Medical 128

5. DECEMBAR 2019.

GODINA XI BROJ 128

1.00

www.medicalcg.me

Ne탑eljena dejstva ljekova Bolesti malih krvnih sudova mozga

Renovirano Odjeljenje intenzivne njege IBD

Multipla skleroza Analgosedacija u stomatologiji Lije훾enje keratokonusa Hipoglikemija

Sa stru훾nog skupa o hormonu rasta

Dijabetes

Sa stru훾nog skupa Mozak u kondiciji

[[Hi Hi jja a l ur o nska kisel ina ]

[Ca] [ Mn ]

[P O 4 33-- ] PO [ Fe ]

[N a] Na

[K] [ Sr S r]

[ Mg ]

[B]

[ Li L i]

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA Izvještaj – Neželjena dejstva ljekova Maja Stanković 6–8 Bolesti malih krvnih sudova mozga Dr Balša Vujović 10 – 11 Multipla skleroza Prof. dr Slavica Vujisić 12 – 13 Inovacije u tretmanu multiple skleroze Dr Ljiljana Radulović 14 – 15 EFMA sastanak Nasilje nad radnicima u zdravstvu 16 – 18 Hipoglikemija Dr Olivera Bošković 22 – 23 Liječenje pacijenata sa dijabetesom Dr Igor Bjeladinović 24 – 25 NVO Plavi krug obilježio Svjetski dan dijabetesa 26 – 27 Hronika Crne Gore 28 – 39 Tjelesna težina i gestacijska dob kod novorođenčeta Dr Snežana Grubač 47 Stručni skup Dijete niskog rasta 48 – 50 Analgosedacija u stomatologiji Dr Dejan Leković 52 – 53 Antiejdžing stil života Dr Marina Delić 54 – 55 Melanom Dr Duško Marković 56 – 58 Liječenje keratokonusa Dr sci med. Sergej Alpatov 60 – 61 Deformiteti kičmenog stuba Mr Bojan Kraljević 64 – 65 Zdravstvena njega Mr Gordana Magdelinić 66 – 67 ERASMUS + K2 projekat Prof. dr Danko Živković 68 – 69

NOVO

ISPRAVLJA

VISOKO KONCENTROVANA FORMULA ZAŠTITA OD PLAVE SVJETLOSTI

&

Ed/Ͳ '/E' KOREKCIJE BORE, GUBITAK ČVRSTINE KOŽE

ZAŠTITA OD SPOLJNJIH AGRESORA

TAMNE MRLJE, GUBITAK PROZRAČNOSTI KOŽE

PLAVA SVJETLOST

ZAGAĐENJA

NOVO

ZĞƟŶŽů

„Zmajeva Ŭƌǀ͡ *

ŠTITI

,ŝũĂůƵƌŽŶƐŬĂ ŬŝƐĞůŝŶĂ

Vitamin C + Vitamin E

FILMEXEL®

NOVI EKSKLUZIVNI PATENT EĂũďŽůũŝ ĂŶƟͲĂŐŝŶŐ ƐĂƐƚŽũĐŝ • Re�nol 0.05 % + „Zmajeva krv� pods�ču proizvodnju kolagena • Hijaluronska kiselina male molekulske mase s�muliše sintezu kera�nocita i fibroblasta • Ispravljaju bore, zatežu i podižu kožu

DŽđŶŝ ĂŶƟŽŬƐŝĚĂŶƐŝ • Sprečavaju i uklanjaju tamne mrlje • Povećavaju sjaj i ujednačavaju ten kože

ĂƌŝũĞƌĂ ƉůĂǀŽũ ƐǀũĞƚůŽƐƟ • „Zmajeva krv� (Croton lechleri) + mika par�kule • Š�� fibroblaste i kera�nocite od oksidacionog stresa, ograničavajući štetne efekte plave svjetlos�

• Prirodni biopolimer � Efekat druge kože � • Zaš�tni i an�adhezivni efekat

+ hZ/ ' d ZD >E sK

BORE, ZATEGNUTOST, PROZRAČNOST PROTIV ZAGAĐENJA I PLAVE SVJETLOSTI

' WZKd d '>K >E/ Ed/Ͳ '/E' & < d * „Zmajeva krv� - crvenkasta smola južnoameričkog drveta Croton lechleri. Visoka koncentracija proantocijana čini ovu smolu jednom od najjačih an�oksidanasa. Obnavlja i unapređuje tonus kože. Umanjuje nastanak strija. Ima an�-aging efekat.

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 / www.meditas.me

MeditasCrnaGora

uriagemontenegro

UriageMontenegro

CALIMS IZVJEŠTAJ O NEŽELJENIM DEJSTVIMA LJEKOVA U 2018. GODINI

Maja Stanković, rukovodilac Odjeljenja za farmakovigilancu, CALIMS

U novembarskom izdanju časopisa Medical, stručnoj i opštoj javnosti u Crnoj Gori je predstavljen prvi dio CALIMS izvještaja o neželjenim dejstvima ljekova, koja su prijavljena u 2018. godini, uključujući statistiku vezano za broj prijava, njihov kvalitet, profil zdravstvenih radnika koji najčešće prijavljuju neželjena dejstva ljekova i njihovu specijalnost. Predstavljene su zdravstvene ustanove i nosioci dozvole za lijek, koji su u 2018. godini bili aktivni u prijavljivanju neželjenih dejstava ljekova, koja su se ispoljila u Crnoj Gori. U novom, decembarskom izdanju časopisa Medical, predstavljamo dio CALIMS izvještaja o neželjenim dejstvima ljekova, u kojem se navode karakteristike prijavljenih neželjenih dejstava u 2018. godini, u kojoj mjeri su ista ili se razlikuju u odnosu na neželjena dejstva koja su prijavljivana CALIMS tokom prethodnih godina.

Neželjena dejstva na vakcine i ostale ljekove CALIMS u saradnji sa IJZ prati bezbjednost primjene vakcina u Crnoj Gori. Vakcine predstavljaju strogo regulisane i kontrolisane biološke ljekove i praćenju njihove bezbjednosti se posvećuje posebna pozornost. Tokom prethodne, 2018. godine

06

CALIMS i IJZ je proslijeđen veći broj prijava neželjenih događaja nakon imunizacije (NDNI) u odnosu na prethodne godine. Veći procenat prijava NDNI u odnosu na ostale ljekove, koji je zabilježen u 2018. godini, nije rezultat manje bezbjednosti vakcina u Crnoj Gori u odnosu na prethodni period, već je rezultat unapređenja svijesti o značaju njihovog prijavljivanja. Unapređenje svijesti zdravstvenih radnika o značaju prijavljivanja NDNI, uključujući i onih neželjenih događaja koji su očekivani i nijesu ozbiljni po karakteru, najviše doprinosi kontinuiranom unapređenju kvaliteta praćenja bezbjednosti vakcina tokom njihovog životnog ciklusa.

Razlog većem broju prijava NDNI na leži i u manjem broju prijava neželjenih dejstava na ostale ljekove, kao i u činjenici da je tokom 2018. godine održano ukupno deset radionica za zdravstvene radnike koji sprovode imunizaciju, u sklopu kontinuirane medicinske edukacije o imunizacijama, koju organizuje IJZ. Predstavnici CALIMS su na ovim sastancima predstavili sistem vigilance vakcina u Crnoj Gori i unaprijeđenu formu za prijavu NDNI. Dosadašnje iskustvo CALIMS u sprovođenju edukacija zdravstvenih radnika i analiza dostavljenih prijava, ukazuju na veću pozornost zdravstvenih radnika kada su u pitanju vakcine u odnosu na ostale ljekove, s obzirom da se uglavnom primjenjuju na zdravoj pedijatrijskoj populaciji, u cilju prevencije bolesti.

Statistika prijavljivanja neželjenih dejstava tokom prethodnih godina pokazuje da se CALIMS češće prijavljuju neželjena dejstva koja nijesu ozbiljna po karakteru. Značajno je prijaviti svako neželjeno dejstvo, uključujući i neželjena dejstva koja nijesu ozbiljna i koja su očekivana, ali posebno je značajno prijaviti sumnju na ozbiljna neželjena dejstva, kako bi se istražila mogućnost minimizacije rizika od njihovog budućeg ispoljavanja kod drugih pacijenata, kao i da bi se dobila još koja informacija više o bezbjednosnom profilu suspektnog lijeka.

Analiza prijava prema polu i uzrastu

Slika 1. Udio prijava na vakcine, u odnosu na ljekove u 2018. godini Razlog značajnog napretka u praćenju bezbjednosti primjene vakcina u Crnoj Gori leži i u činjenici da se najveći broj prijava NDNI od strane zdravstvenih radnika prosijedi CALIMS i IJZ, putem integralnog informacionog sistema zdravstvene zaštite (IISZZ). Na ovaj način, dobro dokumentovani slučajevi NDNI se dalje razmatraju na sjednicama stručne grupe za vakcine i predstavljaju odličan osnov za dobru procjenu i bolje razumijevanje bezbjednosti svake pojedinačne vakcine, koja je u prijavama označena kao suspektna.

Analizom strukture prijava prema polu pacijenta, utvrđeno je da se i u 2018. godini kao i u 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016. i 2017. veći broj prijava neželjenih dejstava ljekova odnosio na osobe ženskog pola, što je slučaj i u evropskoj i svjetskoj bazi neželjenih reakcija na ljekove.

Ozbiljnost prijavljenih neželjenih dejstava u 2018. godini Najveći prioritet za CALIMS, u smislu brzine njihove obrade i blagovremene komunikacije sa zdravstvenim radnicima predstavljaju prijave sumnji na ozbiljna neželjena dejstva izazvana lijekom. Od ukupno 141 primljene prijave neželjenih dejstava u 2018. godini, 50 prijava (35%) je ispunilo najmanje jedan od kriterijuma ozbiljnosti. U 91 prijavi (65%) radilo se o neželjenim dejstvima koja nijesu ozbiljnog karaktera.

Slika 3. Broj prijava neželjenih dejstava u odnosu na pol u 2018. godini Vezano za uzrast pacijenta koji je iskusio neželjena dejstva, kao i u prethodnim godinama, najveći broj prijava u 2018. godini odnosio se na adultnu grupu pacijenata (16-69 godina).

Kategorizacija uzrasta pacijenta urađena je u odnosu na klasifikaciju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

STAROSNA GRUPA 1-4 godine infant 4-11 godina child 16-69 godina adult stariji od 69 godina elderly Nepoznato UKUPNO PRIJAVA

BROJ PRIJAVA 16 14 89 14 8 141

Tabela 1. Klasifikacija prijava prema uzrastu pacijenta

Slika 2. Udio ozbiljnih neželjenih reakcija u periodu od 2010. do 2018. godine

U dječjem uzrastu najčešće se prijavljuju sumnje na NDNI. Uglavnom su u pitanju intenzivnije lokalne reakcije i povišena tjelesna temperatura, koje se na osnovu do sada poznatih informacija o njihovoj bezbjednosti i očekuju nakon primjene vakcina.

07

Analiza prijava u odnosu na anatomsko-terapijskohemijsku (ATC) klasifikaciju suspektnog lijeka

Klasifikacija neželjenih dejstava prema sistemima organa na kojima se ispoljavaju

Kako se jednom prijavom mogu opisati neželjena dejstva jednog ili više različitih suspektnih ljekova, u ukupno 141 prikupljenih prijava tokom 2018. godine, 166 ljekova je označeno kao suspektan lijek.

Najveći broj prijava se, prema ATC klasifikaciji suspektnih ljekova, odnosio na ljekove koji pripadaju grupi L - antineoplastici i imunomodulatori, J - antiinfektivni ljekovi za sistemsku primjenu i C - ljekovi koji djeluju na kardiovaskularni sistem.

Kako je moguće da se kod jednog pacijenta istovremeno ispolji više neželjenih dejstava određenog lijeka, broj neželjenih dejstava opisanih u prijavama je znatno veći od broja primljenih prijava. U 2018. godini, ukupno je u 141 prijavi opisano 411 neželjenih reakcija. Prilikom njihovog kodiranja CALIMS koristi MedDRA rječnik za regulatorne poslove (Medical Dictionary for Regulatory Activities, MedDRA). Prijavljena neželjena dejstva na osnovu MedDRA klasifikacije sistema organa (System Organ Class, SOC) u najvećem broju slučajeva pripadaju sljedećim SOC: Opšti poremećaji i reakcije na mjestu primjene (23%), Poremećaji kože i potkožnog tkiva (15%) i Gastrointestinalni poremećaji (15%).

ATC

Naziv osnovne grupe ATC klasifikacije

Broj prijava

Alimentarni trakt i metabolizam (ljekovi koji djeluju na bolesti digestivnog sistema i metabolizma) Krv i krvotvorni organi (ljekovi za liječenje krvi i krvotvornih organa) Kardiovaskularni sistem (ljekovi koji djeluju na kardiovaskularni sistem) Koža i potkožno tkivo (ljekovi za liječenje bolesti kože i potkožnog tkiva) Genitourinarni sistem i polni hormoni (ljekovi za liječenje genitourinarnog sistema i polni hormoni) Hormonski preparati za sistemsku primjenu, isključujući polne hormone i insuline

A B C D G H

6 12 13 1 4 1

J

Antiinfektivni ljekovi za sistemsku primjenu

53

L

Antineoplastici i imunomodulatori

50

M

Mišićno-kostni sistem (ljekovi za bolesti mišićnokostnog sistema)

1

N

Nervni sistem (ljekovi koji djeluju na nervni sistem)

10

P R V

Antiparazitni proizvodi, insekticidi i sredstva za zaštitu od insekata (ljekovi za liječenje infekcija izazvanih parazitima) Respiratorni sistem (ljekovi za liječenje bolesti respiratornog sistema)

1 3

Razno

11

UKUPNO

166

Tabela 2. Klasifikacija prijava prema ljekovima na koje je prijavljeno neželjeno dejstvo Značajan broj prijava neželjenih dejstava na ljekove iz grupe L - Antineoplastici i imunomodulatori je rezultat edukovanosti i unapređenja svijesti ljekara koji ih propisuju o značaju prijavljivanja neželjenih dejstava ali i rezultat specifičnog bezbjednosnog profila ovih ljekova, koji podrazumijeva brojna neželjena dejstva. Bezbjednost ovih ljekova uvijek se razmatra u kontekstu ozbiljnosti indikacija u kojima se primjenju, a isti su namijenjeni za liječenje ozbiljnih medicinskih stanja. Značajan broj prijava na ljekove iz grupe C i J je isto očekivan i sagledava se u kontekstu njihove značajne potrošnje u Crnoj Gori. Kada se uporede podaci o suspektnom lijeku iz CALIMS izvještaja sa istim podacima koji se mogu naćin u izvještajima koje objavljuju Agencija za ljekove i medicinske proizvode (HALMED) i Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS), kao i uvidom u globalnu bazu podataka o neželjenim dejstvima, zaključuje se da su podaci koji se odnose na ATC klasifikaciju suspektnog lijeka veoma slični.

08

Slika 3. Prikaz prijavljenih neželjenih dejstava prema sistemu organa u 2018. godini Kada se uporedi statistika prijavljenih neželjenih dejstava CALIMS u 2018. godine, u pogledu sistema organa na kojima se ista ispoljavaju, sa statistikom prijavljivanja u godišnjim izvještajima Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS) i Agencije za ljekove i medicinske proizvode Hrvatske (HALMED) kao i sa statistikom iz globalne baze podataka o neželjenim dejstvima, može se zaključiti da se slična neželjena dejstva prijavljuju u Crnoj Gori, u regionu i globalno.

U sljedećem broju časopisa "Medical" biće rječi o najznačajnijim mjerama koje je sprovela CALIMS, vezano za primjenu određenih ljekova u 2018. godini.

Dijagnoza i kliničke manifestacije bolesti malih krvnih sudova mozga

Dr Balša Vujović, spec. neurologije Klinički centar Crne Gore

Bolesti malih krvnih sudova čine grupu patoloških procesa koji pogađaju male arterije, arteriole, kapilare i venule mozga (< 500 μm). U pitanju su terminalni krvni sudovi između kojih nema anastomoza.

Etiopatogeneza bolesti malih krvnih sudova mozga je raznolika. Faktori rizika za nastanak bolesti malih krvnih sudova su: starosna dob, hipertenzija, pušenje, hiperlipidemija, dijabetes, zloupotreba alkohola, ishemijska bolest srca i sl.

Kliničke manfiestacije ovih događaja veoma su heterogene i mogu varirati od blagih, gotovo klinički nijemih formi do moždanog udara. Podrazumijevaju poremećaje kognitivnih funkcija, neurološke simptome i znake, kao i psihijatrijske manifestacije.

Kognitivni poremećaji uključuju: egzekutivnu disfunkciju (nemogućnost planiranja i izvođenja prethodno naučenih radnji), mentalnu usporenost, poremećaje pamćenja i koncentracije i poremećaje vizuo-prostornih funkcija.

Neurološki simptomi i znaci obuhvataju: parkinsonizam i poremećaje hoda („magnetni hod” sitnim koracima sa reduko-

vanim mahanjem rukama u hodu), nestabilnost i padove, poremećaje kontrole mokrenja, poremećaje govora (dizartrija) i otežano gutanje (disfagija).

Psihijatrijske manifestacije bolesti malih krvnih sudova mozga mogu biti: depresija, apatija, gubitak motivacije, deluzije, halucinacije, agitacija, nesanica i dezinhibicija.

Za kvalitet života ovih pacijenata bitan je i poremećaj kontrole sfinktera, vrtoglavica, kao i centralni vertigo. Gruba razlika između centralnog i perifernog vertiga je u intenzitetu, načinu nastanka, trajanju, autonomnoj disfunkciji, a prisutni su udruženi simptomi. Postoji 5 ključnih kriterijuma centralnog vertiga: prisustvo drugih neuroloških simptoma i znakova (glavobolja, diplopije...), pojava nistagmusa bez prisustva nestabilnosti i vrtoglavice u pozicionim testovima, tipični pravac nistagmusa posebno vertikalni pri pogledu nadolje i nistagmus koji mijenja pravac u pozicionim testovima, loš odgovor na terapijske mjere, česti recidivi simptoma.

Za brzu kliničku orijentaciju u svakodnevnom radu pored neurološkog pregleda, koriste se neuropsihološki testovi.

09

Dijagnostički zlatni standard je magnetna rezonanca, gdje se nerijetko kao nalaz može naći lakunarni moždani infarkt. Ukoliko lakunarni infarkt podrazumijeva ishemijsku leziju bijele mase, njegov prognostički značaj je veliki jer povećava rizik za moždani udar 5 puta, a za nastanak demencije gotovo dva puta.

Depresija i bolest malih krvnih sudova mozga Smatra se da oko 1/3 pacijenata dobije klinički signifikantnu depresiju u nekom stadijumu poslije moždanog udara. Robinson¹ je u svojoj studio našao da 19.3% pacijenata ima značajniju depresivnu epizodu u akutnoj i subakutnoj fazi lakunarnog moždanog udara. Funkcionalni deficit, život bez supružnika/porodice i prisustvo faktora rizika za moždani udar nezavisno su udruženi sa povećanim rizikom za razvoj depresije kod bolesti malih krvnih sudova. Kod osoba sa depresijom prije moždanog udara dvostruko je veći rizik od suicida.

Depresija se karakteriše perzistentno lošim raspoloženjem u roku do dvije sedmice, gubitkom interesovanja i zadovoljstva svakodnevnim aktivnostima, promjenama apetita i poremećajima spavanja, osjećajem krivice i bezvrednosti, gubitkom energije, poremećajima mišljenja i koncentracije, psihomotornom agitacijom i/ili retardacijom, suicidalnim idejama. Ona značajno narušava kvalitet života pacijenata, pogotovu kad je riječ o starijoj populaciji.

10

Vaskularna depresija je dijelom nedovoljno definisana, čak možda i kontroverzan termin. Vaskularna depresija (VaDep) predstavlja podtip depresije kasne životne dobi („Late Life Depression”) koja čini bar 50% većih depresivnih epizoda starijih osoba.

Potrebno je da pacijent ima neke jasne simptome, bolest malih krvnih sudova, kliničku povezanost sa cerebrovaskularnom bolešću. Javlja se posle 65. godine života, a interesantno je da nema lične ili porodične istorije depresije. Kliničke karakteristike čine i egzekutivna disfunkcija, gubitak energije, anhedonija, psihomotorna retardacija, gubitak motivacije.

Depresivna simptomatologija ne mora ispunjavati DSM-V kriterijume za afektivne poremećaje. Povećana je incidencija vaskularnih faktora rizika i cerebrovaskularnih bolesti, povećan je rizik od kognitivne deterioracije. Fluktuirajući tok kognitivne deterioracije zavisi i od progresije hiperintenznih lezija bijele mase mozga. Abnormalnosti na neuroimidžingu pokazuju dilataciju komorskog sistema, atrofiju i promjene bijele mase.

Terapijski, u pitanju su dosta rezistentni oblici bolesti.

Očekivano, vaskularna depresija produžava boravak pacijenta na liječenju, utiče na kvalitet života, loše socijalno prilagođavanje, tretman je limitiran. Dolazi do oštećenja i pacijent je smrtnom riziku izložen više nego drugi. Prepoznati su i rani prediktori među kojima su posebno interesantni patološko plakanje i katastrofična reakcija u prvih nekoliko dana. Vaskularna depresija je udružena sa lošim funkcionalnim oporavkom. Ona može da produži odnosno odloži oporavak za čak dvije godine.

Mortalitet kod tih pacijenata 3,5 puta je veći u odnosu

na ostale u roku od 10 godina. Takođe, oni imaju povećan rizik od senilnosti. To limitira njihove socijalne kontakte i jasno je da imaju još veću stopu smrtnosti: čak 90% je imalo smrtni ishod2 u navedenom roku.

Preklapanje depresije i neuroloških oštećenja čini dijagnozu vaskularne depresije otežanom. U važne simptome spadaju: kognitivni deficit, hronični zamor, apatija – motivacioni poremećaj koji se javlja kod 23- 57% pacijenata3, anozognozija – gubitak ili smanjenje uvida u senzorno, kognitivno ili afektivno oštećenje.

iznosi 5–10% kod osoba starijih od 65 godina, a u epidemiološkim studijama je pokazano da će jedan od tri muškarca i jedna od dve žene starijih od 65 godina razviti ili moždani udar ili demenciju.

Prevalencija vaskularne demencije (VD) udvostručuje se svakih 5 godina. Epidemiološka ispitivanja i neuropatološki podaci potvrđuju da je VD odgovorna za oko 20% slučajeva demencije te da se vaskularna oštećenja često nalaze i kod bolesnika sa AD.

Vaskularno kognitivno oštećenje i bolest malih krvnih sudova mozga

(VASKULARNO KOGNITIVNO OŠTEĆENJE, Vodič za lekare, doc. dr Milija D. Mijajlović, „Richter Gedeon”, 2019, str. 1)

Vaskularnokognitivno oštećenje (VKO) označava spektar kognitivnih oštećenja uzrokovan različitim tipovima cerebrovaskularnih bolesti. U odnosu na „mehanički” uzrok postoje: vaskularnokognitivno oštećenje povezano sa bolestima velikih krvnih sudova, sa bolestima malih krvnih sudova, hronični hemoreološki poremećaji (policitemija), ali su bitni i genetski faktori, inflamacija, neurodegeneracija4...

U ovom spektru oštećenja razlikujemo pojam „poststroke” demencije – to je bilo koja demencija koja se javlja nakon klinički relevantnog cerebrovaskularnog događaja. Naročito se ističe termin vaskularne demencije, sa brojnim podgrupama: multiinfarktna kortikalna vaskularna demencija, supkortikalna ishemička vaskularna demencija, demencija usljed strateški lokalizovanog moždanog udara, hipo-perfuziona demencija, hemoragička demencija, demenciju uzrokovanu specifičnim arteriopatijama.

Vaskularna demencija je uži pojam od vaskularnokognitivnog poremećaja. Mnogi faktori odlučuju o tome da li će do nje doći: demografski, pacijenti stariji od 65 godina, ženski pol, genetika, karakteristike moždanog udara, i drugi pridruženi faktori koji se mogu identifikovati: fizički, kognitivni aparat, infekcija u bolnici, rani epileptični napadi prije moždanog udara i sl. Na neuroimidžing skeneru moguće je vidjeti komplikovanu atrofiju, bolesti krvnih sudova.

Iako je Alchajmerova demencija (AD) najćešći uzrok kognitivnih poremećaja u osoba starije životne dobi, kognitivna oštećenja uzrokovana vaskularnim bolestima, uključujući i supklinička oštećenja mozga, tzv. neme infarkte mozga kao i klinički jasne moždane udare, važni su nezavisni uzroci kognitivnih poremećaja i drugi su najčešći uzrok demencije.

Ukupna prevalencija demencije u bogatim zemljama

U prevenciji vaskularnog kognitivnog oštećenja preporučuju se tzv. multiofaktorijelne intervencije koje podrazumijevaju prestanak pušenja i ekscesivnog konzumiranja alkohola, kontrolu tjelesne mase, mediteranski tip ishrane, umjerenu fizičku aktivnost. Nema dokaza o efikasnosti primjene antioksidanasa i vitamina B grupe u prevenciji vaskularnih kognitivnih poremećaja.

Preporučuje se intenzivno liječenje hipertenzije u osoba s rizikom za nastanak VKO obzirom da je dokazana snažna povezanost između hipertenzije u srednjoj životnoj dobi i kognitivnog propadanja u starijoj životnoj dobi u većini.

Postoje jasni dokazi o manjku acetilholinergične transmisije u bolesnika sa VKO, te svoje mjesto u liječenju VKO teoretski imaju inhibitori acetilholinesteraze kao i antagonisti NMDA-glutamatergičnih receptora.

I mnogi drugi ljekovi primjenjuju se u liječenju vaskularne demencije, uključujući antiagregacione ljekove, vazodilatatore, statine, blokatore kalcijumovih kanala, inhibitore preuzimanja serotonina i nootropne ljekove, ali bez za sada jasno dokazane nezavisne i direktne efikasnosti u prevenciji nastanka ili progresije VKO. Neki od ovih ljekova, zajedno sa ljekovima za liječenje vaskularnih faktora rizika, imaju svoje mjesto u liječenju VKO tako što zapravo preveniraju nastanak vaskularnih lezija mozga koje liječe u osnovi VKO, i/ili tako što popravljaju hroničnu cerebralnu hipoperfuziju.

Pozitivne efekte mogu imati i intenzivna mentalna aktivnost, kognitivni trening i kognitivna rehabilitacija, kao i neinvazivna stimulacija mozga (posebno repetitivna magnetna stimulacija).

Izuzetno je važno istaći da je neophodno što ranije prepoznavanje i započinjanje liječenja vaskularnog kognitivnog oštećenja.

1 Robinson: RB, 2003.

2 Prema studiji Morisa i saradnika. Arch Gen Psychiatry., 2011.

3 Ne korelira sa depresijom. Depresija korelira sa poremećajima pamćenja i egzekutivnih funkcija.

4 Front. Neurol. Neurosci., 2009.

11

Multipla skleroza - izazovi i rješenja Prof. dr Slavica Vujisić

Multipla skleroza (MS) je hronična, inflamatorna i potencijalno onesposobljavajuća bolest mozga i kičmene moždine.

U MS imunološki sistem napada zaštitni omotač (mijelin) koji pokriva nervna vlakna i uzrokuje probleme u prenošenju impulsa između mozga i ostatka našeg tijela. Na kraju, bolest može uzrokovati trajno oštećenje ili propadanje živaca.

Znaci i simptomi MS-a jako se razlikuju i zavise od stepena oštećenja nervnih vlakana i od toga koji su dijelovi centralnog nervnog sistema pogodjeni. Neki pacijenti sa teškom MS mogu izgubiti sposobnost samostalnog hodanja ili hoda uopšte, dok drugi mogu imati duge periode bez ikakvih novih simptoma.

Ne postoji lijek za multiplu sklerozu. Međutim, savremena terapija može pomoći u bržem oporavku od napada bolesti (relapsi, šubovi), i može modifikovati tok bolesti.

Klinička slika Simptomi i znaci Multiple skleroze značajno se razlikuju od osobe do osobe. To zavisi koji dio centralnog nervnog sistema (CNS-a) je pogodjen i kakav je tok bolesti.

Javljaju se spazam (ukočenost), pareze i paralize (djelimične ili potpune oduzetosti), otežan hod, problemi sa koordinacijom. Može se javiti tremor, nestabilan hod, osjećaj strujanja niz vrat pri savijanju glave naprijed (znak Lhermite). Gubitak vida,

12

obično na jednom oku praćen bolnim pokretima očne jabučice javlja se često kao prvi znak MS-a. Uz to mogu se javiti duple slike, nerazgovjetan govor, umor, glavobolja, smetnje u radu crijeva, mokraćne bešike.

Tok bolesti Većina ljudi (80-85%) sa MS-om ima relapsno-remitentni (RRMS) tok bolesti. Ataci pogoršanja se razvijaju danima ili nedjeljama koji se potom poboljšaju i slijede razdoblja remisije (povlačenja) bolesti koja različito dugo traju. Mali porast tjelesne temperature može privremeno pogoršati znakove i simptome MS-a, ali to se ne smatra relapsom bolesti.

Oko 60 do 70% ljudi sa RRMS-om na kraju razvija stabilno napredovanje simptoma, sa ili bez razdoblja remisije, poznatih kao sekundarno-progresivna MS (SPMS).

Tek je 1996. konsezusom usvojena terminologija „hronična progresivna MS“ promijenjena u SPMS, PPMS (primarno progresivna MS) i progresivno relapsnu MS (PRMS), (Lublin FD, Reingold SC. Defining the clinical course of multiple sclerosis: Results of an international survey. National Multiple Sclerosis Society (USA) Advisory Committee on Clinical Trials of New Agents in Multiple Sclerosis. Neurology. 1996;46:907–11.)

Pogoršanje simptoma obično uključuje probleme s pokretljivošću i hodom. Brzina progresije bolesti uveliko varira

kod ljudi s sekundarno-progresivnom MS. Liječenje ovih bolesnika je izazovno zbog ograničenog razumijevanja patogeneze i zbog manje terapijskih mogućnosti.

Nedavna meta analiza koja je uključila 92 članka pokazala je da 25% pacijenata sa relapsno remitentnom formom napreduje za 10 godina, 50% za 20 godina, i više od 75% napreduje za 30 godina, pri čemu većina studija navodi da je prosječna starost oboljelih sa SPMS 40 godina.

(Inc MG Time to, and Rate of Secondary Progression in Patients with. by Jennie Medin. [Last accessed on 2018 May 31]. Dostupno na: http://www.onlinelibrary. ectrims-congress.eu/ectrims/2017/ ACTRIMS ECTRIMS2017/199347/jennie.medin.time.to.and. rate.of.secondary.progression.in.patients.with. html.)

Prije pojave imunomodulatorne terapije (IMT) kod oko 50% bolesnika s RRMS-om u roku od 10 godina razvijala se SPMS. Primjena IMT promijenila je klinički tok multiple skleroze.

Danas ti lijekovi mogu usporiti napredovanje bolesti i odoložiti prelaz u sekundarno-progresivni oblik, pri čemu se ne može sa sigurnošću predvidjeti koliko dugo će bolest biti pod kontrolom. Šta uzrokuje SPMS? Nije jasno zašto se RRMS mijenja u SPMS. Neki naučnici smatraju da se to događa zbog oštećenja živaca do kojih je došlo u ranijoj fazi bolesti. Stručnjaci još uvijek ne mogu sa sigurnošću predvidjeti kako i kojom brzinom će bolest napredovati kod svakog pojedinog pacijenta.

Rizik za razvoj SPMS su starija životna dob, dugo trajanje bolesti, veliki broj lezija, veliki broj teških relapse, zahvaćenost više sistema na početku bolesti. Kod vrlo malog broja oboljelih od multiple skleroze bolest započinje sa sekundarno-progresivnim oblikom.

Oko 10-15% oboljelih od MS-a doživljavaju postupno napredovanje znakova i simptoma bez ikakvih relapsa. To je poznato kao primarno-progresivni MS. Faktori rizika za nastanak Multiple skleroze su dob (najčešće se javlja izmedju 16 i 55-te godine), pol - žene imaju 2 do 3 puta veću šansu za relapsno-remitentnu formu bolesti, postojanje oboljelih u porodici (roditelji, braća, sestre). Ranije infekcije virusima se povezuju sa MS-om (Epstein-Bar virus koji izaziva mononukleozu). Takodje kada je u pitanju rasa češće oboljevaju bijeli ljudi sjeverno evropskog porijekla. Klima ima uticaja na učestalost MS-a, mnogo češće oboljevaju stanovnici sjeverne Evrope, Kanade, Sad-a, Novog Zelanda, Australije. Nizak nivo vitamina D i pušenje cigareta su faktori koji utiču na pojavu i lošiji tok Multiple skleroze.

Pred naučnicima i kliničarima se postavlja pitanje šta razvijati da bi se tačno razumjela patogeneza napredovanja bolesti, da bi se odredile odgovarajuće mjere i uspostavila ciljana terapija koja bi bila specifičnija za ovaj tip MS-a.

Liječenje SPMS i dalje ostaje izazov jer ima za cilj liječenje ne samo aktivnog zapaljenja, već i pridružene neurodegeneracije i demijelinizacije. U ovom trenutku jasnijeg razumijevanja patofiziologije oboljenja i napretka u razvoju terapije potrebno je iskoristiti najbolje ideje, individualizirati terapiju i vjerovatno ekstrapolirati dokaze iz ispitivanja RRMS na SPMS, navode naučnici Bhatia i Singh.

Iako već sada postoje odredjeni ljekovi i razvijaju se novi kao ciljana terapija za SPMS, još uvijek nemamo dostupne ljekove za ovaj tip Skleroze multiplex. Na stručnim sastancima i u saradnji sa farmaceutskim kompanijama pažljivo pratimo razvoj ciljane terapije i mogućnost primjene i kod naših pacijenata jer u ovom trenutku možemo primjeniti jedino simptomatsku terapiju i fizikalni tretman.

13

Značaj inovacija u tretmanu multiple skleroze Dr Ljiljana Radulović, spec. neurolog Klinički centar Crne Gore

Proteklo je gotovo jedan vijek od prvih opisa kliničke slike i prepoznavanja multiple skleroze kao bolesti od strane Jean-Martin Charcot-a 1869, do pronalaženja prvog lijeka koji se može primijeniti kod oboljelih od ove bolesti. 1951. godine ustanovljen je povoljan efekat kortikosteroida na akutno pogoršanje oboljelih, a ovaj lijek je ostao i do danas osnovica tretmana relapsa multiple skleroze. Bilo je potrebno jos četiri i po decenije do izlaska iz terapijskog nihilizma i odobravanja za korišćenje interferona beta 1b, prvog lijeka koji mijenja tok relapsno remitentnog oblika bolesti i time koristi kao hronična terapija. U sljedećih deset godina došlo je do pojave još 3 lijeka, koji danas predstavljaju platform terapiju za tretman oboljelih i koji će kod oko 40% oboljelih dovesti do kontrole bolesti.

Imajući na umu da je i danas dobar dio patofiziologije oboljenja neznanica, ne čudi period koji je bio potreban do uvođenja u terapiju prve molekule. Bilo je neophodno razvijanje i medicinske nauke, prije svega imunologije kao discipline, ali i medicinske i farmaceutske tehnologije, kako bi se na današnjem nivou brzo postavila dijagnoza, a time i što ranije uključila efikasna

14

terapija. Osnovno saznanje je bilo prepoznavanje uloge limfocita u patofiziološkom mehanizmu nastanka bolesti, a kasnije razvijanja terapije usmjerene ka zaustavljanju njihove aktivacije, prodoru u centralni nervni sistem, njihovo potiskivanje u limfopoetske organe ili blokiranju njihovog štetnog efekta. Potreba za ranom dijagnostikom podstaklo je stalno redefinisanje same dijagnoze, tako da je danas dovoljno jedno kliničko dešavanje, da se uz potporu laboratorijskih i radioloških nalaza, postavi konačna dijagnoza. Ovo je zahtijevalo i značajno napredovanje tehnoloških mogućnosti radiologije, pa se smatra da je postojanje terapijskih mogućnosti kod multiple skleroze povećalo broj aparata za magnetnu rezonancu za oko 100 puta, i to ne samo pomakom u kvantitativnom, već i u kvalitativnom smislu, te se danas rutinski koriste značajno preciznije mašine od 1.5 i 3 T. Sve je ovo lančano povećalo potrebu za profilisanjem značajnog broja neuroradiologa, kao neophodnim u dijagnostičkom lancu.

Terapijski posljednjih 26 godina predstavlja potpuno novu eru kod ove bolesti. U svakom trenutku se u svijetu odvija preko 400 studija koje istražuju nove terapijske mogućnosti,

kako u smislu većeg efekta na napredovanje bolesti, tako i u smislu terapije koja će biti konfornija za primjenu i imati što blaže i što rjeđe neželjene efekte. Tako od 2004. godine imamo na raspolaganju monoklonska antitijela, a od 2010. godine i oralne preparate koje primjenu čine značajno konfornijom.

Uvođenje monokloniskih antitijela je napravilo novi korak u tretmanu, omogućavajući značajno većem procentu pacijenata zadovoljavajuću kontrolu bolesti, tako da se za oko 70% smanji vjerovatnoća relapsa, a time i značajno onemogući stvaranje novih lezije, čime se definitivno održava stepen onesposobljenosti na niskom nivou, a značajno smanjuje i vjerovatnoća za prelazak u sekundarnu progresiju.

Pojava sekundarne progresije je tok multiple skleroze kojeg se i ljekar i pacijent najviše boje, jer nakon uvođenja terapije za primarno progresivnu multiplu sklerozu prije godinu dana, ovo je jedini tok bolesti za koji ne postoji terapijsko rješenje.

Ove godine je u Sjedinjenim Američkim Državama od strane FDA (Uprava za hranu i ljekove Sjedinjenih Američkih Država) odobren lijek za aktivnu sekundarnu progresivnu formu, te će makar jedan dio pacijenata koji pripadaju ovoj grupi moći dobiti tretman. Upravo terapija za sekundarno progresivnu formu je polje na kojem postoji najveća terapijska potreba u ovom trenutku i koji zahtijeva najveći inovativni napor. Nakon prelaska u ovu formu pacijentima možemo da ponudimo samo simptomatsku

terapiju, fizikalni tretman, kao i pomoć tehničkih pomagala koji nude makar djelimičnu samostalnost i pokušaj očuvanja minimalnog kvaliteta života.

Neosporno je da bi se došlo do efikasnije terapije koja ne bi samo zaustavljala dalju progresiju već i omogućila reparaciju već nastalih oštećenja, neophodno je prije svega unaprijediti poznavanje o patofiziološkom mehanizmu koji je u osnovici inflamatornog dešavanja, kao i degeneracije u okviru ovog oboljenja. Brojne studije koje se u ovom trenutku odvijaju koriste najnovija tehnološka znanja kao što je nanotehnologija koja bi omogućila bolji transport aktivnih supstanci kroz hematoencefalnu barijeru, kao i njenu reparaciju u cilju manje permeabilnosti za imunski aktivirane ćelije.

Ono čime naša zemlja može da se pohvali jeste implementacija svih dostupnih ljekova za tretman oboljelih od multiple skleroza. U ovom trenutku svi crnogorski pacijenti kojima je postavljena dijagnoza relapsno remitentne i primarno progresivne mutiple skleroze su na nekom od imunomodulatornih ljekova odmah nakon uspostavljanja dijagnoze. Na ovaj način se smanjuje ne samo invalidnost pacijenata već, kako se radi o mladoj populaciji, omogućava njihovo školovanje, radna angažovanost, formiranje porodice, smanjuju se troškovi liječenja uznapredovale forme bolesti, kao i sve reperkusije na porodicu oboljelog, koja je u našoj sredini stub njege pacijenta.

15

Na EFMA sastanku o nasilju u okviru zdravstvenih sistema

NASILJE KAO PRIJETNJA MEDICINSKOJ ETICI Prvi radni dan 34-od godišnjeg EFMA sastanka održanog u Podgorici obilježila su, pored ostalog, stručna predavanja u okviru sesije posvećene nasilju u sektoru zdravstvenih sistema.

Emanuela Pozan, predstavnica Međunarodne organizacije rada, putem internet prezentacije ukazala je na ciljeve globalnog mandata da se okončaju nasilje i uznemiravanje tokom procesa rada. Dr Selma Gungor, članica Turske medicinske asocijacije, prezentovala je problem nasilja nad ljekarima i zdravstvenim radnicima u Turskoj, a dr Ichak Siev-Ner, predstavnik Izraelske asocijacije medicinskih radnika, govorio je o situaciji u vezi sa ovom vrstom nasilja u Izraelu. Dr Ketrin Smolvud, iz Svjetske zdravstvene organizacije, govorila je o iskustvu u vezi sa sprovođenjem Inicijative o globalnoj zaštiti zdravlja.

Ukazujući da postoje različiti oblici nasilja nad radnicima u zdravstvu, moderatorka sesije dr Selma Gungor objasnila je da kada se govori o uznemiravanju treba imati na umu da je i to jedna vrsta društvenog nasilja, kao i loši radni uslovi. Nasilje koje dolazi od strane pacijenta, kao i nasilje u ratnim situacijama, takođe spadaju u ovaj opseg. Međutim, svi ovi vidovi nasilja imaju veze sa onim što izvršioci misle da ljekari predstavljaju: napad na nekoga ko predstavlja sistem, te bi i nasilje predstavljalo vid borbe da se taj sistem promijeni. S druge strane, navedeno je u najavi programa, zdravstveni radnici imaju priliku da govore o adekvatnom etičkom postupanju i pružanju pomoći ljudima. − Nasilje nad zdravstvenim radnicima je nešto protiv čega se moramo boriti svim sredstvima, jer je to nešto što prijeti medicinskoj etici, bez koje nijesmo ništa – istaknuto je ovom prilikom.

U otežanoj borbi protiv nasilja Predstavnica Turske medicinske asocijacije dr Selma Gungor, i sama osuđena na 20 mjeseci zatvorske kazne zbog potpisivanja sporne deklaracije u vezi sa zaštitom mira, bila je gostujući

16

predavač EFMA sastanka. Objašnjavajući da političko nasilje ne predstavlja osnovni predmet rada njenog udruženja, dr Gungor je navela da su to uglavnom fizičko i verbalno nasilje u Turskoj.

Uprkos transformaciji zdravstvene politike u toj zemlji, upozorila je ona, nasilje i uznemiravanje je poraslo. To je, po njenim riječima, postao glavni problem sa kojim se danas suočava Turska medicinska asocijacija.

Dr Selma Gungor U periodu između 2003. i 2018. godine, po podacima dr Gungor, u Turskoj je ubijeno 11 ljekara na svojim radnim mjestima. Uglavnom je to bilo od strane pacijenata ili članova njihovih porodica. Prema statističkim podacima iz 2011, 56% slučajeva nasilja u Turskoj čine verbalni napadi, 9% incidenata se javlja u institucijama gdje se pruža hitna medicinska pomoć, a 91% počinilaca nasilja čine pacijenti. Kao glavne razloge za nasilje dr Gungor je navela nizak nivo prihoda, nizak nivo obrazovanja, neizvjesne uslove života, te nezadovoljavajući društveni život.

U nekim ambijentima, upozorila je ona, postoji kultura nasilja. Ono se posmatra kao način za rješavanje problema.

Narcisoidni stavovi, na primjer, kada se odbije neki zahtjev pacijenta smatraju se dovoljnim razlogom za nasilje. To je neka vrsta psihološkog uzroka činova nasilja. S druge strane, zdravstvena vlast ima stav da nikada ne treba da dođe do konflikta pacijenata i ljekara, ali prava pacijenata su, naravno, osnovni dio zdravstvenih usluga. Ljekari, međutim, takođe imaju određena prava, ali ona nerijetko bivaju zapostavljena.

U ovako komplikovanoj situaciji postoji, dakle, izvjesni jaz između prava ljekara i pacijenata. U Turskoj je on produbljen stavovima zdravstvenih vlasti koji ne idu na ruku poštovanju prava ljekara. − Predstavnici Vlade, premijer, ministar zdravlja u našoj zemlji daju takve izjave. Ljekarima se zabranjuje da napuste određena mjesta na kojima obavljaju svoj posao. Oni su u situaciji u kojoj nisu uopšte važni, toliko da se njihova vrijednost uopšte ne primjećuje u društvu i oni se napadaju zbog toga što se ne vide kao važni činioci društva – istakla je dr Gungor. U brojne otežavajuće okolnosti spadaju i činjenice da se medicinski radnici ne edukuju o tome kako da se upravlja odnosom između ljekara, pacijenta i njihovih porodica, ljekari rade previše, dostupnost informacija za pacijente nije na poželjnom nivou, postoje problemi u pristupu zdravstvenim uslugama, socijalnim davanjima, te sa kapacitetima zdravstvenih institucija. Period čekanja na izvršenje zdravstvene usluge dugotrajan je zbog prijema velikog broja pacijenata u ambulantama.

Govoreći o transformaciji zdravstvenih programa u Turskoj, dr Gungor je objasnila da je na snazi pristup gdje su ljekari plaćeni prema obimu usluga koje pružaju. Uspjeh se ocjenjuje na osnovu indikatora učinka. Kroz sprovođenje privatne prakse smanjuje se period čekanja na usluge ljekara, pa veći broj pacijenata sada ostvaruje pristup ljekaru. Osnovnu primjedbu na ovaj sistem rada, po dr Gungor, čini gubitak profesionalne autonomije ljekara, tako da oni rade u skladu sa odlukama menadžmenta u institucijama i kojima su zaposleni.

Sistem Bijelog kodeksa, koji je uveden 2012. kao sistem za prijavljivanje problema kako bi se zaštitili zdravstveni radnici, po dr Gungor, nije dao značajnije rezultate jer se nasilje nad zdravstvenim radnicima, naročito ljekarima, nije smanjilo nego je došlo do njegovog povećanja. Dodatni problem predstavlja neadekvatna saradnja Ministarstva zdravlja ove zemlje sa sektorima koji prate te događaje. Predlog upućen Ministarstvu pravde da se povećaju kazne za slučaj napada na ljekare, takođe nije naišao na odziv.

U nizu planiranih aktivnosti po pitanju sprečavanja nasilja u ovom sektoru dr Gungor je navela plan Ministarstva zdravlja da preduzme aktivnosti u smislu podizanja svijesti o ovom problemu, kao i da se razvije sistem zaštite ili obezbjeđenja. Postoji dugoročna ideja da se spriječi nasilje prema zdravstvenim radnicima, između ostalog i kroz pooštrene kazne u sudskom postupku za vid krivičnog djela. Priznajući da je Udruženju ljekara kom pripada teško da se bori protiv nasilja nad ljekarima i ostalim zdravstvenim radnicima, dr Gungor je pesimistično zaključila: − I dalje se sami suočavamo sa nasiljem na našim radnim mjestima i ne nadamo se da ćemo ovaj problem riješiti u kratkom roku.

Borba protiv nasilja zahtijeva podjelu odgovornosti Da se nasilje nad zdravstvenim radnicima ne može smatrati samo problemom regiona, te da je, prema podacima SZO-a,

više od polovine radnika iskusilo neki vid nasilja u svojoj karijeri, upozorio je na početku svoje prezentacije dr Ichak Siev-Ner, predstavnik Izraelskog udruženja ljekara. U SAD-u, podsjetio je on, stopa nasilja prema zdravstvenim radnicima je 10 puta veća u odnosu na nasilje u drugim sektorima. Nasilje je verbalno u oko 80% slučajeva.

Dr Ichak Siev-Ner Nasilje se uglavnom javlja onda kad je intenzitet rada visok, a često se dešava da ono dolazi od strane članova porodice pacijenata. Negativne posljedice po žrtve, zdravstvene radnike, klinički se manifestuju kao gastoenteralni, psihosomatski simptomi, hronični bolovi, akutne povrede ili čak smrt. Napadi nanose traumu i otežavaju sposobnost da se funkcioniše u punom kapacitetu. Osjećaj anksioznosti i sl. poremećaji dovode do tzv. burnouta-a, što u krajnjem dovodi do suicidalnih misli. To ne utiče samo na zdravstvene radnike, već i na cjelokupan zdravstveni sistem: kvalitet usluga, dostupnost njege i brige. − Na hiljade pacijenata pati jer je njihovo liječenje ugroženo zato što ljekari koji ih liječe prolaze kroz posttraumatski sindrom. To je posebno važno u ovom svijetu u kom imamo nedostatak ljekara. Oni nekada moraju da izađu iz sistema, iako je njihova misija da liječe pacijente. Sve to demorališe ljekare koji će kao takvi da napuste profesiju. Znači, imamo manjak ljekara i nasilje, a to je povezano – objasnio je dr Siev-Ner. Začarani krug nefunkcionalnih zdravstvenih sistema pored ostalog čine podaci da prijetnja nasiljem utiče na obeshrabrenje potencijalnih medicinskih kadrova, kao i to da zdravstveni sistemi ne angažuju dovoljan broj zaposlenih, pa su ljekari preopterećeni. Tu se, po objašnjenju dr Siev-Nera, ne radi samo o nedostatku finansijskih sredstava i ljudskih resursa, već na to utiče i okruženje, loši uslovi u bolnici. − Nema dovoljno bezbjednosti. Zaposleni nijesu prošli obuku kako da upravljaju krizom kada su problematični pacijenti u pitanju. Prijava ovakvih incidenata nije na zadovoljavajućem nivou – rekao je on.

U cilju sagledavanja sveobuhvatne slike, dr Siev-Ner naveo je da su u tom udruženju adekvatno opredijelili resurse, izradili zakonodavstvo, te pokrenuli društvene projekte u ovoj oblasti. 2010. izrađen je Predlog zakona kojim se pooštravaju kazne za one koji vrše napade sa 3 na 5 godina zatvora i taj amandman je prihvaćen. Trenutno je na snazi revizija kojom bi se obuhvatili i zdravstveni radnici koji nisu napadnuti u prostorijama ustanove. U vezi sa ovim mjerama dr Siev-Ner podsjetio je da je SZO 2011. pokrenula Predlog zakona koji je usvojen i u skladu sa kojim se licu koje verbalno i fizički napadne ljekara i ošteti

17

imovinu onemogućava da se vrati u istu ustanovu ukoliko ponovi takvu vrstu ponašanja. Ukoliko nasilnik počini još jedan napad, može mu se spriječiti ulazak u tu instituciju u periodu 3-6 mjeseci, osim za liječenje u slučaju da je životno ugrožen.

U društvene projekte koje realizuje ovo izraelsko udruženje spada i uvođenje otvorene telefonske linije za ljekare žrtve nasilja, dostupne 24h. Javno se oglašava svaki pojedinačni ispad ove vrste, a namjera ovog udruženja je i da se učine dostupnim usluge eksperta. To bi bio penzionisani policajac i pravnik koji procjenjuje nivo prijetnji. Ukoliko utvrdi da postoji visok nivo opasnosti, ugroženom medicinskom radniku dodjeljuje se obezbjeđenje. U cilju realizacije programa pružanja solidarnosti ugroženim medicinskim radnicima 2013. godine usvojen je i Nacionalni program za eliminaciju nasilja nad zdravstvenim radnicima. Ističući važnost udruživanja ključnih aktera, Ministarstava zdravlja, pravde, unutrašnje bezbjednosti, Medicinske asocijacije, policije i tužilaštva, dr Siev-Ner naveo je da se moraju prepoznati potencijal za bilo koju vrstu nasilja, ograničiti štetne posljedice nasilja i upravljati takvim situacijama.

Svake godine u Izraelu se objavi oko 3,500 slučajeva nasilja, a samo se 11% prijavi policiji. Objašnjavajući da borba protiv nasilja u zdravstvu zahtijeva podjelu odgovornosti, dr SievNer istakao je da se mora redovno pratiti izvršenje tog programa. − Borba protiv nasilja zahtijeva ulaganje u zaposlene, rad na burnout-u, ulaganje u načine kojima se smanjuje potencijal za nasilje, kao i sprečavanje nasilja – zaključio je on.

Zdravstveni radnici kao mete napada Govoreći o sukobima u vanrednim situacijama, dr Ketrin Smolvud, predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije, navela je da uprkos tome što ljudi često pokušavaju da pojam humanosti izopšte iz rata ili sukoba, u takvim okruženjima zapravo rad ljekara i svih zdravstvenih radnika postaje meta. − To što mi radimo jeste da pružimo njegu svakome kome je potrebno, bez obzira ko je u pitanju. Prije svega, moramo sačuvati svoju humanost – istakla je dr Smolvud. Ovi slučajevi nasilja su više sistematski, proračunati.

bi generalni direktor ove organizacije trebalo da predvodi aktivnosti prikupljanja i distribuiranja informacija o napadima na zdravstvene radnike, na zdravstvene ustanove i na pacijente.

2016. Savjet bezbjednosti je usvojio Rezoluciju kojom osuđuje nasilje i u okviru koje poziva sve strane u oružanim sukobima da u potpunosti ispoštuju obaveze vezano za međunarodno humanitarno pravo. U tom smislu, inicirano je da se obezbijedi redovni mjesečni izvještaj u okviru kog se prijavljuju napadi na zdravstvene radnike u zemljama u kojima postoje sukobi. To su, po riječima dr Smolvud, okolnosti zbog kojih je SZO osmislila konkretan program vezan za sprečavanje napada na zdravstvene radnike. − Mi definišemo napade na zdravstvenu zaštitu vrlo široko: svaki slučaj fizičkog i verbalnog nasilja ili ometanje prijetnje nasiljem koje utiče na raspoloživost, pristupačnost i pružanje palijativne i preventivne njege u kontekstu vanrednih okolnosti – navela je dr Smolvud. Kao tipove napada kojima se bave u ovoj organizaciji ona je nabrojala: nasilje teškim naoružanjem, nasilje pojedinačnim oružjem, psihološko nasilje, prijetnju nasiljem, zastrašivanje, zauzimanje zdravstvenog objekta od strane vojske, napade bez oružja, napade hemijskim agensima, seksualne napade, otmice, hapšenje i pritvaranje zdravstvenih radnika. Polovinu napada u ovakvim okolnostima čine oni izvršeni bombardovanjem, bilo teškim naoružanjem, bilo improvizovanim eksplozivnim napravama. Oko 14% napada izvrši se pucnjavom oružjem. − Ove godine smo prijavili preko 630 napada na zdravstvene radnike i ustanove. Taj broj raste svakog dana – istakla je dr Smolvud. Predmet napada bili su zdravstveni radnici, ali i pacijenti, zdravstvene ustanove i zdravstvena transportna vozila. Cilj programa SZO-a, kako je navedeno, podrazumijeva 3 elementa: dokumentovanje napada i prirode tih napada, preduzimanje mjera kako bi se takvo ponašanje promijenilo i istraživanje. U tom smislu, vrlo je važno, navela je dr Smolvud, razumjeti uticaje ovih napada i kako se oni mogu ublažiti. − Što se tiče dokumentovanja, imamo Skupštinu SZO-a koja je usvojila Rezoluciju da ti napadi budu dio informativnih službi u oblasti javnog zdravlja.

Isto tako imamo globalni sistem za praćenje koji nije proaktivan već reaktivan, dakle, zahtijeva da zemlje dostave podatke SZO-u na nacionalnom nivou. Trenutno 11 zemalja dostavlja podatke kroz ovaj sistem. Od decembra 2017. dokumentovali smo oko 1,400 napada, 311 smrtnih slučajeva zdravstvenih radnika ili pacijenata, 1,362 povrede kao rezultat napada. Te brojke rastu iz godine u godinu. Sve više zemalja nam dostavlja takve podatke – objasnila je dr Smolvud. Još jednu u nizu poruka sa ovog predavanja čini i to da treba zagovarati promjenu ponašanja. − Mi to radimo na globalnom nivou, kroz okupljanja za javnost. Lobiramo kod pojedinih država članica i u Skupštini UN-a – navela je ona.

Dr Ketrin Smolvud U slučaju rata, bolnice, zdravstveni radnici, zdravstvena oprema postaju meta napada iz čisto političkih razloga. Podsjećajući da SZO ima mandat da se bori protiv takvih pojava, te da je 2012. donijeta odluka da se učini nešto po pitanju napada na zdravstvene radnike u sukobima i ratovima, ona je navela da

18

Anita Đurović

SleepMore

SleepMore je dodatak ishrani koji u svom sastavu sadrži melatonin, valerijanu i hmelj. t .FMBUPOJO KF QSJSPEOB TVQTUBODB LPKB TF TJOUFUJÝF V PSHBOJ[NV J V QSJTVTUWV TWKFUMPTUJ SFHVMJÝF SJUBN CVEOPTUJ J TQBWBOKB 1PSFE SFHVMBDJKF SJUNB TQBWBOKB J CVEOPTUJ NFMBUPOJO JNB J TOBäOP BOUJPLTJEBUJWOP EKFMPWBOKF ÝUJUFǎJ PSHBOJ[BN PE EFKTUWB TMPCPEOJI SBEJLBMB VTQPSBWB QSPDFT TUBSFOKB PSHBOJ[NB TUJNVMJÝF GVOLDJKV JNVOPH TJTUFNB J QPNBäF PSHBOJ[NV EB TF J[CPSJ TB TUSFTPN t &LTUSBLUJ WBMFSJKBOF J INFMKB EPQSJOPTF NJSOPN J PQVÝUBKVǎFN TOV LBP J TNBOKFOKV OFSWP[F OBQFUPTUJ J V[OFNJSFOPTUJ Način upotrebe: 0ESBTMJ J EKFDB J[OBE HPEJOB öMN UBCMFUB PLP NJOVUB QSJKF PEMBTLB OB TQBWBOKF

Sultan Abdul Azis koji je vladao Turskom od 1861. do 1876. jeo je za doručak po 60 tvrdo kuvanih jaja.

Stopa razvoda brakova je veća u južnijim i toplijim krajevima.

Čak 43% žena redovno glumi orgazam, rezultati su jednog istraživanja.

Brojna istraživanja tokom kojih je mjeren akustični odgovor mozga pokazala su da djevojčice čuju znatno bolje, naročito one zvukove koji se nalaze u rasponu između 1000 i 4000 Hz.

Svakodnevno svaki muškarac proizvede oko 300 miliona polnih ćelija.

Vegetarijanci su manje zdravi od ljudi koji jedu meso, pokazala je studija dijetetičara koju je objavio britanski list Independent.

20

U Pensilvaniji postoji koledž, jedini takav na svijetu, gdje se školuju ljevoruki.

Žene koje puno galame (galamdžije) žive duže.

Svoj rođendan dijelite sa još oko 9 miliona ljudi u svijetu.

Više ljudi je umrlo pokušavajući da uslika dobar selfi, nego od napada ajkule u 2015. godini.

Svaki čovjek u prosjeku trepne 9.365 puta tokom dana sklapajući pritom oči na prosječnih 0,15 sekundi.

Američki psiholozi su došli do saznanja da poezija, posebno “Božanska komedija” Dantea Aligijerija puno pomaže pri liječenju depresije.

Kada plačete, ako vam je prva suza potekla iz desnog oka, plačete od sreće, a ako je iz lijevog plačete od tuge.

Članovi nomadskog plemena Vodabe iz Čada jednom godišnje satima plešu na temperaturama i iznad 50 stepeni da bi privukli partnera.

21

Hipoglikemija - akutna komplikacija šećerne bolesti Dr Olivera Bošković, spec. endokrinolog Klinički centar Crne Gore

Hipoglikemija je klinički sindrom s različitim uzrocima niske koncentracije glukoze u plazmi, što dovodi do simptoma i znakova, koji se povlače kada se poveća koncentracija glukoze u plazmi. Kod onih sa dijabetesom se definiše kao: Sve epizode abnormalno niske koncentracije glukoze u plazmi (sa ili bez simptoma), koji pojedincu mogu da nanesu štetu.

Hipoglikemija je najčešće posljedica terapije pacijenata sa dijabetes melitusom (DM). Medjutim, i mnoga druga oboljenja, alkoholizam, endokrine deficijencije, stanja sa postprandijalnim reaktivnim hipoglikemijama i naslijedjeni metabolički poremećaji mogu biti udruženi sa hipoglikemijom.

Dijagnoza se ne temelji samo na apsolutnoj vrijednosti glukoze u krvi, jer prag za aktivaciju simptoma veoma varira i zavisi od kliničkih stanja, te je za dijagnozu neophodno prisustvo tzv. Whipple-ove trijade: (1) simptomi koji prate hipoglikemiju, (2) nizak nivo glikoze u plazmi, (3) nestanak simptoma nakon porasta nivoa glikoze u plazmi.

Hipoglikemija može uzrokovati značajan morbiditet, a može biti i letalna ukoliko je teška ili prolongirana. Ona se mora

22

uzeti u obzir kod svakog pacijenta sa konfuzijom, poremećenim stanjem svijesti ili epileptičnim napadima.

Kao akutna komplikacija bolesti, česta je kod dijabetesa tipa 1, posebno kod pacijenata koji primaju intenzivnu terapiju, kod kojih se rizik od teških hipoglikemija povećava više nego trostruko. U prosjeku trpe dvije simptomatske epizode hipoglikemija nedjeljno, na hiljade takvih epizoda tokom života i barem jednu tešku epizodu hipoglikemije godišnje. Incidencija je oko 3,14% u grupi s intenzivnim liječenjem i oko 1,03% u standardnoj grupi. Rjeđa je kod dijabetesa tipa 2 (T2DM). Prijavljena je u oko 38% pacijenata sa T2DM, kojima je u terapiju dodata sulfonilureja ili meglitinid uz već postojeću terapiju metforminom. S vremenom se učestalost hipoglikemije kod bolesnika s T2DM približava onom kao kod pacijenata sa dijabetesom tipa 1, kada njihovo liječenje zahtijeva uvodjenje insulina u terapiju.

Klasifikuje se u tri nivoa u zavisnosti od vrijednosti glikemije i simptoma. Tako hipoglikemija nivoa 1 podrazumijeva vrijednosti glikemije od ≥3,0 i ≤3,9mmol/L. Koncentracija <3, 0

mmol/L spada u nivo 2, dok je nivo 3 teška hipoglikemija, koja podrazumijeva izmijenjeno mentalno i/ili psihičko stanje koje zahtijeva pomoć drugih osoba, koja će pacijentu davati ugljene hidrate (glukozu) ili injekciju glukagona. Koncentracija glukoze u krvi od 3,9 mmol/L je prepoznata kao prag za neuroenokrine reakcije na pad glukoze i kod ljudi bez dijabetesa. Kada je nivo glukoze u plazmi manji od 3,9 mmol/L, iz mozga se signali šalju u gušteraču, jetru i nadbubrežne žlijezde, koje zajedno podižu nivo glukoze.

Hormoni koji učestvuju u regulaciji su insulin, glukagon, epinefrin, norepinefrin, kortizol i hormon rasta. Mnoge osobe sa dijabetesom pokazuju oslabljeni kontraregulatorni odgovor na hipoglikemiju i /ili neprepoznavanje hipoglikemije. Kod zdravih osoba smanjivanje izlučivanje insulina je prva odbrana protiv hipoglikemije, što se ne dešava kod oboljelih od T1DM i u odmaklim stadijumima T2DM koji insulin unose u organizam. U tom slučaju se aktiviraju sljedeći mehanizmi, tj. lučenje kontraregulatornih hormona glukagona (podstiče jetru na glikogenolizu i glukoneogenezu, i bubeg na glukoneogenezu) i epinefrina (ima slične učinke na jetru kao i glukagon. Takođe, povećava isporuku glukoneogenih supstrata iz perifernih tkiva, inhibiše korištenje glukoze u nekoliko tkiva i inhibiše lučenje insulina). Vremenom, odgovor glukagona i epinefrina može da slabi. Kada se hipoglikemija produži, nakon 4 sata, kortizol i hormon rasta takođe podržavaju proizvodnju i ograničavaju korištenje glukoze.

Kako su ljekovi najčešći uzročnici hipoglikemija, važno je znati da egzogeni insulin i insulinski sekretagozi mogu dovesti do hipoglikemije. Neki od ljekova češće su povezani sa pojavom hipoglikemija i to je jedan od parametara o kojima se vodi računa kod indivudualizacije terapije. Ljekovi koji se uvode u ranim fazama bolesti T2DM (metformin, glitazoni, inhibitori glukozidaze, ljekovi iz grupe inkretina, SGLT2 inhibitori), rjeđe ili nikako ne dovode do hipoglikemija. Kada se insulin kombinuje sa navedenim ljekovima rizik od hipoglikemija se povećava kod svih.

Simptomi hipoglikemije se dijele na autonomne (adrenergički i holinergički) i neuroglikopenijske simptome. Adrenergički su uglavnom posredovani norepinefrinom oslobodjenim iz simpatičkih postganglionskih neurona, moguće i epinefrinom iz medule nadbubrežne žlijezde. Javljaju se u vidu palpitacija, tremora i tjeskobe. Holinergički simptomi su posredovani oslobadjanjem acetilholina i čine ih znojenje, glad i parestezije. Neuroglikopenijski su direktni rezultat lišavanja glukoze centralnog nervnog sistema.

Pod njima se podrazumijevaju promjene u ponašanju, zbunjenost,

umor, kognitivne smetnje, pospanost, vrtoglavica, nerazgovjetan govor, diplopije, gubitak svijesti. Ako se ovi znaci ne prepoznaju i liječe a nivo glukoze u plazmi se i dalje smanjuje, pacijent može razviti žarišne neurološke znake kao što su hemipareza, epileptični napadi i smrt.

Prilikom pregleda pacijenta važno je detaljno uzeti tzv. anamestičke podatke, uključujući prirodu i vrijeme simptoma, postojanje drugih bolesti i stanja, lijekova koje je uzimao. Kada uzrok hipoglikemije nije očigledan potrebna je detaljna laboratorijska evaluacija. Od izuzetne važnosti su postupci mjerenja glikemije od strane samog pacijenta (samokontrola!), pomoću glukometara ili savremenih aparata za kontinuirano mjerenje glukoze.

Liječenje i praćenje pacijenta sa hipoglikemijom podrazumijeva tri faze: akutnu intervenciju radi sprječavanja i minimiziranja neurološke štete; davanje terapije za održavanje radi sprječavanja recidiva hipoglikemije; i naknadne mjere za traženje i liječenje uzročnika. Lijek je glukoza koja se može aplikovati na razne načine i u različitim koncentracijama (peroralno, sublingvalno, intravenski) i u izvjesnim slučajevima intramuskularno ili potkožno glukagon. Ukoliko pacijent može gutati, daju su ugljeni hidrati koji se mogu brzo apsorbovati (npr. 3 do 4 tablete glukoze ili epruveta gela s 15 grama, 100-200ml voćnog soka ili kašičicu meda ili šećera). U slučaju pothranjenosti ili hronične zloupotebe alkohola, prije glukoze se vodi računa o davanju tiamina da bi se spriječila pojava Wernickeove encefalopatije.

Složene ugljene hidrate (npr užinu ili obrok) treba dati čim to bude moguće. Što se tiče liječenja glukagonom - njegovo djelovanje je kratkotrajno i može biti neučinkovito kod pacijenta sa slabošću jetre, alkoholom izazvane hipoglikemije, insuficijencije nadbubrežne žlijezde zbog nedostatka glikogena. Zbog različitih problema, liječenje sa intravenskom glukozom je lijek izbora za tešku hipoglikemiju. Klinički odgovor hipoglikemije na I.V. davanje glukoze bi trebao biti brz. Kognitivni oporavak može se desiti i do 30-60 minuta nakon postizanja normoglikemije. Pacijenta treba upozoriti da ne vozi najmanje 45 minuta nakon korekcije hipoglikemije.

Nakon početne stabilizacije, pažnja dalje mora biti usmjerena ka traženju temeljne etiologije hipoglikemijskog dogadjaja i sprječavanje ponovnog javljanja. Pacijenti se moraju ponovno edukovati u pogledu prehrane, vježbanja, vremena uzimanja lijekova, mjesta ubrizgavanja insulina, korekcija doza lijekova, samokontrole, individualnih ciljeva glikoregulacije.

23

Novi pristup u bolničkom liječenju pacijenata sa dijabetesom

Dr Igor Bjeladinović, subspecijalista endokrinolog Opšta bolnica Kotor

Prema IDF Diabetes atlas-u, 4,6,8. izdanje, 2010.g. prevalenca dijabetesa u Crnoj Gori je bila 8,9%, 2014.g. 12,51% a 2017.g. 12,8%. Broj umrlih od bolesti u vezi sa dijabetesom je 2013.g. bio 680 a 2017.g. 657.

Značajno mjesto u liječenju dijabetesa i komplikacija imaju opšte bolnice. Pacijenti koji se liječe u njima mogu se podijeliti na dvije velike grupe. Onu koja se liječi zbog dijabetesa i onu koja se liječi iz drugog razloga a boluje i od dijabetesa.

U većini opštih bolnica liječenje dijabetesa se sprovodi na opštim internim odjeljenjima uz nadzor endokrinologa. Pacijenti sa drugih odjeljenja, a koji boluju od dijabetesa, uz svoju osnovnu bolest su predmet konsultativnih pregleda endokrinologa.

Opšte bolnice imaju i svoje poliklinike u kojima se problemom dijabetesa bave endokrinolozi u svojim subspecijalističkim ambulantama i opšti internisti u svojim ambulantama.

Postojanje informacionog sistema od 2010.g. omogućilo je da pratimo razvoj i rezultate u liječenju.

Još od ustanovljenja endokrinološke službe u opštoj bolnici u Kotoru 2006. godine, odlučili smo se na primjenu mo-

24

dernih principa na osnovu vodiča EASD koji je u našoj zemlji prihvaćen.

Ciljevi su smanjenje hospitalizacija bolesnika sa tipom 1 dijabetesa koje smatramo kao akutne komplikacije, te smanjenje hospitalizacija tip 2 dijabetičara koje smatramo kao hronične komplikacije.

Isto tako podignut je na organizaciono kadrovski maksimum broj ambulantnih pregleda dijabetičara u okviru poliklinike.

Organizaciona i kadrovska struktura endokrinološke službe od 2006.g. do danas nije mjenjana..

Broj pregleda dijabetičara u periodu 2010-13.g. je rastao do bilizu hiljadu godišnje, da bi u periodu 2014-17.g. stagnirao na tom broju koji je organizaciono kadrovski maksimum. Broj hospitalizovanih T1DM bolesnika na internom odjeljenju je u blagom opadanju, što tumačimo pristupačnijom edukacijom, boljim liječenjem, primjenom intenzifikovane terapije insulinom, primjenom najmodernijih insulina uključujući insulinske analoge, primjenom glukoznih senzora, te u zadnje vrijeme i kontinuirane potkožne infuzije insulina tj. insulinske pumpe.

Broj hospitalizovanih T2DM na internom odjeljenju značajno opada u periodu koji pratimo prvenstveno zbog bolje edukacije, široke palete ljekova za dijabetes koji su na listi Fonda zdravstva, te olakšanoj nabavci test traka i glukometara. Težište je stavljeno na vanbolničko liječenje ovih pacijenata te kontrola koje se više ne obavljaju resursima opšte bolnice već primarne zdravstvene zaštite.

Broj pacijenata koji je zbog dijabetičkih komplikacija liječen na hirurgiji nije se značajnije mijenjao tokom ovog perioda, ukupan broj amputacija jeste manji ali ne i statistički značajno, čime nismo zadovoljni, ali se udio amputacija u ukupnom broju liječenih smanjuje što jeste jedna vrsta napretka.

Ono što sve naše rezultate problematizuje je stalno povećanje broja dijabetičara, naročito T2DM te sve ranija životna dob novootkrivenih dijabetičara, sa značajnim vremenom za razvoj komplikacija.

Koliko god napredak u tehnologiji, ljekovima, stavovima u liječenju koje se postiže na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite bio značajan, i ovi rezultati upućuju da rano otkrivanje bolesti, razotkrivanje skrivenih slučajeva, redovna kontrola i samokontrola kao i edukacija i samoedukacija pacijenata i medicinskog osoblja koje učestvuje u liječenju predstavlja jedini pravi način za obuzdavanje epidemije dijabetesa u mogućoj mjeri.

25

Obilježen Svjetski dan dijabetesa NVO Drušvo za borbu protiv šećerne bolesti "Plavi krug", na čijem je čelu dr Valentina Kalinić, je i ove godine obilježilo 14 novembar - Svjetski dan dijabetesa, u barskom domu kulture.

Bar je tokom proteklih osam godina, najviše zahvaljujući Edukativnom kampu za dijabetičare, prvom i jedinom te vrste u Crnoj Gori, postao regionalni centar u kojem se krajem ljeta okupljaju osobe sa dijabetesom, uče, druže se, planiraju.

Na skupu je istaknuto da u Crnoj Gori, prema poslednjim zvaničnim podacima, ima više od 50.000 pacijenata sa šećernom bolešću, od čega je 30.000 postavljena dijagnoza, a od čega 20.000

26

ne zna ni da ima dijabetes. To je podatak koji zabrinjava pa su prevencija i edukacija kojima Plavi krug daje su neophodni. Edukativni kamp za osobe sa dijabetesom je prvi i jedini ove vrste u Crnoj Gori, posato regionalni u kojem se krajem ljeta okupljaju osobe sa dijabetesom, uče, druže se i planiraju. Do sada je kroz kamp prošlo preko 250 učesnika. Organizator kampa je upravo NVO Plavi krug na čijem čelu je posvećena, vrijedna i uvijek puna inovativnih ideja dr Valentina Kalinić, internista endokrinolog iz bolnice Bar. Ona je i bila domaćin i ove manifestacije.

Dr Kalinić je pozdravila prisutne i zahvalila se mnogobrojnim gostima za podršku.

- Drago mi je što smo našli put da vam otvorimo srce, da nađemo načina da se pridružite ovoj borbi. Dijabetes kako činjenice kažu ima oko 35-40 000 registrovanih i iz dana u dan je veći. Taj broj je impozantan. Ja sam imala želju da među nama budu i prosvjetni radnici. Počev od vrtića, pa tokom škole i pacijenti koji imaju ovo stanje u ranom uzrastu trebali bi biti dio ove priče – istakla je dr Kalinić podsjećajući da je jako je bitna motivacija te da je pacijentkinja Slađa, koja je prisustvovala skupu, to dokazala da se mnogo može a ona je rodila dvoje djece, živi uredno i ima podršku. Isto tako, kazala je doktorka, puno majki zna šta znači neprospavana noć, nije lako ni pet dana kada je dijete bolesno, a kamoli svakodnevno, a kada ima ovo stanje koje treba nadzirati to je velika bitka svih majki. To dijete, kaže dr Kalinić, treba puštiti da se igra, da ide u školu, a treba i imati nadzor nad njim. Zapravo, djecu sa dijabetesom od ostale djece razlikuje samo stanje tako da ti mališani mogu da postignu sve.

- U Crnoj Gori ima 232 djece uzrasta do 18 godina. O dijabetesu treba razgovarati, razmjenjivati iskustva, ali i razbijati stigmu. Ideja Plavog kruga je da se u tu priču uključi što više ljudi. Raditi na motivaciji ovih koji nemaju dijabetes, da razumiju, pruže pomoć i podršku. Treba uključiti nezdravstveno osoblje u institucijama. Najmlađi sa dijabetesom, od vrtića, do osnovnih i srednjih škola, pa sve do fakulteta nerijetko su žrtve upravo stigme i nedovoljne informisanosti kako vaspitača, učitelja, profesora tako i vannastavnog osoblja. Od nastavnika se očekuje da učenicima pruže kvalitetno obrazovanje koje će ih ojačati i osposobiti za nastavak školovanja i osnažiti da se snađu što bolje u složenijem tržištu rada, osposobiti ih da se uspješno nose sa izazovima života. Pored programa koji se u školama organizuje, a kojima je cilj prevencija i promocija zdravlja jedan dio programa se realizuje u saradnji sa nevladinim sektorom.

Učenici naših škola imaju mogućnost da stiču znanja i da formiraju svoje stavove o dijabetesu i jačanju svoje vještine kroz izborni predmet zdravih stilova života i građenje jedne pozitivne kulture u školi i nadam se da ćemo efekte svog rada vidjeti u budućnosti – istakla je dr Kalinić.

Jedna od pacijentkinja Slađana Popović, koja već dvije decenije živi sa dijabetesom iznijela je svoju emotivnu ali snažnu

i motivišuću životnu priču. Poručila je da dijabetes nije prepreka za normalan život.

- Pojavio mi se kada sam imala 21 godinu. Vrijednost šećera u krvi mi je u tom trenutku bio 30. Hitno su me prebacili u Podgoricu. Prva reakcija je bila neprihvatanje i odbijanje da se pomirim sa tim da imam dijabetes. Kasnije sam rodila dva zdrava dječaka. Dijabetes nije prepreka za trudnoću ukoliko imamo dobru regulaciju šećera, dobrog endokrinologa i ginekologa, trudnoća prođe bez problema - ispričala je Slađana koja je poručila prisutnima da je važno što prije osposobiti se bilo kog tereta i hrabro se nositi sa izazovima života.

Direktorica Gimnazije „Niko Rolović” Marija Đonović objasnila je kako u toj obrazovnoj ustanovi jačaju ličnosti i utiču na izgradnju pozitivnih stavova o životu kod učenika. Pored aktivnosti koje su usmjerene na formiranje pozitivnog stava prema zdravim životnim stilovima i osnaživanje ličnosti učenika, važan apekt kada govorimo o sveukupnom zdravlju mladih ljudi jeste značaj klime i kulture u školi, sveukupnog ambijenta koji se kreira kroz komunikaciju svih aktera vaspitno obrazovnog procesa učenika, nastavnika i roditelja, pručila je ona.

Prof. dr Snežana Vujošević, spec. endokrinologije, govorila je o značaju zdravih stilova života, prevenciji komplikacija, adekvatnom higijenski dijetetskom režimu kod osoba sa dijabetesom. Poseban akcenat prof. Vujošević je stavila na značaj i podršku porodičnog okruženja za osobe sa dijabetesom. Takođe, poručila je da se šećer mjeri prije jela, posle jela sat ili dva i u toku noći u 2h ili 3h ujutro u zavisnosti od toga da li neko ima dijebetes tip 1 koji se liječi isključivo insulinom ili ima tip 2 dijebetesa koji se liječi tabletama u kombinaciji sa insulinom.

Aktivnosti NVO Plavi krug podržavaju brojne regionalne i domaće muzičke zvijezde, dramski umjetnici, sportisti. Ovog puta su to učinili barski umjetnici. Podršku u obilježavanju Svjetskog dana dijabetesa dali su slikari Muharem Muratović, Goran Ćetković i Milun Lutovac kao i Filip Jovović koji izrađuje umjetničke predmete od maslinovog drveta, profesor harmonike Safet Drljan i glumac Branko Ilić.

Verica Pantelić

27

Hronika 01. novembar - Proširen dio prava na medicinsko-tehnička pomagala Na sjednici Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje, usvojen je Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o ostvarivanju prava na medicinsko-tehnička pomagala.

Pravilnik je objavljen u Službenom listu Crne Gore.

Obzirom da je Lista medicinsko-tehničkih pomagala podložna čestim promjenama, kako zbog zahtjeva medicinske struke, tako i zbog učestalih zahtjeva nevladinih udruženja koje se bave ovom problematikom, kao i samih osiguranika, to je i potreba za izmjenama i dopunama Liste medicinsko-tehničkih pomagala uglavnom poželjna i opravdana, istakli su iz Fonda.

Izmjenama u Listi pomagala preciznije je definisano pravo na fiksni ortodontski aparat na teret sredstava Fonda, tako što je pored postojeće indikacije –„ kod lica sa teškim urođenim i stečenim anomalijama orofacijalnog sistema“, dodata i indikacija „kod lica sa operisanim rascjepima usne, alveolarnog grebena i nepca“.

U Pravilniku i Listi pomagala izvršene su korekcije u dijelu Očnih pomagala, mekih kontaktnih sočiva, tako što su nazivu dodate riječi: „za planiranu zamjenu“ i povećano pravo na broj ovih pomagala, umjesto do 2 komada sočiva, sada se mogu odobriti do 8 komada na godišnjem nivou. Promijenjen je naziv pomagala: „kontaktna sočiva meka – prilagođavajuća“ koji sada glasi: „kontaktna sočiva meka za djecu sa nedostatkom prirodnog sočiva“, koja se odobravaju za djecu do 7 godina života sa nedostatkom prirodnog sočiva u oku (Aphakia).

Takođe, udovoljeno je zahtjevu doktora sa Instituta za bolesti djece KC CG i roditelja djece oboljele od cistične fibroze, da se sva pomagala za cističnu fibrozu odobravaju bez ograničenja u godinama života (do sada je bilo ograničenje na 18 godina).

Na Listu pomagala su uvršćena nova pomagala: električni inhalator – nebulajzer sa PIF kontrolom za djecu do 6 godina života, obzirom da je ovo najadekvatniji inhalator za djecu malog uzrasta koja boluju od cistične fibroze, maska i potrošni materijal za inhalatore.

sredstava za rad javnih zdravstvenih ustanova tj. obezbjeđivanje sredstava za ljekove i medicinski potrošni materijal; ulaganja u savremenu medicinsku opremu; obezbjeđivanje sredstava za zarade; za materijalne troškove u JZU; za liječenje van sistema javnog zdravstva (u inostranstvu i u zdravstvenim ustanovama u zdravstvenoj mreži i van mreže, sa kojima Fond ima zaključen ugovor o pružanju zdravstvene zaštite); za naknade za bolovanje; za medicinsko tehnička pomagala; za kapital ne izdatke u Fondu i drugo. Nacrtom budžeta Fonda sredstva su raspoređena na tri programa: Fond za zdravstveno osiguranje u iznosu od od 38.195.738,72 eura, zdravstvene institucije u iznosu od 238.448.256,29 i Institut za javno zdravlje u iznosu 4.893.655 eura – istakao je Čirgić. Čirgić naglašava da sredstva za povećanje zarada nijesu planirana ovim nacrtom budžeta, jer očekuju da će kroz pregovore sindikata sa Ministarstvom finansija i Ministarstvom zdravlja doći do dogovora o povećanju zarada, za šta će Fond naknadno tražiti dodatna sredstva u postupku pregovora sa MF oko konačnog nacrta budžeta.

02. novembar – Održan V Stručni skup “Optimalno liječenje očnih bolesti” Tradicionalni V stručni skup “Optimalno liječenje očnih bolesti” održan je 2.11.2019. u hotelu “Hilton” uz učešće velikog broja oftalmologa Crne Gore. Stručni skup je organizovala Očna bolnica “Optimal” iz Podgorice, a skup je akreditovan i bodovan od strane Ljekarske komore Crne Gore.

01. novembar - Fond za zdravstvo traži povećanje od 34 miliona Upravni odbor Fonda za zdravstveno osiguranje je usvojio Nacrt budžeta za zdravstveni sistem za 2020. godinu u iznosu od 281.537.650,01 eura, koji je u odnosu na budžet u 2019. godinu veći za 34.249.863,04 eura ili za 13,85 odsto.

Direktor te institucije Sead Čirgić kazao je da je osnov za utvrđivanje budžeta bilo uvećanje kretanja troškova za zdravstvenu zaštitu, po svim osnovama, u prvoj polovini 2019. godine i zahtjevi JZU za dodjelu budžetskih sredstava za 2020. godinu, kako bi realizovali planirane zdravstvene usluge.

- Povećanje budžeta uglavnom se odnosi na povećanje

28

Vodeći oftalmolozi Crne Gore održali su predavanja na aktuelne teme oftalmologije. Sergej Alpatov, dr sci med. iz očne bolnice Optimal (Podgorica) govorio je o laserskoj korekciji vida kod pacijenata sa keratokonusom i drugim komplikovanim slučajevima stanja rožnjače. Danijela Đurović-Raonić, mr sci med. iz Kliničkog centra Crne Gore pokazala je svoje iskustvo u kombinovanom hirurškom liječenju glaukoma, dr Nada Đaković (Bolnica za oftalmologiju Svijetlost iz Budve) predavala je o efikasnosti i dostupnosti primjene avastina u liječenju oboljenja očnog dna, dr Sanja Borović je dotaknula važnu temu

zaustavljanja progresivne kratkovidosti kod djece, dr Haris Kujundžić (KCCG) upoznao je slušaoce sa savremenim dostignućima u oblasti liječenja endokrine oftalmopatije, dr Edita Files-Bradarić (Optimal) pokazala je visoki kvalitet vida pacijenata poslje implantacije multifokalnih vještačka sočiva.

Posebno je interesovalo publiku predavanje Jelene Vuković i Ive Tomašević (KCCG) koje je govorilo o istoriji liječenja katarakte u Crnoj Gori u XIX vijeku i o značaju doktora Pavla Miljanića kao prvog oftalmohirurga u Crnoj Gori.

02. novembar - Medicinarima za stanove još 1,5 miliona eura U cilju rješavanja stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu Vlade Crne Gore na sjednici zadužila je Ministarstvo zdravlja da zaključi Aneks Sporazuma sa Stambenom zadrugom Zdravstvo o obezbjeđivanju dodatnih 1.500.000 eura za period od 2020-2023. godine.

Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja u odnosu na prethodni Sporazum iz 2018. godine iznos za ovu namjenu uvećan je za 300.000 eura.

Na ovaj način Vlada nastavlja odgovornu stambenu politiku države u sektoru zdravstva - saopšteno je iz resornog ministarstva.

03. novembar - Joga preporodila pacijente u Dobroti Pacijenti u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru kažu da im prijaju vježbe joge i disanja, koje dio njih praktikuje od jula, kroz projekat nevladine organizacije Art of living. Riječ je o projektu Osnaživanjem do integracije ljudi sa mentalnim poteškoćama, koji se sprovodi u kotorskoj bolnici.

Pacijenti kažu da im vježbe prijaju, jedni kažu da su preporođeni a drugi da se osjećaju kao da nijesu u bolnici.

- Projekat se, osim savremenim metodama u doprinosu rehabilitaciji, a koje se tiču tehnika disanja i meditacije, bavi i savremenim tendencijama spajanja ljudi van i u institucijama, kao važnom segmentu u oporavku, kao i u edukaciji i senzibilisanju javnosti - kazala je Aleksandra Grujović, koordinatorka projekta koji se realizuje u Specijalnoj bolnici za psihijatriju.

Vršilac dužnosti direktora dobrotske bolnice dr Aleksandar Tomčuk istakao je da je organizacija Art of living višegodišnji partner te zdravstvene ustanove kroz brojne aktivnosti koje su organizovane na obostrano zadovljstvo.

- Korisnici navode kako im program prija, a dio zaposlenih ima želju da nakon završenog projekta aktivnosti spovodi i dalje, što je benefit u smislu dalje održivosti i širenja lepeze postojećih radno-okupacionih aktivnosti u bolnici. Radno-okupaciona terapija predstavlja značajan faktor na putu liječenja, rehabilitacije i socijalizacije lica sa mentalnim problemima rekao je dr Tomčuk.

06. oktobar - Vakcina protiv HPV do kraja godine Ministarstvo zdravlja uvešće do kraja godine u kalendar imunizacije vakcinu protiv Humanog papiloma virusa (HPV) i ponuditi je, kao preporučenu, djevojčicama od devet do 11

godina, kazali su Dnevnim novinama iz tog resora na čijem je čelu ministar Kenan Hrapović.

- Vakcina će biti preporučena, ali ne i obavezna. Vakcina protiv HPV je indikovana za aktivnu imunizaciju osoba uzrasta od devete godine života i starijih, kako osobama ženskog, tako i muškog pola. Po preporuci Nacionalne savjetodavne komisije za imunizacije (NITAG) kod nas će se ponuditi djevojčicama uzrasta od devet do 11 godina - kazali su iz ministarstva.

HPV vakcina, kako su objasnili, služi za sprečavanje infekcije HPV virusom (vakcina protiv humanog papilomavirusa 9-ovalentna tipovi 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52, 58), koji je jedan od uzročnika karcinoma cerviks, vulvu, vaginu i genitalnih kondiloma (Condyloma acuminata), uzrokovanih određenim tipovima HPV-a.

Hronične nezarazne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti kako u svijetu tako i kod nas, podsjetili su iz ministarstva i dodali da je najveći procenat smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, dok su na drugom mjestu maligna oboljenja.

- Najbolji vid sprečavanja pojave oboljenja je prevencija, a imunizacija je najefikasnija preventivna mjera. Zato je Nacionalna savjetodavna komisija za imunizacije (NITAG) predložila Ministarstvu zdravlja da ponudi građanima Crne Gore i uvede u kalendar imunizacija vakcinu protiv Humanog papiloma virusa (HPV). Ovu vakcinu, koja djeluje na sprečavanje infekcije Humanim papiloma virusom za koga se smatra da je jedan od uzroka nastanka raka grlića materice, ali i rektuma i drugih, preporučuje i Svjetska zdravstvena organizacija, a uvedena je i u velikom broju zemalja Evropske unije - pojasnili su iz ministarstva.

Uvođenje HPV vakcine, uz Nacionalni skrining za rak grlića materice, koji se već sprovodi u Crnoj Gori, ističu, doprinijeće značajnom smanjenju obolijevanja od raka grlića materice, a samim tim će se smanjiti i smrtnost od ove bolesti.

Iz ministarstva podsjećaju da se u Crnoj Gori izvode tri skrining programa, od kojih se dva izvode na nacionalnom nivou za rak debelog crijeva i rak grlića materice, za koje je nabavljena kompletna oprema.

Skrining program za karcinom grlića materice sprovodi se od 18. jula 2016, a skrining program za karcinom debelog crijeva od 1. juna 2013. godine.

06. novembar - Kliničkom Centru Crne Gore uručen defibrillator Kliničkom Centru Crne Gore danas je uručen uređaj za reanimaciju pacijenata – defibrilator, koji će se koristiti na Klinici za anesteziju, intenzivnu terapiju i terapiju bola. Uređaj je nabavljen u okviru projekta Jačanje transparentnog i odgovornog upravljanja javnim finansijama, koji sprovodi Ministarstvo finansija Crne Gore u saradjni sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), uz podršku Republike Slovačke.

Ovom prilikom, dr Jevto Eraković, direktor Kliničkog Centra Crne Gore zahvalio se na vrijednoj donaciji.

- U ime KCCG imam čast da pozdravim naše prijatelje iz UNDP-a, Ambasade Republike Slovačke i Ministarstva finansija i da im se zahvalim u ime Klinike za anesteziju i terapiju bola na jednoj sjajnoj donaciji koju su opredjelili za KCCG. Ovo je samo nastavak naše uspješne saradnje sa Republikom Slovačkom i UNDP, i nadam se da ćemo biti u prilici da kompletna donirana

29

sredstva i opremu koju dobijamo od ovih organizacija, upotrijebimo na pravi način, kao i da ćemo opravdati povjerenje koje imamo već dugi niz godina od pomenutih institucija - kazao je dr Eraković.

Nj.E. Roman Hloben, ambasador Slovačke Republike u Crnoj Gori iskazao je zadovoljstvo što je opet u KCCG-u.

- Privilegija mi je i zadovoljstvo što sam danas ovdje i što imam mogućnost da zajedno sa misijom UNDP-a svečano uručim donaciju Kliničkom centru Crne Gore. To je već druga donacija Slovačke nakon doniranja špalt lampa u maju ove godine, tako da mislim da je to dokaz da sam postao iskren prijatelj, ne samo Crne Gore nego posebno Kliničkog centra. Što se tiče ovog aparata, želim da bude što manje u upotrebi, i ako već treba da se upotrijebi neka uvijek spasi život - kazao je ambasador Hloben.

Daniela Gašparikova, stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori istakla je da je današnji događaj dio šire podrške koju UNDP pruža unapređenju zdravstvenog sistema u Crnoj Gori.

- Koristim ovu priliku da se u zahvalim našem direkotru koji je usmjerio ovaj aparat put nas, kao i donatorima. Defibrilator je elektro-medicinski aparat, namjenjen za defibrilaciju srca, da utvrdi prisustvo srčane radnje, da utvrdi poremećaj srčanog ritma, i da ih transformiše u ritam sinusa. Svaka srčana aktivnost i srčani rad koji je pokrenut ovim aparatom, uz veliku zahvalnost donatorima, da to bude vaša satisfakcija, a naše je zaista veliko zadovoljstvo na vašem doprinosu i pregalaštvu u tom smislu kazao je ovim povodom dr Hasib Lukač, direktor Klnike za anesteziju, intenzivnu terapiju i terapiju bola.

06. novembar - Ostvarivanje cilja univerzalne zdravstvene pokrivenosti Crna Gora posvećena je ostvarenju cilja univerzalne zdravstvene pokrivenosti, a zdravstveni sistem u kontinuitetu čini zdravstveno osiguranje i zaštitu dostupnijom i kvalitetnijom, kroz ulaganje u kadar, ljekove, opremu ili radni ambijent, istakao je ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, na IV sastanku ministara zdravlja Kine i država regiona Centralne i istočne Evrope (Kina – CEEC, 17+1), koji se održao u Sofiji.

Hrapović je u tom pravcu akcenat stavio na potrebu unapređenja sistema preventivnog djelovanja, te izrazio nadu da će i sastanak ministara biti univerzalan u smislu bolje dostupnosti dobrih praksi i razvoja zajedničkih preventnivnih programa regiona Centralne i istočne Evrope i Kine, te time prevenirati loše zdravlje bilo kog pojedinca.

Tokom sastanka potpisana je i Sofijska deklaracija povodom IV foruma ministara zdravlja Kina – CEEC kojom se predlaže:

30

jačanje istraživačkog sektora u dijelu zdravstvenih strategija i politika, kao i promocija strategijske sinergije i razmjene politika; produbljivanje saradnje u vezi sa prevencijom i kontrolom bolesti kroz regionalnu zdravstvenu politiku sigurnosti; promocija razmjene i saradnje između zdravstvenih institucija kako bi se ostvario zajednički razvoj; podrška tehnološkim inovacijama i saradnji u istraživanju i razvoju kako bi se zajednički promovisao razvoj zdravstvenih industrija.

Ministar Hrapović je u Sofiji potpisao memorandume o saradnji u oblasti zdravstva i medicinskih nauka sa ministrom zdravlja Bugarske Kirilo Ananievim. Hrapović je posebnu pažnju posvetio implementaciji memoranduma u pravcu zajedničkih aktivnosti u dijelu kontrole bolesti, preventive i transplantacionih programa.

Takođe, potpisan je i memorandum o saradnji sa ministrom Ma Xiaoweiem, koji je na čelu kineske Nacionalne komisije za zdravlje. Kao posebne oblasti saradnje navedene su tradicionalna medicina, promocija istraživanja i korišćenja novih medicinskih tehnologija, kao i razvoj e-zdravlja.

08. novembar - Razmotren Nacrt zakona o ljekovima

Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 8. novembra razmotrio je Nacrt zakona o ljekovima i Pravilnik o utvrđivanju proizvoda i usluga koji se oporezuju po snizenoj stopi PDV-a, koji će u primjeni biti od 1. januara 2020. godine (u dijelu koji se odnosi na medicinska sredstva).

Sjednicu je vodio Petar Popović, predsjednik Odbora, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović, načelnik Direkcije za poreski sistem i poresku politiku u Direktoratu za poreski i carinski sistem Ministarstva finansija Jovica Petričević, poreski inspektor Nikaš Petrušić, te predstavnici Ministarstva zdravlja Milica Golubovic i Fonda za zdravstveno osiguranje Milena Cvijanović i Aleksa Miranović.

Zakon o ljekovima je u još u obliku nacrta i treba da se usvoji, najvjerovatnije, do kraja godine. Njime se uređuju uslovi za proizvodnju, promet i ispitivanje ljekova za humanu i upotrebu

u veterinarstvu, mjere za obezbjeđivanje kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti, nadležnosti organa u ovoj oblasti, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje ove djelatnosti. Dogovoreno je da članovi Odbora najkasnije za dvije sedmice dostave prijedloge i sugestije na Nacrt.

Na sjednici je odlučeno da članovi KO, najkasnije do petka 15. novembra 2019. godine, dostave svim relevantnim institucijama prijedloge i sugestije na Pravilnik o utvrđivanju proizvoda i usluga koji se oporezuju po sniženoj stopi PDV-a.

Tokom sjednice, privrednike je interesovalo kako će izmjena stope PDV-a, koja se očekuje, uticati na već zaključene ugovore koji će se realizovati i u 2020. god, te da li su Ministarstvo finansija i svi naručioci svoje finansijske planove uvećali za vrijednost PDV-a za 2020. godinu.

09. novembar - U Kliničkom centru Crne Gore investiraju oko 1,6 miliona eura Klinički centar Crne Gore (KCCG) danas je veliko gradilište, a za rekonstrukciju i osavremenjavanje prostornih kapaciteta najveće zdravstvene ustanove u zemlji opredijeljeno je 1,6 miliona eura, saopštio je direktor KCCG dr Jevto Eraković.

Naime, u KCCG trenutno se u značajnom broju organizacionih cjelina izvode radovi u cilju osavremanjavanja i unapređenja uslova, kako za rad zaposlenih tako i za boravak pacijenata.

- Investirali smo značajna finansijska sredstva u rekonstrukciju mnogih klinika i odjeljenja Kliničkog centra, tako da je u Institutu za bolesti djece u toku rekonstrukcija Jedinice intenzivnog liječenja naših najmlađih pacijenata i takođe prostora koji će biti iskorišćen za smještaj novog skenera - rekao je dr Eraković. U toku je, kaže on, i rekonstrukcija Interne klinike, koja nije renovirana praktično od otvaranja Kliničkog centra Crne Gore.

- Ova investicija vrijedna je preko 230.000 eura. U Klinici za urologiju u toku su radovi na adaptaciji novih uroloških sala koje će, uz opremu koju smo nabavili u vrijednosti od 400.000 eura, unaprijediti značajno i ovaj segment rada Kliničkog centra - rekao je dr Eraković.

Rekonstruiše se i Stomatološka poliklinika koja će dobiti najsavremenije uslove za rad: - Sa ponosom mogu da istaknem da će uskoro da počnu radovi i u Klinici za neurologiju Kliničkog centra Crne Gore na opremanju i uspostavljanju nove Jedinice intenzivnog liječenje, gdje će biti smješteni najkompleksniji pacijenti Kliničkog centra, u najsavremenijim uslovima za njihovo tretiranje.

- Pored svih navedenih investicija želim da napomenem da su u toku radovi na adaptaciji bunkera gdje će biti smješten novi linearni akcelerator. Vrijednosti tih radova su oko 60 hiljada eura. Dakle, ukoliko bismo sve rezimirali, ukupna vrijednost trenutnih radova koji se obavljaju u Kliničkom centru Crne Gore su nešto preko milion i 600 hiljada eura - istakao je dr Eraković.

10. novembar - Posjeta Fondu za zdravstveno osiguranje Sjeverne Makedonije Delegacija Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore na čelu sa direktorom Seadom Čirgićem, boravila je u radnoj posjeti Fondu za zdravstveno osiguranje Sjeverne Makedonije

u Skoplju i tom prilikom se sastala sa direktorima makedonskog Fonda, Denom Dončevim i Orhanom Ramadaniem i njihovim saradncima. Domaćini su crnogorsku delegaciju upoznali sa načinom funkcionisanja makedonskog Fonda, kao i konkretnim iskustvima u implementaciji DRG modela plaćanja usluga, projektom uspostavljanja nacionalnim zdravstvenim računima, načinom utvrdjivanju cijena ljekova i funkcionisanjem mreže privatnih apoteka, i dr.

Pored direktora Fonda, u delegaciji su bili Mirjana Kojičić, pomoćnica direktora za zdravstvenu zaštitu, Milena Cvijanović, pomoćnica direktora za ekonomsku djelatnost, Ružica Milutionović Đurišić, pomoćnica direktora za kontrolu, Lejla Reković, načelnica u Sektoru za IT, Jelena Jokanović, načelnica Službe za opšte i kadrovske poslove i Vesna Popović, savjetnica direktora.

11. novembar – Održan sastanak na temu Mozak u kondiciji U organizaciji farmaceutske kompanije Richter Gedeon održano je predavanje u hotelu Podgorica, u Podgorici na temu Mozak u kondiciji. Skupu su prisustvovali ljekari opšte prakse, neurolozi, psihijatri i psiholozi.

Preporuke kako očuvati mentalne aktivnosti, održati snagu pamćenja i mladost mozga objasnili su ovom prilikom predavači doc. dr Milija Mijajlović, gost iz Beograda sa Klinike za neurologiju Kliničkog centara Srbije i dr sci. med dr Balša Vujović, direktor Klinike za neurologiju Kliničkog centra Crne Gore.

12. novembar - Neophodna precizna mortalitetna statistika

Precizna mortalitetna statistika neophodna je da bi se na osnovu tačnog uzroka smrti kreirale adekvatne mjere, strategije, politike i evaluirao učinak, a vođenje kvalitetnije mortalitetne statistike sastavni je dio reformskih napora na planu jačanja zdravstvenog sistema. To je saopštio ministar zdravlja dr Kenan Hrapović koji je sa šeficom kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Crnu Goru Minom Brajović uručio sertifikate polaznicima obuke o mortalitetnoj statistici koja je održana u

31

Nikšiću od 4. do 8. novembra.

Hrapović je pojasnio da je za kreiranje zdravstvene politike neophodan pouzdan podatak, između ostalog i precizna mortalitetna statistika da bi se na osnovu tačnog uzroka smrti kreirale adekvatne mjere, strategije i politike i nakon toga, evaluirao učinak.

- Međunarodna klasifikacija bolesti je standardna alatka koje se koristi u epidemiologiji, zdravstvenom menadžmentu i u kliničke svrhe, odnosno u analizama opšteg zdravstvenog stanja populacionih grupa i ukupnog stanovništva, za praćenje incidencije i prevalencije bolesti i drugih zdravstvenih problema. Ona se koristi za klasifikaciju bolesti zabilježenih u različitim vrstama medicinske dokumentacije i zdravstvenih dokumenata, kao i matičnih knjiga, uključujući knjige umrlih - objasnio je Hrapović.

Brajović je rekla da se danas u eri znanja, tehnologija, informacija i inovacija sve više godvori o rudnicima podataka, a ne toliko o rudnicima zlata što, kako je pojasnila, znači da su danas podaci zlata vrijedni. Ona je kazala da je na globalnom nivou, kada je riječ o javnom zdravlju, akcenat više nego ikada na monitoringu, transparentnosti i odgovornosti.

- Svjetska zdravstvena organizacija je nedavno usvojila petogodišnji globalni program rada, koji je poznat po svoja tri strateška cilja, a to su: da jedna milijarda ljudi ima bolje zdravlje, da jedna milijarda ljudi ima dostupnu zdravstvenu zaštitu i jedna milijarda ljudi da bude bolje zaštićena u okolnostima vanrednih situacija - navela je Brajović.

Polaznik obuke dr Rajko Strahinja, kazao je da je obuka bila vrlo kvalitetna i da je jako dobro što se planira naredna edukacija kako bi se osnažili oni koji popunjavaju potvrde o smrti.

- Izuzetno je važno da se napravi jedno održivo optimalno rješenje u smislu utvrđivanja uzroka smrti koje će pokriti i smrtne slučajeve u institucijama i slučajeve koji se dešavaju van institucija - rekao je dr Strahinja.

Podaci su, kako smatra, najvažniji i „oni nisu jeftini i do njih se ne dolazi tek tako“.

- Ono što mi vidimo u potvrdama o smrti je jedna vrsta ogledala osposobljenosti naših zdravstvenih radnika. Podaci treba da služe za evaluaciju i mjerenje rezultata, ali isto tako da se na osnovu ovih rezultata kreiraju preventivne mjere, da ne bi dolazilo do tolikog broja smrtnih slučajeva - pojasnio je dr Strahinja.

U okviru implementacije Dvogodišnjeg sporazuma o saradnji izmedju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Ministartsva zdravlja 2018-19, realizovana je obuka o desetoj reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti, u dijelu kodiranja mortaliteta, od 4. do 8. novembra u Nikšiću. Obuka je sprovedena u skladu sa planiranim aktivnostima jačanja kapaciteta za vođenje mortalitetne statistike u Crnoj Gori. Kao predavači su bili angažovani iskusni eksperti sa Univerziteta Melburn. Obuku su pohađali članovi tima koji će se na nacionalnom nivou baviti šifriranjem uzroka smrti.

13. novembar - Od dijabetesa boluje oko 50.000 građana Crne Gore Prema poslednjim podacima u državi ima više od 50 hiljada pacijenata sa šećernom bolešću.

32

Endokrinolog u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) dr Emir Muzurović rekao je da je kod svega 30 hiljada postavljena dijagnoza za tu bolest, a da njih 20 hiljada ima dijabetes, ali to ne zna.

- Od ukupnog broja pacijenata, 99 odsto su odrasli iznad 18 godina. Procjena je da od 90 do 95 odsto spada u tip 2 dijabetesa - rekao je dr Muzurović agenciji MINA. Iz Podgoričkog Doma zdravlja najavili su da će 14. novembra obilježiti Svjetski dan borbe protiv dijabetesa u šoping centru Delta siti gdje će biti postavljen punkt, a medicinski timovi Savjetovališta za dijabetes građanima će mjeriti nivo šećera u krvi i krvni pritisak.

Građanima će, kako su naveli, dijeliti propagandni materijal i flajeri o šečernoj bolesti.

Zainteresovani građani mogu uraditi te analize i u Savjetovalištu za dijabetes, u sklopu zdravstvenog objekta Doma zdravlja Podgorica Nova Varoš.

14. novembar – Obilježen Svjetski dan dijabetesa Fizička aktivnost i pravilna ishrana najvažniji su u prevenciji dijabetesa. U Crnoj Gori, prema procjenama, između 50 i 55 hiljada ljudi boluje od te bolesti, a pretpostavka je da je taj broj veći, jer mnogi imaju dijabetes, ali to ne znaju, kazao direktor Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), internista endokrinolog, dr Sreten Kavarić na skupu koji je organizovan u Poliklinici KCCG-a povodom 14. novembra Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa. Organizovane su zdravstveno-promotivne aktivnosti mjerenja nivoa šećera u krvi i krvnog pritiska.

Dr Kavarić je podsjetio da su preporuke 150 minuta fizičke aktivnosti tokom sedmice i šetnje srednje-brzim hodom.

- Drugi važan parametar je prevencija gojaznosti. Zdrav način ishrane je obično ugrađen u sve dijete. Radi se o velikom broju obroka, tri glavna i dvije užine. Radi se o mjeri u količini hrane. Veoma je značajno da građani znaju da namirnice koje konzumiramo nose određenu sposobnost da povećaju nivo šećera u krvi - pojasnio je dr Kavarić.

Poželjno je, kako je rekao, da se u ishrani nađu namirnice sa srednjim ili nižim glikemijskim indeksom.

- Jednako važi i za voće. Kivi, pomorandže, mandarine, jagode, maline, jabuke su poželjan izbor. Voće bi moglo biti dobar izbor umjesto slatkiša. Vrlo jednostavan princip izmjene životnog stila može dovesti do prevencije gojaznosti, a samim tim i dijabetesa, koji je u visokom procentu udržen sa prethodnim viškom kilograma - rekao je dr Kavarić.

On je kazao da se crvena mesa sve manje preporučuju u svakodnevnoj ishrani.

Takođe, i Dom zdravlja Podgorica i ove godine obilježio je Svjetski dan dijabetesa. Medicinski timovi Savjetovališta za dijabetes Doma zdravlja Podgorica brojnim građanima su u šoping centru Delta siti mjerili nivo šećera u krvi i krvni pritisak, kao i davali savjete o prevenciji i liječenju šećerne bolesti i značaju primjene zdravih stilova života u suzbijanju ove bolesti, te dijelili edukativni materijal.

Sve neophodne analize građani su tokom dana mogli obaviti i u Savjetovalištu za dijabetes, u sklopu zdravstvenog objekta Doma zdravlja Podgorica - Nova Varoš.

Ambasada SAD-a u Crnoj Gori.

Predsjednik Vlade Duško Marković poručio je da je Vlada utvrđenim budžetom za 2020. godinu izdvojila za zdravstvo 281 milion eura što je najveće izdvajanje za ovu oblast u istoriji Crne Gore.

- Vlada snažno podržava jačanje našeg zdravstvenog sistema u svakom smislu. Upravo juče na sjednici Vlade utvrdili smo novi budžet kojim je 281 milion eura opredijeljen za zdravstvo. To je najveći ikada budžet zdravstva u Crnoj Gori.

Veći je za 50 miliona nego u prethodnoj godini, a ukupno je za 85 miliona uvećan za posljednje tri godine, od početka mandata ove Vlade. To je potvrda da ćemo zajedno – Ministarstvo zdravlja, Vlada i Klinički centar kao nosilac crnogorskog zdravstvenog potencijala i u narednom periodu uraditi sve da našim građanima obezbijedimo najkvalitetniju zdravstvenu uslugu. Danas se posebno radujem što smo taj nivo, evropski nivo zdravstvene usluge, u novom Odjeljenju obezbijedili za našu najmlađu populaciju – rekao je predsjednik Vlade.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Ranke je rekla da to predstavlja simbol onoga šta Sjedinjene Države i Crna Gora mogu da postignu zajedno dok nastavljaju da osnažuju dugotrajne veze između naša dva naroda.

- Ovom investicijom, koja je vrijedna preko 600 hiljada eura, napravili smo iskorak i zaokružili prvu fazu rekonstrukcije Instituta za bolesti djece - kazao je dr Eraković podsjetajući na brojne do sada realizovane projekte. Podsjetiću vas da je Institut za bolesti djece u skorije vrijeme dobio najsavremeniju magnetnu rezonacu od 1,5T, da smo napravili nove uslove za liječenje i rekonstruisali mnoga odjeljenja, da imamo novi aparat za anesteziju, koji omogućava tretman pacijenata u magnetnom polju, da smo nabavili ultrazvučne aparate za našu kardiologiju, za radiologiju, da smo krenuli u mnoge projekte koje smo sa ovom prvom početnmom fazom uspješno zaokružili. Naravno slijedi nam sljedeći korak o kojem ćemo vas blagovremeno informisati - kazao je dr Jevto Eraković.

15. novembar – Renovirano Odjeljenje intenzivne njege Instituta za bolesti djece

15. novembar - Podrška nevladinom sektoru u prevenciji zloupotrebe droga

Predsjednik Vlade Duško Marković, ambasadorka SAD u Podgorici Džudi Rajzing Ranke i direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Jevto Eraković 15. novembara su svečano su otvorili renovirano Odjeljenje intenzivnje njege Instituta za bolesti djece.

Ministarstvo zdravlja i ove godine zaključilo je ugovore sa deset nevladinih organizacija o finansijskoj podršci za realizaciju projekata u okviru programa prevencije zloupotrebe droga, za šta je opredijeljeno 75 hiljada eura.

Generalni direktor Direkotrata za javno zdravlje dr Miro Knežević, koji je ispred Ministarstva zdravlja potpisao ugovore, istakao je da je saradnja sa civilnim sektorom veoma značajna, a nevladin sektor bitan partner u borbi protiv zloupotrebe droga.

- Zvanični podaci pokazuju da je kod nas u odnosu na 2008. godinu došlo do povećanja zloupotrebe droga i da taj procenat iznosi oko 10 odsto, što je zabrinjavajuće, iako je još uvijek mnogo niži nego u zemljama Evrope, gdje se kreće oko 18 odsto. U cilju unaprjeđenja kapaciteta i programa orjentisanih ka liječenju zavisnosti i obezbjeđivanja političke i finansijske podrške za realizaciju aktivnosti definisanih kao prioritet u akcionim planovima na lokalnom i nacionalnom nivou, Ministarstvo zdravlja je donijelo više strateških dokumenata, koji se odnose na ovu problematiku.

Prema posljednjem zvaničnom podatku iz Registra Instituta za javno zdravlje iz 2013. godine, kako je rekao, u Crnoj Gori ima oko 33.500 dijabetičara.

Glavna sestra Interne klinike KCCG-a Sanja Minić, smatra da je pravilna ishrana temelj za liječenje i pacijentima se savjetuje više obroka tokom dana, kao i da budu raspoređeni ravnomjerno.

- Moraju da vode računa o količini i vrsti hrane. Osim pravilne ishrane za liječenje dijabetesa bitna je i fizička aktivnost.

Pacijentima savjetujemo da ona bude sat vremena nakon uzimanja terapije. To je lagana šetnja, vožnja bicikla, plivanje, umjereni sport. Ako se bavite fizičkom aktivnošću koja zahtjeva veći napor, onda pacijentu savjetujemo da uzme jači obrok da ne bi došlo do hipoglikemije - objasnila je Minić.

Sredstva za ovaj projekat obezbijeđena su iz budžeta i iz donacija koje su opredijelili Ministarstvo sporta i mladih i

33

19. novembar - Veće plate traži 900 doktora Sindikat doktora medicine prikupio je oko 900 potpisa ljekara u peticiji kojom traže da se doktorima povećaju koeficijenti zarada i izjednače se sa primanjima službenika i funkcionera koji zarade primaju prema Zakonu o zaradama u javnom sektoru.

Iz Sindikata doktora medicine ističu da su izuzetno zadovoljni odzivom ljekara, koji su razočarani odlukom vlade da im se plate povećaju samo devet odsto. Navodi se da se značaj poslova koje obavljaju ljekari svakodnevno ne može mjeriti niti upoređivati sa administrativnim poslovima koje obavljaju visoki činovnici.

- Ne mogu se upoređivati valjda ni sa radnicima na rampi u tunelu Sozina kojima je zarada 700 eura, uprkos činjenici da propuštaju auto za impozantne 22 sekunde - piše u peticiji.

Potpisom se podržava peticija da se ljekari uvrste u Zakon o zaradama u javnom sektoru i da se doktorima medicine dodijeli koeficijent ne niži od 14, specijalistima 18, subspecijalistima 20.

20. novembar - Podrška NVO sektoru u aktivnostima u oblasti HIV/AIDS-a Sekretar Ministarstva zdravlja Nikola Antović i predstavnici šest nevladinih organizacija potpisali su ugovore o raspodjeli finasijskih sredstava za projekte podrške preventivnim i drugim aktivnostima u oblasti HIV-AIDS-a u 2019.godini, u okviru javnog konkursa Održavanje niske prevalencije HIV-a u Crnoj Gori.

Za ovu godinu Ministarstvo zdravlja opredijelilo je ukupno 70 hiljada eura i to za nevladine organizacije: Centar kreativnih vještina, SISTEM, Juventas, Bjelopoljski demokratski centar, Identitet i CAZAS. Nakon potpisivanja ugovora, sekretar Antović izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa civilnim sektorom i istakao da je Ministarstvo zdravlja za prioritetne oblasti prevencije HIV/AIDS-a i tretman osoba koje žive sa HIV-om i ove godine opredijelilo značajna sredstva, kako bi prevenirali širenje HIV infekcije i broj novootkrivenih inficiranih slučajeva bio sve manji, a saradnja Vladinog i nevladinog sektora još efikasnija i bolja.

- Koliko nam je značajna saradnja u ovoj izuzetno osjetljivoj oblasti sa najviše specifičnosti, ukazuje i činjenica da je za protekle tri godine Ministartsvo zdravlja za projekte nevladinih organizacija u ovoj oblasti izdvojilo ukupno preko pola miliona eura. Očekujemo da će nevladine organizacije koje su izabrane ovim konkursom ostvariti ono to je krajnji cilj, a to je bolja identifikacija i tretman osoba koje žive s HIV-om i ranjivim grupama koje su u riziku od infekcije - kazao je Antović.

21. novembar - Usluge za pacijente sa srčanim oboljenjima u KCCG na visokom niovu Emininentni italijanski kardiohirurg, sa klinike San Donato iz Milana, prof. dr Alesandro Đamberti, boravio je po treći put u Kliničkom centru Crne Gore i sa crnogorskim ljekarima uspješno izveo kompleksne kardiohirurške operacije kod dva pacijenata koji su zbog urođenih srčanih manama već u dječijem uzrastu imali operativne zahvate.

Izražavajući zadovoljstvo nastavkom saradnje sa crno-

34

gorskim ljekarima, prof. dr Đamberti je ocijenio da Klinički centar Crne Gore posjeduje veliki potencijal, savremenu tehnologiju i stručan i proefsionalan kadar.

Direktor Klinike za bolesti srca dr Nebojša Bulatović naveo je da su uz pomoć prof. dr Đambertija izvedene operacije kod dva pacijenta, sa urođenim srčanim manama, koji su već operisani u njihovom djetinjstvu, a tokom vremena je došlo do komplikacija koje zahtevaju ponovni hirurški tretman.

– S obzirom da se radi o rijetkim stanjima, angažujemo profesora Alesandra Đambertija, evropski priznatog kardiohiruga, jednog od najvećih stručnjaka koji se bavi ovom problematikom tako da je čast imati njega za saradnika i učestvovati zajedno sa njim u liječenju ovih pacijenata - kazao je dr Bulatović.

22. novembar - Zajedničkim aktivnostima protiv nasilja nad ženama Dom zdravlja Podgorica i Klinički centar Crne Gore zajedničkim aktivnostima obilježili su Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Psihijatri i psiholozi dvije zdravstvene ustanove su u Poliklinici KCCG kratkim prezentacijama objašnjavali zainteresovanim građanima važnost prepoznavanja i sprječavanja bilo kojeg vida nasilja i dijelili propagandni i edukativni materijal koji se odnosi na prepoznavanje, prijavu i sprječavanje nasilja.

– Zadovoljstvo mi je što smo se okupili ovdje da budemo jedna karika u lancu institucija koje obilježavaju Dan borbe protiv nasilja nad ženama - rekla je dr Aleksandara Ražnatović, direktorica Klinike za psihijatriju KCCG ističući zajedničke aktivnosti KCCG i DZP. - U Centru za mentalno zdravlje ono što mi radimo je pružanje psiholoških, socijalnih usluga našim pacijntkinjama i pacijnetima koji su pretrpjeli nasilje i koje imaju te psihičke smetnje ali takođe radimo psihosocijalni tretman nasilnika kojima se ta mjera pripisuje kao obavezni vid liječenja - kazala je dr Ljiljana Vučeljić, načelnica Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Podgorica.

22. novembar - Prvi crnogorski forum Multipla skleroze U hotelu Podgorica organizovan je Prvi crnogorski forum Multipla skleroze u organizaciji kompanije Novartis. MS forum je zamišljen kao platforma za razmjenu znanja i iskustava, i prezentovanje najnovijih saznanja iz oblasti multiple skleroze, sa željom da postane tradicija i održava se jednom godišnje.

Sastanak je otvorio dr Jevto Eraković, prezentujući detalje

o samoj bolesti i uticaju na zdravstveni sistem kao i trenutnu situaciju iz ove oblasti, kao i poziciju Crne Gore u odnosu na region i Evropu. Naglasio je da je Crna Gora lider u regionu kada je u pitanju dostupnost inovativne terapije, dostupnost ljekara specijalista iz ove oblasti i dijagnostičkih procedura.

upotreba, zakonom propisuje vođenje registara svih saglasnosti za uzimanje organa, kao i izjava o njihovom opozivu ili izmjeni i registara davalaca organa.

Predložena rješenja, prema riječima ministra, daju mogućnost povećanja broja umrlih davalaca organa, kao i povećanja broja presađenih organa osobama kojima je to jedini način liječenja.

24. novembar - Rezistencija na antibiotike prijetnja zdravlju

Dr Balša Vujović je govorio o značaju odnosa benefitrizik i poziciji zdravstvenog sistema, ljekara i pacijenta kada je u pitanju izbor terapije. Naglasio je da odluka o izboru terapije treba uvijek biti donesena na osnovu procjene efikasnosti i bezbjednosti terapije imajući u vidu specifičnosti pojedinačnog pacijenta.

Moderator interaktivne radionice je bila dr Ljiljana Radulović, a prikaze slučajeva su prezentovali dr Dragica Milikić, dr Slaviša Perunučić i dr Zilha Idrizović. Diskutovalo se o efikasnosti i bezbjednosti terapije uz akcenat na neželjene efekte i kako ih uspješno držati pod kontrolom ili u potpunosti izbjeći.

Sastanak je zaključila dr Radulović ističući značaj realnog kliničkog iskustva, poznavanja mehanizma djelovanja dostupnih terapija kao i podataka koji se odnose na efikasnost i bezbjednost.

23. novembar - Doniranje organa i bez saglasnosti porodice Skupština Crne Gore usvojila je izmjene i dopune Zakona o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja kojim je predviđeno da nije potrebna saglasnost porodice za doniranje organa kod osoba koje su tokom života potpisale donorsku karticu.

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović rekao je ranije, tokom skupštinske rasprave o predloženom aktu, da je izmjenama omogućeno punoljetnim osobama da daju pisanu dobrovoljnu saglasnost za uzimanje organa za slučaj smrti kod izabranog doktora, radi presađivanja osobama kojima je to jedini način liječenja.

- Mogu da daju i pisanu izjavu kojom se protive ovom postupku, a data je mogućnost uzimanja organa od umrlog koje nije dalo pisanu saglasnost, niti izjavu o protivljenju ovom postupku, na osnovu saglasnosti koju daje član uže porodice naveo je Hrapović.

Na taj način, kako je dodao, obezbijeđeno je davanje, odnosno uzimanje organa sa umrlog davaoca samo na osnovu pisane saglasnosti koja se daje na propisani način.

- U slučaju nastupanja moždane smrti osobe koja nijesu dala ovu saglasnost, niti izjavu kod izabranog doktora da se izričito protive ovom postupku, saglasnost za uzimanje, odnosno davanje organa može da da član njihove uže porodice - pojasnio je Hrapović.

On je kazao da se, u cilju sprječavanja svih oblika zlo-

Problem rezistencije na antibiotike je globalan problem, pa se tako procjenjuje da oko 25.000 ljudi godišnje u Evropskoj uniji umire od posljedica infekcija bakterijama otpornim na antibiotike, istakla je generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja dr Mevlida Gusinjac.

Ona je povodom obilježavanja Evropske nedjelje svjesnosti o antibioticima za Pobjedu kazala da je rezistencija bakterija na antibiotike jedna od najvećih prijetnji ljudskom zdravlju sa kojom se susrijeće čovječanstvo u 21. vijeku.

- Antimikrobnu rezistenciju svjetski stručnjaci često nazivaju „nevidljivom pandemijom“. Oni upozoravaju na opasnost koju nosi rezistencija bakterija na antibiotike. Problem rezistencije je globalan i ne poznaje granice - kazala je dr Gusinjac.

25. novembar - Digitalizacija zdravstvenog sistema je neophodnost Sprovođenje procesa digitalne transformacije u zdravstvu predstavlja potrebu kontinuiranog prilagođavanja najnovijim tehnologijama radnih procesa i zdravstvenih usluga i kada govorimo o ovoj temi, više ne možemo govoriti o stavarnju preduslova, već neophodnosti i neminovnosti, poručio je ministar zdravlja, dr Kenan Hrapović tokom panel diskusije na Gala večeri, održanoj u okviru Programa za bolje poslovno okruženje u organizaciji Američke privredne komore u Crnoj Gori.

Ministar je podsjetio da je primjena informacionih tehnologija u oblasti zdravstva počela prije deset godina, te da je vremenom došlo do digitalizacije značajnog dijela procesa u javnom zdravstvu Crne Gore.

- Procesi digitalne transformacije su duži niz godina prepoznati u medicinskom svijetu i u stalnoj su ekspanziji. Njihovom punom primjenom i realizacijom se brže i efikasnije dolazi do osnovnog cilja svakog zdravstvenog sistema, a to je brza, blagovremena i kvalitetna zdravstvena usluga - kazao je Hrapović.

Jedan od ilustrativnih primjera digitalne transformacije i uvođenja novih tehnologija je projekat telemedicine. Trenutno

35

je uz pomoć kompanije Mtel sistem telemedicine implementiran u tri opšte bolnice (Bar, Berane i Pljevlja) sa centralnim sistemom u KCCG. Ovim projektom se omogućava visoki nivo znanja, tj. konsultacija u dijelu dijagnosticiranja, kao i definisanja i sprovođenja terapija bez obzira na lokaciju pacijenta.

zovalo Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, u okviru Evropske nedelje svjesnosti o antibioticima.

26. novembar - Smjernice za zaštitu djece i adolecenata od nasilja Crna Gora je jedna od prvih zemalja svijeta koja je, izradom smjernica, usaglasila okvir odgovora zdravstvenog sistema u slučajevima nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja djece i adolescenata. Ovo je saopšteno na konferenciji, koja je, u organizaciji Ministarstva zdravlja, Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a, održana u Podgorici, a na kojoj su predstavljene Smjernice za postupanje pružalaca zdravstvenih usluga u cilju zaštite djece i adolecenata od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja. Osim u Podgorici za predstavnike domova zdravlja iz centralne regije organizovano je predstavljanje smjernica u Petrovcu i Beranama za zdravstvene ustanove na jugu u sjeveru Crne Gore.

- Zdravstveni sistem, odnosno zdravstveni radnici, imaju značajnu i specifičnu ulogu u svim fazama zaštite djece od zlostavljanja i zanemarivanja: od prevencije preko otkrivanja i dijagnostike, pa do tretmana, praćenja i evaluacije. Jedan od osnovnih zadataka zdravstvenih radnika je senzibilizacija šire javnosti i stručnjaka drugih oblasti. Senzibilizacija i obavještavanje o problemima i potrebi zaštite djece od zlostavljanja i zanemarivanja može se realizovati na različite načine, a jedna od njih su i Smjernice za postupanje pružalaca zdravstvenih usluga u cilju zaštite djece i adolescenata od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja kazala je dr Mevlida Gusinjac, generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja. Šefica Kancelarije SZO za Crnu Goru Mina Brajović, upućujući čestitke Ministarstvu zdravlja, što je Crna Gora jedna od vodećih država svijeta koja je pripremila smjernice u skladu sa najnovijim preporukama SZO, najavila je podršku u sprovođenju obuke timova izabranih doktora i centara za podršku.

27. novembar - Budućnost antibiotika zavisi od svih nas Zajednička borba protiv antibiotske rezistencije, kroz smanjenje potrošnje antibiotika, prevenciju i kontrolu infekcije i sintezu novih antibiotika, osnovni je zadatak zdravstvenog sistema, ali i cjelokupnog društva, saopštio je državni sekretar Ministarstva zdravlja Milovan Vujović, na edukativnom seminaru sa temom Budućnost antibiotika zavisi od svih nas, koji je organi-

36

Podaci ukazuju da je antimikrobna rezistencija prioritetni globalni javno-zdravstveni problem, koji predstavlja veliku prijetnju čovječanstvu.

- Vlada Crne Gore je na predlog Ministarstva zdravlja usvojila Akcioni plan za period 2019-2020.godine Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike za period 2017-2021.godine. Kroz Akcioni plan predviđeno je da se urade mnoge aktivnosti u cilju smanjenja racionilazicaje potrošnje antibiotika. Nacionalna interdisciplinarna komisija za kontrolu rezistencije na antibiotike - NIKRA, koju je osnovalo Ministarstvo zdravlja, u skladu sa strategijom Evropske unije, prati i koordinira aktivnosti, koje obuhvataju kontrolu rezistencije na antibiotike i edukaciju opšte populacije o štetnosti prekomjerne upotrebe antibiotika. Uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, dobili smo digitalnu podršku za Protokol za liječenje urinarnih infekcija, koji je uradilo Ministarstvo zdravlja, čijom primjenom se očekuje racionalnije korišćenje antibiotika po redu njihove snage i smanjenje troškova za laboratorijske analize. U toku je priprema i Protokola za liječenje respiratornih infekcija za primarni nivo zdravstvene zaštite. Cilj je da svi ljekari primjenjuju smjernice iz Protokola zahvaljujući čemu ćemo imati racionalnu upotrebu antibiotika - istakao je Vujović. Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije Mina Brajović ukazala je da su bilansi, kada je antimikrobna rezistencija u pitanju, zabrinjavajući, ali i da ima pozitivnih pomaka.

- Podaci ukazuju da ima pomaka kada je riječ o vanbolničkoj potrošnji antibiotika u Crnoj Gori. Od 2017. godine Crna Gora je sa drugog došla na peto mjesto u Evropi po u vanbolničkoj potrošnji potrošnji antibiotika, u odnosu na EU prosjek. Zabilježeni trend smanjivanja vanbolničke potrošnje je potvrda da strategije za pravilnu upotrebu antibiotika postoje i da su učinkovite - ocijenila je Brajović.

Ona je navela da podaci, takođe od 2017. godine, pokazuju da bolnička prosječna potrošnja antibiotika u Crnoj Gori gotovo na nivou potrošnje u EU, a ono što je preporuka SZO jeste da se mora sistemski raditi na promjeni strukture ljekova u bolničkoj potrošnji kako bi se smanjio udio rezervnih antibiotika.

27. novembar - U organizaciji Glosarij CD/MSD održan multidisciplinarni sastanak Multidisciplinarni sastanak Značaj fekalnog kalprotetktina u dijagnozi i terapiji inflamatornih bolesti crijeva održan je

u Hotelu CentreVille u Podgorici.

Predavači su bili prof. dr Brigita Smolović, gastroenterolog iz KCCG, koja je bila i moderator skupa, dr Nevena Terzić Stanić, specijalista biohemije KCCG i dr Marija Nikolić, specijalista infektolog, takođe iz KCCG. Skupu su prisustovali gastroenterolozi, infektolozi i biohemičari.

Dr Nevena Terzić Stanić je govorila na temu Fekalni kalprotektin – izazovi u laboratorijskoj dijagnostici. Doktorka je objasnila laboratorijsku metodu, način pravilnog sakupljanja fecesa i dostavljanja uzorka u laboratoriju kao i uticaj ovih postupaka na rezulate testa. U svom izlaganju istakla je značaj kalprotetkina u diferencijaciji upalnih bolesti crijeva od sindroma iritabilnog crijeva.

Dr Marija Nikolić je govorila na temu Dijarealni sindrom u infektivnim bolestima. Cilj njenog izlaganja je bio da podsjeti učesnike na podjelu proliva, uzročnike proliva, specifičnosti kliničke slike u zavisnosti od izazivača, izazovima u postavljanu dijagnoze i izboru odgovarajuće terapije. Doktorka je istakla da fekalni kalprotektin u infektologiji zbog ne zadovoljavajuće specifičnosti u akutnim dijarejama gdje je uvijek povišen nema dijagnostičku vrijednost, takođe neoplazije i upalne bolesti crijeva mogu povećati nivo fekalnog kalprotektina.

Prof. dr Brigita Smolović je govorila o ulozi biomarkera u upalnim bolestima crijeva. Upalni biomarkeri se koriste uz ostale dijagnostičke procedure (laboratorija, rtg, ultrazvuk, kolonoskopija). Biomarkeri pomažu kliničarima da otkriju prisustvo i ozbiljnost inflamacije i mogu spriječiti potrebu za invazivnim ispitivanjima. Kod pacijenata sa IBD (Intestinalna bolest crijeva), FC (Fekalni kalprotektin) služi za monitoring aktivnosti bolesti i dalje prognostičke informacije, a kod pacijenata koji relapsiraju pokazan je konstantan porast FC prije relapse. FC je specifičniji za intestinalnu inflamaciju nego CRP i mnogo pouzdaniji za detekciju post-operativnog relapsa kod CD (Kronove bolesti).

Dobro korelira s mukoznim cijeljenjem i odgovorom na indukciju u UC (ulcernoznom kolitisu).

Nakon predavanja u diskusiji učesnici su se složili da samo pravilno uzeti uzorak za fekalni kalprotektin kao i redovna kontrola vrijednosti ovog biomarkera smanjuju broj kolonoskopija i omogućavaju bolje praćenje pacijenata. Pacijent na ovaj način dobija bolji i pravovremeni tretman, a sa druge strane, zbog pravilnog odabira pacijenata za kolonoskopiju, smanjuju se i troškovi liječenja.

28. novembar - Acibadem zainteresovan za snažnije prisustvo u Crnoj Gori Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković primio je delegaciju turskog privatnog zdravstvenog sistema Acibadem,

na čelu sa generalnim direktorom kompanije Tahsinom Gunejom.

Razmotrili su konkretne mogućnosti jačanja saradnje: gradnju nove opšte bolnice, upravljanje opštom bolnicom i otvaranje specijalizovane onkološke klinike. Acibadem bi da širi poslovanje u Crnoj Gori kao zemlji izvjesne dugoročne stabilnosti.

Konstatovano je da Crna Gora i Turska njeguju dobre sveobuhvatne političke i ekonomske odnose, te da crnogorski zdravstveni sistem ima razvijenu i kvalitetnu saradnju sa Acibademom. Od takve saradnje, konstatovano je, najveću korist imaju građani naše zemlje koji kao pacijenti dobijaju o trošku našeg Fonda zdravstva medicinsku uslugu najvišeg kvaliteta, saopšteno je iz Vlade.

Premijer je izrazio zadovoljstvo interesovanjem kompanije koja ima 29 zdravstvenih centara u 18 država da poslovanje proširi i u Crnoj Gori.

- Jedan od političkih prioriteta ove Vlade je unapređenje zdravstvenog sistema u cjelini. Ta politika je u temelju sveukupnog napretka. Uradili smo dosta na tom planu, ali ja hoću i želim više - kazao je predsjednik Vlade i dodao da je u tom smislu Vlada otvorena za novi, intenzivniji stepen saradnje sa Acibademom posebno nakon stupanja na snagu zakona o javno-privatnom partnerstvu.

Generalni direktor Acibadema konstatovao je iskazao zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa crnogorskim zdravstvenim sistemom i rekao da je glavna pretpostavka njihove odluke da prošire poslovanje u našoj zemlji „stabilnost koja je u Crnoj Gori izvjesna u dugoročnom periodu“.

Predsjednik Vlade Crne Gore i generalni direktor Acibadema razmotrili su više konkretnih mogućnosti saradnje, među ostalima, gradnju nove opšte bolnice ili pak upravljanje nekom našom opštom bolnicom i otvaranje specijalizovane onkološke klinike.

Na sastanku je konstatovano da postoji prostor i za usavršavanje crnogorskih ljekara u zdravstvenom sistemu Acibadema i mogućnost da naši ljekari prate pacijente koji liječenje nastavljanu u ovom zdravstvenom sistemu, saopšteno je iz Vlade.

Sastanku je prisustvovala ambasadorka Turske Republike u Crnoj Gori Songul Ozan.

29. novembar - Nedelja posvećena praćenju bezbjednosti ljekova U periodu od 25. do 29. novembra se putem društvenih mreža u 57 zemalja svijeta organizovala kampanja, čiji je cilj unapređenje svijesti o značaju praćenja bezbjednosti ljekova u prometu. Već četvrtu godinu za redom, krajem novembra, Kolaborativni centar SZO za internacionalno praćenje bezbjednosti primjene ljekova – Uppsala Monitoring Centre (UMC) se udružuje sa regulatornim agencijama širom svijeta i na zabavan način podsjeća zdravstvene radnike na značaj spontanog prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova. Ove godine i Crna Gora se pridružila inicijativi, a osim Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) u kampanji su učestvovali: Udruženje pedijatara Crne Gore, Dom zdravlja Podgorica, Farmaceutska komora Crne Gore i časopis Medical. Zajedničkom akcijom, učesnici kampanje su poslali poruku svim zdravstvenim radnicima u Crnoj Gori, čija je pažnja bila ključna za detekciju neželjenih dejstava i drugih problema vezanih za primjenu ljekova, a time i zaštitu zdravlja

37

svih nas.

Glavna tema ovogodišnje kampanje je bila rizik koji prati istovremenu primjenu više ljekova, naročito kada su u pitanju njihove međusobne interakcije. Primjena više ljekova je često neophodna, najčešće kod starijih i pacijenata sa hroničnim oboljenjima, što zahtijeva posebnu pažnju zdravstvenih radnika usljed povećanog rizika od ispoljavanja neželjenih dejstava, kao i mogućih interakcija sa drugim ljekovima, hranom ili dodacima ishrani. Osim toga, podsjetićemo i na uvijek aktuelnu temu bezbjednosti primjene ljekova kod djece.

Globalna kampanja putem društvenih mreža je još jedna prilika da podsjetimo da je svaka prijava sumnje na neželjeno dejstvo, koju zdravstveni radnik dostavi CALIMS, važna za procjenu bezbjednosnog profila lijeka i njegovu racio nalnu i bezbjednu primjenu.

Predstavnica CALIMS-a mr ph Veselinka Vukićević kazala da je tema ovogodišnje kampanje istovremena primjena velikog broja ljekova i rizici koje oni nose.

- Primjena ljekova je neophodna, naročito kod starijih osoba i hroničnih bolesnika, ali takva primjena nosi rizik od ispoljavanja njihovog neželjenog dejstva - istakla je mr Vukićević na konferenciji za novinare.

U Crnoj Gori, kako je rekla, trećina osoba starijih od 75 godina uzima više od šest ljekova dnevno, i tada je važno da pacijent uzima ljekove onako kako je propisano.

- Važna tema je primjena ljekova kod djece, u trudnoći i prilikom dojenja, jer djeca drugačije reaguju na ljekove i stoga se strogo mora voditi računa - kazala je mr Vukićević.

Očigledno je, kako je navela, da su ljekovi u prometu kvalitetni, bezbjedni i odgovarajućeg kvaliteta, ali da njihovu primjenu prati određeni rizik.

Predstavnica CALIMS-a mr ph Maja Stanković kazala je da pacijenti neželjene reakcije na lijek prijavljuju od 2009. godine.

- Pacijenti nemaju pravo, odnosno ne prijavjuju Agenciji za ljekove sumirana nežejena dejstva već komuniciraju preko zdravstvenih radnika, bez obzira na njihovu specijalnost - kazala je Stanković.

Ona je dodala da u nacionalnoj bazi ima 1,3 hiljada sumnji na neželjena dejstva lijeka.

- Najviše se prijavljuju neželjena dejstva iz grupe citostatika, što je očekivano jer su to specifični ljekovi. Najčešća neželjena dejstva su ona koja spadaju u poremećaj kože i potkožnog tkiva - kazala je mr Stanković.

Prema njenim riječima, 65 odsto prijavljenih dejstava nije ozbiljnog karaktera.

38

29. novembar – Doprinijeti razvoju djece zdravih prehrambrenih navika kod djece Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja započelo je 5. novembra realizaciju Programa voće, povrće, mlijeko i mliječni proizvodi za škole, koji ima za cilj poboljšanje prehrambenih navika djece i promociju zdravih stilova života kod najmlađih generacija.

Crna Gora je suočena sa zabrinjavajućom epidemijom prekomjerne kilaže i gojaznosti u populaciji najmlađih članova našeg društva. Za taj, ali i sve izazove i ciljeve od značaja za cijelo društvo, najbolji odgovori su saradnja i zajedništvo svih segmenata društva u pronalaženju rješenja, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović otvarajući konferenciju o nacionalnom i multisektorskom dijalogu na temu “Program – voće, povrće, mlijeko i mlječni proizvodi za škole – put zdravih navika i boljeg zdravlja od ranog djetinjstva”.

Sa ciljem zajedničkog djelovanja u pravcu poboljšanja prehrambenih navika djece i smanjenja zabrinjavajućeg procenta gojaznosti djece u Crnoj Gori, kao i predstavljanja Programa voće povrće, mlijeko i mliječni proizvodi za škole čiju realizaciju je započelo Ministarstvo poljoprivrede u osnovnim školama, Ministarstvo je u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom organizovalo skup.

Na konferenciji su, osim predstavnika Vlade, prisustvovali predstavnici Zajednice opština, direktori i predstavnici 40 osnovnih škola širom Crne Gore, Instituta za javno zdravlje, Fakulteta za sport, civilnog sektora i medija.

Simović je izrazio zadovoljstvo prisustvom svih subjekata društva ističući da svi treba da budu partneri u ostvarenju zajedničkog cilja, a to je, kako je kazao, „stvaranje uslova za zdraviji razvoj djece i zdravija buduća pokoljenja“.

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović kazao je da je gojaznost medicinski problem koji se najlakše prepozna, ali se najteže liječi.

- Gojaznost je dostigla epidemijske razmjere u svijetu.

U poslednjih 50 godina broj gojazne djece se povećao za nevjerovatnih 300 odsto - kazao je Hrapović dodajući da su uzroci gojaznosti su kompleksni i brojni i uključuju genetske, biološke, kulturološke i sociološke faktore, ali da su kompleksne i posljedice. Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović čestitala je Ministarstvu poljoprivrede na iniciranju i realizaciji važnog Programa podjele svježih i zdravih obroka za djecu u školama, jer to, kako je kazala, nije samo primjer dobre prakse zemalja EU nego mnogo više.

- Za SZO ovo je potvrda da borba protiv gojaznosti djece u Crnoj Gori nije samo priortet sektora zdravstva, nego je

i pod punom pažnjom i drugih resora, kao što je poljoprivreda.

To je potvrda da je Vlada usvojila pristup multisektorskog pristupa u rješavanju ovog problema.

30. novembar - Besplatno testiranje na HIV i hepatitis Institut za javno zdravlje organizovao je od 22. do 30. novembra akciju besplatnog testiranja na HIV i hepatitis. Naime, tada se u Evropi obilježava nedjelja testiranja na HIV i hepatitise.

- Institut za javno zdravlje Crne Gore se, i ove godine, pridružuje organizacijama, institucijama i ključnim liderima širom Evrope u obilježavanju ove inicijative. Cilj obilježavanja Evropske nedjelje testiranja je podizanje svijesti o značaju testiranja i ranog otkrivanja bolesti, kao i ukazivanje na značaj obezbjeđivanja veće pristupačnosti testiranju onima koji su u povećanom riziku od ovih infekcija - saopštio je IJZ. Tema ovogodišnje akcije je Testiraj. Liječi. Zaštiti, a cilj je, osim povećanja svijesti o korisnosti testiranja, i isticanje značaja integrisanog pristupa testiranju (integrisano testiranje na HIV, hepatitis B, hepatitis C i druge polno prenosive infekcije).

- U cilju obilježavanja ove akcije, Institut za javno zdravlje, zajedno sa mrežom Savjetovališta za HIV u domovima zdravlja Bar, Berane, Bijelo Polje, Nikšić, Kotor, Pljevlja i Herceg Novi, organizovao je nedjeljnu akciju savjetovanja i testiranja na HIV i hepatitise. Akcija testiranja se u Institutu za javno zdravlje sprovodila od 22 do 30. novembra 2019. godine u prostorijama Savjetovališta za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV od 08h do 20h. Testiranje ključnih populacija se obavljalo u saradnji sa Nevladinim organizacijama koje pružaju usluge iz oblasti prevencije HIV infekcije - istakli su iz IJZ. Evropska nedjelja testiranja na HIV potiče od inicijative HIV in Europe i sprovodi se od 2013. godine, a od 2015. godine je proširena i na hepatitise.

Novembar 2019. - Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Nacionalna avio kompanija Montenegro airlines odlučila je da 25 godina postojanja firme obilježi i akcijom dobrovoljnog darivanja krvi koja je realizovana u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 20 davalaca krvi.

Radnici Crnogorskog elektrodistributivnog sistema iz Berana organizovano su posjetili prostorije Zavoda u tom gradu.

U toj akciji je učestvovalo oko 15 davalaca krvi.

Zaposleni u firmi "Ing invest" organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo više od 10 davalaca krvi.

Studenti Biotehničkog fakulteta organizovali su tradicionalnu akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama te visokoškolske ustanove. U akciji je učestvovalo više od 20 studenata, a posebno raduje podatak da je 10 visokoškolaca po prvi put darivalo dragocjenu tečnost.

Zaposleni u Agenciji za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 10 davalaca krvi.

Udruženje davalaca krvi "Sveti novomučenici momišićki" organizovalo je jubilarnu dvadesetu akciju dobrovoljnog davanja krvi u Podgorici. Na ovoj jubilarnoj akciji bilo čak 100 prijavljenih davalaca krvi.

Zaposleni u Upravi za imovinu organizovali su prvu akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo više od 20 davalaca krvi.

Zaposleni u Upravi za imovinu organizovali su prvu akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo više od 20 davalaca krvi.

Zaposleni u kompaniji Plantaže organizovali su svoju drugu akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi Podgorica. U akciji je učestvovalo oko 10 dobrovoljnih davalaca krvi.

Građani Kolašina su pokazali humanost u drugoj ovogodišnjoj akciji dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Crvenog ksta Kolašin.U akciji koju je organizovala ta opštinska organizacija Crvenog krsta, učestvovalo je oko 40 davalaca krvi.

Maturanti Gimnazije "Slobodan Škerović" organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici.

Zaposleni u Hotelu Hilton organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici. Ovo je četvrta akcija radnika tog hotela, a u današnjoj učešće je uzelo više od 20 davalaca krvi.

Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi

39

ZANIMLJIVOSTI

Za zdrav život 2,5 sata vježbanja nedjeljno

Zbog načina života koji podrazumijeva sve više sjedjenja i nezdrave ishrane, gojaznost je postala globalni problem, ali su stručnjaci utvrdili koliko je minimalno potrebno fizičke aktivnosti da bismo ostali zdravi.

Kanadska Agencija za zdravlje i Društvo za vježbanje tijela iz te zemlje, saglasni su u tome koliko minimalno tjelesne aktivnosti treba odraslima da bi ostali zdravi. To je najmanje 150 minuta sedmično, odnosno 2,5 sata umjerene tjelesne aktivnosti u intervalima od najmanje 10 minuta. Osim ovih 150 minuta aerobnih aktivnosti, odrasli bi morali da rade i vježbe snage dvaput sedmično.

Ukoliko niste sigurni je li neka vježba umjerenog ili niskog intenziteta, stručnjaci upućuju na jednostavan test.

- Ako možete pričati dok vježbate, riječ je o vježbi umjerenog intenziteta. Ukoliko morate hvatati zrak dok izgovarate riječi, bavite se vježbom visokog intenziteta - objašnjava Šara Vigent, fitnes instruktor.

- Savršenstvo ne postoji. Zapamtite, vježbanje treba da obogati vaš život, a ne ga osiromaši – istakla je Vigent.

Vigent preporučuje da pronađate aktivnost u kojoj uživate, jer ono što jednoj osobi godi, ne mora biti prijatno i drugoj.

S druge strane, naučnici sa Univerziteta u Tulusu se ne slažu s kanadskim kolegama. Smatraju da je ljestvica postavljena previsoko i da se ovim preporukama ne mogu motivisati ljudi da se počnu baviti sportom, posebno ne oni kojima je to najpotrebnije. Što se tiče djece, njima je potrebno najmanje sat vremena fizičke aktivnosti na dan, smatraju kanadski naučnici. Najmanje triput sedmično djeca bi trebala da imaju aktivnosti visokog intenziteta poput fudbala, trčanja ili nekog drugog sporta.

40

Čokolada pomaže da živimo duže

Vodite računa kada i kako perete zube

Čokolada je, čini se, jako dobra za zdravlje i pomaže da živimo duže. Istraživanje je otkrilo da čokoladica, ako se jede uz dodatak cinka, aktivira spoj koji usporava starenje, piše MailOnline.

Naime, naučnici iz Njemačke utvrdili su da cink aktivira polifenole. Ova aktivacija štiti organizam od gasa koji nastaje kao otpadni produkt ćelija. Nastali gas može oštetiti DNK čovjeka, a smatra se da ima ključnu ulogu u procesu starenja i povezuje se s upalama koje mogu da izazovu karcinom i Alchajmerovu bolest.

Osim čokolade, čaj, kafa i vino sadrže polifenole koji su važan antioksidans, jer pomažu u borbi protiv oštećenja ćelija.

Polifenoli sami ne mogu da razgrade ovaj gas, ali u kombinaciji s cinkom stvaraju mega kompleks.

Ovo istraživanje sprovedeno je na Univerzitetu Erlangen– Nuremberg, a prvi put su istražena dejstva ovog enzima bez pribjegavanja metalima kao što su bakar i gvožđe.

Cink je manje toksičan, u prevelikim dozama može izazvati povraćanje i promjenu ukusa. S druge strane, previše gvožđa povezuje se s bolestima jetre, dijabetesom i zatajenjem srca, dok bakar uzrokuje groznicu, anemiju i nizak pritisak.

Ranije se pokazalo da čokolada u umjerenim količinama može biti zdrava za srce, a prema istraživanju Harvarda čini nas i pametnijima.

Zube ne treba prati odmah poslije jela zato što zubi i desni omekšaju tokom obroka, pa ih je lakše oštetiti ako ih odmah istrljate četkicom. Stručnjaci preporučuju da sačekate 30-40 minuta, piše Bright Side.

Iako se plivanje preporučuje zbog niza pozitivnih zdravstvenih efekata, nikako se ne preporučuje da voda iz bazena uđe u usta.

Razlog je što sredstva za dezinfekciju i održavanje vode sadrže sastojke štetne za zube, a naučnici su u osamdesetim sproveli istraživanje u kojem je utvrđeno da 40 posto ispitanih profesionalnih plivača ima velike probleme sa zubima.

Kafu pijte što je brže moguće i izbjegavajte razvlačenje konzumiranja na više od 20 minuta, jer tako dajete više vremena kofeinu da uništava desni i boju zuba.

Zube uvijek perite posebno, nikada to nemojte da radite u isto vrijeme kad se tuširate ili na šolji. Ovo je proces kom treba u potpunosti da se posvetite. Stručnjaci savjetuju da pustite omiljenu pjesmu sebi i svom djetetu, jer ćete mu tako skrenuti pažnju dva-tri minuta.

Takođe se ne preporučuje bušenje jezika ili žvakanje leda, jer oboje može poremetiti desni i zube i zbog toga mogu da ispadnu plombe.

IZ MEDICINE Čovjek nije stvoren za rad duži od četiri sata

Radno vrijeme bi trebalo ograničiti na četiri sata dnevno, mišljenje je mnogih istaknutih stručnjaka. Oni smatraju da mi jednostavno nijesmo ni mentalno, ni fizički sposodni da radimo duže od toga.

- Teško je da bilo koji čovjek može da radi potpuno koncentrisan više od pet sati dnevno, ostatak radnog vremena zahtijeva samo djelić fokusa i svodi se na popunjavanje vremena - navodi se u tekstu Quartza.

Slobodno vrijeme, takozvano "prazno vrijeme", je zapravo izuzetno važno za nas i za razvijanje naše kretivnosti.

Postavljanje pravih uslova za rad podrazumijeva isplanirane poslove, ali i planirane pauze. Možda se čini da je ovo mišljenje u suprotnosti sa mišljenjem da je vrijeme novac, ali je zapravo slobodno vrijeme to koje nam omogućava da zaista napredujemo.

Drugim riječima, malo je vjerovatno da ćete povećati svoju produktivnost time što ćete više i duže raditi. Čak je i čuveni filozof Bertrand Rasel u svom eseju iz 1932. godine zagovarao četvoročasovno radno vrijeme.

- Svi oni kojima se ne sviđa ideja četvoročasovnog radnog vremena trebalo bi da se zapitaju da li bi voljeli da se o njima brine medicinska sestra na kraju dvanaestočasovne smjene ili na početku četvoročasovne - navodi se u tekstu.

Beneficije od kraćeg radnog vremena su višestruke, smanjen broj izostanaka sa posla "zbog bolesti", manji troškovi i bolja integracija poslovnog i privatnog života. Veće su šanse da će zadovoljni radnici biti kreativniji, produktivniji i posvećeniji. Kompanije bi mogle novac ušteđen na platama da investiraju u obuku i razvoj svojih ljudi. Ovakvo radno vrijeme bi značilo i više radnih mjesta za nezaposlene.

Novi Zeland, Švedska i Britanija, zemlje su ljubitelji kraćeg radnog vremena. Čak 61 odsto britanskih radnika smatra da će ih četvoročasovno radno vrijeme učiniti produktivnijim.

Praksa dugog radnog vremena nesumnjivo će se prije ili kasnije prekinuti.

A jednoga dana ćemo možda početi da cijenimo i radnje koje obavljamo, a koje nijesu plaćene, zaključuje se u tekstu.

Opasne bakterije vrebaju i iz tuša Potencijalno štetni organizmi poznati kao mikobakterije, koji mogu da ugroze zdravlje ljudi, mogu da žive u tušu. Neke od tih bakterija mogu da prouzrokuju probleme sa plućima, pokazuju najnovija istraživanja.

- Dovoljno je disati ispod tuša, pa bi bakterije udisanjem mogle da uđu u pluća - objašnjava dr Barbara Keber, sa odjeljenja porodične medicine u bolnici Glen Kouv u Njuvelu.

Pritisak i toplota vode u tušu, čine ga idealnim za eksploziju bakterija.

Bakterija je otkrivena u istraživanju koje je sprovedeno u 656 domaćinstava u Evropi i Americi. Ustanovljeno je da taj sićušni organizam češće obitava u glavama tuševa koji vodu crpe iz komunalnih slavina i na područjima gdje je čest oblik bakterijskih upala pluća, što ukazuje na mogućnost da upravo ovaj oblik bakterije prenosi zarazu.

Simptomi infekcije pluća zaraženih ovom bakterijom uključuju hronični ili ponavljajući kašalj, gubitak težine, temperaturu i gubitak energije.

Ono što je iznenadilo jeste da su metalni tuševi sadržavali više mikobakterija od plastičnih.

Dr Keber, međutim, kaže da ne bi trebalo previše da se uzbuđujemo zbog toga, jer šanse za dobijanje upale pluća zbog ove bakterije i nijesu tako velike. Činjenica je da se većina ljudi vjerovatno neće razboljeti od mikobakterija u tuševima, ali postoji osjetljiviji dio populacije, koji bi morao da bude oprezniji.

Srećom, infekcije prouzrokovane mikobakterijama su izlječive. Možete da preduzmete preventivne mjere, redovno čistite svoj tuš i zamijenite ga po potrebi. Jednostavno i jeftino ga možete očistiti, tako što ćete ga potopiti u rastvor alkoholnog sirćeta i vode. Alkoholno sirće inače djeluje antibakterijski.

Međutim, postoje još neke stvari u kući na koje treba obratiti pažnju.

- Sunđeri i krpe su takođe problematični. Aparati za kafu su isto tako pogodno mjesto za razvoj bakterija i povremeno ih treba očistiti mješavinom sirćeta i vode - rekla je dr Keber i dodala da je potrebno redovno čistiti i daljinske upravljače i sve površine u kupatilu.

41

REGION 02. novembar – Ogromni finansijski gubici bolnica - Hrvatska Novi gubici hrvatskih bolnica u prvih devet mjeseci ove godine dosegli su milijardu kuna (134 miliona eura), saznaje Jutarnji list, ističući da se 70 posto novih dubioza piše na računima kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara koji liječe najteže i najskuplje pacijente.

Takva se praksa događa godinama, a da to nije pokrenulo nikakve promjene u organizaciji okoštalog bolničkog sistema koji troši sve više za liječenje sve manjeg broja pacijenata, konstatuje zagrebački dnevnik.

Zato je i ukupni dug bolnica dosegnuo 6,8 milijardi kuna (912 miliona eura), od čega je četiri milijarde kuna (536 milijona eura) dospjelih potraživanja u koje su uključeni i dugovi veledrogerijama za isporučene ljekove.

Bez obzira pitaju li se pacijenti, ljekari, medicinske sestre, direktori bolnica ili šefovi klinika, odgovor je gotovo isti: ništa se u organizaciji hrvatskog zdravstva nije promijenilo posljednjih, sad već gotovo 30 godina, pa ni nakon što je Hrvatska ušla u Evropsku uniju, osim što je potrošnja na godišnjem nivou porasla za nekoliko milijardi i sad se već bliži 26 milijardi kuna (3,5 milijarde eura), piše Jutarnji list.

Upoređujući podatke o poslovanju hrvatskih bolnica 2013. s onima iz 2018. godine, uviđa se da se sve manji broj pacijenata hospitalizuje, ali to nije bio potsticaj za veće smanjene broja kreveta u bolničkim ustanovama, a onda i za njihovu iskoristivost.

U jednom segmentu bilježi se stalni rast proteklih šest godina, a to je broj ljekara koji rade u bolnicama. Godine 2013. u hrvatskim bolnicama bio je zaposlen 5.861 ljekar, a 2018. godine njih 6.838.

Uprkos stalnim prijetnjama da će Hrvatska doživjeti ljekarski egzodus, broj onih koji su sreću potražili u inostranstvu ne prelazi 600, jer pokazalo se da, dok jedni odlaze, drugi se vraćaju i zapošljavaju u hrvatskim bolnicama.

Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na koje se poziva Jutarnji list, pokazuju da je u zagrebačkim bolnicama u tom razdoblju zaposleno 500 ljekara više, a da je broj hospitalizovanih pacijenata ostao podjednak, odnosno oko 250.000 godišnje.

04. novembar - Svaki šesti par ima problem sa začećem - Srbija U Srbiji svaki šesti par ima problem sa začećem, zbog čega je Udruženje Šansa za roditeljstvo zajedno sa Ministarstvom zdravlja i Fondacijom Nije svejedno pokrenulo besplatan broj za vantelesnu oplodnju.

Kako se navodi u saopštenju Udruženja, putem tog broja svi građani Srbije kojima su potrebni savjeti, informacije o procesu vantjelesne oplodnje i procedurama liječenja ili neophodnim dokumentima, moći će svakim radnim danom od 9 do 20 časova

42

da se jave i dobiju podršku i odgovore na pitanja. U okviru ovog projekta svim građanima biće dostupan i besplatan Vodič kroz proces vantjelesne oplodnje.

Srbija se i ove godine pridružila Evropi u obilježavanju Nedelje neplodnosti od 4. do 11. novembra, koja ima za cilj podizanje svijesti o problemima neplodnosti, sa kojima se sve više mladih ljudi suočava.

07. novembar - Održan forum Svetost materinstva - Srbija Najveći događaj posvećen porodici i djeci, forum Svetost materinstva koji organizuje Karić fondacija sa najstarijim ruskim humanitarnim fondom Sveti Andrej Prvozvani, otvoren je u Narodnom pozorištu u Beogradu, u prisustvu predstavnika diplomatskog kora iz SAD, Rusije, Bjelorusije, Kazahstana, Iraka i drugih zemalja.

Ova manifestacija organizovana je sa ciljem da se donesu konstruktivni predlozi za suočavanje sa problemom bijele kuge, sa kojom se Srbija već decenijama bori, kao i da se kroz učešće na panelima drugog dana Foruma diskutuje o ovoj temi sa pedagozima, psiholozima, ljekarima i svima onima koji mogu uticati na povećanje svijesti o ovom problemu u Srbiji.

Kao prva instanca planiranih reformi navodi se povećanje slobodnog vremena za roditelje koji će se posvetiti djeci.

U skladu sa tim, Srbija je uvela fleksibilno radno vrijeme, koje je nedavno sprovedeno u djelo, i koje bi prema mišljenju resornog ministarstva moglo umnogome da pomogne roditeljima da svoju djecu odgajaju u zdravoj, porodičnoj sredini, kroz primjere kojima će u pravom smjeru vaspitavati buduće naraštaje.

08. novembar - Međunarodna konferencija studenata medicine u Novom Sadu – Srbija Trodnevna konferencija studenata medicine International medical students conference in Novi Sad 2019 – IMSCNS koja se ove godine organizuje po dvanaesti put, svečano je otvorena u Gradskoj kući, a prisutne je tom prilikom pozdravio

član Gradskog vijeća za sport i omladinu Ognjen Cvjetićanin i poželeo im dobrodošlicu u Novi Sad, aktuelnu Omladinsku prestonicu Evrope.

Konferencija se održala u Rektoratu Univerziteta u Novom Sadu, u organizaciji Saveza studenata Medicinskog fakulteta. Na konferenciji je učestvovalo 200 studenata koji su tokom tri dana imali priliku da prošire svoja znanja iz medicinskih nauka, razmijene kontakte i iskustva od gostujućih profesora koji su došli sa prestižnih univerzitetskih klinika i centara širom Sjedinjenih Američkih Država, sa dugogodišnjim iskustvom i znanjem iz oblasti stomatologije, interne medicine, pedijatrije, onkologije, ortopedije, sportske medicine i radiologije.

12. novembar – Inicijativa za život gost na Interliberu - Hrvatska Inicijativa 40 dana za život, čiiji se članovi često mogu vidjeti ispred bolnica u bdjenjima protiv pobačaja tj. za zaštitu ljudskog života od začeća, učestvovali su na Interliberu na Zagrebačkom velesajmu.

Na Interliberu je bila posebno istaknuta knjiga Neplanirano. Knjiga donosi priču direktorice Klinike za planirano roditeljstvo Abby Johnson koja se preobrazila u aktivistkinju protiv pobačaja.

- Knjiga je šokantna, potresna, dirljiva, radosna i daje nadu da pobačaj nema zadnju riječ! Ovo je knjiga koju svi trebaju da pročitaju, jer govori istinu činjenično, s puno iskrenih osjećaja - rekao je Ante Čaljkušić, predsjednik Inicijative.

16. novembar – Panika u domovima zdravlja zbog gripe - Hrvatska Otkako je prije desetak dana počela vakcinacija protiv gripe u domovima zdravlja, gotovo svih 360.000 doza vakcina već je potrošeno. Većina Zavoda za javno zdravlje pri kraju je sa zalihama vakcina. U Osijeku ih više nema pa su naručene dodatne količine četverovalentne vakcine, koje bi trebale da stignu krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca, javlja RTL.

Zbog velikog interesovanja građana, pogotovo starijih koji se mogu vakcinisati besplatno, zalihe vakcina u većini ambulanti već su pri kraju.

S obzirom da su zalihe gotovo već potrošene, u Hrvatskom zavodu za javno zdravlje (HZJZ) spremaju se da naruče dodatne količine vakcina.

19. novembar – Nude novac u zamjenu za ukradenu djecu - Srbija Predlog zakona o nestalim bebama konačno je stigao u Skupštinu Srbije. Ako je tamo dobrodošao, sigurno nije u najvećim roditeljskim udruženjima, koji tvrde da se njime nudi novac u zamjenu za djecu koja su im ukradena. Zato traže povlačenje tog teksta zakona, a predsjednik Upravnog odbora Udruženja Za istinu i pravdu Radiša Pavlović ima i rješenje.

Umjesto zakona zalaže se za formiranje posebnog tužilaštva samo za bebe kako bi se saznala puna istina, zbog čega od države traži podršku za taj predlog.

– Drugačije ne može, jer roditelji u istrazi puno povjerenje imaju samo u vrh države i policiju. Nikako ne treba da se ide u pravosuđe, koje se u mnogo slučajeva pokazalo kao korumpirano. Dok se ne istraži svaki slučaj, plan je da roditelji i policija kojoj naloge daje tužilac prikupe činjenice vezane za sumnju u otmicu beba – rekao je Pavlović uoči sastanka sa roditeljima nestalih beba iz više gradova Srbije.

Pavlović kaže da sada ima oko 1.500 prijavljenih slučajeva nestalih beba, a procjene su da ima još oko 3.500 neprijavljenih i 200 slučajeva koji su u predistražnom postupku u osam gradova.

– Najviše prijava je u Kruševcu, gdje ih imamo 81, a slijedi Kragujevac sa 61 – rekao je Pavlović, dodajući da roditeljima da bi došli do istine o nestalim bebama ne treba Zakon o nestalim bebama, već primjena postojećih.

21. novembar - Svakog dana 13 osoba umre od raka pluća - Srbija Od karcinoma pluća godišnje u Srbiji oboli više od 6.000, a umre 4.600 osoba, što znači da se u prosjeku, dnevno ova bolest dijagnostikuje kod 16 osoba, a svaki dan 13 osoba izgubi bitku sa ovom teškom bolešću, saopšteno je na tribini Udruženja za borbu protiv raka pluća Punim plućima, Udruženja medikalnih onkologa Srbije i Foruma pacijenata Srbije, pod nazivom Dokle smo stigli?

Srbija zauzima neslavno drugo mjesto u Evropi po smrtnosti od karcinoma pluća. Zato je, kako su naveli učesnici tribine, važno da se jača svijest građana o tome da se redovno pregledaju,

43

da se podigne nivo kvaliteta liječenja i omogući što veća dostupnost savremene terapije koja daje dobre rezultate.

Predstavnica Udruženja za borbu protiv raka pluća Punim plućima Olja Ćorović napomenula je da udruženje već godinama sprovodi mnoge aktivnosti, ali da su pored prevencije i podizanja svijesti o štetnosti duvanskog dima, bitne aktivnost i poboljšanje statusa pacijenata koji su već oboljeli od raka pluća.

23. novembar – Smijenjena cijela uprava zavoda za djecu sa smetnjama - BiH

idu i podaci da u Srbiji ove pilule svakodnevno koristi svaka treća žena i svaki sedmi muškarac.

28. novembar – Semafor zakazivanja pregleda stiže u bolnice - Hrvatska Od sredine decembra Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje trebao bi da uvede novi način zakazivanja pregleda pacijenata za devet ključnih dijagnostičkih postupaka, piše Jutarnji list.

Šokantne snimke tretmana djece s mentalnim poteškoćama u specijaliziranoj ustanovi u Pazariću kod Sarajeva su rezultirale odlukom o smjeni direktora i članova upravnog i nadzornog odbora te ustanove, no ombudsmani za ljudska prava BiH upozorili su da je ovaj slučaj tek vrh ledenog brijega jer je slično stanje u svim takvim ustanovama u državi.

Vlada Federacije BiH je donijela odluka o smjeni Redžepa Salića, direktora Zavoda za zaštitu o mentalno invalidnoj djeci i omladini u Pazariću, a smijenjeno je i pet članova upravnog te tri člana nadzornog odbora, koji su ranije imenovani na osnovu stranačke pripadnosti. Vlada je donijela i odluku o vanrednm inspekcijskom nadzoru u zavodu u Pazariću, a tamo je tokom dana provjere započelo i tužiteljstvo Sarajevske županije.

Istraga i smjene uslijedili su nakon što je zastupnica u parlamentu Federacije BiH Sabina Čudić ranije ove nedelje objavila snimke na kojima se vidi kako su štićenici smješteni u zavod u Pazariću izvrgnuti nehumanom tretmanu, a neki od njih vezani za radijatore ili krevete na kojima su prljavi madraci i posteljina.

25. novembar - Nacija na pilulama - Srbija Poslednjih godina Srbima su sedativi postali sastavni dio života. Godišnje popiju čak pet miliona kutija ljekova za smirenje, i to samo onih legalno izdatih na recept. U prilog ovoj statistici idu i podaci da u Srbiji ove medikamente svakodnevno koristi svaka treća žena i svaki sedmi muškarac. Da stvar bude još gora, među onima koji prekomjerno uzimaju ljekove je čak 60 odsto mladih između 20 i 30 godina.

Ljekari smatraju da situacija nije nimalo naivna i da su ljudi počeli da piju sedative nadajući se da će im oni riješiti probleme. Kao glavni uzrok za ovu sumornu statistiku navode besparicu, otkaze, usamljenost, popularnost društvenih mreža, nedostatak partnera, život bez perspektive.

Mnogi sedativi mogu izazvati ozbiljnu zavisnost i zdravstvene problem, upozoravaju ljekari. U prilog ovoj statistici

44

Preglede pacijenata će zakazivati ljekari porodične medicine, liste na koje ih upisuju biće jedinstvene te se isti pacijenti neće nalaziti na listama čekanja više bolnica, a upisivaće ih po brzini potrebe obavljanja postupka u tzv. semafor naručivanja, navodi Dnevnik.

Porodični ljekar će, kad otvori kompjuterski sistem HZZO-a (CEZIH), pred sobom imati centralnu listu naručivanja te tri boje mogućeg naručivanja: na crvenu će listu upisivati pacijente koji pregled moraju obaviti najkasnije u roku od dvije nedelje, a sistem će mu sam izbacivati zdravstvenu ustanovu najbližu pacijentu koja ima najbrži slobodni termin.

Na žutu listu upisivaće pacijente kojima pregled nije hitan, ali ne mogu čekati duže od onoga što za njihovu bolest predviđaju algoritmi liječenja. To znači da struka mora reći koji je rok za obavljanje određene dijagnostike, a da to čekanje ne utiče na progresiju bolesti. Na zelenu će se upisivati oni koji mogu čekati duže, odnosno idu na kontrolne preglede.

Na taj bi način zdravstveni sistem trebao da očisti dio lista čekanja, stvori realniji i pravedniji sistem te u mnogome rastereti pacijente.

30. novembar - U Srpskoj registrovane 132 osobe oboljele od HIV/AIDS-a - BiH U Republici Srpskoj do sada su registrovane 132 oboljele osobe od HIV/AIDS-a, saopšteno je iz Instituta za javno zdravstvo Srpske. Od ukupnog broja registrovanih, od 1. decembra prošle godine do danas je prijavljeno ukupno 10 novooboljelih, od kojih pet sa HIV-om i pet od AIDS-a. Osam su muškarci, a dvije žene, navodi se u saopštenju.

U ovom periodu prijavljena su četiri preminula pacijenta od AIDS-a, dok su do sada od posledica ove bolesti u Republici Srpskoj umrle 24 osobe.

Iz Instituta navode da se na Klinici za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banjaluci antiretrovirusnom terapijom liječi 60 osoba koje žive sa HIV/ AIDS-om.

Trostruka zaštita od uporne ešerihije koli Urinarne infekcije su jedan od najčešćih razloga posjete ljekaru. Čak 90% infekcija urinarnog trakta izaziva bakterija ešerihija koli koja prirodno nastanjuje crijeva. Kada ešerihija iz crijeva dospije u urinarni trakt, javljaju se neprijatni simptomi poput svraba i peckanja, učestalog i bolnog mokrenja, male količine urina i osjećaja neispražnjenosti bešike, pojave zamućenosti urina ili krvi u urinu, probadanja u donjem dijelu stomaka, a ponekad i povišene tjelesne temperature.

Urinarne infekcije izazvane ešerihijom koli su uporne i kod većine pacijenata se problem nakon nekoliko mjeseci vraća. Ove infekcije se najčešće liječe antibioticima, a terapija zahtijeva i paralelnu primjenu probiotika, kako bi se prevenirali neželjeni efekti u vidu pojave dijareje.

Vraćanje infekcije i ponovna upotreba antibiotika mogu dovesti do pojave neželjenih efekta kao što su razvoj rezistencije, remećenje fiziološke flore i eventualni nastanak sekundarnih infekcija.

Kako bi se izbjegla pojava navedenih neželjenih efekata antibiotika, ali i povećala efikasnost terapije, kompanija Innventa pharm nudi novo prirodno rješenje – D-manozinn® Protect, koji pacijentima sa urinarnom infekcijom izazvanom ešerihijom koli pruža trostruku zaštitu.

D-manozinn® Protect kao aktivnu komponentu sadrži d-manozu koja se vezuje za ešerihiju koli u urinarnom traktu, čime se onemogućava vezivanje bakterije za zid urinarnog trakta i dalji razvoj upalnog procesa i infekcije. Kompleks d-manoze i bakterije će prvim sljedećim uriniranjem napustiti organizam pacijenta. Pored d-manoze, proizvod D-manozinn® Protect sadrži i probiotske Lactobacillus sojeve (L.rhamnosus i L.paracasei) kao i Saccharomyces boulardii, koji direktnim djelovanjem na ešerihiju onemogućavaju njen prelazak iz crijeva u urinarni trakt, pozitivno utiču na aktivaciju imunog sistema, obnavljaju fiziološku floru i preveniraju pojavu dijareje prilikom primjene antibiotske terapije. Dovoljno je svakog dana rastvoriti u malo vode i popiti sadržaj samo jedne kesice proizvoda D-manozinn® Protect 2 sata nakon primijenjene doze antibiotika.

Pored toga, D-manozinn® Protect uspješno prevenira i nastanak ponovljenih infekcija. Svakodnevnom primjenom jedne doze u periodu od 2-3 mjeseca u kontinuitetu, izbjegava se vraćanje urinarnih problema izazvanih ešerihijom. Kontinuirana primjena je potpuno bezbjedna čak i za osjetljive grupe pacijenata poput djece od 3. godine, trudnica, dojilja i dijabetičara, uz redovnu kontrolu glikemije.

Ministarstvo zdravlja pripremilo Smjernice za zaštitu djece i adolescenata od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja Crna Gora je jedna od prvih zemalja svijeta koja je, izradom smjernica, usaglasila okvir odgovora zdravstvenog sistema u slučajevima nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja djece i adolescenata. Ovo je danas saopšteno na konferenciji, koja je, u organizaciji Ministarstva zdravlja, Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a, održana u Podgorici, a na kojoj su predstavljene Smjernice za postupanje pružalaca zdravstvenih usluga u cilju zaštite djece i adolecenata od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja. Osim u Podgorici, gdje je prezentacija održana za predstavnike domova zdravlja iz centralne regije, u utorak i srijedu biće organizovano predstavljane smjernica u Petrovcu i Beranama za zdravstvene ustanove na jugu u sjeveru Crne Gore.

- Zdravstveni sistem, odnosno zdravstveni radnici, imaju značajnu i specifičnu ulogu u svim fazama zaštite djece od zlostavljanja i zanemarivanja: od prevencije preko otkrivanja i dijagnostike, pa do tretmana, praćenja i evaluacije. Jedan od osnovnih zadataka zdravstvenih radnika je senzibilizacija šire javnosti i stručnjaka drugih oblasti. Senzibilizacija i obavještavanje o problemima i potrebi zaštite djece od zlostavljanja i zanemarivanja može se realizovati na različite načine, a jedna od njih su i Smjernice za postupanje pružalaca zdravstvenih usluga u cilju zaštite djece i adolescenata od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, kazala je dr Mevlida Gusinjac, generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja.

Zdravstveni sistem, prema njenim riječima, ima značajnu ulogu u prevenciji svih onih situacija koje kasnije mogu biti izvor nasilja nad djecom. Veliki značaj imaju savjetovališta u zdravstvenom sistemu, a posebno ona koja se definišu kao specijalizovana savjetovališta za trudnice, savjetovalište za brak, pedijatrijsko savjetovalište, savjetovalište za adolescente.

- Savjetodavni rad pedijatara u cilju pomoći roditeljima pri podizanju djece i zadovoljavanja njihovih razvojnih potreba, ima značajnu preventivnu ulogu. Takođe, sistematski pregledi djece mogu biti dobra prilika da se uoče početni znaci zlostavljanja i zanemarivanja, te se preduzimanjem odgovarajućih mjera koje se prvenstveno odnose na razgovor sa roditeljem, djecom ili

46

školskim psihologom mogu spriječiti teži oblici ugrožavanaja djetetovog zdravlja i razvoja.

Iako se dužnost prijavljivanja slučaja u načelu odnosi na ustanovu koja se u okvirima svoje djelatnosti bavi zaštitom djece, obaveza je ljekara i ostalih zdravstvenih radnika da svaki slučaj zlostavljanja prijave nadležnim ustanovama, odnosno službama. Ovo je i profesionalna i moralna obaveza zdravstvenih radnika - naglasila je dr Gusinjac. Šefica Kancelarije SZO za Crnu Goru Mina Brajović, upućujući čestitke Ministarstvu zdravlja, što je Crna Gora jedna od vodećih država svijeta koja je pripremila smjernice u skladu sa najnovijim preporukama SZO, najavila je podršku u sprovođenju obuke timova izabranih doktora i centara za podršku.

- Izrada smjernica je potvrda da je prioritet crnogorskog zdravstvenog sistema ulaganje u prevenciju i zaštitu djece od zlostavljanja i zanemarivanja i dokaz opredijeljenosti Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore da u kontinuitetu radi na jačanju zdravstvenog sistema, sa fokusom na primarnu zdravstvenu zaštitu i njene komponente, kao što su smanjenje rizika, rana detekcija slučajeva zlostavljanja i zanemarivanja i pružanje podrške kroz odgovarajuće programe, istakla je Mina Brajović.

Podgorica, 25.11.2019. godine Ministarstvo zdravlja Crne Gore

Podjela novorođene djece prema gestacijskoj dobi i tjelesnoj težini

Dr Snežana Grubač, spec. pedijatar-neonatolog Opšta bolnica, Nikšić

Kratkoročna i dugoročna prognoza novorođenčeta u velikoj mjeri zavisi od dva faktora: od trajanja nošenja tj. gestacijske dobi i od prenatalnog tjelesnog razvoja koji obično procjenjujemo tjelesnom težinom na rođenju.

Gestacijska se dob računa od prvog dana posljednje menstruacije, a prema opšte prihvaćenom dogovoru normalno trajanje gestacije je 40 nedjelja ili 280 dana (10 lunarnih mjeseci) s varijacijskom širinom od ukupno 5 nedjelja. Kao rođeno u terminu ili donešeno, obilježava se svako novorođšenče koje je nošeno od punih 37 nedjelja (259 dana) do pune 42 nedjelje (294 dana). Svako novorođenče rođeno prije tog roka je nedonešeno a poslije tog roka je prenešeno.

Kada nema podataka o posljednjoj menstruaciji ili kada podaci nijesu pouzdani, gestacijska se dob može procijeniti na više načina: 1. ocjenom stanja zrelosti nekih tjelesnih karakteristika; 2. procjenom mišićnog tonusa novorođenčeta; 3. ocjenom funkcionalne zrelosti nekih neuroloških funkcija.

Tjelesni razvoj novorođenog djeteta ocjenjujemo na osnovu tjelesne težine na rođenju, ali je za tačniju ocjenu vrlo korisno i mjerenje dužine od tjemena do pete i mjerenje obima glave, kao i njihovo poređenje s gestacijskom dobi pomoću odgovarajućih

tablica ili krivulja. One su dobijene mjerenjem velikog broja novorođenčadi iz pažljivo odabrane reprezentativne populacije.

Krivulje ili tablice prikazuju medijane i percentilne vrijednosti tjelesne težine, dužine i eventualno obima glave po nedjeljama gestacije.

Djeca koja u svojoj gestacijskoj dobi imaj težinu koja pada između gornje (devedesete) i donje (desete) percentilne krivulje, označavaju se kao djeca normalne težine za dob, ili kao eutrofična novorođenčad. Sva djeca s porođajnom težinom manjom od normalne za gestacijsku dob (tj. s težinom koja pada ispod krivulje 10 percentila) označavaju se kao novorođenčad male težine za gestacijsku dob ili kao hipotrofična novorođenčad (nedostašće). Djeca kojoj je porođajna težina veća od normalne za gestacijsku dob (iznad 90 percentila) označavaju se kao hipertrofična novorođenčad.

47

Kako na vrijeme prepoznati dijete niskog rasta Farmaceutska kompanija Sandoz, svjetski lider u proizvodnji biosimilara i generičkih ljekova, organizovala je stručni sastanak o hormonu rasta u Podgorici 14. novembra, u hotelu Centre Ville. Sastanku je prisustvovao veliki broj stručnjaka iz oblasti medicine i farmacije, a predavači su bili dječiji endokrinolozi iz Instituta za bolesti djece KCCG, prof. dr Mira Samardžić i dr Nataša Čurović Popović, kao i gostujući predavač iz Kliničkog centra Niš, prof. dr Saša Živić.

Nataša Fatić, predstavnica kompanije Sandoz u Crnoj Gori, pozdravila je prisutne i zahvalila se predavačima koji su dali značajan dorinos ovom skupu, dok je Miša Mihajlović, predstavnik kompanije Sandoz u Srbiji, podsjetio prisutne da je ova kompanija osnovana davne 1886. godine u Švajcarskoj. Sto godina nakon toga se udružila sa još jednom švajcarskom kompanijom - Siba Gajding, sa kojom su zajedno formirali kompaniju Novartis,

48

koja postoji od 1996. godine. Kasnije, 2005. godine se Sandoz iz ove grupe farmaceutskih kuća izdvojio kao zasebna kompanija.

Sandoz je zastupljen u najrazličitijim granama medicine: pedijatriji, dermatologiji, pulmologiji, onkologiji, nefrologiji, endokrinologiji i dr...

Sandoz se u Evropi nalazi na broju jedan generičkih kompanija u Evropi, naglasio je Mihajlović, a trenutno je na trećem mjestu u Americi. Posjeduje preko 1000 molekula koji su patentirani i ili su u razvoju. Proizvodna mreža Sandoza je raširena po cijelom svijetu. Najvažnija činjenica Sandozove proizvodnje jeste princip ujednačenosti kvaliteta. Ljekovi su jednakog kvaliteta kako u Njemačkoj, Americi tako i u Crnoj Gori.

- Ono što Sandoz izdvaja od ostalih farmaceutskih kuća jeste i proizvodnja biosimilara. Trenutno Sandoz ima osam biosimilara u Evropi, od toga su registrovana tri u Crnoj Gori.

Sandoz je lider u proizvodnji biosimilara.Prvi biosimilarni lijek registrovan u Evropi 2006. godine je Sandozov hormon rasta – istakao je Mihajlović.

Prof. dr Živić je govorio na temu Kako na vrijeme prepoznati dijete niskog rasta, i da li je to zaista važno, odnosno, zašto je važno prepoznati na vrijeme djecu niskog rasta. I da citiramo profesora Živića ”Visina je oduvek bila važna...”

Ukazao je na činjenicu da jedna četvrtina Američke populacije sa najvećom prosječnom visinom zarađuje deset posto više od četvrtine koja je najniža, ističući da je ova civilizacija dosta okrutna i da ona ne toleriše bilo koji fizički nedostatak.

Po njegovim riječima, praćenje tjelesne visine je značajno najmanje iz tri razloga. Prvo, što je normalan rast najbolji pokazatelj zdravlja, i ne samo zdravlja nego i normalne ishranjenosti i dobrog psihoemocionalnog okruženja.

- Poremećaj rasta je najčešći stav čitavog niza bolesti.

Samo 5 posto razloga niskog rasta su endokrinološki razlozi.

Najveći broj hroničnih bolesti kao prvu repekusiju daće poremećaj rasta, pa poznavanje ovog problema detektuje poznavanje uzroka.

Zato je pedijatrijska medicina posebna. Na kraju, kada rano otkrijete uzrok poremećaja rasta, vi možete da poboljšate prognozu kada je u pitanju rašćenje, ali možete da poboljšate prognozu i osnovne bolesti. Na primjer, ako prepoznate celijakiju u petoj godini na osnovu toga što je dijete prestalo da raste, naravno da ćete mu pomoći da otkloni nedostatak u rastu, ali ćete mu mnogo poboljšati i prognozu celijakije – objasni je prof. Živić.

Objašnjavajući kako se rano prepoznaje niski rast, profesor je kazao da ljekari prvo moraju imati nešto što se zove NoHow. Mjerenje tjelesne visine bi trebalo ispitivati, a koriste se karte rasta koje je SZO dala.

- Dobro je poznato da su muška novorođenčad teža od ženskih, da je najbrži rast u prvoj godini. Intrauterino postoje dva perioda, embrionalni i fetalni. U embrionalnom rastemo jako sporo, to su prva tri mjeseca, a u fetalnom jako brzo. Npr. u dvadesetoj nedjelji gestacije porastemo 3cm. Inercija rasta u prvoj godini je uvijek najveća i djeca porastu oko 23cm, pri čemu

najviše u prvom kvartalu. Više od 20cm se odnosi na dječake.

U predpubertetu se rast dodatno usporava.

Uvijek brinemo o rastu djevojčica, a ne dječaka. Za djevojčice nema puno vremena za rast, kontrolišu se od sedme, osme godine. Niska brzina rašćenja ne smije biti manja od 4,5 cm i važno je zapisivati brzinu rasta. Npr. prošlog novembra je bilo 130cm, a sada 135cm, što je 5 cm razlike, pa od toga oduzmete brzinu rašćenja na pedesetom procentu za taj uzrast i podijelite sa standardnim devijacijama i dobijete brzinu rašćenja – pojasnio je prof. Živić.

Ističući da se niska brzina rašćenja lako uočava tempom rasta, kada on usporava, profesor smatra da to dijete treba ispitivati.

- Kako da znamo da li je visina u skladu sa genezom?

Vrlo jednostavno, prvo izračunavamo genetski potencijal, a on se izračunava kao srednja visina roditelja, tata i mama podijeljeno na dva, plus 6,5cm za dječake i minus 6,5cm za djevojčice. To je visina koja treba biti najniža. Ispitujemo djecu koja nemaju visinu u skladu sa svojim roditeljima, to su djeca niska rođena za gestacionu dob. Od sve rođene djece 10 posto se rode sitna, zato je dijete rođeno malo za gestaciono doba važno pratiti. U Crnoj Gori se rodi oko 6500 do 7000 djece, pa 10 posto od toga koji se rode niski, primaju hormon rasta. To znači da svake godine u Crnoj Gori postoji sedamdesetoro djece rođenih malim za gestacioni period – zaključio je prof. Nišić ističući kalsifikaciju uzroka niskog rasta koja je fiziološka, patološka i diopatska.

Prof. dr Mira Samardžić je govorila o diferencijalnoj dijagnozi niskog rasta djece, gdje je istakla da na rast utiču genetski faktori, hormoni, ali da postoje i vanjski uticaji kao i ishrana djece.

Cilj ovog predavanja je bio diferenciranje normalnih varijanti niskog rasta od patološki niskog rasta, problem ispitivanja djece sa niskim rastom, procjena težine, visine, procjena znakova koji upućuju na genetski poremećaj i endokrinopatije.

- Dijete rođeno malo za gestaciono doba ili intrauterini zastoj je najčešći uzrok niskog rasta kod djece. Anamneza je jako

49

važna u pristupu djeteta sa niskim rastom, a zatim fizikalni pregled. Jedna od važnih tehnika mjerenja visine je “Harpenden sitting height stadiometer”,koji se koristi širom svijeta. Podatke koje dobijamo mjerenjem visine i težine unosimo u karton. Ono što je bitno je da se podaci unose u jednu kartu rasta. Osim na sistematskim pregledima, mjerenje težine, visine i body mas se mjere jednom godišnje.

Treba razlikovati endokrinološke uslove od svih drugih uzroka niskog rasta. Nisko dijete je gojazno, a u svim ostalim stanjima i uzrocima ima malu tjelesnu težinu. Važna je brzina praćenja rasta. Djeca koja rastu manje od 4cm su kandidati za djecu manjeg rasta – ukazala je prof. Samardžić.

O rastu povezanom sa genetskim faktorima govorila je dr Nataša Čurović Popović, da su rast i visina djeteta čvrsto povezani s genetikom – drugim riječima, niska djeca obično imaju niske roditelje.

- Moramo imati neke karakteristike kako prenatalnog, tako i postnatalnog rasta. Rast djeteta ne bi trebao biti manji od 4,5cm godišnje. Uzroci koji dovode do poremećaja rasta mogu biti različiti: poremećaji ishrane, endokrinološke bolesti, nepovoljne psihosocijalne okolnosti. Ako na vrijeme otkrijemo nizak rast koji može da se liječi, umnogome ćemo poboljšati prognozu za rast do dostizanja normalne tjelesne visine – kazala je dr Čurović.

Ona je istakla da jedan od uzroka niskog rasta koji može da se liječi jeste dijete rođeno malo za gestaciono doba, a podaci pokazuju da 2,3 posto djece se rodi malo. Od 10 posto djece koja se rade niski, svako deseto dijete ostaje nisko, što govori da je u Crnoj Gori između 18 do 20 djece sa ovim problemom tokom jedne godine.

Objašnjavajuči kakav je njihov rast poslije rođenja, kazala je da je više od 90 posto djece ima ubrzan rast od šest mjeseci do dvije godine.

- Na tjelesnu visinu utiče i vrijeme kad se javlja pubertet, dužina trajanja puberteta i tjelesna visina djeteta koju ono ima na početku puberteta. Djeca mala za gestacionu dob polno sazrije-

50

vanje imaju ranije i zamah rasta je manji. 20 posto odraslih koji su niskog rasta su djeca rođena mala za gestacionu dob. Oni jako rijetko imaju klasični deficit hormona rasta, više je u pitanju glavna forma deficita ili parcijalna neosjetljivost na hormone rasta. Ta djeca imaju nizak index body mase i malu mišićnu masu, malu količinu masnog tkiva, ali to je masno tkivo disproporcionalno nagomilano na stomaku. Ta djeca u fazi brzog rasta dobijaju naglo na težini što kanije vodi u gojaznost i mogući razvoj metaboličkog sindroma. Pojava pubične maljavosti kod djevojčica, bez drugih znakova puberteta a prije osme godine života, može da se javi posebno kod djevojčica koje su u periodu ubrzanog rasta imale nagli dobitak tjelesne mase, kao i policistične ovarijume koji kasnije vode u problem sa fertilnošću, kao i veliki broj neuroloških, intelektualnih i psihosocijalnih problema – objasnila je dr Čurović.

Kod većine djece hormon rasta je tokom testova uredan tako da se oni ne preporučuju da se izvode, savjetovala je ona, jer se čak i na osnovu tih testova ne može odrediti kakav će biti odgovor hormona rasta, tako da se odluka o primjeni hormona rasta donosi isključivo na osnovu auksoloških parametara.

- Rano davanje hormona rasta kod te djece pospješuje rast i dovodi do normalne visine u odraslom dobu. 2001. godine u Americia, a nešto kasnije u Evropi, odobrena je primjena hormona rasta za liječenje niskog rasta takve djece.

Rano uvođenje hormona rasta, osim što utiče na visinu, povoljan uticaj ima i na građu tijela, povećava index tjelesne mase, povećava mišićnu masu, pojačava sadržaj minerala u kostima, ima bolji uticaj na profil libida, utiče na poboljšanje psihičkih poremećaja.

Ono što nije dokazano je da primjenom hormona rasta neće doći do pojave ranog puberteta i neće poremetiti metabolizam ugljenih hidrata – objasnila je dr Čurović, koja je u zaključku iznijela nekolika prikaza slučaja.

Verica Pantelić

яБЗяБ╢яБпяБ║яБдяБеяБояБбяАаяБ║яБбяВЪяБ┤яБйяБ┤яБбяАаяБ╢яБбяВЪяБеяБзяАаяБ║яБдяБ▓яБбяБ╢яБмяБкяБбяАб

"% "% $

"

"

#

"

!

яА┤яАл яА│яАл

Analgosedacija u modernoj stomatologiji Dr Dejan Leković, spec. anesteziolog Klinički centar Crne Gore

Šta je analgosedacija?

To je anesteziološka metoda uvođenja pacijenta u stanje u kome ne osjeća strah i anksioznost, relaksiran je, nema bola, a postiže se pomoću farmakoloških sredstava (analgetika i sedativa). Metodu izvodi doktor specijalista anesteziologije.

Zašto analgosedacija?

Zato što ima pacijenata koji se manje ili više plaše stomatoloških intervencija a neki to čak ispoljavaju i akutnim napadom panike. Takođe, pacijenti koji imaju lakšu ili težu hroničnu bolest, zahtijevaju prisustvo anesteziologa i aktivnu medikamentoznu potporu u toku stomatoloških intervencija.

52

Koje su indikacije i kontraindikacije za analgosedaciju?

Uplašeni pacijenti, koji slabo tolerišu anksioznost i potencijalni bol kod veoma dugih i opsežnih stomatoloških intervencija.

Alergije na farmakoterapijska sredstava, neka rijetka oboljenja poput miastenije gravis, akutne porfirije…

Kako se postiže analgosedacija?

Pošto se anesteziolog upozna sa pacijetom i sazna razloge zašto želi analgosedaciju, i da li su prisutna neka akutna ili hronična oboljenja i alergije, pristupa se sljedećim postupcima: Uspostavi se venski put tj. plasira se tanka plastična igla (po tipu Braunill) u neku od vena na ruci, i to je jedino što izaziva svjestan bol – za nekoga čak ni to nije nikakav bol.

Daje se venskim putem sedativ tj. sredstvo koje vrši anksiolizu, psihički opušta pacijenta, čini ga relaksiranim i nezainteresovanim, a takođe izaziva anterogradnu amneziju, tj. pacijent se ne sjeća prethodne intervencije. U zavisnosti od doze, pacijent

može i da se uspava, ali za to nema potrebe.

Potom se daje lijek protiv bolova, analgetik, u odgovarajućoj dozi.

Zatim stomatolog primijeni i lokalnu anesteziju na odgovarajućem mjestu u ustima pacijenta.

Uz monitorizovanje vitalnih hemodinamskih parametara, pacijent je potpuno bezbjedan i oslobođen svakog straha i bola. Po potrebi stomatolog ponavlja lokalnu anesteziju kao i primjenu ljekova. Veoma je važno da je svijest pacijenta sve vrijeme potpuno očuvana.

Koja je uloga anesteziologa u modernoj stomatologiji?

Ranije se za olakšavanje dugih i bolnih stomatoloških procedura koristio anesteziološki gas azot oksidul N2O, koji je aplikovan pacijentima preko maska za disanje, i tu proceduru je obavljao sam stomatolog. Postupak je napušten zbog sigurnosti pacijenta kao i zbog puno komfornije, brže i sigurnije venske aplikacije ljekova za anagosedaciju pod kontrolom anesteziologa, kao i monitorizovanja i praćenja vitalnih funkcija pacijenta koje takođe vrši anesteziolog. Razvojem moderne anesteziologije metoda analgosedacije je postala potpuno sigurna i rutinska procedura koja se može primijeniti kod gotovo svakog pacijenta.

53

Spec. dr Marina Delić, sa Instituta „Dr Simo Milošević” u Igalu: Antiejdžing stil života

Sami biramo način starenja Osmi sajam medicine bio je i mjesto za priču o tehnikama podmlađivanja. Ovom prilikom spec. estetske antiejdžing medicine i fizikalne medicine dr Marina Delić govorila je o antiejdžing stilu života.

Dr Marina Delić Šta je u stvari starenje?

Rođenje, sazrijevanje, starenje posle perioda maturacije, pa i sam kraj života, predstavljaju tek faze životnog toka. − Kad pričamo o antiejdžingu, moramo da kažemo da ekspanzija estetskog antiejdžinga već dugo traje i mnogo stvari je postignuto i postoji. Međutim, ipak u zadnjih dvije decenije sve više se bavimo antiejdžingom kao stilom života − rekla je u uvodu svog izlaganja dr Delić. Naglašavajući da ljepota ne dolazi izvana, već iznutra i od onoga što nosimo u sebi, dr Delić je ukazala i na percepciju po kojoj ni SZO starenje ne vidi kao bolest, već samo zdravo starenje posmatra iz perspektive odsutnosti bolesti. Ona u principu razmatra promjene koje se dešavaju u kontekstu funkcionisanja, jer sve više se govori upravo o funkcionisanju kako na fizičkom, tako i na psihološkom i kognitivnom nivou. Starenje nije bolest, ali je neminovnost. Ona se u javlja različitim oblicima i u različitim stopama. − Ta različitost je i među pojedincima i unutar pojedinaca i uglavnom ne izaziva simptome starosti. Šta su opšte karakteristike starenja kod sisara? Ćelijsko i fiziološko propadanje, povećana smrtnost: sa godinama nakon sazrijevanja, povećana mogućnost pojave bolesti, smanjena sposobnost prilagođavanja stresu i oštećena homeostaza organizma – objašnjava dr Delić.

54

Da li produžen životni vijek znači komfornu starost?

Iako živimo u vremenu kada je, po svemu sudeći, produžen životni vijek, pa je na snazi i ekspanzija priče o antiejdžingu, posljednje statistike u SAD-u i dr. zemljama pokazuju da ipak zadnje dvije godine ne samo da se zaustavilo to produženje životnog vijeka, već i da ide prema smanjivanju. − Ono što je važno jeste da ljudi žive duže i očekuju da taj život bude i kvalitetan. I medicina, i ekonomija i sve što nam se nudi, napravilo je da produžimo životni vijek, ali sada ljudi od svih nas očekuju da taj životni vijek dostojanstveno žive i u punom obimu – kaže dr Delić.

Normalno starenje definiše se kao vremensko pogoršanje fizioloških funkcija koje su neophodne za preživljavanje i plodnost.

Karakteristika starenja u tome je što, za razliku od bolesti starenja (rak, srčane bolesti, hronične nezarazne bolesti) pogađaju sve jedinke, svih vrsta. Na starenje utiču, objašnjava dr Delić, genetika, fiziologija, stil života i socioekonomska situacija. Velika je razlika u dužini i kvalitetu života na raznim kontinentima, u raznim državama, među raznim slojevima društva, puno stvari odlučuje o tome kako ćemo stariti i kada ćemo stariti. Problemi normalnog starenja su različitost, heterogenost. Ovo, normalno, ne podrazumijeva da je bez rizika. Gerontologija se kao nauka bavi konačnošću života kroz tri aspekta: dugovječnost, starenje, smrt. Ne samo kroz evaluaciju usporavanja, već i kroz individualnu ravan.

Dugovječnost je životni vijek organizma, bilo kojeg.

Starenje je progresivna promjena stanja u organizmu koja dovodi do povećanja rizika od bolesti, a time i od smrti. Ono može biti sa oboljenjem i bez oboljenja. Može biti uobičajeno i uspješno. − Kada govorimo o „uspješnom starenju” onda bi tu morao da bude inkorporiran minimalni rizik od bolesti i onesposobljenosti. Uspješan životni vijek, socijalni susreti i održavanjae fizičke i kognitivne funkcije – kaže dr Delić. Ljekari bi, objašnjava ona dalje, trebalo da upoznaju pacijente sa očekivanim promjenama: promjene u dnevno-noćnoj probavi, ravnoteži, zaboravnost, kao i na to na koji način mogu da izbjegnu potencijalne rizike koji

sve to mogu da pogoršaju. − Moramo da im ukažemo da sa porastom godina, i tokom života uopšte, treba smanjivati izloženost i UV zračenjima, da je psihološko blagostanje neprocjenjivo i da je zaista ono ka čemu bi trebalo da težimo, da treba održavati kogniciju cijelog života – sugerisala je dr Delić. Tzv. klatno života podrazumijeva, po njoj, da održavamo svoj kognitivni status, da izbalansiramo prehranu, da je koristimo u cilju optimizacije zdravlja, kao i da budemo fizički aktivni. Od svega ovoga zavisi da li ono ide prema bolesti ili prema zdravlju. Ima stvari na koje ne možemo uticati, ali ima jako mnogo onih na koje možemo.

Gorki plodovi starosti − Sa starenjem je povećan rizik od hroničnih bolesti, od kognitivnih oštećenja, demencije i artritisa, brzine fizičke aktivnosti, opada tjelesna masa i bazalni metabolizam, smanjuje se gustina kostiju, povećava se rizik od preloma, oštećuje se deticija i propada i dolazi do velikih promjena u digestivnom sistemu koje se odražavaju na probavnu funkciju. Imamo i promjene na koži. Sa starenjem sve manje proizvodimo vitamina D, koji je vrlo važan, ne vitamin, nego hormon. Dolazi do promjene percepcije u ukusu, i nekog osjećaja za slatko, slano, gorko. Mijenja se percepcija za miris, oslabljen je vid, dolazi do artritičnih promjena na šakama, rukama, malim zglobovima. Psihološki faktori su, takođe, veoma značajni i smanjuju se i sve to zajedno jako mnogo utiče na nutritivni status čovjeka u poznim godinama života – navodi dr Delić. Prva važna preporuka s ovim u vezi jeste da se obrati pažnja na zdravu ishranu i unos hrane koji doprinosi smanjenju hroničnih bolesti, kojim se podiže naš imuni sistem, održava probavni trakt, koji je jako važan kao najveći imunološki sistem koji imamo. Optimalna ishrana održava zdravlje kostiju, oralno zdravlje i dr. Drugu važnu preporuku čini očuvanje kognitivne funkcije i mentalnog zdravlja. − Treba da umanjimo gubitak težine, izbjegnemo neuhranjenost i što više unosimo hranljivih materija. Sama pravilna ishrana pomaže oporavku od bolesti.

Ovo bi bio neki željeni cilj u poznim godinama – kaže dr Delić.

Još jednu, ne manje značajnu, preporuku čini fizička aktivnost. Čovjek je stvoren da se kreće, radi i misli. − Održavanje mobilnosti, nezavisno od godina života, ravnoteže, balansa i koordinacije prevenira padove i frakture, koje su često vezane sa smrtnim ishodom u starijoj dobi. Ima veliki značaj u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, gojaznosti, čak i kod mnogih karcinoma. Održava

zdravlje kostiju, zglobova i gastrointestinalnog trakta, poboljšava mentalno blagostanje, sprečava i smanjuje rizik od depresije i smanjuje rizik od padova kognicije – objasnila je dr Delić.

Pokret i fizička aktivnost dovode do fizičkog blagostanja. Najmanje 5 puta sedmično po 30 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta preporučuje se svakome, čak i ljudima u poznijoj životnoj dobi koji nijesu u optimalnoj fizičkoj formi.

Upozoravajući da je fizička inaktivnost dobila razmjere epidemije u svijetu, iz čega proizilazi epidemija povećane fizičke težine, a dalje i metabolički sindrom, dr Delić je objasnila da se ovaj negativni trend nalazi u podlozi otprilike 21-25% karcinoma dojke i debelog crijeva, u 27% dijabetesa i u otprilike 30% ishemijske bolesti srca.

Cilj antiejdžing filozofije ne treba da bude samo produženje života, nego njoj treba da bude cilj da taj produženi život bude kvalitetan i da ga čovjek na neki način do kraja ispunjava životom. − Mi bi trebalo da održavamo nekakvu mladost do starosti. Mislim da je tu naša uloga kao ljekara. Naravno, tu neprevaziđenu ulogu ima prevencija, na koju se, nažalost, uvijek najmanje daje, a kad gledamo koliko se daje u kurativu mnogih bolesti do kraja života, onda je to zaista jedan ogroman gubitak – kaže dr Delić. Antiejdžing medicina bi, po njoj, trebalo da se usmjeri na usporavanje procesa starenja na svim nivoima, ne samo na vidljivim znakovima starenja.

Trebalo bi da se utiče na ishranu, fizičku aktivnost, blagostanje koje može da doprinese zdravijem starenju.

Nije produženje života jedini cilj, već da se osigura da čovjek živi produktivnije. − Treba da znamo da je životni stil izbor svakog od nas. Ako krenete da živite zdravo već sada, to ne samo da će dodati godine vašem životu, već i život vašim godinama – poručila je dr Delić. Nezaobilazno mjesto u preventivi ima i preventivna estetska antiejdžing medicina, koja bi trebalo najviše da se bavi usporavanjem znakova starenja, u smislu saniranja pojava na koži i dr. − Kad omogućite zdravo starenje, vi ste u stvari uradili i prevenciju u estetskoj antiejdžing medicini – zaključila je ona.

Anita Đurović

55

Melanom nije više smrtna presuda %S %VÝLP .BSLPWJʫ 4QF[JKBMJ[BOU QMBTUJʬOF J FTUFUTLF IJSVSHJKF ,MJOJʬLJ $FOUBS $SOF (PSF

Melanom je jedan od najgresivnijih malignih tumora.

Prva operacija melanoma pripisuje se Englezu Džonu Hanteru 1978. godine, dok su znaci bolesti dokazani kod peruanskih mumija koje su stare najmanje 2400 godina. Melanom se razvija iz melanocita kojih najviše ima u najdubljem sloju epiderma kože – stratum bazale. Rijetke vankožne lokalizacije melanoma su usna duplja, jednjak, crijeva, anus, uvea oka, čak i sinusi kostiju lica, s obzirom da se maloniciti nalaze i u ovim regijama.

Po pravilu ovi melanomi imaju lošiju prognozu. Melanom može nastati de novo ali i na terenu izmijenjenog mladeža. To je najrjeđi malignitet kože (2% svih maligniteta kože), ali je zato odgovoran za najviše smrtnih ishoda (preko 75%). Najveće incidence melanoma imaju skandinavske i zemlje Okeanije i Sjeverne Amerike.

Osnovni uzrok melanoma je ultravioletno zračenje. Istraživanja su pokazala da je najopasnije kumulativno oštećenje DNK nakon više epizoda opekotina od sunca u mladosti, i to

56

kod osoba svijetle puti, kose i očiju – fototipovi 1 i 2. Prepoznata je opasnost od UV zračenja u solarijumima, tako da su neke zemlje krenule u potpunu zabranu solarijuma – Australija, Novi Zeland. Dokazane su određene genetske predispozicije. Povećani rizik od nastanka melanoma imaju osobe sa pozitivnom porodičnom anamnezom, imunodeficijentni, osobe sa stanjima poput xeroderma pigmentosum, sindrom displatičnih nevusa, mutacije tumor supresornih gena. Kod muškaraca melanom se najčešće javlja na leđima, vratu i glavi, a kod žena na nogama, posebno potkoljenicama. Postoje i atipične kožne lokalizacije kao što su ispod nokta, taban, dlanovi, genitalna regija.

Na koži razlikujemo osnovne kliničko-patološke tipove melanoma i to: t 1PWSÝOP ÝJSFʫJ – najčešći, bolja prognoza, t /PEVMBSOJ – lošija prognoza, t "LSBMOJ MFOUJHP[OJ – lošija prognoza,

t Lentigo maligna – nastaje na terenu benignog lentiga.

Rani znaci melanoma su sumirani u memotehničkoj formuli ABCDE za površno šireće forme: Asymmetry - asimetrija Borders – ivice, nepravilne, nazupčene Color – boja, pojava različitih nijansi braon boje, sa plavičastim tačkama, nehomogenst boje Diameter – prečnik, veći od 6mm Elevation/ Evolution – izdizanje, porast u visinu, širenje tumora, a za nodularne forme koristi se EGF formula: Elevated – uzdignut iznad površine kože Firm – čvrst na dodir Growing – rast.

Klinički stadijum melanoma se određuje na osnovu TNM klasifikacije kao solidni tumor. Stadijum 0 sa ca in situ podrazumijeva desetogodišnje preživljavanje od 99%. Stadijum I kog čine melanomi do 1mm debljine sa/bez ulceracija i melanomi 1-2mm bez ulceracija imaju stopu desetogodišnjeg preživljavanja 86 do 95%. Stadijume IIA i IIB čine tumori deblji od 1mm sa ulceracijama i deblji od 2mm. Njih svrstavamo u srednje rizične sa desetogodišnjim preživljavanjem 50 do 65%. Stadijum IIC, IIIA-C predstavljaju visoko rizične melanome sa desetogodišnjim preživljavanjem manjim od 50%. U stadijumu IV imamo metastatsku bolest, te u zavisnosti od vridjednosti LDH, zahvaćenosti mozga, pluća ili drugih organa određuju se podstadijumi sa desetogodišnjim preživljavanjem ispod 15%.

Dijagnoza ili visok nivo sumnje na melanom se postavlja kliničkim pregledom, dermoskopskim pregledom, konfokalnom mikroskopijom, uz korišćenje prethodnih memotehničkih for-

mula, a potvrđuje se patohistološkim pregledom promjene ili zahvaćenog limfnog nodusa. Za procjenu raširenosti koriste se standarne radiološke metode UZV, MSCT, NMR i PET CT. Od laboratorijskih markera prate se LDH i S 100.

Hirurška ekscizija je zlatni standard. Ima i dijagnostičku ali i terapijsku svrhu. Promjena koja je suspektna odstranjuje se u cjelini elipsastim rezom sa marginom 1 do 3 mm u zdravu kožu i dubinom do u masno tkivo, prateći linije minimalne tenzije i limfne drenaže, i šalje na histo-patološki pregled. Ne preporučuju se radikalnije ekscizije da se ne bi poremetila limfna drenaža a time i mogućnosti za SLNB – biopsiju limfnog čvora stražara. Preporučuje se rekonstrukcija defekta direktnom suturom ili AT kože sa udaljenog mjesta. Ne preporučuje se korišćenje režnjeva. Operacija se izvodi u lokalnoj infiltrativnoj anesteziji. Neki stručnjaci smatraju da se infiltrativnom anestezijom povećava vjerovatnoća diseminacije bolesti. Za to ne postoje čvrsti dokazi.

Ne preporučuje se incizija dijela promjene, dakle mladeži se ne diraju, osim ako se radi o velikim tumorima koji se nalaze na lokalizacijama gdje bi agresivan pristup izazvao mutilaciju, funkcionalni ili estetski nedostatak, kod osoba sa komorbiditetima, lošeg opšteg stanja, gdje je hirurško liječenje nemoguće.

Kontraidikovane su radiohirurške, ex tempore, shave, deep shave biopsije, kiretaže, upotreba destruktivnih metoda poput radiotalasa, lasera, krioterapije azotom. Sve ove metode ne daju dovoljno niti kvalitetnog materijala za postavljanje dijagnoze te su moguće greške sa fatalnim ishodom.

Patohistološka dijagnoza podrazumijeva opis više različitih karakteristika - vrsta melanoma, debljina tumora Breslovu, opis margina i udaljenost od tumora, prisutvo ulceracija, mitotski index, prisustvo mikrosatelitoza, in tranzit metastaza, invazija neurvnih limfovaskularnih struktura, limfocitna unflitracija, stepen invazije po Klaraku… Preporuka je da se uzorci regionalnih limnih čvorova šalju i na PCR molekularnu dijagnostiku na mutacije BRAF, CKIT i NRS gena.

Pacijent sa melanomom se prezentuje konzilijumu za meka tkiva (onkolog, plastični hirurg, dermatolog, maksilofacijalni hirurg) koji preporučuje dalje modalitete liječenja. Ako se prethodno klinički postavila dijagnoza ili visoka sumnja na melanom, tada se pristupa radikalnijem hirurškom zahvatu u opštoj anesteziji sa biopsijom limfnog čvora stražara u istom aktu (SLNB). Preporučuje se reeksczija kože oko ožiljka primarne ekscizije i to 0,5 cm za in situ melanome, 1cm za melanome debljine do 2mm i 2 cm za melanome debljine preko 2mm.

Dubina ekscizije ide do mišićne fascije tj. do galee na poglavini.

Opet, režnjeve kao modalitet rekonstrukcije defekta bi trebalo izbjegavati. Kod akralnih lentigoznih i subungvalnih formi radi se funkcionalna ili parcijalna amputacija do prvog proksimalnog zgloba.

SLNB je indikovana kod svih melanoma debljih od 0,8mm, kao i tanjih ako su ulcerisani. SLNB se ne izvodi ako već imamo dokazane pozitivne limfne čvorove u odgovarajućem limfnom bazenu, tj. ako se već radi o lokoregionalnoj ili metastatskoj bolesti. SLNB je dijagnostičko prognostička procedura, ne i terapijska, i služi za određivanje stadijuma bolesti nakon čega se donosi odluka o daljim terapijskim modalitetima. Preporuka je da se radi dvostuko mapiranje i scintigrafski i metilen plavim.

SLNB kod melanoma glave i vrata predstavlja poseban izazov zbog dreniranja u više limfnih bazena.

57

Indikacije za disekciju regionalnog limfnog bazena su klinički, radiološki ili histopatološki verifikovane metastaste u regionalnim limnfim čorovima. Po najnovijim preporukama prisustvo mikrometastaza u 1-3 limnfa čvora, bez zahvatanja kapsule i srašćivanja čvorova jesu indikacije za adjuvantnu imuno i target terapiju. U slučaju metastatske bolesti hirurško liječenje se primjenje u cilju smanjenja tegoba pacijentu i zbrinjavanja velikih egzulcerisanih i krvarećih tumorskih masa.

Uvođenjem novih ljekova posljednjih godina postignut je ogroman napredak u preživljavanju bez bolesti čak i ukupnom

preživljavanju. Možemo govoriti o revoluciji u liječenju melanoma, čak i medicinskom čudu. Dosadašnja upotreba adjuvantne terapije kod srednje i visokorizičnog melanoma nije davala zadovoljavajuće rezultate. Sada na raspolaganju imamo imunoterapiju u vidu anti PD1 i anti CTLA4 antitjela, koja se preporučuje u stadijumima IIIB/C, IV. BRAF inhibitori i MEK inhibitori se preporučuju kod melanoma sa BRAF mutacijom u stadijumima IIIA, B, C, bilo kao mono ili kombinovana terapija.

Radioterapija regionalnog limfnog bazena smanjuje procenat recidiva ali ne utiče na preživljavanje.

Melanom je moguće izbjeći. Potrebno je izbjegavanje solarijuma, zaštita od sunca zaštitnim kremama visokog faktora, nošenje zaštitne odjeće, samopregled, odlazak dermatologu jednom godišnje za osobe koje imaju neki od faktora rizika - osobe sa >50 nevusa, i/ili >20 nevusa gornjim ekstremitetima, isključujući one manje od 2mm u prečniku, osobe sa jednim ili više atipičnih nevusa, osobe sa više od 50 nevusa i pozitivnom porodičnom anamnezom, lična istorija melanoma ili drugog maligniteta kože, djeca sa džinovskim kongenitalnim nevusom (više od 10cm u prečniku), pojava novih nevusa koji brzo rastu.

58

Laserska korekcija vida u liječenju

keratokonusa Dr sc med. Sergej Alpatov Dnevna bolnica Optimal, Podgorica

Keratokonus (KK) je primarna, progresivna ektazija koja uzrokuje progresivno ispupčavanje rožnjače, astigmatizam i pogoršanju vida. Ova bolest je rasprostranjena na Balkanu. Tradicionalno, za liječenje keratokonusa su korišćene naočare, kontaktna sočiva i penetrantna keratoplastika. Pojava novih metoda pruža nove mogućnosti vizuelne rehabilitacije pacijenata sa KK. Opcije liječenja moraju da riješe dva problema: 1. Poboljšati biomehaničku stabilnost rožnjače i 2. Ispraviti nepravilnu površinu rožnjače.

Prije uvođenja kolagenovog kroslinkinga rožnice (CXL), tehnike liječenja keratokonusa nisu bile u stanju da zaustave njegovu progresiju. U posljednje vrijeme, međutim, primjena

60

ultraljubičastih zraka i riboflavina pokazala je stabilizaciji rožnjače kod većine pacijenata. Tokom CXL-a se grade veze između molekula kolagena i samim tim se 3-4 puta povećava rigidnost i stabilnost rožnjače.

Kod pacijenata sa stadijumom IV keratokonusa, kada je rožnjača jako istanjena sa zamućenjem i prijetnjom perforacije, najbolja metoda liječenja je keratoplastika. Transplantacija rožnjače kod pacijenta sa KK obično daje dobar rezultat sa minimumom komplikacija.

Laserska korekcija vida je efikasna, bezbjedna metoda korekcije miopije, hipermetropije i astigmatizma. Refraktivna

Slika 1. Laserska korekcija vida kod pacijenata sa KK 1st. Preoperativno postoji istanjenje rožnjače, astigmatizam u obliku asimetričnog leptira. Operacija transPRK je rađena gotovo kao i sa običnim astigmatičnim pacijentima. Razlika je bila u tome što, bez obzira na to što preostala debljina rožnjače prema postojećim standardima trebala bi ostati najmanje 250 mikrona, mi smo ostavili mnogo više (350µm). Ovu pacijentkinju pratimo več 2 godine. Rezultat je vrlo dobar i stabilan.

hirurgija kod pacijenata sa KK je dugo bila kontraindikovana.

Ovo se posebno odnosi na LASIK. Poklopac koji se stvara na LASIK-u značajno istanjuje rožnjaču i izaziva dalju destabilizaciju biomehanike. Međutim, brojne studije pokazale su sigurnost operacije PRK kod keratokonusa.

Kod pacijenta u 2 i 3 stadijumu radi se djelimičnа i vezana sa topografijom površinska ablacija rožnjače. Intervencija se radi na ograničenom području i površina rožnjače se uklanja ne dublje od 50 mikrona. Treba shvatiti da svrha operacije je uklanjanje najgorih promjena u rožnjači i smanjenja optičkih aberacija sa ciljom olakšavanja korekciji vida naočarama ili sočivama u budućnosti.

Najbolje efikasna laserska korekcija vida u slučajevima stabilnog KK stadiuma 0 ili 1 KK, gde obično se radi transPRK slično kao za običnu miopiju i astigmatizam. (Slika 1.).

S obzirom da CХL učvršćuje rožnjaču i zaustavlja napredovanje keratokonusa, kombinacija laserske ablacije i CХL pretpostavlja kao dobar način liječenja. Dr A. Kanellopoulos iz Nju Jorka je dokazao da topografski vođena PRK, i istovremeno, odmah nakon njega CXL, je najbolja opcija za rehabilitaciju pacijenata sa KK. Glavna prednost ove tehnike je da ablacija ne uklanja već učvrščen dio rožnjače. Ispitivanje metode počelo je 2007. godine i dobilo je naziv „Atinski protokol“. Atinski protokol uključuje prvo izvođenje djelimične topografski vođene trans-PRK

na dubini do 50 mikrona, koja mijenja površinu rožnjače, zatim na kraju CXL koja zaustavlja progresiju KK. Prema autorima, ova tehnika može pružiti priliku dobijanja funkcionalnog vida, izbjegnuti komplikacije dugotrajnog nošenja kontaktnih sočiva i smanjiti potrebe PK u kasnijem periodu.

Refraktivna hirurgija danas je prilično bezbjedna, ali hirurzi žele da dodatno povećaju sigurnost procedure. U posljednje vrijeme bila je predložena profilaktička upotreba CXL za pacijente sa miopijom i astigmatizmom koji nemaju KK, ali imaju povećan rizik keratektazije poslije operacije. Prije svega to su pacijenti sa graničnim stanjem, koji imaju skoro normalne parametre rožnjače, ali blizu patologije, kao i pacijenti sa visokim miopijom, atopičnim dermatitom, debljinom rožnice izpod 480 мкм i mladi ljudi koji imaju slabe veze između molekula kolagena.

Kombinovana metoda pokazala je skoro odsustvo ektazije kod ove kategorije pacijenata. Istovremeno, kvalitet vida i predvidljivost refraktivnog efekta se nisu pogoršali.

Zaključak Liječenje KK značajno se promijenilo u posljednjih nekoliko godina. Hirurzi danas mogu predložiti brojne načine liječenja koji mogu zaustaviti napredovanje KK, promijeniti oblik rožnjače i dobiti dobar funkcionalni rezultat bezbjedno i efikasno.

61

Istine i zablude

Minerali u ishrani

Nismo često ni svjesni u kojim se sve namirnicama nalaze pojedini minerali, a malo nas zna koliko su oni potrebni organizmu. Minerali i vitamini sa drugim hranljivim i ljekovitim

sastojcima pomažu našem organizmu kao prevencija protiv mnogih bolesti, ali i kao lijek, kada bolest napadne naše tijelo.

Minerali u ishrani su mikrohranljivi sastojci, pasivne supstance naše svakodnevne ishrane i

neophodni su za apsorpciju vitamina, kao i za aktiviranje i kočenje enzima. Neophodni su za

rast i razvoj organizma, koji ne može sam da proizvede ove supstance. Imaju ulogu gradivnih materija i regulatornih supstanci.

Minerali su jedni od najvažnijih sastojaka ljudskog organizma?

ISTINA – Minerali pojačavaju čvrstinu i strukturu skeleta, čineći ga jakim i otpornim na mehanička oštećenja, učestvuju u metabolizmu ugljenih hidrata, masti i bjelančevina i izgradnji mekih tkiva, održavaju acido-baznu ravnotežu, odnosno kiselost i baznost krvi i tkiva, štite ćelije od procesa oksidacije i dejstva slobodnih radikala, učestvuju u reakcijama enzimskih sistema, mišićnoj kontrakciji, nervnim procesima, koagulaciji krvi i dr.

Minerali čine 4,5% naše tjelesne mase, a najviše se nalaze u kostima. Od 103, koliko ih je za sada poznato, čak 80 minerala se nalazi u našem organizmu.

Minerali se razlikuju prema značaju i količini u tijelu?

ISTINA – Minerali se dijele na esencijalne ili glavne (kalcijum, magnezijum, fosfor, natrijum, kalijum, hlor), na esencijalne u tragovima (gvožđe, bakar, hrom, cink, jod, selen, fluor, kobalt, mangan, molibden), na vjerovetno esencijalne u tragovima (silicijum, nikl, kalaj, vanadijum) i na neesencijalne (arsen, živa, olovo, aluminijum, bor, zlato, srebro, titan, litijum, stroncijum, germanijum, kadmijum, antimon, bizmut, rubidijum, brom).

Prema količini, minerali se dijele na mikroelemente (selen, mangan, kobalt, hrom, molibden) i na makroelemente (natrijum, magnezijum, kalcijum, fosfor, kalijum, hlor, gvožđe, sumpor, bakar, cink i jod).

Hrana je glavni izvor minerala?

ISTINA - Izvor minerala u prirodi je zemljište, iz koga oni prelaze u vodu, biljke i životinje koje mi koristimo u ishrani.

Najsigurniji način za zadovoljenje dnevnih potreba za mineralima je preko hrane.

Međutim upotreba isključivo bijelog brašna i rafiniranih proizvoda vodi njihovom hroničnom nedostatku. Deficit vjerovatno esencijalnih elemenata (nikl, silicijum, kalaj i vanadijum) uslovljava sporiji rast djece.

62

Neki minerali se mogu naći u vodi i vazduhu?

ISTINA - Osim u hrani oligoelementi mogu da se nalaze i u vazduhu. Na primjer, na morskoj obali u isparenju morske vode ima puno joda i magnezijuma. Kobalt, magnezijum, bakar, cink, hrom i selen nalaze se prije svega u klicama zrna i njihovim opnama.

Povećanu potrebu za mineralima imaju osobe sa hroničnim oboljenjima?

ZABLUDA - Loša i niskokalorična ishrana je najčešći uzrok nedostatka minerala u organizmu, dok sa druge strane trudnice, dojilje, starije osobe i aktivni sportisti imaju povećanu potrebu za dodatnim unosom nekih minerala u obliku suplemenata.

Dopunska terapija mineralima često je neophodna za zdravlje i liječenje pojedinih bolesti (hronična dijareja, alergije na hranu, intolerancija pojedinih hranljivih sastojaka, oboljenja jetre, žučne kese, crijeva ili pankreasa).

Visok unos nekih minerala može potirati druge?

ISTINA - Unos pojedinih minerala u velikim količinama dovodi do potiranja drugih. Npr. veliki unos cinka, može da ometa dejstvo bakra, hrana bogata vlaknima smanjuje apsorpciju gvožđa, kalcijuma, cinka i magnezijuma...

Svi minerali su podjednako važni za organizam?

ZABLUDA - Organizam ima najčešće potrebe za kalcijumom, fosforom, kalijumom i hloridima. Za normalno funkcionisanje organizma, potrebno je 18 poznatih minerala, od kojih je za samo 6 ustanovljena preporučena dnevna doza: kalcijum, jod, gvožđe, magnezijum, fosfor i cink.

Rijetki minerali imaju manje važnu ulogu za ljudski organizam?

ZABLUDA - Rijetki minerali koji se u namirnicama nalaze u tragovima, imaju izuzetnu važnu ulogu. Čine sastavne djelove enzimskog sistema i učestvuju u najrazličitijim procesima razmjene materija u organizmu. S obzirom na to da ih je prirodnom ishranom često teško nadomjestiti, ljekari preporučuju njihov unos putem suplemenata. Neki od ovih minerala su bor, cink, selen, jod, bakar.

63

DEFORMITETI KIČMENOG STUBA Značaj specifičnih terapijskih vježbi

Mr Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije

Prisustvo razvojnih deformiteta kičmenog stuba godinama raste, vjeruje se da tome, pored još uvijek nerazjašnjenih faktora, doprinosi i sedaterni način života i neadekvatne navike tokom obavljanja aktivnosti u svakodnevnom životu. Značaj blagovremne i precizne dijagnostike, nemeće se kao krucijalni element za praćenje pacijenata sa razvojnim deformitetima kičmenog stuba, uz edukaciju pacijenta o mjerama koje mogu značajno djelovati na prevenciju progresije, poboljšanje stanja i potpomoći korigovanju pojedinih deformiteta, koji se nameću kao neophodni u procesu liječenja.

Skolioza se definiše kao bočno krivljenje kičmenog stuba

64

u frontalnoj ravni, ali u suštini se poremećaj dešava u tri dimenzije (3D): uz lateralno krivljenje u frontalnoj ravni, dolazi do rotacije (okretanje oko uzdužne ose u transverzalnoj ravni) i torzije (uvrtanja dijela tijela pršljena prema drugom i promjena profila u sagitalnoj ravni). Radi se o lateralnom krivljenju kičme sa torzijom kičmenog stuba i grudnog koša, uz promjenu sagitalnog profila, kada lateralna devijacija kičmenog stuba u odnosu na normalnu vertikalnu liniju kičme iznosi 10º i više, mjereno po Cobb-u na radiografiji u postero-anteriornoj (PA) poziciji.

Interdispilinarni pristup, unutar kojeg se nalazi pacijent kao aktivna karika, na najbolji način omogućava pravilni razvoj,

dobro zdravlje i kvalitetan život djece, sprečavajući posljedice eventualno prisutnih deformiteta kičmenog stuba, koje mogu imati uticaja na funkcionisanje drugih organa ili organskih sistema.

Rano otkrivanje je od suštinskog značaja. Faktori rizika za pogoršanje krivine skolioze, osim rasta su: pol (krivina skolioza kod djevojčica češće se pogoršava tokom rasta, nego kod dječaka), starost (kada se skolioza pojavi na mlađe dijete, to je veća šansa da će se krivina pogoršavati), veličina krivine (sa većim stepenom krivine, veća je vjerovatnoća da će se pogoršavati tokom vremena), lokacija (skolioza krivine u donjem dijelu kičme su sa manje mogućnosti od onih u gornjem dijelu kičme).

U cilju prikupljanja sveobuhvatnih podataka prilikom precizne dijagnostike, neophodno je uzeti detaljnu anamnezu.

Pomenuta anamneza treba da obuhvati i podatke koji su vezani za period progresije deformiteta. I dalje, „zlatni standard“ za dijagnostikovanje deformiteta kičmenog stuba je rentgenski snimak.

Oslikavanje je takođe ključno u određivanju osnovne etiologije kod ne-idiopatskih slučajeva skolioze i koristi se u pre- i postoperativnom praćenju. Kada se radi o izradi rentgenskog snimka kod deformiteta kičmenog tuba po tipu skolioze, podrazumijeva se anteroposteriorna projekcija u stojećem i ležećem položaju, pri čemu eventualna razlika u stepenu krivine, primjenom položaja snimanja, govori i korektibilnosti krivine, kao osnovnom parametru u razlikovanju dva osnovna tipa: strukturalnih i funkcionalnih. Obično, kontrolna snimanja se vrše na šest mjeseci. Pri analizi rentgenskog snimka pacijenata sa deformitetom kičme, potrebno je analizirati tri elementa: prisustvo/ odusustvo klinaste deformacije skoliozom zahvaćenih pršljenova, prisustvo/ odsustvo lateralne devijacije kičme, prisustvo/ odsustvo aksijalne rotacije pojedinih torzionih regiona, međusobno odvojenih strancizionim

regionima. Primjena novije tehnologije kao što je upotreba Smartpone telefona je našla značajno mjesto u primjeni prilikom određivanja ugla krivine kod deformiteta kičme. Primjena pomenutih uređaja se pokazala veoma pouzdana i efikasna prilikom izračunavanja stepena Cobb-ovog ugla. Određene srudije sugerišu popularizaciju primjena ove metode unutar kliničke prakse. Klinički pregled pacijenta sa deformitetom kičmenog stuba obuhvata primjenu određenih postupaka poput: inspekcije, palpacije, primjene Adamsovog testa, skoliometrija, testa korektibilnosti krivine, testa elastičnosti zadnje lože natkoljenice, test elastičnosti iliopsoasa, test ispitivanja generalnog laksiteta, mjerenje dužine donjih ekstremiteta i sl. Postupkom skoliometrije možemo na indirektan, neinvazivan način, pratiti stanje rotacije skoliotičnom krivinom zahvaćenih pršljenova.

Možemo reći da se radi o klinički najrelevatnijoj metodi kontrole rotacije kičme i mjerenja visine gibusa.

Napredovanje medicinskih metoda, angažovanost unutar naučnih istraživanja, vodi proces praćenja deformiteta kičme ka utemeljenom dobijanju najboljih mogućih rezultata. Preporuka za liječenje infantilnih skolioza trebala bi biti zasnovana na sintezi objektivnih i kliničkih subjektivnih podataka, jer varijacije u radiografskom mjerenju mogu dovesti do nedoslednosti ishoda liječenja.

Prikazane naučne studije u ovom tekstu, govore o važnim dokazima i rezultatima u pogledu dijagnostikovanja, značaju različitih tradicionalnih i modernijih dijagnostičkih metoda, kao i dokazima o efikasnosti i pouzdanosti rezultata, njima dobijenim, za dalji proces planiranja izbora terapijskih procedura.

Reference su dostavljene redakciji Medikala

65

Zdravstvena njega bolesnika nakon artroplastike Mr Gordana Magdelinić, spec. zdravstvene njege Opšta bolnica Berane

Zdravstvena njega nakon artroplastike (hirurškog uklanjanja nekih ili svih djelova zgloba) pomaže pri ponovnom uspostavljanju normalne funkcije oštećenog ekstremiteta. Pomaže i u prevenciji komplikacija kao što su infekcija, flebitis i respiratorni problemi. Njega nakon artroplastike uključuje centriranje oštećenog zgloba, pomoć pri vježbanju i obezbjeđenje rutinske postoperativne njege. Jednako važno u zbrinjavanju je podučavanje o njezi u kućnim uslovima i vježbama koje mogu trajati tokom nekoliko godina, zavisno od tipa izvedene artroplastike i stanja bolesnika.

Dvije najčešće procedure artroplastike su kup artroplastika i totalna zamjena zgloba. Totalna zamjena zgloba (obično kuka ili koljena ) najčešće se izvodi na bolesnicima starosti preko 50 godina.

Totalna zamjena kuka može se koristiti u tretmanu osteoartritisa i teškog reumatoidnog artritisa. Totalna zamjena zgloba koljena koristi se u tretmanu teških bolova, kontrakture zgloba i oštećenja zglobnih površina, stanja koja ograničavaju potpunu fleksiju i ekstenziju.

Sestrinstvo je profesija čija je osnovna djelatnost zdravst-

66

vena njega. Da bi sestrinstvo činilo grupu sveobuhvatnog, ali i specijalizovanog znanja, potrebno je dostizanje ciljeva kroz akademsko studiranje i kroz sticanje vještina, pa i navika. Medicinske sestre moraju imati dovoljno obrazovanja da upravljaju složenim zadacima i povećanom odgovornošću. Lucas B. ističe da pacijenti sa artroplastikom kuka zahtijevaju stručnu njegu kako bi se oporavili od operacije i anestezije. Zdravstvena njega ima ključnu ulogu u dugoročnom oporavku, upravljanju rizicima od dislokacije proteze, neuspjehu liječenja zbog preranog otpuštanja ili infekcije. Uloga medicinske sestre u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj njezi, praćenju i identifikaciji komplikacija je velika. Ključ za dobru i kvalitetnu postoperativnu zdravstvenu njegu i medicinsku rehabilitaciju jeste uska i kontinuirana saradnja bolesnika, medicinske sestre, fizioterapeuta, fizijatra i ljekara-operatora, odnosno svih članova tima koji su uključeni u postoperativni program oporavka bolesnika.

Izvođenje procedure nakon artroplastike: - Provjeravati vitalne znake na svakih 30 minuta, dok se ne stabilizuju, a zatim na svakih 2 do 4 sata, a nakon toga rutinski, prema bolničkom protokolu. Obavijestiti ljekara o bilo kakvim promjenama vitalnih znakova, jer oni mogu ukazati na infekciju ili krvarenje.

- Podsticati bolesnika da duboko diše i da vježba kašljanje.

- Vršiti obostranu neurovaskularnu procjenu na svakih 2 sata tokom prvih 48 sati, a potom na svakih 4 sata na eventualne

znakove komplikacija. Provjeriti boju, temperaturu, pokrete prstiju, senzibilitet, otok, kapilarno punjenje i puls stopala oštećene noge i uporediti ga sa zdravim ekstremitetom. Provjeriti da li se žali na bol, upalu, ukočenost ili osjećaj mravinjanja.

- Primijeniti elastične čarape ili sekvencijalni uređaj za kompresiju, prema preporuci, za podsticanje povratka venske krvi i prevenciju nastanka flebitisa i embolije pluća. U toku svakih 8 sati jedanput ukloniti čarape ili kompresioni zavoj, pregledati noge na postojanje dekubitalnog ulkusa zbog pritiska i ponovo ih postaviti.

- Primijeniti analgetike, kako je propisano.

- Primijeniti i.v. antibiotike, kako je propisano, najmanje tokom 48 sati nakon hirurške intervencije da bi se minimizirao rizik od infekcije rane.

- Primijeniti antikoagulantnu terapiju, prema nalogu, za minimiziranje rizika od tromboflebitisa i stvaranja embolusa.

Neophodna je opservacija na krvarenje i simptome flebitisa, kao što su toplota, otok, osjetljivost, crvenilo i pozitivan Homansov znak. Pratiti laboratorijske rezultate, kao što su kompletna krvna slika, protrombinsko vrijem ili PTT (parcijalno protrombinsko vrijeme).

- Provjeriti zavoje zbog prekomjernog krvarenja. Provjeriti drenažu na zavoju i označiti ih vašim inicijalima, datumom i vremenom. Ako je potrebno, primijeniti više sterilnih zavoja i upotrijebiti hipoalergijske trake. Obavijstiti ljekara u slučaju ekcesivnog krvarenja.

- Posmatrati boju sadržaja u sistemu drenaže zatvorene rane. Podesnom drenažom prevenirati nastanak hematoma. Drenaža gnojnog sadržaja i groznica mogu ukazati na infekciju. Izdrenirani sadžaj prazniti i mjeriti, kako je preporučeno, korišćenjem sterilne tehnike radi prevencije nastanka infekcije.

- Pratiti dnevni unos i gubitak tečnosti ( uključiti i drenažni sadržaj u količinu gubitka tečnosti).

- Na povrijeđeno mjesto, ako je propisano, primijeniti tokom prvih 48 sati kesu sa ledom radi smanjenja otoka, smanjenja bola i kontrole krvarenja.

- Na svaka 2 sata treba okretati bolesnika, ne više od 45 stepeni na obje strane i držati u tom položaju koliko mu je udobno.

Ova promjena položaja povećava udobnost, prevenira nastanak dekubitusa zbog pritiska i pomaže u prevenciji raspiratornih komplikacija.

- Naučiti bolesnika da izvodi vježbe za jačanje mišića povrijeđenog i nepovrijeđenog ekstremiteta, prema preporuci, kao pomoć u obezbjeđivanju mišićne snage i stepena pokretljivosti i radi prevencije nastanka flebitisa. Treba sarađivati sa fizioterapeutom, ako je tako propisano.

- Prije tretmana treba aplikovati blagi analgetik, prema nalogu, zbog toga što pokreti mogu biti veoma bolni. Ohrabriti pacijenta tokom vježbanja.

- Pomoći pacijentu u progresivnom kretanju, upotrebom podesnih štaka ili šetalice, kada je to neophodno.

pacijenta da bi se obezbijedila abdukcija kuka.

- Ako bolesnik želi, radi udobnosti, podignuti mu glavu (podizanjem kreveta) za 45 stepeni (neki ljekari dozvoljavaju elevaciju od 60 stepeni). Nogu ne treba držati podignutu duže od 30 minuta radi prevencije prekomjerne fleksije kuka. Upozorenje medicinskim sestrama: Ne dozvoliti fleksiju kuka za više od 90 stepeni, jer može doći do dislokacije proteze!

- Dan nakon operacije započeti sa bolesnikom vježbe plantarne fleksije i dorzalne ekstenzije stopala operisane noge.

Kada je preporučeno, početi sa učenjem bolesnika vježbi za jačanje kvadricepsa. Protokol napredovanja varira. Najvećem broju bolesnika je od prvog dana dopušteno da počnu sa premiještanjem i progresivnim tretmanom pomoćnim uređajima. Ako je propisano, obezbijediti bolesniku fizikalnu terapiju.

Posebno treba napomenuti: - Prije operacije, bolesniku objasniti proceduru. Naglasiti da je normalno da se nakon operacije često kontrolišu i prate vitalni znaci, neurovaskularni integritet i drenaža rane.

- Obavijestiti pacijenta da će primati intravenozno antibiotike oko dva dana i da će mu radi kontrole bola na raspolaganju biti farmakološke i nefarmakološke metode. Objasniti potrebu za imobilizacijom povrijeđene i vježbanje nepovrijeđene noge, kako je propisano.

- Prije otpusta, obučiti bolesnika o kućnoj njezi i vježbanju i obaviti zdravstveno-edukativni rad sa porodicom ili pratiocem.

Prema definiciji Svetske zdravstvene organizacije: ,,Medicinska sestra je lice koje ima završeno sestrinsko obrazovanje i koje je kvalifikovano i ovlašćeno da obavlja odgovorne poslove na unapređenju zdravlja, sprečavanju bolesti i njezi bolesnika”. S tim u vezi, može se zaključiti da medicinka sestra, kroz sprovođenje zdravstvene njege, ima za cilj što brže postizanje stanja u kojem će bolesnik sa što većom samostalnošću zadovoljiti osnovne životne potrebe i neophodnu mobilnost, a krajnji cilj je što veći kvalitet života.

Reference su dostavljene redakciji Medikala

Procedure nakon artroplastike kuka: - Držati operisanu nogu u abdukciji u neutralnom položaju radi stabilizacije kuka i držanja glave femura u acetabulumu. Postaviti jastuk između nogu

67

ERASMUS + KA2 projekat : â&#x20AC;&#x153;Strengthening Capacities for Higher Education of Pain Medicine in Western Balkan Countries - HEPMPâ&#x20AC;?

(JaÄ?anje kapaciteta visokog obrazovanja iz oblasti Medicine bola u zemljama zapadnog Balkana)

Prof. dr Danko Ĺ˝ivkoviÄ&#x2021; Medicinski fakultet, Univerzitet u Podgorici

U cilju bolje edukacije zdravstvenih radnika 27.11.2018. u Beogradu je zapoÄ?eo sa radom meÄ&#x2018;unarodni projekat u sklopu aktivnosti ERASMUS + KA2 projekat: â&#x20AC;&#x153;Strengthening Capacities for Higher Education of Pain Medicine in Western Balkan Countries -HEPMPâ&#x20AC;? (JaÄ?anje kapaciteta visokog obrazovanja iz oblasti Medicine bola u zemljama zapadnog Balkana).

Ciljevi projekta HEPMP su: jaÄ?anje kapaciteta visokog obrazovanja u oblasti medicine bola u zemljama Zapadnog Balkana, edukacija zdravstvenih radnika u oblasti medicine bola, usavrĹĄavanje kurikuluma subspecijalizacije Medicine bola na postdiplomskim studijama, kao i razvoj obrazovnog programa iz oblasti medicine bola na osnovnim studijama Medicinskog fakulteta, te uspostavljanje akademske mreĹže i poboljĹĄanje struÄ?ne saradnje uz pomoÄ&#x2021; savremenih tehnologija (internet, telemedicina, itd.). Navedeni ciljevi proizaĹĄli su iz Ä?injenice da je bol vjerovatno jedan od najstarijih i najuniverzalnijih oblika stresa i jedna od najranijih patnji Ä?ovjeÄ?anstva. Pratilac je mnogih bolesti i stanja i uprkos naporima i Ä?injenici da je star koliko i samo Ä?ovjeÄ?anstvo, bol niti je dovoljno shvaÄ&#x2021;en niti ga je moguÄ&#x2021;e kontrolisati u potpunosti, a svijest zdravstvenih radnika o znaÄ?aju lijeÄ?enja bola je na niskom nivou.

Konzorcijum projekta Ä?ine predstavnici devet ustanova: Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu, KBC â&#x20AC;&#x153;Dr DragiĹĄa MiĹĄoviÄ&#x2021;-Dedinjeâ&#x20AC;?, Medicinski fakultet Univerziteta u Podgorici, Medicinski fakultet

68

Univerziteta u Tuzli, Medicinski fakultet Univerziteta u Banja Luci, Medicinski faklutet Univerziteta u Rijeci, Medicinski fakultet Univerziteta u Firenci i Medicinski fakultet Univerziteta u Ljubljani.

U prvoj godini, uÄ?esnici projekta su boravili na Univerzitetima programskih zemalja radi ĹĄto bolje edukacije i razmjene iskustava iz medicine bola. OdrĹžana su tri sastanka - u Ljubljani, Rijeci i Firenci.

ZaĹĄto HEPMP projekat?

t Bol je vjerovatno jedan od najstarijih i najuniverzalnijih oblika stresa, i jedna od najranijih patnji Ä?ovjeÄ?anstva.

t 1SBUJMBD KF NOPHJI CPMFTUJ J TUBOKB LBP Ă?UP TV SFVNBtoidni arthritis, post-herpetiÄ?na neuralgija, degenerativno stanje kiÄ?me, osteoarthritis, AIDS, migrena, dijabetesna neuropatija i fantomski bol, kao i rak. t 6 FLPOPNTLPK TGFSJ TF QSPDJKFOKVKF EB USPĂ?LPWJ MJKFĘ&#x160;FOKB pacijenata sa hroniÄ?nim bolovima premaĹĄuju ukupne troskove lijeÄ?enja bolesnika sa srÄ?anim oboljenjima, rakom i AIDS-om. t 1SPEVäFOB CPM KF KFEBO PE HMBWOJI V[SPLB PETVTUWB sa posla, bolovanja, penzionog invaliditeta, otpremnina i niske produktivnosti. To je problem javnog zdravlja zbog njegove prevalencije, visokih troskova i negativnog uticaja na kvalitet Ĺživota pacijenata i njihovih porodica.

t Uprkos naporima i Ä?injenici da je star koliko i samo Ä?ovjeÄ?anstvo, bol niti je shvaÄ&#x2021;en niti ga je moguÄ&#x2021;e kontrolisati u potpunosti.

t MeÄ&#x2018;u zdravstvenim radnicima vlada niska svijest o vaĹžnosti lijeÄ?enja bola.

t Broj ljekara obuÄ?en za medicinu bola je nedovoljan.

Moramo unaprijediti znanje o bolu i podizati svijest o znaÄ?aju ovog problema, kako struÄ?njaka â&#x20AC;&#x201C; zdravstvenih radnika, tako druĹĄtva u cjelini.

Ciljevi projekta HEPMP

t +BĘ&#x160;BOKF LBQBDJUFUB [B WJTPLP PCSB[PWBOKF V PCMBTUJ NF dicine bola u zemljama Zapadnog Balkana.

t Razvijanje pruĹžanja usluga medicine bola u zemlji, pruĹžanjem kvalifikovanog i obuÄ?enog osoblja.

t PodrĹžavanje operacionalizacije nedavno uspostavljenog obrazovnog programa u obliku specijalizacije iz oblasti medicine bola i moguÄ&#x2021;nosti razvoja dodiplomskih obrazovnih programa.

t 6TQPTUBWMKBOKF BLBEFNTLF NSFäF J QPCPMKĂ?BOKF TUSVĘ&#x2030;OF saradnje uz pomoÄ&#x2021; savremenih tehnologija (internet, telemedicina i td).

Zadaci projekta Zadaci Univerziteta zemalja Evropske unije

t PomoÄ&#x2021; u analizi trenutne situacije u ovoj oblasti u zemljama Zapadnog Balkana.

t Definisanje moguÄ&#x2021;ih promjena koje bi donijele poCPMKĂ?BOKF J VWPĂżFOKF V OBTUBWOJ QMBO J QSPHSBN NFEJDJOF CPMB na dodiplomskim i poslijediplomskim studijama.

t 0CVLB QSFEBWBĘ&#x2030;B J[ [FNBMKB ;BQBEOPH #BMLBOB V [FN ljama Evropske unije.

Zadaci Univerziteta partnerskih zemalja

t .PEFSOJ[BDJKB QPTUPKFĘ&#x2030;FH LVSJLVMVNB TQFDJKBMJ[BDJKF J[ PCMBTUJ NFEJDJOF CPMB 6TLMBĂżJWBOKF QPTUPKFĘ&#x2030;FH OBTUBWOPH plana i programa poslijediplomskih studija iz oblasti medicine bola sa programom Evropske federacije Bola (European Pain Federation â&#x20AC;&#x201C; EFIC).

t 3B[WJKBOKF QSFEBWBOKB V PLWJSV QSFEFNFUB NFEJDJOB bola na nivou dodiplomskih studija.

t 3B[WJKBOKF XFC QMBUGPSNJ [B [BKFEOJĘ&#x160;LP VĘ&#x160;FOKF J LPNVnikaciju za profesionalce koji se bave medicinom bola.

t 0SHBOJ[PWBOKF LVSTFWB NFEJDJOF CPMB [B EPLUPSF V QSJNBSOPK [ESBWTUWFOPK [BĂ?UJUJ

t 3B[WJKBOKF QJTBOPH NBUFSJKBMB LOKJHF CSPĂ?VSF Ä&#x2DC;BKFSJ

za cjeloĹživotno uÄ?enje.

t 6TQPTUBWMKBOKF BLBEFNTLF NSFäF QSPGFTJPOBMBDB J VOJ verziteta u oblasti medicine bola.

Koordinator projekta Prof. dr Predrag StevanoviÄ&#x2021; - Profesor anesteziologije, intenzivnog lijeÄ?enja i terapije bola. Ĺ ef katedre medicine bola, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, KliniÄ?ko-bolniÄ?ki centar â&#x20AC;&#x17E;dr DragiĹĄa MiĹĄoviÄ&#x2021; - Dedinjeâ&#x20AC;&#x153;, Beograd, Srbija.

Prof. dr Predrag StevanoviÄ&#x2021; - Koordinator projekta, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu.

Prof. dr Jasna JevÄ&#x2018;iÄ&#x2021; - Medicinski fakultet Univerziteta u Kragujevcu.

Prof. dr Radisav Ĺ Ä&#x2021;epanoviÄ&#x2021; - KliniÄ?ko-bolniÄ?ki centar â&#x20AC;&#x17E;dr DragiĹĄa MiĹĄoviÄ&#x2021; - Dedinjeâ&#x20AC;&#x153;.

Prof. dr Danko Ĺ˝ivkoviÄ&#x2021; - Medicinski fakultet Univerziteta u Podgorici.

Prof. dr Jasmina SmajiÄ&#x2021; - Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Prof. dr Darko GoliÄ&#x2021; - Medicinski fakultet Univerziteta u Banja Luci.

Prof. dr AnÄ&#x2018;elo Rafaele De Gaudio - Medicinski fakultet Univerziteta u Firenci.

Prof. dr Maja Ĺ oĹĄtariÄ&#x2021; - Medicinski fakultet Univerziteta u Ljubljani.

Prof. dr Željko Župan - Medicinski fakultet Univerziteta u Rijeci.

69

Hronika 01. novembar - Oko 700 miliona žena živi pod restriktivnim zakonima o abortusu Centar za reproduktivna prava (Center for Reproductive Rights) godinama prati legalni status abortusa u svijetu. U proteklih nekoliko decenija ostvareni su monumentalni napreci u osiguravanju prava žena na abortus. Gotovo 50 država liberalizovalo je svoje zakone o abortusu. Neke od tih reformi bile su inkrementalne, omogućujući ženama legalni pristup abortusu u slučaju kad im je ugrožen život ili kad je trudnoća rezultat silovanja. Mnoge promjene su bile tranformativne, dovodeći do totalnih preokreta u državama u kojima je abortus bio potpuno zabranjen u korist potpune reproduktvine autonomije, zaključuje se u izvještaju Centra za reproduktivna prava.

Pravo na siguran i legalan abortus je temeljno ljudsko pravo zaštićeno brojnim međunarodnim i regionalnim dogovorima o ljudskim pravima kao i ustavima država širom svijeta.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava više puta su osuđivale restriktivne zakone o abortusu jer su nekompatibilni sa osnovnim ljudskim pravima.

Oko 59 posto, odnosno 970 miliona žena u reproduktivnoj dobi, žive u zemljama koje dozvoljavaju abortus u širem smislu.

Ipak, više od 686 miliona, odnosno 41 posto žena živi pod restriktivnim zakonima.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine 23.000 žena umire zbog nesigurno izvedenih abortusa a još desetine hiljada više dožive značajne zdravstvene komplikacije.

Legalne restrikcije abortusa ne rezultiraju manjim brojem abortusa, već tjeraju žene da rizikuju svoj život.

02. novembar – Prve kazne zbog zabrane pušenja u javnim prostorima - Austrija U Austriji je na snagu stupio strog zakon o zabrani pušenja u svim restoranima i barovima nakon što je pad čelnika krajnje desnice Heinza-Christiana Strachea otvorio put čvršćim politikama upotrebe duvanskih proizvoda. Novi zakon, koji pokriva i nargile i elektroničke cigarete, predviđa kazne do 1.000 eura za pušače, a do 10.000 eura za vlasnike i upravnike prostora.

Vlada desnog centra, koja je pala u maju, branila je izuzeća od zabrane pušenja za male barove i mogućnost odvojenih pušačkih prostorija u većim prostorima, uprkos peticiji za opštom zabranom koju je potpisalo 880.000 građana.

- U Šiša barovima od stupanja na snagu zabrane pušenja prve večeri zabilježeno je opadanje obrta za 95 odsto. Radi se o 500 pogođenih lokala sa do 10.000 zaposlenih - ukazuje se u saopštenju Udruženja šiša barova Austrije, koje najavljuje osporavanje zakona pred Ustavnim sudom. Međutim pošto će Ustavni sud tom temom

70

da se bavi tek u martu, do tada će veći broj Šiša barova, kako se upozorava, biti zatvoreno.

03. novembar - Žene širom EU dva mjeseca u godini rade besplatno Razlika u prosječnim platama muškaraca i žena u Evropskoj uniji znači da od 4. novembra do kraja godine žene širom Unije rade besplatno, upozorila je Evropska komisija.

Tzv. dan ravnopravnosti u platama služi kako bi se ukazalo na činjenicu da žene i dalje zarađuju manje od muškaraca na istim poslovima. Širom Evropske unije žene zarađuju prosječno 16 posto manje od muškaraca, prema posljednjim podacima. Ta je brojka 0,2 postotna boda manja u odnosu na prethodnu godinu.

- Prije 60 godina načelo ravnopravnosti plata upisano je u evropske ugovore i još uvijek žene širom Evrope ne vide usklađenost stvarnosti svakodnevnih života sa zakonima - napisali su u saopštenju članovi Evropske komisije Vera Jourova, Marianne Thyssen i Frans Timmermans.

04. novembar - Visoki, mršavi i ljevoruki ljudi pametniji od ostalih – SAD / Grčka Ne samo mozak već i visina pokazuje koliko je neka osoba inteligentna, zaključak je zajedničkog istraživanja univerziteta Braun i Prinston. Studija navodi da su visoki ljudi pametniji, a zaključak zasniva na činjenici da su oni postigli bolje rezultate na kognitivnim testovima. Osim toga, ti ljudi najčešće rade na visokim poslovnim pozicijama koje zahtijevaju i veći nivo inteligencije, kao i bolje verbalne i numeričke vještine. Ipak, naučnici nisu otkrili direktnu vezu visine i inteligencije iako smatraju da bi razlog mogla biti genetika.

Istovremeno, mala studija Univerziteta u Atini pokazala

je da ljudi koji pišu lijevom rukom imaju veće kognitivne sposobnosti.

Ljevoruki su se pokazali boljim u pamćenju i u mentalnoj fleksibilnosti u odnosu na dešnjake.

kada su vlada i predstavnici maloprodaje postigli dogovor o smanjenu upotrebe plastičnih kesa, drastično smanjila i to sa 70 kesa po glavi stanovnika u 2015. na 20 u 2018. godini.

10. novembar - Neprijatan zadah može ukazati na probleme sa crijevima - Australija

Takođe, moguće je da i debljina utiče na inteligenciju.

Osobe sa indeksom tjelesne mase do 20 pokazali su se kao bolji u pamćenju nego oni koji su debeli. Studija u Atini utvrdila je da hormoni masti oštećuju ćelije mozga, a drugi razlog je činjenica da je gojaznost najpoznatiji rizični faktor kardiovaskularnih bolesti.

Studija objavljena u Molekular psihijatry zaključuje da osobe koje imaju nešto veću glavu pokazuju bolje rezultate na verbalnim i numeričkim testovima pa su samim tim i pametniji.

Ako često osjećate nadutost ili patite od zadaha, možda stvar nije samo u tome da previše jedete ili neredovno perete zube.

Moguće je da imate ozbiljnije probleme sa crijevima. Problemi sa zdravljem crijeva mogu da nas čine umornijim, ali mogu i da dovedu do velikih zdravstvenih problema, uključujući i dijabetes – zaključci su novih naučnih istraživanja rađenih u Australiji.

Dr Mišel Vulhaus iz Viktorije u Australiji navodi simptome lošeg funkcionisanja crijeva na koje bi trebalo obratiti pažnju.

- Prvi znak koji ukazuje na probleme je neredovna stolica.

Svakog dana trebalo bi da imamo jednu do tri stolice. Česte dijareje i opstipacija znak su da sa crijevima nešto nije u redu i potrebno je otići na pregled - navodi dr Vulhaus.

Osim što preporučuju korišćenje probiotika, kako bi se povećala prisutnost zdravih bakterija u crijevima, stručnjaci upućuju i na vođenje dnevnika ishrane kako biste za ljekara, tokom pregleda i određivanja terapije, imali korisne podatke

06. novembar - Nehirurško povećanje penisa najtraženiji tretman - SAD

11. novembar – Medicinske sestre su u visokom riziku od srčanog udara - SAD

Mnogi muškarci se podvrgavaju sredstvima za punjenje penisa u cilju povećanja veličine polnog organa postupkom koji je sličan botoksu, tečnost se ubrizga u kožu. Obično se hijaluronska kisjelina ubacuje u tkivo koje se nalazi ispod osovine, odnoso tijela penisa. Proces je nehirurški, pa ima tendenciju da bude jeftiniji od operacije uvećanja penisa. Troškovi se kreću od oko 1.500 funti, a operacija je oko 5.000 funti, piše Dejli Star.

Suprotno mišljenju, postupak ne utiče na dužinu penisa.

Ako postupak bude izveden uspješno, punila mogu da povećaju širinu za jedan do dva centimetara. Ovi rezultati nisu trajni i obično traju oko 18 mjeseci.

Kao i kod svih kozmetičkih postupaka, i ovde postoje rizici. Prof. dr Asif Munir, iz Udruženja uroloških hirurga Britanije, ne odobrava ovaj postupak koji je postao jako popularan u Britaniji.

- Svi ovi postupci povećanja uglavnom povećavaju opseg i to neće imati koristi za vašu dužinu, tako da funkcionalno neće poboljšati stvari. Ako ništa drugo, to bi moglo dovesti do komplikacija koje će kasnije oslabiti njihovu seksualnu funkciju - rekao je prof. Munir za BBC.

Ljekari upozoravaju da postoje određena zanimanja koja žene izlažu većem riziku od srčanih oboljenja.

Najnovija studija došla je do zaključka da su žene koje rade u zdravstvu izložene većem riziku od kardiovaskularnih oboljenja. Eksperti su išli i dalje pa su precizirali da su najugroženije medicinske sestre, radnici iz hitne pomoći i socijalni radnici.

Pored ljudi u zdravstvu podložniji srčanim problemima su i radnici na blagajnama, utvrdila je studija Univerziteta u Filadelfiji.

Studija je posmatrala preko 65 hiljada žena i kod njih 13 odsto utvrđeni su kardiovaskularni problemi i povezanost sa pomenutim zanimanjima.

Socijalni radnici imaju čak 36 odsto više rizika za dobijanje bolesti srca, a 33 odsto više rizika imaju radnici koji rade na blagajnama. Žene sa nekih radnih mjesta u medicinskom sektoru imaju 16 odsto povećan rizik od kardiovaskularnih oboljenja, a najviše u sektoru medicinskih sestara, psihijatrije i kućne njege.

Kada je riječ o poslovima koji su dobri po rad srca eksperti kažu da su to agenti za prodaju nekretnina, posrednici u prodaji i administrativni asistenti.

07. novembar – Zabranili upotrebu plastičnih kesa – Njemačka Njemačka vlada donijela je zakon o zabrani plastičnih kesa u maloprodaji s izuzetkom za kese za voće i povrće.

- Plastične kese su simbol za uludo trošenje izvora. Za njihovu proizvodnju je potrebna nafta, a u upotrebi su svega nekoliko minuta. A često završe i u prirodi, gdje su potrebne godine da se razgrade - izjavila je njemačka ministrica životne sredine Svenja Schulze prilikom predstavljanja zakona.

Ona je objasnila da se upotreba plastičnih kesa od 2016.,

12. novembar - Odobrili lijek od algi za Alchajmera - Kina Kineske vlasti odobrile su novi lijek za liječenje Alchajmerove bolesti, a radi se o prvom odobrenom novom lijeku u zadnjih 17 godina koji ima potencijal za liječenje ovog kognitivnog poremećaja.

- Lijek Oligomannate temelji se na morskim algama, a može se koristiti za liječenje blage do umjerene Alchajmerove bolesti - navodi se u izjavi kineske agencije za sigurnost ljekova. Odobrenje

71

je, međutim, za sada još uvijek uslovno, odnosno lijek je pod strogim nadzorom i može se povući s tržišta u slučaju bilo kakvih opasnih nepredviđenih nuspojava.

Ljekarski tim koji stoji iza ovog novog preparata, koji predvodi prof. dr Geng Meiyu s Medicinskog instituta Kineske akademije nauka, saopštio je da ih je za istraživanje ljekovitih svojstava morskih algi nadahnula činjenica da ljudi koji ih konzumiraju imaju malu učestalost pojave Alchajmerove bolesti.

Efikasnost lijeka potvrđena je tokom kliničkog ispitivanja koje je sprovela farmaceutska kompanija Green Valley sa sjedištem u Šangaju. Testiranja su sprovedena na 818 pacijenata i pokazalo se da Oligomannate može statistički da poboljša kognitivne funkcije osoba oboljelih od Alchajmera za samo samo četiri sedmice.

15. novembar – Pogubni učinci klimatskih promjena – Velika Britanija Djeca rođena danas suočena su s raznim i doživotnim zdravstvenim posljedicama zbog klimatskih promjena – odrastanjem u toplijem svijetu uz rizike nestašica hrane, zaraznih bolesti, poplava i ekstremnih vrućina, pokazalo je veliko istraživanje.

Klimatske promjene već nanose štetu ljudskom zdravlju povećavanjem broja ekstremnih vremenskih pojava i pojačavanjem zagađenja vazduha, prema studiji objavljenoj u časopisu Lancet. I ako se ništa ne učini kako bi se to ublažilo, utiecaj klime mogao bi da optereti čitavu generaciju bolestima tokom čitavog njihova života.

- Djeca su posebno osjetljiva na zdravstvene rizike mijenjajuće klime. Njihova tijela i imuni sistemi još su u razvoju i stoga su izloženiji bolestima i zagađivačima u okolini - kaže prof. dr Nick Watts, koji je vodio studiju o zdravlju i klimatskim promjenama.

Upozorio je da su štete po zdravlje u ranom djetinjstvu tvrdokorne i prevladavajuće i da nose doživotne posljedice.

- Bez trenutne akcije svih zemalja na smanjivanju emisije stakleničkih gasova postignuto u kvalitetu života i dugovječnosti biće kompromitno i klimatske promjene počeće da određuju zdravlje čitavih generacija - kazao je prof. Watts u Londonu.

16. novembar - Vrijeme obroka u toku dana utiče na gubitak kilograma - SAD Postoje dokazi da bi stara izreka „doručkuj kao kralj, ručaj kao princ i večeraj poput siromaha“ mogla da bude korisna uz jednu važnu reviziju. Tačnije, ovaj pristup bi mogao da bude od pomoći ne samo za bolje zdravlje, već i za gubitak kilograma.

Studija objavljena u američkom časopisu Clinical nutrition

72

utvrdila je da vrijeme kada jedemo, a ne ono šta jedemo, može imati veći uticaj na debljanje, odnosno mršavljenje, piše Health 24.

Istraživači su uporedili rezultate gubitka kilograma kod dvije grupe žena koje imaju između 18 i 45 godina koje su bile na dijeti, a koje su dnevno unosile isti broj kalorija. Grupa koja je imala obilniji obrok za ručak izgubila je tri kilograma više od grupe koja je obilno večerala, to jest 12,5 kilograma u odnosu na 9,5 kilograma tokom 12 nedelja. Ta grupa žena je takođe imala i veće poboljšanje u osjetljivosti na insulin, što može da pomogne u kontrolisanju šećerne bolesti.

Iako je potrebno više istraživanja kako bi se otkrilo mogu li se ovi rezultati održati i primjenjivati na opštu populaciju, to je jednostavna promjena u načinu života koju bilo ko može da napravi.

Kao bonus ovog pristupa, možda nećemo doživjeti tipičnu glad tokom podneva kada uglavnom posežemo za užinom.

17. novembar - Naučnici nakon 19 godina otkrili novi soj HIV-a – SAD Naučnici farmaceutske kompanije Abbott prvi put su od uspostavljanja smjernica za klasifikaciju podtipova 2000. otkrili novi soj virusa HIV-a, svrstali ga u "grupu M HIV-1, podtip L" te objavili da pripada istoj porodici virusnih podtipova koji izazivaju globalnu pandemiju HIV-a.

Naučnici Abbotta, koji su istraživanje sproveli u saradnji sa Univerzitetom Missouri, podsjetili su da da postoje dvije vrste HIV-a: HIV-1 i HIV-2 te da je HIV-1 grupe M soj virusa odgovoran za globalnu pandemiju, prenose Hina američki mediji.

HIV ima nekoliko podtipova ili sojeva, poput svih ostalih virusa, a posjeduje i sposobnost mutiranja tokom vremena. Riječ je o prvom novom soju HIV-a grupe M otkrivenom otkad su 2000. uspostavljene smjernice za razvrstavanje podtipova.

Po aktuelnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu trenutno s HIV-om živi 36,7 miliona ljudi, a UNAIDS procjenjuje da je od 2016. novooboljelih 1,8 miliona.

19. novembar – Briga o partneru je ključna za vezu i užitak - Izrael Nova studija koju prenosi portal Health pokazuje da to koliko često ljudi u vezi ili braku upražnjavaju seks, ima veze s tim koliko pažnje i brige pokazuju prema partneru. Naime, istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Personality and Social Psychology polazi od takozvanog paradoksa intimnosti i želje koji je psiholozima poznat, a koji govori da ljudi „što su bliži i slobodniji jedno prema drugom, osjećaju manje fizičke privlačnosti“.

Ipak, autori ove studije naglašavaju da intimnost ne mora uvijek da dovede do dosade i da ubije seksualnu želju. Za dio istraživanja, naučnici sa Baruch Ivcher School of Psychology u Izraelu zamolili su stotinu parova da tokom šest nedjelja vode dnevnik. U njega su oba partnera bilježila nivo seksualne želje preko dana, a napisali bi i svoje mišljenje o tome kako se ovaj drugi osjeća. Rezultati su pokazali da su se svima podigli i samopouzdanje i seksualna želja baš onda kad se partner oko njih trudio, a iako je kod žena učinak bio veći, znatan je kod oba pola.

Prema dr Gurit E. Birnbaum koja je vodila ovu studiju, rezultati pokazuju da „se ljudi osjećaju bolje i poželjnije uz partnere koji shvataju i podržavaju njihove želje i potrebe“.

20. novembar - Zabilježena tri oboljela od bubonske kuge - Kina

su umorni od života trebaju da dobiju pomoć kako bi okončali svoj život, dok 33 posto vjeruje da to ipak ne bi trebala biti opcija, prenosi Anadolija.

Trećina onih koji podržavaju eutanaziju kazalo je da favoriziraju uvođenje niže starosne granice, dok polovina smatra da starosna dob uopšte ne bi trebala da ima nikakvu ulogu.

Muslimani najmanje podržavaju bilo koji oblik eutanazije, ali i među njima postoji značajna podrška potpomognutom samoubistvu u određenim uslovima.

Eutanazija je legalizovana u Holandiji 2002. godine za osobe starije od 12 godina koje se suočavaju s beznadežnom i nepodnošljivom patnjom i koje žele da umru te su samostalno donijeli odluku o tome. Potrebna je i saglasnost dvoje ljekara o tome da su svi uslovi ispunjeni.

Prema posljednjim podacima, četiri posto ljudi u Holandiji umre putem eutanazije, uglavnom osobe oboljele od raka, prenosi Aljazeera.

21. novembar – Svaka druga žena ima bolove zbog teških torbi – Velika Britanija

Bubonska kuga, koja je ubila milione i uništila civilizacije, ponovno se vratila nakon što je 55-godišnji muškarac na sjeveru Kine pojeo divljeg zeca i zarazio se ovom opakom bolešću. Čak je 28 osoba koje su bile u kontaktu s oboljelim muškarcem stavljeno u karantinu. No, kako piše Independent, taj muškarac nije jedini jer su protekle nedjelje u Kini tri osobe oboljele od bubonske kuge.

Zdravstvena uprava u autonomnoj regiji unutrašnje Mongolije kaže da se oboljeli muškarac liječio u bolnici u gradu Huade.

Ista zdravstvena uprava dodala je da je 12. novembra dvojici pacijenata iz istog područja dijagnostikovana pneumonična kuga i to u Pekingu. Misli se da ta dva incidenta nisu povezana. Smatra da se da je pneumonična kuga, koja je teža verzija bubona, vrsta kuge koja je uglavnom bila odgovorna za Crnu smrt u Evropi tokom 14. vijeka.

Bolest može biti kobna za čak 90 posto zaraženih ako ne krenu s liječenjem, što uključuje uzimanje nekoliko vrsta antibiotika.

Premda je Kina u velikoj mjeri iskorijenila kugu, još se bilježe povremeni slučajevi, često među lovcima koji dođu u kontakt sa životinjama koje nose bakteriju. Zadnje veće poznato izbijanje bolesti dogodilo se 2009. godine kada je nekoliko ljudi umrlo u provinciji Qinghai na sjeverozapadu Kine.

20. novembar - Većina podržava eutanaziju – Holandija Većina Holanđana podržava eutanaziju, potpomognuto samoubistvo, za ljude koji osjećaju da im je život pri kraju, iako su fizički zdravi, pokazali su rezultati ankete sprovedene na 3.600 osoba.

Nacionalna agencija za statistiku Holandije, koja je sprovela anketu, saopštila je da je 55 posto anketiranih kazalo da ljudi koji

Pretrpane ženske tašne neprimjetno dovode do neprijatnih posledica, a da pripadnice nježnijeg pola toga nisu svjesne. Nošenje teških, a pogotovo velikih torbi, kod svake druge žene izaziva određene bolove. Može doći i do prijevremenog starenja, tvrdi britanski fizioterapeut mr Rasel Stoker iz Britanskog udruženja kiropraktičara, na osnovu obavljenih istraživanja.

Nošenjem teške torbe tijelo je prinuđeno da se prilagođava, a cjelokupnu situaciju dodatno komplikuju visoke potpetice. U takvom položaju stradaju vrat, leđa, ruke i koljena.

- Vrat se naginje u stranu da bi se uspostavila bolja ravnoteža, što može da dovede do napetosti i upale mišića. Rame na kome se nalazi torba pomjereno je unazad i više je od drugog ramena. Ovakav položaj utiče na mišiće gornjeg dijela leđa, lopatice i potporne mišiće kičme, zbog čega se i oni umaraju i grče. Kako umoran mišić ne podupire kičmu na pravilan način, dolazi do pogrbljenosti. Ako se torba nosi isključivo na jednoj strani, može doći i do iritacije nerava, kao i do išijasa - objašnjava mr Stoker.

21. novembar – Životni vijek kraći za dvije godine zbog gojaznosti - Švajcarska Švajcarska se posljednjih nekoliko godina suočava sa ozbiljnim zdravstvenim problemima čiji uzrok je gojaznost. Prema posljednjim podacima, u toj zemlji je 41,8 posto populacije gojazno i preteško.

73

Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), gojaznost će narednih godina u Švajcarskoj uzeti skoro dvije godine od očekivanog životnog vijeka.

Prema najnovijim podacima, između 2020. i 2050. godine gojaznost će uzrokovati smanjenje očekivanog životnog vijeka za 2,7 godina u zemljama OECD-a.

U Švajcarskoj će takođe za potrebe liječenja građana zbog gojaznosti između 2020. i 2050. biti potrošeno čak dvije milijarde švajcarskih franaka, odnosno 1,81 milijardi eura, piše N1.

Vlasti Švajcarske su saopštile da će u borbi s gojaznošću u narednom periodu morati da izdvoje čak 2,4 posto švajcarskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Ključni faktori koji dovode do epidemije gojaznosti su prekomjerni unos kalorija i nedovoljna fizička aktivnost.

24. novembar - Najveći američki proizvođači mlijeka idu u stečaj Dean Foods, najveća mliječna kompanija u Sjedinjenim Državama, nedavno je otišla u stečaj. Koji je razlog? Amerikanci, ali i ljudi čitavog sveta, ne piju toliko kravljeg mlijeka kao nekada.

Potražnja za kravljim mlijekom je pala za gotovo 50 odsto od 1975. godine.

Kad su u pitanju zdravstveni aspekti, iznenađujuće je da smo jedino živo biće na planeti koja pije mlijeko druge životinje.

Nadalje, mi smo jedina vrsta na planeti koja pije mlijeko nakon odvikavanja.

Odbor ljekara za odgovornu medicinu (PCRM) nedavno je podnio peticiju građana Upravi za hranu i ljekove (FDA) da promijeni deklaraciju sira i uključi upozorenje protiv raka.

Peticija navodi da komponente u mliječnim proizvodima kao što su faktor rasta sličan insulinu (IGF-1) i drugi hormoni rasta su među razlozima povećanog rizika od raka.

26. novembar – Nepravilna upotreba antibiotika pospješuje infekcije – SZO Svjetska zdravstvena organizacija je ustanovila Svjetsku nedelju svesti o antibioticima, koja ima za cilj povećavanje svijesti o globalnoj otpornosti na antibiotike, kako bi se izbjeglo dalje nastajanje i širenje rezistencije (otpornosti) na antibiotike.

Samovoljno ili prekomjerno korišćenje antibiotika predstavlja veći rizik i opasnost za zdravlje ljudi, nego sama infekcija, jer se stvaranjem otpornosti infekcije na lijek stvara dodatni, veći, skuplji i duži problem za liječenje.

Samo u 2016. godini, prema podacima SZO, kod 490.000

74

ljudi širom svijeta se razvio multirezistentni oblik tuberkuloze (TB), a otpornost na ljekove takođe počinje da komplikuje borbu protiv HIV-a i malarije.

Antimikrobna rezistencija se dešava kada se mikroorganizmi, poput bakterija, gljivica, virusa i parazita promijene kada su duže izloženi antimikrobnim ljekovima, poput antibiotika, antihelmintika, antifungalnih, antivirusnih i antimalarijskih ljekova.

Mikroorganizmi tada stvaraju otpornost na ljekove, a ponekad se nazivaju i „superbakterije“. Kao rezultat toga, ljekovi postaju nedjelotvorni, a infekcije zadržavaju u tijelu, povećavajući rizik od širenja na druge.

Zato se obilježava Nedelja svijesti o antibioticima, u kojoj se pacijenti podstiču na odgovorno ponašanje, uz preporuke da antibiotike koriste samo ako mi ih je doktor propisao, jer ako ih nije propisao, to znači da nisu potrebni.

27. novembar - Nova nada za osobe koje pate od migrene - SAD Istraživači su pronašli novi lijek za liječenje migrena koji, na osnovu opsežnog kliničkog ispitivanja, može biti nova nada za osobe koje ne mogu da koriste trenutno raspoložive ljekove za migrenu zbog kardiovaskularnih problema.

Novi lijek pokazao je efikasnost u smanjenju bola i olakšavanju simptoma povezanih sa migrenom, poput mučnine, osjetljivosti na svjetlost i buku za 34 odsto.

- Potencijalni novi lijek za akutno liječenje migrene pružiće prijeko potreban inovacijski pristup u liječenju ovog tipa glavobolje - rekao je dr Ričard B. Lipton, direktor Montefiori centra za glavobolju u Njujorku, koji je vodio studiju.

Novi lek trenutno čeka odobrenje američke Uprave za hranu i ljekove.

Procjenjuje se da milijardu ljudi širom svijeta pati od migrene. Prema statističkim podacima, ovo stanje pogađa tri puta više žene nego muškarace. Najčešći simptom je intenzivna glavobolja koja obično zahvata jednu stranu glave. Ostali prateći simptomi migrene uključuju mučninu, povraćanje i osjetljivost na svetlost, buku i mirise. Pojava migrene može podrazumijevati i poremećaje vida poznatog kao aura.

29. novembar - Vruć čaj povećava rizik od raka jednjaka - SAD Naučnici Američkog društva za rak tvrde da dvije šoljice vrućeg čaja na dan, ako je njegova temperatura oko 60 stepeni, udvostručava rizik od raka jednjaka pa preporučuju da ga ohladimo.

Novo istraživanje ukazuje na to da pijenje vrućeg čaja može povećati rizik od raka jednjaka i do za 90 odsto, tvrdi tim Američkog društva za rak. U studiji nisu proučavana druga topla pića, pa je zasad samo pretpostavka da je tome uzrok visoka temperatura čaja, a ne sam čaj.

U istraživanju su pregledani podaci 50.000 ljudi starosti između 40 i 75 godina i otkrilo se da oni koji piju 700 mililitara čaja (oko dvije šoljice) na temperaturi od 60 stepeni, u razdoblju od 10 godina imaju 90 odsto veću vjerovatnoću da će dobiti rak jednjaka. Ukupno je otkriveno 317 slučajeva raka jednjaka tokom studije, čiji su rezultati objavljeni u Journal of Cancer.

Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi.

U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.

Manja doza.

Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.