Medical 143

5. MART 2021.

GODINA XII BROJ 143

1.50

Laboratorijski markeri metabolizma koštanog tkiva Mjesto radioterapije u liječenju pacijenata oboljelih od onkoloških bolesti Karcinom prostate Oralni probiotik kao zaštita vaginalne flore Sezonski alergijski rinitis Značaj kolagena u liječenju osteoartritisa Fizikalna terapija lumboišijalgije Značaj fizioterapeuta u akutnoj fazi COVID 19

www.medicalcg.me

Počela vakcinacija u Crnoj Gori

Edukativni trening namijenjen novinarima

Nacionalna kampanja za borbu protiv karcinoma

ć

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na medicinsko sredstvo posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Dr Emir Muzurović Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Dr Rifat Međedović Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa

IZ SADRŽAJA Laboratorijski markeri metabolizma koštanog tkiva Mr ph Najdana Gligorović Barhanović 6–8 Nacionalna kampanja za borbu protiv karcinoma 10 – 12 Mjesto radioterapije u liječenju pacijenata oboljelih od onkoloških bolesti Dr Gordana Ristić Bašović 13 – 15 Edukativni trening namijenjen novinarima povodom COVID 19 imunizacije – Budva 18 – 27 Hronika Crne Gore 28 – 39 Karcinom prostate Prof. dr Bogdan Pajović 49 – 50 Oralni probiotik kao zaštita vaginalne flore Dr Željka Ralević 54 Sezonski alergijski rinitis Dr Katarina Mitrović 56 Trajne povrede vrata – vještačenja (II) Prim. dr Gavrilo Šćepanović 60 – 62 Značaj kolagena u liječenju osteoartritisa Dr Marina Vuković 64 – 65 Fizikalna terapija lumboišijalgije Mr sc Bojan Kraljević 66 – 68 Značaj fizioterapeuta u akutnoj fazi COVID 19 – grupa autora 70 – 71

HF PM No4 12/2020 MNE

NIŠTA VAS NE BI TREBALO SPRIJEČITI DA RADITE STVARI KOJE SU VAM BLISKE SRCU. ČAK NI SRČANA SLABOST. Ukoliko Vaša srčana slabost dovodi do nedostatka daha, otoka i vrtoglavice, trebalo bi da razgovarate sa svojim ljekarom.

Uz odgovarajuću pomoć možete nastaviti da radite ono šta volite.

Novartis Pharma Services AG dio stranog društva Podgorica Ul. Svetlane Kane Radević 3, Podgorica, Crna Gora

BR .1 ANTI - AGE ING U A P O T E K A M A U E V R O P I ***

NADOKNAÐUJE 100% DNEVNOG GUBITKA HIJALURONSKE KISJELINE IZ EPIDERMISA.*

-47 -60 %

BORE **

%

TANKE LINIJE **

I N OVA C I J A

LIFTACTIV

H.A. EPIDERMIC FILLER SERUM ZA LICE I OČI

*Bazirano na koncentraciji hijaluronske kisjeline u formuli, ako se nanosi 2 puta dnevno. **Kliničko ocjenjivanje, 53 žene, 6 nedjelja. ***Izvor: IQVIA - Pharmatrend International - tržište anti-ageing proizvoda u Francuskoj, Španiji i Italiji (u apotekama i parafarmacijama); u Njemačkoj, Belgiji, Švajcarskoj, Grčkoj, Austriji i Holandiji (u apotekama) - FY 2017/2018 i YTD mart 2019 - po vrijednosti i obimu.

1.5% HIJALURONSKE KISJELINE VITAMIN CG + EFIKASNI PEPTID VICHY VULKANSKA VODA ZDRAVLJE PRIJE SVEGA. POČNITE OD SVOJE KOŽE.

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o.

Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

Laboratorijski markeri metabolizma koštanog tkiva Mr ph Najdana Gligorović Barhanović, direktorica laboratorije Moj Lab Subspec. laboratorijske endokrinologije

Najčešća metabolička bolest koštanog tkiva je osteoporoza. U razvijenim zemljama predstavlja značajan socijalni i medicinski problem, jer bilježi eksponencijalan porast broja oboljelih usljed generalnog starenja stanovništva. Definiše se kao progresivna, sistemska metabolička bolest kostiju čije su odlike gubitak koštane mase, oštećenje mikroarhitekture koštanog tkiva i povećanje fragilnosti, što za posljedicu ima porast rizika od nastajanja fraktura. U novije vrijeme bolest “ne bira godine”.

Preventivno određivanje laboratorijskih markera, o kojima će biti govora u daljem tekstu, od značaja je u cilju pravovremenog otkrivanja bolesti i uvođenja odgovarajuće terapije.

Osteoporoza je tiha bolest bez simptoma, ali njene kliničke posljedice mogu biti iscrpljujuće. Najčešći prelomi, koji su posljedica osteoporoze, uključuju kičmene pršljenove, distalni radijus i proksimalni femur. Sve frakture su povezane sa morbiditetom, a frakture kuka sa mortalitetom. Svaka peta žena starija od 50 godina, koja je imala prelom kuka, umire u prvoj godini poslije zadobijenog preloma.

Dijagnostički kriterijum Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za osteoporozu uključuje mjerenje mineralne gustine kostiju (bone mineral density - BMD) sa standardnom devijacijom (SD) ≥2.5 ispod srednje vrijednosti za mlade zdrave žene (T-skor ≤ -2.5 SD). Osteopenija označena graničnim sma-

6

njenjem BMD-a, definisana je BMD T-skorom između -1.0 i -2.5 koji je baziran na najšire primjenjivanoj tehnici mjerenja BMD-a, dvoenergetskom rendgenskom apsorpciometrijom (DXA). Iako se BMD koristi u dijagnostici osteoporoze, niska vrijednosti ne samo što nije jedini faktor, već je ukoliko se koristi sama za sebe neefikasan alat u identificiranji osoba s visokim rizikom za frakture. Zato se prilikom izbora pacijenata za liječenje, rizik za svakog pojedinačno izračunava primjenom algoritma koji uključuje niz priznatih faktora koji doprinose razvoju povećane fragilnosti koštanog tkiva. Uz BMD tu su: dob, pol, indeks tjelesne mase, porodična istorija, lična istorija preloma, sekundarni uzroci osteoporoze, kao što su reumatoidni artritis, korištenje ljekova kao što su glukokortikoidi, pušenje i visok unos alkohola.

Značajno mjesto u dijagnostici, utvrđivanju etiologije i praćenju efekata izabrane terapije osteoporoze imaju laboratorijski markeri homeostaze koštanog tkiva. To su u prvoj liniji najstariji, tzv. markeri neorganskog matriksa (kalcijum ukupni i jonizovani, fosfati, magnezijum), zatim hormoni usko vezani za metabolizam ovih elemenata (PTH i vitamin D) i u novije vrijeme, markeri koštanog remodeliranja (turnovera). Pored nabrojanih postoji cijeli niz drugih hormona, proinflamatornih jedinjenja i faktora rasta uključenih u metabolozam kostiju.

Sa izuzetkom neorganskih markera, ovi parametri određuju se

imunohemijskim tehnikama koje nisu standardizovane, usljed čega ih prati velika neusaglašenost o kojoj se mora voditi računa prilikom interpretacije rezultata.

Paratireoidni hormon PTH luče parne paratireoidne žlijezde (kojih najčešće ima četiri) smještene iza štitne žlijezde.

To je peptidni hormon sastavljen od 84 amino kisjeline i ima centralnu ulogu u homeostazi kalcijuma, fosfora i zdravlju kosti.

Sekrecija PTH nalazi se pod kontrolom koncentracije jonizovanog kalcijuma, a glavna dejstva hormona su usmjerena ka povećanju nivoa ovog minerala u krvi kroz: ubrzavanje reapsotpcije kalcijuma u distalnim, uz istovremeno smanjenje reapsorpcije fosfata u proksimalnim tubulima, aktivacia 1α-hidroksilaze 25-hidroksi vitamina D3 i stimulacija osteoklastične resorpcije kostiju. Vrijednosti PTH u krvi su najčešće povećane usljed sekundarnog hiperparatireoidizma koji može biti posljedica deficita vitamina D ili hronične bubrežne bolesti. Vrijednosti mogu biti povećane i kod primarnog hiperparatireoidizma (adenom, hiperplazija ili karcinom žlijezde), te tercijerng hiperparatireoidizam (nakon transplanatcije bubrega) i pseudohipoparatireoidizma.

Generalno gledano, određivanje peptidnih hormona (TSH, LH, FSH...) nije u analitičkom smislu zahtjevno, međutim kada je u pitanju PTH dodatno je komplikovano usljed heterogenosti cirkulišućih formi hormona. Na periferiji PTH se brzo razgrađuje (t1/2 2-4min) do biološki inaktivnih ali imunoreaktivnih fragmenata koji interferiraju prilikom određivanja hormona standardnim imunohemijskim metodama. Cirkulišući imunoreaktivni PTH pored cijele, intaktne molekule (iPTH), sastoji se od kompleksne smješe N-terminalnih fragmenta i različitih tipova C-terminalnih fragmenata, što uzrokuje međusobnu varijabilnost testova različitih proizvođača usljed različite specifičnosti korišćenih antitijela (Slika 1). PTH test III generacije, za razliku od prethodnih, mjeri cijeli molekul PTH – jedini biološki aktivni oblik. Ostalim testovima mjere se i različiti djelovi ovog hormona koji nemaju aktivnost, te se dobijaju lažno povećane vrijednosti. Takvi rezultati vode cijelom nizu nepotrebnih dodatnih testiranja i pregleda, izlažu pacijente neopravdanom stresu.

hormona karakteriše bifazni dnevni ritam sa pikovima između 2-6 i 16-19 časova. Mada su kod pojedinih osoba primijećene i šire varijacije (čak dvostruke) prosječna promjena vrijednosti PTH u toku dana iznosi oko 10% i zahtijeva standardizaciju vremena uzorkovanja (8:30-9:30 ujutro). Intraindividualni koeficijent varijacije kod osoba kojima su uzorci uzeti u isto vrijeme još je i veći (oko19% kod zdravih osoba) što znači da vrijednosti moraju promijeniti za 54% kako bi bili u potpunosti sigurni da je u pitanju prava tj. klinički relevantna promjena.

Uprkos ovim saznanjima PTH i dalje ima važno mjesto u diferencijalnoj dijagnsotici hiper i hipokalcemija, kao i u menadžmentu sekundarnog hiperparatireoidizma. Ipak, kliničke odluke u vezi pacijenta ne treba donostiti na bazi jedne dobijene, već na trendu promjene vrijednosti iPTH. Prilikom tumačenja dobijenog rezultata mora se uzeti u obzir i uticaj vrijednosti drugih parametara kao što su fosfati i alkalna fosfataza. Svi tipovi poremećaja metabolizma kostiju mogu se naći u širokom opsegu PTH vrijednosti, te je neophodan i monitoring ostalih laboratorijskih markera.

Vitamin D nije pravi vitamin, to je prije prohormon koji nastaje fotohemijskom reakcijom u koži iz 7-dehidroholesterola. Vitamin D i njegovi metaboliti su holekalciferoli ili ergokalciferoli. Holekalciferol (vitamin D3) je polazno jedinjenje za familiju koja se nalazi u prirodi i produkuje se u koži iz 7-dehidroholesterola pri izlaganju ultraljubičastoj sunčevoj svjetlosti. Vitamin D2 (ergokalciferol) nastaje iz ergosterola i ima samo jednu trećinu aktivnosti vitamina D3. Metabolizam vitamina D prikazan je na slici 2.

Slika 2. Sinteza i dejstvo vitamina D Slika 1. Najniže i najviše vrijednosti PTH dobijene mjerenjem različitim metodama u 18 uzoraka Uzorak za određivanje PTH treba uvijek uzimati u isto vrijeme uz maksimalnu kontrolu preanalitičkih faktora. Lučenje

Kada je u pitanju laboratorijska procjena deficita vitamina D pitanje koje se prvo postavlja je šta mjeriti: 25(OH) ili 1,25(OH) vitamin D (kao njegovu aktivnu formu)? Istraživanja su pokazala da 25OH vitamin D daje klinički korisniju procjenu statusa u organizmu jer ima relativno dugačko poluvrijeme života

7

Tabela 2. Biohemijski markeri remodeliranja koštanog tkiva (3 nedjelje) usljed čega je pouzdan indikator rezervi u organizmu nastalih bilo izlaganju UV zracima bilo saplementacijom, a sinteza primarno zavisi od količine dostupnog supstrata. Sa druge strane poluvrijeme života 1,25OH vitamina D je svega 4h i produkcija je usko regulisana potrebama organizma za kalcijumom.

Određivanje dodatno komplikuje i prisustvo 2 forme vitamina D (D2 i D3). Imunohemijski testovi mjere uglavnom ukupni vitamin D, a moguće ih je razdvojiti drugim fizičko hemijskim tehnikama (LC-MS). Različite studije pokazale su da testovi pojedinih proizvođača uopšte ne mjere D2.

Intermetod varijabilnosti, pored različite specifičnost antitijela koja se koriste u odnosu na D2 i D3 i činjenice da neki testovi mjere samo 25(OH), drugi 1,25(OH), a treći ukupni vitamin D (uglavnom zastupljeni u Crnoj Gori), doprinose i nedostatak internacionalno priznatog referentnog standarda, te različitosti jedinjenja koje proizvođači koriste za oslobađanje iz kompleksa sa proteinima.

Tabela 1. Threashold vrijednosti za 25(OH) vitamin D

Jedinice nmol/L ng/ml

Status

< 30

< 12

Deficit

30 - 50

12 - 20

Nedovoljan nivo

≥ 50

≥ 20

Zadovoljavajući nivo

> 150

> 60

Potencijalna toksičnost

Deficit vitamina D može biti posljedica: smanjenog unošenja tokom dužeg vremenskog perioda, limitiranog izlaganja sunčevoj svjetlosti, bolsti bubrega i malapsorpcije. Uobučajene manifestacije deficita su rahitis kod djece i osteomelacija kod odraslih. Osteoporoza je, sa druge strane, pravi primjer efekta dugoročnog deficita kalcijuma, ali i vitamina D čije niske vrijednosti uslovlajvaju sniženu apsorpciju ovog minerala.

Glavna indikacija za određivanje je pojava simptoma deficita (proksimalna mišićna slabost, perzistirajući mišićnoskeletni bol…), zatim hipokalcemija, porast vrijednosti PTH nepoznatog uzroka i u cilju monitoringa pacijenata na terapiji visokim dozama.

Pored osteoporoze, istraživanja sprovedena u zadnjih 15 godina ukazuju i na pozitivan efekat adekvatne saplementacije vitaminom D u prevenciji kolorektalnog i karcinoma prostate, diabetes tip I i II, intolerancije na glukozu, hipertenzije, multiple skleroze, različitih autoimunih bolesti i brojnih drugih poremećaja.

U posljednje dvije decenije ispituje se cijeli niz markera koštanog turnover u cilju procjene osteoporoze i drugih bolesti metabolizma kostiju. Koštano tkivo je visokodiferentovano tkivo uz dinamičnost koja se ogleda u stalnom procesu remodeiranja zasnovanom na koštanoj resorpciji i formiranju. U osteoporozi povišeno je remodeliranje kosti uz dominaciju koštane resorpcije tj. postoji nejednakost u količini novoformirane i resorbovane kosti. Biohemijski markeri remodeliranja koštanog tkiva obuhvataju markere formiranja i markere resorpcije kostiju (Tabela 2).

8

Marker Markeri formiranja kostiju Osteokalcin Nedovoljnokarboksilisani Ukupni Intaktni N-mid fragment ostekalcina* Koštana alkalna fosfataza** Tip I kolagen propeptidi Prokolagen tip I N propeptid ** Monomer prokolagen tip I N propeptida Inatktni prokolagen tip I N propeptida Ukupni prokolagen tip I N propeptid Prokolagen tip I C propeptid Markeri resorpcije kostiju Piridinolin Deoksipiridinolin Tip I kolagen tjelopeptidi N-terminalni crosslinked telopeptid tip I kolagen ** C-terminalni crosslinked telopeptid tip I kolagen* ** C-terminalni crosslinked telopeptid tip I kolagen generisan od strane matriks metaloproteaza Tartarat rezistentna kisjela fosfataza

Skraćenica OC OC ukupni OC OC (1-49) OC (1-43) košALP PINP mon PINP

Biološki materijal

Serum Serum Serum Serum Serum Serum Serum Serum

intakt PINP ukupni PINP PICP

Serum

PID DPD

Urin Urin/Serum

NTX-I

Urin/Serum

CTX-I

Urin/Serum

CTX-MMP

Serum

TrACP

Serum

Serum Serum

*Markeri dostupni u laboratorijama u Crnoj Gori; **Markeri koji se najčešće određuju

Još uvijek nisu uvršteni u zvanične vodiče za osteoporozu jer nedostaju podaci iz prospektivnih populacionih studija. Od značaja su u identifikaciji pacijenata sa visokim rizikom za frakture. Pouzdano je utvrđena relevantnost određivanja u monitoringu terapije, preporučuje se mjerenje jednog markera prije i 3-6 mjeseci nakon otpočinjanja sa liječenjem, jer promjene u vrijednostima bolje objašnjavaju smanjenje rizika od fraktura u odnosu na BMD promjene koje su uočljive tek nakon 12-24 mjeseca.

Očekuju nas dalja istraživanja o njihovom značaju u predikciji brzine gubitka koštane mase, identifikaciji sekundarne osteoporoze i poboljšanju komplijanse.

S obzirom na porast broja oboljelih od osteoporoze i primjene novih antiresorptivnih ljekova, Međunarodna fondacija za osteoporozu (objavila je prporuke o vrsti markera koju treba koristiti - marker formiranja: kod nas dostupan osteokalcin u serumu; marker razgradnje kostiju: kod nas dostupan beta cross laps u serumu, broju markera koje treba mjeriti - jedan formiranja i jedan razgradnje, pri čemu prednost imaju oni koji se mjere u serumu) i svođenju uticaja preanalitičkih faktora na minimum.

Kako vrijeme sakupljanja uzorka, kao i razmak u odnosu na zadnji obrok bitno utiču na dobijene vrijednosti, neophodno je standardizovati protokol uzorkovanja tj. krv treba uzeti na tašte prije 9 sati, a ukoliko se kao uzorak koristi urin preporučuje se prvi ili drugi jutarnji uzorak. Pored cirkardijalnog ritma pri interpretaciji rezultata moraju se uzeti u obzir i drugi faktori kao što su: starost, pol, menopauza, funkcija jetre i brzina glomerularne filtracije.

Laboratorijski markeri metabolizma kostiju: ukupni i jonizovani kalcijum, neorganskog fosfor, PTH, vitamin D, osteokalcin i beta cross laps.

#JaSam_JaMogu

NACIONALNA KAMPANJA ZA BORBU PROTIV KARCINOMA Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv raka kroz kampanju #JaSam_JaMogu pokrenutu od strane studenata medicine MoMSIC, Kliničkog Centra Crne Gore i Medicinskog fakulteta u Podgorici a podržanu od strane kompanije Hoffmann La Roche, ove godine proširena je na cijeli februar. Cilj kampanje bio je da se preduzmu efikasnije mjere u borbi protiv raka kroz podizanje svijesti o malignim oboljenjima, promociju mogućih načina spriječavanja pojave, ranog dijagnostikovanja i liječenja, te povećanje kvaliteta života oboljelih.

U svijetu svake godine od raka umre 9.6 miliona ljudi.

70% smrtnosti od karcinoma javlja se u nisko i srednje razvijenim zemljama. Kod najmanje trećine karcinoma možemo djelovati preventivno. Do 3.7 miliona života može biti spašeno svake godine implementacijom i realizacijom programa prevencije, ranim otkrivanje kao i pravovremenim i kvalitetnim liječenjem.

U Crnoj Gori je prema podacima GLOBOCAN-a u 2018. godini registrovano 2366 novooboljelih od malignih solidnih tumora. Programi za prevenciju malignih bolesti koji se obavljaju u Crnoj Gori su:

t 4LSJOJOH SBLB EFCFMPH DSJKFWB [BQPʊFU HPEJOF

t 4LSJOJOH SBLB EPKLF [BQPʊFU HPEJOF

t 4LSJOJOH SBLB HSMJʉB NBUFSJDF [BQPʊFU HPEJOF Prema riječima direktorice Instituta za onkologiju i radioterapiju dr Sanje Lekić, - Maligne bolesti su druge po učestalosti i smrtnosti u svijetu, zajedno možemo raditi da se to promijeni.

- Odazivajmo se skrining programima i preventivnim pregledima, usvojimo zdrave stilove života i utičimo na faktore rizika. U doba COVID-19 pandemije, Institut za onkologiju ima još veću odgovornost i sprovodi sve mjere predostrožnosti kako bi zaštitili pacijente i zaposlene - rekla je dr Lekić.

Dr Nevenka Lukovac Janjić ističe da je karcinom grlića materice četvrti po učestalosti u populaciji žena u Crnoj Gori.

10

Ako se bolest otkrije u ranoj fazi, tada bolesnice mogu biti izliječene minimalnom hirurškom intervencijom i odlaskom kući istog dana. Odmakle faze bolesti podrazumijevaju dugotrajno liječenje i često ne garant da ćete biti izliječene. Moj Savjet svim ženama je: redovno posjećujte svog izabranog ginekologa, ne samo onda kad ste trudne i kad vi mislite da treba. Na taj način će bolest koja se javi biti otkrivena u ranoj fazi i dozvoliti izlečenje.

Institut za onkologiju i radioterapiju u sklopu Kliničkog centra Crne Gore je centralna ustanova za pružanje usluga sveobuhvatnog specifičnog onkološkog liječenja u Crnoj Gori. Pristup radu na Klinici je multidisciplinaran. Multidisciplinarni tim čine medikalni onkolozi, radijacioni onkolozi, specijalisti nuklearne medicine, psiholozi i fizičari. U terapiji i zdravstvenoj njezi pacijenata učestvuju medicinske sestre i tehničari. Najčešće dijagnostikovane vrste malignih oboljenja kod žena u Crnoj Gori su karcinom dojke, pluća, debelog crijeva, grlića materice i tijela materice, dok su kod muškaraca najčešći maligni tumori: karcinom pluća, prostate, debelog crijeva i grkljana. Prevencija i rana dijagnostika predstavljaju najvažniji korak u borbi protiv malignih bolesti. U slučaju novonastalog simptoma bitno je odmah se obratiti ljekaru.

- Na trgu Nezavisnosti je oformljena vrpca kao prepoznatljivi simbol borbe protiv karcinoma napravljen je od ujedinjenih studenata, čime su pokazali kako samo zajedničkim snagama možemo izaći kao pobjednici. U sklopu performansa, pušteno je na stotine balona, čime je simbolično poslata poruka podrške svim građanima naše zemlje koji se liječe od ove opake bolesti.

Ovakve kampanje služe kao podsticaj na prevenciju, da povećamo svijest o značaju pregleda, da naglasimo zdrave stilove života. U ovoj borbi niste sami, da zajedno stvaramo budućnost. Čovjeku djeluje da jedan dan ne pravi razliku, ali djeci sa malignitetom

i njihovim roditeljima jedan dan može značiti čitav život. Dan u kom je neko odlučio da obrati pažnju. Dan u kome je neko odlučio da pomogne. Dan u kome je jednom društvu baš ova tema postala prioritet. Samo zajedno možemo ovu opaku imenicu udaljiti od dječijeg imena! Neka to ne bude samo jedan dan! Ja sam, ja mogu! - napisali su na Facebook profilu MoMSIC Montenegro organizacije.

23. februara održano je online predavanje na temu psihološko savjetovanje osoba oboljelih od karcinoma, na kom su govorili psiholozi sa Instituta za onkologiju i radioterapiju Damir Murić i Milena Raspopović, a akcija je realizovana u saradnji sa NVO Veritas.

11

Međunarodni dan djece oboljele od kancera – 15. februar Obilježavanjem ovog dana potvrđujemo da smo svjesni neophodnosti da svako dijete, bilo gdje na svijetu, ima pravo na pravovremenu dijagnozu i terapiju, aktuelne terapijske protokole i zaslužuje najbolju njegu i podršku na putu do ozdravljenja.

Zbog toga se svakoga dana, u svim dijelovima svijeta broj pobjednika povećava.

Rani znaci upozorenja

t #MKFEJMP NPESJDF J LSWBSFOKF

t Čvorići ili otekline, posebno bezbolni i bez prateće QPWJÝFOF UFNQFSBUVSF JMJ [OBLPWB JOGFLDJKF

t /FPCKBÝOKJW HVCJUBL UFäJOF HSP[OJDB EVHPUSBKOJ LBÝBMK i kratak dah, noćno znojenje.

t 1SPNKFOF V QSFEKFMV PʊJKV CJKFMB [KFOJDB OPWB SB[SPLPTU TMBCPTU WJEB NPESJDF JMJ PUPL PLP PʊJKV

t 0UFLMJOF V QSFEKFMV TUPNBLB

t Glavobolja, posebno ako je neuobičajeno duga i jaka praćena povraćanjem.

t #PMPWJ V LPTUJNB JMJ VEPWJNB PUFLMJOF OBTUBMF CF[ udaSDB JMJ [OBLPWB JOGFLDJKF

12

pomoć!

Ako se nešto od ovoga događa, ne oklijevajte, potražite

4B TWBLJN EKFUFUPN LPKF J[HVCJ CJULV TB LBODFSPN PEMB[J u nepovrat i jedan dio budućnosti. ɇBL J [B EKFDV LPKB QSFäJWF LBODFS CPSCB KF SJKFULP [B WSÝFOB 1SFLP QSFäJWKFMJI JNB LBTOF QPTMKFEJDF MJKFʊFOKB V WJEV ISPOJʊOJI CPMFTUJ QMVʉB TSDB KFUSF J DSJKFWB OJTLPH SBTUB prevremenog puberteta, infertiliteta, smanjene gustine kostiju, PTMBCMKFOF GVOLDJKF ÝUJUOF äMJKF[EF TOJäFOJI LPHOJUJWOJI GVOLDJKB QPUFÝLPʉB V VʊFOKV J TPDJKBMOPK BEBQUBDJKJ J OF UBLP SJKFULP TF LVOEBSOJI NBMJHOJUFUB .OPHJ PE OKJI TF V BEPMFTDFOUOPK EPCJ suočavaju sa depresijom i anksioznošću.

6 PLWJSV LBNQBOKF (MBWOJ HSBE 1PEHPSJDB *OTUJUVU [B KBWOP [ESBWMKF $SOF (PSF J %OFWOJ DFOUBS $FUJOKF QSJESVäJMJ TV TF BLDJKJ J UBLP TWPKF [HSBEF PEOPTOP NPTU .JMFOJKVN GFCSVBSB osvijetili žutom bojom. - Ovi mali heroji se suočavaju sa bolnim izazovima i poteškoćama koje bolest nosi, a to im pomaže da budu TOBäOJKJ #VEJNP JN QPESÝLB h CJMB KF KFEOB PE QPSVLB

Pantelić Verica

Mjesto radioterapije u liječenju pacijenata oboljelih od onkoloških bolesti

Dr Gordana Ristić Bašović Načelnik Centra za radioterapiju Institut za onkologiju, Klinički centar Crne Gore

Prema posljednjim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne agencije za istraživanje raka, oboljevanje od malignih bolesti u svijetu bilježi stalni rast. Tokom života jedan od pet muškaraca i jedna od šest žena će oboljeti od raka, a jedan od osam muškaraca i jedna od jedanaest žena će, nažalost, umrijeti od nekog oblika maligne bolesti.

Povećano opterećenje rakom je posljedica nekoliko faktora, od koji su najznačajniji ukupan porast stanovništva i produženo očekivano trajanje života, ali i promjena učestalosti određenih faktora rizika povezanih sa socijalnim i ekonomskim razvojem.

Crna Gora spada u zemlje sa srednjim rizikom za oboljevanje, ali još uvijek visokim rizikom umiranja od malignih bolesti.

Iz prakse, svjedoci smo sve većeg broja oboljelih, pomjeranja granice oboljevanja prema mlađoj životnoj dobi, ali i činjenice da su maligne bolesti postale hronične bolesti sa dugotrajnom, uspješnom kontrolom, jer ranim otkrivanjem, adekvatnim liječenjem i rehabilitacijom oboljeli od malignih bolesti mogu dugo i kvalitetno da žive.

Radioterapija je jedan od modaliteta liječenja u onkologiji, gdje se zračenje koristi kao lijek, koga pomoću savremenih radioterapijskih aparata i odgovarajućih tehnika zračenja, precizno doziramo i usmjeravamo na "ciljni volumen"- volumen tkiva u kome se nalaze tumorske ćelije, sa ciljem da se

one trajno unište.

Za uništenje malignih ćelija koristi se fotonsko zračenje ili prodorne čestice elektroni, protoni i teški joni. U kontaktu sa tkivom dolazi do interakcije materije i jonizujućih zraka, koji direktnom ili indirektnom jonizacijom (pretvaranjem atoma u jone) dovode do oštećenja genetskog materijala ćelije (DNA molekul), čime se onemogućava dalji rast tumorske ćelije i dolazi do odumiranja, odnosno "smrti ćelije" i nemogućnosti njihove obnove (repopulacije). Međutim, kako se u radioterapiji upotrebljavaju visoke doze zračenja za uništenje tumorskih ćelija, rizik uništenja okolnog zdravog tkiva je uvijek prisutan i realan. Ipak, postoji razlika u reagovanju zdrave ćelije na zračenje u odnosu na malignu ćeliju: zdrava ćelija ima mogućnost brzog oporavka, a da bi se omogućio oporavak zdrave ćelije doza zračenja se dijeli na manji broj dnevnih doza, frakcija, uz kratkotrajnu pauzu zračenje pet dana u nedjelji uz vikend pauzu.

Zračna terapija se može sprovoditi samostalno ili u kombinaciji sa drugim vidovima liječenja, hirurgijom i sistemskom terapijom. U odnosu na hirurško liječenje može biti preoperativna i postoperativna, a u odnosu na sistemsku terapiju (hemioterapija, biološka - ciljana terapija, imunoterapija) sekvencionalna (najčešće nakon primjene sistemske terapije) ili konkomitantna (istovremeno sa primjenom sistemske terapije). U savremenoj onkologiji zračna terapija je zastupljena negdje kod 70% onkoloških

13

pacijenata.

Radioterapija, takođe, može biti radikalna i palijativna.

Radikalna ili kurabilna se sprovodi s ciljem da se radiobiološkim djelovanjem jonizacionog zračenja ostvari maksimalni terapijski efekat (lokalna/lokoregionalna kontrola bolesti) uz minimum komplikacija, dok se palijativna radioterapija sprovodi kod uznapredovalih stadijuma bolesti, u cilju olakšanja tegoba bolesniku (smanjenje bolova, zaustavljanje krvarenje, olakšanja disanja).

Prema načinu sprovođenja, zračna terapija se dijeli na:

t spoljašnje zračenje tzv. transkutana zračna terapija gdje se izvor zračenja nalazi izvan tijela bolesnika, a kao izvori zračenja uglavnom koriste uređaji koji se nazivaju linearni akceleratori, u kojima se proizvode fotoni i elektroni visokih energija, koji se, potom, u vidu snopa usmjeravaju prema tijelu i ciljanom volumenu u određenoj, zadatoj dozi;

t unutrašnje zračenje tzv. brahiterapija - gdje se izvor zračenja stavlja u bolesnika, bilo u tjelesne šupljine ili direktno u tumor, a kao izvor zračenja koriste se umeci u obliku žica, kuglica, igala, balona sa radioaktivnim izotopima npr. joda, iridijuma, cezijuma, kao izvorima gama zraka.

Radioterapija je tehnološko–tehnički najkompleksnija i od tehnologije najviše zavisna medicinska disciplina!

Veliki iskorak u razvoju radioterapije desio se 80 i 90-tih godina XX vijeka, kada se razvojem novih slikovnih (imaging) metoda, prije svega uvođenjem kompjuterizovane tomografije (CT) za simulaciju i uvođenjem složenih kompjuterskih sistema za planiranje zračne terapije, razvila 3D konformalna radioterapija, čime su se uspostavili temelji savremene radioterapije. Preciznost u određivanju volumena zračenja omogućile su i savremene dijagnostičke metode, čije se slike mogu fuzionisati sa slikama na CT simulatoru (MR, PET-CT).

Osnovni cilj savremene radioterapije je preciznost, što podrazumjeva modeliranje (oblikovanje) primjenjene doze prema obliku tumora, čime se nastoji da što manje okolnog zdravog tkiva primi dozu zračenja koja bi mogla da dovede do pojave terapijskih komplikacija.

Slika 1. Prikaz distribucije doze kod liječenja karcinoma prostate geometrijskim poljima i veliki volumen okolnog zdravog tkiva koje se nalazi u zračnom polju, 3DCRT – prikazuje distribuciju

14

doze primjenom konformalne trodimenzionalne zračne terapije kod zračenja karcinoma prostate, gdje se primjenom različitih (6 komplementarnih polja) oblik distribucije prilagodjava obliku mete, odnosno, prostate, a okolna tkiva i dalje primaju određenu značajnu dozu zračenja (prelaz od žute do zelene boje). Na IMRT i Rapid Arc slikama vidimo distribuciju doze primjenom savremenih tehnika zračenja, gdje je oblik polja maksimalno prilagodjen obliku mete, odnosno, prostate i smanjeno zahvatanje okolnih zdravih struktura (mali volumen tkiva - zelena boja i veći volumen prima malu dozu zračenja - plava boja).

Slika 2. Na lijevoj slici vidi se volumen mete - solitarne metastaze u moždanom parenhimu koja će se zračiti primjenom stereotaksične radioterapije. Desno je prikazana pozicija pacijenta na radioterapijskom stolu i rotacija glave mašine-gentrija kojom se usmjeravaju zraci na obilježenu metu-metastazu.

Danas, prateći tehnološko-tehnički razvoj, konstruisani su linearni akceleratori i složeni softverski sistemi koji omogućavaju primjenu adaptivne, slikom vođene radioterapije (IGRT), gdje se u toku samog tretmana (svakodnevno) prati pozicija tumora tj. mete i promjena pozicije koja može biti uslovljena kako promjenom položaja tijela na terapijskom stolu, tako i fiziološkim kretanjem organa ili samim smanjenjem tumora.

Koristeći slikom vođeno zračenje usavršene su i tehnike radioterapije, te se kao standard u svim savremenim radioterapijskim centrima danas koriste: intezitetom modulisana radioterapija (IMRT), zapreminski modulisana adaptivna terapija (VMAT), stereotaksična radiohirurgija/radioterapija. Sve pomenute tehnike zračenja zahtijevaju milimetarske preciznosti u isporuci planirane doze zračenja, a pojedine omogućavaju da se u jednoj i više manjih frakcija isporuči visoka doza zračenja - stereotaksične tehnike zračenja. Takođe, razvoj 4D CT simulacije i tehnike kontrolisanog disanja, uz odgovarajuću opremu za imobilizaciju pacijenta na terapijskom stolu, omogućavaju precizno zračenje tumora u organima koji se kreću u odnosu na disanje (pluća, jetra, dojke), prateći metu u toku isporuke, u zavisnosti od faze disanja.

Osim u uništenju primarnog tumora, savremene tehnike zračenja značajne su i u liječenju metastaza kod tzv. oligometastatskih bolesti. Oligometastatska bolest definiše se kao maligna bolest sa kontrolisanim primarnim tumorom i ograničenim brojem metastaza odgovarajućeg volumena u manjem broju organa.

Primjena savremenih tehnika zračenja omogućava uništenje metastatskih promjena i dovodi do produženja ukupnog vremena preživljavanja.

U Crnoj Gori, u okviru Centra za radioterapiju postoje Odjeljenje za transkutanu zračnu terapiju i Odjeljenje za brahiterapiju. Odjeljenje brahiterapije raspolaže aparatom za unutrašnje zračenje firme Varian, sa iridijumom kao radioaktivnim izvorom i na ovom Odjeljenju se tretiraju oboljeli od tumora ginekološke regije.

Odjeljenje transkutane zračne terapije opremljeno je:

t TMBKTOJN $5 TJNVMBUPSPN 4JFNFOT OB LPNF TF WSÝJ $5 TOJNBOKF CPMFTOJLB V UBʊOP PESFÿFOPK QP[JDJKJ V[ QPNPʉ PQSFNF [B JNPCJMJ[BDJKV VQSBWP LBLP ʉF TF [SBʊJUJ OB MJOFBSOPN BLDFMFSBUPSV J OB LPNF TF WSÝJ SFLPOTUSVLDJKB TMJLB

t 4JTUFN [B QMBOJSBOKF SBEJPUFSBQJKF &DMJQTF WSMP NPʉBO LPNQKVUFSTLJ TPęWFS OB LPKJ TF TB $5 TJNVMBUPSB FTLQPSUVKV $5 TOJNDJ OB LPKJNB [BUJN MKFLBS TQFDJKBMJTUB WSÝJ EFMJOFBDJKV PESFÿFOJI WPMVNFOB UVNPS SFHJPOBMOJ MJNGOJ ʊWPSPWJ J SJ[JʊOJ PSHBOJ B NFEJDJOTLJ ĕ[JʊBS OB PTOPWV JOTUSVLDJKF MKFLBSB WSÝJ BSBOäNBO [SBʊOJI TOPQPWB TUSPHP QPÝUVKVʉJ PEHPWBSBKVʉB PHSBOJʊFOKB

t *OGPSNBDJPOP WFSJĕLBDJPOJ TJTUFN ARIA o TMPäFOJ TPę WFS LPKJN KF DJKFMJ SBEJPUFSBQJKTLJ TJTUFN QPWF[BO V KFEOP [BUWPSFOP LPMP o LPKJN LSVäF JOGPSNBDJKF P QBDJKFOUV QMBO [SBʊFOKB QBDJKFOUB TB TJTUFNB [B QMBOJSBOKF V[ QPNPʉ LPHB TF WSÝJ [SBʊFOKF QBDJKFOUB J WFSJĕLBDJKB QMBOB QBDJKFOUB OB BQBSBUV [B [SBʊFOKF

t 7JTPLPFOFSHFUTLJ MJOFSBOJ BLDFMFSBUPS 0ODPS 4JFNFOT TUBSJKF QSPJ[WPEOKF OB LPNF TF WSÝJ GPUPOTLP J FMFLUSPOTLP [SBʊFOKF SB[MJʊJUJI FOFSHJKB LPOWFODJPOBMOPN LPOGPSNBMOPN % UFIOJLPN [SBʊOF UFSBQJKF LBP J UFIOJLPN WJSUVFMOF TJNVMBDJKF [B QBMJKBUJWOJ [SBʊOJ USFUNBO LPKJ KF V VQPUSFCJ PE KVMB HPEJOF

t 7JTPLPFOFSHFUTLJ TBWSFNFOJ MJOFBSOJ BLDFMFSBUPS QPT MKFEOKB HFOFSBDJKB QSPJ[WPEOKF 5SVF#FBN ĕSNF 7BSJBO OB LPNF TF J[WPEJ GPUPOTLP J FMFLUSPOTLP [SBʊFOKF TB SB[MJʊJUJN FOFSHJKBNB OB LPNF WJÝJ SBEJPMPÝLJ UFIOJʊBSJ TQSPWPEF WFSJĕLBDJKV QMBOB UF TBN [SBʊOJ USFUNBO QBDJKFOUB V[ TBSBEOKV TB MKFLBSFN TQFDJKBMJTUPN J UP TWJN TBWSFNFOJN LPOGPSNBMOJN UFIOJLBNB [SBʊFOKB *.35 7."5 434 4#35 UF 2" FOHM RVBMJUZ BTTVSBODF LPOUSPMB LWB MJUFUB QSPDFEVSF LPKF TQSPWPEF NFEJDJOTLJ ĕ[JʊBSJ B LPKJ KF QVÝUFO V LMJOJʊLV VQPUSFCV V EFDFNCSV HPEJOF

t 4BWSFNFOJ MJOFBSOJ BLDFMFSBUPS )BMDZJPO ĕSNF 7BSJBO

OB LPNF UBLPÿF J[WPEF TBWSFNFOF UFIOJLF [SBʊOF UFSBQJKF TB KFEOPN FOFSHJKPN GPUPOTLPH [SBʊFOKB B ʊJKB KF QSFEOPTU CS[B JTQPSVLB EP[F UBLP EB TBNB [SBʊOB UFSBQJKB OB EOFWOPN OJWPV USBKF NJOVUB J WFʉB LPNGPSOPTU [B QBDJKFOUB T PC[JSPN OB LPOTUSVLDJKV HMBWF BQBSBUB [B [SBʊFOKF HFOUSJKB LPKB OF LSVäJ PLP QBDJKFOUB WFʉ KF OBMJL OB LMBTJʊOF TLFOFSF

,VQPWJOPN QSWPH TBWSFNFOPH MJOFBSOPH BLDFMFSBUPSB V[ FEVLBDJKV LBESPWB V KVOV HPEJOF V $SOPK (PSJ [BQPʊFUB KF QSJNKFOB *.35 7."5 UFIOJLF [SBʊFOKB B V KVMV JTUF HPEJOF J QSJNKFOB TUSFSFPUBLTJʊOF [SBʊOF UFSBQJKF PHSBOJʊFOPH CSPKB NF UBTUB[B %BOBT V $FOUSV [B SBEJPUFSBQJKV WJÝF PE QBDJKFOBUB LPKJ TV OB SBEJLBMOPN [SBʊOPN USFUNBOV [SBʊF TF OFLPN PE TBWSF NFOJI UFIOJLB SBEJPUFSBQJKF 4NBUSB TF EB TV USJ MJOFBSOB BLDFMFSBUPSB EPWPMKOB EB TWP KJN LBQBDJUFUPN MJKFʊFOKB [BEPWPMKF QPUSFCF [B [SBʊFOKFN TWJI OPWJI POLPMPÝLJI CPMFTOJLB V[JNBKVʉJ V PC[JS EB TF HPEJÝOKF SBEJPUFSBQJKPN MJKFʊJ PLP IJMKBEV QBDJKFOBUB V $SOPK (PSJ

6WPÿFOKFN EWB TBWSFNFOB MJOFBSOB BLDFMFSBUPSB QPTUJH OVUJ TV TMKFEFʉJ DJMKFWJ

QPCPMKÝBO LWBMJUFU [SBʊOF UFSBQJKF PCPMKFMJI PE NBMJHOJI CPMFTUJ V $SOPK (PSJ

QPCPMKÝBOKF V PSHBOJ[BDJKJ TBNPH QSPDFTB SBEB J QPWF ʉBOKF TBNPH LWBMJUFUB SBEB VWPÿFOKFN POLPMPÝLPH JOGPSNBDJPOPH TJTUFNB

TNBOKJMB TF QPUSFCB EB TF POLPMPÝLJ QBDJKFOUJ SBEJ [SBʊ OF UFSBQJKF VQVʉVKV V JOPTUSBOF DFOUSF

,BP ÝUP KF PTOPWOB EPLUSJOB POLPMPHJKF NVMUJEJTDJQMJOBS OJ QSJTUVQ PTOPW SBEJPUFSBQJKF KF UJNTLJ SBE MKFLBSB TQFDJKBMJTUB J TVCTQFDJKBMJTUB SBEJKBDJPOF POLPMPHJKF NFEJDJOTLJI ĕ[JʊBSB J SBEJPMPÝLJI UFIOJʊBSB

4MJLB %JP SBEJKBDJPOJI POLPMPHB NFEJDJOTLJI ĕ[JʊBSB J TUSVLPWOJI SBEJPMPÝLJI UFIOJʊBSB $FOUSB [B SBEJPUFSBQJKV $SOF (PSF

15

Žene u prosjeku čuvaju tajnu samo 48 sati.

Čak polovina blizanaca razvije svoj jezik, razumljiv samo njima, i to najčešće u drugoj godini. Kvare govor i modifikuju ga ali se savršeno razumiju.

Istraživanja su pokazala da su osobe koje govore sebi i ohrabruju se ispred ogledala mentalno jače.

Čitanje poezije, prvenstveno epskih pjesama u desetercu, doprinosi ravnomjernijem radu srca i može da se primijeni kao vid liječenja srčanih oboljenja pokazalo je naučno istraživanje koje su u više bolnica sproveli psiholozi iz Švajcarske, Austrije i Njemačke.

U komunikaciji sa drugim osobama, 70% uticaja ima naša gestikulacija tijela, 23% ton kojim izgovaramo riječi i samo 7% same riječi.

Svaka cigareta smanjuje život za 11 minuta, procjenjuju naučnici.

Kada se sabere vrijeme, muškarac izgubi godinu dana gledajući druge žene.

16

U razvijenim zemljama godišnje se baci 30% proizvedene hrane.

Društvene mreže izazivaju anksioznost i depresiju a svjetlost ekrana smanjuje lučenje melatonina i remeti san.

Rane koje zadobijamo tokom dana zarastaju 60% brže nego one koje nastaju noću.

Naučnici su ustanovili da ženske grudi brže stare nego ostatak tijela.

Konzumiranjem zelenog čaja može se poboljšati pamćenje, usljed čega mozak može usvojiti više informacija odjednom.

Žene su u stanju da tačno odrede miris. Bolje indentifikuju citruse, vanilu, cimet ili miris kafe od muškaraca.

Preljuba je bila nelegalna u čak 18 država SAD sve do 2013. godine. Cilj je bio da se zaštiti brak kao institucija.

17

Trening „Edukacija novinara povodom predstojeće COVID-19 imunizacije” realizovan u Budvi

SAOPŠTAVANJEM PROVJERENIH, POTPUNIH I ISTINITIH INFORMACIJA DO OPTIMALNE INFORMISANOSTI U Budvi je 5-7. februara realizovan edukativni trening namijenjen novinarima. Povod je predstavljala predstojeća imunizacija protiv COVID-19. U ime organizatora, Instituta za javno zdravlje, u radu seminara učestvovali su dr Igor Galić, prof. dr Dragan Laušević, dr Senad Begić i Nemanja Boljević. Stručna predavanja održale su i mr sci. Željka Bešović i mr sci. Maja Stanković, sa Instituta za ljekove i medicinska sredstva. Za praktični dio treninga bili su zaduženi komunikolozi dr Aleksandar Obradović, Miodrag Strugar i Radoje Cerović. Projekat je ostvaren uz podršku UNICEF-a i Britanske ambasade u Podgorici.

Intenzivirana kampanja prema javnosti Ističući da je uloga novinara u saopštavanju provjerenih, potpunih i istinitih informacija o koronavirusu i imunizaciji nemjerljiva i nezamjenjiva, dr Senad Begić, sa Instituta za javno zdravlje, objasnio je i da zvaničnu politiku ove ustanove čine apsolutna transparentnost i saradnja sa medijima i svim članovima društva. ‒ Za razliku od mnogih zemalja, kod nas je, zbog razvijene saradnje i prijateljskog odnosa između novinara i Instituta za javno zdravlje, prevenirana pandemija pogrešnih i netačnih informacija. Naši novinari se nisu bavili ekskluzivitetom, nego upravo problemima koji su postavljeni pred našu populaciju, na čemu smo im zahvalni i to je pravac u kojem treba da se razvija nezavisno novinarstvo ‒ naveo je dr Begić.

Govoreći o odzivu na imunizaciju, u okviru konferencijskog dijela treninga objašnjeno je da trenutna istraživanja pokazuju da je interesovanje u konstantnom porastu: sa 41% sada iznosi više od 50 % u opštoj populaciji. Najbolji stav evidentan je kod hronično oboljelih i starijih osoba. Intenzivna kampanja prema javnosti prvenstveno se usmjerava na uticaj ljekara u primarnoj zdravstvenoj njezi. Postepenim tempom se ide i sa edukacijom i sprovođenjem vakcinacije. Projektovana količina vakcina koje će biti upotrebljene do kraja 2021. je 20%. Obrazlažući stanje u ovom domenu prof. dr Dragan Laušević naveo je da su kandidati za vakcinaciju prvenstveno oko 1.200 lica u domovima za stare, 600-700 članova osoblja u tim ustanovama, 7.000-8.000

18

članova medicinskog osoblja u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama, oko 20.000 starijih oko 80 godina itd. U početku će to biti vakcinacija po domovima zdravlja.

- Onog trenutka kad dobijemo veću količinu vakcina, to će moći da se obavlja u velikim sportskim halama.

Morali bi da postignemo oko 80% kolektivnog imuniteta da bi došlo do relaksacije situacije. Ako bismo uspjeli da vakcinišemo 40-ak posto populacije, sa prethodnih 20%, pod uslovom da im traje imunitet 6 i više mjeseci, mi bismo značajno usporili širenje infekcije - kaže prof. Laušević.

30-40% ukupnog broja stanovnika, ili otprilike 330.000350.000, očekivana je realna cifra vakcinisanih. U vezi s aktuelnim mjerama, prof. Laušević navodi da bi trebalo sprovoditi mnogo rigorozniju zaštitu, u smislu kažnjavanja prekršilaca. ‒ Da bi se sredilo stanje moralo bi najmanje 8 sedmica da se zatvori cijeli sistem ‒ kaže on. To će, po procjeni prof. Lauševića, vrlo vjerovatno morati da se uradi prije ili kasnije. Insistiranje na sprovođenju mjera zaštite zdravlja doprinijeće stvaranju blaže kliničke slike u slučaju zaraze. Šta znamo o koronavirusima?

Generalni osvrt na epidemiološka dešavanja i znanja o koronavirusima, uz prikaz dosadašnjih epidemioloških mjera i moguće izlazne strategije učesnicima treninga prezentovao je dr Senad Begić. Značajan aspekt njegovog edukativnog djelovanja činila je i prezentacija stavova Nacionalne strategije uvođenja, distribucije i primjene COVID-19 vakcina.

Iako koronavirusi nijesu otkriveni s pojavom pandemije 2019, pitanju je, po riječima dr Begića, veliki klinički izazov jer se stručna populacija nikada do sada nije suočila sa ovako komplikovanom situacijom koja se mijenja iz trena u tren: počev od toga da je već sada u opticaju oko 280 vakcina kandidata koje se nalaze u nekoj fazi razvoja do najraznovrsnijih uslova održavanja

imunoloških sredstava, njihove tehnologije proizvodnje itd.

Detaljno opisujući istorijat koronavirusa, on je istakao da se radi o ekstremno pametnom virusu kod kog je od januara 2020. registrovano više od 4.000 različitih različitih mutacija. Za aktuelnu varijantu virusa otkrivenu decembra 2020. za sada je utvrđeno da ima sposobnost visoke zaraznosti.

Komentarišući smisao i efekte sprovođenja preduzetih epidemioloških mjera dr Begić je ocijenio da primarni princip distanca-ruke-maska i te kako ima efekta, te da bi trebalo insistirati na njegovom intenzivnom sprovođenju. Izlaz, po njemu, treba tražiti u individualnoj zaštiti, a to bi, svakako, značilo i efikasno sprovođenje imunizacije.

Kakav je nacionalni plan?

Institut za javno zdravlje decembra 2020. objavio je Nacionalnu strategiju za uvođenje, distribuciju i primjenu vakcine(a) protiv COVID-19. Ukazujući na razne aspekte ustanovljenja ovog značajnog dokumenta, dr Begić je pojasnio niz izvora na kojima je bazirana Strategija. Regulatorni okvir, formiranje koordinacije, finansijskih sredstava, definisanje ciljnih populacija, organizacija programa imunizacija, logističkog lanca, resursa, proces farmakovigilance, učinkovite komunikacije i angažovane zajednice, praćenje obuhvata i evaluacija uvođenja vakcina, predstavljaju ključne oblasti u kojima su se kretala interesovanja autora Nacionalne strategije.

Dokumentom se, pored ostalog, predviđa da prioritetne grupe za imunizaciju čine institucije sa smještajem za stare i institucije za lica sa teškim poremećajima u razvoju, kao i osoba koje tamo rade, zdravstveni radnici na prvoj liniji fronta i lica starija od 80 godina, a ponuđen je i kalendar imunizacije za trenutno dostupna imunološka sredstva. Šta je dostupno?

Na pitanje o tome koje su vakcine dostupne i koje su njihove karakteristike odgovor je na ovom prilikom dao prof. dr Dragan Laušević. Objašnjavajući raznovrsne tehnološke procese proizvodnje imunizacionih sredstava prof. Laušević je ukazao na činjenicu da se opseg dostupnih imunizacionih vakcinalnih sredstava kreće u rasponu od umrtvljenog virusa do infor-

macionog RNK/DNK odgovora. Ako se sagledaju izazovi kao npr. visoka senzitivnost vakcina na spoljašnje uslove, njihove specifičnosti, obilje transparentnih informacija o njihovim reakcijama, postaje jasnije u kakvom mnoštvu podataka i mogućnosti se svakodnevno kreće molekularna biologija i koliki to zapravo čini problem u vezi s proizvodnjom efikasnog imunizacionog sredstva koje bi imalo potencijal da riješi problem pandemije.

Ipak, jedno je zajedničko: poziv za upornije sprovođenje mjera epidemiološke zaštite. ‒ Ko namjerava da se vakciniše dvije-tri nedjelje prije toga striktno: maska-distanca i nema kontakata ‒ apelovao je ovom prilikom prof. Laušević.

Kvalitet vakcina prioritet Mr Maja Stanković, sa Instituta za ljekove i medicinska sredstva, navela je da je 4.2. predat zahtjev za registraciju AstraZenekine vakcine, ali to nužno ne znači da će ovo biti i prva vakcina u upotrebi. Farmakovigilanca je sistem u kom su predstavljeni osnovni principi lokalnog i globalnog nadzora nad neželjenim događajima nakon imunizacije, kao i bezbjednosni profil dostupnih vakcina. Godišnje u EU umre oko 200.000 ljudi zbog neželjenih posljedica ljekova. Mr Stanković je opisala proces praćenja bezbjednosti ljekova. Poseban problem u farmakovigilanci antikovid vakcina čini suočavanje s činjenicom da se radi o novim ljekovima: znak obrnutog crnog trougla upozorenje je zdravstvenim radnicima da što brže prijave svaku sumnju na moguću neželjenu reakciju. Planirano je i da se u relativno kratkom vremenu primijeni vakcinacija, pa to zahtijeva poseban oprez.

Neželjene reakcije mogu da prijave i pacijenti, direktno IJZ-u, ali je preporuka da to uvijek rade posredstvom svog izabranog ljekara. Po podacima koje je predstavila mr Stanković, od 2010. kod nas je dostupna elektronska evidencija neželjenih događaja u vezi s vakcinacijom i ljekovima. Za period od 2010. zdravstveni radnici su poslali oko 1.500 prijava. Prijavljeno je 180 sumnji na neželjene događaje nakon imunizacije. Najčešće su prijavljivane lokalne reakcije (otok, febrilnost, maksilofacijalni raš, bol na mjestu injekcije, zamor i sl.). Obično su to blage ili reakcije umjerenog intenziteta koje su prolazile u roku od nekoliko dana. U vezi s novom epidemiološkom situacijom najčešće se prijavljuju opšti poremećaji i reakcije na mjestu primjene vakcine: glavobolja, umor, otok i sl. Zahvaljujući pristupu globalnoj bazi moguće je sagledati detalje bukvalno svake prijave. Mr Stanković je ovom prilikom naglasila da je kvalitet vakcina bio prioritet u nabavci novih imunoloških sredstava.

19

- Prva dva mjeseca su indikativna nakon vakcinacije.

Tu je koncentrisano najviše neželjenih dejstava - kaže prof. Dragan Laušević. - Nema ni jednog do sada signala da se desilo bilo šta što bi odstupalo od klinički očekivanih odgovora. Vakcine su za sada jedina stvar koja pomaže da malo dahnemo - objasnio je on.

Postupak proizvodnje vakcina kondenzovan Mr Željka Bešović, sa Instituta za ljekove i medicinska sredstva, govorila je o razvoju i proizvodnji vakcina, odobrenim vakcinama i registraciji. Ona je objasnila da se radi o specifičnoj vrsti ljekova čiji je način proizvodnje drukčiji u odnosu na ostale.

Biološke ljekove uglavnom karakteriše kvalitet krajnjeg proizvoda.

Proces proizvodnje mogu da vrše samo sofisticirane kompanije, a radi se o najstrože kontrolisanoj grupi ljekova.

Prikazujući faze razvoja vakcina mr Bešović je navela da ispitivanja kliničkih manifestacija uključuju po 20.000-30.000 dobrovoljaca. Nekad je potrebno čak do 10 godina da se dobiju vakcine, a sada je ubrzani razvoj bio neophodan i obezbijeđen uz svestranu podršku svih ostalih učesnika mreže zdravstvene zaštite, država i međunarodnih fondova. Dolazilo je i do preklapanja faza proizvodnje kako bi se sam proces ubrzao.

Ključno je, kaže mr Bešović, da registrovane vakcine moraju biti bezbjedne. Podaci o kvalitetu i efikasnosti moraju biti dostupni javnosti. Svaka supstanca u vakcini mora biti kontrolisana i dokumentovana. Ukoliko je vakcina registrovana u EU, ista dokumentacija dostupna je i kod nas, a rok za dozvolu može biti skraćen.

Govoreći o procedurama registracije ona je navela da je uslovna dozvola vakcine procedura koja nije nova u procesu registracije. Ukoliko nedostaju neki podaci o djelovanju vakcine, proizvođač je dužan da nakon dozvole dostavi tražene rezultate studija u određenom vremenskom roku. Hitno odobrenje podrazumijeva određeni nivo dokumentacije, a po zakonskoj regulativi Institut može dati saglasnost za primjenu lijeka u slučaju epidemija ili sličnih stanja. Analizirajući pregled aktivnih komponenti vakcina kandidata mr Bešović je istakla da nijedna od faza u proizvodnji vakcina nije preskočena, te da je cijeli postupak samo kondenzovan.

Učinak info linije 1616 Dr Aleksandar Obradović, sa Instituta za javno zdravlje opisao je sistem funkcionisanja info linije 1616 u periodu od njenog ustanovljenja. Redizajn sajta IJZ-a, aktivacija društvenih mreža i jačanje neposredne i dvosmjerne komunikacije sa opštom populacijom, čine, kako je rekao, neophodni vid edukacije građana. U vezi sa SOS linijom za pozive iz cijele zemlje najbitnije su bile sinhronizacija i koordinacija. Trebalo je okupiti veliki broj operatera koji će moći da prime veliki broj poziva, te omogućiti da ljekari vrše efikasnu procjenu bitnosti poziva.

U kol-centru su bila angažovana po 2 epidemiologa za nezarazne bolesti i 5 specijalista socijalne medicine. Za prva 2 mjeseca dijagnostikovano je 2.288 osoba, a ostvareno je oko 30.000 poziva. Pozivane su samo anketirane osobe, a razgovor je trajao oko pola sata. Najveći procenat anketiranih bio je iz Podgorice, starosti 60 i više godina. Oko 40% testirano je nakon

20

inicijalnog kontakta sa kol-centrom.

Nakon uspostavljanja lokalne transmisije epidemiološka trijaža izgubila je smisao posredovanja, ali intenzitet broja poziva nije opao do danas. U ovom centru se obavi oko 480 poziva dnevno. Od juna osim info linije 1616 rađeni su kovid protokoli, a proširen je opseg rada kol-centra na razne medicinske oblasti.

Izražena je potreba za izradom protokola, jer se bez njih, po dr Obradoviću, sve svodi na improvizaciju. Trenutno se radi na razvoju aplikacije koja će dodatno olakšati posao. Posebno mjesto u sistemu zauzeli su studenti Medicinskog fakulteta.

Javnosti ponuditi jasnu, provjerenu informaciju Miodrag Strugar, edukator u okviru novinarske radionice, napravio je presjek situacije od 12-og marta. On je govorio o odnosu prema medijima, kao i radu na stvaranju imidža Instituta u tom odnosu prema medijima u kriznim situacijama. U skladu sa izazovima vremena, potrebno je javnosti ponuditi jasnu, provjerenu informaciju koju ona treba da prihvati s povjerenjem.

Akcenat je na istinitom, vjerodostojnom, sveobuhvatnom obavještavanju. Suština odnosa s javnošću je da su oni u 80% slučajeva planirani i najavljeni. Oni donose rezultate samo ako se temelje na djelima i riječima. ‒ Javnost ne samo da ima prava da zna, nego u kriznim situacijama mora da zna ‒ kaže Strugar.

Odnosi s javnošću moraju da budu od koristi u organizaciji i javnosti. Do opšte populacije se dolazi putem medija i zato su oni jako bitni. Govoreći o tehnologiji medija i profesionalnom odnosu prema novinarima, on je istakao da informacija, edukacija i motivacija predstavljaju ključne aspekte komunikacije.

Ključ novinskog uspjeha za svaku organizaciju je u novinarskim rukama, ali i u rukama te organizacije. Cilj javnog nastupa je da se iskreno, brzo i istinito prenese poruka publici.

Dobro razumjeti i interpretirati naučnu informaciju O kredibilitetu medicinskih informacija i sistemu naučnih časopisa novinarima je govorio Radoje Cerović. Ukazujući na ogroman disbalans između naučne informacije i određenog emocionalnog stava koji dominira sferom globalnih informacija, on je ocijenio da je sigurno da se radi o trendu koji se neće zaustaviti ovdje i sada. Potrebno je, kaže Cerović, dobro razumjeti i interpretirati naučnu informaciju. U moru informacija koje se danas pojavljuju stalni su sukobi naučne istine s etičkim, ideološkim i sličnim pravilima. Posebno mjesto zauzima medicinska nauka zbog kompleksnosti istraživanja i materije kojom se bavi.

Stoga se doktrinarni sistem objavljivanja informacija u načnim časopisima vrednuje kao mjerodavan i kao osnov za procjenu tačnosti.

Komunikacijski aspekt je jako važan. ‒ Ukoliko ispričate dobru priču i emocionalno pokrenete nekoga, iskoristili ste najmoćniji alat u komunikaciji ‒ kaže Cerović. Stoga su maksimalna predostrožnost i povezivanje s ljudima koji poznaju izvore jedini mogući put da se snađemo u ovakvim uslovima. Teorije zavjere dobijaju na snazi u vezi s tim što je veća neizvjesnost i strah od budućnosti. U pitanju je, po Ceroviću, tehnologija specijalnog informacionog rata iza koje stoji jasan ekonomski interes.

Anita Đurović

JE

ZIRA

N

DO

TAVN

O

JEDN

OS

O prednostima i manama raspoloživih vakcina protiv SARS COV-2 novinare je u Budvi edukovao prof. dr Dragan Laušević

OD UMRTVLJENOG VIRUSA DO INFORMACIJE Podsjetivši, pored ostalog, na uspjeh u sprječavanju i suzbijanju karcinoma jetre nastalog kao posljedica infekcije sa virusom hepatitisa B, prof. dr Dragan Laušević, sa Instituta za javno zdravlje, ukazao je na specifičnosti tehnologije koja se koristi u cilju stvaranja imuniteta (antitijela) na uzročnike virusnih infekcija.

Nije novost da se savremena vakcina protiv virusnog hepatitisa B zasniva na tehnologiji genetskog inženjeringa koja je odavno poznata tehnika u molekularnoj biologiji. S tim u vezi, prof. dr Laušević objasnio je da se danas, u 21-om vijeku, u naša tijela ne ubrizgavaju samo antigeni (mikroorganizmi ili njihovi dijelovi) već se našim ćelijama šalju vakcine u formi informacija na osnovu kojih naše tijelo proizvodi ciljani antigen(e) na koji(e) se stvaraju antitijela koja nam pomažu u borbi prilikom susreta sa stvarnim mikroorganizmom (u ovom slučaju virusom). To, dakle, predstavlja najnoviji tehnološki pristup u proizvodnji vakcina.

Kakvim vakcinama raspolažemo?

Trenutno, protiv SARS-CoV-2 raspolažemo sa inaktivisanim cjeloćelijskim vakcinama, virusnim vektorskim vakcinama i vakcinama zasnovanim na tehnologiji informacione RNK. Visoka osjetljivost na spoljašnje uslove predstavlja veliki logistički problem kod savremenih vakcina, naročito onih koje su bazirane na tehnologiji informacione RNK. On moraju da se čuvaju na izrazito niskim temeraturama, a od trenutka razmrzavanja mogu da se čuvaju na uobičajenoj temperaturi frižidera od 5 do 30 dana, dok pojedine moraju da se upotrebe u roku od 2 časa (npr. vakcina ruskog proizvođača). Takođe, postoje višedozne i pojedinačne doze vakcina, pri čemu ove prve nijesu pogodne za primjenu u terenskim uslovima (npr. za vakcinaciju nepokretnih lica u njihovim domovima, jer nakon otvaranja bočice moraju da se iskoriste u relativno kratkom vremenu, što bi u slučaju njihove primjene dovelo do velikog rastura dragocjenih doza vakcina).

Objašnjavajući princip djelovanja informacione RNK tehnologije, prof. dr Laušević je naveo da je informacija za S protein SARS-CoV-2 virusa sadržana u informacionoj RNK umotanoj u lipidnu nanočesticu kako bi se jednom kada se ubrizga u tijelo vakcinisane osobe sačuvala od enzima koji bi je inače brzo uništili i time vakcinu učinili nedjelotvornom.

22

Vektorske vakcine Informacija za S protein SARS-CoV-2 je umetnuta u genom pogodnog virusnog vektora (nosača) koji obično nema mogućnost replikacije. Mogući nedostatak ovih vakcina je što se, nakon davanja prve doze, mogu na virusni vektor razviti neutralizaciona antitijela koja će uništiti virusni vektor (a sa njom i informaciju za produkciju S proteina) prilikom davanja druge doze. Zbog toga je ruski proizvođač razvio dva različita vektora (jedan za prvu a drugi za drugu dozu vakcine).

U vezi s ovom vrstom vakcina uočeno je da kad se daje samo jedna doza, imunitet nakon nekog vremena počinje da pada, a kad se koristi druga doza s različitim nosačem virusa, onda je imunitet znatno stabilniji tj. dugotrajniji. Značajnije iskustvo sa vakcinama baziranim na virusnim vektorima u Rusiji postoji od 2014, kada su se radile vektorske vakcine protiv ebole.

Ruski naučnici smatraju da bi nakon primljene dvije doze njihove vakcine imunitet mogao da traje oko dvije godine.

Budućnost vektorskih vakcina leži i u činjenici da ukoliko virusni vektor ima dovoljno veliki genom, onda u njega potencijalno možemo da ubacimo informaciju za antigene ne s amo protiv jednog uzročnika bolesti, već informacije za antigene većeg broja različitih uzročnika bolesti čime se mogu napraviti kombinovane vakcine ‒ kaže prof. dr Laušević.

Vrlo je važno da vakcine bazirane na tehnologijama informacione RNK i virusnih vektora stimulišu urođeni imunološki odgovor i indukuju T i B ćelijski imunološki odgovor. Potencijalni problem sa vektorskim vakcinama jeste što mogu da stvore antitijela na virusni vektor, a sa vakcinama baziranim na tehnologiji informacione RNK, što su veoma osjetljive.

Kako se primjenjuju?

Fajzerova i Modernina vakcina ne mogu da se daje djeci mlađoj od 16 odnosno 18 godina jer još uvijek nijesu završena ispitivanja kod lica tog uzrasta kojim bi se dokazalo da je primjena kod njih bezbjedna i djelotvorna. Daju se isključivo intramuskularno.

© https://www.ijzcg.me/me/novosti/edukacija-novinara-o-predstojecoj-imunizaciji-protiv-covid-19

Ne smiju da se miješaju ni sa kakvim drugim preparatima (ljekovima) osim sa predviđenim rastvaračem (fiziološka otopina).

Jedina kontraindikacija za primjenu je snažna alergijska reakcija (anafilakstička reakcija) na aktivnu i/ili neku od pomoćnih supstanci vakcine. S posebnom pažnjom (opreznošću) treba pristupiti vakcinaciji lica koja imaju u anamnezi teške alergijske reakcije na lijekove, lica sa trombocitopenijom i problemima zgrušavanja krvi, imunokompromitovanim osobama i sl. Te osobe se, u principu, mogu vakcinisati, u slučaju da nemaju drugih kontraindikacija. U svakom slučaju, pristup je individualan.

Sprovedene studije na životinjama nisu ukazale na direktne ili indirektne štetne efekte na plodnost od strane vakcina baziranih na tehnologiji informacione RNK.

uzrastu od 18-55 odnosno 65 godina, ali se očekuje da će SZO preporučiti primjenu za sve uzraste preko 18. godina starosti.

Sinofarmova vakcina (kineski proizvođač) koja se takođe daje u dvije doze, predstavlja tip vakcine napravljene jednom od tradicionalnih tehnologija spravljanja tzv. inaktivisanih vakcina.

Ona je raspoloživa u pojedinačnim dozama koje se mogu čuvati na uobičajenim temperaturama frižidera. Kontraindikacije su: snažne alergijske reakcije (preosjetljivost) na bilo koju komponentu vakcine, teška neželjena reakcija na prethodnu dozu vakcine, ozbiljna hronična bolest u fazama pogoršanja, trudnoća, starost do 18 godina.

Da bi se smanjila učestalost zaraze tokom predstojećeg postupka imunizacije, prof. dr Laušević uputio je poziv za striktnije sprovođenje protivepidemijskih mjera (nošenjem maski, držanje fizičke distance i pranja ruku). Ko namjerava da se vakciniše, dvije-tri nedjelje prije toga mora striktno da se pridržava principa: nošenja maske, održavanja fizičke distance i maksimalnog redukovanje broja kontakata, kao i narednih 5-6 nedjelja nakon prijema druge doze vackine - apelovao je on.

Za sada, nema preciznih podataka o tome koliko traje imunitet nakon vakcinacije. Ima slučajeva da prirodni imunitet (nakon preležane infekcije/bolesti) traje 6-7 mjeseci, pa i duže, ali još uvijek ima dosta nedoumica oko dužine trajanja i kvaliteta imuniteta. Adekvatna zaštita nakon vakcinacije se postiže tek nakon što prođu jedna do dvije sedmice nakon primljene druge doze. U vezi s upotrebom zaštitnih maski, prof. dr Laušević je objasnio da je preporuka da, do daljega, nema skidanja maski ni nakon vakcinisanja. Tek kada dostignemo nivo kolektivnog imuniteta od oko 80%, postoji velika vjerovatnoća da će biti moguće skinuti maske i vratiti se u najvećoj mjeri uobičajenom načinu življenja.

Inače, i lica koja su preležala bolest treba da se vakcinišu.

Ispitivanjem titrova antitijela nakon primjene pojedinih vrsta vakcina i upoređujući ih sa titrovima antitijela kod onih koji su preležali bolest, utvrđeno je da su titrovi, u prosjeku, viši kod onih koji su vakcinisani, što je veoma ohrabrujući podatak.

Sputnjik V ima malo širu listu kontraindikacija. Kontraindikaciju za primjenu predstavlja trudnoća, starost do 18 godina i preko 60 godina, s tim da novija sprovedena istraživanja u Rusiji ukazuju da vakcina može da se koristi i u kod lica starijih od 60.g.

Astra-Zenekina vakcina ima kontraindikacije veoma slične kao vakcine proivođača Fajzer i Moderne. Za sada, u nekim državama EU, ova vakcina je registrovana za primjenu samo u

Koliko traje imunitet?

Anita Đurović

23

Edukacija novinara povodom predstojeće COVID-19 imunizacije Hotel “Avala”, Budva: 5–7. februar 2021. godine

Principi razvoja i registracije vakcina Željka Bešović je održala predavanje pod nazivom Principi razvoja i registracije vakcina: sastav, istraživanja, registracija; zakonski okviri i procedure za nesmetanu primjenu vakcina u praksi.

U okviru predavanja prvo bilo je riječi o fazama u razvoju vakcina i činiocima koji su omogućili ubrzani razvoj vakcina protiv COVID-19. Svi ljekovi time i vakcine moraju proći kroz određene faze ispitivanja prije nego budu registrovane odnosno odobrene za upotrebu. Prva faza u razvoju vakcina predstavljaju farmaceutska isptitivanja u laboratorijama kojima se ispituje kvalitet vakcine uključujući podatke o svakom koraku proizvodnje, ispitivanje aktivne i pomoćnih supstanci (ekscipijenasa), podatke o kontrolama koje se koriste da bi se osiguralo da je svaka serija vakcine ujednačenog kvaliteta, određuju uslovi za čuvanje vakcine itd.

Sledeća faza su pretklinička ispitivanja koja obuhvataju testove u laboratoriji i na životinjama prije ispitivanja vakcina na ljudima a odnose se npr. na ispitivanje vrste imunih odgovora koje vakcina izaziva, identifikaciju potencijalnih problemi u vezi sa bezbjednošču, provjeru da li vakcina utiče na plodnost (fertilitet) ili prenatalni razvoj. Ukoliko su podaci iz ove faze ispiti-

24

vanja afirmativni, prelazi se na sledeću kliničku fazu ispitivanja na ljudima koja pokazuju koliko je vakcina sigurna (bezbjednost), koliko dobro vakcina djeluje (efikasnost) i kakav je imuni odgovor (imunogenost).

Kliničke studije odvijaju se u tri faze: - Faza I: rane studije, uključuju 20 - 100 zdravih dobrovoljaca. Tokom ovih studija ispituje se da li vakcina izaziva očekivani imunološki odgovor, postoje li ozbiljni neželjeni događaji i koje doze bi se mogle primjenjivati itd.

- Faza II: veće istraživačke studije, uključuju nekoliko stotina dobrovoljaca. Tokom ovih studija ispituje se kakav imuni odgovor izaziva vakcina kod šire populacije, koja je optimalna doza i koliko je doza vakcine potrebno, koji su najčešći neželjeni događaji ispoljeni u kratkom roku, utvrđuju se preliminarni podaci o efikasnosti vakcine itd - Faza III: studije efikasnosti i bezbjednosti, uključuju više hiljada dobrovoljaca. Tokom ovih studija ispituje se da li je vakcina efikasna - kako vakcina štiti od bolesti u poređenju sa placebom/ kontrolnom vakcinom; koji su neželjeni događaji koji se rjeđe ispoljavaju itd.

Za završetak svih navedenih faza ispitivanja vakcina uobičajeno je potrebno više godina pa se u javnosti često postavlja pitanje kako su vakcine protiv novog korona virusa SARS-CoV-2, razvijene u značajno kraćem roku. Više faktora je doprinijelo tome da se na globalnom nivou nekoliko vakcina našlo u upotrebi u roku od nešto više od godinu dana od otkrivanja prvih slučajeva obolijevanja od COVID-19. U prvom redu brži razvoj omogućen je zbog mobilizacije do sada neviđenog obima kako ljudskih tako i finansijskih resursa koje je uključivalo i značajno učešće državnih grantova za istraživanje i razvoj vakcine. Takođe, iskorišteno je opsežno znanje stečeno sa već postojećim vakcinama kao i istraživanjima koja su sprovedena tokom prethodnih epidemija (SARS, MERS, ebola virus) a u razvoj vakcina se pored farmacuetskih kompanija uključila i šira naučna i akademska zajednica.

Sve prethodno opisane faze ispitivanja su sprovedene i kod vakcina protiv COVID-19 ali tamo gdje je to bezbjedno određene studije su sprovedeno paralelno. Primijenjen je i novi regulatorni pristup u odobravanju - postupna regulatorna ocjena rezultata već od ranih faza ispitivanja umjesto prehodnog pristupa koji je podrazumijevao da se regulatornim organima rezultati ispitivanja dostavljaju na kraju nakon završetka svih faza. Kombinacijom svih ovih faktora omogućeno je da vakcine protiv COVID-19 budu razvijene u relativno kratkom roku ali u skladu sa istim standardima kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti koji se primjenjuju i za druge vakcine.

U nastavku prezentacije dat je kratak osvrt na proceduru postupka registracije vakcina u Institutu za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED) koji je usaglašen sa zahtjevima EU u ovoj oblasti.

U periodu do kraja januara 2021., u EU su odobrene vakcine 3 proizvođača – Pfizer/BioNTech, Moderna i AstraZeneca (razvijene u saradnji sa univerzitetom Oxford). Pozitivno mišljenje o njihovom kvalitetu, bezbjednosti i efikasnosti dala je Evropska Agencija za ljekove čime su vakcine stekle pravo prometovanja u svim zemljama članicama EU. U Institutu za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED), predat je zahtjev za registraciju vakcine Astra Zeneca (ChAdOx1-SARS-CoV-2).

Osim postupka registracije putem kojeg se odobrava stavljanje vakcine u promet, Zakon o ljekovima Crne Gore predviđa i mogućnost izdavanja saglasnosti za uvoz lijeka odnosno vakcine koji nije registrovana u slučajevima medicinski opravdane potrebe kao što su epidemije, epizootije, elementarne nepogode ili drugih vanrednih stanja, radi zaštite zdravlja stanovništva.

Ovaj regulatorni mehanizam kojim se odobrava upotreba lijeka koji nije registrovan postoji i u legislativi drugih zemalja koje su upravo na ovaj način odobrile za upotrebu vakcine Sputnik V – Гам-КОВИД-Вак i Sinopharm - SARS-CoV-2 Vaccine (Vero Cell), između ostalih i Republika Srbija i Mađarska.

Na kraju prezentacije dat je prikaz svih aktivnih i pomoćnih supstanci koje ulaze u sastav do sada odobrenih vakcina protiv COVID-19.

Željka Bešović Institut za ljekove i medicinska sredstva, CInMED

25

FARMAKOVIGILANCA - NADZOR NAD NEŽELJENIM DOGAĐAJIMA NAKON IMUNIZACIJE I BEZBJEDNOSNI PROFIL VAKCINA PROTIV COVID - 19 Trening „Edukacija novinara povodom predstojeće COVID-19 imunizacije“ u organizaciji Instituta za javno zdravlje (IJZ) bio je odlična prilika za Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) da predstavnicima crnogorskih medija, kao vrlo značajnim učesnicima u sistemu farmakovigilance predstavi način praćenja bezbjednosti primjene vakcina, s posebnim osvrtom na primjenu vakcina protiv COVID19.

Interpretacija, razumijevanje i komunikacija o podacima koji se odnose na bezbjednost primjene ljekova i vakcina je vrlo osjetljivo pitanje, ujedno i prostor za bližu saradnju CInMED i medija, a sve u cilju objektivne informisanosti naše stručne i opšte javnosti. U uslovima COVID19 pandemije, kada je na sceni dodatno prisutna i infodemija, saradnja dobija još više na značaju.

Od samog početka pandemije, mediji, očekivano, predstavljaju zainteresovanu stranu, koja svakodnevno informiše građane o aktuelnim stvarima vezano za pandemiju COVID19. Edukacija medija o farmakovigilanci i drugim aspektima primjene ljekova i vakcina kroz adekvatno informisanje građana doprinosi očuvanju javnog i zdravlja pojedinca.

Na početku prezentacije Maja Stanković iz CInMED je istakla značaj farmakovigilanci u eri COVID19. Naime, značajan izazov u komunikaciji i interpretaciji podataka o farmakovigilanci vakcina leži u činjenici da su vakcine protiv COVID19 novi ljekovi, odnosno ljekovi u liječenju nove bolesti i da će se u

26

kratkom vremenskom periodu sprovesti masovna imunizacija, tj. primjena velikog broja doza vakcina, na raznovrsnoj populaciji.

Upravo zbog toga je bitno da stručna i opšta javnost, kao i naši mediji razumiju koncept farmakovigilance tj. potrebe kontinuiranog praćenja bezbjednosti ljekova i vakcina.

Predstavnici medija su upoznati sa ključnim koracima u procesu farmakovigilance, od otkrivanja neželjenih dejstava/ događaja, preko njihove procjene, razumijevanja, prevencije i konačno reagovanja od strane nadležnih institucija, ukoliko se procijeni da je potrebno. Sve ove aktivnosti u farmakovigilanci prati komunikacija i vrlo je bitno da ona bude adekvatna. (Slika 1.)

Predstavnici medija su upoznati i sa definicijom neželjenog događaja nakon imunizacije (NDNI), kao medicinskog događaja koji se ispoljio nakon imunizacije a koji ne mora biti nužno u vezi sa imunizacijom. Dalje, u prezentaciji je navedeno da su zahtjevi za registraciju i farmakovigilancu vakcina strožiji u odnosu na ostale ljekove tj. da vakcine predstavljaju izuzetno regulisane proizvode, uzimajući u obzir povećano interesovanje stručne i opšte javnosti kao i činjenicu da se vakcine najćešće primjenjuju preventivno, u zdravoj populaciji. Praćenje bezbjednosti vakcina je uključeno u sve faze razvoja vakcina, koje prethode njihovom stavljanju u promet. Dakle, i u pretkliničkoj fazi (ispitivanja na eksperimentalnim životinjama) i u svim fazama kliničkog razvoja vakcina. Nakon pozitivne procjene od strane nezavisnih tijela i eksperata svih faza ispitivanja koje je sproveo proizvođač, proces praćenja bezbjednosti vakcina i dalje traje, dokle god su prisutni na tržištu. Zapravo, makon registracije, ulazi se u ključnu fazu, tkz. postmarketinšku fazu praćenja bezbjednosti vakcina koja podrazumjeva potvrdu bezbjednosti njihove primjene na velikom broju ljudi, različitih zdravstvenih stanja.

Dakle, iz kontrolisanih uslova koji karakterišu klinička ispitivanja prelazimo u "realni život" vakcina. Vrlo je bitno da svi u zdravstvenom sistemu, prvenstveno zdravstveni radnici budu budni u prepoznavanju i prijavljivanju nadležnim institucijama (CInMED i IJZ) neželjenih događaja nakon imunizacije.

Sve prijavljene neželjene događaje, stručna grupa za vakcine koja uključuje predstavnike CInMED, IJZ i kliničare će procijeniti s aspekta očekivanosti, ozbiljnosti i uzročno posljedične povezanosti sa primijenjenom vakcinom. Svaka prijava neželjenog

Slika 1. Koraci u farmakovigilanci (ФАРМАКΩН (grč.) – lijek, Vigilare (lat.) – budno pratiti, nadzirati) dejstva vakcine se unosi u nacionalnu bazu podataka o neželjenim dejstvima, kao i u globalnu bazu podataka, počev od 2009. godine, godine osnivanja Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) koja je preteča CInMED. Globalnu bazu podataka o neželjenim dejstvima svih ljekova, uključujuči i vakcina, vodi kolaborativni centar Svjetske zdravstvene organizacije - Upsala Monitoring Centar (UMC), a Program globalnog praćenja bezbjednosti se odvija pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. (Slika 2.)

Slika 2. Koraci u prijavljivanju i procjeni neželjenih događaja nakon imunizacije (NDNI), Vigibase – globalna baza podataka o NDNI Predstavnicima medija je od strane Maje Stanković dalje ukazano na transparentnost CInMED u izvještavanju o neželjenim događajima nakon imunizacije i uopšte primjene svih ljekova.

CInMED objavljuje svake godine godišnji izvještaj o neželjenim dejstvima ljekova, koja su prijavljena CInMED u prethodnoj kalendarskoj godini. Sastavni dio ovog izvještaja je i analiza prijavljenih neželjenih događaja nakon primjene vakcina. U nastavku prezentacije Maja Stanković je prikazala statistiku iz lokalne baze podataka o neželjenim dejstvima vakcina za period od 2009-2020, kao i dosadašnju statistiku iz globalne baze podataka o bezbjednosti različitih vakcina protiv COVID19 koje se primjenjuju širom svijeta. Analiza dosadašnjih podataka o bezbjednosti primjene vakcina protiv COVID19 potvrđuje rezultate dobijene u kliničkim ispitivanjima, koja su prethodila njihovom stavljanju u promet. Najčešći neželjeni događaji koji se očekuje su lokalne

reakcije na mjestu primjene vakcina, koje su uglavnom blage i umjerene po intenzitetu i najčešće prolaze spontano, bez potrebe za medicinskom terapijom.

Predstavnici medija su dalje informisani o tome da je CInMED u saradni sa IJZ, razvio za zdravstvene radnike veliki broj mogućnosti za prijavljivanje neželjenih događaja nakon imunizacije, kako bi proces prijavljivanja bio što jednostavniji.

Od obrasca za prijavljivanje koji je dostupan na CInMED portalu, preko online forme za prijavu kojoj se takođe pristupa preko portala CInMED do preporučenog načina prijavljivanja putem informacionog sistema koji naši zdravstveni radnici koriste u svakodnevnom radu. Ovaj način prijavljivanja je omogućen izabranim doktorima za odrasle i ljekarima u opštim bolnicama.

Predstavnici medija su informisani o dokumentima Sažetak karakteristika lijeka i Uputstvo za pacijenta jedne od vakcina koja je odobrena za primjenu u zemljama Evropske unije. U pitanju su dokumenta koja su namijenjena zdravstvenim radnicima i pacijentima, kao relevantan izvor informacija o kvalitetu, bezbjednosti i efikasnosti vakcina protiv COVID19.

Maja Stanković je dalje tokom prezentacije naglasila da su podaci o bezbjednosti za vakcine protiv COVID19, koje se trenutno primjenjuju u svijetu, potvrdili da korist od njihove primjene višestruko prevazilazi rizik od ispoljavanja neželjenih događaja. Najbolja potvrda njihove bezbjednosti leži u činjenici da uprkos masovnoj imunizaciji i većoj mogućnosti ispoljavanja koincidentalnih događaja koji se mogu bez razloga pripisati primijenjenoj vakcini, vakcinacija protiv COVID19 u svijetu nesmetano teče tj nigdje nije privremeno obustavljena iz razloga problema sa bezbjednošću vakcine.

U zaključku predstavnici medija su informisani o tome da brz razvoj vakcina protiv COVID19 nije značio i manje standarde vezano za NJIHOV kvalitet, efikasnost i bezbjednost, da je veliki broj ljudi učestvovao u kliničkim ispitivanjima, značajno veči od standarda koje zahtijevaju principi dobre kliničke prakse, da je veliki broj vakcina razvijen u saradnji proizvođača sa renomiranim univerzitetima, te da je većina neželjenih dejstava prijavljenih do sada očekivana i prolazna.

Na kraju je istaknuto da je potrebno aktivno učešće svih u sistemu zdravstva, u cilju optimizacije nadzora nad neželjenim događajima nakon imunizaicije kao i da je doprinos medija u ovom procesu od vitalnog značaja.

Maja Stanković Institut za ljekove i medicinska sredstva, CInMED

27

Hronika 01. februar - Solidarnost i jedinstvo da budu imperativ zajedničkog djelovanja Crna Gora i Slovačka imaju tradicionalno prijateljske odnose, a međusobna solidarnost i jedinstvo imperativ su kojeg se u narednom periodu moramo držati kako bi svijet kao pobjednik izašao iz krize uzrokovane pandemijom COVID19 – zaključeno je tokom susreta crnogorske ministarke zdravlja, dr Jelene Borovinić Bojović i ambasadora Slovačke Borisa Gandela.

Ministarka je zahvalila na kontinuiranoj podršci i partnerstvu koju Slovačka pruža zdravstvenom sistemu Crne Gore.

- Ne možemo zaboraviti donacije i pomoć koju nam je Vaša zemlja uputila, a to nastavlja da čini i ovih dana - rekla je dr Borovinić Bojović i dodala da će ministarstvo zdravlja u najskorijoj budućnosti raditi na obnovi ali i na uspostavljanju novog Memoranduma o saradnji između dvije zemlje u oblasti zdravstva.

Ambasador Gandel je kazao da će Slovačka nastaviti da podržava Crnu Goru kao i da njegova Vlada ostaje privržena istinskim naporima naše zemlje da bude dio evropske porodice.

Tokom prijateljskog razgovora ministarke dr Borovinić Bojović i ambasadora Preskera razmijenjena su iskustva dviju zemalja u borbi protiv koronavirusa, a posebno potenciran značaj zajedničkih napora svih segmenata društva koji mogu doprinijeti zaustavljanju pandemije.

Slovenački ambasador je pohvalio način na koji crnogorski zdravstveni sistem i zdravstvene vlasti nose borbu protiv virusa u vremenu kada mnogo jači i razvijeniji sistemi teško odolijevaju pritiscima pandemijskog talasa.

Takođe je konstatovan težak i neravnopravan položaj manje razvijenih zemalja prilikom globalne raspodjele vakcina protiv koronavirusa ali i izražena nada da će solidarnost i zdrav razum biti saveznici u ovoj borbi jer je virus pokazao da ne poznaje granice, vjere ni nacije, te da niko nije siguran dok nismo sigurni svi.

Ministarka dr Borovinić Bojović i ambasador Presker tokom razgovora su podsjetili na značajne projekte koje dvije zemlje imaju u oblasti zdravstva i posebno potencirali nastavak ulaganja u njihov dalji razvoj koji bi, kako su istakli, rezultirao prosperitetom i napretkom za građane i servise zdravstvene zaštite u njima.

02. februar - Wiener osiguranje obilježilo jubilej donacijom Kliničkom centru

02. februar - Crna Gora i Slovenija imaju potencijala za napredak u okviru zdravstvenih sistema

Udruživanje snaga, razmjena iskustava i međusobno razumijevanje susjedskih zemalja, ključ su rješavanja svih izazova a posebno javnozdravstvene krize kakvu je pandemija COVID19 stavila pred čovječanstvo - zaključeno je na sastanku ministarke zdravlja, dr Jelene Borovinić Bojović i ambasadora Republike Slovenije u Crnoj Gori, gospodina Gregora Preskera.

28

Kompanija Wiener Stadtische životno osiguranje AD Podgorica povodom 10 godina postojanja u Crnoj Gori, donirala je hirurške instrumente Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) za potrebe Centra za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju.

Dr sc med. Zoran Terzić, medicinski direktor KCCG-a, zahvalio se na vrijednoj donaciji u ime menadžmenta ove ustanove, zaposlenih Centra za plastičnu hirurgiju i svoje lično ime Andriji Pešiću, direktoru prodaje Wiener osiguranja.

- Svaka donacija dobro dođe i ovom prilikom veliku zahvalnost dugujem Wiener životnom osiguranju koji su našli za shodno da nam pomognu u donaciji određenog broja hirurških instrumenata koji su potrebni za svakodnevni rad u Centru za plastičnu, rekonstrutivnu i estetsku hirurgiju - kazao je dr Terzić.

Ističući značaj donacije dr Terzić je kazao da se godišnje u ovom Centru zbrine do 1.000 pacijenata. On je podsjetio da se u KCCG-u pružaju zdravstvene usluge ne samo na sekundarnom

nivou za građane Podgorice, Tuzi, Danilovgrada i Kolašina, već i na tercijarnom nivou za građane iz cijele Crne Gore.

Pešić je u ime kompanije iskazao zadovoljstvo što su imali priliku da obezbijede ovu vrijednu donaciju.

- Sa naše strane zaista je velika čast i zadovoljstvo, kao i privilegija, što smo u mogućnosti da ovom prilikom izađemo u susret i doniramo određenu opremu i materijal KCCG. Da iskoristim priliku da saopštim da je konkretan povod za ovu donaciju bio jubilej-proslava 10 godina od osnivanaj naše kompanije u Crnoj Gori, jer naravno, zbog aktuelne situacije nijesmo bili u prilici da taj jubilej proslavimo kako i dolikuje - kazao je Pešić pojašnjavajući da su zbog aktuelne situacije odlučili da ta sredstva opredijele za donaciju KCCG-u.

02. februar - Urađeno 410 vještačkih oplodnji Tokom 2020. godine u Crnoj Gori urađeno je oko 410 postupaka vantjelesne oplodnje, za šta je Fond za zdravstveno osiguranje izdvojio oko 790.000 eura, kazao je direktor Fonda Sead Čirgić, gostujući u Jutarnjem programu TVCG. Čirgić je kazao da je to u odnosu na 2019. oko 160 postupaka manje najviše uzrokovan kovid pandemijom. Kako je istakao, posljednih godina broj vantjelesnih oplodnji godišnje se kretao od 510 do 570, za šta je izdvajano od 900.000 do 100.000.000 eura.

U Crnoj Gori je vantjelesna odobrena za žene do 44 godine što je, kako kaže, više nego u državama regiona, dok su o trošku države odobrene tri vantjelesne oplodnje.

- U određenim državama dozvoljen je veći broj besplatnih vještačkih oplodnji, to je tačno, i ako stanoviše struke bude da je taj broj postupaka nedovoljan, naravno da ćemo to podržati - kazao je Čirgić.

Trećina vantjelesnih oplodnji u Crnoj Gori bude urađena u Opštoj bolnici Danilo I, na Cetinju. Načelnik Odjeljenja humane reprodukcije u OB Danilo I dr Željko Lazović kaže da u toj klinici rade postupke vantjelesne oplodnje, ali i postupke ispitivanja steriliteta kod muškaraca i žena.

- Mi imamo pacijente od 25 do 45 godina života. Jedan od najvažnijih parametara jesu godine života žene - naveo je dr Lazović.

Navodi i da podaci pokazuju da se u posljednih 20 do 25 godina za dva i po puta povećao broj žena koje prije 40 godina ulaze u proces menopauze.

On je istakao da se u svijetu postupak vantjelesne oplodnje sprovodi već 40 godina i preko osam miliona djece je do sada rođeno takvim postupkom. Dodaje i da je ta metoda bezbjedna.

Dr Lazović ističe i da Crna Gora spada u države u kojim je visok stepen uspješnosti vantjelesne oplodnje.

- Od 30% žena kod kojih se vrati embrion ostvari se trudnoća, gledajući sve starosne grupe. Pri čemu od 25 do 35

godina uspjeh je 45%, ali preko 40 godina je 15%, 10%, 5% - kazao je dr Lazović.

Vantjelesne oplodnje u Crnoj Gori moguće je uraditi u OB Cetinje, bolnici Kodra, kao i u tri privatne klinike Life, Ars medika i Humana reprodukcija iz Budve.

02. februar - Pozitivna 53 korisnika i 20 zaposlenih u bjelopoljskom Domu starih Infekcija novim koronavirusom je laboratorijski potvrđena kod 53 korisnika i 20 zaposlenih Doma za stare u Bijelom Polju, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Kako se navodi u Opštoj bolnici Bijelo Polje je trenutno hospitalizovano 11 korisnika.

- Nažalost, od 26. januara je od posljedica infekcije novim koronavirisom preminulo pet korisnika doma. Zajedno sa higijensko-epidemiološkom službom Doma zdravlja Bijelo Polje, a u cilju suzbijanja epidemije koronavirusa u Domu za stare u Bijelom Polju, Institut za javno zdravlje će nastaviti da pruža svu neophodnu podršku i pomoć iz domena našeg rada i zakonskih nadležnosti - zaključuje se u saopštenju.

03. februar - Zaštitne mjere zaustavile sezonski grip Institut za javno zdravlje (IJZ) do sada nije otkrio nijedan slučaj sezonskog gripa. Zaštitne mjere spriječile su mogućnost da se prenosi ako da je grip ugašen na početku sezone. Dom zdravlja spreman je za vakcinaciju protiv koronavirusa.

U IJZ vjeruju da su nošenje maske, distanca i pravilna higijena ruku spriječili širenje sezonskog gripa kao i drugih respiratornih virusa.

- Sezona gripa se prati i prijavljuje međunarodnim partnerima od 40-te nedjelje jedne kalendarske godine do dvadesete nedjelje sljedeće kalendarske godine. Kod nas u zemlji za sad nemamo do sad detektovan nijedan slučaj virusa gripa, što se poklapa sa situacijom u evropi i svijetu - kazao je direktor IJZ dr Igor Galić.

I direktor Doma zdravlja Podgorica dr Nebojša Kavarić, saglasan je sa dr Galićem da su zaštitne mjere spriječile širenje sezonskog gripa, pri čemu nesumnjiv značaj ima i redovna vakcinacija hroničnih bolesnika starijih od 65 godina.

- Ove godine odziv je bio možemo da kažemo 100 posto.

Svi građani koji su bili predviđeni za vakcinaciju od gripa primili su je i to u vrlo kratkom roku. Praktično smo na području grada uobičajeno davali negdje oko 8 do 9 hiljada ove godine smo dali nešto preko 12 hiljada vakcina. One su utrošene za nešto manje od 30 dana - naveo je dr Kavarić.

- Finansijski izdaci za ljekove realizovane preko recepata u apotekama ZUA CG Montefarm i privatnim apotekama koje su u ugovorenom odnosu sa Fondom u 2020. su iznosili 49.728.231,35 eura, dok su 2019. bili 43.399.688,36 eura, što ukazuje da je došlo do povećanja finansijskih izdataka za 14,58 odsto - ističu iz Fonda.

Kako navode, u periodu od 1. januara do 31. decembra 2020. godine u apotekama sa kojima Fond ima zaključene ugovore realizovano je 5.754.440 recepata, dok je u istom periodu 2019. realizovano 5.477.750 recepata, što predstavlja povećanje od 5,05 odsto.

- U 2020. godini je izdato 7.829.197 pojedinačnih pakovanja/kutija ljekova, dok je 2019. izdato 7.391.988 pojedinačnih pakovanja/kutija ljekova - napominju iz FZO. 03. februar - Poljska na raspolaganju zdravstvenom sistemu Crne Gore Poljska stoji na raspolaganju zdravstvenom sistemu Crne Gore za svaki vid pomoći kako bi se što uspješnije izborili s pandemijom koronavirusa, kazao je ambasador Republike Poljske u Crnoj Gori Artur Dmohovski na sastanku sa ministarskom zdravlja dr Jelenom Borovinić Bojović.

Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja dr Borovinić Bojović i Dmohovski saglasili su se da Crna Gora i Poljska gaje tradicionalne prijateljske odnose, a istorijska povezanost dvije zemlje ostaće garant zajedničkog djelovanja u rješavanju javnozdravstvne krize koju je izazavala panademija kovida 19.

- Ministarka je zahvalila poljskom ambasadoru na solidarnosti i pomoći koju su tokom prethodnog perioda uputili crnogorskom zdravstvenom sistemu - navodi se u saopštenju.

Tokom susreta je konstatovan globalni napor zdravstvenih vlasti da sprovode proces imunizacije protiv koronavirusa uz sve izazove koji su svakodnevica kako u svijetu tako i kod nas.

04. februar - ZO Zeta Doma zdravlja Podgorica dobitnik nagrade 08. februar

03. februar - Za ljekove na recept potrošeno 50 miliona eura Tokom prošle godine u apotekama sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) ima ugovor realizovano je 5.754.440 recepata, odnosno 7.829.197 pojedinačnih kutija ljekova na recept, za šta je utrošeno 49.728.231,35 eura, saopšteno je Dnevnim novinama iz FZO. Kako su naglasili, u poređenju sa 2019. godinom, finansijski izdaci su uvećani za 14,58 odsto.

30

Zdravstveni objekat Zeta, koji radi u okviru Doma zdravlja Podgorica, dobitnik je nagrade 08. februar, koju svake godine dodjeljuje Opština u okviru Glavnog grada- Golubovci, povodom Dana opštine.

Zaposleni u zdravstvenom objektu Zeta godišnju nagradu dobili su za nesebičan, profesionalan i predan rad u doba epidemija izazavane virusom Covid19. Proteklih godinu dana, ljekari,

medicinske sestre, tehničari, laboranti, vozaci, higijeničarke, pod maskama, vizirima, kombenezonima, dali su sve da svaki staovnik Zete dobije neophodu zdravstvenu uslugu. Stigli su do svake kuće, do svakog pacijenta.

Pored zdravstvenog objekta Doma zdravlja PodgoricaZeta, nagrada 08. februar pripala je i posthumno profesoru Ljubomiru Stankoviću, za dostignuća u oblasti prosvjete i obrazovanja i prof. dr Goranu Škatariću za dostignuća postignuta u naučno-istraživačkom radu iz oblasti agrarne ekonomije i ruralnog razvoja.

05. februar - Testovi iz apoteka nijesu za kućnu upotrebu Testiranje brzim antigen testovima za otkrivanje prisustva korona virusne infekcije, koji se sada mogu kupiti i u apotekama, obavljaju zdravstveni radnici i to u laboratorijama ili zdravstvenim ustanovama. Iako se mogu kupiti u apotekama, ti testovi nijesu predviđeni za korišćenje u kućnim uslovima, rekla je Pobjedi Lidija Čizmović iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore.

U nekoliko apoteka u Podgorici, farmaceuti su kazali da građani ne shvataju da je u pitanju test koji treba da se koristi u prisustvu medicinara, već da pokušavaju sami da rukuju sa njima pa dobiju često lažne rezultate.

- Test košta 15 eura i može se kupiti pod nazivom PCL COVID 19 Ag Gold Saliva. Nije teško rukovati njime, bezbjedan je i funkcioniše tako što se testira ispljuvak. Međutim, neophodno je pažljivo saslušati preporuku farmaceuta i odraditi test u prisustvu medicinski stručnog lica - kazala je Čizmović.

Ona je pojasnila da se u skladu sa Zakonom o medicinskim sredstvima u prometu mogu naći samo medicinska sredstva koja su registrovana, odnosno koja imaju dozvolu za uvoz.

- Brzi test koji je za kvalitativnu analizu SARS-CoV-2 antigena na uzorcima ljudske pljuvačke pod nazivom: PCL COVID 19 Ag Gold Saliva je jedini registrovan u Institutu. Ovaj test u skladu sa uputstvom proizvođača je isključivo namijenjen za kliničke laboratorije ili zdravstvene radnike i nije predviđen za korišćenje u kućnim uslovima - pojasnila je ona.

imaju samo jednu kovid pozitivnu osobu, dok su u samoizolaciji dva radnika te zdravstvene ustanove zbog kontakata.

Direktorica tivatskog Doma zdravlja prof. Jasminka Anđelić ocijenila je da se epidemiološka situacija u tom gradu uklapa u ukupnu epidemiološku sliku na državnom nivou. Glavni razlog što u Tivtu ima mnogo inficiranih je nepoštovanje epidemioloških mjera.

- Bilo bi bolje da se insistira da pojedinci vode računa o sebi i svojim porodicama - rekla je ona.

Kada je riječ o Tivćanima, na bolničkom liječenju je, kaže ona, 15-ak pacijenata. Podsjeća da je od početka epidemije preminulo 15 pacijenata iz tog grada.

08. februar - Novi slučajevi korone u Bolnici Meljine Tokom prethodnog vikenda je u Opštoj bolnici Meljine registrovan povećan broj pozitivnih rezultata testiranja zaposlenih na novi koronavirus, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Prema informacijama higijensko-epidemiološke službe Herceg Novi, brzim antigenskim testom je prisustvo koronavirusa ustanovljeno kod tri ljekara, šest medicinskih tehničara i dva nemedicinska radnika.

Takođe, na internom odjeljenju OB Meljine je od početka februara PCR dijagnostikom dokazano prisustvo koronavirusa kod pet pacijenata.

- Zajedno sa higijensko-epidemiološkom službom Doma zdravlja Herceg Novi, Institut za javno zdravlje prati epidemiološku situaciju u OB Meljine, pružajući svu neophodnu podršku i pomoć iz domena našeg rada i zakonskih nadležnosti - navode iz IJZ. 09. februar - CEDIS donirao 25 hiljada eura Kliničkom centru

08. februar - Budva prednjači po broju kovid pozitivnih Zamjenik direktora Doma zdravlja Budva Blažo Radoman saopštio je da je metropola turizma na prvom mjestu kad je riječ o broju zaraženih shodno broju stanovnika.

Radoman je u Jutarnjem programu TVCG podsjetio da je u Budvi zvanično zaraženo 696 osoba, te da je za očekivati da ih uskoro biti preko 700. On je rekao da u Budvi rade dvije kovid ambulante, koje su pod velikim pritiskom pacijenata kojih bude pregledano i do 150.

- Na jučerašnji dan smo pružili 82 terapije koje su naši sugrađani primili u Domu zdravlja. Kad je riječ o broju kovid pozitivnih osoba, riječ je o jednom broju osiguranika i stranaca koji nijesu stanovnici Budve - rekao je Radoman.

Pojasnio je da su obje kovid ambulante fizički odvojene od Doma zdravlja, što znači da nema rizika po pacijente koji dolaze za potrebnu pomoć. On je rekao da među zaposlenima

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) donirao je 25 hiljada eura Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), i na taj način dodatno potvrdio društveno odgovornu orijentaciju kompanije i uspješnu saradnju sa našom ustanovom. Podsjećamo da se radi o nastavku realizacije četvorogodišnjeg Sporazuma o finansiranju projekata KCCG-a u vrijednosti od 300 hiljada eura koji je potpisan krajem decembra 2019. godine između energetskih kompanija Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS), Rudnika uglja iz Pljevalja i KCCG-a. Navedenim Sporozumom donatori su se obavezali da u periodu od 2020. do 2023. godine na godišnjem nivou uplaćuju po 25 hiljada eura.

31

Medicinski direktor Kliničkog centra, dr Zoran Terzić izrazio je prije svega zahvalnost na podršci i naglasio posebno zadovoljstvo što će donirana sredstva biti upotrijebljena za realizaciju građevinsko – zanatskih i elektro radova u Centru za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju, u koji do sada nije bilo značajnijih ulaganja.

– U periodu kada je Sporazum sa CEDIS–om, kao i EPCG –om i RUP –om potpisivan niko od nas nije slutio sa kojim izazovom će se čovječanstvo suočiti. Danas smo svi svjesni da se radi o donaciji koja je ispunila svoju misiju i opravdala, ne samo očekivanja donatora i naše ustanove, već i viziju da je KCCG ustanova od opšteg značaja za našu državu. Donirana sredstva doprinose modernizaciji KCCG-a, a samim tim i podizanju nivoa kvalilteta pružanja zdravstvenih usluga našim pacijentima i bolje uslove za rad zaposlenima. Uvjeren sam da će vaš primjer slijediti svi oni koji su u prilici da na ovaj način iskažu društvenu odgovornost za dobrobit svih – istakao je dr Terzić i još jednon zahvalio na vrijednoj donaciji.

CEDIS je od 2017. godine, uključujući i ovogodišnju donaciju, KCCG-u donirao 130 hiljada eura.

– Ova donacija predstavlja nastavak realizacije četvorogodišnjeg Sporazuma koji smo potpisali sa Kliničkim centrom krajem 2019. godine i na taj način se obavezali da do 2023. ovoj zdravstvenoj ustanovi godišnje doniramo iznos od 25 hiljada eura. Kroz ovaj vid saradnje Kliničkom centru obezbjeđujemo donaciju na koju može unaprijed da računa i shodno tome planira aktivnosti. U CEDIS-u društveno odgovornim aktivnostima pristupamo strateški, trudimo se da potpora zajednici u kojoj poslujemo podrazumijeva brižljivo planiranje i kontinuitet, što i potvrđuje danas realizovana donacija. Takođe, podrška crnogorskom zdravstvu, bila je, a sigurna sam da će tako i ostati, naše posebno polje interesa – istakla je Magdalena Vukčević, rukovodilac Sektora za ljudkse resurse, opšte poslove i korporativne komunikacije.

09. februar - Od Slovačke Crnoj Gori stigla donacija Danas je dopremljen prvi dio humanitarne pomoći koju je Republika Slovačka uputila Crnoj Gori, putem Mehanizma za civilnu zaštitu EU. Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović saopštio je, povodom primopredaje, da donacija predstavlja iskaz razumijevanja i prijateljstva Slovačke prema Crnoj Gori, ali i potvrdu da zemlje Zapadnog Balkana mogu da računaju na podršku evropskih partnera.

- Kriza izazvana koronavirusom otvorila je mnoga pitanja, a afirmisala solidarnost kao vrijednost neophodnu za zajedničko prevazilaženje ove teške situacije - kazao je Sekulović.

Zahvalivši Vladi Slovačke na donaciji, izrazio je nadu da nećemo doći u situaciju da dio opreme predviđen za složene scenarije vanbolničkog liječenja u Crnoj Gori koristimo, ali će ta oprema biti korisna u slučaju drugih nepogoda.

Ambasador Republike Slovačke u Crnoj Gori Boris Gandel izjavio je da je R. Slovačka sa velikim zadovoljstvom pružila pomoć bratskoj i prijateljskoj zemlji.

- Prvi dio pomoći u vidu 120 poljskih kreveta, 200 ćebadi i 1000 peškira, stigao je danas, dok će primopredaja 15.200 PCR testova biti organizovana sjutra - saopštio je ambasador.

- Pandemija kovida 19 je pogodila sve zemlje, a Slovačka

32

ovim putem želi da potvrdi partnerstvo sa Crnom Gorom. Slovačka baštini evropske vrijednosti i jedinstvo, a upućena pomoć daje dodatni smisao i kvalitet zajedničkim naporima u borbi protiv ovog izazova - zaključio je Gandel.

10. februar - U Tivtu i Budvi uvode lokdaun Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović obišla je domove zdravlja u Budvi i Tivtu i upoznala se sa epidemiološkom situacijom u ovim primorskim opštinama.

- Obišla sam obije kovid ambulante u Domu zdravlja Budva i lično se uputila u stanje pacijenata koji su na liječenju, razgovarala sa direktorkom ustanove i ljekarkom dr Marijom Mališić, koja je u kovid ambulanti neprekidno proteklih godinu dana. Ljekari i medicinsko osoblje su maksimalno posvećeni radu i borbi protiv ove velike i teške pošasti - ocijenila je nakon posjete ministarka. Što se tiče situacije u Budvi, dr Borovinić Bojović je naglasila da je najveća odgovornost na Operativnom štabu, koji je u Budvi, kao i u svim ostalim opštinama formiran na nivou lokalne samouprave, a njime rukovodi predsjednik Opštine.

Prilikom posjete Doma zdravlja u Tivtu, gdje je, takođe, obišla kovid ambulante i ljekare i medicinsko osoblje, ministarka zdravlja je ocijenila da je postoji dobra saradnja između zdravstvenog sistema i lokalne samouprave. Ona je upoznata da je predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, kao šef Operativnog štaba već preduzeo odgovarajuće mjere u cilju poboljšanja rada inspekcijskih službi i uticaja na bolju kontrolu poštovanja mjera.

Dr Borovinić Bojović još jednom je apelovala na građane Budve i Tivta, kao i sve stanovnike Crne Gore da poštuju propisane mjere, kako bi se na pravi način epidemiološka situacija pratila i bila pod kontrolom. Nošenje maski, distanca, pranje ruku su minimum koji je neophodan kako bi epidemiološka situacija mogla da bude pod kontrolom, poručila je ministarka zdravlja.

Ona je najavila da će novim mjerama biti uveden određeni lock down za ove dvije primorske opštine.

11. februar – Institut za ljekove izdao saglasnost za uvoz vakcine Sputnjik V Postupajući u skladu sa Odlukom Vlade Crne Gore o uslovima za davanje saglasnosti za nabavku vakcine Sputnik V, Institut za ljekove i medicinska sredstva je po zahtjevu ZU Apoteke Crne Gore Montefarm, izdao saglasnost za nabavku, odnosno uvoz vakcine Sputnik V (Gam-COVID-Vac), proizvođača FSBI

NRCEM N.A. N.F. Gamaleya of the Ministry of Health of the Russian Federation, Ruska Federacija.

Saglasnost je izdata u skladu sa članom 5 Zakona o ljekovima ("Službeni list CG", br. 080/20), koji propisuje da se saglasnost za uvoz lijeka koji nije registrovan u Crnoj Gori, izdaje za medicinski opravdane potrebe odnosno u slučaju epidemija, elementarnih nepogoda ili drugih vanrednih stanja, radi zaštite zdravlja stanovništva kao i članom 8 Zakona u skladu sa kojim Vlada Crne Gore preduzima mjere za snabdijevanje ljekovima u slučajevima vanrednih stanja i drugih posebnih situacija i propisuje poseban postupak i uslove za davanje odobrenja za nabavku ljekova.

Vakcina Sputnik V (Gam-COVID-Vac) je kombinovana vektorska vakcina za prevenciju infekcije koronavirusom, izazvane virusom SARS-CoV-2.

Vakcina je namijenjena za intramuskularnu primjenu a vakcinacija se izvodi u dvije faze.

11. februar - EU donirala 90 hiljada zaštitnih maski KCCG Klinički centar Crne Gore dobio je 90.000 FFP2 zaštitnih maski, koje je donirala Evropska unija u okviru EU Mehanizam za civilnu zaštitu, na zahtjev države Crne Gore. Vrijednost donacije je 360 hiljada eura. Iz EU info centra podsjećaju da je

Studio ljepote Marika

•

ranije dopremljen i kontingent pomoći iz Slovačke, koji sadrži 15 hiljada PCR testova, 1.000 peškira i 120 ćebadi.

Ambasador Grčke u Crnoj Gori Panayotis Partsos, dr Ljiljana Radulović direktorica KCCG i državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Veljo Čađenović - Ovo je još jedna u nizu potvrda da EU nije zaboravila Zapadni Balkan. Naprotiv, dokazuje da je spremna da kroz razne instrumente daje doprinos u prevazilaženju problema vezanih za pojavu korona virusa na ovim prostorima. Donacija u vidu 90.000 maski FFP2 u vrijednosti od 360.000 eura pomoći će zaposlenima u KCCG da na sigurniji i bezbjedniji način rade zahtjevne

+382 (0)69 309 645

•

www.studioljepote.com

i teške poslove, pomažući svima onima kojima se pruža medicinska pomoć u ovoj ustanovi - kazao je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, povodom uručenja donacije.

Troškove nabavke, skladištenja i transporta medicinske opreme u okviru medicinske rezerve EU u potpunosti finansira Evropska komisija. EU koordiniše i sufinansira transportne troškove svih isporuka putem EU Mehanizma za civilnu zaštitu.

- EU nastavlja da pomaže usmjeravanje pomoći za borbu protiv pandemije, unutar EU, ali i u susjednim zemljama koje se takođe bore protiv koronavirusa. Zahvaljujem se državama članicama i državama učesnicama na njihovoj solidarnosti u ovom ključnom trenutku - rekao je evropski Komesar za upravljanje krizama Janez Lenarčič.

Cjelokupna isporuka maski, kako su kazali, biće stavljena na raspolaganje Kliničkom centru Crne Gore.

- Ovo je još jedna u nizu donacija koja je u Crnu Goru stigla sa relevantnih evropskih adresa, a koju je MUP opredijelio za KCCG. Zahvalni smo na tome, jer se na taj način potvrđuje da država prepoznaje svu težinu i složenost poslova koje obavljamo mi u Kliničkom centru boreći se za zdravlje svakog pacijenta kazala je direktorica KCCG dr Ljiljana Radulović.

Od marta 2020. godine, EU je izdvojila 53 miliona eura za pomoć odgovoru Crne Gore na pandemiju, uključujući isporuku medicinske opreme, kao i dugoročna ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu i socijalno-ekonomski oporavak zemlje.

opreme za dodatnih 15 kreveta već je obezbijeđen, tako da će uskoro moći da odgovore na sve veći broj oboljelih sa primorja.

Iz kotorske bolnice poručuju da čine sve da situaciju zadrže pod kontrolom.

Njima je, već jedan dio opreme stigao u bolnicu, a preostali dio opreme će stići najkasnije početkom sledeće nedjelje.

U Kotoru je do danas registrovano oko 380 inficiranih građana, prenosi Aktuelno.me.

15. februar – Najmlađim pacijentima najbolja zdravstvena njega Širom svijeta 15. februara obilježava se Međunarodni dan djece oboljele od kancera. Tim povodom ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović primila je danas Dijanu Stojanović, predsjednicu Udruženja roditelja djece oboljele od kancera.

12. februar – Veći priliv u Brezoviku pacijenata u odnosu na predhodne mjesece V.d. direktora Bolnice za plućne bolesti u Brezoviku dr Predrag Pejović kazao je da nema razloga za uzbunjivanje javnosti kad je u pitanju epidemiološka situacija u toj zdravstvenoj ustanovi. Komentarišući informaciju da su korona virusom inficirani pacijenti koji se liječe od tuberkuloze, dr Pejović je rekao da je od njih šestoro, troje sa lakšom kliničkom slikom, dok je troje njih asimptomatsko. U kovid bloku bolnice u Brezoviku, kazao je dr Pejović, nalazi se 50 pacijenata sa srednje teškom i teškom kliničkom slikom, od kojih 37 zahtijeva kiseoničku potporu, dok u postkovid bloku imaju 17 pacijenata.

- Informacija koja je skrenula medijsku pažnju, radi se o pacijentima koji se nalaze na dužem liječenju kod nas, to je inicijalna faza liječenja tuberkuloznih bolesnika koja traje dva mjeseca. Oni su se nalazili u bolnici, teško je ustanoviti izvor infekcije, jer je ona sveprisutna. Preduzeli smo sve mjere prevencije - rekao je dr Pejović. Podsjeća da je od 1. jula kroz tu zdravstvenu ustanovu prošlo 548 pacijenata.

- Od nas 18 ljekara, 11 je bilo zaraženo. Nekoliko nas je imalo tešku kliničku sliku, 15 sestara, još 15-ak u dijelu nemedicinskog osoblja. Nijesmo bili medijski ispraćeni, sami smo se organizovali. Nadam se da će ovo proteći bez problema - rekao je on.

Kaže i da sada imaju veći priliv pacijenata u odnosu prethodne mjesece: "Recimo jedna noć u septembru je donijela 38 pacijenta", prenosi TVNK.

Tokom sastanka, ministarka je istakla da Ministarsvo zdravlja ima poseban senzibilitet kada su u pitanju djeca, a naročito prema djeci oboljeloj od najtežih bolesti i njihovim porodicama. U tom smislu će i aktivnosti zdravstvenog sistema biti usmjerene, kako bi se našim najmlađim pacijentima pružila najveća pažnja i najbolja zdravstvena zaštita.

Ministarstvo zdravlja podržava nevladin sektor, koji svojim inicijativama i sugestijama pomaže da se sistem unaprijedi i u narednom periodu će, prema riječima ministarke Borovinić Bojović nastojati na maksimalno izađe u susret za sve predloge i planove, kako bi smo zajedno pružili našoj djeci srećnije djetinjstvo i odrastanje, a mališanima koji se suoče sa ovom opakom bolešću najbolju njegu, brigu i liječenje.

Predsjednica Udruženja Fenix upoznala je ministarku zdravlja sa aktivnosima njihove organizacije, koja je, kako je navela, osnovana 15. februara 2013. godine, od kada se Međunarodni dan djece oboljele od kancera i obilježava u Crnoj Gori.

Prema njenim riječima, zahvaljujući njihovim naporima i inicijativama, značajno su poboljšani uslovi liječenja na onkološkom odjeljenju Instituta za bolesti djece, ali svakako treba i u narednom periodu raditi na njihovom unapređenju.

13. februar - Proširuju se kapaciteti kotorske bolnice

Prema podacima Registra za maligne neoplazme Crne Gore, najčešće dijagnoze malignih bolesti kod djece i adolescenata (0-19 godina) su leukemija i maligni tumori mozga, kosti i limfoma. Podaci kako ističu u Institutu za javno zdravlje, pokazuju

Proširenje kovid odjeljenja kotorske Opšte bolnice neminovna je posljedica dramatičnog porasta broja inficiranih. Dio

34

15. februar - Tumori mozga i leukemije najčešće maligne bolesti kod djece

da od malignih bolesti u Crnoj Gori češće obolijevaju dječaci (66,7%).

Prema posljednjim preliminarnim podacima koji se odnose na 2018. godinu, broj registrovanih smrtnih slučajeva od malignih bolesti do 19 godina je četiri.

U Institutu podsjećaju da se Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti obilježava svakog 15. februara, a tim danom se želi iskazati potreba za ulaganjem zajedničkih napora društva, kako bi obolijevanje od raka u djetinjstvu bilo precipirano kao nacionalni i globalni zdravstveni prioritet. Pored toga, datum skreće pažnju na veliku potrebu podrške porodicama koje imaju djecu oboljelu od malignih bolesti.

- Podaci pokazuju da se svake godine, kod više od 300.000 djece, starosti do 19. godina, dijagnosticira neka vrsta maligne bolesti. Od tog broja, približno 8 do 10 djece živi u nisko razvijenim i srednje razvijenim zemljama sa stopom preživljavanja od oko 20%. Ovaj podatak je u znatnom kontrastu u odnosu na visoko razvijene zemlje, gdje stopa izliječenja od mnogih uobičajenih malignih bolesti kod djece prelazi 80 procenata.

Svjetska zdravstvena organizacija je definisala osnovni cilj do 2030. godine, koji je usmjeren na uklanjanje boli i patnje kod djece i njihovih porodica, kao i dostizanje stope preživljavanja sve djece oboljele od malignih oboljenja, širom svijeta od bar 60 %. Ovo predstavlja dupliranje trenutne stope preživljavanja, što će spasiti približno oko jedan milion dječjih života u narednoj dekadi - navodi se u saopštenju IJZ-a.

15. februar – Institut za ljekove izdao saglasnost za uvoz vakcine Sinopharm Postupajući u skladu sa Odlukom Vlade Crne Gore o uslovima za davanje saglasnosti za nabavku vakcine Sinopharm, Institut za ljekove i medicinska sredstva je po zahtjevu ZU Apoteke Crne Gore Montefarm, izdao saglasnost za nabavku, odnosno uvoz vakcine Sinopharm (COVID-19 Vaccine (Vero Cell), Inactivated), proizvođača Beijing Institute of Biological Products Co., Ltd, NR Kina.

Saglasnost je izdata u skladu sa članom 5 Zakona o ljekovima ("Službeni list CG", br. 080/20), koji propisuje da se saglasnost za uvoz lijeka koji nije registrovan u Crnoj Gori, izdaje za medicinski opravdane potrebe odnosno u slučaju epidemija, elementarnih nepogoda ili drugih vanrednih stanja, radi zaštite zdravlja stanovništva kao i članom 8 Zakona u skladu sa kojim Vlada Crne Gore preduzima mjere za snabdijevanje ljekovima u slučajevima vanrednih stanja i drugih posebnih situacija i propisuje poseban postupak i uslove za davanje odobrenja za nabavku ljekova.

Vakcina Sinopharm (COVID-19 Vaccine (Vero Cell), Inactivated) sadrži inaktivisani virus SARS-CoV-2 i namijenjena je za prevenciju infekcije koronavirusom, izazvane virusom SARS-CoV-2.

Vakcina je namijenjena za intramuskularnu primjenu, a vakcinacija se izvodi u dvije faze.

16. februar - Britanski soj koronavirusa pronađen u 7 poslatih uzoraka Institut za javno zdravlje je od laboratorije Charite u Berlinu dobio potvrdu da je britanski soj koronavirusa (zvanični

naziv VOC-202012/01 ili varijanta B.1.1.7) pronađen u 7 poslatih uzoraka. Prisustvo britanskog soja koronavirusa je ustanovljeno metodom sekvenciranja virusnog genoma.

Podsjećamo da je laboratorija Odjeljenja za molekularnu dijagnostiku Instituta za javno zdravlje Crne Gore, korišćenjem pomoćnih performansi PCR dijagnostike, detektovala mogućnost postojanja novog soja SARS-CoV-2 virusa kod nekoliko slučajeva.

Posredstvom dostupnih mehanizama i uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, 40 uzoraka je poslato na dalju analizu u referentnu laboratoriju Charite u Berlinu.

Trenutno dostupni naučno utemeljeni podaci govore da britanski soj karakteriše značajno veća prenosivost, dok još uvijek ne postoji dovoljna količina relevantnih informacija o tome da li on izaziva težu kliničku sliku kod inficiranih pacijenata.

Zaključno sa 11. februarom 2021. godine, prema navodima svjetskih medija i zvaničnih izvora vodećih javno-zdravstvenih agencija, varijanta B.1.1.7 identifikovana je u 83 države svijeta, uključujući i 31 državu Evropske unije i Evropske ekonomske zone.

Od identifikovanja ove varijante, pa do 11. februara 2021. godine, zabilježeno je približno 57.400 slučajeva u svijetu.

16. februar - Više slučajeva reinfekcije koronavirusom u Nikšiću Epidemiolog Doma zdravlja Nikšić dr Redžep Zejnelagić saopštio je da su u toj ustanovi primarne zdravstvene zaštite imali slučajeve ponovne infekcije korona virusom, a u pitanju su pacijenti koji su bili pozitivni tokom ljeta.

On je u Jutarnjem programu TVCG saopštio da je utvrđeno da te osobe nijesu razvile antitijela tokom infekcije, zbog čega je došlo do reinfekcije u zimskom periodu.

- Nije veliki broj tih lica, recimo da smo imali tri, četiri tokom nedjelje u zadanjih 15-ak dana, a to nije veliki broj. Ponavljam da su to lica koja nijesu razvila antitijela tokom prve infekcije - kazao je dr Zejnelagić.

Kaže da se u kovid centru Doma zdravlja Nikšić dnevno obavi između 350 i 370 pregleda.

18. februar - Američka ambasada donirala medicinske aparate

Američka ambasada, kroz humanitarni program Komande američkih kopnenih snaga za Evropu (USEUCOM), donirala je medicinske aparate Opštoj bolnici Bar, a narednih dana donacije iste vrijednosti i sadržaja biće uručene i za opšte bolnice u Pljevljima,

35

Bijelom Polju i Beranama, ukupne vrijednosti oko 80 hiljada dolara. Na ovaj način Sjedinjene Američke Države još jednom su potvrdile da su pouzdan partner i prijatelj Crne Gore.

Primajući donaciju u ime crnogorskog zdravstvenog sistema, koju čine EKG aparat i četiri monitora, državni sekretar Ministarstva zdravlja Veljo Čađenović je izrazio veliku zahvalnost američkom narodu, ističući da je solidarnost jedan od načina da se lakše izađe i svake krize, pa i ove izazvane pandemijom korona virusa, koja potresa cijeli svijet. Čađenović je izrazio očekivanje da će se u narednom periodu saradnja sa Ambasadom SAD dodatno unaprijediti kroz zajedničke projekte i slične oblike pomoći crnogorskom zdravstvenom sistemu, koji umnogome doprinose podizanju nivoa kvaliteta zdravstevne zaštite naših građana.

18. februar - Spremni za vakcine Direktorica doma zdravlja u Baru dr Branka Purlija kazala je da je epidemiološka situacija u tom gradu trenutno stabilna i da ide na bolje. Tehnički su spremni da počnu sa vakcinacijom, dodala je dr Purlija. Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević kazao je da su u prethodnih sedam dana u tom gradu izvršene 62 kontrole, te da su naplaćena dva prekršajna naloga u kumulativnom iznosu od 2600 eura.

- Situacija je loša, ali stabilna. Ako uporedimo sa 6. januarom kada smo imali 90 novozaraženih u Baru, onda je situacija dobra. Međutim menadžment doma zdravlja je vršio reorganizaciju u više navrata u zavisnoisti od situacije. Tako smo 6. januara sazidali jedan dio doma Zdravlja, odnosno 1/3 prizemlja i pretvorili to u Kovid centar. Samim tim, pojačali smo tim doktora, od ponedjeljka do petka rade tri tima doktora, a vikendom četiri tima kazala je dr Purlija u Jutarnjem programu TVCG. Istakla je da rade po dvije sestre, kao i patronaža koja je funkcionalna tokom cijelog dana.

- Tehnički smo potpuno spremni, kupili smo kombinovane frižidere, priključke u slučaju nestajanja električne energije, opsnovali dva tima izabranih doktora, koji će vršiti isključivo vakcinaciju, kao i dva tima sestara. Osnovali smo Kovid centarkoji će uskoro početi da radi. Naši stažeri će uzimati podatke od pacijenata nakon čega će se vršiti vakcinacija - kazala je dr Purlija.

19. februar – Spremno šest punktova za vakcinaciju u glavnom gradu Štićenici staračkih domova i institucija za smještaj lica sa težim poremećajima razvoja, zatim osobe koje brinu o njima kao i zdravstveni radnici koji su direknto uključeni u liječenje oboljelih od kovida, prvi su koji će primiti 2.000 doza ruske vakcine koju je donirala Srbija – kazali su Pobjedi iz Ministarstva zdravlja.

Ističu da je 2.000 doza vakcina koje su stigle prije dva dana namijenjene za isto toliko osoba, koji će nakon toga biti revakcinisani sa još 2.000 doza.

Vakcinacijom za sada neće biti obuhvaćeni štićenici doma starih u Bijelom Polju zbog epidemiološke situacije u toj ustanovi gdje je evidentiran veliki broj inficiranih korona virusom.

Direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Danilo Jokić je rekao da je ustanova na čijem je čelu u potpunosti spremna, kao i da je pripremljeno šest punktova u kojima će se obavljati vakcinacija.

36

- Postavljeno je šest punktova. Jedan u Domu zdravlja u opštini Tuzi i jedan u opštini Golubovci. Što se tiče Podgorice, punktovi će biti postavljeni u domovima zdravlja Stara varoš, Vojno-medicinskom centru koji je spreman i prostorno i kadrovski, kao i Gornjoj Gorici. Za četvrti punkt razmatramo dvije varijante: da bude još jedna linija u Domu zdravlja Stara varoš ili Vojno-medicinskom centru – rekao je dr Jokić. On je kazao da je Vojska obezbijedila agregate za slučaj nestanak struje.

19. februar - Kapaciteti Infektivne klinike KCCG popunjeni Na Infektivnoj klinici Kliničkog centra Crne Gore za život se bori osam pacijenata inficiranih virusom korona, kazala je dr Danijela Stojanović. Ističe da su kapaciteti oba odjeljenja popunjena, a da se u posljednje vrijeme javlja sve veći broj pacijenata kojima je neophodno bolničko liječenje.

U Klinici za infektivne bolesti hospitalizovana su 23 pacijenta, a kapacitet Klinike je 20, kaže Stojanović. Takođe, Infektivna ima odjeljenje i na Klinici za neurohirurgiju gdje je kapacitet takođe popunjen i tu se liječi 17 pacijenata.

- Na Infektivnoj klinici pet pacijenata je životno ugroženo, oni su na visokim protocima kiseonika, kod ostalih je stanje stabilno. Na Klinici za neurohirurgiju životno je ugroženo troje, od toga je dvoje na invanzivnoj ventilaciji - kazala je dr Stojanović gostujući u Jutarnjem programu TVCG. Istakla je da veći broj ljudi u posljednje vrijeme zahtijeva bolničko liječenje, najčešće su to pacijenti iznad 60 godina.

20. februar - Počela vakcinacija u Crnoj Gori

Vladimir Žderić prvi vakcinisani i medicinsko osoblje U Crnoj Gori je počela vakcinacija protiv koronavirusa, a prva osoba koja je primila vakcinu proizvođača Sputnjik V je šesdesetšestogodišnji korisnik Doma starih u Risnu.

- Sad sam istorijska ličnost, dobar je osjećaj, nisam imao dilemu kad je u pitanju vakcinacija. Dosta mi znači što sam primio vakcinu, pogotovo ako to pomogne i drugima. Mislim da građani ne bi trebalo da se plaše vakcine, jer je to šansa da se iskorijeni virus - rekao je Vladimir Žderić, koji je već četiri godine korisnik Doma starih Grabovac.

Dr Nikola Popović u Domu starih u Risnu koji je takođe među prvim vakcinisanim, kazao je da su u srećni i ponosni što je vakcinacija u Crnoj Gori započela u toj ustanovi.

- Danas će biti vakcinisano 79 korisnika i zaposlenih u našoj ustanovi i mislimo da je ovo početak uspješne borbe sa ovim virusom i da ćemo konačno izaći iz karantinske situacije u kojoj smo skoro godinu. Moja poruka je da je vakcina, osim

mjera maske, ruka, distance, jedina šansa da pobijedimo koronu - rekao je Popović. Šef medicinske službe u Domu starih u Risnu dr Damir Adrović koji je je takođe primio vakcinu, smatra da će se vakcinacija u velikoj mjeri odraziti u budućnosti na zdravlje i život korisnika te ustanove.

Epidemiolog u Institutu za javno zdravlje prof. dr Dragan Laušević kazao je da vakcinacija u Crnoj Gori teče u skladu sa planom, programom i Strategijom imunizacije, gdje su u prvom krugu predviđene najranjivije grupe - osobe koje su smještene u domovima za stare, štićenici i njihovo osoblje.

- Nadamo se da ćemo uspjeti sa tim da pokrijemo sve one koji su zainteresovani da prime ovu vakcinu i dobar dio zdravstvenih radnika koji rade na prvoj liniji – one koji su u kovid ambulantama, u crvenim zonama u bolnicima, kao i epidemiološke službe - istakao je prof. Laušević.

Rekao je da je sljedeća instuticija u kojoj će biti vakcinacija Dom starih u Pljevljima.

Prvu vancinu su dale ekipe Instituta za javno zdravlje i Doma zdravlja Kotor.

21. februar - Svaki treći zdravstveni radnik bio zaražen koronavirusom Položaj zdravstvenih radnika se u toku epidemije korona virusa promijenio tako da je jedan broj njih preopterećen, budući da je veliki broj zaposlenih bio inficiran ili u izolaciji, kazao je za Dan predsjednik Sindikata zdravstva dr Vladimir Pavićević.

Navodeći da ne raspolaže preciznim informacijama, dr Pavićević je rekao da je, prema njihovim podacima, oko 30 odsto zdravstvenih radnika u kovid odjeljenjima bilo inficirano koronom, gotovo svaki treći.

- Takođe, precizan podatak o broju umrlih zdravstvenih radnika od posljedica korone nemamo, međutim, znamo da je najmlađi zdravstveni radnik koji je preminuo od ovog virusa imao 35 godina. Zbog velikog broja zaraženih radnika otežan je proces rada. Međutim, smatram da je zdravstveni sistem uspješno odgovorio na ove izazove - kaza je dr Pavićević.

Kada je riječ o materijalnom položaju, dr Pavićević ističe da nije dobar, a da povećanje zarada od 12 odsto prošle i tri odsto od ove godine svakako nije dovoljno za zdravstvene radnike.

- Očekujemo da svi shvate koliko je zdravstveni sistem važan i daće to rezultirati adekvatnim nagrađivanjem u periodu kada se pandemija smiri – naglasi je dr Pavićević.

Govoreći o odnosu vlasti prema medicinarima, predsjednik Sindikata zdravstva ističe da je situacija komplikovana i ne bi bilo pošteno u ovom trenutku vršiti pritisak.

22. februar - Počinje vakcinacija zdravstvenih radnika Direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Danilo Jokić potvrdio je za Pobjedu da vakcinacija u toj ustanovi počinje u podne te da je sve spremno.

- Vakcinacija će početi u Domu zdravlja na Pobrežju. Opredijeljeno je 150 doza vakcina i one su smještene u frižiderima na postavljenim punktovima. Sve je spremno. Ekipe su pripremljene i napravljena je lista - rekao je dr Jokić.

On je podsjetio da je za glavni grad postavljeno šest punk-

tova, po jedan u opštinama Tuzi i Golubovci. Što se tiče Podgorice, punktovi će biti postavljeni u domovima zdravlja Stara varoš, Vojno-medicinski centar, kao i Gornja Gorica i Pobrežje. Pregovara se i sa upravom glavnog grada oko ustupanja prostora Sportskog centra Morača.

Srbija je prošle sedmice našoj zemlji donirala prvi kontingent od 2.000 doza ruskih vakcina Sputnjik V. Biće poslato još toliko kako bi se revakcinisale te osobe. Revakcinacija se obavlja nakon tri sedmice. Taj broj neće biti dovoljan da pokrije sve zdravstvene radnike, ali je Institut za javno zdravlje tu količunu podijelio ravnomjerno prema zdravstvenim ustanovama u svim crnogorskim opštinama.

Kako je ranije saopštila ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić-Bojović do kraja ovog mjeseca trebalo bi da stigne donacija 30.000 kineskih vakcina Sinofarm. Do kraja februara očekuje se još 5.000 Sputnjik V vakcina, a do kraja marta još 50.000 doza te vakcine.

Kako bi se olakšao postupak vakcinacije građana, formiran je i jedinstveni broj 1717 koji će služiti samo u te svrhe.

22. februar - Američka privredna komora pouzdan partner Ministarstva zdravlja

Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović, sa saradnicima, primila je danas delegaciju Američke privredne komore, koju je predvodio predsjednik Nikola Tripković.

Ministarstvo zdravlja, kao i cjelokupna Vlada, kako je kazala ministarka zdravlja, svejsno je značaja saradnje sa ovako renomiranim udruženjem, koje okuplja uspješne američke, međunarodne i domaće kompanije, što je garant budućeg prosperiteta u oblasti zdravstva i svim privrednim i društvenim granama u Crnoj Gori.

Prema njenim riječima, ta saradnja mora biti na izuzetno visokom nivou, kako bi kroz timski rad i zajedničke projekte, unaprijedili zdravstveni sistem, podigli nivo zdravstvenih usluga, a sve u cilju poboljšanja zdravlja cjelokupne populacije. Ministarka zdravlja posebno je pohvalila veliku posvećenost i privrženost Američke ambasade novom sazivu Vlade Crne Gore.

Predstavnici Američke privredne komore, čestitali su dr Borovinić Bojović imanovanje za ministarku zdravlja i predstavili svoju organizaciju, koja, kako je naglasio predsjednik Tripković, ima misiju unapređenja poslovnog ambijenta u cilju privlačenja američkih i drugih stranih investicija u Crnu Goru.

Na današnjem sastanku razgovarano je o oblastima saradnje i konkretnim projektima, koje će Ministarstvo zdravlja i Američka privredna komora, kroz djelovanje njihovog Komiteta za zdravlje, zajednički realizovati, sa posebnim akcentom na digitalnu transformaciju u zdravstvu i ažuriranje i revidiranje Liste ljekova.

37

23. februar - Ministarka zdravlja primila vakcinu protiv COVID-19

može da se počne sa vakcinacijom. Ukupno je dobijeno 65 Sputnjik V vakcina, što je oko 50% od onoga što su tražili, a vakcinacija će se vršiti tri dana. On je istakao da se u Domu zdravlja radi bez problema, a povoljno je i to što u narednom periodu očekuju i pojačanje u vidu srednjeg medicinskog kadra, medicinskih tehničara i sestara, piše Cetinjski list.

25. februar - Počela vakcinacija u bjelopoljskom Domu zdravlja

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović primila je u Kliničkom centru Crne Gore vakcinu protiv COVID-19, čime je i zvanično počela vakcinacija zdravstvenih radnika u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori, koji rade sa pacijentima koji su oboljeli od COVID-19 infekcije.

Nakon vakcinacije, ministarka Borovinić Bojović je najavila da će drugi kontigent ruske vakcine od 5.000 doza stići u četvrtak u 14:30 na podgorički aerodrom, a donacija 30.000 kineske kreće iz Pekinga 27. februara, dok će, kako je navela, druga tranša vakcina, koje su donacije Srbije doći na vrijeme kako bi se zdravstveni radnici i drugi mogli revakcinisati.

Ministarka zdralja je istakla da se vakcinacija obavlja po prioritetnim grupama i pojasnila na koji način osobe koje pripadaju prioritetnim grupama mogu da se prijave za vakcinaciju.

Ona je navela da je poručeno još 50.000 doza ruskih vakcina za drugi kvartal godine, kao i da su u toku pregovori za 150.000 doza kineske Sinofarm, 150.000 doza Fajzer vakcina, kao i 80.000 doza AstraZeneke.

Vakcinacija opšte populacije, kako je kazala dr Borovinić Bojović počeće odmah nakon imunizacije prioritetnih grupa.

23. februar - Počela vakcinacija cetinjskih medicinara Vakcinacija medicinskog osoblja u cetinjskom Domu zdravlja, koja će trajati tri dana počela je počela. Od pristiglih 65 Sputnjik V vakcina, prvo će se vakcinisati medicinsko osoblje Doma zdravlja, Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć i bolnice Danilo I. Mikrobiolog u Domu zdravlja dr Žarko Nikčević, kao najstariji ljekar u Domu zdravlja u 63 godini, prvi je primio vakcinu i istakao važnost vakcinacije za društvo.

On je kazao da nema direktan kontakt sa pacijentima, ali da su tri tehničara, sa kojima radi, direktno u ambulanti, rade dijagnostičke brze testove i oni su svi već prošli kroz koronu.

- Hoću da kažem da je korona ušla u zdravstvene ustanove i u naš Dom zdravlja. Dosta ljekara i medicinskih sestara, zbog prirode posla je dobilo infekciju, preležalo. Ja evo nijesam i nijesam imao antitijela na testu i zbog toga sam u toj prvoj grupi - kazao je dr Nikčević.

On je istakao da se i prije i poslije vakcinacije ne smijemo opuštati te da i dalje moramo poštovati sve mjere. Revakcinacija je nakon 21. dan i tek nakon dvije do tri nedjelje nakon druge vakcine može se reći da čovjek posjeduje antitijela, što se naravno može i provjeriti testovima.

Direktor JU Dom zdravlja Marko Radović je zadovoljan što su se, poslije četrnaestodnevnih priprema, stekli uslovi da

38

U bjelopoljskom Domu zdravlja je počela vakcinacija medicinskih radnika protiv koronavirusa. Kako je saopšteno medicinsko osoblje će primiti prvu dozu Sputnjik V vakcine.

Domu zdravlja Bijelo Polje isporučeno je 40 doza vakcina.

- Nakon zdravstvenih radnika po nacionalnim smjernicama počeće vakcinacija građana starijih od 80 godina. Vakcine će pristizati u određenom broju u narednim nedjeljama, tako da će svi koji budu ili već jesu iskazali želju da se vakcinišu, primiti vakcinu u skladu sa time - poručuju iz bjelopoljskog Doma zdravlja.

U JZU Dom zdravlja Bijelo Polje uskoro će početi imunizacija stanovništva po prioritetnim grupama protiv SARS-COV-2.

Kako se navodi na sajtu ove ustanove potrebno je prethodno kontaktirati Dom zdravlja na broj 069/250-261 radnim danima i vikendom od 08h do 15h radi zakazivanja kategorija stanovništva po prioritetima.

Oni obavještavaju građane da ne dolaze bez prethodnog zakazivanja.

- Svi pacijenti koji su vakcinaciju zakazali putem call centra će biti pozivani prema spiskovima po prioritetnim grupama. Prilikom zakazivanja neophodno je dati sljedeće podatke: ime i prezime pacijenta, JMBG, kao i ime i prezime izabranog doktora kod kojeg je pacijent registrovan - navodi se u obavještenju Doma zdravlja Bijelo Polje.

25. februar - Stiglo još 5.000 doza ruske vakcine Sputnjik V

U Crnu Goru stigao kontingent od 5.000 doza vakcine Sputnjik V iz Rusije, saopšteno je iz Vlade.

To je prva isporuka od 50.000 doza koje je Vlada obezbijedila za kupovinu bilateralnim pregovorima. Takođe, Crna Gora narednih dana iz Pekinga kreće kontingent sa donacijom od 30.000 doza Sinofarmove vakcine - saopšteno je iz Vlade.

U ime Vlade Crne Gore na aerodromu pošiljku 5.000 vakcina primili su ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović, ambasador Rusije u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov, savjetnik za vanjsku politiku predsjednika Vlade Srećko Crnogorac, savjetnica predsjednika Vlade i rukovoditeljka Službe za odnose s javnošću, Andrijana Đordan i Aleksandar Sekulić, generalni

direktor Direktorata za digitalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja.

Dr Borovinić Bojović istakla je da je nabavka i isporuka prvih pet od ukupno 50 hiljada vakcina Sputnjik V, koliko je planirano da stigne u Crnu Goru do kraja marta, kao i još 50 hiljada koje treba da budu dopremljene u našu zemlju do kraja drugog kvartala, rezultat bilateralnih pregovora Ministarstva zdravlja, odnosno Vlade Crne Gore, sa stručnim timom koji su činili kompetentni predstavnici ruske vlade i proizvođača vakcina.

Ona je istakla da je, zahvaljujući naporima i direktnim pregovorima dvije vlade, koji su, iako su trajali samo dva mjeseca, bili izuzetno konstruktivni i učinkoviti, prva tranša vakcina Sputnjik V stigla u Crnu Goru. Takođe je iskazala veliku zahvalnost i poštovanje ruskoj Vladi na razumijevanju, spremnosti i doprinosu da vakcine što prije dođu u Crnu Goru.

25. februar - Podrška britanske ambasade u borbi protiv korona virusa

Vakcinacija protiv virusa Covid-19, predstavlja najbolju preventivnu mjeru, a u narednih nekoliko mjeseci planirano je da se vakciniše oko 300 hiljada građana Crne Gore, kako bi se stekao kolektivni imunitet, kazala je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović na sastanku sa NJ.E. britanskom ambasadorkom u Crnoj Gori Karen Medoks.

Ministarka je upoznala ambasadorku Medoks da se u narednom periodu očekuje isporuka kontigenata vakcina prema utvrđenoj dinamici, među kojima je, pored ruske Sputnjik, kineske Sinofarm, američke Fajzer i britanska vakcina Astra Zeneka, koja u količini od 84 hiljade stiže u Crnu Goru kroz Kovaks mehanizam.

Ona je navela da će se vakcinacija sprovoditi u skladu sa Nacionalnom strategijom za uvođenje, distribuciju i primjenu Covid-19 vakcina.

Dr Borovinić Bojović je ambasadorki predočila planove Ministarstva zdravlja i u procesu digitalizacije zdravstvenog sistema i novom platformom „Corona odgovor“, koja se priprema na nivou Vlade Crne Gore, gdje građani mogu da dobiju sve odgovore i informacije u vezi sa epidemijom izazavanom virusom Covid-19.

Britanska ambasadorka je rekla da je ponosna što je Vlada Ujedinjenog Kraljevstva podržala razvoj i testiranje vakcine sa Oksforda.

Britanska vlada je pomogla prikupiti milijardu dolara za Kovaks mehanizam, zajedno sa drugim donatorima. Uz preko 548 miliona funti obećane podrške od strane Ujedinjenog Kraljevstva, pomoći ćemo distribuciju preko milijardu doza vakcina protiv koronavirusa. Ambasadorka je istakla da je vakcinacija je najbolje oružje u borbi protiv pandemije i sredstvo za povratak redovnom životu. Premijer Džonson je nakon sastanka G7 zemalja

obećao da će višak vakcina u UK biti preusmjeren ekonomski siromašnijim zemljama, kako bi se ekonomije što prije oporavile.

Na sastanku je ocijenjeno da je vakcina britanske proizvodnje, Astra Zeneka veoma pouzdana, kvalitetna i efikasna i iskazana je zajednička spremnost da stvore uslovi da što prije stigne u Crnu Goru.

28. februar - COVID19: Presjek stanja 28. februar u 15:00 (www.ijzcg.me) Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota, 27. februar 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1783 uzorka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 502 novopozitivna slučaja infekcije sa SARS-CoV-2.

Od jučerašnjeg presjeka Institutu je prijavljeno četiri smrtna ishoda povezana sa COVID-19 i to kod pacijenata iz Cetinja (1), Kotora (1), Rožaja (1) i Ulcinja (1), od kojih je najmlađi imao 49, a najstariji 86 godina starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1003.

Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 521 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 8605.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 75834.

Februar 2021 - Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore Zaposleni JPU "Đina Vrbica" organizovali su tradicionalnu akciju dobrovoljnog davanja krvi. U akciji je učestvovalo 10 davalaca krvi.

Zaposleni u JU Vodovod i Kanalizacije doo Podgorica organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju Podgorica. Akcija će trajati više dana u skladu sa mjerama Covid-19 epidemije.

NVO "Srpska nit" organizovala je akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi Podgorica.

Akciji je prisustvovalo oko 100 dobrovoljnih davalaca krvi.

Mladi iz Izviđačkog kluba "Eho" Podgorica su organizovali prvu akciju dobrovoljnog davanja krvi. U akciji je učestvovalo 10 davalaca krvi.

39

PSORIJAZA JE MNOGO VISE OD PROMJENA NA MOJOJ KOZI. Kod 4 od 10 osoba sa psorijazom razvije se psorijazni artritis. Dermatolog mi je rekao da psorijaza moʓe da izazove 1,2 0CɶNK UOQ \CLGFPKȬMK put. PostQLK PGMQNKMQ PCȬKPC \C NKLGȬGPLG ove bolesti.

OBRATI SE DERMATOLOGU NA VRIJEME

i saznaj kako psorijaza mo̪I HE YXM˃I RE Xvoje zdravlje.

U saradnji sa

Sponzorisao

PSO PM NO2 11/2020 MNE NOVARTIS PHARMA SERVICES AG DIO STRANOG DRUŠTVA PODGORICA 69(7/$1( .$1( 5$'(9,È %5 81000 PODGORICA, CRNA GORA

FELDMAN SR ET AL. DERMATOLOGY ONLINE JOURNAL 2018; 24(10):1.

GLADMAN D ET AL. ANN RHEUM DIS. 2005;64 (SUPPL II):II14–7.

HIPOTETIÎ.I PACIJENT

1 2

REGION 02. februar – Ni uz stroge mjere zaraza se ne smiruje - Slovenija Slovenska vlada upozorila je da se epidemiološka situacija sa infekciom koronavirusom u zemlji ne smiruje navodeći da je u nekim sredinama zabilježen veći broj infekcija nego prošle nedjelje, dok incidencija virusa na 100.000 stanovnika ostaje i dalje visoka.

U zadnja 24 sata potvrđeno je 1.619 novih slučajeva i 19 smrtnih slučajeva povezanih s covidom-19, objavila je vlada.

Obavljeno je čak 37.299 testova, od čega se skoro polovina odnosi na brzo testiranje zaposlenih u školama, koje su nedavno počele s nastavom uživo za prva tri razreda osnovne škole, iznijeli su predstavnici vlade na konferenciji za novinare.

Do smirivanja epidemije, po optimističkom modelu i projekcijama Instituta za javno zdravlje, može doći tek u maju ili junu, kad se bude osjetio veći uticaj kampanje vakcinacije protiv Covida-19, uz uslov najstrožeg pridržavanja mjera i restrikcija, prenosi Hina.

udara kod žena, tradicionalno se održava prvi petak u februaru u Europi i SAD-u, a po treći put održava se i u Hrvatskoj.

Akcija je izazvala interes i stručnjaka i javnosti, a progovara o karakteristikama i specifičnostima moždanog udara kod žena, teškoćama u liječenju i prevenciji moždanog udara kod ženske populacije te vrlo čestom zanemarivanju te bolesti u ovoj populaciji, saopšteno je iz zagrebačke Gradske kancelarije za zdravstvo koji Dan crvenih haljina organizuje zajedno s Hrvatskim ljekarskim zborom – Hrvatskim neurološkim društvom.

02. februar - Medicinari protestuju zbog preminulih kolega - Srbija Sindikat ljekara i farmaceuta zakazao je za 15. februar protest pred Vladom Srbije kako bi ukazao na veliki broj ljekara, i uopšte zdravstvenih radnika, umrlih tokom pandemije virusa korona, najavio je za Nova.rs predsjednik tog sindikata Rade Panić.

- Situacija je tako teška da smatramo da je protest održan uz sprovođenje svih epidemiloških mjera manji problem nego to što se dešava u zdravstvu i koliko je zdravstvenih radnika preminulo – istakao je Panić.

Samo u jednom danu četvoro ljekara umrlo je od posljedica kovida-19. Prema podacima Sindikata ljekara i farmaceuta, od početka pandemije preminula su 93 ljekara.

- Na žalost, još dosta kolega je na liječenju, neki od njih u teškom stanju i bojim se da će broj žrtava biti više od sto – naveo je Panić.

Prvi zahtjev protesta, prema njegovim riječima, biće da se porodicama svih zdravstvnih radnika, koji su preminuli od kovida-19, a u tom trenutku su bili u radnom odnosu, dodijele nacionalne penzije.

Ukoliko se kovid-19 proglasi profesionalnom bolešću, prema njegovim riječima, to će za ljekare značiti više različitih beneficija, kao što su ostvarivanje prava na naknadu štete, pravo na dodatne preventivne i rekreativne dane odmora, kao i definitivno zakonsko regulisanje prava na sto odsto naknade za bolovanje.

05. februar - Organizovan Dan crvenih haljina - Hrvatska Javnozdravstvena akcija Dan crvenih haljina, koja podržava međunarodnu aktivnost prepoznavanja i sprječavanja moždanog

42

- Uz dosadašnje spoznaje o specifičnostima moždanog udara kod žena, pogubnim posledicama zanemarivanja simptoma toliko prisutnim upravo u ženskoj populaciji, osvješćivanjem razlika i značaja moždanog udara kod žena, epidemija uzrokovana koronavirusom još je više naglasila razlike i ukazala na potrebu promjene u pristupu, dijagnostici i liječenju moždanog udara kod žena - istakli su organizatori. Žene imaju veći rizik za razvoj moždanog udara nego muškarci, stoga i je plemeniti cilj ove opsežne kampanje – podići svijest o specifičnostima moždanog udara kod žena, upozoriti na pogubne posljedice zanemarivanja simptoma i potrebu promjena načina života.

Iako postoje zajednički faktori rizika za razvoj moždanog udara kao što su hipertenzija, hiperlipidemija, šećerna bolest, pušenje i atrijska fibrilacija, razlike u polnim hormonima, egzogeni estrogeni te trudnoća kao i postporođajno razdoblje su specifični faktori rizika za razvoj moždanog udara kod žena, naglašavaju organizatori, prenosi Glas Istre.

05. februar - Četiri opštine u crvenoj zoni rizika od pandemije kovida 19 - Kosovo Ministarstvo zdravlja Kosova objavilo je novu kategorizaciju opština prema epidemiološkoj situaciji i opasnosti od širenja korona virusa, a četiri opštine su u crvenoj zoni, odnosno dvije

više nego prije nedjelju dana.

U crvenoj zoni su trenutno opštine Priština, Kosovo Polje, Suva Reka i Zvečan.

Crvena zona obuhvata opštine visokog rizika koje imaju više od 150 inficiranih na 100.000 stanovnika tokom nedjelju dana.

Na Kosovu i dalje ostaju na snazi mjere koje su preduzete početkom ove godine, prenosi Novi-magazin.

06. februar – Ukinuli odluku o obaveznom testiranju radnika koji putuju na posao u druge zemlje - Slovenija Nakon brojnih izraza nezadovoljstva, posebno među Slovencima koji kao dnevni radni migranti svaki dan na posao putuju u Austriju i Italiju, slovenska vlada je promijenila prijašnju odluku po kojoj je za ulazak u Sloveniju ta kategorija putnika morala pokazati negativni test na koronavirus i obnavljati ga jednom nedjeljno.

Izmjenom prijašnje odluke o uslovima ulaska u Sloveniju, koja je na snazi bila manje od 24 sata, radni dnevni migranti pri ulasku u Sloveniju ne trebaju negativan test na covid-19 ukoliko u Sloveniju ulaze iz zemalja EU-a i Schengena u kojima je epidemiološka situacija bolja nego u Sloveniji, objavila je slovenska vlada na svom službenom Twitter nalogu.

Odluka se odnosi i na radnike migrante koji u Sloveniju odlaze na posao iz Hrvatske, te na druge Sloveniji susjedne zemlje koje imaju manju incidenciju odnosno broj dnevno oboljelih.

07. februar - Stigle prve doze vakcine AstraZeneka - Hrvatska

U Hrvatsku je stiglo prvih 16.800 doza vakcine kompanije AstraZeneka, koje će od biti distribuirane radi vakcinacije građana, saopštio je predstavnik Vlade Marko Milić.

On je dodao da do kraja mjeseca predstoji isporuka još

150.000 doza te vakcine.

Upravnik Hrvatskog zavoda za javno zdravlje Krunoslav Capak je najavio da vakcinacija počinje iduće nedjelje. Istakao je da nema razloga za preporuku da ta vakcina nije djelotvorna za starije od 65 godina.

08. februar - Svakog dana 20 preminulih i 30 novooboljelih od karcinoma - BiH Karcinom je u protekloj deceniji u Bosni i Hercegovini odnio skoro 74.800 života, a sa ovom teškom dijagnozom godišnje se, u prosjeku, suoči oko 12.000 ljudi. Dakle, za samo 10 godina karcinom je u BiH ubio više stanovnika nego što, na primer, Doboj ima građana, dok je u Srpskoj, od 2010. do 2019, od malignih bolesti preminulo 29.625 ljudi, piše Srpskainfo.

Podaci entitetskih zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je tokom pretprošle godine bitku sa zloćudnom bolešću u Srpskoj izgubilo 2.891, a u FBiH 4.864 osobe. To znači da, u prosjeku, od karcinoma u BiH svakoga dana premine 20 ljudi, dok kod 30 građana bude potvrđen neki zloćudni tumor.

Dr Zdenka Gojković, nacionalni koordinator za maligna obolenja RS, naglašava da je vidljiv stalni porast novooboljelih u Srpskoj, te da je vodeći karcinom pluća.

Maligne bolesti, nakon kardiovaskularnih, odnose najviše života, a od ukupnog broja preminulih godišnje, svaki peti umre od malignoma. Zvanična statistika pokazuje da je u Srpskoj, za nešto više od dvije decenije, ukupan broj umrlih od karcinoma porastao za skoro 77 odsto, s obzirom na to da je 1997. od neoplazmi preminulo 1.636 ljudi.

Ljekari upozoravaju da je većina karcinoma rezultat izloženosti brojnim uzročnim faktorima. Naglašavaju da se neki od ovih faktora ne mogu modifikovati, ali da se oko jedne trećine slučajeva raka može spriječiti promjenom ponašanja i adekvatnom preventivnom zdravstvenom zaštitom.

09. februar – Otkriveni prvi slučajevi britanskog soja korona virusa – BiH U Bosni i Hercegovini je otkriven britanski soj korona virusa među 23 sekvencionarana uzorka, saopšteno je na press konferenciji Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravlja. O tome je javnost informisao Teufik Goletić, šef laboratorije za molekularna, genetička i forenzička ispitivanja Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

On je rekao da su u projektu koji se zove Sekvenciranje i retrospektivna analiza uzoraka, a koji su radili od juna prošle godine do februara ove, sekvencionirali 23 uzorka te da je jedan potvrđen kao ‘novi britanski varijantni soj B117’.

- Mogu kao virusolog samo istaći da smo na taj način pokazali u suštini kako je bitan taj multisektorski pristup. Srećom još uvijek ovaj varijantni soj nema mutaciju koja izaziva slabiji učinak trenutno raspoloživih vakcina - izjavio je Goletić.

10. februar - Proces digitalizacije nastaviće projektom eUput - Srbija Digitalizacija u zdravstvu biće nastavljena kroz projekat eUputa, izjavio je direktor vladine Kancelarije za informacione

43

tehnologije i eUpravu Mihailo Jovanović.

Kako je istakao za RTS, pravi uspješan primer koliko su značajni takvi digitalni projekti jeste uvođenje eRecepta jer na taj način hronični bolesnici niti imaju potrebe da nose papirne recepte u apoteku, niti da svaki mjesec idu po njih.

negativnog testa na koronavirus, na njima će se moći skijati s negativnim testom, ne starijim od sedam dana, dok je do sada rok morao biti 24 sata.

Zbog novih mjera očekuje se dolazak skijaša, ali ne mnogo njih jer su zatvoreni hoteli i restorani, ali po novim mjerama dopuštena su okupljanja najviše 10 ljudi.

Zbog poboljšanja epidemiološke situacije u Sloveniji će opet raditi sve trgovine, ukida se zabrana kretanja među opštinama, a obnavlja se i školska nastava u učionicama za sve osnovce i maturante srednjih škola, objavila je vlada.

Svi radnici u trgovinama i servisima moraće se testirati i dalje najmanje jednom nedjeljno, ali će im taj trošak ubuduće pokriti država, kazala je na vladinoj konferenciji za novinare Ajda Cuderman, državna sekretarka u ministarstvu zdravlja.

11. februar – Svi koji su vakcinisani preko reda moraće snositi odgovornost - Hrvatska

- Jedan od prvih projekta u okviru digitalizacije je eUput kako građani upute ne bi više nosili od šaltera do šaltera - kazao je Jovanović.

On je istakao da je dosadašnji proces digitalizacije omogućio da Srbija spremno uđe u logistički zahtjevnu vakcinaciju protiv virusa korona. Kako je naveo, u Srbiji je do sada dato gotovo 575.000 doza vakcine, od čega je 530.000 prvih doza i više od 30.000 drugih doza.

Ministar zdravlja Vili Beroš oglasio se na svojem Facebook profilu o pojedincima koji su primili vakcinu preko reda.

11. februar - Mijenjaju pravila za prelazak svojih granica – Slovenija Ulazak u Sloveniju je sada moguć bez karantina ili negativnog testa na koronavirus za one koji su vakcinisani s dvije doze vakcina protiv covida-19 i one koji su covid-19 preboljeli, te o tome imaju potvrdu lijekara, odlučila je slovenska vlada.

To je promjena u odnosu na dosadašnji režim po kojemu su bez negativnog testa ili obaveznog karantina u Sloveniju mogle ulaziti samo neke kategorije ljudi.

Od trenutka kad su preboljeli covid-19 ne smije proći više od šest mjeseci, a od vakcinisanja drugom dozom vakcine mora proteći najmanje 14 dana.

Ulazak u zemlju na osnovu prirodne imunizacije onih koji su preboljeli covid-19 ili su vakcinisani s dvije doze, pa su isto tako imuni, odnosi se samo na državljane i rezidente članica EU-a i Schengenskog prostora, a ne i za one iz trećih država. Što se tiče skijališta koja do sada nijesu primala one bez

44

- Planom vakcinacije protiv covid-19, kojeg je usvojila hrvatska Vlada, osigurano je svakom punoljetnom građaninu naše zemlje besplatna vakcina, te je određeno koje grupe građana imaju prednost u vakcinisanju. Svi slučajevi zaslužuju najoštrije osude – napisao je Beroš.

Nositelj programa vakcinacije je Hrvatski zavod za javno zdravlje, a za sprovođenje su zaduženi županijski zavodi za javno zdravstvo, te za Grad Zagreb Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, koji su dužni da vode računa o poštovanju redosljeda vakcinisanja.

Svi oni pojedinci koji su iskoristili pravo vakcinisanja na štetu drugih moraće se suočiti s moralnom odgovornošću pred hrvatskom javnošću – istakao je Beroš.

12. februar - Počela vakcinacija u bh. entitetu Republika Srpska - BiH U Bosni i Hercegovini je počelo vakcinisanje ruskom vakcinom protiv COVID-19, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS). Na Univerzitetsko-kliničkom centru RS-a prve doze vakcina Sputnik V primili su generalni direktor Univerzitetsko-kliničkog centra dr Vlado Đajić i zaposleni u COVID odjeljenjima najveće zdravstvene ustanove u ovom bh. entitetu.

U RS je stiglo 2.000 doza ruske vakcine, a sredinom mjeseca očekuje se još 100.000 doza. Ministar zdravlja i socijalne zaštite

RS Alen Šeranić najavio je 1. februara da će prioritet pri vakcinisanju imati zdravstveni radnici u COVID odjeljenjima, potom radnici i korisnici domova za stare, kao i osobe starije od 65 godina.

Od početka pandemije, korona virusom je zaraženo 125.123 osoba od kojih se 102.339 oporavilo, a 4.868 preminulo od posledica zaraze.

14. februar - Kreće vakcinacija u Sjevernoj Makeodniji Vakcinacija u Sjevernoj Makedoniji počinje ubrzo nakon što su prve doze Fajzerove vakcine stigle kao poklon iz Srbije, najavio je ministar zdravlja te zemlje Venko Filipče.

Prvo će biti vakcinisani zdravstveni radnici u modularnoj bolnici postavljenoj u Kliničkom centru glavnog grada Sjeverne Makedonije, prenosi MIA. - Dozvolite mi da zahvalim Vladi Srbije koja je izdvojila dio svojih vakcina i pokazala u ovoj krizi da je solidarnost važna.

Mi smo spremni, vakcine će biti čuvane u adekvatnim rashladnim uslovima, sjutra kreće redovna procedura u Agenciji za ljekove i uskoro počinje vakcinacija - rekao je Filipče novinarima na graničnom prelazu Tabanovce, prenosi Alo.rs.

16. februar – Potrošnja ljekova znatno povećana - Hrvatska Direktorica pulske Opšte bolnice dr Irena Hrstić rekla je u vezi s dugovima veledrogerijama da je potrošnja ljekova na mjesec danas znatno veća nego prije nekoliko godina te da bolnice zato mnogo brže kumuliraju dugove, no bolnica u Puli ima zaliha i liječenje nije ugroženo.

Predstavnici veledrogerija upozorili su da će dugovi zdravstvenog sistema za isporučene ljekove krajem februara ponovno dosegnuti rekordnih 5,7 milijardi kuna iz oktobra prošle godine te da je od početka godine svaka peta bolnica prestala plaćati ljekove, a plaćen je tek svaki četvrti lijek.

17. februar - Mijenja se zdravstvo Srbije Zdravstveni sistem pretrpjeće velike promjene u narednim godinama - Masterplan na kojem radi Ministarstvo zdravlja predviđa spajanje i reorganizaciju ustanova, mogućnost razmjene ljekara i opreme, podjelu ustanova na regione, a izabrani ljekari ići će na teren u posjetu najstarijim pacijentima. Promjene se očekuju i u vojvođanskom sistemu, gdje će biti reorganizacija domova zdravlja i apoteka.

Dokument koji se pojavio u javnosti je novi Plan optimizacije mreže ustanova zdravstvene zaštite ili Masterplan zdravstva.

Kako poručuju u Ministarstvu zdravlja, cilj ovih izmena je da se "poboljša kvalitet, pristupačnost i efikasnost zdravstvene zaštite, uz značajne uštede i povećanje ekonomske efikasnosti nacionalnog zdravstvenog budžeta, po uzoru na najbolje međunarodne prakse i uz uvažavanje situacije na terenu u Srbiji".

- Imajući u vidu globalne promjene u načinu života ljudi, prije svega ubrzano starenje stanovništva i produžetak očekivanog trajanja života, ključni izazovi razvoja ogledaju se u potrebi prilagođavanja načina pružanja zdravstvene zaštite, jer će sve veći broj starijih ljudi sa više hroničnih bolesti zahtjevati drugačija liječenja i drugačiji način pružanja zdravstvenih usluga. Kako bi se poboljšali

ishodi liječenja, potrebna je bolja koordinacija zdravstvene zaštite i racionalnija upotreba resursa i unapređenje sistema finansiranja.

S tim u vezi, kao posebni ciljevi Masterplana utvrđeni su približavanje mjesta pružanja usluge pacijentu na nivou primarne zdravstvene zaštite, povećanje efikasnosti zdravstvenih ustanova, i poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga, uz održivost zdravstvenog Sistema - poruka je ministarstva.

Masterplan predviđa spajanje ustanova radi razmjene ljekara i opreme - na primer, sve dječje bolnice su bliske po radu i mogu da razmjenjuju kadar i opremu. Pojedine ustanove biće dugoročno spojene u cjelinu, s tim da neće biti otpuštanja zaposlenih, tvrde nadležni, piše 021.rs.

18. februar – Novootkrivena mutacija - Hrvatska Naučni tim Laboratorija za naprednu genomiku Instituta Ruđer Bošković (IRB), pod vodstvom dr Olivera Vugreka, identifikovao je prisutnost mutacije brazilskog soja u Hrvatskoj.

- Radili smo određivanje slijeda virusne RNA poput dešifrovanja otiska virusnog soja. Naišli smo na varijantu prisutnu u brazilskom, južnoafričkom i britanskom soju. Ta varijanta koju smo detektovali, prisutna je kod jednog pacijenta koji se ponovno inficirao koronom u roku od tri mjeseca. Zato je to pod povećanom pažnjom, vidjećemo tačno o čemu se radi. Virus stalno stiče nove mutacije, na nama je da ih pratimo - objasnio je dr Vugrek za N1.

Na pitanje što znamo o mutacijama, rekao je: “Nema indikacija da se ova mutacija brže širi. Mutacije su spontana pojava jer virus se ne replicira savršeno, nego uz greške. On tako stiče nove sposobnosti kako bi bio efikasniji u zarazi, to je prirodni proces i ništa neobično.”

19. februar - Studenti ne daju ukidanje studentskih poliklinika - Srbija Predstavnici Studentskog fronta traže da se predlog o ukidanju studentskih poliklinika izbaci iz Masterplana optimizacije sistema zdravstvene zaštite. Oni su predali pismo i ispred Vlade održali konferenciju za novinare.

- Ukoliko se ne usvoji zahtjev okupljaćemo studente, pozvaćemo studente na proteste i na institucionalnu borbu da se to ne usvoji u Skupštini – kazali su iz ove studentske organizacije.

Na konferenciji za novinare ispred Vlade Srbije, Milan Karavezić iz Studentskog fronta kaže da za takva pitanja treba konsultovati studente i stručne ljude. Ukoliko dođe do ukidanja poliklinika studenti će biti usmjereni na domove zdravlje koji su i ovako

45

preopterećeni.

Napominje da samo u Beogradu ima, kako kaže, 140.000 studenata, od kojih, kako tvrdi, 90.000 njih ima aktivne zdravstvene kartone. Smatra da oni takvom odlukom ne bi više dobili zdravstvenu zaštitu kakvu sada imaju. Svi oni će biti prebačeni na DZ Vračar koji liječi već 50.000 građana, zato znamo da taj Dom zdravlja neće moći da pruži adekvatnu pomoć studentima, rekao je Karavezić.

Beogradski centar za ljudska prava pozvao je nadležne da se u okviru predloženog Nacrta plana nove mreže ustanova zdravstvene zaštite ne ukidaju tri studentske poliklinike, prenosi N1.

pacijentkinji iz Novog Pazara koronarna intravaskularna litotripsija.

Nakon uspješno izvedenih procedura pacijenti se dobro osjećaju.

20. februar - Nema pomaka u pregovorima sindikata zdravstvenih radnika i Vlade HNK - BiH Nema pomaka u pregovorima između predstavnika sindikata zdravstvenih radnika u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i predstavnika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije oko zaključivanja Granskog kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavca i radnika u oblasti zdravstva te povećanja njihovih plata, piše Fena.

Nakon drugog sastanka, koji je održan u Mostaru, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika u SKB-u Mostar Ivica Anić kazao je medijima kako su razočarani sastankom, jer nikakva nova ponuda Vlade nije data sindikatu “nego su samo ostali pri svome braneći ono što su im već ponudili”.

Predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata radnika u zdravstvu HNŽ-a Dalibor Vuković, podsjetio je da je Vlada HNŽ-a ranije ponudila povećanje plate u postotcima, dok sindikati traže povećanje koeficijenta.

Pacijenti s teškom koronarnom i perifernom arterijskom bolešću, kod kojih su dijagnostifikovana čvrsta kalcifikovana suženja zidova krvnih sudova, a koja se ne mogu otkloniti standardnom dilatacijom, dobijaju ovom procedurom rješenje za svoj životno ugrožavajući problem.

– Prvu proceduru intravaskularne lititripsije obavili smo na 99 odsto zapušenoj butnoj arteriji pacijenta kod koga smo, nakon prethodnog skenerskog pregleda, uočili ozbiljne kalcijumske naslage, koje standardna dilatacija ne bi mogla da savlada. Zato smo se odlučili za perifernu intravaskularna litotripsiju, koja podrazumijeva razbijanje kalcijumskih naslaga u srčanim i perifernim arterijama pomoću specijalnog uređaja koji se sastoji od generatora talasa i balon katetera različitih dimenzija. Princip je da se balon plasira u kalcifikovanu arteriju, naduva se na niske atmosfere, a zatim se putem generatora šalju salve zvučnih talasa, koje u kontaktu s kalcijumom, u zidu krvnog suda, prave mikropukotine. Kad zvučni talasi „uzdrmaju” čvrstu kalcijumsku armaturu na zidovima krvnog suda i naprave mikropukotine, time su, zapravo, stvoreni uslovi za izvođenje konvencionalne balon dilatacije i adekvatnu ekspanziju stenta u srčanoj ili perifernoj arteriji – objašnjava prof. dr Dragan Sagić, upravnik Odjeljenja za invazivnu i interventnu kardiovaskularnu dijagnostiku Instituta ,,Dedinje”. (politika.rs) 22. februar - Za sedam dana 24 slučaja teške akutne respiratorne infekcije - BiH

22. februar - Nova kardiovaskularna tehnologija u Srbiji: Zvučni talasi uspješno lome kamenac u krvnim sudovima Kalcijumske naslage u srčanim i perifernim arterijama ugrožavaju život pacijenata, za stručnjake Instituta za kardiovaskularne bolesti ,,Dedinje” bio je to izazov – da ih uklone primjenom specijalne procedure.

Na Institutu za kardiovaskularne bolesti ,,Dedinje”, uz poštovanje svih epidemioloških mera, specijalisti nastavljaju da u operacionoj sali uvode nove kardiovaskularne tehnologije.

Tako su prvi put u ovoj ustanovi izvedene dvije, medicinskim rečnikom nazvane, intravaskularne litotripsije (IVL). Pacijentu, starom 69 godina, urađena je periferna, a sedamdesetdvogodišnjoj

46

U prošloj sedmici ove sezone nadzora nad gripom, domovi zdravlja u Srpskoj prijavili su 1.867 akutnih respiratornih infekcija (ARI), dok je oboljenja sličnih gripi (ILI) registrovano 416.

U bolnicama u RS u ovoj sedmici prijavljene su 24 osobe oboljele od teške akutne respiratorne infekcije (SARI), i to dvije u Univerzitetskom kliničkom centru RS i 22 u Opštoj bolnici Gradiška, piše Srpskainfo.

U protekloj sedmici, Institutu za javno zdravlje RS nisu prijavljeni smrtni SARI ishodi, a testirana su dva ILI uzorka, koja nijesu bila pozitivna na viruse gripa.

Od početka sezone, ukupno je prijavljeno 43.876 ARI infekcija, 12.166 ILI infekcija, dok je SARI infekcija od početka ukupno registrovano 383.

Od početka nadzora nad gripom, Regionalni centar Istočno Sarajevo ima najveću stopu incidencije oboljenja sličnih gripi (ILI), a Foča i Trebinje najmanju. Najviše SARI slučajeva od početka sezone prijavljeno je u Opštoj bolnici Gradiška.

žale na lošu organizaciju. Ministar zdravlja Vili Beroš ocjenjuje da će Hrvatska do početka ljeta vakcinisati više od 50 odsto stanovništva.

- Hteli smo postići da svakih pola sata dođe po 70 ljudi, ali ljudi su očito u strahu da neće doći na red pa smo napravili malu gužvu. Žao nam je da stariji i bolesni moraju čekati u redu.

Uskoro kreće i online platforma - izjavio je direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravlje (HZJZ) Krunoslav Capak na konferenciji za novinare sa ministrom zdravlja.

- Svedočimo jednom, neću reći fenomenu, nego pojavi da dio zdravstvenih radnika koji se nijesu hjteli inicijalno javiti za vakcinisanje to čini sada. Polako ali sigurno ulazimo u drugu fazu.

Siguran sam da će ovakvi masovni punktovi za vakcinaciju biti potpora našem planu vakcinacije – kazao je ministar Beroš na konferenciji za novinare, prenosi zagrebački portal index.hr.

22. februar - U Srpskoj maske više nijesu obavezne na otvorenom prostoru - BiH

27. februar – Južnoafrički soj koronavirusa na vratima Balkana - Slovenija

Nošenje maski više nije obavezno vani na području Republike Srpske - odlučio je Republički štab za vanredne situacije.

U Sloveniji je potvrđen prvi slučaj infekcije južnoafričkim sojem koronavirusa, potvrdio je slovenački ministar zdravlja Janez Poklukar.

Riječ je o ljekaru iz Maribora, zaposlenom u mariborskom Kliničkom bolničkom centru, koji je prošle nedjelje sa još nekoliko osoba iz Slovenije boravio u Namibiji, a cijele nedjelje je bio na radnom mjestu.

Preporučuje se građanima da na otvorenom prostoru koriste zaštitne maske ukoliko nije moguće održavati fizičku distancu od dva metra, a u skladu sa uputstvom Instituta za javno zdravlje Republike Srpske – navodi se u saopštenju nakon sjednice Štaba, piše Srpskainfo.

23. februar - Veliki redovi za vakcinaciju u Zagrebu – Hrvatska

U Zagrebu je počela masovna kampanja imunizacije, a na nekim punktovima stvorile su se velike gužve, dok se građani

- Još dvije osobe koje su s njim bile u Africi takođe su inficirane, vjerovatno istom varijantom koronavirusa, a još nekoliko osoba koje su sa njima bili u kontaktu poslate su u karantin - kazao je Poklukar.

Po njegovim riječima, za sada zbog tog slučaja nijesu potrebne posebne mjere, a epidemiološka služba garantuje da su svi visoko rizični kontakti u karantinu.

Slovenačko ministarstvo spoljnih poslova je ponovo upozorilo građane da im ne savjetuje rizična putovanja u inostranstvo, a sumnja se da je veći broj infekcija na zapadu Slovenije vezan na tzv. britanski soj virusa koji se tamo proširio iz Italije, izvijestili su slovenački mediji, a prenosi Srbija Danas.

47

KARCINOM PROSTATE Prof. dr sc. med. Bogdan Pajović Univerzitet Crne Gore – Medicinski fakultet Podgorica

Odnos uvećane prostate i karcinoma prostate Odavno je poznato da se uvećana prostata i karcinom prostate mogu javiti kod istog bolesnika i da je ta pojava utoliko češća ukoliko je bolesnik stariji. Neki ispitivači su našli da je pojava karcinoma prostate znatno češća kod bolesnika sa uvećanom prostatom, dok drugi to nijesu mogli da potvrde. Za sada nema direktnih dokaza da tkivo uvećane prostate može da pređe u karcinom prostate. Ponekad pacijent ima uvećanu prostatu sa tipičnim znacima koji upućuju da se uvećanje mora hirurški liječiti. Prilikom analize izvađene prostate potvrdili se da pacijent ima i karcinom prostate. Nemojte se uplašiti jer je to karcinom sa malim malignim potencijalom i samo neki od ovih bolesnika zahtijevaju dodatne forme liječenja.

Karcinom prostate Karcinom prostate spada u česte maligne tumore muškarca. Na to upućuju statistički podaci iz svih evropskih zemalja i SAD. Karcinom prostate je u SAD po svojoj učestalosti na drugom mijestu, odmah iza karcinoma pluća. U ovoj zemlji na karcinom prostate otpada 17% od ukupnog broja tumora u muškaraca. U mnogim evropskim zemljama, pa i kod nas karcinom prostate je ređi nego u SAD–u. Tako na sto hiljada muškaraca oboli godišnje u SAD 45 muškaraca, u Njemačkoj 33, u Francuskoj 23, Italiji 22, Španiji 21 uJugoslaviji 20. U Evropi je karcinom

48

prostate po učestalosti javljanja na četvrtom mjestu iza karcinoma pluća i kože i karcinoma želuca.

Dva faktora su u tijesnoj vezi sa pojavom karcinoma prostate. To su starost i hormonski poremećaj koji je prati. Karcinom prostate je veoma rijedak prije pedeset godina života.

Njegova učestalost raste sve do osamdesete godine, a zatim je dalji rast postepen. Pošto se najčešće javlja u sedmoj i osmoj deceniji života očigledno je da karcinom prostate uglavnom oboljenje starijih.

Uzroci postanka karcinoma prostate Uzrok karcinoma prostate još uvijek nije poznat. Karcinom prostate se češće javlja u nekim porodicama, što ukazuje na značaj genetskog faktora za njegovu pojavu. Odavno se sumnja da hormoni imaju uticaj na postanak i dalji razvoj karcinoma prostate, ali su dokazi u prilog ovog mišljenja više indirektne prirode. Poznato je da evnusi (muškarci kastrirani prije puberteta) ne oboljevaju od karcinoma prostate. Značajno je da se pubertet sa zakašnjenjem javlja u muškarca koji kasnije obolijevaju od karcinoma prostate. Karcinom prostate je češći u muškaraca koji u toku života ispoljavaju veću seksualnu aktivnost. Kao uzrok se

pominje poremećaj stvaranja polnih hormona, pri čemu nastaju kancerogene materije, ali ova hipoteza do sada nije dokazana.

Poznata je velika zavisnost karcinoma prostate od prisustva normalne količine muškog polnog hormona. U njegovom prisustvu rast karcinoma prostate je mnogo brži nego ako se njegov nivo značajno smanji, što se koristi u svrhu liječenja. Zanimljivo je napomenuti da povećan nivo ženskog polnog hormona usporava razvoj raka prostate. Kod bolesnika sa cirozom jetre karcinom prostate se rijetko javlja, zbog visokog nivoa ženskog polnog hormona u cirkulaciji.

Iako nema dokaza da hemijske materije djeluju kao izazivači karcinoma prostate ili kao pomažući faktor za razvoj tumora zapaženo je da su izvjesne profesije udružene sa većim rizikom. Rizik od pojave karcinoma prostate veći je kod radnika u hemijskoj i tekstilnoj industriji, industriji gumenih proizvoda.

Neki su našli veću učestalost karcinoma prostate u gradovima, što pripisuju zagađenju vazduha. Drugi su našli veću učestalost kod zemljoradnika pod dejstvom materija koje se upotrebljavaju u poljoprivrednoj proizvodnji (sredstva protiv štetočina). Uživanje alkohola i duvana nema uticaj na pojavu karcinoma prostate.

Moguće je da neki virusi imaju ulogu u pojavi karcinoma prostate, ali direktnih dokaza nema. Izgleda da način ishrane

49

može da ima izvjestan uticaj. Niska učestalost karcinoma prostate u Japanu nije uslovljena samo rasnim osobinama, već i načinom ishrane, u kojoj preovlađuje zeleno i žuto povrće, bogato vitaminima C i A. Među japanskim emigrantima u SAD raste učestalost karcinoma prostate kad tamo prihvate uobičajenu ishranu bogatu životinjskim mastima, mesom, jajima i uljima. Visok sadržaj životinjskih masnoća može da utiće na metabolizam holesterola i steroidnih hormona. Pri spremanju mesa nastaju neke materije koje imaju kancerogeno dejstvo. Iz svega se može zaključiti da za pojavu karcinoma prostate nije dovoljan samo jedan faktor, već više njih. Kompleksno dejstvo više raznih materija koje treba da dijeluju određeno vrijeme i u određenoj količini je vjerovatno potrebno za pojavu karcinoma prostate. Koje su to materije i tačan način njihovog dejstva još nije poznat.

Simptomatologija karcinoma prostate Klinička slika karcinoma prostate zavisi od stadijuma razvoja u datom momentu. U prvoj fazi bolesti karcinom je ograničen isključivo na prostatu. Nakon daljeg rsta dolazi do proboja kroz kapsulu i invazije okolnih organa. Faza generalizacije odlikuje se pojavom metastaza u udaljenim dijelovima tijela. U fazi kada je karcinom ograničen na prostatu nema nikakvih znakova, sem ako istovremeno postoji adenom, koji daje uobičajene znakove bolesti. Pri istovremenom postojanju adenoma prostate ispoljavaju se tipični znakovi "prostatizma": - često mokrenje u toku dana i noći, - otežano mokrenje, - čekanje na mlaz i - slabljenje jačine mlaza.

Rjeđa je pojava krvi u mokraći (hematurija) i spermi (hemospermija). U ovoj fazi bolesti karcinom se otkriva slučajno, pregledom tkiva dobijenog transuretralnom resekcijom ili operacijom adenoma. U stadijumu kada se razvijaju metastaze pored opisanih znakova javljaju se poremećaji koji zavise od lokalizacije metastatskog procesa. Ako postoje metastaze u kostima karlice i kičmi javljaju se bolovi u donjem dijelu leđa, u krstima i bedrima.

Mogući su i iznenadni prelomi zahvaćenih kostiju. Neki bolesnici se žale na malaksalost, gubitak apetita i težine. Rjeđi su znaci uvećane natkoljenice, preponskih i drugih žlijezda, edemi (otoci) na skrotumu i nogama i siptomi usljed zahavatanja jetre, pluća i drugih organa.

Rjeđe biva da karcinom prostate ostane duže vremena latentan, naročito ako se stvorio u normalnoj a ne u adenomatoznoj prostati. Ako postoji ranije adenom, onda u anamnezi postoje simptomi adenomatozne hipertrofije, a tek docnije se javljaju znaci karcinoma, ili se ti znaci i ne javljaju, nego tek histolopki nalaz na autopsiji ili poslije operacije otkriva prisustvo karcinomatoznih ćelija.

Opšte stanje je najprije dosta dobro, da se docnije pogorša, a na kraju nastaje kaheksija. Evolucija može biti vrlo lagana, dvije do tri godine, ili vrlo brza, te za nekoliko mjeseci otpočetka dovodi do smrti.

Bol je pozniji znak, sem ukoliko, pa i to nije rano, nema bolova u vezi sa poremećajima mokrenja. Najprije je bol kao kod ostalih prostatičara, u predjelu prostate sa iradacijama u perineum, iza simfize, u penis. Docnije nastaju teški bolovi sa iradacijama duž butina, duž cijele karlice. Ovi bolovi nastaju uslijed kompresije

50

na skralne nerve, a docnije i na korijene moždine, uslijed metastaze u prošljenove. Najzad se razvija jak bol sa haleksijom, a cijela karlica je zahvaćena procesom.

Poremećaji mokrenja su kao kod adenoma i kod prostatita. Javlja se polakurija i dizurija, slabljenje mlaza, inicijalna hematurija. Simptomatično je ako su ovi simptomi uporni kod osoba ispod 60 godina. Docnije su poremećaji jači; javlja se temezam, vrlo često mokrenje, sa bolovima i hematurijom, poremećajima defekacije, jakom piurijom i nepotpunom retencijom mokraće.

Hematurija nije obilna, već povremena i umjerena; ali je mikroskopski stalna. Piurija ne mora postojati u početku; a docnije je, sa nepotpunom hroničnom retencijom, stalna i pogoršava se u toku bolesti. Dizurija se takođe pogoršava. Kompletna retencija ne nastaje nikad akutno (sem kod adenoma) i smrt nastaje prije nego što se jave smetnje u toj mjeri (ne postoji povremeno jaka hiperemija kao kod sunđerastog punog vena, adenoma.

Karcinom prostate metastazira Pored opšte problemtike karcinoma, karcinom prostate je problem urologije još i zbog odnosa prema adenomu prostate, kao i zbog endokrilnih uticaja na rastenje ovog karcinoma.

Karcinom prostate je najčešći u šestoj i sedmoj deceniji.

Ali ovaj karcinom se može javiti i u petoj deceniji, kao i u dubokoj starosti. To što je u dubokoj starosti dolazi otuda što je mali broj ljudi duboke starosti; međutim, kao što se vidi iz obdukcionog materijala i iz odnosa sa adenomom, stvarno maligna degeneracija kod adenoma je češća sa većom starošću, što znači da potencionalno sa starošću raste i naklonost ka karcinomu prostate.

Uopšteno govoreći postoje dva tipa karcinoma prostate.

Jedan je biološki aktivan i relativno brzo se manifestuje kliničkim znacima bolesti u vidu lokalnog rasta, zahvatajući susjedne organe razvijanjem metastaza. Drugi tip karcinoma prostate je dugo prikriven, i ne pokazuje biološku aktivnost. Kod ovih osoba nema kliničkih znakova bolesti, a prostata je pri pregledu normalna, ili pokazuje promjenu u smislu adenoma. Ovaj biološki inaktivni oblik karcinoma prostate otkriva se slučajno, pri mikroskopskom pregledu tkiva dobijenog operaciom ili pri obdukciji poslije smrti iz drugih razloga. Ovaj tip karcinoma može godinama da postoji u prostati, bez ispoljavanja osobine zloćudnog tumora. Zato nalaz ognjišta karcinoma u prostati nema uvijek zloćudni značaj.

Metastaziranje je karakteristično za zloćudne tumore, a sastoji se u širenju putem krvotoka i limfotoka u obližnje ili udaljene dijelove tijela. Širenje karcinoma je najprije lokalno. Prema uretri karcinom se širi deformišući je i sužavajući je, ma da dugo sluzokoža ostaje nedirnuta. Trigonum bešike je uzdignut uslijed uvećanja prostate, ma da ne kao kod medijalnog režnja prostate. U trigonumu se mogu javiti tumori porijeklom aberantnih prostatičnih žlijezda, histološki potpuno nalik na prostatične tumore. Širenje karcinoma prostate kroz limfne sudove dešava se izgleda tek poslije proboja karcinoma prostate kroz njenu kapsulu (čauru) i invazije okolnih tkiva, sjemenih kesica i vrata mokraćne bešike. Kroz limfne sudove odlaze ćelije raka u limfne žlijezde "nadležne" za oblast prostate (ugionalne žlijezde).

NOVA Femibion® formula

Jer Vi i Vaša beba zaslužujete najbolje!

Predivan je osjećaj z nati da se Vaša beba dobro razvija… Čudesni događaj rođenja bebe je iskustvo koji će svaka buduća mama doživjeti na svoj način i prosto je nemoguće psihički se pripremiti na to. Ali ono što je važno jeste da pripremite svoj organizam zdravom i izbalansiranom ishranom i pravilnim izborom suplementacije, kako bi svojoj bebi obezbijedili najbolje.

Važan stadijum u razvoju ploda počinje da se dešava već između 22–28. dana nakon začeća kada s e neuralna tuba zatvara. Preporuka je da se započne sa suplementacijom folatima bar jedan mjesec prije planirane trudnoće.

Nova Femibion® formula stvorena u čast avanture koja je pred Vama, jer je dobro zdravlje Vas i Vaše bebe naš najdragocjeniji dar Nizak nivo folata k od majke predstavlja f aktor rizika z a razvoj defektnih nervnih vlakana ploda. Važnu ulogu ima i holin koji je uključen u normalan metabolizam homocisteina, što je važan faktor u različitim životnim fazama, uključujući period trudnoće. Posebno mjesto zauzima esencijalna omega-3 masna kisjelina ( DHA) koja doprinosi normalnom razvoju mozga i vida bebe.

U cilju snabdijevanja optimalnom količinom DHA preporučujemo da povećavate nivo već od 13. nedjelje trudnoće.

Femibion® 1 – z a planiranje trudnoće i trudnoću do 12. nedjelje Jedna tableta s adrži: kombinaciju folne kisjeline i folata (Metafolin® ), holin, kompleks B-vitamina, vitamine C, E i D, jod, selen i gvožđe u o ptimalnim dozama.

Uzimanje jedne tablete vam može pomoći da brže dostignete poželjan nivo folata i smanji rizik od nastanka defekta neuralne cijevi (spina bifida).

Femibion® 2 – od 13. do 40. nedjelje trudnoće i za period dojenja Jedna tableta s adrži: kombinaciju folne kisjeline i folata ( Metafolin® ), kompleks B-vitamina, vitamine C, E i D , jod, selen, gvožđe, cink i magnezijum u optimalnim dozama.

Jedna kapsula sadrži: omega 3 -masne kisjeline, vitamin E i lutein u preporučenim dnevnim dozama.

Uzimanje jedne tablete i jedne kapsule na dan može doprineti daljem normalnom razvoju vida i mozga vaše bebe, intelektualnih i motoričkih sposobnosti.

Svakog dana se rapidno povećava broj ljudi, a posebno žena, koje se žale na urinarne infekcije izazvane bakterijom Escherichia coli. Čak 90% infekcija urinarnog trakta izaziva upravo ova bakterija koja prirodno nastanjuje crijeva. Kada ešerihija iz crijeva dospije u urinarni trakt, javljaju se neprijatni simptomi poput svraba i peckanja, učestalog i bolnog mokrenja, male količine urina i osjećaja neispražnjenosti bešike, pojave zamućenosti urina ili krvi u urinu, probadanja u donjem dijelu stomaka, a ponekad i povišene tjelesne temperature.

Infekcije ešerihijom koli su uporne, najčešće se liječe antibioticima, ali se u velikom broju slučajeva poslije nekoliko mjeseci problemi vraćaju. Kako bismo izbjegli neželjene efekte primjene antibiotika, kao što su razvoj rezistencije, remećenje fiziološke flore i eventualni nastanak sekundarnih infekcija, sve češće tragamo za alternativnim načinima liječenja. Zna se da se bakterija ešerihija koli u urinarnom traktu preko svojih fimbrija vezuje za endogenu d-manozu. Kada se unosi oralnim putem, d-manoza onemogućava vezivanje ešerihije koli za endogenu d-manozu. Urin će se zasititi oralno unijetom d-manozom, bakterija će se za nju vezati umjesto za endogenu d-manozu i kompleks će brzo i lako napustiti urinarni trakt putem urina. Ovaj mehanizam dejstva je naučno dokazan, a

52

efikasnost je potvrđena u kliničkim studijama. D-manoza je u prednosti nad konvencionalnim načinima liječenja jer na prirodan način dovodi do odstranjivanja uzročnika infekcije iz organizma. Ona djeluje na infekciju urinarnog trakta podjednakom brzinom kao i konvencionalni antibiotik, s tim što je primjena d-manoze neuporedivo bezbjednija.

D-manoza uspješno prevenira i nastanak rekurentnih infekcija. Dovoljno je uzimati samo jednu dozu d-manoze svakog dana, u periodu između dvije rekurentne infekcije, kako bi se izbjeglo vraćanje urinarnih problema izazvanih ešerihijom. Kontinuirana primjena je potpuno bezbjedna i ne zahtijeva pravljenje pauze u režimu doziranja.

D-manoza smanjuje broj rekurentnih (ponovnih) epizoda upale mokraćne bešike, smanjuje količinu bakterija i leukocita u urinu, a na taj način reguliše i akutnu upalu. Podjednako dobro otklanja ešerihiju koli iz donjih i gornjih partija urinarnog trakta.

Ono što je za samog pacijenta najvažnije, olakšanje od tegoba se osjeća već u prvih 24 sata primjene preparata.

D-manozinn® je prirodni preparat koji omogućava laku i brzu eliminaciju ešerihije koli iz urinarnog trakta. Zahvaljujući dokazanoj efikasnosti i bezbjednosti, D-manozinn® je postao preparat izbora u slučaju pojave infekcija urinarnog trakta kod svih osjetljivih grupa kao što su djeca, trudnice i dojilje. Preparat sadrži d-manozu kao osnovnu aktivnu komponentu, ali i vitamin C i cink, koji imaju značajnu ulogu u aktivaciji imunog sistema.

D-manozinn® se odlično podnosi, nema registrovane neželjene efekte, i za razliku od antibiotske terapije – ne dovodi do razvoja rezistencije i ne remeti normalnu crijevnu floru.

ORALNI PROBIOTIK KAO ZAŠTITA VAGINALNE FLORE Dr Željka Ralević, spec. ginekologije i akušerstva Dom zdravlja, Podgorica

Vaginalna flora čini prirodnu zaštitu žene od urogenital urogenitalnih infekcija.

Sastoji se od „dobrih“ mikroorganizama od kojih su najzastupljeniji lactobacili, koji u vagini stvaraju nepovoljne uslove za rast i razvoj uzročnika bolesti, a takođe stvaraju supstance koje sprječavaju razmonažavanje nepoželjnih mikroorganizama.

Normalni vaginalni sekret se sastoji od vode, sluzi, odbačenih ćelija sluzokože, zaštitmih bakterija.

Izmijenjenje osobine sekreta, svrab ili crvenilo u genitalnoj regiji mogu ukazivati na upalu vagine.

Takođe, izloženost stresu, česta promjena partnera, upotreba antibiotika, lokalna kontraceptijska spermicizna sredstva, hormonalne promjene u menopauzi i trudnoći, dijabetes, pad imuniteta kao i niz drugih faktora mogu smanjiti kvalitet vaginalne mikroflore i dovesti do razvoja upala urogenitalnog trakta.

Svega 30-40% žena u svijetu ima zdravu vaginalnu floru.

Ukoliko se vaginalne infekcije ne liječe moguće su komplikacije poput steriliteta, upale organa male karlice, prevremenog porođaja i slično.

Terapija uključuje primjenu antibiotika i/ili ljekova protiv gljivica. U prva 3 mjeseca nakon liječenja bakterijska vaginoza se ponavlja u 15-30% slučajeva. Kod vaginalne kandidijaze dolazi do ponovnih tegoba nakon liječenja u 20 – 40% pacijentkinja.

Zbog toga je važno oporaviti i vaginalnu floru.

Po definiciji SZO, probiotici su živi mikroorganizmi tzv. „dobre“ bakterije koje, primijenjene u adekvatnoj količini

54

imaju povoljne efekte na zdravlje domaćina.

Koriste se i u cilju sprečavanja nastanka i ponavljanja genitalnih infekcija kod žena.

Vaginalni probiotici se mogu uzimati i oralno. Preparat koji najčešće preporučujem svojim pacijentkinjama jeste Lactogyn, oralne kapsule.

Tehnologija izrade kapsule mora uništiti mikroorganizme pri prolazu kroz digestivni sistem, a probiotički sojevi moraju biti odabrani prema sposobnosti ciljnog efekta u genitalnom području žene.

Na osnovu kliničkih ispitivanja danas su u svijetu poznata i priznata 2 probiotička soja koja ispunjavaju sve uslove primjene, a to su lactobacillus rhamnosus GR-1 i lactobacillus renteri RC-14. probiotik koji sadrži ove sojeve na siguran i praktičan način pruža ženi mogućnost kontrole na svojim intimnim zdravljem.

Konfornost primjene je kod mladih pacijentkinja koje još nisu stupile u seksualne odnose, kod starijih pacijentkinja i onih koje imaju teškoće bilo koje vrste sa vaginalnom aplikacijom probiotika. Probiotikom se nadoknađuje nedostataka laktobacila i suprimira pretjeran rast mikroba i održava PH balans vagine.

Korišćenje vaginalnog probiotika u vidu oralnih kapsula može biti korisno u održavaju zdravog vaginalnog balansa. Poželjno je i korisno ne samo kod liječenja, već i prevencije genitalnih infekcija bez bilo kakvog rizika po zdravlje žene. A naročito kada govorimo o tome u periodu pandemije korona virusa, kada je primjena antibiotika povećana.

Dr Katarina Mitrović Klinika za ORL i MFH, Klinički centar Crne Gore

Alergije predstavljaju imunološki posredovana oboljenja koje pogađaju gotovo sve organe u tijelu, uključujući kožu i sluznice. Stimulusi koji izazivaju alergije označavaju se kao alergeni koji su po svom sastavu proteini i koji mogu biti inhalatorni, koji su najbrojniji, a obuhvataju tri vrste polena, kućnu prašinu, grinje, dlake životinja, njihove sekrete i ekskrete, proteine hrane, proteine porijekla ljekova i proteine insekata.

Alergijski rhinitis je simptomatsko oboljenje sluznice nosa i paranazalnih šupljina posredovanu IgE inflamatornim procesom, a nakon izlaganja sluznice alergenu. Alergijski rhinitis može biti sezonski i perenijalni, koji označava trajanje tokom cijele godine.

Simptomatologija koja karakteriše oba oboljenja je slična. Sezonski alergijski rhinitis se karakteriše svrabom očiju, nosa, ušiju, grla, kože, sa pojačanom bistrom sekrecijom iz nosa i otežanim disanjem na nos, kašljem, obično suvim, a sve to nekada uz čujno disanje i eventualno promjenama po koži.

Kod prehlade je dominantno otežano disanje na nos, sa gustim sekretom i produktivnim kašljem.

Nikola Tesla je imao nadahnuto predavanje o nosu, govorio je da bez noseva ne bi ništa znali i da nas nos povezuje sa nevidljivim svijetom. Iz toga je i proizašla čuvena njegova poruka “Drage kolege, inspirisane kolege – slijedite svoj nos“.

Kako bi dominantan simptom koji onemogućava normalno funkcionisanje nosa, a to je kongestija, riješili, obično koristimo

56

nazalne dekongestive. Upotrebu nazalnih dekongestiva treba ograničiti na 5-7 dana i voditi računa da to budu efikasni dekongestivi proizvedeni po najsavremenijim standardima farmaceutske industrije. Meralys HA predstavlja njihovu novu generaciju, proizvod koji je osim efikasnog lijeka obogaćen morskom vodom koja razrjeđuje sluz, te hijaluronskom kiselinom koja štiti osjetljivu sluznicu nosa. Meralys sprej ne sadrži konzervanse zahvaljujući inovativnoj ambalaži sa filterima zaštite. Odčepljuje nos snažno i pouzdano, a učinak traje do 10 sati.

Trajanje prehlade je u prosjeku nedjelju dana, a alergija traje znatno duže i izraženija je u periodu kada je osoba koja je senzibilisana, izložena alergenima.

U zavisnosti od simptoma i kliničke slike, terapija alergijskog rinitisa je drugačija te je svakako preporuka da se svaki pacijent obrati ljekaru. Samopomoć obuhvata smanjivanje izloženosti alergenima ukoliko je moguće i eventualno korišćenje ljekova iz grupe oralnih antihistaminika kako bi se smanjili dominatni simptomi, kao što su svrab očiju i nosa i pojačana sekrecija iz nosa. Alergijski rhinitis se mora liječiti kako bi se preduprijedile teže forme rinitisa, razvoj nosne polipoze ili astme.

Sa druge strane, obična virusna prehlada prolazi samo uz simptomatsku terapiju, koja obuhvata upotrebu dekongestivnih sprejeva za nos, antipiretika i analgetika uz mirovanje i hidrataciju.

Nos je za disanje, usta su za jelo, za dobro zdravlje Vašeg nosa, obratite se otorinolaringologu.

ZANIMLJIVOSTI

Korona iznjedrila bilionere

Širom planete, u protekloj deceniji vidno siromaštvo poraslo je tokom pandemije virusa korona koji, ne samo da je u 2020. bogatima uvećao bogatstvo, već je i iznjedrio nove milionere u sektoru zdravstva. Na sve veći jaz između ogromne većine siromašnih i manjine bogatih ukazala je, u izvještaju Virus nejednakosti, organizacija Oksfam koja zahtijeva korake u pravcu smanjenja nejednakosti, a vlade širom svijeta pozvala da razmotre veće poreze na bogatstvo.

Korona je produbila nejednakosti na planeti, i dok su od njenog pojavljivanja svjetski milijarderi enormno uvećali bogatstvo, siromašni su postali još siromašniji, kažu oni, dok Svjetska banka upozorava da bi više od 100 miliona ljudi moglo da bude gurnuto u najgore siromaštvo.

U Oksfamu kažu da je pandemija ključna tačka koja je razotkrila ekonomske razlike i upozoravaju da će siromašnima možda biti potrebno više od decenije da se vrate na nivo prije krize. Kolektivno bogatstvo svjetskih milijardera je u međuvremenu povećano za 540 milijardi dolara i dostiglo je nevjerovatnih 11,95 biliona što je, kažu, novac, dovoljan da se spriječi da skoro svaki pojedinac sklizne u siromaštvo tokom pandemije, ali i da mu se omogući vakcina protiv opasnog virusa.

Podaci objavljeni krajem 2020. govore da je najbogatiji čovjek na svijetu čelnik Amazona Džef Bezos uvećao imetak na 160 milijardi eura, Bila Gejtsa iz Majkrosofta pretekao je osnivač Tesle Ilon Mask čije je bogatstvo procijenjeno na 110 milijardi eura. U top deset je i osnivač Fejsbuka Mark Cukenberg.

Novac deset najbogatijih u svijetu jednak je ukupnoj potrošnji članica G20 za oporavak od pandemije, navode u Oksfamu i pozivaju vlade da osim većih poreza na bogatstvo, pruže snažniju zaštitu radnika.

– Nacije imaju sužavajući prozor mogućnosti za izgradnju oporavka. Bićemo svjedoci najvećeg porasta nejednakosti otkako se ovakve evidencije rade – istakla je direktorka agencije Oskfam internešenl Gabrijele Bučer u izveštaju Virus nejednakosti.

Stručnjaci tek počinju shvatati dugoročne učinke covida 19 na zdravlje ljudi Više od tri četvrtine ljudi hospitalizovanih sa Covidom19 i dalje pati od najmanje jednog simptoma nakon šest mjeseci, prema studiji objavljenoj u medicinskom časopisu The Lancet.

Istraživanje je uključivalo stotine pacijenata iz kineskog grada Wuhana, a ulazi među jedno od rijetkih istraživanja kojima se ušlo u trag dugotrajnim simptomima infekcije koju uzrokuje virus SARS-CoV-2.

Otkriveno je da su umor ili slabost mišića najčešći simptomi ove bolesti, a pacijenti nad kojima se sprovodilo istraživanje izvještavali su i o poteškoćama sa spavanjem.

- Budući da je Covid-19 nova bolest, tek počinjemo shvatati neke od njegovih dugoročnih učinaka na zdravlje pacijenata.

Naš rad takođe naglašava važnost sprovođenja dužih naknadnih studija na većim populacijama kako bi se razumio puni spektar učinaka koji COVID-19 može imati na ljude - rekao je prof. Bin Cao iz Nacionalnog centra za respiratornu medicinu, jedan od istraživača. Dodao je da je istraživanje naglasilo potrebu trajne zaštite za pacijente nakon otpuštanja iz bolnice, posebno onih koji su imali ozbiljne infekcije.

Svjetska zdravstvena organizacija naglasila je da virus predstavlja rizik od ozbiljnih, trajnih posljedica i među mladim ljudima, koji nisu hospitalizovani.

Studija objavljena u The Lancetu obuhvatila je 1.733 pa-

58

cijenta otpuštenih iz bolnice Jinyintan u Wuhanu između januara i maja prošle godine.

Prosječna starosna dob pacijenata koji su učestvovali u istraživanju je 57 godina, a istraživačima su odgovarali na pitanja o njihovim simptomima i kvalitetu života povezanim sa zdravljem.

Takođe, istraživači su sprovodili fizičke preglede i laboratorijske testove.

Studija je otkrila da je 76 posto pacijenata koji su učestvovali u praćenju reklo da još uvijek ima simptome. Umor ili slabost mišića prijavilo je 63 posto, dok je 26 posto imalo problema sa spavanjem.

Monica Cortinovis, Norberto Perico i Giuseppe Remuzzi, iz talijanskog Istituto di Ricerche Farmacologiche Mario Negri IRCCS, rekli su da postoji neizvjesnost oko dugoročnih zdravstvenih posljedica pandemije.

- Nažalost, malo je izvještaja o kliničkoj slici posljedica COVID-19 - rekli su, dodajući da je najnovija studija stoga “relevantna i pravodobna”. Dodali su kako će dugoročna multidisciplinarna istraživanja koja se sprovode u SAD-u i Velikoj Britaniji u velikoj mjeri poboljšati razumijevanje i pomoći u razvoju terapija za ublažavanje dugoročnih posljedica korona virusa na tkiva i organe.

IZ MEDICINE Covid 19 štetan čak i za usnu duplju

Koronavirus na svakoga djeluje drugačije pa tako neke osobe izgube osjećaj mirisa i ukusa, neki osjećaju opštu slabost i povraćaju, dok neki pacijenti razviju teške simptome te im virus “sjedne na pluća”. Zbog toga pate od respiratornih problema, dok pojedini pacijenti imaju samo temperaturu, a drugi osip.

Uz poznate simptome, sada dolaze izvještaji koji prijavljuju da infekcija može uticati i na oralno zdravlje. Dakle, virus ima uticaja na zube, zubno meso, desni, jezik i usta, piše Huffington Post. Neki Covid pacijenti rekli su kako su im zubi oslabili te da su im neki čak i popucali. Prijavili su da im je zubno meso krvarilo i da im je gleđ uništena pa su im zubi postali “prozirniji”. Ipak, još uvijek je prerano da naučnici potvrde kako koronavirus čini štetu usnoj duplji.

Neki stručnjaci iz zdravstva sumnjaju da koronavirus može inficirati krvne sudove i poremetiti protok krvi u desnima, kao i u zubima i jeziku.

Studije pokazuju da imunitet nakon infekcije covida 19 zavisi od više faktora Pitanje imuniteta prati korona-pandemiju od početka. S obzirom na brz rast broja infekcija u Evropi, Sjevernoj i Južnoj Americi, pitanje imuniteta je važnije nego ranije. Nova studija je sad umanjila nade u prirodni imunitet bez vakcinisanja. Naučnici Imperial Collegea iz Londona istražili su uzorke 365.000 ljudi u Engleskoj i pronašli indicije da imunitet s vremenom opada, prenosi DW. To zavisi o više faktora, npr. o starosti, kako pokazuje studija londonskog Imperial Collegea. Kod osoba starijih od 75 godina puno brže je nestajalo stvorenih antitijela nego kod mladih ljudi. Osim toga, stvaranje antitijela je variralo s obzirom na težinu preboljene bolesti. Zanimljivo je da se broj antitijela sporije smanjivao kod osoba zaposlenih u zdravstvu, što bi moglo ukazivati na ponovno ili jače izlaganje koronavirusu. Traje li imunitet nedjeljama ili mjesecima zavisi o inficiranoj osobi.

U drugoj studiji koju su sproveli Harvard Medical School i Univerzitet u Torontu, naučnici su utvrdili da je najviše antitijela bilo nakon dvija do četiri nedjelje od infekcije, ali da se nakon toga broj smanjivao.

- Nivo antitijela je oko četiri mjeseca bio povećan pa se polazi od toga da u tom vremenu postoji imunitet – kazala je voditeljica studije Richelle Charles.

Ali stvarni dokaz za postojanje imuniteta nije ni ova studija. Tako nema još odgovora na pitanje trajnosti imuniteta protiv novog koronavirusa. Različite tvrdnje o imunitetu zavise o mjestu istraživanja, razdoblju i veličini studije.

Naučnici u New Yorku su kod 20 posto istraživanih osoba pronašli antitijela, u njemačkom Heinsbergu kod 15 posto osoba, a u austrijskom skijalištu Ischglu kod 40 posto osoba. Sva tri mjesta su u određenom trenutku bila žarišta širenja infekcije. U Kini, gdje je postojanje virusa najprije utvrđeno, naučnici su u jednoj maloj studiji utvrdili da ljudi koji su prošli infekciju bez simptoma prosječno već nakon dva mjeseca nisu imali antitijela u krvi. U SAD-u su naučnici Univerziteta Arizona u studiji koja je obuhvatila 6.000 osoba utvrdili indicije “da je imunitet stabilan najmanje pet mjeseci”, kako je potvrdio imunolog Deepta Bhattacharya.

Postupak dokazivanja antitijela u krvi je težak. Rezultati studija su i zato različiti što su neke studije još u tzv. pre-print stanju, dakle još su u fazi naučnog preispitivanja. Brojni naučnici se slažu da pitanje imuniteta još nije dovoljno istraženo.

Osobe koje su preboljele COVID-a 19 moraju se pridržavati mjera zaštite. S pravnoga gledišta nema razlike između onih koji su preboljeli COVID- 19 i onih koji nisu ni bili inficirani. Mjere zaštite su različite od zemlje do zemlje, u Njemačkoj i od pokrajine do pokrajine, ali one vrijede za sve i kršenje je često povezano s teškim kaznama. S medicinskog gledišta, i ljudi nakon preboljenog COVID-a 19 moraju se pridržavati mjera zaštite jer pitanje imuniteta nije jasno, a osim toga u međuvremenu je poznato više slučajeva ponovne infekcije.

- I ako testom bude dokazano postojanje antitijela osoba se mora pridržavati nacionalnih mjera zaštite, nositi masku, držati rastojanje ili se kod pojave simptoma testirati – istakao je Paul Elliot, direktor londonskog Imperial Collegea.

Takođe, potvrđeno je da ima osoba koje nakon oboljenja od COVID-a 19 ne stvaraju imunitet. U jednoj američkoj studiji među marincima 41 posto vojnika nije imalo antitijela u krvi. U jednoj kineskoj studiji Univerziteta Fudan u Šangaju antitijela nije bilo kod šest posto pacijenata. To znači da nije sigurno ni stvara li svaki čovjek imunitet nakon infekcije koronavirusom. Njemački institut Robert Koch iz toga zaključuje da prema dosadašnjim naučnim saznanjima nije jasno ni stvara li se imunitet redovno ni koliko je on čvrst ni koliko traje.

59

Trzajne povrede vrata - vještačenje u krivičnom i parničnom postupku (II)

Prim. dr Gavrilo Šćepanović, sudski vještak Spec. ortopedije i restruktivne hirurgije, Beograd

Autonomna simpatička reakcija Autonomni simpatički i parasipatički nervni sistem kontroliše visceralne funkcije tijela i djeluje bez učešća volje. Građen je od nervnih ćelija smještenih u centralnom nervnom sistemu i ganglijama. Ganglion je nervni čvor, a predstavlja grupu nervnih ćelija okruženu vezivnim tkivom i nervnim vlaknima. Simpatikus se nalazi u bočnim snopovima kičmene moždine od C-8 do L-2 po 20–25 simpatičkih ganglioma.

Vratni dio simpatikusa čine tri ganglioma: gornji, srednji i donji.

Parasimpatikus potiče iz parasimpatičkih jedara kranijalnih živaca (III, VII, X i XI) moždanog stabla i parasimpatičnog centra (od S2 do S5).

Simpatički podražaji izazivaju znojenje, djeluju na glatke mišiće arterija, šire zenice oka, ubrzavaju rad srca, a usporavaju rad želuca i crijeva.

Vipleš (Whieplasch) sindrom udara biča kod akceleratnih hiperekstenzionih povreda vrata uzrokuje iznenadnu refleksnu smrt pri traumi u predjelu vrata, često bez gubitka svijesti (pad niz stepenice, pri ronjenju), pri čemu nastaje dislokacija pri zaba-

60

civanju glave.

Bare-Liu (Barre-Lieou) sindrom je sindrom zadnjeg vratnog simpatikusa ili vertebralnog simpatičkog nerva. Kompleks simptoma nastaje prenadraženošću parijentalnih, simpatičkih vlakana sa spazmom arterija malog kalibra i posljedicom ishemije pojedinih tkiva. Ovo je praćeno bolom i ispadom funkcija vida, sluha, faringealnim parestezijama, poremećajem ravnoteže, crvenilom lica, otežanim disanjem, parestezijama na šakama... Nastupa adinamija bolesnika koji se žale na slabost mišića ruku i nogu, osjećaj izolovanosti iz sredine s karakteristikom da objektivni nalaz nije u korelaciji sa subjektivnim tegobama.

Spinalni šok je akutno stanje transferzalne lezije kičmene moždine. Objašnjava se gubitkom toničnog djelovanja kortikospinalnih impulsa na ćelije prednjeg roga. Traje različito, obično ne duže od 24 sata, a može da traje i od nekoliko dana do tri mjeseca poslije povređivanja.

Klinička slika Trauma cervikalne kičme je najteža za ocjenjivanje karaktera traumatskih lezija i funkcionalnih posljedica u korelaciji sa

objektiviziranjem posttraumatskog kliničkog statusa nastalih sekvela i ispoljavanjem subjektivnog doživljavanja duševnih patnji zbog nastalog invaliditeta.

Povrede do kojih dolazi usljed trzajne povrede vrata mogu se sistematizovati (Teasell, McCain) kao: – istegnuće ili ruptura prednjeg longitudinalnog ligamenta znatnije nego ostale povrede, – istegnuće ili ruptura zadnjeg longitudinalnog ligamenta znatnije nego ostale povrede, – istegnuće ili ruptura interspinoznog ligamenta, – hernija intervertebralnog diskusa, – prelom trnastog nastavka pršljena, – istegnuće ili ruptura mišića vrata znatnije nego ostale povrede, – istegnuće ili ruptura zigapofizealnog zgloba, – potres mozga,

– sindrom gornje torakalne aperture, – disfunkcija temporomandibularnog zgloba, – retrofaringealni hematom, – krvavljenja u zidu jednjaka znatnije nego ostale povrede, – krvavljenja u zidu faringsa znatnije nego ostale povrede, – povrede cervikalnog sipatikusa i – ishemija područja irigacije vertebralnim arterijama.

Tjelesno oštećenje predstavlja gubitak, bitnije oštećenje ili značajniju onesposobljenost organa i djelova tijela koje za posljedicu ima smanjenje funkcionalnih sposobnosti.

Međutim, nastale lokalne promene uzrokuju funkcionalnu dezintegraciju biološke vrijednosti hendikepiranih, koja uslovljava povećane napore pri ostvarivanju osnovnih životnih i radnih aktivnosti, promjenama položaja tijela, aktivnostima skeletne muskulature i obnavljanju nervnih regulativnih mehanizama.

Nastale promjene društvenog i materijalnog položaja, porodičnih

61

odnosa, psihološke ravnoteže i socijalne sigurnosti žrtve izazivaju dodatne duševne patnje, tj. dodatni su faktor za vještačenje ukupnog umanjenja životne aktivnosti kao posljedice traumatskog patoanatomskog supstrata i funkcionalne nesposobnosti kičme i ekstremiteta.

Mnogobrojne životne aktivnosti zahtijevaju rotacione pokrete glave radi osmatranja prostora, ili za obavljanje radnih operacija na visini, zbog promjene položaja tijela, stabilnosti kičmenog stuba, pri upravljanju motornim vozilima i izlaganju fizičkim opterećenjima.

Za potpun gubitak funkcije smatra se stanje ireverzibilnog deficita koje je dokazano funkcionalnim radiografijama, kompjuterizovanom tomografijom i magnetnom rezonancom, a kod nervnih i vaskularnih komplikacija neophodna je elektromioneurografija (EMNG), dopler kolor angiografija i audiometrija.

Gubitak funkcije vratnog segmenta kičme podrazumijeva završnu fazu degenerativnog procesa na pršljenovima, koja je dokazano nastala kao posledica traumatskog oštećenja. Tada se standardnim radiografijama utvrđuje jako suženje interkorporalnih prostora, osteohondroze pokrovnih površina korpusa pršljenova, ventralne i dorzalne osteofitoze i propratne spondilartroze.

Funkcionalnim radiografijama, u maksimalnoj inklinaciji i reklinaciji, dokazuje se potpuna nepokretnost, u smislu završne faze degenerativnih promena, u korelaciji sa stepenom utvrđenih nervnih i vaskularnih insuficijencija.

Za konačnu procjenu ireverzibilnih sekvela treba da prođe najmanje dvije godine od povrede vratne kičme.

Kod objektiviziranja kliničkog nalaza u korelaciji sa ispoljenim subjektivnim tegobama kompleksna simptomatologija trauma vratne regije često je praćena rentnim neurozama i psihičkim stanjem somatizacije i jatrogenizacije koje pacijenta dovodi u konfliktne situacije, što se obavezno mora imati na umu prilikom vještačenja.

Budući da je kičmeni stub u funkcionalnom pogledu nedjeljiva cjelina opravdano je da se umanjena životna aktivnost ocijeni na osnovu funcije cijele kičme.

Trauma vratne kičme daje širok dijapazon funkcionalnih isuficijencija čitave kičme, ekstremiteta i organizma u cjelini koje za posljedicu imaju naročito težak invaliditet i daju visoke procente UŽA. Klinički je najčešća simptomatologija u vezi sa istegnućem mišića vrata (Distensio muscullorum colli) ili zglobnih čaura i ligamenata, no moguć je i blaži reverzibilni radikularni nadražaj, a izrazitije tegobe su rijetke i odnose se na lezije diskusa, ligamenata ili prelome pršljenova. Liječenje najčešće traje od nekoliko dana do nekoliko sedmica. Okovratnik se nosi od dva do sedam dana (II, III i IV stepen) uz nadzor, da se okovratnik ne bi nepotrebno dugo nosio.

Neki dokazi upućuju na to da je incidenca u porastu. Znatan procenat (do 60%) onih koji su imali trzajnu povredu razvije stalne i uporne simptome, koji variraju od blagog, preko jakog bola, do nepokretljivosti. Najkonzistentniji pokazatelji lošeg oporavka jesu početni jak bol i/ili nepokretljivost vrata. Većinom se povrijeđeni oporave u prva tri mjeseca, a poslije toga je primjetna tendencija da stanje ostane takvo kakvo jeste. Učestalost ovih povreda ne odnosi se samo na pojačan saobraćaj, već i na moguću rentnu fiksiranost, pa zato treba klasifikovati bolesnike prema navedenom protokolu već prilikom prvog javljanja ljekaru. Treba imati na umu da ovakve povrede ne nastaju pri dejstvu sile, tj. opterećenju vratne

62

kičme kod sudara pri brzinama manjim od 10 km/h, a gotovo uvijek nastaju kod sudara pri brzinama većim od 15 km/h.

Simptomi se mogu pojaviti odmah nakon povrede ili nakon 12–15 h. Najčešći simptom je bol u vratu, ali mogu se javiti i glavobolja, bol u leđima, a može se javiti i bol u ramenu ili ruci.

U ostale simptome spadaju: vrtoglavice, poremećaji vida i sluha, bol u donjoviličnom zglobu, fotofobija, umor i kognitivne poteškoće.

Ljudi sa trzajnom povredom mogu da budu psihološki uznemireni, a takva uznemirenost je u vezi sa perzistiranjem simptoma.

Sa sudskomedicinskog aspekta važno je da se kvalifikovanje ovih povreda kreće od lakih (kada postoji samo napetost i bol u mišićima vrata) do teških povreda s trajnim posljedicama (kod preloma pršljenova, raskida ligamenata i neuroloških ispada).

Najteže posljedice se viđaju rijetko, kod svega 1% slučajeva trzajnih povreda vrata.

Ne postoji dijagnostički test za trzajne povrede. Dijagnoza se postavlja na osnovu pacijentovih žalbi o simptomima, bolu u vratu, na osnovu analize okolnosti događaja, te pipanjem utvrđenog povišenog tonusa vratne muskulature.

Patologija vratne kičme i dalje je nedovoljno istražena, pa svake godine nova saznanja nadopunjuju prethodna i često obaraju ranija shvatanja. Pošto nema prihvaćenih doktrinarnih stavova, različiti ispitivači na istom pacijentu ne nalaze jednake ocjene težine nesposobnosti. Ovo se posebno odnosi na traume vratne kičme i mekih struktura vrata zbog iznenadne, naprasne smrti, funkcionalnih insuficijencija, naročito teškog invaliditeta i duševnih patnji zbog visokog procenta umanjenja životne aktivnosti.

Lezije vratnog dela kičmenog stuba, oštećenja kičmene moždine, spinalnih nervnih korjenova, perifernih nerava, autonomnog vegetativnog sistema, vaskularnih struktura i mekih tkiva vratne regije pokazuju posebne karakteristike i specifičnosti ispoljavanja kliničkih manifestacija.

Dijagnostika posttraumatskog vratnog sindroma nije laka, dijagnostičke metode nisu standardizovane, pa nije usaglašena ni prihvaćena jedinstvena klasifikacija.

Nastale traumatološke lezije vrata često dovode do istih ili sličnih sindroma, a umanjena mobilnost u vidu traumatskog tortikolisa ispoljava se držanjem glave u prinudnom položaju rotacije i nagnutošću prema bolesnoj strani.

Predisponirajući faktor u traumi vrata jeste iznenadnost nastanka traume. U ekspertizi je neophodno utvrditi činjenice koje se odnose na okolnosti povređivanja. Često je inicijalna simptomatika oskudna, pa postoji velika opasnost da neiskusan ljekar previdi lezije vratne regije, naročito kod politrauma. Neophodno je iskustveno kliničko-specijalističko znanje urgentnog ocjenjivanja vrste i težine traume sa obavezom da, kod konstatovanih kompresivnih, fleksionih i hiperekstenzionih povreda vrata, povređeni mora biti hospitalizovan najmanje 24 sata radi dopunske dijagnostike i kontrole ispoljavanja kliničkih sindroma, adekvatnog medicinskog tretmana i sprečavanja vitalne ugroženosti.

Nastaviće se...

SP3-OTC-2018-PMA-026/09/2018

dječji

dekon

gestiv

Djeluje u prvim minutima!

Lijek Operil sprej za nos namijenjen je za odrasle i djecu stariju od 12 godina.

*Lijek Operil P sprej za nos namijenjen je za primjenu kod djece uzrasta od 6 do 12 godina.

Sadrži oksimetazolin.

Za nazalnu primjenu.

Lijek se koristi u ograničenom, kratkotrajnom periodu prema uputstvu za lijek.

**IMS podaci za Operil P sprej za nos za januar 2018. godine.

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

ZNAČAJ KOLAGENA U LIJEČENJU PACIJENATA SA OSTEOARTRITISOM Dr Marina Vuković Spec. fizikalne medicine i rehabilitacije

Osteoartritisi predstavljaju progresivno degenerativno oboljenje zglobova. Smatra se da 10% muškaraca i 20% žena starijih od 60 godina pati od ovog oboljenja. Najčešće zahvaćeni zglobovi su kukovi, koljena, zglobovi šaka i kičma. U zahvaćenom zglobu dolazi do gubitka i oštećenja zglobne hrskavice i promjena na kosti neposredno ispod zglobne hrskavice. Bol i ukočenost zgloba su ključni simptomi, koji dovode do smanjenja pokretljivosti i snažno utiču na kvalitet života pacijenta.

Osteoartritisi najčešće nastaju kao posljedica prekomjernog i nepravilnog mehaničkog opterećenja zgloba. Međutim, smatra se i da smanjena fizička aktivnost može pospješiti nastanak ovog oboljenja.

Mehanički oštećena hrskavica se teško obnavlja. Mehanizmi razgradnje preovlađuju u odnosu na mehanizme reparacije, pa hrskavica gubi svoju glatkoću, dolazi do pojave pukotina i neravnina, a pojedini djelovi hrskavice se mogu i otkinuti.

Hijalinska hrskavica zgloba sastoji se od matriksa sastavljenog od kolagena, proteoglikana (npr. agrekana) i glikozaminoglikana poput hijaluronske kiseline, u kome se nalaze uronjeni hondociti, ćelije hrskavice.

U terapiji osteoartritisa značajnu ulogu ima nemedikamentozno liječenje, odnosno higijensko dijeteski režim, fizička aktivnost, fizikalna terapija.

Od medikamentozne simptomatske terapije primjenjuju

64

se najčešće analgetici (paracetamol) i nesteroidni antiinflatorni ljekovi (NSAIL). Dugotrajna primjena ili visoke doze NSAIL mogu dovesti do težih neželjenjih dejstava, potput krvarenja u gastrointestinalnom traktu i kardiovaskularnih bolesti.

Zato se kao sigurna alternativa ovim ljekovima preporučuju dodaci ishrani u vidu glukozamina, hondroitin sulfata i kolagena.

Kolagen je najzastupljeni protein u ljudskom tijelu, važan je za očuvanje strukture i elastičnosti tkiva. Ulazi u sastav i neophodan je za pravilnu funkciju kostiju, mišića, zglobova, tetiva, ligamenata, arterija i kože. Može biti različitog porijekla: goveđi, svinjski, kokošiji, riblji (dobijen iz kože ribe). Kolagen dobijen iz ribe je bezbjedan za primjenu, ima veću sposobnost apsorpcije i bolju bioraspoloživost, čak i duplo u odnosu na drugi najviše korišćen: goveđi.

Kolagen se u organizmu neprekidno obnavlja, ali nakon 25. godine života nivo kolagena se smanjuje. Na deficit kolagena osim starosti utiču i drugi faktori, kao što su: jednolična ishrana i neuhranjenost, težak i naporan fizički rad, jednolični pokreti u radu, intenzivni treninzi, povrede. U prve 4 godine menopaze, koncentracija kolagena opada za 30%.

Pojedini suplementi u svom sastavu pored kolagena sadrže i druga jedinjenja, među kojima su metilsulfonilmetan (MSM-a), ekstrakt smole bosvelije i vitamin C. MSM omogućava

sintezu kolagena i vezivnog tkiva, pomaže pravilnu izgradnju i funkciju hrskavice štiteći je od oštećenja, ublažava bol, smanjuje otok i ukočenost. Vitamin C kao snažan antioksidans smanjuje upalne procese u zglobu. Takođe predstavlja i kofaktor u sintezi kolagena, pa se njegova suplementcija preporučuje u prevenciji i liječenju osteoartiritisa.

Dodaci ishrani u čiji sastav ulaze ova jedinjena se zbog

svojih pozitivnih dejstava i bezbjedne primjene preporučuju kod otežane i bolne pokretljivosti zglobova, kod upale, otoka zglobova, u cilju očuvanja pravilne funkcije zglobova, ligamenata, tetiva i mišića, za zaštitu hrskavice i njenu regeneraciju, u prevenciji i terapiji osteoartritisa i reumatoidnog artritisa, za brži oporavak nakon povreda, očuvanje zdravlja kože i sprečavanje njenog prevremenog starenja, kod otežanog zarastanja rana.

Uloga fizikalne terapije u tretmanu LUMBOIŠIJALGIJE Mr sc. Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije

Lumboišijalgija je termin koji se koristi za opisivanje simptoma bola, utrnulosti i peckanja, odnosno slabosti u slabinskom dijelu kičme, odnosno jednoj ili obije noge, izazvanih iritacijom ili povredom korijena išijadičnog nerva u predjelu slabinske kičme.

Fizička terapija i vježbe su obično primarni tretmani za ublažavanje, liječenje i sprečavanje simptoma lumboišijalgije.

Tipični znaci lumboišijalgije najčešće uključuju:

t Bolove u donjem dijelu leđa, kukovima i/ ili nogama;

t Utrnulost, peckanje i / ili slabost u sjedalnom dijelu, butini, nozi i/ ili stopalu.

Primarna medicinska stanja poput diskus hernije, degeneracije diska ili kompresije nervnog korijena druge etiologije locirane u lumbalnoj kičmi, mogu prouzrokovati radirajuće simptome u nozi, koji su poznatiji kao išijas.

Tokom liječenja lumboišijalgije, fizikalna terapija može da:

t 0CF[CJKFEJ VCMBäBWBOKF TJNQUPNB

t 1SPNPWJÝF [BSBTUBOKF PTOPWOPH V[SPLB

t 4QSJKFʊJ SFDJEJWF

66

Zdravstveni radnici različitih oblasti specijalizovani su za pružanje medicinske njege i liječenje bolova uzrokovanih iritacijom korijenova nerava koji polaze iz ovog dijela kičmene moždine, uključujući fizioterapeute, fizijatre, ortopede i sl. Fizioterapeuti su posebno edukovani za primjenu fizikalnih procedura, manuelne terapije, programa vježbanja i uopšteno rehabilitacije.

Ciljevi fizikalnih procedura i terapijskih vježbi u liječenju lumboišijalgije su usmjereni na smanjenje bola i druge simptomatologije, odnosno jačanje i mobilizaciji tkiva donjeg dijela leđa, karlice, stomaka, sjedalne regije, butina i donjih ekstremiteta u cjelosti.

Ciljevi fizikalnih procedura i terapijskih vježbi u liječenju znakova i simptoma lumboišijalgije su:

t 7SBʉBOKF GVOLDJPOBMOJI PCSB[BDB LSFUBOKB CF[ CPMB

t Ublažavanje bolova u donjem dijelu leđa, sjedalnoj SFHJKJ CVUJOBNB J OPHBNB

t 4NBOKFOKF NJÝJʉOF OBQFUPTUJ

t 7SBʉBOKF GVOLDJKF MVNCBMOF LJʊNF J TBLSPJMJKBʊOPH [HMPCB

t 1PCPMKÝBOKF QPLSFUMKJWPTUJ EPOKFH EJKFMB UJKFMB

t 4NBOKFOKF QSJNKFOF BOBMHFUTLF J BOUJJOĘBNBUPSOF NFEJLBNFOUP[OF UFSBQJKF

t 4QSFʊBWBOKF QPKBWF CVEVʉJI CPMPWB J TNBOKFOKF TUSBIB povezanog sa kretanjem.

1PTWFʉFOPTU J LPOUJOVJUFU TV WBäOJ BUSJCVUJ VTQKFÝOPH ishoda liječenja kada se koriste fizikalne procedure i terapijske vježbe za lumboišijalgiju. Fizikalna terapija se može ali i ne mora kombinovati sa medikamentoznom terapijom. Fizioterapeut može da primijeni kombinaciju različitih vrsta vježbi, manuelne masaže, mobilizacije mekih tkiva i sl. terapijskih procedura u liječenju lumboišijalgije.

Konkretne vježbe zavise od osnovnog uzroka lumboJÝJKBMHJKF LBP J PE ESVHJI GBLUPSB NFÿV LPKJNB TV OQS OJWP CPMB i ukupna kondicija pacijenta.

67

Vježbe istezanja leđa pomažu u ublažavanju bolova, promovišući mobilizaciju kičme. Često osobe sa bolovima u donjem dijelu leđa udruženim sa iritacijom išijadičnog nerva osjećaju olakšanje uz specifičnu usmjerenu mobilizaciju kičme, zavisno od etiologije problema. Fizioterapeut obično procjenjuje preferencije pojedinca prije nego što počne sa primjenom određenih ciljanih vježbi, jer su one uvijek isključivo prilagođene individualnosti pacijenta i simptomima. Ovakvo usmjerena mobilizacija je važna komponenta Mekenzijeve metode.

Vježbe jačanja uključuju vježbe tjelesnom težinom, nekada i primjenu otpora za jačanje mišića stomaka, donjeg dijela leđa, kukova i donjih ekstremiteta.

Izometrijske vježbe uključuju kontrakcije (grčenje) mišića bez pomjeranja zglobova. Primjer izometrijskih vježbi uključuje „vježbu izdržaja“. Izotonične vježbe uključuju kontrakciju mišića kako bi se oduprli stalnom opterećenju, i time pomogli povećanju mišićne snage kroz stalni otpor određenim pokretima.

Funkcionalna prekvalifikacija uključuje ponovno uvođenje pokreta, poput odizanja, nošenja, savijanja ili čučnja.

Upotreba pravilne tehnike i zdravih obrazaca pokreta primjenjivi su kako bi se sprečilo ponovno povređivanje.

Mobilizacija zglobova je tehnika manuelne terapije u kojoj fizioterapeut vrši pritisak na zglob kako bi ga mobilisao i proizveo terapeutski efekat.

Manipulacija zglobova je manuelna tehnika u kojoj terapeut primenjuje brzu silu potiska na krajnjem opsegu pokreta zgloba kako bi promovisalo ublažavanje bola i vratila normalna mobilizacija. „Dry needling“ je tehnika u kojoj sertifikovani zdravstveni profesionalac koristi malu iglu za ciljanje okidačke tačke u mišiću. Ova tehnika se nerijetko izvodi u cilju oslobađanja hiperrazdražljivog i/ ili hiper-kontrahovanog mišićnog tkiva, čime bi se uticalo na smanjenje bola.

Miofacijalno opuštanje i mobilizacija mekih tkiva uključuju manuelne vještine fizioterapeuta ili instrumenta za mobilizaciju tkiva donjeg dijela leđa, kukova ili nogu, odnosno za liječenje ograničenja i smanjenje mišićnog spazma.

Trening hoda uključuje analizu hodanja i prekvalifikaciju ispravnih obrazaca hoda. Ova tehnika može uključivati i video analizu.

Aktivni opseg pokreta uključuje pokrete donjeg dijela tijela, poput kukova i nogu, uz pomoć fizioterapeuta. Ova tehnika pomaže u olakšavanju kretanja određenih zglobova ili mišića koji uzrokuju bol.

Pored fizikalne terapije i primjene terapijskih vježbi, posvećenost ispravljanju i ergonomski adekvatnom držanju tijela tokom sjedenja, stajanja i hodanja, od suštinske je važnosti u liječenju i prevenciji lumboišijalgije.

Kada je simptomatologija lumboišijalgije izražena, pa-

68

cijenti mogu teško podnijeti bol, pa je nerijetko neophodno mirovanje od nekoliko dana. Međutim, odmaranje duže od ovog perioda uglavnom se ne preporučuje, jer produženi odmor ili neaktivnost mogu povećati bol i dovesti do pogoršanja stanja.

Redovno kretanje je važno kako bi se omogućio protok ljekovitih sastojaka do povređenih struktura koje uzrokuju bol.

Pakovanja, koja sadrže granule, perle ili gelove, se mogu zagrijavati ili zamrzavati i korisna su za postavljanje na bolne lokalitete. Prednosti upotrebe toplotnih i hladnih pakovanja su u smislu ublažavanja bola i smanjenja napetosti mišića. Toplota pomaže u širenju krvnih sudova, poboljšava protok krvi i smanjuje napetost mišića. Hladno pakovanje može ublažiti bol izazivanjem otupljujućeg efekta. Ova pakovanja obično sužavaju krvne sudove ispod kože, pomažući u smanjenju bola i otoka. Hladna pakovanja takođe usporavaju hemijske reakcije koje uzrokuju zapaljenje i bol.

Transkutana električna stimulacija (TENS) primjenjuje električnu energiju direktno na senzorne živce, stvarajući mravinjanje koje može smanjiti osećaj bola. Kada se koristi zajedno sa drugim fizikalnim agensima, TENS može da pomogne u smanjenju akutnih bolova u donjem dijelu leđa. Ovo smanjenje bola može pomoći u poboljšanju tolerancije pacijenta na aktivne pokrete koji olakšavaju tegobe. TENS se sastoji od uređaja sa elektrodama koje se zalijepe na kožu u blizini mjesta bola. Uređaj se može koristiti u zdravstvenoj ustanovi ili kod kuće.

Trakcijom se nježno smanjuje kompresija na neuralne spinalne strukture. U liječenju lumboišijalgije, trakcija lumbalne kičme može pomoći privremenim proširenjem prostora u intervertebralnom foramenu, vodeći ka ublažavanju kompresije spinalnih živaca. Na ovaj način je moguće obezbijediti istezanje mišića radi ublažavanja spazma, ali i ublažiti pritisak na povrijeđene diskove. Fizioterapeut trakciju može primijeniti ručno ili mehanički, pri čemu pacijent leži na stolu i osiguran je pomoću pojasa ili kaiševa. Fizioerapeut obično dozira vrstu i količinu sile koja će se koristiti. Fizikalna terapija i prateći tretmani se izvode pod nadzorom fizioterapeuta koji obično formuliše plan liječenja na osnovu stanja pojedinca.

Kineziterapija je važan dio liječenja lumboišijalgije. U zavisnosti od osnovnog uzroka, fizioterapeut može preporučiti određene vježbe koje će pomoći u ublažavanju simptoma, održavanju / povećanju mišićne snage, odnosno održavanju/ povećanju obima pokretljivosti.

Iako ovaj spisak nije konačan, fizioterapeuti obično koriste jednu ili više tehnika u liječenju išijadičnog bola. Ako određena vježba ili terapijska procedura uzrokuje bol ili nelagodu, savjetuje se njen prekid.

Iako je fizikalna terapija obično izborna, što znači da je odluka pojedinca kada je njena primjena u pitanju, ona je najčešće suštinska komponenta u procesu rješavanja znakova i simptoma, odnosno pomoći u dugotrajnoj prevenciji lumboišijalgije.

ZNAČAJ FIZIOTERAPEUTA U AKUTNOJ FAZI COVID-19 INFEKCIJE - NAŠA ISKUSTVA Labović Danijela, spec. prim. fizioterapije Pečurica Sanja, spec. prim. fizioterapije Rajković Mirjana, spec. prim. fizioterapije Mr sci. Šćepanović Marija, spec. prim. fizioterapije Klinički centar Crne Gore, Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Fizioterapeuti su neizostavno medicinsko osoblje, prepoznati kao profesionalci čija je osnovna uloga u multi-profesionalnim timovima koji pružaju respiratornu podršku tokom akutne faze bolesti, kao i u nastavku rehabilitacije radi unaprjeđenja funkcionalnosti. Značajna je primjena rane respiratorne rehabilitacije i rane aktivne mobilizacije kako bi se ograničile komplikacije i ubrzao funkcionalni oporavak.

Fizioterapeut može imati značajnu ulogu u rehabilitaciji pacijenata s COVID-19 koji imaju ograničenja u funkcionisanju.

Ovo je naročito vezano za pacijente koji imaju smanjen funkcionalni kapacitet ili smanjen nivo fizičke aktivnosti nakon infekcije COVID-19.

Respiratorna fizioterapija pacijenata sa COVID-19 ima za cilj smanjenje poteškoća sa disanjem, smanjenje simptoma, ublažavanje anksioznosti i depresije i smanjenje nastanka komplikacija. Fizioterapija je indikovana kod funkcionalnog ograničenja, ograničenja u aktivnostima i/ili u izvođenju aktivnosti dnevnog života (ADŽ). Benefiti fizioterapije se ogledaju u povećanju mišićne snage i ravnoteže, fizičkoj izdržljivosti i relaksaciji, kao i u poboljšanju disanja i respiratornog ciklusa. Sama primjena terapije će zavisiti od zahtjeva pacijenta za vođenjem, ograničenjima koje doživljava, nivou tolerancije vježbi kao i praćenja znaka fizičkog i psihološkog preopterećenja.

Za mjerenja ishoda kod primjene fizoterapije u akutnoj fazi bolesti koristi se:

t 4LBMB TQFDJĕʊOPH GVOLDJPOJTBOKB QBDJKFOBUB [B VUWSÿJ vanje ograničenja u ADŽ;

t #PSH PWB TLBMV $3 [B QSBʉFOKF TUFQFOB EJTQOFKF

t Saturacija kiseonikom (prije, za vrijeme i nakon vježbi);

70

t 4SʊBOB GSFLWFODJKB QSJKF [B WSJKFNF J OBLPO WKFäCJ

t .KFSFOKF HSVCF NJÝJʉOF TOBHF

t .KFSFOKF QPLSFUMKJWPTUJ [HMPCOJI TFHNFOUB

t .KFSFOKB TOBHF TUJTLB ÝBLF SVʊOJ EJOBNPNFUBS

t NJOVUOJ UFTU IPEB .5) [B QSPDKFOV GVOLDJOBMOPH kapaciteta.

Prije započinjanja fizioterapije neophodno je sagledati način aktivnosti pacijenata prije infekcije COVID-19, pacijentove potrebe i trenutne tjelesne sposobnosti.

1SFQPSVʊVKF TF NBLTJNBMOJ [CJS PE VLVQOP OB #PSH PWPK TLBMJ $3 [B LSBULPʉV EBIB J [BNPSB 3B[MP[J PWF preporuke su:

t $07*% NPäF P[CJMKOP PÝUFUJUJ GVOLDJKV QMVʉB VL ljučujući desaturaciju kiseonikom za vrijeme vježbi zbog infekcije SARS CoV-2 virusom, kao i prisustvo ranije postojeće bolesti pluća);

t COVID-19 može ozbiljno uticati na funkciju srca (uključujući SARS CoV-2 virusom uzrokovani miokarditis, aritmiju i prisustvo ranije postojanje srčanih bolesti).

Fizioterapija se fokusira na aktivnosti života i ciljano postupno povećanje mišićne snage, balansa, izdržljivosti i relaksacije. Za vrijeme vježbi jako je važno pratiti saturaciju kiseonikom (SpO2) kako bi se uočila moguća desaturacija. Zbog toga je potrebno mjeriti saturaciju kiseonika prije, za vrijeme i nakon vježbi ili tjelesne aktivnostii, naročito ako pacijent ima problem sa gubitkom daha ili zamorom. ,PSJTUJUJ 4Q0 V NJSV J 4Q0 [B WSJKFNF UKFMFTOF aktivnosti kao najniže granice. Kriterijumi za prekid fizioterapije

je nagla desaturacija (SpO2 < 85% za vrijeme vježbi). U slučaju da saturacija kiseonika pada, važno je da saturacija dostigne svoj nivo prije aktivnosti, mjereno u mirovanju, unutar dva minuta.

Preporuke za primjenu sastoje se od:

t 7KFäCJ SFMBLTBDJKF

t Respiratorne kineziterpije (kontrola disanja, vježbe dijafragmalnog disanja radi ekspanzije grudnog koša, čiščenje EJTBKOJI QVUFWB J USFOJOH TOBHF EJTBKBOJI NJÝJʉB

t 7KFäCJ QSFWFODJKF EVCPLF WFOTLF USPNCP[F %75 J QMVʉOF FNCPMJKF 1&

t Pasivne, aktivno-potpomognute, aktivne vježbe za očuWBOKF J QPWFʉBOKF PCJNB QPLSFUB J TOBHV NJÝJʉB

t .PCJMJ[BDJKB J QPLSFUMKJWPTU V LSFWFUV

t Sjedenje na rubu kreveta i održavnje balansa u sjedećem QPäBKV

t 7FSUJLBMJ[BDJKB J TUFQPWBOKF QPSFE JWJDF LSFWFUB

t Hod uz asitenciju fizioterapeuta do samostalnog hoda.

Akutna respiratorna fizioterapija ima za cilj funkcionalni oporavak i povratak kućnom okruženju. Hospitalizovani pacijenti sa težom kliničkom slikom mogu imati (ozbiljna) ograničenja u fizičkom, emocionalnom, kongnitivnom i socijalnom funkcio-

nisanju. Zbog toga je individualan pristup svakom pacijentu veoma bitan kao i sagledavanje postojećih komorbiditeta. Nivo aktivnosti kod ovih pacijenata je vrlo nizak te moramo biti na oprezu prilikom izvođenja istih, zbog rizika od preopterećenja.

7BäOP KF QSPDJKFOJUJ P[CJMKOPTU PHSBOJʊFOKB J QPUSFCV [B SFIBCJMJ tacijom, dati preporuke u cilju postepenog poboljšanja i fizičkog funkcionisanja pacijenata.

Pacijenti koji su imali težu kliničku sliku mogu imati (jako) nizak kapacitet za vježbe. Njima je potrebno vrijeme za oporavak od bolesti i vrijeme za rehabilitaciju, zbog toga je važno procijeniti ozbiljnost ograničenja i potrebu za fizioterapijskim tretmanom i dati smjernice za postupno poboljšanje pacijentovog fizičkog funkcioniranja, kao i pratiti nivo fizičke funkcije i aktivnosti u akutnoj fazi.

7FʉJOB QBDJKFOBUB LPKJ SB[WJKV P[CJMKOF QPTMKFEJDF JOGFLDJKF $07*% SFTLJSBKV TNBOKFOKF LWBMJUFUB äJWPUB 0ESBTMF PTPCF T $07*% LPKF TF MJKFʊF OFJOWB[JWOPN WFOUJMBDJKPN JMJ OPTOJN kanalom sa velikim protokom kiseonika, treba pažljivo posmatrati zbog pogoršanja respiratorne funkcije.

Fizioterapija će imati ulogu u vidu pružanja intervencija QSFäJWKFMJNB PE CPMFTUJ $07*% LSP[ UFSBQJKTLP WKFäCBOKF mobilizaciju i rehabilitaciju, kako bi se omogućio funkcionalni oporavak i povratak kući.

71

IN MEMORIAM

Prim. dr Abedin Adžović (1961 – 2021)

Ljekar i humanista prim. dr Abedin Adžović preminuo je 27. januara u 60. godini života.

Dr Adžović je rođen u Tuzima, a nakon završene gimnazije nastavio je studiranje medicine u Sarajevu. Nakon osnovnih studija, specijalizaciju je završio u Beogradu i stekao zvanje specijaliste opšte medicine. Nakon toga upisao je supspecijalističke studije u Beogradu.

Na čelu opštine Tuzi bio je od od 2014. do 2019. godine.

– Danas su građani Malesije izgubili velikog humanistu

72

i posvećenog aktivistu, doktora i političara dr Abedina Adžovića.

Dr Adžović je sa velikom predanošću i posvećenošću dugo godina služio građanima u Domu zdravlja u Tuzima. Uvaženi doktor je obavljao i dužnost predsjednika GO Tuzi u periodu od 2014-2019 godine – saopštavaju iz Opštine Tuzi.

Od dr Adžovića se oprostio gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković. On je kazao da nas je napustio ljekar, istinski humanista, bivši predsjednik Opštine Tuzi, sjajan čovjek kojeg je imao privilegiju poznavati i zvati prijateljem.

IN MEMORIAM

Dr Mujo Agović (1955 – 2021)

U Podgorici je 23. februara u 65. godini, preminuo oftalmolog Kliničkog centra Crne Gore dr Mujo Agović od posljedica koronavirusa.

Dr Mujo Agović je rođen 1955. godine u Andrijevici.

Osnovnu i srednju školu je zavrsio u Podgorici, tadašnjem Titogradu. Medicinski fakultet završio je u Sarajevu 1980. godine, a specijalističke studije iz oblasti oftalmologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1989. godine. Radni vijek proveo je u Podgorici. U KCCG je bio od 1985. godine. Sahranjen je na groblju na Cijevni u užem krugu zbog epidemioloških mjera. Za sobom je ostavio suprugu Sanju i dvoje maloljetne djece, kćerku Lejlu i sina Vildana.

Dr Mujo Agovic je 1996. godine prvi u Crnoj Gori počeo laserfotokoagulaciju kod pacijenata sa dijabetesnom retinopatijom. Pod njegovim mentorstvom mnogi ljekari su završili specijalizaciju i postali dobri oftalmolozi.

Komemorativnu sjednicu, održanu u KCCG, otvorila je direktorica Centra dr Ljiljana Radulović, a od pokojnog dr Agovića biranim riječima oprostile su se dr Jelena Radojičić, direktorica Klnike za očne bolesti KCCG i dr Biljana MIlojko Šćepović, predsjednica Crnogorskog oftalmološkog društva.

Povodom smrti dr Muja Agovića oglasila se saopštenjem Ljekarska komora Crne Gore, navodeći da će među kolegama i pacijentima ostati upamćen kao najljepši primjer ljekarske profesije.

73

Hronika 01. februar - Najzarazniji soj koronavirusa se proširio u 80 država - WHO Svjetska zdravstvena organizacija je objavila svoje najnovije epidemiološki izvještaj u kojem tvrdi da su se novi sojevi koronavirusa, koji bi mogli biti otporniji i na vakcine, proširili u nekoliko desetina zemalja. Takozvani engleski soj, stručnog naziva VOC 202012/01, do 25. januara se proširio po 70 zemalja svijeta, a u protekloj nedjelji se raširio po još 10 zemalja. Uz to, iz WHO-a navode da je naučno dokazano da se taj soj lakše prenosi od prethodnih sojeva koronavirusa.

Britanski premijer Boris Johnson upozorio je da su nove studije ukazale da bi taj soj mogao biti smrtonosniji, ali iz WHO-a tvrde da su ti “rezultati preliminarni i da će biti potrebno više analiza kako bi se dodatno potvrdila ova otkrića”.

Južnoafrički soj se do sada proširio na 31 državu, a u protekloj nedjelji na još osam. WHO je otkrio da je soj nazvan 501Y.V2 “manje osjetljiv na neutralizaciju antitijela”, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost od povećanog rizika ponovne infekcije. Uz to, širenje ove varijante virusa moglo bi smanjiti djelotvornost vakcina.

WHO tvrdi da prve studije nijesu ukazale na povećani rizik od ponovne infekcije, ali i da su potrebna dodatna istraživanja.

Uz to, “neutralizacijski titri ostaju iznad nivoa za koje se očekuje da će biti zaštitne”, iako su iz Moderne ukazali da njihova vakcina možda i neće biti toliko djelotvorna protiv ovog soja, javlja NDTV. 01. februar - Po prvi put karcinom dojke najčešći oblik raka na svijetu - WHO Rak dojke prestigao je rak pluća kao najčešći oblik karcinoma na svijetu, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

- Rak dojke sad je po prvi put najčešći rak na svijetu rekao je Andre Ilbawi, specijalista za karcinom pri WHO-u na brifingu UN-a uoči Svjetskog dana borbe protiv raka.

74

Rak pluća bio je najčešći oblik raka u protekle dvije decenije, ali sad je na drugom mjestu, iza raka dojke i ispred raka debelog crijeva, rekao je Ilbawi.

Procjenjuje se da je prošle godine dijagnostikovano 2,3 miliona novih slučajeva raka dojke, što je 11,7 posto svih slučajeva karcinoma na svijetu, saopštio je WHO. - Među ženama, rak dojke je najčešće dijagnostikovani rak i vodeći uzrok smrti od karcinoma u svijetu - dodaje se.

Ilbawi je istakao da pretilost kod žena povećava rizik za rak dojke, ali i za ukupan broj slučajeva karcinoma.

Porastom globalne populacije i očekivanim povećanjem životnog vijeka, očekuje se da će karcinomi postajati sve češći i do 2040. godine porasti na oko 30 miliona novih slučajeva u odnosu na 19,3 miliona u 2020., dodao je Ilbawi.

WHO je upozorio da je trećina smrtnih slučajeva od raka posljedica pušenja, visokog indeksa tjelesne mase, premalog unosa voća i povrća, nedostatka fizičke aktivnosti i ispijanja alkohola.

- Pandemija koronavirusa remeti liječenje raka u otprileke polovini zemalja koje su bile obuhvaćene istraživanjem - rekao je Ilbawi i ukazao na zakašnjele dijagnoze, zdravstvene radnike pod ekstremnim stresom, te uticaj koronavirusa na istraživanja raka.

02. februar - Odobrena primjena vakcine kompanije AstraZeneka - Francuska Vrhovni savjet zdravstva Francuske je odobrio primjenu vakcine protiv koronavirusa kompanije AstraZeneka, četiri dana nakon što je odobrenje izdala i Evropska agencija za ljekove, uz napomenu da se ova vakcina daje samo osobama mlađim od 65 godina.

U izvještaju Rojtersa se navodi da je odluka Vrhovnog savjeta zdravstva Francuske praćena preporukom da se ljudima starosti od 50 do 65 godina sa zdravstvenim problemima, omogući prioritetna vakcinacija AstraZenekinim preparatom.

Slična preporuka za vakcinu AstraZeneka izdala su i zvanična zdravstvena tijela u Italiji, Austriji i Njemačkoj.

Pored odobrenja za primjenu vakcine AstraZeneka, u Francuskoj je odobrena i vakcina kompanija Fajzer i Biontek, prenosi Tanjug.

03. februar - Ponovo mijenjaju plan vakcinacije zbog smanjenja isporuka vakcina - Italija Italijanski ministar zdravlja Roberto Speranca sazvao je predsjednike regija da bi razmotrili novi plan vakcinacije protiv

kovida-19, nakon što su proizvođači vakcina Fajzer i Astra Zeneka, jedine koje se koriste u Italiji, smanjili isporuku dogovorenih količina vakcina, piše Fanpejdž.

Prema prvobitnom planu, proizvođači su trebali da isporučuje Italiji oko pola miliona doza vakcina sedmično, ali je nakon prvih isporuka dostava drastično smanjena.

Do sada u Italiji je vakcinisano dva miliona i 121.000 osoba, a od toga gotovo 800.000 je primilo i drugu dozu.

Fondacija Humana koja prati i analizira epidemiološke podatke izračunala je da, ukoliko se vakcinacija proitiv kovida19 u Italiji nastavi ovim tempom, kolektivni imunitet bi se mogao dostići tek u septemnbru 2023 godine.

Italijanska agencija za ljekove Aifa je saopštila da je vakcina Astra Zeneka, ukoliko se ne obavi revakcinacija, efikasna 82 odsto.

Istovremeno, engleska naučna novina The Lancet je objavila da je efikasnost ruske vakcine Sputnjik V, 91 odsto, prenosi Tanjug.

03. februar – Vakcina je izlaz iz pandemije - Velika Britanija Rezultate koji pokazuju da vakcina Oxforda i AstraZenece može smanjiti širenje korona virusa pozdravio je britanski sekretar za zdravstvo i ocijenio da je "apsolutno vrhunska".

Matt Hancock rekao je da studija pokazuje da su "vakcine izlaz iz ove pandemije".

To je prvi put da vakcina pokazuje da smanjuje prenos virusa.

Velika Britanija do sada je vakcinisala protiv COVID-a 9,6 miliona ljudi.

Rezultati studije, koja još nije formalno objavljena, sugerišu da bi vakcina mogla imati značajan učinak na prenos virusa, piše BBC. To znači da bi vakcinisanje moglo imati veći uticaj na pandemiju, jer će svaka osoba koja je vakcinisana indirektno zaštititi i druge ljude.

Hancock je na Twitteru studiju ocijenio "zaista ohrabrujućom", dodajući da su rezultati "apsolutno vrhunski".

- Vakcine su izlaz iz ove pandemije i bilježimo fantastičan napredak vakcinisanjem najugroženijih - rekao je.

04. ferbruar - Planiraju uvođenje kovid pasoša - Švedska - Počelo je sprovođenje međunarodnih procesa vezanih za tehnička rješenja i standarde za dokaze o vakcinaciji. Švedska treba da učestvuje u tome - izjavila je ministarka zdravlja Lena Halengren.

- Uvođenjem digitalne potvrde, Šveđani će imati dokument o vakcinaciji protiv virusa korona - rekao je ministar za digitalni razvoj Anders Ygeman.

Potvrda o vakcinaciji mora da bude u skladu sa međunarodnim pravilima i standardima i da garantuje pravo na privatnost.

Vlada se nada da će pasoš biti uveden 1. juna i predviđa da će ostale zemlje za ulazak u državu ili za prisustvovanje konferencijama, festivalima i sportskim događanjima zahtijevati dokaz o vakcinaciji.

U skladu sa tim, vlasti i agencije, uključujući Agenciju za javno zdravstvo, Švedsku agenciju za e-zdravstvo koja vodi i

koordiniše vladinom inicjativnom za e-zdravstvo, kao i Švedsko udruženje lokalnih vlasti i regija, učestvovaće u razvoju digitalnog pasoša.

Agencija za javno zdravstvo učestvuje u radu Svjetske zdravstvene organizacije na izradi digitalnog dokumenta o vakcinaciji, a Agencija za e-zdravstvo sarađuje sa Evropskom komisijom.

Susjedna zemlja, Danska, najavila je da ima slične planove.

05. febuar - Ptičji grip potvrđen u Austriji U Austriji je potvrđen prvi slučaj ptičjeg gripa u ovoj godini, zbog čega su vlasti upozorile sve uzgajivače pernatih životinja da povećaju mjere prevencije.

Referentna laboratorija Agencije za zdravstvo i bezbednost namirnica (AGES) u uzorku jednog uginulog labuda, pronađenog kod mjesta Klosternojburg, nadomak Beča, utvrdila je virus H5N8.

Radi se o virusu koji nije opasan po ljude, a i ne prenosi se preko puta ishrane, navode vlasti.

Inače, ovo je prvi slučaj utvrđivanja visoko patogenog ptičjeg grupa u Austriji od 2017, saopštili su Ministarstvo zdravlja i poljoprivrede. Mjesto na kojem je pronađen labud je već decembra prošle godine proglašen rizičnim područjem i od tada se detaljno prati.

06. februar - Stotine ljudi na ulicama protestovalo zbog restriktivnih mjera - Švajcaraca U švajcarskom gradu Cug oko petsto Švajcaraca u bijelim zaštitnim odijelima protestovalo je zbog restriktivnih epidemioloških mjera zbog virusa korona.

Iako su mjere u Švajcarskoj blaže nego u Njemačkoj, Austriji i Italiji, one nailaze na protivljenje javnosti. U alpskoj državi zatvoreni su restorani a skijališta i dalje rade.

U Švajcarskoj je od početka pandemije inficirano 530.000 ljudi, a više od 9.000 je umrlo.

07. februar - Stiglo pola miliona vakcina AstraZeneka - Avganistan U Avganistan je stiglo 500 hiljada vakcina kompanije AstraZeneka iz Indije i to su prve vakcine koje su dopremljene u tu zemlju. Od početka pandemije u Avganistanu potvrđeno je 55.335 inficiranih koronavirusom i 2.410 smrtnih slučajeva među kovid pacijentima.

Avganistan još uvijek čeka na odobrenje Svjetske zdravstvene otganizacije (SZO) za primjenu ovih vakcina, a šef programa

75

imunizacije pri ministarstvu zdravlja Avganistana Gulam Dastagir Nazari izjavio je da će vakcine iz Indije biti uskladištene u Kabulu dok ne stigne hitno odobrenje SZO i izrazio očekivanje da će se to dogoditi ubrzo, prenosi Rojters.

Vakcine su proizvedene u Institutu za serume u Indiji koji ima licencu kompanije AstraZeneka.

08. februar – Tvrde da nižu pobjede protiv korone – Kina Prvi put u gotovo dva mjeseca u Kini nije zabilježen nijedan slučaj lokalne transmisije koronavirusa, objavila je Nacionalna komisija za zdravstvo.

Ukupan broj slučajeva COVID-19 blago je porastao na 14 u odnosu na 12 dan ranije, navodi se u saopštenju Nacionalne komisije za zdravstvo, ali svi su uvezeni iz inostranstva. Sedam slučajeva bilo je u Šangaju, ostali u jugoistočnoj provinciji Guangdong.

To je prvi put da Kina nije imala lokalnu transmisiju od 16. decembra, što sugeriše da su agresivni koraci koje su vlasti preduzele uspjeli da zaustave širenje bolesti iz provincije Hebei koja okružuje Peking, kao i sjeveroistočnim provincijama Heilongjiang i Jilin.

08. februar - Na korona virus više se neće testirati samo ljudi – Južna Koreja U Seulu je najavljeno testiranje kućnih ljubimaca na korona virus ukoliko su njihovi vlasnici testirani pozitivno, izjavio je prvi čovjek zdravstva u južnokorejskoj prestonici Park Jo-mi.

On je najavio da će gradski tim za prikupljanje uzoraka od kućnih ljubimaca posjećivati porodice u karantinu i testirati njihove kućne ljubimce.

Svaki pas ili mačka sa pozitivnim rezultatom moraće da provede 14 dana u karantinu.

Prvi potvrđeni slučaj kovida-19 kod kućnog ljubimca evidentiran je 21. januara kada je testiranjem ustanovljeno prisustvo korona virusa kod jedne mačke, prenosi Tanjug.

08. februar - Više od 162.000 umrlih od korona virusa - Rusija Rusija je zabilježila nagli porast smrtnosti 2020. godine zbog korona virusa, saopštio je zavod za statistiku Rosstat i dodao da je 162.000 osoba umrlo od tog virusa od aprila do decembra što je više od sada prijavljenih 77.068.

76

Prema procjenama zavoda, stopa smrtnosti u Rusiji porasla je „za 17,9 odsto u 2020. godini u poređenju sa 2019“, rekla je potpredsjednica vlade zadužena za zdravstvo Tatjana Golikova.

- Veliki dio smrtnih slučajeva zabilježenih u Rusiji 2020. godine zbog srčanih ili respiratornih problema „povezan je sa korona virusom“ - dodala je Golikova.

Rusija je inače četvrta zemlja u svijetu po broju inficiranih poslije SAD, Indije i Brazila. Prema posljednjim podacima, u Rusiji je zvanično inficirano tri miliona i 983.197 ljudi.

09. februar - Pojavila se misteriozna bolest - Tanzanija Najmanje 15 ljudi u Tanzaniji umrlo je od misteriozne bolesti zbog koje povraćaju krv. Zdravstveni zvaničnici su saopštili da je na jugu te zemlje hospitalizovano više od 50 ljudi zbog neidentifikovane bolesti koja izaziva mučninu. U regionu Mbeja neki pacijenti, uglavnom muškarci, umrli su svega nekoliko sati nakon što su se razboljeli.

Dr Felista Kisandu, glavna savjetnica za zdravstvo u administrativnom okrugu Čunja, u Mbeji, saopštila je da je tim stručnjaka poslat u oblast kako bi pregledali pacijente i ispitali uzrok bolesti. Ona je rekla da problem nije zahvatio šira područja i da ljudi povraćaju krv samo u mjesnoj zajednici Ifumbo ukoliko prekasno stignu u bolnicu, prenosi San. 10. februar – Najstarija Evropljanka uoči 117. rođendana preboljela Covid-19 - Francuska

Francuska časna sestra Lucile Randon najstarija je Evropljanka koja je preboljela covid-19 samo nekoliko dana prije 117. rođendana, piše BBC. Randon je 1944. godine uzela ime sestra Andre, a 16. januara testiranjem je utvrđeno da je pozitivna na koronavirus. Novinarima je kazala da nije imala nikakve simptome te da nije ni znala da boluje od covida-19.

10. februar - Broj inficiranih i umrlih u svijetu već četiri nedjelje u padu Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se širom svijeta već četvrtu nedjelju zaredom smanjuje zabilježeni broj novoinficiranih koronavirusom. Ti podaci pružaju tračak nade da se svijet okreće prema zaustavljanju pandemije, piše CNN. Prema WHO-u, broj smrtnih slučajeva od covid-19 prijavljenih u svijetu smanjio se druge nedjelje, s 88.000 novih smrtnih slučajeva prijavljenih prošle nedjelje, što je pad od 10 posto u odnosu na prethodnu nedjelju. Prošle nedjelje širom svijeta zabilježeno je više od 3,1 miliona novih slučajeva covid-19, objavila je WHO u svom nedeljnom epidemiološkom ažuriranju.

Radi se o padu od 17 posto u odnosu na prethodnu nedelju i najmanji broj slučajeva u svijetu od 26. oktobra 2020.

- Iako još uvijek postoji mnogo zemalja sa sve većim brojem slučajeva, na globalnom nivou to je ohrabrujuće - navodi se u nedeljnom izvještaju.

SAD je zabilježio najveći broj novih slučajeva covid-19, s 871.365. Međutim, prema podacima WHO-a, ova brojka predstavlja pad od 19 posto u slučajevima iz prethodne nedelje.

Brazil, Francuska, Rusija i Ujedinjeno Kraljevstvo takođe su bile među zemljama koje su prijavile najveći broj novih slučajeva u svijetu, primijetila je WHO, iako su svi zabilježili pad u odnosu na brojke iz prethodne nedelje.

11. februar - Veliki broj pacijenata inficiran britanskim sojem korona virusa - Italija U dvije italijanske provincije - Peskara i Kjeti - virus covid 19 se širi velikom brizinom, posebno u gradskim četvrtima.

Polovina pozitivnih su inficirani britanskom varijantom korona virusa, piše agencija Ansa. Na nacionalnom nivou u Italiji u jednom danu je među 310 hiljada testiranih otkriveno skoro 13 hiljada inficiranih, a broj preminulih od infekcije je 366.

Ukupan broj žrtava u Italiji od korona virusa je 92 hiljade.

Prema podacima Ministarstva zdravlja, trenutno inficiranih covidom 19 je 410 hiljada, i taj broj je sa malim oscilacijama konstantan.

I broj osoba koji su na bolničkom liječenju još nikada, od početka pandemije, nije bio manji od 20 hiljada, kao i broj pacijenata na reanimaciji koji se postojano kreće oko dvije hiljade.

nog izvještaja.

- Sjedinjene Države će pričekati objavu cjelokupnog izvještaja WHO, umjesto da brzaju sa zaključcima koji bi bili motivisani ičim drugim osim naukom, želimo da vidimo gdje nas vode konkretni naučni podaci i na tome ćemo temeljiti naš stav - izjavio je Ned Prajs.

Putovanje međunarodnih stručnjaka u Vuhan i njihove zaključke nakon obilaska lokacija povezanih sa izbijanjem pandemije iščekivalo se sa nestrpljenjem, iako se nisu očekivale velike, bombastične novosti.

A odgovori na pitanja o porijeklu virusa ostaju nepoznati, okolnosti nisu nimalo jasnije, ipak mnogi su ionako od početka govorili kako je moguće da sigurnih odgovora na pitanje odakle je došao virus nikad zapravo neće niti biti, prenosi Vašington post.

12. februar – Predsjednik Bajden kritikovao program vakcinacije - SAD Američki predsjednik Džo Bajden kritikovao je program vakcinacije svog prethodnika Donalda Trampa, rekavši da je u “mnogo gorem stanju” nego što je očekivao. On je zato pozvao Amerikance da budu strpljivi, istakavši da je vlada kupila još 200 miliona doza.

12. februar – Odgovori o porijeklu koronavirusa i dalje nepoznati - WHO Izjaviti da Kina ima dobre bezbjednosne protokole pa zbog toga virus vjerovatno nije pobjegao iz laboratorije nije odgovor na pitanje stručnjaka sa Škole javnog zdravstva T. H. Čan pri univerzitetu Harvard.

Američka administracija smatra da istraga nije bila nezavisna i valjana.

- Porota nije odlučila - odgovorio je portparol Stejt Departmenta, Ned Prajs na pitanje da li misli da su kineske vlasti bile dovoljno transparentne kada je riječ o porijeklu virusa.

Upitan o odluci međunarodnog tima stručnjaka WHO da ne preporučiju dalju istragu jer nijesu našli dokaze koji bi podupirali teoriju, portparol je rekao da SAD čekaju objavljivanje cjeloukp-

– Još neko vrijeme neće biti sve riješeno, ali ćemo riješiti – rekao je Bajden u izjavi koju je dao u Nacionalnom institutu za zdravstvo u Betesdi.

Dok potražnja za vakcinom protiv Covid-19 daleko premašuje zalihe, Amerikanci imaju velikih problema i u naručivanju, zbog čega je Bajden suočen s gorućim problemom manje od mjesec dana nakon što je preuzeo dužnost od Trampa.

Bajden je rekao da Tramp nije naručio dovoljno vakcina i da nije učinio dovoljno kako bi odredio redosled vakcinacije.

77

13. februar - Svjetski lider u borbi s korona virusom - Island

Do sada, u Japanu je evidentirano oko 410.000 inficiranih korona virusom i 6.772 preminula kovid pacijenta.

Island je država koja je na karti Evropske agencije za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) već treću nedjelju zaredom označena zelenom bojom. To znači da je tamo epidemiološka situacija povoljna. Kako piše New Straits Times, kako se broj novih kovid slučajeva smanjivao, Island je od sredine novembra postupno ublažavao mjere u četiri faze.

15. februar - Očekuju novi rast oboljelih - Austrija

Islanđani od januara mogu slobodno trčati po traci za trčanje u teretani, a od decembra mogu plivati u javnim bazenima.

Sve to je vrlo suprotno od ograničenja koja su još uvijek na snazi u većini Evrope.

Sa samo pet novih slučajeva otkrivenih na Islandu u proteklih 14 dana bez otprilike 20 slučajeva otkrivenih i zaustavljenih na granici, epidemija je na najnižem nivou u više od pet mjeseci, a stopa incidencije najniža je u Evropi, prema službenim podacima koje je prikupio AFP. Zemlja s 365.000 ljudi, koja je do sada vakcinisala više od četiri posto stanovništva, zabilježila je nešto više od 6.000 slučajeva i 29 smrtnih ishoda. Iako su slučajevi u padu u većini evropskih zemalja, niti jedna nije uspjela suzbiti širenje zaraze kao Island. Prema mišljenju stručnjaka, ključ uspjeha Islanda je višestruk.

- Prva je spremnost nacije da se pridržava svih postavljenih ograničenja. Druga je “snaga našeg medicinskog sistema da se nosi s tim. I onda, naravno, kombinacija traženja kontakata i testiranja i analize svih pozitivnih slučajeva – kazao je Vidir Reynisson, glavni nadzornik kancelarije nacionalne policije.

78

Ministar zdravlja Austrije Rudolf Anšober očekuje da će ponovo doći do rasta broja novoinficiranih od koronavirusa i kaže da treba testiranjem djelovati protiv toga.

Anšober je ukazao da će efekti “zaključavanja” polako da se smanjuju, a dejstvo porasta novih sojeva postaje vidljivo.

Prema njegovim riječima, novi soj virusa doprinijeće povećanju rizika od zaraze, tako da će broj oboljelih narednih nedjelja postepeno rasti. Na to ukazuje i rastući reproduktivni fator virusa koji je sada na 1,02, a protiv tog rasta djelovaće se mrežom testiranja.

Anšober je naveo i da broj vakcinisanih raste polako, te da je već 150.000 građana revakcinisano, a više od 400.000 su vakcinisani.

Inače, prošle nedjelje je broj hospitalizovanih kovid pacijenata opao za 16 odsto, a broj teže oboljelih na intenzivnoj njezi za 11 procenata.

Austrija je tek nedavno popustila mjere zaključavanja otvorivši škole, radnje, uslužne djelatnosti, ali uz redovno testiranje.

16. februar - Novi propisi za zaustavljanje novog soja korona virusa - Velika Britanija Svi britanski i irski državljani i stanovnici Velike Britanije koji u Englesku stignu nakon što su bili u zemlji rizičnoj od COVID-a 19 sada moraju u karantin u hotelima, piše BBC. Na "crvenoj listi", nalaze se 33 države, među njima Portugal, Brazil i Južna Afrika.

Novi propisi kojima je cilj zaustaviti ulazak novih varijanti COVID-a 19 u zemlju primjenjuju se na dolaske ljudi koji su bili na jednom od tih mjesta u proteklih 10 dana. Oni će morati unaprijed rezervisati i platiti 1.750 funti, kako bi proveli 10 dana u karantinu u hotelima pod sankcijama vlade, što pokriva troškove hotela, transporta i testiranja.

Ministar zdravlja Velike Britanije Matt Hancock rekao je da pojava novih varijanti korona virusa znači da vlada "mora ići dalje" sa ograničenjima putovanja.

14. februar - Izdali prvu dozvolu za vakcinu Fajzer-Bajontek - Japan

17. februar - Idu u karantin zbog samo tri slučaja virusa korone – Novi Zeland

Ministarstvo zdravlja Japana saopštilo je da je zvanično odobrena vakcina kompanija Fajzer-Biontek. Ovo je prva takva dozvola izdata u Japanu koji se bori da zaustavi treći talas infekcije u susret predstojećim Olimpijskim igrama u Tokiju.

Premijer Japana Jošihide Suga najavio je uskoro početak imunizacije i vakcinisanje oko 10.000 zdravstveih radnika. Vlasti u Japanu se nadaju da će uspjeti da nabave dovoljno vakcina za imunizaciju svih 126 miliona stanovnika do sredine godine.

U najvećem dijelu ove zemlje na snazi je vanredno stanje, a statistika pokazuje da je broj novoinficiranih i preminulih kovid pacijenata u poslednjih nekoliko nedjelja u padu, kao i da je u Tokiju potvrđeno tek nešto manje od 400 novoinficiranih u poslednja 24 sata.

Dva miliona Novozelanđana započelo je trodnevni karantin u Aucklandu zbog samo tri slučaja covida-19. Brzo i odlučno

zatvaranje kako bi se život što prije vratio u normalu – to je strategija “nula kovida” koju primjenjuju Azija i Oceanija.

Tom strategijom želi se u nekoj regiji ili zemlji smanjiti cirkulacija koronavirusa na nulu strogim mjerama koje se uvode čim se infekcija pojavi. To se kombinuje s drastičnom kontrolom žarišta (testiranje, praćenje, izolacija). Istovremeno, normalan život može se nastaviti u područjima u kojima virusa nema. Sve više stručnjaka zauzima se da se takva strategija primijeni i u Evropi.

- Za zemlje koje su je usvojile prednost je trostruka - istakao je švajcarski epidemiolog dr Antoine Flahault.

To su Novi Zeland, Australija, Kina, Tajvan i Vijetnam.

- Na zdravstvenom planu, oni su nesporni svjetski prvaci po malom broju umrlih po stanovniku, a na društvenom život se odvija normalno. Barovi, restorani, kulturne i sportske aktivnosti i škole normalno su otvoreni, a epidemiološke mjere gotovo i ne postoje. Tako Tajvan i Kina bilježe pozitivan rast BDP-a - dodao je dr Flahault, direktor Instituta za globalno zdravlje pri Univerzitetu u Ženevi.

On smatra da je strategija “nula covida” bolja od “strategije ublažavanja” koju sprovodi većina zemalja na Zapadu, što se zapravo odnosi na “organizovanje suživota s virusom između dva talasa”.

19. februar – Soj ptičijeg gripa prvi put prešao na čovjeka - Rusija

nalnom nivou do 13. februara, među Izraelcima koji su primili drugu dozu najmanje dvije nedjelje prije toga. Prema internet stranici Ministarstva zdravlja, drugu dozu je do 30. januara primilo oko 1,7 miliona ljudi, zbog čega su ispunili uslove da budu obuhvaćeni istraživanjem.

Prethodni izvještaji pojedinačnih zdravstvenih ustanova takođe su pokazali pozitivne rezultate, zbog čega je Izrael ukinuo ograničenja posle višenedjeljenih restriktivnih mjera. Prošle nedjelje, dozvoljeno je otvaranje škola i mnogih radnji.

Ministarstvo zdravlja takođe je uvelo aplikaciju “zelena propusnica”, povezanu sa personalnim zdravstvenim kartonima, koju ljudi koji su vakcinisani ili se smatraju imunim posle oporavka od Kovida 19 mogu da pokažu da bi odsjeli u hotelima ili prisustvovali sportskim ili kulturnim događajima.

20. februar - Odobrili treću vakcinu protiv Covida-19 - Rusija Rusija je odobrila i treću vakcinu za domaću upotrebu, izjavio je za državnu televiziju premijer Mihail Mišustin, iako masovnija klinička ispitivanja CoviVaca koje proizvodi Centar Čumakov tek trebaju da počnu.

Rusija je zabilježila prvi slučaj soja ptičjeg gripa AH5N8 koji je prešao sa ptica na čovjeka te je slučaj prijavila Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), rekla je Anna Popova, voditeljica nadzorne agencije za zdravlje potrošača, Rospotrebnadzor.

- Rusija je slučaj prijavila WHO-u prije nekoliko dana, u trenutku kad smo bili posve sigurni u rezultate - rekla je Popova na državnoj televiziji Rossiya 24.

Nema naznaka prenosa tog virusa s čovjeka na čovjeka zasad, dodala je.

20. februar - Nakon dvije doze Fajzera pad zaraze za 95 odsto - Izrael Stopa zaraze Kovidom 19 pala je za 95,8 odsto među ljudima koji su primili obje doze Fajzerove vakcine, saopštilo je u subotu izraelsko Ministarstvo zdravlja.

Vakcina je takođe bila 98 odsto efikasna u sprječavanju infekcija sa povišenom temperaturom ili problemima sa disanjem i 98,9 odsto efikasna u sprječavanju hospitalizacija i smrtnih slučajeva, navelo je ministarstvo.

Rezultati su zasnovani na podacima prikupljenim na nacio-

U Rusiji su već registrovane dvije vakcine protiv korona virusa – Sputnik V koju je razvio Nacionalni istraživacki centar za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleja ruskog Ministarstva zdravlja i EpiVac Državnog istraživačkog centra za virusologiju i biotehnologiju Vektor u Novosibirsku. U oba slučaja je Rusija zauzela slično stajalište, odobrivši vakcine prije nego su zaključena završna klinička ispitivanja, što je izazvalo sumnjičavost nekih zapadnih naučnika, prenosi HRT. Sputnik V je dobio zeleno svijetlo u avgustu, a treća faza kliničkih ispitivanja je počela u septembru. Masovno vakcinisanje je započeto u decembru, a preliminirani rezultati su pokazali da ta vakcina ima delovanje od 91,4 posto. Prvom dozom Sputnika V vakcinisano je do sada više od dva miliona Rusa. Uvođenje druge vakcine, EpiVaca, ubrzo počinje.

– Rusija je danas jedina zemlja na svijetu s već tri vakcine protiv Covida-19 – rekao je Mušustin.

21. februar - Registrovan prvi test za otkrivanje britanskog soja korone - Rusija Ruska služba za nadzor u sferu zdravstva Roszdravnadzor registrovala je prvi u Rusiji test za otkrivanje mutacija, karakterističnih za "britanski soj" kovida-19, saopštila je rukovodilac službe Ala Samojlova.

79

Po njenim riječima, test koji su napravili Nacionalni istraživački centar za akušerstvo, ginekologiju i perinatologiju Kulikova zajedno sa kompanijom koja se bavi DNK tehnologijama, tokom testiranja je pokazao visoku efikasnost i pouzdanost rezultata.

Izrada i izlazak na tržište prvog ruskog testa za otkrivanje "britanskog soja" virusa korona veliki je uspjeh ruskih naučnika, dodaje se u saopštenju.

Ranije je bilo saopšteno da je u Rusiji napravljen test koji može da otkrije, pored britanskog soja virusa korona, i brazilsku i južnoafričku mutaciju kovida-19.

24. februar - Bilježe najveći broj novoinficiranih od novembra prošle godine - Francuska U Francuskoj je u protekla 24 sata registrovano još 31.519 novih slučajeva infekcije koronavirusom, što je najveći broj u jednom danu od novembra prošle godine.

22. februar - Otkriveno oko 240 mutiranih varijanti koronavirusa - Indija Zdravstvene vlasti u Indiji izvijestile su da je u toj zemlji otkriveno čak 240 mutiranih varijanti koronavirusa. Smatraju da je to otkriće povezano s nedavnim naglim porastom broja inficiranih u nekoliko provincija, te upozoravaju da se neke mutirane varijante lakše prenose, odnosno da možda i zaobilaze imunitet. Član indijskog tima za COVID-19 u regiji Maharashtra, Shahshank Joshi potvrdio je da je u Indiji otkriveno oko 240 novih varijanti virusa SARS-CoV-2, dok šef indijskog instituta za medicinske nauke, Randeep Guleria tvrdi da neke varijante mogu izazvati ponovnu infekciju kod ljudi koji su dobili antitijela tako da su već preboljeli COVID-19 ili su se vakcinisali, prenosi RT. Guleria ipak naglašava da je vakcinisanje i dalje nužno, jer bi, ako ništa drugo, moglo ublažiti simptome zaraze. On zagovara agresivne mjere testiranja, praćenja kontakata i izolovanja inficiranih, dok Joshi preporučuje nošenje duplih maski te stvaranje zona za obuzdavanje žarišta.

23. februar - Na crnom tržištu već kruže lažirane potvrde - kovid putovnice Čim su vlasti u Grčkoj i Kipru objavile da ovoga ljeta ka njima na ljetovanje neće moći oni koji nemaju potvrdu da su vakcinisali protiv Covida-19, na crnom tržištu pojavile su se falsificirane potvrde koje se mogu nabaviti po cijeni od 100 eura za komad.

Iz Zavoda za javno zdravlje navedeno je da je od posledica infekcije preminulo još 277 osoba, čime je ukupan broj povećan na 85.321.

Od početka pandemije na koronavirus pozitivno je bilo 3.661.410 osoba. Sa 31.519 novoinficiranih u protekla 24 sata u Francuskoj je registrovan najveći broj inficiranih u jednom danu od novembra prošle godine.

24. februar - Evropska komisija poručila da je šest zemalja "otišlo predaleko" sa ograničenjima na granicama Komesar EU za pravosuđe Didije Rejnders izjavio je da vlasti navedenih zemalja imaju 10 dana da opravdaju uvedene mjere ili da ih ublaže. Evropska komisija poručila je vlastima Belgije, Danske, Finske, Njemačke, Mađarske i Švedske da su otišle predaleko sa ograničenjima na državnim granicama i da moraju da ih ublaže. Komesar EU za pravosuđe Didije Rejnders (Didier Reynders) izjavio je da vlasti navedenih zemalja imaju 10 dana da opravdaju uvedene mjere ili da ih ublaže, u korist "koordinisanijeg pristupa".

- Neophodno je vratiti se koordinisanom pristupu svim mjerama koje su preduzete u vezi sa slobodnim kretanjem ljudi i robe - istakao je Rejnders.

Njemački ministar za evropska pitanja Mihael Rot branio je odluku Njemačke da ograniči prelazak preko granice, tvrdeći da je to neophodno radi zaštite od novih sojeva koronavirusa.

On je pred današnji sastanak EU rekao da je najvažnije zaštititi građane, čak i ako se time vrši veliki pritisak na granična područja, prevoznike i prevoz robe.

24. februar – Tri kućna testa na kovid će biti odobrena u Njemačkoj

Sada kad je evropski program vakcinisanja u punom jeku, a standardizirane zdravstvene kartice s potvrdama o vakcinisanju lako dostupne, dovitljivim švercerima ne treba puno da relativno brzo i jeftino izrade lažne dokumente koji mogu omogućiti i nevakcinisanima da se ovoga ljeta “prošvercaju” na mediteranska ljetovališta, piše The Daily Beast.

80

U Njemačkoj će biti odobrena tri testa na kovid za kućno korišćenje.

U okviru strategije njemačkog ministra zdravlja Jensa Špana za pokretanje njemačke ekonomije iz restriktivnog režima, nadležni u Njemačkoj planiraju da odobre tri testa na kovid za kućno korišćenje.

Iako je broj novih slučajeva kovida-19 u prvim nedeljama 2021. godine bio u padu, od nedavno se broj novoinficiranih ponovo povećava nagovještavajući otežan povratak u normalu i ublažavanje restrikcija koje su na snazi do 7. marta.

U izvještaju Rojtersa se navodi da je iz dva izvora potvrđeno da je i kancelarka Angela Merkel poručila tokom sastanka sa zakonodavcima iz svoje konzervativne stranke da bi veća dostupnost testova i jačanje ukupnih kapaciteta za testiranje građana doprinijeli trajnijoj normalizaciji stanja u zemlji, prenosi Tanjug.

25. februar – Vratio se najopasniji virus na svijetu - Afrika Pet je osoba umrlo od ebole u Gvineji, potvrdile su tamošnje zdravstvene vlasti. To je prva pojava ovog opasnog virusa u toj zemlji od najgore epidemije ebole koja je između 2013. i 2016. godine odnijela više od 11.300 života. Još dvije osobe su pozitivne na ebolu, dok epidemiolozi kažu da još 10 ljudi pokazuje simptome.

Prva potvrđena žrtva bila je 51-godišnja medicinska sestra iz Nzerekorea, na jugu zemlje koja je umrla krajem januara. Umrla su i njezina dva brata koji su prisustvovali njenoj sahrani 1. februara, javlja Daily Mail.

Gvinejsko ministarstvo zdravlja objavilo je da je identifikovalo 115 kontakata poznatih slučajeva ebole u gradu Nzerekoreu na jugoistoku zemlje i 10 u glavnom gradu Conakryju od nedjelje kada je potvrđeno izbijanje zaraze.

UN je objavio da je u Nzerekore upućen prvi avion sa stručnjacima za borbu protiv ebole i sanitarnom opremom.

26. februar - EU će trebati dodatnih 11 miliona radnika u zdravstvu U Evropskoj uniji će do 2030. godine biti potrebno dodatnih 11 miliona zdravstvenih i radnika za njegu strarih, kako bi se zadovoljili zahtjevi koje sa sobom nosi starenje stanovništva, pokazao je izvještaj koji je objavio Zajednički istraživački centar Evropske komisije.

Veliki dio potreba za takvom radnom snagom sada osiguravaju domaći sistemi obrazovanja i osposobljavanja, ali sve veću ulogu imaju migracija i mobilnost radne snage unutar EU-a, prenosi Tanjug.

Godine 2018. skoro dva miliona zdravstvenih i radnika za njegu nisu rođeni u zemlji u kojoj rade.

- Evropa je kontinent koji stari i mora se pripremiti za sve veću potražnju za radnom snagom. Naš zajednički izazov biće osigurati pristupačnu, kvalitetnu dugotrajnu njegu i odgovarajuću radnu snagu - izjavila je potpredsjednica EK-a za demokratiju i demografiju Dubravka Šuica, prenosi Hina.

28. februar - EU daje sedam miliona eura Zapadnom Balkanu za vakcinaciju Evropska unija će, u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, izdvojiti sedam miliona eura za podršku djelotvornoj vakcinaciji stanovništva širom Zapadnog Balkana.

Projekat je namijenjen tome da se regon pripremi za efikasnu vakcinaciju protiv kovida 19, uključujući primjenu vakcina koje su dobijene od COVAX-a i putem mehanizma EU za razmjenu vakcina između država članica.

Pored toga, projekat će pomoći da se podigne nivo otpornosti regiona u vanrednim situacijama u zdravstvu, i podržati region u prelasku na održivo finansiranje univerzalne zdravstvene njege. Između ostalog, aktivnosti će obuhvatiti razvoj i testiranje planova pripremljenosti za vanredne situacije, obuku zdravstvenih radnika i razvoj sistema za upravljanje informacijama o vakcinaciji.

- Ovim novim projektom za podršku vakcinaciji pokrenutim u saradnji sa WHO, EU pokazuje da je posvećena pružanju podrške partnerima za suočavanje sa zdravstvenom krizom i unapređenje njihovih zdravstvenih sistema. Ovaj projekat se nadovezuje na paket pomoći od 70 miliona eura sa ciljem da se podrži pristup vakcinama i nabavke opreme neophodne za vakcinaciju - rekao je komesar za politiku prema susjedstvu i proširenje Oliver Varheji.

Novi regionalni projekat zaokružuje seriju projekata koji su bili usmjereni na Zapadni Balkan. Ukupna vrijednost izdvojenog novca je 25 miliona eura.

Ove aktivnosti su osmišljene tako da riješe zdravstvene probleme, koje je prouzrokovala pandemija koronavirusa i da pomognu ugroženim djelovima stanovništva na Zapadnom Balkanu da ih prebrode.

81

Da nos ponovo diše i miriše!

ksilometazolin Lek je namenjen olakšanju simptoma kod: • zapušenog nosa • hroni�nog i i alergijskog rinitisa (alergijskog zapaljenja nosne sluznice) • sinuzitisa (zapaljenja sinusa) SNUP (0.05%) sprej za nos, rastvor namenjen je deci uzrasta od 6 do 12 godina..

SNUP (0.1%) sprej za nos, rastvor namenjen je odraslima i deci starijoj od 12 godina. odinaa.

Pre upotrebe detaljno pro�itati uputstvo!

O indikacijama, merama opreza i neželjenim reakcijama na lek posavetujte se sa lekarom ili farmaceutom.

JAČANJE IMUNITETA JEDINSTVEN PROIZVOD NA NAŠEM TRŽIŠTU

1000 mg Vitamina C, 600 IJ Vitamina D, 15 mg Cinka i još kombinacija od 21 vitamina, mineral, bioflavonoida citrusa, Inulin, Lutein

Vitamin A Beta Kroten Vitamin D Vitamin E Vitamin K Vitamin C Vitamin B1 Vitamin B2 Niacin Vitamin B6 Folna Vitamin B12 Biotin Pantotenska Gvožđe Cink Jod Bakar Mangan Hrom Molibden Selen Inulin Bioflavonoidi Citrusa

Nađite nas:

Lutein

450 µg 225 µg 15 µg 36 mg 60 µg 1000 mg 3.1 mg 36 mg 35 mg 3.6 mg 450 µg 6 µg 150 µg 18 mg 2.2 mg 15 mg 102 µg 500 µg 0.5 mg 30 µg 50 µg 50 µg 2g 20 µg 800 mg

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 /

www.meditas.me