Medical 126

5. OKTOBAR 2019.

GODINA XI BROJ 126

1.00

www.medicalcg.me

VIII Sajam medicine Treći Forum jadranskih urologa XVI Međunarodni kongres Udruženja ginekologa i opstetričara Crne Gore Prvi Kongres nacionalnog Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore Prvi Kongres endoskopskih sestara Crne Gore Obilježen Svjetski dan prve pomoći Obilježen Svjetski dan srca

Jedan cilj: Pobijediti karcinom dojke

VRIJEME JE SAD Što prije pregledaš dojke - to bolje!

2@LNJNMSQNK@ ID OQUH M@IU@ĹMHIH JNQ@J Budi sa nama

Za Nju, Kampanja za prevenciju karcinoma dojke u Crnoj Gori

CRNA GORA U BORBI PROTIV KARCINOMA DOJKE

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA Održan VIII Sajam medicine u Podgorici 6 – 15 34. EFMA sastanak u Podgorici 18 – 23 Hronika Crne Gore 24 – 36 Treći forum jadranskih urologa 46 – 47 8. Kamp za osobe sa dijabetesom – Bar 48 – 50 Štitasta žlijezda Dr Aleksandar Đogo 51 – 52 PZU Rezidencija zdravlja Kerber 56 – 57 Liječenje bračne neplodnosti Mr sci Maja Šoć 58 – 59 Obilježen Svjetski dan srca 62 – 63 Dom zdravlja Podgorica akreditovao Centar za dijagnostiku 64 – 65 Održano državno takmičenje u pružanju prve pomoći 66 – 67

Smiruje kašalj Liječenje biljnim preparatima u simptomatskoj terapiji iritacije grla i suvog kašlja koji su povezani - Bokvica, idealno rješenje za suvi kašalj - Djeluje umirujuće na iritiranu sluzokožu formirajući zaštitni sloj na njoj - Takodje ima i antiinflamatorno i antimikrobno svojstvo

Mucoplant sirup

- Efikasan za ublažavanje simptoma prehlade - Sadrži kamilicu, matičnjak i majčinu dušicu - BEZ SEĆERA!

Mucoplant good night sirup Dr. Theiss pastile - Ublažavaju tegobe koje prate upalu sluznice usta i grla - Ubrzavaju regeneraciju oštećene ili oboljele sluzokože - Sprječavaju nastanak superinfekcija (kod afti, gingivostomatitisa...)

- 20 mg Vitamina C u jednoj pastili !

NOVO

ISPRAVLJA

VISOKO KONCENTROVANA FORMULA ZAŠTITA OD PLAVE SVJETLOSTI

&

Ed/Ͳ '/E' KOREKCIJE BORE, GUBITAK ČVRSTINE KOŽE

ZAŠTITA OD SPOLJNJIH AGRESORA

TAMNE MRLJE, GUBITAK PROZRAČNOSTI KOŽE

PLAVA SVJETLOST

ZAGAĐENJA

NOVO

ZĞƟŶŽů

„Zmajeva Ŭƌǀ͡ *

ŠTITI

,ŝũĂůƵƌŽŶƐŬĂ ŬŝƐĞůŝŶĂ

Vitamin C + Vitamin E

FILMEXEL®

NOVI EKSKLUZIVNI PATENT EĂũďŽůũŝ ĂŶƟͲĂŐŝŶŐ ƐĂƐƚŽũĐŝ • Re�nol 0.05 % + „Zmajeva krv� pods�ču proizvodnju kolagena • Hijaluronska kiselina male molekulske mase s�muliše sintezu kera�nocita i fibroblasta • Ispravljaju bore, zatežu i podižu kožu

DŽđŶŝ ĂŶƟŽŬƐŝĚĂŶƐŝ • Sprečavaju i uklanjaju tamne mrlje • Povećavaju sjaj i ujednačavaju ten kože

ĂƌŝũĞƌĂ ƉůĂǀŽũ ƐǀũĞƚůŽƐƟ • „Zmajeva krv� (Croton lechleri) + mika par�kule • Š�� fibroblaste i kera�nocite od oksidacionog stresa, ograničavajući štetne efekte plave svjetlos�

• Prirodni biopolimer � Efekat druge kože � • Zaš�tni i an�adhezivni efekat

+ hZ/ ' d ZD >E sK

BORE, ZATEGNUTOST, PROZRAČNOST PROTIV ZAGAĐENJA I PLAVE SVJETLOSTI

' WZKd d '>K >E/ Ed/Ͳ '/E' & < d * „Zmajeva krv� - crvenkasta smola južnoameričkog drveta Croton lechleri. Visoka koncentracija proantocijana čini ovu smolu jednom od najjačih an�oksidanasa. Obnavlja i unapređuje tonus kože. Umanjuje nastanak strija. Ima an�-aging efekat.

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 / www.meditas.me

MeditasCrnaGora

uriagemontenegro

UriageMontenegro

U podgoričkom hotelu Hilton realizovan Osmi sajam medicine

PO OSMI PUT CRNOGORSKA MEDICINA NA OKUPU Osmi sajam medicine ove godine realizovan je u podgoričkom hotelu „Hilton”. Bio je to trodnevni događaj održan 3-5. oktobra. Učešće u njemu uzele su krovne zdravstvene institucije i ustanove, tradicionalni saradnici projekta MedicalCG (Institut za javno zdravlje, Fond za zdravstveno osiguranje, Agencija

06

za ljekove i medicinska sredstva, Klinički centar CG), više domova zdravlja, privatnih zdravstvenih ustanova, farmaceutskih kompanija i veledrogerija. Na Sajmu je učestvovalo i više zdravstvenih udruženja, kao i udruženja pacijenata. Stručnim dijelom skupa rukovodio je Naučni odbor sajma (prof. dr Vesna Miranović,

predsjednica Odbora, prof. dr Agima Ljaljević, prof. dr Filip Vukmirović, prof. dr Zorica Potpara, i doc. dr sci med. Majda Šahman Zaimović. Sertifikovanje učešća vršile Ljekarska i Farmaceutska komora Crne Gore, kao i Komora fizioterapeuta Crne Gore. Pokrovitelj skupa bilo je Ministarstvo zdravlja Crne Gore.

Crnogorski zdravstveni sistem ima čime da se pohvali Poželjevši srdačnu dobrodošlicu u ime organizatora Sajma, direktorica Osmog sajma medicine Slavica Pantelić posebnu zahvalnost uputila je pokrovitelju skupa Ministarstvu zdravlja Crne Gore, Naučnom odboru Sajma i strukovnim komorama koje sertifikuju skup. − Opštu javnost očekuje puno korisnih informacija

za očuvanje zdravlja, te je ovo još jedna prilika da se sa stručnjacima savjetuju po mnogim zdravstvenim pitanjima. Proširili smo segment po pitanju mnogih zdravstvenih usluga kada je u pitanju opšta javnost, tako da se nadamo da će se i oni odazvati u velikom broju – istakla je ovom prilikom Pantelić.

Izražavajući uvjerenje da je Sajam dobra prilika za dodatnu edukaciju zdravstvenih radnika, ona je istakla i da je činjenica da se crnogorski zdravstveni sistem ima čime hvaliti.

U cilju predstavljanja efekata tog rada ona je pozvala na obilazak prezentacija učesnika Sajma. Učesnicima skupa ovom prilikom su se obratili i prof. dr Agima Ljaljević, predstavnica Naučnog odbora Sajma, i dr Miro Knežević, predstavnik Ministarstva zdravlja, koji je i otvorio skup.

07

Dr Miro Knežević zvanično otvorio Osmi sajam medicine Zadovoljstvo mi je da vas pozdravim danas u ime Ministarstva zdravlja i svoje lično, da poželim dobrodošlicu na Osmi sajam medicine koji organizuje Časopis Medikal. Časopis Medikal od svog nastanka u kontinuitetu i sa visokom profesionalnošću prati aktivnosti, projekte i razvoj crnogorskog zdravstvenog sistema i sa posebnom pažnjom afirmiše medicinske profesionalce i oblasti kojima se bave. Takođe, izvor je najaktuelnijih dešavanja u svijetu medicine, ali i tekstova u kojima se čitaoci informišu o oblastima, bolestima koje najviše opterećuju opštu populaciju, ali i najsavremenijim dostignućima farmacije. Medikal je dugogodišnji partner Ministarstva zdravlja, ali i dugogodišnji partner svih čitalaca koje interesuju aktuelne informacije iz svijeta medicine.

Uvažene kolege, sprovodioci politike Vlade Crne Gore, Ministarstvo zdravlja je posebno posvećeno kvalitetnoj i dostupnoj zdravstvenoj zaštiti u čijem središtu je zadovoljan pacijent. U saradnji sa institucijama zdravstvenog sistema uspješno sprovodimo definisane reformske procese, ali s posebnom brigom radimo na poboljšanju uslova za rad svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu kroz prostepeno tehnološko osavremenjavanje i osavremenjavanje svih segmenata rada. Svi ti procesi vođeni su onim što je definisano kao imperativ rada, a to je jačanje povjerenja u zdravstveni sistem. Pacijent u centru sistema i briga o njegovom zdravlju zadatak su na kojem istrajavamo, dok je briga o edukaciji kadra u vrhu prioriteta zdravstvenog resora.

Namjera države da ulaže u budućnost zdravstvenog sistema iskazana je i kroz obezbjeđenje 1.4 miliona € za kontinuiranu medicinsku edukaciju prethodne dvije godine, ali i 500.000 za tekuću gosdinu. Kroz ovaj program edukacije prošlo je blizu 3.800 zdravstvenih radnika i saradnika. Stalni napredak medicine i usavršavnje ljekara prati kontinurano ulaganje u medicinsku opremu i objekte. U tom smislu, od 11,800.000 €, koliko je država opredijela za nabavku opreme u prethodnom periodu, realizovano je blizu 93 %. Za ovu godinu, za podršku tehnološkom razvoju zdravstvenih ustanova opredijeljeno je dodatnih 5 miliona € za nabavku opreme. Istovremeno, postoji niz ostvarenih modernizacija zdravstvenih objekata u čiju su izgradnju i adaptaciju uložena značajna sredstva.

Crnogorski zdravstveni sistem ne izostaje kada je u pitanju savremena terapija. Našim osiguranicima kroz usvajanje i implementaciju nove liste ljekova omogućeno je da se liječe ljekovima novije generacije i uticali smo na smanjenje budžeta izdvajanjem iz džepa naših građana.

U zdravstvu su izazovi konstantni, a reformski procesi neophodnost. Pozitivne ocjene daju nam vjetar u leđa da istrajemo u daljim reformama i uzvratimo na ukazano povjerenje. Obavezuju nas da posmatramo i adekvatno odgovorimo na sve impute koje dobijamo od stručne javnosti, ali i naših osiguranika.

Dragi prijatelji, u ostvarivanju zajedničkog cilja značajno doprinose ovakvi stručni susreti. Ovo je prilika da se zahvalimo organizatoru i osnivaču Časopisu Medikal što iz godine u godinu okuplja profesionalce iz oblasti medicine i farmacije i nudi građanima mogućnost da se na jednom mjestu upoznaju sa novinama iz ove sfere. Želim vam uspješan rad i prioglašavam Sajam otvorenim.

08

Prof. dr Agima Ljaljević: Sajam − tradicionalno dobro mjesto za učešće Čast mi je i zadovoljstvo da učestvujem u otvaranju Osmog sajma medicine, jer Sajam medicine već duži niz godina predstavlja dobro mjesto na kome se okupljaju i zdravstveni profesionalci i korisnici zdravstvenih usluga. Ovo je dobra prilika da eminentni stručnjaci iz sektora crnogorskog zdravstva koji rade na različitim nivoima zdravstvene zaštite i pružaju svoje usluge različitim populacionim grupama, razmijene svoje znanja i iskustva i predstave javnosti odnosno svojim korisnicima nova naučna dostignuća i savremene tehnologije.

Na ovom sajmu raspravljaće se na različite teme.

Govoriće se o različitim aspektima promocije zdravlja, primordijalne prevencije, prevencije ranog otkrivanja i tretmana bolesti kao i rehabilitacije. Osim toga govoriće se i o različitim determinantama zdravlja. Govoriće se o komponentama koje utiču na kvalitet života, organizaciji zdravstvenog sistema, a govoriće se i o novim savremenim pristupima u tretmanima osnovnih bolesti na morbiditetnim i mortalitetnim listama. Osim toga, specifičnost ovog osmog sajma je u tome što će se sastati sve četiri strukovne komore i na okruglom stolu razgovaraće o temama koje su od zajedničkog interesa.

Ja želim ovom prilikom da se zahvalim svim učesnicima, da im poželim uspješan rad, želim da korisnici imaju satisfakciju što su posjetili Osmi sajam, a želim i da se zahvalim Medikalu što već duži niz godina ulaže ogromni napor da organizuje ovakve sastanke na radost svih nas. Želim vam svima da kažem HVALA što ste danas tu i što ćete učestvovati u ovom Osmom sajmu!

09

Sajam posvećen svima − od najmlađih do najstarijih pacijenata Raznovrsni radni program Osmog sajma medicine započet je okruglim stolom koji je za temu imao uvođenje novih terapijskih protokola u zdravstveni sistem Crne Gore. Mišljenja u vezi sa ovim sučelili su prof. dr Gordana Mijović (Institut za javno zdravlje Crne Gore) i Mina Brajović (Svjetska zdravstvena organizacija). U okviru prve sesije Sajma predavači su govorili o regionalnom zdravstvenom razvojnom centru za nezarazne bolesti − dr Milica Stanišić, Institut za javno zdravlje Crne Gore, malignim neoplazmama u Crnoj Gori − dr Rajko Strahinja, Institut za javno zdravlje Crne Gore, skriningu grlića materice − prof. dr Aleksandra Vuksanović, Dom zdravlja − Podgorica, te skriningu raka debelog crijeva u Crnoj Gori od 2013-2019. god. − prim. dr sc. med. Đurđica Ostojić, Institut za javno zdravlje Crne Gore.

Druga sesija imala je za teme: porast javnozdravstvenog značaja moždanih udara − dr Veselinka Beatović, Institut za javno zdravlje Crne Gore, originalnu dvojnu fiksnu kombinaciju u liječenju hipertenzije − dr sci med. Mihailo Vukmirović,

10

Klinički centar Crne Gore, originalnu trojnu fiksnu kombinaciju u liječenju hipertenzija − mr sci med. dr Nebojša Bulatović, Klinički centar Crne Gore, ishranu u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja − dr Snežana Labović Barjaktarović, Dom zdravlja u Baru. U okviru treće cjeline predavanja govoreno je o: adherenciji pacijenata sa astmom i HOBP-om − dr Jelena Borovinić Bojović, Klinički centar Crne Gore, tuberkulozi i mikrobiološkoj dijagnozi − dr Stevan Lučić, Specijalna bolnica za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić”, Brezovik, kao i o tretmanu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sleep apnee − dr Slaviša Rabrenović, Dom zdravlja Podgorica.

Drugog dana Sajma realizovan je okrugli sto na temu nadležnosti i međusobne saradnje komora iz oblasti zdravstva u Crnoj Gori. Učesnici ovog skupa bili su predsjednici Ljekarske i Farmaceutske komore, dr Aleksandar Mugoša i Milanka Žugić, dipl. ph, kao i predstavnici Stomatološke i Komore fizioterapeuta Crne Gore, dr Borislav Ćalović i Nemanja Peković, spec. fizioterapije. U nastavku su održana stručna predavanja na teme: značaj bolničkih infekcija − dr Miro Knežević, Ministarstvo zdravlja Crne Gore i nadzor nad influencom − dr sci. med. dr Božidarka Rakočević, Institut za javno zdravlje Crne Gore. U okviru petog

11

kruga predavanja govoreno je o zaštiti zdravlja najmlađe populacije: minimalno invazivnoj hirurgiji kod djece − dr Saša Radović, Klinički centar Crne Gore / IBD; dr Nemanja Vukčević, Klinički centar Crne Gore / IBD, terapiji spinalne muskularne atropije – dr Veselinka Đurišić, Klinički centar Crne Gore / IBD; dr Milena Adžić, Klinički centar Crne Gore / IBD, principima palijativnog liječenja djece u tercijarnoj ustanovi − dr Milica Gazivoda, Klinički centar Crne Gore / IBD, dojenju, kao vječitoj temi − dr Sanja Čizmović, Opšta bolnica – Nikšić, dojenju, kao hrani, lijeku i ljubavi − prim. dr Paša Divanović, Dom zdravlja – Podgorica. Školsko okruženje i zdravlje djece bilo je tema šeste sesije Sajma. O uticaju škole i roditelja na zdrave izbore djece govorila je dr Enisa Kujundžić, Institut za javno zdravlje Crne Gore, o savjetovališima za mlade i novim pravcima razvoja govorila je prim. dr Edita Bašović, Dom zdravlja – Podgorica, o trans mastima u ishrani djece − dr Zorica Đorđević, Institut za javno zdravlje Crne Gore, a o školskoj užini Gordana Zeković, predstavnica SSŠ „Sergije Stanić”.

Završni sajamski dan započet je predavanjem Biljane Popović, sa Instituta za javno zdravlje Crne Gore koje je za temu

12

imalo zdravstveno-vaspitni rad Centra za promociju zdravlja Instituta za javno zdravlje Crne Gore. U nastavku je govoreno o značaju upotrebe informatora za prevenciju i identifikovanje nasilja u porodici u zdravstvenom sistemu Crne Gore − dr Vilnerina Ramčilović, Institut za javno zdravlje Crne Gore, potrebama za edukacijom žena o zaštiti reproduktivnog zdravlja − dr Bojana Mirović, Dom zdravlja – Tivat, kao i legionarskoj bolesti i odgovoru sistema javnog zdravlja na tu pojavu − dr sci. med. dr Sanja Medenica, Institut za javno zdravlje Crne Gore.

U okviru Osmog sajma medicine bilo je riječi i u vezi sa estetskom medicinom. Principe antiejdžing stila života predstavila je dr Marina Delić, Institut „Dr Simo Milošević” – Igalo, o antiejdžing njezi kože govorila je mr ph. Maja Mijanović, DOO „Meditas” Podgorica, o botoksu − dr Svetlana Radović Vučeković, PZU „Med Tim”, Podgorica; dr Milomir Gačević, PZU „Adonis”, Beograd. U vezi sa podmlađivanjem ruku predavanje je imala doc. dr Branka Marković, Univerzitet u Beogradu, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje, o tome gdje počinje hirurška a završava nehirurška estetska medicina govorili su dr Zoran Terzić, Klinički centar Crne Gore i dr Marinko Paunović, Klinički centar Crne Gore, a o njezi kože nakon invazivnih tretmana − mr ph. Maja Mijanović, „Meditas”.

13

Sesijom posvećenom fizioterapiji završen je programski sadržaj Osmog sajma. Ovom prilikom aktivnosti Komore fizioterapeuta Crne Gore predstavila je Milica Pavićević, Stručna služba Komore fizioterapeuta Crne Gore, o fizičkoj aktivnosti u prevenciji osteoporoze govorila je mr Vesna Samardžić, specijalista primijenjene fizioterapije, o uticaju vitamina D na strukturu i funkciju skeletnih mišića − prof. dr Dijana Avdić, redovni profesor Univerziteta u Sarajevu, BiH. Specifičnosti šrot metode u tretmanu skolioza predstavio je dr Bojan Kraljević, specijalista primijenjene fizioterapije. Ergonomske probleme kod fizioterapeuta prikazao je mr Krsto Kovačević, specijalista primijenjene fizioterapije, o medicinskoj akupunkturi u fizioterapiji govorio je Savo Vujović, bečelor primijenjene fizioterapije, o standardima i protokolima u oblasti limfedema − Simo Bulajić, fizioterapeutski tehničar, a o rehabilitaciji djece sa cerebralnom paralizom po Bobat konceptu predavanje je imala Milena Mraković, specijalista primijenjene fizioterapije.

Interesovanje od strane predstavnika medicinskih vlasti i zdravstvenog sistema, kao i značajna posjećenost Sajma od strane laičke javnosti i ove godine su bili pokazatelji značajne potrebe crnogorskog zdravstva za ovakvim događajima. U tom

14

smislu, Osmi sajam medicine je, po ocjeni učesnika i posjetioca sajma, realizovan sa velikim uspjehom.

Stručnoj i opštoj javnosti putem štandovskih prezentacija predstavilo se skoro pedeset učesnika iz oblasti zdravstva, medicine i farmacije, među kojima je bilo i nekoliko inostranih kompanija

Anita Đurović

15

Četvorogodišnje dijete postavi preko 400 pitanja dnevno.

Žene provedu godinu dana života ispred ormara odlučujući šta će da obuku.

Neki teoretičari tvrde da se sve bebe rađaju sa telepatskim sposobnostima koje nestaju kada djeca nauče da hodaju i govore.

Otrov kraljevske kobre toliko jak da jedna kap može da ubije dvadesetoro ljudi ili jednog slona.

U davna vremena kineske žene koristile su lutku od žada da bi na njoj ljekarima pokazale mjesto na tijelu koje ih boli.

Depresivne osobe mnogo češće imaju grip, dok su optimisti jačeg imuniteta i rjeđe pate i od virusnih i bakterijskih infekcija.

Jedna pčela tokom svog života proizvede samo 1/12 kašičice meda.

16

Sa svakim udisajem u organizam unesemo milione bakterija, srećom oko 80% je bezopasno.

Psi su jedine životnije koje imaju prostatu.

Svakih 30 sekundi u Africi jedno dijete mlađe od 5 godina umire od posljedica malarije.

Prije 120 godina, pilikom rekonstrukcije crkve, otkriven je grob mlade žene iz aristrokratske porodice i utvrđeno je da je sahranjena krajem 16. vijeka - sa zaključanim pojasom nevinosti.

Stari Grci gajili su šargarepu ne kao hranu već u medicinske svrhe.

Doktor Filip Sing Fizik (1768-1837) poznat kao otac američke hirurgije, razbolio se 1798. od žute groznice i tada su mu ljekari ispustili litar krvi. On je izdržao ovo “liječenje” i poživio još 38 godina.

Naučnici tvrde da bebe počinju da uče maternji jezik, odnosno jezik kojim govori njihova majka već u materici.

17

Mozaik ljekarskih udruženja na 34. EFMA sastanku

U cilju poboljšanja medicinske usluge 34. godišnji EFMA sastanak realizovan u Crnoj Gori obilježio je i mozaik prezentacija četiri medicinske organizacije.

Evropsko udruženje mladih ljekara1, Stalni odbor evropskih ljekara2, kao i dvije nacionalne asocijacije ljekara: Ljekarska komora Crne Gore i Lekarska komora Srbije predstavili su aktuelne prioritete u radu, dali osvrt na stanje u udruženjima i sugestije u vezi sa budućim aktivnostima u cilju poboljšanja zdravstvene situacije.

Mladi ljekari u borbi za optimalan status

Kitty Mohan Predstavnica Evropskog udruženja mladih ljekara, organizacije ustanovljene davne 1976. godine, Kitty Mohan, podsjetila je na početku svog izlaganja da ova organizacija sa sjedištem u Briselu sada zastupa oko 350.000 mladih ljekara širom Evrope. Ona uključuje 22 punopravne članice udruženja, a bavi se promocijom interesa mlađih ljekara, razmjenom informacija o temama kao što su zdravstveni radnici, uslovi za rad zdravstvenih radnika i radi na unapređenju standarda zdravstvene njege u Evropi. U ključne oblasti angažmana EJD-a spadaju, kako je objasnila Mohan, slobodno kretanje radnika, postdiplomska obuka, liderstvo u sektoru javnog zdravlja i sl. Evropski projekat mobilnosti mladih, kao i rad na omogućavanju obuke za zdravstvene radnike, samo su još neki od važnih projekata ovog udruženja.

Sagorijevanje na poslu kao problem u zdravstvu Fokusirajući se na elemente koji se tiču uslova za rad i dobrobit ljekara, Mohan je skrenula pažnju na problem burnout3-a.

Podsjetivši da je u maju SZO klasifikovala ovu pojavu kao profesio-

18

nalno oboljenje, ona je istakla da je upravo EJD prvi počeo da se bavi ovim pitanjem. − Burnout varira na nivou od 20 do 60% u zemljama koje su bile predmet istraživanja. Na to utiče niz faktora, broj časova rada, balans između privatnog i radnog života, nedovoljna podrška, mali broj zaposlenih, mala profesionalna autonomija i nedavanje priznanja za rad – objasnila je Mohan.

U cilju prevazilaženja ovog problema ona je naglasila da je neophodno ponuditi rješenje na organizacionom, a ne samo na pojedinačnom nivou. − Ljudi moraju biti otporni. Naši mlađi ljekari moraju pohađati mind-fullness obuku, ali to nije dovoljno. Potrebna su i organizaciona rješenja – navela je predstavnica EJD-a. Ukazujući na prošlogodišnje istraživanje u vezi sa mogućnostima skraćenja radnog vremena, ona je navela da u Turskoj, Italiji i državama Balkana uopšte nije konstatovana ta mogućnost. U nekoliko zemalja postoji pravni okvir, u nekim, kao što je Velika Britanija, postoji mogućnost fleksibilnog radnog vremena, u Irskoj ne postoji okvir, ali je ipak to moguće, u Francuskoj nema adekvatnih propisa, ali postoje izuzeci. U Holandiji, međutim, veliki procenat ljekara obavlja praksu u okviru skraćenog radnog vremena. U većini zemalja to podrazumijeva da oni rade oko 50% radnog vremena. Iskustva iz Austrije pokazuju da to obuhvata oko 12 časova sedmično, a u Belgiji se to odnosi na 70% radnog vremena. Ono što, međutim, predstavlja problem jeste da je mlađim ljekarima teško da prihvate finansijske posljedice takvog rada. Veliki procenat ljekara radi nešto manje od punog radnog vremena, i u većini zemalja moguće je pauzirati specijalizaciju. U nekim zemljama se to može uraditi samo iz zdravstvenih razloga, trudnoće, bolovanja i sl.

Istraživanja pokazuju da kod specijalizanata iz urgentnih centara postoji visok stepen umora zbog intenziteta i učestalosti broja smjena koje odrađuju. Na osnovu rezultata istraživanja EJD-a, utvrđeno je da 73% zaposlenih u ovom sektoru prijavljuje vrlo intenzivan rad. − Važno je istaći da bilo koja intervencija neće riješiti problem zdravstvenog sistema koji nema dovoljno resursa, nema zaposlenih – istakla je Mohan. S tim u vezi, 2017. pokrenut je pilotprojekat prevazilaženja ovog problema u Velikoj Britaniji, a planirano je da se on proširi i na pedijatriju i na neke druge oblasti medicine. − Smatram da je jako važno da razgovaramo o znacima i simptomima burnout-a i da pokušavamo promijeniti razgovor. Mislim da je važno i razgovarati i na nacionalnom i na međunarodnom nivou. Da

počnemo da razgovaramo o tome kako ćemo postaviti standarde ili intervencije da obezbijedimo zdravu radnu kulturu. Mi u EJD-u želimo da se time bavimo i da sarađujemo sa svima vama na takvom jednom nivou – navela je zaključku Kitty Mohan.

Povećati ulaganja u zdravstvo

Kvalitet zdravstvene njege treba da bude prioritet za sve Anabel Sibom, generalna sekretarka Stalnog odbora evropskih ljekara, predstavila je aktuelne prioritete i aktivnosti ovog udruženja. Izražavajući nadu da će i Ljekarska komora Crne Gore u novembru biti primljena u članstvo ove organizacije, Sibom je ukazala na neke od projekata ovog udruženja koje datira još od 1959. godine. Ono predstavlja okvir djelovanja nacionalnih medicinskih asocijacija Evrope, evropskim institucijama pruža usluge sa stanovišta ljekara, kao i onima koji izrađuju javne politike, lobira u evropskim institucijama, u evropskom parlamentu i Savjetu država članica, komentariše propise koji se odnose na ljekarsku profesiju i uopšte zdravstvenu zaštitu. − To radimo na osnovu uvjerenja da najbolji kvalitet zdravstvene njege treba da bude prioritet za sve – istakla je Sibom.

Govoreći o aktuelnostima u Odboru, Sibom je u vezi sa najnovijim izborom administracije izrazila realnu bojazan od ukidanja Direktorata za zdravlje. − Jasno je da smo mi u našem udruženju protiv takve inicijative. Želimo jasan prostor, jasna sredstva opredijeljena za zdravstvo, želimo da imamo direktorat koji se bavi zdravstvom, i koji je veoma snažan na evropskom nivou. Borimo se za njegov opstanak i postoje za sad dobre indikacije da ćemo uspjeti u tome.

Anabel Sibom U nastavku ove teme govorila je i o ishodu posljednjeg sastanka koji je održan na Malti u aprilu. Ona je istakla visok značaj vještačke inteligencije, u vezi sa čim će važne odluke biti usvojene u 15. i 16. novembra u Helsinkiju. − Mi u Udruženju prepoznajemo da digitalna transformacija mijenja zdravstvo i želimo da stvorimo povjerenje i situaciju u kojoj se nove tehnologije prihvataju od strane pacijenata i ljekara. Ta augmentirana inteligencija je prosto takva da nam rezultat daje brojne alatke za rad i zato učestvujemo u konsultacijama vezanim za etičke smjernice i upotrebu vještačke inteligencije. Potvrđujemo važnost bezbjednosti podataka i očuvanja povjerljivosti podataka – navela je Sibom. Projekat u vezi sa označavanjem sadržaja alkohola, te uticaj na sprovođenje vakcinacije, predstavljaju još neka od polja aktivnog djelovanja ovog udruženja.

Dosta toga se dešava na polju aktivnosti vezanih za pružanje zdravstvene zaštite liječenju i brizi za izbjeglice, kao i na planu Bregzita.

Najavljujući predstojeće sastanke, Sibom je navela da će u okviru njih biti skrenuta pažnja da je ovo udruženje ključni akter u Briselu.

Dr Aleksandar Mugoša Predsjednik ljekarske komore Crne Gore, dr Aleksandar Mugoša, osvrnuo se u okviru svog obraćanja na stanje zdravstvenog sistema u Crnoj Gori. − Svi djelovi zdravstvenog sistema su jako povezani, niti jedan zdravstveni sistem ne može biti posmatran van opšteg društvenog okruženja u kome funkcioniše i ne postoji zdravstveni sistem koji nema svoje ozbiljne probleme – naveo je dr Mugoša.

Crnogorski zdravstveni sistem, po riječima dr Mugoše, trenutno raspolaže sa 33 zdravstvene ustanove u okviru kojih je angažovano 2.362 licenciranih ljekara, što bi činilo 3.8 lekara na 1.000 stanovnika. Obrazovanje za rad u ovom sektoru omogućeno je na Medicinskom fakultetu formiranom 1997. godine.

Manje od 5% BDP-a za zdravstvo − Zdravstvo u Crnoj Gori u potpunosti se finansira iz zajedničkog budžeta. Sredstva koja se izdvajaju za zdravstvo čine manje od 5% BDP-a, što je više nego nedovoljno ako se uzme u obzir opseg prava koja se ovim sredstvima garantuju crnogorskim građanima. Ipak, zdravstveni sistem funkcioniše. Smatram da je jedan od osnovnih razloga što mi još uvijek imamo dobar zdravstveni sistem veliko zalaganje značajnog broja crnogorskih ljekara – istakao je dr Mugoša. Prema nekim analizama obrazovanje do nivoa specijaliste košta građane Crne Gore oko 100.000 €. S obzirom da živimo u ekonomski nerazvijenoj zemlji, gdje visok procenat stanovništva živi na ivici siromaštva, ova informacija je posebno značajna sa aspekta migracija ljekara koji napuštaju javni sektor – objasnio je dr Mugoša.

Govoreći o nasilju nad zdravstvenim radnicima u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu, dr Mugoša je naveo da je visok procenat zdravstvenih radnika koji su izloženi nekom obliku nasilja. − Prema istraživanjima koja su izvršena u regionu između 80 i 90% zdravstvenih radnika u toku svoje karijere bili su žrtve nasilja. Na svu sreću, u najvećem broju slučajeva bilo je to nasilje verbalne prirode – rekao je on. Upozoravajući da je kazna za počinioce uglavnom simbolična, on je naveo da se kaznena politika mora promijeniti. − Ti se ljudi moraju zaustaviti odmah nakon što počine krivično djelo, a postupci protiv njih se moraju pokrenuti bez odlaganja – rekao je dr Mugoša.

Upućujući na još jednu od tema EFMA skupa koja se tiče uslova na radnom mjestu, dr Mugoša je objasnio da se u Crnoj Gori ne može generalno govoriti o uslovima na radnom mjestu i osjećaju zadovoljstva ili nezadovoljstva ljekara uslovima u kojima rade. Rad ljekara na različitim radnim mjestima, u različitim ustanovama,

19

različitom okruženju, gotovo je neuporediv. Takođe, rad u privatnom i u javnom sektoru praktično su neuporedivi. Što se tiče razloga, oni su brojni, a kao najvažnije ističem nedostatak standarda u radu ljekara, pretjeran upliv politike u rad ljekara, nedovoljni finansijski resursi koji se opredjeljuju za zdravstvo, nedovoljna kontrola rada, društvo koje zanemaruje svoj zdravstveni sistem i zdravstvene radnike – rekao je on. Rad ljekara na različitim radnim mestima, u različitim zdravstvenim ustanovama i različitim okruženjima u vezi je sa njihovom odgovornošću, spektrom usluga koje pružaju, raspoloživom opremom koju koriste u svom radu, dostupnim dijagnostičkim procedurama, dostupnošću ljekova, radnim vremenom, servisom organizacijom.

Pojava odliva ljekara u vezi sa prilikama na Balkanu motivisana je, po njemu, sve većim pritiskom na profesionalnu autonomiju ljekara. Dugotrajna politika kojom se sprovode mjere štednje u zdravstvu, a utiče na kvalitet liječenja, povećava i mogućnost greške u radu. S tim u vezi, da bi se krenulo putem razvoja, izdvajanja za zdravstvo moraju biti viša od trenutnih 5% BDP-a. − U razvijenim sistemima ta sredstva se kreću 9-11 % BDP-a, što bi bilo više nego poželjno. To se ni u kom slučaju ne treba posmatrati kao trošak, već kao pokretač ekonomskog razvoja. Tokom ekonomske krize 2008. razvijeni zdravstveni sistemi nisu doživjeli pad produktivnosti, sasvim suprotno tome, oni su nastavili da rastu. Najvažnije, nisu osjetili krizu koja je praktično uništila određene sektore zdravstva – istakao je dr Mugoša. Potreba za novim konceptom finansiranja u okviru kog će biti razdvojeni finansijski tokovi od generalne fiskalnosti, kao i transformacija zdravstvenih fondova u stvarno socijalno osiguranje, po Mugoši, predstavljaju neophodnost u vezi sa unapređenjem našeg sistema.

Migracije ljekara, dakle, motivisane su malim platama, radnim preopterećenjem, nemogućnošću daljeg profesionalnog razvoja, mobingom na poslu, sve većim pritiskom na profesionalnu autonomiju, loše regulisanim zdravstvenim sistemom, negativnim odnosom javnosti i medija prema medicinskoj profesiji itd. U cilju regulisanja ove nepovoljne situacije dr Mugoša predlaže da se obezbijedi odgovarajuća nadoknada za ovaj odgovorni posao, da se stvori i osigura primjena medicinskih standarda u svakodnevnom radu, imajući u vidu da standarde može definisati samo savremena medicinska nauka, a ne fondovi, ministri ili izvršni direktori zdravstvenih ustanova, da se stvori pogodno okruženje za profesionalni razvoj ljekara, što zapravo podrazumijeva kontinuiranu medicinsku edukaciju svih doktora medicine u Crnoj Gori, da se uvede adekvatno i obavezno osiguranje ljekara od medicinskih grešaka, kao i uvođenje pravedne i pravične procjene profesionalne odgovornosti ljekara od strane Ljekarske komore.

Pismo podrške realizaciji susreta u Podgorici uručeno je od strane Udruženja ljekara Kazahstana. Ovom prilikom najavljen je skup na temu Zdrave generacije svijeta, koji će biti održan u toj zemlji 2020. godine.

indikatore kvaliteta ubuduće definisati Ljekarska komora te zemlje.

U cilju unapređenja zdravlja u Srbiji, novi zakon predviđa da pravilnik o licenciranju izrađuje Ljekarska komora Srbije, kao i kontinuiranu medicinsku edukaciju, te i kontrolu kontinuirane medicinske edukacije. Ljekarska komora će izdavati i faksimil ljekarima.

Dr Milan Dinić Dr Dinić je naveo da ova organizacija trenutno udružuje 33.136 licenciranih ljekara u Srbiji. Oko 23.000 ljekara radi u državnim zdravstvenim ustanovama, 4.000 u privatnim, a nezaposlenih i penzionisanih ljekara sa licencom ima oko 4.000. − Srbija ima dovoljan broj ljekara, ali je starosna struktura ljekara jako loša i nepovoljna – naveo je on. Veliki broj njih nalazi se na specijalizaciji, a većinu čine i ljekari opšte medicine. Starosna struktura ljekara je slična većini zemalja: 46-48 godina. Srbija, po njegovim riječima, godišnje odškoluje oko 1.100 ljekara. Oko 50 ljekara godišnje dolazi na privremeni rad.

Prikazujući rezultate istraživanja iz 2017. godine koje je Komora vršila u vezi sa nasiljem u okviru zdravstvenog sistema dr Dinić je naveo da je 78% ljekara doživjelo verbalno nasilje, a 12% fizičko. 10-11% ljekara nisu imali takvo iskustvo. Nerealni zahtjevi pacijenata u 57% slučajeva bili su osnovni razlog nasilja koje se desilo. Što se tiče migracija, dr Dinić objasnio je da ne postoji tačan broj, ali smatra se da se 200-250 ljekara godišnje iseli u druge države. Njemačka, UAE, Švajcarska i Slovenija, predstavljaju osnovne destinacije. U Crnu Goru i BiH odlaze vikendom na rad. Profesionalno usavršavanje, bolji uslovi rada, finansijski razlozi, te socijalni status, glavni su uzroci odlaska.

U cilju ustanovljenja stabilnog zdravstvenog sistema, dugoročno planiranje kadrova predstavlja prioritet. Školovanje kadrova, tačno određenih specijalizacija, povećanje plata u zdravstvu, te nova procjena potreba stanovništva, još su neki u nizu projekata koje bi u tom smislu trebalo sprovesti. Zbog promjene demografske strukture 37% svih ljekara je u Beogradu, a skoro 70% njih živi u 4 najveća grada. Procjena potreba stanovništva i nove mreže zdravstvenih ustanova u tom smislu predstavljaju obavezu za zdravstvenu vlast Srbije.

Veliki resurs se nalazi u privatnoj praksi, pa bi značajan broj tih ljekara mogao da se uključi da doprinese radu Ljekarske komore. Što se tiče načina plaćanja bolnica, situacija je slična kao kod vas u Crnoj Gori.

Dugoročno planiranje kadrova prioritet Starenje populacije Srbije koje za posljedicu ima godišnje smanjenje broja stanovnika za 33.000-35.000 građana, te trenutno manje od 7 miliona ukupnog broja stanovnika, istakao je kao krupan problem predsjednik Ljekarske komore Srbije dr Milan Dinić.

Ukazujući na inovacije u zakonskoj regulativi, on je naveo da će

20

1 European Young Doctors, EJD 2 Standing Kommittee of European Doctors / Comité Permanent

des Médecins de la C.E.E.; CPME 3 Sindrom premora, sagorijevanja na poslu

Anita Đurović

Na 34-om EFMA sastanku o medicinskom obrazovanju

Uvažavati razlike, prilagođavati koncepte Medicinsko obrazovanje bilo je jedna od tema stručnih izlaganja u okviru 34-og EFMA sastanka. Ovom prilikom predavači su bili prof. Dženet Grant, predstavnica Svjetske medicinske asocijacije, prof. Viktor Vovc, predstavnik Ljekarske komore Moldavije, te dr Vanja Popović, predstavnica Ljekarske komore Crne Gore.

Radi se na podsticanju kontekstualnih razlika Odgovor na pitanje šta obrazovna psihologija nudi obrazovanju na medicinskim fakultetima pokušala je da da prof.

Dženet Grant, članica Foruma EFME, direktorica Centra za medicinsko obrazovanje u Londonu, univerzitetska profesorica, te lična savjetnica predsjednika Ljekarske komore Velike Britanije. Činjenica je da je u okviru evropskih medicinskih obrazovnih ustanova praktično nemoguće uporediti obrazovne programe, iz razloga što postoji ogroman broj različitih obrazovnih institucija – private i javne škole, novi i stari univerziteti, komercijalne škole koje rade prvrnstveno zbog profita, različite podružnice, off shore škole koje planski obrazuju studente za rad u inostranstvu, itd.

Evropski sistem za transfer kredita i akumulaciju stečenih poena zajednički je za sve škole, međutim postoje različiti kriterijumi prilikom upisa studenata, različitosti u strukturi obrazovanja i kreiranju karijere za koju se pripremaju studenti. Pojedine škole se oslanjaju na Bolonjski sistem, a neke ne, kao npr. u UK. − Metode učenja i podučavanja, procjene znanja, odgovornosti, regulative, sve je različito od mjesta do mjesta, a čak i unutar pojedinih zemalja struktura obrazovanja se razlikuje –

Prof. Dženet Grant navela je prof. Grant. Razlog za ovolike razlike, po njenom mišljenju, nalazi se u različitim svrhama medicinskih ustanova. − Kroz standarde i regulativu i izradu obrazovnih programa pokušavamo to da izmirimo, pri čemu se dozvoljavaju određena lokalna odstupanja. To je nešto što će uvijek postojati, a ja lično smatram da tako treba da bude, ali zahtijeva dosta truda i rada – objasnila je prof. Grant.

Upućujući na niz međunarodnih globalnih standarda Svjetske federacije za medicinsko obrazovanje koji se odnose na obrazovne medicinske ustanove, prof. Grant je objasnila da se u tom udruženju ne smatra da bi svaka škola trebalo da radi na identičan način, te da se radi na podsticanju tzv. kontekstualnih razlika. One će, kako je rekla, biti smjernice za institucije kako

21

bi se razvile sve neophodne komponente i omogućiti svakoj instituciji da ostvari sopstvene kontekstualne dizajne i procese.

Ti novi standardi omogućiće regulatorima da donesu odluke u vezi sa kvalitetom obrazovanja.

Obrazovni program je, po prof. Grant, najvažnija stvar u obrazovanju i treba da oslikava viziju i misiju obrazovne institucije. On mora uzeti u obzir lokalni i nacionalni kontekst. Obrazovni program sastoji se od namjeravanih ishoda i sadržaja programa i samim tim od samog početka studija upućuje na očekivane metode i stečena iskustva. Mora se kontinuirano revidirati, a odluke na lokalnom nivou trebalo bi na kraju ipak da budu presudne. − Obrazovanje u oblasti medicine je najinventivnije kad govorimo o unapređenju nastavnih planovia i programa.

Konstantno se razrađuju novi, integrisani nastavni planovi i programi. Glavna ideja koju ima većina škola jeste ideja integracije - vertikalne, što znači kliničko i predkliničko obrazovanje koje je obavezno ili horizontalna integracija, gdje se različite discipline povezuju i to je složeniji proces – objašnjava prof. Grant. Treba reći da niti jedan plan ili program nijesu pokazali da imaju bolji efekat u odnosu na drugi. Na njihov izbor utiču lokalni uslovi, lična procjena, teorije učenja i sl. Treba reći da sve manje značaja imaju naučna istraživanja, veći značaj se daje konkretnim iskustvima I fokusiranju na sam proces obrazovanja. Takođe, sve je manje kliničkog iskustva u vezi sa kontekstualnim obrazovanjem, što može biti prilično opasno. − Obrazovanje u oblasti medicine postalo je predmet proučavanja edukativne psihologije. Teorija sticanja znanja u oblasti medicine pogrešno je shvaćena ili, možemo reći I zloupotrijebljena, što vrlo često dovodi do loših odluka o nastavnom planu i programu i o načinu sticanja znanja.

Edukatori u oblasti medicine moraju shvatiti prirodu teorije i dokaza u oblasti obrazovanja − objasnila je prof. Grant.

Obrazovanje u oblasti medicine koje nije zasnovano na teoriji i dokazima zasnovano je na retorici, a to je dosta sporno.

Slično je i sa učenjem „usmjerenim na sebe”, koje u stvari ne postoji. Studenti medicine, prema tome, treba da uče ono što im se kaže, a ne ono što odaberu. Treba znati i da na isti način uče djeca i odrasli. − Način sticanja znanja na osnovu primjera, to je prava stvar. Da bi osmislili nastavni plan i program, moramo razumjeti učenje. A učenje je jednostavno – istakla je prof. Grant. − Morate ustanoviti robusno, organizovano, strukturirano znanje i dugoročnu memoriju, a to se razvija samo kroz simulaciju novog znanja i kroz podsticanje onih struktura u memoriji koje će prihvatiti to novo znanje. Postoji i kratkoročna, radna memorija, preliminarna, koja je uvod u ono što zapravo treba da naučimo.

22

Postoji teritorija učenja koja razvija znanje i pretvara ga u memoriju. To je ono što pokušavamo da radimo – objasnila je ona dalje.

Pozivajući se na istraživanja, prof. Grant je objasnila da stručna znanja nastaju u oblasti organizovane memorije i stečenog znanja, kroz primjenu tog organizovanog stečenog znanja i integraciju različitih stvari koje su ljudi naučili kroz ponavljanje i stalnu upotrebu. − Morate da znate nešto, a da o tome ne razmišljate, e to je cilj. To je tzv. automatičnost – objasnila je prof. Grant. Govoreći o dominantnim teorijama učenja, ona je navela i da su profesori najefikasniji kada organizuju učenje u sistemu u okviru kog se ne boje da prenesu sve što znaju studentima. − Podučavajte studente osnovnom, temeljnom znanju, jer znanje podstiče razmišljanje – poručila je ona.

Mora se ponuditi i kontekstualizacija kliničkih slučajeva. − Trebalo bi studente da podučavate osnovnim i kliničkim naukama, da im date priliku da klinički uče, da bi znanje primijenili na rješavanje problema. Kliničku nauku prebacite na kliničko učenje. Studente treba voditi na klinike – istakla je prof. Grant.

Izuzetno je važna i kontekstualizacija, ali pritom treba očuvati i strukturu kliničkih nauka.

Sticanje znanja zasnovano na rješavanju problema Prof. Viktor Vovc, šef Odsjeka za humanu biologiju i fiziku Univerziteta u Moldaviji i predsjednik Ljekarske komore Moldavije, prezentovao je inovativnu metodu medicinskog obrazovanja u svojoj zemlji. − Na osnovu postojećih teorija i metoda, na našem medicinskom univerzitetu, kao jedinoj instituciji ove vrste u Moldaviji, ima 5,700 studenata, 1,300 specijalizanata i 3,000 ljekara koji nastavljaju obrazovanje na univerzitetu. Obrazovni sistem naslijedili smo iz bivšeg SSSR-a. Sistem je kasnije razvijan na nacionalnom nivou i podrazumijeva 6 godina osnovnih studija i 3 godine kliničkih studija – naveo je prof.

Vovc. Kako se medicina brzo razvija, da bi taj razvoj bio adekvatno praćen obrazovanjem, akcenat u obrazovnom sistemu Moldavije stavljen je na komunikaciju, saradnju i profesionalizam. Očekuje se da će se pojaviti i nove teorije obrazovanja.

Inovacije donose prelazak na proces modulacije. − Moramo se fokusirati na dugoročnu memoriju odakle možemo kreirati osnovno znanje za buduće ljekare kroz modulaciju. To je vrlo važna stavka onoga što smo počeli da implementiramo – istakao je prof. Vovc. Ovo se ostvaruje uz korišćenje tehnologije i interneta, uz upotrebu laboratorija za sticanje praktičnih vještina, nove metode ocjenjivanja i obuke nastavnog kadra. Novi pristup prelaska sa tradicionalnog na novi nastavni plan i program u Moldaviji fokusiran je na studente, zasnovan na problemima, na radu u lokalnoj zajednici, fokusiran na bolnice i rad u njima. − Nemojte početi postavljajući pitanje koliko da predajemo, već se zapitajte koje kompetencije studenti treba da steknu. U Moldaviji obrazovanje treba da odgovori na potrebe društva i međunarodne standarde – naveo je, pored ostalog, prof. Vovc.

Ukazujući na rezultate istraživnaja iz 2003, prof. Vovc je naveo da ukoliko je student angažovan na predavanju, direktno uključen, on će zapamtiti činjenice. Predavanja, kaže on, moraju postati aktivnija. Pitanje je kreativnosti predavača na koji način to ostvariti. Demonstracija, razgovor u grupama, konkretna primjena i podučavanje drugih, navodi on, pokazuju se kao

najbolje metode za sticanje znanja. − Kad podučavate druge, najbolje učite. Upravo iz tog razloga smo se opredijelili za sticanje znanja zasnovano na rješavanju problema, jer kroz tu metodologiju studenti prelaze sa običnih u ulogu predavača.

Cilj Univerziteta u Moldaviji bio je i da se uvede kliničko znanje već od prve godine obrazovanja. Program Based Learning razvijen je prije 12 godina, po riječima prof. Vovca, upravo na inicijativu studenata, u želji da se prevaziđe nedostatak kliničke prakse. Klinički slučaj postao je na taj način podsticaj za učenje.

Najvažniji rezultat cijelog projekta bili su vrlo entuzijastični studenti.

tan stav da ljekari na primarnom nivou ne obavljaju dobro svoj posao iz razloga što tu oblast smatraju privremenim poslom dok čekaju na specijalizaciju, dr Popović je iznijela stav da oni nisu dobri ne samo iz tog razloga, već i iz razloga što nisu prošli dobru obuku. − Osposobljeni su da rade u Kliničkom centru, ali ne i na nivou primarne zaštite – navela je ona.

Koliko god je teško raditi kao ljekar, smatram da nije mnogo lakše studirati medicinu. To je razlog što 10% studenata već na prvoj godini napusti medicinske studije.

Dr Vanja Popović Učiniti proces sticanja znanja lakšim i prilagoditi ga studentima, transformisati metod u način razmišljanja, te sve to primijeniti na kliničke nauke u sistemu sa velikim brojem studenata, bili su dalji izazovi za modelovanje moldavskog programa edukacije. U sistemu sa 700 studenata nametnulo se kao potrebno izvršiti i procjenu akademskog rada. − Razvoj savremenih metoda i nastavnih planova i programa podrazumijeva dva principa: osnovne nauke uče se kroz analizu tipičnih slučajeva, a sticanje znanja podstičemo kroz razvoj znatiželje studenata. Svaki student mora naći odgovore na 2 pitanja i biti spreman da svoje odgovore na ta pitanja predstavi pred drugim studentima. Znači, angažovati što više same studente kako bi ih podstakli da sami razmišljaju – istakao je prof. Vovc.

Raditi na praktičnom osposobljavanju Dr Vanja Popović, predstavnica Ljekarske komore Crne Gore i ljekar Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, postavila je pitanje o tome u kojoj je mjeri osnovno medicinsko obrazovanje najvažniji dio obuke. − To je baza u kojoj stičemo osnove znanja: učimo kako da komuniciramo sa pacijentima, a onda kako da ih i liječimo. Kada se upišemo na medicinu odmah razmišljamo koliko treba učiti. Treba učiti dosta, ali osnovno medicinsko obrazovanje ne treba da se bavi samo aspektima oboljenja – istakla je ona.

Postavljajući spisak pitanja koja su bitna u sticanju medicinske edukacije, dr Popović je naglasila da je jedina stvar oko koje se svi slažu to da je osnovno medicinsko obrazovanje u stvari priprema za potrebe i probleme društva. Upozoravajući na loš trend da u toku 6 godina školovanja crnogorski studenti medicine na nivou hitne medicinske pomoći provedu 0 časova prakse, ona je navela da, istovremeno, 70-80 % diplomaca počne da radi upravo u hitnoj pomoći. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti, po podacima koje je prikazala dr Popović, studenti medicine provedu tokom školovanja oko 43h, a na sekundarnom i tercijarnom nivou čak 1.206h. Navodeći da je i u stručnoj javnosti prisu-

Dr Popović je, u cilju ilustracije navedenog, prezentovala rezultate uporednog istraživanja vezano za šest praktičnih vještina, pri čemu su ispitanici bili diplomci iz 4 države: Crne Gore, Srbije, BiH i Španije. Prema tim rezultatima - priprema, doziranje i davanje terapije, kardiopulmonalna reanimacija kod odraslih i djece, imobilizacija, uzimanje uzoraka i intravenozno davanje ljekova, te plasiranje urinarnih katetera, šest osnovnih medicinskih vještina, veoma su loše ocijenjene u svim zemljama, tj. obučenost diplomaca da nakon studija izvrše navedene aktivnosti ocijenjena je lošom ocjenom. Čak što više, rezultati su uglavnom poražavajući. – Možemo reći da nema stečenih praktičnih vještina nakon školovanja, što je poražavajuće saznanje – upozorila je dr Popović.

Postavljajući pitanje šta bi u smislu osposobljavanja diplomaca medicine trebalo da urade oni koji podučavaju, ona je sugerisala da je potrebno pustiti studenta da nešto uradi samostalno. − Ako postoji procedura koja se može dobiti u službi hitne pomoći, molim da odvojite vrijeme i naučite studente nečemu jer studenti medicine u Crnoj Gori kada završe studije nisu spremni za rad u oblasti primarne zdravstvene zaštite.

Osnovno medicinsko obrazovanje ovdje nije dobra baza za buduće ljekare – istakla je ona. − Osnovno medicinsko obrazovanje treba da bude kombinacija odabranih predavanja i vještina. Ne možete pustiti studente da sami vide šta je važno i šta žele da nauče. Moraju postojati stvari bez kojih ne možete, koje se moraju naučiti – naglašeno je ovom prilikom.

Anita Đurović

23

Hronika 01. septembar - Bez malih boginja u Crnoj Gori U Crnoj Gori od juna 2018. nije zabilježen nijedan slučaj malih boginja, podaci su Instituta za javno zdravlje. Međutim u Evropi je situacija drugačija, pa je broj zaraženih morbilama najveći u posljednjih 13 godina, 90.000 oboljelih. To je i razlog što je Svjetska zdravstvena organizacija upozorila na dramatično oživljavanje malih boginja u Evropi, što je kako ističu u saopštenju, djelimično posljedica odbijanja vakcinacije.

- Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja u Regionu, ali i u Evropi koja u ovoj godini u statistici nema nijedan slučaj oboljelih od malih boginja. U Crnoj Gori u zadnjih 12 mjeseci nije bio nijedan jedini slučaj malih boginja, i jedna smo od rijetkih država u regionu u kojoj je takva epidemiološka situacija i jedna od rijetkih koja je sačuvala status zemlje sa iskorijenjenim malim boginjama - kazao je dr Senad Begić iz Instituta za javno zdravlje.

Statistika Svjetske zdravstvene organizacije zabrinjava, posebno kada su u pitanju evropske zemlje 90.000 zaraženih predstavlja najveći broj zaraženih morbilima u posljednjih 13 godina.

- Broj slučajeva malih boginja u prvoj polovini ove godine udvostručio se u odnosu na isti period 2018. Skoro 90.000 ljudi u Evropi zarazilo se virusom od januara do juna. Razlog dramatičnog oživljavanje malih boginja u Evropi je djelimično posljedica odbijanja vakcinacije - saopšteno je iz Svjetske zdravstvene organizacije.

- Crnoj Gori problem nije odbijanje vakcinacije, već njeno odgađanje i zato postoji problem sa postizanjem pozitivnog imuniteta na vrijeme. Mi ga uspostavljamo, mi ga dostižemo ali ne onda kada je potrebno, odlaganje je opasno, jer produžava period u kojem je dijete nezaštićeno - objasnio je dr Begić.

Kada je u pitanju region najnepovoljnija epidemiološka situacija je u Albaniji, kaže dr Begić, zatim u Makedoniji i Bosni i Hercegovini, dok je u Srbiji od početka godine upisano 15 oboljelih od malih boginja. Zato i oprez ali i apel roditeljima da djecu vakcinišu na vrijeme.

02. septembar - Crnogorski ljekari će se edukovati u Beču

Crnogorski ljekari će se edukovati u Beču. To je predviđeno Sporazumom o saradnji u oblasti pružanja usluga zdrav-

24

stvene zaštite, edukacije i naučno-istraživačkog rada, koji su 6. juna potpisali direktor KCCG dr Jevto Eraković i dr Peter Frigo iz prestižne austrijske bolnice Allgemeines Krankenhaus koji je posjetio KCCG. Sporazumom je dogovoreno da se organizuju jednomjesečne studijske posjete doktora i specijalizanata Kliničkog centra AKH-u, kao i polugodišnji radni angažmani iz oblasti hirurgije, nakon čega će naši ljekari dobiti sertifikate o završenoj obuci iz ove oblasti. Takođe, je planirana razmjena doktora između naše dvije zdravstvene ustanove na period od 12 mjeseci i stručna predavanja dr Friga i ostalih eminentnih stručnjaka u našoj ustanovi, saopšteno je iz KCCG, Dr Frigo je koordinator za edukacije naših ljekara i tim povodom je menadžmentu KCCG prezentovao mogućnosti edukacije naših ljekara, a obišao je i Kliniku za ginekologiju i akušerstvo i Centar za nauku KCCG. 03. septembar - Laboratorija akreditovana u skladu sa međunarodnim standardima

Dom zdravlja Podgorica prva je ustanova sa medicinskom laboratorijom u Crnoj Gori koja je akreditovana u skladu sa zahtjevnim uslovima međunarodnog standarda MEST EN ISO 15189:2016. Direktor te ustanove doc. dr Nebojša Kavarić potvrdio je da je uspješno realizovan proces akreditacije Centra za laboratorijsku dijanostiku i objasnio da se tim međunarodnim standardom specificiraju zahtjevi za kvalitet i kompetentnost medicinskih laboratorija.

- Dobijanjem akreditacije, potvrđeno je da Centar za laboratorijsku dijagnostiku Doma zdravlja Podgorica, u kojem se godišnje obavi oko milion laboratorijskih analiza, savremena laboratorija koja svojim radom odgovara najvišim standardima laboratorijske prakse i zahtjevima svojih korisnika usluga, a to su tačni, blagovremeni i pouzdani rezultati - kazao je dr Kavarić.

Menadžment je ostvario viziju - savremen, efikasan i akreditovan Centar za laboratorijsku dijagnostiku koji angažovanjem sopstvenog stručnog kadra, praćenjem savremenih trendova u oblasti laboratorijske dijagnostike, te korišćenjem najsavremenije tehnologije, postiže visok nivo kvaliteta laboratorijskih

analiza.

- Naš centar danas je savremena laboratorija koja prati najviše standarde laboratorijske prakse i zahtjeve korisnika usluga.

Opremljen je najsavremenijom laboratorijskom opremom renomiranih svjetskih proizvođača, potrebnom mjerno - kontrolnom opremom i sa stručnim i iskusnim kadrom postiže najviše ciljeve u domenu laboratorijske dijagnostike - naglasio je dr Kavarić.

U Centru za laboratorijsku dijagnostiku uzimaju se, objašnjava on, humani uzorci za ispitivanje i izvođenje analitičkog testiranja za parametre iz oblasti biohemije, hematologije, koagulacije i citohemijske analize urina.

Laboratorija je uspostavljena na 11 lokacija u gradu, na punktovima - Blok V za odrasle, Blok V za djecu, Stara varoš, Nova varoš, Stari aerodrom, Konik, Donja Gorica, Novi blok Zabjelo, Tuzi, Golubovci i Zlatica.

- Sopstvenim vozilima za patronažu sa ekipama vozača i medicinskih radnika uzimaju se uzorci i na kućnoj adresi. Usluge terenske službe korisnicima pružamo na cijeloj teritoriji glavnog grada.

Ove ekipe terenske službe ujedno obezbjeđuju transport uzoraka i sa punktova u centralnu laboratoriju, poštujući sve uslove transporta biološkog matrijala za laboratorijsku obradu - dodaje dr Kavarić.

04. septembar - Ljekove za smirenje koristi svaki šesti učenik Oko 17% učenika srednjih škola izjasnilo se da koristi ljekove za snižavanje stresa, opuštanje mišića, napetosti ili za

liječenje nesanice, dok je 75,5 odsto mladih probalo alkohol, navode iz Juventasa, piše Dan. Istraživanje je pokazalo i da je 38,1 učenik izložen stresu svakodnevno ili nekoliko puta tokom sedmice. Učenici prvog, drugog i trećeg razreda ističu da je veliki problem i vršnjačko nasilje, koje se najčešće dešava u samoj ustanovi ili njenoj blizini.

- Najčešći uzroci stresa su obaveze u školi, emotivni problemi i porodični odnosi. Više od polovine nastavnika osnovnih i srednjih škola ne zna da postoji jasna odredba koja definiše odgovornost zaposlenih u školi, kada je riječ o rješavanju problema vršnjačkog nasilja. Svaki peti učenik navodi da ne traži pomoć u slučaju vršnjačkog nasilja, dok svaki treći navodi da se prvo obrati upravi škole. Djeca koja se nasilno ponašaju imaju veliku potrebu za dominacijom nad vršnjacima (fizički napadi, omalovažavanje i potčinjavanje). Teško podnose neuspjeh, prepreke, pravila, impulsivna su i razdražljiva. Teško podnose odgađanje svojih potreba, odnosno to rade po principu sada i ovdje. Ponašaju se agresivno prema učiteljima, roditeljima i drugoj djeci. Ne prihvataju različitosti i nijesu tolerantna. Mogu izraziti potrebu za sticanjem koristi (materijalne) - navode iz Juventasa.

Istraživanje je pokazalo da je 75,5 odsto mladih probalo nekada u svom životu alkohol, dok svaki deseti učenik aktivno konzumira neko alkoholno piće.

Tako da možemo vidjeti da je kompletni obrazovni i zdrastveni sisitem omanuo u domenu prevencije alkohola. Djeca koja piju alkohol fizički odrastaju, ali intelektualno znatno zaostaju. Kod nas postoji zakon o zabrani kupovine i konzumiranja

alkohola na javnim mjestima, ali se ne primjenjuje. Maloljetnim osobama alkohol je pristupačan u velikoj mjeri. Svako četvrto dijete je doživjelo vršnjačko nasilje, a skoro jedna polovina nastavnika srednjih škola navodi da se u ovoj školskoj godini desilo da su im se učenik ili učenica požalil i da su žrtva nasilnog ponašanja. U prošloj školskoj godini, 25 odsto učenika i učenica 6, 7. i 8. razreda osnovnih škola navelo je da je doživjelo neki oblik nasilnog ponašanja. Oko 42,1 odsto nastavnika osnovnih škola kazalo je da se u prvom mjesecu ove školske godine desilo da im se učenik požalio da je bio žrtva vršnjačkog nasilja. U srednjim školama taj procenat iznosi 26,8 odsto, dok 20,4 odsto roditelja kaže da im se njihovo dijete obratilo za pomoć u prethodnom mjesecu - kazao je Danu Jovan Dašić iz Juventasa.

Psihijatar i stručnjak za zavisnike u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru dr Marina Roganović ističe da djeca sve češće eksperimentišu s raznim opijatima i tabletama kada dođu u situaciju da zbog stresa ili psihičkih problema ne mogu da nađu rješenje.

- Nevjerovatno je da toliko djece kaže da koristi ljekove za smirenje. Kao ljekar imam obavezu da naglasim da djeca od 15 ili 16 godina koja su u fazi razvoja ne treba da uzimaju psihoaktivne supstance, jer usled konzumiranja tih supstanci mogu intelektualno stagnirati. Svaka tableta je psihoaktivna supstanca, kao i alkohol ili droga - navodi dr Roganovićeva.

05. septembar - Protiv gripa stiže 22.700 vakcina

Tenderska procedura za nabavku vakcine protiv sezonskog gripa je završena i naručeno je 22.700 tzv. četvorovalentnih vakcina protiv gripa koje imaju širi spektar dejstva i koje pružaju učinkovitiju i efektniju zaštitu, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

- Vakcina protiv gripa je imunobiološki preparat koji je više decenija dostupan i koji se širom svijeta godišnje primjenjuje u desetinama i stotinama miliona doza. Od ove godine Crna Gora se pridužila najrazvijenijim državama svijeta obezbjeđivanjem tzv. četvorovalentne vakcine protiv gripa koja ima širi spektar dejstva i koja omogućava učinkovitiju i efektniju zaštitu - kazali su Dnevnim novinama iz IJZ. Takođe, kako su iz Zdravstvene ustanove Apoteke Crne Gore Montefarm naveli, očekuje se da ove vakcine pod nazivom VAXIGRIP TETRA, proizvođača Sanofi Pasteur, stignu do 15. oktobra.

Raspisana je količina od 22.700 (158.900 eura), na osnovu potreba svih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, naveli su iz Montefarma. Oni smatraju da će naručena količina biti dovoljna za očuvanje zdravlja građana.

- S obzirom da su potrebe planirane od kompetentnog

26

medicinskog osoblja javnih zdravstvenih ustanova, smatramo da će količina biti dovoljna za očuvanje zdravlja građana - kazali su iz Montefarma.

Iz Instituta objašnjavaju da je grip akutna virusna respiratorna infekcija koja se kod nas javlja svake godine u vidu manjih ili većih epidemija ili pojedinačnih slučajeva najčešće u periodu između novembra i marta.

06. septembar - Visoka medicinska škola opravdala opstanak Uslovi, angažovanost nastavnika i saradnika, veliko interesovanje studenata za upis, potvrdilo je opravdanost postojanja i opstanka Visoke medicinske škole u Beranama, zaključeno je tokom posjete rukovodstva Univerziteta Crne Gore (UCG) toj obrazovnoj ustanovi. Školu u Beranama posjetili su rektor prof. dr Danilo Nikolić i predsjednik Upravnog odbora UCG prof. dr Duško Bjelica.

Iz UCG su kazali da je uvidom u stvorene uslove, angažovanost nastavnika i saradnika, veliko interesovanje studenata za upis na Visokoj medicinskoj školi, potvrdilo je opravdanost postojanja i opstanka te škole u Beranama. Ali time je veća odgovornost svih, da se i dalje radi na unapređenju edukacije i obrazovanja ove vrlo važne profesije, ističe se u saopštenju.

Iz UCG su naveli da je nakon obilaska prostornih kapaciteta, upoznavanja sa radom i opremljenošću Visoke medicinske škole iskazano zadovoljstvo uslovima u kojima funkcioniše škola.

Dva amfiteatra, pet učionica, tri kabineta za praktičnu nastavu, kabinet za informatičku nastavu, kabinet sa lutkama i anatomskim učilima ukazuju na vrhunske uslove koji su stvoreni za održavanje nastave, kaže se u saopštenju.

Izvanredna saradnja sa Opštom bolnicom i Domom zdravlja Berane, dodaju iz UCG, omogućuje kvalitetnu praktičnu nastavu i edukaciju iz zdravstvene njege.

Angažovanjem zaposlenih iz ove dvije ustanove na izvođenju praktične nastave doktora medicinskih nauka kao predavača dobija se dodatni kvalitet u obrazovanju visokih medicinskih sestara, ističe se i saopštenju.

Predsjednik Opštine Berane Dragoslav Šćekić, kako je saopšteno, zadovoljan je ostankom studijskog programa u Beranama, i spreman da podrži dalje unapređenju uslova rada na Visokoj medicinskoj školi.

Sastanku su prisustvovali i dekan Medicinskog fakulteta UCG prof. dr Miodrag Radunović, rukovodilac studijskog programa Visoka medicinska škola prof. dr Saša Raičević sa saradnicima.

07. septembar - Podgoričani i Budvani najbolji u pružanju prve pomoći Ekipe iz Podgorice i Budve ostvarile su najbolje rezultate na 47. Državnom takmičenju ekipa Crvenog krsta Crne Gore u pružanju prve pomoći, koje je održano u Podgorici.

Kako su saopštili organizatori takmičenja Crveni krst Crne Gore, ovogodišnjim takmičenjem na simboličan način obilježeno je i 50 godina od organizovanja prvog takmičenja u

pružanju prve pomoći u Crnoj Gori, koje je 1969. godine bilo održano, takođe, u Podgorici. (Opširnije na stranama 66-67) 08. septembar - Na Kakarickoj liječe i zavisnice od alkohola Na tretmanu u ustanovi za smještaj i rehabilitaciju korisnika psiho-aktivnih supstanci na Kakarickoj gori trenutno se nalaze 42 korisnika. Iz te ustanove, na čijem je čelu Aleksandar Radinović, navode da su od osnivanja primili preko 600 klijenata, piše Dan. - Krajem 2015. godine otvorili smo posebanu organizacionu cjelinu za tretman zavisnica i time pružili mogućnost da žene koje imaju problem sa zavisnošću dobiju adekvatnu stručnu pomoć. Od otvaranja ovog sektora do danas primljeno je 20 klijentkinja i možemo naglasiti da do sada nismo imali povratnica, što upućuje da su žene istrajnije u odluci da riješe svoj problem.

Ono što je u posljednje vrijeme dominantno jeste da sve više pomoć u javnoj ustanovi traže žene koje imaju problem sa alkoholom i to različite starosne structure - saopštili su iz ustanove.

Navode da pomoć kod njih mogu potražiti žene i muškarci koji imaju problem sa drogom, alkoholom i kockom.

- Proces tretiranja bolesti zavisnosti je kompleksan i dugotrajan, a tretman u ustanovi je fokusiran na psiho-socijalnu podršku kombinovanu sa različitim segmentima radno-okupacione terapije, sportskih aktivnosti i aktivnosti resocijalizacije, baziran na stručnom programu koji se sprovodi na grupnim i individualnim psihoterapijama. Tretman u ustanovi traje najmanje 12 mjeseci rezidencijalnog boravka, koji se sastoji iz tri faze i to adaptacija, rehabilitacija i resocijalizacija i 12 mjeseci nerezidencijalnog dijela tretmana kada su klijenti kućama i po pozivu stručnih lica dolaze na testiranje na prisustvo psihoaktivnih supstanci, kao i na grupne i individualne psihoterapije - pojašanjavaju iz ustanove.

09. septembar - Zajednički protiv afričke kuge svinja Afrička kuga svinja bolest je koja zahtijeva drugačiji pristup u sprovođenju mjera prevencije i sprječavanja širenja, ali uspjeh na tom planu zavisi od svih u regionu, prije svega otvorenog i iskrenog odnosa koji može biti od velike pomoći za rano otkrivanje bolesti, istakao je državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Đuro Žugić na sastanaku zemalja regiona u kojima se pojavila ta bolest ili postoji rizik od širenja na njihovu teritoriju u Sofiji.

- Uzimajući u obzir širenje afričke kuge svinja evropskim

kontinentom, pojavu bolesti u Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj i Srbiji, način prenošenja i širenja, nepostojanje vakcine, kao ni efikasne terapije protiv ove bolesti, postoji rizik od unosa ove bolesti i na ostale evropske zemlje, pa i teritoriju Crne Gore.

Samim tim, zajednički interes je primjena svih međunarodno propisanih preventivnih mjera za sprečavanje pojave bolesti, a u slučaju pojave, pravovremena prijava i dijagnostika kako bi se posljedice bolesti svele na najmanju moguću mjeru - naglasili su iz Ministarstva.

Kako su kazali, Crna Gora je odgovorno postupila i pravovremenu se preduzete sve preventivne mjere. Žugić je podsjetio da je, zahvaljujući takvom pristupu – odgovornom reakcijom i koordiniranom i snažnom regionalnom saradnjom, uz punu podršku Evropske komisije, uspjela da se na najbolji način izbori sa bolesću kvrgave kože goveda i zaustavi dalje širenje ka zemljama Evrope.

11. septembar - Završen veći dio unutrašnjih radova Doma za stare Izgradnja Doma za stare na Starom aerodromu, čiji je završetak predviđen sredinom naredne godine, teče planiranom dinamikom. Do sada su završeni svi grubi građevinski radovi i dobar dio radova u unutrašnjosti objekta, a postavljen je i krov.

Vrijednost izgradnje doma za stare procijenjena je na 8,9 miliona eura.

U toku je, kako piše Pobjeda, izrada spuštenih plafona, ugradnja unutrašnje stolarije, fasaderski i instala-terski radovi, kao i izrada cementnih košuljica i keramičarski radovi.

PR menadžer Uprave javnih radova Goran Škatarić ističe da planiranu dinamiku prati visok stepen kvaliteta radova, imajući u vidu da je objekat namijenjen najstarijoj populaciji.

Dobar dio radova, ističe on, završen je i u unutrašnjosti objekta, u dijelu postavljanja termo-tehničkih instalacija.

- Preostalo je izrada podnih obloga od vinil ploča, ugradnja sanitarija, montaža svjetiljki i elektro-galanterije, fina montaža mašinskih instalacija, ugradnja liftova, ugradnja opreme i namještaja, kao i uređenje terena - kaže Škatarić.

Vrijednost izgradnje doma za stare procijenjena je na 8,9 miliona eura, a do sada je, dodaje Škatarić, uloženo skoro polovina te sume - 4,3 miliona eura.

Podsjetimo, ugovor za izgradnju objekta Doma za stare osobe zaključen je u oktobru 2017. godine, a građevinski dnevnik otvoren je u decembru, kada su počeli radovi.

Izvođač radova je IGP Fidija. Ugovorena vrijednost radova je 8.787.071 eura. Rok za završetak radova je 30 mjeseci, odnosno maj naredne godine.

Objekat se nalazi na urbanističkoj parceli broj 33, u okviru Detaljnog urbanističkog plana Konik - Stari aerodrom III. Ukupna bruto površina objekta iznosi 11.225 kvadratnih metara. Objekat sadrži podrum, prizemlje i tri sprata. Predviđen je za boravak 270 korisnika smještenih u 97 dvokrevetnih, 36 jednokrevetnih, pet četvorokrevetnih soba i 12 apartmana.

Pored smještajnih jedinica imaće dnevne boravke, trpezarije, kuhinju sa pratećim sadržajima, vešeraj, prostorije za upravu, medicinski blok, tehničke prostorije. Objekat ima odvojene cjeline za dementne korisnike i za korisnike koji su na dnevnom boravku.

27

12. septembar - Analizira i preporuke u cilju unapređenja školske užine Predstavnici Instituta za javno zdravlje Crne Gore, Ministarstva prosvjete i Udruženja Roditelji učestvovali su na konferenciji za novinare koju je organizovala Škola za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić“ u cilju uspostavljanja pravilne ishrane i formiranja zdravih navika kod djece. Institut zajedno sa ostalim uključenim subjektima, učestvuje u kreiranju okruženja koje pomaže uspostavljanju pravilne ishrane i zdravih navika djece.

12. septembar - Pri kraju adaptacija Zdravstvene stanice Plužine Adaptacija Zdravstvene stanice u Plužinama u završnoj je fazi, a radove finansira Fond za zdravstveno osiguranje (FZO).

- Ministarstvo zdravlja, Fond za zdravstveno osiguranje i Dom zdravlja Nikšić u proteklom periodu intenzivno su radili na poboljšanju uslova za boravak pacijenata i rad zaposlenih u Zdravstvenoj stanici u Plužinama. Radovi na adaptaciji objekta su pri kraju, tako da će građani, ali i sve veći broj turista koji uživa u prirodnim ljepotama ove sjeverne opštine, uskoro u mnogo prijatnijem ambijentu i boljim uslovima moći da dobiju potrebnu zdravstvenu uslugu - kazala je generalna direktorica Direktorata za ekonomiku i projekte u zdravstvu Milica Škiljević.

Završetkom planiranih radova na objektu, kako je rekla, stvoriće se pretpostavke za njegovu punu funkcionalnost, budući da će jedan dio prostorija biti ustupljen na korišćenje lokalnim službama državnih i opštinskih organa.

- Unapređenje zdravstvene zaštite, kroz obezbjeđivanje prostornih, tehnoloških i kadrovskih kapaciteta, u svakoj crnogorskoj opštini, a posebno na sjeveru države, imperativ je Ministartsva zdravlja. Sprovodeći politiku Vlade Crne Gore nastavićemo da radimo na poboljšanju uslova za pružanje zdravstvene zaštite, a samim tim i podizanju kvaliteta života građana na svakom dijelu teritorije naše države - kazala je Škiljević.

Direktor Doma zdravlja Nikšić, u skopu kojeg radi zdravstvena stanica u Plužinama, dr Veselin Bulatović kazao je da je nakon obilaska zdravstvene ustanove i razgovora sa čelnicima Opštine Plužine, krajem prošle godine, urađena tehnička specifikacija svih radova koje je neophodno realizovati na objektu, u cilju njegove kompletne rekonstrukcije i adaptacije, koja je počela u avgustu.

- Do sada su završeni radovi na spoljašnjosti objekta, urađena je fasada i termička izolacija objekta, ugrađena PVC bravarija i zamijenjena krovna konstrukcija. Vrijednost ove inves-

28

ticije je oko 35 hiljada eura, a sredstva za ove namjene obezbijeđena su iz budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje. Predstoje unutrašnji radovi, za koje je u toku obezbjeđivanje neophodnih sredstava - naveo je dr Bulatović.

Zdravstvena stanica u Plužinama, kao dio Doma zdravlja Nikšić, je odavno poznata po kvalitetnom medicinskom osoblju, čuvenim ljekarima, a mladi ljekari koji su odnedavno zaposleni su podstrek za dalja ulaganja u ovu ustanovu, kroz opremu, obuku, usavršavanje, na zadovoljstvo i zaposlenih i građana.

13. septembar - Predavali srednjoškolcima o štetnosti duvana Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) organizovali su predavanje o štetnosti duvana učenicima pljevaljske Gimnazije Tanasije Pejatović.

Posjete ove prirode spadaju u našu stalnu aktivnost u borbi protiv konzumiranja duvanskih proizvoda u okviru koje posjećujumo osnovne i srednje škole po našoj državi.

Prilikom predavanja za sve učenike četvrtog razreda, skupa sa direktorom i njihovim profesorima, koje je održao sekretar CDPR-a Domagoj Žarković, predočeno je koliko štetno i nepovoljno pušenje utiče na mladi organizam, pogotovo u toj fazi razvoja ličnosti - naglasili su iz CDPR. Kako su kazali, istovremeno im je predstavljen i novi Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda koji je stupio na snagu 14. avgusta i zamijenio prvi koji je donesen još prije petnaest godina.

- Ovakve posjete su način na koji mi u CDPR-a uvijek koristimo prigodneprilike da obiđemo vaspitnoobrazovne ustanove i ukažemo na svu štetnost konzumiranja duvanskih proizvoda na zdravlje mladih. Pušenje i sve njegove negativne posljedice prvenstveno utiču na razvoj raznih vrsta kancera, kao i oboljenja srca i krvnih sudova, što svi dobro znaju, ali ne poštuju.

Stoga apelujemo na sve, pogotovo djecu školskog uzrasta, da ne počinju nikada pušiti, a ukoliko su već pušači da ostave pušenje ili bar pokušaju da se odviknu od konzumiranja duvanskih proizvoda, kako bi sačuvali ono najvažnije, a to je svakako zdravlje istakli su iz CDPR. 14. septembar – Obilježen Svjetski dan prve pomoći Crveni krst obilježio je Svjetski dan prve pomoći u cilju podizanja svijesti u značaju poznavanja prve pomoći koje je, kako su naveli, nekim situacijama ključno za spašavanje života.

Iz Crvenog krsta su ukazali da je prva pomoć početni korak u obezbjeđivanju efektivnog i brzog odgovora, koji pomaže da se ublaže posljedice ozbiljnih povrjeđivanja i da se povećaju šanse da se preživi.

Prema njihovim riječima, milioni ljudi se povređuju ili umiru od povreda svakog dana zbog neadekvatnog odgovora ili neblagovremenog djelovanja.

- Tema obilježavanja Svjetskog dana prve pomoći je Prva pomoć protiv isključenosti i ovaj dan je posvećen marginalizovanim grupama, odnosno onima koji nemaju pristup da nauče osnove prve pomoći i koji nijesu informisani na koji način mogu da ih nauče - navodi se u saopštenju.

Ovogodišnji Svjetski dan prve pomoći posvećen osobama

sa invaliditetom, beskućnicima, starijim osobama, osobama koji žive u udaljenim ruralnim područjima i migrantima.

Više od 15 odsto svjetske populacije čine osobe sa invaliditetom, dva odsto beskućnici, dok je preko 70 miliona ljudi raseljeno zbog nasilja ili progona.

Ovim povodom, kako su istakli, žele da podignu svijest o značaju obučavanja u pružanju prve pomoći baš tih grupa koje su isključene iz društva i nemaju pristup obukama i drugim uslugama.

Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca je svjetski lider u pružanju prve pomoći.

- Prva pomoć je jedna od osnovnih usluga koju povrijeđenima pružaju volonteri i zaposleni u Crvenom krstu i Crvenom polumjesecu, a po podacima iz 2017. godine, preko 16 miliona ljudi je završilo obuke u pružanju te pomoći - ističe se u saopštenju.

Crveni krst svakodnevno obučava stanovništvo u osnovama pružanja prve pomoći.

Predavanjima u školama, na fakultetima, radnim organizacijama, organizovanjem lokalnih i državnih takmičenja, pokaznih vježbi, ove godine kroz program prve pomoći prošlo je oko 3,5 hiljada, a prošle sedam hiljada ljudi.

- Opštinske organizacije Crvenog krsta će Svjetski dan prve pomoći obilježiti različitim aktivnostima, kao što su predavanja i radionice te pomoći za sve zainteresovane subjekte, pokazne vježbe i simulacije, anketiranje građana i podjela informativnog materijala i slično - zaključuje se u saopštenju.

15. septembar - 425 pacijenata sa zaraznim bolestima Institutu za javno zdravlje tokom avgusta ukupno je prijavljeno 425 osoba oboljelih od neke zarazne bolesti od kojih su, u odnosu na put prenosa, dominirale crijevne i respiratorne.

Zdravstvene ustanove iz 22 opštine prijavile su obolijevanja od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju.

- Institutu za javno zdravlje u avgustu ukupno je prijavljeno 425 osoba oboljelih od neke od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju. Ako se u obzir uzmu i akutne respiratorne infekcije (8.278), te diferencirani i nediferencirani oblici gripa (sedam), ukupno je prijavljeno 8.710 oboljelih osoba - navodi se u mjesečnom Izvještaju o kretanju zaraznih bolesti u Crnoj Gori za avgust Instituta za javno zdravlje.

Stopa učestalosti zasnovana na individualnim prijavama slučajeva zaraznih bolesti za avgust iznosi 68,2/100.000 stanovnika i za oko 36 odsto je veća nego u julu, dok je za oko 21 odsto veća nego u avgustu 2018.godine.

- Zdravstvene ustanove iz 22 opštine prijavile su obolijevanja od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju, pri čemu je najveći broj oboljelih registrovan od rotavirusnog enteritisa (120), varičele (98), akutnog enterokolitisa (78), salmoneloza (28), infektivne mononukleoze (24), enterobiaze (24) i skabijesa (14). Tih sedam oboljenja čine 90,8 odsto od ukupnog broja prijavljenih zaraznih bolesti u avgustu - istakli su iz Instituta.

U odnosu na put prenosa (ne uzimajući u obzir akutne respiratorne infekcije, nediferencirani i diferencirani oblik gripa) u avgustu su dominirale crijevne zarazne bolesti sa 57,4 odsto, zatim respiratorne zarazne bolesti sa 31,5 odsto i parazitarne sa 8,9 odsto.

16. septembar - Plate u zdravstvu povećati od 150 do 300€ Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva dr Ljiljana Krivokapić kazala je za Dan da će krajem septembra nastaviti razgovore s Vladom i Ministarstvom zdravlja, od kojih će tražiti da se medicinskim sestrama i doktorima plate uvećaju od 150 do 300 eura.

Ona ističe da je nacrt budžeta za 2020. godinu u pripremi i da je, prema njenim saznanjima, obezbijeđen novac za određeno povećanje plata. Navodi da zavisi od njih da li će uspjeti da dođu do povećanja, jer se godinama budžet povećava za 100.000.000 eura, a medicinskim radnicima je samo jednom plata uvećana pet odsto.

- Nesporno je da zdravstvenim radnicima plate moraju biti povećane. Mi ne govorimo o 10 odsto jer s tim nećemo biti zadovoljni. Svaka branša ima svoje zahtjeve, radimo 24 sata svakog dana u godini, nemamo slobodne vikende, niti ljeti dugi godišnji odmor. Shodno tome naši zahtjevi i potrebe su drugačiji.

Mi tražimo da se naše zgrade izjednače sa zaradama zaposlennih u javnom sektoru na osnovu Zakona o zaradama u javnom sektoru. Tamo je koeficijent složenosti daleko veći nego u zdravstvu. Tražimo da se koeficijent poveća, da bude za doktore od 16 do 18, za doktore opšte prakse 12 i medicinske sestre sedam. Tražimo da se povećaju plate od oko 150 eura za medicinske sestre, 200 eura za specijaliste i 300 eura za supspecijaliste kazala je dr Krivokapić.

Navodi da su zemljama u okruženju koje su bile u tranziciji, kao i mi, povećane zarade svim medicinskim radnicima.

- Države su same davale određena rješenja i periodično povećavale plate medicinskim radnicima. Kod nas su zbog fiskalne konsolidacije zabranili povećanje plata i to ističe u januaru 2020. godine. Mi izlazimo s konkretnim rješenjima i sješćemo s predstavnicima Ministarstva zdravlja i Vlade kako bismo se dogovorili na koji način da nam se povećaju primanja. Imamo uvjeravanja da o tome rade sad, nakon dolaska s odmora. Čekamo da vidimo kakva su njihova rješenja. Tražimo povećanje startnog koeficijenta, a tražićemo i da se poveća obračunavanje prekovremenog rada, dežurstava i rada po pozivu. Vrlo često imamo takva zaduženja i rad poslije 22 časa uveče - ističe drKrivokapićeva.

Ona objašnjava da ne govore o procentu, već traže konkretna povećanja plata svim medicinskim radnicima jer, kako kaže, na taj način jedino funkcioniše sistem tokom čitavog dana.

- Dok god imamo nedostatak kadra, to se nadomješta angažovanjem postojećih ljekara i zato tražimo izjednačavanje koeficijenatau granskom kolektivnom ugovoru sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru. Premijer Duško Marković je najavio da je na redu povećanje plata doktorima i nastavnicima, vidjećemo da li će se to ispuniti - kaže dr Krivokapić.

17. septembar - Dobra regionalana saradnja preduslov unapređenja zdravlja Kroz unapređenje regionalne saradnje i jačanjem zajedničkog djelovanja u svim izazovima značajno se može unaprijediti zdravstvena zaštita stanovništva, poručeno je tokom 69. sjednice Regionalnog komiteta Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu koja se održava u Kopenhagenu.

29

Ministar zdravlja, dr Kenan Hrapović predvodio je delegaciju Crne Gore tokom zasijedanja koje je trajala od 16. do 19. septembra.

Prvi dan zasijedanja Regionalnog komiteta bio je posvećen radu Kancelarije SZO za Evropu u protekloj godini. U okviru diskusije dr Hrapović je pohvalio napore SZO u cilju unapređenja zdravlja u svijetu, aktivnostima usmjerenim na povećanju dostupnosti zdravstvene zaštite i obezbjeđenju univerzalne zdravstvene pokrivenosti – ciljevima definisanim evropskom zdravstvenom politikom Zdravlje 2020 i održivim ciljevima razvoja. Crnogorski ministar zdravlja upoznao je države članice sa aktivnostima koje Crna Gora u kontinuitetu sprovodi u cilju ispunjenja održivih ciljeva razvoja kada je u pitanju zdravlje populacije, te posebno naglasio značaj primarne zdravstvene zaštite. Dr Hrapović je podsjetio prisutne da je Crna Gora prva država Jugoistočne Evropa koja je sprovela sveobuhvatnu procjenu kapaciteta primarne zdravstvene zaštite, na osnovu koje se definišu i budući pravci djelovanja.

Budući da je Crna Gora u julu ove godine preuzela predsjedavanje Zdravstvenom mrežom Jugoistočne Evrope, dr Hrapović se u ime devet država članica mreže, obratio prisutnima i osvrnuo na dobru regionalnu saradnju kada je u pitanju unapređenje zdravlja, te važnost zajedničkog djelovanja, posebno kada je u pitanju imunizacija.

Ministar dr Hrapović je tokom ministarskog sastanka, u okviru izlaganja na temu Liderstvo kroz primjer Zdravstvene mreže Jugoistočne Evrope, potencirao pitanje i značaj liderstva članova mreže, čime se doprinosi jačanju mreže i stvaranju pouzdanog partnera SZO. Hrapović je naveo da se sve članice SEEHN mreže rukovode motom Budi promjena koju želiš da vidiš, te da prvo mijenjaju svoje sisteme, a nakon toga dobre rezultate i prakse razmjenjuju sa drugim državama. Ministar je ukazao i na važnost liderstva uz konstantno učenje i motivisanje drugih da unapređuju sisteme.

Na marginama sastanka u Kopenhagenu, delegacija Ministarstva zdravlja Crne Gore sastala se sa generalnim direktorom SZO – dr Tedrosom Adhanom Gebrejesusom i zamjenicom generalnog direktora SZO – dr Zsuzsanom Jakab.

Tokom susreta je, u pravcu pripreme sastanka malih država koji će se održati u julu 2020. godine u Crnoj Gori, razgovarano o organizaciji sastanka, kao i o suštinskim aktivnostima u cilju jačanja procesa imunizacije.

18. septembar – Dr Tomčuk v.d. direktor bolnice u Dobroti Ministarstvo zdravlja imenovalo je specijalistu psihijatra dr Aleksandra Tomčuka za vršioca dužnosti direktora Specijalne

30

bolnice za psihijatriju u Kotoru, pošto je mr Dragan Čabarakapa podnio ostavku na tu funkciju krajem jula, piše Dan. Dr Tomčuk je bio tokom dva mandata do 2013. godine na čelu Specijalne bolnice za psihijatriju.

Dr Tomčuk je za Dan rekao da će rukovoditi bolnicom do izbora novog direktora, ali ističe da se neće kandidovati za tu funkciju.

- Neću ponovo biti direktor bolnice jer sam bio u dva mandata. Pored toga u ustanovi imamo sistemske probleme, nedostatak kapaciteta i to treba što prije riješiti zbog pacijenata koji u njoj borave. Problem je nedostatak sudske bolnice što otežava funkcionisanje, jer svi pacijenti kojima je izrečena zatvorska kazna smješteni su u našoj ustanovi. S nedostatkom kapaciteta susrijeće se i Odjeljenje za liječenje bolesti zavisnosti. Imamo koliko hoćete problema. Očekujemo da će se uskoro naći rješenje i izabrati novi direktor koji bi uspio da otkloni prepreke za liječenje - navodi dr Tomčuk.

Prethodna uprava bolnice u izvještaju o radu navela je da je nedostatak novca za funkcionisanje i materijalne troškove jedan od glavnih problema.

Nedovoljna su sredstva koja su i u proteklim godinama izdvajana za ovu bolnicu. U poslednje četiri godine Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Ministarstvo pravde, iako su obavezivani da zajednički s Ministarstvom zdravlja i Ministarstvom finansija rade na obezbjeđenju dodatnih budžetskih sredstava za 2016. godinu, za ZU Specijalnu bolnicu za psihijatriju Kotor i to u iznosu od 124.000 eura (44.000 eura za obezbjeđenje Sudskog odjeljenja, 10.000 eura za uspostavljanje sistema video-nadzora i 75.000 eura dodatnih sredstava za pacijente socijalne slučajeve na hroničnim odjeljenjima), nijesu imali nikakvu participaciju u troškovima rada ove bolnice, navode iz Specijalne bolnice.

18. septembar - Unaprijediti znanje i sposobnosti zdravstvenih radnika koji rade sa marginalizovanim grupama

Izabranim doktorima za djecu, patronažnim sestrama i ostalim uključenim u oblasti zdravstvene i socijalne zaštite neophodno je obezbijediti uslove da razvijaju kompetencije u skladu sa savremenim trendovima, a posebno je važno unapređivati znanja i sposobnosti onih koji pružaju usluge marginalizovanim grupama.

To je saopštio direktor Doma zdravlja Podgorica dr Nebojša Kavarić na otvaranju prve akreditovane obuke za stručno usavršavanje patronažnih sestara, za pružanje podrške ranom razvoju djece sa posebnim akcentom na Rome i Egipćane.

Dr Kavarić je kazao da je program obuke namijenjen patronažnim sestrama, izabranim doktorima za djecu, saradnicima u sektoru zdravstva i socijalne zaštite, kao i medijatorima.

- Svrha obuke je unapređenje znanja i sposobnosti patronažnih sestara i ostalih profesionalaca sa posebnim osvrtom na kućne posjete u vezi sa zaštitom zdravlja djece i njihovih majki. Uzimajući u obzir da patronažna sestra, počinje da sarađuje sa porodicom tokom prvog mjeseca rođenja djeteta, ona ima idealnu priliku da na vrijeme uoči i skrene pažnju roditeljima na faktore rizika po zdravlje djeteta koje je identifikovala u porodičnom okruženju - pojasnio je dr Kavarić.

On je kazao da je cilj da se, kroz kontinuiranu edukaciju bar jednom godišnje za sve pružaoce zdravstvenih usluga, djeci i majkama obezbijedi uniformnost i kvalitet upućivanja poruka i aktivnosti kada je u pitanju patronaža širom Crne Gore.

- Izabranim doktorima za djecu, patronažnim sestrama i svim ostalim uključenim u oblasti zdravstvene i socijalne zaštite neophodno je obezbijediti uslove da razvijaju svoje kompetencije u skladu sa savremenim trendovima pružanja što kvalitetnije zdravstvene zaštite svojim korisnicima - istakao je dr Kavarić.

Posebno je, kako je dodao, važno raditi na unapređivanju znanja i sposobnosti pružalaca usluga korisnicima koji pripadaju vulnerabilnim, a naročito marginalizovanim populacionim grupama.

18. septembar – Obilježen početak II faze projekta SEEIIST

i kredibilni međunarodni partneri – rekao je u Budvi otvarajući međunarodnu konferenciju povodom početka druge faze projekta Međunarodnog instituta za održive tehnologije predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković.

19. septembar - Novac za nabavku inkubatora u KCCG Revijalni, humanitarni teniski meč između predstavnika NLB Banke i Lovćen osiguranja, biće održan je na teniskim terenima TK "AS", a prikupljeni novac biće doniran za nabavku inkubatora za Odjeljenje za novorođenčad Kliničkog centra Crne Gore.

Kako je saopšteno iz NLB Banke, uplate je moguće izvršiti na žiro račun NLB Banke 530-1-10 sa PBO 292555 za Royal Cup donacije ili prilogom u donatorsku kutiju koja će se naći na teniskim terenu TK "AS" tokom revijalnog humanitarnog meča.

- Zajedno pomažemo onima kojima je pomoć potrebna.

Ako se udružimo možemo uraditi mnogo - možemo podržati novi život. Ima li veće nagrade za jedan humani gest? Pozivamo Vas da donirate novac za nabavku inkubatora za Odjeljenje za novorođenčad, KBC Podgorica. Zajedno, za velike pobjede - kaže se u saopštenju.

Humanitarni meč se održao u okviru 16. Izdanja Internacionalnog teniskog turnira za žene, NLB Royal Cup 2019.

20. septembar – Održan VI Kongres urologa Crne Gore

Premijer Duško Marković otvorio je u Budvi međunarodnu konferenciju povodom početka druge faze projekta Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope (SEEIIST) poručivši da je Vlada Crne Gore kada je prije gotovo tri godine inicirala ovaj projekat imala viziju, da su ovaj naučni projekat, od kojeg neće imati koristi samo građani Crne Gore već i cijelog Balkana, u međuvremenu podržali CERN, GSI i Međunarodna agencija za atomsku energiju, Evropska komisija te šest premijera država našeg regiona.

- Ne gajimo iluziju da naše društvo samostalno može dati presudan doprinos globalnom napretku. Ali istovremeno naša je obaveza i opredjeljenje da život ljudi na ovom prostoru učinimo kvalitetnijim, a duži životni vijek onih koji se liječe od najtežih bolesti – sasvim izvjesnim. Crna Gora je izabrala put aktivne uloge u globalnom naučnom i civilizacijskom napretku, ne čekajući da nam se savremena i inovativna rješenja poklanjaju ili da ona nas potraže na mapi naučno nerazvijenih država – rekao je predsjednik Vlade Crne Gore otvarajući skup.

- Balkan više nema pravo da čeka da savremena tehnološka rješenja dođu do nas. Mlade i obrazovane ljude neće ovdje zadržati samo veće plate, bolji putevi ili nada u bolju budućnost.

Trebaju nam aktivna jezgra naučno-istraživačke misli, nova znanja

VI Kongres urologa održan je u Budvi i trajao je tri dana.

Forum je podržan od strane Evropske Asocijacije Urologa (EAU) prepoznat je kao kntinuitet ranije održavanih sastanaka u organizaciji EAU za područje jugoistočne Evrope.

Glavni cilj kongresa ove godine je bio afirmacija mladih urologa specijalista kroz predavanja i prezentaciju postera sa rezultatima kliničkog i naučno-istraživačkog rada, a stručni akcenat će biti stavljen na urolitijazu i tumore bubrega. Najbolji posteri su nagrađeni.

Kongresu je prisustvovao veliki broj učesnika iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova, Albanije i drugih zemalja.

Predsednik organizacionog odbra je bio prof. dr Dragoljub Perović, sekretar organizacionog odbora dr Ivan Vuković, a predsjednik naučnog odbora prof. dr Marko Zupančić.

31

20. septembar – Održan skup na temu Politrauma - zanemarena bolest savremenog doba U organizaciji Crnogorske akademije nauka (CANU) i umjetnosti, Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i Kliničkog centra Srbije (KCS), u amfiteatru Medicinskog fakulteta u Podgorici održan naučni skup na temu: “Politrauma – zanemarena bolest savremenog doba“.

Nakon uvodnog obraćanja neurohirurga, prof. dr Vasa Antunovića, člana CANU i savjetnika direktora KCCG za hirurške grane i dr Jevta Erakovića, direktora KCCG, eminentni stručnjaci iz Kliničkog centra Crne Gore i Kliničkog centra Srbije održali su predavanja.

Na navedenom naučnom skupu, eminentni stručnjaci iz Crne Gore i Srbije ukrstili su naučne misli i razgovarali o jednom od najvećih problema 21. vijeka – Politraumi. Sama činjenica da je trauma treći najčešći uzrok smrti dovoljno govori o značaju i ozbiljnosti ovog problema. Treba naglasiti da su najčešće žrtve politraume osobe mlađe životne dobi od 20 do 40 godina tj. najzdraviji dio populacije.

Ovaj skup će biti samo jedan u nizu naučnih skupova koji s planiraju u sklopu kontinuirane medicinske edukacije naših ljekara kroz razmjenu neučne misli regiona i svijeta.

21. septembar - Više ljekara dolazi u KCCG, nego što ga napušta Klinički centar Crne Gore (KCCG) je u posljednjih godinu napustilo osam, a u istom periodu zapošljeno je 13 novih ljekara, kazao je direktor te ustanove dr Jevto Eraković, navodeći da istaknuti stručnjaci iz regiona prepoznaju KCCG kao mjesto gdje će nastaviti uspješnu karijeru.

Dr Eraković je, u izjavi za PR Centar, kazao da u KCCG-u u proteklom periodu postoje jasni pomaci kada je riječ o kadrovskom poboljšanju.

- Za proteklih godinu imamo povećanje od 20-ak ljekara specijalista i 10-ak supspecijalista, što itekako utiče na poboljšanje rada KCCG-a - istakao je dr Eraković.

Fokus KCCG-a je, kako je rekao, edukacija i osposobljavanje mladih specijalista.

- U tom smislu, uz pomoć Vlade Crne Gore i Ministarstva zdravlja obezbijeđena su značajna finansijska sredstva za edukaciju mladog kadra i ističem da imamo najbolju saradnju sa Kliničkim centrom Ljubljana, Bolnicom AKH u Beču i planiramo saradnju sa Univerzitetskom klinikom u Hamburgu - naveo je dr Eraković.

Prema njegovim riječima i afirmisani univerzitetski profesori u najboljim radnim godinama prepoznaju KCCG kao

32

ustanovu gdje mogu da dalje nastave uspješnu ljekarsku i profesorsku karijeru.

- Sa ponosom mogu da istaknem da smo u KCCG-u angažovali tri takva profesora, dva interventa radiologa i jednog dječjeg neurologa. Veliko priznanje za KCCG je da istakuti stručnjaci iz regiona prepoznaju našu ustanovu kao mjesto gdje će da nastave da se afirmišu - rekao je dr Eraković.

On je kazao i da mladi doktori koji su studije i specijalistička i supspecijalistička usavšavanja sticali van Crne Gore, prepoznaju KCCG kao mjesto gdje će nastaviti karijeru.

On je istakao da je u posljednjih godinu KCCG napustilo osam ljekara, a u istom periodu se zaposlilo 13 novih.

- To je dinamičan proces. Neko nalazi svoju šansu u drugim organizacionim jedinicama, prije svega u privatnoj praksi, dok drugi nalaze svoje mjesto u KCCG-u. Imamo primjere da su se ljekari, koji su ranije napustili KCCG i zaposlili se u privatnoj praksi, ponovo vratili da rade u KCCG-u - naveo je dr Eraković.

Određen broj ljekara je, kako je kazao, napustio KCCG i otišao da radi u inostranstvu.

- Priznanje je da ljekari koji rade u KCCG-u mogu bez ikakvih problema da nađu zaposlenje u bilo kome referentnom evropskom centru. Jasno je da postoji migracija doktora i to je nešto što je prisutno svuda u svijetu. Ali mi možemo biti zadovoljni jer imamo pozitivan trend i jer je više doktora koji dolaze da rade u KCCG, nego onih koji ga napuštaju - poručio je dr Eraković.

21. septembar - Mađarska će pomoći reformu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Uspješna iskustva mađarskog zdravstvenog sistema, koji je jedan od najuređenijih u Evropi, značajno će pomoći u reformi Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Crnoj Gori, ocijenjeno je na sastanku ministra zdravlja dr Kenana Hrapovića sa mađarskim ministrom ljudskih resursa Miklošom Kaslerom.

Navodi se da su dogovoreni konkretni koraci, u cilju sagledavanja stanja i daljih aktivnosti, a s namjerom obezbjeđivanja efikasnosti i dostupnosti zdravstvenih usluga u ovom segmentu zdravstvenog sistema u Crnoj Gori.

- Dogovorili smo odlazak naših stručnjaka u Mađarsku da se sagleda stanje službe hitne pomoći u Mađarskoj i naravno dolazak stručnjaka iz te države, jer njihova Hitna pomoć važi za jednu od najorganizovanijih u Evropi - kazao je Hrapović.

Razgovarano je o stručnom usavršavanju crnogorskih ljekara u Institutu za onkologiju u Budimpešti, koji je jedan od najreferentnijih centara u Evropi za liječenje malignih bolesti.

- Dogovorili smo da naši doktori koji su na specijalizacijama van Crne Gore, jedan dio prakse obavljaju u zdravstvenim ustanovama u Mađarskoj, kao i organizovanje stručne prakse za crnogorske studente medicine u mađarskim zdravstvenim institucijama - rekao je Hrapović.

On je rekao da je mađarski kolega dao punu podršku preventivnim programima koje sprovodi Ministarstvo zdravlja, prije svega skrining programima ranog otkrivanja karcinoma dojke, grlića materica i kolorektuma, kao i procesu imunizacije, s naglaskom na uvođenje HPV vakcine.

- Nakon stručnih mišljenja Nacionalnog savjetodavnog tijela za imunizaciju i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije donijeli smo odluku da krajem ove godine ponudimo građanima

Crne Gore vakcinaciju, odnosno imunizaciju HPV vakcinom, jednom od najboljih metoda preventive od oboljena karcinoma grlića materice - najavio je Hrapović.

Mikloš Kesler je izrazio zadovoljstvo nastavkom saradnje sa crnogorskim Ministarstvom zdravlja.

- Dogovorili smo jedan paket saradnje iz različitih oblasti medicine sa akcentom na onkologiju i prevenciju malignih bolesti, u prvom redu uvođenje HPV vakcine. Dodatno ćemo još razmotriti mogućnosti saradnje u prevenciji, pedijatriji, onkologiji i drugim oblastima - kazao je on.

dom Zlatnog septembra- mjeseca nade i podrške za djecu/adolescente koji se liječe od raka.

Na okruglom stolu su učestvovali dr Rajko Strahinja Rukovodilac Registra malignih neoplazmi i dr Biljana Bajić, specijalista socijalne medicine iz Instituta za javno zdravlje, Dijana Stojanović iz NVO Fenix Crna Gora, kao i predstavnici Instituta za bolesti djece.

22. septembar - Otvoren stečaj u bolnici Meljine Otvoren je stečaj u bolnici Meljine. Sudija Miodrag Anđelić donio je tu odluku na osnovu predloga Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), kojoj bolnica duguje 240.000 eura. Na uvođenje stečaja u bolnicu Meljine reagovali su iz Atlas grupe, navodeći da je riječ o pravnom nasilju. U saopštenju navode da je stečaj uveden sa namjerom da Atlas Grupa ne kontroliše bolnicu.

Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG) blokada iznosi više od šest i po miliona eura.

Anđelić je početkom avgusta na zahtjev EPCG pokrenuo prethodni stečajni postupak i naredio zabranu raspolaganja imovinom stečajnog dužnika bez saglasnosti upravnika ili sudije.

Sudija je, kako navodi u obrazloženju, odredio ovu mjeru imajući u vidu sredstva, opremu i usluge koje pruža bolnica.

Za stečajnog upravnika u tom predmetu je imenovan Žarko Ostojić.

23. septembar - Matične ćelije transportovane u Poljsku Matične ćelije, koje su roditelji iz Crne Gore povjerili švajcarskoj kompaniji "Krio sejv" a kojoj je nedavno oduzeta licenca za rad, bezbjedno su transportovane u Poljsku. Iz Poljske kompanije Farmikord, koja je preuzela uzorke, tvrde da su bezbjedne i poručuju roditeljima da nemaju razloga za brigu. U kakvom su stanju matične ćelije nakon transporta pokazaće analiza koja je u toku.

- Pojavila informacija da je Farmikod kupio "Krio sejv", a to nije istina. Finansijska situacija "Krio sejva" nije novina. Znajući situaciju, Farmikord je kao društveno odgovorna kompanija, preuzela trošak transporta i obezbjeđenja svih matičnih ćelija.

Transportovano je oko 98˙odsto uzoraka po najvišim svjetskim standardima, saopšteno je iz firme Biosave-Farmikord.

U toku je analiza matičnih ćelija kako bi se procijenilo u kakvom su stanju nakon transporta. Analiza matičnih ćelija će trajati nekoliko mjeseci i sve će biti transparentno i javno.

Da li razloga za brigu imaju oni koji su matične ćelije povjerili kompaniji "Krio sejv", sigurno će se znati vjerovatno onda kada nekome zaista budu potrebne. Do tada, ostaje im da nada da će sve biti u redu.

Oni su se pridružili globalnoj kampanji Zlatni septembar koju svakog septembra pokreće Međunarodna zajednica za borbu protiv dječijeg raka. Ova kampanja ima za cilj podizanje svijesti o raku kod djece i adolescenata i problemima s kojima se susreću kako bi javnost bolje razumjela bolest i značaj pružanja podrške njima i njihovim porodicama.

Prema podacima Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC, 2015), prijavljeno je da u svijetu raste incidencija raka u djetinjstvu od 165.000 do 215.000 novih slučajeva godišnje za djecu do 14 godina i 85.000 novih slučajeva za 15-19 godina.

Mnogi ostaju neotkriveni i neprijavljeni zbog nedostatka registara raka u detinjstvu u velikom broju zemalja.

Prema raspoloživim podacima Registra za rak Crne Gore tokom 2013. godine od malignih bolesti oboljelo je 24 djece i adolescenata, duplo više djecaka 66,7 % nego djevojčica 33,3%. Najčešće dijagonoze među ovom populacijom su bile leukemije, zatim maligni tumori mozga, kosti i limfomi. U starosnoj dobi od 0 do 20 godina registrovano 7 smrtnih slučajeva od malignih bolesti.

25. septembar - Posao našlo 1.012 osoba sa invaliditetom U Crnoj Gori je 660 poslodavaca ostvarilo pravo na subvenciju zarade, a zaposleno je 1.012 osoba sa invaliditetom, kazao je direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić, otvarajući završnu konferenciju projekta "Perspektiva zapošljavanja osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori i primjeri dobre prakse", u organizaciji Centra za građansko obrazovanje.

Kako je dodao, grant šeme i javni pozivi za dodjelu nepovratnih sredstava značajno su doprinijeli da se ambijent zapošljavanja osoba sa invaliditetom unaprijedi, u odnosu na raniji period.

Zavod je sproveo osam javnih poziva, vrijednih 13,5 miliona eura.

25. septembar - Zlatni septembar - mjesec nade i podrške za djecu koja se liječe od raka

26. septembar - Održan XVI Međunarodni kongres Udruženja ginekologa i opstetričara

Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa Institutom za bolesti djece i NVO Fenix organizovao je okrugli sto povo-

XVI Međunarodni kongres Udruženja ginekologa i opstetričara Srbije, Crne Gore i Republike Srpske (UGOSCGRS)

33

održan je od 26. do 28. septembra u hotelu Mediteran u Budvi.

Zajedničkom aktivnošću Udruženja i nacionalnih udruženja Srbije, Crne Gore i Republike Srpske poslednjih godina su organizovali četiri veoma posjećena skupa.

Ovaj događaj izrastao je u jedan od vodećih regionalnih sastanaka iz oblasti ginekologije i akušerstva. Cilj je kontinuiran i intenzivan rad na unapređenju ginekološko-akušerske struke.

Predavači na ovom kongresu su bili regionalni i međunarodni eksperti iz različitih oblasti ginekologije. Predavanjima su obrađene teme relevatne za svakodnevnu praksu, ali su dati i nagovještaje budućih perspektiva u ginekologiji i akušerstvu. Teme su prezentovane u okviru odgovarajućih sesija ginekologije, ginekološke onkologije, akušerstva, perinatologije i asistirane reprodukcije.

26. septembar - Gradiće nove zdravstvene ustanove u Podgorici Namjera Glavnog grada je da u skladu sa prioritetima izgradi višenamjenske objekate, poput onog na Zlatici, i u ostalim djelovima Podgorice, koji bi pored ostalih sadržaja imali i savremene domove zdravlja, saopštili su gradonačelnik Ivan Vuković i ministar zdravlja dr Kenan Hrapović.

Vuković i Hrapović, sa saradnicima, razgovarali su danas o unaprjeđenju sistema zdravstvene zaštite građana i izgradnji novih objekata u oblasti zdravstava u Podgorici.

Vuković je ocijenio da će se na taj način stvoriti neophodne pretpostavke za širenje mreže zrdavstvenih ustanova i njihovu veću dostupnost građanima Podgorice što je zajednički zadatak i primarni cilj Ministarstva zdravlja i Glavnog grada.

On je saopštio da će Glavni grad nastaviti sa praksom podrške u rješavanju stambenih potreba državnih organa, uključujući i Ministarstvo zdravlja, u dijelu besplatne dodjele parcela i oslobađanja naknade za komunalno opremanje kako bi zaposleni u državnom sektoru na najpovoljniji način riješili jedno od najvažnijih životnih pitanja.

Hrapović je izrazio zadovoljstvo saradnjom sa Glavnim gradom ističući da ona služi kao primjer za saradnju svim ostalim lokalnim upravama u Crnoj Gori.

- Posebnio kada je riječ o stambenoj politici i podršci Glavnog grada našim zaposlenim da po povoljnim uslovima riješe stambeno pitanje - istakao je ministar izražavajući uvjerenje da će se takva uspješna saradnja i praksa nastaviti i u narednom periodu.

On je saopštio da Ministarstvo na čijem je čelu apsolutno podržava ideju Glavnog grada da budući novi višenamjenski objekti u različitim djelovima Podgorice sadrže domove zdravlja, kao i da će partnerski raditi na opredjeljivanju njihovih lokacija, u skladu sa prioritenim potrebama građana, i najavio da će se u bliskom budućem periodu graditi veliki objekat Doma zdravlja u Siti kvartu.

34

26. septembar – Održan kongres ortopeda i traumatologa Prvi kongres nacionalnog Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore sa međunarodnim učešćem, svečano je otvoren u hotelu Splendid u Bečićima. Organizatori ovog kongresa su udruženje ACOT, Klinički centar Crne Gore i Ministarstvo zdravlja Crne Gore.

Kongres je okupio 189 učesnika iz zemalja okruženja i Evrope. Kongresu su prisustvovati ljekari iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Makedonije, Grčke, Italije, Švajcarske, Turske i Njemačke.

Za tri dana predstavljeno je 135 radova razvrstanih u 10 tematskih sesija sa 120 predavača koji su došli iz 12 evropskih zemalja. Na otvaranju kongresa je poručeno da je briga o zdravlju uslov ukupnog napretka zajednice. Kongres je otvorio ministar zdravlja, dr Kenan Hrapović.

Teme o kojima se razgovaralo su bile hirurgija ramena i lakta, traumatologija koščano zglobnog sistema, tumori koštanozglobnog sistema i druge. Drugog dana skupa održao se regionalni EFORT sastanak na temu "Povrede karličnog prstena i acetabuluma".

Evropsko ortopedsko udruženje na svom portalu (EFORT. ORG) je u kalendaru EFORT FORA uvrstilo ovaj događaj i uputilo svoja dva predstavnika za učesnike.

28. septembar - Otvoren Prvi kongres endoskopskih sestara Crne Gore

Država će se potruditi da zdravstvenim radnicima, a posebno medicinskim sestrama i tehničarima, obezbijedi bolji životni standard kroz povećanje zarada, poručio je ministar zdravlja Kenan Hrapović.

On je, na otvaranju Prvog kongresa endoskopskih sestara Crne Gore, kazao da država u kontinuitetu radi na obezbjeđivanju optimalnih uslova za rad za sve zaposlene, kroz rekonstrukciju i modernizaciju objekata i nabavku medicinske opreme.

- Ipak, nije sve u tehnici. Nijedan aparat nikada neće moći zamijeniti brižnost i saosjećajnost koje su svojstvene medicinskoj sestri. Na vama je da kroz stručno usavršavanje, nadogradnju znanja i prakse, uz maksimalnu posvećenost i profesionalizam, date doprinos unapređenju zdravstvene njege - naveo je Hrapović.

On je kazao da zdravstveni radnici, radeći na unaprjeđenju profesije, poboljšavaju zdravstvenu zaštitu crnogorskih građana.

- A država će se potruditi da zdravstvenim radnicima, a posebno medicinskim sestrama i tehničarima, koji su nosioci aktivnosti u zdravstvenom sistemu, obezbijedi bolji životni standard kroz povećanje zarada - poručio je Hrapović.

On je naveo da je medicinska sestra obučena i spremna da brine o bolesnima, povrijeđenima, nemoćnima, starima i da

je to veoma težak, zahtjevan i odgovoran posao, za koji je, pored znanja i umijeća, potrebno saosjećanje i strpljenje.

Kako je istakao, tehnika napreduje i zauzima sve važniju ulogu u medicini i medicinske sestre se suočavaju sa sve većim izazovima, a od njih se traži veći nivo stručnog znanja.

- Najveći broj crnogorskih medicinskih sestara je to shvatio, pa se stručno usavršavaju i konstantno unaprjeđuju i dograđuju svoje znanje i sposobnosti - rekao je Hrapović.

Prema njegovim riječima, od oko tri hiljade medicinskih sestara i tehničara, koliko ih je zaposleno u crnogorskim zdravstvenim ustanovama, određeni broj je nastavio obrazovanje, kojim su stekli zvanje visoke medicinske sestre.

- Među njima već imamo magistara i doktora nauka naveo je Hrapović.

Ministarstvo zdravlja, kako je kazao, sprovodeći politiku Vlade, kroz Program kontinuirane medicinske edukacije, za koji se na godišnjem nivou odvaja pola miliona EUR, omogućilo je, pored ljekara, stručno usavršavanje i medicinskim sestrama i tehničarima.

Predsjednica Udruženja endoskopskih sestara Crne Gore Tanja Sošić kazala je da je za uspješno liječenje pacijenata neophodan timski rad ljekara i sestara i njihov kontinuirano usavršavanje, u skladu sa novim, savremenim naučnim dostignućima i medicinskim protokolima.

- Mi sa ljekarima ne sarađujemo samo na radnim mjestima, već i na stručnim skupovima - kazala je Sošić.

Ona je rekla da je uvjerena da će kongres doprinijeti

unaprjeđenju rada endoskopskih sestara u Crnoj Gori, jer su, kako je kazala, edukovane medicinske sestre važna karika u zdravstvenoj zaštiti stanovništva.

Predsjednica Nacionalnog udruženja medicinskih sestara i babica Nada Rondović naglasila je da se medicinske sestre moraju usavršavati, pratiti razvoj struke jer se jedino na taj način mogu suočiti sa izazovima struke, odgovoriti zahtjevima vremena i pružiti kvalitetnu i bezbjednu zdravstvenu zaštitu.

Predsjednica Udruženja gastroeneterologa dr Brigita Smolović rekla je da današnja medicina od medicinskih sestara zahtijeva sve veći nivo stručnog znanja, jer često moraju brzo donositi odluke i hitno intervenisati.

- Zato je veoma važno vaše stalno usavršavanje - poručila je dr Smolović.

Ona je kazala da je Udruženju endoskopskih sestara za dvije godine od osnivanja, postalo član Evropske asocijacije gastroeneteroloških i endoskopskih sestara i tehničara, pored još 26 zemalja članica.

29. septembar – Obilježen Svjetski dan srca Ljekari i medicinske sestre Klinike za bolesti srca (KBS) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), su povodom Svjetskog dana srca organizovali zdravstveno-preventivne aktivnosti u Poliklinici KCCG u periodu od 10h do 12h. Oni su, ovim povodom, zainteresovanim građani, pored kontrole krvnog pritiska i nivoa šećera u krvi, dijelili savjete za očuvanje zdravlja i prevenciju

kardiovaskularnih bolesti.

Svjetski dan srca ustanovljen je 2000. godine, sa ciljem da informiše ljude širom svijeta da su bolesti srca i krvnih sudova vodeći uzrok smrti u svijetu.

Ovogodišnja globalna kampanja povodom Svjetskog dana srca obilježava se pod sloganom BUDI HEROJ SVOGA SRCA, sa željom da se stvori globalna zajednica Heroja naših srca. To su ljudi iz svih sfera života širom svijeta koji djeluju sada kako bi oni i njihove porodice živjeli zdravijim životom. Glavni poziv na djelovanje u ovogodišnjoj kampanji usmjeren je na obećanje. Svi možemo biti heroji svoga srca tako što ćemo obećati sebi, svojoj porodici, svojim prijateljima, svojim bolesnicima, stanovništvu da male promjene u životnom stilu mogu uticati na zdravlje našeg srca.

Svake godine u svijetu 17,9 miliona ljudi umre kao posledica bolesti srca i krvnih sudova, a procjenjuje se da će do 2030. godine taj broj porasti na 23 miliona. Svjetska federacija za srce upozorava da najmanje 85% prijevremenih smrtnih ishoda može da se spriječi kontrolom glavnih faktora rizika (pušenje, nepravilna ishrana i fizička neaktivnost).

Podaci Instituta za javno zdravlje Crne Gore pokazuju da u Crnoj Gori od akutnog koronarnog sindroma (AKS) – akutni infarkt miokarda i nestabilna angina pektoris – godišnje obolijeva više od 1.000 osoba koje su najčešće u radno-aktivnoj dobi, te komplikacije bivaju usložnjene ekonomskim implikacijama. Prema posljednjim dostupnim podacima Registra akutnog koronarnog sindroma broj slučajeva obolijevanja od ove bolesti iznosio je 1.440. Broj umrlih od AKS iznosio je 212, pri čemu je skoro dva puta više umrlo osoba muškog pola (63.2%) u odnosu na osobe ženskog pola (36.8%). Najviše umrlih, njih 75.4%, pripadalo je starosnoj grupi iznad 65 godina. Osnovni uzrok smrti je kod 96.2% osoba bio akutni infarkt miokarda, dok je 3.8% umrlo od nestabilne angine pektoris.

30. septembar – Saopštenje u vezi sa ljekovima koji sardže aktivnu supstancu ranitidin U cilju objektivne informisanosti naše stručne i opšte javnosti, vezano za bezbjednost primjene ljekova koji sadrže aktivnu supstancu ranitidin, Agencija za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) obavještava da na zahtjev Evropske komisije (European Commission - EC), Evropska Agencija za ljekove (European Medicines Agency - EMA) je započela procjenu ljekova koji sadrže aktivnu supstancu ranitidin, nakon što su testovi pokazali da neki od ovih ljekova sadrže nečistoću N-nitro-

36

zodimetilamin (NDMA).

NDMA je na osnovu ispitivanja koja su sprovedena na životinjama klasifikovan kao vjerovatni humani karcinogen koji bi u količinama većim od onih koje se smatraju bezbjednim, mogao povećati rizik od pojave karcinoma. Ova supstanca je prisutna i u određenoj hrani (kao što je meso, mliječni proizvodi i povrće) i vodi, međutim ne očekuje se da je štetna kada se unosi u vrlo malim količinama.

EMA je otpočela sa proučavanjem podataka kako bi se procijenilo jesu li pacijenti koji koriste ranitidin pod bilo kojim rizikom od NDMA, o čemu će javnost biti informisana.

Ljekovi koji sadrže aktivnu supstancu ranitidin se koriste za liječenje i prevenciju stanja uzrokovanih viškom kiseline u želucu, kao što su gorušica i čir. Dostupni su kao ljekovi koji se izdaju bez recepta i ljekovi koji se izdaju na recept.

Septembar 2019 – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Zaposleni u Domu zdravlja Podgorica organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo je oko 20 davalaca krvi.

Zaposleni u firmi Vezuv Volkano organizovali su svoju prvu akciju dobrovoljnog davanja krvi. U akciji koja je organizovana povodom 20 godina postojanja firme, učestvovalo je oko 20 davalaca krvi.

Zaposleni u Poreskoj upravi Crne Gore organizovali su svoju drugu ovogodišnju akciju dobrovoljnog davanja krv. U akciji, koju je predvodio rukovodilac ove insitutucije Miomir M. Mugoša, učestvovalo je više od 20 davalaca krvi. - Društvena odgovornost, humanost i solidarnost kao važni principi našeg načina rada i poslovanja, potvrđuju se i kroz aktivnost dobrovoljnog davanja krvi. Obzirom da transfuzija krvi nema alternativu, samim činom davanja krvi stvaramo osjećaj plemenitosti i pripadnosti društvu. Saznanje da svako od nas može da spasi nečiji život, smatram da se dovoljna motivacija da građani shvate koliko je važno da se uključe u akciju dobrovoljnog davanja krvi i da postanu redovni davaoci krvi I budu primjer humanosti. Zato, budimo humani, dajmo krv - kazala je samostalna savjetnica u Poreskoj upravi, Dijana Filipović. Članovi udruženja motociklista "No limit bikers" organizovali su tradicionalnu akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo više od 20 davalaca krvi.

Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi, a u susret obilježavanju 2. oktobra, Dana unutrašnjih poslova, u Podgorici organizovali humanitarnu akciju dobrovoljnog davanja krvi.

- Ovim humanim djelom koje ima za cilj da doprinese povećanju zaliha sigurne krvi kojima raspolažu naše zdravstvene ustanove iskazana je solidarnost i društvena odgovornost pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, koji, ne samo što učestvuju u organizovanim akcijama, već se, u bilo koje doba dana i noći, odazivaju i pozivima za hitno davanje krvi u pojedinačnim slučajevima - navodi se u saopštenju MUP-a.

Akcija dobrovoljnog davanja krvi, osim u Podgorici, organizovana je i u drugim gradovima širom Crne Gore.

! +( !2 2+%$%:( !+%3( 514:(-% .3%8*.:% 2!

2/!5!-)%, /1%7-.)!5!-)% -.:4 1.,%-% 1!2/.+.9%-)! ,!-)%-)% /!,:%-)! ( *.-#%-31!#()%

+!5.".+)! !&(-!+-! 245.:! ( 2,!-)%-)% 9%+)% 7!

2%*24!+-(, .$-.2(,! &4($%+(-%2 %-./!42% '33/2 666 -(#% .1& 4* &4($!-#% 02

PredstavniĹĄtvo Richter Gedeon Nyrt., Vladimira PopoviÄ&#x2021;a 6, 11 070 Novi Beograd, Srbija Tel.: +381 11 660 8998, Fax: +381 11 660 8958, info@richter.rs, www.richtergedeon.rs

ZANIMLJIVOSTI

Broj oboljelih od malih boginja dramatično porastao

Svjetska zdravstena organizacija (SZO) saopštila je da postoji dramatičan povratak malih boginja u Evropu, djelimično pomognut odbijanjem vakcinacije, sa skoro 90.000 ljudi koji su dobili tu bolest u prvoj polovini 2019. godine.

SZO navodi da je broj slučajeva malih boginja od januara do juna udvostručen u odnosu na prethodnu godinu.

Male boginje spadaju među najzaraznije bolesti u svijetu i šire se kašljanjem, kijanjem i fizičkim kontaktom.

Iako su mnoge evropske zemlje uvele oštriju politiku vakcinacije, otpori vakcinaciji su doveli do epidemija širom kontinenta. Njemačka vlada je prošlog mjeseca predložila da se imunizacija od malih boginja učini obaveznom za djecu i zaposlene u vrtićima i školama. U Njemačkoj je ove godine zabilježeno više od 400 slučajeva malih boginja.

Najveći broj slučajeva je zabilježen u Ukrajini, više od 84.000, a slijede Kazahstan i Gruzija. Ukrajinsko ministarstvo zdravlja je saopštilo da je od malih boginja umrlo osam osoba.

Ekspertski komitet SZO je saopštio da su Albanija, Češka, Grčka i Velika Britanija izgubile status zemalja u kojima su male boginje iskorijenjene. Ta bolest se može spriječiti sa dvije doze vakcine, ali kada se čovjek zarazi ne postoji efikasno liječenje.

- Ako se u svakoj zajednici ne postigne i održi visoka pokrivenost imunizacijom i djeca i odrasli će nepotrebno patiti, a neki će i tragično umrijeti - rekao je Ginter Faf, predsjedavajući komiteta SZO za male boginje u Evropi.

U nekim razvijenim zemljama je procenat vakcinisanih naglo opao nakon što je krajem devedesetih objavljena netačna studija koja je povezala vakcinu protiv tri tipa boginja, poznatu kao MMR, s pojavom autizma. Zdravstveni zvaničnici se od tada bore da razbiju strah u pogledu bezbjednosti vakcina.

- Dezinformacije o vakcinama su zarazne i opasne, kao i bolesti kojima pomažu da se šire - rekao je generalni direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus.

Prema procjenama SZO, u svijetu je 2017. godine od malih boginja umrlo 110.000 ljudi, najvećim dijelom djece mlađe od pet godina.

Grad u kom niko nije umro već 69 godina Osim što nosi titulu najsjevernijeg naseljenog grada na svijetu, norveški grad Longierbajen (Longyearbyen) koji se nalazi na Svalbardu poseban je po još nečemu. Naime, u njemu niko nije umro već punih 69 godina, jer je umiranje zakonom zabranjeno. Čak i ako ste cijeli život proveli u njemu, prenosi IFL Science, ako vam se dogodi da obolite i bolest je u terminalnoj fazi, moraćete da odete s ostrva i da smrt dočekate na nekom drugom mjestu. Ako se ipak nekako dogodi da iznenada umrete, vaše tijelo će biti hitno spremljeno i nećete biti sahranjeni na ostrvu.

Ako mislite da je ovo zaista bizaran zakon, u pravu ste, ali iza njega stoji veoma bitan razlog: zaštita ostalih stanovnika.

38

Davne 1950. godine otkriveno je da se tijela koja su sahranjena na gradskom groblju ne raspadaju zbog toga što je tlo stalno smrznuto, a kao rezultat toga virusi u leševima mogu da prežive i postoji rizik od budućih zaraza.

Iako ovo zvuči kao scenario za horor film, nešto slično se dogodilo na sjeveru Sibira, gdje je došlo do epidemije antraksa 2016. godine. Tom prilikom su se uzrokom zaraze smatrala tijela divljih životinja koja su se nalazila u smrznutom tlu koje se prilikom naglog porasta temperature otopilo. Tada je jedna osoba umrla, a još 90 je završilo u bolnici.

Takođe, otkriveno je da se virus španskog gripa još nalazi u tijelima ljudi koji su umrli početkom vijeka, a posljednja osoba zaražena tom bolešću u ovom norveškom gardu umrla je 1917. godine.

Naselje je na popisu stanovništva iz 2015. imalo 2.144 stanovnika, a na ostrvu vlada arktička klima s ljetnim temperaturama od tri do sedam stepeni Celzijusovih, a zimi temperatura pada do -13 stepeni Celzijusovih.

Polarna noć traje 111 dana (od kraja oktobra do marta vlada potpuni mrak).

IZ MEDICINE Istraživanje otkrilo zašto su neki ljudi riđokosi

Naučnici su otkrili da je čak osam gena povezano sa riđom kosom. Istraživači na Univerzitetu u Edinburgu sproveli su najveće do sada istraživanje gena koji određuju boju kose.

Ranije se smatralo da riđa kosa nastaje uticajem jednog gena - MC1R - i to samo ako ga oba roditelja imaju. Ipak, ispostavilo se da djeca roditelja koji imaju riđu kosu ne moraju i sama da budu riđa, što znači da tu moraju da budu uključeni i drugi geni.

Tim je ispitivao DNK skoro 350.000 ljudi koji su učestvovali u studiji UK Biobank.

Kada su upoređivali riđokose sa ljudima koji imaju smeđu ili crnu kosu, naučnici su identifikovali osam ranije nepoznatih genetskih razlika.

Tim je analizirao i funkcije tih gena i ustanovili su da neki od njih kontrolišu da li će MC1R biti domintantan ili ne, pa samim tim i da li će dijete riđokosih i samo biti riđe.

Istraživači su takođe otkrili razlike u gotovo 200 gena povezanih sa plavušama i brinetima.

- Veoma smo zadovoljni što smo otkrili većinu genetskih varijacija koje doprinose raznim razlikama u boji kose među ljudima - kaže prof. Albert Tenesa iz Instituta Roslin.

Prof. Jan Džekson, iz Odjeljenja za ljudsku genetiku na Univerzitetu, rekao je - Uspjeli smo da iskoristimo moć UK Biobanki da sprovedemo veliku i jedinstvenu genetsku studiju koja je istraživala pola miliona ljudi u Britaniji, što nam je omogućilo da dobijemo rezultate.

Vid oštećuju telefoni, pušenje, stara šminka...

Stručnjaci za vid i otkrivanje abnormalnosti i bolesti koje zahvataju oko, upozoravaju da većina ljudi ima nekoliko navika koje mogu uticati na oštećenje vida.

Optometrist prof. Brendan O’Brien kaže da je korišćenje mobilnih telefona i računara posebno štetno za oči, ali da može biti nezdravo i plivanje bez naočara, pušenje i korišćenje stare šminke.

Plivanje je dobro za kardiovaskularno zdravlje, ali ako ne nosite naočare u bazenu, vaše bi oči mogle patiti, posebno ako nosite sočiva i otvarate oči dok ronite.

- Voda u bazenima, moru ili rijeci može iritirati oči i tako ih učiniti podložnima infekcijama. U vodi postoje mikroorganizmi koji mogu ozbiljno oštetiti oko, posebno ako nosite sočiva, jer se bakterije za njih prilijepe i tako uzorkuju upalu oka - kaže prof.

O’Brien.

Svi znamo da se maskara osuši nakon par mjeseci, ali se kupovina nove vrlo često odgađa jer mogu biti jako skupe. Prema riječima prof. O’Briena, vrijeme je da odvojite novac za nju, jer se na njoj mogu nakupljati razne bakterije koje mogu uzrokovati crvenilo oka, infekcije, a rijetko i sljepoću.

Mobilni telefoni i računari loše utiču na vid, kažu, između ostalog, istraživanja sprovedena na Univerzitetu Toledo.

Stručnjaci objašnjavaju da se radi o plavom svjetlu na ekranima koje se upija vitalnim ćelijama mrežnjače, pa tako bude toksične hemikalije, što može dovesti do problema s vidom. Što ste stariji, to ste osjetljiviji na svjetlost ekrana.

Pušenje je takođe jedna od navika koja je štetna za zdravlje očiju. Povećava rizik od nastanka sive mrene i makularne degeneracije. Stručnjaci savjetuju da se sunčane naočare nose tokom cijele godine. Osim što služe za zaštitu od sunca, služe i kao zaštita od bilo kakvih štetnih spoljašnjih uticaja: vjetra, prašine, smoga, odbljesaka... S obzirom na to da je u današnje vrijeme ozonski omotač tanji i sunčevi zraci lakše prolaze do zemljine površine, sunčane naočare bi se trebale nositi tokom cijele godine.

- Nošenjem sunčanih naočara, već od malih nogu možemo usporiti nastanak mrene ili degenerativnih promjena na mrežnjači - ističu strčnjaci.

Takođe, upozoravaju da ne treba prečesto koristiti kapi za oči, koje su djelotvorne za smanjenje pristiska u očima, ali ako se često koriste oko se prilagođava i one više nemaju efekta.

39

REGION 01. septembar – Britanska farmaceutska kompanija seli se zbog brexita – Hrvatska

04. septembar – Honorarni rad spašava zdravstveni sistem - Hrvatska

Pripremajući se za brexit, britanski proizvođač veterinarskih ljekova Dechra Pharmaceuticals objavio je da je prenio vlasništvo nad svim dozvolama pribavljenima u Britaniji na novi ogranak u Holandiji te da je prebacio metode testiranja ljekova i na novu laboratoriju u Zagreb, piše Poslovni dnevnik. Tako se sve metode analitičkog testiranja ljekova proizvedenih u pogonu u engleskom Skiptonu prenesene na novu laboratoriju u Zagrebu kao i na laboratoriju Bladel na jugu Holandije.

- To će nam omogućiti da ljekove stavljamo u promet u Evropskoj uniji u slučaju da Britanija i EU međusobno ne priznaju standarde kvalitete, što je vrlo očekivan scenarijo navodi se u Dechrinom saopštenju te poručuju i da su povećali zalihe u nabavnom lancu kako bi spriječili probleme zbog mogućih zastoja u lukama.

- Stanje u zdravstvu postaje neizdrživo jer sve je manje onih koji žele teško raditi s malom platom, a cijeli zdravstveni sistem trenutno se održava na prekovremenom radu. Ako se tokom pregovora prekovremeni sati iskoriste kao pregovarački alat, pa ljekari odluče da više neće da rade prekovremeno, nakon trećeg vikenda u mjesecu došlo bi do totalnog kolapsa - upozorio je dr Igor Tripalo, načelnik odeljenja za opštu hirurgiju u Opštoj bolnici Ogulin, piše Dnevnik.hr.

Nakon već trećeg vikenda u mjesecu došlo bi do totalnog kolapsa. Ne bi se mogle organizirati službe, ne bi radila Hitna pomoć, a i na klinikama bi bilo problema. Ne bi imao ko da dežura ni da radi, objasnio je dr Tripalo koji je završio na sudu zbog viška prekovremenih sati, nakon čega je oslobođen optužbe.

Naime, prema Zakonu o radu dopušteno je raditi 180 prekovremenih sati. No, ljekari često imaju puno više od 180 prekovremenih sati mjesečno.

- Većina ljekara je u prekršaju, ali mi moramo raditi zato što moramo zaštititi pacijente - kaže dr Tripalo.

02. septembar – HZZO odlučio da snizi cijene ljekova - Hrvatska Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) uskladio je cijene ljekova uvrštenih na liste ljekova koje su izračunate u postupku godišnjeg budžeta cijena, te su snižene cijene za ukupno 406 originalnih pakovanja ljekova, među kojima za 310 pakovanja ljekova na osnovnoj listi.

Usklađivanjem cijena s dopunske liste ljekova snižene su tzv. doplate za ukupno 96 pakovanja ljekova, što za osigurane osobe HZZO-a predstavlja smanjenje učestvovanja u cjeni ljekova, saopšteno je nakon sjednice Upravnog vijeća HZZO-a.

05. septembar - Stotine medicinskih sestara i tehničara traži povećanje plata – Hrvatska Nekoliko stotina medicinskih sestara i tehničara te drugih zdravstvenih radnika okupilo se na protestnom skupu Pet do 12 u KBC-u Zagrebu, kako bi upozorili na teške uslove rada te zatražili zasluženo povećanje plata i potpisivanje kolektivnog ugovora za tu djelatnost.

03. septembar – Njemci donirali opremu u vrijednosti od pola miliona eura - Srbija Udruženje Njemaca iz Ratkova kraj Odžaka pokrenulo je humanitarnu akciju u saradnji sa Gradskom bolnicom iz Karlsruea u Njemačkoj.

Oni će Opštoj bolnici Radivoj Simonović u Somboru donirati medicinsku opremu vrijednu oko 500.000 eura. Ona se sastoji iz različitih medicinskih dijagnostičkih aparata, opreme za potrebe hirurgije, preko 20 transportnih monitora i druge vrijedne opreme.

- Za ovu donaciju zaslužan je Heribert Reh, porijeklom iz Ratkova, koji je predsjednik Udruženja Njemaca porijeklom iz Vojvodine u Karlsrueu, inače bivši ministar unutrašnjih poslova Pokrajine Baden Virtenberg. Kako u ovom udruženju dominiraju nekadašnji Ratkovčani i Odžačani i njihovi potomci, dio opreme će se dopremiti i Domu zdravlja u Odžacima, a finansijske obaveze u vezi sa prevozom i carinom servisiraće Udruženje Njemaca iz Ratkova - kaže Boris Mašić iz Njemačkog udruženja Adam Berenc u Apatinu.

40

Polusatnim okupljanjem za vrijeme radne pauze u krugu bolnice okupljeni su dali podršku zahtjevima koje su u kolektivnim pregovorima s vladom iznijeli Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara/tehničara i Samostalni sindikat zdravstva, a koji će se nastaviti.

- Dosta je da se naš javni novac troši na nekakve Agrokore, na privatne firme a da nikada nema novaca za ikoga u sistemu zdravstva - rekla je obraćajući se okupljenima sindikalna

povjerenica sestrinskog sindikata u toj bolnici Gordana Miškulin, a oni su joj uzvratili velikim aplauzom.

Protesti medicinskih sestara i tehničara održani su i u splitskom KBC-u i dubrovačkoj bolnici.

Protest su organizirali Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara/tehničara i Samostalni sindikat zdravstva, a potporu je dao i Hrvatski ljekarski sindikat.

06. septembar – VMA dobija Centar tradicionalne kineske medicine - Srbija Memorandum o formiranju Centra tradicionalne kineske medicine na Vojno-medicinskoj akademiji je potpisan u Beogradu.

Memorandum su potpisali načelnik Uprave za vojno zdravstvo, brigadni general Uglješa Jovičić, i direktor Biroa NR Kine za zdravstvo general-major Čen Jingjuan.

Formiranje medicinskog centra za tradicionalnu kinesku medicinu i akupunkturu u obostranom je interesu i predstavljaće pokretač daljeg unapređenja saradnje u ovoj oblasti, piše u saopštenju Ministarstva odbrane Srbije.

Memorandum je potpisan tokom posjete delegacije Centralne vojne komisije Kine, koju u zvaničnoj petodnevnoj posjeti Srbiji predvodi njen potpredsjednik, general Džang Jousjao. Kineski general se u Beogradu sastao s ministrom odbrane Srbije Aleksandrom Vulinom, a sastanku je prisustvovao načelnik Generalštaba Vojske Srbije, general Milan Mojsilović.

Sastanku je prethodio svečani doček kineske vojne delegacije ispred Palate „Srbija“, uz stroj Garde Vojske Srbije i orkestar Garde koji je intonirao državne himne, saopštilo je Ministarstvo.

09. septembar –Testiranje ljekova na simuliranim organima - Srbija

Centru za bioinženjering u Kragujevcu - biodegradabilni stentovi.

Kažu da su bolji od metalnih, jer nakon izvjesnog vremena nestanu, što je, kažu, idealan scenario.

Filipović kaže da je bioinženjering nova oblast, disciplina koja obuhvata više naučnih oblasti - tehniku, medicinu, prirodne nauke, biologiju, hemiju, matematiku, informatiku...

Na konferenciji će biti i drugih tema, kao što je kompjuterska hemija, kompjuterska ortopedija, razne druge oblasti u vezi sa implantatima, aneurizmama.. Svi akutni problemi koji su danas najzastupljeniji u medicini se analiziraju, traže se nove tehnologije, nove metode liječenja i terapije.

11. septembar – Pravilnikom o radu ljekara nije predviđen nadzor njihovog rada – Hrvatska Prva generacija ljekara koji neće imati dosad obavezni pripravnički staž diplomirala je i 200-tinjak ih je tokom ljeta dobilo licence za rad, no ministarstvo je u međuvremenu poslalo zbunjujuće obavještenje u suprotnosti s pravilnikom koji reguliše rad mladih ljekara bez staža, piše Večernji list.

Neki od njih potražili su specijalizacije, neki se javili na konkurs HZZO-a za rad pod nadzorom, a neki su u ordinacijama porodične medicine odmah počeli da rade samostalno, bez nadzora starijih ljekara. To dopušta Pravilnik o načinu sprovođenja rada doktora medicine pod nadzorom bez specijalizacije, u kojem piše da rad pod nadzorom nije obavezan, navodi dnevnik.

Takav je pravilnik donesen uprkos dvogodišnjem nastojanju studenata medicine, njihovih profesora i dekana, porodičnih ljekara, mentora te strukovne komore ljekara da ne bude tako – svi su upozoravali da nije dobro da mladi ljekar koji nema ni dana staža samostalno odlučuje o pacijentu. No, “tako smo ispregovarali s EU”, glasilo je obrazloženje koje je navodno vezalo ruke donositeljima odluka.

A onda ministar zdravlja Milan Kujundžić direktorima domova zdravlja i ordinacijama porodične medicine pošalje upute u kojima samostalan rad mladog ljekara uopšte nije predviđen.

13. septembar - Dnevno na zračenju u Kamenici 155 pacijenata - Srbija Više od 1500 pacijenata tretirano je zračnom terapijom od početka godine na Institutu za onkologiju Vojvodine u Sremskoj Kamenici. Svakodnevno se na tri aparata, koja su u funkciji i rade punim kapacitetom, liječi 155 bolesnika.

Beograd je domaćin trodnevne naučne konferencije iz kompjuterskog bionženjeringa. Kompleksna oblast koja spaja inženjerstvo i medicinu, okupiće oko 200 naučnika i istraživača iz cijelog svijeta. Osma konferencija prvi put se održava u Srbiji u organizaciji Univerziteta u Beogradu i Kragujevcu. Kragujevčani su već postigli zapažene rezultate u toj oblasti koja predstavlja medicinu budućnosti u Centru za bioinženjering.

Tijana Šušteršič, asistent na Fakultetu inženjerskih nauka Univerziteta u Kragujevcu i Nenad Filipović, rektor Univerziteta u Kragujevcu kažu da je jedna od stvari na kojima rade u

41

Pokrajinski sekretar za zdravstvo prof. dr Zoran Gojković izjavio je da se puštanje u rad dva nova akceleratora očekuje do kraja godine, a dinamika radova na ovom projektu ide planiranim i predviđenim tokom. Prema njegovim riječima, u oktobru će biti završeni građevinski radovi, a odmah nakon toga slijedi instalacija novih aparata i obuka zaposlenih.

U Kamenici je završen i pušten u rad i objekat centralne sterilizacije za sva tri instituta, za šta je Pokrajinska vlada izdvojila 57 miliona dinara. Sterilizaciona jedinica je poslije 35 godina potpuno rekonstruisana i opremljena novim sterilizatorima, čime će se omogućiti kvalitetniji, stručniji i bezbjedniji rad za sve tri zdravstvene ustanove.

16. septembar – EU ulaže u istraživački centar za dječju medicine - Hrvatska Evropska unija ulaže više od 48 miliona eura iz Evropskog fonda za regionalni razvoj u proširenje Dječje bolnice Srebrnjak na obroncima Zagreba.

Projekat uključuje izgradnju zgrade od 15.000 m2 i kupovinu istraživačke i medicinske opreme kako bi se bolnica preobrazila u centar za klinička istraživanja gdje će se razvijati i upotrebljavati novi ljekovi. U centru, čiji se završetak planira do 2022., liječiće se česte i hronične bolesti djece i adolescenata.

Svrha kohezijske politike EU-a je poboljšati kvalitetu života, a u ovom slučaju spašavati živote. Zahvaljujući ovom projektu djeca u Hrvatskoj liječiće se u skladu s najnovijom medicinskom praksom, a hrvatski istraživači radiće u istraživačkom centru svjetskog ranga u srcu Zagreba.

Cilj projekta je i zadržati nadarene medicinske istraživače i ljekare u Hrvatskoj te se očekuje da će broj zaposlenih u bolnici porasti za 67%. Rad centra obuhvatiće područja medicine kao što su astma, alergije, reumatologija, kardiologija, pedijatrijska hirurgija, sportska medicina, rehabilitacija i klinička ispitivanja.

Uz to, novi je centar projektovan u skladu sa standardima zaštite okoline uz smanjenu proizvodnju otpada i potrošnju vode.

16. septembar – Srbi će prvi put imati predstavnika u bordu direktora SZO - Srbija Ministar zdravlja Zlatibor Lončar sastao se danas u sjedištu Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation) u Kopenhagenu sa novoizabranim direktorom ove organizacije za Evropu dr Hansom Klugeom.

Tom prilikom, novi direktor WHO za Evropu ponudio je Srbiji da ima svog predstavnika u Bordu direktora ove organizacije.

To će biti prvi put da Srbija dobije ovako visoko pozicionirano mjesto u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Ujedno, kako ističu u Ministarstvu zdravlja, to je još jedna potvrda rezultata koje je Srbija ostvarila poslednjih godina na polju reformi i kvaliteta zdravstvenog sistema.

17. septembar - Istraživanje pokazalo da je mito u zdravstvu sve veće - Srbija Srpski ljekari i policajci su najkorumpiraniji, a prate ih službenici državne administracije i carinici, smatraju građani

42

Srbije koji su tokom prošle godine za mito u prosjeku izdvajali 74 eura. Pokazalo se i da su mišljenja da je korupcija ušla u sve pore života, kao i da je iskustvo sa korupcijom poraslo u odnosu na 2015. godinu.

Sa tvrdnjom da su mito i korupcija rak-rana srpskog zdravstva, slaže se čak 70 odsto njih, a kao najkorumpiranije u zdravstvu vide ljekare, pa radnike Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja. Skoro dvije trećine građana, odnosno 63 odsto, vjeruje da piće, kafa ili bombonjera za ljekara i medicinsku sestru nisu mito, pokazalo je istraživanje u sklopu projekta Prevencija i borba protiv korupcije koji finansira Evropska unija, a prenosi Politika.

18. septembar - Četvrta šansa za potomstvo za 100 parova - Srbija Do kraja godine će o trošku Grada, u četvrti pokušaj vantjelesne oplodnje ući 100 parova, a za ove namjene iz gradske kase biće izdvojeno 30 miliona dinara, potvrdila je za Novosti dr Vera Dražić, sekretar za zdravstvo. Javni poziv za prijavljivanje parova objavljen je, a dokumentacija se podnosi do 7. oktobra.

Pravo da konkurišu imaju bračni i vanbračni partneri koji imaju prebivalište u Beogradu najmanje godinu dana prije podnošenja prijave. Uslov je i da žene nisu rađale, da iza sebe imaju tri neuspjela pokušaja VTO, kao i da nisu starije od 45 godina. Kandidati moraju podnijeti odgovarajuću dokumentaciju kojom dokazuju ispunjenje navedenih uslova - potvrdu RFZO ili zdravstvene ustanove o tri bezuspješna pokušaja VTO, kao i potpisanu izjavu žene da nije rađala.

19. septembar – Slovenci vrbuju srpsku radnu snagu - Srbija Na sajmu zapošljavanja u Beogradu više od 20 slovenačkih poslodavaca nudilo je poslove u zdravstvu ali i u ugostiteljstvu, turizmu, i građevinarstvu.

Na slovenačkom sajmu zapošljavanja usred Beograda poslove je ponudilo više od 20 slovenačkih poslodavaca. Preduzeća koja učestvuju ove godine objavila su oko 4.500 slobodnih radnih mjesta.

Slovencima najviše nedostaju vozači, varioci, električari, radnici u ugostiteljstvu, turizmu, zdravstvu i građevinarstvu.

Tamo trenutno radi oko 14.000 ljudi iz Srbije (u 2018. angažovano 10.000). Zahvaljujući sporazumu između Vlade Srbije i Vlade Slovenije, kojim se odskoro reguliše zapošljavanje srpskih radnika u toj zemlji, građani Srbije moći će da dobijaju radnu dozvolu

na tri godine, s tim što su u obavezi da prvu godinu rada provedu kod prvog poslodavca. Prošle godine zapošljavali su se prvenstveno kao vozači teških kamiona i tegljača, varioci, elektroinstalateri, alatničari, zidari, kuvari i tesari.

20. septembar - Ove sezone četvorovalentna vakcina protiv gripa - BiH Građani Srpske ove sezone će imati mogućnost da se protiv gripa vakcinišu četvorovalentnom vakcinom. Dr Nina Rodić Vukmir, načelnica Službe za epidemilologiju u Institutu za javno zdravstvo RS, kaže da ova vakcina štiti od četiri virusa.

– Riječ je o dva A i dva B virusa. Primanjem vakcine, ljudi su zaštićeni od sva četiri ova virusa – rekla je dr Vukmir na radionici Odgovorno izvještavanje o gripi. Prema njenim riječima, u slučaju vakcinacije, manja je šansa da se čovjek zarazi, piše Srpskainfo.

A ako do zaraze dođe, naglašava, riječ je o opasnoj kliničkoj slici.

– Posebno treba da se vakcinišu hronični bolesnici. Virusi krenu da curkulišu krajem decembra, dok sezona počinje negdje krajem januara – ističe dr Vukmir.

21. septembar – Bolnica završila na sudu zbog ispomoći ljekara - Hrvatska Dubrovačka bolnica završila na sudu zbog ispomoći doktora iz drugih bolnica, piše Večernji list, navodeći da se sve više bolnica snalazi tako što angažuju doktore iz većih ustanova.

Kako je uređen hrvatski zdravstveni sistem, dovoljno govori apsurdna činjenica da bolnice ne bi mogle da rade svaki dan kad bi se držale slova zakona. Apsurdna situacija vidi se na primjeru Opšte bolnice Dubrovnik. Kako bi pokrili manjak ljekara, preko ugovora o djelu angažuju ljekare iz drugih bolnica, plaćaju im i put i smještaj, a ti doktori rade vikendom ili tokom svojih slobodnih dana.

Od ustanove se zahtijeva da ne sklapaju ugovore o djelu za sprovođenje zdravstvene zaštite. Iako bez ove ispomoći dubrovačka bolnica ne bi mogla da radi 24 sata sedam dana tokom nedelje, zbog nje su kažnjeni jer takav oblik rada je nepravilnost, navodi Dnevnik.

23. septembar - Posao njegovatelja nije zanimljiv ni azilantima – Hrvatska Domovima za starije i nemoćne nedostaje više od tri hiljade njegovatelja, medicinskih sestara, pomoćnih radnika, čistačica pa za rad u domovima traže i azilante, piše Večernji list.

Pavo Ćorluka, vlasnik zagrebačkog Doma za starije i nemoćne, prvi je u Hrvatskoj prije više od godinu dana otvorio vrata svoje ustanove azilantima. Među 50 zaposlenih u tom domu smještenom u zagrebačkim Gajnicama njih dvanaestero stiglo je iz Irana, Afganistana i Sirije, a ovih dana dobio je zeleno svjetlo da zaposli još jednu žensku osobu. Ćorlukin primjer želi da slijedi i sedamdesetak drugih vlasnika domova za umirovljenike, kojima, kaže Jozo Tolić, predsjednik udruženja koja ih okuplja, nedostaje više od tri hiljade radnika te ih traže na sve strane, navodi dnevnik.

Vlada je ove godine odobrila poslodavcima iz sistema socijalne zaštite da zaposle 330 stranaca, no do sredine septembra iskorišteno je samo 87 dodijeljenih kvota.

25. septembar - Krenule blokade bolnicama zbog dugova veledrogerijama - Hrvatska U čak dvadesetak bolnica u Hrvatskoj strahuju da im se ne dogodi ‘kninski scenarijo’. Naime, Opštoj bolnici u Kninu blokiran je račun zbog dugova veledrogerijama koji su dosegli ukupan iznos od 3,5 milijardi kuna. Trenutno su u najtežoj situaciji bolnice u Sisku, Vinkovcima, Virovitici i Dubrovniku.

Bolnica u Kninu očito je tek prva u nizu jer riječ je o kulminaciji višegodišnjeg problema.

- Radi se o dvadesetak, tridesetak tužbi prema bolnicama s izrazito visokim kašnjenjima plaćanja, više od godinu dana, prema kojima su veledrogerije u nemogućnosti naplate dugovanja pokrenule tužbene zahtjeve za naplatu potraživanja. Mi ne znamo koja je sljedeća, radi se o jednoj proceduri i pravnom postupku, mi na to ne možemo uticati. Mi ne znamo koja je iduća bolnica niti kada će se blokada dogoditi. Ovo je vrlo jasna poruka – prema tridesetak bolnica pokrenute su tužbe i u skorom periodu možemo očekivati još ovakvih situacija - kazao je Tomislav Kulić iz Koordinacije veledrogerija pri Hrvatskom udruženju poslodavaca.

Ministar zdravlja Milan Kujundžić smatra da je ovo što se događa dnevna politika i politikantstvo.

- Nikada do sada veledrogerije nisu dobijale brže i više novca nego što je to slučaj sada, novac za isporučene ljekove dobijaju u roku od godinu dana. Najveći dio troškova događa se u kliničkim bolnicama, oko 80 posto. Sve su kliničke bolnice danas ispod godinu dana, dugovanja iznad jedne godine iznose svega 180 miliona kuna.

26. septembar – Skandal zbog matičnih ćelija - Srbija Srpski mediji pokušavaju da odgonetnu što se dogodilo s matičnim ćelijama porodica iz Srbije koje su date na čuvanje švajcarskoj banci matičnih ćelija Cryo Save kojoj je Ministarstvo zdravlja te zemlje oduzelo licencu za rad, kako doznaje Blic. U tu svrhu hiljade roditelja iz Srbije uložili su desetine hiljada eura, ali su se našle u problemu kada je ta kompanija prodata poljskoj kompaniji te ne znaju kako mogu da koriste svoje matične ćelije. Švajcarsku je kompaniju, koja je imala predstavništvo i u Srbiji, zbog problema otkupila poljska banka matičnih ćelija Famikord te je u nju bez znanja i dopuštenja porodica prebačeno

43

oko 250.000 matičnih ćelija. Osim toga, u Poljsku su, takođe bez znanja roditelja, prebačeni i lični podaci. Budući da nisu ni u kakvom pravnom odnosu s bankom matičnih ćelija Famikord, te su se sad porodice našle u problemu. Internetska stranica te organizacije u Srbiji više ne postoji, a jedini telefon koji je javno dostupan nije u funkciji.

27. septembar – Od morbila oboljelo 868 osoba – BiH Na području Kantona Sarajevo od 18. januara do 27. septembra od morbila je oboljelo 868 osoba, od kojih 801 nije bilo vakcinisano, podaci su Zavoda za javno zdravstvo ovog kantona.

Među oboljelima osmoro je bilo vakcinisano, kod njih 34 nije bilo poznato da li su bili vakcinisani, dok je kod 25 riječ o nepotpunoj vakcinaciji.

Najviše oboljelih, njih 283, uzrasta je od dvije do pet godina, zatim od godinu do dvije 118, od osam do 14 je 102, dok ih je najmanje u dobi starijih od 50 godina i od 45 do 50.

U navedenom periodu, najviše oboljelih od morbila, njih 91, zabilježeno je od 25. do 31. marta, a ukupan broj oboljelih koji su hospitalizovani u periodu od 18. januara do 27. septembra je 139 osoba.

Registra za akutni koronarni sidrom (AKS) od iznenadne smrti, nestabilne angine pektoris i infarkta srca dnevno se registruje 61 oboljela osoba, a od tih bolesti dnevno umre 13 ljudi. Najniže stope obolijevanja i umiranja registovane su u Regionu Vojvodine, a najviše stope u Regionu Južne i Istočne Srbije. Gotovo 85 odsto prijevremene smrtnosti i više od 50 odsto obolijevanja od infarkta srca i moždanog udara može da se spriječi mjerama primarne prevencije.

- Većina stanovništva u Srbiji fizički je neaktivna. Nedovoljnoj fizičkoj aktivnosti posvećeno je obiljžavanje svjetskog dana srca - navela je ona.

30. septembar – Razvijaju robotizovan sistem za neurohirurgiju - Hrvatska Saradnja Hrvatske agencije za male privrednike, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sistema na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) i firme INETEC rezultirala je razvojem i kliničkom primjenom robota RONNA i komplementarnog projekta NERO. Projekte spredvodi Bojan Jerbić sa FSB-a, a cilj mu je da oni u budućnosti predstavljaju jedinstveno robotsko rješenje za neurohirurške zahvate, kaže se.

28. septembar – Od bolesti srca svakog dana umre 144 osobe - Srbija U Srbiji od bolesti srca i krvnih sudova svakog dana umre 144 ljudi. Samo prošle godine u ovoj zemlji kardiovaskularne bolesti (KVB) potpisale su 52.663 smrtovnice.

Po broju oboljelih i umrlih od KVB Srbija je među vodećim zemljama u Evropi. Faktori rizika za nastanak bolesti su – pušenje, nepravilna ishrana, nedovoljno fizičke aktivnosti.

Svjetski dan srca obilježava se 29. septembra, a cilj ovogodišnje svjetske kampanje je promocija svih oblika fizičke aktivnosti, jer je fizička neaktivnost jedan od faktora rizika.

Direktorka Instituta za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut dr Verica Jovanović kaže da prema podacima

44

RONNA je pojednostavljeno autonomni dvoručni robotizirani sistem za neurohirurgiju koji se primjenjuje kao pomoć pri navigaciji neurohirurških operacija. Može i samostalno da izvoditi operacije pa rasterećuje hirurga koji, u tom slučaju, obavlja samo najosjetljivije zahvate koje robot još uvijek nije u stanju da obavlja.

- Taj projekt je dokaz kako je osmišljenim i dugoročnim ulaganjem moguće u Hrvatskoj stvoriti nove vrijednosti u visokim tehnologijama. Nadam se da nećemo propustiti priliku da Hrvatska postane tehnološki brend u medicinskoj robotici – istakao je Jerbić koji još brži razvoj na ovom polju očekuje nakon osnivanja Nacionalnog centra za medicinsku robotiku.

Prva robotska neurohirurška operacija sa sistemom RONNA izvedena je u martu 2016. godine, a danas već četvrta generacija tog robota operiše u Kliničkoj bolnici Dubrava pod vodstvom prof. dr Darka Chudyja.

RONNA kontinuirano postiže rezultate kakve je teško postići klasičnim postupcima pa se već duže vrijeme priprema peta generacija koja će, osim navigacije, izvoditi i operativne zahvate kao što je bušenje kosti lubanje i uvođenje instrumenata u kranijalni prostor, kaže se u saopštenju Agencije za inovacije.

Dvodnevni susret jadranskih urologa po treći put u Budvi

UROLITIJAZA I TUMORI BUBREGA TEME REGIONALNOG SKUPA U Budvi je, od 20-og do 21-og septembra, realizovan treći po redu forum jadranskih urologa. Za organizaciju događaja zaslužni su Udruženje urologa Crne Gore i Udruženje urologa Slovenije. Skup je podržan i od strane Evropske asocijacije urologa.

Teme prezentacija bile su urolitijaza i tumori bubrega. Stručni izlagači, pored urologa, bili su nefrolozi, onkolozi, patolozi i radiolozi.

U okviru zajedničkog saopštenja, stručni organizatori skupa izrazili su želju za nastavkom i jačanjem ideje o bliskijoj profesionalnoj i prijateljskoj saradnji urologa iz različitih zemalja ovog Jadransko-Balkanskog dijela Evrope. Stručni odbor Foruma činili su predsjednik Marko Zupančič (SLO), Nebojša Bojanić (SRB), Benjamin Kulovac (BIH), Oliver Pavlović (CRO), Boris Pospihalj (SLO) i Marina Mugoša Ratković (MNE). Predsjednik Organizacionog odbora bio je Dragoljub Perović (MNE), a članovi: Vlado Brajović (MNE), Saša Tomović (SRB), Marko Vuković (MNE) i Milijana Andesilić (MNE). Forum je, kao i ranijih godina, realizovan u okviru velikog broja stručnih prezentacija.

Urolitijaza – izazov za razne struke U okviru sesija posvećenih problemu urolitijaze bilo je riječi o metaboličkoj evaluaciji bubrežnog kamena, te šansi za saradnju urologa i nefrologa (Andrej Škoberne, SLO), hroničnoj renalnoj insuficijenciji kao rezultatu renalne kalkuloze (Marina Mugoša Ratković, MNE), medicinskom menadžmentu kalkuloze tokom trudnoće (Ivica Stojanoski, NM), o urolitijazi u pedijatriji (Ana Bujons, ES; Dejan Bratuš, SLO), o uro-genitalnim anomalijama ove pojave (Radoš Đinović, SRB). Prezentovane su specifičnosti radiološkog prikaza renalne kalkuloze (Ana Petković, SRB), terapije urinarnog kamena (Jure Bizjak, SLO), kao i modaliteti i iskustva u primjeni perkutane nefrolitotomije (Vladimir Radojević, SRB; Vinko Krajina, CRO; Sotir Stavridis, NM; Mustafa Bazardžanović, BiH).

Treći Forum urologa je, kao što je i najavljeno, bio prilika i da se predstave raznovrsne i inovativne metode liječenja. Tako su opisani i standardi fleksibilne uteroskopije i laserske litotripsije

46

(Predrag Marić, SRB), minimalno invazivni tretman urinarne litijaze primjenom FURS-a (Mario Kordić, BiH), bilateralna modifikovana uretrolitotripsija (Slaviša Savić, SRB), terapija kamena velikog obima (Vlado Brajović, MNE; Aleksandar Milošević, SRB), uretralna stent opservacija u vezi sa urinarnim kamenom (Dimitrije Jeremić, SRB).

Iskustva sa raznih strana U okviru sesije posvećene kratkotrajnim poster prezentacijama prikazani su ESWL i FURS tretman nefrolitijaze (Martin

Kapelac, CRO), prediktivni faktori komplikacija perkutane nefrolitotripsije (Zijad Selimović, BiH), TURP tretman (Tadija Pejović, SRB), tumijumska laserska terapija prostate i tumora bešike (Nihad Zejnilović, MNE), TOT metoda u urologiji žena (Dušan Zarić, SRB), prolapsa karlice (Snežana Glavičić, MNE), AUS u okviru inkontinencije muškaraca (Robert Pantar, SLO), faktori rizika za postprostatektomsku inkontinenciju (Osman Hadžiosmanović, BIH), TUR u dijagnozi i terapiji tumora bešike (Mihailo Radovanović, SRB), mikrohematurija u okviru detekcije kancera bešike (Ivan Perić, SLO), korpoplastika Peronijeve bolesti (Miloš Petrović, SLO), operativne modifikacije prijapizma (Jelena Kovačević Prstojević, BIH), AUS terapija desnog uretera (Iztok Dic, SLO), Volasova modifikovana tehnika urinarne diverzije (Marko Vuković, MNE).

U nastavku sesije dat je prikaz liposarkoma sjemenovoda (Miloš Maletin, SRB), bilo je riječi o korelaciji TRUS biopsije i rekurencije kancera prostate (Marko Vuković, MNE), kvalitetu života nakon radikalne prostatektomije (Marko Tanić, SRB), tretmanima infiltracije TCC-a (Vlatko Ristov, NM), neuroendokrinom karcinomu bubrega (Boris Pospihalj, SLO), laparoskopskom tretmanu renalnog karcinoma u T-1 stadijumu (Ivica Stojanoski, NM), efektima i modusima terapije malignih renalnih tumora (Amel Mujić, BIH; Toni Krstev, NM; Nikola Lukač, SRB), Vilmovom tumoru i RPLND tehnici (Milena Taskovska, SLO), kao i retroperitoneoskopskoj nefrektomiji (Ines Kalači, SRB).

Renalni tumori U cilju oslikavanja što sadržajnijeg mozaika renalnih tumora, ovom pitanju posvećene su tri sesije Foruma. Uvodnu prezentaciju imala je Snežana Cerović, iz Srbije, a u nastavku su prikazane pojedinosti u vezi sa biopsijom renalnih tumora (Božo Krušlin, CRO), hirurškim procedurama (Nurija Bilalović, BIH), patologijom (Ana Bravc, SLO), sistemskom tretmanu (Breda Škrbinc, SLO; Marija Gamulin, CRO), te perioperativnoj hemoterapiji (Marija Milosavljević, SRB). Kompjuterizovana tomografija i preoperativni tretman ovih pacijenata bili su tema Branislava Lukača, iz Beograda, a o aktivnom praćenju i hirurgiji ovih tumora govorio je Nikola Knežević, iz Zagreba. O RCC proceduri govorio je Uroš Babić, iz Beograda, o citoreduktivnoj nefrektomiji − Jasmin Bektić, iz Insbruka, a o cističnim tumorima Benjamin Kulovac, iz Sarajeva. Robotski asistiranu laporaskopiju prezentovao je Simon

Havlina, iz Ljubljane, iskustva iz Osijeka prikazao je Deni Pavković, parcijalnu nefrektomiju − Zoran Krstanoski, iz Slovenije, i Slaviša Savić, iz Srbije, a iskustva iz Mostara predstavio je Davor Tomić.

Treću sesiju posvećenu renalnim tumorima otvorio je Ivan Vuković (SRB), pitanjem disekcije limfnih čvorova u renalnoj hirurgiji. O mogućnostima zbrinjavanja uznapredovalih tumora govorio je Miro Mihelič (SLO), perspektivi terapije spinalne metastaze Branko Krajnović (GER), perkutanoj ablaciji malih tumora − Luka Penezić (CRO), transarterijalnoj embolizaciji u okviru tretmana ovih kancera Davor Mrda (SRB), a o iskustvu u primjeni laparoskopske nefroureteroktomije Skender Saidi (NM).

Video sesijom okončan je program Foruma urologa. Laparoskopski tretman prikazali su Senjin Đozić (SRB), Jovan Ivović (MNE), Ivica Stojanoski (NM), Vuk Sekulić (SRB), Milena Taskovska (SLO), Vuk Sekulić (SRB), Andraž Kondža (SLO), Amel Kesmer (BIH), Andraž Miklavžina (SLO). Endoskopsku proceduru urinarnog kamena prikazao je Uroš Kenić (SRB), a uretroplastiku posebnog tipa − Nikola Stanojević (SRB).

Anita Đurović

47

NOVINE NA EDUKATIVNOM KAMPU ZA OSOBE SA DIJABETESOM Jedini edukativni kamp za osobe sa dijabetesom tradicionalno se održava u Baru. Ovogodišnji, osmi Kamp za osobe sa dijabetesom okupio je oko 30 učesnika, uglavnom mladih sa dijabetesom tipa 1, sa kojima je svakodnevno od 29. avgusta do 3. septembra na edukaciji u radionicama otvorenog tipa, radilo 25 ljekara iz Crne Gore i zemalja okruženja.

Na ovogodišnjem Kampu među brojnim temama govorilo se o novoj kategoriji - varijabilnosti glikemije, zatim o dobroj bazi bazalonog insulia, higijensko-dijetetskom režimu ishrane, samokontroli, što je osnov za svaku osobu sa dijabetesom Kamp je riznica dobrih ideja koje su preko Nacionalne komisije za dijabetes realizovane od strane Fonda za zdravstveno osiguranje.

Osobama sa dijabetesom u Crnoj Gori dostupni su svi ljekovi, najsavremeniji insulini, koji su u razvijenom svijetu na "pozitivnoj listi". Za sve osobe koje imaju insulinsku terapiju obezbijeđen je dovoljan broj trakica i glukometara. Podsjetimo, osobe sa dijabetesom prije nekoliko godina kupovali su trakice, što je bilo veliko opterećenje za kućni budžet, a danas u Crnoj Gori ljekovi i sredstva za mjerenje nivoa šećera u krvi podižu se na recept.

Dr Valentina Kalinić - To nije slučaj sa zemljama u okruženju. Velika je stvar koliko država ulaže. Da bi se državi isplatilo ulaganje u zdravlje građana, a nama ljekarima omogućio lakši rad, pri čemu je moj stav da je "uvijek bolje bodriti, nego tješiti", bitno je da osim uzimanja ljekova pacijent sprovodi i higijensko-dijetetski režim ishrane - kaže dr Valentina Kalinić, internista-endokrinolog,

48

osnivač NVO Društvo za borbu protiv šećerne bolesti - Plavi krug Bar, koja je utemeljila Kamp.

Nova inicijativa NVO Plavi krug prema Fondu biće da pacijenti koji su na insulinskim pumpama za potrošni materijal ne odlaze u Podgoricu, već da ga, uz nadzor, podižu u mjestu boravka.

Kamp u Baru je otvorio direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, koji je podsjetio da je od 2017. godine, kroz izmjene Pravilnika, za sve osobe koje imaju insulinsku terapiju obezbijeđen dovoljan broj trakica i glukometara.

- Novina od početka ove godine je što svi osiguranici koji boluju od dijabetesa, bez obzira na starosnu granicu, imaju pravo na spoljnu portabilnu insulinsku pumpu. Do sada je ovo pomagalo bilo obezbjeđivano samo osobama do 26 godina starosti - podsjetio je Čirgić.

Fonda za zdravstveno osiguranje treću godinu zaredom podržava kamp u Baru.

- Od velikog značaja je i obezbjeđivanje senzora za kontrolu šećera u krvi- Free Style Libre Senzor. S obzirom da smo malo tržište, još uvijek nemamo ugovorenog dobavljača.

Nadam se da ćemo i tu barijeru uspješno prevazići. Zahvaljujući inicijativama Ministarstva zdravlja, na listi ljekova se nalaze i najsavremeniji insulin i ljekovi za lica sa dijebatom - kazao je Čirgić. Čirgić je istakao značaj zalaganja NVO Plavi krug i endokrinologa Kliničkog centra, koji su argumentovano predočili dobrobiti uvođenja ovih pomagala i ljekova na liste za oboljele od šećerne bolesti.

Govoreći o budućim aktivnostima, Čirgić je istakao da će svakako uvažavati savjete ljekara, šta su njiihove incijative, te da će Fond, u skladu sa finansijskim sredstvima kojima raspolaže, istrajati u nastojanju da ne zaostajemo za regionom u pogledu dodjeljivanja pomagala i ljekova. Namjera je, kaže direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, da se ne zaostajaje za zemljama EU. Otvaranju Edukativnog kampa za osobe sa dijabetesom u Baru prisustvovao je i pomoćnik ministra zdravlja, dr Miro Knežević.

- S obzirom da su hronične nezarazne bolesti još uvijek

osnovni uzrok smrtnosti, upoznati smo sa radom ovog kampa. Jedan od primarnih ciljeva Ministarstva zdravlja je ulaganje u segment medicine koja se bavi prevencijom i sprečavanjem bolesti – kazao je dr Knežević.

Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Jevto Eraković, neurology, već godinama kao predavač učestvuje na Kampu u Baru, gdje se govori i o komplikacijama od dijabetesa, među kojima su i neurološke komplikacije. Dr Eraković ističe značaj prevencije kako bi se izbjegle ili odložile komplikacije od dijabetesa.

- Drago mi je da sam godinama učesnik Kampa u Baru.

Vidio sam da su rezultati Kampa sjajni. Želim da pohvalim koleginicu dr Valentinu Kalinić, koja sa puno entuzijazma, znanja i volje oragnizuje ovoj Kamp, kao i sve kolege koje vrlo rado prihvataju učešće u Kampu, tako da rezultati moraju biti ovakvi kavi jestu, a oni su sjajni – kazao je dr Eraković.

Dr Sreten Kavarić, internista – endokrinolog, govoreći o značaju edukativnog kampa istakao je zadovoljstvo što u Kliničkom centru Crne Gore tokom protekle godine nije registrovan niti jedan učesnik ovog kampa sa bilo kojom vrstom akutne komplikacije.

Profesorka sa Medicinskog fakultetu u Beogradu, dr Teodora Beljić Živković, internista endokrinolog, po drugi put učestvuje na kampu za osobe sa dijabetesom u Baru.

- Ovo je za mene kao vremeplov. Prvi kamp sam organizovala u Beogradu daleke 1989. godine za djecu sa dijabetesom.

Prisjećam se kako su uslovi tada bili oskudni - nismo imali ni trake… A sada čitava država podržava Kamp za djecu i mlade sa dijabetesom… To je za mene fascinantno, zaista divno. Mi učimo od pacijenata i oni uče od nas. Mi njima možemo da prenesmo novine koje čujemo na kongresima, a od njih dobijemo iskustva života sa šećernom bolešću, i svako ko provede vrijeme sa ljudima koji imaju dijabetes obogati se i nauči nešto van bolnice. Edukativni kamp je blagodet, ističe dr Teodora Beljić Živković.

- Znam mnogo ljudi kojima je dijabetes motiv da budu što bolji, primjer u zajednici. Kada govorimo o dijabetesu Tip 1, ako se čovjek pridržava naučenog, on provede cijeli životni vijek

bez komplikacija. Ja uvjek kažem ako ti je Bog dao da imaš šećernu bolest nije ti dao cigaru u ustima - nemoj da pušiš. Za Tip 1 ne možemo da kažemo da je progresivan, sve zavisi od osobe, ako je dobar šećer i ako živite disciplonovano, vi živite normalno, ali Tip 2 je progresivno oboljenje i to su dva potpuno različita stanja. Na Tip 2 utiču i mnogi drugi faktori, a uz terapiju, disciplina življenja i samokontrola su takođe imeprativan način življenja, kako bi se odložile komplikacije - kaže dr Beljić Živković.

Novina na osmom Kampu je doedukacija medicinskih sestara, koja je sa ciljem pospješivanja interakcije između sestara i pacijenata.

Ovogodišnji Kamp podržao je planetarno poznati košarkaš

49

NBA lige, Baranin Nikola Vučević, koji je istakao da je vrhunske rezultate u sportu postigao uz disciplinu i primjenu zdravih stilova života. On je podsjetio da u svjetu sporta, među vrhunskim sportistima ima osoba sa dijabetesom.

Kao i prethodnih godina, Kamp za osobe sa dijabetesom podržavaju javne ličnosti, ove godine to je učinila i glumica Dubravka Drakić.

- Nismo prepoznati kao društvo koje podržava i voli različitosti. Pretpostavljam da je i vama najteže to što vam se čini da ste drugačiji od drugi. Tako je i u mom poslu - nemam ograničeno radno vrijeme, priroda posla je neobičn. Moj sin bi recimo mnogo više volio da sam ja bankarka. Tvrdi da bi našoj porodici tada bilo mnogo lakše - kroz osmjeh je ispričala Drakić.

Učesnicima kampa je poručila da su posebni, specifični i da je pred njima važna društvena misija - da nas sve nauče koliko je važno biti umjeren u svemu i da “noseći na glavi krunu različitosti budemo uzori drugima”.

Stil života današnjeg urbanog čovjeka praćen je stresovima. Dugotrajni hronični stres pravi situaciju da se javljaju poremećaji u metabolizmu koji mogu dovesti do šećerne bolesti.

Važno je da naučite da se u toku dana izolujete od stresa i radite stvari koje vam prijaju. Stres nije samo okidač pojave dijabetesa već i pogoršava kontrolu šećerne bolesti. Psiholozi ističu da stres ne izaziva situacija, već reakcija.

Najvažnija stvar je planiranje. U toku sedmice isplanirajte jedan dan za šetnju, jedan za teretanu, fizička aktivnost je ono što svima nedostaje. Najbolji način da se smanji stres je da se izdvoji vreme za sebe.

U organizaciji NVO Društvo za borbu protiv šećerne bolesti – Plavi krug Bar, kroz Edukativne kampove u Baru do sada je prošlo oko 250 osoba uglavnom sa dijabetesom tip 1. Svi učesnici Kampa su imali obezbijeđen besplatan smještaj na bazi punog pansiona u hotelu Sidro. Pokrovitelji Kampa su farmaceutske kuće, opština Bar, privrednici Bara.

Varijabilnost glikemije – Važan parameter glikoregulacije Na 8. edukativnom Kapmu za osobe sa dijabetesom nova tema - varijabilnost glikemije.

- Varijabilnost glikemije je jedan novi faktor gliko regulacije.

- Osobe sa dijabetesom treba da vode računa da je varijabilnost glikemije mala i da faktor glikoregulacije utiče na sveukupnu glikoregulaciju. Znači, što je varijabilnost niža, manji je rizik od hipoglikemija i osobe koje imaju izraženu varijabilnost glikemije imaju veću sklonost ka hroničnim komplikacijama dijabetesa, što naravno utiče na dužinu života. Čak je bolje da imaju laganu povišenu vrijednost glikemije, a ne varijabilnost glikemije. Znači, ne propagiramo povišenu vrijednost glikemije, ali je bolje i to nego povišena varijabilnost koja nosi veliki rizik za nastanak komplikacija - kazala je dr Zlata Bogićević, internistaendokrinolog iz Opšte bolnice u Šapcu.

- Edukacija je neophodna, pacijenti treba da budu što bolje informisani, a negativno dejstvo varijabilnosti mogu i sami da primjete. Na primjer, kada imaju smanjenu oštrinu vida to može da bude posledica velikih varijabilnosti, a to znači kad neko u toku dana ima nivo šećera od 2 do 22 i kada taj raspon

50

nije između 1-2 mmol/l. To je veliki problem i nosi rizik sa uvećanjem tjelesne težine i sa hipoglikemijama, posebno noćnim koje su najčešće neprepoznate i povezane su sa poremećajem srčanog ritma, što može da dovede i do iznenadne smrti. To je ozbiljan parameter glikoregulacije, pored jutarnje glikemije koje najčešće radimo, poslijeobročne glikemije i hemoglobina A1C. Hemoglobin A1C odličan je parameter glikoregulcije, ali ima svojih manjkavosti.

On je signal da terapiju treba promijeniti, ali nam je potreban onaj stari dnevni profil glikemije da bi se odlučili koja će to biti vrsta terapije, koja vrsta insulina, o broju doza insulina. Znači, hemoglobin A1C može da bude dobar, a da se iza toga kriju hipoglikemije koje su anulirale vrijednost glikemije, i zato je jako važno da glikemija bude podjednako dobra, ne samo ujutro poslije jela, nego posebno i tokom noći, jer tada rade kontraregulatorni hormoni koji upravo i dovode do komplikacija - savjetuje dr Bogićević.

Insulinske pumpe Dr Marija Matešić iz Klinike za endokrinologiju Kliničkog centra Srbije, istakla je da terapija insulinskom pumpom predstavlja najsavremeniju terapiju u dijabetesu i sve je više zastupljena. Za sada svako deseto dijete ima insulinsku pumpu, a teži se da to bude svako treće dijete.

- Prednosti su ogromne zbog toga što pumpa na neki način zamjenjuje ono što radi pankreas kod osoba koje nemaju dijabetes. Osim toga što su šećeri bolji kod osoba sa dijabetesom koje koriste pumpu, dnevna varijabilnost šećera je mnogo manja, imaju mnogo manje padova šećera tokom dana, pogotovo tokom noći što je veliki problem kod osoba sa dijabetesom. Naravno, ono što je važno je da se odlažu komplikacije od dijabetesa, a često se i potpuno sprečavaju.

Ne postoji posebna priprema za insulinske pumpe. Naravno, svaki pacijent koji se prevede na ovaj terapijski režim mora da prođe adekvatnu edukaciju, ali nažalost postoje ograničenja Fonda koji to pacijenti mogu da pređu na najsavremeniju terapiju.

Pacijenti koji su motivisani za ovaj vid terapije, a da prethodno na terapiji insulinskim penovima nemaju optimalne glikemije, koji imaju već komplikacije dijabetesa konkretno koji imaju problema sa bubrezima. Djeca sa nestabilnim dijabetesom mogu se prevesti na ovaj terapijski režim i trudnice, kao i žene koje planiraju trudnoću - kaže dr Matešić.

Podgoričanka Bojana dijabetes ima sedam godina. Insulinsku pumpu koristi dva mjeseca. Kaže da adaptacija nije bila kompikovana, a učinak je odličan.

- Mnogo mi pomaže, sigurnija sam, stabilnija. Ranije, dok sam koristila pen, dešavalo se da zaboravim da dam sebi insulin, osjećala sam se lošije nego sada. Procedura za upotrebu nije kompikovana. Prvog dana nakon obuke imala sam tremu zbog previše informacija koje su nam dali vezano za korišćenje.

Međutim, čim sam došla kući, bilo je lakše. Prvo mijenjanje seta je malo stresno, a potom sve ide svojim tokom - kaže Bojana.

Do pada nivoa šećera u krvi, kako objašnjava, može doći usljed preskakanja obroka, nedovoljnog hidriranja, i u njenom slučaju premalo sna, jer ima malu djecu. Od dijabetesa je naučila da je najvažnije imati mjeru u životu, što je preduslaov za dug, srećan, zdrav život i osmjeh na licu – kako kaže Bojana.

Biljana Dabić

VI Medikal konferencija

ŠTITASTA ŽLIJEZDA Dr Aleksandar Đogo, spec. internista – endokrinolog Klinički centar Crne Gore Opšte je poznato da štitasta žlijezda u osnovi svog funkcionisanja ima metabolisanje joda. Jod se nakon unošenja u ljudski organizam konvertuje u jodide, te ga štitasta žlijezda u svojim tireocitima opet konvertuje oksidativnim procesima u jod (organifikacija). Ova žlijezda se inače sastoji iz velikog broja folikula, koji u anatomskom smislu predstavjaju šupljinu obloženu tireocitima. Sa druge strane, tireociti odnosno, tireoidne ćelije, predstavjaju morfološki supstrat koji proizvodi tireoidne hormone.

Sinteza tireoidnih hormona počinje lučenjem tireoglobulina od strane pomenutih ćelija. Tireoglobulin je proteinski matriks, koji je glikopeptid i predstavlja osnovu za sintezu tireoidnih hormona. Dakle, štitasta žlijezda djeluje kao pumpa koja neprekidno radi - sekretuje tireoglobulin, formira tireoidne hormone i izlučuje ih u krv.

U cirkulaciji se od ukupnih hormonskih frakcija, koje su u vezanom obliku (tj. vezane za protein TBG, kao nosač i rezervoar), formiraju slobodne frakcije koje su metabolički aktivne, odnosno biološki potentne. Međutim, na cjelularnom nivou, funkcionisanje matriksa koji nazivamo tireoglobulin, i koji je zapravo pravi pokazatelj aktivnosti tireoidne žlijezde, nalazi se pod kontrolom brojnih enzima.

Najbitniji enzim, koji je esencijalan za funkcionisanje tireoidne produkcije, jeste opštepoznati TPO, tireoidna peroksidaza. Navedeni enzim, koji predstavlja proteinsku strukturu,podliježe uticaju brojnih agenasa koji mogu dovesti do njegove degradacije, i samim tim poremećaja globalne tireoidne funkcije. Najčešći patološki agens jeste vodonik-peroksid, koji predstavlja slobodni radikal odgovoran za brojne patološke procese na više tkiva u humanoj biologiji. To je jedan od razloga zbog čega su oboljenja štitaste žlijezde često povezana sa dugim patološkim stanjima.

Način funkcionisanja Kada tireociti konačno u serum sekretuju svoje produkte, u perifernim tkivima se formira rezervoar koji predstavlja kompleks proteina i tireoidnih hormona, iz koga se otpušta onoliko aktivne supstance, koliko je humanoj biologiji potrebno.

Veoma je bitno napomenuti da je više od 99% ukupnog hormonskog supstrata vezano za albumine, transtiretin i globulin.

Iz tog supstrata otpušta se onoliko koliko je u datom trenutku

51

potrebno za metaboličko funkcionisanje tkiva i organa. Potrebe zavise od mnogo faktora, kao što su klimatski, geografski, faktori nadmorske visine, vlažnosti vazduha, metaboličkih potreba, psihofizičke aktivnosti. Štitasta žlijezda, kao i sve ostale žlijezde, mora imati svoj nadređeni hormone koji potiče iz hipofize i predstavlja njen TROPNI hormon. Taj hormon je u ovom slučaju tireoidni stimulativni hormon TSH, i ima svoje receptore na tireocitima. Njegovo funkcionisanje predstavlja odličan primjer mehanizma negativne povratne sprege (feedback mehanizam). Pojednostavljeno, TSH raste onda kada je štitasta žlijezda insuficijentna da proizvede tireoidne hormone, u situaciji kada je raznim patološkim procesima oštećena. Hipofiza je porastom svoje funkcionalnosti forsira da proizvodi tireoidne hormone. Obrnuto, u hiperfunkcionalnosti tireoidne žlijezde, nivo TSH se smanjuje. Dakle, izuzetno koristan i neprevaziđen parametar za dijagnostiku tireoidne funkcije.

Patologija tireoidne žlijezde Šta je subklinička tireoidoza? Do danas nije utvrđen jedinstven modalitet u vezi sa ovom patologijom. Uslovno rečeno, kao TSH raspon koji je fiziološki, navodi se onaj između 0,4 i 4., sa velikim varijacijama u kliničkoj slici, individualno.

Patologija tireoidne žlijezde na prvi pogled djeluje dosta jednostavno. Podijelili smo je nabenigne i maligne promjene, u morfološkom smislu, Sa druge strane, u funkcionalnom smislu, opštepoznati hipotireoidizam i hipertireoidizam, koji su najčešće uslovljeni brojnim imunološkim procesima koji mogu biti veoma raznorodni: od manifestne hiper – do manifestne hipo, te i subkliničke hiper hipotireoze.

Ako skrenemo pažnju na pomenute morfološke promjene, moglo bi se reći da nodularna bolest štitaste žlijezde ne predstavlja u pravom smislu riječi patološku pojavu, zato što je prisutna u mnogim zemljama Evrope kao endemska pojava, konkretno u balkanskim i skandinavskim zemljama.

52

Računa se da oko 60% ljudi u pomenutim regijama Evrope ima manje ili više izražen problem nodularne izmijenjenosti.

Tireoiditisi (upale štitaste žlijezde) mogu biti akutni, koji su već patologija koja se odnosi na istoriju medicine i svela se na rijetku pojavu. Ima klasične kliničke parametre inflamacije (povišena temperatura, crvenilo, jak bol), a postoje i subakutni, koji traju između 6 nedjelja i 6mjeseci, poznat kao De Quervein.

Njegova etiopatogeneza je nedovoljno poznata. Do danas se ne zna da li ima imunološku ili možda čak neku skrivenu infektivnu podlogu.

Najmasovniji oblik, koji je postao dio našeg života i svakodnevna klinička praksa, predstavlja automuni hronični tireoiditis, sa direktnim imunološkim mehanizmom autoantitijela.

Dakle, Hašimoto tireoiditis, kao svoju stigmatizaciju, kao glavni biološki marker ima antitjela na već pomenutu tireoidnu peroksidazu, ali i na tireoglobulin, kao antitireoglobulinska antitijela. Kroz svoj razvoj prolazi veoma brojne kliničke manifestacije između variranja hiper - ili hipotireoze, a poslije više mjeseci i godina trajanja imunološkog procesa završava se kao manifestna hipotireoza. Šta se dešava dok se ne razvije ta manifestna hipotireoza?

Hipotireoidizam predstavlja smanjenje nivoa cirkulišućih tireoidnih hormona i gotovo uvijek je posljedica tireoiditisa. Može biti primaran, gotovo uvijek označen kao Hašimoto, a može biti i sekundarni, koji predstavlja deficit u hipotalamo-hipofiznoj osovini. Tok bolesti najčešće je veoma spor.

Tipični simptomi hipotireoze su tipični u periodu kada se manifestna hipotireoza potpuno razvila, ali šta raditi u opsegu vrijednosti TSH između 4 i 10, kada se nameće problematika da li početi sa tireoidnom supstitucijom? U ovoj situaciji nijesu prisutne klasične kliničke manifestacije, ali ono što je evidentno jeste povećanje kardiovaskularnog rizika. Tireoidni deficit uslovljava vensko opterećenje lijeve srčane komore i može biti provokativni faktor srčane dekompenzacije.

Veća stopa maligniteta, uslovljena je usporenjem metaboličkih procesa, odnosno usporavanjem apoptoze, programirane ćelijske smrti. Ćelija sa ovakvim genskim poremećajem počinje haotično da se dijeli i podložna je malignoj transformaciji.

Naposlijetku, tireoidni hormoni daju energetski supstrat za ovulaciju, i subklinička hipotireoza je prepreka za fertilizaciju u ženskoj humanoj biologiji Vodiči su u posljednje vrijeme dosta homogenizovani, ali je stvar individualne procjene, zavisno od kliničkih simptoma, lipidnog statusa, subjektivnih smetnji, da li i kada u tom opsegu nivoa TSH uvesti supstituciju lijekom. Prelazak nivoa TSH preko 10, a po nekim autorima, posebno njemačkim, i preko 7, imperativno zahtijeva uvođenje lijeka. Ostalo zavisi od iskustva ljekara, kliničkih simptoma i dodatnih analiza. Šta učiniti da se subklinička hipotireoza vrati u normalan opseg? Na fonu toga govorimo o novim terapijskim mogućnostima koji su i dalje predmet kontroverzi u kliničkoj praksi, a te terapijske mogućnosti sve više se odnose na pokušaj kauzalnog djelovanja, odnosno djelovanja najčešće na imune, ali i na neimune procese, koji su izazvali patološki proces u tireoidnom tkivu.

®

Dodatak ishrani na bazi MIOINOZITOL-a i SELEN-a Pomaže obnavljanje funkcije tireoidne žlijezde kod dijagnoza:

SUBKLINIČKE HIPOTIROZE HAŠIMOTOVOG TIREOIDITISA

Proizvođač: za LoLi Pharma International S.r.l. Via dei Luxardo 33, Rim, Italija; Proizvodi: Nutrilinea S.r.l., Via Gran Bretagna 1, Gallarate (VA), Italija

Uvoznik i distributer za Crnu Goru:

Peptidi vraćaju pokretljivost i smanjuju bol u zglobovima

Gotovo da ne postoji osoba u srednjem ili kasnijem životnom dobu koja se s vremena na vrijeme ne požali na bolove u zglobovima. Kako godine prolaze, ove osobe pored bola, sve češće primjećuju kako im je kretanje usporenije, a pokretljivost pojedinih zglobova sve manja. Kada se požale ljekaru, ovim pacijentima se najčešće dijagnostikuje osteoartritis – degenerativna bolest zglobova.

Ovo oboljenje se razvija postepeno. Na početku se bolovi u zglobovima javljaju poslije fizičkog rada ili neke druge aktivnosti, a u kasnijem toku bolesti bol je prisutan i u mirovanju. Simptomi se intenziviraju u kasnijim godinama, kada ukočenost počne da remeti kvalitet života pacijenta. Osteoartritis može zahvatiti bilo koji zglob, ali se pacijenti najviše žale na bolove u zglobovima šake, koljena i kuka.

I pored svih istraživanja koja su sprovođena prethodnih godina, i dalje nije utvrđeno šta uzrokuje nastanak bolesti. Sumnja se na kombinaciju genetskih faktora i faktora spoljašnje sredine. Način ishrane, prekomjerna tjelesna težina i stres, zajedno sa vrstom posla, hobija i ostalih aktivnosti, mogu izazvati pojavu osteoartritisa. Mlađi ljudi najčešće dobijaju osteoartritis poslije povreda zglobova. Do četrdeset pete godine češće se javlja kod muškaraca, a poslije četrdeset pete češći je kod žena.

54

Kao osnovna nefarmakološka mjera, pacijentima se preporučuje smanjenje tjelesne težine, kako bi se smanjilo opterećenje na same zglobove. Ljekovi koji se uobičajeno preporučuju u terapiji bolesti imaju veliki broj neželjenih efekata, pogotovo ako se koriste duži vremenski period, a terapija osteoartritisa je dugotrajna i zahtijeva strpljenje i saradnju pacijenta sa ljekarima. Zbog toga se posljednjih godina intenzivno tragalo za novim i bezbjednijim rješenjima u terapiji ove bolesti koja pacijentima značajno utiče na svakodnevno funkcionisanje i obavljanje dnevnih obaveza.

Odavno je poznato da je jedna od glavnih gradivnih jedinica zglobne hrskavice - kolagen, i to kolagen tip II. Znalo se i da smanjenom produkcijom ovog kolagena dolazi do pojave degenerativnih oštećenja na nivou hrskavice zglobova. S obzirom da se radi o velikom molekulu koji ne može kao takav da se unese u organizam, najnovijom tehnologijom napravljeni su bioaktivni kolageni peptidi dobijeni iz kolagena, koji su tačno određene težine i veličine kako bi mogli da se oralnim putam unesu u organizam i dođu do hrskavice koju bi trebalo izgraditi.

Kompanija Innventa pharm Vam predstavlja preparat Fortinn®, koji u svom sastavu ima bioaktivne kolagene peptide.

Zahvaljujući peptidima dobijenim iz hidrolizovanog kolagena tipa II koji se nalazi u zglobnoj hrskavici, preparat Fortinn® dokazano izgrađuje i regeneriše zglobnu hrskavicu, omogućava bolju pokretljivost zglobova i smanjuje bol, kao i potrebu za uzimanjem analgetika. Proizvod je namijenjen osobama koje boluju od osteoartritisa, svima koji imaju degeneraciju hrskavice ili otežano pokreću zglobove i onima koji se profesionalno i rekreativno bave sportom. Preventivno se koristi u cilju usporavanja i smanjivanja razvoja degenerativnih promena na zglobovima koje nastaju u toku procesa starenja.

U jednoj kesici preparata Fortinn® se nalazi čak 5 g bioaktivnih kolagenih peptida, a pored toga, preparat sadrži i acerolu, kao najbogatiji prirodni izvor vitamina C. Veoma je važno da osobe sa osteoartritisom unose dovoljne količine vitamina C, kako bi novoformirani lanci kolagena bili potrebne čvrstine i zadovoljavajuće elastičnosti. Preparat nema registrovanih neželjenih efekata ni ograničenja u primjeni.

Važno je na vrijeme prepoznati bolest i krenuti sa terapijom, kako bi se održala vitalnost zglobova.

Pokrenite se uz Fortinn®.

Poliklinika Rezidencija Zdravlja Kerber je privatna zdravstvena ustanova koja pruža širok spektar specijalističkih i subspecijalističkih medicinskih usluga sa ciljem rješavanja zdravstvenih problema svakog pojedinca. Posluje od 2012. godine, prateći moto “Uvijek tu za vas”, sa fokusom na individualni pristup svakom pacijentu.

Rad u Poliklinici Rezidencija Zdravlja Kerber je organizovan u obliku subspecijalističkih centara i ambulanti za neinvazivnu i minimalno invazivnu dijagnostiku i liječenje različitih organa i organskih sistema ljudskog organizma. Visoko stručni ljekari različitih specijalizacija i subspecijalizacija iz Crne Gore i regiona, i tehnološki, najsavremenija medicinska oprema, standardi koji su postavljeni u našoj ustanovi, omogućavaju nam da brzo i pouzdano riješimo razne kliničke probleme.

56

U Poliklinici mogu se uraditi pregledi iz navedenih oblasti: Opšta medicina Interna medicina (gastroenterologija, kardiologija, endokrinologija, pulmologija, nefrologija) Ginekologija Urologija Dermatologija Ultrazvučna dijagnostika Anesteziologija U okviru internističkih ambulanti Poliklinike Rezidencija Zdravlja Kerber, pacijentima je omogućen pregled interniste kao i dijagnostika neophodna za liječenje i sagledavanje cjelokupnog zdravstvenog stanja. Osim kliničkog pregleda, uz najsavremeniju aparaturu nudimo: - ultrazvučne preglede - elektrokardiografiju (EKG) - 24 satno snimanje EKG-a i krvnog pritiska (holter EKG-a i krvnog pritiska) - spirometriju - endoskopske procedure (gastroskopija kolonoskopija i rektoskopija) i - ciljane biopsije koji spadaju u neškodljive, brze i veoma dragocjene dijagnostičke postupke u savremenoj medicini.

Sve procedure u gastroenterologiji rade se najsavremenijom aparaturom uz mogućnost snimanja cijelog postupka i uz komfor analgosedacije.

Uz spirometriju, bronhodilatatorni test i pleuralnu punkciju, pulmološkim pacijentima omogućavamo brzu dijagnostiku i praćenje.

Rezidencija Zdravlja Kerber, kao prva privatna Poliklinika iz Crne Gore koja je postala član Udruženja centara za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga – HISPA, u mogućnosti je pružiti neinvazivnu kardio-vaskularnu obradu i liječenje bolesti srca i krvnih sudova u vanbolničkim uslovima kroz aktivnu saradnju kardiologa udruženja. Cilj je da se kroz koordinisan i integrisan rad centara HISPA-e pravovremeno i efikasno uz savremenu dijagnostiku (holter - 24 satno snimanje EKG-a i krvnog pritiska) dijagnostikuje, liječi i prati pacijent sa povišenim kardiovaskularnim rizikom.

Ambulanta ginekologije obezbjeđuje kontinuiranu brigu za žene uz primjenu preventivnih, dijagnostičkih i terapijskih procedura, a to su: ginekološki pregled, ultrazvučni pregled, kolposkopija, papa test i radiotalasne intervencije.

Poliklinika Rezidencija Zdravlja Kerber od osnivanja poklanja posebnu pažnju prevenciji raka grlića materice i prva je privatna zdravstvena ustanova u Crnoj Gori koje je uvela tretman radiotalasnog uklanjanja promjena na grliću materice (loop excizija).

Radiotalasi osim u ginekologiji idealni su i u urologiji i dermatologiji za uklanjanjanje i tretiranje promjena na koži (mladeža, bradavica, fibroma, polnih bradavica, itd).

Osim navedenih usluga, u okviru ambulante opšte medicine u Poliklinici Rezidencija Zdravlja Kerber, možete uraditi kompletan pregled zdravstvenog stanja cijelog organizma biorezonantnim aparatom na principu kvantne medicine.

Zdravstvenom zaštitom usmjerenom na pacijenta pružamo ono što svaki korisnik želi: poštovanje, razumijevanje, pravičnost, dobru komunikaciju sa ljekarom, privatnost, stručnu pomoć, ugodnost, zadovoljstvo i dobre rezultate liječenja. Od svog nastanka Poliklinika teži da, uz najrespektabilnije stručnjake i najsavremeniju opremu, svojim pacijentima pruži najviši nivo zdravstvene usluge.

Naš stručni tim i ljubazno osoblje su UVIJEK TU ZA VAS, jer vaše zdravlje je nama najvažnije!

57

Asistirane Reproduktivne Tehnologije u liječenju bračne neplodnosti

Mr sci Maja Šoć, embriolog Specijalna Bolnica CODRA, Centar za asistiranu reprodukciju (CCAR) Bračna neplodnost, definisana je od strane SZO kao stanje kada i nakon godinu dana kontinuiranih polnih odnosa, bez upotrebe kontraceptivnih sredstava, izostaje željena trudnoća.

Sa tim u vezi, ispitivanje steriliteta neophodno je započeti kod svih parova koji u navedenom periodu ne ostvare trudnoću, dok je kod žena starijih od 35 godina života sa ispitivanjem potrebno početi odmah, imajući u vidu da je incidenca infertiliteta kod žena izmeđju 35 i 45 godina duplo veća u odnosu na žene između 30-35 godina.

Uzroci neplodnosti mogu biti brojni, pa ih kao takve možemo podijeliti na: muški faktor steriliteta, koji je zastupljen u oko 42%, i ženski faktor steriliteta koji je zastupljen u oko 40%.

10% pripada sterilitetu nerazjašnjenog porijekla (tzv. idiopatska neplodnost), dok preostali procenat čini zajednicki faktor neplodnosti, odnosno kada je neplodnost prisutna kod oba partnera.

U uzročnike muškog steriliteta ubrajamo sve one činioce koji štetno utiču na sam proces spermatogeneze, činioce koji dovode do oštećenja izvodnih kanala i uzrokuju polnu disfunkciju, poremećaje na nivou hipotalamus-hipofiza, odnosno poremećaje u hormonskoj podršci spermatogeneze, zatim razne infekcije i imunološke uzroke. Kada govorimo o uzrocima ženske neplod-

58

nosti, najčešće je u pitanju: hronični izostanak ovulacije, začepljeni, odnosno neprohodni jajovodi i brojni drugi uzroci u koje spadaju: sterilitet ekstragenitalnog porijekla (disfunkcija drugih endokrinih zlijezda), zatim endometrioza, anatomske i funkcionalne anomalije i oštećenja ženskih reproduktivnih organa.

Asistirana reproduktivna tehnologija (ART) predstavlja krunu u liječenju steriliteta i sprovodi se kao terapija neplodnosti tek kada ne postoji niti jedan drugi, jednostavniji način liječenja steriliteta, pa je prema tome za brojne parove i jedini put do roditeljstva. Ono što je karakteristično za sve postupke ART, jeste to da se temelje na poboljšanju prirodnih oplodnih mogućnosti jednog para, i kao takvi usmjereni su ka ostvarivanju kontakta jajnih celija i spermatozoida na taj način što skraćuju put do njihovog spajanja, odnosno dovode ih u neposredni kontakt. Suština svih postupaka Asistirane reprodukcije je izazivanje ovulacije i dopremanje pripremljenog sjemena u veću ili manju blizinu jajne ćelije u tijelu žene (što se postiže npr. inseminacijom), ili van tijela žene, i tada govorimo o vantjelesnoj oplodnji (VTO).

Uobičajena pripremna faza podrazumijeva kontrolisanu

ovarijalnu stimulaciju produkcije jajnih ćelija, nakon čega se možemo odlučiti za izvođenje jedne, od dvije procedure VTO. Prva metoda je konvencionalni IVF, odnosno, procedura koja podrazumijeva tkzv. „miješanje” jajnih celija supruge sa pripremljenim uzorkom sjemena supruga, gdje se spermatozoidima ostavlja mogućnost da sami nađu put do jajnih celija i fertilizuju ih. Međutim, za ovu proceduru neophodno je da budu ispunjeni određeni uslovi, a to su: da je nakon urađene aspiracije kod supruge dobijen veći broj jajnih ćelija, a da je, sa druge strane, spermogram supruga dobar, odnosno normalan.

Druga metoda, odnosno metoda izbora u svim ostalim situacijama je mikrofertilizacija (intracitoplazmatska injekcija spermatozoida - ICSI). Ova metoda je značajno tehnički komplikovanija od već pomenute, a razlika je u tome što se čin spajanja spermatozoida i jajnih ćelija obavlja mikromanipulacijom. Tačnije, spermatozoid se pod kontrolom specijalnog sistema mikroskopa, aplicira direktno u citoplazmu jajne ćelije. Drugim riječima, ovdje se spermatozoidima ne ostavlja mogućnost da sami pronađu put kroz omotace jajne ćelije, već je to proces kojim upravlja embriolog. Ova metoda veoma je bitna u situacijama kada raspolažemo sa malim brojem jajnih ćelija i kod težih oblika muškog steriliteta, naročito kod pacijenata kod kojih je dijagnostikovana azoospermia (potpuni izostanak spermatozoida u ejakulatu). U tim situacijama procedura mikrofertilizacije obično je praćena aspira-

cionom ili otvorenom hirurškom biopsijom testisa (TESA/TESE), jer je to istovremeno i jedini način da se obezbijede spermatozoidi za oplodnju.

Ono što je veoma važno napomenuti je to da godine starosti imaju velikog uticaja na ishod same procedure VTO, pa je tako, stopa ostvarenih trudnoća kod žena mlađih od 30 godina veća od 30%, dok je kod žena starijih od 40 godina ta stopa manja od 5%. Takođe, važno je da znate i to da je trudnoća nastala vantjelesnom oplodnjom potpuno ista kao i svaka druga trudnoća nastala na prirodan način. Procedure vantjelesne oplodnje nažalost ne garantuju uspjeh i ponekada ih je potrebno ponoviti više puta kako bi se došlo do željene trudnoće i rođenja zdravog djeteta.

Codra Centar za asistiranu reprodukciju (CCAR), kao najsavremeniji centar ovog tipa na Balkanu, okuplja veliki tim domaćih i inostranih specijalista, iz svih oblasti reproduktivne medicine, u cilju da svim svojim pacijentima pruži najsavremenije opcije iz oblasti Asistirane reproduktivne tehnologije, i sve to u prostoru koji je specijalno dizajniran, kako bi obezbijedio najbolji ishod, odnosno rođenje zdrave bebe. Zato, dragi budući roditelji, budite istrajni u svojoj namjeri i nemojte čekati, već se na vrijeme pozabavite svojim reproduktivnim zdravljem i ostvarite u najljepšoj životnoj ulozi, ulozi roditelja. Mi ćemo učiniti sve da vam u tome pomognemo.

59

CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Institut prati, analizira i daje preporuke u cilju unapređenja školske užine Predstavnici Instituta za javno zdravlje Crne Gore, Ministarstva prosvjete i Udruženja Roditelji učestvovali su na konferenciji za novinare koju je organizovala 12. septembra Škola za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić“ iz Podgorice, u cilju uspostavljanja pravilne ishrane i formiranja zdravih navika kod djece. Institut zajedno sa ostalim uključenim subjektima, učestvuje u kreiranju okruženja koje pomaže uspostavljanju pravilne ishrane i zdravih navika djece.

Uloga Instituta u ovoj inicijativi je da prati, analizira i daje preporuke u cilju unapređenja školske užine. U formiranju pravilnih navika u najranijem djetinjstvu je ključna uloga roditelja. Kasnije, polaskom u školu, školsko okruženje i edukacija se uključuju, postajući važan faktor u konačnom formiranju zdravih stilova života. Odgovornost za zdravlje djece i formiranje njihovih navika je dakle na cjelokupnoj zajednici.

Kao što je poznato, opterećenje nezaraznim bolestima je vodeći javnozdravstveni problem. Preventivno se može djelovati od najranijeg uzrasta smanjenjem faktora rizika, prije svega nepravilne ishrane, zloupotrebe duvana i fizičke neaktivnosti. U tom smislu važan dio unapređenja zdravlja djece je kroz organizovano poboljšanje ishrane tokom boravka u školi.

Djeca školskog uzrasta su u periodu intenzivnog rasta i razvoja, troše puno energije i fizičke i psihičke, a pravilna ishrana mora da prati njihov tempo života, aktivnosti i potrebe. Djeca ne treba da budu gladna duži vremenski period jer im to značajno smanjuje koncentraciju, sposobnost da uče i riješavaju probleme, koordinišu motoričke funkcije što utiče na pravilan rast i razvoj.

Međuobroci u vidu užina koji se konzumiraju tokom odmora izrazito su važni za koncentraciju i funkciju mozga, pomažu u održavanju stabilnog nivoa glukoze u krvi i koncentracije i pažnje tokom cijelog dana i sprečavaju osjećaj gladi. Užina bi trebalo da bude sastavljena od nutritivno vrijednih sastojaka, bogata složenim

60

ugljenim hidratima, vlaknima, vitaminima, mineralima, proteinima i dobrim mastima, a lišena praznih kalorija, loših, nezdravih sastojaka kao što su koncetrovani šećeri, so, loše masti.

Organizovana školska užina je veoma značajan činilac unapređenja okruženja koje podržava zdravlje i pravilnu ishranu.

Osim toga ishrana u školi ima i edukativni kararkter, utiče na razvoj svijesti o zdravoj ishrani kod djece, a dokazano je da u formiranju navika školsko okruženje ima veliki značaj. Usvajanje svijesti o značaju aktivnog života i pravilne, balansirane ishrane u najranijim godinama doprinosi da učenici usvojene pravilne navike lakše održavaju i kasnije. Školska užina se najbolje može postići kombinovanjem peciva od cijelog zrna žita ili peciva sa dodatim sjemenkama bundeve, suncokreta, lana uz mliječni napitak ili uz komad voća ili povrća.

Užina nije zamjena za glavni obrok već njegova dopuna kako bi se spriječio pad energije i psiho – fizičkih sposobnosti djeteta tokom višečasovnog boravka u školi.

Poštovanjem pravilnog ritma obroka, kroz uzimanje glavnih obroka kod kuće i zdravim užinama u školi, dijete stiče pravilne navike u ishrani i na taj način značajno smanjuje rizik od obolijevanja od hroničnih bolesti dokom odraslog perioda.

Institut za javno zdravlje Crne Gore je prepoznao značaj Škole za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić“, njenu dugogodišnju posvećenost sa jedne strane za unapređenje znanja budućih generacija, a sa druge kroz projekat Školske užine unapređenje ishrane školske djece. U tom smislu ćemo nastaviti podršku uz aktivno učešće u primjeni preporuka za pravilnu ishranu kojima bi se unaprijedila ishrana, rast i razvoj djece.

Predsjednica Društva za ishranu Dr Zorica Đorđević

яБЗяБ╢яБпяБ║яБдяБеяБояБбяАаяБ║яБбяВЪяБ┤яБйяБ┤яБбяАаяБ╢яБбяВЪяБеяБзяАаяБ║яБдяБ▓яБбяБ╢яБмяБкяБбяАб

"% "% $

"

"

#

"

!

яА┤яАл яА│яАл

Svjetski dan srca

Budi heroj svoga srca Obilježavanje Svjetskog dana srca ima za cilj da ukaže populaciji da i pored toga što su oboljenja srca i krvnih sudova preventabilnog karaktera, i dalje predstavljaju osnovni uzrok obolijevanja i prijevremenog umiranja. Ove bolesti odnose 17,9 miliona života svake godine i učestvuju sa 31% u strukturi svih smrtnih slučajeva u svijetu. U Evropi, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije bolesti srca i krvnih sudova učestvuju sa preko 50% u ukupnom mortalitetu, a od toga polovina umire od akutnog koronarnog sindroma.

Podaci Instituta za javno zdravlje Crne Gore pokazuju da u Crnoj Gori od akutnog koronarnog sindroma (AKS) – akutni infarkt miokarda i nestabilna angina pektoris – godišnje obolijeva više od 1000 osoba koje su najčešće u radno-aktivnoj dobi, te komplikacije bivaju usložnjene ekonomskim implikacijama. Prema posljednjim dostupnim podacima Registra akutnog koronarnog sindroma broj slučajeva obolijevanja od ove bolesti iznosio je 1440. Polna distribucija oboljelih ukazuje na veću zastupljenost muškaraca u strukturi obolijevanja od AKS, jer podaci pokazuju da je prijavljeno 902 slučaja AKS muškog pola (63%) i 538 slučajeva AKS ženskog pola (37%). Broj umrlih od AKS iznosio je 212, pri čemu je skoro dva puta više umrlo osoba muškog pola (63.2%) u odnosu na osobe ženskog pola (36.8%).

Najviše umrlih, njih 75.4%, pripadalo je starosnoj grupi iznad 65 godina. Osnovni uzrok smrti je kod 96.2% osoba bio akutni infarkt miokarda, dok je 3.8% umrlo od nestabilne angine pektoris.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) klinički se manifestuju, najčešće u srednjem i starijem životnom dobu, nakon mnogo

62

godina nezdravog načina života (pušenje, nezdrava ishrana i fizička neaktivnost) i prisustva faktora rizika (povišena vrijednost masnoće u krvi, povišen krvni pritisak i povišena vrijednost šećera u krvi). Međutim, sve češće se ova oboljenja evidentiraju i kod pripadnika populacije mlađe životne dobi. Iako je kliničko ispitivanje akrdiovaskularnih boleti uglavnom akutno, one se često razvijaju postepeno i uzrokuju značajan gubitak u kvalitetu života i invalidnost.

Ovogodišnja globalna kampanja Svjetske kardiološke federacije za Svjetski dan srca se obiljležava pod sloganom BUDI HEROJ SVOGA SRCA sa željom da se stvori globalna zajednica Heroja naših srca. To su ljudi iz svih sfera života širom svijeta koji djeluju sada kako bi oni i njihove porodice živjeli zdravijim životom. Glavni poziv na djelovanje u ovogodišnjoj kampanji usmjeren je na obećanje. Svi možemo biti heroji svoga srca tako što ćemo obećati sebi, svojoj porodici, svojim prijateljima, svojim bolesnicima, stanovništvu da male promjene u životnom stilu mogu uticati na zdravlje našeg srca, kao što su: 1. Obezbijediti organizmu dovoljnu količinu sna, jer nekvalitetan i nedovoljan san često može rezultirati visokim krvnim pritiskom, što negativno djeluje na zdravlje srca.

2. Umjerenost u korišćenju soli, jer organizam neutralizuje unos natrijuma tako što krv otpušta više vode, usljed čega, u vrlo kratkom vremenskom periodu, dolazi do ozbiljnog opterećenja srca i narušavanja njegovog zdravlja.

3. Umjerenost u jelu, kako bi se tjelesna masa održavala

na nivou koji neće stvarati opterećenje radu srca. Ovaj pokazatelj zdravlja se vrlo jednostvano prati mjerama uhranjenosti i obima struka.

4. Redovno upražnjavanje fizičke aktivnosti koja je prilagođena uzrastu i fizičkim mogućnostima osobe. Ona održava adekvatnu uhranjenost, ali i obezbjeđuje olakšane funkcije srca.

5. Prestanak pušenja, odnosno nepušenje, je osnovna mjera zaštite sveukupnog, a posebno zdravlja srca, kao i smanjenja nivoa stresa.

6. Redovne kontrole kod izabranog doktora u cilju kontinuiranog praćenja visine krvnog pritiska, masnoće, šećera i drugih parametara u krvi. Navedeni podaci omogućavaju procjenu kardiovaskularnog rizika, a to je neophodno za kreiranje plana unaprijeđenja zdravlja srca.

7. Praćenje vrijednosti šećera u krvi, jer KVB čine većinu svih smrtnih slučajeva osoba sa dijabetesom. Stoga je kod osoba koje imaju povećane vrijednosti šećera u krvi od posebnog značaja pratiti zdravlje srca i krvnih sudova.

8. Praćenje vrijednosti krvnog pritiska, jer je povišeni krvni pritisak vodeći faktor rizika za KVB. Poznat je i kao „tihi ubica“, jer obično nije praćen znacima upozorenja, ni simptomima, a mnogi ljudi nisu ni svjesni da ga imaju.

9. Praćenje vrijednosti holesterola, jer se on povezuje s

približno 4 miliona smrtnih slučajeva godišnje.

10. U posljednje vrijeme sve se češće pominje i uticaj bakterija iz usne šupljine koje se udišu i na taj način prenose u imunološki sistem, što može biti važan faktor rizika za nastanak oboljenja srca, jer ni srce nije imuno na njih. Stoga je važno pratiti bakterijski nalaz u ustima da bi se pravovremeno reagovalo.

Institut za javno zdravlje Crne Gore povodom obilježavanja Svjetskog dana srca 29. septembra i Međunarodnog dana starijih osoba 30. septembra na Trgu nezavisnosti organizovao je zdravstveno-promotivni događaj s ciljem edukacije građana o malim promjenama u životnom stilu koje mogu da očuvaju i unaprijede zdravlje našeg srca.

Ovaj događaj organizovali su u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, Domom zdravlja Podgorica, The Capital Fitness centrom i Udruženjem studenata medicinskog fakulteta MoMSIC. Tokom trajanja događaja organizovan je trening, savjetovanje o značaju redovne fizičke aktivnosti i pravilne ishrane za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Takođe, posjetioci su mogli da provjere i svoj kardiovaskularni rizik, izmjere krvni pritisak i nivo šećera u krvi, kao i tjelesnu težinu.

Institut za javno zdravlje

63

Nagrada za kvalitet cijelog zdravstvenog sistema Akreditovan Centar za laboratorijsku dijagnostiku Doma zdravlja Podgorica radi po najvišim standardima laboratorijske prakse i zahtjevima korisnika, a crnogorske zdravstvene ustanove prepoznaju značaj postupka akreditacije, svjesne da ih pacijenti na taj način doživljavaju kao bolje, pouzdanije i profesionalnije pružaoce usluga - saopšteno je na pres konferenciji, povodom akreditovanja Centra za laboratorijsku dijagnostiku, na kojoj je predstavnicima te zdravstvene ustanove uručen sertifikat Akreditacionog tijela Crne Gore.

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, rekao je da akreditovanje jedne zdarvstvene ustanove ili nekog njenog segmenta predstavlja nagradu za kvalitet cjelokupnog zdravstvenog sitema.

- Zato je danas posebno zadovoljstvo biti u prilici da čujemo kako je organizovan rad u Centru za laboratorijsku dijagnostiku Doma zdravlja Podgorica, koji je zavrijedio zvaničnu potvrdu kvaliteta od strane Akreditacionog tijela Crne Gore - istakao je Hrapović.

On je rekao da su Strategijom za poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata 2019-2023, koju je Vlada Crne Gore usvojila u julu, stvoreni preduslovi da se krene u realizaciju aktivnosti predviđenih Akcionim planom.

- U Akcionom planu Strategije definisan je strateški ciljuspostavljanje internacionalno priznatog postupka akreditacije u zdravstvu, koji utiče na upravljanje kvalitetom i bezbjednošću. Do kraja 2020. godine biće definisan model uspostavljanja akreditacije u Crnoj Gori, definisani podsticaji za dalju implementaciju tog modela. Takođe, biće sprovedena edukacija potrebnog broja stručnjaka, kao i obavljena priprema bolnica za akreditaciju - rekao je Hrapović.

On je kazao da je cilj da se na sistemski način doprinese da pacijent ima isti tretman i uniformni pristup liječenju u svim zdravstvenim ustanovama na bilo kom nivou zdravstvene zaštite, bilo gdje u državi.

- Na samom prijemu pacijenta u zdravstvenu ustanovu, treba tačno da se zna šta i na koji način treba da se radi. Kada postoji ujednačen i utvrđen postupak smanjuje se mogućnost

64

grešaka. Za realizaciju ciljeva potrebna je optimalna informacionalna podrška i povezan informacioni system - pojasnio je Hrapović.

On je rekao da je potrebno završiti proces informatizacije Kliničkog centra Crne Gore na čemu se intenzivnio radi.

- Da bi se pacijent bezbjedno, na kvalitetan način i uniformno kretao kroz sistem, u Domu zdravlja Podgorica, potrebno je definisati .600 standardizovanih operativnih procedura, dok je za Klinički centar potrebno standardizovati preko dvije hiljade operativnih procedura - objasnio je Hrapović.

Sigurna i visokokvalitetna zdravstvena zaštita treba da, kako smatra, postane prioritet svake zdravstvene ustanove i pojedinaca, koji sprovode zdravstvenu zaštitu.

- Crnogorske zdravstvene ustanove prepoznaju da je postupak akreditacije značajan za njihovo poslovanje, svjesni da ih pacijenti na taj način doživljavaju kao bolje, pouzdanije i profesionalnije pružaoce zdravstvenih usluga. Cilj je da se sve ustanove u Crnoj Gori akredituju po međunarodnim standardima, kako bi u poštovanju medicinskih pravila i protokola stali rame uz rame sa najrazvijenijim evropskim državama kada je medicina u pitanju rekao je Hrapović.

Direktor Doma zdravlja Podgorica, doc. dr Nebojša Kavarić je, na pres konferenciji, rekao da je Dom zdravlja Podgorica uspješno realizovao proces akreditacije Centra za laboratorijsku dijagnostiku, prema međunarodnom standardu MEST EN ISO 15189:2016.

- Menadžment Doma zdravlja Podgorica je ostvario svoju viziju, a to je savremen, efikasan i akreditovan Centar za laboratorijsku dijagnostiku, koji angažovanjem sopstvenog stručnog kadra, praćenjem savremenih trendova u oblasti laboratorijske dijagnostike i korištenjem najsavremenije tehnologije postiže visok nivo kvaliteta laboratorijskih analiza - objasno je dr Kavarić.

Dobijanjem akreditacije je, kako smatra, potvrđeno da Centar za laboratorijsku dijagnostiku Doma zdravlja Podgorica, u kojem se, godišnje obavi oko milion laboratorijskih analiza, radi po najvišim standardima laboratorijske prakse i zahtjevima korisnika.

- Dobijanje akreditacije predstavlja početak novog poglavlja u našem radu i otvara mogućnost saradnje sa međunarodnim kompanijama, jer je ovaj sertifikat priznat u cijelom svijetu i predstavlja ličnu kartu savremene laboratorije, kakvu Crna Gora zaslužuje da ima - istakao je dr Kavarić.

Prema njegovim riječima, Centar za laboratorijsku dijagnostiku je opremljen najsavremenijom laboratorijskom opremom renomiranih svjetskih proizvođača i sa stručnim i iskusnim kadrom postiže najviše ciljeve u domenu laboratorijske dijagnostike.

- U Centru za laboratorijsku dijagnostiku uzimaju se humani uzorci za ispitivanje i izvođenje analitičkog testiranja za parametre iz oblasti biohemije, hematologije, koagulacije i citohemijske analize urina, a nadamo se uskoro i imunobiohemije - kazao je dr Kavarić.

On je rekao da je laboratorija uspostavljena na 11 lokacija u gradu, na punktovima - Blok V za odrasle, Blok V za djecu, Stara varoš, Nova varoš, Stari aerodrom, Konik, Donja Gorica, Novi blok Zabjelo, Tuzi, Golubovci i Zlatica.

- Uzorkujemo i na 43 lokacije seoskih ambulanti. Sopstvenim vozilima za patronažu sa ekipama vozača i medicinskih radnika uzimaju se uzorci i na kućnoj adresi. To je u ovom trenutku oko 500 kućnih uzoraka svaki dan. Centar za laboratorijsku dijagnostiku rapolaže sa 10 vozila - naveo je Kavarić.

- Pred nama je težak zadatak, da dobijeni sertifikat zadržimo i da prilikom redovnih godišnjih provjera pokažemo da radimo na stalnom unapređenju našeg sistema kvaliteta, kao i da smo pouzdan partner građanima u oblasti primarne zdravstvene zaštite - kazao je Kavarić.

Direktor Akreditacionog tijela, Mikan Pavićević, rekao je da se u registar upisuje prva medicinska laboratorija u Crnoj Gori što, kako smatra, predstavlja veliki korak za sve zainteresovane strane, kao i za korisnike usluga i samu državu.

- To je znak da je akreditacija prepoznata kao mjera za uspostavljanje povjerenja, što je od izuzetnog značaja, posebno u oblasti medicinske biohemije. Na kraju, sa velikm zadovoljstvom predajem sertifikat, koji Akreditaciono tijelo sa zadovoljstvom dodjeljuje Domu zdravlja Crne Gore - poručio je Pavićević.

Rukovoditeljka Službe za akreditaciju, Tanja Radović, objasnila je da sertifikat o akreditaciji prve medicinske laboratorije znači da je Crna Gora dobila laboratoriju, koja ima dokazan rad po najvišim standardima profesionalne i tehničke kompetentnosti, a u skladu sa međunarodnim standardom.

- Mi ne tvrdimo da onaj ko nema sertifikat ne radi kompe-

tentno. Međutim, onaj ko nema akreditaciju nije dokazao da radi usaglašeno sa evropskim pravilima i principima. Takođe, ne znači da onaj ko ima akreditaciju neće imati bilo kakav propust u radu.

Ali akreditacija je omogućila da svojim uspostavljenim sistemom taj propust blagovremeno otkrije, otkloni ili svede na najmanju mjeru i učini da se taj propust ne ponovi - pojasnila je Radović.

Od procesa, kako je navela, benefite imaju svi koji su korisnici usluga medicinske laboratorije i uspostavljenim sistemom imamo garanciju da smo od uzimanja uzoraka, transporta, laboratorijskih analiza, skladištenja uzoraka i rezultata došli do pouzdanog i sigurnog rezultata.

- Naravno i medicinska laboratorija ima benefit i akreditacija joj je podrška da implementira ono što je propisala u tehnologiji rada, da optimalno koristi postojeće resurse, da postiže efikasnost u radu, da ostaruje sve bolju saradnju sa pacijentima. I konačno i Akreditaciono tijelo ima benefit od ovog posla. Imamo evropsku agendu da radimo na promociji svih tijela za ocjenu usaglašenosti i podatak da danas u svoj registar upisujemo prvu medicinsku laboratoriju iz oblasti biohemije vrlo pozitivno utiče na naš rejting - istakla je Radović.

Dom zdravlja Podgorica

65

Održano Državno takmičenje u pružanju prve pomoći Crveni krst Crne Gore je organizovao 47. Državno takmičenje ekipa Crvenog krsta Crne Gore u pružanju prve pomoći, koje je održano 7. septembra 2019. godine, u Podgorici.

Ovogodišnjim takmičenjem na simboličan način obilježeno je i 50 godina od organizovanja prvog takmičenja u pružanju prve pomoći u Crnoj Gori, koje je 1969. godine bilo održano, takođe, u Podgorici.

Na takmičenju su učestvovale ekipe podmlatka i om-

66

ladine, koje su osvojile prva mjesta na svojim opštinskim takmičenjima, iz 11 opština, i to: Andrijevice, Bara, Berana, Budve, Danilovgrada, Herceg Novog, Kolašina, Mojkovca, Nikšića, Pljevalja i Podgorice, kao i ekipe iz Subotice i Starog grada, kao gosti takmičenja. Pored takmičara, ovaj važan događaj okupio

Jelena Dubak

je i sudije, markirante, šminkere i ostale, koji su omogućili da se on realizuje što kvalitetnije. Tako smo na jednom mjestu okupili ukupno preko 250 učesnika.

Ispred Crvenog krsta Crne Gore, prisutnima se obratila i takmičenje otvorila Jelena Dubak, generalna sekretarka organizacije. Ona je takmičarima poručila da cilj takmičenja nije da dobijemo pobjednika i da za učesnike to ne treba da bude važno, već da današnje okupljanje treba da shvate kao smotru znanja. - Bez obzira na rezultate današnjeg takmičenja, vaša humana misija ne završava ovdje. Ona ovdje tek počinje. Uvjereni smo da ćete, nakon povratka u vaše opštinske organizacije, svoja znanja uspješno prenositi drugima. Samo na taj način možemo širiti mrežu onih koji znaju osnove prve pomoći - istakla je gospođa Dubak.

Učesnike je pozdravila i zamjenica gradonačelnika Podgorice, dr Slađana Vujačić, koja je iskazala zadovoljstvo što je na jednom mjestu toliko mladih ljudi koji mogu biti akteri u spašavanju ljudskih života. Ona je poručila takmičarima i sljedeće - Važno je da utičete na druge da i oni steknu osnovna znanja u pružanju prve pomoći. Gospođa Vujačić je zahvalila Crvenom krstu na svemu što radi u oblasti prve pomoći, uz sve druge aktivnosti koje uspješno sprovodi.

- Vi širite duh humanosti koji proklamuje Crveni krst Crne Gore. I sam sam bio na ovakvim takmičenjima i volonter

Dr Miro Knežević

Crvenog krsta, pa znam kako je važna ta humana misija - prisutnima je u svom obraćanju poručio generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja dr Miro Knežević. Ministarstvo zdravlja i Crveni krst Crne Gore sarađuju na ostvarenju ciljeva u brojnim zdravstvenim programima, pa je što veći broj obučenih za pružanje prve pomoći zajednički zadatak.

Takmičari su svoja znanja i vještine pokazali na radnim i zabavnim poligonima, koji prikazuju realne životne situacije u kojima je poznavanje prve pomoći dragocjeno: saobraćajne nesreće, masovne nesreće, sportski događaji...

Za tri prvoplasirane ekipe u obje kategorije su obezbijeđene nagrade u vidu pehara, medalja i priznanja, kao i pokloni, dok su sve ekipe dobile zahvalnice.

Državno takmičenje u pružanju prve pomoći je od velikog značaja, jer predstavlja završnicu višemjesečnih napora naših volontera, ljekara i nastavnika, širom Crne Gore, da obuče što veći broj djece i omladinaca u pružanju prve pomoći. On je i smotra znanja i osposobljenosti u pružanju prve pomoći u redovnim i vanrednim situacijama onima kojima je to potrebno, kao i promocija posjedovanja vještina pružanja prve pomoći, koje često spašavaju živote.

Milica Kovačević

67

Hronika 03. septembar – Najveća epidemija listerije do sada - Španija Troje ljudi je umrlo, a najmanje 222 osobe zaražene su u dosad najvećoj epidemiji listerije zabilježene u Španiji, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Zaraza, kojoj je uzrok najvjerovatnije pakovana svinjetina proizvedena na jugu zemlje, uglavnom je pogodila žene ili starije od 65 godina, dodaje WHO. Većina oboljelih je iz Andaluzije jer se fabrika za preradu mesa Magrudis nalazi u Sevilji.

S polica su povučeni svi proizvodi od svinjetine koje je ta kompanija proizvela prije 1. septembra. WHO, međutim, upozorava na dalji rast broja oboljelih jer su proizvodi Magrudisa u Španiji vrlo popularni, vijek trajanja im je tri mjeseca, a tu zemlju posjećuje i veliki broj turista koji su ljetujući ondje vjerojatno konzumirali i proizvode spomenutog proizvođača.

Listerija ili listerioza zarazna je bolest koju uzrokuje bakterija Listeria monocytogenes, a u ljudski organizam ulazi kontaminiranom hranom. Obično uzrokuje bolest koja se u blagom obliku liječi antibioticima, ali može biti i smrtonosna za trudnice, bebe, starije osobe i ljude s oslabljenim imunološkim sistemom.

Troje umrlih od listerije su stariji ljudi, a kod šest trudnica ta je bolest izazvala pobačaj, objavio je WHO.

- Institut Bedari za ljubaznost na UCLA-i želi da bude protivteža aktualnom političkom konteksu u svijetu koji obiluje nasiljem i napetostima - ističe prof. Darnell Hunt, dekan Fakulteta društvenih nauka kalifornijskog Univeziteta u sklopu kojega će djelovati institut.

Prof. Matthew Harris, suorganizator instituta objašnjava da se ljubaznost krije u svakome od nas i trebaće mnogo istraživanja da bismo shvatili zbog čega ljubaznost može biti tako rijetka u modernom svijetu.

Naučne studije pokazale su da ljubazne gestove imaju vrlo pozitivan učinak na fizičko i mentalno zdravlje osoba koje ih čine, ali da mogu biti zarazne za ljude koji svjedoče takvim potezima.

05. septembar - Djelovi ljudskog tijela iz 3D-štampača - Njemačka

04. septembar – Otvoren Institut za ljubaznost – SAD Pomoći kolegi s posla, zanimati se za zdravlje komšija koji su u poznim godinama, propustiti automobil u vrijeme najvećih gužvi, čitav niz svakodnevnih lijepih gestova odsad će biti predmet naučnih istraživanja na Univerzitetu Kalifornija u Los Angelesu (UCLA), koje je otvorilo Institut za ljubaznost.

Riječ je o interdisciplinarnoj studiji koja će istraživati ljubaznost kroz evoluciju, biologiju, psihologiju, ekonomiju, kulturu i sociologiju, objašnjava se u saopštenju Univerziteta.

68

Implantati, proteze, medicinski alati… Za njihovu proizvodnju potrebne su naravno mašine. I ta potreba za njima raste, pa se sve više njemačkih preduzeća iz oblasti mašinogradnje okreće medicinskoj tehnici.

Vještački zubi koji izgledaju kao pravi. Šrafovi koji stabilizuju

polomljene kosti, ali ne moraju da se vade, jer se razgrađuju istom brzinom kojom kost zarasta. Ono što ljudima donosi olakšanje, za firme je veliki izvor zarade, piše Dojče vele.

3D-štampačem se napravi implantat koji ljekara spreman čeka tokom operacije. Time se smanjuje i trajanje operacije i njeni troškovi.

Tu metodu od početka 2018. koristi ruski proizvođač medicinske tehnike CONMET. Uz pomoć 3D-štampača njemačkog proizvođača Trumpf stvaraju individualne implantate.

Implantati se izrađuju nanošenjem metalnog praha koji se zatim rastali i zatim sloj po sloj formira. Na taj način mogu se stvoriti geometrijski kompleksna tijela sa šupljinama i unutrašnjom strukturom kakvu nije moguće izraditi konvencionalnim metodama kao što su tokarenje ili glodanje.

Tako se stvaraju i vještački zubi. U Španiji se već danas 80 odsto krunica za zube pravi 3D-štampačem – u Nemačkoj samo oko 20 procenata.

- Sisa je posljednji korak u karijeri jednog zavisnika o drogi - kaže Damianos Douitsis, dugogodišnji zavisnik o alkoholu i drogi koji sad vodi jedan privatni ured za pomoć zavisnicima nazvan OASIS u centru Soluna.

09. septembar - Malarija može biti iskorijenjena do 2050. godine – SZO Malarija je jedna od najstarijih i najsmrtonosnijih bolesti na svijetu.

Godine 2017. malarijom je bilo zaraženo gotovo 219 miliona ljudi, a umrlo je gotovo 435.000 ljudi, većinom beba i djece u najsiromašnijim dijelovima Afrike.

08. septembar – Mladi u paklu nove razarajuće droge - Grčka Nakon krize koja je poharala Grčku, postale su popularne različite droge, posebno nečiste mješavine, tako da zbog besperspektivnosti, malih plata i nesigurnosti mladi ljudi sve češće završavaju kao zavisnici.

Aristotelova ulica u grčkom gradu Solunu postalo je mjesto na kojem se okupljaju “petameni” ili “odbačeni”, odnosno siromašni alkoholičari i zavisnici o drogi koji su često i beskućnici.

Kako piše Deutsche Welle, to je postalo glavno mjesto za trgovinu opasnom grčkom sintetičkom drogom sličnom crystal methu (metamfetaminu) koja je poznata kao “sisa”.

U Grčkoj je problem zavisnosti o drogama tabuiziran.

U konzervativnom i zatvorenom Solu većina ljudi tako tvrdi da nema problema sa zloglasnom drogom “sisom” te da je to problem koji postoji u Atini. Psihijatar i stručnjak za pitanja zavisnosti i droge, dr Kleantis Grivas, smatra da takav način grčkog ophođenja prema drogi “sisa” ne može biti gori.

Droga “sisa” je jako opasna i čini veliku štetu za tijelo i zdravlje konzumenata. S obzirom da njezino intenzivno djelovanje brzo popušta, ovisnici su stalno u potrazi za njom u blizini Venizelosovoga spomenika ili u tamnim uličicama oko željezničke stanice u četvrti Vardaris gdje vladaju prostitucija, droge i socijalna bijeda.

Za razliku od drugih zavisnika, poput zavisnika o heroinu ili alkoholičara, zavisnici o drogi “sisa” brzo ostare, imaju ispijena lica, trule zube i tijela poput kostura.

Malarija može biti iskorijenjena do 2050. i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ne bi trebala bježati od tog "cilja epskih razmjera", izjavili su globalni zdravstveni stručnjaci.

U velikom izvještaju, koji je u suprotnosti sa zaključcima prošlomjesečnog izvještaja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o malariji, 41 stručnjak rekao je da se malarija, jedna od najstarijih i najsmrtonosnijih bolesti na svijetu, može iskorijeniti najranije 2050, prenosi Hina.

Kako bi se ispunio taj cilj, vlade, naučnici i čelnici u javnom zdravstvu moraju uložiti više novca i inovacija u borbu protiv te bolesti i komaraca koji je prenose, stoji u izvještaju i dodaje se da su za to potrebni ambicija, predanost i partnerstvo kao nikad prije.

- Iskorjenjivanje malarije predugo je bilo daleki san, ali sad imamo dokaze da se ona može i treba iskorijeniti do 2050.

- rekao je Richard Feachem, direktor Global Health Groupa s Univerziteta Kalifornije u San Francisku, jedan od voditelja analize u vezi s malarijom koju je naručio stručni časopis Lancet.

Za njeno iskorjenjivanje do 2050. stručnjaci u Lancetovoj analizi iznijeli su nekoliko prijedloga. Kažu da treba pametnije koristiti mreže za zaštitu od komaraca, ljekove i insekticide, te da treba razviti nova sredstva, kao što su vakcine. Takođe navode da vlade u zemljama pogođenima malarijom i onima koje to nisu trebaju da povećaju ulaganja za gotovo dvije milijarde dolara godišnje kako bi ubrzale napredak u borbi protiv te bolesti.

11. septembar – Zabranjena upotreba električnih cigareta - Indija Indija je zabranila proizvodnju, uvoz i prodaju električnih cigareta, javlja Reuters.

Za one koji budu kršili zabranu predviđene su zatvorske kazne do tri godine.

69

Indijsko ministarstvo zdravstva koje je predložilo zabranu, saopštilo je da je potrebno osigurati da elektronske cigarete ne postanu epidemija među djecom i mladima.

slučajeva HIV-a u 2018. bilo u manjinskim ili marginaliziranim grupama poput gej muškaraca, transrodnih ljudi i seksualnih radnika. Virus HIV-a koji donosi AIDS može se liječiti i decenijama se držati pod kontrolom i to koktelima djelotvornih antivirusnih ljekova.

14. septembar - Zbog nenamjernih grešaka godišnje umre 2,6 miliona pacijenata - SZO

- S obzirom na ozbiljnost uticaja ovih cigareta na mlade, kabinet je odobrio uredbu o njihovoj zabrani - rekla je ministrica finansija Nirmala Sitharaman na konferenciji za novinare.

Indija ima 103 miliona odraslih pušača i druga je u svijetu iza Kine.

Istovremeno, New York je postao prva država u SAD-u koja je zabranila upotrebu aromatizovanih elektronskih cigareta, nakon skoro 400 slučajeva ozbiljnih bolesti povezanih sa udisanjem pare iz njih, koje su zabilježene u Sjedinjenim Državama.

U SAD-u je do sada bilo sedam smrtnih slučajeva povezanih sa plućnim bolestima za koju se sumnja da je prouzrokovana korištenjem elektronskih cigareta.

13. septembar – Širi se epidemija HIV-a - EU Razulareni partiji praćeni velikom količinom droge i tzv. chemsexom uzrok su epidemije širenja HIV-a među homoseksualnim muškarcima u Evropi, javlja Independent. Pojam “chemsex” označava nezaštićeni polni odnos na pomenutim zabavama pod uticajem droge, što postaje velik problem za Evropu.

Riječ je o zabavama na kojima neki od partijanera provode dane drogirajući se i seksajući se s potpunim strancima i to bez prezervativa. Uprkos većim rizicima zaraze virusom koji uzrokuje AIDS, kao i drugim seksualnom prenosivim bolestima, muškarci preko aplikacija za upoznavanje poput Grindra pretražuju korisnike koji imaju oznake “nadrogirani i napaljeni” ili “zabava i igra”. Ondje upoznaju druge muškarce koji praktikuju nezaštićeni seks s neznancima.

Rezultat takvih zabava je, kažu stručnjaci za AIDS, da se u gradovima širom Evrope virus HIV-a širi brzo među muškarcima koji imaju sesualne odnose s muškarcima, što dovodi u pitanje koncentriranje epidemije u tim grupama.

Međunarodno udruženje pružaoca usluga zaštite protiv AIDS-a organiziralo je konferenciju u Londonu, a predsjednik udruženja, Jose Zuniga, opisao je “chemsex” kao izazov ogromnih propocija koje trenutno ne možemo u potpunosti shvatiti.

U globalnom smislu, borba protiv HIV-a i AIDS-a postigla je dramatičan napredak posljednjih deceniju. Prema agenciji UNAIDS, u 2018. je 1,7 milijona ljudi je novo zaraženo virusom HIV-a, što je pad od 16 posto od 2010. godine, vođen uglavnom smanjenjem stope HIV-a u Africi. No, napredak u borbi protiv HIV-a i AIDS-a sabotira ova epidemija koja napada spomenute ključne grupe. UNAIDS kaže da je više od polovine novih

70

Oko 2,6 miliona smrti godišnje prouzrokovano je nenamjernim greškama u ambulantama i bolnicama širom svijeta, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija povodom Svjetskog dana sigurnosti pacijenata. Četiri od 10 bolesnika doživi neku vrstu štetne posljedice liječenja u ambulantama i ustanovama primarne zdravstvene zaštite, a 134 milona štetnih reakcija na ljekove svake se godine zabilježi u bolnicama u srednje razvijenim i nerazvijenim zemljama.

Prema epidemiološkim podacima, nenamjerna šteta za pacijenta zbog greške tokom liječenja u bolnicama pojavljuje se kod 8 do 12 posto hospitaliziranih pacijenta. Velik broj takvih slučajeva može se spriječiti, poručuje Svjetska zdravstvena organizacija koja pokreće globalnu kampanju za podizanje svijesti o sigurnosti pacijenata i stvaranje sigurne zdravstvene zaštite.

Za sigurnu zdravstvenu zaštitu važno je, kažu, donošenje jasnih smjernica, dobra organizacija, zapošljavanje kvalifikovanih zdravstvenih radnika i efikasno uključivanje bolesnika u brigu za vlastito zdravlje s obzirom da ankete govore o nedovoljnom ili problematičnom nivou zdravstvene pismenosti gotovo polovine ispitanih Evropljana.

Analiza koju je sprovela Svjetska zdravstvena organizacija pokazuje da je niža zdravstvena pismenost povezana s rizičnijim zdravstvenim izborima (poput pušenja), većim brojem nesreća na radnom mjestu, lošijim upravljanjem hroničnim bolestima (poput dijabetesa, infekcije HIV-om i astme), slabijim pridržavanjem propisane terapije, povećanom hospitalizacijom i češćom prijevremenom smrću. Uz edukaciju građana važno je i bolje komuniciranje pacijenta i zdravstvenog osoblja. Pacijentu se mora omogućiti da slobodno pita ljekare i medicinske sestre sve što ne shvaća, ne razumije ili ga zanima. Podaci govore kako čak 60 posto anketiranih odmah nakon posjete ljekaru ne razumije upute o uzimanju propisanog lijeka, a u Evropskoj uniji prosječno 548 ljudi dnevno umre zbog nepravilnog uzimanja lijeka.

16. septembar - Izrodio se hibrid otporan na insekticid - Brazil Propao je eksperimentalni pokušaj puštanja genetski modificiranih komaraca koji su trebali dovesti do smanjenja populacije komaraca u Brazilu.

- Tvrdilo se da geni iz puštenog soja neće ući u opštu populaciju jer će potomci umrijeti. To se očito nije dogodilo rekao je ekolog i evolucijski biolog prof. Jeffrey Powell.

Eksperimentalni pokušaj smanjenja populacije komaraca u Brazilu putem namjernog oslobađanja 450.000 genetski modificiranih komaraca neslavno je propao, a da stvar bude gora možda je čak stvorio hibridnu supervrstu, piše RT. Britanska biotehnička kompanija Oxitec provela je 27mjesečni eksperiment u Jacobini u Brazilu 2013. godine, čiji je

cilj bio smanjenje populacije komaraca za 90 posto, uz to da se istodobno očuva genetski integritet lokalne populacije insekata.

Opšti cilj je bio suzbiti širenje bolesti koje prenose komarci, poput žute groznice, denga groznice, chikungunya virusa i virusa Zika, puštanjem pola milijona komaraca OX513A. Kukci su genetski modificirana verzija egipatskog tigrastog komaraca Aedes aegypti koja je kombinovana vrsta iz Meksika i s Kube.

Komarci su trebali da sadrže dominantni smrtonosni gen koji bi prvu generaciju budućih potomaka učinio neplodnom (istodobno ih obilježavajući i fluorescentnim zelenim proteinskim genom). Međutim, život je pronašao način opstanka.

- Ispada da je ženska populacija odlučila da se uopšte ne pari sa slabijim, genetski modificiranim komarcima, u fenomenu koji je poznat kao diskriminacija parenja - tvrde Powell i njegov tim.

Neki genetski modificirani komarci čak su pokazali znake hibridne snage u kojima je umjetno unesena genetska raznolikost zapravo komarce učinila jačima i otpornijima, s mogućnošću povećane otpornosti na insekticide, upozoravaju Powell i njegovi koautori.

19. septembar - 71.200 osoba starijih od sto godina - Japan Raste populacija stogodišnjaka u Japanu, najstarija žena u zemlji ima 116 godina, a muškarac 112.

Kane Tanaka sa proslave svog 116. rođendana u martu 2019. g.

Ministarstvo zdravlja Japana saopštilo je da u zemlji živi više od 71.000 osoba starih stotinu i više godina, prenosi Anadolija.

Ministarstvo je objavilo statističke podatke o sve starijoj populaciji u zemlji, prenijela je televizijska kuća NHK. Podaci

pokazuju da je broj ljudi starijih od stotinu godina ove godine premašio 71.200 osoba.

To je porast od 1.480 u odnosu na prošlogodišnje podatke.

20. septembar - Veganski proizvodi puni soli i masti - Australija Zamjene za meso, poput biljnih sireva, kobasica od tofua, veganskih burgera i drugih proizvoda našli su se na udaru naučnika koji, na osnovu najnovijeg istraživanja, tvrde da takvi proizvodi predstavljaju zdravstveni rizik.

U Australiji, gdje je sprovedeno istraživanje, broj ljudi koji se hrane ovim alternativnim namirnicama sve je veći. Procjenjuje se da tamo 2,5 miliona ljudi radije bira zamjene za meso, zbog čega i proizvođači udovoljavaju željama kupaca, pa je ponuda ovih proizvoda utrostručena u poslednjih 10 godina.

Institut za globalno zdravlje Džordžis iz Melburna, na osnovu analize 560 proizvoda koji se prodaju kao alternativa mesu, tvrdi da mnogi od njih sadrže prevelike količine soli, masti i šećera. Studija je otkrila da su neki popularni proizvodi, kao slanina bez mesa, prepuni soli. U 100 grama pronađeno je dva grama soli, što je trećina ukupnog preporučenog dnevnog unosa.

Parče veganske pite – tri grama soli, a popularni falafel bio je prepun pojačivača ukusa, natrijuma i šećera! Stručnjaci su zabrinuti jer, kako kažu, ovu hranu često prati marketing da je riječ o zdravijim biljnim namirnicama.

– Mnogi od ovih proizvoda su primamljivi zbog marketinga. Kada kažemo da je nešto biljno, za mnoge to podrazumijeva i zdravije, ali ne obraćamo pažnju na deklaracije gde jasno piše šta se još dodaje u takve proizvode. Proizvođači dodaju so iz više razloga, ali glavni je taj što žele da kupcu ponude bolji ukus – kaže Keli En Džoli, izvršna direktorka Fondacije za zdravlje srca, koja će uskoro pokrenuti novu studiju na ovu temu.

Istraživanje je, međutim, utvrdilo da među ovim proizvodima ima i zdravijih opcija, zbog čega stručnjaci pozivaju građane koji žele da izbjegavaju meso obraćaju pažnju na sastav proizvoda.

23. septembar - Zatvorske kazne za izvanbračni seks - Indonezija Buru reakcija na izglasavanje novog kaznenog zakona u Indoneziji dodatno je pojačala i Australija koja je izdala brošuru za svoje građane koji ondje žele provesti odmor s partnerima što ne smiju činiti.

Indonezijski je predsjednik Joko Widodo, nakon pobune udruženja za ljudska prava, odgodio glasanje koje bi moglo kriminalizovati vanbračni seks.

Novi kazneni zakon, koji je ponovo uveden 2015. kao zamjena za zakon iz doba holandskog kolonijalizma, trebao je u svojim novim odredbama da zabrani istospolne odnose i deklarirati ih kao kazneno djelo vrijeđanja predsjednika, piše CNN. Vijesti o izglasavanju zakona izazvale su salve međunarodnih kritika, a Human Rights Watch opisao je nacrt zakona kao katastrofalan ne samo za žene te vjerske i rodne manjine, već i za sve Indonežane. Grupe za zaštitu ljudskih prava navele su da će zakon diskriminisati pripadnike LGBT zajednice, dok

71

bi članci poput kriminalizacije vrijeđanja predsjednika mogli ograničiti slobodu govora. Brojni aktivisti smatraju kako se iza donošenja ovog zakona kriju religijski konzervativci koji nastoje uticati na indonezijsku politiku.

Australijska vlada je izdala putnu brošuru sa savjetima kojima je posebno ukazala na revidirani zakon i stroge kazne.

Između ostalog, šest mjeseci zatvora mogu dobiti nevjenčani parovi koji su prijavljeni policiji zbog zajedničkog života. Uz to, za pomaganje pri pobačaju moglo bi se dobiti i pet godina zatvora.

Sporni zakon bi trebao stupiti na snagu dvije godine nakon izglasavanja.

24. septembar – Odobreno liječenje kanabisom - EU Evropska unija prvi put je odobrila upotrebu proizvoda od kanabisa u medicinske svrhe, no samo za pacijente koji pate od dva oblika rijetkih bolesti dječje epilepsije. Ljekari nekim pacijentima smiju propisati Epidyolex, oralnu suspenziju koja se dobija iz kanabisa i sadrži kanabidiol, glavni sastojak medicinske marihuane, piše BBC.

zdravstvenim sistemom, ali ranjive su sve države.

Svijet je nepripremljen za globalnu pandemiju, koja bi u manje od 36 sati mogla ubiti do 80 miliona ljudi i smanjiti globalni bruto domaći proizvod za pet posto, objavila je u Svjetska zdravstvena organizacija - WHO. Brzo širenje nekog uzročnika plućnih bolesti prijetnja je velikom dijelu svjetskog stanovništva, moglo bi usmrtiti milione ljudi, a ugrožena bi bila cijela planeta, piše u izvještaju.

- Globalna pandemija takvih razmjera bila bi katastrofalna - nastali bi panika, nestabilnost i nesigurnost. Svijet na to nije pripremljen - ističu stručnjaci, prenosi Hina.

U izvještaju se poziva na osmišljavanje stistema koji bi efikasno otkrili i kontrolisali izbijanje bolesti.

- Kada je o pandemijama riječ, predugo svjedočimo ciklusima panike i zanemarivanja - napore pojačavamo kada smo izloženi realnoj prijetnji, a vrlo brzo na njih zaboravimo kada prijetnja prođe. Vrijeme za konkretne akcije je davno prošlo - upozoravaju naučnici.

Najugroženije su zemlje s lošom infrastrukturom i zdravstvenim sistemom, ali ranjive su sve države.

Kada bi danas izbila pandemija poput španskog gripe 1918. godine, posljedice bi koštale tri miliona milijardi dolara, ili pet posto svjetskog BDP-a, procijenila je Svjetska banka.

26. septembar - Najstarija žena na svetu ima 119 godina – Rusija

Kanabidiol čini 40 posto ekstrakta industrijske konoplje, njezin je glavni kanabinoid i nije psihotropan. No terapija je u zemljama EU-a dopuštena samo u slučaju dva oblika dječje epilepsije, tačnije u slučaju Lennox-Gastautova sindroma i Dravetova sindroma, koje je izuzetno teško liječiti jer pacijenti ponekad imaju i nekoliko epileptičnih napada dnevno.

Upotreba lijeka dopuštena je u Velikoj Britaniji i ostalim evropskim državama, no britanski Nacionalni institut za zdravstvo još ga ne preporučuje jer nema dokaza o dugoročnom dejstvu lijeka.

Lijek može propisati isključivo ljekar specijalista i to samo u određenom broju slučajeva, odnosno u slučaju kada ostali ljekovi ne daju nikakve rezultate.

- Novi lijek nada je za neke porodice, a odluka Evropske unije u svakom slučaju je pozitivan korak naprijed. Ipak, treba istaći da je medicinski kanabis još uvijek poput minskog polja smatra profesorica neurologije na londonskom University Collegeu, dr Lisa Sander.

25. septembar - Globalna pandemija mogla bi ubiti 80 miliona ljudi - SZO Iako je napredak nauke i tehnologije omogućio bolje sisteme javnog zdravstva, on je stvorio i veliki rizik, jer bi epidemiju mogli izazvati umjetno stvoreni mikroorganizmi iz laboratorija. Najugroženije su zemlje s lošom infrastrukturom i

72

Najstarija žena u Moskvi je napunila 119 godina, kažu iz Ruskog penzionog fonda.

– U našoj bazi podataka vidimo dvije dugovječne žene koje primaju penziju. Jedna od njih rođena je 1900. godine, a druga 1909. godine – rekla je Marina Gustova iz kancelarije za Moskvu i moskovsku regiju Fonda za TASS.

Ranije je Ruska Federalna državna služba za statistiku saopštila da je porastao broja stanovnika starijih od 100 godina: od 7.718 ljudi prije deset godina došlo se do 20.582 na početku 2019. godine.

Ipak, kako se navodi, zvanično je prema Ginisovoj knjizi rekorda, najstarija osoba u svijetu Kane Tanaka iz japanskog grada Fukuoke sa 116 godina.

27. septembar - Naučnik osuđen zbog otkrića koje dovodi do raka Turski Bulent Sik je utvrdio da toksičnost zemlje, vode i hrane povećava rizik od dobijanja raka u nekoliko provincija.

Turski naučnik prof. Bulent Sik osuđen je na kaznu od 15 mjeseci zatvora jer je otkrio veze između toksičnog zagađenja na zapadu Turske i opasnosti od oboljenja od raka, zato što je, kako je sud naveo, otkrio "povjerljive informacije".

industrije je rekao da se nova pravila odnose samo na alkoholičare koji roštiljaju na terasi.

Ipak, zvanično je kasnije potvrđeno da je pušenje zabranjeno, a za kršenje protivpožarnih pravila predviđena je kazna do 42 eura. Ostavljanje upaljene cigarete koja bi izazvala požar predstavlja, po novim pravilima, krivično djelo.

Ovim povodom oglasio se i portparol Kremlja Dmitrij Peskov koji je rekao da ruska vlada odobrava sve odluke čiji je cilj spasavanje ljudskih života, prenosi Tass. Peskov je napomenuo i da ruski predsjednik Vladimir Putin, koji podržava zdrav način života, ne gleda s odobravanjem na pušače.

29. septembar - Abortus postao legalan – Australija

Prof. Sik je prošle godine saopštio rezultate naučne studije koja je sprovedena od 2011. do 2015. godine za Ministarstvo zdravlja Turske, a prema kojoj je utvrđeno da toksičnost zemlje, vode i hrane povećava rizik od dobijanja raka u nekoliko turskih provincija na zapadu, prenosi Beta.

Naučnik je napisao nekoliko članaka na tu temu u listu Cumhuriyet, pošto je uvidio da vlasti nisu preduzele nikakve mjere.

Prof. Sik, koji je na slobodi, jer je uložio žalbu na presudu, izjavio je da studija jasno ukazuje da su toksični resursi vode.

- Sudska odluka pokazuje da se mogu sakriti rezultati jedne studije koja se direktno odnosi na javno zdravlje. To je neprihvatljivo - kazao je prof. Sik. 28. septembar - Zabrana pušenja i na kućnim terasama - Rusija U Rusiji 1. oktobra na snagu stupaju izmjene protivpožarnih propisa kojima se, između ostalog, zabranjuje pušenje na terasama u stambenim zgradama.

Ove nove mjere pušači u Rusiju su dočekali sa iznenađenjem, prenosi BBC.

Prema novim pravilima, „otvorena vatra“ je zabranjena na terasama zgrada, kao i stambenim prostorijama, spavaonicama i hotelima. Paljenje šibica i pušenje su, takođe, okarakterisani kao „otvorena vatra“, a zabranjeno je i roštiljanje, kao i paljenje svijeća.

U prvom momentu došlo je do konfuzije oko toga da li je pušenje uključeno u zabranu, a jedan zvaničnik duvanske

Glasom Novog Južnog Velsa za promjenu starog zakona o abortusu, taj čin je postao legalan na teritoriji Australije. Akt koji je usvojen zamijeniće zakon star 119 godina koji su kritičari ocjenjivali kao veoma zastarjeo.

Novi zakon dozvoljava trudnicama da do 22. nedjelje trudnoće same odluče o abortusu, a nakon toga potrebno je da dva doktora odobre zahvat.

Ovaj zakon je duboko podijelio konzervativnu vladu države, a usvajanju su prethodile nedelje debate. Abortus je ranije bio moguć u Novom Južnom Velsu samo ako doktor odluči da trudnoća predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje žene.

Sve žene koje bi abortirale bez dopuštenja ljekara, rizikovale su zatvorsku kaznu do deset godina, a isto toliko je prijetilo i ljekaru koji bi taj zahvat obavio nelegalno.

Poslanici koji su podržali zakon smatraju da će to biti veliki korak naprijed za cijelu državu.

Ova dama iz Hong Konga oduvijek je voljela da se dobro oblači i da izgleda elegantno, a starost je u tome nije omela, pa je njena unuka pomislila kako bi bilo idealno da se Alis prijavi na oglas u kom su tražili modele starije od 65 godina. Žiri je izabrao Alis, a ona je riješila da se oproba u tome, uprkos tome što nije imala predstavu o poslu modela. Međutim, ispostavilo se da je dosta toga potrebnog već nosila u sebi, pa su se jedna za drugom nizale brojne reklame i saradnje sa poznatim brendovima.

– Moja unuka je videla da zapošljavaju modele starije od 65 godina, pa je poslala moje fotografije i ispostavilo se da im se sviđaju. U početku nisam znala kako da se bavim manekenstvom, pa me je menadžerka puno naučila, a i ostale djevojke mi pomažu u šminkanju. Postepeno sam razvijala zanimanje za manekenstvo i postajala sam sve bolja u tome – ispričala je Alis.

73

SleepMore

SleepMore je dodatak ishrani koji u svom sastavu sadrži melatonin, valerijanu i hmelj. t .FMBUPOJO KF QSJSPEOB TVQTUBODB LPKB TF TJOUFUJÝF V PSHBOJ[NV J V QSJTVTUWV TWKFUMPTUJ SFHVMJÝF SJUBN CVEOPTUJ J TQBWBOKB 1PSFE SFHVMBDJKF SJUNB TQBWBOKB J CVEOPTUJ NFMBUPOJO JNB J TOBäOP BOUJPLTJEBUJWOP EKFMPWBOKF ÝUJUFǎJ PSHBOJ[BN PE EFKTUWB TMPCPEOJI SBEJLBMB VTQPSBWB QSPDFT TUBSFOKB PSHBOJ[NB TUJNVMJÝF GVOLDJKV JNVOPH TJTUFNB J QPNBäF PSHBOJ[NV EB TF J[CPSJ TB TUSFTPN t &LTUSBLUJ WBMFSJKBOF J INFMKB EPQSJOPTF NJSOPN J PQVÝUBKVǎFN TOV LBP J TNBOKFOKV OFSWP[F OBQFUPTUJ J V[OFNJSFOPTUJ Način upotrebe: 0ESBTMJ J EKFDB J[OBE HPEJOB öMN UBCMFUB PLP NJOVUB QSJKF PEMBTLB OB TQBWBOKF

Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi.

U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.

Manja doza.

Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.