Medical 137

5. SEPTEMBAR 2020.

GODINA XII BROJ 137

www.medicalcg.me

1.50

U KCCG pušten u rad najsavremeniji dijagnostički aparat

Otvoreno rekonstruisano Akušersko odjeljenje u KCCG

Deficit enzima za varenje Rak debelog crijeva Vitamin D, suplement ili lijek Biološki ljekovi u reumatologiji Reumatoidni artritis Predijabetes

Krvne grupe i bolesti Polno prenosive bolesti Psihološke promjene tokom trudnoće HOBP – nepovratno oštećenje pluća Aspergiloza pluća Fizikalna terapija bola u leđima

Intervju: Ina Bulat

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa

IZ SADRŽAJA KCCG – pušten u rad najsavremeniji dijagnostički aparat 6 KCCG – rekonstuisano Akušersko odjeljenje 7 Rak debelog crijeva Prof. dr Vladimir Todorović 8–9 Deficit enzima za varenje Prof. dr Brigita Smolović 10 – 12 Predijabetes Dr sci med. Sreten Kavarić 13 – 15 Vitamin D, suplement ili lijek Dr Đorđije Krnjević 16 – 19 Intervju: Ina Bulat 22 – 23 Hronika Crne Gore 24 – 37 Biološki ljekovi u reumatologiji revolucija u medicini Dr Ana Bulatović 44 – 45 Reumatoidni artritis Dr Rifat Međedović 46 – 48 HOBP – nepovratno oštećenje pluća Dr Mirko Šebek 50 – 51 Aspergiloza pluća Prim. dr Gani Karamanaga 52 – 53 Psihološke promjene tokom trudnoće Prof. dr Artur Bjelica 54 – 55 Polno prenosive bolesti Dr Miloš Malidžan 56 – 57 Krvne grupe i bolesti Dr Snežana Filipović 60 – 61 Svjetski dan fizioterapije 63 Prednosti fizikalne terapije kod bola u leđima Bojan Kraljecić, spec. prim. fizioterapije 64 – 65 In memorijam Dragana Loncović, med. sestra 66

Pristup rehabilitaciji putem telekomunikacionih tehnologija Kada koristiti telerehabilitaciju Fizioterapeuti primjenjuju rehabilitaciju putem telekomunikacionih tehnologija radi podrťke i tretmana ĢLURNRJ VSHNWUD UD]OL�LWLK VWDQMD WRNRP &29,' SDQGHPLMH XNOMX�XMXÉL

+URQL�QD opstruktivna EROHVW SOXÉD

+URQLĂ?QH kardioloĹĄke probleme

'LMDEHWHV tipa 2

Reumatske bolesti

Mentalne Muskuloskeletne Karcinom SRUHPHÉDMH bolesti

Stanja nakon hiruĹĄkih intervencija (na primjer implantacija SURWH]H NXND koljena)

ÄĄWD WUHED X]HWL X RE]LU SULMH ]DND]DQRJ WHUPLQD

01

02

03

04

05

06

07 ?

+RÉHWH OL koristiti NRPSMXWHU ODSWRS WDEOHW LOL drugi mobilni XUHÓDM"

,PDWH OL MDNX L pouzdanu internet NRQHNFLMX"

Provjerite da li UDGH PLNURIRQ sluĹĄalice i NDPHUD"

Nemate dobru 'D OL ELVWH YROMHOL Mogu vam Pripremite internet da je sa vama ]DWUDÄżLWL GD PDOR spisak pitanja NRQHNFLMX" SULMDWHOM LOL Ă?ODQ prohodate ili da NRMD ÄżHOLWH GD 0RÄżHWH NRULVWLWL porodice radi uradite neke SRVWDYLWH ÍśNVQL WHOHIRQ NRQVXOWDFLMD" YMHÄżEH WDNR GD VH pripremite i isplanirate ĹĄta da REXĂ?HWH REXMHWH

3ULSUHPLWH VH ]D ]DND]DQL VDVWDQDN NDR GD ÉH VXVUHW ELWL OLFHP X OLFH L REH]ELMHGLWH EURM WHOHIRQD VYRJ ͜]LRWHUDSHXWD ]D VOX�DM GD QDVWDQX WHKQL�NL SUREOHPL X NRQHNFLML

7HOHUHKDELOLWDFLMD PRĿH ELWL MHGQDNR X�LQNRYLWD NDR L WUDGLFLRQDOQL PHWRG SUXĿDQMD ]GUDYVWYHQH XVOXJH X SREROMĢDQMX QLYRD IXQNFLMH L VPDQMHQMD EROD NRG �LWDYRJ QL]D PXVNXORVNHOHWQLK VWDQMD ZZZ ZRUOG SK\VLR ZSWGD\ ZRUOGSWGD\

U KCCG pušten u rad najsavremeniji dijagnostički aparat Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, sa ministarkom nauke Sanjom Damjanović i direktorom Kliničkog centra dr Jevtom Erakovićem 28. avgusta pustio je u rad Lowdose CT skener, najsavremeniji dijagnostički aparat, vrijedan 592 hiljade eura.

Predsjednik Đukanović je obišao Kabinet za magnetnu rezonancu, koji je opremljen magnetnom rezonancom, donacijom privrednika iz UAE, Kabinet za Ret kameru i imao sastanak sa predstavnicima KCCG, kojem su pored dr Erakovića, prisustvovali i predsjednik Odbora direktora dr Nermin Abdić, medicinska direktortorica prof. dr Marina Ratković, direktor Instituta za bolesti djece dr Saša Radović, šef medicinskog štaba NKT-a prof. dr Ranko Lazović i direktor Fonda za zdravstvo Sead Čirgić.

Predsjednik Đukanović je nakon puštanja u rad skenera poručio je da je prva obaveza svake nacionalno odgovorne politike da vodi računa o zdravlju svojih građana.

- Imajući u vidu brz razvoj tehnologije, a brz razvoj medicinske nauke i struke, naravno, potrebno je obezbijediti kontinuirano ulaganje da bismo mogli ispratiti ono što su izazovi novog vremena i da bi mogli graditi konkurentnost na regionalnom i na širem tržištu. Uvijek smo, opet, posebno osjetljivi kada je u pitanju zdravlje najmlađih, tako da sam danas zaista imao posebno zadovoljstvo da prisustvujem prezentaciji i da obznanim početak rada nove opreme u Institutu za zdravlje djece u okviru Kliničkog centra - kazao je Đukanović.

On je iskazao zadovoljstvo što je zdravstveni sistem danas u mogućnosti da pruži kvalitetnu zdravstvenu zaštitu djeci od svih vidova obolijevanja.

- Institut za bolesti djece, nekadašnja dječija bolnica, je ustanova sa jako dobrim referancama kada je u pitanju ne samo Crna Gora nego i naš region, i utoliko više cijenim da je uprava Kliničkog centra upravo stavila akcenat na ulaganja u taj dio Kliničkog centra i na taj način dajemo doprinos kvalitetnijem zbrinjavanju svih zdravstvenih problema sa kojima se suočava naša najmlađa populacija - rekao je Đukanović.

Poručio je da je veoma važno da održimo kontinuitet ulaganja i za ono što je već uloženo.

- Uloženo je u najbolju magnetnu rezonancu, u najbolji

06

skener i u najbolju Ret kameru koja rješava oftamološke probleme kod prijevremeno rođene djece. Danas sam bio u prilici da čujem da je spremna i sledeća investicija, to je potpuna rekonstrukcija i opremanje operacionog bloka u Institutu za bolesti djece, i to je nešto što će sigurno dodatno osavremeniti kapacitete Instituta i stvoriti još veću sigurnost za zdravlje najmlađe populacije - naveo je Đukanović.

Direktor KCCG, dr Eraković, podsjetio je da je zahvaljujući inicijativi i podršci predsjednika Đukanovića prije dvije godine nabavljen i najsavremenija magnetna rezonanca za snimanje najmlađih pacijenata, "čime smo upotpunili dijagnostički paket za našu djecu i time Crna Gora i Institut za bolesti djece i Klinički centar mogu sa zadovoljstvom da konstatuju da imamo nešto najbolje u ovom dijelu Evrope".

- Svjedoci smo svi zajedno prethodnih ulaganja u Klinički centar, u Institut za bolesti djece, da ništa od toga ne bi bilo da nije to bilo praćeno edukacijom kadra u Institutu za bolesti djece i u Kliničkom centru. Podsjetiću vas samo i napomenuti da za postojeći aparat, niskodozni skener naše ekipe i naši doktori su išli na edukaciju u Helsinki, i zahvaljujući tome sve najnovije dijagnostičke protokole koje se koriste na ovom skeneru možemo da primijenimo - istakao je dr Eraković.

Klinički centar Crne Gore

Otvoreno rekonstruisano Akušersko odjeljenje u KCCG Predsjednik Vlade Duško Marković i direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Jevto Eraković svečano su puštili u rad rekonstruisano Akušersko odjeljenje sa Odjeljenjem za carske rezove i Odjeljenjem za terminsku novorođenčad, kapaciteta 38 kreveta. Odjeljenje je u potpunosti rekonstruisano i opremljeno najsavremenijom opremom zahvaljujući donaciji Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), koja je izdvojila 240 hiljada eura za ovaj projekat. Najavljene su i nove investicije u KCCG vrijedne 17 miliona eura, kao i stvaranje uslova da u narednom mandatu počne gradnja novog Urgentnog centra.

- Otvaranjem Akušerskog odjeljenja Klinike za ginikologiju KCCG na licu mjesta svjedočimo kako znanje i odgovornost mogu i u uslovima najveće krize, zdravstvene i ekonomske, ulagati u zdravstveni system - kazao je premijer Marković i dodao da već nekoliko godina svjedočimo ozbiljnim ulaganjima u Klinički centar kada je u pitanju prostor, oprema ali i ljudski resursi.

Premijer Marković je kazao da već krajem ove godine počinjemo da trošimo 17 miliona eura novca opredijeljenog za KCCG i njegove klinike: „Želim da obavijestim crnogorsku javnost da ćemo krajem ove godine stvoriti uslove da u narednom mandatu započnemo gradnju novog Urgentnog centra“.

Premijer je zahvalio i EPCG ocjenjujući da je kao uspješna komapnija, koja je završila i obavila svoju važnu unutrašnju transformaciju, postala generator ukupnog razvoja Crne Gore.

Zadovoljan i ponosan onim što vidi u Kliničkom centru, predsjednik Vlade je čestitao zaposlenima u cijelom zdravstvenom sistemu Crne Gore na profesionalnosti i motivisanosti da u uslovima pandemije zaštite zdravlje građana.

Direktor dr Eraković je rekao da rekonstruisano akušerstvo sa ranije rekonstruisanim porodilištem spada u red najsavremenijih i najboljih porodilišta odnosno genikološko-akušerskih klinika u ovom dijelu Evrope.

- Ovo je nastavak kontinuiranog rada i ulaganja u Klinički centar Crne Gore i moram da vas podsjetim da smo zahvaljujući Vladi Crne Gore i našim prijateljima donatorima koji kontinuirano podržavaju rad Kliničkog centra, samo u prošloj godini

investirali preko 7,5 miliona eura. Najveći dio je došao kao podrška Vlade Crne Gore odnosno nešto više od 6,5 miliona i nešto manje od milion eura zahvaljujući našim prijateljima, podržavaocima rada KCCG - rekao je dr Eraković.

On je dodao da će u Kliničkom centru do kraja godine biti otvorena najsavremenija laboratorija, prva automatizovana laboratorija u Crnoj Gori, čija je vrijednost preko milion eura.

Najavio je otvaranje novog odjeljenja nefrologije i dijalize, a biće implementirani PAX i RIS sistem, gdje će na najbolji i najkomforniji način radiolozi moći od kuće da očitavaju nalaze za naše pacijente.

- I ono što nam je najveći infrastrukturni projekat u ovoj godini, očekujemo do kraja godine otvaranje potpuno nove intenzivne njege u Klinici za neurologiju gdje će biti smješteni i tretirani najteži pacijenti u Crnoj Gori - rekao je dr Eraković.

Ovo je, istakao je on, kontinuitet rada zdravstvenog sistema koji se nastavlja iz godine u godinu, koji pokazuje i snagu i volju i profesionalizam: „Snagu zdravstvenog sistema i snagu države i siguran sam da ćemo nastaviti taj kontinuitet i pokazati da sve što smo započeli da ćemo uspješno realizovati i još više razviti u narednom periodu“.

Klinički centar Crne Gore

07

RAK DEBELOG CRIJEVA: ZNAČAJ RANOG OTKRIVANJA I ADEKVATNOG LIJEČENJA

Prof. dr Vladimir Todorović Spec. onkolog Klinički centar Crne Gore

Danas u svijetu od različitih malignih tumora godisnje umire preko 9 miliona ljudi. Smatra se da će ovaj broj uskoro porasti na preko 10 miliona. Karcinom debelog crijeva postao je globalni zdravstveni problem. Ustanovljeno je povećanje incidence na godišnjem nivou sa obolijevanjem oko 1.2 miliona pacijenata u svijetu, što čini blizu 10% svih tumora. Petogodišnje preživljavanje svih stadijuma bolesti kreće se nešto preko 50%.

Tokom dijagnostike oko 25 do 30% bolesnika su inicijalno u metastatskom stadijumu bolesti. U Crnoj Gori se procjenjuje da godišnje oboli oko 200 pacijenata, dok umre 110 bolesnika. Rak debelog crijeva je treći vodeći uzrok obolijevanja od maligniteta kod muškaraca (poslije karcinoma pluća i prostate) i žena (poslije karcinoma dojke i pluća). Nažalost, rak debelog crijeva je i treći vodeći uzrok umiranja od maligniteta u Crnoj Gori. Stope obolijevanja rastu sa godinama starosti i najviše su kod muškaraca između 70 i 74 godine, a kod žena iznad 75 godina života. Zabrinjava da se uočava porast broja oboljelih kod osoba mlađih od 40 godina. Petogodišnje preživljavanje bolesnika sa metastatskim karcinomom debelog crijeva je samo 12%, u poređenju sa lokalizovanom bolešću kod koje iznosi oko 90%. Pravi uzrok nastanka ovog karcinoma predstavlja kombinaciju etioloskih faktora od kojih su najznačajniji godine starosti, porodična istorija raka debelog crijeva, inflamatorne bolesti crijeva, uticaj ima i pušenje, veći

08

unos alkohola, ishrana koja sadrži visok unos crvenog i pečenog mesa, te gojaznost osobe i nekretanje odnosno manja fizička aktivnost.

Obično su simptomi kancera debelog crijeva nespecifični i zbog neadekvatnog prepoznavanja mogu dovesti do razvoja uznapredovale bolesti. Kod sumnjivih simptoma na ovo oboljenje neophodno bi bilo da se pacijent što ranije javi doktoru radi pravilne i adekvantne dijagnostike, jer su tada šanse za potpuni oporavak veoma visoke. Najčešći simptomi na koje treba obratiti pažnju su promjene u pražnjenju crijeva koje traju više dana, smjena dijareje i obstipacije, promjene u konzistenciji stolice, osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva, krvarenje iz debelog crijeva, bolovi u stomaku, i neki nespecifični kao slabost i umor te gubitak tjelesne težine bolesnika. Slični simptomi su i kod drugih oboljenja kao što su najčešće hemoroidi, infekcije, postojanje iritabilnog kolona ili inflamatorne bolesti crijeva. Zbog ovih dilema potrebno je da se bolesnik što prije javi ljekaru radi pravilne dijagnostike i započinjanja adekvantnog liječenja, odnosno najbolje je uraditi skrining pregled prije pojave simptoma i otkriti tumor u ranijim fazama kada je liječenje najuspešnije.

U Crnoj Gori se sprovodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji uključuje žene i muškarce starosti od 50 do 74 godine. Kao dio prevencije raka debelog crijeva, sprovodi

se test na okultno krvarenja u stolici, odnosno prisustvo krvi u stolici na dvije godine. U slučaju pozitivnog nalaza radi se kolonoskopija te se pacijent prikazuje konzilijumu za tumore digestivnog sistema ukoliko se radi o uznapredovaloj formi kancera.

Definitivna dijagnoza raka debelog crijeva se postavlja patohistološki iz tkivnih uzoraka dobijenih tokom kolonoskopije ili hirurške intervencije. U trenutku postavljanja definitivne dijagnoze veoma je važno utvrditi stadijum bolesti u smislu lokalne proširenosti i utvrđivanja udaljenih metastaza. Pri tome se koriste različite imidžing metode kao što su ultrasonografija, CT odnosno skener, RTG i MR odnosno magnetna rezonanca. Takođe može se uraditi i PETCT radi određivanja proširenosti bolesti ili definisanja operabilnosti bolesti. Tumorski markeri se koriste prije svega u praćenju bolesnika nakon operacije i eventualnom relapsu bolesti. Najčešće kancer debelog crijeva daje metastaze u jetru, pluca, limfne čvorove, ali rjeđe i u druge organe kao što su mozak ili kosti.

Napredak i istraživanja iz oblasti onkologije doveli su do boljeg razumijevanja same biologije tumora i identifikacije molekularnih biomarkera veoma značajnih prediktivnih i prognostickih parametara. Određivanje molekularnog profila tumora pomaže kliničarima pri procjeni toka bolesti kao i određivanju terapijske strategije. Biomarkeri koji imaju najznačajniju ulogu kod raka debelog crijeva su RAS, BRAF i MSI. S obzirom na kompleksnu prirodu bolesti i dostupne terapijske opcije, brigu o oboljelima treba da vodi multidisciplinarni tim stručnjaka koji u sastavu ima specijaliste abdominalne hirurgije, medikalne onkologije, radioterapije, radiologa dijagnosti- čara i patologa koji se bavi ovom oblašću. Multidisciplinarni tim kompletno sagledava stanje pacijenta, stadijum bolesti i najbolje terapijske opcije te donosi optimalan plan liječenja.

Osnovni principi liječenja raka debelog crijeva se zasnivaju na hirurškom liječenju i primjeni hemioterapije, radioterapije i ciljanog biološkog liječenja. Najčešće je neophodna kombinacija ovih metoda. Hirurška intervencija predstavlja osnovnu metodu liječenja ukoliko je ona moguća, s obzirom da kod određenog broja bolesnika nije moguće uraditi radikalnu operaciju kod koje je bolesnik izliječen. Radikalno uklanjanje primarnog tumora ili metastatske promjene može dovesti uz ostale terapije do potpunog izliječenja pacijenta.

U lijecenju raka debelog crijeva radioterapija ima svoje

značajno mjesto prije svega kod rektalnog i analnog kancera.

Zračna terapija se može primijeniti u neoadjuvantnom odnosno prije operacije ili adjuvantno, odnosno nakon hirurgije, da bi smanjila mogućnost relapsa bolesti. Danas se najčešće koristi primjena zračenja preoperitavno zbog bolje efikasnosti i smanjenja rekurencije bolesti, sa primarnim ciljem smanjenja tumora i odstranjenja mikrometastatskih promjena u okolini primarne lezije. Zračenje se sprovodi uz potencijaciju hemioterapijskim protokolima koji poboljšavaju efikasnost liječenja. Zračna terapija se može primijeniti i u smislu smanjenja simptoma uznapredovalog carcinoma, kada dolazi do bolnog sindroma ili krvarenja kada se smatra palijativnom radioterapijom. Ova metoda popravlja kvalitet života bolesnika.

U onkoloskoj praksi se od 2003. godine primijenjuje sistemsko liječenje u vidu „ciljane“ ili „biološke“ terapije. Prije uključivanja ovih novih protokola srednje preživljavanje pacijenata sa metastatskim kolorektalnim karcinomom je iznosilo do 20 mjeseci, a sa uvođenjem ciljanih terapijskih agenasa srednje preživljavanje danas dostiže i 40 mjeseci. Zahvaljujući dubljem razumijevanju mehanizama dejstva ljekova i biologije tumora, ljekari su u stanju da prepoznaju specifične procese koji vode ka ubrzanom rastu kancera, a neki od tih procesa mogu biti blokirani „antitumorskim antitijelima“. Zbog ciljanog dejstva na tumorske ćelije minimalnih dejstava na zdrave ćelije, ovaj vid liječenja ima manje neželjenih efekata u odnosu na klasičnu hemioterapiju.

U većini savremenih protokola biološka terapija se primijenjuje u kombinaciji sa hemioterapijom, i to kod pacijenata sa uznapredovalom bolešću. Postoje dvije grupe bioloških agenasa i to antiangiogena terapija koja blokira faktor rasta krvnih sudova i blokatori receptora za EGFR koji se primjenjuju ukoliko nema mutacija RAS gena.

Analizirajuci stope obolijevanja i smrtnosti od raka debelog crijeva može se zaključiti da ovaj kancer predstavlja značajno opterećenje stanovništva i zdravstvenog sistema u Crnoj Gori kao i u zemljama regiona. Edukacija stanovništa i medicinskog osoblja je presudna kako bi se bolest na vrijeme prepoznala, dijagnostikovala i adekvatno liječila. Ovakav pristup može dovesti do potpunog izliječenja bolesnika, a kod uznapredovale forme bolesti do produženja i poboljšavanja kvaliteta života oboljelog.

U Crnoj Gori imamo na raspolaganju najsavremenije terapijske opcije koje su dostupne i u drugim evropskim zemljama, te našim pacijentima možemo pružiti optimalno liječenje. Neophodan je kontinuirani zajednički rad na podizanju svijesti o problemu raka debelog crijeva, ranom otkrivanju ove bolesti kada je ona izlječiva, te stalnom unapređenju dostupnosti savremenim terapijskim protokolima.

Sponzorisano

09

Najčešći urođeni i stečeni deficit enzima za varenje Prof. dr Brigita Smolović Klinički centar Crne Gore

Pravilna funkcija digestivnog sistema značajno utiče na kompletno zdravlje čovjeka, ali i na svakodnevni kvalitet njegovog života. U slučaju poremećaja u funkciji digestivnog trakta, javljaju se mnoge zdravstvene tegobe, kao što su slaba absorpcija ili intolerancija na određene sastojke iz hrane, problemi sa tjelesnom težinom, mučnina, nadimanje, opstipacija, bol u stomaku, dijareja...

Glavna funkcija digestivnog sistema je varenje i apsorpcija hrane.

Varenje proteina počinje u želucu pod dejstvom želudačne kiseline (HCl) i proteolitičkog enzima pepsina. Slično, varenje ugljenih hidrata počinje još u ustima pod uticajem amilaze pljuvačnih i lingvalnih žlijezda. Dakle, proteini i ugljeni hidrati mogu da se vare čak i ako je potpuno blokirana funkcija pankreasa.

Međutim, varenje masti se odvija uglavnom uz pomoć pankreasne lipaze i maldigestija i malapsorpcija masti je najvažnija digestivna malfunkcija u egzokrinoj insuficijenciji (nedostatku) pankreasa.

Samo oko 10% unijete masti može da se svari u želucu pod uticajem gastrične lipaze. Dalje varenje masti nastavlja se u duodenumu uz pomoć pankreasne lipaze. Ukoliko je pH u duodenumu manji od 5 dolazi do inaktivacije pankreasnih enzima. To se događa u egzokrinog insuficijenciji pankreasa, jer sem smanjenog izlučivanja enzima dolazi i do smanjenog izlučivanja bikarbonata koji

10

u normalnim uslovima neutrališu kiseli gastrični sadržaj koji dospijeva u duodenum.

Najrezistentnija na proteolitičku degradaciju je amilaza.

Nasuprot tome aktivnost lipaze vrlo brzo opada. Velike količine lipaze denaturišu se između duodenuma i jejunuma. Dakle najosjetljiviji enzim za intraluminalnu degradaciju je lipaza.

U hroničnoj insuficijenciji egzokrinog pankreasa dolazi do maldigestije masti, proteina i ugljenih hidrata. Neapsorbovane masti i proteini prolaze kroz digestivni sistem i pojavljuju se u stolici, odnosno nastaje steatoreja i kreatoreja.

Steatoreja je, po definiciji, količina masti u stolici mjerena u toku 24h, veća ili jednaka 7gr. Količina masti u stolici veća od 15 gr, smatra se teškom steatorejom. Da bi došlo do ove pojave pankreas mora da bude toliko oštećen, da izlučuje samo 5-10% potrebnih količina enzima, tj. oštećeno je više od 90% tkiva pankresne žlijezde. Kao posljedica statoreje dolazi do malog body mass index-a, pojave astenične konstitucije i maldigestije u mastima rasvorljivih vitamina (A,D,E i K), magnezijuma, kalcijuma, cinka i folne kiseline. Javlja se i deficit vitamina B12, a što je posebno važno zbog smanjenog nivoa lipoproteina C, Apo A-I i lipoprotein A, HDL-C, povećan je rizik za kardiovaskularne bolesti.

Najčešći razlozi nastanka egzokrine insuficijencije

funkcije pankreasa su: hronični pankreatitis, cistična fibroza i hirurške intervencije na pankreasu. Kod teške forme akutnog pankreatitisa takođe imamo prolaznu insuficijenciji egzokrinog pankreasa.

Hronični pankreatitis je hronični zapaljenski proces u pankreasu koji dovodi do destrukcije i fibroze egzokrinog i endokrinog tkiva pankreasa, što ima za posljedicu razvoj hronične insuficijencije pankreasa. Histološke i funkcionalne promjene u pankreasu su ireverzibilne. Etiologija hroničnog pankreatitisa je različita. Najčešći uzrok u visoko razvijenim zemljama je zloupotreba alkohola. Smatra se da količina od 80gr alkohola dnevno u kontinuitetu od 10 godina dovodi do razvoja ove bolesti. (1 flaša vina ili 6 piva dnevno). Drugi etiološki faktori su: tropski pankreatitis, opstruktivni pankreatitis, hereditardni pankreatitis, autoimuni pankreatitis i idiopatski - kod nepoznatog uzroka, a kod djece cistična fibroza. Može se javiti kao komplikacija hiperparatireoidizma i hipertrigliceridemije. Takođe je poznato da ponavljani napadi akutnog pankreatitisa, sa nekrozom i fibrozom tkiva dovode do hroničnog pankreatitisa. U nekoliko posljednjih decenija opisuje se pojava hroničnog pankreatitisa i egzokrine insuficijencije pankreasa u sklopu HIV infekcije.

Cistična fibroza je autozomno recesivna nasljedna bolest, koja je prvi put opisana 1938. godine, a koja se javlja u zemljama Sjeverne Evrope u 1: 3000 novorođene djece. Glavni poremećaj je mutacija na CFTR genu, transmembranskom regulatoru provođenja hlora, ali i drugih elemenata, što dovodi do loše rastvorljivosti i posljedične agregacije intraluminalnih mucina, tj. do nenormalnosti u transmembranskom kretanju tečnosti i

elektrolita. Postoji više od 1500 mutacija CFTR gena. Glavne karakteristike bolesti su promjene na plućima koje na kraju dovode do hronične respiratorne insuficijencije i promjene na pankreasu, koje za posljedicu imaju hroničnu pankreasnu insuficijenciju.

Osamdeset pet do 90% djece već u prvoj godini razvije insuficijenciju pankreasa. Javljaju se masne stolice, nadutost i slabo napredovanje u rastu i težini. Glavni razlog maldigestije i malapsorpcije u ovih pacijenata je nedostatak pankreasnih enzima, nedostatak bikarbonata, izmijenjene žučne soli, problem sa transportom različitih metabolita kroz sluznicu crijeva i anatomsko strukturne promjene. Dobra nutricija ovih pacijenata i dodavanje enzima pankreasa omogućava relativno dugo preživljavanje.

Hirurške intervencije na pankreasu Gubitak mase pankreasnog tkiva zbog hirurške intervencije (parcijalna i totalna pankreatektomija) bez obzira da li je operacija urađena zbog beningnog ili malignog procesa u pankreasu može da dovede do hronične pankreasne insuficijencije.

I neke druge bolesti digestivnog sistema mogu imati za posljedicu hroničnu insuficijenciju egzokrinog pankreasa. Insuficijencija pankreasa u ovim bolestima je obično umjerena, po nekad teška i dovoljna da izazove maldigestiju i malapsorpciju, koja se može korigovati enzimskom supstitucijom. Do pankreasne egzokrine insuficijencije dolazi, pored već opisanog gubitka funkcionalnog parenhima (atrofije), i kod obstrukcije pankreasnog kanala ali i postprandijalne asinhronije - sy kratkog crijeva i stanja poslije hirurgije želuca. Tu su i bolesti: celijakija, Crohnova bolest, diabetes mellitus-a, hronična holestaza - primarna

11

bilijarna ciroza i primarni sklerozirajući holangitis.

Svakako ubrzan način života i konstantna izloženost psihofizičkim naporima i stresu, dovela je i do promjena navika u ishrani, što za posljedicu ima veliki broj problema sa digestivnim sistemom, a to se odražava kao poremećaj aktivnosti digestivnih enzima ili njihove insuficijencije.

Nadoknada enzima za varenje Zbog navedenog enzimi se daju pacijentima sa insuficijencijom egzokrinog pankreasa -poremećajem egzokrine funkcije pankreasa (enzimi se mogu opisati kao jednostavni proteini koji se nalaze unutar svake žive ćelije gdje djeluju kao "biološki katalizatori" za regulisanje različitih bioloških reakcija, uključujući i varenje).

Isporuka dovoljne količine enzima u duodenum u vrijeme obroka može redukovati malapsorpciju nutritijenata, poboljšati simptome steatoreje i u nekim slučajevima smanjiti bolove u hroničnom pankreatitisu. Sadašnja klinička praksa preporučuje upotrebu 25000-40000, pa i 50000 jedinica lipaze po obroku.

Svaki pacijent sa egzokrinom insuficijencijom pankreasa i maldigestijom, nezavisno od stepena steatoreje i prisustva/odsustva simptoma, treba primiti terapiju nadoknade enzima. Cilj terapije je prevencija gubitka tjelesne težine, simptoma egzokrine insuficijencije pankreasa, vitaminskog deficita i popravljanje nutri-

cionog statusa. Svakako terapija treba da bude individualizovana.

Klinički se procjenjuje: dobijanje u tjelesnoj težini, nutricioni status, učestalost pražnjenja, karakter stolice, abdominalnu bol, kvalitet života.

Veoma je važno da pored osoba sa pankreasnom egzokrinom insuficijencijom, unos digestivnih enzima putem suplemenata je indikovan za bolje varenje i očuvanje zdravlja digestivnog trakta. Može doprinijeti i regulaciji tjelesne težine, zdravlju zglobova, funkciji mišića i imunskog sistema. Dodatni unos ovih enzima preporučuje se i tokom putovanja, promjene vrste hrane, podneblja i klimatskih uslova. Digestivni enzimi mogu značajno ublažiti simptome koji prate metaboličke i digestivne poremećaje uzrokovane intolerancijom na određene sastojke hrane, za koje organizam ne proizvodi specifične enzime neophodne za njihovo varenje i apsorpciju (npr. intolerancija na laktozu usljed nedostatka enzima laktaze).

U upotrebi su enzimi biljnog i životinjskog porijekla.

Enzimi biljnog, mikrobiološkog porijekla imaju prednost jer su aktivni pri manjim dozama, kompatibilniji ljudskom organizmu (naročito u odnosu na one goveđeg porijekla), aktivni su pri svim pH vrijednostima (2-11) i samim tim bioraspoloživost je mnogo veća.

Dodatak enzima je veoma preporučljiv za dobijanje "dodatne podrške" i nadoknade za akumulirani negativni uticaj dijetetskih grešaka.

DIGESTIVNI ENZIMI KAO POMOĆ DA IZ HRANE UZMETE SAMO ONO NAJBOLJE A~yAGV@

Ŏ ŀ Ŏ

PREDIJABETES - STANJE ILI NEŠTO OZBILJNIJE Dr sci med. Sreten Kavarić Klinički centar Crne Gore

Šta je predijabetes?

Predijabetes je prelazno-intermedijarno stanje hiperglikemije sa glikemijskim parametrima iznad normalnog, ali ispod praga dijabetesa, najčešće asimptomatsko.

Dijagnostički kriterijumi predijabetesa nisu jednako definisani u međunarodnim profesionalnim organizacijama, ali se u svim definicijama smatra stanjem visokog rizika za razvoj dijabetesa sa godišnjom stopom konverzije (prelaska) u T2DM od 5% -10%.

Važno je obratiti pažnju na suptilne simptome koji mogu da ukažu na postojanje ovog stanja.

Gojaznost Povezanost gojaznosti i predijabetesa je poznata. Visoka je udruženost ova dva oboljenja, od preko 80%, obavezuje izabrane ljekare da na vrijeme obrate pažnju na visoku mogućnost predijabetesa kod gojaznih. Takođe, visok procenat gojaznih ima i hipertenziju.

Udruženost gojaznosti, hipertenzije, predijabetesa i poremećaja masnoća u krvi (dislipidemija) se označava kao metabolički sindrom.

Visok krvni pritisak Osobe sa povišenim krvnim pritiskom izložene su povećanom riziku od predijabetesa jer hipertenzija uzrokuje srce na jači rad i ubrzanu cirkulaciju krvi kroz tijelo, što otežava eliminaciju viška šećera iz krvotoka. Hipertenzija i predijabetes su stanja koja se međusobno pogoršavaju, a studije su pokazale da u velikoj mjeri povećavaju rizik od srčanog zastoja. Nažalost, i predijabetes i visok krvni pritisak u početku su uglavnom asimptomatski. Pacijenti koji imaju hipertenziju trebali bi ozbiljno da se posvete prevenciji predijabetesa.

Problemi s kožom Ponekad se zdravstveni problemi mogu manifestovati i spolja. Predijabetes može da prouzrokuje različite probleme na koži zbog povećanog nivoa insulina u krvi. Predijabetes takođe utiče na cirkulaciju krvi, što može da prouzrokuje svrab u ekstremitetima.

Zamagljen vid Predijabetes i dijabetes mogu negativno da utiču na vid.

Kada nivo šećera u krvi prelazi sa visokog na niski, to može dovesti

13

Test krvi Glikemija naĹĄte (IFG) Glikemija u toku OGTT (IGT) HbA1c *

Normalne vrijednosti <5,6 mmol/l

Predijabetes

Dijabetes

5,6-6,9 mmol/l

â&#x2030;Ľ 7,0 mmol/l

<7,8 mmol/l

7,8-11,0 mmol/l

â&#x2030;Ľ 11,0 mmol/l

<5,7%

5,7â&#x20AC;&#x201C;6,4%

â&#x2030;Ľ 6,5 %

Tabela 1. do curenja teÄ?nosti u oÄ?no soÄ?ivo zbog Ä?ega dolazi do zamagljenja vida.

Konstantan osjeÄ&#x2021;aj gladi Ä&#x152;esta glad moĹže da ukaĹže na postojanje predijabetesa.

Ekstremni umor Na isti naÄ?in na koji poviĹĄen nivo glukoze u krvi moĹže da dovede do osjeÄ&#x2021;aja gladi, isto tako moĹže da dovede i do iscrpljenosti.

PoveÄ&#x2021;ana ĹžeÄ&#x2018; PoveÄ&#x2021;ana ĹžeÄ&#x2018;, posebno nakon obroka, moĹže da ukaĹže na predijabetes. Organizam se trudi eliminisati viĹĄak glukoze iz krvotoka, a jedan od naÄ?ina za to je razreÄ&#x2018;ivanjem krvi i izbacivanjem ĹĄeÄ&#x2021;era putem urina. To Ä&#x2021;e dovesti do dehidriranosti organizma i osjeÄ&#x2021;aja hroniÄ?ne ĹžeÄ&#x2018;i.

EpidemioloĹĄki podaci Centar za kontrolu i prevenciju bolest USA posjeduje podatke da 37% odraslih starijih od 20 godina i 51% starijih od 65 godina imaju predijabetes (definisani nivoom glukoze ili HbA1c- glikozilirani hemoglobin).

MeÄ&#x2018;unarodna federacija za dijabetes procjenjuje prevalenciju predijabetesa na 471 miliona na globalnom nivou do 2035.

Stopa konverzije pojedinaca od predijabetesa do dijabetesa se mijenja sa karakteristikama populacije: godiĹĄnja stopa incidence dijabetesa je 4-6% za izolovani IGT (poremeÄ&#x2021;ena tolerancija na glukozu), za izolovani IFG (poremaÄ&#x2021;aj glukoze naĹĄte) 6-9%, a za oba (IGT + IFG) 15-19%.

ProsjeÄ?ni godiĹĄnji rizik od razvoja dijabetesa za nekoga sa normoglikemijom je pribliĹžno 0,7% godiĹĄnje, a oko 5-10% godiĹĄnje kod osoba sa IFG ili IGT. IDF (International Diabetes Federation) podaci za prevalenciju predijabetesa u Evropi su sljedeÄ&#x2021;i: 52% pacijenta u starosnoj dobi 60-79 godina ima predijabetes, 31% pacijenata od 40-59 godina, a Ä?ak 15,7% pacijenata starosne dobi izmedju 20-39 godina.

Nije vrijeme za Ä?ekanje Pacijenti sa predijabetesom pripadaju populaciji sa visokim rizikom za pojavu dijabetesa i makrovaskularnih komplikacija:

14

- Pacijenti sa koronarnom arterijskom bolesti - 24% ima predijabetes; - Pacijenti sa preleĹžanim moĹždanim udarom - 32-34% ima predijabetes; - Pacijenti sa perifernom arterijskom bolesti - 26-28% ima predijabetes; - Pacijenti sa hroniÄ?nom insuficijencijom srca - 40% ima predijabetes; Kada posumnjati na predijabetes?

Predijabetes je meÄ&#x2018;ustanje izmeÄ&#x2018;u normalnih kontrolnih vrijednosti glukoze i dijabetesa tip 2.

Predijabetes je uzrokovan oĹĄteÄ&#x2021;enjem glikemije naĹĄte (Impaired Fasting Glucose-IFG) i/ili intolerancijom na glukozu (Impaired Glucose Tolerance-IGT).

Osoba sa predijabetesom ima poveÄ&#x2021;an rizik za pojavu dijabetesa tip 2 u buduÄ&#x2021;nosti. (Tabela 1.)

Koga i kada treba provjeriti za predijabetes?

Svake 3 godine sve osobe starije od 45 godina treba provjeriti za predijabetes.

Jednom godiĹĄnje treba provjeriti sve pacijente koji imaju:

t QP[JUJWOV QPSPEJĘ&#x160;OV BOBNOF[B [B EJKBCFUFT

t prekomjernu tjelesnu teĹžinu (ITM â&#x2030;Ľ 30kg/m2), posebno abdominalni tip gojaznosti;

t TNBOKFOV Ä&#x2022;[JĘ&#x160;LV BLUJWOPTU

t HFTUBDJKTLJ EJKBCFUFT

t äFOF LPKF TV SPEJMF ÿFDV UFäV PE LH

t arterijska hipertenzija, ishemijska bolest srca, ishemijska bolest mozga;

t EJTMJQJEFNJKB )%- Čł NNPM M J JMJ USJHMJDFSJEJ Č´ mmol/l;

t sindrom policistiÄ?nih ovarijuma (PCO sindrom) i druga endokrinoloĹĄka oboljenja koja kompromituju glikoregulaciju.

FINRISK SKOR za procjenu rizika za Dijabetes tip 2 ZnaÄ?ajno je da se svakom pacijentu koji ima preko 45 godina ili se nalazi u grupi pacijenata sa posebnim rizikom od pojave predijabetesa uradi upitnik u nastavku kako bi na osnovu dobijenih rezultata mogli vidjeti da li je pacijent kome je potrebno uraditi i dvije uzastopne glikemije naĹĄte kako bi se utvrdilo

Tabela 2.

Tabela 3. postojanje predijabetesa. (Tabele 2. i 3.)

Postoji i mogućnost instaliranja FINRISK skor upitnika u vidu Predijabetes testa kao aplikacije u telefonu, koja omogućava veoma brzo određivanje skora (PREDIJABETES test potraziti u Play Store-u kod Android telefona ili u App Store-u kod Iphone uređaja).

U slučaju potvrde postojanja predijabetesa pacijentu se prvo savjetuje pomjena životnog stila koja podrazumijeva primjenu adekvatnog načina ishrane u vidu individualno prilagođene dijete kao i individualno prilagođen program fizičke aktivnosti.

Ukoliko i poslije 3 do 6 mjeseci ne dobijemo ciljane referentne vrijednosti, preporučuje se uključivanje metformina sa

produženim djelovanjem, jedinog lijeka koji je registrovan kao medikamentozna terapija kod predijabetesa.

Predijabetes je stanje na koje treba misliti i liječiti!

Sponzorisano

15

Vitamin D

- suplement ili lijek?

Dr Đorđije Krnjević Spec. interne medicine – endokrinolog Klinički centar Crne Gore

Savremeni čovjek danas živi u eri suplemenata. Zbog užurbanog načina života, manjka vremena za pripremanje zdravog, kvalitetnog i pravovremenog obroka, učestalog preskakanja obroka kao i nedostupnosti određenih namirnica, kako zbog ekonomskog statusa tako i zbog geografske pozicioniranosti, sve više se pribjegava upotrebi suplemenata. Cilj je nadoknaditi esencijalne vitamine, minerale i oligoelemente. Mnogobrojne suplemente konzumiramo kao dodatak svakodnevnoj ishrani, dok se neki od njih primjenjuju kao dio terapijskih protokola u liječenju pojedinih patoloških stanja (npr. kalcijum u liječenju osteoporoze ili selen u tretmanu poremećaja funkcije štitaste žlijezde).

Jedan od najčešće korišćenih suplemenata današnjice je vitamin D. Posljednjih godina se sve više konzumira ili u svrhu supstitucije zbog njegovog deficita ili kao dio terapijskih protokola kada se obično ordiniraju visoke doze ovog vitamina.

Vitamin D3 ili holekalciferol, koga često nazivaju i vitaminom Sunca, se stvara u tijelu tokom izlaganja sunčevoj svetlosti.

U koži se sintetiše iz provitamina u prisustvu UV zraka.

U organizmu, tačnije u jetri i bubezima, prolazi kroz faze hidroksilacije i nastaje aktivna forma, tzv kalcitriol. Veoma male količine

16

ovog vitamina su potrebne organizmu na dnevnom nivou, a odrasli ga nadoknaÄ&#x2018;uju ili izlaganjem suncu ili u manjoj mjeri hranom.

Koliko je vitamina D proizvedeno iz sunÄ?evih zraka zavisi od viĹĄe faktora, ali najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e od doba dana i od boje koĹže. Ĺ to duĹže koĹžu izlaĹžemo suncu, viĹĄe vitamina D se proizvodi.

Velike koliÄ?ine vitamina D se stvaraju u koĹži kada je cijelo tijelo izloĹženo suncu u ljetnje doba godine. Osobama koje imaju svijetliju koĹžu dovoljno je oko 15 minuta izlaganja suncu, dok je osobama sa tamnijom koĹžom za istu koliÄ?inu D vitamina potrebno i po nekoliko sati. Organizam je u stanju da proizvede od 10.000 do 25.000 IU (internacionalnih jedinica) vitamina D prije nego ĹĄto koĹža poÄ?ne da â&#x20AC;&#x17E;goriâ&#x20AC;&#x153;. NajviĹĄe vitamina D se dobija kada se izlaĹže veÄ&#x2021;i predio koĹže, kao ĹĄto su leÄ&#x2018;a, za razliku od manjih djelova kao ĹĄto su lice ili ruke.

Kada sunÄ?evi zraci uÄ&#x2018;u u atmosferu pod velikim uglom, atmosfera spreÄ?ava UV djelove zraka, tako da koĹža nije u stanju da proizvede vitamin D. Ovo se deĹĄava ljeti tokom jutra i poslijepodneva, kao i tokom veÄ&#x2021;eg dijela dana u zimskom periodu.

Zato je ljeto najoptimalnije doba godine za proizvodnju vitamina D, i to sredinom dana izmeÄ&#x2018;u 10 i 15h. MeÄ&#x2018;utim, tada je intenzitet UV zraÄ?enja najveÄ&#x2021;i te stoga moramo biti oprezni da ne dobijemo opekotine koĹže ili poveÄ&#x2021;amo rizik za nastanak karcinoma koĹže.

Melanin je supstanca koja utiÄ?e na ten koĹže. Ĺ to viĹĄe melanina posjedujemo, koĹža je tamnija. Melanin ĹĄtiti od oĹĄteÄ&#x2021;enja koĹže koje nastaje od previĹĄe izlaganja UV zracima, tako da tamnija koĹža sa viĹĄe melanina ne dozvoljava UV zracima da prodru u koĹžu. Samim tim proizvodi se i manje vitamina D. Mnogobrojni su drugi faktori koji mogu uticati na koliÄ?inu vitamina D koji tijelo proizvodi prilikom izlaganja suncu: t Ă&#x2021;JWPUOB EPC LBLP TUBSJNP LPäJ KF UFäF EB QSPJ[WPEJ

vitamin D;

t 4SFETUWB [BĂ?UJUF PE TVODB PWB [BĂ?UJUB TQSFĘ&#x160;BWB QSPJ[vodnju vitamina D;

t /BENPSTLB WJTJOB TVODF KF JOUFO[JWOJKF OB WSIV QMB nine nego na plaĹži. To znaÄ?i da viĹĄe vitamina D proizvodimo na veÄ&#x2021;im visinama;

t 0CMBĘ&#x160;OP JMJ WFESP OFCP NBOKF VMUSBMKVCJĘ&#x160;BTUJI 67

zraka dopire do koĹže ako je dan oblaÄ?an;

t ;BHBĂżFOKF WB[EVIB VMUSBMKVCJĘ&#x160;BTUJ [SBDJ TF QSBLUJĘ&#x160;OP upiju u zagaÄ&#x2018;en vazduh i reflektuju nazad u prostor. To znaÄ?i da ako je veÄ&#x2021;e zagaÄ&#x2018;enje vazduha, koĹža onda stvara manje vitamina D;

t 4UBLMFOF QPWSĂ?JOF TUBLMP TQSFĘ&#x160;BWB TWF VMUSBMKVCJĘ&#x160;BTUF zrake, tako da neÄ&#x2021;emo moÄ&#x2021;i proizvesti dovoljno vitamina D ako smo na suncu, a nalazimo se iza stakla. Ĺ to se tiÄ?e nadoknade vitamina D putem ishrane, treba znati da vrlo malo namirnica sadrĹži vitamin D. Masne ribe kao ĹĄto su losos, tunjevina i skuĹĄa su meÄ&#x2018;u najboljim izvorima vitamina D. GoveÄ&#x2018;a dĹžigerica, sir i Ĺžumance obezbjeÄ&#x2018;uju manje koliÄ?ine. Sok od pomorandĹže sadrĹži oko 100 IU po Ä?aĹĄi. Jedna ĹĄolja punomasnog neobranog mlijeka sadrĹži oko 125 IU vitamina D u 1 litru, ali mlijeÄ?ni proizvodi poput sira i sladoleda, zbog odreÄ&#x2018;enih procedura koje se sprovode u proizvodnji ne sadrĹže ovu koliÄ?inu vitamina D. Definicija vitamina ukljuÄ?uje da takva supstanca ne moĹže biti sintetisana u organizmu tj. da se mora uzimati spolja, tj. supstituisati. Kako se vitamin D stvara u organizmu pod dejtvom UV zraka, sve viĹĄe se naziva prohormonom, tj. on djeluje skoro kao hormon, a veliki dio imunog sistema ima receptore za vitamin D. Prvobitno oznaÄ?en kao vitamin, pretpostavljalo se da nije

17

toliko vaĹžan. MeÄ&#x2018;utim, sada je prepoznat kao prohormon koji je od suĹĄtinskog znaÄ?aja za Ĺživot. Na osnovu mnogobrojnih istraĹživanja, studija kao i iskustava ljekara kliniÄ?ara ĹĄirom svijeta, doĹĄlo se do zakljuÄ?ka da vitamin D sa sobom nosi mnogobrojne benefite za Ä?itav organizam, tako da se sve viĹĄe smatra lijekom, a ne samo suplementom.

Vitamin D je veoma vaĹžan za metabolizam kalcijuma i fosfora, i njegova primarna uloga je da podstiÄ?e resorpciju ovih minerala iz crijeva i omoguÄ&#x2021;ava njihovo deponovanje u kostima. Ä&#x152;ak i kada bi bio dobar samo za zdravlje kostiju, vitamin D3 bi bio i te kako vaĹžan, a sada znamo da je korist daleko veÄ&#x2021;a od samog zdravlja kostiju.

Vitamin D ima sljedeÄ&#x2021;e benefite za organizam Ä?ovjeka i njegovo zdravlje:

t /J[BL OJWP WJUBNJO % NPäF QSPV[SPLPWBUJ SBIJUJT LPE djece, dok kod odraslih ima uticaja na smanjenje gustine kostiju pa samim tim i na nastanak osteoporoze, osteopenije, osteomalacje i posljediÄ?nih fraktura kostiju.

t )JQFSQSPMJGFSBUJWOJ LPäOJ QPSFNFĘ&#x2030;BKJ LBP Ă?UP KF QTP rijaza mogu biti osjetjivi na tretman sa vitaminom D. Nakon tretmana sa vitaminom D dolazilo je do napretka u smislu smanjena povrĹĄine psoriatiÄ?nih lezija i njihovog intenziteta.

t Mnoga ispitivanja i studije pokazuju da su nivoi vitamina D ispod 20 ng/ml povezani sa 30 do 50% uveÄ&#x2021;anim rizikom od nastanka tumora na debelom crijevu, prostati i dojci, uz prisutan veÄ&#x2021;i mortalitet od ovih kancera. Naime, vitamin D ili direktno ili indirektno kontroliĹĄe viĹĄe od 200 gena, ukljuÄ?ujuÄ&#x2021;i i gene odgovorne za regulaciju Ä&#x2021;elijske profileracije, diferencijacije, apoptoze i angiogeneze.

t /FEPTUBUBL WJUBNJOB % QPWFĘ&#x2030;BWB JOTVMJOTLV SF[JTUFOciju, usporava proizvodnju insulina i povezan je sa metaboliÄ?kim sindromom i razvojem gojaznosti. VeÄ&#x2021;ina dijabetiÄ?ara ima nizak nivo vitamina D i kod njih je neophodna supstitucija.

t %FÄ&#x2022;DJU WJUBNJOB % NPäF VUJDBUJ J OB QPKBWV EFQSFTJKF epilepsije, Alchajmerove bolesti i drugih neuroloĹĄkih oboljenja.

Nekoliko uraÄ&#x2018;enih studija sugeriĹĄu povezanost izmeÄ&#x2018;u hipovitaminoze D i smanjenja kognitivnih funkcija kao i nastanka bipolarnog poremeÄ&#x2021;aja i ĹĄizofrenije. TakoÄ&#x2018;e mnogi protokoli lijeÄ?enja multiple skleroze podrazumijevanju primjenu visokih doza vitamina D. Adekvatan nivo vitamina D doprinosi i pravilnom razvoju mozga kod fetusa.

t 6LPMJLP KF LPODFOUSBDJKB WJUBNJOB % [BEPWPMKBWBKVĘ&#x2030;B osoba je u znaÄ?ajnoj mjeri manje izloĹžena infekcijama, tj simptomi su blaĹži. Ovo je naroÄ?ito prisutno kod respiratornih infekcija, prehlada i virusa gripa.

t Nedostatak vitamina D utiÄ?e na sposobnost imunog sistema da se samoreguliĹĄe i zbog toga moĹže doÄ&#x2021;i do oĹĄteÄ&#x2021;enja tkiva preko hiperprodukcije potencijalno patogenih citokina.

Zato se vitamin D smatra vaĹžnim imunomodulatorom.

18

t Deficit Vitamina D je u korelaciji sa hipertenzijom i kongestivnom srÄ?anom slaboĹĄÄ&#x2021;u.

t Vitamin D utiÄ?e na miĹĄiÄ&#x2021;nu masu i jaÄ?inu. Brzina izvrĹĄenja i neposredna miĹĄiÄ&#x2021;na snaga su znaÄ?ajno poboljĹĄani ukoliko je koncentracija vitamina D zadovoljavajuÄ&#x2021;a.

6 KFLV BLUVFMOF FQJEFNJPMPĂ?LF TJUVBDJKF J QPKBWF OPWPH koronavirusa treba napomenuti da mnogi protokoli lijeÄ?enja COVID-19 sadrĹže vitamin D u visokim dozama, ĹĄto je doprinijelo brĹžem izlijeÄ?enju pacijenata i razvoju blaĹže kliniÄ?ke slike. TakoÄ&#x2018;e, vitamin D se preporuÄ?uje kao najvaĹžniji suplement i u prevenciji ove nove poĹĄasti Ä?ovjeÄ?anstva.

Danas se u svakodnevom ambulantnom radu Ä?esto susrijeÄ&#x2021;u pacijenti sa deficitom vitamina D. Simptomi koji mogu ukazivati na manjak vitamina D u oranizmu su sljedeÄ&#x2021;i: uÄ?estale bolesti i infekcije, osjeÄ&#x2021;aj umora i mentalne tjeskobe, promjene u raspoloĹženju, oboljenje desni, bol u miĹĄiÄ&#x2021;ima i kostima, visok krvni pritisak, digestivni problemi, sklonost ka alergijama.

Manjak vitamina D se nadoknaÄ&#x2018;uje oralnim preparatima V PCMJLV LBQJ UBCMFUB JMJ QFSMJDB 6PCJĘ&#x160;BKFOB EOFWOB EP[B TVQTUJtucije vitaminom D kod odraslih osoba, trudnica i djece starije PE HPEJOB KF *6 LPE TUBSJKJI PE HPEJOB EP[V KF NPHVĘ&#x2030;F QPWFĘ&#x2030;BUJ EP *6 [CPH HPSF OBWFEFOF PUFäBOF QSPEVL cije preko koĹže). Kod odojÄ?adi do 12 mjeseci starosti preporuÄ?ena EP[B TVQTUJUVDJKF KF *6 B LPE EKFDF J[NFĂżV HPEJOB KF *6 Vitamin D u svrhu nadoknade uvijek treba uzimati nakon savjeta i konsultacije sa ljekarom, jer je moguÄ&#x2021;e predoziranje kada dolazi do toksiÄ?nog efekta vitamina D. ToksiÄ?nost skoro uvijek nastupa od prekomjerne upotrebe suplemenata. Prekomjerno izlaganje suncu ne uzrokuje trovanje vitaminom D, jer tijelo ograniÄ?ava koliÄ?inu ovog vitamina koji proizvodi.

Znaci toksiÄ?nosti su: muÄ?nina, povraÄ&#x2021;anje, slab apetit, slabost, prekomjerna ĹžeÄ&#x2018; i gubitak tjelesne teĹžine. Podizanjem nivoa kalcijuma u krvi, previĹĄe vitamina D moĹže izazvati konfuziju, dezorijentaciju i probleme srÄ?anog ritma. ViĹĄak vitamina D moĹže takoÄ&#x2018;e oĹĄtetiti bubrege.

VeÄ&#x2021;ina ljudi moĹže da konzumira suplemente vitamina D bez ikakvih problema. Ipak, potreban je oprez kod sljedeÄ&#x2021;ih PCPMKFOKB JMJ TUBOKB QSJNBSOJ IJQFSQBSBUJSFPJEJ[BN )PEäLJOPW ili neki drugi limfom, granulomatozna bolest, kamen u bubregu, drugi tipovi oboljenja bubrega, bolesti jetre, poviĹĄen nivo kalDJKVNB V LSWJ V[JNBOKF QPKFEJOJI MKFLPWB EJHPLTJO UJKB[JEOJ diuretici).

Kada se sagledaju sve Ä?injenice koje se tiÄ?u efekta vitamina D na ljudski organizam, uviÄ&#x2018;a se njegov znaÄ?aj za adekvatno funkcionisanje organizma u cjelini i benefita koji donosi za naĹĄe zdravlje. Time vitamin D prevazilazi karakteristike suplementa i mnogi ga sa pravom smatraju lijekom koji svoju primjenu nalazi i u mnogim patoloĹĄkim stanjima.

Gubitak čula mirisa - postoji li adekvatna terapija?

Anosmija predstavlja gubitak čula mirisa i jedan je od najčešćih simptoma kod oboljelih od korona virusa. Naučnici su potvrdili da se problem javlja jer dio nosa koji je odgovoran za čulo mirisa biva blokiran otocima mekih tkiva. U zvaničnim preporukama za prevenciju i liječenje ovog poremećaja nalazi se terapija alfa-lipoinskom kiselinom koja poboljšava prokrvljenost malih krvnih sudova i samim tim poboljšava ishranjenost i osjetljivost nerava.

Proizvod R-lipoinn® je jedini proizvod na našem tržištu koji sadrži samo aktivni oblik alfa-lipoinske kiseline. Na taj način se obezbjeđuje brz terapijski efekat i maksimalna iskoristljivost aktivnog oblika. Ovaj proizvod je dokazano efikasan kod anosmije, ali se vrlo često preporučuje i osobama koje osjećaju trnjenje i peckanje u prstima, dijabetičarima u prevenciji nastanka komplikacija bolesti u vidu neuropatija, kod neuropatskih bolova, ali i radi poboljšanja opšteg stanja organizma.

Način doziranja proizvoda R-lipoinn® je veoma jednostavan – uzimaju se jedna do dvije kapsule jednom dnevno, ali je neophodno održavati kontinuitet u primjeni kako bi se ispoljio maksimalni terapijski efekat.

Vegetarijanci imaju znatno veće količine salicilne kiseline u organizmu - rezultati istraživanja su objavljeni u Journal of Agricultural and Food Chemistry.

Slezina može biti uklonjena ako je oštećena.

Međutim, osobe bez slezine su više sklone infekcijama.

Kada nam prijeti ozbiljna opasnost od hipotermije, naše oči su te koje nam daju jasna upozorenja da ulazimo u kritičnu fazu.

Kada u krvi ponestane dovoljno hranjivih sastojaka, ona šalje poruku do centra za glad u mozgu koji djeluje na želudac i crijeva.

Ljudi koji su odrasli gledajući crno bijeli TV mnogo više sanjaju crno bijele snove.

Mi smo više u potrebi za mikrobima nego što su oni u potrebi za našim tijelima.

Djeca koja žive u blizini aerodroma slabije pamte – tvrde istraživači koji su ispitivali pamćenje mališana iz okoline velikih njemačkih aerodroma.

Razlozi za ovu pojavu su stalna buka i zvučni alarmi.

20

Žene trepću gotovo dva puta češće od muškaraca.

Sada se uzgajaju korisni mikrobi tako što se uzimaju crijevni mikrobi iz organizma zdrave osobe i ubrizgavaju se oboljeloj osobi kako pospješili ozdravljenje.

Udubljenje između gornje usne i nosa ima latinski naziv philtrum. Do sada nije poznato čemu ono ljudima služi.

Tokom sna, jedna od osam osoba hrče, a jedna od deset škripi zubima.

Naš mozak predviđa naše pokrete, on i izdaje naredbu za iste. Mali mozak prati pokrete tijela, a takođe razlikuje očekivane i neočekivane senzacije.

Inteligentni ljudi imaju više cinka i bakra u svojoj dlaci.

Sok citrusnog voća u određenim situacijama može da na goloj koži izazove hemijsku reakciju u kontaktu sa sunčevom svjetlošću, koja se naziva fitofotodermatitis.

IQ

21

Intervju

POSVEĆENI UVOĐENJU INOVATIVNIH TERAPIJA INA BULAT, generalna direktorka Merck d.o.o. Srbija i Crna Gora i regionalna direktorka za Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Makedoniju

22

Kako kompanija Merck, kao jedan od svjetskih lidera u oblasti zdravstva doprinosi okončanju pandemije, jednog od gorućih problema danas?

Kompanija Merck, jedna od vodećih svjetskih naučnih i tehnoloških kompanija globalno, dio je ključnih inicijativa za okončanje pandemije. Sa Institutom Jenner kompanija Merck, razvila je proizvodnu platformu koja omogućava masovnu proizvodnju buduće vakcine, a zajednički tim je smanjio vrijeme razvoja procesa proizvodnje sa godinu dana na dva mjeseca. Tokom posljednje dvije godine, Merck-ova saradnja sa Institutom Jenner dovela je do razvoja brze platforme koja slijedi dobre proizvodne prakse.

Zajednički tim smanjio je vrijeme razvoja procesa proizvodnje od godinu dana, koliko bi uobičajeno trajao, na samo dva mjeseca, zahvaljujući nedavno razvijenoj proizvodnoj platformi. Institut Jenner, osnovan u novembru 2005. godine za razvoj inovativnih vakcina, u partnerstvu sa Univerzitetom Oksford i Institutom Pirbright, uspio je da razvije Merck-ov proces proizvodnje, na osnovu prethodno generisane platforme, što je ključan korak da vakcina u što bržem roku postane dostupna pacijentima.

Takođe, kompanija Merck i Fondacija Bill & Melinda Gates u okviru konzorcijuma kompanija, imaju saradnju za ubrzanje razvoja, proizvodnje i isporuke vakcina, dijagnostike i liječenja za COVID-19.

Podsjećamo i da je kompanija Merck je u 2019. godini dodijelila prvu nagradu „Uvid u budućnost“ u iznosu od milion eura za istraživanja u oblasti pripreme za pandemiju, naučnicima Pardis Sabeti sa Harvard Univerziteta i instituta Broad i Džejmsu Krovu, sa Univerziteta Vanderbilt. Sa svojim timovima, oni danas, zahvaljujući nagradi kompanije Merck, rade na identifikaciji dijagnostike i liječenja za COVID-19.

U našem regionu uspostavili smo saradnju sa UNICEFom, i realizovali donaciju za nabavku medicinske i zaštitne opreme za zdravstvene radnike u Srbiji.

pozicioniraju nas s jasnim fokusom na to da postanemo globalni inovator specijalizovan u onkologiji, imuno-onkologiji i imunologiji, uključujući multiplu sklerozu (MS).

Merck je jedan od lidera u inovacijama i nauci, šta je strategija koja je doprinijela ovom uspjehu?

Mi u Merku imamo tri prioriteta, a to su performanse, ljudi i tehnologija. To je strategija koja nas je dovela do uspjeha i kojom se Merck rukovodi već 350 godina. Odgovoran odnos prema zaposlenima, proizvodima, životnoj sredini i društvu je osnovni preduslov našeg poslovnog uspjeha. Naša istraživanja i razvoj

Da li su ljekovi danas pristupačniji? Šta je važno za pacijenta u tom odabiru, čime da se vodi?

Ljudi su danas širom planete suočeni sa velikim promjenama kao što su klimatske promene, manjak resursa, sve brojnija populacija, sve duži životni vijek i nedovoljan pristup zdravstvenoj zaštiti u mnogim zemljama. Pristup liječenju možda je i najvažnija tema danas, i mi kao kompanija doprinosimo rješenju jer svakog

Nedavno ste uručili i donaciju domu zdravlja Mojkovac, da li možete da nam kažete nešto više o tome?

Već 350 godina, od kada je kompanija Merck osnovana, u našem fokusu je dostupnost liječenja i terapije, a samim tim i unaprjeđenje kvaliteta života ljudi.

Donacija koju smo realizovali sa našim cijenjenim partnerima, Ministarstvom zdravlja Crne Gore, a koja je upućena domu zdravlja Mojkovac, nam je od izuzetne važnosti jer naglašava značaj unaprjeđenja dostupnosti liječenja, ne samo u velikim kliničkim centrima, već i u svakom lokalnom domu zdravlja.

Ovo je samo jedna aktivnost koju smo sproveli za dobrobit pacijenata Crne Gore, a svakako ćemo nastaviti da i dalje, našim brojnim aktivnostima, pomažemo unaprjeđenju zdravstvenih sistema, tamo gdje je to najpotrebnije, kao što je to praksa u svim zemljama u kojima kompanija Merck posluje.

O kompaniji Merck Merck je vodeća naučna i tehnološka kompanija u oblasti zdravstva, nauke o živim sistemima, i performansi. Oko 56.000 zaposlenih radi sa ciljem da se za milione ljudi naprave pozitvne promjene u svakodnevnom životu, kreirajući srećniji i održiviji način života. Od unaprjeđenja tehnologija genetskog inženjeringa i istraživanja jedinstvenih metoda za liječenje najizazovnijih bolesti do inteligentnih uređaja – kompanija je svuda. Naučna istraživanja i odgovorno preduzetništvo bili su ključni za tehnološki i naučni napredak kompanije Merck. Merck se na ovaj način razvijao od osnivanja, 1668. godine. Osnivačka porodica i dalje je većinski vlasnik ove korporacije. Merck ima globalna prava na brend i ime Merck. Jedini izuzeci su Sjedinjene Države i Kanada, gdje kompanija posluje kao EMD Serono, MilliporeSigma i EMD Performance Materials.

dana više od 72 miliona pacijenata širom sveta koristi naše ljekove.

Naš portfolio obuhvata više od 300.000 proizvoda, od laboratorijskih sistema za vodu do tehnologija za modifikovanje gena.

Kakvo je tržište farmaceutske industrije u Crnoj Gori, da li potrošači dobijaju ljekove podjednakog kvaliteta kakvi imaju pacijenti EU? U Crnoj Gori, kao i u svim velikim zemljama širom svijeta, prisutni smo u oblastima kardiologije, dijabetesa, endokrinologije, onkologije, potpomognute oplodnje i neurologije. Ljekovi koje Merck donosi u Crnu Goru najviših su svjetskih standarda, i potpuno su isti kao i u dugim zemljama Evrope ili svijeta. Merck-ovi ljekovi za Crnu Goru kao i za ostale djelove Evrope se proizvode na istom mjestu, od iste supstance i po istom tehnološkom procesu.

Merck nalaže iste standarde kvaliteta u proizvodnji i distribuciji ljekova u svim svojim predstavništvima sirom svijeta.

Merck se trudi da svake godine u Crnu Goru dovede nove terapije, kao i inovacije u postojećim terapeustskim oblastima. Želimo da podržimo ljude u svakoj fazi života, poboljšamo kvalitet života i produžimo ga. Takođe, aktivni smo i kada je u pitanju stvaranje novog života. Kao vodeći svjetski tržišni lider u tretmanu steriliteta, pomogli smo mnogim ženama i parovima da ostvare svoj san da imaju bebu.

Na poziciji ste izvršnog direktora ogranka vodeće svjetske naučne i tehnološke kompanije, koja je prošle godine proslavila čak 350 godina postojanja? Šta su najveći izazovi i najveća motivacija na ovoj poziciji?

Lično gledano, velika je motivacija da naš rad u oblasti zdravstva pomaže ljudima. Takođe, u ovako dinamičnoj kompaniji veliki je izazov pratiti globalne trendove sa željom i mogućnostima da se sprovedu i u našem regionu.

Najveći izazov je, ono što su ljudi u Merck-u uvek shvatali, izlazak iz zone komfora. On nam omogućava da stvari sagledamo iz drugačijeg ugla, da pokušamo da ponudimo odgovore na pitanja koja još nisu postavljena.

Najveća motivacija je činjenica da naš rad u oblasti zdravstva pomaže da se napravi razlika za milione života. Pacijente stavljamo u centar svega što radimo - u cilju poboljšanja, produženja i stvaranja života. Vjerujemo da je moć nauke najveća pokretačka snaga, i ovo je uzbudljivo vrijeme sa mnogo potencijala za naučna

Ina Bulat otkrića. Nove biotehnologije nam omogućavaju da razumijemo bolesti mnogo bolje nego ikada ranije. Ne samo da možemo da čitamo genetski kod, već ga možemo i modifikovati, pa čak i kreirati.

Istovremeno, digitalne tehnologije kao što su mašinsko učenje, vještačka inteligencija i big data otvaraju nove mogućnosti.

Kamen temeljac ove kompanije postavljen je još krajem 17. vijeka. Da li vi imate kao kompanija i neki “lijek” za dugovječnost?

Naš „lijek“ za dugovječnost je radoznalost. Posvećenost nauci i otkrićima pokretačka su snaga progresa i inovacija i definicija uspjeha kompanije Merck. Danas više od 6.000 naučnika u Merck-u radi na različitim istraživanjima, borbi protiv bolesti i novim tehnologijama. Naša ulaganja u istraživanje i razvoj su velika, uložili smo čak 2,3 milijarde eura u 2019. godini.

Sve ovo oblikuje Merck kakav danas imamo, dinamičnu naučnu i tehnološku kompaniju.

I dalje se trudimo da premostimo jaz između onog što je danas i sjutrašnjice. Na kraju krajeva, samo radoznali imaju mogućnost da nešto i pronađu.

Verica Pantelić

23

Hronika 01. avgust - Stopa smrtnosti u Crnoj Gori najniža u regionu Stopa smrtnosti od posljedica infekcije Kovidom-19 u Crnoj Gori iznosi 1,57 odsto.

U regionu je, u odnosu na broj inficiranih, najveća smrtnost registrovana u Sloveniji, na drugom mjestu je Sjeverna Makedonija, a na trećem Albanija. U Sloveniji je stopa smrtnosti 5,5 odsto, Sjevernoj Makedoniji 4,5 odsto, slijedi Albanija sa 3,01, a Hrvatska i Kosovo sa 2,83 odsto. Stopa smrtnosti u BiH je 2,58, a u Srbiji 2,25.

Najviše testiranih u odnosu na milion stanovnika je u Srbiji, 98.323 na milion stanovnika, na drugom mjestu je Slovenija sa 63.448, a na trećem mjestu je Crna Gora sa 59.411. Na četvrtom mjestu je Sjeverna Makedonija sa 50.652 testirana na milion stanovnika, slijedi BiH sa 39.725, Hrvatska sa 29.735 i Albanija sa 14.647 testiranih na milion stanovnika.

U Crnoj Gori je po opštinama najveći broj aktivno oboljelih na deset hiljada stanovnika registrovan u Budvi, Podgorici, Kotoru i Bijelom Polju.

02. avgust - Situacija u Pljevljima povoljnija, zdravstveni radnici na visini zadatka Ministar zdravlja, Kenan Hrapović obišao je zdravstvene ustanove u Pljevljima i uvjerio se u uspješan način organizacije njihovog rada i funkcionisanja u periodu epidemije koronavirusa.

Sve zdravstvene institucije u Pljevjima, Opšta bolnica, Dom zdravlja, kao i jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć organizovani su na način da svi pacijenti dobijaju pravovremenu zdravstvenu zaštitu, a posebna pažnja usmjerena je na one koji su inficirani ili se sumnja na infekciju Covidom19.

- Ova ustanova, na čelu sa menadžmentom i osobljem, organizovala je rad na svim odjeljenjima u skladu sa protokolima struke kako bi se rizik od infekcije, kako zaposlenih, tako i pacijenata sveo na minimum, a zdravstvena briga i njega onima kojima je potrebna odvijala nesmetano. Za ovo posebnu zahvalnost izražavam

24

zdravstvenim radnicima i saradnicima, kao i nemedicinskom osoblju, koji svako u okviru svojih ingerencija obavlja poslove angažovanije nego ikad, a sve s ciljem uspješne borbe protiv epidemije - rekao je Hrapović.

03. avgust - Sankcionisali pacijente koji ne poštuju mjere Institut Dr Simo Milošević u Igalu bio je prinuđen da sankcioniše i otpušta pacijente koji nijesu poštovali mjere, čiji je cilj sprečavanje širenja virusa korona, saopštila je izvršna direktorica tog rekreativno-zdravstvenog centra dr Gordana Rajović.

Dr Rajović je, gostujući u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore, podsjetila da je u Institutu prije dvadesetak dana registrovan prvi kovid pozitivan pacijent, što se, kako je pojasnila, nije očekivano.

- Kad smo otvorili ustanovu bili smo spremni na to, s obzirom na to da pacijenti dolaze iz cijele države. Očekivano je bilo, ako se u obzir uzme epidemiološka situacija. Preventivno smo sve odradili, shodno protokolu Instituta za javno zdravlje (IJZ) i Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) - rekla je dr Rajović.

Govoreći o poštovanju mjera, dr Rajović je rekla da je na početku bilo problema, ali da se sada poštuju sve mjere.

- Bila sam prinuđena da sprovodimo sankcije, otpust pacijenata koji se ne pridržavaju mjera, bilo je toga, imali smo opomene, upozorenja i sankcije. I više nemamo problema. Jer ovo je veliki ulog, u pitanju je zdravlje pacijenta, osoblja i čitavih porodica, ne smijemo da se igramo sa tim - istakla je ona.

- Nemamo priliv gostiju iz Norveške i ostalih zemlja. U problemu smo, bićemo na gubitku, ali gledamo da on bude što manji. Imamo trenutno oko 600 pacijenata i gostiju, a to su naši tradicionalni partneri preko Fonda PIO, sindikata, a ima i individualnih samoplatežnih pacijenata - rekla je dr Rajović.

Upoređujući ovu sa prethodnom godinom, istakla je da u istom periodu 2019. bilo oko 1.300 gostuju.

04. avgust - Oko 100 djece inficirano u drugom talasu U Crnoj Gori oko 100 djece je inficirano korona virusom u drugom talasu epidemije, saopštila je direktorica pedijatrijske klinike Instituta za bolesti djece dr Veselinka Đurišić.

Ona je, gostujući u Jutarnjem programu TVCG, saopštila da su od početka juna u Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore bila hospitalizovana tri djeteta, kao asimptomatski nosioci infekcije koronavirusa.

Dr Đurišić je navela da djeca obolijevaju od lakših formi Kovida-19, te da nije bilo teže bolesne djece.

- To su djeca koja često imaju infekcije koje su bez posebne simptomatologije, ali to ne umanjuje značaj tih pacijenata zato što mogu biti prenosici bolesti. U slučaju da imaju teboge one su lakše i vezane su za respiratorne simptome - objasnila je dr Đurišić. Kazala je da nije nilo potrebe za liječenjima u tercijalnoj ustanovi.

Kada je riječ o sprečavanju širenja infekcije Kovid-19, dr Đurišić je istakla da je prevencija na prvom mjestu. Ona je objasnila da je temperatura kod koronavirusa nešto niža, 37-38 stepeni. S druge strane, kod gripa je prisutna sekrecija iz nosa, zakrvavljene oči, bol u grlu i slično.

05. avgust – Donacija kompanije Novartis Domu zdravlja Kolašin Predstavnici Ministarstva zdravlja, farmaceutske kompanije Novartis i predsjednik Opštine Kolašin potpisali su ugovor o donaciji 15 hiljada eura kolašinskom Domu zdravlja. Oprema će umnogome olakšati rad i poboljšati pružanje zdrastvenih usluga kako u ambulanti tako i na terenu.

Predstavnik farmaceutske kompanije Novartis, Vasilije Đurišić, kazao je da je jedan od osnovnih principa poslovanja te kompanije društvena odgovornost, navodeći kao potvrdu toga partnerski odnos koji ona ima sa zdravstvenim sistemom Crne Gore. Kako je istakao, primarni nivo zdravstvene zaštite u svim zemljama jedan je od stubova na kojima počiva zdravstveni sistem, „tako da je nama veliko zadovoljstvo što smo mogli donacijom da pomognemo projekat unapređenja Doma zdravlja Kolašin“ Direktorica Doma zdravlja Kolašin, dr Jelena Zindović, kazala je da će donacija veoma značiti primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

- Prvenstveno što se radi o prostranoj Opštini Kolašin i ta će oprema omogućiti bolje i kvalitetnije liječenje naših korisnika naročito kada je riječ o udaljenim mjestima. Koristićemo stacionar koji 27 godina nije bio u funkciji - rekla je dr Zindović.

Ocijenila je da su donacijom izdvojena značajna sredstva namijenjena za primarnu zdravstvenu zaštitu na sjeveru Crne Gore u momentu svjetske ekonomske.

- Riječ je o defibrilatoru i dva EKG aparata dvanestokanalna i spirometar koji je namijenjen kako za stacionar, tako i za ambulatnu koju ćemo realizovati kako sa lokalnom samoupravom i sa ministartstvima zdravlja i mladih i sporta. Riječ je o ambulanti za sportsku medicinu, prvenstveno za pripremu sportista za visinske sportive - istakla je dr Zindović.

05. avgust - Dom zdravlja Mojkovac dobio sektorsku sondu za kardiološke pacijente Kompanija Merck donirala je Domu zdravlja Mojkovac sektorsku sondu, vrijednu deset hiljada eura, koja će služiti u rengen kabinetu za usluge kardiologa, a koja će doprinijeti bojoj zdravstvenoj zaštiti građana u tom gradu.

Sekretar Ministarstva zdravlja Nikola Antović zahvalio se kompaniji Novartis na donaciji, podsjećajući da to nije prva donacija te kompanije. Prema njegovim riječima, u prethodnom periodu, u Dom zdravlja Kolašin uložena su značajna sredstva.

- Ta sredstva su, samo kroz određene projekte i ulaganje u 2018. godini, iznosila više od 350 hiljada eura, kroz projekte energetske efikasnosti, kroz ulaganja u opremu. Mislim da je to strateško opredjeljenje Vlade Crne Gore da istinski razvija ovaj prostor. I ono što vidimo jeste potencijal za razvoj na sjeveru Crne Gore i velika šansa da se ovaj prostor potpuno ravnopravno razvija kao i svi drugi djelovi Crne Gore - naveo je Antović.

On je poručio da će resor zdravlja primarni nivo zdravstvene zaštite, kao i cjelokupni zdravstveni sistem na sjeveru, prepoznati kao jako značajan za razvoj, kako bi, kako je naveo, građani imali dobru zdravstvenu zaštitu, ljekari adekvatne uslove za rad, i kako bi njihov standard bio neuporedivo bolji.

Predsjednik Opštine Kolašin, Milosav Bato Bulatović, kazao je da se projektom unapređenja Doma zdravlja Kolašin stvaraju bolji uslovi za rad zdravstvene službe.

- Sveukupno, to nama u Kolašinu daje optimizam da se ova sredina razvija, da ona dobija potrebne standarde. Zdravstvena služba je platforma toga i lijepo je konstatovati da sve investicije koje se ovdje odvijaju daju doprinos razvoja našoj sredini - rekao je Bulatović.

Sekretar Ministarstva zdravlja, Nikola Antović, ocijenio je da je kompanija Merck donacijom Domu zdravlja Mojkovac, iskazala humanost i poštovanje prema zdravstvenim radnicima, kao i prema toj zdravstvenoj ustanovi.

- Ovakva pomoć naših prijatelja i partnera je od neprocjenjivog značaja i daje nam snagu da se suočimo sa novim izazovima i da se zajedno izborimo sa najvećim iskušenjima i zaštitimo naše građane, pružajući im pritom pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Vjerujem da je od strane kompanije Merck ovo samo još jedna u nizu donacija i partnerske podrške, jer su to radili i ranije, a vjerujem da će to raditi i u budućnosti u našem zdravstvenom sistemu - istakao je Antović.

- U Domu zdravlja Mojkovac ćemo, kroz sadašnji novi

25

ciklus u okviru projekta Energetske efikasnosti, uložiti 220 hiljada eura, a sa radovima ćemo početi uskoro. Na taj način, dodatno ćemo ojačati naš zdravstveni sistem kako na primarnom nivou, tako i dalje. Vlada je to činila ne samo za primarni nivo, nego za cjelokupan zdravstveni system - naveo je Antović.

Predsjednik Opštine Mojkovac, Ranko Mišnić zahvalio se kompaniji Merck na vrijednoj donaciji, ocijenjujući da će ona doprinijeti boljoj zdravstvenoj zaštiti građana Mojkovca.

Predstavnica kompanije Merck, Ina Bulat kazala je da je ta kompanija već 350 godina posvećena unapređenju života ljudi, kroz dostupnost terapija koje im pomažu da unapređuju zdravlje.

- Danas je vrlo važan dan, jer smo se okupili da iskomuniciramo donaciju koju je kompanija Merck namijenila Domu zdravlja Mojkovac. To je veoma važno, jer se time promoviše dostupnost terapija, ne samo u velikim klinički centrima, već i u svakom domu zdravlja - istakla je Bulat.

Ona je podsjetila da je ovo jedna u nizu aktivnosti koje su sproveli, najavljujući da kompanija Merck i ubuduće planira da podržava zdravstveni sistem Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja.

Direktorica Doma zdravlja Mojkovac, Ikonija Minić pojasnila je da će sektorska sonda služiti u rengen kabinetu, kao nadogradnja za ultrazvučni aparat sa abdominalnom i linearnom sondom, koji je ta zdravstvena ustanova dobila od Fonda za zdravstveno osiguranje, u skladu sa planom Ministarstva zdravlja.

- Sada dobijamo sektorsku sondu, koja će nam služiti kao sredstvo za usluge kardiologa. To znači da ćemo imati ultrazvučne preglede srca od strane kardiologa, koje ćemo upriličiti u našem Domu zdravlja, koji inače važi za jednu od bolje organizovanih zdravstvenih ustanova na primarnom niovu na sjeveru Crne Gore“, istakla je Minić.

06. avgust - Zdravstveni radnici među prioritetima U četvrtoj fazi projekta 1000 plus prednost sa ostalim prioritetnim grupama, za kupovinu stanova, imaće crnogorski zdravstveni radnici - kazao je generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja u Ministarstvu održivog razvoja i turizama Marko Čanović. Kako je istakao četvrta faza projekta odvija se planiranom dinamikom i do kraja avgusta raspisaće se javni poziv za banke i ponuđače stanova, nakon kojih će se znati konačni uslovi po kojima građani mogu da riješe stambeno pitanje.

- Imajući u vidu situaciju sa pandemijom COVID 19 koja je zadesila cjelokupno društvo, kao i sav teret koji su nosili i koji i dalje nose zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, nakon pažljivog razmtranja i uzimanja u obzir svih okolnosti, odlučeno je da upravo oni, pored postojećih, budu prioritetna lica u četvrtoj fazi projekta Hiljadu plus - kazao je Čanović i dodao da će se detaljni uslovi o učešću prioriteta biti definisani kroz Javni poziv za građane.

07. avgust - Izgradnja nove Bolnice i stambene zgrade za zdravstvene radnike u Pljevljima Cilj podrške projektima izgradnji objekta nove Bolnice i stambene zgrade za zdravstvene radnike u Pljevljima jasno ukazuje na opredijeljenost Vlade Crne Gore i Opštine Pljevlja da zdravstvenu zaštitu i njenu dostupnost građanima drži u vrhu svojih prioriteta, saopšteno je tokom posjete ministra zdravlja Kenana Hrapovića opštini Pljevlja.

06. avgust - Odlaze u istoriju: Zabranjena prodaja i upotreba petardi Tokom novogodišnjih i božićnih praznika neće biti prodaje pirotehničkih sredstava drugog razreda – petardi. Ostali pirotehnički proizvodi razreda II (fontane, rimske svijeće, rakete, vulkani) će se naći u prodaji u vremenskom periodu koji je naznačen u Zakonu o eksplozivnim materijama, saopšteno je iz MUP-a, Pobjedi.

Petarde u Crnoj Gori odlaze u istoriju. Na osnovu analize koju je uradila radna grupa sačinjena od predstavnika ministarstava unutrašnjih poslova i zdravlja i Uprave policije – 30. jula donešena je naredba o zabrani prodaje i upotrebe petardi.

Naredbu je donijelo Ministarstvo unutrašnjih poslova, a Pobjedi su saopštili da je to urađeno kako bi zaštitili zdravlje građana, prvenstveno zbog toga što je analiza pokazala da se tokom novogodišnjih i božićnih praznika petarde zloupotrebljavaju i da se njima nestručno rukuje, što izaziva povređivanje tih osoba, a među kojima je bilo i maloljetne djece koja su ostala sa trajnim invaliditetom.

Kako su ranije saopštavali ljekari, usljed nestručne upotrebe petardi najčešće stradaju oči od opekotina i čestica raketa i petardi, ali nijesu bile rijetke ni traumatske amputacije prstiju.

Zdravstveni stručnjaci objašnjavaju i da petarde pored drugih hemijskih sastojaka, sadrže i otrovni selen i da se nakon eksplozije u vazduhu talože otrovni gasovi koje udišemo i koji ostavljaju posljedice po naše zdravlje.

26

Na sastanku su, pored ministra Hrapovića i predsjednika opštine Pljevlja Igora Golubovića, prisustvovali predsjednici dva reprezentativna sindikata zdravstva Crne Gore gospođa dr Ljiljana Krivokapić i dr Vladimir Pavićević, predsjednik sindikata Doma zdravlja u Pljevljima i direktor Opšte bolnice Pljevlja dr Erduan Lalović.

U oktobru mjesecu 2019. godine Vlada je na svojoj 139. sjednici održanoj u Pljevljima podržala inicijativu Ministarstva zdravlja o potrebi izgradnje objekta nove Bolnice u Pljevljima i time zadužila Ministarstvo da u saradnji sa Ministarstvom finansija i Upravom javnih radova, u najkraćem roku, pronađu način i model za početak gradnje nove Bolnice u najsjevernijoj crnogorskoj opštini.

Tema sastanka je bila i izgradnja stambenog objekta za zaposlene u pljevaljskom zdravstvu, koja bi značajno doprinijela poboljšanju kvaliteta života zdravstvenih radnika u Pljevljima, kako bi mogli da svoj posao rade na kvalitetniji i bolji način i kako

bi jedno od najvažnijih egzistencijalnih pitanja riješili na pravi način po povoljnim uslovima.

Oko 80 zaposlenih se prijavilo da želi da riješi svoje stambeno pitanje pod veoma povoljnim uslovima. Na ovaj način Vlada i Ministarstvo zdravlja žele da daju dodatni impuls na poboljšanju standarda zaposlenih u Pljevaljskom zdravstvu koji će na ovaj način, rješavajući svoje stambeno pitanje ostajati u mjestu svog boravka, ostajati u mjestu u kom rade i na taj način pružati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu građanima Pljevalja i Žabljaka. Samim tim činom, naši pacijenti, naši osiguranici iz ove dvije opštine neće morati u narednom periodu da putuju u druge bolnice da se liječe, već će kvalitetnu zdravstvenu zaštitu dobijati upravo ovdje u pljevaljskim objektima Doma zdravlja, Opšte bolnice i službe Hitne pomoći” zaključio je ministar Hrapović, koji je zajedno sa učesnicima sastanka obišao lokaciju na kojoj će se graditi stambeni objekat.

Dr Ljiljana Krivokapić se nada da će uspješnom realizacijom ovog projekta, Dom zdravlja i Bolnica nastaviti da budu prepoznati u Crnoj Gori kao jedno kvalitetno jezgro u pružanju zdravstvene usluge i da će na ovaj način rešavajući stambenu problematiku odnosno egzistencijalni problem stvoriti zadovoljnog građanina I zadovoljnog zdravstvenog radnika.

Predsjednik sindikata zdravstva dr Vladimir Pavićević je dodao da se predmetna parcela nalazi neposredno pored planirane nove bolnice, što će zdravstvenim radnicima svakako mnogo olakšan i i dolazak na posao i odlazak sa posla. Stambena zadruga je finansijski vrlo stabilna i nadam se da ćemo uspjeti da na zadovoljstvo zdravstvenih radnika provedemo tu proceduru do kraja, zaključio je on.

zbog posteljnog fonda i zbrinjavanja COVID pacijenata.

- Oni pacijenti koji su krvarili, koji su bili u spletu crijeva, operisani su kao da COVID ne postoji i u tom intervalu - istakao je prof. Lazović.

Nakon toga su, kako je dodao, nastavili su da rade malignu hirurgiju za sve pacijente.

Iz KCCG-a kazali su da je prošle sedmice izvedena nova HIPEC intervencija i citoreduktivna procedura kod pacijentkinje koja je imala metastaze u trbuhu. Operaciju je, kako se navodi, izveo hirurški tim Centra za digestivnu hirurgiju, na čelu sa prof.

Lazovićem.

On je rekao da je sa ekipom sa Digestivne hirurgije prije pet dana napravio novu HIPEC intervenciju i citoreduktivnu proceduru.

- To je najsloženija hirurška intervencija u liječenju malignoma trbušnih organa. Radi se o ženi koja je operisana prije dvije godine od karcinoma jajnika - kazao je prof. Lazović.

11. avgust - Marković otvorio Dnevni centar u Tivtu Premijer Duško Marković otvorio je u Tivtu Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju. Kako je saopšteno iz Vlade Crne Gore, objekat, površine 680 metara kvadratnih, predviđen za 25 korisnika, vrijedan je 660.000 eura. Projekat je finansirala Opština Tivat.

10. avgust - Obnavljaju laboratoriju u kotorskoj bolnici Centar za laboratorijsku dijagnostiku u Opštoj bolnici u Kotoru biće uskoro rekonstrisan, a kako ističu u novom menadžmentu na čelu sa dr Davorom Kumburovićem, u potpunosti će adaptirati prostor, površine oko 200 kvadrata.

U laboratoriju kotorske opšte bolnice, koja se nalazi u sklopu objekta Doma zdravlja Kotor, od 1982. godine, kada je otvorena, gotovo da nije bilo ulaganja, tako da je prostor neuslovan i neadekvatan, a oprema zastarjela, stoji u saopštenju.

- Rekonstrukcijom je planirana zamjena i ugradnja novih elektro i vodovodnih instalacija, novi plafoni i podovi prilagođeni laboratorijiskoj djelatnosti, kao i molerski i zanatski radovi. Takođe, prostor će se opremiti novim namještajem i savremenim aparatima za laboratorijske analize. Predviđeno je da se proširi paket usluga u oblasti laboratorijske dijagnostike, koja će se nakon rekonstrukcije raditi na jednom mjestu, čime će biti značajno olakšano građanima da dobiju ovaj vid zdravstvenih usluga - istakli su iz kotorske bolnice.

10. avgust - Liste čekanja za maligne pacijente nema U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), bez obzira na aktuelnu epidemiološku situaciju, redovno se sprovode operativne procedure kod svih pacijenata sa malignim oboljenjima, kazao je prof. dr Ranko Lazović i dodao da nema liste čekanja za maligne pacijente.

On je rekao da je tačno da je napravljena pauzu od 12 ili 13 radnih dana sa malignom hirurgijom kada je nalet bio najveći

- Djeci će u Centru biti pruženi njega i razvoj vještina potrebnih za svakodnevni život - poručili su iz Vlade.

JU Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju od Opštine Tivat je na sjednici lokalnog parlamenta 30. juna ove godine, zvanično na korišćenje dobio “dio objekta 1 na kat.parceli 296 KO Tivat“ i to konkretno “PD 2 površine 33 kvadrata, nestambeni prostor u suterenu, PD 7 površine 136 kvadrata, poslovni prostor u prizemlju i dio PD 10 u površini od 73 kvadrata, poslovni prostor na prvom spratu“ Ustanove tog tipa u Crnoj Gori trenutno ne mogu raditi zbog mjera NKT-a koje su na snazi za sprečavanje širenja koronavirusa, a prema nezvaničnim informacijama, postoji mogućnost da će stoga Dnevni centar u Tivtu prve korisnike primiti početkom septembra.

11. avgust – Crna Gora visoko na ljestvici zdravstvenog turizma Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović posjetio je Portonovi u Kumboru gdje se uvjerio u sve što je urađeno tokom poslednje

27

godine, kada se investitor suočio sa izazovima organizacije gradilišta, radne snage i nabavke odgovarajuće opreme u uslovima pandemije Covid 19.

Posebno je istakao značaj završetka radova na hotelu One and Only, prvi ovog tipa u Evropi, koji je okupio i najpoznatije svjetske brendove kao zaokruženi dio ponude. Projekat će tokom cijele godine zapošljavati 900 radnika, dok će u sezoni upošljavati 1.500.

Prethodno, predjednik Đukanović je tokom posjete Herceg Novom obišao Institut Dr Simo Milošević - Igalo i u sklopu njega novootvoreni kabinet za membransku aferezu, u okviru kojeg se sprovodi jedinstvena procedura u regionu.

- Na taj način, Crna Gora se zahvaljujući svom brendu Institutu Igalo visoko podigla na ljestvici u oblasti zdravstvenog turizma - naveo je Đukanović.

Predsjednik je, u tom kontekstu, izarazio zadovoljstvo i svoju punu podršku, kao i podršku države, u cilju daljih investicija kako bi se unaprijedio kontinuirani razvoj Instituta, kao i pomoć pri izradi razvojne strategije.

12. avgust - Adekvatne mjere zaštite u KCCG Mjere zaštite od koronavirusa adekvatno se sprovode u najrizičnijim odjeljenjima Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), kazao je epidemiolog Odjeljenja za bolničku epidemiologiju Kliničkog centra, dr Slavko Savović.

Prema riječima dr Savovića, SARS- CoV-2 virus, koji je izazvao pandemiju Covid 19 bolesti, od kraja prošle godine postao je ozbiljna globalna prijetnja po javno zdravlje za više od 20 miliona inficiranih u svijetu.

- Pri čemu je stvaran broj inficiarnih nekoliko puta veći zbog velikog broja osoba koje nemaju simptome, te ih je zato teško i prepoznati i registrovati - naveo je dr Savović.

Kako je kazao, budući da se radi o novom uzročniku, svaka

28

osoba je osjetljiva i može da bude inficirana i da oboli. Ali određene kategorije stanovništva su u većem riziku da budu inficirani od drugih - pojasnio je dr Savović i naveo da su među tim kategorijama i zdravstveni radnici koji, zbog prirode svog posla, dolaze u kontakt sa pacijentima koji su sumnjivi ili potvrđeni slučajevi infekcije.

On je kazao da, po iskustvima nekih zemalja, više od deset do 20 odsto svih inficiranih čine zdravstveni radnici.

- Jasno je, dakle, da je veliki izazov sačuvati zdravstvenog radnika od infekcije, prije svega zbog očuvanja zdravlja zdravstvenih radnika, a sa druge strane zbog potrebe da se zdravstveni sistem održi funkcionalnim, budući da zdravstveni radnici čine kičmu svakog zdravstvenog sistema - naveo je dr Savović.

On je kazao da je, od početka epidemije u Crnoj Gori, u KCCG infekcija potvrđena kod 54 zaposlena i to kod 14 ljekara, 30 medicinskih sestara odnosno tehničara i deset pomoćnih odnosno nemedicinskih radnika.

- Najveći broj njih je imao ili minimalne simptome ili je bio bez simptoma. Ono što je dobra stvar jeste da nije bilo smrtnih ishoda među zaposlenima KCCG - istakao je dr Savović.

Od početka epidemije KCCG je organizovan na način da se od Covid 19 infekcije liječe pacijenti u dijelu bolnice koji je odvojen – Interna klinika i Klinika za infektivne bolesti, u odnosu na klinike, gdje se liječi ostala patologija. Prema riječima dr Savovića, od 54 radnika koji su bili potvrđeni slučajevi infekcije, samo sedmoro njih u trenutku inficiranja je radilo u Kovid dijelu bolnice.

- Ovo, sa jedne strane, govori da se na tim najrizičnijim odjeljenjima mjere zaštite adekvatno sprovode, budući da uvijek postoji vjerovatnoća da se zdravstveni radnik inficira i van radnog mjesta, a sa druge da je infekcija široko rasprostranjena u zajednici i da se neizostavno preliva i na zdravstvene radnike koji su integralni dio te zajednice - naglasio je dr Savović.

Stoga je, kako je kazao, imperativ za svakog zdravstvenog radnika da dosljedno sprovodi mjere koje propisuju Institut za javno zdravlje i Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti.

- Jer samo na taj način može osigurati da zaštiti sebe od drugih ali i druge od sebe, jer, kao što sam rekao, postoje slučajevi infekcije koji nemaju simptome a mogu dalje da šire infekciju naveo je dr Savović.

On je pojasnio aktivnosti i značaj Odjeljenja za bolničku epidemiologiju KCCG koje je formirano prije četiri godine. Kako je kazao, u KCCG unazad četiri godine funkcioniše Odjeljenje za bolničku epidemiologiju koje pruža svakodnevnu stručnu pomoć ljekarima, učestvuje u istraživanju kontakata pozitivnih osoba i svim drugim epidemiološkim poslovima.

- Zahvaljujući dobroj organizovanosti i saradnji, uprkos slučajevima infekcije među zaposlenima, rad svih klinika se odvijao nesmetano, tako da nije bilo većih zastoja i sve organizacione jedinice su funkcionisale kontinuirano - naveo je dr Savović.

On je apelovao na poštovanje preventivnih mjera.

- Do pronalaska efikasne vakcine ostaje nam samo da se pridržavamo poznatih preventivnih mjera, a to naročito važi za zdravstvene radnike - zaključio je dr Savović.

13. avgust - Bolnica Danilo I služi na ponos CG Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravio je u posjeti Opštini Cetinje gdje je obišao radove u sklopu bolnice Danilo

I i Univerzitetski kompleks, odnosno novu zgradu Fakulteta likovnih umjetnosti.

- Prije svega zadovoljstvo mi je kada god imam mogućnosti da budem na Cetinju, zahvaljujući poslu koji sad radim, zahvaljujući okolnosti da je na Cetinju Rezidencija Predsjednika onda to koristim što ćešće ali uvijek to budu neke protokolarne obaveze, i to su programi kojima me vezuje program gosta, pa onda sam danas iskoristio da budem i da obiđem neka značajna mjesta za život naše Prijestonice i da vidim kako mogu biti od pomoći, prije svega gradskoj upravi a onda i drugim državnim organima da neke probleme sa kojima se Prijestonica suočava rješavamo.

U razgovoru sa direktoricom bolnice dr Sonjom Radojičić i menadžmentom, Đukanović je izrazio poštovanje za očuvanje bogate tradicije kojom se Crna Gora ponosi i čestitao na rezultatima posebno u ovom kriznom periodu izazvanom pandemijom Covid 19 virusa.

- Opet, priča o cetinjskoj bolnici je priča o dugoj tradiciji, kao i sve što je na Cetinju to ima epitet neke najstarije ustanove.

Tako da, počeci crnogorskog zdravstvenog sistema su vezani za tu bolnicu. Vrlo smo detaljno razgovarali o tome šta su obaveze te bolnice kroz sekundarnu zdravstvenu zaštitu, prije svega prema stanovnicima ovog grada, a šta su to mogućnosti da u sistemu zdravstva kroz neku pametnu i racionalnu podjelu posla cetinjska bolnica dalje razvija kao tercijalna djelatnost. Čuo sam jako zanimljive prijedloge, i vrlo sam spreman da se sa rukovodstvom te bolnice u narednom periodu uključim, da i kroz podršku iz budžeta i kroz animaciju donatora stvorimo uslove za dalje unaprjeđenje kapaciteta bolnice - kazao je Đukanović.

Na takav način, kako je naveo, pokazujemo i snagu cjelokupnog crnogorskog zdravstvenog sistema, kazao je Đukanović i dodao da upravo bolnica Danilo I koja je i jedna od najstarijih zdravstvenih institucija, može služiti na ponos Crne Gore.

Direktorica bolnice dr Radojičić je izrazila uvjerenje da će u drugom talasu koji je, kako je kazala, jači od prvog, kontrolisati situaciju i potvrditi da zdravstveni sistem u potpunosti funkcioniše.

14. avgust - Platforma eZdravlje među osam najboljih u Evropi Rješenja Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) i značaj portala eZdravlje i elektronskih servisa je prepoznat ne samo u regionu, nego i od strane Evropske unije. Tako je ova platforma uvrštena među osam najboljih u Evropi po mišljenju Direktorata za informatiku Evropske komisije za 2019. godinu, kazao je Dnevnim novinama direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.

- Platforma eZdravlje uvrštena je među osam najboljih u Evropi po mišljenju Direktorata za informatiku Evropske komisije za 2019. i, što je još važnije, prepoznata je od strane naših osiguranika i zahvaljujući platformi izbjegnuto je više od pola miliona kontakata između pacijenata i zdravstvenog osoblja od početka epidemije, čime smo znatno uticali na sprečavanje širenja COVID infekcije.

Pozivamo osiguranike da poštuju zdravstvene preporuke i koriste dostupne servise kad god je to moguće radi svoje i bezbjednosti drugih - istakao je Čirgić. Što se tiče elektronskog servisa COVID-19 koji je posljednji uveden, Čirgić navodi da on do sada bilježi 5.202 posjete.

- Posljednji servis, osmi po redu, COVID-19, koji je dostupan građanima od 29. jula, do sada bilježi 5.202 posjete, a omogućava im da samostalno izvrše uvid u rezultate urađenih analiza, to jeste rezultate testova na prisustvo virusa COVID-19 u realnom vremenu, odnosno istog momenta kada je nalaz urađen u labaratoriji Instituta za javno zdravlje - kazao je Čirgić.

Takođe, on naglašava da je evidentno sve češće korišćenje i servisa eNalaz, koji bilježi stalan rast i do danas ima 183.223 posjete.

- Još vidimo da je 10.813 labaratorijskih nalaza samostalno štampano od strane osiguranika. Uopšteno govoreći imamo stalan rast korišćenja svih osam servisa i trenutno su 91.383 osiguranika uzela Pin-Cod, što je osnovni preduslov za korišćenje servisa - navodi Čirgić.

On napominje da Fond za zdravstveno osiguranje u kontinuitetu utiče na razvoj zdravstvenog sistema i daje rješenja u cilju zadovoljenja potreba osiguranika za zdravstvenom zaštitom i ostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja prateći dostignuća najrazvijenijih država Evrope, prije svega u pogledu dostupnosti zdravstvenom sistemu.

- Zahvaljujući aktivnostima Fonda na digitalizaciji zdravstvenog sistema i izradi platforme eZdravlje.me spremno smo dočekali izazove pojave COVID infekcije i omogućili našim osiguranicima da brojne zdravstvene usluge ostvare od kuće i na taj način izbjegnu kontakte sa zdravstvenim osobljem, što je osnovna preporuka SZO i svih zdravstvenih vlasti – dodao je Čirgić.

Platforma eZdravlje uvrštena je među osam najboljih u Evropi po mišljenju Direktorata za informatiku Evropske komisije za 2019. i, što je još važnije, prepoznata je od strane naših osiguranika i zahvaljujući platformi izbjegnuto je više od pola miliona kontakata između pacijenata i zdravstvenog osoblja od početka epidemije, čime smo znatno uticali na sprečavanje širenja COVID infekcije, saopštio je direktor Fonda.

15. avgust - Štitastu žlijezdu godišnje pregleda 3.000 pacijenata Ambulanta za štitastu žlijezdu je neizostavni dio svakog Centra za nuklearnu medicinu, pa tako i našeg, koji funkcioniše u sklopu Kliničkog centra. Na najsavremenijim aparatima pacijenti na jednom mjestu dobijaju detaljnu dijagnostičku informaciju.

Ambulanta radi utorkom i srijedom prijepodne i četvrtkom obije smjene.

U ambulanti za štitastu žlijezdu, radi se ultrazvučni pregled svih vratnih organa, bilo da su u pitanju difuzne promjene u štitastoj žlijezdi ili pojave čvorića što je čest slučaj u našoj populaciji, objašnjava načelnica Centra za nuklearnu medicinu, doktorica dr

29

Ljiljana Bojić.

- Tokom prvog ultrazvučnog pregleda čvorica u štitastoj žlijezdi procjenjuje se klasifikacija rizika tog čvorica u smislu da li je više benigne prirode ili je u pitanju maligni tumor, i na osnovu toga se odlučuje da li će taj pacijent biti samo za praćenje u narednom periodu ili ćemo mu raditi dodatnu dijagnostiku kao što je sintigrafija štitaste žlijezde ili punkciona biopsija čvorica u štitastoj žlijezdi pod kontrolom ultrazvuka – objasnila je dr Bojić.

Kaže da je riječ o bezbjednoj i jednostavnoj metodi, koja se u ambulanti u Centru za nuklearnu medicinu radi rutinski.

Osim toga, kako kaže, u ambulanti se rade i ultrazvučni pregledi paraštitastih žlijezda kod određenih oboljenja, kao i limfnih čvorova vrata po regijama kod pacijenata koji su operisali štitastu zlijezdu zbog karcinoma u njoj. Na taj način, kaže dr Bojić, pacijenti dobijaju zaokružen dijagnostički izvještaj na jednom mjestu.

- Pored ambulantnog rada i ultrazvučnih pregleda u našem centru se sprovode i sintigrafska ispitivanja kako štitaste tako i paraštitastih žlijezda i to je jedna dopunska dijagnostika navedenom u smislu procjene funkcionalnosti bili da su u pitanju čvorici u štitastoj žlijezdi ili uvećane paraštitaste žlijezde - kazala je ona.

Pregledi se rade na najsavremenijem ultrazvučnom aparatu, koji su dobili 2017. godine.

- U prosjeku se godišnje uradi ukupno tri hiljade pregleda u našoj ambulanti dok se u Centru za nuklearnu medicinu u odjelu gdje je gama- kamera uradi u prosjeku oko dvije hiljade sintigrafskih pregleda godišnje - kazala je dr Bojić.

Planirane su i novine u liječenju pacijenata.

- Tu bih vam rekla da imamo u planu uvođenje joda u našu svakodnevnu praksu kojim će se tretirati diferentovani karcinomi štitaste žlijezde u terapijskom bloku koji ce nadam se uskoro biti otvoren, ali jod se moze koristiti i za neke benigne poremecaje štitaste zlijezde kao sto je njena pojačana funkcija odnosno hipertiraloza - objasnila je doktorka.

17. avgust - Epidemija kažnjava za sve propuste Mogu se donositi mjere i predlagati preporuke, ali ako se ne poštuju, imaćemo problem sa ovom infekcijom i lokalni prenos, poručio je prof. dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje, i dodao da epidemija još traje, da je neumoljiva i kažnjava za sve propuste. Naglasio je da nije dobro neadekvatno i nekontrolisano okupljanje, bilo koje vrste.

Prof. Mugoša je zamolio da se svi suzdrže od okupljanja jer je, kako je naveo, nemoguće kontrolisati tu količinu izbačene pljuvačke, koja je kod nekih ljudi sigurno i inficirana.

- Primijetili smo da dosta pojedinaca ne poštuje mjere, da se ne nose maske. Neki koji bi trebali da vode računa ne vode.

Prije svega mislim na održavanje koncerata, pretvaranje restorana u klubove. Zauzet je stav da se to neće tolerisati. Vidio sam na snimcima puno ljudi idu ulicom viču i tolika količina ljudi proizvodi toliko kapljica da prolaze kroz maglu. Neko od njih će sigurno biti inficiran - rekao je prof. Mugoša na konferenciji za medije.

Prof. Mugoša je podsjetio da rezidentima država sa zelene liste za ulazak u Crnu Goru nije potrebno ništa, dok oni sa žute liste moraju imati PCR negativan test ili ELISA pozivitan koji potvrđuje da je ta osoba preležala bolest.

- Napravljen je izuzetak za sve one zemlje koje su imale povoljnije uslove prije promjene, zato što se javilo skoro hiljadu

30

ljudi koji su po ranijim uslovima rezervisali i uplatli smještaj u crnogorskim turustičkim kapacitetima, i zbog toga je do daljnjeg dozvoljeno da iz tih zemalja mogu ući i sa IgM negativnim testom i sa ECLIA negativnim testom - kazao je on.

Kapaciteti IJZ, što se tiče PCR analiza, su ograničeni, i postoje prioriteti, poručio je direktor te ustanove. Istakao je da crnogorski zdravstveni sistem nije opterećen, kao u nekim zemljama.

- Neizdrživo je da ekonomija kolabira jer bi to pogodilo sve kategorije stanovništva. Kao što vidite zdravstveni sistem funkcioniše. Imamo jedan broj inficiranih, ali zdravstveni sistem funkcioniše i nije kolabirao kao u velikom broju zemalja. Čini mi se da dobro hendlujemo sa tim problemom – istakao je prof.

Mugoša.

PCR test govori da li imate virus u brisu nosa i grla, dok ELISA pokazuje da li su se stvorila antitijela, odgovorio je prof.

Mugoša na pitanje o razlici između testova.

Ponovio je da se rad u IJZ povećao za deset puta.

- U Crnoj Gori svi hoće da se testiraju. Imamo veliko testiranje, koje daju samo bogate zemlje. Pokušavamo da nađemo sve inficirane, to i košta, ali država je obezbjeđivala koliko je trebalo - kazao je prof. Mugoša.

Istakao je da IJZ neće uzimati novac za PCR testiranje, već da to obuhvata zdravstveno osiguranje. On je dodao i da u regionu jedino možda Slovenija radi sličan broj PCR testova kao Crna Gora.

17. avgust - Za opremanje COVID centara 1,2 miliona eura Za bolnice u Beranama, Nikšiću i Baru, koje su i regionalni COVID centri, Vlada Crne Gore je, iz donacija NKT, opredijelila 1,2 miliona eura za nabavku opreme i dijagnostičkih uređaja, saopštio je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković na sastanku sa direktorom Opšte bolnice Nikšić dr Ilijom Ašaninom, direktorom Opšte bolnice Berane dr Budimirom Dabetićem i direktorom Opšte bolnice Bar dr Dragoslavom Tomanovićem.

- Naš zdravstveni sistem pokazao je izuzetnu sposobnost tokom korona krize. Bolnice i zdravstvene ustanove u svakom gradu i na svakoj tački Crne Gore položile su ispit. Ipak, tri regionalne bolnice koje smo uspostavili kao COVID regionalne centre – podnijele su veliki dio tereta. To nam je pokazalo da u ove ustanove treba dodatno ulagati. Zato smo odlučili da bolnicama u Beranama, Nikšiću i Baru opredijelimo po 400.000 eura za opremu i dijagnostičke uređaje - kazao je Marković nakon sastanka sa direktorima tri bolnice.

On je dodao da građani Crne Gore zaslužuju pouzdanu i kvalitetnu zdravstvenu uslugu te i da će im je obezbijediti.

- Dakle, za ove tri bolnice izdavajamo 1,2 miliona eura iz donacija NKT, dok će najveći dio novca, kako smo i najavili, biti utrošen za izgradnju posebne i namjenske klinike u okviru Kliničkog centra - rekao je Marković.

On se još jednom zahvalio pojedinačno svakom od preko 5.000 naših građana, biznismena i drugih donatora.

- Oni su potvrdili da je Crna Gora država vrijednih i solidarnih ljudi i zemlja koja ima prijatelje na svakom mediteranu naveo je Marković.

Direktori tri opšte bolnice su zahvalili premijeru i Vladi na donaciji kao i na kontinuiranoj podršci njihovim bolnicama.

Direktor nikšićke bolnice dr Ašanin je kazao da će novac biti utošen za rekonstrukciju Odjeljenja pedijatrije, a dio je namjenski opredijeljen za nabavku moderne opreme koja će se koristiti za potrebe Koronarne jedinice, Internog odjeljenja OB Nikšić. On je podsjetio da je u prethodnik 10 godina, u OB Nikšić rekonstruisano 90 odsto svih smještajnih kapaciteta, koje su sada apartmanskog tipa.

- Nabavićemo savremeni monitoring sistem sa centralnom jedinicom koji će nam pomoći da još bolje i kvalitetnije pružamo zdravstvene usluge našim pacijentima. Želim u ime građana Nikšića i svih zaposlenih u OB da se zahvalim predsjedniku Vlade što je Vlada i ovaj put u kontinutetu pomogla OB Nikšić da bude još modernija, da bude ustanova koja će biti i dalje jedna od najznačajnih u zdravstvenom sistemu Crne Gore - kazao je dr Ašanin i dodao da su ulaganja u prethodnom periodu bila dominantno iz Kapitalnog budžeta Vlade a dijelom iz donacija.

Podsjetivši da je u OB Berane u prethodne četiri godine uloženo preko 2,5 miliona eura, direktor te ustanove dr Dabetić je precizirao da će dobijeni novac biti opredijeljen za nabavku magnetne rezonance. Istakao je da će ovim beranska bolnica postati značajan dijagnostički cenatr na sjeveru.

Direktor barske bolnice dr Tomanović je kazao da će 400.000 eura, koliko će dobiti bolnica kojom rukovodi, biti potrošeno za nabavku novog skenera.

- Nabavkom skenera najnovije generacije omogućava se precizna, brza dijagnostika onkološkim, hirurškim, ortopedskim, neurološkim i kardiološkim pacijentima. Takođe, rasteretiće se obim poslova u KCCG, a kolegama radiolozima će se obezbijediti bolji uslovi i sigurniji rad - rekao je dr Tomanović.

18. avgust - Slikari donirali svoje radove KCCG Dvadeset i tri akademska slikara donirali su svoje umjetničke radove Klinici za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore čija je vrijednost blizu 8 hiljada eura, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.

Kako su precizirali, u pitanju je 35 radova različitih tehnika koji će oplemeniti prostor Klinike.

- Akademski slikari su ovim činom pokazali da se i kroz humanu dimenziju može biti prisutan u društvu - kazali su iz KCCG. Njihovi radovi će krasiti zidove Klinike a pacijentima i zaposlenima učiniti boravak ugodnijim i ljepšim.

Klinički centar Crne Gore izražava zahvalnost: Aleksandru Radeviću, Goranu Ćetkoviću, Hani Mirkov, Marini Sredanović,

Matanu Vukčeviću, Angeli Đuretić, Igoru Rakčeviću, Mišu Joskiću, Milodarki Milatović, Darku Vučkoviću, Maši Ratknić, Isidori Dautović, Maji Marinović, Jovanu Kovačeviću, Milici Kažić, Savini Ražnatović, Ivani Mijanović, Miloj Đerković, Đorđu Rašoviću, Ani Šofranac, Branku Mrdaku, Ani Grujučić i Radisavu Miloševiću Atosu.

18. avgust - Za adaptaciju bolnica u Risnu i Dobroti 800.000 eura Primjena mjera energetske efikasnoti donosi ugodniji ambijent u zdravstvenim ustanovama kako za zaposlene tako i za pacijenate, a za rekonstrukciju i adaptaciju specijalnih bolnica u Risnu i Dobroti izdvojeno je oko 800 hiljada eura. To je, obilazeći te zdravstvene ustanove, kazao ministar zdravlja Kenan Hrapović navodeći da je za adaptaciju Specijalne bolnice Vaso Ćuković u Risnu izdvojeno oko 386 hiljada eura, a za Specijalnu bolnicu za psihijatriju u Kotoru 414 hiljada eura.

- Radovi na ova dva objeka počeli su početkom juna, realizuju se planiranom dinamikom, a završetak se očekuje do kraja godine. Fokus prilikom izvođenja radova odnosi se upravo na unapređenje energetske efikasnosti tj. zamjenu fasadne bravarije, postavljanje termo izolacije na fasadi, postavljanje hidro i termo izolacije krovnih ravni, unapređenje sistema osvjetljenja i sistema za grijanje - naveo je Hrapović.

Napredna energetska efikasnost, kako je ocijenio, donosi i napredniji i ugodniji ambijent u ustanovama, kako zaposlenih tako i pacijenata.

- Istraživanja su pokazala da je zadovoljstvo pacijenata unutrašnjim komforom, nakon primjene mjera energetske efikasnosti, povećano na preko 95 odsto, a medicinskog osoblja na preko 85 odsto. Ukupna potrošnja energije smanjena je za oko 500 hiljada eura godišnje - rekao je Hrapović.

Očekuje, kako je dodao, da će nakon izvođenja radova objekti biti pokazni primjer o benefitima implementacije mjera energetske efikasnosti.

- Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo ekonomije nastavljaju implementaciju projekta Energetska efikasnost u Crnoj Gori.

Do sada je kroz projekat u zdravstvene objekte uloženo oko 8,8 miliona eura - rekao je Hrapović.

Državni sekretar Ministarstva ekonomije, Nikola Vujović, rekao je da ga raduje da sve ono što radi to ministarstvo i Vlada u cjelini daje mjerljive i očigledne rezultate.

- Projekat je od velikog značaja, a realizujemo ga sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj. Do sada smo završili

31

rekonstrukciju i adaptaciju na 28 objekata iz sistema zdravstva i prosvjete. To su objekti koje koristi oko 100 hiljada korisnika, što daje jasnu sliku o značaju i obimu svih ovih projekata. Raduje me što sam vidio zadovljstvo direktora bolnica u Dobroti i Risnu kazao je Vujović.

Siguran je, kako je dodao, da će završetkom radova biti postignuti ekomonski, energetski efekti u smislu ušteda ali što je još važnije i efekti ugodnijeg boravka u ovim objektima.

Direktor Specijalne bolnice Risan, dr Vlado Popović, kazao je da je u pitanju veliki projekat koji podrazumijeva zamjenu fasade i kompletnog krova bolnice.

- Time samo ispunjavamo prvi korak u ukupnom cilju koji se tiče uređenja bolnice, bolničkog kruga, Prijemno-urgentnog bloka. Već smo krenuli u realizaciju završetka projekta operacionog bloka i Intenzivne jedinice koji ćemo kandidovati na kapitalni budžet - rekao je dr Popović.

Istakao je da je od 1. jula do danas, u toj bolnici, urađena 151 ortopedska i 51 neurohirurška operacija.

- Svi pacijenti koji su upućeni u našu ustanovu su zbrinuti. Nijedan pacijent nije upućen u neki drugi zdravstveni centar.

Mislim da smo svi na istom, zajedničkom, putu da stvaramo ustanove koje će i infrastrukturno ispratiti sve što se u njima radi kazao je dr Popović.

Cilj je, kako je dodao, da se stvore preduslovi da i Crna Gora i risanska bolnica budu prepoznati na mapi svjetskog zdravstvenog turizma, "a ova bolnica sa ovom pozicijom to itekako zaslužuje".

Direktor kotorske Specijalne bolnice za psihijatriju, Petar Abramović, rekao je da planirano uređenje fasada, zamjena prozora, vrata, desetak kotlova za grijanje, kao i kompletna promjena osvjetljenja i klimatizacija.

- To je projekat koji je od izuzetnog značaja za ovu ustanovu. Izuzetno sam zadovoljan i kvalitetom i dinamikom radova, kao i posvećenošu radnika. Veliku zahvalnost dugujemo Ministarstvu zdravlja i Ministarstvu ekonomije. Projekat je naišao na pozitivne komentare svih građana. Siguran sam da će, kada radovi budu završeni, sve izgledati i bolje nego što smo očekivali - smatra Abramović.

Energetski je adaptirano 19 zdravstvenih objekata i to Klinički centar Crne Gore, uključujući Institut za bolesti djece, bolnice u Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama, Cetinju i Kotoru, specijalne bolnice u Risnu i Brezoviku, osam domova zdravlja (Cetinje, Kotor, Nikšić, Kolašin, Andrijevica, Berane, Plav i Rožaje) i dvije zdravstvene stanice (Petnjica i Murino), a u završnoj su fazi radovi na Opštoj bolnici Bar i Domu zdravlja Ulcinj.

19. avgust - U Bijelo Polje stigla još jedna donacija Briga o zdravlju i unapređivanju zdravstvenih usluga u Crnoj Gori i dalje je u fokusu našeg humaniste Hajriza Brčvaka koji je samo tokom pandemije koronavirusa imao gotovo milionske donacije.

Sa svojom humanitarnom organizacijom Hemijas Brčvak je obezbijedio pomoć za svoje rodno Bijelo Polje. U vozni park Službe za Hitnu pomoć iz Njemačke je dopremljeno sanitetsko vozilo s pratećom opremom za zbrinjavanje i transport pacijenata.

Načelnik Hitne pomoći dr Besim Kadić zahvalio se ovom prilikom na donaciji i istakao kako je ova pomoć došla na pravo

32

mjesto i u pravo vrijeme.

- U periodu od Nove godine imali smo više od 1.450 intervencija na terenu. Ova donacija za našu službu predstavlja jednu veliku infuziju i dodatni motiv da sebe još više ugrađujemo i dajemo doprinos našem radu - kazao je dr Kadić.

Donaciju vrijednu 15 hiljada eura ispred fondacije Hemiias uručio je Jasmin Crnovršanin.

Crnovršanin je istakao da vozilo sadrži svu neophodnu opremu i izrazio uvjerenje da će olakšati i učiniti efikasnijim rad zaposlenih u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć.

Hajriz Brčvak je ovogodišnji dobitnik najvećeg opštinskog priznanja nagrade 3. januar.

19. avgust - U planu regionalna bolnica za primorje Ministar zdravlja Kenan Hrapović najavio je izgranju regionalne bolnice za Kotor, Tivat, Budvu i Herceg Novi što će, kako je saopštio, doprinijeti još boljoj valorizaciji turističkog potencijala države i pokazati orjentaciju Crne Gore ka zdravstvenom turizmu.

- Planirana je izgradnja nove regionalne bolnice za Kotor, Tivat, Budvu i Herceg Novi, a to će doprinijeti još boljoj valorizaciji turističkog potencijala države i pokazati orjentaciju Crne Gore ka zdravstvenom turizmu - rekao je Hrapović.

On je istakao da se u posjeti Opštoj bolnici Kotor uvjerio u posvećenost, znanje i želju da se u narednom periodu realizuju mnogi značajni pojekti.

- Ova bolnica je opterećena, jer ka njoj gravitira veliki broj stanovnika. Kotor je ne samo na evropskoj nego i na svjetskoj turističkoj mapi prepoznat kao značajan turistički centar i to je razlog više što država, odnosno Ministarstvo zdravlja, razmišlja o izgradnji nove regionalne bolnice ovdje u blizini Kotora - kazao je Hrapović.

To će biti novi regionalni centar za Tivat, Kotor, Herceg Novi i Budvu.

Direktor Opšte bolnice u Kotoru, dr Davor Kumburović, zahvalio se ministru Hrapoviću što je obišao tu zdravstvenu ustanovu u teškom vremenu izazvanom koronavirusom.

- Ministar je imao priliku da se lično upozna sa onim što je što smo radili i postigli u prethodnom periodu. Zahvaljujem ministru na konstruktivnom razgovoru i punoj podršci koju smo svi mi zaposleni u ovoj bolnici osjetili - rekao je dr Kumburović.

Dodao je da postoje planovi i ideje i "siguran sam da ćemo se u naredom periodu u tom pravcu razvijati".

20. avgust - U planu nadgradnja Doma zdravlja Danilovgrad Danilovgrad je grad koji se razvija, u kojem se realizuju veliki i kapitalni projekti, a sve to mora biti praćeno kvalitetnom zdravstvenom zaštitom, zbog čega je u narednom periodu planirana nadgradnja tamošnjeg Doma zdravlja i početak Projekta energetske efikasnosti. To je saopštio sekretar Ministarstva zdravlja Nikola Antović, koji je sa generalnim direktoricama prof. dr Vesnom Miranović i Slađanom Pavlović obišao Dom zdravlja Danilovgrad.

Antović je istakao da Vlada konstantno podržava zdravstveni sistem i nastoji da stavi akcenat na jačanje primarnog nivoa zdravstvene zaštite.

- U Domu zdravlja Danilovgrad u prethodnom periodu imali smo značajne investicije. Nabavljena je oprema u vrijednosti od oko 50 hiljada eura. Imali smo značajne donacije vrijedne više desetina hiljada eura - naveo je Antović.

Naglasio je da je jako značajno što lokalna samouprava itekako podržava Dom zdravlja i „to je pravi odnos koji svaka lokalna samouprava treba da ima prema lokalnoj zdravstvenoj zaštiti“.

- Što se tiče budućih planova, kroz budžet Fonda za zdravstveno osiguranje planirana je nadgradnja Doma zdravlja u vrijednosti od 85 hiljada eura. Vrijednost radova će biti i veća i potrudićemo se da obezbijedimo ta dodatna sredstva. Prije nekoliko dana raspisan je tender za izradu Projekta energetske efikasnosti, kroz koji ćemo dobiti bolju i atraktivniju zgradu - rekao je Antović.

Dom zdravlja Danilovgrad će, kako je istakao, biti zdravstvena ustanova po mjeri građana, koja će biti ugodnija za boravak pacijenata.

- Vrijednost tih radova biće oko 130 hiljada eura. To je plan za Projekat energetske efikasnosti, u okviru kojeg ćemo mijenjati fasadu, bravariju, imati radove vezano za grijanje, hlađenje.

Dakle, Danilovgrad je grad koji se razvija, u kojem se puno radi, gdje Vlada i lokalna samouprava realizuju velike i kapitalne projekte, i sve to mora biti propraćeno kvalitetnom zdravstvenom zaštitom.

Građani Danilovgrada to zaslužuju - poručuo je Antović.

Dodao je da se ne radi samo u Domu zdravlja, već da je zdravstvena zaštita adekvatna i u Spužu i na cijeloj teritoriji Danilovgrada.

Direktor Doma zdravlja Danilovgrad, dr Dejan Mandić, pojasnio je da je suština primarnog nivoa pružanje blagovremene, dostupne zdravstvene zaštite.

- U našem Domu zdravlja su organizovane i konsultativne, specijalističke aktivnosti. Znači, 15 specijalista iz Kliničkog centra Crne Gore, Bolnice Brezovik su naši konsultanti svake sedmice, tako da smo zaokružili medicinsku opskrbu svih naših osiguranika, kako na primarnom, tako na sekundarnom, čak i na tercijarnom nivou, što se tiče ljekarskih pregleda - rekao je dr Mandić.

U prethodnom periodu nastojano je da se, kako je kazao, postignu što bolji uslovi za rad zaposlenih u Domu zdravlja.

- Ministarstvo zdravlja nam je izlazilo u susret. U narednom periodu se očekuje početak nadrgardnje Doma zdravlja Hitne službe, koja će dobiti 150 metara kvadratnih korisnog prostora gdje će biti naše specijalističke ambulante - rekao je dr Mandić.

U protekle dvije godine su, kako je dodao, raspisali i dobili tri specijalizacije i to dvije iz interne medicine i jednu iz oftalmologije.

- Tako da će ti prostorni kapaciteti, na kojima će ovih dana početi da se radi, biti vrlo značajni za naše specijaliste koji će ubrzo doći - kazao je dr Mandić.

Projekat energetske efikasnosti će, kako smatra, omogućiti uštede Domu zdravlja, kada je riječ o energetici.

- Tokom današnje posjete predstavnika Ministarstva zdravlja smo ukazali na još neke pojedinosti koje bi se mogli popraviti u narednom periodu. I posebno mi je drago što ćemo danas održati edukativni skup sa našim medicinskim radnicima vezano za program transplantacije organa - kazao je dr Mandić.

24. avgust - Zaposleni u beranskoj bolnici pokazali snagu i odanost profesiji

Trenutna epidemiološka situacija u Beranama je stabilna, u bolnici u tom gradu liječi se 30 pacijenata pozitivnih na koronavirus, osam ih je sa teškom kliničkom slikom, pet na respiratoru, a zaposleni u toj zdravstvenoj ustanovi pokazali su snagu i odanost pacijentima i profesiji. To je poručio ministar zdravlja, Kenan Hrapović, koji je boravio u radnoj posjeti Opštoj bolnici u Beranama.

Hrapović je kazao je da je crnogorski zdravstveni sistem

33

pokazao snagu, mogućnost brzog prilagođavanja kriznim situacijama, kao i odanost pozivu i profesiji.

- Sve ovo i mnoge druge kvalitete posjeduje kolektiv OB Berane. Važno je da je trenutna epidemiološka situacija u OB Berane stabilna, a u prilog tome, koliki teret svakodnevno nose ljekari, medicinsko i nemedicinsko osoblje, govore i podaci da se u ovoj ustanovi liječi 30 pacijenata pozitivnih na koronavirus, osam pacijenata je sa teškom kliničkom slikom, pet ih je na respiratoru - rekao je Hrapović.

Podsjetio je da je ukupan broj do sada hospitalizovanih pacijenata 234, oporavljenih je 217, a život je nažalost izgubilo njih 24.

- O kovid pozitivnim i suspektnim pacijentima svakodnevno brine osam ljekara specijalista i 52 medicinske sestre i tehničara. Shodno stanju pacijenata angažovana su i četiri anesteziologa, četiri radiologa, sedam anestetičara i sedam radioloških tehničara. U prosjeku se u ovoj bolnici dnevno pregleda 153 pacijenta - rekao je Hrapović.

U beranskoj bolnici, kako je dodao, zaraženo je 12 medicinskih radnika, a njih deset se oporavilo.

- Kako sam informisan od strane menadžmenta, bolnica posjeduje dovoljno zaštitne opreme. I na kraju, ne smijemo zaboraviti da, iako u izmijenjenim uslovima, iako kovid centar, OB Berane pruža našim građanima i druge zdravstvene usluge, prije svega hitne operacije i porođaje, pa je tako od početka epidemije, bilo 410 porođaja i 124 operacije - naveo je Hrapović.

Zbog svega navedenog, kako je istakao, svi zaposleni u OB Berane zaslužuju duboku zahvalnost i divljenje.

Direktor Opšte bolnice Berane, dr Budimir Dabetić zahvalio se ministru Hrapoviću na posjeti i svim zaposlenima na predanom, kvalitetnom radu i dobroj organizaciji.

- Ni u jednom trenutku nismo imali problem sa nijednim zaposlenim. Svi oni pružaju potpunu zdravstvenu zaštitu svima kojima je potrebna - kazao je dr Dabetić. Što se tiče opreme i terapije "u svakom trenutku smo imali sve što nam je potrebno tako da su uslovi rada i liječenja u našoj bolnici na zavidnom nivou".

25. avgust – Podrška i saradnja zdravstvenim ustanovama od KCCG

Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Jevto Eraković, sa saradnicima obišao je zdravstvene ustanove na području opštine Herceg Novi i razgovarao sa rukovodiocima tamošnjeg Doma zdravlja, Instituta Igalo i bolnice Meljine, saopšteno je iz KCCG.

34

Na sastanku rukovodilaca zdravstvenih ustanova iz Herceg Novog, dogovorena je saradnja i konkretna podrška, u cilju obezbjeđivanja kvalitetnije i dostupnije zdravstvene zaštite za Novljane. Dr Eraković je najavio da će KCCG u što skorijem roku obezbijediti dva respiratora za bolnicu Meljine.

Dr Eraković je kazao i da će fokus saradnje, prije svega, biti na na pomoći kadrovskih riješenja KCCG bolnici Meljine, kao i "uspostavljanje podrške u smislu određenih aparata i podrška u edukaciji kadra".

Rukovodioci zdravstvenih ustanova Herceg Novog upoznali su kolege iz KCCG sa načinom organizacije i funkcionisanja ustanova i problemima sa kojima se suočavaju u svakodnevnom radu, posebno u doba epidemije virusa Covid 19.

25. avgust – Zahvalnost donatorima Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Zavod za hitnu medicinsku pomoć dobio je dva vozila koja će biti na raspolaganju opštinama na sjeveru zemlje, a donirana vozila odgovaraju potrebama i konfiguraciji terena, te uslovima u kojima medicinski timovi pružaju neophodnu urgentnu pomoć.

Vozila su donirali humanisti Hajriz Brčvak i Erdan Moncić.

- Želim da se zahvalim gospodinu Brčvaku, predstavniku MIH GmbH koji je obezbijedio sanitetsko vozilo Reanimobil VW T5 za potrebe organizacione Jedinice za HMP u Bijelom Polju.

Takođe, zahvalnost iseljenicima iz Luksemburga i njihovom predstavniku gospodinu Erdanu Moniću na obezbijeđenom vozilu Dacia Duster za potrebe organizacione Jedinice za HMP u Rožajama - rekao je direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Saša Stefanović.

Vozila Zavoda za HMP godišnje pređu oko milion kilometara, a 12 novih vozila sa kompletnom opremom koja su obezbjeđena decembra 2016. već su prešla, u zavisnosti od rasporeda vozila po opštinama od 60.000 do 130.000 kilometara, dok su četiri reanimobila dobijena 2017. godine prešla u prosjeku po 70.000 km.

Vozni park Zavoda za HMP Crne Gore raspolaže vozilima novije proizvodnje i cjelokupna teritorija države pokriva se vozilima koja garantuju bezbjednost i komfor pacijentu i medicinskim timovima.

Kako je neophodno konstantno obnavljanje voznog parka, u kontinuitetu se nabavljaju nova vozila, pa će tako narednog mjeseca stići i tri reanimobila marke Citroen za potrebe organizacionih jedinica.

Vozila su nabavljena u okviru realizacije prve faze projekta INTERREG IPA - CBC Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2014 - 2020.

Dr Stefanović je iskazao i zahvalnost društveno odgovornim pojedincima koji su svojim donacijama takođe unaprijedili kvalitet rada ZHMP. - Porodica Hamović donirala je za potrebe Jedinice za HMP u Herceg Novom najsavremeniji defibrillator i dvanaestokanalni EKG aparat, a gospođa Amra Lagator donirala je građevinski materijal i sitnu medicinsku opremu za potrebe Jedinice za HMP Pljevlja, a zahvalnost dugujemo i izvođaču radova gospodinu Zoranu Lazareviću. U saradnji sa ovim donatorima adaptiran je enterijer i dio eksterijera ove organizacione Jedinice - istakao je dr Stefanović.

25. avgust - U Rožajama pretrpjeli veliki teret i pritisak Zdravstveni radnici i građani u Rožajama pretrpjeli su veliki teret i pritisak, ali borba sa koronavirusom i dalje se nastavlja, zbog čega je neophodno da svi rade zajedno i odgovorno, jer lična odgovornost dovodi do kolektivnog zdravlja, poručio ministar zdravlja Kenan Harpović, koji je boravio u radnoj posjeti Domu zdravlja Rožaje.

je dr Pepić.

Cilj je, kako je rekao, da iz epidemije izađu kao pobjednici, sa što manje žrtava.

- A složićete se da je 12 žrtava u Opštini Rožaje veoma veliki broj. Porodicama i svima želim da izrazim saučešće. Gubitak jednog pacijenta je veoma težak, a ne gubitak 12 pacijenata za ovako malu sredinu - kazao je dr Pepić.

Samo je jedan pravi put, a to je, kako je kazao, očuvanje zdravlja stanovništva i prevencija.

- Jedina moja želja je da nam naši građani u svemu ovome pruže maksimalnu podršku, a to će učiniti ako se budu pridržavali svih mjera NKT-a. Moraju da nose maske, da drže distancu i da imaju što manje kontakata, da ne učestvuju u masovnim okupljanjima. Čuvajte sebe, prije svega, svoje najmilije, a tako ćete čuvati sve nas - poručio je dr Pepić.

27. avgust - U pripremi aplikacija za razmjenu podataka o Covidu 19

On je pohvalio napore ljekara i svih zaposlenih u Domu zdravlja Rožaje i istakao da je na primjeru toga grada dodatno potvrđena povezanost zdravstvenog sistema, kvalitetna saradnja i mobilnost u skladu sa potrebama.

- U Opštini Rožaje je trenutno 51 aktivan slučaj koronavirusa i odgovornost i istrajnost građana u pridržavanju propisanih mjera i preporuka i dalje mora biti na prvom mjestu. Svjedoci smo koliko je činjenje nekoliko neodgovornih pojedinaca koštalo sve nas - kazao je Hrapović.

Podsjetio je da je od prvog slučaja zaraze koronavirisom u Rožajama registrovano 330 slučajeva, a 267 se oporavilo.

- Nažalost, preminulo je 12 osoba. U samoizolaciji se nalazi 76 osoba, a pod mjerama zdravstvenog nadzora ih je 28.

Nakon rapidnog pogoršanja epidemiološke situacije i donošenja mjera formiran je trijažni centar, covid ambulanta za odrasle, za djecu, a takođe je formirano covid odjeljenje za odrasle i stacionar sa 20 kreveta - podsjetio je Hrapović.

U Domu zdravlja Rožaje na kovid odjeljenju liječeno je 11 pacijenata.

- Kada je riječ o zdravstvenim radnicima, dva ljekara i jedan medicinski tehničar su pozitivni i na liječenju su, a šest medicinskih tehničara, koji su bili pozitivni, su se oporavili i vratili na posao. Kako sam informosan, lične zaštitne opreme ima dovoljno - rekao je Hrapović.

Zdravstveni radnici i građani u Rožajama pretrpjeli su, kako je istakao, veliki teret i pritisak.

- Iz ovoga ne možemo izaći ukoliko ne budemo radili zajedno, pa i ovoga puta apelujem na poštovanje mjera, dakle distanca, higijena ruku, nošenje maski, jer lična odgovornost dovodi do kolektivnog zdravlja - poručio je Hrapović.

Direktor Doma zdravlja Rožaje, dr Jaho Pepić, podsjetio je da je prvi registrovani slučaj u tom gradu bio 15. juna i od tada do danas, kako je rekao, svi zdravstveni radnici su „pod punom ratnom opremom“.

- Svakodnevno obavljaju svoj posao ne žaleći sebe, svoje živote, živote svojih porodica, jer oni su se zakleli da će biti u službi zaštite zdravlja stanovništva. Koristim ukazanu šansu da im se javno svima zahvalim i da ih zamolim da nastave tako i dalje - kazao

Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti, Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje i Uprava za inspekcijske poslove, u saradnji sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država pripremaju nove digitalne alate kojima će, kako je saopšteno, pospješiti i ojačati borbu protiv epidemije korona virusa.

Projekat Montenegro COVID-19 Online Platform kao donatorski projekat finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici, a implementira kompanija Amplitudo. Ambasada SAD, kako je saopšteno iz Vlade, ovim pruža dodatnu pomoć Vladi Crne Gore da se na najbolji način izbori sa izazovima koje epidemija donosi.

Digitalna platforma eDonacije i aplikacija Qarta kreiraju se sa ciljem da se obezbijedi sistemsko praćenje i poboljšanje epidemiološkog stanja u Crnoj Gori, odnosno da:

t FQJEFNJPMP[JNB QPNPHOV V ÝUP FĕLBTOJKFN TV[CJKBOKV virusa Covid-19;

t OBEMFäOJN JOTUJUVDJKBNB QSVäF QSJTUVQ TWFPCVIWBUOPK preciznoj i redovno ažuriranoj bazi podataka o svim relevantim informacijama;

t PMBLÝBKV DJMKBOP J TWSTJTIPEOP QSJLVQMKBOF J SBTQPEKFMV potrebnih resursa za borbu protiv korone koja dolaze kroz donacije;

t PNPHVʉF CSäV LPNVOJLBDJKV UJNPWB [B SFBHPWBOKF BMJ i efikasnije umrežavanje institucija i građana.

- Platforma za doniranje – eDonacije predstavljaće jedinstvenu digitalnu zajednicu donatora u Crnoj Gori. Povezaće institucije kojima je potrebna pomoć i organizacija koje imaju mogućnost i žele da izvrše donaciju potrebnih dobara ili novca. Na taj način,

35

brzo i direktno će se raspoređivati potrebni resursi, a sredstva prikupljati u skladu sa realnim potrebama. Platforma će biti dostupna svim građanima, organizacijama i institucijama - saopšteno je iz Vlade.

Pojašnjavaju da će QARTA (Quarantine Reporting Task Assistant) aplikacija služiti za efikasniju razmjenu podataka vezanih za obolijevanje od novog koronavirusa kao i praćenje poštovanja mjera karantina i samoizolacije.

- Zahvaljujući ovom alatu, nadležne institucije imaće učinkovitiju razmjenu podataka u realnom vremenu o licima u samoizolaciji koja su došla preko nekih od graničnih prelaza ili su izašla iz karantina; onima koji su smješteni u instutucionalnim karantima, licima pod zdravstvenim nadzorom i onima koji su ostvarili kontakt sa nekima od oboljelih - navodi se.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela, Milutin Simović, identifikovao je ove tehnološke alate kao korisne, ne samo kao dodatnu pomoć za zaustavljanje trenutnog talasa pandemije već i kao upotrebljive platforme za druga javnozdravstvena događanja u budućnosti koja će eventualno zahtjevati brzu i učinkovitu razmjenu informacija i podataka.

Simović je zahvalio Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država na podršci koju pruža Vladi Crne Gore u odgovoru na epidemiju bolesti Covid 19.

27. avgust - Paviljoni za plava brda na dar Institutu za bolesti djece U okviru projekta Živimo kulturu, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Vlade Crne Gore, Institut za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore dobio je na dar sliku Paviljoni za plava brda.

Autor navedenog, akademski slikar Ivan Pejović uručio je danas sliku direktoru IBD-a dr Saši Radoviću. Dr Radović se zahvalio Ministarstvu klulture i Pejoviću što su i u ovim izazovnim vremenima zbog pandemije izazvane korona virusom prepoznali značaj IBD-a i doprinijeli da prostor Dječije bolnice dodatno oplemene.

- Pored posvećenosti u liječenju naših malih pacijenata, boravak u našoj ustanovi nastojimo da im olakšamo i uređenjem bolnice, ne samo kroz udoban smještaj i savremenu opremu, već i oplemenjivanjm zidova raznim crtežima i slikama. Njihovi osmjesi kada se zagledaju u crteže i slike, govore nam da smo u pravu - kazao je dr Radović.

Pejović je izrazio zadovoljstvo što je dio ovog projekta.

- Zadovoljstvo mi je što sam dio ovog projekta i čast mi je da ova slika krasi prostor Dječije bolnice - kazao je Pejović.

36

27. avgust - Odlučujići korak u pravcu izgradnje Urgentnog centra u Podgorici Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Jevto Eraković i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković postigli su dogovor sa predstavnicima porodicama Đurović i Radojević koji su vlasnici parcele u krugu Kliničkog centra, a koji predstavlja prvi korak u pravcu izgradnje Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore.

Gradonačelnik Vuković se tom prilikom osvrnuo na izazove sa koronavirusom sa kojim se bore naši zdravstveni radnici, te istakao značaj izgradnje novog Urgentnog centra za Podgoricu, ali i čitavu Crnu Goru.

- Svjedoci smo poslednjih pola godine herojske borbe cjelokupnog društva, u prvom redu naših zdrastvenih radnika sa pandemijom koronavirusa. Čini se da je ova situacija pokazala koliko je taj sektor često nepravedno na udaru kritika. Mi kao društvo možemo da budemo ponosni na te ljude što je podstrek za dalji razvoj zdrastvenog sistema u Crnoj Gori da bi to bilo moguće našim zdrastvenim radnicima je neophodno stvoriti bolje uslove za rad. Svi ovi rezultati koji su lako mjerljivi i kojima se dive region i Evropa, dobijaju dodatno na značaju ako se vidi u kakvim uslovima rade zdravstveni radnici. Kao odgovorna lokalna uprava spremni smo da i tom segmentu damo doprinos. Izgradnja nove zgrade Urgentnog centra je objekat na koji Klinički centar, Podgorica i Crna Gora čekaju duži niz godina koja treba da servisira ne samo potrebe građana Podgorice već cijele Crne Gore - saopštio je gradonačelnik Vuković.

Za izgradnju novog Urgentnog centra Vlada Crne Gore će izdvojiti 15 miliona eura, a Glavni grad je postigao dogovor sa porodicama Đurović i Radojević o prenosu vlasništva kako bi se oslobodila parcela za izgradnju Urgentnog bloka.

Dr Eraković, istako je da je ovo veliki dan i za Klinički centar i za zdravstveni sistem Crne Gore i da najava izgradnje novog Urgentnog centra ne bi bila moguća bez pomoći i podrške Glavnog grada. On je naglasio da je bilo neophodno stvoriti preduslove da se objekat koji se nalazi u privatnom vlasništvu porodica Đurović i Radojević izmjesti i na taj način omogući izgradnja.

28. avgust - Bolnica Danilo I bez inficiranih virusom korona Direktorica Opšte Bolnice Danilo I dr Sonja Radojičić kaže je da je epidemiološka situacija na Cetinju stabilna, što pokazuje podatak da na bolničkom liječenju nema pacijenata inficiranih virusom korona. Takođe, ni jedan zdravstveni radnik u toj ustanovi nije pozitivan na Covid 19.

- Prema posljednjem presjeku IJZ imamo jednog oporavljenog, a 10 osoba inficiranih Kovidom 19. Nije bilo više smrtih slučajeva - kazala je dr Radojičić u razgovoru za Jutarnji program TVCG. Istakla je da je situacija zadovoljavajuća jer u bolnici nemaju inficiranih pacijenata.

- Iz Urgentnog centra nam često pošalju pacijente koje mi prije pregleda testiramo u sobama za izolaciju. Bilo je samo četiri pacijenta koja smo nakon testiranja poslali u bolnicu Codra - kazala je dr Radojičić.

dovno.

Bolnica Danilo I, prema njenim riječima funkcioniše re-

- Situacija je stabilna, rad u bolnici je organizovan tako da imamo sobe za izolaciju za prijem pacijenata, gdje radimo testiranje. Imali smo mali broj hitnih operacija koje su morale biti odrađene bez testiranja na kovid, ali je zahvaljujući opreznosti osoblja sve prošlo kako treba. Nismo imali ni jednog inficiranog medicinskog radnika osim jedne medicinske sestre u junu, koja je izliječena - kazala je ona.

Prema njenim riječima u pitanju je mali broj građana Cetinja koji su u samoizolaciji.

- Odgovornost građana i poštovanje mjera je na visokom nivou, što i pokazuje broj inficiranih – istakla je dr Radojičić.

Procedura vantjelesne oplodnje ponovo bi trebalo da počne od 1. do 5. septembra.

- Dobili smo preporuke da možemo da se vratimo uobičajenim radnim obavezama. Uz negativan test, ne stariji od 48 sati, počeće da se radi humana reprodukcija od 1. do 5. septembra.

Oni su besprekorno radili i u prvoj fazi u martu, tada je završen jedan ciklus, u junu drugi i sada smo po preporukama NKT-a spremni ponovo. Nije bilo prigovora i sve je prošlo kako treba – zaključila je direktorica cetinjske bolnice.

U regionu je najveći broj aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika registrovan u BiH, na drugom mjestu je Kosovo, a na trećem Albanija. U BiH je registrovano 195 aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika, na Kosovu 182, a u Albaniji 138. U Sjevernoj Makedoniji registrovano je 129 aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika, Crnoj Gori 126, Hrvatskoj 65 i Sloveniji 22 inficirana na 100 hiljada stanovnika.

U regionu je najveći broj hospitalizovanih na 100 hiljada stanovnika registrovan na Kosovu, na drugom mjestu je Crna Gora, a na trećem Sjeverna Makedonija. Na Kosovu je registrovano 20 hospitalizovanih na 100 hiljada stanovnika, u Crnoj Gori 18, Sjevernoj Makedoniji 15, a u Srbiji devet hospitalizovanih na 100 hiljada stanovnika. U Hrvatskoj je registrovano pet hospitalizovanih na 100 hiljada stanovnika, a u Sloveniji jedan.

U regionu je u odnosu na broj inficiranih najveća smrtnost registrovana u Sloveniji, na drugom mjestu je Sjeverna Makedonija, a na trećem Kosovo. U Sloveniji je stopa smrtnosti 4,69 odsto, Sjevernoj Makedoniji 3,99 odsto, Kosovu 3,84, Albaniji 2,96, BiH 2,95, i Srbiji 2,27.

Stopa smrtnosti u Crnoj Gori je 1,97, i Hrvatskoj 1,86 odsto.

Najviše testiranih u odnosu na milion stanovnika je u Srbiji, 131.889 na milion stanovnika, na drugom mjestu je Crna Gora sa 77.992, a na trećem mjestu Slovenija sa 76.267. Na četvrtom mjestu je Sjeverna Makedonija sa 70.674 testirana na milion stanovnika, slijedi BiH sa 51.669, Hrvatska sa 40.617 i Albanija sa 21.255 testiranih na milion stanovnika.

U Crnoj Gori je po opštinama najveći broj aktivno oboljelih na deset hiljada stanovnika registrovan u Rožajama, Bijelom Polju, Budvi i Ulcinju.

Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 795.

Avgust 2020. – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore

29. avgust - U Crnoj Gori najviše zaraženih na milion stanovnika U regionu je najveći broj zaraženih na million stanovnika registrovan u Crnoj Gori, na drugom mjestu je Kosovo, a na trećem Sjeverna Makedonija.

U Crnoj Gori su registrovana 7.503 zaražena na milion stanovnika, na Kosovu 7.342, a u Sjevernoj Makedoniji 7.175. Na četvrtom mjestu je Bosna i Hercegovina (BiH) sa 5.578 inficiranih na milion stanovnika, zatim slijedi Srbija sa 4.480, Albanija sa 3.222, Hrvatska 2.417 i Slovenija sa 1.369 inficiranih na milion stanovnika.

Broj inficiranih izražava se na milion stanovnika radi kvalitetnijeg upoređivanja.

U Plužinama je održana tradicionalna akcija dobrovoljnog davanja krvi ddk Plužine. U akciji je učestvovalo 60 davalaca krvi.

Mladi DPS-a Danilovgrad organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u Domu kulture u Danilovgradu sa 25 davalaca krvi.

Opština Žabljak u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi i Crvenim krstom Crne Gore organizovala je akciju dobrovoljnog davanja krvi na Žabljaku u prostorijama gradske škole. U akciji je učestvovalo oko 50 dobrovoljnih davaoca krvi.

Zaposleni u firmi Neregelia organizovali su tradicionalnu akciju dobrovoljnog davanja krvi sa oko 15 davalaca krvi.

37

ZANIMLJIVOSTI

Koronavirus ima više od 6.000 mutacija

U genetici organizama mutacije su uobičajen fenomen pa dok se neke odnose na evolu-cijske prednosti, neke djeluju negativno na organizme. Isto tako, neke mutacije nemaju nikakvog učinka pa zato i ne iznenađuje činjenica da stručnjaci istražuju upravo SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje bolest Covid-19. Zanima ih na koji način virus može mutirati.

Kako prenosi RTL, nakon analize više od 15.000 genoma SARS-CoV-2, otkriveno je više od 6.000 mutacija, međutim neke od njih nisu se dogodile nasumično. Stručnjaci vjeruju kako je mutacije u genomu virusa uzrokovao ljudski protein APOBEC, što ne iznenađuje jer je protein APOBEC poznat po tome da utieče na genetski kod virusa koji inficira ljudske ćelije. To otkriće objavljeno je u časopisu Molecular Biology and Evolution.

- Pregledao sam mutacijske kombinacije za mnoge organizme i sve pokazuju određene sklonosti, međutim nikada nisam vidio snažnu i čudnu reakciju poput ove - izjavio je Laurence Hurst, profesor evolucijske genetike na Odjeljenju za biologiju i biohemiju na Univerzitetu Bath I direktor Centra za evoluciju Milner, piše BBC. Većina virusa ima genetski kod temeljen isključivo na ribonukleinskoj kiselini (RNA), a ne deoksiribonukleinskoj kiselini (DNA). Naime, RNA se sastoji od 4 nukleobaze, gvanina (G), adenina (A), citozina (C) i uracila (U), a mutacije nastaju kad neka od tih nukleobaza promijeni svoje mjesto. Tako dođe do mijenjanja strukture organizma.

Ono što su naučnici otkrili jeste da je uracil skloniji mutacijama, posebno na mjestima gdje se te nukleobaze nalaze jedna pored druge. Istraživači tvrde da je mogući krivac za to upravo protein APOBEC. On povećava količinu uracila u genetskom kodu virusa, što proizvodi verzije koje ne prežive, a koje se ne vide u uzorku.

Dalja istraživanja o verzijama virusa koji prežive mogu se iskoristiti za stvaranje lijeka za koronavirus, odnosno vakcine.

Naš organizam će se navići na promjene koje donosi 5G mreža

Razvoj 5G mreže neće uticati na organizam čovjeka, pošto se organizam odlično adaptira na nove životne uslove, rekao je Sputnjiku medicinski direktor servisa SberZdravlje dr Vladislav Mohamed Ali. – Postoji takva pojava da, kada se ljudi stave u zatvoreni prostor, oni počinju da se osjećaju lošije nego kada su smješteni u elektomagnetnom polju. To isto će se, mislim, desiti i sa tehnologijom 5G. Onda ćemo se, kroz neko vrijeme, navići na to i potencijalne promjene koje mogu nastati, sve će to neutralisacti naš organizam – smatra dr Mohamed Ali. Ne treba zaboraviti da naša planeta ima svoje elektromagnetno polje, postoji sunčeva radijacija i druga elektromagnetna polja.

5G mreža bi već od naredne godine mogla da se pojavi u više država svijeta. Sa njom je povezano dosta teorija zavjera.

Takođe i koronavirus se povezuje s njom: navodno ona širi epidemiju.

38

Ljudi koji imaju psa duže žive Svi znamo za izreku da je pas čovjekog najbolji prijatelj.

Ova tvrdnja je dobila još jednu potvrdu. Ljudi koji imaju psa ili više njih kao kućnog ljubimca duže žive, pokazala je naučna studija iz 2019. godine.

Naime, istraživači su analizirali podatke iz deset drugih naučnih studija u kojima je učestvovalo blizu četiri miliona ljudi, te pronašli vezu između psa i manjeg rizika od kardiovaskularnih oboljenja. Čak i oni vlasnici kućnih ljubimaca koji su se izborili sa opakim bolestima imali su duži životni vijek.

Jedan od faktora za jači imunitet kod vlasnika pasa jeste veća fizička aktivnost. Vlasnici pasa češće šetaju i to najmanje dva puta dnevno, najčešće ujutro i uveče, a ponekad sa svojim kućnim ljubimcima i trče. Drugi faktor koji je povezan s prvim jeste više vremena provedenog na svježem vazduhu.

Treći faktor je psihološke prirode, a to je činjenica da su psi kao naši vjerni prijatelji uvijek uz nas. U skladu s tim, smanjuju stres i osjećaj usamljenosti i depresiju.

IZ MEDICINE Nepravilno kuvanje pirinča je opasno po zdravlje

Milioni ljudi svakodnevno rizikuju svoje zdravlje neispravnim načinom kuvanja pirinča, naročito ako se ova namirnica često konzumira, upozoravaju naučnici, prenosi N1 pisanje Science Daily.

Nedavno istraživanje pokazalo je da je najčešći način pripremanja pirinča stavljanjem u ključalu vodu dok ona ne ispari, zapravo i najopasniji, jer izlaže one koji ga jedu otrovnom arsenu. On kontaminira pirinač tokom uzgajnja, a rezultat je industrijskih toksina i pesticida. Arsen, pa čak i u tragovima, povezuje se sa povećanim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa i karcinoma, kao i problemima u razvoju, pa je najopasniji za djecu, upozorava Endi Meharg, profesor bioloških nauka na Univerzitetu Belfast.

On je testirao različite načine kuvanja pirinča kako bi otkrio koji je od njih najzdraviji. U prvoj metodi stavio je jednu šoljicu pirinča i dvije šoljice vode i kuvao dok voda nije isparila, a to je najčešći način pripremanja pirinča. Otkrio je da je tom metodom u pirinču ostalo najviše arsena. U drugoj metodi je stavio jednu šoljicu pirinča i pet šoljica vode, a zatim kuvao isto vrijeme, a višak vode na kraju izbacio. Kod ove metode nivo arsena se prepolovio. U trećoj metodi pirinač je potopio u vodu i tako ostavio preko noći. Ujutru je ispirao pirinač sve dok voda nije postala bistra, a zatim ga skuvao. Kod ove metode nivo toksina se smanjio za 80 odsto.

Istraživanja na evropskom tržištu su otkrila da čak 58 odsto proizvoda od pirinča sadrže visok nivo arsena, pa se preporučuje da se pririnač uvijek ostavi u vodi preko noći i sjutradan ispere kako bi se smanjila mogućnost štetnog uticaja na zdravlje. Žitarica iz tropskih i suptropskih predjela Afrike i Azije godinama je u središtu polemika. Dok je polovini čovječanstva osnovna hrana, drugi je proglašavaju “prehrambenom prevarom” jer je puna ugljenih hidrata i utiče na povećanje tjelesne težine.

- Sve zavisi od toga koji tip pirinča konzumirate - objašnjavaju nutricionisti. Bijeli pirinač se smatra “nutritivno lošim”, jer se dobija ljuštenjem ovojnice zrna, zbog čega je njegova hranjiva vrijednost manja. U procesu mljevenja uklanjaju se mekinje i klice, što mu oduzima vitamin B, gvožđe i vlakna. Iako se naknadno obogaćuje gvožđem i B vitaminom, vlakna na nažalost ne mogu da se vrate. Smeđ pirinač je ista stvar kao i bijeli, ali on je ipak “žitarica cijelog zrna” jer je kod njega uklonjena samo spoljašnja nejestiva opna, pa je i bolji izvor vlakana, vitamina E i antioksidansa.

Konzumiranje crvenog i prerađenog mesa je rizično po zdravlje Konzumiranje crvenog i prerađenog mesa povezano je s većim izgledima za srčane bolesti i smrt, pokazuje nova velika studija. Prema tom istraživanju, čiji su rezultati objavljeni u časopisu JAMA Internal Medicine, konzumiranje dva mala obroka crvenog ili prerađenog mesa nedjeljno povezano je s tri do sedam odsto većim rizicima od kardiovaskularnih bolesti poput srčanog i moždanog udara, kao i tri odsto većim rizikom od smrti od svih uzroka. Dva obroka nedjeljno od živinskog mesa takođe su povezana s većim rizikom od srčanih bolesti, ali ne i sa sveukupno većim mortalitetom, navodi se u studiji koju su sproveli naučnici s medicinskog fakulteta Fajnberg na Univerzitetu Nortvestern.

Autori studije pozvali su na više istraživanja o živinskom mesu prije preporuka o njegovom unosu, zbog toga što se studijom nije analizrao način pripreme živinskog mesa, prenosi N1.

Konzumiranje ribe nije bilo povezano s negativnim zdravstvenim posljedicama.

Zaključci su u skladu s ranijim istraživanjima koja su povezala meso s negativnim posljedicama po zdravlje, ali mogu djelovati kao iznenađenje nakon izvještaja objavljenog u časopisu Annals of Internal Medicine, po kojem ne postoje dovoljni dokazi za preporuke ljudima da smanje unos mesa.

Neki stručnjaci za javno zdravlje doveli su u pitanje tačnost tih zaključaka, a neke od autora toga izvještaja kasnije su prozvali zbog toga što nisu otkrili svoje ranije veze s industrijom koja je finansirala njihove ranije projekte. Taj izveštaj izradili su naučnici sa univerziteta Dalhauzi, Nova Skotija i kanadskog univerziteta Mekmaster.

Takvi suprostavljeni zaključci mogu zbuniti potrošače koji nastoje da donesu zdrave odluke.

39

REGION 03. avgust – Stiže pet novih mjera za buduće roditelje - Hrvatska Formiranjem nove Vlade pojedina ministarstva su se pripojila drugima pa tako i demografija više nije dio ministarstava nego postaje poseban državni sektor. Nova TV provjerila je kako će taj sektor funkcionisati te kakvu će ulogu s demografijom imati premijer Andrej Plenković.

Gradovi se, posebno oni u ruralnim djelovima zemlje, trude da zadrže mlade porodice. Opština Belišće sprovodi dvadesetak demografskih mjera i to sve kako bi potstakli rast i zadržali mlado stanovništvo.

Ljerka Vučković, zamjenica gradonačelnika Belišća, kaže da najveća naknada za novorođenčad za prvo dijete iznosi 5.000 kuna. Ističe da grad osigurava još i dodatna sredstva za sve one roditelje koji su ostvarili pravo na vrtić, a nije bilo mjesta.

Za demografiju će uskoro na državnom nivou biti zadužena središnja državna kancelarija za demografiju i mlade. Zvonimir Frka Petešić, sekretar Kancelarije premijera, kaže da će ova kancelarija biti pod premijerom jer je riječ o pitanju koje zahvata brojne resore.

Prva ministrica demografije, Nada Murganić, prisjeća se da, kada je ona postala ministrica, najveća kritika bila je da će se demografija izgubiti u socijali. No, ipak je sproveden dobar dio mjera. Murganić navodi da su u dva navrata značajno podignute roditeljske naknade i da se povećao opseg korisnika dječjeg dodatka.

04. avgust – Nagli porast oboljelih od koronavirusa - BiH U Bosni i Hercegovini u jednom danu je potvrđeno 377 novih slučajeva infekcije koronavirusom, a širenje infekcije najveće je na području Sarajeva koje bilježi trocifreni broj novoinficiranih u posljednja 24 sata.

Iz Zavoda za javno zdravlje Federacije BiH izvjestili su da je u tom entitetu testirano 974 uzorka od kojih je 301 bio pozitivan na virus SARS-CoV-2.

Zbog stalnog rasta broja inficiranih krizni štab Federacije BiH je ponovno pozvao građane da se pridržavaju mjera zaštite a

40

posebno obaveze nošenja maski gdje god nije moguće osigurati potrebnu fizičku udaljenost od drugih osoba.

U ovom je entitetu na snazi odluka kojom je u zatvorenom prostoru dopušteno okupljanje najviše 50 osoba a na otvorenome do 100.

04. avgust – Jesen će biti teža zbog drugih virusa – Hrvatska Za oboljele od COVIDA-19 uskoro stižu prve doze remdesivira, potvrdila je u intervjuu za Večernji list direktorica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević dr Alemka Markotić.

Jesen će biti teža najprije zbog drugih virusa koji dijelom izazivaju slične simptome pa postoji opravdan strah da se ne zaguši zdravstveni sistem. Djeca će krenuti u školu, ali uslovi u kojima će se nastava odvijati zavise praktički od škole do škole, zbog infrastrukture i veličine razreda.

- S obzirom na kapacitete različitih škola i infrastrukturne razlike, nemoguće je donijeti za sve jednake upute pa će se u pojedinim sredinama i potencijalnim situacijama preporuke morati povremeno modifikovati i za neke situacije i mjesta donositi i izdvojeno – objasnila je dr Markotić.

S obzirom da su djeca otpornija i nisu tako često prenosnici koronavirusa, dr Markotić navodi teoriju “trenirane imunosti” o kojoj struka puno raspravlja te nastoji da utvrdi je li moguće da djeca, inače mahom sklona raznim infekcijama, zbog toga imaju “istreniran” imunitet na viruse pa su tako otpornija i na ovaj.

05. avgust - Testiranje u privatnim laboratorijama četiri puta skuplje nego u državnim -Srbija U pojedinim privatnim laboratorijama serološki testovi na koronavirus skuplji su i do četiri puta nego u državnim.

Dozvolu za serološka ispitivanja na koronavirus dobilo je 27 privatnih laboratorija, kazali su iz Ministarstva zdravlja.

Kada je u svim kovid ambulantama i zavodima za javno zdravlje od 1. jula omogućena ta vrsta testiranja na lični zahtjev, propisana je i jedinstvena cijena od 1.200 dinara.

08. avgust - Sve češće obolijevaju mladi - Hrvatska Hrvatski epidemiolog dr Dinko Puntarić rekao je da od koronavirusa sve češće obolijevaju mladi koji se ne pridržavaju epidemioloških mjera, osvrćući se na novi slučaj infekcije kod 18-godišnjaka nakon posjete noćnom klubu.

– To je, dakle, još jedan slučaj sindroma noćnih klubova – rekao je dr Puntarić naglašavajući da sve češće obolijevaju mladi koji ne poštuju epidemiološke mjere.

10. avgust – Italijanski scenario u BiH U Bosni i Hercegovini je u protekla 24 sata preminulo 16 osoba od posljedica infekcije korona virusom, a novooboljelih je 171. Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo u Federaciji BiH prijavljeni su novi rezultati testiranja 596 uzoraka, od kojih su 73 pozitivna na kovid-19.

U Federaciji BiH do sada je testirano 95.385 uzoraka, a kovid-19 je potvrđen kod 8.609 osoba. Zaključno do sada u Federaciji BiH su se oporavila 4.893 pacijenta, u protekla 24 sata evidentiran je oporavak 180 pacijenata. Trenutno je aktivno 3.505 slučajeva-oboljelih od kovida 19, piše Radio Sarajevo. U protekla 24 časa prijavljeno je 10 smrtnih ishoda.

U Srpskoj je testirano 519 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а nоvi kоrоnа virus pоtvrđеn је kоd 98 оsоbа, a priјаvljеnо је šеst smrtnih slučајеvа kоd kојih је pоtvrđеnо prisustvо nоvоg kоrоnа virusа.

10. avgust - Prijeti im humanitarna katastrofa - Kosovo Predsjednik pokreta Samoopredjeljenje Aljbin Kurti uputio je pismo ambasadorima na Kosovu i Metohiji u kojem traži pomoć povodom epidemije Covida 19.

Podsjetivši da je svoje stavove o pandemiji koronavirusa više puta ranije iznio pripadnicima diplomatskih misija, Kurti je upozorio da Kosovu predstoji humanitarna katastrofa, prenosi Kosovo onlajn.

– U ime građana Kosova, javno pozivam vas i vaše zemlje da kosovskim zdravstvenim ustanovama osigurate potrebnu medicinsku opremu i ljudske resurse kako bi se omogućilo da prevencija zdravstvene krize ne preraste u humanitarnu katastrofu – reagovao je Kurti.

11. avgust – Roditeljima djece koja su hositalizovana produžili posjete u bolnicama - Hrvatska Ministarstvo zdravlja je izrazilo razumijevanje za roditelje koji žele neprekidno da budu uz svoju bolesnu djecu, te apelovalo da su mjere prilagođenog trajanja posjeta u ovom trenutku neophodne u interesu zaštite zdravlja i dobrobiti svih.

Ministarstvo zdravlja naglašava da bolničke zdravstvene ustanove čine sve da onemoguće prodor koronavirusa SARS-CoV-2 u svoja radna okruženja “jer bi to značilo ograničavanje, ako ne i prestanak pružanja zdravstvene zaštite i time ugrozilo pružanje zdravstvene zaštite velikom broju ljudi koji im gravitiraju”.

Do pojave ovih epidemioloških okolnosti bolnice su uvijek

nastojale da omoguće roditeljima posjete i boravak uz dijete, što je, ističu, i sada omogućeno u kraćem, prilagođenom trajanju, jer se u ovom trenutku maksimalno nastoji smanjiti rizik od infekcije te zaštititi vlastito osoblje i pacijente kojima se pruža bolnička zdravstvena njega.

12. avgust – Najmanje rođenih od 1990. godine - Hrvatska U samo 10 od ukupno 128 gradova u Hrvatskoj tokom 2019. godine broj rođene djece bio je veći od broja preminulih osoba, piše Jutarnji list.

Najlošiji prirast među gradovima središtima županija ima Vukovar, u kojem je lani rođeno samo 194 djece, a broj preminulih je više nego dvostruko veći – 405. Najbolje stoji Zadar u kojemu je broj novorođenih i umrlih gotovo izjednačen (686 novorođene djece i 705 preminulih).

Grupni podaci pokazuju da se 2019. godine u Hrvatskoj rodilo 36.135 djece – najmanje od 1900. godine naovamo, odnosno otkad imaju podatke, dok su istovremeno umrle 51.784 osobe.

Samo prirodnim putem, ne računajući iseljenike, stanovništvo Hrvatske prošle godine se smanjilo za grad veličine Poreča. Vitalni indeks, pokazatelj koji govori koliko se djece rodilo na svakih 100 preminulih osoba, u Hrvatskoj iznosi 69,8. Ni jedna županija nije imala vitalni indeks veći od 100, što bi značilo da je broj rođenih veći od broja umrlih.

14. avgust – Ponovo počela vantjelesna oplodnja - Srbija Vantjelesna oplodnja je ponovo počela, kaže pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković i navodi da su sredstva Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje za te postupke na raspolaganju svim zdravstvenim ustanovama.

Na konferenciji za novinare Gojković je rekao da postupci vantjelesne oplodnje mogu da se sprovode u slučaju da bolnica ima adekvatnu prostoriju, da su izašle iz kovid režima, odnosno oni djelovi koji se time bave.

14. avgust - Jeftiniji testovi na korona virus - BiH Nakon zahtjeva Federalnog ministarstva zdravlja, Upravni odbor Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine donio je odluku o izmjeni cijene PCR testiranja na SARS-CoV-2, u komercijalne svrhe, koja sada iznosi 140 KM (71 euro).

Testiranje ovom metodom u komercijalne svrhe odvojeno je od testiranja koja se svakodnevno obavljaju na osnovu medicinsko- epidemioloških indikacija i koja se, ne naplaćuju od pacijenata, već se obavljaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, pojasnili su i Ministarstva.

Raniju cijenu u iznosu od 215,20 KM (110,30 eura), takođe je, 14. maja utvrdio Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH. Cijena testiranja u Republici Srpskoj takođe je pojeftinila od 13. augusta. Iz Instituta za javno zdravlje RS-a saopšteno je da PVR testiranje sada košta 150 KM, što je 50 KM jeftinije nego ranije.

41

15. avgust – Za mlade spremaju karantin nakon odmora - Slovenija Slovenski epidemiolozi će predložiti svojoj vladi, radi ograničenja “uvoza” novih slučaja koronavirusa iz Hrvatske, da se odredi obvezan karantin samo mlađoj populaciji, naveo je direktor slovenskog Instituta za javno zdravlje (NIJZ) dr Milan Krek.

U razgovoru za Slovensku novinarsku agenciju STA Krek je rekao da postoje dvije mogućnosti – uvrštavanje Hrvatske na tzv. “crvenu listu” zbog velikog povećanja slučajeva iako Hrvatska još ne ispunjava kriterijum od 40 inficiranih u dvije nedjelje na 100.000 stanovnika, a druga je da se obavezan karantin odredi samo za osobe od 15 do 35 godina, one kojih je daleko najviše među novoinficiranima.

20. avgust – Uhapšeni zbog prodavanja lažnih negativnih PCR testova - Srbija Pripadnici Službe za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK) uhapsili su, po nalogu Tužilaštva za organizovani kriminal, šest osoba osumnjičenih da su falsifikovali dokumenta i negativne PCR testove koje u potom prodavali po cijeni od 30 do 100 eura po testu, prenose Novosti.

Grupa koja je djelovala po razrađenoj šemi u ovom trgujući testovima koji su lažno potvrđivali da ljudi nemaju korona virus sumnjiči se za krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela i falsifikovanje isprave.

21. avgust – Stigle izraelske maske ubice - Hrvatska Od sada su u Hrvatskoj dostupne specijalne zaštitne maske iz Izraela, koje zahvaljujući materijalima od kojih su izrađene, ubijaju koronavirus.

- Pojedinačna cijena je oko 40 kuna i nabavili smo 128.000 komada u ovoj pošiljci, no to je tek prva u nizu. Očekujemo još narudžbi, posebno jer su nam se već javili iz Srbije, Mađarske, Austrije i Švajcerske da su zainteresirani za kupovinu - pojasnili su za 24sata iz kompanije Rinigard, uvoznika ovih maski te dodali da će se cijena, zavisno o veličini narudžbi mijenjati.

Ove maske se ne razlikuju od klasičnih hirurških maski, no u njima je bakar-oksid koji ima antivirusna i antibakterijska svojstva. Mogu se koristiti neograničeno, sve dok se ne poderu ili poliju vodom, no preporučljivo ih je skinuti s lica nakon tri sata i ostaviti na 40-ak minuta na ravnoj površini kako bi bakar-oksid neutralizovao patogene.

Izraelski naučnici osmislili su je na osnovu tehnologije za izradu medicinskih zavoja i druge vojno-medicinske opreme.

Njihova djelotvornost u razaranju virusnih čestica ne opada s vremenom.

22. avgust - Opet radi bioskop, maksimalno 500 osoba - Srbija Krizni štab Srbije, za suzbijanje koronavirusa donio je odluku da u ponedjeljak budu otvoreni bioskopi i pozorišta.

Zamjenica direktorka Instituta "Milan Jovanović Batut" Darija Kisić Tepavčević rekla je za RTS da će te ustanove biti s obzirom da nisu radile duže vrijeme. Precizirala je da je riječ o

42

fizičkoj distanci i nošenju maski. Prodavaće se duplo manje karata nego što je maksimalan kapacitet sala, a maksimalno će u salama moći da bude 500 osoba, iako su neke sale veće.

23. avgust – Lako može sve izmaći kontroli - Hrvatska Iza Hrvatske je nedelja s najviše novoinficiranih osoba otkako je 25. februara zabilježen prvi slučaj infekcije. U proteklih sedam dana zabilježeno je više od 1.600 osoba pozitivnih na koronavirus. Sudeći po gužvama u tijestnim centrima i brojnim prigovorima da građani ne dobijaju rezultate testiranja na vrijeme pitanje je raspada li se domaći epidemiološki sistem? Uz to, Svjetska zdravstvena organizacija odavno je objavila kriterijume po kojima države koje imaju više od pet posto pozitivnih u odnosu na broj testiranih, nemaju kontrolu nad epidemijom. U Hrvatskoj je u protekle dvije nedjelje ta brojka veća od 11 posto.

25. avgust - Situacija više nije vanredna - Srbija Epidemiolog i član Kriznog štaba dr Predrag Kon izjavio je da se trenutna epidemiološka situacija više ne može definisati kao vanredna. Ipak, kako je istakao, prerano je reći da je svaki rizik završen.

Dr Kon je za RTS rekao da, iako su pojedine lokalne samouprave ukinule vanrednu situaciju, i u tim mjestima na snazi ostaju mjere koje važe za čitavu zemlju.

– Kada je riječ o otvaranju institucija kulture, one će morati redovno da se provjetravaju, dezifikuju najmanje jednom dnevno, a razmak između posjetilaca mora biti najmanje metar i po lijevo, desno, naprijed i nazad. To je devet kvadratnih metara po čovjeku – rekao je dr Kon. On je naveo da članovi ansambla moraju biti temeljno pregledani da se zna da su zdravi, a biraće se i predstave u kojima ima najmanje učesnika.

– Ako se ne koriste maske, biće zatvaranja, to se prije svega odnosi na bioskope – naglasio je dr Kon. 29. avgust – Prvo istraživanje o štetnim posljedicama korone na sluh – Srbija Niška Klinika za uho, grlo i nos započela je prvo istraživanje u Srbiji o mogućim štetnim posljedicama novog koronavirusa na sluh, što svjetska medicina još nije dokazala, a moglo bi biti značajno za terapiju i liječenje te infekcije.

– Planiramo da naše rezutate predstavimo i van zemlje, odnosno svijetu, kako bi oni poslužili za opšte dobro - rekao je direktor klinike dr Dušan Milisavljević.

On je pozvao i kolege iz drugih oblasti da rade ovakva i slična istraživanja jer ona mogu da doprinesu upoznavanju prirode korona virusa, kao i štete koju on izaziva na ljudskim organima, odnosno efikasnijoj borbi protiv njega.

U istraživanju ORL klinike učestvuju hospitalizovani pacijenti u kovid bolnicama niškog Kliničkog centra kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa.

– Obaviće se na 100 teških i srednje teških pacijenata, od kojih je 90 odsto mlađe od 65 godina, a deset odsto iznad te starosne granice, te je njihova karakteristika slabljenje sluha zbog godina rekao je Milisavljević.

Biološki ljekovi u Reumatologiji - revolucija u medicini Dr Ana Bulatović Klinički centar Crne Gore

Velika revolucionarna otkrića u medicini su počela sa otkrićem penicilina 1896. godine i njegovom primjenom od strane Aleksandra Fleminga 1928. godine. Nakon toga presudno je bilo otkriće kortikosteroida i njihove primjene u Reumatologiji, za koju su Kendall i Hench dobili Nobelovu nagradu 1950. godine, kao i otkriće metotreksata i njegova primjena 1950. godine. Metotreksat je prvo korišćen kao citostatik a zatim 1962. godine Black i sar. su objavili prve pozitivne rezultate u pacijenata sa reumatoidnim i psorijaznim artritisom. Potom 1988. godine zvanično je rigistrovan od strane FDA (US Food and Drug Administration) i kao lijek za liječenje reumatoidnog artritisa.

Prva osoba koja je 1973. godine uspjela da spoji dva fragmenta DNK od različitih organizama u jednu novu hibridnu molekulu je bio Paul Berg, koji se smatra ocem genetskog inžinjeringa, za što je dobio i Nobelovu nagradu 1980. godine. Ovo otkriće je otvorilo vrata savremene terapije u Reumatologiji. Kontinuiranim progresom u genetskom inžinjeringu dobijena su monoklonska antitijela koja predstavljaju revolucionarnu terapiju koja je promijenila život velikog broja ljudi, pružila im nadu za kvalitetnijim i produktivnijim životom.

Biološki lijek je molekula koja se dobija putem biotehnologije iz biološkog živog izvora npr. ljudskog (krv ili plazma), životinjskog izvora ili iz mikroorganizama. U biološke ljekove

44

spadaju monoklonska antitijela, komponente krvi, hormoni, citokini, vakcine, faktori koagulacije itd. Koriste se za liječenje brojnih oboljenja, naročito autoimunih i onkoloških. U Reumatologiji biološki ljekovi predstavljaju specijalni tip bolest modifikujućih ljekova, i koriste se u slučajevima kada konvencionalna terapija sa sintetskim bolest modifikujućim ljekovima se nije pokazala efikasnom. Znači, dobijaju se složenim tehnološkim postupkom, genetskim inžinjeringom, stoga im je i cijena višestruko veća od običnih konvencionalnih ljekova. Ovi moćni ljekovi se koriste za liječenje zapaljenskog reumatizma tj. reumatoidnog artritisa, kao i drugih formi inflamatornih artritisa: juvenilnih artritisi, spondiloartritisi (ankilozirajući spondilitis, psorijazni artritis). Takođe postoje brojne studije koje su pokazale efikasnost bioloških ljekova i u drugim reumatološkim bolestima npr. sistemski eritemski lupus, sistemski vaskulitisi, poli/dermatomiozitisi i Sjogrenovom sindromu. Ovi ljekovi se koriste da bi kontrolisali određene djelove disregulisanog imunog sistema, a koji učestvuju u inflamaciji. Poznati reumatolog prof. Jeffrey Curtis je dao objašnjenje: “Ako ste u ratu, biološki ljekovi su snajperi koji ciljaju samo jednu metu i ako je meta sam general onda ste na pravom putu“. Tokom 2010. godine Evropska liga za borbu protiv reumatizma (EULAR) je objavila smjernice za liječenje reumatoidnog artritisa poznate kao T2T “treat to target“, koje su podrazumijevale

rano i agresivno liječenje tj. liječenje do dostizanja cilja. Postavljen je cilj, a to je remisija ili niska aktivnost bolesti. Pod ranim i agresivnim liječenjem se podrazumijeva uvođenje konvencionalne, a u slučaju nefikasnosti i biološke terapije. Na taj način se sprečava nastajanje invaliditeta, povećava se kvalitet života i produktivnost pacijenata, a takođe smanjuje mortalitet koji je kod ovih pacijenata mnogo veći u odnosu na opštu populaciju.

Nakon T2T pristupa liječenju reumatoidnog artritisa, isti pristup je primijenjen i za liječenje spondiloartritisa 2012. godine.

Biološki ljekovi su podijeljeni na osnovu mehanizma djelovanja na: inhibitore b-limfocita, inhibitore citokina TNF-alfa i interleukina (IL-1, IL-6, IL-17, IL-23), selektivne ko-stimulatorne modulatore T limfocita i male molekule sa biološkim dejstvom - JAK inhibitore. U Crnoj Gori je registrovano više bioloških ljekova i svi se nalaze na Osnovnoj listi ljekova (anti TNF-alpha, anti IL-6, anti CD-20, anti IL-17, inhibitor JAK).

Biološki ljekovi se ordiniraju intravenskom infuzijom ili subkutanim putem, dok se inhibitori JAK ordiniraju oralno. Terapija se uključuje prema aktuelnim smjernicama i kod određenih pacijenata je efikasna, dok kod drugih se ispoljava primarna neefikasnost ili pak sekundarna neefikasnost, kada lijek poslije određenog vremena prestaje da djeluje.

U tim slučajevima se mijenja biološki lijek sa drugim mehanizmom djelovanja. Biološki ljekovi se mogu dati kao monoterapija, međutim, češće se daju u kombinaciji sa konvencionalnim sintetskog ljekovima jer je dokazano da je njihova efikasnost veća, a takođe se dodavanjem konvencionalnog sintetskog lijeka (najčešće metotreksat) smanjuje imunogenost biološkog lijeka. U praksi, svi proteini koji se koriste kao biološki ljekovi, pokreću imunski odgovor, a kao rezultat nastaju anti-lijek antitijela. Postoje brojni faktori koji dovode do imunogenosti i vezani su za sam lijek, pacijenta ili način davanja lijeka. Anti-lijek antitijela mogu da se vežu za lijek i smanje njegovu efikasnost ili da izazovu reakcije preosjetljivosti (alergijske reakcije). Infuziona reakcija, koja se javlja već u toku davanja infuzije lijeka ili u okviru prvog sata od njenog završetka, jedna je od najčešćih reakcija preosjetljivosti na biološke ljekove. Kada biološki lijek sadrži neke sekvence koje organizam pacijenta prepoznaje kao

strane, dolazi do imunskog odgovora i produkcije specifičnih anti-lijek antitijela.

Različiti biološki ljekovi imaju različiti imunogeni potencijal u zavisnosti od tzv. “humanizacije”. Tokom procesa proizvodnje mogu da se stvore biološki ljekovi koji u određenom procentu sadrže proteinske sekvence koje potiču iz biološkog izvora, najčešće himernog - mišjeg porijekla. Na taj način se razlikuje himerni, himerični, humanizovani, potpuno humani biološki lijek ili fuzioni protein. Kod potpuno humanog biološkog lijeka ili fuzionog proteina najmanji je imunogeni potencijal, a samim tim neželjene reakcije u vidu reakcija preosjetljivosti kao i smanjene efikasnosti lijeka zbog stvaranja neutrališućih antitijela.

Takođe, modifikacija bioloških ljekova glikozilacijom ili kovalentnim vezivanjem polimera polietilen glikola (PEG) za proteine (PEGilacija) u značajnoj mjeri može da smanji njihovu imunogenost. Osim reakcija preosjetljivosti kao neželjena dejstva biološke terapije najčešće se javljaju infekcije zbog imune supresije, koja nekada uključuju i infekcije sa oportunističkim bakterijama (reaktivacija tuberkuloze) zbog čega je prilikom uvođenja terapije potrebno uraditi dijagnostičke pretrage (screening) kako bi se isključio rizik od infekcija. Takođe je neophodno uraditi i screening na maligne bolesti, a ponekad i procjenu kardiovaskularnog rizika i drugih oboljenja i stanja. U prva tri mjeseca od uvođenja terapije neophodan je strogi monitoring od strane reumatologa, a nakon toga najčešće jednom u 6 mjeseci zbog procjene efikasnosti liječenja i mogućih neželjenih dejstava. Iz tog razloga se lijek ordinira u KCCG prva tri mjeseca, a nakon toga u Domovima zdravlja, ili se pacijenti edukuju za samoprimjenu.

Iako su autoimune bolesti doživotne i ne postoji izlječenje, edukacija i razumijevanje same patogeneze bolesti, u posljednjih 10 godina je dovelo do razvoja novih inovativnih ljekova, poboljšanja liječenja pacijenata, a samim tim smanjenje invaliditeta, produženje životnog vijeka pacijenta i snažnog uticaja na život pacijenta i njegovu porodicu. Takođe, liječenje pacijenata sa biološkim ljekovima ima pozitivan uticaj na Zdravstveni sistem (smanjenjem troškova u drugim dijelovima sistema kao što su troškovi hospitalizacije), i poboljšanje ekonomskog rasta zbog povećane produktivnosti pacijenata.

45

REUMATOIDNI ARTRITIS - rana dijagnoza vodi uspješnom liječenju Dr Rifat Međedović Internista – reumatolog Klinički centar Crne Gore

Reumatoidni artritis (RA) predstavlja najčešći hronični artritis, ali i sistemsku bolest, koja se osim zahvatanja zglobova i perizglobnih struktura (prije svega tetiva) karakteriše i zahvatanjem unutrašnjih organa i kože. Etiopatogenetski proces započinje u samom zglobu, odnosno u sinovijskoj membrani, u kojoj zbog perzistentnog autoimunskog procesa dolazi do sinovijske proliferacije i formiranja panusa koji ima poprilično agresivne osobine da samim fizičkim fenomenom ali i sekrecijom brojnih citokinskih molekula i aktivacijom proteaza dovodi do destrukcije zglobne hrskavice i kosti. Sve to ukoliko se bolest ne liječi vodi destrukciji, razvoju deformiteta zglobova i posljedičnom gubitku funkcijske sposobnosti i invaliditetu. Osim samog oštećenja zglobova i unutrašnjih organa, stalna autoimunski posredovana hronična inflamacija u zglobovima i ostalim strukturama potencira proces aterogeneze, vodi insulinskoj rezistenziji sa povećanjem rizika od razvoja šećerne bolesti, a takođe vodi i poremećaju lipidnog statusa, što sve zajednički bolesnike sa RA stavlja u grupu povećanog kardiovaskularnog rizika. Osim toga, imunokompromitovanost koja potiče od same bolesti RA, a takođe i zbog primjene brojnih imunosupresivnih modaliteta liječenja, vodi povećanom riziku od infekcija i maligniteta.

RA je široko rasprostranjena bolest, sa različitom inci-

46

dencijom i prevalencijom javljanja u različitim krajevima svijeta, ali se zna da se javlja kod skoro svakog stotog stanovnika na zemaljskoj kugli (0.5-1% stanovništva u regiji Evrope i Sjeverne Amerike), i bolest je češća kod žena (3 puta češća) i to između četvrte i šeste decenije života.

Uzrok nastavka RA je još uvijek nepoznat, iako se zna da se bolest razvija kao rezultat genetskih, faktora spoljne sredine i imunoloških faktora. Genetska predispozicija se ogleda u povezanosti bolesti sa HLA DR4 i HLA DRB1 antigenom (antigeni glavne histokompatibilnosti), kao i u činjenici da kada se bolest javi u blizanaca rizik od njene pojave kod drugog blizasnca je oko 30%. Faktori spoljne sredine su prije svega infekcije (virusne, bakterijske), ali i stresne situacije, a ponajviše i sve se više značaj pridaje pušenju, posebno kada je seropozitivni RA u pitanju. Takođe, smatra se da ulogu imaju i hormoni, što se opravdava da se bolest češće javlja kod žena, ali i da je povećan rizik javljanja u prva tri mjeseca nakon porođaja.

U posljednjih nekoliko dekada uložen je veliki trud u ispitivanju same patogeneze nastanka hronične i neizlječive autoimunske inflamacije kod RA, koji je imao za posljedicu i pronalazak velikog broja „target ljekova“ u liječenju RA. Prije svega se misli na biološke ljekove, biološki slične ljekove, male

molekule itd. Ono što se jasno zna je da u genetski predisponiranih osoba a na odgovarajući antigen (Ag) dolazi do aktivacije T ćelijskog imunskog odgovora koji preko kostimulatornih molekula dovodi do dalje aktivacije i humoralnog imunskog dogovora i sekrecije autoantitijela (At). Autoimunost se prije svega ogleda u stalnoj sekreciji proinflamatornih citokina (od kojih su najvažniji TNF – alfa, IL-1, IL-6), a sve to vodi i do nagomilavanja i aktivacije efektorskih ćelija imunskog sistema (makrofaga, neutrofila) sa posljedičnom sinovijskom proliferacijom, neoangiogenezom i osteoklastogenezom. Target ljekovi su zapravo usmjereni na blokadu humoralnog imuniteta (Rituximab), blokadu kostimulatornih molekula (Abatacept), blokadu nekih od proinflamatornih citokina (anti TNF ljekovi: golimumab, adalimumab; Tociluzumab; Anakinra itd), kao i blokadu efektorskih enzima (mali molekuli: Tofacitinib, Baricitinib itd). Oni su kao i dugo godina korišćeni konvencionalni sintetski bolest modifikujući ljekovi (Metotreksat, Sulfasalazin, Leflunomid) pokazali veliku efikasnost u liječenju RA. Kod RA postoji velika heterogenost u kliničkom ispoljavanju, i to jeste bolest koja se karakteriše različitim početkom, različitim tokom i različitim ishodom. Međutim, najčešće se radi o hroničnom artritisu sa postepenim početkom, sa zahvatanjem malih i srednjih zglobova, koji ukoliko se ne liječi ima destruktivan karakter i vodi invaliditetu i značajnom porastu morbiditeta i mortaliteta. Očekivani „life expectancy“ u slučaju neliječenog RA koji se navodi u literaturi nije duži od 6-7 godina. Najznačajniji simtomi su bol, bolna osjetljivost, ukočenost i bolni otok zgloba (-ova), uz sistemske simptome u vidu slabosti, umora, niskogradusno povišene tjelesne temperature i gubitka tjelesne mase.

Postavljanje dijagnoze hroničnog artritisa u savremenoj reumatološkoj praksi ne predstavlja veliki problem, posebno kada se uzme u obzir da osim kvalitetnog kliničkog pregleda, kao i ranije dostupnih dijagnostičkih pretraga (radiografija zglobova, laboratorijske analize krvi, urina, sinovijske tečnosti), sada na raspolaganju postoje tenhike snimanja sa većom senzitivnošću i specifičnošću utvrđivanja zglobne, perizglobne i tetivne inflamacije, a kada je u pitanju RA i utvrđivanja oštećenja hrskavice i kosti. Tu se prije svega misli na ultrazvuk (UZ) i magnetnu rezonanciju (MR). Pomenute tehnike snimanja nam omogućavaju kod svih hroničnih artritisa (spondiloartritisi, urični artritis, artritisi u sklopu sistemskih bolesti vezivnog tkiva itd), a posebno kod RA, postavljanje dijagnoze u ranom stadijumu bolesti, što vodi ranom započinjanju liječenja i time značajno veći terapijski uspjeh.

Kao što je već rečeno, aktuelne novine u patogenezi RA, potvrđena efikasnost bolest modifikujućih ljekova (BML), a naročito metotreksata, kao i bioloških i biološki sličnih ljekova kod RA, značajno su doprinijeli usporavanju progresije i destruktivnosti bolesti, poboljšanju funkcijske sposobnosti i poboljšanju kvaliteta života ovih bolesnika. Nedvosmisleno je dokazano tokom niza godina da rano prepoznavanje i rano agresivno liječenje omogućavaju postizanje blažeg toka bolesti, niske aktivnosti ili remisije bolesti, što predstavlja opšteprihvaćeni cilj liječenja u struci. Iz tog razloga su od strane američkog koledža reumatologije i evropske lige reumatologa (ACR/EULAR) 2010. godine predloženi klasifikacioni kriterijumi za postavljanje dijagnoze RA, sa posebnim osvrtom na postavljanje dijagnoze ranog RA, jer su ranije predlagani kriterijumi bili više orijentisani na

postavljanje dijagnoze tzv. razvijenog RA. Da bi se bolesnik klasifikovao da ima RA, potrebno je da ima upalu najmanje jednog perifernog sinovijskog zgloba uz odsustvo druge bolesti kojom se objašnjava zapaljenje (neki drugi hronični artritis, sistemska bolest vezivnog tkiva itd) i da ima najmanje 6 bodova iz sljedeća 4 domena: - Distribucija artritisa: 1 veliki zglob – 0 2 velika zgloba – 1 1-3 mala zgloba – 2 4-10 malih zglobova – 3 ≥ 10 malih zglobova – 5 - Serološki pokazatelji: Negativan RF (reumatoidni faktor) i negativna ACPA (antitijela na cirkulišući citrulinisani peptid) - 0 Pozitivan RF ili pozitivna ACPA (nizak titar) - 2 Pozitivan RF ili pozitivna ACPA (visok titar) - 3 - Reaktanti akutne faze: Normalna SE (sedimentacija) i CRP (C-reaktivni protein) – 0 Povišena SE i CRP – 1 - Trajanje simptoma: < 6 nedjelja – 0 ≥ 6 nedjelja – 1 Značaj ranog otkrivanja RA posebno dobija na značaju ukoliko se dijagnoza postavi u prvih 3 mjeseca bolesti (ranije se smatralo u prvi 6 mjeseci), što se u literaturi navodi kao „prozor terapijskih mogućnosti“, sa namjerom da se skrene pažnja na činjenicu da rani tretman BML može ne samo usporiti tok bolesti RA, već može i promijeniti tok bolesti, u smislu smanjenja inflamacije, zaustavljanja radiografske progresije bolesti a time i voditi poboljšanju funkcijske sposobnosti i smanjenju invaliditeta. Treba reći da su u liječenju RA brojni ljekovi pokazali efikasnost, sve od nesteroidnih antireumatskih ljekova (NSAIL, sa svojim analgetskim i antiinflamatornim dejstvom), pa do glukokortikoida (sa snažnim antiinflamatornim dejstvom) i antimalarika (hlorokvin, hidroksihlorokvin). Međutim, oni ljekovi koji dovode do promjene toka bolesti i usporavanja, odnosno zaustavljanja radiografske progresije bolesti se zovu bolest modifikujući ljekovi, koji se dijele u dvije velike grupe: konvencionalni sintetski BML (metotreksat, sulfasalazin, leflunomid) i biološki BML (anti TNF ljekovi: etanercept, adalimumab, golimumab, certolizumab pegol; anti IL6 ljekovi: tocilizumab; anti IL1 ljekovi: anakinra; anti CD20 ljekovi B limfocitne delecije: rituximab; blokatori kostimulatornog T limfocitnog – B limfocitnog signala: abatacept). Takođe, na raspolaganju su i biološki slični ljekovi većine primjenjivanih bioloških ljekova, ali i tzv. mali molekuli (inhibitori Janus kinaze: tofacitinib, baricitinib itd). U Crnoj Gori većina pomenutih i konvencionalnih sintetskih i bioloških BML, kao i neki biološki slični ljekovi i mali molekuli, su na raspolaganju za liječenje bolesnika sa RA. U savremenoj reumatološkoj literaturi, a i svakodnevnoj praksi, unazad i više od 15 godina zastupljen je dokazano efikasan koncept liječenja RA „treat to target“ (liječenjem do cilja), kao

47

i koncept praćenja lijećenja RA „tight control“ (stroga kontrola).

Oba koncepta zapravo insistiraju na značaju ranog postavljanja dijagnoze RA i ranom započinjaju terapije i to ljekovima iz grupe BML (još uvijek je zlatni standard i prva terapijska opcija metotreksat), što predstavlja rani agresivni tretman. Osim toga, insistira se na intezivnijem praćenju ovih bolesnika nakon započinjanja terapije, i to u prvih 3 mjeseca liječenja mjesečno, potom tromjesečno sve do postizanja terapijskog cilja odnosno niske aktivnosti bolesti ili remisije. U slučaju neadekvatnog terapijskog odgovora kroz česte kontrole dobija se šansa za pravovremenu eskalaciju doze ili promjenu BML. RA i jeste pravi pionir ovog koncepta, jer smo svjedoci da se i u drugim reumatološkim oboljenjima uvodi sličan koncept u praćenju i liječenju, kao što je psorijazni artritis, drugi spondiloartritisi itd. I kod RA je u najvećem broju studija i u svakodnevnoj praksi najsnažnije dokazana efikasnost ovog koncepta. Osim toga, ažurirane EULAR-ove smjernice za liječenje RA iz 2019. godine zapravo insistiraju na ranom započinjanju liječenja RA, ali i na prepoznavanju faktora loše prognoze (visoka seropozitivnost RF i/ili ACPA, rana erozivna bolest, radiografska progresija bolesti itd) i nepostizanja terapijskog cilja, kako bi se u pravom momentu za svakog pacijenta sa RA izabrao adekvatan BML. Na slici 1 su prikazane ažurirane

EULAR poreporuke za liječenje RA. Na samom kraju, važno je naglasiti da u postavljanju dijagnoze ranog RA i ranom započinjanju tretmana, veliki značaj imaju svi nivoi zdravstvene zaštite. Krenuvši od primarnog nivoa i od samog izabranog ljekara koji kroz svakodnevni rad ima priliku prepoznati inflamatorni bol u zglobovima i postojanje inflamacije u zglobnim i tetivnim strukturama, i uz adekvatne dijagnostičke pretrage upućuje bolesnika reumatologu u što kraćem periodu, kako bi se dijagnoza bolesti potvrdila što ranije i time započeo ranije naglašeni rani agresivni tretman. Osim toga, i sekundarni nivo zdravstvene zaštite, pa i farmaceutska struka kroz dalje praćenje u liječenju bolesnika takođe imaju veliki udio u uspješnom liječenju pacijenata sa RA. Fizikalni tretman i rehabilitacija su podjednako važan segment u liječenju bolesnika sa RA u mirnoj fazi bolesti, a takođe je od velikog značaja i edukacija nemedicinske javnosti i stanovništva o samoj bolesti, njenim simptomima, načinu postavljanja dijagnoze, kao i velikom uspjehu liječenja brojnim ponuđenim terapijskim modalitetima. Time se nameće obaveznom uloga reumatologa, ali i drugih medicinskih radnika da svakodnevno radi na podizanju svijesti o ovoj veoma zastupljenoj bolesti, sa potencijalno velikim posljedicama, ali i sa velikim uspjehom u liječenju.

Slika 1: EULAR preporuke za liječenje RA (ažurirane, 2019.)

48

NOVA Femibion® formula

Jer Vi i Vaša beba zaslužujete najbolje!

Predivan je osjećaj z nati da se Vaša beba dobro razvija… Čudesni događaj rođenja bebe je iskustvo koji će svaka buduća mama doživjeti na svoj način i prosto je nemoguće psihički se pripremiti na to. Ali ono što je važno jeste da pripremite svoj organizam zdravom i izbalansiranom ishranom i pravilnim izborom suplementacije, kako bi svojoj bebi obezbijedili najbolje.

Važan stadijum u razvoju ploda počinje da se dešava već između 22–28. dana nakon začeća kada s e neuralna tuba zatvara. Preporuka je da se započne sa suplementacijom folatima bar jedan mjesec prije planirane trudnoće.

Nova Femibion® formula stvorena u čast avanture koja je pred Vama, jer je dobro zdravlje Vas i Vaše bebe naš najdragocjeniji dar Nizak nivo folata k od majke predstavlja f aktor rizika z a razvoj defektnih nervnih vlakana ploda. Važnu ulogu ima i holin koji je uključen u normalan metabolizam homocisteina, što je važan faktor u različitim životnim fazama, uključujući period trudnoće. Posebno mjesto zauzima esencijalna omega-3 masna kisjelina ( DHA) koja doprinosi normalnom razvoju mozga i vida bebe.

U cilju snabdijevanja optimalnom količinom DHA preporučujemo da povećavate nivo već od 13. nedjelje trudnoće.

Femibion® 1 – z a planiranje trudnoće i trudnoću do 12. nedjelje Jedna tableta s adrži: kombinaciju folne kisjeline i folata (Metafolin® ), holin, kompleks B-vitamina, vitamine C, E i D, jod, selen i gvožđe u o ptimalnim dozama.

Uzimanje jedne tablete vam može pomoći da brže dostignete poželjan nivo folata i smanji rizik od nastanka defekta neuralne cijevi (spina bifida).

Femibion® 2 – od 13. do 40. nedjelje trudnoće i za period dojenja Jedna tableta s adrži: kombinaciju folne kisjeline i folata ( Metafolin® ), kompleks B-vitamina, vitamine C, E i D , jod, selen, gvožđe, cink i magnezijum u optimalnim dozama.

Jedna kapsula sadrži: omega 3 -masne kisjeline, vitamin E i lutein u preporučenim dnevnim dozama.

Uzimanje jedne tablete i jedne kapsule na dan može doprineti daljem normalnom razvoju vida i mozga vaše bebe, intelektualnih i motoričkih sposobnosti.

HOBP - nepovratno oštećenje pluća Dr Mirko Šebek, spec. pneumoftiziolog Predsjednik Respiratronog udruženja Crne Gore Dom zdravlja Bijelo Polje

Iako je hronična opstruktivna bolest pluća - HOBP (Chronic Obstructive Lung Disease - COPD ) poznata godinama, zvanični organi i zdravstvene službe zabrinuti su zbog stalnog porasta prevalencije i mortaliteta od ove bolesti.

HOBP je trenutno četvrti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, uz projekciju da će već na kraju 2020. zauzeti treće mjesto.

Nažalost i u narednim decenijama se očekuje dalji rast obolijevanja i smrtnosti uzrokovan HOBP-om.

Da bi se među zdravstvenim radnicima, predstavnicima javnog zdravstva i u javnosti uopšte povećalo saznanje i svijest o HOBP, kao i da bi se poboljšali prevencija i liječenje objedinjenim naporima širom svijeta, osnovana je Globalna inicijativa za hroničnu opstruktivnu bolest pluća (Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease – GOLD).

Definicija HOBP se karakteriše se stalnim, obično progresivnim respiratornim simptomima i ograničenjem protoka vazduha usljed abnormalnosti (suženja) disajnih puteva i/ili alveola, najčešće nastalih usled izlaganja štetnim česticama i gasovima ili nenormalnim razvojem pluća.

Sam naziv oboljenja, HOBP, objedinio je dva ranije korišćena pojma, hronični bronhitis i emfizem pluća. Međutim, HOBP je ne samo ozbiljna bolest pluća koja otežava disanje, već ima i značajne sistemske posljedice kao što su gubitak tjelesne težine i mišićne mase, popuštanje srčanog mišića, pojavu depresije itd.

Etiologija HOBP najčešće obolijevaju pušači ili bivši pušači! Potom

50

osobe koje su radile ili boravile na mjestima gde je bilo puno prašine, dima ili hemikalija. Takođe, HOBP razvijaju i osobe zbog nasljedne teške deficijancije alfa-1 antitripsina, kao i osobe koje imaju loše liječenu ili nekontrolisanu dugogodišnju bronhijalnu astmu. Većina bolesnika sa HOBP ima preko 40 godina, ali mogu oboljeti i mlađi ljudi.

Simptomi Osobe koje boluju od HOBP žale se na kašalj, iskašljavanje sluzavog ili "prljavog" ispljuvka, otežano disanje uz povremeno sviranje u grudima prilikom disanja. Ostaju bez daha pri uobičajnom fizičkom naporu i potrebno im je duže vrijeme da se oporave nakon prehlade. Sa napredovanjem bolesti, tegobe postaju sve izraženije. Nažalost, većina pacijenata, dominantno pušača, se kasno javlja ljekaru smatrajući da je kašalj normalna pojava zbog pušenja, a svoju fizičku aktivnost redukuju i prlagode kako bi izbjegli osjećaj gušenja pri naporu.

Dijagnostikovanje HOBP Dijagnozu HOBP treba razmotriti kod svake osobe sa dispnejom, hroničnim kašljem, iskašljavanjem i/ili podatkom o izloženosti faktorima rizika za bolest, posebno pušenju cigareta.

Dijagnoza HOBP se može postaviti na osnovu pomenutih simptoma kod pacijenta, pregleda, postojanja faktora rizika i testova plućne funkcije.

Osnovni test plućne funkcije za dijagnostikovanje HOBP je spirometrija. Tokom ovog bezbolnog pregleda, obučeno medicinsko osoblje od pacijenta traži da duboko udahne, a zatim izdahne što je moguće snažnije u cijev koja je povezana na uređaj

koji se zove spirometar. Uređaj mjeri količinu vazduha koju osoba može izdahnuti i brzinu kojom ga izdiše.

Spirometrija je neophodna za postavljanje dijagnoze HOBP, tj. dokumentovanja postbronhodilatorne vrijedosti FEV1/FVC < 0.70, koja ukazuje na ograničenje protoka vazduha kroz disajne puteve (opstrukciju). Na osnovu postbronhodilatornih vrijedosti samog FEV1 (forsiranog ekspirijumskog volumena u prvoj sekundi) određujemo stepen opstrukcije disajnih puteva.

ABCD procjena težine HOBP Pored procjene stepena opstrukcije disajnih puteva, za svakog pacijenta sa HOBP potrebno je procijenti težinu simptoma i dispneje nekim od upitnika (mMRC) Modified British Medical Research Council Questionnair ili COPD Assessment Test (CAT™), kao i broj i težinu prethodnih egzacerbacija bolesti. Procjena je neophodna radi klasifikacije težine bolesti, ukupnog zdravstvenog stanja i procjene budućeg rizika od egzacerbacija ili smrtnog ishoda. Na osnovu preporuka GOLD još od 2011. pa do 2020, pacijenti se klasifikuju u jednu od 4 grupe A, B, C ili D radi adekvatnog terapijskog protokola.

(Slika 1.)

Farmakološka terapija stabilne HOBP Najvažniji ljekovi u liječenju HOBP-a su bronhodilatatori. Bronhodilatori djeluju na glatke mišiće oko disajnih puteva.

Tako se suženi disajni putevi otvaraju i disanje je olakšano.

Zavisno od težine i procjene HOBP-a, ljekar može prepisati kratkotrajne ili dugotrajne bronhodilatore. Kratkotrajni bronhodilatori imaju dejstvo između četiri i šest sati i koriste se samo po potrebi. Dugotrajni bronhodilatori djeluju i do 24 sata, koriste se svakodnevno i predstavljaju najvažnije ljekove za većinu pacijenata sa ovom bolešću.

Kod pacijenata sa blagim simptomima HOBP-a, moguće je dati kratkotrajne bronhodilatore. U tom slučaju, lijek se može koristiti po potrebi samo kada se pojave simptomi.

Kod većine pacijenata sa umjerenim ili teškim HOBPom, osnovnu terapiju predstavlja redovni tretman dugotrajnim bronhodilatorima. Kod nekih bolesnika, posebno kada postoji preklapanje s bronhijalnom astmom, koriste se i inhalacioni steroidi. (Slika 2.)

Pored farmakološkog tretmana, veoma bitnu ulogu ima edukacija, prekud pušenja i izbjegavanje ostalih faktora rizika, respiratorna rehabilitacija, vakcinacija, dugotrajna oksigenoterapija u kućnim uslovima i adekvatna ishrana.

Reference:

Slika 1.

Slika 2.

1. 2019 Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease, Available on https://goldcopd.org/ 2. Mathers CD, Loncar D. Projections of global mortality and burden of disease from 2002 to 2030. PLoS Med 2006; 3(11): e442.

3. Tashkin DP, Altose MD, Bleecker ER, et al. The lung health study: airway responsiveness to inhaled methacholine in smokers with mild to moderate airflow limitation. The Lung Health Study Research Group. Am Rev Respir Dis 1992; 145(2 Pt 1): 301-10.

4. Jones PW, Harding G, Berry P, Wiklund I, Chen WH, Kline Leidy N. Development and first validation of the COPD Assessment Test. Eur Respir J 2009; 34(3): 648-54.

5. Fletcher CM. Standardised questionnaire on respiratory symptoms: a statement prepared and approved by the MRC Committee on the Aetiology of Chronic Bronchitis (MRC breathlessness score).

BMJ 1960; 2: 1662

51

Aspergiloza pluća Prim. dr Gani Karamanaga

Gljivične bolesti su dugo godina smatrane za rijetke i egzotične bolesti. U posljednje tri-četiri decenije nagomilani su dokazi koji mijenjaju ovo gledište. Danas se smatra da su mikotične bolesti relativno česte. Mikotične bolesti ne prenose se sa jedne osobe na drugu. Veliki broj ovih bolesti nastaje inhalacijom spora koje postoje u slobodnoj prirodi. Spore su u vidu klamidospora i u vidu tzv. konidija. Neke mikoze su ednogenog karaktera. U diferencijalnoj dijagnostici teških i komplikovanih plućnih bolesti dolazi u obzir niz ovih oboljenja.

Aspergiloza je hronično oboljenje koje se karakteriše vrlo nehomogenim plućnim promjenama. Nastaje na terenu već postojeće infekcije. Uzročnik je aspergillus fumigatus, rjeđe tipovi flavus i niger. Uzročnik je široko rasprostranjen u prirodi, ima ga u cijelom svijetu u prašini, sjemenju za ptice, perju, blatu, vlažnom sijenu. Otpornost organizma na ove gljivice se smanjuje i poslije dugotrajne antibiotske terapije (zbog drugih uzročnika), kao i poslije hirurških zahvata.

Klinička slika Aspergiloza pluća se manifestuje u tri oblika: 1. Traheobronhijalni tip: somptomi slični bronhitisu; 2. Bronhopulmonarni tip: akutni oblik praćen bolovima u grudima, visokom temperaturom, lošim opštem stanjem, kašljem i iskašljavanjem obilnog ispljuvka; 3. Hroničmi oblik koji je sličan tuberkulozi. Ovo je isto-

52

vremeno i najčešći oblik.

Najčešći su simptomi kašalj i hemoptizije. Rjeđi su: gubitak tjelesne težine, temperatura, dispnea, bol u grudima, noćno znojenje, promuklost.

Radiografija pluća Saprofitni ili micetoma oblici su loptasti infiltrati prečnika 5mm - 5 cm, broj ovih infiltrata je 1-10. Infiltrati imaju oblik solidnih masa, a gljive se nalaze u njihovom centru. Na rtg snimcima za micetom ukazuje se loptasta čvrsta masa oko koje se nalazi vazduh, a oko vazduha je zid šupljine. To su većinom stare šupljine tuberkulozne ili posljedica infarkta pluća. Sa pomjeranjem tijela pomjera se i masa (vidljvo na skopiji pluća).

Drugi, alergijski oblik karakteriše se pojavom šetajućih infiltrata koji imaju pneumonični karakter. Poslije nekoliko mjeseci ovi se infiltrati obnavljaju ili se javljaju na drugome mjestu. Ima ispoljenu tendenciju ka recidivima. Laboratorijski: postoji ubrzana sedimantacija, anemija i leukocitoza sa skretanjem u lijevo. Uzročnik se dokazuje u ispljuvku direktno ili poslije kultivisanja.

Imunologija: Postoji preosjetljivost na aspergilus fumigatus. Dokazuje se direktnim bronhijalnim testom i prick testom.

Dokazano je da u krvi bolesnika sa aspergilozom postoje dvije vrste antitijela: kožno senziblilizirajuća - reagini i precipitirajuća antitijela.

Patološka anatomija i histiologija U plućima promjene su u vidu pneumoničnih infiltrata (parenhimatoznih i intersticijalnih sa ili bez kavitacije). Rjeđe se radi o multiplim apscesima, malim čvorićima, ili perihilarnim infiltratima uz veće ili manje prisustvo plućne fibroze, a zavisno od prethodnog terena i stadijuma oboljenja. Postoji lifoadenopatija peribronhijalnih žlijezda sa kalcifikacijama i apscesima.

Histologija: gljive se nalaze na mjestima gdje su već od ranije postojale kaverne - tuberkulozi, stari plućni infarkti. U hroničnim oblicima postoji granulomatozna reakcija koja se sastoji od retikuloendotelijalnih ćelija, makrofaga i limfocita.

Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza Dijagnoza se sigurno postavlja kada se dokaže prisustvo aspergilusa u ispljuvku ili u eksudatu direktno ili poslije kultivisanja.

Tuberkulozna kaverna

Diferencijalna dijagnoza: - Tuberkuloza - Alergijski opneumonitis - Akutni i hronični bronhitis - Maligni i benigni tumori - Hidatoidne ciste - Mukormikoza - Kandidijaza - Aktinomikoza Prikaz našeg slučaja sa aspergilozom pluća koja se manifestovala kod bolesnice koja se dugo i neredovno liječila od plućne tuberkuloze.

Dijagnostički postupak je sproveden u odgovarajućim ustanovama za liječenje plućnih bolesti. Kutana proba na aspergillus je bila pozitivna, adekvatna reakcija na primijenjenu antimikotičnu terapiju.

Aspergilus u kaverni

Zaključak Prikazan je slučaj sa aspergilozom pluća. Radilo se o hroničnom tipu koji umnogome podsjeća na tuberkulozu pluća.

Gljivica aspergillusa se nastanila u tuberkuloznoj kaverni (tuberculossis fibrocasseosa cavernosa lobiii superioris lateris sinistriii).

Nastalo je pogoršanje kliničke slike: visoka temperatura, bolovi u prsima sa probadima, opšta malaksalost, znojenje, mršavljenje.

Sproveden je postupak kombinovanog liječenja: antituberkulotika i antimikotika. Postignuti su dobri rezultati.

Faza liječenja Početak oboljenja

(Iz moje knjige: Odabir stručnih i profesionalnih radova)

53

Psihološke promjene tokom trudnoće Prof. dr Artur Bjelica PZU Bolnica Codra, Podgorica

Trudnoća je vrlo specifičan i složen period u životu žene. Prateće promene primjećuju se ne samo na biološkom planu već i u njenom psihološkom i socijalnom funkcionisanju. Izmijenjeno psihološko funkcionisanje može se pojaviti od samog početka do kraja trudnoće, uključujući i postporođajni period.

Tokom trudnoće pojavljuju se vidljive promjene u izgledu tijela, kao i u doživljaju ženstvenosti, sklonostima i seksualnosti, dok ženin položaj i uloga stiču nove kvalitete. U većoj ili manjoj mjeri svaka buduća majka doživljava psihološku ambivalentnost, česte promjene raspoloženja od iscrpljenosti do ushićenja, emocionalne smetnje i/ili mješoviti anksiozno-depresivni poremećaj.

Trudnoća je period značajne anksioznosti sa simptomima koji posebno narastaju u trećem tromjesečju. Pored toga, trudnoća izaziva niz specifičnih briga i u vezi sa tokom i ishodom trudnoće, što ženu čini posebno ranjivom, a većina ovih problema zavisi od ličnih sposobnosti prilagođavanja i mehanizama odbrane od stresa. Sa psihosocijalnog aspekta, trudnoća bi se mogla

54

smatrati specifičnim, vrlo emocionalnim stanjem, koje može biti snažan izvor stresa. Stres tokom trudnoće može dovesti do različitih komplikacija koje mogu imati dalekosežne posljedice kako za tjelesno, tako i za psihičko funkcionisanje novorođenčeta.

Za trudnu ženu često kažemo da je u "drugom stanju" što znači da se njeno stanje razlikuje od "uobičajenog". Izraz se očigledno odnosi na evidentne tjelesne promjene, a zajedno sa izrazom „bremenitost“ sugeriše da trudnoća znači i „fizičko opterećenje“. Takođe se može se napraviti i paralela na psihološkom planu, što neki istraživači iz ove oblasti navode, pa se trudnoća može posmatrati i kao određeni "psihološki teret". Međutim, ovo se stanje naziva i „blagoslovljeno stanje“, čime se ukazuje na put ka ostvarivanju majčinstva, što svakako nosi i promjene koje se dešavaju na psihološkom planu.

Iz ovih činjenica, svaka trudnoća se može shvatiti kao stanje u kojem su i tijelo i duša „pod opterećenjem“, kao stanje oslobađanja od psihičkih pritisaka, ali istovremeno i njihovog održavanja. Napetost tokom trudnoće prouzrokovana je bilo svjesno ili nesjvesno strahom od gubitka ličnog identiteta, osjećajem nesigurnosti i usamljenosti, strahom od gubitka ploda, brigom o zdravlju budućeg djeteta, strahom od porođaja i slično. Čak i u savremenom dobu, buduće majke često osjećaju iskonski strah. U modernoj literaturi možemo pronaći pojam tokofobija, pod kojim se podrazumijeva specifično uznemirujuće stanje sa fobičnim izbjegavanjem trudnoće. Primarna tokofobija ima svoje korijene u adolescenciji, dok je sekundarna posljedica trauma-

tičnog porođaja. Tokofobija često može biti i simptom prenatalne depresije. Trudnice sa tokofobijom češće pate od trudničkog povraćanja, a veoma često iskuse i postpartalnu depresiju. Takođe, takve trudnice su pod povećanim rizikom od post-traumatskog stresnog poremećaja.

Nesumnjivo je da trudnici treba pružiti veliku podršku od strane bliske okoline a naročito od strane muža/partnera.

Učešće životnog partnera u trudnoći je od velikog značaja. Otuda je prihvaćen nov naziv - trudnički par umjesto termina trudnica. Za vrijeme ženine, posebno prve, trudnoće, partner takođe prolazi kroz određeni period koji donosi znakove nečeg novog i nepoznatog, jer će dobiti ulogu oca. Spominje se postojanje i takozvanog "Couvade" sindroma koji se pojavljuje u oko 11-15% slučajeva (prema nekim i mnogo češće, čak do 65%), kod budućih očeva, a manifestuje se kao gubitak apetita, mučnina, razdražljivost, glavobolja i poremećaj sna. Simptomi traju u toku trudnoće supruge i nestaju nakon porođaja.

Većina žena nakon porođaja iskuse melaholično raspoloženje koje se često naziva "bejbi bluz" a karakteriše se promjenom raspoloženja, naletima plača, anksioznosti i poteškoća sa spavanjem. Obično započinje u prva dva do tri dana nakon porođaja, a može trajati i do dvije nedjelje. Ovakav emocionalni status je potpuno normalan i uobičajen. Ipak, pojedine porodilje doživljavaju teži, dugotrajni oblik depresije poznat kao postporođajna depresija, dok se veoma rijetko javlja ekstremni poremećaj raspoloženja poznat kao postporođajna psihoza.

55

Urološki osvrt na polno prenosive bolesti Dr Miloš Malidžan, urolog Klinički centar Crne Gore

Polno prenosive bolesti, STD (sexually transmited disease) su bolesti koje se prenose sa jedne na drugu osobu polnim kontaktom, dakle vaginalnim, analnim i oralnim putem. Mogu se prenijeti i na novorodjenče.

Generalni rizik kod polnih bolesti Početak seksualne aktivnosti u ranom adolescentnom dobu je jedan od najvećih rizika. Adolescenti se najčešće brinu poslije, a ne prije odnosa. Polovina svih polnih bolesti dijagnostikuje se kod osoba starih od 15 do 24 godine.

- Visoko rizičan odnos je nezaštićen odnos sa osobom koja već ima neko seksualno prenosivo oboljenje. Zastrašujući su procenti prenosa oboljenja i kreću se u prosjeku oko 70-80% od jednog odnosa. Oralni odnos je manje rizičan.

- Postojanje jedne seksualno prenosive bolesti nosi rizik od lakšeg dobijanja drugog oboljenja (na primjer HIV-a ili HPV-a).

- Mijenjanje većeg broja partnera, ne samo istovremeno već i tokom vremena.

- Biti žensko. U svim godinama žene će češće imati neku od komplikacija infekcija, kao što su neplodnost i karcinomi.

56

Kod mladih djevojaka grlić materice čine ćelije koje se stalno mijenjaju. Ove nestabilne ćelije čine grlić ranjivim i osjetljivim na viruse i bakterije.

Najčešći uzročnici - Neisseria gonorrhea (gonoreja, triper ili kapavac), treponema pallidum (sifilis), chlamydia trachomatis, ureaplasma urealliticum (uretitis, cervicitis). Takođe, jednoćelijski organizmi koji izazivaju uretritis, vaginitis i bol u karlici – trichomonas vaginalis (manifestuju se kod žena vrlo neprijatnim mirisom). Virusi koji uzrokuju cervikalni i analni karcinom – human papiloma virus (HPV), tipovi 16,18,31,33,45,52,58 i virusi koji izazivaju genitalni herpes – herpes simplex virus češće tip 2, ali i tip 1.

- Seksualna aktivnost omogućava širenje i drugih oboljenja iako je njih moguće dobiti i na druge načine – Ebstein Barr (mononukleoza), hepatitis A, B i C kao i HIV. Naisseria Gonorrheae, gram negativni diplokok koji kao intracelularni parazit živi u leukocitima-neutrofilima, vjerovatnoća zaraze zdravog muškarca koji stupa u seksulni odnos sa zaraženom partnerkom je 20%, a zdrave žene je 80%.

Vrijeme inkubacije bolesti je 5-7 dana, trajanje simptoma je 5

do 7 nedjelja u vidu žućkastog do braon iscjedka koji je obilan, te pojave peckanja pri mokrenju. Infekcija zadnje uretre može da prođe na prostate (prostatitis) ili pasemenik (epididymitis).

Infekcija rektuma se ispoljava znacima proktitisa (zapaljenja) dok je infekcija ždrijela često asimptomatska. Najteža komplikacija je gonokokna sepsa.

Bris uretre štapićem na koji je implementiran calcium alginat i naknadno zasijan na podlozi daje pozitvan rezultat pri postojanju gonoreje. Po potrebi se uzima bris iz ždrijela i rektuma.

Hlamidija (Chlamydia trachomatis) je jedna od najčešće polno prenosivih bakterija. Hlamidija je takođe intracelularni parazit koji živi u cilindičnom i psudocilindričnom epitelu. U najvećem broju slučajeva nema simptoma što pogoduje nekontrolisanom širenju bolesti. Kad ih ima, simptomi se javljaju oko 3 nedjelje od infekcije (7-28 dana). Kod muškaraca izaziva nespecifični uretritis (peckanje pri mokrenju rjeđe praćeno bistrom ili zamućenom sekrecijom iz uretre), bol u testisima.

Kod žena izaziva peckanje pri mokrenju, vaginalni sekret, učestalo mokrenje i/ili bolove u karlici, krvarenje između ciklusa. Ukoliko se ne liječi može da izazove prostatitis i epididymitis kod muškaraca, a kod žena zapaljenje jajovoda, što može da bude uzrok vanmaterične trudnoće i steriliteta. Druga mjesta infekcije su rektum i ždrijelo, jetra, pluća, srednje uvo itd. Neliječena infekcija dovodi do reaktivne upale zglobova, razvoja trachoma na očima koji može da bude uzrok sljepila. U dijagnostici koristiti uretralni bris kod muškarca a kod žena, uretralni, vaginalni i cervikalni bris. Rezultati brisa se čekaju 3 do 4 dana, extracelurna tjelašca hlamidije se mogu dokazati imunoflorescentnim antitjelima za 30 min. Nakon liječenja treba ponoviti testiranje zbog postojanja upornih i rekurentnih infekcija. Bris ponoviti poslije 30 dana od date jednokratne terapijske doze. Uz hlamidiju nekada su prisutne mikoplazme i ureaplazma, a često je udružena sa gonorejom.

Micoplazme: Mycoplasma genitalium je mala patogena bakterija koja se može naći na ćelijama mokraćnih i genitalnih puteva ljudi. Uzročnik je nespecifičnog uretritisa kod mušakaraca, postoji iscedak iz uretre, peckanje pri mokrenju, dok kod žena izaziva cervicitis i inflamatorno oboljenje karlice. Mycoplasma hominis i Ureaplasma su najmanji slobodni živi mikroorganizmi.

Sama ili sa Ureaplasmom dovodi do bolesti zapaljenja karlice, bakterijske vaginoze kod žena, nespecifičnog uretritisa kod muškarca.

Ureaplazma (Ureaplasma urealiticum) je bakterija koja se može prenijeti polnim kontaktom. Kod muškaraca uz uretritis dovodi do infertiliteta smanjenjem pokretljivosti i broj spermatozoida, dok kod žena može da dovede do pobačaja.

Genitalni herpes je seksualno prenosiva bolest koju izaziva Herpes simplex virus (HSV). Može izazvati plikove na genitalijama, analnom području, bedrima, može se prenijeti na usta ili lice partnera. 1/3 pacijenta sa primarnom infekcijom herpes virusom ima uretritis. Postoje dva tipa virusa, tip I izaziva većinom oralnu infekciju, rjeđe genitalnu. Tip II izaziva genitalnu infekciju. Na američkim koledžima među studentima infekcija HSV je 10 puta češća nego gonoreja i sifilis. Simptomi bolesti najčešće se javljaju oko 7-10 dana od infekcije. Karakteriše ih rekurentna pojava bolnih genitalnih plikova kojima prethodi osjećaj svraba i peckanja. Obično spontano prolaze tokom dvije do četiri nedjelje. Prva epizoda je često jača i može biti povezana sa temperaturom, bolovima u mišićima, otečenim limfnim čvo-

rovima i glavoboljom. Prenosi se direktnim kontaktom sa tjelesnim tečnostima ili ranicama zaražene osobe. Virus se može prenijeti i kada nema znakova bolesti. Potvrđuje se PCR metodom, dok se određivanje antitijela rjeđe koristi u kliničkoj praksi.

Upotreba kondoma i izbjegavanje odnosa u fazi bolesti smanjuju rizik od infekcije. Tretmani antivirusnim ljekovima može umanjiti ozbiljnost simptomatskih epizoda. Moguća je i lokalna terapija.

Virus ostaje trajno u tijelu.

HPV (Humani Papilloma virus) je česta virusna polno prenosiva bolest. Inficira kožu i slozokože formirajući hiperplastične promjene - virusne bradavice, kondilome (vlažne, mekane, ružičaste ili sive izrasline, mogu biti na peteljci, ravne i jedva primijetne, do grozdova većih dimenzija). Postoji više od 100 tipova.

Tipovi visokog rizika (16,18, 31, 45,...) su povezani sa karcinomom orofarinksa, grkljana, vulve, vagine, grlića maternice, penisa i anusa. Tipovi niskog rizika (6 , 11,..) uzrokuju šiljate kondilome, dobroćudne promjene. Od trenutka infekcije do pojave promjena može proći 3 nedjelje do 6 mjeseci. Cilj liječenja je uklanjanje promjena u cjelini elektrokauterizacijom, krioterapijom ili hirurški. Nekada je potrebno uraditi biopsiju promjene da bi se isključio karcinom. Cirkumcizija muškaraca (obrezivanje) može spriječiti recidive. Virus ostaje trajno u tijelu.

HPV testiranje znači dokazivanje postojanja humanog papiloma virusa iz brisa cervikalne sluznice, uretralnog brisa ili urina, a genotipizacijom se određuje tip virusa.

Moluscum contagiosum (molluscum contagiosum virus MCV) ili vodene bradavice prenose se neposrednim kontaktom.

Karakteriše je mala, ružičasta lezija, uzdignute ivice sa centralnim udubljenjem. Povremeno izaziva svrab, obično ne boli. Može se javiti pojedinačno ili u grupi. Zahvata bilo koji dio tijela (trbuh, noge, ruke, vrat, a najčešće genitalni dio i lice). Promjena na koži se javlja oko oko 7 nedjelja nakon infekcije. Obično prođe za godinu dana bez ožiljaka.

Polnim odnosom mogu se prenijeti i stidne vaši, dok seoralno-analnim odnosom mogu prenijeti amebe, šigele, paraziti. U tim stanjima potrebno je testiranje na druge polno prenosive bolesti, naročito na sifilis i HIV.

Zaključak: Najefikasniji način sprječavanja STD je izbjegavanje polnih odnosa, upotreba kondoma, manji broj seksulanih partnera, imati odnose sa jednim partnerom. Obrezivanje muškaraca je efikasno u sprečjavanju nekih infekcija. Korisno je u školama uvesti seksualno obrazovanje.

57

Istine i zablude

IMUNI SISTEM Imuni sistem, koji se sastoji od posebnih ćelija, proteina, tkiva i organa, štiti ljude od mikroba i mikroorganizama svaki dan. U većini slučajeva imunološki sistem obavlja odličan posao održavanja zdravlja ljudi i sprečavanja infekcija. Ali problemi sa imunološkim sistemom mogu dovesti do bolesti i infekcija.

Imunitet je sposobnost organizma da se odbrani od različitih bolesti, virusnih, bakterijskih i gljivičnih infekcija, kao i svih štetnih, kako bioloških, tako i hemijskih materija.

Naš organizam ne bi mogao normalno da funkcioniše bez imunog sistema?

ISTINA - Uloga imunog sistema je da štiti organizam, bez njega mi bismo se konstantno razbolijevali. On je prva linija odbrane tijela od mnogih zaraznih organizama koji ga napadaju. Kroz niz koraka koji se nazivaju imuni odgovor, ovaj važan sistem se brani od mikroorganizama i štetnih bakterija koje napadaju organizam i izazivaju bolest. U tom smislu, imuni sistem je najvažniji odbrambeni sistem koji posjedujemo i bez njega bismo bili podložni baš svim napadačima na naše zdravlje i normalno funkcionisanje organizma.

Imuni sistem su leukociti – bijela krvna zrnca?

ZABLUDA/ISTINA - Imuni sistem se sastoji od mreže ćelija, tkiva i organa koji zajedno obezbjeđuju zaštitu. Naročito su bitna bijela krvna zrnca, koja se nazivaju leukociti. Postoje dva osnovna tipa ovih ćelija, koje se kombinuju kako bi pronašli i uništili organizme koji uzrokuju infekcije, a to su fagociti - ćelije koje uništavaju organizme koji napadaju limfociti, ćelije koje omogućavaju tijelu da pamti i prepoznaje prethodne napadače i pomaže mu da ih uništi.

Leukociti se stvaraju iz koštane srži i skladište se na mnogim mjestima u tijelu, uključujući grudnu žlijezdu ili timus, slezinu i koštanu srž – zbog toga se zovu limfoidni organi. Osim toga, postoje i grudve limfoidnog tkiva u cijelom tijelu, limfni čvorovi, koji sadrže leukocite.

Leukociti cirkulišu kroz tijelo između organa i čvorova preko limfnih sudova i krvnih sudova. Na taj način, imunološki sistem radi koordinisano, kako bi nadgledao stanje u organizmu i uočio mikrobe i supstance koje mogu izazvati probleme. Iz tog razloga će broj leukocita biti povišen kada smo bolesni ili nam se u tijelu dešavaju određeni upalni procesi.

Imunološki sistem stvara antitijela koja blokiraju antigene?

ISTINA - Kada se detektuju antigeni, odnosno, strani organizmi koji napadaju tijelo, nekoliko tipova ćelija radi zajedno kako bi ih prepoznali i reagovali. Ove ćelije aktiviraju B limfocite da proizvode antitijela, koja su specijalizovani proteini koji se fiksiraju na određene antigene.

Kada se jednom proizvedu, ova antitijela ostaju u tijelu osobe. Tako da, ako se njen imunološki sistem ponovo susretne sa istim antigenom, antitijela su već tu da odrade svoj posao, što znači da ako se neko jednom razboli od određene bolesti sa kojom se uspješno izborio u budućnosti se više neće razboljeti od nje (npr. boginje). Ovo je i način pomoću kojeg imunizacija sprečava određene bolesti da se pojave, Iako antitijela mogu prepoznati antigen i blokirati ga, ne mogu ga uništiti bez pomoći. To je posao T ćelija, koje su dio sistema koji uništava antigene

označene antitijelima ili ćelije koje su inficirane ili su se na neki način promijenile. T ćelije su takođe uključene u signaliziranju drugim ćelijama (poput fagocita) da rade svoj posao.

Sa imunitetom se rađamo?

ISTINA/ZABLUDA - Urođeni imunitet je onaj sa kojim se rađamo. On prirodno formira barijeru od štetnih uticaja. Urođeni imunitet je prisutan u organizmu i prije nego što se pojavi izazivač bolesti i infekcija, zbog čega je stalno “u pripravnosti”, od rođenja do smrti. To su: koža, sluzokoža, određene vrste bijelih krvnih zrnaca i slojevi koji “omotavaju” organe. Ove barijere nisu “specijalizovane” ni za jednu vrstu mikroorganizama i ovaj imunitet nema funkciju pamćenja. To znači da na različite mikroorganizme čije je prisustvo nepoželjno reaguje uvijek na isti način, bez obzira na to da li se po prvi put susreće sa njima ili je branio organizam od ovih pojava i ranije.

Pasivni urođeni imunitet se stiče na osnovu antitijela stvorenih u organizmu majke, koji se putem krvi prenose u bebin organizam. Ovakav “preneseni” imunitet je važan za prvi period po rođenju djeteta, jer ga štiti dok je njegov imunološki sistem još uvijek nezreo.

Aktivni urođeni imunitet se stiče tokom infekcije, kada mikroorganizmi prodru u organizam i tako aktiviraju ćelije imuniteta koje ih aktivno neutrališu.

Stečeni imunitet specifično reaguje na različite antigene?

ISTINA - Stečeni imuni sistem se razvija i specifično reaguje na svaki antigen. On pamti susrete sa neželjenim mikroorganizmima, i u stanju je da primijeni isti onaj imuni odgovor na infekciju koji je primijenio i prilikom prethodnog susreta sa njom.

Stečeni imunitet se može pokrenuti samo vakcinom?

ZABLUDA - Antitijela su supstance koje proizvode B limfociti, a nazivaju se još i imunoglobulini. Antigeni su materije koje izazivaju odbrambene reakcije organizma. Njihova međusobna veza se stvara onog trenutka kad organizam prepozna prisustvo antigena i počne da stvara antitijela koji pružaju imunu reakciju na infekciju. Međutim, u zavisnosti od načina na koji antigeni dospijevaju u organizam, stečeni imunološki sistem se dijeli na dvije vrste.

Prirodno stečeni imunitet podrazumijeva aktivaciju odbrambenog sistema organizma usljed spontane infekcije koja je došla sama od sebe. Dakle, riječ je o slučajnom kontaktu antitijela i antigena, a sam imunitet traje u zavisnosti od dužine samog oboljenja.

Vještački stečeni imunitet se pokreće namjernom intervencijom, a jedan od najboljih primjera je vakcinacija, čiji je cilj aktiviranje imuniteta putem namjernog unošenja infekcije.

Na osnovu svega navedenog, može se zaključiti da stečeni imunitet organizma ima četiri faze. U prvoj fazi se dešava prepoznavanje antigena, čime se automatski pokreće i druga faza, odnosno aktiviranje limfocita (B i T). U trećoj, efektornoj fazi se vrši eliminacija antigena, dok se u četvrtoj stvara i čuva memorija o ovom “susretu” infekcije i imunog sistema, na osnovu čega se ponovnom pojavom antigena javlja isti imuni odgovor organizma.

Vakcinom se unosi infekcija u organizam?

ZABLUDA - Nije riječ o klasičnoj infekciji koja ima za cilj slabljenje organizma. Vakcina ustvari, samo posredno aktivira imuni sistem koji će se adekvatno boriti protiv pravih oboljenja. Ona ga izaziva, kako bi organizam bio spreman na borbu protiv budućih infekcija. Vakcinom se organizam zarazi oslabljenim mikroorganizmima, i na taj način se pokreće imunološki odgovor tijela.

Postoje mnoge bolesti imunog sistema?

ISTINA - Nauka još uvijek ne može u potpunosti da objasni nastanak bolesti imunog sistema, ali ono što nam je poznato jeste da za svaku od ovih bolesti postoji niz faktora, najčešće spoljašnjih, koji u velikoj mjeri mogu da utiču na pojavu autoimunih bolesti.

Kada imuni sistem ne funkcioniše onako kako bi trebalo, takvo stanje organizma naziva se poremećajem imunog sistema.

Do premećaja imunog sistema može doći zbog niza razloga, a najčešći su ukoliko ste rođeni sa lošom funkcijom imunog sistema, odnosno, ukoliko je vaš imuni sistem od početka života slab - takvo stanje automatski se svrstava u nešto što se zove primarna imunodeficijencija kao i ukoliko ste oboljeli od bolesti koja napada vaš imuni system - takvo stanje se naziva stečenom imunodeficijencijom ili imate previše aktivan imuni sistem - ovaj slučaj je česta pojava kod alergijskih reakcija i kada vaš imuni sistem napada vaš organizam, a takva pojava se zove autoimuna bolest.

SAVJETI: - Najbolja strategija za održavanje i jačanje imuniteta je zdrav život. Aktivnosti i hrana koju konzumirate itekako utiču na imunitet, budući da on nije lokalizovan u tijelu, već opstaje kao sistem limforetikularnih organa i tkiva difuzno raspoređenih u tijelu. Zato je važno izbjegavati cigarete i alkohol, zatim kontrolisati stres i ne dozvoliti mu da ovlada vašim raspoloženjem.

- Važno je i preduprijediti infekcije na svaki način, a to uključuje redovno pranje ruku, pranjem voća prije konzumacije, kao i termičku obradu mesa i sličnih namirnica. Redovno vježbajte, budite u kondiciji i konzumirajte zdrave namirnice.

- Ukoliko se pridržavate navedenih stavki, time ste automatski smanjili šansu da neki od spoljašnjih faktora budu okidač autoimune bolesti u vašem organizmu.

59

Krvne grupe i

bolesti Dr Snežana Filipović, spec. transfuziolog Zavod za transfuziju krvi Crne Gore Organizacioni dio Kotor

Krvne grupe su nasledne biološke karakteristike koje se razlikuju u antigenima na površini eritrocita. Antigene ABO sistema određuju šećeri na glikoproteinima i glikolipidima eritrocitne membrane. ABO geni kontrolišu enzimi transferaze koji dodaju šećere na H antigen, bazičnu supstancu sa fukozom. Sistem ABO krvnih grupa čine samo dva antigena-šećeri: Nacetilgalaktozamin i galaktoza, koji su vezani za H antigen kao osnovu. Prvi je A antigen, aglutinogen A, specifični protein membrane eritrocita, drugi B antigen, aglutinogen B. Svi nosioci krvnih grupa imaju H antigen, ako je za H zakačen A antigen govorimo o A krvnoj grupi, samo B antigen o B krvnoj grupi, ako su zakačena oba proteina (A,B antigen) o AB krvnoj grupi ili, ako nema nijednog proteina –aglutinogena o O (nulta) krvnoj grupi u sistemu, sastavu ABO krvnih grupa.

Osim što je uloga krvi izuzetno značajna u liječenju pacijenata kojima je transfuzija krvi neophodna, druge uloge i karakteristike se istražuju. Mnoga istraživanja pokušavaju povezati određenu krvnu grupu s osobinama ljudi ili sa rizikom od bolesti, nasleđem, načinom ishrane i rizičnim faktorima, kao pomoć u liječenju.

Sve su brojnija naučna istraživanja na velikom uzorku, koja ukazuju na to da postoji veza između krvne grupe i sklonosti određenim oboljenjima, naročito malignitetima.

O KRVNA GRUPA Sklonost: - oboljevanju od virusnih infekcija,

60

- oboljevanju od autoimunih bolesti, - boloesti duodenuma (35% više od drugih k.g.), - gastrični ulkus (Helicobacter pylori), - oboljevanju od tuberkuloze, kuge, kolere, - rizik od krvarenja, - magnet za komarce, - gojaznosti (muškarci), - najveća učestalost obolijevanja i najkraća stopa preživljavanja nakon uspostavljanja dijagnoze malignih oboljenja kože (maligni melanom).

Manji rizik: - oboljevanja od srčanih oboljenja (23% manje u odnosu na druge krvne grupe - ispitivanja „Harvard School of Public Health“, - malarije, - leukemije, - karcinom želuca (23% manje od drugih k.g.), - raka pankreasa (37% manje u odnosu na druge k.g.), - karcinoma dojke (rjeđe obolijevanje, bolji rezultati liječenja i manja smrtnost), - otpornost na zarazu sifilisom, - najotporniji na infekciju Covid 19, - otpornost na stres (više adrenalina se proizvodi, manje kortizola se proizvodi, nivo kortizola najbrže pada nakon traumatičnih događaja),

k.g.

- 40% manji rizik duboke venske tromboze od drugih

A KRVNA GRUPA Sklonost: - povećan rizik za maligna oboljenja, naročito gastrointestinalnog trakta (32% više u odnosu na druge ca pankreasa), - ginekološki tumori češći i sa lošijom prognozom, - karcinom mokraćne bešike, Ca pluća, - Ca želuca 25% više u odnosu na druge k.g.

- karcinom dojke – češće oboljevanje, širenje bolesti, lošiji ishod, - veća koncentracija LDL holesterola, - najpodložniji obolijevanju od covid -19, - opsesivno-kompulsivni poremećaji, - poremećaji koagulacije, Von Wilebrand, - leukemije, - bakterijske infekcije.

B KRVNA GRUPA Sklonost: - virusnim infekcijama (Epstein Bar), - bakterijskim infekcijama kože (čirevi, upale) - usporeni imuni odgovor, - infarkt miokarda (2,5% veća prevalenca), - koronarna bolest (11% više u odnosu na ostale k.g.), - karcinom pankreasa 72% veći rizik u odnosu na ostale k.g.), - Ca mokraćne bešike i žučne kese 26% veći rizik, - Ca kostiju, - problemi sa pamćenjem, senilnost i Alchaimer.

AB KRVNA GRUPA Sklonost: - stvaranje krvnih ugrušaka 20% veći rizik, - srčane bolesti 23% veći rizik, - duboka venska tromboza 40% veći rizik u odnosu na ostale k.g.

- Von Wilebrand 30% veći rizik u odnosu na ostale k.g.

- 26% veći rizik od moždanog udara u odnosu na ostale k.g.

- rak želuca manja stopa preživljavanja, 26% veći rizik u odnosu na ostale k.g.

- Ca pankreasa 51% veći rizik

- 82% veća vjerovatnoća da se razviju problemi razmišljanja i pamćenja koji dovode do demencije, - kod trudnica visoki krvni pritisak i preeklampsija, kod žena rak dojke – kraće vrijeme preživljavanja i Ca jajnika, - hronični gastritis i Chronova bolest, - manja otpornost na stres (nivo kortizola dugo postojan).

Veliki broj studija na ogromnom uzorku dokazale su: - Karcinomi digestivnog trakta i dojki češći su u osoba krvnih grupa A i AB; - Tumorski markeri imaju značajne nalik na antigen A pa ih imuni sistemi A i AB krvne grupe teško otkrivaju; - Kod određenih vrsta karcinoma, posebno probavnog trakta, krvna grupa A ima viši nivo koncentracije tumorskog supresorskog gena p53. Visok nivo tog gena upozorava da je tumor postao intenzivniji i počeo narušavati proizvodnju antigena krvne grupe (Iodice et al.2010); - Istraživanjem karcinoma dojke naučnici su došli do zaključka da je krvna grupa važan prognostički znak sklonosti pojave i ishodu liječenja kao genetički uzročnik, jer se gen za koji se pretpostavlja da je povezan sa karcinomom dojke nalazi blizu gena za krvnu grupu na hromozomu 9. Žene sa A i AB krvnom grupom češće obolijevaju, doživljavaju lošiji ishod i sklonije su bržem širenju ove vrste karcinoma, vJerovatnoći ponovnog oboljevanja i kraćem vremenu preživljavanja; - Ginekološki karcinomi su češći i sa lošijom prognozom kod žena krvne grupe A; - Mnoge maligne ćelije (karcinoma dojke, želuca) razvijaju tumorski marker po imenu antigen Thomsen-Friedenreich (antigen T i antigen Tn – slabije razvijen antigen) koji su po strukturi slični antigenu A. Kod normalnih ćelija on je potisnut, ali se kada ćelije postanu maligne budi. Ako je karcinom dobro diferenciran, antigen T je dominantan, manje je antigena Tn. Kod slabo diferenciranih tumorskih ćelija dominira Tn. Krvne grupe A i AB pokazuju najmanje agresivnu reakciju na ta dva antigena upravo zbog njihove sličnosti u strukturi sa antigenom A, pa su stoga i najviše sklone malignim bolestima (Guleria et al 2005, Maisonneve at al.2009). Povezanost Ca želuca i ABO sasatava k.g. ukazuju da su nosioci A i AB krvne grupe izloženi većem riziku i sa manjom stopom preživljavanja.

Veza između karcinoma i antigena A povezana je sa antigenom T zbog sličnosti i izostajanja reakcije antitijela na antigen T. Gotovo trećina Japanaca ima antigen T u zdravom tkivu želuca, što objašnjava visoku stopu ovog karcinoma u Japanu (Edgen et al.2010); - Razvoj karcinoma debelog crijeva najčešće se mjeri visokim nivoom tumorskog markera CEA (karcioembriogeni antigen) koji je sličan antigenu A, a maligne ćelije karcinoma debelog crijeva pokazuju nesuzbijeni antigen T. Takođe za ovaj karcinom je karakteristično pojavljivanje i nestajanje antigena krvne grupe. Često je promijenjeni antigen krvne grupe zaštitni znak zloćudnosti ove vrste karcinoma. U poodmaklim stadijumima bolesti mogu se javiti antigeni nekompatibilni sa krvnom grupom (Makoto et al.20119); - Antigen A ima sposobnost vezivanja za receptore nekih epidermalnih faktora rasta (EGF –epidermal grow faktor) i sličnost u ugljikohidratnoj strukturi, pa može podstaći nekontrolisan rast ćelija vezivanjem za suvišne EGF receptore. Rast raka dojke je regulisan receptorima faktora rasta i zbog njegove deregulacije hemioteraoijom se djeluje na EGF-R (Constantin et al1990, Mehrazin 2006, Brian et al.2009).

61

5HKDELOLWDFLMD QDNRQ

&29,'

)L]LRWHUDSHXWL VX YHRPD YDĿQL NDNR X UDQRM WDNR L X NDVQLMLP ID]DPD UHKDELOLWDFLMH NRG RVRED NRMH VH RSRUDYOMDMX RG WHĿLK REOLND &29,'

ZRUOGSWGD\ 6LQGURP ]DPDUDQMD QDNRQ YLUXVQH LQIHNFLMH Do 10% osoba koje se oporavljaju od COVID-19 mogu da imaju sindrom zamaranja (Post 9LUDO )DWLJXH 6LQGURPH 39)6 $NR RVMHÉDWH GD YDP QLMH EROMH GD DNWLYQRVW ÏLQL GD VH RVMHÉDWH ORĢLMH REUDWLWH VH VYRP Ͷ]LRWHUDSHXWX LOL OMHNDUX L ]DWUDĿLWH GD SURFLMHQL GD OL VH UDGL R SRPHQXWRP VLQGURPX 5HKDELOLWDFLMD RVRED VD 39)6 ]DKWLMHYD UD]OLÏLWH VWUDWHJLMH WUHWPDQD

www.world.physio/wptday

Svjetski dan fizioterapije Svjetski dan fizioterapije se obilježava svake godine 8. septembra, na dan kada je 1951. godine osnovana Svjetska konfederacija za fizikalnu terapiju. U 2020. godini Svjetska konfederacija za fizikalnu terapiju postala je Svjetska fizioterapija. Svjetski dan fizioterapije je dan kada fizioterapeuti mogu promovisati profesiju i da: pokažu značajnu ulogu koju profesija ima u zdravlju i dobrobiti globalne populacije, povećaju profil profesije i predstave kampanju u ime profesije i pacijenata vladama i drugim kreatorima politika 8. Septembar obilježava jedinstvo i solidarnost fizioterapijske zajednice širom svijeta. To je prilika da se prepozna posao koji fizioterapeuti obavljaju za svoje pacijente i zajednicu.

Materijali za obilježavanje ovogodišnjeg 8. Septembra – Svjetskog dana fizioterapije su objavljeni na crnogorskom

jeziku i dostupni su za preuzimanje na stranici Svjetske fizioterapije i stranici Komore fizioterapeuta Crne Gore.

Ponosimo se što smo prvi od članica Svjetske fizioterapije u svijetu koji su preveli ovogodišnji materijal na svom jeziku, a materijal odmah objavljen na stranici Svjetske fizioterapije.

Fotografija o tome je objavljena na stranici Komore fizioterapeuta: http://komorafizioterapeuta.me/2020/08/07/materijali-zaobiljezavanje-svjetskog-dana-fizioterapije/ Fokus ovogodišnjeg Svjetskog dana fizioterapije je rehabilitacija nakon COVID-19 i uloga fizioterapeuta u liječenju i unapređenju zdravlja osoba pogođenih COVID-19.

Komora fizioterapeuta Crne Gore je izradila i naljepnice za Viber u cilju promocije Svjetskog dana fizioterapije koje se mogu preuzeti sa sajta Komore.

63

Prednosti fizikalne terapije u tretmanu bola u leđima Mr Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije

Nakon što je trajala epizoda bolova u donjem dijelu leđa, između dvije i šest nedjelja, ili ako postoje česti recidivi bola, nerijetko se preporučuje kao tretman izbora i fizikalna terapija. Generalno posmatrano, ciljevi fizikalne terapije se odnose na smanjenje bola, poboljšanje funkcije i edukaciju o programu održavanja stanja, kako bi se spriječili dalji recidivi.

Program fizikalne terapije za bol u leđima obično ima dvije komponente: 1. Pasivna fizikalna terapija, koja se koristi za smanjenje pacijentovog bola na kontrolni nivo; 2. Aktivne vježbe.

Modaliteti fizikalne terapije Fizioterapeut se u akutnom stadijumu može usredsrediti na smanjenje bola „pasivnom fizikalnom terapijom“ (modalitetima). Ove terapije se smatraju pasivnim, jer se obavljaju na pacijentu.

Neki od primjera modaliteta uključuju: - Pakete toplote ili hladnoće; - TENS (transkutana električna nervna stimulacija); - Elektroforezu (postupak unošenja lijeka u organizam

64

posredstvom jednosmjerne struje); - Ultrazvuk.

Aktivna fizikalna terapija - vježbe protiv bolova u leđima Pored pasivne terapije, „aktivna fizikalna terapija“ (vježbanje) je neophodna i za rehabilitaciju kičmenog stuba.

Uopšteno, program vježbi trebao bi da sadrži kombinaciju: - Vježbi istezanja (stretching program) Skoro svaki pojedinac koji je imao bolove u donjem dijelu leđa trebao bi jednom, do dva puta, dnevno istezati mišiće zadnje lože. Jednostavno istezanje tetiva ne zahtijeva mnogo vremena, mada svjedoci smo da se rijetko sjetimo izvođenja tih vježbi, posebno ako je podnošljivo prisutan ili bol uopšte ne postoji. Zbog toga je vježbe istezanja zadnje lože najbolje izvoditi u isto vrijeme svakog dana, tako da one postaju dio svakodnevne rutine. Postoji još vježbi koje se mogu izvoditi za ublažavanje bolova u donjem dijelu leđa.

- Vježbi jačanja kod bola u leđima Da biste ojačali mišiće leđa, treba redovno raditi i vježbe segmentne stabilizacije kičmenog stuba, ali i druge propisane

vježbe. Jačanje mišića jezgra takođe je važno u liječenju bolova u donjem dijelu leđa. Neophodno je pravilno izvoditi vježbe da biste vidjeli koristi, pa ih je najbolje naučiti uz pomoć fizioterapeuta.

- Vježbi aerobnog kondicioniranja sa niskom impaktom Aerobno kondicioniranje sa niskim impaktom važno je za dugoročno smanjenje bola. Na raspolaganju je mnogo opcija, kao što su hodanje, plivanje, pravilna vožnja bicikla ili hidrokineziterapija. Aerobno vježbanje, koje se najčešće izvodi oko 30 minuta, tri puta nedjeljno, treba izvoditi u naizmjeničnim danima od onih rezervisanih za vježbe jačanja. Čak bi i osobe koje su dosta zauzete svakodnevnim ličnim ili poslovnim aktivnostima, trebale biti u mogućnosti održavati režim koji nekada uključuje istezanje, jačanje i aerobno kondicioniranje. Ove vježbe su nerijetko dovoljne ili čine sastavni dio fizikalne terapije za ublažavanje bolova u leđima.

Za smanjenje bola u leđima koristi se više fizikalnih modaliteta. Oni su posebno korisni u ublažavanju akutnih bolova u leđima. Fizioterapeuti obično koriste neki od pasivnih modaliteta.

- Toplota i hladnoća Toplina i/ili hladnoća su lako dostupna i najčešće korišćena vrsta modaliteta. Ove vrste terapije pomažu u smanjenju napetosti i upale mišića. Neki pacijenti pronalaze veći efekat u procesu ublažavanja bolova toplotnom terapijom, upotrebom toplotnih pakovanja, dok drugi primjenom nekih od oblika hladnoće, poput krio masaže.

- Elektroforeza Elektroforeza je postupak unošenja lijeka, kroz kožu, posredstvom jednosmjerne struje. Lijek se najčešće, u vidu rastvora, nanosi na gazu/ sunđer, a zatim se primjenjuje električna struja koja omogućava njegov unos, putem kože, u organizam.

Tada lijek može da proizvede protivupalni efekat u području koje se manifestuje kao bolno. Ovaj modalitet fizikalne terapije je

posebno efikasan u ublažavanju akutnih epizoda bola.

- TENS (transkutana električna nervna stimulacija) TENS koristi električnu stimulaciju za modulaciju osjećaja bolnih signala koji se šalju u mozak. Ispitivanje pomoću TENS-a obično se prvo vrši, a ako pacijent osjeti ublažavanje bola, TENS se može koristiti i kod kuće.

- Ultrazvuk Ultrazvuk je fizikalni modalitet uz pomoć kojeg zvučni talasi preko kože prodiru u meka tkiva. Ultrazvuk je posebno koristan u ublažavanju akutnih epizoda bola, a može poboljšati i zarastanje tkiva.

Vježbanje je jako važno za sve nas, zbog čitavog niza razloga. Izvođenje pravih vježbi za leđa, kao dio sveukupne rutine vježbanja, može biti nekada presudno u smislu prevencije ili smanjenja bola u leđima. Nešto što kažem ljudima koji mi se obrate zbog bola u leđima, uzrokovanog različitim faktorima, je da će epizoda bola u leđima proći, ali ako ništa nadalje ne preduzmu u vezi sa tim, i budu vodili računa samo o simptomima, onda će im se u budućnosti najvjerovatnije ponavljati slične ili jače epizode.

Kičma je poput jarbola na brodu. Konopi su pričvršćeni za jarbol, kako bi se isti rasteretio, odnosno, kako ne bi pao ili pukao. Jarbol ne može da izdrži svoju težinu bez užadi koja ga stabilizuju. Slično je i sa našom kičmom. Kada bi mogli da zamislimo izolovan kičmeni stub, postavljen na sto, i na njega postavljen neki aksijalni (vertikalni) teret, on bi možda mogao da podnese pritisak oko 35 kilograma. Svi težimo više od ovih 35 kilograma, pa se svi oslanjamo na određene mišiće koji su vezani za kičmu, kako bi pomogli da se pritisak ukloni ili umanji njegov uticaj na kičmu. Kada su ti mišići slabi ili neuravnoteženi, ili nisu pravilno integrisani, tada fizički stresovi sa kojima se svakodnevno srijećemo, počinju da djeluju na statičke strukture kičme: tijela pršljenova, diskove, korijene nerava, fasetne zglobove, što u konačnosti dovodi do velikog habanja struktura kičmenog stuba. Mišićnom reedukacijom „uklanjamo pritisak sa kičme“ i činimo kičmu izdržljivijom.

65

In memoriam

Preminula medicinska sestra Dragana Loncović od posljedica korone

66

Viša medicinska sestra Opšte bolnice u Pljevljima Dragana Loncović (1984) preminula je 16. avgusta od posljedica infekcije virusom korona. Ona je drugi slučaj među medicinskim radnicima u Pljevljima, nakon smrti prim. dr Miloja Jestrovića iz Doma zdravlja.

Dragana je dugo godina, iako veoma mlada, radila kao glavna medicinska sestra na Internom odjelenju pljevaljske bolnice.

Na odjelu Internog odjeljenja radila je sa oboljelima od Covid 19. Kad joj je konstatovan pozitivan test na virus korona, prebačena je u bolnicu Brezovik u Nikšiću, a poslije pogoršanja zdravstvenog stanja u KCCG u Podgorici gdje je i preminula.

Draganine kolege kazale su da se ona još u martu, kada je počela epidemija korone, prva dobrovoljno javila da radi na Odjeljenju za COVID 19 i pokazala neviđenu upornost u radu sa oboljelim sugrađanima.

brinula. Opšta bolnica Pljevlja izgubila je dobrog radnika, velikog čovjeka, nesebičnog druga i prijatelja.

Kao medicinska sestra, radila je 16 godina, a u periodu od 2012 do 2018.godine obavljala je i poslove glavne medicinske sestre na Internom odjeljenju.

Posljednje dvije godine Dragana je bila pedagog, koja je prvoj generaciji učenika Srednje stručne škole, smjer zdravstveni tehničar u Pljevljima, nesebično prenosila svoje znanje i iskustvo.

Isticala se humanitarnim radom, naročito pomoći sveštenstvu manastira Svete Trojice u Pljevljima u rješavanju njihovih zdravstvenih problema.

Tužne su kolege, prijatelji i Pljevljaci zbog prerane smrti mlade koleginice koja je položila ono što je najvrijednije, svoj život, boreći se za zdravlje svojih sugrađana.

Tugujemo i iskreno žalimo i mi, njene kolege iz Nacionalnog udruženja medicinskih sestara i babica Crne Gore

Dragana Loncović, visoka medicinska sestra, svojom posvećenošću i savjetima zavrijedila je poštovanje kolektiva Opšte bolnice Pljevlja, kao i svih pacijenata o čijem zdravlju je

JZU Opšta bolnica Pljevlja Nacionalno udruženje medicinskih sestara i babica Crne Gore

Hronika 01. avgust - Naučnici napravili masku koja ubija korona virus - Portugal Naučnici u Portugaliji saopštili su da su napravili masku koja ubija koronavirus. Oni su kreirali maske sa specijalnim premazom koji pomaže da se „deaktivira“ koronavirus u dodiru sa tkaninom od koje su izrađene, piše Juronjuz. Tim stručnjaka tvrdi da zaštita na maskama ostaje i poslije 50 pranja, što je čini veoma otpornom.

reda, povrijeđeno je 18 policajaca. Sukobi su počeli kada je policija naredila demonstrantima, kojih je, prema policijskim izvorima, bilo oko 20.000, da se raziđu jer nisu poštovali mjere fizičke udaljenosti.

Intervencija policije trajala je više sati, a demonstranti su nosili transparente protiv epidemioloških mjera, prenosi RT. 03. avgust - Nema čudotvorne vakcine protiv koronavirusa - SZO

- Premaz na maskama može da smanji mogućnost da se neko inficira za 99 odsto – rekao je prof. Pedro Simas iz Instituta za molekularnu medicinu u Lisabonu (IMM), jedan od virologa koji je radio na kreiranju ove maske.

Prof. Simas ipak ne misli da je ovo preokret kojim se postiže pobjeda nad Covidom 19. On insistira na tome da su dobitna kombinacija nošenje maske, generalno, u kombinaciji sa držanjem fizičke distance.

02. avgust - Protest protiv maski u Berlinu – Njemačka

Protest protiv nošenja maski i drugih mjera u borbi protiv koronavirusa održan je u Berlinu. U sukobu demonstranata i snaga

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je da možda nikada neće biti pouzdanog lijeka protiv koronavirusa.

– Nemamo konačno rješenje za virus u ovom trenutku, a možda ga nikada ni ne bude – upozorio je generalni direktor SZO Tedros Adanom Gabrihesus, prenosi Rojters.

Voditelj odjeljenja za vanredna stanja Mike Ryan insistira da države strogo sprovode epidemiološke mjere poput nošenja maski, socijalne distance, pranja ruku i testiranja.

- Poruka ljudima i vladama je jasna: Učinite sve to. Maske za lice trebale bi postati simbol solidarnosti širom svijeta – istakli su iz SZO. 04. avgust – Uvode strožije mjere u borbi protiv koronavirusa - Australija Do sada je Australija bila svijetla tačka na planeti sa izuzetno malim brojem umrlih od koronavirusa, ali se situacija promijenila i već 1. avgusta, broj umrlih prešao je 200.

Država i dalje bilježi, kako izvještavaju mediji, nisku stopu smrtnosti na milion stanovnika, za razliku od Velike Britanije ili Italije. Ono što zabrinjava zvaničnike je da se ne smanjuje broj novo inficiranih.

Upravo nemogućnost da se prenos virusa u zajednici drži pod kontrolom, kao i dva “najsmrtonosnija“ dana od početka pandemije, uticali su na odluku premijera Viktorije Danijela Endrjusa da najavi dalje pooštravanje mjera. Kada će nove mjere stupiti na snagu i u kom obimu, nije saopšteno, ali se spekuliše da bi mogao da se primijeni novozelandski model.

Za premijerku Kvinslenda, Anastaziju Palaščuk, bilo je dovoljno da dvije pozitivne djevojke nedozvoljeno pređu granicu, i da od 1. avgusta, jedan sat iza ponoći, zatvori granicu za stanovnike Sidneja. Granica za građane Viktorije je još ranije zatvorena.

Stanovnicima Kvinslenda, koji su bili u Sidneju, dozvoljeno je da se vrate, ali za sve koji su ušli u zemlju poslije datog roka obavezan je karantin od 14 dana.

67

05. avgust - Korona bijesni u Indiji Koronavirus bijesni u Indiji – ministar unutrašnjih poslova te zemlje Amit Šah je hospitalizovan s dijagnozom Covid 19, dok se dnevni broj novoinficiranih ne smanjuje ispod 50.000 u posljednjih pet dana.

Prema podacima indijskog ministarstva zdravlja i zaštite porodice, u posljednja 24 sata evidentirano je 52.972 novih slučajeva, ukupno 1,8 miliona, najviše poslije SAD-a i Brazila.

06. avgust - Koronavirus većinom prenose oni koji se osjećaju dobro - Italija Situacija u Italiji sa koronavirusom sada je bolja nego u mnogim drugim državama u svijetu, međutim virus i dalje cirkuliše i u oko 27 odsto slučajeva prenose ga osobe koje nemaju simptome, izjavio je šef Visokog zdravstvenog savjeta Franko Lokateli.

Lokateli je istakao da postoji „rizik infekcije od onih koji se osjećaju dobro i nemaju simptome“, zbog čega je podsjetio ljude koji idu na ljetovanje da budu obazrivi.

– Ovo je period odmora u kojem Italijani zasluženo uživaju, ali ne treba da zaborave šta se dogodilo tokom proteklih mjeseci – izjavio je italijanski zdravstveni zvaničnik u intervjuu za list Korijere dela sera.

07. avgust – Cijeli okrug u karantinu zbog novih slučaja kuge - Kina Lokalne vlasti u kineskoj regiji Unutrašnjoj Mongoliji stavile su u karantin cijelo selo u kojem je jedan mještanin umro od crijevne kuge, objavile su mjesne zdravstvene vlasti.

Slučajevi kuge u Kini nisu rijetkost, ali se bolest ipak sve rjeđe pojavljuje. Od 2009. do 2018. Kina je prijavila 26 slučajeva kuge i 11 umrlih.

Vlasti grada Baotoua izolovale su cijeli okrug u kojem je umrli pacijent živio i u karantin stavile njegove bliske kontakte, koji su za sada negativni na testovima za tu bolest i preventivno uzimaju terapiju, objavile su zdravstvene vlasti na svojoj internetskoj stranici.

08. avgust - Karantin ubio na hiljade ljudi – Velika Britanija Karantin uveden zbog koronavirusa ubio je na hiljade ljudi koji nisu mogli da dođu do medicinske pomoći ili su izbjegavali da odu u zdravstvene ustanove plašeći se infekcije, otkrio je zvanični dokument britanske vlade.

Od koronavirusa, prema zvaničnim podacima, preminulo je 46.000 ljudi u Velikoj Britaniji. Međutim, posljedice karantina koji je uveden kako bi bilo spriječeno širenje epidemije takođe su dramatične, pokazuje dokument vladine Naučne savjetničke grupe za hitne slučajeve. Prema tim podacima, na tri smrti od virusa korona, dolaze dvije prouzrokovane posljedicama karantina.

Do početka maja, kako se navodi, u Britaniji je umrlo 16.000 ljudi koji nijesu mogli da dobiju odgovarajući ljekarski tretman, dok je 6.000 preminulo jer se nisu javili ljekaru iz straha da se ne inficiraju virusom korona.

Podaci Ministarstva zdravlja i Nacionalnog statističkog

68

biroa pokazuju da je preminulo i 10.000 ljudi koji su otpušteni iz bolnica tokom pandemije. Savjetničko tijelo britanske vlade prognozira da bi još 26.000 ljudi moglo da izgubi život u narednim mjesecima zbog mjera karantina i restrikcija u zdravstvu.

Kao pozitivna strana karantina u dokumentu se navodi to što je, zahvaljujući njemu, sačuvano 2.500 života koji bi bili izgubljeni kao posljedica udesa, zagađenja i drugih uzroka.

09. avgust - Prekid trudnoće pilulom, bez bolničkog liječenja - Italija Prekid trudnoće uz pomoć pilule sve do trećeg mjeseca trudnoće moguć je bez bolničkog liječenja, odluka je kojom je italijanski ministar zdravlja Roberto Speranza stavio tačku na oštre polemike i proteste u javnosti i u parlamentu o tome da li žena može prekinuti trudnoću bez bolničkog liječenja ili ne.

Protesti, polemike, demonstracije i parlamentarna interpelacija su pokrenuti nakon što je predsjednica regije Umbrija, gdje su na vlasti partije desnice, Donatela Tesei, u jeku pandemije i karantina, donijela odluku da u njenoj regiji žene moraju da odleže tri dana u bolnici ako se odluče da pilulom prekinu trudnoću. Žene su u ovoj odluci odmah vidjele pokušaj da im se oteža i komplikuje odluka o pobačaju, pa su se širom Italije, čim je to epidemiološka situacija dozvolila, pobunile. Vidjele su u tome, ne samo žene već i ginekolozi, pokušaj promjene zakona koji je na snazi već 10 godina i koji dozvoljava prekid trudnoće takozvanom pilulom “dan kasnije”.

Ministar Speranza je objavio da je njegova odluka bazirana na mišljenju državnog Visokog instituta za zdravstvo, a žene su masovno odluku pozdravile kao korak naprijed prema slobodi žena i slobodi vlastitog odlučivanja.

Pobačaj do trećeg mjeseca trudnoće odobren je u Italiji zakonom broj 194 iz 1978. godine, a prije deset godina je dopunjen mogućnošću da se prekid obavi uz pomoć takozvane “abortus tablete”.

09. avgust - Vakcina protiv koronavirusa neće biti u potpunosti efikasna - SAD Glavni američki epidemiolog prof. dr Entoni Fauči ocijenio je da vakcina protiv koronavirusa neće biti potpuno efikasna.

Kako prenosi Skaj njuz, on je na onlajn seminaru Univerziteta Braun kazao da šansa da vakcina bude stopostotno efikasna nije velika.

– Ne znamo koliko će biti efikasna – da li će to biti 50 ili 60 odsto. Volio bih da efikasnost bude 75 odsto ili više – rekao je Fauči.

On je istakao da koncept javnog zdravstva nikada ne smije biti napušten jer je nemoguće razviti vakcinu koja je efikasna do 98 odsto.

10. avgust - Spremno 5.000 dobrovoljaca za ispitivanja vakcine – Saudijska Arabija Saudijska Arabija će uskoro početi treću fazu kliničkih ispitivanja potencijalne kineske vakcine protiv Covida 19 u kojoj će učestvovati oko 5.000 dobrovoljaca, saopštilo je saudijsko ministarstvo zdravlja.

Prošlog mjeseca kompanija ČanŠino Biolodžiks najavila je da je u razgovorima sa Rusijom, Brazilom, Čileom i Saudijskom Arabijom o trećoj fazi ispitivanja moguće vakcine, prenosi Rojters.

Istraživači su ranije rekli da ova vakcina razvijena u saradnji sa kineskim vojnim istraživačkim timom djeluje sigurno i stvara imuni odgovor kod većine ispitanika.

vakcine. Ruskim zdravstvenim radnicima će se ponuditi da se dobrovoljno vakcinišu. Širom svijeta razvija se više od 100 mogućih vakcina kako bi se zaustavila pandemija covida 19. Najmanje četiri su u završnoj, trećoj fazi ispitivanja na ljudima.

11. avgust - Pandemija korone ide u krivom smjeru - Francuska Francuski premijer Jean Castex rekao je da se stopa infekcije koronavirusom u Francuskoj kreće u pogrešnom smjeru i da je potrebno zajedničko djelovanje na nacionalnom nivou ako se ne želi da situacija izmakne kontroli.

11. avgust - Registrovali prvu vakcinu protiv korona virusa u svijetu - Rusija Prva vakcina protiv korona virusa u svijetu registrovana je u Rusiji, saopštio je predsjednik te zemlje Vladimir Putin, javlja agencija Anadolija.

- Vakcina koju je razvio Nacionalni istraživački centar Gamaleya, dobila je zvaničnu registraciju u Ministarstvu zdravlja Rusije - rekao je Putin na sastanku s članovima vlade u Moskvi.

On je rekao kako su ispitivanja vakcine dala pozitivne rezultate, a svi dobrovoljci su izgradili imunitet na korona virus.

- Vakcina je bazirana na adenovirusu i sadrži odumrle djelove COVID 19 koje se ne mogu razmnožavati zbog čega su sigurne - rekao je dr Alexander Gintzburg, čelnik centra.

Ipak, vakcina može izazvati imunološki odgovor na unošenje stranih tijela kao što je povišena temperatura, dodao je dr Gintzburg.

11. avgust – Sumljičavi oko ruske vakcine - WHO Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i ruske vlasti razgovaraju o procesu moguće provjere sigurnosti i djelotvornosti za novu vakcinu protiv covida 19 koje je odobrila Rusija, obavijestili su iz WHO-a.

Predsjednik Vladimir Putin rekao je da je Rusija postala prva zemlja u svijetu koja je dala regulatorno odobrenje za vakcinu protiv covida 19 nakon manje od dva mjeseca testiranja na ljudima, što je Moskva pozdravila kao dokaz umijeća ruskih naučnika.

Rusija je svoju prvu odobrenu vakcinu protiv covida 19 nazvala Sputnik V za inostrana tržišta, što je referenca na prvi svjetski satelit i što Moskva vidi kao svoj uspjeh jer je prva zemlja koja je odobrila vakcinu.

- U bliskom smo kontaktu s ruskim zdravstvenim vlastima i u toku su razgovori o mogućoj provjeri sigurnosti i djelotvornosti vakcine u okviru WHO-a, međutim taj postupak uključuje rigorozni pregled i procjenu svih potrebnih podataka o sigurnosti i djelotvornosti - izjavio je predstavnik WHO-a Tarik Jašarević na brifingu UN-a u Ženevi, pozivajući se na klinička ispitivanja.

Regulatorna tijela širom svijeta tvrde da nastojanja da se što brže dođe do vakcine za covid 19 neće biti na štetu sigurnosti

Javnost postaje nemarna, upozorio je premijer, nakon što je po službenim podacima, zabilježeno gotovo 5.000 novih slučajeva covida 19. Epidemija je u zemlji odnijela više od 30.000 ljudskih života.

Broj pozitivnih testova na virus porastao je s oko 1.000 na dan prije tri nedjelje na gotovo 2.000 dnevno sada, kazao je francuski premijer tokom posjete glavnoj bolnici u Montpellieru.

Zemlja će ove nedelje preći “prag opreza” od 20 slučajeva na 100.000 stanovnika, upozorio je Castex.

On je kazao da je francuska vlada odlučila da produži zabranu okupljanja više od 5.000 ljudi do kraja oktobra te da će pripremiti nova ograničenja za 20 najvećih gradova kako bi se suzbilo širenje infekcije. Od lokalnih državnika zatražiće se i da učine više kako bi potstakli ljude da nose maske u javnim prostorima širom zemlje.

Svake nedelje u Francuskoj se uradi više od 600.000 testova, što je zadovoljavajuće, ali moglo bi se učiniti i više kako bi se obuhvatilo više ljudi sa simptomima, rekao je premijer.

13. avgust - Rekordan broj novoinficiranih koronavirusom - Indija

Indija je prijavila 67.000 novoinficiranih koronavirusom, što je novi rekord po broju otkrivenih slučajeva na dnevnom nivou,

69

a broj umrlih od posledica infekcije premašio je 47.000.

Indija, koja ima najviše inficiranih u svijetu nakon SAD i Brazila, sada je izvjestila da se već 15 dana zaredom svaki dan inficira najmanje 50.000 ljudi.

nata sa hroničnim oboljenjima, da se oporavilo 67.070, uključujući i 325 u poslednja 24 sata. U Bjelorusiji nije uvedeno vanredno stanje, niti su zabranjena masovna javna okupljanja, dok se očekuje drugi talas epidemije u novembru i decembru.

14. avgust – Zbog dezinformacija umrle stotine ljudi - WHO

17. avgust – Prisiljavali medicinske radnike da rade i bolesni - SAD

U prva tri mjeseca ove godine najmanje je 800 ljudi širom svijeta umrlo zbog dezinformacija o koronavirusu, objavili su naučnici. Prema rezultatima istraživanja objavljenima u časopisu American Journal of Tropical Medicine and Hygiene oko 5800 ljudi hospitalizovano je zbog posljedica vjerovanja u lažne informacije na društvenim mrežama, prenosi BBC. Mnogi su preminuli nakon što su pili metanol ili sredstva za čišćenje na bazi alkohola pogrešno vjerujući da ti proizvodi štite odnosno liječe od virusa. Svjetska zdravstvena organizacija je upozorila da se epidemija lažnih vijesti odnosno “infodemija” povezana s covidom 19 širi jednako brzo kao i sam virus, a teorije zavjere, glasine i stigmatizacija u društvu oboljelih doprinijeli su smrti i povredama ljudi.

Mnoge žrtve su slijedile savjete koji su nalikovali vjerodostojnim zdravstvenim savjetima – poput toga da se konzumiraju velike količine češnjaka i gutaju velike količine vitamina kao način sprečavanja infekcije, navode autori studije. Drugi su konzumirali napitke poput kravljeg urina. Takvo ponašanje moglo je imati ozbiljne posljedice po zdravlje tih ljudi, upozorili su naučnici.

Kaiser Health News i Guardian nedavno su otkrili da je u SAD-u od Covida 19, koji su dobili na poslu, umrlo najmanje 922 medicinskih sestara, tehničara i ljekara koji su radili sa inficiranima. Sad otkrivaju da su ih bolnice prisiljavale da rade bolesni.

Medicinska sestra, koju je intervjuirao Guardian, radila je u bolnici u New Jerseyju kad je početkom aprila, u doba eksplozije Covida 19 u tom dijelu SAD-a, dobila obavještenje da njen test pokazuje da je inficirana i da mora u karantin od dvije nedelje, prenosi N1.

Samo 20 minuta poslije nazvao ju je iz bolnice njen pretpostavljeni i kazao joj da joj bolnica poručuje da se na posao može vratiti u roku od dva dana.

- Spavala sam 20 sati dnevno - opisala je koliko je bila slaba. Kašljala je, imala proliv, mučnine, povraćala je, kao i niz drugih simptoma Covida 19. Jedino nije imala temperaturu.

Bez obzira na to što se tada još smatralo da je povišena temperatura obavezan simptom, glavno pravilo javnih zdravstvenih i epidemioloških službi bilo je da ljudi ostanu doma ako se osjećaju bolesnima.

Mnoge bolnice, klinike i druge zdravstvene institucije, piše Guardian, pritiskale su radnike koji su već imali Covid 19 da se vraćaju na posao ranije nego što je bilo propisano. Neke bolnice nisu im plaćale bolovanje. Druge su im plaćale, ali ne onoliko koliko su po zakonu trebale. Mnogi su se medicinski radnici zato vraćali na posao bolesni.

14. avgust – Zatvorili noćne klubove i zabranili pušenje i na otvorenom - Španija Španija je zatvorila diskoteke i noćne klubove, ograničila radno vrijeme restorana i kafića, te zabranila pušenje na ulicama nakon što je osjetno porastao broj oboljelih od koronavirusa.

U jednom danu inficiralo se gotovo 3.000 stanovnika, najviše od kraja aprila, pa je vlada dan kasnije sazvala vanredni sastanak s predstavnicima 17 autonomnih pokrajina kako bi zajednički zaustavili širenje virusa. Jednoglasno su odlučili da zatvore noćne klubove u čitavoj zemlji, uprkos turističkoj sezoni, napomenuvši da su takva mjesta glavni generator izbijanja virusa.

Zabranjeno je pušenje na ulicama, terasama i svim otvorenim prostorima gdje se ne može čitavo vrijeme garantovati udaljenost od dva metra među osobama. Tu su mjeru već bile uvele pokrajine Galicija i Kanarska ostrva. Pušenje u zatvorenim prostorima zabranjeno je u Španiji i prije izbijanja koronavirusa.

Restorani i kafići biće otvoreni do 1 sat u noći, no od ponoći više neće smjeti primati goste. Unutra će morati biti udaljenost od minimalno 1,5 metra među posjetiocima za šankom, kao i između stolova.

16. avgust – U jeku haosa smanjuje se broja novooboljelih - Bjelorusija U Bjelorusiji nije uvedeno vanredno stanje, niti su zabranjena masovna javna okupljanja.

- Do sada je u Bjelorusiji potvrđeno 69.516 slučajeva covida 19 - navodi se u izvještaju ovog ministarstva.

U saopštenju se navodi da je preminulo 610 kovid pacije-

70

18. avgust – Za pola godine imaju više preminulih nego u prosjeku u zadnjih 150 godina - Švedska Švedska je država koja je u borbi protiv koronavirusa pristupila vrlo opušteno, a njihov pristup neki su čak nazivali i “labavim”. Kako god bilo, u Švedskoj potpuno zatvaranje nije zaživjelo kao u većini država, no čini se da im je pristup ipak bio poguban.

Naime, kako javlja RTL, švedski opušteniji pristup doveo je do najvećeg broja umrlih u šest mjeseci u prosjeku u čak 150 godina u toj skandinavskoj zemlji. Prema podacima švedske Statističke kancelarije broj mrtvih koji je zabilježen u prvoj polovini 2020. godine nije zabilježen još od davne 1869., izvijestio je Reuters.

Do kraja juna u Švedskoj je umrlo oko 4.500 inficiranih koronavirusom, a ta je brojka do sada narasla na 5.800 umrlih. Švedska ima puno veći postotak preminulih od ostalih nordijskih država, no manji od nekih drugih evropskih država, uključujući Španiju i Veliku Britaniju.

19. avgust – Infekcija se širi u zemljama koje su virus imale pod kontrolom – WHO Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) rekla je da je zabrinuta jer širenje novog koronavirusa potstiču ljudi u 20-im, 30-im, 40-im godinama, mnogi ne znajući da su inficirani, što predstavlja opasnost za ranjive grupe.

Predstavnici WHO-a rekli su da je ovaj mjesec udio mladih ljudi među inficiranim globalno porastao ugrožavajući ranjive grupe širom svijeta, uključujući starije i bolesne osobe na gusto naseljenim područjima sa slabom zdravstvenoj zaštiti.

- Epidemija se mijenja. Ljudi u 20-ima, 30-ima, 40-ima sve više šire infekciju. Mnogi nisu ni svjesni da su inficirani - rekao je regionalni direktor WHO-a Takeshi Kasai na virtualnom brifingu.

- To povećava opasnost prenošenja na ranjive - dodao je.

Zbog ponovnog širenja infekcije mnoge su zemlje ponovo nametnule stroge mjere dok mnoge farmaceutske kompanije nastoje da pronađu vakcinu za virus koji je ubio više od 770.000 ljudi a inficiraoo blizu 22 milijona, prema Reutersovim podacima.

20. avgust - Vakcina će biti besplatna ako testiranje uspije - Australija Australija je saopštila da je osigurala pristup potencijalnoj vakcini protiv koronavirusa i da će moći da obezbijedi besplatne doze za cijelu populaciju od 25 miliona stanovnika. Riječ je o vakcini koju zajednički razvijaju farmaceutska kompanija AstraZeneka i Univerzitet Oksford.

– Ako klinička ispitivanja budu uspješna, sporazum s AstraZenekom osigurao bi brzi pristup vakcini svakom Australijancu – rekao je premijer Skot Morison, prenosi BBC. Vakcina Oksford/AstraZeneka jedna je od pet potencijalnih koje su ušle u naprednu fazu kliničkih ispitivanja.

Još uvijek nisu poznati troškovi isporuke vakcine za cijelu populaciju. Morison je rekao da se nada da će vakcina biti dostupna početkom sledeće godine. On je nagovijestio da bi vakcina protiv koronavirusa moglo biti obavezna, mada za sada nema službene potvrde te odluke.

– Vakcinacija će biti obavezna koliko god je to moguće.

Naravno, uvijek postoje izuzeci iz medicinskih razloga – rekao je premijer Australije.

vikend posjeti preko 15.000 ljudi, što nije ostavilo ravnodušnima mnoge Kineze koji su preko društvenih mreža izrazili zabrinutost uprkos tome što slučaj lokalne transmisije nisu zabilježili puna tri mjeseca, a testirali su čak 9.9 milijona ljudi, javlja BBC. 24. avgust – Odobrili novu metodu za liječenje inficiranih koronavirusom - SAD Američke naučne vlasti su izdale hitno odobrenje ljekarima da koriste krvnu plazmu pacijenata oporavljenih od covida-19 kao metodu liječenja te bolesti koja je odnijela živote više od 176 hiljada Ameirkananaca.

Ta je odluka američke savezne agencije za ljekove FDA objavljena u trenutku dok je američki predsjednik Donald Trump izložen snažnom pritisku da ograniči širenje koronavirusa koje je poljuljalo najveću svjetsku ekonomiju i ugrozilo njegove izglede za drugi predsjednički mandat na predstojećim izborima.

Vjeruje se da plazma pacijenata oporavljenih od covida-19 sadrži moćna antitijela koja mogu pomoći u borbi protiv bolesti i zaštititi ljude od težih oblika bolesti.

26. avgust – Živio čak mjesec dana bez vlastitog srca – Austrija Prava senzacija, što medijska, što zdravstvena, dogodila se u bečkoj Opštoj bolnici AKH. Inače ta bolnica je jedna od najvećih u Evropi, a austrijski mediji navode da je eminentni medicinsko-ljekarski tim iz Beča učinio da 35-godišnjii Austrijanac živi bez srca. Naime, kako javlja Večernji list, prodavač Sascha K. iz Spittala na Dravi u Koruškoj čak mjesec dana živi bez srca.

20. avgust – U epicentru koronavirusa organizuju ogromne zabave - Kina Stotine ljudi bez ikakve socijalne distance i zaštitnih maski, bezbrižno se zabavljaju na muzičkim festivalima. Ovo nije povratak u prošlost već prizor koji se prošli vikend odvijo u kineskom gradu Wuhanu.

Fotografije partijanera u Maya Beach Water Parku, odudaraju od prizora s kojima se susreće ostatak svijeta koji je u strahu od novog talasa. Naime, vodeni park koji je ugostio festival svaki

Pojašnjenje kako je to moguće iznio je voditelj Odjeljenja za hirurgiju srca i Centra za kardiovaskularnu medicinu u bečkoj Opštoj bolnici, prof. dr Günther Laufer. Kazao je da se kod mladog pacijenta razvio vrlo poseban oblik slabosti srca i da je k tome imao izuzetno visoki plućni pritisak. On objašnjava da transplantacija srca zbog toga nije bila moguća kao ni jedna druga djelimična potpora radu srca.

- Pacijentu je srce bilo već toliko oštećeno da sigurno ne bi moglo dugo da kuca. Tu funkciju sada su preuzele dvije u grudnom košu implantirane centrifugalne pumpe. Operativnim zahvatom mladom Austrijancu prethodno je izvađeno vlastito srce i zamijenjeno dvjema rotirajućim pumpama. Ugrađen mu je i senzor za mjerenje plućnog pritiska, koji ima zadatak da pokaže kada će pacijentu biti moguće transplantirati srce.

Dok se stanje ne normalizuje pacijent, koji je trenutno

71

još u bolnici, moći čim se dovoljno oporavi kući u Korušku i od kuće čekati kada će senzor dati ‘zeleno svjetlo’ za transplantaciju – pojasnio je dr Laufera.

Prof. dr Edda Tschernko, šefica Odjeljenja za srce, pluća i anesteziju krvih sudova Medicinskog Univrziteta AKH u Beču, kaže da je pacijentovo stanje već toliko dobro da je napustio intenzivnu njegu. Ova operacija trajala je šest sati i bila je predvođena austrijskim i međunarodnim stručnjakom, prof. dr Danielom Zimpferom.

Ovo je definitivno veliki korak za čovjeka, kako u nauci tako i za sve kojima će jednog dana biti potrebna transplantacija srca.

Odobren od strane državne Agencije za zaštitu životne sredine u maju, projekat je osmišljen da se testira vrsta genetski modifikovanog komarca koja bi bila alternativa prskanju velikih količina insekticida.

28. avgust - Odobren brzi test na koronu koji košta pet dolara - SAD Kompanija Abbott Labs dobila je hitno odobrenje američke Uprave za hranu i lijekove za svoj brzi test na koronavirus, koji može otkriti infekciju Covid-19 za 15 minuta.

Vrsta komarca Aedes aegypti koja živi i razmnožava se na Floridi, širi nekoliko smrtonosnih bolesti, poput zika, denge i žute groznice.

Genetski modifikovana vrsta OX5034 izmijenjena je tako da iz položenih jaja ženke odumiru u fazi larve, prije nego što se izlegnu i narastu dovoljno da počnu da se hrane krvlju i šire bolesti.

Samo ženke se hrane krvlju, koja im je potrebna da bi razvila jaja.

Mužjaci se hrane nektarom i ne prenose bolesti. Ipak, brojne organizacije se protive ovakvom potezu.

31. avgust – Zdravstvenom sistemu nedostaje oko 50.000 njegovatelja - Njemačka Njemačkoj trenutno nedostaje 50.000 zdravstvenih njegovatelja, što je problem koji njemački ministar zdravlja Jens Špan želi da riješi radnom snagom iz inostranstva, ali uoči pandemije koronavirusa to nije baš lako, piše Dojče vele (DW).

“Test je revolucionaran“, izjavio je Bret Giror, pomoćnik sekretara za zdravstvo u Ministarstvu zdravlja. I investitori dijele njegovo mišljenje jer su Abbott-ove akcije nakon ove vijesti skočile za 8 odsto. Odobrenje za hitnu upotrebu američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) odnosi se na Abbottovu BinakNOV Covid-19 Ag karticu.

Veličine kreditne kartice, BinakNOV koštaće 5 dolara i dolaziće sa besplatnom mobilnom aplikacijom koja će sadržati privremeni zdravstveni karton sa datumom koji se obnavlja svaki put kada se napravi novi test.

Test na antitijela, u koji je uključen bris nosa, koristi istu tehnologiju kao i test za grip.

Iz kompanije Abbott predviđaju proizvodnju do 50 miliona BinakNOV testova mjesečno od oktobra.

29. avgust - Florida pušta 750 miliona genetski modifikovanih komaraca - SAD Plan da se oslobodi više od 750 genetski modifikovanih komaraca na Florida Kizu 2021. i 2022. godine dobio je konačno odobrenje vlasti, uprkos žustrom protivljenju lokalnog stanovništva i koalicije udruženja za zaštitu životne okoline.

72

Nedostatak stručnog kadra u zdravstvu Njemačke bio je veliki problem i prije pandemije koronavirusa. Prema izjavama njemačkog ministra zdravlja, u sektoru njege nedostaje 50.000 zdravstvenih njegovatelja. To je brojka koja će se povećati na 300.000 do 2030. godine, procjenjuje Njemački savjet za njegu.

Još od 2013. godine je u toku program Centralnog posredništva za stranu i stručnu radnu snagu (ZAV) u okviru Savezne agencije za rad. Pod nazivom Triple Win angažuju se njegovatelji iz inostranstva.

BARIÉDERM CICA DERMATOLOŠKO ULJE ZA MASAŽU

Idealna pomoć u prevenciji i korekciji strija i ožiljaka Na bazi Uriage Termalne vode, najkoncentrovanija termalna voda po mineralnim solima i elementima u tragovima.

Ϭ

Ϯϴ

/njŐůĞĚ ƐǀũĞǎĞŐ ŽnjŝůũŬĂ ƉƌŝũĞ ƵƉŽƚƌĞďĞ ĂƌŝĞĚĞƌŵ ŝĐĂ ƵůũĂ ; ϬͿ / ŝnjŐůĞĚ ŽǎŝůũŬĂ ŶĂŬŽŶ ƵƉŽƚƌĞďĞ ƵůũĂ Ϯ ƉƵƚĂ ĚŶĞǀŶŽ ŶĂŬŽŶ Ϯϴ ĚĂŶĂ ; ϮϴͿ͘ Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 /

www.meditas.me

EĂĜŝƚĞ ŶĂƐ͗