Medical 132 by medical cg

5. APRIL 2020. GODINA XI BROJ 132

www.medicalcg.me

Besplatno izdanje

Onkološki pacijenti u uslovima pandemije

Pandemija i ubrzanje digitalizacije

Nove preporuke za ishranu odojčeta

Imunološka terapija u onkologiji

Pandemija i mentalno zdravlje Neuroendokrine neoplazije

Korona virus – pitanja i odgovori

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa

IZ SADRŽAJA Obraćanje javnosti premijera Duška Markovića 7 Korona virus – pitanja i odgovori Institut za javno zdravlje Crne Gore 8 – 10 Pandemija i mentalno zdravlje Amina Bećiragić, dr pharm 11 – 13 Onkologija u uslovima pandemije Nemanja Raičević, dr pharm 14 – 17 Ubrzana digitalizacija u uslovima pandemije Dr med Suad Šabanović 20 – 21 Hronika Crne Gore 24 – 36 Hronika region 40 – 44 Mart – mjesec borbe protiv raka Institut za javno zdravlje Crne Gore 46 – 47 Imunološka terapija u onkologiji Prim. dr Nada Cicmil Sarić 48 – 49 Neuroendokrine neoplazije Prof. dr Brigita Smolović 50 – 51 Stručni skup - Endokrinološka radionica 52 – 56 Novi projekat u KCCG 60 – 61 Nove preporuke za ishranu odojčeta Dr Snežana Grubač 66 – 67 Hronika svijet 68 – 74

Sadrži jedinstven enzim mukupolisaharidazu koji uspješno:

O NOV

• Redukuje uznapredovali i dugotrajni celulit • Smanjuje obim područja gdje se stvara celulit • Povećava elastičnost kože i prevenira stvaranje depozita masti

Zašto Thiomucase Forte? Enzim mukopolisaharidaza aktivira mukopolisaharide u masnim ćelijama i razmekšava kolagen vezivnog tkiva. Tkivo postaje propustljivije za tečnost, omogućava se lakše oticanje viška tečnosti kao i lakše sagorijevanje masnoća. Kao rezultat nastaje eliminacija celulita. Kome se preporučuje? Preporučuje se kod uznapredovale forme celulita gde se tretman započinje sa Thiomucase® Forte kremom tokom 2-3 nedelje a nakon toga tretman se može nastaviti sa Thiomucase®gelom. Кao rezultat redovne primjene dolazi do redukcije postojećeg celulita, koža postaje zategnutija i ljepša. Kako se upotrebljava? Thiomucase® Forte se nanosi na čistu i suvu kožu dva puta dnevno nakon tuširanja toplom vodom, radi boljeg prodiranja aktivnе materijе u kožu.

Životi i zdravlje građana su prioritet Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković poručio je 22. marta građanima da se u pet dana od pojave koronavirusa u našoj zemlji broj zaraženih uvećao deset puta, da od sada neće biti praštanja za nepoštovanje pravila, mjera i naredbi, da su brojne mjere donijete kako bi građani bili zaštićeni u najvećoj mjeri, te da je spisak lica u samoizolaciji objavljen zato što je pravo na zdravlje i život iznad prava na bezuslovnu zaštitu ličnih podataka. - Tokom prethodna dva mjeseca Nacionalno koordinaciono tijelo u suprotstavljanju ovoj prijetnji preduzelo je najopsežnije moguće mjere ograničenja i smanjenja rizika od epidemije. I mi vjerujemo da su te odluke za sada dale rezultat. Takođe, Vladine mjere koje sam saopštio prije tri dana imaju smisla samo ako broj oboljelih držimo pod apsolutnom kontrolom. Stanje u kojem se Crna Gora danas nalazi, svakog dana ostavlja nesagledive posljedice na našu ekonomiju, na naš budžet, i što je posebno bolno – ostavlja posljedice kod svakoga od vas, dakle u svakoj porodici. Svjestan sam da ograničenja koja smo uveli predstavljaju dugoročnu prijetnju po ekonomiju i kvalitet života, i da u prvim sedmicama i mjesecima odupiranja epidemiji mogu da liče i na siromaštvo koje smo kao država ne tako davno ostavili za sobom. Ali taj rizik smo prihvatili da bismo spasili ljudske živote, da bismo sačuvali svakoga od vas, pa da onda zdravi i ujedinjeni krenemo da oporavimo našu ekonomiju – rekao je premijer Marković u obraćanju naciji. - Zahvalan sam svima što smo solidarni i udruženi oko nacionalnog interesa. Cijela država je zahvalna zdravstvenim radnicima kao i pripadnicima policije i službi bezbjednosti, sanitarnih i komunalnih službi, našim pilotima, stjuardesama i aerodromskom osoblju, zaposlenima u apotekama, trgovini, našoj vojsci, crvenom krstu, volonterima. Svi oni su neposredno izloženi riziku. O njima i mnogim drugima govorićemo kad opasnost prođe – kazao je predsjednik Vlade. Predsjednik Vlade je podsjetio da u vrijeme u koje cijela Evropa drhti pred epidemijom koronavirusa, kada je samo u jednom danu u Italiji umrlo gotovo 800 ljudi, kada države zatvaraju granice Crna Gora svoje granice drži otvorenima i dovodi hiljade svojih građana iz ugroženih područja. - A jedina obaveza onih koji su doputovali je – samoizolacija i karantin. Nažalost, jedan broj građana tu obavezu pokušava izbjeći i izigrati, i sve vas bez izuzetka dovesti u opasnost. Zbog

Duško Marković toga smo se odlučili na objavljivanje spiskova onih kojima je izrečena mjera izolacije, i to je kritikovano od dijela civilnog društva. Razumijevajući razloge za kritiku, sasvim svjesno smo odlučili da su nam životi naših građana prioritet. I procijenili da je pravo na zdravlje i život iznad prava na bezuslovnu zaštitu ličnih podataka. O eventualnim propustima razgovaraćemo kada sve ovo bude iza nas. A da bismo uopšte razgovarali treba da preživimo, zato i nije vrijeme za pravna nijansiranja, nego za spašavanje ljudskih života – kazao je predsjednik Vlade. Premijer je rekao da je za njega neprihvatljivo objašnjenje da je sve do 50 ili čak 100 oboljelih očekivan razvoj događaja, i da Crna Gora može da se nosi sa tolikim brojem pacijenata. - Crna Gora nema višak ljudskih života, niti višak svojih građana! Zbog toga od ovog trenutka neće biti kompromisa za one koji ne poštuju pravila, naredbe, mjere izolacije i socijalne distance. - Ojačaću operativne službe koje prate situaciju na terenu; daću nalog da im osnažimo i proširimo ovlašćenja. Neće biti praštanja, niti provizornosti – ni za jedan posto. Lično ću se starati da tako bude. Nemamo pravo da doprinesemo bilo čijoj bolesti ili smrti! Ovo je trenutak kada cijela Crna Gora treba biti ujedinjena radi njene budućnost i za to je dovoljno samo da ostanete kod kuće. Da je vječna naša Crna Gora – zaključio je predsjednik Vlade Duško Marković u obraćanju javnosti povodom pandemije koronavirusa. Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore

CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Institut za javno zdravlje Crne Gore u misiji očuvanja i unaprjeđenja zdravlja stanovništva Crne Gore Novi korona virus - pitanja i odgovori (Q&A) Šta je novi korona virus 2019-nCoV? Novi korona virus, privremenog imena „2019-nCoV“, otkriven je u Kini krajem 2019. godine i predstavlja novi soj korona virusa koji ranije nije identifikovan u humanoj populaciji.

teške respiratorne infekcije uzrokovan korona virusom (SARSCoV) vodi porijeklo od sivetki (životinja iz porodice mačaka slična tvoru).

Odakle vode porijeklo korona virusi?

Da li je ovaj virus sličan SARS-u ili virusu sezonskog gripa?

Korona virusi su virusi koji cirkulišu među životinjama, ali neki od njih mogu inficirati i ljude. Nakon što inficiraju ljude, moguće je njihovo dalje širenje-prenošenje sa čovjeka na čovjeka. Veliki broj životinja su prepoznate kao rezervoari koronavirusa. Naprimjer, bliskoistočni respiratorni sindrom uzrokovan korona virusom (MERS-CoV) vodi porijeklo od kamila, dok Sindrom

Novi koronavirus koji je otkriven u Kini je po genetskim karakteristikama sličan virusu koji je uzrokovao SARS 2003. godine a čini se da imaju i drugih sličnih karakteristika mada su i dalje nepoznate sve detaljnije karakteristike 2019-nCoV-a. SARS se pojavio krajem 2002. godine u Kini i više od

8 000 slučajeva oboljelih je prijavljeno iz 33 zemlje u periodu od osam mjeseci. U tom periodu jedna od deset osoba koje su oboljele od SARS-a je umrla. U aktuelnoj epidemiji novim koronavirusom (2019-nCoV) trenutno je prijavjeno nešto manje od 40.000 oboljelih (09. februar 2020) od čega oko 37.500 u Kini oboljelih uz 813 smrtnih ishoda (811 u Kini - do 09.02.2020. godine). Nekoliko zemalja Evrope je takođe prijavilo slučajeve obolijevanja: Njemačka (14), Francuska (11), Ujedinjeno Kraljestvo (3), Italija (3), Rusija (2), Belgija (1), Finska (1), Španija (1) i Švedska (1). U ovom trenutku se ne može precizno tvrditi koliko je novi korona virus (2019-nCoV) smrtonosan (jer se tačan broj jako brzo oboljelih mijenja) ali dosadašnji tok epidemije ukazuje da je težina oboljenja iskazana brojem umrlih u odnosu na broj oboljelih (tzv. letalitet) značajno manja nego kod SARS-a. Iako se oba virusa - 2019-nCoV i virus gripa prenose sa čovjeka na čovjeka i mogu uzrokovati slične simptome, ova dva virusa su veoma različita i ponašaju se različito. Još uvijek je rano da se izvedu definitivni zaključci kako se novi korona virus prenosi, ali dosadašnji podaci ukazuju da je "novo" oboljenje kontagioznije (lakše se prenosi sa čovjeka na čovjeka) u odnosu na SARS i neke od ranije poznatih sojeva virusa gripa. Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) procjenjuje da svake godine oko 40 000 osoba prijevremeno umre usljed posljedica infekcije virusom gripa i stanjima uzrokovanim tom infekcijom.

buduće epidemije 2019-nCoV neophodna su intenzivna istraživanja usmjerena ka preciznom utvrđivanju životinjskog rezervoara i njegovom konačnom suzbijanju. Još uvijek nema dovoljno epidemioloških informacija da bi se definitivno i precizno znali kolika je lakoća i održivost prenosa virusa među ljudima. Čini se da se virus dominantno prenosi kapljičnim putem prilikom kijanja, kašljanja ili izdisanja. Period inkubacije (vrijeme od izloženosti virusu do početka simptoma) za 2019-nCoV se trenutno procjenjuje između 2 i 14 dana. Iako su oboljele osobe najzaraznije u periodu kada su simptomi najviše izraženi (simptomi slični gripu), postoje indicije da pojedine osobe mogu biti zarazne a da nemaju izraženih simptoma ili prije nego li se simptomi pojave. Ako se ovo potvrdi, to će činiti otkrivanje a posljedično i suzbijanje infekcije 2019nCoV mnogo težim. Međutim, ova pojava nije ništa neobično kada su u pitanju infekcije ovog tipa, jer je na primjer ovaj način prenošenja karakterističan za morbile s tom razlikom što su morbili značajno kontagiozniji i sa mnogobrojnijim komplikacijama. Ako su osobe sa 2019-nCoV infekcijom testirane i dijagnostikovane pravovremeno i ako se sprovedu stroge mjere suzbijanja infekcije, vjerovatnoća održivog prenošenja virusa sa čovjeka na čovjeka u zemljama Evropske unije se smatra niskom. Sistematska implementacija mjera spriječavanja i suzbijanja infekcije se pokazaja uspješnom u suzbijanju SARS-a i MERS-a.

Na koji način se ovaj vrius prenosi? Koliko lako se širi?

Medicinske karakteristike Koji su simptomi 2019-nCoV infekcije?

Iako su životinje rezervoari virusa, virus se trenutno prenosi sa jedne na drugu osobu (interhumana transmisija) pa se epidemiološki značaj životinja u ovom trenutku izgubio. Međutim da bi se u potpunosti suzbila ova i prevenirale sve

Na osnovu onoga što je poznato do sada, virus može uzrokovati blage, gripu slične simptome kao što su: t HSP[OJDB t LBÝBMK

t PUF├дBOP EJTBOKF t CPM V NJ├ЭJ╩ЙJNB J t VNPS ,PE UF├дJI TMV╩КBKFWB EPMB[J EP SB[WPKB UF├ЭLF VQBMF QMV╩ЙB BLVUOPH SFTQJSBUPSOPH EJTUSFT TJOESPNB TFQTF J TFQUJ╩КOPH ├ЭPLB LPKJ WPEF EP TNSUOPH JTIPEB 0TPCF TB QPTUPKF╩ЙJN ISPOJ╩КOJN PCPMKFOKJN J TUBOKJNB TV V WF╩ЙFN SJ[JLV PE SB[WPKB UF├ЭLJI GPSNJ CPMFTUJ Da li su neke osobe u ve─Зem riziku od ostalih? (FOFSBMOP HMFEBOP LPE NBMF EKFDF TUBSJI PTPCB J PTPCB TB OFLJN ISPOJ╩КOJN TUBOKJNB OQS IJQFSUFO[JKB PCPMKFOKB TSDB ├ЭF╩ЙFSOB CPMFTU CPMFTUJ KFUSF J CPMFTUJ TJTUFNB PSHBOB [B EJTBOKF QPTUPKJ WF╩ЙJ SJ[JL PE SB[WPKB UF├дJI TJNQUPNB #VEV╩ЙJ EB TF SBEJ P OPWPOBTUBMPK CPMFTUJ J EB TV QPTUPKF╩ЙJ QPEBDJ J EBMKF PHSBOJ╩КFOJ KP├Э TF TB TJHVSOP├Э╩ЙV OF [OB LPKF ╩ЙF HSVQF MKVEJ CJUJ TLMPOF UF├дJN JTIPEJNB OBLPO JOGFLDJKF TB O$P7 Postoji li ustanovljen na─Нin lije─Нenja oboljenja uzrokovanog 2019-nCoV? /F QPTUPKJ TQFDJ─Х╩КOB UFSBQJKB [B PWP PCPMKFOKF J QSJTUVQ LPKJ TF QSJNKFOKVKF V MJKF╩КFOKV QPESB[VNKFWB MJKF╩КFOKF TJNQUPNB CPMFTUJ OQS HSP[OJDF 4JNQUPNBUTLB J QPUQPSOB UFSBQJKB OQS UFSBQJKB LJTFPOJLPN OBEPLOBEB UF╩КOPTUJ BOUJWJSVTOB UFSBQJKB

NP├дF CJUJ WSMP F─ХLBTOB LPE PCPMKFMJI U kojim slu─Нajevima treba da se testira na 2019-nCoV? 5FTUJSBOKF OB OPWJ LPSPOBWSVT QSFEWJ├┐FOP KF TBNP [B TVNOKJWF TMV╩КBKFWF JOGFLDJKF V TLMBEV TB EF─ХOJDJKPN TVNOKJWPH TMV╩КBKB LPKB KF QPEMP├дOB QSPNKFOBNB V TLMBEV TB SB[WPKFN FQJ EFNJPMP├ЭLF TJUVBDJKF 5SFOVUOP WB├дF╩ЙB PE KBOVBSB EF─ХOJDJKB TVNOKJWPH TMV╩КBKB NPEJ─ХLPWBOP QSFNB 4;0 KF TE┼аKA AKUTNA RESPIRATORNA INFEKCIJA LB ├ЭBMK OFEPTUBUBL EBIB QPWJ├ЭFOB UKFMFTOB UFNQFSBUVSB QPUSFCB [B IPTQJUBMJ[BDJKPN Nepostojanje dokazanog drugog etiolo┼бkog faktora LPKJ CJ NPHBP J[B[WBUJ QSJTVUOV LMJOJ╩КLV TMJLV Putovanje ili boravak u Kini UPLPN EBOB QSJKF QP ╩КFULB TJNQUPNB *-* 47" 53* &-&.&/5" *-* BILO KOJA AKUTNA RESPIRATORNA BOLEST J OBKNBOKF KFEBO PE TMKFEF╩ЙJI FMFNFOBUB UPLPN EBOB QSJKF QP╩КFULB TJNQUPNB KONTAKT TB QPUWS├┐FOJN JMJ WKFSPWBUOJN TMV╩КBKFN O$P7 JOGFLDJKF BORAVAK ILI RAD U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA HEKF TF MJKF╩КF QBDJKFOUJ TB QPUWS├┐FOPN JMJ WKFSPWBUOPN O$P7 JOGFLDJKPN Mjere prevencije Kako da sprije─Нim inямБciranje ovim virusom? t J[CKFHBWBKUF LPOUBLU TB CPMFTOJN MKVEJNB QPTFCOP POJNB LPKJ LB├ЭMKV

t J[CKFHBWBKUF QPTKFUV QJKBDBNB US├дOJDBNB HEKF TF QSPEBKV ├дJWF JMJ NSUWF ├дJWPUJOKF t QSJNKFOKVKUF PQ├ЭUF NKFSF IJHJKFOF IJHJKFOB SVLV J QSB WJMBO QPTUVQBL QSJQSFNF ISBOF t QFSJUF SVLF WPEPN J TBQVOPN *-* LPSJTUJUF EF[JO GFLDJPOP TSFETUWP OB CB[J BMLPIPMB QSJKF KFMB QPTMF LPSJ├Э╩ЙFOKB UPBMFUB J QPTMF LPOUBLUB TB ├дJWPUJOKBNB t J[CKFHBWBKUF LPOUBLU TB ├дJWPUJOKBNB OKJIPWJN FLTSFUJNB JMJ J[NFUPN t HEKF HPE EB QVUVKFUF QSJNKFOKVUF QSBWJMOV IJHJKFOV SVLV J SVLPWBOKB TB ISBOPN Kako da se pona┼бam ako sam imao bliski kontakt s osobom koja ima 2019-nCoV infekciju? "LP TVNOKBUF EB TUF CJMJ V LPOUBLUV TB PCPMKFMJN QSBUJ UF TWPKF [ESBWTUWFOP TUBOKF PE USFOVULB LBEB TUF JNBMJ LPOUBLU T UPN PTPCPN J BLP SB[WJKFUF CJMP LBLWF TJNQUPNF OB[PWJUF MKFLBSB EB EPCJKFUF TBWKFU 1P QPWSBULV V $SOV (PSV P QVUPWBOKV PCBWJKFT UJUF HSBOJ╩КOV LPOUSPMV LPKB ╩ЙF 7BT VQVUJUJ P QSBWJNB J PCBWF[BNB 0CBWF[OP OBWFEJUF JTUPSJKV QVUPWBOKB Koja pravila va┼╛e kada je u pitanju pranje ruku? 1SBOKF J EF[JOGFLDJKB SVLV TV LMKV╩КOJ [B TQSKF╩КBWBOKF JO GFLDJKF 5SFCBMP CJ ╩КFTUP J UFNFMKOP QSBUJ SVLF TBQVOPN J WPEPN OBKNBOKF TFLVOEJ "LP TBQVO J WPEB OJKFTV EPTUVQOJ NP├дFUF VQPUSJKFCJUJ J TSFETUWP [B EF[JOGFLDJKV TB OBKNBOKF VEKFMB BMLPIPMB 7JSVT NP├дF V╩ЙJ V UJKFMP QVUFN TMV[OJDF P╩КJKV OPTB J VTUB TUPHB KF OFPQIPEOP J[CKFHBWBUJ EPEJS PWJI EKFMPWB UJKFMB Jesu li maske u─Нinkovite u za┼бtiti od 2019-nCoV infekcije? .BTLF [B MJDF QPNB├дV V TQSJKF╩КBWBOKV EBMKFH ├ЭJSFOKB JOGFLDJKF PE POJI LPKJ TV CPMFTOJ LB ESVHJNB PLP OKJI *QBL OJKFTV UBLP VTQKF├ЭOF V [B├ЭUJUJ POJI LPKJ OJKFTV [BSB├дFOJ Postoji li vakcina protiv oboljenja izazvanog 2019-nCov? 5SFOVUOP OF QPTUPKJ WBLDJOB QSPUJW LPSPOBWJSVTB VL MKV╩КVKV╩ЙJ J OPWJ LPSPOB WJSVT O$P7 ;BUP KF WFPNB WB├дOP TQSJKF╩КJUJ JOGFLDJKV PEOPTOP [BVTUBWJUJ EBMKF ├ЭJSFOKF OBLPO JOGFLDJKF Da li sam za┼бti─Зen od infekcije 2019-nCoV ako sam ove godine primio vakcinu protiv gripa? (SJQ J O$P7 TV EWB WSMP SB[MJ╩КJUB WJSVTB J TF[POTLB WBLDJOB QSPUJW HSJQB OF QSV├дB [B├ЭUJUV PE CPMFTUJ V[SPLPWBOF O$P7 .F├┐VUJN T PC[JSPN EB KF TF[POB HSJQB V UPLV WBLDJOB QSPUJW HSJQB OBKCPMKB KF EPTUVQOB [B├ЭUJUB PE TF[POTLPH HSJQB J OJKF LBTOP [B WBLDJOBDJKV UPLPN ╩КJUBWPH USBKBOKB TF[POF Institut za javno zdravlje Crne Gore (www.ijzcg.me)

COVID-19: Očuvanje mentalnog zdravlja u doba pandemije koronavirusa U januaru 2020. godine, izbijanjem COVID-19 infekcije izazvane novim tipom koronavirusa (SARS CoV-2) u provinciji Hubei u Kini, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je vanredno stanje za javno zdravlje koje je od međunarodne važnosti. Sada širom svijeta većina ljudi odbrojava dane u izolaciji zbog nemogućnosti da napuste svoje domove kako bi išli na posao ili kako bi obavljali druge uobičajene svakodnevne aktivnosti. Ove mjere su ono što predstavlja globalni odgovor na suzbijanje širenja pandemije koronavirusa. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kriza usljed pojave koronavirusa i restriktivne mjere koje preduzimaju mnoge zemlje radi sprječavanja epidemije mogu negativno uticati na mentalno zdravlje i blagostanje ljudi. - Izolacija, fizička distanca, zatvaranje škola i radnih mjesta izazovi su koji utiču na nas, i prirodno je da u ovom trenutku osjećamo stres, anksioznost, strah i usamljenost - rekao je direktor evropskog predstavništva SZO Hans Kluge. U ranim fazama od izbijanja infekcije postoji velika neizvjesnost u vezi sa samom bolešću, njenim širenjem, obimom i uticajem. Ovo može izazvati duševni bol, čak i među onima koji su bili sigurni da neće biti direktno izloženi infekciji. Osim toga, odgovarajuće neophodne mjere predostrožnosti, poput socijalnog distanciranja i otkazivanja događaja u zajednici, mogu stvoriti stres i izazvati ili pogoršati već postojeća psihijatrijska stanja. Suočeni sa ovom kritičnom situacijom, zdravstveni radnici na prvoj liniji koji su direktno uključeni u postavljanje dijagnoze, liječenje i njegu pacijenata sa COVID-19 infekcijom, izloženi su riziku od razvoja psihološkog distresa i drugih simptoma mentalnog zdravlja. Sve veći broj potvrđenih i suspektnih slučajeva, prekomjerno opterećenje na poslu, trošenje opreme za ličnu zaštitu i higijenu, široka medijska ispraćenost pandemije, nedostatak specifičnih ljekova i osjećaj neadekvatne podrške mogu doprinijeti dodatnom mentalnom opterećenju zdravstvenih radnika. Biti pod stresom je iskustvo kroz koje prolaze mnogi zdravstveni radnici. Stres i osjećanja povezana sa njim nikako nisu odraz nemogućnosti u obavljanju svog posla ili odraz slabosti. Upravljanje stresom i psihosocijalnim blagostanjem za to vrijeme jednako je važno kao i upravljanje fizičkim zdravljem. Nažalost, neki zdravstveni radnici mogu doživjeti izbje-

gavanje od strane porodice ili zajednice zbog stigme ili straha. Ovo može znatno otežati ionako izazovnu situaciju. Šta može pomoći mentalnom zdravlju i blagostanju? Razmotrite kako da se povežete sa drugima: Održavanje odnosa sa ljudima u koje imate povjerenja važno je za mentalno blagostanje. Razmislite o tome kako možete ostati u kontaktu sa kolegama, prijateljima i porodicom putem telefona, videopoziva ili društvenih mreža, umjesto da se lično sastajete - bilo da su to ljudi koje obično viđate ili se povezujete sa starim prijateljima. Pomozite i budite podrška drugima: Razmislite o tome kako biste mogli da pomognete onima koji vas okružuju - to bi im moglo napraviti veliku promjenu, a i vi ćete se samim tim osjećati bolje. Možete li poslati poruku prijatelju ili članu porodice u blizini? Postoje li zajedničke grupe kojima biste se mogli pridružiti kako biste podržali druge na lokalnom nivou? To je

veoma važno uraditi u skladu sa uputstvima o koronavirusu (COVID-19) kako biste zaštitili sebe i druge. I pokušajte da prihvatate zabrinutost, strepnju ili ponašanje drugih ljudi. Razgovarajte o svojim brigama: Sasvim je očekivano osjećati se zabrinuto, uplašeno ili bespomoćno zbog trenutne situacije. Ovo je teško vrijeme za sve i potrebno je podijeliti sa porodicom i prijateljima kako se osjećate i stvari sa kojima se suočavate, jer i oni takođe mogu pomoći. Ako to ne možete da podijelite sa njima, postoje ljudi sa kojima možete razgovarati putem preporučenih linija za psihološku podršku. Takva je i besplatna linija za sve građane Crne Gore, otvorena za vrijeme trajanja epidamije COVID-19 infekcije, a koja je podržana od strane Kliničkog centra Crne Gore i Crnogorskog Telekoma. Brinite o svom fizičkom blagostanju: Vaše fizičko zdravlje ima veliki uticaj na to kako se osjećate, emocionalno i mentalno. U trenucima poput ovih, lako je upasti u nezdrave obrasce ponašanja, što zauzvrat može učiniti da se osjećate gore. Pokušajte jesti zdrave, uravnotežene obroke, pijte dovoljno vode, vježbajte

gdje je to moguće i pokušajte da izbjegavate konzumiranje cigareta i alkohola. Ako ste u mogućnosti da izađete vani, razmislite o šetnji ili baštovanstvu (držite preporučenih 2 metra distancu od drugih kako je istaknuto u uputstvima za socijalno distanciranje). Ako ostajete kod kuće, možete pronaći besplatne kratke video zapise sa vježbama koje možete isprobati u svom domu. Pazite na san: Osjećaj anksioznosti ili zabrinutosti može otežati da uveče zaspite. Kvalitetan san donosi veliku razliku u tome kako se osjećate mentalno i fizički, tako da je važno da imate dovoljno sna. Pokušajte da održavate redovne obrasce spavanja i pridržavajte se dobre higijenske prakse spavanja - poput izbjegavanja gledanja u ekran neposredno prije spavanja, smanjenja konzumiranja kofeina i stvaranja ugodnog ambijenta za odmor. Pokušajte da kontrolišete negativne misli: Mnoge ljude vijesti o COVID-19 pandemiji zabrinjavaju. Međutim, neki ljudi mogu doživjeti toliko intenzivnu anksioznost da to njima postaje problem. Pokušajte da se fokusirate na stvari koje možete da kontrolišete, uključujući i izvore informacija koje dobijate i radnje koje preduzimate kako biste se bolje prirepmili za ovakve informacije. U redu je priznati neke stvari koje su trenutno izvan vaše kontrole, ali nisu od pomoći stalna razmišljanja o situaciji koja vas dovode do toga da se osjećate anksiozno ili preopterećeno. Upravljanje informacijama koje dobijamo od medija: 24-časovne vijesti i stalna ažuriranja na društvenim mrežama mogu učiniti da budete još više zabrinuti. Ukoliko to na vas utiče, pokušajte da ograničite vrijeme koje provodite gledajući, čitajući ili slušajući medijsko izvještavanje o COVID-19 infekciji. To se može postići na način da vijesti provjeravate u tačno zadato vrijeme ili da se ograniče na nekoliko provjera dnevno. Prikupite vjerodostojne činjenice: Prikupite relevantne informacije koje će vam pomoći da precizno odredite sopstveni ili rizik po druge ljude od zaraze koronavirusom, tako da možete preduzeti razumne mjere predostrožnosti. Pronađite vjerodostojan izvor informacija kao što su Svjetska zdravstvena organizacija, Ministarstvo zdravlja Crne Gore, Institut za javno zdravlje Crne Gore, Klinički centar Crne Gore i provjerite informacije koje dobijate iz informativnih izvora, društvenih medija ili od drugih ljudi.

Razmislite o tome kako eventualno netačne informacije mogu Suoþavanje sa stresom tokom uticati i na druge ljude. Pokušajte da ne dijelite informacije bez provjere pandemije SARS-CoV-2 virusa činjenica protiv vjerodostojnih izvora. Normalno je da se tokom krize nastale kao posljedica COVID-19 pandemije osjeüate tužno, pod stresom, zbunjeno, Razmislite o svojoj novoj uplašeno ili bijesno. dnevnoj rutini: Život se na neko vrijeme mijenja za sve nas. Bez obzira Razgovor sa prijateljima u koje imate povjerenja može vam da li ostajete kod kuće ili ste socijalno pomoüi. Obratite se svojim prijateljima i porodici. distancirani, vjerovatno ćete primijetiti neki poremećaj u vašoj uobičaAko morate da ostanete kod kuüe, vodite zdrave stilove jenoj dnevnoj rutini. života - ukljuþujuüi pravilnu ishranu, dovoljno sna, vježbanje Razmislite o tome kako moi društvene kontakte sa voljenim osobama kod kuüe, a žete da se prilagodite i stvorite nove putem e-mail pošte i telefona sa rodbinom i prijateljima. pozitivne rutine - pokušajte da se uključite u korisne aktivnosti (kao Ne konzumirajte cigarete, alkohol ili druga opojna sredstva kako što su čišćenje, kuvanje ili vježbanje) biste se suoþili sa negativnim emocijama. ili smislene aktivnosti (poput čitanja ili pozivivanja prijatelja). Možda će Ako se osjeüate preumorno, razgovarajte sa zdravstvenim vam biti korisno da napišete dnevni radnikom ili savjetnikom. Imajte plan gdje iüi i kako potražiti ili nedeljni plan aktivnosti. pomoü za potrebe fiziþkog i mentalnog zdravlja, ako je potrebno. Radite stvari u kojima užiPotražite vjerodostojne þinjenice. Prikupite informacije koje vate: Kad ste anksiozni, usamljeni ili vam mogu pomoüi da taþno odredite rizik, tako da možete neraspoloženi, rjeđe radite ili uopšte da preduzmete razumne mjere predostrožnosti. Pronaÿite ne radite stvari u kojima inače uživjerodostojan izvor informacija u koji imate povjerenja kao vate. Usredsređenost na omiljeni što je sajt Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) ili nacionalnog instituta za javno zdravlje. hobi, učenje nečeg novog ili jednostavno odvajanje vremena za opuštanje u zatvorenom prostoru trebalo Ograniþite brigu i uznemirenost tako što üete smanjiti vrijeme bi da vam donese olakšanje od anksikoje vi i vaša porodica provodite prateüi medije i gledajuüi ili oznih misli i osjećaja i može da vam slušajuüi informacije koje smatrate uznemirujuüim. podigne raspoloženje. Ako ne možete da radite stvari u kojima obično uživate jer ostajete kod kuće, pokušajte da razVratite se vještinama koje ste koristili u prošlosti i koje su mislite kako biste ih mogli prilagoditi vam pomogle da upravljate ranijim nedaüama. Korišüenje ili isprobajte nešto novo. Puno je tih vještina može vam pomoüi da upravljate svojim emocijama tokom ovog izazovnog perioda trajanja besplatnih tutorijala i kurseva na pandemije. internetu, a ljudi stižu sa inovativnim online rješenjima kao što su online those skills to help you manage your emotions during kvizovi i prenos koncerata uživo. the challenging time of this outbreak. Postavite ciljeve: Postavljanje ciljeva i njihovo postizanje kako biste prozračili prostorije, uređenjem prostora za sjedenje daje osjećaj kontrole i svrhe - razmislite o onim stvarima koje i lijep pogled i dobijanje prirodne sunčeve svjetlosti, ili izlazak želite ili trebate da radite koje još uvijek možete raditi kod kuće. u baštu ako je moguće. To bi moglo biti gledanje filma, čitanje knjige ili online učenje. Budite aktivni: čitajte, pišite, igrajte igrice, popunjavajte Radite na tome da se držite mentalno dobro ukrštenice ili crtajte i slikajte. Pronađite nešto što vama odgovara. Nađite vremena da se opustite i usredsredite se na saRadite stvari koje obično radite kako biste se osjećali dašnjost: Ovo može pomoći kada vas preplave negativne emocije dobro, poput uživanja u hrani koju volite i vežbanja jednom zbog brige o budućnosti i može poboljšati blagostanje. Tehnike dnevno napolju, ukoliko je moguće. Ako imate podršku drugih, opuštanja takođe mogu pomoći nekim ljudima da se izbore sa planirajte sa njima kako možete ostati pozitivni i relaksirani. osjećajima anksioznosti. Postoje i druge stvari koje možete uradite kako biste vladali Ako ste u mogućnosti, jednom dnevno izađite vani ili svojim emocijama ukoliko osjećate da gubite kontrolu, poput dovedite prirodu unutra: Vrijeme provedeno na zelenim povođenja dnevnika, učenja tehnika opuštanja, kreiranja plana sa vršinama može biti korisno za vaše mentalno i fizičko blagostanje. porodicom / prijateljima kada osjećate nemir i anksioznost. Ako ne možete izaći vani, možete pokušati da postignete ove pozitivne efekte provodeći vrijeme u kući sa otvorenim prozorima Amina Bećiragić, dr pharm

Izazovi sa kojima se suočavaju onkološki pacijenti i onkolozi za vrijeme COVID-19 pandemije Kako sprovoditi onkološko liječenje?

U ovom trenutku je već jasno da COVID-19 infekcija predstavlja jedan od najvećih globalnih izazova, koja pogađa sve aspekte društva. Ono što predstavlja najveći izazov, a Crna Gora već sprovodi, jeste suzbijanje brzog širenja infekcije ali i uspostavljanje adekvatnih procedura i smjernica ponašanja i postupanja. Ovo predstavlja veliko opterećenje za sve oblasti i grane medicine, naročito za onkologiju, gdje bi trebalo obezbijediti kontinuitet terapijskih procedura i zdravstvene njege, a uz to svesti na najmanju mjeru rizik obolijevanja od COVID-19 infekcije među pacijentima i onkolozima. Na osnovu do sada dostupnih podataka i kliničkog iskustva, najveći rizik za razvijanje ozbiljnih komplikacija od COVID-19 imaju osobe starije od 65 godina, pacijenti sa hroničnim respiratornim oboljenjima, astmom, osobe sa kardiološkim komplikacijama, dijebetičari kao i pacijeti oboljeli od karcinoma. Teško pitanje sa kojim se suočavaju onkolozi širom svijeta je, kako najbolje liječiti pacijente sa karcinomom u neizvjesnom i potencijalno opasnom okruženju kakvo je u ovom momentu epidemija korona (SARS-CoV-2) virusom koji uzrokuje respiratorno oboljenje COVID-19?

Kako je COVID-19 potpuno nova bolest, suočeni smo sa činjenicom da nema jasnih vodiča kako se treba ophoditi prema specifičnim populacijama pacijenata, kao što su pacijenti oboljeli od karcinoma. Ali smo relativno brzo dobili preporuke strukovnih udruženja onkologa, koje jasno naglašavaju važnost održavanja kontinuiteta njege i liječenja kod ove grupe pacijenata, i posebnu pažnju samih pacijenata i samo-izolaciju, da bi se smanjio rizik od COVID-19 infekcije, naglašava prof. dr Vladimir Todorović, direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra Crne Gore. Takođe naglašava kako smo se u Crnoj Gori, kao i prema mjerama za opštu populaciju, vrlo mudro i sa dodatnom pažnjom posvetili organizaciji liječenja onkoloških pacijenata u vanrednim okolnostima. Primijenjeni su svi savjeti koje smo dobili od kolega iz Italije, Francuske, Njemačke, kao i publikovane informacije od kineskih stručnjaka. U međuvremenu ljekari širom svijeta nesebično dijele svoje iskustvo na društvenim mrežama i intervjuima u medicinskim strukovnim časopisima, kako bi pomogli ostalima da se što bolje pripreme. Jedan od njih je prof. dr Đuzepe Kuriljano, onkolog iz Milana, koji se nalazi u oblasti Lombardija, jedne od

teritorija koja je naviše pogođena COVID-19 epidemijom u Italiji. Kuriljano je uvaženi profesor Medikalne onkologije na Univerzitetu u Milanu i direktor divizije za rano otkrivanje ljekova, Evropskog Instituta za onkologiju. U članku su djelovi intervjua koji je dao za prestižni strukovni američki časopis ,,The Cancer Letter”.

temperaturu i kontrolišu suspektne simptome, kao što je npr. kašalj. Nakon toga pacijent ulazi u bolnicu, gdje ga čeka druga kontrolna tačka, ovdje doktori odrađuju pregled kako bismo utvrdili da pacijent nije potencijalno zaražen, i tako spriječili ulazak infekcije u bolnicu. Restrikcije zabrane kretanja ne važe za onkološke pacijente, preporuka je da se svi pacijenti koji su suspektni testiraju. Obezbijedili smo specifični dio bolnice koji je opredijeljen za pacijente koji su pozitivni na COVID-19, a imaju srednje teške simptome bolesti. Svi naši kapaciteti su prošireni u smislu obezbjeđivanja dodatne opreme za intenzivnu jedinicu i kreveta, takođe smo sproveli obuku medicinskih sestra i specijalista svih grana da pruže adekvatnu intenzivnu njegu pacijentima ukoliko eventualno razviju akutni respiratorni distres sindom (ARDS), odnosno ako nastupi naglo popuštanje respiratornog sistema. Tako da radimo puno obuka, kako za medicinske sestre i doktore, tako i za pacijente. Kakva je situacija u Crnoj Gori i koje su mjere preduzete na Klinici za onkologiju i radioterapiju?

Prof. dr Đuzepe Kuriljano Na pitanje kakva je trenutna situacija u Milanu i kada se očekuje smanjenje broja zaraženih pacijenata Kuriljano odgovara - ne želim više da gledam kako ljudi svakodnevno umiru. Još uvijek ne mogu reći da imamo efekte karantina kao epidemiološke mjere, ali se nadam da ćemo brzo početi da uočavamo pad broja zaraženih osoba. Jedna od važnih informacija koju želim da podijelim je da je do sada 44 doktora preminulo od posljedica COVID-19 infekcije, i većina njih su porodični ljekari. Do sada je u Italiji na COVID-19 pozitivno 6205 medicinskih radnika, pa želim da još jednom istaknem od kolikog je značajna i sama zaštita medicinskih radnika (uz sve ostale mjere prevencije koje se tiču i opšte populacije). Da li je Evropski institut za onkologiju napravio izmjene u načinu rada i kako će liječiti pacijente? Napravljeno je puno izmjena. Svakodnevno smo u kontaktu sa pacijentima putem telefonskih poziva, kojih imamo dnevno i do 500. Pitamo ih kakvog su zdravstvenog stanja, imaju li temperaturu, neke od respiratornih simptoma, kašalj ili kratak dah, kako bi smo smanjili, na najmanju moguću mjeru prijem pacijenata u bolnicu koji su potencijalno zaraženi. Sa pacijentima koji uzimaju oralnu onkološku terapiju kontaktiramo koristeći telemedicinu, tako ocjenjujemo stanje pacijenata i pratimo potencijalne neželjene efekte terapije. Obezbijedili smo sisteme dostave tabletarne terapije pacijentima kućama, kojima pacijente snadbijevamo sa dvomjesečnim ili tromjesečnom zalihama. Uzorke za analize krvne slike savjetujemo pacijentima da odrade u laboratorijama koje su najbliže njihovim domovima. Svake 3 nedjelje zakazujemo vizite putem telemedicine, kako bi procijenili bezbjednost primjene terapije. Ukoliko pacijent ima bilo koje nove simptome u toku ove tri nedjelje može da nas kontaktira i putem email-a, kada zakazujmemo telekonsultaciju sa pacijentom istog dana. Za one pacijente koji zahtijevaju pristup bolnici, imamo kontrolne punktove izvan bolnica, gdje najčešće sestre mjere

Prof. dr Vladimir Todorović Prof. Todorović naglašava koje su to kategorije onkoloških pacijenata u većem riziku i zahtijevaju dodatni oprez. To su pacijenti koji primaju sistemsku i hemoterapiju ili koji su primali hemoterapiju u posljednja 3 mjeseca, koji se liječe radioterapijom, pacijenti koji su imali transplantaciju koštane srži u posljednjih 6 mjeseci, ili ukoliko pacijent uzima imunosupersivne ljekove. Zatim pacijenti sa određenim tipovima hematoloških karcinoma, čak i ukoliko nisu na terapiji, kao npr. hronična leukemija, limfom ili mijelom. Speciﬁčna rizična grupa za moguće komplikacije od COVID-19 infekcije su pacijenti sa oslabljenim imunim sistemom i stanjima kao što su leukopenija, smanjen nivo imunoglobulina i pacijenti koji su na dogoročnim imunosupresivima (steroidi, antitijela). Dio zaštite su mjere koje smo preduzeli u organizaciji rada na samoj Klinici, ali još važnije je da pacijent preduzima sve mjere koje su savjetovane od strane nacionalnog koordinacionog tijela za opštu populaciju, koje kod naših pacijenata koji su na terapiji imaju veliki značaj. Pacijenti sa karcinomom, kako oni koji su trenutno na nekoj onkološkoj terapiji tako i pacijenti koji su ranije

liječeni od karcinoma, mogu biti u većem riziku za razvoj komplikacija, kako nam sugerišu prve analize iz Kine i Italije. U odnosu na ostale osobe ovaj rizik za onkološke pacijente je veći 3.5 puta. Pa bih još jednom da naglasim važnost nastavka kontinuiranog, pravovremenog, sveobuhvatnog timskog liječenja i praćenja onkoloških pacijenata. Što se tiče preventivnih mjera koje smo preduzeli na klinici, za početak smo smanjili broj pacijenata u ambulantama, tako što smo odložili kontrolne vizite svim pacijentima koji se redovno kontrolišu na našoj klinici. Sve posjete na klinici su zabranjene. Prioritet smo dali pacijentima koji su na aktivnom terapijskom režimu, kako bismo obezbijedili kontinuitet i ostvarili terapijski efekat koji produžava život i poboljšava kvalitet života. Takođe, na klinici se obavljaju samo neophodni sastanci osoblja u minimalnom broju učesnika, veći dio komunikacije se odvija putem online platformi. Smanjili smo i broj dnevno prisutnih zaposlenih na klinici, koji se smjenjuju u ekipama što je takođe, po preporukama vodiča za onkološke ustanove. Prof. Kuriljano naglašava značaj i važnost digitalizacije i digitalne medicine. - Siguran sam da će se puno stvari promijeniti kada se kriza završi i da ćemo imati značajno veću upotrebu digitalnih platformi, kao što je telemedicina, ali i praćenja ishoda pacijenata pomoću aplikacija. Šta sam otkrio za vrijeme epidemije jeste da je većina naših pacijenata digitalizovana i ima pristup internetu. Puno je načina kako nam mogu slati sve neophodno za adekvatno praćenje, od nalaza krvne slike, rezultata skenera i magnetne rezonance, ali i platformi koje mogu poslužiti za komunikaciju sa pacijentima, što nam je od ogromne važnosti u ovom momentu. Ono što je paradoks, da u vremenu koje nas je zadesilo imamo značajno veći broj podataka o pacijentima nego ikada ranije.

Na pitanje ima li u svojoj bolnici pacijente sa karcinomom koji su COVID-19 pozitivni, prof. Kuriljano odgovara - da, do sada imamo 8 pacijenata sa COVID-19 infekcijom. Pomoću dvije kontrolne tačke na kojima kontrolišemo ulaz pacijenata u bolnicu pokušavamo da smanjimo broj inficiranih pacijenata u

bolnicu. Međutim, svih 8 pacijenata ušli su u bolnicu bez temperature. Kod pacijenata smo započeli terapiju pa su razvili temperaturu za dan ili dva. Vjerovatno su bili pozitivni, a razvili su temperaturu nakon primjene terapije. Ovo je jako kompleksno, ukoliko pacijent treba da se operiše ili treba da prima terapiju, tada imate pacijenta sa mogućim komplikacijama. Ove pacijente odmah stavljamo u samoizolaciju i oni su pod intenzivnim praćenjem, što je veoma važno. Ukoliko je temperatura veća od 39 stepeni treba ih hospitalizivati. Ukoliko je temperatura, 37, 38, a pacijent nema simptome, otpuštamo ih kućama, jer rizikujemo širenje infekcije na klinici, gdje ih takođe intenzivno pratimo. Za sada imamo hospitalizovanog samo jednog pacijenta koji je imao operativni zahvat i on se osjeća dobro. Na pres konferenciji KCCG u utorak u 17h prof. dr Ranko Lazović, rukovodilac Kriznog tima, saopštio je da su za sada obustavljeni svi operativni zahvati na pacijentima sa malignim bolestima koji nisu hitni.

Prof. dr Ranko Lazović - Mi o tim pacijentima vodimo i te kako brigu. Postoji nekoliko hospitalizovanih pacijenata za koje nam je procjena da ih treba operisati - juče je to bilo u kotorskoj bolnici, u ponedjeljak se radi nekoliko zahvata u KCCG u Podgorici, i tamo gdje je procjena da je bolesnik hitan, nećemo odlagati. Tamo gdje je procjena da može da sačeka, da sačekamo i zbog bolesnika i zbog zdravstvenog sistema razvoj situacije. Tuzi smo regulisali tako što primaju hemioterapiju u Domu zdravlja u posebnoj prostoriji sa posebnim ulazom. Ostali građani na propisan način, u dogovoru sa onkologom dolaze po terapiju, ista se sprovede i vraćaju se kući - rekao je prof. Lazović. Da li pacijenti oboljeli od karcinoma treba da preuzmu dodatne preventivne mjere? Što se tiče prevencije ista pravila važe za onkološke pacijente kao i za sve ostale, a to su mjere sociljalne distance, često i temeljno pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja lica i izbjegavanja kontakta sa potencijalno oboljelim osobama, pojasnio je prof. Todorović. Ovi pacijenti ne bi smjeli da napuštaju domove, jedino u slučaju odlaska na terapiju, analize i dijagnostičke procedure. Važno je da imaju dovoljne količine ljekova i suplemenata koje su im preporučeni, a nabavku da prepuste porodici, prijateljima,

komĹĄijama. OnkoloĹĄke pacijente, u odnosu na pandemiju COVID19, moĹžemo podijeliti u dvije kategorije, pacijente koji su na aktivnom lijeÄ?enju i pacijente koji nemaju aktivnu bolest, ali se prate u odreÄ&#x2018;enim vremenskim intervalima, pa su samim tim i preporuke su za njih drugaÄ?ije. t 1BDJKFOUJ LPKJ TV OB BLUJWOPK UFSBQJKJ B SB[WJKV UFNQFSBturu ili neke od respiratornih simptoma kao ĹĄto su kaĹĄalj, suvo grlo, kratak dah ili poteĹĄkoÄ&#x2021;e prilikom disanja, odmah treba da obavijestite svog onkologa. Onkolog Ä&#x2021;e vas najbolje uputiti, da li je potrebno da doÄ&#x2018;ete do klinike ili je bezbjednije zbog trenutne situacije da ostanete kuÄ&#x2021;ama i ispratite savjete koji vam se daju, kao ĹĄto je i do sada bio sluÄ?aj. Kod ovih pacijenata je vaĹžno razlikovati pojavu sekundarnih bakterijskih infekcija kao posljedicu

primjene onkoloĹĄke terapije u odnosu na simptome COVID-19 infekcije. t 1BDJKFOUJ LPKJ OFNBKV BLUJWOV CPMFTU J OJTV OB UFSBQJKJ u sluÄ?aju porasta tjelesne temperature ili respiratornih simptoma treba da se obrate izabranom doktoru ili epidemioloĹĄkoj sluĹžbi kako bi dobili jasne informacije u vezi procedura vezanih za korona virus, nikako da prvo idu u zdravstvene ustanove, jer su i oni, takoÄ&#x2018;e, u riziku od razvoja ozbiljnih komplikacija. t NEMOJTE direkto iÄ&#x2021;i kod svog ljekara, u polikliniku/bolnicu ukoliko imate neke od simptoma koje sam veÄ&#x2021; naveo, kako biste izbjegli potencijalno ĹĄirenje infekcije. Najprije pozovite zdravstvenu ustanovu i slijedite uputstva koja vam daju!

Twetter nalozi na kojima moĹžete pratiti uvaĹžene profesore su: prof. dr Vladimir Todorovic; Vladimir Todorovic; @Vladimir08024481, J QSPG ES ĂłV[FQF ,VSJMKBOP ( $VSJHMJBOP .% 1I% !DVSJKPFZ

Nemanja RaiÄ?eviÄ&#x2021;, dr pharm

Koliko god čudesan bio, bijeli luk ipak nije za svakoga. Trebali bi ga izbjegavati oni koji koriste ljekove za razređivanje krvi jer bijei luk potpomaže zgrušavanje krvi. Takođe, bijeli luk se ne bi trebao konzumirati prije operacije.

Kanađanin Matej Menczik iz Vankuvera, inače zavisnik o tetovažama i pirsinzima, čovjek je sa najviše pirsinga na tijelu. Čak 4550 medicinskih igala bilo je probodeno u kožu njegovih leđa i ruku i tako je oborio rekord od do tada impresivnih 650 igala.

Živjeti sa jednim plućnim krilom obično ne utiče na svakodnevne poslove ili očekivano trajanje života, iako osoba više ne može da obavlja teže fizičke aktivnosti.

Jedna šargarepa sadrži preko 200% preporučljive dnevne doze vitamina A.

U prosjeku osoba spava 8 sati dnevno. To znači da osoba prespava trećinu svog života. Od te trećine života jedan dio provedemo sanjajući, a prosječna osoba provede oko šest godina života u svijetu snova.

Virusi se ne mogu reprodukovati sami od sebe i zbog toga neki virusi moraju ubaciti svoj DNK u ćelije domaćina kako bi se umnožavali.

Većina ljudi će pomisliti da im je želudac prazan čim osjete glad, ovo nije tačno. Naš želudac ne zna kada je prazan, pa stoga i ne šalje nikakve informacije do mozga. Za osjećaj gladi odgovorna je krv.

Jajna ćelija je najveća ćelija u ljudskom tijelu. Ona je čak 175 hiljada puta teža od najmanje ćelije u ljudskom tijelu, spermatozoida.

Srednji vijek nosi priču o muškatnom oraščiću. Bio je to najskuplji začin u to vrijeme, ali ne zbog ukusa i mirisa, već zato što se vjerovalo da štiti od kuge.

Tokom posljednjih 150 godina prosječna visina ljudi u industrijalizovanim zemljama porasla za 10 centimetara.

Ljudsko tijelo koje je teško 70kg u sebi sadrži oko 0,2mg zlata.

Luj VI, kralj francuske od 1108.-1137. godine, posljednjih 25 godina života spavao je svake noći samo jedan sat.

Konzervisano meso umjesto cvijeća i slatkiša svojim devojkama često poklanjaju mladići iz Koreje.

Smijeh snižava nivo hormona stresa i ojačava imunološki sistem.

Posljedica COVID-19 pandemije

Pandemija COVID-19 infekcije novim korona virusom je prethodna 3 mjeseca dotakla i sve poslovne sektore. Promjene u načinu poslovanja su bile neminovne kako se odjednom sve preselilo na online platforme. Mnogi poslovi, poput onih iz IT sektora, već odavno su upoznati sa “remote” načinom rada (rad na daljinu, rad od kuće). Međutim, danas su okolnosti takve da se većina poslova mora, gdje je moguće, prebaciti na rad od kuće dok traje pandemija. Kako se ispostavilo da je najbolja prevencija COVID-19 infekcije da ljudi ostanu svojim kućama, tako su i zdravstvene ustanove morale za kratko vrijeme da primijene sve raspoložive digitalne tehnologije kako bi se dolazak u bolnice sveo na samo najhitnije slučajeve, a sve u cilju optimizacije medicinskih kapaciteta i opreme. Digitalna medicina je, ispostavlja se, jedan od glavnih aduta u borbi protiv pandemije. Ne može se poreći činjenica da je tehnologija učinila i bržim i lakšim pružanje

zdravstvenih usluga u zajednici u vrijeme pandemije. Razvoj učinkovitih alata za digitalnu medicinu je intenzivan i izazovan proces koji zahtijeva interdisciplinarne napore širokog spektra stručnjaka, od inženjira, programera, doktora pa do krajnih korisnika, a u velikom broju su to sami pacijenti. Da li možete da zamislite u ovom trenutku gužve u čekaonicama ispred ordinacija u domovima zdravlja i bolnicama? To nam djeluje kao davna prošlost, a trenutno je i veliko izlaganje riziku kada uzmemo u obzir da su pacijenti sa komorbiditetima vunerabilnija grupa kada je u pitanju COVID-19 infekcija. Svi digitalni sistemi komunikacije na relaciji pacijent-ljekar su omogućili da se pacijenti ne izlažu dodatnom riziku, a ujedno su od velike pomoći. Posebno se njihovo korišćenje maksimiziralo u prethodnim mjesecima, gdje čak i pregled ljekara specijaliste pacijenti obavljaju iz svojih domova širom svijeta. Za produžavanje terapije pacijenti više ne moraju ići u domove zdravlja i čekati

velike redove već tako jednostavno, nakon poziva i razgovora sa svojim ljekarom mogu ljekove podići u apotekama. Prihvatanje savremenih digitalnih aplikacija i programa, posebno onih koji se odnose na praćenje pacijenata, nailazilo je često na otpor, kako unutar zdravstvenih sistema tako i od strane pacijenata. Nedostatak vremena, naizgled komplikovani digitalni alati, nedovoljna digitalna pismenost i još mnogo toga se za veoma kratko vrijeme pretvorilo u zlata vrijednu mogućnost koja je za mnoge pacijente ali i sve zdravstvene radnike najveći adut za, s jedne strane liječenje i nastavak pružanja kvalitetne zdravstvene zaštite, i sprečavanja širenja COVID-19 infekcije sa druge starne. Za vrijeme pandemije transport pacijenata i dolazak na redovne kontrole više se ne obavljaju u referentnim centrima po svaku cijenu, već u najbližim zdravstvenim centrima. Najveće kompanije iz farmaceutske, tehnološke i softverske industrije ulažu puno u platforme koje pacijentima nude mogućnost praćenja i bilježenja podataka o vlastitom zdravlju. Tu je i konstantan rad na razvoju artificijalne inteligencije i robotike, koje pomožu i najkomplikovanijim hirurškim slučajevima, pa čak i u liječenju koronavirusa. Za sada se nažalost ovim može pohvaliti samo mali broj zemalja. Zbog toga ćemo se osvrnuti na one tehnologije koje su nam dostupne i koje nam mogu pomoći da naš zdrastveni sistem i tokom pandemije izazvane COVID-19 ostane na dobrom nivou. Jedan od načina digitalne komunikacijem među zdravstvenim radnicima iz različitih zdravstvenih ustanova je telemedicina. Ova tehnologija redefiniše način na koji komuniciraju ljekari iz različitih zdravstvenih ustanova. Telemedicina omogućava zdravstvenim radnicima da procjenjuju, dijagnostikuju i daju savjete kako da se liječe pacijenti iz drugih centara uz pomoć elekronskih i telekomunikacionih tehnologija. Za sada, u našim uslovnima, Opšte bolnice u Pljevljima, Beranama i Baru su putem telemedicine povezane sa Kliničkim centrom Crne Gore. Suština korišćenja digitalnih alata u medicine je u informacijama, komunikaciji i razmjeni iskustava sa ciljem da se pacijentima obezbijedi maksimalna briga. Bitno je zadržati i obezbijediti konstantnu razmjenu provjerenih podataka. Edukacija zdravstvenih radnika je konstanta koja danas

zahtijeva da ljekari često putuju kako bi prisustvovali različitim kongresima, izlagali svoje radove, usavršavali ekspertizu i dijelili iskustva iz kliničke prakse sa svojim kolegama. Kada je onemogućeno putovanje i fizičko prisustvo sastancima, mnoga velika strukovna udruženja su odlučila da će redovne godišnje kongrese održati online, tako da će svaki zainteresovani zdravstveni radnik moći da učestvuje na najvećim medicinskim kongresima. Online sastanci, na kojima ljekari iz različitih djelova svijeta razmjenjuju svoja iskustva i pronalaze najbolja rješenja za liječenje pacijenata, su nešto što se ispostavilo kao vrlo korisno u toku pandemije. U odnosu na uživo sastanke, koje je sada nemoguće organizovati, online sastanci su omogućili ljekarima da se povežu sa bilo kojeg mjesta u svijetu i razmjene širok spektar informacija u najkraćem mogućem vremenu, što je tokom trajanja pandemije od velike važnosti. Veliki broj vebinara se svaki dan organizuje, na kojima stručnjaci pripremaju informativne prezentacije, poput seminara, predavanja, radionica ili odgovaranja na pitanja od važnosti kako ljekarima tako i pacijentima. Interaktivne funkcije omogućavaju zajedničke ekrane, sesije sa pitanjima i odgovorima i rasprave o raznim temama. Promjene u zdravstvu osnovni su dio društvene i intelektualne evolucije. Moderna praksa naučne medicine zavisi od postojanja i dostupnosti zabilježenih podataka. Ako zamislimo ujedinjenje digitalne medicine i vještačke inteligencije, otvaramo mogućnost da računari mogu da transformišu i izdvajaju bitne informacije, tako da novi digitalni alati ne samo da mogu bilježiti kliničke podatke, već mogu i generisati medicinsko znanje, pri tome omogućavajući razvoj personalizovane medicine koja je preciznija, efikasnija, brža, pristupačnija, šire distribuirana od postojeće medicinske prakse. Fleksibilnost u reagovanju i prihvatnju promjena, stalno učenje i prilagođavanje je izazovno a vidjeli smo da može bit i veoma brzo prihvaćeno kada je u pitanju digitalizacija zdravstva. Kao zaključak, može se reći da smo oduvjek bili spremni za digitalizaciju zdravstvenih sistema, samo nijesmo vjerovali da je toliko lako, pristupačno i učinkovito dok to nije bio jedini način. Dr med Suad Šabanović

Kako se izboriti sa infekcijama i alergijama

Proljeće je period godine koji je često praćen pojavom respiratornih infekcija i alergijskih reakcija. U ovom periodu se intenziviraju simptomi i kod osoba koje imaju astmu i hroničnu opstruktivnu bolest pluća. I infekcije i alergije u svojoj osnovi imaju zapaljenske procese koji se javljaju na nivou različitih organa, pa ne čudi što ljekari često u ovim stanjima preporučuju i primjenu ljekova koji deluju protivupalno. Postoji veliki broj antiinflamatornih ljekova za kojima često posežemo ne razmišljajući o potencijalnim neželjenim efektima koji prate previše čestu upotrebu ove vrste farmaceutskih proizvoda. Zato danas pažnju posvećujemo jednoj bezbjednijoj opciji,

enzimu koji je pokazao izuzetnu efikasnost u svim stanjima u čijoj osnovi se nalazi zapaljenje. Serapeptaza je veoma jak proteolitički enzim koji ima višestruka pozitivna dejstva kada se primjenjuje u cilju prevencije nastanka respiratornih infekcija, kao i u tretmanu svih upala koje se javljaju na nivou respiratornog trakta – to su upala sinusa, grla, ždrijela, ali i bronhitis i bronhijalna astma. Enzim serapeptaza blokira oslobađanje medijatora zapaljenja kao što su bradikinin i histamin, čime se ublažava zapaljenska reakcija u oboljelom tkivu. Na ovaj način se poboljšava mikrocirkulacija, smanjuju edemi i posljedično se smanjuje bol. Dijapazon indikacija u kojima se koristi serapeptaza je izuzetno širok, a sve zahvaljujući specifičnom mehanizmu djelovanja i visokoj efikasnosti. Zbog jakog mukolitičkog efekta, serapeptaza će veoma brzo razvodniti i rastvoriti mukus, šlajm i sekret i na taj način pomoći u njihovoj eliminaciji. Ukoliko ova stanja iziskuju upotrebu antibiotika, poželjno je uz terapiju antibioticima dodati i serapeptazu jer su im mehanizmi djelovanja različiti, a efekti se upotpunjuju. Pored toga, serapeptaza poboljšava dejstvo antibiotika jer razlaže biofilm koji stvaraju bakterije da bi se grupisale, ishranile i branile. Na taj način serapeptaza omogućava antibiotiku da u većoj koncentraciji dođe do mjesta djelovanja, odnosno do same bakterije, čime se značajno povećava efikasnost antibiotika. Kompanija Innventa pharm u svojoj paleti ima dva proizvoda koji sadrže enzim serapeptazu kao aktivnu komponentu. To su Serapinn® i Serapinn® Forte. Serapeptaza je vrlo potentan, ali i osjetljiv enzim, koji bi oslobađanjem u želucu mogao da izazove velike gastrične tegobe, a s druge strane bi želudačna kiselina razgradila serapeptazu, tako da bi i terapijski efekat bio vrlo upitan. Iz tog razloga je kompanija Innventa u svojim proizvodima serapeptazu pakovala u inovativne DR kapsule biljnog porijekla, koje su tako dizajnirane da onemogućavaju spontano otvaranje i oslobađanje aktivne supstance sve dok kapsula sa supstancom ne napusti želudac. Proizvodi Serapinn® i Serapinn® Forte se preporučuju za primjenu kod odraslih i djece od 12. godine. Dovoljno je uzeti samo jednu kapsulu jednom dnevno kako bi se efikasno smanjila upala, redukovali simptomi infekcije i prevenirao nastanak novih problema koji se javljanju na nivou respiratornog trakta.

Hronika 02. mart - Visok nivo rizika od obolijevanja koronavirusom u Crnoj Gori Rizik po zdravlje stanovništva Crne Gore od infekcije novim koronavirusom trenutno se smatra visokim, u odnosu na dosadašnji nivo koji je bio umjeren. To je saopštio ministar zdravlja dr sc Kenan Hrapović, iznoseći procjenu rizika koju je uradio Institut za javno zdravlje, na održanoj sjednici Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti. Ministar je članove Nacionalnog koordinacionog tijela upoznao sa činjenicama na osnovu kojih se zasniva procjena rizika. - Široko uspostavljeno lokalno prenošenje virusa u Italiji sa kojom Crna Gora ima kulturnu i saobraćajnu povezanost, kao i broj pogođenih pokrajina i oblasti koji i dalje raste, što implicira visoku izvjesnost da će se dalje lokalno širenje infekcije u Italiji nastaviti, uprkos intenzivnim i vanrednim mjerama prevencije i suzbijanja. Povećan je broj država i teritorija u Evropi koje prijavljuju obolijevanje a posebno država iz neposrednog okruženja, tu prije svega mislim na Hrvatsku, ali i Sjevernu Markoniju, takođe države sa kojimam imamo bliske saobraćajne i kulturološke veze. Povećan je broj država i teritorija u svijetu u koje je došlo do izvoza virusa iz Italije, kao što su Švedska, Švajcarska, Norveška, Finska, Austrija, Rumunija, Nigerija, i tako dalje.

učešće u obukama, seminarima, radionicama, konferencijama, sastancima, stručnim skupovima savjetovanjima, sajmovima, kao i drugim specijalističkim modulima obučavanja i edukacije u oblasti rijetkih bolesti. 03. mart - KCCG uručen inkubator NLB Banka AD Podgorica i Lovćen osiguranje uručili su stacionarni inkubator za bebe, vrijednosti 16.000 eura, za potrebe Odjeljenja za terminsku noovorođenčad Klinike za ginekologiju i akušerstvo Klničkog centra Crne Gore , koji će, pored postojećih inkubatora sa kojima raspolaže ovo Odjeljenje, dodatno olakšati zaposlenima zbrinjavanje ugroženih i prijevremeno rođenih beba.

02. mart – Potpisan Memorandum o saradnji u oblasti rijetkih bolesti

Nacionalna organizacija za rijetke bolesti Crne Gore potpisala je Memorandum o razumijevanju i saradnji u oblasti rijetkih bolesti sa JU Resursni centar za djecu i mlade Podgorica. Potpisivanju su prisurvovale direktorica JU Resursni centar za djecu i mlade Podgorica, Mirjana Popović i direktorica Nacionalne orgniazacije za rijetke bolesti Crne Gore, Nataša Bulatović. Potpisnice ovog Memoranduma su saglasne da unaprijede međusobnu saradnju u oblasti rijetkih bolesti i afirmšu inkluziju oboljelih od rijetkih bolesti u otvoreno i demokratsko društvo. Uzajamna saradnja će se odvijati kroz organizaciju i

Direktor KCCG dr Jevto Eraković prilikom prijema stacionarnog inkubatora je zahvalio na ovoj značajnoj donaciji NLB Banci i Lovćen osiguranju, kao i svim prijateljima i partnerima koji su uzeli učešće u ovoj humanitarnoj akciji. Dr Ivan Đukić, direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo je kazao da o značaju donacije najbolje govori podatak da se u Porodilištu KCCG obavi najviše porođaja na godišnjem nivou, preko 3.000, kao i da se sve rizične trudnoće iz cijele Crne Gore završavaju porođaji u našoj ustanovi. On je istakao da je veoma bitna podrška bebama u prvim satima nakon porođaja. Matjaž Božić, izvršni direktor Lovćen osiguranja, je ovom prilikom saopštio da je ova donacija prilika da dva velika privredna subjekta partnerski pokažu odnos prema društvenoj odgovornosti. - Ovakvim akcijama šaljemo dobru poruku javnosti, da sa malo truda i rada i uz mali doprinos svakog pojedinca i kompanije, zajedno možemo postići velike stvari i pružiti pomoć i podršku onima kojima je najpotrebnija - zaključio je Marko Popovič, izvršni direktor NLB Banke i jedan od aktera humanitarnog teniskog meča tokom kojeg je prikupljena većina potrebnih sredstva za nabavku inkubatora.

03. mart – Obilježen međunarodni dan brige o sluhu Klinički centar Crne Gore, povodom 3. marta, međunarodnog Dana brige o sluhu organizovao je Dan otvorenih vrata. Građani koji su željeli da provjere sluh mogli su to da učine bez uputa uz poziv ambulante za ORL. Svjetska zdravstvena organizacija od 2007. godine obilježava 3. mart kao međunarodni Dan brige o sluhu, s obzirom da je gubitak sluha globalni problem i da ugrožava stotine miliona ljudi u svijetu. Zanimljivo je da je datum odabran prema brojevima kojima se piše: 3.3, koji mogu da simbolišu i par ušiju. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, osobe s oštećenim sluhom čine više od 10 % svjetske populacije. Ozbiljno oštećenje sluha u svijetu je prisutno kod 32 miliona djece. Otkrivanje poremećaja sluha u ranom djetinjstvu je izuzetno važno zbog budućeg razvoja govora i jezika, petoro djece od 1000 rođeno je gluvo ili s oštećenjem sluha. Kod trećine osoba iznad 65 godine života sluh je oštećen. Ukoliko je već došlo do oštećenja sluha, pravilno postavljena pomagala za sluh poboljšavaju komunikaciju najmanje 90% osoba. 04. mart - Uređenje objekta Doma zdravlja Podgorica u Tološima Tehnička služba Doma zdravlja Podgorica, uz podršku Glavnog grada, u okviru svojih redovnih aktivnosti, počela je uređenje unutrašnjeg prostora zdravstvenog objekta u Tološima.

Tokom godine u kontinuitetu se sprovode aktivnosti u cilju održavanja svih zdravstvenih objekta Doma zdravlja Podgorica na teritoriji Glavnog grada. Nedavno je završeno krečenje i uređenje unutrašnjeg prostora u zdravstvenom objektu Stari Aerodrom, a u toku je i uređenje objekta u Tološima, koje će biti završeno za desetak dana. Cilj ovih aktivnosti je poboljšanje uslova za rad zaposlenih i boravak pacijenata, a samim tim i podizanje nivoa kvaliteta zdravstvenih usluga, što je osnovna misija menadžmenta Doma zdravlja Podgorica. 05. mart - Pod nadzorom 382 osobe U Crnoj Gori pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom zbog koronavirusa nalaze se 382 osobe, a od tog broja Institutu za javno zdravlje (IJZ) javlja se 267 osoba. Iz IJZ-a agenciji MINA su kazali da su sve osobe dobrog opšteg stanja i da ne pokazuju simptome respiratornih infekcija. - U slučaju da se kod osobe koja je pod nadzorom pojave simptomi i znaci koronavirusa, aktivira se protokol o postupanju sa osobama koje su bile u kontaktu sa oboljelim, a koji podrazumijeva samoizolaciju, prijavljivanje simptoma epidemiološkoj službi ili nadležnoj zdravstvenoj ustanovi i čekanje na transport u Infektivna odjeljenja Kliničkog centra - pojasnili su iz IJZ-a. Zdravstveni nadzor, kako su naveli, ne podrazumijeva ograničenje kretanja, tako da su osobe pod nadzorom slobodne da putuju unutar i izvan Crne Gore.

Iz IJZ-a su naglasili da obolijevanje izazvano novim koronavirusom trenutno predstavlja globalnu javnozdravstvenu prijetnju. 06. mart - Zajedničkim djelovanjem u suzbijanju širenja koronavirusa Crna Gora je sprovela sve mjere prevencije u cilju sprečavanja unošenja i širenja koronavirusa, međutim s obzirom na situaciju u regionu, uprkos svim mjerama koje se sprovode, vjerovatnoća importacije virusa se povećava. Ovo je saopšteno na sastanku predstavnika Ministarstva zdravlja, sekretara Nikole Antovića, genaralnog direktora Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu dr Mira Kneževića i generalne direktorice Direktorata za harmonizaciju propisa i međunarodnu saradnju mr Slađane Pavlović, sa dr Vladislavom Maslenikovim, ambasadorom Ruske Federacije u Crnoj Gori sa saradnicima. Antović je kazao da je zdravstveni sistem preduzeo sve mjere u cilju zaštite zdravlja kako građana Crne Gore, tako i stranih državljana koji borave u Crnoj Gori. On je istakao da su pripremljene preporuke za prevenciju, smanjenje rizika i eventualno suzbijanje virusa i da se situacija prati iz sata u sat i u skladu sa tim primjenjuju i uvode potrebne mjere. Dr Knežević upoznao je predstavnike Ambasade Ruske Federacije sa konkretnim mjerama koje je Crna Gora preduzela od pojave korona virusa u svijetu. Ambasador Maslenikov je istakao da u Crnoj Gori privremeno ili stalno boravi veliki broj državljana ruske zajednice i da je, s tog aspekta, od velikog značaja sve što je preduzeto kako bi se spriječio unos virusa u našu zemlju, posebno u susret predstojećoj turističkoj sezoni, kada se očekuje veći priliv turista iz Ruske federacije. Na sastanku je dogovoreno da se u skladu sa aktuelnom situacijom, intenzivira međudržavna saradnja, kako bi se blagovremeno dobijale informacije o razvoju širenja korona virusa i na osnovu toga sprovodile adekvatne mjere. 06. mart - Za bolovanja utrošeno skoro šest miliona eura Troškovi za naknade zbog privremene spriječenosti za rad tokom 2019. godine, državu će koštati, prema preliminarnim podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, skoro šest miliona eura. Od toga se, kazao je Dnevnim novinama direktor Fonda zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, 55 odsto odsnosi na trudnička bolovanja. Tokom prošle godine bilo je više slučajeva prijevremene spriječenosti za rad koje odobrava Prvestepena ljekarska komisija Fonda za zdravstveno osiguranje nego u 2018. i izgubljeno je 7,17 odsto više radnih dana, ali ukupni troškovi za bolovanja državu će koštati približno isto kao i 2018. godine. Najčešći razlozi zbog kojih se odobravaju bolovanja su problemi sa kičmom, psihijatrijska i kardiološka oboljenja, pišu Dnevne novine.

potrebe Centra za kardiohirurgiju Klinike za bolesti srca Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). Direktor Klinike za bolesti srca dr Nebojša Bulatović zahvalio se na vrijednoj donaciji koja će, kako je kazao omogućiti uvođenje novih procedura u kardiohirurgiji.

Izvršna direktorica Glosarij kompanije Mirjana Mijušković kazala je da njihova kompanije i KCCG imaju dugogodišnju saradnju. – Mi smo od ranije krenuli tim putem društveno odgovorne kompanije koja podržava i sve ono što je mimo naših redovnih profesionalnih obaveza, a posebno nam je drago kada smo u mogućnosti da podpomognemo nove programe, nove procedure, što negdje ovu ustanovu od najvećeg značaja za Crnu Goru stavlja još jedan korak ispred, kazala je Mijušković. 07. mart – Endokrinološka radionica održana u hotelu Verde u Podgorici U podgoričkom hotelu Verde, 7-og marta, realizovana je Endokrinološka radionica za izabrane ljekare. Skup je, prema iskustvu iz ranijih godina, zamišljen kao odgovor stručnjaka u vezi sa aktuelnim temama, posebno u odnosu na terapiju dijabetesa melitusa. (Opširnije na stranama 52-56) 09. mart – Organizovana akcija Crna Gora mjeri očni pritisak Klinika za očne bolesti Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), povodom Svjetske nedjelje borbe protiv glaukoma organizovala je akciju Crna Gora mjeri očni pritisak koja se ove godine obilježava od 8. do 14. marta.

06. mart - Veledrogerija Glosarij donirala hirurške instrumente KCCG-u Veledrogerija Glosarij d.o.o. Podgorica donirala je instrumente za minimalno invazivne kardiohirurške procedure za

Oftalmolozi su dijelili brošuru i savjete pacijentima

Tim povodom, u okviru akcije oftalmolozi su u ambulanti Klinike za očne bolesti mjerili očni pritisak bez zakazivanja od strane izabranog doktora i bez uputa zaintersovanim građanima koji su stariji od 40 godina, a koji su se prijavili ranije. Dr Danijela Đurović Raonić je kazala da je Svjetska nedjelja borbe protiv glaukoma udružena globalna inicijativa Svjetskog udruženje glaukomatologa i Svjetskog udruženje pacijenata oboljelih od glaukoma. – Svjetska nedjelja borbe protiv glaukoma jeste udružena globalna inicijativa Svjetskog udruženja glaukomatologa i Svjetskog udruženja pacijenata oboljelih od glaukoma koji imaju za cilj da podignu svijest građana o ovoj podmukloj i teškoj hroničnoj bolesti, o njegovom uticaju na vid, zatim mogućnosti ranog otkrivanja ovog oboljenja i na taj način da se spriječi njegov krajnji ishod, a to je trajno slepilo - rekla je dr Đurović Raonić.

Navedeno je i da je biološka terapija značajno uticala na usporavanje razvoja bolesti, a često i na postizanje remisije. 10. mart - Uvodene preventivne mjere u zaštiti od širenja virusa COVID-19 Institut za javno zdravlje predložio je Nacionalnom koordinacionom tijelu sprovođenje dodatnih mjera koje su u ovom trenutku adekvatne situaciji i epidemiološkom nivou rizika od importacije i širenja virusa među stanovništvom Crne Gore.

09. mart - Uticaj biološke terapije na produktivnost i kvalitet života oboljelih od reumatoidnog artritisa Prvi put u Crnoj Gori sproveden je projekat: Utvrđivanje razlika između uticaja biološke i konvencionalne terapije na produktivnost i kvalitet života oboljelih od reumatoidnog artritisa. Projekat su realizovali Udruženje reumatologa Crne Gore i Udruženje pacijenata za pomoć oboljelima od reumatskih bolesti u saradnji sa konsultantskom firmom Peterhof iz Beograda, podržan od strane farmaceutske kompanije Hoffmann – La Roche. Direktor Klničkog centra Crne Gore dr Jevto Eraković je u uvodnom izlaganju nagalao značaj projekta za unapređenje zdravstvenog sistema Crne Gore. On se takođe zahvalio na saradnji prof. dr Draganu Lončaru sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. On je kazao da ukoliko sagledamo na ovaj način pristup prema bilo kojoj temi danas u medicini, dolazimo do egzaktnih i pravih podataka šta je to što je najbolje u liječenu pacijenata, ne samo sa stručnog i ekonosmkog aspekta, već udruženo uključujući i iskustva pacijenata.

Prof. dr Dragan Lončar, Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu Broj oboljelih od reumatoidnog artritisa u Crnoj Gori, kojima je bolest dijagnostikovana i kojima je propisana terapija, je tri hiljade a sedam je bioloških ljekova koji se koriste u tretmanu reumatoidnog artritisa na pozitivnoj listi. Rezultati projekta nedvosmisleno ukazuju da je u prosjeku bolje zdravstveno, emocionalno stanje i kvalitet života kod pacijenata koji primaju biološku terapiju.

Na osnovu zaključaka Nacionalnog koordinacionog tijela Ministarstvo zdravlja je donijelo naredbu o stupanju na snagu predloženih mjera: 1. Zabrani putovanja u najpogođenija područja i države, koje trenutno uključuju: Italiju, Španiju, Južnu Koreju, Iran, Kinu – pokrajinu Hubei. Lista zemalja u kojima je zabranjeno putovanje nije konačna i mijenjaće se u skladu sa kretanjem epidemiološke situacije. 2. U skladu sa Zakonom o strancima uvodi se privremena mjera zabrane ulaska u Crnu Goru dok postoji opasnost od unošenja zarazne bolesti u zemlju, stranim državljanima koji dolaze iz: Italije, Španije, Južne Koreje, Irana, Kine – pokrajina Hubei. Lista zemalja iz kojih je privremeno zabranjen dolazak nije konačna i mijenjaće se u skladu sa kretanjem epidemiološke situacije. 3. Državljani Crne Gore, koji su se zadesili u tranzitu i povratnici su iz: Italije, Španije, Južne Koreje, Irana, Kine – pokrajina Hubei. Staviće se u kućnu izolaciju pod aktivnim nadzorom i ograničenjem prava kretanja koji podrazumijeva smještaj u porodičnom objektu tokom perioda od 14 dana uz praćenje zdravstveng stanja od strane nadležne epidemiološke službe. Nad svim članovima porodice koji se zadese u domaćinstvu primjenjivaće se iste mjere. Nepoštovanje ove mjere podleže zakonskoj odgovornosti. 4. Odlaže se ogranizovanje svih đačkih i učeničkih grupa – ekskurzija, izleta, edukativnih skupova i sl. u inostranstvu. 5. Donešena je i odluka o zabrani održavanja sportskih manifestacija sa prisustvom publike. Dakle, sportski događaji, nacionalni i međunarodni, održavaju se bez prisustva publike. Eventualni dolazak timova iz najpogođenijih područja se odlaže do daljnjeg. 6. Donešena je odluka o sprovođenju pooštrene granične kontrole nad putnicima u međunarodnom saobraćaju koji dolaze iz država koje u ovom trenutku imaju registrovane slučajeve, a bez široko uspostavljene lokalne transmisije COVID-19. Kada je riječ o dodatnim mjerama unutar zdravstvenog

sistema, donešena je odluka o: - Razradi planova za angažovanje medicinskog kadra koji se nalazi u penziji u slučaju potrebe i povećanog obolijevanja uz aktivno angažovanje Ljekarske komore i drugih strukovnih udruženja. - Privremenoj suspenziji odlazaka na redovne godišnje odmore svih zaposlenih u zdravstvu uz obustavu službenih putovanja i privremeni povratak sa edukacija i usavršavanja u inostranstvu onih zaposlenih za koje se procijeni da predstavljaju krucijalne specijalnosti u slučajevima masovnog obolijevanja. - Aktivnoj „mobilizaciji“ uz mogućnost preraspodjele kadra iz svih zdravstvenih ustanova ka onim ustanovama za koje se procijeni da će biti najpogođenije. Raspoloživi kadar u okviru zdravstvenih ustanova može se mobilisati i po potrebi izvršiti prebacivanje iz jedne zdravstvene ustanove u drugu. U trenutku kada državi prijeti gotovo izvjesna importacija novog koronavirusa poseban akcenat se mora staviti na individualnu odgovornost i ponašanje svakog pojedinca. Adekvatna komunikacija telefonom sa zdravstvenom službom je imperativ. To se posebno odnosi na osobe koje su bile u pogođenim područjima ili koje su eventualno imale kontakt sa oboljelom osobom. Svaki odlazak ljekaru sa simptomima respiratorne infekcije nosi rizik za sve osobe iz okruženja, posebno stare. Zbog toga tim osobama predlažemo da se jave telefonom najbližem domu zdravlja ili Institutu za javno zdravlje koji će im dati jasne instrukcije za postupanje. Obaveza je svakog od nas da uradimo sve što je u našoj moći da zaštitimo našu porodicu i okruženje. Ove obaveze uključuju i promjene ponašanja i uobičajenih navika koje su svojstvene našem kulturološkom miljeu, kao što su rukovanje, grljenje i slično. Dok traje opasnost po zdravlje od novog koronavirusa ove navike i ponašanje treba izbjegavati. Takođe, izbjegavanje svakog nepotrebnog kretanja, društvenih i bliskih kontakata, kao i izbjegavanje svih mjesta sa masovnim okupljanjem ljudi na ograničenom prostoru je takođe preporuka, jer jedino na taj način i uz strogo pridržavanje mjera i preporuka nadležnih zdravstvenih institucija možemo obezbijediti sigurnije okruženje za sve građane Crne Gore. 11. mart - KCCG obustavio elektivne programe Zbog trenutne epidemiološke situacije u svijetu, regionu a naročito bližem okruženju, i pored činjenice da za sada u našoj državi nema registovanih osoba koje su inficirane virusom COVID19 ali da postoji realna vjerovatnoća za pojavu navedenog infektivnog oboljenja i u Crnoj Gori, u Kliničkom centru Crne Gore se obustavljaju elektivni, odnosno, planirani operativni programi i procedure koje bi zahtijevale intenzivni tretman i liječenje. Dakle, radi se o svim planiranim intervencijama koje ne zahtijevaju urgentno zbrinjavanje pacijenata. Obustava elektivnih procedura trajaće do poboljšanja epidemiološke situacije. 13. mart - Vlada donijela odluku o lokacijama za karantin Vlada Crne Gore je na 161. sjednici, kojom je predsjedavao premijer Duško Marković, razmotrila informaciju resornih

ministara i rukovodilaca nadležnih institucija o realizaciji mjera koje su pripremljene i koje se preduzimaju radi kvalitetnog odgovora na zaštiti države i građana od opasnosti širenja virusa COVID-19 (korona virus). U okviru sveobuhvatnih mjera za prevenciju importacije i sprečavanje daljeg širenja virusa COVID–19, Vlada je na predlog Ministarstva zdravlja donijela odluku da se objekti u Danilovgradu i Ulcinju ustupe za sprovođenje mjera karantina. U skladu sa činjenicom da je karantin mjera kojom se ograničava sloboda kretanja i utvrđuju obavezni zdravstveni pregledi zdravih lica koja su bila ili za koja postoji sumnja da su bila u kontaktu sa licima oboljelim ili sa licem za koje postoji sumnja da je oboljelo od neke karantinske bolesti Vlada je za te potrebe odredila dosadašnji prostor Regionalne škole državne uprave (RESPA) kod Danilovgrada i prostor nekadašnje kasarne Zoganj kod Ulcinja. 13. mart - Obavještenje o korišćenju portala Fonda eZdravlje.me U cilju preventivnih mjera vezanih za virus Covid 19, pozivaju se osiguranici FZZO, kako bi smanjili posjete domovima zdravlja i na taj način izbjegli gužve i smanjili rizik posebno najosjetljivije kategorije osiguranika koji imaju hronične dijagnoze da koriste portal Fonda eZdravlje.me, servis eZakazivanje za zakazivanja pregleda kod svojeg izabranog doktora, i posebno servisa eNaručivanje radi obezbijeđenja terapije koju koriste bez odlaska kod ljekara. Neophodni pin kod za pristup portalu može se dobiti na šalterima poslovnih jedinica/filijala Fonda. Za starije osiguranike koji ne koriste informacione tehnologije pin kod i korišćenje servisa može obezbijediti mlađi član porodice. 13. mart - Telefonska komunikacija sa zdravstvenom službom u borbi protiv koronavirusa Brojevi telefona Doma zdravlja Podgorica na koje se mogu dobiti informacije u vezi procedura vezanih za koronavirus su: 19816, 020 481 900, 067 709 606, 067 709 607, 067 306 242, 067 066 342. Telefonska komunikacija sa zdravstvenom službom je imperativ u borbi protiv koronavirusa, a iako nema mjesta uznemirenosti, svi građani treba da budu odgovorni kako bi se spriječila pojava i širenje infekcije. To je u izjavi za PR Centar, saopštio direktor Doma zdravlja Podgorica, doc. dr Nebojša Kavarić, poručujući da je ta zdravstvena ustanova potpuno spremna kada je u pitanju aktuelna epidemiološka situacija. 15. mart – Apel građanima – Ostanite doma! Epidemiolog dr Senad Begić, pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje, uputio je apel građanima Crne Gore: Ostanite doma! - Poštovani građani Crne Gore, dragi prijatelji, komšije, rođaci, ukazala nam se značajna prilika da na greškama i muci drugih shvatimo koliko je novi koronavirus zaista opasan.

Ova prilika mnogim državama i mnogim narodima uopšte nije ni pružena. Sada kada je imamo, na svima nama je da učinimo sve što je u našoj moći da spriječimo širenje ovog virusa. Matematika je jasna – jedna osoba tokom dana ostvari oko 90 kontakata. Svi smo podjednako podložni ovom virusu. Onog trenutka kada virus uđe, a mi ne učinimo ništa da spriječimo njegovo širenje, u riziku smo svi. Biće Bokeške, biće izlazaka, biće Ričardove glave. Zato, molimo vas, pridržavajte se mjera prevencije i ostanite doma – istakao je dr Begić. 16. mart - Crna Gora pruža podršku svojim građanima ma gdje se nalazili Svako ko želi da se iz inostranstva vrati u Crnu Goru, dobrodošao je kući, i Vlada će učiniti sve da mu povratak obezbijedi – saopštio je premijer Duško Marković nakon sastanka sa ministrima vanjskih i unutrašnjih poslova, saobraćaja i pomorstva, i predstavnicima institucija koje će imati konkretna zaduženja po ovom pitanju. Predsjednik Vlade naložio je formiranje posebnog operativnog štaba čiji zadatak je da sačini odgovarajuće evidencije naših građana u inostranstvu, izvrši neophodne provjere, i predloži mjere koje imaju za cilj konkretizaciju aktivnosti. Posebno je naglašeno da će svako ko na ovaj način stigne u Crnu Goru biti podvrgnut strogom zdravstveno-sanitarnom režimu u trajanju od najmanje dvije sedmice, a da će karantinski prostor za te namjene biti određen na prvoj narednoj sjednici Vlade. 16. mart – Ministarstvo zdravlja donijelo nove privremene mjere Obustavlja se javni prevoz putnika u međunarodnom drumskom, željezničkom i vazdušnom saobraćaju. Državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave i lokalne uprave obavezuju se da lična dokumenta (lična karta, pasoš i vozačka dozvola), koja posjeduju građani, izdata nakon 2008. godine, a kojima je istekao rok važenja, po osnovu kojih ostvaruju pred tim organima neko svoje pravo ili izvršavaju obavezu, smatraju važećim.

Ograničava se broj građana u šalter salama područnih jedinica i filijala Ministarstva unutrašnjih poslova i drugih organa državne uprave, tako što u šalter sali, nezavisno od površine, ne može da boravi više građana od broja postojećih šalterskih mjesta.

17. mart – Potvrđeni prvi slučajevi koronavirusa u Crnoj Gori U Crnoj Gori pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom nalaze se 2.662 osobe, koje su tokom prethodnih 14 dana boravile na području sa rasprostranjenom transmisijom koronavirusa, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). Iz IJZ kazali su da su u utorak u laboratorijama Instituta završili laboratorijsku obradu sedam uzoraka, čime se broj testiranih osoba povećao na 104. U Crnoj Gori su potvrđeni prvi slučajevi koronavirusa, a radi se o dvije ženske osobe, rođene 1948. i 1973. godine i obje su u prethodnom periodu boravile u područjima pogođenim epidemijom. 17. mart - Ministar Hrapović obišao lokaciju za karantin u Danilovgradu Objekat Respa u Danilovgradu ispunjava sve standarde koje propisuje Pravilnik i Svjetska zdravstvena organizacija za objekte karantinskog tipa, saopštio je ministar zdravlja dr sc Kenan Hrapović nakon obilaska ove lokacije sa predsjednicom opštine Danilovgrad Zoricom Kovačević i epidemiologom Instituta za javno zdravlje, dr Igorom Galićem. Vlada Crne Gore je usvojila predloge Ministarstva zdravlja, pa su objekti ReSPA u Danilovgradu i objekat Stara kasarna Zoganj u Ulcinju određene za sprovođenje mjera karantina, a u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. 18. mart - On-line dodjela PIN-a za korišćenje elektronskih servisa u zdravstvu Iz Fonda za zdravstveno osiguranje obavjestili su javnost da je na platformi eZdravlje omogućeno slanje on-line zahtjeva za dobijanje PIN-a, u svrhu korišćenja elektronskih servisa u zdravstvenom sistemu Crne Gore. Ovo znači da će svi osiguranici Fonda na portalu (www.ezdravlje.me) i mobilnim apilkacijama eZdravlje biti u mogućnosti da elektronskim putem dobiju PIN, bez odlaska kod izabranog doktora ili u područnim filjalama Fonda. Na ovaj način smanjuje se rizik od širenja infekcije COVID-19 virusa za hronične bolesnike koji su najkritičnija grupa, zatim ljekare i medicinsko osoblje, kao i službenike zaposlene u filijalama i područnim jedinicama Fonda. Iz Fonda apeluju na osiguranike da u najvećoj mogućoj mjeri koriste elektronske servise u zdravstvu, koji naročito u ovoj sistuaciji mogu uticati na smanjenje rizika, kroz pružanje ne malog broja usluga u elektronskoj formi, bez odlaska kod ljekara. Prije svega, tu su naručivanje terapije za hronične bolesnike, uvid u laboratorijske nalaze, zakazivanje pregleda i ostalo. Sve instrukcije i detaljna uputstva mogu se naći na adresama: www.ezdravlje.me, www.fzocg.me. 19. mart – Ministar Hrapović medicinskim radnicima odao priznanje Povodom pojave koronavirusa, najveće javnozdravstvene globalne pandemije ministar zdravlja dr sc Kenan Hrapović odao priznanje zdravstvenim radnicima za požrtvovanost i profesionalizam.

- U danima koji su za nama, Vlada Crne Gore i nadležne institucije činile su sve da odgode pojavu koronavirusa koji danas, sada je to potpuno jasno, najveća javnozdravstvena globalna prijetnja.

tužilac Ivica Stanković podržali su u potpunosti sve aktivnosti Nacionalnog koordinacionog tijela i iskazali punu suglasnost sa naredbama i mjerama. Nacionalno koordinaciono tijelo je informisano o apsolutnoj spremnost pravosuđa da u tijesnoj saradnji sa drugim državnim subjektima u kontinuitetu postupa po nadležnosti kako bi se spriječilo dalje širenje koronavirusa. Konstatovano je da je, budući da naročitu opasnost po građane i cijelo društvo predstavlja neodgovorno nepoštovanje rješenja o samoizolaciji, svaki otkriveni slučaj bude u najkraćem roku procesuiran i to najstrožim predviđenim kaznama. 20. mart – Stigle donacije Kine i Turske

Danas, kada je već jedan broj naših građana inficiran ovom opakom bolešću, želim da se obratim svim zaposlenima u zdravstvenom sistemu Crne Gore- ljekarima i sestrama, medicinskom i nemedicinskom osoblju. Birajući svoj životni poziv, Vi ste nesumnjivo odabrali najhumaniju i zasigurno jednu od najtežih i najodgovornijih profesija. Spašavanje života i svakodnevna briga o zdravlju pacijenata i stanovništva- to svakako jeste. Vi ste i do sada u bezbroj situacija, počesto u skromnim i otežanim uslovima, kao pojedinci ili institucije zdravstvenog sistema, pokazali visoku profesionalnost i odgovornost u obavljanju svog posla. Ta odgovornost iskazana je i potvrđena i prethodnih dana, u šta ja kao resorni ministar ni jednog trenutka nisam ni sumnjao. Za do sada iskazano požrtvovanje i profesionalizam, ja Vam u svoje i u ime Vlade Crne Gore odajem iskreno priznanje. No, u svakoj, pa i Vašoj profesiji, postoje one situacije u kojima je lična i profesionalna odgovornost na posebnom ispitu. Za sve Vas, to je ovaj trenutak. Vi ste na prvoj liniji odbrane od narastajuće epidemije, a institucije sistema i građani podrška u preduzimanju mjera da posljedice budu kontrolisane i što manje. U danima koji slijede, od Vas očekujem da još jednom uložite dodatne napore i svojom sigurnošću, odgovornošću i energijom pomognete da zajednički pobijedimo ovu bolest i da kao sistem i društvo položimo i ovaj ispit – kazao je ministar Hrapović. 19. mart - Hitne najstrože zakonske kazne za nepoštovanje naredbi Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti i najviši predstavnici pravosuđa saglasili su se da je u cilju zaštite građana i cijelog društva od daljeg širenja koronavirusa potrebno u kontinuitetu preduzimati najstrože zakonom predviđene sankcije prema svim fizičkim i pravnim licima koja krše naredbe Ministarstva zdravlja, a posebno prema fizičkim licima koja ne poštuju rješenja o samoizolaciji. Na sastanku održanom uoči sjednice Vlade, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica i vrhovni državni

U Crnu Goru je stiglo 2.000 testova na koronavirus, donacije NR Kine i Republike Turske, objavljeno je na Tviter nalogu Vlade Crne Gore. - Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti se zahvaljuje na donacijama. Cijeli svijet je u borbi protiv opakog virusa, a prijatelji stoje jedni uz druge - poručili su iz Vlade. Kako je saopšteno iz vladinog biroa za odnose s javnošću, NR Kina je, kao država koja se prva suočila sa razornim uticajem ovog virusa na zdravlje i život građana i na ukupni društveni i ekonomski sistem, donacijom iskazala posebno razumijevanje i brigu prema Crnoj Gori, i još jednom potvrdila prijateljski odnos. Republika Turska je i ovim gestom, u veoma izazovnom vremenu u kojem se čitav svijet bori protiv pandemije koronavirusa, još jednom potvrdila čvrsto prijateljstvo i savezništvo sa Crnom Gorom. 21. mart - U DZ Tološi pregledi pacijenata za koje se sumnja da imaju koronavirus Zdravstveni objekat Doma zdravlja Podgorica u Tološima, u skladu sa odlukom Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, namijenjen je za pregled pacijenata sa težim simptomima, koji upućuju na sumnju infekcije koronavirusom COVID-19. - Svi pacijenti, sa simptomima koji mogu ukazivati na infekciju koronavirusom, nakon pozivanja call centra Instituta za epidemiologiju 1616 i popunjavanja epidemiološke ankete, ukoliko je ona negativna, mogu se javiti na kontakt telefone Doma zdravlja Podgorica: 19816, 020/481-900, 067/709-606, 067/709-607, 067/306- 242, 067/066-342 - saopšteno je iz Doma zdravlja. Ljekari će nakon telefonskog razgovora, ukoliko na osnovu navedenih simptoma utvrde da se radi o težem obliku obolivanja i sumnji na koronavirus, pacijenta uputiti u zdravstveni objekat u Tološima, gdje su obezbijeđeni svi uslovi za ljekarski pregled. 21. mart - Telefon za podršku djeci sa posebnim potrebama U Centru za djecu sa posebnim potrebama – Razvojnom savjetovalištu Dječjeg dispanzera nikšićkog Doma zdravlja

otvoren je Telefon za podršku djeci i porodici kako bi lakše prevazišli situaciju nastalu zbog epidemije korona virusa. Logoped u Centru Ana Kovač, kazala je agenciji MINA da će u danima pandemije djeci i roditeljima biti pružana psihosocijalna podrška dječijeg psihologa i socijalnog radnika i organizovan savjetodavni rad logopeda kroz individualno i porodično savjetovanje i intervencije. Psiholog i porodični psihoterapeut, Marija Petranić, kazala je da je stručna pomoć koju će da pruža u danima pandemije namijenjena svim porodicama sa djecom, porodicama koje imaju dijete sa smetnjama u razvoju, kao i u kojima djeca ispoljavaju promjene u ponašanju. Pomoć je, kako je planirano, namijenjena i porodicama u kojim postoje konflikti između roditelja ili sibling i jednoroditeljskim porodicama. Socijalni radnik u Centru Milica Baković, kazala je da je njena pomoć i podrška namijenjena porodicama slabijeg materijalnog stanja i koje se nalaze u krizi, roditeljima –hraniteljima - usvojiteljima koji imaju teškoće u obavljanju svojih roditeljskih funkcija, kao i porodicama sa članom koji pokazuje smetnje u razvoju. Pomoć i podrška telefona tog Centra, kojim rukovodi pedijatar dr Snježana Dašić, može se dobiti na broj 067/616 – 825, a omogućen je i viber poziv. Pozivi su mogući svakog radnog dana od 7-15 sati. 22. mart – Prva žrtva koronavirusa u Crnoj Gori Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Jevto Eraković saopšto je da je u Crnoj Gori registrovan prvi smrtni slučaj o korona virusa. Dr Eraković je saopštio da je analizom utvrđeno da je ovaj pacijent imao Covid-19 i da je u pvoj polovini mjeseca boravio u Srbiji. - U pitanju je državljanin Crne Gore, star 65 godina iz Herceg Novog. On je u ranim jutarnjim satima transportovan u Klinički centar Crne Gore i ubrzo nakon toga i preminuo. Sve mjere koje su u kratko vrijeme boravka u Kliničkom centru Crne Gore sprovedene, nažalost nijesu mogle da ostave neki bolji trag po liječenje ovog pacijenta - kazao je dr Eraković. Dodao je da je osoblje Kliničkog centra preduzelo sve, koristilo zaštitnu opremu i sprovelo sve procedure koje su propisane po standardima za liječenje. 24. mart - Građani Tuzi svi u kuće bezuslovno Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti donijelo je na sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik Milutin Simović, odluku da sa ciljem zaštite života i zdravlja građana da stanovništvo Gradske opštine Tuzi bude u kućama sa ciljem sprečavanja daljeg širenja koronavirusa koji je otkriven u tom mjestu i većoj razmjeri. - Večeras smo donijeli jasnu i odlučnu odluku. Imamo potrebnu i to hitnu, neodložnu da pomognemo građanima Tuzi. I to sa važnim ciljem da spriječimo ubrzano širenje virusa koji su naše epidemiološke službe u toku dana zabilježile i alarmirale na potrebu noćašnjeg sastanka i na potrebu noćašnjih brzih oduka – rekao je predsjednik NKT. Direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša

rekao je da je od 34 uzorka ispitana danas 18 uzoraka bilo pozitivno, od kojih su 15 iz Tuzi. - Situacija je jako opasna. Radi se o jako infektivnom virusu koji se jako lako širi i može da inficira veliki broj ljudi – rekao je dr Mugoša iznoseći podatke o poraznim posljedicama eventualnog širenja virusa. - Ja molim da se čuje ovaj glas, da zavlada razum, da stanovništvo ostane kod kuća, da ne izlazi, da oni koji imaju bilo kakve simptome poput prehlade da se izdvoje u posebne sobe – rekao je dr Mugoša najavljujući za sjutra istraživanje širine epidemije u Tuzima.

Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Jevto Eraković se obratio građanima Tuzi rekavši da se sa medicinskog aspekta obraća u najtežem trenutku za taj kraj. - Zbog toga od večeras, svaki građanin Tuzi mora da ostane kod kuće... Mora da ostane ako misli na svoju porodicu, na svoje potomstvo, komšije, prijatelje i rođake – rekao je dr Eraković. Dodao je da ovu situaciju možemo prevladati ako budemo disciplinovani i izrazio optimizam da je moguće izboriti se sa ovom situacijom ako građani budu slušali preporuke. Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj pozvao je sugrađane da budu disciplinovani. - Upravo smo završili hitnu sjednicu u Vladi Crne Gore na poziv potpredsjednika i predsjednika NKT Milutina Simovića i nakon analize i onoga što smo dobili od stručnjaka koji se svakodnevno bore sa virusom mogu vam reći direktno u oči i iskreno da u ovim momentima počinje bitka da sačuvamo našu opštinu da sačuvamo Malesiju, ali da sačuvamo i ostale građane Crne Gore – rekao je Đeljošaj. Pozvao je građane da shvate da od danas uz besu svi ostanu u svoje kuće i izolaciju. 24. mart – Otvorene telefonske linije za psihosocijalnu podršku Dom zdravlja Podgorica, u cilju smanjenja stope anksioznosti i depresije u uslovima socijalne izolacije izazvane epidemijom korona virusa COVID-19, otvara telefonske linije za pružanje psihosocijalne podrške svim građanima Glavnog grada. Kontakt telefoni za psiho-socijalnu pomoć su: 020/ 481-929 i 067/074 – 135. Telefon za pacijente koji su već korisnici naših usluga je 020/481-928. Putem navedenih brojeva telefona psiholozi, psihijatri i socijalni radnici, razgovaraće sa građanima, davati im savjete,

pružati podršku, kao i adekvatnim informacijama o načinu prevazilaženja stresa doprinijeti očuvanju mentalnog zdravlja u novonastaloj epidemiološkoj situaciji. 24. mart – Stomatološke usluge samo u krajnje hitnim potrebama U skladu sa novim privremenim mjerama Nacionalnog kordinacionog tijela za sprječavanje unošenja zaraznih bolesti u zemlju, (suzbijanja prenošenja koronavirusa u zemlji) Fond za zdravstveno osiguranje po nalogu Operativnog tima Nacionalnog koordinaciong tijela za zarazne bolesti organizuje da pripravnost radnim danima u toku noći (21:00–07:00) obezbjeđuju po dvije stomatološke ambulante, a pripravnost vikendom i praznicima (07:00–07:00) po tri stomatološke ambulante. Pripravnost će se obavljati po novoutvrđenom rasporedu obavljanja pripravnosti. Plan pripravnosti se nalazi na sajtu Fonda, a odnosi se samo na stomatološke ambulante koje imaju sklopljen ugovor sa Fondom na teritoriji Podgorice. Upućen je apel stomatolozima da pružaju pomoć samo u stanju krajnje hitne medicinske potrebe, u cilju smanjenja rizika prenošenja virusa COVID 19. 25. mart - Formiran Krizni medicinski štab Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti formiralo je Krizni medicinski štab na čelu sa prof. dr Rankom Lazovićem, čiji je cilj preduzimanje svih aktivnosti neophodnih za nastavak uspješnog suočavanja Crne Gore sa pandemijom koronavirusa i upravljanje kompletnim zdravstvenim sistemom Crne Gore u narednom periodu. Na sastanku, kojem su prisustvovali direktori svih medicinskih ustanova u Crnoj Gori, predstavnici Vojske Crne Gore, Direktorata za vanredne situacije i privatnih medicinskih centara, iskazana je potpuna odlučnost svih zdravstvenih ustanova da slijede uputstva Nacionalnog koordinacionog tijela uključujući i spremnost privatne bolnice Codra da svoje kapacitete stavi na raspolaganje. Čelnici medicinskih ustanova iskazali su jedinstvo i spremnost da slijede instrukcije koje će dobijati od Kriznog Medicinskog štaba i realizovati ih u najkraćem mogućem roku. Usvojen je i odmah je počeo da se sprovodi operativni plan korišćenja medicinskih kapaciteta sa ciljem pružanja najbolje moguće zdravstvene zaštite građanima, maksimalnim korišćenjem kapaciteta i uspješnim suočavanjem sa iskušenjima koja slijede. U tom kontekstu predsjednik NKT je posebno pozdravio spremnost privatne bolnice Codra da svoje kapacitete stavi na raspolaganje. 25. mart - Starije osobe i hronični bolesnici da ne napuštaju kuće Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti donijelo je na sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik Milutin Simović, dvije preporuke: Radi sprečavanja daljeg širenja koronavirusa i zaštite zdravlja i života građana: 1. Apeluje se i upozoravaju se starija lica, lica sa hronič-

nim oboljenjima i lica sa invaliditetom da se maksimalno uzdrže i bez velike potrebe ne napuštaju objekte stanovanja. 2. Obavezuju se nadležne inspekcije da, a u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru, u slučaju kršenja mjera propisanih naredbama za preduzimanje privremenih mjera za sprječavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprječavanje prenošenja novog koronavirusa izriču mjeru zabrane obavljanja djelatnosti. 27. mart - Vojnici čuvaju i KCCG Pripadnici vojske Crne Gore su od danas raspoređeni i ispred Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). Podsjetimo, VCG od 19. marta čuva karantine širom zemlje. Tu odluku donio je Savjet za odbranu i bezbjednost Crne Gore, na telefonskoj sjednici 18. marta uveče. 27. mart - Predsjednik Crne Milo Đukanović Gore obišao KCCG Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obišao je Klinički centar Crne Gore, gdje su ga direktor dr Jevto Eraković, kao i članovi Kriznog medicinskog štaba na čelu sa prof. dr Rankom Lazovićem upoznali o spremnosti i kapacitetima Kliničkog centra za prijem i liječenje pacijenata zaraženih korona virusom.

Predsjednik Đukanović je zahvalio na veoma preciznim i optimističnim podacima koje je dobio i kazao da je zdravstveni sistem, u datim uslovima, pokazao dobar nivo funkcionalnosti, te da taj nivo treba zadržati i konstantno ga unaprijeđivati u narednom periodu. On je kazao da je u ovom trenutku zadovoljan visokim nivoom discipline i svijesti građana i odnosom prema donijetim mjerama ali i da u narednom periodu moramo zadržati nivo opreznosti, posebno vodeći računa o zdravstvenim radnicima, kojima je izrazio apsolutno poštovanje, kao i cjelokupnom zdravstvenom sistemu koji je na pravi način prezentovao patriotizam, znanje, solidarnost i požrtvovanje. Predsjednik je dodao da nas ovakve prilike opominju da u narednom periodu država mora da pokaže još veću odlučnost zaunaprijeđenje i pomoć zdravstvenom sistemu kako bismo ubuduće bili još spremniji i odlučnije odgovorili novim eventualnim izazovima. 27. mart - UNDP I UNICEF opremili tri karantina Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Dječji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF) obezbijedili su opremu za

tri karantina u Podgorici, Danilovgradu i Ulcinju, u vrijednosti od preko 42.000 američkih dolara. Ovo je dio kontinuirane podrške koju UNDP i UNICEF pružaju Crnoj Gori, u partnerstvu sa Ministarstvom zdravlja, s ciljem da se osigura adekvatan i pravovremen odgovor na pandemiju koronavirusa. Oprema je isporučena, a sastoji se od namještaja, klima uređaja, kućnih aparata, bijele tehnike i ostalih potrepština neophodnih za uspostavljanje i funkcionisanje karantinskih prostora. Na ovaj način, omogućiće se unapređenje uslova i kapaciteta karantinskog smještaja na tri lokacije. Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti i Sistem Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, pod vođstvom Svjetske zdravstvene organizacije, formirali su radne grupe koje su već pripremile plan aktivnosti za apsorpciju pomoći UN, razvojnih partnera i drugih donatora, u borbi protiv širenja koronavirusa, saniranja posljedica i oporavka od pandemije. 28. mart - Hotel Kamelija određen za karantin u Tivtu Predsjednik Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje u Tivtu Siniša Kusovac i zamjenik Zoran Barbić pozvali su građane tog grada da nastave poštovanje mjera restriktivnog izlaska iz kuće, te fizičke distance pri trgovini i obavljanju drugih usluga, jer je to jedina taktika u borbi protiv epidemije koronavirusa. - Izuzetno sam zadovoljan odgovorom građana na dosadašnje mjere zaštite i molim da nastave u tom pravcu, a mi ćemo obezbijediti sve neophodno. Volonteri su svakoga dana na terenu, izuzev nedjeljom, a kol centar Opštinskog tima je na raspolaganju 24 časa - rekao je Kusovac. On je dodao da će, s obzirom na usložnjavanje situacije, biti potreban angažman dodatnih volontera, a Opštinski tim će nastaviti realizaciju postojećih i donošenje novih mjera. 28. mart – Ministar Hrapović obišao Tuzi Ministar zdravlja, dr sc Kenan Hrapović, boravio je u opštini Tuzi i u razgovoru sa predsjednikom opštine Tuzi Nikom Đeljošajem i doktorom Doma zdravlja Halilom Dukovićem provjerio kako funkcioniše zdravstvena zaštita za stanovnike ovog mjesta koji se već četvrti dan nalaze u samoizolociji usljed potvrđivanja značajnog broja inficiranih virusom korona.

Dva pacijenta se nalaze na liječenju u Kliničkom centru Crne Gore i prema informacijama koje sam dobio oni su dobrog opšteg zdravstenog stanja - kazao je Hrapović. 28. mart - Produžetak samoizolacije za još 14 dana Na preporuku Instituta za javno zdravlje, Ministarstvo zdravlja donijelo je naredbu, objavljenu u službenom listu Crne Gore, da sve osobe koje su bile u karantinu ili samoizolaciji u proteklih 14 dana, budu pod istim mjerama i narednih 14 u porodičnom smještaju. Naredbom za osobe kojima je na osnovu rješenja zdravstveno sanitarne inspekcije određena mjera stavljanja u samoizolaciju (u porodičnom smještaju ili drugom objektu), po isteku 14 dana trajanja samoizolacije, produžava se za još 14 dana. 28. mart - Stigao prvi kontigent medicinske i zaštitne opreme Na Aerodrom Podgorica danas poslije podne stigao je prvi kontigent medicinske i zaštitne opreme za crnogorski zdravstveni sistem, objavila je Vlada. U Crnu Goru stiglo je 3,5 tona zaštitne opreme, koja će, kako su kazali iz Vlade, značiti sigurnost za naše zdravstvene radnike, ali i za pripadnike svih službi koje su na prvoj liniji odbrane. Oprema će biti distribuirana svim zdravstvenim ustanovama. To je donacija Petrosa Statisa, vlasnika Adrijatik propertis i Univerzal kapital banke, koji se odazvao pozivu premijera Duška Markovića da neposredno obezbijedi zaštitnu opremu, dok je suvlasnik kompanije Porto Montenegro Mohamed al Šajbani pomogao da se oprema što prije dopremi u Crnu Goru. To je prva isporuka iz Dubaija, a kako je ranije najavio premijer Marković, uslijediće dodatne, sa više adresa. Rukovodilac Kriznog operativnog štaba za zdravstvo prof. dr Ranko Lazović kazao je da je stigla količina opreme kojom će biti zadovoljene potrebe crnogorskog zdravstvenog sistema u naredne 3-4 sedmice kada nas čeka vrhunac epidemije. -U Crnu Goru je stiglo 630 hiljada standardnih maski, 80 hiljada LP3 maski sa najvećim nivoom zaštite u trajanju od četiri sata i oko sto hiljada pari rukavica što će crnogorskom zdravstvenom sistemu biti dovoljno naredne tri do četiri sedmice. To je najdragocjeniji trenutak za Crnu Goru, jer su to su sedmice u kojima nas, po procjenama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, očekuje najteži period pandemije - kazao je prof. Lazović. 29. mart - Studenti pomažu kolegama iz IZJ

- Prema podacima Instituta za javno zdravlje do jutros, do osam sati ukupno je testirano 85 građana iz opštine Tuzi. Od toga je kod 31 osobe dokazano da su zaražene koronavirusom.

Dekan medicinskog fakulteta prof. dr Miodrag Radunović saopštio je za TVCG da je angažovano 70 studenata medicine da pomažu kolegama iz Instituta za javno zdravlje. Prof. Radunović kaže da je i pored filigranski precizno određenih i pravovremeno donijetih mjera bilo je blage panike kada su otkrivena prva dva slučaja koronavirusa u Crnoj Gori. - Studenti medicine sami su se sjetili da pomognu kolegama iz Instituta za javno zdravlje, jer već dva mjeseca pripremamo

se za ovo. Svjesni da i sami mogu oboljeti, ali odgovornost prema građanima i pozivu koji su odabrali, oni su tako odlučili. Ovo je izvanredno iskustvo za studente, jer pandemije ne dolaze svakog dana, već skoro svakih sto godina, oni na ovome i uče istakao je prof. Radunović. Sedamdeset studenata se odmah prijavilo da budu angažovani, a trenutno je aktivno 52 studenta, po 4 studenta u grupi i rade po smjenama. - Sa druge strane i epidemijolozi su tu da pomognu studentima, i da ih upute i objasne im sve nepoznanice - rekao je prof. Radunović. - Moram se osvrnuti na odnos građana, i na izvanrednu medijsku prezentaciju onoga što struka govori, onda imamo situaciju da je širrenje virusa usporeno, a to nam je u ovom trenutku najbitnije – objasnio je on. Treća i četvrta nedjelja biće vrhunac, jako je bitno držati tu krivulju, da ne bi zdravstveni sistem pucao, istakao je Radunović. 29. mart – Spremno dočekuju buduće izazove Svi hirurzi, ginekolozi, anesteziolozi, instrumentari i babice Opšte bolnice Bar smješteni su u izolaciju, a umjesto njih rade doktori iz Kliničkog centra Crne Gore, saopštio je šef Kriznog medicinskog štaba koje je formiralo Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti, prof. dr Ranko Lazović. On je naveo da je to urađeno nakon što je ustanovljeno da je jedan ljekar barske bolnice zaražen virusom korona. Istakao je da će ljekari iz Podgorice narednih 14 dana pružati usluge Baranima, te da trudnice ne treba da brinu jer će dobiti sve potrebne instrukcije. - Sve trudnice i porodilje, kao i drugi pacijenti, i svi oni koji su bili u kontaktu sa izolovanima u Baru, biće testirani. To je epidemiološko pravilo kojeg se strogo pridržavamo kako bismo spriječili eskalaciju virusa - naveo je prof. Lazović. Direktor Opšte bolnice u Beranama dr Budimir Dabetić podsjetio je da je po planu predviđeno da ustanova na čijem se čelu nalazi bude regionalni centar za čitav sjever za liječenje zaraženih korona virusom. Iz tih razloga, kako je saopštio, svi lakši pacijenti su otpušteni na kućno liječenje, s tim da se primaju samo hitni slučajevi. On je potvrdio da je bolnica u Beranama i stručno i kadrovski osposobljena da odgovori postavljenom zadatku i da posjeduje opremu neophodnu za liječenje pacijenata inficiranih koronavirusom. - Spremno dočekujemo buduće izazove. Imamo dovoljno praznih kreveta. Na odjeljenjima Opšte bolnice nalaze se samo pacijenti koji zbog opšteg stanja faktički moraju da budu tu. Primamo smo najhitnije slučajeve, kako bismo sačuvali smještajne kapacitete za eventualno oboljele od koronavirusa. Trenutno imamo šest respiratora, a u toku dana treba da dobijemo i sedmi - naveo je dr Dabetić. Nakon saznanja da na području Andrijevice ima šest osoba zaraženih korona virusom, ovo mjesto je izgledalo gotovo pusto. Na ulicama su se mogli vidjeti samo rijetki prolaznici koji su obavljali najneophodnije poslove i nabavku osnovnih životnih namirnica i ljekova. Predsjednik opštine Srđan Mašović je ponovo pozvao

sugrađane da ostanu doma i da bez prijeke potrebe ne izlaze vani. Na području opštine Kotor nema zaraženih korona virusom, a pod zdravstveno-sanitarnim nadzorom trenutno je 275 osoba, saopštio je Danu direktor Doma zdravlja (DZ) Kotor dr Igor Kumburović. Ispred ove zdravstvene ustanove je inače 24. marta Vojska CG postavila šator namijenjen za trijažu, kao što je na osnovu naredbi nadležnih urađeno i ispred svih ostalih domova zdravlja u Crnoj Gore koji imaju Hitnu medicinsku pomoć. Tu svi pacijenti koji dolaze u Dom zdravlja prolaze trijažni postupak medicinskog tima, što podrazumijeva razgovor, uzimanje anamneze i pregled. Dr Kumburović navodi da se u odnosu na simptome odlučuje kako će se svaki građanin tretirati, a o čemu na osnovu algoritma odlučuje epidemiolog. Ukoliko pacijent nema simptoma i tegoba može da uđe u zgradu DZ-a kod svog izabranog doktora. - U Opštoj bolnici Kotor zasad nemamo registrovane inficirane Kovidom 19 izjavio je ranije za Dan direktor ove zdravstvene ustanove primarijus dr Ivan Ilić. On je kazao da je medicinsko osoblje bolnice „za sada kompletno”, s tim što je dio zdravstvenih radnika, onih koji su rizičniji i koji su starije dobi, poslati kući. 30. mart - NKT: Uvodi se zabrana napuštanja stanova Nacionalno koordinaciono tijelo je donijelo novu privremenu mjeru zaštite građana od korona virusa. Među novousvujenim mjerama je zabrana izlaska iz objekta stanovanja. Građanima se zabranjuje izlazak radnim danima od 19 časova do 5 sati ujutru, dok je vikendom izlazak zabranjen od subote u 13 časova do ponedjeljka u 5 ujutru. U saopštenju se navodi da zabrana važi za sve osim za izuzetke obuhvaćene naredbom. - Donijeli smo odgovorne odluke i odlučno ćemo ih do kraja sprovoditi. Zbog toga vjerujemo da će ih građani razumjeti i poštovati. Ako ne budemo kadri svi zajedno da uložimo u zdravlje, moraćemo uložiti mnogo više u saniranje posljedica, a, nažalost, biće i gubitaka ljudskih života koje je nemoguće vratiti - naveli su iz NKT-a. 31. mart - Za volontere Crvenog krsta nema prepreka

Na Tviter nalogu Crvenog krsta Crne Gore objavljena je fotografija jednog volontera te organizacije na radnom zadatku pomoći ugroženima u vrijeme epidemija koronavirusa.

– Za naše volontere nema prepreka da bi stigli do ugroženih... – poručuju iz Crvenog krsta. 31. mart - Nove mjere NKT: Zabrana posjeta po kućama i rekreativnih aktivnosti na javnim površinama Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti donijelo je danas, na sjednici kojom je predsjedavao predsjednik Milutin Simović, u cilju zaštite zdravlja i životâ građana više privremenih mjera.

cima koji su u ovom presudnom trenutku pokazali društvenu odgovornost i svoje djelovanje usmjerili ka trenutno najvažnijem cilju naše države, a to je očuvanje zdravlja i života naših građana. Danonoćnu bitku za opstanak nacije olakšali su nam prijatelji Kliničkog centra svojim vrijednim donacijama. Njihov čin znaće da cijeni, ne samo Klinički centar, već i društvo u cjelini. Kroz novčanu pomoć ili nabavku neophodne medicinske opreme i medicinskih sredstava, naši partneri i prijatelji značajno su doprinijeli da Klinički centar spremno dočeka pojavu koronavirusa u Crnoj Gori i da pruži adekvatnu zdravstvenu zaštitu svim oboljelima – istakao je dr Eraković. Zbog velikog broja zahtjeva koje Klinički centar i dalje dobija od društveno odgovornih kompanija i pojedinaca, dr Eraković je obavještavijestio sve da ubuduće donacije mogu uplatiti na račun Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti putem kontakt adrese elektronske pošte CoronaInfoCG @gov.me 31. mart – Inﬁciranih koronavirusom 109 osoba

Privremene mjere koje važe petnaest dana računajući od večeras, nakon što naredba stupi na snagu objavljenjem u Službenom listu, su: 1) zabrana izlaska iz objekta stanovanja građanima, ponedjeljkom do petka u vremenu od 19 časova do 5 časova narednog dana, a subotom od 13 časova do ponedjeljka u 5 časova. Izuzetno za vrijeme trajanja ove zabrane, lica koja izvode kućne ljubimce, mogu da borave na javnoj površini, najviše 60 minuta. Ova zabrana ne odnosi se na lica koja obavljaju redovne radne zadatke i pružaju usluge od javnog interesa, a nezamjenljiv su uslov života i rada građana (zdravstvo, inspekcijski organi, policija, vojska, vatrogasne službe, komunalne službe, mediji – uključujući lica koja gostuju u medijskim emisijama, poljoprivredne djelatnosti na gazdinstvima i sl.), što se dokazuje potvrdom koju izdaje poslodavac; 2) zabrana boravka na otvorenom javnom prostoru, u periodu od 5 do 19 časova, djeci mlađoj od 12 godina života, bez prisustva jednog roditelja, staratelja, usvojioca, hranioca ili drugog punoljetnog člana porodičnog domaćinstva, uz obavezu pridržavanja propisane mjere udaljenosti od drugih lica najmanje dva metra; 3) zabrana sportskih i rekreativnih aktivnosti na svim javnim površinama; 4) zabrana okupljanja u objektima stanovanja licima koja nijesu članovi zajedničkog porodičnog domaćinstva. Iz NKT-a su naglasili da nepostupanje po mjerama podliježe krivičnoj odgovornosti, u skladu sa čl. 287 i 302 Krivičnog zakonika Crne Gore. 31. mart - Rukovodstvo KCCG uputilo zahvalnost svim donatorima Rukovodstvo Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), na čelu sa direktorom dr Jevtom Erakovićem, još jednom je uputilo iskrenu zahvalnost svim institucijama, kompanijama i pojedin-

U Crnoj Gori registrovano je 109 osoba inficiranih koronavirusom, rekao je direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Jevto Eraković, navodeći da slijedi teži period, sa većim brojem inficiranih i komplikacijama. Kako je naveo, u toj zdravstvenoj ustanovi trenutno se liječi 16 pacijenata oboljelih od virusakorona, od kojih je njih 12 na infektivnoj klinici. - Četiri pacijenta su na Intenzivnoj njezi. Tri su stabilno a jedan je na respiratoru, životno ugrožen - kazao je dr Eraković. Šef kriznog medicinskog štaba, prof. dr Ranko Lazović, je poručio da "discipline nikada dosta", a da je samodisciplina ujedno najveća pomoć koji mogu dobiti. Prema njegovim riječima, broj zdravstvenih radnika u Crnoj Gori čini 2.130 ljekara, 22 epidemiologa kao i više od tri hiljade medicinskih sestara. Kako kaže, ukoliko bude potrebno svi će biti angažovani. Ranije je objavljeno da je u Crnoj Gori virusom korona inficirano deset zdravstvenih radnika, dok je njih 237 u samoizolaciji. 31. mart – Donacije Nacionalnom koordinacionom tijelu - skoro 6 miliona eura Od 19 marta, kada su se donacije namijenjene borbi protiv zaraznih bolesti najvećim dijelom počele usmjeravati na račun Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, do kraja marta prispjelo je skoro 6 miliona eura od mnogobrojnih donatora. Novčanim sredstavima raspolaže Nacionalno tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti, na čiji račun se novac i uplaćuje, a sredstvima upravlja Operativni štab za upravljanje donacijm formiran na osnovu rješenja Vlade. Sredstva će se koristiti za nabavku zaštitne i medicinske opreme, pružanje medicinske i druge zaštite, nabavku druge opreme, sredstava, roba i usluga, kao i preduzimanja drugih aktivnosti i radova neophodnih za realizaciju mjera, a mogu se koristiti isključivo namjenski za predviđene namjene.

31. mart – CALIMS donirala novac za nabavku medicinske opreme Uvažavajući apel Vlade Crne Gore da u situaciji pandemije budemo odgovorni, solidarni, da udružimo snage u cilju očuvanja zdravlja i nabavke neophodnih medicinskih i zaštitnih sredstava, Agencija za ljekove i medicinska sredstva je uplatila donaciju Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti Crne Gore za pomoć u saniranju posledica pandemije u iznosu od 10,000 eura. Uz to zaposleni i menadžment su uplatili dodatnih 4,750 eura, saopšteno je iz Calis-a. Apelujemo na sve građane da poštuju preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Crne Gore i da se njihovim poštovanjem i solidarnošću pridruže sprečavanju neželjenih efekata pandemije. 31. mart - U samoizolaciji 237 a koronavirusom zaraženo 10 zdravstvenih radnika Direktor Urgentnog bloka Kliničkog centra Crne Gore, dr Nermin Abdić, gostujući u TV emisiji obavijestio je javnost da je 237 zdravstvenih radnika u samoizolaciji. - Najveće je žarište u Opštoj bolnici u Baru, gdje je u jednom danu u izolaciji bilo 55 zdravstvenih radnika i gdje smo imali posla u medicinskom kriznom štabu i u KCCG da damo

podršku Bolnici u Baru. I taj dio je u potpunosti pokriven – naveo je dr Abdić. U Crnoj Gori na novi koronavirus trenutno je pozitivno 10 zdravstvenih radnika - 6 ljekara i 4 medicinske sestre, istakli su iz Instituta za javno zdravlje posljednjeg dana marta mjeseca. Mart 2020 – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Maturanti Srednje gradjevinsko geodetska skole "Inž. Marko Radović" zajedno sa svojim profesorima dobrovoljno su darivali krv u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi. U akciji je učestvovalo oko 50 dobrovoljnih davalaca. Članovi klub DDK Plužine imali su akciju davanja krvi u kojoj je uzelo učećce oko 80 dobrovoljnih davaoca krvi. Studenti Pravnog fakulteta organizovali su tradicionalnu akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 15 davalaca krvi. Zaposleni u kompaniji Telekom organizovali su tradicionalnu akciju dobrovoljnog davanja krvi u kojoj je učestvovalo oko 20 davalaca krvi. 15 nastavnika Osnovne škole "Oktoih", predvođeni direktorkom škole g-đom Mirjanom Radulović, darivali su krv u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi.

Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi

ZANIMLJIVOSTI

Plakanjem rješavate pet zdravstvenih problema

Istraživanja su pokazala da plakanje opušta, smanjuje krvni pritisak, izbacuje toksine, utiče na promjenu raspoloženja, a pomaže i kod smanjenja fizičkog bola. Portal Bright side je objavio da žene u Americi plaču oko 3,5 puta mjesečno, a muškarci 1,9 puta mjesečno. Iako društvo plakanje najčešće vidi kao slabost, istraživanja su pokazala da čovjek kada osjeti potrebu za plakanjem, treba da pusti suzu i to iz pet razloga. Plakanje umiruje - U studiji iz 2014. godine navodi se da plakanje može pomoći u stresnom periodu. Plakanje ne izaziva trenutno opuštanje već ono dolazi poslije nekoliko minuta, jer plač aktivira parasimpatički nervni sistem koji djeluje umirujuće na mozak. Smanjuje krvni pritisak - Visok krvni pritisak je lider u izazivanju ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su moždani i srčani udar. Nekoliko studija je pokazalo da plakanje ne samo da snižava krvni pritisak i drži ga pod kontrolom, već i normalizuje puls. Oslobađanje toksina - Suze koje teku mogu očistiti prašinu iz očiju, a suznice tokom plakanja ispiraju toksine koji se zbog stresa nakupljaju u tijelu. Uklanjanje toksina pomaže u smanjenju nivoa kortizola u tijelu, rezultirajući ljepše raspoloženje, tako da nije čudno što se posle plakanja osjećamo lakše. Promjena raspoloženja - Promjene raspoloženja mogu se dogoditi zbog različitih razloga, a jedan od njih je nagomilavanje mangana u tijelu, čiji višak se izbacuje upravo plakanjem, poslije čega se čovjek osjeća mirno i usresređeno. Smanjuje fizički bol - Usljed neke povrede plakanje pomaže u smanjenju fizičkog bola. Istraživanje je pokazalo da se kroz suze oslobađaju oksitocin i endorfin, hemikalije koje čine da se ljudi osjećaju dobro, a mogu olakšati i fizičku i emocionalnu bol.

Za zdravlje i dugovječnost nije potrebna teretana Ukoliko želite da budete zdravi, ne trebaju vam tegovi ni sprave za vježbanje. Obratite pažnju na to kako žive najdugovječniji ljudi na svijetu, prenosi britanski Independent. Pojedinci nastanjeni u takozvanim Plavim zonama, područjima u kojima ljudi dožive starost od stotinu godina deset puta češće od prosjeka, ne dižu tegove, ne trče maratone, a nijesu ni članovi nekog fitnes kluba. Umjesto toga žive u okolini koja ih konstantno podstiče na aktivnost i kretanje, a da pritom o tome i ne razmišljaju. Većina ih se bavi baštovanstvom, tokom dana puno hodaju i pri obavljanju kućnih poslova ne koriste pretjerano često električne aparate. Naučnici koji su istraživali život ljudi u Plavim zonama ustanovili su da je jedan od najuspješnijih načina produžetka životnog vijeka - kretanje kao sastavni dio svakodnevice. Tvrde da je to jedna od najčešćih navika najdugovječnijih ljudi na svijetu. Takav način života u današnjem se društvu, u kojem su mnogi svakodnevno, zbog prirode posla, prikovani za radne stolove ili kompjuterske ekrane, ne čini previše realističnim. Prirodno kretanje tokom dana čini se poput romantične maštarije, no treba podsjetiti da je prije stotinu godina bilo samo 10 odsto poslova koji su se obavljali sjedeći, u odnosu na današnjih čak 90 odsto. Uprkos tome, i danas postoje brojni načini kojima pojedinac u život može uvesti više kretanja. Nedavna studija američkog Društva za borbu protiv raka pokazala je da šest sati hodanja nedjeljno rezultira smanjenjem

rizika od preuranjene smrti od posljedica kardiovaskularnih bolesti, bolesti disajnih puteva i posljedica karcinoma. Ako vam je to previše, istraživanja pokazuju da su i samo dva sata hodanja nedjeljno dovoljna da bi se smanjila opasnost od razvoja raznih vrsta bolesti. Možete započeti hodanje na posao i natrag kući, kažu naučnici i dodaju da su jednako uspješne šetnje s djecom ili unucima do škole i vrtića ili vožnja biciklom do pijace, pošte ili do prijatelja.

Dakle, naša tijela stvorena su za pokret, a ne za sjedenje, no kretanje ne znači nužno odlazak u teretanu ili na fitnes. Jednostavno, lagano kretanje može biti jednako uspješno. I pritom, kažu naučnici, hodajte prirodno, onako kako su to čitavog života činili dugovječni stogodišnjaci iz Plavih zona.

IZ MEDICINE Muškarci se znoje više od žena iako one imaju više znojnih žlijezda

Jedna od čestih predrasuda o vježbanju je da ako niste "gola voda" poslije treninga, manje-više se i ne računa da ste vježbali. Nauka kaže da gotovo nimalo nema istine u ovoj tvrdnji. Neki ljudi su prirodno skloniji znojenju, pošto se rađamo sa između dva i četiri miliona znojnih žlijezda na tijelu. Istraživanja su pokazala da iako ih žene uglavnom imaju više, kod muškaraca su znojne žlijezde aktivnije, pa će se zato muškarac oznojiti više nego žena, čak i kad odrade identičan trening. Uz to, ljudi koji su u boljoj kondiciji manje se znoje, jer im je organizam naviknut na intenzivan trening, i potrebno je mnogo više truda da se tijelo zagrije toliko da počne da se znoji. Kad je vruće ili smo nervozni znojićemo se. Ali, od tog znojenja nema nikakve koristi. Kad se znojimo jer smo pod stresom, znoj dolazi od apokrinih žlijezda, sastoji se od više masnih kiselina i proteina i neprijatnijeg je mirisa. Kad se znojimo jer nam je tijelo zagrijano, znoj proizvode ekrine znojne žlijezde, i taj znoj pretežno se sastoji od vode, soli i kalijuma. Tokom treninga znojimo se jer vježbanje podiže temperaturu našeg tijela, a ne zato što trošimo više kalorija, što znači da je u pitanju ista vrsta znoja koja nas oblije kad je napolju 40 stepeni. - Ima ljudi koji se osjećaju lakše kad se dobro preznoje tokom treninga, ali to je samo voda. Kad gubite težinu znojenjem, vi gubite samo višak vode, i to je trenutni efekat - prenosi Best of Life.

Najrizičnije vrijeme za trudnoću Manje od godinu dana razmaka između dijve trudnoće značajno povećava rizik za njen ishod nezavisno od starosti majke, objavili su naučnici. Rezultati analize 150.000 trudnoća u Kanadi od 2004. do 2014. godine objavljeni su u časopisu Journal of the American Medical Association (JAMA). - Iz ove studije je nedvosmisleno da su sve trudnoće u bliskom vremenskom razmaku rizične - rekla je autorka, prof. dr Laura Šumers sa Univerziteta Britanske Kolumbije. Razmak između trudnoća računa se kao vrijeme od porođaja jednog do začeća drugog djeteta. U slučaju da se trudnoća dogodi u manje od godinu dana, rizika nema za majke mlađe od 35 godina, ali ima za njihov plod. U to su uključeni povećani rizici od fatalnih ishoda - smrti ploda i smrti djeteta u prvoj godini života, do niske porođajne težine i preranog rođenja. Kod žena starijih od 35 godina, rizik raste i za majku i za dijete. Najveći je ako između dvije trudnoće prođe manje od devet mjeseci. Ali je dobra vijest da nema značajnije razlike u riziku ako razmak između trudnoća bude od 12 do 24 mjeseci. Po postojećim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije idealno bi bilo da između dvije trudnoće prođu dvije godine, ili najmanje 18 mjeseci. Ova studija pokazuje da žene ne moraju da čekaju toliko dugo, nezavisno od toga koliko imaju godina. - To je važno za starije žene koje moraju izmjeriti rizike kraćeg intervala između trudnoća s rizicima koji rastu s povećanjem dobi majke - kaže se u studiji.

Jela u restoranima kaloričnija od brze hrane Prema istraživanju objavljenom u medicinskom časopisu British Medical Journal, obroci u restoranima sadrže izuzetno veliki broj kalorija, pa su nezdraviji od obroka u lanacima brze hrane. Zdravstveni stručnjaci smatraju da broj kalorija u obroku ne bi smio biti veći od 600, ali je istraživanje pokazalo da jela u restoranima prosječno imaju 1.033 kalorije. U objektima brze hrane, obrok prosječno ima 751 kaloriju. prenosi BBC. Naučnici sa Univerziteta u Liverpulu, analizirali su kaloričnu vrijednost više od 13.500 obroka u 21-om restoranu i 6 lanaca brze hrane. Primijetili su da je u restoranima 5 puta veća vjerovatnoća da će gostima biti serviran obrok koji ima više od 1.000 kalorija, u odnosu na fast fud objekte. Psiholog sa ovog univerziteta dr Erik Robinson, smatra da su rezultati iznenađujući, ali vjeruje i da su ublaženi. - Ne možemo tačno odrediti koliko se kalorija unese u tijelo, ali je vrlo česta pojava da gosti u restoranima pojedu sve što je na tanjiru. U našoj analizi nismo uključili kalorije iz pića, predjela, deserta ili dodatnih priloga - dodao je dr Robinson. Ovaj iznenađujući rezultat naučnici su primijetili i kada su upoređivali ista jela u restoranima i objektima brze hrane. Burgeri u restoranima prosječno imaju 414 kalorija više nego to isto jelo, ako je servirano u lancima brze hrane. Salata u restoranima je takođe bogatija energijom od one u fast fud objektima, i to u prosjeku za 142 kalorije. Dr Robinson smatra da je razlog u tome što restorani imaju veće porcije i koriste druge tehnike pripremanja jela, ali ipak naglašava da svi u prehrambenoj industriji moraju postati odgovorniji prema potrošačima.

REGION 01. mart – Implantanti za djecu sa oštećenim sluhom o trošku Fonda - BiH Fond zdravstenog osiguranja RS počinje da finansira kohlearne implantanata za djecu sa oštećenim sluhom, a ovu zdravstvenu uslugu će pružati Univerzitetski klinički centar RS. – S obzirom na to da trošak ugradnje kohlearnog implanta za jednog osiguranika iznosi oko 32.000 KM, ovo će biti velika finansijska olakšica za roditelje djece sa oštećenim sluhom, jer će ubuduće Fond u potpunosti snositi troškove finansiranja i ugradnje ovog aparata. – Kohlearni implantati se uglavnom ugrađuju djeci sa urođenom obostranom gluvoćom, kao i djeci sa progresivnim postlingvalnim gubitkom sluha ili stanja nakon menignitisa. Sve dosadašnje studije kao i djeca kojima su ugrađeni kohlearni implantati su pokazali da zahvaljujući ovom aparatu djeca imaju uredno razvijen govor, redovno pohađaju školu i aktivni su članovi društvene zajednice. Takođe, sve svjetske studije su dokazale da je uspješnost kao i efektnost ugradnje kohleranog implanta mnogo veća ako se djeci ugradi u što ranijoj životnoj dobi – saopštili su iz FZO. 03. mart – Najveća stopa gojaznosti u zemljama EU - Hrvatska Kako prenosi Hina, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) saopštio je da je gojaznost jedna od najvećih javnozdravstvenih briga 21. veka, hronična bolest od koje na globalnom nivou pati 650 miliona odraslih osoba. Prema Evropskoj zdravstvenoj anketi, u Hrvatskoj svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu masu, upozorava HZJZ. - Analiza Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj u Hrvatskoj pokazuje da se u sledećih 30 godina prekomjerna tjelesna masa može povezati s padom očekivanog trajanja života za čak 3,5 godine, što Hrvatsku smješta u sam vrh zemalja OECD - dodaje se. U Hrvatskoj već svaki treći osmogodišnjak ima problema s prekomjernom tjelesnom masom, debljina se javlja u sve ranijoj životnoj dobi i donosi dugoročne i ozbiljne posljedice po zdravlje djece, naveo je HZJZ povodom Svjetskog dana debljine, 4. marta. 04. mart - Digitalizicijom do boljeg liječenja pacijenata - Srbija Kako će digitalizacija zdravstvenog sistema u Srbiji omogućiti bolje liječenje pacijenata, efikasnije upravljanje resursima i novcem, bila je glavna tema panela Zdravstvo 4.0 – prilika ili prijetnja koji je održan na Kopaonik biznis forumu. Ulaskom digitalizacije medicina se dramatično promijenila, pa je važno da te promjene iskoristi i zdravstveni sistem.

Koje nove horizonte i prilike za pacijente i ljekare otvara digitalizacija, da li će omogućiti bolje liječenje ali i uštede u zdravstvenom sistemu, samo su neka od pitanja koja će biti pokrenula na ovom panelu. Posjetioci su bili u prilici da saznaju kako umrežavanjem i sagledavanjem podataka može da se sazna koja je terapija najefikasnija, gdje je potrebno otvoriti pedijatriju a gdje kupiti novi skener, kao i koliko je vremena Srbiji potrebno da implementira takav sistem. Moderator panela je bio prof. Dragan Lončar sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu. 04-07. mart – Potvrđeni prvi slučajevi koronavirusa u regionu Slovenački premijer Marjan Šarec objavio je da je potvrđen prvi slučaj infekcije koronavirusom u ovoj zemlji. Kako je javio Reuters, pacijent je u Sloveniju doputovao iz Maroka, a išao je preko Italije. Trenutno se nalazi u bolnici u Ljubljani. Boravio je prije toga desetak dana u Maroku u grupi turista u kojoj su se nalazila i tri hrvatska državljana, navodi u Slovenska novinska agencija STA. Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske saopšteno je da je potvrđen prvi slučaj zaraze od novog virusa korona (COVID-2019). Registrovan je prvi slučaj koronavirusa u Srbiju 6. marta. 08. mart – Nestašica ljekova može izazvati mnoštvo problema - Hrvatska Kako javlja Dnevnik.hr, u Osjeku nema ljekova za Parkinsonovu bolest, dok Zagrebu nedostaju ljekovi za visok pritisak. Nedostaju i sedativi pa se postavlja pitanje da li je u pitanju trenutna ili pak trajnija nestašica. U slučaju da zaprijeti nestašica i zamjenskih ljekova tada bi prema Zakonu nadležno ministarstvo trebalo da interveniše. 10. mart – Ljekari uputili apel povodom Svjetskog dana bubrega - Hrvatska Povodom Svjetskog dana bubrega u Zagrebu je održana press konferencija Hrvatskog društva za nefrologiju i upućen je poziv svim građanima da se pridržavaju osam zlatnih pravila za smanjenje rizika od oboljenja bubrega. - Mjerenje krvnog pritiska i šećera u krvi važne su preventivne mjere kojom možemo otkriti rizične učinke za nastanak hronične bubrežne bolesti. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 150.000 osoba koje imaju neki stepen zatajivanja bubrežne

funkcije a koji ne znaju svoje stanje - izjavio je doc. dr sc Mario Laganović, v.d.predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju (HDNDT), Hrvatskog ljekarsog zbora, koje se i ove godine prigodno uključilo u obilježavanje Svjetskog dana bubrega, inicijative Međunarodnog nefrološkog društva i Međunarodne zaklade za bubrežne bolesti. - Veliki dio naših oboljelih uopšte nije svjestan visokog krvnog pritiska, ali ni prekomjerne tjelesne težine ni pretilosti, čak 20 posto odraslih u Hrvatskoj je pretilo. Prema podacima za 2018. godinu, od posljedica bolesti bubrega umrlo je 718 osoba, a imali smo sedam i po hiljada hospitalizovanih zbog bubrežnog zatajenja. Računamo da je prema prevalenciji od 10 posto sigurno do 300.000 oboljelih u Hrvatskoj, od kojih oko polovine nema simptome. Važno nam je da cjelokupna populacija bude informisana o problemima hronične bubrežne bolesti istakla je prim. dr Verica Kralj, voditeljica odjeljenja za Srčanokrvne bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

za dodatne količine kako bi se povećala sigurnost. Ona je kazala da se u ovom trenutku broj respiratora u svim zemljama tretira kao državna tajna. - Srbija ima dovoljno respiratora. To što se nabavljaju dodatne količine biće za svaku sigurnost, da budemo zaista, ne sto posto, nego 200 posto sigurni. Videli ste i da je predsjednik Vučić pitao ljude iz zdravstva da li može da kaže koliko ima respiratora i da su mu oni striktno rekli da ne može da se govori o brojevima - rekla je Brnabić na konferenciji za novinare u Vladi Srbije.

10. mart - Svjetska banka pomaže sa 20 miliona dolara - BiH

14. mart - Povećenje plata u zdravstvu - Srbija

Svjetska banka daje 20 miliona dolara Bosni i Hercegovini za borbu protiv koronavirusa, rekao je predsedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija. On je upoznao premijere entiteta RS, Radovana Viškovića i Federacije BiH, Fadila Novalića da je Svjetska banka izrazila spremnost da finasijski pomogne BiH u sprečavanju, otkrivanju, kao i saniranju posledica pojave virusa koroba (COVID-19). Pomoć svjetske banke namijenjena je između ostalog i za nabavku opreme za testove, bolničku opremu, izgradnju medicinskih objekata za hitnu pomoć, hitnu pomoć u hrani i dr. 12. mart – Raste panika zbog koronavirusa - BiH U Republici Srpskoj na snazi su vanredne mjere zbog koronavirusa. Zatvorene su škole i zabranjena su javna okupljanja. Ukupno je sedam inficiranih u Bosni i Hercegovini.

Samo nekoliko sati nakon što je objavljena odluka o zatvaranju škola i zabrani javnih okupljanja u Republici Srpskoj nastala je panika, ljudi su pohrlili u prodavnice po osnovne namirnice. Radnje su u samo nekolika sata prodali nekoliko tona brašna.

13. mart – Registrovani prvi slučajevi koronavirusa - Kosovo Premijer privremenih institucija u Prištini Aljbin Kurti i ministar zdravlja Arben Vitija potvrdili su na vanrednoj konferenciji za novinare da su na Kosovu registrovana prva dva slučaja koronavirusa.

Svim zdravstvenim radnicima u Srbiji od 1. aprila plate će biti veće za 10 odsto i na taj način će im se, kako je naglasio predsjednik Aleksandar Vučić, a Vlada Srbije već usvojila, država zahvaliti na veličanstvenom radu u borbi sa virusom korona. Na povećanje plate mogu da računaju svi od vozača, stomatologa, sestara, pa do ljekara specijalista. Takođe, Vlada je utvrdila i 15. april kao dan kada će penzionerima biti isplaćena jednokratna pomoć od 4.000 dinara. Poslednje povećanje zarada u zdravstvenom sektoru bilo je u novembru prošle, a stupilo je na snagu 1. januara ove godine, kada su zarade uvećane od 8 do 15 odsto. Najveći postotak uvećanja tada je pripao medicinskim sestrama i iznosio je 15, dok su ljekari dobili 10 procenata. 15. mart - Priština proglasila vanredno stanje u javnom zdravstvu - Kosovo Privremene prištinske institucije proglasile su zbog epidemije koronavirusa vanredno stanje u javnom zdravstvenom sektoru, a ova odluka stupa na snagu odmah. Vlada je donela ovu mjeru na telefonskoj sjednici koju je sazvao premijer Aljbin Kurti na zahtjev ministra zdravlja Arbena Vitije. Kako se navodi u saopštenju koje su prenijeli prištinski mediji, ova odluka obavezuje sve institucije da postupaju u skladu s nacionalnim planom reagovanja i aktiviranjem funkcije za podršku u hitnim slučajevima koja se odnosi na javno zdravstvo i medicinske usluge. Na teritoriji Kosova je do sada registrovano devet lica zaraženih koronavirusom. Kako piše Kosovo onlajn, za sada su tri grada stavljena pod karantin i očekuje se da on bude uveden i u opštini Podujevo.

12. mart – Broj respiratora državna tajna- Srbija

16. mart - Raste broj djece sa poremećajima u govoru - Srbija

Premijerka Ana Brnabić rekla je da Srbija ima dovoljno respiratora i dodala da je Ministarstvo zdravlja raspisalo nabavku

Sve je više djece koja ne umiju da govore pravilno, ali je zato broj stručnjaka, odnosno logopeda znatno manji u državnim

zdravstvenim ustanovama, prema nekim podacima samo nešto više od tri stotine u cijeloj Srbiji. Logopedi se prije odlučuju da zasnuju privatnu praksu, nego da rade u državnim ustanovama.

Evropski dan logopedije obilježava se, 6. marta i ima za cilj podizanje pažnje i ukazivanje na važnost pravovremene logopedske intervencije, na podizanje svijesti široj javnosti o postojanju širokog spektra komunikacionih poremećaja i njihovom djelovanju na kvalitet života i ljudsko zdravlje. Ovogodišnja tema koju je Evropska logopedska asocijacija CPLOL predstavila za 2020. godinu glasi Poremećaji čitanja i pisanja. Poremećaji čitanja i pisanja se stručno nazivaju dysgraphia (disgrafija) i dyslexia (disleksija), navodi se na sajtu Udruženja logopeda Srbije. 17. mart - Austrija i Zapadni Balkan dogovorile saradnju u borbi protiv pandemije Austrijski kancelar Sebastijan Kurc, evropski komesar za proširenje Olivera Varheji i premijeri Zapadnog Balkana održali su video konferenciju, na kojoj je centralna tema bila borba protiv pandemije korona virusa, ali su razmatrali i pitanja proširenja EU i ilegalnih migracija. Ova pandemija predstavlja teško opterećenje po svakog pojedinca, društvo i zdrastvene sisteme, i pokazuje koliko su naša društva i ekonomije povezane, zbog čega se mora saradnja još pojačati, tako i po pitanju aktuelne pandemije korona virusa, zaključeno je na video konferenciji. - Izbijanje COVID-19 vodi ka infekcijama u cijeloj Evropi i predstavlja jedan od najznačajnijih izazova po naš kontinent u poslednjih par decenija - navodi se u zaključku sastanka putem video linka na kojem su učestvovali premijeri Crne Gore, Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, kao i premijer privremenih vlasti u Prištini. Zemlje regiona su se izjasnile za saradnju u suzbijanju ove pošasti i izvijestile jedne druge o preduzetim mjerama za sprečavanje daljeg širenja virusa. 17. mart - Ne dolazite u otadžbinu - Srbija Zbog nepoštovanja preporuka i molbi iz Srbije poručuju dijaspori „nemojte dolaziti u otadžbinu“, a najavljene su i drastične mjere koje podrazumijevaju karantin, bez mogućnosti kućne izolacije. Samo u jednom danu zabilježeno je da je više od 25.000 ljudi ušlo u Srbiju, što pokazuje da se apel predsjednika Aleksandra Vučića i premijerke Ane Brnabić ne poštuje. Premijerka

Brnabić pojasnila je da sve koji dođu iz inostranstva, bez obzira na to da li su srpski državljani, čeka strog karantin, pošto se u nekoliko slučajeva vidjelo da se ne poštuje odluka o kućnoj izolaciji. S obzirom na to da se bolnički kapaciteti čuvaju za bolesne, taj karantin od 28 dana za one koji dolaze iz zemalja koje su žarište virusa korona neće biti u bolničkoj sobi, već u zasebnim kapacitetima: pod šatorima, u barakama ili u kasarnama. Kućni karantin neće biti moguć, jer država neće moći da za svakog pridošlog obezbijedi policajca koji bi ga nadgledao.

Predsjednik Vučić je već ranije pozvao dijasporu da ne dolazi u Srbiju za vrijeme katoličkih uskršnjih praznika i pravoslavnog Vasrksa. 17. mart – U BiH proglašeno vanredno stanje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u je zbog epidemije prouzrokovane koronavirusom proglasilo stanje nesreće u državi, što je ekvivalent vanrednom stanju, ali granica s Hrvatskom ostaje otvorena. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija nakon vanredne sjednice vlade u Sarajevu novinarima je kazao da je proglašenje stanja “prirodne ili druge nesreće” na tragu odluka koje su već donijele vlade dva entiteta i distrikta Brčko. 18. mart - Za prekršaj samoizolacije do 12 godina zatvora - Srbija - Svi naši stručnjaci se slažu da je počeo trend ubrzavanja koronavirusa u Srbiji i naredni dani su izuzetno važni, zbog čega mi je drago da smo uveli vanredne mjere kako bismo zaštitili prvenstveno starije kao najugroženiju grupu - rekla je premijerka Ana Brnabić. Jedna stvar koja nastavlja da muči sve su građani, povratnici iz inostranstva, rekla je premijerka. – I pored svih apela da ostaju u zemljama u kojima žive i da se ne vraćaju u Srbiju, jer je teško pratiti njihovo kretanje, a moraju da ostaju u karantinu, oni nisu uslišeni, tako da danas imamo gužvu na granicama. Danas su kolone na prelazima Horgoš i Batrovci bile po 15, 20 kilometara – rekla je Brnabić. U Srbiju se vratilo više od 65.000 državljana, a to je bilo prije poslednjih gužvi, rekla je Brnabić i navela da će to biti poseban bezbjednosni izazov. Ona je dodala da iz inostranstva dolaze i ljudi kojima je potvrđeno da imaju koronavirus, a da oni snižavaju temperaturu ljekovima. Zbog toga su odlučili da pooštre mjere i sankcije kako bi zaštitili opštu populaciju, rekla je.

Kako je dodala, onima koji prekrše samoizolaciju i inficiraju druge osobe, prijete im zatvorske kazne od jedne do osam godina. Ako zarazi drugog i uzrokuje mu smrt, može mu se izreći kazna od dvije do 12 godina zatvora. 19. mart – Prekršaje mjera zbog koronavirusa kažnjavaće sa 400 eura - Slovenija U Sloveniji stupa na snagu vladina uredba o zabrani kretanja i okupljanja na javnim mjestima i površinama kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri smanjili socijalni kontakti i mogućnost širenja epidemije Covida-19. Slovenski ministar unutrašnjih poslova Aleš Hojs potvrdio je u dnevniku Slovenske televizije da je uredba već prihvaćena. Hojs je rekao da se radi o privremenoj, ali potpunoj zabrani okupljanja u javnim prostorima i površinama. Prekršaj će se kažnjavati sa 400 eura. 22. mart - Pozivaju medicinske radnike iz inostranstva da se vrate - Srbija Program Tačka povratka, u saradnji sa Ministarstvom spoljnih poslova i diplomatsko-konzularnim predstavništvima Srbije i uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), pozvao je slobodne medicinske radnike u inostranstvu da prijave svoju raspoloživost ukoliko su spremni da se, ako zatreba, privremeno vrate i pomognu u borbi sa epidemijom koronavirusa u Srbiji. - Usled rastućeg pritiska na zdravstveni sistem, u želji da se na vrijeme pripremimo i podržimo borbu za očuvanje života i zdravlja građana Srbije, pozivamo sve slobodne zdravstvene radnike i radnice, ljekare, medicinske sestre, medicinske tehničare i druge zdravstvene stručnjake koji se nalaze u inostranstvu, da dostave informacije o svojoj raspoloživosti, kao i konkretnom stručnom znanju i iskustvu - navodi se u saopštenju Vlade.

želji da se vrate kući. - Radnici iz Srbije stoje u redu ispred srpske ambasade jer Srbija im ne daje dozvole da se vrate kući. Četiri dana nemaju krov nad glavom, vodu, zatvoreni su javni toaleti, nemaju ni topao obrok - napisao je Andraž Rožman u objavi na Fejsbuku. On ih je obišao i danas. Situacija, se nije promenila, što je i napisao u novoj objavi. Dnevnik.si prenosi da će građani Srbije ipak moći da se vrate kući. Srpska ambasada je, kako prenose, objavila spisak 366 ljudi koji su željeli da se vrate u Srbiju. Od toga je oko 200 spavalo u Ljubljani i okolini četiri noći u automobilima. 24. mart - Zubar radio iako je imao simptome koronavirusa - Srbija - Zubar iz Novog Sada uredno je radio, iako je imao simptome koronavirusa, a sada se nalazi na respiratoru - saopštio je pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković i najavio da će protiv njega biti podnijeta krivična prijava. Kako je objasnio na konferenciji za novinare, zubar koji se bavi privatnom praksom jedan je od tri pacijenta koja se trenutno nalaze na respiratorima na Infektivnoj klinici KC Vojvodine, prenosi RTS. 26. mart – Osmislili online tržnicu - Hrvatska Do svježeg povrća, voća i mesa u vrijeme epidemije koronavirusa i zatvorenih tržnica najlakše je doći preko digitalnih tržnica, piše Večernji list.

23. mart - BiH od EU dobila pomoć od 7,2 miliona eura BiH je od Evropske unije dobila 7,2 miliona eura pomoći za borbu protiv koronavirusa, saopštio je ambasador Džon Satler tokom video konferencije ministra bezbjednosti Fahrudina Radončića sa diplomatskim predstavnicima i šefovima međunarodnih misija u Sarajevu. Na konferenciji je učestvovalo više od 60 predstavnika ambasada, misija i međunarodnih organizacija, a dijelom je prisutan bio i predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija. Šef Misije EU u Sarajevu rekao je da je Evropska unija već obezbijedila 7,2 miliona eura za pomoć BiH u borbi protiv koronavirusa. Takođe, i Ambasada Švajcarske je izdvojila 200.000 dolara, saopšteno je iz Ministarstva bezbjednosti BiH, prenio je sarajevski portla Klix. 24. mart - Srpski radnici u Sloveniji čekaju na povratak kući - Slovenija Problem radnika iz Srbije u Sloveniji zabilježili su tamošnji novinari. Uslikani su u redu ispred srpske ambasade u

- Mala nedjeljna košarica 120 kuna, velika 220, s besplatnom dostavom u krugu od pet kilometara od tržnice - samo je jedan od oglasa snalažljivijih OPG-ovaca koji su se nakon zatvaranja tržnica za koje je procijenjeno da bi mogle biti žarišta zaraze koronavirusom brzo organizovali preko internetskih portala i društvenih mreža, navodi Dnevnik. S prestankom rada tržnica u problemu se, naime, našlo oko 10.000 porodica, od kojih je, procjenjuje se, samo na zagrebačkim tržnicama prodavalo njih 1.500. Blitva, salata, luk, krtola, šargarepa i dr. sertifikovanih proizvođača s tržnice Osjek gotovo su preko noći krenuli s dostavom putem internet stranica. Solidarna Eko grupa Osjek svakog će petka dostavljati robu na kućni prag naručitelja prijavljenih na novu platformu Ekotrznica.hr, a i putem online tržnice Vukovarsko-sremske županije moguće je kupiti voće, povrće, meso, mesne prerađevine, sireve, vino i drugo.

27. mart – Izvedena operacija raka dojke uz radioterapijsko zračenje – Hrvatska Hirurški tim Specijalne bolnice Radiochirurgia Zagreb obavio je prvu operaciju tumora dojke kod koje je tokom hirurškog odstranjivanja karcinoma odmah obavljeno i radioterapijsko zračenje, saopštiili su iz Radiochirurgie Zagreb.

Ovaj zahvat, u stručnim krugovima poznat kao IORT, napravljen je po prvi put u Hrvatskoj i regionu. Korišten je tzv. Intrabeam sistem njemačke kompanije Zeiss. Riječ je o najsavremenijem uređaju kojim se ležište tumora zrači neposredno nakon odstranjivanja te kod pacijentkinja koje boluju od karcinoma s niskim i srednjim rizikom dodatna zračenja nisu potrebna, dok je kod ostalih potreban značajno manji broj radioterapijskih tretmana. Ova tehnika predstavlja veliki napredak u olakšavanju procesa liječenja za brojne pacijente. Osim smanjenja broja radioterapijskih zahvata, riječ je o izuzetno preciznom tretmanu kojim se prigodom zračenja postiže veća djelotvornost i maksimalno štiti okolno tkivo te posebno vitalni organi poput pluća i srca. Ovakva tehnologija koristi se odnedavno u vodećim svjetskim onkološkim klinikama, a od sada i u Svetoj Nedelji. Stručni tim koji je izvodio operaciju činili su hirurzi prof. dr sc Danko Velimir Vrdoljak, prof. dr sc Igor Nikolić, prof. dr sc Leonardo Patrlj, prof. dr sc Dragan Schwarz, te radio-onkolog dr Hrvoje Kaučić i dipl. ing. fizike Domagoj Kosmina. Ovakva vrsta operacija koristi se i kod liječenja karcinoma drugih organa, pa je hirurško-onkološki tim Radiochirurgije Zagreb uspješno obavio i IORT operaciju jetre, takođe prvu ove vrste u Hrvatskoj. Intrabeam uređaj nova je investicija Radiochirurgije Zagreb, a sufinansirana je i sredstvima EU kroz programe HAMAG Bicro. 28. mart – Država svima koji su ostali bez posla da obezbijedi minimalac- Hrvatska Predsjednik Republike Zoran Milanović izjavio je u subotu da država treba ekonomski najugroženijima zbog epidemije koronavirusa da pošalje jasnu poruku da će na konkretan način stati iza njih, odnosno da svakome ko je u ovom trenutku ostao bez posla treba da garantuje bar minimalac. - Važno je da onima koji su ekonomski najugroženiji, koji su na vjetrometini, vrlo rano pošalju jasnu poruku – tu smo

uz vas. Jer ljudi koji otpuštaju radnike, zatvaraju firme i praktički su na ‘izdisaju’ trebaju da pošalju jasnu poruku da će hrvatska država na konkretan način stati iza njih. Nisu im dovoljna samo dobronamjerna obećanja - rekao je Milanović novinarima nakon obilaska Medicinskog i Pravnog fakulteta te Rektorata zagrebačkog Univerziteta. 28. mart - Prave prvi respirator - Srbija Vladimir Vojvodić iz Fonda za inovacionu djelatnost najavio je da je u toku rad na domaćem respiratoru, a cilj je, kako navodi, da bude završen u naredne četiri nedjelje. – To je strateški važan uređaj – da u Srbiji imamo ekspertizu pravljenja jednog ovakvog uređaja koji će biti od koristi ne samo u ovoj pandemiji nego u sličnom scenariju – naveo je za RTS Vojvodić. Sredstva koja su dodijeljena iznose, prenosi, 53 miliona dinara, dodajući da je Fond birao projekte na osnovu prioriteta koje je propisala Vlada Srbije. Vojvodić, govoreći o odobrenim projektima Fonda, kaže da će ih pratiti svakodnevno, kako bi imali proizvode što prije. 30. mart – Potpuno zatvorili gradove - Slovenija Slovenija je pooštrila ograničenja putovanja i uvela obavezu nošenja zaštitne opreme u cilju sprečavanja širenja pandemije koronavirusa. Slovenci više neće moći da izlaze iz svojih gradova, a biće i u obavezi da nose rukavice i zaštitne maske kada idu u prodavnice hrane i druge otvorene radnje. – Najteži dio borbe protiv koronavirusa je pred nama - rekao je premijer Janez Janša u televizijskom obraćanju. Od sada će biće obavezna i dezinfekcija hodnika i stepenica stambenih zgrada dva puta dnevno. Janša je rekao da je odluka o ograničenju putovanja donijeta pošto je hiljade Slovenaca ovog vikenda otišlo na primorje, zanemarujući upozorenja vlasti da ostanu doma. U Sloveniji je potvrđeno 730 slučajeva zaraze koronavirusom i jedanaest smrtnih slučajeva. 31. mart – Evropska solidarnost na djelu Državama Balkana odobreno je 38 miliona za nabavku medicinske opreme, a 347 miliona za ekonomski oporavak. Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija na raspolaganju će imati 38 milona eura za direktnu pomoć za nabavku respiratora, testova zaštitne opreme, te 374 miliona eura njihov društveni i ekonomski oporavak, koji će im biti na raspolaganju iz programa IPA - kazao je izaslanik Evropskog parlamenta Tonino Picula. 31. mart - Od koronavirusa preminuo doktor bolnice u Ćupriji Doktor čiji su inicijali G.I. iz Paraćina, zaražen virusom korona, koji je radio u Opštoj bolnici u Ćupriji, preminuo je u KBC Zvezdara u Beogradu, potvrdio je Štab za vanredne situacije u Paraćinu.

CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

- MJESEC BORBE PROTIV

RAKA Mjesec mart u Kalendaru zdravlja predstavlja mjesec borbe protiv raka, koji ima za cilj skretanje pažnje javnosti na sve veću zastupljenost malignih neoplazmi u obolijevanju i umiranju stanovništva, kao i veliki značaj primjene adekvatnih mjera prevencije. Maligne neoplazme su u mnogim zemljama najčešći uzrok prijevremenog umiranja, tako da se procjenjuje da je na globalnom nivou tokom 2018. godine bilo oko 18,1 miliona novih slučajeva karcinoma (17 miliona isključujući nemelanomski karcinom kože) i 9,6 miliona smrtnih slučajeva od karcinoma (9,5 miliona isključujući nemelanomski karcinom kože). Maligne neoplazme predstavljaju izvor ozbiljnog opterećenja cjelokupnog društva, kako zbog gubitka humanog potencijala, tako i u ekonomskom smislu zbog stalnog uvećanja troškova liječenja i njege sve većeg broja oboljelih.

Podaci na globalnom nivou pokazuju da je kolorektalni karcinom treći najčešći registrovani maligni tumor i drugi vodeći uzrok smrti od svih karcinoma u 2018. godini. Kod muškaraca je prema incidenciji kolorektalni karcinom na trećem mjestu odmah iza karcinoma pluća i prostate, a kod žena na drugom mjestu iza karcinoma dojke. Kod oba pola kolorektalni karcinom je treći vodeći uzrok smrti od svih karcinoma. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, iz Registra za maligne neoplazme za 2013. godinu, karcinom debelog crijeva, rektuma i anusa je na trećem mjestu po učestalosti (kod muškaraca – sa učešćem od 10,5% i kod žena – sa učešćem od 8,4%). U strukturi mortaliteta od malignih neoplazmi karcinom debelog crijeva je jedan od vodećih uzroka smrti kod muškaraca (na drugom mjestu) i kod žena (na trećem mjestu).

Vodeće lokalizacije malignih procesa u Crnoj Gori kod muškaraca su karcinom pluća, karcinom debelog crijeva i karcinom prostate, a kod žena karcinom dojke, karcinom debelog crijeva, karcinom pluća i karcinom grlića materice. Prevalencija karcinoma debelog crijeva ima visoke vrijednosti kod nas i na globalnom nivou i može se smanjiti praktikovanjem zdravih stilova života kao i odlaskom na preglede u okviru skrining programa koji se sprovodi u Crnoj Gori. Neredovna i nepravilna ishrana, gojaznost, fizička neaktivnost, pretjerana upotreba duvana i alkohola su glavni faktori rizika za razvoj karcinoma debelog crijeva. Rizik od nastanka raka debelog crijeva raste nakon 40. godine života, tako da se 90% slučajeva karcinoma debelog crijeva javlja kod osoba starijih od 50 godina života. Klinička slika karcinoma debelog crijeva je šarolika, nespecifična i u početku ne daje nikakve simptome i znake. Oni se najčešće javljaju onda kada je bolest već uznapredovala. Simptomi i znaci koji upućuju na karcinom debelog crijeva su: okultno (nevidljivo golim okom) ili manifestno krvarenje, promjene u ritmu pražnjenja crijeva, obliku i konzistenciji stolice, bolovi ili grčevi u stomaku, malokrvnost (anemija), malaksalost, gubitak tjelesne težine. Zato je važno istaći značaj preventivnih pregleda, skrininga, i pri eventualnoj pojavi bilo kakvih tegoba, odmah se javiti ljekaru. Tumor raste sporo, pa ako se gore navedeno uzme u obzir, vremena za izlječenje ima. Najmanje jedna trećina svih malignih tumora se može prevenirati mjerama primarne i sekundarne prevencije. Primarna prevencija obuhvata mjere koje sprečavaju nastanak bolesti, a sekundarna obuhvata rano otkrivanje i liječenje premalignih stanja ili maligne bolesti u najranijem stadijumu. Primarna prevencija karcinoma debelog

crijeva podrazumijeva uklanjanje i/ili kontrolu faktora rizika: visok sadržaj masti i crvenog mesa, visok unos kalorija, nizak unos vlakana i namirnica biljnog porijekla, konzumiranje alkohola i duvana i nedovoljna fizička aktivnost. Uz ove mjere važne su i zdravstveno-vaspitne mjere (edukacija predškolske i školske djece u vezi sa pravilnom ishranom, promocije zdrave ishrane i redovne fizičke aktivnosti). Sekundarna prevencija podrazumijeva skrining - aktivno traženje oboljelih među osobama bez simptoma. U Crnoj Gori se od 2013. godine sprovodi Nacionalni skrining program ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji podrazumijeva ispitivanje populacije oba pola u dobi od 50-74.godine pregledom stolice na okultno krvarenje (iFOB test). Pristup koji uključuje primarnu prevenciju, djelotvoran skrining, liječenje prekanceroznih promjena, ranu dijagnostiku i programe za terapiju invazivnih karcinoma dovodi do značajnog smanjenja broja oboljelih i umrlih od ove bolesti. U velikom broju slučajeva maligne neoplazme su izlječive ukoliko se otkriju na vrijeme. Redovnom posjetom svom izabranom doktoru, kao i učestvovanjem u skrining programima, dajete sebi šansu da budete brži od bolesti. Institut za javno zdravlje Crne Gore

Neželjeni događaji savremene ciljane i imunološke terapije u onkologiji i njihovo zbrinjavanje

Prim. dr Nada Cicmil Sarić Klinika za onkologiju i radioterapiju Klinički centar Crne Gore

Savremeno doba je donijelo veliki napredak u oblasti medikamentozne onkološke terapije. Novi ljekovi su nakon svoje dokazane djelotvornosti kod uznapredovalih i proširenih, metastatskih oblika bolesti, u velikoj mjeri zauzeli svoje mjesto i u potpornoj terapiji, onoj koja se primjenjuje nakon učinjenog operativnog zahvata. Polako ali sigurno, većina od njih se pomjera u prvu terapijsku liniju, odnosno, osvaja i vremenski domen primjene prije nego što operacija bude urađena. Medikamentozna terapija ima ogroman značaj zato što predstavlja sistemski oblik liječenja kod svih, pa tako i malignih bolesti. Kada organizam oboli, mjesto primarnog tumora je samo „mjesto najmanjeg otpora“, dok istovremeno sve strukture oboljelog organizma imaju sklonost i nalaze se pod rizikom da se u njima ista bolest desi prije ili kasnije. Kod metastatske bolesti, sistemsko djelovanje na vidljive, ali i na nevidljive metastaze i na samu biološku narav tumora ima za cilj smanjenje obima već ispoljene bolesti, ali i sprečavanje stvaranja novih metastaza smanjivanjem malignog potencijala samog tumora. Savremene ciljane terapije precizno pogađaju svoje mete koje su prethodno određene imunohistohemijskim ili molekularnim testiranjem. Najsavremenije imunološke terapije idu i korak dalje: otklanjaju blokade koje postoje u organizmu samog domaćina i oslobađaju odbrambene strukture oboljelog organizma angažujući ih tako u borbi protiv bolesti. Laička javnost, kao i dio medicinskih profesionalaca, često

ne raspoznaje ogromne razlike između pojedinih grupa ljekova koji se koriste u terapiji malignih tumora: antineoplastika, onkofarmaka. Hemioterapija je izraz koju dominantna većina populacije koristi za ovaj oblik liječenja. Više od pola vijeka prisutnoj klasičnoj hemioterapiji, kao specifičnom obliku onkološkog liječenja, koji obuhvata veliki broj porodica ljekova različitog mehanizma djelovanja, vremenom su se pridružili brojni novi članovi: hormoni, bisfosfonati, stimulacioni faktori rasta bijele i crvene krvne loze, RANKL inhibitori, ciljane biološke terapije, imunoterapija. U posljednjih desetak godina, značaj koji se daje dužini života onkološkog bolesnika u odnosu na njegov kvalitet ustanovljen je u odnosu 50%:50%. Ranije je dužina života imala izvjesnu prednost. Savremeni ljekovi su obezbijedili da se veliki broj malignih bolesti prevede u hroničan oblik, što često zahtijeva višemjesečno i višegodišnje kontinuirano liječenje sve do trenutka kada, ili bolest uznapreduje ili nagomilani štetni efekti terapije nadmaše dobrobit koju ona pacijentu daje, postanu po život opasni, ne mogu se više zbrinuti, pa je dalje liječenje neprihvatljivo. U medicini se uvijek, tako i ovom prilikom, u odnosu između koristi i napravljene i/ili moguće štete, prednost daje postulatu koji je ostao još od Hipokratovog vremena: „Primum non nocere“, „prvo ne naškoditi“. Savremena onkologija podrazumijeva veoma blisku, jasnu, otvorenu saradnju i povjerenje između pacijenta i njegovog ljekara, predstavljanje i prihvatanje realnosti situacije, racionalizaciju izgleda kod bolesnika,

upozoravanje na prepoznavanje mogućih neželjenih efekata liječenja, njihove ozbiljnosti, hitnosti zbrinjavanja, ukazivanje na potrebu trenutnog obustavljanja terapije i na put ka rješavanju nastalog problema koji može imati različita odredišta. Kako dati pravi lijek, pravom pacijentu u pravo vrijeme - pitanje je sad. Iskreno se nadam i vjerujem da nećemo zauvijek ostati uskraćeni za odgovor na pitanje koje većinu od nas podsjeća na Hamletovo, koje je do danas ostalo bez definisanog odgovora. Sve veći broj savremenih ciljanih terapija ima tabletarnu formu i uzima se u kućnim uslovima. Ovo daje mogućnost pacijentu da ne mora ići u zdravstvenu ustanovu, čekati, zakazivati preglede, rizikovati povremene komplikacije venskog i muskularnog davanja ljekova, a i za zdravstveni sistem je u finansijskom smislu povoljnije. S druge strane, ovakav oblik liječenja smanjuje učestalost kontakta sa onkologom, ostavlja prostor da pacijent neadekvatno uzima ljekove kada je riječ o kontinuitetu, doziranju, redovnosti ili pak izbjegavanju uzimanja terapije, najčešće zbog kozmetskih razloga koji ometaju kvalitet svakodnevnog života oboljelog, a koje pojedini ljekovi nove generacije prouzrokuju. Takođe, ciljane i imunološke terapije imaju u više od 2/3 slučajeva drugačije moguće neželjene učinke u odnosu na klasičnu terapiju koju poznaju laici i medicinski profesionalci koji se u svakodnevnoj praksi ne bave onkologijom. Kožne promjene najrazličitijeg oblika, obima i forme čak do ekstremne epidermalne nekrolize: Stevens-Johnson sindrom, odnosno raspad površinskog sloja kože, pojava imunoloških i alergijskih reakcija ranog i kasnog tipa i različitog gradusa, razvoj čitave palete mogućih autoimunih reakcija i oboljenja: hipotireoze, hipofizitisa, jatrogenog diabetesa; veoma ozbiljan i uporan colitis koji zahtijeva kompleksu terapiju, često hospitalizaciju, hiperpireksija, sekundarne infekcije hemijske etiologije, kakav je febrilni pneumonitis, jatrogeni hepatitis, intersticijalni nefritis, smetnje u elektrostimulaciji i prenosu nadražaja kroz srce, što rezultira produženjem QT intervala, djelovanje na proizvodnju elemenata bijele i crvene krvne loze na veoma specifičan način, krvarenje, smetnje vida, elektrolitski disbalans sa mogućim posljedicama na elektrofiziologiju vitalnih organa... predstavljaju moguće neželjene učinke ciljanih i imunoloških terapija u onkologiji. Neželjena dejstva nekih od savremenih onkofarmaka najčešće se javljaju u samom početku terapije, a kasnije postepeno slabe i iščezavaju. Zanimljivo je, ali tačno, da pojedine kombinacije ciljanih ljekova imaju manji broj i manji obim ispoljavanja neželjenih pojava nego ljekovi kada se daju pojedinačno. Neki ljekovi mogu prouzrokovati hormonske disbalanse koji zahtijevaju doživotnu supstituciju, odnosno nadoknadu pojedinih hormona. Postoje i sporedni efekti nekih od ovih ljekova, koji mogu biti i po život ugrožavajući, zahtijevaju hitno liječenje u bolničkim uslovima i stalno praćenje pacijenta. Nekada je zbrinjavanje ovakvih, na sreću rijetkih pojava, čak složenije od liječenja same maligne bolesti. Na osnovu svega gore navedenog, jasno je da je odgovornost ljekara koji propisuje ovakvu vrstu liječenja izuzetno velika. Dodatno otežavajuća okolnost leži u činjenici da većina onkoloških pacijenata, naročito u starijoj populaciji, ima i brojne pridružene bolesti i potrebu da one budu tretirane. Onkološki bolesnici veoma često koriste ono što se naziva „alternativom“: razne preparate i postupke koji su medicinski neprimjereni, neprovjereni, nisu registrovani i odobreni od svjetske i evropske organizacije za hranu i ljekove a iza kojih ne stoji medicinska pravna legislativa. Nije rijedak slučaj da

ove informacije ne saopšte svom onkologu. Izvor i porijeklo ovakvih „tretmana“ su često nepoznati i nemoguće ih je provjeriti. Sve ovo čini dodatno kompleksnim liječenje koje je samo po sebi izuzetno zahtjevno i može upravo kroz pojavu ili potencijaciju postojećih neželjenih djelovanja onkoloških ljekova da dovede u pitanje terapijski ishod i da ugrozi život pacijenta. Ordinirajući onkolog, pacijent, ljudi iz njegovog okruženja, izabrani ljekar i farmaceut u lokalnoj apoteci koji bolesniku izdaje ljekove, jesu ravnopravni partneri u prevenciji i zbrinjavanju nepovoljnog toka ili ishoda bolesti uzrokovanih nuspojavama savremenih onkofarmaka. Kako je štetno ne prepoznati, zanemariti, neadekvatno tretirati nuspojavu terapije, jednako je štetno nju predimenzionirati, obustaviti bez valjanog razloga inače djelotvornu terapiju, privremeno je prekinuti ili neopravdano smanjiti doze, zato što će to izvjesno dovesti do gubitka kontrole bolesti i neuspjeha liječenja. Zbog toga, nakon razgovora, detaljnog objašnjenja i davanja izvještaja u pisanoj formi sa svim upozorenjima o mogućim neželjenim djelovanjima terapije, ordinirajući onkolog savjetuje pacijenta kada i sa kojim nalazima će se javiti na kontrolni pregled radi provjere bezbjedonosnog profila lijeka. Tom prilikom se pacijentu u izvještaju naznači hronologija terapije, tačno doziranje i način njenog uzimanja. U skladu sa ovim izvještajem, izabrani ljekar piše pacijentu recept sa kojim on preuzima lijek u apoteci u mjestu stanovanja. Iz ovoga jasno slijedi da onkološku oralnu terapiju bolesnici u Crnoj Gori ne preuzimaju na Klinici za onkologiju i radioterapiju nego u lokalnim apotekama u mjestu stanovanja. Izabrani ljekar zato treba pažljivo pratiti uputstva napisana u specijalističkom izvještaju, ne naravno da bi ih on tretirao, nego da bi kao ljekar iz prve linije, najbliži i najdostupniji pacijentu, mogao raspoznati da li je neželjeni efekat ljekova ozbiljan, visokog stepena, a samim tim i hitan za zbrinjavanje ili ne. To omogućava pravilno informisanje i usmjeravanje bolesnika: u hitnim stanjima treba da odmah obustavi terapiju i javi se u Urgentni centar Kliničkog centra Crne Gore gdje će biti u potpunosti zbrinut od strane dežurnog onkologa. U stanjima koja nisu hitna, izabrani ljekar upućuje pacijenta onkologu na dodatnu ambulantnu kontrolu radi provjere bezbjedonosnog profila ljekova. U ovakvom okviru primjene savremenih oralnih onkoloških terapija, pacijent često i redovno ostvaruje kontakt i sa lokalnim farmaceutom u apoteci gdje podiže ljekove. Zbog toga je veoma značajno da farmaceut ima potrebne informacije o vrsti, učestalosti, stepenu izaženosti i hitnosti eventualnih nusefekata liječenja, kako bi ispravno usmjerio pacijenta na pravi put i prema pravom cilju za njihovo zbrinjavanje ili ga ohrabrio za dalje redovno uzimanje terapije u cilju postizanja najvećeg terapijskog benefita.

Da li su gastrointestinalne neuroendokrine neoplazije zaista toliko rijetke? Prof. dr Brigita Smolović Klinički centar Crne Gore

Neuroendokrine neoplazije (NEN) potiču od ćelija difuznog neuroendokrinog sistema u bilo kom dijelu organizma. Oslobađaju ili neoslobađaju bioaktivne supstance, te mogu biti funkcionalne ili nefunkcionalne. Eksprimiraju na površini ćelije peptidne receptore (~80% gastrointestinalnih NEN eksprimira sandostatinske receptore, SSTR2 podtip), što je od koristi za dijagnostiku i ciljnu terapiju. Za razliku od malignih neoplazmi koje imaju plato u incidenci, incidenca NEN je povećana pet puta u proteklih 30 godina (prema najnovijim podacima iznosi pet na 100.000 godišnje). Kada govorimo o gastrointestinalnim NEN, najveći porast je zabilježen kod želudačnog i rektalnog, a najmanji porast kod NEN tankog crijeva, koji ima jednako visoku incidencu. Tačan razlog za porast incidence nije poznat, ali uključuje: unapređenje dijagnostičkih mogućnosti, unapređenje klasifikacije, povećanje svjesnosti o NEN-u među kliničarima i patolozima, promjenu u populacijskoj demografiji, ali i stvarni porast u incidenci. Slična je zastupljenost kod osoba muškog i ženskog pola - M:Ž=1,08–1,5:1. Najčešće se javljaju u starosnoj dobi 50–70

godina (~65 godina). Klinička prezentacija gastrointestinalnih NEN je veoma različita. Brzo progresivni – rijetko; indolentni – često, te kao prvu manifestaciju bolesti možemo imati simptome i/ili znakove metastaza u jetri ili simptome i/ili znakove subokluzije (ileus ili invaginacija) kod primarne lokalizacije u tankom crijevu. Skoro polovina NEN je uznapredovala pri postavljanju dijagnoze (regionalno širenje 22.4%, udaljene metastaze 26.3%), sa znatno lošijim petogodišnjim preživljavanjem: kod regionalnog širenja u trenutku postavljanja dijagnoze 65%, a kod udaljenih metastaza 27%. Klinička slika zavisi od lokalizacije (rasta i širenja tumora i metastaza - lokoregionalno (limfne žljezde, mezenterijum) i u jetri, a rjeđe: peritoneum, pluća, kosti), biološkog ponašanja: agresivnosti (uglavnom sporo rastu, ali su svi potencijalno maligni) i funkcionalnosti (oko 50% su „funkcionalni“ - sekretorni), te može doći do pojave specifičnih kliničkih sindroma. Najčešći je karcinoidni sindrom. Za nastanak karcinoidnog sindroma odgovorne su hepatične metastaze, zato što luče veliku količinu medijatora direktno u sistemsku cirkulaciju. Primarni

tumor ga rijetko izaziva. Pacijent sa karcinoidnim sindromom ima brojne simptome - sistemske manifestacije. Najkarakterističniji su: flaš - napad crvenila lica (63%–94%) i dijareja (68%–84%), međutim, javlja se i abdominalni bol (10%–55%), bronhospazam - napadi gušenja i zviždanja (3%–19%), cijanoza (18%). Karcinoidna bolest srca (promjene na zaliscima “desne strane” srca) nastaje u 14%–41% pacijenata. Može se javiti i dermatitis, artritis, teleangijektazije, pojačano znojenje, gubitak u tjelesnoj težini. S obzirom na sve pomenuto, različite su diferencijalne dijagnoze: upalne bolesti crijeva - ulcerozni kolitis i Crohn-ova bolest, sindrom iritabilnog crijeva, intoleracija hrane, hronična obstruktivna bolest pluća, astma, menopauza, psihijatrijska oboljenja, druga stanja. Tako da je početna dijagnoza NEN najčešće bila “pogrešna”. Klinička slika simptomatskih NEN imitira ova druga učestalija oboljenja, te su ljekari ranije više razmišljali upravo o ovim učestalijim oboljenjima. Zbog povećane svjesnosti kako kliničara, tako i patologa, kao što je ranije istaknuto, za NEN se više ne bi smjelo reći da su bolest na koju se još rjeđe misli. Danas se postavlja i pitanje, da li su zaista i toliko rijetke? Međutim i dalje od pojave prvih simptoma do postavljanja ispravne dijagnoze u prosjeku prođe 5-7 godina! Zato je sistemski pristup dijagnozi NEN neophodan. Poslije anamneze i kliničkog pregleda biohemijski markeri su od velike koristi. Njih možemo određivati u: serumu, urinu, tkivu. U kliničkoj praksi u serumu se najčešće koristi mjerenje koncentracije hromogranina A (CgA). Mjerenje koncentracije CgA ima dijagnostičku i prognostičku korist. Važan je tumorski marker za postavljanje dijagnoze (85% senzitivnost, 96% specifičnost), ali još važniji za praćenje uspješnosti liječenja (senzitivniji od radiologije u praćenju progresije) i relapsa u ranom stadijumu. Međutim, različiti su izazovi u testiranju CgA. Posebno bih istakla da druga stanja/uzimanje različitih ljekova uzrokuju visok CgA: korišćenje inhibitora protonske pumpe, hronični atrofični gastritis, oštećena bubrežna funkcija, ali i brojna druga... Tako da povećan nivo CgA nije specifičan za NEN - odnosno imati povećan CgA ne znači da se ima NEN. Testirati u slučaju osnovane sumnje na NEN, svakako da, ali dijagnozu NEN bi trebalo potvrditi vizualizacionim metodama - imaging-om i PH verifikacijom. Tkivo/uzorak NEN-a za dijagnostičku analizu dobija se biopsijom primarnog tumora ili metastaza (jetra, limfni čvor) ili hiruškom resekcijom tumora. Od imaging metoda za gastrointestinani NEN koristi se: multidetektor CT (MDCT) skeneri, magnetna rezonaca (MR), scintigrafija somatostatinskih receptora (oktreoscan) zahvaljući ranije istaknutoj činjenici da ovi tumori na površini eksprimiraju somatostatinske receptore. Ezofagogastroduodenoskopija i kolonoskopija su zlatni standard za dijagnostiku NEN koji su lokalizovani u gornjem i donjem djelu gastrointestinalnog trakta. Od novih metoda za detekciju NEN lokalizovanih u tankom crijevu, a da nisu radiološke metode, od velike koristi je bežična video kapsula (VCE) i double-balloon enteroskopija. Razlikuju se između ostalog i po mogućnosti izvođenja biopsije, a samim tim i patohistološke analize, koja je kao što smo istakli, neophodna za postavljanje dijagnoze NEN. Izvođenjem double-balloon enteroskopije mogu se uzeti biopsije tumora, za razliku od VCE, kojom to nije moguće.

Endoskopski izgled NEN

NEN tankog crijeva viđen sa VCE

Za neke lokalizacije kao što je gornji dio digestivnog trakta (jednjak, želudac, dvanaestopalačno crijevo) i završni dio debelog crijeva - rektum od pomoći je i endoskopski ultrazvuk. Pozitronska emisiona tomografija (PET) je takođe od velike koristi kao dopunska metoda i naročito je bitna kod staging-a pacijenta, a nekada i kod detekcije i određivanja nepoznate primarne lokalizacije NEN-a. Jako je bitno koji obilježivač koristiti, zato što fluoro-deoksi glukoza (18F-DG) kao obelježivač ima malu mogućnost detekcije, manju od MDCT i MR. Danas, 68Ga-PET ili CT je zamjena za scintigrafiju somatostatinskih receptora i najsofisticiranija je PET metoda, ali je dostupna samo u nekoliko evropskih centara. Citoreduktivne procedure su na prvom mjestu u tretmanu NEN. Potpuno odstranjivanje tumora je terapijski cilj, ali i kod neresektabilnog tumora palijativna/debulking hirurgija ima za cilj: zaustavljanje rasta, i/ili poboljšanje kliničkih simptoma, odnosno poboljšanje i održavanje dobrog kvaliteta života. Farmakoterapija podrazumjeva somatostatinske analoge (većina NEN-a eksprimira somatostatinske receptore (SSTR) - ranije istaknuto), kao i hemoterapiju. Somatostatinski analozi smanjuju hormonsku sekreciju i kontrolišu simptome; dovode do ćelijske smrti (apoptoze) i inhibiraju ćelijski rast. Radionuklidna terapija - PRRT (peptid receptor radionuklid terapija) je tumor-target terapija/analog sandostatina+ helator+radiofarmak (111In-indijum, 90Y-itrijum, 171Lu- lutecijum), za sve one pacijente koji imaju pozitivan nalaz scintigrafije somatostatinskih receptora (oktreoscan). Za tretman metastaza u jetri dodatno se koristi radifrekvetna ablacija i embolizacija TACE-(transcatheter arterial chemoembolisation). Zbog svega pomenutog dijagnoza i tretman NEN-a zahtijeva multidisciplinarni pristup, te je veoma važno imati oformljen Konzilijum za NEN sačinjen od specijalista različitih oblasti: endokrinolog, gastroenterohepatolog, patolog, radiolog (uključujući i specijalistu nuklearne medicine), onkolog, hirurg, što je i organizovano u Kliničkom centru Crne Gore za sve pacijente iz Crne Gore koji imaju neuroendokrine neoplazije.

DIJABETES - JEDNA OD VODEĆIH PANDEMIJA

U podgoričkom hotelu „Verde” 7-og marta realizovana je Endokrinološka radionica za izabrane ljekare. Skup je, prema iskustvu iz ranijih godina, zamišljen kao odgovor stručnjaka u vezi sa aktuelnim temama, posebno u odnosu na terapiju dijabetesa melitusa. U ime organizatora Endokrinološke radionice učesnicima skupa zahvalila je na učešću Slavica Pantelić, direktorica časopisa „Medical”.

važne informacije jer se to njima „neće desiti” – istakla je ona. Promijeniti taj životni stil uz sve tehnološke mogućnosti i svakodnevno se izvagati u cilju preventive, samo su neke od preporuka prof. dr Vujošević.

Od ranog djetinjstva primjenjivati zdravi stil života Prof. dr Snežana Vujošević, sa Kliničkog centra Crne Gore, imala je uvodnu riječ na temu: Pacijent sa dijebetesom − nekad i sad. Podsjećajući da je po prvi put u istoriji dokumentovan nalaz urina 550. godine p.n.e. na papirusu, ona je ukazala na etimologiju naziva ove bolesti. Ukazujući na paradigmu odnosa prema ovoj bolesti u medicini, prof. dr Vujošević je navela da je jako važno voditi računa o idealnoj tjelesnoj masi, kako ne bi došlo do ovog poremećaja, a ukoliko do njega dođe, važno je sprovođenje higijensko-dijetetskog režima, fizičke aktivnosti i terapije. Kada stanemo na vagu vidjećemo šta se dešava. Upozorenje: Ranije je za dijagnostikovanje ove bolesti prosjek starosti bio oko 60 godina života. Danas bi to bilo oko 45 godina. Nekada je razlog tome bila povećana tjelesna masa tokom života, a danas djeca bivaju gojazna već na rođenju. Ukoliko se ne sprovede higijensko-dijetetski režim problem se samo uvećava. Upozoravajući da se granica prosječnog životnog doba za dijagnostikovanje dijabetesa melitusa tipa 2 pomjerila naniže: na 45 godina, prof. dr Snežana Vujošević ukazala je na probleme povećane tjelesne mase, gojaznosti, fizičke neaktivnosti, pretjeranog konzumiranja brze hrane, preopterećenosti sredstvima telekomunikacije i sl. − Danas su svi bolje informisani, ali ignorišu

Prof. dr Snežana Vujošević

Pozivajući se na statistiku IJZ-a, po kojoj je od 1.1.2013. do 1.8.2019. registrovano da nema velike razlike u broju muškaraca i žena oboljelih od dijabetesa melitusa tipa 2, prof. dr Vujošević je objasnila da dominira baš ovaj tip bolesti, dok je gestacijski dijabetes odmah iza njega. Kada se govori o faktorima rizika, prema podacima IJZ-a iz 2014, porazno je da je kod 2,766 novootkrivenih pacijenata potvrđen povišen krvni pritisak i utvrđeno da se nijedan od tih pacijenata nije bavio šetnjom niti obavljao osnovne fizičke aktivnosti. Kao veoma prisutni faktori rizika registrovani su rizična abdominalna gojaznost, za više od 50% povećan holesterol i povećan nivo triglicerida. Budući da je dijabetes melitus tipa 2 faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, prof. dr Vujošević je istakla da se mora voditi računa da se svim pacijentima daju pravi savjeti da ne bi došlo do kardiovaskularnih događaja. Uvijek, naglasila je ona,

treba biti jako oprezan i voditi računa o tome da pacijenti što duže budu bez faktora rizika, a jako je važno i davati im savjete o zdravim stilovima života još od ranog djetinjstva. Korak prije nego nastane dijabetes Ukazujući na ciljne vrijednosti, kriterijume i dijagnostičke procedure u vezi sa preddijabetesom i dijabetes melitusom tipa 2, dr sci. med. Sreten Kavarić, sa Kliničkog centra Crne Gore, istakao je značaj rane dijagnostike. Objašnjavajući da nije tako jednostavno predvidjeti nastanak dijabetesa, dr Kavarić je naveo da je poznato i da je uticaj hormona uključen u hroničnu hiperglikemiju, ali i probleme sa produkcijom i djelovanjem insulina. Povećana sekrecija glukagona takođe je u vezi sa hiperglikemijom. Preuzimanje glukoze od strane skeleta, mišića i masnih ćelija, takođe imaju uticaja na pojavu bolesti, ali i reapsorpcija glukoze na nivou disajnih tubula, bubrega i produkcija glukoze. Istraživanja u vezi s ovim faktorima čine osnovu u kreiranju novih ljekova kad je u pitanju liječenje hiperglikemije.

Dr sci. med. Sreten Kavarić

Do razvoja dijabetesa vode, rekao je dr Kavarić, dva stepenika: najprije gojaznost, koja vodi poremećaju metabolizma ugljenih hidrata i poremećaj glikemije našte (odnosi se na intoleranciju glukoze i pravi dijabetes). Što se insulinske produkcije tiče važni su: uloga beta-ćelija kod insulinemije i insulinska rezistencija. Nivo insulina u krvi, naveo je on dalje, poklapa se sa godinama trajanja dijabetesa i mogućnošću da uz pomoć izmjene načina života u vezi sa ishranom i uz pomoć ljekova do 14 godina od momenta kad se postavi dijagnoza dijabetesa, možemo da računamo da ćemo liječiti dijabetes kod maksimalno disciplinovanih pacijenata. Kumulativna incidenca oboljelih od šećerne bolesti ide sa godinama života i glukoza zavisni odgovor uslovljen je protokom vremena. Ukazujući na preporuke referentnih ljekarskih vodiča, dr Kavarić je naveo da je glikozilirani hemoglobin parametar na osnovu kog možemo u stadijumu preddijabetesa reći u kom trenutku on prelazi u dijabetes. U SAD-u 37% ljudi preko 20 godina ima preddijabetes, a sa godinama starosti procenat se povećava. Smatra se da će oko 2050. brojati oko 700 miliona dijabetičara u svijetu. Time se sva priča pomjera prema gojaznosti i preddijabetesu. Smatra se da je godišnja stopa dijabetesa kod onih koji imaju

toleranciju glukoze 4-6%, a za izolovani poremećaj glikemije našte postoje dva udružena poremećaja. Incidenca je do 20% na godišnjem nivou. Jednom godišnje potrebno je izvršiti kontrolu kod pacijenata koji imaju porodičnu dijagnozu, bez obzira na životnu dob. Oni koji imaju prekomjernu tjelesnu masu, kod kojih se zna da imaju smanjen nivo aktivnosti, žene koje su imale gestacijski dijabetes, žene koje su rodile djecu težu od 4 kilograma i sve osobe koje kao signalne bolesti imaju hipertenzije, ishemijsku bolest srca ili mozga − predstavljaju rizične grupe. Dislipidemija kao sastavni dio metaboličkog sindroma može sama za sebe da bude opomena. Žene sa sindromom policističnog jajnika, kod kojih postoji udruženost sa insulinskom rezistencijom, takođe predstavljaju populaciju na koju treba preventivno obratiti pažnju. 33% žena sa tim sindromom, i bez pozitivne godišnje anamneze, predstavlja kandidate za ovu dijagnozu. Osobe starije od 45 godina svake 3. godine treba da vrše provjere. Najgore od svega, kaže dr Kavarić, jeste to što je preddijabetes asimptomatska pojava. Kod nekih, pak, mogu da postoje klasični simptomi u vidu pojave mrke pigmentacije na prevojima kože i sl. Trenutno je u izradi regionalna studija u vezi sa rasprostranošću ove bolesti i u Crnoj Gori. Pacijenti kod kojih je ustanovljena koronarna bolest već u 24% slučajeva imaju preddijabetes. Isto važi za 35% onih koji imaju moždani udar, periferna arterijska bolest zastupljena je kod skoro 30%, kao i kod 40% broja pacijenata sa hroničnim popuštanjem srca. − Preddijabetes je vrh sante ledenog brijega. Mi smo do prije desetak godina vjerovali da 27% dijabetičara imaju promjene na očnom dnu, kao posljedicu dijabetesa. Danas znamo da je kod pacijenata u preddijabetesu povećan rizik od svih mogućih komplikacija – upozorava dr Kavarić. U detekciji rizika, objasnio je on, koriste se upitnici i radi se ispitivanje opterećenja glukozom, tj. nivo šećera u krvi u drugom satu opterećenja. U prevenciji se ljekari služe nefarmakološkim i farmakološkim mjerama: npr. korekcijom životnog stila u odnosu na ishranu i fizičku aktivnost. Važno: 150 minuta ﬁzičke aktivnosti tipa srednje brzog hoda tri puta nedjeljno preporučljivo je kao preventivna mjera za sve. Kao pozitivan primjer odgovora zdravstvenog sistema dr Kavarić je naveo model Finske u preventivnom djelovanju u smislu smanjenja učestalosti pojave bolesti. U medikamentoznom dijelu postoje brojni ljekovi koji mogu djelovati na prevenciju, međutim kod nas se još uvijek ne dozvoljavaju mimo indikacija. Ukazujući na iskustva u primjeni ljekova u prevenciji i tokom liječenja, dr Kavarić je naveo da se određene vrste ljekova koriste preventivno i u terapiji policističnih jajnika. Dugotrajna upotreba nekih od njih udružena je sa deficitom vitamina B-12. Stoga je potrebno djelovati i na prevenciji anemije i periferne neuropatije. Nove preporuke pokazuju da postoje peptidi koji određuju hormonski rast i balans energije, te utiču na sniženje tjelesne mase utičući na receptore matičnih ćelija u mozgu.

Pacijent je u centru pažnje O primjeni terapijskih protokola kod pacijenata sa dijabetesom melitusom tipa 2 ovom prilikom je govorio dr sci med. Emir Muzurović, sa Kliničkog centra Crne Gore. Opisujući vrste terapija koje postoje u vezi sa ovom bolešću, on je naveo da postoje podaci da što se agresivnije bolest liječi, ishod može biti gori po pitanju kardiovaskularnih komplikacija. Statistike govore da je značajno povećana smrtnost kod pacijenata koji su intenzivnije liječeni u odnosu na standardno liječenje. 2008. od strane FDA dat je savjet farmaceutskim kućama da moraju da pokažu da njihovi ljekovi ne škode zdravlju pacijenata. To je dovelo do promjene kompletnog pristupa u terapiji ovih bolesti. Od 2008. prelazi se na individualizovani pristup u kom sam pacijent učestvuje: pristup sa pacijentom u centru pažnje. Prikaz rezultata studija pokazuje da su odobreni ljekovi većinom bezbjedni.

Dr sci med. Emir Muzurović

Bilo je ljekova koji su imali jako dobre karakteristike u redukciji kardiovaskularnog mortaliteta, ali su povučeni iz upotrebe zbog toga što su pacijenti imali neadekvatne reakcije

na njihovu primjenu. − Kada birate koliko agresivno ćete liječiti pacijenta, važno je uzeti u obzir godine starosti, nivo šećera, manji broj komorbiditeta i druge karakteristike. Oni koji imaju brojne komorbiditete i manje očekivani broj godina, liječe se manje agresivnom terapijom – objašnjava dr Muzurović. Oslanjajući se na ključno u izboru ljekova, vodiče dobre kliničke prakse, dr Muzurović je ponudio niz preporuka. Za svaki lijek se postavlja pitanje kakva je njegova potentnost, na koji način reguliše nivo hipoglikemije, kako utiče na tjelesnu masu, kakvi su neželjeni efekti i koliko, na kraju, takvo liječenje košta. Metformin je, kaže dr Muzurović, prvi lijek u lancu liječenja, a drugi se bira u zavisnosti od karakteristika pacijenta. − Svi ovi ljekovi ne djeluju na isti način kada su pitanju infarkti, kardiovaskularne bolesti, srčana insuficijencija. Poslije primjene metformina bitno je pratiti da li (i koju) pacijent ima kardiovaskularnu bolest i u vezi s tim prilagoditi terapiju – kaže dr Muzurović. U svemu ovome učestvuju endokrinolozi, ali samostalno mjesto imaju izabrani ljekari koji se pridržavaju preporuka vodiča. Postoje nove preporuke, po kojima postoje inhibitori koji se mogu koristiti i prije primjene prve linije terapije: metformina, ali pod određenim uslovima. Međutim, aktuelno stanje pokazuje konfuznost u smislu sprovođenja te instrukcije. U toku je izrada studije koja se bavi upoređenjem efekata ovih ljekova u terapiji pacijenata sa aterosklerotskom bolešću. − Na ljekaru je da bude dovoljno pronicljiv da iz grupe ljekova izabere najbolji lijek od kog će imati benefite – istakao je dr Muzurović. U vezi sa važnošću primjene individualizovanog pristupa liječenju on je zaključio da će generalizovane preporuke svih protokola biti srušene, a prilagođavanje terapije svakom pacijentu ponaosob predstavljaće budućnost terapije. Mnogo je nedijagnostikovanih slučajeva Faktori rizika i komplikacije u liječenju pacijenata sa dijabetes melitusom tipa 2 bili su tema prezentacije dr Đorđija

Krnjevića, sa Kliničkog centra Crne Gore. Upozoravajući da otprilike svaki 10-11. pacijent na svijetu, što važi i kod nas, ima dijabetes, dr Krnjević je istakao da ova tendencija rasta nastavlja da se pogoršava. Danas u svijetu postoji 450-460 miliona osoba sa dijabetesom, a već za 20-ak godina smatra se da će ih biti blizu 650 miliona. Posebno je važno i poražavajuće da 30-80% onih koji boluju su nedijagnostikovani. Ističući potrebu za što ažurnijim dijagnostikovanjem pacijenata ne samo u fazi dijabetesa nego i u fazi preddijabetesa, dr Krnjević je objasnio da prvu fazu borbe sa dijabetesom treba da predstavlja prevencija, o kojoj se puno govori, a malo radi. Trebalo bi, kaže on, biti agresivniji i posvećeniji tim pacijentima.

Dr Đorđije Krnjević

U vezi sa preddijabetesom, preporučio je dr Krnjević, jako je važno rano dijagnostikovati pacijente. − Nemojte reći pacijentu, ako mu je šećer 5,7 da to nije ništa, ili ako je postprandijalno 5, 6 i više, ili ukoliko posle obroka ima visoke vrijednosti − nemojmo reći da to nije ništa. Preddijabetes kod mnogih pacijenata zahtijeva čak i medikamentozni tretman – istakao je dr Krnjević. U vezi sa dijabetesom jako je važno da se ne kasni sa terapijom, da se ne odugovlači intenziviranje terapije, bilo što se tiče oralnih ljekova ili insulinske terapije. − Sve ovo može dovesti do toga da pokušamo da izbjegnemo, odnosno smanjimo rizik od komplikacija koje su u stvari ono što nas najviše brine – rekao je dr Krnjević. Prisustvo glikemijske toksičnosti tokom dužeg vremenskog perioda dovešće, upozorio je on, do mikrovaskularnih komplikacija. Praktično da nema organa koji nije u opasnosti ako pacijent ima dijabetes, pogotovu ako je taj dijabetes neregulisan. Savremena terapija dijabetesa melitusa tipa 2 ne podrazumijeva samo držanje glikemije pod kontrolom, već uključuje i redukciju kardioloških i renalnih komplikacija, naravno, uključujući i mortalitet kao posljedicu svega toga. Pacijent sa dijabetesom ima oštećenu srčanu pumpu, on je već kardiološki problem. Postoje pacijenti koji imaju kardiovaskularni događaj, srčanu insuficijenciju, jer dijabetes oštećuje sve filtere. Aterosklerotske promjene kod dijabetičara su izraženije i protok krvi kroz krvne sudove koji su oštećeni nije adekvatan. − Voditi računa o svim ovim aspektima jako je važno zbog toga što se i bubrežna

i srčana slabost maltene neminovno javljaju kod svih pacijenata koji imaju dijabetes – upozorio je dr Krnjević. Makrovaskularne komplikacije, koje se tiču srca, glavni su uzrok skoro 50% slučajeva smrti dijabetičara. Smatra se da skraćenje životnog vijeka kod dijabetičara iznosi 5-10 godina. 2 puta su češći srčani ili moždani udari i čak 40 puta češće amputacije ekstremiteta. Mikrovaskularne komplikacije najčešći su razlog zbog kog ovi pacijenti gube vid. Polineuropatiju, kao komplikaciju, ima 60-70% pacijenata. Za srčanu slabost pokazuje se 3 puta veći rizik, za šlog 2 puta, za infarkt miokarda 2,5 puta, a najčešći razlog netraumatskih amputacija upravo je dijabetes. 5 puta je veći rizik da pacijent dobije bubrežnu insuﬁcijenciju, odnosno neki vid bubrežne slabosti. 2/3 slučajeva smrti ovih pacijenata posljedica su kardiovaskularnih bolesti. Potrebu za kontinuiranim radom u liječenju dr Krnjević je ilustrovao primjerom sniženja HbA1C u rasponu od svega 1%. On je objasnio da se već ovim postignućem značajno smanjuje rizik od pojedinačnih fatalnih incidenata. Ukoliko se smanji ovaj parametar, rizik od fatalnog infarkta miokarda smanjuje se 14%. Za 12% smanjiće se rizik od moždanog udara, za 43% mogućnost nastanka periferne vaskularne bolesti ili amputacije, a srčana slabost za 16%. Dijabetes nije samo hiperglikemija, jer se radi o pacijentima koji se nalaze u začaranom krugu. Većinom su u pitanju gojazni, osobe koje imaju neku vrstu lipidnog poremećaja i hipertoničari. U cilju dobrog liječenja bitan je multifaktorijalni pristup. Njegovi rezultati treba da budu smanjenje nivoa šećera u krvi, kardiovaskularnog rizika, uspostavljanje poželjnog higijensko-dijetetskog režima, ali i realizacija adekvatne medicinske terapije. Sve ovo skupa bi značilo dobro zbrinjavanje pacijenta. Upozoravajući da skoro dvije godine pacijenti provedu čekajući na regulaciju nivoa HgA1C, dr Krnjević je preporučio da ne treba oklijevati sa intenziviranjem terapije ukoliko mjere koje su preduzete ne daju rezultate. − Nakon 3 mjeseca kontrolnog pregleda, maksimalno 6, treba preduzeti sljedeći korak u terapiji kod pacijenta koji ne pokazuje zadovoljavajuće rezultate u liječenju – rekao je on. Koliko se stvarno možemo posvetiti pacijentima? Dr Milena Rovčanin Cojić, iz Doma zdravlja – Podgorica, prezentovala je ulogu izabranog ljekara u dijagnostici i terapiji pacijenata sa preddijabetsom i dijabetes melitusom tipa 2. Istraživanja pokazuju da kod većine pacijenata DZ Podgorica u populaciji od 1,800 do 2,000 pacijenata oko 100-150 pacijenata ima dijagnostikovan dijabetes melitus tipa 2. Upozoravajući da, prema podacima Internacionalne dijabetološke federacije, 50% pacijenata ostane neprepoznato i neliječeno, ona je upozorila na nedopustivo visok procenat neprepoznatih slučajeva dijabetesa. Prema podacima ove organizacije, 7-8 % pacijenata u ambulanti neće imati kriterijume za dijabetes, ali neće imati ni referentne vrijednosti glikoregulacije, pa ih to svrstava u populaciju sa preddijabetesom.

Na koji način vršiti skrining? Gotovo da nema pacijenta koji nije bar jednom godišnje uradio laboratorijske analize, ali bitno je da ljekar prepozna te pacijente. Na osnovu rezultata glikoanalize moguće je prepoznati da li su to pacijenti sa rizikom, da li su u pitanju pacijenti koji imaju BMI preko 35 i imaju li 1 ili više faktrora rizika. Ako jesu, nastavlja se testiranje bar jedanput u 3 godine. Kod pacijenata sa preddijabetesom nastaviće se testiranje bar jednom godišnje. Žene sa gestacijskim dijabetesom potrebno je testirati bar jednom u 3 godine. Pacijenti stariji od 30 godina testiraju se primjenom upitnika.

Dr Milena Rovčanin Cojić

U cilju pravovremenog testiranja, preporučila je dr Rovčanin Cojić, moguće je iskoristiti razne kalkulatore, aplikacije i na taj način bar naučiti pacijente da se testiraju, da otkriju gdje je njihov rizik od dijabetesa. Pacijenti sa vrijednošću HbA1C 5.7-6,5 imaju petogodišnji rizik da razviju dijabetes sa učestalošću od 9-25%. Ako je ta vrijednost preko 6, njihov rizik raste i do 60%. − Možemo reći da dva osnovna naša cilja jesu da ostvarimo gubitak težine kod pacijenta (uz održavanje gubitka do 7%) i motivisati pacijenta da bude aktivan minimalno 20-50 min nedjeljno – navela je dr Rovčanin Cojić. Odgovarajući na pitanje da li se angažman ljekara završava instrukcijama o tome kako pacijent treba da se hrani, ona je objasnila da je pacijentu potrebno

ponuditi lični primjer, davati mu korisne instrukcije u vezi sa težinom, savjetovati primjenu farmakološkog tretmana sa metforminom kao okosnicom itd. Ukoliko pacijent ima preddijabetes, treba mu pri svakoj posjeti izmjeriti težinu, visinu, BMI, obim oko struka, krvni pritisak, uraditi laboratorijske analize bar jednom godišnje. Pacijentu sa dijabetes melitusom tipa 2 treba uraditi i niz dodatnih provjera. − Kad bismo po svim smjernicama zbrinjavali pacijente koji imaju 3-4 bolesti bilo bi nam potrebno 5-6 sati. Mi to vrijeme za pacijenta nemamo – upozorila je dr Rovčanin Cojić, ostavivši prostora za zaključak da je jako bitno da ljekar izvrši pravu procjenu u vezi sa pristupom liječenju svakom pojedinačnom slučaju. Glikoregulacija i kardiovaskularni rizik su dva osnovna parametra, a brojni drugi signali bolesti treba da dobiju tretman u odnosu na zastupljenost kod određenog pacijenta. 50-60% populacije dijabetoloških pacijenata Podgoričkog doma zdravlja, navela je ona, ima regulisanu vrijednost HgA1C nižu od 7, što je za pohvalu. Ipak, o hipoglikemiji se slabo vodi računa. Psihosocijalni status, anksioznost, depresija, malaksalost, nezadovoljstvo, pregled dijabetičkog stopala, dentalni pregled, vakcinacija protiv gripa, odlazak u savjetovalište za dijabetes, asimptomatska bakteriurija, nivo vitamina D i B-12, predstavljaju samo još neke od pokazatelja bolesti o kojima bi trebalo povesti računa. Endokrinološka radionica u hotelu „Verde” okončana je radionicama za izabrane ljekare čije su prezentacije pripremile prof. dr Snežana Vujošević (KCCG), dr Jelena Stanković (DZ Podgorica), dr Olivera Bošković (KCCG), dr Rosa Brinić (DZ Podgorica), dr Elzana Čikić (KCCG) i dr Radojka Lekić (DZ Podgorica). Anita Đurović

Flexitol Flexitol ® balzam idealan je izbor za svakodnevnu njegu kože kojoj je potrebno ublažiti simptome blagog dermatitisa, ekcema i psorijaze.

Kako su u okolnostima koje uslovljavaju pojačanu higijenu ruku, one često u kontaku sa vodom i sredstvima za čišćenje i dezinfekciju, mogu se pojaviti problemi sa kožom. Koža ruku može postati, suva, iziritirana, pa je primjena krema sa ureom, uvijek dobro rješenje. Ostanite kod kuće i ne zaboravite da se pored brige o čistoći, posvetite i njezi vaših ruku: naša preporuka je redovna upotreba ® Flexitol balzama za ruke!

NOVI EFFACLAR MICRO-PEELING PURIFYING GEL ZA LICE I TIJELO SMANJUJE IZRAŽENE NEPRAVILNOSTI I OŽILJKE PROUZROKOVANE AKNAMA La Roche-Posay, brend broj 1 za njegu kože prema preporukama dermatologa u svijetu1, predstavlja novo sredstvo za čišćenje kože, sklone aknama, koje dugotrajno smanjuje nepravilnosti i sprječava njihovo ponovno pojavljivanje. Novi Effaclar MicroPeeling Purifying Gel pogodan je za lice, ali i tijelo. Nepridržavanje tretmana jedan je od glavnih problema sa kojima se dermatolozi susrijeću u borbi protiv akni, posebno kada su u pitanju tinejdžeri koji se brzo obeshrabre ukoliko se efikasnost proizvoda ne manifestuje odmah. Zato je efikasnost proizvoda namijenjenih koži sklonoj aknama jako bitna prvenstveno radi sprječavanja pogoršanja, osiguravanja dugotrajnih rezultata njege i smanjenje uticaja akni na kvalitet života. Visoka koncentracija aktivnih sastojaka s dejstvom poput pilinga Micro-Peeling Purifying Gel sadrži najvišu koncentraciju salicilne kiseline (2 %) od svih proizvoda La Roche-Posay linije Effaclar. Ovaj aktivni sastojak, zajedno s LHA, čisti pore od mrtvih ćelija čineći teksturu kože glatkom. Sredstvo za čišćenje sadrži i cink, sastojak koji smanjuje sebum, kao i glicerin za maksimalnu prijatnost prilikom nanošenja. Efikasan za kožu, leđa i prsa, koji su skloni aknama Izuzetno je teško djelovati na smanjenje nepravilnosti na koži tijela koja je pet puta deblja od kože lica. Osim toga, do njih je teže doprijeti, posebno ako se nalaze na leđima2 - bubuljice na tijelu pogađaju čak dvije trećine osoba s kožom sklonom aknama. Zbog visoke koncentracije sastojaka za piling, Effaclar Micro-Peeling Purifying Gel djeluje kao sredstvo za mikropiling i donosi vidljive rezultate već nakon jednog korišćenja. Tolerancija testirana na masnoj koži sklonoj aknama Kao i svaki proizvod brenda La Roche-Posay, Effaclar Micro-Peeling Purifying Gel testiran je na osjetljivim tipovima kože, uključujući kožu sklonu aknama, kako bi se osigurala najbolja tolerancija. Napravljen je prema fiziološkoj pH-vrijednosti kože sa ciljem zaštite kožne barijere. Novi Effaclar Micro-Peeling Purifying Gel dostupan je u apotekama od 4. mjeseca u okviru linije Effaclar, koja predstavlja savršenu rutinu za njegu kože sklonu aknama. Visoka efikasnost sredstva za čišćenje nakon jedne nedjelje upotrebe na bubuljicama (-51 odsto), miteserima (-16 odsto), pa čak i pigmentiranim tragovima (-57 odsto) dokazana je tokom četvoronedjeljnog istraživanja pod nadzorom dermatologa. Dvije nedjelje nakon prestanka upotrebe proizvod je i dalje efikasno suzbijao pojavu bubuljica i ožiljaka. O AKNAMA Akne, vrsta upalne dermatoze lojnih folikula, dermatološka je patologija. Uzrokuje ih abnormalna keratinizacija (hiperkeratinizacija) ili povećanje proizvodnje sebuma (hiperseboreja). Hiperkeratinizacija dovodi do nakupljanja mrtvih ćelija na površini kože koje s vremenom počinju blokirati pore. Ta pojava sprječava normalan protok sebuma iz žlijezda lojnica. Hiperseboreja je proizvodnja viška sebuma, koji vremenom uzrokuje zadebljanje unutrašnjih zidova pilosebacealnih kanala. Ti poremećaji dovode do dva tipa nepravilnosti koje podstiču stvaranje akni: dugotrajne nepravilnosti (komedoni i mikrociste) i upaljene nepravilnosti (papule i bubuljice). 1 Najčešće spomenut brend među top tri dermokozmetička brenda koja preporučuju dermatolozi. Izvor: Anketa o dermokozmetičkom tržištu koju su sproveli IQVIA i drugi partneri (Ipsos, TNS) u razdoblju od septembra 2017. do avgusta 2018. među dermatolozima u 59 zemalja čiji BDP čini 80% ukupnog svetskog BDP-a. 2 Protokol potrošačkog ispitivanja: 52 žene, rezultati nakon 4 nedelje upotrebe, jednom dnevno; brojanje nepravilnosti od strane dermatologa, procjena sebuma pomoću uređaja SEBUTAPE.

ZA BOLJI ŽIVOT OSJETLJIVE KOŽE

PREKOMJERNI SEBUM NA LICU I TIJELU.

Uticaj biološke terapije na produktivnost i kvalitet života oboljelih od reumatoidnog artritisa

NOVI PROJEKAT U KLINIČKOM CENTRU CRNE GORE

Prvi put u Crnoj Gori sproveden je projekat: Utvrđivanje razlika između uticaja biološke i konvencionalne terapije na produktivnost i kvalitet života oboljelih od reumatoidnog artritisa.

Projekat su realizovala Udruženje reumatologa Crne Gore i Udruženje pacijenata za pomoć oboljelima od reumatskih bolesti, u saradnji sa konsultantskom firmom Peterhof iz Beograda,

podržan od strane farmaceutske kompanije Hoffmann – La Roche. Navedeni projekat je 09. marta prezentovan medijima, a zatim i stručnoj javnosti. Prilikom prezentacije medijima ovog važnog projekta, direktor Klničkog centra Crne Gore dr Jevto Eraković je u uvodnom izlaganju nagalasi njegov značaj za unapređenje zdravstvenog sistema Crne Gore. On se takođe zahvalio na saradnji prof. Draganu Lončaru sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. – Zahvaljujem se uvaženom profesoru Draganu Lončaru, koji je danas tu sa nama, sa kojim radimo veliki broj projekata za dobrobit i Kliničkog centra i uopšte zdravstvenog sistema Crne Gore - kazao je dr Eraković ističući značaj saradnje ekonosmke struke, te strukovnih i udruženja pacijenata. – Ovo je pravi primjer na koji način treba da se uspostavi saradnja između različitih aspekata unapređenja zdravstvenog sistema. Ovo je princip koji se danas primjenjuje svuda u svijetu, a to je da postoji neposredni bliski kontakt između nauke i između udruženja pacijenata i ekonomske struke - istakao je dr Eraković. On je kazao da ukoliko sagledamo na ovaj način pristup prema bilo kojoj temi danas u medicini, dolazimo do egzaktnih i pravih podataka šta je to što je najbolje u liječenu pacijenata, ne samo sa stručnog i ekonosmkog aspekta, već udruženo, uključujući i iskustva pacijenata. – Kada se tu udružimo dođemo do značajnih i veoma važnih podataka - kazao je dr Eraković. – Moramo da dodamo da ne smijemo uvijek da se oslanjamo na globalne rezultate. Ovo je, takođe, primjer gdje su anketirani i analizirani pacijenti isključivo iz Crne Gore, tako da na osnovu svih ovih današnjih podataka čućete važne informacije, a to je koliki je značaj biološke terapije sa svih ovih aspekata u liječenju pacijenata oboljelih od reumatoidnog artritisa - pojasnio je dr Eraković i najavio slična istraživanja kada su u pitanju pacijenti oboljeli od multiple skleroze, koji će pokazati koliko novi inovativni ljekovi utiču na kvalitet života i kod ovih pacijenata. – Nadam se da su ovo samo prvi koraci i da ćemo obuhvatiti i ostala oboljenja i ostale pacijente u Crnoj Gori. Želim da ovaj projekat bude inicijator i osnova za nastavak sličnih, a sve u cilju unapređenja zdravlja naših pacijenata - zaključio je dr Eraković. Cilj projekta je bio dobijanje lokalnih podataka iz svakodnevne kliničke prakse o značaju i vrijednosti liječenja pacijenata oboljelih od reumatoidnog artritisa savremenom, biološkom terapijom, odnosno, utvrđivanje razlika između uticaja biološke i uticaja konvencionalne terapije na kvalitet života oboljelih od reumatoidnog artritisa u Crnoj Gori, njihovu radnu sposobnost i produktivnost, mentalno zdravlje, emotivno stanje i socijalnu inkluziju. Analiza podataka je obuhvatala: 1. Analizu vrijednosti farmaceutske inovacije – biološkog tretmana reumatoidnog artritisa. 2. Odnos direktnih i indirektnih troškova reumatoidnog artritisa. 3. Dostupnost biološke terapije oboljelima od reumatoidnog artritisa u Crnoj Gori.

Analiza se zasnivala na upitnicima prilagođenim istraživanju stepena radne sposobnosti i kvaliteta života, popunjenim od strane 170 oboljelih, od kojih 92 oboljela na biološkoj terapiji i 78 oboljelih na konvencionalnoj terapiji, kao i na informacijama prikupljenim na dvije organizovane fokus grupe sa ukupno 10 oboljelih. Broj oboljelih od reumatoidnog artritisa u Crnoj Gori, kojima je bolest dijagnostikovana i kojima je propisana terapija, je tri hiljade, a sedam je bioloških ljekova koji se koriste u tretmanu reumatoidnog artritisa na pozitivnoj listi. Oboljeli koji primaju konvencionalnu terapiju bilježe veće teškoće obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Sa aspekta bola koji osjećaju usled ovog oboljenja, ispitanike koji su na konvencionalnoj terapiji karakteriše lošije stanje u odnosu na oboljele na biološkoj terapiji, bol u tijelu koji osjećaju oboljeli na konvencionalnoj terapiji izraženiji je 26% u odnosu na bol koji osjećaju oboljeli na biološkoj terapiji. Osobe na biološkoj terapiji odlikuje viši stepen emocionalne stabilnosti. Ispitanici na fokus grupama naveli su da je biološka terapija značajno pozitivno uticala na njihovu želju i na stepen uživanja u druženju sa prijateljima i porodicom, kao i prilikom učestvovanja u različitim socijalnim aktivnostima, u kojima su uživali prije oboljenja, a među kojima su im neke bile onemogućene prije prelaska na biološku terapiju U ime Udruženja reumatologa Crne Gore dr Ana Bulatović, načelnica Odjeljenja za reumatologiju KCCG, predstavila je važnost podataka dobijenih iz svakodnevne kliničke prakse, prof. dr Dragan Lončar sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, govorio je o uticaju biološke terapije na produktivnost i kvalitet života pacijenata sa reumatoidnim artritisom u Crnoj Gori, dok je predsjednik Udruženja za pomoć oboljelima od reumatskih bolesti, Igor Medojević, prezentovao mobilnu aplikaciju za pacijente sa reumatoidnim artritisom i pojasnio njen značaj. Rezultati projekta nedvosmisleno ukazuju da je u prosjeku bolje zdravstveno, emocionalno stanje i kvalitet života kod pacijenata koji primaju biološku terapiju. Rezultati su dodatno pojačani nalazima sa fokus grupa, na kojima su ispitanici naglasili da im je prelazak na biološku terapiju značajno povećao produktivnost, fokusiranost na poslu, obim i kvalitet radnog učinka, a u nekim slučajevima i obezbijedio izostajanje prijevremenog penzionisanja. Navedeno je i da je biološka terapija značajno uticala na usporavanje razvoja bolesti, a često i na postizanje remisije. Dakle, primjena biološke terapije u ranim fazama bolesti kod većeg broja pacijenata obezbijedila bi smanjenje troškova izgubljene produktivnosti i radne sposobnosti povezanih sa reumatoidnim artritisom, kao i smanjenje uticaja koji ova bolest ima na živote i funkcionalnost pacijenata. Klinika za neurologiju KCCG, kao što je kazao dr Eraković, takođe sprovodi projekat o vrijednosti inovacije, koji ima za cilj dobijanja lokalnih podataka o važnosti ranog početka liječenja i uticaja savremene, inovativne terapije na radnu produktivnost i kvalitet života oboljelih od multiple skleroze.

Klinički centar Crne Gore

Istine i zablude

KORONAVIRUS Vjerovatno ne postoji osoba na svijetu koja nije čula za koronavirus, jer htjeli to ili ne, sa svih strana nam stižu informacije o ovoj bolesti koja se svijetom počela širiti iz Kine. Dok su neki u panici, drugi su ležerni kada je u pitanju Covid-19, i ne misle da će im se išta posebno dogoditi ako se zaraze. Baš zato što svi znaju za koronavirus, počinju se širiti teorije zavjere te neistine na tu temu. Koronavirus nije opasniji od obične gripe? ZABLUDA - Osobe koje dobiju koronavirus možda neće osjetiti gore simptome od sezonske gripe, ali cjelokupni profil bolesti, zajedno sa stopom smrtnosti, izgleda mnogo ozbiljnije. Stručnjak SZO Bruce Aylward, voditelj međunarodne misije u Kini, rekao je da dokazi upućuju na to da trenutno vidimo samo vrh ledenog brijega. Koronavirus bi mogao biti oko 10 puta smrtonosniji od sezonske gripe, za koju se procjenjuje da godišnje u svijetu ubije između 290.000 i 650.000 ljudi. Ubija samo stariju populaciju, mladi mogu biti opušteni? ZABLUDA - Većina ljudi koji nisu stariji i nemaju problema sa zdravljem, neće postati kritično bolesni od koronavirusa. No, bolest i dalje dovodi do ozbiljnih respiratornih simptoma za razliku od sezonske gripe. Druge rizične grupe, osim starijih postoje, kao što su hronični bolesnici bez obzira na dob ili zdravstveni radnici koji su više izloženi virusu. Medicinske maske pomažu? ISTINA/ZABLUDA - Samo nošenje maski ne može nas dovoljno zaštiti jer se virusi mogu prenijeti i preko očiju, a sitne virusne čestice (aerosoli) mogu prodrijeti u maske. Međutim, maske su djelotvorne pri hvatanju kapljica, što je zapravo glavni put prenošenja koronavirusa. Neka istraživanja pokazala su da osobe koje nose maske imaju petostruku zaštitu, za razliku od onih koji nemaju ništa na licu. Ako je osoba u bliskom kontaktu s nekim zaraženim, maska i dalje smanjuje mogućnost prenošenja bolesti. Moramo provesti 10 minuta sa zaraženom osobom da bi se i mi zarazili? ZABLUDA - Neke bolničke smjernice za običnu gripu kažu da bi trebali biti sa zaraženom osobom 10 minuta ili duže kako bi se i mi zarazili ali, to nije slučaj i za koronavirus. Koronavirusom se moguće zaraziti i kraćim interakcijama pa čak i preko različitih površina. Pojačana higijena je nužna kako bi ste zaštitili od koronavirusa? ISTINA - Pranje ruku i dezinfenkcija najvažniji su uputi svih zdravstvenih vlasti u svijetu u suzbijanju epidemije koronavirusa, koji je šireći se počeo mijenjati tradicionalne običaje, i svjetovne i vjerske, o čemu svjedoče uputstva katoličkih, pravoslavnih i muslimanskih zajednica. Svjetska zdravstvena organizacija stavila je redovno pranje ruku i dezinfekciju u središte svih uputa za zaštitu građana od širenja bolesti, a takve upute objavljuju i vlasti svih država pogođenih zarazom.

Ako je proglašena pandemija, ne može ništa da zaustavi širenje zaraze? ZABLUDA - Pandemija je definisana kao širenje nove bolesti širom svijeta, ali tačan prag za proglašavanje je prilično nejasan. U praksi se postupci koji se preduzimaju ne bi promijenili bez obzira na to je li proglašena pandemija ili ne. Mjere prevencije nisu samo uklanjanje bolesti u cjelini. Odlaganje početka izbijanja ili smanjenje vrhunca bolesti presudno je za omogućavanje zdravstvenom sistemu da se nosi s iznenadnim prilivom pacijenata. Vakcina će biti spremna za nekoliko mjeseci? ISTINA/ZABLUDA - S razvojem vakcine svjetski naučnici su počeli brzo i upravo je to pomoglo kineskim naučnicima u brzom razjašnjavanju genetskog slijeda. Razvoj vakcine se nastavlja ubrzano, a već nekoliko timova ih testira na životinjama. Međutim, postupna ispitivanja prije uvođenja komercijalne vakcine traju jako dugo, a jedan od glavnih razloga je uočavanje nuspojava. Otkriće vakcine za godinu dana smatralo bi se jako brzim. Jesu li djeca imuna na ovaj virus? ZABLUDA/ISTINA - Manje od jedan posto su zaražena djeca ispod devet godina, pokazuju zvanični podaci u sadašnjoj epidemiji koronavirusa. Koronavirus će dolaskom visokih temepatura nestati? ZABLUDA - Često se pominje da će, kad stignu visoke temperature i ljeto, ovaj virus nestati. No s obzirom na to da je u nekim zemljama poput Singapura, Malezije i Tajlanda sad ljeto a ipak imaju veliki broj zaraženih ljudi, pa je ova pretpostavka netačna. Ne može niko od naučnika da potvrdi da će za mjesec-dva ili kada stigne ljeto virus nestati jer virusi ne zavise o ljetu, zavise o svom cikličnom širenju u populaciji. S obzirom da se obično pojavljuju u jesen i početkom zime onda traju par mjeseci i nestaju - to je poznato epidemiolozima. Upravo zbog tog ciklusa očekivanja su da će doći do smanjenja broja oboljelih.

Ista osoba ne može oboljeti dva puta od koronavirusa? ISTINA – Neki virusi stanuju u našem organizmu i probude se kada čovjeku oslabi imunitet. No, naučnici za sada znaju da se koronavirus ne može ugraditi u naš genom. On nije kao herpes virus ili virus HIV-a koji se može integrisati i onda se može više puta pojaviti kod iste osobe. Ili ste zaraženi pa je virus prisutan u vama ili ga je vaš imuni sistem pobijedio i onda ga nema, smatraju naučnici. Poznato je da koronavirus može preživjeti i van čovjeka? ISTINA - Oprečne su informacije o tome koliko virus može preživjeti van čovjeka. Virusi gripa i prehlade i virusi slični tom virusu ne ostaju duže od nekoliko dana. Kod ovog virusa se primijetilo da može ostati u prirodi i više od sedam do 10 dana. To je nešto novo i nepoznato naučnicima do sada, kao i kako će virus korone dalje mutirati. Putevi prenosa SARS-CoV-a 2 (novi koronavirus) su za sada nepoznati? ISTINA - Još uvijek se ne znaju putovi prenosa SARS-CoV-a 2. Posebno zabrinjava to da ga mogu prenijeti osobe koje ne pokazuju simptome. To predstavlja jako veliki problem, jer ako ne možete pravovremeno prepoznati izvor širenja mnogo je teže zaustaviti širenje epidemije.

Vitamin D, važan i moćan u prevenciji Colief Colief® Vitamin D3 kapi Dnevna doza vitamina D3 u 5 kapi (400IJ) Za normalan rast, razvoj i održavanje kostiju i zuba kod djece.

SZO nije izričito dala preporuku šta treba uzimati u toku pandemije COVID-19, jer ništa ne djeluje na viruse direktno osim antivirusnih ljekova, u slučaju kad je bolest razvijena. Svakako se trebamo pridržavati preporuka Centra za kontrolu bolesti - CDC i naših eksperata: održavanje lične higijene, redovno pranje i dezinfekcija ruku, dezinfekcije prostora i nošenje zaštitnih sredstava - kapa, maski, rukavica i mantila ili odijela za jednokratanu upotrebu. Navedeni savjeti o prevenciji i jačanju imuniteta tokom epidemije novim korona virusom COVID-19 su namijenjeni samo za identifikaciju modaliteta koji mogu pojačati imuni sistem. Ne preporučuje se nijedan tretman, niti se bilo koji od ovih dodataka pokazao efikasnim baš protiv korona virusa, jer je potpuno nova vrsta, ali redovnom dnevnom primjenom možemo poboljšati opšti imunitet!!! Postoji nekoliko hranljivih sastojaka biljnog porijekla i dodataka ishrani koji mogu pojačati imunološku funkciju i pružiti ublažavanje simptoma tokom bolesti, a mogu ujedno skratiti trajanje bolesti. Za sprečavanje i liječenje virusnih infekcija gornjih disajnih puteva razmislite o sljedećem: Vitamin C: Vitamin C može pomoći u sprečavanju infekcija, uključujući one izazvane bakterijama i virusima. Pokazalo se da redovno uzimanje vitamina C skraćuje trajanje prehlade, a veće doze vitamina C tokom bolesti mogu takođe djelovati antihistaminski i protivupalno. Vitamin D: Vitamin D, poznat kao „vitamin sunčevog zračenja“, jedna je od najvažnijih i najmoćnijih hranljivih materija za podršku imunološkom sistemu. Brojne studije su pokazale da pomaže smanjenju rizika od prehlade i gripa. Nažalost, visok procenat stanovništva je deficitaran, pa svakodnevna suplementacija (u idealnom slučaju u obliku vitamina D3) nudi najbolju zaštitu. Cink: Cink ima značajnu ulogu u jačanju imuniteta. Cink, često dostupan u obliku pastila, može pomoći da se smanji učestalost infekcija, kao i trajanje i jačina prehlade ako se uzima u roku od 24 sata od početka infekcije. Selen: Selen, ključni hranjivi sastojak za imunološku funkciju, je takođe antioksidans koji pomaže da se pojača odbrana tijela protiv bakterija, virusa i ćelija raka. To može naročito pomoći u zaštiti od određenih sojeva virusa gripa. Selen se lako dobija

iz hrane, a najbogatiji izvor su brazilski orasi. Med: Med, ublaĹžava manje bolove i upale sluzokoĹže, ima antioksidativna svojstva i ima antimikrobne efekte. Korisan je za kaĹĄalj i guĹĄobolju, a moĹže se dodati u topao Ä?aj. Bijeli luk, probiotici, sok od borivnice... Jedno je sigurno, da veÄ&#x2021;ina ljudi i ne shvata da ima nedostatak vitamina D (procijenjeno je da oko jedna milijarda ljudi ĹĄirom svijeta ima nedostatak ovog vitamina u krvi) jer simptomi nisu lako primijetni i Ä?esto se ne dovode u vezu sa nedostatkom baĹĄ ovog vitamina.

UobiÄ?ajni riziÄ?ni faktori za nedostatak vitamina D su:

t /FJ[MBHBOKF TVOĘ&#x160;FWPK TWFUMPTUJ OQS LBSBOUJO t 4UBMOB VQPUSFCB LSFNB [B TVOĘ&#x160;BOKF TB [BĂ?UJUOJN GBLUPSJNB t 5BNOB LPĂ¤B TB UBNOKFOKFN TNBOKVKF TF TJOUF[B WJUBNJOB % t 4UBSPTU t 1SFLPNKFSOB UFĂ¤JOB J HPKB[OPTU

Ko bi trebalo da uzima vitamin D?

t 4WJ TUBSJKJ PE Ę&#x160;FUJSJ HPEJOF USFCBMP CJ EB VOFTV V PSHBOJ[BN NJLSPHSBNB *+ WJUBNJOB % QPTFCOP J[NFĂżV PLUPCSB i marta, kao i da razmisle o uzimanju suplemenata. t 5SVEOJDF J EPKJMKF LBP J SJ[JĘ&#x160;OF HSVQF LBP Ă?UP TV QSJQBEOJDJ NBOKJOTLJI HSVQB UBNOF LPĂ¤F TUBSJKJ MKVEJ V EPNPNJNB [B [CSJOKBWBOKF J POJ LPKJ OPTF PEKFĘ&#x2030;V LPKB QSFLSJWB OBKWFĘ&#x2030;J EJP LPĂ¤F USFCBMP CJ EB V[JNBKV *+ NJLSPHSBNB WJUBNJOB % svakodnevno tokom cijele godine. t %KFDB J[NFĂżV QSWF J Ę&#x160;FUWSUF HPEJOF USFCBMP CJ EB V[JNBKV NJLSPHSBNB *+ WJUBNJOB % LBP TVQMFNFOUB UPLPN DJKFMF godine. t 4WF CFCF PE SPĂżFOKB EP QSWF HPEJOF Ă¤JWPUB USFCBMP CJ EB V[JNBKV J[NFĂżV J NJLSPHSBNB *+ WJUBNJOB % EOFWOP (posebno one koje sisaju). Engleski zavod za javno zdravlje sugeriĹĄe da uravnoteĹžena ishrana i kratki naleti sunÄ?eve svjetlosti u proljeÄ&#x2021;e i ljeto veÄ&#x2021;ini MKVEJ PCF[CKFĂżVKV EPWPMKOF LPMJĘ&#x160;JOF WJUBNJOB % Vitamin D, poznat kao â&#x20AC;&#x17E;vitamin sunÄ?evog zraÄ?enjaâ&#x20AC;&#x153;, jedan je od najvaĹžnijih i najmoÄ&#x2021;nijih hranljivih materija za podrĹĄku imunoloĹĄkom sistemu, treba uzimati svakog dana, cijele godine. $0-*&' WJUBNJO % V KFEOPK LBQJ TBESĂ¤F *+ WJUBNJO % UBLP EB KF QPUSFCOP V[JNBUJ LBQJ EOFWOP EB CJ TF [BEPWPMKJMB QSFWFOUJWOB EP[B JMJ LPMJLB KF QSFQPSVLB MKFLBSB OFLBE J EP *+ EOFWOP 7FPNB KF WBĂ¤OP EB [OBUF QBLPWBOKF JNB LBQJ [B NKFTFDB QSJNKFOF BLP TF V[JNB QP LBQJ EOFWOP Vodite raÄ?una o sebi i svom zdravlju, kao i zdravlju VaĹĄih najbliĹžih. Dr Simonida MitiÄ&#x2021;

brendovi za cijelu porodicu PROIZVODI SU DOSTUPNI U BOLJE SNABDJEVENIM APOTEKAMA U CRNOJ GORI

Nove preporuke za

ishranu odojčeta Dr Snežana Grubač, spec. pedijatar-neonatolog Opšta bolnica, Nikšić

Komplementarna ishrana se uvodi u periodu brzog rasta i razvoja odojčeta, i važan je segment u prelazu mliječne ishrane prema ishrani odraslih. Ovaj period karakteriše susretanje odojčeta sa novim ukusima, različitom konzistencijom obroka i sticanje vještina žvakanja i gutanja hrane. PREMA PREPORUKAMA Svjetske zdravstvene organizacije i Američkog udruženja pedijatara, sa mješovitom ishranom započinje se sa navršenih 6 mjeseci. S druge strane, Sjevernoameričko udruženje za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i ishranu i Evropska akademija za alergije i kliničku imunologiju, predlažu započinjanje od punih 4 do punih 6 mjeseci. Odluku treba donijeti individualno zavisno od energetskih potreba odojčeta, njegove neurološke zrelosti, zainteresovanosti za hranu. Uvodi se faktor korekcije 13, tako novorođenče rođeno u 36. nedjelji ili 4 nedjelje ranije, započeće mješovitu ishranu u 17. nedejlji, a ono rođeno u 23. nedjelji (17 nedjelja prije termina) započeće u 30. nedjelji ili sa punih 7 mjeseci. Strategija uvođenja mješovite ishrane Sklonost ka unošenju zdravih namirnica može se steći ponavljanim predstavljanjem različitih vrsta povrća u ranim fazama uvođenja mješovite ishrane - taj efekat se može odraziti do uzrasta od 6 godina. Savjetuje se uporno predstavljanje novih namirnica 8-10, čak i 15 puta dok dijete ne prihvati njihov ukus.

Nove preporuke ohrabruju izbor povrća sa gorkim ukusom (brokoli, karfiol, spanać, blitva, kelj) kao prvi izbor, u skladu sa shvatanjem da odojčad imaju urođenu sklonost za slatke i slane ukuse. Samim tim nikada neće biti kasno za predstavljanje slatkih ukusa (krompir, šargarepa, bundeva, tikvice). Ovom može pomoći raznovrsna ishrana majke tokom trudnoće i dojenja. U prvim nedjeljama nude se manje količine obroka, potom se teži stvaranju punog obroka, u vidu kaše, koji sadrži povrće, krompir i meso (najmanji alergogene su ćuretina i jagnjetina, pa imaju prednost nad piletinim i junetinom) kao bogat izvor visokovrijednih proteina, gvožđa i cinka. Narednog mjeseca se uvode žitarice sa mlijekom i voćni obrok sa žitaricama. Hljeb meke konzistencije se može ponuditi u uzrastu od 10 mjeseci. Mahunarke (boranija, grašak, pasulj) dobar su izvor esencijalnih aminokisjelina i uvode se u uzrastu od 8 mjeseci. Voće (jabuka, kruška, breskva, kajsija, šljiva) uvodi se u ishranu termički obrađeno kuvanjem ili pečenjem. Banana, dinja, trešnja, smokva, ananas - svakako se neće uvesti kao prvo voće. Citrusno voće je neopravdano bilo odlagano za uzrast preko godinu dana (važno za apsorpciju gvožđa). Jagode, bobičasto voće, i kivi neopravdano su povezivani sa alergijskim reakcijama, tako da se mogu dati u prvoj godini. Važno je obratiti pažnju na pranje voća. Voćne sokove treba izbjegavati u prvoj godini, a maksimalna doza je 120 ml. Prve žitarice koje se uvode su pirinač i kukuruz. Najnovije preporuke savjetuju uvođenje namirnica koje sadrže gluten između punih 4 i punih 12 mjeseci. Izbjegava se unošenje većih količina ovih namirnica prvih nedjelja od započinjanja.

formule sa ekstenzivnin hidrolizatom kazeina i formule sa parcijalnim hidrolizatom surutke takođe smanjuju rizik za razvoj atopijskog dermatitisa i preporučuju se kod odojčadi u riziku koja nisu na prirodnoj ishrani. Novina je preporuka za uvođenje cijelog jajeta još u toku prve godine života, s tim što se mora obratiti pažnja na način spremanja i adekvatnu termičku obradu (kuvano najmanje 8 min.). Riba pripremljena kuvanjem može se uvesti od 7. mjeseca. Na početku se savjetuje uvođenje bijele ribe (oslić, orada, brancin, pastrmka) - lakše se vari a nema jak ukus i miris, a potom plave ribe (skuša, haringa, losos, tuna). Vodu treba ponuditi kada se dostigne unos 3 nemliječna obroka dnevno, tokom febrilnosti, povraćanja, proliva i visoke ambijentalne temperature.

Preporuke za uvođenje alegijskih namirnica

Preporučuje se grafikonima. Očekivani prirast u prosjeku u TM zdravog terminskog odojčeta je 200 gr nedjeljno prva 3 mjeseca, 130 gr nedjeljno naredna 3 mjeseca, 85 gr nedjeljno u trećem trimestru i 75 gr nedjeljno posljednja 3 mjeseca. Očekivani porast u tjelesnoj dužini je 25 cm tokom prve godine života. Zaključak: Prva godina je ključni period u sticanju zdravih navika u ishrani.

Izbjegavanje unošenja alergijskih namirnica tokom trudnoće i dojenja ne smanjuje rizik od alergijskih bolesti kod odojčadi, dok redovan unos ribe (2 puta nedjeljno tokom trudnoće i dojenja) smanjuje. Ekskluzivno dojenje ima protektivni efekat u nastajanju atopijskog dermatitisa odojčadi. Primjena mliječne

Trajanje i količina obroka U početku obrok treba da traje 10-15 minuta, kasnije 20-30 minuta. Preporučena dnevna količina povrća i voća prva 2 mjeseca po uvođenju je 2-4 supene kašike, potom 4-6. Za žitarice prva 2 mjeseca 4 supene kašike potom 5-8. Količina mesa, ribe i leguminoza prva 2 mjeseca 1-2 supene kašike, potom 2-3. Konzistencija obroka se postepeno mijenja od kaše i pirea do sitno isjeckanih i krupnijih komadića. Praćenje rasta i razvoja odojčeta

Hronika 01. mart – Područja zahvaćena virusom COVID 19 U svijetu su do sada prijavljena ukupno 85.203 oboljela od infekcije izazvane novim koronavirusom (COVID-19), od kojih je 2.921 preminulo. U Evropi je potvrđeno 1.122 slučaja infekcije novim koronavirusom i to u Italiji (888), Njemačkoj (57), Francuskoj (57), Španiji (34), Ujedinjenom Kraljevstvu (18), Švajcarskoj (12), Švedskoj (12), Austriji (7), Norveškoj (6), Hrvatskoj (5), Grčkoj (4), Finskoj (3), Rumuniji (3), Danskoj (2), Gruziji (2), Holandiji (2), Rusiji (2), Bjelorusiji (1), Belgiji (1), Estoniji (1), Litvaniji (1), Islandu (1), Sjevernoj Makedoniji (1), Monaku (1) i San Marinu (1). 02. mart - I Crkva predložila mjere protiv koronavirusa Sve veći broj vjerskih zajednica u Evropi uveo je mjere protiv sprječavanja zaraze koronavirusom. Slovenska i francuska biskupska konferencija, rumunska Pravoslavna crkva i Islamska zajednica u Francuskoj izdale su preporuke sveštenicima i vjernicima kako bi spriječili širenje epidemije koronavirusa u vjerskim objektima. Sveštenicima se savjetuje da ispiraju škropionice sa svetom vodicom, da vjernicima daju pričest u ruke, a ne na usta te da se ne rukuju s vjernicima. Francusko vijeće za muslimanske vjernike savjetovalo je izbjegavanje rukovanja i korištenje maramica prilikom uzimanja abdesta, dok je Pravoslavna crkva Rumunije još od 27. februara dopustila vjernicima koji su u strahu od epidemije koronavirusa da više ne ljube ikone te da se služe jednokratnom kašičicom za svetu pričest, prenosi 24sata. 02. mart – Usvojen zakon o obaveznoj vakcinaciji protiv morbila – Njemačka Nekoliko porodica s malom djecom podnijelo je Ustavnom sudu Njemačke hitni zahtjev za provjeru ustavnosti Zakona o obavezi vakcinacije protiv morbila koji je 01. marta stupio na snagu. Uslijedile su i prve tužbe. Njemačka vlada odlučila je da uvede obavezu vakcinacije zbog rasta broja oboljenja od morbila u školama. Prošle godine bilo je potvrđeno više od 500 zaraza od morbila. Roditelji koji ne budu ispunjavali obavezu vakcinisanja moraće da plate novčane kazne i do 2.500 eura. Obavezi vakcinacije podliježe i osoblje u školama i vrtićima. 02. mart - Nivo rizika od virusa korona podignut na "visok" - EU Evropski Centar za prevenciju bolesti podigao je procjenu rizika od širenja virusa korona u EU sa srednjeg na visok, izjavila

je Ursula von der Lejen. - Evropski Centar za kontrolu bolesti objavio je da je rizik za građane EU porastao sa srednjeg na visok. Drugim riječima, virus je nastavio da se širi - rekla je von der Lejen. Komesarka EU za zdravstvo Stela Kirijakides rekla je da je u 18 zemalja Evropske unije virusom korona zaraženo 2.100 osoba. Ona je navela da je 38 državljana zemalja EU preminulo od posledica ovog novog virusa. Komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson rekla je da za sada nema najava da će zemlje EU tražiti uvođenje provjera na granicama zbog virusa korona, prenosi Tanjug. 03. mart – Ograničen izvoz ljekova zbog koronavirusa – Indija ljekova.

Zbog epidemije koronavirusa Indija je ograničila izvoz

Indija, glavni svjetski dobavljač generičkih ljekova, ograničila je izvoz 26 farmaceutskih sastojaka i ljekova, zbog poremećaja u lancima nabavke povezanima s epidemijom koronavirusa. Indijski proizvođači ljekova nabavljaju gotovo 70 posto aktivnih farmaceutskih sastojaka (API) u Kini, žarištu epidemije. Stručnjaci u tom sektoru procjenjuju da će se vjerojatno suočiti s nestašicom ako epidemija potraje. - Ograničavamo izvoz određenih API-ja i ljekova koji se na njima baziraju. Odluka stupa na snagu odmah i vrijedi do daljnjeg - rekao je generalni direktor za vanjsku trgovinu, ne precizirajući razmjere ograničenja. Zabrana obuhvata 26 sastojaka i ljekova koji se na njima baziraju. Ukupno oni čine 10 posto indijskog izvoza ljekova i sastojaka. 03. mart – Zatvaraju 16 privremenih bolnica – Kina

Kinezi su zbog pada broja novih slučajeva zaraze koronavirusom u pokrajini Hubei odlučili da zatvore 16 privremenih bolnica koje su imale 13.000 kreveta.

Bolnica Huoshenshan koja je proteklog mjeseca izgrađena u Wuhanu za samo osam dana, juče je zatvorena zajedno s još 15 drugih klinika izgrađenih za liječenje oboljelih od koronavirusa. 04. mart – Amerika uskoro može ostati bez ljekova – SAD Ako zastoj u kineskim fabrikama ljekova potraje još nekoliko nedjelja dobar dio Amerike bi mogao da počne da osjeća nestašicu vitalnih medikamenata. U protekle dvije decenije veći dio proizvodnje ljekova i sanitetskog materijala odvija se u kineskim kompanijama i to na osnovu dogovora koji je izdejstvovala administracija Bila Klintona, a koja je preselila farmaceutsku proizvodnju iz pogona u SAD u Kinu. Poslije ovog sporazuma 2002. SAD su zatvorile i posljednju svoju fabriku za fermentaciju penicilina u državi Njujork. Ipak farmaceutske kompanije izdejstvovale su da uprkos proizvodnji u Kini, na kutijama ljekova i dalje zadrže made in USA. Ove šokantne informacije prvi put su saopštene prošle nedjelje na saslušanju u Kongresu u Vašingtonu povodom "crvenog svijetla" koje je došlo iz američkih bolnica. Rosmari Gibson, iz Instituta za bioetiku Hastings Centra, pred Kongresom je objavila da je "zavisnost snabdevenosti ljekovima u SAD od Kine više nego alarmantna". - Danas je oko 80 odsto svih farmaceutski aktivnih sastojaka u SAD proizvedeno u Kini. Tamo se za potrebe SAD proizvode i hemijski prekursori, hemijski gradivni blokovi koji se koriste za pravljenje aktivnih sastojaka od kojih zavisi čitava paleta antibiotika. - rekla je Gibsonova. Njih u Sjedinjenim Državama koristi ogroman broj pacijenata svakog dana i služe za suzbijanje veoma ozbiljnih infekcija. Nedavno istraživanje Ministarstva trgovine utvrdilo je da 97 odsto svih antibiotika u Sjedinjenim Državama dolazi iz Kine. 04. mart - Kraj epidemije od ebole na vidiku - Kongo

koji mogu prouzrokovati infekciju. Stručnjaci sa Univerziteta u Pekingu i šangajskog Instituta Pasteur koji djeluje pri kineskoj Akademiji nauka, upozorili su da su analizom obuhvatili tek ograničen raspon uzoraka te ističu da će morati sprovesti dodatna istraživanja na većem uzorku kako bi se razvoj virusa što bolje shvatio. Preliminarno istraživanje upućuje na to da je agresivniji soj novog koronavirusa koji se povezuje s izbijanjem bolesti u Wuhanu, čini oko 70 posto analiziranih uzoraka, dok ih je 30 posto povezano s manje agresivnim tipom virusa. 05. mart – Preminuo pionir borbe protiv HIV-a - Francuska

Dr Jacques Leibowitch, jedan od francuskih pionira borbe protiv HIV-a, umro je u 77. godini. Cijelog života je dr Jacques Leibowitch neprekidno radio na borbi protiv HIV-a i zaštiti o bolesnicima, objavljeno je na portalu Seronet koju je pokrenulo udruženje AIDES 2008. Manje medijski praćen, bio je među prvim ljekarima u Francuskoj koji je krenuo u borbu protiv AIDS-a. Takođe je jedan od pionira borbe protiv HIV-a od 1981. godine. 05. mart – Korona panika zavladala Londonom – Velika Britanija Dok panika zbog koronavirusa sve više zahvata London, na društvenim medijima pojavile su se fotografije koje prikazuju bizaran način na koji se tamošnji korisnici javnog prevoza suočavaju s virusom. Naime, može se vidjeti da su putnici zabrinuti zbog koronavirusa te nose plastične vreće, kutije i plinske maske, javlja The Sun. Naravno, za većinu ovih rekvizita nema nikakvih dokaza da štite od zaraze.

Posljednji pacijent koji se u Kongu liječio od ebole otpušten je iz bolnice, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija, prenosi Reuters i dodaje da se nazire kraj epidemije koja je izbila prije 19 mjeseci. Zdravstveno osoblje bolnice u gradu Beniju je pjesmom i plesom popratilo otpuštanje posljednjeg pacijenta oboljelog od smrtonosne hemoragijske groznice koju uzrokuje virus. 04. mart – Naučnici izolovali dva soja koronavirusa - Kina

07. mart – Najmanja beba na svijetu - Rusija

Naučnici iz Kine koji proučavaju porijeklo epidemije novog koronavirusa COVID 19 kažu da su otkrili dva glavna soja

Proglašena je zvanično i najmanja beba ikada. Toliko je bila krhka kada je rođena da se medicinsko osoblje plašilo da je

drži u rukama. Devojčica je imala 500 grama kada se rodila prošle jeseni u Sibiru. Rođena je u oktobru u republičkom perinatalnom centru Bugarija. Majka ju je rodila u 23. nedjelji trudnoće; a doktori su bebu veličine olovke njegovali 4 mjeseca.

pričešćem Hristovo tijelo i krv", odnosno hlebom i vinom koje im sveštenik stavlja u usta, dobijaju "lijek besmrtnosti, opraštanje grehova i vječni život". Međutim, eksperti Komisije Grčke za javno zdravstvo su saopštili da se "virus prenosi pljuvačkom i prenosi se kašičicom", te i pričešćem, i apelovali na ljude da izbjegavaju javna okupljanja - uključujući i crkve. 10. mart – Prvi put odložen Marš života - Poljska Tradicionalni marš ljudi koji su preživjeli holokaust i jevrejske omladine u Poljskoj prvi je put odložen zbog straha od koronavirusa. Marš između logora smrti Auschwitza I i Birkenaua, koje je držala nacistička Njemačka u okupiranoj Poljskoj za vrijeme II. svjetskog rata – održavao se svake godine u zadnjih 32 godine bez prekida.

Beba će provesti nekoliko mjeseci na pulmološkom odjeljenju prije nego što joj je dozvoljeno da se vrati kući sa mamom. 09. mart - Umrlo 27 ljudi od alkohola vjerujući da liječi koronavirus – Iran Iran, gdje je objavljen podatak o 237 umrlih, jedna je od najteže pogođenih zemalja bolešću COVID-19, nakon Kine i Italije. Dvadeset sedam ljudi umrlo je u Iranu od trovanja patvorenim alkoholom nakon glasina da alkoholna pića liječe od novog koronavirusa, objavila je službena novinska agencija Irna. U Islamskoj Republici Iranu zabranjena je prodaja i pijenje alkohola, ali mjesna glasila redovno izvještavaju o smrtnim ishodima zbog trovanja patvorenim alkoholom. 09. mart - Ograničena kupovina mnogih namirnica – Velika Britanija Britanske samoposluge počele su da ograničavaju prodaju određenih proizvoda, da bi spriječili da se police isprazne zbog panike potrošača zbog koronavirusa. Toaletni papir, konzervirana hrana, antibakterijski gel su među robom zbog koje mnogi Britanci danima hrle u prodavnice ili na veb-stranice većih brendova da bi ih kupili u velikim količinama, kao i druge svakodnevne proizvode. Talas kupovine je pokrenut upozorenjima javnog zdravstva da se stanovništvo "pripremi" za slučaj da zatreba višenedeljna izolacija. Iako je naučni savjetnik britanske vlade Patrik Valans uvjeravao da nema apsolutno nikakvog razloga da javnost paniči, lanci supermarketa morali su da ograniče kupovinu. 10. mart - Eksperti Komisije za javno zdravlje demantovali Crkvu - Grčka Nacionalna komisija Grčke za javno zdravstvo odgovorila je na kategoričnu tvrdnju Stalnog Svetog sinoda Grčke pravoslavne crkve da se "nijedna bolest ne prenosi svetim pričešćem". O tome se u Grčkoj danima vodi javna polemika, odnosno o tome da li je zbog epidemije koronavirusa bezbjedno ići na skupove u crkvama, a debata se razgorjela zbog saopštenja Sinoda. Sinod je naglasio da oni koji dolaze u crkve "povezuju

- Nakon savjetovanja s relevantnim zdravstvenim stručnjacima i funkcionerima, teška srca prisiljeni smo da objavimo odlaganje ovogodišnjeg Marša života u Poljskoj – kazao je Shmuel Rosenman, koji je na čelu organizacije zadužene za marš. 11. mart – Proglašena globalna pandemija zbog koronavirusa - WHO Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je globalnu pandemiju zbog koronavirusa. Zvaničnici Svjetske zdravstvene organizacije poručuju nacionalnim vladama da je vrijeme za agresivne akcije sada kada je izbijanje korona virusa dostiglo nivo pandemije. Direktor SZO Tedros Adhanon Gebrejesus rekao je da su sa proglašenjem pandemije, zemlje pozvane da razviju svoje mehanizme za reagovanje u vanrednim situacijama. Dr Majk Rajan, šef programa SZO za vanredne situacije, uputio je otvoreno upozorenje o hitnosti vanredne situacije u zdravstvu. Dr Rajan je rekao da su Iran i Italija sada u prvim borbenim redovima. - U poslednje dvije nedelje broj zaraženih van Kine se povećao 13 puta, a broj zaraženih zemalja se utrostručio - rekao je on. Ukupan broj slučajeva u svijetu je premašio 119.000 u 114 zemalja i teritorija, a umrlo je više od 4.350 osoba. 11. mart – Izjava pred kojom su svi zanijemili - Njemačka Zbog izjave njemačke kancelarke Angele Merkel svi koji su se našli na zatvorenom sastanku u Bundestagu jednostavno su

zanijemili. Merkel je okupljenima poručila da će se u jednom trenutku “60 do 70 posto njemačke populacije zaraziti koronavirusom”, piše njemački Bild. Merkel je nakon toga poručila da će se morati otkazati još više javnih događaja, no nije pozvala na sprovođenje novih i strožih mjera za suzbijanje epidemije te ja samo istakla koji scenarij bi mogao zadesiti državu. Njezinu najavu potvrdio je i ministar zdravlja Jens Spahn koji je rekao da je scenarij u kojem bi se zarazilo 60 do 70 posto njemačke populacije, do 58 milijona ljudi, izgledan u slučaju da se ne razvije vakcina. Ipak napominje da bi u tom slučaju više od 80 posto zaraženih to preboljelo gotovo bez razvijanja bilo kakvih simptoma. U Njemačkoj je novim koronavirusom trenutno zaraženo više od 1.400 osoba, a dosad su potvrđena dva smrtna slučaja. Širom svijeta zaraženo je više od 118.000 osoba, a više od 4.000 preminulo je od posljedica bolesti. 11. mart - Naučnici još ne razumiju koronavirus i zašto su najmlađi otporniji Puno toga vezano za koronavirus još je nepoznanica. U svijetu je trenutno više od 118.000 ljudi zaraženo, dok je njih 4.000 preminulo. Zanimljivo je da je među oboljelima mali broj djece što prilično zbunjuje epidemiologe, pišu William Wan i Joel Achenbach za Washington Post. Tako je u Kini, u kojoj je zaraženo više od 80.000 osoba, samo 2,4 posto djece. Njih tek 0,2 posto bilo je u kritičnom stanju zbog bolesti, a prema kineskim podacima niti jedno nije preminulo. I dok najmlađi imaju još neobjašnjivu otpornost kada je u pitanju Covid-19, virus se pokazao kao izuzetno smrtonosan za starije osobe što pokazuje činjenica da u Kini među zaraženim osobama starijim od 80 godina smrtnost iznosi gotovo 22 posto. Smrtnost za dobnu grupu između 10 i 39 godina iznosi tek 0,2 posto, kaže kineska studija sprovedena na više od 44.000 zaraženih pacijenata. I prijašnje epidemije, poput SARS-a i MERS-a, takođe su poštedjele najmlađe osobe. Ni jedno dijete nije preminulo od SARS-a, a samo je nekoliko djece oboljelo do MERS-a. No činjenica da su djeca otpornija samo pokazuje koliko toga još ne znamo o virusu. Dr Frank Esper, specijalist za infektivne bolesti iz Dječje bolnice u Clevelandu, kaže da smrtnost možda nema nikakve veze s virusom, nego samo s nositeljem, tj. zaraženom osobom. - Mislim da je u pitanju nešto mehaničko, a ne imunološko. Nešto vezano s receptorima u tijelu djece ometa mogućnost virusa da se uhvati za organizam – kazao je dr Esper te podsjetio da zapravo još traže odgovor. 12. mart – Islamisti prkose koronavirusu - Pakistan Mreža islamskih misionara iz Pakistana odlučila je da će održati masovni skup uprkos tome što su ih vlasti upozorile na opasnost od širenja koronavirusa. Više od 100.000 članova organizacije Tableeghi Jumaat okupilo se u stožeru organizacije, kompleksu džamija i škola blizu grada Lahorea na istoku Pakistana. Godišnja konferencija počela je 11. marta i trajaće 15. marta, rekao je Abdul Waheed, predstavnik mreže koja okuplja

misionare iz Paksitana, Indije i Bangladeša. Hiljade misionara u manjim grupama putuju po cijelom svijetu, uključujući Evropu, Afriku i obje Amerike kako bi širilo islamski nauk. Misionari ostalih religija ne mogu djelovati u Paksitanu, državi u kojoj je više od 95 posto stanovništva muslimana. 12. mart – Jeziva izjava Borisa Johnsona – Velika Britanija Premijer Velike Britanije Boris Johnson je u dramatičnom obraćanju naciji upozorio da će ‘mnoge porodice’ izgubiti svoje voljene dok se koronavrius širi po Velikoj Britaniji. U ovoj jezivoj izjavi Johnson je upozorio da će mnogi Britanci umrijeti “prije svog vremena” usred pandemije. - Svi moramo biti jasni, ovo je najgora javnozdravstvena kriza jedne generacije. Neki koronavirus uspoređuju sa sezonskom gripom, nažalost, to nije u redu. Zbog pada imuniteta ova je bolest opasnija. To će se proširiti dalje i moram biti iskren s vama, moram biti iskren s britanskom javnošću: mnogo porodica izgubiće svoje voljene prije vremena - kazao je Johnson. 12. mart - Obustavljena sva putovanja iz Evrope u SAD Američki predsjednik Donald Trump 11. marta je na 30 dana obustavio sva putovanja iz Evrope u SAD kako bi se spriječilo širenje koronavirusa u SAD-u. - Da novi zaraženi ne bi ušli u našu zemlju, obustavićemo sva putovanja iz Evrope u SAD u idućih 30 dana - rekao je Trump u televizijskom obraćanju u Bijeloj kući. Poručio je i da se ograničenja putovanja ne odnose na Ujedinjeno Kraljevstvo. Bijela kuća je nakon Trumpova govora precizirala da se zabrana odnosi na sve države članice Schengenske zone. To znači da je Irska isključena iz te zabrane jer nije jedna od 26 zemalja Schengenske zone, kao ni Bugarska, Hrvatska i Rumunija. Trump je poručio i da prati situaciju u Kini i Južnoj Koreji u kojima epidemija, čini se, jenjava, te će razmotriti ublažavanje restrikcija na putovanja prema tim državama. U SAD-u je potvrđeno 1135 oboljelih od koronavirusa, a umrlo je 38 osoba. Trump je najavio i planove za osiguravanje milijardi dolara pozajmica malim preduzećima. Pozvao je i Kongres da donese velike mjere poreznih olakšica kao dio “agresivnog i sveobuhvatnog napora” za borbu protiv tog virusa. - Usmjeravamo svu snagu savezne vlade i privatnog sektora kako bismo zaštitili američki narod - rekao je Trump. 16. mart - Evropa postala žarište epidemije U očekivanju zatvaranja šengenskih granica, neke članice Evropske unije već su zatvorile unutrašnje granice u sklopu mjera protiv pandemije koronavirusa, najveće svjetske zdravstvene krize kojoj je zasad teško predvidjeti trajanje i posledice. Pandemija je usmrtila više od 7.000 ljudi u svijetu na gotovo 176.000 potvrđenih inficiranih, prema objavljenima zvaničnim podacima. Nakon Kine, Evropa je sada žarište epidemije s više od 2.000 mrtvih, uglavnom u Italiji.

- Ne možete se boriti protiv vatre s povezom preko očiju, a takva je situacija ako ne znate ko je zaražen. Imamo jednostavnu poruku za sve zemlje: testirajte, testirajte, testirajte - istakao je direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus. 17. mart - Počelo je testiranje vakcine protiv koronavirusa Počeo je proces testiranja vakcine protiv koronavirusa u Seattleu u Sjedinjenim Državama, objavili su američki zdravstveni funkcioneri i tako svijetu ponudili novu nadu u borbi protiv ove zaraze, prenosi AFP. No, moglo bi proći godinu do godinu i po dana prije nego što će vakcina biti dostupna, jednom kada prođe testiranje i ako se pokaže da je sigurna i djeluje. Vakcina se zove mRNA-1273 koju je razvio američki Nacionalni institut zdravlja (NIH) i saradnici na biotehnološkoj kompaniji Moderna sa sjedištem u Cambridgeu. - Otvoreno ispitivanje uključiće 45 zdravih odraslih volontera u dobio od 18 do 55 godina u približno šest nedjelja - poručili su iz NIH-a i objavili da je prvi učesnik istraživanja već primio ovu vakcinu. U finansiranju je učestvovala i CEPI, organizacija iz Osla koja se bavi inovacijama u polju epidemija. Farmaceutski i istraživački laboratoriji širom svijeta utrkuju se u razvoju liječenja i vakcina protiv koronavirusa. Protivirusno liječenje nazvano remedesivir, koje je napravila američka kompanija Gilead Sciences, već je u završnoj fazi kliničkih ispitivanja u Aziji, a ljekari u Kini su izvijestili da se pokazalo djelotvorno u borbi protiv bolesti. Pacijenti s blagim slučajevima oporavljaju se nedjelju ili dvije, dok teški slučajevi mogu potrajati šest ili više nedjelja.

raste broj novozaraženih slučaja povezanih s inostranstvom – njih 34. 22. mart - Novi lijek koji ublažava teški oblik koronavirusa - Austrija Austrijska vlada je u borbu protiv koronavirusa stavila na raspolaganje novih 22 miliona eura za istraživanja, a na salcburškoj pokrajinskoj klinici već imaju prve uspjehe u liječenju, ističu mediji. Vlada finansira kliničke studije o djelovanju ljekova i supstanci protiv COVID-19, a primarijus dr Rihard Grajl iz Salcburga rekao je da postoje „obazrivo dobe vesti“, da postoje dva nova lijeka. – Jedan lijek može da zaustavi nagli rast upala. Odgovarajući podaci još nisu publikovani, ali pokazuju da dolazi do umanjenja teškog oboljenja za 90 odsto – rekao je dr Grajl. Dva pomenuta preparata su već korišćena u Kini, i sada se testiraju u Pokrajinskoj klinici u Salcburgu. 22. mart - U Turskoj pomama za kolonjskom vodom U Turskoj je kao i u svim zemljama u jeku globalne pandemije virusa COVID-19 potrebna efikasna mjera javnog zdravlja i mudro vođstvo, ali je viševjekovna tradicija masovne upotrebe kolonjske vode u toj zemlji postala veoma važna a možda i spasonosna praksa, piše Anadolu Agency.

18. mart – Objavljena nova studija o koronavirusu - SAD Naučnici su otkrili da virus SARS-CoV-2, koji pruzrokuje bolest nazvanu COVID-19, ima sposobnost preživljavanja van tijela sličnu njegovom prethodniku koji je prouzrokovao SARS. Kako je SARS 2002. i 2003. ostao na nivou epidemije, a koronavirus se brzo pretvorio u pandemiju, naučnici misle da neki drugi faktori objašnjavaju tu razliku, poput raširenijeg prenosa aktuelnog koronavirusa među asimptomatskim osobama. Nova studija objavljena je u medicinskom časopisu New England Journal of Medicine – NEJM, a sproveli su je naučnici iz Centara za kontrolu i prevenciju bolesti – CDC, u saradnji sa naučnicima sa univerziteta UCLA i Prinston. Ustanovljeno je da se novi koronavirus na bakru zadržava i do četiri sata, na plastici i nerđajućem čeliku dva do tri dana, na kartonu do 24 sata. Studija je prvi put objavljena prošle nedjelje na medicinskoj internet stranici prije službene objave i prije recenzije i privukla je veliku pažnju stručnjaka. 19. mart – Prvi dan da nije zabilježen novi slučaj koronavirusa - Kina Virus koji je krenuo s tržnice u kineskom gradu Wuhanu krajem prošle godine danas je u 172 države i teritorije zabilježeno rekordnih 20.000 novih slučajeva. Ipak dobre vijesti stižu iz Kine koja je zabilježila prvi dan bez lokalne transmisije koronavirusom, što je pokazatelj da drakonske mjere karantina djeluju. Ipak, u Kini

Kolonjska voda na bazi etanola u Turskoj se koristi kao znak dobrodošlice u većini restorana, hotela, sredstvima javnog prevoza i predstavlja jedan od simbola gostoprimstva u toj zemlji. Kolonjskom vodom prijatnog mirisa svoje mušterije časte i frizeri, trgovci, a često se koristi i u kućama za osvežavanje, prilikom nesvjestica, slabosti. Taj znak dobre volje i gostoprimstva proteklih sedmica sve više postaje efikasno masovno sredstvo za dezinfekciju ruku, pa je to možda i jedna od ključnih preventivnih mjera zbog koje je relativno mali broj slučajeva korona virusa potvrđen u Turskoj, prenosi portal Kliks. 22. mart - Uspješan eksperiment s masovnim testiranjima na koronavirus Eksperiment suzbijanja širenja zarazekorona virusom koji je sproveden u talijanskom gradiću Vòu u regiji Veneto na samom početku koronakrize rezultovao je potpunom eliminacijom novih slučajeva.

Radnicima u zdravstvu to je pošlo za rukom jer su više puta na koronavirus testirali svih 3.300 stanovnika mjesta, nezavisno o tome jesu li prikazivali simptome bolesti. Kada bi utvrdili da je neko pozitivan na koronavirus, stavili bi i njega i sve osobe s kojima je bio u kontaktu u strogi karantin. Zahvaljujući tom režimu uspeli su da zaustave širenje bolesti. Dr Andrea Krisanti, stručnjak za zaraze s Carskog koledža u Londonu i učesnik eksperimenta u Vòu, poziva sve zemlje koje ograničavaju testiranje, a među njima su i Velika Britanija te Sjedinjene Američke Države, da se ugledaju na ovaj italijanski gradić i počnu temeljnije da testiraju veći broj svojih građana. - Mi smo ovde uspjeli da suzbijemo širenje zaraze tako što smo pronašli 'utopljene' zaražene i izolovali ih. To je bilo ključno – istakao je dr Kasanti. Njihov uspjeh naglašava važnost testiranja i izolovanja zdravih širitelja zaraze, a taj pristup podržava i Svetska zdravstvena organizacija (WHO). WHO je ove nedelje pozvao sve zemlje da testiranju pristupe agresivno, istaknuvši pritom da su Južna Koreja i Tajvan zbog toga usjeli do određene mjere da suzbiju širenje zaraze. Prvi krug testiranja sproveden krajem februara u Vòu pokazao je da je tri posto stanovnika inficirano koronavirusom, ali i da polovina nositelja zaraze nije prikazivala nikakve simptome zaraze. Nakon izolovanja zaraženih, drugi krug testiranja, koji je sproveden deset dana kasnije, pokazao je da se stepen zaraženosti populacije smanjio na 0,3 posto. Tokom drugog kruga testiranja identifikovano je šest zaraženih osoba koje nisu imale nikakve simptome. To je značilo da su se i oni potom mogli staviti u karantin. - Da ih nismo prepoznali, zaraza bi se nastavila širiti objasnio je dr Krisanti.

- dodao je potparol. No, kako prenosi Reuters, iz njemačkog ministarstva zdravlja takođe je stigla poruka da je Njemačka još uvijek na početku epidemije te da bi se brojke mogle promijeniti.

23. mart - Počelo kliničko ispitivanje četiri lijeka protiv koronavirusa i u Evropi

29. mart - Zaharova poručila rusima da se sada ne vraćaju u Rusiju

U najmanje sedam evropskih zemalja počelo je kliničko ispitivanje tokom kojeg će se ispitati četiri eksperimentalna lijeka protiv koronavirusa na ukupno 3.200 pacijenata, saopštilo je francusko Ministarstvo zdravlja. - Liječenjem će biti obuhvaćeno 3.200 pacijenata u Belgiji, Nizozemskoj, Luksemburgu, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Španiji, a možda i u drugim zemljama, te najmanje 800 osoba u Francuskoj koji su hospitalizovani zbog infekcije Covidom-19 – istakao je francuski institut za medicinska istraživanja.

Portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da „vrlo bogati ljudi“ zovu MIP i nude da pošalju u London privatni avion za svoje dijete. – Kakva civilizacija! U Engleskoj poništavaju zdravstveno osiguranje! Nemaju nikavih obaveza. Test košta 450 funti. Hoćemo u Rusiju – navela je na Fejsbuku Zaharova riječi jednog bogatog Rusa koji traži da se vrati kući. Ona im je predložila da i dalje ostanu u državi koja je „stub civilizacije“ i dodala da su ih mnogo godina pravili budalom za njihov novac. Po njenom mišljenju, Rusi koji su odlazili „zlatom su platili svoju propast, iluziju“, umjesto da podrže svoju zemlju. – Dakle u mnogim državama kojima ste donijeli novac, kupovali nekretnine i gradili biznis, vama su pokazali vrata – napisala je Zaharova i dodala da se na aerodromima prave redovi ruskih državljana koji žele da se vrate kući. – Onda, molim vas, počnite od osnove stvari – poštujte svoju zemlju i njen narod – zaključila je portparolka MIP-a.

25. mart - Njemačka je na početku epidemije Bilo bi pogrešno donositi zaključke na osnovu brojeva o relativno niskoj stopi smrtnosti usljed epidemije koronavirusom u Njemačkoj u poređenju sa drugim zemljama, jer se Njemačka još uvijek nalazi na početku epidemije, saopštilo je tamnošnje ministarstvo zdravlja, prenosi Reuters. - Mi smo u ranoj fazi epidemije i radimo testove veoma rano - rekao je potparol ministarstva, navodeći da njemačke brojke o zaraženim uključuju i blage slučajeve. Njemačka ima 34.009 zaraženih koronavirusom i 172 smrtna slučaja. - Još jedna od mogućnosti jeste demografska. Do sada smo u Njemačkoj u prosjeku imali zaražene relativno mlade ljude

27. mart – Najmlađa žrtva koronavirusa u Evropi Šesnaestogodišnja francuska učenica Julie A., koja je inače bila bez zdravstvenih problema, postala je najmlađa osoba koja je umrla od koronavirusa u Evropi. Tinejdžerka je podlegla respiratornim problemima u pariškoj bolnici, nakon što je prije samo nedelju dana prvi put razvila “blagi kašalj”, piše Mirror. Njezina sestra Manon rekla je da prethodno nije patila ni od kakvih bolesti te da joj se stanje naglo pogoršalo. Odveli su je ljekaru opšte prakse te joj je ustanovljena respiratorna bolest.

Manon se oglasila kako bi upozorila ljude da ovaj virus može uticati na ljude svih dobnih grupa i da “niko nije nepobjediv”.

29. mart – Raste broj inﬁciranih i umrlih ljudi koronavirusom premašio Broj oboljelih od koronavirusa u svijetu premašio je 700.000, a umrlo je više od 33.000 ljudi.

Prema najnovijim podacima sajta Worldometes, virus je inficirao 708.000 ljudi, dok se oporavilo više od 150.000. Najviše zaraženih je u Sjedinjenim Američkim Državama, 133.000, a slijede Italija sa 97.600 i Kina sa 81.439, po zvaničnim podacima. Najviše žrtava ima Italija, 10.779, i Španija sa više od 6.600, a potom Kina i SAD. 30. mart – U SAD bi moglo da premine 100.000 i više ljudi Američki predsjednik Donald Tramp prvi put je priznao da bi u SAD od koronavirusa moglo da umre 100.000 ili više ljudi, ocijenivši da ukoliko broj smrtnih slučajeva ostane 100.000 ili bude manji, to znači da je urađen „jako dobar posao“. Tramp je te procjene iznio komentarišući navode američkog stručnjaka za infektivne bolesti Entonija Faučija, koji je rekao da bi 100.000 ili više Amerikanaca moglo da premine od posledica virusa, prenosi CNN. Tramp je tokom konferencije za novinare rekao da je primio „najtačniju“ ili „najsveobuhvatniju“ studiju o potencijalnoj stopi smrtnosti od Covida-19. On je dodao da bi moglo da premine 2,2 miliona ljudi, „ako ne radimo ono što radimo“. – Ako možemo da spustimo taj broj na 100.000, to je užasan broj, možda čak i manje, svi mi, svi zajedno uradili smo jako dobar posao – rekao je Tramp. 30. mart – Prkose koronavirusu i cijelom svijetu - Švedska Za razliku od drugih zemalja širom svijeta, Švedska u doba pandemije nije uvela stroge zabrane i kazne kako bi spriječila širenje koronavirusa. Ulice Stockholma su tihe, ali nisu puste, ljudi su i dalje na terasama kafića u centru grada, a trgovci prodaju cvijeće. Mladi sjede u parkovima, neki se pri susretu još rukuju i grle.

Švedske vlasti su savjetovale građanima da primjenjuju socijalno distanciranje, odnosno izbjegavaju fizički kontakt s ljudima i da rade od kuće ako je moguće. Starije od 70 godina pozvale su na samoizolaciju iz opreza u njihovim domovima. U poređenju s drugim državama koje su mahom uvele restriktivne mjere u borbi protiv pandemije, Švedska je izuzetak jer je građanima ostavila dosta slobode, uzdajući se u njihovu odgovornost. U Švedskoj je zabranjeno okupljanje pred šankom u barovima, ali dopušteno je sjedenje za stolovima kafića i restorana. Srednje škole i fakulteti su zatvoreni, ali predškolske ustanove i osnovne škole rade kao i dosad. U Švedskoj, sa 10 miliona stanovnika, infekcija koronavirusom potvrđena je kod 3.700 osoba, od kojih je umrlo 110. 31. mart - Koronavirus razara svjetske berze

Zemljotres na svjetskim trištima kapitala, valuta i robe, zbog pandemije koronavirusa, traje već tri mjeseca. Izazvao je, vjerovatno, najrazorniju rasprodaju aktiva od Velike depresije. Cifre su zapanjujuće. Na svjetskim berzama zbrisano je 15 biliona dolara vrijednosti akcija, cijene nafte su pale za 60 procenata, a tržišta u usponu, poput Brazila, Meksika i Južne Afrike, bilježe pad njihovih nacionalnih valuta za više od 20 odsto. Pritisak na tržištima korporativnog zaduživanja pojačala su strahovanja da bi mogli da propadnu čitavi sektori, isparila je gotovo polovina vrijednosti akcija avio-kompanija, a ekonomije koje su već u padu suočavaju se sa novim talasom krize državnih dugova, piše Rojters. 31. mart - U Belgiji od posljedica koronavirusa preminula 12-godišnja djevojčica

Nakon duge i mračne skandinavske zime, ni pandemija koronavirusa nije zadržala Šveđane u domovima, iako građani u mnogim djelovima svijeta ne izlaze iz kuća i po pravilu ne mogu naći otvorene restorane ili prodavnice ni u doba dana kada im je kretanje dopušteno. Švedska vlada nije uvela stroge zabrane ili kazne kao druge zemlje, jer vjeruje da će građani biti odgovorni i disciplinovani i poštivati preporuke o distanciranju od drugih ili ostati kod kuće ako im nije dobro. I oni to zaista i čine.

Belgijske vlasti saopštile su da je od posljedica koronavirusa umrla 12-godišnja djevojčica, do sada najmlađa među više od 700 žrtava epidemije u toj zemlji. Portparol Nacionalnog kriznog centra za koronavirus Emanuel Andre rekao je da je trenutak emotivan i težak, jer je u pitanju dijete, i da je uznemirena medicinska i naučna zajednica. On je rekao da je 98 ljudi umrlo od bolesti izazvane korona virusom u proteklih 24 sata, čime je dostignut broj od 705 žrtava u zemlji od oko 11,5 miliona stanovnika. Više od 12.705 slučajeva zaraze potvrđeno je do sada. Prema riječima portparola Nacionalnog kriznog centra za korona virus, belgijske vlasti očekuju da širenje bolesti dostigne vrhunac u predstojećim danima i da će se stići do tačke skoro potpune ispunjenosti kapaciteta bolnica.

KOLLAGEN 11.000 PLUS

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 /