Medical 142

5. FEBRUAR 2021.

GODINA XII BROJ 142

1.50

Akademija Udruženja neurologa povodom otvaranja nove Intenzivne njege Klinike za neurologiju Kliničkog centra Crne Gore

www.medicalcg.me

Klinički centar Crne Gore - radni doručak sa novinarima

• Opšti principi urinarne kateterizacije • Moderna vitreoretinalna hirurgija u Crnoj Gori • COVID 19 i mentalno zdravlje • Sekretorna medija i terapija • Hemoragijska bolest novorođenčeta • Efekat jontoforeze u fizioterapiji opekotina • Vršnjačko nasilje Evropska nedjelja prevencije raka grlića materice (IJZCG)

Manja doza.

Ista efikasnost.

6DGUåL MHGLQVWYHQX GR]X DNWLYQH VXSVWDQFH 6YDNRGQHYQLP X]LPDQMHP $QGROD 352 PJ GRND]DQR VH VPDQMXMH UL]LN RG VUþDQRJ L PRåGDQRJ XGDUD NRG EROHVQLND NRML VX UDQLMH LPDOL VUþDQL LOL L PRåGDQL XGDU 7DNRÿH $QGRO 352 PJ REORåHQ MH åHOXGDþDQRRWSRUQRP RYRMQLFRP NRMD VPDQMXMH UL]LN RG LULWDFLMH åHOXGDþDQH VOX]QLFH

3ULMH XSRWUHEH SDåOMLYR SURþLWDWL XSXWVWYR R OLMHNX =D REDYMHãWHQMD R LQGLNDFLMDPD PMHUDPD RSUH]D L QXVSRMDYDPD XSLWDMWH VYRJ OMHNDUD LOL IDUPDFHXWD

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Dr Emir Muzurović Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Dr Rifat Međedović Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa

IZ SADRŽAJA Na Klinici za neurologiju KCCG otvorena nova Intenzivna njega 8–9 IJZCG povodom Evropske nedjelje prevencije raka grlića materice 10 – 11 Opšti principi urinarne kateterizacije Prof. dr Bogdan Pajović 12 – 14 Sekretorna medija i terapija Dr Maja Jovanović 16 – 17 Hemoragijska bolest novorođenčeta Dr Biljana Ivelja 18 – 19 COVID 19 i mentalno zdravlje Prof. dr Mirko Peković 22 – 23 Moderna vitreoretinalna hirurgija u Crnoj Gori Dr sci med. Sergej Alpatov 24 – 25 Hronika Crne Gore 26 – 36 Trzajne povrede vrata – vještačenje u parničkom i krivičnom postupku Prim. dr Gavrilo Šćepanović 48 – 49 Osteoporoza Mr sc Bojan Kraljević 50 – 52 Efekat jontoforeze u fizioterapiji opekotina Ranka Ogurlić, mr fizikalne terapije Anka Vukićević, mr fizikalne terapije 54 – 55 Psihološki razvoj u odnosu na igru Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije 58 – 60 Vršnjačko nasilje Mr Ana Golubović, klinički psiholog 62 – 63 KCCG – radni doručak sa novinarima 64 – 65

Da nos ponovo diše i miriše!

ksilometazolin Lek je namenjen olakšanju simptoma kod: • zapušenog nosa • hroni�nog i i alergijskog rinitisa (alergijskog zapaljenja nosne sluznice) • sinuzitisa (zapaljenja sinusa) SNUP (0.05%) sprej za nos, rastvor namenjen je deci uzrasta od 6 do 12 godina..

SNUP (0.1%) sprej za nos, rastvor namenjen je odraslima i deci starijoj od 12 godina. odinaa.

Pre upotrebe detaljno pro�itati uputstvo!

O indikacijama, merama opreza i neželjenim reakcijama na lek posavetujte se sa lekarom ili farmaceutom.

SP3-OTC-2018-PMA-026/09/2018

dječji

dekon

gestiv

Djeluje u prvim minutima!

Lijek Operil sprej za nos namijenjen je za odrasle i djecu stariju od 12 godina.

*Lijek Operil P sprej za nos namijenjen je za primjenu kod djece uzrasta od 6 do 12 godina.

Sadrži oksimetazolin.

Za nazalnu primjenu.

Lijek se koristi u ograničenom, kratkotrajnom periodu prema uputstvu za lijek.

**IMS podaci za Operil P sprej za nos za januar 2018. godine.

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

BR .1 ANTI - AGE ING U A P O T E K A M A U E V R O P I ***

NADOKNAÐUJE 100% DNEVNOG GUBITKA HIJALURONSKE KISJELINE IZ EPIDERMISA.*

-47 -60 %

BORE **

%

TANKE LINIJE **

I N OVA C I J A

LIFTACTIV

H.A. EPIDERMIC FILLER SERUM ZA LICE I OČI

*Bazirano na koncentraciji hijaluronske kisjeline u formuli, ako se nanosi 2 puta dnevno. **Kliničko ocjenjivanje, 53 žene, 6 nedjelja. ***Izvor: IQVIA - Pharmatrend International - tržište anti-ageing proizvoda u Francuskoj, Španiji i Italiji (u apotekama i parafarmacijama); u Njemačkoj, Belgiji, Švajcarskoj, Grčkoj, Austriji i Holandiji (u apotekama) - FY 2017/2018 i YTD mart 2019 - po vrijednosti i obimu.

1.5% HIJALURONSKE KISJELINE VITAMIN CG + EFIKASNI PEPTID VICHY VULKANSKA VODA ZDRAVLJE PRIJE SVEGA. POČNITE OD SVOJE KOŽE.

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o.

Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

Veliki dan za crnogorsku neurologiju

23. januara je održana Akademija Udruženja neurologa Crne Gore povodom otvaranja Intenzivne njege Klinike za neurologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), koja po trenutnim

8

kapacitetima, stručnim potencijalima i znanju koje imaju crnogorski neurolozi može da parira bilo kom evropskom centru.

To je poručio predsjednik Udruženja neurologa Crne

Akademija Udruženja neurologa Crne Gore

Nova Intenzivna njega Klinike za neurologiju

Gore, dr Jevto Eraković, ističući da je danas poseban dan za crnogorsku neurologiju.

- Izuzetno sam ponosan što danas prisustvujemo otvaranju novih kapaciteta Klinike za neurologiju. Ovo je uspjeh svih nas. Dobijamo najsavremenije kapacitete koji danas mogu da se mjere sa bilo kojom evropskom bolnicom. Ovi uslovi nisu mogli da se ostvare bez velike pomoći naših prijatelja i partnera. Prije svega, želim da se zahvalim našim prijateljima iz Kine, kompaniji CRBC, koji su donacijom od preko 500 hiljada eura omogućili adaptaciju i širenje Klinike, a takođe i Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore koji je nadomjestio značajan nedostatak sredstava koji je postojao u tom trenutku - naveo je dr Eraković.

Po trenutnim kapacitetima, stručnim potencijalima i znanjima koje imaju crnogorski neurolozi možemo, kako je rekao, da pariramo bilo kom evropskom centru.

- Zahvaljujem se svim kolegama iz Klinike za neurologiju koji su znanjem, entuzijazmom i doprinosom učinili da danas ovako izgleda Klinika za neurologiju, i mislim da ovo treba da postane obrazac kako treba da funkcioniše zdravstveni sistem rekao je dr Eraković.

Direktorica KCCG, specijalista neurologije dr Ljiljana Radulović, kazala je da proširenje kapaciteta Intenzivne njege Klinike za neurologiju ne predstavlja kraj razvoja te Klinike.

- Kao neurolog imam zadatak da se nastavi razvoj Klinike u smislu povećanja kadra i dopunske edukacije. Velika mi je želja da postoji nešto što se zove akreditacija ove Intenzivne njege i njeno međunarodno priznanje u okviru Klinike za neurologiju

- kazala je dr Radulović.

Smatra da i brojne klinike u Evropi mogu da nam pozavide na mogućnostima koje postoje u okviru Klinike za neurologiju.

- U smislu usluga koje nudimo, ne vidim da bismo nešto značajno mogli da proširimo na našoj Klinici - istakla je dr Radulović.

Direktor Klinike za neurologiju, specijalista neurologije dr Slaviša Peruničić, rekao je da na Klinici trenutno radi osam specijalista, među kojima su jedan supspecijalista i jedan magistar.

- Takođe, imamo pet ljekara na specijalizaciji. Imamo 47 sestara, među kojima je četiri magistra i osam sa visokom stručnom spremom. Među njima imamo sestre koje se nalaze na pozajmici u Covid centru, njih 12, a 12 sestara je trenutno na bolovanju zbog porodiljskog, trudničkog odsustva ili infekcije koronavirusom - rekao je dr Peruničić.

Organizaciona jedinica Klinke za neurologiju ima tri cjeline, od kojih jedinica intenzivnog liječenja ima osam kreveta.

- Jedinica za poluintenzivnu njegu ima četiri kreveta, a jedinica za intenzivno liječenje moždanog udara ima takođe četiri kreveta. Imamo prostoriju za telemetriju i hitne intervencije, kao i prostorije za osoblje - kazao je dr Peruničić.

Na svečanoj Akademija neurolog, prof. dr Slavica Vujisić, govorila je o istorijatu i ostvarenim rezultatima.

Služba za odnose sa javnošću Klinički centar Crne Gore

9

CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Evropska nedjelja prevencije raka grlića materice Povodom Evropske nedjelje borbe protiv raka grlića materice koja se, ove godine, obilježava od 18. do 24. januara, iz Instituta za javno zdravlje podsjećamo da se ovo oboljenje može spriječiti samo ukoliko žene odluče da se, bar jednom godišnje, posvete svom reproduktivnom zdravlju i posjete svog ginekologa.

Primjenom adekvatnih, pouzdanih i jednostavnih metoda moguće je identifikovati premaligne promjene na grliću materice, koje mogu dovesti do karcinoma, i tako spriječiti neželjene ishode.

S obzirom na to da se rak grlića materice razvija kroz duži vremenski period, primjena mjera ranog otkrivanja je u potpunosti opravdana i vrlo učinkovita, s aspekta očuvanja i unaprjeđenja zdravlja, poboljšanja kvaliteta života, ali i sa eko-

10

nomskog aspekta, zbog smanjenja troškova za liječenje, brige o oboljelim, odsustva sa posla i drugih troškova. Najznačajniji cilj ranog otkrivanja bolesti je uticaj na mortalitet žena, kao najtežu komplikaciju bolesti.

Podaci o rasprostranjenosti oboljenja na svjetskom nivou, pokazuju da je rak grlića materice među vodećim malignim bolestima žena, odmah iza raka dojke. Najčešće se, na svjetskom nivou, javlja kod žena starosti između 40 i 45 godina, ali se sve češće javlja i kod žena mlađih od 30 godina. Značajno je, takođe, učešće umiranja od raka grlića materice u strukturi mortaliteta žena. I pored toga što je izlječiv u ranoj fazi, svake godine u svijetu preko pola miliona žena umire od ovog oboljenja. Naime, situacija po pitanju redovne ginekološke kontrole nije ohrabrujuća, jer prema podacima, tek svaka peta žena se odaziva na preglede

kod svog ginekologa u cilju otkrivanja promjena na grliću materice, prije nego što poprime maligni oblik.

Prema raspoloživim podacima Instituta za javno zdravlje za 2013. godinu, ukupan broj novooboljelih žena od raka grlića materice u Crnoj Gori iznosi 106, i zauzima četvrtu poziciju na rang listi broja oboljelih žena od svih vrsta carcinoma, sa 8,9 %.

Među oboljelim ženama su više od dvije trećine onih čija se starosna dob kreće između 35 i 59 godina. Među malignim oboljenjima kod žena prednjači rak dojke, zatim rak pluća, čija vrijednost prevalencije bilježi kontinuiranu tendenciju rasta, a zatim slijedi rak kože. Pri tome, značajno je navesti da se rak grlića materice, kao uzrok umiranja žena od malignih bolesti, nalazi na četvrtom mjestu mortalitetne liste.

Bolest se posljednjih godina, zahvaljujući uspješnoj organizaciji skrininga i sve većeg obuhvata žena ranim otkrivanjem bolesti u asimptomatskoj fazi, otkriva u ranom periodu, kada se bolest bez značajnijih komplikacija može uspješno liječiti.

Istraživanja su pokazala da se razvoj raka grlića materice može spriječiti u 80% slučajeva primjenom kompetentnih mjera prevencije. Stoga smatramo da je važno poslati poruku da u situaciji kada ne možemo uticati na rasprostranjenost bolesti, možemo uspješno kontrolisati njegov tok i započeti tretman prije kritične tačke, čime povećavamo očekivano trajanje života kod žena, kao i kvalitet njenog života.

Faktori rizika za nastanak oboljenja su vrlo raznovrsni, a u najvećem broju slučajeva je to dugotrajna infekcija sa »visoko rizičnim« (onkogenim) tipovima humanog papiloma virusa (HPV), koji uzrokuje najčešće seksualno prenosive infekcije. U najvećem broju slučajeva organizam se svojim prirodnim mehanizmima izbori sa infekcijom koja spontano nestaje. Međutim, ponavljane i uporne HPV infekcije imaju osobinu da dovode do razvoja raka grlića materice. Infekcije koje traju duže od dvije godine označavaju se kao „stalne“ i pretpostavlja se da su one kancerogenog karaktera.

Pored navedene HPV infekcije i drugi faktori rizika uti-

ču na razvijanje raka grlića materice, kao što su: rano stupanje u seksualne odnose; nekorišćenje kondoma, posebno sa nepoznatim partnerima; česta promjena seksualnih partnera; smanjena otpornost organizma iz različitih razloga, kao što je pušenje, hronične bolesti i drugo; obolijevanje od drugih seksualno prenosivih infekcija kao što su hlamidija i gonoreja; seksualni odnosi sa partnerom čija druga seksualna partnerka boluje od raka grlića materice.

U vezi sa ovogodišnjim obilježavanje Evropske nedjelje borbe protiv raka grlića materice pozivamo sve žene: - da i u vrijeme pandemije COVID 19 brinu o svom zdravlju, poštujući 12 pravila Evropskog kodeksa protiv raka, idu na redovne preglede kod ginekologa jednom godišnje.

Besplatni pregledi se mogu obaviti u ginekološkim ambulantama domova zdravlja širom Crne Gore; - da mlade žene izbjegavaju rano stupanje u seksualne odnose, da ne mijenjaju često seksualne partnere i da koriste kondom - posebno kada je u pitanju novi ili nepoznati partner.

Da bi omogućili eliminaciju raka grlića materice pozivamo sve građane da pomognu u sprečavanju širenja COVID 19 infekcije i da se vakcinišu protiv virusa SARS COV-2.

Pandemija COVID-19 je od marta mjeseca do danas značajno opteretila sve sisteme, ekonomski, zdravstveni, obrazovno- vaspitni... Smanjen broj preventivnih pregleda će negativno uticati na otkrivanje novih slučajeva kancera i na pravovremenu primjenu odgovarajućih terapija i liječenja, što može dovesti da se naredne godine dijagnostikuju pacijenti sa odmaklim fazama maligne bolesti.

Upućujemo apel svim ljudima koji imaju simptome bolesti da se obrate ljekaru, onkološkim pacijente da ne prekidaju terapiju, a zdravstveni sistem će omogućiti uslove za kontinuirano zbrinjavanje onkoloških pacijenata.

Institut za javno zdravlje Crne Gore (www.ijzcg.me)

11

OPĹ TI PRINCIPI URINARNE KATETERIZACIJE Prof. dr Bogdan Pajović, urolog KliniÄ?ki centar Crne Gore

Urinarna kateterizacija je terapeutska i dijagnostiÄ?ka metoda koja se vrĹĄi u cilju praĹžnjenja mokraćne beĹĄike. Zasniva se na principu uvoÄ‘enja katetera kroz uretru (ili kroz inciziju/otvor na abdominalnom zidu) u mokraćnu beĹĄiku u cilju eliminacije urina. Ovo je invazivna procedura koja zahtijeva nalog ljekara i primjenu aseptiÄ?ne tehnike.

Ona moĹže biti:

t +FEOPLSBUOB LSBULPUSBKOB PE EP EBOB

t 4SFEOKF USBKOB PE JKF EP TFENJDB

t %VHPUSBKOB PE EP TFENJDB

NajÄ?eťći uzroÄ?nik nozokomijalnih infekcija!

Indikacije za urinarnu kateterizaciju U indikacije za primjenu urinarne kateterizacije spadaju:

t "LVUOB VSJOBSOB SFUFODJKB OQS OBLPO IJSVSĂ?LF JOUFS WFODJKF V EPOKFN BCEPNFOV LBSMJDJ CFĂ?JDJ

12

t Urinarna inkontinencija (npr. kod starih osoba koje su nepokretne),

t Monitoring balansa teÄ?nosti (npr. kod pacijenata u ĹĄoku, septiÄ?na stanja),

t Epiduralna / spinalna anestezija ili sedirani pacijenti,

t Duboka besvjesna stanja (npr. trovanja tricikliÄ?nim antidepresivima),

t Ispiranje mokraćne beťike (npr. kod izraŞene hematurije),

t PraĹžnjenje mokraćne beĹĄike prije, tokom ili poslije primjene hirurĹĄke intervencije ili dijagnostiÄ?kih postupaka.

Kontraindikacije Kao kontraindikacije za primjenu ove metode lijeÄ?enja najÄ?eťće se javljaju:

t 1PWSFEF LBSMJDF o QPUWSÿFOP QSJTVTUWP LSWJ OB PUWPSV uretre i rektalnim pregledom uvećana prostata,

t 1SJKBQJ[BN

t 1PUWSÿFOP QSJTVTUWP TVäFOKB VSFUSF o SFMBUJWOB LPOUSB indikacija.

Vrste urinarnih katetera Osnovne vrste urinarnih katetera Ä?ine kateteri za muĹĄkarce i kateteri za Ĺžene. Posmatrano prema vrsti, obliku i veliÄ?ini kateteri mogu biti: tvrdi (metalni, stakleni), polutvrdi (gumeni, plastiÄ?ni) i meki (silikonski). SuprapubiÄ?ni kateter koristi se za dugotrajnu drenaĹžu urina i postavlja se transabdominalno.

NajÄ?eťće se koristi fleksibilni Foli balon kateter (engl. Foley catether).

t Timanov kateter (engl. Tiemann catheter) je kateter sa zakrivljenim vrhom pod uglom od 45°, ťto omogućava lakťi prolazak kroz uvećanu prostatu.

t Vanjski kateter, urinski kondom ili kondom-kateter koristi se kod inkontinentnih muĹĄkaraca i nosi niĹži rizik od JOGFLDJKF V QPSFĂżFOKV TB USBKOJN LBUFUFSPN Postupak kateterizacije mokraćne beĹĄike Postupak kateterizacije mokraćne beĹĄike podrazumijeva 6 osnovnih koraka. Prvi je procjena uobiÄ?ajnih navika pacijenta u vezi sa eliminacijom, stepena ograniÄ?enja i sposobnosti pacijenta da pomogne pri intervenciji uz evaluaciju punoće mokraćne beĹĄike palpacijom ili ultrasonografijom. Pri navedenom treba uzeti i podatke o eventualnim alergijama na lateks i jod, kao i podatke o ranijim kateterizacijama.

Drugi korak Ä?ine sestrinska zapaĹžanja koje obuhvataju podatke o diurezi pacijenta, u smislu smanjene eliminacije urina, retencije, infekcije, povrede ili oĹĄtećenja integriteta koĹže. Slijedi planiranje, uz jasan cilj koji podrazumijeva da se eliminacija urina odrĹžava minimum na 30ml/h, da beĹĄika nije distendirana, da nema iritacije i oĹĄtećenja koĹže i da pacijent razumije cilj plasiranja i njege katetera. Nakon navedenih procedura pristupa se realizaciji kateterizacije. &WBMVBDJKB P QPTUJ[BOKV QSFEWJĂżFOPH DJMKB SBEJ TF EB CJ se dokazalo da je kateter postavljen po principima asepse, uz adekvatno praĹžnjenje mokraćne beĹĄike i minimalnu traumu sa malo ili nimalo bola i Ä?istim i suvim perineumom.

ZakljuÄ?nu radnju Ä?ini dokumentovanje podataka o tipu katetera i kafa koriťćenih u okviru procedure, kao i koliÄ?ini teÄ?nosti koriťćenoj za naduvavanje kafa. Obavezne su i zabiljeĹĄke o pacijentovom stanju za vrijeme kateterizacije, propratnim pojavama (kao ĹĄto su promjene u karakteristikama urina ili promjene na koĹži) i o protoku urina i uzetim uzorcima.

Oprema potrebna za kateterizaciju

Foli balon kateter U kliniÄ?koj praksi najÄ?eťće se koristi kateter sa balonom veliÄ?ine 10 ml. Pedijatrijski kateter ima balon od 5 ml. Prilikom njegovog koriťćenja ne treba naduvavati balon vazduhom jer će „lebdjetiâ€?, ĹĄto izaziva iritaciju kod pacijenta. SpoljaĹĄnji dijametar katetera mjeri se u ĹĄerijer jedinicama (Ch). 1 Ch = 0.33 mm

t 4UFSJMOJ LBUFUFS t -VCSJLBOU t 4UFSJMOF SVLBWJDF t ɇJTU NBUFSJKBM t 3BTUWPS TBQVOJDB BTFQTPM

t #FUBEJO t 7PEFOJ SBTUWPS [B CBMPO

t %SFOBäOJ NBUFSJKBM

Pripremna procedura nalaĹže da se pacijent postavi u supinaciju sa flektiranim nogama i zatim oÄ?isti perianalna regija antiseptiÄ?nim sredstvom, dobro ispere i posuĹĄi. Nakon toga rukavice se skidaju, ruke se ponovo peru i navlaÄ?e se sterilne rukavice.

Specijalni kateteri

Postupak kateterizacije mokraćne beťike kod muťkaraca

Specijalni kateteri su:

t Trokraki Foli kateter (treći krak dozvoljava irigaciju mokraćne beĹĄike). On ima veći preÄ?nik i dozvoljava prolazak koaguluma kroz kateter u drenaĹžnu kesu.

-JKFWPN SVLPN ESäJNP J JTUFäFNP QFOJT PE UJKFMB QPE pravim uglom, a desnom Ä?istimo glans i meatus betadinom ili gazom natopljenom u sapunici ili asepsolu. Na kateter potom treba staviti lubrikant i kateter, drĹžati na rastojanju manjem od

13

5 cm od vrha, i to proksimalni dio katetera koji se postavlja između 4-og i 5-og prsta iste desne ruke, a distalni se hvata pincetom.

PoÄ?injemo njeĹžno ubacivanje katetera. Vrh podmazan lubrikantom guramo kroz meatus, u uretru ka beĹĄici. Pri prolasku kroz spoljaĹĄnji sfinkter osjetićemo otpor koji se lako savlaÄ‘uje.

ZapoÄ?injanje protoka urina znak je da je kateter smjeĹĄten u beĹĄiku. Da bi sprijeÄ?ili ispadanje katetera moramo pripojiti brizgalicu sa sterilnom vodom na dio za naduvavanje kafa (balonÄ?ića) i ubrizgati taj sadrĹžaj. U ovoj fazi treba pokuĹĄati ubaciti malo vode kroz kateter. Ako se lako ne vraća, kateter nije dovoljno daleko. Na kraju treba osigurati kateter fiksiranjem za unutraĹĄnju stranu butine i povezivanjem za drenaĹžnu kesu, uz uzimanje uzorka urina.

Postupak kateterizacije mokraćne beĹĄike kod Ĺžena Procedura je u principu identiÄ?na kao kod muĹĄkaraca, ali je jednostavnija zbog kraće i uretre pravilnog oblika kod Ĺžene.

Potrebno je nedominantnom rukom prihvatiti i razmaknuti velike stidne usne. Nakon toga treba locirati meatus (iza klitorisa, a iznad vaginalnog otvora) i paĹžljivo uvoditi kateter u uretru ka beĹĄici.

Komplikacije pri proceduri Komplikacije najÄ?eťće nastaju kao rezultat nepaĹžljivog rada i povrede uretre ili akutne urosepse. NajznaÄ?ajnije su:

t ,SWBSFOKF QPTFCOP PCSBUJUJ QBäOKV OB QSPTUBUV

t *OGFLDJKB

t "LVUOB LBUFUFSTLB HSP[OJDB

t ;BQBMKFOKF BEOFLTB

t 3FĘFLTOB BOVSJKB QPSFNFʉBK CJMBOTB WPEF J TPMJ Ukoliko je kateter greĹĄkom plasiran u vaginalni otvor, /*,"%" OF LPSJTUJUJ UBK JTUJ LBUFUFS [B QPOPWOJ QPLVĂ?BK LBUFUF rizacije (zbog prenosa infektivnih agenasa).

SuprapubiÄ?na kateterizacija SuprapubiÄ?na kateterizacija je hirurĹĄka metoda koja podrazumijeva plasiranje katetera izmeÄ‘u koĹže suprapubiÄ?ne regije i mokraćne beĹĄike uz pomoć ultrazvuka. Sprovodi se radi dreniranja urina i to zbog:

t 0QTUSVLDJKF OPSNBMOPH VSJOBSOPH UPLB

14

t #FOJHOF IJQFSUSPÄ•KF QSPTUBUF t ,POHFOJUBMOJI EFGFLBUB t 5FSBQJKF LBNFOB V CVCSFHV t 5VNPSB t 1PTUPQFSBUJWOPH UPLB HJOFLPMPĂ?LJI PQFSBDJKB

0WBK UJQ QSPDFEVSF NPäF TF TQSPWPEJUJ EP NKFTFD EBOB NajÄ?eťće komplikacije su oĹžiljkavanje tkiva i pojava infekcije.

Deplasiranje retencionog katetera U okviru ove procedure potrebno je najprije klemovati kateter na 2 do 4 Ä?asa, radi postizanja miĹĄićnog tonusa mokraćne beĹĄike. Nakon toga se mjeri koliÄ?ina urina u drenaĹžnoj kesi. #SJ[HBMJDPN TF BTQJSJSB WPEB J[ CBMPOB J QPĘŠJOKF TB J[WMBĘŠFOKFN katetera. Potrebno je evidentirati vrijeme deplasiranja, koliÄ?inu, boju i izgled urina, intaktnost katetera i instrukcije koje su date pacijentu. Zatim se prati vrijeme prve mikcije nakon kateterizacije J FWJEFOUJSB LPMJĘŠJOB J[MVĘŠFOPH VSJOB V QSWJI ĘŠBTPWB 5SFCB PCSBtiti paĹžnju na disfunkcionalnu mikciju (manje od 100 ml).

OdrĹžavanje katetera Plasirani kateter ne treba Ä?esto mijenjati, izuzev u sluÄ?aju da izaziva bolnu reakciju, tj. infekciju.

Tada je neophodna hitna zamjena.

OBAVEZNO je dnevno Ä?iťćenje uretralne oblasti i samog katetera, kao i Ä?iťćenje poslije svih crijevnih pokreta. To se vrĹĄi sapunom i vodom.

Antimikrobni tretmani viĹĄe se NE preporuÄ?uju.

Potrebno je smanjiti unos teÄ?nosti, osim ako medicinsko stanje ne zahtijeva suprotno.

DrenaĹžna kesa se plasira ispod nivoa beĹĄike, da bi se sprijeÄ?io retrogradni tok urina. Prazni se svakih 8 sati, osim ako nije napunjena u kraćem roku.

Neophodno je i periodiÄ?no pranje kese rastvorom u trajanju od 20 min.

Sekretorna medija i terapija Dr Maja Jovanović, spec. otorinolaringologije Opšta bolnica "Danilo I" Cetinje

Boli me uvo – fraza je koju često koristimo u svakodnevnom govoru, iskazujući da nas neka pojava, stvar, radnja – baš i ne zanima.

Medicinu, međutim, bol u uhu zanima kao ozbiljan simptom koji može da ukaže na razne komplikacije organa sluha.

Otitis media secretoria (upala sluznice srednjeg uha), koju karakteriše nakupljanje tečnosti u srednjem uhu sa istovremenom oslabljenošću sluha sprovodnog tipa, najčešće je oboljenje koje pogađa djecu, nakon upala gornjih respiratornih puteva. U nešto manjem procentu javlja se i kod odraslih.

Dijelimo je na akutnu, za koju su karakteristični bol i nagluvost uha od lokalnih, kao i porast temperature od opštih simptoma, uz plačljivost, razdražljivost, gubitak apetita uz rinofarinksnu infekciju, sa trajanjem do 3 nedjelje, i hronični oblik, vezan za pad sluha.

Po statistikama, u uzrastu do svoje druge godine oko 90% djece ima bar jednu epizodu akutne upale srednjeg uha, a do treće godine njih 65%. Najčešći uzročnici su virusi i bakterije, kao i virusno/bakterijska koinfekcija. Od virusnih uzročnika su najčešće izolovani: respiratorni sincicijelni virus, rinovirus, adenovirus, influenca i parainfluenca virus, te CMV. Kao bakterijski uzročnici pojavljuju se: Streptococcus pneumonia, Haemophilus influenze i Moraxella catarralis.

Osnovni simptom je nagluvost sprovodnog tipa, koja može da bude manje ili više izražena. Obratite pažnju ako Vaše dijete pojačava TV, ne odaziva se na pozive, posebno ako je okrenuto leđima ili se okreće u pojedinim položajima.

Dijagnoza se postavlja otolaringološkim pregledom, timpanometrijom i tonalnom liminarnom audiometrijom, ukoliko je moguće, za dijete uzrasta od četiri i više godina. Kod odraslih uz

16

anamnezu je isti način uspostavljanja dijagnoze.

Nakon ORL pregleda na kojem se uočavaju znaci karakteristični za promjene na bubnoj opni, pristupa se timpanometriji na osnovu koje se sa audiometrijom donosi odluka o daljem liječenju pacijenta. Timpanometrija predstavlja metodu procjenjivanja pokretljivosti i integriteta bubne opne, a na osnovu koje se donose zaključci prisustva/odsustva tečnosti u srednjem uhu, stanja srednjeg uha, funkcionisanja Eustahijeve tube, a i kontinuiteta i pokretljivosti slušnih koščica. Veoma je bitna kod male djece jer se brzo, lako i bezbolno izvodi, a samim tim i brzo postavlja dijagnoza nagluvosti.

Prisustvo sekreta u srednjem uhu do treće godine je najčešći uzrok nerazvijanja adekvatnog govora za uzrast, pa često djeca kasne sa pravilnim izgovorom, dok se problem ne otkloni.

Tonalna liminarna audiometrija, ukoliko je moguće primijeniti, ukazuje na konduktivan pad sluha koji upotpunjuje dijagnostiku.

Liječenje: Liječenje SOM-a je konzervativno (medicinskim preparatima) i hirurško.

U zavisnosti od simptoma (temperatura 48-72h) uvodi se, po smjernicama AAP (American Academy of Pediatrics), antibiotska terapija.

Hirurško liječenje zasniva se na implantaciji aeracionih cjevčica. Indikuju se u slučajevima kada se postavi dijagnoza rekurentnog otitisa i oštećenja sluha.

Po definiciji AAP smjernica, ponavljajući AOM je definisan kao najmanje 3 epizode AOM u 6 mjeseci ili 4 epizode u jednoj

godini, s tim da je jedna od ovih epizoda u prethodnih 6 mjeseci (kod djece, dok je kod odraslih, vise od dvije epizode tokom godine).

Implantacija aeracionih cjevčica za rekurentne AOM dodatno je precizirano nedavno objavljenim smjernicama kliničke prakse AAO-HNS (American Academy of Otorinolaryngology – Head and Neck Surgery) za aeracine cjevčice kod djece. Francusko udruženje hirurga glave i vrata u smjernicama za kliničku praksu iz 2018. sem rekurentnih otitisa uključuje i povlačenje zadnje mezotompanične membrane povezano sa AOM. Dopunska i alternativna medicina: 1. Mukolitici – NAC (N-acetilcistein) je derivat aminokisjeline cisteina, koji kida disulfidne veze koje povezuju lance mukopolisaharida, a u purulentnom mukusu vrši depolimerizaciju lanaca DNK, i na taj način dovodi do smanjenja viskoziteta mukusa, stimulacije mukocilijarnog klirensa i do lakšeg izbacivanja sekreta, čime se uspostavlja normalan protok vazduha kroz disajne puteve i olakšava disanje.

2. Randomizirana, dvostruko slijepa, placebo kontrolisana studija u kojoj je učestvovalo 328 izraelske djece ispitivala je uticaj ehinaceje sa nekoliko supstanci, uključujući propilis i vitamin C, na infekcije gornjih disajnih puteva u eliksiru zvanom “Chizukit”, koji se daje dva puta dnevno tokom zimskih mjeseci. U ovoj studiji utvrđeno je smanjenje AOM za 68% u liječenoj grupi (19,4% u odnosu na 43,5% incidencije AOM; P<0.01).

3. Studije o probioticima daju oprečne rezultate. Jedna za djecu do dvije godine (12 mjeseci praćenja) je uzrokovala značajno smanjenje AOM, dok druga (7 mjeseci pracenja), nije dala značajnije rezultate.

4. Xylitol/prirodni šećer iz voća koji se dodatno daje u obliku žvaka, sirupa ili pastila je dodatno smanjio za 25% AOM kod ispitivane djece, ali je nedostatak preparata taj što učestalo davanje (5 puta dnevno) uzrokuje česte gastrointerstinalne smetnje.

5. Naturopatski biljni ekstrakti korišćeni su kao lokalno

analgetici i utvrđeno je da pružaju slične stope ublažavanja bola kao i konvencionalne anestetičke kapi za uši.

6. Uloga vitamina C u liječenju prehlade je opsežno proučavana sa kontradiktornim rezultatima. Placebo kontrolisana ispitivanja su pokazala da dodatak vitamina C smanjuje trajanje i ozbiljnost infekcija prehlade. Međutim, veličina koristi je bila bitno različita sa predominacijom koristi kod djece. Pregled 23 studije vitamina C za liječenje prehlade je otkrio da su proizvodi vitamina C korisniji kod djece, nego kod odraslih. U pet studija sa odraslima koji su dobijali 1 g vitamina C dnevno, srednja vrijednost smanjenja trajanja prehlade je bila samo 6%, dok je u dvije studije kod djece, sa primjenom 2 g vitamina C dnevno, srednja vrijednost pada iznosila 26%. Iako autor pretpostavlja da je starost glavni faktor koji utiče na efekat vitamina C, značaj doze ne moze biti isključen iz ovih studija.

Prevencija AOM U kliničkoj studiji napravljenoj 2014. u Sjevernoj Americi ukazano je da prevencija AOM može uključivati vakcinaciju, promjene okoline, održavanje dojenja, kao i druge intervencije.

Zaključci

t #BLUFSJPMPHJKB "0. KF QSPNJKFOKFOB VQPUSFCPN QOFVmokoknih vakcina, ali velike doze amoksicilina ili amoksicilin klavulanata su dobar izbor kada je za AOM propisana početna antibiotska terapija.

t Dodatak suplemenata ima značajan efekat u liječenju AOM u oblicima koji su dostupni na našem tržištu.

t Ukoliko konzervativno liječenje ne da željene rezultate aeracione cjevčice su neophodne za očuvanje sluha i struktura srednjeg uha.

t Pravovremenom dijagnozom započinjemo liječenje, čime stvaramo uslove da se otklone faktori koji otežavaju razvoj govora, a samim tim i psihosocijalnog razvoja djeteta.

Hemoragijska bolest novorođenčeta (HBN) Krvarenje usljed deficita vitamina K (KDVK) Dr Biljana Ivelja, pedijatar Dom zdravlja, Cetinje

Hemoragijska bolest novorođenčeta (HBN) / Krvarenje usljed deficita vitamina K je stečena koagulopatija novorođenčadi i odojčadi koja nastaje zbog nedostatka vitamina K. Primarni nedostatak vitamin K nastaje radi slabog transplacentarnog prelaza vitamina K u trudnoći, nezrelosti sintetske funkcije jetre kod novorođenčadi, niskih koncentracija vitamina K u majčinom mlijeku (koncentracija vitamina K u majčinom mlijeku je 4 do 10 puta niža u odnosu na kravlje mlijeko ili adaptirane mliječne formule, u nedovoljnjoj proizvodnji vitamina K u bakterijskoj crijevnoj flori novorođenčeta.

Sekundarni nedostatak vitamina K se javlja kod novorođenčadi majki koje su se u trudnoći liječile varfarinom, antiepilepticima, tuberkulostaticima i ostalim antibioticima.

Vitamin K je poznat kao koagulacijski (K u nazivu), jer ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi.

U prirodi se nalaze dvije forme vitamina K: filokinon (vitamin K1) i menakinon (vitamin K2).

Zdrava odrasla osoba može dovoljno vitamina K

18

unijeti hranom ili sintezom menakinona (K2) pomoću colli bakterija u crijevima. Prirodni izvori K-vitamina su: kupus, karfiol, prokelj, spanać, kopriva, paradajz, grašak, soja, šargarepa, krompir, džigerica, biljna ulja, riblje ulje, mlijeko, sir, žumance.

Uopšteno, vitamin K se dobro podnosi, nije toksičan u velikim dozama.

Vitamin K je liposolubilni vitamin, kofaktor enzima γ-glutamil karboksilaze je neophodan za aktivaciju prethodno sintetisanih faktora koagulacije iz tzv. protrombinskog kompleksa (FII, FVII, FIX, FX).

Ovaj enzim učestvuje u posttranslacionoj modifikaciji rezidua glutamata čime se stvara γ-karboksiglutamat (Gla).

Vezivanjem kalcijuma za Gla residue dolazi do aktivacije faktora koagulacije II, VII, IX i X, proteina C, proteina S, proteina Z, koji učestvuju u koagulaciji krvi.

Iako je vitamin K otkriven 30-tih godina XX –tog vijeka (Henrik Dam je otkrio liposolubilnu anti-hemoragijsku

komponentu u ishrani i dobitnik je Nobelove nagradu za medicinu) tek 1961. godine dokazan je profilaktički efekat vitamina K, kada su prihvaćene prve preporuke za rutinsku profilaktičku primjenu vitamina K kod novorođenčadi od strane Američke Akademije za Pedijatriju (AAP). One su podrazumijevale: davanje 1 mg vitamina K svakom novorođenčetu putem intramuskularne injekcije ili peroralnog unosa.

Termin hemoragijska bolest novorođenčeta kasnije je zamijenjen terminom krvarenje usljed deficita vitamina K (KDVK), u anglosaksonskoj literaturi K deficiency bleeding (VKDB).

U zavisnosti od vremena ispoljavanja, razlikujemo tri klinička oblika ove bolesti: - Rano KDVK: nastaje u prvom danu života i manifestuje se pojavom kefalhematoma, krvarenjem u CNS-u, krvarenjem u grudnoj i trbušnoj duplji, krvarenjem iz pupčanog patrljka. Često se uzrok nalazi u terapiji majke ljekovima koji imaju antagonistički (warfarin) ili inhibitorni (carbamazepin, fenitoin, isoniazid, rifampicin, barbiturati) efekat na metabolizam vitamina K. - Klasično KDVK: javlja se od 2-7 dana života u odsustvu profilakse K vitaminon, ima učestalost od 0,25-1,7% živorođenih, i po tome spada u najčešće stečene poremećaje koagulacije u pedijatriji.

U najvećem broju slučajeva se radi o umjereno teškom hemoragijskom sindromu sa melenom, ili produženim krvarenjem iz pupčene rane, krvarenju u nadbubrežnim žlijezdama, koži, CNS-u, na mjestu intramuskularne injekcije.

- Kasno KDVK: nastaje u intervalu od 2-12 nedjelje života, sa incidencijom koja se u zapadnom svijetu kreće u rasponu od 4-7 slučajeva na 100.000 živorođenih.

Primarni ili idiopatski oblik kasne HBN nastaje kod prethodno zdrave djece koja su na prirodnoj ishrani.

Sekundarni oblik viđa se u slučaju hroničnih oboljenja i patoloških stanja koja prolongirano ometaju apsorpciju i/ili endogenu sintezu vitamina K (bilijarna atrezija, cistična fibroza, celijakija, deficit alfa1 antitripsina, holestazna bolest jetre, produženi proliv, dugotrajna i nekritična upotreba antibiotika.

Ozbiljnost pojave kasne KDVK/ HBN ogleda se u činjenici da u 60-80% slučajeva dolazi do intrakranijalnog, ili opsežnih krvarenja u druge organe i meka tkiva, uslijed čega umire i do 25% oboljele djece. U slučaju intrakranijalnog krvarenja prosječno 50% preživjelih ima trajne neurološke sekvele.

Dijagnoza kasne hemoragijske bolesti novorođenčeta je izvjesna kada su u koagulacijskim nalazima produžen PV, Parcijalno tromboplastinsko vrijeme (PTT) je produženo više od 60 sec, ali može biti i normalno u ranoj fazi, kao i INR >4, uz normalan broj trombocita i koncentraciju fibrinogena.

Od svih faktora koagulacije, faktor VII ima najkraći poluživot. Pad koncentracije faktora VII je prvi znak deficita vitamina K. U prilog dijagnoze ide i normalizacija PT za 24h i porast vrijednosti PIVKA (protein induced by vitamin K absence) faktora II poslije intravenskog davanja vitamina K1.

U diferencijalnoj dijagnozi potrebno je isključiti diseminovanu intravaskularnu koagulaciju određivanjem: broja trombocita, koncentracije fibrinogena i FDP (fibrin degradation products). Kod insuficijencije jetre zbog nedovoljne sintetske funkcije, nema potpune normalizacije PT poslije davanja vitamina K1. Zavisno od kliničke slike, pored koagulacijskog statusa, biohemijskih analiza uključiti ultrazvučni pregled, magnetnu rezonancu

i td.

U terapijske svrhe daje se vitamin K1u dozi od 1- 5 mg intravenski sporo. U slučaju teških krvarenja indikovano je davanje svježe krvne plazme.

Preporuke za prevenciju HBN u većini evropskih zemalja i SAD praktikuje se intramuskularnim davanje vitamina K1 i ovaj vid profilakse se decenijama sprovodi i u našoj zemlji.

On je u skladu sa aktuelnim preporukama AAP, ESPGHAN-a (European Society for Pediatric Gastroenterology, Hepatology and Nutrition) prema kojima se profilaksa sprovodi kod sve novorođenčadi davanjem jedne doze vitamina K1.

Novorođenčad porođajne mase do 1500 grama 0,5 mg, a ona iznad 1500 grama 1 mg vitamina K1 im.

Rizična novorođenčad treba od 8. dana života do navršenih 12 nedjelja dobijati 25 μg/dan vitamina K1 i 400 IJ vitamina D 3 peroralno jednom dnevno, prema preporukama Američke pedijatrijske akademije.

U rizičnu grupu za kasnu hemoragijsku bolest novorođenčadi spadaju: - isključivo dojena dojenčad od 8 dana do 12 nedjelja, - sva dojenčad od 8 dana do 12 nedjelje koja imaju manje od 2 potpuna obroka adaptiranog mlijeka, - nedonoščad, - novorođenčad s porođajnom asfiksijom, intrauterinim zastojem rasta, - novorođenčad majki koje su prije porođaja liječene karbamazepinom, fenitoinom, barbituratima, cefalosporinima, rifampcinom, izonijazidom i kumarinskim preparatima, - Prevencija deficita vitamina K u holestaznim bolestima jetre i cistične fibroze prema važećim protokolima za ove bolesti.

Zdrava novorođenčad i odojčad hranjena isključivo adaptiranim mliječnim formulama, nakon intamuskularne profilakse vitamina K na rođenju, ne iziskuju dalju per os profilaktičku primjenu vitamina K.

19

Da biste sagorjeli samo pola kilograma sala morate uraditi oko 250.000 trbušnjaka.

Narod Hunza, koji živi na sjeverozapadu Kašmira, svojevrsno je medicinsko čudo: nikada i niko od njih nije bolovao niti od jedne poznate vrste raka.

Od prosječnih 65 godina života jedna dama provede u šopingu osam godina.

Čovjek je jedino stvorenje koje ne može da guta i diše u istovremeno.

Naučnici psihologije sa Univerziteta u Mejnu (SAD) došli su do zaključka da hrabri i odvažni momci više nijesu privlačni djevojkama.

Svojim hrabrim ponašanjem oni većinom izazivaju divljenje drugih muškaraca, dok se djevojkama više dopadaju tzv. oprezni momci.

Ruke su najveći izvor mikroba u kući.

Muskatni oraščić, zahvaljujući prisustvu supstance miristicin, ako se konzumira u velikim količinama može da izazove ozbiljne halucinacije.

20

Ako se nasmijete 100 puta u toku dana, to je isto kao da ste odradili 15 minuta vježbi na sobnom biciklu.

Naučnici tvrde da je dva minuta koketiranja očima dovoljno da se između dvoje ljudi dogodi strastvena ljubav.

Jedna ili dvije jedinice alkohola nedjeljno, naročito crvenog vina, mogu biti korisne za mozak.

Skoro 90% oboljenja su prouzrokovani stresom.

Miris žalfije može ukloniti osjećaj tuge i uznemirenosti.

Ljudska pljuvačka sadrži sredstvo protiv bolova koje je šest puta jače od morfijuma.

Momcima se uglavnom dopadaju djevojke koje su poput njihovih majki.

21

Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihijatar

Zadnjih decenija svijet je bio i ostao svjedok plime mentalnih poremećaja. Pozadina i uzroci njihovoj ekspanziji su brojni, nekada poznati, nekada nepoznati, pa i misteriozni. Ipak, racionalni (naučni) razlozi njihovoj etiologiji su dobrim dijelom etablirani. No, to nije velika utjeha za psihijatriju, koja se bavi pitanjem geneze, tretmana i profilakse duševnih poremećaja, ako se zna da je tretman (liječenje) značajnog spektra duševnih poremaćaja kompleksan, hipotetičan. Svakako da to zavisi i od rakursa posmatranja mentalnih poremećaja, odnosno scijentnosti discipline koju tangira fenomen duševnog zdravlja i duševne bolesti.

Duševno zdravlje i duševna bolest tiču se pozamašnog spektra disciplina: biologija, psihijatrija, psihologija, sociologija, filozofija, etika, teologija i druge discipline. Ta činjenica govori o složenosti mentalnog života, mentalnog aparata i mentalnog supstrata, odnosno o multidisciplinarnom i multikauzalnom fenomenu.

Pojava covida–19 dovešće do amplifikacije polja psihijatrijske djelatnosti, čiji su horizonti i do sada izmicali u izmaglici teško uhvatljivog i spoznatljivog mentalnog života i mentalnog aparata.

Postoji i nesaglasje kada je u pitanju definicija mentalnog zdravlja (zdravlja uopšte). Po tradicionalističkom konceptu: “Zdravlje se shvata kao odsustvo bolesti, a bolest kao oštećenje zdravlja”. Svjetska zdravstvena organizacija zdravlje definiše Zdravlje nije samo odsustvo bolesti i oronulosti, već stanje fzičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja.

Naznačena definicija pledira na fizičkom, psihičkom i socijalnom blagostanju čovjeka, što pretpostavlja koncept idealnog

22

zdravlja, kojega, ako slijedimo misli S. Freuda nema, koji ustvrdi da je mentalno zdravlje fikcija, pa i zdravlje u cjelini. To je bio razlog za nešto prihvatljiviju i liberalniju definiciju zdravlja, vezano sa segment mentalnog zdravlja, gdje se termin „blagostanje“ shvata kao stepen i kvalitet dobrog osjećanja i ravnoteže u odnosima sa sobom, sa drugim osobama, komunikacijama uopšte i razmjenama sa socijalnim ambijentom, odnosno socijalnim poljem.

Pojava covida-19 izazvana korona virusom ima planetarne razmjere, neslućene posljedice i implikacije po sveukupno zdravlje, ekonomski, sociokulturni poredak i svjatonazor, što dodatno komplikuje problem i pitanje psihosocijalnog zdravlja i produbljuje egzistencijalne probleme čovjeka.

Radi se o kolektivnom planetarnom stresu, koji je malo koju zemlju i narod zaobišao, ugrožavajući tjelesno, psihičko i socijalno zdravlje, te zaprijetio i doveo do neslućenih razmjera posljedice, ekonomske recesije i krize, koje prijete siromaštvom i plimom socijalne patologije širokoh razmjera, širom zemljinog globusa. Pandemija ove zarazne bolesti se zahuktala, ne zna joj se kraj, a nema joj ni lijeka na vidiku.

Mjere koje preduzimaju zdravstvene i administrativne vlasti, kod nas i u svijetu, da stanu na put ovoj bolesti, su u saglasju sa protokolima i smjernicama SZO. One se prije svega tiču restrikcije socijalnog života i upražnjavanja sloboda i potreba čovjeka koje su determinisane prirodnim i društvenim principima i zakonima. Svako zakidanje tih sloboda stvara otpor u čovjeku, koji je manifestan ili latentan, a oba imaju negativnu reperkusiju po sveukupno ljudsko zdravlje i funkcionisanje, sa ozbiljnom psihičkom ekspresijom neurotičnih simptoma, čak i ozbiljnijim

psihičkim dekompenzacijama i negativnim predznakom. Jer, dobro kaza K. Hornaj - Čovjek je dobar i konstruktivan po prirodi stvari, a prestaje biti to kada se na putu njegovih prirodnih i inherentnih potreba ispriječe prepreke i barijere (frustracije).

Restrikcija socijalnog života, osobito kada su u pitanju mladi, djeca i adolescenti, populacija u razvoju, ima i imaće neslućene posljedice po razvoj mentalnog života, njihovu identifikaciju, socijalizaciju, profesionalna opredjeljenja, opšti svjatonazor, žvot i funkcionisanje. Ta prinuda (represija), može biti pledoaje za kolektivni autizam i uvertira u društvenu i psihosocijalnu alijenaciju i raznobojnu psihosocijalnu patologiju.

Rad od kuće (onlajn), organizovanje nastave preko interneta, TV, korišćenja drugih virtuelnih informacionih pomagala i tehnologija, novi su izazovi i rizici za ljudski rod. To je atak na čovjekovu ličnost, udaljavanje čovjeka od čovjeka, nemogućnost empatije, odsustvo primordijalnog i prirodnog sagovornika, prijatelja i druga, gušenje i gašenje tradicionalnih relacija i nazora života, otežana adaptacija, robotizacija ljudske ličnosti i forsiranje virtuelnog svijeta.

To dovodi i do društvene dezorganizovanosti, doživljaja društvene torture, te skotomizacije čovjeka, njegove ličnosti, koji postaje sve fragilniji i lišen adekvatnog društvenog suporta.

Statističkim servisima, psihijatrijskim i epidemiološkim službama trebaće još dosta vremena da saopšte bilanse mentalnih i psihosocijalnih poremećaja i problema koji su konsekvenca epidemije covida-19.

Ipak, nije teško naslutiti da će pandemija virusom korona izavati brojne neurotske reakcije, odnosno postraumatske stresne poremećaje. To je, rezonujući po analogiji, i do sada bio slučaj kada su u pitanju ovakve i slične pošasti, a bilo ih je na pretek znanih i manje znanih.

U jednom istraživanju Međunarodne agencije za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, davne 2006. godine rađeno istraživanje govori da su stres i stresne reakcije na radnom mjestu prisutne u 30% slučajeva, odnosno 42,2 miliona zaposlenih u EU ispoljava manifestacije stresne reakcije.

U tom istraživanju stres je takođe okrivljen za 5,5 miliona nesreća na poslu, da se zbog stresa desi oko 50.000 samoubistava i pokušaja suicida oko pola miliona. Potom, američke kompanije imaju gubitak od 200 milijardi dolara godišnje izazvan stresom, koji dovodi

do smanjenja produktivnosti, apsentizma, troškova zdravstvenog osiguranja itd.

Globalna ekonomska kriza dovodi do oštećenja i pogoršanja mentalnog zdravlja, što se manifestuje porastom samoubistava, oboljenja od depresije i drugo, zbog nemogućnosti pojedinca da se izbori sa siromaštvom, nezaposlenoću i gubitkom perspektive. Česti i najteži mentalni poremećaj u stresnim uslovima u stanju ekonomske krize jesu depresije različite dužine trajanja, pad osnovnog raspoloženja, te široka lepeza simptomatologija.

Prema nekim podacima 1/5 ukupne populacije tokom svog života u prilici je da iskusi depresivne simptome. Približno 50% onih koji čine suicid bolovalo je neku formu depresije. Aproksimativne procjene upućuju na zaključak da svakodnovno u „mirnim“ situacijama od afektivnih poremećaja boluje preko 100 miliona pacijenata.

Posljedice depresije po socijalno-zdravstveni sistem biće ogromne i nesagledive iz ove perspektive. Prema izvoru Svjetske zdravstvene organizacije vezano za procjenu globalnog opterećenja društva bolestima i prijevremenim smrtima, depresija je četvrti najčešći uzrok (što najbolje pokazuje formula: DALY disability – adjusted live year, što u prevodu znači, godine života korigovane u odnosu na nesposobnost), a predviđa se da će do kraja 2020. godine biti na prvom mjestu.

Zbirni pokazatelj DALY (godine života korigovane u odnosu na nesposobnost) predstavlja zbir godina „zdravog“ života, izgubljenih zbog prijevremene smrti (engleski YLL – Yearsof Lost) i godina „zdravog“ života izgubljenih zbog nesposobnosti (YLD – Years Lost due to Disability).

Pokazatelj (formula) DALY eksplicitno govori da bolesti (sve) remete zdravlje i funkcionisanje, skraćuju život, redukuju životni komfor i blagodeti koje život donosi, te da biološko trajanje i kalendarski uzrast, ako su lišeni atributa zdravlja i normalnosti, psihosocijalnog blagostanja, u principu su izgubljene godine („godine koje su pojeli skakavci“).

Prema tome, bolest covid – 19 redukovaće svakom stanovniku životni vijek širom planete, koji su ovu bolest doživjeli direktno, pa i indirektno, ako se prihvati aktuelna definicija zdravlja svjetske zdravstvene organizacije.

23

Moderna vitreoretinalna

hirurgija u Crnoj Gori Dr sci med. Sergej Alpatov Dnevna bolnica Optimal, Podgorica

Posljednjih mjeseci Ä?itav svijet se trese od KOVID-19.

Sve vijesti poÄ?inju izvjeĹĄtajima o broju oboljelih i broju smrtnih sluÄ?ajeva tokom proteklog dana od ove infekcije. Vlade uvode sve oĹĄtrije restriktivne mjere u borbi protiv epidemije koronavirusa. Izgleda da su sve ostale bolesti nestale. Ali to nije sluÄ?aj.

JoĹĄ uvijek se javljaju srÄ?ani i moĹždani udar, onkoloĹĄke bolesti nisu nestale, kao i HIV i hepatitis, i konaÄ?no, ljudi i dalje slijepe od raznih oÄ?nih bolesti. NajteĹže oÄ?ne bolestu su poremeÄ&#x2021;aji zadnjeg dijela oka.

Ĺ ema oka

24

U Ä?itavom svijetu broj oboljenja zadnjeg segmenta oka, poput dijabetiÄ?ke retinopatije, oboljenja Ĺžute mrlje itd. ne samo da se ne smanjuje, veÄ&#x2021; nastavlja da raste. Zadnji segment oka je vrlo znaÄ?ajan za vid. On ukljuÄ?uje najvaĹžnije strukture, prije svega staklasto tijelo i mreĹžnjaÄ?u. Staklasto tijelo je najveÄ&#x2021;a struktura, koja predstavlja providni gel i zauzima oko 80% prostora oka. MreĹžnjaÄ?a je najtanji sloj nervnog tkiva koje prekriva unutraĹĄnju povrĹĄinu oka.

Kada svjetlost uÄ&#x2018;e u oko, ona prolazi kroz prednji segment - roĹžnjaÄ?u, soÄ?ivo, zatim kroz staklasto tijelo, a onda dospijeva na mreĹžnjaÄ?u.

U slojevima mreĹžnjaÄ?e se odvija sloĹženi fotohemijski proces koji rezultira transformisanjem svjetlosne energije u energiju nervnog impulsa koji oÄ?nim nervom dospijeva do velikog mozga. Staklasto tijelo i mreĹžnjaÄ?a su tijesno povezani i mnoga oboljenja nastaju usljed naruĹĄenja veza izmeÄ&#x2018;u njih. PomoÄ&#x2021;u vitrektomije se ove veze mogu normalizovati i stabilizovati stanje mreĹžnjaÄ?e.

Uklanjanje staklastog tijela (vitrektomija) je vrsta oÄ?ne operacije koja se koristi za lijeÄ?enje problema mreĹžnjaÄ?e i staklastog tijela. U ovoj operaciji oftalmolog moĹže:

t ukloniti krv ili drugu supstancu koja sprjeÄ?ava svjetlost da se pravilno fokusira na mreĹžnicu,

t VLMPOJUJ PäJMKBLBTUP ULJWP LPKF OBCPSB JMJ USHB NSFäOJDV i uzrokuje loť vid,

t QPNPĘ&#x2030;J V QPQSBWMKBOKV NSFäOKBĘ&#x160;F LPKB TF PEWPKJMB PE vukla) od oÄ?nog zida,

t ukloniti strani predmet zaglavljen u oku od povrede.

Vitrektomija je posebno vaĹžna u lijeÄ?enju komplikacija dijabetesa (dijabetiÄ?ka retinopatija), ablacije mreĹžnjaÄ?e, kao i u lijeÄ?enju posljedica povreda i krvarenja, infekcija u oku (endoftalmit), kod odreÄ&#x2018;enih problema tokom operacije katarakte.

Shema operacije vitrektomije. Kroz tri uboda u oko se uvodi vitrektom, svijetlo i kanila za irigaciju. Kontrola operacije se vrĹĄi kroz zjenicu pomoÄ&#x2021;u sistema soÄ?iva mikroskopa.

ZaÄ?etnikom hirurgije staklastog tijela smatra se ameriÄ?ki nauÄ?nik R. Mahemer, koji je 1971. godine objavio rezultate lijeÄ?enja krvarenja u oku pomoÄ&#x2021;u ureÄ&#x2018;aja koji je sam razradio.

Uspjeh ove procedure je bio poÄ?etak razrade Ä?itavog niza mikroinstrumenata i veoma sloĹženih aparata za rad unutar oka bez pravljenja rezova. IspoÄ?etka se vitrektomija smatrala oÄ?ajniÄ?kim korakom i vrĹĄila se kod naroÄ?ito teĹĄkih oĹĄteÄ&#x2021;enja zadnjeg segmenta oka, kada su drugi metodi lijeÄ?enja bili neefikasni. Prethodnih godina se sama metoda izvoÄ&#x2018;enja vitrektomije, kao i indikacije za nju jako promijenile. Hirurzima su stavljeni na raspolaganje hirurĹĄki instrumenti debljine svega pola milimetra (kalibar 25, pa Ä?ak 27) pomoÄ&#x2021;u kojih se sa povrĹĄine mreĹžnjaÄ?e mogu ukloniti ne samo grubi oĹžiljci, veÄ&#x2021; i jedva vidljive membrane. PomoÄ&#x2021;u

najtanjih optiÄ?kih vlakana do oka se moĹže sprovesti laserska energija i moĹže se vrĹĄiti laserka koagulacija oĹĄteÄ&#x2021;enih djelova mreĹžnjaÄ?e. RazliÄ?ite zamjene za staklasto tijelo - teĹĄke teÄ?nosti, silikonska ulja i ekspanzivni gasovi, omoguÄ&#x2021;avaju ne samo da se ispravi oĹĄteÄ&#x2021;ena mreĹžnjaÄ?a, veÄ&#x2021; i da se ona u tom poloĹžaju zadrĹži onoliko vremena koliko je potrebno da bi prirasla. ZnaÄ?ajno je poveÄ&#x2021;an i nivo bezbjednosti lijeÄ?enja. Primjena minijaturnih pinceta, makaza i drugih instrumenata omoguÄ&#x2021;ava da se operacija vrĹĄi ne kroz rezove, veÄ&#x2021; kroz ubode, uz nanoĹĄenje minimalnih trauma strukturama oka. Pri tom je rizik da doÄ&#x2018;e do infekcije praktiÄ?no sveden na minimum.

Za valjani rad na zadnjem segmentu oka potrebni su razliÄ?iti instrumeti i oprema:

t .JLSPTLPQ TB LPBLTJBMOJN TWJKFUMPN

t 0QUJĘ&#x160;LJ EPEBUBL o LPOWFSUFS

t "QBSBU [B WJUSPSFUJOBMOV IJSVSHJKV LPKJ VLMKVĘ&#x160;VKF J WJ trektom, endolampu, endokoagulator, sistem za infuziju teÄ?nosti, QVNQV [B VCSJ[HBWBOKF HBTPWB J TJMJLPOB

t ,PNQMFU NJLSPIJSVSĂ?LJI JOTUSVNFOBUB QJODFUF NB LB[F LBOJMF SB[MJĘ&#x160;JUPH PCMJLB J LPOÄ&#x2022;HVSBDJKF

t .BUFSJKBMJ [B JOUSBWJUSFBMOV UBNQPOBEV EVHP SFTPS CVKVĘ&#x2030;J HBTPWJ UFĂ?LF UFĘ&#x160;OPTUJ TJMJLPOTLB VMKB

t &OEPMBTFS 0CJĘ&#x160;OP TF WJUSFLUPNJKB J[WPEJ [BKFEOP T VLMBOKBOKFN katarakte, intervencijama protiv glaukoma itd. Tako da hirurg mora imati veliko iskustvo u svom radu i univerzalno znanje iz razliÄ?itih podruÄ?ja oftalmologije. Ugodno je prisjetiti se da smo QSWV WJUSFLUPNJKV V $SOPK (PSJ J[WFMJ V PĘ&#x160;OPK LMJOJDJ 0QUJNBM 2012. godine.

Savremena hirurgija staklastog tijela i mreĹžnjaÄ?e podignuta je na visok nivo. Sada to je izuzetno precizna medicinska procedura koja se primjenjuje u lijeÄ?enju oboljenja ne samo u poodmaklom stadijumu, veÄ&#x2021;i na poÄ?etnim etapama razvoja. Bez obzira na sva pomenuta dostignuÄ&#x2021;a, vitrektomija ostaje jedna od najsloĹženijih i najriziÄ?nijih operacija u oftalmologiji. Pa ipak, progres medicine i tehnike nam daje nadu da Ä&#x2021;emo veÄ&#x2021; u narednim godinama moÄ&#x2021;i da pomognemo onim ljudima koji do sad nisu imali sreÄ&#x2021;u da vide svijet u punom sjaju.

Vitroretinalna operacija u Optimalu. Vitrektomija zahtijeva puno sofisticirane opreme i preciznih instrumenata. Ä&#x152;itav hirurĹĄki tim mora raditi kao jedinstveni organizam.

25

Hronika 03. januar - Ljekari i medicinsko osoblje ne posustaju Ljekari i medicinsko osoblje i dalje ne posustaju u borbi sa virusom. Svojim predanim radom i odnosom prema pacijentima pokazuju humanost koja nema granice, kazala je ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović nakon što je obišla Kovid odjeljenje Interne klinike u Kliničkom Centru Crne Gore, i zajedno sa kolegama obavila ljekarsku vizitu pacijenata smještenih na tom odjeljenju.

Ministarka je saopštila da je na klinici organizovan smjenski rad tokom praznika sa posebno pojačanim kapacitetima, i naglasila posvećenost osoblja u vremenu pandemije.

- Moram da naglasim da je osoblje veoma posvećeno, da su ljekari jako posvećeni, iako su dosta i umorni. Ovo je ipak jedna situacija koja traje jako, jako dugo, ali pacijenti su izuzetno zadovoljni tretmanom koji dobijaju. Prenijeli su mi sve pohvale na račun osoblja i ljekara. I sama sam se još jednom, po stoti put, uvjerila u to da se radi o sjajnoj ekipi ljudi, koja maksimalno, entuzijastično i bez ikakvih dodatnih pitanja daju svoj maksimum, uopšte ne vodeći računa o tome kakve mogu eventualne posledice da se dese po njih lično ili njihove porodice. Ljekari i medicinsko osoblje i dalje ne posustaju u borbi sa virusom. Svojim predanim radom i odnosom prema pacijentima pokazuju humanost koja nema granice - zaključila je ministarka zdravlja.

03. januar – Stigla nova donacija medicinske opreme od EU U Crnu Goru stigla je pomoć u vidu 78.000 zaštitnih maski tipa FFP2 i 15.000 jednokratnih hirurških mantila, koju je EU donirala Crnoj Gori iz posebnog – rescEU instrumenta Mehanizma Unije za civilnu zaštitu. Kako je saopšteno, ukupna vrijednost donacije je 311.850,00 eura, dok je koordinaciju i distribuciju obezbijedila Savezna kancelarija za civilnu zaštitu i pomoć u slučaju katastrofa SR Njemačke, preko Crvenog krsta Savezne Republike Njemačke. Donacija je data na korišćenje Kliničkom centru Crne Gore.

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović je, povodom donacije, iskazao zahvalnost i saopštio da je ova pomoć potvrdila da Crna Gora ima prijatelje na najvažnijim evropskim adresama i da nas u borbi protiv Kovida-19 povezuju humanost i solidarnost, kao prepoznatljive vrijednosti naše saradnje.

- Ovo će biti dragocjena pomoć zaposlenima u Kliničkom centru Crne Gore, koji vrlo odgovorno i posvećeno već mjesecima vode tešku borbu sa opasnim protivnikom, iskazujući požrtvovanost i profesionalnost kao prepoznatljiv oblik svoga rada - istakao je Sekulović.

Direktorica Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović zahvalila je EU na donaciji i Ministarstvu unutrašnjih

26

poslova što je prepoznalo potrebu da na ovaj način pomogne Klinički centar i ocijenila je kao važnu podršku zaposlenima u ovoj ustanovi u borbi protiv pošasti koja nije zaobišla Crnu Goru.

- Zaposleni u Kliničkom centru Crne Gore danonoćno, vrlo odgovorno i neumorno se bore za zdravlje svakog našeg pacijenta i pružaju svoj profesionalni maksimum, bez obzira na trajanje pandemije i izazove koji se nađu na tom putu - naglasila je dr Radulović.

Evropska komisija je uspostavila 19. marta strateške kapacitete instrumenta rescEU – zajedničku evropsku rezervu medicinske opreme za hitne slučajeve (kao što su respiratori, zaštitne maske i laboratorijske potrepštine) kako bi pomogla zemljama EU-a u borbi protiv pandemije Kovid-19.

Komisija finansira 100% kapaciteta (uključujući nabavku, održavanje i troškove isporuke), koji se stalno dopunjavaju, a nalazi se u nekoliko država članica.

04. januar - Bolnica u Brezoviku ponos Crne Gore Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić saopštio je da cijeni napore ljekara u borbi protiv korona virusa i poručio da je bolnica Brezovik ponos Crne Gore. On je tokom posjete Nikšiću obišao specijalnu bolnicu za plućne bolesti Dr Jovan Bulajić u Brezoviku.

Direktorica bolnice dr Gordana Reljić, upoznala me je sa načinom i funkcionisanjem ove zdravstvene ustanove, koja je modernizovana zahvaljujući donacijama - naveo je Krivokapić na Tviteru.

05. januar - Crna Gora pregovara sa više proizvođača vakcina

Njemačka i Crna Gora biće i dalje pouzdani partneri, a ambasada Savezne Republike Njemačke nastaviće da pruža podršku crnogorskom zdravstvenom sistemu u nastavku borbe

protiv pandemije koronavirusa, zaključeno je tokom susreta ministarke zdravlja, dr Jelene Borovinić Bojović i njemačkog ambasadora u Crnoj Gori Roberta Vebera.

Kako su istakli u Ministarstvu, razmijenjena su iskustva o najaktuelnijem javnozdravstvenom izazovu na globalnom nivou, COVID19 pandemiji, a razmatran je i nastavak saradnje dvije zemlje u okvirima zdravstevnih planova.

- Vi ste nesumnjivo, preuzeli najizazovniji resor u Vladi.

U borbi sa novim sojem koronavirusa poklekli su mnogo razvijeniji zdravstevni sistemi u svijetu. Uvjerio sam se da Crna Gora predano radi na suzbijanju širenja infekcije, a u prvom redu za to su zaslužni Vaši zdravstveni radnici. Moja zemlja snažno podržava Vaše napore da ovu situaciju u budućnosti stavite pod kontrolu, jer kako smo se svi uvjerili, virus ne poznaje granice i niko nije bezbjedan dok svako ne bude bezbjedan - kazao je Veber.

Borovinić Bojović saopštila je njemačkom ambasadoru da je plan vakcinacije protiv COVID19 infekcije završen, da su prepoznate rizične grupe, te da je detaljno razrađena dinamika kojom će teći imunizacija u Crnoj Gori.

- Pregovaramo sa više proizvođača vakcina i naša su očekivanja da u što skorijem roku počnemo sa vakcinacijom.

Pored epidemioloških mjera, koje su na snazi, vjerujemo da će imunizacija u narednom periodu, kako kod nas tako i u svijetu dobiti borbu sa COVID19 pandemijom - kazala je ministarka

Borovinić Bojović.

Ministarka zdravlja zahvalila je njemačkom ambasadoru na pomoći koju njegova zemlja upućuje zdravstvenom sistemu Crne Gore i konkretno posljednjoj donaciji u vidu pulsnih oksimetara, koji će, kako je rekla, biti upućeni primarnoj zdravstvenoj zaštiti gdje se zbrinjava oko 80% pacijenta inficiranih koronavirusom.

05. januar - Treća donacija crnogorske porodice iz Berlina

Crnogorska porodica iz Berlina, koja za širu javnost želi da ostane anonimna, besprijekorno pruža pomoć, podršku i

realizuje razne humanitarne projekte koji imaju za cilj promociju i očuvanje društvenih vrijednosti.

Prema riječima dr Saše Radovića, direktora Instituta za bolesti djece, protekle sedmice je isti anonimni crnogorski dobrotvor donirao po treći put u 2020. godini ovoj organizacionoj jedinici Kliničkog centra Crne Gore, savremenu medicinsku opremu za dječiju urologiju. - Nakon donacije za rekonstrukciju dijela dječijeg igrališta, donacije generatora za otvorenu i laparoskopsku hirurgiju LigaSure, operacioni blok Instituta će biti opremljen sa novim rigidnim pedijatrijskim ureterorenoskopom. Svakako, poštujući pravo na privatnost i želju da izostane medijska promocija dragih prijatelja iz Berlina, ipak moramo naglasiti da je pažnja i radost darivanja nešto što treba objaviti. Zloupotrijebiću odnos i podijeliti ličnu komunikaciju, koja je uvijek iskrena, jednostavna sa pitanjem, koje je i odgovor: “Kako porodica i ja možemo pomoći Institutu i djeci koja se u njemu liječe?”. Jednostavnost ljudi velikog srca i duše - zaključio je dr Radović.

08. januar - IJZ nabavlja brze antigenske testove vrijedne 21.000 eura Institut za javno zdravlje IJZ potpisaće ugovor sa veledrogerijom Osmi red-D Podgorica za nabavku brzih antigentskih testova na koronavirus, vrijednosti 21.000 eura.

IJZ je odluku o izboru najpovoljnije ponude donio na predlog Komisije za sprovođenje postupka javne nabavke, a bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje. Kako je objašnjeno, razlog je izuzetna hitnost uzrokovana epidemiološkom sutuacijom.

Osim firme Osmi red-D, ponude su dostali i Glosarij CD d.o.o Podgorica i Farmegra d.o.o Podgorica, ali je Komisija konstatovala da nijesu ispravne u cjelosti, zbog čega su odbijene.

Osmi red-D je, kao jedini koji je dostavio ispravnu ponudu, tokom pregovora korigovao ponuđenu cijenu.

12. januar – AU Montefarm nabavlja 93.333 brza testa na korona virus AU Montefarm je ugovorio nabavku 93.333 brza antigenska testa na korona virus u vrijednosti od skoro 700.000 eura, a dio je već isporučen javnim zdravstvenim ustanovama, pišu Dnevne novine.

- Tenderska nabavka brzih antigenskih testova je takođe završena. Potpisan je ugovor za nabavku 93.333 Panbio COVID-19 AG rapid testa sa firmom Osmi red - D u vrijednosti od 699.975,50 eura. Prvi kontingent je već dopremljen u skladište Montefarma i njihova distribucija ka javnim zdravstvenim ustanovama je u toku - naveli su iz AU Montefarm.

Kako su istakli, dodatne količine se očekuju do kraja radne sedmice, a ugovoreni broj testova pristizaće sukcesivno, što će garantovati konstantno snabdijevanje.

Pored brzih testova, Montefarm je obezbijedio i 1.700 doza vakcina protiv sezonskog gripa i njihova isporuka je već počela.

13. januar - Ministarka zdravlja obišla COVID pacijente u OB Berane i DZ Rožaje Iako svakodnevno pregledaju veliki broj pacijenata u COVID ambulantama, u beranskoj bolnici nema povećanog

28

prijema pacijenata koji zahtijevaju hospitalizaciju, kazala je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović.

Ona je obišla COVID odjeljenje u Opštoj bolnici u Beranama, kao i stacionar u Domu zdravlja u Rožajama.

- Danas prilikom posjete beranskoj bolnici obišla sam sve pacijente COVID pozitivne u COVID odjeljenju bolnice kojih u ovom trenutku ima 33 od ukupno 84 postelje opredijeljene za Covid bolesnike. Od tih 33 pacijenta, tri su trenutno životno ugrožena, 8 je sa teškom kliničkom slikom, ostali su trenutno u stabilnom stanju. Od kolega koji su svakodnevno na prvoj liniji odbrane, saznala sam da se veliki broj pacijenata na dnevnom nivou pregleda u ambulantama, da je odlazak i dolazak pacijenata u bolnicu dinamičan, ali da se broj onih koji su na bolničkom liječenju u poslednje vrijeme ne povećava - kazala je ministarka.

13. januar – UNICEF će nastaviti da podržava prava na zdravlje svakom djetetu Direktor Doma zdravlja Podgorica i Predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore, doc. dr Nebojša Kavarić, sastao se sa šefom Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, g. Huanom Santanderom.

Dr Kavarić se osvrnuo na prethodnu saradnju koju su Dom zdravlja Podgorica i Asocijacija za preventivnu pedijatriju Crne Gore, kao članica Evropske pedijatrijske akademije, ostvarili sa Predstavništvom UNICEF-a u Crnoj Gori i postignute rezultate kroz niz uspješno realizovanih akcija u oblasti imunizacije, promocije dojenja, mentalnog zdravlja, preventivne njege i zaštite djeteta. Šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori gospodin Santader je istakao značaj ostvarivanja prava na zdravlje za svako dijete u Crnoj Gori, posebno tokom krize izazvane koronavirusom,

kao i spremnost UNICEF-a da podrži nadležne institucije da u narednom periodu uspješno rade, prije svega, na imunizaciji i podršci mentalnom zdravlju djece i mladih u Crnoj Gori.

14. januar – Korona virusom inficirano 45 korisnika Doma za stare Duga Infekcija koronavirusom potvrđena je kod 45 korisnika i osam zaposlenih Doma za stare Duga, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Kako su kazali iz Instituta za javno zdravlje, testiranje je uslijedilo nakon što su dobili informaciju o hospitalizaciji jednog korisnika te privatne ustanove, kod koga je u Kliničkom centru Crne Gore utvrđena infekcija koronavirusom.

- Nakon toga, Institut za javno zdravlje je obavio testiranje 51 korisnika i 19 zaposlenih. Infekcija novim koronavirusom je laboratorijski potvrđena kod 45 korisnika. Od 19 zaposlenih, pozitivan PCR nalaz ima osam osoba. Kako je saopšteno iz Doma za stare Duga, svi korisnici koji su pozitivni na koronavirus su u izolaciji i trenutno su dobrog opšteg stanja i bez simptoma.

Zaposlenima koji su pozitivni na novi koronavirus je određena mjera samoizolacije. Upravnica Doma za stare Duga je obavijestila Institut da niko od zaposlenih nije imao simptome koronavirusa - kazali su iz IJZ. 15. januar - Skupština donirala 5.000 eura Opštoj bolnici Berane Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, boravio je u zvaničnoj posjeti opštini Berane.

15. januar - Vakcinacija neće biti obavezna Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović je na pres konferenciji navela da su u toku intenzivni pregovori oko nabavke vakcina.

- Vode se razgovori sa svim proizvođačima i zemljama.

I danas u popodnevnim časovima imamo razgovore - navela je ministarka.

Istakla je da je cilj obezbijediti što više "jednako kvalitetnih vakcina".

- Bitno je da prva vakcina ima evropski sertifikat. Pregovori su veoma intenzivni, vode se svakoga dana, nekada i po više puta. Nadamo se da ćemo započeti vakcinaciju krajem januara, početkom februara. Ugovori su veoma opširni, zahtijevaju multidisciplinaran pristup. Molimo građane za dodatno strpljenje, jer su pregovori koje mi sada vodimo sve zemlje u regionu vodile u junu i julu, što znači da bi u redovnim dogovorima za ovakve ugovore trebalo četiri do šest mjeseci. Ponašamo se veoma odgovorno i principijelno i u ubrzanim smo procesima dogovora - dodala je Borovinić Bojović.

Ona je istakla da će vakcinacija biti dobrovoljna.

Epidemiolog Instituta za javno zdravlje Crne Gore prof. dr Dragan Laušević je objasnio da je dokument koji su napravili u vezi plana vakcinacije dostavljen Vladi.

- Nacionalna strategija sadrži 11 poglavlja. Podložna je izmjenama i dopunama. Sadrži 11 poglavlja koja se odnose na sve važno oko vakcina - regulatorni okvir, planiranje aktivnosti, finansije, imunizaciona strategija, logistički lanac, ljudski resursi, obuka i slično – istakao je prof. Laušević.

On je naglasio da su epidemiolozi uvijek za restriktivnije mjere, ali da se postavlja pitanje kolateralne štete i da je to uvijek izazov za Vladu. Naveo je i da nije predviđeno da ćemo imati kolektivni imunitet.

15. januar – Još jedna uspješno obavljena akcija službe HMP

Ovom prilikom, Bečić je posjetio Opštu bolnicu i direktoru dr Budimiru Dabetiću, uručio donaciju Skupštine Crne Gore u vrijednosti od 5000 eura, koju je najviši zakonodavni i predstavnički dom građana opredijelio u cilju doprinosa borbi njenih zdravstvenih radnika sa virusom Korona.

On je izrazio poštovanje prema zaposlenima u Opštoj bolnici u Beranama na nesebičnoj i požrtvovanoj borbi sa ovom opakom bolešću. - Herojstvo i plemenitost naših zdravstvenih radnika, pokazano u ovim teškim i izazovnim vremenima na najbolji način oslikavaju neprolazne tradicionalne crnogorske vrijednosti - istakao je predsjednik Skupštine.

Sastanku su prisustvovali i ministarka zdravlja, dr Jelena Borovinić Bojović, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, Veljo Čađenović, načelnik infektivnog odjeljenja, dr Milovan Živković, načelnik radiologije, dr Denis Kalač, načelnik anesteziologije, dr Milosav Miladinović, infektolog, dr Lidija Kljajić i ginekolog, dr Rajko Karličić.

Ekipa Hitne medicinske pomoći - dr Mira Milović, medicinski tehničari Srđan Radunović i Olgica Đukić pružaju medicinsku pomoć pacijentu zajedno sa službom zaštite i spašavanja Andrijevica u nepovoljnim vremenskim uslovia sa sniježnim pokrivačem od 70cm izašli su na teren kako bi na licu mjesta pružili neophodnu pomoć ugroženom licu u selu Gnjili potok, opština Andrijevica.

Na putu do pacijenta nije pomagala ni sva potrebna mehanizaciju, a ekipe su pored nepristupacnog dijela okovanog snijegom na putu do pacijenta zatekle i odnešen most nabujalom rijekom.

29

No, za ove službe ne postoji prepreka pa su okolnim putem stigli pješke do pacijenta i pružili mu neophodnu medicinsku pomoć dok iz službe zaštite i spasavanja Nemanja Jovović, Miloš Bandović i Petar Đukić su dopremili i osnovne životne namjernice ugroženom licu.

- Ovo je još jedna uspješno obavljena akcija, spasen je život i pružena medicinska pomoć u vanrednim situacijama što za ove ekipe znači ohrabrenje za nove poduhvate – saopšteno je iz HPM. 17. januar - Kovid odjeljenju zlatnik Svetog Petra i 1.000 eura Starješina Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici otac Dragan Mitrović u ime Mitropolije crnogorsko-primorske odlikovao je Internu kliniku Kliničkog centra Crne Gore KCCG zlatnim likom Svetog Petra drugog Lovćenskog Tajnovica, u znak zahvalnosti zdravstvenim radnicima koji daju doprinos kako bi se izborili sa virusom Kovid 19. Mitropolija je KCCG donirala i hiljadu eura.

- Božjom milošću, pravoslavni episkop Budimljanskonikšićki, administrator Mitropolije crnogorsko-primorske Joanikije, odlikuje zlatnim likom Svetog Petra drugog Lovćenskog Tajnovica, kovid Odjeljenje interne klinike Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici, zato što su svojim služenjem u vrijeme pandemije novog korona virusa svakodnevno, rizikujući sopstvene živote, potrudili se da ispune Hristove riječi. Od ove ljubavi niko nema veće da ko život svoj položi za prijatelje svoje – kazao je otac Mitrović.

Vršilac dužnosti direktora Interne klinike dr Đorđije Krnjević se zahvalio na donaciji u ime Interne klinike, i u ime kompletnog Kliničkog centra.

- Ovo su, kao što svi znamo, jako teška vremena, kako za državu, tako i za naš narod, pogotovo za naše pacijente. Među njima ste bili i vi. Na žalost, neki više nijesu sa nama, i mi ih se sa pijetetom sjećamo. Teška vremena iziskuju i jake i hrabre ljude.

Mi se trudimo da budemo takvi i da u ovim vremenima odolimo izazovu. Takvi kakvi jesmo, dakle, bez straha, i te kako žudimo ponekad i za toplom riječju, za solidarnošću, za nekim gestom koji ste upravo danas vi upriličili sa ovom donacijom. Hvala Vam na tome i hvala što ste mislili na nas - rekao je dr Krnjević.

18. januar - Broj inficiranih u Crnoj Gori i dalje visok Epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje dr Marija Božović saopštila je da u Crnoj Gori nema žarišta i eksponencijalnog rasta broja oboljelih od korona virusa, da je broj novoinficiranih i dalje visok. U Jutarnjem programu TVCG je kazala da

30

se ne može govoriti o drastičnom smanjenju broja novooboljelih.

- Nemamo eksponencijalnog rasta oboljelih i žarišta, ali je broj inficiranih i dalje visok. To je između 20 i 30 odsto od broja uzoraka. To je neki trend koji je bio i u prethodnom 14-odnevnom periodu, za nijansu niže, ali ne možemo da kažemo da je smanjen drastično broj oboljelih - kazala je dr Božović.

Govoreći o nedavno ublaženim mjerama, dr Božović je rekla i da se redovno prati epidemiološka situacija u zemljama regiona, te da vlada kada donosi mjere uzima u obzir više faktora.

- Epidemiolozi su uvijek za restriktivnije mjere, ali kao i u svijetu ne donosimo mi konačnu odluku, već Vlada, pri čemu Vlada sagledava situaciju shodno više kriterijuma. Tu ne postoji samo efekat koji se dobija od efekata obolijevanja od korone. Ne možemo reći da je donošenje labavijih mjera nešto što je strašno - kazala je ona.

18. januar - Covidom 19 inficirane 32 štićenice Komanskog mosta Korona virusom inficirane su 32 štićenice JU Zavoda Komanskog mosta, kao i troje zaposlenih u toj ustanovi, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Inficirane štićenice su dobrog opšteg stanja, osim jedne koja je zbog pogoršanja zdravstvenog stanja hospitalizovana u Kliničkom centru Crne Gore.

Institut za javno zdravlje je obavio testiranje štićenica doma JU Zavod Komanski most, nakon informacije o pojavi simptoma respiratornih infekcija u ženskom paviljonu ove ustanove.

- Od 42 štićenice, pozitivan PCR test na novi koronavirus imaju njih 32 - saopšteno je iz IJZ. Takođe, nakon testiranja 14 zaposlenih u ženskom paviljonu, infekcija koronavirusom je potvrđena kod tri osobe. Kako navode, obavezna mjera samoizolacije je određena za sve zaposlene.

Kako je saopšteno Institutu za javno zdravlje iz JU Zavod Komanski most, inficirane štićenice su dobrog opšteg stanja, osim jedne koja je zbog pogoršanja zdravstvenog stanja hospitalizovana u Kliničkom centru Crne Gore.

18. januar – Pacijentima koji se upute na liječenje u inostranstvo Fond pokriva sve troškove Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) platiće kompletne troškove liječenja Nikšićanina Danila Golubovića u Italiji. Iz FZO su kazali da je dogovoreno da porodica osamnaestogodišnjeg Golubovića podnese odmah zahtjev, nakon čega će Fond sprovesti potrebnu proceduru i uputiti osiguranika Golubovića na liječenje u Kliniku Sad Donato u Milanu o trošku FZO. Oni su reki da su, nakon saznanja iz medija o pokretanju humanitarne akcije za liječenje Golubovića, došli do kontakta njegovih roditelja od kojih su zatražili da podnesu zahtjev za njegovo dalje liječenje. Prema njihovim riječima, do poziva FZO niko od članova porodice Golubovića se nije obratio Fondu da bi se sprovela propisana proceduru od Komisije za liječenje u inostranstvu.

- Koja bi na osnovu potrebne dokumentacije odobrila kompletan trošak za operaciju u toj italijanskoj Klinici sa kojom inače FZO i Klinički Centar imaju potpisane ugovore o saradnji - kazali su iz FZO. Oni su rekli da su im roditelji Golubovića objasnili da humanitarna akcija nije potekla od njih nego od brojnih Danilovih

drugova i prijatelja i pojedinih NVO, kako bi mu pomogli da se obezbijdi neophodna sredtsva za obavljanje tako zahtjevnog operativnog zahvata.

- Ne znajući da troškove liječenja u takvim slučajevima sa potrebnom dokumentacijom odobrava u cjelosti FZO, nakon izvještaja Komisije za liječenje u inostranstvu - kaže se u saopštenju.

Iz FZO su kazali da uvažavaju humanost ljudi, kada je u pitanju pomoć za liječenje prikupljanjem novca, ali naglašavaju da ovakav način nije pravi put, ako se ostvarivanje ovih prava realizuje na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja naše države, zaključili su iz FZO. Nikšićki muzičari u saradnji sa NVO sektorom, nakon dvodnevnih svirki po izuzetno hladnom vremenu, prikupili su skoro 6.000 eura za liječenje sugrađanina Danila Golubovića, kome je hitno potrebna operacija srčanog zaliska u Italiji. Naime, na društvenim mrežama za kratko vrijeme pokrenute su brojne inicijative za pomoć i onlajn licitacija preko kojih se prikuplja novac.

19. januar - Od M:tela vrijedna aplikacija Kliničkom centru Kompanija M:tel uručila je vrijednu računarsku opremu Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.

Studio ljepote Marika

•

Iz KCCG su kazali da je dio opreme obezbijeđen iz sredstava inovativnog projekta Uvođenje elektronskih protokola ELPR, pod pokroviteljstvom Ministarstva nauke, KCCG i kompanije M:tel.

- Tim povodom danas ispred KCCG donaciju su primili dr Vladimir Dobričanin i dr Mladen Debeljević, koji su iskazali zahvalnost - stoji se u saopštenju KCCG. Kompanija M:tel, kako se navodi, prepoznaje značaj ulaganja i podrške KCCG, i uopšte u zdravstveni sistem Crne Gore.

- Elektronski protokol za liječenje ishemijskog moždanog udara u formi android aplikacije je prvi protokol takve vrste u region - kazali su iz KCCG. Kako su naveli, benefit te aplikacije je u bržoj i efikasnijoj obradi pacijenta u Urgentnom centru, čime će se skratiti vrijeme do primjene specifične terapije i time povećati efikasnost liječenja.

+382 (0)69 309 645

•

www.studioljepote.com

19. januar - U Crnu Goru stižu kineske Sinofarmove vakcine Crna Gora će krajem januara dobiti dovoljne količine Sinofarmove vakcine protiv koronavirusa, dogovoreno je tokom sastanka između visokih predstavnika ove kineske kompanije i ministarke zdravlja Crne Gore, dr Jelene Borovinić Bojović.

brzih testova, od čega je 50 odsto pozitivnih, kazao je direktor Doma zdravlja Podgorica doc. dr Nebojša Kavarić.

On je, gostujući u emisiji Hronika Podgorice na TVCG, istakao da je koncept reformisane primarne zdravstvene zaštite u Crnoj Gori najfunkcionalniji u regionu i šire.

- To je model zasnovan na postulatima naučnog, iskustvenog, etičkog i profesionalnog odnosa stručnjaka. Čitav koncept je napravljen tako da se praktično sam prilagođava situaciji. Na području grada prosječno, dnevno, imamo oko hiljadu, 1.100 obrađenih pacijenata koji su suspektni na kovid. Oko 500 do 600 je fizički obrađeno u pet kovid centara - naveo je dr Kavarić.

Od 700 zaposlenih u Domu zdravlja Podgorica trenutno je inficirano samo dvoje.

Izazov je, kako je rekao Kavarić, povratak drugih redovnih pacijenata u velikom broju i apelovao je na građane da što više koriste elektronske servise.

21. januar – Spremni da pruže pomoć u slučaju hitne potrebe za vakcinama

Kako je saopšteno, ministarka je tokom online sastanka zahvalila kineskim partnerima na ažurnosti i brizi koju su pokazali tokom intenzivnih pregovora u prethodnom periodu, a koji su rezultirali konačnim dogovorom da u Crnu Goru u najskorijem roku Sinofarm isporuči respektabilne količine vakcine koja će biti dostupna crnogorskim građanima.

U međuvremenu, Ministarstvo zdravlja je u završnoj fazi bilateralnih pregovora i sa ostalim proizvođačima vakcina protiv koronavirusa i ostaje pri ranije izrečenom stavu da će prva vakcina kojom će započeti imunizacija u Crnoj Gori biti sa evropskim sertifikatom, te da se radi o Pfizerovoj vakcini.

- Takođe, nastavljen je dijalog koji naša zemlja ima i u okviru COVAX inicijative, tako da će crnogorski građani imati na raspolaganju dovoljne količine vakcina kako bi imunizacija protiv SarsCov2 infekcije bila na visokom nivou - zaključuje se u saopštenju.

Iz Ministarstva zdravlja istakli su da su sve zemlje regiona koje su već dobile vakcine pregovore zavšile još tokom prošle godine. Ističu da intezivno rade na tome da vakcine što prije stignu i kod nas što potvrđuju i iz Svjetske zdravstvene organizacije.

- To je sada već proces koji zahtjeva određeno vrijeme da se ispune preduslovi da se ispregovara. Ministarstvo zdravlja radi sve što je u našoj mogućnosti da se što prije sklope ti ugovori kao predsulov da se krene u isporuku – kazao je za TVCG Borko Bajić, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja.

- Mi smo strateški partneri u tom procesu i svjedoci da se radi 24 sata, vidjeli ste da smo nedavno objavili i detaljan plan za nabavku i distribuciju i sprovođenje procesa imunizacije protiv kovida 19 i iskreno se nadam da ćemo na globalnom nivou doći do jednog zajedničkog rješenja – kazala je dr Mina Brajović iz Svjetske zdravstvene organizacije.

20. januar - Od dnevno urađenih 250 testova 50 odsto je pozitivnih Na području Glavnog grada dnevno se obradi oko hiljadu pacijenata suspektnih na kovid, uradi se oko 200 do 250

32

Svjetska banka (SB) je spremna da pomogne Crnoj Gori u slučaju potrebe za hitnom nabavkom vakcina kroz neki od međunarodnih programa za pomoć i saradnju u tim okvirima, kazao je šef Kancelarije SB za Crnu Goru, Emanuel Salinas na sastanku sa ministarkom zdravlja dr Jelenom Borovinić Bojović.

Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, dr Borovinić Bojović i Salinas su ocijenili da je odgovor na zdravstvenu krizu izazvanu pandemijom COVID-a 19 apsolutni prioritet, ali se istovremeno treba fokusirati na strateški pristup upravljanja kriznim situacijama.

- Salinas je stavio na raspolaganje asistenciju i posredovanje SB u slučaju potrebe za hitnom nabavkom vakcina kroz neki od međunarodnih programa za pomoć i saradnju u tim okvirima - navodi se u saopštenju.

24. januar - SZO ne preporučuje obavezno uvođenje vakcinacije Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ne preporučuje obavezno uvođenje vakcinacije protiv koronavirusa, jer imperativne norme nijesu pravi put kada je riječ o uspješnom sprovođenju imunizacije, kazala je šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori dr Mina Brajović. Ona je rekla da je na zemljama da odluče da li će vakcinacija protiv COVID19 biti obavezna ili ne.

- Ali to svakako nije strateški pristup koji preporučuje

SZO u cilju povećanja obuhvata vakcinacijom - rekla je Brajović agenciji MINA. Prema njenim riječima, SZO preporučuje da je potrebno raditi na boljoj informisanosti građana i njihovom ohrabrivanju da se vakcinišu, kao i stvaranju uslova da vakcinacija bude jednostavan izbor za građane. Ona je naglasila da bi jedino za zdravstvene radnike bilo prihvatljivo da vakcinacija bude snažno preporučena, ali nikako obavezna. Ona je objasnila da u situacijama kada je vakcinacija na dobrovoljnoj osnovi nezadovoljavajuća, a transmisija infekcije na neprihvatljivo visokom nivo, moguće je očekivati da će pojedine zemlje razmatrati mogućnost uvođenja obavezne vakcinacije.

24. januar - Od američkih humanitaraca još 64.000 maski Američka dobrotvorna organizacija LDS Charities uručila je Crvenom krstu Crne Gore donaciju u vidu 64.000 hirurških maski. Ovo je, kako napominju u Crvenom krstu, treća donacija maski, a u prethodne dvije je ukupno donirano 24.000 komada, koje su podijeljene širom Crne Gore, putem opštinskih organizacija Crvenog krsta.

I posljednja isporuka maski će biti dalje distribuirana organizacijama Crvenog krsta u svim crnogorskim opštinama, njihovim korisnicima, ali i volonterima i zaposlenima, koji svakodnevno na terenu pružaju podršku osobama koje su pogođene posljedicama epidemije korona virusa.

- Zahvaljujemo se organizaciji LDS Charities na još jednoj veoma vrijednoj i korisnoj donaciji. Maske su nam u ovom trenutku veoma značajne, jer su potrebne kako bismo pomogli socijalno ugroženim građanima da se zaštite, ali i našim volonterima i zaposlenima da bezbjedno obavljaju svakodnevne aktivnosti.

Posebno smo zahvalni na činjenici da je LDS Charities pružao i direktnu podršku našim lokalnim organizacijama da ojačaju svoje kapacitete i bolje odgovore na brojne humanitarne izazove - saopštila je generalna sekretarrka Crvenog krsta Crne Gore Jelena Dubak.

- Veoma nam je drago što smo u mogućnosti da nastavimo saradnju sa Crvenim krstom Crne Gore i pružimo im podršku u njihovim izuzetnim naporima da umanje patnju i pruže pomoć ljudima u Crnoj Gori, naročito u ovim teškim vremenima tokom pandemije Covid 19 - kazao je starješina R. Vejne Džonson, direktor LDS Charities-a u Crnoj Gori.

Crveni krst Crne Gore je, povodom jubileja - 145 godina postojanja, uručio zahvalnicu predstavnicima LDS Charities-a u Crnoj Gori za podršku u ispunjavanju humanitarne misije.

24. januar - U Crnoj Gori najveća četrnaestodnevna incidencija na 100 hiljada stanovnika U regionu je najveća četrnaestodnevna incidencija novih slučajeva infekcije koronavirusom na 100 hiljada stanovnika registrovana u Crnoj Gori, na drugom mjestu je Slovenija, a na trećem Srbija.

U Crnoj Gori je registrovano 935 inficiranih na 100 hiljada stanovnika u posljednjih 14 dana, Sloveniji 877, Srbiji 343, Albaniji 305, Kosovu 234, Hrvatskoj 220, Sjevernoj Makedoniji 200, BiH 133.

Četrnaestodnevna incidencija predstavlja broj novih slučajeva infekcije registrovan tokom prethodnih 14 dana na 100 hiljada stanovnika. Ta metoda podrazumijeva sabiranje novih slučajeva u proteklih 14 dana i izražavanje na 100 hiljada stanovnika.

25. januar - Korona i u Domu starih u Bijelom Polju Sedam štićenika i pet zaposlenih Doma za stare u Bijelom Polju inficirano je novim koronavirusom, saopštio je Institut za javno zdravlje (IJZ).

- Institut za javno zdravlje Crne Gore je informisan da su se simptomi infekcije novim koronavirusom javili kod sedam štićenika i 14 zaposlenih u Domu za stare u Bijelom Polju. Nakon obavljenog testiranja, infekcija novim koronavirusom je potvrđena kod sedam štićenika i pet zaposlenih - navode iz IJZ. Četiri štićenika su, kako su saopštili, hospitalizovana u Opštoj bolnici Bijelo Polje i trenutno su na terapiji kiseonikom, dok su tri štićenika stabilnog opšteg zdravstvenog stanja i nalaze se u domu.

- Uzorkovanje svih ostalih štićenika i zaposlenih Doma za stare u Bijelom Polju je već započeto. Nakon PCR analize koju će obaviti Institut za javno zdravlje, javnost će biti obaviještena o epidemiološkoj situaciji u pomenutoj ustanovi - navode iz IJZ. 26. januar - Za Crnu Goru 150 hiljada kineskih vakcina Crnoj Gori biće isporučeno 150 hiljada doza kineske vakcine, kazala je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović, navodeći da je sa Kinezima već potpisan predugovor o nabavci.

Ona je na pitanje novinara da li je i kada potpisan ugovor sa kineskim proizvođačem, odgovorila da je predugovor direktno potpisan sa farmeceutskom kampanijom Sinophram, odnosno sa njihovom centralom u Pekingu.

- Predugovor je potpisan i dogovorene su doze, 150 hiljada doza vakcina Sinophram stiće će u Crnu Goru - navela je dr Borovinić Bojović.

Ona je dodala da je obezbijeđena diplomatska saglasnost i da imaju odgovor iz ambasade Kine. Ponovila je da je u okviru COVAX inicijative odavno obezbijeđen odgovarajući broj vakcina i potpuno, kako je navela, jasno da ta inicijativa ide svojim tokom.

- Mi ćemo sigurno dobiti one vakcine koje su dogovorene kroz COVAX inicijativu - poručila je dr Borovinić Bojović dodajući da je bilateralni ugovor sa rusima potpisan i da očekuju dolazak vakcina vrlo brzo.

- Sa Pfizerom je ugovor u finanalnoj fazi, jer sklapanje ugovora podrazumijeva nekoliko faza od kojih je svaka pojedinačno važna - pojasnila je ministarka.

Ona je kazala da se u prvom kvartalu godine očekuje 50 hiljada doza ruskih vakcina, te ponovila da je u decembru prošle godine kazala da će dati sve od sebe da vakcinacija u Crnoj Gori počne krajem januara, početkom februara.

26. januar - Jača saradnja sa Mađarskom u oblasti zdravstva Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović razgovarala je sa ambasadorom Mađarske Jožefom Neđešijem, sa kojim

33

je dogovoreno unaprjeđenje saradnje između dvije zemlje u oblasti zdravstva.

Ona je prezentovala ambasadoru Neđešiju ono što će biti u fokusu rada tima ministarstva na čijem je čelu. To su prije svega pregovori oko vakcine protiv koronavirusa, te maksimalno moguće ubrzavanje tog procesa, kroz dostupne mehanizme.

svijet, i brazilski soj o kojem se najmanje zna - rekla je dr Hajduković.

Dobra vijest je ta da će vakcina imati efekte protiv tzv. britanskog soja.

27. januar - Pandemija pokazala značaj solidarnosti među zemljama Globalna pandemija koronavirusa pokazala je neophodnost discipline, solidarnosti i saradnje, ocijenjeno je na sastanku ministarke zdravlja dr Jelene Borovinić Bojović i ambasadorke Turske u Crnoj Gori, Songul Ozan.

Osim covid pacijenata, ministarka insistira da se uspostavi bolje pružanje zdravstvenih usluga za ostale građane, te da su ciljevi reorganizacija, digitalizacija i transparentnost.

Dr Borovinić Bojović je upoznala ambasadora Neđešija da su intenzivirane operacije i pregledi koji nijesu u vezi sa covidom, kao i da liste čekanja za djecu ne postoje.

Kada je riječ o infrastukturnim projektima, ministarka je istakla izgradnju Infektivne klinike, Urgentnog centra i najavila izgradnju gradske bolnice u Podgorici, kao i značajne pomake u zdravstvenom turizmu, otvaranjem zdravstveno-turističkog centra u Igalu.

Ambasador Neđeši je podsjetio na bilateralni sporazum u oblasti zdravstva iz 2019.godine, koji u fokusu ima onkologiju, HPV vakcinu, razmjenu doktora i studenata između dvije zemlje, te razgovore oko reforme Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć.

Sagovornici su se usaglasili da je prostor za saradnju moguć i u oblasti transplantacije organa, kada Crna Gora bude obnovila ugovor sa Eurotransplantom, a najavljena je i mogućnost sastanka ministara dvije zemlje.

26. januar - Novi soj vreba iako ste preležali kovid-19 Epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje, dr Karolina Hajduković kazala je da se očekuju rezultati uzoraka na novi soj korona virusa, koji su upućeni u referentnu laboratoriju u Berlinu, nakon sumnji da se novi soj pojavio i u Crnoj Gori.

Ona je u Jutarnjem programu TVCG pojasnila da je priroda koronavirusa takva da konstantno mutira. Upozorava građane da ako su već preležali korona virus ne mora da znači da neće oboljeti od nekog novog soja virusa.

- Problem su kombinovane mutacije, i to nas brine, jer to može da uslovi lakšu transmisiju virusa, a sa druge strane i mogućnost da zaobiđe imuni odgovor domaćina. Što bi u prevodu značilo da ako osoba oboli od kovida-19, pa se javi neki novi soj, ne mora da znači da neće da oboli ponovo, što je jako važno da ljudi znaju - rekla je dr Hajduković Zabrinjavajući je, kaže, britanski soj koji je aktuelan od kraja decembra, i koji se proširio u više od 60 zemalja.

- Tu je i južnoafrički soj koji se proširio u 23 zemlje

34

Nj.E. Ozan je podsjetila da je realizovano više od 70 zajedničkih projekata, a da pomoć u testovima i opremi nije izostala ni tokom pandemije.

Sagovornice su razmijenile informacije oko upravljanja covid krizom. Dr Borovinić Bojović je kazala da smo svjedoci usporavanja Covax inicijative, ali da treba vjerovati da će se ta situacija što skorije riješiti. Nj.E. Ozan je kazala da poštovanje mjera daje rezultate u borbi protiv koronavirusa, ali i da proces vakcinacije pomaže da situacija bude pod kontrolom, naročito imajući u vidu novi soj virusa.

27. januar - Jačati regionalnu saradnju u borbi sa Covid 19 Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović ugostila je ambasadora Republike Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori Mihajla Trpkoskog.

Ministarka je upoznala ambasadora Trpkovskog sa prioritetima resora na čijem je čelu u narednom periodu.

Sagovornici su razmijenili informacije o dobrim preduslovima za saradnju u oblasti zdravstva dvije zemlje, uvažavajući

činjenicu da je i dalje na snazi Ugovor o saradnji iz 2006. godine, kao i Memorandum iz 2019.godine.

Dr Boronivić Bojović naglasila je da moramo regionalno zajedno učestvovati u borbi protiv koronavirusa, i izrazila nadu da naučene lekcije iz ovog izazovnog perioda nećemo zaboraviti.

Vakcinacija je sada imperativ, a to je proces koji je pun izazova i koji će željene rezultate dati u periodu koji je pred nama.

Ambasador Trpkoski izrazio je nadu da će saradnja postati intenzivnija, naglašavajući da postoji puno znamenitih ljekara Makedonaca koji rade u Crnoj Gori.

27. januar - Studenti Medicinskog fakulteta uz ispitne obaveze posvećeni humanitarnim akcijama Studenti Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, pored ispitnih obaveza su dodatno angažovani u Institutu za javno zdravlje, u sprječavanju širenja zarazne bolesti SARS-Co19.

vanje geteskog materijala virusa, ustanovilo da li među njima postoje slučajevi infekcije mutiranim sojevima SARS-CoV-2 virusa.

29. januar – Ministarka dr Borovinić Bojović posjetila Bijelo Polje Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić-Bojović obišla je pacijente u crvenoj covid zoni Opšte bolnice Bijelo Polje, od kojih su dva životno ugrožena, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

- U OB Bijelo Polje od 58 kreveta opredijeljenih za covid pacijente, u ovom trenutku nalazi se 35 bolesnika, većinom starije životne dobi, od kojih je devet pacijenata štićenika staračkog doma, koji se nalazi u neposrednoj blizini bolnice.

Takođe, dva pacijenta u intenzivnoj jedinici nalaze se na neinvanzivnoj ventilaciji i životno su ugroženi. Ostali pacijenti nalaze se u stabilnom stanju u ovom trenutku - kazala je dr Borovinić-Bojović.

Ona je istakla posvećenost svojih kolega ljekara i svih zaposlenih u bolnici te naglasila da je ponosna na njihov doprinos u covid krizi, ističući da su na prvoj liniji odbrane i ljekari koji su nedavno bili i sami inficirani virusom.

Ona je tokom boravka u Bijelom Polju obišla i Dom za stare, u kojem je od 160 štićenika, 31 covid pozitivan.

31. januar - Novi soj koronavirusa vjerovatno prisutan i u Crnoj Gori

Prodekan za nastavu na ovom fakultetu, prof. dr Aleksandra Božarić-Vuksanović kazala je da je trenutno uključeno 35 studenata u radu na Institutu za javno zdravlje Crne Gore.

- Studenti su nastavili sa radom i pružaju pomoć epidemiolozima u istraživanju i praćenju kontakata, analiziraju podatke svih testiranih pacijenata - kazala je prodekanka Božarić-Vuksanović.

Ona je posebno pohvalila i druge humanitarne akcije studenata Medicinskog fakulteta, a posebno njihovu nedavnu novogodišImagenju akciju.

28. januar - Novi soj koronavirusa još nije potvrđen u Crnoj Gori Novi soj koronavirusa još nije potvrđen u Crnoj Gori, kazali su iz Instituta za javno zdravlje.

- Kao što je ranije u više navrta saopšteno, Odjeljenje za molekularnu dijagnostiku Instituta za javno zdravlje Crne Gore je kod određenog broja uzoraka uzetih od pacijenata inficiranih sa SARS-CoV-2 utvrdila postojanje sumnje na infekciju sojem virusa koji može imati izmijenjen (mutiran) S gen što se poklapa sa varijantama SARS-CoV-2 virusa koje među stručnom i laičkom javnošću izazivaju najveću zabrinutost posljednjih sedmica - piše u saopštenju.

Iz Instituta su kazali da su u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, uzorci briseva uzeti od ovih pacijenata su 22. januara poslati referentnoj laboratoriji bolnice Charite u Berlinu, kako bi se daljom analizom, koja podrazumijeva ispiti-

Do kraja sedmice trebalo bi da stignu rezultati analiza iz Berlina, ali je za očekivati da je i u Crnoj Gori prisutan novi soj koronavirusa, kaže epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Crne Gore dr Marija Božović. U Berlin je poslato 40 uzoraka korona virusa, od kojih se za 23 sumnja da je riječ o novom soju korona virusa, kazala je dr Božović i podsjetila da su uzorke poslali 22. januara.

- Još uvijek nijesmo dobili konačne rezultate, očekujemo ih do kraja nedjelje - navela je dr Božović, gostujući u Jutarnjem programu TVCG. Kako je kazala, nije neočekivano da i u Crnoj Gori imamo novi soj korona virusa, imajući u vidu da su granice otvorene.

- Očekujemo da će vjerovatno jedan dio uzoraka, od tih 23, biti pozitivan na novi soj - saopštila je dr Božović.

Navela je i da je za očekivati da će IJZCG predložiti strože mjere, ako se u Crnoj Gori potvrdi novi soj korona virusa.

Podsjeća da su za sada poznata tri soja novog virusa i to su britanski, južnoafrički i brazilski i dodala da su simptomi u svim slučajevima isti.

31. januar - Veći priliv onkoloških pacijenata u odmakloj fazi Zbog epidemije kovida jedan broj građana, u strahu od infekcije, minule godine odgađao je odlazak ljekaru. Zbog toga, a i zbog manje dostupnosti specijalističkih i subspecijalističkih pregleda i dijagnostike, već je početkom godine primijećen porast broja pacijenata koji se javljaju u odmakloj fazi bolesti, a u narednom

35

periodu očekuje se još veći priliv, kazala je za Radio Crne Gore direktorka Instituta za onkologiju dr Sanja Lekić.

- Ako bismo zaokružili 2020. godinu imamo značajno manju frekfencu na određenim konzilijumima što se tiče novih pacijenata, kao što je, na primjer konzilijum za ginekološku regiju, ORL konzilijum, dojka. Krajem prethodne godine i početkom ove primjećujemo da imamo priliv pacijentkinja koje su u odmakloj fazi bolesti. Posebno na ginekološku regiju smo stavili akcenat – objasnila je dr Lekić.

I SZO i Evropsko udruženje onkologa, prema njenim riječima, imaju sumorna predviđanja. - Da ćemo veoma brzo vidjeti da će za 50 odsto biti priliv pacijenata sa malignom bolešću koji se javljaju u odmakloj fazi bolesti, a samim tim znamo da ćemo imati i lošije ishode liječenja – istakla je dr Lekić.

Iako su onkološki pacijenti osjetljiva populacija, ipak se dosta dobro oporavljaju od kovida.

- Veoma malo je bilo komplikacija, mali broj smrtnih ishoda. Za onaj dio pacijenata koji je bio hospitalizovan na našoj klinici primijetili smo da se dobro oporavljaju i otpuštaju kući bez posljedica. Nakon toga nastavljaju svoje onkološko liječenje – kazala je dr Lekić.

Ona je istakla da su pacijenti sa malignim bolestima veoma disciplinovani i da se dosljedno pridržavaju propisanih mjera. Poručuje i da ne odlažu odlazak kod ljekara zbog straha od infekcije virusom korona.

Prema posljednjim podacima iz Registra za rak Instituta za javno zdravlje iz 2013. u našoj zemlji godišnje se zabilježi do 2.000 novih slučajeva oboljelih od raka, a premine između 800 i 1.000 osoba.

31. januar - COVID19 - Presjek stanja 31. januara (IJZ CG) Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog

36

koronavirusa, su od poslednjeg presjeka (30. januar) završile analize i Institutu dostavile rezultate za 1385 uzoraka na novi koronavirus, među kojima je ukupno registrovano 457 novopozitivnih slučajeva infekcije sa SARS-CoV-2.

Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena tri smrtna ishoda povezana sa COVID-19. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom od početka juna 2020 iznosi 796 a od početka pandemije 805.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve, kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori iznosi 7402.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020 godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 61659.

Januar 2021 – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore U Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore održala se mini kampanja Ljubav je u svakoj kapi krvi.

Kampanja je pokrenuta zbog smanjenih zaliha krvi i trajaće do 20. januara, a svi dobrovoljni davaoci krvi dobijaju ulaznice za Nacionalne parkove Crne Gore.

Krv se davala u svim organizacionim djelovima Zavoda za transfuziju krvi i to: Podgorica, Nikšić, Berane, Pljevlja, Bijelo Polje, Kotor, Bar i Cetinje.

Zaposleni u Regulatornoj agenciji za energetiku i komunalne djelatnosti organizovali su svoju tradicionalnu akciju a povodom obilježavanja 22. januara dana agencije.

Akciji je prisustvovalo 10 zaposlenih.

Klub dobrovoljnih davalaca krvi Tološi čiji su članovi i zaposleni u Zavodu za transfuziju krvi, organizovali su tradicionalnu akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo 25 davalaca krvi.

ZANIMLJIVOSTI

Sve više i gojaznih i gladnih

Ako se nastave sadašnji nezdravi trendovi prehrane, više od četiri milijarde ljudi moglo bi do 2050. da ima prekomjernu tjelesnu težinu, od čega bi 1,5 milijardi patilo od gojaznosti, pokazalo je novo istraživanje.

Upozoravajući na zdravstvenu krizu nezamislivih razmjera, stručnjaci iz Instituta za istraživanje uticaja klimatskih promjena u Potsdamu kažu da bi tražnja za hranom mogla porasti 50 odsto do sredine vijeka i premašiti kapacitete Zemlje za održivom prirodom.

Proizvodnja hrane već sada „usisa“ do tri četvrtinu zaliha svježe vode u svijetu i troši trećinu zemljišta.

Pružajući pregled promjena prehrambenih navika u svijetu od 1965. do 2100. naučnici su koristili otvoreni model kako bi predvidjeli kako će se tražnja za hranom mijenjati u odnosu na porast stanovništva, starenje, rastući indeks tjelesne mase, pad tjelesne aktivnosti i povećano bacanje hrane.

Utvrdili su da će, uz nepromijenjeno ponašanje, više od 4 milijarde ljudi ili 45 odsto stanovništva do 2050. godine imati prekomjernu tjelesnu težinu. Prema tom modelu, 16 odsto će biti gojazno u poređenju sa sadašnjih devet odsto među 29 odsto stanovništva s prekomjernom tjelesnom težinom.

- Sve više bacanja hrane i porast potrošnje proteina životinjskog porijekla znači da će se uticaj na okolinu naše poljoprivrede oteti kontroli. Bez obzira na to da li se radi o staklenim gasovima, zagađenju azotom ili uništavanju šuma, dolazimo do granica naše planete ili smo ih premašili – kazao je prof. Bendžamin Bodirski, koji vodi istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Scientific Reports.

Iako se trendovi razlikuju od regije do regije, autori istraživanja zaključuju da se globalne prehrambene navike mijenjaju od ishrane utemeljene na biljnim namirnicama i skrobu prema ishrani bogatoj šećerima, masnoćama, hrani životinjskog porijekla, u kojoj je značajan udio industrijski prerađene hrane. Istim istraživanjem je utvrđeno da će uz sve veću nejednakost i uz bacanje hrane koja se proizvede, ali ne potroši zbog toga što nema gdje da se skladišti ili se pretjeruje u kupovini namirnica, oko pola milijarde ljudi u svijetu biti do polovine vijeka gojazno.

- Na svijetu je dovoljno hrane, problem je što najsiromašniji na planeti nemaju novac da je kupe. A u bogatim zemljama ljudi ne osjećaju ekonomske posljedice i posljedice bacanja hrane po okolinu – kazao je koautor istraživanja prof. Pradžal Predan.

Sjedeći položaj povećava rizik od rane smrti Ako provodite veći dio dana sjeceći u kancelariji, pa se nakon toga kod kuće uvalite u fotelju ispred televizora, u vašem tijelu se događa nešto opasno. Ubrzo ćete osjetiti očigledne zdravstvene probleme poput bola u leđima ili grčeva u ramenima.

Nova istraživanja otkrivaju da dnevno provedenih 9 sati u sjedećem položaju znatno povećavaju rizik od rane smrti.

Tri puta je veća vjerovatnoća da će mladi umrijeti oni koji sjede 12 sati dnevno od onih koji samo 7,5 sati provedu u

38

tom položaju.

Istraživački tim na Univerzitetu Lestera je izdao deset različitih studija, pomoću kojih je definitivno zaključeno da je broj sati provedenih u sjedećem položaju znatno porastao ove godine, zbog karantina i rada od kuće.

Problem je u tome što sjedenje ili klečanje kontinuirano upotrebljava niz mišića na veoma niskom nivou. Pored toga većina nas sjedi pogrbljeno, čime svojim organima ne pružamo dovoljno prostora za zdravo funkcionisanje.

Rukovodilac istraživačkog tima prof. Šarlot Edvardson, kaže da je ljudima koji sjede više od preporučenog vremena potrebna svakodnevna vježba od 30 – 75 minuta, kako bi da taj način „anulirali sebi nanijetu štetu“.

– Znam mnoge ljude koji nemaju vremena za svakodnevni trening, ali uvijek mogu da se prošetaju dok obavljaju telefonske razgovore, ili češće da ustanu od stola. Ako dolazite na posao prevozom, uvijek možete da stojite u njemu ili da prošetate nekoliko stanica, a ako radite od kuće napravite ponekad petominutnu pauzu za nekoliko jednostavnih vježbi – preporučila je prof. Edvardson.

IZ MEDICINE Naučnici smatraju da je bolje biti singl

Dolaskom hladnijih dana mnogi ljudi koji nijesu u vezama osjete nostalgiju i češće nego inače potrebu da kraj sebe imaju partnera. Međutim, istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Journal of Social and Personal Relationships otkrilo je nekoliko razloga zbog kojih je bolje biti singl. Dakle, ukoliko živite sami i nemate partnera, u prilično ste dobrom položaju, pokazuje američko istraživanje.

Studija objavljena u Journal of Social and Personal Relationships ispitivala je veze s rodbinom, komšijama i prijateljima među odraslima u SAD-u i otkrila da je vjerovatno da će samci češće ostati u kontaktu s rodbinom, pružiti i dobiti pomoć roditelja, braće i sestara, komšija i prijatelja od oženjenih.

Jedan od razloga zašto je bolje biti singl jeste to da vas niko ne sprječava da već sjutra spakujete kofere i otputujete negdje, pa makar samo na vikend, da ostanete cijelu noć napolju, spavate cijeli dan, odete na čak nekoliko sastanaka i da radite baš sve što vam srce poželi, piše Unilad.

Kada ste slobodni, imate više vremena za druženje s prijateljima i porodicom, a to baš nikad nije loša stvar, jer ćete se još bolje povezati.

Posvetiti se sebi uvijek je prava stvar i ono što vam treba i što zaslužujete, a često nemate vremena za to, zbog čega se osjećate loše. Iskoristite ovo vrijeme najbolje što možete za rad na sebi kako biste postali još bolja verzija sebe.

Korona opasnija po pušače Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da je pušenje povezano sa većim rizikom od teškog oboljenja i smrti od korona virusa kod pacijenata u bolnici, mada nije mogla da precizira koliko bi ti rizici tačno mogli da budu veći.

U naučnom podnesku ta zdravstvena agencija Ujedinjenih nacija razmotrila je 34 objavljene studije o povezanosti pušenja i covida 19, uključujući vjerovatnoću infekcije, hospitalizacije, težine bolesti i smrti, prenosi AP. SZO je istakla da pušači čine do 18 odsto hospitalizovanih pacijenata od korona virusa i da postoji značajna povezanost između toga da li su pacijenti pušili ili ne i težine bolesti koju su imali, tipa bolničke intervencije koja im je bila potrebna i rizika pacijenta od umiranja.

- Raspoloživi dokazi sugerišu da je pušenje povezano sa većom težinom bolesti i smrću kod hospitalizovanih pacijenata koji boluju od covida 19 - navela je SZO i preporučila ljudima da prestanu da puše.

Francuski istražitelji objavili su malu studiju u kojoj su sugerisali da su pušači u manjem riziku od toga da se inficiraju covidom 19 i da planiraju da testiraju nikotinske flastere na pacijentima i zdravstvenim radnicima, ali su njihove nalaze doveli u pitanje mnogi naučnici.

Odgovore o širenju pandemije nalaze u kanalizaciji Italijanski naučnici analiziraju uzorke kanalizacijskih voda iz desetak postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u nadi da će im njihov sadržaj omogućiti bolje predviđanje budućeg toka pandemije koronavirusa. Oni žele da uspostave sistem koji će im omogućiti da nedjelju dana unaprijed mogu procijeniti stopu kretanja virusa među lokalnim stanovništvom.

Vlasti će tako moći da predvide vrhunac bolesti i imaće dovoljno vremena da pripreme bolnice. Uzorke prikupljaju jednom ili dva puta nedjeljno iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda širom Italije i projekt se brzo širi.

- Analize nam daju trenutnu sliku epidemiološkog statusa populacije u nekom gradu. Postoji korelacija između količine virusa i populacije pa je lako izraditi statističku analizu koliko se virus proširio u populaciji - rekao je Alessandro Terracciani, zadužen za kvalitet vode u kompaniji za pročišćavanje otpadnih voda Acqualatina.

Italijanski Nacionalni institut za zdravlje (ISS) pokrenuo je taj projekat u julu.

Slični projekti se sprovode u Nizozemskoj, Izraelu, Španiji i Sjedinjenim Državama.

- Već imamo podatke koji nam omogućuju da predvidimo trend za područja poput Milana i Rima sedam do 10 dana unaprijed - rekao je Luca Lucentini, direktor za kvalitet vode pri ISS-u.

Projekt bi trebao da pruži podatke iz 166 gradova u 10 italijanskih regija.

39

REGION 01. januar – Počinje masovno testiranje - Slovenija U Sloveniji su u poslednja 24 sata poslije skoro 9.000 PCR i brzih antigenskih testova potvrđena 1.752 nova slučaja korona virusa, a od posledica kovida-19 umrle su još 32 osobe, objavilo je slovenačko ministarstvo zdravlja uoči masovnog testiranja koje uskoro počinje.

Premijer Janez Janša najavio je da će ubrzo početi i masovno testiranje antigenskim brzim testovima širom zemlje, po domovima zdravlja, i pozvao građane da se na akciju odazovu u što većem broju kako bi se otkrili asimptomatski slučajevi infekcije i tako još bolje kontrolisalo širenje epidemije.

Slovenačka vlada je dozvolila rad skijališta, ali je za skijanje potreban negativan test na korona virus. Brzo testiranje na korona virus će se obavljati i na pet graničnih prelaza s Hrvatskom za one osobe koje žele ući u državu bez karantina, što će ubuduće biti moguće ako je test negativan.

03. januar – Inficirali se nakon što su primili vakcinu protiv covida 19 - Hrvatska Nakon što je u Domu za odrasle sv. Frane u Zadru potvrđena infekcija koronavirusom i kod osoba koje su prije šest dana primile prvu dozu vakcina, epidemiolog dr Alan Medić je rekao kako je “prošlo premalo dana od početka vakcinacije da bi vakcina djelovala“.

Kako je objasnio dr Medić, vakcina bi kod štićenika, koji brzo počinju da razvijaju antitijela trebala da ublaži simptome bolesti.

- Neki od novoinficiranih korisnika primili su prvu dozu vakcina, no premalo je dana prošlo od vakcinacije da bi ona počela da djeluje. Očito su neki korisnici bili ili asimptomatski prilikom primanja vakcina ili su se vakcinisali u razdoblju inkubacije koronavirusa, što nije neuobičajeno, a sama vakcinacija ne utiče na tok bolesti - rekao je voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadarske županije dr Medić.

04. januar - Potvrđena optužnica protiv premijera i ministrice zbog nabavke respiratora - BiH Sud BiH potvrdio je optužnicu protiv dvoje najviših državnika vlade Federacije BiH, suspendiranog čelnika Civilne zaštite i vlasnika jedne privatne kompanije, koji se terete za zloupotrebu položaja u postupku nabavke respiratora za covid bolnice.

Kako je prenijela Balkanska istraživačka mreža (BIRN), sud je u cjelosti potvrdio optužnicu podignutu protiv predsjednika vlade Federacije BiH Fadila Novalića, njegove zamjenice i ministrice finansija Jelke Miličević, bivšeg direktora Civilne zaštite Fahrudina Solaka i vlasnika firme Srebrena malina Fikreta Hodžića.

40

Ministrica finansija Milićević optužena je za nesavjestan rad u službi jer je propustila da poduzme mjere kojima bi se spriječilo počinjenje krivičnih djela trojice prvooptuženih. Novalić je optužen da je zloupotrijebio svoj položaj premijera s posebnim ovlašćenjima u razdoblju pandemije i naložio protivzakonitu isplatu 5,3 miliona eura radi nabavke stotinu kineskih respiratora za bolnice namijenjene liječenju pacijenata oboljelih od covida-19.

Ti uređaji su nabavljeni pogodbom uz posredovanje Solaka i Hodžića po nerealnim cijenama i bez osiguranog servisa, dok se naknadno ispostavilo da su neki od njih u BiH stigli neispravni te da se uopšte ne mogu koristiti u bolnicama.

05. januar – Članovi kriznog štaba javno vakcinisani - Hrvatska Članovi hrvatskog Nacionalnog štaba za borbu protiv korona virusa vakcinisani su pred kamerama, osim ministra zdravlja Vilija Beroša koji je preležao infekciju i još uvijek ima stečeni imnitet.

Beroš je novinarima rekao da je bio u nedoumici šta da radi, da li da se vakciniše ili ne, ali je u konsultaciji sa strukom odlučio da će vakcinu primiti kada mu padne prirodno stečeni imunitet.

Istakao je da podržava vakcinaciju, ali da bi bilo neetički tražiti "dodatnu zaštitu" kada nema dovoljno vakcina, pa bi samim tim, kaže Beroš, uskratio vakcinu nekom kome je ona u ovom trenutku potrebnija.

U Hrvatskoj je više od 214.000 građana koji su preležali virus.

- Svi mi koji smo preležali bolest prije tri do šest mjeseci ne bi trebalo da se vakcinišemo u ovom trenutku, nego kad se naš stečeni imunitet degradira - rekao je Beroš i najavio da će se vakcinisati takođe javno kroz tri mjeseca.

Prvi je vakcinu pred kamerama primio ministar i šef Nacionalog štaba Davor Božinović, potom i direktor Instituta za javno zdravlje Krunoslav Capak i ostali.

05. januar - Obezbijedili pola miliona Pfizer vakcina - Kosovo - Želim da podijelim sa građanima informaciju da smo obezbijedili 500.000 vakcina protiv korona virusa, kompanije Pfizer, napisao je na svom Facebook profilu ministar zdravlja Kosova Armend Zemaj.

Naveo je da je potvrdu o obezbjeđivanju vakcina dobio od predstavnika kompanije Pfizer tokom virtuelnog sastanka.

Napomenuo je i da će, osim 500 hiljada ovih vakcina, Kosovo dobiti i besplatne vakcine iz programa COVAX za 20 odsto

stanovništva. Riječ je o programu Svjetske zdravstvene organizacije koji ima za cilj dopremanje vakcina siromašnijim zemljama.

- Vakcine će biti obezbijeđene za sve stanovnike koji treba da budu obuhvaćeni vakcinacijom - naveo je kosovski ministar zdravlja uz napomenu da će sve vakcine biti besplatne.

06. januar – Otkriven novi soj korona virusa – Hrvatska Prof. Ivan Đikić s Goethe Univerziteta u Frankfurtu za N1 je rekao da su statistike epidemije covida-19 u Hrvatskoj nepotpune, da je Nacionalni krizni štab jako zabrinut, kao i to da škotski soj virusa SARS-CoV-2 koji se pojavio i u Hrvatskoj, jeste takva mutacija da se širi brže od “običnog” virusa. Dr Đikić je rekao da su građani Hrvatske trenutno najpogođeniji u EU, jer su uz pandemiju covida-19, pogođeni u 2020. godini i zemljotresima.

U saopštenju Sindikata navode da će zatražiti hitan sastanak sa nadležnim entitetskim i kantonalnim ministrima zdravstva, da bi se ovaj problem prevazišao i ističu spremnost da, u okvirima svojih mogućnosti, materijalno doprinese nabavci vakcina za sve.

Iz Sindikata su poručili da će pokušati da stupe u kontakt direktno s proizvođačima koji imaju odobrenje Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) ili regulatornih agencija EU i SAD-a, u nastojanju da se postigne dogovor o interventnom uvozu vakcina.

- Svjesni smo činjenice da samostalno to ne možemo osigurati, ali i ovom prilikom apelujemo na državu, entitete i kantone da se uključe, da u sinergiji sa Sindikatom doktora osiguramo nabavku vakcina - navodi se u saopštenju.

09. januar - Uručeno ordenje borcima protiv korone - BiH - Za sve što su uradili za Republiku Srpsku, za zdravlje svih, za očuvanje naših života, radeći poslove koji su i bez pandemije preodgovorni i preteški, ovim odlikovanjima želim da im se zahvalim - poručila je predsjednica RS Željka Cvijanović.

On je rekao da mu nije jasno zašto je manje testiranja, te je objasnio šta nije u redu sa statistikama epidemije u Hrvatskoj.

- Kod novoinficiranih je još uvijek nejasno zašto se antigeni testovi ne potvrđuju PCR testovima tako da i ti pozitivni ljudi uđu u našu statistiku. Još manje je jasno zašto ljudi koji su umrli u staračkim domovima, a bili su pozitivni na korona virus, nisu ubrojeni u ukupni broj umrlih od korona krize u Hrvatskoj. Prema sadašnjim informacijama, radi se o preko 400 ljudi koji su umrli ili u domovima za starije ili u privatnom smještaju, znači ne u bolnicama. Ako ne pribrajamo te ljude, mi ne znamo da nam je u domovima veliki broj smrtnosti i ne djelujemo preventivno - objasnio je dr Đikić.

Smatra, nakon što se u Hrvatskoj vakcinisalo 13.000 ljudi, uz 16 nuspojava i niti jednu ozbiljnu, da će polovinom godine imati imunizaciju od 60 posto stanovništva.

- Nemamo dovoljno vakcina niti u EU niti u Hrvatskoj da bismo u kratkom vremenu vakcinisali stanovništvo. Ali sa novim vakcinama svijet gravitira prema tome da ćemo od drugog do šestog mjeseca imati dovoljnu količinu vakcina. Moramo biti izrazito oprezni. Pozivam Krizni štab da se ne smanjuju nikakve mjere - kazao je dr Đikić.

07. januar - Nedopustivo kašnjenje vakcina protiv COVID 19 - BiH Sindikat doktora medicine i stomatologije Federacije Bosne i Hercegovine (SSSDMiSFBiH) upozorio je nosioce izvršne i zakonodavne vlasti svih nivoa ‘da više nema vremena za gubljenje, kad se radi o procesu vakcinacije protiv oboljenja COVID-19’.

Ove godine, povodom Dana Repubkike Srpske sva odlikovanja su ukazom predsjednice Republike dodijeljena onima koji su se cijele minule godine borili protiv pandemije korona virusa: zdravstvenim ustanovama, medicinarima koji su izgubili život u toj borbi, te Republičkoj upravi Civilne zaštite, Fondu zdravstvenog osiguranja RS i Institutu za javno zdravlje RS, piše Srpskainfo.

Cvijanović je uručivala posthumna odlikovanja porodicama medicinara koji su izgubili život u borbi protiv pandemije.

10. januar - Detaljan plan vakcinacije u Srbiji Operativni plan za imunizaciju protiv kovida-19, koji je objavio Institut zа јаvnо zdrаvljе Srbiје Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut, predviđa tri faze koje bi obuhvatile oko 1,75 miliona građana Srbije, prenosi portal 021.

U prvoj fazi vakcinacije obuhvaćeni su zaposleni u zdravstvenim ustanovama sa najvišim rizikom od infekcije, kao i zaposleni u domovima za stara lica i drugim ustanovama socijalne zaštite.

Prioritetne grupe u zdravstvu obuhvataju zaposlene u jedinicama intezivnog liječenja u kovid-bolnicima, zaposlene u kovidambulantama domova zdravlja i prijemno-trijažnim centrima bolnica, radnike koji su u kovid-bolnicama u direktnom kontaktu sa oboljelima na odeljenjima i zaposlene u laboratorijama za direktnu dijagnostiku kovida-19.

41

U prioritetnu grupu spadaju i zaposleni na intenzivnom liječenju i hirurškim odeljenjima u ne-kovid bolnicama, zaposleni na ostalim odeljenjima u ne-kovid bolnicama i zaposleni u domovima zdravlja.

Planirano je da u ovoj kateogriji vakcinacija bude sprovedena na 60 do 80 odsto zaposlenih, odnosno oko 85.400 ljudi.

U prvoj fazi biće vakcinisani i starije grupe stanovništva.

Riječ je o osobama starijim od 65 godina koje stalno borave u domovima za stare i drugim ustanovama socijalne zaštite, osobama starijim od 75 godina u opštoj populaciji, kao i osobama u starosnoj grupi 65-74 godine u opštoj populaciji sa višestrukim faktorima rizika.

Obuhvat vakcinacije u ovoj kategoriji građana trebalo bi da bude između 75 i 80 odsto, odnosno oko 635.000 osoba.

U drugoj fazi koja obuhvata do 20 odsto od ukupnog broja stanovništva biće stariji koji nijesu obuhvaćeni u prvoj fazi, osobe sa komorbiditetima koje ne spadaju u starije grupe stanovništva, kao i zaposleni u određenim ustanovama od značaja za funkcionisanje društva. Biće vakcinisani i zaposleni u službama od vitalnog i posebnog značaja za funkcionisanje društva, koje će odrediti Vlada Srbije ili organ uprave kome Vlada povjeri izradu takve liste prioriteta, zaposleni u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi koji su posebno izloženi infekciji u neposrednom radu sa strankama, zaposleni u komunalnim i javnim preduzećima, u policiji i pravosuđu, kao i u obrazovnim ustanovama, od predškolskog do fakulteta.

Za drugu fazu planira se imunizacija sa obuhvatom od 10 do 80 odsto, odnosno oko 736.000 ljudi.

Ukoliko se obezbijede količine vakcine veće od potreba za vakcinaciju ciljnih grupa planiranih u prve dvije faze imunizacije, plan se proširuje na treću fazu, koja bi trebalo da obuhvati do 50 odsto ukupnog stanovništva Srbije.

10. januar – Imunitet ljudskog organizma na korona virus traje oko osam mjeseci – Hrvatska Direktorica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti Dr Fran Mihaljević, dr Alemka Markotić osvrnula se na najnovija istraživanja koja otkrivaju da imunitet ljudskog organizma na korona virus traje najmanje osam mjeseci. Osim toga, drži da su ohrabrujuća i istraživanja vakcina.

Dnevnik.hr.

Otkrila je dvije dobre vijesti vezane za razvoj i djelovanje vakcina protiv korona virusa na ljudski organizam. Jedna od njih je i da su vakcine Pfizera i Moderne rađena po istom principu, pa bi pozitivni nalazi istraživanja trebali da vrijede za oba.

- Jedna dobra vijest je istraživanje Moderne gdje su pokazali da nakon četiri mjeseca a nakon potpunog vakcinisanja ljudi i dalje imaju visok nivo antitijela koja slabo padaju, što znači da bi zaštita mogla biti dugoročnija. Druga dobra vijest je Pfizerovo istraživanje, gdje su pokazali da modeli mutanti ovih virusa koji se brže šire do 70 posto i izazvali su probleme u Ujedinjenom Kraljevstvu i Africi, a šire se i okolo, da Pfizerova vakcina štiti i protiv tih mutiranih oblika korona virusa, barem prema prvim istraživanjima - objasnila je dr Markotić te dodala da je u ovom trenutku ipak teško reći koliko dugo vakcine štite ljude od infekcije. Što se tiče mutirajućih sojeva koronavirusa, dr Markotić tvrdi da oni u Hrvatskoj nijesu zabilježeni, ali ako dođu, brzo će se proširiti.

11. januar - Srbija na crnoj listi po broju preminulih zdravstvenih radnika od posljedica korona virusa Predsjednik Sindikata ljekara i farmaceuta Srbije dr Rade Panić izjavio je da je Srbija na crnoj listi po broju preminulih zdravstvenih radnika od posljedica korona virusa i da je to "ukupan rezultat svega što su Krizni štab, Vlada i Ministarstvo zdravlja radili tokom epidemije i grešaka koje su napravili".

- 70 preminulih u zdravstvu je rezultat ulaska u epidemiju sa "15 do 20 odsto manje" zdravstvenog kadra, nedostatka opreme u prvom talasu ili neadekvatna oprema, pogrešnog protokola testiranja u zelenim zonama i loše organizovane rotacije radnika u crvenoj zoni. Jako je teško doći do podataka, nemamo podatke za medicinske sestre i tehničare i za druge zaposlene u zdravstvu i pored toga što smo vršili pritisak na Ministarstvo, Batut i odgovorne da izađu sa brojkama oboljelih i preminulih u zdravstvu, te podatke ne dobijamo - rekao je dr Panić za N1.

Jedna od tih grešaka, dodao je on, je što nijesu prihvatili predlog Sindikata da se početkom ili prije epidemije prime svi raspoloživi zdravstveni radnici koji su na birou – to je taman onoliko radnika koliko je nedostajalo u zdravstvu, po pravilniku.

Krenulo se, tvrdi, u epidemiju sa 12 do 15 odsto manjka zdravstvenih radnika, ali i sa nedostatkom zaštitne opreme u prvom talasu.

- Kad uzmete masku M95 i uporedite je sa onom u prvom talasu, gotovo odmah možete da vidite kakva je razlika - rekao je dr Panić i ukazao da u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i dalje nema dovoljno zaštitne opreme i da se jedne rukavice koriste cijeli dan ili čak dva dana.

11. januar - Naručili vakcine četiri proizvođača - BiH

- Istraživanja koja se sprovode su ohrabrujuća i čini se da većina ljudi koji su preboljeli imaju dugotrajniju zaštitu, sad već nekih osam mjeseci. Ohrabrujuća su i istraživanja koja su se sprovela za vakcine u zadnjih nekoliko dana - rekla je dr Markotić za

42

Prve količine vakcina protiv korona virusa u Bosnu i Hercegovinu će vjerovatno stići krajem januara ili početkom februara, rečeno je nakon sastanka u Doboju koji je održan 11. januara na inicijativu Minstarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

- Više vakcina je u opticaju. Kroz Gavi i Covax mehanizam to su vakcine Pfizera, Moderne, a uskoro i Astra Zenecina. U Republici Srpskoj preko direktne nabavke biće i vakcina Sputnjik V

- rekao je Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravlje Republike Srpske.

Iz Bosne i Hercegovine do sada su upućene dvije porudžbine za vakcine protiv korona virusa.

Ministarstvo civilnih poslova BiH je naručilo milion i 230 hiljada doza vakcina kroz COVAX mehanizam, za 20 posto populacije putem Globalnog saveza za vakcine (GAVI). Iskazana je i potreba entiteta za 892.000 doza u okviru EU mehanizma nabavke.

Druga porudžbina odnosi se na nabavku vakcina Sputnjik V, koje je Republika Srpska uputila ka Rusiji. Ova vakcina je u Rusiji registrovana u avgustu 2020.godine, ali još je nije potvrdila Svjetska zdravstvena organizacija, niti Evropska agencija za ljekove (EMA).

12. januar - U čak 13 županija rođeno je više beba nego prošle godine - Hrvatska U Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Virovitičkopodravskoj, Istarskoj, Međimurskoj, Ličko-senjskoj, Dubrovačkoneretvanskoj, Zagrebačkoj, Zadarskoj, Krapinsko-zagorskoj, Požeško-slavonskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Brodsko-posavskoj županiji rođeno je lani više beba nego u 2019. godini. Ukupno oko 800 više nego u 2019. godini. Ostalih sedam županija je imalo oko 400 manje rođenih beba, piše Župan.hr.

bolnice dr Nikša Antica.

Dr Antica, koji u vrijeme pandemije koordinira radom svih triju bolnica, kazao je da umrlih 254 osoba, odnosno svaka druga hospitalizacija pokazuje da je korona virus neizlječiva bolest te da pacijent prije svega zavisi o svom imunitetu.

Naglasio je da medicina nije svemoguća, pogotovo kad korona virus napadne dijabetičare i pulmološke bolesnike, ljude s kardio-vaskularnim problemima i pretile.

- Upravo te njihove probleme virus strmoglavi i medicina je nemoćna - poručio je.

14. januar - Svi građani će imati jedinstveni elektronski karton - Srbija Vlada Srbije odlučila je da formira Koordinaciono tijelo za digitalizaciju u zdravstvenom sistemu što će omogućiti da svi građani Srbije posjeduju jedinstveni elektronski zdravstveni karton.

U kartonu će se nalaziti podaci iz svih zdravstvenih ustanova, dostupni građanima i njihovim ljekarima u svakom trenutku.

Na taj način povezani zdravstveni sistem biće transparentniji, efikasniji i kvalitetniji, a uštede u budžetu koje se na ovaj način ostvare, biće upotrijebljene za zdravstvenu infrastrukturu i plate zaposlenih. Sve to biće omogućeno nakon što je Vlada Srbije odlučila da formira Koordinaciono tijelo za digitalizaciju u zdravstvenom sistemu.

Digitalizacija zdravstva, naime, omogućiće da sve zdravstvene ustanove imaju moderne informacione sisteme povezane u jedinstveni sistem, koji će obezbijediti razmjenu svih relevantnih podataka.

15. januar - Na snazi nove mjere - Kosovo

Iako tačan broj rođenih iz županija za sada nije poznat jer se neki roditelji odlučuju na porode u susjednim županija i sl., a objaviće ga DZS sredinom godine, servis Župan.hr prikupio je podatke iz županija, tj. njihovih bolnica te podatke o predanim zahtjevima za naknade za bebe.

Za prvo i drugo dijete isplaćuje se 1.000 kuna pomoći te 5.000 kuna za treće i svako sljedeće rođeno dijete. Ukupno je do 21.12.2020. godine isplaćeno 2.671.000,00 kuna za djecu rođenu u 2020. godini.

13. januar – U Karlovačkoj županiji umire svaki drugi hospitalizovani pacijent - Hrvatska Od korona virusa u Karlovačkoj županiji umire svaki drugi hospitalizovani pacijent, saopštiio je županijski Krizni štab civilne zaštite koji u zadnja 24 sata broji novih 47 inficiranih i dvije umrle osobe.

- Od hospitalizovanih i u drugim bolnicama umire svaki drugi pacijent jer se hospitalizuju ljudi koji razviju teži oblik bolesti, a covid još nije nešto izlječivo - rekao je Hini direktor karlovačke

Vlada Kosova usvojila je predlog Ministarstva zdravlja i usvojila nove mjere u cilju sprečavanja širenja epidemije korona virusa, kojima je predloženo da se one za neke sektore olakšaju, kao i da se produži raspored kretanja u opštinama sa malim, srednjim i visokim rizikom.

Odlukom Vlade u opštinama sa visokim rizikom (preko 150 inficiranih osoba na 100.000 stanovnika nedeljno) zabranjen je građanima izlazak iz kuća od 21.30 do 5.00 sati, osim za hitne i zdravstvene potrebe, dokumentovane na odgovarajući način.

Iz ovih mjera izuzeti su zdravstvo, bezbjednost, pravosuđe, ekonomski operateri i transport robe i usluga, kako bi se osiguralo funkcionisanje lanca snabdjevanja, zatim građevinske kompanije i operateri koji izvode javne radove.

Ekonomskim operaterima i tržnim centrima je dozvoljen rad od 5 do 21 sati, kao i hotelskim i ugostiteljskim službama, dok poslije 21h rade samo uz uslugu „za ponijeti“.

Javne i privatne institucije dužne su da rade samo sa osnovnim osobljem, utvrđenim odlukom svake institucije posebno.

Javnom prevozu je dozvoljeno da koristi do 50 odsto kapaciteta, poštujući pri tome Priručnik za zaštitu od širenja Covid-19.

Taksi vozila mogu da rade sa jednim putnikom na zadnjem sedištu ili trojicom putnika ako su članovi porodice.

Pozorišta, biblioteke, filharmonije, galerije, ansambl baleta, bioskopi, omladinski centri, muzeji, kulturni centri sa grupama i slično, imaju dozvolu da rade samo do 21.00 koristeći do 40 odsto

43

prostora odgovarajućih objekata za sve aktivnosti.

Dozvoljene su sportske aktivnosti u zatvorenom i na otvorenom, gdje tokom treninga u zatvorenom prostoru može da učestvuje do 20 ljudi, a tokom takmičenja do 50 ljudi, uvijek na osnovu lokalnih i međunarodnih sportskih protokola, kao i na osnovu Priručnika za zaštitu od širenja Covid-19.

16. januar - Stiglo million doza kineske vakcine Sinofarm - Srbija Prvi kontigent od milion doza vakcine protiv korona virusa kineskog proizvođača Sinofarm stigao je u Srbiju. Dolaskom kineske vakcine ova zemlja je jedina koja ima na raspolaganju tri vrste vakcina.

Ukoliko odmah Agencija za ljekove i medicinska sredstva (ALIMS) izda dozvolu za upotrebu kineske vakcine, ubrzo bi i sa njom mogla da počne imunizacija zdravstvenih radnika koji su se izjasnili da žele da prime baš nju.

Pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković naglasio da je započeta procedura vezana za to da li kineska vakcina zadovoljava sve standardne po zakonima Srbije, koji su i u striktnoj vezi sa zakonima evropskih zemalja.

53/2020 – tumači dr Kaić.

Mada ova sezona gripa u Hrvatskoj i generalno na sjevernoj hemisferi još uvijek nije u punom zamahu, očekuje se da će biti značajno slabija nego što je bila ranijih godina. Takvi trendovi zabilježeni su i na južnoj hemisferi tokom njihove sezone gripa od aprila do jula koja se ove godine podudarila sa širenjem Covida 19. To pokazuju podaci prikupljeni u zemljama južne hemisfere.

Osim toga, američki Centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) posljednjih mjeseci zabilježio je istorijsko niske nivoe cirkulacije gripa u međusezoni u SAD-u.

Za takav razvoj situacije postoji nekoliko logičnih tumačenja. Prvo i najvažnije moglo bi se sažeti u tezu da suzbijanje zaraznijeg Covida 19 pomoću strogih epidemioloških mjera istovremeno suzbija i manje zarazan grip.

19. januar - Svakog dana jedna žena umre od raka grlića materice - Srbija Svakog dana u Srbiji četiri žene obole od karcinoma grlića materice, a jedna umre od te bolesti, saopštio je Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo.

16. januar – Ljekari šokirani zbog minimalnih bonusa - Hrvatska Vlada Hrvatske je obećala dodatak od 10 odsto plate, ali samo za sate direktno provedene sa inficiranima korona virusom. Šokirani "sramotnom isplatom bonusa" radnicima u zdravstvu i socijalnoj zaštiti koji brinu o pacijentima i korisnicima oboljelim od bolesti kovid-19, a koji su se sveli na iznose od 5,26 kuna, 33 kune, 41,15 kuna, 45 kuna, i gotovo 150 kuna (1 euro je 7,5 kuna), neki članovi sindikata smatraju da je ovo toliko omalovažavanje struke kakvu nikada nijesu iskusili u radu i razmišljaju o vraćanju tih iznosa na račun premijera Andreja Plenkovića ili ministra zdravlja Vilije Beroša, kaže predsjednik Nezavisnog sindikata zdravstva i socijalne zaštite Stjepan Topolnjak.

Naime, zaposleni u zdravstvu i socijalnoj zaštiti počeli su da primaju plate koje su, kako je najavljeno, trebalo da budu uvećane za 10 odsto osnovne zarade svih koji su radili sa bolesnim pacijentima. Međutim, za mnoge zaposlene ti su iznosi mizerni, ponekad i manji od 20 kuna.

17. januar – Nemaju ni jedan prijavljen slučaj gripa - Hrvatska U Hrvatskoj do sada nije prijavljen ni jedan slučaj gripa niti je u Nacionalnoj laboratoriji WHO-a za grip pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ove sezone detektovan virus gripa.

– U Evropskoj regiji WHO-a aktivnost gripa je na najnižem nivou – rekao je za Index dr Bernard Kaić, šef službe za epidemiologiju HZJZ-a.

– Od 812.999 uzoraka koji su testirani, samo 415 uzoraka bilo je pozitivno na virus gripa. U uzorcima su detektovani virusi gripa A, podtipovi A(H1)pdm09 i A(H3) te virus gripa tip B. Od 31 zemlje i područja koji izvještavaju o intenzitetu cirkulacije virusa, 27 ih navodi osnovni nivo, a četiri zemlje – Azerbejdžan, Estonija, Litvanija i Srbija – navode nizak intenzitet u nedjelji

44

Prema dostupnim podacima Instituta za javno zdravlje Vojvodine, rak grlića materice je na četvrtom mjestu po učestalosti obolijevanja u Vojvodini, svakog dana u pokrajini jedna žena oboli od tog tumora, a više od 100 u toku jedne godine izgubi bitku s opakom bolešću, navodi se u saopštenju povodom Evropske nedelje prevencije raka grlića materice koja se ove godine obilježava od 18. do 24. januara.

Institut za onkologiju Vojvodine godinama je među najboljim zdravstvenim ustanovama u regionu po standardima koje primjenjuje u liječenju karcinoma grlića materice, a odnedavno ta ustanova jedina u Srbiji posjeduje najsavremenije aplikatore za brahiterapiju.

Standardni protokol podrazumijeva da se ginekološki tumori uglavnom liječe kombinacijom spoljašnjeg zračenja i brahiterapije. Sa tim aplikatorima skraćuje se vrijeme zračenja jer pacijentkinje više ne moraju da idu na spoljašnju zračnu terapiju, a moguće je ozračiti i udaljenije djelove tumora, objašnjeno je u saopštenju.

Rak grlića materice sve više se javlja kod mladih žena i to u posljednjem stadijumu bolesti, a tada su i šanse za preživljavanje veoma male. Zbog toga je jedna od najvažnijih metoda u liječenju rano otkrivanje tumora, ističe se u saopštenju.

Osnovni cilj Evropske nedelje prevencije raka grlića materice je podizanje svijesti žena o toj bolesti i načinima prevencije.

20. januar - Brine odziv za vakcinaciju onih koji rade u zdravstvu - Srbija Dragoslav Popović, predsjednik Udruženja za javno zdravlje, ističe za Danas da su podaci koje vidimo u medijima o slabom odzivu zdravstvenih radnika na pozive za vakcinaciju veoma zabrinjavajući, kako zbog poruke koja se šalje građanima, tako i zbog zaštite zdravlja samih ljekara, koji su najizloženiji.

Na području Kantona Sarajevo izmjerene su povećane vrijednosti zagađujućih čestica u vazduhu, zbog čega kantonalne vlasti sugerišu stanovništvu, posebno osjetljivim kategorijama, da smanje kretanje i boravak u gradskoj zoni.

Izlaganje visokim koncentracijama zagađujućih materija prisutnih u vazduhu kod svih kategorija stanovništva može izazvati respiratorne tegobe, s tim da kod osjetljive populacije i neliječenih hroničnih bolesnika mogu ozbiljno pogoršati zdravstveno stanje, preporučeno je iz Zavoda za javno zdravlje Kantona Sarajevo, prenosi Srpskainfo.

24. januar - Preminuo dječak od 11 godina inficiran covidom 19 - Hrvatska

– Vidimo da su obuhvati u nekim sredinama jako niski, recimo u Nišu je ispod jedne trećine vakcinisanih zdravstvenih radnika. Za mene je to apsolutno neprihvatljivo, prvo zato što se od zdravstvenih radnika očekuje da imaju vrlo jasan odnos prema vakcinaciji u ovoj situaciji, da daju primjer svim građanima i prenose afirmativnu poruku.

Osim toga, zabrinjavajuć je odnos zdravstvenih radnika prema sopstvenom zdravlju, posebno imajući u vidu podatke o ljekarima koji su preminuli od posljedica kovida 19 - naveo je Popović.

On ističe da je ovo problem koji se tiče gubitka svijesti o važnosti prevencije koji smo vidjeli i sa vakcinama protiv gripa, gdje je tek odziv bio između 13 i 15 odsto zdravstvenih radnika iako je za njih imunizacija bila obavezna.

– Problem je ako zdravstveni radnici ne shvataju da je vakcina jedan od najefikasnijih alata koji mogu da iskoriste da unaprijede zdravlje ljudi. Razlog vidim u tome što smo izgubili svijest o prevenciji i radimo samo na reakciji na pandemiju i ono što ona donosi, saniramo samo posledice, navodi on dodajući da takav pristup „mora da se promijeni, prenosi Danas.

21. januar - Smanjiti boravak i kretanje na otvorenom u gradskoj zoni - BiH

Na Klinici za infektivne bolesti Dr Fran Mihaljević u Zagrebu je preminuo jedanaestogodišnji dječak, najmlađa žrtva u Hrvatskoj inficirana korona virusom, potvrdio je za portal HRT upravnik Hrvatskog zavoda za javno zdravlje Krunoslav Capak.

– Uzrok smrti je za sada nepoznat – rekao je Capak.

Kako je prenio HRT, dječak je umro najvjerovatnije od multiinflamatornog post-kovid sindroma (MIS-c).

Riječ je o rijetkoj komplikaciji koja je zabilježena kod manjeg broja djece inficirane korona virusom.

U SAD je njihov CDC 8. januara objavio podatke o učestalosti kod djece. Zabilježili su 1.659 slučajeva MIS-c, a 26 djece je tokom 2020. od toga preminulo.

24. januar – Engleski soj covida 19 već prisutan u Sloveniji

Zbog mogućnosti da je u Sloveniji u većem broju prisutan “engleski” soj korona virusa, slovenska vlada će ponovo razmotriti odluke o popuštanju protivepidemijskih mjera, najavio je na vanrednoj konferenciji za novinare slovenski premijer Janez Janša.

On je kazao da je novi slučaj infekcije engleskim sojem potvrđen kod državljanina Kosova s prebivalištem u Sloveniji koji se vratio iz Belgije, o čemu su slovenske vlasti obavijestile belgijske, pri čemu je za ulazak u državu koristio negativan test iako je imao i drugi koji je bio pozitivan, pa je sada stavljen u izolaciju i provjeravaju se njegovi mogući kontakti.

Kako je sumnja da je za prijašnji tempo infekcija korona virusom i prije bio “kriv” engleski soj, Slovenija je od slovačke vlade posudila “nekoliko hiljada” specifičnih PCR testova koji reaguju samo na englesku varijantu virusa, a radi na tome da nabavi

45

još takvih testova, naveo je slovenski premijer.

Već je po njegovim riječima zato počela ponovna provjera više stotina uzoraka osoba kod kojih je u svim slovenskim regijama bio potvrđen korona virus, kako bi se utvrdilo da li je riječ o engleskom soju. Neki su nalazi bili pozitivni, kazao je Janša.

25. januar - Zarazniji i opasniji soj korona virusa - Srbija U trenutku kada je započela vakcinacija u Srbiji i kada se smanjuje broj inficiranih, stigao je britanski soj korona virusa.

Stručnjaci upozoravaju da je on opasniji i da je potrebno da ljudi budu još oprezniji i da vode računa o svim mjerama predostrožnosti.

Prof. dr Radmilo Janković, zamjenik direktora KC Niš, ističe da je to što se britanski soj korona virusa pojavio i u Srbiji ozbiljno i dramatično upozorenje za sve građane da treba da se pridržavaju svih protivepidemijskih mjera.

Epidemiolog prof. dr Branislav Tiodorović objelodanio je da je uzorak novog, mutiranog soja korona virusa u Srbiji uzet još 31. decembra, kada je žena koja je doputovala iz Velike Britanije primijetila tegobe. Prema njegovim riječima, odmah je utvrđeno da je u pitanju infekcija korona virusom, ali da su tek naknadna ispitivanja potvrdila da se radi o mutiranom soju, “koji se razlikuje u sitnom elementu od prethodnog virusa”. On je istakao da su svi kontakti žene kod koje je utvrđen mutirani soj korona virusa stavljeni u izolaciju.

Ministarstvo zdravlja Sjeverne Makedonije identifikovalo je prvi slučaj nove varijante virusa korona, izjavio je ministar zdravlja Venko Filipče. On je naveo da je nova varijanta otkrivena kod 46-godišnjeg muškarca koji se 22. januara oporavio od virusa, javlja agencija Srna.

Pacijent je prvi put bio pozitivan 29. decembra prošle godine i nakon toga je liječen na privatnoj klinici, gdje je ponovno bio pozitivan na virus. On nije nigdje putovao niti je bio u kontaktu s osobama koje su bile pozitivne na virus.

28. januar – Virus ušao u KBC-u Zagreb - Hrvatska Na odjeljenju hematologije KBC-a Zagreb korona virusom se inficiralo 15 osoba, tri pacijentice su preminule, a epidemiolozi nijesu utvrdili izvor infekcije odnosno nultog pacijenta koji je prenio virus oboljelima.

26. januar – Drastičan rast smrtnosti u Srbiji u 2020. godini Broj umrlih u Srbiji u decembru 2020. godine dvostruko je veći nego u istom mjesecu 2019, dok je u cijeloj prošloj godini zabilježeno gotovo 14.000 umrlih više nego godinu dana ranije.

Ogroman rast broja smrtnih slučajeva u Srbiji u odnosu na desetogodišnji prosjek, na šta je ljetos ukazao i član Kriznog štaba dr Predrag Kon, baca sumnju na zvaničnu evidenciju preminulih od Covid-19.

Prošle godine u Srbiji je rođeno 61.693 djece, što je za 2,8 odsto ili 1.791 manje nego u 2019. godini kada je rođeno 63.484 beba.

27. januar – Novi soj korona virusa i u Sjevernoj Makedoniji

46

Direktor KBC-a Zagreb, Ante Ćorušić, za HRT je govorio o prodoru korona virusa na Rebro, rekavši da s obzirom da je bolest nepredvidiva i da se virus brzo širi ne može reći da nijesu očekivali prodor i da se nijesu pripremili za tu varijantu te dodao da su bolnice širom svijeta na svojstven način postale i centri širenja infekcije.

30. januar - Na početku drugog polugodišta inficirano 18 učenika - BiH U posljednja 24 časa, virusom korona inficirano je šest školaraca u Srpskoj, dva osnovca i četiri srednjoškolca.

Prema zvaničnim podacima, za proteklih sedam dana virus korona registrovan je kod ukupno 18 mladih školskog uzrasta.

Ovaj broj registrovan je u prvoj sedmici drugog polugodišta u školama u Srpskoj, koje je počelo 21. januara, piše Srpskainfo.

Virusom korona do sada je inficirano 990 osnovaca i 1.299 mladih uzrasta od 15 do 19 godina. Broj pozitivnih školaraca predstavlja 5,7 odsto od ukupnog broja inficiranih u Srpskoj.

Na kraju prvog polugodišta zabilježeno je ukupno 2.214 školaraca inficiranih virusom korona. Poredeći ove podatke, može se zaključiti da se tokom zimskog raspusta, koji je trajao tri sedmice, inficiralo ukupno 57 osnovaca i srednjoškolaca.

Od početka epidemije, kovid infekcija potvrđena je i kod 351 djeteta, uzrasta do pet godina.

Trzajne povrede vrata - vještačenje u krivičnom i parničnom postupku

Prim. dr Gavrilo Šćepanović, sudski vještak Spec. ortopedije i restruktivne hirurgije, Beograd

Uvod

Trzajne povrede vrata treba posebno razmatrati, van ostalih povreda kičmenog stuba, zbog učestalosti i specifičnosti problema u sudskomedicinskom vještačenju, kao i zbog mogućnosti prevara u osiguranju.

Trzajnoj povredi ovog dijela tijela izložene su sve strukture koje topografski pripadaju vratu (dominantni udio su povrede koštanih, zglobnih i hrskavičnih djelova vratne kičme), zbog čega je ispravnije govoriti o trzajnoj povredi vrata nego o „trzajnoj povredi vratne kičme“.

Trzajna povreda vrata (Whiplash injury) definiše se kao ubrzavajuće-usporavajući mehanizam energije koja se prenosi na vrat, obično kao posljedica sudara motornih vozila. Javlja se najčešće kod vozača i/ili putnika u zaustavljenom vozilu kada ga drugo vozilo udari otpozadi. Takođe, može da nastane kada vozilo naleti na pješaka, u tučama prilikom refleksnog, odbrambenog trzaja glave da bi se izbjegao udarac, u borilačkim sportovima ili prilikom pada skijaša.

Način nastanka povreda Prilikom udara vozila otpozadi, u periodu od 0,05 s, grudni koš i sedalni predio vozača kreću se ka naprijed, a glava zaostaje i zabacuje se unazad, što traje oko 0,1 s, a potom udara u

48

naslon za glavu potiljačnim predjelom i savija se prema naprijed.

Raspon ove hiperekstenzije i fleksije iznosi 120°, a fiziološki raspon oko 70°. To može da rezultira koštanim ili mekotkivnim povredama i da dovede do različitih kliničkih manifestacija u koje spadaju: bol u vratu, ukočenost vrata, glavobolja, vrtoglavica, parestezije i kognitivne teškoće kao što je gubitak pamćenja.

U odnosu na cijeli kičmeni stub vratni dio je „najslobodniji“, nema koštane obruče, rebra i karlicu i predstavlja pars libera columnae vertebralis.

Atlas je prvi vratni pršljen i nalazi se ispod lobanje, tj. nosi lobanju, naš svijet u malom, zbog čega je i dobio ime po divu Atlasu iz grčke mitologije koji je nosio svijet na svojim ramenima.

Atlas je zbog svog položaja veoma značajan jer pokriva vitalno područje kičmene moždine. Interesantno je da se čovjek rađa s blago pomaknutim atlasom, ali uzrok tome nije čin rađanja. Porodom, i kasnije u životu raznim sportskim povredama, padovima, saobraćajnim nezgodama, manipulacijama kojima se trza glava itd., on se pomjera samo u gori položaj. Neprocjenjivo je važno da taj najvitalniji zglob našeg tijela (atlas/lobanja) bude ispravno uzglobljen. Kada atlas nije na anatomski predviđenom mjestu, on pritiska arterije, vene, limfne kanale, različite nerve i kičmenu moždinu.

Mozak, kao i svi drugi organi u glavi, pati zbog smanjenog dotoka arterijske krvi i usporenog odvođenja venske krvi, limfe i toka likvora.

Iz istog su razloga trup i organi u energetskom deficitu, pa ne primaju životne impulse iz mozga koji nadzire sve funkcije u tijelu i njima upravlja. Komunikacija mozak–periferija nije dovoljno dobra, pa zato najprije dolazi do energetskog disbalansa, potom do fiziološke promjene i na kraju do anatomske i trajne promjene.

Hiperekstenzione povrede vrata su najznačajnije sa forenzičkog aspekta identifikacije vrste lezije, ocjenjivanja prirode traume i procjene definitivnih sekvela odgovornih za umanjenu životnu aktivnost. One pokazuju veliki polimorfizam u ortopedskoneurološkom statusu.

Djelovanje jakih sila akceleracije i deceleracije izaziva spinalne lezije najšireg mobilnog segmenta vratne kičme, iako je širina kičmenog kanala važna za sigurnost kičmene moždine. Kod ekstenzionih pokreta u vratu ima dovoljno elastičnosti da nastalu angulaciju između tijela vratnog pršljena i baze arkusa raspoređuje na više segmenata. Kod naglih hiperekstenzionih mehanizama dolazi do prelaska praga elastičnosti, što je naročito značajno kod povređivanja gdje ne postoji svijest o pretrpljenoj hiperekstenziji (politraume, alkoholisana stanja, moždane hemoragije, kontuzionokomocioni sindrom).

Poseban problem jesu oštećenja kičmene moždine sa intaktnim inicijalnim radiografijama na pršljenovima, a sa pojavama težih neuroloških deficita od diskretne pareze do kvadriplegije.

Kod nagle hiperekstenzije oštećenja medule nastaje nabiranje žutog ligamenta prema naprijed zbog pritiska lamine na medulu pomjeranjem naprijed ili zbog suženja ugla između tijela pršljena i baze arkusa.

Hiperekstenzione povrede mogu da budu: s prekidom longitudinalnog ligamenta bez neurološkog ispada, s povredom fibroznog prstena intervertebralnog diskusa s prekidom prednjeg longitudinalnog ligamenta sa znatnom dislokacijom (najnestabilnija povreda, obično udružena s povredom medule) i hiperekstenzione povrede lezije sa osteofitno promijenjenim kičmenim stubom.

Lezije medule nastaju oštećenjem cirkulacije i spinalnim arterijama sa konsekutivnom nekrozom i vakuolizacijom. Često i najteža povreda medule nastaje djelovanjem trakcionih sila koja zbog odsustva radioloških promjena zavodi na pogrešnu dijagnozu.

Hiperekstenzione povrede su najčešće u saobraćajnim nezgodama kada nastaju zbog iznenadne akceleracije i deceleracije vozila.

Kod akceleracije jedan auto udara auto ispred sebe otpozadi, koji prvo ubrzava kretanje naprijed. Ako nema naslona za glavu, ona pada nazad, a hiperekstenzija se potencira odskokom sjedišta. Kod prestanka akceleracije, glava odskače naprijed, što se ubrzava kontrakcijom fleksornih mišića vrata.

Deceleracijom u drugom autu pri udaru dolazi do oštrog smanjenja ubrzanja, pa iznenadna deceleracija pojačava naglo pomjeranje glave naprijed, koja udara u vjetrobran, volan i tablu za instrumente. Snaga udara se kompenzuje transformacijom auta u kraći i viši, pa se pored postojeće horizontalne javlja i vertikalna komponenta koja gura putnika naviše i nazad, a glava pada u ekstenziji.

Sigurnosni pojas sprječava pomjeranje tijela naprijed, te fiksirani grudni koš može da oteža oštećenje vrata, što se ponekad završava fatalno na licu mjesta. Zato su tehničke

inovacije rađene na osnovu mnogobrojnih istraživanja novih preventivnih sredstava u vozilima zasnovane na principu vazdušnih jastuka.

Patološko-anatomske lezije vrata u hiperekstenziji kreću se od malih laceracija na sternokleidomastoidnom mišiću do najtežih cijepanja dugih mišića vrata, pa nastaje retrofaringealni hematom ili hematom u mišićnom sloju jednjaka. Lezija najdužeg mišića vrata najčešće je povezana sa lezijom vratnog simpatičkog pleksusa.

Primijećene su i lezije mozga sa cerebralnom simptomatologijom i složenom neuromuskularnom kontrolom, kao i hemoragijom u meduli.

Lezije longitudinalnog ligamenta i separacije diskusa često se ne mogu dijagnostikovati ni nakon nekoliko mjeseci od povrede. Simptomatologijom dominiraju bolovi vrata, uglavnom odmah nakon incidenta ili poslije 24 h, koji su intenzivni i šire se u ramena, ruke, potiljačnu regiju, među lopatice, prednju stranu grudnog koša, prema tjemenu, sljepoočnicama, očnoj jabučici, iza uha i slično.

Javljaju se i funkcionalne parestezije sa osjećanjem težine u grlu, bolovi u korijenu jezika pri gutanju, otežan govor i skoro uvijek u donjoviličnim zglobovima.

Liječenje povreda mekih struktura je specifično i razlikuje se od hiperekstenzionih preloma jer se ne smije primijeniti lobanjska trakcija glave, koja potencira hiperekstenziju i daje vertebralne i medularne afekcije sve do kvadriplegije i smrtnog ishoda za nekoliko dana, pa može da postane predmet medicinske deontologije, zbog profesionalne greške. Veći stepen sigurnosti daje imobilizacija vrata sa glavom u komfornoj poziciji blage fleksije u posebnoj Šancovoj kragni, a najbolja je lateralna imobilizacija.

Kontraindikovano je hirurško liječenje čistih hiperekstenzija jer rane posljedice simpatičke reakcije najčešće ugrožavaju život povrijeđenog. Ova vrsta nesavjesnog liječenja hiperekstenzionih povreda vrata može biti predmet sudskomedicinskog vještačenja zbog profesionalne greške sa krivičnom odgovornošću radi svjesnog ili nesjvesnog nehata. U prvom slučaju ljekar je znao, a u drugom nije znao da se posljedice mogu pojaviti, iako je morao da zna.

Nastaviće se...

49

OSTEOPOROZA UČESTALO STANJE DANAŠNJICE Mr sc. Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije

Osteoporoza je stanje koje pogađa kosti, a radi se o gubitku koštane mase. Naime, unutrašnjost zdrave kosti ima male šupljine, poput saća. Osteoporoza povećava veličinu ovih šupljina, usljed čega kost gubi svoju gustinu. Pored toga, spoljašnja strana kosti postaje sve slabija i tanja. Osteoporoza se može javiti kod ljudi bilo koje starosne dobi, ali češća je kod starijih osoba, posebno žena. Više od 53 miliona ljudi u SAD ili ima osteoporozu ili je u velikom riziku da je razvije. Za većinu pacijenata osteoporozu uzrokuju prirodne promjene koštane mase i snage, koje dolaze sa godinama. Primarna osteoporoza je najzapaženija kod žena koje su prošle menopauzu, ali može pogoditi bilo koga u poodmakloj životnoj dobi. Starosne promjene koštane mase i strukture kostiju mogu uticati i na sunđerastu unutrašnju kost (koja se naziva sunđerasta ili trabekularna kost), i na tvrdu spoljašnju strukturu kosti (koja se naziva kortikalna kost) ili na oboje. Kod žena koje prolaze kroz menopauzu, estrogen se drastično smanjuje relativno velikom brzinom. Sa manje estrogena uklanja se više koštane mase nego što se proizvede (dolazi do disbalansa u procesu remodelacije kosti, koji je inače cjeloživotni proces). Kada se kost prorijedi usljed nižeg nivoa estrogena, to

50

se smatra postmenopauzalnom osteoporozom. Kako osoba stari, proces razgradnje kostiju (resorpcija) postaje brĹži nego ĹĄto se kost moĹže obnoviti (formiranje kostiju). Ova neravnoteĹža dovodi do smanjenja koĹĄtane mase i gubitka integriteta koĹĄtane strukture, ĹĄto dovodi do toga da kosti postaju tanje, slabije i podloĹžnije prelomima.

Ljudi sa osteoporozom su izloĹženi velikom riziku od naprsnuÄ&#x2021;a ili loma kostiju, dok rade rutinske aktivnosti poput stajanja ili hodanja. NajÄ?eĹĄÄ&#x2021;e zahvaÄ&#x2021;ene kosti su rebra, kukovi, koĹĄtani okrajci drugih noseÄ&#x2021;ih zglobova i kiÄ?ma.

UÄ?estali manji stresovi mogu prouzrokovati razvoj malih preloma u predjelu kiÄ?me. Prelom je moĹžda prvi spoljni znak osteoporoze. Ĺ iroki, ravni dio prĹĄljenova (koji se naziva tijelo prĹĄljena) dio je kiÄ?me koji je najosjetljiviji na prelome zbog slabe gustine, a time i Ä?vrstine kostiju. Kada su tijela prĹĄljenova previĹĄe slaba da bi izdrĹžala svakodnevni pritisak na kiÄ?mu (na primjer tokom hodanja), moĹže popustiti, ĹĄto se naziva kompresioni prelom. Uznapredovala osteoporoza moĹže dovesti do viĹĄestrukih kompresionih fraktura u kiÄ?mi.

Prelomi kiÄ?menih prĹĄljenova kod osteoporoze mogu dovesti do niza komplikacija, kao ĹĄto su:

t Bolovi u leÄ&#x2018;ima na nivou preloma. Bolovi u leÄ&#x2018;ima mogu poÄ?eti postepeno ili iznenada, a mogu biti i veoma jaki.

Bolovi nervnog korijena kod osteoporoze su rjeÄ&#x2018;i.

t 1SFEPTKFĘ&#x2030;BK V HPSOKFN EJKFMV MFĂżB HEKF TV QSĂ?MKFOJ OB pukli i djelimiÄ?no popustili na nekoliko mjesta, usljed Ä?ega se fizioloĹĄka krivina kiÄ?me mijenja.

t (VCJUBL WJTJOF VTMKFE WJĂ?FTUSVLJI QSFMPNB UJKFMB QSĂ?MKF nova.

t (VCJUBL QPLSFUMKJWPTUJ J OFTUBCJMOPTU UPLPN TWBLPEOFW nih aktivnosti usljed slabljenja koĹĄtanih elemenata.

t Respiratorne i kardiovaskularne komplikacije kada viĹĄestruki prelomi skraÄ&#x2021;uju trup i vrĹĄe pritisak u predjelu abdomena.

t (VCJUBL TBNPQPĂ?UPWBOKB HVCJUBL OF[BWJTOPTUJ QSPNKF ne raspoloĹženja.

t 3KFĂżF OFVSPMPĂ?LF QPWSFEF Mnogi prelomi se javljaju bez simptoma ili se simptomi moĹžda neÄ&#x2021;e odmah osjetiti. Simptomi preloma kompresije mogu se iznenada razviti. Na primjer, osoba moĹže pasti i doĹživjeti nagli bol u leÄ&#x2018;ima, koji se pogorĹĄava dok sjedi ili stoji (optereÄ&#x2021;ujuÄ&#x2021;i kiÄ?mu teĹžinom tijela). Bol od preloma teĹži smanjenju tokom leĹžanja (uklanjanje optreÄ&#x2021;enja sa kiÄ?me).

U nekim sluÄ?ajevima osteoporoza se moĹže dijagnostikovati tek kada se dogodi fraktura. Ako je osobi dijagnostikovana osteoporoza i ima jedan ili viĹĄe preloma kiÄ?me ili kuka, to se moĹže smatrati teĹĄkim stanjem. TeĹĄka osteoporoza kiÄ?me moĹže prouzrokovati znaÄ?ajne bolove u leÄ&#x2018;ima ili vratu i invaliditet.

Osteoporoza se moĹže kategorisati na osnovu osnovnih uzroka. Primarna osteoporoza je uzrokovana prirodnim promjenama gustine kostiju povezanih sa godinama. Neki sluÄ?ajevi osteoporoze razvijaju se kao rezultat zasebnog stanja ili ljekova, koji se nazivaju sekundarna osteoporoza.

KliniÄ?ka dijagnoza moĹže razlikovati da li je stanje primarno

51

ili sekundarno. BuduÄ&#x2021;i da se tretmani za primarnu i sekundarnu osteoporozu razlikuju, vaĹžno je znati da li je osteoporoza povezana sa uzrastom ili je uzrokovana nekim drugim osnovnim stanjem.

MeÄ&#x2018;utim, zasebno zdravstveno stanje moĹže uticati na proces rasta kostiju i smanjiti gustinu kostiju, ĹĄto predstavlja sekundarnu osteoporozu. U takvim sluÄ?ajevima zdravstveno stanje ili ljekovi direktno ili indirektno utiÄ?u na metabolizam kostiju, ĹĄto dovodi do niĹže gustine kostiju i rizika za razvoj osteoporoze kasnije u Ĺživotu. Zdravstvena stanja koja mogu izazvati sekundarnu osteoporozu mogu biti:

t Endokrini poremeÄ&#x2021;aji koji utiÄ?u na sistem Ĺžlijezda koje kontroliĹĄu hormone u tijelu. BuduÄ&#x2021;i da hormoni igraju vaĹžnu ulogu u rszvoju kostiju, previĹĄe ili premalo oslobaÄ&#x2018;anja hormona moĹže poveÄ&#x2021;ati rizik od niske gustine koĹĄtane mase.

Takvi poremeÄ&#x2021;aji ukljuÄ?uju dijabetes, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, hipogonadizam (nizak testosteron kod muĹĄkaraca) i sl.

t 1SPCMFNJ TB OFVISBOKFOPĂ?Ę&#x2030;V V[SPLPWBOJ HBTUSPJOUFTUJnalnim, jetrenim i nutritivnim poremeÄ&#x2021;ajima, u kojima tijelo ne apsorbuje niti prima dovoljno hranljivih sastojaka za zdrav rast kostiju. Neki primjeri ukljuÄ?uju celijakiju, sindrom iritabilnog crijeva, anoreksiju nervozu i operaciju ĹželuÄ?anog bajpasa. Konkretno, nedostatak odgovarajuÄ&#x2021;eg unosa vitamina D (nedostatak vitamina D) vaĹžan je faktor za razvoj sekundarne osteoporoze.

t 1PSFNFĘ&#x2030;BKJ LPKJ VUJĘ&#x160;V OB LPĂ?UBOV TSä V TSFEJĂ?UV LPTUJKV

t 1PSFNFĘ&#x2030;BKJ LPMBHFOB LPKJ WPEF EP QSFWJĂ?F JMJ QSFNBMF koliÄ?ine kolagena u tijelu, kao ĹĄto su osteogenesis imperfecta i Marfanov sindrom.

t "VUPJNVOJ QPSFNFĘ&#x2030;BKJ LPE LPKJI TV Ę&#x160;FTUP BUJQJĘ&#x160;OJ SBTU kostiju i/ili nedostatak vitamina D, ukljuÄ?ujuÄ&#x2021;i reumatoidni artritis, ankilozirajuÄ&#x2021;i spondilitis i multiplu sklerozu.

t #VCSFäOJ QPSFNFĘ&#x2030;BKJ LPKJ NJKFOKBKV OBĘ&#x160;JO OB LPKJ CV brezi obraÄ&#x2018;uju kalcijum, ukljuÄ?ujuÄ&#x2021;i hroniÄ?nu bolest bubrega i viĹĄak kalcijuma u urinu (idiopatska hiperkalciurija).

t %VHPUSBKOB VQPUSFCB MKFLPWB [B MJKFĘ&#x160;FOKF PWJI TUBOKB takoÄ&#x2018;e moĹže poveÄ&#x2021;ati rizik od razvoja osteoporoze: a) Glukokortikoidi koji se koriste za mnoge endokrine poremeÄ&#x2021;aje. Osteoporoza izazvana upotrebom glukokortikoida je najÄ?eĹĄÄ&#x2021;i uzrok sekundarne osteoporoze.

C 1SFLPNKFSOB [BNKFOB IPSNPOB Ă?UJUOKBĘ&#x160;F J MKFLPWJ [B suzbijanje. c) Ljekovi za centralni nervni sistem, ukljuÄ?ujuÄ&#x2021;i antidepresive i antikonvulzive. d) Ljekovi za imunoloĹĄki sistem. e) Inhibitori protonske pumpe, koji se koriste za kontrolu gastrointestinalnih poremeÄ&#x2021;aja.

1SJKF VQPUSFCF WBäOP KF SB[HPWBSBUJ TB MKFLBSPN P QPUFODJjalnim koristima i rizicima bilo kojeg lijeka.

Dvije druge vrste osteoporoze javljaju se daleko rjeÄ&#x2018;e:

t 0TUFPHFOFTJT JNQFSGFDUB HSVQB HFOFUTLJI QPSFNFĘ&#x2030;BKB prisutnih pri roÄ&#x2018;enju, koja mijenjaju razvoj kolagena u kostima, zbog Ä?ega se kosti lakĹĄe lome. Efekti ovog stanja se kreÄ&#x2021;u od rela-

52

tivno blagih do teĹĄkih i opasnih po Ĺživot. Ostali simptomi blaĹžih vrsta ukljuÄ?uju i rani gubitak sluha.

t Idiopatska maloljetniÄ?ka osteoporoza javlja se kod djece tokom perioda rasta, obiÄ?no izmeÄ&#x2018;u osme i 14. godine. Za lijeÄ?enje osteoporoze dijagnostikovane kod djece obiÄ?no je potrebna specijalizovana njega tokom cijelog Ĺživota.

"LP TF PTUFPQPSP[B PULSJKF SBOP NPäF TF MJKFĘ&#x160;JUJ J TQSJ jeÄ?iti njeno znatno pogorĹĄanje. MeÄ&#x2018;utim, mnogim ljudima se ne postavlja dijagnoza dok ne doĹžive komplikacije zbog preloma.

BuduÄ&#x2021;i da je osteoporoza uglavnom starosno povezano stanje, skrining se preporuÄ?uje svim Ĺženama starijim od 65 godina i muĹĄkarcima starijim od 70 godina, kako bi se utvrdila potreba za dijagnostiÄ?kim ispitivanjem.

1SPDKFOB PTUFPQPSP[F NPäF SB[MJLPWBUJ EB MJ KF PTUFPporoza povezana sa prirodnim starenjem (primarna osteoporoza) ili sa posebnim zdravstvenim problemom koji utiÄ?e na rast kostiju (sekundarna osteoporoza).

Skrining za osteoporozu se sastoji od anamneze i fizikalnog pregleda usredsreÄ&#x2018;enog na identifikovanje znakova stanja J TJNQUPNB QPWF[BOJI TB OKFOJN LPNQMJLBDJKBNB "OBNOF[PN se procjenjuju opĹĄti faktori rizika, poput porodiÄ?ne istorije osteoporoze i zdravstvenih stanja koja bi mogla predisponirati nisku gustinu kostiju (uzrokujuÄ&#x2021;i sekundarnu osteoporozu).

Fizikalnim pregledom se utvrÄ&#x2018;uje: pretpostavka ili naglaĹĄena krivina gornjeg dijela leÄ&#x2018;a (torakalne kiÄ?me), koja se naziva torakalna hiperkifoza; poveÄ&#x2021;ana krivina prema unutra u donjem dijelu leÄ&#x2018;a sa abdomenom isturenim prema spolja; gubitak ukupne tjelesne visine; ako se kod osobe tokom pregleda utvrdi da je u riziku od osteoporoze i/ili ima spoljne znake stanja, indikuje se dijagnostiÄ?ko testiranje.

Neki od testova koji se mogu koristiti za dijagnozu osteoporoze posredstvom procjene gustine kostiju, identifikovanjem preloma kiÄ?me i identifikovanjem ili odbacivanjem uzroka sekunEBSOF PTUFPQPSP[F TV %&9" TLFOJSBOKF PTUFPEFO[JUPNFUSJKB

Ä?iji je cilj da ukaĹže da li je pacijent u poveÄ&#x2021;anom riziku od preloma zbog niske gustine kostiju. Ovo skeniranje je bezbolno i povezano je sa vrlo ograniÄ?enim izlaganjem zraÄ?enju. Dakle, â&#x20AC;&#x17E;zlatni stanEBSEi [B EJKBHOPTUJLPWBOKF PTUFPQPSP[F KF %&9" JMJ LPĂ?UBOB EFO[Jtometrija. Ovaj test mjeri gustinu kostiju, a posebno je prijemÄ?iv za promjene u gustini kostiju povezane sa osteoporozom; MoĹže se napraviti konvencionalni rentgen pojedinih djelova kiÄ?menog TUVCB 1SPDKFOB QSFMPNB LJĘ&#x160;NF NPäF TF PCBWJUJ OB UPSBLBMOPK J lumbalnoj kiÄ?mi istovremeno sa testom mineralne gustine kostiju, %&9" 0WBK NFUPE LPSJTUJ OJäV J[MPäFOPTU [SBĘ&#x160;FOKV PE TUBOEBSEOF rentgenske slike. Testiranjem krvi moĹže se analizirati nivo hormona, posebno estrogena, paratiroidnog hormona i testosterona, OJWP WJUBNJOB % OJWP LBMDJKVNB CJPIFNJKTLJ NBSLFSJ 1PSFE toga, pomenuto testiranje se moĹže koristiti da bi se iskljuÄ?ili svi potencijalni uzroci sekundarne osteoporoze.

VaĹžno je poznavati najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e faktore rizika za osteoporozu kako bi se tokom Ĺživota mogle preduzeti preventivne mjere za odlaganje ili sprjeÄ?avanje niske gustine kostiju.

Do povreda zglobova, tetiva i ligamenata najčešće dolazi u fizički aktivnoj populaciji, što ne znači da su starije osobe pošteđene pojave istegnuća, uganuća ili naprslina, pogotovo ako govorimo o damama u menopauzi, kod kojih je prirodno smanjena sinteza kolagena.

Među rekreativcima i sportistima povrede se najčešće javljaju usljed loše tehnike izvođenja vežbi, neadekvatnih uslova treniranja ili prevelikog opterećenja. Preko 50% svih sportskih povreda odnosi se na povrede koštanog sistema i mišića. Te povrede su praćene intenzivnim bolom i otokom i najčešće zahtijevaju dugotrajno mirovanje i primjenu adekvatne terapije.

Primjena bioaktivnih kolagenih peptida u prevenciji i terapiji povreda zglobova, tetiva i ligamenata je posljednjih nekoliko godina intenzivno ispitivana i pokazala je izuzetno dobre rezultate – kako u pogledu efikasnosti, tako i u segmentu bezbjednosti. Bioaktivni kolageni peptidi stimulišu stvaranje novih lanaca kolagena i elastina, čime se najprije smanjuje osećaj bola prilikom pravljenja pokreta, a zatim se obezbjeđuju i čvrstina, pokretljivost i elastičnost ovih tkiva. Na ovaj način se ubrzava proces oporavka i smanjuje rizik od nastanka novih povreda.

U apotekama se može naći proizvod Tendocolinn® koji sadrži bioaktivne kolagene peptide, vitamin C i vitamin B6, a namijenjen je osobama koje imaju povremeni ili hronični problem sa tetivama i ligamentima. Ukoliko dođe do povrede zgloba, ili su zglobovi konstantno pod opterećenjem usljed intenzivnih fizičkih aktivnosti - preporučuje se proizvod Fortinn® koji sadrži fomulaciju peptida koja ciljano djeluje na zglobnu hrskavicu, poboljšavajući pokretljivost zgloba. U jednoj dozi ovih proizvoda se nalazi čak 5g bioaktivnih kolagenih peptida. Vitamin C je dobijen iz prirodnog izvora i doprinosi efikasnijoj sintezi kolagena potrebnog za obavljanje funkcije hrskavice, tetiva, ligamenata i kostiju.

Ukoliko se peptidi primjenjuju nakon povrede, potrebno je u kontinuitetu uzimati proizvod 3 do 6 mjeseci kako bi se skratilo vrijeme oporavka i ubrzao proces vraćanja svakodnevnim aktivnostima. Postoje stanja koja zahtijevaju dužu upotrebu proizvoda Fortinn®, kao što su artroze, pa je važno znati da je i dugotrajna kontinuirana primjena potpuno bezbjedna.

EFEKAT JONTOFOREZE U FIZIOTERAPIJI OPEKOTINA Ranka Ogurlić, mr fizikalne terapije Anka Vukićević, mr fizikalne terapije Opekotine uzrokuju različite deformitete kože i dovode do ozbiljnih funkcionalnih, estetskih i psiholoških problema. Fizioterapija opekotina predstavlja kompleksan proces u kom fizioterapeuti koriste različite postupke u cilju smanjenja ožiljnog tkiva i poboljšanja funkcionalnosti. Jontoforeza kao jedan od njih, predstavlja elektroterapijski postupak unošenja lijeka u organizam putem jednosmjerne konstantne ili jednosmjerne impulsne struje srednje frekvencije.

Primjenu odlikuje kretanje jona u električnom polju sa istovremenim dejstvom lijeka i galvanske struje. Lijek je potrebno u rastvoru disocirati na pozitivne i negativne jone i unijeti ga sa elektrode koja ima isti polaritet kao i aktivna komponenta lijeka. Unešeni lijek se deponuje u epidermu i akumulira u zahvaćenom području djelujući direktno na zahvaćene ćelije.

Opekotine su povrede kože ili potkožnog tkiva koje nastaju kao rezultat dejstva visoke temperature. Mogu biti uzrokovane toplotom, električnom energijom, hemijskim supstancama, trenjem ili radijacijom. Toplota uzrokuje proteinsku koagulaciju i popratnu nekrozu koja je srazmjerna visini temperature i dužini trajanja na tkivu. Vrijeme ekspozicije toplotnom agensu i visina temperature direktno su srazmjerni stepenu oštećenja tkiva. Prema težini kliničke slike dijele se na lake, srednje teške i teške. Najvažniji elementi u određivanju su veličina povrede i njena dubina. Veličina povrede određuje se kao procenat oštećene kože u odnosu na cjelokupnu površinu kože (TBSA – total body surface area). U praksi za osnovnu orjentaciju koriste se „pravilo devetke“ i „pravilo dlana“. Kod „pravila devetke“ tijelo odrasle osobe podijeli se u 11 regiona relativno jednake površine. Svaki od njih predstavlja 9% TBSA. Pravilo dlana se određuje na način da površina dlana posmatrane osobe predstavlja 1% tjelesne površine a dlan bez prstiju odgovara površini od 0,5%.

Opekotine se osim po površini mogu klasifikovati i po dubini na opekotine: I stepena (epidermalne opekotine), II stepena (površna dermalna opekotina ili II-A i duboka dermalna opekotina ili II-B), III stepena (subdermalna opekotina) i IV stepena (karbonizacija). Osim težine povrede na stanje povrjeđenog znatno utiču starost, udružena oboljenja i udružene povrede tokom zadobijanja opekotina.

Rehabilitacija opekotina podrazumijeva koordinisani multidisciplinarni pristup uz neophodno uključivanje porodice u rehabilitacioni proces i adekvatnu edukaciju i pacijenta i porodice. Sa rehabilitacionim procesom neophodno je početi što ranije u cilju poboljšanja pacijentove funkcionalnosti i kvaliteta života. U akutnoj fazi bitno je prevenirati zglobne kontrakture, skraćenje miofascijalnog

54

tkiva, sprječiti respiratorne komplikacije i smanjiti edem. Subakutna ima za cilj povećanje mišićnog tonusa i posturalnu adaptaciju a hronična je usmjerena na smanjivanje posljedica ožiljnog tkiva, liječenje posljedica deficita neurološkog i muskuloskeletnog sistema, povratak aktivnostima dnevnog života, porodici i radnoj sredini.

Spontano zarastanje dubokih opekotina uzrokuje stvaranje obilnog granulacionog tkiva koje dovodi do ožiljavanja i kontraktura.

U cilju poboljšanja funkcionalnih kapaciteta povrjeđenog u svakoj od faza rehabilitacije fizioterapeuti koriste različite terapijske postupke.

Jontoforeza je jedan od elektroterapijskih postupaka čijom primjenom se poboljšava cirkulaciju krvi i limfe, metabolički procesi, resorpcija otoka i patoloških produkata. Djeluje vazodilatatorno, resorptivno, trofički i analgetički. Ovaj postupak odlikuje unos ljekova u organizam putem jednosmjerne konstantne ili jednosmerne impulsne struje srednje frekvencije tj. kretanje jona u električnom polju. Naziv potiče od grčke riječi elektro = struja i foreza = nositi, što u slobodnom prevodu znači ,,prenos električne energije”.

Da bi se lijek unio potrebno je da se u rastvoru disocira na pozitivne i negativne jone i unese sa elektrode koja ima isti polaritet kao i aktivna komponenta lijeka. Ljekovi se mogu rastvarati u destilovanoj vodi, etanolu i dimeksidu. Najbolji rastvarač je destilovana voda jer daje najbolju disocijaciju elektrolita i visoku elektroforetsku pokretljivost jona. Konstantno dejstvo električne energije povećava farmakološku aktivnost lijeka jer se lijek unosi u tkivo u jonskom i hemijski čistom obliku. Unijeti lijek u koži stvara depo odakle se postepeno prenosi putem krvi i limfe u organizam. Jedan dio lijeka se deponuje u epidermu i dermu a nakon određenog vremena prelazi u limfne i krvne sudove i raznosi se kroz organizam. Drugi dio direktno prelazi u cirkulaciju. a treći na ćelijskim membranama prelazi u elektroneutralno ali aktivno stanje.

Jontoforeza predstavlja efikasan elektroterapijski postupak koji podstiče trofiku, regeneraciju i ekstenzibilnost oštećene kože i značajno doprinosi funkcionalnom, estetskom i psihološkom stanju pacijenta.

Prikaz slučaja Prezentujemo slučaj četrnaestogodišnjeg mladića sa obimnim oštećenjem kože i ožiljcima u predjelu lijeve podlaktice i šake izazvanog požarom zapaljivih hemijskih materija, sa medicinskom dijagnozom Combustio et corrosio extremitatis superioris carpus et manus rehabilitovanog u Domu zdravalja Herceg Novi, u Jedinici za fizikalnu terapiju.

Na ta područja kože primjenjivana je jontoforeza jednosmjernom konstantnom strujom 2% rastvora kalijum jodida jačine 3-5 mA, trajanja 30 min. Aktivna elektroda je bila katoda.

Korištena je perkutana bipolarna metoda sa istovremenom aplikacijom elektroda; longitudinalnom u području lijeve podlaktice, transverzalnom u području lijeve šake. Postupak se sprovodio u dvije sesije po 20 tretmana. Tokom tromjesečne pauze između sesija oštećena koža je tretirana Thiomucase gelom. Efekat jontoforeze izvršen je na osnovu fizioterapeutske inspekcije i subjektivne procjene pacijenta.

Primjenom jontoforeze 2% rastvora kalijum jodida zapažena je značajna regeneracija kože. Prvom terapijskom sesijom uočena je poboljšana pigmentacija i povećan elasticitet kože podlaktice, a drugom povećana fleksibilnost ožljnog tkiva i funkcionalnost lijeve šake. Period rehabilitacije trajao je od septembra 2018. godine do aprila 2019. godine. U anamnezi pacijent je naveo da je njegova povreda nastala šest mjeseci prije prijema, u požaru izazvanom zapaljivim hemikalijama, pri čemu je zadobio opekotine prvog stepena na glavi, licu i nadlakticama, a opekotine drugog stepena na lijevoj podlaktici i šaci. Hospitalizovan je u Opštoj bolnici Meljine (14.04.2018. - 28.04.2018). Opekotine su hirurški obrađene, redovno previjane i tretirane Dermazin kremom. Otpušten je uz dobro opšte stanje i edukovan o načinu daljeg tretmana ožiljnih promjena (Contratubex gel i Jomelop melem). Na prijemu 01.09.2018. god. pacijent se žalio na smanjenu pokretljivost lijeve šake i zatezanje kože u lijevoj šaci. Pacijentov glavni cilj je smanjenje prisutnih ožiljaka.

Inspekcijom lijevog gornjeg ekstremiteta i evaluacijom funkcije 01.09.2018. uočen je negativan uticaj patološkog stanja na elastičnost kože, obim pokreta i snagu mišića. Opservacijom lijeve nadlaktice, podlaktice, CMC, MCP, PIP i DIP zglobova zapažaju su erozivne i ožiljne promjene kože (TBSA 3 %). Palpacijom te regije uočena je zadebljana i neelastična koža (naročito II-V prsta) i nekrotične promjene na noktima. Ispitivanjem tonusa kože nadlaktice, podlaktice i šake zapažena je izrazito smanjena mobilnost i elastičnost.

Eksteroceptivni senzibilitet u lijevom gornjem ekstremitetu bez znakova oštećenja. Evaluacija obima pokreta dala je sljedeće rezultate: rameni zglob: abdukcija 90°, antefleksija 170°, retrofleksija 38°, spoljna rotacija 90°, unutrašnja rotacija 35 °, lakatni zglob: fleksija 135°, supinacija 75°, zglob šake: fleksija šake 80°, ekstenzija šake 45°, obim pokreta palca: fleksija 40°, abdukcija 35°, obim pokreta prstiju: fleksija MCP (I i II prsta 70°), (III i IV prsta 75°), fleksija PIP (I i II prsta 80°), (III i IV prsta 85°), fleksija DIP 70°. Mišićni status: nadlaktica (abduktori, antefleksori i retrofleksori 5-), podlaktica (fleksori i ekstenzori 4+, supinatori 4 -), šaka (fleksori 4-, prsti 4 - fleksori i oponenti palca 3+, fleksori prstiju 3+).

Pregledom je ustanovljeno da pacijent ima ožiljne promjene u području lijeve nadlaktice, podlaktice i šake, ograničenu pokretljivost u lijevom ručnom zglobu, smanjenu snagu mišića podlaktice i šake. Pesnicu ne formira. Pacijent je motivisan za terapiju i spreman na saradnju.

Kod ispitanika se nastojala poboljšati cirkulacija u lijevoj podlaktici, ručju i doručju, povećati elastičnost kože na lijevom gornjem ekstremitetu, povećati mobilnost u MCP, PIP i DIP zglobovima, ublažiti ožiljne promjene na oštečenoj koži i povećati snaga deficitarnih mišića. Fizioterapijski tretman izvođen je u dvije sesije (I sesija 01.09.2018. - 16.10.2018.) god. i (II sesija 01.02.201901.03.2019.).

Da bi se postigli postavljeni ciljevi u terapijskom postupku primjenjene su i interferentne struje, jontoforeza kalijum jodidom i kineziterapija.

U cilju poboljšanja cirkulacije primjenjivane su premodulisane IF struje 1-100 Hz dvopolarnom tehnikom. U tretmanu su korišćena dva elektroterapijska izvora sa pločastim gumeno-grafitnim elektrodama koje su aplikovane koplanarno u predjelu lijeve podlaktice i kontraplanarno u predjelu lijeve šake. Procedura je trajala 15 terapijskih dana sa intenzitetom od 23 m A u trajanju od 15 min.

Jontoforezom je unošeno po 7 ml 2% rastvor kalijum jodida zbog njegovog vazodilatatornog, resorptivnog, trofičkog i sklerolitičkog dejstva. U tretmanu su korišćena dva elektroterapijska izvora.

Primjenjivana je bipolarna tehnika primjene jednosmjerne galvanske struje sa katodom kao aktivnom elektrodom i dozom od 150 mA*min.

Elektrode su aplikovane koplanarano na područje lijeve podlaktice i kontraplanarno na područje lijeve šake. Procedura je trajala 20 terapijskih dana sa intenzitetom od 5 mA u trajanju od 30 min. i pauzom od 2 min. na polovini tretmana.

Kineziterapija je imala za cilj očuvanje i unaprjeđenje funkcionalnosti lijevog gornjeg ekstremiteta. Uključivala je izvođenje aktivnopotpomognutih i aktivnih pokreta u cilju povećanja pokretljivosti svih zglobova lijeve šake. U cilju potpunog formiranja pesnice aktivnim pokretima sa otporom jačali su se deficitarni mišići podlaktice i šake. Pokreti su izvođeni u sjedećem položaju sa doziranim manuelnim otporom (trajanje kontrakcije 8 sek. a relaksacije 10 sek.). Izvođene su po tri serije po 10 ponavljanja u pravcu ekstenzije i fleksije i po dvije serije u pravcu abdukcije i adukcije. Stisak šake jačan je korišćenjem sunđerastih loptica različitih tvrdoća (dvije do pet serija po 15 kontrakcija).

Prva sesija je trajala 20 terapijskih dana, a kontrolnim fizioterapeutskim pregledom (16.10.2019.) uočeno je poboljšanje mikrocirkulacije lijevog gornjeg ekstremiteta i tonusa kože. Obim pokreta u PIP i DIP se povećao za 5°, snaga mišića podlaktice i šake za pola i jednu ocjenu po MMT. Između terapijskih sesija napravljena je pauza od tri mjeseca.

Tokom tog perioda područje lijevog gornjeg ekstermiteta tretirano je Thiomucase gelom u cilju povećanja elastičnosti kože.

Druga sesija trajala je 20 terapjskih dana i ukljičivala je samo jontoforezu sa akcentom na saniranje ožiljnijh promjena podlaktice i šake dozom od 120 mA*min. Tokom te sesije elektrode su aplikovane kontraplanarno u području lijeve podlaktice i šake sa intenzitetom od 5 mA i trajajanjem procedure 24 min. Rezultati kontrolnog fizioterapeutskog pregleda (28.02.2019.) pokazali su poboljšan elasticitet kože podlaktice i šake.

Fizoiterapija opekotina predstavlja dugotrajan i složen proces sa neizvjesnim ishodom u kom jontoforeza zauzima značajno mjesto. Kada je fizioterapeut posvećen i odgovoran, poštuje protokol za jontoforezu, primjenjuje adekvatnu kineziterapiju i edukaciju poboljšanje pacijentovog funkcionalnog, estetskog, psihološkog stanja i uspješne rehabilitacije neće izostati.

55

Istine i zablude

VJEŽBE DISANJA Disanje spada u najvažnije funkcije našeg tijela. Činjenica je da bez vazduha čovjek može živjeti svega nekoliko minuta. O disanju uopšte ne razmišljamo jer je disanje spontani, nesvjesni, ritmički mehanički proces. Šta činimo za svoje zdravlje i hranimo li mozak i druga tkiva s dovoljno kiseonika, a što je moguće jedino putem disanja?

Disanje je prirodan proces pa vježbe disanja nijesu od značaja?

ZABLUDA - Vježbe disanja su od dragocjene pomoći u sticanju novih navika disanja. Praktično, ako smo svjesni trenutka u kome nešto radimo, ako se osjećamo prijatno, podsvijest će i to detektovati i „nagraditi“ nas podstičući izlučivanje hormona koji izazivaju opuštenost i zadovoljstvo. U takvom okruženju, tijelo će ne samo normalno funkcionisati već će se „popravljati“, podižući na viši nivo cjelokupnu funkcionalnost organizma.

Da bi se olakšao proces prelaska sa „nesvjesnog“ disanja na ono sa pažnjom, preporučuju se i određene vježbe disanja koje imaju pozitivne efekte na zdravlje i koje se mogu raditi bilo gdje.

Vježbe disanja ne zahtijevaju posebnu posvećenost i pažnju?

ZABLUDA - Svijest i kontrola disanja imaju pozitivan uticaj na to kako se osjećamo posebno kada je riječ o smanjenju stresa, suzbijanju anksioznosti i psihičkom i fizičkom opuštanju.

Pažnja kako dišemo je važna i prirodno vodi do zdravijeg i dubljeg disanja. Ne morate konstantno misliti na disanje, već povremeno provjerite kako dišete i korigujte ga ukoliko je to potrebno. Provjerite da li ste u grču, da li vam je vrat stegnut i ramena podignuta, da li dišete samo gornjim dijelom pluća i koliku količinu vazduha uzimate.

Vježbe disanja mogu otkloniti mnoge zdravstvene tegobe?

ISTINA - Osvješćivanjem disanja i vježbama pravilnog disanja kroz svakodnevnicu možemo spriječiti, umanjiti te otkloniti mnoge zdravstvene tegobe i probleme.

Osim osjećaja smirenosti i opuštenosti, praktikovanje tehnika disanja takođe može doprinijeti smanjenju napetosti, smanjenju krvnog pritiska i stresa, te poboljšanju opšteg fizičkog stanja. Tehnike disanja za smirenje takođe mogu pomoći osobama koje imaju problema sa spavanjem i anksioznosti.

Nedostatak kiseonika može oslabiti imuni sistem?

ISTINA- Dovoljno kiseonika u tijelu stvara prirodni imunitet organizma, dok manjak kiseonika smanjuje prirodni imunitet, zbog čega dolazi do raznih bolesti i skraćenja životnoga vijeka.

Zato je disajna fizioterapija od vitalnog značenja za zdrav i dugovječan život.

Vježbe disanja mogu opteretiti srčani mišić?

ZABLUDA – Vježbe disanja mogu poboljšati rad srca.

Svakodnevni trening će dati dodatnu energiju i snagu.

Da biste ojačali srčani mišić, održali vaskularni tonus i

56

normalizovali krvni pritisak, dovoljno je samo da uradite dvije jednostavne vježbe.

Za vrijeme ovog vježbanja potrebno je da normalizujete disanje. Ono mora biti ravnomjerno i mirno. Nivo opterećenja morate postepeno povećavati. Prije treninga uradite zagrijavanje tako što ćete šetati po sobi, povremeno podižući ruke.

Vježbe disanja poboljšavaju efikasnost pluća?

ISTINA - Vježbe disanja pomažu usporavanju načina disanja i poboljšavaju efikasnost pluća. Posebno su korisne za osobe sa astmom, hroničnom opstruktivnom bolesti pluća i drugim stanjima koja izazivaju nedostatak daha. Međutim, ljudi bi trebalo da pokušaju da vježbaju disanje kada je njihovo disanje normalno, a ne dok imaju kratkoću daha.

Stručnjaci ovim ljudima preporučuju dvije različite tehnike disanja: disanje na usta i dijafragmatično (trbušno) disanje.

Vježbe disanja su jednostavne i oduzimaju malo vremena?

ISTINA - Postoje osnovni i napredni stepeni tehnika disanja. Najvažnije je da ne forsirate određenu tehniku ako se ne osjećate dobro jer time možete postići suprotni efekat. Većina tehnika disanja uzima samo par minuta od cijelog dana, a može biti od velike koristi za tijelo i um. Vježbe je potrebno raditi oko 10 minuta ili više za još bolji efekt. Sve tehnike disanja potrebno je praktikovati kroz duže vrijeme za bolji dugoročni efekat.

Prva vježba: Sjedite na stolicu i ispravite leđa, ruke postavite u nivou ramena direktno ispred vas, raširite ruke na stranu i savijte ih u laktovima, ispružajte i savijajte ruke. Ponovite ove pokrete 10 puta.

Pri udisaju treba da sklopite ruke, a prilikom izdisaja ih ispružite.

Ova gimnastika će poboljšati rad unutrašnjih organa, pluća i srca.

Druga vježba: Sjedite na stolicu tako da su vam leđa prava ali da ne dodiruju naslon stolice, podignite ruke visoko iznad glave, pa ruke savijte tako da dlanovima dohvatite potiljak, zatim okrenite glavu na desnu stranu, podižući desnu nogu pod pravilnim uglom, lagano izdišući. Okrenite glavu na lijevu stranu dok ispružate lijevu nogu pod pravim uglom i izdišete.

Ponovite ovo 10 puta.

Tokom ove vježbe treba pratiti položaj karlice, ona mora biti nepomična.

Ova vježba će pomoći u cirkulaciji krvi, jačanju mišića i normalizaciji rada pluća i srca. Uvijek započnite vežbu udisajem, a završite izdisajem.

Disanje stomakom: Lezite ravno na leđa, jednu ruku stavite na grudi, a drugi na stomak. Dišite duboko kroz nos; ruka na vašem stomaku treba da se podigne, dok ruka na grudima treba da ostane na istoj visini. Izdahnite kroz usta polako, dozvoljavajući da vam ruka na stomaku prati uvlačenje stomaka. Pokušajte da izbacite sav vazduh iz pluća. Ponovite ovu vježbu 3 -10 puta.

Disanje 4-7-8: Vježbe disanja sa brojanjem su popularne za smanjenje anksioznosti u stresnim situacijama. Predložena 4-7-8 vježba je slična stomačnom disanju; osnovna razlika je u tome što uzimate u obzir i ritam disanja.

Stavite jednu ruku na stomak, duboko i lagano udišite, i dok se stomak podiže vi u sebi brojite do 4. Zadržite dah brojeći istim tempom do 7, a zatim potpuno izdahnite brojeći do 8. Ponavljajte ovu vježbu dok ne osjetite smirenost. Obično je potrebno svega 3 do 5 minuta ovakvog disanja da bi se osjetilo poboljšanje.

Jutarnje disanje: Ovu vežbu je korisno raditi kada se probudite. Stanite u uspravan položaj, ruke opuštene pored tijela i lagano savijte koljena. Zatim se savijajte naprijed u struku tako da ruke i glava vise prema podu. Duboko udišite istovremeno se vraćajući u uspravan, stojeći položaj. Zadržite dah 3 do 5 sekundi, a zatim polako izdahnite, vraćajući se u prvobitni presavijen položaj. Ponovite cijelu vježbu 7 puta.

Ovo vam može pomoći da olabavite ukočene mišiće, otvorite disajne puteve i započnete dan sa dodatnom energijom.

Disanje na usta: Sjedite u stolicu i opuštite mišiće vrata i ramena. Udahnite polako kroz nos, držeći usta zatvorena. Zadržite dah 2 sekunde. Namjestite usta za zvižduk ili kao kada gasite svijeću. Izdahnite polako 4 sekunde. Ponovite gore navedene korake.

Disanje iz dijfragme: Ovu vježbu možete da izvedete ležeći ili sjedeći ravno u stolici. Obje ruke položite na trbuh, osjećajući uspon i pad svakog daha. Zatvorite usta i polako udahnite kroz nos, osećajući kako se trbuh diže i naduvava kao balon. Izdišite polako kroz stisnute usne, kao da pravite mjehuriće, pri čemu svaki izdah traje oko dva do tri puta duže od svakog udisaja.

Savjeti: - Prije izvođenja ovih vježbi konsultujte se sa ljekarom, pogotovo ako ste srčani bolesnik.

- U idealnom slučaju, trebalo bi da izvodite ove vježbe po 5 do 10 minuta svakog dana.

- Preporuka za sve ove vježbe je da ih radite kada imate dovoljno vremena, nikako u žurbi ili u neadekvatnim uslovima (da vam je pretoplo, prehladno, ometaju vas kućni ljubimci…).

- Sačekajte da prođe bar 2 sata od posljednjeg obroka da biste imali potpunu korist od ovih vježbi. Varenje u prva dva sata angažuje veće količine krvi, u želucu se stvara povišen pritisak pa bi vježbe disanja poslije jela bile kontraproduktivne.

57

Psihološki razvoj u odnosu na igru U igri dijete živi i tragovi tog života dublje ostaju u njemu nego tragovi stvarnog života u koji ono još nije moglo da uđe zbog složenosti pojava i interesa Konstantin Ušinski

Dragana Marković Spec. predškolske pedagogije

Težnja svakog, pa i najmanjeg djeteta, je da se uključi u sve životne tokove i da u njima aktivno učestvuje. Da bi ostvario tu želju potrebne su mu određene psihofizičke sposobnosti koje ono treba da razvije. To se najlakše prihvata i ostvaruje preko njegovog svijeta – svijeta igre. Igra je glavni izvor za sazrijevanje djeteta i predstavlja osnovno sredstvo pomoću koga dijete dolazi do ostvarenja određenih ciljeva. Zbog toga se igra ne može zamijeniti niti bilo čime nadoknaditi u razvoju i vaspitanju djeteta.

Ona je prva škola mladog ljudskog bića koje se priprema za život.

To je vježba za čula, um i tijelo. Ona je sloboda mašte i motorike.

Svojom strukturom i realizacijom igra oslobađa nagone, a takođe podražava život i aktivnost odraslih, pa prema tome nije sama sebi cilj. Jednom riječju, ona je mogućnost da se dijete ispolji u onome što ono donosi svojom genetikom. To je istovremeno podražavanje života i sam život. Iako je proučavanje razvojnih potencijala igre započeto tek savremenijim psihološkim teorijama, ideja o vaspitanju igrom nije nova. Srijećemo je već kod Platona koji u igri vidi mogućnost za vježbanje djece i bolje upoznavanje njegovih prirodnih sklonosti, kao i kod Kvintilijana, koji igru preporučuje kao metod uz čiju pomoć dijete uči sa zadovoljstvom.

Za uvođenje igre u vaspitanje predškolske djece ipak je najzasluž-

58

niji Frebel, koji je igru postavio za okosnicu čitavog svog vaspitnog postupka, čiji je cilj bio samorazvoj, ne oslobađanje dječijih unutrašnjih snaga. Početkom XX vijeka, igre se sve više javljaju u okvirima školskih aktivnosti, naročito pod utiscima „aktivne škole“ za koju igra predstavlja „kamen-temeljac“ čitavog rada.

Igra se, naime smatra za jedan od najmoćnijih pokretača latentne energije kod djece, i sva je vještina vaspitača u tome da ono što želi umije da predstavi djeci kao igru.

Vaspitno-obrazovne vrijednosti dječje igre U vaspitno-obrazovnom pogledu najveća vrijednost igara je u tome što su u stanju da privuku i održe pažnju na predviđenim sadržajima, kao i da ih motivišu da aktivno učestvuju u određenim aktivnostima.

Igre pružaju mogućnost za unaprjeđivanje i vježbanje skoro svih sposobnosti: - Periceptivno-motoričkih (npr. kordinacije oka i ruke, kretanje, spretnost i dr.); - Intlektualnih (npr. pamćenje, predviđanje, zaključivanje, rješavanje problema itd.;

- Socijalno-emocionalnih (npr. društvenost, volja, empatija, obuzdavanje agresije i dr.); - Sposobnost komunikacije i stvaralaštva (u svim vidovima i uz korišćenje medijuma svih umjetnosti; - Igra angažuje dijete više nego realni život, u njoj se dijete ponaša savršenije nego obično, djeluje linijom najvećeg otpora, i prevazilazi svoj stadijum razvoja. Istovremeno igra ostaje životna, konkretna, aktuelna djelatnost i onda kada su načini zadovoljavanja njenim pravilima misaone prirode i angažuju više kognitivne sfere. Dijete će na primjer, sa zadovoljstvom rješavati probleme sa lavirintima, sklapalicama, rebuse i druge „glavonomke“ koje zahtijevaju izuzetne umne napore, učeći se strpljenju i razvijajući svoju dosljetljivost više nego u bilo kojoj drugoj aktivnosti; - Funkcija igre u dječijem razvoju postaje sve značajnija sa promjenama koje donosi savremeni način života u porodicu, načine proizvodnje i organizacije društva u cjelini kao i oblike podizanja djece; - U predškolskom djetinjstvu igra se smatra za „vodeću aktivnost“ i to ne toliko zbog toga što dijete najveći dio svog vremena provodi igrajući se, već što je usmjerena na zadovoljavanje aktuelnih potreba djeteta koje se razvija.

Unutar igre se diferenciraju novi vidovi aktivnosti koji će postati vodeća aktivnost u narednom periodu razvoja. To je slučaj sa učenjem djeteta koje prema Z. M. Boguslovskoj, prolazi kroz tri faze: 1. saznajna djelatnost je neodvojiva od igre,

2. igra služi kao, izvor i sredstvo saznavanja koje počinje da se formira kao samostalan proces, 3. igra ima samomotivacionu ulogu a sam proces usvajanja znanja počinje da se ostvaruje sve nezavisnije od igre.

Pored kognicije u igri se formiraju i drugi psihički procesi. Od nje kao vodeće aktivnosti, u najvećoj mjeri zavise promjene u potrebama, interesovanjima i osjećanjima pojedinca, koje se mogu zapaziti u odgovarajućem razvojnom periodu.

(Leontijev 1965).

Predškolski period razvoja razlikuje se od ostalih perioda po nekoliko bitnih karakteristika. Prije svega to je doba najburnijeg rasta i razvoja. Dijete raste u prosjeku 6 cm godišnje, a takođe se povećava i masa tijela (oko 2 kg godišnje), formiraju se i funkcionalno razvijaju sva osnovna tkiva i organi. Masa mozga se uvećava prosječno sa 1100 na 1350 grama, odvija se proces mijelinizacije nerava i uspostavljaju uslovi za višu nervnu djelatnost. Najveću brzinu razvoj postiže do treće godine, ali ostaje brz sve do šeste godine života djeteta.

Igra i socio-emocionalni razvoj Oformljivanje ličnosti djeteta, koje počinje u predškolskom djetinjstvu, usko je povezano sa razvojem njegove emocionalno-voljne sfere, njegovih interesovanja i motiva ponašanja.

59

Igra je društvena aktivnost naročito u raznim društvenim igrama sa gotovim pravilima, bilo da u njima svaki igrač teži ostvarenju sopstvenih ciljeva (igre kantama, igre žmurke, vuk i jaganjci i sl.), bilo da se igra u timu u kome svako od igrača može da doprinese zajedničkoj pobjedi. Najveći doprinos osmišljavanju emocija i prerađivanju socijalnih odnosa, koje dijete dovode do shvatanja društva i svoje uloge u njemu, daju simboličke igre uloga sa sižeom dramske igre.

Neprocjenjljiv je značaj igara uloga i u oslobađanju djece od unutrašnje napetosti, jer putem njih ona „eksternalizuju sopstvenu unutrašnju dramu“, što doprinosi uravnoteživanju njihove ličnosti i mentalnom zdravlju. Pored spontanih igara za socioemocionalni razvoj kao i moralni koriste se razne vrste usmjerenih, odnosno didaktičkih igara i igrolikih aktivnosti.

Postoje čitavi programi u kojima se kroz igre ostvaruju programi „socijalnog vaspitanja“ čiji je cilj da se pomogne djeci da se bolje razumeju među sobom i sa drugim ljudima, da se utiče na razvoj njihove samostalnosti i samosvijesti, kao i da im se pomogne da razvijaju pozitivnu sliku o sebi i izgrađuju svoj identitet.

U njih spadaju: igre opuštanja, igre razumjevanja, igre kojima se koriste razni znaci; igre kojima djeca upoznaju sebe, igre u kojima se djeca osposobljavaju da prevazilaze razočarenja i propuste, igre tolerancije, igre koje sadrže zajednički rad i pomoć, odnosno kooperaciju, igre za uspostavljanje pozitivne komunikacije, igre slušanja i razumijevanja drugih, i igre rješavanja konflikta.

Igra i stvaralaštvo Dječja igra se smatra za prototip stvaralaštva prvu istancu umjetnosti, kreativni čin djeteta pomoću koga ono u procesu razvoja proširuje svoje iskustvo i ostvaruje neke svoje latentne sposobnosti.

Postoji niz aktivnosti koje imaju karakteristike, eksplozativne igre, a koje predstavljaju uvod u stvaralaštvo ispitivanje raznih mogućnosti pojedinih materijala je prvi korak u svakoj stvaralačkoj aktivnosti i pričinjava zadovoljstvo svakom djetetu.

Pri tome djeca koriste sva čula, posebno dodira, mirisa, vida, a šesto sluha i ukusa. Kada u sljedećoj fazi rukovanja tim materijalima naprave nešto od njih to im učvršćuje povjerenje u sopstvene mogućnosti i služi kao potvrda izvjesnosti i stabilnosti svijeta u kojem se kreću. Onim što stvaraju djeca otkrivaju i šta mu je na umu. Na primjer, objekti koji su mu važni, crtaju se veći i sa više detalja. Takve aktivnosti pružaju prilike djeci da svoju nagomilanu agresiju, umjesto na svoje bližnje, isprazne na prihvatljive načine, mijeseći i kidajući glinu, kopajući po pijesku ili šarajući po velikom papiru. Šta više sama aktivnost odvuče dječiju pažnju od prvobitnog povoda, zbog kojeg je započeta, i postaje stvaralačka predstavljajući uživanje. U njima dijete dokazuje sebi i drugima da je u stanju da stvori nešto lijepo zanimljivo i orginalno, što odrasli cijene i hvale, što je veoma važno za sticanje pozitivne slike o sebi.

Igre i intelektualni procesi Mnogi psiholozi koji su se bavili razvojnim pojavama ranog djetinjstva utvrđuju povezanost između igre i razvoja

60

mišljenja. Većina posmatra igru u razvojnoj liniji sa mišljenjem i učenjem naglašavajući njenu kognitivnu funkciju.

Dijete sa svojom okolinom stupa u dodir na način koji se razlikuje od odraslog čovjeka, i otuda se kod njega razlikuje kako put sticanja iskustva, tako i oblici njegovog izražavanja. Ta razlika se ogleda prije svega u igri, koja se može smatrati i za specifičan način učenja djece, predškolskog uzrasta. Misao i saznanje su suštinski neodvojivi od procesa igre kao procesa zahvatanja u stvarnost i djelovanja u nju. Igrajući se dijete saznanje ali i saznajujći, misleći ono se igra. Način na koji dijete misli u igri je jedan od osnovnih pokretača njegovog intelektualnog razvoja.

Igra utiče na intelektualni razvoj djece budući da se u njoj dijete uči da uopštava predmete i radnje kao i da se koristi riječima koje se ne odnose na konkretne stvari već na ono što te stvari predstavljaju. Već samo ulaženje u igrovnu stuaciju zahtijeva niz intelektualnih operacija. Najbitnije je to što dijete sa rukovanja konkretnim, realnim predmetima prelazi na operisanje njihovim značenjima u kojima je manje važno ono što se vidi od onoga što ti predmeti predstavljaju a oni postaju samo oslonac za misao te radnje.

Uloga roditelja u psihofizičkom razvoju djece Uloga roditelja je velika i odgovorna za razvoj djeteta kako u psihičkom tako i u fizičkom smislu, pa zato svaki roditelj treba poznavati svaku razvojnu fazu.

U predškolskom periodu (od 0 do 6 god.) stvaraju se dobre ili loše osnove koje kasnije formiraju čovjeka i njegovu ličnost i karakter. Glavno obelježje tog razdoblja je djetetova bezbrižna igra i velika vezanost za roditelje. Što se tiče fizičkog razvoja, u prve dvije godine je najbrži tj. dijete najčešće raste u visinu i povećava se u težinu. Dijete prvo ostvaruje koordinaciju pokreta velikih grupa mišića, pa je zato potrebno da su djetetove igračke velike. Razvoj kostiju je u tom dobu najbrži pa se kasnije usporava. Da bi okoštavanje bilo pravilnije, potrebno je odgovarajućom ishranom unositi u ogranizam dodatnu količinu minerala, kalcijuma, natrijuma i fosfora. Ukoliko dođe do nekih tjelesnih deformacija, tjelesnom aktivnošću i čestim vježbanjem mogu se potpuno ostvariti ili bitno smanjiti.

Psihički razvoj djeteta usko je povezan sa fizičkim razvojem. Za razvoj motorike djeteta najvažnije je sazrijevanje i učenje (vježbanje), što ima za posljedicu samostalno kretanje u okolini. Od treće do šeste godine dijete, traži igru u društvu sa drugom djecom jer je ono društveno biće, a igra je nagonska potreba za kretanjem. Igra je, svakako najvažnija aktivnost djeteta u tom razdoblju u kojoj se oslobađa višak energije, nakon čega se postiže mirnoća tijela i duha. Igrom se razvija i usavršava motorika, mišići, intelektualne funkcije a pogotovo društveno ponašanje. Osim što se djeca igraju vrlo često se i međusobno takmiče.

Kao zaključak može se reći da roditelj u svojoj podršci mora voditi računa o dinamičnosti djetetova razvoja, kako bi lakše mogao pratiti djetetove uspjehe odnosno poraze. Svako dijete bi se trebalo baviti nekom sportskom aktivnošću jer ona ga jača fizički i psihički.

Izbor bilo kojeg sporta je dobar izbor.

Vršnjačko nasilje Postalo je moderno ponašati se agresivno, ne smijemo na to ćutati

Mr Ana Golubović Popović Klinički psiholog, sistemski porodični psihoterapeut Centar za mentalno zdravlje Dom zdravlja „dr Nika Labovic“ Berane

Primjeri vršnjačkog nasilja, nažalost, sve su češći među djecom osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta.

Djeca, prije svega, u porodicama uče kako da se odnose prema drugima, i to iz odnosa koji od samog rođenja stvaraju sa svojim roditeljima.

Nemili događaj u Baru još jedna je prilika da se ukaže na pojavu vršnjačkog nasilja u našem društvu, kao i da se se apeluje na sve nadležne, kako bi se zajedničkim učešćem svih karika društva ovom problem stalo na kraj.

Shodno svim promjenama u svakodnevnom životu, pod novonastalim okolnostima, odnosno promjenama u svim životnim oblastima, smatram da se ne isključuje pojava nasilja. Čak štaviše, sigurna sam da je u ovim okolnostima nasilje, nažalost, u porastu. Život koji onemogućava socijalne kontakte i remeti svakodnevnu rutinu – izaziva frustraciju kod svih. Posebno kod onih koji su skloni da se nasilno ponašaju. Takvi pojedinci će svoju agresiju, tenziju, ispoljiti i isprazniti na slabijima od sebe. Istraživanja pokazuju da se nasilje povećava u toku i nakon vanrednih i prirodnih katastrofa. Već je očigledno da se kod mladih bilježi značajno

62

veća učestalost nasilja.

Društvo ima veliku odgovornost i obavezu da prati i reaguje na sve oblike nasilja, koje od pojedinih slučajeva vrlo brzo prerastu u pojavu učestalijeg nasilja u svim svojim oblicima.

Nasilje nad djecom i među djecom nije rijetka pojava u našem društvu. Postoje razni oblici nasilja za koje nijesmo ni svjesni da se vrši nasilje.

Iako većina ljudi nasiljem smatra isključivo tjelesni napad i prijetnju, nasilje ima još mnogo drugih „lica“: napad, udaranje, guranje, gađanje, šamaranje, čupanje, zaključavanje, pljuvanje, ali i ogovaranje, nazivanje pogrdnim imenima, ismijavanje, zastrašivanje, izrugivanje, zanemarivanje i isključivanje iz grupe, zabranjivanje učestvovanjja u aktivnostima, oduzimanje stvari i novca, oštećivanje tuđih stvari, naređivanje, zahtijevanje poslušnosti, dovođenje u podređeni položaj, spolno uznemiravanje i zlostavljanje. Sve je to nasilje. Nasilje se događa na ulici, u školi, u porodici...

Zato je neophodno biti u stalnom kontaktu sa djecom i slušati ih, jer oni najbolje poznaju svoje vršnjake i njihov nivo

razmišljanja i reagovanja.

Primjera radi, zabrinjavajuća je činjenica snimanje osuđujućeg akta nasilja koji nije sniman kao ukaz na neadekvatno ponašanje, već radi demonstracije priče dana i izraza savremenog komuniciranja na društvenim mrežama.

Ova pojava govori o odnosu djece prema nasilju i o tome da je postalo „moderno“ ponašati se agresivno, a svjedoci smo gledajući ovakav snimak da nije bilo djece koja su se usprotivila takvom aktu, već nažalost, komentarima podržavaju maltertiranje i pridružuju se istom činu, što je zabrinjavajuće.

Djeca i mladi ponekad nasilje smatraju „samo malo grubljom igrom“. Nasilje nije igra, jer igra podstiče razvoj pojedinca, dok nasilje otežava i usporava psihički i fizički razvoj. Nerijetko iz takve „igre“ pojedinci izađu povrijeđeni.

Dijete koje čini nasilje nerijetko dolazi iz disfunkcionalne porodice. Pri tom nema veze kog su obrazovnog i materijalnog statusa roditelji, već je bitno koliko pažnje posvećuju svom djetetu i koliko ga poznaju.

Pored toga, nije nezanemarljiva ni činjenica da je i dalje visok stepen upotrebe psihičkog i fizičkog kažnjavanja u vaspitanju djece u Crnoj Gori. Na temelju proučene literature na temu nasilja među vršnjacima u različitim dijelovima svijeta, zaključujemo da je vršnjačko nasilje globalni problem. Ipak, iako se pojavljuje u svim zemljama svijeta, u nekim zemljama postotak vršnjačkog nasilja je vrlo visok (Sudan, Brazil), dok je u drugim zemljama znatno niži (Finska).

Možemo zaključiti da ipak postoji povezanost između ta dva činioca, odnosno da razvijenije države imaju manju stopu vršnjačkog nasilja, za razliku od manje razvijenih država gdje je taj postotak puno veći.

Razvijenije države koje su ujedno bogatije, s obrazovanijim stanovništvom i visokim životnih standardom, sprovode brojne preventivne programe i projekte u svrhu smanjenja vršnjačkog nasilja i ulažu novčana sredstva u kampanje protiv nasilja, pa je samim tim svijest o nasilju i problem nasilja sagledan kao društveno neprihvatljiv oblik ponašanja.

S druge strane, slabije razvijene države koje nemaju toliko finansijskih mogućnosti, imaju i manje obrazovano stanovništva i manji stupanj razvoja uopšte, manje provode takve programe ili su ti programi tek u začecima pa još nisu vidljivi konkretni rezultati. Uz to, slabije razvijene države, osim manjih finansijskih mogućnosti, karakterišu često tradicionalna društva kojima je nasilje u nekim oblicima prihvatljiv oblik ponašanja, kao što je primjer kod nas u Crnoj Gori, gdje se nasilje tretira kao privatan problem.

Da bi bolje razumjeli problematiku neophodno je da svaki pojedinac zamisli kako bi se osjećao kao žrtva bilo kog oblika nasilja. Ako se na trenutak u mislima postavimo u situaciju u kojoj smo sami napadnuti ili maltretirani, lakše ćemo razumjeti kako se osjeća onaj ko je zaista u takvoj situaciji. Ako još i razmislimo o posljedicama koje takvo nasilno ponašanje može imati na psihičko i tjelesno zdravlje napadnutog, ali i napadača, vjerovatno nam neće pasti na pamet da nekoga zlostavljamo.

Apelujem na sve koji trpe nasilje ili poznaju nekoga ko trpi nasilje, uvrede ili druge vrste uznemiravanja i napadanja, da se takav vid agresije mora prijaviti, kako prećutkivanjem i taj neko ne bi bio saučesnik. Samo zajedno se možemo izboriti za sigurnost i bezbjednost svih nas.

63

Riješiti problem bolovanja zaposlenih u KCCG Klinički centar Crne Gore (KCCG) uputiće Ministarstvu zdravlja inicijativu da se riješi pitanje bolovanja velikog broja zaposlenih u toj ustanovi, a kada je o budžetu riječ, ukoliko se ne obnovi ništa od opreme, potrebno je 88, a uz minimalna ulaganja 95 miliona eura godišnje. To je saopštila direktorica KCCG dr Ljiljana Radulović na radnom doručku sa novinarima crnogorskih medija održanom 11. januara.

Ona je kazala da je osnovni posao prethodnih dana bio da se reorganizuju određeni dijelovi koji se tiču kovid pacijenata.

- Ali smo istovremeno veoma insistirali na pokretanju tretmana nekovid pacijenata. To su osnovne stvari. Da li će neki menadžement da se promijeni ili ne, to je u ovom trenutku u drugom planu. Prvi plan je odraditi medicinski dio. Potrudili smo se da određene kapacitete bolnice pretvorimo potpuno u kovid dio, a drugi dio da relaksiramo u smislu nekovid pacijenata, jer i akutna i hronična oboljenja zahtijevaju što skoriji tretman - istakla je dr Radulović.

Podsjetila je da je od 4. januara počela nadoknada propuštenih preglada ambulantnih pacijenata.

- Napravili smo presjek stanja i vidjeli da je bilo 41 hiljada pacijenata koji su čekali na ambulantni pregled. Ali moram da istaknem da se svake sedmice ipak pregledalo preko sedam hiljada pacijenata koji su upućivani sa naznakom - hitno. Takvi pacijenti nijesu vraćani - kazala je dr Radulović.

Pojasnila je da se trenutno, vikendima u dvije smjene,

64

pregledaju pacijenti koji su zaostali u prethodna tri mjeseca.

- Naša prva projekcija bila je da ne postoji lista čekanja na hirurškim granama do marta. Koliko ćemo uspjeti, vidjećemo.

Ali ako ostvarimo 70 do 80 odsto predviđenih, mislim da ćemo imati prilično uspješan rad. Vjerujem da ćemo do kraja marta potpuno anulirati zaostale pacijente i to je realno - rekla je dr Radulović.

Navela je da je u Kliničkom centru trenutno 38 zaposlenih oboljelo od koronavirusa.

- Od toga je 14 ljekara, 23 medicinska tehničara, jedan nemedicinski radnik. Imamo još osam kontakata, tako da ukupno 46 naših radnika danas nije na poslu - rekla je dr Radulović.

A na to se, kako je dodala, nadovezuje „stari problem“, a to je 300 bolovanja koja nemaju veze sa koronavirusom.

- U posljednjih pet godina imali smo 300 zaposlenih koji su na bolovanjima. Uputićemo Ministarstvu zdravlja inicijativu da se riješi taj problem. Neću da ulazim u dio da li su bolovanja opravdana ili ne, ali hoću da ko je nesposoban za rad ide u penziju, a ko je sposoban za rad da se vrati na posao. Mislim da to građani zaslužuju - rekala je dr Radulović. Što se tiče projektovanog budžeta za narednu godinu, samo za plaćanje doktora, on iznosi 38,9 miliona eura.

- S druge strane imamo brojne probleme, a riječ je o specijalizantima koji nam pomažu u radu. Oni su povučeni sa specijalizacija, kako bi se održao minimalni proces rada. Mi godišnje

dajemo 600 hiljada eura za odvijeni život specijalizantima i supspecijalistima koji su van Crne Gore. S obzirom da su povučeni, njihova edukacija će se produžiti za oniliko mjeseci za koliko smo ih pozvali. U ovom trenutku su oni ovdje tri mjeseca. To znači da ćemo kasnije dobiti specijalistu, supspecijalistu, a za sve to vrijeme ćemo plaćati njihove plate, ali i njihov odvojeni život - pojasnila je dr Radulović.

Da bi se smanjila lista čekanja ljekarima će se morati platiti dopunski rad i to je, kako je rekla, „takođe dodatak budžetu o platama“.

Ako se u Kliničkom centru ne obnovi ništa od opreme potrebno je 88 miliona eura, a ukoliko se minimalno bude ulagalo u opremu potrebno je oko 95 miliona eura godišnje.

- Ovo nije potrošnja Podgorice. Ovo je potrošnja cijele Crne Gore - rekla je dr Radulović.

Odgovarajući na pitanja novinara, kazala je da je od 30 direktora u Kliničkom centru smijenjeno samo pet.

- Niko više nema funkciju naređivanja. Svi smo kolege.

Napraviću i druge smjene, ukoliko vidim da to ne funkcioniše.

Svako može da bude smijenjen, ali samo u cilju da imamo bolju organizaciju posla. Ako je neko odličan ljekar, ne znači da je dobar menadžer - pojasnila je dr Radulović.

Upitana da prokomentariše prethodni period u toj ustanovi kada je riječ o finansijama, dr Radulović je kazala da će Ministarstvo zdravlja u skorijem periodu uraditi i pravnu i finansijsku reviziju „a ja kao direktor i neurolog nisam stručna da to radim“.

Što se tiče navoda o problemu korupcije u zdravstvu, rekla je da ne vjeruje da to postoji ni blizu u mjeri u kojoj se iznosi.

- Ja, kao direktorica, mogu da reagujem samo kada imam apsolutni dokaz. Smatram da to ne postoji, a iako postoji to čini nekoliko procenata i jedan teški krvavi rad ostalih medicinskih struktura se poništava i podvodi pod to. Ja sam vrlo zainteresovana da tih jedan, dva procenta budu sankcionisani maksimalno - rekla je dr Radulović.

Istakla je da je već podnijeta inicijativa za povećanje koeficijenata zdravstevnih radnika.

- Nadam se da će za raziliku od prije godinu, biti drugačiji ishod glasanja u Skupštini Crne Gore. Mislim da je to neophodno i jedino ispravno - kazala je Radulović.

Dodala je da će nastaviti sa radom u ambulanti.

Medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore, dr sc. med. Zoran Terzić, istakao je da u toj ustanovi nedostaje brojni kadar.

- U svakoj grani nedostaje specijalista, supsecijalista, medicinskih sestara. Fali kompletan medicinski kadar - istakao je dr Terzić.

Klinički centar je u protekle dvije godine, kako je kazao, napustilo 10 ljekara.

- Već u prvoj sedmici je raspisano 37 specijalizacija i isto toliko supspecijalizacija - rekao je dr Terzić.

Služba za odnose sa javnošću Klinički centar Crne Gore

65

IN MEMORIAM

Dr Vukosav Vule Joksimović (1954 – 2020)

Primarius dr Vukosav Vule Joksimović – spec. fizijatar i subspecijalista sportske medicine, preminuo je 28. decembra u 67. godini.

Doktor Joksimović rođen je 1954. godine u Beranama.

Medicinski fakultet završio je u Prištini, a specijalizaciju iz fizikalne medicine i rehabilitacije u Beogradu, kao i subspecijalizaciju iz sportske medicine za kolektivne sportove.

Radnu praksu je započeo kao ljekar opšte prakse u službama Opšte medicine i Medicine rada Medicinskog centra u Beranama.

Pored toga, već tri godine radio je kao predavač u Srednjoj medicinskoj školi u Beranama.

66

Od 1993. godine radi u Službi fizikalne medicine i rehabilitacije u Domu zdravlja Dr Nika Labović u Beranama, a od 2001. godine u Službi fizikalne medicine u Opštoj bolnici u Beranama.

Zvanje primarijusa dobio je 2007. godine, od kada je radio i kao stručni saradnik-asistent na Visokoj medicinskoj školi u Beranama, na predmetu medicinska rehabilitacija.

Doktor Joksimović iza sebe je ostavio suprugu Mariju koja je specijalista pedijatar, i troje djece – Vasilija, Danila i Emiliju.

Doktor Vukosav Vule Joksimović sahranjen je na groblju na Buču u krugu porodice.

Hronika 01. januar - Svi koji se vakcinišu protiv korone dobiće poseban sertifikat - Rusija Rusija je počela da izdaje sertifikate o vakcinaciji protiv virusa korona, izjavio je ministar zdravstva Mihail Muraško i naveo da svi koji su zainteresovani da ga dobiju mogu to da učine onlajn preko sajta državnih usluga (gosuslugi.ru).

Ovaj sertifikat je počeo zvanično da se izdaje od 1. januara 2021. godine.

- Na sajtu državnih usluga i svom "ličnom kabinetu" svaki pacijent koji je primio vakcinu može da od svoje kuće zatraži sertifikat - naveo je Muraško.

On je takođe rekao i da je time u upotrebu pušten i elektronski sistem vođenja pacijenata, odnosno praćenje ljekova i preparata koji im se prepisuju.

U Rusiji je počela masovna vakcinacija protiv virusa korona vakcinom Sputnjik V, koju je razvio centar Gamaleja.

02. januar - Razvili prvi licencirani urinski test na korona virus - Turska Turski ljekar, specijalista fizikalne terapije i rehabilitacije dr Mehmet Serhan Kurtulmus razvio je set koji detektuje koronavirus u uzorku urina, javlja Anadolija.

On je kazao kako je na razvoju seta radio od marta prošle godine i kako je pomoću tog testa za svega 15 sekundi moguće detektovati specifične elemente korona virusa koji izaziva infekciju kovid-19.

- Test je dobio odobrenje niza lokalnih medicinskih institucija i licenciran je od strane Ministarstva zdravlja Turske - kazao je dr Kurtulmus.

Ističući kako se ispostavilo da je urinski test mnogo pouzdaniji od drugih vrsta koje postoje na tržištu, dr Kurtulmus je kazao da je naučni rad o tome objavljen u međunarodnom naučnom časopisu.

- Naš cilj je bio da napravimo test koji će ljudi moći koristiti za testiranje na korona virus na što sigurniji, brži i pouzdaniji način - kazao je dr Kurtulmus i dodao da je to prvi urinski test na korona virus.

04. januar - Započeli vakcinaciju domaćom vakcinom – Velika Britanija U Britaniji je počela vakcinacija domaćom vakcinom, koju proizvodi kompanija Astra Zeneca, a razvili su je naučnici Univerziteta u Oksfordu. U trenutku kada se Ujedinjeno Kraljevstvo suočava sa mutiranim i mnogo virilnijim sojem korona virusa, vakcina predstavlja jedini izlaz iz teške situacije u kojoj je trenutno

britansko državno zdravstvo.

Prve vakcine date su u Oksfordu gdje je vakcina i razvijena - u lokalnoj bolnici Vinston Čerčil.

Vakcinisan je i prof. Endrju Polard, koji je bio na čelu kliničkog ispitivanja oksfordske vakcine.

- Kao pedijatar, specijalizovan za infektivne bolesti, znam koliko je važno da zdravstveni radnici uz ostale prioritetne grupe budu što prije zaštićeni. Njihova uloga je ključna za pobjedu nad ovom užasnom bolešću – istakao je prof. Polard.

Vakcina, razvijena u Oksfordu, je klasična vakcina, slična ruskoj, koju je razvio Centar za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleja. Efikasnost prve doze je 62%. Posle druge doze procenat se penje na devedeset. Vakcina se čuva na temperaturama koje se postižu čuvanjem u običnom frižideru zato se lako transportuje i distribuira. Cijena vakcine je izuzetno niska i iznosi dvije funte.

06. januar – Zabilježen rekordan broj novoinficiranih u mnogim zemljama - Evropa Ukupan broj zabilježenih slučajeva oboljelih od korona virusa u Italiji iznosi 2,201 miliona. Od početka pandemije u Italiji je preminulo 76.877 osoba. U Italiji 31. januara ističe šestomjesečno vanredno stanje uvedeno zbog pandemije kovida - 19, a onda će vlada da razmotri mogućnost produžetka vanrednog stanja za narednih pola godine.

Ukupan broj zabilježenih slučajeva u Britaniji iznosi 2,8 miliona. Od početka pandemije u Britaniji je preminulo 77.346 osoba. U Njemačkoj je od početka pandemije ukupno preminulo 36.537 pacijenata, a oboljelo je 1.808.647 prenosi Rojters. U Bugarskoj ukupno je do sada zabilježeno 205.390 slučajeva korona virusa, od kojih je 70.722 trenutno aktivno. Od početka pandemije u Bugarskoj je 7.902 osobe preminulo od posljedica korona virusa. Od početka pandemije u Mađarskoj je od korona virusa oboljelo 331.768 ljudi, a preminulo je 10.198 osoba, prenosi MTI. Od početka epidemije u Rumuniji je inficirano 654.007 osoba, od kojih je 16.299 preminulo. Broj umrlih od posledica korona virusa u Austriji sada je 6.525. Od početka pandemije u Austriji je pozitivno na korona virus testirano 368.321 osoba, a 344.974 je izliječeno. Švajcarska planira da produži zaključavanje do kraja februara, uključujući zatvaranje svih restorana, kulturnih i rekreativnih lokacija, saopštile su vlasti te zemlje. Kako prenosi Rojters, izuzeća za regione koji su manje pogođeni korona virusom ukinuta su.

Proširenje zaključavanja potrebno je jer je "već predvidivo da se broj slučajeva neće znatno i održivo smanjiti u narednim nedeljama“, saopštila je vlada.

67

Norveška vlada priprema zakon kojim će biti dozvoljeno uvođenje policijskog časa, nakon što su dnevni brojevi novih slučajeva korona virusa dostigli rekordne cifre, izjavila je ministarka pravde Monika Maeland, prenosi Rojters.

U Portugaliji je do sada registrovano 446.606 inficiranih i 7.377 preminulih. Ukupan broj zabilježenih slučajeva u Grčkoj iznosi 142.267. Intubirano je 399 osoba. Od početka pandemije u toj zemlji preminulo je 5.099 osoba.

Ukupan broj zabilježenih slučajeva u Turskoj iznosi 2,28 miliona, navodi Rojters. Od pocetka pandemije u Turskoj je umrlo 22.070 osoba. Turska je uvela policijski čas svakog radnog dana u večernjim satima i potpuna zaključavanja tokom vikenda na duže od mjesec dana u pokušaju da zaustavi širenje korona virusa.

U Albaniji su na snazi nove mjere, koje podrazumijevaju policijski čas od 22 do 6 sati ujutru, objavio je tehnički odbor sastavljen od stručnjaka. U tom periodu zabranjen je saobraćaj, kao i rad restorana i barova, dok je dozvoljen jedino rad za dostavu i hitnih službi, prenosi portal Egzit.

Od početka pandemije od korona virusa u Rusiji je oboljela 3.308.601 osoba, dok je broj preminulih dostigao 59.951, navodi ruski centar. Prema podacima kriznog štaba, prosječna stopa smrtnosti u Rusiji iznosi 1,81 odsto.

08. januar – Republika Palau jedina korona free država u svijetu U arhipelagu Tihog okeana nalazi se jedna od rijetkih država bez slučaja korona virusa, a uskoro bi u potpunosti mogli biti vakcinisani te tako postati prva takva država u svijetu.

Republika Palau, arhipelag u kojem živi oko 18.000 ljudi, primila je prvu pošiljku vakcina koju je razvila američka farmaceutska kompanija Moderna. Vakcinacija je odmah započeta, objavilo je Ministarstvo zdravlja Republike Palau na Twitteru.

Prva pošiljka sadržala je 2.800 doza vakcina, koje će se primijeniti u dvije doze, u razmaku od 28 dana. Zdravstveni radnici, ključni službenici i ranjive grupe biće među prvima koji će dobiti vakcinu, navodi se u saopštenju ministarstva.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u Palau do danas nije zabilježen niti jedan slučaj korona virusa ili smrtni ishod virusa, piše CNN. 10. januar - Planiraju da se do septembra vrate u normalan život - Belgija Belgijske vlasti namjeravaju da vakcinišu najmanje 70 posto od 11 miliona stanovnika do septembra, u skladu s novom

68

strategijom.

Ministar zdravlja Belgije Frank Vandenbruk kazao je da vjeruje da bi se zemlja ”mogla vratiti normalnom životu“, nakon tog roka.

Medicinski radnici bi trebalo prvi da dobiju vakcine nakon što počne program vakcinacije krajem januara. Planirano je da od marta vakcine dobiju osobe starije od 65 godina i pacijenti visokog rizika, dok bi radnici u ključnim sektorima trebali da budu vakcinisani od aprila. U dokumentu nije precizirano ko su ti radnici, ali se pretpostavlja da su u toj kategoriji policajci, vatrogasci i prosvetni radnici.

Ostatak stanovništva bi trebalo da bude vakcinisan od juna, a kampanja vakcinacije bi trebalo da se završi do septembra.

Cilj je vakcinisati barem 70 posto populacije do kraja ljeta. Vlasti planiraju da vakcinišu i djecu kada bude završena vakcinacija odraslih.

Kako se smanji pritisak na bolnice, oko 200 centara za vakcinaciju biće otvoreno širom zemlje.

Vlasti su naručile pet miliona doza od kompanija Pfizer/ BioNTech, dva miliona od Moderne, 7,5 miliona od Astra Zenece, pet miliona od Johnson&Johnson i pet miliona od CureVaca.

12. januar – Konačno pronašli svoju nultu pacijentkinju - Italija Italijanima je trebalo nekoliko mjeseci, ali čini se da su konačno otkrili nultog pacijenta, odnosno prvu osobu koja je bila inficirana novim koronavirusom u toj zemlji. La Reppublica piše da je nulta pacijentkinja 25-godišnjakinja iz Milana koja je 10. novembra 2019. podvrgnuta biopsiji kože zbog atipičnog dermatitisa. Prenoseći detalje istraživanja objavljenog u časopisu British Journal of Dermatology, na njenoj koži je pronađen SARS-CoV2, nova vrsta korona virusa koja izaziva bolest koju znamo kao Covid-19.

Istraživanjem naučnika s državnog Univerziteta u Milanu, koje je obuhvatalo biopsije atipičnih dermatoloških pojava s kraja 2019. za koje nije postavljena definitivna dijagnoza, na uzorku kože 25-godišnjakinje pronađena je genska sekvenca ribonukleinske kiseline (RNK) tipične za SARS-CoV-2.

Italijanka nije primijetila druge simptome infekcije, a promjene na koži su joj nestale nakon pet mjeseci. Naknadnim serološkim ispitivanjem, obavljenim u junu prošle godine, otkriveno je da u krvi ima antitijela protiv korona virusa. Naučnici tvrde da je to zasad najraniji poznati slučaj infekcije korona virusom u svijetu.

13. januar - Države članice EK da ne nabavljaju same vakcine - EU Povjerenica Evropske komisije za zdravstvo Stela Kiriakides upozorila je države članice EU da ne pokušavaju da sklapaju zasebne ugovore o nabavci vakcina jer su zajedničkim dogovorom to pravo prenijeli na Komisiju.

- Dopustite mi da vas podsjetim da ste odobravanjem sporazuma o delegiranju pregovora o nabavci vakcina Evropskoj komisiji prihvatili da nećete pokretati sopstvene postupke nabavke vakcina sa istim proizvođačima - rekla je povjerenica Kiriakides ministrima zdravlja država članica.

Države članice EU dale su u julu prošle godine mandat Evropskoj komisiji da u njihovo ime pregovora i zaključuje ugovore o nabavci vakcina.

Proteklih dana prašinu je podigla objava Njemačke da je zaključila bilateralni ugovor sa Biontechom i Pfizerom o nabavci dodatnih 30 miliona doza. Isto tako, Kipar je pokušao da zaključi sporazum sa Izraelom o nabavci vakcina.

- Razumijem pritisak javnosti u državama članicama i strah građana, ali zaključivanjem paralelnih ugovora samo se potkopava evropski pristup koji je već dao rezultate - rekla je poverenica Kiriakides.

Evropska komisija je do sada potpisala ugovore o nabavci vakcina od šest različitih proizvođača, od kojih su dva već dobila odobrenje za upotrebu, Pfizer/Biontech i Moderna.

Vakcina se raspodjeljuje državama članicama u skladu s njihovim udjelom ukupnog stanovništva EU. 13. januar - Druga godina pandemije mogla bi biti mnogo teža nego prva - WHO Druga godina pandemije covida-19 mogla bi biti još teža nego prva s obzirom na to kako se virus brzo širi, posebno na sjevernoj hemisferi, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

- Ulazimo u drugu godinu pandemije, koja bi mogla biti i teža zbog dinamike transmisije i nekih drugih stvari koje vidimo - rekao je visoki funkcioner WHO-a Mike Ryan.

U svijetu je tokom epidemije umrlo gotovo dva miliona ljudi, dok je oko 91,5 miliona inficirano.

WHO je objavila da je – nakon dvije nedjelje u kojima je zabilježeno manje slučajeva – u posljednjih sedam dana prijavljeno oko pet miliona novih slučajeva infekcije korona virusom, što je rezultat opuštanja tokom sezone praznika.

- Svakako smo na sjevernoj hemisferi, posebno u Evropi i Sjevernoj Americi, vidjeli ‘savršenu oluju’ – hladnoću, ljude u zatvorenim prostorima, povećane socijalne kontakte: kombinaciju faktora koji su doveli do veće transmisije virusa u mnogim zemljama - rekao je Ryan.

- U brojnim zemljama situacija će nakon praznika postati još gora, prije nego postane bolja - rekla je funkcionerka WHO-a za covid-19 Maria Van Kerkhove.

Usljed sve većih strahovanja od novog zaraznijeg soja virusa koji se iz Velike Britanije proširio širom svijeta, vlade evropskih zemalja uvele su ove nedjelje strože mjere u borbi protiv pandemije.

13. januar - Imunitet nakon preležanog kovida traje bar pet mjeseci – Velika Britanija Osobe koje su preboljele covid-19 vrlo vjerovatno imaju imunitet koji traje najmanje pet mjeseci, ali postoje i dokazi da osobe s antitijelima takođe mogu nositi i širiti virus, pokazali su rezultati istraživanja u Velikoj Britaniji.

Preliminarni rezultati naučnika Državne agencije za zdravstvo Engleske (PHE) pokazali su da su slučajevi reinfekcije (ponovne infekcije) kod ljudi koji su preboljeli covid-19, rijetki.

Od 6.614 slučajeva infekcije promatranih u studiji, ponovo su se inficirale tek 44 osobe, što je manje od 0,7 procenata. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ta saznanja znače da bi osobe koje su bile u dodiru s virusom u prvom talasu pandemije početkom 2020. godine, sada ponovno mogle da budu podložne infekciji. Upozoravaju i da bi osobe sa takozvanim prirodnim imunitetom, koji je stečen kroz infekciju korona virusom, mogle da nose SARS-Cov-2 virus u nosu i grlu i da ga prenesu na druge.

– Znamo da je većina onih koji su bili inficirani i razvili antitijela zaštićena od reinfekcije, ali još uvijek ne znamo koliko dugo ta zaštita traje – kazala je viša savjetnica na PHE-u i jedna od rukovodilaca studije Suzan Hopkins.

– To znači da iako neko vjeruje da je zaštićen jer je već prebolio infekciju, može da bude uvjeren da je vrlo malo vjerovatno da će razviti ozbiljne simptome infekcije. Ali postoji rizik da će se inficirati i tu infekciju prenijeti na druge – istakla je Hopkins.

U studiji se navodi da se nalazi istraživanja ne odnose na antitijela ili druge imune reakcije stečene vakcinom protiv covida-19, a da će se te reakcije istraživati kasnije ove godine.

14. januar - Počela upotreba kineskih vakcina protiv COVID-19 u Indoneziji i Turskoj Indonezija je počela vakcinaciju zdravstvenih radnika i javne službenike protiv COVID-19, dan nakon što je predsjednik Joko Widodo primio prvu dozu kineske vakcine Sinovac Biotech.

Ministarstvo zdravlja u prvoj fazi planira vakcinaciju više od 1,3 miliona zdravstvenih radnika i 17,4 miliona javnih službenika.

Indonezija, četvrta najmnogoljudnija zemlja na svijetu, planira vakcinaciju dvije trećine svoje populacije od oko 270 miliona ljudi - ili nešto više od 180 miliona ljudi.

Indonezijska uprava za hranu i ljekove dala je odobrenje za vakcine koje je proizveo kineski Sinovac Biotech Ltd., nakon što je prošle sedmice najviše islamsko tijelo u zemlji reklo da je vakcina pogodna za uptorebu i za muslimane.

Indonezija je najmnogoljudnija muslimanska nacija na svijetu. Ministarstvo zdravlja očekuje da će Indoneziji trebati 15 mjeseci da dovrši program vakcinacije, do marta 2022. godine.

Istraživači u Brazilu ocijenili su kinesku vakcinu kao 78 posto djelotvornu, no ove sada, nakon detaljnijeg proučavanja blažih slučajeva, najavili su podatke koji u cjelini pokazuju da je djelotvornost nešto više od 50 posto.

Turska je postala posljednja zemlja koja je uvela svoj program vakcinacije protiv COVID-19, počevši od zdravstvenih radnika u bolnicama širom zemlje. Početak nacionalnog programa vakcinacije uslijedio je dan nakon što su turske vlasti dale zeleno svjetlo za hitnu upotrebu vakcina proizvedenih u kineskom Sinovac Biotech Ltd.

69

Turski ministar zdravlja i članovi naučnog savjetodavnog vijeća u zemlji primili su prve vakcine uživo na televiziji ubrzo nakon odobrenja regulatora. Ljudi stariji od 65 godina biće sljedeći na redu koji će dobiti vakcine u dvije doze.

Turska je prošlog mjeseca primila prvu pošiljku vakcina Sinovac, koja se sastojala od tri miliona doza. Zemlja bi trebala dobiti ukupno 50 miliona doza vakcina iako postoji neizvjesnost oko toga koliko je djelotvorna.

14. januar - Stručnjaci WHO-a stigli u epicentar pandemije - Kina Međunarodna grupa stručnjaka zadužena za ispitivanje porijekla korona virusa stigla je u Wuhan u središnjoj Kini. Nakon dolaska, stručnjaci su testirani na korona virus i moraju biti u karantinu dvije nedelje. Stručnjaci će sarađivati s kineskim naučnicima kako bi istražili može li se virus pratiti do svog porijekla.

Kineske vlasti mjesecima dovode u sumnju je li virus uopšte porijeklom iz Kine. Ukazuju na nepotvrđene izvještaje da su prvi slučajevi infekcije možda bili mogući u drugim zemljama.

Takođe kažu da su tragovi virusa na uvezenoj smrznutoj robi dokaz da je virus mogao doći iz inostranstva. S druge strane, stručnjaci sumnjaju na šišmiše s juga Kine kao izvorne prenosnike bolesti.

Zadnji smrtni slučaj u Kini vezan uz korona virus prijavljen je u maju 2020. Službena statistika kaže da je dosad u Kini umrlo 4.635 ljudi od posledica infekcije korona virusom.

14. januar - Pojavio se jako patogeni virus – ptičiji grip - Mađarska Mađarska je dodatno sprovela masovno klanje peradi zbog ptičjeg gripa, objavila je Nacionalna kancelarija za sigurnost hrane Nebih.

- Početno se posumnjalo na ptičju gripu zbog bitnog smanjenja proizvodnje jaja u sklopu intenzivnog uzgoja 101.000 koka

70

nosilica u okrugu Bács-Kiskun na jugu zemlje - objasnila je organizacija u saopštenju.

Na osnovu uzorka, laboratorijski testovi su potvrdili prisutnost soja H5N8, jako patogenog oblika virusa, dodao je Nebih koji je naredio klanje peradi.

Drugo žarište ptičjeg gripa je otkriveno na sjeveru Mađarske kada su vlasti naredile klanje 90.000 purana.

14. januar - Trebamo donijeti moralnu odluku radi zaštite tuđih života - Vatikan Papa Franjo sa 84 godine i penzionisani papa Benedikt XVI., 93-godišnjak, primili su vakcinu protiv covida-19, rekao je u saopštenju predstojnik Tiskovnog ureda Svete Stolice.

- U okviru programa vakcinisanja u Državi Vatikanskog Grada, papa Franjo i papa emeritus Benedikt XVI. primili su prvu dozu vakcina protiv covida-19 - rekao je potparol Svete Stolice Matteo Bruni.

14. januar - Upozorenje na prijetnju novog soja korona virusa - Njemačka Njemačka će do kraja godine uspostaviti kontrolu nad pandemijom korona virusa, no novi, virulentniji soj virusa prijeti da će pogoršati situaciju. U Njemačkoj je do sada utvrđena prisutnost britanskog soja virusa kod 16 osoba, a kod četvoro je utvrđen soj iz Južne Afrike.

Svi su slučajevi registrovani kod ljudi koji su putovali u inostranstvo. Ovo neće biti zadnja varijacija virusa koju ćemo vidjeti - kazao je na konferenciji za medije Lothar Wieler, čelnik glavne vladine agencije za borbu protiv korona virusa, šef njemačkog Instituta Robert Koch, aludirajući na novi soj koronavirusa koji je registrovan u Brazilu.

Bolnice u 10 od 16 njemačkih pokrajina suočavaju se sa sve manjim kapacitetima prijema s obzirom da je 85 posto kreveta u jedinicama intenzivne njege već zauzeto pacijentima inficiranim korona virusom.

Wieler je pozvao ljude kojima je ponuđena vakcina protiv covida-19 da je prihvate kako bi se smanjio pritisak na bolnice te je istakao da se ljudi i dalje trebaju pridržavati fizičke distance i higijenskih pravila.

- Krajem godine imaćemo ovu pandemiju pod kontrolom - rekao je Wieler navodeći da će do tada biti na raspolaganju dovoljno vakcina za vakcinaciju cijele populacije.

16. januar - Vještačko srce uskoro u prodaji, funkcioniše kao pravo a poznata je i cijena Francuska kompanija Karma počela je proizvodnju vještačkog srca, koje će biti na prodaju.

Poslije dugog čekanja na dozvolu Evropske komisije konačno će početi masovna proizvodnja vještačkih srca. Ovaj izum biće od velike pomoći srčanim bolesnicima i biće alternativa doniranim organima, prenosi rts.rs.

Stefan Pjat iz kompanije Karma rekao je da je ideja o proizvodnji vještačkog srca stara skoro 30 godina. – Vještačko srce fiziološki funkcioniše kao pravo srce. Pulsira, kompatibilno je sa krvlju i kao izum predstavlja novo poglavlje u razvoju naše kompanije – rekao je Pjat.

Vještačko srce sa baterijom košta 180.000 dolara, a kako proizvođač kaže, dizajnirano je tako da može da zamijeni pravo ljudsko srce godinama.

17. januar - Zdravstveni sistem pred kolapsom - Portugal Zdravstveni sistem Portugala je pred kolapsom jer su bolnička odjeljenja intenzivne njege pretrpana u oblastima u kojima je došlo do zabrinjavajućeg porasta broja oboljelih od kovida-19.

- Nije bilo analize uzroka smrti. Najvažnije je imati na umu da svaki dan u stacionarima za starije osobe u Norveškoj umire 45 ljudi. Dakle, nije utvrđena povećana smrtnost ili povezanost s vakcinom - istakla je Stoltenberg.

Nakon informacije o 33 smrtna slučaja nakon vakcinisanja, Norveška je ovih dana ponovo upozorila da je potrebna ljekarska procjena prije vakcinisana starijih osoba i onih sa zdravstvenim problemima.

Po najnovijim podacima, više od 48.000 ljudi primilo je vakcinu u Norveškoj koja ima 5,4 miliona stanovnika.

18. januar - Traže slobodniji pristup istražiteljima SZO - SAD Kina bi trebalo da pruži na uvid naučne studije sa podacimo o životinjskim, ljudskim i uzorcima iz životne sredine prikupljenim u Vuhanu.

SAD zahtijevaju od Kine da istražnom timu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) dopusti kontakte u Vuhanu sa "medicinskim radnicima, bivšim pacijentima i zaposlenima u laboratorijama", kao i pristup medicinskim podacima i uzorcima.

Zvaničnik ministarstva zdravlja SAD Geret Grigsbi izjavio je pred izvršnim odborom SZO da bi Kina trebalo da pruži na uvid naučne studije sa podacimo o životinjskim, ljudskim i uzorcima iz životne sredine prikupljenim u Vuhanu gdje je, kako se vjeruje, izbila epidemija korona virusa.

Izvršnom odboru SZO obratio se potom i predstavnik Kine koji je poručio da politički pritisci moraju prestati, jer je istraživanje prirode virusa naučni posao koji zahtijeva koordinaciju i saradnju.

19. januar - EU razmatra mehanizam za podjelu vakcina siromašnijim zemljama

- Naš zdravstveni sistem je pod ekstremnim pritiskom.

Postoje granice, a mi smo im se sasvim približili - izjavila je ministarka zdravlja Portugala Marta Temido, prenosi Rojters.

Još prije pandemije Portugal je imao najmanji broj bolničkih kreveta na 100 hiljada stanovnika u Evropi - svega 627 u odjeljenjima intenzivne njege.

18. januar - Nije utvrđena vezu između vakcine i smrti vakcinisanih osoba - Norveška Norveška je objavila da nije utvrdila vezu između vakcine Pfizer/BioNTek protiv covida-19 i smrti vakcinisanih osoba u toj zemlji, preporučivši ipak doktorima da prije vakcinacije procijene zdravstveno stanje starijih i osjetljivih osoba.

Od početka kampanje vakcinacije krajem decembra, ta skandinavska zemlja prijavila je 33 smrtna slučaja starijih osoba koje su primile prvu dozu, navodi se u najnovijem izvještaju vlasti, koje prenosi Hina.

Trinaest slučajeva koji su dosad pobliže ispitani, “jesu stariji ljudi s ozbiljnim zdravstvenim problemima”, istakla je direktorka norveške agencije za javno zdravstvo Kamila Stoltenberg na konferenciji za novinare.

Evropska unija traži način da uspostavi mehanizam koji će omogućiti podjelu viška vakcina protiv bolesti koju izaziva virus korona COVID-19 sa siromašnijim susjednim državama i Afrikom, rekla je komesarka EU za zdravstvo Stela Kirijakides.

Ovaj potez bi mogao, kako ocjenjuje agencija Rojters, da omete šemu raspodjele vakcina koju je uspostavila Svjetska zdravstvena organizacija kroz program COVAX. COVAX je globalni program Svjetske zdravstvene organizacije koji treba da osigura ravnopravnu podjelu vakcina protiv COVID-a 19 širom svijeta. Iako je aktiviran, Rojters podseća da neke zemlje još uvijek teško dolaze do vakcina.

Nadležni za program su u decembru saopštili da su kroz COVAX osigurali blizu dvije milijarde doza, ali su najveći dio proizvođači obećali na osnovu neobavezujućih dogovora.

EU ima 450 miliona stanovnika, a do sada je osigurala blizu 2,3 milijarde vakcina i kandidata za registraciju vakcine protiv COVID-a 19, iako većina čeka odobrenje od regulatora.

EU je sa farmaceutskim kompanijama Moderna, AstraZeneca, Sanofi, GSK, Janssen Pharmaceutica NV, Pfizer-BioNTech i CurVac sklopila šest ugovora o vakcinama za do dvije milijarde doza.

Do sada su samo vakcine Pfizer-BioNTech i Moderna odobrene za upotrebu u cijelom bloku, ali regulator EU za ljekove, Evropska medicinska agencija (EMA), 8. januara je saopštila da bi vakcina AstraZenece mogla biti odobrena u EU do kraja januara.

71

20. januar - SZO na ispitu zbog korone Pandemija kovida-19 mogla bi da bude pokretač neophodnih reformi Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), kao što je nuklearna katastrofa u Černobilu 1986. podstakla hitne promjene u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), javlja Rojters pozivajući se na ocjene nezavisnog odbora koji istražuje globalni odgovor na korona virus.

Odbor je, kako navodi agencija, osnovan da istraži globalno reagovanje na korona virus, a zaključio je da SZO nema dovoljno ovlašćenja i sredstava, tako da joj je neophodna korjenita reforma kako bi efikasno odgovarala na smrtonosne infekcije.

Jedna od ocjena odbora je da su kineski zvaničnici u januaru prošle godine morali da primijene oštrije mjere u javnom zdravstvu da bi suzbili širenje epidemije. Istovremeno, odbor je kritikovao SZO što pandemija nije proglašena prije 30. januara.

Predsjedavajuća odbora, nekadašnja predsjednica Liberije Elen Džonson Serlif ukazala je da članice SZO očekuju da ta organizacija vodi krizu, da joj daju "premalo ovlašćenja i finansija" da taj posao obavlja kako se očekuje.

Sjedinjene Američke Države su prošle godine uskratile finansiranje Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, optužujući SZO da je u početku pandemije bila sklona i tolerantna prema Kini, što su čelnici SZO odbacili.

21. januar - U Milanu stupila na snagu zabrana pušenja na javnim mjestima U italijanskom gradu Milanu, nije dozvoljeno pušiti u parkovima, kao i u zonama za pse, na autobuskim stanicama, mjestima gdje se čeka taksi, na parkinzima ispred stadiona i na samim stadionima, kao i drugim sportskim objektima, grobljima, sem ako niste udaljeni deset metara od druge osobe.

Cilj je da se ljudi naviknu da ne puše u blizini druge osobe do 2025. godine kada će pušenje na otvorenom na bilo kom mjestu biti u potpunosti zabranjeno, sem ako se ispoštuje distanca od 10 metara.

- Radi se o ubjeđivanju građana, čekajući da se ljudi naviknu, biće komplikovano, jer kako znati da je neko udaljen baš deset metara i kako da policija interveniše na tribinama "San Sira", ako neko zapali cigaretu - navodi se u štampi.

- Riječ distanca u svakom obliku ušla je u rječnik italijana zahvaljujući epidemiji koronavirusom. Distanca od metar, socijalna distanca, a sada i distanca od deset metara, ako želite da zapalite cigaretu.

opterećenjem.

Glavni naučni savjetnik britanske Vlade Patrik Volans je na konferenciji za novinare potvrdio da postoje dokazi da nova varijanta virusa nosi veći rizik od smrtnosti.

22. januar - Petonedeljeni rast širenja korona virusa sad je u padu - Italija Poslije pet sedmica rasta u Italiji po prvi put indikator brzine širenja korona virusa je ispod 1, piše agencija Ansa. Faktor Rt pokazuje koliko jedna inficirana osoba može da inficira dugih osoba, a dobija se na osnovu analize 21 elementa ključnih za otkrivanje stanja infekcije.

Epidemiološka situacija se smatra pod kontrolom sve dok je taj faktor manji od 1.

Ministar za zdravlje Roberto Speranca upozorava da, uprkos činjenici da se korona virus širi manjom brzinom, nije vrijeme za opuštanje i da građani moraju nastaviti sa strogim pridržavanjem anti-kovid mjera.

23. januar - Najbolji u svijetu po brzini vakcinacije svojih građana - Izrael Vlasti nastoje da ubrzaju imunizaciju stanovništva, pa je do sada vakcinisana četvrtina stanovništva, 2,5 miliona od oko devet miliona građana Izraela, navode zvaničnici ministarstva zdravlja u toj zemlji, prenosi britanski Gardijan.

Vlasti su produžile restriktivne mjere do kraja januara.

Izrael je vodeća zemlja u svijetu po tempu vakcinacije protiv novog korona virusa. Tokom posljednjih mjeseci, oko 2,15 miliona ljudi dobilo je vakcine Pfizer/BioNTech, a 300.000 je već primilo obje doze.

24. januar – Razvijen sprej za nos protiv covida 19 - Kanada Naučnici su razvili sprej za nos koji bi mogao spriječiti infekciju Covida-19 do dva dana, a u apotekama bi mogao biti već početkom ljeta.

22. januar – Novi soj korone smrtonosniji od predhodnika – Velika Britanija Novi soj korona virusa koji je otkriven u Velikoj Britaniji mogao bi biti smrtonosniji od ostalih varijanti virusa, rekao je britanski premijer Boris Džonson.

- Pored toga što se brže širi, postoje dokazi da je novi soj povezan sa većom smrtnošću - rekao je Džonson na konferenciji za novinare, prenio je Rojters.

Vakcine koje se trenutno koriste u Britaniji su efikasne i protiv novih varijanti - rekao je Džonson i naglasio da je upravo novi soj razlog zbog kojeg je britansko zdravstvo pod snažnim

72

Sprej za nos izrađen je od sastojaka koji su već odobreni za medicinsku upotrebu, što znači da mu nije potrebno daljnje odobrenje za upotrebu. Naučnici sa Univerziteta u Birminghamu sprej razvijaju od aprila prošle godine.

Sprej sprječava infekciju zahvaćajući virusu u nosu i privlačeći ga. To znači da virus ne može pobjeći i čini ga neaktivnim i bezopasnim. Istraživači vjeruju da će upotreba spreja četiri puta

dnevno biti dovoljna za opštu zaštitu. Međutim, dovoljno je sigurno da se primjenjuje svakih 20 minuta ako je potrebno, na primjer, ako se korisnik nalazi u rizičnom okruženju, prenosi DailyMail.

Nasalni sprej SaNOtize namijenjen je ubijanju virusa u gornjim disajnim putovima. To zaustavlja inkubaciju virusa u plućima. Razvio ga je SaNOtize Research and Development Corp sa sjedištem u Vankuveru u Kanadi. U nezavisnim laboratorijskim testovima dokazali su da 99,9% ubija korona virus.

- Ovo je značajan napredak u liječenju Covida-19 – istakao je dr Pankaj Sharma, profesor neurologije i direktor Instituta za kardiovaskularna istraživanja u Royal Hollowayu.

u malim dozama kako bi se spriječilo stvaranja krvnih ugrušaka.

- Novi savjet je i da bi zaražene osobe kod kuće trebalo da koriste pulsni oksimetar koji mjeri nivo kiseonika, kako bi mogle da prate da li im se stanje pogoršava i da li bi bilo bolje da imaju bolničku njegu - kazala je portparolka SZO Margaret Haris na brifingu UN u Ženevi.

27. januar - U Barseloni održana žurka bez socijalne distance i s brzim korona testovima, niko se nije zarazio Primavera Sound održala je žurku bez socijalne distance, uz brzo testiranje posjetilaca na COVID-19 na ulazu. Promoter i organizator ovog festivala u Barseloni, složio je manju žurku prošlog mjeseca u zatvorenoj dvorani Sala Apolo u gradu.

SZO takođe savjetuje da pacijenti leže na stomaku kako bi poboljšali protok kiseonika.

27. januar - Priznaju posljedice kovida kao profesionalno oboljenje medicinskih radnika - Luksemburg U Luksemburgu osobe zaposlene u zdravstvu mogu da prijave dugotrajne posljedice kovida-19 kao profesionalno oboljenje i zdravstveno osiguranje te zemlje do sada je primilo već 120 takvih zahtjeva, prenijeli su luksemburški mediji.

Ovaj probni parti nosio je naziv PRIMACOV, nastupali su lokalni DJ-evi a posjetioci su morali da pristupe brzom, antigenskom testu prije samog ulaska. Naravno, ulaz je bio moguć samo onima s negativnim rezultatom.

Primavera se udružila as bolnicom u Barseloni, Germans Trias, kao i s Fondacijom za borbu protiv AIDS-a i zaraznih bolesti kako bi organizovali ovaj probni ivent, na koji su pozvali 1000 ljudi.

Samoj zabavi prisustvovalo je 463 ljudi, a 496 je smješteno u 'kontrolnu grupu' koja nije moglada uđe u dvoranu. Svi oni morali su se opet testirati, osam dana kasnije. Među grupom kojoj je bio omogućen ulazak na žurku, nije bilo poztivinih dok je u 'kontrolnoj' grupi pozitivnih bilo tek dvoje.

- Nadamo se da će ti podaci otvoriti put za spašavanje koncerata tokom pandemije koronavirusa - rekli su organizatori u izjavi.

Ovaj uspješan eksperiment pozitivan je korak naprijed za međunarodnu festivalsku i klupsku scenu koja je trenutno jako ugrožena.

27. januar - Svjetska zdravstvena organizacija objavila nove preporuke za liječenje kovid pacijenata Svjetska zdravstvena organizacija izdala je danas nove preporuke za liječenje pacijenata oboljelih od COVID-a.

Između ostalog, SZO savjetuje upotrebu antikoagulanasa

Poslanici u parlamentu su još u decembru postavili pitanje da li se u Luksemburgu dugotrajne posljedice kod medicinskog osoblja inficiranog korona virusom priznaju kao profesionalno oboljenje, i da li ti zdravstveni radnici imaju pravo da budu proglašeni za radno nesposobne i dobiju finansijsku nadoknadu.

Parlamentarci su sredinom januara dobili odgovor ministarstva za socijalnu zaštitu, koje je navelo da je primljeno 120 zahtjeva medicinskog osoblja da se Long Covid prizna kao profesionalno oboljlenje i da je 85 već odobreno, dok se preostali zahtjevi provjeravaju.

- Nijedan zahtev još nije odbijen - piše u odogovoru, ali i dodaje da do sada nije stigao nijedan zahtjev za obeštećenje.

73

Provjera zahtijeva je u nadležnosti službe Socijalnog osiguranja za medicinsku kontrolu, koja treba da ustanovi da li utvrđene dugoročne zdravstvene posljedice imaju veze sa infekcijom korona virusom.

28. januar - Još 10 teških nedjelja zbog nestašice vakcina - Njemačka Njemački ministar zdravlja Jens Špan najavio je da očekuje da će se trenutni nedostatak vakcina protiv korona virusa nastaviti i do aprila, pošto se vlada suočila sa brojnim kritikama zbog brzine svog programa vakcinacije, a njemački list Bild nazvao je “skandaloznim” probleme oko nabavke vakcina.

- Još ćemo imati najmanje 10 teških nedjelja sa nestašicom vakcine - poručio je Špan na Tviteru.

29. januar - Raste interesovanje za vakcinaciju - Austrija Dok u Austriji, zbog kašnjenja dogovorenih isporuka, nedostaju vakcine protiv korona virusa, raste spremnost na vakcinaciju, pokazuje aktuelno istraživanje javnog mnjenja. Mjesec dana nakon početka vakcinacije spremnost Austrijanaca da se imunizuje dostigla je rekordnu vrijendost od 61 odsto.

Početkom decembra, poređenja radi, svega 49 odsto Austrijanaca reklo je da je spremno da se vakciniše ako se dokaže da su vakcine bezbjedne. Čvrsto odlučni da se vakcinišu je 39 odsto građana, a dodatnih 22 kaže da je pretežno odlučno. Najveća spremnost na imunizaciju vlada među starijima od 50 godina, sa 74 odsto. Istraživanje instituta Galup pokazuje i da je dio skeptičnih otvoreniji za imunizaciju nego prije.

Udio onih koji umanjuju opasnost od virusa se smanjuje.

Sredinom marta prošle godine čak 53 odsto Austrijanaca je smatralo da je upozorenje na opasnost od korone pretjerano, a aktuelno taj stav ima svega još 32 odsto. Strah da će se inficirati oni ili čan porodice aktuelno ima 54 odsto građana. Što se ograničenja putovanja tiče 82 odsto su mišljenja da ta mjera može pomoći u sprječavanju širenja virusa.

30. januar - Godinu dana pandemije korona virusa u Italiji

sve do marta, kada je Italija proglasila prvi tromjesečni karantin, podsjeća onlajn novina Fanpejdz.

Od početka pandemije do sada u Italiji je preminulo više od 87.000 osoba.

Kako je najavilo ministarstvo zdravlja, a na osnovu epidemioloških rezultata, većina od 20 italijanskih regija će smanjiti nivo ograničenja uvedenih zbog infekcije. Samo četiri regije ostaju u takozvanoj „crvenoj” zoni, a to podrazumijeva ograničenja vrlo slična karantinu.

I dalje ostaju na snazi osnovne mjere zaštite, između ostalog obaveza nošenja zaštitnih maski i u zatvorenim i u otvorenim prostorima, policijski sat od 22 sata uveče do 5 ujutro narednog dana, kao i zabrana međuregionalnog kretanja.

Zdravstvene vlasti, pred najavljeno smanjenje anti-kovid mjera, apeluju na građane da ipak ostanu što je moguće više kod kuće i da izbjegavaju okupljanja.

31. januar - Povećane investicije u zdravstvo i ekologiju - EIB

Evropska investiciona banka (EIB) saopštila je da je tokom 2020. povećala svoje investicije u borbu protiv korona virusa i klimatskih promena na 77 milijardi eura. Jedna trećina tih sredstava bila je namijenjena malim i srednjim preduzećima, bolnicama, vakcinama i drugim medicisnkim sredstvima. Sa druge strane, dio investicija u klimatske promjene i životnu sredinu povećao na 40 odsto ukupnog finansiranja EIB-a, čime je podržana zelena transformacija ekonomija zemalja članica Evropske unije.

Kako bi dodatno pomogla oko borbe sa pandemijom, Grupacija EIB povećala je finansiranje ka MSP za pet milijardi i dostigla 30,6 milijardi eura. Više od 425.000 kompanija dobilo je finansijska sredstva, čime je održano 4,2 miliona radnih mjesta.

Pored ovog rezultata, EIB je ostvarila i ostale investicije koje smatra prioritetom; ulaganja u životnu sredinu od 16,8 milijardi eura, u infrastrukturne projekte 15 milijardi, a u inovacione projekte 14,4 milijardi eura.

31. januar - U svijetu broj zaraženih premašio 102 miliona

Tačno prije godinu dana, u Italiji je zabilježen prvi slučaj infekcije kovidom19 – bračni par Kineza koji su bili u turističkoj posjeti, primljeni su u rimsku bolnicu gdje su liječeni od kovida-19

74

U svijetu je broj zaraženih koronavirsom od početka pandemije premašio 102 miliona, pokazuju podaci sa sajta Worldometers. Prema podacima sa tog sajta, u svijetu je od početka pandemije potvrđeno 102.725.175 slučajeva koronavirusa. U svijetu je aktivno 26.065.047 slučajeva infekcije. Od posljedica COVID infekcije u svijetu su do sada preminule 2.218.394 osobe. Od početka epidemije od COVID-a 19 oporavilo se 74.438.059 osoba.

Najviše oboljelih i dalje je u Sjedinjenim Američkim Državama - oko 26,5 miliona, a slijede Indija sa 10,7 miliona i Brazil sa 9,1 milion zaraženih koronavirusom. Rusija je četvrta zemlja u svijetu po broju slučajeva COVID-a 19 i u njoj je do sada registrovano 3,83 miliona zaraženih.

JAČANJE IMUNITETA JEDINSTVEN PROIZVOD NA NAŠEM TRŽIŠTU

1000 mg Vitamina C, 600 IJ Vitamina D, 15 mg Cinka i još kombinacija od 21 vitamina, mineral, bioflavonoida citrusa, Inulin, Lutein

Vitamin A Beta Kroten Vitamin D Vitamin E Vitamin K Vitamin C Vitamin B1 Vitamin B2 Niacin Vitamin B6 Folna Vitamin B12 Biotin Pantotenska Gvožđe Cink Jod Bakar Mangan Hrom Molibden Selen Inulin Bioflavonoidi Citrusa

Nađite nas:

Lutein

450 µg 225 µg 15 µg 36 mg 60 µg 1000 mg 3.1 mg 36 mg 35 mg 3.6 mg 450 µg 6 µg 150 µg 18 mg 2.2 mg 15 mg 102 µg 500 µg 0.5 mg 30 µg 50 µg 50 µg 2g 20 µg 800 mg

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 /

www.meditas.me