Medical 130 by medical cg

5. FEBRUAR 2020. GODINA XI BROJ 130

1.50

www.medicalcg.me

KCCG bogatiji za 27 novih specijalista i supspecijalista

Najava susreta: Ljekari iz Crne Gore u dijaspori

Korona virus

FZO - eNaručivanje

Ishrana mladih sportista

Suzbijanje bolničkih infekcija

Rekonstrukcija dojke

Ishrana u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja

Zašto gubimo kosu

Oralno-zdravstveno ponašanje – prevencija

Adolescencija

Hirurgija katarakte u Crnoj Gori u XIX vijeku

Fiziologija laktacije

Manja doza. Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA Najava susreta Ljekari iz Crne Gore u dijaspori 5 Medicinski fakultet formira Centar za simulaciju 8–9 Novi elektronski servis za građane – eNaručivanje 10 – 11 Na Klinici za urologiju (KCCG) otvorena nova operaciona sala 12 – 13 Karcinom prostate – prevncija Prof. dr Bogdan Pajović Boško Čejović, student V godine 14 – 16 KCCG bogatiji za 27 specijalista 20 – 21 Suzbijanje bolničkih infekcija Dr Miro Knežević 22 – 23 Korona virus Dr Igor Galić 24 – 25 Hronika Crne Gore 28 – 37 Ishrana u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja Dr sci med. Snežana Barjaktarović Labović 44 – 46 Fiziologija laktacije Dr Snežana Grubač 47 Ishrana mladih sportista Dr Enisa Kujundžić 48 – 49 Oralno-zdravstveno ponašanje Dr stom. Zorica Popović 50 – 54 Hirurgija katarakte u Crnoj Gori u XIX vijeku 60 – 61 Rekonstrukcija dojke Dr Duško Marković 62 – 63 Zašto gubimo kosu Dr Elena Arsova 64 – 65 Adolescencija Prof. dr Mirko Peković 67 - 68

Raspored stručnih usavršavanja za 2020. godinu u organizaciji Komore fizioterapeuta Crne Gore Stručno usavršavanje 1: Radionica „Spina bifida“, Ivana Trbojević, fizioterapeut i Marija Đorđević, fizioterapeut, 16.02.2020.g., Herceg Novi. Stručno usavršavanje 2: Radionica „Refleksologija“, Jadranka Pješivac, fizioterapeut, 14.03.2020.g., Herceg Novi. Stručno usavršavanje 3: Stručno predavanje “Gdje možemo pogriješiti?”, dr Nevenka Lukovac Janjić, specijalista interne medicine, subspecijalista onkolog – 26.04.2020. – Podgorica. Stručno usavršavanje 4: Treći Kongres fizioterapeuta Crne Gore sa međunarodnim učešćem – 15. i 16.05.2020. – Budva. Stručno usavršavanja 5: Radionica “Primjena lasera niskog i visokog intenziteta u praksi”, Savo Milošević, fizioterapeut i Nemanja Peković, fizioterapeut – 13.06.2020. Nikšić. Stručno usavršavanje 6: Stručno predavanje „Specifičnosti BSPTS programa vježbi unutar individualnog konzervativnog tretmana adolescentnih idiopatskih skolioza“, Mr Bojan Kraljević, fizioterapeut – 04.07.2020. Podgorica. Stručno usavršavanje 7: Radionica “Manuelni mišićni test i obim pokreta kod mišićno-koštanih problema”, Radoman Borović, fizioterapeut – 19.09.2020. – Berane. Stručno usavršavanje 8: Kurs Zenzegrity karlica, Alen Lilić i Christoph Stumpf – 2,3 i 4.10.2020. – Herceg Novi. Stručno usavršavanje 9: Stručno predavanje “Kako prepoznati hitna akutna stanja?”, dr Žana Pavićević, specijalizant radiologije – 31.10.2020. Bar. 04

Ministarstvo zdravlja okuplja crnogorske ljekare iz dijaspore Ministarstvo zdravlja objavljuje

JAVNI POZIV Doktorima medicine porijeklom iz Crne Gore koji aktivno rade u inostranstvu za učešće na susretima „Ljekari iz Crne Gore u dijaspori“, koji će biti održan u Podgorici 17. i 18. septembra 2020. godine. I Ministarstvo zdravlja će, pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore, 17. i 18. septembra 2020. godine u Podgorici po prvi put organizovati susrete „Ljekari iz Crne Gore u dijaspori“ sa ciljem: razmjene informacija i iskustava o funkcionisanju i organizaciji zdravstvenih sistema različitih država, razmjene znanja i iskustava između ljekara koji rade u Crnoj Gori i ljekara koji rade u inostranstvu, održavanja redovne komunikacije sa našim ljekarima koji su radno aktivni u dijaspori i jačanja saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom. II Shodno Zakonu o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima “dijasporom - iseljenicima smatraju se crnogorski državljani i druga lica porijeklom iz Crne Gore, koji žive u inostranstvu i koji Crnu Goru doživljavaju kao svoju matičnu državu ili državu porijekla i baštine je kao demokratsku, nezavisnu, suverenu i građansku.” S tim u vezi, pravo prijave imaju svi doktori medicine koji su crnogorski državljani ili doktori medicine (ne uključuje farmaceute i stomatologe) porijeklom iz Crne Gore koji žive u inostranstvu i Crnu Goru doživljavaju kao svoju matičnu državu ili državu porijekla, a radno su aktivni u inostranstvu. III Troškove prevoza i smještaja učesnika za vrijeme održavanja susreta snosi Ministarstvo zdravlja. Agenda događaja će učesnicima biti naknadno dostavljena. IV Rok za podnošenje prijave je do 10. marta 2020. godine. Prijavni formular, uz obaveznu biografiju i skeniranu verziju licence, dostavlja se na e-mail adresu: medjunarodna.saradnja@mzd.gov.me. Prijavni formular možete preuzeti ovdje NA SAJTU Ministarstva zdravlja (Aplikaciona forma.docx) (http://www.mzd.gov.me/vijesti/219892/JAVNI-POZIV.html)

SleepMore

SleepMore je dodatak ishrani koji u svom sastavu sadrži melatonin, valerijanu i hmelj. t .FMBUPOJO KF QSJSPEOB TVQTUBODB LPKB TF TJOUFUJÝF V PSHBOJ[NV J V QSJTVTUWV TWKFUMPTUJ SFHVMJÝF SJUBN CVEOPTUJ J TQBWBOKB 1PSFE SFHVMBDJKF SJUNB TQBWBOKB J CVEOPTUJ NFMBUPOJO JNB J TOBäOP BOUJPLTJEBUJWOP EKFMPWBOKF ÝUJUFǎJ PSHBOJ[BN PE EFKTUWB TMPCPEOJI SBEJLBMB VTQPSBWB QSPDFT TUBSFOKB PSHBOJ[NB TUJNVMJÝF GVOLDJKV JNVOPH TJTUFNB J QPNBäF PSHBOJ[NV EB TF J[CPSJ TB TUSFTPN t &LTUSBLUJ WBMFSJKBOF J INFMKB EPQSJOPTF NJSOPN J PQVÝUBKVǎFN TOV LBP J TNBOKFOKV OFSWP[F OBQFUPTUJ J V[OFNJSFOPTUJ Način upotrebe: 0ESBTMJ J EKFDB J[OBE HPEJOB öMN UBCMFUB PLP NJOVUB QSJKF PEMBTLB OB TQBWBOKF

L I FT ACTIV

C O L L AG E N S P E C I A L I S T KORIGUJE ZNAKOVE GUBITKA KOLAGENA NA KOŽI

VISOKO EFIKASNI AKTIVNI SASTOJCI VICHY MINERALIZOVANA TERMALNA VODA ANTI-AGING PEPTIDI VITAMIN C ZA UJEDNAČAVANJE TENA

DOKAZANA I VIDLJIVA EFIKASNOST: Poslije 4 sata: tonus +52% * Poslije 4 nedjelje: bore -16% ** Poslije 8 nedjelja: bore -24% ** Smanjena opuštenost kože i pigmentacija Koža živi snažnija.

PR12076_VI_Liftactiv_210x270_SP.indd 1

25/07/2018 11:31

Medicinski fakultet UCG inovira sadržaje nastave formiranjem centara

Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, prof. dr Miodrag Radunović najavio je da će se na ovom fakultetu, u skladu sa svjetskim trendovima, savremenim metodologijama i kroz formiranje novih sadržaja na fakultetu, unaprijediti kvalitet nastave, a pogotovo kroz realizaciju projekata. - Cilj nam je da doktori medicine ovog fakulteta budu prepoznati po usvojenim znanjima i vještinama baziranim na ishodima učenja uz očuvanje akademskog integriteta, što je podsti-

cajni milje za nauku i istraživanje - kazao je prof. Radunović. Prema njegovim riječima, savremeni modeli obrazovnog procesa planirani su uz modernu tehnologiju i formiranje multifunkcionalne sale na Morfološkom institutu za grupu predmeta Anatomija, Histologija, Patologija i Sudska medicina. - Formiranjem Centra za simulaciju intenziviraćemo savremene principe usvajanja dijela kliničkih vještina kroz praktičan rad sa studentima u manjim grupama i implementaciji

Prof. dr Miodrag Radunović

kliničkih vještina i tehnika u savremenu kliničku praksu, a sve u duhu primjenljive nauke sa međunarodno uporedivim ishodima učenja - najavio je prof. Radunović. Na Medicinskom fakultetu koji je centar naučno istraživačkog rada u oblasti biomedicine i centar interdisciplinarnih istraživanja počeće istraživanje „Stomatološka poliklinika za mobilni pristup (MADE)“, međunarodnog projekta u okviru drugog poziva Interreg - IPA CBC programa Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2014-2020. - Formiraće se Zajednički centar znanja za razvoj neophodnih preventivnih programa i kapaciteta primarne zdravstvene zaštite za rano otkrivanje i intervenciju - kazao je dekan prof. Radunović. Sa početkom 2020. godine počeo je i međunarodni četvorogodišnji naučnoistraživački projekat „Otkrivanje zajedničkih puteva i prepoznavanje pacijenata koji su u riziku od demencije (RECOGNISED)“ u okviru programa HORIZONT 2020, u kojem će se uspostaviti strateško partnerstvo sa renomiranim naučnoistraživačkim institucijama u Evropi. Dekan Radunović navodi da će se nastaviti i rad na

ranije započetim nacionalnim, bilateralnim i međunarodnim naučno-istraživačkim projektima. - Prepoznatljivi kvalitet, kreativnost i energiju studenata i doktora treba usmjeravati na radu i promociji javnog zdravlja i politika koje će biti generator razvoja društvene zajednice.U okviru doktorskih studija doktorandi prvi put na Medicinskom fakultetu mogu birati u okviru doktorskih studija kao izborni modul Javno zdravlje - kazao je dekan. Kroz veću mobilnost studenata, nastavnika i saradnika kvalitetnijih modela motivisanosti nastavnog osoblja, obrazovnim sadržajima, stručnim usavršavanjem studenata i nastavnog kadra, težnja Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore je promocija i konkurentnost sa svjetski priznatim fakultetima, prepoznatljiv identitet na mapi akademske zajednice, uz benefit društva u cjelini.

Medicinski fakultet, Univerzitet Crne Gore

Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore

Novi elektronski servis za građane - eNaručivanje Na nivou svih domova zdravlja u Crnoj Gori, osiguranicima Fonda za zdravstveno osiguranje od 20.01.2020. godine, na portalu eZdravlje i mobilnoj aplikaciji je dostupan novi elektronski servis eNaručivanje, koji omogućava on-line naručivanje: 1. Elektronskih recepata (terapije) za hronične bolesnike; 2. Izvještaja za obračun naknade zarade (doznaka) za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanja), isključivo za bolovanja koja odobravaju ljekarske komisije Fonda; 3. Potvrda koje izdaju izabrani doktori (trenutno 2 vrste potvrda koje izdaje izabrani doktor za djecu: Opravdanje izostanka iz vrtića i Dokazivanje sposobnosti za nastavu fizičkog vaspitanja). Servis se uvodi prije svega u korist i za potrebe osiguranika, ali i da rastereti rad izabranih doktora. Prednosti servisa eNaručivanje odnose se prvenstveno na pružanje zdravstvene usluge bez posjete izabranom doktoru. Dakle za one usluge za koje nije potrebno posjetiti ljekara, osiguranik - pacijent može ih realizovati putem ovog elektronskog servisa. Sa druge strane, velika prednost ogleda se u oslobađanju termina izabranih doktora u korist onih pacijenata i usluga za koje je potrebna stručno medicinska obrada i tretman. Dakle, novim servisom dobijamo benefit i za medicinski kadar kroz smanjenje broja posjeta kod izabranog doktora, kao i smanjenje administracije u programskom dijelu kod rada sestara. Bitno je istaći da će u svakom trenutku i u svakoj situaciji, ljekar biti u mogućnosti da procijeni opravdanost zahtjeva i u skladu sa tim odabere način relizacije naručene usluge, ili u protivnom da jednim klikom ipak pozove pacijenta na pregled. Povratnu informaciju o načinu obrade zahtjeva pacijent će dobiti

putem SMS poruke, koja se osiguranicima distribuira automatski direktno iz Integralnog informacionog sistema zdravstva, u zavisnosti od konačne procjene i odluke ljekara. Prilikom prijave na novi servis osiguranik prije svega vrši izbor usluge koju želi naručiti ovim putem: terapija/doznake/ potvrde, nakon čega slijedi par koraka do kompletiranja zahtjeva. To bi značilo da pacijent prilikom naručivanja terapije, u prvom koraku vrši izbor dijagnoze za koju treba terapiju, zatim izborom prvog slobodnog termina zakazuje pružanje ove on-line usluge. Do kraja dana u kojem je termin zakazan, pacijent dobija povratnu informaciju putem SMS-a: "Naručena terapija je propisana na elektronskom receptu, koji možete realizovati u apotekama. Uvid u propisane recepte možete izvršiti na servisu eRecept;" ili "Naručena terapija nije propisana. Potrebno je posjetiti vašeg izabranog ljekara." Ovo u zavisnosti od odluke i procjene ljekara. Kod naručivanja doznaka i potvrda pristup je sličan, s tim što pacijent do kraja dana dobija povratnu informaciju u formi: "Naručena doznaka/potvrda je kreirana. Možete je preuzeti kod sestre na pultu/šalteru doma zdravlja." ili "Naručena doznaka/potvrda nije kreirana. Potrebno je posjetiti vašeg izabranog

ljekara" Opet na osnovu procjene ljekara da li je predmetnu uslugu moguće pružiti bez kontakta sa pacijentom. U ovom slučaju, kod doznaka i potvrda pacijent ipak mora posjetiti dom zdravlja, ali bez čekanja slobodnog termina i zakazivanja posjete kod izabranog doktora. Preuzimanje ovih dokumenata vrši se na pultu, kod sestre u bilo kojem terminu. Razlog ličnog ili fizičkog preuzimanja je obaveza prilaganja originalne verzije dokumenta koju zahtijeva poslodavac kod doznaka ili obrazovna ustanova u slučaju potvrde. Takođe, servis omogućava i otkazivanje naručene usluge, jednostavnim izborom opcije na glavnom meniju. S obzirom da je bilo pitanja vezano za novi servis da li je moguće naručivati terapiju/doznake/potvrde telefonskim pozivom, naglašavamo da je servis eNaručivanje moguće isključivo koristiti putem portala eZdravlje, i da predstavlja dodatnu opciju kojom se obezbjeđuje dostupnija i brža zdravstvena zaštita, kao i da ne isključuje dosadašnje načine obezbijeđivanja potrebne terapije/doznake/potvrde. Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore

Na Klinici za urologiju KCCG-a otvorena nova operaciona sala

Operaciona sala za endoskopiju

Na Klinici za urologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) otvorena je nova 17. januara endoskopska sala, čija je vrijednost 435 hiljada eura, a koja će omogućiti bolje i efikasnije organizovanje operativnog programa. To su u KCCG-u saopštili ministar zdravlja dr sc Kenan Hrapović i direktor te ustanove dr Jevto Eraković. Hrapović je rekao da je Klinika za urologiju dobila novu operacionu salu, tako da će se tu ubuduće, kako je dodao, mnogo kvalitetnije i efikasnije organizovati i sprovoditi operativni program. - I ova investicija, vrijedna 435 hiljada eura, koja je obezbijeđena iz Budžeta, dokaz je da Ministarstvo zdravlja predano radi na poboljšanju uslova za pružanje zdravstvenih usluga u svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori - kazao

je Hrapović. On je naveo da je u protekle tri godine, Vlada Crne Gore, za jačanje tehnoloških i infrastrukturnih kapaciteta u KCCG-u, uložila preko 15 miliona eura. - Samo u prošloj godini, uloženo je oko 4,4 miliona eura, od čega je 3,5 miliona investirano u opremu, a 0,9 u građevinske radove. Pored opremanja Klinike za urologiju, iz kapitalnog Budžeta, u 2019, u KCCG-u je nabavljen linearni akcelerator vrijedan 2,2 miliona eura - kazao je Hrapović. Vlada je za Hiruršku kliniku, kako je dodao, obezbijedila 174 hiljade eura za nabavku opreme i instrumenata za minimalno invazivnu hirurgiju, koja će se koristiti u digestivnoj i abdominalnoj hirurgiji. - Kada su u pitanju građevinski radovi, u prošloj godini

Obilazak sale za endoskopiju KCCG

iz državnog Budžeta finansirani su radovi na rekonstrukciji Klinike za neurologiju (500 hiljada eura), adaptaciji Stomatološke poliklinike (140 hiljada eura), a završeni su i građevinsko-zanatski i elektro radovi na adaptaciji prostora Interne klinike, ukupne vrijednosti oko 173 hiljade eura - naveo je Hrapović. On je kazao da će i ove godine biti nastavljeno sa unapređenjem prostornih i tehnoloških kapaciteta u svim zdravstvenim ustanovama, kao i sa uvođenjem i primjenom najnovijih terapijskih i dijagnostičkih procedura. Hrapović je najavio da će biti nabavljena tri digitalna mamografa za skrining karcinoma dojke, koji će biti raspoređeni u bolnicama u Nikšiću i Beranama, dok će treći mamograf biti smješten u KCCG-u. - Stavljanjem u funkciju ovih aparata ispuniće se potrebni preduslovi za obavljanje programa dijagnostičke i preventivne mamografiije za program ranog otkrivanja raka dojke u južnim i sjevernim opštinama - pojasnio je Hrapović. Prema njegovim riječima, Vlada će realizovati projekat izgradnje Klinike za infektivne bolesti i Klinike za kožne bolesti u krugu KCCG-a, čija je vrijednost 8,3 miliona eura. - Takođe, Vlada će realizovati projekat izgradnje novog objekta Klinike za mentalno zdravlje KCCG-a čime će trajno biti riješen problem uslova i smještajnih kapaciteta mentalno oboljelih pacijenata. Ukupna vrijednost investicije je 5,7 miliona eura - rekao je Hrapović. On je kazao da je država počela i realizaciju projekta izgradnje novog objekta Urgentnog centra KCCG-a čija je vrijednost 15,3 miliona eura. - Rezultat zajedničkih aktivnosti u prethodnih godinu je uspješno sproveden tenderski postupak za informatizaciju KCCG-a, u kome će nakon više od deset godina biti implementiran informacioni system - naveo je Hrapović. Ministarstvo zdravlja, sprovodeći politiku Vlade Crne

Gore, kako je poručio, šalje jasnu poruku svim građanima da će, kao i do sada, odgovorno i predano raditi na stvaranju uslova za unapređenje kvaliteta života građana u cijeloj državi. Direktor Kliničkog centra Crne Gore, dr Jevto Eraković, istakao je da KCCG i u ovoj godini nastavlja uspješne aktivnosti. - Sa ponosom konstatujemo da danas otvaramo endoskopsku salu Klinike za urologiju, čiji je projekat preko 400 hiljada eura i koji je podrazumijevao nabavku najsavremenije opreme za ovu vrstu dijagnostičkih i terapijskih procedura, a takođe i opremanje same endoskopske sale. Ovo je samo nastavak uspješnog rada Klinike za urologiju - kazao je dr Eraković. On je podsjetio da je tim te klinike u protekloj godini počeo primjenu laparoskopskih meteoda gornjih mokraćnih puteva. - Nakon toga se krenulo u intenzivnu edukaciju, a sve u cilju maksimalne upotrebe ove sale. Klinika za urologiju postiže dobre rezultata, ali sa nabavkom nove opreme, očekujemo da ti rezultati budu još bolji - kazao je dr Eraković. On je rekao da na Klinici za urologiju radi sedam specijalista i 18 tehničara. - Oni obave preko 600 operacija godišnje, preko hiljadu malih i srednjih intervencija. Očekujemo da te brojke, u ovoj godini, budu još veće. Mogu da izrazim zadovoljstvo, što će Klinika za urologiju ove godine biti pojačana sa još dvoje mladih ljekara, specijalista. Tako da stvaramo uslove da napravimo još veći iskorak u radu ovog segmenta KCCG-a - ukazao je dr Eraković. On smatra da se stručno usavršavanje kadra, nabavka nove opreme u potpunosti uklapa u trendove razvoja KCCG-a i očekuje da nova sala i Klinika za urologiju daju značajan doprinos tom cilju. Klinički centar Crne Gore

Što treba znati o karcinomu prostate?

PREVENCIJOM DO MUŠKOG ZDRAVLJA Prof. dr Bogdan Pajović Urolog Klinički centar Crne Gore

Karcinom prostate je oboljenje muškaraca, sa visokim stepenom smrtnosti. Neumoljivi statistički podaci svjedoče da je riječ o bolesti koja zauzima drugo mjesto od svih karcinoma kod muškaraca i najčešći je malignitet od svih karcinoma polno mokraćnog sistema kod muškaraca,. Na godišnjem nivou u Crnoj Gori oboli oko 100 muškaraca, prema nekim podacima IJZCG (Registar za maligne neoplazme, 2013).

To je vrsta raka koji se pojavljuje u prostati, odnosno maloj žlijezdi u obliku oraha kod muškaraca, koja proizvodi sjemensku tekućinu koja hrani i transportuje spermu. Karcinom prostate je opasniji ako se javi u ranijoj životnoj dobi i njegova pojava izuzetno je rijetka prije 45. godine života,

Boško Čejović Student V godine Medicinskog fakulteta

iako je dokazano da nakon 50. godine učestalost značajno raste. Zato je od životnog značaja briga o njegovom ranom otkrivanju, posebno u porodicama koje su ranije imale takav slučaj, što ukazuje na povećanje rizika od obolijevanja i eventualnog ranijeg pojavljivanja kod mlađih članova porodične zajednice, jer se očigledno radi o nasljednom faktoru. Istrazivači su 1996. godine kod čovjeka otkrili gen koji predstavlja predisponirajući faktor za pojavu ove bolesti. U pitanju je gen HPC – 1.

Posmatrajući sa aspekta oblika raka, odnosno njegovog načinu manifestacije, mogu se razlikovati dva oblika ove teške bolesti i to biološki neaktivni oblik (latentni) i biološki aktivni oblik (manifestni).

Simptomi Značajna karakteristika raka prostate je izostanak simptoma bolesti u njenoj ranoj fazi. U ranom stadijumu bolesti muškarac ne osjeća nikakve simptome. Oni se javljaju kad se tumor toliko uveća da počne da vrši pritisak na mokraćni kanal, koji prolazi kroz prostatu. Treba napomenuti da su simptomi raka prostate i dobroćudne hiperplazije, odnosno dobroćudnog uvećanja prostate u nekim slučajevima isti.

U odmaklom stadijumu javljaju se tegobe, poput otežanog ili učestalog mokrenja, nemogućnost održavanja normalnog mlaza, bol i pečenje prilikom mokrenja i krv u urinu. Osim toga, pojava konstantnih bolova u kostima koji traju barem dvije nedjelje je simptomatična za uznapredovali karcinom prostate. Ovakvi bolovi se najčešće javljaju u karlici, donjem dijelu leđa, kukovima, ili kostima nogu. Takođe, kao posljedica uznapredovalog raka prostate može nastati gubitak tjelesne težine, impotencija i bolna ejakulacija, groznica i jeza.

torni nalaz predstavlja nesumnjivu indikaciju za biopsiju prostate. Međutim, nalaz DR pregleda ne znači uvijek da je riječ o karcinomu prostate, jer sličan nalaz mogu dati, recimo, kamenci unutar prostate, infarkt prostate, tuberkuloza prostate i slično.

Dijagnostika karcinoma prostate podrazumijeva laboratorijsko – hemijske analize, koje se prvenstveno odnose na utvrđivanje vrijednosti pomenutog prostata specificnog antigena PSA. PSA skrining ima za cilj otkrivanje bolesti u ranom, kurabilnom stadijumu bolesti i predstavlja jednostavnu i široko primjenjivu skrining metodu u populaciji muškaraca između 50. i 75. godine života. PSA predstavlja tjelesnu bjelančevinu (glikoprotein) koju stvara acinus prostate, ali nije specifična samo za rak prostate, već i druge bolesti prostate (dobroćudno uvećana prostata, upala prostate itd) mogu povisiti vrijednost ove supstance, kao što to čini i rak prostate. No, ima i slučajeva karcinoma prostate kod kojih PSA nije povišen, kao što povećana vrijednost PSA ne znači neminovno da u prostati postoji karcinom.

Dijagnostika i rana detekcija Iako su znaci bolesti različiti, do dijagnoze karcinoma prostate nije teško doći. Metoda ranog otkrivanaj raka prostate, tzv. skrining podrazumijeva redovnu i sistematsku kontrolu zdravih muških osoba. Muškarcima poslije pedesete godine preporučuje se pregled jednom godišnje, a mlađima i ranije, posebno ako imaju neku vrstu smetnji, ili pozitivnu porodičnu istoriju. Kod muškaraca u čijoj je porodičnoj istorji bilo slučajeva raka prostate, vjerovatnoća oboljenja raste, pa se kontrole u dobi od 45 godina i naviše moraju sprovoditi najmanje dva puta godišnje. Dakle, prvenstveno rano dijagnostifikovano oboljenje može se izliječiti i time smanjiti broj oboljelih od karcinoma prostate. Samo jedna posjeta urologu može da otkriti da li postoji neko oboljenje prostate: benigno uvećanje, kancer, ili zapaljenje. Pregled je vrlo jednostavan i uključuje obavezni pregled prostate prstom kroz zavšni dio debelog crijeva, tzv. digitorektalni pregled i odredjivanje nivoa PSA u krvi (prostata specifični antigen, odnosno "tumor marker", značajan, ali ne i idealan serumski marker karcinoma postate). Ovaj pregled može biti dopunjen i ultrazvučnim pregledom prostate kroz debelo crijevo, koji nije bolan i traje relativno kratko. Digito-rektalni pregled je manje senzitivna metoda, jer karcinomi u stadijumu T1 nijesu palpabilni, ali se on preporučuje kad su nađene povećane vrijednosti PSA, pošto pozitivan palpa-

U slučajevim uznapredovalog karcinoma prostate u labaratorijskoj analizi krvi značajno mjesto zauzima alkalna fosfataza, enzim čije se povišene vrijednosti javljaju kod metastaza raka prostate u kostima. Invazivna dijagnostička metoda - biopsija, koja podrazumijeva ekstrakciju tkiva prostate, kao i njegovu mikroskopsku i citološku analizu omogućava utvrđivanje konačne dijagnoze. U prošlogodišnjem januarskom izdanju Zbornika klinike Mayo objavaljen je rezultat istraživanja prema kome genetske promjene povezane sa srednjim i visokorizičnim karcinomom prostate mogu biti prisutne i u nekim slučajevima niskorizičnog karcinoma prostate. Studija je utvrdila da postupak biopsije iglom može propustiti karcinom sa visokim stepenom recidiviranja, čime se povećava rizik od napredovanja bolesti, tako da prisutnost genetskih promjena u karcinomu niskog rizika može pomoći

muškarcima da odluče je li za njih odgovarajuće liječenje, ili aktivni nadzor. Prevencija I pored sveobuhvatnih istraživanja uzrok karcinoma prostate i dalje je nepoznat. Postoje pretpostavke da značajnu ulogu imaju endokrini faktori, koji pored genetske predispozicije (kod muškaraca koji nemaju polni hormon testosteron ne dolazi do pojave karcinoma prostate) i hrane bogate masnoćama presudno utiču na nastanak bolesti. Zato, uzimajući u obzir razmjere i kompleksnost ove bolesti, posebna pažnja poklanja se prevenciji, jer je rano otkrivanje raka prostate ključni moment i najbolja šansa za optimalno liječenje, s rezultatima koji omogućuju normalnu dužinu i kvalitet života. Tačnije, izvjesnim metodama prevencije moguće je smanjiti rizik od pojave karcinoma prostate. Starenjem nivo testosterona kod muškaraca opada, što dovodi do smanjenog libida, erektilne disfunkcije, gubitka mišićne mase, osteoporoze, snižene kognitivne funkcije i depresije. Supstituciona terapija testosteronom otklanja ove simptome ali se rijetko sprovodi zbog bojazni od karcinoma prostate. Novije studije pokazuju da niske vrijednosti slobodnog testosterona u krvi dovode do smanjenja rizika od nastanka karcinoma prostate, ali navode da je do konačne potvrde neophodno sprovesti dodatna istraživanja. U mjere prevencije spadaju: način ishrane, primjena nekih hemijskih materija i vitamina, kao i određenih ljekova. Muškarci s visokim rizikom od raka prostate mogu razmisliti o ljekovima ili drugim tretmanima kako bi umanjili rizik. Način ishrane

Epidemiološka istraživanja pokazuju da različiti faktori sredine, a naročito ishrana mogu da utiču na razvoj prekanceroznih lezija u klinički karcinom prostate. Uostalom, u prevenciji raka prostate jedini bitan faktor na koji muškarac zaista može uticati jeste pravilna ishrana. U tom smislu preporučuje se smanjeni unos, ili prestanak konzumacije crvenog mesa, masnih mliječnih proizvoda i žumanca. Mnogi autori smatraju da ishrana bogata životinjskim mastima, koje sadrži zasićene masnoće, povećava rizik od karcinoma prostate, a da su posebno rizične omega-6 masne kisjeline. Nasuprot tome, istraživanja su pokazala da redovno korišćenje paradajza u ishrani, u bilo kojem obliku i jagoda smanjuje rizik od raka prostate. Jaja su najbogatiji izvor holina, a veliko istraži-

vanje kod muškaraca starijih 40 godina u SAD, otkrilo je da oni koji konzumiraju 2,5 ili više jaja nedjeljno imaju 81% veći rizik za nastanak karcinoma prostate u poređenju s onima koji su konzumiraju manje od pola jaja nedjeljno. Ranije teorije preporučivale su korišćenje vitamina E, kao faktora smanjenja rizika od ove bolesti. Novija istraživanja, pak, dokazuju suprotno, da vitamin E treba izbjegavati, jer konzumacija 400 I.J. dugoročno povećava rizik od karcinoma prostate.

Dokazano je da je nastanak ove bolesti povezan i sa unosom viška kalorija, odnosno da unos dnevnih kalorija ne treba da pređe 1.800, raspoređenih u tri glavna obroka i dvije užine i da je ta količina prilagođena vrsti aktivnosti i tjelesnoj masi. Zapravo, smanjenjem unosa kalorija podstiče se apoptoza, odnosno samouništavanja ćelija raka i usporava se rast malignih ćelija. Potrebno je istaći i da je neophodno izbjegavati pretjerani unos ugljenih hidrata, koji treba biti u ravnoteži sa unosom bjelančevina. Sa druge strane, često se ističe da hrana bogata biljnim vlaknima i antioksidantna sredstva imaju potencijalno protektivno dejstvo na razvoj karcinoma. Kad je riječ o hemoprotektivnom dejstvu posebno se ukazuje da se rizik od nastanka karcinoma prostate smanjuje i uzimanjem likopena (paradajz, kajsije, lubenica, grejpfrut) u primarnoj prevenciji karcinoma prostate zaslužuje dalja ispitivanja. Postoji ograničen broj dokaza da uzimanje lanenog sjemena može sniziti rizik od raka prostate. Jedna studija koja je uključivala muškarce kojima je dijagnostifikovan karcinom prostate otkrila je da oni koji su uzimali dodatak lanenih sjemenki i slijedili dijetu sa malo masnoće bilježe da im se prostata specifični antigen (PSA) smanjuje. Tzv. uravnoteženi način ishrane u pojedinim djelovima svijeta veže se za malu kliničku učestalost karcinoma prostater. Tako se tipična ishrana Japanaca sastoji se od pirinča, žutog i crvenog povrća, ribe i voća, a u mnogim zemljama Azije koristi se uglavnom zeleni čaj i proizvodi od soje, koji sadrže fitoestrogene, sastojke koji inhibiraju aktivnost hormono-zavisnog karcinoma prostate. Takođe, i mediteranski način ishrane u kome dominira paradajz, maslinovo ulje, riba i povrće, ističe se kao primjer kojim se smanjuje rizik od ove bolesti. U sklopu opštih preporuka za prevenciju malignoma i drugih bolesti ističe se bavljenje fizičkom aktivnošću. Fizički aktivni muškarci imaju nizak nizak nivo PSA, što je dokaz da fizička aktivnost utiče na smanjenje nastanka karcinoma prostate. U svakom slučaju, treba zaključiti da je briga o muškom zdravlju i dalje nedovoljna i da joj se treba posvetiti značajnija pažnja, kako povećanjem svijesti o bolestima kao što je karcinom prostate, tako i edukacijom o simptomoma, ranom otkrivanju i prevenciji ove teške bolesti sa visokim stepenom smrtnosti.

Ljudski mozak ne može da ne registruje tri stvari: hranu, privlačne ljude i opasnost.

Težina, puls i temperatura stalno variraju.

Ljudi imaju dva bubrega, ali nam je potreban samo jedan da bi preživjeli. Tehnički gledano, ljudi mogu živjeti bez oba bubrega, ali ovakav život zahtijeva dijalizu. Ostrige mogu mijenjati pol od muškog ka ženskom i to nebrojeno puta.

Škotski hirurg dr Angus Valas, 1995. godine, na putu iz Hong Konga u London, u avionu je obavio veliki hirurški zahvat vješalicom za kapute i drugim jednostavnim pomagalima. Putnica Paula Dikson doživjela je kolaps pluća. Operacija je uspjela, a dr Valas je zbog ovog nevjerovatnog zahvata dobio nagradu za stručnost.

Ujutro smo viši, a noću niži.

Kada vidimo do četiri predmeta, ne moramo ih brojati jer znamo koliko ih je. Za manji broj predmeta imamo instinktivno razumijevanje.

Jedna bakterija je pronađena na dubini zemlje od 2.8 kilometara. One preživljavaju tako što koriste radioaktivnost iz uranijuma kako bi pretvorile vodu u energiju.

Žene mogu živjeti sasvim normalan život bez materice, a muškarci bez testisa.

Ljudski mozak sadrži oko 100 milijardi mikroskopskih ćelija koje se nazivaju neuroni, odnosno, toliko neurona da bi bilo potrebno više od 3.000 godina da se izbroje - jedan po jedan.

Žene koje piju vino u normalnim količinama imaju manji rizik od debljanja.

Naziv apoteka potiče iz njemačkog jezika. Preveden, taj naziv bi glasio "prostorija za skladištenje". Prve ustanove za prodaju ljekova otvorene su u 13. vijeku i sastojale su se od prodavnice i apoteke sobe u kojoj su se ljekovi čuvali.

Turčin Mehmet Oziurek ponosni je vlasnik nаjdužeg nosa nа svijetu. Njegov nos bio je velik 8,8 centimetara.

Djevojčice bolje čuju i brže progovore.

U KCCG-u 27 novih specijalista i supspecijalista

Klinički centar Crne Gore bogatiji je za 27 specijalista i supspecijalista, koji su u proteklih sedam mjeseci uspješno završili specijalizaciju ili užu specijalizaciju iz različitih oblasti medicine, a svaki novi uspjeh podrazumijeva i novu odgovornost, kao i kontinuiranu edukaciju i ulaganje. To je poručeno 24. januar na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, gdje je upriličen svečani prijem za 21 ljekara koji je završio specijalizaciju i šest ljekara koji su završili užu specijalizaciju. Direktor KCCG-a, dr Jevto Eraković, kazao je da ta ustanova sada ima 317 ljekara specijalista i 95 ljekara supspecijalista. - Ono što nas takođe čini ponosnim je da pored ovog broja, imamo još 166 ljekara koji su trenutno na specijalizaciji, a od tog broja, očekujemo da čak 76 ljekara u 2020. godini pojačaju kadrovske kapacitete KCCG-a - rekao je dr Eraković. Prioritet KCCG-a, kako je istakao, ostaje edukacija.

Dr Jevto Eraković - U ovoj godini smo kandidovali 29 specijaliazcija i 18 užih specijalizacija. Dakle, to su kandidati koji će u 2020. godini početi edukaciju - naveo je dr Eraković.

Sve to, kako je dodao, ne bi bilo moguće bez podrške Vlade Crne Gore, Ministarstva zdravlja, Fonda za zdravstveno osiguranje i kolega iz svih zdravstvenih institucija. - Zajedničkim, predanim radom uspjevamo da svojim rezultatima pokažemo da zdravstveni sistem i KCCG, kao temelj zdravstvenog sistema zaslužuju posebnu pažnju i poštovanje od svih institucija u državi i od svih građana - poručio je dr Eraković. Kolegama je poželio da izazove koje će imati u novim ulogama u KCCG-u savladaju na najbolji način i da donesu mnogo toga. - Sve njihove ideje, sugestije, predloge, nova znanja, sa zadovoljstvom ćemo da prihvatimo i zajedno sa mentorima i drugim kolegama da doprinesemo daljem uspjehu Kliničkog centra. Dobrodošli ponovo, nazad u svoju kuću kao punopravni članovi sa vizijom napretka naše ustanove - poručio je dr Eraković.

Predstavnica specijalista dr Sanja Medenica, koja je završila specijalizaciju iz Interne medicine, poručila je da koliko je teško doći do cilja najbolje znaju oni koji su kroz to prošli, koji su uložili godine, ogroman trud, istrajnost da bi svakog nerednog dana bili bolji od prethodnog i naučili nešto više.

Dr Sanja Medenica

Prof. dr Marina Ratković Medicinska direktorica KCCG-a prof. dr Marina Ratković, istakla je da su mladi ljekari, kojih je svakog dana sve više, put i tačka vodilja. - Oni su svoje znanje, zalaganje i trud pokazali i u periodu studija. Meni je posebno drago što je većina ovih specijalizanata završila Medicinski fakultet u Crnoj Gori. Jako drugo se znamo. Oni su već trasirali svoj put, imaju svoje ime i u Kliničkom centru i u Crnoj Gori - rekla je prof. dr Ratković. Ona je obećala da će menadžment KCCG-a svima pružiti maksimalnu podršku i zamolila specijalizante i supspecijalizante da ostanu u Crnoj Gori.

- Obavljajući najhumaniji posao i nesebično dajući sebe, dobili smo zvanje na koje zaista treba da budemo ponosni, ne samo mi, nego i ustanova kojoj pripadamo. Položivši najteži ispit dobili smo diplome koje jesu vrhunac naše akademske karijere, ali svi znamo da smo odabrali profesiju koja zahtjeva nova ulaganja. To je profesija u kojoj svaki novi uspjeh podrazumijeva i novu odgovornost i koja zahtjeva kontinuiranu edukaciju i ulaganje, ne samo od nas samih, nego i ustanove kojoj pripadamo - kazala je dr Medenica. Ona je poručila da uspjeh nije samo lični - i svaki naredni neće biti samo naš lični uspjeh, nego uspjeh cjelokupnog zdravstva Crne Gore, a posebno naše matične ustanove. On će zahtijevati međusobno razumijevanje, podršku i podsticanje za svako novo napredovanje i usavršavanje, koje sam sigurna da ćemo imati. Drage kolege, čestitam od srca na uspjehu koji smo postigli i želim da se vaše nove blistave karijere temelje na humanosti, kolegijalnosti, stručnosti, plemenitosti, istrajnosti, uz poštovanje naših profesora i učitelja, a obavljajući svoj posao savjesno i dostojanstveno kako nalaže Hipokratova zakletva - istakla je dr Medenica. Klinički centar Crne Gore

Bolničke infekcije, kao globalni problem, iziskuju značajna sredstva za sanaciju. One podrazumijevaju klinički ispoljena oboljenja koja se javljaju kako kod pacijenata, tako i kod osoblja. Za njihovu distribuciju podjednako su odgovorni svi učesnici sistema, a samo dobro regulisanim nadzorom moguće je obezbijediti adekvatno sprečavanje ovih neizbježnih pojava.

DATI DOPRINOS SUZBIJANJU NEIZBJEŽNIH BOLNIČKIH INFEKCIJA Značaj bolničkih infekcija razmatran je na Osmom sajmu medicine u okviru prezentacije dr Mira Kneževića, pomoćnika ministra zdravlja. Infekcije koje se javljaju kod pacijenata, zbog boravka u bolnici radi liječenja, i kod osoblja tokom rada, ne zavise samo od pacijenata, već se odnose i na zdravstvene radnike. To su, kako je objasnio dr Knežević, infekcije koje postoje i nakon otpuštanja kući, 48 h nakon prijema u bolnicu i 48 h nakon otpusta, a u zavisnosti od vrste infekcije, ovim terminom mogu se obuhvatiti i one koje traju duže od 48h. Infekcija bakterijom Clostridium difﬁcile traje i 6 sedmica nakon otpusta. Infekcija operativnog mjesta traje 30 dana nakon otpusta, a stanje operativnog mjesta sa ugradnjom implantata prati se iz ovog razloga do 90 dana. U ovu grupu spada i infekcija novorođenčeta nastala pri porođaju, kroz porođajni kanal, ali ne ukoliko se dokaže da je prenesena transplacentarno i kao komplikacija stanja prisutnog na prijemu. Kolonizacije se ne smatraju ovakvom pojavom. Razloge za povećanu učestalost bolničkih infekcija treba tražiti u povećanom kapacitetu bolnica, a svaka primjena invazivne dijagnostike povećava i mogućnost njihovog nastanka. Ona raste i sa starošću pacijenta, kao i zbog sve većeg prisustva rezistentnih mikroorganizama. − Dijelom smo za sve to krivi i mi, zbog zloupotrebe korišćenja antibiotika. Još uvijek se antibiotici, iako je zakonom zabranjeno, uzimaju na svoju ruku, bez recepata, bez konsultacije ljekara, što dovodi do povećanja rezistencije

mikroorganizama na antibiotike, a svakako otežava i liječenje – kaže dr Knežević.

Dr Miro Knežević Najveći problem u vezi sa etiologijom ove pojave pričinjavaju rezistentni sojevi bakterija, tj. rezistentni mikroorganizmi. Put prenosa najčešće je direktan i to uglavnom posredstvom ruku. Zbog toga se insistira na sprovođenju higijene ruku. Poštovanje procedure za pranje ruku podrazumijeva minimum 20 sekundi, a bitno je pratiti uputstvo sa dezinfekcionog sredstva koje koristimo. Pored bolničkog osoblja, prenosioci mogu biti i sami pacijenti i njihovi posjetioci. Najsenzitivnija su novorođenčad, bolesnici koji se liječe citostaticima, bolesnici sa poremećajima imuniteta i oni koji su podvrgnuti invazivnim procedurama. Učestalost bolničkih infekcija u razvijenim zemljama kreće se između 5% i 10%. U zemljama u razvoju kreće se između 25% i 30%, a letalitet je prisutan u oko 3% slučajeva. Najčešća su gnojno-upalna oboljenja.

Govoreći o stanju u Crnoj Gori, dr Miro Knežević objasnio je da naši podaci nijesu dovoljno reprezentativni, ali od 2012, kada se sa većom pažnjom počelo raditi na tome, imali smo prijavljene 3 ili 4 bolničke infekcije na godišnjem nivou. Naglašavajući da to nikako nije realna slika, on je naveo da se u cilju sprečavanja u suzbijanja ove nepoželjne pojave radi na davanju specijalizacija ljekarima, angažovanje bolničkih timova za nadzor. Noviji podaci ukazuju da se na mjesečnom nivou registruje 30-ak prijava, što je cifra koja se nije odjednom pojavila. − Bilo ih je i prije, ali je bio slabiji nadzor i slabije prijavljivanje. Čim dobijemo realniji način prijavljivanja, možemo da istražujemo i da sprečavamo bolničke infekcije – kaže dr Knežević. Mjere suzbijanja i sprečavanja 70% slučajeva ovakve zaraze je gnojno-upalnog karaktera. Broj bolničkih infekcija u SAD-u isti je kao i broj pacijenata sa malignim tumorima, a on je 4 puta veći od broja oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. − Sve to govori da su razvijene svuda u svijetu i treba da vodimo računa i o njima. Nikako ne možemo da tražimo da smo mi posebna zemlja i da kod nas to ne smije da bude. Moramo da budemo realni. Svuda u svijetu, u svim ustanovama gdje se pružaju zdravstvene usluge postoje bolničke infekcije – naveo je dr Knežević. Nepovoljan tok i ishod osnovne bolesti, kompromitovanje medicinskih intervencija, produženje broja bolničkih dana, veći troškovi, samo su neki negativni efekti ove pojave. U SAD-u se, navodi dr Knežević, za bolničke infekcije godišnje izdvaja 30 do 34 milijardi dolara, a u Evropi oko 10 milijardi. Dokazano eﬁkasne mjere sprečavanja čine sterilizacija, pranje i dezinfekcija ruku, aseptički postupci, izbjegavanje kontakata sa tehnikom, međusobnog kontakta, kao i izolacija pacijenata. Oko 90% slučajeva zaraze ostvari se upravo preko ruku. 30-45 % slučajeva zaraze pneumonijom smanjuje se kada pacijent boravi u polusjedećem položaju. U mjere ograničene efektivnosti spada rutinsko pranje dodirnih površina, upotreba ultravioletnog osvjetljenja i sl. Procenat nastalih infekcija u vezi s tim aktivnostima minimalan je. Jedinice za intenzivnu njegu obuhvataju 50% slučajeva bolničkih infekcija, a na njima je i rizik nastanka 5-10% veći zbog primjene invazivnih tehnika. Najveći broj

slučajeva zaraze otpada na pneumonije i urinarne infekcije. Jedna trahealna intubacija, po objašnjenju dr Kneževića, povećava 3 do 4 puta mogućnost nastanka bolničke pneumonije. Polusjedeći položaj dokazano smanjuje tu mogućnost. Stoga se i savjetuje da se što manje koriste centralni venski i urinarni kateteri. Rutinsko uzimanje nalaza je takođe nepotrebno. Nasuprot ovome, vakcinacija osoblja i pacijenata je i te kako preporučljiva. Jula ove godine donešen je novi pravilnik o sprovođenju mjera za suzbijanje bolničkih infekcija. U tom cilju vršena je edukacija osoblja u Beranama, Podgorici i Baru. U saradnji sa Kliničkim centrom obavljena je edukacija medicinskih sestara koje treba da budu u timu za suzbijanje bolničkih infekcija. Institut za javno zdravlje od prije 6 godina pojačano radi na medicinskoj edukaciji i urađena su tri turnusa osnovnog i 2 turnusa srednjeg kursa za sprečavanje i suzbijanje ovih pojava. Više od 400 radnika edukovano je u posljednje 4 godine. U saradnji sa SZO, tokom ove godine urađena je i samoprocjena naših ustanova u vezi sa bolničkim infekcijama. − Naše zdravstvene ustanove su na trećem nivou, skoro sve. Klinički centar se primakao 4-om niovu, što je najviši nivo za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija. Na osnovu toga smo prepoznali i probleme koje imamo – kaže dr Knežević. Jedan od uočenih problema predstavlja nedostatak sopstvenih standardno operativnih procedura. On se, za sada, vrši po važećim svjetskim protokolima, a pripremljan je akcioni plan da se u naredne dvije godine realizuje i ovaj sistem. Pojedini parametri nadzora koje su uočili i predstavnici SZO bolji su nego u Danskoj, Irskoj, Luksemburgu i dr. zemljama sa višim životnim standardom. U Kliničkom centru sprovođene su studije za praćenje higijene ruku i preoperativnu antibiotsku profilaksu u hirurgiji. − Tu imamo smjernice koje je donijelo Ministarstvo zdravlja i gdje smo uspjeli da procenat koji je povezan sa korišćenjem rezervnih antibiotika i razvoja rezistencije povećamo na između 70% i 100% poštovanja upotrebe preporučenog antibiotika. U tom dijelu smo smanjili upotrebu longacefa, cefalosporina treće generacije, a koristi se prva generacija antibiotika. Neupotrebom rezervnih antibiotika, realnost je da ćemo vratiti senzibilnost bakterija na antibiotike, a to dovodi do smanjenja potrošnje sredstava – kaže dr Knežević. − Bolničkih infekcija ima u svakoj zdravstvenoj ustanovi, mora ih imati i kod nas. Pored zdravstvenih radnika, moramo voditi računa i o pacijentima – poručio je na kraju. Anita Đurović

Novi tip korona virusa (2019-nCoV) Dr Igor Galić, spec. epidemiologije Institut za javno zdravlje Crne Gore Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti

Šta su koronavirusi? Koronavirusi (CoV) su velika porodica virusa koji uzrokuju različite bolesti čija se klinička slika može manifestovati u rasponu od „obične“ prehlade do težih upala respiratornih puteva. Najpoznatija i najozbiljnija oboljenja koja izazivaju koronavirusi su bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS) ili teški akutni respiratorni sindrom (SARS). Osnovna karakteristika koronavirusa je multipotentnost odnosno zoonotičnost, što znači da koronavirusi mogu da izazovu oboljenje kod različitih „domaćina“ – životinja i ljudi. Detaljnim epidemiološkim istraživanjima je utvrđeno da su jedan od izvora SARS-CoV bile mačke dok su domaćin i izvor infekcije MERSCoV-om različite vrste kamila. Šta je do sada poznato o ovom javnozdravstvenom događaju? 31. decembra 2019-e godine Svjetska zdravstvena organizacija je obavještena o grupisanju slučajeva (klaster) atipične pneumonije u gradu Vuhan (Wuhan), kineska provincija Hubei, za koje je kasnijom analizom utvrđeno da su izazvani novim sojem koronavirusa koji do sada nije identifikovan kod ljudi i koji je preliminarno (od 07. januara) označen kao Novi Corona Virus ili 2019-nCoV (new Corona Virus 2019). Ovo je tek sedmi tip koronavirusa za koji je pouzdano dokazano da izaziva bolest

kod ljudi. Kao moguće mjesto izloženosti virusu označena je pijaca za prodaju ribe i plodova mora (Huanan Seafood Wholesale Market) u Vuhanu koja je 01. januara zatvorena. Prema navodima kineskih vlasti, kod određenog broja pacijenata registrovan je teži oblik bolesti sa dokazanim ali ograničenim potencijalom prenosa sa čovjeka na čovjeka. Izvor obolijevanja sa sigurnošću nije utvrđen ali preliminarni podaci ukazuju da je primarni izvor infekcije životinjskog porijekla. Klinička slika Znakovi infekcije kod oboljelih uključuju povišenu tjelesnu temperaturu praćenu respiratornim simptomima kao što su kašalj, nedostatak daha i otežano disanje. U teškim slučajevima infekcija sa 2019-nCoV izaziva upalu donjih respiratornih puteva i pluća, jak akutni respiratorni distres, respiratornu insuficijenciju, insuficijenciju bubrega i moguću posledičnu smrt. Mjere suzbijanja širenja na međunarodnom nivou SZO trenutno ne preporučuje posebne mjere za putnike u međunarodnom saobraćaju koji putuju u pogođeno područje u smislu ograničenja putovanja niti postoje preporuke koje se tiču sprječavanja prometa roba i usluga.

Susjedne zemlje i regioni: Hong Kong, Tajvan, Tajland, Malezija, Vijentam, Filipini i Singapur, uvele su "skrining" na ulasku u zemlju za sve putnike koji dolaze iz pogođene oblasti a slične mjere uvele su i Sjedinjene Američke Države na tri aerodroma sa direktnim letovima ka Vuhanu. Od evropskih gradova aerodrom Vuhan ima direktne letove sa Parizom, Londonom i Rimom. Zdravstvene vlasti u ovim gradovima i evropskim državama, pažljivo prate trenutnu epidemiološku situaciju u Kini. Preporuke Preporuka za putnike koji odlaze u Vuhan a koji ne mogu da odlože putovanje su: izbjegavati bliski kontakt sa osobama koje pokazuju simptome respiratornih bolesti, kao što su kašalj i kijanje, izbjegavati mjesta na kojima se trguje, životinjama i životinjskim proizvodima, izbjegavati kontakt sa životinjama. temeljno termički obraditi meso i jaja prije konzumacije, pojačati ličnu a posebno higijenu ruku. Međunarodni putnici - povratnici iz Vuhana treba da o svom kretanju i putovanju obavjeste aerodromsku službu, a oni putnici koji do 14 dana nakon povratka razviju respiratorne simptome treba da potraže medicinsku pomoć i da navedu podatak o putovanju.

Procjena rizika od daljeg međunarodnog širenja S obzirom da se Kineska Nova godina obilježava 25. januara, značajno kretanje stanovništva unutar države tokom navedenog praznika povećava rizik od širenja zaraznih bolesti, uključujući i pneumonije uzrokovane novim koronavirusom. Trenutna procjena rizika za putnike u međunarodnom saobraćaju ukazuje da se radi o niskom riziku za obolijevanje imajući u vidu ograničeni potencijal za interhuani prenos virusa. Vjerovatnoća i rizik da se putnici iz Evrope / EU / EEA zaraze tokom posjete bilo kojoj pijaci – stočnoj ili ribljoj u Vuhanu smatra se umjerenim, pošto je izvor zaraze još uvijek nepoznat i te još uvijek može da bude aktivan. Rizik zaraze za putnike koji posjećuju Vuhan, ali ne odlaze na pomenute pijace smatra se malim, jer za sada nema jasnih dokaza o cirkulaciji virusa u zajednici. Samim tim vjerovatnoća importacije slučajeva 2019-nCoV u Evropu se smatra niskom ali se u trenutnoj situaciji ne može isključiti. Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa međunarodnim partnerima prati navedenu situaciju i na osnovu novodobijenih podataka sprovodiće redovnu periodičnu procjenu rizika od importacije i širenja obolijevanja u Crnoj Gori.

CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Savjeti za putnike u međunarodnom saobraćaju Prije putovanja Prave informacije i priprema prije putovanja su ključ prevencije većine rizika i neželjenih događaja različitih vrsta (uključujući i zdravstvene) koje Vas mogu zadesiti tokom boravka u inostranstvu. Posebno je bitno informisati se o državi destinaciji - političkim okolnostima, lokalnim zakonima, kulturi i običajima kao i o drugim administrativnim činjenicama uključujući i pribavljanje informacija o najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu Crne Gore. Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore na svojoj web stranici pruža korisne informacije o međunarodnim putovanjima. Jako je bitno da raspolažete informacijama o zdravstvenim rizicima koji postoje u državi u koju putuje, klimatskim uslovima koji tamo vladaju, higijenskoj ispravnosti vode i hrane

objekata u kojima će te biti smješteni te zdravstvenim prilikama i ustanovama kojima se može obratiti u slučaju narušavanja zdravlja. Za određene destinacije je jako bitno upoznati izabranog ljekara o predstojećem putovanju i obaviti sistematski ljekarski pregled. Posebno je značajan stomatološki pregled i sprovođenje svih neophodnih stomatoloških intervencija prije odlaska na put. Takođe, za određene destinacije postoje određene vakcinacije koje su preporučene ali istovremeno i vakcinacije koje su po Međunarodnom zdravstvenom pravilniku i obavezne. O kojim vakcinacijama i destinacijama se radi upoznaće Vas nadležni epidemiolog prilikom savjetovanja.

Savjetovanje Proces savjetovanja sa epidemiologom prije putovanja je od posebne važnosti jer su rizici po zdravlje individualni zavise kako od putnika (njegovih fizioloških karakteristika, zdravstvenog stanja, razloga za putovanje i sl.) tako i od destinacije (trenutne epidemiološke situacije, uslova smještaja, drugih putovanja, okolnosti boravka idr.). Kako bi adekvatno procjenio sve zdravstvene rizike i prikupio informacije od sličnih službi iz države destinacije ili međunarodnih organizacija, epidemiologu je potrebno vrijeme tako da je poželjno da se savjetovanje najavi i zakaže preko web stranice Instituta ili putem telefona 020-412-818. Tokom putovanja Tokom putovanja je od posebnog značaja voditi računa o eventualnoj pojavi simptoma i znaka zaraznih bolesti na koje Vam je tokom savjetovanja ukazao epidemiolog. Takođe je od posebnog značaja voditi računa i o drugim simptomima i znacima, posebno kod hroničnih bolesnika. U slučaju pojave novih ili pogoršanja simptoma nekog ranijeg hroničnog stanja kao i potrebe za bolničkim liječenjem (ozbiljnije bolesti, povrede i sl.) princip je da se uvijek koriste usluge provjerenih zdravstvenih ustanova kako zbog higijenskih uslova, ustaljenih i definisanih procedura, sterilnosti medicinskih instrumenata i obaveznog testiranja krvi i krvnih preparata koji se daju oboljelima.

Korišćenje usluga tradicionalnih vidara treba strogo izbjegavati. Nakon putovanja Radi vlastite sigurnosti, sigurnosti Vaše porodice, a i ostalih lica u našoj državi potrebno je, a za određene destinacije i zakonom obavezno - da se po povratku sa putovanja javite najbližoj epidemiološkoj službi ili izabranom ljekaru radi kontrolnog zdravstvenog pregleda a po potrebi i započinjanja zdravstvenog nadzora. U skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti putnici koji dolaze iz država u kojima ima kolere, kuge, žute groznice, virusnih hemoragičnih groznica (osim hemoragične groznice sa bubrežnim sindromom), velikih boginja, SARS-a, MERS-CoV i malarije stavljaju se pod zdravstveni nadzor bez ograničavanja slobode kretanja i dužni su da se svakodnevno javljaju Institutu, odnosno nadležnoj zdravstvenoj ustanovi, radi praćenja zdravstvenog stanja. Ministarstvo zdravlja može da odredi mjeru zdravstvenog nadzora i za lica koja dolaze iz zemalja u kojima postoje i druge zarazne bolesti, ako neka od tih zaraznih bolesti može da ugrozi zdravlje stanovništva Crne Gore. Zdravstveni nadzor može da se odredi i za lica koja dolaze iz država u kojima se organizuju skupovi koji su od strane SZO procijenjeni kao skupovi visokog epidemiološkog rizika. Institut za javno zdravlje Crne Gore

Hronika 02. januar – Opravdana milionska ulaganja u zdravstveni sistem Milionska ulaganja u zdravstveni sistem rezultirala su boljom i preciznijom dijagnostikom i manjim listama čekanja u svim ustanovama, kazao je ministar zdravlja dr sc Kenen Hrapović, navodeći da očekuje da će tri nove klinike u krugu Kliničkog centra biti u funkciji 2022. godine.

On je rekao da su briga o pacijentu, dostupnosti i kvalitetu zdravstvene zaštite primarni ciljevi Vlade i da u skladu sa tim profilišu sve politike u oblasti zdravstva, izvještava agencija MINA. Hrapović je podsjetio da je od 2017. do 2018. godine iz budžeta države nabavljena medicinska oprema ukupne vrijednosti 10,9 miliona eura, dok je dodatnih pet miliona opredijeljeno u budžetu za prošlu godinu, koje KCCG uspješno realizuje. Istakao je nabavku višeenergetskog linearnog akceleratora vrijednosti 2,6 miliona eura, uređaja za magnetnu rezonancu 3T od 1,4 miliona i angiografskog aparata vrijednosti 900 hiljada eura. Kada je riječ o prošloj godini, Hrapović je kazao da je u javne zdravstvene ustanove Crne Gore ukupno uloženo oko 8,2 miliona eura, od čega je 5,9 miliona izdvojeno za nabavku savremene medicinske opreme, a 2,3 miliona eura za adaptaciju i rekonstrukciju objekata. Podsjetio da je krajem decembra u rad pušten još jedan linearni akcelerator vrijedan 2,2 miliona eura, čime su, uz postojeća dva aparata, ispoštovani međunarodni standardi kada je u pitanju liječenje onkoloških pacijenata zračnom terapijom, odnosno jedan aparat na 200 hiljada stanovnika. Prema njegovim riječima, nova Lista ljekova, na kojoj su zastupljene savremene terapije, u značajnoj mjeri je doprinijela unapređenju liječenja crnogorskih osiguranika. Hrapović je, govoreći o planovima za ovu godinu, rekao da se očekuje realizacija nekoliko važnih projekata koji će značajno unaprijediti kvalitet pružanja zdravstvene zaštite građana. Planirana je izgradnja nove bolnice u Pljevljima, čija je vrijednost 20 miliona eura. - Krenućemo u izgradnju novog objekta Urgentnog centra KCCG, ukupne vrijednosti investicije 15,3 miliona, a planirana je i izgradnja doma zdravlja u City kvartu, vrijednosti deset miliona

eura - saopštio je Hrapović. On je značajnim istakao to što je budžetom za ovu godinu planirano povećanje plata zdravstvenim radnicima, gdje se još usaglašava moguća mjera kompromisa između zahtjeva sindikata i realnih mogućnosti državne kase. Govoreći o izgradnji tri nove klinike, vrijednosti preko 13 miliona eura, Hrapović je kazao da je predlogom kapitalnog budžeta za ovu godinu obuhvaćena izgradnja novog objekta za potrebe klinika za infektivne bolesti i za dermatovenerologiju, kako bi se odgovorilo realnim potrebama pacijenata i globalno rastuće patologije. On je rekao da je od izuzetnog značaja i izgradnja novog objekta Klinike za mentalno zdravlje, čime će, kako je naveo, trajno biti riješen problem uslova i smještajnih kapaciteta mentalno oboljelih pacijenata. Kako je rekao, kontinuiranim ulaganjem u savremenu medicinsku opremu, modernizaciju prostornih kapaciteta i edukaciju kadra, Crna Gora primjenjuje najnovija medicinska dostignuća i unapređuje kvalitet i sigurnost zdravstvene zaštite njenih građana. On smatra da u narednom periodu treba dodatno jačati preventivne servise i unaprijediti skrining programe. Kako je istakao, u protekle dvije godine crnogorski zdravstveni sistem značajno je obogaćen kroz rad 93 ljekara specijalista, koji su se vratili sa specijalističkog usavršavanja. Prema njegovim riječima, briga o stručnom usavršavanju i napredovanju, kroz specijalizacije, supspecijalizacije, kao i kontinuiranu medicinsku edukaciju, za šta država izdvaja značajna novčana sredstva, jedan su od načina da se ljekarima omogući profesionalno napredovanje. On je istakao da im visok stepen povjerenja u zdravstveni sistem koji pokazuju sva istraživanja javnog mjenja daje vjetar u leđa da nastave dalje, ali i obavezuje da svakodnevno preispituju šta može biti bolje, efikasnije, kvalitetnije. 03. januar - Boban Banjac najbolji student Medicinskog fakulteta za 2019/20. god. Student Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na smjeru Medicina, Boban Banjac (10.00) proglašen je za najboljeg studenta svog fakulteta za tekuću studijsku godinu 2019/20. Boban kaže da nagradu Univerziteta Crne Gore doživljava kao svoj veliki uspjeh, podstrek i dodatnu motivaciju za izazove koji tek dolaze. - Medicinski fakultet zahtijeva konstantnu posvećenost, veliki trud i puno odricanja. Bez ovih osobina teško je biti dobar student, a samim tim i dobar ljekar. Mislim da je najbitnije održati konstantnost u učenju na adekvatnom nivou od samog početka pa do kraja studija, koje su veoma duge. Ova konstantnost traži puno vremena i rada, koje sam i ja uložio da bih postao dobar student, a rezultat toga je vidljiv - kazao je najbolji student Medicinskog

fakulteta. Kada je riječ o aktivnostima na Medicinkom fakultetu navodi da je, u dogovoru sa asistentima, odlazio na njihova dežurstva i na taj način sticao prva klinička iskustva.

On je, uzevši u obzir svoje buduće planove i interesovanja, kazao da je sledeći korak polaganje preostalih ispita iz tekuće godine, odbrana diplomskog rada i diplomiranje. Budućim generacijama poručuje: - Dobro razmislite prije odabira fakulteta, jer je medicina jedna izuzetno zahtjevna, teška i odgovorna profesija. Zahtijeva puno odricanja i truda. S druge strane profesija je humana jer nam daje privilegiju da liječimo ljude i spašavamo živote. Posvetite se učenju, dajte sve od sebe, budite uporni i trud neće izostati.

04. januar - Domu zdravlja Podgorica odobreno novih 19 specijalizacija Dom zdravlja Podgorica raspisaće ove godine javni konkurs za dodjelu novih 19 specijalizacija, u skladu sa Godišnjim planom specijalizacija i užih specijalizacija, koji je donijelo Ministarstvo zdravlja. Ovo je izuzetan odgovor Vlade Crne Gore na zahtjev i težnje menadžmenta Doma zdravlja Podgorica da unaprijedi zdravstvenu zaštitu kvalitet života svih građana Glavnog grada, istakli su iz ove ustanove. U cilju obezbjeđivanja potrebnog medicinskog kadra i stručnog usavršavanja ljekara, a na osnovu iskazanih potreba, Domu zdravlja Podgorica odobreno je deset specijalizacija iz porodične medicine, pet iz pedijatrije, tri iz radiologije i jedna iz medicine rada. Pored 15 ljekara, koji su već na specijalizaciji iz porodične medicine, interne medicina, pedijatrije, ginekologije i akušerstva i oftalmologije, sa 19 novih, Dom zdravlja Podgorica ima ukupno 34 ljekara na stručnom usavršavanju, što je od izuzetnog značaja za kvalitetniju organizaciju rada i pružanje zdravstvenih usluga. U Domu zdravlja Podgorica trenutno radi 72 izabranih doktora za odrasle, 25 izabranih doktora za djecu i 8 izabranih doktora za žene. S obzirom na enorman porast populacije u Glavnom gradu, kao i da je u Domu zdravlja Podgorica trenutno registrovano oko 250.000 pacijenata, a pored toga tu je oko 30.000 osiguranika koji nisu registrovani kod izabranih doktora, a dobijaju zdravstvene usluge, od izuzetnog je značaja odobrenje pomenutih specijalizacija.

Pored toga, Dom zdravlja Podgorica obavlja i djelatnost na regionalnom nivou i pruža zdravstvenu zaštitu osiguranicima više opština i konstanto se povećava broj osiguranka. Takođe, nephodno je više ljekara i zbog otvaranja određenog broja novih zdravstvenih stanica (Beri, Gornja Gorica, Novi Blok Zabjelo, Zlatica), zatim zbog prirodnog odliva ljekara (starosna penzija), odlaska ljekara na specijalizacije za potrebe naše i drugih ustanova, duža odstustva zaposlenih po osnovu bolesti (privremena spriječenost za rad). Iako je, uprkos nedostatku ljekara u proteklom periodu, rad u svim organizacionim jedinicama organizavan tako da ni jednom pacijentu nije uskraćena zdravstvena zaštita, novi specijalisti, koji su već na stručnom usavršavanju i oni za koje su odobrene specijalizacije, dugoročno će poboljšati i unaprijediti kadrovske kapacitete u Domu zdravlja Podgorica. 08. januar - Zbog pirotehnike trajni invaliditet kod 5 pacijenata Tokom proteklih praznika čak 15 pacijenata imalo je povrede izazvane upotrebom pirotehničkih sredstava, saopštio je direktor Urgentnog centra dr Nermin Abdić. Nažalost, kod jednog broja pacijenata uslovile su i trajni invaliditet. Te povrede, prema riječima dr Abdića, nažalost nijesu ni male, ni bezazlene. - Imamo maloljetnih pacijenata, imamo troipogodišnje dijete na Institutu za bolesti djece, imamo na Klinici za ortopediju četiri takva pacijenta. Ne želim da ulazim u detalje, i da opisujem povrede, mogu vam reći da su sve prouzrokovane upotrebom pirotehničkih sredstava, te da su, nažalost, te povrede ostavile trajni invaliditet kod tih povrijeđenih pacijenata - rekao je dr Adbić u Jutarnjem programu RTCG. Zamolio je, posebno roditelje, da vode računa kada su u pitanju pirotehnička sredstva. - Djelovi šake ili čak cijele šake u tim povredama su amputirane. Dovoljan je to podatak koja je snaga i jačina tih sredstava i koji je invaliditet prouzrokovala - upozorio je dr Abdić. Ljekari, sanirajući te povrede i spašavajući živote, u salama provodili i do osam sati za po jednu takvu povredu. - To su povrede koje ostavljaju trajni invaliditet, i psihološki pečat ne samo za maloljetnu djecu, nego i roditelje čitav život – kazao je dr Abdić. Sve, a naročito roditelje, trebalo bi da zabrinu podaci da su tokom praznika 23 pacijenta povrijeđena u udesima dok je 18 pacijenata povrijeđenih u nasilju.

i adaptacijom prostora značajno unaprijeđeni uslovi za rad zaposlenih i boravak pacijenata u velikom broju organizacionih cjelina - rekao je dr Eraković agenciji Mina. On je saopštio da je, zahvaljujući Vladi, kao i prijateljima, društveno odgovornim kompanijama i pojedincima, koji brojnim donacijama doprinose razvoju KCCG, prošle godine u rekonstrukciju organizacionih jedinica, obnavljanje i nabavku medicinske opreme uloženo gotovo 7,5 miliona eura, od čega iz budžeta države više od 6,6 milona, a iz donacija skoro milion eura. Kada je riječ o kadru, dr Eraković je istakao da su vidljivi pomaci, odnosno da je povećan broj ljekara specijalista i subspecijalista. - Tokom prošle godine specijalizirala su 44 ljekara, a užu specijalizaciju je završilo njih sedam. Angažovali smo i određeni broj ljekara iz regiona, među kojima su eminentni stručnjaci iz oblasti dječije neurologije i interventne radiologije, koji će svojim znanjem značajno doprinijeti kvalitetu zdravstvene zaštite pacijentima iz ove oblasti, a samim tim i uštedjeti finansijska sredstva, budući da su ranije pacijenti upućivani na liječenje van Crne Gore - kazao je direktor KCCG. Prema njegovim riječima, određeni broj ljekara je iz privatnog sektora radni angažman nastavio u KCCG, a interesovanje za rad u najvećoj zdravstvenoj ustanovi iskazali su mladi ljekari specijalisti koji su stručna zvanja sticali na univerzitetima širom Evrope. - Naši kadrovski kapaciteti jačaju iz dana u dan i veći broj ljekara je tokom protekle godine zasnovao radni odnos u KCCG u odnosu na broj ljekara koji su napustili našu zdravstvenu ustanovu - istakao je dr Eraković. On je kazao da su u nekim segmentima potrebna kadrovska pojačanja i da je za ovu godinu planirano raspisivanje 24 specijalizacije i 18 užih specijalizacija. 15. januar - Ako država ne reaguje, odlazak ljekara biće veliki problem Odlazak ljekara iz Crne Gore još nije toliko izražen kao u okruženju. Ali, ako država odmah ne reaguje, to će u budućnosti biti veliki problem, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik Ljekarske komore dr Aleksandar Mugoša.

11. januar - Više ljekara dolazi u KCCG nego što ga napušta U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) prošle godine su značajno unaprijeđeni uslovi za rad zaposlenih i boravak pacijenata, kazao je direktor dr Jevto Eraković i dodao da je više ljekara zasnovalo radni odnos u najvećoj zdravstvenoj ustanovi, nego što je napustilo. Dr Eraković je rekao da je KCCG tokom prošle godine ispunio sve zacrtane zadatke i ciljeve, pa čak ih i premašio u pojedinim oblastima. - U većem broju klinika nabavljena je nova, savremena oprema i otpočeta primjena brojnih procedura, dok su renoviranjem

- Zdravlje nacije je prioritetno pitanje u svakoj državi. Stoga odlazak ljekara treba da zabrine ne samo nadležne, nego cijelo društvo - kazao je dr Mugoša. Migracije ljekara, kako je kazao, dugo traju i veliki su problem u okruženju. - Taj problem kod nas još uvijek nije izražen. U 2018.

prema evidenciji Komore, Crnu Goru je napustilo devet doktora, a u 2019. taj broj je mnogo veći. Javilo nam se 19 kolega - kazao je dr Mugoša. On navodi da to vjerovatno nije konačna cifra jer je moguće da su neki otišli ne javivši se matičnoj Komori. Takođe, ističe da su olakšice koje će od 1. marta važiti u Njemačkoj dodatno upozorenje. Visoke plate, kaže, nijesu jedini motiv odlaska. Prema njegovim riječima, u toj zemlji već godinama su okrenuti ekonomiji koja veoma vodi računa o zadovoljstvu zaposlenih na radnom mjestu. - U budućnosti će biti kraće radno vrijeme, smanjiće se obaveze, što će doprinijeti efikasnosti - kazao je dr Mugoša. To će, kako navodi, dodatno biti magnet za doktore medicine iz ovog dijela Evrope. - Naši zdravstveni radnici veoma su opterećeni, nije im ograničeno radno vrijeme. To je i jedan od razloga što se okreću privatnom sektoru. Posao je iscrpljujući, pa ne mogu da izdrže. Prioritetni motiv za privatnu praksu je želja da se rasterete od velikih radnih obaveza u javnom sektoru - kazao je predsjednik Komore. On ukazuje da ljekari nemaju odgovarajuće mjesto u društvu s obzirom na to koliko traje njihovo školovanje i od kog je značaja njihov posao. - U jednom društvu kao što je crnogorsko, ako su doktori na nivou prosjeka, jasno je da je napravljena ozbiljna greška, ozbiljan propust. Mi moramo duplo više da radimo da bi imali pristojne uslove za život. To nije normalno i to nije dopustivo u normalnim zemljama – objasnio je dr Mugoša apelujući na nadležne da konačno nađu obavezujuće rješenje koje će spriječiti odliv kadra. Kolegama koji razmišljaju o odlasku poručuje da sačekaju i budu strpljivi. 15. januar - Vlada utvrdila Predlog zakona o zdravstvenoj zaštiti zaštiti.

Vlada Crne Gore usvojila je Predlog Zakona o zdravstvenoj

Ministar zdravlja, dr sc Kenan Hrapović kazao je da se radi o jednom od ključnih zakona za funkcionisanje zdravstvenog sistema u našoj zemlji te da su izmjene i dopune rezultat informacija sa terena, tj. svakodnevnog rada i neophodnosti da neki segmenti budu dodatno pravno precizirani, a neki uređeni po prvi put. Osnovni cilj zakona jeste bolje uređenje i funkcionisanje zdravstvene zaštite i uopšteno zdravstvenog sistema Crne Gore. Hrapović je naveo da se prvi put zakonski uređuje osiguranje od odgovornosti za stručnu grešku zdravstvenog radnika koga osigurava zdravstvena ustanova u kojoj obavlja zdravstvenu djelatnost, u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje od odgovornosti za štetu i obligacioni odnosi. - Kako se svakom od nas, pa i zdravstvenom radniku može desiti da nenamjerno počini određeni propust, osiguranje od ljekarske greške obezbijediće sigurnost i pružiti zaštitu zdravstvenim radnicima prilikom obavljanja ljekarske profesije - kazao je ministar. Novim zakonskim rješenjem precizirano je i nagrađivanje zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika koji posjeduju ekspertska znanja, kao i onih kojih postižu izuzetne rezultate u radu i značajno doprinose unapređenju zdravstvene zaštite. - U tom pravcu, ministru zdravlja će biti data mogućnost da navedenim radnicima i saradnicima dodijeli nagradu ili priznanje. Bliži kriterijumi za dodjeljivanje nagrada će biti definisani podzakon-

skim aktom Ministarstva - poručio je Hrapović. Ovim zakonom riješiće se problem nedovoljnog normiranja oblasti specifične zdravstvene zaštite zaposlenih i obavljanje ljekarskih pregleda i izdavanje ljekarskih uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti zaposlenih. - Zakonom je sada jasno precizirano da zdravstvene preglede radi utvrđivanja radne sposobnosti zaposlenih obavlja doktor medicine - specijalista medicine rada, a po potrebi on može tražiti i mišljenja doktora medicine drugih specijalnosti. Finalni izvještaj o izvršenom zdravstvenom pregledu zaposlenog, koji sadrži nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti može sačiniti samo doktor medicine - specijalista medicine rada, a u skladu i sa zakonom kojim se uređuje zaštita i zdravlje na radu - pojasnio je ministar. Takođe, ovaj zakon predviđa i mogućnost prigovora za preispitivanje ocjene zdravstvene sposobnosti, koji može podnijeti zaposleni, odnosno poslodavac. O prigovoru će odlučivati komisija koju obrazuje Ministarstvo, a koja će biti sastavljena od više doktora medicine - specijalista medicine rada, a po potrebi mogu da budu angažovani i doktori drugih specijalnosti. Dakle, uvodi se još jedan stepen kontrole i drugostepenost postupka, a kako bi zaposleni ostvarili pravo na drugo mišljenje. Dodatno je uređen segment specijalističkog usavršavanja ljekara. Novim predlogom specijalizacija može da se odobri zdravstvenom radniku i zdravstvenom saradniku koji je nakon položenog stručnog ispita bio u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi, najmanje jednu godinu. - Ovo je od obostrane koristi za poslodavca i ljekara. Ljekar može da iskaže svoje talente u ovom periodu, a poslodavac da ih prepozna. Na taj način se kroz optimalan vremenski period pruža mogućnost ljekaru da dođe do specializacije - kazao je Hrapović. Takođe, specijalisti će biti omogućeno da nakon završene specijalizacije odmah započne uže usavršavanje tj. supspecijalizaciju, na šta je do sada morao čekati najmanje dvije godine. Ministar je poručio da na taj način ljekar brže stasava u stručnoj oblasti i vraća se u zdravstveni sistem. Bliže je uređeno i priznavanje specijalizacije, odnosno uže specijalizacije stečene u inostranstvu, na način da istu vrši ustanova visokog obrazovanja, u skladu sa svojim aktom. Ministarstvo zdravlja je prepoznalo i potrebu bližeg uređivanja tzv. alternativne medicine. U pitanju je primjena stručno provjerenih tradicionalnih i alternativnih metoda i postupaka liječenja koji nijesu štetni po zdravlje građana. Te metode će biti posmatrane kao komplementarna medicina, odnosno kao dodatni vid, odnosno dopunska mogućnost liječenja u odnosu na klasičnu utemeljenu medicinu. Zakon jasno propisuje da se ovi postupci mogu sprovoditi samo u zdravstvenoj ustanovni i mogu ih primjenjivati zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, kao i lica koja posjeduju diplome i/ili sertifikate međunarodnih institucija i/ili strukovnih udruženja koja primjenjuju ove metode, na osnovu saglasnosti Ministarstva zdravlja. - Kako bi se spriječile, eventualne, zloupotrebe izdatih saglasnosti, za ovu namjenu Ministarstvo zdravlja će formirati kompetentnu komisiju, na osnovu čijeg prethodnog mišljenja se daje saglasnost zdravstvenoj ustanovi i zdravstvenom radniku, odnosno saradniku. Spisak prepoznatih metoda i postupaka, kao i bliže uslove u pogledu kadra, prostora i opreme za primjenu pojedinih metoda i postupaka propisaće Ministarstvo zdravlja kroz

podzakonski akt - precizirao je Hrapović. Zakonom se po prvi put propisuje mogućnost da zdravstvena ustanova, na bilo kom nivou zdravstvene zaštite, obavlja i estetske minimalno invazivne nehirurške metode “antiage” medicine glave i vrata. Navedene metode su prepoznate kao nove zdravstvene tehnologije, koje obuhvataju metode i postupke prevencije, dijagnostike, liječenja i rehabilitacije promjena koje nastaju kao posljedica starenja, odnosno metode čijom primjenom se blagotvorno utiče na zdravlje i fizički izgled. Zakon definiše da ove postupke mogu da obavljaju doktori medicine i doktori stomatologije koji su edukovani za obavljanje ovih metoda. Da bi određena zdravstvena ustanova mogla da obavlja estetske metode, mora dobiti saglasnost i rješenje, odnosno zadovoljiti uslove u pogledu prostora, kadra i medicinskotehničke opreme koje će propisati Ministarstvo zdravlja. 15. januar – Povratak ljekara sa specijalizacije u bjelopoljsku Opštu bolnicu U prethodnoj godini u bjelopoljsku Opštu bolnicu sa specijalizacije vratila su se tri ljekara. Završena je specijalizacija za ginekologa, otorinolaringologa kao i subspecijalizacija za neonatologa. U okviru plana dodjeljenih specijalizacija u ovoj godini osam ljekara završava specijalizaciju i vraća se u matičnu ustanovu. Takođe, dva ljekara koji se nalaze na subspecijalizaciji iz digestivne hirurgije i audiologije u toku ove godine počeće sa radom u bolnici. Do kraja godine vratiće se ljekari sa specijalizacija iz oblasti interne medicine, hirurgije,ortopedije,radiologije,ginekologije, epidemiologije i ORL. Na ovaj način stvara se dugoročna stabilnost kada je u pitanju pružanje zdravstvene usluge i zaštite za gradjane sjevera Crne Gore. Menadžment Opšte bolnice Bijelo Polje u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Fondom zdravstva Crne Gore nastaviće da unapredjuje uslove u kojima ljekari pružaju zdravstvenu uslugu kroz investicije u opremu i stručno usavršavanje. 16. januar - Nova platforma i liftovi za osobe s invaliditetom u Ministarstvu ﬁnansija

Osobama s invaliditetom od nedavno su u prostorijama Ministarstva finansija na raspolaganju platforme i liftovi, čiju je ugradnju Uprava javnih radova realizovala u okviru Akcionog plana prilagođavanja objekata u javnoj upotrebi za pristup, kretanje i upotrebu licima sa invaliditetom i licima smanjene pokretljivosti iz 2014. Vrijednost radova, koje je realizovalo cetinjsko preduzeće

BomBeton, iznosila je nešto više od 125 hiljada eura, a sredstva je obezbijedila Vlada Crne Gore. Riječ je o jednom od nekoliko objekata državnih institucija, čiji će ulazi i unutrašnjost biti prilagođeni osobama s invaliditetom. Ovo je ujedno poslednji objekat obuhvaćen navedenim Akcionim planom koji je realizovan, umjesto godinu dana kako je planirano, punh šest godina. U toku je priprema tehničke dokumentacije za postavljanje platforme i montažu liftova u zgradi Predsjednika Crne Gore, staroj zgradi Vlade, Uprave carina, Ministarstva kulture na Cetinju, kao i u objektu državnih organa u Mojkovcu. Čim projekti dobiju saglasnost revidenta, Uprava javnih radova će objaviti postupak javne nabavke za izbor izvođača. Navedene aktivnosti su dio Akcionog plana koji je usvojen na poslednjoj sjednici Vlade u 2018. 19. januar - Projekat Press to Work – Klikni i pro(radi)! Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), nakon seta aktivnosti pripreme za zapošljavanje, potpisalo je ugovor o radu sa šest novih osoba s invaliditetom zapošljenih kroz projekat Press to Work – Klikni i pro(radi).

Osobe s invaliditetom će u UMHCG biti angažovane do kraja trajanja projekta, uz mogućnost produžetka radnog angažmana. Na ovaj način, zaposleni će sticati i razvijati radne navike, upoznavati se s procesom rada u nevladinom sektoru i pravima osoba s invalditetom. Svim zaposlenima su, radi olakšavanja tranzicije s tržišta rada u radni proces, dodijeljeni mentori, koji prate njihov rad i pružaju im potrebnu podršku, obučavaju ih, i prate i nadgledaju u procesu rada. Projektom su bile obuhvaćene nezaposlene OSI koje su uključene u aktivnostima pripreme za zapošljavanje, proces zapošljavanja i rada, te praćenje u toku rada. Na ovaj način, teži se doprinijeti smanjenju socijalne isključenosti OSI, otvaranju novih radnih mjesta i podizanju svijesti poslodavaca, porodica, donosilaca odluka i šire javnosti o benefitima zapošljavanja OSI. U okviru projekta UMHCG sprovodi i Servis za zapošljavanje. Servis podrazumijeva informisanje, povezivanje OSI i poslodavaca, i u saradnji s njima obezbjeđivanje mogućnosti za obavljanje praktičnog rada i zaposlenja OSI. Takođe je njime predviđeno i davanje pravnih savjeta iz oblasti rada i zapošljavanja, konsultovanje i smjernice za ostvarivanje i zaštitu prava iz ove oblasti. Zbog toga, UMHCG poziva sve poslodavce i osobe s invaliditetom s teritorije Crne Gore da im se obrate i iskoriste mogućnosti koje se kroz Servis pružaju. Zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu

rada kljuÄ?ni je korak kojim se moĹže ostvariti njihova potpuna ukljuÄ?enost u zajednicu, doprinijeti osamostaljivanju i stvaranju jednakih moguÄ&#x2021;nosti za sve. Tamo gdje je zapoĹĄljavanje OSI na otvorenom trĹžuiĹĄtu rada neefikasno i teĹže izvodljivo neophodno je stvoriti moguÄ&#x2021;nosti za otvaranje i rad posebnih organizacija za zapoĹĄljavanje i to: radnih centara, zaĹĄtitnih pogona i zaĹĄtitnih radionica, zbog Ä?ega pozivamo drĹžavu da konaÄ?no posle viĹĄe od 10 godina pristupi ovom vaĹžnom zadatku. UdruĹženje mladih sa hendikepom Crne Gore navedeni projekat, Ä?ija je kljuÄ?na svrha da doprinese unaprjeÄ&#x2018;enju moguÄ&#x2021;nosti za zapoĹĄljavanje osoba s invaliditetom (OSI) u Crnoj Gori, realizuje u saradnji s Televizijom Vijesti, uz finansijsku podrĹĄku Zavoda za zapoĹĄljavanje Crne Gore, posredstvom Grant ĹĄema. Realizacija projekta je zapoÄ?eta 23. jula 2019. i trajaÄ&#x2021;e do 23. maja 2020. 20. januar â&#x20AC;&#x201C; StomatoloĹĄka komora Crne Gore objavila Bilten br. 5 - Naslovna strana Biltena naglaĹĄava znaÄ?aj saradnje i jedinstva u djelovanju SKCG sa komorama iz regiona. Prof. dr Vitomir KonstantinoviÄ&#x2021;, dr SaĹĄa DabiÄ&#x2021;, dr Marijan Denkovski, dr Koutsogiannis Efstathios i dr Goran MandiÄ&#x2021; potpisnici su Memoranduma o saradnji pet komora na podruÄ?ju Balkana.

Bilten

StomatoloĹĄke komore Crne Gore "2/* s *!.5!2

)33.

socijalno staranje uveo 2018. godine kao pilot projekat, sa ciljem unaprjeÄ&#x2018;enja kvaliteta Ĺživota osoba sa invaliditetom na teritoriji Podgorice. Usluge koje osobe sa invaliditetom dobijaju kroj ovaj projekat su se pokazale veoma korisnim, pa je on nastavljen i u 2019. godini, kao i u 2020. godini, u kojoj je Glavni grad za njegovu implementaciju opredijelio 50.000 eura. - Projekat je u novoj fazi startovao veÄ&#x2021; 1. januara, kada su nastavili sa radom personalni asistenti koje smo angaĹžovali tokom prethodne projektne faze. Kako je projekat proĹĄiren, morali smo da odabaremo nove korisnike, kao i da angaĹžujemo nove personalne asistente, ĹĄto je i uraÄ&#x2018;eno ovih dana. Odluka o korisnicima koji su obuhvaÄ&#x2021;eni servisom opet je doneĹĄena u saradnji sa nevladinim organizacijama i udruĹženjima koja aktivno brinu o osobama sa invaliditetom, i u saradnji sa Sekretarijatom i Centrom za socijalni rad, kao i na osnovu procjena naĹĄeg mobilnog tima, do kojih se doĹĄlo tokom posjeta osobama sa invaliditetom i uvida u njihove potrebe. Nakon toga, odabrani korisnici su uÄ?estvovali u procesu selekcije personalnih asistenata, koji su angaĹžovani - pojaĹĄnjeno je iz Crvenog krsta Crne Gore, koji koordinira projektom. U Servis personalne asistencije za osobe sa invaliditetom je ukljuÄ?eno ĹĄest personalnih asistenata sa punim radnim vremenom, koji svakodnevno korisnicima kojima su dodijeljeni pomaĹžu oko zadovoljavanja njihovih liÄ?nih, kuÄ&#x2021;nih i socijalnih potreba i na taj naÄ?in im olakĹĄavaju funkcionisanje. Sam servis prevazilazi okvire personalne asistencije, jer se korisnicima pruĹžaju i dodatne usluge, u skladu sa njihovim potrebama. Kroz projekat su angaĹžovana i dva asistenta, koja pruĹžaju pomoÄ&#x2021; gluvim i nagluvim osobama, kroz prevoÄ&#x2018;enje znakovnog jezika. Rad prevodilaca je i u ovoj fazi projekta podrĹžala Telenor fondacija, koja je na samom njegovom poÄ?etku opredijelila mobilne telefone za njih, a i u ovoj projektnoj fazi, kao i u prethodnim, su obezbijedili i besplatne pakete, koji su potrebni za komunikaciju i realizaciju servisa za Ä?lanove UdruĹženja gluvih i nagluvih. 21. januar - Bolovanja koĹĄtala 5,6 miliona eura

Saradnja Ä?etiri stomatoloĹĄke komore SaĹĄa DabiÄ&#x2021;, Vitomir KonstantinoviÄ&#x2021;, Goran MandiÄ&#x2021;, Marijan Denkovski

Na prvim stranama informiĹĄemo Vas hronoloĹĄki o akivnostima Komore izmeÄ&#x2018;u dva Biltena. Predsjednik SKCG, dr Goran MandiÄ&#x2021; piĹĄe o susretima sa zvaniÄ?nicima, o saradnji sa kolegama iz regiona, o naporima da se unaprijedi poloĹžaj stomatologa i stomatoloĹĄka zaĹĄtita. NajznaÄ?ajniji dogaÄ&#x2018;aj u predhodnom periodu je svakako III Kongres stomatologa Crne Gore, o Ä?emu Vas izvjeĹĄtava prof. dr Zoran VlahoviÄ&#x2021;, predsjednik Komisije za kontinuiranu edukaciju. (izvod iz uvodnika urednice biltena, dr stom. Zorice PopoviÄ&#x2021;) 20. januar â&#x20AC;&#x201C; Nastavljen Servis personalne asistencije za osobe sa invaliditetom Crveni krst Crne Gore je ovih dana zavrĹĄio sve potrebne procedure oko angaĹžovanja novih personalnih asistenata za osobe sa invaliditetom, tako da je projekat Servis personalne asistencije za osobe sa invaliditetom nastavljen u svom punom kapacitetu. Ovaj servis je Glavni grad Podgorica - Sekretarijat za

Fond za zdravstveno osiguranje tokom 2019. godine isplatio je poslodavcima skoro 5.608.000 za naknade za privremenu sprijeÄ?enost za rad, odnosno 800.000 eura viĹĄe u odnosu na planirani budĹžet za tu oblast zdravstvenog osiguranja. Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Ä&#x152;irgiÄ&#x2021; kazao je Danu da zaposleni najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e odlaze na bolovanja zbog obolijevanja od tumora, duĹĄevnih poremeÄ&#x2021;aja, povreda i oboljenja miĹĄiÄ&#x2021;no koĹĄtanog sistema. Ä&#x152;irgiÄ&#x2021; objaĹĄnjava da se Fondu za zdravstveno osiguranje veoma rijetko obraÄ&#x2021;aju poslodavci zahtjevom za opravdanost odobrenog bolovanja. - TroĹĄkovi za naknade za bolovanje u 2019. godini, prema preliminarnim podacima, iznosili su 5.608.339,87 eura, dok su u 2018. godini bili 5.950.039,57 eura ĹĄto je manje za 341.699,70 eura ili za 5,74 odsto. Za naknade za bolovanja u 2020. godini planirano je 4.100.000,00 eura, dok je za 2019. godinu bilo predviÄ&#x2018;eno 4.800.000,00 eura, ĹĄto je manje za 700.000 eura. Bolovanja duĹža od 12 mjeseci su najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e otvarana zbog dijagnoza: C00-D48 tumori, F00-F99 duĹĄevni poremeÄ&#x2021;aji i poremeÄ&#x2021;aji ponaĹĄanja, S00-T98 povrede trovanja i posledice djelovanja spoljnih faktora, M00-M99 bolesti miĹĄiÄ&#x2021;no-koĹĄtanog sistema i vezivnog tkiva, I00-I99 i bolesti sistema krvotoka â&#x20AC;&#x201C; istakao je Ä&#x152;irgiÄ&#x2021;.

On kaže da je Fond propisao postupak ostvarivanja prava na privremenu spriječenost za rad. - Privremenu spriječenost za rad (bolovanje), novim zakonom odobrava izabrani doktor u trajanju do 30 dana, odnosno prvostepena ljekarska komisija Fonda za zdravstveno osiguranje preko 30 dana. Tokom prijema i obrade zahtjeva za ocjenu opravdanosti daljeg bolovanja od strane komisije stručne službe Fonda vrše kontinuiranu kontrolu odobrenog bolovanja od strane izabranih doktora u dijelu usklađenosti sa zakonom i Pravilnikom. Nakon toga prvostepena ljekarska komisija Fonda, kao stručno tijelo, sastavljeno od tri doktorarazličitih specijalnosti vrši ocjenu i daje nalaz i mišljenje kojim utvrđuje poslednji dan bolovanja ili dan ponovnog javljanja Komsiji - navodi Čirgić. 24. januar - Počinje realizacija projekta Mladi zajedno za promjene Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore realizuje projekat Mladi zajedno za promjene (Youth together for change) uz finansijsku podršku UNICEF-a (predstavništvo u Crnoj Gori).

Projektom se želi povećati mogućnost za socijalnu inkluziju i građansko učešće mladih s invaliditetom i mladih bez invaliditeta kroz aktivnosti volontiranja u školama i doprinos poboljšanju vještina tolerancije, razumijevanja i prihvatanja različitosti kod mladih srednjoškolskog uzrasta, razvoj volonterskog pokreta u Crnoj Gori, s posebnim akcentom na volontiranje u oblasti prava OSI i povećanju nivoa svijesti šire javnosti o važnosti volontiranja i vještina mladih. Projektom će biti obuhvaćeni mladi s invaliditetom i mladi bez invaliditeta uzrasta 14 – 18 godina iz cijele Crne Gore, a indirektno osobe s invaliditetom (OSI), organizacije OSI, porodice OSI, srednje škole u Crnoj Gori, nastavno osoblje, radnici centara za socijalni rad i društvo u cjelini. Projekat obuhvata sljedeće aktivnosti: trening za vršnjačke edukatore; formiranje i uspostavljanje Mreže volontera u srednjim školama u Crnoj Gori; pilot aktivnost mapiranja potreba mladih s invaliditetom i medijsku kampanju. Realizacija projekta traje devet mjeseci počev od decembra 2019. 27. januar - Nije prihvaćen Izvještaj za privatizaciju Instituta Igalo Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte nije prihvatio Izvještaj Tenderske komisije za privatizaciju Instituta Igalo.

- Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte utvrdio je na 19. sjednici kojom je predsjedavao predsjednik Savjeta Duško Marković Predlog odluke o planu privatizacije za 2020. godinu.

Savjet je razmotrio i nije prihvatio Izvještaj Tenderske komisije za privatizaciju o rezultatima pregovora za zaključenje ugovora za prodaju 56,4806% akcijskog kapitala u društvu Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju Dr Simo Milošević AD – Igalo sa Predlogom ugovora. Savjet je zadužio Tendersku komisiju da donese odluku o proglašenju tendera neuspjelim, što je bio plod duge i konstruktivne diskusije na sjednici. Konstatovano je da jedna dospjela ponuda za kupovinu akcija, nije obezbijedila konkurenciju, te da je došlo do značajnih promjena kako na globalnom tržištu tako i u ekonomskom, finansijskom i pravnom sistemu Crne Gore koje otvaraju nove mogućnosti za valorizaciju nespornog resursa Instituta Dr Simo Milošević. U narednom periodu nadležni resori će razmotriti mogućnosti i budući proces valorizacije Instituta s obzirom na izuzetan razvojni potencijal koji zdravstveni turizam ima u Crnoj Gori. 27. januar - Odbačena sumnja na pojavu korona virusa u Crnoj Gori Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje i sve zdravstvene institutcije u zemlji preduzimaju neophodne mjere zaštite a u vezi pojave i širenja infekcije novim sojem korona virusa kao javnozdravstvenog izazova od posebnog značaja, poručio je ministar zdravlja, Kenan Hrapović. Na konferenciji za medije, povodom aktuelne epidemiološke situacije, ministar je kazao da iako se trenutna vjerovatnoća importacije slučajeva novog virusa u Crnu Goru smatra izrazito niskom, ne može se u potpunosti isključiti. - S tim u vezi, Ministarstvo zdravlja, na predlog Instituta za javno zdravlje, u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti infekciju novim sojem koronavirusa proglasilo je za zaraznu bolest, za koju se sprovode mjere obaveznog zdravstvenog nadzora za putnike u međunarodnom saobraćaju koji dolaze iz Kine i drugih pogođenih područja i teritorija u skladu sa razvojem epidemiološke situacije - kazao je Hrapović. On je pojasnio da je, prema Zakonu, za izdavanje akta o stavljanju pod zdravstveni nadzor zadužena zdravstveno-sanitarna inspekcija dok su lica koja se stavljaju pod zdravstveni nadzor bez ograničavanja slobode kretanja dužna da se svakodnevno, tokom trajanja nadzora, javljaju Institutu za javno zdravlje Crne Gore, odnosno nadležnoj epidemiološkoj službi ili zdravstvenoj ustanovi,

radi praćenja zdravstvenog stanja. Zdravstveno sanitarna inspekcija je već započela sprovođenje ove mjere I identifikacijom i izdavanjem naloga o obaveznom nadzoru. - Kako bi se preventivno djelovalo u sprječavanju bilo kog oblika epidemije ili bilo koje vrste zaraznih bolesti, u konkretnom slučaju corona virusa, zdravstvenim ustanovama u zemlji sa akcentom na Klinički centar naloženo je unapređenje spremnosti na moguću respiratornu epidemiju što podrazumjeva sprovođenje neophodnih pripremnih i preventivnih aktivnosti, uključujući nabavku dovoljnih količina lične zaštitne opreme, razvijanje procedura sa postupanje sa pacijentima, unapređenje sprovođenja opštih mjera prevencije respiratornih infekcija u bolničkim uslovima, pooštravanje režima posjeta i kretanja kroz bolnice i slično - naglasio je Hrapović. Direktor Instituta za javno zdravlje, dr Boban Mugoša, kazao je da je ta ustanova u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) , Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti ( ECDC ) i CDC (Centra za prevenciju i kontrolu bolesti), sprovela neophodne aktivnosti u skladu sa trenutnim stepenom obolijevanja u svijetu i trenutnom epidemiološkom situacijom u Crnoj Gori. Dr Mugoša je saopštio da su zajedno sa zdravstvenosanitarnom inspekcijom i lokalnom epidemiološkom službom izvršili epidemiološko istraživanje sumnje na infekciju novim koronavirusom kod troje turista iz Kine, koji borave u Budvi. - Epidemiološkim istraživanjem utvrđeno je da pacijenti ne ispunjavaju epidemiološke kriterijume definicije slučaja - potvrdio je dr Mugoša na pres konferenciji. On je kazao da su u konkretnoj situaciji organizovali sve što propisuje domaće i međunarodno zakonodavstvo, da su obaviještene sve institucije i brzo stavljeni pod nadzor oni koji su potencijalno inficirani. Kako je dodao, zdravstveni sistem je uspostavio sveobuhvatan odgovor na ovu situaciju. Direktor Instituta kazao je i da se skoro 800 radnika, koji grade auto-put trenutno nalazi u Kini te da se neće vraćati do daljeg, a da je osam njih koji su već doputovali u Crnu Goru pod stalnim nadzorom i da se na svakih 12 sati ažuriraju podaci o njihovom stanju. Ti radnici za sada nemaju simptome koji se mogu povezati sa koronavirusom. Dr Mugoša, koji je razgovarao sa pomoćnikom direktora kineske kompanije CRBC, istakao je da je u Crnoj Gori trenutno 393 radnika iz Kine, ali i da je većina kineskih državljana angažovanih na izgradnji autoputa porijeklom iz oblasti u kojoj se nalazi grad Vuhan. Dr Mugoša je istakao da Crna Gora kao turistička zemlja može očekivati veliki broj putnika, te da je u saradnji sa zdravstvenosanitarnom inspekcijom uspostavljena kontrola na granicama. Kazao je da se kontrola sastaoji u tome da putnici ispunjavaju ankete, te da inspekcija u slučaju povišene tjelesne temperature poziva epidemiološku službu, pacijent se transportuje u Klinički centar, u izolaciju. Za slučaj da se utvrdi da nemaju simptome koronavirusa, putnici se stavljaju pod nadzor. 28. januar - Podrška Globalnog fonda izuzetno značajna u borbi protiv HIV/AIDS-a Ministarstvo zdravlja je posvećeno kontinuiranoj borbi protiv HIV/AIDS-a, po čemu je Crna Gora posljednjih godina prepoznata

kao lider u regionu i šire. Snažan partner Crne Gore u toj borbi je Globalni fond, koji kroz finansijsku, stručnu i tehničku pomoć značajno doprinosi unapređenju prevencije, tretmana i podrške osobama koje žive sa HIV-om, saopšteno je na sastanku ministra zdravlja dr sc Kenana Hrapović, sa saradnicima, sa delegacijom Globalnog fonda, koju je predvodila Valerija Grišečkina, portfolio menadžerka Globalnog fonda. Ministar Hrapović je podsjetio da je Globalni fond finansijski podržao sprovođenje dvije nacionalne strategije za borbu protiv AIDS-a i Nacionalnoh programa kontrole tuberkuloze i istakao da su nevladine organizacije imale značajnu ulogu u realizaciji strategija. - Ministarstvo zdravlja sprovodi Nacionalni HIV/AIDS program u snažnoj koordinaciji i komunikaciji sa relevantnim institucijama i organizacijama, uključujući javne zdravstvene ustanove, NVO sektor i Nacionalno koordinaciono tijelo za HIV/AIDS, sa posebnim akcentnom na trasnparentnost, kontrolu, otvorenost i nadzor uspješnosti realizacije programa. Globalni fond nas u kontinuitetu podržava, posebno u oblasti preventivnih servisa, koje sprovode nevladine organizacije među ključnim populacijama. Za period 2019-2021. godine za tu svrhu opredijeljeno je oko 557 hiljada eura, kao svojevrsna podrška budžetu Ministarstva zdravlja, a za period 2022-2024. biće opredijeljeno dodatnih 562 hiljade eura, naglasio je ministar Hrapović, izražavajuću zahvalnost na ovako velikoj pomoći. Država i Ministarstvo zdravlja, prema riječima ministar Hrapovića, nastavljaju da budu snažan partner Globalnom fondu u ovom procesu, oslanjajući se na njihovu stručnu i tehničku pomoć. Sastanku je prisustvovao i Vladan Glubović, sekretar Sekretarijata Nacionalnog koordinacionog tijela za HIV/AIDS. 28. januar - CGES donirao Kliničkom 35 hiljada eura Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) donirao je Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) 35 hiljada eura za nabavku računarske opreme. Direktor KCCG dr Jevto Eraković je, na konferenciji za novinare, kazao da je zahvalan na korisnoj donaciji, jer u ovoj godini slijedi implementacija novog informacionog sistema, vrijednog skoro milion eura.

-Veliko je zadovoljstvo što možemo da promovišemo značajnu donaciju CGES-a. To su osvjedočeni prijatelji KCCG, koji su pokazali da razmišljaju o svojoj društvenoj odgovornosti i pomoći KCCG-u, i u onim segmentima koji su nam veoma važni - kazao je dr Eraković. On se zahvalio izvršnom direktoru Draganu Kujoviću i

predsjednici Odbora direktora CGES-a Vesni Bracanović što su opredijelili značajna sredstva za podršku IT sektoru koji je važan za funkcionisanje KCCG-a. - U ovoj godini slijedi implementacija novog informacionog sistema koji je vrijedan skoro milion EUR, i naravno u svim stavkama nije moguće bilo obezbijediti da bi se funkcionisalo kako treba rekao je dr Eraković. Kako je istakao, CGES je dobro razumio potrebu KCCG-a, koja je uvijek prisutna. Bracanović je navela da je podrška zdravstvenom sistemu jedan od prioriteta kada je u pitanju društveno odgovorno poslovanje ove kompanije. - Meni je zadovoljstvo što smo danas u KCCG-u povodom donacije koju je CGES dao, potpuno shvatajući značaj koji KCCG ima za zdravstveni sistem Crne Gore. U dogovoru sa menadžerskm timom KBC željeli smo i pružili smo podršku u vidu nabavke računarske opreme - rekla je Bracanović Kako je kazala, CGES je želio da pruži podršku KCCG-u, jer je riječ o unapređivanju segmenta rada te zdravstvene ustanove, vezano za IT tehnologije i računare. - Imajući u vidu da je podrška zdravstvenom sistemu jedan od prioriteta našeg društvenog delovanja mi smo to radili i dosad i radićemo i ubuduće - rekla je Bracanović. Ona je podsjetila da je CGES i ranije pružao podršku KCCG-u, Institutu za bolesti djece, Opštoj bolnici Pljevlja i bolnici Cetinje, i to će nastaviti da rade. - Nadam da će oprema koju smo donirali biti podrška medicinskom osoblju i pacijentima, i da će od toga, svi imati koristi - zaključila je Bracanović. 29. januar - Za vantjelesnu potrošeno više od milion eura Tokom 2019. godine, prema preliminarnim podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, na teret te ustanove urađeno je više od 500 postupaka vantjelesne oplodnje, za šta je potrošeno više od milion eura, odnosno 18,64 odsto više nego 2018. godine. Najviše postupaka vantjelesne oplodnje lani je urađeno u Opštoj bolnici Cetinje. Prema preliminarnim podacima u 2019. godini na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje urađeno je 569 postupaka vantjelesne oplodnje, što je za 73 postupka više u odnosu na 2018. godinu. - Vrijednost ispostavljenih faktura Fondu za usluge vantjelesne oplodnje u 2019. godini iznosi 1.033.332,25 eura što je za 162.328,76 eura ili 18,64 odsto više nego 2018 - kazao je Sead Čirgić, direktor Fonda. Najviše postupaka vantjelesne oplodnje lani je urađeno u Opštoj bolnici Cetinje, 205, za šta je Fondu fakturisano više od 352.000 eura, odnosno 124.000 više nego u 2018. godini. Na Cetinju obavljeno 205 postupaka Slijede tri privatne zdravstvene ustanove van zdravstvene mreže u kojima je prošle godine ukupno urađeno 345 postupaka vantjelesne oplodnje, te Specijalna bolnica Codra, koja je sastavni dio zdravstvene mreže. - U Opštoj bolnici Cetinje u 2019. godini urađeno je 205 postupaka vantjelesne oplodnje, za što je fakturisano 352.560,56 eura, dok je u 2018. urađeno 128 postupaka i fakturisano 228.510,50

eura - kazao je Čirgić. On je pojasnio da je, prema preliminarnim rezultatima ustanove na čijem je čelu, u 2019. u OB Cetinje urađeno 77 postupaka vantjelesne oplodnje više nego u 2018. godini i fakturisano 124.050,06 eura više. Čirgić podsjeća da je po javnom pozivu za pružanje usluga sa zdravstvenim ustanovama van Mreže, Fond zaključio ugovore za pružanje usluga vantjelesne oplodnje sa tri privatne zdravstvene ustanove i to PZU Life, PZU Ars medica, obje iz Podgorice, i PZU Humana reprodukcija iz Budve. - Takođe, zaključen je ugovor sa SB Codra, koja je u sastavu zdravstvene mreže, između ostalog, i za pružanje usluga vantjelesne oplodnje - rekao je Čirgić. Usluge vantjelesne oplodnje, koje se pružaju osiguranim licima na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje, kako je objasnio, shodno zaključenim ugovorima fakturišu se po jedinstvenim cijenama iz važećeg Cjenovnika zdravstvenih usluga. - U tri privatne zdravstvene ustanove van zdravstvene mreže u 2019. godini za urađenih 345 postupaka vantjelesne oplodnje fakturisano je 648.420,50 eura što je za 37.959,64 eura više nego u 2018. kada je za 350 postupaka fakturisano 610.460,86 eura - istakao je Čirgić. 30. januar - Pod nadzorom 212 osoba zbog koronavirusa U Crnoj Gori je 212 osoba pod nadzorom zbog koronavirusa, rekao je ministar zdravlja dr sc Kenan Hrapović, dodajući da je crnogorski zdravstveni sistem spreman da odgovori tom izazovu. Prema njegovim riječima, taj broj je promjenljiv. - Broj osoba koje su pod zdravstvenim nadzorom zbog koronavirusa je promjenljiv a ovo su podaci od jutros, u deset sati - kazao je Hrapović nakon sjednice Vlade. Prema njegovim riječima, crnogorski zdravstveni sistem je spreman da odgovori tom izazovu. - Svi oni koji su pod nadzorom su obavezni da se javljaju u određenom periodu Sanitarnoj inspekciji - poručio je Hrapović. 30. januar - Medicinarima od marta plate veće 12 odsto Zdravstvenim radnicima će ove godine, umjesto devet, plate biti povećane 12 odsto, a sljedeće godine za još tri odsto, saopštio je nakon sjednice Vlade Crne Gore, ministar zdravlja dr sc Kenan Hrapović. Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici ovlastila je Ministartsvo zdravlja da sa reprezentativnim Sindikatima zdravstva potpiše Izmjene Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost. U skladu sa predloženom izmjenom, koeficijenti za utvrđivanje zarade po osnovu potrebne stručnosti i složenosti poslova uvećani su za oko 12% za 2020. godinu i još dodatnih 3% za 2021. Hrapović je saopštio da je nakon pregovora Vlade i predstavnika Sindikata postignut kompromis o povećanju zarada za zdravstvene radnike sa pređašnjih 9% na 12% u 2020. godini i za dodatnih 3% u 2021., što će u konačnom iznositi uvećanje za oko 15,3%.

- Ovakav rezultat pregovora smatramo izuzetno uspješnim uvažavajući činjenicu da su se tri reprezentativna sindikata saglasila sa ovakvim predlogom o povećanju zarada, a imajuću u vidu stabilnost državnog budžeta - naglasio je Hrapović. 31. januar - Prevencijom i ranim otrkivanjem veće šanse za izlječenje karcinoma grlića materice Dom zdravlja Podgorica, organizovanjem edukativne radionice za zainteresovane sugrađanke i ove godine obilježio je Evropsku nedjelju prevencije raka grlića materice, koja se ove godine obilježava od 27. do 31. januara.

Evropska nedelja prevencije raka grlića materice ima za cilj skretanje pažnje javnosti na sve veću zastupljenost ove bolesti u morbiditetu žena, kao i ukazivanje značaja promjene adekvatnih mjera prevencije. Ginekolog u Domu zdravlja Podgorica dr Željka Ralević uputila je učesnice radionice šta znače zdravi stilovi života, redovni ginekološki pregledi i skrining program za prevenciju karcinoma grlića materice. – Ako se posmatra zastupljenost raka grlića materice prema dobnim grupama oko 45% slučajeva karcinoma grlića

materice dijagnostikovano je kod žena u reproduktivnoj dobi što je zabrinjavajuće podatak! Rak grlića materice četvrti je po redu uzročnik smrti nakon malignih tumora dojke bronha pluća i debelog crijeva. Strategija za eliminaciju raka grlića materice obuhvata prevenciju, delotvoran skrining i liječenje prekanceroznih promjena, kao i ranu dijagnozu bolesti i programe za terapiju - istakla je dr Ralević. Ona je istakla da je rak grlića materice najčešće je uzrokovan dugotrajno infekcijom HPV onkogenim tipovima virusa koji se svrstavaju u grupu seksualno prenosivih infekcija. – U većini slučajeva organizam se svojim prirodnim imunitetom može izboriti sa HPV infekcijom, ali često ponavljanje i uporne HPV infekcije koje traju duže od dvije godine imaju osobinu da dovode do razvoja premalignih, a zatim i malignih promjena, tj. raka grlića materice. Drugi faktori su nebezbjedno seksualno ponašanje, rano stupanje u seksualne odnose, česta promjena partnera, nezaštićen seksualni kontakt, smanjena otpornost organizma, prekomjerna upotreba duvana, alkohola i droga upozorila je dr Ralević. Otkrivanje karcinoma grlića materice u ranoj fazi, prema njenim riječima, omogućava rano započinjanje terapijski procedura čime su šanse za izlečenje značajno bolje. S obzirom da ne postoje upozoravajući znaci, dr Ralević je poručila da su redovni ginekološki pregledi i pregledi u okviru skrining programa jedina mogućnost ranog otkrivanja raka grlića materice. 27. januar - Krv dali članovi DDK Tološi Članovi kluba DDK Tološi organizovali su tradicionalnu akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 30 davalaca krvi. - Zavod za transfuziju krvi zahvaljuje organizatorima i poziva druge društvene subjekte da sličnim aktivnostima doprinesu obezbjeđivanju stabilnih zaliha krvi - navodi se u saopštenju Zavoda za transfuziju.

Krv dali članovi DDK Tološi

ZANIMLJIVOSTI

Kako zaustaviti konstantan osjećaj umora

Umor može da bude uzrokovan stresom, bolom ili navikama lošeg načina života, piše Gardijan. - Važno je prepoznati da postoji razlika između umora i pospanosti. Umor je kada vam nedostaju energija i koncentracija i kada ste razdražljivi i niste motivisani. Pospanost je obično znak poremećaja spavanja ili nedovoljno sna, dok bi umor mogao biti uzrokovan mnogim stvarima – stresom, bolom, anemijom ili problemima sa hormonima - kaže prof. Hju Selsik, predsjedavajući Radne grupe za spavanje na Kraljevskom koledžu psihijatara. Ako ste zabrinuti zbog sna, prof. Selsik preporučuje da se obratite ljekaru. Prof. Selsik ističe da 30 minuta gledanja TV nas ostavlja umornim 16 sati. - Ako se budite dodatnih pola sata kasnije samo da biste pogledali još jednu epizodu TV emisije, može vas ostaviti umornim 16 sati sljedećeg dana. Davanje dodatnih 30 minuta u krevetu pet noći nedjeljno, može da donese značajnu razliku. To se neće nužno dogoditi odmah – upozorio je prof. Selsik. Takođe on savjetuje da ne dozvolimo da nas telefon probudi. Telefoni koji se pale tokom noći prijetnja su sna. Održava nas budnim tokom dužeg perioda tokom noći. Prof. Martin Maršal, predsjedavajući Kraljevskog koledža ljekara opšte prakse, tvrdi da odrasli takođe treba da imaju rutinu za spavanje. - Izbjegavajte alkohol, nikotin, kofein i druge stimulanse prije spavanja i nemojte jesti velike obroke u kasnim večernjim časovima – savjetuje prof. Maršal. On takođe smatra da je važno izbjegavati izloženost plavoj svetlosti. - Gledanje televizije i korišćenje digitalnih uređaja poput pametnih telefona i tableta mogu povećati budnost. Osigurajte da vam je spavaća soba ugodna za spavanje: mračna, tiha i uredna.

Godine u kojima se najviše stari Starenje nije dug proces, već postoje godine života u kojima ljudi najviše stare - kada imaju 34, 60 i 78 godina, pokazuje naučna studija. Kako prenosi Prirodna medicina (Nature Medicine), naučnici su detaljnom analizom starenja proteina plazme identifikovali tri etape promjene tokom ljudskog životnog vijeka. Promjene su rezultat kretanja mase proteina u različitim obrascima. Naučnici su analizirali krvnu plazmu 4.263 osobe u dobi od 18 do 95 godina starosti, posmatrajući nivoe oko 3.000 različitih proteina. Tokom analize primijetili su da 1.379 proteina varira tokom godina. Mada su nivoi tih proteina relativno konstantni tokom dužih životnih perioda, naučnici su utvrdili da je do velikih pomaka, u prosjeku najviše dolazilo u mladoj odrasloj dobi (34 godine), kasnoj srednjoj dobi (60 godina) i starosnoj dobi (78 godina). Stručnjacima za sada nije jasno zašto i kako se to događa, ali smatraju da ovo istraživanje naglašava vezu između starenja i stanja krvi, što je uočeno i u prethodnim studijama. Već od prije se zna da nivoi nekih bjelančevina u krvi mogu otkriti informacije o čovjekovom zdravstvenom stanju. Na primer, nivo lipoproteina može pokazati mnogo toga o stanju krvnog sistema. Ovo istraživanje pokazuje da se trećina svih proteina znatno mijenja tokom "napredovanja" starosti.

Bijeli luk na prazan želudac odličan lijek Bijeli luk je uvijek koristan i često ga preporučuju stručnjaci za podizanje imuniteta i zbog brojnih drugih zdravstvenih pogodnosti. Naučnici su otkrili da jedenje bijelog luka na prazan stomak povećava njegovu efikasnost kao prirodnog antibiotika. To se dešava zato što su bakterije otkrivene i ne mogu da se odbrane od bijelog luka. Bijeli luk sadrži oko 400 aktivnih materija, bogat je vitaminima i mineralima: adenozin, alicin, aminokiseline, biljna vlakna, biljne masti, vitamin A, vitamin B1 i B2, vitamin C, enzimi, eterična ulja, jod, kalijum, kalcijum, selen, sumpor i fosfor. Bijeli luk ima dezinfekcijsko, antibakterijsko i fungicidno djelovanje, uporedivo s najboljim antibioticima. Najvažniji sastojak mu je ahoin, čiji efekt je bolji od djelovanja aspirina. Redovnom primjenom podstiče prokrvljenost i olakšava protok krvi, snižava povišeni krvni pritisak i masnoće u krvi, prevenira bolesti srca. Odličan je antioksidant, pa štiti organizam od djelovanja slobodnih radikala.

IZ MEDICINE Virus se lakše dobija u zatvorenom prostoru

Savjete da u hladnim zimskim danima treba što više biti u toplom i zatvorenom prostoru treba zaboraviti jer takvo ponašanje može samo da poveća rizik od zaraze virusima, objasnio je prof. Piter Kolinjon sa Univerziteta Kanbera u Australiji. Mnogi ljudi vjeruju da će se razboljeti brže ako izađu iz kuće na hladan vazduh, ali to je ipak bolji izbor ako želite da ostanete zdravi. Čaj od izrendanog korjena đumbira može biti od velike pomoći. Njemu možete dodati čaj od kamilice, a u sve to sok od limuna i meda, ali pošto se čaj ohladi. Boravak u zatvorenom prostoru pogoduje širenju zaraze, jer je koncentracija virusa u zatvorenim prostorima velika, šanse od zaraze veće, posebno ako u malom prostoru boravi više ljudi. - To što je napolju hladno ne znači da ćete se razboljeti, boravak u zatvorenim prostorima je daleko rizičniji - rekao je prof. Dejvid Ajzaks. On se pozvao na istraživanje u kom su se dobrovoljci usred zime kupali u otvorenom bazenu i nijedan se nije razbolio. Osim toga, važno je da se prostorija u kojoj boravite redovno provjetrava jer i tako se rizik od virusa smanjuje. Potrudite se da dovoljno spavate jer neispavanost iscrpljuje organizam, i tada je on podložniji bolestima. Potrebno je piti i dovoljno vode jer ona ispira tijelo od štetnih supstanci. Koliko god da je teško, trebalo bi smanjiti konzumiranje slatkiša jer šećer slabi imunitet. Stres je takođe jedan od okidača i trebalo bi ga smanjiti koliko god je to moguće.

Amerikanci sve gojazniji i niži Prosječna težina, obim struka kao i indeks tjelesne mase kod odraslih Amerikanaca, povećali su se u posljednjih 18 godina, navodi se u izvještaju Nacionalnog centra za zdravstvenu statistiku. Amerikanci su kao nacija značajno promijenili izgled u posljednje dvije decenije, jer su nove generacije niže rastom i imaju više kilograma nego prethodne. Kako prenosi Dejli mejl, to piše u izvještaju Nacionalne zdravstvene službe, ali se u njemu ne daju specifični razlozi za ovakav trend.

Ipak, list kaže da to i nije iznenađenje, ukoliko se uzme u obzir borba sa epidemijom gojaznosti i rekordnih 40 procenata Amerikanaca koji spadaju u grupu gojaznih. Prosječan Amerikanac težak je 89,8 kilograma, dok je prije petnaestak godina taj prosjek bio 86 kg. Žene su u prosjeku teške 77 kg, dok su prije 18 godina imale u prosjeku 74 kg. Prosječna visina smanjila se neznatno, ali ipak se smanjila, sa 175,6 na 175,4 cm. Prosječna visina žene takođe je pala za petinu centimetra, pa je prosječna Amerikanka sada visoka 161,7 centimenatar, a ranije je to iznosilo 162,1 centimetara.

Pušenje mijenja DNK Pored mnogih više puta naglašavanih ozbiljnih bolesti koje nastaju usljed pušenja, novo istraživanje otkriva da cigarete mogu imati dugotrajan negativan uticaj i na DNK. Naučnici su istraživali kako duvan može izazvati proces poznat kao DNK metilacija koja je, inače, usko povezana sa razvojem komorne bolesti srca. Istraživanje naglašava važnost rezultata, jer metilacija reguliše gene, a samim tim utiče i na razvoj svih bolesti povezanih sa pušenjem. Otkriveno je da se kod osoba koje su prestale da puše efekti pušenja još uvijek vide kod njihovih DNK gena. Istraživanje je uporedilo uzorke krvi 15.907 osoba koje su pušači, bivši pušači, kao i osobe koje nijesu nikada pušile. Utvrđeno je da metilacija u genima postoji kod više od 7.000 ispitanika. Trećina od tog broja je kod bivših pušača, a kod nepušača i bivših pušača metilacija je na minimumu (više od 5 godina). Kod nekih osoba metilacija DNK prisutna je i poslije 30 godina odvikavanja i prestanka sa pušenjem. Istraživanje otkriva da su statističke najznačajnije metilacije povezane sa svim poznatim bolestima, gdje su cigarete direktan uzrok, poput bolesti srca i nekih karcinoma. Dokazi da pušenje ima dugotrajan uticaj na DNK, kao i da se poslije prestanka pušenja vraća u normalan nivo, ohrabruju i znače da ljudsko tijelo pokušava da se izliječi od štetnog uticaja pušenja. Ovi nalazi mogu doprinijeti budućim tretmanima odvikavanja od pušenja, tako što bi mogli biti usmjereni na lokacije DNK metilacije. Na taj način može se bolje vidjeti zašto pušenje povećava rizik od mnogih bolesti. Postoji i pretpostavka da ova nauka, poznata kao epigenetika, može razumjeti kako uopšteno cijelo naše okruženje može uticati na naše gene, a samim tim i na mogući rizik od razvoja određenih bolesti. Istraživači na kraju podržavaju sve osobe koje se odvikavaju od pušenja, jer je to veoma važan proces smanjenja rizika od ozbiljnih bolesti.

REGION 02. januar – Prve žrtve epidemije gripa - Hrvatska Oboljelih od gripe sve je više, tako da je evidentirano 878 te jedan smrtni slučaj u Zagrebu. U Splitsko-dalmatinskoj županiji zabilježeno je 40 slučajeva gripe. Ipak, vrhunac gripe očekuje se tek krajem mjeseca, javlja HRT. - Na klinici za infektologiju u Splitu do sada je pregledano 30 bolesnika sa sindromom gripe. Dvoje od njih je hospitalizovano, a u 6 slučajeva je dokazan virus H1N1 pod tip tzv. svinjske gripe koji je bio u opticaju prošle i pretprošle godine - rekao je za HRT dr Dragan Ledina. Tvrdi da je situacija ipak bolja nego prošle godine i 2017, pa je manji broj oboljelih i hospitalizovanih. Vjerovatno je vakcinisanje učinilo svoje, no upozorava da epidemija još uvijek nije u punom jeku te da se ne može donijeti definitivni zaključak. 06. januar - Sve više pacijenata sa respiratornim infekcijama - BiH U Srpskoj su od početka sezone ukupno prijavljena 41.662 slučaja akutnih respiratornih infekcija, 6.575 oboljenja sličnih gripu, te 119 teških akutnih respiratornih infekcija. Analiza Instituta za javno zdravstvo RS pokazuje da grupa teških akutnih respiratornih infekcija pokazuje veće vrijednosti u odnosu na prethodne sezone u istom periodu. Naglašavaju da je porast obolijevanja sasvim očekivan, s obzirom na period sve veće cirkulacije respiratornih virusa tipičnih za ovaj dio godine. Zato ne čudi što su ljekarske ordinacije pune pacijenata koji se uglavnom javljaju zbog respiratornih infekcija, te stomačnog virusa, dok slučajeva gripa još nema. 07. januar - Veliki uspjeh ljekara u KB Dubrava - Hrvatska

Neurohirurški tim u Kliničkoj bolnici Dubrava ostvario je novi veliki uspjeh. Desetogodišnjaku iz Dalmacije, koji je zbog rijetke bolesti postao nepokretan, ugrađen je duboki stimulator mozga. Samo tri mjeseca nakon operacije prohodao je, javlja HRT. Dječak je bolovao od distonije, stanja u kojem mozak nema

kontrolu nad mišićnim aktivnostima. Spas mu je ponudio prof. dr Darko Chudy načelnik Zavoda za neurohirurgiju u KB-u u Dubrava. Dječaka je operisao, a rezultati su, kako kažu, nevjerovatni. Dječak sve razgovjetnije govori, samostalno sjedi, kontroliše pokrete i hoda. 10. januar – Stiže Zakon o zabrani upotrebe petardi - Hrvatska U medijima je objavljena vijest da je Ministarstvo unutrašnjih poslova u javnu raspravo uputilo izmjene Zakona o eksplozivnim napravama te proizvodnji i prometu oružja, kojim bi se zabranila uporaba petardi tokom cijele godine. Oni koji budu kršili postavljene odredbe biće novčano kažnjeni. Kazna od 10 do 30 hiljada kuna predviđena je za pravne osobe koje prodaju petarde, a kazna od 5 do 15 hiljada predviđena je za fizičke osobe koje nabavljaju, posjeduju ili upotrebljavaju petarde spornih kategorija. 12. januar – Raste broj smrtnosti od zagađenja - Srbija Svjetska organizacija Globalnog saveza za zdravlje i zagađenja (GAHP) u godišnjem izvještaju sačinjenom na osnovu opsežnog istraživanja, svrstala je Srbiju na deveto mjesto liste zemalja po broju preuranjih smrti usled posljedica od zagađenja. Brojne organizacije u Srbiji, između ostalih i državna Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA), koje se bave praćenjem zagađenosti vazduha već nekoliko godina upozoravaju da su sve brojke odavno u crvenoj zoni i ovim su njihovi apeli dodatno potvrđeni. Prijevremeno u Srbiji godišnje umre 175 ljudi na 100.000 stanovnika usljed nekog zagađenja kome je izloženo u svom okruženju, navodi se u istraživanju, a prema podacima iz 2017. godine u Srbiji je zbog zagađenja umrlo 12.317 ljudi od kojih je za 9.902 osoba smrtan bio zagađen vazduh, za 1.366 olovo, a za 37 voda, prenosi Glas Amerike. I pored zahtjeva građana, ali i ovakvih pokazatelja koje sve relevatne institucije u Srbiji dobijaju na dnevnom nivou, nijedna od zvaničnih državnih organizacija nije izašla sa preporukama šta i kako raditi i kako se ponašati u danima kada je zagađenost velika. 12. januar – Veliki broj oboljele djece liječi se u Italiji - BiH Ministar civilnih poslova u Savjetu ministara Ankica Gudeljević rekla je da bi što prije trebalo započeti proceduru za

potpisivanje sporazuma sa Italijom koji definišu saradnju u zdravstvu. Gudeljević je, tokom sastanka sa ambasadorom Italije Nikolom Minasijem, navela da se veliki broj oboljele djece iz BiH liječi u Italiji pod vrlo povoljnim uslovima, na Institutu Sant Orsola u Bolonji, te da bi liječenje bilo olakšano kada bi zemlje potpisale bilateralni sporazum. Gudeljević i Minasi su razgovarali i o uspostavljanju efikasnije saradnje dvije zemlje u područjima u kojima Ministarstvo civilnih poslova ima nadležnosti, saopšteno je iz Ministarstva. - Želimo, prije svega, boljom i efikasnijom komunikacijom svih nivoa vlasti unutar BiH da ubrzamo stvari i stvorimo uslove u kojima ćemo u najkraćem roku imati usaglašene stavove prema našim inostranim partnerima – navodi se u saopštenju. Minasi je podsjetio da je Italija drugi trgovinski partner BiH, odmah nakon Njemačke, što govori o zainteresovanosti njegove zemlje za BiH. On je izrazio interesovanje da mladima, prije svega srednjoškolcima, budu predstavljene mogućnosti zapošljavanja u italijanske firme u BiH, kao i korištenja programa za zapošljavanje u području turizma, prenosi Srpskainfo. 13. januar - Rekonstruisana Klinika za kardiologiju u Kamenici - Srbija

programa akademik Miroslav Samaržija. Prezentirani su djelovi Nacionalnog programa: informatička platforma dizajnirana za potrebe Nacionalnog programa, te umjetna inteligencija na području radiološke dijagnostike. Predstavljena je i kampanja Udahni za život koja prati Nacionalni program. Prikazani su promotivni spotovi u kojima učestvuju brojne osobe iz javnog života, a neke od njih su svjedočile svojim iskustvom sa zloćudnom bolesti kako bi ukazale na važnost rane prevencije. 15. januar - Dječji centar za translacijsku medicinu - Hrvatska Predsjednik Vlade Andrej Plenković učestvovao je u Banskim dvorima na svečanom potpisivanju ugovora za Veliki projekt Dječji centar za translacijsku medicinu dječje bolnice Srebrnjak. Riječ je o jedinom pedijatrijskom translacijskom centru u Evropi, koji će biti finansiran iz EU fondova sa 432 milijuna kuna, a radi se o najvećem infrastrukturnom projektu iz nauka i zdravstva u regionu. Projekat obuhvata izgradnju nove zgrade i nabavku istraživačke opreme.

Prvi put od osnivanja Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine, po najvišim standardima za zdravstvene ustanove ovog tipa, urađena je sveobuhvatna rekonstrukcija i adaptacija Klinike, koja ima 90 bolesničkih postelja i najsavremeniju laboratoriju. Bolesti srca i dalje su na prvom mjestu po smrtnosti u Vojvodini. U Institutu za kardiovaskularne bolesti u Sremskoj Kamenici godišnje se liječi 45.000 pacijenata i uradi se oko 5.000 intervencija u oblasti interventne kardiologije mojnovisad.com. 14. januar – Nacionalni program za rano otkrivanje raka pluća - Hrvatska

Održana je svečana promocija Hrvatskog nacionalnog programa za rano otkrivanje raka pluća, prvog takvoga u Evropi. Program sprovodi Ministarstvo zdravlja u saradnji s Hrvatskom kućom disanja i Hrvatskim torakalnim društvom Toraks, a tokom promocije o programu su govorili ministar zdravlja dr Milan Kujundžić, voditeljica screening programa u New Yorku Claudia Henschke, voditelj Torakalne sekcije Evropskog radiološkog društva Hans-Ulrich Kaucrzor i voditelj Hrvatskog Nacionalnog

Ugovor o finansiranju projekta evropskim novcem iz Operativnog programa Vlade Konkurentnost i kohezija 2014-2020. potpisali su ministrica obrazovanja i nauke Blaženka Divjak, direktor Dječje bolnice Srebrnjak Boro Nogalo i direktor Središnje agencije za finansiranje i ugovaranje projekata EU Tomislav Petric. Uz predsjednika Vlade bili su ministrica nauke i obrazovanja Blaženka Divjak, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Evropske unije Gabrijela Žalac i ministar zdravlja Milan Kujundžić. Predsjednik Vlade Plenković je u svom obraćanju istaknuo da je Veliki projekat Dječji centar za translacijsku medicinu Dječje bolnice Srebrnjak jedan od ključnih strateških projekata realiziran u okviru sprovođenja evropskih sredstava. 17. januar – Balkan se guši u zagađenom vazduhu Zagreb, Sarajevo i Beograd danima se suočavaju sa zagađenjem vazduha koje je opasno po zdravlje ljudi. Zbog zagađenja vazduha u Srbiji sazvan je hitan sastanak. Iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr Andrija Štampar stiglo je obaveštenje o preporukama za stanovništvo grada Zagreba, vezano za povišene satne vrijednosti lebdećih čestica u vazduhu na mjernoj postaji Zagreb-3 (Dugave), gdje

je evidentirano prekoračenje propisane 24-satne granične vrijednosti od 50 μg/m3, poručili su iz Civilne zaštite Grada Zagreba, prenosi zagrebački portal Indeks. U preventivnu svrhu ovim se putem izdaju sledeće preporuke za osjetljive grupe građana Grada Zagreba: Savjetuje se izbjegavanje dugotrajne i intenzivne tjelesne aktivnosti na otvorenom vazduhu, posebno uz puteve za sledeće grupe građana: djecu, trudnice, osobe starije životne dobi, osobe oboljele od hroničnih bolesti disajnih puteva i kardiovaskularnih bolesti, osobe narušenog imunološkog odgovora i osobe koje konzumiraju duvan i duvanski srodne proizvode (pušači i pasivni pušači).

Klinike za psihijatriju Vrapče, za koji su dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 68.308.675,73 HRK iz Evropskog fonda za regionalni razvoj. Projekat je trajao od 18. oktobra 2016. godine do 29. decembra 2019. godine. Ovo je prvi projekat u programskom razdoblju 2014. - 2020. godine u području zdravstva kojem su dodijeljena bespovratna sredstva iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Projektom je osigurano povećanje dostupnosti i kvaliteta liječenja na Zavodu za forenzičku psihijatriju što je ostvareno kroz povećanje prostornih kapaciteta te unaprjeđenje postojećih i razvoja novih načina zaštite forenzičko-psihijatrijskih pacijenata. Navedenim se ostvarilo smanjenje trajanja hospitalizacije forenzičko-psihijatrijskih pacijenata, povećanje efikasnosti njihove rehabilitacije te omogućavanje daljnjeg uključivanja forenzičkopsihijatrijskih pacijenata u društvo. 18. januar - 25.000 žena ostalo bez ginekologa Hrvatska

Poslednjih nekoliko dana vazduh i u glavnom gradu BiH je zagađen i opasan po zdravlje građana, navodi Klix.ba. Zbog toga je Vlada KS nekoliko puta proglašavala stanje uzbune i predlagala kratkoročne mjere. Makedonski mediji prenose i da u Sjevernoj Makedoniji postoji trend da se tokom zimskih mjeseci svake godine upozorava na zagađenje vazduha, ali da najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (SSO) otkrivaju da je ovo samo jedan od mnogih ekoloških problema u zemlji.

Petoro ginekologa Zadarske županije upozorilo je da je odlaskom dvoje ginekologa bez primarne ginekološke zaštite ostalo još oko 13.000 žena, među kojima oko 600 trudnica, pa je u ovom trenutku na području te županije bez primarnog ginekologa oko 25.000 Zadranki. - Negativni trend i nerješavanje stručnih i organizacijskih problema traje već dvadesetak godina. Posljednjih godina, iako se znalo kada i ko odlazi u mirovinu, ne stvaraju se novi specijalisti. Posljednje dvije specijalistice su došle u Dom zdravlja prije 6 -7 godina, no otišle su, jedna ubrzo nakon dolaska, a druga ovih dana - ističu zadarski ginekolozi. Smatraju da je maksimalni broj od 9000 osiguranika po ginekologu previše te traže da se taj broj smanji na 4200 žena jer to garantuje da će svaka žena moći da obavi jedan pregled godišnje u skladu s normativima. Ginekolozi upozoravaju kako je, prema mreži javnozdravstvene službe, za područje Zadarske županije predviđeno 13 ginekoloških timova, a trenutno rade 4 tima koncesionara u Zadru i 3 tima na području županije (u Biogradu, Benkovcu i Pagu), što je dvostruko manje.

17. januar – Izgradnja Centra za forenzičku psihijatriju - Hrvatska

19. januar – Vještačka inteligencija u KBC-u Jordanovac - Hrvatska

Klinika za psihijatriju Vrapče je uspješno okončala EU projekt pod nazivom: Izgradnja Centra za forenzičku psihijatriju

U bolnici na Jordanovcu stručnjaci među prvima u svijetu validiraju poseban sistem – softver za očitavanje CT-a

pluća koji će radiolozima uštedjeti hiljade sati rada, piše Večernji list. Ono na čemu se trenutno radi u Klinici za plućne bolesti Jordanovac jeste naučno tehnološki rariret u svjetskim razmjerima – softverski automatizirano očitanje nalaza. Slikovito rečeno, to znači da se na Jordanovcu, zahvaljujući softveru, kompjutorskom programu, nalaz CT-a pluća “izbaci” iz uređaja. Riječ je o vještačkoj inteligenciji koja neprocjenjivo štedi vrijeme radiologa te ubrzava cijeli proces do dobijanja tačne dijagnoze. Treba naglasiti i da je taj program na Jordanovcu na validaciji, da se struka s njim upoznaje i procjenjuje njegov rad te da je to početak uvođenja vještačke inteligencije u radiologiju generalno. Takav program se ne sprovodi u praksi trenutno ni u jednoj bolnici u svijetu, a samo se pojedine upoznaju s njim. 28. januar - Evropski trening centar za vaskularnu estetiku - Srbija Srbija je ugostila 15 ljekara iz Rusije, Kazahstana i Bjelorusije na edukaciji u Evropskom trening centru za vaskularnu estetiku. Centar je osnovao dr Petar Dragić, sa ciljem da ljekari širom svijeta dolaze u Beograd po znanje i vještine u oblasti venske estetike. Glavni edukator na treningu uz dr Dragića bio je brazilski vaskularni hirurg dr Kasuo Mijake, jedan od najvećih autoriteta u toj oblasti i izumitelj laserske metode.

Tokom osmočasovnog treninga edukatori su ljekarima prikazali najsavremeniju metodu u otklanjanju zdravstvenog i estetskog problema proširenih vena i ispucalih kapilara. Program je obuhvatio prikaz nekoliko pacijenata sa jasnom i izraženom venskom problematikom i njihovo liječenje pomoću najsavremenije laserske metode, kao i prikaz kapilarnog problema i njegovo liječenje. Ruske kolege bile su u prilici da učestvuju i u "hands-on" radionici kako bi se i oni direktno upoznali sa navedenim metodama i tehnikama. 29. januar – Protive se uvođenju 5G tehnologije – Hrvatska Zastupnik u EU parlamentu Ivan Velibor Sinčić rekao je u nedjelju na tribini o 5G tehnologiji, da zbog predostrožnosti traži moritoring na uvođenje 5G tehnologije dok se, osim tehnoloških karakteristika 5G tehnologije, ne ispitaju uticaji na zdravlje i uticaj na okolinu. Učestvujući na javnoj tribini Koliko znamo o 5G tehno-

logiji? održanoj u Osijeku Sinčić je naveo da su standardi od zaštite od neionizirajućeg zračenja postavljeni na osnovu odluka Međunarodne komisije 1998. godine, upozorivši da se od tada došlo do mnogih drugih naučnih saznanja. Smatra da je potrebno modernizovati nivo zaštite od zračenja.

- Moramo sagledati sve aspekte i treba reći da ne postoje istraživanja za 5G jer je on tek u procesu uvođenja ili je tek uveden u nekim djelovima svijeta. Na osnovu načela predostrožnosti tražimo moritoring na uvođenje ove tehnologije dok se osim tehnoloških karakteristika 5G tehnologije ne ispitaju uticaji na zdravlje i utjicaj na okolinu - dodao je. 30. januar - Usvojena nova uredba o mreži zdravstvenih ustanova - Srbija Spajanje domova zdravlja koji iz ruku lokalnih samouprava prelaze u nadležnost Republike, odnosno AP Vojvodine i opštih bolnica po Srbiji u zdravstvene centre i praktično može da počne, saznaju Novosti u Ministarstvu zdravlja. Spajanje je predviđeno Zakonom o zdravstvenoj zaštiti iz aprila prošle godine, a sada je omogućeno donošenjem nove uredbe o planu mreže zdravstvenih ustanova u javnoj svojini, koja je objavljena u Službenom listu. Sada domovi zdravlja i opšte bolnice imaju istog osnivača, dok su u nadležnosti lokalne samouprave ostale samo apotekarske ustanove. Izmjenom plana mreže broj zdravstvenih ustanova sa 357 smanjuje se za bar 20. - Prvi korak poslije donošenja Uredbe o planu mreže zdravstvenih ustanova je preuzimanje domova zdravlja i zavoda sa lokalnog nivoa. Sledeći je fuzionisanje ustanova, jer je to tek sad pravno izvodljivo, kada su sve, izuzev apoteka, prešle u nadležnost istog osnivača. To spajanje, gdje god je moguće, povećava mogućnosti za bolju reorganizaciju kadrova, za veću iskorišćenost opreme i prostornih kapaciteta i smanjenje administrativnih službi. Niko neće zbog toga ostati bez posla, jer nas je zabrana zapošljavanja, tokom šest godina trajanja, dovela i do racionalizacije kadrova, posebno u opštim i administrativnim službama. Formiranjem zdravstvenih centara specijalistički, ljekarski i sestrinski kadar će bolje da se rasporedi - objašnjavaju u Ministarstvu zdravlja Sada će formiranjem zdravstvenog centra ljekar sa sekundarnog nivoa moći da radi u ambulanti na primarnom nivou. U Ministarstvu očekuju da će se spajanje domova zdravlja i opštih bolnica odvijati brzo, čime će se nadomjestiti eventualni nedostatak kadrova i opreme. U Čačku je fuzionisanje već u toku, a novi zdravstveni centar zvaće se ili Čačak ili Morava.

Ishrana u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja Predavanje dr sci med. Snežane Barjaktarović-Labović, specijaliste higijene, na Osmom sajmu medicine u Podgorici, oktobra 2019. godine Hronične nezarazne bolesti vodeći su uzrok smrti na svjetskom nivou. Veliki su javnozdrvavstveni i socioekonomski problem, ali ono što je istina i gdje ima prostora za pun rad, to je što su u visokom procentu, skoro polovina, preventabilni. Ishemijska bolest srca vodeći je uzrok smrti. Sljedeći uzrok smrtnosti je šlog. U tom smislu u Evropi su dominantne hronične nezarazne bolesti, osim nešto respiratornih bolesti. Godišnja prevalenca smrtnih slučajeva uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima broji čak 4 miliona na nivou Evrope. U EU je to nešto manje od 2 miliona smrtnih ishoda. Karakteristično je da mortalitet opada u zemljama sjevernih, zapadnih i južnih regija, dok u centralnoj i istočnoj Evropi raste. 2009. (slični su podaci i danas) umrlo je 50 miliona ljudi na našoj planeti. Od toga je bilo 36 od hroničnih nezaraznih bolesti, od čega 29 miliona u zemljama u razvoju, a od toga je čak 14 miliona moglo da se spriječi primjenom neke od preventivnih mjera. Kako prevenirati ovakve pojave? Potrebno je vršiti edukaciju o zdravim stilovima ishrane (da se ne prži u dubokom ulju, da se konzumira mlijeko i mliječne

Dr sci med. Snezana Barjaktarović-Labović proizvode sa manjim procentom masti i sl.). Sve hronične nezarazne bolesti su manje ili više povezane sa nepravilnom ishranom, ali one koje su dominantno povezane sa ishranom su kardiovaskularne bolesti, dijabetes melitus, maligne bolesti, osteoporoza i karijes. U vezi sa trendovima mortaliteta u razvijenim zemljama

treba znati da su mediteranske zemlje oduvijek imale manji problem, za razliku od skandinavskih koje su poÄ?etkom ovog vijeka preduzele izvjesne preventivne akcije i u svoje zakone uvele neke obavezne propise i za proizvoÄ&#x2018;aÄ?e hrane i same konzumente, ĹĄto je i dalo rezultat. Podaci koji su dostupni na sajtu SZO publikovani proĹĄle godine a odnose se na 2016. kaĹžu da je tada u Crna Gora imala 629.000 stanovnika. Ukupan broj umrlih bio je oko 6,500, a 58% je umrlo od kardiovaskularn bolesti. Ĺ ta nam daje pravo da kaĹžemo da je hrana morbogeni faktor? Postoje dvije velike grupe bolesti koje su povezane sa hranom: bolesti nepravilne ishrane koje su uslovljene nutritivnim deficitima ili suficitima i bolesti koje se prenose hranom. Ovu prvu grupu preveniramo poĹĄtovanjem preporuka iz ekspertskih institucija kao ĹĄto su SZO, FAL, EFSA ili sl., a druge preveniramo tako ĹĄto poĹĄtujemo registrativu i procedure higijene u radu sa hranom. Dakle, hrana je jako vaĹžan faktor. Ĺ ta je jako vaĹžno znati? Da bismo jeli hranu ona mora da zadovolji dva uslova: da bude nutritivno vrijedna, da sadrĹži ĹĄto viĹĄe nutrijenata od kojih naĹĄ organizam ima koristi i da bude zdravstveno bezbjedna. To ne znaÄ?i niĹĄta drugo nego da nakon konzumacije ne dovede do poremeÄ&#x2021;aja zdravlja. 2004. napravljen je dokument koji se odnosi na naÄ?in ishrane i fiziÄ?ku aktivnost, jer su upravo ishrana i fiziÄ?ka aktivnost prepoznati kao najveÄ&#x2021;i faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti. SZO je tada napravila globalnu strategiju. Ovi standardi se stalno aĹžuriraju. Na osnovu Evropskog plana za

hranu i ishranu svaka drĹžava mora da donese propise u odnosu na svoje specifiÄ?nosti. U vezi s tim imamo vrlo dobrih dokumenata, koje treba da poÄ?nemo da primjenjujemo. Faktori rizika i preporuke VodeÄ&#x2021;i faktori kardiovaskularnih bolesti su: puĹĄenje, neadekvatna ishrana, konzumiranje alkohola, fiziÄ?ka neaktivnost, gojaznost, poviĹĄeni holesterol i hipertenzija. Kako su oni podijeljeni u dvije velike grupe, vaĹžno je reÄ&#x2021;i da su gojaznost, hipertenzija, dijabetes i hiperlipidemija direktno povezani sa naÄ?inom ishrane, kao i ostalim hroniÄ?nim nezaraznim bolestima. Ovo se odnosi na unos velikih koliÄ?ina ukupnih masti, zasiÄ&#x2021;enih masti, transmasti, holesterola, animalnih proteina, rafiniranih prostih ĹĄeÄ&#x2021;era, poveÄ&#x2021;anu potroĹĄnju kuhinjske soli i alkohola, nedovoljan unos povrÄ&#x2021;a, ribe, kompletnih ugljenih hidrata, dijetnih vlakana, nezasiÄ&#x2021;enih masnih kiselina, antioksidativnih elemenata itd. StruÄ?njaci koji se bave ovom oblaĹĄÄ&#x2021;u napravili su opĹĄte ciljeve u kojima su kazali da: t /BĂ?B JTISBOB USFCB EB CVEF CBMBOTJSBOB t Da svako od nas treba da ima optimalnu tjelesnu masu, t 5SFCB EB PESĂ¤BWBNP OPSNBMOF WSJKFEOPTUJ IPMFTUFSPMB triglicerida, t %B PESĂ¤BWBNP OPSNBMOV WSJKFEOPTU HMJLFNJKF LSWOPH pritiska, t %B CVEFNP SFEPWOP Ä&#x2022;[JĘ&#x160;LJ BLUJWOJ t %B BQTUJOJSBNP PE LPO[VNBDJKF EVWBOB JUE

Nema blendera! Nema nutribuleta! Nema cijeđenja − jer svemu što cijedimo, gnječimo, sjeckamo, uništavamo prvobitni sadržaj vlakana i tako, u stvari, upropaštavamo hranu! Usput, korisno je i za zdravlje zuba. Negativna je korelacija između konzumiranja dovoljnih količina povrća i voća, upotrebe žitarica u nastanku akutnog srčanog sindroma. Integralne žitarice treba forsirati jer su kompleksnije, nutritivno složenije, bogatije. Nosioci su dijetnih vlakana. Treba forsirati i ribu u ishrani. Poznato je da su pacijenti sa reinfarktom koji su 2 puta sedmično konzumirali ribu imali za 29% manju smrtnost u odnosu na kontrolnu grupu. Takva hrana je izvor esencijalnih masnih kiselina. Treba smanjiti unos namirnica i napitaka kojima je dodat šećer, izbaciti sokove, piti vodu. Hipertenzija je, između ostalog, uslovljena prekomjernim unosom soli koji trebe ograničiti na do 5g, a kod hipertoničara je to do 3 g. Najveći problem su soli koje ne vidimo: u industrijskoj hrani. Sokovi su tečni slatkiši i ništa nam ne trebaju. Tome treba učiti i djecu.

Evropsko udruženje kardiologa dalo je konkretne preporuke za način ishrane u prevenciji nastanka kardiovaskularnih bolesti. Oni su tačno odredili koji procenat zasićenih masti tokom dana moramo da unesemo (manje od 10%, manje od 1% transmasti, manje od 5g soli i 30-45 g vlakana. Potrebno je konzumirati dovoljnu količinu povrća, voća, makar 2 puta sedmično ribu. Suština cijele priče je u tome da sprovodimo način ishrane poštujući neke osnovne principe. Prvo moramo da vršimo pametan izbor hrane iz svih grupa. Drugo, moramo u tom izboru da napravimo takvu zastupljenost makro i mikronutrijenata i vode da to bude potpuno kompatibilno s našim potrebama. Treće, moramo da vodimo računa o tome kako pripremamo tu hranu, jer ako je previše „zamastimo” upropastićemo je. Četvrto, treba da vodimo računa o ritmu obroka: najprostije moguće rečeno, da biramo „pametnu hranu”. Dolazi do raskola i na nivou stručnjaka. Stalno imamo problem sa nestručnom javnošću i možete čuti da je npr. kokosovo ulje ekstra zdrava hrana. To nije tačno. Ono u stvari ima najveći procenat zasićenih masti koje su direktno konektovane sa aterosklerozom i nastankom kardiovaskularnih oboljenja. U svakom slučaju, od toga koju hranu biramo, a u odnosu na sadržaj masnih kiselina, uočavamo različite efekte na frakcije HDL i LDL holesterola, kao i da mononezasićene masne kiseline, kojim obiluje maslinovo ulje, djeluju tako što uvećavaju vrijednosti HDL a snižavaju vrijednosti LDL holesterola. Polinezasićene masti podižu nivo HDL, ali i LDL, dok zasićene masne kiseline djeluju onako kako našem organizmu ne odgovara. Šta su trans-masne kiseline? One su hidrogenizovane masne kiseline i dominiraju u biljnim uljima, margarinima, imamo ih u svim grickalicama, svoj hrani koja se prži na visokom ulju. 100 g pomfrita sadrži 6g masti, a preporuka je da one treba da čine manje od 1% ukupnog dnevnog energetskog unosa. 2 krekera sadrže čak 2g trans-masnih kiselina. U vezi s tim potrebno je da ograničavamo njihov unos. Umjesto masnog ješćemo mršavo meso, ukloniti sve vidljive i čvrste masti, voditi računa o sadržaju masti u mlijeku

i mliječnim proizvodima, izbjegavati grickalice i razne kalorije koje nose trans-masti. Treba zamijeniti svu tu hranu onom koja sadrži „dobre” masti. Svaka kalorija je važna i svaki korak je važan. Ako svakog dana pojedemo 1 kreker koji sadrži 50 kalorija, za 7 dana ćemo unijeti u organizam 350 kalorija, najčešće viška. Tih 350 kalorija za 4-5 sedmica može da bude 1.400-1.750 kalorija. Za 12 mjeseci, na godišnjem nivou, daju do 21.000 kalorija, a to kad izračunamo izađe 2,300 g viška godišnje. Način pripreme hrane u velikim porcijama je nešto što dovodi do toga da tipičan fast-fud obrok iznosi 1.510 kalorija. To daje višak od 2,2 kg viška sedmično, mjesečno 8,8 kg. Gojaznost je, po definiciji, uvećanje tjelesne na račun masne mase, a kakva će biti klinička slika zavisi od distribucije masnog tkiva u organizmu. U vezi sa određivanjem bodi mas-indeksa kao parametra za procjenu stanja uhranjenosti, treba pojasniti da ne možemo baš uvijek da se oslonimo na njega. On ne određuje na račun kog tkiva postoji uvećanje tjelesne mase, ne možemo da ga upotrijebimo kod trudnica, niti je specifičan po polu. Ono što treba da forsiramo da se i u našoj državi uradi kao skrining jeste procenat masti u tijelu. Treba da povećamo unos povrća i voća, i to na više od 400 g na dan. Vlakna su, naravno, nešto što je obavezno. Jako je važno da znamo da je izmjereno koje su koristi ako gojazna osoba tjelesne mase 100kg smanji svoju težinu 10kg: mortalitet se smanjuje za 20-25%, krvni pritisak značajno opada, sređuju se vrijednosti masnoće u krvi. Najfascinantnije je to što se rizik za nastanak dijabetesa melitusa tipa 2 smanjuje za 50%. Preporuka je mediteranska ishrana karaktersitična po obilnom unosu biljne hrane, ribe, maslinovog ulja, gdje se rjeđe jedu crvena mesa. Moramo promijeniti koncept ishrane u državi i raditi na higijeni ishrane kao bazi preventivne medicine. Važna poruka: Gram prevencije vrijedi kao kilogram liječenja. Anita Đurović

Fiziologija laktacije Dr Snežana Grubač, spec. pedijatar-neonatolog Opšta bolnica, Nikšić

Krajem trudnoće opada nivo hormona estrogena u krvi a raste sekrecija prolaktina iz prednjeg režnja hipofize. To stimuliše produkciju mlijeka. Sekrecija mlijeka je kontrolisana u prvom redu nivoom prolaktina. Stimulus za sekreciju prolaktina je sisanje, njegova frekvencija, trajanje i snaga kojom dijete sisa. Prolaktin ima i druge funkcije, kao što su sprečavanje ovulacije, retencija vode putem bubrega, i čini se, centralno djelovanje na mozak u smislu jačanja majčinskog ponašanja. U psihologiji laktacije važnu ulogu ima jedan psihosomatski refleks nazvan "refleks ispuštanja mlijeka – let down refleks“. On omogućava pražnjenje mlijeka iz alveola u duktuse mliječne žlijezde putem kontrakcije glatke muskulature u zidu duktusa. Izaziva ga sisanje, provodi oksitocin, a pod jakim je uticajem emocionalnog stanja. Ovaj refleks je ključan za uspjeh laktacije. Osjećaj straha, nesigurnosti ili napetosti inhibira taj refleks, dok ga osjećaj sigurnosti, pouzdanja i ugođaja pojačava. Sekrecija mlijeka započinje nakon porođaja pojavom kolostruma, koji nakon 5-10 dana zamjenjuje tzv. prelazno mlijeko, u kome postepeno opada koncentracija bjelančevina i minerala. Krajem prvog mjeseca nakon porođaja formira se stabilno zrelo mlijeko, čija sekrecija traje nekoliko mjeseci, jednu a rijetko i više godina. U prvim danima sekrecija kolostruma ne prelazi ukupno 50 ml na dan a zatim se postepeno povećava, tako da sekrecija mlijeka u punoj količini dolazi tek između 10 i 12 dana od porođaja. Tada se prosječno izlučuje ½ litra, a između 4 i 6 mjeseca

života djeteta sekresija je između 750 i 1500 ml na dan. Za uspješno dojenje ženu treba pripremiti još prije trudnoće pozitivnim primjerom ili propagiranjem prirodne ishrane. Tokom trudnoće budućoj majci treba dati dovoljno informacija o fiziologiji prirodne ishrane, načinu provođenja, njenim prednostima i mogućim greškama. U drugoj polovini trudnoće bradavice treba pripremati za dojenje. Neposredno nakon porođaja novorođenče treba staviti majci na grudi. Vrlo je značajno nakon porođaja ne odvajati dijete od majke, jer je dokazano da plač djeteta izaziva otpuštanje mlijeka iz dojki a prostorno jedinstvo omogićava češće stavljanje djeteta na grudi što stimuliše sekreciju mlijeka (roomiing in - organizacija porodilišta), gdje majke preuzimaju uz pomoć medicinskog osoblja odmah brigu oko novorođenčeta.

Brošura o ishrani mladih sportista

Hrana za golove Publikacija Hrana za golove objavljena je saradnjom Fudbalskog saveza Crne Gore i Instituta za javno zdravlje, a namijenjena je djeci uzrasta osnovne škole, kao i njihovim roditeljima Ishrana pored fizičke aktivnosti, predstavlja osnovni spoljni činilac pravilnog rasta i razvoja djece predškolskog i školskog uzrasta. Zato joj se pridaje izuzetna pažnja. Navike u ishrani se stiču u najranijem uzrastu, i najbolje se razvijaju kroz pravilan model ponašanja roditelja, tako da je ova brošura posvećena i njima, jer ukoliko roditelji nemaju pravilno razvijen stav prema ishrani, djeca mogu biti izložena riziku od usvajanja nepravilnih navika na tom polju. Dakle, pravilna i uravnotežena ishrana je jedan od najvažnijih činilaca zdravlja. Ta uravnoteženost se ogleda u odnosu između unosa hrane koja je zdrava i dobra za vas, i količine energije koja vam je potrebna za učenje, igranje i bavljenje sportom. Kako je vaša životna dob specifična i odlikuje je rast i razvoj tijela, pažnju takođe treba usmjeriti ka tim specifičnostima. Temelji pravilne ishrane se prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), zasnivaju na usklađivanju izbora i količine hrane u skladu sa uzrastom, polom i energetskim i nutritivnim zahtjevima. UGLJENI HIDRATI - Glavno gorivo za dnevne aktivnosti Ugljeni hidrati su najrasprostranjenija organska jedinjenja na svijetu. U svakodnevnoj upotrebi se najčešće nazivaju šećeri. Veoma su važan dio ishrane ljudi, a njihova glavna funkcija jeste obezbjeđivanje energije za rad mozga i nervnog sistema. Nakon što se unesu u organizam, bivaju prerađeni u glukozu, koja se dalje prenosi u mozak i mišiće i postaju pogon za tijelo. Koji su najbolji ugljeni hidrati? To su namirnice za jelo koje sadrže ugljene hidrate sa visokim nivoom vlakana i drugih hranljivih materija, kao što su vitamini i minerali. Mladim sportistima se preporučuje da konzumiraju proizvode od žitarica koji sadrže cijela zrna (integralni proizvodi), a ne prerađene varijante. ŠEĆERI ZA SPORTISTE Ugljeni hidrati, odnosno šećeri su veoma važni za rast i razvoj. Međutim, unos šećera mora biti pod kontrolom, jer konzumiranje šećera preko potrebe i takozvanih loših šećera (koji se nalaze u većini slatkiša) može prouzrokovati povećanje tjelesne mase, a čak i narušiti zdravlje. Stoga, šećere treba unositi sa pažnjom, u količini koja je potrebna za predviđenu aktivnost organizma. Tokom treninga koji traje duže od sat vremena, razblaženi voćni sok, sušeno voće i table sa žitaricama mogu pomoći u oporavku iscrpljenih mišića i poboljšanju izdržljivosti. U ostalim slučajevima, ukoliko želite pojesti nešto slatko, odlučite se za namirnice koje sadrže dodatne hranljive materije, svježe voće, sušeno voće, domaći voćni

Dr Enisa Kujundžić, spec. higijene, autorica teksta jogurt, voćni sok (cijeđeni), smuti, žitarice i musli za doručak. Jedna od dobrih navika jeste postaviti dnevnu gornju granicu unosa proizvoda koji sadrže visoki sadržaj šećera – npr. četiri kockice crne čokolade ili dva do tri keksa ili jedan kolač, i truditi se da se ta granica ne prekorači. PROTEINI - GRAĐA ZA MIŠIĆE I KOSTI Proteini ili bjelančevine su ključni gradivni materijali neophodni za rast i regeneraciju svih živih ćelija. Više od polovine svake ćelije čine upravo proteini i zaslužni su za razvoj mičića, kostiju i tkiva. Unosimo ih putem hrane i čine najveći dio čvrstih sastojaka ljudskog tijela. Oni su nezamjenljiv materijal u rastu, obnavljanju i razvoju svih tkiva, otuda i potiče njihovo svojstvo gradivnih materijala. Izuzetno su važni u stvaranju zaštitinih materija imunog sistema koji, štiti organizam od raznih bolesti. Po osnovu njihovog porijekla, razlikujujemo proteine životinskog i proteine biljnog porijekla. Unos proteina kod djece i omladine treba da zadovolji njihove potrebe za rastom i razvojem, u skladu sa svakodnevnim aktivnostima i održavanjem tjelesnog balansa, kao i da odgovori na potrebe intenzivnog vježbanja. Za djecu od 5 do 18 godina koja se ne bave intenzivno fizičkom aktivnošću, preporuke se kreću od 0,7g- 0,9g po kilogramu tjelesne mase (kg/TM). Za djecu koja treniraju, preporuke se neznatno razlikuju, pa se kreću do 1g/kg/TM. NAJBOLJI IZVOR PROTEINA Najbogatiji izvori proteina su bijelo meso, riba, jaja, sir, mlijeko, kisjelo mlijeko, pasulj, sočivo, orasi. Crveno meso je takođe bogato proteinima, ali ga treba unositi znatno rjeđe zbog masnoća koje sadrži u sebi. Drugi korisni izvori uključuju hranu na bazi

žitarica, kao što su hljeb, tjestenine i žitarice za doručak. Što se tiče unosa, konzumiranje hrane bogate proteina dva do tri puta dnevno odgovoriće na dnevne potrebe mladih sportista. MASTI – DOBRO PAZI KOJE SU DOBRE, A KOJE LOŠE MASTI Masti su, uz ugljene hidrate i proteine, glavni sastojci svake hrane koju unosimo. One su važne za svačije zdravlje, uključujući i sportiste. One nas snabdjevaju energijom za svakodnevne aktivnosti, naročito za sport i vježbanje. Jedna od ključnih funkcija masti jetre je ta što u našem organizmu rastvaraju one vitamine koji se ne mogu razložiti u vodi, pa nam na taj način omogućavaju korišćenje svih vitamina koje unesemo. Pored toga, masti usporavaju varenje, što stvara osjećaj sitosti. Nemaju sve masti ista svojstva, pa ih u odnosu na korisnost po naš organizam dijelimo na dobre i loše. Korist po zdravlje i proizvodnja energije u našem tijelu će biti najveći kada konzumiramo dobre umjesto loših masti. Dobre masti se nalaze u: maslinovom ulju, orasima, bademima, lješnicima, puter od kikirikija, sjemenkama bundeve i suncokreta, avokadu biljnim uljima, sardini, lososu, skuši, sardeli. Loše masti se nalaze u: masnom mesu, burgerima, kobasicama, maslacu, palminom ulju, kolačima, nekim margarinima i nekim namazima, lisnatom tijestu, brzoj i prženoj hrani. PLANIRANJE ISHRANE - BUDI DOBAR MATEMATIČAR U osnovi svakog uspjeha počiva disciplina. Pored toga što disciplinu moramo poštovati dok učimo i treniramo, ona je veoma važna i kada je ishrana u pitanju. Uspješni sportisti zdravoj i redovnoj ishrani posvećuju jednaku pažnju kao i treninzima, što im omogućava da ostvaruju vrhunske rezultate. Zbog toga je uredno planirana ishrana jedan od ključnih elemenata uspješnog bavljenja sportom. Planiranje ishrane podrazumijeva redovan unos tačno određenih namirnica u određenoj količini na dnevnom, sedmičnom i mjesečnom planu. Količina hrane kod planiranja ishrane obično se određuje u porcijama. Porcija predstavlja tačnu količinu hrane koju treba unijeti za jedan obrok, u skladu sa potrebama i aktivnošću organizma. Količina hrane se obično određuje u gramima(g), a količina tečnosti u mililitrima(ml). Ukoliko se konzumira preporučen broj porcija svake grupe namirnica svakog dana, mladi sportisti bi trebalo da ispune svoje zahtjeve sa ključnim hranljivim materijama. Trebalo bi uključiti širok unos hrane iz svake grupe namirnica. VOĆE I POVRĆE Ukupni unos 5 porcija dnevno Voće i povrće sadrže vitamine, minerale, vlakna i hranljive materije koje nas čuvaju od bolesti – antioksidante. Ove namirnice su od vitalnog značaja za zdravlje, imunitet i vrhunske sportske rezultate, pa je njihov unos obavezan.

nijesu u cijelom zrnu. Unos: dvije do četiri porcije dnevno. U hranu bogatu proteinima spadaju crveno meso (junetina, govedina, svinjetina), bijelo meso (piletina, ćuretina) riba, jaja, pasulj, sočivo, mlječni proizvodi. Ove namirnice, uz proteine, obezbjeđuju i različite vitamine i minerale. ZDRAVE MASTI Unos: Jedna do dvije porcije dnevno. Već smo govorili da, shodno njihovim osobinama po naš organizam, masti dijelimo na dobre i loše. Dobre se drugačije nazivaju i zdrave masti, pa ćemo se zbog tog njihovog svojstva ovdje isključivo baviti njima. To su najčešće nezasićene masti koje se nalaze u orašastim plodovima, sjemenkama, maslinovom ulju, ulju repice, lanenom ulju, suncokretovom ulju i masnoj ribi (šaran, skuša, som, haringa, jegulja). Zdrave maste su važne za zdravlje srca, kao i za dobre sportske rezultate i oporavak nakon vježbanja. Napomena: Masti koristiti u hladnom obliku, minimalno ih koristiti pri pripremi hrane, dakle termički obrađene. HRANA I PIĆE BOGATI LOŠIM MASTIMA I/ILI ŠEĆEROM Unos: što rjeđe, najčešće izbjegavati. U ove namirnice spadaju biskviti, kolači, pudinzi, slatki napitci, čokolada i čips, sve ono što nazivamo slatkišima, i takve namirnice treba smatrati poslasticama. Iako mogu obezbijediti energiju, ove namirnice sadrže veoma malo hranljivih materija, tako da njihovu upotrebu treba ograničiti, a najbolje i izbjegavati. Namirnice koje sadrže visok procenat vještačkih dodataka hrani nipošto ne smiju zauzimati mjesto zdravoj hrani, jer mogu loše uticati na zdravlje i razvoj. Osim voća i ponekad domaćih kolača, unos ovakvih namirnica nije preporučljiv. HIDRATACIJA Uz redovnu i zdravu ishranu, za postizanje dobrih sportskih rezultata i očuvanje zdravlja neophodno je unositi vodu. Uzimanje tečnosti u količini koja odgovara potrebama organizma naziva se hidratacija. Veoma je važno i nikad ne smije da se zanemari obaveza dobre hidriranosti prije treninga. Ukoliko se to ne učini, dolazite u situaciju da ostanete bez vode u organizmu ili dehidrirate, što će za rezultat imati umarenje prije vremena, a može i narušiti zdravlje. Uvijek treba da vodite računa da pijete dovoljno vode, jer ukoliko to ne činite, naročito prije treninga, vaše tijelo se iscrpljuje i trpi nepotreban napor. Time otežavate vježbanje, a možete osjetiti glavobolju, mučninu i vrtoglavicu.

ŽITARICE I KROMPIR Hrana u ovoj grupi – hljeb, žitarice, pirinač, tjestenina, ovsena kaša i krompir – obezbjeđuje visok nivo ugljenih hidrata. U skladu sa količinom aktivnosti, potrebno je povećavati i broj porcija ili njihovu veličinu, da bi se zadovoljile potrebe sa energijom. Pri odabiru namirnica iz ove grupe preporučuju se one na bazi cijelog zrna – hljeb od brašna od cijelog zrna, žitarice za doručak i integralne tjestenine, jer one imaju veći sadržaj vlakana, gvožđa i vitamina B u odnosu na one namirnice koje u osnovi imaju bijelo brašno ili

PREVENIRANJE OBOLJENJA ODGOVORNIM ORALNO-ZDRAVSTVENIM PONAŠANJEM Dr Zorica Popović Spec. stom. protetike

UVOD: Demografski pokazatelji ukazuju na činjenicu da Evropa ubrzano stari. Do 2060. godine prosječan građanin Evropske unije (EU) imaće 47,2 god., a osoba starijih od 65 god. biće skoro 30% u EU (nasuprot 16% u 2010. godini) [1]. Podaci Zavoda za statistiku Crne Gore ukazuju na višedecenijski trend starenja stanovništva [2]. Procenat starijih od 65 godina porastao je sa 10% (1953. godine) na 18,3% (2011.). Danas je petina stanovnika Crne Gore starija od 65 godina. U budućnosti ćemo imati znatno veći broj starih kao korisnika stomatoloških usluga, što direktno utiče na zdravstvene troškove i prijeti da postane ključni problem javnog zdravstva. Poznavanje stanja oralnog zdravlja starih i uticaja koje ono ima na kvalitet života [3] neophodno je da bi se mogla planirati i organizovati stomatološka zaštita. Danas oko 30% ljudi na svijetu u dobi od 65 do 74 godine nema više svoje prirodne zube [4]. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje da osobe do 65 godine života treba da sačuvaju najmanje 20 prirodnih zuba [5]. U cilju poboljšanje oralnog zdravlja SZO u Smjernicama za unaprjeđenje zdravlja [6], u tačkama tri i četiri, govori: o potrebi da države razvijaju oralno-zdravstvene sisteme u skladu sa potrebama korisnika i njihovim finansijskim mogućnostima; o neophodnosti integrisanja oralnog zdravlja u nacionalne zdravstvene programe uz naglašenu potrebu da se radi na zdravstenoj pismenosti stanovništva. Ključ uspješnog preventivnog djelovanja je u stvaranju pojedinca koji je zdavstveno osviješćen. Preventivni programi ne daju uvijek

očekivane rezultate, za što se razlog može tražiti u niskom nivou zdravstvene pismenosti stanovništva [7]. Zdravstvena pismenost je sposobnost čitanja, razumijevanja i pravilnog korištenja informacija, uputstava i smjernica vezanih uz vlastito zdravlje [8]. Njena definicija govori o tri razvojna nivoa (funkcionalni, interaktivni i kritički) [9]. Stepen do kog će se individualno razviti zdravstvena pismenost nije nužno proporcionalan stepenu formalnog obrazovanja, jer pojedinac može imati visoki nivo formalnog obrazovanja, ali nedovoljnu svijest o važnosti svoga zdravlja [10]. Oralna zdravstvena pismenost uključuje: poznavanje i sprovođenje oralno-higijenskih mjera; prepoznavanje rizičnih činilaca koji utiču na oralno zdravlje; svjesnost o povezanosti opšteg i oralnog zdravlja, te njihovog uticaja na kvalitet života. Takođe, izgradnju i održavanje različitih tradicionalnih i savremenih komunikacionih modela saradnje između pacijenata i stomatologa u svrhu podizanja stepena oralne zdravstvene pismenosti [11]. Stare osobe većinom su nosioci zubnih nadoknada. Kandelman D, Petersen P, i autori [12] naglašavaju da je briga o protezama i sluzokožnom tkivu kao o ležištu proteza važna kako za oralno tako i za opšte zdravlje. Nečiste proteze prouzrokuju ili doprinose pojavi patoloških promjena na oralnoj sluzokoži, lošoj ishrani, oboljenjima disajnih puteva, srca i želuca. Loša higijena zuba/zubnih nadoknada veliki je rizik posebno kod osoba sa hroničnim oboljenjima. Pacijentima s protezama čišćenje proteza mora biti prioritet i mnogo više od estetike, mišljenja su autora koji su istraživali oralno zdravlje starih

osoba [13,14]. Cilj ovog istraživanja je da ispita oralno-zdravstveno ponašanje i oralno-higijenske navike starih osoba u Podgorici. METODOLOGIJA: Istaraživanje je rađeno po metodi analitičke studije presjeka, na Medicinskom fakultetu u Podgorici, Studijskom programu stomatologije (Fakultet). Istraživanjem je obuhvaćeno 105 osoba, prosječne starosti 71,0±6,35 (min 65; max 96). Instrument istraživanja je upitnik koji se sastoji od 21 pitanja zatvorenog tipa. Upitnik je sačinjen za potrebe ovog istraživanja, u skladu sa preporukama SZO[15]. Pitanja su podijeljena u tri cjeline. Prvih 13 pitanja istražuje ponašanje ispitanika u vezi sa oralnim zdravljem. Sledećih 6 pitanja odnosi se na oralno-higijenske navike. Treći dio upitnika čine dva pitanja koja se odnose na razloge koji motivišu pacijente da se obrate za oralno-zdravstvene usluge na Fakultetu i zadovoljstvo istim. Pitanja uvrštena u upitnik prikazana su u tabeli 1. U statističkoj obradi podataka korišćene korišćen je Pearson χ2 test. Nivo značajnosti je 0,05. REZULTATI Struktura ispitanika Struktura prema polu: 50,5% ženskog i 49,5% muškog pola. U odnosu na godine starosti: 74,3% ispitanika starosti 65-74 godina i 25,7% ispitanika starosti 75 godina i više. Prema stepenu obrazovanja: najviše ispitanika ima srednji stepen obrazovanja - 41,0%; visoko obrazovanje - 27,6%; višu školu - 11,4%; osnovnu školu - 19,0% i

Broj pitanja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21.

jedna osoba bez obrazovanja. Četrdeset dvije osobe (40,0%) su bezube; manje od 20 zuba ima 41,0% osoba; više od 20 zuba ima 19,0%. Ispitanici su većinom nosioci mobilnih zubnih nadoknada (81,90%). Oralno-zdravstveno ponašanje Izabranog stomatologa ima 40,0% osoba. U odgovoru na pitanje broj 4, 41,0% osoba su se izjasnile da su svoje zube do sada isključivo liječile u državnim ordinacijama. U privatnim ordinacijama svega 6,7% osoba, dok se za dentalne usluge obraćalo „i državnim i privatnim ordinacijama“ 52,4% ispitanika. Za gubitak prirodnih zuba 59,0% okrivljuje karijes, 39,0% parodontopatiju. Na pitanje o vremenu proteklom od posljednje posjete stomatologu 25,7% je to učinilo prije manje od 1 godine a 27,6% prije više od 5 godina. Kao razlog posljednje posjete stomatologu 59,0% ispitanika je navelo „bol ili problem vezan za usta, zube ili zubnu nadoknadu“, dok je svega 9,5% došlo na kontrolu. Na 13. pitanje iz upitnika, 43,8% se sjeća da je dobilo savjet od ljekara o potrebi redovnih kontrola. Na pitanje o razlozima neredovnog dolaska na stomatološke preglede odgovori su sledeći: „strah od stomatološke intervencije“ - 33,3%; „visoka cijena stomatoloških usluga“ – 16,2%; „nepostojanje (ili loša organizacija) stomatološke službe u mjestu gdje sam živio/la“ – 12,4%; „zanemarivanje zdravlja zuba i usta zbog drugih životnih problema“ – 21,0%; „zanemarivanje zdravlja zuba i usta zbog nedovoljnog znanja o njihovom značaju“ – 17,1%. Kada su loše navike u pitanju 41,0% osoba su korisnici duvanskih proizvoda. Da su korisnici alkoholnih napitaka izjasnilo se 21,0%.

Pitanje Da li imate izabranog ljekara? Koliko često radite osnovne laboratorijske pretrage (anliza krvi i urina)? Da li imate izabranog stomatologa? Gdje ste se do sada liječili svoje zube? Kako ocjenjujete zdravlje Vaših usta i zuba? Koliko je vremena proteklo od Vaše posljednje posjete stomatologu? Koji je bio razlog Vaše poslednje posjete stomatologu? Zbog čega ste izgubili svoje prirodne zube? Koji je razlog Vašeg neredovnog dolaska na stomatološke preglede? Koliko u ovom trenutku imate preostalih prirodnih zuba? Da li ste korisnik duvanskih proizvoda? Da li ste korisnik alkoholnih napitaka? Da li ste pri predaji/cementiranju zubne nadoknade dobili savjet od stomatologa o neophodnosti dolazaka na redovne kontrole, najmanje jednom godišnje? Koliko puta u toku dana perete zube /zubne proteze ? Koja sredstva koristite za pranje zuba (za osobe koje imaju zube)? Koja sredstva koristite za pranje zubne proteze (za osobe koje imaju proteze)? Da li koristite tablete za čišćenje proteza? Koliko u toku 24h nosite zubnu protezu? Gdje držite zubnu protezu kada nije u Vašim ustima? Zašto ste izabrali Medicinski fakultet za pružanje stomatoloških usluga? Da li ste zadovoljni pruženom stomatološkom usluga? Tabela 1. Pitanja iz upitnika dizajniranog za potrebe istraživanja

Oralno-higijenske navike Tri puta u toku dana zube/zubnu protezu pere 41,0% ispitanika. Osoba koje imaju preostale prirodne zube je 59,05%. Na pitanje koja sredstva koriste za pranje zuba: 64,5% koristi samo četkicu i pastu; 24,2% osim četkice i paste koristi i dentalni konac; 11,3% upotrebljava osim četkice i paste još i tečnosti za ispiranje usta. Osobe koje imaju zubne proteze u visokom procentu koriste četkicu i pastu za zube, za pranje proteze (68,6%). Alternativna sredstva za higijenu proteza (sapuni i deterdžent za pranje sudova koji se koriste u domaćinstvu, soda bikarbona, limunov sok, izbjeljivač-natrijum hipohlorit, grube četke i sl.) koristi 31,4%. Po pitanju korišćenja tableta za čišćenje proteza ispitanici su podijeljeni. Navike nošenja zubne nadoknade tokom 24h ispitanici su izrazili tako što se 40,7% izjasnilo da ih nosi „i danju i noću“, dok 59,3% nosi zubne proteze samo danju. Kada proteze nisu u ustima 51,2% osoba ih drži u čaši sa vodom, dok ih 48,8% čuva u čaši/kutiji za protezu bez vode. Razlozi dolaska na Medicinski fakultet u Podgorici i zadovoljstvo pruženim uslugama Ispitanici su se izjasnili da je „preporuka člana porodice ili prijatelja“ kod 65,7% osoba bila razlog da se za stomatološku uslugu obrate na Medicinski fakultet. Stručnost stomatologa koji rade na Fakultetu je bila razlog kod 18,1% osoba i povoljna cijena usluga kod 16,2%. Pacijenti su u 92,4% bili zadovoljni oralno-zdravstvenim tretmanom. Originalni upitnik i detaljno izneseni rezultati dostupni su na linku: https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/00391743/2019/0039-17431903120P.pdf DISKUSIJA Jedan od ključnih preduslova za očuvanje oralnog zdravlja i održavanje terapijskog dejstva zubne nadoknade jeste dolazak na redovne kontrolne preglede. Ustanovljeno je postojanje statistički značajne povezanosti nivoa obrazovanja i redovnosti dolazaka na preglede (χ2=47.178; p=0.001) [16], što govori u prilog uticaja formalnog obrazovanja na zdravstveno ponašanje. Na 13. pitanje iz upitnika,

blizu polovine osoba se izjasnilo da se sjeća da je dobilo savjet od ljekara (nakon cementiranja/predaje zubne nadoknade) o neophodnosti dolazaka na kontrolne preglede, najmanje jednom godišnje. Kada ovaj podatak stavimo u korelaciju sa podatkom da mali broj ispitanika to zaista i čini, može se zaključiti da stare osobe ne primjenjuju uputstva ljekara. Evidentno je da ispitanici posjeduju svijest o potrebi redovnih dolazaka na stomatološke preglede, što se vidi i po odgovoru na pitanje br. 9, gdje više od jedne trećine navodi da je zanemarilo svoje oralno zdravlje „zbog neznanja o njegovom značaju“ ili „zbog okupiranosti drugim životnim problemima“[16]. Stare osobe u Crnoj Gori ne shvataju cjelovitost zdravlja i povezanost opšteg sa oralnim. U svijetlu rečenog treba sagledati podatak iz istraživanja Popović Z. i autora [3], iz 2016. godine, kada je procijenjeno da kod 67,65% starih osoba u središnjem regionu Crne Gore, postoji potreba za brzim tretmanom, što se uglavnom odnosi na neophodnost izrade novih zubnih nadoknada. Prosječna starost zubnih nadoknada tada je iznosila 11 godina, a KIP - karijes indeks prosječan (eng. DMFT) iznosio je 29,417 ± 3,81 (min 15, max 32). Stare osobe imaju odgovorniji odnos prema opštem zdravlju u odnosu na oralno zdravlje što se jasno vidi iz podatka da se blizu polovine jednom godišnje podvrgava kontroli osnovnih laboratorijskih nalaza (anliza krvi i urina). U ovome značajno prednjače osobe sa visokim stepenom obrazovanja u odnosu na ostale (χ2=13,304; p=0,010) [16]. U prilog ovoj tvrdnji ide i podatak da je 97,1% ispitanika izabralo svog ljekara opšte prakse, dok je svog stomatologa izabralo manje od polovine ispitanika. Da je decenijama unazad građeno povjerenje u državni sistem stomatološke zaštite pokazuje podatak da su osobe koje danas imaju 65 i više godina u predhodnim decenijama u visokom procentu ostvarivale stomatološke usluge isključivo u državnim ordinacijama nasuprot osoba koje su to činile isklučivo u privatnim ordinacijama. Stare osobe stekle su oralnozdravstvene navike u vrijeme kada je zdravstveni sistem u Crnoj Gori bio sistemski uređen drugačije nego danas. Sve usluge u državnim ambulantama do 2008. godine pružane su bez novčane nadoknade (ili uz neznatnu participaciju), cjelokupnom stanovništvu, o trošku Fonda za zdravstvenu zaštitu Crne Gore (FZOCG). Istovremeno su postojale i privatne zubne ordinacije. Nakon 2008. godine, kada je

sprovedena reforma zdravstvenog sistema u Crnoj Gori, 95% stomatoloških ordinacija prevedeno je iz državnog u privatni sektor. Uveden je pojam „izabrani stomatolog“. Najranjivije kategorije stanovništva među kojima i stare osobe obuhvaćene su obaveznim vidom stomatološke zaštite i omogućeno im da se liječe kod stomatologa koga same izaberu. Od stomato-protetskih radova se ne naplaćuje izrada akrilatnih mobilnih zubnih proteza, dok se izrada svih ostalih zubnih nadoknada naplaćuje po tržišnim cijenama. Danas, stariji od 65 godina ne prepoznaju u dovoljnoj mjeri mogućnosti koje im pruža državni sistem dentalne zaštite [16]. Broj ordinacija na teritoriji Crne Gore koje imaju ugovor sa FZOCG, čiji doktori stomatologije stoje na raspolaganju da postanu “izabrani“, ima oko 190 (u Podgorici oko 120). Razlog što je svega 40% ispitanika izabralo stomatologa možemo tražiti u više elemenata. Najprije u činjenici da iako postoji mogućnost formiranja specijalizovanih ambulanti za stomatol. protetiku (što za stare osobe ima najveći značaj) do sada ne postoji takva registrovana specijalizovana ordinacija (koja ima ugovor sa FZOCG). Drugi razlog je taj što se opštim stomatološkim ambulantama koje ostvaruju saradnju sa FZOCG mjesečno refundira izrada samo jednog para akrilatnih zubnih proteza. Potrebe starih osoba u Crnoj Gori prevazilaze ovaj predviđeni okvir [3]. Fiziološke promjene na oralnim tkivima, oralna oboljenja kod starih osoba i rad na sanaciji istih je u svim aspektima veoma specifičan [14]. Potrebno je osposobiti kadar za formiranje gerontostomatoloških timova, čiji bi rukovodilac morao da bude specijalista stomatol. protetike. Prema podacima Stomatološke komore CG trenutno na evidenciji strukovne organizacije u državi imamo jedanaest specijalista stomatološke protetike, a samo jedan radi u Stomatološkoj poliklinici Kliničkog centra, kao najznačajnijoj stomatološkoj ustanovi državnog zdravstva? Od postojećeg broja, pet specijalista je honorarno angažovano u realizaciji praktične nastave na Fakultetu. Da ispitanici ne znaju dovoljno o značaju očuvanja prirodne denticije može se zaključiti i po odgovorima na pitanje broj 5. Iako su većinom bezubi i sa manje od 20 preostalih prirodnih zuba više od polovine svoje oralno zdravlje ocijenjuje kao dobro. Razlog za ovakav odgovor može se naći u podatku da su 81,9% ispitanika nosioci

mobilnih zubnih nadoknada i da je moguće da su kroz odgovor „dobro“ izrazili zadovoljstvo postojećim nadoknadama. Potrebno je neprestano naglašavati značaj rada na zdravstvenom opismenjavanju stanovništva. Razvijanje komunikacijskih vještina terapeuta treba da doprinese stvaranju povjerenja i dobre saradnje između pacijenta i stomatologa, što ima značajan uticaj na uspjeh terapije i održavanje terapijskih rezultata u vremenu nakon predaje/ cementiranja zubne nadoknade. Insistiranje na obaveznoj kontroli kod „izabranog stomatologa“ mora se posmatrati i u sklopu pravilnog selektovanja informacija dobijenih sa društvenih mreža. Korišćenje informacija dostupnih na internetu za sticanje saznanja o oralnim oboljenjima, dijagnostičkim i terapijskim mogućnostima može biti veoma korisno ali samo i jedino u sadejstvu sa informacijama koje se dobijaju od doktora stomatologije kao jedinog stručnog i kvalifikovanog lica za pružanje istih. Mok J. i autori [17] naglašavaju značaj pisanih brošura za održavanje higijene proteza jer smatraju da stariji pacijenti ne mogu da zapamte sve instrukcije iz različitih razloga kao što je stres, zbunjenost ili njihova smanjena memorija. Blaga oštećenja saznajnih moći pojavljuju se kod 36,1% hospitalizovanih starijih pacijenata i oko 23% kod onih od 65 godina i starijih. Čak i bez oštećenja saznajnih moći većina ljudi zapamti manje od 1/4 od onog što čuju. Stoga, preporučuju da pacijentima pored verbalnih instrukcija treba demonstrirati tehnike pranja i uručiti uputstvo u obliku brošure o održavanju proteze i o potrebi redovnih kontrola. Istraživanja ovog tipa imaju društveni značaj, jer posjedovanje podataka prikupljenih na ovaj način doprinosi realnom projektovanju potrebe za materijalnim sredstvima i kadrovskim kapacitetima za obezbjeđenje efikasne i kvalitetne stomatološke zaštite u cjelini. Značaj ovog istraživanja je i u tome što je prvo istraživanje oralno-higijenskih navika i oralno-zdravstvenog ponašanja kod starih osoba, u Crnoj Gori [16]. Korišćenje u svakodnevnoj praksi upitnika sa istim ili sličnim pitanjima kao što je upitnik u ovom istraživanju (u sklopu uzimanja anamnestičkih podataka), može biti veoma korisno da se napravi oralno-zdravstveni profil pacijenta i stvori slika o pacijentovim navikama i shvatanju zdravlja. Ova saznanja su važna za donošenje optimalnog plana terapije prije početka

sanacije oboljenja usne duplje i izrade zubne nadoknade. U budućim istraživanjima treba staviti akcenat na stare osobe koje žive u južnom i sjevernom regionu države. Takođe je potrebno obuhvatiti osobe koje su smještene u domovima za boravak starih lica. Rad na prevenciji oralnih oboljenja se smatra najvažnijim segmentom rada na Fakultetu i upravo u tom cilju je i pokrenuto istraživanje. Usmjereno je na stare osobe jer se očekuje da će se u budućnosti povećavati njihov broj. Rezultati dobijeni u istraživanju mogu se smatrati reprezentativnim za stare osobe koje žive ne samo u Podgorici već i u središnjem regionu države. U potrazi za specijalističkom uslugom pacijenti iz

drugih gradova središnjeg dijela države (Danilovgrad, Cetinje i Nikšić) dolaze u Podgoricu, u kojoj živi skoro polovina stanovnika Crne Gore. ZAKLJUČAK Oralno-zdravstveno ponašanje i oralno-higijenske navike starih osoba u Podgorici nisu na zadovoljavajućem nivou. S obzirom da stari najviše imaju potrebu za protetskom terapijom mora se raditi na osposobljavanju kadra, formiranju gerontostomatoloških timova i cjelokupnom unaprijeđenju stomato-protetske zaštite, u državnom zdravstvenom sistemu.

Literatura: 1. UN report Ageing in the 21st Century: a celebration and a challenge. (2012). 111-18; [Online]. ISBN 978-0-89714-981-5 Available from: https://www.researchgate.net/publication/314205132 [08.07.2019.] 2. Crna Gora / Montenegro Zavod za Stataistiku/ Statistical Office / Saopštenje / Realease Broj / No: 83 Podgorica. (2011). [Online]. Available from: https://www.monstat.org/userfiles/file/popis2011/saopstenje/saopstenje.pdf 3. Popović Z, Đuričković M, Ljaljević A, Matijević S, Obradović-Đuričić K. Assessment of reliability and validity of Montenegrin version of the oral health impact profile for use among the elderly in Montenegro. Srp Arh Celok Lek. 2019 Sep-Oct;147(9-10):534-540 DOI: https://doi.org/10.2298/SARH180528049P 4. World Health Organization. Oral health Fact sheet N°318 April 2012 [Internet]. WHO. Available from: http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs318/en/ 5. Association of State and Territorial Dental Directors (ASTDD) Best Practices Committee. (2017). Best practice approach: oral health in the older adult population (age 65 and older) [monograph on the Internet]. Reno, NV: Association of State and Territorial Dental Directors; Mar 2017. 29p. Available from: http://www.astdd.org. 6. World Health Organization. Strategies for oral disease prevention and health promotion [Internet]. WHO. Available from: http://www.who.int/oral_health/ strate-gies/cont/en/index.html 7. Naghibi Sistani MM, Yazdani R, Virtanen J, Pakda¬man A, Murtomaa H. Determinants of oral health: does oral health literacy matter? ISRN Dent 2013; 2013: 249591. [DOI: 10.1155/2013/249591] [PMID: 23577262] 8. Chinn D. Critical health literacy: a review and critical analysis. Soc Sci Med. 2011 Jul;73(1):60-7. [DOI: 10.1016/j.socscimed.2011.04.004] [PMID: 21640456] 9. Nutbeam D. Defining and measuring health literacy: what can we learn from literacy studies? Int J Public Health. 2009;54(5):303-5. [DOI: 10.1007/s00038-0090050-x] [PMID: 19641847] 10. Lee JY, Divaris K, Baker AD, Rozier RG, Lee S-YD, Vann WF Jr. Oral health literacy levels among a low-income WIC population. J Public Health Dent. 2011 Spring; 71(2): 152–160. [PMID: 21774139] 11. Baskaradoss JK. Relationship between oral health literacy and oral health status. BMC Oral Health (2018) 18:172 [DOI: 10.1186/s12903-018-0640-1] 12. Kandelman D, Petersen PE, Ueda H. Oral health, general health, and quality of life in older people. Spec Care Dentist. 2008 Nov-Dec;28(6):224-36. [DOI: 10.1111/j.1754-4505.2008.00045.x] [PMID: 19068063] 13. Association of State and Territorial Dental Directors (ASTDD) Best Practices Committee. (2017). Best practice approach: oral health in the older adult population (age 65 and older) [monograph on the Internet]. Reno, NV: Association of State and Territorial Dental Directors; Mar 2017. 29 p. Available from: http://www.astdd.org. 14. Tihaček Šojić Lj, Stančić I. Stomatološka gerontoprotetika. Kragujevac: Koraci 2009. 15. WHO. Oral Health Surveys -Basic Methods. 5th Edition, WHO Library Cataloguing-in-Publication Data, World Health Organization 2013, ISBN 978 92 4 154864 9 (NLM classifi cation: WU 30). 16. Popović Z, Đuričković M. Oral health behavior and oral higiene habits of elderly population in Podgorica, Montenegro. Serbian Dental Journal. 2019; 66(3):120-131. [DOI: 10.2478/sdj-2019-0013] 17. Mok J, Emami E, Kobayashi T, Feine JS. An oral hygiene brochure for your implant overdenture patients. J Dent (Shiraz). 2015; 16(1):68-72. [PMID: 26106638]

Tekst preuzet iz Biltena 5 Stomatološke komore Crne Gore, januar 2020.

Istine i zablude

Kako misli utiču na zdravlje Svjetska zdravstvena organizacija definiše zdravlje kao stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja. Upravo ta definicija ukazuje na činjenicu da su mentalno i fizičko zdravlje neraskidivo povezani. Sve veću pažnju u današnje vrijeme dobija ideja kako zdrav, uravnotežen i optimističan duh rezultira zdravim i vitalnim tijelom. Naše zdravlje je direktna posljedica čovjekovog mišljenja. Na Istoku, ova ideja je poznata od davnina i široko je prihvaćena, ali na Zapadu je relativno nova i još uvijek je predmet sukobljavanja u naučnim krugovima. Međutim uprkos tome, sa svrhom širenja spoznaja o povezanosti uma i tijela, u svijetu danas niču specijalizovani instituti, naučni centri, vrše se sve brojnije studije, a priznati svjetski univerziteti izdvajaju sredstva za projekte ove namjene jer se tvrdi da između psihičkog i fizičkog zdravlja ljudi postoji direktna veza. Jedan od najpoznatijih drevnih ljekara Avicena je govorio: ”Ljekar ima tri sredstva u borbi protiv bolesti: riječ, biljku i nož.” Budistička filozofija uči da um stvara sve probleme i njihova rješenja, sreću, zdravlje i bolesti. Misli utiču na naše zdravlje? ISTINA - Misao je vrlo moćno sredstvo. Brojne studije pokazuju kako pozitivne misli, vjerovanja, životni stavovi i raspoloženja kao što su optimizam, zahvalnost, unutrašnji mir, radost i slično, uzrokuju pozitivne fiziološke reakcije u našem tijelu. S druge strane, pesimizam, zamjeranje, ljutnja, strah dokazano negativno utiču na ljudski organizam. Za dobro zdravlje najvažnija je harmonija tijela i duha? ISTINA - Kada su um, tijelo i duh u harmoniji, sreća je prirodno stanje. Kada smo svjesni svega toga možemo da prilagodimo svoje misli i uskladimo svoja osjećanja, da budemo emotivno stabilni. Znaci neusklađenosti se javljaju u vidu: bola, lošeg emotivnog stanja i bolesti u najširem smislu. Nesreća je oblik povratne informacije o neskladu tijela, uma i duha. Um i emocije konstantno reaguju na stanje fizičkog tijela, a fizičko tijelo stalno odgovara na percepcije uma i emocija. Misli i emocije prate tjelesne reakcije? ISTINA – Bolesti mijenjaju naše raspoloženje i razumijevanje okoline. Mnogi upadaju u vrtlog anksioznosti i depresije. Dokazano je da osobe koje pate od depresije imaju problema s radom štitne žlijezde. Svaku misao i emociju prate određene tjelesne reakcije, a naše tijelo ne prepoznaje razliku između događaja koji su stvarne prijetnje i onih koji su u našim mislima.

Negativne misli mogu biti uzrok brojnih simptoma poput glavobolje, gubitka energije, povišenog krvnog pritiska, probavnih smetnji, polne disfunkcije, pojačanog znojenja, gubitka težine ili debljanja, nesanice, ukočenosti mišića, a posljedično mogu dovesti i do mnogo ozbiljnijih reakcija u tijelu kao što je karcinom i druga teža oboljenja. Neke od koristi pozitivnog razmišljanja, uz ojačan imunitet, su i smanjeni rizik od srčanih oboljenja te problema s probavnim, disajnim, endokrinim i drugim tjelesnim sistemima. Emocije ne mogu direktno da utiču na rad naših organa? ZABLUDA – Osnovne emocije su: ljutnja, sreća, briga, zamišljenost, tuga, strah i šok. Svaka emocija ima svoj odraz na neki organ. Pojačano lučenje želudačne kisjeline pri razmišljanju o situacijama koje nas ljute svima je poznato. Ljutnja utiče na jetru i žučnu kesu. Bijes prouzrokuje bolesti gastrointestinalnog trakta. Uvrijeđenost tokom vremena dovodi do bolesti jetre, pankreasa, holecistitisa. Dokazano je da su osjećaji straha ili ljutnje povezani s aktivacijom nadbubrežne žlijezde i lučenjem hormona adrenalina. Tuga utiče na pluća, od straha propadaju bubrezi, uzbuđenje utiče na srce, briga i zamišljenost na slezinu. Strah, anksioznost, sramota, gađenje imaju jak uticaj na stomak, posebno na crijeva. Ali, stvari funkcionišu i u drugom smjeru. Ako jetra prikuplja previše toksina pojaviće se ljutnja i postajemo bez razloga razdražljivi. Ta ista ljutnja prouzrokuje dodatnu neravnotežu u radu jetre, pa se vrtimo u krug. Veza između emocinalnog stanja i crijeva je dovela do ispitivanja pojedinih naučnika čija razmišljanja idu u pravcu primjene probiotika kao alternative antidepresivima.

Stres je okidač mnogih bolesti? ISTINA - Stres je igra hormona. Usko je povezan sa kortizolom i adrenalinom i može vas razboljeti. Stres utiče na naš imuni sistem, nivo šećera u krvi, kardiovaskularni sistem, skraćuje životni vijek. Stres utiče na stomak. Smanjena količina stresnih hormona u tijelu posljedično dovodi do jačanja imunološkog sistema i povećane sposobnosti borbe sa slobodnim radikalima koji mogu da uzrokuju oštećenja ćelija i tkiva. Misli utiču na neurone u mozgu? ISTINA - Iako princip po kom misao utiče na fiziologiju još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, poznato je kako pozitivno razmišljanje djeluje na neurone u mozgu uzrokujući hemijske promjene koje dovode do smanjenja nivoa hormona stresa, dok

negativne misli imaju suprotno dejstvo. Ove reakcije odnose se na misli (i emocije kao njihove posljedice) koje su kod ispitanika prisutne duže vrijeme. Emocije utiču i na intelektualne sposobnosti? ISTINA - Osim djelovanja na našu fiziologiju, emocije utiču i na naše intelektualne sposobnosti. Tako smo na primer kreativniji, inteligentniji i usredsređeniji ukoliko smo u stanju zadovoljstva, zahvalnosti, saosjećanja i sl. Pozitivne misli pomažu pri ozdravljenju? ISTINA - Nauka godinama istražuje uticaj emocija na fizičko stanje čovjeka. Prema zaključcima psihologa, pozitivne emocije, pozitivne misli i stavovi utiču na brži oporavak od bilo koje bolesti. Istraživanja su pokazala da zahvalnost, poštovanje, ljubav, razigranost, veselost, vedrina direktno pozitivno utiču na naše fizičko zdravlje. Sreća i zadovoljstvo dolaze spolja? ZABLUDA - Sreća ne dolazi spolja, već potiče iz nas samih i zavisi od toga kako se osjećamo. Ima ljudi koji sebe smatraju srećnim, iako po mnogima ne žive u najsrećnijim okolnostima. Ne postoji univerzalna mjera za sreću, kao ni za uspjeh ili zadovoljstvo jer ne možete mjeriti osećanja. To su subjektivni pojmovi za koji su često zaduženi hormoni u našem tijelu. Poželjno je da odmah pređemo u stanje radosti? ZABLUDA/ISTINA - U cilju razvoja pozitivnog razmišljanja, potrebno je prije svega osvjestiti svoje misli. Osvješćavanjem toka misli, možemo svjesno da prekinemo negativne obrasce razmišljanja i da ih zamijenimo pozitivnim. Ovo ne znači kako bi trebalo iz tek osvješćenog stanja automatski preći u stanje radosti, već je ovu zamjenu potrebno odvijati korak po korak, nadograđujući svaku misao sa sljedećom koja na nas djeluje da se osjećamo bolje. Istraživanja takođe potvrđuju da primjena neke od brojnih dostupnih tehnika opuštanja i okretanja sebi, kao što su jogijske tehnike meditacije i svjesnog disanja, pozitivno deluje na raspoloženje i zaustavljanje nepoželjnog i potencijalno štetnog toka misli, a time i na naše zdravlje i dugovječnost. SAVJETI: Ljekovitu moć ima optimizam! - Smanjite stres (pokušajte s vježbama disanja), zdravo jedite (puno voća i povrća, a manje crvenog mesa), prestanite da pušite i uključite redovnu fizičku aktivnost u svoju svakodnevicu. Fizička aktivnost povećava koncentraciju endorfina u mozgu, povećava našu budnost, energiju i pozitivno raspoloženje. - Možete koristiti aromaterapiju, masažu, vježbe disanja i meditaciju. Ove drevne tehnike možete koristiti zajedno s ljekovima i drugim oblicima konvencionalne terapije. - Pronađite načine da vježbate svoj um. Zdrav um se dalje razvija. Na primjer, um je stimulisan kada učite novi jezik, svirate muzički instrument, rješavate ukrštene riječi ili zagonetke. ZANIMLJIVOSTI: - Novija naučna disciplina nazvana psihoneuroimunologija, utemeljena je upravo u svrhu istraživanja povezanosti naših misli i zdravstvenog stanja. - Tibetanski budisti smatraju da ozdravljenje nužno počinje u umu. Budisti vjeruju u zakon karme. Svaka osoba dobija ono što i daje. Negativna karma manifestuje se kao problem, bolest i patnja, dok se pozitivna karma očituje kao uspjeh, sreća i dobro zdravlje. - Nauka kaže da je za svaku negativnu emociju potrebno da osjetimo tri pozitivne kako bismo je neutralisali. Ove pozitivne emocije bukvalno preokrenu fizički efekat negativnosti i izgrade psihološke resurse koji utiču i na naše fizičko stanje. PORUKA: - Nije dovoljno samo misliti, već i raditi na ostvarenju svojih želja, ma šta one bile.

Kako ubrzati oporavak nakon preloma? Proizvod Forticolinn® sadrži specifične bioaktivne kolagene peptide i kalcijum u obliku kalcijum-laktata i preporučuje se za primjenu nakon preloma kostiju. Bioaktivni kolageni peptidi su dobijeni iz hidrolizovanog kolagena tipa I, goveđeg porijekla, doprinose sintezi koštanog matriksa i obezbjeđuju elastičnost i čvrstinu kostiju. Kalcijum je neophodan za održavanje normalne funkcije kostiju i mišića. Kroz brojne studije, a i u praksi je dokazano da Forticolinn® povećava gustinu kostiju, stimuliše formiranje i organskog i neorganskog matriksa kostiju, čime se značajno ubrzava proces zarastanja kostiju i skraćuje vrijeme oporavka nakon preloma. Bioaktivni kolageni peptidi direktno utiču na stimulaciju ćelija kostiju (osteoblasta) i produkciju nove količine kolagenih vlakana, kako bi se na adekvatan način izvršila regeneracija matriksa kostiju. Obnavljanjem strukture kostiju i povećanjem njene mineralne gustine efikasno se smanjuje rizik od nastanka potencijalnih novih preloma. Jedna kesica proizvoda Forticolinn® sadrži izuzetno visoku dozu aktivnih komponenti, čak 5 g bioaktivnih kolagenih peptida. Primjena proizvoda je bezbjedna i komforna jer je svakog dana dovoljno rastvoriti samo jednu kesicu preparata u 200 ml tečnosti (vode ili voćnog soka) i popiti.

Smanjuje rizik od nastanka novih preloma

Hirurgija katarakte u Crnoj Gori u XIX vijeku

Dr Iva Tomašević OB Danilo I, Cetinje

Dr Jelena Vuković Institut za bolesti djece, KCCG

Katarakta predstavlja svako urođeno ili stečeno zamućenje sočiva i vodeći je uzrok sljepila u svijetu. Starenje, sa svim promjenama u organizmu koje sa sobom nosi, je najčešći razlog nastanka katarakte. Veliki uticaj imaju i pušenje, korišćenje određenih vrsta lijekova, neka oboljenja, pretjerano izlaganje UV zračenju. Jedini način izlječenja je hirurško uklanjanje zamućenog sočiva. Najstariji zabilježen slučaj katarakte je prikazan na statui staroegipatskog sveštenika iz III milenijuma p.n.e, koji u centru dužice lijevog oka ima bijelu zakrpu, kojom je katarakta predstavljena. Do XVIII vijeka vodeći način liječenja bila je reklinacija. Postupak je podrazumijevao uklanjanje tankim iglom zamućenog sočiva iz vidne osovine unutar oka, čime je pacijentu odmah nakon intervencije omogućen bolji vid. Međutim, često je dolazilo do infekcije i sekundarnog glaukoma. Obje komplikacije imale su za rezultat gubitak vida. Moderna era u hirurgiji katarakte u Evropi započinje

Dr sc med. Sergej Alpatov Dnevna bolnica Optimal, Podgorica

izvođenjem novih metoda: ekstrakapsularne (ECCE) i intrakapsularne ekstrakcije katarakte (ICCE). ECCE se zasnivala na pravljenju velikog reza na rožnjači, potom pravljenja pukotina na kapsuli sočiva, ekstrakcije jedra, a zatim i uklanjanja preostalih sočivnih masa procesom kiretaže. ICCE je podrazumijevala uklanjanje sočiva u cjelini, zajedno sa intaktnom kapsulom. I jedna i druga metoda imale su svoje komplikacije, koje su hirurzi tokom narednog vijeka pokušali da prevaziđu raznim modifikacijama ovih procedura. Dok se u Evropi u XIX vijeku hirurgija katarakte razvijala, u Crnoj Gori nije postojala savremena medicina. Vladali su teški uslovi života, loše higijenske prilike, harale su zarazne bolesti, a stanovništvo nije imalo zdravstvenu kulturu Narod su liječili fizikusi iz redova turskih garnizona i razni vidari, travari i gatare ('narodni medici'). Poznati su bili vidari porodice Iličković koji su svojim znanjem i iskustvom prenesenim iz generacije u generaciju, liječili bolesne, ranjenike iz rata sa Osmanskim carstvom, čak obavljali neke operacije poput trepanacija. Knjaz Nikola im

je za uspjeh dodjeljivao nagrade, državne povlastice i priznanja za djelatnost koju su obavljali. 'Navlaku na oku' kako su nazivali kataraktu, u tom periodu uklanjao je Đoko Laković iz Podgorice, koji je to radio već tada prevaziđenom metodom reklinacije. Medicina u savremenom obliku počela se praktikovati tek nakon otvaranja prve bolnice u Crnoj Gori, Danilo I, na Cetinju 1873. godine. Prvi ljekar i upravnik bolnice bio je dr Valerije Tomić iz Dalmacije. Raspolagala je sa svega 30 kreveta, bez odvojenog prostora za operacije, zbrinjavanje teško oboljelih i zaraznih, a voda za potrebe bolnice je donošena sa udaljenih izvora. Uprkos prilično lošim uslovima, u njoj je tokom ratnih godina zbrinjavano i 600 ljudi godišnje. Po pozivu knjaza Nikole, na mjesto upravnika bolnice 1884. godine dolazi dr Petar Miljanić. Rođen je 1852. godine, u selu kraj Nevesinja. Petar Miljanić je upamćen kao prvi crnogorski hirurg. Nakon završenog pravnog fakulteta u Beogradu i medicinskog fakulteta u Moskvi, posvetio se radu tokom kojeg je postavio temelje pojedinim specijalističkim granama, među kojima je i oftalmologija. U cetinjskoj bolnici uradio je veliki broj hirurških intervencija, a poseban značaj i mjesto u njegovom radu imaju upravo intervencije na očima, njih oko 800, što ga čini pionirom u oftalmološkoj hirurgiji u Crnoj Gori. Ukupno je izvršio 294 operacije katarakte, kod pacijenata starosti uglavnom 50-80 godina. Njegov najmlađi pacijent bio je dvogodišnji dječak, a najstariji 106-ogodišnjakinja.

Prvi crnogorski hirurg Dr Petar Miljanić (1852-1897.) Sve intervencije izvodio je u zajedničkoj sobi gdje su bili smješteni ostali bolesnici. Nedostatak školovanog kadra koji bi pomagao pri operacijama nadomjestili su bolničar Timotije Gagović, apotekar Jovo Drečo, pa čak i tadašnji bolnički poslužitelj Simo Urošević. Povjeravani su im zadaci poput dodavanja instrumenata, davanja anestezije i praćenja pulsa tokom operativnoh zahvata. U odsustvu zvaničnih vodiča za asepsu i antisepsu, dr Miljanić je sprovodio posebnu preoperativnu pripremu. Njegovim pacijentima je prije operacije bila ošišana kosa, ukoliko je bilo moguće okupani su, a zatim je rađena dezinfekcija nosne i usne šupljine. Operativno polje i instrumenti su pripremani uz pomoć karbolne kiseline, apsolutnog alkohola, rastvora boraksa, hlorne vode, dvohlorne, dvojodne ili cijanične žive. Nož je, međutim,

dezinfikovan samo u prokuvanoj vodi. Dr Miljanić je smatrao da je operativno polje najbolje pripremiti ispiranjem prokuvanom vodom, jer sva ostala dostupna sredstva izazvaju hemijski nadražaj, koji je otvarao put infektivnim agensima.

Tehnika uklanjanja katarakte u XIX vijeku (ekstrakapsularna ekstrakcija) Hiruršku intervenciju uklanjanja katarakte započinjao je linearnim rezom na limbusu rožnjače, koristeći tehniku po von Grefe-u, koji je bio jedan od najboljih oftalmologa tog doba. Zatim je vršio ekstrakapsularnu ekstrakciju zamućenog sočiva. Nije praktikovao ispiranje prednje komore, a u slučaju zaostajanja sočivnih masa koristio je uglavnom atropin. Rez na rožnjači nije ušivao, rana je posipana praškom jodoforma, a oko previjeno mekom gazom. Prvih 24h nakon operacije od pacijenata je zahtijevao nepomično ležanje na leđima. Tek nakon dva dana bilo im je dozvoljeno ustajanje iz bolničke postelje. Zbog manjka stacionarnog prostora, oftalmološkim pacijentima se nisu mogli obezbijediti posebni uslovi za oporavak, pa je umjesto zamračene sobe pacijentima stavljan povez od zelene tkanine preko operisanog oka. Dvije nedelje nakon operacije otpuštani su iz bolnice. Uspješnost operacije procjenjivana je, kao što se radi i danas, na osnovu postoperativne vidne oštrine, kao i postojanja komplikacija u postoperativnom toku. Potpun uspjeh ostvaren kod 154 slučaja, ili 77%, je značajan rezultat imajući u vidu uslove u kojima se hirurgija katarakte izvodila. Kod 7% zabilježen je polovičan uspjeh, a gubitak vida kod 5,5% operisanih pacijenata. Djelimičnim uspjehom smatrani su oni slučajevi kod kojih je dolazilo do iritisa zbog zaostalih kortikalnih masa, kao i zbog ukliještenja krajeva dužice. Gubitak vida bio je rezultat infekcije, krvarenja unutar oka ili iritisa i iridociklitisa. Prolaps staklastog tijela, kao i, krvarenja različitog stepena, naročito nakon iridektomije, kako je pisao dr Miljanić, nisu imali značajnog uticaja na vidnu oštrinu. Svoj rad u liječenju katarakte završavao je propisivanjem naočara za korekciju afakije. Međutim, to je uspio da uradi samo kod malog broja pacijenata. Primijetio je da je, u skladu sa tradicionalnim crnogorskim vaspitanjem, jedan dio operisanih nošenje naočara smatrao kao sramotu, dok su ostali bili zadovoljni postignutom oštrinom vida u odnosu na pređašnje stanje. Dr Petar Miljanić je živio po principu 'sve za druge, ništa za sebe' (kako glasi i epitaf na njegovom grobu), a svoj talenat i radni život velikodušno je utrošio na nauku kojoj je bio potpuno predan, za dobrobit svoga naroda.

Rekonstrukcija dojke Dr DuĹĄko MarkoviÄ&#x2021; Spezijalizant plastiÄ?ne i estetske hirurgije KliniÄ?ki Centar Crne Gore Ä&#x152;lan ISAPSa â&#x20AC;&#x201C; MeÄ&#x2018;unarodnog udruĹženja za estetsku plastiÄ?nu hirurgiju

Rekonstruktivna hirurgija dojke koristi razne tehnike u cilju kreiranja izgleda, oblika i osjeÄ&#x2021;aja prirodne dojke. Ona bi trebala da je topla na dodir i da popravi kvalitet Ĺživota kroz bolje psihiÄ?ko stanje pacijentkinje i bolji uvid i sliku o sebi. Prvu rekonstrukciju dojke 1895. obavio je Ä&#x152;erni transplantiranjem lipoma sa boka u predio dojke, a prvu rekonstrukciju latissimus dorsi reĹžnjem opisao je 1906. Tansini nakon Ä?ega ova tehnika biva napuĹĄtena. U prvoj polovini 20. vijeka radili su se razni lokalni kompozit reĹžnjevi sa susjedne dojke, stomaka, leÄ&#x2018;a, sa manje ili viĹĄe dobrim rezultatima. Tehnika je napredovala. Nakon uvoÄ&#x2018;enja silikonskih proteza dojke u ĹĄiru upotrebu zapoÄ?inje era primarnih rekonstrukcija dojke sa implantima (Sniderman i Gatri) sedamdesetih godina. Osamdesetih se poÄ?inju koristiti tkivni ekspanderi, gdje se u drugom aktu postavlja proteza dojke. Od 1984. Beker koristi proteze sa silikonskim punjenjem u spoljaĹĄnjem omotaÄ?u i naduvavajuÄ&#x2021;im lumenom u sredini koji se korz port punio fizioloĹĄkim rastvorom. Time se izbjegavao drugi operativni akt. Sedamdesetih se ponovo poÄ?inju koristi miĹĄiÄ&#x2021;ni reĹžnjevi za rekonstrukciju dojke. 1979. opisana je prva rekonstrukcija slobodnim reĹžnjem odbaÄ?enim tkivom nakon abdominoplastike koristeÄ&#x2021;i mikrohirurĹĄke tehnike.

Spisak stanja kod kojih je indikovana rekonstrukcija dojke je dug. Na prvom mjestu to je karcinom dojke i pacijentkinje koje su se podvrgle mastektomiji ili parcijalnoj kvadrantektomiji ili nekom manjem zahvatu. Od ostalih indikacija tu su ptotiÄ?ne dojke, Polandov sindrom, gigantomastija itd. Tehnike rekonstukcije dojke se u grubo mogu podijeliti na: t *NQMBOUF J FLTQBOEFSF t Udaljenje peteljkaste miĹĄiÄ&#x2021;ne reĹžnjeve (Latissimus dorsi reĹžanj, TRAM) t 4MPCPEOF QFSGPSBUPSTLF SFĂ¤OKFWF %*&1 4*&1 4("1 Free TRAM) t .BTUPQFLTJKF QPEJ[BOKF HSVEJ BVHNFOUBDJKF J SFEVL cije u cilju simetralizacije Postoji mnogo kombinacija tehnika, a izbor zavisi od vrste oboljele dojke, oblika i veliÄ?ine zdrave dojke. Procedure se mogu obavljati kao primarne, dakle neposredno nakon mastektomije i sekundarne. Mogu biti u jednom ili viĹĄe aktata. ObiÄ?no se zavrĹĄavaju rekonstrukcijom bradavice i areole tj. Nipple areola complex-NAC. Nekada je nakon tumorektomije dovoljna mastopeksija. Nekada je potrebna augmentacija zdrave dojke. Obavezno

Bekerova proteza

DIEP Flap

je povratiti masu i zapreminu unutar kožnog omotača dojke. Danas nisu rijetke i ko-hirurške tehnike gdje jedan tim obavi mastektomiju a drugi rekonstrukciju. Postoperativne komplikacije uključuju kapsularnu kontrakturu, infekcije, prolongirano zarastanje, gubitak implanta, i učestalije su kod pacijentkinja koje su prošle adjuvantnu radioterapiju. Implanti i ekspanderi Ove tehnike čine skoro 65% svih rekonsturkicja dojki u SAD. Primarna rekonstrukcija podrazumijeva postavljanje implanta ispod preostale kože nakon mastektomije. Tehnike mastektomije sa očuvanjem kože, tzv. subkutane olakšavaju ovu rekonstrukciju, ali nose rizik smanjenje radikalnosti uklanjanja tkiva dojke. Sekundarna rekonstrukcija se obavlja nakon završenog onkološkog liječenja. Rekonstrukcija ekspanderom podrazumijeva postavljanje tkivnog ekspandera ispod kože koji se redovno puni fiziološkim rastvorom. Nakon što okolna koža i potkoža dovoljno porastu ubacuje se definitivni implant u drugom aktu. TRAM

Transversus rectus abdominis muscle flap, je mišićni režanj. Dizajnira se u donjem dijelu stomaka pa se kao vezani, kompozitni režanj koji sadrži kožu, potkožno masno tkivo i dio mišića nakon tuneliranja zaokrene, provuče i postavi na mjesto gdje je dojka. Nedostatak je teža manipulacija tkivom i učestalost

postoperativnih kila prednjeg trbušnog zida zbog nedostatka mišića. Latissiums dorsi režanj Latissimus dorsi režanj je takođe mišićni režanj. Ova tehnika rekonstrukcije dojke se praktikuje i u KCCG. Podrazumijeva odvajanje dijela najšireg leđnog mišića koji se onda kao kompozit režanj sa kožom i potkožnim masnim tkivom provlači kroz tunel, zarotira i postavi na mjesto dojke. Pouzdan je režanj dugačke peteljke. Često se kombinuje sa implantom. Može da se koristi kod rekonstrukcije i srednje velikih dojki. Ožiljak od sekundarnog defekta ostaje skriven iza grudnjaka. Učestalo je formiranje seroma. DIEP

Deep inferior epigastric perforator flap je jako popularan perforatorksi režanj. Koristi se kao slobodni režanj te stoga zahtjeva mikrohirurške tehnike i instrumente. Ne podrazumjeva resekciju rectusa abdominisa. Odiže se na a.epigastrica inferior. Otud naziv režnja. Arterija hranilica se mikrohirurški anastomozira na a.thoracica interna. Ožiljak na dnu trbuha ostaje u bikini liniji. Dojka oblikovana vlastitim tkivom mijenja tjelesnu težinu u skladu s težinom pacijentkinje i zadržava temperaturu bez obzira na spoljašnje faktore. Relativne kontraindikacije su: ranije operacije trbušnog zida, visok BMI, planirana trudnoća. Obavezno je nošenje trbušnog steznika.

Zašto gubimo kosu? Dr Elena Arsova, triholog Menadžer Hair Clinic Beograd Stručni konsultant Poliklinike Rezidencija Zdravlja Kerber

Kosa je važan dio izgleda svake osobe i smatra se jednim od simbola ljepote. Bujna kosa puna volumena znak je zdravlja i mladosti, dok analogno tome, gubitak kose afektira niži psihosocijalni status i kvalitet života. Mali broj dermatoloških stanja daje toliko emocionalnih problema kao gubitak kose, kako kod muškaraca tako i kod žena. Kao i kod svakog medicinskog problema, pacijent koji se žali na opadanje kose zahtijeva uzimanje sveobuhvatne medicinske i farmakološke anamneze, fizički pregled kose i skalpa i adekvatne laboratorijske analize, kako bi se ustanovio razlog opadanja kose. Preduslov za pružanje adekvatne terapije jeste razumijevanje patološke dinamike opadanja, kao i potencijalnih uzroka. Kada je dijagnoza postavljena, tretman će staviti problem pod kontrolu. Oblast medicine koja se bavi istraživanjem, dijagnostikom i liječenjem ćelavosti i opadanja kose, zove se trihologija, a doktori specijalisti iz ove oblasti su doktori-triholozi. Opadanje kose ima kompleksnu prirodu, a po savremenoj definiciji njihova priroda je multifaktorijalna. To znači da ima više razloga koji djeluju na opadanje kose. Moderan način života doprinio je da ćelavost kod muškaraca i žena dobije kompleksan karakter. Najčešće forme ćelavosti su nasljedni

gubitak kose, telogeni effluvium i alopecija areata. Dok kod muškaraca dominira nasljedni gubitak kose, kod žena se najčešće javlja telogeni effluvium. Nasljedna ćelavost Nasljedna ćelavost, ili alopecia androgenetica forma, je gubitak kose koji je rezultat uticaja genetskog faktora i polnih hormona. Manifestuje se postepenim istanjivanjem kose po različitim obrascima kod muškarca i kod žena. Da bi se javio nasljedni gubitak kose, mora da postoji nasljedni faktor. Geni su različite jačine zbog čega i uzrokuju različit stepen i dinamiku opadanja kose, tako da je genetski kod za opadanje kose upisan u ćelije folikula dlake. Da bi se genetska poruka aktivirala, potrebni su androgeni hormone, pa dolazimo do drugog faktora za gubitak kose. Glavni triger hormon za opadanje kose je dihidrotestosteron ili DHT, a kod žena, kada se DHT veže za korijen dlake on daje signal ćelijama folikula da rade manje. Te „lijene“ ćelije proizvode tanku i slabu dlaku a tokom vremena prekinu da rade i ne proizvode dlaku. DHT se proizvodi od testosterona i zato nivo DHT-a zavisi od nivoa testosterona. Telogeni efﬂuvium Telogeni effluvium je gubitak kose koji daje jako opadanje kose, do 200-300 dlaka na dan. On se javja zbog različitih zdravstvenih faktora, kao nedostatak gvožđa, disbalans štitnih hormona, porođaj, menopauza, dijete, operacije, infektivni procesi, veliki stres, uzimanje pojedinih ljekova... Može da bude akutni ili hronični.

Kod telogenog efluviuma, veliki broj dlaka naglo ulazi u fazu ispadanja. Čak do 30% kose može da udje u telogenu fazu. Stres je takođe čest razlog za opadanje kose. Kortizol je hormon koji se povećava zbog stresa, oštećuje proteoglikane koji su bitni proteini za dlaku i za njenu funkciju. Kao rezultata stresa i povećenog kortizola, aktivira se opadanje i istanjivanje dlake. I naravno loša ishrana, slaba proteinima i nutrijentima, pušenje, alkohol, nespavanje dodatni su faktori koji uzrokuju opadanje kose, naročito kod muškaraca. Alopecia areata Alopecia areata ili opadanje u pečatima, je autoimuni gubitak kose zbog formiranja antitijela protiv vlastite dlake. Antitijela prekidaju ciklus rasta dlake i dolazi do opadanja kose. Razlozi pojave alopecije nijesu kompletno objašnjeni. Genetski faktor ima ulogu naročito kod agresivnije forme alopecije. Triger faktor može da bude neki infektivni focus u organizmu ili skorije infektivno oboljenje, druga autoimuna reakcija (najčešće hipotiroidizam), jače alergijske reakcije ili sklonost alergijama, i ponovo stres. Preduslov za pružanje adekvatne njege pacijentu je razumijevanje patološke dinamike opadanja kose i potencijalnih uzroka opadanja kose. Jednom kad je dijagnoza sigurna, tretman u skladu sa dijagnozom staviće problem pod kontrolom. Ultimativno, najbolji način da smanjimo emocionalni stres vezan za gubitak kose, jeste da efektivno tretiramo opadanje kose.

ADOLESCENCIJA

Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihijatar

Adolescencija je životno doba između djetinjstva i odraslog doba. To je bio-psihossocijalni stadijum razvoja između djetinjstva i odraslog životnog doba, koji predstavlja prelazni životni period, koji se nastavlja na djetinjstvo i počinje znacima puberteta, a završava se kada osoba dostigne određeni stepen zrelosti i nezavisnosti. To je period prelaska iz nezrelosti djetinjstva u zrelost odraslog životnog doba. Termin potiče od latinske riječi adolescere, što znači preći u odraslo doba, tj. odrasti. Pubertet je definisan tjelesnim i fiziološkim promjenama koje traju tokom 11. 12. i 13. godine, dok je adolescenciju teže definisati i tiče se psihosocijalne dimenzije ovog perioda. Prelazak iz djetinjstva u adolescenciju sastoji se od niza promjena koje se odvijaju u ravni biološke, kognitivne, socijalne, emocionalne sfere te populacije. Svakaako da su individualna zbivanja veoma različita kod pojedinaca, zbog toga i sama dužina adolescencije varira i može da se odnosi na pereiod od 11-12 godina, pa do 20, odnosno 25 godina. Neki autori (Blos) ovaj period dijele na tri faze: - rana adolescencija, od 11 do 15 godina života, - srednja adolescencija, od 15 do 17 godina života i - pozna adolescencija, od 18 do 21 godina života.

Brojne promjene koje nastaju tokom adolescencije imaju specifične karakteristike i obilježja, kako na somatskom tako i na psiho-socijalnom planu. Ipak, osne promjene se dešavaju na somatskom polju, koje su uslovljene aktiviranjem hormona, koji determiniše nagli rast i tjelesni razvoj. To uslovljava procese na psiho-socijalnom planu (adaptacija na novonastalu situaciju, prihvatanje obaveza i zadataka koji se postavljaju pred adolescenta). Promjene na somatskom planu dovode do psihičkih promjena, kada se dešavaju i predstave o promjenama tijela, formiranje genitalnih organa i funkcija, izbor prvog heteroseksualnog objekta i drugo. Centralni koncept u adolescenciji je koncept identiteta, gdje tjelesno iskustvo u osnovi determiniše formiranje i održavanje identiteta. Pred svakog adolecenta postavlaju se brojne obaveze i zadaci, koje adolescent formuliše, ali i drštevena zajednica, odnosno socijalno okruženje u kojem boravi. Taj period je veoma dinamičan, buran i trnovit, često praćen padovima, krizama, porazima, rezignacijom, te neadekvatnim ponašanjem, koje ponekad ima svojstva ozbiljne psihopatologije. Adolescenciju često prate doživljaji zbunjenosti, neodređenosti, nejasnoće, nerazumijevanja sebe i stvarnosti, otežana adaptacija i funkcionisanje. Ove manifestacije perzistiraju od početka sticanja psihoseksualnog identiteta, kada iskustva mogu biti traumatična, praćena strahovima vezanim za tjelesno, kada se adolescent ponaša omnipotentno, sa devizom „odmah sve i

sada“. To su znaci adolescentne pobune, kada mladi vjeruju da više nijesu djeca, da su odrasli i da im pripada ono što pripada odraslima. Često nastaju konflikati sa roditeljima, pa i sa odraslima. Adolescent zna da se impulsivno ponaša, oblači se upadljivo, koristi telefon satima, odbija da izlazi sa roditeljima, sluša muziku predugo, neki popuštaju u školi, puše, uzimaju PAS, alkohol i drugo. Doživljaj pripadnosti grupi postaje veoma značajan. Kod srednje adolescencije karakterističan je procvat, uslovno kazano, „filozofiranja“ tzv.„kultura vršnjaka“ koja podrazumijeva prihvatanje istih stavova, intelektualnu radoznalost, asdolesentnu pobunu, a opšti standard je prihvatanje stavova vršnjaka, mišljenja, ponašanja, moralnih nazora i slično. Ovakvo ponašanje, često je u koliziji sa roditeljskim svajtonazorom, što može biti doživljeno kao frustracija, koja razvojno gledano, može biti stagnacija i slabiti Ego. Poznu adolescenciju očituje određeno smirivanje i „uhodavanje“ i harmonizacija planova i ciljeva, odnosno realističniji pogled na život. Tada se može govoriti o postignutim statusima identiteta. Misli se na oblike identiteta koji se izdvajaju i prepoznaju, na osnovu prisustva ili odsustva perioda donošenja odluka kao i ličnih opredjeljenja u profesionalnoj i ostalim oblastima. Govori se o četiri modela indentiteta: postignut i poništen identitet, difuzija, i odlaganje identiteta. Veoma je poželjno da jasno bude formiran psihoseksualni identitet, potpunije formiran socijalni identitet, profesionalni, radni, eventualno bračni i roditeljski.

Hronika 01. januar - U novoj godini bez plastičnih kesa - Austrija U Austriji je, sa početkom nove godine, počela primjena zabrane prodaje jednokratno upotrebljivih plastičnih kesa. Izmjena zakona, koju je parlament usvojio, predviđa prelazni period do kraja 2020, kako bi se omogućilo preduzećima da se riješe plastičnih kesa u svojim skladištima. Od zabrane su izuzete one kese koje su potpuno biološki razgradive i koje se proizvode od biološkog materijala. Isto tako, od zabrane su izuzete i plastične kese za višestruku upotrebu. Zbog brojnih izuzetaka, organizacije koje se bave zaštitom životne sredine kritikuju izmjenu zakona, kao mjeru bez efekta. One ukazuju da godišnje Austrija ima oko 7.000 tona plastičnog smeća zbog plastičnih flaša i kesa i smatraju da bi zakon trebalo da obuhvati i plastičnu ambalažu, koja čini veliki udio plastičnog smeća. 03. januar – Zabranjena upotreba štetnih hemikalija u termalnom papiru - EU U Evropskoj uniji je stupila na snagu zabrana korišćenja hemikalije bisfenol A u termalnom papiru, koji se, između ostalog, nalazi u fiskalnim računima, a ova zabrana je počela da se primjenjuje i u Crnoj Gori. - Uredbom o zabranjenim odnosno dozvoljenim načinima upotrebe, proizvodnje i stavljanja na tržište hemikalija koje predstavljaju neprihvatljiv rizik po zdravlje ljudi i životnu sredinu zabranjen je bisfenol A u termalnom papiru u koncentraciji od najmanje 0,02 odsto masenog udjela, nakon 2. januara 2020 kazali su za CdM iz Agencije za zaštitu životne sredine. Navode da je Uredba donijeta 2018. godine, a zabrana je stupila na snagu 2. januara ove godine, čime se proizvođačima, uvoznicima i korisnicima termalnog papira dalo vremena za postupno ukidanje i pronalaženje alternative. 04. januar – Karantin zbog misterioznog virusa (korona) - Kina Najmanje trideset ljudi nalazi se u karantenu nakon što su oboljeli od misterioznog virusna nalik gripu, nepoznatog porijekla i time pokrenuli bojazan od ponovne epidemije SARSA (Severe acute respiratory syndrome – Teški akutni respiratorni sindrom), prenosi News. Tim stručnjaka Nacionalne zdravstvene komisije (NHC) otišao je u Wuhan, smješten u središnjoj kineskoj provinciji Hubei, a gradski zdravstveni odbor izdao je hitnu obavijest, rekavši da bolnice u gradu liječe sukcesivne serije pacijenata s

neobjašnjivim upalama pluća. Od trideset ljudi koliko ih je pogođeno virusom, sedam ih se nalazi u kritičnom stanju, dok su ostali stabilizovani, saopštili su ih NHC-a. Poznato je i da većina pacijenata posjeduje štand na lokalnoj tržnici morskim namirnicama (“Huanan Seafood Wholesale Market”) koja je trenutno zatvorena dok traje istraga. - Brojni zdravstveni službenici u Wuhanu kažu da uzrok trenutnog izbijanja zaraze nije poznati te da se ne može zaključiti da je riječ o SARS virusu kao što se nagađa na internet. Vjerojatnije je da se radi o drugoj ozbiljnoj upali pluća - stoji u službenom glasilu People’s Daily Vlasti u Hong Kongu, koji se nalazi na otprilike četiri sata vožnje vozom od Wuhana, pojačale su kontrole na granicama i pripremaju lokalne bolnice, dok Svjetska zdravstvena organizacija kaže da pomno motri situaciju. 05. januar – Raste broj oboljelih od dijabetesa – Velika Britanija Broj osoba oboljelih od dijabetesa i dalje se povećava u cijelom svijetu, a starosna granica se spustila i na mlađe od 13 godina. Novo istraživanje objašnjava ne samo šta aktivira dijabetes tipa 2, već i kako ga treba tretirati. U periodu između 1980. i 2014. broj osoba koje žive sa dijabetesom se povećao u cijelom svijetu i to sa 108 miliona na 422 miliona, pokazali su rezultati istraživanja. Čak 90 odsto oboljelih osoba ima dijabetes tipa 2. Farmakološke intervencije su učinile malo da zaustave pandemiju dijabetesa. Prije par godina prvi rezultati kliničkog ispitivanja su pokazali da intenzivni programi mršavljenja mogu pomoći osobama oboljelim od dijabetesa tipa 2 da postignu remisiju bez uzimanja bilo kakvih ljekova. To znači da se hronična bolest vrati na početak, i da nema tegoba. Dakle, nije u pitanju potpuno izlečenje, već stanje koje predstavlja jedan vid izlečenja koje može da traje dugi niz godina. Teorija je pokazala da dijabetes tipa 2 nastaje iz nakupljanja masti u jetri, što indukuje otpornost na insulin i povećava proizvodnju šećera u krvi. Ovi efekti zauzvrat povećavaju nivo insulina u plazmi, izazivajući stanje u kom insulin podstiče proizvodnju masti. Taj povećani nivo masnoće u jetri prouzrokuje prelivanje lipida u nekoliko tkiva, uključujući pankreas. Beta-ćelije, koje su odgovorne za stvaranje insulina, nalaze se u pankreas. Studija je otkrila da je većina učesnika ispitivanja održavala remisiju tokom dvije godine, ali da je to moguće samo ukoliko su trigliceridi u jetri i masnoća u pankreasu ostali na niskom nivou. Konkretno, gotovo 9 od 10 učesnika koji su uspjeli

da smršaju 15 kilograma ili više u ovom eksperimentu preokrenulo je svoje stanje. Nakon dvije godine više od trećine ovih osoba nije imalo potrebu za ljekovima protiv šećerne bolesti najmanje 24 mjeseca. 06. januar - Nezdrava hrana prouzrokuje probleme sa vidom – SAD Ishrana bogata mliječnim mastima, prerađenim mesom, prženom hranom i rafinisanim žitaricama nije samo loša za srce, ona utiče i na vid, pokazalo je nedavno istraživanje. Istraživanje, objavljeno u britanskom časopisu za oftalmologiju, otkrilo je vezu između ishrane bogate nezdravom hranom i degeneracije makule odnosno žute mrlje. U pitanju je stanje koje s godinama utiče na mrežnjaču, zamagljujući središnji vid.

Centralni vid pomaže ljudima da jasno vide predmete i obavljaju svakodnevne aktivnosti kao što su čitanje i vožnja. Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, nije mali broj osoba koje se susreću sa ovim problemom, a koji se najčešće javlja kod starijih od 40.godina. 07. januar - Ljekovi za jačanje libida ne djeluju na starije muškarce - SAD Prema novim smjernicama American College of Physicians, stariji muškarci kojima nivo testosterona tokom godina opada, trebali bi za liječenje seksualne disfunkcije da dobijaju jedino testosteronsku zamjenu. Prodaja raznih tretmana sa niskim ili zamjenskim testosteronom od 2001. do 2011. godine je utrostručena, i to podstaknuta oglašavanjem sa kojim potrošačima obećava da će im jačati vitalnost i libido – s testosteronom u obliku flastera, gelova, tableta i injekcija. Taj se trend od 2013. mijenja jer su objavljena ispitivanja koja ukazuju na to da ti tretmani nose rizik od moždanog i srčanog udara, a 2016. je i Američka Agencija za hranu i ljekove naložila proizvođačima da moraju na nalepnicama proizvoda da upozore na rizike povezane sa srcem i mentalnim zdravljem. - Ti ljekovi su i dalje veoma popularni, najviše zbog televizijskih oglasa i raznih oglašavanja – kazao je predsjednik AmericanCollege of Physicians (ACP) dr Robert Meklini i dodao da je prevelik broj reklama koje obećaju „izvor mladosti“. Na osnovu pregleda, ACP je utvrdio da muškarci sa niskim testosteronom koji je povezan sa starenjem imaju malu korist od tretmana.

10. januar - Nova naučna otkrića u liječenju karcinoma - SAD Naučnici su potvrdili efikasnost metoda liječenja karcinoma protonskim zračenjem, a cio proces liječenja traje manje od jedne sekunde, navodi se u istraživanju koje je objavljeno u časopisu International Journal of Radiation Oncology, Biology, and Physics. Radioterapija ili zračenje je jedna od metoda liječenja zloćudnih tumora. U te svrhe najčešće se koristi fotonsko zračenje, iako istraživanja koja su urađena poslednjih godina pokazuju da takozvani metod fleš-terapije (terapija impulsnim snopom zračenja), tokom koje se koriste protoni za zračenje oboljelih tkiva, mnogo manje oštećuje zdrava tkiva, a ima istu efikasnost. Naučnici iz Centra za onkologiju pri Univerzitetu u Pensilvaniji (SAD) sproveli su uporedno istraživanje, čiji su rezultati potvrdili da fleš-terapija smanjuje rizik od nuspojava za oko dvije trećine u poređenju sa fotonskim zračenjem. Primijećeno je da su rezultati liječenja kod obje grupe pacijenata bili gotovo isti. Zbog veće mase protona u poređenju sa elektronima, oni se malo rasipaju, a zahvaljujući tome se snop zraka preciznije fokusira na tumor i minimalno oštećuje okolna zdrava tkiva. Pored toga, liječenje traje manje od jedne sekunde, umjesto nekoliko nedelja terapije fotonskim zračenjem. To je prvo istraživanje o rezultatima upotrebe protona umjesto elektrona za generisanje fleš-zračenja pomoću običnog kliničkog aparata za radioterapiju. Istraživanje pokazuje da se protonsko zračenje za efikasno liječenje karcinoma može koristiti već danas i da nije potrebna specijalna oprema. Ipak, potrebno je izvršiti određena poboljšanja. Na primjer, autori rada navode da su morali da razviju posebne senzore za precizno mjerenje doza zračenja, jer su se obični detektori brzo zasitili zbog velikih doza radijacije i ogromne brzine čestica. 12. januar – Nedovoljno sna povezano s Alchajmerovom bolesti – Švedska U poslednjih nekoliko godina sve je više studija koje se bave proučavanjem sna, dobrobiti spavanja i negativnim posledica nedovoljnog spavanja. Sada je studija sa Univerziteta u Upsali u Švedskoj otkrila da jedna noć nespavanja može značajno da naštetiti našem organizmu, naročito kada su u pitanju muškarci. Naučnici su ustanovili da se, ako jednu noć ne spavamo, u krvi povećava nivo proteina tau, koji je povezan sa razvojem Alchajmerove bolesti. Studija je pokazala da se zbog jedne besane noći čak i kod mladih, zdravih pojedinaca, naročito kod muškaraca, u krvi povećava nivo tau proteina, što može ostaviti trajne posledice na naše zdravlje. Tau protein ili t protein pomaže u stabilizaciji unutrašnjeg sastava ćelija mozga. Kod Alchajmerove bolesti nivo ovog proteina je visok, pa dolazi do unutrašnjeg raspadanja ćelija. Kada se velika količina ovog proteina poveže, može doći do Alchajmerove bolesti i demencije. Kod zdrave osobe nivo tau proteina i drugih toksina u mozgu čisti se tokom spavanja. Samim time, nespavanjem, neredovnim spavanjem ili remećenjem ciklusa sna, ometamo čišćenje mozga.

13. januar – Mnogi faktori utiču na nastanak gojaznosti - SAD Najnovije istraživanje sugeriše da genetika nije presudna kada je u pitanju vjerovatnoća da ćete postati gojazni. Godinama su istraživanja gena u nastanku gojaznosti dovela mnoge ljude do stanja da vjeruju da njihova DNK postaje „preteška“ i da je zbog toga gojaznost neizbježna. Međutim, novo istraživanje pokazuje da svakodnevni način života, a ne geni, vjerovatno igra mnogo veću ulogu, piše Health24. - Genetika očito ima neki uticaj, ali drugi su faktori jači. BMI, čak i u mladosti, predstavlja savršenu simbiozu genetike i spoljnih faktora - rekao je dr Ventakeš Murti, vanredni profesor interne medicine i radiologije na Univerzitetu Mičigen.

daleko smrtonosniji i daleko više štetan ekonomski i socijalno. Zdravlje je ulaganje u budućnost - pojasnio je u saopštenju Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor SZO-a, prenosi Anadolija. Čelnik SZO-a je dodao da bi svjetski lideri trebali zajedno da rade na rješavanju zdravstvenih posljedica klimatskih promjena. Takođe, ističe da će SZO tokom ove godine raditi na razvijanju seta politika za zaustavljanje ili smanjenje zdravstvenih rizika od zagađenja vazduha. Osim klimatskih promjena, SZO je nabrojao i druge izazove za narednu deceniju: pružanje zdravstvenih usluga u sukobima i krizama, unapređenje zdravstvene zaštite, proširenje pristupa ljekovima, zaustavljanje širenja zaraznih bolesti, priprema za epidemije, zaštita ljudi od opasnih proizvoda, ulaganje u ljude koji se brinu o našem zdravlju, briga o adolescentima, dobijanje povjerenja javnosti, korištenje novih tehnologija, zaštita ljekova koji štite nas i održavanje zdravstvene zaštite čistom, prenosi Al Jazeera. 16. januar – Bolnice s pet zvjezdica podstiču rađanja prirodnim putem - Turska U turskom gradu Samsunu nalazi se jedna u nizu luksuznih bolnica, koje nazivaju bolnicama s pet zvjezdica, u kojima se budućim majkama pružaju vrhunske usluge kako bi se što ugodnije i prijatnije osjećale tokom boravka u ovim zdravstvenim ustanovama.

Ovo istraživanje podržava tvrdnju da je, bez obzira na vaš genetski kod, najbolja metoda za optimizaciju zdravlja dobra ishrana i svakodnevno vježbanje. 14. januar - Klimatske promjene među najvećim zdravstvenim izazovima Zbog zagađenja vazduha dolazi do ekstremnih vremenskih pojava i širenja zaraznih bolesti poput malarije.

Zagađenje vazduha godišnje ubije oko sedam miliona ljudi Klimatska kriza i klimatske promjene jedan su od 13 zdravstvenih izazova u narednih deset godina, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija. - Države mnogo ulažu u zaštitu svojih građana od terorističkih napada, ali ne i od napada virusa koji bi mogao biti

Bolnica u Samsunu je jedna od ukupno devet takvih bolnica u Turskoj u kojima se u saradnji s Ministarstvom zdravlja sprovodi pilot projekat pružanja vrhunskih usluga u zdravstvenim ustanovama s ciljem povećanja stope rađanja djece prirodnim putem. U bolnici buduće majke imaju priliku da borave same u sobi, porod se obavlja u džakuziju, a dostupne su im i brojne druge usluge, uključujući i frizerske. U dvokrevetnim sobama za trudnice se, između ostalog, nalazi dječja kolijevka, fotelje za goste, džakuzi, vlastita kupaonica i WC, frižider i televizija. 18. januar - Uveli obavezo spavanje na poslu - Japan Japanski poslodavci odlučili su da spavanje na radnom mjestu postaje dio radnih obaveza svakog zaposlenog. Tu se ne misli da će zaposleni dobiti nekoliko minuta

da sklope oči ispred svog računara, već će na raspolaganje dobiti sobu za spavanje. Ovu odluku su donijeli nakon što je novo istraživanje pokazalo da pospanost zaposlenih, koja onda utiče na radnu efikasnost, japanske kompanije godišnje košta čak 138 milijardi dolara. Stoga je predlog poslodavaca i japanskog Ministarstva zdravlja da zaposleni dobiju barem pola sata za spavanje u ranom poslijepodnevu odmah prihvaćen. Nextbeat, japanska IT kompanija, odmah je prihvatila taj trend pa je za svoje zaposlene odmah uspostavila dvije, kako kažu, „strateške spavaće sobe“. Sobe su opremljene uređajima za blokiranje buke, krevetima i sofama, a mobilni, tableti i laptopovi su najstrože zabranjeni. 20. januar - Doniranje organa je i dalje neophodno eksplicitno odobriti - Njemačka Njemački parlament je odbio predlog saveznog ministra zdravlja Jensa Spahna, prema kojem bi građani automatski bili donatori organa ukoliko se eksplicitno nisu izjasnili protiv toga. Umjesto njega prihvaćen je predlog koji su zajedno podnijele poslaničke grupe šefica Zelenih i Ljevice, Analene Baerbock i Katje Kipping. Odlukom poslanika predlog ministra Spahna nije dobio većinu u parlamentu, pa je tako doniranje organa u Njemačkoj i nadalje neophodno eksplicitno lično odobriti. Spahn je inače tražio da donator organa bude svaki građanin stariji od 16 godina koji nije izričito zabranio da se nakon smrti vodi kao donator organa. Takođe i njegova najbliža rodbina je mogla da se izjasni protiv doniranja organa, ukoliko bi dokazala da je protiv toga bio i pokojnik. Nakon sjednice Bundestaga doniranje organa u Njemačkoj dakle ostaje regulisano kao i do sada – ćutanje tj. neizjašnjavanje i dalje znači "ne" te samo onaj ko za života eksplicitno navede da želi da donira organe postaje donator.

Visoko zarazan virus H5N8 otkriven je na maloj farmi peradi u mjestu Stepanov nad Svratkou, 20 kilometara sjeveroistočno od Brna. Ptičji grip je zarazna bolest koja najviše pogađa kokoške, ćurke i patke. Zasad u Češkoj nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze čovjeka. Posljednjih nedjelja se isti virus H5N8 pojavio u Mađarskoj, Slovačkoj, Poljskoj i Rumuniji. Ptičji grip posljednji put je u Češkoj izbio 2017. kada je pogodio i druge evropske zemlje, navodi novinska agencija CTK. 23. januar - Aktivan kontakt sa umjetnošću produžava život – Velika Britanija Istraživači sa Univerzittetskog koledža u Londonu (UCL) otkrili su da ljudi koji imaju aktivan kontakt sa umjetnošću, svakih nekoliko mjeseci ili češće, smanjuju rizik od rane smrti za čak 31 odsto u poređenju sa ljudima koji to ne čine. Istraživači su analizirali podatke prikupljene od 7.000 odraslih osoba starosti od 50 godina i više, koje su učestvovale u velikoj studiji o starenju. - Iako druga zdravstvena ponašanja, kao što su pušenje cigareta, konzumiranje alkohola i vježbanje imaju veći uticaj na dužinu života, zabava i aktivnosti u slobodno vrijeme, na koje ljudi ne gledaju kao na zdravstvene aktivnosti, podržavaju dobro zdravlje i dugovječnost - izjavila je prof. Dejzi Fankort, istraživač na odsjeku ponašanja i zdravlja ljudi na UCL-u i autorka studije objavljene u časopisu BMJ.

22. januar - Ponovno se pojavio ptičji grip - Češka U Češkoj se ponovno pojavio ptičji grip, tri godine nakon što su u toj zemlji morali ubiti gotovo 100.000 ptica, objavila je češka državna veterinarska služba.

Rubensova soba u muzeju Ermitaž u Sankt Peterburgu Praćenje umjetničke sfere i učestvovanje u umjetnosti može da djeluje na ljude kao tampon protiv stresa i istovremeno može da stimuliše kreativnost, koja ljudima omogućava prilagođavanje promjenljivim okolnostima. Takođe, ova veza pomaže ljudima da izgrade socijalni kapital – pristup emocionalnoj podršci i informacijama koje im pomažu da kvalitetnije ostare. 26. januar – Postavljaju vakumski čistač smoga – Poljska U poljskom Krakovu postavljaju vakumski čistač smoga kako bi se riješili gradskog zagađenja. Prvi vakumski čistač smoga na svijetu u obliku tornja, Smog Free Tower, uskoro dolazi u poljski Krakov, gdje će se primjenom ionizacijske tehnologije pokušati riješavati problemi

gradskog zagađenja vazduha. Čistač smoga postavljen je 2016. i u Pekingu, a prije toga u Rotterdamu i Amsterdamu.

za razliku od kliničkog okruženja, u program nije unošena kompletna anamneza pacijenta koja bi mogla da utiče na postavljanje dijagnoze. Istraživački tim je utvrdio da njihov AI model može da utvrdi rak dojke sa snimaka sa sličnim nivoom preciznosti kao radiolozi. Takođe, AI je pokazao mnogo manji procenat pogrešnih dijagnoza koji se u Americi kreću oko 5,7 odsto, odnosno 1,2 u Velikoj Britaniji. 29. januar - Svaka peta smrt u svijetu posledica je sepse

Smog Free Tower dizajnirao je nizozemski inovator Daan RoosegaardReuters Smog Free Tower dio je projekta koji je pokrenula nizozemska kompanija Studio Roosegaarde, predvođena dizajnerom i inovatorom Daanom Roosegaardom, čiji je cilj stvaranje čistijeg vazduha u urbanim sredinama. Reuters je ranije opisao da Smog Free Tower hvata i skuplja čestice smoga u vazduhu koje imaju prečnik 2,5 i 10 mikrona, oslobađajući čisti zrak oko prečistača. Kako se navodi, nakon instaliranja u Pekingu toranj je očistio 30 miliona kubnih metara vazduha u 41 dan, što je deset puta veća zapremina od zapremine Nacionalnog stadiona u Pekingu, prenosi Al Jazeera Balkan. Evropska komisija objavila je da je predložila plan mobilizacije najmanje 1.000 milijardi eura u sljedećih deset godina za prebacivanje svoje privrede na nultu emisiju štetnih gasova do 2050. 28. januar – Sjajni rezultati vještačke inteligencije u dijagnostici - Velika Britanija Kompjuterski program može da otkrije rak dojke na mamografskim snimcima tokom rutinske kontrole sa većom tačnošću od radiologa i onkologa, tvrdi tim istraživača koji se nada da će ovo biti novi iskorak u borbi protiv ovog globalnog ubice. Rak dojke jedan je od najčešćih karcinoma kod žena. Samo tokom prošle godine postavljeno je više od dva miliona novih dijagnoza. Redovan skrining je od vitalne važnosti za otkrivanje prvih znakova bolesti kod pacijenata koji nemaju očigledne simptome. U Velikoj Britaniji se ženama starijim od 50 godina savjetuje da rade mamografsko snimanje na svake tri godine, a rezultate analiziraju dva nezavisna stručnjaka. Ali, tumačenje snimaka ostavlja prostora za greške. Dešava se da se kod zdravih pacijenata posumnja na rak ili pak, da se na vrijeme ne uoče promjene koje upućuju na bolest. Zato su istraživači Gugl helta unijeli u kompjuterski program vještačke inteligencije za otkrivanje raka dojke više hiljada snimaka žena iz Velike Britanije i Sjedinjenih Država. Sve snimke su već pregledali onkolozi, ali

Skoro svaka peta smrt u svijetu je posledica sepse (trovanja krvi), pokazala je sveobuhvatno istraživanje, piše BBC News. Takođe je napravljena procjena da 11 miliona ljudi godišnje umire od sepse, više nego od raka, navodi se u toj studiji. Naučnici sa univerziteta u Vašingtonu rekli su da su se zabrinjavajuće brojke udvostručile u odnosu na prethodna istraživanja. Većina slučajeva zabilježena je u siromašnim zemljama, ali se i ljudi koji žive u onim bogatijim državama susreću sa sepsom. Sepsu nazivaju i skrivenim ubicom, jer se teško otkriva. Nastaje kada imuni sistem počne pojačano da radi. Umjesto da se bori protiv infekcije, sistem napada i druge djelove tijela. I na kraju dovodi do toga da organi prestanu da rade. Oni koji prežive sepsu, mogu dugo da osjećaju poslJedice. Bakterije i virusi koji izazivaju dijareju ili plućne bolesti su vodeći pokretači sepse. Dosadašnje brojke, dobijene iz nekoliko zapadnih zemalja, pokazale su da je 19 miliona oboljelo, a pet miliona preminulo. Analiza objavljena u medicinskom časopisu Lancet, koja je obuhvatila medicinske podatke iz 195 zemalja pokazala je da ima 49 miliona slučajeva oboljelih od sepse godišnje. U svijetu umire 11 miliona ljudi od trovanja krvi, što znači da je svaka peta osoba preminula od toga. Dobra vijest je da je ova analiza pokazala da su slučajevi i broj smrti u padu od 1990. godine. Postoji nada da će problem skrenuti pažnju javnosti i sačuvati mnogo života. Trovanje krvi je problem i u Velikoj Britaniji. Broj preminulih je veći nego u Španiji, Francuskoj i Kanadi. Tokom svake godine u Velikoj Britaniji od sepse umre 48.000 ljudi, pokazuje studija. Postoji pritisak da se u domovima zdravlja brže otkrije i započne liječenje sepse. 30. januar - Najbolje zemlje na svijetu za odgajanje djece Univerzitet u Pensilvaniji je zajedno sa BAV grupom, ocjenjivao ukupno 73 zemlje u 65 kategorija, od bezbjednosti, jednakosti dohodaka do zdravstva i obrazovanja. Tako su se na ljestvici najboljih država za odgajanje djece našle skandinavske zemlje: Danska je zauzela ubjedljivo prvo mjesto, a odmah za njom slijede Švedska i Norveška. Kako je navedeno u izvještaju, ove tri zemlje su u samom vrhu liste upravo zbog sjajnog zdravstvenog sistema i obrazovanja, ali i dobrih programa socijalne pomoći i niske stope kriminala. U top pet zemalja koje predstavljaju pravi raj za djecu ubrajaju se Kanada i Holandija, a dalje na listi ih prate Švajcarska,

Novi Zeland, Australija i Austrija. Najgorom državom za odrastanje djece proglašen je Kazahstan, prenosi Telegraf.rs.

Ipak mali dio ćelija ostane netaknut. Nejasno je kako izbjegnu genetsku devastaciju izazvanu pušenjem ali naučnici kažu da se čini da opstaju u svojevrsnom bunkeru. Nakon što osoba prestane da puši te ćelije rastu i zamijene oštećene ćelije pluća. Kod ljudi koji prestanu da puše do 40 odsto njihovih pluća izgleda kao i kod osoba koje nikad nisu pušile. - Bili smo potpuno nepripremljeni za takvo otkriće kazao je dr Piter Kempbel sa instituta Sanger i dodao: - Postoje ćelije koje na neki način magično obnove oblogu disajnih puteva. 31. januar – Smrtonosni korona virus svakodnevno odnosi živote – proglašena vanredna situacija na globalnom nivou

Top 10 najboljih zemalja za odgajanje djece su: Danska, Švedska, Norveška, Kanada, Holandija, Finska, Švajcarska, Novi Zeland, Australija, Austrija. Top 10 najgorih zemalja za odgajanje dece: Kazahstan, Liban, Gvatemala, Mjanmar, Oman, Jordan, Saudijska Arabija, Azerbejdžan, Tunis, Vijetnam. 30. januar - Pluća se sama oporave nakon prestanka pušenja - SAD Do sada se smatralo da su mutacije koje vode u rak pluća trajne i da ostaju čak i ako se prestane pušiti. Ali iznenađujuće otkriće, objavljeno u časopisu Nature, pokazuje da one malobrojne ćelije koje izbjegnu štetu mogu da poprave pluća, prenosi BBC. Taj je učinak uočen i kod pacijenata koji su pušili kutiju cigareta dnevno tokom 40 godina prije nego što su prestali da puše. Hiljade hemikalija u dimu cigareta uzrokuju promjene strukture DNK u ćelijama pluća polako ih transformišući iz zdravih u kancerozne ćelije.

Studija je otkrila da se to događa u velikim razmjerama u plućima pušača čak i prije nego što razviju rak. Velika većina ćelija uzetih iz disajnih puteva pušača bila je mutirana duvanom i ćelije su sadržavale i do 10.000 promjena. - One se mogu smatrati minijaturnim tempiranim bombama koje čekaju sljedeći udar koji će ih podstaći na preobraženje u rak - kaže dr Kejt Govers, jedna od naučnica s UCL-a.

Ljudi i životinje mogu se zaraziti korona virusom koji može uzrokovati običnu prehladu, ali i teški akutni respiratorni sindrom (SARS) te bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS). Novi virus spada u istu grupu korona virusa koji uzrokuju teški akutni respiratorni sindrom (SARS). U globalnoj epidemiji te bolesti 2002. i 2003. godine umrlo je gotovo 800 ljudi. Nije poznato porijeklo novog virusa, ni koliko se lako širi među ljudima. Iz SZO su izjavili da je nekoliko pacijenata radilo na ribljoj tržnici u Wuhanu, ili su je posjetili kada su se razboljeli. Stručni tim kineske Nacionalne komisije za zdravlje potvrdio je da se dogodio prenos novog korona virusa s čovjeka na čovjeka. Takođe, sada je zaraženo i medicinsko osoblje, kazao je voditelj tima, dr Zhong Nanshan. Kineski predsjednik Xi Jinping rekao je da će Kina odlučno suzbiti širenje novog virusa dok se ova bolest već proširila van Kine. Kinesko ministarstvo zdravlja 20. januara saopštilo je da zemlja ulazi u kritičnu fazu borbe i da se čini da će se zaraza još brže širiti. Korona virus se pojavio i u SAD, Kanadi, Japanu, Tajlandu, Južnoj Koreji, Vijetnamu, Nepalu, Francuskoj i Australiji. Kineskim turističkim agencijama je rečeno da otkažu putovanja, dok raste zabrinutost. Škole u Pekingu neće počinjati sa radom. Odsječene su sve željezičke i avio veze sa Wuhanom i 16 okolnih gradova, što zahvata populaciju od 50 miliona, isto ljudi koliko ima u Njujorku, Londonu, Parizu i Moskvi zajedno. Zdravstveni radnici u Wuhanu su među oboljelima od korona virusa, lokalni mediji su objavili da je jedan od ljekara preminuo. Kineska vojska poslala je 450 pripadnika saniteta, od kojih su neki već imali iskustva sa epidemijama kao što su SARS i ebola. U međuvremenu, Kineski centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti počeo je da razvija vakcinu protiv korona virusa novog tipa koji izaziva upalu pluća, objavio je Čajna dejli. U izvještaju se ističe da su naučnici centra uspješno izolovali korona virus i da rade na tome da izaberu pravi soj virusa za proizvodnju vakcine. Zvaničnik Svjetske zdravstvene organizacije zadužen za vanredne situacije rekao je da ta agencija UN procjenjuje da je stopa smrtnosti novog virusa koji se pojavio u Kini oko dva odsto. Kina gradi najmanje četiri bolnice za zaražene korona virusom kako bi suzbila širenje bolesti opasne po život. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 30. januara vanrednu situaciju na globalnom nivou nakon što se broj slučajeva oboljelih od korona virusa za nedelju dana više nego deset puta povećao.

яБЗяБ╢яБпяБ║яБдяБеяБояБбяАаяБ║яБбяВЪяБ┤яБйяБ┤яБбяАаяБ╢яБбяВЪяБеяБзяАаяБ║яБдяБ▓яБбяБ╢яБмяБкяБбяАб "% "% $ " " # " !

яА┤яАл яА│яАл

Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna ﬂora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi. U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.

NOVO

ISPRAVLJA

VISOKO KONCENTROVANA FORMULA ZAŠTITA OD PLAVE SVJETLOSTI

Ed/Ͳ '/E' KOREKCIJE BORE, GUBITAK ČVRSTINE KOŽE

ZAŠTITA OD SPOLJNJIH AGRESORA

TAMNE MRLJE, GUBITAK PROZRAČNOSTI KOŽE

PLAVA SVJETLOST

ZAGAĐENJA

NOVO

ZĞƟŶŽů

„Zmajeva Ŭƌǀ͡ *

ŠTITI

,ŝũĂůƵƌŽŶƐŬĂ ŬŝƐĞůŝŶĂ

Vitamin C + Vitamin E

FILMEXEL®

NOVI EKSKLUZIVNI PATENT EĂũďŽůũŝ ĂŶƟͲĂŐŝŶŐ ƐĂƐƚŽũĐŝ • Re�nol 0.05 % + „Zmajeva krv� pods�ču proizvodnju kolagena • Hijaluronska kiselina male molekulske mase s�muliše sintezu kera�nocita i ﬁbroblasta • Ispravljaju bore, zatežu i podižu kožu

DŽđŶŝ ĂŶƟŽŬƐŝĚĂŶƐŝ • Sprečavaju i uklanjaju tamne mrlje • Povećavaju sjaj i ujednačavaju ten kože

ĂƌŝũĞƌĂ ƉůĂǀŽũ ƐǀũĞƚůŽƐƟ • „Zmajeva krv� (Croton lechleri) + mika par�kule • Š�� ﬁbroblaste i kera�nocite od oksidacionog stresa, ograničavajući štetne efekte plave svjetlos�

• Prirodni biopolimer � Efekat druge kože � • Zaš�tni i an�adhezivni efekat

+ hZ/ ' d ZD >E sK

BORE, ZATEGNUTOST, PROZRAČNOST PROTIV ZAGAĐENJA I PLAVE SVJETLOSTI

' WZKd d '>K >E/ Ed/Ͳ '/E' & < d * „Zmajeva krv� - crvenkasta smola južnoameričkog drveta Croton lechleri. Visoka koncentracija proantocijana čini ovu smolu jednom od najjačih an�oksidanasa. Obnavlja i unapređuje tonus kože. Umanjuje nastanak strija. Ima an�-aging efekat.

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 / www.meditas.me

MeditasCrnaGora

uriagemontenegro

UriageMontenegro