Medical 136

5. AVGUST 2020.

GODINA XII BROJ 136

www.medicalcg.me

1.50

Sa dodjele Trinaestojulskih nagrada 2020.

Transfuziološka služba Crne Gore COVID 19 – epidemiološki aspekt Aktuelnosti iz CALIMS-a Šećerna bolest i tehnologija Udruženje Genezis

Intervjui:

Ulcerozni kolitis Osteoporoza Trudnoća nakon 40-te Obrve

Dr Miloš Ičević Vojin Ramović

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa

IZ SADRŽAJA Institut za javno zdravlje Crne Gore 6–7 Dobitnici Trinaestojulske nagrade 2020 8 Transfuziološka služba Crne Gore Prim. dr Gordana Rašović 9 – 11 COVID 19 – epidemiološki aspekt Dr sci. med. Sanja Medenica 12 – 15 Intervju: Vojin Ramović 16 – 17 Ulcerozni kolitis Dr Olivera Sekulić 20 – 23 Osteoporoza Dr Rifat Međedović 24 – 26 Hronika Crne Gore 28 – 37 Intervju: Dr Miloš Ičević 44 – 46 Udruženje Genezis Dr Ana Popović, spec. pharm 48 – 49 Šećerna bolest i tehnologija Dr Dragan Likić 50 – 53 Aktuelnosti iz CALIMS Mr ph Željka Bešović Dr sc med. spec. Snežana Mugoša Mr ph Milena Lješković Mr sc. ph Jasmina Krlić Mr ph Maja Stanković 54 – 57 Trudnoća nakon četrdesete Prof. dr Artur Bjelica 58 – 59 Obrve Dr Duško Marković 62 – 63 In memoriam Prim. dr Paša Divanović 73

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE CRNE GORE, dobitnik Trinaestojulske nagrade za 2020. godinu Institut za javno zdravlje Crne Gore je visokospecijalizovana zdravstvena ustanova na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, čija je djelatnost usmjerena na očuvanje i unapređenje zdravlja svih građana. Zadaci Instituta za javno zdravlje su usmjereni na promociju, prevenciju i zaštitu u oblasti javnog zdravlja. Institut obavlja zdravstvenu, naučno-istraživačku i nastavnu djelatnost. Institut za javno zdravlje, u skladu sa Dubrovačkom poveljom potpisanom 2001. od strane ministara zdravlja zemalja Jugoistočne Evrope, preuzima ključnu ulogu u jačanju kontrole i nadzora nad zaraznim i masovnim nezaraznim bolestima, očuvanju, unapređenju zdravlja, promociji zdravih stilova življenja, kao i jačanju institucionalnih kapaciteta i međusektorske saradnje u obezbijeđivanju kvalitetne hrane, vode i životne okoline, i uspostavljanju regionalnih mreža i sistema za prikupljanje i razmjenu informacija u domenu zdravlja.

Institut koordinira planove promocije zdravlja za Crnu Goru i nosilac je: stručnih zadataka na pripremi nacinalnih programa, razvojnih strategija, javno-zdravstvenih programa za savladavanje najozbiljnijih zdravstvenih problema u ustanovama, analiza zdravstvenog stanja stanovništva, zdravstvene ekonomike, menadžmenta, zdravstvene informatike i razvoja adekvatnih indikatora tih područja za određivanje kvaliteta zdravstvene zaštite. Institut ima posebnu ulogu u planiranju zdravstvene zaštite i obezbjeđenju stručnometodološke pomoći u planiranju i ocjeni planova svih zdravstvenih subjekata.

Na svom dugotrajnom putu razvoja počevši od skromne Stalne bakteriološke stanice 1922. godine i Higijenskog zavoda na Cetinju osnovanog 1927. godine, do današnjeg, savremenog Instituta za javno zdravlje Crne Gore, ustanova je u kontinuitetu kadrovski jačala i razvijala se, pa je već devet decenija u službi naroda pružajući zdravstvenu zaštitu stanovništvu na lokalnom, regionalnom i državnom nivou. Istorijski posmatrano, aktivnosti koje je sprovodio Institut, u najvećoj mjeri su doprinijele da se u Crnoj Gori danas veoma rijetko obolijeva i još ređe umire od zaraznih bolesti od kojih je nekada obolijevalo na hiljade građana, sa visokim procentom

06

posljedičnog invaliditeta i na desetine umrlih. Neke bolesti su eliminisane, neke eradicirane, pa danas manje umiremo i duže živimo.

Tako je iskorijenjen endemski tifus, pjegavac, trahom i malarija 1964. godine, dok je posljednji slučaj dječje paralize registrovan 1973. godine, difterije 1977. godine, dok su se male boginje, crvenka, veliki kašalj registrovali pojedinačno do otpočinjanja djelovanja antivakcinalnog lobija.

Posebnu dodatnu vrijednost ovoj instituciji daje odluka Vlade Crne Gore sa početka ovog vijeka o njenom organizovanju kao visokospecijalizovane javno zdravstvene ustanove, kao baze Medicinskog fakulteta sa modernom koncepcijom i tehnološki opremljenim službama za katedre iz oblasti epidemiologije, higijene, ekologije, socijalne medicine, zdravstvene statistike, informatike, mikrobiologije i imunologije. Na talasu institucionalne podrške, 2010. godine je izgrađena nova, moderna zgrada Instituta, namjenski krojena po mjeri svih njegovih centara i službi. Uporedo sa unaprijeđenjem prostornih kapaciteta, obezbjeđuje se i najmodernija oprema i sredstva za laboratorijska ispitivanja i naučna istraživanja, edukaciju i terenski rad. Veoma se brzo podiže kadrovski potencijal u strukturi preventivno medicinskih specijalizacija zdravstvenih radnika i saradnika uz dostizanje naučnih zvanja magistara i doktora nauka. Posebna pažnja je posvećena njegovanju sopstvenog kadra spremnog da preuzme odgovornost u borbi sa ozbiljnim izazovima.

Tako danas Institut za javno zdravlje ima 215 zaposlenih, od čega 12 doktora nauka (5 profesora i 2 docenta), 14 magistara nauka, 54 ljekara specijalista, 9 specijalista iz drugih oblasti u okviru domena djelatnosti Instituta (zdravstvena statistika i informatika, zdravstveni menadžment, sanitrna hemije, zaštita životne sredine, molekularna biologija, toksikološka hemija), 26 doktoranada, 9 ljekara specijalizanata iz oblasti, epidemiologije, medicinske mikrobiologije i socijalne medicine. Djelatnosti u Institutu za javno zdravlje ostvaruju se u organizacionim jedinicama, centrima, službama i odjeljenjima. Glavni kostur instituta čine Centar za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti, Centar za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti, Centar za razvoj

zdravstvenog sistema, Centar za promociju zdravlja, Centar za zdravstvenu ekologiju, Centar za medicinsku mikrobiologiju i Centar za nauku kojima podršku pruža administrativno-stručna služba.

Imajući prethodno u vidu, sasvim prirodno djeluje činjenica da je Institut za javno zdravlje prva akreditovana zdravstvena ustanova i prva licencirana naučnoistraživačka zdravstvena ustanova.

Institut je jedini Centar izvrsnosti u sistemu zdravstva Crne Gore koji je bio jedan od partnera u prvom Centru izvrsnosti u Crnoj Gori i ponovo jedan od partnera jednog od dva najnovija Centra izvrsnosti. Takođe, prva je sertifikovana zdravstvena ustanova sa standardima MEST ISO 17025:2018 od 2010. godine, MEST ISO 9001:2016 od 2015. godine, MEST ISO 16636:2016 od 2019. godine.

Cijeneći dostignuća ove institucije, Vlada Crne Gore je u sadejstvu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i Mrežom za Jugosistočnu Evropu podržala njegovu nominaciju u Razvojni zdravstveni centar za nezarazne bolesti Mreže za Jugoistočnu Evropu. U cilju kontinuiranog podizanja sopstvenih kompetenci na viši nivo, Institut je trenutno u fazi uvođenja sljedećih standarda MEST ISO 14001:2016, MEST ISO 45001:2018, MEST ISO 15189:2013. U 2019. godini laboratorije Odjeljenja za sanitarnu hemiju i ekotoksikologiju su usvojile novi standard 17025:2017 i odradile sve pripremne aktivnosti u vezi sa akreditacijom laboratorija za 59 novih metoda iz oblasti kvaliteta i bezbjednosti hrane i vode.

U dijelu svoje djelatnosti Institut svojim znanjem i ekspertizama pomaže Ministarstvu zdravlja i daje stručan doprinos u kreiranju zdravstvenog sistema pripremajući ili učestvujući u pripremi standarda i normativa, strategija i programa, zakona i podzakonskih akata, kao i svih dokumenata koji omogućavaju adekvatno sprovođenje i vođenje reforme, uređivanje i podizanje zdravstvenog sistema i zdravstvene zaštite na viši nivo. Tako je kao neophodno sredstvo u vođenju zdravstvene statistike pripremljeno i prvo crnogorsko izdanje Međunarodne klasifikacije bolesti, deseta revizija.

Danas Institut, kao glavni upravljač podacima u zdravstvu, sakuplja i objavljuje godišnje izvještaje o zaraznim bolestima, imunizacijama, AIDS-u, namirnicama, vodi za piće, te Statistički godišnjak o zdravstvenom stanju stanovništva Crne Gore.

Imajući na umu da na očuvanje i unaprijeđenje zdravlja utiču mnogi faktori koji su široko rasprostranjeni i ne poznaju granice država, Institut je uvijek težio saradnji sa sličnim institucijama iz regiona, potpisujući memorandume o saradnji sa prestižnim institutima u regionu i Evropi, kao što su: Institut Superiore di Sanita, Rim, Italija, Nacionalni institut za zarazne bolesti „Lazzaro Spallanzani“ Rim, Univerzitet „Campus Bio-Medico of Rome“, Institut „Robert Koch“, Njemačka, Nacionalna škola za javno zdravlje, Grčka, Nacionalni institut za javno zdravlje Slovenije, Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, Institut za javno zdravlje Vojvodine. U toku 2019. godine, Institut je postao partner u novom Centru izvrsnosti FoodHub čiji je nosilac UDG. Institut je, poštujući načelo kontinuiranog traganja za naučnom istinom, učestvovao u oko 40 istraživačkih projekata, sam ili sa partnerima iz zemlje, regiona i svijeta. Tokom 2019. godine, Institut za javno zdravlje je učestvovovao u izradi 7 preporuka, programa, studija, pravilnika, nacionalnih planova. Tokom cijele godine je sprovođen aktivni nadzor nad akutnom flakcidnom paralizom u cilju održavanja statusa „polio free“. Tradicionalno je obilježena “Proljećnja evropska nedjelja testiranja na hepatitis i HIV” i “Dan borbe protiv AIDS-a”.

Servisiranje svakodnevnih potreba građana i drugih subjekata je rezultiralo impresivnim podacima o izvršenih 21166 sanitarnih pregleda, ispitivanju 340 uzoraka otpadnih voda, laboratorijskih

analiza 18 uzoraka vazduha, analiziranih 297 uzoraka bazenske vode, 223 izlaska na teren u cilju preduzimanja mjera za sprječavanje nastanka masovnog obolijevanja, registrovanih 8433 slučajeva zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju, registrovanih 1895 oboljelih od gripa i bolesti sličnih gripu kao i 58429 oboljelih od akutnih respiratornih infekcija. U Savjetovalištu za ishranu obavljen je 601 pregled i 842 kontrola, sprovedeno je 25 EpiTel konferencija, 1545 konsultacija putem sastanaka, telefonskih konferencija i direktnog kontakta sa ljekarima.

2019. godinu obilježila je intenzivirana aktivnost Instituta za javno zdravlje u oblasti nadzora nad zaraznim bolestima. Kao da su slutili da se bliže krizna vremena izazvana nevidljivim, svirepim neprijateljem sa prijetnjom da ugrozi zdravlje i život ljudi. Tako je kroz saradnju sa Institutom za javno zdravlje “Robert Koh” iz Berlina, osoblje Instituta osnaženo novim saznanjima u istraživanju epidemija, brze procjene rizika, korišćenja lične zaštitne opreme. Sa istim ciljem adekvatnog odgovora u stanju epidemije, sprovedena je i zdravstvena edukacija članova porodica i kolektiva o zaštiti od zaraznih bolesti.

U saradnji sa Direktoratom za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova, Institut za javno zdravlje je završio rad na dokumentima procjene rizika od katastrofa (epidemije, poplave, CBRN).

Učestvovali su i u studiji „Procjena i smanjenje rizika od katastrofa” - The European Science & Technology Advisory Group (E-STAG).

Od posebnog je značaja u ovom segmentu djelovanja sprovođenje kontinuirane aktivnosti regulisanih Međunarodnim zdravstvenim pravilnikom (IHR), što je za rezultat imalo uspješnu prezentaciju Crne Gore na ministarskoj konferenciji u Istambulu, kao i 19 pripremljenih radnih svezaka i prezentacija za Zajedničku eksternu evaluaciju (JEE -Joint External Evaluation) za svaku oblast nadzora kontrole i prevencije zaraznih bolesti. Konačno, u periodu od 27-31. maja 2019. godine u Crnoj Gori je od strane Svjetske zdravstvene organizacije realizovana misija SZO za Zajedničku eksternu evaluaciju u okviru koje je indikator sistema nadzora Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje, od strane eksperata SZO ocijenjen najvećom ocjenom 5.

Da je ova petica bila u potpunosti zaslužena, pokazao je Institut za javno zdravlje samo nekoliko mjeseci kasnije na djelu, u praksi, dokazujući da uloženi trud u podizanje svijesti o značaju preventivnih aktivnosti na suzbijanju zaraznih bolesti nije bio uzaludan. Naprotiv! Institut za javno zdravlje je svo akumulirano znanje pretočio u fantastičan poduhvat očuvanja zdravlja i života građana Crne Gore. Njegova veličanstvena uloga u vođenju epidemije SARSCoV-2 je proizvod višedecenijskog iskustva, postepeno ugrađivanog u genetski materijal brižljivo biranog kadra, koje ga je prenosilo sa koljena na koljeno, cijeneći i ne zaboravljajući svoje učitelje.

Zato nije iznenađenje što je Institut za javno zdravlje Crne Gore 31. decembra 2019. godine, kada je Narodna Republika Kina prijavila Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji grupisanje slučajeva atipične pneumonije sa zajedničkom epidemiološkom karakteristikom u gradu Vuhan, dočekao spreman, naoružan znanjem, uhodanošću sistema, rutinskom primjenom pravila i standarda. Iskazani profesionalizam u pripremi za kriznu situaciju, mudar menadžement koji nije dozvolio da virus upravlja nama, već da mi upravljamo njime, bacio je novo svijetlo na funkcionisanje crnogorskog zdravstvenog sistema i uvrstio ga među najspremnije u Evropi i svijetu. Zato Institut za javno zdravlje zaslužio i dobio “13. julsku nagradu” 2020. godine kao priznanje pregoran rad na prevenciji koji je poslužilo svrsi spašavanja zdravlja i života ljudi.

Institut za javno zdravlje Crne Gore

07

Uručene Trinaestojulske nagrade

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović uručio je 10. jula na prigodnoj svečanosti u Vili „Gorica“ najveće državno priznanje - Trinaestojulsku nagradu dobitnicima, Institutu za javno zdravlje Crne Gore, prof. dr Ranku Lazoviću, hirurgu i prof. dr Živku Andrijaševiću, istoričaru.

U svom obraćanju, predsjednik Brajović je rekao da nam se u teškim vremenima, a malo koja su u Crnoj Gori bila laka, uvijek čini da vrijeme ističe, pogotovo danas u doba zdravstvenih, ekonomskih i društvenih izazova. Ali ljudi od napretka znaju da naše vrijeme nije stalo, već neumitno dolazi. I da su sva vremena poslije mraka za čitavu jednu dimenziju bolja i svjetlija. Zato budimo spremniji i pametniji nego ikad, da izađemo kao pobjednici, jer nam bitke za bolje i sigurnije čovječanstvo tek predstoje - poručio je Brajović, rekavši da su „ova vremena neophodna jer ljudi skinu maske, žito se prosije, a zdravo zrnevlje odvoji od klice licemjerja i apsurda.“ Govoreći o dobitnicima, Brajović je istakao da je Institut za javno zdravlje Crne Gore samopouzdanjem, stručnošću, srčanošću i odgovornošću ponio teret epidemije pod kojim su se slomili mnogi razvijeniji i moćniji zdravstveni sistemi u svijetu. „Ova nagrada uručuje se ne samo za prvu pobjedu, već za sve prošle i buduće bitke, a nagradu zasluženo dijele i prethodnici sadašnje generacije, stvorivši temelje ove izvanredne institucije“ – istakao je između ostalog predsjednik Skupštine.

O laureatu prof. dr Ranku Lazoviću, digestivnom hirurgu, rekao je da su njegov humani odnos i sigurna ruka spasili mnoge živote. „Jasno je da sve važne borbe ne dobija pojedinac, već kolektiv,

08

ali među jednakima uvijek postoji, ako ne najbolji, onda najistaknutiji među istima, sposoban da znanjem, iskustvom i zvanjem donese odluke, ispravne i od opšte važnosti i koristi. Naš laureat je takođe, zajedno sa ukupnim zdravstvenim sistemom zadobio ogromno povjerenje crnogorske javnosti“ – naveo je predsjednik u svom izlaganju.

Prof. dr Živko Andrijašević je jedan od onih koji ne popuštaju ni pred starim ni pred novim vremenima i pritiscima, kojima su struka i istina uvijek motiv i zaloga. Andrijašević nikad nije pravio kompromis sa neistinom, mitovima i mitomanijom, pogotovo ne sa populizmom i politikanstvom. Već nam je u maniru najvećih istoričara iz prošlosti i sadašnjosti govorio u lice da smo ono što jesmo, a ne ono što želimo da budemo; Da smo podcijenili sebe tamo gdje smo trebali biti ponosni, kao i dali previše važnosti sebi ili drugima. Jer je istorija stroga i temeljna nauka, bazirana na činjenicama i utemeljena na istini, koja čuva suštinu čovjekove civilizacije, a sve ostalo je podilaženje ljudima i vremenu, ideologijama, pozicijama i opozicijama, religijama i indoktrinacijama – zaključio je u predsjednik Brajović.

U ime Žirija za dodjelu trinaestojulske nagrade, obrazloženje je dala članica mr Jadranka Selhanović.

U ime nagrađenih, zahvalio je prof. dr Živko Andrijašević, rekavši da je njihovim djelima odato najveće priznanje, a dobitnicima pričinjena čast nagradom – i crnogorskom i državnom i trinaestojulskom - koja se u oblastima kojima se bave, ne može mjeriti ni sa jednom drugom.

Transfuziološka služba Crne Gore

u vrijeme epidemije Covid-19

Prim. dr Gordana Rašović

N. Eraković, J. Zonjić, S. Vučinić, M. Grubiša, T. Šćepanović, A. Cvijović, P. Maraš, M. Djukić, D. Đurašković Pojava i zvanično oglašavanje pandemije corona virusa COVID -19, širenje velikom brzinom u svjetskoj populaciji i prodor na prostore Crne Gore uslovilo je proglašavanje epidemije i u našoj zemlji.

Ovakve situacije, uzrokovane dejstvom nepoznatog agensa, u kojima je zahvaćen i u riziku veliki dio populacije, imajući u vidu osnovnu djelatnost transfuzioloških ustanova a to je obezbjeđenje dovoljnih količina sigurne krvi za potrebe liječenja, predstavljaju veliki izazov za sve ustanove ovog tipa, pa i za našu ustanovu. Problemi se dešavaju upravo u toj osnovnoj djelatnosti tako da su mnoge razvijene zemlje kao što su Italija, Njemačka, Velika Britnija, zatečene naglim širenjem epidemije, zabilježile pad davalaštva od čak 60-90%.

Iako dosadašnjim saznanjima i iskustvom nije registrovano prenošenje COVID-19 infekcije transfuzijom krvi i komponenata krvi i transfuziološka služba se ne nalazi u prvoj liniji odbrane, uloga transfuziološke službe je od velike važnosti za funkcionisanje ukupnog zdravstvenog sistema u ovim uslovima.

Neizvjesnost trajanja epidemije i ograničen rok trajanja krvi/komponenata krvi, prijetili su da dovedu do nestašice ovog lijeka za zbrinjavanje hroničnih stanja hematoloških pacijenata, onkoloških pacijenata, porodilja, kao i zbrinjavanje urgentnih stanja

a samim tim i do direktnog ugrožavanja ljudskih života i negativnog uticaja na kvalitet zdravstvene zaštite.

Ovakva situacija, svima nama nepoznata do sada, zahtijevala je ozbiljnu organizaciju i preduzimanje posebnih mjera koje će omogućiti realizaciju osnovne djelatnosti Zavoda u vanrednim okolnostima i prevenirati nestašicu krvi/komponenata krvi, nezamjenljivog lijeka humanog porijekla. Takođe, to je podrazumijevalo i pravovremenu nabavku potrošnog materijala neophodnog za obezbijeđivanje sigurnosti lijeka.

Najveći problem predstavljale su aktivnosti na prikupljanju krvi koje se sprovode u skladu sa Planom prikupljanja krvi Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore usvojenog na godišnjem nivou a u cilju kontinuiranog obezbijeđenja adekvatnih količina sigurne krvi za potrebe građana Crne Gore i podršku zdravstvenim ustanovama u sistemu zdravstva.

Preduzimanje mjera propisanih od strane NKT-a koje pored univerzalnih mjera zaštite i držanja socijalne distance, koje su podrazumijevale i obustavu rada srednjih škola i fakulteta, rad od kuće zaposlenih u mnogim ustanovama, suspendovanje gradskog i medjugradskog prevoza kao i ograničenje kretanja, uslovili su nemogućnost realizacije godišnjeg Plana prikupljanja krvi Zavoda

09

za 2020. godinu.

Odmah su otkazane sve planirane akcije u srednjim ĹĄkolama I fakultetima odnosno u populaciji mladih koji Ä?ine znaÄ?ajan udio u dobrovoljnom davalaĹĄtvu krvi.

Nakon neoÄ?ekivano brzog ĹĄirenja infekcije u svijetu i pojave prvih sluÄ?ajeva u naĹĄoj zemlji, uporedo sa mjerama Instituta za javno zdravlje i NKT-a, sredinom marta se uvode mjere prevencije ĹĄirenja Covid-19 infekcije u transfuzioloĹĄku sluĹžbu Crne Gore ĹĄto dovodi do znatno manjeg broja davaoca a samim tim i znaÄ?ajnog smanjenja rezervi. Ipak joĹĄ uvijek nakon duĹžeg perioda, uz sprovoÄ‘enje donetih mjera, Zavod raspolaĹže pristojnim rezervama.

Već nakon prvih obavijeťtenja o pojavi i ťirenju corona virusa, u skladu sa Protokolom za djelovanje u vanrednim situacijama, Uprava Zavoda preduzela sledeće aktivnosti.

27.01.2020. godine – Dostavljanje uputstva ljekarima Zavoda koji rade sa davaocima krvi o postupanju pri selekciji davaoca krvi u skladu sa preporukama ECDC, SoHO, SZO; 13.03.2020. godine – Dopunski Upitnik za davaoce krvi na osnovu Preporuka Komiteta za vanredne situacije u skladu sa MeÄ‘unarodnim zdravstvenim Pravilnikom dostavljen ljekarima u svim organizacionim djelovima Zavoda; 16.03.2020. godine – Pripremljen dokument “Mjere prevencije transmisije Covid-19 u transfuzioloĹĄkoj sluĹžbi Crne Goreâ€?; 17.03.2020. godine – Uvedeni Info brojevi za sve organizacione djelove Zavoda (9); 18.03.2020. godine – Uspostavljena reorganizacija procesa rada zaposlenih u grupama u cilju zaĹĄtite zaposlenih; Uspostavljeno izvjeĹĄtavanje na dnevnom nivou; Praćenje stanja rezervi krvi/komponenata krvi.

Mjere prevencije transmisije Covid-19 u transfuzioloĹĄkoj sluĹžbi Crne Gore doneĹĄene su u cilju prevencije transmisije virusa COVID-19 meÄ‘u davaocima krvi i meÄ‘u osobljem Zavoda. Odmah nakon donoĹĄenja mjera i obezbijeÄ‘ivanja dodatne opreme neophodne za sprovoÄ‘enje istih kao i adekvatne zaĹĄtitne opreme, zapoÄ?eta je implementacija u svim OD Zavoda koji pokrivaju kompletnu transfuzioloĹĄku sluĹžbu na teritoriji naĹĄe zemlje.

MJERE PREVENCIJE TRANSMISIJE COVID-19 U TRANSFUZIOLOŠKOJ SLUŽBI I FORMIRANJE KOORDINACIONOG TIMA – imajući u vidu organizaciju Zavoda na nacionalnom nivou i pruŞanje usluga

10

i prikupljanja krvi na 9 lokacija.

II INFORMISANJE DAVAOCA KRVI I GRAÄ?ANSTVA 1. OBJAVA NA SAJTU ZAVODA (transfuzija.me) – Informacije davaocima krvi i dopunski upitnik; 2. USPOSTAVLJANJE INFO LINIJA ZA SVE INFORMACIJE DAVAOCIMA KRVI U PERIODU POJAÄŒANOG NADZORA (9 ORGANIZACIONIH DJELOVA); 3. OBAVJEĹ TENJE PUTEM MEDIJA O POJAÄŒANIM MJERAMA NADZORA – TV obavjeĹĄtenje, flajeri i uputstva sa aktuelnom temom, socijalne mreĹže.

t 1JUBOKB TBESäBOB V EPQVOTLPN VQJUOJLV o TJNQUPNJ putovanja, kontakti;

t 4BWKFUJ III RAD SA DAVAOCIMA 1. DOPUNSKI UPITNIK; 2. POSEBAN PROSTOR NA ULAZU ZA TRIJAŽU;

t *OEJWJEVBMOJ VMB[BL EBWBPDB;

t *TQVOKBWBOKF EPQVOTLPH VQJUOJLB;

t .KFSFOKF UFNQFSBUVSF 3. PODSJEĆANJE DAVAOCA NA OBAVEZNU PRIJAVU SIMPTOMA UKOLIKO SE POJAVE U NAREDNIH 48 h do 14 DANA NAKON DAVANJA KRVI – flajer sa brojem telefona; OSOBLJE: Maske i rukavice 4. POSTAVLJANJE DEZINFEKCIONIH SREDSTAVA; 5. POJAÄŒANA HIGIJENA RADNIH POVRĹ INA NAKON I IZMEÄ?U INTERVENCIJE (stolovi za popunjavanje upitnika, prostor za Hb – stolovi, leĹžajevi za davaoce); 6. REDOVNO PRANJE RUKU I DEZINFEKCIJA; 7. UKLJUÄŒIVANJE UV LAMPI (na mjestima koja ih posjeduju); SPROVOÄ?ENJE AKCIJA DDK 1. OTKAZIVANJE AKCIJA U SREDNJIM Ĺ KOLAMA I FAKULTETIMA DO TRAJANJA MJERA ZABRANE I PONOVNOG USPOSTAVLJANJA RADA; 2. REDOVNE AKCIJE ĆE SE SPROVODITI U SKLADU SA GODIĹ NJIM PLANOM SPROVOÄ?ENJA AKCIJA UZ POJAÄŒANE MJERE NADZORA;

t ObavjeĹĄtenje organizatorima akcije o pojaÄ?anim mjerama prevencije ĹĄirenja COVID 19, dostavljanje dopunskog upitnika i broja telefona na koji se davaoc moĹže javiti ukoliko je neki od odgovora pozitivan;

t %PHPWPS TB PSHBOJ[BUPSPN BLDJKF P SBTQPSFEV EPMBTLB EBWBPDB LBLP CJ TF J[CKFHMP NBTPWOP PLVQMKBOKF;

t *[SBEB *OGPSNBUPSB [B PSHBOJ[BUPSF BLDJKB %%, IV OSOBLJE

.+&3& 6/*7&3;"-/& ;"À5*5& ,0% 040#-+" 6 1370. ,0/",56 4" %"7"0$*." ,37* * 1"$*+&/5*."

SVLBWJDF NBTLF ;

3&%07/0 13"/+& 36,6 * %&;*/'&,$*+" V PROSTOR I OPREMA

10+"ɇ"/& .+&3& ɇ*ÀɆ&/+" 10%07" 1073À*/" ,0+& 4& ɇ&450 ,03*45& UPBMFUJ * %0%*36+6 LWBLF OB WSBUJNB ;

ɇ*ÀɆ&/+& 3"%/*) 1073À*/" %&;*/'&,$*0/*.

43&%4570. /",0/ * *;.&ó6 */5&37&/$*+" TUPMPWJ [B QPQVOKBWBOKF VQVUOJLB TUP V QSPTUPSV [B PESFÿJWBOKF )C MFäBKFWJ [B EBWBPDF [BIWBMOJ PCSPL ;

6,-+6ɇ*7"/+& 67 -".1* OB NKFTUJNB LPKB JI QP TKFEVKV

VI SARADNJA SA ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA KOJE KORISTE KRV U LIJEČENJU

0CBWJKFTUJUJ CPMOJDF P QSFEV[FUJN NKFSBNB PQSF[B QSJMJLPN QSJLVQMKBOKB LSWJ;

0CBWJKFTUJUJ CPMOJDF P OFQPTUPKBOKV EPLB[B P QSFOPÝFOKV $07*% QVUFN USBOTGV[JKF LSWJ;

;BUSBäJUJ PE CPMOJDB EB J[WJKFTUF P QBDJKFOUJNB [B LPKF TF TVNOKB EB TV SB[WJMJ QPTUUSBOTGV[JKTLF TJNQUPNF JOGFLDJKF $07*% LBLP CJ TF PNPHVʉJMP PEHPWBSBKVʉF QSJLVQMKBOKF QPEB UBLB VUFNFMKFOJI OB EPLB[JNB;

4NBOKFOKF OB OBKNBOKV NKFSV JMJ PCVTUBWB FMFLUJWOPH PQFSBUJWOPH QSPHSBNB;

%PTUBWMKBOKF QPSPEJʊOJN EBWBPDJNB LSWJ *OGP CSPKB ;BWPEB [B USBOTGV[JKV LSWJ $SOF (PSF SBEJ JOGPSNBDJKF P QPUSFCJ PCF[CJKFÿFOKB LSWJ [B QPUSFCF TWPH QBDJKFOUB VII OBEZBIJEĐENJE SKRAĆENOG POSTUPKA NABAVKE NEOPHODNOG POTROŠNOG MATERIJALA, DEZINFEKCIONIH SREDSTAVA I DRUGIH SREDSTAVA UNIVERZALNE ZAŠTITE

4WF NKFSF QSFEWJÿFOF EPLVNFOUPN TV VTQKFÝOP SFBMJ [PWBOF /BWFEFOJN NKFSBNB KF V[ QPKBʊBOF NKFSF EF[JOGFLDJKF J QPÝUPWBOKF TPDJKBMOF EJTUBODF QSFEWJÿFOP NBLTJNBMOP TNBOKFOKF LPOUBLUB NFÿV EBWBPDJNB

6 DJMKV PQP[JWB KFEJOJDF LSWJ LPNQPOFOUF LSWJ J QSBʉFOKB USBHB KFEJOJDF TWJ EBWBPDJ LPKJ TV EBMJ LSW EPCJKBKV CSPK UFMFGPOB OB LPKJ TV V PCBWF[J EB QP[PWV VLPMJLP TF V QFSJPEV PE o TBUB OBLPO EPOBDJKF KBWF CJMP LBLWJ TJNQUPNJ QSFIMBEF JMJ HSJQB UFNQFSBUVSB LBÝBMK LJKBOKF 5P KF VPCJʊBKFOB QSPDFEVSB BMJ TF V PWPK TJUVBDJKJ QPTFCOP OBHMBÝBWB 1SJMJLPN SFBMJ[BDJKF WFʉ QMBOJSBOJI JMJ OBLOBEOP [BLB[BOJI BLDJKB EPCSPWPMKOPH EBWBOKB LSWJ V TUSPHP LPOUSPMJTBOJN VTMPWJNB TF TQSPWPEF JTUF NKFSF V EPHPWPSV TB PSHBOJ[BUPSPN BLDJKF LPKJ KF V PCBWF[J EB PSHBOJ[VKF EPMB[BL EBWBPDB QSJ ʊFNV TF QSJTUVQB QPKFEJOBʊOP J J[CKFHBWBKV PLVQMKBOKB 1SJQSFNMKFOP KF 3BEOP VQVUTUWP [B EKFMPWBOKF V WBOSFEOJN TJUVBDJKBNB LPKF QPESB[VNJKFWB VTQPTUBWMKBOKF LPOUBLBUB TB 0SHB OJ[BUPSJNB BLDJKB LPKF OJTV QMBOJSBOF (PEJTOKJN QMBOPN QSJLVQ MKBOKB LSWJ 0WPN QSJMJLPN KF J[SBEKFO J QPTFCBO *OGPSNBUPS [B PSHBOJ[BUPSF BLDJKB V TLMBEV TB QSFEV[FUJN NKFSBNB QSFWFODJKF ÝJSFOKB $PWJE JOGFLDJKF OQS EPMB[BL QP EBWBPDB OB QPMB TBUB

LBLP CJ TF JTQPTUPWBMB QSPQJTBOB EJTUBODB 1SJMJLPN EPOBDJKF LSWJ QPÝUPWBOB KF ĕ[JʊLB EJTUBODB NFEKV EBWBPDJNB SBTQPSFE EBWBPDB OB TWBLPN ESVHPN MFäBKV 5BLPEKF KF BOHBäPWBOB J QPTFCOB HSVQB EPCSPWPMKOJI EBWBPDB LSWJ OB QP[JW

6TQPTUBWMKFOB KF PO MJOF LPNVOJLBDJKB TB LPSTOJDJNB;

6WFEFOJ *OGP CSPKFWJ [B QSVäBOKF JOGPSNBDJKB J [BLB[JWBOKF EPOBDJKF;

0CBWKFÝUFOKB HSBÿBOB QVUFN NFEJKB 6QPSFEP TB OBWFEFOJN BLUJWOPTUJNB ;BWPE KF BLUJWOP QSBUJP JTLVTUWB ESVHJI USBOTGV[JPMPÝLJI DFOUBSB J VʊFTUWPWBP V LPNV OJLBDJKJ TB LPMFHBNB J[ SFHJPOB &WSPQF J ÝJSF *OUFO[JWJSBMJ TNP TBSBE OKV TB NFÿVOBSPEOJN VESVäFOKJNB BLUJWOP VʊFTUWPWBMJ OB PSHB OJ[PWBOJN XFCJOBSJNB PE TUSBOF *4#5 J 4;0 B JNBMJ TNP J TWPKF QSFETUBWOJLF OB NFÿVOBSPEOPK SBEJPOJDJ 8FCJOBS v(MPCBM DPNNV OJUZ GPSVN *NQBDU PG $07*% 1BOEFNJD PO #MPPE "WBJMBCJMJUZ BOE %POPS .BOBHFNFOUi HEKF TV TWPKB JTLVTUWB J[MPäJMJ ʊFMOJDJ USBOTGV[JPMPÝLJI TMVäCJ 4KFEJOKFOJI "NFSJʊLJI %SäBWB ,BOBEF ÀQBOJKF +VäOF "GSJLF &HJQUB #SB[JMB ;BLMKVʊDJ TV CJMJ EB EPOJSBOKF LSWJ NPSB CJUJ OBTUBWMKFOP UF EB CJ EKFMPWBOKF V TVQSPUOPN TNKFSV EPWFMP V QJUBOKF GVOLDJPOJTBOKF [ESBWTUWFOPH TJTUFNB ESäBWF

5BLPÿF PESäBWBOB KF JOUFO[JWOB LPNVOJLBDJKB TB &WSPQ TLPN LPNJTJKPN o4P)0 TFLUPS J &%2. PN 4BWKFUB &WSPQF QVUFN WJEFP LPOGFSFODJKB J VʊFÝʉB V J[SBEJ BäVSJSBOJI QSFQPSVLB WF[BOP [B $07*% QBOEFNJKV U periodu aktivne epidemije od 16.03- 01.06.2020. godine: - Registrovano 3209 davaoca krvi a prikupljeno je 2798 donacija krvi na nivou Crne Gore što je za oko 40% manje nego u istom periodu prošle godine. Zbog uvođenja i poštovanja strožijih kriterijuma pri selekciji davaoca, broj odbijenih davaoca je bio znatno veći; - Na poziv Zavoda u ovom periodu odazvalo se 76 dobrovoljnih davaoca registrovanih na poziv; - Realizovano je 44 akcije dobrovoljnog doniranja krvi pod posebnim mjerama Zavoda za organizovanje i sprovođenje akcija DDK; - Testirano 2798 jedinica krvi pri čemu je izvedeno 10 876 testova; - Pripremljeno 7198 komponenata krvi; - Izdato 6113 jedinica komponenata krvi; - Zbrinuto oko 3800 pacijenata; - Zbrinuto 989 urgentnih stanja. ;BWPE [B USBOTGV[JKV LSWJ $SOF (PSF KF PE NPNFOUB VWPÿFOKB QPTFCOJI NKFSB PE TUSBOF /,5 B VTQKFÝOP PEHPWPSJP TWJN [BIUKFWJNB [ESBWTUWFOPH TJTUFNB J [CSJOVP TWF QBDJKFOUF V $SOPK (PSJ LPKJ TV [BIUJKFWBMJ USBOTGV[JPMPÝLV QPUQPSV

0WP TNP VTQKFMJ [BIWBMKVKVʉJ [BMJIBNB LPKF TV V QSWPN NPNFOUV CJMF OB [BEPWPMKBWBKVʉFN OJWPV EBMKJN PCF[CJKFÿFOKFN LPOUJOVJUFUB QSJLVQMKBOKB LSWJ V[ QPÝUPWBOKF NKFSB QSFWFODJKF LBP J SBDJPOBMOPK QSJNKFOJ LSWJ B ÝUP KPÝ KFEOPN QPLB[VKF P[CJMKOPTU QSJTUVQB J[V[FUBO QSPGFTJPOBMJ[BN J TUSVʊOPTU PTPCMKB ;BWPEB

0SHBOJ[BDJKB ;BWPEB LBP +;6 PSHBOJ[PWBOF OB OBDJPOBM OPN OJWPV J QSFEV[JNBOKF OFPQIPEOJI NKFSB PNPHVʉJMP KF EB ;BWPE TB TWPKJN SF[FSWBNB VTQKFÝOP PEHPWPSJ QPUSFCBNB V QSWPN OBMFUV FQJEFNJKF J V EBMKFN UPLV PCF[CJKFEJ LPOUJOVJUFU V PCF[CKF ÿJWBOKV LSWJ LPNQPOFOBUB LSWJ [B QPUSFCF [ESBWTUWFOPH TJTUFNB OBÝF [FNMKF

11

COVID-19 - EPIDEMIOLOŠKI ASPEKT BORBE SA COVID-19 U PRVOM TALASU

Dr sci. med. Sanja Medenica Institut za javno zdravlje Crne Gore

Koronavirus / bolest COVID-19¹ Uvod: Novi koronavirus, odnosno SARS-CoV-2 (skraćenica od engleskog termina koji označava tip 2 korona virusa – izazivača teškog akutnog respiratornog sindroma) je virus koji izaziva bolest COVID-19. Koronavirus dolazi iz porodice virusa koji pod elektronskim mikroskopom izgledaju kao da imaju oblik poput krune (latinski: korona - kruna). Istoj grupi korona virusa pripada i virus MERS koji izaziva bliskoistočni akutni respiratorni sindrom i virus SARS koji izaziva teški akutni respiratorni sindrom. Takođe, najmanje 4 vrste ovih virusa poznatih od ranije, izazivaju „obične prehlade“ i blage sezonske upale najčešće gornjih disajnih puteva.

COVID-19 (COronaVIrus Disease-19) je bolest izazvana novim koronavirusom SARS-CoV-2.

Period inkubacije je vrijeme koje prođe od trenutka kada osoba dođe u kontakt sa infektivnim agensom (virusima, bakterijama, gljivicama, parazitima, prionima) do trenutka kada se pojave prvi simptomi bolesti.

U slučaju infekcije koronavirusom, najčešći period inkubacije je 2-14 dana mada su zabilježeni slučajevi da je inkubacija

12

trajala kraće (0-0,5 dana), ali i znatno duže (podatak iz literature – 29 dana).

U zakonski okvir koji pokriva zarazne bolesti spadaju: - Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (Sl. list, br. 32/2005; 75 bolesti; Sl.list br 14/2010, br. 40/2011; Sl. list, br. 30/12; Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti Sl.list CG br.012/18; 64/20; - Pravilnik o prijavljivanju zaraznih bolesti i bolničkih infekcija (Sl. list RCG br 45/07, dopuna Sl. list br 66/15), - Pravilnik o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti, bolničkih infekcija, stanja i smrti oboljelih od ovih bolesti Sl list br.

020/19; - Pravilnik o listi zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju Sl list br 020/19; Dopuna 041/20 05.05.2020 Covid 19 MKB 10 U07.1; - Međunarodni zdravstveni pravilnik IHR 2005.

Nadzor nad zaraznim bolestima u Crnoj Gori je je koncipiran tako da Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje i Higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja HES-e vrše nadzor nad zaraznim bolestima za teritorije koje pokrivaju. Centar za kontrolu i prevenciju

Slika br 1. Mreža terenskih epidemioloških jedinica u Crnoj Gori

zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje prati obolijevanje od zaraznih bolesti na teritorijama opština Podgorica, Danilovgrad i Cetinje, HES-a DZ Bijelo Polje prati obolijevanje na teritorijama Bijelo Polje, Mojkovac i Kolašin itd. Informacije se prikupljaju iz svih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori. Na osnovu prikupljenih podataka i informacija pripremaju se adekvatni izvještaji koji se zatim distribuiraju zdravstvenim ustanovama na teritorijama sa koje su podaci prikupljeni. Isti Izvještaji se šalju na sve relevantne adrese koje su zainteresovane za date podatke, šalju se Ministarstvu zdravlja, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji SZO, Evropskom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti ECDC itd.

Slika br 1.

U posljednjih 20 godina mnogi svjetski javno zdravstveni izazovi i rizici su zahtijevali multisektorski pristup u odgovoru jedne države. Tako je bilo i 2002.godine kada je prijetnja bio SARS, 2005. godine kada je prijetnja bio ptičji grip, 2009.godine „svinjski grip“ AH1N1, 2012.godine MERS, 2016. godine ebola.

Svi ovi veliki svetski javnozdravstveni događaji bili su pokriveni multisektorskim pristupom u Crnoj Gori, gdje su djelovali zajedno Ministarstvo zdravlja, Uprava za inspekcijske poslove, Ministartvo unutrašnjih poslova, granična policija, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo saobraćaja, Aerodromi Crne Gore, Ministarstvo turizma, Ministarsvo inostranih poslova, Vojska itd, i to svak iz svoje oblasti.

Upravo iskustva iz tih javnozdravstvenih rizika i pripreme za eventualne epidemije na teritoriji Crne Gore, mnogo su pomogle i u pripremnim aktivnostima preepidemijske faze i aktivnostima same epidemijske faze.

U redovnim uslovima Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje prati obolijevanje od zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju. Shodno zakonskoj regulativi u Crnoj Gori se 84 zarazne bolesti obavezno prijavljuju.

Institut za javno zdravlje, u kome se nalazi Nacionalni registar zaraznih bolesti, koristi između ostalog i elektronske alate za praćenje epidemiološke situacije na teritoriji zemlje. U Crnoj Gori u zdravstvenom sistemu primarne i sekundarne zdravstvene zaštite (domovi zdravlja, opšte i specijalne bolnice) postoji elektronski sistem prijavljivanja zaraznih bolesti. Naime, domovi zdravlja, opšte bolnice i specijalne bolnice elektronski su povezane sa Fondom za zdravstveno osiguranje i sa Institutom za javno zdravlje. Svaki pacijent koji se javi ljekaru i ljekar utvrdi da pacijent boluje od zarazne bolesti koja se obavezno prijavljuje, nakon unošenja dijagnoze (po MKB 10), u elektronskom kartonu se pojavljuje obrazac elektronske prijave zarazne bolesti.

Sistem automatski povlači osnovne podatke o pacijentu i dijagnozu koja je primarno ukucana. Ljekar zatim popunjava predviđena polja u obrascu i kroz integrisani elektronski sistem, prijavu šalje u Nacionalni registar zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje. U Nacionalnom registru postoji mogućnost izdvajanja prijava zaraznih bolesti dijagnostikovanih kod stranaca tokom njihovog boravka u Crnoj Gori.

Trenutno u ovoj mreži nisu KCCG i privatne zdravstvene ustanove iz kojih Institut za javno zdravlje dobija pisane prijave koje odmah nakon pristizanja, zaposleni iz Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti unose u elektronsku bazu podataka.

Lokalne epidemiološke službe imaju mogućnost elektronskog uvida u prijave obolijevanja/umiranja od zaraznih bolesti za teritorije koje pokrivaju, što im omogućava pravovremeno preduzimanje mjera za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti. Sistem dozvoljava praćenje kretanja zaraznih bolesti na dnevnom nivou.

PCR je trenutno najosjetljivija i najviše upotrebljavana metoda molekularne mikrobiologije. Predstavlja neizostavan dio savremene kliničke dijagnostike infektivnih bolesti zbog visoke osjetljivosti, specifičnosti i mogućnosti testiranja unutar

13

klinički relevantnog vremena.

U Crnoj Gori su prvi put 2007. g. urađene real-time PCR analize za HIV-1. U Institutu za javno zdravlje ima pet Real-Time PCR uređaja. Koriste se za ispitivanje prisustva citomegalovirusa, određivanje koncentracije nukleinske kiseline HIV-1, HCV, HBV, genotipizaciju HCV, ispitivanje prisustva Neisseria gonorrhoea (lat.), Chlamydia trachomatis (lat.), Herpes simpleksa tipa 1 i 2, influenca A i B virusa, enterovirusa, Borrelia burgdorferi (lat.), respiratornog sincicijalnog virusa, Toxoplasma gondii (lat.), Rubella virusa (lat.), visokorizičnih genotipova HPV, norovirusa, Legionella pneumophila (lat.), virusa Zapadnog Nila, dengue, Varicella zoster virusa (VZV), Chikungunya, Zika virusa, Mycoplasma pneumoniae (lat.), Chlamydophila pneumoniae (lat.), Morbilli virusa, Epštajn-Barovog virusa (EBV), Novog korona virusa (SARS-COV-2), Humanog herpes virusa tip 6 i 8.

Preepidemijska faza: U preepidemijskoj fazi obolijevanja od COVID 19 odrađen je veliki broj aktivnosti: oformljeno je multisektorsko koordinacionio tijelo – NKT Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti, vršen je nadzor nad osobama koje su dolazile iz područja gdje su registrovani slučajevi, pod posebnim nadzorom su bili radnici na autoputu koji su dolazili u Crnu Goru iz Kine, donešene su mjere zatvaranja vrtića, škola, fakulteta, ukinute avionske linije prema destinacijama gdje je bilo više oboljelih, vršeni su svakodnevni obilasci terena gdje god je to situacija nalagala, napisan je veliki broj procedura i planova koje su bile dostupne na sajtu Instituta za javno zdravlje.

Uspjeh u suzbijanju širenja infekcije u prvom talasu postignut je zahvaljujući tome što su svi građani Crne Gore bili na istom zadatku i zato što su se poštovale predlagane protivepidemijske mjere.

Epidemijska faza Prvi slučajevi obolijevanja od COVID 19 u Crnoj Gori su registrovani 17 marta 2020.godine. Tog dana registrovana su dva slučaja obolijevanja. Prvi slučaj je naveo anamnestički podatak da je doputovao iz Španije i drugi iz Amerike. Tih dana svi epidemiološki timovi su bili na terenima u čitavoj Crnoj Gori.

Na poslu se provodilo od 15 do 17 sati dnevno. Svakog dana je unaprjeđivan rad u zavisnosti od situacije. U Institutu za javno zdravlje su oformljena tri tima po pet ljekara i pet tehničara koji su odrađivali mnoge terenske aktivnosti. Takođe u Centru za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti određeni doktori su bili zaduženi za praćenje baze podataka.

Na svim graničnim prelazima je bila sanitarna inspekcija i po potrebi nadležni epidemiolozi. Vršen je i epidemiološki nadzor nad putnicima na aerodromima, kao i nadzor nad novooformljenim karantinima. U Institutu za javno zdravlje je funkcionisao cal-centar i telefonski broj 1616 na kojem su građani Crne Gore dobijali sve neophodne informacije o bolesti COVID 19, na ovaj način su takođe mogli da zakažu testiranje na ovu bolest, shodno epidemiološkim indikacijama. U okviru prvog talasa vršen je i pojačani nadzor nad opštinom Tuzi, kao i pojačani nadzor nad Konikom, dijelom grada Podgorice gdje se pojavio

14

jedan slučaj obolijevanja u vulnerabilnoj romskoj populaciji.

Starački domovi na teritoriji Crne Gore su bili pod posebnom pažnjom lokalnih epidemiologa.

Svi uključeni u odgovor na epidemiju su djelovali sinhrono i ostvarivane su pravovremene akcije, ukoliko su bile potrebne, na svim nivoima zdravstvenog sistema i službama u Crnoj Gori. Crna Gora je jedna od rijetkih država koja je zbrinula sve svoje državljane koji su se vraćali u matičnu zemlju, za vrijeme prvog talasa epidemije. U nizu brojnih epidemioloških aktivnosti vršeni su obilasci drugih opština, uzorkovanja na terenu, nadzor nad zdravstvenim radnicima, uzorkovanje u domovima za stare i kolektivnim smještajima, uzorkovanje starih i nemoćnih itd.

Ogromni doprinos u kontroli epidemije dali su i zaposleni u Odjeljenju za molekularnu dijagnostiku Centra za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Crne Gore, svojim nesebičnim dvadesetčetvoročasovnim zalaganjem i dijagnostikom ogromnog broja uzoraka. Šta kažu cifre?

Zdravstveno sanitarna inspekcija je u periodu od 26.0102.06 2020 izdala ukupno 25870 rješenja i to: - Rješenja o stavljanju pod zdravstveni nadzor 10122 - Rješenja o stavljanju pod zdravstveni nadzor lica koja su ušla na zahtjev privrednih društava u Crnoj Gori 57 - Rješenja o stavljanju pod zdravstveni nadzor lica koja su došla nekomercijalnim avio saobraćajem 60 - Rješenja o samoizolaciji i produženju samoizolacije, samoizolacija posle karantina 10003 - Rješenja o stavljanju u karantin 2812 - Rješenja o samoizolaciji i produženju samoizolacije oboljelih zbog kontakata sa oboljelim ili sumnje zbog kontakta sa oboljelim 2816.

U periodu od 17 marta do 02 juna 2020.godine u Crnoj Gori su od COVID 19 oboljele 324 osobe, što predstavlja incidenciju od 52,25/100 000 stanovnika. U posmatranom periodu od COVID 19 hospitalizovane su 74 osobe i to u Kliničkom centru 42, Opštoj bolnici Bar 20 osoba, Opštoj bolnici Berane 5, Opštoj bolnici Nikšić 7. Ukupan broj umrlih u posmatranom periodu je 9.

Najveći broj slučajeva je registrovan 3. aprila, 37 slučajeva.

Pik epidemije po kumulativnom broju oboljelih je zabilježen 13. aprila kada je registrovano 265 oboljelih lica, a nakon toga smanjuje se broj registrovanih slučajeva, a povećava se broj osoba koje su proglašene ozdravljenim. 26 aprila je zabilježen podjednak broj oboljelih i oporavljenih slučajeva njih 161. Grafikon 1.

Zadnji slučaj obolijevanja registrovan je 4 maja. 24 maja je ozdravila zadnja pozitivna osoba. Najveći broj testiranih je izvršen 23.aprila i to 538 osoba.

Najveći broj oboljelih je registrovan u dobnoj grupi radno-aktivnog stanovništva od 20-60 godina. Najveća stopa infekcije zabilježena je u malim sredinama: Tuzi, Gusinje, Andrijevica.

Registrovano je i češće obolijevanje muškaraca u odnosu na žene, 181:143 (m/ž).

Najmlađi oboljeli je imao 1 godinu, a najstariji 89 godina.

Prosječna starosna struktura oboljelih je 43 godine.

Grafikon 1. Kretanje broja aktivnih i ozdravljenih slučajeva

Po isteku dvostrukog inkubacionog perioda, tj. nakon 28 dana od zadnjeg registrovanog slučaja odjavljeno je epidemijsko javljanje COVID 19 u Crnoj Gori. Epidemija zarazne bolesti je odjavljena 02 juna.

Zaključak: U prethodnom tekstu ukratko je opisan prvi talas epidemijskog javljanja obolijevanja od COVID 19 u Crnoj Gori u periodu od 17.03. do 02.06.2020.godine. S obzirom da drugi

talas još uvijek traje, adekvatna analiza kompletnog epidemijskog javljanja ove zarazne bolesti izvršiće se nakon okončanja iste.

Prvi talas epidemije je pokazao da možemo da se uspješno suočimo sa izazovom i da multisektorski pristup kontrole epidemijskog javljanja daje najbolje rezultate.

Ova prva bitka je uspješno završena zahvaljujući savjesnom i odgovornom ponašanju svakog stanovnika Crne Gore.

1 https://www.ijzcg.me/me/koronavirus-pojmovnik

15

U cilju afirmacije paraolimpijaca i podizanja svijesti o osobama sa hendikepom farmaceutska kompanija Pharmanova i POK CG nastavljaju uspješnu saradnju na projektu

BUDI DIO NAŠE POBJEDE Intervju: Vojin Ramović, regionalni menadžer Pharmanove za Crnu Goru Pharmanova je privatna farmaceutska kompanija koja je započela sa radom 1991. godine. Prošla je razvojni put od privatne apoteke do lanca apoteka i veleprodaje, a danas je prisutna i u zemljama regiona. Kako trenutno izgleda mrežni kontekst Pharmanove?

Gdje ste sve prisutni?

Pharmanova je srpska kompanija osnovana domaćim kapitalom davne 1991. godine. Razvila se od jedne apoteke sa malom galenskom laboratorijom, preko lanca apoteka, veledrogerije do izgradnje nove velike fabrike u Obrenovcu 2008. godine. Osim u Srbiji, Pharmanovini proizvodi su prisutni gotovo u svim žemljama regiona. U Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji imamo otvorena predstavništva, dok smo u BiH i Albaniji prisutni preko ovlašćenih distributera, baš kao i u zemljama EU, kao npr. u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Belgiji, Holandiji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Grčkoj, Turskoj, ali i u mnogim dalekim zemljama Jordanu, Kuvajtu, Maroku i da ne nabrajam svakako ću zaboraviti sve da navedem. Očekujemo do kraja godine registraciju proizvoda i izvoz na veliko tržište Rusije.

Značajan sektor vaše kompanije predstavlja proizvodnja OTC ljekova. Možete li bliže opisati taj kompleks ponude?

Tako je. Kako sama proizvodnja tako i kompletan rad tima marketinga i prodaje u skladu je sa osnovnom vizijom i misijom Pharmanove. Želimo da pomognemo ljudima da brinu o svom zdavlju i kvalitetu života, kroz ponudu kvalitetnih, pouzdanih i prepoznatljivih proizvoda u OTC segmentu gdje smo, svakako, jedni od lidera. Jedan od osnovnih ciljeva jeste da brend Pharmanova postane sinonim kvaliteta proizvoda, pouzdanog poslovanja i kompetentnih ljudi.

dobili izvanredne partnere. Negdje smo se, da tako kažem, i „generacijski poklopili”. POK CG je ove godine proslavio 10 godina od međunarodnog priznanja i prijem u krovnu organizaciju IPC (International Paralympic Committee), što se poklapa sa 10 godina prisustva Pharmanove u Crnoj Gori. Mogu slobodno reći da se taj partnerski odnos pretočio i u prijateljski odnos, primarno sa gospodinom Igorom Tomićem, kao predsjednikom POK CG, ali i sa mnogim drugim članovima. Ono na šta sam i lično ponosan, osim same saradnje, to je da smo od članova POK CG mnogo naučili najprije o životu a onda i o samom načinu rada i funkcionisanja.

OTC ljekovi (Over-the-counter drug, engl.) predstavljaju sektor komercijalizovane farmaceutike.

Odnose se na saniranje posljedica tegoba koje su prisutne u visokom procentu a ne zahtijevaju ljekarsku intervenciju (kratkotrajna glavobolja, kijavica, lakše tjelesne povrede i sl.), kao i preparati vitamina i minerala. Stoga su i dostupni u slobodnoj prodaji, van sektora posredstva ljekarskog recepta.

Jedna skladna porodica

Aktuelan je projekat saradnje vaše kompanije sa POK-om.

Nedavno je obnovljen ugovor donatorskog karaktera. Možete li bliže opisati detalje?

Pharmanova u strategiji svog rada dominantno insistira na partnerskom odnosu. U Paraolimpijskom komitetu CG smo

16

POK CG je jedna fenomenalno postavljena organizacija koja sa strane gledajući, vjerujte mi, liči na porodicu. Zajedništvo koje među njima vlada, podrška koju jedni drugima pružaju, energija sa kojom sve rade od svakog treninga do pružanja apsolutnog maksimuma na svim takmičenjima mogao bi da služi za primjer mnogima. Samim time nismo imali dilemu prilikom odluke o obnavljanju ugovora za 2020. godinu.

Ugovor sa POK-om brendirali smo pod naslovom „Budi dio naše pobjede”. Sam ugovor je koncipiran tako da od prodaje

svake kutije Mg 300 direkta, tačno određen iznos ide za donaciju POK CG. Mg 300 direkt je najjači brend Pharmanove. To je prvi direkt oblik magnezijuma koji se pojavio na tržištu Crne Gore još davne 2012. godine. Danas već ima mnogo sličnih formi, ali Pharmanovin Mg 300 direkt je među pacijentima ostao osnovni sinonim prilikom izbora magnezijuma. Iz tog razloga smo se za njega i odlučili kako bi donacija POK CG bila što veća.

Veliki broj pacijenata prilikom izbora u apoteci koji magnezijum da uzmu odlučuju se za Pharmanovin Mg 300 direkt jer znaju da time pomažu i naše paraolimpijce u Crnoj Gori.

Možete li opisati efekte koji su ostvareni ranijim sprovođenjem vaše saradnje sa POK-om?

Jedna izuzetno bitna strana ovog projekta jeste afirmacija naših paraolimpijaca među građanima Crne Gore, kao i podizanje svijesti o osobama sa hendikepom. Iskoristio bih priliku i da se zahvalim ljudima iz Metropolisa koji su u velikoj mjeri podržali ovaj projekat u vidu podrške oko bilbord kampanje i afirmacije naših paraolimpijaca za Paraolimpijske igre Tokyo 2020, i ako su na žalost POI za sada odložene. Svi smo ponosni na to da Crna Gora već ima direktno plasiranog stonotenisera Filipa Radovića, kao i još 2 sigurna mjesta u atletici (po jedno u muškoj i ženskoj konkurenciji) za koje će cijela Crna Gora svim srcem navijati, a vjerujemo da ćemo do početka igara imati još sportista koji će se kvalifikovati.

Šta očekujete od ovog projekta?

Svojim primjerom željeli smo da pozovemo i mnoge druge društveno odgovorne kompanije u Crnoj Gori da podrže slične projekte kojim bi se olakšao život i funkcinisanje ne samo sportistima već i svim drugim osobama sa hendikepom.

Kako gledate na izazov COVID-19? Što se COVID-19 tiče koliko vidim jedino što je do sada sigurno jeste da je i dalje velika nepoznanica za medicinu i nauku.

Prilagođavamo se da živimo i radimo u trenutnim okolnostima, uz, naravno, poštovanje svih propisanih mjera.

Kakvi su dalji planovi vašeg poslovanja u Crnoj Gori?

Planovi Pharmanove vezani su primarno za razvoj novih proizvoda, od kojih su neki već u procesu registracije u CALIMS-u.

Naravno, nastavljamo da radimo na daljem razvoju i uzdizanju Pharmanove u Crnoj Gori u pravcu već postavljenih ključnih vrijednosti, a to su ambicioznost i proaktivnost, kao i ekspeditivnost i fleksibilnost prema partnerima.

Poruka našim čitaocima?

Poruka čitaocima u ovim teškim vremenima epidemije je da čuvaju svoje zdravlje, da razmišljaju o prevenciji i da znaju da u Pharmanovi imaju sigurne partnere u vidu kvalitetnih i efikasnih proizvoda.

Anita Đurović

Naučnici su otkrili da bacili stafilokoki stvaraju tanki sloj na koži koji je održava vlažnom i elastičnom, dok laktobacili ulaze u nosnu šupljinu i smanjuju sinusne infekcije.

Američki psiholog dr Aikarakudy Alias je 1996. godine dokazao u svom istraživanju da količina dlaka na tijelu utiče na inteligenciju. Što više dlaka imate, to ste pametniji?

Tačan broj atoma i elemenata varira sa starošću, od ishrane i okolnih faktora, a neki od tih elemenata su potrebni za hemijske procese u tijelu, dok drugi (npr. olovo, uran) nemaju poznatu funkciju.

Ustanovljeno je da vazduh pročišćen industrijskim sistemima za pročišćavanje sadrži više štetnih bakterija od vazduha koji dolazi kroz prozore.

Najstariji sanovnik je napisan 1350. godine prije nove ere.

Orijentalni napitak Boza, star više od hiljadu godina, sve se rjeđe pravi, a odličan je za vrijeme kada prijete virusi jer sadrži puno B i C vitamin, okrepljuje tijelo, čuva imuni sistem, a odličan je i za mamurluk.

U Pentagonu ima dvostruko više WC-a nego što je potrebno. Kada su ih gradili, zakon je zahtijevao odvojene WC-e za crnce i bijelce.

18

Tokom dana, temperatura našeg tijela se mijenja ali to nije razlog za zabrinutost.

Studije koje su sprovedene na miševima otkrile su da će oni koji su uzimali antibiotike u mlađoj dobu biti gojazniji od ostalih zbog gubitka dobrih mikroorganizama u svom tijelu.

Parfemi su izmišljeni u 17-om vijeku, na dvoru kralja Luja XIV, da bi se prikrio neprijatan miris koji su dvorjani širili oko sebe, zbog neodržavanja higijene.

Čovjek čita tekst sa kompjuterskog ekrana 25% sporije nego kada čita sa papira.

Osim ako se ne spali, kosa propada tako sporo da ju je gotovo nemoguće uništiti.

Svakog dana rodi se oko 360.000 ljudi, a umre oko 150.000. Svakih 24 časa ionako prenaseljena planeta bogatija je za preko 210.000 ljudi.

Električna jegulja može da proizvede strujni udar jačine od oko 650 V.

19

Ulcerozni kolitis od dijagnoze do terapije Dr Olivera Sekulić, mr sci, gastroenterohepatolog Klinički centar Crne Gore

Inflamatorne bolesti crijeva (inflammatory bowel disease - IBD) predstavljaju hronične bolesti crijeva koje nastaju kao posljedica neadekvatnog, odnosno izmijenjenog imunog odgovora kod osoba sa genetskom predispozicijom. Kompleksna interakcija ovih faktora kod zdravih osoba dovodi do kontrolisane upale, a kod pacijenata sa IBD-om nastaje produžena dugotrajna hronična inflamacija.

Zapaljenske bolesti crijeva obuhvataju ulcerozni kolitis, Kronovu bolest, a nekih desetak posto pacijenta se ne mogu potpuno jasno definisati, i njih označavamo kao nedeterminantni tip bolesti.

Etiologija zapaljenskih crijevnih bolesti još uvijek nije u potpunosti razjašnjena, ali se smatra da su ovo multifaktorski uzokovane bolesti.

Potencijalni faktori koji bi uticali na pojavu bolesti su infektivni uzročnici, sastojci hrane, psihosomatski faktori, poremećaji imunosti u smislu urođene imunodeficijencije. U IBD dolazi do izmijenjenog odgovora mukoznog imunološkog

20

sistema prema intraluminalnim antigenima u genetski predisponiranih osoba. U serumu oboljelih od IBD često se nalaze antitijela protiv crijevnih bakterija.

U ulceroznom kolitisu nastaje poremećaj Th-2 obrasca i povećanom ekspresijom upalnih medijatora IL-1, IL-4, IL-5, IL-6 i IL-10 a Kronovu bolest karakteriše poremećaj Th-1 obrasca imunosti s glavnim upalnim medijatorima interleukinom 12 (IL-12), interferonom gama (IFN-gama) i tumorskim faktorom nekroze alfa (TNF-alfa). Poremećaj imunosti povezivao se sa stečenom imunošću dok noviji dokazi idu u prilog urođene imunosti kao glavnog pokretača bolesti.

Za imunost je od značaja crijevni epitel koji čini fizičku barijeru prolasku antigena i u stalnoj je interakciji sa ćelijama imunološkog sistema, pa disfunkcija u smislu povećane propusnosti tog epitela ili pogrešnih signala može dovesti do aktivacije upalne reakcije.

Uloga faktora sredine u nastanku bolesti je veoma značajna. Pušenje povećava rizik za CD dok ga smanjuje za UC,

Montrealska klasiifikacija ekstenzivnost i aktivnosti ulceroznog kolitisa Ekstenzivnost kolitisa

Anatomska lokalizacija

E1 Ulcerozni proktitis

Ograničen na rektum (distalno od rektosigmoidnog prelaza)

E2 Levostrani (distalni)

Ograničen na dio kolona distalno od lijeve fleksure

E3 Ekstenzivni (pankolitis)

Zahvata i djelove proksimalno od lijenalne fleksure

Težina bolesti

Definicija

S0 Klinička remisija

Asimptomatski

S1 Blaga bolest

Do 4 stolice, bez sistemskih efekata, normalni parametri inflamacije

S2 Umjerena bolest

> 4 stolice, minimalni znaci sistemske toksičnosti

S3 Teška bolest

>6 krvavih stolica na dan, puls>90 u min ili temp.>37,5 C ili hgb <105g/l ili SE >30 mm/h

apendektomija smanjuje rizik za UC, a područja s višim socioekonomskim statusom imaju veću prevalenciju za IBD. Ulcerozni colitis karakteriše upala sluznice a u manjoj mjeri upala submukoze, uz pošteđenost mišićnog sloja i seroze.

Karakteristično je širenje bolesti, počinje u rektumu pa se širi proksimalno. Nekada je bolest prisutna samo u rektumu kada govorimo o proktitisu, proksimalnije širenje - ukoliko je zahvaćena sigma, do lijenalne fleksure, to je levostrani colitis (left side colitis) a ukoliko je upalni proces zahvatio proksimalnije partije tada govorimo o ekstenzivnoj bolesti, ili pankolitisu.

Sluznica je crvena, hiperemična, edematozna, vulnerabilna, sa znacima spontanoog ili kontaktnog krvarenja. Mogu se vidjeti minimalne, plitke ali i razlivene ulceracije, uz ostrvca očuvane sluznice. Kao znaci prethodne inflamacije vide se pseudopolipi. Histološki se uočavaju kriptalni apscesi, poremećaj kriptalne arhitekture i deplecija mucina. Ukoliko imamo dugo trajanje bolesti, odnosno usljed ponavljanih ataka bolesti crijevo može biti skraćeno, a skraćenje je posljedica retrakcije longitudinalnog sloja mišića uz istanjenost submukoze i seroze. Teške upale praćene nekrozom i širenjem upale u mišićni sloj uz purulentni eksudat, mogu voditi u toksični megakolon koji se nerijetko komplikuje perforacijom.

KLINIČKI TOK ULCEROZNOG KOLITISA Ulcerozni kolitis je bolest hroničnog toka i karakteriše se periodima pogoršanja bolesti i periodima remisije tj. mirovanja kada bolest nije aktivna. Širok je klinički spektar simptoma ali su najčešće tegobe prolivaste stolice, krv i sluz u stolici, bol u trbuhu.

Bolest može početi blagim simptomima ili intermitentnim epizodama učestalih stolica pomiješanih sa svježom krvi. Često se javljaju potreba za urgentnim pražnjenjem, tenezmi,

noćne stolice, koje su odraz smanjene komplijanse inflamiranog rektuma. Pacijenti se žale i na diskomfor, bol u donjem dijelu trbuha, grčeve u trbuhu. Ove smetnje nastaju zbog izmijenjenog motiliteta kroz crijevo zahvaćeno upalom.

Bol je poslJedica povećanog pritiska u inflamiranom crijevu tokom mišićne kontrakcije. Uz simptome vezane za ulcerozni kolitis mogu se ispoljiti i simptomi sindroma nervoznih crijeva, nastaju kao odraz izmijenjenog motiliteta između proksimalnih i distalnih segmenata debelog crijeva.

Klinička slika je veoma varijabilna. Većina pacijenata je dobro, i kliničkim pregledom ne mogu se vidjeti znaci hronične bolesti. Kod onih sa aktivnom bolesti može se javiti gubitak tjelesne mase, tečnosti, elektrolita, albumina, gvoždja. Tada kliničkom slikom domira umor, malaksalost, gubitak apetita, slabost i mučnina, povišena temperatura, edemi i meteorističan trbuh.

Za procjenu težine bolesti koriste se određeni kriterijumi, i sa njima ulcerozni colitis može imati blagu, srednje tešku (umjerenu) i tešku formu.

Godinama je korišćen modifikovan Truelove Wittsov skor, a sada u praksi više koristimo Mayo skor koji se oslanja na učestalost crijevnog pražnjenja, rektalno krvarenje, endoskopski nalaz i globalnu procjenu ljekara. Sjedinjenjem ovih parametara dobija se skor kojim se ocjenjuje aktivnost bolesti, i ona može biiti neaktiivna, blaga, umjerena i teška aktivnost.

Ekstenzivnost i aktivnosti ulceroznog kolitisa procjenjuje se Montrealskom klasifikacijom.

EKSTRAINTESTINALNE MANIFESTACIJE UC U ulceroznom kolitisu se mogu javiti brojne ekstraintestinalne manifestacije bolesti i to na muskuloskeletnom sistemu, koži, očima, hepatopankreatobilijarnom sistemu, hematološke, kardiološke, pulmonalne, nefrološke, endokrinološke i neurološke

21

22

manifestacije.

Sa aktivnošću kolitisa javljaju se periferna artropatija, erythema nodosum, pyoderma gangrenosum, episcleritis, prednji uveitis, aftozne ulceracija u ustima, masna jetra.

Ekstaintestinalne manifestacije u UC koje su nevezane za aktivnost bolesti su sakroilititis, ankilozirajući spondilitis, primarni sklerozirajući holangitis.

Rjeđe ekstraintestinalne manifestacije su perikarditis, akutna neutrofilna dermatoza i amiloidoza.

ovoj sluznici po preporukama je indikacija za polipektomiju i potom intenzivno praćenje. Ukoliko se patohistološki potvrdi da je to high grade displazija, ovo predstavlja indikaciju za proktokolektomijom u pacijenata sa ulceroznim kolitisom. DALM lezija upućuje na prisutnost karcinoma na tom mjestu. Zato se pacijentima sa kolitisom u trajanju dužem od 15 godina savjetuje redovno godišnje endoskopiranje uz uzimanje multiplih politopskih biopsija u cilju pravovremenog otkrivanja premalignih lezija.

KOMPLIKACIJE BOLESTI Teška bolest se može komplikovati masivnom hemoragijom, ali i perforacijom, bilo da je nastala nakon akutne dilatacije kolona ili ne. Toksični megakolon, teško životno ugrožavajuće stanje u kome se mogu naći pacijenti sa ulceroznim kolitisom, karakteriše se dilatacijom transverzalnog kolona od 5-6cm uz kliničke znake distenzije trbuha, tahikardijom, pacijent je u metaboličkoj alkalozi. Intenzivnom terapijom nadoknade tečnosti i elektrolita uz praćenje u kratkom periodu od tri dana, izdiferencira se da li je pacijent za kolektomiju ili dalje konzervativno liječenje.

Godinama je prepoznat rizik pacijenata sa ulceroznim kolitisom za nastanak kolorektalnog karcinoma. U tom pravcu neophodno je endoskopsko praćenje u cilju otkrivanja displazije.

Na terenu hronične inflamacije karcinom se može prezentovati kao minimalno izdignuta lezija koja se nekada teško diferencira na inflamiranoj sluznici. Postojanje low grade displazije na

DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA Nekad nam mb Crohn može napraviti zamku ukoliko je bolest zastupljena u termileumu i rektumu, a kliničkom slikom dominiraju znaci proktitisa. U nekih desetak posto pacijenata nije moguće jasno odvojiti da li se radi o Crohnovoj bolesti ili ulceroznom kolitisu, i ti pacijenti su definisani kao nedeterminisani colitis.

I neke druge bolesti mogu dati kliničku sliku i endoskopski nalaz sličan ulceroznom kolitisu. To su prije svega ishemijski kolitis, postiradijacioni kolitis, NSAIL kolopatija, pseudomembranozni kolitis koji se javlja nakon upotrebe antibiotika a uzrokuje ga cl.difficile. Ne treba zaboraviti ni mikroskopski ni kolageni kolitis, infektivni kolitis (salmonella, shigella, campylobacter, amebni colitis, CMV infekcija), akutni divertikuliitis, diverzioni kolitis…

Svakako, pravilno uzeta anamneza, objektivan pregled, laboratorijski nalazi, mikrobiološki pregled stolice, endoskopski

pregled, i druga dopunska dijagnostika će nam svakako pomoći da se postavi dijagnoza i pravovremeno započne sa liječenjem.

TOK BOLESTI Najveći broj pacijenata ima intermitentni tok bolesti sa kraćim ili dužim periodima remisije. Nekih desetak posto ima hroničan kontinuiran tok bolesti a 5-10% naših pacijenata se prezentuje teškim oblikom bolesti koji nekada zahtijeva i hirurško liječenje. Primjenom biološke terapije broj upućenih na hirurgiju se smanjuje ali hiirurgija i dalje ostaje kao opcija u liječenju pacijenata s a ulceroznim koliitisom.

Pacijenti su uglavnom radno sposobni ali u periodima aktivne bolesti (bol u trbuhu, rektalni bol, učestalo pražnjenje, krvarenje, lažni pozivi na defekaciju, umor, iscrpljenost) narušen im je kvalitet života.

Pacijentkinje sa ulceroznim kolitisom mogu začeti i na svijet donijeti zdravo dijete. Naravno, poželjno je da u vrijeme začeća bolesnica bude u remiisiji a u direktnoj su vezi aktivnost bolesti i komplikacije koje se javljaju u trudnoći.

KAKAV JE DIJAGNOSTIČKI ALGORITAM U ULCEROZNOM KOLITIISU? Postavljanje dijagnoze ulceroznog kolitisa zasniva se na anamnestičkim podacima, kliničkoj slici, lab. nalazima, endoskopskom pregledu sa patohistološkom analizom materijala uzetog tokom biopsije, dopunska radiografska dijagnostika.

U laboratorijskim nalazima važno je odrediti parametre akutne faze upale (CRP SE fibrinogen), KKS i biohemijske analize.

U KKS pacijenata sa ulceroznim kolitisom najčešće nalazimo parametre koji govore o sideropenijskoj anemiji, snižen hemoglobin, hematokrit, često i MCV, dok su leukociti najčešće povišeni. Može se bilježiti i reaktivno povišen broj trombocita.

U biohemiji su snižene vrijednosti albumina, fe, feritina a mogu biti povišeni parametri holestaze koji pobuđuju sumnju da se radi o pridruženoj autoimunoj leziji jetre.

Mikrobiološki pregled stolice je neophodan radi isključenja infektivne etiologije bolesti.

Kalprotektin u stolici (to je kalcijum vezujući protein koga sekretuju neutrofili i monociti) ukazuje na inflamaciju u digestivnom traktu ali ne mora ukazivati samo na inflamatorne bolesti crijeva. Može biti povišen i u drugim bolestima digestivnog trakta.

Kolonoskopija predstavlja metodu izibora u dijagnostici i liječenju IBD-a.

Endoskopska slika ulceroznog kolitisa – Inflamacija kolona - zahvaćen je rektum, lezije u kontinuitetu, gubitak vaskularne šare, prisutan eriitem, mukus, hemoragija, sluznica je granulirana, fragilna, vide se ulceracije.

Kao znak hronične inflmacije vide se pseudopolipi, atrofična mukoza, gubitak haustri, rigidnost skraćen kolon, izgled cijeva, abnormalna vaskularna šara kao slika potkresanog drveta bez preplitanja vaskulature.

Od ostalih metoda koje nam mogu pomoći u postavljanju dijagnoze korišćena je Irigografija sa dvojnim kontrastom ali se danas rjeđe koristi, MSCT abdomena, NMR abdomena i male karlice, MR kolonografija se mogu koristiti u procjeni da li je neka promjena cijelom debljnom zida, da li je prisutna region-

alna limfadenopatija, kada treba odvojiti inflamatorno od fibroznih ili infiltrativnih suženja i prema svemu tome odrediti terapijski pristup.

LIJEČENJE ULCEROZNOG KOLITISA - KAKAV JE TERAPIJSKI PRISTUP? U liječenju ulceroznog kolitisa cilj nam je postizanje i održavanje remisije bez kortikosteroida. Dugo smo smatrali da je dovoljna klinička remisija uz dobre laboratorijske analize, zatim endoskopska remisija bolesti sa mirnim biomarkerima, a sada nam je cilj postizanje mukoznog zacijeljenja tj. histološka remisija bolesti. Dakle, duboka remisija (klinička, laboratorijska, endoskopska i histološka) omogućuje bolji kvalitet žiivota, manje komplikacija i smanjuje potrebu za hospitalizacijama i hirurškim liječenjem.

Savremeni terapijski cilj postiže se konceptom “treat to target“ tj. liječenjem do postizanja cilja a to je mukozno zacijeljenje.

Izuzetno je važno dobro procijeniti kom pacijentu i kada dati biološku terapiju.

Važno je dati pravi lijek u pravo vrijeme u adekvatnoj dozi pravom pacijentu, uključiti lijek dok je bolest u inflamatornoj fazi i prije nego je došlo do ireverzibilnih promjena na digestivnom traktu.

Terapija ulceroznog kolitisa je indukciona (uvođenje u remisiju) i terapija održavanja remisije. Ukoliko naša terapija ne dovede do poboljšanja postoji mogućnost i hirurškog liječenja, a to je za pacijente sa ulceroznim kolitisom proktokolektomija, znači otklanjanje i kolona i rektuma.

Indukciona terapija u ulceroznom kolitisu može se postići mesalazinom, oralnim i topičkim kortikosteroidima i biološkom terapijom.

Terapija održavanja u ulceroznom kolitisu su mesalazini, tiopurini i biološka terapija.

Biološka terapija se koristi u liječenju najtežih formi ulceroznog kolitisa. To su kortikozavisne i kortikorefraktorne forme bolesti i pacijentima koji konvencionalnom imunosupresivnom terapijom nisu postigli remisiju. Terapijski efekat se procenjuje nakon indukcionog perioda, u 14. nedjelji terapije, uz praćenje nivoa lijeka i odredjivanje prisustva antitijela na lijek.

Biološki ljekovi koji se trenutno koriste u liječenju pacijenata sa inflamatornim bolestima crijeva u Crnoj Gori, su: anti TNFalfa antitijela (infliksimab, adalimumab, golimumab), antiintegrinska antitijela (vedolizumab), inhibitor Janus kinaze JAK (tofacitinib). Odobrena je i primjena biološki sličnih ljekova (biosimilara).

Efekat terapije održavanja - biološkom terapijom procjenjuje se individualno posmatrajući faktore koji povećavaju rizik za relaps (mlađa životna dob, muški pol, klinički aktivna bolest, ekstenzivni kolitis, endoskopski aktivna bolest, kratkotrajna remisija od 3-6 mjeseci, upotreba koritkosteroida u prethodnih godinu dana, prethodna primjena anti TNFa, rana potreba za optimizacijom biološke terapije...

Pravovremena primjena biološke terapije omogućuje zacijeljenje sluznice, sprječava komplikacije, smanjuje potrebu za hirurgijom, poboljšava kvalitet života pacijenata sa inflamatornim bolestima crijeva.

23

OSTEOPOROZA - tiha bolest sa velikim posljedicama Dr Rifat Međedović Internista – reumatolog Klinički centar Crne Gore

Osteoporoza je sistemska metabolička bolest kostiju koja se karakteriše smanjenjem koštane mase i poremećajem mikroarhitekture kosti, što uzrokuje povećanu koštanu lomljivost, odnosno povećani rizik za nastanak preloma. Takođe, možemo reći da je osteoporoza stanje koje se karakteriše smanjenjem koštane gustine kao posljedica poremećaja koštanog remodelinga, odnosno ravnoteže između resorpcije i stvaranja kosti. Naime, povećana resorpcija ili smanjeno stvaranje kosti dovešće do nastanka osteoporoze.

Prema International Osteoporosis Foundation (IOF), osteoporoza je jedna od najčešćih hroničnih bolesti, koja svojim posljedicama može dovesti do smanjenja i/ili gubitka radne sposobnosti i invaliditeta. Takođe, može dovesti i do umanjenja mogućnosti obavljanja i svakodnevnih životnih aktivnosti. Predstavlja svjetski javno zdravstveni problem jer je direktno povezana sa prelomima. Hronična bol, prelomi, deformiteti koštano-zglobnog sistema, ograničena pokretljivost i povećana zavisnost o tuđoj pomoći smanjuju kvalitet života oboljelih, smanjuju radnu sposobnost i uzrokuju ogromne troškove tokom liječenja i rehabilitacije.

Osteoporoza je prisutna kod preko 200 miliona ljudi širom svijeta. Ključne kliničke posljedice osteoporoze su prelomi

24

kostiju. Prelomi kuka i kičmenih pršljenova su najteži tip preloma, praćeni bolom i patnjom, deformacijama, invaliditetom, a nekada i smrtnim ishodom najčešće izazvanim perioperativnim komplikacijama. Osim što su najozbiljniji, pomenuti prelomi su i najčešći, a zatim i prelom nadlakatne kosti, podlaktice itd. Incidenca osteoporoze naglo raste sa starenjem populacije, pogotovo se značajan i nagli rast incidence registruje kod žena nakon ulaska u menopauzu. Osteoporoza se javlja i kod žena i kod muškaraca. Iako je znatno češća kod žena, važno je reći da se svakako javlja i kod muškaraca, i odnos je 1:6 do 9. Otprilike svaka druga žena i svaki četvrti muškarac starosne dobi iznad 50 godina će razviti prelom uzrokovan osteoporozom. Žene s ranijim prelomom imaju 86% veći rizik za sljedeći prelom, a 45% žena s prelomom kuka ima prethodni prelom. Žene s prethodnim prelomom imaju oko 2 puta veći rizik da dožive prelom kuka.

Procjena je da će 1 od 5 muškaraca starosti preko 50 godina biti pogođeni prelomom kao posljedicom osteoporoze tokom života.

Preko 1/3 preloma kuka javlja se kod muškaraca.

Povećanje svijesti javnosti je ključno neriješeno pitanje u terapiji osteoporoze kod žena, ali i kod muškaraca. Problem stoji u činjenici da je osteoporoza najčešće tiha i asimptomatska bolest, i da se takođe učestalo otkriva tek nakon nastalog preloma.

Faktori rizika za nastanak osteoporoze su brojni, a najznaÄ?ajniji su: Ĺživotna dob, genetski faktori, nedostatak polnih hormona (estrogeni), ishrana deficitarna u kalcijumu i/ili vitaminu D i nedostatak fiziÄ?ke aktivnosti. UÄ?estalost osteoporoze je veÄ&#x2021;a u starijoj Ĺživotnoj dobi jer se gubitak kosti poveÄ&#x2021;ava sa godinama starosti. Posebno je gubitak koĹĄtane mase ubrzan kod Ĺžena nakon menopauze. Ne smijemo zaboraviti da i brojni faktori povezani sa dobi utiÄ?u na nastanak preloma (slabljenje vida, oslabljenja miĹĄiÄ?na masa, posturalna hipotenzija, neki ljekovi). Genetski faktori imaju vaĹžnu ulogu u postizanju maksimuma koĹĄtane mase. TakoÄ&#x2018;e, vaĹžni su za stepen gubitka koĹĄtane mase povezan sa starenjem. KoĹĄtana masa se poveÄ&#x2021;ava u djetinjstvu i pubertetu zbog rasta skeleta kombinacijom rasta kosti i promjene oblika kosti. Ubrzan rast kosti u periodu puberteta je pod uticajem poveÄ&#x2021;ane koncentracije polnih hormona. Moramo napomenuti da estrogen ima znaÄ?ajnu ulogu kod oba pola u ovom procesu. KoĹĄtana gustina dostigne vrhunac u periodu izmeÄ&#x2018;u 20 godina i 30 godina. VeÄ&#x2021;i â&#x20AC;&#x153;peakâ&#x20AC;? koĹĄtane mase poveÄ&#x2021;ava toleranciju na gubitak kosti i nastanak osteoporotiÄ?nog preloma. KoĹĄtana pregradnja je pod uticajem brojnih hormona: paratireoidni hormoni (PTH), estrogeni i vitamin D. Prelome uzrokovane osteoporozom karakteriĹĄe genetska komponenta, ali doprinos genetskih faktora nije od tolike vaĹžnosti kao ĹĄto je vaĹžan za vrijednost koĹĄtane gustine. Gubitak koĹĄtane mase u postmenopauzi dogaÄ&#x2018;a se u dvije faze. Prva faza je faza brzog koĹĄtanog gubitka, traje oko 5 godina; prosjeÄ?no se godiĹĄnje gubi 3% koĹĄtane mase dominantno u kiÄ?menim prĹĄljenovima. Druga faza je faza sporijeg gubitka kosti, s 0,5% gubitka godiĹĄnje na svim djelovima skeleta. Neophodno je naglasiti i vaĹžnost ishrane, posebno za Ĺžene starije dobi. Nedostatak vitamina D rezultira sekundarnim hiperparatireoidizmom i dovodi do ubrzanog gubitka kostiju u starijoj dobi. Unos kalcijuma je takoÄ&#x2018;e Ä?esto nedovoljan. Uzimanje preparata vitamina D i kalcijuma opravdano je i uobiÄ?ajeno uz medikamentozno lijeÄ?enje osteoporoze. Kako kroz ishranu, tako i kroz preparate kalcijuma i vitamina D. FiziÄ?ka aktivnost je vaĹžan podsticaj koĹĄtanoj mineralizaciji, a osim toga ima pozitivan uticaj na odrĹžavanje miĹĄiÄ&#x2021;ne snage i stabilnosti.

Osim pomenutih faktora rizika, od velikog znaÄ?aja su i brojne hroniÄ?ne bolesti: reumatoidni artritis, ankilozirajuÄ&#x2021;i spondilitis, hipogonadizam, hipertireoidizam, hipotireoidizam, astma, hroniÄ?na opstruktivna bolest pluÄ&#x2021;a itd. TakoÄ&#x2018;e, i primjena nekih ljekova (glukokortikoidi, antiepiletici, hormonska terapija).

Osteoporozu obiÄ?no prati odsustvo tegoba sve do momenta dok se ne desi prelom kostiju koji moĹže nastati i pri uobiÄ?ajnim Ĺživotnim aktivnostima. Iako se dugo mislilo da je osteoporoza bezbolna, i po definiciji asimptomatska bolest, novija literatura sugeriĹĄe na moguÄ&#x2021;nost postojanja hroniÄ?nog bola kao rezultat mikrofrakturnih koĹĄtanih deĹĄavanja zbog slabljenja koĹĄtane gustine.

Rano otkrivanje, prevencija i racionalno lijeÄ?enje nije samo od posebnog individualnog znaÄ?aja za bolesnike, veÄ&#x2021; ima ĹĄiru druĹĄtvenu dimenziju i to na svim nivoima zdravstvene zaĹĄtite, imajuÄ&#x2021;i u vidu zdravstvene i druĹĄtveno-ekonomske posljedice koje moĹže izazvati.

Sumnja na postojanje osteoporoze potiÄ?e od ispravnih i vaĹžnih faktora rizika za osteoporozu, ali i kroz samu anamnezu, kliniÄ?ki pregled kao i neke dijagnostiÄ?ke metode (rentgen koĹĄtanih

struktura, skener, magnetna rezonancija, scintigrafija), kao i na osnovu laboratorijskih markera osteoklastne i osteoblastne aktivnosti, i biopsije kosti. Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) dijagnoza osteoporoze se postavlja osteodenzitometrijom. Osteodenzitometrija (DXA - Dual Energy X-ray Absorptiometry) u svijetu pa i kod nas predstavlja zlatni standard u procjeni koĹĄtane gustine, predstavlja neinvazivnu radioloĹĄku metodu kojom mjerimo mineralnu koĹĄtanu gustinu odnosno kvantitet kosti. Ona podrazumijeva kvantitativno odreÄ&#x2018;ivanje gustine kostiju pojedinaca u odnosu na standardne vrijednosti zdravih osoba istog pola odreÄ&#x2018;enog Ĺživotnog doba, te prema datoj metodi moĹžemo utvrditi normalan nalaz, sniĹženu koĹĄtanu masu (osteopenija ili osteoporoza). Pored postavljanja dijagnoze, ova metoda se koristi i za procjenu relativnog rizika za nastanak osteoporotiÄ?nog preloma, kao i za praÄ&#x2021;enje terapijskog efekta primijenjene terapije, kako kada je u pitanju osteopenija tako i kada je u pitanju osteoporoza. Nakon srovoÄ&#x2018;enja preporuÄ?enih mjera i primijenjene terapije, preporuka je da se kontrolna osteodenzitometrija radi nakon 2 godine kod osteoporoze, a nakon 3 do 5 godina kod osteopenije.

Osteoporoza se kliniÄ?ki manifestuje pojavom preloma uzrokovanih malom traumom na tipiÄ?nim mjestima (kuk, kiÄ?meni prĹĄljenovi, ruÄ?ni zglob). Prelomi kuka i prĹĄljenova su najteĹži tip preloma, praÄ&#x2021;eni bolom i patnjom, invaliditetom, nekada i smrtnim ishodom. NajznaÄ?ajnija komplikacija osteoporoze je prelom kuka, i on predstavlja znaÄ?ajan kliniÄ?ki, socijalni i ekonomski problem. Prelomi dovode do akutnog i hroniÄ?nog bola, oteĹžane pokretljivosti, onesposobljenosti i zavisnosti od drugih, smetnje disanja, gastrointestinalnih simptoma, depresije. Moramo naglasiti da svaki prethodni prelom znaÄ?ajno poveÄ&#x2021;ava rizik za nastanak sljedeÄ&#x2021;ih preloma. TakoÄ&#x2018;e, osim pomenutih lokalizacija, prelomi na malu traumu se mogu javiti u bilo kojem dijelu koĹĄtanog sistema.

Osteoporozu moĹžemo klasiďŹ kovati:

t 1SJNBSOB PTUFPQPSP[B NPäF CJUJ 1. Involutivna osteoporoza - Postmenopauzalna osteoporoza â&#x20AC;&#x201C; nastaje kod Ĺžena u postmenopauzi zbog nedostatka estrogena; - Senilna osteoporoza - podrazumijeva spori gubitak

25

koĹĄtane mase koji je u funkciji starenja i javlja se kod oba pola; 2. Idiopatska osteoporoza - javlja se kod djece, adolescenata, mlaÄ&#x2018;ih muĹĄkaraca i Ĺžena. Kod njih je bitno iskljuÄ?iti postojanje osteogenesis imperfecta, KuĹĄingovog sindroma, akutne leukemije ili druge uzroke sekundarne osteoporoze.

t 4FLVOEBSOB PTUFPQPSP[B OBTUBKF LBP QPTMKFEJDB - endokrinoloĹĄkih oboljenja (hiperparatireoidizma, hipertireoidizma, hipotireoidizma, hipogonadizma, KuĹĄingovog sindroma itd.); - reumatoloĹĄkih oboljenja (reumatoidnog artritisa, ankilozirajuÄ&#x2021;eg spondilitisa, sistemskog eritemskog lupusa); - malignih oboljenja (multipli mijelom, metastatski tumori); - hroniÄ?ne bubreĹžne insuficijencije, oboljenja jetre i crijeva; - upotrebe ljekova (antikoagulansi, glukokortikoidi); - poremeÄ&#x2021;aja metabolizma kalcijuma i vitamina D. Cilj prevencije i lijeÄ?enja osteoporoze koji Ĺželimo postiÄ&#x2021;i je sprijeÄ?iti dalji gubitak koĹĄtane mase da bi se sprijeÄ?io nastanak prvog preloma i u sluÄ?aju veÄ&#x2021; prisutnog prvog preloma sprijeÄ?iti nastanak slijedeÄ&#x2021;ih preloma. U tom smislu strategija u borbi sa osteoporozom podrazumijeva uklanjanje faktora rizika, redovnu fiziÄ?ku aktivnost, pravilan naÄ?in ishrane i medikamentoznu terapiju.

Osteoporoza je hroniÄ?na bolest, neizljeÄ?iva i kao i u drugim hroniÄ?nim bolestima kod veÄ&#x2021;ine oboljelih je potrebna kontinuirana terapija da bi se odrĹžao terapijski efekat. FarmakoloĹĄko lijeÄ?enje osteoporoze podrazumijeva primjenu antiresorptivnih ljekova koji smanjuju gubitak koĹĄtane mase i anaboliÄ?kih ljekova koji poveÄ&#x2021;avaju koĹĄtanu izgradnju. Od ljekova koji smanjuju gubitak koĹĄtane mase izdvajaju se bisfosfonati, selektivni modulatori estrogenih receptora, kalcitonin, denosumab, dok se od ljekova koji poveÄ&#x2021;avaju koĹĄtanu izgradnju istiÄ?e sintetski paratireoidni hormon. TakoÄ&#x2018;e, osteoporoza se moĹže lijeÄ?iti i drugim ljekovima kao ĹĄto je stroncijum ranelat. Ne smijemo zaboraviti da je terapija kalcijumom i vitaminom D nezaobilazni dio savremene terapije osteoporoze. I ne samo lijeÄ?enja osteoporoze, veÄ&#x2021; i lijeÄ?enja osteopenije, ali i njihova profilaktiÄ?ka primjena kako kroz ishranu ali i kroz suplemente i ljekove, je neĹĄto ĹĄto se sve Ä?eĹĄÄ&#x2021;e preporuÄ?uje u svakodnevnoj ljekarskoj praksi.

U Crnoj Gori najveÄ&#x2021;e iskustvo ljekara bazira sa na primjeni bisfosfonata i denosumaba, i obje grupe ovih ljekova spadaju u kategoriju antiresorptivnih ljekova, ali se razlikuju po naÄ?inu djelovanja. Bisfosfonati se veĹžu za kost, djeluju na zrele osteoklaste i spreÄ?avaju gubitak kosti. Denosumab je protein (potpuno monoklonsko antitijelo) koje sprjeÄ?ava stvaranje osteoklasta te sprjeÄ?ava funkciju i preĹživljavanje osteoklasta. Pored efikasnosti u pogledu poveÄ&#x2021;anja mineralne gustine kostiju na kljuÄ?nim koĹĄtanim mjestima, smanjenja rizika za nastanak preloma kuka i na svim ostalim mjerenim mjestima, visokog bezbjedonosnog profila lijeka, za primjenu denosumaba je karakteristiÄ?na visoka saradljivost pacijenata u pogledu redovne primjene terapije.

1SFNB PEPCSFOPN 4BäFULV LBSBLUFSJTUJLB MJKFLB EFOPsumab se primjenjuje u terapiji osteoporoze kod Ĺžena u postmenopauzi i kod muĹĄkaraca kod kojih je poveÄ&#x2021;an rizik od pojave fraktura. Kod Ĺžena u postmenopauzi lijek denosumab znaÄ?ajno

26

smanjuje rizik od vertebralnih, nevertebralnih fraktura i fraktura kuka. TakoÄ&#x2018;e, terapija gubitka koĹĄtane mase udruĹžena sa hormonskom ablacijom kod muĹĄkaraca sa karcinomom prostate i poveÄ&#x2021;anim rizikom od pojave fraktura. Kod muĹĄkaraca sa karcinomom prostate kod kojih se primjenjuje hormonska ablacija, lijek denosumab znaÄ?ajno smanjuje rizik od vertebralnih fraktura.

Potpuna efikasnost farmakoloĹĄke terapije moĹže se oÄ?ekivati u sluÄ?aju saradnje pacijenata u smislu promjene stila Ĺživota, gdje znaÄ?ajnu ulogu imaju ljekari u primarnoj zdravstvenoj zaĹĄtiUJ 1SPNKFOB TUJMB äJWPUB QPESB[VNJKFWB QSBWJMOV JTISBOV ISBOB bogata kalcijumom i vitaminom D), svakodnevna fiziÄ?ka aktivnost koja je individualno prilagoÄ&#x2018;ena, sunÄ?anje u skladu sa preporukama, izbjegavanje ĹĄtetnih Ĺživotnih navika kao ĹĄto je konzumiranje cigareta, prekomjerne koliÄ?ine kafe i alkohola, izbjegavanje duĹžeg sjedenja u zatvorenom prostoru.

Pored opĹĄtih mjera potrebno je ukazati i na specifiÄ?ne mjere kao ĹĄto je prevencija pada kroz izbjegavanja situacija koje mogu dovesti do preloma, savjeti za ureÄ&#x2018;enje Ĺživotnog prostora, praÄ&#x2021;enja neĹželjenih dejstava ljekova (hipotenzija, vrtoglavica) i kontrola i korekcija vida.

Ne smijemo zaboraviti da napomenemo da je u lijeÄ?enju osteoporoze neophodan tim zdravstvenih radnika koji podrazumijeva sve nivoe zdravstvene zaĹĄtite, od izabranih doktora pa sve do ljekara specijalista. $PPQFS $ .FMUPO -K *** 7FSUFCSBM GSBDUVSF IPX MBSHF JT UIF TJMFOU FQJEFNJD #.+

3FHJOTUFS + : BOE #VSMFU / #POF 4 4 8)0 4DJFOUJÄ&#x2022;D (SPVQ 8)0 5FDIOJDBM 3FQPSU 4FSJFT /BUJPOBM 0TUFPQPSPTJT 'PVOEBUJPO "WBJMBCMF BU XXX JPÄ&#x2039;POFIFBMUI org/facts-and-statistics.

(VMMCFSH # FU BM 0TUFPQPSPT *OU 4USĂ&#x161;N 0 FU BM "SDI 0TUFPQPSPT $FOUFS +3 FU BM -BODFU ,BOJT +" FU BM #POF -ZMFT ,8 FU BM "4#.3 &EXBSET #+ FU BM $MJO 0SUIPQ 3FMBU 3FT .D-FMMBO "3 FU BM &Ä&#x152;FDUJWFOFTT PG 4USBUFHJFT GPS UIF 4FDPOEBSZ 1SFWFOUJPO PG 0TUFPQPSPUJD 'SBDUVSFT JO 4DPUMBOE $&14 /)4 2VBMJUZ *NQSPWFNFOU 4DPUMBOE ,MPU[CVFDIFS FU BM + #POF .JO 3FT ,IPTMB 4 + $MJO &OEPDSJOPM .FUBC )FSSFSB " FU BM 8PSME + 0SUIPQ 3BMTUPO 4) (FOFUJD DPOUSPM PG TVTDFQUJCJMJUZ UP PTUFPQPSPTJT + $MJO &OEPDSJOPM .FUBC 14. Vanderschueren D, Bouillon R. Androgens and bone. Calcif Tissue *OU 3JHHT #- ,IPTMB 4 .FMUPO -+ *** FU BM " VOJUBSZ NPEFM GPS JOWPMVUJPOBM PTUFPQPSPTJT &TUSPHFO EFÄ&#x2022;DJFODZ DBVTFT CPUI UZQF * BOE UZQF ** PTUFPQPSPTJT JO QPTUNFOPQBVTBM XPNFO BOE DPOUSJCVUFT UP CPOF MPTT JO BHJOH NFO + #POF .JOFS 3FT .D,FOOB .+ %JÄ&#x152;FSFODFT JO 7JUBNJO % TUBUVT CFUXFFO DPVOUSJFT JO ZPVOH BEVMUT BOE UIF FMEFSMZ "N + .FE 1BSÄ&#x2022; UU ". (BMMBHIFS +$ )FBOFZ 31 FU BM 7JUBNJO % BOE CPOF IFBMUI JO UIF FMEFSMZ "N + $MJO/VUS )BBTQBTBMP ) ,BOOVT 1 4JFWBOOFO ) FU BM &Ä&#x152;FDU PG MPOH UFSN unilateral activity on bone mineral density of female junior tennis QMBZFST + #POF .JOFS 3FT 1BQBJPBOOPV 1 FU BM "N + .FE ,FOEMFS %- FU BM 0TUFPQPSPT *OU o

Hronika 01. jul - U Urgentni samo ako je neophodno Direktor Urgentnog centra (UC) KCCG, dr Nermin Abdić, pozvao je građane da, ako nije neophodno, ne dolaze u UC i time izbjegnu mogućnost infekcije. On je istakao da ta jedinica funkcioniše punim kapacitetom.

On je kazao da se Crna Gore, kao i cijeli svijet nalazi u situaciji povećanog epidemiloškog rizika i da je neophodno da se svi pridržavaju mjera suzbijanja širenja virusa Covid 19.

- Apelujem na uvažene građane da u ovom periodu epidemije koronavirusa, posebno sa porastom inficiranih, imaju strpljenja i razumijevanja i ne ugroze, ni svoje, ni zdravlje osoba sa kojima su u kontaktu u Urgentnom centru - poručio je dr Abdić.

01. jul - Medicinari da daju primjer - U situaciji pojačanog epidemiološkog rizika sa kojom se trenutno suočava i Crna Gora i Evropa i cijeli svijet, najveća odgovornost je na zdravstvenim radnicima, koji bez izuzetka moraju dati primjer građanima i u potpunosti poštovati sve mjere zaštite, od nošenja zaštitne opreme do fizičke distance i lične higijene - kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović na sastanku sa direktorima svih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori.

Ministar je rukovodioce zdravstvenih ustanova upoznao sa aktivnostima Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore u borbi protiv pandemije virusom Covid 19, koje su, kako je kazao, isključivo usmjerene na očuvanje zdravlja i života građana Crne Gore.

- Zdravlje građana je naša osnovna i jedina obaveza kao zdravstvenih profesionalaca i u vrhu prioriteta i Vlade i cjelokupnog sistema. Zato ne smijemo dozvoliti ni jedan pokušaj kršenja mjera prevencije širenja virusa, koji se, kao što vidimo, širi toliko brzo i lako, pa u odnosu na prvu fazu pandemije, već imamo znatno veći broj inficiranih. Ne smijemo i nećemo dozvoliti da se jedan organizovan zdravstveni sistem kao što je naš pokuša urušiti neodgovornim odnosom pojedinaca. Neprihvatljivo je i

28

neetički dati podršku ponašanju koje predstavlja prijetnju po javno zdravlje, bilo da se radi o nekorišćenju zaštitne opreme, nepoštovanju distance ili učestvovanju na masovnim skupovima bilo koje vrste - kazao je Hrapović.

- Ono što je posebno važno jeste da rukovodioci zdravstvenih ustanova povećaju nivo kontrole rada u ustanovama kojima rukovode, kako bi se izbjegle situacije koje predstavljaju i najmanji rizik za širenje infekcije, jer ne postoje za nas viši ciljevi nego što su očuvanje zdravlja i života naših građana, ali i onih koji su na prvoj liniji odbrane od virusa a to su naši zdravstveni radnici - poručio je ministar Hrapović.

U tom smislu, on je naglasio da se striktno moraju poštovati smjernice i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije u svakoj zdravstvenoj ustanovi, i primjenjivati sve zakonom definisane mjere.

01. jul - Deset zdravstvenih radnika "stasalo" za penziju Deset zaposlenih u mojkovačkom Domu zdravlja Boško Dedejić, među kojima nema ljekara, “stasalo” je za penziju, barem što se radnog staža tiče. Ipak, oni nastavljaju da rade jer im zakon to dozvoljava sve dok ne upišu 67 godina starosti, rekla je Dnevnim novinama direktorka te zdravstvene ustanove dr Ikonija Minić.

- Ima tu i ljudi sa skoro 45 godina staža, ali ne žele u penziju jer im to zakon omogućava. Na njihovoj strani je ta starosna granica i oni je koriste. Sve su to dobri, sjajni radnici, ali zbog njih mladi ljudi ne mogu da se zaposle. Mi, kao zdravstvena ustanova, odnosno pacijenti, nemamo problema sa tim, to je pouzdan i provjeren kadar, ali imaju upravo mladi ljudi koji čekaju posao, odnosno njihov odlazak u penziju - kazala je dr Minić.

Prošle godine dvanaest zaposlenih podnijelo je zahtjev za sporazumni raskid radnog odnosa, ali su svi odbijeni.

- Nijesam to potpisala jer je podrazumijevalo i isplatu otpremnina za ljude koji po stažu već imaju uslov za penziju.

Sprazumni raskid radnog odnosa i isplata otpremnina u principu znače da nam ta radna mjesta nijesu ni potrebna, što nije tačno.

Moj stav je da ne možete dati otpremninu, recimo medicinskoj sestri, i onda na isto to radno mjesto primiti drugog. To nije u redu, i jedini je razlog zašto nijesam prihvatila te zahtjeve, ne računajući to da mi možda ne bi uspjeli da odmah nađemo zamjene za sve te ljude, a to je izuzetno važno - pojasnila je dr Minić.

Ona je dodala da su mojkovačkom zdravlja potrebna dva izabrana ljekara, ali da se na oglase, raspisivane u dva navrata niko nije javio.

- To nam je za sada jedini kadrovski problem. Ipak,

maksimalnim zalaganjem ljekara koje imamo uspijevamo da taj manjak pokrijemo, tako da naši pacijenti ne trpe zbog toga zaključila je dr Minić.

02. jul - Brčvak nastavlja sa donacijama

rukavica.

Brčvak će na Facebook stranici svoje Fondacije Hemiias e. V. pokrenuti akciju prikupljanja novčane pomoći za Novi Pazar, Tutin, Sjenicu, Rožaje i Bijelo Polje.

On je od početka pandemije koronavirusa Crnoj Gori, novčano i u opremi i paketima hrane za najugroženije, donirao oko 650.000 eura.

03. jul - UNICEF čestitao crnogorskom zdravstvenom sisitemu

Humanista i dobrotvor Hajriz Brčvak pokreće akciju prikupljanja novčane pomoći za Novi Pazar, Tutin, Sjenicu, Rožaje i Bijelo Polje.

Brčvak je uputio stanovnicima Novog Pazara 10.000 eura i stanovnicima Tutina 5.000 eura.

Pored toga, uputio je i medicinsku opremu koja sadrži 50 litara alkohola, 5.000 maski, 100 zaštitnih odijela i 500 pari

- Crna Gora je primjer u svijetu u pravovremenom djelovanju i načinu kako se izborila sa virusom COVID19 u prvoj fazi pandemije i rezultatima koje postigla, ocijenio je novoimenovani šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander na sastanku sa ministrom zdravlja dr Kenanom Hrapovićem.

Poželivši gospodinu Santanderu dobrodošlicu u Crnu Goru i uspješan radni angažman, ministar Hrapović je istakao da je za našu državu, a posebno za zdarvstveni sistem od velike važnosti odlična saradanja i podrška koju dobijamo u kontinuitetu od UN organizacija, a posebno od UNICEF-a.

Ministar Hrapović je naglasio da Crna Gora, kao mali sistem, ima dobro organizovan sistem i brže usvaja i primjenjuje sve normative i standarde, koji se donose na globalnom nivou, za razliku od velikih sistema, što je rezultiralo dobrim odgovorom

na pandemiju COVID19. On se zahvalio na dasadašnjoj velikoj pomoći i uspješnoj saradnji koju Ministarstvo zdravlja već tradicionalno ima sa UNICEF-om, koji je pouzdani partner u brojnim projektima od nacionalnog značaja, u prvom redu u oblasti imunizacije i zaštite zdravlja majke i djeteta. On je upoznao Santandera sa aktivnostima koje se preduzimaju u cilju podizanja obuhvata vakcinacije na 95 odsto, s obzirom da se, zbog pandemije COVID19 bilježi pad procenta vakcinasane djece i izrazio očekivanja da će se u narednom periodu saradnja intenzivirati, budući da je prioritet Vlade Crne Gore upravo imunizacija i prevencija bolesti.

se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju do šest mjeseci.

Kazne € 500 – 2.000 za odgovorno fizičko lice u državnom organu, organu uprave, lokalne uprave i lokalne samouprave, ako: - Ne obezbijedi poštovanje pridržavanja distance; - Ne obezbijedi propisanu ličnu zaštitnu opremu – maske i dr. zaposlenima; - Ne obezbijedu dezinfekciju objekta.

Kazne € 100 – 2.000 za svako fizičko lice ako: - Se ne pridržava fizičke distance; - Ne koristi masku i druga propisana zaštitna sredstva; - Uđe bez zaštitne maske u trgovinu, ugostiteljski, turistički ili dr. objekat, kazino, zanatsku radnju, gradilište, sredstvo javnog prevoza i prevoza zaposlenih, organ državne uprave i lok. samouprave itd.

07. jul - Epidemija proglašena u pet opština na sjeveru

Šef predstavništva UNICEF-a je ocijenio da je u borbi protiv infekcije korona virosom veoma značajna komunikacija rizika i uključenost zajednice, što je osnova djelovanja ove UN organizacije. On je kazao da će crnogorski zdravstveni sistem i u naredne tri godine imati punu podršku za realizaciju projekata u oblasti ranog razvoja, dojenja, materinstva i prevencije riziko faktora.

Sa sastanka je upućena zajednička poruka Ministarstva zdravlja i UNICEF-a građanima Crne Gore da vakcinisu svoju djecu i zaštite ih od zaraznih bolesti, jer je imunizacija najefikasniji vid prevencije i veoma važna za sticanje kolektivnog imuniteta.

03. jul - Stupio na snagu dopunjeni Zakon - visoke kazne za kršenje mjera NKT Stupio je na snagu Zakon o dopunama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti kojim su propisane oštre prekršajne novčane kazne za nepridržavanje mjera zaštite od širenja koronavirusa.

Objavljivanjem Zakona u Službenom listu Crne Gore stekli su se uslovi za njegovu primjenu.

Kazne € 2.000 – 20.000 za pravno lice i € 200 – 2.000 za odgovorno lice u pravnom licu, i € 350 – 6.000 za preduzetnika ako: - Ne obezbijedi poštovanje pridržavanja distance; - Ne obezbijedi propisanu ličnu zaštitnu opremu – maske i dr. zaposlenima; - Dozvoli osobi bez zaštitne maske ulazak u trgovine, ugostiteljske, turističke i dr. objekte, kazina, zanatske radnje, gradilišta, sredstva javnog prevoza i prevoza zaposlenih, organe državne uprave i lok. samouprave itd; - Ne dezinfikuje objekat ili sredstvo javnog prevoza ili prevoza zaposlenih.

Uz kaznu za prekršaj pravnom licu i preduzetniku može

30

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) odlučilo je bez održavanja sjednice na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova da pooštri privremene epidemijske mjere na cijeloj državnoj teritoriji i posebno u više opština Sjevernog regiona.

- Konstantan porast broja novootkrivenih slučajeva infekcije koronavirusom i to na teritoriji cijele države, sa posebno ugroženom Sjevernom i Centralnom regionu, i činjenica da sve veći broj oboljelih ne uspijeva pouzdano da identifikuje izvor infekcije ukazuje na raširenu lokalnu transmisiju virusa u određenim sredinama zbog čega je NKT dalo saglasnost Ministarstvu zdravlja da proglasi epidemiju zarazne bolesti na teritoriji opština: Bijelo Polje, Berane, Petnjica, Rožaje i Gusinje - saopšteno je NKT-a.

NKT je produžilo do 15. jula primjenu mjera donijetih 25. juna za opštinu Rožaje, dok je primjena mjera donijetih 2. jula za opštinu Gusinje produžena do 17. jula.

Zabranjuju se na cijeloj državnoj teritoriji u ugostiteljskim objektima zabavno-muzički programi: koncerti, živi nastupi muzičara i grupa, nastupi DJ izvođača i slično.

07. jul - Donirali rožajskom Domu zdravlja ambulantna kola

Rafet Košuta i Semir Đerlek, uspješni biznismeni koji žive i rade u Njemačkoj, donirali su domovima zdravlja u Rožajama

i Tutinu ambulantna kola, specijalizovana za transport pacijenata.

Nakon što su tutinskom Domu zdravlja predali ovu vrijednu donaciju uputili su se prema Crnoj Gori gdje ih je na graničnom prelazu Dračenovac dočekao predsjednik Opštine Rožaje Rahman Husović.

Košuta i Đerlek su uručili ključeve vozila predsjedniku Husoviću i kazali da je donacija izraz njihove potrebe i želje da budu uz ljude u svojoj domovini u danima kada su suočeni sa teškim zdravstvenim izazovom.

- Dijaspora je spremna da pomogne ljudima ovog kraja.

Naše misli su uvijek uz vas i bićemo vam podrška u svakoj situaciji. Iskreno žalimo zbog zdravstvenog problema koji je zadesio ovo područje i nadamo se da ćemo udruženim snagama zaustaviti širenje virusa - kazao je Košuta koji je rođen u Rožama, a živi u Ofenbahu i Tutinu. Đerlek, rodom iz Tutina, takođe je izrazio spremnost da bude dio svake akcije koja je u službi zajedničkog interesa ljudi na ovim prostorima.

Košuta i Đerlek su još poželjeli da građani Rožaja i Tutina što manje koriste vozilo koje su donirali, uz to, najavili su i nova humanitarna djelovanja.

Predsjednik Husović se zahvalio donatorima na, kako je rekao, humanom podvigu, koji je odraz ljudskosti i bratske brige koju dijaspora neprestano ispoljava prema svojim sunarodnicima.

- U veoma ozbiljnoj epidemiološkoj situaciji, koja je zahvatila Rožaje u drugom talasu pandemije Covid 19, od velikog značaja i za građane i za zdravstveni sistem je nesebična podrška i ponuđena pomoć naše dijaspore i humanista koji su spremni da pruže pomoć i u zaštitnoj opremi i u medicinskim sredstvima, aparatima i svemu što je potrebno u borbi protiv ovog virusa koji je ugrožava zdravlje i živote cjelokupne svjetske populacije - saopšteno je iz DZ Rožaje.

Menadžment i zaposleni u Domu zdravlja Rožaje ovim putem zahvalili su svima koji su spremni da pruže svaki oblik podrške i pomoći, iako, kako navode, u ovom trenutku, zahvaljujući naporima države, posjeduju sve što je potrebno za suzbijanje širenja infekcije virusom Covid 19.

08. jun - Kineska NVO donirala 35 respiratora Crnoj Gori

glavno sjedište nalazi u Šangaju, na taj način pružila podršku kineskih prijatelja crnogorskoj borbi protiv epidemije bolesti Covid 19.

Donacija je realizovana u okviru projekta Borba protiv pandemije - Kinesko-evropskog spasilačkog programa (Fighting the Epidemic-China-Europe International Outbreak Rescue) pod Beijing Chunmiao dobrotvornom fondacijom, a Alumni asocijacija CEIBS je pokretač i donator donacije - kazala je Yu Xi koja izvještava za agenciju MINA iz Pekinga.

Prema informaciji na portalu CEIBS, Škola je osnovana 1994. godine u saradnji kineske Vlade i Evropske unije, i nalazi se u Shanghai Jiaotong Univerzitetu, a trenutno ta Asocijacija ima više od 24 hiljade članova.

09. jul - Članovi NKT-a u posjeti Bijelom Polju U cilju detaljnog sagledavanja cjelokupne epidemiološke situacije u Crnoj Gori, dio medicinskog tima Nacionalnog koordinacionog tijela, predvođen direktorom Kliničkog centra Crne Gore dr Jevtom Erakovićem, boravio je u radnoj posjeti Opštini Bijelo Polje i razgovarao sa predsjednikom Petrom Smolovićem i predstavnicima zdravstvenih ustanova i Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje.

Na sastanku, kojim je predsjedavao dr Eraković, direktori zdravstvenih ustanova u Bijelom Polju i predstavnici Opštinskog tima za zaštitu i spašavanje upoznali su članove NKT-a sa aktivnostima preduzetim u ovoj opštini u cilju suzbijanja širenja virusa COVID 19.

U posjeti Bijelom Polju bili su i dr Hasib Lukač, dr Sreten Kavarić, dr Marija Nikolić i dr Marija Đurović.

10. jul – Otvoren renovirani Centar za medicinsku genetiku i imunologiju KCCG

Alumni asocijacija bivših studenata Kinesko-evropske škole međunarodnog poslovanja donirala je 35 respiratora crnogorskoj Ambasadi u Kini, saopštila je kineska novinarka Yu Xi. Ona je kazala da je ta nevladina organizacija (NVO), čije se

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović u prisustvu ministra zdravlja Kenana Hrapovića, direktora FZOCG Seada Čirgića i direktora KCCG dr Jevta Erakovića sa saradnicima otvorio je renovirani Centar za medicinsku genetiku i imunologiju i Dnevnu bolnicu Interne klinike KCCG. Potpredjednik Simović je istakao da su ovo novi iskoraci zdravstvenog sistema Crne Gore.

- Savremeni objekti, nova oprema i nove usluge, briga za unapređenje životnog standarda zdravstvenih radnika, izgradnja stanova, brojne specijalizacije…

Nastavićemo i bolje i više - kazao je potpredsjednik Simović

31

i osoblju Centra čestitao jubilej – 20 godina posvećenog rada i doprinosa zdravstvenom sistemu Crne Gore.

U Centru se godišnje radi oko 100.000 testova za oko 15.000 pacijenata, po najsavremenijim evropskim standardima.

Donacijama vrijednim 23.000 eura uređen je krug Instituta za bolesti djece i spomenika dr Arsenija Škatarića.

- Dr Arsenije Nikov Škatarić iz Mataguža, bio je ljekar, humanista i antifašista. Svoj nažalost kratki život posvetio je brizi o zdravlju djece i omladine. Zbog svog slobodarskog, antifašističkog djelovanja strijeljan je u 1941. godine u 34. godini života kazao je potpredsjednik Simović.

10. jul - Medicinski tim NKT-a obišao Berane i Petnjicu Opštinski krizni štab Petnjica je preduzeo sve mjere i sprovodi aktivnosti u skladu sa preporukama NKT-a, tako da je situacija u ovoj Opštini kada je u pitanju epidemija COVID-19 trenutno pod kontrolom, ocijenjeno je na sastanku članova medicinskog tima Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti sa predstavnicima Opštine Petnjica i Doma zdravlja Berane, pod čijim je okriljem tamošnja zdravstvena stanica.

– Mi smo, kao medicinski tim ispred Kliničkog centra, odnosno NKT-a dali sve neophodne informacije koje bi trebale da posluže u cilju boljeg i efikasnijeg rada u narednim danima, da bi suzbili epidemiju koja nažalost postoji i na teritoriji Opštine Petnjica, kazao je direktor Kliničkog centra Crne Gore i član NKT-a dr Jevto Eraković.

Predsjednik Opštine Petnjica Samir Adrović informisao je članove NKT-a o aktivnostima koje je Opštinski krizni štab preduzimao u cilju sizbijanja širenja korona virusa.

Medicinski tim NKT-a obišao je i Opštinu Berane, gdje je rukovodilac Kriznog medicinskog štaba prof. dr Ranko Lazović, sa saradnicima razgovarao sa direktorima zdravstvenih ustanova i predstavnicima Opštine.

– Sa rukovodiocem Kriznog medicinskog štaba i članovima NKT-a razmatrali smo zdravstvenu situaciju u Beranama, razgovarali o organizaciji beranske bolnice, na koji način, primamo, liječimo pacijente i sve ono što se radi unutar naše bolnice. Dobili smo i sugestije i naravno razmijenili mišljenja. I još jednom želim da zahvalim prof. dr Lazoviću i ostaloj ekipi na ovoj posjeti koja nam je stvarno puno značila - kazao je direktor Opšte bolnice Berane dr Budimir Dabetić nakon sastanka.

13. jul - Rezultati PCR testa čekaju se koliko i u Evropi Crna Gora uklapa se u evropski prosjek kada je riječ o dužini čekanja rezultata PCR testova.

Rast broja novooboljelih od novog koronavirusa uzrokovao povećanje zahtjeva za dijagnostikom.

Prosjek čekanja za rezultate PCR testa u Evropi je od četiri do sedam, osam dana, zavisno od kapaciteta laboratorije.

Crna Gora je u evropskom prosjeku, pa je laboratorija Instituta za javno zdravlje povećala svoje kapacitete deset puta u odnosu na regularne okolnosti.

Dr Božidarka Rakočević iz Instituta za javno zdravlje je istakla da se u javnosti stvorio lažni osjećaj sigurnosti, jer je Crna Gora oko 40 dana bila bez ijednog registrovanog slučaja kovida 19.

- Kada god se pojavi zdravstvena kriza Institut za javno zdravlje preduzima određene mjere. IJZ je preduzeo aktivnosti od sredine januara kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila koronu prijetnjom po javno zdravlje. Neke od preduzetih mjera su bile praćenje zdravstvenog nadzora putnika koji su bili u međunarodnom saobraćaju, pisanje preporuka i umorni smo malo ušli u prvi talas epidemije, koji je savršeno urađen dodala je dr Rakočević i podsjetila da smo iz prvog talasa izašli kao pobjednici.

14. jul - Ministarstvo nauke podržalo projekat Doma zdravlja Podgorica

Projekat Doma zdravlja Podgorica Uticaj pandemije virusa Covid-19 na kontrolu bolesti, mentalno zdravlje i kvalitet života pacijenata oboljelih od dijabetes melitusa tip 2, podržan je od strane Ministarstva nauke, u okviru Konkursa za naučnoistraživačke projekte.

32

Projekat Doma zdravlja, rukovodioca dr Nebojše Kavarića, jedan je od pet podržanih projekata prijavljenih na Konkursu za naučnoistraživačke projekte koji za cilj ima da utvrdi na koji način i u kojoj mjeri su sve preduzete mjere uticale na metaboličku kontrolu, mentalno zdravlje i kvalitet života kod ovih pacijenata.

Ministarstvo nauke je, usljed novonastalih okolnosti izazvanih pandemijom, dio sredstava Konkursa za naučnoistraživačke projekte opredijelilo za finansiranje projekata čija su istraživanja usmjerena ka ublažavanju posljedica Covid-a na zdravstveni i ekonomski sistem Crne Gore.

15. jul - Bolnica u Nikšiću dobila dezinfekcioni tunel

da ljudima daju savjet telefonom, i da odu u kućnu posjetu ako je opravdana, nego da ljudi iz samoizolacija dolaze sami i tako krše mjere Nacionalnog koordinacionog tijela - objasnio je dr Stefanović.

17. jul - Vlada Izraela Domu zdravlja Podgorica donirala 40 oksimetara Dom zdravlja Podgorica je dobio vrijednu donaciju od Vlade Izraela, 40 oksimetara koji su nezaobilazan alat za procjenu stanja inficiranih koronavirusom, koji se liječe u kućnim uslovima.

Fondacija Hemias, Hajriza Brčvaka, donirala je 14 dezinfekcionih tunela u Crnoj Gori. Prvi je uručen Bolnici u Nikšiću i postavljen je ispred glavnog ulaza, gdje će morati da prođu svi zaposleni i svi koji ulaze u ovaj dio Opšte bolnice. On služi za dezinfekciju i osoba i predmeta koji prolaze kroz njega kao značajna prevencija protiv širenja kovid infekcije.

Konstantina Vojinović koja je ispred fondacije Hemias uručila donaciju, kazala je da se nada da će Nikšićani na pravi način koristiti tunel.

Ovo je još jedna u nizu donacija gospodina Brčvaka i njegove fondacije kako Crnoj Gori, tako i Nikšiću.

Direktor bolnice dr Ilija Ašanin zahvalio se g. Brčvaku i kazao je da je dezinfekcioni tunel vrlo koristan za tu ustanovu.

15. jul - U izolaciji četvoro zaposlenih Hitne pomoći Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Saša Stefanović saopštio je da je četvoro zaposlenih iz te zdravstvene ustanove u izolaciji, dodajući da tokom prvog talasa epidemije niko od radnika nije bio Kovid pozitivan.

Kad su počeli prvi slučajevi koronavirusa, nijedan tim Hitne medicinske pomoći nije otišao kod pacijenta bez kompletne medicinske opreme.

Po preporukama Instituta za javno zdravlje, za Hitnu pomoć mjesečno je potrebno 24.000 hirurških maski i 18.000 pari rukavica, a svake nedelje stižu potrebne količine da bi zaštitili medicinsko osoblje i pacijente.

- U posljednja četiri dana u Podgorici je u prosjeku, pregledano u ambulanti oko 130 pacijenata, a riječ je o pacijentima koji su imali temperaturu ili određene simptome koji bi mogli da ukazuju na prisustvo korona virusa. Što se tiče kućnih posjeta, njih je u toku 24 sata od 35 do 50 u Podgorici. Mnogo je bolje

Direktor Doma zdravlja Podgorica dr Nebojša Kavarić je prilikom primopredaje donacije pojasnio da je oksimetar mala mašina koja mjeri količinu kiseonika u krvi i time značajno doprinosi da se vidi da li se zdravstveno stanje pacijenta pogoršava, poboljšava, ili je stabilno.To doprinosi boljoj opservaciji svih pacijenata koji se liječe kod kuće. U Podgorici je skoro hiljadu i po ljudi u samoizolaciji.

- Broj pregleda u kovid centrima Doma zdravlja je bio 93. Imali smo 50 kontrolnih pregleda. Telefonskih konsultacija je bilo 270. Broj kućnih posjeta kovid pacijentima je 28. Broj pozitivnih u tim kućnim posjetama je 27, jedan je bio negativan.

Broj pacijenata u kućnim posjetama koji su sa stabilnom kliničkom slikom je 23, a onih sa pogoršanom je četvoro, naveo je dr Kavarić.

Kada su djeca u pitanju u kovid centru Doma zdravlja Podgorica do sada je obrađeno 178 djece. Mimo toga je urađeno 425 konsultacija od strane roditelja.

18. jul – DIAGENICS donirao brze testove Kliničkom centru

Posredstvo Ministarstva saobraćaja i ministra Osmana Nurkovića, kompanija DIAGENICS iz Njemačke donirala je

33

Kliničkom centru Crne Gore brze testove na COVID-19 čija je nabavna vrijedost oko 18.000 eura.

Donaciju je dr Nemanji Radojeviću, pomoćniku direktora KCCG uručio Ernest Kapetanović direktor kompanije DIAGENICS u prisustvu ministra Nurkovića.

Koristimo priliku da se zahvalimo kompaniji DIAGENICS i Ministarstvu saobraćaja na vrijednoj donaciji našoj ustanovi koja će doprinijeti da bezbjednije liječimo, ne samo oboljele od COVID 19, već i sve osiguranike kojima je u ovim izazovnim vremenima za čovječanstvo neophodna zdravstvena zaštita. Ovaj čin je dokaz da crnogorska dijaspora nije zaboravila svoju domovinu i da brine za svoj narod, saopštili sui z Kliničkog centra.

18. jul – KCCG – u isporučen generator za potrebe Centra za nuklearnu medicine Dobavljač Kliničkog centra Crne Gore koji je u obavezi da isporučuje generator našoj ustanovi za potrebe Centra za nuklearnu medicine Klinike za onkologiju i radioterapiju koji je neophodan za scintigrafska ispitivanja, uspio je da realizuje njegovu nabavku.

- Koristim priliku da u ime Centra za nuklearnu medicine obavijestim crnogorsku javnost da smo danas uspjeli da obezbijedimo generator za potrebe našeg Centra a koji se koristi za scintigrafska ispitivanja koja su uslijed globalne pandemije koronavirusa morala biti obustavljena od kraja marta ove godine - saopštila je dr Ljiljana Bojić, načelnica Centra za nuklearnu medicine Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCG. Pacijentima se od danas sprovode scintigrafska ispitivanja a dr Bojić je najavila da će Centar u narednom periodu raditi pojačanom dinamikom.

21. jul - Predsjednik asocijacije privrednika Crne Gore i Turske posjetio KCCG Naser Alim, predsjednik asocijacije privrednika Crne Gore i Turske pri Odboru za međunarodne ekonomske odnose Turske (DEIK), boraveći u trodnevnoj posjeti Crnoj Gori, sastao se u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) sa direktorom dr Jevtom Erakovićem.

Alim je uz podršku Ministarstva zdravlja i Generalnog konzula u Istanbulu Selima Like donirao KCCG-u 30 električnih kreveta, 20 stočića za ishranu pacijenata, stečer, fotelje za primjenu terapije i sjedeća kolica u vrijednosti preko 43 hiljade dolara kao znak prijateljstva i podrške državi Crnoj Gori i crnogorskom

34

narodu u suzbijanju COVID 19 infekcije.

– Kao veliki poštovalac Crne Gore i crnogorskog naroda bila mi je čast da budem saučesnik, rame uz rame, u borbi protiv korona virusa, što se desilo početkom marta, tako da je Crna Gora uspjela da to sačuva - istakao je Alim i podsjetio da je Crna Gora bila poslednja evropska država u kojoj je registrovan koronavirus, a prva koja je uspjela da u prvom talasu suzbije infekciju.

– To je bila poslednja država u Evropi koja se suočila sa zarazom koronavirusa. U isto vrijeme uspjela je da bude prva korona free država, ali kao što znamo svi, ovo je nešto što je zaista mnogo opasan neprijatelj, nevidljiv je i svuda ga ima, tako da mi treba da se što više pazimo i da se čuvamo od toga - naglasio je Alim i kazao, s obzirom da iskreno voli Crnu Goru i crnogorski narod, da se zbog ove donacije dobro osjeća.

Povodom ove vrijedne donacije i iskazane želje gospodina Alima za nastavak dalje saradnje dr Eraković je izrazio zahvalnost.

- Gospodin Alim, porijeklom iz Sjeverne Makedonije koji je svoje poslovne uspjehe ostvario u Turskoj nije zaboravio zemlje ovog regiona i ja u ime Kliničkog centra i kompletnog zdravstvenog sistema želim još jednom da uputim zahvalnost istakao je dr Eraković Sastanku su, takođe, prisustvovali Serdar Kurt, potpredsjednik Poslovnog vijeća Crne Gore i Turske, Selim Lika, generalni konzul Crne Gore u Turskoj i mr Slađana Pavlović, generalna direktorica Direktorata za međunarodnu saradnju i harmonizaciju propisa Ministarstva zdravlja, kao i dr Nermin Abdić, predsjednik Odbora direktora KCCG i Nisera Mekić, rukovodilac Službe za javne nabavke KCCG.

Direktor KCCG dr Eraković, povodom realizovane donacije, uručio je zahvalnicu gospodinu Alimu.

21. jul - Donacija Slovačke Zavodu za transfuziju krvi Direktorica Zavoda za transfuziju krvi dr Gordana Rašović i ambasador Republike Slovačke Boris Gandel potpisali su ugovor o donaciji vrijedan 10.000 eura.

Cilj donacije je pomoć u nabavci savremenog automatskog aparata - separatora za procesiranje jedinica prikupljene krvi i izdvajanje komponenata krvi a što omogućava liječenje pacijenata po savremenim principima usmjerene hemoterapije.

Nabavka tog aparata, doprinijeće unapređenju kvaliteta finalnog lijeka, većoj efikasnosti i sigurnosti u procesu rada u skladu sa usvojenim standardima kvaliteta.

Kontinuirani rad transfuziološke službe u svakoj zemlji i u redovnim uslovima je od izuzetne važnosti za kvalitetno

funkcionisanje ukupnog zdravstvenog sistema, a posebno u vremenu pandemije COVID-19 koja je zahvatila i našu zemlju.

- Donacija za nabavku ovako važnog aparata koji će omogućiti bržu i efikasniju pripremu komponenata krvi neophodnih za liječenje i zbrinjavanje naših sugrađana, predstavlja veliku pomoć transfuziološkoj službi Crne Gore i ukupnom zdravstvenom sistemu - podsjetila je dr Rašović i dodala da je Ambasada Republike Slovačke prepoznala značaj sistema transfuzije kao izuzetno značajnog segmenta zdravstvenog sistema, ali i važnog elementa u sistemu obezbjeđivanja kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti.

Dr Rašović se zahvalila g-dinu Gambelu, na prepoznavanju važnosti rada transfuziološke službe ističući da su dovoljne količine bezbjedne krvi neophodne za liječenje pacijenata i zbrinjavanje urgentnih stanja i dragocjen resurs i obaveza svih nas.

22. jul - Period sezonskog gripa i korone vrlo ozbiljan Od najvećeg epidemiološkog značaja su asimptomatski slučajevi i njih je oko 20%, nijesu svjesni da su inficirani, a šire infekciju.

Dr Sanja Medenica kaže da IJZ bilježi svakodnevno povećanje broja oboljelih, jer je prisutna transmisija virusa u populaciji, zato kako je rekla moramo da korigujemo određena pravila ponašanja i prihvatamo jedino efikasno oružje koje daje ogromne rezultate, a to je maska, distanca i higijena ruku i životnog i radnog prostora.

Najveći broj oboljelih je kod radno sposobnog stanovništva u dobi 20-29 i 30-39 godina. Rast broja oboljelih se bilježi i kod djece, ali je prednost ta što je klinička slika blaža.

Govoreći o kliničkoj slici virusa danas, u odnosu na mart i april, dr Medenica kaže da je klinička slika virusa kakva je bila u martu i aprilu, samo što u ovom talasu imamo jednu kliničku sliku gdje se javljaju neke gastrointestinalne tegobe, više nego u martu i aprilu i to imamo da se javljaju mučnina, gađenje, povraćanje, glavobolja...

Sve mjere koje IJZ predlaže imaju za cilj isključivo suzbijanje epidemije.

23. jul - Još jedan Covid centar za odrasle u Podgorici Dom zdravlja Podgorica, otvorio je još jedan Covid centar za odrasle, u zdravstvenom objektu na Zlatici.

Nova ambulanta otvara se zbog povećanog broja pacije-

nata sa simptomima koji upućuju na sumnju infekcije koronavirusom u Covid centru u Tološima.

U skladu sa odlukom Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, od sredine marta otvoren prvi Covid centar u Tološima, a od 1. aprila na Zlatici pedijatrijski Covid centar za pregled djece starosti do 18 godina, sumnjive na infekciju koronavirusom.

Kontakt telefon Covid centra u Tološima je 067 071 846, dok su brojevi za informacije i stručne konsultacije sa ljekarom pedijatrom u centru na Zlatici 020/690-161 i 067 709 608.

23. jul - Ambasada Kine donirala KCCG 45 hiljada eura Ambasada Kine u Crnoj Gori donirala je Kliničkom centru 45 hiljada eura, kao doprinos u borbi protiv Covida 19, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.

Ambasador Kine u Podgorici Đin Liu, je pohvalio napore koje su proteklih mjeseci uložili direktor Kiliničkog centra dr Jevto Eraković sa svojim zaposlenim, štiteći zdravlje i bezbjednost građana i spašavajući im živote.

– Medicinsko osoblje KCCG-a dan i noć se bori protiv virusa na prvoj liniji, štiteći naše zdravlje i bezbjednost i spašavajući živote. Iskreno vam izražavam najdublje poštovanje – kazao je kineski ambasador.

Kako je saopšteno iz KCCG, nakon što je prije dva dana Nacionalno koordinaciono tijelo ponovo proglasilo epidemiju u Crnoj Gori, Đin je kazao da je uvjeren da će crnogorski narod uspješno prevazići i ovaj izazov. Đin je spreman da i dalje promoviše razmjenu između dvije zemalja, posebno između KCCG i kineskih medicinskih ustanova.

– Crnogorski narod je od davnina uporan i mudar i sigurno ćete ponovo uspješno prevazići poteškoće. Kina i Crna Gora su se uvijek podržavale i tokom pamdemije, i zbog toga su dvije strane i dalje produbljivale međusobno prijateljstvo.

Pandemija se još uvijek širi svijetom, ali vjerujem da će dvije države i dva naroda nastaviti da se kreću rame uz rame, bez straha od teškoća i prepreka. Takođe sam spreman da i dalje promovišem razmjenu između dviju zemalja, posebno između KCCG i kineskih medicinskih ustanova. Iskreno želim da se Crna Gora što prije oslobodi od epidemije - poručio je Liu. Dr Eraković je zahvalio na donaciji kineskoj ambasadi i podsjetio da je kineski narod i ranije podržavao Crnu Goru i crnogorski zdravstveni sistem.

35

Prema njegovim riječima, ovaj čin Đina i ambasade Kine, države koja je prva u svijetu imala iskustva sa Covidom 19, zaslužuje poštovanje, "jer se suočavamo sa izazovom nepredvidljivog toka i trajanja".

24. jul - Vladinim službenicima mjeriće temperaturu na ulazu u zgradu Vladinim službenicima i namještenicima na ulasku u službene prostorije biće mjerena tjelesna temperatura, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Vlada je zadužila starješine organa državne uprave da na ulasku u službene prostorije obezbijede mjerenje tjelesne temperature državnih službenika i namještenika i da ne dozvole ulazak državnih službenika i namještenika u službene prostorije bez zaštitne maske.

Vlada Crne Gore je između ostalog i usvojila Izvještaj o realizaciji Programa rada Vlade Crne Gore za I i II kvartal 2020. godine i Izvještaj o realizaciji zaključaka Vlade Crne Gore za I kvartal 2020. godine.

Vlada je, prema izvještajima u I i II kvartalu realizovala 78,3 odsto obaveza iz Programa rada, a u I kvartalu je realizovala 81,99 odsto zaključaka.

27. jul - Mladi se najmanje pridržavaju mjera Epidemiološka situacija u Crnoj Gori je kompleksna i izazovna, kaže pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje dr Senad Begić. Različita je, objašnjava, situacija u opštinama, ali se i razlicito pridržavamo propisanih mjera.

Epidemiološka situacija u Podgorici je specifična i nju dodatno otežavaju mladi, koji se najmanje pridržavaju mjera, naročito u noćnim satima. - Nacionalno kordinaciono tijelo je donijelo nove mjere kojima je produžen rad ugostiteljskih objekata do ponoći. Broj osoba unutar objekta za jednim stolom je strogo kontrolisan, broj osoba za jednim stolom na terasama i na spoljašnjem prostoru je takođe ograničen, nema plesanja, nema igranja, fizička distanca se mora poštovati. Imajući u vidu da je sve to propisano epidemiološki rizik je u ugostiteljskim objektima sveden na najmanju moguću mjeru.

- Pod zdravstveno sanitarnim nadzorom je 3.790 osobe koje su kontakti aktivnih slučajeva – istakao je dr Begić dodajući da se ljudi plaše se da budu osuđeni od strane svojih porodica, ali prosto za tim nema potrebe, niti ima potrebe za osudom, niti ima potrebe za tim strahom, jer ovaj virus ne bira. Veliki je broj asimptomatskih slučajeva i Institut insistira na nošenju maski kako na ovorenom, tako i u zatvorenom prostoru, na fizičkoj distanci i obaveznoj higijeni ruku.

27. jul – Komora fizioterapeuta donirala zaštitne vizire Komora fizioterapeuta Crne Gore je donirala zaštitne vizire fizioterapeutima u Domovima zdravlja (Berane, Cetinje, Ulcinj, Tivat, Kotor, Kolašin, Bijelo Polje, Budva i Pljevlja) i Opštim bolnicama (Pljevlja, Kotor i Bijelo Polje), specijalnoj bolnici Risan, centrima za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju i drugim institucijama, centru za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Kliničkog Centra Crne Gore, Institutu Igalo, privatnim zdravst-

36

venim ustanovama za fizikalnu terapiju primarnog nivoa (PZU Fizio i PZU Pekmen) kao i Domu starih Bijelo Polje.

28. jul – EU uputila četvrti kontigent medicinske opreme

U Crnu Goru je dopremljen četvrti kontigent medicinske opreme, koji sadrži 86 respiratora i preko 235.000 komada lične zaštitne opreme za potrebe zdravstvenog sistema. Donacija je dio projekta Evropske unije za hitnu podršku Crnoj Gori u borbi protiv Covid-19, ukupne vrijednosti 3 miliona eura, a koji sprovodi Kancelarija UNDP u Crnoj Gori. Od početka projekta, od aprila do danas, isporučeno je ukupno 100 bolničkih respiratora, 10 savremenih rendgenskih uređaja i preko 400.000 komada lične zaštitne opreme, uključujući hirurške maske, rukavice, kape, zaštitna odijela, kecelje, naočare, navlake za obuću, itd.

Povodom primopredaje opreme, šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasador Aivo Orav istakao je da donacija stiže u pravi čas, kada se Crna Gora suočava sa drugim talasom epidemije.

- Respiratori će značajno unaprijediti kapacitete crnogorskog zdravstvenog sistema, kako bi se sačuvali životi najugroženijih pacijenata. Međutim, iskreno se nadam da neće nužno biti svi u upotrebi – kazao je Orav.

Ambasador Orav podsjetio je da je EU obezbijedila 50 miliona eura kao dugoročnu podršku za zdravstvo, ekonomski oporavak, preduzetništvo i biznis, kao i druge sektore pogođene krizom.

Potpredsjednik Vlade, Milutin Simović je kazao da Crna Gora, kao i brojne države, i dalje odolijeva izazovu epidemije Covid- 19.

Miodrag Dragišić, pomoćnik stalne predstavnice UNDP u Crnoj Gori istakao je da koliko god da je pandemija uzdrmala cijeli svijet, istovremeno je pokazala koliko je bitan duh zajedništva i djelovanje udruženim snagama kako bi se prevazišli izazovi i ublažili negativni efekti. Šef Kriznog medicinskog štaba, dr Ranko Lazović je zahvalio Delegaciji EU na donaciji i podsjetio da je sa upravo dopremljenih 86 respiratora, uz prethodno isporučenih 14, EU Crnoj Gori donirala ukupno 100 respiratora.

29. jul - Novi elektronski servis COVID-19 Iz Fonda za zdravstveno osiguranje su obavjestili javnost da će građanima Crne Gore, od sada, biti dostupan novi elektronski servis COVID-19, razvijen u vremenu pandemije i namijenjen osiguranicima testiranim na prisustvo novog koronavirusa, a u svrhu dobijanja povratne informacije o rezultatima testiranja.

Naime svi osiguranici Fonda za zdravstveno osiguranje biće u prilici da putem jedinstvene platforme eZdravlje, preko portala ezdravlje.me i mobilnih aplikacija, samostalno izvrše uvid u rezultate urađenih analiza, to jeste rezultate testova na novi COVID-19 virus.

Podaci o rezultatima testiranja u Integralni informacioni sistem zdravstva preuzimaju se elektronski i po automatizmu iz baze podataka Instituta za javno zdravlje Crne Gore, i dostupni su građanima odmah nakon dobijanja rezultata u laboratorijama ove ustanove.

Ovo je još jedan u nizu elektronskih servisa razvijenih u vremenu pandemije, kojima Fond za zdravstveno osiguranje, putem informacionih tehnologija pokušava pružiti efikasan odgovor na krizu, olakšati građanima i rasteretiti zdravstveni sistem u cjelini.

Zahvaljujući strukturi i apsolutnoj integralnosti zdravstvenog informacionog sistema kojim Fond rukovodi, informacije o rezultatima testiranja na korona virus biće dostupne i izabranim doktorima na primarnom nivou. Na taj način kroz elektronski model najave pacijenta, izabrani ljekari putem informacionog sistema biće blagovremeno upozoreni na prisustvo virusa, prije prijema pacijenta u samu ambulantu. Što omogućava dodatne mjere opreza, odnosno kvalitetniju preventivu i veći stepen zaštite zdravlja ljekara i medicinskog osoblja.

30. jul - Medicinarima u Vojsci CG veće plate i do 300 eura Vlada je da usvojila Uredbu o izmjenama i dopunama zarada lica u službi u Vojsci Crne Gore prema kojoj se medicinskom osoblju mjesečna zarada uvećava do 300 eura.

Uzimajući u obzir ovo povećanje zarada, kao i to da Ministarstvo odbrane redovno vrši upućivanje ljekara iz Vojske Crne Gore na specijalizaciju, postiže se glavni cilj izmjene i dopune važeće Uredbe, puna popuna kvalitetnim kadrom Vojno-medicinskog centra, a samim tim i poboljšanje nivoa usluga koje pruža taj centar - saopštili su iz Ministarstva odbrane.

Navode da će primjena Uredbe otpočeti 1. septembra 2020. godine, a sredstva neophodna za njeno sprovođenje do kraja godine obezbijeđena su budžetom.

Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Jevto Eraković, kazao je da je donacija veoma značajna, naročito zbog toga što dolazi od „osvjedočenih prijatelja“.

- Kompanija Glosarij je do sada nebrojeno puta pomagala ne samo Klinički centar, nego i druge institucije u Crnoj Gori. Važno je da se, u trenutku kada smo svi fokusirani na borbu protiv koronavirusa, stvaraju uslovi upravo za one pacijente koji spadaju u rizičnu grupu, kao što su pacijenti koji su na Nefrologiji, na dijalizi. Cilj je da im se stvore bolji uslovi i da ubuduće budemo još sigurniji da su sve terapijske i dijagnostičke mjere koje se sprovode na toj Klinici u skladu sa svjetskim standardima - rekao je dr Eraković.

Novac će biti utrošen za građevinsku adaptaciju Klinike za nefrologiju.

- Stvoriće se uslovi da bude manji broj pacijenata u sobama, renoviraće se i adaptirati bolesničke sobe, podovi… Investicija je ukupno vrijedna oko 120 hiljada eura i zahvaljući našim donatorima, u ovom slučaju, prije svih Kompanij Glosarij, uspjećemo da sve uradimo bez trošenja državnih sredstava – Fonda za zdravstveno osiguranje ili sredstava Kliničkog centra - kazao je dr Eraković.

Osnivač Kompanije Glosarij, Brano Martinović, kazao je da je donacija još jedan korak u solidarnosti, društveno odgovornom radu.

- Mi smo 2018. godine proglašeni društveno najodgovornijom firmom u Crnoj Gori. Ovo je samo nastavak onoga što radimo. Ova donacija vrijedna je 60 hiljada eura - rekao je Martinović.

Glosarij, kako je kazao, stalno pomaže zdravstvenom sistemu.

- Mnogo puta smo učestvovali sa donacijama, a sve u cilju poboljšanja zdravstvenog sistema u Crnoj Gori - rekao je Martinović.

Dr Eraković je ovom prilikom uručio zahvalnicu Martinoviću.

Jul 2020 – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore

31. jul – Glosarij donirao 60 hiljada eura Klinici za nefrologiju KCCG

Kompanija Glosarij donirala je Kliničkom centru Crne Gore 60 hiljada eura za rekonstrukciju i adaptaciju Klinike za nefrologiju, što će doprinijeti da uslovi boravka i liječenja pacijenata budu u skladu sa svjetskim standardima.

Ambasador Palestine NJ.E. Rabii Alhantouli sa svojim saradnicima je donirao krv u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici.

Ambasador Republike Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori, NJ.E. Mihajlo Trpkovski sa svojim saradnicima je takođe donirao krv. U akciji je učestvovalo oko 10 zaposlenih u Ambasadi.

Zaposleni u KAP-u su donirali krv u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici, gdje je učestvovalo 15 davaoca. U prostorijama Doma zdravlja Šavnik akciji je učestvovalo 20 davaoca.

37

ZANIMLJIVOSTI

Psi koji mogu da nanjuše koronavirus

Prva ispitivanja u Finskoj iznenadila su naučnike – psi su brzo naučili da namirišu infekciju koronavirusom. Uspjeh je bio zapanjujući, nakon nekoliko sedmica treninga, psi su skoro bez greške mogli da razlikuju miris urina osoba koje su pozitivne na koronavirus.

- Bilo je fantastično vidjeti koliko brzo su naučili da prepoznaju novi miris - rekla je prof. Ana Hilm-Bjerkman sa Univerziteta u Helsinkiju, gdje je sprovedena ova pilot-studija.

Finski stručnjaci su objavili da psi identifikuju „miris korone“ jednako pouzdano kao standardni PCR tekstovi koji se primjenjuju svuda u svijetu. Na redu su dodatne studije i, ako sve bude u redu, slijedi primjena u praksi. Slične obuke pasa sprovode se i u Velikoj Britaniji i Francuskoj.

Još nije jasno koja supstanca daje urinu karakterističan miris. Koronavirus ne uzrokuje samo plućne tegobe, već izaziva oštećenja u bubrezima i drugim organima i to, kako se pretpostavlja, mijenja miris urina, piše Dojče vele.

Već dugo se zna da psi mogu da pomognu u ranom otkrivanju raznih tipova tumora ili Parkinsonove bolesti, prije nego što to može da otkrije ijedan ljekar.

– Prema jednoj studiji, psi mogu da prepoznaju rak dojke sa vjerovatnoćom od 93 odsto, a rak pluća sa 97 odsto – kaže Luka Baret, koja vodi Njemački centar za obuku pasa kao asistenata.

Psi imaju oko milion puta bolji njuh od ljudi. Dok čovjek ima oko pet miliona ćelija čula mirisa, jazavičar ima 125 miliona, a njemački ovčar čak 220 miliona. Psi brzo dišu kroz nos – tristotinak udaha po minutu i osim toga prostorno razlikuju mirise.

Najpogodnije rase za ovakav trening su labradori i ostali retriveri, koker-španijeli i razne vrste ovčara. Na treningu se jedan pas obučava samo za jedan određeni miris – droga, eksploziv, novac, vatreno oružje ili neka bolest. Iako su psi dokazani pomagači, kao profesionalci češće rade za vojsku i policiju, ali rijetko u medicinskim ustanovama. Kod zagovornika klasične medicine i posebno ljudi iz branše zdravstvenog osiguranja psi nisu omiljeno sredstvo.

Pravilno pranje ruku sprječava infekcije Kako bi spriječili virusne infekcije, ljekari savjetuju da je vrlo važna dobra higijena ruku. S obzirom na nedavno izbijanje koronavirusa, smjernice javnog zdravstva i dalje to ističu. Novo englesko istraživanje sugeriše da je pranje ruku zaista korisno u kontekstu epidemije.

Kada je u pitanju sprečavanje virusnih infekcija, posebno onih koje se šire kapljicama od kašlja i kijanja, pranje ruku uvijek

38

je mjera prvog reda. U svojim smjernicama o tome kako spriječiti infekciju novim koronavirusom, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da ljudi trebaju prati ruke često sapunom i vodom.

Ipak ljudi i dalje izražavaju sumnju da bi nešto tako jednostavno kao osnovna lična higijena moglo imati efekta u kontekstu epidemije.

Novo istraživanje s Massachusetts Institute of Technology u Cambridgeu ima za cilj da ukloni te sumnje, pokazujući koliko važno pranje ruku može biti u usporavanju širenja infektivnih bolesti.

Studija, koja se sada pojavljuje u časopisu Risk Analysis, koristila je epidemiološko modeliranje i simulacije zasnovane na podacima kako bi utvrdila može li i kako bolja lična higijena uticati na brzinu prenošenja bolesti.

Istraživači su krenuli od postojećih podataka koji ukazuju na to da veliki broj ljudi ne opere ruke nakon upotrebe toaleta.

Prema autoru studije, prof. Christosu Nicolaidesu, 70 posto ljudi u Engleskoj koji idu u toalet peru ruke nakon toga. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kažu da najbolje prakse pranja ruku uključuju, ne samo ispiranje ruku vodom, već i nanošenje sapuna i ribanje dlanova, stražnje strane ruku, između prstiju i ispod noktiju.

Piling bi trebao da traje najmanje 20 sekundi prije nego što isperete sapun i osušite ruke čistim peškirom.

IZ MEDICINE Kanibalizam kod pacova uzima maha

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti saopštio je da pacovi pokazuju „neobično ili agresivno ponašanje glodara“ u vrijeme kada nema ostataka iz restorana i drugih aktivnosti i događaja zbog pandemije koronavirusa.

Pacovi, međutim, nisu agresivni prema ljudima već jedni prema drugima, prenosi BBC. Stručnjak za glodare u urbanim sredinama dr Robert Korigan rekao je za BBC da je kanibalizam veoma rasprostranjen u kolonijama u kojima vlada stres, a da su pacovi pod stresom zbog uslova koji vladaju u vrijeme pandemije koronavirusa.

– Ovi pacovi će u potpunosti pojesti svaki komad mesa sa kostiju žrtve – rekao je dr Korigan.

Opušci od cigareta opasni po zdravlje i do sedam dana poslije gašenja Svaki opušak cigarete, tvrde naučnici, emituje gotovo 15 odsto ukupnog nikotina koji sadrži cijela cigareta, a štetne su količine nikotina prisutne i sedam dana nakon što je cigareta ugašena.

Naučnici Nacionalnog instituta za tehnologiju u SAD-u otkrili su da opušci od cigareta su opasniji za ljudsko zdravlje nego što se mislilo, zbog šokantne količine nikotina koja se u vazduhu stvara od njih još dugo nakon što je cigareta ugašena, piše 24sata.

Ova otkrića su uznemirila i Australijance, pa je njihovo Vijeće za rak Kvinslenda stanovnike upozorilo na tu opasnost od već dogorjelih cigareta.

- U Kvinslendu nastojimo da na što više javnih površina zabranimo pušenje, pogotovo jer neki nisu svjesni koliko na zdravlje djeluje ‘sekundarno pušenje' - rekao je izvršni direktor Kvinslend Vijeća za rak Kris Mekmilan za Dejli Mejl.

- Možda mislite da ste djecu zaštitili od dima ako ne pušite u automobilu kad su djeca prisutna, ali dovoljno je štetno i kad je pepeljara u vrućem autu puna opušaka koji emituju štetne hemikalije - poručio je Mekmilan.

- To znači da ako sedam dana ne ispraznite pepeljaru, količina izloženosti nikotinu za nepušače može biti i duplo veća - objasnio je voditelj istraživanja prof. Dastin Popendik.

Koliko vode je potrebno svakodnevno da unosite u organizam Osoba koja ima masu tijela 75 kg u svom sastavu ima oko 45 l vode, što znači da oko 2/3 čovjekove težine otpada na vodu.

U mišiću je voda zastupljena sa 75 odsto, u moždanom tkivu oko 80 odsto u masnom oko 10 odsto. Veća količina vode je unutar ćelija, a oko 1/4 je vanćelijska voda.

Njemački građani unose najviše tečnosti u Evropi i to 2446 ml, dok su na svijetu najbolje hidrirani u Indoneziji sa 2765 ml. Sa druge strane najmanji unos tečnosti u Evropi imaju Francuzi sa 1570 ml, dok su ubjedljivo najlošije hidrirani građani Kine sa svega 1332 ml tečnosti dnevno. Neophodna količina tečnosti za organizam je oko 2600 ml dnevno. Unos tečnosti kod rekreativaca mora biti konstantan, prije treninga, za vrijeme treninga i nakon treninga. Ako se prije treninga ne uzme dovoljna količina tečnosti, taj deficit se više ne može nadoknaditi, pogotovo ne konzumiranjem veće količine u toku treninga. Suština je da tijelo konstantno ima dovoljnu količinu vode.

Treninzi rekreativaca uglavnom traju od 60 minuta do 90 minuta, da bi tijelo bilo adekvatno hidrirano u toku treninga potrebno je popiti od 560 ml – 1830 ml, što zavisi od intenziteta aktivnosti.

Tu količinu treba piti u određenim vremenskim razmacima, a ne odjednom. Vodu treba piti i ukoliko ne osjetite žeđ, najbolje je na svakih 10 minuta uzeti po par gutljaja, time sigurno nećete dospjeti u fazu dehidracije i bićete sigurni da ste uzeli dovoljno tečnosti.

Rehidracija je faza obnavljanja tečnosti, veoma bitna faza u kojoj zahvaljujući vodi ili nekom drugom piću za rehidraciju potpomažemo: nadoknadu izgubljene tečnosti, nadoknadu izgubljenih ključnih elektrolita (Na, K) i obnovu rezervi ugljenih hidrata u mišićima (glikogen).

Temperatura vode koja se preporučuje za korišćenje je od +4C do +10C i ljeti a i zimi. Ukoliko imate za cilj redukciju tjelesnih masti, znajte da konzumiranje hladnije vode pola sata prije obroka može ubrzati vaš metabolizam, ta voda ne smije biti hladnija od +4C. Ubrzavanje metabolizma se ostvaruje usled povećane aktivnosti simpatikusa i utroška energije potrebne za zagrijevanje vode u digestivnom traktu, na dnevnom nivou to je oko 100 kcal, što svakako nije zanemarljivo ako gledate ukupnu godišnju potrošnju.

39

REGION 01. jul – Roditelji mogu boraviti samo 15 minuta s djecom u bolnici - Hrvatska Uz teško bolesnu djecu i najmlađe cijelo vrijeme trajanja epidemije dopušten je boravak roditelja, a u županijama gdje je zbog nepovoljne epidemiološke situacije zabranjena posjeta bolnicama, roditelji mogu svakodnevno biti uz djecu 15 minuta, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.

Reagujući na mnoga pitanja roditelja o mogućnostima posjeta svojoj bolesnoj djeci i najmlađima u bolnicama, iz Ministarstva zdravlja poručuju da je cijelo vrijeme trajanja epidemije koronavirusa u Hrvatskoj bio dopušten boravak roditelja uz teško bolesnu djecu i najmlađe. Zbog nepovoljne epidemiološke situacije u nekim županijama u bolnicama su, zbog sprječavanja mogućeg prenosa infekcije, zabranjene posjete, no u tim zdravstvenim ustanovama omogućena je posjeta roditelja djeci svakodnevno u trajanju 15 minuta.

02. jul – Zdravstveno osoblje na ivici izdržljivosti - Hrvatska Direktor Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr Andrija Štampar Zvonimir Šostar kaže da je u Zagrebu trenutno oko 260 slučaja oboljelih od Covida 19. Uprkos eskalaciji epidemiološke situacije u Hrvatskoj, Šostar smatra da se situacija polako stavlja pod kontrolu.

- Imamo sve manje pozitivnih slučaja iz noćnih klubova, što me jako veseli. Ono što nas je jako zabrinulo sve, jeste da ti mladi ljudi koji su se inficirali u tim noćnim klubovima, nažalost nisu dali sve svoje kontakte, pa sad imamo dosta pacijenata novih koji su ustvari kontakti inicijalno inficiranih u klubovima, ali stvari se polako stavljaju pod kontrolu. Tako da mi sada zapravo testiramo dnevno oko 400 osoba - rekao je gostujući na HRT-u.

Na pitanje razmatra li se zatvaranje noćnih klubova, rekao je da se zasad nije išlo u tom smjeru.

- Ta odluka, donijeta je u cilju preventivnog djelovanja i sprečavanja da se infekcija širi džamijskim putem - navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Islamske zajednice u Srbiji, a koje je potpisao predsjednik Mešihata Muftija Mevlud ef. Dudić.

Kako se navodi, do poboljšanja epidemiološke situacije, namaz će obavljati samo imami i muezini, a preporučuje se da sve dženaze polaze od porodičnih kuća, kao i da se vjernici klanjaju shodno mogućnostima, ispred džamijskih gasulhana ili na lokalnim mezarjima, u prisustvu samo najužnih članova porodice.

05. jul – Niču nove bolnice jer su kapaciteti starih već popunjeni – Srbija Broj oboljelih od koronavirusa u Srbiji raste velikom brzinom. Vanredna situacija je poslije Novog Pazara, Tutina, Vranja, Kragujevca, Ivanjice i Beograda, proglašena i u Šapcu, Čačku, Arilju i Kraljevu. Zbog pogoršanja stanja, ministar zdravlja i direktori kliničko- bolničkih centara apelovali su na građane da ozbiljno shvate situaciju i da primjenjuju sve propisane mjere zaštite da bi sačuvali sebe i druge.

Direktor Infektivne klinike u Beogradu dr Goran Stevanović rekao je da se u nekim naletima u klinici obavlja i po 400 pregleda, a u KBC Bežanijska kosa po 200, ističući da su sada oboljeli uglavnom starosne dobi od 30 do 50 godina.

06. jul - U gradovima sa velikim brojem inficiranih uveden policijski čas - Kosovo

04. jul - Zatvaraju sve džamije - Srbija

Mešihat islamske zajednice u Srbiji odlučio je da, zbog pogoršanja epidemiološke situacije zatvori sve džamije.

40

Premijer privremenih prištinskih institucija Avdulah Hoti saopštio da se primjenjuju nove mjere, donijete u cilju sprečavanja širenja koronavirusa. Hoti je ranije najavio na konferenciji za medije da će u gradovima sa velikim brojem inficiranih, među kojima su Priština, Prizren, Uroševac i Vučitrn, biti na snazi zabrani kretanja u periodu od 21 do 5 sati ujutru, prenosi Kosovo onlajn.

On je precizirao da će rad restorana u periodu kada je kretanje građana dozvoljeno biti ograničen samo na uslugu na otvorenom prostoru i dostavu.

06. jul – Odobren prvi lijek za liječenje COVID 19 – Hrvatska Agencija za ljekove i medicinske proizvode (HALMED), objavila je da je Evropska komisija 3. jula donijela odluku o izdavanju uslovnog odobrenja za stavljanje u promet lijeka Veklury, čija je djelatna materija Remdesivir. Riječ je o lijeku za liječenje koronavirusa, odnosno infekcije Covid 19.

Odluka je donesena na osnovu preporuke Povjerenstva za humane ljekove (CHMP) pri Evropskoj agenciji za ljekove (EMA). Lijek je namijenjen za liječenje bolesti COVID 19 kod odraslih i adolescenata starijih od 12 godina s pneumonijom čije liječenje zahtijeva primjenu dodatnog kiseonika.

Inače, Veklury je prvi lijek protiv bolesti Covid 19 za koji je podnesen zahtjev za davanje odobrenja u EU. Ocjena podataka ovog lijeka pri EMA-i je 30. aprila sprovedena u skraćenom vremenskom roku postupkom postepene ocjene.

Na sajtu HALMED-a je dostupno više informacija na kojima se temelji ocjena. Uslovno odobrenje za stavljanje u promet jedna je od ubrzanih evropskih regulatornih procedura koja omogućuje raniju dostupnost ljekova za liječenje bolesti za koje još ne postoji odgovarajuće terapijsko rješenje, uključujući vanredne javnozdravstvene situacije poput trenutne pandemije bolesti COVID 19, navodi HALMED. 07. jul – Najavljene mjere izazvale velike proteste - Srbija Ispred Skupštine Srbije došlo je do protesta građana, a dio demonstranata pokušao je da uđe u hol. Letjele su kamenice prema policiji, koja je bacala suzavac zbog čega su se okupljeni razbježali prema Trgu Nikole Pašića i Pionirskom parku. Grupa demonstranata pokušavala je da se vrati do Skupštine i sve vrijeme se koškala sa policijom.

Nakon što je predsjednik Aleksandar Vučić najavio mjere zabrane okupljanja više od pet osoba i policijski čas narednog vikenda zbog pogoršanja epidemiološke situacije u Beogradu, došlo je do protesta koji je počeo poslije 20 sati.

08. jul - Ljekari započeli štrajk - BiH Ljekari u Kantonu Sarajevo započeli su štrajk upozorenja zahtijevajući povećanje plata i potpisivanje kolektivnog ugovora.

Zbog štrajka u gotovo svim medicinskim ustanovima stvorene su gužve.

Iz Sindikata radnika u zdravstvu ranije su najavili da će tokom štrajka primati samo hitne slučaje. Predsjednik sindikata zdravstvenih radnika sarajevskog kantona Edo Selimić je rekao da oni žele da problem što prije bude riješen, prenosi Hina. Dodao je, međutim, da ne žele dodatno da pregovaraju sa kantonalnom vladom, već da očekuju da se vlada izjasnii o njihovom zahtjevu za povećanje koeficijenta.

09. jul - Za ulazak kod komšija neophodan PCR test – Sjeverna Makedonija Svim građanima Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine i Crne Gore za ulazak u Sjevernu Makedoniju obavezan je negativan

PCR test ne stariji od 72 sata, prenosi MIA. Vlada u Skoplju sinoć je na sjednici usvojila takav predlog Komisije za infektivne bolesti, a na osnovu procjene epidemiološke situacije koja je, kako ocjenjuje ministar zdravlja Venko Filipče, mnogo gora u zamljama okruženja nego u Sjevernoj Makedoniji.

10. jul – Rekordan broj inficiranih - Hrvatska Vladin naučni savjet za borbu protiv koronavirusa održan je u Banskim dvorima, a ministar zdravlja Vili Beroš je nakon sastanka kazao da se razgovara o potrebnim mjerama. Kako je rekao, one su na stolu i danas će biti utanačene.

- S obzirom na epidemiološku situaciju jasno je da okupljanja uzrokuju povećani broj oboljelih. Zato smo novim mjerama okrenuti tome, ali ne u smislu zabrane, nego uvođenja mjera koje daju rezultate. Organizatori će se morati više potruditi oko poštovanja mjera, imenima učesnika i ostalo da se kasnije pomogne epidemiolozima ako dođe do infekcije. Predvidjeli smo nadzor da bismo bili sigurni da okupljanja neće biti izvor infekcije. Situacija na granicama je poboljšana, ali s obzirom na progresiju u nekim zemljama, povisićemo kriterijume i uvesti nove mjere poput samoizolacije u trajanju od 14 dana i nešto kraću izolaciju uz mogućnost testiranja – prenijela je TV N1 Beroševu izjavu.

12. jul - Ograničeno kretanje starijima od 65 godina - Kosovo Kosovska vlada donijela je odluku da ograniči kretanje građana starijih od 65 godina i onih koji imaju hronične bolesti, a zbog povećanja broja oboljelih od koronavirusa biće zatvoreni javni i privatni vrtići, prenosi Koha.

Prema odluci vlade Avdulaha Hotija, penzioneri i oni koji imaju hronične bolesti moći će da izlaze napolje od 5:00 do 10:00 sati i od 18:00 do 21:00, ukupno osam sati tokom dana.

Zabranjene su i sportske i kulturne aktivnosti u zatvorenom prostoru, a svi tržni centri mogu da rade od 05:00 do 21:00 sat, striktno se pridržavajući mjera propisanih u Priručniku za zaštitu od Covida 19, prenosi Kosovo onlajn.

Kosovska vlada odlučila je i da su svi građani u obavezi da nose maske van svojih domova i budu na distanci od dva metra.

Zabranjeno je i obavljanje vjerskih ceremonija i okupljanje više do pet ljudi na javnim trgovima, u parkovima i drugim javnim površinama.

41

14. jul – Otvoren prvi dezinfekcijski tunel - Hrvatska Prvi dezinfekcijski tunel u Hrvatskoj postavljen je i predstavljen u klinici Svjetlost u Zagrebu, a funkcioniše vrlo jednostavno – potrebno je samo stati unutra da raspršivač ugrađen u šarke ovog tunela automatski poprska dezinfekcijsko sredstvo po cijelom tijelu. Cijeli taj postupak traje tek sedam sekundi.

Čak i ako osoba nosi masku koja sprječava kapljični prenos virusa, čestice virusa mogu se nalaziti na koži ili odjeći. No prolaskom kroz tunel za dezinfekciju 10 mlaznica isporučuje dezinfekcijsko sredstvo koje ubija bakterije i viruse, uključujući i novi koronavirus i to za svega nekoliko sekundi, piše Jutarnji list.

Prema najnovijim zvaničnim podacima, u Sloveniji je od početka pandemije koronavirusom inficirano ukupno 1.940 ljudi, dok je od posledica COVID 19 preminulo 111 pacijenata.

Aktivnih slučaja infekcije u ovoj zemlji trenutno ima 261, a na bolničkom liječenju nalazi se 19 pacijenata, od toga dvoje koji su u kritičnom stanju.

21. jul – Opredijeljene 22 miljarde eura iz paketa EU - Hrvatska Hrvatska će dobiti 22 milijarde eura iz paketa Evropske unije, objavio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.

- U Hrvatsku donosimo 22 milijarde eura, koje su garancija brzog privrednog oporavka i daljeg ravnomjernog razvoja zemlje - napisao je Plenković na Tviteru, nakon što su lideri EU 27 postigli dogovor o višegodišenjem zajedničkom budžetu i fondu za opravak.

Ukupan iznos paketa za oporavak je 1.824 milijarde eura, od čega se 1.074 miljarde nalazi u okviru zajedničkog budžeta za period od 2021. do 2027. godine.

Fond za oporavak EU iznosi 750 milijardi eura, a čine ga 390 miljardi bespovratne pomoći i 360 milijardi zajmova. Ovaj fond će biti finansiran zajedničkim zaduživanjem EU na svjetskim tržištima kapitala, a rok za otplatu pozajmice je kraj 2058. godine.

22. jul – Svadbene svečanosti označene kao najveći rizik u prenošenju Covida 19 - Hrvatska

17. jul – Niže cijene testiranja na Covid 19 - Hrvatska Nacionalni štab civilne zaštite izvijestio je o 98 novoinficiranih koronavirusom u Hrvatskoj, a dodali su i da su od sada niže cijene testiranja. Ministar zdravlja Vili Beroš objasnio je da će se za testiranje na koronavirus već od sada plaćati 501 kuna za dvije ciljne sekvence, a za tri 698 kuna.

- Nakon što smo svjedočili različitim cijenama testova za koronavirus u različitim zdravstvenim ustanovama, a i u inostranstvu, naložio sam HZZO-u da zatraži od svih ustanova u RH koje vrše testiranje određeni proračun cijena da bismo mogli napraviti jednu prosječnu i detektirati koji su to testovi optimalni kad je riječ o cijeni i kvalitetu.

42

Svadbene svečanosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ali i širom Slavonije, označene su kao najveći rizik u prenošenju koronavirusa te je štab civilne zaštite Vukovarsko-srijemske županije zatražio reakciju Nacionalnog štaba, koji je odlučio da se svadbene svečanosti u županiji mogu održavati samo u krugu porodice.

Ipak, tačan broj učesnika zasad nije određen.

Novinari Glasa Slavonije provjerili su kakva je situacija bila i jesu li organizatori svatova poštovali epidemiološke mjere u Slavoniji.

18. jul – Broj preminulih prešao 100 - Slovenija

23. jul - Oko 2.000 ljekara traži smjenu Kriznog štaba - Srbija

U Sloveniji je u poslednja 24 sata od 1.027 ljudi testiranih na koronavirus, rezultat bio pozitivan u 24 slučaja, dok novih smrtnih slučaja od posledica COVID 19 nije bilo, prenosi STA.

Podršku otvorenom pismu ljekara Ujedinjeni protiv kovida potpisalo je 325 prosvjetnih radnika u Srbiji, kao i oko 80 advokata.

Inače, do sada je više od 2.000 ljekara podržalo pismo upućeno

Vladi Srbije u kom se traži smjena Kriznog štaba.

Na stranici na kojoj su objavljeni potpisi navodi se da prosvjetni radnici podržavaju i osuđuju svaki pokušaj nipodaštavanja i medijske hajke na medicinske radnike.

- Mi, čiji je poziv da obrazovanjem mladih ljudi stvaramo budućnost ove zemlje, razvijajući njihov duh i intelekt kojima će jednog dana graditi Srbiju, moramo podići svoj glas i podržati medicinske radnike u njihovoj borbi za istinu i slobodu - navodi se na sajtu.

Umjetnici i radnici u oblasti kulture svojim potpisima podržali su ljekare udružene u grupi Ujedinjeni protiv kovida koji traže smjenu članova Kriznog štaba i osnivanje novog.

27. jul – Aplikacija za praćenje inficiranih koronavirusom će biti obavezna - Hrvatska Ministar zdravlja Vili Beroš, komentarisao je za Novu TV činjenicu da bi se nakon ljetnih odmora trebala preispitati odluka Kriznog štaba po pitanju uvođenja obavezne aplikacije za praćenje pacijenata inficiranih koronavirusom kao i o pooštravanju mjera koje sun a snazi.

pulmologa, infektologa i anesteziologa. To je posebna odluka, pored redovne terapije, koja je predviđena algoritmom i pacijenti koji su dobili plazmu pokazali su bolje rezultate u odnosu na one koji nijesu – rekao je dr Svorcan.

Dodao je da je uspješna priča sa pacijentima koji su dobili plazmu u prve dvije nedelje razvoja kliničke slike, a da je malo slabiji uspjeh kod onih kod kojih se bolest razvija tri nedelje.

28. jul – Registrovano preko 10.000 slučaja inficiranih koronavirusom - Sjeverna Makedonija U Sjevernoj Makedoniji od koronavirusa oboljele su još 102 osobe, a preminulo je pet osoba starosti od 48 do 76 godina.

Najveći broj novooboljelih osoba registrovan je u Skoplju, a zatim u Štipu, Kumanovu, Goistivaru i drugim gradovima, prenosi MIA. Od poslednjeg presjeka testirano je 1.356 osoba, ukupno 97.550.

Kako se navodi, od početka epidemije u toj zemlji registrovano je 10.315 slučaja infekcije koronavirusom, dok je 471 osoba preminula.

Trenutno je aktivno 4.181 slučaja koronavirusa.

30. jul - Zdravstvu dodatak na platu - Kosovo Vlada Kosova usvojila je predlog o isplati dvomjesečnog dodatka na platu zdravstvenim radnicima angažovanim u borbi protiv Covid 19.

Dodatak na platu u iznosu od 300 eura biće im isplaćen za jul i avgust zbog izlaganja riziku od infekcije prilikom obavljanja posla i brige o pacijentima oboljelim od Covid 19, prenio je portal KoSSev. 31. jul – Zbog nestašice krvi otkazuju operacije - Hrvatska

Beroš navodi da se ne osjeća kao paratijelo.

- Mogu reći da me iznenađuje, ili me i ne iznenađuje što su se neki usuglasili oko toga. Nije mi jasno utemeljenje njihovog razmišljanja da je riječ o paraustavnom tijelu - kazao je Beroš komentarišući što se predsjedniku Zoranu Milanoviću u kritikama pridružio i Domovinski pokret.

Snažni apel prema građanima stiže iz KBC-a Split jer zbog nestašice krvi svih krvnih grupa su prisiljeni da otkazuju operacije.

Zbog toga iz Zavoda za transfuzijsku medicinu pozivaju sve zdrave osobe od 18 do 65 godina da daruju krv. Jedna od sestara u bolnici, Klaudija Fuštar, dala je svoj doprinos pa darivala krv.

27. jul - Krvna plazma izliječenih ne daje rezultate kod svakog pacijenata - Srbija Direktor KBC Zvezdara dr Petar Svorcan kaže da je davanje krvne plazme od izliječenih pacijenata onima koji su inficirani dalo bolje rezultate u liječenju od onih koji je nijesu dobili, ali je istakao da je potrebna posebna odluka ljekarskog konzilijuma o tome kome treba dati krvnu plazmu nekom pacijentu.

On je, međutim, naglasio da ne može svako da dobije krvnu plazmu, što zavisi od indikacija.

– Plazma se daje odlukom konzilijuma, koji je u sastavu

- Danas nema operacije, otpala je operacija upravo zbog toga jer nema krvi. Pa sam iskoristila trenutak da dođem i darujem krv - rekla je medicinska sestra za RTL. Krvnih doza nema dovoljno pa su im potrebne sve krvne grupe.

43

U srcu digitalne transformacije su i inovativne tehnologije i ljudi Intervju sa dr Milošem Ičevićem, direktorom kompanije Hoffmann-La Roche za Crnu Goru i predsjednikom zdravstvenog komiteta Američke privredne komore Crne Gore “Imamo tendenciju da precijenimo efekte tehnologije na kraće staze, ali i da ih potcijenimo na duže staze.” “Čvrsto vjerujem u budućnost zdravstva u kojem korišćenje svih ranije spominjanih digitalnih i informaciono-komunikacionih tehnologija neće dovesti do depersonalizacije odnosa pacijent - ljekar, nego upravo suprotno.”

“Da se recimo COVID-19 pandemija desila prije samo 10 godina kad je digitalizacija bila manjeg opsega, bez DNK sekvencioniranja, bez cloud tehnologije, bez vještačke inteligencije, bez selfie kamera visoke rezolucije, bez pametnih telefona i satova, bez društvenih mreža, bez chatbot-ova, bez komunikacionih platformi koje svi posjedujemo, negativni efekti ove panedmije bi bili nesrazmjerno veći.”

Proces digitalne transformacije zdravstva u Crnoj Gori naročito je dobio na aktuelnosti u periodu suočavanja sa problemom COVID-19. Možete li dati uopštenu ocjenu o tome dokle se stiglo na tom planu?

U posljednjih nekoliko godina u zdravstvenom sektoru vidi se značajan napredak na polju digitalne transformacije. Sa jedne strane rekao bih da postoji jasna vizija, koja je valorizovana i kroz strateški pravac i kroz konkretno osmišljena rješenja i elektronske usluge koje su ponuđene građanima. Zahvaljujući upravo unapređenju elektronskih servisa Crna Gora je ostvarila i značajan napredak na rang listi Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa prije par godina.

Tokom pandemije COVID-19 primjena digitalnih alata u zdravstvu se značajno povećala. Prema definiciji Svjetske Zdravstvene Organizacije digitalni servisi ne treba da zamijene redovne, ali treba da se iskoriste svuda gdje će pomoći da zdravstvene usluge postanu dostupnije, brže, preciznije. Mislim da smo u prijethodnom periodu silom (ne)prilika zapravo shvatili kolika je potreba, koliko je važna i šta donosi digitalizacija nekih zdravstvenih servisa i usluga.

Da odgovorim na vaše pitanje, sa jedne strane napredak je impresivan, a sa druge strane prostor za dalji napredak je takođe velik i treba iskoristiti momentum da se digitalna transformacija zdravstva prioritizuje i zaokruži.

44

U srcu digitalne transformacije su i inovativne tehnologije i ljudi. Ako pogledamo kakve su tehnologije dostupne - od telekonsultacija do korišćenja chatbotov-a, digitalnih asistenata na bazi vještačke inteligencije, aplikacija iz oblasti mobilnog zdravstva, alata za e-recepte i e-zakazivanja, rješenja za sakupljanje, razmjenu i obradu podataka od različitih baza podataka, elektronskog zdravstvenog kartona, registara bolesti i mnogih drugih, jasno je da su mogućnosti beskrajne. Sve ovo igra važnu ulogu u boljoj ef, pa samim tim i održivosti zdravstvenih usluga.

Pored toga, da bi pacijenti odnosno građani imali korist od ovakvih tehnologija, neophodno je da budu dizajnirani da olakšaju pristup zdravstvenom sistemu i zaštiti, ali i da budu u mogućnosti da ih koriste. Iz tog razloga je na nacionalnom nivou jako važna digitalna pismenost, kojoj treba prići sistemski, a koja u konačnom može poboljšati i zdravstvenu pismenost i efekte mnogih intervencija. Ne smijemo zaboraviti zdravstvene radnike, ljekare i sestre, čije je mjesto, uloga i zadovoljstvo takođe u srcu digitalnog ekosistema.

Brzina usvajanja je jako važna, možda i ključna, kada je riječ o inovativnim tehnologijama (digitalnim, dijagnostičkim, terapijskim), i ne smijemo dozvoliti da budemo u zaostatku sa naprednim svijetom, jer bi u jednom trenutku taj jaz mogao biti toliko veliki da se ne može savladati, što se dešava nekim zemljama.

Da li onda možemo reći da je prepoznata moć digitalne transformacije?

Mislim da jeste, ali se ne kaže slučajno da imamo tendenciju da precijenimo efekte tehnologije na kraće staze, ali i da ih potcijenimo na duže staze. O tome treba misliti, jer često budemo razočarani kratkoročnim rezultatima, a da bismo vidjeli prave efekte, zahtijeva vrijeme.

Gdje vidite šansu Crne Gore?

Prednost Crne Gore je što se radi o manjem i kompaktnom sistemu, dobro osmišljenom. Praksa je pokazala da su zemlje sa sličnim preduslovima uspjele da brže naprave progres u oblasti digitalne transformacije. Prvi uslov je da postoji ambicija na nivou donosioca odluka i kreatora zdravstvene politike, koja je prepoznata. Drugi uslov je da se preduzimaju i konkretni koraci, kao što već jesu. U Crnoj Gori postoji bar nekoliko dobrih primjera - od inicijalnog uvođenja informacionih sistema na primarnom i sekundarnom nivou, te uvezivanje i tercijarnog nivoa koje je u toku, zajedno sa usvajanjem okvira interoperabilnosti, pa uvođenja nekoliko e-zdravlje servisa, telemedicine, prvih kliničkih registara, itd.

Digitizacija svih zdravstvenih podataka je neophodni preduslov za bolje upravljanje i bolju efikasnost, i u konačnom bolje ishode liječenja i veće zadovoljstvo svih.

Treba konstatovati da će vrijeme pred nama nastaviti da bude puno izazova za sve zdravstvene sisteme, ali vidim šansu u nastavku i ubrzavanju započetih procesa kroz prioritizaciju zdravstva, jasno definisanu viziju i uključivanje svih sektora i ekspertize. Vjerujem da Crna Gora može da bude primjer izvrsnosti u regionu za digitalnu transformaciju zdravstva.

Pogotovu je sa aspekta sociologa postalo interesantno pitanje dominacije digitalizovanog zdravstva nad tradicionalnim medicinskim tretmanom koji u središtu ima direktan kontakt ljekar-pacijent. Na koji način bi, po Vama, trebalo realizovati odnos digitalnih medicinskih procedura i standardnih medicinskih procedura?

Ranije sam naveo da su ljudi u centru digitalne transformacije. Odgovor na vaše pitanje bi načelno bio - dobar balans, koji odgovara potrebama pacijenta, ali i ljekara. Uvođenje dodatnih i naprednijih digitalnih servisa podrazumijeva da svako od nas aktivnije i svrsishodnije učestvuje u brizi o sopstvenom zdravlju, čime se zdravstveni radnik (ljekar ili sestra) rasterećuje dijela trijažnih i administrativnih poslova, odnosno oslobađa i vrijeme za komunikaciju sa pacijentom. Zbog toga čvrsto vjerujem u budućnost zdravstva u kojem korišćenje svih ranije spominjanih digitalnih i informaciono-komunikacionih tehnologija

neće dovesti do depersonalizacije odnosa pacijent - ljekar, nego upravo suprotno. Da bismo to postigli idealno bi bilo da se digitalne tehnologije uvode integrativno, a ne ad hoc ili izolovano. Kako god, to je proces koji zahtijeva i vrijeme i resurse, i treba imati strpljenja.

Mogu navesti i jedan konkretniji primjer: naša kompanija je razvila, a Američka agencija za ljekove odobrila kao medicinsko sredstvo aplikaciju za aktivno i pasivno praćenje aktivnosti bolesti kod oboljelih od multiple skleroze koristeći validirane kliničke testove (aktivno praćenje, zahtijeva angažman oboljelog) i bilježeći signale tokom redovnih dnevnih aktivnosti (pasivno praćenje od strane pametnog mobilnog telefona ili sata) i sve to dokumentuje. Pacijent tako ima izvještaj o aktivnosti svoje bolesti bez potrebe da se za to koristi vrijeme tokom posjete kod sestre ili ljekara, čime se oslobađa vrijeme tokom posjete i za razgovor i za fokus na ostale segmente praćenja bolesti i terapijskog planiranja. U idealnoj situaciji, ova aplikacija je, poštujući sva načela zaštite podataka, povezana sa kliničkim registrom.

45

Ordinirajući ljekar tako zapravo ima dinamični uvid u status, a u slučaju pogoršanja aktivnosti bolesti, koju pacijent nekad ne mora ni da konstatuje, aplikacija daje notifikaciju ne samo pacijentu, nego i ljekaru, čime se otvara mogućnost za proaktivnu vizitu, odnosno bolju kontrolu bolesti u konačnom.

Polovinom septembra u Crnoj Gori se organizuje internacionalna konferencija o digitalnom zdravlju.

Možete li u svojstvu organizatora opisati na koji način bi ona trebalo da bude realizovana?

U pitanju je zapravo konferencija koju organizuje zdravstveni komitet Američke privredne komore, čiji smo članovi uz još veliki broj kompanija.

Američka privredna komora je još prošle godine prioritizovala digitalnu transformaciju društva kao oblast djelovanja i vrlo uspješno i aktivno sve ovo vrijeme, povezujući Vladu i privatni sektor učestvuje i facilitira diskusiju i neke aktivnosti u različitim sferama. Ideja je da konferencija o digitalnoj transformaciji bude tradicionalna, a za prvu je kao tema izabrano zdravlje i zdravstveni sistem. Ova odluka je donesena prije gotovo godinu dana. COVID-19 u ovom slučaju nije uticao na izbor teme, ali će pomoći da se u svim sektorima bolje razumije značaj. Konferencija je trebalo da bude održana u aprilu, pa je pomjerena zbog pandemije za 18. i 19. septembar. Umjesto da bude uživo, u zavisnosti od epidemiološke situacije biće održana online ili hibridno.

Kako god, okolnosti nas nijesu spriječile da sadržajem bude jednako ambiciozna kako je bila i originalno planirana. Fokus konferencije će biti inovativne tehnologije u medicini, i to one koje su najviše doprinijele produžetku i poboljšanju kvaliteta života - digitalne i ljekovi.

Mogu sa velikim zadovoljstvom da kažem da ćemo imati priliku da čujemo iskustva i stavove internacionalnih kliničkih, regulatornih i ekonomskih stručnjaka sa akcentom na širi region (Slovenija, Hrvatska, Bugarska, Rumunija), ali imamo i predavače iz Austrije, Estonije, Italije, Švedske, pa do Sjedinjenih Američkih Država.

Cilj konferencije je da pomognemo da se skeniraju dobri primjeri koji postoje, edukacija je takođe jako važna, jer je brzina razvoja tehnologija nikad veća. Radni dio konferencije će zbog toga činiti panel diskusije na centralne teme: digitalna transformacija našeg sistema i dostupnost inovativnih ljekova u Crnoj Gori, a oba bi trebalo da budu zaokružena pozicionim dokumentima koji bi u kratkim crtama definisali strateški i akcioni okvir za naredni period.

Evropska komisija je sredinom juna objavila prijedlog dokumenta ‘EU farmaceutska strategija’ koja među 4 formulisana cilja ima dostupnost novih ljekova u svim evropskim zemljama i korišćenje prednosti koje donosi digitalizacija. Bilo mi je drago da i kroz ovaj dokument vidimo valorizaciju tema koje smo odabrali za konferenciju, kao prioritetnih.

Prebacila bih sada fokus razgovora sa sistema i zdravstvene zaštite na medicinu kao nauku. Šta biste izdvojili kao najvažniji uticaj digitalnih tehnologija?

Mogli bismo na sličan način da elaboriramo, ali ovdje bih se fokusirao na istraživanje i razvoj. Inače, malo je poznato široj javnosti da najveće investicije u istraživanje i razvoj inovacija dolazi iz farmaceutskog sektora. Kao rezultat toga potvrđeno je

46

da su inovatvni ljekovi uticali u posljednjoj deceniji najviše na produžetak životnog vijeka čovjeka u razvijenim zemljama.

U eri podataka (big data) i postojanja velikih baza podataka, organizovanog prikupljanja podataka u vezi sa zdravljem i bolešću, omogućeno je da se medicinska saznanja i informacije generišu brže nego u bilo kojoj drugoj nauci. Danas je potrebno svega dva mjeseca da se udvostruči količina medicinskih saznanja.

Američko udruženje onkologa je uradilo jedno zanimljivo istraživanje čiji je zaključak da bi onkologu trebalo 29 sati da pročita sve što se u toku jednog dana objavi u oblasti onkologije.

Sve to je, naravno, uzrok nezapamćenog progresa u medicini. Da nije digitalnih tehnologija, prihvatanje, pretraživanje, organizacija i kontekstualizacija tih saznanja bila bi nemoguća.

Sve to ubrzava istraživanje novih zdravstvenih tehnologija, ljekova i vakcina. Takođe omogućava da saznamo i uspješnije liječimo bolesti poput raka, ili sada COVID-19, neuporedivo brže nego ranije. Da se recimo COVID-19 pandemija desila prije samo 10 godina kad je digitalizacija bila manjeg opsega, bez DNK sekvencioniranja, bez cloud tehnologije, bez vještačke inteligencije, bez selfie kamera visoke rezolucije, bez pametnih telefona i satova, bez društvenih mreža, bez chatbot-ova, bez komunikacionih platformi koje svi posjedujemo, negativni efekti ove panedmije bi bili nesrazmjerno veći. Šta mislite da je najvažnije kako bismo sve ovo postigli?

Skoro sam pratio virtuelni simpozijum koji su organizovali New England Journal of Medicine i Harvard School of Public Health i ključna poruka je bila da je trenutna globalna javno-zdravstvena kriza prilika da se zdravstvo suštinski pozicionira kao prioritet i da bude tema do sada neviđene saradnje između sektora i disciplina u službi zdravlja. Tako da vjerujem da su to saradnja, dijalog, partnerstvo, ali i empatija, što se u procesu digitalne transformacije i u Crnoj Gori do sada pokazalo uspješnim.

Za sam kraj ovog razgovora, koja tehnologija je vama najinteresantnija?

Za kraj, najteže pitanje :) Ja sam veliki pristalica inovativnih tehnologija en general, pa tako i digitalnih i informacionokomunikacionih. Da ne bih izdvajao jednu od već spominjanih, jer sve imaju istinski transformativan uticaj na naše živote, dodaću jednu koju nijesmo diskutovali, a svima je pristupačna. Društvene mreže! Skoro sam završio čitanje knjige ‘The Social CEO, autora Damian-a Corbet-a, koja na sjajan način sumira i moje impresije o vrijednosti koju ova tehnologija donosi. Podijeliću sa vama lični primjer - Tviter koristim posljednjih 6 godina intenzivno u profesionalne svrhe, zarad uvida u realnom vremenu u nove i kredibilne medicinski informacije i publikacije, kao i kritički osvrt na iste od strane svjetskih eksperata. Ta lakoća interakcije i razgovora sa stručnjacima iz cijelog svijeta, koji mi ne bi bili dostupni na drugačiji način, i brzina kojom možemo pristupiti tom ‘breakthrough’ znanju i informacijama, je od neprocjenjive vrijednosti.

Anita Đurović

Internacionalna konferencija o digitalnom zdravlju

18. i 19. septembar 2020.

Crna Gora

UDRUŽENJE GENEZIS U KORAK SA SAVREMENIM TRENDOVIMA

Dr Ana Popović, spec. pharm Direktor udruženja Genezis za Srbiju i Crnu Goru

Digitalizacija - savremeni načini komunikacije Inovacije koje dramatično transformišu naše ponašanje su prisutne u svim segmentima, pa ni farmaceutska industrija ne može biti izuzetak.

Zahvaljujući digitalizaciji, komunikacija među svim učesnicima u lancu zdravstvene zaštite postaje intenzivnija, na portalima se ukrštaju profili pacijenata sa stavovima ljekara i farmaceuta, ali i podaci o efikasnosti pojedinih tretmana, i to sve na zaista transparentan način koji unosi potpuno novu dimenziju u odnosima izmedju ljekara, pacijenata i kompanija. Sve ovo zahtijeva i novi biznis model koji naše članice već uveliko uvode kako bi adekvatno odgovorile izazovima.

Sa strane industrije, kada je riječ o ljekarima, digitalnim kanalima uvodi se dodatni kanal komunikacije uz već postojeće tradiocionalne, a uvođenjem digitalnih sistema generišu se podaci koji bi mogli da budu iskorišćeni za buduće donošenje odluka. Analitika koja proizilazi iz svakog digitalnog kanala, omogućava uvid u interesovanje ljekara, njihove navike, potencijalne nedoumice.

Takođe, farmaceuti igraju veoma važnu ulogu u edukaciji pacijenata pa je dostupnost digitalnih platformi od strane industrije za njih veoma važna. Farmaceut danas ne izdaje samo lijek

48

u apoteci, već se stalno edukuje od strane industrije, što je i benefit za pacijenta izražen u dostupnosti informacija u apotekama koja je ovim podignuta na viši nivo.

Dostupnost ljekova, kvalitetan lijek preporučen i dobro iskomuniciran farmaceutu od strane industrije, u sinergiji sa preporukom od strane farmaceuta dobro iskomuniciran pacijentu - širi tržište i povećava broj liječenih pacijenata. Stoga je veoma važno sinergističko, edukativno dejstvo industrije kroz farmaceuta do pacijenta, kako bi pacijent bio uvijek informisan. Što se pacijenata tiče, digitalizacija omogućava veću i do sada nezamislivu ulogu pacijenta koji sve više ima, i hoće da ima, uvid u svoje zdravlje i način na koji se liječi.

Medicina postaje personalizovana i koliko god da su profili pacijenata jasniji toliko su i propisivačke navike i terapijski trendovi ljekara vidljiviji, a efikasnost ili neefikasnost produkata ne može ostati skrivena niti bez odgovarajuće reakcije od strane nadležnih (Agencije za ljekove i medicinska sredstva, Fonda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravlja).

Stoga Genezis, čiji poslovni credo i jeste zastupanje kompanija koje proizvode kvalitetne i cjenovno prihvatljive proizvode, očekuje zaista mnogo od ovako vidljive potvrde značaja generičkih

produkata ne samo u terapijskom već i u ekonomskom smislu.

Kako bi uhvatili korak sa svim dešavanjima na farmaceutskom tržištu i pratili svoje članice, udruženje Genezis podržava savremene trendove. Genezis podržava i biće uključen u on-line edukaciju pacijenata i opšte javnosti vezane za upotrebu generičkih ljekova, imaće za cilj dostavljanje pojašnjenja koja se tiču benefita od upotrebe generičkih ljekova za pacijenta, državu i društvo.

Digitalizacija, iako na prvi pogled virtuelna, u svojoj suštini i gotovo paradoksalno uvodi na velika vrata neporecivu realnost koja je u potpunoj harmoniji sa ciljevima Genezisa i u najboljem interesu pacijenata: transparentnost, brzina procesa, neophodne uštede, kvalitet i pristupačnost produkata.

Genezis će se truditi da sve informacije kojima raspolazemo budu dostupne u novim tehnologijama (e-medical, Web sajtovi...), uz neskrivenu želju da i sve relevantne institucije naprave odgovarajući okvir (elektronske su misije, on line presjek aktivnosti Fonda itd) u kome će naši napori zaista imati efekta.

Digitalizacijom će pacijenti brže dolaziti do dijagnoze ali i brže do adekvatne i pristupačne terapije, doći će do automatizacije svih procesa, smanjenja troškova, uštede vremena a tako i bržeg ulaska generike na tržište, i većeg broja pacijenata koji, u siromašnim društvima kakvo je naše, od toga mogu imati neprocjenjive koristi.

Jednom rječju, digitalizacija znači više zdravlja.

Kao primjer angažovanosti industrije u cilju boljeg razumijevanja vremena koje dolazi i koje traži brze odgovore, krajem prošle godine održan je Adria Pharmacy Summit u Splitu na temu digitalizacije i budućnosti apotekarskog sistema, gde je Genezis pozvan kao odgovoran i važan sagovornik u svakom vremenu pa i ovom digitalnom.

Aktivnosti koje smo predvidjeli u ovoj godini Udruženje Genezis od 2017. godine okuplja inostrane generičke proizvođače ljekova i nosioce dozvola u Crnoj Gori,

a od 2013. godine u Srbiji. Naše promotivne aktivnosti vezane su za ove dvije zemlje i biće i dalje usmjerene ka promociji generičkih ljekova kao mogućnost da se iz sredstava državnih fondova liječi što veći broj pacijenata. Pored toga Genezis će nastaviti da njeguje dobre odnose sa državnim institucijama koje se bave zdravstvom, udruženjima pacijenata kao i ostalim asocijacijama koje okupljaju farmaceutske kompanije, apoteke i veledrogerije. U proceduri smo osnivanja nove radne grupe koja će okupljati proizvođače biosimilarnih ljekova u Srbiji i u Crnoj Gori, ali i u realizaciji učlanjenja kompanija koje se bave dijagnostičkim sredstvima. Planirano je da se naše aktivnosti u ovoj godini prošire i na Republiku Sjevernu Makedoniu a cilj udruženja Genezis je takođe i priključenje Internacionalnoj asocijaciji proizvođača generičkih ljekova i biosimilara (IGBA) za koju smo ispunili sve uslove. Članstvo u ovoj asocijaciji ukazaće nam na nove mogućnosti i pružiti saznanja da kroz iskustva zemalja širom svijeta doprinesemo stvaranju što boljeg poslovnog okruženja, time olakšamo prisustvo i ukažemo na važnost generičkih ljekova i omogućimo našim pacijentima da se liječe isto kao i pacijenti iz zemalja u okruženju, Evropi i svijetu - što je naš glavni cilj. Realizacija nekih od ciljeva zavisiće od aktuelne situacije vezane za Covid- 19, čija će aktivnost odrediti dinamiku realizacije.

Snabdjevenost ljekovima u vrijeme Covid-19 Udruženje Genezis, kao društveno odgovorno, doprinijelo je redovnom snabdijevanju ljekova u vanrednoj situaciji na svim tržištima gdje posluje. Udruženje, kao most između državnih institucija i članica, imalo je zadatak da informiše ove institucije o redovnoj snabdjevenosti, transportu i zalihama. Kompanije članice su učinile sve da snabdijevanje bude kontinuirano a opredijeljene količine budu u skladu sa potrebama tržišta. Sa ovom praksom ćemo nastaviti i nadalje kako bi pacijentima obezbijedili kontinuirano liječenje kako u redovnom snabdijevanju tako i u vanrednim situacijama.

49

VII Medical konferencija

ŠEĆERNA BOLEST I TEHNOLOGIJA dr Dragan Likić Institut za javno zdravlje Crne Gore

Ljudska egzistencija, dokle seže dokumentovano ljudsko pamćenje, obilježena je konstantnim prisustvom stresa u njegovom pozitvnom aspektu, kao pokretača tehnološkog napretka i razvoja sa jedne strane, i izvorom ljudske patnje i umirnja u njegovom negativnom aspektu. Ljudski život na socio-biološkoj rezultanti konstantno bilježi prisustvo i uticaj faktora stresa: neznanja, nasilja, neadekvatne ishrane i od početka industrijske revolucije zagađenja prirodne sredine.

Svijet na prelazu dvadesetog i dvadesetprvog vijeka dobio je drugačiji izgled. Izgled, koji i danas formiraju politička nesuglasja i ekonomska previranja u traženju funkcionalnih odgovora na prisutne izazove: društvenih uređenja, neujednačenog ekonomskog i tehnološkog razvoja, industrijskog zagađenja, klimatskih promjena, siromaštva, nasilja i nasilja u novom ruhu (terorizam), društvene diskriminacije, nedostupnosti obrazovanja, porasta svjetske populacije, migracije stanovništva, gladi i sve većeg obolijevanja stanovništva od kardiovaskularne bolesti, dijabetesa, karcinoma i hronične respiratorne bolesti, ali i daljeg prisustva mnogih infektivnih oboljenja i nažalost, neujednačene dostupnosti zdravstvenoj zaštiti. Izazovima čovječanstva, ove godine, pridružila se pandemija novog korona virusa, izbijajući u prvi plan, i čineći sve druge izazove još težim i ozbiljnijim.

Tehnološki trenutak u kome se oboljenja javljaju dodjeljuje im prepoznatljive istorijske i društvene koordinate ispoljavanja. Tehnološki trenutak u kom se javlja aktuelna pandemija korona virusa jedinstven je u smislu da smo prvi put u istoriji mogli brzo da identifikujemo uzročnika nove bolesti, njegovu genetsku strukturu i da brzo postavljamo dijagnozu oboljenja pomoću PCR dijagnostike. Kad govorimo o hroničnim nezaraznim bolestima, ni šećerna bolest u 21-om vijeku, sa tehnološkog aspekta i istorijskog trenutka kada je dijagnostikujemo, liječimo i preveniramo, nije ,,ista” kao što je bila prije 100

50

dr Dragan Likić ili 50 godina, iako je priroda bolesti ista. Bez obzira u kom se tehnološkom trenutku istorije nalazimo, da bi unaprijedili naše znanje i mogućnosti, potrebni su podaci. Prikupljeni podaci o obolijevanju predstavljaju početak za dalje razumijevanje prirode svake bolesti.

Registar šećerne bolesti prikuplja podatke o šećernoj bolesti na teritoriji Crne Gore, za sve građane Crne Gore. Prema podacima Registra i procjeni o broju oboljelih osoba koje nijesu dijagnostikovane, možemo reći da u Crnoj Gori ima više od 50 000 osoba u stanju dijabetesa. Svaka osma odrasla osoba oboljela je od dijabetesa. Nažalost, svakoj trećoj oboljeloj osobi bolest nije otkrivena, one se ili osjećaju zdravo ili imaju neku komplikaciju šećerne bolesti. Preko 30 000 odraslih osoba ima otkriven dijabetes.

Registar šećerne bolesti prikuplja podatke na osnovu prijava izabranih doktora, endokrinologa i ljekara svih nivoa zdravstvene zaštite. Preko 29 000 oboljelih u periodu 1959-2020. je prijavljeno u Registar šećerne bolesti. Prikupljeni podaci daju sliku o karakteristikama oboljelih osoba u trenutku postavljanja dijagnoze oboljenja. Dijabetes daleko najviše pogađa odraslo stanovništvo u Crnoj Gori. Prikupljeni podaci ukazuju da je oboljelih odraslih osoba preko 98%. Najzastupljeniji tip dijabetesa je tip 2. Između 92-93% oboljelih odraslih osoba boluje od dijabetesa tipa 2.

Crnogorska nacionalna prevalenca u 2013. godini, kad je Registar počeo sa radom, iznosila je 10,5%, a već 2014. godine ona je porasla na 10,9% (tabele gore). Taj trend rasta i dalje traje.

Ako pogledamo komparativnu nacionalnu prevalencu prema evropskoj standardnoj populaciji odraslih do 79 godina vidimo da će sa starenjem naše populacije, i naša nacionalna prevalenca koja je visoka, u godinama koje dolaze, možda porasti na 12%.

Približno podjednak je broj muškaraca i žena oboljelih od šećerne bolesti u Crnoj Gori. Razlika među polovima u broju oboljelih se ispoljava u populaciji između 55. i 64. godine strosti.

Upravo u ovoj životnoj dobi je 1/3 oboljelih. Više je oboljelih muškaraca (52%) u ovoj populaciji i prisutna je velika zastupljenost komplikacija šećerne bolesti. Svaka 10. osoba ove starosne dobi ima već razvijene komplikacije, kad se šećerna bolest otkrije.

Takođe, oboljeli muškarci imaju veći broj komplikacija nego žene, dok žene kasnije obolijevaju. Žene više obolijevaju od muškaraca poslije 65. godine, što može imati uticaja na životni vijek. Veći broj komplikacija zastupljen je kod mlađih od 65 godina, koji su radno sposobni. Prevalenca komplikacija usljed manje populacije veća je kod starijih od 65 godina. Šećerna bolest tipa 2 kod odraslih praćena je faktorima rizika. Međutim, u Crnoj Gori kod odraslih osoba oboljelih od ove bolesti, 16% nema nijedan faktor rizika koji dovodi do njene pojave. Nažalost, 75% oboljelih osoba već ima prisutne faktore rizika koji direktno doprinose pojavi šećerne bolesti kao i razvoju komplikacija. Komplikacije šećerne bolesti (kardiovaskularno ili neka druga teška oboljenja) prisutne su kod 9% oboljelih.

Oko 50.000 osoba u stanju dijabetesa predstavljaju populaciju sa povećanim zdravstvenim rizikom za dalje narušavanje zdravlja. Ako osoba u stanju dijabetesa oboli od druge bolesti prisutan je rizik da ta bolest poprimi teži tok i fatalni ishod.

Godišnje u Crnoj Gori premine oko 6.000 osoba. Preko jedne petine umrlih imalo je dijabetes tokom života. Veliki uticaj šećerne bolesti ne nalazimo samo u promjeni kvaliteta života, ona značajno doprinosi i skraćenju životnog vijeka.

Značaj tehnologije u razumijevanju pojave, prevencije i terapije oboljenja Unazad 3,5 hiljade godina dijabetes je prisutan u obolijevanju čovjeka; tada je prvi put otkriven i opisan. Tehnološki razvoj je započet sa izumom prve alatke, ali zamah tehnološkog razvoja Homo Sapiensa se javlja negdje prije 6,5 hiljada godina, kada tehnologija omogućava ljudima prelazak sa nomadskog na urbanizovani život u naseljima. Razvoj tehnologije kroz istoriju dovodi do porasta broja urbanizovanih staništa, porasta gustine naseljenosti, a u posljednjim vjekovima do velikog porasta ljudske populacije i ekološkog zagađenja.

Kroz istoriju, nedostatak hrane, zarazne bolesti i nasilje vladaju dominantno čovječanstvom izazivajući ljudsku patnju.

Hronične nezarazne bolesti izbijaju u prvi plan kao značajan uzrok obolijevanja čovječanstva početkom prve industrijske revolucije.

Početkom 21. vijeka živjeli smo u ubjeđenju da su vakcine i antibiotici uspješan odgovor na prisustvo poznatih zaraznih bolesti.

Značajna pažnja je usmjerena na prevenciju i liječenje hroničnih nezaraznih bolesti, uspješniji obuhvat vakcinisanja stanovništva, prevenciju mikrobne rezistencije na antibiotike i eliminaciju gladi u svijetu. Nažalost, novi korona virus pokazao je da nije nastupila samo tranzicija u zastupljenosti zaraznih oboljenja sa hroničnim nezaraznim bolestima, nego i tranzicija u zastupljenosti među zaraznim bolestima: pandemija korona virusa.

Od primordijalne urbanizacije, tuberkuloza i lepra su značajno harale kroz istoriju i predstavljale su bolesti koje su bile veoma zastupljene u ljudskom društvu. U svijetlu uticaja urbanizacije i uloge varijacija u strukuri gena, moderna biomolekularna tehnologija nam otkriva mehanizme prirodne selekcije u evoluciji tokom posljednjih 6.500 godina. Primordialna urbanizacija dovela je do velike gustine naseljenosti stanovništva sa jedne strane, a sa druge do porasta obolijevanja od zaraznih bolesti. U ovim uslovima, tokom milenijuma egzistencije urbanih naselja starog svijeta, u zavisnosti od starosti naselja, nastala je distribucija učestalosti varijacije gena koji determiniše osjeljivost na tuberkulozu i lepru.

51

U pojedinim naseljima starijim od 4.000 godina usljed izloženosti bacilu tubrkuloze došlo je do favorizovanja (prirodne selekcije) protektivne varijacije gena među stanovnicima sa učestalošću većom od 90%.

Tehnološki razvoj ostvaren tokom indusrijskih revolucija je dalje doprinio da se protiv ovih i drugih zaraznih bolesti možemo aktivno boriti: antibioticima i vakcinama, ali je doveo i do promjena u našem stilu života. On je u značajnoj mjeri uticao na naše svakodnevne aktivnosti: fizičke, umne, reproduktivne i način ishrane. Tehnološki razvoj je postao modulator zdravlja, djelujući na svakodnevne aktivnosti i pretvarajući ih u faktore rizika koji doprinose pojavi mnogih bolesti. U modernom svijetu, neuravnoteženo prisustvo faktora stresa dovodi do široke društvene zastupljenosti: nezdrave ishrane, fizičke neaktivnosti, gojaznosti, povišenog holesterola, hipertenzije, zagađenja životne sredine, upotrebe duvana i alkohola, koji su prepoznati kao faktori rizika za širenje hroničnih nezaraznih bolesti. Zahvaljujući novim tehnologijama u stanju smo da otkrijemo kako izmijenjene životne navike kao posljedice tehnološkog razvoja dovode do promjene funkcionisanja našeg metabolizma, insulinske rezistencije i pojave dijabetesa tipa 2.

Prilagođavanje bioloških procesa na stres životne sredine regulišu epigenetički mehanizmi promjenom ekspresije gena.

Ove promjene u ekspresiji gena su nasljedne, stabilne, kumulativne i potencijalno reverzibilne. Danas se smatra da su epigenetičke promjene u osnovi bioloških mehanizama sinergističke epidemije hroničnih nezaraznih bolesti u svijetu. Glavni mehanizmi epigenetičke regulacije su metilacija DNK, modifikacija histona i uticaj regulatornih nekodirajućih RNK na gensku ekspresiju. Vremenom interakcija faktora životne sredine (faktori stresa i faktori rizika) može da uslovi razvoj nasljedne predispozicije usljed izmijenjene ekspresije gena, koja će u kasnijem životu jedinke (ili transgeneracijski) modelovati rizik za obolijevanje od hroničnih nezaraznih bolesti.

Prekoncepcijski ambijent, nasljeđe, intrauterini ambijent, kasniji životni ambijent kao i starenje utiču na promjenu i plastičnost ekspresije gena uključenih u regulaciju glukozne homeostaze stvarajući individualizovan epigenom. Epigenetičko nasljeđe uronjeno u nezdravi životni ambijent doprinosi nastanku dijabetesa tipa 2. Visoko kalorijska ishrana bogata mastima i fizička neaktivnost značajani su faktori rizika za pojavu gojaznosti

52

i dijabetesa tipa 2.

Stoga i kratka izloženost ovim faktorima rizika će kod osoba sa izmijenjenom epigenetičkom fleksibilnošću dovesti do drugačijeg odgovora na dijetetski režim i povećati rizik za metaboličko oboljenje. Kod drugih osoba primjena zdravog životnog stila, kroz adekvatnu ishranu i fizičku aktivnost dovešće do re-ekspresije gena uključenih u glukoznu homeostazu.

Predisponirajući faktori za pojavu dijabetesa tipa 2 mijenjaju u ciljnim tkivima obrazac metilacije DNK za insulinsku rezistenciju. Nekontrolisana ishrana (prejedanje) hranom bogatom mastima za samo pet dana indukuje izmjenu metilacije DNK (ekspresije gena) skeletnih mišića kod zdravih mladih muškaraca.

Nepotpuna reverzija obrasca metilacije prelaskom na kontrolisanu ishranu nastaje tek poslije šest do osam nedjelja po prestanku neumjerene ishrane sa mastima. Nastavljanje nekontrolisane ishrane hranom bogatom zasićenim ili polinezasićenim mastima tokom narednih sedam nedjelja dovešće kod zdravih mladih muškaraca do sličnog porasta tjelesne mase i porasta metilacije DNK masnog tkiva. Međutim, neumjerena ishrana hranom sa zasićenim mastima podstiče porast nagomilavanja masti u jetri i visceralnim organima. Fizička neaktivnost, neprestan boravak od devet dana u krevetu kod zdravih mladih muškaraca indukovaće u skeletnoj muskulaturi izmjenu metilacije gena za glavni regulator mitohondrijalnog metabolizma (PGC1α).

Po prestanku ovakve fizičke neaktivnosti, nepotpuna reverzija obrasca metilacije DNK skeletne muskulature za PGC1α nastupiće tek poslije četiri nedjelje treniranja. Ekspresija DNK skeletne muskulature za PGC1α je smanjena kod oboljelih od dijabetesa tipa 2. U poređenju sa zdravim osobama, oboljele osobe od dijabetesa tipa 2 imaju promijenjenu metilaciju DNK (gensku ekspresiju) ćelija: pankreasa, jetre, skeletnih mišića i masnog tkiva.

Sem epigenetičkih varijacija u funkcionisanju naših gena i našeg metabolizma nauka je otkrila i genske varijacije koje utiču na metabolizam glukoze. Postoje osobe kojima varijacija gena SGLT1 omogućava mnogo manju apsorpciju šećera iz gastrointestinalnog trakta, tako da te osobe manje obolijevaju od dijabetesa tipa 2, rjeđe su gojazne, rjeđe doživljavaju srčane zastoje i stopa mortaliteta im je manja. Ova varijacija donekle usporava pojavu šećerne bolesti u uslovima izloženosti faktorima rizika.

Niko ne zna kakve naslijeđene varijacije genetske strukture

i epigenetskih mehanizama ima, ali, definitivno, načinom života mi se lagano penjemo iz generacije u generaciju od euglikemije preko predijabetesa do hronične hiperglikemije i obolijevamo od dijabetesa tipa 2. Proces je djelimično reverzibilan ali reverzija procesa može i da izostane.

Tehnologija je produkt bioloških procesa sa biološkim konsekvencama. Homo Sapiens proizvodi tehnologiju npr., tehnologijom čovjek od nafte stvora plastiku. Proces proizvodnje i upotrebe plastike je vrlo toksičan i on utiče na naše zdravlje i okolinu. Tehnologija je biološki interaktivan produkt. Sadašnji tehnološki trenutak je obilježen zagađivanjem prirode. Četvrta industrijska revolucija u kojoj trenutno živimo tehnološki omogućava da raspolažemo ogromnim bazama podataka, da velike baze podataka deponujemo na udaljenim mjestima i da one budu dostupne i povezane. Velike baze podataka omogućavaju preciznu naučnu analizu. Tehnološka povezanost i pristupačnost baza podataka otvara pitanje sajber bezbjednosti, ali ono što je značajnije jeste, da velike baze podataka omogućavaju kvalitativni iskorak u simulaciju i testiranju naučnih hipoteza, pa je danas moguće brže sprovoditi pouzdana medicinska istraživanja, testiranje ljekova i vakcina.

Prvi put u istoriji čovječanstva ostvaren je iskorak u tehnologiji industrijske proizvodnje, zasnovan na aditivnom manufakturingu (3 D štampa) u odnosu na dosadašnji destruktivni manufakturing. Sve do skoro, da bi nešto proizveli morali smo da degradiramo, obradimo izabranu sirovinu skidanjem viška materijala do željenog proizvoda (da bi vajar napravio skulpturu morao je prvo da degradira, kleše kamen). Aditivni manufakturing je industrijska proizvodnja procesom 3 D štampe.

Kompjuterski kontrolisanim procesom nanošenja izabrane sirovine-materijala stvara se trodimenzionalni proizvod.

Sadašnjost nagovještava da će se možda u budućnosti od nukleinskih kiselina stvarati ab initio novi živi organizmi.

Trenutno se naučna istraživanja zasnivaju na modifikovanju već postojećih živih organizma i njihove genetske strukture. Takođe, već su u medicinskoj upotrebi ukrštanje virtualne realnost sa biološkom, automatizovani roboti i neki prozvodi nastali 3D štampom. Vještačka inteligencija je samo jedan u nizu tehnoloških produkata četvrte industrijske revolucije. Stare kao i ove nove tehnologije u njihovoj primjeni otvaraju pred nama brojna bioetička pitanja na koja moramo dati najbolje moguće odgovore.

Tehnološke promjene koje svjedočimo u svakodnevnoj medicinskoj praksi donose novi pojam: precizna medicina. Precizna medicina tehnološki sublimira bioinformatiku sa molekularnom dijagnostikom u procjeni prisustva, odnosno stepena rizika

za pojavu određene bolesti i daje mogućnost da u skladu s prisutnim rizikom preduzmemo mjere prevencije, od promjene stila života do možda invazivnijih mjera npr., kao što je ugrađivanje stenta. Takođe, omogućava dijagnostiku oboljenja, izbor terapije i monitoring relapsa oboljenja.

Uticaj razvoja tehnologije na zdravlje i genetičku strukturu čovječanstva, kao i na planetu je nesumnjiv. Naslijeđeni genom i epigenom u interakciji sa tehnologijom, životnim okolnostima i navikama čini nas podložnijim ili manje podložnim obolijevanju od neke bolesti. Faktori sredine stalno, generacijama djeluju na čovječanstvo. Stoga, sa razumijevanjem i sviješću o značaju faktora rizika i tehnologije u širokom socijalnom kontekstu imamo snažan alat, da djelujući na epigenetičko nasleđe transgeneracijski preveniramo dijabetes tipa 2. Prikupljanje i obrada podataka o obolijevanju od šećerne bolesti u ovom trenutku tehnološkog razvoja brže unapređuje: razumijevanje etiologije i patofiziologije, dijagnostikovanje, liječenje i prevenciju ove ,,tihe” bolesti. Danas i pored rasta oboljelih bolje razumijemo ovu staru bolest i biološke mehanizme prevencije, i imamo nove terapijske pristupe i ljekove.

U Registar šećerne bolesti unešena je skoro cjelokupna populacija oboljelih. Međutim, do postizanja 100% obuhvata u prijavljivanju mi nećemo imati u potpunosti najadekvatniju analizu obolijevanja od šećerne bolesti. Mislim da ćemo u narednom periodu uspjeti da prikupimo i te podatke, prvenstveno zahvaljujući izabranim doktorima, podršci ljekara iz bolnica i Kliničkog centra Crne Gore.

53

VII Medical konferencija

AKTUELNOSTI IZ AGENCIJE ZA LJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA (CALIMS) FARMAKOGENETSKE VARIJACIJE KAO FAKTOR RIZIKA ZA NASTANAK NEŽELJENIH DEJSTAVA LJEKOVA U okviru sesije Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS), dr sc. med. spec. Snežana Mugoša govorila je o faktorima koji dovode do neželjenih dejstava ljekova sa posebnim osvrtom na farmakogenetske varijacije, tj. varijacije u metabolizmu ljekova. Govorila je o rezultatima istraživanja koje je sprovedeno u okviru nacionalnog naučno–istraživačkog projekta podržanog od strane Ministarstva nauke i Ministarstva zdravlja Crne Gore, a koje je prvo istraživanje u kojem se u Crnoj Gori ispituje genetska predispozicija pacijenata u Crnoj Gori za nastanak neželjenih dejstava ljekova.

U uvodnom izlaganju dr Mugoša je kazala da su individualne varijacije u odgovoru na ljekove važan klinički problem i da se kreću od potpunog odsustva reakcije na lijek, preko neželjenih reakcija na ljekove, do interakcija među ljekovima koji se istovremeno primjenjuju. Na varijabilnost pacijenata u odgovoru na farmakoterapiju utiču brojni faktori, od kojih su najvažniji: uzrast, pol, funkcija organa, priroda bolesti i istovremena primjena drugih ljekova. Pored toga, poznato je se da se varijabilnost u reakciji na ljekove nasljeđuje, čak i do 95%. Dokazano je da genetski faktor značajno utiče na ishode liječenja, odnosno efikasnost i bezbjednost farmakoterapije. Genetski faktor koji utiče na individualnu varijabilnost u odgovoru na terapiju predstavlja

54

Dr sc. med. spec. Snežana Mugoša glavni predmet istraživanja farmakogenetike - naučne discipline nastale udruživanjem genetike i farmakologije. Farmakogenetika je nauka koja se bavi odgovorom na farmakoterapiju i načinom na koji nasljedni faktor utiče na varijabilnost odgovora. Ova naučna disciplina bavi se proučavanjem dejstva nasljednog faktora na terapijsku efikasnost i terapijsku bezbjednost. Farmakogenetika ispituje genetsku osnovu koja uzrokuje individualne varijacije u

odgovoru na ljekove. Na taj način doprinosi prilagođavanju terapije jedinstvenom genetskom profilu bolesnika. Uvidom u molekularnu osnovu dejstva ljekova i individualizacijom farmakoterapije postiže se optimalna efikasnost i smanjenje ispoljavanja neželjenih dejstava ljekova.

U nastavku izlaganja dr Mugoša je govorila o rezultatima prospektivnog istraživanja kojim je bilo obuhvaćeno 200 pacijenata hospitalizovanih u Centru za kardiologiju Kliničkog centra Crne Gore. Neželjena dejstva ljekova su prikupljana korišćenjem specijalno dizajniranih upitnika, baziranih na listama simptoma i znakova koji bi mogli ukazati na eventualna neželjena dejstva.

Iz istorija bolesti prikupljani su podaci o laboratorijskim nalazima i drugim relevantnim parametrima, koji su kombinovani sa podacima iz upitnika. Urađena je genotipizacija CYP2D6, kako bi se utvrdila učestalost sporih i brzih metabolizera beta blokatora i utvrdila povezanost sa kliničkim ishodima od interesa (neželjena dejstva, izostanak terapijskog dejstva). Klasifikacija neželjenih dejstava ljekova je izvršena prema kriterijumima Svjetske zdravstvene organizacije, a uzročno - posljedična povezanost korišćenjem Naranjo algoritma. Rezultati su pokazali da su se neželjena dejstva ispoljila kod 34% hospitalizovanih pacijenata. Najviše neželjenih dejstava izazvali su beta blokatori, organski nitrati i antikoagulansi.

Neželjena dejstva ljekova su se najčešće ispoljila kao poremećaji centralnog nervnog sistema, kardiovaskularni poremećaji i opšti poremećaji i reakcije na mjestu primjene. Ozbiljna neželjena dejstva ljekova činila su 16% od svih detektovanih. Multivarijantna analiza je ukazala na postojanje nezavisne povezanosti između ispoljavanja neželjenih dejstava ljekova i uzrasta pacijenta, pola, pridruženih bolesti, polipragmazije i dužine hospitalizacije. Genotipizacija je pokazala da neželjena dejstva ljekova na beta blokatore imaju značajno češće ispitanici sa sporijim metabolizmom (spori, veoma spori i bez enzimske aktivnosti CYP2D6) u odnosu na brze i intermedijarne metabolizere CYP2D6. Postoji jaka pozitivna statistički značajna korelacija višeg stepena enzimske aktivnosti i primijenjene doze beta blokatora. U modelu multivarijantne logističke regresije, statistički značajni prediktori javljanja neželjenih dejstava ljekova na beta blokatore su: broj dana hospitalizacije, enzimska aktivnost i istovremena primjena drugih ljekova koji se metabolišu preko CYP2D6.

Zaključeno je, između ostalog, sljedeće: neželjena dejstva imaju veliku učestalost ispoljavanja kod hospitalizovanih kardioloških bolesnika, čemu doprinose brojni faktori rizika, od kojih su najznačajniji: uzrast pacijenta, pol, pridružene bolesti, polipragmazija, trajanje hospitalizacije, genetski determinisana enzimska aktivnost CYP450 i interakcije ljekova na nivou CYP450.

Rezultati farmakogenetskih analiza, koje su po prvi put rađene na crnogorskoj populaciji, ukazuju da ovakve analize mogu predvidjeti odgovor pacijenata na određenu terapiju. Dr Mugoša je izrazila nadu da će u Crnoj Gori zaživjeti farmakogenetika i da će se zdravstveni radnici uvjeriti da uvid u genetske varijacije i razumijevanje uticaja koje imaju na individualne reakcije u farmakoterapiji, povećava mogućnost liječenja velikog broja oboljenja.

REGULATIVA U OBLASTI BIOSIMILARA Mr. ph. Milena Lješković govorila je o regulativu i odobravanju biološki sličnih ljekova sa osvrtom na situaciju u Crnoj

Gori.

U uvodnom izlaganju mr. ph. Lješković navela definicije biološke supstance, biološkog lijeka i biološki sličnog lijeka koje su definisane Zakonom o ljekovima i usklađene sa definicijama iz Direktive 2001/83 i amandmanom direktive 2003/63/EC. Biološki ljekovi kojima pripadaju i biosimilari se po svojim karakteristikama razlikuju od hemijskih molekula po strukturi, načinu sinteze i veličini molekula. Biološki ljekovi su proizvod živih ćelija, 100 do 1000 puta veći od supstanci dobijenih hemijskom sintezom, složene trodimenzionalne strukture i predstavljaju nehomogenu smješu izoformi. In vivo bezbjednost i efikasnost u velikoj mjeri zavise od procesa proizvodnje. Biološki sličan lijek je lijek biološkog porijekla koji sadrži istu aktivnu supstancu kao referentni biološki lijek, namijenjen je za iste indikacije, daje se u istoj dozi, ima isti put primjene i sličan je referentnom biološkom lijeku ali nije generički ljek.

Mr. ph. Milena Lješković U nastavku izlaganja navedeni su regulatorno zahtjevi za odobravanje biosimilara u Crnoj Gori.

Dokumentacija za dobijanje dozvole za stavljanje u promet biosimilara mora biti u skladu sa EU direktivama. Samo biosimilari koji su odobreni centralizovanom procedurom mogu dobiti dozvolu za stavljanje lijeka u promet u Crnoj Gori. Biološka sličnost između biosimilara i referentnog biološkog lijeka dokazije se komparabilnošću kvaliteta, pretkliničkim i kliničkim studijama komparabilnosti. Sličnost između bezbjednosti i efikasnosti referentnog biološkog lijeka i biosimilara se dokazuje za svaku indikaciju posebnim studijama komparabilnosti.

Poseban osvrt je dat na farmakovigilancu kao vrlo značajan aspekt odobravanja i postmarketinškog praćenja biosimilara.

Nosilac dozvole za stavljanje lijeka u promet U Crnoj Gori mora imati uspostavljen sistem farmakovigilance koji se privjerava putem inspekcije u farmakovigilanci. Za sve nove ljekove uključujući i biosimilare s obzirom na relativno kratko postmarketinško iskustvo ne postoje podaci o dugotrajnoj bezbjednosti, ograničena su iskustva s aspekta bezbjednosti i efikasnosti i zbog toga je naglasak na postmarketinškom praćenju i farmakovigilanci ovih ljekova i ozbiljan farmakovigilantni nadzor. Obavezan dio dokumentacije za dobijanje dozvole za tavljanje lijeka u promet u Crnoj Gori je Plan Upravljanja Rizikom i mjere minimizacije rizika koje se sprovode u CG. Mr. ph. Lješković govorila je o terapijskoj zamjenjivosti orginalnog biološkog lijeka i biosimilara. Imajući u vidu da su biosimilari slični ali ne i identični orginalnom lijeku, odluka o

55

liječenju pacijenta orginalnim ili biološki sličnim lijekom može se donijeti samo na osnovu mišljenja kvalifikovanog zdravstvenog profesionalca koji sprovodi liječenje. Odluka o međusobnoj zamjenljivosti orginalnog biološkog lijeka i biosimilara u EU donosi se na nacionalnom nivou država članica. U većini članica EU nije dozvoljena nije dozvoljea automatska zamjenjivost. U Crnoj Gori zamjenljivost je moguća ali nema automatske supstitucije. Ljekari imaju na raspolaganju i originalni i biološki sličan lijek i na listi fonda biološki ljekovi i biološko slični ljekovi se nalaze na raličitim pozicijama.

U zaključki izlaganja navedeno je da je neophodno omogućiti dostupnost biološki sličnih ljekova, imati proaktivan pristup kada je farmakovigilanca ovih ljekova u pitanju, vršiti kontinuiranu edukaciju ciljanih kategorija. Zamjena biološkog lijeka biološki sličnim lijekom mora biti pod kontrolom ordinirajućeg ljekara pri čemu je potrebno voditi računa o indikacijama i paziti na imunogenost.

RAZVRSTAVANJE GRANIČNIH PROIZVODA Mr. sc. ph. Jasmina Krlić govorila je o razvrstavanju graničnih proizvoda sa posebnim osvrtom na njihovo razvrstavanje u lijek ili grupu ljekova.

Mr. sc. ph. Jasmina Krlić U uvodnom izlaganju mr. sc. ph. Krlić navela je da se u prometu kako u Crnoj Gori tako i u Evropskoj Uniji mogu naći vrlo slični proizvodi koji se, u zavisnosti od načina prikazivanja i navedenih tvrdnji, mogu svrstati u grupu ljekova ili u neku grupu proizvoda koji su na granici sa lijekom, a to su: medicinska sredstva, dodaci ishrani, kozmetički proizvodi i biocidi. Ovakvi proizvodi se nazivaju granični, i nije rijetkost da se razvrstavanje ovih proizvoda ne može izvršiti na jednostavan način, s obzirom na činjenicu da često imaju karakteristike različitih grupa proizvoda. Zbog ove činjenice, čak i u državama članicama EU, dolazi do neusklađenih stavova o razvrstavanju, pa je moguće da isti proizvod u nekoj državi bude razvrstan u lijek, dok se u drugoj nalazi u grupi dodataka ishrani ili slično.

U nastavku navodi da je u skladu sa Zakonom o ljekovima CALIMS nadležna za izdavanje stručnog mišljenja o razvrstavanju proizvoda u lijek ili grupu ljekova. Prilikom razvrstavanja proizvoda polazi se od stanovišta da li proizvod zadovoljava osnovnu definiciju lijeka, na osnovu procjene: sastava i puta primjene proizvoda, načina djelovanja proizvoda kao i potencijalnog učinka aktivnih supstanci, zatim prikladnosti namjene, tvrdnji u vezi

56

sa proizvodom, pakovanja i uputstva; rizika po zdravlje ljudi i željenog nivoa zaštite. Procjena se vrši u skladu sa smjernicama Evropske unije (EU) i Velike Britanije koje se odnose na granične proizvode, a što se tiče proizvoda sa biljnim sastojcima u obzir se uzimaju dokumenta Komisije za biljne lijekove (HMPC – Committee on Herbal Medicinal Products) Evropske agencije za ljekove (EMA). Takođe se utvrđuje status predmetnog proizvoda u drugim zemljama (ukoliko je dostupan na tržištu) i vrši se pretraživanje statusa sličnih proizvoda na tržištu Crne Gore. Donošenje zaključka se vrši po principu „case by case” i kao zaključak se izdaje stručno mišljenje kojim se definiše da je proizvod lijek ili da nije lijek.

U svom izlaganju je dala prikaz proizvoda koji su bili predmet razvrstavanja u CALIMS, navodeći sastav proizvoda, mehanizam djelovanja i navedenu namjenu proizvoda na osnovu i kojih je donijeta odluka o razvrstavanju istih. Takođe je dala prikaz proizvoda koji su istog: sastava, puta primjene i farmaceutskog oblika, ali sa minimalnim razlikama u indikacijama, pri čemu se jedni nalaze u prometu u Crnoj Gori kao medicinsko sredstvo a drugi kao lijek. Dodatno je navela da i u okviru same EU postoji ovakvi slučajevi i da je razlog ove pojave neusklađenost u razvoju regulative koja definiše ljekove i regulative medicinskih sredstava. Naime, ovi proizvodi su razvijani kao lijek u skladu sa tada važećom regulativom o ljekovima, dok se razvojem regulative o medicinskim sredstvima, u posljednje tri decenije, omogućilo da ti isti proizvodi budu svrstani u grupu medicinskih sredstava.

U zaključku izlaganja je navela da iako se razvrstavanje proizvoda vrši od slučaja do slučaja, radi interesa zaštite javnog zdravlja neophodno je težiti ka harmonizovanom pristupu i usklađivanju stavova po pitanju razvrstavanja proizvoda svih institucija koje su nadležne za navedne grupe proizvoda kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou, koja se ostvaruje isključivo razmjenom informacija i multilateralnom saradnjom institucija.

IZVJEŠTAJ O NEŽELJENIM DEJSTVIMA LJEKOVA U 2019. GODINI Sedma Medical Konferencija i sesija Agencije za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) su bili odličan povod za predstavljanje stručnoj javnosti najnovijeg Izvještaja o neželjenim dejstvima ljekova, koja su prijavljena CALIMS tokom 2019. Godine, o čemu je govorila mr ph Maja Stanković. Deseti po redu Izvještaj je 01.06.2020. objavljen na portalu CALIMS i u njemu su predstavljene najznačajnije aktivnosti koje je Odjeljenje za farmakovigilancu CALIMS, u saradnji sa ostalim učesnicima u sistemu praćenja bezbjednosti primjene ljekova sprovelo u 2019. godini. Najznačajniji učesnici u sistemu farmakovigilance su zdravstveni radnici. Oni su taj primarni izvor informacija za CALIMS i farmaceutske kompanije jer u direktnom kontaktu sa pacijentom prate efikasnost i bezbjednosti ljekova koje propisuju i izdaju. Praćenje efikasnosti i bezbjednosti liječenja je neizostavni dio brige o pacijentu i predstavlja moralnu, profesionalnu ali i zakonsku obavezu svakog zdravstvenog radnika, jer direktno utiče na ishode liječenja pacijenta. Učesnicima Konferencije je detaljno predstavljen I i II dio Izvještaja koji se odnosi na prijave i detaljnu analizu svih prijavljenih neželjenih dejstava ljekova u

2019. godini. U 2019. godini zabilježen je porast u broju prijava neželjenih dejstava ljekova koje su zdravstveni radnici i predstavnici farmaceutskih kompanija dostavili CALIMS. Međutim taj broj je i dalje daleko manji od stvarne učestalosti ispoljavanja neželjenih dejstava u kliničkoj praksi. Kvalitet prijava (zastupljenosti ključnih medicinskih informacija) na svakoj prijavi pojedinačno je nešto čime se svi koji učestvujemo u farmakovigilanci možemo pohvaliti. Odjeljenju za farmakovigilancu CALIMS je u aprilu 2020. godine, proslijeđen od strane SZO izvještaj o kvalitetu prijava neželjenih dejstava koje potiču iz Crne Gore. Na osnovu izvještaja se može zaključiti da je parametar koji ukazuje na kvalitet prijava (Completeness score), veći od prosječne vrijednosti ovog parametra koji se računa za prijave neželjenih dejstava, koje su proslijeđene od svih zemalja članica Programa SZO za praćenje bezbjednosti primjene ljekova.

Mr ph Maja Stanković Učesnicima sesije CALIMS na Medical Konferenciji je predstavljen set podataka sa prijave neželjenog dejstva koji se uzimaju u obzir prilikom izračunavanja skora – brojčane vrijednosti koja ukazuje na kvalitet prijave. CALIMS se i dalje najveći broj prijava dostavlja spontano od zdravstvenih radnika i farmaceutskih kompanija, što je i očekivano uzimajuću u obzirom mali broj kliničkih studija koje se sprovode u Crnoj Gori. Mali je broj prijava neželjenih dejstava ljekova koji potiču iz literature, što bi moglo ukazivati na neadekvatno pretraživanje literature od strane farmaceutskih kompanija. CALIMS u kontinuitetu apeluje na zdravstvene radnike da svaki slučaj ispoljenog neželjenog dejstva koji je tema njihovog naučnog/stručnog rada bez odlaganja prijave CALIMS, iz razloga što svako odloženo prijavljivanje može spriječiti blagovremenu detekciju signala i

određenu regulatornu akciju/odluku CALIMS. Kao i u prethodnim godinama zdravstveni radnici, dominantno ljekari najčešće prijavljuju neželjena dejstva CALIMS. Izabrani doktori za odrasli i djecu kao predstavnici primarne zdravstvene zaštite su, kao i u mnogim drugim aspektim azdravstvene zaštite pozitivan primjer i kada je riječ o prijavljivanju neželjenih dejstava ljekova. Ohrabruje podatak da se pored onkologa uključuju i druge kliničke discipline, u prvom redu neurolozi, gastroenterolozi i reumatolozi, posebno zbog činjenice da se radi o specijalistima koji propisuju i nove terapije za koje je posebno značajno pratiti efikasnost i bezbjednost. Broj prijava proslijeđenih od strane farmaceuta je i dalje u padu, što i nije za očekivati s obzirom da obavljanje farmaceutske zdravstvene zaštite podrazumijeva i komunikaciju sa pacijentima o pitanjima efikasnosti i bezbjednosti ljekova koje dobijaju u apoteci. Predstavljena je učesnicima Konferencije i statistika koja se odnosi na zdravstvene ustanove iz kojih se prosleđuju neželjena dejstva, nosioce dozvole koji su aktivni u procesu prikupljanja informacija o neželjenim dejstvima ljekova kao i dominantni načini prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova. Očekivano najveći broj prijava se prosleđuje putem informacionog sistema zdravstvene zaštite i aplikacije za online prijavljivanje, koja je dostupna na portalu CALIMS. Učesnisima Konferencije je predstavljena i statistika vezano za analizu neželjenih dejstava prema polu i uzrastu, ATC kategoriji ljekova koji su najčešće prijavljivani kao suspektni, neželjenim dejstvima koja se najčešće prijavljuju a koja su prikazana po sistemima organa na kojima se ispoljavaju. Predstavljen je dio izvještaja u kojem su prikazane najznačajnije regulatorne mjere koje je predložila CALIMS u cilju zaštite zdravlja pacijenata, a na osnovu najnovijih informacija o bezbjednosti ljekova koji su u prometu u Crnoj Gori. Na kraju prezentacije prikazane su najznačajnije aktivnosti koje je sprovelo Odjeljenje za farmakovigilancu CALIMS u cilju unapređenja svijesti o značaju prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova, s posebnim osvrtom na edukativnu kampanju koju je CALIMS sprovela, zajedno sa ostalim učesnicima u zdravstvenom sistemu a povodom obilježavanja nedelje značaja prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova.

Mr ph Željka Bešović Agencija za ljekove i medicinska sredstva

57

Trudnoća nakon 40. godine života Prof. dr Artur Bjelica PZU Bolnica Codra, Podgorica

Na našim prostorima sve više se sreću trudnice koje imaju 40 i više godina. Po tom pitanju uglavnom pratimo svjetske trendove koji ukazuju da se broj trudnica sa 40 i više godina udvorstručio u odnosu na 70-e godine prošlog vijeka. Svakako je tome doprinijeo i razvoj tehnnologija asistirane reprodukcije.

Prednost trudnoće u poznijim godinama se prije svega nalazi u socio-psihološkom domenu. Određene prednosti donose godine života i ogledaju se u 1. stečenom životnom iskustvu i mogućnosti da se donose mudrije odluke, 2. karijernom postignuću, 3. boljem poznavanju partnera u raznim životnim okolnostima, 4. solidnoj finansijskoj situaciji.

Ipak, odlaganje roditeljstva donosi i određene probleme kao što su – teže ostvarivanje trudnoće u kasnijoj životnoj dobi (opadanje rezerve jajnih ćelija i sve veće učešće hromozomski neispravnih jajnih ćelija) i, veoma često, komplikovaniji tok trudnoće.

Trudnoće su često opterećene trudnoćom indukovanom

58

hipertenzijom, trudničkim dijabetesom, bilježi se veći postotak spontanih pobačaja i prijevremenih porođaja, beba sa malom tjelesnom masom, problema sa posteljicom kao i komplikovaniji porođaj.

Određena istraživanja sugerišu da djeca starijih majki imaju nešto veći rizik od nastanka dijabetesa tipa 1 i povišenog krvnog pritiska.

Kod prosječne žene starosti 40 godina šansa za zatrudnjivanje iznosi 25%, dok se drastičan pad bilježi poslije 42. godine, tako da sa 43. godine taj procenat isnosi svega 10% a sa 44 godine ispod 2%.

Izvjesan uticaj i na trudnoću i kasniji život djece ima i starija životna dob partnera, jer se kvalitet spermatozoida narušava pa se starija životna dob muškarca u ulozi oca može povezivati sa kasnijim problemima kod djece kao što su određeni psihološki problemi iz širokog spektra autizma ali i veći rizik od razvoja šizofrenije.

Najznačajniji problem koji se vezuje za trudnoće starijih majki su hrmozomski problemi (kao što je npr. Daunov sindrom) i iz tih razloga je neophodno poseban akcenat staviti na kontrolu takve trudnoće putem serijskih, detaljnih ultrazvučnih pregleda gdje se traga za eventualnim strukturnim defektima ili markerima koji bi mogli da ukazuju na takvo stanje, testiranje krvi majke (određivanje nivoa slobodnog beta hCG i PAPP-A), direktno testiranje fetalne DNK iz fetalne frakcije u majčinoj krvi, ali i primjena invazivnih metoda testiranja kao što su biopsija horionskih čupica, rana amnioceneteza i kordocenteza.

U slučajevima savjetovanja kod para gdje žena ima više od 42 godine, a sa željom da se uključe u proces vantjelesne oplodnje, potrebno je jasno iznijeti realne šanse koje proces pruža i ukazati na mogućnost donacije jajne ćelije. Jedna od opcija za parove koji su zabrinuti za hromozomsku ispravnost embriona je preimplantacioni genetski skrining (PGS) gdje se informacije o hromozomskom statusu dobijaju nakon biopsije embriona, pa se na osnovu takve informacije odlučuje da li će se pristupiti embriotransferu.

Etičke dileme u vezi trudnoće i primjene VTO kod žena sa 40 i više godina se odnose na spomenute zdravstvene rizike po majku i po plod, ali se prije svega baziraju na potencijalnim problemima koje roditeljstvo u kasnijem životnom dobu nosi.

Tu činjenicu često zanemaruju kako pacijenti tako i ljekari koji se bave ovom problematikom. Potrebno je navesti da postoji situacija kada je, iako je žena mlađe životne dobi, njeno hormonsko stanje i stanje reserve jajnika odgovara ženama preko 40 godina, To se naziva prijevremeno popuštanje funkcije jajnika.

Prijevremeno popuštanje funkcije jajnika kod žena ispod 40 godina je uzorokovano genetskim faktorima i predispozicijom, autoimunim oboljenjima ali i ponašajnim faktorima i faktorima sredine (štetne navike kao što su pušenje, zagađenje životne sredine). Podaci ukaziju da žene koje puše ulaze u menopauzu 3 godine ranije u donosu na prosječne žene.

Iz tih razloga se i kod mlađih žena savjetuje provjera nivoa rezerve jajnika i u ranijoj životnoj dobi, kada se ljekaru obrate sa željom da ostvare potomstvo.

59

ČUVAJ SVOJU PROBAVU!

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

OBRVE Dr Duško Marković Spezijalizant plastične i estetske hirurgije Klinički Centar Crne Gore Član ISAPSa – Međunarodnog udruženja za estetsku plastičnu hirurgiju

62

Obrve značajno utiču na iskazivanje osjećanja. Izraz lica ima veliki značaj u neverbalnoj komunikaciji. Podignute obrve odaju utisak iznenađenja, spuštene umora, koso podignute ljutnje, koso spuštene i oborene tuge... Postoji jako puno geometrijskih karakteristika obrva kao i njihovog odnosa sa okom, nosem u cjelini, nosnim krilcima, koštanim strukturama supraorbitalnog luka iznad očiju, koje sve u kombinaciji određuju kakav će utisak obrve i lice u cjelini ostaviti. S obzirom na značaj trendova u crtanju i tetoviranju obrva i njih moramo uzeti u obzir pri intervencijama na obrvama.

Postoje različiti oblici lica sa različitim geometrijskim odnosima djelova lica. Tako i postoje različiti oblici obrva koji se uklapaju u generalne estetske karakteristike svakog pojedinačnog lica. Dakle, ne postoje uniformne, niti idealne obrve, već svakom licu odgovaraju njemu specifične obrve. Obrve jedne osobe karakterišu: mjesto početka obrve - unutrašnji ugao, mjesto završetka, kosina, debljina na početku i na kraju, položaj luka, visina luka, visina spoljašnjeg kraja u odnosu na unutrašnji ugao, sveukupni položaj u odnosu na supraorbitlani luk itd. Plastični hirurzi koji se bave transplantacijom kose na sve dodaju i smjer dlačica kao bitan elemenat estetskih karkteristika obrva.

Cijeli niz anatomskih promjena tokom godina čine da se obrve starenjem spuštaju. Spuštanje kreće od spoljašnjeg kraja.

Oči postaju “manje”, a i na kapcima se dobija višak kože. Sveukupno, izgled lica se mijenja ka tužnijem i umornijem. Rješenje nije uniformno. Za svaku posebnu pacijentkinju i pacijenta se smišlja poseban individualni plan. Na raspolaganju su nam različite hirurške i nehirurške metode.

tekstova. Najčešće se koriste onabotulinum toksin A – brendovi Botox i Vistabel proizvođača Allergan te abobotulinum toksin A – brend Dysport proizvođača Ipsen Biopharmaceuticals Inc. Prilikom tretiranja dinamičkih bora na čelu i oko očiju vještom manipulacijom dozama i određivanjem tački za aplikaciju moguće je uticati na položaj obrva. Kao rezultat tretmana moguće je potpuno zaravnjenje obrva s jedne, ili jako podizanje spoljašnjeg kraja obrva i pravljenje oštrog ugla obrve – znak Mefista, s druge strane. Niti prva a posebno druga varijanta nisu poželjne. Naprotiv, trebalo bi ih izbjegavati. Skromni je stav autora ovog teksta da se najbolji estetski rezultat postiže umjerenim dozama i pametnim targetiranjem djelova mišića na koje želimo da neuromodulator djeluje. Čak i kada se desi da obrve dobiju zaravnjeni položaj, postoji mogućnost njihovog podizanja, djelovanjem na druge mišiće agoniste.

NEUROMODULATORI Na raspolaganju imamo više različitih vrsta botulinskih toksina o čemu je detaljnije priče bilo u nekom od prethodnih

NITI

FILERI

Prezicnim plasiranjem hijaluronskog filera odgovarajuće viskoznosti na prethodno dobro procijenjena i odabrana mjesta moguće je nadomjestiti gubitak masnog tkiva, djelimično čak i resorpcije kosti, koji se kao fenomeni neminovno javljalju sa starenjem. Filerima je moguće naglasiti luk obrve čime se postiže mladalački izgled, te ono što je damama najvažnije podizanje obrva posebno u spoljašnjem dijelu. Fileri su preporučljivi kod dama koje su mršavije konstitucije i generalno imaju atrofirano potkožno masno tkivo. Odabir filera je jako važan jer u obzir dolaze tvrđi i viskozniji fileri koji se plasiraju jako duboko, pre-periostalno. Anatomski odnosi se imperativno moraju poštovati i pratiti.

Korišćenje biorazgradivih potkožnih niti od polidioksanona ili poli L laktične kisjeline u cilju podizanja obrva uzima

Podizanje obrva botoksom

Mefisto znak

Plan operacije

maha u zadnje vrijeme. One postoje kao mono (glatke) ili nazubljene (cog) niti. Ova metoda imitira suspenzione hirurške metode za podizanje obrva. Niti se postavljaju ispod kože uz pomoć dugačkih igala ili tupih kanila. Procedura se izvodi u lokalnoj infiltrativnoj ili čak topikalnoj anesteziji. Mora se voditi računa o anatomskom rasporedu arterija, vena i nerava sljepoočne regije. Cog niti suspenziju vrše tako što se svojim zupcima zakače za tkivo dok se mono niti postavljaju u većem broju, obično su tanje i grade podlogu - “armaturu” u potkožnom tkivu, koja izaziva stimulaciju kolageneze i posljedično očvršćavanje i zatezanje tkiva i kože iznad koja se tretira.

Nehirurški tretmani se mogu kombinovati. Takav pristup daje možda najbolji rezultat jer se djeluje na više različitih uzroka loše pozicije obrva.

ESTETSTKA HIRUGIJA Najljepša od hirurških disciplina ima nezaobilazno mjesto u rješavanju problema obrva. Koliko god se trudili da neke estetske problem riješimo minimalno invazivnim i ambulantnim procedurama ipak postoje indikacije koje se najbolje rješavaju plastično esteskim procedurama. I od njih ne treba bježati, niti je potrebno pacijentu predstavljati da se sve može riješiti nehi-

rurškim anti ageingom, jer ne može. Hirurgovo osnovo sredstvo rada je skalpel.

Podizanje spoljneg dijela obrva (Brow lift) je samostalna procedura koja uključuje više varijacija. Ipak najčešće se kombinuje sa drugim procedurama poput operacije kapaka, podizanja čela, temporalni lifting. U zavisnosti od karakteristika čela, linije kose, kosmatosti ili ćelavosti uopšte, viška kože te pozicije obrva hirurg se odlučuje za najbolju vrstu operacije.

Najčešće korišćenji pristupi su koronalni, temporalni, transpalpebralni te direktni koji podrazumijeva rez neposredno iznad samog spoljašnjeg kraja obrva. Ideja operativnog zahvataa jeste uklanjanje viška kože i potkožnog tkiva, suspenzija flapa i pričvršćivanje za periost na novoj poziciji uz skrivanje ožiljka u liniji kose ili iza nje uz minucioznu tehniku zatvaranja incizije.

Kod transpalpebralnog pristupa moguće je u istom aktu učiniti resekciju mišića odgovornih za bore mrštilice i čeone bore (m. frontalis, m. processerus, m. corrugator) te tako imamo rješavanje dodatnog estetskog problema.

Zadnjih godina sve su popularnije i endoskopske procedure zbog minimalnih ožiljaka te bržeg postoperativnog oporavka.

Pristup je obično udaljen od linije kose. Uz lifting obrva i kompletan lifting lica postaje sve popularniji.

63

Hronika 01. jul - Antartik se zagrijava tri puta brže Novo istraživanje koje je 29. juna objavljeno u časopisu Nature Climate Change pokazalo je da se Južni pol u posljednjih 30 godina zagrijava tri puta brže od svjetskog prosjeka. Istraživači kažu da su prirodni procesi vodeći uzrok ovog porasta temperature, ali i da su klimatske promjene izazvane ljudskim aktivnostima značajno doprinijele tome.

Južni pol je inače jedno od najhladnijih mjesta na planeti sa prosječnom temperaturom od – 49 stepeni Celzijusovih. Ranija istraživanja su pokazivala da je antarktički plato jedno od rijetkih mjesta na planeti koje se hladilo dok se ostatak svijeta zagrijevao zbog klimatskih promjena, međutim to više nije slučaj. U posljednjih 30 godina Južni pol se zagrijevao za 0,6 stepeni Celzijusovih po deceniji, što ga čini jednim od mjesta koja se najbrže zagrijevaju na planeti. Važno je ipak istaći da zagrijavanje na Antartiku nije uniformno i da se sam Južni pol zagrijava znatno brže od ostatka kontinenta. Najveći nivo zagrijavanja zabilježen je u 21. vijeku, a 2018. godina je bila najtoplija ikada zabilježena na ovom kontinentu.

Glavni uzrok zagrevanja je neuobičajeno topla temperatura okeana u oblasti tropskog zapadnog Pacifika koja je povezana sa prirodnom pojavom koja se zove „međudekadna pacifička oscilacija“. Vodeći istraživač ove studije prof. Kajl Klem sa Viktorija univerziteta u Velingtonu (Novi Zeland) za Carbon Brief kaže da su klimatske promjene vrlo izvjesno imale ulogu u velikom povećanju temperature na Južnom polu, ali da nisu dominantan uzrok.

02. jul – Koronavirus mutirao u skoro 30 posto slučajeva - WHO Svjetska zdravstvena organizacija prikupila je 60.000 uzoraka od inficiranih koronavirusom i utvrdila da je gotovo 30 posto uzoraka pokazalo mutacije u virusnom genomu.

- Gotovo 30 posto uzoraka genoma virusa uzročnika co-

vida-19 koje je prikupila Svjetska zdravstvena organizacija imalo je znake mutacije no nema dokaza da je to dovelo do težeg oblika bolesti. Mislim da je to dosta rašireno - rekla je Soumya Swaminathan, glavna naučnica WHO-a, agenciji Reuters na marginama konferencije Udruženja novinara u UN-u (ACANU) u Ženevi.

Naučnici u istraživačkom centru Scripps otkrili su da se do aprila u 65 posto slučajeva bolesti u svijetu radilo o mutiranom virusu. Genetska mutacija novog koronavirusa, označena D614G, značajno povećava njegovu sposobnost da inficira ćelije te bi mogla objasniti zašto se bolest na sjeveru Italije i New Yorku širila brže nego ranije tokom pandemije, ocijenili su u studiji.

Dr Maria Van Kerkhove, epidemiološkinja WHO-a, rekla je da je mutirani soj virusa identifikovan još u februaru i da je kružio u Evropi i Americi. Čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus je rekao da bi ta organizacija uskoro trebala da dobije rezultate kliničkih ispitivanja ljekova koji bi mogli biti djelotvorni u liječenju covida-19.

02. jul – Nova studija otkriva da UV zračenje ipak ubija virus Svega 34 minuta sunčeve svjetlosti može deaktivirati do 90% novog soja koronavirusa SARS-CoV-2, navodi se u istraživanju naslovljenom Procjenjena inaktivacija koronavirusa solarnim zračenjem. Autori studije prof. Jose-Luis Sagripanti i prof. C. David Lytle, kažu da povećana doza ultraljubičastog zračenja koja se pojavljuje u podne djeluje kao djelotvorno “virucidno sredstvo” kod novog koronavirusa, prenosi Jerusalem post.

- Ovaj pojam je potpomognut korelacijom koja je pronađena u Brazilu između povećane učestalosti gripe, prema evidencijama o prijemu u bolnice i blokiranog UV zračenja tokom vremena požara i dima - napisali su autori studije.

Nova studija usredsredila se na aspekt prenošenja virusa preko kontaka s površinom na površinu, kao i na to kako će izlaganje suncu djelovati na širenje virusa i prevalenciju virusa u tijelu.

- Poznato je da postoji prenos zaraznih virona udisanjem kontaminiranih aerosola, koje inficirani izdahne, kašlje ili kine, što ostavlja malo vremena i mogućnosti za inaktivaciju virusa, osim ako se virioni ne nasele na nekoj površini - ističu autori.

U studiji, naučnici su uporedili genske UV karakteristike SARS-CoV-2 s drugim koronavirusima i virusnim spojevima koji imaju sličan sastav nukleinske kisjeline.

- Uzimajući u obzir da je SARS-Co V-2 trostruko osjetljiviji na UV od gripe A, sunčevo svjetlo bi trebalo uticati na prenos koronavirusa barem jednako kao što je prethodno utvrđeno za epidemiju gripe - rekao je prof. Lytle.

65

- Uloga relativne vlage i temperature (unutar raspona koji se susreću u okolini) za gripu tipa A je ograničena te ako ta paralela važi za SARS-CoV-2 tada bi dejstvo vještačkog i prirodnog UV zračenja na inaktivaciju SARS-CoV-2 trebao biti primijećen – pojasnili su autori.

povišeni nivo cezija i rutenija bile su vrlo niske i nisu predstavljale rizik za zdravlje ljudi i okolinu, objavila je agencija.

IAEA navodi da do takvih emisija može doći zbog rada reaktora ili njegovog održavanja. Estonija, Finska i Švedska detektovale su čestice još prošle nedelje.

03. jul - U jednoj nedjelji zabilježili 2.028 novih slučajeva koronavirusa – Španija

04. jul – Brišu pol s ličnih dokumenata - Nizozemska

U Španiji nastavlja da raste broj oboljelih od koronavirusa nakon što je prije dvije nedjelje ukinuto vanredno stanje a 47 miliona stanovnika slobodno se kreće zemljom. Trenutno je više od 70 žarišta virusa u različitim djelovima, a vlada poziva građane na odgovorno ponašanje.

Za nekoliko godina pol nizozemskih građana neće se više navoditi na njihovim ličnim dokumentima, nakon što je ministrica za obrazovanje, kulturu i nauku to ocijenila nepotrebnim.

U pismu parlamentu u koje je uvid imala agencija AFP ministrica Ingrid van Engelshoven, u čijem je resoru i emancipacija, navela je namjeru da se na dokumentima od 2024/2025. ukine navođenje pola.

Van Engelshoven želi da ograniči u mogućoj mjeri nepotrebno navođenje pola, koji će ipak biti upisan u dokumenta, što je obveza koju propisuje Evropska unija.

- Nizozemska neće biti prva zemlja koja će izdavati lična dokumenta na kojima nije upisan pol. Njemačka lična karta ne navodi pol – istakla je ministrica.

05. jul - Žele da spriječe novo zatvaranje - Austrija

- Ponašajte se odgovorno. Virus je pod kontrolom, ali je i dalje među nama - rekao je ministar zdravlja Salvador Illa u javnom obraćanju. U posljednja 24 sata potvrđeno je 174 inficiranih pa je u zadnjih nedelju dana broj novooboljelih skočio na 2.028. Širom Španije, gdje se temperature kreću oko 38 stupeni, zabilježeno je više masovnih okupljanja i proslava na otvorenom prostoru, najprije među mladima, što dodatno pogoduje širenju virusa. U Madridu je oboljelo 50 osoba, a u Kataloniji 42. Od početka krize inficiralo se ukupno 250.545 stanovnika čime je Španija jedna od najpogođenijih zemalja.

Austrijski kancelar Sebastijan Kurc istakao je da želi da spriječi novo „zatvaranje“, zbog čega je važno da se regionalna žarišta brzo prepoznaju i spriječi širenje lanca infekcije koronavirusom, za šta je neophodno i investiranje u brze testove.

03. jul – Radioaktivne čestice kruže Evropom

Radioaktivne čestice zabilježene u sjevernoj Evropi vjerovatno su emitirane iz nuklearnog reaktora, ali još nije otkriveno njihovo porijeklo, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u Beču.

Zemlje u regionu koje imaju reaktore, uključujući Rusiju, zasad demantiraju svoju povezanost s radioaktivnošću. Blago

66

– Koronavirusom ćemo morati i dalje da se bavimo sve dok ne bude bilo lijeka ili vakcije. Aktuelna situacija se može porediti sa harmonikom, koja je stalno u pokretu. Biće uvijek koraka naprijed i nazad. Tako je i u drugim zemljama sa kojima razmjenjujemo informacije, kao što su Izrael i Australija. Moramo biti brži i kod testiranja, te ćemo investirati 390 miliona eura u brze testove – objasnio je Kurc u intervjuu bečkom dnevniku Esterajh.

Naglasio je da, kada postoji infekcija, treba oboljele što prije izolovati i prekinuti lanac infekcije, što je urađeno, na primer, u pokrajini Gornjoj Austriji gdje su, zbog žarišta, zatvorene škole.

Istakao je da građani ne smiju nikada zaboraviti da virus nije nestao i da se pandemija nastavlja.

07. jul - Koronavirus se prenosi vazduhom - SZO Veliki broj naučnika tvrdi da postoje dokazi da koronavirus u manjim česticama u vazduhu može da inficira ljude, pa su pozvali

Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) da promijeni svoje preporuke. SZO navodi da se koronavirus prvenstveno širi sa osobe na osobu i to kapljičnim putem, iz nosa i usta inficirane osobe prilikom kijanja, kašljanja ili govora. Čak i u svojoj najnovijoj ispravci o koronavirusu, SZO navodi da je prenos virusa vazduhom moguć samo nakon medicinskih postupaka koji proizvode aerosoli ili kapljice manje od pet mikrona i da u tim situacijama ispravna ventilacija i N95 maske mogu da pomognu.

U otvorenom pismu SZO, 239 naučnika iz 32 zemlje iznijelo je dokaze koji pokazuju da manje čestice mogu da inficiraju ljude. Oni planiraju da svoje pismo objave u naučnom časopisu, piše Njujork tajms. Svejedno je da li se koronavirus prenosi većim česticama nakon kijanja ili manjim česticama koje nastaju disanjem, koronavirus se prenosi vazduhom i može da inficira ljude kada ga udahnu, navode naučnici.

Međutim, SZO navodi da dokazi o takvom prenosu virusa, odnosno o prenosu putem vazduha nisu uvjerljivi.

- U poslednjim mjesecima nekoliko puta smo istakli da smatramo da je moguća transmisija vazduhom, ali za to ne postoje čvrsti dokazi - rekla je Benedeta Alegranci, direktorka programa za prevenciju i kontrolu infekcija pri SZO, dodajući da se o tome vode rasprave.

Početkom aprila, grupa od 36 stručnjaka za kvalitet vazduha i aerosoli pozvala je SZO da uzmu u obzir rastuće dokaze o prenošenju koronavirusa putem vazduha. Agencija je brzo reagovala i pozvala dr Lidiju Moravsku, vođu grupe i dugogodišnjeg SZO konsultanta. Dr Moravska i drugi ukazali su na nekoliko slučajeva koji ukazuju na prenos virusa putem vazduha, posebno u slabo provjetrenim i prepunim zatvorenim prostorima.

– Razgovaramo o mogućnosti prenošenja putem vazduha i aerosolnom prenošenju kao jednoj od načina prenosa Covid-19 – rekla je Marija van Kerkove, zvaničnica SZO, prenosi Rojters.

07. jul – Pripremaju se za drugi talas koronavirusa - Švedska Švedska je naredila svojim zdravstvenim vlastima da se pripreme za drugi talas koronavirusa ove jeseni. Iz nordijske zemlje kažu da su smrtni slučajevi i kritični slučajevi pali uprkos kontroverznoj odluci o odbacivanju mjera zaključavanja, no ministri upozoravaju da bi Švedsku mogao preplaviti drugi talas infekcije u roku od nekoliko mjeseci. Švedska se dugo hvalila da je njezina strategija bez zaključavanja izdržljivija, ali su državnici sada kazali da se mogu uspostaviti regionalni propisi ako dođe do zabrinjavajućih lokalnih žarišta.

Vlada se suočavala sa sve većom kritikom svoje strategije posljednjih nedjelja, s tim da je stopa infekcije u Švedskoj još uvijek visoka, dok veći dio Evrope izlazi iz zatvaranja. Švedska ministarka zdravlja Lena Hallengren izjavila je da broj ozbiljno oboljelih od Covid-19 ima zadovoljavajući trend pada. Ukupni broj novih slučajeva bio je veći u junu nego u maju, ali Švedska kaže da je to zbog viših stopa testiranja te da je broj na intenzivnoj njezi smanjen.

- Istovremeno, moramo se pripremiti za ponovno rasplamsavanje širenja infekcije. Zbog toga je važno da imamo što bolju pripremljenost za hitne slučajeve, kako bismo minimalizirali posljedice. Ne znamo kada će ova globalna pandemija biti gotova.

Ne znamo kako će biti na jesen. Ne znamo hoće li Švedsku preplaviti

veliki drugi talas infekcija ili ćemo imati nekoliko manjih lokalnih izbijanja u različitim djelovima Švedske – istakla je ministarka. Švedska je potvrdila 73.061 slučajeva infekcije i 5.433 smrtnih slučajeva od početka pandemija, a stopa infekcije po glavi stanovnika jedna je od najviših u Evropi, piše Daily Mail.

07. jul – Istupili iz Svjetske zdravstvene organizacije - SAD Sjedinjene Države službeno su obavijestile glavnog sekretara UN-a da se povlače iz članstva Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kazao je visoki fukcioner američke vlade. Senator Bob Menendez, demokrata iz Odbora za vanjske poslove u američkom Senatu, rekao je ranije da je administracija predsjednika Donalda Trampa obavijestila Kongres o povlačenju.

Tramp je već u aprilu najavio da prekida finansiranje WHO-a, a u maju i da će povući SAD iz članstva organizacije koju krivi za propuste u upravljanju pandemijom koronavirusa i optužuje ih da su marioneta Kine gdje se bolest prvi put pojavila.

Trampova najava da će SAD prestati da finansira Svjetsku zdravstvenu organizaciju izazvala je zabrinutost u svijetu, posebno među američkim saveznicima.

07. jul - Većina pozitivnih turista na koronavirus stigla iz Srbije - Grčka

Grčki mediji prenose da je većina inficiranih turista iz Srbije, kao i da je to polovina novih slučajeva u Grčkoj.

U Grčkoj su u posljednja 24 sata registrovana 43 nova slučaja koronavirusa od čega 36 predstavljaju turisti sa graničnih prelaza i nijedan smrtni slučaj.

Kako je saopštila Nacionalna organizacija za javno zdravlje, od 43 novoinficirana, 36 je otkriveno na graničnom prelazu

67

Promahonas, od kojih je 20 osoba iz Srbije i 16 iz drugih zemalja.

U grčkoj opštini Pangeo u okrugu Kavala i na ostrvu Tasos pojavili su se prvi slučajevi koronavirusa, za koje je utvrđeno da su ih donijeli turisti iz Srbije i Bugarske kod kojih je virus asimptomatski.

Grčka je zbog toga zatvorila granice za ulaz srpskih državljana, a tako će ostati sve do 15. jula kada će odluka opet biti razmotrena. Nakon te odluke na graničnom prelazu je od ranih jutarnjih sati čekalo stotine srpskih državljana, koji su satima bili zarobljeni na granici između Grčke i Bugarske.

08. jul - Bolnica u Bergamu prvi put poslije 137 dana bez kovid pacijenata - Italija Jedinica intenzivne njege u bolnici Papa Ðovani XXIII u Bergamu, prvi put od početka epidemije 23. februara nema nijednog Covid-19 pacijenta, saopštili su iz ove bolnice gdje medicinsko sada osoblje slavi, javlja N1.

dopušta da se život odvija nesmetano.

Rezultati govore da ne samo da je umrlo hiljade više ljudi nego u susjednim skandinavskim zemljama koje su proglasile “lockdown”, nego je i švedska ekonomija prošla tek malo bolje od njihovih, piše New York Times.

- Doslovno nisu dobili ništa. Sami sebi su nanijeli ranu, a bez ekonomske koristi - kaže Jacob F. Kirkegaard s Instituta za međunarodnu ekonomiju Peterson u Washingtonu.

Rezultati švedskog modela vide se i izvan te zemlje. U SAD, gdje se virus širi zabrinjavajućom brzinom, mnoge su države na nagovor predsjednika Donalda Trampa izbjegavale “zaključavanje” ili su prerano ukinule restriktivne mjere pod pretpostavkom da će to potstaći ekonomski oporavak te omogućiti ljudima povratak na radna mjesta. U Velikoj Britaniji premijer Boris Johnson, koji je čak bio i hospitalizovan zbog Covid-19, prošlog vikenda je otvorio pabove i restorane. Zajedničko svim tim pristupima je pretpostavka da vlade moraju uspostaviti ravnotežu između spašavanja života i očuvanja radnih mjesta. Međutim, sumorni rezultati Švedske – veća smrtnost i gotovo jednaka ekonomska šteta kao i u njenim susjednim zemljama koje su imale restriktivnije mjere – sugerišu da je navodni izbor između života i radnih mjesta lažan.

09. jun – Odobrili novi antivirusni lijek - Rusija

- Ovo je jedan izuzetno važan dan - rekao je načelnik intenzivne jedinice dr Luca Lorini.

Ta jedinica imala je pacijente oboljele od virusa Covid-19 punih 137 dana, a Bergamo je bio i među italijanskim regijama najviše pogođenim epidemijom. Na vrhuncu krize bolnica u Bergamu je imala i do 100 pacijenata na respiratorima u isto vrijeme.

Ovaj grad od 122.000 stanovnika, prema službenim podacima, s okolinom je zabilježio 13.600 oboljelih od Covida-19, od čega je 3.000 ljudi umrlo. No, kako je bila riječ o vrlo ranoj fazi epidemije, koja je eruptirala upravo u Lombardiji, već mjesecima mnoge analize dolaze do naznaka da je mrtvih bilo još i više. U martu je smrtnost u Bergamu bila 568 posto prosječne smrtnosti za taj mjesec. L’eco di Bergamo je o tome pisao već 1. aprila, a naknadne analize stanovnika Bergama na antitijela pokazale su da je je u tom gradu, u kojem praktično da nema porodice koja nije bila teško pogođena epidemijom, svaki drugi stanovnik imao antitijela nakon smirivanja najgore faze epidemije.

08. jul – Neuspješan eksperiment u borbi s koronavirusom - Švedska Odluka Švedske da se s pandemijom koronavirusa nosi na svoj način dovela je do velikog broja smrtnih slučajeva, a ni državna ekonomija nije pošteđena štete. Otkako se koronavirus pojavio u Evropi, Švedska je privukla pažnju svjetske javnosti sprovodeći svoj neortodoksni eksperiment na otvorenom. To je nagnalo svijet da se zapita što se dogodi kada vlada u pandemiji

68

Rusija je odobrila novi antivirusni lijek Koronavir za liječenje pacijenata od Covid-19, saopštio je proizvođač R-Pharm.

Oni su naveli da je kliničko ispitivanje koje je uključivalo blage ili slučajeve sa srednjim simptomima, pokazalo da je lijek veoma efikasan u inhibiranju replikacije koronavirusa.

Koronavir je jedan od prvih ljekova u Rusiji i u svijetu koji se ne bori protiv komplikacija izazvanih SARS-CoV-2, već se bori protiv samog virusa, navodi se u saopštenju ove kompanije.

Kako je navedeno u kliničkoj studiji, postoji poboljšanje kod 55 odsto ambulantnih slučajeva sedmog dana liječenja Koronavirom, u odnosu na 20 odsto liječenih standardnom etiotropnom terapijom, što znači da se liječi uzrok, a ne simptomi. R-Pharm je naveo da postoji značajna razlika tokom 14 dana. Do petog dana, tretmanom je eliminisan koronavirus kod 77,5 odsto pacijenata koji su uzimali ovaj lijek, saopštili su iz R-Pharm.

- Globalna klinička praksa i klinička studija koje smo sproveli potvrdili su da Koronavir puno brže zaustavlja infekciju u rezultatu svoje djelotvorne opstrukcije replikacije virusa - rekao je Mihail Samsonov, medicinski direktor R-Pharma.

10. jul – Situacija sa koronavirusom se dodatno pogoršava - SZO Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da pandemija novog koronavirusa SARS-CoV-2 još uvijek nije dosegla svoj vrhunac. Generalni direktor SZO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da virus u najvećem dijelu svijeta ne samo da nije pod kontrolom nego se situacija dodatno pogoršava. Naveo je i da se broj inficiranih u svijetu proteklih šest nedjelja udvostručio, piše britanski Mirror.

- Virus je uspio da dovede zdravstvene sisteme nekih bogatih zemalja do kolapsa, dok su neke zemlje ipak uspjele adekvatno da odgovore na infekciju. Znamo da se epidemija može

Kongo i Srednjoafričkom Republikom, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Otkako su vlasti proglasile epidemiju 1. juna, potvrđeno je 48 slučajeva u kongonaskoj pokrajini Ekvator, a sumnja se na još tri i ukupno je umrlo 20 osoba, objavio je stručnjak iz SZO-a Mike Ryan.

staviti pod kontrolu s epidemiološkim mjerama, praćenjem kontakata, izolacijom i raširenim testiranjem. Ipak, u većini zemalja svijeta virus nije pod kontrolom - kazao je Ghebreyesus.

12. jul – Protesti zbog koronakrize – Izrael Hiljade Izraelaca izašlo je na ulice Tel Aviva kako bi protestvovalo protiv ekonomske politike premijera Benjamina Netanyahua u pogledu koronavirusa, prenose mediji. Više od 10 hiljada ljudi okupilo se na središnjem Trgu Rabin kako bi skrenuli požnju na finansijske poteškoće koje je donijela koronakriza, pogotovo kod samozaposlenih.

Oni optužuju vladu da se ne brine dovoljno za potrebe građana. Policijski potparol je objavio da je uhapšeno dvanaestoro ljudi. Neki su se navodno sukobili s policijom nakon što su pokušali da blokiraju središnje ulice u Tel Avivu. Trojica policajaca zadobila su lakše povrede nakon što su protesnici bacili suzavac na njih.

Netanyahu je prije dva dana predstavio paket ekonomske pomoći za koronakrizu. Njegov cilj je da stvori zaštitnu mrežu za zaposlene, samozaposlene i firme do idućeg juna, rekao je premijer.

Ministar finansija Israel Katz objavio je da je cijeli paket vrijedan oko 23 milijarde dolara.

Restrikcije uvedene zbog koronavirusa zadale su težak udarac izraelskoj ekonomiji. Broj nezaposlenih nedavno je narastao na više od 20 posto. Raste i broj novoinficiranih, zbog čega prijete nove restrikcije i daljnje kritike upućene Netanyahuovoj vlasti.

Prema podacima izraelskog ministarstva zdravlja, u Izraelu se koronavirusom inficiralo više od 37,4 hiljada ljudi, a preminulo ih je 354.

13. jul – Proglasili epidemiju Ebole - Kongo Ebola se širi u zapadnoj Demokratskoj Republici Kongu s gotovo 50 poznatih slučajeva širom regije uz granicu s Republikom

- Ovo je vrlo aktivno žarište i rekao bih da imamo velikih razloga za zabrinutost - rekao je Ryan novinarima.

14. jul – Misterija oko koronavirusa na brodu - Argentina Argentina pokušava da riješi misteriju pojave koronavirusa kod 57 mornara nakon 35 dana provedenih na moru, uprkos tome što su na testiranju prije plovidbe svi bili negativni.

Ribarski brod Echizen Maru vratio se u luku nakon što je dio mornara razvio simptome koji odgovaraju Covidu 19, objavilo je ministarstvo zdravlja.

Prema njihovim podacima 57 od 61 člana posade sada je pozitivno na koronavirus.

Svi su testirani 14 dana prije plovidbe, bili su negativni i do ukrcavanja na brod bili su u obaveznom karantinu u hotelu u gradu Ushuaiaju.

Samo su dva mornara negativna na virus, a rezultati se čekaju za još dva člana posade.

15. jul – Hirurg koristio 5G mrežu tokom operacije na daljinu - Italija Jedan talijanski hirurg “opalio je pljusku” teoretičarima zavjere koji širenje koronavirusa povezuju s razvojem 5G mreže.

Naime, on je iskoristio 5G mrežu kako bi metodom telehirurgije obavio operativni zahvat na tijelu preminulog pacijenta udaljenog 15 kilometara.

Ovo je ujedno i prva javna demonstracija korištenja robotike i 5G mreže u hirurgiji na daljinu, a detalji samog zahvata su objavljeni u Analima interne medicine.

Autori istraživanja s talijanskog Instituta tehnologije u Genovi prikazali su scenario u kojem je obavljen hirurški zahvat na glasnim žicama preminule osobe korištenjem 5G tehnologije i robotičke telemikrohirurgije.

Smatraju da je hirurgija na daljinu moguća u svakodnevnim i hitnim slučajevima u kojima mora postojati distanca između ljekara i pacijenta, poput infekcije novim koronavirusom.

Zaključuju da takva hirurgija ima potencijal za široku

69

upotrebu te da predstavlja revoluciju u hirurgiji i zdravstvenim sistemima širom svijeta, piše Laboratory News.

17. jul – Astra Zeneca sklopila ugovor o proizvodnji vakcina protiv COVID 19 – Velika Britanija Potencijalna vakcina protiv koronavirusa koju razvija univerzitet Oksford na čelu sa prof. Sarom Žilber mogla bi da prođe treću i posljednju fazu testiranja na ljudima već u septembru.

Farmaceutska kompanija Astra Zeneca sklopila je ugovor o proizvodnji dve milijarde doza.

U aprilu su djeca Sare Žilber, 21-godišnje trojke koje studiraju biohemiju, odlučila da učestvuju u testiranju eksperimentalne vakcine protiv Covida 19. Iako je tu vakcinu razvijao tim njihove majke, oni nisu stigli da sa njom razgovaraju o svojoj odluci, jer je ona već tada sve svoje vreme i energiju posvetila borbi za okončanje pandemije. Žilberova za svoju djecu nije zabrinuta, jer je, kako kaže, njen tim bezbjednosna testiranja vakcina radio mnogo puta do tada. Stoga je fokus usmjerila na pronalaženje načina da vakcina bude što efikasnija i da u što kraćem roku stigne do velikog broja ljudi.

Astra Zeneca je pristala da tokom krize vakcinu prodaje neprofitno, ukoliko se dokaže njena efikasnost, i sklopila je ugovore sa nekoliko proizvođača da bi uspjela da proizvede više od dvije milijarde doza.

Ime Sare Žilber preko noći se našlo u svjetskim medijima.

Prethodno je dvije decenije anonimno radila na razvoju vakcina, a o njenim istraživanjima se rijetko govorilo van naučnih krugova.

Sada predvodi rad na favoritu među kandidatima za vakcinu protiv korona virusa. Vakcina je uspješno prošla prvu i drugu fazu kliničkog testiranja na 10.000 ljudi iz Brazila, Velike Britanije i Južnoafričke Republike, a uskoro počinje i treća faza testiranja na 30.000 dobrovoljaca iz Sjedinjenih Država.

17. jul - Naučnici tvrde da postoji šest tipova Covid 19 – Velika Britanija Britanski naučnici analizirali su podatke iz aplikacija koje se koriste za praćenje simptoma kod ljudi koji su inficirani koronavirusom. Istraživanje je pokazalo da postoji šest tipova bolesti Covid 19. Naučnici sa Kings koledža u Londonu otkrili su šest oblika ispoljavanja Covida 19, od kojih svaki podtip ima svoj skup simptoma.

Istraživači su otkrili da je ovih šest tipova povezano sa nivoima ozbiljnosti infekcije i vjerovatnoćom da će pacijentu biti potrebna pomoć oko disanja – poput liječenja kiseonikom ili respiratorom, ako su hospitalizovani.

Studija, objavljena 16. juna na internetu, još uvijek nije prošla recenziju nezavisnih naučnika, pokazuje da postoje sljedeći tipovi Covida 19: Tip 1 – poput gripa bez temperature: glavobolja, gubitak čula mirisa, bolovi u mišićima, kašalj, grlobolja, bol u grudima, bez temperature.

Tip 2 – poput gripa sa temperaturom: glavobolja, gubitak čula mirisa, kašalj, grlobolja, promuklost, groznica, gubitak apetita.

Tip 3 – gastrointestinalni: glavobolja, gubitak čula mirisa, gubitak apetita, proliv, grlobolja, bol u grudima, bez kašlja.

Tip 4 – teški oblik tipa 1: glavobolja, gubitak mirisa, kašalj, groznica, promuklost, bol u grudima, umor.

70

Tip 5 – teški oblik tipa 2: glavobolja, gubitak mirisa, gubitak apetita, kašalj, groznica, promuklost, grlobolja, bol u grudima, umor, zbunjenost, bol u mišićima.

Tip 6 – teški oblik tipa 3, stomačni i respiratorni: glavobolja, gubitak mirisa, gubitak apetita, kašalj, groznica, promuklost, grlobolja, bol u grudima, umor, zbunjenost, bol u mišićima, otežano disanje, proliv, bol u stomaku.

19. jul - Vojska obučava pse da otkriju inficirane - Austrija Austrijska vojska počela je obuku službenih pasa za otkrivanje osoba inficiranih koronavirusom, saopštilo je Ministarstvo odbrane. Psi se obučavaju da otkriju inficirane, čak i kada inficirani nema nikakve simptome.

Ministarka odbrane Klaudija Taner kazala je da se ovaj projekat nalazi u test-fazi.

Jedan belgijski ovčar će do kraja jula biti obučen za otkrivanje Covid 19 oboljelih, a potom slijedi evaluacija uspjeha.

– Da naši službeni psi mogu da otkriju razne stvari nije ništa novo. Tako otkrivaju oružje, narkotike i eksploziv. Pošto koronavirus nije stao pred granicama Austrije, mi se sada nalazimo u fazi testiranja takozvanog “korona tragača“ – istakla je ministarka Taner.

Uz pomoć proba mirisa molekula koronavirusa, pas treba da se nauči da traži taj miris.

Vojska je istakla da je tokom obuke osigurana bezbjednost psa i vodiča i da se ne radi još sa aktivnim virusima. Austrijska vojska trenutno ima 166 službenih pasa, većinom rotvajlera, ovčara i labradora, kao i lovačkih pasa.

20. jul - Kim smijenio sve menadžere bolnice zbog donacija – Sjeverna Koreja Sjevernokorejski lider Kim Džong Un otpustio je zvaničnike koji su radili na izgradnji opšte bolnice u Pjongjangu jer su od građana tražili donacije.

Kim je naredio da Opšta bolnica mora da bude završena do oktobra, kada se obilježava 75 godina od osnivanja vladajuće Radničke partije i istakao da je na vrhu prioriteta poboljšanje javnog zdravlja. Međutim, tokom poslednje posjete gradilištu on je otpustio grupu menadžera i sazvao Komisiju za izgradnju, jer nije obezbijeđen odgovarajući budžet, ali i zato što su od građana tražili donacije, da pomognu u obezbjeđivanju opreme i materijala.

– Oštro im je zamjerio što su opterećivali građane ohrabrujući

ih da daju sve vrste pomoći – prenijela je KCNA, navodeći da je taj incident ozbiljno odstupanje od stranačke politike.

21. jul – Vlade naručuju milione doza vakcine protiv Covida 19 – Velika Britanija Vakcina protiv koronavirusa koju su razvili stručnjaci sa Univerziteta Oxford prihvata se sigurnom i izaziva imunološki odgovor, javlja BBC. Ispitivanja u kojima je učestvovalo 1077 ljudi pokazala su da je vakcina kod njih proizvela antitijela te da su bijela krvna zrnca sposobna da se bore protiv koronavirusa.

Otkrića su vrlo obećavajuća, ali još je prerano tvrditi da vakcina daje sigurnu zaštitu, piše BBC dodajuči da su u toku dalja ispitivanja.

No, već prvi obećavajući rezultati bili su dovoljni da vlada Velike Britanije naruči 100 miliona doza ove vakcine. Vakcina je nazvana ChAdOx1 nCoV-19 razvija se neviđenom brzinom, a napravljena je od virusa koji uzrokuje prehladu kod šimpanzi. Taj je virus najprije jako izmijenjen, kako ne bi mogao izazvati infekciju kod ljudi, te je genetski prilagođen da bude što sličniji koronavirusu.

Naučnici su to učinili prebacivanjem genetskih uputa za protein u koronavirus – ključni “alat” koji služi za napad na čovjekove ćelije – na vakcinu koju su razvijali. To znači da vakcina nalikuje koronavirusu i imunološki sistem može da nauči kako da ga napadne.

BBC takođe navodi da prilikom testiranja ove vakcine nije bilo opasnijih nuspojava od temperature ili glavobolje koje je imalo oko 70 posto ispitanika. Stručnjaci tvrde da se te nuspojave mogu otkloniti običnim paracetamolom.

23. jul - Ljudi će se prije zaraziti koronom u svom domu nego van njega - SAD U okviru studije, čije je rezultate objavio Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), proučavani su prvoinficirani bolesnici, njih 5.706, kao i njihovih više od 59.000 kontakata.

Istraživanje je pokazalo da je samo dvoje od stotinu inficiranih osoba dobilo taj virus od kontakata van kuće.

Svaki deseti dobio je bolest od člana svoje porodice. Kad je prvoinficirani član porodice bio tinejdžer ili osoba u 60-im i 70-im godinama života, stopa širenja infekcije bila je veća, utvrdili su naučnici.

– To je vjerovatno zbog toga što je veća mogućnost da su osobe koje pripadaju tim starosnim grupama u bližem kontaktu sa članovima porodice jer se radi o osobama kojima treba više zaštite ili podrške – rekao je prof. dr Džong Jun-Kjong, direktor korejskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti i jedan od autora studije.

24. jul - Opet uvode restriktivne mjere - Španija Lokalne vlasti nekoliko španskih regiona uvele su nove restriktivne mjere u namjeri da zaustave novi talas širenja koronavirusa.

Epidemija u Španiji je usporena u junu, a potom je ukinuto vanredno stanje, ali od tada su buknule infekcije u 280 klastera, sa Katalonijom koja bilježi najveći broj novooboljelih, prenosi britanski Gardijan.

Ministarstvo zdravlja objavilo da je u poslednja 24 sata u Španiji evidentirano 2.615 novih slučaja Covida 19, što je 20 puta više u poređenju sa junskim dnevnim prosjekom od 132 nova pacijenta. Samo u Kataloniji je dijagnostikovano oko 8.000 novih slučaja u poslednjih 14 dana, a u cijeloj zemlji duplo više – 16.410.

U gradiću Totana u pokrajini Mursiji na jugoistoku Španije, 30 hiljada ljudi je u izolaciji nakon što je 55 testirano pozitivno poslije posjete jednom noćnom klubu.

Na Kanarskim ostrvima u toku je prilično šokantna kampanja u okviru koje se emituje spot koji prikazuje porodično slavlje koje se pretvara u košmarnu katastrofu, uz poruku „Obično porodično okupljanje može vas odvesti u 40-dnevnu komu ili u smrt“.

Ukoliko se epidemija uskoro ne stavi pod kontrolu, španski turistički sektor koji sa 12 odsto učestvuje u ekonomiji ove zemlje, mogao bi uskoro da se nađe u potpunom kolapsu.

25. jul - Vakcinacija će biti dobrovoljna - Rusija Vakcinacija protiv koronavirusa u Rusiji biće dobrovoljna, a interesovanje stanovništva za nju je veliko, izjavio je ruski ministar zdravlja Mihail Muraško.

– Vakcinacija će biti dobrovoljna, ali vidimo da je interesovanje stanovništva vrlo veliko. Planiramo da vakcinišemo stanovništvo u fazama, a najprije dekretirane grupe – medicinske radnike, one koji se češće sreću sa velikim brojem ljudi – objasnio je Muraško za televiziju Rusija 1.

Ministar je napomenuo da se trenutno završavaju ispitivanja vakcine koju je razvio centar Gamalej, a centar Vektor dobio je dozvolu za sprovođenje kliničkih ispitivanja.

Ranije je gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin izjavio da će vakcinacija protiv Covida 19 u Moskvi biti besplatna. On je dodao da će početak kampanje vakcinacije zavisiti od odluke Ministarstva zdravlja, dobijanja licence i proizvodnje vakcina.

25. jul - Za izlječenje pacijenata s blagim simptomima Covid-19 potrebno dugo vremena - SAD Američki naučnici tvrde da je i za izlječenje pacijenata s blagim simptomima Covid 19 često potrebno nekoliko nedjelja, kao i za mlađe pacijente koji, inače, nemaju druge zdravstvene probleme.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD saopštio je da otprilike petina pacijenata mlađih od 35 godina ne uspijeva da ozdravi od koronavirusa ni nakon tri nedjelje pošto su bili pozitivni na testiranju.

Oni navode da ovi podaci opravdavaju usmjerenost poruka javnog zdravlja na grupe koje Covid 19 možda ne smatraju ozbiljnom bolešću.

26. jul – Proglasili vanredno stanje zbog jednog slučaja COVID 19 - Sjeverna Koreja Sjeverna Koreja prijavila je prvi slučaj Covida 19, a sumnja se na osobu koja se iz Južne Koreje u zemlju vratila 19. jula.

Sjevernokorejski vođa Kim Džong Un je sazvao hitan sastanak politbiroa vladajuće Radničke partije na kojem se raspravljalo o "hitnom događaju u gradu Kaesong".

71

Državni mediji su izvijestilii da se osumnjičena osoba vratila iz Južne Koreje nakon ilegalnog prelaska granice u julu, prenose agencije. Navodi se da se radi o osobi koja je prije tri godine otišla u Južnu Koreju, a vratila se preko utvrđene granice koja dijeli dvije Koreje.

Kim je proglasio vanredno stanje i nametnuo karantin u pograničnom gradu Kesong, opisujući to kao “kritičnu situaciju, za koju se može reći da je opaki virus ušao u zemlju”.

26. jul - Pooštrili mjere i uveli visoke novčane kazne - Italija Ako vas u zatvorenom prostoru u talijanskoj regiji Kampaniji lokalne vlasti zateku bez zaštitne maske, moraćete da platite kaznu u iznosu od 1.000 eura.

Guverner te napuljske regije pooštrio je dosadašnje mjere s obzirom na to da je područje suočeno s porastom broja inficiranih koronavirusom i nediscipliniranim stanovništvom.

Talijanski mediji su izvijestili o prvim naplaćenim kaznama u iznosu od 1.000 eura, a dobili su ih vlasnici triju kompanija u južnom gradu Salernu. Među njima su jedan bar i frizerski salon.

Policija je utvrdila da se u njima nije poštovala obaveza nošenja maski u zatvorenom prostoru.

27. jul - Počela posljednja faza istraživanja probne vakcine protiv Covid 19 - SAD Farmaceutska kompanija Moderna objavila je da je, uz podršku američke vlade, počela poslednju fazu istraživanja probne vakcine protiv Covida 19 u okviru programa koji sprovodi administracija američkog predsjednika Donalda Trampa.

Istraživanjem se procjenjuje bezbjednost vakcine mRNA1273, kao i mogu li dvije doze spriječiti simptomatski Covid 19.

Takođe, traži se i odgovor na pitanje da li je moguće spriječiti smrt od posledica koronavirusa, ali i može li jedna doza spriječiti simptome, objavila je agencija Rojters, prenosi Glas Amerike.

Moderna je protekle sedmice objavila da bi prve doze vakcine mogla proizvesti do septembra dok bi u potpunosti testirane vakcine protiv koronavirusa mogle biti proizvedene najranije do kraja godine.

72

29. jul – Koronavirus ostavlja mnoge posljedice po zdravlje ljudi - Italija Pandemija koronavirusa ne jenjava, štaviše, mnogi stručnjaci tvrde da je već započeo i njen drugi talas, a u institutima i laboratorijama širom svijeta radi se na razvoju djelotvorne i sigurne vakcine. Istovremeno, u nekim državama teško pogođenima epidemijom, poput Italije, stručnjaci sve više istražuju posledice koje je bolest ostavila na onima koji su preboljeli COVID 19.

Da će zdravstvenom sistemu Italije ubrzo trebati postkorona centri smatra dr Piero Clavario, kardiolog i specijalista fizikalne medicine iz ASL3 bolnice u Genovi, prenosi Večernji list.

- Uobičajeno se brinemo o kardiološkim pacijentima nakon akutne faze, ili zbog akutnih koronarnih sindroma ili nakon kardioloških operacija. Ubrzo nakon početka epidemije COVID 19 shvatili smo da ćemo se prije ili kasnije morati brinuti i za preživjele od COVID 19. U isto to vrijeme naš dispanzer bio je zatvoren i odlučili smo prenamijeniti kardiološki rehabilitacijski centar u centar za procjenu i evaluaciju preboljelih od COVID 19 - kazao je dr Clavario.

On i njegove kolege su, zbog iskustva epidemije u Italiji, najprije očekivali da im slijedi borba s posledicama na plućima izliječenih. Međutim, pokazalo se da tih posljedica ipak nema onoliko koliko su mislili da će ih biti, već su brojnije neke druge posledice.

- Rehabilitacija i fizikalna vježba mogu puno pomoći i ubrzati oporavak, skratiti vrijeme potrebno za oporavak – istakao je dr Clavario.

Sve češće se u stručnim krugovima govori i o neurološkim posljedicama koje ostavlja COVID 19, ali jasnih zaključaka o tome još nema, tek određenih sumnji. Pacijenti koji se nakon infekcije “ne osjećaju svojima” u rehabilitaciji inicijalno prolaze istu proceduru u startu.

30. jul – Objavljena nova istraživanja o simptomima koronavirusa – Velika Britanija Nakon istraživanja naučnika s Imperial Collegea iz Londona, sprovednog na 120 hiljada ljudi u Velikoj Britaniji, otkriveni su najčešći simptomi infekcije novim koronavirusom.

Dok više od dvije trećine pozitivnih osoba uopšte nije imalo nikakvih simptoma na dan testiranja ili do čak nedjelju dana prije, oni koji su bili pozitivni i imali simptome prijavljivali su mučninu (povraćanje), dijareju, začepljen nos, izgubljen osjećaj mirisa, ukusa, jake glavobolje, groznicu i jak umor, piše portal Zimo.

Zanimljivo je da je glavobolja bila najčešći simptom kod osoba koje su razvile Covid-19, u 62 posto slučajeva. U polovini slučaja čes simptom je bio začepljen nos i u trećini slučaja dijareja. Četvrtina oboljelih je imala jak kašalj, a tek petina visoku temperaturu. Kod trećine je bio zabilježen gubitak osjećaja mirisa i ukusa.

Naučnici su otkrili da osoba koja je bila u kontaktu s nekim ko boluje od Covida-19 ima 24 puta veću šansu da bude pozitivna na koronavirus od osoba koje nisu bile ni u kakvom kontaktu.

Studija će biti ponovljena kako bi se potvrdili rezultati te istovremeno utvrdilo mijenja li se koronavirus i na koji se način širi tokom vremena, piše Zimo.

In memoriam

Preminula doktorka Paša Divanović Ugledna pedijatrica, načelnica Pedijatrijske službe Doma zdravlja Podgorica i omiljena doktorica generacija podgoričkih mališana prim. dr Paša Divanović, preminula je 23. jula u Podgorici.

Dr Paša dala je nemjerljiv doprinos razvoju pedijatrije u Glavnom gradu i Crnoj Gori, a jedan je od osnivača Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore. Kao iskusan pedijatar i pedagog bila je mentor generacijama pripravnika i mladih ljekara specijalizanata, kojima je nesebično prenosila svoje znanje i iskustvo. Četrdesetgodišnje iskustvo ljekara i tridesettrogodišnje kao pedijatra, naše drage doktorice Paše, bilo je protkano znanjem, stručnošću, profesionalizmom, ali i nježnošću, pažnjom i majčinskim odnosom prema svakom njenom malom pacijentu. I prepoznavala su to njena djeca, koja su sa puno povjerenja, ljubavi i bez straha dolazili kod svoje doktorice i kojima će sigurno najviše nedostajati.

Dr Paša je važila za jednog od najboljih pedijatara u Crno Gori, a svojom posvećenošću, toplini i savjetima zavrijedila je poštovanje kompletnog kolektiva Doma zdravlja Podgorica, svih kolega iz Crne Gore, kao i roditelja djece o čijem zdravlju je brinula.

Dom zdravlja Podgorica, odlaskom dr Paše Divanović izgubio je izvrsnog pedijatra, velikog čovjeka i nesebičnog prijatelja i druga.

Doktorka Divanović radila je 40 godina kao ljekar, od čega 33 kao pedijatar. Školovala se u Podgorici, a studije je završila na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.

Dobitnica je nagrade za najbolju doktoricu podgoričkog Doma zdravlja 2012. godine Zalagala se za vakcinaciju i govorila da ne vjeruje u povezanost autizma i MMR, odnosno vakcine protiv malih boginja, zaušaka i crvenke odnosno rubeole. Isticala je da ljekari tek u toku druge godine mogu da primijete simptome autizma, kada djeca počinju da pokazuju drugačije ponašanje, a s obzirom da se MMR daje sa navršenih godinu, roditelji cijelu situaciju povezuju sa vakcinom.

Divanović potiče iz staropodgoričke porodice Đečević, i završila je Osnovnu školu “Milorad Musa Burzan”. Studije je završila na Medicinskom fakultetu u Sarajevu kao jedna od dva najbolja studenta generacije.

Paša Divanović, 2012. godine bila je dobitnica nagrade za najbolju doktoricu podgoričkog Doma zdravlja. Vijest da je dobitnik nagrade, za koju su je kandidovale kolege, kako je tada govorila,

veoma je obradovala.

Ona je, između ostalog, podržavala vakcinaciju i negirala povezanost autizma i MMR vakcine. “Činjenica je da postoje reakcije poslije svake vakcinacije. Ja sam svoju djecu vakcinisala, vakcinisala sam unučad od brata i sestre, sjutra ću, ako bog da, i svoju unučad.

Dokazano je, deset godina se radilo na tome, da autizam i MMR nemaju nikakve povezanosti”, govorila je Divanović.

Takođe, zalagala se i apelovala na sve majke da doje djecu govoreći kako je dojenje hrana, ljubav, lijek i “nezamjenljivo za majku i bebe”.

“Toliko bi se moglo reći o njoj… Tužna… i zahvalna na svim stručnim, a majčinskim, savjetima i toplini. Jedan “njen ljepotan” će sigurno nastaviti da je pominje, a znam i mnogi još. Pored svega, stizala je i voljela i ovdje da komunicira sa svima nama… Neki tragovi su neizbrisivi”, jedan je od komentara na Facebooku. “Žena koja je živjela svoj posao, osoba koja je imala “tajnu vezu” sa mališanima, doktorica sa ogromnim srcem i strpljenjem…

Tuga što nas je napustila, i što je, nekako, makar ručicama u vazduhu nismo pozdravili…”, još je jedan od komentara posvećen dr Paši Divanović.

Crna Gora ostaje uskraćena za velikog profesionalca iz oblasti medicine.

R.T.

73

Sadrži jedinstven enzim mukupolisaharidazu koji uspješno:

O NOV

• Redukuje uznapredovali i dugotrajni celulit • Smanjuje obim područja gdje se stvara celulit • Povećava elastičnost kože i prevenira stvaranje depozita masti

®

Zašto Thiomucase Forte?

Enzim mukopolisaharidaza aktivira mukopolisaharide u masnim ćelijama i razmekšava kolagen vezivnog tkiva. Tkivo postaje propustljivije za tečnost, omogućava se lakše oticanje viška tečnosti kao i lakše sagorijevanje masnoća. Kao rezultat nastaje eliminacija celulita.

Kome se preporučuje?

Preporučuje se kod uznapredovale forme celulita gde se tretman započinje sa Thiomucase® Forte kremom tokom 2-3 nedelje a nakon toga tretman se može nastaviti sa Thiomucase®gelom. Кao rezultat redovne primjene dolazi do redukcije postojećeg celulita, koža postaje zategnutija i ljepša.

Kako se upotrebljava?

Thiomucase® Forte se nanosi na čistu i suvu kožu dva puta dnevno nakon tuširanja toplom vodom, radi boljeg prodiranja aktivnе materijе u kožu.

BARIÉDERM CICA DERMATOLOŠKO ULJE ZA MASAŽU

Idealna pomoć u prevenciji i korekciji strija i ožiljaka Na bazi Uriage Termalne vode, najkoncentrovanija termalna voda po mineralnim solima i elementima u tragovima.

Ϭ

Ϯϴ

/njŐůĞĚ ƐǀũĞǎĞŐ ŽnjŝůũŬĂ ƉƌŝũĞ ƵƉŽƚƌĞďĞ ĂƌŝĞĚĞƌŵ ŝĐĂ ƵůũĂ ; ϬͿ / ŝnjŐůĞĚ ŽǎŝůũŬĂ ŶĂŬŽŶ ƵƉŽƚƌĞďĞ ƵůũĂ Ϯ ƉƵƚĂ ĚŶĞǀŶŽ ŶĂŬŽŶ Ϯϴ ĚĂŶĂ ; ϮϴͿ͘ Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 /

www.meditas.me

EĂĜŝƚĞ ŶĂƐ͗