Medical 141 by medical cg

Srećne praznike želi vam

5. JANUAR 2021. GODINA XII BROJ 141

1.50

www.medicalcg.me

Zavod za transfuziju krvi Crne Gore obilježio Dan Velikog srca

HOBP pacijenti u vrijeme pandemije Omega-3 masne kisjeline Liječenje hemoroidalne bolesti COVID 19 i vaše oči Fizioterapija u uslovima pandemije Karijes ranog djetinjstva Dom zdravlja Kolašin u vrijeme COVID 19

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Dr Emir Muzurović Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr Rifat Međedović Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa

IZ SADRŽAJA Methotrexat – zlatni strandard u liječenju reumatskih bolesti Dr Ana Bulatović 8–9 HOBP pacijenti u vrijeme pandemije Dr Vladimir Jovanović 10 – 11 Ehinokokoza pluća Prim. dr Gani Karamanaga 12 – 13 Zavod za hitnu medicinsku pomoć i njegovi Tihi Heroji Tamara Radunović 16 Crveni krst Crne Gore Novi projekat 20 Omega-3 masne kisjeline Dr Lidija Poček 21 – 23 Dijagnoza i liječenje hemoroidalne bolesti Dr sci med. Mihailo Bezmarević 24 – 25 Hronika Crne Gore 26 – 37 Infekcije muških genitalnih organa Prof. dr Bogdan Pajović, Stefan Mikić, Adel Hamzić 44 – 46 COVID 19 i vaše oči Dr sci med. Sergej Alpatov 48 – 49 Fizioterapija u uslovima pandemije Mr Bojan Kraljević 52 – 54 Tretman tendinopatije tibijalisa Mr Vesna Samardžić Mr Bojan Kraljević Mr Krsto Kovačević 56 – 57 Karijes ranog djetinjstva Dr Kemal Šahmanović 58 – 61 Dom zdravlja Kolašin u vrijeme COVID 19 Mirko Jakovljević 62 - 63 CAZAS – Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a 64 Psihijatrijska propedevetika – novo izdanje Prof. dr Mirko Peković 65

Da nos ponovo diše i miriše!

ksilometazolin Lek je namenjen olakšanju simptoma kod: • zapušenog nosa • hroni�nog i i alergijskog rinitisa (alergijskog zapaljenja nosne sluznice) • sinuzitisa (zapaljenja sinusa) SNUP (0.05%) sprej za nos, rastvor namenjen je deci uzrasta od 6 do 12 godina.. SNUP (0.1%) sprej za nos, rastvor namenjen je odraslima i deci starijoj od 12 godina. odinaa. Pre upotrebe detaljno pro�itati uputstvo! O indikacijama, merama opreza i neželjenim reakcijama na lek posavetujte se sa lekarom ili farmaceutom.

Zagađenje, stres i umor su samo tri stvari kojima je koža svakodnevno izložena. Zato nije ni čudo da nam ten često izgleda sivo i beživotno. Laboratorije Vichy uspele su da udruže 89% Vichy mineralizovane vode sa visokom koncentracijom hijaluronske kisjeline u hipoalergenu formulu razvijenu u saradnji sa dermatolozima, kako bi osnažili kožu i učinili je jačom u borbi protiv svakodnevnih agresija. Svakodnevnom upotrebom prije osnovne njege, koža je jedra, boljeg tonusa i blistava. Nanesite dvije kapi Mineral 89 boostera na čistu kožu lica i vrata kao prvi korak svakodnevnog rituala njege.

Klinički dokazana eﬁkasnost pod dermatološkim nadzorom* +20% glatkija koža +26% zdravi sjaj +26% ujednačen ten

89% VICHY MINERALIZOVANE VODE ZA SNAŽNIJU BARIJERU KOŽE 89% Vichy mineralizovane vode koncentrisane u formuli rezultat je višegodišnjih istraživanja. 16 naučnih studija dokazuju njenu eﬂkasnost poput prirodne odbrane kože od zagađenja, stresa i umora. Vichy mineralizovana voda porijeklom iz francuskih vulkana prirodno je obogaćena sa 15 rijetkih minerala. Nijedna druga termalna voda nema ovakvo bogatstvo i raznolikost minerala.

HIJALURONSKA KISJELINA Ova inovativna formula takode sadrži hijaluronsku kisjelinu prirodnog porijekla. Hijaluronska kisjelina je molekul koji može da zadrži vodu u količini i 1000 puta većoj od svoje težine i tako hidrirajući, pruža 24h hidrataciju, uglačanu kožu lica i zdraviji izgled.

Uvjerite se i sami u eﬁkasnost Mineral 89 boostera i ostvarite

PR12076_VI_Liftactiv_210x270_DP_o

LIFT ACTIV Poslije 4 sata: tonus +52%* Poslije 4 nedjelje: bore -16%** Poslije 8 nedjelja: bore -24%**

PEPTIDI

COLL AGEN SPECIALIST U posljednjih nekoliko godina pojavili su se eﬁkasni neinTHE- rješenja SIGNSčiji je vazivni estetski postupciCORRECT nove generacije glavni cilj da stimulišu stvaranje kolagena, poput lasera, OF COLLAGEN LOSS ON SKIN ultrazvuka, mikronidlinga ili biorevitalizacije. Njima je Bornbiologiju at the heart ofkože the volcanic region of Auvergne, zajedničko to što aktiviraju i podstiču je na Vichy mineralizing down thousands of kilometres of rock, enriching borbu protiv starenja - water i bašseeps one suthrough inspirisale stvaranje itself with 15 minerals, essential to skin’s health. For the first time, posljednje Vichy anti-age inovacije: it is associated with anti-ageing peptides and Vitamin C to correct the Liftactiv Collagen Specialist, koji dokazano eﬁkasno djeluje signs of collagen loss on skin. With Vichy, Skin lives stronger. na uobičajene znake starenja kože poput bora, opuštenosti kože i pigmentacije,PROVEN takoAND štoVISIBLE stimulativno EFFICACY : djeluje na * čvrstinu, elastičnost tonus kože lica. Immediately: Tonicity i+52% At 4 weeks:

Wrinkles -16%

A t 8 w e e k s : Wrinkles -24%

Sagginess and Pigmentation decreased

Peptidi su najnovije otkriće u svijetu ljepote, kratki lanci aminokisjelina, od kojih su neki poznati po sposobnosti ponovnog pokretanja proizvodnje kolagena, a time i usporavanja starenja. Formula Liftactiv Collagen Specialist njege objedinjuje peptid tipa I, protein za punoću kože dobijen bioenženjeringom ekstrahovan iz graška, i peptid tipa II, anti-ageing molekulu sintetskog porijekla, koji ciljano djeluju na speciﬂčne znakove starenja uzrokovane gubitkom kolagena u koži.

VITAMIN C

H I G H - G R A D E AC T I V E S VIC HY MINERALIZING WATER

Ovoj high-tech formuli pridružen je i ovaj moćan antioksidans koji neutrališe štetu koju proizvode slobodni radikali. Zbog svog visokog ANTI-koža AGEIN G PEPTIDES aciditeta on pospješuje regeneraciju kože što podrazumijeva pojačanu proizvodnju kolagena i elastina, a na taj način ostaje jedra i zategnutija. Vitamin C poznat je i po svojim depigmentacijskim svojstvima - on inhibira kožu da proizvodi melanin iANTI-PIGMENTATION na taj način smanjuje VITAMIN C postojeće pigmentacijske ﬂeke i sprječava nastajanje novih. ŠTA JE KOLAGEN? Kolagen je vrsta proteina, zadužen da održava snagu i elastičnost koji našu kožu čini svježom, elastičnom i vidljivo lijepom. Ovo je jedan od najvažnijih proteina u Ijudskom tijelu; u dermisu je zastupljen u količini od 80%, i naše tijelo ga stalno proizvodi kako bi održalo čvrstinu kože. Medutim, u realnosti njegov nivo počinje da opada već u ranim dvadesetim i tridesetim godinama, a izloženost zagađenju i život u urbanoj sredini pojačavaju ovaj opadajući trend za čak 10%! HYPOALLERGENIC. *Instrumental test on 40 women **Clinical scoring on crow’s feet wrinkles on 58 women

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o. Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

Methotrexat - zlatni standard liječenja reumatskih bolesti Dr Ana Bulatović, internista-reumatolog Odjeljenje za reumatologiju Klinički centar Crne Gore

Metotreksat (MTX) je lijek koji se više od 50 godina primjenjuje u medicini za liječenje različitih bolesti. Istraživanja tokom 1947. godine, koja je predvodio Sidni Farber, su pokazala da aminopterin, hemijski analog folne kiseline, koji je prethodno sintetisao indijski naučnik Yellaprada Subbarao, može da indukuje remisiju (odsustvo bolesti) kod djece sa akutnom limfocitnom leukemijom. Istraživanje se baziralo na podacima pozitivnim efektima dijeta deficitarne folnom kiselinom, što može dovesti do poboljšanja kliničke slike. Mehanizam djelovanja u to vrijeme je bio nepoznat, ali se znalo da usporava diobu ćelija i njihovo umnožavanje. Studije na životinjama objavljene 1956. godine su pokazale da terapijski efekat metotreksata je mnogo bolji od prethodno korišćenog aminopterina, tako da je njegova klinička upotreba napuštena u korist metotreksata. MTX je znači inicijalno korišćen kao citostatik. Ovaj lijek je godinama nakon toga bio ispitivan za tretman, kako mnogih drugih vrsta karcinoma tako i za druga nekancerogena oboljenja. Ono što je godinama pokazano jeste da su antikancerogeni efekti lijeka prisutni samo kod primjene visokih doza lijeka. Kada se upotrebljava u niskim i povremenim (nedjeljnim) dozama, MTX ispoljava svoje protivzapaljenske efekte, tako što suprimira disregulisani imunski sistem. Tokom 1988. godine ovaj lijek je zvanično odobren od strane FDA za terapiju reumatoidnog artritisa i od tada se njegova

primjena značajno povećala. Skorašnje studije su pokazale da je primjena MTX povećana sa 5 na 90% u Finskoj i sa 25 na 90% u SAD. Sada se MTX u reumatologiji koristi u liječenju i drugih bolesti, uključujući psorijazni artritis, juvenilni artritis, polimiozitis, lupus, sklerodermu i dr. Takođe svoj efekat je pokazao i u drugim autoimunim bolestima kao što je Kronova bolest, psorijaza, sarkoidoza i dr. MTX se nalazi na WHO listi esencijalnih ljekova (posljednja verzija 2017). Sada je poznat tačan mehanizam djelovanja Methotreksata. On inhibira enzim dihidrofolat reduktazu (DHFR), koji učestvuje u sintezi tetrahidrofolata koji je esencijalan za sintezu DNK. Folat je takođe potreban za sintezu svih purina purin baza, tako da inhibicija ovog enzima sa MTX inhibira sintezu NK, RNK, timidilata i proteina. Metotreksat dejstvuje specifično tokom DNK i RNK sinteze, i iz tog razloga on je citotoksičan u toku S-faze ćelijskog ciklusa. Iz tog razloga je logično da on ima toksičniji efekat na ćelije koje se brzo dijele (kao što su maligne, mijeloidne ćelije krvne loze, ćelije gastrointestinalnog trakta, oralne mukoze i reproduktivnog sistema. Na taj način se inhibira rast i proliferacija non-kancerogenih ćelija, što dovodi do nuspojava. Međutim kada se daje u malim dozama većina neželjenih efekata ovog lijeka se ne pojavljuje, ili su efekti krajnje blagi i lako se mogu kontrolisati.

Liječenje reumatoidnog artritisa sa MTX treba dopuniti primjenom folata u dozi od 5 mg koja se daje 24h nakon MTX. Primjena folata ima za cilj da smanji netoleranciju, najčešće mučninu i spriječi pojavu megaloblastne anemije. MTX je u Crnoj Gori dostupan u dva glavna oblika: tablete i rastvor za injekcije. Uobičajena doza u reumatologiji je od početnih 10-12.5 mg do maksimalno 25 mg nedjeljno. Dozira se samo jedanput nedjeljno, uvijek u istom danu u nedjelji. Dozu i administraciju lijeka određuje ljekar imajući u vidu težinu bolesti i individualnost pacijenta. Ukoliko se lijek oralno uzima, može se uzeti u jednoj dozi, ili se doza može podijeliti na više doza u toku tog jednog dana. Tablete se mnogo bolje resorbuju ukoliko se uzimaju prije obroka, najbolje sa vodom, ali su tada najčešća gastrointestinalna neželjena dejstva. U slučaju nepodnošenja oralnog oblika (mučnina, nelagodnost u stomaku, povraćanje, gubitak apetita, proliv), pristupa se parenteralnom načinu administracije. U tom slučaju injekcije se mogu davati intravenski, intramuskularno ili potkožno, slično insulinskim injekcijama. Lijek dat kao injekcija značajno se bolje resorbuje i ne dovodi do pojave stomačnih tegoba. Intravenski oblik se ne praktikuje u reumatologiji, međutim intramuskularni oblik pored svojih prednosti ima i svoja ograničenja. Jedno od njih je pojava granuloma na mjestu primjene a takođe i pojava većih organizovaih hematoma, koji su naročito izraženi kod pacijenata koji koriste konkomitantnu antikoagulacionu i antiagregacionu terapiju. Iz tog razloga sve se više u svijetu i kod nas ordinira subkutani oblik primjene a zbog najmanje neželjenih dejstava i najveće bioraspoloživosti. Od ostalih neželjenih dejstava može se naći negativan uticaj na hematopoezni sistem, kada se verifikuje smanjen broj leukocita što povećava rizik od infekcija. Broj trombocita i eritrocita može biti takođe smanjen. Anemiju pogoršava postojanje bolesti bubrega ili uzimanje malih doza folne kiseline kao i neki ljekovi. Pojava kašlja i otežanog disanja vrlo se rijetko sreće kod pacijenata. Međutim, ono što najviše interesuje naše pacijente jeste to da nijesu zabilježeni slučajevi opadanja kose na ovim dozama lijeka. Drugu vrstu neželjenih efekata čini pojava afti u ustima ili osipa po koži, što je vrlo rijetko. Upotreba MTX je u rijetkim slučajevima povezana sa limfomima. Oštećenje funkcije jetre (fibroza jetre) obično se sreće samo u prisustvu i drugih hepatotoksičnih faktora (alkohol i sl.). Uvećanje aktivnosti jetrinih enzima je razlog smanjenja doze lijeka ili njegovog potpunog prekidanja dok se ove vrijednosti ne normalizuju. Iz ovog razloga neophodno je raditi redovne analize krvi tokom terapije MTX-om. Na početku liječenja se rade uvodni testovi, a nakon toga kontrolni testovi krvi se uzimju više puta u toku prvih mjeseci liječenja, a potom periodično. Redovno se kontroliše krvna slika, jetrini enzimi, azotne materije. U slučaju pojave kašlja ili gušenja neophodno je uraditi RTG srca i pluća. Rizik od pojave infekcija kod pacijenata koji uzimaju MTX nije povećan, ali neke od infekcija mogu imati nešto teži tok. Strah od teških nuspojava tradicionalnih ljekova može se izbjeći individualnim određivanjem terapije, edukacijom i pažljivim nadzorom

bolesnika. Ono što karakteriše autoimuna oboljenja jeste pojava bolesti u ranijoj starosnoj dobi. Pojedine bolesti se javljaju u različitoj incidenciji po starosti i polu. Kod mlađih pacijenata u reproduktivnom dobu se uvijek nameće pitanje planiranja potomstva. MTX dovodi do oštećenja fertiliteta, oligospermije, poremećaja menstrualnog ciklusa, amenoreje, embriotoksičnosti, abortusa, fetalnih defekata. Iz tog razloga je potrebna detaljna edukacija pacijenta, precizno planiranje porodice, što znači obustava lijeka u trajanju od pet menstrualnih ciklusa kod žena i 5 mjeseci kod muškaraca ili, ako se ne planira porod, obavezna upotreba kontraceptivnih sredstava. Metotreksat ispoljava svoje dejstvo 6 nedjelja nakon početka liječenja, ali početak dejstva može da se očekuje u periodu i do 3 mjeseca. Prema EULAR smjernicama iz 2016. godine MTX je prva linija liječenja ranog reumatoidnog artritisa kao i psorijaznog artritisa. Prema T2T (liječenje do dostizanja cilja) smjernicama postoji jasna preporuka da se ranije i agresivnije započinje liječenje artritisa a samim tim će se uvećati šanse za uspostavljanje stabilne remisije bolesti i sprječavanje pojave invaliditeta. Takođe, smanjuju se stope mortaliteta zbog brojnih pratećih bolesti. Liječenje MTX obično je dugotrajno i treba ga nastaviti najmanje 12 mjeseci i poslije postizanja stabilne kliničkih remisije bolesti. Revolucionarnim pronalaskom Methotrexata, neiscrpnim pedesetogodišnjim podacima koji se svakodnevno dobijaju iz kliničkih studija, kao i podataka iz svakodnevne kliničke prakse, potvrđena je veoma velika vrijednost lijeka u kontroli bolesti, smanjenju mortaliteta i invaliditeta pacijenata sa reumatskim bolestima. Kod pacijenata je zabilježeno drastično produženje životnog vijeka pacijenta i snažno pozitivno uticanje na život pacijenta i njegovu porodicu. Iz svega navedenog, zbog ogromnog benefita za liječenje sa MTX, kao i malog rizika po pacijenta, može se reći da se radi o zlatnom standardu za liječenje pacijenata sa reumatskim i autoimunim bolestima. Iako su autoimune bolesti doživotne i ne postoji izlječenje, edukacija i razumijevanje same patogeneze bolesti, zajednička saradnja pacijenta i ljekara je od ključnog značaja za dobar terapijski ishod.

Kako savremeno liječiti HOBP pacijente u doba COVID-19 pandemije Dr Vladimir Jovanović, internista pulmolog Klinički centar Crne Gore Virusi se samostalno ne mogu razmnožavati i njihov opstanak zavisi od preživljavanja vrste koja im je rezervoar. SARSCoV-2, koji izaziva bolest COVID-19 je već sedmi korona virus koji nastoji da se odomaći u ljudskoj populaciji, pokušavajući da se prilagodi i da koristi ljudski organizam kao svoj rezervoar. Prve četiri vrste korona virusa koje su se prilagodile ljudskoj populaciji su bili uzročnici tek običnih prehlada. Nisu posmatrani kao ozbiljna prijetnja javnom zdravlju. SARS (Severe Acure Respiratory Syndrome) i MERS (Middle East Respiratory Syndrome) su bili veliko iznenađenje za naučnike i stručnjake. Naime, radilo se o respiratornim virusima iz porodice korona virusa, petom i šestom, koji su uspjeli da se prenesu na ljude. Iznenađujuće je bilo to što su osim prehlade mogli da izazovu vrlo teške upale pluća sa smrtnim ishodom. SARS se proširio u više od 20 država i zarazio više od 8000 osoba a među njima je preminula svaka deseta osoba kod koje je potvrđena zaraza. Bio je to peti ljudski korona virus, ali prvi koji je mogao da uzroukuje smrtni ishod kod ljudi. Desetak godina kasnije MERS se takođe proširio na više od 20 država a zarazio je oko 2500 ljudi i svaka treća zaražena osoba je preminula. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 31.12.2019. godine obaviještena o grupisanju slučajeva (klasteru) atipične pneumonije u gradu Vuhan (Wuhan) u kineskoj provinciji Hubei, za koje je kasnijom analizom utvrđeno da su izazvani novim sojem virusa korona koji do sada nije identifikovan kod ljudi. Taj novi virus je preliminarno označen kao novi korona virus (new Corona Virus 2019). Ovo je tek sedmi virus korona za koji je pouzdano dokazano da izaziva bolest kod ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija je 11.02.2020. godine objavila zvanično ime bolesti koja je prouzrokovana ovim novim sojem virusa (SARS-CoV-2) – COVID-19, a već 11.03.2020. godine je proglašena pandemija COVID-19 virusom. Virus se trenutno prenosi sa jedne na drugu osobu (in-

terhumana transmisija). Dominantno se prenosi kapljičnim putem, prilikom kijanja, kašljanja ili izdisanja. Najčešći simptomi su groznica, kašalj, otežano disanje, bol u mišićima, umor, povišena tjelesna temperatura, glavobolja, gubitak čula mirisa (anosmia) i čula ukusa. Najveći rizik od prenošenja korona virusa je u prvih pet dana, kako su pokazale studije. Britanski naučnici tvrde da je njihova studija pokazala da je rana izolacija presudna za zaustavljanje širenja korona virusa. Pojedine studije su pokazale da će 80 % ljudi koji obole od COVID-19 virusa imati samo blage simptome ili će proći bez bilo kakvih tegoba. Oko 14% pacijenata razvije teške simptome – probleme sa disanjem i nedostatak vazduha. 6% oboljelih završi u jedinicama za intenzivnu njegu sa znacima respiratornog distres sindroma, septičnog šoka, multiorganskog popuštanja. Potrebno je pet dana da se simptomi pojave, saopštili su naučnici ali kod nekih ljudi taj period traje i duže. Prosječni period inkubacije virusa najčešće traje oko pet-šest dana ali može trajati i do 14 dana, navodi Svjetska zdravstvena organizacija. Ovi simptomi ne znače nužno da je osoba oboljela od COVID-19 virusa, slično se manifestuju i drugi mnogo češći virusi poput prehlade i gripa. Najveće šanse da zaražena osoba prenese virus je upravo period kada se manifestuju simptomi, ali postoje i naučna mišljenja koja ukazuju da se virus širi i prije nego što se te osobe razbole. Glavni razlog zbog kojeg je ljudima potrebno bolničko liječenje je otežano disaanje. Osobe koje boluju od hroničnih bolesti (povišen krvni pritisak, srčani bolesnici, šećerna bolest, poremećaja jetre i bolesti disajnih puteva) podložnije su težim oblicima bolesti. Među oboljelima od korona virusa sve je veći broj onih sa umjereno teškom i teškom kliničkom slikom. Novi korona virus predstavlja dodatnu nevolju pacijentima sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća (HOBP). Na

sreću, ljudi sa HOBP nijesu u povećanom riziku za dobijanje COVID-19 virusa. Ako pacijenti koji imaju hroničnu opstruktivnu bolest pluća ipak dobiju COVID-19, u većem su riziku od komplikacija i lošijih ishoda. Pluća su primarna meta za koronavirus. Ovaj virus napada plućno tkivo nakon njegovog udisanja. Ako se infekcija pogorša razvija se pneumonija. Pneumonija je tip plućne inflamacije koji se karakteriše ispunjavanjem plućnih alveola tečnošću što može biti potencijalno opasno po život. Najveći broj slučajeva COVID-19 je blaže forme i može se tretirati u kućnim uslovima. Međutim u rijetkim slučajevima može doći do razvijanja akutnog respiratornog distres sindroma (ARDS). Ovo stanje zahtijeva povezivanje pacijenata na ventilator. Pacijenti koji boluju od hronične opstruktivne bolesti pluća imaju povećan rizik od ozbiljhih pneumonija i loših ishoda kad razviju COVID 19. Pogoršanje hronične opstruktivne bolesti pluća se definiše kao akutno pogoršanje respiratornih simptoma koje rezultira dodatnom terapijom. Simptomi pogoršanja HOBP nijesu specifični. Egzacerbacije HOBP mogu biti posledica djelovanja nekoliko faktora. Najčešći uzrok su infekcije repiratornih puteva (virusne, bakterijske itd). Ciljevi liječenja egzacerbacija HOBP su ublažavanje simptoma, smanjivanje negativnog uticaja egzacerbacije i prevencija narednih događaja. Kratkodjelujući B2 agonisti sa ili bez kratkodjelujućih antiholinergika su preporučeni kao inicijalna bronhodilatatorna terapija za liječenje akutne egzacerbacije. Terapiju održavanja sa dugodjelujućim bronhodilatatorima trebalo bi započeti što je prije moguće pred planirani otpust iz bolnice. Sistemski kortikosteroidi mogu poboljšati plućnu funkciju, oksigenaciju i skratiti vrijeme oporavka kao i dužinu hospitalizacije. Terapija sa sistemskim kortikosteroidima ne bi trebala biti duža od 5-7 dana. Antibiotici kada su indikovani mogu skratiti vrijeme oporavka i smanjiti rizik ranog relapsa bolesti. Metilksantini nisu preporučljivi zbog povećanih neželjenih dejstava. NIV (non invasive mechanical ventilation) je prvi izbor

u liječenju HOBP pacijenata sa akutnom respiratornom slabošću koji nemaju apsolutnih kontraindikacija zato što poboljšavaju gasnu razmjenu, redukuju rad disajnih mišića kao i potrebu za intubacijom, smanjuju trajanje hospitalizacije i poboljšavaju preživljavanje. Egzacerbacije su uglavnom izazvane (trigger) respiratornim viralnim infekcijama, iako bakterijske infekcije i faktori životne sredine kao što su zagađenje vazduha mogu takođe inicirati egzacerbacije. Inhalacioni bronhodilatatori su glavna terapija u liječenju i prevenciji simptoma HOBP. Dugodjelujući bronhodilatatori (long acting beta agonist - LAMA, long acting muscarinic antagonist - LABA) značajno poboljšavaju plućnu funkiju, dispneju kao i kvalitet života i smanjuju broj egzacerbacija. LAMA imaju veći efekat na smanjenje učestalosti egzacerbacija u poređenju sa LABA i smanjenju broja hospitalizacija. U današnje vrijeme imamo moćne antimuskarinske ljekove koji imaju rapidni početak dejstva u roku od 5 minuta (kao npr. glikopironijum) i dugodjelujuće beta-adrenergičke agoniste sa izvanrednim bezbjednosnim profilom (kao što je indakaterol koji ima više od 24 puta veću agonističku aktivnost na beta2 receptore u poređenju sa beta1 receptorima i 20 puta veću agonističku aktivnost u poređenju sa beta3 receptorima). Potencijalni mehanizmi prevencije egzacerbacija HOBP upotrebom LABA/LAMA su: redukcija hiperinflacije (stabilizacijom vazdušnih puteva), smanjenje produkcije mukusa i povećanim mukocilijarnim klirensom, antiinflamatornim osobinama. Kombinovani tretman sa LAMA/LABA poboljšava FEV1 i ublažava simptome u poređenju sa dugodjelujućim bronhodilatatorima kao monoterapijom. Kombinovani tretman sa LAMA/LABA smanjuje broj egzacerbacija u poređenju sa bronhodilatatorima kao monoterapijom. U liječenju stabilne HOBP glavni ciljevi su ublažavanje simptoma i smanjenje budućeg rizika od egzacerbacija.

Reference: 1. Donohue et al. Int J Chron Obstruct Pulmon Dis 2011; 6:477-92. 2. Balint B, et al. Int J Chron Obstruct Pulmon Dis. 2010;5:311-8 3. Kenneth R. Chapman, Kai-Michael Beeh, Jutta Beier, Eric D. Bateman, Anthony D’Urzo, Robert Nutbrown, Michelle Henley, Hungta Chen, Tim Overend, Peter D’Andrea BMC Pulmonary Medicine. 2014;14: 4. Official Coronavirus Update World Health Organization Accessed Dec 2020 5. https://goldcopd.org/gold-covid-19-guidance/Accessed Dec 2020

Ehinokokoza pluća Prim. dr Gani Karamanaga

Ehinokokoza je parazitsko oboljenje ljudi i životinja. Ispitivanja su pokazala da bivša Jugoslavija pripada zoni ehinokokoze. Crna Gora spada u one regione gdje ova bolest predstavlja ne samo medicinski, već i socio-ekonomski problem. Ova bolest najčešće se javlja u okolini Podgorice, Cetinja, Nikšića, Bara i Ulcinja. Broj oboljelih na ovim područjima nije u opadanju. U periodu od 40 godina broj operisanih bolesnika na hiruškim odjeljenjima u Crnoj Gori je 1695, i to procentualno: - jetra 54,22%, - pluća 35,7%, - ostale lokalizacije 10,71% (O. Milačić). Životna dob oboljelih Veći je broj među mlađim osobama, a broj BO dana po bolesniku je 23,4. U bivšoj Jugoslaviji najčešće se javlja u Dalmaciji (ostrvo Brač, Hvar, Krk), u Makedoniji i na Kosovu. Naziv Echinococcus potiče od Goetze i Rudolph-a od 1801. godine. Gassoni razrađuje kliničko značenje interkutarne reakcije, a Botteri je uvodi u kliničku praksu kod nas. Morfološka podjela - Echinococcus granulamatosus; - Echinococcus multilocularis seu alveolaris.

1. Pri klanju stoke, oboljele organe, jetru i pluća ne bacati psima; 2. Zaraženi pas svakodnevno izbacuje izmetom desetine i stotine jajašca; 3. Pas se liže po čmaru te putem usta prenosi jajašca na dlake, dječje ruke, vodu, voće, povrće i pašnjake; 4. Najčešće se zaraze djeca, jer se igraju sa psima; 5. Infekcija domaćih životinja preko zaraženih pašnjaka i vode.

Najčešći način prenošenja infekcije: Voda, zaraženi psi, “hrana”, muve, ovce, koze i ostale domaće životinje, sudovi, neoprane ruke. Putevi infekcije Najčešći je digestivni put, aerogeni put, preko sluzokože, preko vanjskih povreda, konjuktive oka. Prevencija ehinokokoze Dehelmentizacija pasa, konfiskacija organa zaklanih životinja, ispitivanje voda, ispitivanje zaraženih pasa obdukcijom, pregled uzoraka povrća i voća u pogledu prisustva jaja ehinokokusa. Ovo je domen VETERINARSKE SLUŽBE.

Nakon torakotomije - ekstirpacije ehinokokne ciste

1. A.P. Radiogram pluća na kome se vidi ehinokokus na desnom donjem lobusu

5. Ehinokokna cista donjeg desnog režnja kod žene srednje dobi, koja je dugo liječena kao: - nespecifična infiltracija d.d.režnja; - kao interlobarni pleuritis; - da bi se tek na kraju posumnjalo na ehinokok i uradila desna toraktomija i ekstirpacija ehinokone ciste. 2. CT. Obostrani ehinokokus pluća

3. Nekomplikovana cista desnog donjeg lobusa koja duže perzistira

6. Isti slučaj - profilni snimak pluća

4a. Atipični ehinokok desno

4b. Atipični ehinokok desno - nakon operativnog zahvata

Zaključak - Ehinokokoza predstavlja medicinski i socio-ekonomski problem u Crnoj Gori. U Ulcinju i okolini ehinokokna cista se pojavljuje i dalje. - Uloga ljekara pneumologa je u početnoj dijagnostici velika. - Ponekad je dijagnostički postupak uobičajen, pa je hirurško liječenje, kao jedina metoda, skoro uvijek uspješno.

Ono što zovemo prehlada, stručno se naziva akutni rinitis i predstavlja zapaljenje sluznice nosa. Najčešći uzročnici akutnog rinitisa su virusi, dok bakterije uglavnom izazivaju sekundarnu infekciju koja se nadovezaje na primarnu, virusnu. Od dvjesta opisanih virusnih izazivača ovog oboljenja kod skoro polovine bolesnika u pitanju su rinovirusi. Primarni bakterijski akutni rinitis je rijedak i uglavnom se javlja kod bolesnika sa već oslabljenim imunim sistemom. Akutni rinitis simptomatski najčešće započinje grebanjem i bolom u grlu (laringitis), potom slijedi golicanje u nosu, kijanje, sekrecija iz nosa, a zatim zgušnjavanje sekreta i zapušenost glavnog disajnog puta, sa malaksalošću, temperaturom ili bolovima u mišićima ili bez njih. Bolest prolazi za pet do deset dana. Ovaj niz udruženih simptoma zahtijeva polimedikamentoznu terapiju, kako bi se svaki od simptoma pojedinačno tretirao. Uvijek treba imati na umu da su virusi najčešći uzročnici rinitisa i da takva indikacija ne zahtijeva antibiotsku terapiju, već simptomatsko liječenje pacijenata. Proizvod Rhinosinn® je medicinsko sredstvo I klase i predstavlja izotonični rastvor za nos, koji se nalazi u spreju sa aplikatorom. Koristi se za ublažavanje zapušenosti nosa i curenja iz nosa, kao i za sprječavanje razvoja rinitisa i drugih infekcija respiratornog trakta. Sadrži aktivne principe iz ulja i tinktura 6 vrsta biljaka koje zajedno imaju trostruki pristup u liječenju.

One djeluju kao jaki dekongestivi zahvaljujući etarskom ulju nane i eukaliptusa, čime brzo poboljšavaju prohodnost disajnih puteva, zatim sprječavaju rast i razvoj patogena, zahvaljujući ulju srebrne jele i eukaliptusa, kao i tinkturama ehinacee i cvijeta nevena. Pored toga, vrši se konstantna stimulacija regeneracije sluzokože, čime se ubrzava period oporavka od upale, jer proizvod sadrži i ulje vučjeg trna. Sprej Rhinosinn® je potpuno bezbjedan za primjenu kod djece od treće godine života, a može se koristiti u kontinuitetu duži vremenski period jer ne remeti funkciju cilija, ne oštećuje sluznicu i ne izaziva pojavu atrofijskog rinitisa ili takozvane zavisnosti, za razliku od sintetskih dekongestiva. Kada se govori o načinu primjene, važno je naglasiti da se proizvod aplikuje na bočne strane nazalnih prolaza, a ne direktno u nosnu šupljinu. Preporuka kod odraslih je da se 1 do 2 doze aplikuju u svaku nozdrvu ne češće od jednom na sat vremena, a kod djece se aplikuje po jedna doza u svaku nozdrvu ne češće od jednom na svaka tri sata. Kako je laringitis jedan od najčešćih problema koji se javljaju u sezoni gripa, kompanija Innventa pharm Vam predstavlja još jedno medicinsko sredstvo – Laringinn®. Ovaj proizvod predstavlja uljani rastvor za grlo, koji je pakovan u spreju sa aplikatorom. Aplikator je tako formulisan da ne raspršuje sadržaj po cijeloj usnoj duplji, već ga aplikuje direktno na bolno mjesto koje je pod upalom, pa se podjednako efikasno mogu regulisati i afte i veće inflamacije. Laringinn® sadrži ulje cvijeta nevena, vučjeg trna i bergamota. Efikasno oblaže usnu duplju i sluzokožu ždrijela, smanjuje bol i nelagodnost, smanjuje osjećaj grebanja i olakšava gutanje. Zahvaljujući antiinflamatornom i regenerativnom svojstvu aktivnih komponenti koje ulaze u sastav proizvoda, Laringinn® se veoma često preporučuje za primjenu nakon hirurških intervencija (npr. nakon uklanjanja tonzila) kako bi se umanjile iritacije, smanjila potreba za analgeticima i ubrzao proces zarastanja i regeneracije. Proizvod Laringinn® se primjenjuje tako što se 2 do 3 puta poprska u usnu šupljinu, 3 puta u toku dana. U cilju postizanja boljeg efekta oblaganja, nije preporučljivo da se koristi tokom uzimanja hrane i pića, već nakon obroka. Potpuno je bezbjedan i mogu ga koristiti djeca od druge godine života.

Zavod za Hitnu medicinsku pomoć i njegovi Tihi Heroji U godini iza nas Zavod za hitnu medicinsku pomoć odgovara na izazov virusa Covid 19 u svih 19 opština, gradu i građanima, kao posebna oblast zdravstvene djelatnosti koja se obavlja na primarnom nivou. Svoje usluge Zavod za hitnu medicinsku pomoć pruža u vremenu od 00-24 časa, svakodnevno, 365 dana u godini. Maksimalno uvažavajući sve preporuke nadležnih institucija, prilagodili smo rad prema epidemioloskoj situaciji i u uslovima otežanog ostvarivanja zdravstvene zaštite, a zaposleni u Zavodu, polazeći od apsolutnog prioriteta života i zdravlja, ulažu maksimalne napore da zajednički postignu što bolji kvalitet pružanja zdravstvenih usluga u datim okolnostima, kao i da poštovanjem i pojačanjem epidemioloških mjera pružanje medicinskih usluga bude što bolje u datim okolnostima. U vrijeme svakodnevnog pogoršanja epidemiološke situacije, za menadžment Zavoda najvažniji resurs su zaposleni. Na području Crne Gore svim zaposlenima je obezbijeđena potpuna zaštitna oprema, pojačane su mjere higijene i dezinfekcije svih prostorija, dezinfekcija vozila nakon sanitetskih transporta suspektnih ili potvrđenih slučajeva kao i dezinfekcija prostora svih jedninica, vrši se redovna snabdjevenost i isporuka LZO svim jedinicama Zavoda. Sproveli smo i nabavku trijažnih kontejnera kao važan segment u ukupnoj borbi sa pandemijom, samostalno i u saradnji sa lokalnim samoupravama, za potrebe svih jedinica kako bi se smanjio rizik od daljeg širenja pandemije. Zavod je objedinio cijelu službu hitne medicinske pomoći na području Crne Gore i osigurao ujednačen standard, kvalitet i opremljenost u svim jedinicama, osigurao kontinuiranu edukaciju zaposlenima, hitan i brz medicinski odgovor u skladu sa važećim normativima, koordinaciju sa bolničkim resursima i kvalitetno djelovanje medicinskih timova na glavnim magistralnim putevima. Naše prosječno vrijeme odgovora medicinskih timova vezano za saobraćajni traumatizam zadovoljava i najstrožije međunarodne normative, i to je ono što nas jako raduje. Jedan od preduslova za brzu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu jeste i što bolja komunikacija između medicinskih timova, pa smo u Zavodu realizovali Pilot projekat tetra ručnih stanica.

Sada je ostvarena direktna komunikacija timova Zavoda sa svim opštim i specijalnim bolnicama u Crnoj Gori kao i sa UC, KCCG I IBD. Realizovali smo i prvu fazu IPA projekta “RACE” u kojem zajedno učestvujemo sa Domom Zdravlja Mostar i Zavodom za Hinu medicinu Zagrebačke županije. Zajednički cilj je unaprijediti kvalitet usluga u Hitnoj medicinskoj pomoći, razmjena iskustva i jačanje prekogranične saradnje, što je rezultiralo i nabavkom 3 nova reanimobila. U cilju unaprjeđenja zdravstvenih usluga u Zavodu za HMP imamo viziju za dalji razvoj koji zahtijeva dodatne dijagnostičke procedure, kao što su laboratorija, RTG i ultrazvučna dijagnostika. Uprkos svim izazovima sa kojima smo se susreli u protekloj godini, i pored dvadeset četvoročasovnog rada naših zaposlenih, ljudi koji se bezpoštedno bore za zdravlje svih naših građana, za cilj uvijek imamo ličnu solidarnost koja se iskazuje kroz jednu ključnu riječ – humanost. Posjetili smo Dječji dom „Mladost“, u Bijeloj, a cilj nam je bio da poklonimo radost za praznike onima kojima je najviše potrebna – djeci bez roditeljskog staranja. PR Zavoda za HMP CG, Tamara Radunović

Tuga je jedna od četiri osnovne ljudske emocije i kao takva ona je presudno važna i korisna.

Ljudi koji spavaju duže imaju veću toleranciju na alkohol.

Restorani brze hrane koriste žutu, crvenu i narandžastu boju jer one najbolje stimulišu glad.

Ljudi koji imaju snažan osjećaj krivice su bolji u razumijevanju tuđih misli i osjećanja.

Samo 2% ljudi na svijetu ima prirodno plavu kosu.

Maženje pokreće istu neurološku reakciju kao i ljekovi protiv bolova.

U ustima jedne osobe posloji više bakterija nego što ima ljudi na svijetu.

Znoj nema miris, ono što osjećamo je miris bakterija sa naše kože. Bračni život smanjuje rizik oblijevanja od demencije. Samci imaju 42 posto veći rizik za oblijevanje od demencije nego ljudi koji su u braku.

Komadić tamne čokolade može znatno da poboljša zdravlje. Bogata je antioksidansima i prepuna hranljivih sastojaka, što ovu gorku poslasticu čini pravom superhranom.

Što je IQ jedne osobe viši to je ona zaboravnija.

Hormoni rasta, koje luči hipofiza, oslobađaju se noću, za vrijeme spavanja.

Doniranje krvi ne samo da pomaže drugim ljudima već smanjuje šansu pojave karcinoma i srčanih oboljenja kod davaoca.

Djevojčice zbog društvenih mreža sklonije depresiji.

Projekat Inovativne usluge podrške za starije u zajednici Crveni krst Crne Gore, u partnerstvu sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravlje, od početka novembra ove godine realizuje projekat Inovativne usluge podrške za starije u zajednici. Projekat će trajati 36 mjeseci, realizuje se u Austriji, Srbiji i Crnoj Gori, a finansira ga Evropska Unija i austrijska Agencija za razvoj. Glavni aplikant projekta koji će koordinirati aktivnostima u tri zemlje je austrijski Crveni krst. U Crnoj Gori sve predviđene aktivnosti će se realizovati u dvije opštine, u Baru i Bijelom Polju, preko opštinskih organizacija Crvenog krsta. Opšti cilj projekta je doprinos reformama nacionalne politike u dijelu dugotrajne njege starijh osoba, kroz uvođenje inovativnih usluga podrške u lokalnim zajednicama. Tako će biti razvijeni i testirani inovativni multisektorski centri za njegu u zajednici za starije ljude kojima je potrebna njega, kao i za neformalne njegovatelje. Pored toga će se lobirati za uključivanje navedenih usluga u politike i ostala relevantna dokumenta dugotrajne njege u Austriji, Crnoj Gori i Srbiji. - Ostvarivanjem ova dva segmenta utiče se na glavne izazove dugotrajne njege, a to su: dostupnost, pristupačnost, kvalitet i održivost - pojašnjava koordinatorka projekta u Crvenom krstu Crne Gore Jelena Šofranac. Projekat podrazumijeva dva inovativna pristupa u odgovoru na potrebe starijih i onih koji brinu o njima. Prvi se odnosi na otvaranje dva centra za njegu u zajednici, u okviru opštinskih organizacija Crvenog krsta Bar i Bijelo Polje, koji će obuhvatati usluge socijalne i zdravstvene zaštite. Glavni cilj centara je pružanje podrške starijim osobama, kao i njihovim neformalnim njego-

vateljima, kako bi se sačuvala funkcionalna sposobnost starijih, promovisalo zdravo starenje i tako omogućilo ljudima da što duže borave kod kuće uz zadovoljavajući kvalitet života. Drugi inovativni pristup odnosi se na pružanje podrške osobama kod kojih postoje kognitivne poteškoće i demencija. U tom dijelu će se za starije osobe koje imaju demenciju obezbijediti volonterske usluge koje će pružati obučeni volonteri. Pored toga, austrijski Crveni krst će predstaviti poseban vid podrške za navedenu populaciju, kroz upotrebu tehnologije, a koji će biti prvi put primijenjen u Srbiji i Crnoj Gori. Projekat podrazumijeva i niz drugih aktivnosti koje se odnose na umrežavanje svih relevantnih institucija i organizacija koje će se sastajati na lokalnom nivou, kako bi razmijenile informacije i efikasnije odgovarale na potrebe i izazove u svakom pojedinačnom slučaju. Na samom kraju projekta predviđena je i evaluacija koja će pokazati uspješnost rada centara, kao i usluga za osobe koje imaju demenciju, te dati preporuke za dalje djelovanje kako bi se isti model usluga primijenio i u drugim opštinama. - Crveni krst Crne Gore realizacijom ovog projekta nastavlja unaprjeđenje servisa podrške za starije osobe i dokazuje svoju posvećenost jačanju kvaliteta njihovog života. Pored navedenih aktivnosti, nastavljamo i sa pružanjem dosadašnjih usluga, kroz angažovanje geronto domaćica, volontera, primjenu koncepta zdravog starenja, rad klubova za starije... Na sve ove načine se trudimo da starijim građanima obezbijedimo ljepše i dostojanstvenije starenje, što je naša stalna misija - dodaje Šofranac. Crveni krst Crne Gore

Dr Lidija Poček, specijalista pedijatrije Subspecijalista alergologije i kliničke imunologije Institut za bolesti djece, Klinički centar Crne Gore

Masne kisjeline su glavni sastojci masti koje predstavljaju osnovni strukturni materijal svake naše ćelije. Postoje dvije grupe ovih kisjelina - neesencijalne, one koje naš organizam može stvoriti iz postojećih nutrijenata i esencijalne masne kisjeline, koje moraju biti unijete hranom ili u obliku suplemenata. Esencijalne masne kisjeline su na taj način slične vitaminima, sa razlikom da ih trebamo unositi u mnogo većoj količini nego vitamine. Postoje zasićene i nezasićene masne kisjeline. Zasićene masne kisjeline ne sadrže dvostruki ugljenikov spoj u lancu kisjeline. U njih spadaju palmitinske i stearinske kisjeline. Njihov povećan unos dovodi do gojaznosti i porasta „lošeg“ holesterola čija su posljedica kardiovaskularne bolesti. Nezasićene masne kisjeline sadrže dvostruki ugljenikov spoj, i to ili jedan kada govorimo o mononezasićenim (oleinska kisjelina), ili više dvostrukih spojeva ugljenika, kada govorimo o polinezasićenim kisjelinama (linoleinska kisjelina, α-linoleinska kisjelina ALA, arahidonska AA, eikosapentaenska kisjelina EPA, dokosaheksaenska kisjelina DHA). Podjela tih kisjelina na omega-3-6-9 zavisi od položaja prvog dvostrukog ugljenikovog spoja u lancu. On se nalazi na trećem, šestom ili devetom atomu ugljenika. Različite strukture kisjelina značajno određuju njihove učinke na naše zdravlje. Svaka od omega kisjelina ima drugačije prednosti i potiče iz

različitih izvora. Od najvećeg značaja za ljudsko tijelo su omega-3 i omega6 kisjeline. Omega-3 kisjeline su α-linoleinska kisjelina ALA, eikosapentaenska kisjelina EPA i dokosaheksaenska kisjelina DHA. U omega-6 masne kisjeline se ubrajaju linoleinska kisjelina LA, arahidonska AA i γ-linolenska GLA. Naš organizam je sposoban sam stvoriti samo omega-9 masne kiseline. Omega-3 i omega-6 kisjeline je moguće unositi samo u obliku hrane ili suplemenata. Osnovni izvor omega-9 kisjelina je maslinovo ulje, jetra bakalara, uljna repica, kokosovo, sojino i bademovo ulje. Idealan odnos omega-6 i omega-3 masnih kiselina je 4:1, pri čemu ćemo omega-6 kisjeline naći u kukuruzu, sjemenkama suncokreta i grožđa, sjemenkama bundeve i lana, soji ili kikirikiju, orasima, pinjolama. Najveći izvor omega-3 kisjelina je meso ribe, posebno morske, kao što su losos, skuša, tuna, haringa ili sardine, dok su među slatkovodnim pastrmka, šaran, jegulja i som. U druge izvore ovih kisjelina, biljnog porijekla, svrstavamo orahe, lanene, čia sjemenke i biljna ulja – laneno, sojino i repičino ulje. Kod prirodnih izvora omega-3 kisjelina bitno je istaknuti da konzumacija samo biljnih omega-3 nije dovoljna, jer ćemo iz njih dobiti samo ALA kisjeline. EPA i DHA možemo dopuniti

iz riba ili suplementima dobijenih procesom molekularne destlacije ovih izvora, koji podrazumijeva „hladni“ proces prečišćavanja kojim se uklanjaju potencijalne nečistoće, poput teških metala. Riblje ulje je koncentrovani izvor omega-3 masnih kisjelina, naročito dokozaheksaenske kisjeline (DHA) i eikozapentaenske kisjeline (EPA). Zdrava ishrana se zasniva na uravnoteženom odnosu omega-3 i omega-6 kisjelina, a najbolji primjer za takvu ishranu je mediteranska. Kako je već u prethodnom tekstu naglašeno, najbogatiji izvori DHA i EPA iz hrane su masne ribe, poput lososa, pastrmke, skuše i morski plodovi, poput školjki, ostriga, rakova. Pojedinačne omega kisjeline imaju velik uticaj na pravilan rast i razvoj u periodu djetinjstva i zdrav život u kasnijoj dobi. Potrebe za esencijalnim masnim kisjelinama u cilju zdravog života, neophodne su nam od začeća do duboke starosti. Omega-9 kisjelina je korisna kod smanjivanja nivoa “lošeg” LDL holesterola i ima antiinflamatorno dejstvo. Konzumacija omega-6 kisjelina ublažava reumatske tegobe, savjetuje se u jelovniku redukcijske dijete, budući da pomaže u smanjivanju tjelesne težine. Mnogo je prednosti unošenja omega-3 kisjelina, što ih čini esencijom ljudskog zdravlja. Esencijalne masne kisjeline su izvor prostaglandina koji regulišu brojne funkcije u našem organizmu, uključujući sintezu hormona i imuni odgovor organizma, naročito omega 3 masnih kisjelina kao ključne faktore jačanja imuniteta. Pomažu u apsorpciji vitamina rastvorljivih u mastima, vitamina A, D, E i K. Omega-3 masne kisjeline igraju značajnu ulogu u rastu i razvoju dece. Sastojci našeg organizma, pomažu u transportu omega-3 DHA masnih kisjelina pa su putem krvno-moždane barijere nezamjenljiva supstanca u pravilnoj strukturi i funkciji moždanih ćelija, u razvoju mentalnih i kognitivnih funkcija, učenju, pamćenju, govoru i koncentraciji, stoga je njihova konzumacija tokom trudnoće korisna ne samo za majku, već i za dijete. Jedan je od malobrojnih suplemenata koji se preporučuje uzimati u trudnoći, obzirom na dokazan pozitivan uticaj na adekvatan razvoj inteligencije djeteta, bolje sposobnosti komuniciranja, manje problema s ponašanjem, smanjeni rizik od ADHD i autizma. Mozak se najintenzivnije razvija u stomaku majke, u trećem tromjesečju trudnoće, kao i u prvih 18 meseci djetetovog života i zbog toga je od velike važnosti da trudnice i dojilje unose dovoljno omega-3 masnih kisjelina. Samo majčino mlijeko se u velikom dijelu sastoji od DHA. Radi se o jednakom obliku DHA kao onom koji se nalazi u ribljem ulju, zato je dojenje važno za

razvoj i imunitet djeteta. DHA kiselina je glavni sastojak mrežnjače oka, od 60-70%, pa se i njen nedostatak manifestuje pogoršanjem vida. Redovna konzumacija omega-3 kisjelina čini savršeno rješenje za savršen vid. Atopijski dermatitis je najučestalija bolest kože u dječjem uzrastu, koja se javlja kod djece sa atopijskom konstitucijom. Atopija je urođena sklonost ka alergijskim bolestima. To je razlog udruženosti atopijskog deramtitisa sa ostalim alergijskim bolestima kao što je bronhijalna astma, alergijski rinitis, alergija na hranu... Ponekad je vrlo teško utvrditi uzrok ekcema jer se ovaj oblik dermatitisa javlja kao skup više različitih faktora. Pored atopije na koju ne možemo puno uticati, postoji skup negativnih faktora kao što su: alergije na hranu (mlijeko, jaja, žitarice, soja, kikiriki, orasi, lješnici, školjke...), inhalatorni alergeni (polen trava, drveća, korova, dlaka kućnih ljubimaca, grinje, kućna prašina...), nedostatak esencijalnih masnih kisjelina u ishrani, naročito omega 3, nedostatak vitamina B i D, korišćenje agresivnih deterdženata za pranje veša i omekšivači... Simptomi u akutnoj fazi bolesti su: suva koža, izuzetno jak svrab, crvenilo, ogrebotine od češanja, kraste, a ako se bolest održava, dolazi do hronične faze u kojoj dominira perutanje kože i zadebljanja na koži. Kod djece najčešće se javljaju promjene na: obrazima, bradi, vratu, leđima, na pregibima ekstremiteta (koljena, laktovi). Odavno je dokazano pozitivno i balansirajuće djelovanje probiotskih kultura na ublažavanje simptoma i prevenciju recidiva i pogoršanja kožnih promjena. Njegovanje normalne crijevne flore omogućava bolju apsorpciju hranjivih materija, pa i omega 3 masnih kisjelina koje imaju blagotvorno dejstvo na ekcematozne kožne promjene. Smanjene koncentracije ceramida u kornealnom sloju kože znače i smanjenu koncentraciju omega masnih kisjelina. To se i može objasniti suvom kožom kod pacijenata atopijske konstitucije. Suplementacija istih ima blagotvorne efekte na ciklooksigenazni metabolizam koji utiče povoljno na barijernu funkciju kože, epidermalnu proliferaciju i imunološki odgovor kod pacijenata sa atopijskim dermatitisom. Jedan od Cochrane-ovih revijalnih pregleda literature u kojoj je analizirao uticaj dodataka ishrani koje sadrže omega 3 masne kisjeline tokom trudnoće i/ili dojenja na alergijske bolesti djece tih žena, uključivao je osam randomizovanih studija, sa ukupno 3366 žena i 3175 djece. Žene su nasumično razvrstane u grupu koja je primala dodatke ishrani koji sadrže omega-3 kisjeline morskog porijekla, u obliku kapsula ribljeg ulja ili drugih suplemenata, i grupu koja nije primala nikakvu terapiju tokom trudnoće. Rezultati analiziranih istraživanja pokazuju da uzimanje

dodataka ishrani koji sadrže omega-3 masne kisjeline morskog porijekla tokom trudnoće i/ili dojenja, dovodi do smanjenja alergija na hranu tokom prve godine života djeteta, kao i smanjenja učestalosti ekcema u djece s povećanim rizikom od alergija, u žena koje nisu koristile omega-3 suplementaciju. Pored pozitivnih efekata ovih čudotvornih kisjelina u ranom dobu, redovna konzumacija u adultnoj populaciji dovodi do olakšavanja brojnih hroničnih oboljenja savremenog doba. Depresija je danas čest mentalni poremećaj kod adolescenata i odraslih osoba. Osjećaj tuge, bezvoljnosti za životom, tjeskoba i nervoza početni su znaci. Studije su dokazale snižene nivoe ovih kisjelina kod psihijatrijskih pacijenata. Od davnina je poznato da Japanci imaju značajno nižu stopu koronarnih bolesti u odnosu na bijelce, upravo zbog benefita njihovog prirodnog staništa i ishrane bogate ribom i morskim plodovima. Omega-3 kisjeline pozitivno utiču na snižavanje povišenog krvnog pritiska, redukciju nivoa triglicerida, povećavaju nivo “dobrog” HDL holesterola, sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka, održavaju arterije čvrstim i fleksibilnim. Svi ovi faktori značajno smanjuju rizik od srčanih oboljenja i razvoja metaboličkog sindroma. Upala je prirodna reakcija, odgovor našeg organizma na infekcije ili povrede. Ukoliko traje prilično dugo govorimo o hroničnoj upali koja može uzrokovati razne bolesti, a imati i

uticaj na razvoj kancerogenih ćelija. Povećan unos omega-3 kisjelina dovodi do redukcije upale, obzirom da smanjuju proizvodnju supstanci odgovornih za upalne procese, takozvanih eikosanoida i citokina. Nedostatak omega-3 izaziva nesanicu i utiče na niže nivoe melatonina – hormona koji nam pomaže zaspati. Adekvatan unos omega-3 masnih kisjelina utiče na kvalitet sna i njegovo trajanje. Već je naglašen potencijal DHA koji je inače dio ćelija u koži i zato značajno utiče na njenu elastičnost, mekoću i hidrataciju. EPA s druge strane djeluje na ublažavanje prijevremenog starenja kože. Benefiti konzumacije ovih kisjelina su jednostavno neprocjenjivi za naše zdravlje. Brojne studije ukazuju na povećan nivo žive i teških metala kod velikih riba koje su na samom vrhu lanca ishrane, obzirom da ih usled dugovječnosti skladište u sebi, pa samim tim nutricionisti ističu značaj „sitnije ribe“ pri izboru našeg menija. Da li svako od nas konzumira ribu i biljna ulja u dovoljnim količinama? Nutricionisti preporučuju konzumiranje ribe minimum dva do tri puta sedmično kako bismo osigurali dovoljan nivo omega-3 masnih kisjelina. Ustalom, postoje ljudi koji nijesu ljubitelji ribe, oni koji su alergični na nju, zato je suplementacija omega 3 masnim kisjelinama u vidu kapsula ili tečnih formi prilagođenih djeci, savršen izbor i najlakši način da obezbijedimo svakodnevnu "dozu" zdravlja.

Dijagnoza i lijeÄ?enje hemoroidalne bolesti Ass. dr sci. med. Mihailo BezmareviÄ&#x2021;, spec. opĹĄte hirurgije Klinika za opĹĄtu hirurgiju, VMA Beograd Hemoroidi predstavljaju normalne strukture i imaju svoju ulogu u organizmu, koja se ogleda u zadrĹžavanju kontinencije, tj. sprjeÄ?avanju izlaska stolice i gasova. Hemoroidi imaju izgled jastuÄ?eta od venskih i vezivnih struktura. Svojom pozicijom hemoroidi ĹĄtite gornji dio analnog kanala. Kada doÄ&#x2018;e do pojave otoka, upala i krvarenja govorimo o uveÄ&#x2021;anim hemoroidima koji zahtijevaju lijeÄ?enje. UveÄ&#x2021;ani hemoroidi su patoloĹĄka promjena koja podsjeÄ&#x2021;a na proĹĄirene vene na nogama. Hemoroidi mogu biti unutraĹĄnji i spoljaĹĄnji, a granica tzv. zupÄ?asta linija koja se nalazi na oko dva santimetra od analnog otvora. SpoljaĹĄnji hemoroidi mogu biti vidljivi spolja i mogu se napipati prstima. UnutraĹĄnji hemoroidi se nalaze na zavrĹĄnom dijelu debelog crijeva i oni odvode krv iz gornje rektalne arterije. Na unutraĹĄnjim hemoroidima se javljaju prolapsi (ispadanja), rupture (pucanja) i strangulacije (ukljeĹĄtenja). SpoljaĹĄnji hemoroidi su podloĹžni nastanku tromboze i pucanju. Hemoroidi se nalaze na mjestima grane hemoroidalnih arterija i ima ih tri: desni prednji (DP), desni zadnji (DZ) i lijevi boÄ?ni (LB). Kod kasnijih stadijuma bolesti se javljaju joĹĄ tri â&#x20AC;&#x17E;pomoÄ&#x2021;naâ&#x20AC;&#x153; hemoroida na mjestima izmeÄ&#x2018;u prva tri. Kada su hemoroidi uveÄ&#x2021;ani, moĹže se raditi o jednom, ali uglavnom su uveÄ&#x2021;ani svi odjednom. Pacijenti se javljaju uglavnom kada doÄ&#x2018;e do intenzivnijeg krvarenja, ispadanja ili ukljeĹĄtenja hemoroida. U poÄ?etku je krvarenje taÄ?kasto ili malo pa ne izaziva zabrinutost, mada je upravo to vrijeme kada se hemoroidi mogu lakĹĄe rjeĹĄavati konzervativnim lijeÄ?enjem. Faktori koji doprinose nastanku hemoroida TaÄ?an uzrok nastanka uveÄ&#x2021;anja hemoroida je nepoznat. Uspravan poloĹžaj kod Ä?ovjeka viĹĄestruko poveÄ&#x2021;ava pritisak u rektalnim venama, ĹĄto ponekad izaziva njihovo uveÄ&#x2021;anje. Sam unutraĹĄnji razlog nastanka hemoroidalne bolesti nalazi se u hiperplaziji (poveÄ&#x2021;anju) unutraĹĄnjeg venskog spleta i slabosti vezivnog tkiva zida vena. Zatvor, dugo sjedenje u toaletu i gojaznost su faktori koji doprinose pojavi bolesti. Samoj pojavi hemoroidalnih tegoba doprinose i genetika, tj. nasljedni faktori, nepravilna ishrana (pretjerano zaÄ?injena, ljuta, kisjela hrana), zanimanje koje obavljamo, klima, psihiÄ?ki problemi, endokrine (hormonske) promjene, neki ljekovi, infekcije, trudnoÄ&#x2021;a, slaba fiziÄ?ka aktivnost,

zatvor i naprezanje prilikom praĹžnjenja, dugotrajna upotreba sredstava za Ä?iĹĄÄ&#x2021;enje (laksativa). S obzirom da su hemoroidi u suĹĄtini proĹĄirene vene, ljudi koji pate od proĹĄirenih vena imaju genetsku predispoziciju da obole od hemoroida. U debelom crijevu se nalaze i mnoge fekalne i patogene bakterije koje iritiraju ranice koje nastaju pri svakoj nuĹždi. Te bakterije dovode do infekcije i upale hemoroida. Simptomi hemoroida t #PMPWJ UPLPN J OBLPO QSBĂ¤OKFOKB DSJKFWB t ,SW V TUPMJDJ t *SJUBDJKB LPĂ¤F t 4WSBC t 0UPL t *TQBEBOKF IFNPSPJEB t Pojava vidljivih crvenih i plaviÄ?astih Ä?vorova oko anusa. Dijagnoza se postavlja digitorektalnim pregledom kod proktologa, gastroenterologa, vaskularnog ili opĹĄteg hirurga. Anoskopija je metoda koja podrazumijeva postavljanje ureÄ&#x2018;aja manjih dimenzija za posmatranje sa uveÄ&#x2021;anjem zavrĹĄnog dijela rektuma, i to je najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e sasvim dovoljno za postavljanje dijagnoze. U nekim sluÄ?ajevima je potrebno obaviti i kolonoskopiju, naroĘ&#x160;JUP LPE PTPCB LPKF JNBKV QSFLP HPEJOB 0TPCF TB VWFĘ&#x2030;BOJN hemoroidima imaju dodatni rizik od pojave portne hipertenzije, pa je poĹželjno kontrolisanje krvnog pritiska i venskog sistema (ultrazvuk vena sa kolor doplerom). Zbog izraĹženog krvarenja u nekim sluÄ?ajevima se preporuÄ?uje provjera krvne slike i nivoa gvoĹžÄ&#x2018;a u krvi. Kod uveÄ&#x2021;anih hemoroida razlikujemo sljedeÄ&#x2021;a Ä?etiri stadijuma razvoja bolesti: /BHMBĂ?FOJ LSWOJ TVEPWJ IFNPSPJEB 2. Blago ispadanje hemoroida pri naprezanju i vraÄ&#x2021;anje QP QSFTUBOLV OBQSF[BOKB 3. *TQBEBOKF IFNPSPJEB QSJ OBQSF[BOKV CF[ TBNPTUBMOPH WSBĘ&#x2030;BOKB QPUSFCOP KF NBOVFMOP UP VĘ&#x160;JOJUJ 4. Stalno prolabirani hemoroidi koji se ne mogu vratiti manuelno, odmah ispadaju nakon pokuĹĄaja vraÄ&#x2021;anja. Prva dva stadijuma bolesti hemoroida mogu da se lijeÄ?e

konzervativno (ljekovima), a treći i četvrti moraju da se operišu. Konzervativno liječenje podrazumijeva higijensko-dijetetski režim ishrane sa mnogo voća i povrća bogatih vlakima i velikom količinom vode. Pacijenti koji imaju problem sa hemoroidima moraju da strogo vode računa o higijeni u smislu stalnog pranja nakon pražnjenja. Bolest se povlači nakon korišćenja ljekova za jačanje krvnih sudova i odgovarajućih masti za smanjivanje upala. OPERACIJA LIGASURE APARATOM Operacija uvećanih hemoroida LigaSure aparatom podrazumijeva uklanjanje hemoroida po metodi Morgan Miligan, uz “varenje” krvnih sudova radiofrekventnom koagulacijom. Nakon ove intervencije hemoroidi se ne vraćaju, a oporavak je kraći i manje bolan nego kod klasične operacije jer tokom operacije nema krvarenja. Pacijent kraće boravi u bolnici, najčešće jedan ili dva dana. Operacija hemoroida LigaSure aparatom predstavlja novinu u liječenju i veoma je zastupljena u svijetu. OPERACIJA THD TEHNIKOM Transanalna hemoroidalna dezarterijalizacija (THD) predstavlja podvezivanje hemoroidalne atrerije da ne može da dovodi krv do hemoroida. THD je revolucionarno medicinsko dostignuće u tretiranju problema vezanim za hemoroide. Uz pomoć ultrazvučnog aparata (kolor doplera) omogućen je precizan prikaz mesta ulivanja hemoroidalne arterije u hemoroidalnu venu i ta veza se prekida, odnosno podvezuje na mjestu bolesnog zaliska koji stvara proširenje. Intervencija se najčešće obavlja na svih šest spojeva arterija i vena koje okružuju anus. Hemoroidalni čvorovi se ne uklanjaju već nestaju sami jer se ne pune krvlju. Radi se o vrlo popularnoj metodi koja se uveliko koristi u svijetu. Operacija traje oko pola sata i obavlja se u lokalnoj anesteziji sa analgosedacijom. Simptomi uvećanih hemoroida nestaju odmah nakon operacije i pacijent može da se vrati svojim aktivnostima isti dan. Ova procedura je minimalno invanzivna, što je vrlo komforno za pacijente jer su bolovi i nelagodnost svedeni na minimum. Nije potrebno obavljati ni preoperativno čišćenje crijeva kao kod klasične metode. LASERSKA OPERACIJA HEMOROIDA Hemoroidoplastika ili laserska operacija hemoroida predstavlja sklerozaciju uvećanih vena hemoroida. Operacija se izvodi novim laserom VascuLife System pomoću sondi koje proiz-

vode visoku temperaturu i time izazivaju koagulaciju krvi i zatvaranje hemoroidnih vena. Budući da se ovom metodom uopšte ne pravi rez, oporavak je znatno kraći nego kod ostalih vidova operacije hemoroida. Pacijenti se brzo vraćaju svojim uobičajenim aktivnostima jer nemaju tegobe, već dan nakon operacije. Na ovaj način mogu da se liječe hemoroidi u svim stadijumima bolesti, beskrvno i potpuno bezbolno. Slabost ove tehnike je što u izvjesnoj mjeri postoji nesigurnost kod zatvaranja spojeva arterije i vena. Postoji izvjestan rizik od vraćanja hemoroida pri njihovom uklanjanju laserom, ali nema rizika od komplikacija u vidu suženja analnog kanala, ni oštećenja sluzokože anusa kao kod ostalih tehnika. Efekat je u potpunosti vidljiv nakon tri nedjelje od operacije. Operacija se vrši u lokalnoj anesteziji i traje dvadesetak minuta. KLASIČNA OPERACIJA HEMOROIDA Klasičnom operacijom hemoroida (klasična hemoroidoktomija) se fizički uklanja oboljeli dio, čvorovi i podvezuje vena na odgovarajućim mjestima. Primjenjuje se Miligan Morgan metoda. Klasična operacija hemoroida se obavlja u opštoj anesteziji i traje oko sat vremena. Oporavak kod klasične operacije traje nešto duže, oko dvije nedjelje. Duži oporavak i rizici od komplikacija učinili su da se ovaj tip operacije danas rjeđe primjenjuje, uglavnom kod veoma velikih hemoroida. OPORAVAK Nakon klasične operacije hemoroida oporavak traje najduže, između dvije i četiri nedjelje. Tokom oporavka pacijenti se suočavaju sa bolovima koji se kupiraju analgeticima. Neophodno je da je pacijent u stanju mirovanja i da se suzdržava od naprezanja. Ono što je zajedničko za oporavak kod svih tipova operacije hemoroida je da pacijent treba da vodi računa o dovoljnom unosu vode i hrane bogate vlaknima. U nekim slučajevima se primjenjuju dijetetski dodaci koji utiču na omekšavanje stolice. Ukoliko pacijenti primijete da nakon operacije imaju povišenu tjelesnu temperaturu ili vrtoglavice treba da se jave ljekaru. Nije preporučljivo izlagati se naprezanju, podizanju tereta i fizičkim aktivnostima narednih nekoliko nedjelja nakon oporacije. Da bi se smanjila vjerovatnoća vraćanja hemoroida nakon operacije, savjetuju se trajne promjene u ishrani u vidu izbjegavanja previše ljute i začinjene hrane. Za mnoge pacijente je od koristi da skinu višak kilograma. Preporučuje se izbjegavanje dugog sjedenja i uvođenje fizičkih aktivnosti.

Poliklinika sa dnevnom bolnicom Da Vinci med Ass. dr sci. med. Mihailo Bezmarević ordinira i operiše u Poliklinici Da Vinci med u Podgorici UROLOGIJA HIRURGIJA INTERNA MEDICINA Br. tel. 067/ 059 359, 068/ 059 359, 069/ 059 359

Hronika 01. decembar - Sa ličnom kartom kod ljekara Crnogorski osiguranici će sada moći da novu ličnu kartu koriste kao zdravstvenu knjižicu, kazao je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić. On objašnjava da je za to neophodna verifikacija koja se obavlja u Fondu sa novom ličnom kartom i kovertom sa pin i puk kodom koju su dobili u MUP-u prilikom preuzimanja tog dokumenta. U Fondu je obezbijeđena i aktivacija dokumenta. Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore će puštiti u rad sistem koji će crnogorskim osiguranicima omogućiti da sa novom ličnom kartom idu kod doktora. Riječ je o posljednjoj ličnoj karti III generacije koja se crnogorskim građanima izdaje od 30. marta 2020. godine. Fond će se, u narednom periodu, istakao je za Dnevne novine Čirgić, posvetiti i naprednim tehnološkim mogućnostima tog dokumenta kako bi putem NFC ili sličnih tehnologija na pametnim uređajima, omogućili prijavu na platformu eZdravlje, čime će se pojednostaviti i ovaj postupak za crnogorske osiguranike, a prije svega postići maksimum u dijelu sigurnosti i zaštite podataka.

Direktor Instituta za bolesti djece dr Saša Radović zahvalio je Savjetu stranih investitora na donaciji i pažnji. 02. decembar - Studenti Medicinskog fakulteta UCG obilježili Dan borbe protiv HIV/AIDS Studenti Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore obilježili su 1. decembar - Svjetski dan borbe protiv AIDS-a kampanjom Testiranje je u modi. Testiraj se na HIV. U tržnim centrima Delta city i Mall of Montenegro i studentskim domovima u Podgorici, studenti Medicine, Stomatologije i Farmacije, informisali su i edukovali građane o HIV/AIDS-u, načinu ponašanja, zaštititi, te dijelili edukativne materijale i perzervative.

01. decembar - Savjet stranih investitora donirao opremu vrijednu pet hiljada eura Savjet stranih investitora Crne Gore donirao je Institutu za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) bolničku opremu vrijednu pet hiljada eura.

Cilj ove kampanje je bio podizanje svijesti javnosti o HIV/AIDS-u, pokazivanje solidarnosti prema oboljelima, smanjenje stigme i diskriminacije i skretanje pažnje na opasnosti koje donosi rizično ponašanje. 03. decembar - Zajedno u borbi protiv Covid 19

Predsjednik Savjeta Kristof Šon, članovi Odbora direktora Nela Vitić i Ivan Bojanović, izvršni direktor Ivan Radulović i direktor IBD-a dr Saša Rdović

Institutu za bolesti djece donirana su tri kreveta za organizacije i epidemiološke separacije pacijenata na pedijatriji. Predsjednik Savjeta stranih investitora Crne Gore Šoen kazao je da je Savjet svoj društveno odgovorni angažman usmjerio prema djeci, posebno onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Klinički centar Crne Gore (KCCG), usljed izuzetno složene epidemiološke situacije u zemlji, izazvane virusom Covid

19, pokreće javnu kampanju, s ciljem podizanja svijesti opšte populacije o značaju prevencije u suzbijanju širenja infekcije. Ciljevi projekta su jačanje javnog zdravlja i krizne komunikacije i angažman zajednice tokom pandemije Covid 19. Eminentni ljekari Kliničkog centra Crne Gore, kroz kratke izjave i poruke, koje će se distribuirati putem sredstava javnog inforimisanja i društvenih mreža, nastojaće još jednom da apeluju na crnogosku javnost da poštuju mjere zaštite i time pokažu ličnu odgovornost i daju doprinos u borbi protiv korona virusa. 03. decembar - Preko milion i 200.000 za nabavku testova Vlada Crne Gore je 27. novembra i 2. decembra 2020., na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, preusmjerila iznos od 1.260.000 eura kako bi Institut za javno zdravlje Crne Gore po hitnom postupku, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, realizovao nabavku testova, potrošnog materijala i medijuma za transport, neophodnih za nesmetano sprovođenje PCR dijagnostike. Donijeta je i Odluka o dopuni Odluke o mreži zdravstvenih ustanova kojom je Specijalna bolnica Ars Medica uključena u Mrežu zdravstvenih ustanova za usluge PCR dijagnostike na SARS-CoV-2.

03. decembar - Za ljekove utrošeno preko 41 milion eura Za prva dva kvartala ove godine, javne zdravstvene ustanove i apoteke za ljekove su utrošile 41.337.373 eura. Ukupna potrošnja ljekova u javnim zdravstvenim ustanovama i apotekama za drugi kvartal 2020. godine iznosila 20.612.385,98 eura što ukazuje da postoji trend povećanja troškova za ljekove za 7,35 odsto. Za medicinska sredstva i sredstva namijenjena za dijalizu u tom periodu utrošeno je 1.324.672,46 eura, što ukazuje na trend povećanja troškova za 23,22 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupna potrošnja je veća, kako zbog povećanja broja pacijenata oboljelih od pojedinih bolesti, tako i zbog proširenja Osnovne liste ljekova Fonda zdravstvenog osiguranja Crne Gore. Ukupna potrošnja ljekova u javnim zdravstvenim ustanovama i apotekama za prvi kvartal 2020. godine iznosi 20.724.988,25 eura što je povećanje za 17,72 odsto. Za medicinska sredstva u prvom kvartalu 2020. godine potrošeno je 1.271.594,99 eura, a u odnosu na isti period predhodne godine povećanje iznosi 15,98 odsto. Za sredstva za dijalizu u prvom kvartalu 2020. godine potrošeno je 190.034,29 eura, što je više za 19,62 odsto u odnosu na uporedni period.

Autorka emisĳe: Jasna Kaluđerović

Četvrtak 18.00h Repriza: Subota 21.00h

04. decembar - Uručene zahvalnice studentima Medicinskog fakulteta Direktor Instituta za javno zdravlje, prof. dr Boban Mugoša, uručio je zahvalnice i prigodne poklone studentima Medicinskog fakulteta za volonterski rad i pruženi doprinos u borbi protiv epidemije novog koronavirusa.

Studenti Sanja Martinović, Behmen Šahmanović, Andrea Jovović, Ivana Knežević, Stefan Mikić, Marina Radović, Milica Aćimović, Amela Kalač i Andrea Radulović bili su bitna podrška i pomoć svojim starijim kolegama tokom proteklih zahtjevnih mjeseci. - Bilo je veoma važno da učestvujete u rješavanju ovog teškog javnozdravstvenog izazova sa kojim se suočava naša država, ali i cijeli svijet. Posebno me raduje činjenica da ste sami prepoznali da vam je mjesto tu uz nas, vaše starije kolege. Pokazali ste nevjerovatan nivo profesionalizma, posvećenosti i brige za građane, ali i kolege - to me kao zdravstvenog radnika, profesora, ali i građanina Crne Gore, čini neizmjerno ponosnim i hvala vam na tome - poručio je prof. Mugoša. 07. decembar - Nova oprema za Bolnicu u Brezoviku, donacija vrijedna 35.000 eura Specijalna bolnica „Dr Jovan Bulajić“ u Brezoviku, bogatija je od za dva bronhoskopa i komplet kliješta za biopsiju. Oprema ćije je vrijednost preko 30. hiljada eura je nabavljena u okviru projekta „Unapređivanje respiratornog zdravlja“. Projekat, koji je finansirala Bugarska razvojna pomoć preko Ambasade Republike Bugarske u Crnoj Gori, realizovao je FORS Montenegro – Fondacija za razvoj sjevera Crne Gore. Cilj projekta je poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga u ovoj oblasti, kao i podizanje nivoa svijesti stanovništva o očuvanju zdravlja respiratornih organa. - Glavne aktivnosti projekta su uključivale nabavku dva bronhoskopa i kompleta kliješta za biopsiju za bolnicu u Brezoviku i kampanju informisanja o prevenciji bolesti disajnih organa. Ukupna vrijednost projekta iznosi 34.999,97 eura, od kojih je 30.439,44 eura utrošeno za nabavku medicinske opreme, a ostatak na izradu promotivnog materijala za svrhu informativne kampanje - piše u saopštenju Bolnice Brezovik. 08. decembar - Donirali 40 hiljada eura za nabavku specijalnih vozila Opština Nikšić donirala je 40 hiljada eura Opštoj bolnici i Domu zdravlja za nabavku specijalnih vozila za transport pacije-

nata. Predsjednik Opštine, Milutin Simović, rekao je da je pomoć opredijeljena kako bi obezbijedili podršku za efikasniji rad tih zdravstvenih ustanova za liječenje građana u složenoj epidemiološkoj krizi. Simović je precizirao da je za Opštu bolnicu opredijeljeno 30 hiljada eura za nabavku specijalnog vozila za transport pacijenata sa ugroženim vitalnim funkcijama i deset hiljada za Dom zdravlja za prevoz bolesnika. Direktor Opšte bolnice, dr Ilija Ašanin, rekao je da će dobijeni novac iskoristiti za nabavku specijalnog vozila - reanimobila, za prevoz najugroženijih pacijenata sa nestabilnim vitalnim funkcijama, čime će se dodatno povećati kvalitet usluga. Direktorka Doma zdravlja, Ljiljana Adžić, rekla je da će im nabavka sanitetskog vozila značajano olakšati rad za vrijeme pandemije korona virusa. - Svjedoci smo ogromnog povećanja obima posla ovih mjeseci, jer se velikom broju pacijenata zdravstvene usluge pružaju u kućnim uslovima - ukazala je Adžić. 09. decembar - Komunikacija između medicinskih timova preko Tetra ručnih stanica Ministarstvo Zdravlja u saradnji sa Zavodom za Hitnu medicinsku pomoć krenuo je u pilot projekat, a sve u pravcu obezbjeđivanja komunikacije između medicinskih timova preko TETRA ručnih stanica. Kako su naveli iz Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć, zdravstveni sistem dobro radi, ukoliko je njegovo funkcionisanje zadovoljavjuće i ukoliko uspješno ostvaruje svoje ciljeve. Zato se, navode, u održivom sistemu zdravstvene zaštite očekuje visoka efikasnost u pružanju najkvalitetnijih i bezbjednih zdravstvenih usluga. - Obzirom na bezbjednosne i druge izazove u savremenom svijetu komunikacione potrebe kako policije, vojske, službi zaštite tako i u Zavodu za Hitnu medicinsku pomoć koji rukovodi svim stanicama i podstanicama Hitne medicinske pomoći u CG, Tetra nema alternative kada je u pitanju zadovoljavanje komunikacionih potreba medicinskih timova Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć kako sa Opštim i Specijalnim bolnicama tako i sa Kliničkim Centrom Crne Gore - navode u saopštenju. Ističu da u poređenju sa analognim sistemima gdje su imali jednu frekvenciju za obavljanje komunikacije jedne grupe korisnika, u Tetri imaju Vremenski Multipleks, što omogućava da na jednoj frekvenciji budu četiri različite grupe korisnika. - Sigurna i visokokvalitetna zdravstvena zaštita treba da postane prioritet svake zdravstvene ustanove kao i pojedinaca koji sprovode zdravstvenu zaštitu - zaključuju u saopštenju. 10. decembar - Klinički centar obezbijedio još 54 kiseonička mjesta Klinički centar Crne Gore, s obzirom na sve složeniju epidemiološku situaciju i povećanje broja oboljelih od korone, obezbijedio je ugradnju još 54 nova kiseonička, kako ne bi došlo do deficita kiseoničkih mjesta. Takođe, s obzirom da su do sada kiseonička mjesta bila razruđena po cijeloj zdravstvenoj ustanovi, zbog epidemiološkog značaja, odnosno sprječavanja širenja infekcije, sva kiseonička mjesta biće lokalizovana na jednom mjestu. Ovakva organizacija i bezbjednija je i lakša za same ljekare.

U ovom periodu, pored ljekara koji su konstantno angažovani za liječenje Covid pacijenata, uključili su se i ljekari koji se do sada nisu bavili liječenjem Covid pacijenata, a ukoliko se iskaže potreba svi ljekari svih specijalnosti, počevši od direktora KCCG, radiće sa ovim pacijentima, s tim što će prije toga proći adekvatnu i praktičnu i teorijsku obuku i edukaciju neophodnu za normalno liječenje tih pacijenata. 10. decembar – Dodatne edukacije u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć U jedinici za Hitnu medicinsku pomoć u Podgorici uspješno je obavljena prva edukacija, osposobljavanje kadra za korišćenje Otoskop aparata u dijagnostici akutnih oboljenja uha. Poštujući epidemiološke mjere, edukaciju ljekara u Zavodu obavila je dr Ivana Mićević-Manojlović, spec. ORL. Edukacije ljekara jasno su prepoznate kao nešto čemu se mora dati prioritet, a sve u cilju unapređenja kvaliteta medicinskih usluga u Zavodu za Hitnu medicinsku pomoć. Od dugogodišnjih partnera kompanije Farmont, Zavod za Hitnu medicinsku pomoć dobio je donaciju 3(tri) OTOSKOP SETA. Pomoćnica direktora za medicinska pitanja Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć dr Vesna Mitić-Lakušić ističe da se od zdravstvenog sistema očekuje da na kvalitetan i ažuran način odgovara potrebama građana kojima je neophodna neodložna medicinska pomoć. Zahvalni smo partnerima na donaciji i spremnosti da potpomognu naš rad jer nam je prioritetna aktivnost kontinuirana edukacija ukupnog medicinskog kadra, kao i poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga, dok sigurna i visokokvalitetna zdravstvena zaštita treba da postane prioritet svake zdravstvene ustanove i pojedinaca koji sprovode zdravstvenu zaštitu. 11. decembar - Formiran Savjet za borbu protiv korona virusa Vlada Crne Gore formirala je Savjet za borbu protiv korona virusa, kojim će predsjedavati ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović. Savjet je nezavisno stručno tijelo za sprovođenje aktivnosti na odstranjivanju i iskorjenjivanju zarazne bolesti izazvane novim koronavirusom COVID-19 na teritoriji Crne Gore. Članovi Savjeta su: ministarka odbrane Olivera Injac, ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić i epidemiolog dr Igor Galić. Zadatak Savjeta je da, na osnovu izvještaja Instituta za javno zdravlje Crne Gore, posebne komisije Ministarstva zdravlja i zdravstvenih ustanova, priprema i dostavlja Ministarstvu zdravlja, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i drugim relevantnim međunarodnim tijelima izvještaje o ispunjenju obaveza koje je preuzela Crna Gora za odstranjivanje i sprječavanje zarazne bolesti izazvane novim koronavirusom COVID-19, u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, Evropske komisije i ECDC, saglasno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

12. decembar - Njemačka donirala IJZ 98.200 eura Ambasada SR Njemačke u Crnoj Gori donirala je Institut za javno zdravlje 98.200 eura za kupovinu reagenasa i opreme za PCR testiranje, kao i za brze antigenske testove. Iz IJZ CG navode da ih sa ambasadom SR Njemačke u Crnoj Gori povezuje duga i uspješna saradnja, koja je posebno intezivirana u vremenu epidemije korona virsa. Potvrda tih odnosa je, kako su kazali, donacija od 98.200 eura namijenjena za kupovinu reagenasa i opreme za PCR testiranje, kao i za brze antigenske testove. Donacija će, kako su kazali, unaprijediti dostupnost testiranja na novi korona virus, kako unutar Instituta za javno zdravlje, tako i u ustanovama za socijalno zbrinjavanje - staračkim domovima u Crnoj Gori. - Ambasada Njemačke u Crnoj Gori, kroz svoje aktivnosti, i kroz solidarnost njemačkog naroda i Evropske unije, još jednom je potvrdila prijateljske odnose između dvije zemlje sa ciljem pružanja podrške crnogorskim građanima i institucijama. Ova projektna sredstva omogućiće testiranje još većeg broja građana, te će se na taj način nastaviti aktivnosti u cilju otkrivanja i suzbijanja daljeg širenja infekcije - poručio je zahvaljujući na donaciji prof. dr Boban Mugoša. Nj. E. gospodin Robert Veber je, takođe, istakao da je sada, više nego ikada ranije, potrebno da pokažemo visok nivo solidarnosti i međusobne podrške. - Njemačka se u borbi protiv koronavirusa zalaže za solidarnost, jedinstvo i međunarodnu saradnju, posebno u okviru Evropske unije, kao i sa zemljama Zapadnog Balkana i Crnom Gorom. Iz tog razloga, Njemačka će i dalje biti angažovana i na solidaran način podržavati Crnu Goru u borbi protiv pandemije koronavirusa i prevazilaženju njenih posljedica, kako na bilateralnom nivou, tako i u okviru Evropske unije. Solidarnost i jedinstvo su upravo sada neophodni i granice ne smiju predstavljati prepreku za pomoć - kazao je Veber. 14. decembar - SAD pouzdan partner Crne Gore u borbi protiv Covid 19 Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović sastala se sa Džudi Rajzing Rajnke, ambasadorkom Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.

Ambasadorka Rajnke je još jednom čestitala ministarki Borovinić Bojović na imenovanju i poručila da su SAD pouzdan partner i prijatelj Crne Gore i da će i ubuduće nastaviti da pružaju

podršku zdravstvenom sistemu u borbi protiv pandemije izazvane virosom Covid 19, kao i u svim ostalim oblastima medicine. Ministarka dr Borovinić Bojović upoznala je američku ambasadorku sa, do sada, sprovedenim aktivnostima, kao i planovima Ministarstva zdravlja za naredni period, u cilju intenzivnije i snažnije borbe protiv korona virusa i obezbjeđivanja kvalitetne, sigurne i bezbjedne vakcine protiv Covid 19. Tokom sastanka potvrđena je obostrana spremnost da se saradnja u svim segmentima zdravstva između SAD i Crne Gore još više ojača i unaprijedi, kroz konkretnu pomoć i zajedničke projekte.

15. decembar - Česi donirali medicinsku opremu vrijednu 190.000 eura Češka Republika donirala je Crnoj Gori vrijednu medicinsku opremu, koja je posredstvom Mehanizma za civilnu zaštitu Evropske unije dopremljena u Podgoricu. Donacija vrijednosti oko 190.000 eura obuhvata zaštitna odijela, maske i drugu zaštitnu opremu.

15. decembar - Nesebična pomoć EU Crnoj Gori i u vrijeme pandemije Evropska unija i u vrijeme pandemije izazvane virusom Covid 19, pružila je Crnoj Gori veliku finansijsku podršku, kako bi se ublažili ekonomski i društveni efekti krize izazvane koronavirusom, ocijenjeno je na sastanku ministarke zdravlja dr Jelene Borovinić Bojović i šefice Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Oane Kristine Pope, sa saradnicima.

Ministarka dr Borovinić Bojović još jednom je izrazila veliku zahvalnost Delegaciji EU na nesebičnoj pomoći u borbi protiv pandemije izazvane virosom Covid 19, koja je doprinijela podizanju kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite inficiranim pacijentima. Ona je upoznala šeficu Delegacije sa budućim aktivnostima i inovativnim programima, koji će se u narednom periodu sprovoditi na svim niovima zdravstvene zaštite, kako bi se što efikasnije izborili sa virusom Covid 19, ali i ostvarili bolju kriznu komunikaciju sa građanima. Takođe, ministarka zdravlja govorila je i o aktivnostima koje se sprovode u cilju obezbjeđivanja kvalitetne, bezbjedne i efikasne vakcine protiv korona virusa. Ambasadorka Popa je saopštila da je Evropska unija, od izbijanja pandemije korona virusa do danas, obezbijedila Crnoj Gori bespovratnu finansijsku pomoć u vrijednosti od 53 miliona eura, kao i dodatnih 60 miliona eura izuzetno povoljnih kreditnih sredstava. Ova izdašna finansijska pomoć EU, pojasnila je ambasadorka, namijenjena je prije svega unapređenju zdravstvenih usluga, ali i kao pomoć sektorima i pojedincima koji su najviše pogođeni krizom. Ambasadorka Popa je takođe podsjetila da će dio bespovratne finansijske pomoći EU biti usmjeren na izgradnju dvije nove bolnice, za infektivne bolesti i dermatovenerologiju, u okviru Kliničkog centra Crne Gore.

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović zahvalio se na donaciji, uz ocjenu da je oprema stigla u pravom trenutku za crnogorske građane. On je, kako je saopšteno, kazao da donacija potvrđuje koliko je značajna dobra koordinacija u okviru Mehanizma EU za civilnu zaštitu, naročito u prevazilaženju izazova, poput borbe sa korona virusom. Takođe je saopštio da je zaštitna oprema dragocjena, ne samo kao pomoć zdravstvenom sistemu, već ima i šire značenje. - Ova donacija, koja će biti uručena Kliničkom centru, predstavlja izraz solidarnosti prema Crnoj Gori, koja će nesumnjivo biti spremna da, s puno poštovanja uzvrati na isti način i u slučaju potrebe pruži podršku Češkoj - naglasio je Sekulović. Ambasador Republike Češke u Crnoj Gori Karel Urban je iskazao zadovoljstvo zbog dobre organizacije dopremanja pomoći Crnoj Gori. - Pandemija korona virusa nas je dovela do teške situacije, koja se može prevazići samo kroz međusobnu pomoć i solidarnost - saopštio je ambasador. 16. decembar - Direktorima zdravstvenih ustanova ne više od dva mandata Direktoru zdravstvene ustanove prestaje mandat ukoliko je tu funkciju obavljao više od dva puta u kontinuitetu ili sa prekidima, predviđeno je dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje je predložila parlamentarna većina. Propisano je da će se izbor direktora zdravstvenih ustanova, čiji je osnivač država, a kojima je prestao mandat u skladu sa ovim zakonom, izvršiti u roku od 30 dana od njegovog stupanja na snagu. Kako se navodi, ranijim ciljanim izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti pravničkom "gimnastikom", omogućeno je da pojedini direktori zdravstvenih ustanova budu na tim pozicijama i više od dva mandata. - Ovim dopunama će se precizirati pojedine odredbe zakona i onemogućiti kršenje odredbe da isto lice može biti direktor zdravstvene ustanove najviše dva puta - kaže se u obrazloženju.

16. decembar - Litvanija donirala Crnoj Gori vrijednu medicinsku zaštitnu opremu

Vlada Republike Litvanije donirala je Crnoj Gori medicinsku zaštitnu opremu i sredstva, kao i pulsne oksimetre, u vrijednosti oko 20 hiljada eura. Ugovor o donaciji potpisale su, u Ministarstvu zdravlja, ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović i nerezidentna ambasadorka Republike Litvanije u Crnoj Gori Jurate Raguckiene. Izražavajući veliku zahvalnost i Vlade Crne Gore i Ministarstva zdravlja, ali i zdravstvenih radnika i svih građana, ministarka Borovinić Bojović je istakla da je ovo veoma važna donacija za crnogorski zdravstveni sistem, s obzirom na ozbiljnu epide-

Studio ljepote Marika

•

miološku situaciju izazvanu virusom Covid 19. Ona je kazala da će zaštitna oprema sigurno mnogo značiti zdravstvenim radnicima u bolnicama i domovima zdravlja, jer su ovom trenutku velike potrebe za ovim vidom zaštite u svim zdravstvenim ustanovama. Dr Borovinić Bojović je naglasila da, budući da je i sama doktor, pulmolog i da je od početka epidemije u kontinuitetu liječila upravo pacijente oboljele od Covid 19, najbolje zna koliko je važno da su zdravstveni radnici adekvatno zaštićeni, naročito oni u Covid centrima. Ambasadorka Raguckiene uputila je dr Borovinić Bojović čestitke povodom imenovanje na mjesto ministarke zdravlja i naglasila da je osnovni motiv njihove pomoći i podrške je jedinstvena i ključna poruka za sve, a to je: Zajedno smo jači! Ona je iskazala spremnost da se saradanja u oblasti zdravstva unaprijedi, uz nadu da će bilateralne veze dvije države u budućnosti biti još bolje i jače. 17. decembar – Crna Gora na trećem mjestu u svijetu po broju inﬁciranih covidom-19 U svijetu je najveći broj oboljelih od covid-a 19 na milion stanovnika registrovan u Andori, na drugom mjestu je Luksemburg, a na trećem Crna Gora. U Andori je registrovan 95.541 inficirani na milion stanovnika, Luksemburgu 66.935, Crnoj Gori 66.665.

+382 (0)69 309 645

•

www.studioljepote.com

Prema podacima sa sajta Svjetske zdravstvene organizacije, na četvrtom mjestu je San Marino sa 58.401 inficiranim na milion stanovnika, Francuskoj Polineziji 56.058 inficiranih, Češkoj 54.744 inficirana na milion stanovnika. Slijede Belgija u kojoj je registrovano 52.565 oboljelih na milion stanovnika, zatim Bahrein sa 52.461, Jermenija sa 50.323, Katar sa 48.982, Gruzija sa 48.857 i Sjedinjene Američke Države sa 48.462 inficirana na milion stanovnika. Najmanji broj inficiranih na milion stanovnika registrovan je u Kipru - 12.797. U svijetu je najveći broj preminulih od posljedica Kovid-a 19 na milion stanovnika registrovan u Belgiji, na drugom mjestu je San Marino, na trećem Peru, na četvrtom Italija, na petom Bosna i Hercegovina. Crna Gora je 11. u svijetu po broju preminulih od posljedica koronavirusa. U Crnoj Gori registrovan je 931 preminuli na milion stanovnika. Najmanji broj preminulih od covid-a 19 na milion stanovnika registrovan je u Austriji – 501. 17. decembar - UNICEF jedan od najznačajnijih partnera zdravstvenog sistema Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović održala je radni sastanak sa Huanom Santanderom, šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori i njegovim saradnicima Idom Ferdinandi i Vladanom Golubovićem, koordinatorima za rani razvoj i zdravlje djece.

Zahvaljujući se na velikoj podršci UNICEF-u, naročito kada su u pitanju zaštita prava djece, ali i sada tokom pandemije Covid 19, ministarka dr Borovinić Bojović je kazala da u njihovoj organizaciji i ubuduće vide iskrenog partnera i prijatelja, uz čiju pomoć će značajno unaprijediti zdravstveni sistem Crne Gore. Gospodin Santander je u ime UNICEF-a, kao jednog od najznačajnih partnera zdrastvenog sektora, ponudio pomoć i podršku u raznim oblastima od kojih je u sadašnjem trenutku prioritetna nabavka vakcina za COVID-19 i krizna komunikacija sa stanovništvom. Tokom sastanka dogovoreni su dalji koraci i aktivnosti u zajedničkoj borbi protiv pandemije izazvane virusom Covid 19. 18. decembar - Podizati svijest o reproduktivnom zdravlju U okviru projekta CARES organizovana je Konferencija Unapređivanje reproduktivnog zdravlja u cilju razmjene iskustava,

mišljenja, modela dobre prakse i naučenih lekcija kada je u pitanju unapređivanje reproduktivnog zdravlja, podizanje nivoa svijesti o toj temi, kao i značaju međunarodne saradnje u toj oblasti. Kako je saopšteno iz Fondacije za razvoj sjevera Crne Gore FORS Montenegro, konferencija je okupila predstavnike zdravstvenih institucija, organizacija civilnog društva, državnih i lokalnih uprava, medija i projektnih partnera iz Crne Gore i drugih zemalja. Na otvaranju Konferencije govorili su generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja Crne Gore dr Mevlida Gusinjac, predstavnik partnerske organizacije ECMI Arben Osmani i izvršni direktor FORS Montenegra Veselin Šturanović, dok su govornici u okviru panel diskusija bili eminentni stručnjaci iz Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje, Kliničkog centra Crne Gore i ostalih zdravstvenih institucija, kao i predstavnici organizacija civilnog društva koje su aktivne u toj oblasti. Projekat, koji se završava krajem godine, u Crnoj Gori se sprovodi u opštinama Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Gusinje, Petnjica, Plav, Kolašin, Mojkovac i Rožaje. 20. decembar - Rotari klub Budva donirao medicinsku opremu bolnici "Danilo I" Članovi Rotari kluba Budva organizovali su danas u bolnici “Danilo I” simboličnu svečanost povodom donacije medicinske opreme za Ginekološko-akušersko odjeljenje, Dječije odjeljenje i Operacioni blok. Medicinska oprema koja je u bolnicu pristigla krajem ljeta nabavljena je posredstvom dvogodišnjeg global-grant projekta Rotari kluba Budva “Prva crnogorska bolnica “Danilo I” – moj prvi dom”, prenosi Cetinjski list. Direktorica bolnice Sonja Radojičić kazala je da je donacija veoma značajna, a naročito zbog toga što je medicinska oprema koja se ranije koristila dotrajala. - Ovom opremom smo obezbijedili vrijedne aparate i instrumente za ginekologiju, operacioni blok i pedijatriju sa akušerstvom. Aparaturu smo dobili krajem avgusta mjeseca, međutim nije bilo prilike da se to ozvaniči zbog sveukupne epidemiološke situacije - kazala je Radojičić. Kako je rečeno iz budvanskog Rotari kluba, proces je podrazumijevao stalnu koordinaciju uprave bolnice i načelnika odjeljenja sa Rotari klubom Budva, koji je, posredstvom sopstvenih aktivnosti i u saradnji sa Distriktom 2483 i Rotari internacionalom, realizovao projekat kako bi se osavremenili i proširili postojeći kapaciteti pomenutih odjeljenja, olakšao rad posvećenog stručnog osoblja i poboljšao kvalitet zdravstvene zaštite pacijenata najstarije crnogorske bolnice. Prema riječima predsjednice Rotari kluba Budva za 2020/2021. godinu, Dijane Čelik radi se o donaciji u iznosu od 155.000 eura. 20. decembar - Zbog nezakonitog pružanja usluga 44 prijave Komora fizioterapeuta Crne Gore ove godine podnijela je 44 prijave Upravi za inspekcijske poslove protiv osoba koje pružaju usluge fizioterapije na svom privatnom posjedu ili u

firmama koje nemaju rješenja Ministarstva zdravlja za bavljenje tom djelatnošću. Predsjednik Komore Krsto Kovačević rekao je agenciji MINA da se većina odgovora Uprave za inspekcijske poslove odnosi na to da inspektori nemaju nadležnost da uđu na privatni posjed. - Smatramo da je jedino u ovom slučaju policija nadležna da uđe na privatni posjed - rekao je Kovačević Zbog toga su, kako je objasnio, uputili 18 zahtjeva Vrhovnom državnom tužilaštvu od kojih je u dva slučaja podnijeta krivična prijava.

Podsjećaju, u toku 2019.god., uspjeli su da standardizuju oblast bezbjednosti informacija našeg IT sektora, dobijanjem sertifikata bezbjednosti informacija ISO 27001 i ISO 9001, a sada je konačno zaokružen proces standardizacije na nivou cijelog Fonda.

21. decembar - Intenziviranje saradnje sa Hrvatskom u oblasti zdravstva Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović razgovarala je sa ambasadorom Hrvatske u Crnoj Gori Veselkom Grubišićem i tom prilikom ocijenjena je izuzetno dobra sardanja dvije zemlje u oblasti zdravstva. Ona je istakla da i u narednom periodu očekuje intenziviranje saradnje, naročito u oblasti transplantacije organa.

Prednosti implementacije standarda kvaliteta i sigurnosti informacija je poboljšanje poslovne sposobnosti i produktivnosti rada, obezbjeđenje veze između pojedinačnih procesa, sektora i njihove interakcije, usmjerenost na ostvarivanje poslovnih ciljeva i očekivanja korisnika, povećanje zadovoljstva korisnika usluga. Dobijanjem međunarodno priznatih standarda ostvaren je glavni cilj, menadžment sistem poslovanja Fonda i bezbjednost svih dokumenata i informacija u posjedu Fonda usklađen je sa najvećim svjetskim standardima. 23. decembar - Jačanje primarne zdravstvene zaštite prioritet

Ambasador Grubišić je kazao da postoji spremnost Hrvatske da pomogne Crnoj Gori na putu ulaska u EU, kao i da će se kroz konkretne aktivnosti pružiti pomoć crnogorskom zdravstvenom sistemu. Na sastanku je bilo riječi o epidemiološkoj situaciji izazvanoj virusom Covid 19, procesu nabavke kvalitetne, bezbjedne i efikasne vakcine protiv ovog virusa, kao i o funkcionisanju i organizaciji zdravstvenog sistema u ovim okolnostima.

Uloga i značaj primarne zdravstvene zaštite u vremenu pandemije izazvane virusom COVID 19 je prioritet, sopšteno je na sastanku, koji su organizovali Ministarstvo zdravlja i kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori.

22. decembar - FZO sve svoje poslovne procese pokrio ISO standardima Nastojanja Fonda za zdravstveno osiguranje u prethodnom periodu bila su da kroz obezbjeđenje visoke transparetnosti svih poslovnih procesa, što smo ostvarili, našim osiguranicima i ukupno zdravstvenom sistemu obezbijedimo kvalitetnu uslugu iz naše nadležnosti i bezbjednost informacija. Za rezultat ovih aktivnosti saopštili su iz Fonda da su postali vlasnici sertifikata o usaglašenosti sa zahtevima standarda kvaliteta ISO 9001:2015 i standarda bezbjednosti informacija ISO/IEC 27001:2013, čime je Fond postao institucija koja sve svoje poslovne procese ima pokrivene ISO standardima. Sertifikate je izdalo sertifikaciono tijelo DAS Certification Limited sa akreditacijom UKAS – a iz Londona, Velika Britanija.

Na sastanku su učestvovali ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović, šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori, dr Mina Brajović, šefica SZO Regionalnog centra za podršku jačanju primarne zdravstvene zaštite u zemljama EURO regiona dr Melita Jakab, a aktivno učešće imao je i nacionalni, ekspertski tim Ministarstva zdravlja, koji je formiran sa mandatom redefinisanja modela pružanja PZZ usluga tokom trajanja pandemije COVID 19.

U ime nacionalnog ekspertskog tima dr Aldijana Zeković, iz Doma zdravlja Podgorica predstavila je sistemske i konkretne izazove koji su u toku prethodnih mjeseci identifikovani prilikom zbrinjavanja COVID pacijenata. , 23. decembar - Pokloni za djecu koja praznike provode u KCCG Učenici Francuske evropske škole u Podgorici pripremili su novogodišnje i božićne poklone za djecu koja praznične dane provode u Institutu za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).

Karen Medoks. Ona je čestitala ministarki na imenovanju i izrazila nadu da će aktivnosti koje preduzima zdravstveni sistem, angažovanje zajednice, kao i najavljena vakcinacija biti dobitna kombinacija za brzo stavljanje epidemije koronavirusa pod kontrolu. Povodom donošenja novih mjera za suzbijanje koronavirusa, ministarka je istakla da je njihov cilj poboljšanje epidemiološke situacije u zemlji. - Mjere su restriktivnije nego u prethodnom periodu, ali je epidemiološka situacija to zahtijevala. Kao pulmolog moram brinuti o zdravlju građana, to je moj glavni cilj i misija. Sve ovo radimo kako bi 15. januar sačekali sa boljom epidemiološkom situacijom. Moraju se donositi i nepopularne mjere kako bi se sačuvalo zdravlje građana - istakla je dr Borovinić Bojović. Ambasadorka Medoks istakla je da će rado podržati projekte digitalizacije, i pozvala ministarstvo zdravlja da bude dio predloženog projekta o lažnim vijestima i dezinformacijama koje se šire u vremenu pandemije. 23. decembar - Praznična atmosfera u Institutu za bolesti djece

Kako je saopšteno iz KCCG-a i Francuske evropske škole, podučavanje osnovnim ljudskim i moralnim vrijednostima, kao što su humanost, solidarnost, društvena odgovornost, podrška i pružanje pomoći onima kojima je potrebna, neki su od osnovnih načela na kojima počiva koncept obrazovnog programa francuskih škola. Direktor škole, Julien Naudot, kazao je da je ponosan na djecu polaznike što su, sa velikim zadovoljstvom i uzbuđenjem, učestvovali u akciji prikupljanja poklona za djecu koja, nažalost, praznike ne provode u svojim domovima. - Sa željom da im uljepšamo ove trenutke, svaki od naših učenika je za njih pripremio po nekoliko poklona po svom izboru, ukupno 78 - naveo je Naudot. Direktor IBD-a, dr Saša Radović, zahvalio je učenicima i njihovim nastavnicima na ukazanom gestu solidarnosti i humanosti, navodeći da je uvjeren da će ta akcija pružiti dobar primjer i pokrenuti i druge slične akcije u budućnosti. 23. decembar - Ujedinjeno Kraljevstvo partner zdravstvenog sistema

Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović razgovarala je sa ambasadorkom Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori

Kompanija Jugopetrol AD, EKO benzinske stanice, je i ove godine pripremila vrijedne novogodišnje poklone za mališane koji su na liječenju tokom prazničnih dana u Institutu za bolesti djece (IBD), a obradovala je i zaposlene malim znakom pažnje. Zdravstveni radnici, i u posebno teškim okolnostima, predano brinu o zdravlju djece sa puno posvećenosti i požrtvovanosti. Svjesni velike odgovornosti njihovog posla i koliko je ova godina bila naročito izazovna za njih, kompanija Jugopetrol AD, EKO benzinske stanice, posjetila je Institut za bolesti djece, kako bi uručila poklone djeci koja su na liječenju i medicinskom osoblju u ovoj ustanovi, sa ciljem da zajedno i u lijepoj atmosferi obilježe pretpraznične dane. - Imajući u vidu koliko je ova godina bila izazovna za medicinsko osoblje, malim znakom pažnje odlučili smo da u lijepoj atmosferi obilježimo pretpraznične dane i obradujemo ih, kazala je Sara Ivanović Božović iz kompanije Jugopetrol. 25. decembar - Digitalizacija u zdravstvu ključna za odgovor na pandemiju Digitalizacija ključnih procedura u zdravstvenom sistemu u vremenu pandemije izazvane virusom covid 19, ključ je efikasnog odgovora na nju, istaknuto je na sastanku ministarke zdravlja dr Jelene Bojović Borovinić i šefice kancelarije SZO u Crnoj Gori dr Mine Brajović. Ministarka dr Borovinić Bojović je naložila svim djelovima zdravstvenog sistema da izvrše neophodne analize trenutnog stanja u ovim oblastima i po detaljnim uputstvima krenu u logističke i kadrovske pripreme za implementaciju potpuno novog digitalnog sistema na kojem će se bazirati budući procesi. Kako se ističe u saopštenju Ministarstva, prepoznaje se potencijal digitalnih tehnologija u zdravlju, kao osnov za unaprjeđenje učinkovitosti i funkcionisanja cjelokupnog zdravstvenog sistema, kao i dostupnosti zdravstvenih servisa. - Kao strateški partner, SZO će nastaviti da pruža tehničku i finansijsku podršku Vladi Crne Gore u razvoju i implementaciji

tehnologija koje će biti integrisane u zdravstveni sistem, radi unapređenja i većeg stepena njegove održivosti - poručila je dr Brajović. Na sastanku je SZO konsultantska firma za razvoj digitalnih platformi predstavila funkcionalne zahtjeve i rješenja koja će biti podržana kroz novi pristup digitalnog odgovora na krizu. Planirano je da prvo od novih digitalnih rješenja bude operativno na nacionalnom nivou krajem januara 2021. godine. 29. decembar - U Crnoj Gori najviše aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika U regionu je najviše aktivno oboljelih od COVID-a 19 na 100 hiljada stanovnika registrovano u Crnoj Gori, na drugom mjestu je Sjeverna Makedonija, a na trećem Slovenija. U regionu je najveća četrnaestodnevna incidencija novih slučajeva infekcije korona virusom na 100 hiljada stanovnika registrovana u Sloveniji, na drugom je Srbija, a na trećem Crna Gora. U Sloveniji je registrovano 811 inficiranih na 100 hiljada stanovnika u posljednjih 14 dana, Srbiji i Crnoj Gori po 820, Hrvatskoj 687, Sjevernoj Makedoniji 383, BiH 254, Albaniji 259, Kosovu 211. Četrnaestodnevna incidencija predstavlja broj novih slučajeva infekcije registrovan tokom prethodnih 14 dana na 100 hiljada stanovnika. Ta metoda podrazumijeva sabiranje novih slučajeva u proteklih 14 dana i izražavanje na 100 hiljada stanovnika. U regionu je registrovano 4.469 novih slučajeva korona virusa. Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori je 9.087, prenosi agencija Mina. 29. decembar - Ministarka zdravlja razgovarala sa Sindikatom doktora medicine Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović sastala se sa predstavnicima Sindikata doktora medicine Crne Gore.

za sve građane, podizanje kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite, a potencirana je i neophodnost novog načina upravljanja zdravstvenim ustanovama. Revidiranje i provjera zakonitosti modela saradnje između privatnog i javnog zdravstva, povratak ljekara u javno zdravstvo i njegova mobilnost će biti jedan od prioriteta u narednom periodu, saopšteno je tokom susreta. Posebno je bilo riječi o poboljšanju položaja zdravstvenih radnika i adekvatnom vrednovanju njihovog rada kroz povećanje zarada. Dogovoreno je da ova važna tema bude dio daljih pregovora sa kolegama iz resora finansija. 29. decembar - NVO ISEA sprovela istraživanje o upotrebi duvanskih prozvoda Prevalenca pušenja u Crnoj Gori je i dalje veoma visoka, i iznosi 40,4%, sa sličnim procentima za muškarce i žene (40,2%, odnosno 40,7%). I intenzitet pušenja je visok, što potvrđuje činjenica da je broj cigareta koji se, u prosjeku, dnevno konzumira 19,7. To je pokazalo Istraživanje o upotrebi duvanskih proizvoda i mjerama politike ograničenja pušenja u Crnoj Gori koje je sproveo Institut za socio-ekonomske analize (ISEA). Istraživanje je podrazumijevalo analizu podataka ankete o upotrebi duvanskih proizvoda koja je sprovedena u drugoj polovini 2019. godine, a njom je bilo obuhvaćeno ukupno 1000 punoljetnih ispitanika. Posebno su predstavljeni ekonomski aspekti, koji podrazumijevaju izdatke pušača na duvanske proizvode, kao i efekti primjene mjera usmjerenih na ograničenje upotrebe duvana (prevencija i odvikavanje, izloženost duvanskom dimu i promocija duvanskih proizvoda). Samo je 10,9 % pušača pokušalo da prestane sa pušenjem u posljednjih 12 mjeseci, a većina je to učinila iz zdravstvenih razloga (52,9 %). Takođe, pokazano je da pušači, u prosjeku, mjesečno izdvajaju 11,4 % prihoda domaćinstva na cigarete. Prosječna cijena cigareta iznosi 1,82 EUR po paklici. - Izloženost pasivnom pušenju je veoma prisutna, kako na poslu, tako i u kućnom ambijentu. Možda postoji i nerazumijevanje štetnosti pasivnog pušenja, jer 4 od 5 ispitanih nepušača dozvoljava pušenje u svojoj kući. Ohrabruje da kontrolne politike upotrebe duvanskih proizvoda imaju podršku javnosti, jer 50% ispitanika podržava mjere predviđene ovim politikama. 30. decembar - Za pljevaljsku bolnicu 5.000 eura

Razmijenjena su iskustva o dosadašnoj saradnji, koja je, kako je saopšteno, bila na nezavidnom nivou i konstatovan je veliki prostor za unapređenje i bližu povezanost strukovnog udruženja i Ministarstva zdravlja, kao kreatora politika. Uvažavajući brojne izazove koji postoje u zdravstvenom sistemu, izazvane pandemijom koronavirusa, kao i naslijeđenim otvorenim pitanjima, pružena je ruka saradnje i pomoći pri ostvarenju zajedničkog cilja, a to je unapređenje zdravstvenih servisa

Predsjednik Skupštine Crne Gore, Aleksa Bečić, uručio je donaciju Skupštine Crne Gore od 5.000 eura, Opštoj bolnici

Pljevlja, u cilju borbe sa koronavirusom, saopšteno je iz kabineta predsjednika. Bečić se zahvalio svim zdravstvenim radnicima u Opštoj bolnici u Pljevljima na požrtvovanosti i nadljudskim naporima koje su pokazali u borbi sa ovom opakom bolešću. Izrazio je očekivanja da će opredijeljena sredstva doprinijeti poboljšanju uslova rada u ovoj zdravstvenoj ustanovi. - Zdravstveni radnici Crne Gore su heroji našeg vremena koji su svojim profesionalizmom i humanošću trajno zadužili Crnu Goru - istakao je Bečić. Direktor Opšte bolnice, dr Erduan Lalović, zahvalio se predsjedniku Bečiću na upućenoj materijalnoj pomoći i zainteresovanosti za stanje u bolnici. On je upoznao predsjednika Skupštine sa trenutnom situacijom i izazovima sa kojima se suočava zdravstveni sistem u Pljevljima. Ukazao je na višedecenijske probleme pljevaljske bolnice koji se odnose na loše infrastrukturne uslove i nedostatak adekvatnog medicinskog kadra. - Sastanku su prisustvovali dr Jelena Bojović Borovinić, ministarka zdravlja, Veljo Čađenović, državni sekretar u ministarstvu zdravlja i dr Mirha Hasanbegović, internista u Opštoj bolnici - saopšteno je iz kabineta predsjednika Skupštine Crne Gore. 30. decembar - Mijenjajmo svijet uz osmijeh Direktor Instituta za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore, dr Saša Radović, uručio je zahvalnicu Miljanu Konataru, vlasniku kompanije Arming, povodom donacije za uređenje igrališta i parka, kao i dijela Odjeljenja za dječju hirurgiju.

- Uređenjem igrališta i parka ispred IBD-a željeli smo da našim najmlađim pacijentima obezbijedimo ugodniji i manje stresan boravak u bolnici i tokom pregleda u ambulantama. U realizaciji ovog projekta naišli smo na veliko razumijevanje dobročinitelja, među kojima je i kompanija Arming. Današnji izgled igrališta, u kojem naši pacijenti uz igru, bar na trenutak, zaborave na zdravstvene probleme, dokaz je da zajedno možemo da učinimo više za našu najmlađu populaciju i da mijenjamo svijet uz osmijeh. Moram naglasiti da je ova donacija nastavak filantropskog djelovanja Konatara prema IBD-u, a poznajući njegov odnos prema djeci još jedan u nizu budućih projekata. Koristim ovu priliku da još jednom izrazim iskrenu zahvalnost njegovoj kompaniji i porodici na humanitarnom djelovanju i saradnji u unaprjeđenju prostora za naše najmlađe pacijente kazao je dr Radović.

- Čini mi veliko zadovoljstvo što smo ja i moja porodica imali priliku da “uz osmijeh mijenjamo svijet” - rekao je Konatar najavljujući da će i ubuduće, u skladu sa mogućnostima, podržavati IBD. 30. decembar – Raste broj preminulih od covida 19 U Crnoj Gori je u zadnja 24 sata registrovano 275 novoinficiranih, a devet osoba je preminulo od posljedica korona virusa, objavio je Institut za javno zdravlje Crne Gore. Od poslednjeg presjeka, testirano je 1.220 osoba. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 od početka juna je 666, a od početka godine 675. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 46.969. 30. decembar - Fondacija Olega Deripaske poklanja Crnoj Gori laboratoriju za dijagnostikovanje COVID-19 U Javnu ustanovu Dom zdravlja Kotor stigla je oprema za PCR dijagnostikovanje infekcije koronavirusom. Ova oprema predviđena je za opremanje nove laboratorije koja će u januaru biti otvorena u sklopu Doma zdravlja Kotor, nakon završetka obuke zaposlenih i procesa testiranja opreme. Osim Instituta za javno zdravlje Crne Gore, Dom zdravlja Kotor će biti prva državna zdravstvena ustanova koja će biti snabdjevena ovom dijagnostikom.. U laboratoriji će se besplatno vršiti analize za stanovnike većeg dijela crnogorskog primorja. Laboratorijska oprema uključuje aparate za PCR dijagnostikovanje, proizvedene u kompaniji Thermofisher koji omogućavaju analizu prosječno 550 testova na koronavirus dnevno. Laboratorija će organizovati sve potrebne uslove za uzimanje uzoraka od pacijenata. Osim toga, u ovoj laboratoriji biće obrađivani uzorci koji pristignu iz Opšte bolnice Kotor, kao i iz drugih primorskih mjesta. Za opremanje centra za PCR dijagnostikovanje bilo je utrošeno oko 340.000 eura. Sredstva je izdvojila dobrotvorna fondacija Olega Deripaske „Volnoe delo“. Osim opreme, fondacija je kupila i potrošne materijale neophodne za laboratoriju, specijalna zaštitna sredstva za zaposlene i dezinfikaciona sredstva. Direktor Doma zdravlja Kotor Igor Kumburović, kaže da je ovakva laboratorija bila neophodna Crnoj Gori. 31. decembar - Nastavak saradnje na polju digitalizacije u zdravstvu Digitalna transformacija u zdravstvu i unaprjeđenje zdravstvenog informacionog sistema od izuzetnog su značaja za dalji razvoj zdravstvenog sektora u cjelini, strateško planiranje aktivnosti, upotrebu resursa i adekvatno pružanje zdravstvenih usluga, ocijenjeno je na sastanku državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja Borka Bajića sa stalnom predstavnicom UNDP u Crnoj Gori, Danielom Gašparikovom. Na sastanku su predstavljeni dosadašnji rezultati zajedničkog projekta Ministarstva zdravlja i Kancelarije UNDP u Podgorici Jačanje sistema zdravstva u Crnoj Gori. Bajić je istakao spremnost Ministarstva zdravlja za

nastavak partnerske saradnje sa Kancelarijom UNDP na planu unapređenja sistema zdravstva u Crnoj Gori. - Izražavam zahvalnost UNDP-u u jačanju digitalnih platformi u funkcionisanju zdravstvenog sistema. Spremni smo da se saradnja nastavi i ojača u narednom periodu, naročito u pravljenju zajedničkog rješenja za unapređivanje procesa rada na svim nivoima zdravstva - istakao je Bajić.

Gašparikova je naglasila značajno dosadašnje iskustvo UNDP na projektima iz oblasti digitalne transformacije i razvoja informacinih sistema, naročito na projektima reforme javne uprave na planu uspostavljanja i razvoja platforme za inetroperabilnost podataka među registrima državnih institucija, na nacionalnom i lokalnom nivou, kao i u oblasti socijalne zaštite i pravosuđa. Decembar 2020 – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore Zavod za transfuziju krvi Crne Gore je obilježio "Dan Velikog srca", dan osnivanja Zavoda za transfuziju krvi 30. decembra. U skladu sa poštovanjem mjera Ministarstva zdravlja tom prilikom su uručena prigodna priznanja. Direktorica, prim. dr Gordana Rašović se tom prilikom zahvalila:

- Svim dobrovljnim davaocima krvi koji su i u ovom teškom vremenu bili uz nas i svojom spremnošću da nesebično poklone dio sebe za spašavanje života ljudi koje ne poznaju, a čiji su životi zavisili direktno od njih, pokazali najhumaniju ljudsku osobinu koja nema cijenu i mnogima omogućili da dočekaju predstojeće Božićne praznike i Novu 2021-u godinu; - Organizatorima akcija dobrovoljnog darivanja krvi koji su svojim entuzijazmom, upornim radom i izuzetnim strpljenjem, uz poštovanje svih mjera ograničenja, uspjeli da okupe ljude velikog srca za rad pomoći nemoćnima; - Dragim prijateljima koji su svojim donacijama pomogli da svaka jedinica krvi bude iskorišćena na najracionalniji način i stigne na pravo mjesto. Članovi udruženja "Sveti novomučenici momišićki" organizovali su tradicionalnu akciju dobrovoljnog davanja krvi. Dragocjenu tečnost doniralo je 41 davalac krvi. Zaposleni u Sava osiguranju organizovali su drugu ovogodišnju akciju dobrovoljnog davanja krvi sa 10 davalaca krvi. Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Podgorica je organizovalo svoju tradicionalnu godišnju akciju dobrovoljnog davanja krvi u susret 19. decembru, Danu opštine Podgorica. U akciji je učestvovalo oko 35 davalaca krvi. Udruženje DDK Danilovgrad je organizovao svoju 4. akciju dobrovoljnog davanja krvi ove godine sa oko 50 davalaca krvi. Volonteri Crvenog krsta povodom 5. decembra, Međunarodnog dana volontera, donirali su dragocjenu tečnost sa oko 30 davalaca. Zaposleni u kompaniji Bild studio i Coinis donirali su 15 jedinica krvi. Univerzitet Donja Gorica je organizovao svoju prvu akciju dobrovoljnog davanja krvi. U akciji je učestvovalo oko 35 davalaca krvi.

ZANIMLJIVOSTI

Tokom istraživanja inficiraće zdrave dobrovoljce

Britanski istraživači se pripremaju da započnu kontroverzni eksperiment u kome će inficirati zdrave dobrovoljce korona virusom kako bi bolje proučili bolest u nadi da će tako ubrzati razvoj vakcine. Pristup, koji se naziva studija izazova, je rizičan ali zagovornici kažu da može brže da donese rezultate u odnosu na standardno istraživanje. Vlada Velike Britanije je najavila da će u studiju uložiti 33,6 miliona funti. Imperijal Koledž London saopštio je da će se studija, koja uključuje zdrave dobrovoljce između 18 i 30 godina, sprovesti u partnerstvu sa Odjeljenjem za poslovnu, energetsku i industrijsku strategiju, Royal Free London NHS Foundation Trust and hVivo, kompanijom koja ima iskustva u sprovođenju testiranja. - Namjerno inficiranje dobrovoljaca poznatim ljudskim patogenom nikada se ne preduzima olako - rekao je prof. Piter Openšou, suistraživač studije, ali je naveo da takve studije omogućavaju izuzetno bitne informacije o bolesti. U prvoj fazi studije istraživači će težiti da utvrde najmanji nivo izloženosti potreban za izazivanje bolesti. Zatim će koristiti isti model izazova da prouče kako potencijalne vakcine djeluju u tijelu, imunološki odgovor tijela i potencijalne tretmane. Predsjedavajuća Radne grupe za vakcine prof. Kejt Bingam rekla je da će istraživanje poboljšati razumijevanje virusa i pomoći će u donošenju odluka o istraživanju. - Mnogo toga možemo naučiti o imunitetu, o tome koliko dugo vakcina štiti od ponovne infekcije - navela je prof. Bingam.

Naučnici pronašli novi organ u grlu

Spriječite infekciju pravilnim pranjem ruku

Ranije su stručnjaci mislili da postoje samo mikroskopske pljuvačne žlijezde unutar nazofarinksa iza nosa, no istraživači holandskog instituta za rak su otkrili novi set pljuvačnih žlijezda dužine skoro 2cm.

Kako bi spriječili virusne infekcije, ljekari savjetuju da je vrlo važna dobra higijena ruku. S obzirom na nedavno izbijanje koronavirusa, smjernice javnog zdravstva i dalje to ističu. Kada je u pitanju sprječavanje virusnih infekcija, posebno onih koje se šire kapljicama od kašlja i kijanja, pranje ruku uvijek je mjera prvog reda. Novo istraživanje s Massachusetts Institute of Technology u Cambridgeu ima za cilj da pokaže koliko je važno pranje ruku i koliko pomaže u usporavanju širenja zaraznih bolesti. Studija, koja je objavljena u časopisu Risk Analysis, koristila je epidemiološko modeliranje i simulacije zasnovane na podacima kako bi utvrdila može li i kako bolja lična higijena uticati na brzinu prenošenja bolesti. Istraživači su krenuli od postojećih podataka koji ukazuju na to da veliki broj ljudi ne opere ruke nakon upotrebe toaleta. Prema autoru studije, prof. Christosu Nicolaidesu, 70 posto ljudi u Engleskoj koji idu u toalet pere ruke nakon toga. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kažu da najbolje prakse pranja ruku uključuju, ne samo ispiranje ruku vodom, već i nanošenje sapuna i ribanje dlanova, stražnje strane ruku, između prstiju i ispod noktiju. Piling bi trebao da traje najmanje 20 sekundi prije nego što isperete sapun i osušite ruke čistim peškirom.

Novootkrivene žlijezde su nazvali tubarnim pljuvačnim žlijezdama zbog njihovog položaja nad dijelom hrskavice koji se zove torus tubarius. Prilikom PSMA PET-CT skeniranja, doktori ubrizgavaju pacijentu radioaktivni "trag". Ovaj se tragač dobro veže za protein PSMA koji je povišen u ćelijama karcinoma prostate, a takođe je vrlo dobar u otkrivanju tkiva pljuvačnih žlijezda. Istraživači su rekli da će se novootkrivene žlijezde vjerovatno koristiti za podmazivanje gornjeg dijela grla iza nosa i usta, piše Sky News. Kako bi potvrdili svoje otkriće naučnici su, predvođeni onkologom prof. dr Wouterom Vogelom, pregledali 100 pacijenata i otkrili da svi imaju te žlijezde, a secirali su i područje nazofarinksa dva tijela i rezultati su bili isti.

IZ MEDICINE Iskorjenjivanje helikobakterije pilori umanjuje rizik od raka želuca

Iskorijenjivanje bakterije koja izaziva čir na želucu može više nego da prepolovi rizik od raka želuca kod onih koji imaju takvu porodičnu istoriju, pokazalo je novo istraživanje. Rak želuca u porodici znači dvostruko ili trostruko veći rizik za rak želuca člana porodice.

- Rizici su veći i među ljudima koji su zaraženi bakterijom helikobakter pilori, koja živi u želucu kod polovine svjetskog stanovništva - navodi tim naučnika u časopisu New England Journal of Medicine. Novo istraživanje, kojim je praćeno 1.676 dobrovoljaca nešto duže od devet godina, predstavljalo je pokušaj da se utvrdi

da li iskorenjivanje bakterije uz pomoć dva antibiotika i lijeka koji blokira stvaranje želučane kisjeline, smanjuje rizik od raka. Od 844 osobe na placebo terapiji njih 2,7 posto razvilo je rak, a u grupi koja je bila na antibiotskoj terapiji, rak se pojavio kod samo 1,2 posto. U 30 odsto slučajeva antibiotska terapija nije uništila H. pilori. Ali kad jeste, rizik se smanjio na 0,8 posto što znači 73 posto manje šanse za pojavu raka želuca. - Rezultati su dobra vijest jer mislimo da uzimanje antibiotika nedjelju ili dvije može da spriječi rak želuca – kazao je vođa studije dr Il Ju Čoi iz južnokorejskog nacionalnog centra za borbu protiv raka. On kaže da bi bilo mudro da se kod osoba čiji je neki član porodice bolovao od raka želuca i koje su podvrgnute gastroskopiji, obavi i test na H. pilori. - Ako postoji zaraza, treba je liječiti – naglasio je dr Čoi. Test na bakteriju iz daha može da pokaže da li je antibiotska terapija djelovala. U 10 do 30 posto slučajeva u kojima bakterije prežive terapiju, treba isprobati druge ljekove. Jednom kad se bakterija iskorijeni, test na H. pilori ne treba ponavljati jer je rijetkost da se osoba ponovo zarazi bakterijom. U visoko razvijenim zemljama to se dogodi tek kod dva posto slučajeva, kazao je dr Čoi, a u nerazvijenim u tri do 10 odsto slučajeva. Dobrovoljci u ovoj studiji bili su roditelji, braća i sestre pacijenata koji su liječeni od raka želuca. Kod svih je otkriven H. pilori, a niko nije imao čir na želucu. Dr Čoi vjeruje da bi se u slučaju iskorijenjivanja H. pilori 80 do 90 posto karcinoma želuca moglo spriječiti kod osoba mlađih od 40 godina te jedna trećina do jedne četvrtine slučajeva karcinoma kod starijih osoba.

Meso rizično po zdravlje Konzumiranje crvenog i prerađenog mesa povezano je s većim izgledima za srčane bolesti i smrt, pokazuje nova velika studija. Prema tom istraživanju, čiji su rezultati objavljeni u časopisu JAMA Internal Medicine, konzumiranje dva mala obroka crvenog ili prerađenog mesa nedjeljno povezano je s tri do sedam posto većim rizicima od kardiovaskularnih bolesti poput srčanog i moždanog udara, kao i tri posto većim rizikom od smrti od svih uzroka. - Dva obroka nedjeljno od živinskog mesa takođe su povezana s većim rizikom od srčanih bolesti, ali ne i sa sveukupno većim mortalitetom - navodi se u studiji koju su sproveli naučnici s medicinskog fakulteta Fajnberg na Univerzitetu Nortvestern. Autori studije pozvali su na više istraživanja o živinskom mesu prije preporuka o njegovom unosu, zbog toga što se studijom nije analizirao način pripreme živinskog mesa, primjera radi da li je meso bilo s roštilja ili prženo. Zaključci su u skladu s ranijim istraživanjima koja su povezala meso s negativnim posljedicama po zdravlje, ali mogu djelovati kao iznenađenje nakon izvještaja objavljenog u oktobru u časopisu Annals of Internal Medicine, po kojem ne postoje dovoljni dokazi za preporuke ljudima da smanje unos mesa. Prof. dr Norina Alen, epidemiološkinja i pedijatrica s medicinskog fakulteta na Nortvestu i šefica istraživanja, ističe da taj izvještaj i njena studija odgovaraju na različita pitanja. Njena studija ispitala je imaju li ljudi koji jedu više mesa veću vjerovatnoću da se razbole i umru, dok je oktobarski izvještaj analizirao raspoložive podatke kako bi utvrdio postoje li uvjerljivi dokazi da smanjeni unos mesa rezultira dobrobitima za zdravlje. Gotovo 30.000 muškaraca i žena bilo je obuhvaćeno studijom Univerziteta Nortvestern, koja je pratila ispitanike iz šest različitih dugoročnih istraživanja i do 30 godina.

REGION 02. decembar - Srpska naručila vakcine protiv korona virusa - BiH Republika Srpska naručila je vakcine protiv korone za oko 20 odsto stanovništva. Na nivou Ministarstva civilnih poslova BiH je, kako je rekao direktor Instituta za javno zdravlje, potpisan predugovor sa Globalnim savezom za nabavke vakcina za stanovnike cijele BiH. – Republika Srpska je tražila 400.000 doza za 200.000 stanovnika. Vakcine su dvodozne, odnosno sve vakcine protiv korone se razvijaju dvodozno – rekao je Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo bh. entiteta Republike Srpske, piše Srpskainfo. On je dodao da je napravljen plan vakcinacije za određene grupe stanovništva koje bi trebalo prvi da prime vakcinu. – Dakle, kada bude poznato koja je to vakcina, odnosno koji proizvođač, onda ćemo znati i logistiku, način transporta i čuvanja vakcine protiv korona virusa – objasnio je Zeljković.

policija i vojska, a možda i zaposleni u preduzećima u kojima se pojave žarišta i veći broj oboljelih - rekao je Gantar. Masovnije testiranje antigenskim testovima sprovodiće se jer Slovenija ne raspolaže dovoljnim brojem PCR testova, a cilj je da se bolje kontroliše širenje virusa i otkrivaju asimptomatski slučajevi, kako bi se ublažio ovaj talas epidemije. 05. decembar - Otvorena najveća kovid bolnica (Batajnica) - Srbija U Batajnici je otvorena nova, najveća kovid bolnica, izgrađena za samo četiri mjeseca. Prvi pacijenti će u tu zdravstvenu ustanovu ući odmah.

03. decembar - Alarmantno stanje u bolnicama i ambulantama - Srbija Treći talas korona virusa najteži je za sve građane i neophodni su dodatni i nadljudski napori zaposlenih u zdravstvu koji su već na ivici snage, upozorio je Granski sindikat zdravstva i socijalne zaštite Nezavisnost. U javnom obraćanju Vladi Srbije, Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu rada i javnosti, sindikat je naveo da stanje na terenu postaje alarmantno, usljed drastičnog skoka oboljelih od korona virusa, pa se javlja zabrinutost da sistem neće moći da prihvati i adekvatno zbrine sve kojima je liječenje potrebno. Sindikat je pozvao da se bar dok pandemija traje, prestane sa međusobnim optužbama, sumnjama i prijetnjama, „jer nam to bespotrebno troši svu dragocjenu energiju“. U saopštenju se pozivaju građani da brinu o zdravstvenim radnicima, kako bi oni mogli da brinu o građanima i da se pridržavaju uputstava Kriznog štaba, nose maske, peru ruke i izbjegavaju nepotrebne susrete. 03. decembar - Brzi testovi na koronu i moguće ublažavanje restrikcija - Slovenija Slovenačka vlada naručila je milion i po brzih antigenskih testova za korona virus koji će početi da se koriste do kraja godine, rekao je ministar zdravlja Tomaž Gantar, dodavši da bi do prvog ublažavanja epidemioloških restrikcija moglo doći uskoro. - Testiranje antigenskim testovima u domovima za starije i zdravstvenim ustanovama počelo je ranije, a sada je namjera da se testiraju građani koji to žele i kojima će usluga biti besplatna, ali prvenstveno radnici u važnoj infrastrukturi – nastavnici i učitelji,

Bolnica ima 930 mjesta, i to 680 poluintenzivne i 250 intenzivne njege. U bolnici će biti devet velikih odjeljenja sa po 30-40 kreveta, a primaće pacijente sa srednje teškom i teškom kliničkom slikom. U njoj će raditi iskusni specijalisti iz Kliničkog centra Srbije, najbolje medicinske sestre, tehničari, fizioterapeuti, laboranti, kao i mladi ljekari koji su primljeni na konkursu, a ustanova će imati i sve potrebne aparate i najsavremenija sredstva. Premijerka Ana Brnabić je rekla da je ovo istorijski dan za Srbiju, u svakom smislu, jer se otvara nova bolnica, izgrađena za četiri mjeseca. Ona je rekla da Srbija dobija bolnicu u najtežem trenutku, kada je danima ogroman broj novoinficiranih, i preko 800 pacijenata dnevno hospitalizovanih, a pritisak na zdravstveni sistem kontinuiran već devet mjeseci, prenio je Tanjug 07. decembar - Crne prognoze za Hrvatsku Prema informacijama Evropskog centra za kontrolu infekcije, Hrvatska se i dalje nalazi na drugom mjestu među zemljama Evropske unije. Međutim, prema prognozama američkog istituta IMHE

procjenjuje se da će Hrvatska do 1. aprila imati 7.318 preminulih osoba inficiranih koronavirusom. Nove procjene kretanja epidemije u Hrvatskoj objavio je i nezavisni Institut za metriku i procjene u zdravstvu (IMHE) iz Vašingtona, koji svoje projekcije bazira na najnovijim podacima SZO-a. Prvi put u procjenu je usključeno skorašnje procjepljivanje populacije, pa su brojke ipak nešto povoljnije nego što su bile prije nekoliko sedmica, piše riječki Novi list. Vrhunac broja umrlih, ali i hospitalizovanih očekuje se krajem decembra, kada bi u Hrvatskoj moglo biti 3.879 hospitalizovanih. Po broju umrlih na 100.000 stanovnika Hrvatska je na petom mjestu u Evropi sa 19,6 preminulih na 100.000 stanovnika. Na vrhu liste je Slovenija s 28,2 preminule osobe, a slijede Bugarska (27,3), Mađarska (21,2) i Lihtenštajn (20,8). 08. decembar – Smanjuje se broj inﬁciranih i umrlih - S. Makedonija

kliničke bolnice (SKB) Mostar. Oni od Vlade HNK traže da se, nakon godinu i po dana čekanja, potpiše novi Kolektivni ugovor, te da im se za po pola posto poveća koeficijent za obračun plata. - Zdravstveni radnici poručuju ovoj Vladi, ispred koje stojimo ponosno, da odmah pripreme u dovoljnom broju primjeraka Kolektivni ugovor i da u njega unesu sve naše zahtjeve. Tražimo da nas pozovu da odmah potpišemo Kolektivni ugovor i da se raziđemo na dostojanstven način i vratimo na svoja radna mjesta. Sramota je da zdravstveni radnici ovdje moraju stajati pred ovom Vladom i izražavati svoj protest, da nas Vlada za godinu i po dana na čelu sa ministrom zdravlja vuče nas za nos - kazao je Dalibor Vuković, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zdravstva u HNK-u. 10. decembar - Digitalna transformacija zdravstvenog ekosistema – Srbija

U Sjevernoj Makedoniji broj novih slučajeva infekcije korona virusom je smanjen za 4,2 odsto u posljednjoj sedmici, a broj umrlih za 10,7 odsto, objavio je Institut za javno zdravlje. Time je nastavljen trend smanjenja broja novopotvređenih slučajeva infekcije i umrlih od bolesti Covid-19. Kako se navodi u najnovijem izvještaju Instituta, od 30. novembra do 6. decembra registrovano je 6.463 novih pozitivnih slučajeva što je smanjenje od 4,2 procenta u poređenju s prethodnom sedmicom. Najveći broj novoregistrovanih slučajeva je i dalje iz Skoplja, a najzastupljenija je starosna grupa iznad 60 godina. Umrle su 184 osobe i taj broj je za 10,7 odsto manji nego u prethodnoj sedmici. Kao ozdravljena se vode 5.313 pacijenata, naveo je Institut za javno zdravlje Sjeverne Makedonije.

- Digitalizacija uveliko mijenja način na koji se danas liječe pacijenti i fukcionišu zdravstveni sistemi. Promjene i prednosti koje digitalizacija donosi su velike i zahtijevaju zajednički rad javnog i privatnog sektora. Srbija je načinila nekoliko važnih koraka na putu digitalizacije zdravstva, ali veliki posao tek predstoji. Ta transformacija je šansa, ne samo za razvoj zdravstvenog sistema, već i ICT sektora u Srbiji - smatraju učesnici tribine. Digitalnu transformaciju zdravstva koju je danas organizovala Švajcarsko-srpska trgovinska komora. Skup je otvorila njegova ekselencija ambasador Švajcarske u Republici Srbiji i u Crnoj Gori Urs Šmid. On je naveo da Švajcarska podržava inicijative za promociju digitalne ekonomije u Srbiji i saradnju sa švajcarskom poslovnom zajednicom koja investira u ICT, kao i da je moguće između dvije zemlje dodatno osnažiti trgovinu digitalnih usluga, hardvera, razmjene znanja i talenata u oba smjera.

10. decembar - Zdravstveni radnici stupili u generalni štrajk - BiH

12. decembar - Pokrajina i dalje krije broj preminulih od covida - Srbija

Nekoliko desetina zdravstvenih radnika iz više gradova Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) održali su 10. decembra protestnu šetnju kroz centar Mostara. Isti dan, njih oko 2.600 stupilo je u generalni štrajk.

Novosađani mjesecima nemaju informaciju o broju preminulih od virusa korona - čelnici, poput pokrajinskog sekretara za zdravstvo Zorana Gojkovića izbjegavaju pitanja novinara, a zdravstvene ustanove kriju informacije. Gojković, koji je nedavno dobio drugi mandat u Pokrajini, danima nije dostupan novinarima. Iako 021.rs uporno i svakodnevno, pisanim i usmenim putem, traži zvanične informacije zvaničnih organa, iste ne dobijaju. Da se kriju informacije o preminulima jasno se vidi na primjeru Novog Sada gdje već mjesecima, prema zvaničnim izvorima, nije potvrđeno da je ijedna osoba preminula od kovida. Novosađani su svjedoci da JKP Lisje sahranjuje i po 20 ljudi dnevno, a u pogrebnom preduzeću su za 021.rs potvrdili da imaju daleko više sahrana nego ranije. U Kliničkom centru Vojvodine za 021.rs već mjesecima nisu odgovorili ni na jedno pitanje o preminulima, iako svakodnevno imaju potvrde te informacije od članova porodica ili prijatelja preminulih. Ipak, iz ove zdravstvene ustanove redovno šalju informacije o broju osoba na liječenju i broju pacijenata na respiratorima.

Štrajk su organizirali Nezavisni strukovni sindikat radnika u zdravstvu HNK-a i Nezavisni sindikat zaposlenih Univerzitetske

17. decembar - Ljekarima po 480 eura nadoknade - S. Makedonija Ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Venko Filipče najavio je da će svi zaposleni u javnom zdravstvu koji rade s COVID pacijentima dobiti nagradu od po 30.000 denara (487 eura). On je novinarima rekao da će tu jednokratnu novčanu nagradu pred Novu godinu dobiti 7.600 zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama, koji rade s COVID pacijentima: ljekari, medicinske sestre, pomoćni tehnički personal, bolničari, transporteri, tehničko osoblje u odeljenjima gdje su ti pacijenti. Filipče je tokom posjete Kliničkoj bolnici u Štipu gdje se postavlja modularna COVID bolnica, rekao da ide odličnom dinamikom postavljanje takvih bolnica po cijeloj zemlji, tamo gdje je definisano kao priritet. Štip je jedan od tih gradova, zajedno s Đevđelijom, Kičevom, Strugom, a slijede Strumica i Kumanovo. To se radi sa Svjetskom bankom koja je još na početku krize izašla u susret i finasijski pomogla Sjevernoj Makedoniji da se to realizuje. 17. decembar - Kućni testovi na koronavirus stigli u Srbiju Kućni testovi na koronavirus stigli su u apoteke u Srbiji i već sada bi trebalo da budu u prodaji. Jasminka Bjeletić iz Apoteka Beograd, kaže da ovi testovi vrlo jednostavno rade, da imaju jasno uputstvo i da mogu da budu zamjena za PCR test. - Mi smo naručili testove za utvrđivanje prisustva virusa korona, takozvane kućne testove. Sada štampamo uputstva za svako pojedinačno pakovanje i oni će biti u prodaji u oko 40 naših ustanova Apoteke Beograd. Cijena je 1.296 dinara – kazala je Bjeletić za portal Nova.rs. Kako navodi, testovi su vrlo osjetljivi, oko 98 odsto. Proizvođač je firma iz Južne Koreje, a Agencija za ljekove Republike Srbije je odobrila ovaj test. 19. decembar - Škole nijesu žarišta virusa korona - Hrvatska

Taj je podatak objavljen na stručnom skupu Izgradnja otpornih obrazovnih sistema u pandemiji COVID-19: Podrška u očuvanju mentalnog zdravlja djece i njihovih porodica, u organizaciji gradskog odeljenja za obrazovanje i za zdravstvo, prenijela je Hina. Učesnike skupa je sa rezultatima upoznala pomoćnica sektora za obrazovanje Iva Milardović Štimac, navodeći da je u testiranju učestvovalo 19 škola, 12 osnovnih i sedam srednjih i 2.290 ispitanika, 1.925 učenika i 365 zaposlenih. Na skupu je najavljeno da će u Zagrebu u narednim nedjeljama biti sproveden skrining (dubinsko snimanje) na populaciji djece u osnovnim i srednjim školama. - Istraživanja nedvosmisleno pokazuju da nakon katastrofa, u koju se mogu ubrojati i zemljotresi i pandemija, proces skrininga na probleme mentalnog zdravlja omogućava ranu identifikaciju i usmjeravanje najugroženije djece i adolescenata ka primanju adekvatne pomoći - rekao je Igor Mikloušić, voditelj projekta, prenio je Tanjug. 21. decembar - Korona ih koštala oko 123 miliiona eura - Hrvatska - Korona-kriza je Hrvatsku do sada koštala ukupno 927,4 miliona kuna (123 miliona eura), saopštio je hrvatski ministar zdravlja Vili Beroš. Prema podacima do 18. novembra na testiranje je potrošeno 574,4 miliona kuna, troškovi liječenja su 268,9 miliona, a troškovi bolovanja više od 83 miliona kuna, naveo je Beroš na konferenciji za novinare Nacionalnog štaba. Rekao je i da se u Ministarstvu zdravlja održava sastanak sa predstavnicima veledrogerija oko stanja duga zdravstvenog sistema za ljekove i medicinski materijal, prenio je Tanjug. 22. decembar - Obaveza nošenja zaštitnih maski kršenje ljudskih prava - BiH Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku da mjere ograničenog kretanja i nošenja maski tokom pandemije koronavirusa predstavljaju kršenje osnovnih ljudskih prava. - U konkretnom slučaju u pitanju su kršenja prava na privatni život i na slobodu kretanja, koja su izvršena naredbama uskih segmenata izvršne vlasti o obaveznom nošenju zaštitnih maski i o ograničenju kretanja, kriznih štabova ministarstava zdravlja - stoji u odluci Ustavnog suda BiH. Još se navodi da odluka Kriznog štaba Ministarstava zdravlja Federacije BiH predstavlja kršenje navedenih ljudskih prava, s obzirom na to da je “izostalo aktivno učešće u donošenju i preispitivanju naređenih mjera od najviših organa zakonodavne i izvršne vlasti” - prenosi Agencija Beta. 25. decembar - Zagreb jedan od najzagađenijih gradova u EU - Hrvatska

Učenici se ne mogu smatrati asimptomatskim prenosnicima korona virusa, a škole nisu žarišta prenosa, pokazali su rezultati nedavnog ispitivanja učestalosti antigena virusa SARS-CoV-2 kod učenika i zaposlenih u zagrebačkim školama.

Zagreb je ove sedmice u vrhu liste zemalja EU po zagađenosti vazduha, ispred Bugarske, piše zagrebački Jutarnji list. Navodi se i da je Zagreb jedan od zagađenijih gradova na svijetu, 30. po redu, a Hrvatska je na drugom mjestu od članica Evropske unije. Podsjeća se da je prošle godine Hrvatska po zagađenosti

vazduha bila na 51. mjestu u svijetu i jedna je od zagađenijih država u Evropi. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada vazduhu u Hrvatskoj dao je ocjenu druge kategorije.

Marko Marić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr Andrija Stampar pojašnjava da vazduh nije isti u svim djelovima Zagreba. Povišene loše vrednosti zabilježene su u Novom Zagrebu i Susedgradu dok su granice u centru, na Ksaveru i Pesčenici bile u granicama dozvoljenog. 27. decembar - Štićenica doma za stare prva dobila vakcinu - Hrvatska U Hrvatskoj je počelo vakcinisanje protiv korona virusa, a prva osoba koja je primila vakcinu proizvođača Pfizer-BioNTech je 81-godišnja štićenica doma za starije u Zagrebu. - Presrećni smo što je naš dom izabran, što sam prva, da sad stvarno krenemo u neki normalniji život, a nadam se će to biti ubrzo - rekla je Branka Aničić, štićenica doma za starije na zagrebačkoj Trešnjevci. Ljekar Miro Hanževački, koji je obavio prvo vakcinisanje, rekao je da će u tom domu biti vakcinisano 20 korisnika, a u idućih nekoliko dana ukupno 110. - Ponosan sam što smo omogućili da oni kojima je najpotrebnije dobiju vakcinu u pravom trenutku - rekao je on. Prvom vakcinisanju prisustvovao je i premijer Andrej Plenković, koji je kasnije ispred zagrebačke Klinike za infektivne bolesti, u kojoj je vakcinisana i prva doktorka, izrazio uvjerenje da će svijest o potrebi vakcinisanja rasti. 30. decembar - U zemljama regije zabilježene hiljade novoinﬁciranih korona virusom

kоd 68 оsоbа, dok je prijavljeno 14 smrtnih slučajeva. Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 36.492 slučаја virusa, а prеminulо је ukupnо 1.727 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn test na koronavirus. U Srbiji su u posljednja 24 sata od posljedica korona virusa preminula 43 pacijenta, testirano je 11.190 osoba, od kojih je 2.559 bilo pozitivno, objavilo je Ministarstvo zdravlja. Na bolničkom liječenju nalazi se 9.728 pacijenata, a 288 je na respiratorima. Od početka pandemije u Srbiji je od korona virusa testirano 2.253.975 osoba od kojih je 328.619 bilo pozitivno, a 3.073 pacijenta su preminula. U posljednja 24 sata u Hrvatskoj je zabilježeno 316 novih slučajeva infekcije virusom SARS-CoV-2, te 68 preminulih. Broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj je ukupno 8.036, navodi Stožer civilne zaštite. Među njima je 2.720 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 256 pacijenata. - Od 25. februara 2020., kada je zabilježen prvi slučaj infekcije u Hrvatskoj, do sada ukupno je zabilježeno 205.246 inficiranih, od kojih je 3.739 preminulo, ukupno se oporavila 193.471 osoba, od toga 2.245 u posljednja 24 sata - navodi Stožer. Do sada je ukupno testirano 996.935 osoba, od toga 2.642 u posljednja 24 sata. U Sloveniji je u zadnja 24 sata uz smanjen opseg testiranja potvrđeno 517 novih infekcija korona virusom, a umrle su još 33 osobe, objavila je slovenska vlada. Sa 1.664 PCR testa potvrđena su 493 nova slučaja infekcije, a još 24 infekcije potvrđene su sa brzim antigenskim testovima. Aktivnih slučajeva zaraze u Sloveniji je trenutno 18.537, a prosječan broj novih dnevnih infekcija u zadnjih sedam dana iznosi 1.288. Trenutno je zbog COVID-19 1.179 hospitaliziranih bolesnika, 24 više nego prethodni dan, od čega njih 205 na intenzivnim odjeljenjima. Sa 33 osoba koje su umrle u zadnja 24 sata ukupan broj preminulih od posljedica COVID-19 povećao se na 2.565, tvrdi Ministarstvo zdravlja. Na Kosovu je u zadnja 24 sata osam osoba preminulo od COVID-19, dok je registrovan 181 novi slučaj infekcije. Prema podacima Nacionalnog instituta javnog zdravlja Kosova, od posljednjeg presjeka testirana su 1.002 uzorka. Od februara, kada se počelo s testiranjem, na Kosovu je ukupno testirano 180.404 osoba, od kojih je 50.801 bila pozitivna. Preminulo je 1.317 osoba. U Sjevernoj Makedoniji zabilježena su 83 nova slučaja korona virusa, a preminulo je 11 osoba. Od početka epidemije virus je potvrđen kod skoro 82 hiljade osoba, a preminulo je 2.456 osoba. U toj zemlji je gotovo 20 hiljada aktivnih slučajeva, a polovina je u Skoplju. U bolnicama se od COVID-19 liječi hiljadu pacijenata.

U Bosni i Hercegovini je u protekla 24 sata potvrđeno 218 novih slučajeva infekcije korona virusom, a preminule su 23 osobe, s tim što podaci ne uključuju Brčko Distrikt. Zavodu za javno zdravlje Federacije BiH prijavljena su 1.293 uzorka, od kojih je 150 pozitivno. Trenutno je aktivno 16.845 slučajeva pozitivnih na SARS-CoV-2. U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravlje Federacije BiH prijavljeno je devet novih smrtnih ishoda. S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 2.124, navodi Anadolija. U entitetu Rеpublika Srpska, u pоsljеdnjа 24 sata izvršeno је tеstirаnjе 423 lаbоrаtоriјska uzоrkа, а korona virus je pоtvrđеn

INFEKCIJE MUŠKIH GENITALNIH ORGANA Prof. dr Bogdan Pajović Stefan Mikić Adel Hamzić Prostatitis Prostatitis је zapaljenski proces u tkivu prostate. Prevalenca ove bolesti je između 5 i 9% kod muškaraca starijih od 18 godina. Klasifikuje se na: Tip I: Akutni bakterijski prostatitis; Tip II: Hronični bakterijski prostatitis; Tip III: Hronični abakterijski prostatitis - CPPS; Tip IV: Asimptomatski inflamatorni prostatitis. Izazivači ovog oboljenja su: Escherichia coli, Proteus, Klebsiella, Trichomonas urogenitalis, Enterobacter. Infekcija najčešće prelazi u prostatu ureterogenim putem, a javlja se kao komplikacija uretritisa. Klice iz zadnje uretre, pod visokim pritiskom za vrijeme mokrenja, refluksom kroz izvodne kanaliće bivaju potisnute u prostatu.

Dijagnostika obuhvata anamnezu i uzimanje urinokulture. Mokrenje se vrši u 3 čaše, pri čemu su zamućenje, piurija i pojava kratkih debelih končića, u slučaju pozitivne dijagnostike, evidentni u trećoj čaši. Masaža prostate je kontraindikovana, a rektalni tuše pokazuje uvećanu, napetu i prostatu sa osjećajem boli. Postupak dijagnostike obuhvata i primjenu ultrazvučne metode. U okviru liječenja primjenjuju se mirovanje, hidracija i primjena analgetika. Antibiotska terapija podrazumijeva primjenu visokih doza baktericidnih antibiotika, kakvi su širokospektralni penicilini, III generacija cefalosporina i fluorohinoloni. Fluorohinoloni mogu biti kombinovani sa aminoglikozidima.

Akutni prostatitis Akutni prostatitis je akutno, ozbiljno, febrilno oboljenje uzrokovano ascedentnim koliformnim bakterijama koje povremeno kolonizuju uretru. Razvija se u tubuloacinusnim žlijezdama, čiji se odvodni duktusi usred edema mogu zatvoriti. Propagira se na više folikula, potom biva zahvaćena i fibromuskularna stroma. Infiltracija dobija purulentan karakter i ima tendencu apscediranja. Zapaljenje prostate je, po pravilu, udruženo sa zapaljenjem sjemenih kesica i prostatičkog dijela uretre. Predisponirajući faktori su: komplikacija infekcije mokraćnih puteva i polnih organa, instrumentalna trauma, nošenje stalnog katetera, kongestija prostate (fizički napori, jahanje, vožnja bicikla, kardijalne bolesti...). Simptomatologija podrazumijeva prisustvo opštih pokazatelja (temperatura, jeza, drhtavica, povraćanje, malaksalost...) i lokalnih simptoma (bolovi u predjelu mošnica i rektuma, osjećaj punoće i stranog tijela u rektumu, polakisurija, dizurija, tanak mlaz mokraće...).

Sl. 1: Prikaz akutnog prostatitisa

Apsces prostate Apsces prostate nastaje ĹĄirenjem zapaljenskog procesa iz Ĺžljezdanog dijela u stromu. NajÄ?eĹĄÄ&#x2021;i simptomi su visoka tjelesna temperatura, groznica, treskavica, perinealni i rektalni bol koji se javljaju spontano ili u toku defekacije. Rektalni pregled ukazuje na napetu prostatu sa fluktuacijom i osjeÄ&#x2021;ajem bola. LijeÄ?enje obuhvata hospitalizaciju, energiÄ?nu i ciljanu antibiotsku terapiju. Ponekad je potrebno izvrĹĄiti i evakuaciju sadrĹžaja apscesa. HroniÄ?ni prostatitis HroniÄ?ni prostatitis je zapaljenje prostate koje traje duĹže od 3 mjeseca. Uzroci mogu biti: mikroorganizmi, autoimuna reakcija, hemijski nadraĹžaj, poremeÄ&#x2021;aj funkcije mokrenja, intraprostatiÄ?ki refluks u kanaliÄ&#x2021;ima, neurogena/neuropatska/ neuromiĹĄiÄ&#x2021;na disfunkcija. KliniÄ?ka slika pokazuje bol pri mokrenju ili bol koji se pojaÄ?ava pri mokrenju, bol u predjelu karlice, bol u trbuhu, polakisuriju, dizuriju, umor, atralgiju, mialgiju. Dijagnoza hroniÄ?nog prostatitisa postavlja se na osnovu: kliniÄ?ke evaluacije (pregleda), analize urina i urinokulture; iskljuÄ?ivanja seksualno prenosive bolesti, uroflow metrija i odreÄ&#x2018;ivanja rezidualnog urina, testa sa 4 Ä?aĹĄe po Miresu i Stameju1, kao i mikroskopije i kulture (Slika 2). NespeciďŹ Ä?ni uretritis U pitanju je inflamatorno oboljenje uretre koje se manifestuje uretralnom sekrecijom. Izazivaju ga brojni uzroÄ?nici

(izuzev Naisseria gonorheae). Prema etiologiji, mogu biti: t 5SBVNBUTLJ VSFUSJUJTJ t .JLSPCOJ VSFUSJUJTJ t "MFSHJKTLJ VSFUSJUJTJ t 4JNQUPNBUTLJ VSFUSJUJTJ NespecifiÄ?ni uretritis se smatra boleĹĄÄ&#x2021;u mlaÄ&#x2018;ih muĹĄkaraca, 16-35. godine Ĺživota. ObiÄ?no se razvija 12-20 dana nakon seksualnog akta. Simptomatologija obuhvata pojavu iscjedka iz uretre koji moĹže biti serozan ili mukopurulentan, crvenilo oko otvora uretera, bol pri mokrenju i nelagodnost izmeÄ&#x2018;u dva mokrenja. Bolest poÄ?inje naglo ili ima subakutni tok. U toku bolesti uoÄ?ljiva je sklonost recidiviranju. U komplikacije se ubrajaju: prostatitis, cistitis, epididimitis, striktura uretre. Bez obzira na uzrok, terapija zahtijeva sljedeÄ&#x2021;e uslove: Bolesnik treba da uzima lijek najmanje 10 dana. Lijek istovremeno moraju uzimati oba seksualna partnera. Treba izvrĹĄiti kontrolu od Ä?etvrte do ĹĄeste nedjelje nakon lijeÄ?enja. Periuretralna ďŹ&#x201A;egmona Periuretralna flegmona predstavlja upalni proces rastresitog vezivnog tkiva oko uretre. Klice ulaze u rastresito periuretralno tkivo, preko povrijeÄ&#x2018;ene sluznice. Ako se javi iznad pelviÄ?ne dijafragme, onda se ona ĹĄiri preko vrata mokraÄ&#x2021;ne beĹĄike i u prevezikalni prostor.

Sl. 2: Test sa 4 Ä?aĹĄe

To je gornja duboka periuretralna flegmona. Ako se javi ispod pelvične dijafragme, onda je to površna uretralna flegmona. Opšti klinički simptomi i znaci su: jeza, drhtavica, treskavica, loše opšte stanje, bljedilo lica, upale očiju, oligurija itd. Lokalni znaci su: otok, crvenilo kože, osjetljivost na pritisak. Tokom bolesti dolazi do nekroze kože, taj dio vlaži i zaudara na mokraću. Može se javiti i retencija mokraće. Periuretralnu flegmonu treba razlikovati od akutne gangrene penisa (Furnijerova2 gangrena). Gangrena penisa počinje od vrha ili tijela penisa i širi se prema perineumu. Flegmona počinje od perineuma i širi se ka penisu. Kod periuretralne flegmone postoji stenoza uretre, kod gangrene penisa ne. Liječenje je hirurško.

Parotitis je najčešća zarazna bolest kod koje se javlja metastatski orhitis, najčešće jednostran- 95% slučajeva. Javlja se kao samostalna bolest bez istovremenog epididimitisa. Akutni metastatski orhitis može se pojaviti kod niza različitih infektivnih bolesti. Desni testis je pogođen češće nego lijevi. Obično nastaje 1-3 sedmice nakon pojave parotitisa, a nekada i prethodi parotitisu. Kao komplikacija može nastati neplodnost (posljedica kompresivne atrofije). Balanopostitis

Idiopatski ili primarni akutni epididimitis nastaje u najvećoj androgenoj aktivnosti čovjeka, između 20. i 40. godine života. Sekundarni je češći kod starijih ljudi. Simptomatologija podrazumijeva: akutni bol u skrotumu, rapidno unilateralno uvećanje skrotuma, lokalizovanu osjetljivost koja se širi kroz spermatičnu vrpcu do prepone i može biti olakšana elevacijom skrotuma (Prehnov znak), bolove koji se pojačavaju pri kretanju, stajanju, povećanju intraabdominalnog pritiska, visoku temperaturu, pečenje i bolove pri mokrenju i ejekulaciji. U slučaju dijagnostikovanja sekundarnog epididimitisa u anamnezi se spominje endoskopski zahvat, bužiranje ili kateterizacija. Moguće komplikacije su akutna hidrokela i sekundarni orhitis. Dijagnoza je jasna iz same inspekcije i palpacije. Evidentno je bolno, inflamatorno uvećanje hemiskrotuma sa eritematoznom kožom i pojavom visoke temperature. Bitna diferencijalna dijagnoza je torzija testisa.

Balanopostitis je zapaljenje sluzokože glansa (balanitis) i prepucijuma (postitis) muškog polnog organa. Najčešće je multifaktorijalne etiologije. Potencijalni uzroci su: infekcije (Candida albicans, Chlamydia trachomatis, Trichomonas vaginalis, Neisseria gonorrhoeae, beta-hemolitički streptokok...), traume, loša higijena, kontaktna alerija, dermatoze (psorijaza, lihen, Balanithis xerotica obliterans...) i fiksni eritem (izazvan ljekovima). Obilna vaskularizacija i specifična cirkulacija krvi u kavernoznim tijelima doprinose savlađivanju piogenih infekcija na penisu. Zadržavanje sekreta i bakterija u prepucijalnoj kesi neposredno prouzrokuju razvoj balanopostitisa. Postoji nekoliko formi balanopostitisa. Neke od njih su: Balanopostitis simplex: postoje crvenilo i otok, a moguća je i pojava manjih i većih “ranica” uz subjektivni osjećaj peckanja, svraba, žarenja, ponekad i smetnji pri mokrenju. Najčešći uzročnici su bakterijske infekcije, hemijski i mehanički nadražaji. Balanopostitis diabetica: javlja se kod dijabetičara, naročito ukoliko je prisutna glikozurija. Najčešće se nadovezuje infekcija Candidom albicans. Balanopostitis candidomycetica: odlikuje se svrabom, pečenjem, prisustvom papula, pustula, erozija. Znatno češće se javlja kod dijabetičara. Obavezno je uputiti seksualnog partnera na ispitivanje i liječenje. Balanopostitis erosiva circinata: ima hroničan tok, može se javiti zasebno ili u sklopu Rajterove bolesti. Odlikuje se crvenilom, sjajnim erozijama sa naglašenom nekrotičnom ivicom, nepravilnog policikličnog izgleda. Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike. Mobilnost prepucijuma i oslobađanje glansa neophodan je uslov za liječenje balanopostitisa. U liječenju se koriste: održavanje higijene, slani rastvori, emolijensi i topijski kortikosteroidi.

Nespeciﬁčni akutni orhitis, spontani ili idiopatski

Progenitalni herpes

Ovo oboljenje je najvjerovatnije autoimune etiologije. Simptomi su: visoka tjelesna temperatura, drhtavica, glavobolja, mučnina, povraćanje, otok oboljele polovine skrotuma. Pri palpaciji uočava se da je testis napet, tvrd i bolno osjetljiv. Koža skrotuma je eritematozna, edematozna i osjetljiva na bol. Dijagnoza obuhvata anamnezu, pregled, ultrazvučni metod, primjenu doplera. Terapija podrazumijeva mirovanje i antibiotsko liječenje. Skrotum treba podići tako da testisi budu položeni u istoj visini sa bedrom. Ako bolest ne popušta nakon 8 dana konzervativne terapije preporučuje se operativno liječenje.

Progenitalni herpes se javlja na glansu ili prepucijumu u vidu grupa mjehurića. Posle rupture mjehurića ostaju površinske ulceracije koje se mogu inficirati ili se epitelizuju. Ispoljava se blagim svrabom i pečenjem. Nije potrebno posebno liječenje.

Epididimitis Ovo je najčešće oboljenje u skrotumu adultnih muškaraca. Udruženo je sa urinarnom infekcijom, prostatitisom, seksualno prenosivim bolestima ili operacijama na prostati. U periodu nakon 45. godine života najčešće su izazivači uslovno patogene, gram-bakterije digestivnog trakta. Kod muškaraca starosti 20-45. godina dominantna je infekcija čiji su uzročnici Chlamidia trachomatis, Mycoplasma hominis i Ureoplasma urealyticum. Akutni epididimitis

Mumps orchitis

1 Edwin M. Meares, Јr., i Thomas A. Stamey, 1968. 2 Med. morbus Fournier

COVID-19 i vaše oči: savjeti za zaštitu vida tokom pandemije Dr sci med. Sergej Alpatov Dnevna bolnica Optimal, Podgorica

Zdravstveni stručnjaci kontinuirano proučavaju COVID19, što znači preporuke i promjene smjernica u globalnom događaju koje se brzo razvijaju. Ono što danas znamo da je istina možda neće biti narednih dana i nedjelja. Radimo na tome da sa vama podijelimo tačne informacije zasnovane na dokazima o potencijalnom uticaju COVID-19 na zdravlje vaših očiju i vida. Danas razgovaramo o tome šta se u medijima izvještava o koronavirusu u vezi sa zdravljem očiju. Kao i uvjek, svako ko je zabrinut zbog simptoma treba da kontaktira sa svojim očnim ljekarom. Infekcije očiju mogu biti simptom COVID-19 Nedavne studije izbijanja COVID-19 otkrile su da kod nekoliko pacijenata nastaje konjunktivitis, poznatiji kao „ružičasto oko“. Svi slučajevi ružičastih očiju zahtijevaju pažnju ljekara. Ako razvijete simptome: bol, iritaciju, crvenilo i otok oka, obratite se svom ljekaru za očne bolesti. U zavisnosti od drugih simptoma (groznica, kašalj, otežano disanje), to može biti pokazatelj infekcije koronavirusom. Alergije naspram koronavirusa Simptomi koronavirusa su detaljno opisani u medijima: vrućica, kašalj i otežano disanje. Ali sezonskim alergičarima može

biti teško riješiti je li to napad alergije ili možda nešto ozbiljnije. Važno je da alergije obično ne izazivaju povećanje temperature. Iako svrab u očima, curenje nosa i kijanje, koje je često povezano sa alergijama, mogu dovesti do kašlja i piskanja, ti simptomi se obično rješavaju antihistaminicima. Većina slučajeva koronavirusa je blaga do umjerena, slična prehladi. Generalno se preporučuje odmor, spavanje, korekcija groznice i drugih simptoma, po potrebi, sa ljekovima za koje ne treba recept, i održavanje hidratacije sokovima, vodom ili čajem. Samo u slučaju otežanog disanja morate zahtijevati stručnu medicinsku pomoć. Kontrolišite rad sa uređajima Praksa socijalnog distanciranja podrazumijeva više korišćenja telefona i kompjutera za rad, obuku i zabavu. Ovo znači da ćemo više vremena nego ikad biti ispred računara, tableta i mobilnih telefona. Iako su ovi uređaji danas postali sastavni dio života, dugi sati gledanja u ekran mogu oštetiti oči i pogoršati vid. U ovo vrijeme važno je iskoristiti jednostavne metode samopomoći. Da biste izbjegli digitalno naprezanje očiju, slijedite pravilo odmora kao u školi: pravite pauzu od 10 minuti svakih 40 minuta. Odmor za oči je gledanje na daljinu. Zbog toga ovih 10 minuta gledajte u planine, more ili nešto udaljeno.

Poslije rada sa kompjuterom napravite fizičku aktivnost na svježem vazduhu: trčanje, vožnja biciklom, šetnja. Prvi korak u ličnoj higijeni je pranje ruku Globalna zdravstvena kriza je učinila da se svi brinemo o svojoj ličnoj higijeni, a pranje ruku počinje da vam zauzima mnogo više vremena nego ikad ranije. Za one koji nose naočare ili kontaktna sočiva da bi dobro vidjeli, postoji duža lista preporuka kako bi bili sigurni i zdravi. Ova lista uključuje čišćenje naočara i opreme za kontaktna sočiva - sve to treba da se uradi nakon što, pogađate, operete ruke. Kako očistiti i sanirati naočare Isperite sočiva toplom vodom da biste uklonili debris ili prljavštinu sa površine. Ako imate polikarbonatna sočiva ili sočiva sa premazima, koristite specifičan sprej za naočare kao Koala Kleaner, ili probajte nježni tečni sapun za posuđe, ako su vam sočiva masna. Obavezno izbjegavajte sapune koji sadrže

losione ili slične hidratantne ingradijente. Dobro osušite sočiva mekom krpom od mikrofibre ili krpom napravljenom specijalno za sočiva. Nosioci kontaktnih sočiva su u „crvenoj zoni“ opasnosti i moraju biti posebno oprezni. Oni treba da se ozbilno pridržavaju higijenskih praksi, uključujući održavanje kontejnera kontaktnih sočiva čistim, ispiranje kontaktnih sočiva sterilnim rastvorom. Korišćenje svježeg rastvora, nošenje kontaktnih sočiva u odgovarajućem vremenskom periodu, nespavanje sa sočivima i osiguranje da su ruke svježe oprane prije i posle dodirivanja očiju je vrlo važno. Kao i uvijek, vaš očni ljekar je vaš najbolij ekspert za zdravlje očiju, i ako imate bilo kakvih pitanja ili nedoumica u vezi sa očima ili vidom, važno je da kontaktirate i nazovete ordinaciju ili pitate nas na instagramu @dr_sergei_alpatov. Želimo Vam zdravlja!

INTENZIVNE AKTIVNOSTI KOMORE FIZIOTERAPEUTA CRNE GORE Izvršni odbor Komore fizioterapeuta Crne Gore je na sjednici održanoj 24.12.2020. godine donio Odluku o pomoći nezaposlenim članovima prilikom prijavljivanja na konkurs za posao fizioterapeuta, kojom se odobrava refundacija troškova koji se odnose na zdravstvenu sposobnost, poštanske usluge, ovjeru i štampu dokumenata potrebnih za prijavljivanje na konkurs. Uz zahtjev prema Komori i račune o ostvarenim troškovima, potrebno je dostaviti i tekst konkursa na koji se prijavio podnosilac zahtjeva, najkasnije trećeg dana od završetka konkursa. Pravo na ostvarivanje ove pomoći se može ostvariti jednom u godini dana od dana stupanja na snagu ove Odluke koja se odnosi na članove Komore koji su nezaposleni i koji redovno plaćaju članarinu. Krajem godine je fizioterapeutima u ustanovama dostavljen primjerak Poslovnog dnevnika Komore fizioterapeuta Crne Gore za 2021. godinu, koji sadrži primjer izgleda: manuelnog mišićnog testa, testa mjerenja obima ekstremiteta, testa mjerenja dužine ekstremiteta, testa mjerenja obima pokreta u zglobovima, naziv i način aplikacije ljekova koji se najčešće unose putem elektroforeze i njihovo dejstvo, izvještaj fizioterapeuta, kalendar za 2021., 2022. godinu i prostor za evidenciju. Takođe, dostavljen je i po primjerak zaštitne maske KN95 i hemijske olovke svakom članu Komore zaposlenom u: primarnoj zdravstvenoj zaštiti (domovi zdravlja), sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti (opšte bolnice), tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti (specijalne bolnice i Klinički centar), dnevnim centrima za djecu sa smetnjama u razvoju, ustanovama za djecu i omladinu sa umjerenim, težim i teškim smetnjama u intelektualnom razvoju, ustanovi za kontinuiranu edukaciju i rehabilitaciju djece, omladine i odraslih sa tjelesnim smetnjama, senzornim smetnjama i djece, omladine i odraslih sa kombinovanim smetnjama u predškolskom odjeljenju, osnovnoj i srednje stručnoj školi i radno osposobljavanje, domovima za stare osobe, privatnim zdravstvenim ustanovama za fizikalnu terapiju i Studijskom programu Primijenjena fizioterapija.

Komora je donirala je 16.12.2020. godine zaštitne maske KN95 za 200 studenata Studijskog programa Primijenjena fizioterapija Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, a 28.12.2020. godine trenerke za rad u zimskim uslovima fudbalskom klubu „Dinamo“ Podgorica. Komora fizioterapeuta Crne Gore uputila je poziv zainteresovanoj stručnoj javnosti za izradu objedinjenog dokumenta pod nazivom Nacionalni djelokrug rada fizioterapeuta koji treba da sadrži opis poslova fizioterapeuta sa opisom terapijskih procedura, vremenski normativ zdravstvenih usluga u fizikalnoj terapiji, pravila struke i profesionalne vještine pri obavljaju zdravstvene djelatnosti iz oblasti fizikalne terapije. Takođe, upućen je poziv javnosti da se uključi u izradu priručnika o rehabilitaciji pacijenata tokom i nakon preležane zarazne bolesti uzrokovane novim koronavirusom. Komora fizioterapeuta Crne Gore (Komisija za izradu standarda i protokola iz oblasti limfedema) je u junu 2020. godine objavila dokument pod nazivom Standardi i protokoli u oblasti limfedema, koji predstavlja samo prvi korak u pokušaju da se sa tim zdravstvenim problemom, u prvom redu, upoznaju zdravstveni radnici, a sve u cilju blagovremenog i kvalitetnog tretmana pacijenata sa ovom problematikom. U našoj populaciji najčešće se susrijećemo sa sekundarnim limfedemom koji je posljedica različitih hroničnih patoloških stanja ili terapijskih intervencija (hirurško liječenje i radijacija). Pacijenti sa ovim zdravstvenim problemom za sada nemaju u okviru javnog zdravstva instituciju kojoj se mogu obratiti u cilju rješavanja svog problema tako da svaki pacijent zasebno uspijeva ili ne da nađe modalitet kako da sebi pomogne. Komora je izradila besplatan program za izradu izvještaja fizioterapeuta koji se koristi u privatnim zdravstvenim ustanovama za fizikalnu terapiju. Važno je istaći da je novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, koji je stupio na snagu 14. avgusta 2020.

godine, zabranjeno zdravstvenom radniku da obavlja zdravstvene djelatnosti za koje mu nije izdata licenca za rad. Takođe, zdravstvenom radniku su definisane kaznene odredbe koje se odnose na: obavljanje zdravstvene djelatnosti bez faksimila i licence za rad, kao i neizdavanje ovjerene i potpisane medicinske dokumentacije prilikom neposrednog pružanja zdravstvene zaštite. Komora je u 2020. godini organizovala Treći Kongres fizioterapeuta Crne Gore sa međunarodnim učešćem i šest besplatnih usavršavanja (dvije radionice i četiri predavanja). U 2021. godini je u planu osnovni kurs „PNF“, dvije radionice i organizacija usavršavanja za fizioterapeute u saradnji sa ljekarima iz raznih specijalnosti i subspecijalnosti. U 2021. godini su planirane i sljedeće aktivnosti: Kontinuirana podrška fizioterapeutima, posebno nezaposlenim fizioterapeutima; Izmjena podzakonskih akata Komore u cilju usaglašavanja sa novim Statutom; Anketiranje članstva; Predlozi članstva; Nastavak aktivnosti i interesovanja u cilju izmjena svih zakonskih i podzakonskih akata donesenih od strane Ministarstva zdravlja, a koja se tiču fizioterapeuta; Izrada Priručnika za fizioterapeute prilikom pokretanja privatne prakse; Priprema i realizacija promotivnih materijala u cilju promocije Komore; Učešće u događajima i programima koji prepoznaju rad fizioterapeuta i Komore; Obilježavanje 8. Septembra – Međunarodnog dana fizikalne terapije; Organizacija više stručnih konferencija, okruglih stolova i sastanaka u cilju evidentiranja problema, rješavanja problema i praćenja rješavanja problema u struci; Objava stručne literature; Nastavak interesovanja u vezi podnesene

inicijative u toku 2019. godine a u vezi posredovanja pri nabavci novih kolica za osobe sa invaliditetom i druge potrebne opreme odjeljenju za teže pokretne pacijente Instituta “Dr Simo Milošević” Igalo; Nastavak interesovanja u vezi podnesene inicijative u toku 2019. godine a u vezi usklađivanja koeficijenta fizioterapeuta zaposlenih u Institutu Igalo sa koeficijentom fizioterapeuta zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori; Nastavak interesovanja u vezi podnesene inicijative u toku 2019. godine a u vezi usklađivanja Pravilnika o sistematizaciji sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti; Nastavak interesovanja u vezi podnesene inicijative u toku 2019. godine a u vezi posredovanja pri nabavci potrebne opreme Jedinici za fizikalnu terapiju Doma zdravlja Bijelo Polje i Odjeljenju fizikalne medicine i rehabilitacije Opšte bolnice Bijelo Polje; Nastavak interesovanja u vezi podnesene inicijative u toku 2019. godine prema Ministarstvu zdravlja a u vezi novog radnog prostora za Jedinicu za fizikalnu terapiju Doma zdravlja Bijelo Polje; Nastavak interesovanja u vezi podnesene inicijative u toku 2019. godine a u vezi razmjene fizioterapeuta između ustanova u smislu radnih posjeta sa ciljem sagledavanja načina rada fizioterapeuta u nekoj drugoj ustanovi (domovi zdravlja, opšte bolnice, specijalne bolnice, domovi za stare), a što predstavlja i način usavršavanja; Prijavljivanje inspekcijskim organima i tužilaštvu svih oblika kršenja zakona i insistiranje da se svaki nelegalni rad u fizioterapiji procesuira i kazni u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Krivičnim zakonikom Crne Gore. Komora fizioterapeuta Crne Gore

Značaj ﬁzioterapije u uslovima pandemije izazvane virusom COVID-19 Mr sc. Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije

Tokom 2020. godine cio svijet je pogodila pandemija novog koronavirusa koja se proširila iz Kine. Svjetski zdravstveni sistem morao je brzo da odgovori, u vrlo kratkom roku, na eksponencijalni rast broja subjekata pogođenih Covid-19 infekcijom, koji su imali potrebu za poluintenzivnom ili intenzivnom njegom. Stručnjaci iz oblasti fizioterapije su često i prve kontakt osobe, što znači da su u poziciji da preuzmu odgovornost za rano otkrivanje zarazne bolesti i/ili upravljanje opterećenjem kako u ustanovama primarne, tako i onim na drugim nivoima zdravstvene zaštite. Stoga je važno da fizioterapeuti, ali i drugi zdravstveni radnici, budu upoznati sa Covid-19 infekcijom, kako bi djelovali u pravcu sprečavanja njenog prenosa i razumijevanja na koji način mogu da budu uključeni u proces pružanja medicinskih usluga. Istovremeno, mora se uzeti u obzir činjenica da fizioterapija igra važnu ulogu u zdravlju našeg društva, a u našim zajednicama trenutno postoje pacijenti na čije zdravlje i oporavak stručnjaci iz ove oblasti mogu značajno djelovati.

Fizioterapija se sprovodi u različitim okruženjima. Iako će mjere prevencije i kontrole infekcije biti jednake za sve, uloga fizioterapeuta u svakom okruženju može biti različita. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti, naglasak bi mogao biti na trijaži i ranoj identifikaciji slučajeva. U oviru brige u zajednici, naglasak bi mogao biti na edukaciji pacijenata i članova njihovih porodica. Dok se u bolničkom okruženju akcenat često stavlja na upravljanje respiratornim simptomima. Na primarnom nivou treba obezbijediti dva glavna zadatka: - Izbjegavati prenos; - Omogućiti edukaciju. Da bi se izbjegao prenos potrebno je primijeniti sljedeće postupke: a) Pridržavanje osnovnih zaštitnih mjera u svakom trenutku. Često obezbjeđivati higijenu ruku pranjem na bazi alkohola (ako ruke nisu vidljivo prljave) ili sapunom i vodom, ako su ruke prljave. Zatim izbegavati kontakt sa očima, nosom

i ustima. Potrebno je stvoriti naviku u vezi respiratorne higijene kašljanjem ili kijanjem u savijeni lakat. Na osnovu trenutnih savjeta, medicinske maske treba da nose zdravstveni radnici, ljudi koji imaju simptome Covid-19, kao i oni koji se brinu o ljudima sa potvrdom ili sumnjom na Covid-19 infekciju. Zatim ljudi stariji od 60 godina i oni u specifičnim zdravstvenim uslovima (gdje je Covid-19 rasprostranjen). Održavati socijalnu distancu od najmanje 2m od osoba sa respiratornim simptomima. Ako postoje simptomi groznice, kašlja i otežanog disanja, potrebno je zatražiti medicinsku pomoć. b) Promovisanje higijene disajnih puteva, kliničke higijene i higijene ruku podrazumijeva: postojanje odgovarajućih pisanih protokola za prevenciju i kontrolu infekcije u praksi i proslijeđivanje istih svim zaposlenima; postavljanje dodatnih natpisa u i oko klinike kako bi se podstaklo redovno pranje ruku; sigurnost da su na raspolaganju sredstva za dezinfekciju ruku

na bazi alkohola i/ili stanice za pranje ruku; redovno čišćenje i dezinfekciju odjeljenja i opreme, posebno nakon posjete pacijenta sa Covid-19 infekcijom. c) Osiguranje osoblju i pacijentima najnovije informacije o virusu. Informacije o higijeni ruku, disajnih puteva i drugim osnovnim zaštitnim mjerama, treba istaknuti na mjestu kontakta sa službom, kao što su prijemni prostori, čekaonice i sl. Oznake takođe treba da podstaknu posjetioce, osoblje, dobrovoljce i pacijente da se samoidentifikuju ako su u riziku od zaraze izazvane Covid-19 virusom. d) Izbjegavanje nepotrebnog direktnog fizičkog kontakta sa osobama koje mogu biti zaražene, odnosno izlaganja respiratornim sekrecijama. e) Biti u toku sa najnovijim informacijama o Covid-19 pandemiji putem ažuriranja informacija od strane Svjetske zdravstvene organizacije ili nacionalnog javnog zdravstvenog

organa.

f) Sprovođenje strategija rane identifikacije podrazimjevaju aktivnost fizioterapeuta u smislu preduzimanja aktivnog skrininga (postavljanje pitanja) i pasivnog skrininga (signalizacija) pacijenata na Covid-19. Ako pacijent telefonski zakazuje pregled i ima nedoumice u vezi sa virusom, potrebno ga je pitati da li je imao nedavno putovanje u mjesta sa pretpostavljenim kontinuiranim prenosom infekcije u zajednici, ili da li je imao nedavni kontakt sa bilo kim sa potvrđenom Covid-19 infekcijom, odnosno da li je imao nedavni rad ili posjete zdravstvenoj ustanovi u kojoj su se liječili pacijenti sa potvrđenim Covid-19 virusom. Ukoliko je odgovor „ne“ na sva gore navedena pitanja, pacijent može nastaviti proceduru zakazivanja pregleda. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, bilo koja osoba (uključujući i zdravstvene radnike) koja je bila izložena pojedincu sa sumnjom na Covid-19 infekciju, smatra se „kontaktom“. Ovim kontaktima se savjetuje da nadgledaju svoje zdravlje 14 dana od posljednjeg dana mogućeg kontakta, kako bi preduzeli odgovarajuće mjere ukoliko je potrebno. g) Fizioterapeuti su odgovorni za razmjenu znanja o sprječavanju prenosa Covid-19 virusa. To bi trebalo uraditi u bilo kojoj interakciji sa pacijentom, bilo u klinici, telefonom ili putem digitalne konsultacije. Pored pomenutog, mnogi ljudi će se suočiti sa nedjeljama izolacije, a promocija zdravlja u tom periodu je ključna. Fizioterapeuti su u dobrom položaju da pružaju usluge i trebali bi biti proaktivni u pružanju strategija održavanja zdravlja, uključujući: Aktivnost: uzimajući u obzir pojedinačnu situaciju i zdravstveno stanje pojedine osobe, stručnjaci iz oblasti fizioterapije pružaju savjete o tome kako preduzeti odgovarajuće aktivnosti. Ishranu: dobra ishrana je ključna za jačanje imuniteta. Spavanje: san je, takođe, veoma bitan za održavanje stanja dobrog imunološkog sistema. Ljudima treba savjetovati da održavaju normalan obrazac i dobru higijenu spavanja. Um: što su ljudi duže izolovani, to će više patiti i mentalno zdravlje, posebno za ljude koji žive samostalno. U tom smislu stručnjaci nude strategije za održavanje dobrog mentalnog zdravlja tako što će ljude savjetovati da budu mentalno aktivni sa učenjem i igranjem, tako što će održavati društvene odnose pomoću alata za video konferencije. Pored pomenutog, stručnjaci iz oblasti fizioterapije svojim pacijentima mogu ponuditi pomoć u zajednici (kod kuće). U situaciji kada osoba sumnja na Covid-19 infekciju sa blagim simptomima, njega se može pružiti kod kuće. Predlaže se da stručno lice procijeni da li je stambeni prostor pogodan za pružanje potrebne aktivnosti. Ovo bi moglo biti posebno relevantno kada osoba ima komorbiditet, smanjeno funkcionisanje, invaliditet i/ili se radi o staroj osobi. Svjetska zdravstvena organizacija je pružila savjete za kućnu njegu u slučaju sa blagim simptomima. Nadalje, pojedini pacijenti mogu doživjeti ozbiljnije simptome Covid-19 infekcije. Pomenuti se hospitalizuju, najčešće sa upalom pluća. U nekim slučajevima bolest uključuje tešku pneumoniju, akutni respiratorni distres sindrom, sepsu i septički šok. U tim slučajevima, fizioterapeut se može naći uključen u procesu respiratorne njege pacijenta. Međutim, tokom akutne faze Covid19 infekcije, Lazerri i saradnici ističu da su bilo kakve intervencije,

koje mogu potencijalno povećati rizik, kontraindikovane i treba ih izbegavati. U situacijama kada je pacijent stabilan, glavni cilj respiratorne fizioterapije je mobilizacija sekreta i olakšavanje rada disajnih organa. Intervencije mogu uključivati tehnike kao što su pozicioniranje, autogena drenaža, vježbe disanja, kao i manuelne tehnike koje pomažu iskašljavanju sputuma. Ove intervencije se mogu izvoditi u bilo kojoj fazi bolesti, kada je to usklađeno i sigurno za izvođenje. Stručnjaci iz oblasti fizioterapije se mogu naći u poziciji da smanje obim posla u odeljenjima za hitne slučajeve i/ili da daju svoj doprinos u vezi sa brigom hospitalizovanih slučajeva zaraženih Covid-19 infekcijom. Fizioterapeuti specijalizovani za mišićno- koštane bolesti i povrede mogu da doprinesu oporavljenim slučajevima od Covid-19 infekcije da se vrate u punu funkciju. Ambulantna odjeljenja u bolnicama mogu da pomognu u slučajevima akutnih/hitnih povreda. Međutim, pružanje usluga može biti realizovano i posredstvom telerehabilitacije, kako bi ljude držali socijalno distanciranima i van potencijalno zaraznih sredina. Da bi se smanjio prenos (ili u slučaju kada je klinika prisiljena da se zatvori) može se razmatrati primjena digitalnih strategija za nastavak pružanja fizioterapijsikih usluga. Trenutno ne postoje uspostavljeni ili priznati globalni standardi ili sporazum za digitalno pružanje fizioterapijske zaštite. Međutim, čini se da ukupni novonastali dokazi ukazuju na to da digitalne tehnologije pružaju nove mogućnosti fizioterapijskoj profesiji da pruže visokokvalitetnu i prihvatljivu njegu korisnicima svojih usluga na načine koji može imati koristi za sve. Neke nacionalne fizioterapijske organizacije pozdravljaju upotrebu digitalnih praksi tamo gdje se poboljšava usluga za pacijenta. Za primjenu telerehabilitacije mogu se koristiti različiti pristupi, kao što je upotreba opštih alata za komunikaciju poput e-pošta, razmene poruka i video konferencija i/ili specifične platforme za fizioterapiju. Važne su prepreke za pristup upotrebi ovih alata, kako bi se pružila podrška tamo gdje je to potrebno, ukoliko je moguće. U ovom smislu, važno je pratiti sve nacionalne ili državne zakone u vezi sa telemedicinom ili telehealth uslugama. Nadalje, nerijetko pacijenti pate od oslabljenog fizičkog stanja zbog infekcije, što smanjuje njihovu sposobnost za vježbanjem, posebno kada se javljaju sa povišenom tjelesnom temperaturom, dispnejom, mijalgijom i umorom oslabljeno fizičko stanje takođe može biti rezultat produžene mehaničke ventilacije i imobilizacije. Hospitalizovani pacijenti, čak i oni sa umjerenom težinom bolesti, mogu provesti nedjelje u bolničkoj izolaciji, uz značajno smanjenje nivoa njihove aktivnosti, pa su skloni smanjenju mišićne snage i kardiorespiratornog kapaciteta (opšte izdržljivosti). Iako ne postoje studije specifične za pacijente sa Covid-19, klasično kritični pacijenti koji su prošli ranu mobilizaciju pokazali su smanjenje delirijuma i trajanja mehaničke ventilacije, Stoga ranu mobilizaciju treba započeti što je prije moguće, kada to stanje pacijenta dozvoljava, odnosno kada za to pacijent ima odgovarajuće kliničke uslove. Ova mobilizacija može uključivati neuromuskularnu stimulaciju, terapijske vježbe i vertikalizaciju. I na kraju, unutar rehabilitacije u fazi oporavka, ključna je odgovornost fizioterapeuta u saradnji sa multidisciplinarnim timom, koji uključuje i radne terapeute, logopede, dijetetičare, psihologe i sl.

TERAPIJSKE VJEŽBE U TRETMANU TENDINOPATIJE TIBIJALISA POSTERIORA Mr Vesna Samardžić, spec. primijenjene fizioterapije, Univerzitet Crne Gore, Medicinski fakultet, Studijski program primijenjena fizioterapija, Igalo Mr Bojan Kraljević, spec. primijenjene fizioterapije, JU Stručna medicinska škola, Podgorica Mr Krsto Kovačević, spec. primijenjene fizioterapije, Komora fizioterapeuta Crne Gore Uvod

Tendinopatija tibijalisa posteriora nastaje pod uticajem mehaničkih, vaskularnih i neuralnih činilaca, koji u većini slučajeva djeluju u kombinaciji. Najčešće je u pitanju povreda usljed prenaprezanja i prekomjerne upotrebe (engl. overuse), pri čemu tetiva pretrpi iznenadnu traumu od koje ne može spontano da se oporavi. Javljaju se bol, otok i poremećaj funkcije. Može da nastane i kao posljedica imobilizacije nakon preloma, ako tetiva ostane u skraćenom položaju. Tendinopatija tibijalisa posteriora predominantno se javlja kod trkača i sportista čiji sport zahtijeva trčanje. Manifestuje se bolom, otokom i poremećajem hoda. Čest je uzrok stečenog ravnog stopala. Anatomski podaci Tibijalis posterior polazi sa posterolateralne strane tibije i posteromedijalne strane fibule i membrane interosee. Prolazi kroz duboki posteriorni kompartment potkoljenice. Tetiva prolazi iza medijalnog maleolusa, gdje je ishrana insuficijentna, pa je to uobičajeno mjesto rupture. Tetiva se prije pripajanja dijeli u više snopova. Pripaja se za navikularnu, drugu i treću kuneiformnu i kuboidni kost i za plantarni dio druge, treće i četvrte metatarzalne kosti. Povratna komponenta tetive se pripaja za sustentakulum talusa. Tibijalis posterior stabilizuje srednji dio stopala i formira rigidan segment, učestvuje u produkciji energije za propulziju u fazi terminalnog oslonca u kombinaciji sa plantarnim fleksorima. Prolongirana pronacija u fazi terminalnog oslonca pri hodu vjerovatni je uzrok preopterećenja tetive, što dovodi do degenerativnih promjena, praćenih disfunkcijom i pojavom bola. Tendinopatija tibijalisa posteriora objektivno se manifestuje bolnom osjetljivošću na palaciju neposredno iza medijalnog

maleolusa, nekada i proksimalno duž posteromedijalnog dijela tetive na tibiji, kao i bolnom osjetljivošću na palpaciju navikularne kosti. Bol se javlja pri pružanju otpora na pokret plantarne fleksije i inverzije, kao i pri pasivnoj everziji i dorzifleksiji. Prevalenca iznosi od 3,3% do 10%, ali ako se dijagnostikuje u kasnijem stadijumu, sa većim procentom. Klinički stadijumi Tendinopatija tibijalisa posteriora odvija se u četiri klinička stadijuma. - Prvi stadijum karakteriše se blagim otokom, bolom s unutrašnje strane medijalnog maleolusa, bolnim podizanjem na prste pri jednostrukom osloncu, deformitet se ne javlja. - Drugi stadijum: longitudinalni svod se spušta, stopalo je u abdukciji, odizanje na prste često je nemoguće. - Treći stadijum karakteriše se fiksiranim deformitetom tarzusa. - Četvrti stadijum odlikuje se lateralnim nagibom talusa. Epidemiologija i faktori rizika Oko15% povreda prenaprezanja kod trkača su tendinopatije mišića stopala, i to najčešće Ahilove tetive, tetive tibijalisa posteriora, peroneusa longusa i peroneusa brevisa. Tendinopatije

se javljaju kod sportista, ali i kod sedantarnih osoba, rijetko kod djece. U populaciji starijih osoba prevalenca je 10%. Disfunkcija tetive je najčešći uzrok stečenog ravnog stopala kod odraslih, obično nastaje kod gojaznih, sredovječnih žena. Čak do 60% pacijenata imaju hipertenziju, dijabetes, gojaznost, koriste kortikosteroide, u anamnezi navode raniju operaciju ili povredu stopala. Obično je zahvaćeno samo jedno stopalo. Potrebno je odrediti moguće faktore rizika: unutrašnje (intrinsične) i spoljašnje (ekstrinsične). Ekstrinsični faktori su neodgovarajući trening, loša tehnika trčanja, neadekvatna obuća. Intrinsični faktori su loše postavljeno stopalo, diskrepanca u dužini nogu, disbalans mišića, ženski pol, starost, laksitet zgloba, gojaznost. Anamneza i ﬁzikalni pregled Pacijenti sa tendinopatijom navode postepeni početak bola u predjelu zahvaćene tetive, koji se pogoršava u toku aktivnosti. U ranoj fazi bol se smanjuje nakon zagrijavanja, a u kasnijoj fazi prisutan je i pri mirovanju. U anamnezi se navodi povreda, novi sport, nove vježbe, povećanje intenziteta aktivnosti. Bol u mirovanju opisuje se u vidu tištanja, a kao oštar u toku aktivnosti. Pri pregledu se uočava smanjen obim pokreta i bol na palpaciju. Važno je ispitati biomehaničke abnormalnosti pri stajanju i hodu. Pri pregledu može se vidjeti ,,previše prstiju”: posmatranjem straga uočava se više prstiju na spoljnoj strani stopala, prekomjerna pronacija i slabost mišića zahvaćenog stopala. Nedostaje normalan varus pete pri odizanja na prste. Podizanje na prste u jednostrukom osloncu je bolno i ne može da se izvede 10 puta uzastopno. Liječenje Do 1990. godine bolna tetiva se označavala kao tendinitis sa pretpostavkom da je inflamacija uzrok patološkog procesa. Liječenje je bilo usmjereno na primjenu nesteroidnih antiinflamatornih ljekova i kortikosteroida. Tokom prve decenije 21. vijeka neinflamatorna ili degenerativna teorija se dominantno koristi u objašnjenju tendinopatije. Ovaj ,,degenerativni“ pristup u tumačenju tendinopatije nastoji da unaprijedi terapiju i rehabilitaciju zahvaćene tetive pristupom koji u osnovi nije ,,antiinflamatorni“. Uobičajeni tretmani se klasifikuju u četiri grupe: 1) ekscentrične vježbe s progresivnim opterećenjem, 2) infiltracija krvi i krvnih produkata radi pospješivanja zacjeljenja i remodelacije, 3) kontrola bola, i 4) ekstrakorporalna udarna talasna terapija (engl. extracorporeal shock wave therapy – ESWT). Tretman tendinopatije treba uvijek početi konzervativnim liječenjem koje uključuje zaštitu, relativno mirovanje, led, kompresiju, elevaciju, medikamente i modalitete. Preporučuje se smanjenje fizičke aktivnosti radi poštede. Trajanje relativnog mirovanja zavisi od povrede i nivoa aktivnosti svakog pacijenta. U ranoj fazi preporučuje se hod pomoću štaka, uložak za petu i ortoza za stopalo. Nesteroidni antiinflamatorni ljekovi, led i drugi modaliteti koji djeluju antininflamatorno takođe se mogu koristiti. Modaliteti koji uspješno otklanjaju i smanjuju bol su laser, ultrazvuk, krioterapija i poprečna frikciona masaža. Nema mnogo istraživanja koja podržavaju efikasnost fizikalnih modaliteta u tretmanu tendinopatije. Led je jednostavan modalitet za smanjenje otoka i bola. Primjenjuju se hladne obloge u trajanju 20 do 30 minuta svaka dva do četiri sata ili kad se osjeti da je bolno mjesto ponovo toplo.

U sljedećoj fazi primjenjuju se vježbe obima pokreta – everzija i dorzifleksija s oprezom jer prekomjerno pasivno istezanje tetive može da prolongira zacjeljenje. Za održavanje medijalnog longitudinalnog svoda privremeno se primjenjuje tejping i/ili ortoza dok se ne izradi uložak po mjeri. Korisne su vježbe u vidu hvatanje kamenčića, lateralno nabiranje peškira, pokreti inverzije i everzije, kružni pokreti u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru na balans ploči. Vježbe balansa su stresne za lateralne tetive stopala. Vježbe u zatvorenom kinetičkom lancu i ekscentrično jačanje primjenjuju se u kasnijoj fazi rehabilitacije. Ekscentrične vježbe jačanja smatraju se korisnim za stimulisanje stvaranja novog kolagena. Ekscentrično propadanje pete pri stajanju na jednoj nozi funkcionalno opterećuje tetivu tibijalisa posteriora. Bočni hod i hod sa preplitanjem nogu postavljaju ekscentrični izazov za tetivu. Kontrolisano prizemljenje prilikom silaska sa stepenice, u progresiji sa većom visinom, uspostavlja neophodnu kontrolu pronacije pri trčanju i doskoku. Hiruško liječenje se primjenjuje kada fizikalni tretman u roku od šest mjeseci ne dovede do poboljšanja. Tretman uključuje identifikaciju i modifikaciju intrinsičnih i ekstrinsičnih faktora koji su uzrokovali tendinopatiiju. Terapijske vježbe su ključne za oporavak, ali se moraju primijeniti u odgovarajućem trenutku i s odgovarajućim intenzitetom, inače mogu izazvati pogoršanje. Program ekscentričnih vježbi Ekscentrične vježbe se sastoje u kontrolisanoj elongaciji opterećenog mišića. Smatra se da su ove vježbe najbolji način za jačanje tetive. Dokazana je takođe korist od ekscentričnog jačanja u tretmanu tendinopatije Ahilove i patelarne tetive, a i kod drugih tendinopatija. Program ekscentričnih vježbi za bolnu tendinopatiju treba da se sastoji od tri seta vježbi sa po 15 ponavljanja, jednom do dva puta dnevno, najmanje 12 sedmica. Pojava bola za vrijeme vježbi nije kontraindikacija. Pacijenti se ohrabruju da nastave sa vježbama iako su one praćene bolom, ali bol ne smije da se pojačava ili da onemogućava pokret. Koncentrične vježbe treba da se izvode pasivno ili pomoću nezahvaćenog segmenta kada su u pitanju vježbi u zatvorenom kinetičkom lancu. Ekscentrične vježbe odnose se samo na zahvaćeni mišić, u početku se izvode sporo, a kasnije brzina pokreta se progresivno povećava. Ako je evidentna slabost mišića u kinetičkom lancu, ona treba da se riješi prije vraćanja sportskim aktivnostima. Zaključak Na osnovu dostupnih istraživanja može se zaključiti da je primjena terapijskih vježbi kod tendinopatije tibijalis posteriora dobar izbor. Vježbe jačanja u kombinaciji sa upotrebom ortoze su korisne, a ekscentrično jačanje ima prednost u smislu boljeg uticaja na kontrolu bola, onesposobljenost i subjektivnu samoevaluaciju funkcionalnosti stopala. Nedostaju dokazi u vezi jedinstvenog protokola doziranja, intenziteta vježbi jačanja i istezanja. Osim zaključka da nema dovoljno istraživanja, može se istaći da se u postojećim istraživanjima uočava pitanje metodološkog kvaliteta budući da je u pitanju mali broj ispitanika, a randomizacija je primijenjena u svega nekoliko istraživanja. Fizioterapeuti se u praksi rukovode objektivnom i subjektivnom procjenom, evaluacijom faktora rizika i uzroka tendinopatije i svoju praksu zasnivaju na dokazima (evidence based physiotherapy practice).

KARIJES RANOG DJETINJSTVA Dr Kemal Šahmanović Spec. dječje i preventivne stomatologije Karijes ranog djetinjstva (KRD) je najčešći oblik karijesa koji zahvata mliječnu denticiju. Specifična je forma karijesa mliječnih zuba koja zahvata glatke površine mliječnih zuba i ima akutan tok. KRD je oboljenje koje postoji kada imamo bar jedan kariozni, ekstrahovani ili plombirani mliječni zub kod djece do 71 mjeseca života ili mlađe. Karakteristike ovog oboljenja su da se javlja u najranijem uzrastu, zahvata veliki broj zuba, brzo se širi, često izaziva komplikacije na pulpi i ima kompleksnu terapiju. KRD je danas jedno od najzastupljenijih oboljenja kod djece uprkos tome što ga primjenom adekvatnih preventivnih mjera možemo spriječiti. Sinonimi za karijes ranog djetinjstva su: cirkularni karijes, melanodontia, rampantni karijes, sindrom bočice, milolisis dentis, baby bottle mouth, a danas se koristi naziv karijes ranog djetinjstva (Early Childhood Caries – ECC). Rasprostranjenost KRD u svijetu prema Moss se kreće 3–45%. U SAD-u se smatra da 70–90% predškolske djece ima KRD. U Švedskoj između 20–30% djece ima vidljiv karijes sa tri godine. Kod nas trenutno nemamo egzaktne podatke o rasprostranjenosti KRD, u bivšoj državnoj zajednici ona se kretala između 5–12%. Etiologija Etiologija nastanka KRD je nepoznata. Ranije se smatralo da opšta oboljenja imaju uticaj na nastanak KRD. Danas znamo da lokalni faktori imaju dominantnu ulogu u nastanku ovog oboljenja. Kao i drugi kariozni procesi za nastanak ovog oboljenja važni su lokalni faktori a to su faktor domaćin (mliječni zubi), faktor uzročnik (dentalni plak), faktor ishrana (prirodna, vještačka). U periodu kada niču mliječni zubi, a to je period odojčeta i malog djeteta, još nije završena mineralizacija i maturacija gleđi

mliječnih zuba. U tom periodu su brojna oboljenja (digestivnog i respirativnog trakta, sistemska oboljenja i druga) koja su praćena poremećajem opšteg stanja. Sve to utiče na lošiji kvalitet mineralizacije gleđi mliječnih zuba. Upravo pojava karijesa u vratnom dijelu zuba smatra se direktnom posljedicom lošije mineralizacije zuba koja je izražena u tom predjelu. Na lokalizaciju KRD u vratnom dijelu zuba smatra se da ima uticaja i smanjena količina pljuvačke u toj regiji. Neposredno nakon rođenja, usta djeteta su sterilna. Nicanjem prvih zuba stvaraju se uslovi za kolonizaciju usta kariogenim mikroorganizmima, prvenstveno streptokokus mutansom. Zato je važno održavati oralnu higijenu već od samog rođenja djeteta. Jako je važno da osoba koja provodi najviše vremena sa djetetom i sa njim je u najintimnijem kontaktu ima sanirane zube, odnosno usta bez aktivnog karijesa. Na taj način se onemogućava kolonizacija djetetovih usta kariogenim bakterijama direktnom transmisijom. Ishrana je najvažniji faktor u nastanku KRD. Loše navike u ishrani u ovom periodu su: 1. zanemarivanje dojenja, 2. česta prehrana odojčeta, 3. slatki napici, 4. dodatno slađenje napitaka, 5. cucle umočene u med ili šećer. Kod djece koja nastavljaju dojiti nakon navršene prve godine života postoji veliki rizik od karijesa ranog djetinjstva. U nastanku KRD, osim lokalnih faktora, veliku ulogu imaju i socioekonomski faktori, kao što su nizak nivo obrazovanja roditelja, siromaštvo, pripadnost određenim etničkim grupama kao i pristupačnost stomatološke zaštite.

Karijes ranog djetinjstva KRD

Klinička slika Karijes ranog djetinjstva nastaje vrlo rano, neposredno po nicanju gornjih prednjih zuba u vratnom dijelu labijalne površine. U tom predjelu se nalazi neonatalna linija koja razdvaja gleđ mineralizovanu prije i poslije rođenja. Upravo je to mjesto smanjene otpornosti gleđi. KRD se u početku manifestuje u vidu kredasto-bijelih promjena na demineralizovanoj gleđi. U toku dalje progresije bolesti ove promjene dobijaju mrku boju, zatim dolazi do pojave većeg broja sitnih kaviteta koji se kasnije spajaju i obuhvataju cijelim obimom krunicu zuba. Ako se ne preduzmu odgovarajuće mjere dolazi do ekstremno brze progresije bolesti i kompletnog razaranja zuba. Karakteristično za ovo oboljenje je da ne daje simptome dok se ne jave komplikacije. Na kraju ostaju samo patrljci od zuba, imamo utisak da su se zubi jednostavno istopili. Najčešće su zahvaćeni maksilarni sekutići, dok mandibularni sekutići obično ostaju zdravi. Ako karijesni proces ostane aktivan, inficiraće se i gornji i donji mliječni molari i očnjaci. U daljem toku bolesti karijes se, osim glatkih povrsina zuba, može razviti i u jamicama i fisurama mlječnih molara kao i na aproksimalnim površinama. Komplikacije Posljedice cirkularnog karijesa su višestruke: Lokalne: 1. poremećaj razvitka lica i vilica; malokluzije, 2. dento-alveolarne infekcije,

Opšte:

3. gingivitisi, 4. periodontitisi. 1. poremećaj ishrane sa reperkusijom na digestivni trakt, 2. poremećaj opšteg rasta i razvoja, 3. poremećaj govora i komunikacije, 4. bol, 5. strah od stomatoloških intervencija, 6. narušeno oralno i opšte zdravlje, 7. poremećen kvalitet svakodnevnog života.

Liječenje Kada u ordinaciji imamo dijete sa KRD prvo što treba da uradimo jeste da iz anamneze otkrijemo uzrok oboljenja i da ga otklonimo. Veliki problem kod liječenja KRD predstavlja uzrast djeteta i njegova mentalna nezrelost. Dijete ne shvata značaj stomatološke intervencije, ima ograničenu izdržljivost, strah od nepoznatih osoba i stresnih situacija. Nažalost, često se dešava da prvi kontakt djeteta sa stomatologom i stomatološkom ordinacijom bude neka bolna intervencija. Budući da u ustima imamo obimne kariozne lezije koje je teško restaurirati, ukoliko ne možemo uspostaviti saradnju sa djetetom treba dati prednost interceptivnom pristupu liječenja. Kada dijete bude spremno za saradnju možemo nastaviti sa restaurativnim tretmanom.

Zdrave navike – zdravi zubi

U liječenju KRD postoji mogućnost sanacije zuba uz pomoć sedacije koja se koristi za manje komplikovane postupke. Kada imamo komplikovane restaurativne postupke i ekstrakcije većeg broja zuba, proceduru možemo sprovesti u opštoj anesteziji. Za razliku od rada u stomatološkoj ordinaciji, stomatološki zahvat u opštoj anesteziji je radikalniji, u smislu više ekstrakcija nego sanacija. Procedura opšte anestezije je invazivna i farmakološki stresna za malu djecu i trebamo je koristiti samo za najteže slučajeve. Terapija KRD zavisi od kliničke slike u trenutku dolaska kod stomatologa. Kod pravljenja plana terapije prioritet nam mora biti zaustavljanje karioznog procesa, odnosno smanjenje karijesne aktivnosti. U liječenju KRD koristimo opšte i lokalne postupke. Opšti postupci obuhvataju mjere za zaustavljanje karijesa i preventivne mjere. U sklopu opštih postupaka moramo otkriti etiološke faktore KRD. Neophodno je uspostaviti dobru saradnju sa roditeljima i sarađivati sa njima kao stručno lice a ne ponasati se kao sudija. U suprotnom uspjeh u terapiji KRD će biti neadekvatan. Preventivne mjere obuhvataju savjete o ishrani, uputstva o oralnoj higijeni i primjenu fluorida. Savjeti o ishrani se odnose na: I. izbjegavanje davanja napitaka koji sadrže šećer (zaslađeni sokovi, čaj, mlijeko) putem flašice, II. izbjegavanje uspavljivanja odojčeta sa flašicom zaslađenog mlijeka, III. izbjegavanje dugotrajnih obroka i podoja,

IV. izbjegavanje korišćenja slatkiša i fermentabilnih ugljenih hidrata između obroka. Od velikog značaja je redovno i pravilno održavanje oralne higijene. Roditelji trebaju djeci da peru zube dva puta dnevno (ujutro i uveče), primjenom mekane četkice čija dimenzija odgovara uzrastu djeteta. Kod djece uzrasta od 2-5 godina upotrebljavamo količinu paste za zube koja odgovara veličini zrna graška. U terapiji KRD neophodna je primjena fluorida. Egzogene metode primjene fluorida imaju prednost nad endogenim metodama. U biosistemu pljuvačka-plake-površina gleđi lokalnom primjenom fluorida obezbjeđujemo njihovo prisustvo a samim tim i povećavamo otpornost gleđi zuba, omogućavamo remineralizaciju početnih lezija u gleđi, vršimo inhibiciju enzima mikroorganizama dentalnog plaka i smanjujemo aktivnosti streptokokus mutansa. U ovom uzrastu fluoridi se lokalno dopremaju najlakše aplikacijom laka sa fluoridima. Izlaganje fluorida se može raditi kombinovanom upotrebom tableta sa fluoridima i zubnom pastom sa fluoridima. Lokalni postupci obuhvataju konzervativnu, hiruršku (ekstrakcija), protetsku i kombinovanu terapiju. Konzervativna terapija KRD se ne razlikuje od terapije drugih oblika karijesa mliječnih zuba. Pridržavamo se pravila pri sanaciji zuba mliječne denticije: 1. zbrinuti akutna oboljenja, ukazati prvu pomoć, restaurativni tretman odložiti za kasnije, 2. prvo sanirati duboki, zatim površinski karijes, 3. prilikom sanacije prioritet dati drugim mliječnim molarima i očnjacima.

Drugi molari, obično su manje pogođeni zbog kasnije erupcije i kraćeg vremena izlaganja etiološkim faktorima u usnoj šupljini. Očnjaci i drugi molari su zubi od većeg značaja za normalan razvoj vilica i erupciju zuba stalne denticije. Ako je moguće, te zube treba konzervativno liječiti, a kada je došlo do infekcije pulpe potrebno je preduzeti adekvatan endodonski tretman. Kod male djece, kada je nemoguće uraditi adekvatnu preparaciju kaviteta, može se koristiti i atraumatska restaurativna tehnika (ART) ili hemijsko uklanjanje karijesa karisolvom (Carisolv). Kao materijale izbora u restauraciji kavitetea kod KRD koristimo glas-jonomer cemente i kompomere. Ekstrahiramo prvenstveno zube uzročnike dentogenih infekcija i zube sa periapikalnim procesima. Gangrenozne zube ekstrahiramo nakon završene sanacije ostalih mlječnih zuba. Moram istaći da nijedan gangrenozan zub ne smije biti čuvar prostora. U sklopu protetske rehabilitacije pacijenata sa KRD koriste se gotove metalne krunice od nerđajućeg čelika i mobilne protetske nadoknade (parcijalne proteze). Gotove čelične krunice se primjenjuju kod mliječnih molara i očnjaka kada su njihove krunice sa obimnom karioznom destrukcijom i ne mogu se adekvatno konzervativno sanirati. Parcijalne proteze se ne primjenjuju prije treće godine kod djece. Imaju ulogu čuvara prostora za stalne zube, pomažu funkciji žvakanja, govora i omogućuju ljepši estetski izgled. Pacijenti sa

parcijalnim protezama moraju se često kontrolisati, barem jednom mjesečno. Zaključak KRD je hronično infektivno oboljenje kod male djece i predstavlja ozbiljan javno zdravstveni problem. I pored preduzimanja mjera prevencije ovo oboljenje je u porastu u svijetu. Da bismo smanjili učestalost i imali uspjeha u liječenju KRD potrebno je kontinuirano sprovoditi preventivne programe i vršiti promociju oralnog zdravlja. Sa prevencijom KRD treba početi što je moguće ranije, još od same trudnoće majke. Potrebno je uspostaviti saradnju sa ginekolozima i pedijatrima. Sa roditeljima je neophodno uspostaviti saradnju imajući u vidu da su oni odgovorni za oralno zdravlje djeteta u najranijem uzrastu. Naročito je važno edukovati roditelje o pravilnom održavanju oralne higijene kod djece i eleminisanju loših navika u ishrani. Pri radu sa djecom koja imaju KRD, od stomatologa se traži dobro stomatološko kao i opšte medicinsko znanje i veliko iskustvo u radu sa djecom. Kod svakog pacijenta je potrebno napraviti individualan terapijski plan i adekvatnim terapijskim postupcima u datoj situaciji postići optimalne rezultate i na taj način spriječiti nastanak lokalnih i opštih komplikacija. Moramo se potruditi da našoj djeci podarimo lijep osmijeh kao važan dio oralnog i opšteg zdravlja.

Literatura: 1. Dečja stomatologija - D. Beloica, M. Vulović, M. Gajić, R. Stevanović, M. Ivanović, M. Carević, Z. Vulićević, D. Marković 2. Preventivna stomatologija - D. Beloica, M. Vulović, M. Gajić, R. Stevanović, M. Ivanović, M. Carević, Z. Vulićević, D. Marković 3. Pedodoncija - G. Koch, S. Poulsen 4. Dečja i preventivna stomatologija - P. Stošić, V. Lukić, Đ. Baba – Milkić, O. Vojinović, M. Živković, V. Popović, D. Beloica, M. Vulović, D. Cekić 5. Dečja stomatologija - Mihajlo Gajić, Maja Lalić 6. Osnove zubnog karijesa - Edwina A. M. Kidd 7. Socio ekonomski značaj i prevencija karijesa ranog djetinjstva - Danijela J. Jakšić Gvozdić, Jasmina R. Milovanović, Acta Stomatologica Naissi 8. Early Childhood Caries: Prevalence, Risk Factors, and Prevention – Sukumaran Anil, Pradeep S. Anand, Frontiers in Pediatrics 9. Early Childhood Caries (ECC) Prevalence and Background Factors: A review – Giovanna Congiu, Guglielmo Campus, Pier Franca Lugliè

Tekst preuzet iz Biltena broj 6 Stomatološke komore Crne Gore

Od marta „ne gledaju na časovnik i radno vrijeme”

DOM ZDRAVLJA - KOLAŠIN

U VRIJEME COVID-19 Zaposleni u Domu zdravlja - Kolašin, u vrijeme koronavirusa spremni su da odgovore svim izazovima Dom zdravlja u Kolašinu protekle 2020. obilježio je 40 godina rada. 24. decembra, u uslovima protivpandemijskih mjera, obilježen je ovaj jubilej. Direktorica dr Jelena Zindović podsjetila je ovom prilikom da je prije četiri decenije Dom zdravlja u Kolašinu bio jedan od najmodernijih u Crnoj Gori. Ona je navela da je ova ustanova počela sa radom 23. maja 1980. godine. Ukazujući na značaj šireg društvenog angažovanja ljekara ovog doma zdravlja, Zindović je izrazila žaljenje zbog nemogućnosti prisustva onih koji su uložili sebe u kolašinsko zdravstvo kao i prijatelja, ljekara iz susjednih gradova, koji usljed aktuelne epidemije nijesu mogli da dođu. Ukazujući na otežane uslove funkcionisanja zbog pandemije, ona je istakla nesebično angažovanje zaposlenih ljekara koji od marta 2020. praktično i da nemaju određeno radno vrijeme. Ističući da je kolašinsko zdravstvo iznjedrilo medicinske autoritete čije su dijagnoze potvrđivane na najpoznatijim klinikama regiona, predsjednik Opštine Kolašin Milosav Bulatović ukazao je istorijski značaj rada dr Maksima Popovića ovom zdravstvenom sistemu. - Doktor Maksim Popović je zadivio svoju struku kada je davanjem injekcije u srce spasio život Veljku Vlahoviću, poznatom društvenom i revolucionarnom kreatoru moderne Jugoslavije i Crne Gore. Dom zdravlja i danas donosi sigurnost društvenom, razvojnom i investicionom Kolašinu - naglasio je Bulatović. U produkciji Multimedijalnog studija iz Bijelog Polja ovom prilikom prikazan je i ﬁlm o istoriji kolašinskog zdravstva. Stigle su brojne čestitke, a dar posebne vrijednosti bio je buket cvijeća iz Botaničke bašte u Dulovinama čiji su osnivači Danijel i Zora Vincek.

Borba s pandemijom Epidemiološka situacija umnogome je uticala na usložnjavanje uslova rada u zdravstvenim ustanovama. Ona zahtijeva danonoćni rad organizovan i kroz rad rezervnih timova. Na dijagnostičkom nivou ustanova posjeduje mogućnost obavljanja brzih, kombinovanih brisova Ag na SARS Cov-2, koje je dobila od Instituta za javno zdravlje, a iz sopstvenih sredstava kupljeni su brzi testovi na antitijela IGM, IgG, Sars Cov-2. Laboranti tokom 24 časa vrše uzorkovanja, a obučeni tehničari za uzimanje briseva, vrše uzorkovanje pacijenata u stanu bolesnika gdje je to opravdano. Laboratorija raspolaže opremom modernizovanom prije nešto više od dvije godine. U uslovima protivpandemijske borbe za zdravlje, paleta zdravstvenih usluga je veća i zahtjevnija ‒ sve u cilju očuvanja i unapređenja zdravlja sugrađana. RTG kabinet radi u dvije smjene, čak i vikendom. Pacijentima su omogućene pravovremene usluge kabineta za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju i savjetovališta za dijabetes, reproduktivno zdravlje, i savjetovališta za mlade. Ljekari obavljaju redovne preglede, preglede u Covid ambulanti, odlaze na punktove. Urađen je visok procenat vakcinacije protiv sezonskog gripa, kako u gradskom tako i na seoskom području, pa i u najudaljenijim selima u Opštini Kolašin. Izabrane sestre u timu prate rad ljekara, sprovode terapije kod hroničnih bolesnika, vrše previjanje, vakcinaciju, a otvoren je i pozivni centar. Medicinske sestre iz timova za patronažu angažovane su u okviru simptomatske/ Covid patronaže, i timova za terapiju pisanu od strane izabranog doktora. Mališanima opštine Kolašin omogućena je nesebična posvećenost pedijatra i pedijatrijskih sestara. Ginekolog i babice koji brinu o trudnicama rade u uslovima pripravnosti godinama unazad i uvijek su dostupni. Sestre u Stacionarnoj službi brinu

o hroničnim bolesnicima koji sa negativnim testom mogu biti primljeni poslije pregleda interniste i ako internista indikuje da je potreban prijem i praćenje, naročito ako se radi o pacijentu koji je desetine kilometara udaljen od Doma zdravlja. Vozači neumorno rade na terenu. Za vakcinaciju stižu i do najudaljenije kuće, prevoze Covid pacijente, pacijente za hitni prijem ili pregled najavljen putem telefona za Infektivnu kliniku ili Urgentni blok, vrše redovni transport pacijenata za operativno liječenje, postoperativno. Pacijente koji su na redovnom programu hemodijalize odvoze u uslovima koji zahtijevaju da se mora poći u 5 h ujutro iz Kolašina, a zimi kada su snjegovi i ranije! Zbog aktuelne pandemije COVID 19 iz Doma zdravlja apeluju na građane da misle na sebe, na članove svojih porodica, na ranjive kategorije i da se savjesno ponašaju kako bi sačuvali svoje i živote drugih. Higijena u ustanovi je na visokom nivou! Mora se misliti na hronične bolesnike, na dijabetičare, kardiovaskularne pacijente. Potrebno je pratiti njihovo zdravlje i redovno ga kontrolisati! Ulaganje u opremu i kadar, to je ono čemu streme u Domu zdravlja! Modernizovana oprema

cijom, opremom, energijom, entuzijazmom. Sadašnji menadžment na čelu sa dr Jelenom Zindović, specijalistom interne medicine, ponosan je što posjeduje 24h holter EKG, 24h holter krvnog pritiska, dva spirometra, NIV aparate. Iz sredstava Ustanove obezbijeđen je veliki broj oksimetara, inhalatora za odrasle i za djecu, oksimetar za bebe. Od Kompanije Novartis i Ministarstva zdravlja donirana je oprema u vrijednosti 15 000 € (dva EKG dvanaestokanalna aparata, defibrilator, spirometar). Kolašin, na mapi Crne Gore, ima sve potencijale da bude zdravstveno-rehabilitacioni centar. Zato se iz ove ustanove upućuje apel kolegama da ostanu u svom mjestu i poziv stručnim kolegama koji vole planinu, prirodu i timski rad - da se uključe u program zajedničke - timske gradnje ugleda i povjerenja u ovu ustanovu! Uprkos epidemiji Covida zajedno sa zdravstvenim radnicima i volonterima iz Crvenog krsta posjećena su staračka domaćinstva i obavljeni pregledi, te uspješno završena akcija „Obilazak katuna Bjelasice, Sinjajevine, Komova i Javorja”. Bez obzira na otežane uslovime rada, u ovoj ustanovi se, kako vidimo, uspješno sprovodi program zdravstvene zaštite stanovništva Kolašina. Mirko Jakovljević

U Domu zdravlja se stvara ambijent da mlade kolege i koleginice žele da budu dio tima, a to se postiže dobrom organiza-

CAZAS povodom Svjetskog dan borbe protiv side

PREVENCIJA, LIJEČENJE I PODRŠKA U OBLASTI HIV/AIDS-A DA OSTANU U VRHU JAVNO ZDRAVSTVENIH PRIORITETA Prvi decembar se u svijetu obilježava kao Svjetski dan borbe protiv side sa ciljem da ukaže na značaj prevencije HIV/AIDS-a ali i na postignute rezultate i preuzete obaveze donosioca odluka. Tokom 2019. godine više od 12 miliona ljudi čeka na HIV tretman dok je 1,7 miliona inficirano HIV-om tokom 2019. godine u svijetu jer nijesu imali pristup osnovnim servisima. Iz UNAIDS-a upozoravaju da COVID19 pandemija prijeti da ugrozi napredak koji je napravljen u svijetu posljednjih 20 godina i naglašavaju da, kao i svaka epidemija, ova dodatno produbljuje nejednakosti koje već postoje u društvu. Prema podacima Instituta za javno zdravlje, od kada je zabilježen prvi slučaj HIV-a 1989. godine do kraja 2019. godine, u Crnoj Gori je registrovano ukupno 303 slučaja virusa. Od početka epidemije do kraja 2019. ukupno 60 osoba je umrlo od posljedica AIDS-a. U 2019. godini u Crnoj Gori registrovano je 26 novih HIV/AIDS slučajeva, dok su registrovana 4 smrtna slučaja od posljedica AIDS-a.1 Globalna kampanja, pod sloganom „Globalna solidarnost, podijeljena odgovornost“ ukazuje na povezanost zdravlja sa ključnim oblastima kao što su ljudska prava, rodna ravnopravnost, socijalna i ekonomska zaštita i privredni razvoj. Samo uz multisektorski pristup može se očekivati efikasno postizanje zadatih ciljeva na globalnom i nacionalnom nivou. Po prvi put, ovaj dan se u svijetu obilježava kao nijedan prije toga – u doba globalne pandemije uz brojne razlike i izazove koji su značajno usporili efikasnost javno zdravstvenih odgovora na HIV u svijetu. Sada je više nego ikada važno da prevencija, liječenje i podrška u odnosu na HIV/AIDS ostane u vrhu javno zdravstvenih prioriteta kako bi se održala niska stopa obolijevanja i efikasna kontrola nad epidemijom HIV/AIDS-a. Crna Gora se sa epidemijom HIV-a u Crnoj Gori suočava od 1989. godine, dok je na globalnom nivou ova epidemija aktivna od 1983. godine. To je epidemija koja traje jako dugo i uz postojanje preventivnih servisa i jasnog opredjeljenja države i svijeta da se bori protiv ove epidemije, u Crnoj Gori se uspješno održava niska stopa obolijevanja. Ipak, to se može lako promijeniti ukoliko preventivni programi ne budu održivi i efikasni, ukoliko ne budu radili kontinuirano, na kvalitetnom nivou uz najveće standarde.

U državama u kojima je makar nakratko prekinut rad servisa bilježio se značajan porast obolijevanja od HIV-a. Studije UNAIDS-a govore da ukoliko se rad preventivnih servisa smanji, ili u potpunosti ukine na period od šest mjeseci, može se kao posljedica očekivati više stotina smrti u svijetu koje su prouzrokovane HIV-om. U mnogim zemljama svijeta, upravo se ovo i dogodilo usljed COVID-a. Procjene su da je broj slučajeva u Crnoj Gori veći zbog niske stope testiranja na HIV kao i niske kulture upotrebe kondoma i to nam samo ukazuje na potrebu da povećamo aktivnosti u oblasti prevencije, promocije upotrebe kondoma i testiranja. U momentu kada je terapijski odgovor na HIV dobar i kada znamo da osoba koja na vrijeme uđe u proces liječenja, može imati dug, kvalitetan i produktivan život i zdravo potomstvo – nedopustivo je da imamo tako nisku stopu testiranja. Moramo testiranje približiti građanima a naročito ranjivim grupama kroz uvođenje testiranja u zajednici. Godinu dana je prošlo od kada su se Podgorica, Bar i Bijelo Polje pridružili gradovima brzog odgovora na HIV potpisivanjem Pariske deklaracije. Za tih godinu dana Glavni grad je strateškim politikama već prepoznao svoje obaveze, a nadamo se da će uskoro Bar i Bijelo Polje slijediti ovaj primjer. Uključenost lokalne zajednice u odgovor na HIV je važna naročito u momentu kada živimo u društvu sa veoma izraženom stigmom i diskriminacijom i rodnim nejednakostima. Povodom 1. decembra NVO CAZAS će svoje aktivnosti prilagoditi trenutnoj situaciji te će svoje aktivnosti sprovoditi onlajn kroz promociju prve platforme za samoprocjenu rizika u odnosu na HIV – „Zdraviša“, kao i kroz sprovođenje online aktivnosti, edukacija, savjetovanja i distribuciju edukativnog materijala. Platforma je dostupna na portalu www.zdravlje.co.me i potpuno je besplatna i anonimna. Kampanja povodom 1. decembra sprovodi se uz podršku Glavnog grada. 1 Godišnji HIV izvještaj 2019 Institut za javno zdravlje Sanja Šišović Program direktorica, CAZAS

Nova izdanja

Psihijatrijska propedevtika Propedevtika (grčki – propaideuo, prethodno poučavam) je skup metoda, sticanje osnovnog znanja iz neke oblasti (discipline), koje služi kao priprema i uvod u neku naučnu disciplinu. Ovaj termin se koristi šire i ima još značenja: vježbanje, predškola, priprema, obuka, pripremna nastava itd. Riječ je o pomoćnoj literaturi (udžbenicima), koja se koristi naročito u medicinskim disciplinama, potom filozofiji, psihologiji, logici i drugdje. U medicini (psihijatriji) ovaj termin bliže označava praktičnu obuku (vježbanje) studenata iz ove oblasti. Ali, kako praksa odnosno teorija ne mogu jedna bez druge, podrazumijeva se da propedevtika tretira ovlaš i teorijski dio neke discipline (psihijatrije). Korisnike i čitaoce ovog udžbenika podsjećamo da opširniju teorijsku eksplanaciju aktuelnih i standardnih psihijatrijskih tema i entiteta mogu naći u našem udžbeniku (Psihijatrija, M. Peković, 2010), a naravno i dio propedevtičkog gradiva. Naša Psihijatrijska propedevtika namijenjena je širem krugu čitalaca, počev od studenata medicine, ljekara opšte medicine, specijalizanata iz psihijatrije i neurologije, psihologa, sociologa, pravnika... Savremena psihijatrijska nauka je vrlo razuđena i diferencirana medicinska grana koja se veoma dinamično razvija zahvaljujući pronalasku i primjeni mederne dijagnostičke tehnike, koja je omogućila bolje poznavanje mozga, razvoj neuronauka, a time i bolje poznavanje mentalnih poremećaja, bolesti raspoloženja, pronalazak novih medikamenata, pružajući više šansi mentalno oboljeloj populaciji. Složenost ove sociomedicinske discipline sama po sebi se podrazumijeva ako se uzme u obzir teza da je mentalni život čovjeka složen i rafinovan, te proizvod i plod moždane aktivnosti koju čini sto milijardi neurona, što odgovara broju zvijezda u Mliječnom putu, pa ako se tome doda činjenica da svaki neuron ima do 50.000 sinapsi, jasno je da je to svojevsrni čarobni svijet, te da su za ovu vrstu kosmosa potrebni brojni stručnjaci, opremljeni dobrim i savremenim znanjem i svim onim što treba to da prati. Ipak, još uvijek ima u psihijatriji dosta nepoznanica, kako za normalno mentalno funkcionisanje tako i za brojne psihijatrijske poremećaje. To je po svoj prilici posljedica interferencije, bioloških, psiholoških i socijalnih činilaca koji konstituišu i determinišu normalnu ličnost, a naravno i njenu patoplastiku, odnosno psihopatologiju. To znači da savremena psihijatrija baštini multidimenzionalni pristup bolestima, njihovoj etiologiji i liječenju, jednovremeno kako po pitanju somatskih tako i psihijatrijskih poremećaja, između kojih po pravilu ne postoji demarkaciona granica.

Danas se psihijatrija sve više zasniva na dokazima, a ne na aproksimacijama i opservacijama, a primjena savremenih metoda dijagnostike, liječenja i rehabilitacije, utire put realnoj nadi za bolji komfor i kvalitet života mentalno oboljelih. Svjedoci smo plime raznih mentalnih poremećaja, čijem porastu posebno doprinosi snažna tehnološka dinamika i globalizacija, kojima se ceh plaća bolešću, mentalnom ili tjelsnom, svejedno. Otuđenost, egoizam, zavist, rivalitet, agresija, razni sociomedicinski poremećaji, ukazuju na manjak ljudske solidarnosti, empatije i spremnosti ljudi da jedni drugome pomognu u krizi koja je naša stvarnost. Te i druge narasle probleme, često vezane za egzistencijalna pitanja, psihijatrija ne može sama da razriješi bez valjanog upliva čitave društvene zajednice, te podruštvljavanja aktivnosti vezanih za zaštitu i unaprjeđenje mentalnog zdravlja. Riječ je o aktivnostima koje treba da preuzme tzv. komunalna psihijatrija u zajednici, našta pledira SZO. Podrazumijeva se da prihvatanje tog principa pledira i ovaj udžbenik, u smislu sugestije da breme psihijatrijskih obaveza, tretman i zbrinjavanje duševnih poremećaja preuzmu neke društvene institucije sistema, posebno kada je u pitanju profilaksa, socijalna rehabilitacija i destigmatizacija mentalnih poremećaja. Namjera autora ovog udžbenika (priručnika) je da približi i na transparentan, pedagoški razumljiv i prihvatljiv način, ponudi studentima medicine, a i drugim potencijalnim korisnicima, štivo vezano ponajviše za praktični segment edukacije iz oblasti dijagnostike i prepoznavanja duševnih poremećaje koji tangiraju psihijatrijsku nauku. Mirko Peković

Hronika 01. decembar - Svijetu obećali milione vakcina protiv Covida - Kina U skladištu na međunarodnom aerodromu Shenzen na jugu Kine, nalazi se nekoliko komora u kojima je regulisana temperatura za velike količine vakcina koje će uskoro biti tu smještene. Kina je navela da bi u narednim mjesecima trebala početi isporuku stotina miliona doza. Kako su naveli kineski naučnici, čeka se dozvola državnih regulatora za ljekove, nakon čega će se te velike količine vakcina poslati čak i u zemlje koje već imaju potencijalne kandidate za vakcinu, ali i u one koje su u razvoju. Ova globalna kampanja Kini pruža priliku da popravi imidž koji je narušen zbog početnog nepravilnog postupanja s izbijanjem koronavirusa. Navedeno je i to da Peking takođe može koristiti vakcine kao "instrument za vanjsku politiku kako bi se na taj način promovisala određena moć i projektovao međunarodni uticaj". Kina trenutno radi na razvoju potencijalnih pet kandidata za vakcinu, a od toga su četiri dostigle treću fazu ispitivanja, što je posljednji i najvažniji korak prije nego što se zatraži odobrenje za njenu upotrebu. Nakon što je skoro eliminisan koronavirus unutar kineskih granica proizvođači ljekova u ovoj zemlji morali su potražiti pomoć u inostranstvu kako bi testirali efikasnost svojih vakcina. Tako je treća faza testiranja pokrenuta u najmanje 16 država, piše CNN.

ljenje o vakcini američke kompanije Pfizer i njemačke biotehnološke kompanije BioNTech saopštiti 29. decembra. 03. decembar - Prave planove za vakcinaciju građana - EU

Evropske zemlje naručile su vakcine protiv korona virusa različitih proizvođača i u iščekivanju njihovih isporuka, prave strategije o vakcinisanju stanovništva kako bi ono što prije moglo da počne. Stanovnici Velike Britanije trebalo bi da budu među prvima koji će u svijetu primiti vakcinu protiv korona virusa, međutim, prioritetne grupe su promijenjene, a bojazan povećava i vijest da kompanija Pfizer neće moći da isporuči planiranih 100 miliona vakcina, piše britanski Telegraf. Španski premijer Pedro Sančes rekao je da vlada namjerava da vakciniše između 15 i 20 miliona ljudi do maja ili juna, što je manje od polovine populacije. Norveška planira da vakciniše skoro četvrtinu stanovništva do Vaskrsa. Uz očekivanje da će regulatori EU odobriti vakcinu u prva tri meseca 2021. godine, Norveška se nada da će dobiti 2,5 miliona doza vakcina koje su razvile kompanije Moderna, AstraZeneca, Pfzer i BioNTech. U Švedskoj vlada kaže da će prioritet za vakcinaciju ima02. decembar - Britanci prvi odobrili vakcinu ti oko 600.000 štićenika domova za stare, kao i njihovo osoblje i protiv korone rođaci. Švedska će dobiti pet varijanti vakcina kroz sistem naVelika Britanija je, prva u svijetu, odobrila upotrebu vakci- bavke EU, a Pfizer-ova vakcina mogla bi da budu odobrena ovog ne protiv koronavirusa kompanija Pfizer i BioNTech i najavila da mjeseca. će moći uskoro da se koriste. Finska je usvojila nacionalnu strategiju za vakcinaciju - Vlada je prihvatila preporuku Agencije za ljekove i zdrav- protiv covid-19 a vlasti planiraju da vakcine učine dostupnim stvene proizvode i odobrila upotrebu vakcine Pfizer-a i BioNTech svima i da od januara nadalje započnu sa vakcinacijom odabranog –a - saopšteno je iz britanske vlade, prenosi Rojters. zdravstvenog osoblja. Vakcina će biti besplatno ponuđena svima Britanski regulator MHRA naveo je da je vakcina, koja koji žele da se vakcinišu. prenosi Rojters. je efikasna oko 95 odsto u borbi protiv kovida, bezbjedna za upoBugarska je odabrala drugi pristup navodeći da će prioritet trebu. u vakcinaciji imati doktori, medicinske sestre, zubari i farmaceuti, Velika Britanija je naručila 40 miliona doza ove vakcine, a vakcina će takođe biti besplatna. što je dovoljno za vakcinisanje 20 miliona ljudi jer svaka osoba Grčka priprema 1.018 centara za vakcinaciju protiv korona dobija po dvije. virusa kako bi mjesečno vakcinisala dva miliona građana, rekao Pfizer i BioNTech su proizveli najbržu vakcinu u istoriji, je ministar zdravlja Vasilis Kiklijas. podsjeća BBC. Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je da ubrzo Za deset mjeseci došli su od koncepta do realizacije, a planira početak vakcinacije velikih razmjera zdravstvenih i prosvjetprošli su iste razvojne faze kao u uobičajenom procesu proizvodnje nih radnika. U Rusiji je proizvodeno oko dva miliona doza vakcina koja može trajati i deset godina. protiv korona virusa, a više od 7.000 pripadnika ruske vojske je Evropska agencija za ljekove saopštila je da će svoje miš- već vakcinisano.

Od januara 2021. godine u Belgiji bi trebalo da se prioritetno vakciniše 340.000 ljudi, među kojima su zdravstveni radnici, zaposleni u domovima za stare, stariji od 65 godina i osobe starije od 45 godina koje imaju specifične bolesti kao što su gojaznost, dijabetes, kardio vaskularna oboljenja, kancer i druge. Dodatnih 210.000 ljudi može biti vakcinisano od februara, a 620.000 od marta, navode belgijski mediji pozivajući se na nacionalnu strategiju za vakcinaciju. Belgija, koja ima oko 11, 5 miliona stanovnika, već je naručila 22,4 miliona doza vakcina protiv covid-19 od kompanija AstraZeneca, Pfizer, Jonson i Jonson i Moderna. Turski ministar zdravlja Fahretin Koča najavio je plan vakcinacije koji će započeti eksperimentalnom "inaktiviranom vakcinom" kasnije ovog mjeseca. Turska je naručila 50 miliona doza kineske vakcine KoronaVac kompanije Sinovac BioNTech, a prva isporuka se očekuje 11. decembra. Vlada takođe pregovara s Rusijom o nabavci vakcine. Ankara je naručila i milion doza Pfizerove vakcine, prenosi AP. Poljska je već naručila 45 miliona vakcina protiv korona virusa, a premijer te zemlje rekao je da zemlja namjerava da počne vakcinaciju zdravstvenih radnika, bezbjednosnih snaga i starijih osoba u februaru. Prve vakcine protiv korona virusa mogle bi da stignu u januaru u Poljsku. Program vakcinacije u Francuskoj biće sproveden u tri faze tokom naredne godine, a prioritet imaće najrizičnije kategorije građana, izjavio je francuski premijer Žan Kasteks. Vakcine će biti besplatne i država će za vakcinaciju, kojom će biti obuhvaćeni svi građani, izdvojiti 1,5 milijardi eura. Prva faza trajaće do februara, kada će vakcine primiti korisnici domova za njegu starih i osoblje koje je u njima zaposleno, odnosno oko milion ljudi. Drugom fazom će biti obuhvaćeno oko 14 miliona građana na osnovu njihove starosti i određenih medicinskih kriterijuma. Treća faza će početi u martu, a njome će biti obuhvaćen ostatak populacije zemlje. Njemačka je, prema navodima saveznog ministra zdravlja, naručila 300 miliona doza vakcine, piše DW. Savezna vlada namjerava da vakcine dijeli u više od 60 centara za distribuciju u zemlji. Za to je prema medijskim izvještajima predviđeno tri milijarde eura. Nakon toga stvar preuzimaju savezne pokrajine koje su već počele da uspostavljaju centre za vakcinaciju. Troškove dijele savezna vlada i pokrajine. Plan je da se najprije vakcinišu stariji i posebno ugrožene osobe, zatim zaposleni u zdravstvenim ustanovama. 04. decembar - Facebook će blokirati dezinformacije o vakcini protiv Covida Facebook je saopštio da će blokirati lažne i naučno neutemeljene tvrdnje o vakcini protiv Covida-19. Riječ je o proširenju postojećih pravila kompanije protiv dezinformisanja o pandemiji. Facebook se na ovaj korak odlučio nakon vijesti da će širom svijeta uskoro početi vakcinacija protiv koronavirusa, prenose svjetski mediji. Ideološki različite grupe tokom pandemije šire dezinformacije o vakcinama na društvenim mrežama, uključujući i to da se ispitivanje sprovodi na ljudima bez njihovog pristanka, pa je kompanija željela da stane na put lažnim vijestima i dezinformacijama. Kompanija YouTube je to učinila još u oktobru.

05. decembar - Zabranjene demonstracije protiv mera za suzbijanje koronavirusa - Njemačka Najviši njemački sud potvrdio je zabranu demonstracija u gradu Bremen na sjeveru zemlje. Demonstraciju su planirali protivnici mjera zaključavanja uvedenih u cilju suzbijanja širenja koronavirusa.

Niži sudovi već su odbili dozvolu za protest na kojem je trebalo da se okupi 20.000 demonstranata u centru grada Bremena, prenosi Rojters. Prošlog mjeseca, njemačka policija vodenim topovima i suzavcem rastjerala je demonstrante u Berlinu zbog ograničenja. Iako većina Njemaca prihvata najnovije „lako zaključavanje“ kako bi se u drugom talasu obuzdalo širenje koronavirusa, kritičari tvrde da amandman o ograničenjima ugrožava prava građana. Kancelarka Angel Merkel i državni lideri dogovorili su se da produže restriktivne mjere, koje uključuju zatvaranje restorana i hotela i ograničavanje privatnih skupova na pet osoba iz dva domaćinstva, do 10. januara. 05. decembar - Jedna osoba umrla, 227 hospitalizovano zbog misteriozne bolesti - Indija Najmanje je jedna osoba umrla, a više od 227 ih je hospitalizovano zbog misteriozne bolesti koja je pogodila indijsku južnu državu Andru Pradeš. Pacijenti imaju više simptoma, od mučnine, povraćanja, vrtoglavice do padanja u nesvijest, a zvaničnici još istražuju uzrok bolesti koja je zahvatila grad Eluru. Ova se misteriozna bolest pojavljuje u trenutku dok se Indija bori s panedemijom i nalazi na drugom mjestu u svijetu po broju inficiranih. Andra Pradeš je jedna od najteže pogođenih indijskih država u kojoj ima više od 800.000 inficiranih. Međutim, čini se da koronavirus nije uzrok velikog broja hospitalizacija u toj državi tokom vikenda. Državni ministar zdravlja Alla Kali Krišna Srinivasa rekao je da su svi pacijenti negativni na koronavirus. - Ljudi koji su se razboljeli iznenada su počeli povraćati i žalili su se da ih peku oči. Neki su se nakon toga onesvijestili rekao je jedan od medicinskih zvaničnika za indijske novine. Navedeno je i to da je iz bolnice 70 ljudi otpušteno nakon ukazane pomoći, dok ih se 157 još liječi.

08. decembar – Počeli sa vakcinacijom protiv korona virusa - Velika Britanija Velika Britanija je počela vakcinaciju protiv korona virusa, u okviru programa imunizacije stanovništva koju svjetska javnost pažljivo prati. Devedesetogodišnja Britanka iz Sjeverne Irske, koja je prva primila vakcinu, rekla je da joj je čast i da se raduje da će ponovo moći da provodi vrijeme sa porodicom i prijateljima, javlja BBC. Oko 800.000 doza vakcine predviđeno je za upotrebu, na dan koji je britanski ministar zdravlja Met Henkok označio kao "Dan pobjede". Vakcina protiv korona virusa koju su razvile kompanije Pfizer i BioNTech distribuirana je bolnicama širom Velike Britanije u specijalnim kontejnerima s niskom temperaturom. Velika Britanija je postala prva zemlja koja je odobrila upotrebu vakcine protiv korona virusa. Ispitivanja su pokazala da je ta vakcina efikasna u 95 odsto slučajeva. Britanski premijer Boris Džonson ocijenio je da će kampanja vakcinacije postepeno napraviti ogromnu razliku u borbi protiv korona virusa ali je upozorio da će za to biti potrebne "nedjelje i mjeseci" pozivajući Britance da "ne popuste" u naporima za suzbijanje infekcije. - Postepeno to će napraviti ogromnu razliku ali nijesmo još dotle stigli. Nismo još pobijedili virus. Nevjerovatno je vidjeti vakcinu, ali ne možemo sebi dozvoliti da popustimo napore - rekao je Džonson. 09. decembar - Uskoro u prodaji kućni test na koronavirus - SAD Prvi kućni test na koronavirus za koji nije potreban recept uskoro će se naći u prodaji u Sjedinjenim Američkim Državama po cjeni od 30 USD pošto je njegovu upotrebu odobrila američka Agencija za hranu i ljekove (FDA). Direktor te uprave Stiven Han saopštio je da je na taj način omogućeno da se test nađe u prodaji u apotekama. - Tamo pacijent može da ih kupi, da se testira i dobije rezultat poslije 20 minuta - naveo je Han, prenosi Glas Amerike. Saopšteno je da će početne zahile te vrste testa biće ograničene. Australijski proizvođač Elum objavio je da očekuje da će u decembru raspolagati sa tri miliona testova prije nego što, u prvoj polovini 2021, bude povećao proizvodnju. Portparol kompanije saopštio je da će test koštati oko 30 USD i da će moći da se kupi u apotekama ili da se poruči preko interneta. Komplet se sastoji od štapića za bris nosa, hemijskog rastvora i trake za testiranje. Detektuje protein virusa koje je proizveo Kovid 19 - što se razlikuje od onih koji traže genetske materijale virusa. Digitalno se povezuje sa aplikacijom za pametni telefon koji prikazuje rezultat i pomaže u njihovoj interpretaciji. Stručnjaci Uprave za hranu i ljekove utvrdili su da testovi kompanije Elum, kao i ostali koji primjenjuju sličnu metodologiju, mogu proizvesti mali procenat lažno pozitivnih ili negativnih rezultata. - Korisnici koji dobiju negativan rezultat, ali imaju simp-

tome koronavirusa, trebalo bi da se obrate medicinskom radniku - precizirali su stručnjaci te uprave. Američki zdravstveni eksperti ukazuju na potrebu za brzim i široko rasprostranjenim kućnim testiranjem - što doprinosi izbjegavanju kontakata među ljudima i umanjuje mogućnosti za širenje infekcije. Za većinu testova potrebno je uraditi bris nosa, koji se potom obrađuje u laboratorijskim uslovima, a to podrazumijeva čekanje po nekoliko dana. Trenutno se u SAD-u dnevno testira skoro dva miliona ljudi. 10. decembar – Zapanjujući efekti paralizovanog zdavstva - Italija Smrtnost nerođene djece, koja su preminula u utrobama majki, od početka epidemije virusa korona u Italiji povećala se frapantnih 400 posto. To je rezultat zbira otpusnih listi trudnica koje nisu mogle da odu, ili su se plašile kontrole kod ginekologa i odlaska u bolnicu u strahu da će tamo biti inficirane covidom 19. Ovu brojku potvrđuju i dva istraživanja sprovedena u regionu Lacio, u rimskoj klinici Umberto Prvi, gdje je između marta i maja ove godine broj mrtvih fetusa u regionu utrostručen u odnosu na isti period prošle godine. Rezulat istraživanja u bolnici Manđagali u Milanu je još dramatičniji. U periodu februar - jun ove godine bilježi se četiri puta veća smrtnost u odnosu na prethodnu godinu. Takvo uvećanje bilježi se i u svim regionima koji su bili najviše pogođeni korona virusom u prvom talasu. Gubici nerođenih beba i patnje trudnica mogli su da budu izbjegnuti redovnim kontrolama ploda i prenatalnim liječenjem. Pretpostavlja se da je smrtnosti fetusa doprinijelo suspendovanje mnogih ginekoloških pregleda i analiza o državnom trošku. Sve se svelo na privatni sektor, uprkos pravu na zdravstvenu zaštitu, pa je pomoć ginekologa i dodatne analize mogao da uradi samo onaj ko je imao novaca. Porast smrtnosti nerođenih beba, koje niijsu ni ugledale svjetlost dana, nije jedini zastrašujući podatak koji je rezultat blokiranog zdravstva u Italiji, okrenutog u najvećem broju ka liječenjeu oboljelih od korone. Ukinuta je jedna od tri posjete specijalistima za dijagnostifikovanje oboljenja raka debelog crijeva ili dojke. Zato se stiglo do alarmantne brojke od 1,5 miliona tumora koji nijesu uočeni na vrijeme, 585.000 raka na debelom crijevu, 472.000 raka na dojci. I što je najgore, bomba takvih oboljenja prijeti da eksplodira svakog časa, prenose Večernje novosti. 11. decembar - Novi lijek protiv kovida kreće iz Njemačke Lijek protiv kovida-19 je gotov i plod je istraživanja njemačke firme Formycon, ali će brzo odobrenje u hitnim slučajevima vjerovatno biti dobijeno tek za godinu, piše Dojče vele (DW). Ipak je to dobra vijest, ocenjuje taj servis, jer imajući u vidu najnoviju euforiju oko vakcina, gotovo da se mogao steći utisak da je potraga za ljekovima za liječenje ljudi koji su već ozbiljno oboljeli od kovida-19, bila niže na listi prioriteta istraživača i političara.

Efikasnija sredstva protiv kovida-19 neophodnija su nego ikad. Institut Robert Koh iz Njemačke prijavio je rekordni broj od 590 smrtnih slučajeva u jednom danu. Do sada je samo u Njemačkoj više od 20.000 ljudi umrlo od virusa ili sa njim. - Mada se sada najviše govori o vakcini, umirujuće je što se i istraživanje ljekova protiv kovida-19 odvija u punoj brzini, mada u pozadini - ocjenjuje DW uz podsjećanje da zasada ne postoji lijek dovoljno efikasan za kovid pacijente. Biofarmaceutska kompanija Formycon, sa sjedištem u mjestu Planeg-Martinsrid u blizini Minhena u Bavarskoj, prije par dana iznenadila je sve vijestima da blokator virusa korone koji je ta kompanija razvila pod nazivom FIB207 može u potpunosti da spriječi infekciju ćelija. Kao glavnu tačku ulaska u ljudske ćelije SARS-CoV-2 i drugi koronavirusi koriste ACE2 receptor na površini ćelije. Upravo tu se aktivira Formikonov fuzijski protein za antitijela, koji se efikasno vezuje za SARS korona viruse. - To znači da pacijenti koji su teško oboljeli od kovida19 i koji su u bolnici imaju mogućnost liječenja - naglasio je šef Formycon-a Karsten Brokmajer u intervjuu za njemački javni servis tagesschau.de. 11. decembar - Engleska: Ko se samoizoluje dobija 550 eura Engleski sistem za testiranje i praćenje virusa korona omogućava isplatu podrške od 500 funti (oko 550 eura) ljudima koji se samoizoluju nakon što dobiju obavještenje putem aplikacije. Novac je već bio dostupan ljudima kojima je naloženo da se samoizoluju putem programa za praćenje kontakata preko telefona, e-pošte ili poruke, ali ne i putem aplikacije zbog anonimnosti, objavio je Rojters. Svaki pojedinac koji u aplikaciji dobije upozorenje o samoizolaciji sada može da registruje svoje podatke kako bi primio uplatu. Novčana pomoć je osmišljena kao podstrek ljudima da ostanu kod kuće kada dobiju pozitivne rezultate testa, kako bi usporili širenje virusa korona. 12. decembar - Uveli izolaciju grada poslije jednog slučaja virusa - Kina Kina je uvela izolaciju jednog grada na sjeveru i pokrenula veliku kampanju testova u drugom, oba blizu ruske granice, poslije oktrića po jednog slučaja infekcije korona virusom u oba grada. U Dongningu radi se o 40-godišnjaku koji radi u luci dok je u Suifenheu to jedan 39-godišnji radnik u komercijalnoj uvoznoizvoznoj zoni, navele su vlasti. Peking redovno optužuje uvoz za najnovije pojave infekcije korona virusom. Vlasti u Dongningu objavile su da stavljaju grad u svojevrsno vanredno stanje - sav saobraćaj je prekinut, svako ko želi da napusti grad mora da ima negativan test na virus urađen u posljednja 24 časa. Zatvorene su škole i restorani mogu samo da prodaju hranu za ponijeti. U najrizičnijim zonama samo jedna osoba iz svakog domaćinstva može da izađe svaki drugi dan na maksimum dva sata da obavi kupovinu.

Kao i Suifehneu gdje nije određeno zaključavanje, masovna kampanja testiranja treba da se završi u roku od tri dana. Kina, gdje se korona virus pojavio krajem 2019. u velikoj mjeri je uspjela da suzbije virus, ali povremeno se pojavljuju slučajevi infekcije u pojedinim gradovima. 13. decembar - Prekršio karantin na osam sekundi i kažnjen sa 3.500 dolara - Tajvan Tajvanske vlasti kaznile su jednog Filipinca sa 3.500 dolara zbog toga što je prekršio mjere karantina zbog korona virusa i to u trajanju od samo osam sekundi. Riječ je o filipinskom radniku migrantu koji je bio u karantinu u hotelu u gradu Kaohsijung. On je na kratko izašao iz sobe u hodnik, što su zabilježile nadzorne kamere. Snimak je vidjelo hotelsko osoblje koje je kontaktiralo sekretarijat za zdravstvo, prenijela je agencija CNA. Prema pravilima o karantinu na Tajvanu, ljudi ne smiju da napuštaju prostorije u kojima borave u karantinu, bez obzira na to koliko taj izlazak traje. Tajvan bilježi dobre rezultate u borbi protiv pandemije iako nije uvodio stroge mjere ni ograničenja, navodi CNN. Prema podacima Univerziteta Džons Hopkins, ostrvo sa 23 miliona ljudi registrovalo je samo 716 slučaja korona virusa i sedam smrtnih ishoda. 13. decembar - Istopolnim parovima zabranjeno usvajanje djece - Mađarska Mađarski parlament, u kojem vladajuća stranka Fides premijera Viktora Orbana ima dvotrećinsku većinu, usvojio je zakon prema kojem istopolni parovi nemaju pravo da usvajaju djecu. Zakon, koji je predložila Vlada, precizira da samo bračni parovi mogu da usvajaju djecu, a da samci mogu da usvoje djecu samo uz specijalnu dozvolu od ministra za porodične poslove. Mađarska ne dozvoljava istopolne brakove. Parlament je usvojio i amandmane na Ustav, a više od deset novih pravila obuhvataju i novu definiciju porodice kao oca koji je muškarac i majke koja je žena. Time su isključeni alternativni tipovi porodica. Iako postoje izuzeci kada samci ili članovi porodica mogu da usvajaju djecu, "glavno pravilo je da samo bračni parovi mogu da usvoje dijete, odnosno muškarac i žena koji su vjenčani", napisala je u zakonu ministarka pravde Judit Varga. Do sada je bilo moguće da istopolni par usvoji dijete ako se jedan partner prijavi kao samac. Ministar za porodična pitanja Katalin Novak je konzervativka koja promoviše tradicionalni model porodice. 14. decembar - Počela vakcinacija protiv korona virusa - Rusija U svim regionima Rusije započela je vakcinacija protiv koronavirusa, izjavio je ministar zdravlja Mihail Muraško. Ministar je na sastanku savjeta za borbu protiv širenja covida-19 rekao da su svi regioni spremni da prihvate vakcinu i da su razrađeni parametri za kvalitet transporta i skladištenja,

prenose RIA Novosti. Premijer Mihail Mišustin rekao je da je ministarstvo zdravlja napravilo plan za distribuciju vakcine po regionima za naredna tri mjeseca. 14. decembar - Počela distribucija vakcina - SAD Distribucija vakcina u SAD, koje bi prioritetne grupe trebalo da primaju od sada predstavlja izazov zapanjujućih razmjera i jednu od najkomplikovanijih logistički misija u istoriji SAD, koju su američki zvaničnici uporedili s Danom D, kao početkom kraja pandemije koja je poremetila ekonomiju i svakodnevni život, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) ocjenu svjetskih medija. Avioni i kamioni počeli su prevoz prvih odobrenih vakcina protiv korona virusa širom SAD ovog vikenda, kako bi skoro tri miliona doza stiglo do bolnica u svih 50 saveznih država, piše Fajnenšel tajms. Poslije odluke američke Uprave za hranu i ljekove 11. decembra, da odobri vakcinu Pfizer-a i BioNTech-a radnici su u fabrikama u Viskonsinu i Mičigenu počeli da pakuju doze koje će prevesti Ju-Pi-Es i Fedeks. Prvo će biti distribuirano 2,9 miliona doza, dok će još 2,9 miliona biti poslato za drugu vakcinaciju poslije tri nedjelje. Još 500.000 doza se drži u rezervi za vanredne situacije. Prve pošiljke će biti na 145 lokacija u 50 država – uglavnom u velikim bolnicama koje mogu da čuvaju vakcinu na minus 70 stepeni celzijusa, dok će prve vakcine van zdravstvenih ustanova biti date ubrzo poslije toga. Američki general Gustav Perna zadužen za distribuciju vakcina insistirao je da su SAD na putu da do kraja godine dostave 40 miliona doza, mada to zavisi da li će Modernina vakcina biti odobrena, navodi Fajnenšl tajms, dodajući da se odbor naučnih savjetnika sastaje 17. decembra, kako bi izdao preporuku o zahtjevu Moderne Upravi za hranu i ljekove. Očekuje se da američke zdravstvene vlasti daju prioritet zdravstvenim radnicima i stanarima domova za stare, navodi BBC, ukazujući da će Amerikanci koji nijesu u najprioritetnijim grupama vjerovatno moći da dobiju vakcinu u januaru, dok će u aprilu biti opšte dostupna. 15. decembar – Jedini u svijetu koji su eliminisali korona virus – Novi Zeland Novi Zeland je jedina zemlja u svijetu koja je za sada potpuno eliminisala koronavirus. Prema riječima premijerke Džasinde Ardern ovaj cilj je ostvaren i iz ambicije, ali i iz straha, jer se još na početku pandemije došlo do zaključka da zdravstveni sistem neće moći da se nosi sa progresivnom epidemijom, prenio je AP. Odgovor Novog Zelanda na pojavu kovida-19 i pandemiju bio je među najuspešnijim na svijetu, ispred Kine, Tajvana i Tajlanda. Ova zemlja od pet miliona stanovnika imala je svega 25 smrtnih ishoda među kovid pacijentima i ukupno 2.100 inficiranih. 16. decembar - SZO misija ide u Vuhan da istražuje izvor infekcije Međunarodna misija koju vodi Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) otići će u kineski Vuhan u prvoj sedmici januara

kako bi istražila izvor korona virusa, javlja Rojters. Kina je zvanično objavila prvi slučaj koronavirusa 31. decembra prošle godine i odmah zatvorila pijacu u Vuhanu, za koju mnogi vjeruju da je izvor infekcije. Ministri zdravlja brojnih zemalja pozvali su SZO da identifikuje izvor virusa i na koji način je prešao sa slijepog miša na čovjeka. Trenutno se tim od 12 do 15 međunarodnih eksperata priprema da ode u Vuhan da ispita dokaze, uključujući ljudske i životinjske uzorke koje su sakupili kineski naučnici, na osnovu čega će praviti studiju. Član SZO tima iz Danske, Tea Fišer, rekla je da će naučnici odmah poslije Nove godine otići u Kinu na misiju od šest sedmica, uključujući i dvosedmični karantin po dolasku u zemlju. Sjedinjene Američke Države, koje su optužile Kinu da je sakrila izvještaj o počecima koronavirusa, pozvale su na "transparentnost" prilikom istrage SZO i kritikovale Kinu, jer je prvo svojim naučnicima dala mogućnost da urade preliminarnu istragu. Kineski državni mediji tvrdili su da je covid-19 postojao u inostranstvu prije nego što je otkriven u Vuhanu, navodeći prisustvo virusa na zamrznutim pakovanjima hrane, a neki naučni časopisi su tvrdili da je covid-19 kružio Evropom prošle godine. 16. decembar - Svaka četvrta osoba na svijetu možda neće dobiti vakcinu protiv COVID-19 do 2022. Gotovo svaka četvrta osoba na svijetu možda neće dobiti vakcinu protiv COVID-19 najmanje do 2022. godine, jer su bogate zemlje koje čine manje od 15 posto svjetske populacije rezervisale 51 posto doza najperspektivnijih vakcina, saopštili su istraživači u utorak, prenosi Reuters. Zemlje sa srednjim i niskim prihodima, u kojima živi više od 85 posto svjetske populacije, morale bi podijeliti ostatak, rekli su istraživači Škole za javno zdravstvo američkog Johns Hopkins Univerziteta. Učinkovit odgovor na pandemiju zahtjeva da zemlje sa visokim prihodima “sudjeluju u pravednoj distribuciji vakcina širom svijeta”, navode istraživači. “Nesigurnost oko globalnog pristupa vakcinama protiv COVID-19 ne prati se samo u toku kliničkih ispitivanja, već i zbog neuspjeha vlada i proizvođača vakcina da budu transparentniji i odgovorniji oko ovih aranžmana”. Od 15. novembra države sa visokim dohotkom unaprijed su naručile gotovo 7,5 milijardi doza vakcina od 13 proizvođača. Ovo uključuje Japan, Australiju i Kanadu koje zajedno imaju više od milijardu doza, a čine manje od jedan posto trenutnih slučajeva korona virusa. Čak i ako vakcine vodećih proizvođača dosegnu predviđeni maksimalni proizvodni kapacitet, gotovo 25 posto svjetske populacije možda neće dobiti vakcinu još godinu ili čak i više navodi se u istraživačkom radu. 17. decembar - Za zemlje azijsko-paciﬁčkog regiona vakcine tek krajem 2021. godine Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da zemljama azijsko-pacifičkog regiona nije zagarantovan rani pristup vakcinama protiv korona virusa. - Razvoj sigurnih i efikasnih vakcina je jedna stvar. Druga stvar je proizvodnja vakcina u odgovarajućim količinama i

dostavljanje svima kojima su potrebne - rekao je regionalni direktor SZO Takeši Kasai novinarima u Džakarti. Koordinator SZO za ljekove Sokoro Eskalante rekla je da bi neke zemlje koje imaju nezavisne ugovore o kupovini vakcina mogle da započnu kampanju vakcinacije u narednim mjesecima. U drugim zemljama bi, kako je navela, vakcinacija mogla da započne sredinom ili krajem 2021. godine. Eskalante je podvukla da su zemlje regiona Zapadnog Pacifika dio mehanizma za dobijanje i raspodjelu vakcina Covax. - U okviru Kovaksa očekujemo da će vakcine stići u drugom kvartalu 2021. godine - rekla je koordinatorka SZO. 18. decembar - Vakcina na Zapadnom Balkanu kad počne raspodjela u EU Komesar za proširenje Oliver Varheji razgovarao je o koordinaciji strategija vakcinacije sa ministrima spoljnih i evropskih poslova zemalja Zapadnog Balkana. - Radim na tome da osiguramo da vakcine protov covida19 budu na vrijeme na raspolaganju Zapadnom Balkanu, kada počne i raspodjela unutar EU - napisao je Varhelji na Tviter profilu. Vraheji kaže da se u tu svrhu izdvajaju fondovi i koordinišu akcije. - U pandemiji mi stojimo uz Zapadni Balkan čija budućnost je u EU - poručio je Varhelji. On dadaje da će EU pomoći svojim susjedima, ali i šire, kako bi zajedno pobijedili pandemiju. 18. decembar – Vakcina kompanije Moderna hitno odobrena za upotrebu - SAD Savjetodavni odbor Uprave za hranu i ljekove (FDA) odobrio je hitnu upotrebu vakcine protiv korona virusa koju su razvili Moderna, proizvođač ljekova sa sjedištem u Masačusetsu, i Nacionalni institut za zdravlje, prenosi danas Glas Amerike. Odobrenje vakcine podržalo je 20 članova odobra, uz jedan suzdržani glas, nedjelju dana pošto je isto tijelo saglasnost dalo za vakcinu koju zajednički proizvode kompanije Pfizer i BioNTech. Očekuje se da će američka FDA usvojiti mišljenje odbora i korišćenje vakcine kompanije Moderna. Aleks Azar, sekretar za zdravstvo, izjavio je za CNBC da je 5,9 miliona doza namijenjeno za distribuciju širom Amerike. 18. decembar - Najveći broj novoinﬁciranih od početka epidemije – Holandija U Holandiji su u protekla 24 sata registrovana 12.844 nova slučaja infekcije korona virusom, najviše od početka epidemije, prenosi Anadolija. Državni institut za zdravlje i okolinu (RIVM) pri Ministarstvu zdravlja je saopštio da je uprkos mjerama koje su preduzeli u cilju suzbijanja širenja korona virusa, zabilježeno 12.844 novoinficiranih. Do sada je u Nizozemskoj registrovano ukupno 652.525 slučajeva covid-19. Od posledica infekcije korona virusom u protekla 24 sata preminulo je 77 osoba, čime je ukupan broj povećan na 10.321. Holandija je uvela stroge mjere zatvaranja do 19. januara

sljedeće godine kako bi zaustavila širenje korona virusa. Zatvorene su škole, muzeji, bioskopi, biblioteke, kozmetički i frizerski saloni, sve osim pijaca, mesara, trgovina povrćem, pekara, odnosno prodavnica osnovnih životnih namirnica. Osnovne i srednje škole obavezne su da organizuju nastavu na daljinu, a stanovništvo se poziva da ostane kod kuće. 20. decembar - Počela vakcinacija protiv korona virusa - Izrael U Izraelu je počela imunizacija stanovništva, sa ciljem da se vakciniše oko 60 hiljada ljudi kako bi se suzbio korona virus. U toj zemlji prvo će biti vakcinisani zdravstveni radnici, a zatim stariji od 60 godina koji su u visokom riziku od obolijevanja. Izrael je saopštio da je obezbijedio dovoljno doza Pfizer i Moderna vakcine za većinu od devet miliona stanovnika, prenosi AP. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu vakcinisan je vakcinom Pfizer protiv koronavirusa u televizijskom prenosu uživo. On je rekao da želi da bude prvi primalac u zemlji koji će dati "lični primjer" i ohrabriti Izraelce da učine isto. 20. decembar - Šest alergijskih reakcija od 250.000 vakcinisanih - SAD Američki zdravstveni zvaničnici saopštili su da je među više od 250.000 vakcinisanih vakcinom protiv korona virusa bilo šest slučajeva ozbiljnih alergijskih reakcija. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti naveo je da je do sada više od 272.000 ljudi vakcinisano vakcinom Pfizer. Šest slučajeva alergijskih reakcija prijavljeno je uključujući i osobe sa istorijom reakcija na vakcine. Zdravstveni zvaničnici nastavljaju da prate slične efekte. Prema njihovim riječima svi slučajevi alergijske reakcije pojavili su se u preporučenom vremenu opservacije i hitno su tretirani. Manje ozbiljni propratni efekti takođe su rijetki. Među prvih 215.000 ljudi koji su vakcinisani u SAD, manje od 1,5 odsto imalo je probleme zbog kojih im je bila neophodna medicinska njega ili nisu bili sposobni za uobičajene aktivnosti. Mnoge vakcine mogu izazvati privremene nelagodnosti, kao što su bol u ruci, ili simptomi slični gripu. Vakcine protiv kovida 19 imaju tendenciju da izazovu više takvih simptoma nego vakcina protiv gripa, a neke bolnice odugovlače sa vakcinisanjem zaposlenih kako bi izbjegle probleme sa osobljem. 20. decembar – Propao eksperiment kolektivnog imuniteta - Švedska Švedska je uvela mjere protiv širenja korona virusa koje bi skoro svakom Evropljaninu djelovale previše liberalno, ali su u ovoj skandinavskoj zemlji "stroge" restrikcije do prije koje nedjelje bile nezamislive. U raspravama da li su nove mjere dopola blage ili otpola oštre, nameću se i dva pitanja - da li su došle prekasno i, ako jesu, ko je kriv zbog toga? Konkretno, švedski kafići i restorani od 24. decembra neće moći da poslužuju alkohol nakon 20 sati, a broj ljudi koji može da sjedi za jednim stolom smanjen je sa osam na četiri. Tržni

centri, radnje i teretane moraju da odrede maksimalan broj ljudi koji može da boravi u zatvorenim prostorima u datom trenutku kako bi se smanjile gužve i da ne organizuju praznične rasprodaje koje zahtijevaju dolazak kupaca. Više srednje škole, koje su prešle na onlajn nastavu početkom decembra, nastavće sa tim režimom do 24. januara. Sve javne službe i servisi kojima upravlja država, a koji se ne smatraju nužnim građanima neće biti na raspolaganju sve do istog datuma. Privatnim službama rad nije eksplicitno zabranjen. Biće izdata i preporuka za nošenje maski prilikom vožnje javnim prevozom. Operateri javnog prevoza građane će obavijestiti o propisima, a moraće i da osiguraju maske za sve koji ih nemaju. Švedska vlada je ponovno uputila sve građane da rade od kuće. Švedska je od kraja prošlog mjeseca nizala crne rekorde, da bi u sada zabilježila skoro 10.000 novoinficiranih, najviše u jednom danu. Početkom decembra, stopa širenja virusa prema broju stanovnika bila je veća nego u nekim od najvećih evropskih žarišta poput Velike Britanije, Španije i Francuske. U Švedskoj je broj preminulih od posljedica kovida-19 po glavi stanovnika nekoliko puta veći nego u susjednim nordijskim zemaljama. O rigoroznom zatvaranju Šveđani i dalje ne razmišljaju, tamošnja vlada tvrdi da građani to jednostavno ne bi podnijeli. Švedska vlada je vođena savetima glavnog epidemiologa dr Andersa Tegnela na proljeće izbjegla uvođenje karantina kako bi se što prije dostigao kolektivni imunitet u populaciji. Krajem novembra konačno je popustila i uvela prve mjere koje nisu na nivou preporuke. 20. decembar - Izdali hitno saopštenje za mutiranu verziju virusa korona - SZO Mutirana verzija virusa krenula je da se širi planetom Zemljom. Novi soj korona virusa, porijeklom iz jugoistočne Engleske, izolovan je i u Danskoj, Holandiji i Australiji. Južnoafrička Republika identifikovala je novi soj korona virusa koji pokreće drugi talas infekcije u toj zemlji, izjavio je prije dva dana južnoafrički ministar zdravlja Zveli Mkize. - Naši genetičari su na ovom području identifikovali novu varijantu virusa SARS-CoV-2, koju smo trenutno nazvali varijantom 501.V2" - napisao je na Tviteru Mkize. On je istakao da prikupljeni dokazi snažno sugerišu da ovaj soj u JAR pokreće drugi talas pandemije, prenosi Reuters. U Južnoj Africi je do sada zabilježeno više od 900.000 infekcija kovidom-19 i 24.000 smrtnih slučajeva. Britanski premijer Boris Džonson i grupa britanskih naučnika potvrdili su da je nova varijanta korona virusa identifikovana u Velikoj Britaniji i do 70 odsto zaraznija od dosadašnjeg tipa virusa, ali ne i smrtonosnija, kao i da bi vakcina trebalo da bude efikasna i protiv novog soja.

- Širenje korona virusa se ne zaustavlja. Ljudi koji ne uspijevaju da se jave na ljekarski pregled neće ni primiti odgovarajući medicinski tretman i ostaće sami sa covidom-19 - navodi se u zajedničkom saopštenju, prenosi Rojters.

Epidemija korona virusa u Japanu se razbuktala u decembru i pokrenula strepnje da će medicinske ustanove postati premale i bez dovoljno kvalifikovanih medicinskih radnika da prime sve inficirane. Japanska NHK je prenijela da je u Japanu do sada potvrđeno više od 210 hiljade kovid pozitivnih i 2.965 smrtnih slučajeva među kovid pacijentima. 25. decembar - Vakcina Sputnjik V odobrena za masovnu vakcinaciju - Rusija Rusko ministarstvo zdravlja odobrilo je da se vakcina Sputnjik V koristi i za masovne vakcinacije osoba starijih od 60 godina, izjavio je ministar zdravlja Rusije Mihail Muraško na TV Rusija 24, prenosi Tanjug. - Vakcina Sputnjik V je ranije odobrena za primjenu na osobama od 18 i više godina, ali od sada mogu da budu vakcinisani i građani od preko 60 i više godina - rekao je Muraško i dodao da se masovne vakcinacije sprovode širom Rusije. Vakcinacija protiv covida19 počela je u Rusiji još 10. decembra, a Muraško je najavio da će vakcine biti distribuirane u sve regione Rusije. Slovo V (Ve) označava Pobjedu u bici protiv pandemije koronavirusa. 27. decembar - Novi soj virusa i opasnosti drugog talasa pandemije - Afrika

21. decembar - Zdravstveni sistem pred pucanjem - Japan Japanska udruženja ljekara, medicinskih sestara i još sedam medicinskih strukovnih udruženja proglasili su vanredno stanje u zdravstvu i uputili apel vladi da podrži nacionalni zdravstveni sistem koji puca pod bremenom epidemije korona virusa.

Iako je Afrika tokom cijele godine bilježila znatno manje infekcija i smrti uzrokovanih korona virusom od ostatka svijeta,

mnogi smatraju da je novi soj korona virusa, koji se brže širi, ozbiljnija prijetnja. Posljednjih dana nova varijanta virusa dominira u Južnoafričkoj Republici, u kojoj je registrovano više od milion slučajeva infekcije zbog čega je vlada ponovo uvela stroge mjere zabrane, pišu svjetski mediji. Južnoafrička Republika je prva afrička država koja je zabilježila milion slučajeva korona virusa, piše agencija France- Presse pozivajući se na izvještaj ministarstva zdravlja u kojem se navodi da zemlja prolazi kroz drugi talas infekcija od kojih je većina izazvana novim sojem virusa. Prema podacima objavljenim 27. decembra, Južna Afrika je najviše pogođena zemlja na afričkom kontinentu, s milion i 4.413 infekcija i 26.735 smrtnih slučajeva. U cijeloj Africi je prema AFP-ovoj statistici zabilježeno više od 2, 6 miliona slučajeva infekcija i 62.649 smrtnih slučajeva. Maroko je druga najteže pogođena afrička zemlja, sa 432.079 slučajeva i 7.240 smrtnih slučajeva, slijede Egipat sa 131.315 slučajeva i 7.352 smrtnih slučajeva, Tunis sa 130.230 inficiranih i 4.426 smrtnih slučajeva i Etiopija sa 122.413 i 1.901. Ipak, naglašava Frans pres, Afrika nije toliko pogođena korona virusom kao druge regije, poput Evrope s više od 25 miliona inficiranih, Sjedinjenih Država s 19,5 miliona, Latinske Amerike i Kariba s 15 miliona, Azije s 13,7 miliona i Bliskog istoka s okolnim zemljama na četiri miliona. Dok bolnice u Južnoj Africi ostaju bez kapaciteta i kako ne postoje naznake da bi novi nalet infekcija mogao uskoro dosegnuti vrhunac - jer se novi soj virusa brzo širi - stručnjaci upozoravaju da je stvarni broj inficiranih vjerovatno puno veći, ističe The Guardian. 28. decembar - Evropski dani vakcinacije dirljiv trenutak jedinstva - EU Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen objvila je da su vakcine protiv covida-19 isporučene svim zemljama Evropske unije i da će odmah početi vakcinacija. - Okrećemo stranicu jedne teške godine. Danas je dan isporuke, a sjutra dan vakcinacije. Vakcinacija protiv covida-19 počinje širom Evropske unije - rekla je Fon der Lajen u kratkom video obraćanju objavljenog na njenom Tviter nalogu. Ona je rekla da je vakcina stavljena na raspolaganje istovremeno svim zemljama članicama EU, i da će ljudi početi da primaju vakcinu u Atini, Rimu, Helsinkiju, Sofiji, svuda u Uniji. - Naši evropski dani vakcinacije su dirljiv trenutak jedinstva i uspješna priča EU - dodala je ona. Fon der Lajen je rekla da će uskoro biti još vakcina, jer su dokazane da su bezbjedne i efikasne. Rekla je da je EU obezbijedila doze vakcina za cijelu svoju populaciju od 450 miliona ljudi kao i da su obezbijedili vakcine za susjede iz Evropske ekonomske oblasti (EEA) kao što su Island ili Norveška. Ukazala je da će vakcinacija pomoći da se postepeno život vrati u normalu ali dotle ljudi treba da budu pažljivi da štite sebe i svoje voljene od virusa. Iz evropskih gradova javljaju da su stigli prvi kontingenti vakcine kompanije Pfizer. Između ostalih javili su iz Zagreba, Sofije, Madrida... da su dobili prve vakcine.

28. decembar – Priznali da je tri puta više preminulih od zvaničnog broja - Rusija Ruska vlada priznala je da je od početka godine od korona virusa umrlo 186.000 ljudi, što je znatno više od zvaničnog broja i to čini Rusiju jednom od zemalja svijeta sa najviše preminulih. Zavod za statistiku Rosstat saopštio je da je od januara do novembra umrlo 229.700 ljudi, što je za 13,8 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. - Više od 81 odsto smrtnih slučajeva odnosi na korona virus, što je 186.000 preminulih - navela potpredsjednica ruske vlade zadužena za zdravstvo, Tatjana Golikova. Prema tim podacima, Rusija je treća po broju preminulih od koronavirusa, poslije SAD (više od 330.000 mrtvih) i Brazila (više od 190.000). Taj broj je tri puta veći od 55.265 mrtvih kako je ruska vlada navela na svom sajtu, piše Beta. 29. decembar - Prva latinoamerička zemlja koja koristi rusku vakcinu - Argentina Argentina je počela vakcinaciju protiv korona virusa ruskom vakcinom Sputnik V i prva je latinoamerička zemlja koja koristi tu vakcinu. Vakcinacija je počela simultano u cijeloj Argentini a prednost imaju zdravstveni radnici, prenosi AFP. Ministarstvo zdravlja saopštilo je da najprije trebaju biti vakcinisane najugroženije grupe. Argentina je četvrta zemlja Južne Amerike koja je pokrenula vakcinaciju protiv korona virusa, nakon Meksika, Kostarike i Čilea koji koriste vakcinu proizvođača Pfizer-BioNTech. Prva pošiljka od 300.000 doza ruske vakcine stigla je 24. decembra u Argentinu u okviru dogovora koji predviđa isporuku dodatnih 19,7 miliona doza u januaru I februaru. Argentina s 45 miliona stanovnika, registrovala je više od 1,5 miliona inficiranih korona virusom od kojih je preminulo 42.800 ljudi. 29. decembar - Vakcinu protiv koronavirusa primili brojni svjetski zvaničnici Odmah nakon što su farmaceutske kuće po odobrenju vakcina protiv covid-19 počele sa prvim isporukama zemljama širom svijeta, vakcine su primili mnogobrojni ljekari, epidemiolozi, političari... Izraelski premijer Benjamin Netanijahu vakcinisan je protiv korona virusa u televizijskom prenosu uživo, postavši prvi Izraelac i jedan od prvih svjetskih lidera koji je primio vakcinu protiv covid-19. On je rekao da želi da bude prvi primalac u zemlji koji će dati "lični primjer" i ohrabriti Izraelce da učine isto. Novoizabrani američki predsjednik Džozef Bajden primio je, takođe u direktnom televizijskom prenosu, prvu dozu vakcine Pfizer protiv koronavirusa kako bi ohrabrio javnost da učini isto. On je iz bolnice u Njujorku u američkoj saveznoj državi Delaver pozvao sve Amerikance da prime vakcinu kad im bude dostupna. Njegova supruga Džil Bajden, koja je vakcinu dobila ranije tog dana, bila je pored njega. Vodeći američki epidemiolog prof. Entoni Fauči primio

je prvu dozu vakcine protiv koronavirusa koju je razvila kompanija Moderna. Prof. Fauči je vakcinu primio u Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH), a cijeli događaj prenošen je uživo na nacionalnoj televiziji u okviru napora da se Amerikanci uvjere da je vakcina bezbjedna i efikasna. On je primio vakcinu zajedno sa direktorom instituta prof. Fensisom Kolinsom i ministrom zdravlja Aleksom Azarom. Potpredsjednik Sjedinjenih Država Majk Pens vakcinisan je nedavno pred televizijskim kamerama da bi uvjerio Amerikance da je vakcina bezbjedna. Na događaju u Bijeloj kući, vakcinu su primili i njegova supruga Karen Pens i glavni američki zdravstveni zvaničnik Džerom Adams. 29. decembar - Registar onih koji odbijaju da se vakcinišu - Španija Udio Španaca koji nijesu skloni da se vakcinišu protiv COVID-a 19 smanjio se na 28 posto u decembru.

Španija će uspostaviti registar ljudi koji se ne žele vakcinisati protiv novog korona virusa i podijeliti ga s ostalim zemljama članicama Evropske unije, premda ga neće objaviti, rekao je španski ministar zdravlja Salvador Illa. U intervjuu za televizijsku mrežu La Sexta Illa je ponovio da vakcinacija protiv virusa, koje je u Španiji kao i u većini država

EU-a već počelo, neće biti obavezno, prenijela je Hina pozivajući se na AFP. - Uspostavićemo registar koji ćemo podijeliti s ostalim evropskim partnerima onih ljudi kojima je vakcinisanje ponuđeno, ali su ga jednostavno odbili - rekao je IIIa. - To neće biti javno dostupan dokument i poštovaćemo zaštitu podataka - dodao je napomenuvši da poslodavci i pripadnici šire javnosti neće imati pristup registru. 30. decembar – Stigli odgovori na sve lažne vijesti o vakcinama protiv Covida 19 – Italija Visoki institut za zdravstvo (IŠ), najviši italijanski naučnotehnički institut u oblasti zdravstva, objavio je odgovore svojih stručnjaka na raširene lažne vijesti o vakcinaciji protiv covida 19. Jedna od raširenih lažnih vijesti je da je vakcina pripremljena na brzinu i da zato nije pouzdana. Stručnjaci Instituta tvrde da to nije tačno i podvlače da je vakcina sigurna, a odobrena je tek nakon što su kompetentne institucije utvrdile njen kvalitet i sigurnost. Naučnici Instituta takođe ističu da je lažna vijest da je nepotrebno vakcinisati se jer virus mutira. U ovom trenutku, tvrde naučnici, ne postoji nijedna činjenica koja bi potvrdila da vakcina ne djeluje i na mutirani virus. Osim toga, vakcine obezbjeđuju imuni odgovor organizma na mnoge oblike mutiranog virusa. Lažna je i tvrdnja da imunitet nakon vakcinacije protiv covida 19 traje kratko. Situacija je ista kao i sa vakcinom protiv sezonskog gripa, kažu stručnjaci, imunitet traje nekoliko mjeseci, a kada se većina stanovništva vakciniše, trajaće cijelu godinu. Nije tačno vjerovanje da nakon vakcinacije osoba ne mora više da nosi masku niti da se pridržava drugih mjera zaštite. I nakon vakcinacije neophodno je nositi masku, držati distancu i redovno prati ruke. To će biti neophodno sve dok imunološki podaci ne pokažu, sa sigurnošću, da vakcina štiti nas, ali i da onemogućava širenje virusa na druge, tvrde stručnjaci, prenosi Tanjug.

JAČANJE IMUNITETA JEDINSTVEN PROIZVOD NA NAŠEM TRŽIŠTU

1000 mg Vitamina C, 600 IJ Vitamina D, 15 mg Cinka i još kombinacija od 21 vitamina, mineral, bioflavonoida citrusa, Inulin, Lutein

Vitamin A Beta Kroten Vitamin D Vitamin E Vitamin K Vitamin C Vitamin B1 Vitamin B2 Niacin Vitamin B6 Folna Vitamin B12 Biotin Pantotenska Gvožđe Cink Jod Bakar Mangan Hrom Molibden Selen Inulin Bioflavonoidi Citrusa

Nađite nas:

Lutein

450 µg 225 µg 15 µg 36 mg 60 µg 1000 mg 3.1 mg 36 mg 35 mg 3.6 mg 450 µg 6 µg 150 µg 18 mg 2.2 mg 15 mg 102 µg 500 µg 0.5 mg 30 µg 50 µg 50 µg 2g 20 µg 800 mg

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 /