, javlja Hina.

Spahn je sličan sporazum potpisala i sa kosovskim ministrom zdravlja prošlog mjeseca.

14. avgust - Stanovnici kupuju jod zbog straha od radijacije - Rusija Na dalekom sjeveru Rusije počela je pomama za jodom zbog kraće radijacije usljed nesreće sa vojnom raketom, odnosno otkako je eksplodirao motor rakete, prenose ruski mediji.

Eksplozija vojne rakete izazvala pojačanu radijaciju.

Zalihe joda u apotekama su na izmaku, posebno u gradovima Arhangelsk i Sjeverodvinsk. Jod može da zaustavi prodiranje radioaktivnog joda do štitne žlijezde, ali pilule mogu da izazovu i zdravstvene probleme.

Dvoje ljudi je poginulo i troje je povrijeđeno u nesreći koja se dogodila prilikom eksplozije. Ipak, vojska nije saopštila mnogo detalja.

Zvaničnici kažu da je nivo radijacije oko 40 minuta bio veći od dozvoljenog u okolini mornaričkog poligona u Nionoksu, ali se onda vratio u normalu.

15. avgust - Porez na slatka bezalkoholna pića - Rumunija Rumunija je najavila da planira da uvede porez na slatka bezalkoholna pića u borbi protiv gojaznosti, prateći postupke drugih evropskih zemalja, poput Francuske.

- Ovaj porez je usmjeren na obeshrabrivanje potrošnje slatkih pića i povećanje javnih prihoda koji bi se mogli utrošiti na zdravstvo i obrazovanje. Epidemija gojaznosti u EU predstavlja ogroman teret za zdravstvene sisteme - saopštilo je rumunsko Ministarstvo finansija.

Novi namet trebalo bi da prikupi 66 miliona eura tokom ostatka 2019. godine i dolazi kao dio šireg pregleda proračuna u kojem će porasti i porez na duvan, te će se smanjiti proračun u određenim područjima javne potrošnje.

17. avgust - Upozorenje na štetnost elektronskih cigareta - SZO

Njemačka ima oko 40.000 slobodnih radnih mjesta za djelatnosti zdravstvene njege, posebno za njegovatelje starijih i bolesnih osoba.

72

Elektronske cigarete su neosporno štetne i treba da se reguliše njihova upotreba, pokazuje izvještaj koji je predstavila Svjetska zdravstvena organizacija u Rio de Žaneiru.

One se sastoje u tome da se udišu isparavanja nastala grijanjem na visokoj temperaturi tečnosti u elektronskoj cigareti, a ta tečnost najčešce sadrži nikotin, upozorila je SZO. Popularnost ovih cigareta porasla je od kad su se pojavile na tržištu sredinom 2000-tih, pogotovo kod mladih, i zabrinjavaju zdravstvene vlasti širom svijeta koje se boje da bi preko njih mladi mogli da počnu da puše duvan.

Iako te cigarete izlažu onog ko ih koristi manjoj količini

toksičnih supstanci od običnih cigareta, one takođe predstavljaju rizik za zadravlje, navodi se u izveštaju SZO. Krajem juna San Francisko u Kaliforniji postao je prvi američki grad na čijoj teritoriji je zabranjena prodaja elektronskih cigareta. Kina, koja ima najveći broj pušača na svijetu planira da zaoštri propise vezane za njihovu upotrebu.

Od konzumiranja duvana svake godine umire osam miliona ljudi na svijetu, navodi agencija Frans pres.

mehanizam za koordinaciju u kriznim situacijama. Šest radnih grupa započelo je karantinsku operaciju, kako bi osigurali medicinske tretmane i spriječili širenje bolesti.

- Naši zaposleni bili su opremljeni uređajima za suzbijanje bolesti na najvišem nivou i nosili su najbolju zaštitnu odjeću.

Pošto su uzeli uzorke i poslali ih u laboratoriju, provjereni su svi upotrebljeni i strani i domaći uređaji - rekao je Song Jingšen iz Generaln carinske uprave Kine.

19. avgust - Suzbiti dezinformacije o vakcinama - Velika Britanija

22. avgust - Zakon o zabrani plastičnih kesa - Njemačka

Vlada Velike Britanije planira da sazove samit kompanija društvenih medija kako bi razgovarala o tome šta mogu učiniti u borbi protiv dezinformacija o vakcinama protiv malih boginja.

Premijer Boris Džonson izrazio je zabrinutost zbog sve veće pojave malih boginja. On je rekao je da je Velika Britanija imala sjajne rezultate u borbi protiv bolesti, ali stvari su odjednom krenule u pogrešnom smjeru, sa 230 novih slučajeva u prvih nekoliko mjeseci ove godine. - Dodao da vlasti moraju da ukažu na dezinformacije koje se odnose na vakcinacije u medijima jer su zbog njih ljudi sve uzdržaniji od vakcinisanja.

Male boginje su zarazne, a zdravstveni zvaničnici kažu da se najmanje 95 posto populacije mora učiniti imunim da bi se spriječila epidemija.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, u prvih šest mjeseci 2019. godine širom svijeta zabilježeno je najviše slučajeva malih boginja od 2006. godine. U SAD je u tom periodu zabilježen najveći broj slučajeva malih boginja u poslednjih 25 godina.

Njemačka planira zakon kojim će zabraniti upotrebu plastičnih kesa, jer dobrovoljni sporazumi sa trgovcima da se smanji njihova upotreba nisu dali dovoljno dobre rezultate, izjavila je ministaraka ekologije Svenja Šulce.

– Moje Ministarstvo će donijeti zabranu upotrebe plastičnih kesa – rekla je ona ne navodeći vremenski okvir za taj plan i dodajući da je njen cilj da se izvučemo iz društva koje baca plastiku i manje je koristimo, preneo je Rojters.

Ona je to izjavila nakon što je Bild am Zontag izvestio o njenim planovima.

Evropska unija će zabraniti izvjesne proizvode od plastike za jednokratnu upotrebu kao što su slamke, viljuške i noževi od 2021. godine ali je drugima dozvolila prelazno vrijeme.

19. avgust - Klima uređaj koji se nosi u odjeći - Japan Japanski proizvođač elektronskih uređaja Soni napravio je mini-klima uređaj koji se nosi u odjeći, i po potrebi rashlađuje ili grije osobu koja ga nosi, prenosi portal Extreme Tech.

Uređaj se zove Reon Pocket, a sredstva za njegovo razvijanje (preko 600.000 američkih dolara) Soni je sakupio preko svog sajta za crowdfunding. Reon Pocket se prodaje zajedno sa majicom koja ima džep u koji se ubaci sam uređaj, koji se kontroliše preko aplikacije na mobilnom telefonu.

Kako navodi Extreme Tech, Reon Pocket može smanjiti tjelesnu temperaturu za 13 stepeni ili je povećati za osam.

Baterija uređaja je dovoljno snažna da Reon Pocket može da radi samo dva sata prije nego što mora da se dopuni, barem za sada.

Trenutno je moguće nabaviti Reon Pocket samo u Japanu, po cijeni od oko 117 američkih dolara, a još se ne zna da li će i kada Soni ponuditi uređaj na svjetskom tržištu.

22. avgust – Uvježbavaju rešavanje epidemija nepoznatih bolesti - Kina Poput vojnika i medicinsko osoblje mora da bude spremno za iznenadne situacije. U Kini, uvježbaju rješavanje epidemija nepoznatih bolesti. U Čongkingu, gradu na obali Jangcea, uvježbavala se uzbuna u avionu i iznenadna zaraza.

Mjerodavni sektori za zdravstvo, spoljne poslove, migracije, ekološko okruženje, civilnu upravu i saobraćaj, aktivirali su

23. avgust - Smrtonosna bakterijom u Baltičkom moru odnijela prvu žrtvu - Njemačka Smrtonisni mikrobi u Baltičkom moru ubili su državljanku Njemačke, a nakon što su visoke temperature stvorile uslove da se opasni patogen brzo razmnožava.

Visoke temperature natjerale su mnoge da potraže osvježenje u moru, međutim, za stariju Njemicu iz pokrajine Meklenburg Vestern Pomeranija, ljeto se završilo tragično, piše Raša tudej.

Naime, nesrećna žena se zarazila smrtonosnom Vibrio bakretijom, saopštila je njemačka državna Kancelarija za zdravlje i socijalnu zaštitu.

Kako se navodi, postoji nekoliko sojeva patogena, među ostalim neki od njih pripadaju bakteriji koja jede meso, a neki sojevi mogu da uzrokuju koleru.

Vibrio bakterija može da uđe u ljudsko tijelo na više načina, uključujući otvorene rane što može da dovede i do infekcije i sepse, a posebno je opasna za one sa narušenim imunim sistemom ili hroničnim bolestima jetre.

25. avgust - Ebola bi uskoro mogla postati izlječiva bolest Ebola bi uskoro mogla postati izlječiva bolest, pošto je ispitivanje dva lijeka pokazalo znatno poboljšanje kada je posrijedi stopa preživljavanja, izvijestili su naučnici. Naime, na pacijentima u Kongu, gdje je izbila velika epidemija ovog virusa, testirana su četiri lijeka.

SZO je izvijestila da istraživanje pokazuje da su dva medikamenta znatno djelotvornija od preostalih u liječenju ove bolesti. U istome izvještaju stoji da više od 90 posto zaraženih

73

uspijeva da preživi ako se u ranoj fazi bolesti liječi najdjelotvornijim od četiri ispitanih ljekova. Dogovoreno je da će se ljekovi odsad koristiti u liječenju svih pacijenata koji boluju od ove bolesti u DR Kongu.

Američki Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti (NIAID), koji je sufinansirao ispitivanje, objavio je da je riječ o izuzetno dobroj vijesti kada je posrijedi borba protiv ebole.

Potrebno je sprovesti još dodatnih testiranja i istraživanja da bi se pokazalo u kolikoj je mjeri vakcina djelotvorna i kolika doza je potrebna, piše časopis The Lancet Infectious Diseases. Za to će biti potrebno nekoliko godina pa je u međuvremenu najbolji način da se izbjegne zaraza hlamidijom korištenjem kondoma.

Stručnjaci vjeruju da će vakcinacija biti rješenje na duže staze. U prvim testiranjima na grupi od 35 žena naučnici sa londonskog Imperial Collegea koristili su dvije različite formule vakcine. Obje su se pokazale sigurnim, ali jedna je bila bolja. Sada se planira iduća faza testiranja.

Chlamydia trachomatis (hlamidija trahomatis) osim genitalne infekcije može uzrokovati i bolest oka koja je glavni uzrok sljepoće u svijetu, te polno prenosivu bolest lymphogranuloma venereum, proširenu u tropskim i suptropskim zemljama.

Ako se ne liječi antibioticima, hlamidija može izazvati ozbiljne komplikacije i rezultirati teškim medicinskim, psihosocijalnim i ekonomskim posljedicama na žene, muškarce, dojenčad i sistem zdravstvene zaštite.

29. avgust - Dramatičan povratak malih boginja u Evropu - SZO Svjetska zdravstena organizacija (SZO) saopštila je da postoji dramatičan povratak malih boginja u Evropu, djelimično pomognut odbijanjem vakcinacije, sa skoro 90.000 ljudi koji su dobili tu bolest u prvoj polovini 2019. godine.

SZO, agencija UN za zdravstvo, navela je objavljenom izvještaju da je broj slučajeva malih boginja od januara do juna udvostručen u odnosu na prethodnu godinu. Male boginje spadaju među najzaraznije bolesti u svetu i šire se kašljanjem, kijanjem i fizičkim kontaktom.

Iako su mnoge evropske zemlje uvele oštriju politiku vakcinacije, tvrdoglavi džepovi otpora vakcinaciji su doveli do epidemija širom kontinenta. Njemačka vlada je prošlog mjeseca predložila da se imunizacija od malih boginja učini obaveznom za djecu i zaposlene u vrtićima i školama. U Njemačkoj je ove godine zabilježeno više od 400 slučajeva malih boginja.

Najveći broj slučajeva je zabilježen u Ukrajini, više od 84.000, a slijede Kazahstan i Gruzija. Ukrajinsko ministarstvo zdravlja je saopštilo da je od malih boginja umrlo osam osoba.

Ekspertski komitet SZO je saopštio da su Albanija, Češka, Grčka i Velika Britanija izgubile status zemalja u kojima su male boginje iskorenjene. Ta bolest se može spriječiti s dvije doze vakcine ali kada se čovjek zarazi ne postoji efikasno liječenje.

30. avgust - Testiranja vakcine protiv hlamidije ohrabrujuća – Velika Britanija Vakcina protiv polno prenosive bolesti izavane hlamidijom trahomatis prošla je prva sigurnosna testiranja i prvi rezultati su ohrabrujući.

Riječ je o prvoj vakcini ovog tipa testiranoj na ljudima, kazali su britanski naučnici.

Stručnjaci kažu da je vakcina vjerovatno najbolji način u borbi protiv ove bolesti koja u Velikoj Britaniji na godišnjem nivou čini gotovo polovinu svih dijagnostifikovanih polnih infekcija, piše BBC.

74

Posljedice kod žena mogu biti vanmaternična trudnoća, spontani pobačaji ili neplodnost. Ako se na vrijeme ne otkrije i ne liječi, hlamidijska infekcija postaje perzistentna i hronična.

Uprkos skriningu i djelotvornom liječenju antibioticima hlamidijska infekcija najčešća je bakterijska polno prenosiva bolest u razvijenom svijetu, proširena kod adolescenata i mladih ljudi do 25 godina.

Polno aktivnim i osobama mlađim od 25 godina savjetuje se da se svake godine testiraju na hlamidiju.

31. avgust - Jul bio najtopliji mesec u poslednjih 140 godina Protekli jul bio je najtopliji mjesec izmjeren na Zemlji od kada je počelo mjerenje temperature 1880. godine. To je još jedan rekord za koji naučnici kažu da podržava predviđanja o klimatskim promjenama koje je izazvao čovjek.

Američka nacionalna administracija za okeane i atmosferu saopštila je da je jul bio za 0,95 stepeni Celzijusa topliji od prosjeka za taj mesec u 20. vijeku, prenosi AP. S obzirom na to da je jul najtopliji mjesec u kalendaru, meteorolozi kažu da to znači da je postavljen novi rekord za taj mjesec u poslednjih 140 godina.

Temperature su premašile prethodni rekord za jul, postavljen 2016. godine, za 0,03 stepena. Taj rezultat je bio očekivan pošto je nekoliko evropskih zemalja, kao što su Francuska, Belgija i Njemačka, prijavile da su u julu premašeni prethodni nacionalni temperaturni rekordi.

Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi.

U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.

Manja doza.

Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.