Medical 135 by medical cg

5. JUL 2020. GODINA XII BROJ 135

1.50

www.medicalcg.me

Sa VII Medikal konferencije - Digitalna transformacija u zdravstvu

Dijagnostika i liječenje karcinoma jajnika

Neradiografski aksijalni

Oboljenja štitne žlijezde i trudnoća

spondiloartritis

Savremena terapija malignih

Terapija bolnih stanja

oboljenja

Izazovi pandemije COVID-19 – KCCG

ZA CIJELU PORODICU

I svrab nestaje za tren

Synopen® mast klinički je dokazana pomoć kod kožnih reakcija praćenih svrabom usljed uboda insekta i koprivnjače. Synopen® mast, kada se primijeni na kožu smiruje ili otklanja svrab već 5-10 minuta nakon primjene. Synopen® mast je namijenjena cijeloj porodici i godinama je dio kućnih apoteka!

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa

IZ SADRŽAJA Održana sedma Medikal konferencija 7–9 Panel diskusija - Digitalna transformacija i zdravstvo 10 – 15 Oboljenja štitne žlijezde i trudnoća Prof. dr Artur Bjelica 18 Dijagnostika i liječenje karcinoma jajnika Prim. dr Jadranka Lakićević 19 – 21 Savremena terapija malignih oboljenja Inovativni ljekovi Dr Nada Bajić 22 – 25 Hronika Crne Gore 26 – 37 Neradiografski aksijalni spondiloartritis Dr Milica Marković 46 – 47 Terapija bolnih stanja Dr Katarina Raspopović 48 – 49 Fizioterapeutski postularni skrining Krsto Kovačević, mr fizikalne terapije 50 – 51 Prevencija i liječenje bola u vratu Bojan Kraljević, mr fizikalne terapije 52 – 53 Izazovi pandemije COVID-19 – KCCG 54 – 56 U izolaciji slobodan Adrijana Klisić, defektolog 67 – 68

Sadrži jedinstven enzim mukupolisaharidazu koji uspješno:

O NOV

• Redukuje uznapredovali i dugotrajni celulit • Smanjuje obim područja gdje se stvara celulit • Povećava elastičnost kože i prevenira stvaranje depozita masti

Zašto Thiomucase Forte? Enzim mukopolisaharidaza aktivira mukopolisaharide u masnim ćelijama i razmekšava kolagen vezivnog tkiva. Tkivo postaje propustljivije za tečnost, omogućava se lakše oticanje viška tečnosti kao i lakše sagorijevanje masnoća. Kao rezultat nastaje eliminacija celulita. Kome se preporučuje? Preporučuje se kod uznapredovale forme celulita gde se tretman započinje sa Thiomucase® Forte kremom tokom 2-3 nedelje a nakon toga tretman se može nastaviti sa Thiomucase®gelom. Кao rezultat redovne primjene dolazi do redukcije postojećeg celulita, koža postaje zategnutija i ljepša. Kako se upotrebljava? Thiomucase® Forte se nanosi na čistu i suvu kožu dva puta dnevno nakon tuširanja toplom vodom, radi boljeg prodiranja aktivnе materijе u kožu.

Sedma Medikalova konferencija održana u Budvi

SKUP POSVEĆEN AKTUELNOSTIMA U ZDRAVSTVU Sedma Medikalova konferencija okupila je respektabilan broj profesionalaca iz oblasti zdravstva. Još jedanput realizovana pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore, ova manifestacija podržana je i od strane Fonda za zdravstveno osiguranje, CALIMS-a, Instituta za javno zdravlje i Kliničkog centra Crne Gore. Konferenciju je, u skladu sa ranijom praksom, podržao i značajan broj renomiranih farmaceutskih kompanija i veledrogerija.

Široko koncipiran slogan Aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji zainteresovao je za učešće u Sedmoj Medikalovoj konferenciji veliki broj značajnih aktera domaćeg zdravstva. Navedena stručna manifestacija realizovana je u bečićkom hotelu „Montenegro” 24-26. juna. Naučni odbor Konferencije činili su: predsjednica ovog tijela prof. dr Vesna Miranović, Ministarstvo zdravlja Crne Gore, prof. dr Agima Ljaljević, Institut za javno zdravlje Crne Gore, prof. dr Filip Vukmirović, CEZANA, Klinički

centar Crne Gore, i dr sc. med. Majda Šahman Zaimović, Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore. Skup je svečano otvorio dr Kenan Hrapović, ministar zdravlja u Vladi Crne Gore, a u ime Instituta za javno zdravlje Crne Gore prisutnima se obratila dr Sanja Medenica. U ime kolektiva Medikala, srdačnu dobrodošlicu prisutnima poželjela je Slavica Pantelić. ‒ Ove godine smo zbog situacije s kojom se susreo cijeli svijet, pandemije COVID-19, Medikal konferenciju organizovali u posebnim uslovima i u veoma kratkom vremenu. Zahvaljujemo se svima na razumijevanju, svima koji su uzeli učešće i podržali nas u naporima da se Konferencija održi ‒ navela je Pantelić. Ukazujući na neophodnost pridržavanja zaštitinh mjera koje nalaže NKT, ona je posebnu zahvalnost uputila Ministarstvu zdravlja Crne Gore, predsjednici Naučnog odbora konferencije prof. dr Vesni Miranović, kao i članovima tog tijela. Ona je ovom prilikom istakla i značaj podrške od strane Instituta za javno zdravlje, Fonda za javno zdravlje, CALIMS, Zavoda za transfuziju krvu, KCCG, predavačima, te farmaceutskim kompanijama i veledrogerijama. ‒ U ime kolektiva Medikal čestitamo svim kreatorima zdravstvene politike, svim zdravstvenim radnicima na izuzetnim rezultatima koje su postigli u borbi s prvim talasom infekcije koronavirusom. Ponosni smo na sve vas. Hvala vam. Hvala u ime svih nas za koje se bezuslovno borite ‒ naglasila je na kraju.

Zdravstveni sistem je spreman za drugi talas virusa Ministar zdravlja u Vladi Crne Gore dr Kenan Hrapović izrazio je zadovoljstvo što je, iako u izuzetno izazovnim vremenima i izmijenjenim okolnostima, Medikal uspio da okupi učesnike Konferencije i pruži im priliku da i na ovaj način otvore značajne teme i razmijene iskustva i značaj o svakako gorućoj temi, a to je koronavirus. On je naglasio da bitka sa koronavirusom nije gotova, da je očigledno da on ima dovoljno biološkog materijala i još uvijek predstavlja misteriju. ‒ Iako smo u redu zemalja koje se zaista mogu pohvaliti odgovorom na pojavu koronavirusa i, zašto s ponosom ne reći, poslednja zemlja u koju je virus ušao i prva koja je uspjela da postane corona free evropska destinacija, ipak, ono što se sada događa nije za nas iznenađenje. Kako su epidemiolozi i upozoravali, situacija koja je nametnula popuštanje mjera od strane države donijela je i očekivano opuštanje građana, naročito imajući u vidu činjenicu da smo više nedjelja bili bez korone unutar granica države. Međutim, smatramo da je ovakav način importacije virusa u zemlju mogao biti izbjegnut, kako kada je riječ o kontroli na državnim granicama tako i kada je riječ o ličnoj odgovornosti građana. Kako je i predviđeno Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, insistiraćemo na tome da svi koji nisu govorili istinu u postupku epidemiološkog ispitivanja

odgovaraju, jer su na taj način ugrozili i svoje i zdravlje svih nas ‒ naveo je ministar Hrapović. ‒ Ono što je važno da poručim sa ovog mjesta jeste da je zdravstveni sistem spreman za drugi talas virusa: sistem je ojačan i sa kliničkog i sa laboratorijskog aspekta ‒ istakao je ministar Hrapović. On je dalje podsjetio da je zdravstveni sistem i u prethodnom periodu vođen na seriozan način, poštujući načelo ravnomjernog raspoređivanja tereta i neiscrpljivanje kadra. ‒To što naše bolnice nisu bile opterećene velikim brojem oboljelih moramo zahvaliti epidemiolozima Instituta za javno zdravlje koji su posao radili kako treba i pravovremenim predlaganjem mjera uticali na to da izbjegnemo stravične scenarije kakve smo gledali u mnogim mnogo razvijenijim zdravstvenim sistemima širom svijeta ‒ naveo je on. Sistem je, kako je podsjetio, definisao nivo pripremljenosti na projektovani stepen procenta inficiranih građana u Crnoj Gori u kom slučaju bi oko 300 njih imalo potrebu za korišćenjem respiratora. ‒ Crnogorsko zdravstveno osoblje sada ima dovoljno iskustva da se sa novim epidemiološkim izazovom suoči još spremnije, sa više sigurnosti, slijedeći sopstvena saznanja i ne ponavljajući greške drugih ‒ zaključio je u vezi s navedenim ministar Hrapović. Posebnu zaslugu za uspjeh u efikasnom suočavanju sa aktuelnim pandemijskim izazovom ocijenio je da ima dostupnost velikog broja elektronskih servisa kojima je omogućeno beskon-

taktno servisiranje potreba pacijenata, preuzimanja terapije za hronične bolesti. Time je, kako je naveo, zdravstveni sistem rasterećen za više od 200,000 nepotrebnih kontakata sa zdravstvenim radnicima. ‒ Upravo na ovome želimo da insistiramo u narednom periodu, jer veliki potencijal leži u našim elektronskim servisima koji su i sada na zavidnom nivou razvijenosti, a koji će u budućnosti dostići svoju punu primjenu. Zato i sada poručujem građanima i našim osiguranicima da što više koriste elektronske servise i na taj način izbjegnu nepotrebne kontakte a rizik izlaganja virusu svedu na najmanju moguću mjeru ‒ poručio je na kraju ministar zdravlja. Prilika za unaprjeđenje znanja U ime Instituta za javno zdravlje Crne Gore, pozdravnu riječ prisutnima na Konferenciji uputila je dr Sanja Medenica. ‒ Teme koje su odabrane za ovogodišnju, sada već tradicionalnu Medikal konferenciju, su vrlo značajne i sigurna sam da će nakon održavanja svima nama unaprijediti rad. Kao i do sada, vjerujem da ćemo dosta toga naučiti i da ćemo imati prilike da se još bolje upoznamo ‒ navela je ona. Poželjevši učesnicima Konferencije uspješan stručni rad i ugodno druženje, dr Medenica je iskoristila priliku i da zamoli za poštovanje svih propisanih zaštitnih i preventivnih zdravstvenih mjera.

Sedma Medikalova konferencija realizovana je u okviru trodnevnog programa raspoređenog u osam stručnih sesija. Učesnicima Konferencije ponuđene su brojne stručne preporuke u vezi sa terapijom hroničnih bolesti: koronarnih oboljenja, dijabetesa, reaumatskih, onkoloških oboljenja, kao i shizofrenije. Učesnici farmakološke sesije potrudili su se da predstave aktuelnosti u svojoj oblasti, a bilo je riječi i o trenutno najpopularnijoj temi: COVID-19. Digitalna transformacija u zdravstvu bila je, takođe, tema koja je zavrijedila posebnu pažnju. Početna sesija ticala se primjene antiagregacione terapije akutnog koronarnog sindroma. Predavači na tu temu bili su dr Nebojša Bulatović i dr Mihailo Vukmirović. Moderator druge sesije dr Dragan Likić govorio je o mogućnostima primjene tehnologije u terapiji šećerne bolesti. O terapiji šećerne bolesti u Crnoj Gori govorila je dr Elzana Čikić, a o komplijansi u terapiji dijabetesa melitusa tipa 2 govorio je dr sci. Emir Muzurović.

čenju pacijenata oboljelih od dijabetesa melitusa tipa 2 prezentovali su ljekari Kliničkog centra dr sci med. Sreten Kavarić, dr Aleksandar Đogo i dr Đorđe Кrnjević. Specifičnosti shizofrenije ovom prilikom opisali su dr Jovo Dedović, iz Specijalne bolnice za psihijatriju ‒ Dobrota, dr Aleksandra Ražnatović, sa KCCG-a, i prof. dr Vladimir Janjić, iz Кliničkog centra ‒ Кragujevac. Pitanje koje se nametnulo tokom ove sesije bilo je: koliko zapravo znamo o ovoj bolesti? Inovativni metod liječenja u reumatologiji prikazali su mr sc. dr Ana Bulatović i mr sci. dr Olivera Sekulić, sa Кliničkog centra Crne Gore. One su govorile o terapiji upalnih bolesti crijeva i primjeni terapije tokom trudnoće ovih pacijentkinja. Značaj primjene suportivne terapije kod onkoloških pacijenata prezentovali su prim. dr Jadranka Lakićević, dr Nevenka Lukovac Janjić i dr Nikola Мilašević (KCCG). U okviru ove sesije bilo je riječi o značaju rane nutritivne terapije tokom tumorske kaheksije, o predlozima za nutritivnu podršku onkoloških pacijenata, kao i o primjeni antioksidanasa u suportivnoj terapiji ovih pacijenata.

Digitalnoj transformaciji posvećena posebna diskusija

Preporuke za medikamentoznu terapiju

Drugi radni dan Konferencije započet je panel diskusijom posvećenoj pitanju digitalne transformacije u zdravstvu. Ukazujući na značaj ove teme u savremenom svijetu, ministar zdravlja Crne Gore dr Kenan Hrapović uputio je pozdravnu riječ učesnicima skupa. Uvodno obraćanje imao je mr Sead Čirgić, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore. Moderator ovog dijela Konferencije bio je Stevan Ljumović, načelnik Odjeljenja za integralni zdravstveni informacioni sistem i eZdravlje (Ministarstvo zdravlja Crne Gore), a panelisti su bili predstavnici referentnih organizacija i ustanova: UNDP-a, Svjetske zdravstvene organizacije, Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore i AmCham-a. Riječ su ovom prilikom imali gđa Daniela Gasparikova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, dr Mina Brajović, šefica Kancelarije WHO u Podgorici, mr Vladimir Raičković, dipl. ing. el., pomoćnik direktora za informacione tehnologije FZO, i dr Miloš Ičević, direktor „Hoffmann La Roche”, predsjednik Zdravstvenog komiteta u „AmCham” Crne Gore.

Ljekari Kliničkog centra Crne Gore dr Ana Bulatović, dr Nebojša Bulatović i dr Mihailo Vukmirović bili su učesnici sesije posvećene primjeni određenih grupa ljekova u terapiji reumatoidnog artritisa, održavanju kardiovaskularnog kontinuuma i svakodnevnoj kliničkoj praksi. lzvještaj о neželjenim dejstvima ljekova u 2019. godini prezentovala je mr ph. Маја Stanković. U okviru ovog segmenta predavanja doc. dr Snežana Mugoša prikazala je farmakogenetske varijacije kao faktor rizika za nastanak neželjenih dejstava ljekova. O regulativi u oblasti biosimilara govorila je mr ph. Milena Lješković, a protokol razvrstavanja graničnih proizvoda prikazala je mr ph. Jasmina Кrlić.

Aktuelne teme

Hronične bolesti – trajna tema Da hronične bolesti ne samo da ne prestaju da postavljaju nova i nova pitanja medicinarima dokaz su i pitanja koja su se nametnula u okviru široko koncipiranog programa Sedme Medikalove konferencije u Budvi. Moderator treće stručne sesije dr sci. med. Sreten Kavarić predstavio je, s tim u vezi, smjernice za prevenciju i liječenje deficita vitamina D, a o profilaktičkim i terapijskim efektima, kroz prizmu endokrinološke ambulante, govorila je dr Elzana Čikić. Savremeni pristup u kliničkom lije-

Pandemijski izazov ne jenjava U krugu aktuelnosti, svakako, jedna od atraktivnijih tema je COVID-19. O ovoj temi je, u okviru završne sesije Konferencije govorila dr sci. med. Sanja Medenica, sa Instituta za javno zdravlje Crne Gore. O iskustvima suočavanja sa epidemijom ovog virusa u okviru Transfuziološke službe Crne Gore govorila je prim. dr Gordana Rašović, iz Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore. O liječenju hepatitisa С u Crnoj Gori govorila je dr Dobrila Nikčević, a liječenje HIV-a u Crnoj Gori, u završnom izlaganju Konferencije, prezentovala je dr Brankica Dupanović, iz Кliničkog centra Crne Gore. Anita Đurović

U okviru Sedme konferencije održana panel diskusija o digitalnoj transformaciji zdravstva

DIGITALIZOVANO ZDRAVSTVO - KOMFORNO ZDRAVSTVO Trenutno veoma aktuelnoj temi digitalne transformacije u zdravstvu posvećena je panel diskusija u okviru Sedme Medical konferencije u Bečićima. Pozdravnu riječ na ovom skupu imao je ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, a uvodno obraćanje mr Sead Čirgić, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje. Panelisti su bili gđa Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, šefica Kancelarije SZO za Crnu Goru Mina Brajović, mr Vladimir Raičković, predstavnik Fonda za zdravstveno osiguranje i dr Miloš Ičević, direktor kompanije Hoffmann–La RocheCG, predsjednik Zdravstvenog komiteta u Am ChamCG. Moderator diskusije bio je Stevan Ljumović, načelnik Odjeljenja za integralni zdravstveni informacioni sistem i e-zdravlje pri Mini-

starstvu zdravlja Crne Gore. Ocjene o stepenu uspješnosti sprovođenja modernizacije u zdravstvu, kao i iznošenje iskustava u vezi sa njegovom primjenom tokom pandemije COVID-19 bile su akcentovane tokom diskusije. Proces kojem se mora pristupiti kroz direktne akcije Ukazujući na brzinu života u savremenom svijetu i stalni napredak tehnologija, ministar zdravlja dr Kenan Hrapović je naglasio da informaciono-komunikacione tehnologije predstavljaju okosnicu i temeljni pokretač digitalne transformacije. Digitalna transformacija se, po njemu, ipak ne svodi samo na

Dr Kenan Hrapović

puku primjenu ovih tehnologija, već je to jedan multidisciplinarni proces, proces kojim se nove tehnologije primjenjuju u svakodnevnom poslu transformišući tradicionalne radne procese u digitalne, čineći ih bržim i efikasnijim. Ukazujući na terminologiju u vezi sa digitalnom transformacijom, digitalnom pismenošću, digitalnim okruženjem, digitalnom ekonomijom, on je naveo da „koristeći ove digitalne funkcionalnosti koje su prerasle u digitalne procese globalna ekonomija takođe prolazi kroz digitalnu transformaciju, i to u punoj brzini”. Digitalna transformacija, po njemu, na državnom nivou predstavlja „sposobnost državne administracije da transformiše način na koji javni sektor djeluje i pruža usluge korisnicima, građanima i privredi, nudeći strategije Vladinim institucijama da ubrzaju rad na procesima digitalne transformacije”. Iako još ne možemo reći da u potpunosti pripadamo digitalnom svijetu, treba razmisliti do kojeg stepena će se u budućnosti automatizovati i digitalizovati naše okruženje. ‒ Ne može se reći da su ovi procesi nepoznati u Crnoj Gori, ali isto tako, nažalost, moramo konstatovati da smo još na početku. Međutim, ne smije se dugo čekati i odlagati ovaj proces, pogotovu s aspekta države ‒ naglasio je ministar Hrapović. Ministar Hrapović: - Po podacima MONSTAT-a za 2019. 98,6% ﬁrmi koriste informacione tehnologije u svom poslovanju, a 99,3% ima pristup internetu. Ako tome dodamo još podatak da mobilnu širokopojasnu konekciju koristi 71,5% ﬁrmi, stanje u domenu poslovanja u digitalnom okruženju djeluje vrlo dobro. Ocjenjujući da se izgrađenim informacionim sistemima u Crnoj Gori za sada uglavnom „pokrivaju” osnovne poslovne, ministar Hrapović je naveo da je malo pravih primjera digitalno transformisanih i povezanih prostornih procesa. Što se tiče

državnog udjela u tome on je naveo da je nizom zakona i podzakonskih akata stvoren formalnopravni okvir za uvođenje digitalnih procesa, kreiran niz elektronskih servisa koji su tradicionalne načine izmirenja obaveza prema državi prebacili na digitalnu platformu, a zakonskim rešenjima omogućena je zakonita elektronska komunikacija, razmjena dokumenata i sl. ‒ Međutim, mora se konstatovati da je ova digitalna veza države, privrede i građana tek na početku i da je potrebno uložiti još mnogo energije, volje i znanja, uz maksimalnu državno-političku podršku kako bi se što prije, brže i efikasnije podržao ovaj proces ‒ rekao je on. U vezi sa procjenom učinka državne i lokalne uprave prema građanima ministar Hrapović je objasnio da je potrebno još dosta raditi, pogotovu na polju digitalne pismenosti i promjene kulturološkog pristupa transformaciji tradicionalnog u digitalni proces. Kada je riječ o primjeni informacionih tehnologija u oblasti zdravstva, on je naveo da to nije novost ni u Crnoj Gori, jer je prije više od 10 godina došlo do digitalizacije značajnog dijela procesa zdravstva u Crnoj Gori. ‒ Zdravstveni sistem, na čelu sa Ministarstvom zdravlja, je uvidio neophodnost sprovođenja procesa digitalne transformacije, i u posljednjih par godina je dat akcenat na implementaciji novih tehnologija koje su neminovno dovele do promjene ili nestajanja nekih tradicionalnih radnih procesa. Proces digitalne transformacije predstavlja transformaciju sa dosadašnjih tradicionalnih načina poslovanja na sferu digitalnog poslovanja, uz maksimalnu primjenu novih tehnologija ‒ rekao je Hrapović. Krajem 2018. usvojen je Okvir interabilnosti zdravstva Crne Gore, koji predstavlja jedan od osnova za širu implementaciju ovih procesa. Projektima telemedicine, informatizacije KCCG-a, elektronskih zdravstvenih kartona, ovaj proces dobio je na zamahu. ‒ Digitalna transformacija je od strane Ministarstva zdravlja prepoznata kao neophodan i neizbježan proces kojem se mora pristupiti bez odlaganja, ali ne

Mr Sead Čirgić

deklarativno, nego kroz direktne akcije ‒ istakao je ministar zdravlja. Zahvaljujući IT tehnologijama, Fond za zdravstveno osiguranje uspostavio je niz elektronskih usluga, koje, po riječima ministra Hrapovića, građanima omogućavaju ne samo dobru i dostupnu informaciju, već i akcije koje im skraćuju put i štede vrijeme u realizaciji prava iz domena zdravstva. On je u tom smislu istakao značaj kreiranja portala E-zdravlje, koji sadrži niz elektronskih servisa koji olakšavaju pristup zdravstvenoj usluzi: zakazivanje pregleda kod izabranog doktora (E-zakazivanje), uvid u rezultate biohemijskih laboratorijskih analiza (E-nalaz), uvid u status njihovog osiguranja (E-osiguranje), elektronski recept. ‒ Putem samo dva servisa: E-naručivanje i E-nalaz, koji u tradicionalnoj formi zahtijeva dolazak kod izabranog ljekara ili na šalter, spriječeno je skoro 40.000 neposrednih kontakata a samim tim i značajno smanjenje rizika od inficiranja korona virusom. Ako se tome doda i preko 49.000 zakazivanja pregleda kod izabranog ljekara, govorimo o skoro 90,000 izbjegnutih neposrednih kontakata sa medicinskim osobljem, ali i sa pacijentima ‒ objasnio je ministar Hrapović. U okviru domova zdravlja i opštih bolnica, naveo je dalje on, funkcioniše još više od 100 digitalnih servisa. U okviru projekta telemedicine, koji je trenutno implementiran u tri opšte bolnice: u Baru, Beranama i Pljevljima, stvorene su mogućnosti za brzo, efikasno i stručno obavljanje konstultacija i razmjene znanja, kao i značajnog komoditeta koji dobija pacijent, i ostvarivanja značajne uštede. U toku aktuelne druge faze realizacije ovog projekta planirano je da se izvrši centralizacija svih radioloških snimaka, čija bi baza bio KCCG. ‒ Ovakva i slična transformacija radnih procesa, uz primjenu digitalnih tehnologija, upravo predstavlja proces digitalne transformacije gdje tradicionalne metode mijenjamo i povezujemo sa najnovijim tehnologijama i virtuelnim digitalnim okruženjem. Rezultat je povećanje zadovoljstva i povjerenja pacije-

nata koji se na taj način stavljaju u centar usluge, uz ostvarivanje značajnih ušteda ‒ naglasio je ministar Hrapović. ‒ Zaista realno možemo reći da će u budućnosti biti još više primjene i sprovođenja digitalnih procesa u domenu zdravstva Crne Gore. Digitalna transformacija nije budućnost, ona je stvarnost. Prisutna je svugdje oko nas i stoga je moramo tretirati ne kao želju i stremljenje, već kao već prisutnu neminovnost ‒ zaključio je ministar Hrapović. Izazov koji motiviše Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje mr Sead Čirgić napomenuo je u okviru uvodnog dijela izlaganja da je Fond još prije 20-ak godina prepoznao značaj digitalizacije zdravstvenog sistema. ‒ Cilj nam je bio, ali i obaveza, da unaprijedimo pružanje zdravstvenih usluga, da obezbijedimo bržu zdravstvenu zaštitu osiguranicima i s ponosom mogu reći da smo po više segmenata uspjeli u tim namjerama, da smo dobar dio ciljeva ostvarili, dosta toga je i pred nama. Sve to doživljavamo kao izazov koji nas motiviše da idemo naprijed ‒ istakao je Čirgić. Procjenjujući da se efekti uspjeha primjećuju ne samo od strane zaposlenih na tom projektu, nego i od strane osiguranika i ljekara, on je naveo da je mnogo urađeno na planu omogućavanja primjene novih savremenih pomagala, ostvarivanja rehabilitacija po osnovu mnogo većeg broja dijagnoza nego ranije, donešena je lista ljekova koja je omogućila osiguranicima najsavremenije metode liječenja. ‒ Crna Gora u tom dijelu ne zaostaje za savremenom medicinom ‒ istakao je direktor Fonda. U cilju obezbjeđivanja dostupnije i brže zdravstvene zaštite procijenjeno je da je upravo digitalizacija zdravstvenog sistema posebna šansa. ‒ Sa procesom digitalizacije započeto je prije dvadesetak godina. Imali smo dobro pripremljen sistem za ovo što smo radili unazad tri godine ‒ naveo je mr Čirgić.

Mr Čirgić: Izrada portala E-zdravlje omogućila je za vrijeme epidemije održavanje ﬁzičke distance, kao i da osiguranici mogu od kuće ostvariti brojne zdravstvene usluge. Spriječen je kontakt kod više od 200,000 osiguranika sa ljekarima. Ukinuta je štampana verzija recepta, omogućeno elektronsko zakazivanje pregleda (E-naručivanje). Više od 70% pacijenata koji dolaze u domove zdravlja upravo dolaze zbog propisivanja hronične terapije. Sve ovo je za nas jedan veliki podstrek da nastavimo dalje. Ne skrivajući zadovoljstvo zbog uspjeha u ostvarenom, direktor Fonda je naglasio i da su mogućnosti integralnog informacionog sistema ogromne. ‒ Na nama je da budemo u dosluhu i sa ljekarima i sa osiguranicima u vezi sa njihovim potrebama. Mogućnosti su izuzetno velike ‒ rekao je on. Na osnovu iskustva iz perioda epidemije, naveo je da cilj bio zaštititi ljekare a osiguranicima obezbijediti ono što im je potrebno. Navodeći kao primjer da je Dom zdravlja ‒ Podgorica smanjio upola broj punktova za vrijeme epidemije, uprkos stalnom nedostatku timova ljekara, mr Čirčić je istakao da je ova ustanova uspjela da se organizuje na svega 5 punktova za vrijeme epidemije, ali isključivo uz pomoć digitalizacije zdravstvenog sistema. ‒ Siguran sam i da će ostali organi državne uprave krenuti tim putem i na dobrobit građana napraviti iskorak kojim se mi kao resor zdravstva već možemo pohvaliti ‒ zaključio je Čirgić. Transformacija kao aktivan proces Ukazujući na neravnomjernost primjene i sprovođenja digitalizacije kako na globalnom tako i na nivou same Crne Gore, Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori navela je da smatra da je u posljednjih nekoliko godina u

zdravstvenom sektoru urađeno dosta na polju digitalizacije, da je vizija jasno postavljena, ali da je potrebno dodatno raditi na tome da se ciljana osmišljena rješenja i elektronske usluge u dovoljnoj mjeri približe svima. Navodeći da je od 2002. UNDP značajno uključen u projekte digitalizacije, Gašparikova je istakla da je evidentno da se procesi ubrzavanja i širenja digitalizacije dešavaju u različitim organizacijama i sektorima. Konstatujući da je jako važno kakvi će se resursi koristiti za oporavak ekonomije, ona je objasnila i da je jednako važno kakvi će se resursi koristiti u zdravstvenom sektoru. ‒ Primijetili smo da su neki resursi koji su se do sada koristili korišteni za neke tranzicije na integrativan način, međutim, moramo dodatno da radimo da to bude tako. Ono što smo vidjeli tokom protekla dva mjeseca jeste da su se javljala razna rešenja ‒ objasnila je Gašparikova. Kooperativnost i integrativnost treba da budu postavke kojima će se težiti, ali iako je urađeno dosta mora se dodatno raditi na tome da se ta ciljana rešenja sprovedu i da ponuđene usluge koriste ne samo građani, već i institucije u sistemu. U ovom trenutku više od 12 crnogorskih institucija direktno je povezano na centralizovanu bazu koja omogućava razmjenu podataka i informacija. Pouzdanost informacija, ali i njihov nesmetani, brzi protok, treba da budu ciljevi daljeg rada. ‒ Očekujem da ćemo u narednih nekoliko godina vidjeti nagli rast elektronskih servisa koji će omogućiti lakši način upravljanja od strane institucija, a budući da je Crna Gora na putu ka Evropskoj uniji, paralelno s tim procesom ovi procesi će omogućiti da se razmjena informacija vrši između institucija Crne Gore i EU ‒ navela je Gašparikova. ‒ Ključne stvari su da je cilj da se ostvari razmjena podataka, druga je integrativnost različitih sektora, treće je digitalizacija, koja je dobro rešenje, ali nije nešto što će riješiti sve probleme. U daljem procesu digitalne transformacije treba da vodimo računa o pametnoj integraciji. Tamo gdje ona može da dobro funkcioniše ‒ zaključila je predstavnica UNDP-a.

Daniela Gašparikova: Uočljiv je proces vrlo brze transformacije, ubrzavanja, sa porastom broja srednjih preduzeća. Neke velike kompanije i naprednije zemlje već imaju iskustvo od dvije godine digitalizacije, što se posebno pokazalo u dva mjeseca krize COVID-a. Kada je u pitanju Crna Gora, u vezi sa procjenom uticaja COVID-a na mala i srednja poduzeća imamo podatke da je samo 8% preduzeća u Crnoj Gori stvarno usvojilo i uložilo u neko digitalno rješenje. Dakle, ubuduće je potrebno uložiti u digitalni razvoj malih i srednjih preduzeća. Epoha digitalne pandemije Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Podgorici, Mina Brajović, kazala je da procesi digitalne transformacije i digitalnog zdravlja otvaraju neka vanredno važna pitanja koja imaju za cilj da se identifikuju modaliteti i opcije za dalje unapređivanje zdravlja, smanjivanje nejednakosti u zdravlju, osnaživanja zdravstvenog sistema i unapređivanje efikasnosti zdravstvenog sistema. ‒ Digitalizacija je nešto što zapravo prožima svaki segment našeg rada kada je riječ i o javnom zdravlju i kada je riječ o zdravstvenom sistemu. Živimo u doba pandemije COVID-19 i koristeći tu terminologiju i područje tih okolnosti, mogu slobodno da kažem i da živimo u digitalnoj pandemiji ‒ navela je Brajović. Trenutno postoje značajne nejednakosti kad je riječ o digitalnom zdravlju, ali digitalna transformacija predstavlja proces koji ima snažan potencijal. ‒ Proces digitalne transformacije i digitalnog zdravlja za nas u SZO je vanredno važan zato što mi digitalno zdravlje i tehnologije vidimo kao jednu važnu komponentu za ostvarivanje univerzalne zdravstvene zaštite. To je prvo što mora da bude potencirano ‒ istakla je Brajović. ‒ Svrha, smisao, poenta digitalne transformacije u zdravlju i digitalnom

zdravlju jeste da se omogući da svako ima jednaku dostupnost kvalitetnim zdravstvenim uslugama onda kada mu je to potrebno, uz odgovarajući nivo finansijske zaštite. To mora da bude startna pozicija svakog našeg razmišljanja na ovu temu ‒ navela je dalje. Digitalno zdravlje se na nivou Svjetske zdravstvene organizacije, po riječima Brajović, prepoznaje kao jako važan instrument koji nosi potencijal da postojeći nivo nejednakosti u zdravlju može i treba da bude smanjen. Pogotovu se u okolnostima pandemije vidjelo da se ono dominantno koristi u funkciji unapređivanja kapaciteta za nadzor. ‒ Vidjeli smo koliko je važno da se ovi slučajevi brzo detektuju, da se isprate svi kontakti, da se ispitaju sve okolnosti slučaja i da na takav način, ukoliko smo brži od virusa, možemo transmisiju i širenje infekcije da stavimo pod kontrolu ‒ objasnila je Brajović. Kada je riječ o jačanju kapaciteta zdravstvenih radnika, digitalne tehnologije imaju veliki potencijal. Ovo je posebno bilo uočljivo tokom pandemije kada se radilo o novom virusu, kada je trebalo da se zdravstveni radnici upoznaju sa novim načinom tretiranja pacijenata, protokolima koji su dopunjavani bukvalno na dnevnoj osnovi. Osnaživanje pojedinca kao korisnika zdravstvene elektronske usluge važno je iz razloga što se na taj način povećava i njegov komfor. Mina Brajović: - Crna Gora je spremno ušla u fazu borbe sa COVID-19 i smanjila broj rizičnih kontakata, naročito imajući u vidu hronično oboljele. Napominjući da je u maju 2018. usvojena Globalna rezolucija kojom su članice SZO obavezane na usvajanje Globalne strategije o digitalnom zdravlju (maj 2020), šefica Kancelarije SZO je objasnila da je u cilju postojanja uspjeha u ovom procesu neophodno ostvariti saradnju i transfer znanja. Implementacija nacionalnih politika i mjera za digitalno zdravlje i stvaranje uslova

za njegov regulatorni i institucionalni okvir predstavljaju, po njenim riječima, dalje ciljeve u radu. Ostvaren je značajan rezultat Pomoćnik direktora za informacione tehnologije u Fondu za zdravstveno osiguranje mr Vladimir Raičković naveo je da je digitalna transformacija u zdravstvu prirodan slijed događaja nakon višedecenijske informatizacije zdravstvenog sistema Crne Gore. On je podsjetio da je FZO još 2000. počeo sa planskim razvojem informacionog sistema. ‒ Zajedno se ustanovama i institucijama već dvije decenije imamo ogroman rezultat, konglomerat od integracionog sistema zdravstva sastavljen od 13 zasebnih informacionih sistema, čime su pokrivene i informatizovane sve institucije i ustanove u zdravstvenom sistemu Crne Gore, izuzev KCCG, gdje vrlo brzo, zahvaljujući MZ i UNDP, očekujemo rezultate. Nadamo se do kraja godine ‒ naveo je on. Integralni informacioni sistem zdravstva, po njegovim riječima, trenutno može da podrži više od 90% medicinskih procesa i procedura u zdravstvu. ‒ To je zaista veliki rezultat i to je sistem koji predstavlja dobru osnovu da se uz korišćenje novih tehnoloških rešenja informatičkih trendova i modernih aparata digitalna transformacija apsolutno nesmetano odvija u resoru zdravstva ‒ ocijenio je Raičković. Budući da je sistem apsolutno spreman i da postoji bezbroj mogućnosti za njegovo unapređenje, u daljem procesu stvaranja uslova trebalo bi ipak razmišljati o organizacionim resursima, tj. nedostatku kadra u ovoj oblasti. ‒ Ovaj sistem ima preko 6,000 aplikativnih korisnika, što ga svrstava na prvo mjesto u odnosu na sve informacione sisteme u Crnoj Gori. Na njegovom održavanju, administraciji, projektovanju i daljem širenju radi ukupno 15 zaposlenih u ID sektoru Fonda zdravstva. Ljudi koji se bave ovom oblašću, koji znaju prilike u regionu, jasno im je koliki su to resursi, koliko su ograničeni i koliko zbog toga imamo problema ‒ istakao je Raičković. Uprkos svemu, evidentni su i efikasnost i rezultati u realizaciji programa. ‒ Možemo samo pomisliti kakvi bi oni bili da imamo 40-50 zapošljenih, koliko jedan ovakav sistem, po svim parametrima, zavređuje ‒ objasnio je dalje on. On je ocijenio i da bi o tome moralo malo više da se vodi računa jer „tokom posljednjih 10 godina, od kad je ova priča aktuelna, ne da idemo u pozitivnom, nego u negativnom smjeru”. Poseban problem u tom smislu predstavljaju sistematizacije radnih mjesta i moratorijumi na zapošljavanje. Pojašnjavajući sistem funkcionisanja elektronske platforme E-zdravlja, koja trenutno uključuje 7 elektronskih servisa, Raičković je naveo da se razvoj ovog sistema svodi na svega 5,000 €. Uprkos svemu, ona je na prošlogodišnjem konkursu za izbor najboljeg rešenja raspisanog od strane Generalnog direktorijata Evropske komisije ušla u 8 najboljih rešenja u Evropi. ‒ Ono što nam je značajno i gura nas naprijed jeste da imamo apsolutnu podršku Menadžmenta Fonda. Fond je prepoznao razvojne šanse i digitalizaciju, odnosno kompletan integralni sistem kao nešto što ima veliku perspektivu, što nema granice u daljem razvoju ‒ zaključio je on.

Ne smije se zaostajati Predsjednik Zdravstvenog komiteta u AmCham Crna Gora i direktor kompanije Hoffmann‒La RocheCG, dr Miloš Ičević pozdravio je inicijativu za otvaranje dijaloga na temu digitalne transformacije. Podsjećajući da je Američka privredna komora dala na značaju digitalizaciji otvaranjem posebnog komiteta, on je najavio internacionalnu konferenciju koja će se u septembru održati u Crnoj Gori. Pored političke facilitacije, planirano je da se u predstojećem periodu obezbijedi ekspertiza o digitalnoj transformaciji u Crnoj Gori. Ono u čemu bi trebalo izbjeći stigmatizaciju, po Ičeviću, jeste kolaboracija javnog i privatnog sektora. ‒ Kao proizvod tog procesa EU je prije neki dan predstavila inicijativu za farmaceutsku strategiju gdje je jedna od 4 ključne tačke digitalizacija i načini na koje farmaceutska industrija može da pomogne procese digitalizacije, od istraživanja ljekova i bržeg donošenja ljekova i vakcina na tržište, ali i kroz modernizaciju distributivnih kanala ‒ objasnio je on. Kao vid realizovane saradnje u tim domenima u nekim zemljama se vrše testiranja personalizovane dostave ljekova dronovima. Analizirajući izazove u vezi sa realizacijom digitalne transformacije, dr Ičević je upozorio na posljedice postojanja digitalnog jaza. ‒ Ne smijemo da dozvolimo da sa svim tehnologijama budemo u zaostatku za naprednim svijetom, jer će u jednom trenutku on biti toliko velik da ga nećemo moći tako lako sustići. Prednost Crne Gore je što se radi o malom sistemu. Očigledno postoji dobra volja i već dobri primjeri koji su realizovani, tako da kontinuirana diskusija i rad na ovu temu može da dovede do toga da budemo izvrstan primjer u regionu ‒ rekao je on. Prilika za razmjenu stavova Slažući se u ocjeni da je potreba za modernizovanjem zdravstvenog sistema stvarna, učesnici panel diskusije bili su u prilici i da pokažu različite stavove u vezi sa sprovođenjem sistema transformacije. Ocijenjeno je da je ostvaren značajan doprinos, te da je revolucionarni period bio 2000-2005. Ukazujući na probleme sa kojima se suočava crnogorsko zdravstvo, konstatovano je da sistemu nedostaje oko 40% ljekara koji bi bili angažovani u sistemu primarne zdravstvene zaštite. Uočeno je da oni koji su zapošljeni na tom nivou uglavnom teže tercijarnom nivou, pa tako i nastaje potreba za angažovanjem nedostajućeg kadra. U cilju povećanja efikasnosti i stabilnosti sistema iznešena je konstatacija da bi ljekarima na ovom nivou trebalo povećati plate, a smanjiti broj osiguranika. Iz prizme ljekara primarne zdravstvene zaštite upućen je apel da humanost medicine ne smije biti zanemarena. To je posebno uočljivo na nivou potrebe pacijenta da dođe u kontakt sa svojim ljekarom, koji će mu, vođen humanističkim principom svoje profesije, dati adekvatan medicinski savjet. U tom smislu izražena je i potreba za uvrštavanjem sistema palijativne njege u digitalizovani sistem zdravstva. Anita Đurović

Istraživanja su pokazala da, iako žene imaju više znojnih žlijezda, kod muškaraca su one puno aktivnije.

Naučnici su otkrili da se salicilna kisjelina, aktivni sastojak aspirina, može prirodno proizvesti u ljudskom tijelu konzumiranjem voća i povrća koje u sebi ima benzojevu kisjelinu.

Slijepo crijevo je organ čija funkcija još uvijek ostaje misterija i ono može biti uklonjeno bez posljedica. U proteklih 40 godina prehrambena industrija imala je brži razvoj od razvoja ljudske populacije.

Prosječan čovjek u svom životu popije oko 75.000 litara vode.

Prosječan čovjek dnevno udahne oko 550 litara čistog kiseonika, a kod sportista ovaj broj može biti znatno veći.

Iako se mnogi nikada ne sjećaju svojih snova, svi ljudi sanjaju. Tokom jedne noći moguće je sanjati jedan ili više snova, a kada se probudimo, sjećamo se samo 10% onoga što smo sanjali.

Ljudi koji najviše vremena provode ispred televiziskih aparata su Japanci. Oni prosječno ispred TV-a provode čitavih 9 časova dnevno. U razvijenim zemljama svake godine se baca oko 27% hrane.

U normalnim svakodnevnim aktivnostima naš um luta do 30% vremena, u nekim slučajevima, na primjer prilikom vožnje na auto-putu, um može lutati čak i do 70% vremena.

Adrenalin daje super snagu. U određenim situacijama čak i krhka žena može podići automobil.

Smijeh snižava nivo hormona stresa i ojačava imunološki sistem.

Ako se količina vode u čovjekovom organizmu smanji za samo 1% čovjek osjeća žeđ.

Naše srce kuca različitom brzinom tokom dana.

Oboljenja štitne žlijezde

i trudnoća Prof. dr Artur Bjelica PZU Bolnica Codra, Podgorica

Bolest štitne žlijezde je drugi najčešći endokrini poremećaj koji pogađa žene reproduktivnog doba, a kada se ne liječi tokom trudnoće povezan je sa povećanim rizikom od pobačaja, prijevremenim odlubljivanjem posteljice, hipertenzivnim poremećajima tokom trudnoće, neadekvatnim rastom ploda, obilnim poslijeporođajnim krvarenjem. Aktuelne smjernice preporučuju ciljano testiranje žena sa visokim rizikom za problem sa štitnom žlijezdom, a to su kategorije žena: sa istorijom bolesti štitne žlijezde, dijabetesa tipa 1 ili druge autoimune bolesti; trenutna ili ranija upotreba terapije za štitnu žlijezdu ili pozitivnu porodičnu anamnezu o autoimunoj bolesti štitne žlijezde (postojanje kod bliskih srodnika). Odgovarajuće liječenje dovodi do značajnih kliničkih uspjeha tokom trudnoće koji rezultuju urednom trudnoćom i rađanjem zdravog djeteta. Iz tih razloga veoma je važna pravovremena i pravilna dijagnoze i liječenje. Tretman za povišenu funkciju štitne žlijezde su antitiroidni ljekovi sa ciljem da se održi nivo slobodnog tiroksina (FT4) u opsegu gornje trećine normalnih vrijednosti. Postporođajni tiroiditis najčešći je oblik postporođajne disfunkcije štitne žlijezde i može se pojaviti kao hiper- ili hipotireoza. U cilju brze dijagnostike može se uraditi nivo TSH dok kompletna dijagnostika obuhvata i određivanje T3, T4 odnosno njihovih slobodnih frakcija – FT3, FT4, nivoa antitijela, uz dopunsku ultrazvučnu i drugu dijagnostiku. Kontrole, najčešće FT4 i TSH, se rade u vremenskim intervalima, u zavisnoti od toka oboljenja, prema procjeni ljekara. Isto pravilo važi i za trudnice, s time što su laboratorijske kontrole štitne žlijezde češće, zbog uticaja trudnoće, kada se doze dodatno prilagođavaju aktuelnim potrebama. Učestalost hipotireoze tokom trudnoće procjenjuje se na 0,3% do 0,5% za manifestni otkriven hipotireoidizam i 2% do 3% za subklinički hipotireoidiza koji ne daje simptome kod pacijentkinja, ali se bilježi povišen TSH i normalni nivo FT4. U svijetu je najčešći uzrok hipotireoze nedostatak joda. U regionima koji imaju

dovoljno joda, gdje spade i naš region, najčešći uzroci su autoimuni tiroiditis i hipotireoza nakon liječenja hipertireoidizma.Vodeći simptomi su umor, gojenje, opstipacija što se često može pomiješati sa pratećim simptomima trudnoće. Simptomi kao što su gubitak kose, suva koža i usporen srčani rad će se registrovati samo kod trudnica sa izraženijim stepenom oboljenja. Važno je istaći da, ne samo manifestna, već i subklinički hipotireoza mogu uticati na plod. Primijećeno je da i kasniji neurorazvoj djeteta zavisi od regulacije hormona štitne žlijezde tokom trudnoće. Naime, bilježi se oštećenje neuropsiholoških indeksa razvoja i sposobnosti školskog učenja kod djece čije su majke imale loše kontrolisanu hipotireozu u trudnoći. Hipertireoza se znatno rjeđe javlja od hipotireoze, sa učestalošću tokom trudnoće od 0,2%. Manifestna hipertireoza se definiše kao povišeni FT4 i nizak nivo TSH, dok subklinička hipertireoza predstavlja postojanje niskog nivoa TSH i normalnog nivoa FT4 bez simptoma. Klinički simptomi hipertireoze uključuju ubrzan rad srca, nervozu, znojenje, loše tolerisanje toplote, slabost mišića, učestale pokrete crijeva i hipertenziju. Najčeći uzrok je Bazdeovljeva bolest, koja čini 95% slučajeva hipertireoze, a predstavlja autoimuni poremećaj usljed dejstva antitijela protiv TSH receptora. Znatno rjeđi uzroci su: gestacijska trofoblastna bolest, nodularna strum ili izolovani toksični adenom, virusni tiroiditis kao i tumori hipofize ili jajnika. Tokom trudnoće se može javiti i prolazna hipertireoza povezana sa pojavom pretjeranog trudničkog povraćanja usljed prolazne tireotoksikoze, usljed dejstva humanog horionskog gonadotropina (hormona trudnoće) na štitnu žlijezdu. Žene koje planiraju trudnoću, ili su aktuelno trudne, a imaju problem sa štitnom žlijezdom, ipak ne treba da stahuju. Pravovremenom dijagnostikom, čestim laboratorijskim kontrolama, adekvatnim prilagođavanjem doze ljekova i intenzivnim nadzorom trudnoće, daje jednu zdravu trudnoću i zdravo novorođenče.

Dijagnostika i liječenje karcinoma jajnika Prim. dr Jadranka Lakićević Spec. interne medicine-onkolog Klinički centar Crne Gore

Karcinom jajnika je najčešći maligni tumor jajnika i predstavlja vodeći uzrok smrtnosti među svim ginekološkim tumorima. Obuhvata heterogenu grupu tumora različitikog kliničkog toka i biološkog ponašanaja. Prema podacima Globocana za 2018. godinu, incidenca karcinoma jajnika u svijetu je preko 295.000 oboljelih, a mortalitet oko 184.000. Procjene Globocana za Crnu Goru ukazuju da je na godišnjem nivou, broj novootkrivenih bolesnica sa karcinomom jajnika nešto veći od 30, a umrlih oko 20. Faktori rizika Tačan uzrok karcinoma jajnika nije u potpunosti poznat, ali su poznati faktori rizika za njegov nastanak: godine starosti, gojaznost, nerađanje, prvi porođaj nakon 35 godine, rana menarha, kasna menopauza, pozitivna porodična anamneza (postojanje karcinoma jajnika, karcinoma dojke ili karcinoma debelog crijeva u porodici). Karcinom dojke u ličnoj anamnezi povećava rizik od nastanka karcinoma jajnika. Oko 10% slučajeva karcinoma jajnika ima identifikovanu mutaciju gena BRCA1 i BRCA2. Nasljedna mutacija BRCA1 gena povećava 15-45% rizik

za pojavu karcinoma jajnika, dok mutacija BRCA2 povećava taj rizik 10-12%. Bolest se najčešće javlja nakon menopauze, posebno nakon 60. godine, mada je pojava bolesti moguća u bilo kom starosnom dobu.

ascitesa (stvaranja tečnosti u trbušoj šupljini) i pleuralnih izliva (nakupljanje tečnosti u grudnoj duplji) što može dovesti do otežanog disanja ili ubrzanog srčanog rada. Često dolazi do gubitka u tjelesnoj težini (kod oko 40% bolenica) zbog smanjenog apetita, mučnine i povraćanja.

Simptomi i znaci

Dijagnoza Anamneza, detaljan ginekološki i opšti objektivni pregled mogu da postave sumnju na postojanje bolesti. Dijagnostičke procedure obuhvataju: ultrazvučni pregled male karlice (tranvaginalnom i/ili abdominalnom sondom), ultrazvučni pregled gornjeg abdomena i RTG snimak pluća. Kompjuterizovana tomografija (CT) abdomena i male karlice i magnetna rezonanca (MR) abdomena i male karlice pružaju dodatne informacije o prirodi tumorske mase na jajniku, a od značaja su za određivanje stadijuma bolesti i planiranje liječenja. Potrebno je uraditi laboratorijske analize koje obuhvataju krvnu sliku i one koje se odnose na procjenu funkcionalne sposobnosti jetre i bubrega. Takođe, neophodno je određivanje vrijednosti tumorskih markera iz krvi (CEA, CA125, HE 4, AFP , beta-hCG-a, LDH). Treba naglasiti da iako povišene vrijednosti tumorskih markera, posebno CA 125, mogu ukazati na postojanje karcinoma jajnika, one nisu dovoljne za postavljanje dijagnoze. Ukoliko postoji sumnja na širenje tumora jajnika na okolne strukture, mogu se dodatno uraditi pregled bešike (cistoskopija), debelog crijeva (rektoskopija) i želuca (gastroskopija). Definitivna dijagnoza se postavlja na osnovu histopatološke analize uzoraka dobijenih nakon biopsije tumorskog tkiva, odnosno operativnog liječenja. Osim potvrde da se radi o karcinomu jajnika, patohistološka analiza dodatno ukazuje na histološki tip karcinoma jajnika i stepen njegove diferencijacije (gradus). Za karcinom jajnika se koristi više sistema gradiranja. Generalno, gradus se opisuje brojem (obično od 1 do 3) ili kao nizak ili visok. Opšte pravilo je da što je gradus manji, prognoza je bolja.

Karcinom jajnika predstavlja problem u dijagnostčkom smislu iz najmanje dva razloga: u ranom stadijumu, bolest je obično bez simptoma, a u uznapredovaloj bolesti simptomi su nespecifični. Zbog dugog perioda bolesti bez simptoma i nespecifičnih tegoba tokom odmakle faze bolesti, karcinom jajnika je nazvan “tihi ubica”. Bolest se uglavnom dijagnostikuje u uznapredovalom stadijumu kada su mogućnosti za izliječenje ograničene. Najčešći simptomi koji se javljaju dok je bolest još uvijek ograničena na prostor male karlice su osjećaj pritiska u donjem dijelu trbuha, nelagodnost, dizurične tegobe, obstipacija i bolovi u trbuhu. Kod većih tumora koji se šire van male karlice i zauzimaju veći dio trbušne šupljine, dominira simptomatologija vezana za digestivni trakt. Bolesnice se često žale na gubitak apetita, mučninu, povraćanje i umjeren bol u trbuhu. Čest je osjećaj sitosti neposredno nakon započinjanja obroka, nemogućnost varenja hrane ili opstipacija (zatvor). Zatvor nastaje zbog tumora koji onemogućava prohodnost debelog crijeva, najčešće njegovog završnog dijela. Kod odmaklog stadijuma bolesti česta je pojava

Određivanje stadijuma bolesti Određivanje stadijuma bolesti predstavlja procjenu stepena proširenosti tumora i značajan je faktor prognoze bolesti. Što je stadijum niži, to je prognoza bolja. Da bi se odredio stadijum

bolesti, neophodni su podaci o veličini tumora, njegovom širenju na okolna tkiva, zahvaćenosti limfnih čvorova i odsustvu ili postojanju udaljenih metastaza. Stadijum bolesti predstavlja najvažniji kriterijum za donošenje odluke o liječenju. Neophodno je naglasiti da se kod karcinoma jajnika stadijum bolesti određuje hirurški i uz vizuelizacione metode. Određivanje stadijuma karcinoma jajnika vrši se prema kriterijumima FIGO (Federation Internationale de Gynecologie et Obstetrique, Internacionalna federacija za ginekologiju i akušerstvo), a na osnovu podataka dobijenih hirurškom eksploracijom. Liječenje karcinoma jajnika

Odluku o liječenju donosi multidisciplinarni ginekološko onkološki tim. Standardan pristup obuhvata operativno liječenje nakon kojeg slijedi sistemska terapija. Primarno operativno liječenje ima za cilj postavljanje dijagnoze bolesti i intraoperativno određivanje stadijuma bolesti, a obim hirurškog postupka zavisi od godina i opšteg stanja pacijentkinje, želje za očuvanjem fertilne sposobnosti i stepena proširenosti bolesti. Cilj hirurškog liječenja je uklanjanje tumorske mase u cjelini, ali s obzirom da to često nije moguće, u uznapredovalim stadijumima “zlatni standard” je citoreduktivna hirurgija. Koncept citoreduktivne ili “debulking” hirurgije podrazumijeva maksimalno moguće smanjenje volumena tumora, do tačke na kojoj će sistemska terapija biti optimalno efikasna. Uspjeh hirurškog liječenja zavisi od znanja i vještine ginekologa/ hirurga. Kod pacijentkinja kod kojih nije moguće sprovesti optimalnu citoredukciju u prvom aktu, procjenjuje se potencijalna korist od kratkog indukcionog tretmana (dva do tri ciklusa hemioterapije) prije citoreduktivne hirurgije.

Sistemka terapija Nakon operativnog liječenja se, kod najvećeg broja pacijentkinja, sprovodi sistemska terapija. Sistemska terapija označava aplikaciju standardnih hemioterapijskih režima koji obuhvataju primjenu taksana i karboplatine. Boljim razumijevanjem molekularne biologije karcinoma jajnika, stvorena je mogućnost da se u liječenje uvede savremena “ciljana” terapija. Uočeno je da tumorska angiogeneza igra važnu ulogu u toku ove bolesti: ona je odgovorna za promociju rasta i progresiju tumora, formiranje ascitesa i metastatsko širenje bolesti. Zbog toga angiogeneza predstavlja jednu od ključnih “meta” u terapiji karcinoma jajnika. Anti-VEGF agensi su monoklonska antitijela koja blokiraju angiogenezu, vezivanjem za faktor rasta vaskularnog endotela (VEGF). Primjenjuju se u prvoj terapijskoj liniji u kombinaciji sa hemioterapijom, kao i u terapiji relapsa (ponovno javljanje bolesti). Uprkos početnoj hemiosenzitivnosti na kombinaciju ljekova taksani/derivati platine, većina pacijentkinja sa uznapredovalim karcinomom ovarijuma doživi relaps nakon prve linije terapije bolesti. Liječenje raelapsa bolesti zavisi od vremena proteklog od prethodne terapije, vrste prethodne HT, odgovora koji je njome postignut, kao i eventulanih toksičnih efekata njene primjene. U posljednjih nekoliko mjeseci, u Crnoj Gori je moguće primijeniti lijek iz grupe PARP inhibitora kod određene grupe pacijentkinja sa relapsom karcinoma jajnika (BRCA mutirani). Hipertermička intraperitonealna hemioterapija (HIPEC) HIPEC (“heated intraperitoneal chemotherapy”- “zagrijana intraperitonealna hemioterapija”) se odnosi na primjenu hemioterapijskih agensa koji se pomoću posebnog uređaja zagrijavaju i ubrizgavaju u trbušnu šupljinu. Dokazano je da citostatici prosječno prodiru u dubinu od samo 1–3 mm, što znači da je ovaj metod prihvatljiv kao mogućnost liječenja za pažljivo odabranu grupu pacijentkinja sa mikroskopskom rezidualnom bolešću. Neophodno je naglastiti da uprkos napretku ostvarenom u hirurškim tehnikama kao i u sistemskim oblicima liječenja, uvođenjem ljekova iz grupe “targeted” (ciljane) terapije, karcinom jajnika i dalje predstavlja bolest sa ozbiljnom prognozom, te iz tog razloga treba posvetiti pažnju ranijem otkrivanju bolesti: ne zanemarivati nespecifične simptome, a ginekološke preglede redovno obavljati. Organizovanje centra sa edukovanim kadrom, čiji bi rad bio zasnovan na principima multidisciplinarnosti (učešče ginekologa, onkologa, patologa, digestivnih hirurga, urologa) značajno bi unaprijedilo tretman pacijentkinja sa karcinomom jajnika.

SAVREMENA TERAPIJA MALIGNIH BOLESTI - INOVATIVNI LJEKOVI Dr Nada Bajić, spec. interne medicine, onkolog Klinika za onkologiju i radioterapiju Klinički centar Crne Gore

U XXI vijeku nezarazne bolesti su vodeći razlog većine smrti globalno, a za karcinom se očekuje da bude rangiran kao vodeći uzrok smrti i najbitnija barijera produženja očekivanih godina življenja u čovjeka, globalno. Prema izvještaju Globocan (Global Burden of cancer) za 2018. godinu bilo je 18.1 milion novih slučajeva obolijevanja od kancera u svijetu (17 miliona ako se izuzmu nemelanomski karcinomi kože) i 9.6 miliona kancerom uzrokovanih smrti (9.5 miliona ako se izuzmu smrti uzrokovane nemelanomskim karcinomima kože). U oba pola karcinom pluća je bio najčešće dijagnostikovan karcinom i vodeći uzrok karcinomom uzrokovane smrti (11.6% od svih slučajeva), zatim karcinom dojke (11.6%), karcinom prostate (7.1%) i kolorektalni karcinom (6.1%) kada je u pitanju incidenca, a kad je u pitanju mortalitet kolorektalni (9.2%), želudac (8.2%) i hepatocelularni karcinom (8.2%). Prema registru Nacionalnog Instituta za javno zdravlje Crne Gore za maligne neoplazme, u 2013. godini je registrovano 2459 slučajeva sa dijagnozom maligne bolesti. Vodeća lokalizacija u muškaraca su bile dušnik i pluća, potom maligne nemelanomske neoplazme kože, kolorektum i prostata, a kod žena karcinom dojke, nemelanomske maligne neoplazme kože, kolorektum, dušnik i pluća. Tokom 2013. godine u Crnoj Gori je od karcinoma, kao osnovnog uzroka smrti, preminulo 1549 osoba, od čega 58,4%

muškaraca i 41.6% žena. Dok su se sredinom XX vijeka terapijom malignih bolesti uglavnom bavili hirurzi i radioterapeuti sa svega par hemioterapeutika (L-PAM, Tamoxifen, 5-FU), od 90-ih godina XX vijeka maligne bolesti su prepoznate kao kompleksna oboljenja koja u pristupu liječenja zahtijevaju multidiciplinaran pristup, koji se ostvaruje donošenjem terapijskih odluka za svakog pojedinačnog pacijenta, na multidisciplinarnim konzilijumima. Na Klinici za onkologiju KCCG, multidisciplinarni konzilijumi su uspostavljeni 1996. godine, prvo Konzilijum za maligne bolesti dojke, digestivnog trakta i urološke regije, a potom i za ginekološke regije, kože i mekih tkiva, ORL regiju i endokrine tumore. U svakom od ovih konzilijuma u procesu donošenja odluka o liječenju učestvuju hirurg, medikalni onkolog, radijacioni onkolog, patolog i psiholog. Za pravilno donošenje odluke za svakog pacijenta neophodno je da se zna o kakvom patohistološkom tipu malignog tumora se radi, lokalizaciji i stadijumu bolesti, kao i da se procijeni opšte stanje pacijenta. Liječenje pacijenata je pod stalnim uticajem novih naučnih saznanja i dostignuća, provjerenih i validiranih u kliničkim studijama. Tako smo posljednjih dvadeset godina svjedoci primjene novih onkoloških terapija (imunoterapija i male molekule) koje su umnogome doprinijele poboljšanju efikasnosti terapije malignih bolesti i sve boljem preživljavanju onkoloških

pacijenata. I dok su sve navedene specijalističke grane podjednako važne u ishodu liječenja malignih bolesti, ja ću se u ovom članku osvrnuti na ljekove koji se trenutno primjenjuju u Crnoj Gori, a nalaze se na listi ljekova Fonda zdravstvenog osiguranja. Svi navedeni ljekovi su registrovani od strane FDA (Food and drug administration) i CALIMS (Crnogorska Agencija za ljekove i medicinska sredstva) i značajno su doprinijeli produženju života onkoloških pacijenata sa očuvanim i dobrim kvalitetom života. HORMONOTERAPIJA se koristi za liječenje malignih tumora za koje se zna da njihov rast zavisi od hormona, a to su prvenstveno karcinom dojke, endometrijuma i prostate. t Tamoxifen - je najstariji, i dalje jedan od najefikasnijih ljekova u terapiji i prevenciji hormonozavisnog karcinoma dojke, u premenopauzalnih i postmenopauzalnih žena i muškaraca. Indikovan je u ranom stadijumu karcinoma dojke, odmah poslije operacije i/ili radioterapije +- hemioterapije u trajanju 5-10 godina zato što smanjuje rizik za 40-50% za ponovnu pojavu karcinoma. Takođe se koristi i u lokalnoj odmakloj ili metastatskoj fazi bolesti, kada produžava vrijeme do progresije bolesti. Može da se koristi i preventivno kada smanjuje rizik od obolijevanja u žena koje imaju povećani rizik da dobiju karcinom dojke (pozitivna porodična anamneza, podatak da su imale atipičnu hiperplaziju dojke i žene koje su imale in situ karcinom). Osim povoljnog efekta na ćelije dojke sa estrogenim receptorima, on pozitivno djeluje i na kosti (smanjuje gubitak koštane mase) i na nivo holesterola u krvi. Primjenjuje se u peroralnom obliku, kontinuirano. t Aromataza inhibitori su ljekovi koji se koriste u terapiji i prevenciji hormonozavisnog karcinoma dojke u postmenopauzalnih žena i karcinomu endometrijuma. Kako kod postmenopauzalnih žena ovarijumi više ne produkuju estrogen, jedini izvor estrogena je sinteza u nadbubregu iz androstendiona, a za šta je potreban enzim aromataza. Lijek se primjenjuje poslije operacije i/ili radioterapije +- hemioterapija u trajanju od 5 godina, a može da se primijeni i sekvencijalno nakon 2-3 godine tamoxifena u trajanju od 5 godina. Primjenjuje se i u odmakloj fazi bolesti kada produžava vrijeme do progresije bolesti. Ovaj lijek se primjenjuje u peroralnom obliku, kontinuirano. t LHRH analog ima za efekat medikalnu supresiju gonada (ovarijuma i testisa) na kastracioni nivo. Koristi se kod premenopauzalnih žena sa hormonsenzitivnim karcinomom dojke i kod muškaraca sa hormonsenzitivnim i kastraciono-rezistentnim metastatskim karcinomom prostate. S obzirom da inicijalno agonistički efekat ovog analoga može da dovede do prolaznog povećanja nivoa androgena, u početku terapije se konkomitantno primijenjuje i antiandrogen bicalutamib ili flutamid da bi se ovaj efeklat prevenirao. LHRH analog se koristi u terapiji hormonski ovisnog karcinoma dojke. U kombinaciji sa tamoxifenom ili aromataza inhibitorom može se koristiti u ranom stadijumu hormon ovisnog karcinoma dojke u premenopauzalnih žena ukoliko postoji veliki rizik za relaps. Toksični efekti ovog lijeka vezani su za supresiju gonada i predstavljaju valunge, preznojavanje i mučninu. Da bi se prevenirali ovi simptomi i poboljšao kvalitet života kod muškaraca sa karcinomom prostate, može se alternativno primijeniti intermitentni režim, ali samo u brižljivo selektovanoj grupi pacijenata sa uznapredovalim kacinomom prostate. LHRH analog se primjenjuje subku-

tano ili intramuskularno u jednomjesečnom ili tromjesečnom intervalu. t Fulvestrant je antiestrogen koji se primjenjuje kod pacijentkinja sa hormonzavisnim karcinomom dojke. Primjenjuje se kod postmenopauzalnih žena sa metastatskim karcinomom dojke u vidu intramuskularne injekcije jednom mjesečno. HEMIOTERAPIJA - Uvođenje hemioterapije u liječenju malignih bolesti tokom 5. i 6. dekade XX vijeka imala je za rezultat razvoj kurativnih terapeutskih intervencija za pacijente sa nekoliko vrsta malignih bolesti (testikularni karcinomi, limfomi, dojka, neki tipovi leukemija). Neželjeni efekat hemioterapije je reverzibilna toksičnost koju ispoljava na normalnom tkivu gastrointestinalnog, hematopoeznog i kutanog tkiva. Generalno postoje četiri tipa hemioterapije: 1. U ranom stadijumu bolesti kao dodatak neposredno nakon lokoregionalne terapije (hirurgija i/ili radioterapija) i tada se naziva adjuvantna terapija. Ova vrsta terapije ima za cilj izlječenje ili produženje perioda do progresije bolesti. 2. Kao indukciona terapija u lokalno uznapredovaloj bolesti i ima za cilj smanjenje tumora kako bi se preveo u operabilni stadijum. 3. Kao primarni terapijski pristup u metastatskoj fazi bolesti kada ima za cilj umanjenje simptoma i produženje života. 4. Perfuziona terapija koja podrazumijeva direktnu instilaciju citostatika u tumor i primjenjuje se kada nije moguće primjeniti ostale vidove hemioterapije, a sa ciljem smanjenja tumora i simptomatskog olakšanja i produženja perioda do progresije bolesti. Hemioterapija se primjenjuje kao pojedinačan lijek (citostatik) ili što je češći slučaj, kao kombinacija više cistostatika. Citostatici se primjenjuju intravenski, a za pojedine postoji i tabletarna forma. Najveći broj citostatika koji se primjenjuje u svijetu sada su na raspolaganju za primjenu i pacijentima na Klinici za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore. IMUNOTERAPIJA - Odavno je poznato da imunološki sistem ljudskog organizma ima važnu ulogu u kontroli i eliminaciji malignih ćelija. Tek otkrićem, validacijom i kvantifikacijom molekula na površini malignih ćelija, takozvanih tumorskih antigena, krajem 90-ih godina XX vijeka dovelo je do istraživanja i otkrića monoklonalnih antitijela, koji vezivanjem za tumorske antigene pokreću imunološki mehanizam eliminacije putem citotoksičnog efekta takozvanih ćelija prirodnih ubica ili posredstvom makofaga. To su antitijela IgG klase i predstavljaju humanizovana rekombinantna antitijela koja ciljaju molekule na površini tumorske ćelije i solubilne tumorske antigene, ili antitijela koja ciljaju PD1 molekul na površini T-limfocita, čime sprečavaju da molekule koje produkuju maligne ćelije uspavaju tj. inaktiviraju imuni sistem domaćina. Imunoterapija je uvela revoluciju u terapiji malignih bolesti, pogotovo u metastatskoj fazi i značajno produžila životni vijek pacijenata, uz dobar kvalitet života. t Trastuzumab - cilja receptor HER2 (Human epidermal receptor 2). Na površini ćelija karcinoma dojke i želuca koje imaju amplifikovani broj receptora, tj. u koncentraciji i do 100 puta većoj nego na normalnoj ćeliji. Trastuzumab je registrovan od strane FDA 1998. godine, a od strane CALIMS 2013. godine. Primjenjuje se u adjuvantnoj terapiji HER2 pozitivnog karcinoma

dojke i u primarnoj terapiji metastatskog karcinoma dojke i želuca i to u kombinaciji sa citostatikom ili pojedinačno. U upotrebi su intravenska i subkutana formulacija ovog lijeka, a primjenjuje se u tronedeljnom intervalu. t Pertuzumab - u kombinaciji sa trastuzumabom cilja HER3 i HER2 receptore, i pokreće imunološku reakciju organizma da cilja i eliminiše maligne ćelije koje imaju pretjeranu ekspresiju HER2 receptora na površini. To je takođe humanizovano rekombinantno antitijelo IgG klase. Primjenjuje se zajedno sa trastuzumabom kao indukciona terapija u lokalno uznapredovalom karcinomu dojke i kao primarna terapija u metastatskom karcinomu dojke. U upotrebi je intravenska formulacija i primjenjuje se u tronedjeljnom intervalu. Pertuzumab je registrovan od strane FDA 2012. godine, a od strane CALIMS 2014. godine. t Cetuximab - monoklonalno antitijelo koje cilja ekstracelularni dio EGFR (Epidermal growth factor receptor) koji je u povećanom broju prisutan na ćelijama planocelularnog karcinoma glave i vrata i na ćelijama adenokarcinoma debelog crijeva. Pored patohistološkog tipa, kod adenokarcinoma debelog crijeva potrebno je da se uradi i genska analiza ćelija tumora na prisustvo ili odsustvo mutacije K-RAS i N-RAS gena, a terapija se primjenjuje samo kod nemutiranog tipa karcinoma. Ovaj lijek se primjenjuje

u kombinaciji sa citostaticima ili sam intravenski u nedjeljnom i dvonedjeljnom intervalu. Registrovan od strane FDA 2004. godine, a od strane CALIMS 2013. godine. t Bevacizumab - monoklonalno antitijelo koje se vezuje za cirkulušući VEGF (Vascular Endotelial Growth Factor) čime sprečava njegovo vezivanje za VEGF receptor na površini endotela krvnih sudova i time sprečava nastanak novih krvnih sudova u tumoru, čime se postiže terapijski efekat smanjenja tumora i sprečava metastaziranje tumorskih ćelija. Njegova primjena je indikovana u terapiji III i IV stadijuma ovarijalnog karcinoma, perzistentnog ili metastatskog karcinoma grlića materice, metastatskog kolorektalnog karcinoma i rekurentnom glioblastomu. Ovaj lijek se primjenjuje intravenski u dvonedjeljnim ili tronedjeljnom intervalu. Registrovan od strane FDA 2004. godine, a od strane CALIMS 2013. godine. IMUNOLOŠKI CHECK POINT INHIBITORI (pembrolizumab, atezolizumab) - predstavljaju monoklonalna antitijela koja se vezuju za PD1 receptor na površini T-limfocita čime

sprečava vezivanje liganda PDL1 koji bi uveo T-limfocit u apoptozu i praktično uspavao imunoreakciju domaćina. Time imuni sistem biva aktiviran da eliminiše maligne ćelije, a stečeni imuni odgovor se održava, čime se objašnjava dug efekat ove terapije. Pembrolizumab se primjenjuje u terapiji metastatskog malignog melanoma kože, u metastatskom NSCLC (nesitnoćelijskom karcinomu pluća), HNSCC (skvamozni karcinom glave i vrata), urotelijalni karcinom, karcinom želuca, karcinom grlića materica. Atezolizumab je indikovan kod NSCLC i lokalno uznapredovalog ili metastatskog urotelijelnog karcinoma. Primjenjuju se intravenski u tronedjeljnom intervalu. Pembrolizumab je registrovan od strane FDA 2014. godine, a od strane CALIMS 2017. godine. Atezolizumab je registrovan od strane FDA 2016. godine, a od strane CALIMS 2018. godine. TKIS (TIROZIN KINAZNI INHIBITORI) - male molekule, "pametne molekule", target terapija, predstavljaju ljekove koji specifično targetiraju intracelularni dio receptora čija aktivacija dovodi do umnožavanja malignih ćelija nishodnom kaskadom enzimskih reakcija. Najpoznatiji od tih receptora su već pomenuti HER2, EGFR, VEGFR i PDGFR (Platelate Derivate Growth Factor Receptor), IGFR (Insuline Like Growth Factor Receptor). Ovi ljekovi se koriste per os, po zadatoj šemi, što smanjuje hospitalne posjete pacijenata čime im poboljšava kvalitet života. Od ovih ljekova su najviše i najduže u upotrebi: t Lapatinib koji blokira fosfolirizaciju TK receptora kod HER2 kod pacijentkinja sa metastatskim karcinomom dojke i povećanom koncentracijom receptora HER2, a primjenjuje se u kombinaciji sa citostatikom capecitabinom. Odobren je od strane FDA 2007. godine, a CALIMS 2011. t Imatinib - Inhibira intarcelularni dio PDGFR. Indikovan je kod GIST (Gastrointestinal stromal tumor), hronične mijeloidne Filadelfija hromozom pozitivne leukemije i akutne limfoblastne leukemije. Registrovan od strane FDA 2001. godine, a od strane CALIMS 2012. godine. t Erlotinib i Gefitinib su TK inhibitori za EGFR koji je mutiran, a primjenjuje se u uznapredovalom NSCLC. Registrovan od strane FDA 2004. i 2003. godine, a od strane CALIMS 2011. godine oba. t Sunitinib je TK inhibitor za VEGFR, indikovan je kod karcinoma bubrega, i GIST nakon progresije na imatinib. Registrovan od strane FDA 2006. godine, a od strane CALIMS 2011. godine. t Sorafenib je TK inhibitor za VEGFR, a primjenjuje se kod metastatskog hepatocelularnog karcinoma i karcinoma bubrega. Registrovan od strane FDA 2005. godine, a od strane CALIMS 2010. godine. t Pazopanib je TK inhibitor za VEGFR, a primjenjuje se kod nekih tipova sarkoma mekih tkiva u odmaklom stadijumu i kod pacijenata sa metastatskim karcinomom bubrega. Registrovan od strane FDA 2009. godine, a od strane CALIMS 2017. godine.

CILJANA TARGET TERAPIJA: Precizno cilja molekule koje su odgovorne za nekontrolisanu replikaciju malignih ćelija i rast tumora. Jedna takva molekula je i protein BRAF V 600. Oko 50% pacijenata sa malignim melanomom ima mutaciju ovog gena. Ovi ljekovi se koriste u per os formulaciji po zadatoj šemi i mogu se koristiti u kombinaciji, tj. dva target lijeka, što je slučaj za dabrafenib i trametinib. Registrovan od strane FDA 2013. godine, a od strane CALIMS 2017. godine. Vemurafenib u kombinaciji sa kobimetinib. Registrovan od strane FDA 2011. i 2013. godine, a od strane CALIMS 2013. godine i 2017. godine. Primjenjuju se per os po zadatoj šemi. mTOR INHIBITOR (Mamalian target of Rapamucyn analog) - everolimus je target terapija koja blokira mTORC1 protein i time blokira kaskadu enzimskih reakcija koje su važne u replikaciji malignih ćelija i angiogenezi. Primjenjuje se kod uznapredovalog hormon senzitivnog karcinoma dojke koji je HER2 negativan i to u kombinaciji sa aromataza inhibitorom egzemestanom, i kod pacijenata sa metastatskim karcinomom bubrega, pankreasa i gastrointestinalnih neuroendokrinih tumora. Primjenjuje se per os kontinuirano. Registrovan od strane FDA 2009. godine, a od strane CALIMS 2012. godine. CDK4/6 INHIBITORI (CIKLIN ZAVISNE KINAZE INHIBITORI): t Ribociklib, palbociklib - U toku diobe i umnožavanja maligna ćelija prolazi kroz faze ćelijske deobe G1-S-G2-M. Ciklin ovisna kinaza 4/6 blokira tj. zaustavlja prelazak ćelije iz G1 u S fazu i time zaustavlja rast tumora. Ovi ljekovi se primjenjuju u per os formulaciji po zadatoj šemi u kombinaciji sa aromataza inhibitorom ili fulvestrantom, a indikovani su kod pacijentkinja sa metastatskim karcinomom dojke koji su hormon senzitivni i HER2 negativni. Ovi ljekovi značajno produžavaju vrijeme do progresije bolesti i povećavaju ukupno preživljavanje pacijentkinja. Registrovan od strane FDA 2017. i 2015. godine, a od strane CALIMS 2018. godine oba. BISFOSFONATI su ljekovi koji blokiraju aktivnost paratireoidnom hormonu sličnog hormona i time spriječavaju razgradnju koštane mase u pacijenata sa metastazama u kostima. Ovi ljekovi u izvjesnoj mjeri imaju i antineoplastični efekat. Na taj način se zaustavlja progresija bolesti u kostima, smanjuje bol i sprječavaju skeletne komplikacije uz očuvan kvalitet života. Primjenjuju se u vidu intravenske infuzije jednom mjesečno. Registrovan od strane FDA 2002. godine, a od strane CALIMS 2012/13. godine. Cilj multidisciplinarnog pristupa i novih inovativnih ljekova u pristupu liječenja malignih bolesti je da se maligne bolesti prevedu u bolesti hroničnog tipa sa dobrom kontrolom simptoma i očuvanim dobrim kvalitetom života.

Hronika 01. jun - Turski biznismen Naser Alim donirao vrijednu opremu KCCG

Vlasnik kompanije Alim Sanyai Ticaret A.S, gospodin Naser Alim donirao je Kliničkom centru Crne Gore 30 električnih kreveta najsavremenije tehnologije, kao i prateću opremu, u vrijednosti preko 43 hiljade dolara. Pored električnih kreveta dio donirane opreme čine i stočići za ishranu pacijenata, stečeri, fotelje za primjenu terapije i sjedeće stolice.

- Danas smo svjedoci vrijedne donacije koju je dobio KCCG. U pitanju je isporuka najkvalitetnijih kreveta za smještaj naših pacijenata - kazao je direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Eraković. – Ovom donacijom ćemo poboljšati kvalitet zdravstvene zaštite koju pružamo našim pacijentima. Veliku zahvalnost KCCG i država Crna Gora duguje donatorima, prije svega gospodinu Naseru Alimu, koji je pokazao da ta nit koja spaja Crnu Goru sa svojim iseljenicima ne prestaje ni jednog trenutka i da se solidarnost pokazuje upravo u onim trenucima kada je najpotrebnije. Nadam se da će ovo biti prilika i za još veće unapređenje saradnje između KCCG i naših istaknutih iseljenika širom svijeta, a KCCG i zdravstveni sistem uspostavljenu značajnu saradnju u oblasti razmjene zdravstvih iskustava sa Turskom. Još jedna zahvalnost Kliničkog centra donatorima, a svakako i predstavnicima Ministarstva zdravlja, ko i našem diplomatskom konzulatu u Ankari i Instabulu, bez kojih ova donacija ne bi bila realizovana - istakao je dr Eraković.

Donacija je realizovana, uz podršku Ministarstva zdravlja i Generalnog konzula u Istambulu gospodina Selima Like, kao i zahvaljujući dosadašnjoj veoma dobroj saradnji sa uglednim biznismenom iz Turske i izraz je poštovanja prema KCCG i prema svemu što se radi u zdravstvenom sistemu Crne Gore. Zahvaljujući se u ime Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore donatoru, generalna direktorica Direktorata za harmonizaciju propisa i međunarodnu sardnju mr Slađana Pavlović je istakla da je i ova, kao i prethodne donacije upućene Crnoj Gori, potvrda prijateljstava naroda i država i potvrda da Crna Gora ima iskrene prijatelje. - Izražavam zadovoljstvo dosadašnjim osavremenavanjem KCCG, a nastavićemo sa daljim unapređenjem tehnoloških i infrastrukturnih uslova rada ove ustanove. Napomenula bih samo da je tokom prethodne tri godine u infrastrukturno i tehnološko osavremenjavanje uloženo preko 15 miliona eura, dok je za ovu 2020. godinu samo iz državnog budžeta predviđeno više od 10 miliona eura. To jeste novac koji je usmjeren građaninu Crne Gore to jesu ulaganja koja treba da unaprijedekvalitet liječenja naših pacijenata, to jesu ulaganja koja treba unaprijede i uslove rada naših ljekara. Nadamo se i uvjereni smo da će zajedno i sa ovom doniranom opremom biti unaprijđen i komfor samih pacijenata. Koristim ovu priliku da se ujedno zahvalim KCCG, direktoru dr Jevtu Erakoviću na odličnoj koordinaciji aktivnosti u domenu rada ove ustanove, na dokazivanju liderske pozicije ove ustanove, ne samo u redovnim već vidimo i u varednim okolnostima - naglasila je mr Pavlović.

02. jun - Kraj epidemije koronavirusa u Crnoj Gori - pandemija traje Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) je na sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik Milutin Simović, odučilo na predlog Instituta za javno zdravlje (IJZ) da u Crnoj Gori bude proglašen kraj epidemije koronavirusa uvedene 26. marta na cijeloj državnoj teritoriji.

Konstatovano je da je to rezultat višemjesečnih napora svih u sistemu i naših građana kojima se NKT zahvaljuje na povjerenju i disciplini. Nacionalno koordinaciono tijelo je iskazalo zadovoljstvo dosadašnjim kvalitetnim i efikasnim angažmanom cjelokupnog zdravstvenog sistema i svih operativnih štabova što je najbolji demanti neargumentovanih i neistinitih tvrdnji iznijetih sa najviših

adresa iz regiona među ostalim i da se u Crnoj Gori navodno obavljaju samo brzi testovi na koronavirus te da naša zemlja nema odgovarajuće laboratorije i resurse za testiranje. - Naši građani znaju i vide šta i kako radimo, zato i podržavaju u ogromnom procentu, iznad 90 odsto sve ono što su preduzimali i što preduzimaju NKT i Vlada, ali radi međunarodne javnosti saopštavamo da Crna Gora ima najsavremeniju laboratoriju, vrhunske stručnjake i odličnu organizaciju. Da nije tako ne bismo se uspješno izborili sa epidemijom i bili prva država u Evropi koja je dostigla status bez inficiranih odnosno Corona Free, stoji u saopštenju NKT-a. NKT je, u skladu sa politikom potpune transparentnosti rada koju je praktikovalo, odlučilo da do kraja sedmice prezentira građanima zbirno sve relevantne informacije o medicinskim sredstvima i opremi sa kojima je naša zemlja izašla iz epidemije. Konstatovano je da su NKT i Vlada u dosadašnjem radu sproveli niz aktivnosti kako bi omogućili našim pomorcima dolazak u Crnu Goru, kada je bilo potrebno i tranzit preko trećih država, kao i ukrcaj na strane brodove. I današnja mjera prema našim pomorcima rezultat je razumijevanja teškog posla kojim se bave – konstatovano je na sjednici uz riješenost da se pojedinačni slučajevi kršenja pravila u karantinima, kakvi su se događali, budu procesuirani odlučno i efikasno.

02. jun - Odlični rezultati saradnje KCCG i OB Danilo I Cetinje u doba pandemije

Klinički centar Crne Gore i Opšta bolnica Danilo I Cetinje i u periodu epidemije izazvane korona virusom još jednom su potvrdili da odlično sarađuju i da, kroz zajedničke aktivnosti, u kontinuitetu rade na unapređivanju kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite, ocijenjeno je na zajedničkom sastanku predstavnika KCCG i OB Cetinje, kojim su predsjedavali direktori dvije zdravstvene ustanove dr Jevto Eraković i dr Sonja Radojičić. - Današnji zajednički kolegijum pokazao je punu opravdanost saradnja dvije institucije, KCCG, najveće zdravstvene

ustanove i OB Cetinje, bolnice koja ima najveću tradiciju u crnogorskom zdravstvenom sistemu. Danas smo donijeli niz konkretnih zaključaka i predloga dalje saradnje, koji će svakako olakšati preglede našim pacijentima i omogućiti bolje funkcionisanje zdravstvenog sistema u našoj državi - kazao je dr Eraković nakon sastanka. Direktorica bolnice Danilo I dr Radojičić izrazila je zadovoljstvo organizacijom jednog ovakvog kolegijuma, koji je inicirao dr Eraković, na kojem se razgovaralo o produbljivanju buduće saradnje. - Ove dvije zdravstvene ustanove tradicionalno imaju dobru i uspješnu saradnju, koja je učvršćena u ovih par mjeseci epidemije koja je bila u našoj državi, na čemu smo zahvalni kolegama iz KCCG - kazala je dr Radojičić. 03. jun - Pedijatri najviše prijavljivali neželjena dejstva ljekova Agencija za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) lani je primila 162 prijave neželjenih dejstava ljekova, što je porast u odnosu na prethodnu godinu za skoro 15 odsto. Najčešće prijavljivana neželjena dejstva su crvenilo na mjestu primjene pojedinih vakcina, pa bol i otok, zatim osip, groznica, izostanak terapijskog efekta i svrab. U godišnjem izvještaju Calims-a piše da su zdravstveni radnici najčešće prijavljivali neželjena dejstva u 2019. pa je broj takvih, spontanih prijava 157. - U 2019. godini zabilježen je blagi rast u broju prijava neželjenih dejstava ljekova koje su zdravstveni radnici direktno ili putem predstavnika proizvođača ljekova, proslijedili na adresu CALIMS. Analiza broja prijava neželjenih dejstava ljekova u 2019. godini ukazuje na još uvijek veoma mali broj prijava koje su dostavljene CALIMS od odgovornih osoba za farmakovigilancu nosilaca dozvole za lijek, koji su u zakonskoj obavezi da imaju sistem farmakovigilance i da ga u kontinuitetu unapređuju - piše u izvještaju. Najveći broj prijava neželjenih dejstava u 2019. godini su dostavili pedijatri. Riječ je, piše u izvještaju, o zdravstvenim radnicima koji od osnivanja CALIMS predstavljaju značajnu kategoriju zdravstvenih radnika, prijavitelja neželjenih dejstava ljekova, posebno neželjenih događaja nakon imunizacije,odnosno primjene vakcina. - Ljekari iz Domova zdravlja predstavljaju značajnu grupu prijavitelja neželjenih dejstava ljekova (izabrani doktori za odrasle, djecu) koji prijavljuju neželjena dejstva uglavnom putem Integralnog informacionog sistema zdravstva. Pedijatri su uputili najviše prijava (36), zatim ljekari porodične mediicne (20), onkolozi 16, neurolozi 11. Najviše prijava lani je stiglo iz KC, 51, zatim iz domova zdravlja Bijelo Polje i Herceg Novi - po 17, iz specijalne bolnice za plućne bolesti Brezovik 12... Većina prijava u 2019. godine odnosila se na ljekove, 79 odsto, a ostatak na neželjena dejstva nakon primjene vakcine, koja nisu ozbiljna i očekivana su. U izvještaju CALIMS-a piše da je 39 odsto prijava ispunilo najmanje jedan od kriterijuma ozbiljnosti, dok se u 57 odsto slučajeva radilo o neželjenim dejstvima koja nisu ozbiljnog karaktera. - Analizom strukture prijava prema polu pacijenta, ut-

vrđeno je da se i u 2019. godini veći broj prijava neželjenih dejstava odnosio na osobe ženskog pola, što je slučaj i u evropskoj i svjetskoj bazi neželjenih reakcija na ljekove - navodi se u dokumentu. Najviše prijava, prema starosnoj strukturi, odnosilo se na neželjena dejstva kod pacijenata koji imaju između 45 i 64 godine. Preko 30.000 doza za obaveznu vakcinaciju protiv gripa. 05. jun – Više od million eura zdravstvenim ustanovama za drugu fazu projekta Energetska eﬁkasnost u Crnoj Gori Ministri zdravlja i ekonomije, dr Kenan Hrapović i Dragica Sekulić, potpisali su ugovor sa JV LD GRADNJA, RAMEL, ENING za izvođenje radova u Specijalnoj bolnici Dr Vaso Ćuković u Risnu, Specijalnoj bolnici za psihijatriju Dobrota u Kotoru, kao i Domu zdravlja Tivat u okviru druge faze projekta Energetska efikasnost u Crnoj Gori. Vrijednost ugovora iznosi 1.027.780,30 eura, a odnosi se na zamjenu fasadne bravarije, postavljanje termo izolacije na fasadi, postavljanje termo izolacije krovnih ravni, zamjenu i unapređenje sistema za osvjetljenje, grijanje i hlađenje.

Ministar zdravlja, dr Harapović, izrazio je zadovoljstvo uspješnom implementacijom projekta koji sprovode resori zdravlja i ekonomije sa ciljem adaptacije objekata u dijelu energetske efikasnosti i stvaranja boljih i komfornijih uslova za boravak u zdravstvenim objektima. - Do sada je kroz projekat u zdravstvene objekte uloženo oko 8,14 miliona eura. Ukupna potrošnja energije smanjena je za oko 600.000 eura godišnje, dok je zadovoljstvo pacijenata unutrašnjim komforom nakon primjena mjera energetske efikasnosti povećano na preko 95% - kazao je Hrapović. On je podsjetio da je do sada energetski adaptirano 19 zdravstvenih objekata, te da su nakon zastoja usljed epidemije korona virusa nastavljeni radovi u Opštoj bolnici Bar i Domu zdravlja Ulcinj i da se uskoro očekuje njihov završetak. - Narednih dana planiramo raspisivanje tendera za odabir izvođača radova za objekte Dom zdravlja Mojkovac, Dom zdravlja Danilovgrad, Dom zdravlja Podgorica - Golubovci i Dom zdravlja Budva - poručio je Hrapović. Ministarka ekonomije Sekulić izrazila je očekivanje da će nakon izvođenja radova u ova tri zdravstvena objekta, oni biti pokazni primjer o benefitima implementacije mjera energetske efikasnosti. Sekulić je podsjetila da je Ministarstvo ekonomije 2009.

godine počelo implementaciju projekta Energetska efikasnost u Crnoj Gori, koji se realizuje na osnovu kredita sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj, a koji je imao za cilj unapređenje energetskih karakteristika javnih objekata (zdravstvenih i obrazovnih), kao i bolju obaviještenost građana o mjerama energetske efikasnosti.

građani dobiju kvalitetniju zdravstvenu uslugu u novim, savremenim i po evropskim standardima opremljenim klinikama.

05. jun - Nošenje maski više nije obavezno Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) je na predlog Instituta za javno zdravlje (IJZ), odučilo da prestane primjena mjere kojom je bilo obavezno nošenje zaštitnih maski. Nošenje zaštitnih maski, kako je saopšteno, ostaje obavezno i za zaposlene i za pacijente u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama, zaposlene u javnim i privatnim ustanovama socijalne i dječje zaštite za smještaj djece, odraslih i starih lica i za zaposlene i putnike u vozilima javnog prevoza (avion, voz, autobus, kombi, taksii). - Odlučeno je i da se omogući vanlinijski saobraćaj sa državama u kojima je stopa aktivnih slučajeva koronavirusa iznad 25 na 100.000 stanovnika s tim da prevoz podrazumijeva unaprijed određene grupe putnika i isključuje usputni ulazak i izlazak putnika – odnosno putnici se moraju prevoziti od polazišta do odredišta - navodi se u saopštenju NKT-a. 05. jun - Digitalna transformacija u ovom trenutku prioritet svih prioriteta Predsjednik Vlade Duško Marković rekao je da je proteklo razdoblje u kojem se cio svijet suočavao sa pandemijom koronavirusa pokazao da se mnogi poslovi mogu obavljati on-line ili od kuće te da je digitalna transformacija u ovom trenutku prioritet svih prioriteta.

- Ova pošast koja nas je zadesila je pokazala da moramo mijenjati naše tradicionalne navike, da moramo mijenjati pristup, da moramo razvijati naše društvo, da moramo savladati pretpostavke za brže donošenje odluka bez trošenja vremena i novca i zaista je digitalna transoformacija nešto što je prioritet svih prioriteta u ovom trenutku – kazao je predsjednik Vlade u razgovoru Otvoreno s Premijerom koji tradicionalno organizuje Američka privredna komora u Crnoj Gori. 09. jun - EU će opredijeliti 8,5 miliona eura za rekonstrukciju više klinika KCCG Preko 17 miliona eura biće uloženo u rekonstrukciju više klinika Kliničkog centra Crne Gore, što će omogućiti da

Nakon uspješne borbe protiv koronavirusa, Vlada će nastaviti kontinuirana ulaganja u dugoročno jačanje kapaciteta zdravstvenog sistema, a na tom planu partnerstvo i podršku će i dalje pružati Evropska unija. Cilj je da imamo snažan i adekvatno opremljen zdravstveni sistem, koji može efikasno odgovoriti na sve zdarvstvene izazove i obezbijediti kvalitetnu zaštitu svim građanima. EU namjerava da opredijeli 8,5 miliona eura za izgradnju klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju u okviru Kliničkog centra Crne Gore. Od donacija Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti i sredstava Vlade Crne Gore biće izgrađena Klinika za mentalne bolesti i rekonstruisan prostor bivše Klinike za onkologiju, za potrebe Centra za hematologiju. Vrijednost ovih radova je 8,7 miliona eura. Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav predao je Pismo o namjeri za izgradnju klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju predsjedniku Vlade Crne Gore Dušku Markoviću. - Želim da zahvalim EU na ovoj, ali i ukupnoj podršci i pomoći koju je pružila Crnoj Gori u borbi protiv koronavirusa. Ove klinike će biti svojevrstan dokaz teškog vremena koje smo zajedno prošli, ali i naše solidarnosti koja je manifestovana upravo kroz ovu pomoć. Naše zdravstvene kapacitete dodatno ćemo unaprijediti i modernizovati novcem koji su NKT-u uplatili građani i privrednici. Svi ovi objekti biće svjedočanstvo našeg zajedništva ali i odgovornog odnosa institucija u ovoj izuzetno teškoj zdravstvenoj krizi - kazao je premijer Marković. Cilj projekta je da odgovori realnim potrebama pacijenata, a sredstva za izgradnju klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju obezbijeđena su iz IPA fondova. Ukupna vrijednost investicije je 8.532 miliona eura bez PDV-a, a projektom je planirana izgradnja, nadzor radova, opremanje i formalno otvaranje dvije klinike. 10. jun - KCCG donirali dijagnostički aparat za maligne tumore glave i vrata Ministarstvo nauke doniralo je Kliničkom centru Crne Gore fleksuibilni endoskop za gornje disajne puteve, veoma značajan i vrijedan aparat koji će omogućiti kvalitetniju i bržu dijagnostiku malignih tumora glave i vrata. - Veoma sam srećna što smo i sa ovim aparatom, koji smo donirali Klinici za bolesti uha, grla i nosa KCCG, doprinijeli

da se savremena tehnološka dostignuća integrišu u ljekarske prakse. Uređaj je vrlo bitan u dijagnostici tumora glave i vrata, tako da će predstavljati značajan doprinos u borbi protiv kancera. Znamo da je kancer danas jedan od najvećih društvenih izazova, drugi uzročnik smrtnosti po učestalosti, zato se nadam da će nova oprema koju smo donirali Kliničkom centru unaprijediti brigu za zdravlje građana i doprinijeti naučno-istraživačkom radu ovog Centra - kazala je prilikom uručenja donacije ministarka nauke Sanja Damjanović. Damjanović je podsjetila da Ministarstvo nauke, kroz svoje brojne programe i instrumente, podstiče istraživanje i izvrsnost u istraživanju. Zahvaljujući se ministarki Damjanović na kontinuiranoj podršci, koju KCCG dobija od Ministrstva nauke, direktor KCCG dr Jevto Eraković je podsjetio da postoji veliki broj projekata nabavke opreme, edukacije, usavršavanja ljekara iz KCCG, koji se realizuju zajedno sa Ministarstvom nauke. Direktor Klinike za ORL KCCG dr Elvir Zvrko je naglasio da svakako jedan od velikih izazova na koji nauka pokušava da da odgovor jesu maligni tumori. 11. jun - Unaprijeđeni uslovi boravka pacijenata u Klinici za psihijatriju Uslovi boravka pacijenata u Klinici za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore značajno su unaprijeđeni u pogledu materijalnog stanja, higijene i zadovoljstva pacijenata, saopšteno je iz institucije Zaštitnika.

Tim Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture (NPM) na čelu sa zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Sinišom Bjekovićem obišao je Kliniku kako bi se informisao o njenom funkcionisanju, kvalitetu boravka pacijenata, metodama liječenja i materijalnim uslovima. Bjeković je sa načelnicom Klinike za psihijatriju KCCG dr Aleksandrom Ražnatović razgovarao i o postupanju osoblja, upotrebi sredstava za ograničenje slobode kretanja i vođenju dokumentacije koja se odnosi na tretman pacijenata. - NPM godinama ukazuje na neophodost izgradnje novog objekta psihijatrijske klinike, u cilju stvaranja uslova za poštovanje neophodnih standarda ljudskih prava i sloboda pacijenata. S tim u vezi, iskazano je zadovoljstvo zbog nedavnih najava o opredijeljenim sredstvima za novu kliniku - kaže se u saopštenju. Zaštitnik je tražio informacije o hospitalizaciji maloljetnih pacijenata koji imaju probleme mentalnog zdravlja.

12. jun – Obilježen Svjetski dan davalaca krvi Zavod za transfuziju krvi Crne Gore i ove godine je tradicionalno obilježio Svjetski dan davalaca krvi, 14. jun. Centralna svečanost je organizovana u prostorijama Zavoda, u Podgorici. - Ovo će biti prilika da se podsjetimo na postignute rezultate, dodijelimo priznanja za dobrinos davalaštvu krvi u doba epidemije koronavirusa, ali i da predstavimo novi servis - mobilnu aplikaciju za davaoce krvi – istakli su iz Zavoda.

Prisutnima se, osim direktorke Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore, prim. dr Gordane Rašović, obratio i ministar zdravlja u Vladi Crne Gore, dr Kenan Hrapović, šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, g-đica Mina Brajović, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, g-đa Daniela Gašparikova, kao i Vuk Đuranović iz AB+ tima. Ministar Hrapović i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, podržali su kampanju Ministri daju krv. Cilj kampanje je skretanje pažnje javnosti na značaj dobrovoljnog davalaštva krvi i upućivanje poruke humanosti sa najodgovornijih funkcija. Ministar Hrapović je kazao da je zdravstveni sistem Crne Gore prethodnih mjeseci pokazao kako se dobrom organizacijom i aktivizmom svih njegovih činilica postiže rezultat kome se danas dive mnogo razvijenije i bogatije zemlje. - Zavod za transfuziju krvi dao je nemjerljiv doprinos u ovom periodu, ali i podnio teret prekida kontinuiteta kojim se nadoknađuju zalihe krvi, neophodne za funkcionisanje zdravstvene zaštite. Normalno obezbjeđivanje ovog lijeka, posebno je važno za nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema i zbrinjavanje hroničnih bolesnika i hitnih slučajeva. Danas smo ovdje, kao resor domaćin, da nastavimo humanu misiju tako što ćemo donirati krv s ciljem spašavanja ljudskih života - kazao je Hrapović. 12. jun – Bez odliva sa računa za donacije NKT Na dan 12. jun. 2020. godine stanje na računu Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti iznosi 6.267.004,57 € i 75.971,72 $. Od posljednjeg presjeka 2.06.2020. godine nije bilo novih odliva, pa ukupni odlivi sa računa ostaju nepromijenjeni i iznose 1.758.173,33 €. Podsjećamo, od 19. marta 2020. godine kada je na inicijativu brojnih pojedinaca i kompanija otvoren žiro račun za donacije Nacionalnog koordinacionog tijela ukupno je iz zemlje i inostranstva uplaćeno 8.025.177,90 € i 75.971,72 $.

U skladu sa Odlukom Vlade, Operativni štab za upravljanje donacijama jednom sedmično objavljuje izvještaj o stanju na računu NKT. 13. jun - Ministarstvo nauke podržalo projekat Doma zdravlja Podgorica Projekat Doma zdravlja Podgorica Uticaj pandemije virusa Covid-19 na kontrolu bolesti, mentalno zdravlje i kvalitet života pacijenata oboljelih od dijabetes melitusa tip 2, podržan je od strane Ministarstva nauke, u okviru Konkursa za naučnoistraživačke projekte.

medicine" od Ljekarske komore. Boban ističe zadovoljstvo i zahvalnost što su trud i rad koje je uložio u toku studiranja, prepoznati i nagrađeni od strane Ljekarske komore. Student Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na smjeru Medicina, Boban Banjac (10.00) proglašen je i za najboljeg studenta svog fakulteta za studijsku godinu 2019/20. Njemu je, sa 17 najboljih studenata, tradicionalno, na prošlogodišnjoj Svečanoj sjednici Senata UCG, uručena nagrada za postignut uspjeh u toku studija. 14. jun - Registrovan importovan slučaj koronavirusa u CG Laboratorije Instituta za javno zdravlje (IJZ) su tokom vikenda uradile 128 analiza na novi koronavirus. U današnjim analizama jedan od uzoraka je bio pozitivan, saopštio je IJZ. Kako navode, radi se o importovanom slučaju koji je prethodne sedmice boravio u BiH i koji je iz preventivnih razloga i na sopstveno insistiranje boravio u samoizolaciji gdje se i trenutno nalazi. - Epidemiološko istraživanje je u toku, a inicijalni podaci ukazuju da je broj kontakata minimalan - navode u saopštenju iz IJZ.

Projekat Doma zdravlja, rukovodioca doc. dr Nebojše Kavarića, jedan je od pet podržanih projekata prijavljenih na Konkursu za naučnoistraživačke projekte koji za cilj ima da utvrdi na koji način i u kojoj mjeri su sve preduzete mjere uticale na metaboličku kontrolu, mentalno zdravlje i kvalitet života kod ovih pacijenata. Ministarstvo nauke je, usljed novonastalih okolnosti izazvanih pandemijom, dio sredstava Konkursa za naučnoistraživačke projekte opredijelilo za finansiranje projekata čija su istraživanja usmjerena ka ublažavanju posljedica Covid-a na zdravstveni i ekonomski sistem Crne Gore. Dobitnici grantova za naučnoistraživačke projekte na temu koronavirusa na konferenciji povodom objavljivanja rezultata Specijalnog poziva za Covid-19 naučno istraživačke projekte, predstavili su projekte koje će realizovati do 30. oktobra tekuće godine, kako bi se njihovi rezultati mogli što prije primijeniti i doprinijeti ublažavanju posljedica pandemije.

15. jun - Dodijeljena priznanja najboljima Crveni krst Crne Gore je, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore, obilježio 14. jun - Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi u Crnoj Gori. Tim povodom, Ministarstvo zdravlja je dvadeset-prvu godinu za redom, dodijelilo odgovarajuća priznanja najzaslužnijima za razvoj djelatnosti dobrovoljnog davalaštva krvi u prethodnoj godini. Priznanja je nagrađenima uručio ministar zdravlja, dr Kenan Hrapović.

13. jun - Nagrada Komora najboljem studentu medicine

Student Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Boban Banjac dobio je nagradu "Komora najboljem studentu

Ovaj događaj se tradicionalno organizuje na Nacionalni dan dobrovoljnih davalaca krvi, 11. maj, što ove godine nije bilo izvodljivo usljed situacije sa korona virusom. Kako bi se na adekvatan način zahvalili pojedincima, profesionalcima i onima koji su vršili promociju I motivisali druge da dobrovoljno daju krv, tako je ove godine dodjela priznanja Ministarstva zdravlja organizovana povodom Svjetskog dana dobrovoljnih davalaca krvi, koji se obilježava 14. juna. U kategoriji najzaslužnijih dobrovoljnih davalaca krvi, priznanja su dobili Korać Husnija, iz Rožaja, za 107 davanja; Anđić Lazo, iz Berana, za 103 davanja; Šekularac Rade, iz Berana, za 89 davanja; Agović Esko, iz Berana, za 82 davanja i Bulatović

Biljana, iz Podgorice, za 50 davanja. Najaktivniji klubovi dobrovoljnih davalaca krvi u prošloj godini su bili Klub DDK Željezara iz Nikšića i Društvo DDK Dušan Abramović, sa Cetinja. Za profesionalni doprinos u oblasti transfuziologije priznanja su dobili dr Miladinović Dušanka, transfuziolog, Zavod za transfuziju krvi OD Bijelo Polje i Jokić Siniša, med. tehničar, transfuzer, Zavod za transfuziju krvi OD Bijelo Polje. Za doprinos u oblasti vaspitno-motivacionog rada su nagrađeni Nikolić Miodrag iz Nikšića; Raičević Žarko iz Berana i Gutić Ramo iz Plava. Potpredsjednik Crvenog krsta Crne Gore dr Besim Kadić, čestitao je nagrađenima i istakao koliko napora Crveni krst Crne Gore, ulaže u razvoj dobrovoljnog davalaštva krvi. Dobitnicima je na priznanjima čestitatala i direktorka Zavoda za transfuziju krvi prim. dr Gordana Rašović. Ona je prisutne podsjetila na prošlogodišnje rezultate. - Tokom prethodne godine realizovano je 19.216 donacija, odnosno na kraju godine procenat davalaštva krvi bio je 3,1%. Sa ukupno 238 organizovanih akcija i oko 2.000 davalaca koji su dobrovoljno dali krv po prvi put, veoma smo zadovoljni postignutim rezultatima i dugujemo veliku zahvalnost svima koji su uvidjeli značaj pravovremenog obezbjeđivanja stabilnih zaliha ovog lijeka i tako pokazali izuzetan stepen brige prema zajednici – naglasila je Rašović.

Direktor KCCG dr Jevto Eraković kazao je da će podrška EPCG biti usmjerena prema najljepšim događajima koji se dešavaju u KCCG – novorođenim bebama i njihovim majkama. - U adaptiranoj Klinici će im uslovi boravka i tretmana nakon ove donacije biti po svim standardima i kvalitetima kakvi postoje u najreprezentativnijim akušerstvima u Evropi. Trudili smo se i da do sada to bude tako. Ali sa ovom donacijom i ovakvom podrškom od strane EPCG stvoriće se uslovi po svim standardima - istakao je dr Eraković. Izvršni direktor EPCG Igor Noveljić podsjetio je da ta kompanija ove godine obilježava jubilej – 110 godina postojanja i rada. - Kada smo razmišljali prošle godine kako da obilježimo za nas tako značajan datum, odlučili smo da to ne bude kroz klasične oblike obilježavanja takvih jubileja, već da uručimo nekoliko značajnijih donacija za zdravstveni sektor, obrazovanje i sport u Crnoj Gori. Mislim da smo teško mogli naći bolji način da ta sredstva upotrijebimo - istakao je Noveljić. 18. jun - Aktivnosti Ministarstva usmjerene na brigu o starima

15. jun – Organizovan stručni skup o osteoporozi Farmaceutska kompanija Amicus Pharma u saradnji sa Udruženjem reumatologa Crne Gore organizovala je u hotelu Centre VilIe u Podgorici, stručni skupu na temu: Osteoporoza uzroci, posljedica i terapija. Skupu je prisustvovao veliki broj ljekara iz Crne Gore.

Dr Rifat Međedović, subspec. reumatologije iz Kliničkog centara Crne Gore govorio je na temu: Značaj adherence i prednosti denosumaba u odnosu na bisfosfonate, dok je dr Ana Bulatović, subspec. reumatologije iz Kliničkog centara Crne Gore govorila o mogućnostima liječenja osteoporoze kod muškaraca. Skup je akreditovan od Ljekarske komore Crne 17. jun - Klinici za ginekologiju KCCG 240.000 eura Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) donirala je 240 hiljada eura Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) za adaptaciju Klinike za ginekologiju i akušerstvo u kojoj će, kako je saopšteno, uslovi boravka i tretmani biti po standarima i kvalitetu kakvi postoje u najreprezentativnijim akušerstvima u Evropi.

Odnos prema osjetljivim grupama zajednice ogledalo je zdravstvenog sistema i zbog toga se Ministarstvo zdravlja s posebnom brigom ophodi prema potrebama starijeg stanovništva i konstantno sprovodi aktivnosti kako bi njihov status bio bolji, a zdravstvena zaštita na visokom nivou, kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović, tokom sastanka sa direktorom Fonda PIO, Dušanom Perovićem i predsjednikom Udruženja penzionera, Brankom Vešovićem. Tokom susreta je posebno potenciran odgovoran odnos zdravstvenih vlasti prema starijoj populaciji tokom epidemije koronavirusa u Crnoj Gori. - Sačuvali smo Domove za stare, gdje nijesmo imali nijedan slučaj infekcije. U cilju zaštite starije populacije i hroničnih bolesnika od obolijevanja od koronavirusa, organizovan je rad prioritetno putem telefonske komunikacije sa zdravstvenim službama, pogotovu sa izabranim doktorima, a dostupni su i elektronski servisi: e-recept, e-apoteka, e-zakazivanje, e-nalazi, e-osiguranje, e-naručivanje - istakao je Hrapović. 18. jun – Hoffmann La Roche donirao ultrazvučni generator cetinjskoj bolnici Farmaceutska kompanija Hoffmann La Roche donirala je Opštoj bolnici Danilo I sa Cetinja ultrazvučni generator ETHCON

aparat za hirurške intervencije u vrijednosti od 14.975,93 eura. Direkorka Cetinjske bolnice dr Sonja Radojičić zahvalila se kompaniji na vrijednoj donaciji i istakla da je raduje činjenica, što društveno odgovorne kompanije i pojedinici sve više prepoznaju ovu zdravstvenu ustanovu kroz broje donacije posljednjih godina.

budu dogovorile jasne procedure razmjene informacija o kontroli lica koja preko BiH dolaze u Crnu Goru iz trećih država, piše u saopštenju. Ulazak putnika u Crnu Goru iz Bosne i Hercegovine za vrijeme važenja ove mjere neće biti moguć preko graničnih prelaza Šćepan Polje – Hum, na putnom pravcu Plužine – Foča i Meteljka – Metaljka na putnom pravcu Pljevlja – Čajniče. 20. jun - Aktivni slučaji infekcije COVID 19 rezultat importacije virusa iz Srbije

- Ovaj aparat – hirurški nož, koristiće naši ljekari za otvorene i laparaskopske procedure. Nabavkom ovog aparata u cetinjskoj bolnici otvara se mogućnost daljeg razvoja laparoskopske hirurgije, a u otvorenim operacijama omogućava sigurniji pristup svakom oboljenju koje se liječi hirurški. Dakle, omogućen je kvalitetniji i bezbjedniji rad ljekara, a pacijentima brži oporavak i raniji odlazak kući. Samim tim smanjuju se i troškovi liječenja – kazala je dr Radojičić. - Predstavlja nam izuzetno zadovoljstvo, što smo kao društveno odgovorna kompanija koja u kontinuitetu ima dobru saradnju sa zdravstvenim sistemom u Crnoj Gori, danas donirali hirurški aparat nastarijoj bolnici u Crnoj Gori - istakao je direktor kompanije Hoffmann La Roche za Crnu Goru dr Miloš Ičević. Sekretar Ministastva zdravlja Nikola Antović zahvalio se ovoj farmaceutskoj kompaniji na vrijednoj donaciji cetinjskoj bolnici. - Ovom donacijom potvrdili ste dobru saradnju koju imate ca crnogorskim zdravstvenim sistemom. Vlada Crne Gore ulaže velike napore i sredstva da razvija zdravstveni sistem po mjeri građana i vjerujem da ćemo i na ovaj način doprinijeti kvalitetnoj i dostupnjoj zdravstvenoj zaštiti građana Cetinja, ali i svih koji gravitiraju cetinjskoj bolnici - naglasio je Antović. 18. jun – Izuzeta BiH sa liste država iz kojih se ulazi bez mjera izolacije Analizirajući epidemiološku situaciju na sjednici NKT je ukazano da je većina aktivnih slučajeva koronavirusa importovana u Crnu Goru iz Srbije tako što su neodgovorni pojedinci ušli preko Bosne i Hercegovine. Nacionalno koordinaciono tijelo je donijelo odluku da Institut za javno zdravlje privremeno izuzme Bosnu i Hercegovinu sa liste država iz kojih se u Crnu Goru ulazi bez mjere institucionalne izolacije. Ulazak u Crnu Goru iz Bosne i Hercegovine je od danas moguć ulazak građana Crne Gore, Bosne i Hercegovine i država sa liste Instituta za javno zdravlje uz obavezni negativan PCR test akreditovane laboratorije ne stariji od 48 sati. Mjera će se primjenjivati od danas dok Crna Gora i Bosna i Hercegovina ne

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) je na sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik Milutin Simović, odlučilo da uvede više privremenih epidemioloških mjera u Rožajama, gdje se raširio koronavirus importovan iz Srbije i utvrdilo da je najmanje 26 od 31 slučaja aktivnih infekcija koronavirusom direktno importovano iz Srbije ili se raširilo preko građana Crne Gore koji su u proteklih deset dana protivzakonito boravile u Srbiji.

Zbog širenja koronavirusa i povećanja broja aktivnih slučajeva infekcije u Rožajama od danas su na snazi privremene mjere za tu opštinu: zatvara se granični prelaz Vuča – Godovo na putnom pravcu Rožaje (Crna Gora) – Tutin (Srbija), zabranjuju se sva javna okupljanja, slavlja i grupisanja više od dvije osobe izuzev članova istog domaćinstva. Mjera uključuje svadbene svečanosti, maturske proslave i dr, uvodi se obaveza nošenja zaštitnih maski i na otvorenim javnim površinama, vjerski obredi obavljaju se bez prisustva građana i sahrane se obavljaju u krugu porodice. Odlučeno je da Vojska Crne Gore, policija i nadležne inspekcije pojačaju kontrolu državne granice. Građanima Rožaja se preporučuje da bez velike potrebe ne napuštaju teritoriju opštine. 22. jun - Standardi i protokoli u oblasti limfedema (Komora ﬁzioterapeuta Crne Gore) Kada govorimo o limfedemu slobodno možemo reći da se radi o javno-zdravstvenom problemu koji u velikom procentu pogađa radno aktivnu populaciju i kao takav značajno utiče na kvalitet života pacijenta te na njegovu radnu sposobnost i angažovanost, ističu iz Komore fizioterapeuta. Kako objašnjavaju, u našoj populaciji najčešće se susrijeću sa sekundarnim limfedemom koji je posledica različitih hroničnih patoloških stanja ili terapijskih intervencija (hirurško

liječenje i radijacija). Pacijenti sa ovim zdravstvenim problemom za sada nemaju u okviru javnog zdravstva instituciju kojoj se mogu obratiti u cilju rješavanja svog problema tako da svaki pacijent zasebno uspijeva ili ne da nađe modalitet kako da sebi pomogne.

Pisanje smjernica i protokola iz oblasti limfedema koje je pokrenula Komora fizioterapeuta Crne Gore (Komisija za izradu standarda i protokola iz oblasti limfedema) je samo prvi korak u pokušaju da se sa tim zdravstvenim problemom u prvom redu upoznaju zdravstveni radnici, a sve u cilju blagovremenog i kvalitetnog tretmana pacijenata sa ovom problematikom. Uz dozvolu od International lymphedema Framework – ILF, za izradu ovih Standarda i protokola je korišćen Međunarodni konsenzus Najbolje prakse za upravljanje limfedemom kao model dokumenta za rad fizioterapeuta. Navedeni dokument je dostupan za besplatno preuzimanje na www.limpho.org/publications. Standardi i protokoli u oblasti limfedema su napisani u saradnji sa Tamarom Košević iz Londona, UK, specijalistom primijenjene fizioterapije i limfedem specijalistom, predstavnicom LIHDA organizacije uz čiju pomoć se ostvarila saradnja sa BLS – British Limphology Society i ILF, a koji će prvenstveno koristiti fizioterapeutima ali i drugim zdravstvenim radnicima u cilju sticanja teorijskih i praktičnih znanja iz pomenute problematike što će u budućnosti dovesti i do unapređenja znanja te formiranja centara u okviru zdravstvenog sistema koji će se baviti limfedemom. Savjetnik i koautor Standarda i protokola iz oblasti limfedema je dr Nevenka Lukovac Janjić, specijalista interne medicine, subspecijalista onkolog. Preporuka rukopisa za čitanje je napisana od strane dr Snežane Tauzović, specijaliste fizikalne medicine i rehabilitacije. Rad Komore fizioterapeuta Crne Gore je podržala, a Standarde i protokole u oblasti limfedema prepoznala i Nacionalna komisija za kvalitet i bezbjednost zdravstvene zaštite Ministarstva zdravlja Crne Gore. 23. jun - Nagrada Ljekarske komore priznanje u borbi za ljudski život Profesorica Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore dr sci med Marina Ratković, dobitnik godišnje nagrade Ljekarske komore ,,Akademik dr Branko Zogović'' za životno djelo i posebne zasluge iz oblasti medicine, kazala da je ovo priznanje kruna lične profesionalne karijere koja traje pune 43 godine.

- Ovo doživljavam kao priznanje za višedecenijske pregalačke napore da se borba za život bolesnika prihvati kao svetinja - kazala je prof. Ratković.

Od 25. maja 2015. godine izabrana je u akademsko zvanje redovni profesor na Medicinskom fakultetu u Podgorici, a kao mentor sarađuje i sa Medicinskim fakultetom u Beogradu. - Mali broj nefrologa i višedecenijske nedaće s tim problemom otvarale su prostor za brojne nedoumice oko povećanja kvaliteta rada unutar nefrologije. Kad je ljubav prema čovjeku na prvom mjestu, nastava i praksa su most koji nijedna prepreka ne ruši. Dokaz za to je da su na nefrologiju došli najbolji studenti Medicinskog fakulteta u Podgorici. Osjećam djelimično i ličnu odgovornost zbog malobrojnosti nefrologa jer bi moj rad bio lakši i produktivniji, koji je i u ovakvim okolnostima doživio ekspanziju u regionalnim okvirima", saopštila je prof. Ratković. 23. jun – Stigla donacija EU - deset mobilnih digitalnih rendgena za bolnice

U Crnu Goru je dopremljen još jedan kontigent medicinske opreme od deset mobilnih digitalnih rendgena, koje je donirala Evorpska unija. Savremeni rendgenski uređaji omogućiće precizniju i bržu radiografsku dijagnostiku u bolnicama u Baru, Nikšiću, Beranama, Pljevljima, Bijelom Polju, kao i u Kliničkom centru Crne Gore – na Infektivnoj klinici, Klinici za neurologiju, Institutu za bolesti djece, Centralnoj intezivnoj njezi i Intenzivnoj metaboličkoj jedinici. Ova oprema osiguraće dugoročno unapređenje bolničkih kapaciteta u Crnoj Gori, ali i efikasniju pripremu za eventualni drugi talas epidemije koronavirusa. Donacija, vrijedna 286.855,00 eura, dio je projekta Evropske unije za hitnu podršku Crnoj Gori u borbi protiv Covid-19 ukupne vrijednosti od 3 miliona eura, koju sprovodi Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori.

Povodom primopredaje opreme, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasador Aivo Orav izjavio je da od samog početka epidemije, Evropska unija, zemlje članice EU i građani stoje rame uz rame sa Crnom Gorom, pružajući kako neposrednu podršku zdravstvenim radnicima i radnicama, tako i dugoročnu podršku zdravstvenom sistemu, ekonomiji, preduzećima i ranjivim kategorijama stanovništva pogođenim ovom situacijom. Potpredsjednik Vlade, Milutin Simović je zahvalio Delegaciji Evropske unije i Kancelariji UNDP u Crnoj Gori na nastavku realizacije nabavke medicinske i lične zaštitne opreme iz projekta Evropske unije za podršku Crnoj Gori u borbi protiv Covid 19. Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori istakla je da UNDP teži da bude pouzdan partner građanima, državi i međunarodnoj zajednici, o čemu svjedoči i konkretna podrška koju ova organizacija pruža u odgovoru na epidemiju, ali i u procesu oporavka koji tek predstoji. 24. jun - Renovirana multimedijalna sala na Medicinskom fakultetu Puštena je u rad renovirana i opremljena multimedijalna sala na Institutu za morfološku grupu predmeta na Medicinskom fakultetu u Podgorici. Studenti će biti u mogućnosti da interaktivno, uz pomoć najsavremenije tehnike za učenje usvajaju nova znanja. Predavanja i učenje gradiva iz predmeta Anatomija, Histologija, Patologija i Sudska medicina biće olakšana uz mogućnost interaktivne organizacije nastave.

Renoviranje je obuhvatilo parketne radove, zidne radove, prilagođavanje instalacije za tehničku podršku, kao i brendiranje prostorija. Sala je opremljena multimedijalnom tablom, projektorom, kamerom, personalnim računarom, 10 monitora, audio sistemom ozvučenja, uz 10 kancelarijskih stolova i 20 stolica. Renoviranje sale i opremu je omogućila farmaceutska kompanija Hoffmann La Roche Crna Gora donacijom vrijednom 11.102 eura. Kompanija Hoffmann La Roche je pokuzala društvenu odgovornost omogućivši studentima Medicinskog fakulteta kvalitetnije uslove za učenje. Poseban osjećaj poštovanja i zahvalnosti upućen je dr Milošu Ičeviću, direktoru Hoffmann La Roche Crna Gora i dr Suadu Šabanoviću, specijalisti za proizvode i stratešku analizu koji su svoja znanja stekli upravo na Medicinskom fakultetu UCG u Podgorici, i ovim činom su pokazali emotivnu i ljudsku profesionalnu bliskost sa matičnim fakultetom. Dekan Medicinkog fakulteta u Podgorici prof. dr Miodrag Radunović uz prigodne riječi uručio je zahvalnice kompaniji Hoffmann La Roche, dr Ičeviću i dr Šabanoviću.

24. jun – Zdravlje i zdravstveni turizam Univerzitet Crne Gore organizovao je okrugli sto na temu Zdravlje i zdravstveni turizam u prostorijama Rektorata Univerziteta.

Okrugli sto je otvorio rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Danilo Nikolić. Na temu zdravlja i zdravstvenog turizma govorili su i prorektorica za nastavu UCG i kordinator nastave na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo prof. dr Đurđica Perović, dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje prof. dr Stevo Popović, dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Miodrag Radunović, direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Jevto Eraković i predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta mr Dušan Simonović. Na otvaranju okruglog stola, rektor Univerziteta Crne Gore prof. Nikolić ukazao je da Univerzitet Crne Gore organizuje seriju društvenih dijaloga, naučnih tribina i okruglih stolova, u okviru kojih će predstavnici akademske, privredne i društvene zajednice, uključujući naučnu i stručnu dijasporu, raspravljati o aktuelnim izazovima i razvojnoj perspektivi savremenog crnogorskog društva. On je dodao da saradnja sektora turizma i zdravstva generiše brojne sinergetske i multiplikativne efekte u domenu ekonomskog rasta i razvoja Crne Gore. Okrugli sto, organizovan od strane Univerziteta Crne Gore, Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje i Medicinskog fakulteta, završen je konstruktivnom diskusijom o ovoj i drugim aktuelnim temama. 24-26. jun – Održana VII Medical konferencija u Budvi

Sedma Medikalova konferencija okupila je respektabilan broj profesionalaca iz oblasti zdravstva. Još jedanput realizovana pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore, ova manifestacija podržana je i od strane Fonda za zdravstveno osiguranje, CALIMS-a, Instituta za javno zdravlje i Kliničkog centra Crne Gore.

Konferenciju je, u skladu sa ranijom praksom, podržao i značajan broj renomiranih farmaceutskih kompanija i veledrogerija. Skup je otvorio ministar zdravlja, dr Kenan Hrapović. Široko koncipiran slogan Aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji zainteresovao je za učešće u Sedmoj Medikalovoj konferenciji veliki broj značajnih aktera domaćeg zdravstva. Navedena stručna manifestacija realizovana je u bečićkom hotelu „Montenegro” 24-26. juna. (Opširnije na stranama 6-9)

29. jun - Ponosni na zajedničke rezultate

25. jun - Cetinje domaćin Neuro dana Crnogorska Prijestonica domaćin je ovogodišnjih Neuro dana koje pod motom Umjetnost uma – način života organizuju Klinički Centar Crne Gore i Udruženje neurologa Crne Gore u saradnji sa farmaceutskom kompanijom Hoffmann La Roche i veledrogerijom Glosarij.

Pozdravljajući učesnike dvodnevnog skupa, koji je na Cetinju okupio najveće domaće i svjetske stručnjake iz neurologije, gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Kašćelan zahvalio se organizatorima što su izabrali Cetinje za održavanje godišnjeg sastanka. On je podsjetio da se na Cetinju, već 145 godina, mentalnim i fizičkim zdravljem građana bavi najstarija zdravstvena ustanova u Crnoj Gori – Opšta bolnica Danilo I, prenosi Portal Analitika. Kašćelan je naveo da je crnogorska Prijestonica po mnogo čemu osobena i jedinstvena, pa i po tome što je istinski kulturni, duhovni, društveni i politički centar Crne Gore.

Crna Gora je ponosna na misiju UNICEF-a i na rezultate koje smo zajedno ostvarili u promovisanju i zaštiti prava djece i mladih, kazao je predsjednik Vlade Duško Marković na sastanku sa novim šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huanom Santanderom. - Radeći zajedno na pravima djece i njihovoj zaštiti, radimo najbolju stvar za ovu i buduće generacije - kazao je premijer Marković i istakao snažnu posvećenost Vlade ovim pitanjima. On je istakao odličnu saradnju UNICEF-a i resora, ali i drugih društvenih aktera u Crnoj Gori i ocijenio da je naša država dobar primjer u regionu. Zahvalivši premijeru Markoviću na posvećenosti u cilju zaštite prava djeteta, Santander je naglasio opredijeljenost UNICEF-a da nastavi sveobuhvatnu podršku Crnoj Gori u cilju unapređenja stanja u oblasti djelovanja misije ove UN agencije. On je kazao da će UNICEF u narednom periodu biti fokusiran na smanjenje siromašta među djecom, te sa tim povezanim temama koje se odnose na pristup obrazovanju, zaštiti od nasilja i obezbjeđivanju zdravstvene zaštite. 29. jun - Odgovornim ponašanjem i poštovanjem mjera u borbi protiv COVID19

26. jun - Bez skupova na otvorenim javnim mjestima Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) je na sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik Milutin Simović, odlučilo da radi sprečavanja daljeg širenja koronavirusa uvede više privremenih mjera kao i dodatne, posebne mjere u opštinama Rožaje i Bijelo Polje. Zbog povećanja broja aktivnih slučajeva koronavirusa donesene su nove mjere na cijeloj državnoj teritoriji, importovanih iz regiona i zatim raširenih unutar Crne Gore, od petka, 26. juna 2020. na snazi su privremene mjere: 1. Zabranjeni su politički skupovi na otvorenim javnim mjestima; 2. Zabranjeno je prisustvo gledalaca na sportskim događajima; 3. Zabranjeni su vjerski skupovi na otvorenim javnim mjestima osim na površinama pripadajućih vjerskih objekata; 4. Sahrane se obavljaju isključivo u užem krugu porodice. (Događaji u zatvorenim javnim prostorima već su propisani mjerama od 18. juna.)

Vlada Crne Gore zdravlje građana stavila je u vrh svojih prioriteta, jer ono nema alternativu niti cijenu, što je potvrdio i izuzetno dobar odgovor sistema u prvoj fazi pandemije COVID19, saopštio je ministar zdravlja dr Kenan Hrapović na sastanku sa njenom ekselencijom gospođpm Alison Kemp, ambasadorkom Velike Britanije u Crnoj Gori. Ministar Hrapović je podsjetio da su u borbi protiv korona virusa, uz zdravstveni sistem i ostale institucije i nadležne državne organe, posebnu odgovornost pokazali naši građani koji su se striktno pridržavali preporuka i mjera Nacionalnog koordinacionog tijela i time doprinijeli suzbijanju širenja epidemije. - Sada kada se, kao i cijeli svijet, nalazimo u mnogo kompleksnijoj epidemiološkoj situaciji, suočavamo se sa puno izazova,

kako zdravstvenih tako i ekonomskih. Uspjeh zajedničkog odgovora na borbu protiv korona virusa je bila vrijedna truda stotine neprospavanih noći svih u sistemu, mjesecima priprema za kvalitetan odgovor zdravstvenih službi. - Zdravstveni radnici su pokazali od prvog dana od kada je zdravstveni sistem započeo sa mjerama da znaju, da umiju, da su posvećeni i odgovorni u obavezama koje je pred njih stavila pandemija virusa korona. I sada treba, još snažnije da pokažemo odgovornost prema sopstvenom zdravlju, prema zdravlju naših najbližih.

a kojoj je prisustvovao predsjednik Vlade Duško Marković, odlučilo da otvori granice za ulazak rezidenata država članica Evropske unije bez dodatnih uslova i dalo saglasnost na privremene mjere za teritoriju cijele Crne Gore i posebno opštinu Rožaje čiji je cilj dalje sprečavanje i suzbijanje širenja koronavirusa.

29. jul - Očekivali da će doći do širenja infekcije Direktor Instituta za javno zdravlje prof. dr Boban Mugoša kazao je da širenje infekcije koronavirusa nije nešto što nijesu očekivali da će se desiti. - Za razliku od ranijeg perioda nemamo zatvorene granice, ustanove, kafiće, lokale... Imamo veliki dolazak ljudi sa strane i samim tim mogućnost infekcije je veća - rekao je prof. Mugoša. Pomoćnik direktora Kliničkog centra Crne Gore dr Nemanja Radojević kazao je da je tokom vikenda preminuo pacijent rođen 1970. godine. On je kazao da virus nije oslabio, kao i da su stope hospitalizacije i smrtnosti iste kao i prije. Saopštio je i da su u bolnicama u Crnoj Gori hospitalizovana 32 pacijenta. - U KCCG je 11 pacijenata, a dva su u teškom stanju. U Baru je sedam pacijenata i tu je bio smrtni slučaj tokom vikenda, u pitanju je mlađi pacijent. U Beranama 14 pacijenata od čega su dva životno ugrožena ali nisu na respiratoru. Zaključujemo da virus nije oslabio, stope smrtnosti identične kao prije što nas obavezuje na dodatni oprez i nošenje zaštitne opreme kao i sve što Institut za javno zdravlje i NKT ponavljaju - kazao je dr Radojević. 30. jun - Na Infektivnoj klinici osam pacijenata Na Infektivnoj klinici KCCG hospitalizovano je osam pacijenata inficiranih novim koronavirusom, kazala je infektološkinja dr Marija Nikolić. Istakla je da su pacijenti stabilnog opšteg stanja, u rapsonu godišta od 1958. do 1989. godine. - Za dva pacijenta planiramo otpust na kućno liječenje, ukoliko to nalazi budu i dozvoljavali - rekla je dr Nikolić. Kad je riječ o najčešćim tegobama koje pacijenti osjećaju, ona je u Jutarnjem programu TVCG istakla da su uglavnom u pitanju povišena tjelesna temperatura, malaksalost, kašalj, osjećaj kratkoće daha, gušenja... Rekla je da je kompletna Infektivna klinika u ovom trenutku na raspolaganju pacijentima oboljelim od Covida 19. - Kada je ponovo porastao broj oboljelih u junu, pristupili smo kao na početku epidemije. Dakle, pacijente koji su ovdje bili na liječenju premjestili smo na Interno odjeljenje KCCG i na bolničko liječenje u tzv. sterilne bolnice - rekla je dr Nikolić, navodeći da su kapaciteti Klinike za infektivne blesti 20 postelja. U ovom trenutku, navela je ona, imaju dovoljno neophodne zaštitne opreme. 30. jun - CG otvorila granice prema državama EU bez dodatnih uslova Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) je na sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik Milutin Simović,

Cijeneći današnju odluku Evropskog savjeta o koordinisanom otvaranju granica država Evropske unije prema trećim zemljama NKT je odlučilo da Crna Gora dozvoli bez dodatnih uslova ulazak rezidenata država EU. Pri odlučivanju su uzete u obzir i činjenice o visokim epidemiološkim standardima i kvalitetnoj zdravstvenoj infrastrukturi država Evropske unije. Rezidentima država Evropske unije omogućava se ulazak u Crnu Goru i preko država koje nijesu članice EU ali isključivo ako te države koriste samo kao tranzitne zemlje, odnosno ako se u tim državama ne zadržavaju što se dokazuje uvidom u vrijeme ulaska i izlaska iz tih država. Jun 2020.g. – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore Zaposleni u redakciji Dnevnih novina organizovali su akciju dobrovoljnog darivanja krvi. U akciji je učestvovalo 15 davalaca krvi. Zaposleni u redakciji Dnevnih novina organizovali su akciju dobrovoljnog darivanja krvi sa 15 davalaca krvi. Zaposleni u Erste banci organizovali su tradicionalnu akciju dobrovoljnog davanja krvi saoko 15 davalaca krvi. Ministar prosvjete mr Damir Šehović, sa saradnicima, donirao je danas krv u okviru kampanje "Ministri daju krv". Kampanju "Ministri daju krv", Zavod za transfuziju krvi Crne Gore realizuje drugu godinu zaredom, a do sada su svoj doprinos dali brojni čelnici resora Vlade Crne Gore. Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori, Nj.E. Alison Kemp, sa svojim saradnicima, prvi put donirala krv u Crnoj Gori. U akciji je učestvovalo oko 10 zaposlenih u Ambasadi. Zaposleni u Centru za razvoj nevladinih organizacija, uz podršku kolega iz Instituta alternativa i Centra za građansko obrazovanje, organizovali su tradicionalnu godišnju akciju dobrovoljnog davanja krvi. U akciji je učestvovalo oko 15 davalaca krvi. Zaposleni u Sava osiguranju organizovali su danas tradicionalnu akciju dobrovoljnog davanja krvi. U akciji je učestvovalo oko 15 davalaca krvi. Grupa Podgorička gospoda organizovala je akciju dobrovoljnog darivanja krvi. U akciji je učestvovalo 30 davalaca krvi.

HIDRATANTNA VODENA ESENCIJA

:*Ó& -.)7&8&(./& >& :* 8.54:* 04Ő*

5VIFMSXMGM Y WPYőFM PNITSXI OSőI F±ĩŅ ĬģƚÚĜ ƚčĬ±ƴĹŅĵ ĵĜĩųŅÆĜŅĵ ŞŅƴåǄƚģƚ Ÿ± č±ŸƋųŅĜĹƋåŸƋĜĹ±ĬĹĜĵ Ƌų±ĩƋŅĵØ čÚģå Ÿå Ĝ Ĺ±ģƴåÑĜĵ ÚĜģåĬŅĵ Ĺ±Ĭ±ǄĜØ Ĺå ƋųåÆ± Ǆ±Ĺåĵ±ųĜƋĜ ÒĜĹģåĹĜÏƚ Ú± Ĝ ĩŅǆ± Ĝĵ± ŸŅŞŸƋƴåĹĜ ĵĜĩųŅÆĜŅĵţ {ųŅÆĜŅƋĜÏĜØ ŞŅǄĹ±ƋĜ ĩ±Ņ ŬÚŅÆųå Æ±ĩƋåųĜģåŮ čĬ±ƴĹĜ Ÿƚ ŸƋ±ĹŅƴĹĜÏĜ ĵĜĩųŅÆĜŅĵ± Ĝ ŅÚčŅƴŅųĹĜ Ÿƚ Ǆ± ŅÚųǆ±ƴ±Ĺģå ŅÚÆų±ĵÆåĹĜĘ üƚĹĩÏĜģ± ĩŅǆåţ {ƚĹĜ åüåĩ±Ƌ ŞųŅÆĜŅƋĜÏĜ ŞŅŸƋĜǆƚ ƚ ŞųĜŸƚŸƋƴƚ ŞųåÆĜŅƋĜĩ± Ƌģţ ÆĜĬģĹĜĘ ƴĬ±ĩ±Ĺ± Ĝ ŞųĜųŅÚĹĜĘ ŸƚŞŸƋ±ĹÏĜ ĩŅģå ŸĬƚǆå ĩ±Ņ ĹģĜĘŅƴ± Ęų±Ĺ± Ĝ ĩŅģå ŞŅƋŞŅĵ±ǆƚ ĹģĜĘŅƴŅ ÚģåĬŅƴ±Ĺģåţ c±ųƚŻ±ƴ±Ĺģå ŅƴŅč ŞųĜųŅÚĹŅ ŞųĜŸƚƋĹŅč åĩŅŸĜŸƋåĵ±Ø ƚƋĜÏ±ģåĵ ų±ǄĹĜĘ ŸŞŅģ±ŻĹģĜĘ Š Ǆų±ÏĜØ Úƚƴ±ĹŸĩĜ ÚĜĵØ Şų±ŻĜĹ±Ø ĜǄÚƚƴĹĜ č±ŸŅƴĜØ ĹåǄÚų±ƴ± ĜŸĘų±Ĺ±Ø ĹåÚŅƴŅĬģĹŅ ŸĹ±š Ĝ ƚĹƚƋų±ŻĹģĜĘ ü±ĩƋŅų± ŠĘŅųĵŅĹŸĩĜ ÚĜŸÆ±Ĭ±ĹŸØ ŸƋųåŸš ÚŅƴŅÚå ÚŅ ŞųŅĵģåĹ± ƚ ų±ƴĹŅƋåǆĜ Ǆ±ŻƋĜƋĹŅč ŸĜŸƋåĵ± ĩŅǆåţ UŅǆ± ŞŅŸƋ±ģå ŅŸģåƋĬģĜƴ±Ø ĹåŞŅŸĬƚŻĹ±Ø čƚÆĜ Ÿģ±ģ Ĝ ŸƴģåǆĜĹƚØ čƚÆĜ ÒƴųŸƋĜĹƚ Ĝ ŞŅÒĜĹģå ŞųĜģåƴųåĵåĹŅ Ú± ŸƋ±ųĜţ %±Ĺ±ŸØ Ǆ±Ęƴ±ĬģƚģƚÑĜ ĜĹƋåĹǄĜƴĹŅĵ Ĺ±ŞųåƋĩƚ ĩŅǄĵåƋŅĬŅčĜģå Ĝ ƋåĘĹŅĬŅčĜģåØ Ņƴå ŸĜųŅƴĜĹå ĵŅčƚÑå ģå ĜĹĩŅųŞŅųĜų±ƋĜ ƚ ĩŅǄĵåƋĜÒĩå ŞųŅĜǄƴŅÚå Ǆ± Ĺģåčƚ ĩŅǆå ĬĜÏ± Ĝ ĩŅųĜŸƋĜƋĜ ĜĘ ĩ±Ņ ±ĩƋĜƴĹå Ÿ±ŸƋŅģĩåţ

9VMEKI :4)*3& * *3(./& >& '1. 8&:4 8 04Ő* UŇĻÏåĻƒŹ±ƒƐ ŹĞ±ďåƐƒåŹķ±ĮĻåƐƽŇÚåƐŇÆŇď±ÑåĻƐŤŹåÆĞŇƒĞīŇķƐFĻƣĮĞĻŇķũ )ĩŸĩĬƚǄĜƴĹ± üŅųĵƚĬ± Ĺ±ĵĜģåĹģåĹ± ŸƴĜĵ ƋĜŞŅƴĜĵ± ĩŅǆåØ ĩŅģ± Ñå ģŅģ Ĺ±ÚŅĩĹ±ÚĜƋĜ ƴŅÚƚ Ĝ ĜǄčĬ±ÚĜƋĜ ĀĹå ĬĜĹĜģĜÏå ƚǄųŅĩŅƴ±Ĺå ÚåĘĜÚų±Ƌ±ÏĜģŅĵ Ĝ ƴų±ƋĜƋĜ ģŅģ ĵĬ±ÚŅĬĜĩŅŸƋ Ĝ ŞųĜųŅÚĹƚ ŞųŅǄų±ÒĹŅŸƋţ cģåĹ± ģåÚĜĹŸƋƴåĹ±Ø ĹåƚŞŅųåÚĜƴ± ƴŅÚåĹ± ƋåĩŸƋƚų± ĩŅģ± Ÿå ƋųåĹƚƋĹŅ ŸƋ±Ş± Ÿ± ĩŅǆŅĵ Ĺå ŅŸƋ±ƴĬģ± ĵ±ŸƋ±Ĺ Ƌų±č Ĝ ĩŅǆĜ Şųƚǆ± ĹåĹ±Úĵ±Ż±Ĺ ŅŸģåÑ±ģ ŸƴģåǆĜĹåú

)c ck BF% F e ¼ Ie e e FI) Uk¯) Uriage Termalna VodaØ ŞųĜųŅÚĹŅ ŅÆŅč±ÑåĹ± ĵĜĹåų±ĬĜĵ± OEPGMNYQSQ (Ca) i QEKRI^MNYQSQ (Mg) ģ±Ò± ĘĜÚųŅÆ±ųĜģåųƚ ĩŅǆåţ PREBIOTIK (Inulin) Ĝčų± ŅÚƚÒƚģƚÑƚ ƚĬŅčƚ ƚ Æ±Ĭ±ĹŸĜų±Ĺģƚ ĩŅǆĹå Æ±ųĜģåųåţ

{k I) XI I) )c ¼ k¯F XIe e )U Uk¯) *OWXVEOX HVZIXE WZMPI ÚåƋŅĩŸĜĀĩƚģå ÑåĬĜģåØ ƚģåÚĹ±Ò±ƴ± ƋåĹ Ĝ ŅÆĹ±ƴĬģ± ŞųŅǄų±ÒĹŅŸƋţ -MNEPYVSRWOE OMWIPMRE ƴåĬĜĩå ĵŅĬåĩƚĬŸĩå ĵ±Ÿå Şųƚǆ± ƋųåĹƚƋ±Ĺ åüåĩ±Ƌ ĘĜÚų±Ƌ±ÏĜģåØ ± ĩ±Ņ ųåǄƚĬƋ±Ƌ Ĝĵ± ŅǆĜƴĬģåĹƚ ŞųŅǄų±ÒĹŅŸƋØ čĬ±ƋĩĜģƚ Ĝ ĵåĩŻƚ ĩŅǆƚţ kƴ±ģ Úåųĵ±ƋŅĬŅŻĩĜ ƋåŸƋĜų±Ĺ ŞųŅĜǄƴŅÚ ĵŅǆåƋå Ĺ±ĹŅŸĜƋĜ ƚģƚƋųŅ ĜxĜĬĜ ƚƴåÒå Ÿ±ĵŅŸƋ±ĬĹŅ ĜĬĜ ŞųĜģå Ĺ±ĹŅŻåĹģ± ÚĹåƴĹåxĹŅÑĹå Ĺģåčå Ĺ± ŞųåƋĘŅÚĹŅ ƋåĵåĬģĹŅ ŞųĜŞųåĵĬģåĹƚØ ŅÒĜŻÑåĹƚ Ĝ ŅŸƚŻåĹƚ ĩŅǆƚ ĬĜÏ±ţ a±ģ± aĜģ±ĹŅƴĜÑØ ÚĜŞĬţ ŞĘ±ųĵ Meditas d.o.o. ųĹ± :Ņų±Ø {ŅÚčŅųĜÏ±Ø kĩƋŅÆ±ųŸĩå ųåƴŅĬƚÏĜģå ĉĉ åěĵ±ĜĬ× ĜĹüŅÄĵåÚĜƋ±Ÿţĵå x ƋåĬ× ťƐíƖ Ɩǈ ƅƖĂ ǈŎƅ x ĵŅÆ× ťƐíƖ ƅĿ ǈƖĉ ǈíĉ

www.meditas.me

+,'5$7$171$ 92'(1$ (6(1&,-$

9(¡$ +,'5$7$&,-$

ZA SVE TIPOVE KOŽE 85,$*( 7(50$/1$ 92'$ +,-$/85216.$ .,6(/,1$ 35(%,27,&, ,18/,1$

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 /

www.meditas.me

REGION 02. jun - Prvi slučaj infekcije COVID 19 kod đaka od otvaranja škola - Slovenija U Sloveniji je zabilježen prvi slučaj infekcije koronavirusom među učenicima koji su se postepeno počeli vraćati u škole od 18. maja. Slučaj je zabilježen u Mariboru, gradu koji je sebe proglasio zonom bez koronavirusa, nakon što u njemu nije zabilježen nijedan slučaj infekcije još od 30. aprila, prenijela je slovenačka agencija STA. Drugari iz razreda inficirnog đaka i učitelj poslati su u karantin, dok će ostali učenici u školi nastaviti da odlaze na časove. Ovakva odluka je donijeta nakon procjene situacije od strane Nacionalnog instituta za javno zdravlje, koji je utvrdio da u školi nije bilo propusta u poštovanju preventivnih mjera. Ukupan broj testova sprovedenih od početka epidemije je 79.698, što je oko 39.000 testova na milion stanovnika. 04. jun - Uhapšen načelnik sa VMA zbog uzimanja mita - Srbija Načelnik nefrologije na Vojnomedicinskoj akademiji pukovnik Đ. M., koji je i profesor Medicinskog fakulteta, uhapšen je zbog sumnje da je uzimao mito od pacijenata. Osumnjičeni se na saslušanju u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu branio ćutanjem, nakon čega mu je Viši sud, na predlog tužilaštva, odredio pritvor do 30 dana, rekla je za Tanjug portparolka tužilaštva Irena Bjeloš. Tri pacijenta koja su mu davala mito na saslušanju su priznala krivicu i zaključila sporazume sa tužilaštvom na uslovne kazne zatvora, a sporazume treba da potvrdi sud. Uhapšeni Đ. M. je praćen duže vrijeme u saradnji tužilaštva i Ministarstva odbrane. 04. jun - Vraćaju policijski čas zbog novih slučaja COVID 19 – Sjeverna Makedonija Makedonski ministar zdravlja Venko Filipče saopštio je da će policijski čas od danas ponovo biti na snazi u toj zemlji zbog pandemije virusa Covid 19. – Zbog sprečavanja dodatnog širenja virusa u različitim regionima vlada je odlučila da vrati policijski čas i restrikcije kretanja – rekao je Filipče na konferenciji za medije. Kako je kazao, stupa na snagu potpuna zabrana kretanja u Skoplju, Tearcu, Želinu, Jegunovcu, Tetovu, Kumanovu, Lipkovu i Štipu. U ostalim gradovima policijski čas će trajati svakog dana od 16 časova do 5 časova ujutro. Dodao je da je naglo povećanje broja inficiranih u posljednjih nekoliko dana direktna posledica nepoštovanja mjera.

04. jun - Novo žarište korona virusa - Srbija - U domu za stare u Petrovaradinu 22 korisnika i šest zaposlenih inficirani su koronavirusom, a njih osmoro je na Infektivnoj klinici Kliničkog centra Vojvodine - rekla je za RTS Maja Raljić, pokrajinska inspektorka socijalne zaštite. – Testirano je 49 osoba u domu za stare u Petrovaradinu, virus je potvrđen ukupno kod 28 ljudi, zaposlenih i korisnika – navela je Raljić i napomenula da se osam korisnika nalazi na Infektivnoj klinici u Kliničkom centru Vojvodine. – Epidemiolozi su od sinoć preduzeli sve mjere i uputstva u vezi sa svim korisnicima, koji su obezbijeđeni kao i zaposleni. Biće atestirani i ostali korisnici i zaposleni. Ukupno u tom objektu ima 52 korisnika i 26 zaposlenih – istakla je Raljić. – Infekcija u privatnoj gerontološkoj ustanovi Mas grin haus u Petrovaradinu izolovan je slučaj u Vojvodini – rekao je predsjednik pokrajinske Vlade Igor Mirović na konfrenciji za novinare. Većina pozitivnih na testiranju je bez simptoma i nalaze se u domu pod nadzorom ljekara Kliničkog centra Vojvodine, dok je manji broj sa blažim simptomima hospitalizovan u KCV, saopštila je pokrajinska Vlada. 05. jun - EU isporučila pomoć za zdravstvo vrijednu 5 miliona eura - Kosovo Kancelarija EU na Kosovu isporučila je 10 vozila hitne pomoći, 100 bolničkih kreveta i drugu medicinsku opremu kosovskom Ministarstvu zdravlja kao vid podrške zdravstvenom sistemu, saopšteno je iz te kancelarije. Ukupna vrijednost donacije iznosi 1,17 miliona eura, a sadrži i 150 infuzionih pumpi, 127 monitora i 7.000 litara sredstava za dezinfekciju ruku. - Zadovoljstvo mi je što mogu još jednom da isporučim medicinsku opremu zdravstvenom sektoru na Kosovu, koja će, uvjereni smo, poslužiti narodu Kosova i tokom pandemije Covid 19 i u narednim godinama - rekla je Natalija Apostolova, šefica Kancelarije EU na Kosovu. - U narednih nekoliko sedmica, očekujemo isporuku i 30 ventilatora za intenzivnu njegu, dodatnu medicinsku opremu, još bolničkih kreveta, 6.000 kompleta testova za Covid 19, čime će se zaokružiti planirani iznos od 5 miliona eura vrijedne hitne medicinske opreme i potrepština koje je donirala Evropska unija - kazala je Apostolova. Evropska unija je aprila i maja mjeseca isporučila Kosovu više od 1,6 miliona zaštitnih rukavica, 60.000 respiratornih maski FFP2, 60.000 jednokratnih kombinezona, 23.000 štitnika za lice, 3.000 zaštitnih naočara, 19.000 litara sredstava za dezinfekciju ruku, 10.000 kompleta jednokratnih čaršafa za krevete i 50 kutija za transport laboratorijskih uzoraka, a sve to u 10 kamiona.

Pored te neposredne pomoći zdravstvenom sektoru, EU priprema i oko 63 miliona eura kao srednjoročnu mjeru za pomoć u vidu socio-ekonomskog granta i oko 100 miliona eura zajma kao makroekonomsku pomoć Kosovu. 08. jun - Potencijalno inﬁcirani ostavljali lažne podatke - Sjeverna Makedonija U Sjevernoj Makedoniji je registrovano 125 novih slučajeva korona virusa od kojih se 90 odsto dovodi u vezu sa 15 porodica i njihovim kontaktima, rekao je ministar zdravlja Venko Filipče. Ljudi za koje se sumnjalo da su bili u kontaktu sa inficiranim pojedincima ostavljali su nadležnima lažne brojeve telefona i adrese i odbijali da poštuju obavezan dvonedeljni karantin, prenosi AP. Vlasti u Sjevernoj Makedoniji navode da je skok broja novih slučajeva rezultat ignorisanja instrukcija da se nose zaštitne maske i rukavice i drži odstojanje. U zemlji je sada potvrđeno 2.915 slučajeva korona virusa, a preminula je 151 osoba, prenosi Tanjug. 11. jun - Nakon šest godina pojavilo se smrtonosno bjesnilo - BiH U BiH se krajem maja, poslije šest godina, pojavilo bjesnilo, a iz Instituta za javno zdravlje upozoravaju na oprez. Bjesnilo je dijagnostifikovano kod leša lovačkog psa iz Srebrenice, prenosi sarajevski portal Klix. Bjesnilo je zarazna bolest zoonoza, koja može da se prenese sa životinje na čovjeka, a iako je njeno liječenje nemoguće, postoje uspješne mjere prevencije, poput vakcinacije životinja i njihovo testiranje. Poslednji slučaj bjesnila u BiH zabilježen je 2014. godine. 12. jun - Ukinuto vanredno stanje - Sjeverna Makedonija Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski izjavio je da neće produžiti vanredno stanje uvedeno radi suzbijanja širenja epidemije koronavirusa i pozvao lidere stranaka na sastanak o održavanju parlamentarnih izbora.

– Mislim da ne postoji potreba za novim vanrednim stanjem – rekao je Pendarovski u televizijskom obraćanju građanima, prenosi Rojters. Tridesetodnevno vanredno stanje uvedeno je u martu a

zatim je dva puta produženo za po 15 dana zbog povećanja broja oboljelih. Vanredne mjere uključivale su zatvaranje granice, zabranu javnog okupljanja i odlaganje parlamentarnih izbora zakazanih za 12. april. U Sjevernoj Makedonij je potvrđeno 3.364 slučajeva koronavirusa, a preminule su 164 osobe. 12. jun - Novi slučajevi infekcije koronavirusom najčešće nakon proslava - Srbija Zamjenica direktora Batuta dr Darija Kisić Tepavčević rekla je da je posljednjih dana najveći broj inficiranih sa područja Grada Beograda i da je do infekcijaa najčešće dolazilo na proslavama. U posljednja 24 sata u Srbiji su registrovana još 73 slučaja koronavirusa, a dr Kisić Tepavčević za RTS kaže da tumačenje pojedinačnih brojeva nije validan pokazatelj. Prema njenim riječima, činjenica je da je sada manja aktivnost virusa kao i vjerovatnoća prenosa u ovo doba godine. – Oslabila je mogućnost da izazove teške forme bolesti, a čim imamo i jedan rezervoar infekcije, on će se prenositi. To se upravo i dešava ovih dana – navela je dr Kisić Tepavčević. Epidemiolog prof. dr Zoran Radovanović za Vesti ističe da je vrlo teško davati ikakve prognoze o drugom talasu. – Pojava svakog novog virusa je priča za sebe. Tek kada virus ima nekoliko talasa, onda može da se govori o njegovom ponašanju, tj. šta se od njega može očekivati. Zbog toga je veoma teško dati bilo kakve prognoze – rekao je prof. Radovanović. 15. jun – Zabrinjava porast odlazaka ljekara iz zemlje - Hrvatska Hrvatski zdravstveni sistem do 2025. godine izgubiće zbog penzionisanja i iseljavanja gotovo 2.700 ljekara, procjenjuje Hrvatska ljekarska komora (HLK) na osnovu podataka iz Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, koji je HLK predstavio javnosti. Atlas je interaktivna baza podataka, koja prikazuje brojne sociodemografske pokazatelje i aktualne podatke o zdravstvu, te je najopsežnija i najkompleksnija takva baza podataka o ljekarima u Hrvatskoj. U hrvatskom zdravstvu trenutno radi 15.294 ljekara, od čega 14.094 u javnom zdravstvu. HLK procjenjuje da će u penziju do 2025. otići 15 posto (2.255) ljekara, te procjenjuje da će u isto vrijeme iseliti oko 420 ljekara. Na osnovu Digitalnog atlasa procjenjuje se i broj ulaska novih ljekara u system - od 2015. prosječno je godišnje ulazilo 488 novih ljekara, a ako se takav trend nastavi do sredine 2025. očekuje se ulazak nešto više od 2.400 novih ljekara. - Zbog dužine trajanja školovanja i specijalističkog usavršavanja u zdravstvu je kadrovske potrebe nužno planirati za razdoblje od 10 do 15 godina. Stoga će HLK bazu hrvatskog zdravstva učiniti dostupnom svim zainteresiranim državnim tijelima, kako bi Atlas postao osnov za planiranje ljudskih resursa - istakao je predsjednik HLK-a dr Krešimir Luetić. Rast broja ljekara kontinuiran je u Evropi i Hrvatskoj već decenijama, prije svega zbog produženja životnog vijeka i sve većeg broja građana starijih od 65 godina. Lani je Hrvatska imala više od 800.000 stanovnika starijih od 65 godina, a procjene su da će ih 2030. godine biti skoro milion, naglašava HLK. Drugi razlog za povećanje broja liječnika je sve veća složenost i opseg zdravstvenih usluga i postupaka a, pored toga, u Hrvatskoj nisu sprovedene reforme bolničkog sistema, primarne

zdravstvene zaštite i hitne medicinske pomoći. Od ulaska u EU Hrvatsku je ukupno napustilo 874 ljekara, a nakon nešto jačeg talasa u prve dvije godine trend odlazaka se stabilizovao na prosječno 125 godišnje. Novi zabrinjavajući fenomen je rast odlazaka najmlađih ljekara, odmah nakon diplome – otišlo je najviše specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, a zatim slijede psihijatri, ginekolozi, radiolozi, internisti…

zadnja 24 sata. Ukupni broj aktivnih slučaja je 2.868, a ukupni broj pozitivnih od početka krize je 5.005 slučaja. 11 osoba je umrlo od COVID-a 19 u zadnja 24 sata. Najmlađi preminuli pacijent imao je 53 godine, a najstariji 78. Ukupni broj preminulih je sada 233. Ozdravio je 41 pacijent, a ukupno je zabilježeno 1.904 slučaja oporavka od koronavirusa.

16. jun – Internet preplavljen lažnim ljekovima i drugim prevarama - Hrvatska

22. jun - Ugroženi onkološki i drugi pacijenti - Srbija

Ljekovi s interneta se uglavom predstavljaju kao čarobni te da će za 28 dana ti revolucionarni tretmani i ljekovi riješiti mnoge bolove, odčepiti arterije, izliječiti dijabetes i dr... No reporterka Potrage Marijana Čikić brzo je zaključila da se brojnim oglasima kojima je Internet preplavljen – prodaje uglavnom samo magla... Reklamiraju ih ljekari koji ne postoje, hvale pacijenti koji su izmišljeni. Isti reklamni tekstovi koriste se za razne proizvode, otkriva RTL. Ekipa RTL-a javila se na jedan od oglasa za čudotvorni pojas profesora Antića. Nakon 15 minuta dobili su poziv iz call centra. Proizvod je navodno testiran u istraživačkom centru u Toulouseu ali taj centar ne postoji. Kao ni navodna LSC kompanija iz Floride za koju je, navodno, proizveden i atestiran.

Klinika za plućne bolesti Kliničkog centra Niš uputila je ovih dana dopis predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću u kojem navodi da više ne želi da ima status kovid bolnice jer to može dovesti do gašenja njene osnovne djelatnosti, odnosno da potpuno ugrozi zbrinjavanje pacijenata sa plućnim bolestima iz jugoistočne Srbije, pa i onih onkoloških, saznaje Danas.

17. jun - Počeli da sprovode švedski model - BiH Federacija BiH trenutno sprovodi takozvani švedski model kada je riječ o pandemiji koronavirusa, izjavio je član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravlja Goran Čerkez, prenosi Klix.ba. - Mi smo još uvijek u prvoj fazi i trenutno povećanje broja inficiranih nije drugi udar. Ono što smo restriktivnim mjerama uradili je sprečavanje velikog udara i masovnog obolijevanja, što bi dovelo do nemogućnosti funkcionisanja zdravstvenog sistema i do velikog priliva pacijenata. Restriktivne mjere su spriječile scenarije Italije, Španije, Engleske, Belgije… - rekao je Čerkez. On je rekao da je period restriktivnih mjera u martu i aprilu korišćen za podizanje svijesti javnosti o načinu efikasne zaštite, poput držanja fizičke distance, nošenja zaštitnih maski i redovnog pranja ruku. Takođe je iskorišćen i za pripremu zdravstvenog sistema da primi veći broj oboljelih. - Restriktivne mjere jesu skinute i sada se očekuje od građana, koji su trebali za dva mjeseca da prime sve informacije, da se ponašaju u skladu s preporukama, a tri su ključne – distanca i zaštitne maske unutar objekata te povećana lične higijene - dodao je. Čerkez ističe da je ovo najsličnije švedskom modelu, jer je bazirano na svijesti ljudi, a ne na restrikcijama. Broj inficiranih koronavirusom u Bosni i Hercegovini trenutno je 3.085, a preminulih je 168. 20. jun – Naglo raste broj preminulih i novoinﬁciranih - Sjeverna Makedonija Ministarstvo zdravlja Sjeverne Makedonije saopštilo je da su registrovana 185 nova slučaja infekcije koronavirusom u

Dopis je upućen i premijerki Ani Brnabić i pokrajinskom sekretaru za zdravstvo Zoranu Gojkoviću, a potpisala ga je direktorka klinike dr Tatjana Pejčić. Poslat je nakon što je uprava KC Niš nedavno donijela odluku da ovoj klinici vrati status kovid bolnice, mada joj je on ukinut 2. juna, a klinika počela da se vraća u režim redovnog funkcionisanja. Klinika za plućne bolesti je zbrinjavala kovid pacijente od sredine marta. – Zbog aktuelne epidemiološke situacije ponovo nam je vraćen status kovid bolnice, uprkos tome što još uvijek ne postoji mišljenje o adekvatnim epidemiološkim uslovima organizacije rada za liječenje kovida 19 na klinici. Za ostale ne-kovid bolesnike predviđeno je samo 15 kreveta, u drugoj zgradi. Uz razumijevanje neizvjesne epidemiološke situacije i neodređenog vremenskog trajanja iste, informišemo vas da se na taj način gasi osnovna djelatnost naše ustanove, kao jedine tercijarne ustanove u regionu i nastavno-naučne baze Medicinskog fakulteta u Nišu – navela je direktorka dr Pejčić u dopisu državnim funkcionerima. 24. jun - Usred epidemije nedostupni podaci o inﬁciranim COVID 19 - Srbija Institut za javno zdravlje Vojvodine i dalje odbija da dostavi podatke o inficiranim virusom korona u Novom Sadu i Vojvodini. Još jednom je odgovornost prvo prebacivana sa jednih nadležnih na druge, da bi se na kraju ispostavilo da trenutno nema ko da pruži informacije u vezi sa aktuelnom epidemijom virusa korona.

Na poslednji zahtjev 021.rs, u Institutu za javno zdravlje Vojvodine odgovoreno je da treba da se obrate Pokrajinskom sekretarijatu za zdravstvo. S druge strane, u ovom sekretarijatu su naveli da davanje podataka o inficiranim nije njihova obaveza već Instituta. Pri ponovnom obraćanju Institutu dobili su odgovor da direktor dr Vladimir Petrović do sredine jula neće biti dostupan zbog obaveza i godišnjeg odmora. Ovo je nastavak potpuno netransparentnog ponašanja Instituta za javno zdravlje Vojvodine koji od početka epidemije Covid 19 u martu nijednom javnosti nije dostavio podatke o broju inficiranih u Novom Sadu ili Vojvodini. 25. jun - Prodaju lažne negativne testovi na koronavirus – Srbija Negativne testove na koronavirus je moguće kupiti u Srbiji, javljaju makedonski mediji koji se pozivaju na informacije sigurnosnih službi te na ono što navode autoprevoznika. Kako piše MDK portal, cijena negativnog testa u Srbiji iznosi isto kao cijena testiranja na Covid 19. Prema pisanju MDK-a, građani Sjeverne Makedonije koji se u svoju domovinu vraćaju preko aerodroma u Nišu, prijavili su da su im u vazdušnoj luci nuđeni krivotvoreni negativni PCR testovi po cijeni od 50 eura. Istu priču imaju i prevoznici koji ulaze u Sjevernu Makedoniju na graničnom prelazu Tabanovce. Kažu da im se takav negativan test nudi za 65 eura te da se lažni test lako može kupiti na benzinskim pumpama u Vranju. Važeće mjere u Sjevernoj Makedoniji nalažu da svaki državljanin u trenutku ulaska u zemlju mora pokazati negativan test koji nije stariji od 72 sata. U slučaju da ne pokaže test ili je od rezultata prošlo 72 sata, osoba će biti poslata u 14-dnevni karantin. 27. jun – Najveći broj inﬁciranih koronavirusom u jednom danu - BiH U Bosni i Hercegovini u poslednja 24 časa registrovana su 172 novooboljela od koronavirusa, što je najaveći broj od početka pandemije korona virusa. U Federaciji BiH testirano je 1.080 uzoraka, od kojih je 101 pozitivan na Covid 19, dok je u Republici Srpskoj testirano 435 uzoraka, a koronavirus potvrđen je kod 71 osobe. U Federaciji BiH novi slučajevi registrovani su u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Srednjobosanskom, Hercegovačkoneretvanskom, Zapadno-hercegovačkom i Kantonu Sarajevo. U RS novi slučajevi registrovani su u čak 22 grada i opštine, a najveći broj novooboljelih je iz Prijedora, deset, i Banjaluke, osam. U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravlje RS prijavljen je jedan smrtni slučaj kod kojeg je potvrđeno prisustvo novog virusa korona. Radi se o muškarcu starije životne dobi iz Kostajnice, sa više udruženih oboljenja. U BIH je od početka pandemije registrovano 4.108 pozitivnih na koronavirus, a preminule su 172 osobe. 29. jun - Pretvaranje da je epidemija prošla ne štiti od virusa - Srbija Nakon što se u Srpsku naprednu stranku (SNS) učlanio svaki deseti građanin Srbije, u nju je službeno ušao i virus. Nakon

proslave u izbornoj noći, na kojoj niko osim ponekog novinara nije nosio masku niti se pridržavao mjera opreza, na spisku oboljelih našao se niz ličnosti iz vrha vlasti: predsjednica Skupštine Maja Gojković, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić, ministar obrane Aleksandar Vulin i neki od državnih finkcionera. Time je eksperimentalno dokazano da pretvaranje da je epidemija prošla, kako bi se održali izbori, uopšte ne štiti od koronavirusa, piše DW. Da se brojevi u vezi sa infekcijom namještaju je i prije bila javna tajna. Dan nakon izbora, Balkanski novinarski istraživački centar BIRN je, na osnovu uvida u podatke iz državnog informacijskog sistema, dokazao da i vlast i krizni štab kriju stvarne brojeve. - Što se tiče priče o slabljenju virusa, narod je prihvatio da je to sada nešto mnogo slabije i da ne treba voditi računa o tome, a virus se slabo promijenio u smislu sposobnosti za izazivanje teških oboljenja - izjavio je ranije epidemiolog dr Predrag Kon. 30. jun – Padaju ostavke i hapšenja zbog nabavki respiratora - Slovenija Ministar unutrašnjih poslova Slovenije Aleš Hojs podnio je ostavku zbog kontroverzi oko nabavke respiratora u Sloveniji tokom epidemije koronavirusa. Hojs je na konferenciji za novinare rekao da je premijeru Janezu Janši uručio svoju ostavku, da je ona prihvaćena, kao i da je prethodno prihvatio ostavku visokog policijskog zvaničnika Antona Travnera, izvijestila je agencija STA. On je nagovijestio da je istraga o nabavci respiratora pokazala da je policija upotrebljena kao servis „duboke države“. Hojs je svoju ostavku doveo u vezu sa pretresom nekoliko lokacija koje je izveo Nacionalni istražni biro, uključujući i dom ministra ekonomije Zdravka Počivalšeka. Potpredsjednik vlade Zdravko Počivalšek sumnjiči se za krivično djelo nanošenja štete javnim sredstvima pri nabavci respiratora u vrijeme epidemije koronavirusa. 30. jun - Ljekari okrenuli leđa premijerki i ministru zdravlja - Srbija Ljekari bolnice u Novom Pazaru su, u znak protesta zbog katastrofalne situacije u tom gradu i Tutinu gdje već danima umire dvocifren broj ljudi od korone i nepostojanja bilo kakvih uslova za liječenje pacijenata, okrenuli leđa premijerki Srbije Ani Brnabić i ministru zdravlja Zlatiboru Lončaru, dok su građani uzvikivali "lopovi, lopovi" uz zvižduke. Dok su se premijerka i ministar zdravlja obraćali građanima u Novom Pazaru, grupa ljekara i medicinskih sestara okrenulo je leđa u znak protesta. Dočekali su povici nezadovoljnih građana koji su ih pitali zašto nisu donijeli ništa od opreme, vičući da je na hiljade ljudi inficirano, dok mnogi umiru. Oni su obišli Opštu bolnicu u ovom gradu, a njihovo obraćanje neprekidno je bilo praćeno nezadovoljnim povicima okupljenih. Građani koji su se okupili ispred Opšte bolnice u Novom Pazaru, da “dočekaju” dolazak predsjednice Vlade i ministra zdravlja, ogorčeni su zbog toga što im država nije pomogla, a prećutkivana je “jaka epidemija”, kako kažu, samo dok prođu izbori.

Kako spriječiti prijevremenu ejakulaciju?

Prijevremena ejakulacija ili prerano dostizanje vrhunca je seksulana disfunkcija koja se javlja kod muškaraca i predstavlja nemogućnost kontrolisanja refleksa ejakulacije uz prebrzo dostizanje vrhunca, koje kao posljedicu ima nezadovoljstvo muškarca, pad samopouzdanja i izbjegavanje seksualne intimnosti. Čak 30% muškaraca ima ovaj problem o kome se vrlo rijetko govori, a prijevremena ejakulacija se javlja češće od erektilne disfunkcije. Dodatno, problem sa preranom ejakulacijom značajno narušava kvalitet života i seksualnog partnera zbog nemogućnosti održavanja dovoljno duge penetracije da bi se doživio orgazam, zbog čega se stvara „začarani krug“ neprijatnosti i nezadovoljstva, pa o ovoj tabu temi treba otvoreno razgovarati kako bi se problem prevazišao.

Postoji mnogo uzročnika koji mogu dovesti do pojave prijevremene ejakulacije. Kod mlađe populacije muškaraca ona je najčešće povezana sa ranim seksualnim iskustvom ili čestim seksualnim odnosima u nepovoljnim okolnostima koje zahtevaju brz završetak odnosa. Kao razlozi pojave prijevremene ejakulacije navode se i: hormonski disbalans, infekcija prostate ili uretre i drugi primarni razlozi koje bi trebalo adekvatno liječiti kako bi se prevenirala pojava prijevremene ejakulacije. Medikamentozna terapija koja se najčešće preporučuje u ovom stanju zahtijeva primjenu lokalnih anestetika, primjenu sistemskih antidepresiva (SSRI) ili kombinovanu terapiju. Terapija ljekovima je efikasna, ali uvijek postoji mogućnost pojave neželjenih efekata koji zahtijevaju obustavu primjene ljekova. Iz tog razloga, nerijetko pacijenti tragaju za bezbjednijim alternativnim rješenjima koja će imati visoku efikasnost, brz terapijski efekat i koja će biti bezbjedna za oba partnera. Proizvod Longupinn® predstavlja jedinstveno prirodno rješenje u spreju za kontrolu prijevremene ejakulacije. Longupinn® sadrži ekstrakt ploda žutog drveta (Zanthoxylum Bungeanum) u patentiranoj formulaciji Zanthalene®, eugenol dobijen iz ekstrakta karanfilića, aloju i bisabolol. Aktivni principi ovog proizvoda djeluju kao prirodni lokalni anestetici, desenzitizeri i lubrikanti. Primjenom proizvoda 10 minuta prije seksualnog odnosa smanjuje se trenje koje penis prima tokom seksualne penetracije, omogućava se odlaganje ejakulacije i produženje užitka uz prijatan osjećaj lubrikacije, što pozitivno utiče na poboljšanje kvaliteta života oba partnera. Longupinn® se aplikuje po potrebi, ali može se koristiti i svakodnevno u dužem vremenskom periodu ukoliko za to postoji potreba jer je bezbjedan, jednostavna je primjena, ne zahtijeva ispiranje nakon odnosa i može se koristiti uz sva sredstva kontracepcije. Preporučuje se osobama koje imaju problem sa prijevremenom ejakulacijom kao samostalna ili dopunska terapija, kao i osobama koje imaju potrebu da odlože refleks ejakulaciju u svrhu produženja zadovoljstva.

Šta je neradiografski aksijalni spondiloartritis?

Dr Milica Marković Klinički centar Crne Gore

Spondiloartritis (SpA) pripada grupi zapaljenskih reumatskih bolesti koje dijele neke zajedničke genetičke, kliničke, serološke, radiološke i prognostičke karakteristike. Od 1960-ih godina predloženo je više klasifikacionih kriterijuma za SpA, a neki su korišteni i u dijagnostičke svrhe. Međunarodna grupa stručnjaka za SpA (ASAS) stvorila je 2009.g. klasifikacione kriterijume po kojima, prema dominantnoj zahvaćenosti, SpA se dijele na aksijalne i periferne. Dok u periferne SpA spadaju psorijazni artritis, eneteropatijski artritis i reaktivni artritis, paradigmatski entitet aksijalnih SpA (akSpA) je ankilozirajući spondilitis (AS). AkSpA je spektar zapaljenskih stanja koja prije svega zahvataju kičmeni stub, sakroilijačne zglobove, enteze. Godinama unazad u kliničkoj praksi ustanovljeno je da su zapaljenske

promjene sakroilijačnih zglobova ključni elemenat za dijagnozu AS, kao i da je prepoznavanje istih na konvencionalnom RTG snimku nažalost često vrlo kasno verifikovan nalaz. Zbog kašnjenja u postavljanju dijagnoze AS u ASAS-ovoj klasifikaciji za akSpA uveden je naziv neradiografskog akSpA (nr-akSpA). Taj termin se odnosi na promjene sakroilijačnih zglobova vidljive na NMR-u (edem koštane srži na NMR-u predstavlja ranu fazu zapaljenja), i nije ga moguće uočiti na konvencionalnom RTG snimku. Prema ovoj šemi, pacijenti koji su tradicionalno klasifikovani kao AS definisani su kao radiografski akSpA (r-akSpA). Nr-akSpA je dakle aksijalni inflamatorni artritis koji nije prouzrokovao znatna ili bolje reći RTG vidna oštećenja

sakroilijačnih zglobova. Klinička slika pacijenta sa nr-akSpA odgovara kliničkoj slici AS. Može se reći da su AS i nr-akSpA dvije krajnosti istog spektra bolesti i da je u svakodnevnoj praksi od bitnog značaja pravovremena dijagnoza ovih oboljenja s obzirom na pozamašan teret bolesti koji pacijenti proživljavaju (smanjen kvalitet života, invalidnost, izostajanje sa posla, produktivnost na poslu i povećani troškovi zdravstvene njege). Patogeneza nr-akSpA je multifaktorijalna, sa preplijetanjem i udjelom kako i genetičkih (HLA B27), tako i ekzogenih i endogenih faktora. Incidenca i prevalenca nr-akSpA slična je kao kod AS (0.1-0.3% odraslih osoba bijele rase), dok je nr-akSpA češće zastupljen kod osoba ženskog pola za razliku od AS. Stopa progresije nr-akSpA ka AS je 10% tokom 2 dvije godine, dok se 60% nr-akSpA razvije u AS u roku od 10 godina. Dijagnoza ovog oboljenja se zasniva na kliničkoj slici, statusu HLA B27 i NMR-u sakroilijačnih zglobova. Jedan od najčešćih simptoma nr-akSpA je inflamatorni bol u leđima. Od bitnog značaja je diferencijalna dijagnoza inflamatornog bola u leđima i tegoba kod lumbalnog sindroma. Za razliku od karakteristika lumbalnog sindroma kod kojeg tegobe počinju poslije 40-te godine života, naglo, sa pogoršanjem bola pri pokretu i poboljšanjem pri mirovanju, bez jutarnje ukočenosti i negativne porodične anamneze, kod nr-akSpA kao i kod AS bol u leđima počinje prije 40-te godine života, postepeno, progresivno, pogoršava se u miru, smanjuje se pri pokretu, budi u toku noći, jutarnja ukočenost je izražena i dugotrajna, porodična anamneza vrlo često pozitivna.

Kod pacijenata sa nr-akSpA može se javiti i malaksalost, zamaranje, artritis perifernih zglobova koji je najčešće asimetričan, entezitis. Kao i kod AS mogu se javiti i ekstrartikularne manifestacije, kao na primjer uveitis, psorijaza, upalne bolesti crijeva. Samim tim vrlo je bitan multidisciplinarni pristup bolesti, kako bi se na vrijeme posumnjalo da bi se moglo raditi o akSpA. Iako različiti u radiološkoj slici i radiološkoj progresiji bolesti, AS i nr-akSpA su prema dosadašnjim studijama slični u pogledu pozitivnosti HLA B27, znakova periferne upale, indeksa aktivnosti bolesti i terapijskih odgovora. Kao i kod drugih zapaljenskih reumatskih oboljenja da bi se usporila progresija bolesti i poboljšao kvalitet života pacijenata, potrebno je pored rane dijagnoze i brzo uvođenje adekvatne terapije. Terapijski protokol za nr-akSpA prvi put je notiran u preporukama ASAS-a / Evropske lige protiv reumatizma (EULAR) iz 2010.g. za AS. Ove preporuke su ažurirane tokom 2016.g. kako bi pokrile cijeli spektar akSpA. Prema njima preporučuje se liječenje biološkim ljekovima koji modifikuju bolest (bBML), uključujući TNF inhibitore i inhibitor IL17a, kod pacijenata sa trajno visokom aktivnošću bolesti, uprkos primanju konvencionalnih tretmana-nesteroidnih antiinflamatornih ljekova (NSAIL); trenutna praksa je da se započne liječenje TNF inhibitorom. Pored NSAIL kao prva linija terapije indikovana je fiziokineziterapija. U toku je mnogo aktivnih istraživanja o epidemiologiji, mehanizmu zapaljenja, klasifikaciji, radiološkoj progresiji i terapiji nr-akSpA, čime se obećava poboljšanje kvaliteta života pacijenata sa ovim oboljenjem u budućnosti.

Terapija bolnih stanja - Kako se odlučiti za idealan analgetik? Dr med. Katarina Raspopović Specijalizantkinja ortopedije i traumatologije Klinički centar Crne Gore - IBD

Bol je neugodno senzorno i emocionalno iskustvo udruženo sa aktuelnim (postojećim) ili potencijalnim oštećenjem tkiva. Kao takav ima značajan klinički, socijalni i ekonomski problem sa duboko negativnim uticajem na kvalitet života. Preko 1,5 biliona ljudi širom svijeta pati od hroničnog bola, do čega je 20% evropske populacije. Više od 30 miliona ljudi svakodnevno uzima nesteroidne antiinflamatorne ljekove radi suzbijanja bola. Procijenjeni troškovi zdravstvene zaštite u Evropi u cilju liječenja bola su više od 20 milijardi eura godišnje. U prosjeku 4,6 sati produktivnog vremena radno aktivna populacija izgubi nedjeljno zbog bola. Dvije su osnovne vrste bola – akutna i hronična bol, različitog su karaktera i uzroka, pa im se i pristup liječenju razlikuje. Akutna bol nastaje iznenada i traje nekoliko sati ili dana. To je oštra bol, lako je odrediti mjesto bola i teško se podnosi. Primjeri za akutnu bol jesu zubobolja, glavobolja, bol kod bubrežnih ili žučnih kamenaca, bol neposredno nakon ozljede i slično. Liječenje treba započeti što prije i ne dopustiti da se bol razvije. Liječenjem uzroka nestaje i bol. Hronična bol razvija se postupno, traje danima ili mjesecima, ponekad čak i godinama, a opisuje se kao tupa bol, teško se može odrediti mjesto odakle potiče i širi se na okolinu. Njeno je liječenje teže i dugotrajnije, a dodatno je otežano i uticajem dugotrajnih bolova na psihičko stanje bolesnika. Hronična bol javlja se kod brojnih bolesti koštano-mišićnog sistema, kao što su reumatizam i artritis, te kod malignih tumora.

Sve bolove, bilo da se radi o akutnim ili hroničnim, treba liječiti. Pristupi liječenju različiti su, a osnovno sredstvo su analgetici, ljekovi protiv bolova. Neki od analgetika mogu se kupiti u apoteci i bez ljekarskog recepta, a pri njihovoj primjeni je takođe potreban oprez jer i oni mogu izazvati neželjene reakcije, a neki su i kontraindikovani u pojedinim stanjima i bolestima. Stoga bi bilo poželjno prije uzimanja tih ljekova konsultovati ljekara i uz njegovu pomoć odabrati pravi lijek, u odgovarajućoj dozi, te ga primijeniti na odgovarajući način. Ketoprofen je lijek koji se koristi za smanjenje bola, zapaljenja i za snižavanje povišene tjelesne temperature. Brojne studije su dokazale njegovu efikasnost u suzbijanju i akutnog i hroničnog bola, kao i prednost u odnosu na druge nesteroidne antiinflamatorne i antireumatske ljekove (NSAIL), koja se prije svega odnosi na brzinu početka i dužinu trajanja dejstva, jačinu i predominaciju analgetskog ili antiinflamatornog učinka, kao i bolju podnošljivost. Ketoprofen je namijenjen za simptomatsko liječenje inflamatornih, degenerativnih i metaboličkih reumatskih bolesti i smanjenje nekih akutnih i hroničnih sindroma bola: - posttraumatski bol, - postoperativni bol, - dismenoreja, - bolovi kod tumorskih metastaza na kostima, - reumatoidni artritis,

- serološki negativan spondiloartritis (ankilozirajući spondilitis, psorijatični artritis, reaktivni artritis), - giht, pseudogiht, - osteoartritis, - vanzglobni reumatizam (tendinitis, burzitis, kapsulitis ramena). Ketoprofen brzo penetrira u zglobove poslije prve doze i za kratko vrijeme dostiže značajne koncetracije, a pritom se sporo eliminiše iz sinovijalne tečnosti i značajno smanjuje bolove i krutost zglobova. Čini se da je Ketoprofen neutralan NSAIL - ne povećava značajno kardiovaskularni rizik. Efikasan je u zbrinjavanju mišićno - koštane i dentalne boli. Uobičajena doza je 100-200 mg dnevno (1 tableta jednom ili dva puta dnevno), zavisno od tjelesne mase i težine simptoma. Pacijentima sa reumatoidnim artritisom ili osteoartritisom obično se propisuje po 1 film tableta lijeka ketoprofena od 100 mg maksimalno dva puta dnevno. Nemojte premašiti maksimalnu preporučenu dozu ketoprofena od 200 mg dnevno. Vaš ljekar će pažljivo voditi računa o odnosu koristi i rizika, prije nego što Vam preporuči dnevnu dozu od 200 mg. Ketoprofen kao lijek postoji i u obliku gela što nam omogućava njegovu topikalnu primjenu. Cilj topikalne terapije je da lijek prodre kroz kožu i dospije do mjesta bola ili trauma, a bez sistemskog efekta na ostatak organizma, odnosno sa minimalnim prisustvom u sistemskoj cirkulaciji. Ketoprofen u obliku gela se lako aplikuje, ravnomjerno raspoređuje na oboljeloj površini,

Gastrointestinalna bezbjednost ketoprofena je komparabilna sa meloksikamom i ibuprofenom. SPC Ketonal® Forte: For patients who need concomitant use of low-dose acetylsalicylic acid or other medications potentially increasing the risk of gastrointestinal complications, the protective intervention should be considered, e.g., misoprostol or proton pump inhibitors Based on: C. Rafaniello et al. Risk of gastrointestinal complications associated to NSAIDs, low-dose aspirin and their combinations: Results of a pharmacovigilance reporting system; Pharmacological Research 104 (2016) 108–114.

izazivajući prijatan osjećaj hlađenja, izuzetno brzo se upija. Gel omogućava ublažavanje akutnih bolnih mišićno-skeletnih poremećaja izazvanih traumom, kao što su sportske povrede, istegnuća, iščašenja i nagnječenja, kao i ublažavanje bola kod blagog artritisa. Ketoprofen u obliku gela je trebao da ispuni više različitih funkcija kako bi obezbijedio svoje mjesto u primjeni i to: kozmetičku prihvatljivost, biokompatibilnost, hemijsku, mikrobiološku i fizičku stabilnost i sposobnost da lako oslobodi lijek u kožu. Formulacija gela ketoprofena omogućava bolju permeabilnost u dublje slojeve kože, tamo gdje je potrebno djelovati. Povoljan duguljasti oblik i mala molekularna masa same aktivne supstance (ketoprofena) omogućava da aktivna supstanca u gelu lako prodre do bolnog mjesta. Maksimalno trajanje terapije ne bi trebalo da bude duže od 7 dana. Ukupna dnevna doza ne bi trebala da bude veća od 15 g. Ketoprofen u obliku rastvora za injekcije se primjenjuje za liječenje sljedećih stanja: - Bol: - bol nakon operacije - bolne menstruacije - bol kao posljedica metastaza tumora - posttraumatski bol; - Reumatska oboljenje: - reumatoidni artritis - seronegativni artritis kičmenog stuba (spondilartritis) (ankilozirajuća upala pršljena, psorijazni artritis, reaktivni artritis, giht, pseudogiht) ekstraartikularni (vanzglobni) reumatizam (zapaljenje tetiva, zapaljenje burze (mala zatvorena vreća ispunjene tečnošću, koja je smještena u unutrašnjosti zglobova), zapaljenje kapsule ramena (kapsulitis)). Preporučeno doziranje ampula Ketonala: Intramuskularna (u mišić) primjena: Preporučena intramuskularna doza je jedna ampula (100 mg) jednom do dva puta dnevno. Ako je neophodno, liječenje se može dopuniti oralnom, rektalnom ili transdermalnom terapijom. Intravenska (u venu) infuzija: Infuziju ketoprofena treba primijeniti samo u bolničkim uslovima. Infuziju primijeniti tokom perioda od 30 minuta do 1 sata. Lijek se može primjenjivati maksimalno 48 sati. Intermitentna intravenska infuzija: 100 mg (do 200) mg ketoprofena se razblaži u 100 mL 0,9% rastvora natrujum-hlorida i premjenjuje tokom perioda od 30 minuta do 1 sata. Kontinuirana intravenska infuzija: 100 mg (do 200) mg ketoprofena se razblaži u 500 mL infuzionog rastvora (0,9% rastvor natrujum-hlorida, rastvor Ringer laktata, glukoza) se primjenjuje tokom perioda od 8 sati; može se ponoviti za 8 sati. Maksimalna doza je 200 mg za 24 sata. „Sedare dolorem divinum opus est.“ – „Ublažiti bol božansko je djelo.“

Fizioterapeutski posturalni skrining Krsto Kovačević, mr fizikalne terapije Komora fizioterapeuta Crne Gore

Za utvrđivanje posturalnih problema primjenuju se opšteprihvaćene metode opservacije i mjerenja. Opserviramo: položaj glave, položaj ramena, položaj lopatica, veličinu Lorencovih trouglova, položaje savijenih laktova, nagib karlice, fleksibilnost mišića Iliopsoas-a, položaj koljena, položaj stopala i Adamsov test (pretklon). Mjerimo: tjelesnu visinu, tjelesnu težinu i dužinu nogu. Položaj glave utvđujemo opservacijom, inspekcijom i palpacijom. Posmatramo položaj glave sa prednje, bočne i zadnje strane ispitanika i bilježimo protruziju i nagnutost glave. Položaj ramena utvrđujemo opservacijom, inspekcijom i palpacijom. Posmatramo nivo ramena sa prednje, bočne i zadnje strane ispitanika i bilježimo spuštenost i povijenost (protruziju) ramena.

Položaje lopatica posmatramo sa zadnje i bočne strane. Inspekcijom i palpacijom lopatične regije ispitujemo položaje (donjih uglova) lopatica. Lorencove trouglove posmatramo sa prednje i zadnje strane i bilježimo na kojoj strani je manji trougao tj. sa koje je strane izraženiji struk. Posmatramo sa zadnje strane ispitanika položaj savijenih laktova i bilježimo koji je spušteniji. Inspekcijom i palpacijom karlice utvrđujemo u kom se položaju karlica nalazi i u kom su nivou kukovi. Fleksibilnost mišića Iliopsoas-a provjeravamo Tomasovim testom. Dužinu nogu mjerimo centimetarskom trakom. Koristimo antropometrijske tačke: pupak (umbilicus) i unutrašnji maleolus (malleolus medialis). Predstavlja važno mjerenje, jer razlika u dužini ekstremiteta može biti uzrok bolova i posturalnih poremećaja. Položaj koljena posmatramo sa prednje, bočne i zadnje strane i pritom uočavamo da li se koljena dodiruju ili su razdvojena

više nego što je fiziološki, i na osnovu toga bilježimo da li postoji sumnja na genu varum ili genu valgum. Inspekcijom i palpacijom stopala utvrđujemo njihov položaj u smislu spuštenosti središnjeg svoda stopala, položaja prstiju stopala i valgiditeta Ahilove tetive. Primjenjujemo i test odizanja na prstima stopala i petama. Test pretklona - „Adamsov Test“, otkriva postojanje ili odsustvo strukturalne deformacije kičmenih pršljenova – njihove rotacije. Izvodi se tako što fizioterapeut stoji iza ispitanika i dok ispitanik vrši pretklon, fizioterapeut posmatra visinu „bregova“ lijeve i desne paravertebralne muskulature i rebara. Ispitaniku daje naredbu da se polako, sa sastavljenim dlanovima usmjerenim ka podu, spušta kao da prstima dodirne pod. Savijanje kreće prvenstveno od glave i vratnog dijela kičme, preko grudnog, sve do lumbalnog, a fizioterapeut sve vrijeme prati i konstatuje asimetriju i prisustvo gibusa (unilateralne grbe). Adamsov test je više senzitivniji od Skoliometra, autori vjeruju da je i dalje najbolji neinvazivni klinički test za procjenu skolioze.

Test pretklona - Adamsov test

Prevencija i liječenje bola u vratu uzrokovanog prekomjernim i neadekvatnim korišćenjem računara ili mobilnog telefona

Mr Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije

Prekomjerno korišćenje telefona i računara može imati direktne posljedice po zdravlje, kao što su bolovi vratu, šaci, glavobolja, nesanica i sl. Moderna civilizacija se danas toliko oslanja na mobilnu komunikaciju, da se u pojedinim slučajevima može govoriti o pravoj zavisnosti. Prisustvo poteškoća u predjelu vrata koji su uzrokovani prekomjernom upotrebom računara ili telefona najčešće podrazumijevaju dvostruki pristup: 1. Vježbe za povećanje fleksibilnosti i snage mišića vrata, 2. Postupci za poboljšanje posturalnih navika prilkom korišćenja računara, pametnih telefona i drugih sličnih elektron-

skih uređaja. U cilju samopomoći, kada je riječ o prevenciji i smanjenju postojećih tegoba koje se javljaju u predjelu vrata, a izazvane su neadekvatnom upotrebom telefona, potrebno je: - Podići telefon; - Postaviti telefon i druge lektronske uređaje koji se koriste u niovu očiju, kako glava i vrat ne moraju biti savijeni prema naprijed; - Praviti česte pauze prilikom ubotrebe pomenutih uređaja; - Provoditi određeno vrijeme izbjegavajući upotrebu

pomenutih uređaja ili savijenog položaja glave i vrata; - Ako je potrebno korstite alarm ili podsjetnike koji će Vas navoditi da prekinete dugotrajnu nepožljnu upotrebu pomenutih uređaja, čime ćete prekinuti štetno statičko opterećenje u predjelu kičmenog stuba; - Uspravno stojite: adekvatan položaj uspravljene brade sa lagano zabačenim ramenima prema pozadi, održava Vaš kičmeni stub i trub u neutralnom položaju; - Pobremeno dozirano protegnite vrat, kako biste olakšali bol u mišićima; - Redovno vježbajte: snažna i fleksibilna leđa i vrat, dodatno su otporna da se suprostave opterećenju tokom prekomjerne upotrebe računara, pametnih telefona i drugih elektronskih uređaja. Određena istraživanja koja su sprovedena sa tinejdžerima, pokazuju rezultate koji upućuju na činjenicu da su oni koji su se bavili timskim sportovima, odnosno sportovima koji su uticali na povećanje izdržljivosti, imaju manju vjerovatnoću prisustva bola u vratu. Uopšteno posmatrano, pronalaženje modela da se vrat i trup ponašaju aktivinije tokom svakodnevnih aktivnosti, najbolji su za prevenciju i smanjenje tegba u vratnog dijelu kičme. U praktičnom smislu, određivanje jednog kraćeg perioda za kontrolu poruka na telefonima ili mail-ova, umjesto višefrekventne navike da se pomenute aktivnosti obavljaju unutar svakog sata tokom dana, u mnogome će pomoći konačnom cilju - funkcionisanju bez bola u vratu, sa više vremena posvećenom sebi. Kod bola u vratu koji je izazvan neadekvatnim prekomjernim položajem vratne kičme i glave tokom primjene telefona, računa ili sličnih elektronskih uređaja, mišićna neravnoteža se obično razvija na sljedeći način: - Duboki mišići prednje strane vrata postaju izduženi i

slabi, dok se mišići sa zadnje strane vrata skraćuju; - Mišići u predjelu gornje dijela grudne kičme se izduženi, dok su mišići sa prednje strane trupa (grudni mišići) skračeni. Svaki program vježbi koji dovodi do ublažavanja bola u vratu i korigovanja neadekvatnog položaja glave i vrata, nadalje dovodi do poboljšanja stanja u vezi pomenute muskularne neravnoteže. Najčešće, pomenuto obuhvata: - Kineziterapijski program vježbi jačanja i istezanja muskulature koji je kontrolisan i vođen od strane stručnog lica; - Kućni program vježbi, koji je prethodno vođen i kontrolisan od strane stručnog lica, koji pacijent samostalno izvodi u kičnim uslovima sa ciljem povećanja mišićne smage i fleksibilnosti mišića vrata. Iako je svaki slučaj individualan, generalno možemo reći da se poboljšanje postojećeg stanja i preveniranje pomenutih tegoba, uglavnom odnosi na dugotrajno i kontinuirano primjenjivanje adekvatnog vježbanja. Određena istraživanja ukazuju na činjenicu da primjena vježbi i istezanja u školskim uslovima mogu pomoći postizanju adekvatne posture gornjeg dijela leđa i vrata. Jedno od istraživanja sprovedeno je sa ciljem praćenja 130 tinejdžera sa položajem protruzije glave (glava u isturenoj poziciji, prema naprijed) i povijenim položajem ramena. Polovina ispitanika bila je podvrgnuta sprovođenju fizičke aktivnosti koja je uključivala i vježbe mišićnog redresmana. Poslije četiri mjeseca ispitanici koji su sprovodili ciljani program vježbi imali su značajne znake poboljšanja u predjelu vrata i ramena od ostatka ispitanika. Zaključno, možemo reći da redovno sprovođenje vježbi u kombinaciji sa svjesnošću o adekvatnom položaju glave i vrata, odličan je način u sizbijanju tendencije razvoja bola u vratu uzrokovanog neadekvatnom posturom.

Klinički centar Crne Gore predstavio publikaciju

„Izazovi Pandemije KOVID 19” Klinički centar Crne Gore (KCCG) 5. juna o.g. je svečano, u hotelu Hilton u Podgorici, predstavio publikaciju Izazovi Pandemije KOVID 19. Publikacija predstavlja pisani trag o pandemiji koja je ugrozila živote svjetske populacije i borbi zdravstvenih radnika da sačuvaju zdravlje građana Crne Gore. - Hvala što ste došli da zajedno posvjedočimo istini svakog slova koje je upisano u ovu publikaciju od nove organizanizacije rada KCCG, preko protokola liječenja pacijenata, saradnje sa državnim institucijama do naših iskustava i zaključaka, rekao je dr Jevto Eraković, direktor KCCG, uz zahvalnost što je ljekarima olakšano da ispoštuju Hipokratovu zakletvu u ovom vremenu novih izazova, s kojima smo se svi prvi put suočili.

Dr Jevto Eraković

- Nećete mi zamjeriti da se prvo obratim onima kojima je prvenstveno posvećena i namijenjena ova publikacija našim herojima ljekarima i medicinskim sestrama i tehničarima Kliničkog centra Crne Gore, istakao je dr Eraković. Drage kolege, hvala vam što ste se dostojanstveno držali zakletve "Da ćemo svoj život staviti u službu humanosti", i što ni jednog trenutka nijeste posustali pred neizvjesnošću i brojnim nepoznanicama, dodao je dr Eraković. - Donijeli smo prave i pravovremene mjere, usvojili akcione planove, formirali krizne štabove, nabavili medicinsku opremu i sve potrebne aparate. Ali sve to ništa ne bi vredjelo niti pomoglo da nije bilo vas, koji ste zajedno sa svima zaposlenima Kliničkog centra, predano i nesebično radili ne pitajući za uslove i radno vrijeme,bez pomišljanja na slobodne dane, ostajući danima na odjeljenju. Porodica i prijatelji bili su nam u drugom planu,sve je bilo podredjeno zdravlju naših pacijenata. Prethodni mjeseci su potvrdili da je ulaganje u naš zdravstveni kadar sigurna investicija u budućnost. Prethodni mjeseci su reafirmisali vašu sposobnost, hrabrost, predanost i nepokolebljivost da se zdravstveni rizici svedu na minimum, kazao je dr Eraković i dodao da su ovi mjeseci pokazali snagu ljekara, snagu svakog zaposlenog pojedinačno, snagu sistema i snagu države Crne Gore! Dr Eraković istakao je da je posebnu čast raditi sa članovima Nacionalnog koordinacionog tima i sa kolegama iz drugih sektora. - Proteklih mjeseci bila mi je posebna čast raditi i sa članovima Nacionalnog koordinacionog tima, sa kolegama iz drugih sektora. Možemo svi biti ponosni na atmosferu koja je vladala medju nama, na duh zajedništva, izgradjeno povjerenje, na veliki uloženi trud, na znanje koje smo pokazali, na smjelost, odlučnost, operativnost i efikasnost, na rezultete koje smo ostvarili. Kroz naš rad se pokazala i hrabrost i mudrost Crnogoraca da se uhvate u koštac i sa nevidljivim, kao i sa vidljivim neprijateljima. Zato bih iskoristio priliku da se sa ovog mjesta zahvalim u ime svih zaposlenih u Kliničkom centru, u ime naših zdravstvenih radnika koji su posao u uslovima pandemije odradili na evropskom i svjetskom nivou, prije svega građanima Crne Gore na

saradnji i podršci, kao i kolegama iz regiona, i iz svih krajeva Svijeta s kojima smo razmjenjivali iskustva, i koji su nam iskreno čestitali - rekao je dr Eraković. - Medju njima su i mnoge kolege iz Srbije, koji su takođe vrijedno radili i koji se još danonoćno bore sa COVID19, i koji nam uz to svakodnevno upućuju izvinjenja za neprofesionalne i zlonamjerne izmišljotine onih koji su u toj susjednoj prijateljskoj zemlji zaboravili na ljekarsku etiku i kodeks.Od njih su po neprimjerenom,diletantskom i zlonamjernom tumačenju zdravstvene situacije kod nas niže pali jedino njihovi državni zvaničnici, političari i mediji,što najbolje govori o njima samima. Na kraju, još jednom hvala svim našim prijateljima, svim poštovaocima Crne Gore, svim njenim čuvarima, našoj Vojsci i Policiji, svima koji su redovno obavljali svoje odgovorne poslove i u vrijeme pandemije, svim donatorima iz zemlje i inostranstva. - Ostaje kao dokaz neustrašive borbe medicinara, vojnika, policajaca, državnih i lokalnih službenika za očuvanje zdravlja njihovih sugrađana, zaključio je Eraković. Potpredsjednik Vlade i predsjednik NKT Milutin Simović je na predstavljanju publikacije čestitao zaposlenim u zdravstvu na pravovremenosti, odlučnosti i profesionalnosti. - Iza svih nas je pet izazovnih mjeseci, stotine dana i stotine noći u kojima smo zajedno brinuli, kreirali i davali odgovore na globalni, još uvijek trajući, izazov COVID-19. Izazov i za ekonomski mnogo razvijenije države, sa mnogo jačim zdravstvenim sistemima. Danas, nakon svega toga, moje ocjene

Milutin Simović

i zapažanja staće u tri poruke: Čestitam, hvala i nastavljamo, poručio je potpredsjednik Vlade Milutin Simović na promociji publikacije “Klinički centar – Izazovi COVID 19”. Simović je čestitao svim zaposlenim u crnogorskom zdravstvenom sistemu, a posebno u njegovom ključnom stubu – Kliničkom centru Crne Gore. - Čestitam na iskazanoj pravovremenosti, odlučnosti, profesionalnosti i posvećenosti, čestitam na uspostavljanju i efikasnom funkcionisanju kriznog menadžmenta, čestitam na svemu ovome jer to bio izraz odgovornog i, dodaću, patriotskog odnosa institucije i zaposlenih u ovoj situaciji koja je bila ozbiljna prijetnja za zdravlje i živote naših građana, rekao je potpredsjednik Vlade. Zahvalio je, takođe, svim zaposlenima u zdravstvenom sistemu Crne Gore, a posebno zaposlenima u Kliničkom centru. - I onima koji su bili na prvoj liniji koji su brinuli i liječili COVID pacijente i svima ostalima koji su radili na drugim odjeljenjima i u granicama mogućeg obezbjeđivali pružanje ostalih potrebnih zdravstvenih usluga, koje se nijesu mogle odlagati. Zahvaljujem se pomoćnom osoblju u Kliničkom centru: u kuhinji, servirkama, higijeničarkama, osoblju na održavanju, vozačima, portirima, jednom riječju – svima. Zahvaljujem se na otvorenosti i profesionalnoj, ali prije svega ljudskoj komunikaciji sa pacijentima i porodicama onih koji su se liječili od COVID-a u Kliničkom centru, dodao je Simović. Poručio je da su se oni, i onda kada uloženi napori nijesu dali rezultat za koji su se borili, morali suočavati sa činjenicom da se nije uspio spasiti ljudski život, što je bilo najsvetije i naj-

važnije.

- Zahvaljujem se na posebno vrijednom doprinosu koji je direktor KCCG dr Eraković pored liderske pozicije u Kliničkom centru, davao u radu NKT-a; Kriznom medicinskom štabu, svim njegovim brojnim članovima i posebnim timovima, na čelu sa prof. dr Rankom Lazovićem – za doprinos u organizaciji i koordinaciji ukupnog zdravstvenog sistema Crne Gore; i prof. dr Marini Ratković, koja je pratila međunarodne protokole za liječenje COVID-a, pratila pacijente ne samo u Kliničkom centru, već i u ostalim COVID bolnicama”, naglasio je Simović. A njegova treća poruka bila je: Nastavljamo kao i do sada zajedno. - Nastavljamo da unapređujemo crnogorski zdravstveni sistem; Nastavljamo da unapređujemo kadrovski potencijal, da gradimo nove potrebne klinike, da nabavljamo novu savremenu opremu i da osvajamo najsavremenije metode liječenja; Nastavljamo da unapređujemo položaj i standard svih zdravstvenih radnika, jer to oni zaslužuju i to njima pripada. Nastavljamo zajedno da dajemo svoj puni nesebični doprinos napretku cijelog našeg društva - zaključio je Simović.

Klinički centar Crne Gore Služba za odnose sa javnošću

Istine i zablude

Istraživački projekti Medicinskog fakulteta fokusirani i na probleme kognitivnih poremećaja i karcinoma Na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore realizuje se osam aktivnih međunarodnih projekata u partnerstvu sa oko 40 renomiranih naučnih i obrazovnih institucija, koji su usmjereni i na poboljšanje javnog zdravlja, primarnu zdravstvenu zaštitu, problem Alchajmerove demencije i karcinoma. U njima učestvuje 50 zaposlenih, kako iz pretkliničkih, tako i kliničkih oblasti. Prodekanka za nauku ovog fakulteta prof. dr Aneta Bošković smatra da je ovaj podatak, upravo pokazatelj da je jačanje konkurentnosti naučnoistraživačkog rada jedan od prioriteta razvoja Medicinskog fakulteta.

Prof. dr Aneta Bošković

- Posvećenost Medicinskog fakulteta daljem razvoju naučnoistraživačkog rada najbolje se ogleda u formiranju Centra za naučnoistraživački rad (CNIR), koji za cilj ima poboljšanje infrastrukture, jačanje kadrova i povećanje ulaganja neophodnih za izvođenje konkurentnih i modernih istraživanja iz oblasti biomedicine. Pored Centra, kroz Erasmus+ projekat PHELIM, uz učešće partnerskih institucija iz zemlje i inostranstva, formiran je Centar za javno zdravlje, i tokom ove školske godine krenula je nastava na doktorskim studijama iz oblasti javnog zdravlja kazala je Bošković. Kada je riječ o projektima, posebno izdvaja učešće u H2020 RIA projektu RECOGNISED, koji predlaže evaluaciju stanja retine kao potencijalni biomarker za identifikaciju pacijenata sa visokim rizikom od nastanka kognitivnih poremećaja i

demencije, a koji već boluju od dijabetesa tip 2. - Medicinski fakultet po prvi put učestvuje u prestižnoj Research and Innovation shemi H2020 kao partnerska institucija, a benefiti učestvovanja u ovom multidisciplinarnom konzorcijumu od 15 evropskih institucija za Medicinski fakultet, a time i Univerzitet Crne Gore, su višestruki – od razvoja infrastrukturnih i ljudskih kapaciteta, do značajno boljeg međunarodnog pozicioniranja i vidljivosti, kao i povećanja kompetitivnosti”, kazala je Bošković. Realizacija svih projekata doprinosi zdravstvu, na različite načine, kako je pojasnila profesorka Bošković. - Uspostavljanje zajedničkog pružanja preventivne stomatološke zdravstvene zaštite kroz formiranje Zajedničkog centra znanja za razvoj neophodnih preventivnih programa i kapaciteta primarne zdravstvene zaštite za rano otkrivanje i intervenciju, glavni cilj je projekta MADE, u okviru programa Interreg IPA CBC Hrvatska - Bosna i Hercegovina - navela je ona. Dva Erasmus+ projekta za cilj imaju poboljšanje i uvođenje novih kurikuluma iz oblasti javnog zdravlja i medicine bola. - Nacionalni istraživački projekat koristiće nove metode za stratifikaciju pacijenata oboljelih od kolorektalnog karcinoma i Alchajmerove demencije prema riziku za progresiju ovih oboljenja. Projekat finansira Ministarstvo nauke. Potom, tu je i projekat CEBIMER, multidisciplinarni program u kojem učestvuje 10 institucija iz zemlje i inostranstva, podržan inovativnim grantom Ministarstva nauke, a u cilju uspostavljanja budućih centara izvrsnosti u Crnoj Gori - dodaje Bošković. Ekspertiza i znanje među kolegama, razmjenjuju se u okviru programa Gostujući predavači - projekat sa kolegama iz Norveške, Italije i Srbije, iz oblasti multidisciplinarne dijagnostike - molekularne medicine, a podržan je od Ministarstva nauke. Uz to i kroz bilateralni projekat sa Srbijom, kao osnov za planiranje i programiranje fizičke aktivnosti. - O kvalitetu naučnoistraživačkog rada na Medicinskom fakultetu i završenih projektnih aktivnosti govori i ukupno 379 naučnih radova objavljenih u SCI/SCIE i SCOPUS bazama, kao i brojna učešća na međunarodnim kongresima - zaključuje profesorka Bošković. R.T.

Klinički centar Crne Gore domaćin online skupa radiologa, urologa, nefrologa i onkologa Crne Gore i Srbije Klinički centar Crne Gore organizator je online skupa Webinar RUNO konverzacije 2020, koji se održavao od 08. do 12. juna 2020. godine, a predstavlja kontinuitet saradnje sa kolegama iz regiona, u cilju razmjene iskustava i unapređenja zdravstvenih usluga. Skup je posvećen oblastima radiologije, urologije, nefrologije i onkologije (RUNO), a predavači su ljekari iz KCCG i privatnog zdravstvenog sistema MediGroup iz Srbije.

Prof. dr Marina Ratković Medicinska direktorica KCCG prof. dr Marina Ratković kazala je da je telekonferencija prilika da se, kroz program kontinurane medicinske edukacije, unaprijedi saradnja sa kolegama iz Srbije u raznim oblastima medicine. - Krajnji cilj i očekivanje učesnika skupa je da se iz njihovih iskustava pripreme novi terapijski protokoli iz svih ovih oblasti, a posebno i na prvom mjestu radiologije, koja je u centru ovog našeg skupa. Važno je precizirati šta može radiolog da pruži nefrologu, urologu ili onkologu, odnosno što mi posebno subspecijalisti hoćemo od radiloga, kako da se maksimalno iskoristi postojeća oprema, sa akcentom na potpuno novi pristup za naše najmlađe pacijnte, a to je ultrazvuk kontrastom, kao i velike mogućnosti magnetne rezonance u dokazivanju mnogih entiteta u nefrologiji, urologiji, onkologiji, kazala je dr Ratković. Ona je istakla značaj skupa nakon nekoliko mjeseci borbe sa Covid-19.

- I ova konferencija pokazuje koliko smo mi spremni, koliko se poštujemo, koliko se na kraju volimo kao drugovi i prijatelji, kolege, bez obzira na oštre tonove i priče određenih ljudi, koji na žalost pokrivaju organizacionu šemu naših prvih komšija, prijatelja i kolega, pokušavajući možda da pokvare taj naš odnos. Međutim, struka je jača, koliko god to izgledalo demagoški, to je istina, kao što vidite i ovaj skup je to pokazao. Čim je bila prilika da možemo fizički da pređemo na ovaj naučni dio i čim smo završili sa pandemijom, pristupili smo organizaciji ovog naučnog skupa i još jednom pokazali koliko se poštujemo, koliko nam je značajno prijateljstvo i kolegijalnost koja je na prvom mjestu, poručila je dr Ratković. Zahvaljujući se kolegama iz KCCG na pozivu da učestvuje na telekonferenciji, prof. dr Sanja Simić Ogrizović iz MediGroup je pohvalila ovaj način organizacije webinera, naglašavajući da smo usljed pandemije COVID-19, napravili jedan informatički i tehnički iskorak i omogućili ovaj vid online komunikacije. - Ja sam oduševljena kako sve ovo funkcioniše, moram da kažem da sam mislila da će tehnički biti mnogo više problema. Faktički, pored svih loših strana koje je pokazala izolacija i pandemija, ovo je jedna dobra strana, što se omogućilo da sa puno ljudi širom svijeta možemo da uspostavimo ovaj vid komunikacije i na taj način unapređujemo naše znanje, naglasila je dr Simić Ogrizović. Ona je pohvalila rad i saradnju sa kolegama iz KCCG. - Ja dobro poznajem KCCG, jer sam dugo bila konsultatnt, a sa prof. dr Marinom Ratković sam dugo godina u sardnji, konsultacijama i razmjeni mišljenja i pacijenata, tako da ja i dalje smatram da je to definitivno, koliko god je moguće u ovim našim uslovima, odlična priča, ocijenila je dr Simić Ogrizović. Na telekonferenciji, koja se završava u petak 12. juna učestvuju najpoznatiji crnogorski i srpski radiolozi, urolozi, nefrolozi i onkolozi. Klinički centar Crne Gore Služba za odnose sa javnošću

Univerzitet Crne Gore formirao Centar za javno zdravlje na Medicinskom fakultetu UCG Univerzitet Crne Gore je, u okviru planiranih projektnih aktivnosti, u 2019. godini, nakon internih promjena u koordinaciji, započeo formiranje Centra za javno zdravlje. Proces se nastavio i tokom 2020. godine, da bi rezultirao Odlukom Vijeća Medicinskog fakulteta o formiranju navedene organizacione jedinice na Medicinskom fakultetu UCG, što je podržano i od strane menadžmenta UCG. Centar za javno zdravlje je organizaciona jedinica čiji je osnovni zadatak osiguranje poštovanja načela javnog zdravlja, kao što su: pozitivan - ka zdravlju usmjeren i višesektorski pristup, orijentacija prema zajednici i stanovništvu, posvećenost donosioca odluka i povezivanje svih društvenih segmenata stanovništva radi podrške ciljevima održivog razvoja (SDG) Ujedinjenih naroda, posebno SDG3, koji se odnosi na zdravlje stanovništva. Stoga, se prilikom formiranja ove organizacione cjeline, vodilo računa da se planiraju, definišu i razvijaju različiti edukativni događaji namijenjeni kontinuiranom obrazovanje u zdravstvu za sve profesije koje u domenu svojih ingerencija osmišljavaju i pružaju javnozdravstvene usluge svojim korisnicima. Najčešće institucionalne forme edukacije iz javnog zdravlja su škole javnog zdravlja (SPH), odavno već osnovane u svim okolnim zemljama, sem u Crnoj Gori, u kojoj ista još uvijek nije formirana. Zbog svih navedenih činjenica, zaključeno je da je neophodno definisati nove modelatitete edukacije u javnom zdravlja. Na ovaj način se obezbijedilo da Crna Gora ne bude isključena iz edukativne mreže institucija javnog zdravlja. Kako je odluka o osnivanju jedinice koja je kompetentna za edukaciju i osposobljavanje pružalaca usluga javnog zdravlja u okviru Medicinskog fakulteta UCG donešena u periodu u kojem se ne dozvoljava akreditacija novih programa, a formiranje Škole javnog zdravlja to zahtijeva, pokrenuta je inicijativa za formiranje Centra za javno zdravlje. Ova nova organizaciona jedinica je planirana tako da joj je namijenjena vodeća uloga u razvoju edukativnih programa i stvaranja novih vještina iz javnog zdravlja. Utvrđeno je da će se unapređenje znanja i vještina iz javnog zdravlja realizovati kroz izborne predmete na doktorskim studijama studenata Medicinskog fakulteta UCG i definisanu metodologiju za jednogodišnju redovnu edukaciji svih zaposlenih koji pružaju javne zdravstvene usluge, po uzoru na Evropsko udruženje Škole javnog zdravlja u evropskoj regiji (ASPHER). Sve institucije, organizacije i pojedinci koji pružaju usluge javnog zdravlja, saglasni su da je neophodno donijeti odluke

kojima se proces usavršavanja obrazovanja u javnom zdravstvu, na početku definiše kao model kontinuiranog usavršavanja koji će, nakon probnog razdoblja u trajanju od dvije do tri godine, prerasti u poslijediplomski master program. Razvojem i unapređenjem postojećih programa i kurikuluma očekuje se, u budućnosti, formiranje Škole javnog zdravlja u Crnoj Gori, po uzoru na iste iz okruženja i Evrope koje daju značajne rezultate u usavršavanju zdravstvenih usluga pruženih stanovništvu. Važno je napomenuti da su javnozdravstvene usluge dostupne, pristupačne i prilagodive korisnicima, a pri tome, efikasne, efektivne, vrlo djelotvorne, kvalitetne i veoma ekonomične za sistem. Zaposlenici sljedećih institucija/organizacija trebaju dobiti šansu da poboljšaju svoje usluge kroz javnozdravstvene edukacije i osposobljavanja: Ministarstva zdravlja, drugih ministarstava (poput obrazovanja i nauke, mladih i sporta, rada i socijalne politike, zaštite okoline, ljudskih i manjinskih prava, državna uprava i lokalna samouprava itd.), Instituta za javno zdravlje Crne Gore, domova zdravlja, inspektori zdravstvene službe, obrazovne ustanove i ustanove socijalne zaštite. Pri tome, važno je naznačiti da će Institut za javno zdravlje Crne Gore pružiti sve vrste pomoći u realizaciji planiranih aktivnosti novoformiranog Centra javnog zdravlja i to sa kadrovskog, ekspertskog, specijalističkog, obrazovnog, organizacionog, tehničkog i svakog drugog potrebnog aspekta. Institut za javno zdravlje Crne Gore ispunjava sve potrebne tehničke preduslove za podršku nezavisnom crnogorskom modelu za kontinuirano javnozdravstveno obrazovanje u sistemu zdravstva Crne Gore (CPHE). Centar za javno zdravlje je formiran kao ishod projektnih aktivnosti na Projektu :Unapređenje studijskih programa iz zdravstvenog zakonodavstva o javnom zdravlju, upravljanja u zdravstvu, zdravstvenom ekonomijom i zdravstvenom informatikom u Crnoj Gori (PH-ELIM) - Enhancement of study programs in Public Health Law, Health Management, Health Economics and Health Informatics in Montenegro (PH-ELIM) u ingerenciji Medicinskog fakulteta UCG, koji je partner u realizaciji istog. Prof. dr Agima Ljaljević, Institut za javno zdravlje Crne Gore Prof. dr Miodrag Radunović, Medicinski fakultet – Univerzitet Crne Gore

PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU

Davno je minula 2010. godina, kada su stranice prvog izdanja našeg udžbenika PSIHIJATRIJA ugledale svjetlost dana i kada su studenti medicine, ljekari i drugi čitaoci bili u prilici da nešto saznaju i nauče o mentalnom života čovjeka, mentalnim poremećajima, njihovoj etiologiji, dijagnostici, te mogućnostima i modalitetima liječenja, i svakako profilaksi mentalnih poremećaja - od autora sa ovih prostora. To je veoma važno, jer se napokon shvatilo da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja, i da je mentalni život esencija života u njegovom totalitetu, odnosno njegov spiritus movens. Sa više strana dopirale su do mene informacije da je ovaj udžbenik davno nestao sa polica gradskih knjižara, a podrazumijeva se da je „vijek“ trajanja udžbenika kratak, imajući na umu zahuktalost i telurička dešavanja u domenu svih vidova čovjekovog saznanja, odnosno progresa u raznim disciplinama, pa naravno i u oblasti medicine (psihijatrije), gdje heuristički trendovi nude nova saznanja o mentalnim bolestima, odnosno novim i boljim mogućnostima njihovog tretmana. Osjetio sam i ličnu obavezu i dug, da kao dugogodišnji

edukator i pedagog na Univerzitetu Crne Gore, buduće čitaoce obavijestim i osvježim novim saznanjima iz ove kompleksne discipline, koja poodavno baštini principe holističkog posmatranja čovjeka i njegovih problema i izazova, uvažavajući Hipokratov princip: „Razjasniti prošlo, shvatiti sadašnje i predvidjeti buduće.“ I zašto ne kazati još jednu istinu – od psihijatrijskog (medicinskog) esnafa, kao i ljudi nemedinskog obrazovanja i drugih čitalaca udžbenika PSIHIJATRIJA, dobijao sam brojne čestitke i komplimente, vazano za stručnost, pedagoški manir izlaganja materije, pa i literarnost jezika – možda je to bio i glavni motiv i podstrek za rekonstrukciju (reprint) prethodnog izdanja. Nadam se da će se i ovo izdanje (knjiga) biti podsticaj studentima, ljekarima na specijalizaciji iz psihijatrije i uopšte ljekarskom esnafu da participiraju u razvoju ove discipline i stvaranju novih generacija psihijatara. Čitaoci, pred vama je novi udžbenik – PSIHIJATRIJA. Prof. dr Mirko Peković

ČUVAJ SVOJU PROBAVU!

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

U izolaciji

Adrijana Klisić, defektolog, specijalni pedagog Član Stručnog tima u JU Kakaricka gora

Niko ne voli da bude ponižen, maltretiran, sputan od strane drugog. Prije ili kasnije se pobunimo protiv takvog načina ophođenja prema nama. Međutim, problem nastaje kada sve to isto činimo sebi samima i postanemo robovi naših pogrešnih izbora. Zavisnost, iako nastaje u težnji za zadovoljstvom, predstavlja svojevrstan oblik autodestruktivnog ponašanja. Sredstvo zavisnosti koje je u početku izvor zadovoljstva, vremenom postaje izvor najveće patnje za zavisnika i njegove najbliže. Zavisnost jeste bolest u pravom smislu riječi, mada u nekim stručnim krugovima vlada mišljenje da je to zapravo “simptom” nekog dubljeg problema. Osim sredinskih faktora i sredstva zavisnosti, odlučujuću ulogu u formiranju bolesti ima tzv. “pogodno tlo u ličnosti”. Kroz dosadašnju praksu možemo uočiti da su to osobe kod kojih je usljed trauma tokom ranog djetinstva ili u periodu adolescencije (nije nužno da roditelj percipira traumu kao takvu), pogrešnjih vaspitnih principa (previše zaštitnički odnos roditelja prema djetetu ili previše strog i hladan odnos), prisutnost nekih oblika zavisnosti kod roditelja (učenje po modelu) ili iz nekog drugog razloga, došlo do ometanja psihičkog razvoja, te formiranja predispozicije za razvoj bolesti. Osobine ličnosti koje pogoduju razvoju bolesti zavisnosti

su infantilnost, egocentričnost, nizak prag tolerancije na frustracije i smanjen kapacitet za podnošenje patnje. Dominantan princip u funkcionisanju je princip zadovoljstva, a ne princip realnosti. Takva ličnost nije spremna da se suoči sa životnim izazovima koji nužno nastupaju u zahtjevnoj fazi razvoja, prelaska iz djetinstva u odraslo doba. U tom periodu se najčešće i javlja prvo eksperimentisanje sa sredstvom zavisnosti koje za naivnu, neupućenu mladu osobu predstavlja “instant zadovoljstvo i rješenje za sve životne probleme”. Potreba za pripadanjem, prihvatanjem, dokazivanjem, biva na jedan period zadovoljena, ali ne na funkcionalan način. Progresijom bolesti, dešava se deformacija ličnosti koja u početku nije lako primjetna. Osoba pokušava da zadrži fasadu normalnosti i svoje dužnosti, obaveze i odgovornosti nastoji izvršavati kao i do tada. To je faza glorifikacije zavisničkog životnog stila i samog sredstva zavisnosti, jer pomoću njega svi problemi, psihičke i emotivne tegobe bivaju kao “rukom odnešeni”. U ovoj fazi razvoja bolesti ličnost je najčešće nedostupna za bilo kakav terapijski uticaj. Vremenom počinju da se javljuju prvi problemi u funkcionisanju, finansijski i emotivni gubici, primjetne su promjene na kognitivnom (na nivou mišljenja), konativnom (voljnom) i bihejvioralnom (ponašajnom) nivou. Sredsvo zavisnosti ne pruža

više osjećaj zadovoljstva kao ranije i sve češće su prisutni njegovi negativni učinci. Prateće pojave su česte oscilacije raspoloženja, razdražljivost, agresivnost, distorzija percepcije (iskrivljena slika realnosti), razni mehanizmi odbrane (prebacivanje krivice i odgovornosti na druge), manipulacije i dr. Osoba je sve manje zadovoljna sobom i svojim životom. Nakon određenog vremena i okolina primjećuje prve promjene. Odnosi su površni, često iz interesa. U ovoj fazi ličnost je i dalje nekritična prema sopstvenoj bolesti i negira postojanje potrebe za liječenjem. Poslednja faza u razvoju bolesti je faza koja nastupa nakon niza godina zavisničkog života, faza moralne degradacije ličnosti, propadanja na svim nivoima, prisutne su i nihilističke misli, nerijetko i kontemplacija o suicidu zbog pratećeg gubitka smisla života. Ovo je i faza kada se zavisnik najčešće odlučuje na korjenitu promjenu u svom životu i možda, po prvi put verbalizuje svoju potrebu za stručnom pomoći. Prihvatanje postojanja problema i suočavanje sa istim je polazna tačka promjene, prvi korak na putu ka oslobođenju od ropstva sopstvene zavisnosti. Kroz svakodnevne individualne i grupne psihoterapije tokom godišnjeg tretmana, kroz psihoterapijsku alijansu terapeuta i klijenta, kroz odnos povjerenja kao osnovom svih relacija, događa se promjena. Nakon početne volje i motivacije, rađa se i odluka da se istraje na tom putu kroz disciplinovan i posvećen rad na izgradnji nove ličnosti. Tretman je dugotrajan i zahtjevan. Kao što se bolest formirala tokom niza godina, tako i oporavak iziskuje vrijeme. Promjena je proces, stoga je uz motivaciju, odricanje, disciplinu potrebno strpljenje i istrajnost. Promjena podrazumijeva rehabilitaciju fizičkog aspekta ličnosti (normalizovanje ritma spavanja, ishrane, umjerena fizička aktivnost…), psihičkog aspekta (promjena disfunkcionalnih uvjerenja-sistema definicija i predstava o sebi,

drugima, životu; promjena disfunkcionalnih obrazaca i repetitivnih formi ponašanja; jačanje karaktera kroz razvijanje sposobnosti kontrolisanja sopstvenih nagona i impulsa; jačanje kapaciteta za podnošenje patnje i neprijatnosti; izgradnja novih zdravih navika, funkcionalnog ponašanja i nove životne pozicije…), socijalnog aspekta (zavisnik je dugi niz godina proveo u “svom svijetu,” takoreći odsječen od zdravog dijela sebe i od svih, stoga je stvaranje novog odnosa sa samim sobom u smislu vraćanja samopoštovanja, samopouzdanja, istinskog vrednovanja sopstvene ličnosti, prihvatanja od strane drugih i izgradnja jednog novog identiteta od izuzetnog značaja…) i duhovnog aspekta (vraćanje smisla životu, prihvatanje duhovnih principa i jedne nove filozofije života…). Suštinske promjene se dešavaju na najdubljim nivoima ličnosti u smislu samoprihvatanja i davanja dozvole na postojanje. Ova četiri pomenuta aspekta ličnosti su temelji na kojima se gradi zdanje jedne nove ličnosti, po prvi put slobodne poslije niza godina… Jer, ko može bolje spoznati vrijednost slobode od zavisnika koji je istu na životnom putu odavno izgubio. Kroz psihoterapiju dešava se transformativni proces gdje zavisnik stiče slobodu, ne samo od sredstva zavisnosti već i od stida, srama, osude, straha, griže savjesti, od osjećaja neprihvaćenosti i nepripadanja, od svoje prošlosti. Kroz transformaciju ličnosti zavisnik postaje slobodan da živi i uživa u životu bez sredstva zavisnosti, slobodan da stvara najbolju verziju sebe kao stabilne, postojane i autonomne ličnosti, da voli i da se raduje, da gradi za sebe svjetliju budućnost. “Sloboda čovjeka nije u tome da može činiti sve što želi, nego u tome da ne mora činiti što ne želi,“ a kao takav, on je slobodan, u kom god kontekstu.

ZANIMLJIVOSTI

Google preko mobilnih prati kretanje ljudi zbog koronavirusa

Google je objavio izvještaje iz 131 države o tome jesu li se smanjile posjete trgovinama, parkovima i drugim mjestima okupljanja, nakon što su mnoge vlade naredile ostanak kod kuće kako bi spriječile širenje koronavirusa. Googleova analiza podataka o lokaciji milijardi korisnika pametnih telefona najveći je set podataka dostupan zdravstvenim vlastima o tome poštuju li ljudi mjere karantina. Izvještaji prikazuju grafikone s posjetama podzemnoj željeznici, autobusnim ili željezničkim stanicama, trgovinama i drugim mjestima unutar razdoblja od pet nedjelja, ranije ove godine. Za neke države poput Sjedinjenih Država Google je objavio i regionalne podatke. Podatke je s nevladinim istraživačima u nekoliko država podijelio i Facebook koji, kao i Google, ima nekoliko milijardi korisnika. No ta društvena mreža nije ih objavila javno, izvještava Reuters. Epidemiolozi ističu da bi analiza kretanja po dobi, prihodima i drugim demografskim podacima mogla prilagoditi obraćanja vlasti javnosti. Google, koji prikuplja demografske podatke tokom korištenja svojih usluga, tvrdi da ne izvještava o demografskim podacima, no da je otvoren za pružanje dodatnih informacija u narednim izvještajima. Države poput Kine, Singapura i Južne Koreje od svojih državljana traže da koriste aplikacije i druge tehnologije kako bi kontrolisali njihovo poštovanje karantina, no aktivisti tvrde da to može ugroziti njihove individualne slobode.

Način na koji kuvamo kafu utiče na zdravlje srca i životni vijek

Ispostavilo se da kafa nije samo dobra za naše zdravlje, čak nam može i produžiti život – ali samo ako je pripremite s filterom, navodi se u novoj dugogodišnjoj studiji objavljenoj u Evropskom časopisu za preventivnu kardiologiju.

– Nefiltrirana kafa sadrži supstance koje povećavaju holesterol u krvi. Korišćenje filtera uklanja ih i čini srčane napade i preranu smrt manje vjerovatnima. Naša studija pruža snažne i ubjedljive dokaze o vezi između metoda kuvanja kafe, srčanog udara i dugog vijeka – rekao je autor studije dr Dag Tel, viši profesor na odeljenju za javno zdravlje i medicinu zajednice Univer Univerziteta u Švedskoj, piše CNN. To je loša vijest za ljubitelje kafe napravljene iz kafeterije ili one koji vole jake grčke i turske metode kuvanja. Kuvanje kafe ili upotreba prese za kafu zapravo mogu povećati rizik od srčanih bolesti. – Nefiltrirana kafa, poput grčke i turske kafe, koja se kuva sadrži veće količine hemikalije pronađene u kapljicama ulja koje lebde u kafi, a takođe i u talogu. Studije su pokazale da ove materije mogu povećati nivo triglicerida i nivoa LDL holesterola. Zato se držite filtrirane kafe, kao što je papirni filter koji biste koristili u kafi koja može da pomogne da se ove hemikalije uklone – izjavila je dijetetičarka dr Lisa Drer. Nova studija pratila je preko pola miliona zdravih norveških muškaraca i žena u dobi od 20 do 79 godina tokom perioda od 20 godina. Rezultati su pokazali da pijenje kuvane ili presovane nefiltrirane kafe povećava rizik od smrti kod muškaraca starijih od 60 godina zbog povišene kardiovaskularne smrtnosti. Ali, ispijanje filtrirane kafe, otkrilo se da je, na primer, kroz filter papir zdravije nego da uopšte ne pijete kafu.

IZ MEDICINE Zašto žene žive duže od muškaraca

Starenje spada među najveće faktore rizika za većinu ljudskih bolesti: oko 150.000 ljudi koji svakodnevno umiru širom svijeta, oko dvije trećine umre od uzroka povezanih sa starenjem. Zašto starimo – ne zna se. Posljednjih decenija se ulaže ogroman novac u istražavanje procesa starenja, u cilju njegovog usporavanja – odnosno sprečavanja. Ustvari se radi o iskonskoj želji čovjeka da živi vječno, a da ne stari. Postoje statistike o tome koliko ljudi žive i na osnovu njih se prave procjene o očekivanom životnom veku, piše Dojče

vele. Tako je očekivani životni vijek Njemaca 78,8 godina a Njemica 83,6 godina; Srba 73,3 godine a Srpkinja 78,5 godina; Italijana 81,5 godina a Italijanki 85,5 godina. Najdužem životu mogu da se nadaju žene u Monaku – 93,5 godina. Nauka ima mnogo prilaza temi starenja, a jedan od njih je istraživanje razlike u dužini života izmedju polova. Razlika je očigledna – žene žive u prosjeku 7,8 odsto duže od muškaraca. Svjetska zdravstvena organizacija smatra da bi jedan od razloga mogao biti što su žene u biološkoj prednosti pred muškarcima kad je riječ o zdravlju. Žene imaju dva X hromozoma, dok muškarci imaju jedan X i jedan Y hormozom – kojem nedostaje jedan krak – pa se zato i zove Y. Međutim, baš na X hromozomima su kodirane važne genetske informacije povezane sa imunološkim svojstvima tijela. To su geni koji prepoznaju određene patogene i organizmu nalažu odbramebnu reakciju. Naravno da i muškarci imaju takve gene ali manje nego žene. Osim toga, žene proizvode više hormona estrogena koji takođe ima zaštitnu funkciju. Svjetska zdravstvena organizacija smatra da biologija nije jedini razlog zbog kojeg žene žive duže. Jer isto tako je statistički utvrđeno da su žene manje sklone rizicima koji bi ugrozili njihovo zdravlje i život.

Okeani nas čuvaju Nevjerovatno prostranstvo virosfere teško je prenaglasiti. Dok je nekoliko hiljada vrsta virusa detaljno proučeno, naučnici kažu da nismo niti ogrebali površinu. Neki misle da bi moglo postojati čak trilijon vrsta virusa, piše Science Alert. Čak i konzervativnije procjene su nevjerojatne. U okeanima možda vrebaju desetine milijona različitih vrsta, a i nije ih baš tako teško pronaći. Stotine hiljada novih vrsta mogu se prepoznati ako pogledate u obilju koje prkosi mašti – čak 10 milijona virusa može biti prisutno u mililitru vode. Međutim, postoje dvije ohrabrujuće konstante koje su istražene u novoj studiji koju je vodila morska ekologinja prof. Jennifer Welsh s Kraljevskog nizozemskog instituta za istraživanje mora (NIOZ): svaki virus neće inficirati svako živo biće, a neke životinje u određenom smislu zapravo love i hrane se virusima, uklanjajući ih iz okolne. Uprkos ovom javnom servisu, mnogo toga što je temelj ovog fenomena ostaje misterija. - Virusi su najzastupljeniji biološki entiteti u morskom okruženju, međutim, uprkos potencijalnim ekološkim implikacijama, malo se zna o uklanjanju virusa od strane organizama koji nisu domaćini - objašnjavaju prof. Welsh i njezin tim u novom radu. U nizu laboratorijskih eksperimenata, istraživači su ispitali kako niz ovih morskih organizama koji nisu domaćini uspijevaju ukloniti virusne čestice iz svog vodenog okruženja – ili aktivnom grabežljivošću ili pasivnim mehanizmima, poput filtera i organizama koji stvaraju fizičke prepreke između virusnih parazita i njihovih domaćina. Od 10 različitih testiranih životinjskih vrsta, rakovi, srčanke, kamenice i spužve pokazali su se najdjelotvornijim u redukovanju virusnog obilja. - U našim eksperimentima, spužve su smanjile prisustvo virusa za čak 94 posto u roku od tri sata - objašnjava prof. Welsh. Nakon 24 sata ta brojka je dosegla čak 98 posto. Drugi je eksperiment pokazao je da se apsorpcija virusa događa vrlo brzo i djelotvorno. - Čak i ako bismo nove viruse stavili su vodu svakih 20 minuta, spužve su bile izuzetno djelotvorne u uklanjanju virusa – kazala je prof. Welsh. U poređenju sa spužvama, rakovi su se ispostavili kao drugi najefikasniji, smanjujući brojnost virusa za 90 posto u roku od 24 sata, dok su srčanke riješile 43 posto, a kamenice 12 posto. Ovi impresivni rezultati laboratorijskih eksperimenata možda nisu jednako uspješni u divljini, s obzirom na niz promjena u ponašanju koja se mogu dogoditi u biološki raznolikim vodenim okruženjima. - Situacija je mnogo složenija jer su prisutne mnoge druge životinjske vrste i utiču jedna na drugu – istakla je prof. Welsh.

Hronika 01. jun - SZO se nada nastavku saradnje sa SAD Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejesus izrazio je želju da se nastavi saradnja sa SAD uprkos najavi američkog predsjednika Donalda Trampa o prekidu veza sa ovom agencijom UN. - Doprinos i velikodušnost američke vlade i građana svjetskom zdravlju su već decenijama ogromni i pružili su veliku dobrobit javnom zdravlju širom svijeta. SZO želi da se ta saradnja nastavi - rekao je na virtuelnoj konferenciji za novinare Gebrejesus. Tramp je u jeku pandemije korona virusa suspendovao finansiranje SZO koju optužuje za popustljivost prema Kini i saopštio da SAD prekidaju veze sa ovom agencijom UN. - SAD će sredstva preusmjeriti na druge hitne i globalne potrebe javnog zdravlja koje to zaslužuju - rekao je on novinarima.

letova za Rarotongu je bilo otkazano, plovidbe kruzera zabranjene, a granična ograničenja su nalagala da niko osim Novozelanđana ne može da kroči na Polineziju. - Ljudi, a ne novac - rekao je premijer Henri Puna, i tako svima stavio do znanja šta im je na prvom mjestu. Inače, turizam polinezijskoj ekonomiji donosi oko 300 miliona dolara. Ova nacija koju čini 17.500 ljudi još nije zabilježila nijedan slučaj korona virusa. Ipak, višegodišnja linija rasta sada je naglo prekinuta. ANZ banka je upozoravala da zemlja neće vidjeti nijednog turistu najmanje tri mjeseca što je uzrokovalo pad BDP-a za 60 odsto. Svako vraćanje u normalu se sada odvija sporo, a prema mišljenju ekonomista - 2020. će biti teška godina za Polineziju.

02. jun - Kina držala SZO u informativnom mraku

03. jun - Građani više ne vjeruju vladi u borbi sa korona virusom - Švedska

Svjetska zdravstvena organizacija je frustrirana zbog sporog izvještavanja Kine o podacima o virusu korona, pokazuju rezultati istraživanja koje je sproveo AP, prenosi Danas. SZO vrši pritisak zato što Kina nedjelju dana odlaže da objavi genetsku sekvencu virusa koju su dekodirale tri Vladine laboratorije, navodi se u izvještaju. Na osnovu intervjua i internih dokumenata, AP je izvjestila da treba kriviti strogu kontrolu informacija i konkurentnost u okviru kineskog sistema javnog zdravlja. Laboratorije kineske vlade su objelodanile genom (virusa) tek pošto ga je prije njih 11. januara otkrila jedna druga laboratorija na jednom sajtu koji se bavi virusologijom. Kina je čak i tada još najmanje dvije nedjelje oklijevala da SZO pruži detaljne podatke o pacijentima i slučajevima, pokazuju snimci sa internih sastanaka zdravstvene organizacije UN održanih tokom januara – a sve to u vrijeme kada je epidemija definitivno mogla da bude znatno usporena - dodaje se u ovom izvještaju. 02. jun - Zdravlje građana na prvom mjestu - Polinezija U godini kada je pandemija razorila svjetsku ekonomiju, većina zemalja, a posebno one zavisne od turizma, sada gledaju kako da ublaže njene posledice. Međutim, nekima je bitnije zdravlje od profita. Polinezija, grupa ostrva u Tihom okeanu, nema namjeru da otvara sezonu za turiste, jer žele da ostanu 100 odsto korona free. Ova subregija Okeanije je u prva tri mjeseca 2020. imala dobar broj rezervacija, što je održalo porodične firme, uprkos neuspješnoj sezoni. Korona se širila munjevito, a tokom vikenda na desetine

Povjerenje Šveđana u sposobnost vlade i Agencije za javno zdravlje da reaguju na pandemiju korona virusa opada, usljed porasta zabrinutosti zbog visoke stope smrtnosti u zemlji, pokazuju objavljena istraživanja javnog mnjenja. Građani su prvobitno u velikoj mjeri podržali odluku Švedske da ne uvodi karantin, što su učinile mnoge evropske zemlje, ali prethodnih nedjelja došlo je do porasta kritika zbog visoke stope smrtnosti od Covida 19 u Švedskoj u odnosu na druge nordijske zemlje, naročito među starijima, prenosi Rojters. Prema istraživanju Novusa, koje je urađeno za televiziju SVT, procenat onih s visokim ili razumno visokim povjerenjem u sposobnost vlade da se bavi pandemijom opao je na 45 odsto početkom juna, dok je u aprilu iznosio 63 odsto. Takođe, kako se navodi, opalo je i povjerenje u Agenciju za javno zdravlje Švedske, koja je predvodila kampanju fizičkog distanciranja i higijenskih mjera, sa 73 odsto na 65 odsto. 04. jun – Prekinut proces vakcinacije protiv mnogih opasnih bolesti – SZO Direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adanom Gebrejesus upozorio je u govoru na globalnom samitu o vakcinaciji u Velikoj Britaniji da je zbog pandemije korona virusa prekinut proces vakcinacije protiv kolere, polio i drugih opasnih oboljenja, prenosi ruska agencija TAS. - Pandemija Covid 19 nas je podsjetila koliko je osjetljiv ljudski život i da u našem globalnom selu zdravlje pojedinca zavisi od kolektivnog zdravlja. Sada je pravi trenutak da se svijet ujedini i solidarno obezbijede pogodnosti vakcinacije za sve - istakao je Tedros.

05. jun - Presuda u korist zdravstvenih radnika jer im nije obezbijeđena zaštitna oprema - Španija Sud u pokrajini Aragon, na istoku Španije, osudio je regionalnu vladu zbog toga što zdravstvenim radnicima nije obezbijedila zaštitni materijal za liječnje oboljelih od korona virusa. Kako je javila Hina, to je prva ovakva presuda u Španiji, jednoj od zemalja koje su najviše pogođene epidemijom. U Španiji je u posljednja tri mjeseca više od 50.000 zdravstvenih radnika inficirano virusom. U sudskoj presudi se navodi da je vlada Aragona ugrozila zdravlje i život zdravstvenih radnika i naređeno joj je da opremi sve javne i privatne zdravstvene ustanove potrebnom opremom. Presuda, u kojoj nema riječi o obeštećenju ili drugim kaznama za odgovorne, donesena je nakon što je sindikat pokrenuo tužbu. Vlada Aragona je na suđenju tvrdila da je za nedostatak zaštitne opreme odgovorna vlada u Madridu, međutim sudija je bila mišljenja da je odgovornost bila na autonomnim vlastima pokrajine. U Španiji je inficirano 240.660 osoba, a izliječeno njih 150.400. Umrlo je više od 60 ljekara i medicinskih sestara.

protekla 24 sata, bez regionalnih i ranijih podataka. To se događa nakon što je nekoliko dana zaredom evidentirano po više od hiljadu mrtvih. Brazil ima više od 600.000 oboljelih od Covid 19 i 35.000 umrlih. 09. jun – Kazna od 100 eura za sve koji ne nosie masku - Španija Kazna od 100 eura predviđena je u Španiji za one koji ne budu nosili sanitarne maske, izjavio je ministar zdravlja Salvador Ilja. Nošenje zaštitne maske ostaje obavezno u Španiji dok koronavirus ne bude konačno poražen, rekao je on.

06. jun - Broj novoinﬁciranih u svijetu ubrzano raste Broj novih slučajeva Covid 19 u svijetu raste brže nego ikada do sada, i gledajući sedmični prosjek, dnevno se povećava za više od 100.000. Dok u aprilu broj novoinficiranih u jednom danu nikada nije dostigao 100.000, od 21. maja dnevni porast bio je niži od te brojke samo u pet navrata, a 3. juna je dostigao 130.400, navodi CNN, citirajući statističke podatke Univerziteta Džons Hopkins. Ova pojava se dijelom može pripisati činjenici da su kapaciteti testiranja znatno prošireni, što ipak nije svuda slučaj, pa i dalje nije moguće pružiti jasnu sliku za svaku zemlju. Mnoge od država koje su na početku bile teško pogođene, kao što su Kina, SAD, Velika Britanija, Italija, Španija i Francuska, sada bilježe pad epidemije, ali se čini da se širenje infekcije i dalje ubrzava u mnogim zemljama, naročito u Južnoj Americi, Africi i na Bliskom istoku. U Libiji, Iraku, Ugandi, Mozambiku i na Haitiju, broj poznatih slučajeva svake sedmice se udvostručuje, a u Brazilu, Indiji, Čileu, Kolumbiji i Južnoafričkoj Republici to se dešava na svake dvije nedjelje. 07. jun - Prestali da objavljuju broj preminulih – Brazil Regionalne zdravstvene vlasti u Brazilu optužile su vladu Žaira Bolsonara da prikriva stvaran broj preminulih od koronavirusa pošto je zvaničnik ministarstva zdravlja izrazio sumnju u zvanične podatke. - Autoritaran, bezosjećajan i neljudski pokušaj prikrivanja preminulih od Covid 19 koji se protivi etici neće uspjeti - navelo je Nacionalno vijeće ministara zdravlja, organizacije koja okuplja te vlasti. Dan ranije ministarstvo je prestalo da objavljuje ukupan broj umrlih u Brazilu i daje samo broj umrlih u protekla 24 sata. Istog dana je zatvorena i web stranica koja objavljuje javne statističke podatke. Ponovo se pojavila na internetu ali samo s podacima u

Maska je obavezna na javnom mjestu i u zatvorenom prostoru gdje se ne može držati preporučeno rastojanje među ljudima, kao što su radnje. Maska se mora koristiti i u javnom prevozu, avionu, vozu, ali i u privatnim vozilima ako putnici ne žive pod istim krovom. Španija je, kao jedna od zemalja najtežim posledicama pandemije i više od 27.000 preminulih, u maju uvela obavezu da svi stariji od šest godina koriste maske. Ministar je rekao da je Vlada odlučila da ta mjera ostane na snazi uprkos postepenom ublažavanju drugih mjera. 11. jun - Oboljeloj od COVID 19 uspješno presađena pluća - SAD Pacijentkinji oboljeloj od COVID 19 uspješno su presađena oba plućna krila u jednoj čikaškoj bolnici. Stručnjaci u toj bolnici smatraju da je ovo prva uspješna transplantacija pluća u SAD pacijentu oboljelom od koronavirusa, kao i da to daje nadu onima čija su pluća teže oštećena tim virusom. Pacijentkinja, koja ima dvadesetak godina, prethodno je na intenzivnoj njezi provela šest sedmica i bila je priključena na respirator i aparat za ekstrakorporalnu membransku oksigenaciju (ECMO). Zbog toga je danima tretirana kao najteži slučaj na odjeljenju intenzivne njege za oboljele od COVID 19, a možda i u čitavoj bolnici, ističe jedna pulmološkinja zaposlena u toj bolnici. Međutim, do trenutka kada je testiranje pokazalo da se organizam pacijentkinje u potpunosti oslobodio prisustva koronavirusa, njena pluća su već bila nepovratno oštećena, pa je stavljena na listu za transplantaciju oba plućna krila, koja je 48 sati kasnije i obavljena.

– Transplantacija pluća za nju je bila jedina šansa da preživi – saopštio je ljekarski tim koji je uradio transplantaciju pluća. 12. jun - Evropska komisija dobila zeleno svijetlo za kupovinu vakcina - EU - Evropska komisija dobila je politički mandat od vlada zemalja Evropske unije da u njihovo ime pregovara o nabavci obećavajućih vakcina protiv koronavirusa - izjavila je evropska komesarka za zdravlje Stela Kirijakides i pozvala zemlje da odustanu od paralelnih inicijativa. Ona je na konforenciji za novinare rekla da je EK dobila ogromnu podršku vlada zemalja EU za plan da iskoristi fond od 2,4 milijarde eura kako bi unaprijed kupila vakcine protiv kporonavirusa. - Njemačka, Francuska, Italija i Holandija već pregovaraju sa framaceutskim kompanijama o kupovini vakcina, što može da oslabi zajednički pristup EU - podseća Gardijan. 12. jun - Karantin doveo do porasta broja gojaznih osoba - Italija U Italiji je tokom blokade zbog koronavirusa, najduže u Evropi, došlo do naglog rasta broja gojaznih osoba, pokazalo je istraživanje, što je izazvalo zabrinutost kardiologa i drugih zdravstvenih stručnjaka. U izvještaju italijanskih naučnika koji je objavljen u Evropskom časopisu za kliničku ishranu, ističe se da bi trebalo podstaći ljude sa prekomjernom težinom da se vrate zdravoj ishrani i redovnim fizičkim aktivnosima kako bi izgubili kilograme dobijene tokom restriktivnih mjera uvedenih u borbi protiv virusa Covid 19. Navedeno je da su uznemirenost, stres i strah da neće biti dovoljno hrane tokom restriktivnih mjera uzrok loše ishrane ljudi, kao i da su tromjesečna blokada i fizička neaktivnost doprinijeli rastu broja gojaznih osoba. 15. jun - Ponovo izolovali glavni grad i nekoliko mjesta - Indija Indijska država Tamil Nadu naložila je ponovnu izolaciju svog glavnog grada Čenaja i okolnih mjesta, gdje živi više od 15 miliona stanovnika do kraja juna. Kako je preko Tvitera navela vladajuća partija u državi Tamil Nadu, od 19. juna uvodi se potpuna izolacija mjesta Čenaj, Tiruvalur, Čengalpet i Kančipuram. Indija je početkom juna u velikoj mjeri ublažila restrikcije uvedene u borbi protiv koronavirusa, međutim virus u zemlji ne pokazuje znake jenjavanja. 16. jun - Protesti medicinskog osoblja - Francuska Nekoliko hiljada ljekara, medicinskih sestara i njegovatelja se okupilo u nekoliko gradova u Francuskoj zahtijevajući više sredstava za javne bolnice i cio zdravstveni sistem, kako je obećao predsjednik Emanuel Makron u jeku epidemije koronavirusa. Na poziv desetak sindikata organizovano je 220 protestnih

skupova tokom dana. Medicinsko osoblje navodi da se tokom pandemije korona virusa od kojeg je u Francuskoj od marta umrlo 30.000 ljudi, pokazalo pogoršano stanje zdravstva koje traje godinama.

Predsjednik Makron je tokom epidemije koronavirusa obećavao pokretanje velikog plana investicija u zdravstvo i povećanje plata medicinskom osoblju. U Parizu su se medicinskom osoblju priključili pripadnici pokreta Žuti prsluci i kod Ministarstva zdravlja razvili transparent Treba hitno reagovati, a neki su imali antirasističke transparente Black lives matter. 18. jun - Počelo testiranje vakcine na dobrovoljcima - Rusija Univerzitet Sečenov u Moskvi počeo je klinička ispitivanja vakcine protiv korona virusa i prvih 18 dobrovoljaca primilo je eksperimentalnu vakcinu, izjavio je Vadim Tarasov, direktor Univerzitetskog instituta, izvijestio je TASS. Informacija je potvrđena i u ruskom ministarstvu zdravlja koje je najavilo učešće ukupno 38 dobrovoljaca. Dvije vrste vakcina razvijene su na istraživačkom institutu Gamaleja, a dobrovoljci će biti izolovani u dvije bolnice u Moskvi. - Vršiti klinička testiranja usred pandemije je jedinstvena situacija. Svi potencijalni učesnici istraživanja proveli su dvije sedmice u karantinu, na posmatranju - saopštilo je Ministarstvo zdravlja, dodajući da će prve vakcine biti testirane uskoro. Ovo testiranje je bilo u fokusu medija prošlog mjeseca, kada je director instituta Aleksander Gintsburg saopštio da su on i drugi naučnici probali vakcinu na sebi prije nego što su počeli ispitivanja na drugim ljudima. 19. jun – U nekim bolnicama oboljele od COVID 19 već liječe steroidom - SAD Nekoliko bolnica u SAD oboljele od COVID 19 već liječi deksametazonom, ne čekajući potvrdu naučnog ispitivanja čiji preliminarni rezultati ukazuju na to da taj cjenovno veoma pristupačni steroid smanjuje stopu smrtnosti kod teških slučajeva korona virusa. Po tvrdnjama istraživača sa Univerziteta u Oksfordu, kod pacijenata kojima je potrebno mehaničko disanje ili kiseonik, stopa smrtnosti se primjenom tog lijeka smanjuje za oko trećinu, a britansko ministarstvo zdravlja već je odobrilo njegovo korišćenje u

državnom zdravstvu. - Gotovo da djeluje neetički ako ne koristite taj lijek – kazao je stručnjak za zarazne bolesti sa univerziteta na Floridi, čija je bolnica deksametazon prije tri dana uvrstila u sredstva koja se koriste za liječenje od COVID 19. Ovaj stručnjak podsjeća da su ta i mnoge druge bolnice na sličan način, bez zvaničnog odobrenja, prethodno počele da koriste antivirusni lijek remdesivir, koji, prema kliničkim ispitivanjima, nije uticao na stopu smrtnosti od korona virusa, ali je skratio vrijeme bolničkog liječenja. 22. jun - Vraćaju restriktivne mjere zbog COVID 19 - Bugarska Bugarske zdravstvene vlasti obnovile su neke restriktivne mjere nakon rasta novih slučajeva koronavirusa u toj zemlji. Ministar zdravlja Kiril Ananiev je naredio obavezno nošenje zaštitnih maski u svim zatvorenim javnim prostorima i objavio je strožije restriktivne mjere. Bugarska je uvela dvomjesečno vanredno stanje između marta i maja, a zdravstvene vlasti u početku su bile uspješne u suzbijanju epidemije virusa. Međutim, s ublažavanjem tih mjera broj slučajeva porastao je sa 640 između 7. i 22. juna, na ukupno 1.632 inficirane osobe. Bugarska, koja se oslanja na turizam, počela je da ponovo otvara svoje turističke destinacije u nadi da će spasiti ljetnu sezonu, ali je trenutni rast epidemije pokvario te planove. Gradonačelnik bugarskog cnomorskog grada Burgas, Dimitar Nikolov, dodao je da je ukupno 150 čarter letova prema Burgasu zakazanih za juli sada otkazano, prenosi AP. 24. jun - Premijer nije nosio masku u crkvi pa kažnjeni i on i njegova stranka - Bugarska Bugarski premijer Bojko Borisov je novčano kažnjen zbog toga što nije nosio zaštitnu masku u crkvi, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja te zemlje. Premijer Borisov je kažnjen sa 150 eura.

Ministarstvo zdravlja je izreklo novčanu kaznu u iznosu od 1.500 eura premijerovoj konzervativnoj stranci Gerb zbog održavanja sastanka u prepunoj sali uz prisustvo premijera. U Bugarskoj su 3.984 osobe inficirane koronavirusom, dok je 207 osoba preminulo. 24. jun - Stope smrtnosti kojima svjedoče ljekari su zastrašujuće – Švedska Glavni švedski epidemiolog je rekao kako izuzetno žali zbog neuspjeha zaštite domova za starije i nemoćne od koronavirusa i velikog broja preminulih. - Vjerojatno smo mislili da će nam naše društvo koje je razdvojeno po starosti omogućiti da izbjegnemo situaciju kao u Italiji, gdje različite generacije često žive zajedno, no to se pokazalo netačnim - rekao je Anders Tegnell, epidemiolog iz švedske Agencije za javno zdravlje.

- Stope smrtnosti kojima svjedočimo u Švedskoj su grozne i trebale su se izbjeći - kazao je za radijski program Summer. Tegnell je bio glavni epidemiolog švedske strategije borbe protiv virusa koju je opisao “klasičnom”. Uprkos naporima, švedski zdravstveni sistem se uspio nositi s pandemijom, smatra 64-godišnji epidemiolog. Švedska je zauzela blaži pristup u borbi protiv koronavirusa od drugih država. Stanovnici su pozvani da izbjegavaju putovanja, da održavaju socijalnu distancu i ostanu kod kuće ako su starije dobi ili imaju blaže simptome. Javna okupljanja ograničena su na 50 ljudi. Agencija je objavila da je zabilježila oko 62,3 hiljade slučajeva infekcije, s 5,2 hiljade smrtnih slučajeva. 24. jun - Koronavirus Ameriku bacio na koljena

Zbog povećanja broja inficiranih koronavirusom, Bugarska je 23. juna odlučila da stanovništvo ponovo mora da nosi maske u zatvorenim javnim prostorima. Borisov, njegovo osoblje i nekoliko novinara su kažnjeni sa po 150 eura jer su prekršili to pravilo tokom boravka u jednoj crkvi, piše Euronews.

Direktor američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) Robert Redfild izjavio je da je koronavirus bacio Sjedinjene Američke Države na koljena. On je ukazao da javno zdravstvo već dugo nema sve što mu je potrebno, da je nedovoljno finansirano i da je hitno potrebno ulagati u njega, prenosi CNN. – Potrošićemo oko sedam biliona dolara zbog jednog malog virusa – istakao je Redfild. Vodeći američki stručnjak za zarazne bolesti Entoni Fauči prethodno je upozorio da se u pojedinim američkim državama bilježi zabrinjavajući porast broja slučajeva koronavirusa. Oko 2,4 miliona Amerikanaca inficirano je koronavirusom,

a više od 120.000 ih je umrlo. SAD su po broju inficiranih i umrlih od koronavirusa na prvom mjestu u svijetu. 25. juni - Njemačka i Francuska povećale pomoć WHO-u Francuska i Njemačka su u četvrtak dale političku i finansijsku podršku Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) u njenoj borbi protiv pandemije COVID 19, a Berlin je najavio da će ove godine dati rekordnih pola milijarde eura u novcu i opremi. Čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus je rekao da agencija, koju SAD kritikuje da je bila spora u odgovoru na pandemiju, dobija podršku koja joj je potrebna i da su razgovori bili vrlo produktivni - prenosi Hina pisanje Reutersa. - Danas dobijamo svu podršku koja nam je potrebna, politički i financijski. I Njemačka i Francuska su dugo vremena prijatelji WHO-a i globalnog zdravlja - rekao je Tedros Ghebreyesus na konferenciji za medije u sjedištu WHO-a. - Izolovani nacionalni odgovori na međunarodne probleme osuđeni su na propast - rekao je njemački ministar zdravlja Jens Spahn. On je najavio dodatne donacije u novcu i medicinskoj opremu WHO-u kojima će ukupna pomoć Njemačke ove godine dostići 500 miliona eura, najveći iznos ikada, u razdoblju kada ta zemlja preuzima predsjedanje EU-om. 26. jun - Remdesivir dobio zeleno svjetlo za liječenje Covid-19 - EU

Evropski regulator uslovno je odobrio upotrebu antivirusnog lijeka Remdesivira proizvođača Gilead Sciences Inc. za oboljele od bolesti Covida-19, što je prvi lijek koji je dobio preporuku na Starom kontinentu. Evropska agencija za ljekove (The European Medicines Agency, EMA) objavila je da je njezin odbor CHMP (human medicines committee) preporučio primjenu Remdesivira u odraslih osoba i djece od 12 godina starosti u kojih dijagnostikovana upala pluća iziskuje primanje kiseonika. Cijena lijeka u Evropi još nije poznata. U Sjedinjenim Državama Remdesivir bi mogao stajati do 5.080 dolara po tretmanu, a generički lijek indijskog proizvođača mogao bi se prodavati po cijeni između 5.000 do 6.000 rupija što je od 66,13 do 79,35 dolara. Uslovno zeleno svjetlo EMA-e znači da ljekari mogu prepisivati Remdesivir, koji će se u Evropi zvati Veklury kada ga odobri Evropska komisija, a ona obično slijedi preporuke CHMP-a. Uslovno odobrenje za prodaju u Evropskoj uniji dopušta da se terapija počne prodavati u godini u kojoj su raspoloživi svi podaci o djelovanju lijeka i njegovim nuspojavama. Gilead mora konačne podatke predati do novembra. Potražnja za tim lijekom porasla je otkako se u kliničkim ispitivanjima pokazao kao lijek koji najviše obećava. Studija koju je sprovela EMA pokazala je da se oboljeli od Covida 19 oporavljaju prosječno četiri dana brže od drugih bolesnika.

27. jun – Prikupljeno više od 6 milijardi eura za borbu protiv COVID 19 - EU Na drugoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji za borbu protiv novog koronavirusa, koju je sazvala predsjednica Evropske komsije Ursula von der Leyen, prikupljeno je 6,15 milijardi eura iz EU-a, SAD-a i brojnih država, a mnogi učesnici su isticali kao buduća vakcina mora biti dostupna svima. Komisija je zajedno s Evropskom investicijskom bankom obećala za borbu protiv Covida 19 dati 4,9 milijardi eura, Njemačka 383 miliona eura, Sjedinjene Države 545 miliona dolara, Kanada 219 miliona dolara a Katar 10 miliona dolara. Na summitu je učestvovalo 40 vlada. Prikupljeni novac će biti iskorišten za testiranja na Covid 19, liječenja, razvoj i proizvodnju vakcina, te za pomoć najsiromašnijim i najmarginaliziranijim zajednicama. 28. jun - Najpogođenije zemlje koronavirusom U pandemiji novog koronavirusa umrlo je najmanje 495.288 ljudi u svijetu od decembra kada je Kina službeno izvijestila o izbijanju bolesti, a zabilježeno je više od 9,8 miliona slučajeva infekcije, pokazuje izvještaj koji je objavila agencija France Presse. Više od 9.875.040 slučajeva infekcije službeno je dijagnostikovano u 196 zemalja i teritorija od početka epidemije a smatra se da ih je ozdravilo najmanje 4.903.500. Ipak, ovaj broj dijagnostikovanih slučajeva odražava tek dio stvarnog broja inficiranih. Neke zemlje testiraju samo teže slučajeve bolesti, druge se uglavnom koriste testovima za otkrivanje kontakata a mnoge siromašne zemlje imaju tek ograničenu mogućnost testiranja. Od objavljivanja izvještaja u svijetu je umrlo 4.372 ljudi i zabilježeno je 181.048 novooboljelih. Zemlje koje su imale najveći broj umrlih jesu Brazil s novih 990 umrlih, Meksiko 719 i Sjedinjene Države 523. Po podacma agencije Reuters broj potvrđenih slučajeva infekcije u SAD-u je prešao 2,5 miliona, a do sada je od Covid-a 19 u toj zemlji umrlo 125.255 osoba, što je najveći broj umrlih u nekoj zemlji svijeta. Nakon SAD-a najviše su stradali Brazil, s 55.961 umrlim i s 1.274.974 inficiranih, Ujedinjeno Kraljevstvo s 43.514 umrlih i 310.250 inficiranih, Italija s 34.716 umrlih i 240.136 inficiranih i Francuska s 29.778 umrlih i 199.343 inficiranih. Među zemljama koje su najgore prošle je Belgija koja ima najveći broj umrlih u odnosu na stanovništvo, 84 umrla na 100.000 stanovnika, a za njom dolaze Ujedinjeno Kraljevstvo (64), Španija (61), Italija (57) i Švedska (52). Kina (bez Hong Konga i Macaa) službeno je imala 83.438 inficiranih, od kojih je 4.634 umrlo a 78.444 je ozdravilo. Evropa je imala ukupno 195.832 umrlih i 2.628.116 inficiranih, SAD i Kanada 133.820 umrlih i 2.595.200 inficiranih, Latinska Amerika i Karibi 108.531 umrlog i 2.374.695 inficiranih, Azija 32.494 umrlih i 1.187.782 inficiranih, Bliski istok 15.195 umrlih i 717.659 inficiranih, Afrika 9.283 umrlih i 362.479 inficiranih i Okeanija 133 umrlih i 9.109 inficiranih. Izvještaj je sačinjen na osnovu podataka koje su kancelarije France Pressea dobili od nadležnih nacionalnih vlasti i informacija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).