Medical 144

1.50

5. APRIL 2021.

GODINA XII BROJ 144

www.medicalcg.me

Preko COVAX mehanizma stiglo 24000 doza vakcine Astra Zeneka

Djeca rođena mala za gestaciono doba

Gastroezofagealna refluksna bolest

Nizak rast u djetinjstvu

Goitrogene supstance

Oralna dehidracija – ključ tretmana

Sistemsko liječenje metastatskog

akutne dijareje

karcinoma bubrega

Značaj probiotika kod djece

Bolesti prostate

ć

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na medicinsko sredstvo posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Dr Emir Muzurović Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Dr Rifat Međedović Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa

IZ SADRŽAJA Nacionalna strategija protiv SARS –CoV-2 6–8 Trening – edukacija novinara o COVID-19 (IJZ) 10 – 13 Djeca rođena mala za gestaciono doba Dr Našaša Čurović Popović 18 – 19 Nizak rast u djetinjstvu Prof. dr Mira Samardžić 20 – 21 Oralna dehidracija – ključ tretmana akutne dijareje Dr Dušanka Novosel 22 – 23 Značaj probiotika kod djece Dr Biljana Ivelja 24 – 25 Gastroezofagealna refluksna bolest Prof. dr Brigita Smolović 26 – 27 Hronika Crne Gore 28 – 40 Sistemsko liječenje metastatskog karcinoma bubrega Prim. dr Jadranka Lakićević 48 – 50 Bolesti prostate Prof. dr Bogdan Pajović 52 – 54 Endokrinološka radionica - vebinar 56 – 59 Goitrogene supstance Dr Magdalena Vujović 60 – 61 Nedjelja borbe protiv glaukoma Dr Jelena Radojičić 62 – 63 Trzajne povrede vrata – vještačenja (III) Prim. dr Gavrilo Šćepanović 64 – 66 Fizička aktivnost – prevencija deformiteta kičme Mr. sc Bojan Kraljević 68 – 70 Balneoterapija i reumatoidni artritis Sanel Nuspahić, mr fizikalne terapije 70 – 71 Legg-Calve-Perthesova bolest i fizioterapeutski pristup Marija Bulatović Merdović, spec. prim. fizioterapije 72 – 73

sprej za nos

SMANJUJE OTOK I ZAPALJENJE SLUZNICE NOSA KOD: Alergijskog rinitisa Nealergijskog rinitisa Akutnog i hroničnog rinosinuzitisa Hroničnog uvećanja ”trećeg” krajnika

2 x 2 doze u svaku nozdrvu Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama ama opreza i neželjenim reakcijama na medicinsko sredstvo posavjetujte se sa ljekarom rom ili farmaceutom

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o.

Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

Broj rešenja o upisu: 515-02-01359-19-002 od 10.07.2019.

Nosnih polipa

SP3-OTC-2018-PMA-026/09/2018

dječji

dekon

gestiv

Djeluje u prvim minutima!

Lijek Operil sprej za nos namijenjen je za odrasle i djecu stariju od 12 godina.

*Lijek Operil P sprej za nos namijenjen je za primjenu kod djece uzrasta od 6 do 12 godina.

Sadrži oksimetazolin.

Za nazalnu primjenu.

Lijek se koristi u ograničenom, kratkotrajnom periodu prema uputstvu za lijek.

**IMS podaci za Operil P sprej za nos za januar 2018. godine.

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Nacionalna strategija kao pravovremena priprema za upotrebu vakcina protiv SARS-CoV-2

U BUDVI PROMOVISANA NACIONALNA STRATEGIJA PROTIV SARS-COV-2 Ocjenjujući da vakcinacija protiv novog koronavirusa (SARS-CoV-2) predstavlja jedan od najvećih logističkih ali i javnozdravstvenih izazova modernog vremena, Institut za javno zdravlje decembra 2020. objavio je Nacionalnu strategiju za uvođenje, distribuciju, primjenu vakcine(a) protiv COVID-19.

Pravovremena priprema, kako administrativna tako i organizaciona, za upotrebu vakcina protiv SARS-CoV-2 predstavlja ključni elemenat „izlazne strategije“ u borbi sa COVID-19 koji će uz dalje doslijedno sprovođenje opštih nefarmakoloških mjera prevencije i suzbijanja infekcije omogućiti „povratak u normalu“ i funkcionisanje svih elemenata društva na način koji je postojao prije pandemije.

SZO dva puta sedmično ažurira podatke o situaciji koja se tiče istraživanja i razvoja vakcina te statusu kliničkih ispitivanja uz kompletnu prateću dokumentaciju. Navedeni pregled je dostupan sa: https://www.who.int/publications/m/item/draftlandscape-ofcovid-19-candidate-vaccines.

Trenutno, za većinu vakcina kandidata (57%) se očekuje da zahtijevaju dvije doze radi postizanja optimalne imunogenosti i učinkovitosti.

(Nacionalna strategija za uvođenje, distribuciju, primjenu vakcine(a) protiv COVID-19, Tipovi vakcina, IJZ, 2020, str. 10) ‒ Što se tiče Nacionalne strategije, naš cilj je bio da jasno i transparentno predstavimo sve ono što će biti naredni koraci da vakcina dođe i da se vakcina uvede u Crnoj Gori. Postoji čitav niz preporuka na osnovu kojih smo radili Strategiju. To su uglavnom dokumenti SZO koji određuju formu Strategije. To govori da Stategija mora imati najmanje 11 poglavlja koja su ključna za sav proces vakcinacija. I ono što je jako važno, jeste da se koristi čitav set alata za sprovođenje Strategije ‒ naveo je dr Senad Begić u uvodu prezentacije na Treningu posvećenom

6

edukaciji novinara u Budvi.

U vezi s izborom vakcine dr Begić je naveo da pristrasnost bilo koje vrste ne može biti razlog za odlučivanje za određenu vrstu vakcine. SZO se postavlja kao krovna institucija prema kojoj je naš zdravstveni sistem u obavezi da redovno prezentuje podatke na osnovu kojih se prati ispunjavanje ciljeva. Ključni elementi formulisanja Strategije odnose se na regulatorni okvir, formiranje koordinacije, finansijskih sredstava, definisanje ciljnih populacija, organizaciju programa imunizacija, logističkog lanca, resursa, proces farmakovigilance, učinkovite komunikacije i angažovane zajednice, praćenje obuhvata i evaluacije uvođenja vakcina. ‒ Što se tiče finansija dosad, s obzirom na vanredne okolnosti, Institut nije imao većih problema ‒ naveo je dr Begić.

On je istakao značaj koordinacije procesa i organizacije sistema. ‒Nema organizacije koja će dovesti do najboljih rezultata. To mora da bude kombinacija različitih iskustava, pri čemu su ključni principi definisani u ovoj strategiji da se držimo nečega što je dobro, što je dalo odlične rezultate, a to je šema organizacije vakcinacije ‒ rekao je dalje on.

Ciljna grupa su stariji i osobe s hroničnim bolestima. Šema samodavanja na nivou domova zdravlja je trenutno najbolja.

Formirano je, na nivou Republike, radno tijelo za imunizaciju. Na nivou opštine šema je, po objašnjenju dr Begića, skoro identična. ‒ Svaka opština će imati koordinatora za imunizacije, obuhvataće radnu grupu sastavljenu od pripadnika koordinatora zdravstvene njege svake generacije. Ciljne populacije su razvijene korišćenjem principa kojih treba da se pridržava svaka zdravstvena ustanova: dobrobit, jednakost, reciprocitet, jednako poštovanje, nacionalna ravnopravnost i legitimitet ‒ pozvao se na postavke Strategije dr Begić. ‒ Kad se govori o rasporedu vakcina, mi smo se trudili da definicija ciljnih grupa bude bazirana na tome da svi imaju obezbijeđen maksimalni mogući benefit. Oni koji su u nepovoljnijem položaju iz bilo kog razloga (bolest, siromaštvo) imaju prednost ‒ objašnjeno je ovom prilikom.

(Nacionalna strategija za uvođenje, distribuciju, primjenu vakcine(a) protiv COVID-19, Tabela procjenjene veličine određenih ciljnih populacija, IJZ, 2020, str. 35-36)

7

Prezentujući dokumentaciju na kojoj je bazirana Strategija, dr Begić je izrazio značaj uspjeha u dobijanju statusa posmatrača u SAGE-u, jer je to prilika da vidimo kako funkcioniše rasprava na ovom nivou i kako se donose važne zdravstvene odluke.

Govoreći o ciljnim grupama vakcinacije on je objasnio da u prioritetne grupe spadaju institucije sa smještajem za stare i institucije za lica sa teškim poremećajima u razvoju, kao i osoba koje tamo rade, zdravstveni radnici na prvoj liniji fronta i lica starija od 80 godina.

Grupa 3 i sve ostale grupe imaju princip da polako spuštaju starosnu granicu. Tu spadaju zaposleni u privatnim zdravstvenim ustanovama, pripadnici vitalnih službi, sa posebnim fokusom na vaspitače, kao i ostali pripadnici vitalnih službi na državnom i lokalnom nivou, pa i osobe starije od 50-59 godina. Kad se završi ovaj protokol prelazi se na vakcinaciju opšte populacije. Prvo će se, po Begićevoj najavi, vršiti vakcinacija u Podgorici, u 6 vakcinalnih punktova. ‒Što se tiče logističkog lanca uspjeli smo da izvršimo popis opreme za čuvanje vakcina u domovima zdravlja, u cilju nabavke nedostajuće opreme. Kapaciteti na nivou domova zdravlja su zadovoljavajući za smještaj vakcina, međutim, nije bilo kapaciteta u minusu. Dakle, domovi zdravlja nijesu imali niti su im bili potrebni zamrzivači za čuvanje vakcina. Preko 1000 l već je dostupno Montefarmu za Fajzerovu vakcinu (- 60°C- -90°C) ‒ naveo je dr Begić.

Završena je obuka zdravstvenog osoblja u svim javnim zdravstvenim ustanovama. Slijede Klinički centar, privatni ljekari, Farmaceutska komora i slični projekti. Praćenje obuhvata podrazumijeva, po prvi put, izvještavanje SZO o polu, ciljnim grupama i po teritorijalnim postignućima. ‒ Imamo mogućnost da pratimo svaku vakcinisanu i svaku pozirtivnu osobu, te relativno lako i brzo možemo da identifikujemo učinak vakcinacije ‒ naveo je na kraju dr Begić.

Anita Đurović

8

(Nacionalna strategija za uvođenje, distribuciju, primjenu vakcine(a) protiv COVID-19, Kalendar imunizacije, IJZ, 2020, str. 38-39)

Nova izdanja

„Portreti crnogorskih ljekara - prilozi istoriji medicine u Crnoj Gori“ U izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Kliničkog centra Crne Gore objavljena je knjiga „Portreti crnogorskih ljekara - prilozi za istoriji medicine u Crnoj Gori“. Knjiga je djelo autorskog tima: prof. dr Ranka Lazovića, prof. dr Vasa Antunovića, akademika Predraga Peška, prof. dr Ranka Raičevića i dr Jevta Erakovića.

Recenzenti ove prve knjige u novopokrenutoj ediciji su akademik Goran Nikolić i prof. dr Miodrag – Bobo Radunović.

Knjiga otvara ediciju koja će biti dobar prilog „istoriji medicinske nauke, razvoju medicinske struke i predstavlja postavljanje temelja medicinske kulture u Crnoj Gori“.

U predgovoru, koji potpisuje prof. dr Ranko Lazović, naglašeno je „pojedincima pripala časna i humana uloga, ali i nemjerljva odgovornost da svojim znanjem, radom i vještinom daju svoj doprinos razvoju crnogorske medicine. Svaki kamen u zidu, ma koliko mali, uvijek je značajan i doprinosi izgradnji 'građevine'. Edicija je posvećena ljekarima iz različitih oblasti medicine i iz razlićitih generacija. Njen cilj je da vratimo dug ili, bolje reći, dio duga onima koji su svoje ime i znanje posvetili razvoju zdravstva i zdravstvene kulture u Crnoj Gori. Istovremeno, ona je doprinos kulturi pamćenja u oblasti crnogorske medicine“.

U knjizi su dati portreti ljekara: Milorada Bakića, Zorana Biljurića, Blaža Borozana, Borislava Božovića, Miloša Cimbaljevića, Vukana Čupića, Božidara Darmanovića, Milana Dragovića, Slobodana Dragovića, Vladimira Đikanovića, FilipaĐuraškovića, Milutina Đurišića, Borislava Filipovića, Svetomira Ivanovića, Miodraga Jovovića, Vasilija Kalezića, Desanke Kosanović – Ćetković, Dušana Kosovića, Vasilija Kosovca, Nike Labovića, Slobodana Lakića, Miomira Maksimovića, Žarka Mićovića, Obrena Milačića, Nika Miljanića, Mitra Mitrovića, Slobodana Nikčevića, Vasilija Pejovića, Branislava Pešića, Iva Đanija Popovića, Mihaila Radulovića, Milorada Radulovića, Jezdimira Raičevića, Božidara Raspopovića, Ljubomira Rašovića, Miomira Savovića, Nikole Sekulovića, Vučine Šćekića, Đorđine Škerović-Mijušković, Filipa Šoća, Ljubomira Ulićevića, Vladimira Vojvodića, Slavoljuba Vučini-

ća, Darinke Vujanović, Dragutina Vukotića i Branka Zogovića.

Portrete ljekara koji su predstavljeni u ovoj knjizi naslikao je akademik Zuvdija Hodžić, čime je bio-bibliografija svakoga ljekara i umjetnički zaokružena.

Izdavači su ovu ediciju zamislili kao pripremne knjige za jedno kapitalno djelo koje treba da uslijedi, a to je Leksikon ljekara Crne Gore.

9

Dr Senad Begić: - Saopštavanje provjerenih, potpunih i istinitih informacija o koronavirusu i imunizaciji, pomaže zdravstvenom sistemu i preveniranju pandemije lažnih vijesti.

POKRETNA META PANDEMIJSKOG VIRUSA

Epidemiolog doktor Senad Begić, sa Instituta za javno zdravlje, učestvovao je u edukaciji novinara na treningu upriličenom povodom predstojeće COVID-19 imunizacije. Ocijenivši da je uloga novinara nemjerljiva i nezamjenjiva u informisanju populacije, on je naglasio značaj saopštavanja provjerenih, potpunih i istinitih informacija o koronavirusu i imunizaciji, čime se pomaže zdravstvenom sistemu i preveniranju pandemije lažnih vijesti. Dr Begić se ovom prilikom fokusirao na prezentaciju osnovnih karakteristika pandemije, kao i na opisivanje karakteristika spektra dostupnih imunoloških sredstava.

Veliki klinički izazov U cilju ilustrovanja obima problema izazvanih aktuelnom pandemijom dr Begić je pored opisivanja karakteristika COVID-19 naveo da trenutno postoji 280 vakcina kandidata koje se nalaze u nekoj fazi razvoja.

- Nikada se nije desilo da razmišljamo o vakcinama koje su toliko različite, prije svega po temperaturi čuvanja koja varira od 2-8°C ili -70°C, -20°C, -18°C i sl.

- naveo je on. - Klinički se nalazimo pred velikim izazovom. Dinamika na terenu je takva da se sve mijenja iz časa u čas - naglasio je Begić.

Stogodišnjica od otkrića enigmatičnog virusa Iako su 1920. prvi put izolovani virusi iz grupe koronavirusa, čini se da je aktuelni pandemijski tip zbog velikog broja

10

nepoznanica u vezi s njegovom prirodom s pravom nosi naziv novi koronavirus SARS COV-2. Prvi naučni rad o humanom koronavirusu objavljen je 1931, on je izolovan 1933, a opisan 1935. godine. ‒ Radi se o virusu koji je nazvan virus negativnog bronhitisa peradi, za koji je karakterističan ekstremno visok morbiditet.

Pored ovoga, karakterisao ga je izrazito visok fetalitet. Zbog toga su ovi virusi bili u fokusu posebne pažnje veterinara ‒ objasnio je dr Begić.

To je bio podstrek SZO-u da pokrene koncept neraskidivosti zdravlja ljudi, životinja i životne sredine. Do kraja 60-ih identifikovana su najmanje 3 virusa koji su izazivali bolesti ljudi i najmanje još toliko virusa u životinjskom svijetu. Elektronskom mikroskopijom utvrđeno je da oko tijela virusa postoji još prsten s nastavcima, zbog čega su, kako je objasnio dr Begić, svi virusi dobili ime koronavirusi („virusi s krunom”).

Do kraja 60-ih prošlog vijeka utvrđeno je da gotovo 35% blagih infekcija respiratornih puteva otpada na koronaviruse. Ipak, u životinjskom svijetu oni su izazivali široki dijapazon kliničkih manifestacija.

Registrovane su asimptomatske životinje, teške upale bubrega, jetre, stomačne maramice, pluća i velike ekonomske posljedice.

Anomalije u vezi s ovim virusom počele su se dešavati od 2002/2003, počevši na Dalekom istoku. Ipak, po ocjeni dr Begića, to je u poređenju s novonastalom situacijom bila blaga epidemija. Prikazujući referentne podatke iz tog perioda on je objasnio da je jedna od karakteristika infekcije SARS-om iz 2003. bila visoka smrtnost. U cilju poređenja, dr Begić je naveo da variola vera ima oko 30% smrtnih slučajeva, a ovaj virus imao je 25%.

Usljed prodora bazične virusologije, nakon navedenog perioda otkrivena su još 4 koronavirusa. ‒ Loša posljedica je jako dobar menadžment epidemije, pa je ona relativno brzo ugušena, tako da smo pomislili da je završeno sa ovim virusom za svagda ‒ objasnio je Begić ukazujući na propust u nastavku borbe s tadašnjim virusom.

Poseban problem sa SARS-om, kako je naveo dr Begić, jeste nepoznavanje domaćina. Jedini način da se uništi virus jeste uništenje domaćina, a čini se da je to za sada nemoguće izvršiti na globalnom planu. Ipak, ako se zna da je vakcinacija uticala na suzbijanje isključivo humanih virusa malih boginja ili polio virusa, te da se, zahvaljujući globalnoj kampanji vakcinacije, uspjelo u istrebljenju velikih boginja, jasno je i da problem izazvan SARS COV-2 virusom neće biti riješen u jednoj državi dok se ne riješi u svim državama.

Trenutna situacija je takva da je gotovo 95% dostupnih doza rezervisano za 15 najrazvijenijih država svijeta. Razvijene zemlje uzimaju čak po 6,5 puta doza više nego što imaju stanovnika (Danska). Loše strane SARS-a bile su da se nikada nijesmo posvetili razvoju ljekova, niti ljekova koji mogu da se koriste u prevenciji, niti u terapiji. ‒ Još jedna dobra stvar je da se počelo razmišljati o genetskom sekvencioniranju virusa, što je od velikog značaja za potencijalni razvoj vakcina i dijagnostiku – naveo je dr Begić.

Na osnovu kliničke slike do 2002. godine grupisana su 4 tipa virusa, i nakon toga još 3 koji izazivaju teške kliničke slike, upale sa ekstremno visokim stepenom smrtnosti u trenutku kad pacijent završi na suportativnoj ventilaciji. MERS se prvi put pojavio 2012. Problem s njim je što se od 2012. do 2020. konstantno pojavljuju slučajevi obolijevanja. Kod nas je bilo 62 novooboljela u 2020, a dvije od 5 osoba završavale su sa smrtnim ishodom. 20% oboljelih bili su zdravstveni radnici. ‒ Dobra stvar je da zaista znamo šta je unutra SARS i MERS virusa. On, teoretski, može da se zakači na svaku ćeliju u našem organizmu, jer se kači za ACE-2 receptor koji je prisutan u svakom tkivu. Stoga može da ne izazove ništa, ali i može da izazove širok dijapazon kliničkih manifestacija ‒ objasnio je dr Begić. Genetski materijal SARS COV-2 virusa čini ribonukleinska kiselina. Ovo su virusi koji imaju najveću količinu genetskog materijala, pa je i veća mogućnost za ostvarivanje mutacija.

Ekstremno pametan virus Od januara 2020, po podacima koje je prezentovao dr Begić, registrovano je više od 4,000 različitih različitih mutacija.

Po prvi put, podaci o istraživanjima su javni i lako dostupni. ‒ Virus se smatra ekstremno pametnim parazitom. Trenutno se primjećuju različite vrste mutacija, ali one koje su najznačajnije su u štampi dobile svoj prostor i različita imenovanja. „Varijanta koja nas brine” otkrivena je 12. mjeseca 2020. i sastavljena od samo jedne aminokiseline. Za sada nijesu utvrđene opasnije kliničke manifestacije, ali se on znatno lakše širi ‒ naveo je dr Begić. On je dalje ukazao na varijante mutacija i njegov biohemijski sastav.

51-na država svijeta potvrdila je prisustvo nove varijante virusa. Kakav god da je, virus se uspješno prevenira maskom i to je, po riječima dr Begića, jedino oružje koje trenutno imamo. PCR testom možemo otkriti sve infekcije koronavirusom, bez obzira na to da li se radi o novom ili starom soju. Postoje još dvije varijante koje su izazvale pažnju u javnosti („japanska"

i „brazilska"). Mutacije, objašnjeno je ovom prillikom, ne nastaju u sredinama gdje nema lokalnih transmisija. ‒ S aspekta ljekara mislim da preduzete mjere i te kako imaju smisla. 1,6 miliona je broj novooboljelih i on nam ne daje pravo da se predajemo. Trudimo se da apsolutno bude obezbijeđen kvalitet podataka, pri čemu se oni provjeravaju na 3-4 nivoa. Ipak, moguće su i greške, a pogotovu u vezi s asimptomatskom prirodom bolesti. To isto važi i za analizu mortaliteta ‒ naveo je dr Begić.

Indirektne troškove pandemije, kako je rekao, nikad nećemo uspjeti da procijenimo. Zaštita mentalnog zdravlja stanovnika od posljedica dugotrajne izolacije nadalje, po njemu, predstavlja izazov posebne vrste.

Prezentujući globalne baze podataka, dr Begić je naglasio da je 2.265,354 osoba do referentnog trenutka umrlo zbog direktnih posljedica SARS COV-2. Najveći mortalitet registruje se u nerazvijenim zemljama. ‒ U pitanju je gađanje pokretne mete, ali ima iskustva i neće se odustati od borbe ‒ naglasio je on.

Distanca-ruke-maska Nema dileme oko primjene osnovnog sredstva borbe distanca‒ruke‒maska. Postoji cijeli niz naučnih radova o tome koliko ovo sredstvo borbe može da utiče. Američka studija, po Begiću, potvrđuje statistički značajno smanjenje stope hospitalizacije 3 nedjelje nakon uvođenja nošenja maske. Prezentujući podatke domaćeg istraživanja on je naveo da 97% našeg stanovništva ispitivanog u decembru podržava opštu mjeru prevencije pranjem ruku, fizičku distancu podržava 93%, a samo 65% podržava nošenje maske. Pogotovu je to, objašnjeno je ovom prilikom, problem na otvorenom.

- Biološki gledano, zaista ne postoji razlog da kada ste sami i dovoljno distancirani na otvorenom, nosite masku, ali da bi se olakšala kontrola u sprovođenju mjera našlo se rešenje da se one nose i na otvorenom - rekao je Begić.

Na pitanje u kojoj mjeri se sprovode propisane opšte mjere utvrđeno je da 97%, čak 98% svakodnevno rutinski pere i dezinfikuje ruke, a u vezi s nošenjem maski 65% nosi maske svakodnevno na otvorenom prostoru, a samu praksu upražnjava 57% ispitanika. Utvrđeno je da se radi o velikoj većini onih koji ne nose masku na otvorenom. Kada se radi o ličnoj primjeni mjera, 46% crnogorske populacije primjenjuje mjere, što znači da imamo značajan prostor za unaprjeđenje, a do njega će, po Begićevom objašnjenju, doći kada bolest bude lično percipirana: na sopstvenoj koži. ‒ Izlaz je individualna zaštita svakog od nas. Vakcine su upravo i rađene zbog toga: da pruže zaštitu svakom od nas pojedinačno ‒ objašnjeno je u nastavku. To se posebno odnosi na najmlađu populaciju jer je kod njih bolest asimptomatska. Bolest ostavlja najteže posljedice kod najstarijih, tj. starijih od 70 godina.

Upozorenje posebne vrste trebalo bi da predstavlja podatak da je najmlađa žrtva ove bolesti u Crnoj Gori bila hronično bolesna djevojka od 25 godina starosti. U regionu su zabilježeni slučajevi mortaliteta kod dječaka starosti 11 i 12 godina (Hrvatska/Srbija).

Anita Đurović

11

Dr Senad Begić na Treningu posvećenom edukaciji novinara o COVID-19

VAKCINE - NAJZNAČAJNIJI

MEDICINSKI PROIZVOD ‒ Apsolutno je nemoguće pretjerati koliko god puta ponovili da su vakcine najznačajniji medicinski proizvod, najznačajnija medicinska intervencija koju je čovjek unutar civilizacije priuštio. Mrtva je trka između čiste vode za piće i vakcina, međutim, čista voda za piće nije isključivo medicinska procedura ‒ istakao je dr Senad Begić u okviru predavanja upriličenog na Treningu edukacije novinara o COVID-u.

3 miliona života djece danas se spašavaju upotrebom vakcina.

Govoreći o situaciji u vezi s COVID vakcinama, dr Begić je naveo da je situacija nikad viđena do sada: od ogromnog broja procedura koje su u toku, do njihovih efekata, značajnim dijelom prezentovanih dostupnosti. ‒ To što situacija zahtijeva promptnost, apsolutno ne mijenja doktrinarni stav da svaka od vakcina mora da prođe određene faze u razvoju: od predkliničkih istraživanja, preko raznih faza do konačnog dobijanja vakcine ‒ objasnio je on.

Tehnologije koje koriste cijeli virus najefikasnije Trenutno se u svijetu razvija 288 vakcina, u preko 15 različitih tehnologija. Nijedna od kompanija se nije odlučila samo za jednu vrstu pristupa, već je broj tehnologija povećan. U SAD-u se trenutno razvijaju 3 vakcine za punu upotrebu. Postoje tehnologije koje koriste cijeli virus, njegove djelove ili genetski materijal virusa. U vezi s vakcinama kod kojih se koristi živ ili inaktivisani ili mrtav cijeli virus, dr Begić je objasnio da još uvijek nema takvih medicinskih sredstava jer one nijesu ušle u dalje faze rada. ‒ One, teoretski, dovode do najboljeg odgovora. Živi ali oslabljeni virus u određenim uslovima ima rizik da povrati potentnost, pa umjesto da dovede do imunološkog odgovora, u suštini dovede do pojave simptoma ozbiljne bolesti, a to je naročito slučaj kod imunokompromitovanih osoba – naveo je dr Begić.

Pristup trojanskog konja Dobar dio vakcina kandidata za imunizaciju koriste tzv. pristup trojanskog konja, pri čemu se na drugi virus ubaci genetski

12

materijal SARS COV-2. U Kini se trenutno, kako je navedeno ovom prilikom, pored ponuđene vakcine, razvija još najmanje 25 vakcina. ‒ Sinofarmova1 vakcina, generalno, ima dobre reakcije.

30. decembra objavljeno je da je učinkovitost ove vakcine oko 86%. Ovo je tehnologija za koju znamo gotovo 70 godina ‒ objasnio je dr Begić. Mrtvi, nijemi virus isporučuje se u vakcinama koje prepoznaju HPC ćelije, aktiviraju T-limfocite i na osnovu toga se stvara odgovarajući odgovor. Zaključno sa 4. februarom ona je odobrena za upotrebu u Kini, UAE, Egiptu, Jordanu, Pakistanu, Mađarskoj i Srbiji.

Sinovak2 vakcina ima objavljenu učinkovitost malo veću od 50%. U pitanju je ista tehnologija proizvodnje i daje se u dvije doze sa određenim razmakom. Odobrena je u Turskoj, Indoneziji i Brazilu.

U Turskoj je za svega 14 dana, od 3 miliona kupljenih doza, vakcinisano 1,250 miliona doza.

Po raspoloživim studijama, učestalost neželjenih događaja je 30-35%, iako su to podaci registrovani kod relativno malog

broja ispitanika. Dominirali su simptomi bola (oko 25%), i nijesu se značajno razlikovali nultog i 28. dana od primanja terapije.

Proizvođač je deklarisao učinkovitost na osnovu postojanja antitijela 14 dana nakon vakcinacije 92,4%. Trenutno su dostupne u Kini, Azerbejdžanu, Turskoj, Brazilu, Indoneziji i Čileu.

Od ostalih konzorcijuma koji se bave proizvodnjom ovakvih vakcina najviše pažnje poklanja se indijskom konzorcijumu koji ima ogromnu mogućnost za proizvodnju velikog broja doza.

Vektorske vakcine Vektorske vakcine (Astra-Zeneka3 i ruska vakcina) takođe predstavljaju klinički prost proces proizvodnje. ‒ Tehnologija je prisutna manje od decenije i prvi put je korišćena u vakcinaciji protiv ebole. Na virus koji ne izaziva skoro nikakve reakcije ubacuje se dio genetskog materijala novog koronavirusa u nadi da će doći do dobrog imunološkog odgovora ‒ kazao je dr Begić.

On je naveo da se tom prilikom adenovirus 5 ili 6 novog virusa kombinuje se sa S proteinom bezazlenog virusa. Problem može nastati kod osoba koje su već imale infekciju adenovirusom, kad T-limfociti mogu blokirati „trojanca”. Stoga su se ovi naučnici odlučili za kombinovanja djelova virusa u različitim vakcinama.

Sputnjik V se koristi u Rusiji, Srbiji, Mađarskoj, Alžiru, Gvineji, Palestini, UAE, Turkmenistanu, te dobrom dijelu zemalja Južne i Srednje Amerike.

Ukazujući na efekte ovog sredstva dr Begić je naveo da su u Lancetu nedavno prezentovani dostupni rezultati faze 3 ispitivanja ove vakcine. Nakon 21-og dana od vakcinacije kod 0,1 % ispitanika zabilježeno je prisustvo COVID-19, dok je u placebo grupi to bilo 1,3%. Učinkovitost vakcine je 99,6%. Neželjeni događaji su u 94% bili blagi do umjereni sa rokom prolaznosti 24-48h. Pri tome je zabilježeno nekoliko ozbiljnih neželjenih događaja: svaki je istražen i nijedan nije bio u vezi s vakcinacijom.

4 smrtna slučaja zabilježena su u grupi vakcinisanih i 1 u placebo grupi. Na sreću, oni se svode na koincidentalnost u vezi s istovremenim odvijanjem dva procesa u organizmu. One mogu nastati i zbog greške zdravstvenih radnika u načinu upotrebe vakcina.

Učinkovitost se kreće od 90 do preko 92%, u zavisnosti od starosti pacijenta. Statistička razlika u odnosu na placebo je značajna i bezbjednosni profil ove vakcine je svima dostupan.

Astra-Zenekina vakcina ima identičnu tehnologiju. Oni koriste malo drugačiji vektor i imaju učinkovitost 62-90%. Ovo je, po riječima dr Begića, vakcina o kojoj postoji najviše rezultata u literaturi. Najveća učinkovitost je bila u grupi gdje je prva doza činila polovinu standardne doze: preko 90% stvaranja antitijela.

Kada se radi o transparentnosti, ovdje su najprecizniji podaci. Kod 12,000 osoba koje su primile vakcinu registrovane su dvije hospitalizacije koje nijesu imale veze s vakcinom. Trenutno je koriste Velika Britanija, EU, Maroko, Alžir, Egipat, Pakistan, Nepal, Indija, Butan, Bangladeš, Maldivi, veliki dio Južne Amerike, Meksiko, Salvador i Dominikana. Inovacije u načinu vakcinacije pružiće najavljena Džonsonova vakcinacija koja će se davati u jednoj dozi, a očekuje se i više novih vakcina rađenih po ovoj tehnologiji.

pitanju novija tehnologija izrade, genetski materijal virusa koristi se u izradi medicinskih sredstava već dugi niz godina. Podaci o vakcini su transparentni i svima dostupni. Ona je, po riječima dr Begića, upotrebljavana za liječenje kancera, multiple skleroze.

Radi se o proizvodnji informacione ribonukleinske kiseline kojom se u kontaktu sa dominantnim proteinom karcinoma stvaraju antitijela u odnosu na njega i na taj način se suzbija bolest. ‒ Problem je izražen što je mesindžer ubačen u kapljicu masti koja je izuzetno osjetljiva na spoljašnju temperaturu ‒ naveo je Begić. Moderna5 sprovodi veoma sličnu proceduru proizvodnje vakcina.

Da bi se očuvala njena potentnost, pogotovu u dužem vremenskom roku, potrebno ju je čuvati u dubokom minusu. To je prvi put u istoriji da se vakcina čuva na -70°C. Jednom kada se iznese s te temperature, može da sačuva svoju potentnost do 5 dana u uslovima 2-8°C. Naši kapaciteti, navedeno je, mogli bi da potkrijepe 1 milion cm3 doza ove vakcine. Trenutno je raspoloživa u dobrom dijelu Evrope, Srbiji, dobrom dijelu Bliskog istoka, Australiji, Americi, Kanadi, Ekvadoru, Čileu, Kini, Kolumbiji i prekomorskim teritorijama EU. Rezultati bezbjednosti govore o najčešćoj neželjenoj reakciji bola u trajanju 1-2 dana.

Kakav je tempo vakcinacije?

S protokom vremena raste i borj vakcinisanih. SAD je do polovine januara imala oko 12 miliona vakcinisanih. Prema broju datih doza na 100 stanovnika u svijetu prednjače Izrael, UAE, Sejšeli, Velika Britanija, SAD, Bahrein i Srbija koja ima veliki broj dostupnih vakcina i zauzima 7. mjesto u svijetu kada se radi o broju datih doza na 100 stanovnika. UAE je rekorder u broju datih dnevnih doza. Oni, po interpretaciji dr Begića, uspijevaju da daju 1,5 doza na 100 stanovnika, Izrael je uspio da vakciniše gotovo polovinu svoje populacije u relativno kratkom vremenu, Srbija daje 0,6 datih dnevnih doza na 100 stanovnika.

Amerikanci su dali 35,2 miliona doza, po do sada raspoloživim podacima. ‒ Ovo je više nego dovoljan broj da sagledamo sve neželjene događaje u vezi sa vakcinama. Do sada je dato preko 100 miliona doza u svijetu ‒ ocijenio je dr Begić. Velika Britanija, Španija i nordijske zemlje prednjače u vakcinaciji, a problem za sada predstavljaju zemlje Zapadnog Balkana.

1 Sinopharm Group 2 Sinovac Biotech Ltd. 3 AstraZeneca 4 Pfizer/Biontech 5 Moderna, Inc.

Inovaciona, ne tako nepoznata tehnologija Za najnoviju tehnologiju izrade Fajzer/Biontek4 vakcina čini se da kruži najviše kontradiktornih informacija. Iako je u

Anita Đurović

13

O

TI

OM C IJ E TOK L 14

N

O

ĐANJE AK TI BA OMPO NE HK NI V

DANA • OS G L

Trenutna epidemiološka situacija i svakodnevne informacije o velikom broju novozaraženih virusom COVID-19 definitivno su podigle svijest o značaju prevencije. Pristup odabiru suplementa koji će prevenirati nastanak respiratornih infekcija i ublažiti simptome ukoliko se bolest već klinički razvila, treba da bude veoma pažljiv. Idealan proizvod bi svakako trebalo da sadrži aktivne principe dokazane efikasnosti kako u prevenciji, tako i u liječenju simptoma infekcije, da bude bezbjedan za kombinovanje sa drugim ljekovima i suplementima i da bude komforan za primjenu.

Kompanija INNventa Pharm je na naše tržište lansirala nov proizvod upravo namijenjen prevenciji i liječenju respiratornih infekcija.

Imunitinn® MR sadrži aktivne principe dobijene iz ekstrakta lista zelenog čaja (EGCG), korisne bakterije Lactobacillus rhamnosus i vitamin D, a namijenjen je osobama sa oslabljenim imunitetom koje su pod povećanim rizikom od nastanka virusnih i bakterijskih infekcija, ali je podjednako efikasan i u terapiji akutnih infekcija praćenih neprijatnim i ozbiljnim simptomima. Imunitinn® MR dokazano sprječava nastanak i razvoj virusne infekcije, efikasno ublažava postojeće simptome gripa, štiti od ponovnih infekcija, stimuliše aktivnost imunog sistema i ubrzava oporavak nakon infekcije.

Efikasnost molekula EGCG (epigalokatehin-galat) u borbi protiv virusnih, bakterijskih i gljivičnih infekcija je dokazana kroz brojne kliničke studije. Ovaj molekul djeluje direktno na mikrobe blokirajući njihovo umožavanje i dalji razvoj infekcije.

Zaključak studije koja je sprovedena na pacijentima koji su bili pozitivni na virus Covid-19 je da EGCG upravo zahvaljujući ovom mehanizmu djelovanja redukuje simptome infekcije i potpomaže brži oporavak pacijenata.

Vitamin D se nalazi u mnogim smjernicama za prevenciju nastanka respiratornih infekcija jer je poznato da ima sposobnost modulacije imunog sistema koja omogućava organizmu da se uspješnije bori sa mikrobima kojima je izložen. U proizvodu Imunitinn® MR se nalazi u visokoj dozi od 2.000 IJ.

ĐANJE AK TI BA

G

O

N

O

OMPO NE HK NI V

DANA • OS L

Povezanost primjene probiotskih sojeva sa aktivnošću imunog sistema je intenzivno ispitivana prethodnih godina i rezultati studija pokazuju da osobe koje u stanjima pada imuniteta uzimaju probiotike, imaju manji rizik za nastanak i razvoj upalnog procesa u organizmu.

Imunitinn® MR čine troslojne tablete sa modifikovanim oslobađanjem koje su proizvedene inovativnom tehnologijom koja omogućava postepeno oslobađanje aktivnih supstanci nakon konzumacije proizvoda, pružajući trostruku zaštitu od infekcije tokom 24h. Oslobađanjem svake aktivne komponente u različitom vremenskom periodu u toku dana, s jedne strane postižemo ispoljavanje terapijskih efekata kontinuirano tokom cijelog dana, a sa druge obezbjeđujemo komfor u primjeni, jer je dovoljno uzeti samo jednu tabletu dnevno za postizanje maksimalnog terapijskog efekta.

U liniji Imunitinn proizvoda nalazi se i proizvod Imunitinn® C+Zn direct koji sadrži dvije komponentne sa izuzetno važnim ulogama u funkcionisanju imunog sistema – vitamin C i cink. U jednoj kesici se nalazi 300 mg vitamina C i 10 mg cinka u obliku praška koji se rastapa direktno u ustima, bez potrebe za dodavanjem tečnosti.

Primjenom ovog proizvoda doprinosimo normalnoj funkciji imunog sistema i štitimo ćelije od štetnog uticaja slobodnih radikala i oksidativnog stresa i efikasno smanjujemo osjećaj umora i iscrplјenosti.

Kombinovanom primjenom proizvoda Imunitinn® MR i Imunitinn® C+Zn direct pružamo organizmu sveobuhvatnu zaštitu, zahvaljujući aktivnim komponentama koje su kompatibilne i djeluju u sinergiji.

TI

OM C IJ E TOK L

Polovina ženske populacije kupuje da bi se osjetila bolje, a jedna trećina zato što je potreba za šopingom stvar koja je van njene kontrole.

Kada se borite da sačuvate šećer u krvi, zelene banane su ključni dio vaše ishrane.

Čovjek prosječno ima 70.000 misli u jednom danu.

Vježbanje nas čini srećnijim i produktivnijim.

U većim gradovima, prosječna osoba će provesti šest mjeseci svog života čekajući da crvena svijetla na semaforima postanu zelena.

16

Tijelo čovjeka ima više od 600 mišića dok tijelo gusjenice ima 2.000 mišića.

Ljudske uši i nos nikada ne prestaju da rastu.

Više od 25% ljekova koje danas koristimo proizvodi se od sastojaka pronađenih u biljkama koje rastu u prašumama.

Istraživači su u ljudskom pupku pronašli 1.458 novih vrsta bakterija.

Tokom 40ih i 50ih godina jedan od savjeta za domaćice je bio da djeca piju mlijeko tako što će ga miješati sa 7up gaziranim pićem.

Istraživanja pokazuju da poslije raskida duže i više pate muškarci.

U tijelu svakog čovjeka danas postoji 300 molekula različitih industrijskih jedinjenja, prije pedesetak godina nije ih uopšte bilo.

Što ste srećniji to vam je potrebno manje sna.

Kada prislonite školjku na uho ne čujete zvuk mora niti strujanje vazduha, već svoju krv.

17

Djeca rođena mala za gestaciono doba Dr Nataša Čurović Popović Pedijatar, endokrinolog Institut za bolesti djece, Klinički centar Crne Gore

Rast je kompleksan biološki fenomen i predstavlja vitalni dio razvoja djece. Daje određenu specifičnost, kako fiziologiji tako i patologiji dječjeg uzrasta i praćenje rasta je dobar pokazatelj fiziološkog, odnosno patološkog zbivanja u organizmu.

Rast je veoma složen proces koji se odvija pod uticajem brojnih genetskih činilaca i niza faktora iz okoline. Hormon rasta nije uvijek najvažniji faktor rasta. Tokom intrauterinog rasta najvažnija je insulinska porodica, u ranom uzrastu to je ishrana, tokom predškolskog perioda dominiraju hormoni štitaste žlijezde, u školskom uzrastu hormon rasta, a u pubertetu su to polni hormoni.

Važno je znati da je rast stalan ali nije linearan. Tokom prve godine života dijete raste 25 cm godišnje, tokom druge godine 12,5 cm, a tokom treće i četvrte godine oko 6,25 cm. Na četvrti rođendan dijete treba da je visoko najmanje 100 cm. Potom važi pravilo tri slova P: od Pete godine do Puberteta, raste se Pet centimetara godišnje, da bi tokom puberteta brzina rasta bila ista kao tokom druge godine.

Definicija niskog rasta podrazumijeva visinu koja je ispod 3. percentile, odnosno tjelesnu visinu koja je više od 2 standardne devijacije (SD) ispod prosjeka za odgovarajući uzrast i pol (u određenoj sredini). Postoje fiziološki i patološki oblici niskog rasta. Fiziološka varijanta niskog rasta podrazumijeva porodično nizak rast i konstitucionalno usporeno sazrijevanje, dok je patološki nizak rast veoma heterogena kategorija. Prepoznavanjem fizioloških oblika niskog rasta izbjegava se opsežno, komplikovano i skupo laboratorijsko ispitivanje, a ranim otkrivanjem onih uzroka poremećaja rasta i razvoja koji mogu uspješno da

18

se liječe, poboljšava se mogućnost dostizanja normalne tjelesne visine.

Posebnu kategoriju niskog rasta čine djeca rođena sitna, odnosno djeca rođena mala za gestaciono doba (MGD) ili small for gestational age (SGA). Dijete rođeno MGD označava veličinu djeteta na rođenju u odnosu na njegovu porođajnu masu i porođajnu dužinu. To je novorođenče čija je porođajna masa ili dužina, odnosno i masa i dužina manja od očekivane za datu gestacionu nedjelju i pol iz određene populacije. Djeca rođena MGD se dijele u tri grupe: 1. djeca sa malom masom, 2. djeca sa malom dužinom i 3. djeca sa malom i masom i dužinom. Ova podjela nije samo od akademskog, već i od praktičnog značaja zato što odgovor na terapiju hormonom rasta (HR) može da bude različit u zavisnosti od toga kojoj podgrupi dijete pripada. Često se termini dijete rođeno MDG i intrauterusni zastoj u rastu (IUZR) pogrešno koriste kao sinonimi. Intrauterusni zastoj u rastu podrazumijeva postojanje jasno definisanog patološkog procesa koji je doveo do poremećaja rasta u fetalnom period, a dokumentovan je sa najmanje dva ultrazvučna mjerenja tokom trudnoće. Dijete koje je imalo IUZR najčešće se rađa MGD, ali može da se rodi i sa normalnom masom i dužinom.

Da bi se sa sigurnošću reklo da je dijete rođeno MGD, neophodno je da za datu populaciju ili etničku grupu postoje referentne vrijednosti antropometrijskih pokazatelja na rođenju. Ako ovakvi podaci ne postoje, dijagnoza MGD nije dovoljno pouzdana.

Osim toga, da bi se reklo da je dijete rođeno MGD, neophodno je da se sa sigurnošću utvrdi gestaciona zrelost kao i da se precizno izmjeri tjelesna masa i dužina novorođenčeta.

Brojni faktori od strane majke, fetusa i placente mogu doprinijeti rađanju dijeteta MGD. Međutim sve više se prepoznaje i važnost faktora sredine. Brojni genetski poremećaji kao i poremećaji praćeni aberacijama fetalnog kariotipa predstavljaju tipičan primjer djelovanja negativnog fetalnog faktora na intrauterini rast. Kod ovih fetusa smanjen je potencijal za rast tako da je usporenje intrauterinog rasta uočljivo veoma rano.

Da bi genetski potencijal došao do izražaja potrebno je da postoji odgovarajuća potpora za rast, odnosno adekvatan dotok kiseonika i hranljivih materija fetalnom tkivu iz majčine cirkulacije.

Kiseonik, glukoza, laktati i aminokiseline su glavni nutritivni supstrati u toku intrauterinog razvoja. Placenta obezbjeđuje maternalno-fetalni transfer hranljivih materija, a ima i značajnu ulogu u metabolizmu hranljivih materija. Placentarna insuficijencija predstavlja rizik za nastanak poremećaja rasta fetusa.

Maternalni faktori su najčešći uzroci rađanja djece koja su MGD. Bolesti trudnice koje smanjuju dotok adekvatnih količina kiseonika i hranljivih materija neophodnih za normalan fetalni rast, dovešće do IUZR i rođenja djeteta koje je MGD. Intrauterine infekcije su primjer djelovanja spoljašnjeg faktora koji gotovo uvijek zahvata i posteljicu i fetus. Slab nutritivni status majke u vrijeme začeća i neadekvatna ishrana u toku trudnoće, pušenje, konzumiranje alkohola, psihoaktivnih supstanci tokom trudnoće imaju jasne negativne efekte na fetalni rast i mogu rezultovati rađanjem dece sa IUZR. Prema podacima zapadnoevropskih i američkih autora, procjenjuje se da se godišnje rodi između 2,3 i 10% djece sa malom tjelesnom masom odnosno dužinom za gestaciono doba.

Većina djece koja se rodi MGD imaju ubrzanje rasta, kao kompenzaciju intrauterinog deficita, u prve dvije godine života. Ovo je faza nadoknađujućeg ili ”catch-up” rasta, kada je brzina rasta značajno veća od prosječne za i uzrast i pol. To rezultira normalizacijom tjelesne visine kod skoro 90% djece.

Kod prevremeno rođene djece nadoknađujući rast može trajati i duže. Njima je često potrebno četiri, pa i više godina da dostignu normalnu visinu, pri čemu je ona uvijek značajno manja od prosječne visine djece istog uzrasta i pola koja su rođena sa normalnom masom i dužinom.

Međutim, kod 8-10% djece rođene MGD, izostaje faza ubrzanog rasta, tako da ona ostaju niskog rasta tokom djetinjstva i postaju niske odrasle osobe. Prosječna tjelesna visina kod ove djece je za oko 10 cm manja. Ovo je i najčešci uzrok niskog rasta u odraslom dobu. Procjenjuje se da oko 20% odraslih osoba niskog rasta su djeca rođena MGD koja nisu na vrijeme prepoznata

i nisu liječena hormonom rasta.

Biti rođen MGD nosi povećan rizik za nastanak brojnih zdravstvenih, metaboličkih, neuroloških i psihosocijalnih komplikacija. Ukoliko faza rasta izostane, ovakva djeca ostaju trajno niže tjelesne visine, bivaju niski odrasli ljudi sa svim posljedicama neispunjenog genetskog potencijala. S druge strane, kada se dešava ubrzan nadoknađujući rast, dolazi do prekomjerne akumulacije masnog tkiva, kasnije do centralne gojaznosti što povećava insulinsku rezistenciju i faktor je rizika za kasniji razvoj kardiovaskularnih bolesti i metaboličkog sindroma.

Dijagnoza i rano otkrivanje djeteta rođenog MGD počiva na antropometriji i samom činu rođenja. Već na osnovu tjelesne mase i dužine na rođenju, koje odstupaju više od 2 SD od tjelesne mase odnosno dužine novorođenčeta uporedive gestacione zrelosti i pola, neonatolog u porodilištu treba da usmjeri pažnju izabranog pedijatra da je to dijete sa potencijalnim kasnijim zdravstvenim problemima. Tokom prve dvije godine života potrebno je na 6 mjeseci pratiti tjelesnu masu i dužinu. Ako sa navršene 2. godine života, tjelesna visina djeteta bude i dalje ispod njegovog očekivanog kanala rasta, potrebno je dijete uputiti na pregled kod pedijatrijskog endokrinologa.

Poslije brojnih studija, odobrena je primjena HR za ovu indikaciju i to u Americi 2001. godine (Food and Drug Administration), a u Evropi 2003. godine (EMEA). U Crnoj Gori, djeca koja su rođena MGD, koja imaju aktuelnu visinu ispod -2 SD, odstupaju od svog genetskog potencijala više od 1,5 SD, imaju brzinu rasta ispod prosjeka i starija su od četiri godine kandidati su za terapiju HR. Terapija se primjenjuje svako veče putem supkutanih injekcija.

Kod djece koja pokazuju dobar odgovor na terapiju HR, terapija ne treba da se prekida sve do adolescentnog uzrasta ili dok godišnji rast ne bude manji od 2 centimetra. Praćenje terapije HR kod djece rođene MGD se ni u čemu ne razlikuje od praćenja djece koja zbog drugih indikacija primaju HR. Pošto neželjena dejstva terapije nisu češća u ovoj populaciji, liječenje je bezbjedno kao i kod drugih bolesnika koji dobijaju HR. Osim uticaja na linearni rast, terapija HR ima i brojna druga korisna, metabolička, kardiovaskularna i psihosocijalna djelovanja.

Pored terapije HR, kod djece rođene MGD, veoma su bitne i terapijske mjere za prevenciju metaboličkih i drugih poremećaja. Mjere prevencije trebale bi da spriječe gojenje i da promovišu zdrav način života. Treba ih započeti još u neonatalnom uzrastu, a potom nastaviti tokom djetnjstva, adolescencije kao i u odraslom dobu.

19

Prof. dr Mira Samardžić Medicinski fakultet u Podgorici, Institut za bolesti djece, Klinički centar Crne Gore

Rast djece odvija se u tri faze koje su pod različitoim kontrolnim mehanizmima. U prve dvije godine zavisi od ishrane, zdravlja i rada štitaste žlijezde. Nakon toga, do puberteta, rast je dominantno pod kontrolom hormona rasta i hormona štitaste žlijezde, mada nutritivni faktori takođe imaju važnu ulogu. U pubertetu na rast sinergistički utiču hormon rasta i polni hormoni.

Procjena rasta zasniva se na periodičnom mjerenju tjelesne visine, odnosno dužine kod djeteta mlađeg od 2 godine, tjelesne težine, indeksa tjelesne mase i obima glave. U slučaju sumnje na disproporcionalni rast, potrebno je izmjeriti i sjedalnu visinu. Dobijeni podaci unose se u odgovarajuće karte rasta. U procjeni rasta koriste se još i srednja visina roditelja, odnosno ciljna visina, i koštana zrelost.

Na rast mogu uticati različiti faktori. Dvije velike grupe gena određuju visinu djeteta. Jedna grupa gena određuje koliko će dijete biti visoko a druga brzinu rasta.

Nizak rast Nizak rast definiše se kao odstupanje tjelesne visine izraženo kao standardna devijacija (SD) ili u obliku percentilnih

20

vrijednosti. Smatra se da su djeca niskog rasta ako im je visina ispod 3. percentila (ili je ispod prosjeka više od 2 standardne devijacije) u odnosu na TV zdrave djece istog uzrasta i pola.

Nizak rast se javlja jednako učestalo kod dječaka i djevojčica, ali dječaci se ranije i češće dovode na pregled i sa manjim zaostatkom u rastu od djevojčica.

Uzroci niskog rasta Normalne varijante niskog rasta su: porodično nizak rast i konstitucionalno usporen rast sa zakašnjelim pubertetom – u oba slučaja konačna visina u skladu je sa očekivanom u odnosu na prosječnu visinu roditelja.

Kod djece sa idiopatski niskim rastom, čija je visina ispod 5. percentila i brzina rasta manja od 50. percentila, kliničkom obradom ne nalazi se uzrok zaostatka u rastu, a porast koncentracije hormona rasta tokom stimulacionih testova je normalan.

Patološki nizak rast može biti proporcionalan i disproporcionalan. Proporcionalno nizak rast javlja se prenatalno u slučaju intrauterusnog zastoja rasta, zatim kod nekih monogenetskih bolesti, hromozomopatija i dismorfičnih sindroma kao

što su: Tarnerov sindrom, Daunov sindrom, Prader-Vilijev sindrom, Noonanov sindrom, Silver-Raselov sindrom i drugi.

Proporcionalno nizak rast koji se razvija postnatalno je posljedica hroničnih bolesti kao što su: celijakija, inflamatorne bolesti crijeva, hronična renalna insuficijencija, hronična srčana i hematološka oboljenja, loše regulisan dijabetes.

U endokrinološke uzroke niskog rasta ubrajaju se hipotireoza, nedostatak hormona rasta, prekomjerno stvaranje glukokortikoida, ili terapija glukokotrikoidima u suprafiziološkim dozama, pseudohipoparatireoidizam te prerano zatvaranje epifiznih pukotina u preuranjenom pubertetu. Zračenje glave ili kičme može dovesti do deficita hormona rasta.

Disproporcionalno niski rast nastaje u slučaju skeletnih displazija i rahitisa.

Dijagnostički pristup Važno je pratiti krivulju rasta djeteta i brzinu rasta kao i procjenu koštane zrelosti. Laboratorijske analize koje mogu biti od koristi za dijagnozu su: krvna slika, sedimentacija, celijačna serologija, analize za procjenu funkcije bubrega i jetre, hloridi u znoju, kalcijum, fosfat, alkalna fosfataza, hormoni štitaste žlijezde i kariotip kod djevojčica. U slučaju niskog rasta djeteta sa usporenim koštanim sazrijevanjem potrebna je dopunska endokrinološka obrada. Nedostatak hormona rasta dokazuje se stimulacionim testovima - insulinski, klonidinski, glukagonski itd.

Liječenje nedostatka hormona rasta Liječenje djece sa nedostatkom hormona rasta treba započeti što prije. Ako je nedostatak uzrokovan tumorom ili drugim procesom u mozgu, treba liječiti osnovnu bolest. Ukoliko se radi

o idiopatskim nedostatku hormona rasta potrebno je započeti terapiju hormonom rasta. Prema smjernicama Evropske agencije za ocjenu medicinskih proizvoda (EMEA) indikacije za primjenu hormona rasta kod djece su nedostatak hormona rasta, PraderVilijev sindrom, djeca rođena mala za gestacionu dob (SGA), Tarnerov sindrom, hronična bubrežna insuficijencija i nizak rast uslovljen mutacijom SHOX (short stature homeobox) gena.

Postmarketinške studije su pokazale da je terapija hormonom rasta efikasna i bezbjedna ako se primjenjuje u propisanim indikacijama.

Literatura: 1. Zdravković D, Vlaški J, Sajić S, Živić S, Katanić D, Šaranac Lj, et al. Nizak rast u detinjstvu i adolescenciji. Vodič za otkrivanje, dijagnostiku i lečenje dece i adolescenata niskog rasta. 2nd ed. Beograd: Udruženje pedijatara Srbije; 2011 2. GH Research Society, Consensus Guidelines for the Diagnosis and Treatment of Growth Hormone (GH) Deficiency in Childhood and Adolescence: Summary Statement of the GH Research Society, The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, Volume 85, Issue 11, 1 November 2000, Pages 3990–3993.

3. https://www.medicalnewstoday.com/articles/170880# diagnosis 4. Sizonenko PC, Clayton PE, Cohen P, Hintz RL, Tanaka T, Laron Z. Diagnosis and management of growth hormone deficiency in childhood and adolescence. Growth Horm IGF Res 2001;11:137 -65. 14.

5. Collett-Salberg PF. Update in Growth Hormone Therapy of Children. J Clin Endocrinol Metab. 2011; 96 (3): 573-9.

21

Oralna rehidracija - ključ tretmana akutne dijareje Dr Dušanka Novosel, pedijatar gastroenterolog Institut za bolesti djece, Klinički centar Crne Gore

Oralna rehidracija predstavlja jedan od velikih iskoraka u medicini 20. vijeka i istinski je donijela revoluciju u tretmanu dijareje kod djece svih uzrasta.

Kod koga se sprovodi oralna rehidracija?

Osim u tretmanu dehidracije (gubitka tečnosti) usljed povraćanja i proljevastih stolica oralna rehidracija se koristi i u svim stanjima, infekcijama praćenim visokom temperaturom i/ili smanjenom željom za uzimanjem tečnosti i hrane.

Prednosti oralne rehidratacione terapije su što se može započeti u ranoj fazi bolesti u kućnim uslovima, na taj način sprječavajući pojavu težeg oblika dehidracije, smanjujući potrebu za bolničkim liječenjem. Svakako treba biti oprezan, kod kuće se rehidriraju djeca kod koje su tek počele tegobe (1-2 dana trajanja), imaju do 5 stolica dnevno, ukoliko je bilo prisutno povraćanje je prestalo, ne odbijaju hranu i tečnost, mokre uredno i uobičajene su aktivnosti. Oralna rehidracija se takođe primjenjuje kod djece kod kojih tegobe duže traju i intezivnije su, ali su pregledana u ambulanti i nisu pokazivala kliničke i/ili laborato-

22

rijske znakove dehidracije, kao i kod djece koja su liječena intravenskom nadoknadom tečnosti dok se nije korigovala dehidracija, pa zatim otpuštena na kućno liječenje.

Pored same rehidracije u kućnim uslovima bebama se savjetuje nastavak dojenja, kod beba na formuli bez razblažavanja iste i eventualno korišćenje formule bez laktoze. Starijoj djeci se takođe savjetuje rana realimentacija.

Kako se sprovodi oralna rehidracija?

Oralnu rehidraciju treba započeti malom kašičicom (5 ml) na svakih 5 minuta. Ukoliko nakon nekoliko ponovljenih doza rastvora za rehidraciju dijete dobro toleriše oralni unos, količina se može povećati i do 10-15 ml, najbolje je djetetu nuditi da pije često po malo sve dok toleriše isto. Kao orijentacioni vodič može poslužiti i pravilo da nakon svake vodene stolice djetetu do 2 godine uzrasta treba nadoknaditi 50-100 ml elektrolitnog rastvora za 30-60 minuta, a djeci preko 2 godine uzrasta 100-200 ml rastvora za 30 minuta. Djeci starijoj od 10 godina nuditi onoliko rastvora koliko oni žele.

Kod djeteta koje uporno povraća bez dijareje, može doći do nakupljanja ketona u tijelu, oni izazivaju mučninu, čime se još više produbljuje negativna energetski bilans. Unošenjem glukoze može se spriječiti dalje stvaranje ketona, a hidracijom povećati njihova eliminacija urinom. S obzirom na mučnine, želudac podnosi vrlo mali volumen unesenog sadržaja, stoga se može savjetovati davanje koncentrisanog slatkog zalogaja (kockice šećera ili čokolade) i kontinuirano male volumene ORS-a (5ml na svakih 5 minuta).

Dijete mora mirovati, jer svako pokretanje može provocirati refleks povraćanja. Kako bi se spriječilo da se unosom tečnosti izazove ponovno povraćanje već nadraženog stomačića, potrebno je sačekati 20 minuta nakon samog akta povraćanja, pa opet dati 5 ml. Čime se sprovodi oralna rehidracija?

Rastvori za oralnu rehidraciju (ORS) predstavljaju balansiranu mješavinu šećera i elektrolita koji putem Na+/glukoza kotransportera (SGLT1) smještenih na apikalnoj membrani epitelnih ćelija enterocita stimulišu apsorpciju tečnosti u crijevima uprkos dijareji. Prva ovakva mješavina je bila preporučena od strane UNICEF-a i SZO u cilju liječenja kolerične dijareje u nerazvijenim zemljama i u svom sastavu je sadržala veću količinu soli.

Osim neadekvatnog ukusa, nije bila efikasna i mogla je izazvati povećanu koncentraciju Na u krvi i opteretiti bubrege djece manjeg uzrasta. Evropsko udruženje pedijatrijskih gatroenterologa i hepatologa (ESPGHAN) preporučuje rastvor koji sadrži 60 mEq/L Na+ za tretman prevencije dehidracije kako u razvijenim,

tako i u zemljama u razvoju. Taj tkz. hiposomolarni ORS se posljednjih desetak godina preporučuje u skoro svim zvaničnim vodičima. Treba napomenuti da se kućni pripravci za rehidraciju (pirinčana sluz, supa od šargarepe) smatraju neprikladnim zbog nepoznatog sastava elektrolita i ne mogu biti zamjena za rehidraciju sa ORS-om. Roditelji moraju biti posebno podučeni da ne daju isključivo samo te pripravke, a posebno ne čistu vodu zbog rizika nastanka hiponatrijemije. Pirinčana sluz može se savjetovati kao dodatak u ishrani, dodatak uz hipoosmolarne rastvore, ili baza sa kojom će se praviti mliječna formula beba.

Buduće direkcije Glavni nedostatak ORS rastvora je njihov slankast ukus zbog čega ga djeca nerado piju ili odbijaju u potpunosti. Intervencija obogaćivanja ukusa različitim aromama (voćni ukusi, rogač, med) u cilju prevazilaženja ovog problema za sada nije dovela do velikih pomaka. Rashladjivanje ORS rastvora u frižideru se može savjetovati u cilju smanjenja bljutavosti i boljeg prihvatanja.

Napori da se prevaziđe ovaj problem i dalje se nastavljaju.

ESPGHAN savjetuje upotrebu probiotskih sojeva Saccharomyces boulardii, Lactobacillus rhamnosus GG(LGG), L. reuteri DSM 17938 uz ORS rastvore, jer se pokazalo da smanjuju ukupno trajanje i ozbiljnost dijareje kod djece sa akutnim gastroenterokolitisom. Dodatak savjetovanih sojeva probiotika u samom sastavu ORS rastvora predstavlja još jednu stepenicu više ka lakšem i efikasnijem tretmanu akutne dijareje.

23

Značaj i upotreba probiotika kod djece Dr Biljana Ivelja, pedijatar Dom zdravlja, Cetinje

Probiotici su u posljednje dvije decenije predmet mnogih naučnih istraživanja što navodi da se od njih u budućnosti očekuju mnogi benefiti.

Danas je u upotrebi sve više korišćenje probiotika kod djece i odraslih, pri čemu je od velikog značaja poznavanje vrste, roda, soja i količine probiotika, kao i oboljenja gdje oni mogu ostvariti povoljan učinak. Međutim, često je izbor probiotika prepušten pacijentu.

- Prebiotici su teško svarljivi ugljeni hidrati koji predstavljaju nutrijente za korisne bakterije, stimulišući tako probiotsku aktivnost u digestivnom traktu, - Simbiotici su proizvodi koji sadrže i probiotike i prebiotike.

Iako probiotici generalno imaju dobar sigurnosni profil, u svijetlu nadolazećih dokaza treba uzeti u obzir da su u liječenju određenih zdravstvenih stanja ili simptoma pojedinih bolesti različiti sojevi pokazali različite učinke, zbog čega je neophodno da zdrastveni radnici slijede preporuke o korištenju probiotika temeljene na dokazanom učinku specifičnog soja u istraživanjima na ljudima.

Podaci o rodu, vrsti i soju osnovni su podaci o određenom probiotiku, a takva nomenklatura je prihvaćena u naučnoj zajednici. Brojna istraživanja koja su u međuvremenu sprovedena pokazala su da probiotici mogu da djeluju višestruko, prvo na

24

sam uzrok bolesti, kao veoma korisna pomoćna terapija, i na kraju kao dobra preventiva bolesti.

Dosadašnja naučna istraživanja upućuju da probiotici ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu crijevnu floru, međutim, kao privremene kolonije mogu pomoći organizmu obavljajući iste funkcije kao prirodna flora, dajući prirodnoj flori dovoljno

vremena da se oporavi. Probiotske bakterije se tokom izvjesnog vremena zamjenjuju prirodnom crijevnom florom.

Gastrointestinalni sastav predstavlja složeni ekosastav u kojem je uspostavljena ravnoteža između domaćina i crijevne mikroflore koju čine fakultativni i obvezatni anaerobi. Otprilike 95% crijevne bakterijske populacije kod ljudi čine obvezatni anaerobi: Bifidobacterium, Clostridium, Fusobacterium, Peptostreptococcus i Bacteroides, dok 1-10% crijevne flore čine fakultativni anaerobi poput Lactobacillus, Escherichia coli, Klebsiella, Streptococcus, i Bacillus. Aerobni mikroorganizmi nisu prisutni kod zdravih osoba sa izuzetkom Psedomonasa, koji je prisutan u vrlo maloj količini.

Crijevna mikroflora je važna za razvoj normalne crijevne morfologije, sazrijevanje imunološkog sastava, održavanje urođenog i imunološki posredovanog imunog odgovora, održavanje funkcije crijevne sluznice, odbranu od alergena, pomaže u prevenciji od pričvršćivanja patogenih mikroorganizama.

Većina bakterija je prisutna u debelom crijevu s bakterijskom koncentacijom od 10 na jedanaestu do 10 na dvanaestu CFU (engl.colony-forming units) na mililitar.

Većina komercijalnih probiotskih proizvoda dobijena je iz hrane, najčeće mliječnih proizvoda, uključujući sojeve bakterija mliječne kiseline Lactobacillus i Bifidobacterium.

Probitici se danas na tržištu nalaze u različitim oblicima, ali da bi neka bakterija imala probiotski učinak mora zadovoljiti neke osnovne preduslove: - Biti jasno identifikovana - Sigurna za uzimanje - Imati sposobnost prianjanja i kolonizacije za sluznicu GIT-a - Imati sposobnost preživljavanja u kisjeloj sredini želuca, žuči i duodenuma - Ostati stabilna pri skladištenju.

Crijevna mikroflora dojenčadi i djece Crijeva novorođenčeta su sterilna, počinje se formirati vrlo brzo nakon rođenja, (vaginalni porođaj ili carski rez) a značajno zavisi i od genetskih faktora, majčine flore, uticaja okoline, bakterijske flore kože medicinskog osoblja i okoline,

starosne dobi novorođenčeta. Kod djece koja su dojena majčinim mlijekom prevladavaju korisne bifidobakterije, dok je mikroflora djece hranjene adaptiranim mliječnim formulama kompleksnija i ima značajno manje bifidobakterija. Zbog toga djeca koja nisu dojena mogu biti sklonija infekcijama, kao i povećanom riziku od alergija. Uvođenjem novih namirnica u ishranu dojenčeta crijevna mikroflora se počinje značajno mijenjati i sve više nalikovati na mikrofloru odraslih osoba. U vrijeme dohrane postotak bifidobakterija se smanjuje, a manje korisne bakterije koloniziraju crijeva, što predstavlja kritičnu fazu u formiranju adekvatne crijevne mikroflore.

Kao jedini način da se produži dominacija bifidobakterija u crijevima je nastavak dojenja uz dohranu. Nakon prve godine postotak dojene djece je vrlo mali, pa se preporučuje dodatno obogaćivanje hrane provjerenim, sigurnim i aktivnim probiotskim sojevima. Crijevna mikroflora djece nakon druge godine života istovjetna je crijevnoj flori odraslih.

Probiotici za djecu - pregled novih studija Brojna su naučna istraživanja. Revizija do sada sprovedenih studija pokazala je da postoje i neke dokazane indikacije za uzimanje probiotika, npr. kod akutne dijareje, prevencije dijareje izazvane antibioticima nekrotizirajućeg enterokolitisa, infantilnih kolika, prevencije infekcija respiratornog sastava, kao i nozokomijalnih infekcija.

Pokazalo se da učinak zavisi od doze (posebno o uticaju na trajanje dijareje) kao i o vrsti soja koji se koristi.

ESPGHAN-ova radna grupa za probiotike i prebiotike u 2014. god izdala je preporuke: - Za korištenje probiotika LGG i S. boulardii u liječenju akutnog infektivnog proliva djece, uz rehidraciju; - Prema posljednjim smjernicama Yale/Harvard radne grupe za probiotike iz 2015. godine, potvrđena je preporuka i dokazana je učinkovitost LGG-a i B. lactis u prevenciji i liječenju atopijskog ekcema kod djece alergične na kravlje mlijeko; - Potvrđena je djelotvornost probiotika u prevenciji nastanka dijareja poveznih s antibioticima, pa se prema Cochranovoj meta analizi iz 2007. godine svoj djeci koja se liječe antibioticima preporučuje 2-4 nedjeljebuzimanja probiotika LGG i S. boulardi.

25

Gastroezofagealna refluksna bolest - čest gastrointerstinalni poremećaj Prof. dr Brigita Smolović Klinički centar Crne Gore

GER (gastroezofagealni refluks) je nevoljno vraćanje želudačnog sadržaja u jednjak. Javlja se kod novorođenčadi, djece i odraslih i smatra se normalnim, fiziološkim procesom ako nije čest i ne dovodi do pojave simptoma. Kada dovode do pojave simptoma i/ili oštećenja sluznice jednjaka predstavlja patološko stanje i naziva se GastroEzofagealna Refluksna Bolest (GERB). Tipični simptomi GERB-a su: gorušica - retrosternalni gorući ili topli osjećaj koji se može penjati prema vratu, grlu i licu (javlja se u 6090% slučajeva) i regurgitacija - vraćanje sadržaja iz želuca (tečnosti ili hrane) u grlo ili usta.

Dijagnoza GERB-a postavlja se na osnovu tipičnih simptoma (gorušica/regurgitacija) ako su blagog intenziteta i javljaju dva i više dana u toku nedjelje, ili ako su umjerenog ili jakog intenziteta, a prisutni jedan ili više dana nedeljno.

GERB je jedan od najučestalijih gastrointestinalnih poremećaja i smatra se da 10-30% populacije će imati simptome GERB-a tokom godine.

GERB se može klasifikovati u odnosu na prisutnost ili odsutnost erozija. Simptomi GERB-a bez erozija na endoskopskom pregledu čine neroznu refluksnu bolest (NERD), dok GERB simptomi sa erozijama čine erozivni ezofagitis (EE). NERD je daleko najčešći oblik GERB-a u svijetu i ono što ga razdvaja je refrakternost na standardnu terapiju koja suprimira lučenje želu-

26

dačne kiseline.

Pored tipičnih mogu se javljati i ekstraezofagealni simptomi ili atipični simptomi/znaci GERB-a i to su: bol u grudima, promuklost, hronični kašalj, dentalne erozije. Ova činjenica je veoma važna i podrazumjeva da i kod pomenutih simptoma/ znakova treba razmišljati o GERB-u.

Ukoliko se oštećena sluznica ne liječi može dovesti do ozbiljnih komplikacija kao što su ulceracije, striktura/stenoza, ili mnogo ozbiljnih kao što je Barrettov jednjak ili adenokarcinom jednjaka.

Iako glavnu noksu u GERB-u predstavlja želudačna kiselina, uzroci nastanka GERB-a su loše funkcionisanje donjeg mišića jednjaka, zeludačna kila ili poznata kao hiatus hernija, povećan intraabdominalni pritisak, otežano pražnjenje jednjaka i želuca.

Faktori koji pojačavaju refluks su: povećan volumen želuca (obilan obrok, naročito masan obrok, konzumiranje gaziranih pića), povećan pritisak na želudac (gojaznost, ascites, trudnoća), ležeći položaj, savijanje, saginjanje napred. Smanjenju tonusa donjeg ezofagealnog mišića doprinosi i pušenje cigareta, alkohol, ali i različiti ljekovi.

Uloga kafe kao faktora rizika za GERB nije jasna; kafa može pojačati lučenje želudačne kiseline, usporiti zarastanje

ulkusa ali i pojačati gorušicu kod nekih bolesnika s GERB-om, ali mehanizam je nepoznat i to je možda posljedica kofeina, a ne kafe same po sebi. Kafa nije dominantan faktor rizika Simptomi GERB-a ometaju fizičko, socijalno, emocionalno zdravlje, mogu imati i finansijski uticaj (odsustvo sa posla i smanjenje produktivnosti). U jednoj analizi više od 80% pacijenata se izjasnilo o smanjenom uživanju u hrani; više od 60% pacijenata se žalio na poremećen san; skoro 40% pacijenta je izjavilo da gorušica utiče na njihove porodične aktivnosti, a 33% pacijenataje izjavilo da simptomi GERB-a utiču na njihovu produktivnost na poslu.

Cilj liječenja je obezbjediti potpuno olakšanje od gorušice i ostalih simptoma, održati remisiju simptoma, liječiti i spriječiti pojavu komplikacija. Sve to zajedno dovodi do značajnog poboljšanja u kvalitetu života pacijenta.

Na prvom mjestu je higijensko dijetetski režim i promjena stila života. Važno je provjeriti kada, koliko i što se jede i pije.

Dnevni unos hrane potrebno je raspodjeliti na 5-6 manjih obroka dnevno. Savjetuje se da zadnji obrok bude najmanje 3 sata prije odlaska na spavanje. Važno je da se polagano jede i žvaće hrana.

Izbjegavati: slatka gazirana pića, crni i čaj od nane, alkohol, sirće, kafu, citruse, luk, paradajiz, ljutu i začinjenu hranu, prženu i masnu hranu, čokoladu, žvakaće gume. Prestati pušiti cigarete.

Liječenje GERB-a temelji se na supresiji lučenja želučane kiseline primjenom inhibitora protonske pumpe (IPP). Antacidi ili alginati-antacidi mogu se koristiti kao dodatak za brzo ublažavanje simptoma (mogu se uzimati po potrebi) kod pacijenata koji uzimaju IPP. Korist od alginata ili alginate/antacida biće i kod slabo kiselih epizoda refluksa (20–40% bolesnika s GERBom-slab odgovor na IPP), kao i alkalnog refluksa koji može obuhvaćati do 5% svih epizoda refluksa.

Zato je važno u bolesnika sa GERB-om, djelimično ili

kompletno refraktornog na IPP objektivizovati nalaz. Ako je došlo do kompletnog neuspjeha u liječenju sa IPP, IPP treba prekinuti najmanje 1 nedjelju prije izvođenja 24-satnog praćenja pH, kako bi se procijenio refluks kiseline. Međutim, ako su simptomi refraktornog refluksa djelomično reagovali, potrebno je izvršiti 24-satno praćenje pH (sa ili bez praćenja impedance jednjaka) sa nastavkom primjene IPP, kako bi se procijenio refluks kiseline koji je trajan uprkos liječenju.

Rijetke gorušice koje se javljaju manje od dva puta nedjeljno vjerovatno će odgovoriti na “self-care” antacidom ili alginat-antacidom jer isti za kratko vrijeme dovode do olakšanja simptoma. Kombinacije alginat-antacidi korisne su i superiornije su od samih antacida. Šta su alginati?

Alginati su polimeri prirodnih polisaharida izolovanih iz smeđih algi koje žive isključivo u sjevernim morima. U liječenju GERB-a primjenjuju se sami ili u kombinaciji sa drugim ljekovima duže od 35 godina. Od nedavno su ponovo u središtu istraživačkog interesa jer pružaju prepreku izloženosti distalnog jednjaka kiselini. Alginati djeluju tako što stvaraju fizičku barijeru na kiselinskom sloju koji se formira povrh želudačnog sadržaja nakon obroka, sprječavajući povratak sadržaja prema jednjaku. Njihov efekat je brz, a djelovanje i olakšanje simptoma traje i do 4 sata.

Alginati se mogu koristiti samostalno ili uz terapiju IPP i blokatora H2 receptora za brzo ublažavanje simptoma, a uz savjetovanje sa ljekarom mogu se koristiti tokom trudnoće i dojenja. Kada se primjenjuju istovremeno sa IPP, alginati povećavaju efikasnost IPP i nemaju negativni efekat na bioraspoloživost IPP. U zaključku, alginati mogu biti superiorniji od ostalih mjera ili posebno korisni kao dodatna terapijska opcija za pacijente s GERB-om koji ne reagiraju na antisekretornu terapiju.

GASI GORUŠICU!

Hronika 01. mart – Ponovo pokrenuta telefonska linija za psihološku podršku građanima Klinički centar Crne Gore, uz podršku kompanije Crnogorski Telekom ponovo je pokrenuo besplatnu telefonsku liniju za pružanje psihološke podrške građanima. Pozivom na broj 1555 građani će stupiti u kontakt sa nekim od 35 volontera – studenata završnih godina studija psihologije i medicine, koji su prošli obuku za pružanje psihološke podrške tokom pandemije virusa COVID-19. Na ovaj način KCCG i Crnogorski Telekom žele da omoguće građanima dodatan servis koji ima za cilj očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja tokom pandemije.

03. mart - Stiglo 30.000 Sinofarmovih vakcina U Crnu Goru stigao je kontingent od 30.000 doza kineske vakcine Sinofarm, koje su u prostorijama AU Montefarm dočekali ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović i ambasador NR Kine u Crnoj Gori Liu Đin. Vrijedna donacija NR Kine Crnoj Gori još jedan je dokaz izuzetno dobre saradnje i tradicionalnog prijateljstva dviju zemalja i naroda, saopšteno je iz Vlade.

Upućujući veliku zahvalnost narodu Kine i zadovoljstvo što su kineske vakcine Sinofarm iz donacie NR Kine stigle u Crnu Goru, ministarka zdravlja izrazila je očekivanje i nadu da će ovakvih susreta u budućnosti biti još i pozvala sve građane da

28

se odazovu vakcinaciji.

Izvanredni i opunomoćeni ambasador NR Kine u Crnoj Gori Liu Đin izrazio je zadovoljstvo što svjedoči dolasku 30.000 doza kineskih vakcina, koje je njegova zemlja donirala Crnoj Gori.

U prvih pet prioritetnih kategorija za vakcinaciju protiv koronavirusa nalazi se 110 hiljada ljudi, objavljeno je na sajtu covidodgovor.me.

03. mart - Kovid medicinarima po 250 eura Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić najavio je jednokratnu isplatu od 250 eura u martu svim zdravstvenim radnicima koji su direktno uključeni u borbu protiv kovida.

Istakao je da je odlučio da podrži inicijativu ministarke zdravlja, dr Jelene Borovinić Bojović, da se povećaju plate zdravstvenim radnicima.

- Vlada je potpuno uz njih. Država ne može sama da kontroliše situaciju, svaki pojedinac, uključujući nas iz Vlade, treba da primjerom pokaže ozbiljnost situacije - rekao je Spajić na konferenciji za medije.

- Poštovanje mjera je najbitnija stvar u ovom trenutku.

Epidemija je i finansijski problem, ali ne možemo da biremo zdravlje ili ekonomija, oboje mora da se desi - dodao je ministar.

04. mart – U CInMED-u započeta realizacija EU Twinning projekta

U Crnoj Gori započeo je EU Twinning projekat pod nazivom Podrška Agenciji za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS). Korisnik ovog projekta je Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED), koji je u prethodnom periodu obavljao svoje nadležnosti kao Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS).

Na konkursu Evropske komisije, na osnovu projektnog

prijedloga, Republika Hrvatska odabrana je kao država članica EU zadužena za realizaciju projekta. Nosilac projekta države članice je Agencija za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske (HALMED), u saradnji sa stručnjacima iz Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Rijeci, dok Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Republike Hrvatske obavlja ulogu administrativnog tijela za Twinning.

Opšti cilj projekta je pružanje podrške u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji u oblasti usklađivanja i sprovođenja zakonodavstva u okviru Pregovaračkog poglavlja 1 - sloboda kretanja roba, s posebnim naglaskom na finalizaciju prenošenja pravne tekovine EU i implementaciju primjene evropskih i međunarodnih dobrih praksi u oblasti ljekova i medicinskih sredstava.

Poseban cilj projekta je povećanje kapaciteta CInMED-a u sprovođenju poslova iz njegove nadležnosti i unaprijeđenje zdravstvenog sistema i zaštite pacijenata, uz obezbijeđivanje poštovanja evropskih standarda, smjernica i dobrih praksi. Kroz projekat će biti sprovedene brojne aktivnosti prilagođene potrebama CInMED-a, usmjerene ka izgradnji institucionalnih kapaciteta u svrhu unaprijeđenja strateške i operativne sposobnosti.

Ispred CInMED-a, rukovodilac projekta (BC Project Leader) je dr Milorad Drljević, direktor CInMED-a, dok je savjetnica u projektu mr Željka Bešović, rukovodilac Centra za

ljekove.

Sa strane države članice EU, rukovodilac projekta (MS Project Leader) je prof. Siniša Tomić, direktor HALMED-a. Predstavnica HALMED-a, Lina Čačić, u ulozi dugoročne Twinning savjetnice (Resident Twinning Advisor - RTA), zadužena je za koordinaciju i nadgledanje implementacije projekta.

Kroz projektne aktivnosti, crnogorski i hrvatski tim stručnjaka iz različitih oblasti regulative ljekova i medicinskih sredstava intenzivno će sarađivati kako bi se obezbijedio prenos znanja i iskustava, jačanje institucionalnih kapaciteta, kao i proces prenosa i usklađivanja zakonodavstva sa propisima Evropske unije u navedenim oblastima rada. Twinning partneri će pružiti CInMED-u podršku u obavljanju novih nadležnosti, propisanih zakonom o ljekovima, odnosno zakonom o medicinskim sredstvima.

Od 16. – 18. februara 2021. godine, učesnici iz države korisnice projekta i iz partnerskih institucija države članice EU održali su niz onlajn sastanaka vezanih za aktivnosti planirane komponentama projekta, s ciljem identifikacije trenutnih prioriteta CInMED-a, detaljnog planiranja projektnih aktivnosti i razvoja početnog plana rada za prvih sedam mjeseci.

Projekat, kofinansiran od strane EU i Crne Gore, u vrijednosti 400.000,00 EUR, započeo je 29. januara 2021. godine, a period implementacije trajaće 18 mjeseci, odnosno do 28. jula 2022. godine.

04. mart - Svjetski dan borbre protiv gojaznosti Svjetski dan borbre protiv gojaznosti podstiče praktična rješenja koja će pomoći ljudima da postignu i održe zdravu težinu, preduzmu pravilan tretman i preokrenu krizu gojaznosti.

Stope gojaznosti gotovo su se utrostručile od 1975. godine, a kod djece i adolescenata su se povećale gotovo pet puta, pogađajući ljude svih starosnih dobi iz različitih društvenih grupa u razvijenim i zemljama u razvoju. Gojaznost je glavni faktor rizika za razne nezarazne bolesti (NCD), kao što su dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, hipertenzija i moždani udar, kao i različiti oblici raka.

Prema posljednjim podacima o uhranjenosti odraslog stanovništva u Crnoj Gori, preko 40 % je prekomjerno uhranjeno ili gojazno. Kada su školska djeca u pitanju, šesti smo u Evropi od zemalja koje su sprovele istraživanje za dječiu gojaznost prema metodologiji Svijetske zdravstvene organizacije (njih 40).

Osobe sa gojaznošću su marginalizovane i često okrivljene zbog svog stanja - uključujući ljekare, donosioce odluka i druge koji ne razumiju u potpunosti uzroke gojaznosti. To je često složena kombinacija prehrambenih, životnih, genetskih, psiholoških, sociokulturnih, ekonomskih i ekoloških faktora. Jedna od poruka ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja je da je vrijeme da prekinemo krug sramote i krivice i preispitamo naš pristup rješavanju ovog složenog globalnog javnog zdravstvenog problema.

Institut za javno zdravlje Crne Gore reaguje na globalnu krizu gojaznosti na mnogim frontovima, uključujući praćenje trendova i prevalencije gojaznosti kroz istraživanje o dječjoj gojaznosti koje je sprovedeno uz podršku SZO. Takođe, tu je i učestvovanje u izradi strateških dokumenta i vodiča za ishranu predškolske i školske djece, ali i edukacija i savjetovanje opšte populacije, kao i vulnerabilnih kategorija poput djece, mladih, trudnice, osoba sa hroničnim oboljenjima. Ističemo i rad u Savjetovalištu za pravilnu ishranu, saradnju sa Vladinim i nevladinim sektorom u zajedničkom cilju da se trend gojaznosti zaustavi.

04. mart - Nacionalni Call centar za vakcinaciju 1717 počeo sa radom Građani koji pripadaju prioritetnim grupama mogu da pozovu Call centar na broj 1717 i zakažu vakcinaciju, oni iz opšte populacije pozivanjem toga broja iskazuju interesovanje, a o terminu vakcinacije biće obaviješteni kada stigne dovoljan broj vakcina.

Generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje pri

30

Ministarstvu zdravlja, Aleksandar Sekulić, pojasnio je da građani mogu da pozovu 1717 i pokažu interesovanje za vakcinaciju, kao i da zakažu termin vakcinacije ukoliko se nalaze u prioritetnim grupama.

- Sve građane, koji su iskazali interesovanje za vakcinaciju putem upitnika na sajtu covidogovor.me, kontaktiraće operateri za Call centra da im se nakon što dođe dovoljan broj vakcina ponudi termin i mjesto vakcinacije. Dakle, oni koji su popunili upitnik ne moraju da zovu Call centar - pojasnio je Sekulić.

Direktor Komercijalnog sektora u Crnogorskom Telekomu, Predrag Perković, kazao je da mu je zadovoljstvo što je ta kompanija bila partner Ministarstvu zdravlja u implementaciji Call centra 1717, koji će, kako je ocijenio, vjerovatno biti najvažniji broj u Crnoj Gori narednih mjeseci, budući da je proces vakcinacije od nacionalnog značaja.

05. mart – CInMED izdao dozvolu za vakcinu Astra Zeneca Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) je na osnovu pozitivne ocjene kvaliteta, bezbijednosti i efikasnosti, izdao dozvole za stavljanje u promet lijeka COVID-19 vakcine AstraZeneca.

Dozvole su izdate po ubrzanom postupku, u skladu sa članom 62 Zakona o ljekovima ("Službeni list Crne Gore", br.

080/20), budući da je vakcina 29.01.2021. godine dobila dozvolu za stavljanje u promet u zemljama Evropske unije centralizovanim postupkom a da je CInMED-u predata dokumentacija istovjetna onoj na osnovu koje je vakcina odobrena u EU. Vakcina COVID-19 vakcine AstraZeneca (ChAdOx1-S, rekombinantna) je monovalentna vakcina sastavljena od jednog rekombinantnog, replikaciono deficijentnog adenovirusa šimpanze (ChAdOx1) kao vektora koji kodira S-glikoprotein od SARS-CoV-2 virusa. Vakcina COVID-19 vakcine AstraZeneca indikovana je za aktivnu imunizaciju zbog sprječavanja bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 kod osoba starosti 18 i više godina.

Vakcina je namijenjena za intramuskularnu primjenu, a vakcinacija se izvodi u dvije faze.

07. mart - Crnoj Gori isporučeno još pet hiljada ruskih vakcina U Crnu Goru je stigla druga pošiljka od još pet hiljada ruskih Sputnjik V vakcina, čime smo do sada dobili deset od

ugovorenih 50 hiljada doza tog proizvođača.

Vakcine su na podgoričkom aerodromu preuzeli ministarka zdravlja, dr Jelena Borovinić Bojović i državni sekretar ministarstva, Borko Bajić.

Direktorata za digitalno zdravlje pri Ministarstvu zdravlja Aleksandar Sekulić.

Pojasnio je da građani mogu da pozovu kol centar 1717 i pokažu interesovanje za vakcinaciju, kao i da zakažu termin vakcinacije ukoliko se nalaze u prioritetnim grupama.

- Dnevno imamo od tri do od pet hiljada telefonskih poziva. To je sve ukupno oko 34.000 hiljade ljudi koji su iskazali interesovanje da prime vakcinu protiv kovida 19 - kazao je Sekulić za TVCG. Podsjetio je da vakcinacija prioritetnih grupa počinje od sjutra. Kaže da je u svijetu do sada vakcinisamo 392 miliona ljudi, te da nije zabilježen nijedan slučaj smrti povezan sa vakcinacijom.

- Mogu da poručim da je vakcina bezbjedna i nema potrebe da građani strijepe od bilo koje vakcine koja je registrovana - poručio je Sekulić.

- Do sad je, ukupno, u Crnu Goru stiglo je 42 hiljade vakcina. Koristim priliku da motivišem građane i građanke Crne Gore da se obavezno vakcinišu jer je vakcina potpuno sigurna, efikasna i bezbjedna, ali istovremeno upozoravam da proces vakcinacije zahtijeva određeno vrijeme. Neophodno je da se zajednički pridržavamo epidemioloških mjera kako bismo što prije izašli iz situacije u kojoj se nalazimo - poručila je dr Borovinić Bojović.

Crna Gora radi na proširivanju ugovora za još 200 hiljada ruskih vakcina. Očekuje se da Crna Gora, nakon početne donacije od dvije hiljade ruskih vakcina od Srbije, dobije još toliko.

08. mart - Borbu s kovidom izgubilo 13 korisnika Doma starih u Bijelom Polju

07. mart - Vakcinisana petina medicinskih radnika

08. mart - Vakcinacija građana na četiri punkta

U Crnoj Gori je do sada vakcinu protiv koronavirusa primilo 1.335 zdravstvenih radnika, od čega u Kliničkom centru 260, a na nivou glavnog grada 375, piše Pobjeda.

Strategijom za uvođenje i distribuciju i primjenu kovid19 vakcina planirana je imunizacija 1.830 zdravstvenih radnika koji su na poslovima od najvećeg rizika kao i ostalih zdravstvenih radnika i saradnika kojih je u našoj zemlji 4.698.

Iako cifre govore da odziv za sada i nije baš dobar, u Ministarstvu zdravlja tvrde da je zainteresovanost velika, te da nijedan zdravstveni radnik nije odbio da primi vakcinu, ili da bude stavljen u red za imunizaciju, po prioritetu, a shodno dostupnosti vakcina.

- Sa prijavljivanjem su kasnile privatne ustanove. Tek sada nam pristiže veliki broj prijava. Najviše se javljaju stomatolozi i farmaceuti. Sa njima ćemo nastaviti kasnije, jer su imali dvije nedjelje da se prijave. Vakcinaciju zdravstvenih radnika, kao što smo obećali, završili smo u petak i krećemo sa imunizacijiom najstarijih - rekao je direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Danilo Jokić.

On je podsjetio i na to da je većina ljekara inficirana koronavirusom, te da oni ne mogu da prime vakcinu dok ne prođe najmanje tri mjeseca.

Dom zdravlja Podgorica počinje sa vakcinacijom građana protiv virusa COVID-19, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.

- Vakcinacija je, za početak, organizovana na četiri punkta u Sportskom centru (SC) Morača i dva u zdravstvenom objektu Stara Varoš, a kasnije će se, prema potrebama, otvoriti i punktovi u ostalim za to predviđenim zdravstvenim objektima - kaže se u saopštenju.

Iz Doma zdravlja podsjećaju da su prva prioritetna grupa za vakcinaciju protiv virusa COVID-19 osobe starije od 80 godina.

Kako je najavljeno, povodom početka vakcinacije građana, medijima se ispred SC Morača obratila ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović i direktor Doma zdravlja Podgorica dr Danilo Jokić.

Ministarka dr Borovinić Bojović poručila je građanima da se obavezno vakcinišu i dodala da je vakcina bezbjedna i sigurna.

07. mart - Vakcinu bi da primi oko 34.000 građana Pozivom na broj 1717, do sada je oko 34.000 građana iskazalo interesovanje za vakcinaciju, kazao je generalni direktor

U bjelopoljskom Domu za stare trinaest korisnika je preminulo od posljedica virusa korona, od ukupno 82 oboljela.

Među inficiranim bila su i 22 zaposlena u Domu.

- Ono čemu se nadamo da će biti ohrabrenje jeste početak vakcinacije. Ipak, kod nas to po pravilima još nije moguće, jer treba da prođe četrnaest dana od posljednjeg pozitivnog pacijenta.

Trenutno imamo četiri korisnika koji su pozitivni - kazao je direktor Doma za stare Dejan Pavićević.

09. mart - Stiglo još dvije hiljade vakcina Sputnjik V iz donacije Srbije Drugi kontingent od 2.000 doza vakcina Sputnjik V, iz donacije Srbije, stigao je u Crnu Goru.

Pošiljku su, ispred Vlade Crne Gore, dočekali ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović i državni sekretar Ministarstva zdravlja dr Borko Bajić.

- Sa zadovoljstvom obavještavamo javnost Crne Gore

31

da je jutros stigla druga isporuka donacije vakcine Sputnjik V iz države Srbije. Radi se o kontingentu od 2.000 vakcina, koje predstavljaju drugu dozu kojom ćemo već u četvrtak započeti revakcinaciju štićenika u Domu za stare u Risnu i dalje istim onim redom kako smo i započeli vakcinaciju sa prvom dozom ove vakcine, kada je stigla iz Srbije - kazala je ministarka dr Borovinić Bojović.

09. mart - SZO donirala opremu vrijednu 200.000 eura Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) donirala je crnogorskom zdravstvenom sistemu medicinsku opremu, veoma značajnu u tretmanu pacijenata oboljelih od virusa kovid-19, vrijednu oko 200.000 eura, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović kazala je da će Crna Gora, zahvaljujući saradnji sa SZO, uskoro imati mogućnost takozvanog sekvencioniranja, odnosno prepoznavanja mutagenih formi virusa, što do sada nije bilo moguće u našoj zemlji.

intenzivniju saradnju i pružanje pomoći i podrške, posebno u kriznim situacijama, kakva je pandemija izazvana virusom COVID-19, ocijenjeno je na sastanka ministarke zdravlja dr Jelene Borovinić Bojović sa ambasadorom Rumunije u Crnoj Gori Viorelom Ardeleanuom i konzulom Raduom Gorincioi.

Sastanku je prisustvovala i šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović i državni sekretar u Ministarstvu zdravlja dr Borko Bajić.

Kako se ističe u saopštenju Ministarstva zdravlja, rumunski ambasador je iskazao spremnost da preko Vlade svoje zemlje, obezbijedi Crnoj Gori donaciju određenog broja doza vakcina proziv COVID-19 i time pomogne našoj zemlji u borbi protiv pandemije.

On je prezentovao na koji način funkcioniše zdravstveni sistem u Rumuniji i kako je organizovan u doba pandemije izazvane korona virusom, ističući značaj primarne zdravstvene zaštite u prevenciji, liječenju i zbrinjavanju pacijenata.

09. mart - Za deceniju 2.922 dječaka više nego djevojčica U Crnoj Gori se u posljednjoj deceniji godišnje rađalo značajno više dječaka nego djevojčica, pokazuju podaci Uprave za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva Monstat, piše Dan. Prema statističkim podacima, trend da se u našoj državi rađa više dječaka nego djevojčica je nastavljen i prošle godine, jer je beba ženskog pola u porodilištima bilo manje nego dječaka za 262. Od 2011. do kraja 2020. rođena su 2.922 dječaka više nego djevojčica, a najveći disbalans zabilježen je 2014, kada je broj djevojčica bio manji za čak 365, a najmanji 2016. kada je ta brojka iznosila 131.

Crna Gora već godinama, uz Albaniju, Azerbejdžan i Jermeniju, spada u države koje imaju konstantan trend da se rađa više dječaka nego djevojčica, što može dovesti do demografskog disbalansa većih razmjera. Fond Ujedinjenih nacija (UN) za stanovništvo naveo je da se Crna Gora nalazi među zemljama s najvećim disbalansom u broju novorođene muške i ženske djece u regionu Evrope i centralne Azije.

11. mart - Bolnici u Nikšiću donirana oprema vrijedna 40.000 eura

Ona je kazala da je Crnoj Gori obezbijeđena velika donacija medicinske opreme, koja obuhvata dijagnostičke kitove, vrijednosti 100.000 eura i kiseonične manometre, iste vrijednosti. Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović pozdravila je napore Ministarstva zdravlja, u pravcu jačanja kapaciteta ukupnog zdravstvenog sistema, prevashodno i sa posebnim fokusom na jačanje kapaciteta primarne zdravstvene zaštite, kako bi na efikasan način liječili oboljele na nivou zajednice, u skladu sa najnovijim smjernicama.

09. mart - Rumunija spremna da obezbijedi dio vakcina Crnoj Gori Rumunija i Crna Gora, tradicionalno dobre međudržavne odnose, u narednom periodu dodatno će unaprijediti, kroz

32

Američka ambasada, zajedno sa svojim proizvođačima donirala je Opštoj bolnici u Nikšiću opremu vrijednu 40.000 eura.

Kako je kazao v.d. direktora nikšićke bolnice dr Marko Mitrović, radi se o aparatima poznatih američkih proizvođača koji filtriraju vazduh od svih poznatih virusa i bakterija i na taj način omogućavaju bezbjedniji rad pri laparaskopskim i hirurškim intervencijama.

- Radi se o inteligentnim sistemima koji će umogome unaprijediti rad ove ustanove, posebno njenog operativnog bloka.

Bolnica je dobila i aparat - generator za napajanje ultrazvučnih i hirurških jedinica, koji će takođe omogućiti precizniji i lakši rad ljekara - kazao je Mitrović.

Kako je istakao, zahvalnost duguju i veledrogeriji Osmi red D iz Podgorice koja je donirala 100 komada brzih testova na

kovid virus, proizvođača Abota.

- Zahvalnost dugujemo i Savezu sindikata koji su donirali infuzionu pumpu potrebnu u kovid zoni. Na ovaj način smo sa donatorima i Ministarstvom zdravalja pomogli i olakšali rad ne samo u kovid zoni, već i onim pacijentima koji se liječe u čistom dijelu bolnice i kojima je potrebna operacija - naglasio je dr Mitrović.

Načelnik Odjeljenja hirurgije i šef operacionog bloka, dr Dejan Bajović, predočio je da će se uz pomoć donirane najsavremenije opreme na tržištu podići nivo zdravstvenih usluga u nikšićkoj Opštoj bolnici.

periodu. Ona je izrazila zdovoljstvo zbog spremosti Francuske da pomogne crnogorskom zdravstvenom sistemu i posebnu zahvalnost uputila dr Hazriji Adi Mustafić, koja je porijeklom sa ovih prostora i veliki je prijatelj Crne Gore. Dr Mustafić, kardiolog i epidemiolog crnogorskog porijekla, koja radi u pariškoj Univerzitetskoj bolnici Ambroise-Paré i, prema riječima ministarke zdravlja, u stalnoj je komunikaciji sa Ministarstvom zdravlja, sa željom da, kroz konkretne aktivnosti i pomoć, doprinese unaprjeđenju zdravstvene zaštite u Crnoj Gori.

12. mart - Mađarska donirala više od 10 hiljada PCR testova Mađarska Vlada donirala je crnogorskom zdravstvenom sistemu više od 10.000 PCR testova za dokazivanje prisustva virusa Kovid 19, a donaciju je u Instututu za javno zdravlje predao ambasador te zemlje Jožef Neđeši.

Ambasador Timonije je ponovio da je Francuska spremna da pruži Crnoj Gori pomoć i podršku u svim segmentima zdravstva i izrazio uvjerenje da će kvalitetna i intenzivna saradnja nastaviti u narednom periodu. On je uputio ministarki dr Borovinić Bojović poziv za zvaničnu posjetu francuskom Ministartsvu zdravlja.

16. mart – Održan prvi sastanak Upravnog odbora za EU Twinning projekat Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović istakla je da je Mađarska, kao i mnogo puta do sada i ovoga puta pokazala visok stepen solidarnosti, koji je još jednom potvrdio tradicionalno prijateljske odnose dvije države.

- Danas je stiglo 10.088 PCR testova, donacije Mađarske Crnoj Gori. Želim da se zahvalim Mađarskoj, kao i svim njenim građanima, Vladi i posebno gospodinu ambasadoru, sa kojim smo i do sada više puta imali slične susrete, a vjerujem da će ih biti i u danima koji dolaze - kazala je dr Borovinić Bojović.

Ambasador Neđeši je ponovio da su odnosi između Mađarske i Crne Gore prijateljski i iskreni, te da Mađarska na Crnu Goru gleda kao na prijateljsku zemlju, strateškog partnera i saveznika u NATO-u.

16. mart - Francuska spremna da pomogne crnogorskom zdravstvenom sistemu Izuzetno dobra saradnja i kvalitetni međudržavni odnosi Crne Gore i Francuske imaju dugu tradiciju i u narednom periodu će se dodatno unapređivati, uz nesumnjivu podršku u svim oblastima, poručeno je sa sastanka ministarke zdravlja dr Jelene Borovinić Bojović sa ambasadorom Francuske u Crnoj Gori Kristijanom Timonijem.

Ministarka Borovinić Bojović upoznala je francuskog ambasadora sa aktivnostima Ministarstva zdravlja u prethodna tri mjeseca, sa posebnim osvrtom na borbu protiv pandemije izazvane virusom COVID-19, kao sa i prioritetima u narednom

Prvi sastanak Upravnog odbora projekta (UOP) za Twinning projekat koji finansira EU Podrška Agenciji za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) održan je putem onlajn platforme.

Dr Milorad Drljević, vođa projekta zemlje korisnice i direktor Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED; nekada „Agencija za ljekove i medicinska sredstva CALIMS“) i prof. Siniša Tomić, rukovodilac projekta zemlje članice i šef Agencije za lijekove i medicinske proizvode Hrvatske (HALMED), otvorili su sastanak i poželjeli dobrodošlicu učesnicima. Rezidentna savjetnica za Twinning, Lina Čačić, predstavila je kratak pregled napretka projekta od početka implementacije i planirane aktivnosti za naredni period.

Sastanku su, takođe kao članovi UOP-a, prisustvovali predstavnici Direktorata za finansiranje i ugovaranje sredstava

33

EU pomoći (CFCU) Crne Gore, Iva Vujović, Ministarstva ekonomskog razvoja Crne Gore, Rosanda Jocović i pandan rezidentnoj savjetnici za Twinning sa strane Crne Gore, mr Željka Bešović.

Predstavnici Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Dragan Radanović, Kancelarije za evropske integracije Crne Gore, Bojan Tenjović i Središnje agencije za financiranje i ugovaranje Republike Hrvatske (SAFU), Nikolina Likó, učestvovali su na sastanku kao posmatrači.

Učesnici UOP-a odobrili su i usvojili Inicijalni plan rada i Plan komunikacije i vidljivosti za prvih 7 mjeseci projekta (29. januar 2021. - 28. avgust 2021.), dali pozitivnu ocjenu početnom toku projekta i izrazili spremnost za dalju saradnju u pružanju podrške projektnim aktivnostima. Istaknuta je i kvalitetna saradnja crnogorskih i hrvatskih institucija.

17. mart – Godina dana od početka pandemije u Crnoj Gori Od početka pandemije preminula je 1.151 osoba, broj inficiranih u prošloj godini bio je 48.247, a do sada je zabilježeno 84.700 slučajeva. To znači da je za dva i po mjeseca ove godine više od 36.000 oboljelih ljudi inficirano koronom.

Trenutno je aktivno 8.697 slučajeva infekcije, a lokalna transmisija i stope smrtnosti pokazuju da svako opiranje mjerama dolazi na naplatu i da stradaju najranjiviji, stari i osobe sa hroničnim oboljenjima.

Nakon niza popuštanja i zatezanja mjera, koje su se ravnale prema epidemiološkoj situaciji, trenutno su na snazi brojne restrikcije, poput zabrana okupljanja i javnih manifestacija, boravka na otvorenom više od dvije osobe (izuzev članova domaćinstva), ne mogu se koristiti parkovi i dječja igrališta...

Potpuno je, osim za izuzetke definisane mjerama, zabranjen ulazak i izlazak u Podgoricu, Cetinje i opštine Budva, Tivat, Nikšić, Plužine, Herceg Novi, Ulcinj, Bar, Kotor, Pljevlja.

Međugradski saobraćaj vikendom je zabranjen za građane.

Sa druge strane, državne granice su otvorene prema svim susjedima i oni mogu ući u Crnu Goru bez PCR testova.

Za ostale važe restrikcije i obavezan dokaz da nijeste pozitivni, ili da ste vakcinisani.

Prema riječima epidemiološkinje u Institutu za javno zdravlje dr Marije Božović, godinu kasnije pokazalo se da pandemija nosi velike nepoznanice.

- Shvatili smo da sve što smo podrazumijevali, uzimali zdravo za gotovo, nije zagarantovano. Nažalost, imamo i jako tešku epidemiološku situaciju, i dalje vodimo svakodnevnu, iscrpljujuću borbu sa korona virusom. O razlozima bismo mogli govoriti, ali jedno je sigurno, kao i na početku, da samo solidarnost, disciplina i povjerenje u nauku i ono što su zvanične informacije mogu dati pravi i adekvatan odgovor na ovaj javno-zdravstveni izazov - kazala je dr Božović za Pobjedu.

18. mart - Bugarska ambasada obezbijedila medicinsku opremu za dvije bolnice Bugarska je proteklih mjeseci pružila značajnu pomoć Crnoj Gori i realizovala niz aktivnosti u raznim oblastima, a na-

34

ročito u borbi protiv panedemije izazavane virusom COVID-19, saopštila je na sastanku sa ministarkom zdravlja dr Jelenom Borovinić Bojović ambasadorka Bugarske u Crnoj Gori Maglena Plugčijeva.

Ona je istakla da je posebno ponosna na inicijativu bugarske ambasade, koja je kroz grantove podržala nabavku medicinske opreme za specijalnu bolnicu Brezovik i Opštu bolnicu Bijelo Polje. Ambasadorka Plugčijeva je uputila riječi podrške i zahvalnosti svim zdravstvenim radnicima u Crnoj Gori i cjelokupnom zdravstvenom sistemu na ogromnim naporima i požrtvovanju tokom pandemije izazavane korona virusom.

Ministarka dr Borovinić Bojović se zahvalila na dosadašnjoj pomoći i podršci Bugarske, posebno u ovom za cijeli svijet izazovnom vremenu, kada se borimo sa teškom epidemijom i istakla da je intenziviranje i produbljivanje saradnje između dvije zemlje od obostranog interesa.

19. mart - Dom zdravlja Podgorica spreman za masovnu vakcinaciju Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović i direktor Doma zdravlja Podgorica dr Danilo Jokić obišli su punkt za vakcinaciju u Sportskom centru Morača.

Tokom obilaska je ocijenjeno da Dom zdravlja Podgorica funkcioniše u punom kapacitetu i u ovom izazovnom vremenu i da je spreman i za nove doze vakcina, koje su najavljene. Iskazano je poštovanje i zahvalanost svim zdravstvenim radnicima, koji svakodnevno bez pauze i odmora obavljaju svoj posao profesionalno i odgovorno.

Direktor Doma zdravlja Podgorica dr Jokić kazao je da je prethodna dva dana vakcinisao skoro 800 građana starijih od 80 godina i najavio da će narednih dana biti aktivni svi punktovi

predviđeni za vakcinaciju, što znači da će biti vakcinisano 1000 i više građana dnevno. Za sada je, prema njegovim riječima, oko 750 građana prijavljeno za vakcinaciju u kućnim uslovima, tako da su patronažne službe Doma zdravlja na terenu u dvije smjene.

19. mart - Ministarstvo pokreće kampanju MMR imunizacije Uz podršku UNICEF-a, Ministarstvo zdravlja, u saradnji s Institutom za javno zdravlje i domovima zdravlja, hitno će organizovati nacionalnu kampanju za povećanje broja djece koja su primila MMR vakcinu u Crnoj Gori. To je dogovoreno na današnjem sastanku ministarke zdravlja dr Jelene Borovinić Bojović i šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huana Santandera.

Kako je saopšteno iz tog vladinog resora, ministarka je istakla da je pandemija Kovida-19 uticala nažalost i na obuhvat vakcinacijom kako u Crnoj Gori, tako i u ostatku svijeta, uključujući i Evropsku uniju.

- U okolnostima pandemije koja predstavlja neposrednu opasnost po zdravlje i živote stanovništva, većina zdravstvenih resursa usmjerena je na pružanje odgovora na Kovid-19, ali je posebna pažnja usmjerena i na minimiziranje svakog prekomjernog rizika od obolijevanja i umiranja a posebno onih zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti vakcinama - navodi se u saopštenju.

Ministarka je, kako se dodaje, naglasila da će zdravstveni sistem u saradnji s UNICEF-om u narednom periodu posebnu pažnju usmjeriti na obuhvat djece MMR vakcinom, te na taj način doprinijeti očuvanju i unaprijeđenju javnog zdravlja.

- Nacionalne i lokalne vlasti, zdravstveni radnici i institucije, roditelji, akademska zajednica, mediji i lokalne zajednice treba da rade zajedno kako bi objasnili da ne postoji veza između MMR vakcine i autizma, kao i da je MMR vakcina bezbjedna.

Svi roditelji žele da biraju najbolje za svoje dijete u svakoj situaciji.

Kada je riječ o MMR vakcini, imunizacija djeteta hiljadama puta je manji rizik od dopuštanja da se dijete zarazi ovom ozbiljnom i smrtonosnom bolešću - poručio je Santander.

Iz ministarstva navode da je u periodu 2000. do 2018. godine MMR vakcinacijom spriječeno oko 23,2 miliona smrtnih slučajeva, što, kako su kazali, MRR vakcinu čini jednim od najboljih ulaganja u domenu javnog zdravlja.

19. mart – Unaprjeđenje zdravstvenog sistema

Dragoslav Šćekić, vd direktora Fonda za zdravstveno osiguranje i dr Ljiljana Radulović, direktorica Kliničkog centra

Crne Gore održali su sastanak na kome je bilo riječi o unaprjeđenju zdravstvenog sistema i ulozi naše najveće zdravstvene ustanove kao jedine tercijarnog nivoa u državi.

To je bila prilika da dr Radulović upozna direktora Šćekića sa stanjem i problemima sa kojim se suočavaju zaposleni u Kliničkom centru u situaciji pandemije Kovida 19 kada zdravstveni radnici ulažu maksimalan napor da bi na najbolji mogući način odgovorili izazovima.

Sličan sastanak planiran je sa predstavnicima Ministarstva zdravlja na kojem će se razgovarati o konkretnim problemima i rješenjima sve u cilju i u punoj saradnji sa Ministarstvom zdravlja.

19. mart - Donacija kompanije Vezuv-Volcano IBD-u KCCG Donacija Institutu za bolesti djece KCCG predstavlja još jednu potvrdu kompanije Vezuv-Volcano i opredijeljenosti da budu društveno-odgovorna kompanija i da pomažu zajednici u kojoj posluju.

- Svjesni trenutne situacije i svih izazova s kojima se suočavaju naše zdravstvene ustanove, naš izbor je bio Odjeljenje za hematoligiju i onkologiju i igraonica Instituta. Donacija se sastoji od jednog Smart TV, laptopa, kao i 4 iPad 8 tableta - izjavila je direktorica marketinga i korporativnih komunikacija Lena Bošković.

Na tabletima se nalaze i kompletno snimljene dječje predstave Gradskog pozorišta iz Podgorice.

Donaciju je u ime Instituta za bolesti djece Podgorica primio direktor Instituta dr Saša Radović koji je istakao da je Kompanija Vezuv pokazala empatiju prema najmlađim pacijentima.

- Kompanija Vezuv pokazuje da nova realnost koju nam je nametnuo koronavirus ne treba da bude smetnja za empatiju prema najmlađim pacijentima i za njihovo srećno djetinjstvo, uprkos određenim bolestima kroz koje prolaze. U ime Instituta za bolesti djece, Kliničkog centra Crne Gore izražavam zahvalnost za gest uz poštovanje prema planovima koje pokazuju i poštovanje koje podgoričko pozorište planira da realizuje - rekao je dr Radović.

- Drago nam je da je iz Gradskog pozorišta Podgorica dio ove humane akcije koja dolazi i kao najava Svjetskog dana pozorišta za djecu i mlade - izjavio je glumac Božo Zuber i dodao da će mališani Instituta već sjutra na doniranim tabletima moći da pogledaju predstavu Snježna kraljica.

35

21. mart - Svaki osmi građanin Crne Gore imao koronu Prema podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ), od početka epidemije u Crnoj Gori koronom su bila inficirana 86.782 građanina, odnosno gotovo svaki osmi, piše Dan. Korona je, prema posjednjem presjeku IJZ-a, odnijela još deset života, dok je registrovano 500 novooboljelih od kovida-19.

Epidemiolog Instituta za javno zdravlje dr Marija Božović istakla je u razgovoru za Dan da je trenutna epidemiološka situacija u zemlji izuzetno teška i složena.

- Svakodnevni brojevi novooboljelih, ali i umrlih na to upućuju, te je neophodno podići svijest koliko je važno poštovati mjere i da je to u interesu svih nas. Dakle, mi iz Instituta za javno zdravlje smo više puta istakli da je rješavanje epidemije moguće jedino udruženim snagama kroz adekvatan zajednički odgovor građana, zdravstvenog sistema i ostalih nadležnih službi – poručila je dr Božović.

Prema njenim riječima, proces imunizacije je usklađen sa brojem dostupnih doza, te da ne raspolaže podacima koliko ljudi čeka na vakcinu.

- Svakoj opštini se distribuira određena količina doza spram procijenjene veličine populacije prioritetnih grupa. Očekujemo da će pristizanjem novih doza u narednom periodu taj proces teći kontinuirano, sa povećanim brojem punktova i obučenih timova za vakcinaciju – kazala je dr Božovićeva.

sjednika Crne Gore da se 22. mart proglasi danom žalosti i danom nacionalnog sjećanja na sve žrtve koronavirusa.

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković donio je Odluku kojom se 22. mart 2021. godine proglašava Danom žalosti u znak sjećanje na preminule od posljedica koronavirusa na teritoriji Podgorice.

- Godišnjica od smrti prve žrtve virusa korona u našoj državi obavezuje nas da se sa posebnim poštovanjem odnosimo prema svim žrtvama ove planetarne pošasti i da pokažemo saosjećanje prema njihovim porodicama koji su neočekivano i iznenada izgubili svoje najbliže - istakao je gradonačelnik Vuković.

Dan žalosti obilježiće se isticanjem zastave na pola koplja na zgradi uprave Glavnog grada, javnim službama, preduzećima i ustanovama čiji je Glavni grad osnivač, kao i objektima mjesnih zajednica i drugim ustanovama na teritoriji glavnog grada Podgorice.

Vlada nije prihvatila inicijativu da u saradnji sa opozicijom i društvom u cjelini uspostavi program sjećanja na žrtve pandemije korona virusa u Crnoj Gori.

24. mart - Prioritet Crne Gore zdravlje građana i otvorenost ka prvim susjedima Delegacija Crne Gore, predvođena ministarkom zdravlja dr Jelenom Borovinić Bojović, završila je uspješno prvi radni sastanak u okviru dvodnevne posjete Srbiji, gdje se susrela sa ministrom zdravlja u Vladi Srbije, dr Zlatiborom Lončarom.

22. mart - U znak sjećanja na žrtve korone Dan žalosti u više gradova U znak sjećanja na preminule od posljedica koronavirusa u više crnogorskih gradova danas je Dan žalosti – Podgorici, Cetinju, Kolašinu, Mojkovcu, Ulcinju, Danilovgrau, Šavniku, Plavu, Petnjici, Gusinju, Rožajama, Pljevljima, Nikšiću, Baru, Bijelom Polju i Herceg Novom.

- Očekujem da će Vlada proglasiti dan žalosti i da će se ozbiljno uzeti u razmatranje ideja o podizanju spomenika. Svima koji su u proteklih godinu dana teške borbe protiv koronavirusa izgubili svoje najmilije, još jednom upućujem izraze saučešća i saosjećanja. Istovremeno, odajem priznanje ljekarima i svim medicinskim radnicima za nemjerljive napore i hiljade spašenih života - naveo je predsjednik Milo Đukanović u objavi na svom Tviter nalogu.

Većina crnogorskih opština podržala je inicijativu pred-

36

Sagovornici su razmijenili informacije o trenutnoj situa- ciji sa koronavirusom u dvije zemlje, aktuelnim epidemiološkim mjerama i njihovim izgledima pred predstojeću ljetnju sezonu.

Ministarka dr Borovinić Bojović potvrdila je da je zdravlje građana prioritet Vlade, ali je odmah uz njega i ekonomska stabilnost zemlje, kao i otvorenost prema regionu, a posebno Srbiji, kao najbliskijem susjedu i bratskoj državi. Crna Gora svim snagama radi na pripremi zemlje kao zdravstveno bezbjedne destinacije za ljetnju sezonu i zemlje otvorene za dolazak turista.

Uslovi ulaska u Crnu Goru zavisiće od lokalne epidemiološke situacije, kao i epidemiološke situacije u zemlji iz koje se dolazi, a ponovila je da će prioritet Crne Gore biti tendencija otvorenosti prvenstveno ka prvim susjedima.

Ministarka dr Borovinić Bojović još jednom je zahvalila Srbiji na donaciji prvih vakcina koje su stigle u Crnu Goru, ali pokrenula pitanje nabavke vakcina protiv koronavirusa (ruske i kineske), koje će se proizvoditi u Srbiji.

Ministar Lončar je, uz dobrodošlicu delegaciji, pokazao

otvorenost za buduću nabavku vakcina koje će se proizvoditi u Srbiji. Crna Gora je za istim među prvima iskazala zainteresovanost, te će to biti ispoštovano kada krene proizvodnja.

U okviru prve zvanične posjete Srbiji, dr Borovinić Bojović, sastala se i sa prof. dr Darijom Kisić Tepavčević, ministarkom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Srbije.

Dr Borovinić Bojović prezentovala je trenutnu epidemiološku situaciju izazvanu koronavirusom u Crnoj Gori, izazove sa kojima se zdravstveni sistem suočava, upoznala je kako teče proces vakcinacije i koje su aktuelne epidemiološke mjere na snazi. Govoreći o procesu vakcinacije, ona je navela da prioritet u vakcinaciji imaju najstariji sugrađani, kao i da je naša zemlja postigla značajne rezultate u vakcinaciji zdravstvenih radnika.

Prof. Kisić Tepavčević upoznala je crnogorsku delegaciju sa stanjem uzrokovanim koronavirusom i kazala da je Srbija spremna da nastavi da pruža pomoć i podršku Crnoj Gori u svim oblastima.

Na sastanku je zaključeno da je zajednički cilj da se regionalna saradnja u borbi protiv COVID-19 unaprijedi.

26. mart - Aplikacija Daruj krv doprinijeće spašavanju života i liječenju Nivo dobrovoljnog davalaštva krvi u prošloj i ovoj godini ima tenedenciju pada, a aplikacija Daruj krv će značajno doprinijeti poboljšanju iskustva davalaštva i pomoći Zavodu za transfuziju krvi u ostvarenju osnovne misije, a to je čuvanje života i nesmetano liječenje pacijenata. To je saopšteno prilikom predstavljanja jedinstvene platforme Daruj krv. Platforma je nastala u okviru Coronathon takmičenja koje je u aprilu prošle godine organizovao UNDP u Crnoj Gori sa partnerima i čiju je izradu logistički i finansijski podržao. Mobilna aplikacija za android i iOS uređaje povećaće informisanost dobrovoljnih davalaca krvi o trenutnim zalihama i omogućiti im da zakažu termine za davanje krvi.

25. mart - Zajedničkim naporima do prevazilaženja krize izazvane koronavirusom Delegacija Vlade Crne Gore, predvođena ministarkom zdravlja dr Jelenom Borovinić Bojović, a u čijem su sastavu i generalni sekretar Vlade Božo Milonjić i državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Veljo Čađenović, susrela se sa predsjednicom Vlade Srbije Anom Brnabić, čime je zaokružena dvodnevna posjeta Srbiji.

Na sastanku se razgovaralo o nastavku saradnje u borbi protiv pandemije koronavirusa i bilateralnim odnosima.

Dr Borovinić Bojović izrazila je zahvalnosti Srbiji za dosadašnju pomoć u procesu vakcinacije stanovništva Crne Gore i istakla neophodnost nastavka i produbljivanja saradnje u ovoj oblasti. Ona je apostrofirala posvećenost Crne Gore razvijanju bilateralnih odnosa sa Srbijom do najboljeg mogućeg nivoa.

Premijerka Brnabić poručila je da je Srbija u prethodnom periodu pokazala da je spremna da pruži neophodnu pomoć susjedima u borbi protiv koronavirusa, kao i da će Vlada Republike Srbije nastaviti da ulaže napore u cilju zajedničkog prevazilaženja ove krize.

Govoreći o bilateralnim odnosima premijerka Brnabić je istakla da je i temeljno nastojanje Srbije da se oni učine što bližim i sadržajnijim, a politički dijalog intenzivira.

Direktorica Zavoda za transfuziju krvi, dr Tamara Šćepanović, kazala je da je pandemija koronavirusa uticala na sve segmente života, napravila ozbiljne probleme u zdravstvenim sistemima širom svijeta pa nije pošteđena ni transfuziološka djelatnost.

- Svjetska zajednica se suočava sa manjim brojem uzetih jedinica krvi od dobrovoljnih davalaca, što dovodi do otežavajućih okolnosti u obezbjeđivanju dovoljnih količina sigurne krvi. Nivo davalaštva u Crnoj Gori u 2019. godini je bio 3,1 odsto, prošle godine imamo pad nivoa davalaštva na 2,7 odsto i u ovoj godini primjećujemo tendenciju daljeg pada - pojasnila je dr Šćepanović.

Do pada nivoa davalaštva krvi u svijetu i u Crnoj Gori došlo je zbog toga što, kako je objasnila, postoji veći broj odbijenih potencijalnih davalaca.

- Danas u doba epidemije, davaoci se odbijaju jer su inficirani koronavirusom, zbog toga što su bili u kontaktu sa inficiranom osobom. Takođe, postoji određena grupa ljudi koji zbog straha za zdravlje izbjegava boravak u zatvorenim prostorima.

Iz ovih razloga Zavod za transfuziju krvi Crne Gore suočava se sa odlaganjem ili otkazivanjem akcija dobrovoljnog davanja krvi, koje smo predvidjeli godišnjim planom - rekla je dr Šćepanović.

Ipak, zahvaljujući preduzetim aktivnostima, kako je kazala, nijedan pacijent nije ostao bez krvi kada mu je bila potrebna, niti je bilo odlaganja operativnih programa.

Generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja, Aleksandar Sekulić, kazao je da je aplikacija Daruj krv od izuzetnog značaja i da je na nivou svjetskih aplikacija.

- U Ministarstvu zdravlja smo izuzetno zadovoljni saradnjom sa UNDP-om. Osim dosadašnje saradnje i sa Zavodom za transfuziju krvi i sa UNDP-om, Ministarstvo zdravlja planira projekte koji će produbiti saradnju i značajno unaprijediti

37

cjelokpuni zdravstveni sistem, naročito u vrijeme pandemije kazao je Sekulić.

Miljan Marković, jedan od kreatora aplikacije, ispričao je da je u aprilu prošle godine član tima učestvovao u akciji dobrovoljnog darivanja krvi i iz tog iskustva je nastala ideja da se IT rješenjem značajno unaprijedi i poboljša sam proces davalaštva.

28. mart - COVAX isporučio 24000 doza vakcine Astra Zeneka Crnoj Gori Kontingent od 24 000 doza vakcine Astra Zeneka danas je stigao u Crnu Goru, zahvaljujući nabavci koju je sprovelo Ministarstvo zdravlja u okviru COVAX mehanizma. Ovo je prva isporuka i dodatne količine se očekuju u narednom periodu. Sve vakcine koje se nabavljaju u okviru mehnizma COVAX odobrene su od strane SZO, kao vodeće organizacije sistema Ujedinjenih nacija koja se bavi pitanjem bezbjednosti vakcina.

- Ogromno mi je zadovoljstvo što danas mogu da obavijestim crnogorsku javnost da je upravo stiglo 24 000 doza Astra Zeneka vakcina iz COVAX inicijative, što predstavlja prvi kontingent od ukupno 84 000 doza koje će stići u Crnu Goru, kazala je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović.

Ona je izrazila posebnu zahvalnost britanskoj ambasadorki NJ.E. Keren Medoks, delagaciji EU i ambasadorki EU u Crnoj Gori Oani Kristini Popa, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, UNICEF-u i svima ostalima koji su, kako je kazala, dali nemjerljiv doprinos da ova vakcina stigne u Crnu Goru.

- Ovo je upravo još jedan dokaz velike solidarnosti i iskrenog prijateljstva sa svim zemljama Evropske unije, koje su na ovaj način značajno doprinijele procesu vakcinacije u Crnoj Gori. Još jednom apelujem i molim sve građane da se obavezno odazovu pozivu za vakcinaciju i da ne zaborave pri tome da je poštovanje epidemioloških mjera prvo i osnovno pravilo u očuvanju kako ličnog zdravlja, tako i zdravlja naših građana, poručila je ministarka Borovinić Bojović. Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori, dr Mina Brajović kazala je da je ova pošiljka još jedna u nizu potvrda i podsjećanje da je put borbe protiv pandemije put saradnje, solidarnosti i nauke.

- U proteklim mjesecima SZO je pružala podršku Crnoj Gori, sa partnerima, da se pripremi za važan korak – od vakcine do vakcinacije. SZO pozdravlja napore Vlade Crne Gore i Ministarstva zdravlja, pod liderstvom dr Borovinić Bojović na planu pažljivog planiranja i sveobuhvatnim pripremama. Kao strateški partner, SZO je imala privilegiju da pruži podršku u ovom

38

važnom procesu, uklučujući obuku zdravstvenih radnika i izradu Nacionalnog plana za vakcinaciju, istakla je dr Brajović.

- Zahvaljujući nauci, sada imamo dva besplatna načina za borbu protiv pandemije i povratak u normalan život. Jedan je poštovanje mjera #DistancaRukeMaska, a drugi vakcinacija.

Oba pristupa dovešće do smanjenja stope infekcije i omogućiti najrizičnijim grupama stanovništva da budu bezbjedni, kao i djeci i mladima u Crnoj Gori da bezbjedno pohađaju vrtiće, škole i vanškolske aktivnosti i ponovo provode vrijeme sa svojim vršnjacima, istakao je Huan Santander, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.

Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa ovim povodom je saopštila: “Veoma mi je drago da je Crna Gora danas dobila COVAX vakcine, koje će pomoći da masovna vakcinacija otpočne što prije. EU je jedan od najvećih donatora ove globalne inicijative i zadovoljstvo je vidjeti da ona funkcioniše i da obezbjeđuje efikasne i bezbjedne vakcine. Imunizacija je najbolji način da se pandemija zaustavi i da se građani Crne Gore zaštite, naročito oni najranjiviji. Svi smo u ovoj nezapamćenoj zdravstvenoj krizi zajedno i niko nije bezbjedan dok svi ne budu bezbjedni.”

Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks je kazala da je jako ponosna što je tu da dočeka ovu pošiljku vakcina koju su razvili Univerzitet Oksford, najbolji svjetski univerzitet i Astra Zeneca.

- Ovo je okosnica globalne inicijative COVAX za globalnu distribuciju vakcina. Britanska vlada je donirala preko pola milijarde funti COVAX-u, što nas čini jednim od najvećih donatora. Prioritet nam je učiniti da su vakcine što dostupnije.

Vakcine su izlaz iz ove pandemije, naglasila je ambasadorka Medoks. Ona je istakla da Astra Zeneka vakcina već spašava živote u Ujedinjenom Kraljevstvu i rekla da joj je drago što će ovdje biti dio programa vakcinacije.

Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori, Piter Lundberg kazao je da su vakcine naša karta za povratak u normalan život i socioekonomski oporavak.

- Samo zajedno možemo obezbijediti da vakcine stignu do svih, a na tom putu napori svih aktera su kritično važni. Zato želim da zahvalim UNICEF-u i SZO na kontinuiranoj podršci državi na ovom polju, ali i da pozdravim snažno opredjeljenje Vlade Crne Gore da prioritizuje vakcinaciju i obezbijedi vakcinu svim ljudima Crne Gore, istakao je Lundberg.

28. mart - U Crnoj Gori vakcinisano 2,9% stanovništva U Crnoj Gori je do sada protiv koronavirusa vakcinisano 17.746 osoba, odnosno 2,9 odsto stanovništva, objavljeno je na sajtu covidodgovor.me.

Navodi se da su drugu dozu vakcine primile 2.394 osobe.

Za vakcinaciju se do sada prijavile 74.516 osoba, odnosno 12 odsto stanovništva.

U Crnu Goru je stigao kontingent od 24 hiljade doza vakcine Astra Zeneka.

Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović ponovo je apelovala na građane da se obavezno odazovu pozivu za vakcinaciju, i da ne zaborave da je poštovanje epidemioloških mjera prvo i osnovno pravilo u očuvanju zdravlja.

I predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pozvao je građane da potvrde odgovornost i povjerenje u imunizaciju jer se, kako je naveo, samo tako može izaći iz krize.

Poziv građanima da se prijave za vakcinaciju protiv novog koronavirusa se pojavljuje na četiri televizije sa nacionalnom frekvencijom.

29. mart – Unapređenje urgentne pomoći na primarnom nivou Predstavnici Zavoda za Hitnu medicinsku pomoć održali su sastanak sa predstavnicima Aerodromi Crne Gore. Usaglasili su se da je saradnja bitna u cilju zajedničkog sprovođenja projekata koji su od interesa za unapređenje urgentne neodložne pomoći na primarnom nivou.

Organizovanjem zajedničkih radionica, sticanjem vještina i znanja, međusobnog razmjenjivanja informacija o planovima, programima i aktivnostima, vršiće se i usavršavanje medinskog kadra u edukativnim centrima, tako da će se unaprijediti institucionalni odgovor na bezbjedonosne izazove.

U cilju dobre saradnje potpisan je i memorandum između službi Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i Aerodromi Crne Gore.

31. mart - Vakcinacija zaposlenih u medijima od 1. aprila Vakcinacija zaposlenih u medijima počinje od 01. aprila, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

- Molimo sve da sa sobom ponesu legitimaciju ili bilo koji drugi dokaz o radnom angažmanu. Frilenserima je dovoljno da, kao dokaz, pokažu tekst, prilog ili slično, čiji su autori - navodi se u saopštenju.

Zvanična prijava za registraciju nije potrebna.

- Ministarstvo zdravlja poziva na solidarnost među samim redakcijama u vezi sa prioritetom vakcinacije onih koji su na terenu novinari, voditelji, snimatelji i fotoreporteri, ali konačnu odluku o redoslijedu prepuštamo vama - navodi se u saopštenju.

31. mart – Korigovane epidemiološke mjere Od četvrtka, 01. aprila, do 09. aprila produžava se vrijeme slobodnog kretanja. Svi građani, umjesto do 21 čas, slobodno mogu da se kreću do 22 časa. Zabrana je na snazi, kao i do sada, do 5 ujutru.

Produžava se i radno vrijeme maloj privredi (prodavnicama, salonima, buticima, fizerskim i kozmetičkim salonima, zanatlijama...). Umjesto do 20 časova, radiće do 21 čas.

Otvaraju se bašte ugostiteljskih objekata i to u Podgorici, Baru, Kolašinu, Mojkovcu, Bijelom Polju, Andrijevici, Pljevljima, Beranama, u Ulcinju i na Cetinju. Ugostiteljski objekti radiće do 21 čas. Za jednim stolom mogu da sjede dva gosta, a razmak između stolova mora da bude metar i po. Muzika, u baštama lokala nije dozvoljena. Naglašavamo da se dozvola rada ne odnosi na bašte koje su zastakljene.

Dozvoljava se regularan rad ugostiteljskim objektima u Budvi i Tivtu. Radno vrijeme i njima je do 21 čas. Muzika, kao što inače nije dozvoljena na teritoriji cijele države, nije ni u ugostiteljskim objektima u Budvi i Tivtu.

Zabrane međugradskog saobraćaja ostaju na snazi.

Nikšić i Šavnik ostaju zaključani jer oni i dalje imaju preko dvije hiljade zaraženih na 100 hiljada stanovnika.

31. mart - COVID 19 - presjek stanja 31. mart 2021.

Svi zaposleni u Podgorici, vakcinisaće se na novom punktu, u Domu JNA. Ove kategorije u ostalim opštinama vakcinisaće se na postojećim punktovima u tim gradovima.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1.699 uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 386 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.

Institutu je prijavljeno 8 smrtnih ishoda povezanih sa COVID-19 i to kod pacijenata iz sledećih opština: Podgorica (3),

39

Nikšić (2), Mojkovac (1), Pljevlja (1) i Ulcinj (1) od kojih je najmlađi imao 56, a najstariji 87 godina starosti. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1.274.

Prijavljen je oporavak kod 552 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 6.446.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 91.218.

40

Mart 2021.g. – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore Maturanti JU Stručna medicinska škola – Podgorica, organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi. U akciji je učestvovalo 70 maturanata.

Maturanti Srednje gradjevinsko-geodetske škole iz Podgorice organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi. U akciji je učestvovalo 25 maturanata.

Opština Žabljak u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi organizovala je prvu ovogodišnju akciju dobrovoljnog davanaja krvi u prostorijama Vatrogasnog doma na Žabljaku sa 60 dobrovoljnih davaoca krvi.

Zaposleni u Mil popu su organizovali akciju dobrovoljnog davanja krvi. U akciji je učestvovalo 10 davalaca krvi.

NVO "Centar za omladinsku edukaciju" u saradnji sa Upravom za sport i mlade organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi. Dragocjenu tečnost doniralo je 20 davalaca krvi. Članovi udruženja motociklista "No limit bikers" organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi sa 26 davalaca krvi.

Maturanti i profesori Srednje elektrotehničke škole "Vaso Aligrudić" na čelu sa prof. Dankom Markuš posjetili su Zavod za transfuziju krvi u Podgorici i donirali dragocjenu tečnost. I ako su na on-line nastavi to ih nije spriječilo da pokažu svoju humanost. Akciji je prisustvovalo 25 dobrovoljnih davaoca krvi.

ZANIMLJIVOSTI

Radar koji otkriva mnoge bolesti, a može i predvidjeti smrt

Ideja profesora Alexandera Kölpina s Tehničkog Univerziteta Hamburg je nevjerovatno jednostavna: ako se pomoću radara može utvrditi položaj broda, izračunati visina na kojoj leti avion i izmjeriti prekomjerna brzina vozila na autocesti, onda se ta beskontaktna tehnika sigurno može smisleno upotrijebiti i u medicini, piše Deutsche Welle.

- Radarski senzori imali bi veliki potencijal i učinili medicinske pretrage ugodnijima, sigurnijima i djelotvornijima - smatra prof. Kölpin.

Ta ideja nije nova, ali prof. Kölpin i njegov istraživački tim su prvi u Evropi koji razvijaju radarske sisteme za medicinu i već mogu predočiti kliničke testove na pacijentima.

Na Institutu za visokofrekventnu tehniku ovaj tim je razvio senzorske sisteme visoke osjetljivosti za medicinski monitoring pacijenata. S novom radarskom tehnikom moguće je bez direktnog kontakta kontinuirano analizirati i rad srca i disanje. Kod klasičnog EKG-a otkucaji srca se mjere pomoću elektroda i kablova kojima je pacijent priključen na uređaj. No kod radarske tehnike to se čini bez dodira i na udaljenosti. Radarski senzori koje je razvio profesor Kölpin mogu mjeriti otkucaje srca i disanje kroz odjeću, pokrivač ili čak i kroz pokrivače.

- Naši senzori šalju elektromagnetske talase koji se reflektuju od tijela. U praksi to funkcioniše tako što krv koju pumpa srce teče u obliku pulsirajućeg talasa kroz krvne sudove, što na površini tijela stvara vibracije. Njih možemo mjeriti pomoću senzora i na osnovu toga utvrditi mnoge medicinske aspekte vaskularnog sistema sustava – objasnio je prof. Kolpin.

Mala kutijica je montirana ispod kreveta. Kada srce pumpa krv kroz žile, površina kože se minimalno nadima. Tako se može mjeriti puls čak i držeći prst na ručnom zglobu. To minimalno nadimanje kože novi radar može da analizira mjerenjem s udaljenosti. Senzori su tako precizni da mjere otkucaje srca, opterećenje srca i puls, na osnovu čega se može otkriti začepljenje krvnog suda, a time i rizik od moždanog udara.

Ako srce više ne kuca pravilno, novi uređaj se oglašava alarmom. Tako se puno ranije mogu započeti mjere za spašavanje života.

Ovaj naučni projekat se za početak fokusira na medicinsko promatranje novorođenčadi i nedonoščadi, prenosi Danas.hr.

Oko 90 mladih ljudi će se namjerno inficirati covidom 19 Zdravi mladi dobrovoljci biće namjerno inficirani koronavirusom s ciljem testiranja vakcina u sklopu prve svjetske Human Challenge studije covida-19 koja će se sprovesti u Velikoj Britaniji. Human Challenge je naziv za kontrolisano ispitivanje infekcije na ljudima i vrsta je kliničkog ispitivanja vakcina ili drugog lijeka koje uključuje namjerno izlaganje ispitanika bolesti

42

koja se istražuje.

U istraživanju koje je dobilo etičko odobrenje učestvovaće 90 osoba starosti od 18 do 30 godina. Dobrovoljci će biti izloženi virusu u sigurnom i kontrolisanom okruženju dok će medicinari nadzirati njihovo stanje i zdravlje. Human Challenge studije odigrale su ključnu ulogu u razvoju liječenja brojnih bolesti, među kojima su malarija, tifus, kolera i grip.

Ovo testiranje će naučnicima pomoći da ustanove koja je najmanja količina koronavirusa potrebna da se izazove infekcija i kako ljudski imuni sistem na nju reaguje. Rezultati će ljekarima omogućiti bolje razumijevanje covida-19, a rezultati će pridonijeti daljnjem razvoju vakcina i načina liječenja. Studiju u saradnji sprovode Radna grupa za vakcine vlade Velike Britanije, londonski Imperial College, fondacija Royal Free London NHS Foundation Trust i britanska kompanija hVIVO koja posjeduje laboratorije i pionir je u ovakvim ispitivanjima.

- Očekujemo da će nam studije pružiti jedinstven uvid u to kako virus djeluje te da će nam pomoći da shvatimo koje vakcine nude najbolje izglede za sprečavanje infekcije - rekao je Clive Dix koji privremeno predsjedava Radnom grupom za vakcine.

IZ MEDICINE Imunitet se najviše jača u snu

Postoji opravdan razlog zbog kojeg ljekari preporučuju odmor kada smo bolesni. Tada je tijelo najspremnije za borbu protiv virusa i bakterija. Tokom sna se smanjuje nivo hormona stresa i počinje borba protiv infekcije. Drugim riječima, spavanje i zdravlje su tijesno povezni.

Studija objavljena u časopisu Journal of Experimental Medicine pokazala je da se ključna struktura koja pomaže T-ćelijama da se prikače na svoje mete dodatno aktivira tokom spavanja, što povećava njihovu efikasnost. T-ćelije su odbrambene ćelije koje pronalaze i uništavaju različite patogene.

Istovremeno, hormoni stresa, koji povećavaju zapaljenje u tijelu i ometaju rad T-ćelija, u snu su na najnižim nivoima. Tijelo tokom sna takođe proizvodi više citokina. Oni pokreću imunološki odgovor kada dođe do bolesti, što potvrđuje da san blagotvorno utiče na imunitet.

Da bi došlo do željenog efekta, noćno spavanje treba da traje od sedam do devet sati. Ako ne spavate dovoljno, proizvodnja citokina će biti poremećena. Pored toga, nedostatak sna povećava zapaljenske procese u cijelom tijelu, što vas čini podložnijim hroničnim oboljenjima. Naučnici ističu da je zapaljenje osnovni uzrok mnogih autoimunih bolesti (artritis, bolesti srca i dijabetes).

Stručnjaci nas savjetuju da ustanovimo rutinu i idemo u krevet i ustajmo u približno isto vrijeme. Ovo pravilo će postepeno pripremiti naš um i tijelo za san i naučiti nas da se prirodno budimo svakog jutra.

Pošto naše navike utiču na imunološki sistem važno je adekvatno pripremiti se za spavanje. Stručnjaci preporučuju da ne gledamo u ekran 45 minuta prije nego što pođemo na spavanje i te da spavaća soba bude hladna i mračna.

Tuširanje ujutro ili naveče: Vječita dilema Vječita je dilema oko toga da li je zdravije tuširati se ujutro ili naveče. Svjetski dermatolozi su dali odgovor na ovo pitanje i mnoge riješili dileme.

Hoćete li otići pod tuš čim otvorite oči ili ste jedni od onih koji ne mogu zamisliti odlazak u krevet ukoliko se prethodno nijesu istuširali, stvar je navike. Stručnjaci otkrivaju koja je od

te dvije navike bolja za tijelo.

Ako ste među onima koji se probude masnog lica, onda je prva stvar za kojom posežete kozmetika za čišćenje. S druge strane, ako imate suvu kožu, čeznete za jutarnjim umivanjem.

Isto važi i kad je riječ o tuširanju, piše Mbg. Ako se tuširate samo tokom jutra, možda u krevet idete s bakterijama na koži.

- Nekoliko minuta pod tušem može uspješno otkloniti jutarnji umor i razbuditi vas - kaže dermatolog dr Loretta Ciraldo.

Ako se teško budite, jutarnji tuš je možda upravo ono što vam treba kako biste nabacili osmijeh na lice. Kako biste postigli šok organizma, pokušajte se ispirati hladnom vodom.

Studije su pokazale da hladan tuš ujutro podstiče dnevnu produktivnost.

Jutarnji tuš će vas razbuditi, dok će vas večernji pripremiti za spavanje.

- Mnogi smatraju da večernje tuširanje smiruje čula nakon napornog dana – kazala je dr Ciraldo.

To potvrđuju i istraživanja koja navode kako kupka ili tuš sat vremena prije spavanja smanjuju temperaturu jezgra tijela i pomažu da se naspavate.

Hoćete li se tuširati ujutro ili prije spavanja, zavisi samo od vas, kao i pitanje koliko često bi se trebalo tuširati.

To je lična stvar i može se mijenjati iz dana u dan, zavisno od aktivnosti – istakla je dr Ciraldo.

Takođe, možete se tuširati i nakon buđenja i prije spavanja, zavisno od okoline u kojoj boravite, tipu kože te aktivnostima kojima se bavite. No, ako baš treba izabrati stranu, čini se da večernje tuširanje ima više prednosti.

43

REGION 02. mart – Zbog dugova veledrogerije ograničile isporuku ljekova bolnicama - Hrvatska Veledrogerije su ograničile isporuku ljekova i medicinskih proizvoda prema 15 bolnica nakon što su njihova dugovanja prešla rekordnih šest milijardi kuna, izvijestilo je Hrvatsko udruženje poslodavaca (HUP).

Navode pritom da je dug prema veledrogerijama početkom marta premašio rekordni nivo te da je dio bolnica prestao s bilo kakvim plaćanjima u posljednja dva mjeseca, a mnoge su podmirile tek 10 posto isporučene robe, dok se rok plaćanja HZZO-u prema apotekama udvostručio.

Dugovanja bolnica i apoteka svakodnevno rastu za 20 miliona kuna, a uprkos upozorenjima HUP-Koordinacije veledrogerija, nadležni iz Vlade do sada nijesu poslali konkretan odgovor te su ponovno ignorisali činjenicu o rekordnom rastu duga koji je sada prešao šest milijardi kuna.

HUP navodi da su veledrogerije, svaka u skladu sa svojim internim propisima, započele s uslovnom isporukom ljekova i medicinskih proizvoda prema zdravstvenim institucijama koje svoje obaveze ne podmiruju redovno.

04. mart – Državama EU u narednih deset godina nedostajaće 11 miliona zdravstvenih radnika Prema izvještaju Evropske komisije, državama EU u narednih deset godina nedostajaće 11 miliona zdravstvenih radnika.

Kako pokazuje istraživanje, samo u 2018. godini u EU radilo je blizu dva miliona medicinara iz drugih zemalja.

- Demografski čitav region se prazni. Odlaze ljudi različitih profila, kako oni visoko obrazovani, tako i svi drugi koji imaju kvalifikacije koje su tražene, a nisu vrednovane na ovim prostorima.

Kada je riječ o zdravstvu, ne postoji samo problem sa ljekarima, odlazi i srednje kvalifikovan kadar poput patronažnih i medicinski sestara, tačnije sve ono što je u drugim zemljama deficitarno, a u vezi je sa brigom o zdravlju i socijalnom politikom – kazao je Zoran Stojiljković, predsjednik Ujedinjenog granskog sindikata Nezavisnost.

Oko 50.000 ljudi godišnje odlazi na rad u inostranstvo, što je tokom pandemije samo privremeno zaustavljeno.

- Doći ćemo u situaciju da nije problem nezaposlenost, već kvalitetna zaposlenost, što znači dostojanstven rad, koji pored toga što je ugovoren, treba da bude pristojno i na vrijeme plaćen – objašnjava Stojiljković.

08. mart - Stigao i brazilski soj korone - Slovenija Nakon britanske i južnoafričke, u Sloveniji je potvrđena još jedna varijanta korona virusa, a riječ je o tzv. brazilskom tipu koji je ustanovljen kod jedne porodice u Mariboru.

44

Infekcija tim virusom potvrđena je kod tri osobe iz jedne porodice, kazala je na konferenciji za novinare infektolog dr Mareja Logar, koja vodi stručni savjet za kovid-19 ministarstva zdravlja.

Dodala je da se radi o izolovanom slučaju.

- Nadamo se da je riječ o uvezenom slučaju bez većeg širenja, a infekcije tim podtipom nijesmo utvrdili - dodala je dr Logar - piše Index.hr.

09. mart – Svi koji su bili inficirani vakcinisaće se samo jednom dozom – Slovenija U Sloveniji će se oni koji su preboljeli covid-19 ubuduće vakcinisati samo jednom dozom, novost je u pristupu vakcinaciji koji je usvojila slovenska vlada.

- Oni koji su već bili inficirani novim koronavirusom dobiće samo jednu dozu vakcine jer će im se to što su preboljeli ovu bolest računati kao prva doza - kazao je u Jelko Kacin, koordinator slovenske vlade za imunizaciju.

On je iznio podatak po kojem će Slovenija tokom marta dobiti 282.819 doza vakcina, od čega najviše, 153.369 doza vakcina AstraZenece.

Kacin je kazao da ga zabrinjava što među nastavnim osobljem u školama i među vaspitačima u vrtićima još ne postoji dovoljan interes za vakcinaciju, koji je negdje i ispod 50 posto zaposlenih, te upozorio da će oni koji se ne budu vakcinisali ubuduće možda i svaki dan morati biti testirani, kako se ne bi proširila infekcija piše Hina.

10. mart – Pripremili digitalne sertifikate o vakcinaciji - Srbija Srbija je, u iščekivanju preciznijih uputstava Evropske unije, već pripremila digitalne sertifikate o vakcinisanju koji će omogućiti lakše kretanje i putovanje van zemlje, saopštila je ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić. Ona je za RTS potvrdila da su za pregovore o priznavanju sertifikata već zainteresirane pojedine zemlje, među kojima Grčka, Izrael i Slovenija.

Matić je rekla da nije riječ o tzv. covid putovnici, već o drugoj vrsti isprave jer je i EU odustala od prvobitne namjere, s obzirom da je bio predviđen i broj standardne putovnice i “neki podaci kojima tu nije bilo mjesto” - izvještava Hina.

10. mart – U KCB Split uradili prvu transplantaciju matičnih ćelija krvi - Hrvatska U KBC-u Split po prvi put je obavljena transplantacija matičnih ćelija krvi 62-godišnjoj pacijentici koja se dobro oporavlja,

kazao je direktor bolnice Julije Meštrović.

Danas je 16. dan nakon transplantacije i pacijentkinja se dobro oporavlja.

kazao je za Tanjug direktor ove kancelarije Marko Blagojević.

Kao najznačajnije projekte navodi one u oblasti zdravstva, a među njima izdvaja izgradnju Univerzitetske dječje klinike Tiršova dva i Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje dva.

15. mart – U Čačku ljekari neće da se vakcinišu - Srbija

- Transplantacija matičnih ćelija krvi napravljena je prvi put izvan Zagreba. To je veliki uspjeh splitske i hrvatske medicine - istakao je Meštrović.

Taj se postupak u Zagrebu sprovodi od 1983. godine u tri bolnice, a u Splitu su se za to pripremali gotovo 13 godina.

Načelnik Zavoda za hematologiju KBC-a Split dr Dominik Lozić rekao je da je transplantacija kod hematoloških bolesnika samo dio liječenja. Prvo se klasičnom hemoterapijom bolest stavi pod kontrolu, potom se uzima dio krvi u kojoj se nalaze matične ćelije krvi koje se ljekovima prenose u krv da ljekarima budu dostupne, a zatim se bolesnik priključi na aparat sličan onome za hemodijalizu - prenosi Hina.

12. mart – Zakinuti za skoro 150.000 doza vakcina – Hrvatska Iako su države članice dogovorile da raspodjela vakcina ide po ključu u odnosu na broj stanovnika, podaci pokazuju da se taj princip ne poštuje. Hrvatska, čije stanovništvo čini 0,91 posto ukupnog stanovništva EU je do 9. marta dobila 394.170 doza vakcina.

Stopa isporuke za svaku državu u odnosu na broj stanovnika pokazuje da bi Hrvatska bila u minusu čak 27 posto, što bi značilo 148.522 doza manje nego što joj pripada, kažu podaci koje su prikupili EU službenici, a u koje je Večernji list imao uvid.

13. mart – Najznačajnija ulagnja planirana su za projekte u zdravstvu - Srbija

Čačanski infektolog, inače rukovodilac Radnog tima za praćenje širenja epidemije koronavirusa u tom gradu, dr Mihailo Luković apelovao je na kolege zdravstvene radnike da ne učestvuju u antivakcinalnoj kampanji, podsjetivši da je vakcinacija stanovništva jedini način da se suzbije pandemija. Naime, od ukupnog broja zaposlenih u čačanskom zdravstvu, vakcinisano je manje od trećine.

Dr Luković je naveo da svaki građanin ima pravo da samostalno odluči da li želi da se vakciniše ili ne, pa tako i osobe koje rade u zdravstvenom sistemu, ali je zamolio sve koji ne žele da se vakcinišu, da ne šire kampanju u korist antivancinalnog lobija prenosi Kurir.rs.

16. mart - Moguća epidemija morbila zbog smanjenja vakcinacije djece - Srbija Udruženje pedijatara Srbije upozorilo je da smanjenje stope obuhvata djece obaveznom vakcinacijom tokom pandemije korona virusa prijeti da izazove epidemiju morbila i novu ozbiljnu zdravstvenu krizu, i ugrozi živote djece u većoj mjeri nego korona.

To udruženje je navelo da je stopa obavezne vakcinacije u Srbiji opala za 25 do 30 odsto i upozorilo da djeca, zbog potencijalne epidemije morbila, mogu postati najveća kolateralna šteta pandemije korona virusa.

– Postoji ozbiljan rizik da ako se ovaj trend nastavi, tokom epidemije kovid19 imamo epidemiju bolesti poput morbila. Ovo bi bio tragičan poraz javnog zdravstva i medicinske struke uopšte u Srbiji, i nedopustiva regresija – dodaje se u saopštenju - prenosi 021.rs.

16. mart – Mađarska pomaže BiH u borbi protiv korone Ministar inostranih poslova Mađarske Peter Sijarto uručio je BiH 40.032 pi-si-ar testa proizvođača Makura, vrijednih oko 445.000 eura.

Sijarto je na sarajevskom aerodromu simbolično predao pi-si-ar testove ministru civilnih poslova u Savjetu ministara Ankici Gudeljević, ministru zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alenu Šeraniću, šefu Odeljenja za zdravstvo i ostale usluge Vlade Brčko distrikta Seadu Šadiću i Vedranu Marčinku iz Zavoda za javno zdravlje Federacije BiH (FBiH), prenosi Srpskainfo.

18. mart - Hrvati se bore i sa pandemijom gojaznosti

Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima Beograd upravlja sa više desetina projekata u različitim sektorima.

Za ulaganja je ove godine opredijeljeno je 200 miliona eura,

Tokom 2003. godine 63,4 posto odrasle populacije u Hrvatskoj imalo je višak kilograma. Danas ih je manje - 57,4 posto odraslih. Žene su značajno smanjile udio problema s debljinom, dok su hrvatski muškarci prvaci Evrope - čak 67,6 posto muškaraca starijih od 18 godina ima previše kila, rekla je dr Sanja Musić

45

Milanović, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravlje tokom gostovanja u Dnevniku HRT-a.

Posebna pažnja posvećuje se debljini kod djece. Oko 35 posto djece u uzrastu od 8 godina u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu.

- To je jako veliki udio, srećna vijest je da smo zaustavili porast. Vidjećemo šta će biti u sledećem istraživanju s obzirom na lokdaun. Mi od 2003. do 2015. linearno rastemo. Mi smo 2003. imali 20 posto djece s previše kilograma. 2015. kao i danas, 35 posto. Naša djeca su od 1980. narasla oko 10,5 cm i udebljala se oko 7,5 kg, podjednako dječaci i djevojčice - kazala je dr Musić Milanović - prenosi Telegraf.

Ukupan broj pozitivnih slučajeva je 80.621 od 375.967 testiranih osoba, piše Beta.

19. mart - Federacija BiH potpisala ugovor o nabavci vakcina Sputnjik V Kako je saopšteno iz Zavoda za javno zdravlje FBiH, Medimpex d.o.o. se ugovorom obavezao da isporuči 500.000 doza vakcina Sputnik V za potrebe imunizacije stanovništva na području Federacije BiH u 2021. godini.

19. mart - Vlada želi potpuno da legalizuje marihuana i coffeeshopove – S. Makedonija Makedonija je 2016. legalizovala marihuanu za medicinske potrebe, što je donijelo procvat tržištu, a premijer Zoran Zaev sada planira otići i korak dalje i Skoplje pretvoriti u novi Amsterdam.

Stručnjaci se slažu da je THC tržište najbrže rastući biznis, a analize jasno pokazuju koliko je ova trava u Americi i Kanadi otvorila poslova, i napunila državni budžet. Nova socijaldemokratska Vlada Sjeverne Makedonije želi da progura zakon o legalizaciji marihuane i za rekreativne svrhe, za sađenje, za turizam, za tekstilnu industriju.

Prva isporuka od 100.000 doza vakcina biće isporučena u roku od tri radna dana, nakon potvrde o prihvaćanju akreditiva od prozvođača. Preostale isporuke od 400.000 doza vakcina će se isporučivati sukcesivno - piše Slobodna Evropa.

20. mart – Počela vakcinacija ljekara sa Kosova u Albaniji

Makedonski ministar zdravlja Venko Filipče za Direkt je u razgovoru potvrdio da je taj zakon jedna od glavnih okosnica makedonske Vlade te da je javna rasprava u toku. Do jeseni će biti i izglasavanje zakona.

19. mart - Zbog opasnosti od korona virusa 15 opština u crvenoj zoni - Kosovo Na Kosovu je prema posljednjoj kategorizaciji shodno riziku širenja pandemije korona virusa koju je izdalo Ministarstvo zdravlja, 15 opština u "crvenoj" zoni.

U najvećem riziku od širenja virusa u crvenoj zoni su opštine Zvečan, Sjeverna Mitrovica, Priština, Kosovo Polje, Kamenica, Leposavić, Peć, Zubin Potok, Gnjilane, Obilić, Đakovica, Južna Mitrovica, Novo Brdo, Vučitrn i Ljipljan, gdje je na 100.000 stanovnika više od 150 novoinficiranih nedeljno.

Tokom poslednja 24 sata na Kosovu je od posledica infekcije korona virusom preminulo osam osoba, čime je ukupan broj preminulih povećan na 1.744. Testirano je 5.102 uzoraka, od kojih su 828 pozitivna, a tokom poslednja 24 sata izliječena su 744 pacijenta, dok je ukupan broj izliječenih 67.065 slučajeva, a aktivno je 11.812 slučajeva.

46

Uz prisustvo premijera Albanije Edi Rame, u Kukešu je počelo vakcinisanje ljekara s Kosova protiv korona virusa.

Rama je obećao da će im Albanija obezbijediti i drugu dozu vakcine, ukoliko ih Kosovo ne bude obezbijedilo.

Predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika Kosova, Bljerim Sulja, zahvalio je premijeru Rami i albanskoj državi.

Amabsador Kosova u Albaniji, Nait Hasani, rekao je da su dobili potvrdu da će 500 zdravstvenih radnika s Kosova biti vakcinisano ovog vikenda.

Očekuje se da do kraja marta na Kosovo stigne 30 hiljada vakcina iz programa Covax, čime treba da počne vakcinacija građana Kosova.

22. mart – Prekinuli sve operacije i prijeme pacijenata - BiH U Univerzitetsko kliničkom centru Republike Srpske od danas su prekinute operacione radnje i rad prijemnih ambulanti, rekla je dr Slavica Zeljković tokom obraćanja novinarima.

- Situacija je krajnje ozbiljna, sve mjere su donesene da se ovo sve zaustavi, to jedino možemo zajedno - kazala je dr Zeljković.

Ona je rekla da su medicinski radnici dosegli svoje limite.

- Nažalost, mi smo u situaciji da vrlo brzo dođemo do toga da nećemo imati prostora, ni kapaciteta, ni ljudstva - rekla je dr Zeljković.

Dodala je da se broj pacijenta podigao na 200 dnevno, a

broj zdravstvenih radnika se nije povećao za 100 odsto, niti će. Dr Zeljković je rekla da u Urgentnom centru nije bilo ljudskih gubitaka, odnosno preminulih medicinara.

Podsetila je da su od novembra prošle godine dio Urgentnog centra pretvorili u kovid centar - prenosi Srbija Danas.

22. mart - Stiglo 169 respiratora u vrijednosti pet miliona eura - Hrvatska Ministarstvo zdravlja Hrvatske je putem zajedničke javne nabavke Evropske komisije, vodeći se kriterijumima kvaliteta i mogućnosti redovnog servisiranja, osiguralo 169 respiratora vrijednih više od pet miliona eura.

Ministarstvo je saopštilo da je od kompaije GE Medical Systems Information Technologies, jednog od svjetski najpoznatijih proizvođača medicinske opreme GE HealthCare, nabavljeno 169 sofisticiranih uređaja ukupne vrijednosti 5 miliona eura koji su raspoređeni u COVID odjeljenjima u 29 hrvatskih bolnica.

- Respiratori nisu mogli stići u bolje vrijeme. U posljednjim nedjeljama bilježimo porast novoinficiranih, hospitaliziranih i na respiratorima, pogotovo u mlađoj populaciji koja ne pati od hroničnih bolesti. Respiratori će značajno smanjiti smrtnost pacijenata te pružiti kvalitetnu podršku zdravstvenim radnicima na prvoj crti borbe protiv korona virusa - rekao je ministar zdravlja Vili Beroš - prenijela je Anadolija.

24. mart – Hospitalizuju sve više mlađe od 50 godina - Hrvatska

25. mart – U KBC Zagreb vakcinisano 74 posto ljekara - Hrvatska U najvećoj bolnici u Hrvatskoj, KBC-u Zagreb, protiv covida-19 do sada je vakcinisano 74 posto ljekara i samo 38 posto medicinskih sestara, što je direktor KBC-a Ante Ćorušić objasnio bezrazložnim nepovjerenjem u vakcinu dijela zdravstvenih radnika.

Zadovoljni smo odzivom ljekara, ali ne i sa sestrama, izjavio je Ćorušić na obilježavanju Dana ljubičaste vrpce, govoreći o situaciji u KBC-u u doba pandemije. Ćorušić ističe da imaju dovoljno vakcina za vakcinisanje svih radnika, a vakcinisali su ih AstraZenecinom, Pfizerovom i Moderninom vakcinom - prenosi HRT. 26. mart – Broj preminulih danima je veći od 70 – BiH U poslednja 24 časa u BiH je registrovano 1.869 novih slučajeva korona virusa, od 5.238 testiranih, a umrlo je 76 osoba.

U bolnicama je sve više onih od 40 i 50 godina, a 60 posto ih ima britanski soj virusa. Situacija nije dobra, ali, barem zasad, još u bolnicama nije alarmantna, saglasni su bolnički ljekari i mikrobiolozi koji ovih dana vrlo pažljivo prate povećanje broja inficiranih.

U protekla 24 časa Zavodu za javno zdravlje Federacije BiH prijavljeno je 3.789 uzoraka, od kojih je 1.260 pozitivno na korona virus. Novi slučajevi registrovani su u svim kantonima u Federaciji BiH, a i dalje je najveći broj novoinficiranih u Kantonu Sarajevo. U Republici Srpskoj su u poslednja 24 časa testirane 1.284 osobe, a korona virus je potvrđen kod 505 - prenosi Beta.

Naime, očekivano, s rastom broja pozitivnih na covid-19 raste i broj hospitaliziranih, a laboratorije imaju sve više posla.

- Da, posljednjih petnaestak dana bilježimo rast broja pacijenata i juče smo ih imali 158 od kojih je 33 bilo na respiratoru.

U više od 60 posto slučajeva radi se o inficiranim britanskim sojem koronavirusa. Srećom, zasad smo daleko od onih ogromnih brojki otprije koji mjesec kada su nam kapaciteti doslovno bili prebukirani, ali spremni smo, bude li se situacija pogoršala, na brzo prilagođavanje, kazao je direktor KB Dubrava Ivica Lukšić.

Dodaje da je ono što se moglo uočiti u posljednje vrijeme pad starosne strukture hospitaliziranih - prenosi Jutarnji list.

27. mart - Stigla donacija iz Turske od 30.000 vakcina - BiH U BiH je stiglo 30.000 vakcina protiv korona virusa koje je Turska donirala BiH, potvrđeno je Srni u Ministarstvu civilnih poslova u Savjetu ministara.

Riječ je o kineskim vakcinama Sinovak, koje su stigle na sarajevski aerodrom, odakle su, uz poštovanje hladnog lanca, prevezene u centralno skladište u Mostar.

Vijest o turskoj donaciji 30.000 vakcina BiH saopštio je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH u Ankari, 16. marta, piše Srna.

47

Sistemsko liječenje metastatskog karcinoma bubrega Pitanja i odgovori Prim. dr Jadranka Lakićević Spec. interne medicine - onkolog Klinički centar Crne Gore

Šta je karcinom bubrega?

Karcinom bubrega je maligni tumor koji nastaje kao posljedica nekontrolisanog rasta ćelija koje su porijeklom iz bubrega.

Šta treba znati o karcinomu bubrega?

48

Karcinom bubrega

Najčešći tip je karcinom bubrežnih ćelija, njegovi podtipovi su svjetloćelijski karcinom (75%), papilarni i hromofobni karcinom

Kako se otkriva?

Karcinom bubrega se obično otkrije incidentalno, tokom ispitivanja zbog drugih oboljenja ili nespecifičnih tegoba. U ranoj fazi ne uzrokuje simptome, pa se značajan broj oboljelih dijagnostikuje u odmakloj fazi

Koje su neophodne dijagnostičke procedure?

Laboratorijske analize

Kako se postavlja PH potvrda bolesti koja je neophodna da bi se sprovelo onkološko liječenje?

“Core” (“iglena”) biopsija ili PH pregled operativnog preparata

Ultrazvuk abdomena, CT abdomena i/ili MR abdomena, Rtg snimak pluća i scintigrafija koštanog sistema su potrebni radi utvrđivanja lokalizacije tumora bubrega i stepena njegove proširenosti

Šta je stadijum bolesti?

Stadijum bolesti predstavlja utvrđivanje lokalizacije tumora i njegove proširenosti na okolna tkiva ili udaljene organe.

TNM klasifikacija opisuje T-veličinu tumora, N- zahvaćenost regionalnih limfnih čvorova i M- prisustvo metastaza. Na osnovu ove klasifikacije se određuje stadijum bolesti, koji je osnova za planiranje liječenja i procjenu prognoze bolesti.

Stadijum

Regionalni limfni čvorovi (N)

Udaljene metastaze

T1

N0

M0

Tumor ≤7 cm, ograničen na bubreg

Nisu prisutne metastaze u regionalnim limfnim čvorovima

Nisu prisutne metastaze u udaljenim organima

N0

M0

Nisu prisutne metastaze u regionalnim limfnim čvorovima

Nisu prisutne metastaze u udaljenim organima

N1

M0

Prisutne meteastaze u regionalnim limffnim čvorovima

Nisu prisutne metastaze u udaljenim organima

N0 ili N1

M0

Primarni tumor (T)

Stadijum I

T2 Stadijum II

Tumor >7 cm, ograničen na bubreg

T1 or T2

(M)

T3 Stadijum III

Tumor proširen van bubrega, zahavata velike vene i okolno tkivo, unutar Gerota fascije

Nisu prisutne metastaze u udaljenim organima

T4 Tumor je proširen van Gerota fascije

M0 Bilo koji N

Nisu prisutne metastaze u udaljenim organima

Stadijum IV M1 Bilo koji T

Bilo koji N

Postojanje metastaza u udaljenim organima

Kako se liječi karcinom bubrega?

Odluku o liječenju karcinoma bubrega donosi multidisplinirani uroonkološki konzilijum na osnovu stadijuma bolesti, patohistoloških karakteristika tumora, opšteg stanja bolesnika, funkcionalnog statusa drugog bubrega, postojanja pridruženih bolesti i preferenci pacijenta.

Koje su terapijske opcije u liječenju karcinoma bubrega?

U ranim stadijumima bolesti (I i II stadijum) operativno liječenje je terapija izbora, a podrazumijeva radikalnu nefrektomiju (kojom se kompletno uklanja bubreg zahvaćen tumorom i okolno tkivo). Kod tumora manjih od 7 cm u obzir dolazi parcijalna nefrektomija (uklanjanje tumorskog tkiva i dijela bubrega). Šta je metastatski karcinom bubrega?

Kada se karcinom bubrega proširi izvan bubrega, u limfne čvorove ili druge djelove tijela definiše se kao uznapredovala ili metastatska bolest. Procjene ukazuju da oko 20-30% pacijenata u vrijeme dijagnoze ima proširenu bolest, a oko 25-50% onih koji su primarno imali lokalizovanu bolest, tokom vremena dobije metastaze. Karcinom bubrega se najčešće metastatski širi u pluća, limfne čvorove, kosti, jetru i mozak.

49

Kako se liječi metastatski karcinom bubrega?

Sistemska terapija malignih tumora, generalno, predstavlja primjenu ljekova (u obliku tableta ili intravenski) koji dospijevaju do malignih ćelija u udaljenim organima (metastazama). Obuhvata hemioterapiju, ciljanu terapiju i imunoterapiju. Karcinom bubrega je rezistentan na najveći broj hemioterapijskih agenasa, tako da su danas osnovni vidovi sistemskog liječenja metastatskog karcinoma bubrega ciljana terapija i imunoterapija.

Cilj liječenja proširene bolesti je produženje života i održavanje njegovog kvaliteta. Šta je ciljana terapija metastatkog karcinoma bubrega?

Ciljana terapija je primjena ljekova koji djeluju na specifične karakteristike malignih ćelija (koje ih razlikuju od zdravih), te na taj način zaustavljaju rast i širenje tumora. Glavne grupe ljekova ciljane terapije za metastatski karcinom bubrega su inhibitori tirozin kinaze (TKI) i mTOR inhibitori. Ovi ljekovi blokiraju određene enzime i proteine u malignim ćelijama. Osim njih, primjenjuje se antitijelo koje se vezuje za cirkulišući faktor rasta vaskularnog endotela.

Ciljana terapija metastatskog karcinoma bubrega

Mehanizam djelovanja

Kad se primjenjuju?

Na koji se način koriste?

Koji su to lijekovi?

Koja su najčešća neželjena dejstva?

Tirozin kinazni inhibitori (TKI) blokiraju grupu enzima označenih kao tirozin kinaze (TK), koje malignim ćelijama šalju signale za rast.

Blokiranjem signala, maligne ćelije umiru Najčešće kao I linija liječenja, a moguće i u narednim Najčešće u vidu tableta, u periodičnim ciklusima (period primjene lijeka, potom određena vremenska pauza) ili u kontinuitetu sunitinib, pazopanib, kabozantinib, sorafenib, aksitinib, lenvatinib

mTOR inhibitori

umor, povišen krvni pritisak, smanjen apetit, promjene na koži, dijareja, promjena boje kože i kose

lijekovi blokiraju mTOR, enzim koji je odgovoran za širenje i umnožavanje malignih ćelija

Monoklonsko antitijelo usmjereno na VEGF Vezuje se za cirkulišići VEGF (faktor rasta vaskularnog endotela) blokirajući stvaranje novih krvnih sudova neophodnih za rast i širenje tumora

Najčešće nakon progresije na TKI

Najčešće kao I linija liječenja

U obliku tableta

U vidu iv infuzije, u određenim vremenskim periodima

everolimus

bevacizumab

umor, kašalj, afte u usnoj šupljini, visok nivo šećera u krvi

povišen krvni pritisak, usporeno zarastanje rana, sklonost trombozama

Kakav je značaj savremene imunoterapije u tretmanu metastatskog karcinoma bubrega?

Primjenom novih vidova imunoterapje, posljednjih godina je postignut značajan napredak u liječenju metastatskog karcinoma bubrega. Imunoterapija pojačava ili mijenja način na koji imuni sistem funkcioniše, tako da može da prepozna, cilja i eliminiše maligne ćelije. Najefikasniji ljekovi iz ove grupe su ipilimumab, nivolumab i pembrolizumab. Primjenjuju se intravenozno.

U Crnoj Gori su, prema važećoj Listi ljekova, za liječenje mestastatskog karcinoma bubrega dostupni sunitinib, pazopanib, aksitinib i everolimus. Šta je još važno znati?

Ciljana terapija i imunoterapija imaju drugačiji mehanizam djelovanja u odnosu na konvencionalnu hemioterapiju, a time i različite neželjene efekte. Važno ih je rano prepoznati i pravilno tretirati. To je moguće ukoliko su pacijenti i izabrani ljekari adekvatno edukovani za njihovo anticipiranje i prepoznavanje. Na taj način se izbjegava smanjivanje doze ovih efikasnih lijekova ili njihovo obustavljanje, što rezultira boljim ishodima liječenja.

Kod proširenog karcinoma bubrega, u određenim situacijama se mogu sprovesti i lokalni vidovi liječenja (operacija ili zračna terapija).

U tretmanu koštanih metastaza značajnu ulogu imaju ljekovi iz grupe bisfosfonata.

Tokom cjelokupnog liječenja metastatskog karcinoma bubrega, sprovodi se i simptomatsko-suportivna terapija, sa ciljem ublažavanja tegoba koje izaziva sama bolest ili koje nastaju kao posljedica specifičnog onkološkog liječenja. Takvim pristupom se poboljšava kvalitet života oboljelog i njegove porodice.

Liječenje metastatskog karcinoma bubrega zahtijeva multidiciplinarni pristup, koji uključuje ljekare različitih specijalnosti, uz aktivno učešće pacijenta u svim odlukama koje se odnose na planirani tretman.

50

BOLESTI PROSTATE Prof. dr sc. med. Bogdan Pajović Univerzitet Crne Gore – Medicinski fakultet Podgorica

Uzroci postanka Uzrok raka prostate još nije poznat. Epidemiološke studije ukazuju na to da različiti faktori mogu biti značajni za njegovu pojavu i da oni počinju relativno rano u toku života, ispoljavajući zatim neprekidno svoje dejstvo. Eksperimentalna i klinička ispitivanja pokazuju da u razvoju raka prostate djeluju dvije vrste faktora. Faktori “inicijacije” izazivaju “malignu transformaciju” epitela žljezdanih meškova i izvodnih kanalića prostate.

Pod dejstvom faktora inicijacije nastaju od normalnih ćelija “maligne” (zloćudne) ćelije, koje imaju sposobnost neograničenog razmnožavanja, invazije normalnih tkiva i sposobnost metastaziranja. Faktori inicijacije nažalost još nisu tačno poznati. Bolje su proučeni “faktori promocije” koji stimulišu već stvorene kancerske ćelije na ubrzan rast. U faktore promocije (rizika) spadaju: muški polni hormoni, nasljedna sklonost, način ishrane, uticaji spoljašnje sredine, a možda i neki virusi.

Genetička dispozicija označava nasljednu sklonost ka pojavi raka prostate, kao što je dokazano i za neke druge tumore, prenosioci nasljednih organa su tzv. hromozomi, koji se nalaze u jezgru ćelije. U ćelijama čovjeka nalazi se 46 hromozoma, od kojih su dva (X i Y hromozom) važni za određivanje pola individue. Hromozomi se sastoje od manjih bioloških jedinica, koji se zovu geni. Pojedini geni ili grupe gena prenose određene nasljedne osobine (boja očiju, građa tijela i druge tjelesne osobine).

Otkriveni su i geni koji utiču na pojavu nekih formi raka. Postoje dvije grupe ovih gena. Geni koji kontrolišu normalne procese

52

sinteze proteina zovu se “proto-onkogeni”, a njihove abnormalne varijante koje dovode do maligne transformacije ćelija zovu se “onkogeni”. Drugu grupi čine tzv. “geni supresori tumora”, koji normalno spriječavaju pojavu tumora. Inaktivacija supresorskih gena dovodi do pojave kancerskog rasta. Kratko se može reći da aktivacija onkogena ili inaktivacija “tumor-supresornih gena” može biti odlučujući faktor za razvoj karcinoma.

Normalne ćelije prostate mogu biti izložene stalnim ili ponovljenim uticajima, koji izazivaju oštećenje genoma (skup svih gena), što stimuliše “neoplastičnu transformaciju” ćelija. Ovo oštećenje genoma može biti izazvano raznim faktorima sredine, u koje spada i nepravilna ishrana. I poremećaj inaktivacije različitih kancerogenih materija može biti uzrok oštećenja genoma. Genetičke abnormalnosti nastaju i zbog mutacije (abnormalne promjene) nekih gena. Mutacije su promjene gena koje omogućavaju sintezu abnormalnih proteina, što mijenja funkciju oboljelih ćelija, koje više ne podležu normalnim regulatornim uticajima u tijelu.

Većina ovih mutacija su stečene, tj. one nastaju u toku života. Rjeđe su mutacije određenih gena naslijeđene i čine osnovu za nasljednu (hereditarnu) formu karcinoma. Kao posljedica ovih mutacija nastaje aktivacija proto-onkogena u aktivne onkogene ili dolazi do inaktivacije gena supresora tumora. Većina karcinoma prostate ispoljava oštećenje “somatskog” (tjelesnog) genoma, koje se, međutim, razlikuje od slučaja do slučaja. Oksidativno oštećenje genoma može biti izazvano zapaljenskim procesima,

jonizujućim zračenjem, steroidnim hormonima, raznim toksinima i sastojcima ishrane. Organizam je, znači, izložen dejstvu različitih karcinogenih uticaja, čija inaktivacija može biti poremećena različitim mehanizmima.

Naša današnja znanja o genetičkim poremećajima kod muškaraca sa karcinomom prostate su relativno oskudna. Analize genetičkog materijala ukazuju da su abnormalnosti hromozoma 8, 10 i 16 udružene sa inicijacijom karcinoma prostate. Mutacija gena je takva promjena koja se kasnije ispoljava promjenom određenih svojstava kod potomaka. Mutacija p53 gena, koji je inače jedan od poznatih “tumor-supresornih gena” opisana je i u ćelijama karcinoma prostate i njegovih metastaza. Ovo potvrđuje da su specifični geni značajni za karcinogenezu u prostati.

Hereditarni karcinom prostate je vrsta karcinoma koji nastaje zbog nasljeđivanja naročitog gena, lokalizovanog na hromozomu 1. Zbog ove lokalizacije ovaj gen je poznat kao HPC 1.

Nasljedni karcinom prostate srećom nije čest. Na hereditarnu formu otpada samo 9% ukupnog broja karcinoma prostate. Karakteristično je da se hereditarni karcinom javlja u relativno mladim godinama. Gotovo 1/2 muškaraca sa hereditarnim karcinomom prostate ima manje od 55 godina u vrijeme dijagnoze. Takođe je karakteristično da 1/3 muških članova u porodici, čiji jedan član ima hereditarni karcinom, nosi ovaj specifični gen (HPC 1). U ovakvim porodicama može da oboli veći broj muških članova u relativno mlađem uzrastu. Ova nasledna forma raka je međutim rijetka.

Pored gena lokalizovanog na hromozomu 1 nađen je i lokus (mjesto) prijemčivosti na X hromozomu. I neka ranija ispitivanja ukazivala su na moguću nasljednost karcinoma prostate vezanu za X hromozom. I u novije vrijeme ispitivanje 360 porodica sa karcinomom prostate (SAD, Finska, Švedska) pokazalo je da oko 16% bolesnika sa karcinomom prostate ima abnormalni gen na X hromozomu.

Na nasljednu sklonost nekih bolesnika ukazuje i pojava tzv. “porodične forme” karcinoma prostate. Termin “familijarni karcinom” se upotrebljava kada 2 bliska člana porodice (otac i sin ili 2 brata) imaju karcinom prostate. Rizik od razvoja karcinoma prostate je 2-3 puta veći kod muškaraca čiji su otac ili brat imali ovaj karcinom. Rizik je nešto manji (1,7 puta) ako je muški rođak u drugom stepenu srodstva (djeda, ujak ili stric) imao karcinom prostate. Rizik je, međutim, 8 puta veći ako su od karcinoma bolovala dva muška rođaka, jedan u prvom, drugi u drugom stepenu srodstva. Muškarci iz ovakvih porodica treba da se redovno pregledaju 2 puta godišnje već poslije 40. godine života, zato što se “familijarna forma” karcinoma javlja u mlađim godinama (prosječno 55 godina), nego u opštoj populaciji (prosječno 70 godina). Abnormalni geni nasleđuju se kao dominantno svojstvo. Ipak se može reći da su genetičke abnormalnosti kao uzrok karcinoma prostate rijetke. Nikakve genetičke abnormalnosti nijesu nađene kod više od 3/4 bolesnika.

Brojni podaci ukazuju na značaj rasnog faktora. Karcinom prostate je znatno češći kod bijele rase (oboli 20-40 muškaraca od 100.000 muškaraca, godišnje), nego kod žute rase. Tako je karcinom prostate relativno rijedak kod muškaraca u Japanu (4-10 na 100.000 muškaraca godišnje), u Indiji (6 na 100.000) i Kini (15 na 100.000), Singapuru i Hong-Kongu (5 na 100.000). U SAD je učestalost kliničkog karcinoma prostate dva puta veći kod crnih nego kod bijelih Amerikanaca, a kod ovih je 2 puta veći nego kod Japanaca koji žive u SAD. Rizik od karcinoma prostate iznosi oko

10% za Afro-Amerikance, a samo 5% za bijele Amerikance. Karcinom prostate javlja se kod crnih Amerikanaca u relativno mlađem uzrastu i ima veći maligni potencijal, veću smrtnost i lošiju prognozu nego kod bijelih Amerikanaca. Svi ovi podaci ukazuju na značaj rasnog i etničkog faktora za pojavu karcinoma.

Odavno se sumnja da hormoni imaju uticaj na postanak i dalji razvoj raka prostate, ali su dokazi u prilog ovom mišljenju više indirektne prirode. Poznato je da evnusi (muškarci kastrirani prije puberteta) ne oboljevaju od raka prostate. Isto važi i za evnuhoide, muškarce kastrirane u mlado adultno doba. To može međutim biti posljedica slabe razvijenosti žljezdanog epitela zbog nedostatka muških polnih hormona (androgena), tako da faktori odgovorni za postanak raka prostate nemaju osjetljivu podlogu za svoje dejstvo.

Značajno je da se pubertet sa zakašnjenjem javlja kod muškaraca koji kasnije obolijevaju od raka prostate. Rak prostate je češći kod muškaraca koji u toku života ispoljavaju veću seksualnu aktivnost, uz sklonost ka promiskuitetu. Kao uzrok se pominje poremećaj metabolizma polnih hormona, pri čemu nastaju kancerogene materije, ali ova hipoteza do sada nije dokazana.

Poznata je velika zavisnost raka prostate od prisustva normalnih količina androgena. U njihovom prisustvu rast raka prostate je mnogo brži nego ako se njihov nivo značajno smanji, što se koristi u svrhu liječenja. Povećan nivo ženskih polnih hormona (estrogena) usporava razvoj raka prostate. Kod bolesnika sa cirozom jetre rak prostate se rijetko javlja zbog visokog nivoa estrogena u cirkulaciji, koje u nedovoljnoj mjeri neutrališe bolesna jetra.

I ako nema dokaza da hemijske materije djeluju kao izazivači raka prostate (karcinogeni agensi) ili kao pomažući faktori za razvoj tumora (kokarcinogeni) zapaženo je da su izvjesne profesije udružene sa većim rizikom. Rizik od pojave raka prostate veći je kod radnika u tekstilnoj industriji, industriji gumenih proizvoda, kod štampara i radnika izloženih dejstvu kadmijuma. Neki su našli veću učestalost raka prostate u gradovima, što pripisuju zagađenju vazduha. Drugi su našli veću učestalost kod zemljoradnika pod dejstvom materija koje upotrebljavaju u poljoprivrednoj proizvodnji (sredstva protiv štetočina, sredstva za fertilizaciju).

Uživanje alkohola i duvana nema uticaja na pojavu oboljenja. Ipak je zapažena nešto češća pojava kod jakih pušača (preko 40 cigareta dnevno).

Moguće je da neki virusi igraju ulogu u pojavi raka prostate, ali direktnih dokaza nema. U tkivu prostate utvrđene su elektronskom mikroskopijom virusne čestice, ali njihov uzročni značaj nije dokazan. Izgleda da način ishrane može da ima izvjestan uticaj. Niska učestalost raka prostate u Japanu nije uslovljena samo rasnim osobinama, već i načinom ishrane, u kojoj preovladava riblje meso, zeleno i žuto povrće, bogato vitaminima C, E i A. Među japanskim emigrantima u SAD raste učestalost raka prostate, kada tamo prihvate uobičajenu ishranu bogatu životinjskim mastima, mesom, jajima i uljima. Visok sadžaj životinjskih masnoća može da utiče na metabolizam holesterola i steroidnih hormona. Pri spremanju mesa nastaju neke materije (nitrozoamini) koji imaju kacerogeno dejstvo.

Iz svega se može zaključiti da za pojavu raka prostate nije odgovoran samo jedan faktor, već više njih. Kompleksno dejstvo više raznih materija koje treba da djeluju određeno vrijeme i u određenoj količini je vjerovatno potrebno za pojavu raka prostate.

Koje su to materije i tačan način njihovog dejstva još nije poznat.

53

Tkivno porijeklo Najveći dio žljezdanog tkiva prostate čine svojstvene žlijezde koje su raspoređene koncentrično oko uretre u vidu potkovica, u tzv. perifernoj zoni. Drugu, manju grupu žlijezda čine “unutrašnje žlijezde” koje se nalaze u vezivnom tkivu ispod sluzokože uretre (periuretralne žlijezde) i u tzv. prelaznoj zoni. Rak prostate se razvija od žljezdanog epitela (pokrovnih ćelija) spoljasnjih žlijezda, rjeđe u drugim djelovima prostate. Proučavanje distribucije raka unutar prostate pokazalo je da 68% nastaje u perifernoj zoni, 24% u prelaznoj zoni, a samo 8% u centralnoj zoni. Rak u prelaznoj zoni otkriva se obično transuretralnom resekcijom i često daje utisak da se razvija unutar tkiva adenoma. Ovi tumori imaju ćelije koje podsjećaju na normalne žljezdane ćelije (dobro diferencirani rak) i obično se nalaze u granicama prelazne zone. I prvi začeci adenoma razvijaju se u vidu ekspanzivnih nodula (rastućih čvorića tkiva) u prelaznoj zoni, pa se postavlja pitanje njihovog odnosa.

Ranije se smatralo da rak u ovoj zoni najvjerovatnije nastaje iz komprimovanih i atrofičnih žlijezda van ekspanzivnih nodula adenoma.

U mnogim slučajevima nađen je razvoj unutar hiperplastičnih nodula adenoma. Na bazi ovih nalaza McNeal (1988) smatra da čak jedna polovina karcinoma u prednjem dijelu prostate predstavlja malignu transformaciju tkiva adenoma.

Mnogi ispitivači nijesu našli direktnu vezu između BPH i karcinoma prostate. Adenom i karcinom prostate nijesu manifestacije istog patološkog procesa, već su dva nezavisna oboljenja, koja mogu postojati istovremeno ili sukcesivno kod istog bolesnika. Poslije hirurškog odstranjenja adenoma više godina kasnije može se razviti karcinom u preostalom tkivu periferne zone prostate. Rizik od naknadnog razvoja karcinoma poslije adenektomije je međutim mali.

Slika - Presjek kroz prostatu (šematski prikaz). Urethera: uretra, Prostate Cross section: presjek prostate, Mucous glands: mukozne žlijezde, Submucous glands: submukozne žlijezde, Major glands: glavne žlijezde.

Nije utvrđeno da se klinički karcinom češće razvija kod muškaraca sa adenomom, u poređenju sa kontrolnim osobama iste starosti bez adenoma prostate.

Biološki potencijal raka prostate Uopšteno govoreći postoje dva tipa raka prostate. Jedan je biološki aktivan i relativno brzo se manifestuje kliničkim znacima bolesti u vidu lokalnog rasta, zahvatanja susjednih organa

54

ili razvoja metastaza. Metastaziranje ja karakteristično za zloćudne tumore, a sastoji se u širenju putem krvotoka i limfotoka u obližnje ili udaljene djelove tijela. Maligni (zloćudni) tumori prodiru u krvne i limfne sudove, čak i u stadijumu kada su tako mali da ne izazivaju nikakve bolesne pojave. Nosilac takvih tumora osjeća se u početku još uvijek kao i svaka zdrava osoba, a otkrivanje njihovog postojanja u tijelu nije moguće metodama kojima raspolaže savremena medicina. Mikroskopska i sitna ognjišta latentnih karcinoma ne pipaju se pri pregledu prostate, niti se vide pri ultrazvučnom pregledu. Često, mada ne uvijek, pregled krvi pokazuje povećan nivo PSA (više od 3 ng/ml), koji ukazuje na mogućnost postojanja latentnih karcinoma u prostati.

Slika – Limfna drenaža prostate. Periaortic nodes: periaortni čvorovi, Common iliac nodes: uobičajeni ilijačni čvorovi, Internal iliac nodes: unutrašnji ilijačni čvorovi, Obturator nodes: čvorovi obturatora, External iliac nodes: spoljni ilijačni čvorovi, Abdominal aorta: trbušna aorta, Common iliac artery: zajednička ilijačna arterija, Internal iliac (hypogastric) atrery: unutrašnji ilijačni (hipogastrični) arteri, External iliac artery: spoljna ilijačna arterija.

Pošto i druga oboljenja mogu izazvati povećanje nivoa PSA, za njihovo razlikovanje služi biopsija prostate.

Tek kasnije kada primarni tumor dovoljno naraste ili kada narastu njegove metastaze javljaju se klinički znaci bolesti.

Srećom, ovo se ne dešava često, već po pravilu pojavi metastaza prethodi faza lokalnog razvoja raka, kada je moguće njegovo uspjesno liječenje. Širenje raka prostate kroz krvne sudove (hematogeno metastaziranje) omogućava razvoj ogranka tumora u raznim organima. Najčešće su zahvaćeni kosti karlice i krsno-slabinskog dijela kičme, butne kosti i rebra, ali su metastaze moguće i u drugim kostima. Od unutrašnjih organa najčešće su metastaze u plućima, jetri i bubrezima, dok su rijetke u mozgu. Razume se da razvoj metastaze otežava liječenje bolesti i zahtijeva često primjenu komplikovanih metoda liječenja.

Drugi tip raka prostate je dugo latentan u vidu “uspavanih” ognjišta raka, koja ne pokazuju biološku aktivnost. Kod ovih osoba nema kliničkih znakova bolesti, a prostata je pri pregledu normalna ili pokazuje promjene u smislu adenoma. Ovaj biološki inaktivan oblik raka prostate otkriva se slučajno, pri mikroskopskom pregledu tkiva dobijenog operacijom ili pri obdukciji poslije smrti iz drugih razloga. Ovaj tip raka može godinama da postoji u prostati, bez ispoljavanja osobina zloćudnog tumora (lokalna invazija i metastaziranje). Zato nalaz ognjišta raka u prostati nema uvijek zloćudni značaj.

Uprkos otežavajućim pandemijskim okolnostima, ovogodišnja Endokrinološka radionica realizovana je u organizaciji magazina „Medical”. Događaj je 27. marta organizovan u formi dvoipočasovnog vebinara koji je pokrivao učešće ljekara i farmaceuta iz zdravstvenih sistema Podgorice, Danilovgrada i Kolašina. Vebinar je obuhvatao dva segmenta: plenarna predavanja i radionice. Moderator predavanja bio je dr sci. med. Sreten Kavarić, a radionica dr Đorđije Krnjević.

ENDOKRINOLOŠKI VEBINAR KAO USPJEŠAN NASTAVAK PRIJEPANDEMIJSKE PRAKSE Na poziv za učešće u stručnom endokrinološkom vebinaru odazvali su se prof. dr Snežana Vujošević (KCCG), dr Aleksandar Đogo (KCCG), dr sci. med. Sanja Medenica (KCCG) i ass. dr Emir Muzurović (KCCG). Oni su govorili o predijabetesu, ciljnim vrijednostima, kriterijumima i dijagnostičkim procedurama, značaju rane dijagnostike dijabetesa melitusa tipa 2, značaju pravovremenog uključivanja terapije kod pacijenata, kao i o primjeni SGLT2 inhibitora kao terapijskog izbora kod ovih pacijenata.

Uz brojne korisne stručne digresije, teorijski dio vebinara upotpunjen je praktičnim: radioničkim. Njegovi učesnici bili su: dr Elzana Čikić, dr Sanja Radoman, dr Olivera Bošković, dr Valentina Kalinić, dr Zlata Kovačević i dr Aleksandra Grubović, iz KCCG-a. Veliki broj praktičnih primjera i konstruktivna razmjena stručnih preporuka i informacija bili su efekat uspješno realizovanog stručnog veb-sastanka sa oko 150 učesnika.

Skup je podržan od strane renomiranih farmaceutskih kompanija „Merck” i „Astra Zeneca”.

Svaka treća punoljetna osoba ima dijabetes a da to i ne zna Najavljujući predavače prvog dijela vebinara dr sci. med.

Sreten Kavarić kazao je da kad je Crna Gora u pitanju, dijabetes ima prevalencu između 10 i 11%. ‒ Iako preko 50,000 osoba ima dijabetes, od toga je dijagnostifikovano samo 30,000. Strahujemo da će se ove brojke značajno uvećati u posljednjih godinu-dvije.

Smatra se da, kako i kod COVID-a paralelno postoji, svaka 8. odrasla osoba ima dijabetes u ovom momentu i svaka 8. odrasla osoba u ovom momentu u Crnoj Gori ima COVID ‒ naveo je on. Svaka 3. osoba koja je prešla 18 godina ima dijabetes a da to i ne zna. Prema učešću, dijabetes tipa 2 uzima 95%, a dijabetes

56

tipa 1 oko 5% slučajeva. Jednaka je zastupljenost kod oba pola.

Dr Kavarić je izrazio žaljenje zbog nedostatka statistike u vezi s brojem pacijenata sa predijabetesom i istakao značaj njegovog što ranijeg dijagnostikovanja. Naročito je, po njemu, značajna dijagnostika na primarnom nivou zdravstvene zaštite.

Predijabetes kao dijagnostički izazov Prof. dr Snežana Vujošević je pojasnila da je predijabetes stanje povišenih vrijednosti glukoze u krvi. Povezan je sa gojaznošću, naročito abdominalnom ili visceralnom, dislipidemijom i hipertenzijom. Podsjećajući na kriterijume dijagnostikovanja, ona je objasnila da se radi o globalnom problemu jer se, prema podacima Internacionalne federacije za dijabetes iz 2017, smatra da predijabetes ima jedna od 14 odraslih osoba ili 352,1 miliona osoba širom svijeta. Oni su u visokom riziku za razvoj dijabetesa u budućnosti.

Ističući značaj uticaja na vezu hiperglikemije i disfunkciju beta-ćelija, na fizičku neaktivnost i prekomjeran unos masti kroz ishranu, prof. dr Vujošević je ukazala na pravac borbe sa ovim opasnim stanjem. ‒ Predijabetes je stanje visokog rizika za razvoj dijabetesa i tu imamo, prema podacima Dijabetesne asocijacije, da je 70% pacijenata sa dijabetesom u riziku da razvije dijabetes, odnosno 7 od 10 osoba. Ocjenjujući da je predijabetes više od faktora rizika za razvoj dijabetesa i veliki rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti, prof. dr Vujošević je objasnila i da je on povezan sa različitim mikro- i makrovaskularnim komplikacijama.

Tu su nefropatija, neuropatija, dijabetesna retinopatija, povećan je rizik za makrovaskularna oboljenja, a prisutne su i gastroenteropatske komplikacije. Podaci velike studije pokazuju da čak 97% osoba ima gastrointestinalne simptome i oni su prisutniji kod žena.

Sl. 1. Predijabetes - dijagnostika U vezi s preporukama za skrining predijabetesa prof. dr Vujošević je navela da one idu od toga da treba pratiti osobe starije od 45 godina, s prekomjernom masom i više od jednim dodatnim faktorom rizika za razvoj dijabetesa ili djecu s prekomjernom tjelesnom masom koja imaju i 2 dodatna faktora rizika, do toga da visok rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti na osnovu kalkulatora rizika imaju osobe sa pratećim poremećajima kao što su gojaznost, hipertenzija i pozitivna porodična anamneza, kao i osobe sa kardiovaskularnim bolestima. Prema američkim standardima, skrining se kod odraslih sprovodi najmanje jednom u 3 godine, češće ako je u pitanju osoba sa rizikom, a kod djece svake 3 godine. Rade se glikemija natašte, nalaz dvočasovnog OGtt-a i HbA1C. Kod pacijenata sa kardiovaskularnim bolestima test opterećenja šećerom indikovan je ukoliko su vrijednosti HbA1C ili jutarnje glikemije nekonzistentni.

Upitnik za procjenu rizika ponavlja se nakon godinu dana.

Faktori rizika za razvoj predijabetesa su: HbA1C veći od 5,7, intolerancija na šećer ili povišena jutarnja glikemija, istorija kardiovaskularne bolesti, prekomjerna tjelesna masa, gojaznost, hipertenzija ili dislipidemija, porodična anamneza ili rasa / etnička pripadnost visokog rizika, gestacijski dijabetes kod žena, sindrom policističnih jajnika, fizička neaktivnost i stanja sa insulinskom rezistencijom.

Ističući značaj promjene životnog stila usljed predijabetesa, prof. dr Vujošević je navela da se kod gotovo svake osobe, bez obzira na nivo glikemije, mogu sprovoditi svi preporučeni skrininzi i procjenjivati faktori rizika. Ovo je značajno da bi se na vrijeme krenulo sa terapijom i da ne bi došlo do komplikacija koje već kod predijabetesa postoje i na malim i na velikim krvnim sudovima.

Rana detekcija dijabetes melitusa zbog rane pojave komplikacija Ocjenjujući da bi se o dijabetesu moglo govoriti kao o kliničkom sindromu koji je okarakterisan stanjem hronične hiperglikemije i koji uključuje poremećaj metabolizma ne samo ugljenih hidrata nego isto tako i lipida i proteina, a indirektno ili direktno je povezan sa apsolutnim ili relativnim deficitom insulinskog kvantuma, odnosno insulinske sekrecije i njegovog

djelovanja, dr Aleksandar Đogo ukazao je na parametre dijagnostike ovog komplikovanog stanja. U vezi s ciljevima terapije on je naveo da tromjesečna vrijednost glikozilisanog hemoglobina treba da bude manja od 7%. Predprandijalne vrijednosti treba da budu 7,2, a postprandijalne do 10 mmola (9 mmola po njemačkom standardu). Strožiji ciljevi u očuvanju kardiovaskularnog zdravlja postavljaju se kod mlađih i zdravijih pacijenata, a manje strogi ciljevi1 podrazumijevaju se kod ljudi starijih od 65 godina, sa komorbiditetima. Upozoravajući da je glikoregulacija veća od 8% loša, dr Đogo je objasnio da je imperativ ovakvog nalaza pojačavanje odnosno promjena terapijskog pristupa. ‒ Jako je bitno napomenuti da se terapija dijabetesa usmjerava u jednom pravcu koji podrazumijeva variranje između više problema: problematike mogućeg porasta u tjelesnoj težini, problematike mogućih hipoglikemija, izazivanja kardiovaskularnih incidenata i, ono što je najvažnije, postizanja optimalne glikoregulacije koja je veoma individualna stvar ‒ naveo je dalje.

U vezi s terapijskim pristupom pacijentima sa dijabetesom tipa 2, dr Đogo je ukazao na istorijat do kraja 90-ih godina kada se terapija dijabetesa zasnivala na mehanizmima koji se odnose na sekreciju ili djelovanje insulina. Najmasovniji lijek, bez obzira na okolnosti, bio je i ostao metformin. Drugi visoko zastupljen lijek je sulfonil-urea. Sa manje ili više uspjeha njena primjena se i dalje održava i i te kako je prisutna u kliničkoj praksi, ali ima manu koja se odnosi na povećanje tjelesne težine i sklonost hipoglikemijama.

Od 90-ih godina prisutan je inkretinski koncept koji podrazumijeva djelovanje na beta-ćelije, a indirektno i na alfa-ćelije.

Radi se o DPP inhibitorima i GLP agonistima. Oni, po riječima dr Đoga, ne pokazuju tako efektan antihipoglikemijski efekat, ali je njihov efekat dugotrajan a neke studije počinju da ukazuju da čak dovodi do obnavljanja beta-ćelija i da je samim tim ne samo postojan, nego i dugotrajan. Noviji koncept u terapiji čini primjena SGLT2 inhibitora, koja, kako je objašnjeno, podrazumijeva potpuno neinsulinski mehanizam djelovanja, kao i efekat na tubularni transport i evakuaciju glikoze u primarni urin.

Ističući da češća samokontrola dokazano dovodi do bolje glikoregulacije, dr Đogo je objasnio da medikamentna terapija podrazumijeva veliki glikemijski profil, najmanje mjesečno, i sa povremenim glikemijskim kontrolama našte i postprandijalno bar nedjeljno. Kad se radi o insulinskoj terapiji taj veliki glikemijski profil je imperativan nedjeljno, sa još jednim našte i postprandijalnim mjerenjima. ‒ U slučaju pratećih komorbiditeta, posebno

57

infekcija, sada je apsolutno aktuelna COVID infekcija, to mjerenje glikemijskog profila treba da bude malo češće. Posebno se insistira na mjerenju noćnih glikemija u periodu od 2-4h ‒ objasnio je dr Đogo. Ilustrujući značaj glikemijske varijabilnosti, on je iznio preporuku da dnevni glikemijski profil predstavlja glikemije preprandijalno 1,5 do 2 h poslije obroka, kao i da se ponoćna glikemija mjeri između 2 i 3 h ujutro.

Kobni uticaj dijabetesa na endotel može biti podloga i kardio- i cerebro- i renovaskularnih oštećenja, a mikrovaskularne komplikacije obuhvataju dijabetičnu retinopatiju, tubularnu leziju, odnosno bubrežnu slabost koja se prvo manifestuje mikro/maktroproteinurijom.

Smatra se da 60-70% ovih pacijenata ima i blaža polineuropatska oštećenja. Dokazano je da se one mogu registrovati čak 7 godina prije nego što se dijabetes melitus dijagnostikuje. „Grube komplikacije makrovaskularnog karaktera tipa kardiovaskularnih oboljenja bile su i ostale kruna letaliteta u 50% ishoda", kaže dr Đogo.

To indikuje skraćenje životnog vijeka oboljelih 5-10 godina i 15 do 40 puta češće amputacije donjih ekstremiteta u dijabetesnoj u odnosu na opštu populaciju.

Ukazujući na činjenicu da se komplikacije javljaju više godina prije postavljanja dijagnoze, dr Đogo je istakao da dijabetes nije prosta hiperglikemija, nego metabolički sindrom koji obuhvata mnogo više poremećaja koji su više puta nedetektabilni.

On je sugerisao da je veoma važno izdvojiti osobe koje će sigurno razviti komplikacije i prije manifestacije dijabetesa na osnovu detekcije homocisteina, interleukina 6, visokosenzitivnog CRP proteina itd.

Srčana insuficijencija je rana manifestacija kardiovaskularnih oboljenja, maltene kao i dijabetesna polineuropatija kojom se dijabetes često prezentuje. Ona je uočljiva prije koronarnog sindroma. ‒ Bezmalo 2/3 pacijenata sa dijabetesom tipa 2 imalo je dokaz o disfunkciji lijeve komore, bilo da je to dijastolna disfunkcija koja se manifestuje protromboznim/tromboznim događajima, bilo da je to sistolna disfunkcija koja se manifestuje cerebro-, vaskularnim i kardiovaskularnim incidentima i naglom smrću: čak 5 godina nakon postavljanja dijagnoze! ‒ upozorio je dr Đogo. Zaboravlja se, dodao je on, da pacijenti sa dijabetesom imaju oko 50% veći rizik za razvoj srčane insuficijencije.

Primjena metformina i promjena životnih navika za pun efekat terapije Konstituisanje ciljne grupe pacijenata za prevenciju predijabetesa, kako je navela dr Sanja Medenica, dovodi ne samo do odlaganja nastanka i razvoja dijabetesa tipa 2, nego i brojnih kardiovaskularnih komplikacija. Pozivajući se na rezultate studija koje su se bavile pitanjem promjena životnih navika u smislu prevencije dijabetesa, ona je objasnila da je dokazano smanjenje relativnog rizika za razvoj dijabetesa za čak 40-70% u narednih nekoliko godina. To se postiže prije svega promjenom ishrane i primjenom adekvatne fizičke aktivnosti.

58

5-10% tjelesne mase je zdravi gubitak mase za period od 12 do 24 mjeseca, čime se smatra i ne veći gubitak od 300 g na nedjeljnom nivou.

Po preporukama dr Medenice, optimalan gubitak u tjelesnoj masi bio bi otprilike 7% na nivou tjelesne mase, sa fizičkom aktivnošću od oko 150 minuta na nedjeljnom nivou.

To podrazumijeva da se osoba pridržava odgovarajućeg higijensko-dijetetskog režima, odnosno jasno definisanog individualizovanog kalorijskog unosa. Dominantno se daje uloga primjeni žitarica punog zrna i biljnih ulja, naravno s unosom povrća, posnog mesa, mlijeka i drugih suplemenata, ali uz ograničenje upotrebe alkohola, voća, kao i izbacivanje iz upotrebe prostih bijelih hidrata: bijelog brašna, tj. namirnica visokog glikemijskog indeksa.

Neophodna fizička aktivnost posebno se odnosi na osobe koje su prekomjerno uhranjene i gojazne, jer one imaju energetski metabolizam koji se nalazi na znatno nižem nivou nego osobe koje su fizički aktivne, što je neophodno radi postavljanja energetskog metabolizma na viši nivo, a intenzitet te fizičke aktivnosti određivaće se individualno. Kada se promjena životnih navika ne pokaže efikasnom i nije dovoljna, neophodno je da pacijent bude uporan u sprovođenju istih mjera i da se blagovremeno sprovodi ispitivanje implementacije preporučenih mjera.

Tada se, po riječima dr Medenice, govori o medikamentnoj terapiji kao terapiji izbora za odlaganje razvoja dijabetesa. U paleti dokazanih ljekova metformin se izdvaja po svom bezbjednosnom profilu. ‒ Njegova široka zastupljenost, niska cijena, činjenica da ne dovodi do hipoglikemija, kao i značajan efekat u kardiovaskularnom smislu čini ga lijekom možda i broj 1 u prevenciji dijabetesa ‒ istakla je dr Medenica.

Naglasivši, ipak, da ne samo metformin, nego ni jedan drugi lijek nije zvanično prihvaćen od strane FDA za liječenje dijabetesa, ona je objasnila da je ovaj lijek značajan jer je on jedini bigvanit koji se zadržao duže od 60 godina, od svoje prve primjene 1957. u Francuskoj. Inače, zvanično je registrovan kod FDA tek 1995. godine.

Iako primarni efekat jeste smanjenje hepatične glukoneogeneze, pokazalo se da metformin djeluje na način da na mitohondrijalnoj membrani omogućava nadovezivanje i promjenu samog iskorišćavanja kiseonika, na nivou ćelije ostvaruje dodatne efekte, na mišićima omogućava preuzimanje i neoksidativno iskorišćavanje glikoze, na nivou masnih tkiva djeluje u smislu smanjenja lipolize, ali je funkcionalan i na nivou digestivnog trakta gdje smanjuje aktivni transport glukoze preko mukoze tankog crijeva. Takođe, povećava sekreciju inkretina i smanjuje njihovu degradaciju. Ima efekat na smanjenje apetita djelujući direktno na CNS, kao i veoma značajan antikancerogeni efekat. Ne smije se zaboraviti ni da na nivou digestivnog trakta djeluje na način što smanjuje apsorpciju žučne kiseline i njenu recirkulaciju, ali i apsorpciju vitamina B-12.

Stoga, upozorila je dr Medenica, treba voditi računa kada se ovaj lijek daje pacijentima sa anemijom ili polineuropatijom. U posljednje vrijeme u centru pažnje je njegova uloga u mikrobiotici, čime se značajno smanjuje insulinska senzitivnost.

Brojne studije su pokazale da je primjena metformina

i promjena životnih navika najbolja kombinacija za sniženje rizika od dijabetesa, u poređenju s pojedinačnim tretmanima. ‒ Studija prevencije dijabetesa pokazala je da metformin ima mnogo manju efikasnost ukoliko se primjenjuje sam, nego promjena životnih navika. Čak je pokazano da gubitak u tjelesnoj masi, a ne isključivo promjena životnih navika dovodi do smanjenja rizika za nastanak dijabetesa čak kod 44% pacijenata ‒ kaže dr Medenica.

Opisujući mehanizam djelovanja metformina u terapiji predijabetesa, ona je navela da se radi o lijeku koji je kod nas u kliničkoj praksi mnogo kraće zadržava u cirkulaciji. Doziranje je jednodnevno i podrazumijeva znatno manje prisustvo gastrointestinalnih manifestacija ‒ do 75%. To je dovelo do smanjenja komplijanse do 80% i smanjenja mogućnosti za razvoj dijabetesa za čak 40%. Smanjenje endotelne inflamacije, po riječima dr Medenice, od posebnog je značaja.

Dr Sanja Medenica: - Kod pacijenata koji imaju BMI preko 25 kg/m2 odnosno koji imaju faktore rizika za kardiovaskularne bolesti i razvoj dijabetesa treba sprovoditi metode ispitivanja rizika. Skrining predijabetesa radi se na godišnjem nivou.

Neophodno je identifikovati i liječiti kardiovaskularne faktore rizika, dominantno hipertenziju i dislipidemiju.

Iniciranje liječenja metforminom znatno odlaže potrebu za intenziviranjem liječenja u poređenju s ostalim oralnim antihiperglikemicima.

Kako funkcioniše neinsulinska terapija?

Asistent dr Emir Muzurović podsjetio je u toku svog izlaganja da ljekove za terapiju dijabetesa dijelimo na insulin zavisne i one koji tu funkciju obavljaju bez insulina. Ukazujući na razliku u dostupnosti ljekova u terapiji i prevenciji dijabetesa, lijeka metformina, koji je od strane izabranog ljekara moguće prepisati, i SGLT2 inhibitora, koje oni u ovom trenutku nijesu u mogućnosti da prepišu, dr Muzurović je objasnio da je ekstremno bitno da ljekari iz primarnog zdravstva prepoznaju kategoriju pacijenata koja bi na kraju došla do specijalista iz tercijarnog zdravstva i ipak dobila ovu naprednu terapiju.

Mehanizam djelovanja ove terapijske linije dovodi do blokiranja SGLT2, što dovodi do ekskrecije urinom oko 70g glukoze dnevno. To znači da, po poređenju koje je napravio dr Muzurović, onaj ko uzima SGLT2 inhibitore izbaci otprilike oko 2 kg čokolade, u ekvivalentu količine glukoze. Ovo dovodi do snižavanja glikemije našte za oko 1,6, postprandijalno oko 3, a potencijal obaranja HbA1C je oko 1%. Sve to, kako je rečeno, dovodi do gubitka kalorija, što dovodi do redukcije tjelesne mase do 3 kg i naravno, povećanja natrij-ureze i diureze, a posljedično i do pada krvnog pritiska.

U nizu stručnih preporuka o načinu primjene ove linije antidijabetika dr Muzurović je istakao da je važno voditi računa o tome šta je pacijent prethodno koristio od terapije. Iako dužina korišćenja ovih ljekova čak i pri stažu od oko 4 godine pokazuje nepromijenjen efekat, aterosklerotska kardiovaskularna bolest malo komplikuje klinički rad jer je nakon uvođenja metformina potrebno uraditi malo veću paletu analiza kako bi se došlo do skrivenih slučajeva.

Ilustrujući preporuke zvaničnog dijabetološkog vodiča, dr Muzurović je naveo da se jasno pokazuje da i kada pacijent

ima normalnu vrijednost HbA1C definitivno treba da dobije jedan od kardioprotektivnih ljekova. Kod pacijenata sa srčanom insuficijencijom, bez obzira na ciljne vrijednosti, može se primjenjivati ova kategorija ljekova. Pacijenti koji već imaju renalnu bolest, dijabetesnu nefropatiju ili albuminiju takođe bi trebalo da imaju ovu grupu ljekova u terapiji. ‒ Ovo možemo nazvati po prvi put primarnom prevencijom, ali moramo misliti i o faktorima rizika ključnim za nastanak kardiovaskularne bolesti: hipertenzija, dislipidemija, gojaznost. Takođe, moramo misliti i o tjelesnoj masi i troškovima liječenja – rekao je dr Muzurović.

Studija iz 2018., sprovedena na više od 5,5 miliona ljudi, pokazuje da samo 32,2% pacijenata sa tipom 2 dijabetesa ima kardiovaskularnu bolest. Kod ogromnog broja pacijenata postoje faktori rizika za njen razvoj. Studija iz 2021. pokazuje da ne moramo davati SGLT2 inhibitore samo pacijentima koji imaju verifikovanu aterosklerotsku bolest, srčanu insuficijenciju ili hroničnu renalnu slabost, već da se mora voditi računa i da li ti pacijenti imaju višestruke faktore rizika za razvoj tih bolesti. Ona je, po riječima dr Muzurovića, pokazala redukciju za hospitalizaciju zbog srčane slabosti za skoro 1/3, tj. 36%, i pokazala je redukciju renalnog rizika za skoro upola. Ukazujući na indikacije, dr Muzurović je zaključio da bi se veliki procenat dijabetičara mogao uklopiti u profil pacijenata za primjenu SGLT2 inhibitora nakon primjene metformina.

Primjena ovih ljekova može da obori tjelesnu masu do 3 kg u roku od 6 mjeseci, a pozitivno utiče i na krvni pritisak.

Zaključci vebinara • Predijabetes i dijabetes su sve više prisutni, a naše je otkriti ih na vrijeme.

• Bitno je na vrijeme reagovati, kao prvo: promjenom stila života (način ishrane, fizička aktivnost). Potrebno je i na vrijeme uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju, čija blagovremena primjena može zaustaviti brži tok bolesti i spriječiti pojavu mnogih komplikacija vezanih za predijabetes i dijabetes.

• Sve češće imamo mlađe ljude koji obolijevaju od predijabetesa i DM tipa 2, a kao što smo čuli i u predavanjima, to sa sobom nosi i neke druge posljedice (srčanu insuficijenciju, aterosklerozu, hronične bolesti bubrega...), što utiče na cjelokupni zdravstveni status pacijenta i na sam kvalitet života.

• Mi u Crnoj Gori se možemo pohvaliti veoma širokim spektrom ljekova za liječenje dijabetesa dostupnih na osnovnoj listi ljekova. Zato je naš zadatak na vrijeme reagovati i pomoći našem pacijentu na najbolji mogući način.

• Naročito je značajno da se dostupnost terapije koja je omogućena iskoristi na pravi način i u pravom trenutku, kako bi se na vrijeme spriječile sve posljedice koje sa sobom nosi dijabetes.

1 7,5-8% Anita Đurović

59

GOITROGENE SUPSTANCE Dr Magdalena Vujović - spec. higijene Šef odsjeka za bezbjednost hrane i procjenu rizika Centar za zdravstvenu ekologiju Odeljenje za higijenu, životnu sredinu i zdravlje Institut za javno zdravlje Crne Gore

Šta su goitrogeni Ove supstance mogu ometati funkciju štitaste žlijezde na različite načine. Neka jedinjenja indukuju antitijela da reaguju sa štitastom žlijezdom, druga ometaju enzim štitne žljezde peroksidazu (TPO), koji je odgovoran za dodavanje joda tokom proizvodnje tireoidnih hormona.

Gornji tolerantni unos joda je 1100mcg/dan tj. 17mcg/ kg/dan.

Dnevni unos za odrasle 150mcg/dan, u trudnoći 200 mcg/dan – PDU - preporučen dnevni unos.

Većina goitrogena su sastavni dio hrane, vode i ljekova.

Kod osoba čija je funkcija štitaste žlijezde već ugrožena, u štitnjači mogu da se uvećavaju ćelije, da nadoknade neadekvatnu proizvodnju hormona, i dođe do eventualnog formiranja strumegušavosti.

Mehanizam u štitnjači Prekomjerna proizvodnja T4 i T3 tiroidnih hormona može se kontrolisati blokiranjem biosinteze tiroidnih hormona ili smanjenjem konverzije T4 u aktivni T3 tiroidni hormon.

Ovim procesima bi mogli da upravljaju specifični inhibitori zvani antitiroidni agensi.

60

Najpoznatiji od njih: Tiocijanat, propiltiouracil, i neorganski jodidi u visokim koncentracijama.

Tiocijanat smanjuje „hvatanje“ jodida. Ista pumpa koja aktivno ubacuje jone jodida u tireocite ubacuje i tiocijanate, perhlorate i nitrate, pa njihovo davanje u dovoljno visokoj koncentraciji dovodi do kompetitivne inhibicije transporta jodida u ćeliju – tj. do inhibicije mehanizma „hvatanja“ jodida (smanjena količina jodida ne zaustavlja sekreciju tireoglobulina, već onemogućava da nastali tireoglobulin bude jodiran, a time da nastanu hormoni).

Velika količina nitrata u hrani i vodi takođe može smanjiti aktivan transport joda u tireocite. Tako nastao deficit uslovljava pojačano lučenje TSH, što izaziva povećanje žlijezde bez adekvatne sekrecije hormona – tj. do tzv. gušavosti Međutim, prema prvobitno predloženom mehanizmu, ovi agensi djeluju tako što inhibiraju biosintezu hormona štitnjače ometajući jodiranje ostataka tirozilnih tiroglobulina posredovanih peroksidazom (tiroidna peroksidaza ili laktoperoksidaza). To se obično postiže ili formiranjem stabilnog kompleksa donor-akceptor elektrona sa dijodinom ili koordinacijom sa metalnim centrom

tiroidne peroksidaze. Superfamiliju peroksidaza sisara čine četiri peroksidaze: tiroidna peroksidaza (TPO), laktoperoksidaza (LPO), mijeloperoksidaza (MPO) i eozinofil peroksidaza (EPO).

Ove peroksidaze su kovalentno povezane sa hemskom grupom (koja sadrži gvožđe) i koriste vodonik-peroksid (H2O2) kao akceptor elektrona, koji katalizuje različite oksidativne reakcije.

TPO je transmembranski homodimer koji igra važnu ulogu u biosintezi tiroidnih hormona. Čini se da je inhibicija TPO odličan pristup liječenju hipertireoze.

Glavna organska jedinjenja koja sadrže sumpor i zagađuju zalihe vode, antitiroidnom aktivnošću sličnom tionamidu, a najvjerovatnije potiču iz sedimentnih stijena bogatih organskom materijom može biti faktor u osnovi endemije.

koje sadrže glukozinolate (Shahidi i sur, 1997).

Glukozinolati apriori nisu otrovni, razgrađuje ih enzim mirozinaza (tioglukozidaza, odnosno tioglukozidglukohidrolaza) prisutan u biljnim vakuolama posebnih idioblasta, a oslobađa se prilikom njihovog oštećivanja. Tim procesom nastaju produkti koji su toksični: izotiocijanati, tiocijanati, nitrili i ostali (Shahidi i sur, 1997).

Kao potencijalni otrovi, glukozinolati nisu potpuno nepoželjni u namirnicama jer su odgovorni za oštar ukus senfa, rena i rotkvice te daju karakterističnu aromu radiču, brokuli, kupusu i karfiolu.

Neki glukozinolati imaju povoljan učinak na organizam, indolili glukozinolati inhibiraju karcinogenezu induciranu policikličkim aromatskim ugljovodonicima (Loft i sar, 1992).

Koje materije su izvor

Sojini izoflavoni

t (MVUFO KF OB WSIV MJTUF QPUFODJKBMOJI HPJUSPHFOB BMJ istina je da osjetljivost na gluten doprinosi širokom spektru autoimunih oboljenja (celijakija, Addisonova bolest, Sjogrenov sindrom, reumatoidni artritis i autoimune bolesti štitaste žlijezde), te se kod primjećene intolerancije potrebno savjetovati sa ljekarom i uraditi potrebna ispitivanja i analize antitijela za pojedine pobrojane bolesti i/ili stanja.

t *[PUJPDJKBOBUJ PWB KFEJOKFOKB OBMB[F TF V QPWSʉV LV pus, prokelj, brokoli, karfiol, zelje, kelj, repa (uglavnom kupusnjače).

t *[PUJPDJKBOBUJ LBP J TPKJOJ J[PĘBWPOJ NPäF CJUJ EB CMP kiraju TPO, ali ovo ne treba da znači isključivanje ovih namirnica iz upotrebe već da se procesima, kao npr. termičkom obradom samom po sebi smanjuje aktivnost goitrogena mijenjajući se molekularna struktura u namirnicama.

t *[PUJPDJKBOBUJ TV PEHPWPSOJ [B VLVT WBTBCJKB KBQBOTLPH rena ili hrena) koji se mnogo koristi u japanskoj kuhinji (Shahidi i sur, 1997). radiču, brokuli, kupusu i karfiolu.

t (MVLP[JOPMBUJ TF TNBUSBKV HPJUSPHFOJNB ÝUP KF WJEMKJWP iz povećanja štitnjače na životinjama hranjenim sjemenkama

Goitrogena aktivnost sojinih izoflavona mogla bi se djelimično isključiti kuvanjem ili drukčijom obradom npr. fermentisanjem…

Preporučujemo da ljudi sa problemima štitnjače uključe u ishranu izvore bogate elementarnim jodom (ribe hladnih mora, brusnice, brazilski orah, mineralne vode bogate jodom i/ili dodavanje jodirane soli umjereno... (oprez kod hiper TA nakon pripreme obroka, zbog toga što je jod isparljiv element) i selenom. Potrebno je redovno pratiti nivo hormona štitnjače, kao i stalne se konsultovati sa svojim ljekarom, bilo da se kontroliše nivo hormona, anitijela na tireoidne hormone, celijakiju, tzv. reumatoidne faktore, i/ili redovno ultrazvučno praćenje štitaste žljezde.

Američka uprava za hranu i ljekove (FDA) dodala je upakovano upozorenje na etiketi za propiltiouracil, da bi se uključile informacije o izvještajima o teškim povredama jetre i akutnoj insuficijenciji jetre, od kojih su neke bile fatalne kod odraslih i pedijatrijskih pacijenata.

61

MEĐUNARODNA NEDJELJA BORBE PROTIV GLAUKOMA Dr Jelena Radojičić Direktorica Klinike za očne bolesti KCCG

Svjetska nedjelja borbe protiv glaukoma obilježava se svake godine u drugoj sedmici mjeseca marta i ima za cilj podizanje svjesti građana o glaukomnoj bolesti, njenoj ranoj dijagnostici i prevenciji trajnog gubitka vida.

Glaukom je oboljenje koje karakteriše porast očnog pritiska koji dovodi do oštećenja i uništavanja očnog živca. To je oboljenje kod koga se uz adekvatno liječenje može usporiti tok bolesti, ali ne i zaustaviti. Zato je izuzetno važno rano dijagnostikovanje ove bolesti, jer su u tom slučaju velike šanse da se vid sačuva. Najčešći riziko faktori za nastanak glaukoma su: starost (česći je kod osoba starijih od 65 godina), dijabetes, porodična anamneza i nasljeđe, urođeno tanka rožnjača, miopija (kratkovidost), bolesti retine kao što je okluzija retinalne vene, regmatogena ablacija retine, retinitis pigmentosa.

Ovo oboljenje se još naziva i “tihi kradljivac vida”, jer pojedini oblici glaukoma ne daju nikakve simptome, pa se u tom slučaju bolest dijagnostikuje u terminalnoj fazi, kada dolazi do ozbiljnog suženja vidnog polja, tako da pacijent gleda kao kroz "cijev od puške", ili prilikom rutinskog pregleda oftalmologa.

Svaki oftalmoloski pregled treba da uključuje određivanje vidne oštrine, mjerenje očnog pritiska i pregled očnog dna na široku zenicu.

Samo mjerenje očnog pritiska ne daje dijagnozu glaukom-

62

ne bolesti. Dijagnozu glaukoma postavljamo mjerenjem širine vidnog polja, koja se radi na aparatu koji se zove perimetar.To je subjektivna metoda. Pored nje, postoji i objektivna metoda koja podrazumjeva mjerenje debljine nervnih vlakana i nervnog tkiva od koga nastaje očni živac. Da bi pacijent imao ispade u vidnom polju potrebno je oštećenje najmanje 50% nervnih vlakana. Pored glaukoma otvorenog ugla koji ide postepeno, bez simptoma, imamo i tkz. glaukom zatvorenog (uskog) ugla. Glaukom uskog ugla je hitno stanje koje je praćeno akutnim skokom intraokularnog pritiska, zamagljenjem vida i pojavom duginih boja oko izvora svjetla, kao i jakim bolovima koji mogu dovesti do mučnine i povraćanja.

U okviru ovog glaukoma imamo jednu podgrupu, tzv. subakutni (intermitentni) angularni glaukom. To je oblik glaukoma čiji se simtomi javljaju u slučaju pojave nekog riziko faktora, kao što je npr. položaj glave prema dolje, slabo osvjetljenje uveče pred spavanje. Međutim, tokom spavanja dolazi do prevage vegetativnog nervnog sistema, što se manifestuje skupljanjem zenice i povlačenjem simptoma. Ovaj napad može da se ponovi nekoliko puta dok pacijent ne uleti u akutni napad koji zahtijeva hitno bolničko liječenje i naglo obaranje intraokularnog pritiska. To podrazumijeva prijem u bolnicu i naglo obaranje očnog pritiska. Nerjetko, u ordinaciji dobijam pitanje od pacijenata, da

li osobe sa povećanim sistemskim pritiskom češće oboljevaju od glaukoma?! Odgovor je ne! Veća vjerovatnoća je da kod osoba sa niskim krvnim pritisakom, naročito donjim koji je ispod 70 mmHg, da to bude dodatni razlog za propadanje nervnog tkiva pri vrijednostima očnog pritiska koje nisu povišene. To je jedna posebna vrsta glaukoma koji se zove glaukom bez pritiska ili glaukom sa normalnim pritiskom.

Normalna vrijednost intraokularnog pritiska kreće se od 11 do 21 mmHg. Kod starijih osoba srednja vrijednost intraokularnog pritiska je veća, naročito kod žena, tako da normalan intraokularni pritisak može da ima raspon do 24 mmHg, a ne 21 mmHg. Kod osoba sa glaukomom važno je uspostaviti tkz. ciljani pritisak. To je vrijednost intraokularnog pritiska koja ne dovodi do dalje progresije oštećenja nervnih vlakana, a ta vrijednost se prilagođava svakom pacijentu. Kod osoba koje imaju dobru cirkulaciju očnog živca dovoljno je da ciljani pritisak bude 20 mmHg. Ako je glaukom u odmaklom stadijumu i cirkulacija izrazito loša, onda pritisak mora da bude ispod 15 mmHg. Liječenje glaukoma počinje primjenom antiglaukomne terapije (tj. kapanjem kapi). U početku je to monoterapija (jedan lijek), ali ukoliko na kontroli koja podrazumijeva mjerenje očnog pritiska, ispitivanje širine vidnog polja i oštećenja u slojevima nervnih vlakana, postoji bilo kakva razlika u odnosu na prethodni pregled, moramo da uvedemo još jedne kapi. Sljedeća stepenica u liječenju glaukoma je primjena lasera, a ako on ne može da pomogne onda slijede razne hirurške intervencije. Tu postoji čitav dijapazon, od manjih ka većim intervencijama.

Postoji, takođe, jedan broj pacijenata koji loše podnosi

kapi, imaju osjećaj kao da su stavili kisjelinu, kapci im oteknu, oči pocrvene, i oni su kandidati za laser trabekuloplastiku. Laser je metoda izbora i kod pacijenata koji neredovno koriste terapiju. Nakon laserske intervencije narednih 6 mjeseci do 2 godine pritisak se snižava kao sa primjenom jednog ili dva antiglaukomna lijeka.

Kao što sam već navela, kod osoba oboljelih od glaukoma dolazi do postepenog suženja vidnog polja da bi u terminalnom stadijumu došlo do ozbiljnog suženja i pacijent gledao kao kroz "cijev od puške". Ovi pacijenti mogu da uđu u kategorizaciju slijepih i slabovidih osoba, ako imaju potpuno normalnu vidnu oštrinu, a veoma suženo vidno polje (ispod 5 ili 10 stepeni).

Na našoj Klinici se rade sve dijagnostičke procedure vezano za glaukom, počevši od perimetrije preko optičke koherentne tomografije (ispitivanje debljine slojeva nervnih vlakana) i zlatnog standarda u hirurškom liječenju glaucoma tkz. trabekulektomije (filtraciona operacija). Trabekulektomija je hirurška procedura liječenja glaukoma koja se sastoji u hirurškom otvaranju drenažnog kanala kroz skleru, a ispod konjuktive putem kojeg je moguće osloboditi oko viška očne vodice i intraokularni pritisak na taj način držati pod kontrolom. To je jedna od najčešćih operacija glaukoma koja se izvodi kada kapi za oči ili laserska intervencija više nisu dovoljni za smanjenje očnog pritiska.

Zato molim pacijente da dolaze na redovne oftalmološke preglede. Progresija glaukomne bolesti se ne može zaustaviti, ali se može usporiti. Osobe starije od 40 godina sa pozitivnom porodičnom anamnezom za glaukom, obavezne su da jedanput u dvije godine urade sve navedene pretrage vezane za glaukom, a poslije 50-te godine jedanput godišnje.

63

Trzajne povrede vrata - vještačenje u krivičnom i parničnom postupku (III)

Prim. dr Gavrilo Šćepanović, sudski vještak Spec. ortopedije i restruktivne hirurgije, Beograd

Duševni bolovi zbog umanjene životne aktivnosti Prva okolnost koju vještak treba da razriješi jeste da li je oštećeno lice uopšte pretrpjelo tjelesnu povredu. U slučaju pozitivnog nalaza, neophodno je da se utvrde vrsta, težina i način povrede ili povreda, način liječenja, vreme završetka liječenja i morfološkoanatomske i funkcionalne posljedice povrede. Vještačenje posljedica povređivanja ili bolesti obavlja se tek kada stanje postane trajno i za predvidivo vrijeme nepromjenljivo.

Za sagledavanje sveukupnih posljedica povređivanja vrata potrebno je procijeniti, s jedne strane, anatomske i/ili funkcionalne poremećaje, koji se mogu objektivno dokazati i orijentaciono kvantifikovati i, s druge strane, posljedice u psihološkom smislu, koje se manifestuju duševnim bolovima, patnjom zbog nemogućnosti ili ograničavanja zadovoljavanja osnovnih životnih potreba i uskraćivanja svakidašnjih životnih radosti. Psihološke posljedice su subjektivne prirode, tj. zavise od individue i za njih ne postoji pouzdan pokazatelj.

U dostupnoj literaturi procentualno izraženo umanjenje životne aktivnosti (UŽA) kreće se od 10% do 15%. Zavisi od toga da li je povreda laka ili teška, zatim od pozicije povrijeđenog, me-

64

hanizma povređivanja, jačine i vremene dejstva sile, neuroloških oštećenja hroničnog tipa kompresivne neuropatije, eventualnih ranijih hroničnih bolesti oštećenog, zatim od istovremenih povreda glave (kontakt čelo–staklo), grudnog koša (volan – grudna kost), ključne kosti (pojas), politrauma i drugo.

Za priznavanje trzajne povrede vrata (WI – wiplash injury) mora da postoji jasan razvoj tegoba koje su u vezi s povredom i akcidentom, koji ukazuje na uzročno-posljedičnu vezu. Tehnički aspekt ima za cilj utvrđivanje kvantitativne veze relevantnih parametara s mehanizmom nastanka povreda. Riječ je o sudaru vozila, o njihovim krutostima, masama, brzinama, koje ljekar ne poznaje.

U domaćoj praksi tek je u začetku metodološki pristup za analizu povrede vrata i još nije potpuno afirmisan multidisciplinaran pristup. Sudu nije do kraja jasno šta je zadatak tehnike, a šta medicine, gdje je granica između dvije struke, a gdje se one dopunjuju. Čovjekovo tijelo nije podjednako otporno na sve smjerove ubrzanja.

Testovi sprovedeni na lutkama, leševima i dobrovoljcima dokazali su velika individualna odstupanja u otpornosti na povrede navedenog tipa. Pri utvrđivanju UŽA, moraju se navesti sve posljedice zbog kojih je smanjenje (normalne, uobičajene) aktivnosti

povrijeđenog ograničeno, otežano ili onemogućeno, djelimično ili u cjelosti.

Samo morfološki supstrat nakon povrede vrata s trajnim posljedicama po obavljanje aktivnosti predstavlja osnovu za ozbiljnu procjenu UŽA i radne sposobnosti.

Utvrđivanje zdravstvenog stanja prije povrede, analiza dostupnih medicinskih nalaza nakon povrede i ustanovljavanje definitivnog stanja predstavljaju osnov za ocjenu umanjenja životne aktivnosti. Nakon saobraćajnog udesa javlja se „psihička nadgradnja“ učesnika u saobraćajnoj nezgodi sa psihičkim tendencijama i subjektivnim simptomima koji mogu biti u diskrepanciji s morfološkim supstratom medicinske dijagnostike i kliničkog nalaza.

Tjelesna povreda nije osnov za naknadu po osnovu UŽA, već su to isključivo duševni bolovi koje oštećeni trpi jer zbog posljedica od zadobijene trzajne povrede vrata ne može da obavlja ili otežano obavlja uobičajene životne radnje. Bitno je ustanoviti koje su posljedice „privremene“, a koje „trajne“ i utvrditi vrijeme kada prve prestaju ili se pretvaraju u druge, tj. da li je posrijedi privremeno ili trajno UŽA. Kasni vipleš sindrom javlja se kod 15– 25% osoba koje su pretrpjele ovu povredu.

Za ozbiljno shvatanje ovog sindroma neophodno je da su tegobe verifikovane godinu dana nakon povrjeđivanja, odnosno sprovedenog liječenja i rehabilitacije. Okolnosti pri nastanku trzajne povrede vrata (individualna osjetljivost osobe, položaj glave prilikom udesa, eventualni bolni lumbalni sindrom, brzina vozila, smjer prilikom udara, konstrukcija kabine, sjedišta, naslona i dr.) utiču na ozbiljnost posljedica. Ukoliko su okolnosti nepovoljnije, posljedice su izraženije i znatnije utiču na UŽA nakon povređivanja, odnosno na intenzitet i trajanje fizičkih bolova i duševnih patnji.

Ljekar ne smije da se ogluši o tegobe povrijeđenog, on liječi i mora da zadobije povjerenje pacijenta i da vodi ozbiljnu brigu o njemu, registruje sve njegove tegobe (glavobolju, vrtoglavicu, nauzeju, trnjenje u rukama, smetnje vida, neurološke tegobe, psihička stanja, stres zbog povrede i dr.).

Izvori duševnih bolova za ovaj oblik nematerijalne štete, u najopštijim crtama, jesu: umanjena sposobnost ili nesposobnost za obavljanje osnovnih životnih radnji, pojačani napori pri ostvarivanju uobičajenih životnih radnji, gubitak ili umanjenje životne radosti, a sve u vezi s trzajnom povredom vrata i posljedičnim oštećenjem tjelesnih funkcija.

Pretrpljeni i budući duševni bolovi zbog UŽA procjenjuju se u odnosu na intenzitet u kojem se objektivno procijenjeni poremećaj odražava na životnu aktivnost oštećenog (orijentacioni procenat umanjenja funkcionalne sposobnosti organizma), kao i u odnosu na subjektivne, individualne okolnosti koje karakterišu životni stil (life style) oštećenog. Pritom, odlučujuće je značajan stepen duševnih bolova koje je oštećeni pretrpio i koje će, pri trajnom umanjenju životne aktivnosti, i u budućnosti morati da podnosi.

Radi ukupnog sagledavanja štete po ovom osnovu treba nabrojati konkretne životne aktivnosti koje oštećeni ne može da ostvari, kao i one koje može da ostvari samo uz povećane napore ili pod posebnim uslovima. Takođe, treba detaljno navesti psihičke tegobe (duševne bolove) koje oštećeni pritom trpi. Često dolazi do diskrepancije između rezultata objektivnih nalaza i intenziteta subjektivnih tegoba povrijeđenog. Iako su s kliničkog aspekta neke tegobe potpuno jasne, one se još ne mogu

dostupnom medicinskom dijagnostikom verifikovati.

Posljedice trzajne povrede vrata mogu da budu privremene, kada se preporučuje liječenje od šest do najviše 12 mjeseci.

Trajne posljedice se manifestuju nakon obavljenog liječenja i poslije 12 mjeseci ostaju trajno (Wiplash associated disorder – WAD).

Zadatak ljekara sudskog vještaka jeste da s medicinskog aspekta kvantifikuje, tj. odredi obim poremećaja organizma; poremećaja nastalih isključivo kao posljedice aktuelnog povrijeđivanja zbog kojih su uobičajene životne aktivnosti oštećenog onemogućene, ograničene ili otežane. Zatim, da procijeni uticaj poremećaja na sposobnost oštećenog da obavlja svakodnevne, uobičajene i neuobičajene životne aktivnosti i razmatra duševne bolove koje oštećeni s tim u vezi podnosi.

Treba imati na umu da UŽA obuhvata sva ograničenja u životnim aktivnostima koja je oštećeni trpio ili bi ih, po redovnom toku stvari, u budućnosti izvesno trpio. Pod ograničenjem se podrazumijeva i vršenje aktivnosti uz povećane napore ili pod posebnim uslovima. Uloga vještaka je da utvrde sve posljedice zbog kojih se normalna aktivnost oštećenog ograničava ili će biti otežana, kao i druge aktivnosti koje čine kvalitet života osobe sa trzajnom povredom vrata. Zato u nalazu i mišljenju predloženi procenat UŽA predstavlja osnovu na koju se nadograđuje individualnost oštećenog.

Složenost vještačenja UŽA zapravo i proizlazi iz činjenice da su posljedice povređivanja vrata procjenjuju individualno poređenjem sa ranijom životnom aktivnošću i psihofizičkim karakteristikama oštećenog.

Za sudskomedicinsko vještačenje naročito su važne one životne aktivnosti zbog čijeg ograničavanja ili onemogućavanja oštećeni trpi (i trpjeće ubuduće) duševne bolove znatnijeg intenziteta. To su, prije svega, radnje kojima se zadovoljavaju osnovne životne potrebe, kao i uobičajene životne radnje koje pričinjavaju radost i užitak. Upravo je u tome suština sudskomedicinskog vještačenja.

Tabela za orijentacionu procenu anatomskih i funkcionalnih poremećaja organizma kao posljedica povrede ili bolesti, koju je izradilo Udruženje sudskih vještaka u medicini rada, koristi se kao osnova za vještačenje UŽA. U dijelu koji se odnosi na kičmeni stub navode se orijentacione vrijednosti koje se mogu primijeniti i na trzajnu povredu vrata. Ako se posmatra smanjena pokretljivost vratnih segmenata poslije povrede koštano-ligamentarnih, mišićnih i neurogenih struktura vratnog dijela kičmenog stuba, nailazi se na smanjenu pokretljivost lakog, srednjeg i teškog stepena.

Treba utvrditi što objektivnija mjerila da bi se kriterijumi u praksi ujednačili, a sud na osnovu objektivnih pokazatelja i

65

subjektivnih okolnosti dosudio oštećenom pravičnu naknadu. Zato vještak treba precizno da opiše u čemu se sve sastoji UŽA, koja su sve ograničenja koja oštećeni trpi (neophodnost ulaganja posebnih fizičkih napora, povećane potrebe, mogućnost bavljenja slobodnim aktivnostima, suženje izbora buduće profesije itd.). Vještak treba da naznači koje životne aktivnosti oštećeni ne može da ostvari, a koje može samo uz povećane napore, a i da objasni ozbiljnost, jačinu i trajanje posljedica, kao i da li je riječ o privremenim ili trajnim posljedicama.

Trajnoj povredi ovog dijela tijela izložene su sve strukture koje topografski pripadaju vratu (s dominantnim udjelom povređivanja koštanih, zglobnih i hrskavičnih djelova vratne kičme), zbog čega je ispravnije govoriti o trzajnoj povredi vrata nego o „trzajnoj povredi vratne kičme“.

Klasifikacija po QTF protokolu najčešći je i najpriznatiji klasifikacioni sistem: I – simptomi bola ne traju duže od 72 do 96 sati; ne mogu se dijagnostikovati tehničkim sredstvima, II – simptomi bola traju do tri nedjelje nakon sudara; ukočenost mišića se ne može objektivno utvrditi, III – povredu je moguće utvrditi radiološki; moguća je pojava neuroloških smetnji, IV – a) nastaje luksacija/rastav pršljena; moguća kombinacija sa neurološkim smetnjama, i IV – b) smrtni ishod usljed povrede.

Umanjena životna aktivnost (UŽA) usljed trajnih posljedica iskazuje se u odgovarajućem stepenu QTF protokola.

Po QTF protokolu, aktuelni simptomi trzajne povrede vrata počinju od nultog stepena, kada praktično nema nikakvih posljedica nakon povrede pa, prema tome, nakon sprovedenog medicinskog tretmana nema ni stvarnih osnova za UŽA usljed trajnih posljedica. Liječenje obično traje do tri mjeseca nakon povrede. Preporučuju se liječenje, mirovanje i psihološka podrška.

Međutim, praksa pokazuje da se trajne posljedice mogu očekivati i pri promjeni brzine (Δv) do 11 km/h.

Prvi stepen po QTF protokolu odlikuje se ukočenošću i bolnim vratom, nema kliničkih znakova povrede, nema spazma paravertebralne muskulature. Može se očekivati da je ovakvo stanje prolazno i može se govoriti o privremenom (vremenski ograničenom) UŽA, koje traje do povlačenja subjektivnih simptoma povređenog. Liječenje traje od tri mjeseca do jedne godine nakon povrede. Preporučuju se fizikalni tretman i psihološka podrška. Slično ranije rečenom, trajne posljedice mogu se očekivati i pri promjeni brzine (Δv) od 11 do 15 km/h. U tom slučaju utvrđuju se posljedice višeg stepena po QTF protokolu, uz ocjenu prethodne životne aktivnosti. UŽA se iskazuje u odgovarajućem stepenu QTF protokola.

Drugi stepen odlikuje se ukočenošću i/ili bolnim vratom i spazmom paravertebralne muskulature, što povrijeđenom smeta prilikom obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti. Ove posljedice su trajne i, u zavisnosti od obima prethodne životne aktivnosti, to povlači umanjenje životne aktivnosti osobe do 9% (uobičajeno aktivan do 3%, veoma aktivan do 6%, natprosječno aktivan do 9%). Dakle, osoba ima funkcionalne smetnje 12 mjeseci nakon povrede, javljaju se bolovi pri maksimalnoj amplitudi vratne kičme i savladavanju fizičkog otpora, što utiče na obavljanje životnih radnji.

66

Kod trećeg stepena, sem već ukočenog i/ili bolnog vrata, postoje i znaci neurološkog oštećenja koje se može i mora objektivizovati. Posljedice su trajne i, u odnosu na prethodne aktivnosti osobe, dovode do umanjenja životne aktivnosti do 18% (uobičajeno aktivan do 12%, veoma aktivan do 15%, natprosječno aktivan do 18%). Dakle, osoba ima funkcionalne smetnje s verifikovanim neurološkim posljedicama, javljaju se intenzivni bolovi pri uobičajenim pokretima vratne kičme, savladavanju fizičkog otpora, što je od većeg uticaja na obavljanje svakodnevnih životnih radnji i aktivnosti koje se odnose na „nadgradnju“ opštih životnih aktivnosti do 12 mjeseci nakon povrede. Protokol QTF je dobar podsjetnik za dijagnostiku, ali zahtijeva stručnu interpretaciju nalaza i praćenje dinamike deficita. Stepeni III i IV prema QTF protokolu izlaze iz okvira vještačenja trzajne povrede vratne kičme jer mogu da podrazumijevaju i teža neurološka oštećenja, kao i prelome i nestabilnost pršljenova.

Kod četvrtog stepena postoje radiološki verifikovan supstrat i klinički instabilitet. Posljedice su trajne i, u odnosu na prethodne aktivnosti osobe, dovode do umanjenja opšte životne aktivnosti do 18% i više od toga (uobičajeno aktivan do 21%, veoma aktivan do 24%, natprosječno aktivan do 27% i više). Javljaju se bolovi koji znatno otežavaju obavljanje svakodnevnih životnih radnji i aktivnosti u vezi sa uobičajenim životnim potrebama i „nadgradnjom“ životnih aktivnosti. Ostavljen je prostor i za veće umanjenje životne aktivnosti, u zavisnosti od težine kliničke slike i prethodne životne aktivnosti povrijeđenog, obično do 12 mjeseci nakon povrede. Postoji gruba analogija promjene brzine (Δv), stepeni QTF protokola, trajnih posljedica (WAD) i predloga za UŽA u odnosu na njihov prethodni kvalitet. Ova analogija nije isključiva (teže povređivanje može nastati i pri manjim brzinama i obratno) i usmjerena je na olakšavanje rada i evaluacije cijelog procesa od nastanka, preko medicinskog tretmana, uvida u prethodnu životnu aktivnost povrijeđenog i trajnih posljedica nakon povređivanja.

Pri procjeni UŽA, razmatra se i individualnost oštećenog.

U tom smislu predlaže se mogućnost dodavanja do 3% na osnovnu ocjenu, i to za: životnu dob (do 45. godine starosti, veća životna aktivnost), pol (očekivano slabija muskulatura vrata kod žena), ranije deklanširajuća oboljenja i povrede vratne regije (vulnerabilnija u odnosu na neoštećenu vratnu kičmu, što se može kasnije razlučiti na pretraumatogenu i traumatogenu frakciju), kao i specifičnost prirode oštećenog.

Ipak, QTF klasifikacija je nespecifična, naročito kada je u pitanju WAD drugog stepena. Ona ne uzima u obzir svježe neidentifikovane motorne, senzorne i psihološke nalaze.

Prema WAD protokolu postoje sljedeći stepeni ove povrede: Nulti stepen: samo anamnestički podaci o mogućoj povredi vrata, klinički nalaz negativan; I stepen: ukočen i/ili bolan vrat, bez kliničkih znakova povrede, nema spazma; II stepen: ukočen i/ili bolan vrat, spazam PVM, ograničeni neki pokreti; III stepen: II + dermatološki neurološki ispadi, blaže psihičke smetnje; i IV stepen: III + neuroradiološki instabilitet ili prelom.

Nastaviće se...

Uloga fizičke aktivnosti u cilju sekundarne prevencije deformiteta kičme

Mr sc. Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije

Deformiteti kičmenog stuba su najčešće zastupljene osteomuskularne deformacije ljudskog tijela. Praćeni su brojnim patoanatomskim i patofiziološkim promjenama koje uzrokuju probleme vezane za: promjene u posturi, gubatak koordinacije mišića donjih ekstremiteta što može usloviti poteškoće pri hodu, probleme sa disanjem i radom srca, pojavu bola uslijed degenerativnih promjena na kičmenom stubu, neurološke ispade, zamor pri dužem stajanju ili hodanju. Radi se, najčešće, o deformitetima razvojne dobi, nerijetko nedovoljno poznate etiologije i prognoze.

Skolioza se definiše kao bočno krivljenje kičmenog stuba u frontalnoj ravni, ali u suštini se poremećaj dešava u tri dimenzije (3D): uz lateralno krivljenje u frontalnoj ravni, dolazi do rotacije (okretanje oko uzdužne ose u transverzalnoj ravni) i torzije (uvrtanja dijela tijela pršljena prema drugom i promjena profila u sagitalnoj ravni). Radi se o lateralnom krivljenju kičme sa torzijom kičmenog stuba i grudnog koša, uz promjenu sagitalnog profila, kada lateralna devijacija kičmenog stuba u odnosu na normalnu vertikalnu liniju kičme iznosi 10º i više, mjereno po Cobb-u na radiografiji u postero-anteriornoj (PA) poziciji.

Prevalenca skolioza nepoznatog uzroka, sa krivinom većom od 10º po Cobb- u je 2- 3%. Krivine veće od 20º imaju nešto manju prevalencu, dok su krivine veće od 40º dijagnostikovane kod manje od 0.1% populacije. Skolioze sa poznatom etiologijom su rjeđe u odnosu na adolescentne idiopatske skolioze.

Početna simptomatologija skolioza mogu da se jave u dobi od 1 - 7 godina, kada su najčešće funkcionalne, statičke, a zakrivljenost je reverzibilna.3 Deformacije koje su prisutne nakon koštanog sazrijevanja su definitivne, a njihovao napredovanje je proporcijonalna stepenu krivine. Zlatni standard za dijagnostikovanje i praćenje skolioza je Rtg snimak koji se i danas smatra najrelevantnijim načinom praćenja strukturalnosti skoliotičnih promjena. Na osnovu Rtg snimka možemo da posmatramo stepen krivine, rotaciju skoliozom zahvaćenih pršljenova, stepen koštane zrelosti pacijenta, prisustvo klinastih promjena zahvaćenih pršljenova, položaj rebara i sl.. Lateralna projekcija ovog snimka nam daje mogućnost tumačenja stanja prirodnih krivina kičmenog stuba posmtranih u odnosu na sagitalnu ravan, koje su izmijenjene kod strukturalnih skolioza. Strukturalne skolioze često su udružene sa izmjenom vrijesnosti torakalne kifoze, koja prelazi od hipokifoze, nadalje u flatback, pa u određenim slučajevima i u patološku hiperkifozu, što se testom pretklona identifikuje kao gubitak određenog dijela fiziološkog luka fleksije. Pri analizi, generalno se prihvata razlika u procjeni stepena iskrivljenja od ±5º između dva različita mjerioca. Na osnovu Risser-ovog znaka određujemo stanje koštane zrelosti, što nam je veoma bitno pri donošenju odluke o vrsti tretmana, ali i o prognoziranju stanja. Tretiranje skolioza može biti konzervativno i operativno. Konzervativno liječenje podrazumijeva

67

primjenu ortopedskog načina liječenja i terapijskih vježbi zasnovane po određenom programu. Hirurško liječenje je indikovano kod izraženijih deformiteta kičmenog stuba, čija vrijednost kao takva dovodi, pored kozmetoloških problema, u pitanje i normalno funkcionisanje organa u grudnoj duplji.

Kifoza predstavlja zakrivljenost kičmenog stuba u sagitalnoj ravni okrenuta prema nazad, koja je nosrmalno prisutna u torakalnom i sakralnom dijelu kičmenog stuba. Svako povećanje fizioloških vrijednosti pomenute krivine predstavlja patološki entitet, poznat pod nazivom hiperkifoza. Vrlo često se pomenuti deformitet javlja u kombinaciji sa deformitetom u sagilanoj ravni sa poremećajima vrijednosti fiziološke lordoze u nekoj od sjusjednih regija ili sa skoliozom. U zavisnosti od predjela gdje se javlja deformacija, možemo govoriti o visokim i niskim torakalnim hiperkifozama, koje su lokalozovane u gornjem, odnosno donjem, torakalnom dijelu kičme. Posmtrano u odnosu na oblik, razlikujemo angularnu i lučnu hiperkifozu. Angularna hiperkifoza obuhvata svega nekoliko pršljenova, dok lučna obuhvata veći broj pršljenova sa tupougaonim, lučnim oblikom. Deformitet kičme koji se odnosi na izmjenu fizioloških vrijednosti torakalne kifoze se obično javlja u periodu prve godine života, periodu prvog uspravljanja tijela, periodu polaska u školu ili periodu puberteta.

U zavisnosti od uzorka hiperkifoza može da se javi kod Scheuermann-ove bolesti uklinjavanjem određenih pršljenskih

68

tijela, zatim kod posturalnih okruglih leđa, ali i kao urođena deformacija. Mogu biti etiloški vezane za Anklozirajući spondilitis, određene metaboličke poremećaje, uzrokovane stanjem niskog rasta, ili kao posljedica trauma, zapaljenja, uzrokovane različitim endokrinim poremećajima, oboljenima vezivnog tkiva, uzrokovane neurofibromatozom, neoplazijama, jatrogenih uzorka koji vode ka insuficijenciji prednjeg ili zadnjeg stuba kičme. U zavisnosti od perioda javljanja, možemo ih podijeliti na one koje se javljaju kod djece (urođene, stečene, Morbus Scheuermann) ili odraslih kao posljedica degenerativnih oboljenja kičmenog stuba i sl. Kongenitalne hiperkifoze nastaju kao posljedica neadekvatnog formiranja prednjeg i zadnjeg dijela kičmenog stuba. U razmatranje se mogu uzeti i slabosti u epifiznim pločama pršljenskih tijela. U sklopu dijagnostikovanja deformiteta kičme koji se karakteriše poremećajem vrijednosti fiziološke kifoze treba istaći anamnezu, klinički pregled (inspeckcija, palpacija, mjerenje mobilnosti kičmenog stuba, test preklona i neurološka ispitivanja, pregled hoda, mjerenje tjelesne težine i visine, mjerenje obima pokreta ekstremiteta, mjerenje muskularne elastičnosti) i radiološki nalaz. Pored pomenutih dijeganostičkih postupaka, često se primjenjuje i dopunska diagnostika u vidu laboratorijskih pretraga, spirometrije, nuklearne magnetne rezonanse (NMR), kompjuterizovane tomografije (CT), osteodenzitometrije (DXA) i sl. Kod pacijenta kod kojih se sumnja na zapaljenje, potrebno

je uraditi SE i utvrditi nivo CRP- a, kako bi se izvršila identifikacija potencijalne infekcije. Odluka o načinu tretiranja torakalnih hiperkifoza vezana je sa uzrokom i simptomatologijom. Mogućnosti liječenja se odnose na primjenu operativnih i konzervativnih metoda.

Hiperlordoza je termin za deformitet kičmenog stuba, u sagitalnoj ravni, koji se odnosi na povećanje fizioloških krivina kičemnog stuba sa ispupčenjem prema naprijed. Cervikalna lordoza se smatra normalnom, ako se njena vrijednost kreće u rasponu od 20 - 40º po Cobb-u ili udaljenost od linije viska tri do tri do četiri centimetara. Lumbalna lordoza se smatra fiziološkom ukoliko se njena vrijednost kreće u rasponu od 40 - 60º po Cobb - ili ukoliko je udaljenost pozicije apeksa krivine od linije viska od četiri do pet centimetara. Etiologija hiperlordoza je najčepšće idiopatska, ili vezana za prisustvo torakalne hiperkifoze, zatim povezani sa slabošću abdominalne muskulature koja vodi karlicu u prednju inklinaciju, sa gojaznošću, kongenitalnim deformacijom kičme, rahitisom, promjenama u kukovima, neuromuskularnim poremećajima, traumama, zapaljenjima, određenim profesijama i sl. Dijagnostikovanje lumbalnih hiperlordoza se vrši na osnovu kliničkog pregleda i Rtg-a. Primjerenom rentgenofrafijom, u dva pravca, u stojećem i sjedećem počenom položaju, sa odekvatnom zaštitom, može se potvrditi dijagnoza, odrediti stepen deformacije po Cobb-u, i utvrditi eventualne druge promjene. U diferencijalnoj dijagnostici, nerijetko se primjenjuju i druge dijagnostičke metode poput kompjuterizove tomografije, magnetne rezonanse, analize krvi i sl. Liječenje može biti konzervativno i operativno. Cilj tretiranja, bez obzira na metod, jeste da se zaustavi napredovanje krivine i spriječi da dođe do značajnih posljedica deformiteta.

U svakom slučaju, liječenje lumbalnih hiperlordoza treba da bude individualno u zavisnosti od pomenutih etioloških faktora, ali i od strukturalnosti promjene. Hirurški način liječenja indikovan je u stiuacijama kada je u pitanju deformitet sa ozbiljnijim vrijednostima.

koja su se bavila nekim drugim vidom sporta, profesionalno ili rekreativno, i ispitanike mlađe ili starije od 17 godina. Rezultati istraivanja su pokazali razliku u tjelesnoj težini (košarkaši u prosjeku teži sedam kilograma, i viši u prosjeku sedam centimetara) i visini. Unutar grupe ispitanika koji su se bavili košarkom duže od jedne godine pronađen je jedan ispitanik sa deformitetom kičmenog stuba, dok se u grupi fizički neaktivnih ispitanika registrovalo čak 12 ispitanika sa nekim od deformiteta kičmenog stuba. Zaključak studije jeste da bavljenje košarkom utiče pozitivno na pravilan rast i razvoj adolescenata.

Smjernice SOSORT-a koje se odnose na korelaciju djece sa skoliozom i bavljenjem sportom, ističu da se sportovi ne preporučuju za liječenje idiopatskih skolioza, već da se opšte sportske aktivnosti primjenjuju za postizanje psihološke, neuromuskularne, kao i sticanje benefita vezanih za opšte zdravlje. Preporuke su i da se u svim fazama tretiranja nastavi sa primjenom nastave fizičkog vaspitanja u školi, sa rezervom u smislu restrikcije određenih tipova aktivnosti kada je to neophodno. Preporučeno je, takođe, da se ne prestaje sa primjenom sportskih aktivnosti ni za vrijeme nošenja ortopedskih midera, zbog fizičkih i psiholoških efekata pomenutih aktivnosti, uz savjet vezan za opreznu primjenu kontaktnih i dinamičkih sportova. Takođe, aktivnosti sa visokim stepenom mobilizacije kičme trebaju izbjegavati pacijenti sa deformitetima kičme koji pokazuju znake visokog stepena napredovanja.

Sportske aktivnosti i deformacije kičme Pravilno odabrane i adekvatno primjenjivane sportske igre mogu u značajnoj mjeri uticati preventivno i kurativno, mogu uticati u otklanjanju lakših deformitetai uticati na vraćanje i oporavak narušenih funkcija, uključujući pozitivni psihološko i socijalno djelovanje. Međutim, ukoliko se upražnjava prekomjerno, sa duževremenim, unilateralnim opterećenjima, sport može pokazati i negativni uticaj na stanje muskuloskeletnog sistema. Shodno navedenom, možemo da uočimo i negativna mišljenja kada su u pitanju djeca sa deformitetom kičme i njihovo baljenje određenim sportskim aktivnostima. Ono što bi se moglo uzeti kao parametar, jeste izbjegavanje primjene sportova sa unilateralnim, angažovanjem, naročito kod djece sa izraženijim stepenima deformiteta kičmenog stuba. Primjena simetričnih sportova, poput plivanja, prihvaćeno je kod navedene populacije.

U istraživaju sprovedenom na 40 ispitanika, 20 košarkaša i 20 fizički neaktivnih ispitanika, kretirijumi za uključivanje su bili ispitanici muškog pola i bavljenje košarkom duže od godinu dana, kao i ispitanici muškog pola iste starosne dobi koji su fizički neaktivni. Istraživanje nije obuhvatilo ispitanike ženskog pola, djecu koja su se bavila košarkom kraće od godinu dana, djecu

Nameće se stav se da profesor fizičkog vaspitanja ima veliku ulogu u okviru preveniranja lošeg posturalnog držanja, a time i stvaranja preduslova za razvoj nekog od strukturalnih deformiteta kičmenog stuba. Sve pomenuto vodi ka procesu zdravog razvoja i izbjegavanju odstupanja u normalnom rastu pojedinih elemenata lokomotornog aparata. Vjeruje se da bavljenje sportom ima važan profilaktički značaj, da se time u značajnoj mjeri smanjuje broj djece koja se javljaju stručnjacima zbog primijećenog nekog od deformiteta kičmenog stuba. Bavljenje određenim oblicima sportskih aktivnosti u mnogome može pomoći u razbijanju monotonije koju nameće dugotrajna primjena neke od metoda korektivnih vježbi, pa se u tom smislu mogu pokazati kao pomoć u procesu tretiranju deformiteta kičme.

69

Procjena efekata balneoterapije i modaliteta fizikalne terapije u tretmanu reumatoidnog artritisa Sanel Nuspahić, mr fizikalne terapije Kantonalna bolnica Bihać, Bosna i Hercegovina

Definicija reumatoidnog artritisa Reumatoidni artritis (RA) je jedna od najčešćih i najtežih autoimunih i hroničnih upalnih bolesti, nepoznatog uzroka, koja dovodi do ireverzibilnih oštećenja zglobova i sistemskih oštećenja ostalih organa, te uzrokuje teško onesposobljenje . Ovo sistemsko autoimuno oboljenje se karakteriše hroničnim zapaljenskim procesima više zglobova (poliartritis).

Reumatoidni artritis je sistemska bolest nepoznatog porijekla. Osnovna karakteristika je pojava bolnog otoka perifernih zglobova, koji se vremenom pojačava i ima progresivan tok.

Bolest ima faze egzacerebracije i remisija, a može ići i bez njih.

U početku su zahvaćeni jedan ili dva zgloba, a kasnije bolest se širi na više zglobova.

Incidenca reumatoidnog artritisa Reumatoidni artritis je daleko najteži od svih oblika hroničnih oboljenja zglobova. Važnost ovog oboljenja proizilazi iz njegove prirode, njegove visoke incidencije kod mladih osoba, udruženim efektima na druge sisteme (sistemsko oboljenje), zahvatanjem više zglobova sa progresivnom upalom, a kasnije degenerativnim procesima.

Bolest je tri puta češća kod žena nego kod muškaraca.

Radi se o sistemskoj autoimunoj bolesti karakteriziranoj hroničnom upalom zglobova koja rezultira destrukcijom zglobova.

Prevalenca RA u većini razvijenih zemalja kreće se između 0,5 i 1%, a opšta prevalenca potvrđenog RA je 0,8% kod odraslih osoba iznad 15 godina.

70

Etiologija reumatoidnog artritisa Iako je uzrok bolesti nejasan, poznati su neki faktori koji mogu ubrzati njenu kliničku pojavu. U tome važnu ulogu ima nasljeđe, jer je dokazano da se reumatoidni artritis mnogo češće pojavljuje u pojedinim porodicama, tj. u reumatoidnih bolesnika, a naročito u njihovih potomaka. I pol ima važnu ulogu jer je ovo oboljenje češće kod žena nego kod muškaraca. Poznate su neke okolnosti koje mogu prouzrokovati manifestaciju ili „početak“ bolesti, to su: trauma, teži fizički napori, jaka psihička uzbuđenja, teže infektivne bolesti, porođaj, klimakterij i dr.

Klinička slika reumatoidnog artritisa Reumatoidni artritis se najčešće pojavljuje kod osoba zrele životne dobi tj. između 20-te i 45-te godine života. U kliničkoj slici dominiraju zapaljenske promjene sinovije, zglobne čaure i ligamenata. Bolest počinje postepeno i najčešće prvo bivaju zahvaćeni simetrični periferni zglobovi šaka i stopala, a kasnije mogu biti zahvaćeni i drugi veliki zglobovi, jer je to sistemska bolest cijelog organizma. Karakteristična je jutarnja ukočenost, bol, osjetljivost, otok zgloba, deformiteti, mišićna atrofija, potkožni reumatoidni čvorići i smanjen obim pokreta.

Reumatoidni artritis je bolest progresivnog toka, koju karakterišu bol, otok, ukočenost i gubitak funkcije zglobova, te zahvata sinoviju zglobova. Upala sinovije (sinovitis) je povezana s hiperplazijom sinovijalnih stanica, višak sinovijalne tekućine i nastajanje panusa. Panus predstavlja obložen s membranom kao pokrov upalnog granulacijskog tkiva preko zglobne hrskavice.

Karakteristično su zahvaćeni mali zglobovi ruku i nogu, poslije se proces centripetalno širi i na velike zglobove (koljeno, kuk, rame), a potom i na kralježnicu. Bolest je često praćena nizom izvanzglobnih poremećaja kao što su reumatoidni čvorići, vaskulitisi, upala seroznih membrana i plućna fibroza.

Klinički znak RA je poliartikularna upala sinovije perifernih zglobova - obično ruke (metakarpoflangealnih zglobova i proksimalni interfalangealnih zglobova), što uzrokuje bol, ukočenost i često stepen nepopravljivog oštećenja zglobova, deformacije i onesposobljenja. Dodatno, tu su takođe značajna sistemska upalna stanja koja su prisutna kao i niz drugih vanzglobnih faktora uključujući koronarnu arterijsku bolest, plućnu fibrozu, osteoporozu i vaskulitis.

nastaju zbog trajne upale koja dovodi do destrukcije tkiva, cilj liječenja je postići trajnu ili potpunu kontrolu upale. Ostvarivanje tog cilja direktno je ovisno o ranoj dijagnozi RA dok erozije još nisu razvijene i zato je danas imperativ rano prepoznati bolest.

Cilj liječenja je moguće postići ako je bolesnik dobro informisan o svojoj bolesti, o mogućnostima i rizicima liječenja, te o organizaciji i praćenju liječenja. Liječenje RA se mora temeljiti na odluci bolesnika uz podršku porodice i tima (ljekar reumatolog i medicinska sestra). Najvažniji cilj liječenja da se postigne normalno funkcionisanje i sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima.

Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza Diferencijalno-dijagnostički skoro sve bolesti koje dovode do promjena na zglobovima mogu ličiti na vrlo rani, odnosno sasvim kasni stadijum RA, naročito ako se radi o atipičnom obliku oboljenja. Tako u obzir može doći infektivni ili psorijatični artritis, Reiter-ov sindrom, urični artritis itd. Kriteriji na osnovu kojih se može postaviti što tačnija dijagnoza, prema Američkom reumatološkom udruženju: 1. jutarnja ukočenost, 2. otok bar najmanje jednog zgloba, 3. bol pri pokretu najmanje jednog zgloba, 4. simetrični otoci zglobova, 5. potkožni reumatoidni čvorići iznad koštanih ispupčenja na ekstenzornim stranama, 6. rendgenografske promjene, 7. pozitivan RF-faktor.

Za postavljanje dijagnoze potrebno je da je prisutno pet od sedam navedenih kriterijuma.

Diferencijalna dijagnoza reumatske bolesti obavlja se na temelju lokalizacije i vrste radioloških promjena. Analiziraju se: okolno meko tkivo, kosti, strukturalni prostor mekih tkiva, s posebnim osvrtom na zglobnu površinu kosti i epifize.

Terapija reumatoidnog artritisa Reumatoidni artritis je hronična upalna bolest zglobova nepoznatog uzroka. Zbog toga se koristimo kombiniranim programom liječenja koji uključuje: opšte mjere, primjenu ljekova, medicinsku rehabilitaciju, hirurške zahvate i psihosocijalnu pomoć. Temelj liječenja predstavlja upoznavanje bolesnika i njegove porodice s bolešću i mogučnostima liječenja.

Posljednjih godina ciljevi liječenja RA su se znatno promijenili. Dok je nekada bio cilj suzbiti znakove i simptome bolesti, te usporiti strukturna oštećenja zglobova i pripadajućih struktura, danas za cilj postavljamo potpuno odsustvo znakova bolesti, a ako to postignemo, govorimo o remisiji bolesti.

Remisiju reumatoidnog artritisa je prvi put opisao i kvantificirano Pemberton 1927. godine, zatim Thompson u narednih deset godina.

Iako je pojam remisije višeznačajan, danas o remisiji u kliničkoj praksi govorimo onda kada je prisutan otok i bolnost jednog ili nijednog zgloba. Remisiju kao cilj liječenja postavljamo kod novootkrivenih bolesnika, dok se kod bolesnika s već uznapredovanom bolesti zadovoljavamo postizanjem tzv. niske aktivnosti bolesti. S obzirom na to da akutne i hronične posljedice RA

Osnovni ciljevi liječenja su: – Odstranjenje bola; – Prevencija deformiteta; – Korekcija postojećih deformiteta; – Unaprijeđenje funkcionalne sposobnosti; – Kontrola sistemskih manifestacija bolesti.

U namjeri da se postignu ovi ciljevi, potrebno je uvijek održati ravnotežu između odmora i aktivnosti.

Uspjeh u liječenju RA zavisi od dobre i pravovremene procjene aktivnosti bolesti. Oslanjanje na sopstveno iskustvo je nedovoljno a potcenjivanje ili precenjivanje aktivnosti bolesti može imati teške posljedice. Za precizno mjerenje aktivnosti bolesti danas se rutinski koristi Indeks aktivnosti bolesti – DAS28 (Disease activity score) kojim je obuhvaćen pregled 28 zglobova.

DAS28 pruža standardizirani protokol za kliničku evaluaciju zajedničkog sudjelovanja u RA i ugrađena je u mnogim parametrima za procjenu.

Nastavak teksta u sljedećem broju

71

Legg-Calvé-Perthesova

bolest i fizioterapijski

pristup Marija Bulatović Merdović, spec. primijenjene fizioterapije JU Dom starih "Bijelo Polje"

Legg-Calvé-Perthesova bolest (LCPD) predstavlja vaskularni inzult epifize glave femura s rezultirajućom avaskularnom nekrozom. Biološke posljedice uključuju niz događaja s mogućom revaskularizacijom koja dovodi do biološke plastičnosti glave butne kosti, najčešće praćene promjenom oblika glave femura, poravnanjem, pa čak i subluksacijom u teškim slučajevima.

Obično se javlja u uzrastu između četvrte i osme godine, a do pet puta je češća kod dječaka nego kod djevojčica. Faktori koji se povezuju sa etiologijom LCPD – a uključuju abnormalnosti koagulacije, opstrukciju venskog protoka, abnormalni arterijski status, traumu, sinovitis kuka i nasljedne faktore. Bolest ima lagani hronični tok, a obostrano se javlja u 10 do 20% djece sa ovom bolešću.

Legg-Calvé-Perthesova bolest se odvija kroz četiri jasno definisane faze: zgušnjavanje, fragmentacija, reosifikacija i remodeliranje. Tokom inicijalne faze dolazi do pojave nekroze i rast kosti prestaje. Nekrotična kost se resorbuje i fragmentiše što inicira revaskularizaciju glave femura. Tokom druge faze često dolazi do deformacije glave femura, a acetabulum postaje zaravnjen kao odgovor na promijenjenu glavu femura. Sa revaskularizacijom dolazi do reosifikacije glave femura. Sa rastom glave femura može doći do remodeliranja i glave i acetabuluma. Noga na strani zahvaćenog kuka može biti kraća, a u ekstremnim slu-

72

čajevima, kada dođe do sublukscije i do nekoliko santimetara.

Budući da pacijenti s LCPD-om imaju tendenciju kašnjenja rasta kostiju, u prosjeku dvije godine kod djevojčica i do godinu kod dječaka, njihova osifikaciona jezgra glave butne kosti su manja nego kod djece istog uzrasta.

Kod djece sa ovom bolešću je uočljiva smanjena koštana dob, niži rast, dok je tjelesna težina normalna. Klinička slika se odlikuje bolovima koji su najčešće blagi i u području natkoljenica, koljena i prepona, hipotrofijom natkoljenih mišića, ograničenom pokretljivošću kuka koji je zahvaćen, posebno smanjenim obimom abdukcije i unutrašnje rotacije. Često se pojavljuje dugotrajno višemjesečno šepanje, koje se pogoršava s tjelesnom aktivnošću, a ublažava se pri odmoru.

S obzirom da su bol u području kuka, ograničena pokretljivost i šepanje prisutni kod više bolesti, nije lako postaviti dijagnozu, tako da je neophodno dobro poznavanje specifičnih simptoma i znakova razlikovanja. Važno je uzeti anamnezu, napraviti klinički pregled i testove, zatim i nalaze rendgenskih i drugih pretraga. Dijagnoza se utvrđuje na temelju radiografa u dva smjera: anteroposteriornoj projekciji i lateralnoj projekciji po Lauensteinu. Siguran znak bolesti na RTG-u je polumjesec koji prikazuje subhondralnu frakturu nekrotične kosti, koja se vidi kao radiolucentna zona koja prati obrise glave femura. Rana

dijagnostika sve više primjenjuje magnetnu rezonancu, jer ima puno bolji prikaz promjena mekih tkiva zgloba kuka (sinovije, zglobne hrskavice, ploče rasta) i veličine lateralne subluksacije glave femura, a što druge pretrage ne mogu tako uspješno pokazati.

Liječenje Liječenje zavisi od više faktora, kao što su uzrast, obim samih promjena, stepen kontrakture, visina lateralne kolumne, zatim i radiološki rizičnih faktora, a cilj liječenja je sačuvati sferični oblik glave femura i postići punu pokretljivost zgloba.

U liječenju ove bolesti spominju se dvije velike grupe metoda, a to su nonconteinment i conteiment. Nonconteinment metode su one koje su usmjerene na fizioterapiju i primjenu ortoza, a conteinment koje su usmjerene na hirurške tretmane kao što su osteotomija ili nadogradnja acetabuluma. U slučaju liječenja ortozama primjenjuju se abdukcione ortoze i veoma je bitna saradnj djeteta i roditelja, jer je ovaj vid liječenja dugotrajan, zbog čega se manje i koristi. Liječenje zavisi i od starosti djeteta, kao i težine stanja.

Ono što svakako treba izbjegavati je preopterećenje kuka. Jako je bitna primjena vježbi za rasterećenje kuka koje bi mogle postati sastavni dio konzervativnog tretmana. Liječenje u ranim fazama je usmjereno na poboljšanje cirkulacije krvi glave femura, a poslije i na povećanje obima pokreta, kao i smanjenje vertikalno djelujućih sila djelimičnim olakšanjem i operativnim poboljšanjem prilagođavanja glave femura acetabulumu. Liječenje obuhvata fizioterapiju, odmor kod akutnog bola, zatim izbjegavanje aksijalnog opterećenja.

Fizioterapija Pri evaluaciji djece sa Legg-Calvé-Perthesovom bolešću od velike važnosti su detaljna anamneza i kompletan fizikalni pregled. Anamnestički podaci koji se uzimaju kod ove bolesti su: starosna dob djeteta, akutna ili hronična pojava narušenog hoda odnosno šepanja, prisustvo bola, drugi pridruženi simptomi i znaci bolesti, podaci o traumi, poremećaj psiho motornog razvoja, kao i ranije i/ili druge bolesti. Fizioterapijska procjena

podrazumijeva procjenu jačine bola, snage mišića, kao i specijalne testove kao što su Trendelenburgov znak, mjerenje obima pokreta zgloba kuka, mjerenje obima mišića natkoljenice i detaljna analiza hoda pacijenta. Fizioterapijski pregled može pokazati smanjenu unutrašnju rotaciju i abdukciju kuka, atrofiju mišića natkoljenice i sjedalnih mišića, kao i razliku u dužini donjih ekstremiteta. Evaluacija hoda podrazumijeva antalgičan hod kod akutne bolesti i Trendelenburgov hod kod hronične bolesti.

Cilj fizioterapije jeste razvoj i održavanje pokretljivosti kuka, očuvanje snage mišića kuka i smanjenje bola. Važnost fizioterapije kod ove bolesti je velika i ogleda se kroz vježbe za održavanje obima pokreta u zglobu kuka i smanjenje mišićnog spazma. Primjenjuju se aktivne vježbe, aktivno potpomognute vježbe i aktivne vježbe sa doziranim opterećenjem, proprioceptivna neuromuskularna facilitacija (PNF), krioterapija i hidroterapija. Primjena fizioterapije kao izbor liječenja uglavnom se kombinuje sa hirurškim ili drugim konzervativnim tretmanima kao što su ortoze. Smatra se da aktivna fizioterapija, posebno kineziterapija može dugoročno spriječiti pojavu osteoartritisa kuka i disfunkcije kuka. Kineziterapija obuhvata vježbe aktivnog i pasivnog istezanja kako bi se održao ili povećao obim pokreta u zglobu kuka. Pored toga se primjenjuju vježbe za poboljšanje ravnoteže djeteta, kao i koordinacije pokreta. Poseban dio tretmana zauzimaju vježbe za poboljšanje snage mišića, koje se izvode progresivno uz primjenu doziranog opterećenja kako bi se izbjeglo preopterećenje zgloba kuka. Zadnji, ali i najbitniji dio kineziterapijskog tretmana jeste primjena vježbi hoda u cilju korekcije hoda i omogućavanja normalnog funkcionisanja djeteta u svakodnevnom životu.

S obzirom da Legg-Calvé-Perthesova bolest može ostaviti posljedice na strukturu i funkciju zgloba kuka, kao i funkcionisanje djeteta u normalnom životu, veoma je bitno da liječenje, posebno fizioterapija, bude pravovremena. Radi postizanja što bolje prevencije posljedica i postizanja dugoročnih funkcionalnih efekata neophodan je multidisciplinarni pristup u liječenju i saradnja medicinskog tima i roditelja.

73

IN MEMORIAM

Dr pharm. Miomir (Nikola) Šoškić (1988 – 2021)

Miomir (Nikola) Šoškić je rođen u Podgorici 01.07.1988. godine. Nakon završenog Farmaceutskog fakulteta završio je specijalizaciju za potrebe zdravstva iz Kliničke farmacije, i bio je doktorant na Medicinskom fakultetu Vojno-medicinske akademije, Univerziteta odbrane u Beogradu, na studijskom programu Farmakologija i toksikologija.

Objavio je više naučnih radova u časopisima nacionalnog i međunarodnog značaja.

Bio je član više profesionalnih udruženja, kao što su: Farmaceutska komora Crne Gore, Evropsko udruženje onkoloških

74

farmaceuta i Evropska asocijacija bolničkih farmaceuta.

Miomir je bio zaposlen u bolničkoj apoteci Kliničko-bolničkog centra Crne Gore gdje je svakodnevno davao svoj profesionalni doprinos u borbi sa korona virusom, od kojeg je obolio i izgubio bitku za život.

Ostavio si trag koji se ne briše i dobrota koja se pamti.

Humanost, plemenitost i posvećenost svome poslu su osobine koje su krasile našeg kolegu dr pharm. Miomira Šoškića, spec. kliničke farmacije, i po tome će ga kao svog člana pamtiti Farmaceutska komora Crne Gore.

Hronika 01. mart - Čovječanstvo se neće osloboditi covida-19 do kraja ove godine - WHO Svjetska zdravstvena organizacija ocijenila je nerealnim mišljenje da će se čovječanstvo osloboditi covida-19 do kraja godine. Michael Ryan, predsjednik WHO-a za vanredne operacije, ocijenio je da će se do kraja godine ipak smanjiti broj hospitalizacija i umrlih.

- Bilo bi prerano i, mislim, nerealno tvrditi da ćemo virus pobijediti do kraja godine. No, budemo li pametni možemo smanjiti broj hospitalizacija, umrlih i tragedija koje prate pandemiju - rekao je Ryan novinarima - prenosi Hina.

covida-19 uz financijsku podršku državnog fonda, u sklopu nastojanja vlade da ubrza vakcinisanje stanovništva. Mabion je objavio da je potpisao okvirni ugovor s Novavaxom za prenos tehnologije za vakcinu protiv covida-19.

01. mart - Novi soj korone širi se veoma brzo – Velika Britanija Vlasti u Engleskoj upozorile su da je u zemlji potvrđen novi soj korona virusa koji je prvi put identifikovan u Brazilu te da postoji mogućnost da on ne odgovara dovoljno dobro na postojeće vakcine.

Testiranja su identifikovala prve britanske slučajeve varijante virusa koji je prvi put otkriven u Brazilu, novog soja koji se brže širi i mogao bi lošije odgovarati na postojeće vakcine, objavila je engleska služba za javno zdravstvo (PHE).

Postoji zabrinutost da bi postojeće vakcine mogle biti manje efikasne u slučaju soja iz Manausa. Prošli mesec, brazilski soj već je bio potvrđen u Britaniji, ali ta varijanta koronavirusa nije bila zabrinjavajuća, objavio je BBC. 02. mart - Prve kineske vakcine stigle u Irak U Irak, koji se bori s porastom infekcija korona virusom, pristiglo je prvih 50.000 doza vakcina Sinopharm, koje je toj zemlji donirala Kina. Irački vojni teretni avion s prvom dozom vakcina iz Kine sletio je na Međunarodni aerodrom u Bagdadu, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Irak je zabilježio u februaru porast infekcija korona virusom, uključujući zaraze novim sojevima. Ukupan broj potvrđenih slučajeva u Iraku je oko 700.000, a umrlih je više od 13.000.

Sve veći broj zaraza koji se približava nivou od prošlog ljeta natjerao je vlasti da uvedu policijski sat i tako pokušaju suzbiti širenje zaraze.

03. mart – Počinju proizvodnju vakcine protiv kovida – Poljska Poljska biotehnološka kompanija Mabion potpisala je preliminarni ugovor o proizvodnji Novavaxove vakcine protiv

Državni fond PER osiguraće 11 miliona dolara u obliku zajmova i udjela kako bi kompanija mogla udvostručiti proizvodne kapacitete u središnjoj Poljskoj.

Poljska ima oko 38 miliona stanovnika, a do sada je vakcinisano preko tri milona, većinom vakcinama koje proizvode Pfizer, Moderna i AstraZeneca. Osigurala je i osam miliona doza Novavaxova vakcina putem EU-a i sada čeka odobrenje evropskih regulatora - prenosi Hina.

03. mart - Hiljade nezadovoljnih medicinskih radnika napustili bolnice - Mađarska Nekoliko hiljada zaposlenih u mađarskim bolnicama dalo je otkaze, osuđujući nove državne ugovore o radu. Uprava je pokušala da ih uvjeri da promijene odluku tvrdeći da se Mađarska suočava s trećim talasom epidemije korona virusa.

Po saopštenju državne zdravstvene službe (OFKO), 95 odsto od 110.000 zaposlenih potpisalo je nove ugovore prije roka, 1. marta, a preostalih 5.500 nije te je primorano da napusti svoja radna mjesta.

Zoltan Jenei, šef OFKO-a, međutim, želio je da ublaži zabrinutost, rekavši novinarima da zdravstvo, iako pod pritiskom zbog pandemije kovida-19, ipak i tako može da radi, čak i bolje nego do sada.

Zakon koji definiše nove uslove rada usvojio je Parlament u oktobru 2020. godine. Predviđeno je povećanje plata koje je premijer Viktor Orban pozdravio kao "bez presedana", uvedene su sankcije za mito koji pacijenti daju ljekarima, što je uobičajena praksa u Mađarskoj.

75

Ali neke druge odredbe su razbjesnele zaposlene koji smatraju da više neće dobijati bonuse, ili da im više neće biti dozvoljeno da rade i drugi posao, u privatnim klinikama.

U budimpeštanskoj bolnici u jednom od odeljenja samo je 20 odsto specijalista obnovilo ugovor, navodi se u pismu objavljenom na sajtu Teleks.

04. mart – Proširili upotrebu analnih testova na covid 19 - Kina Uprkos sve većim protestima stranih vlada, Kina je proširila svoju upotrebu analnih briseva za provjeru koronavirusa, tako da su svi koji lete u Peking od sada mogu biti testirani tom metodom, piše Daily Mail.

U Šangaju putnici iz rizičnih regija i oni koji dođu vazduhoplovima s najmanje pet pozitivnih slučajeva moraju obaviti kompletne pretrage, uključujući i analne briseve. SAD, Japan, Južna Koreja i Njemačka izrazili su zabrinutost zbog testova, iako je Kina porekla tvrdnje da su potrebni za američke diplomate.

Kineski centar za kontrolu bolesti tvrdi da se test sprovodi sterilnim brisom koji se umetne do dva centimetra u anus prije nego što se izvadi laganom rotacijom. Ljekari su državnim medijima rekli da testovi mogu spriječiti propuštanje infekcija jer se tamo tragovi mogu otkriti duže nego u respiratornom traktu.

05. mart – Treći talas epidemije zablokirao Evropu Broj inficiranih raste i zato mnogi uvode nova ograničenja i restrikcije.

U Češkoj nema druženja ni na otvorenom ni zatvorenom te su obavezne FFP2 maske. Policija i vojska u Češkoj ganjaju građane jer ne smiju čak ni da prošetaju psa naveče, ne smiju se udaljavati od kuće ni 500 metara jer kazna iznosi 400 eura.

Takođe, Mađari zatvaraju sve radnje, osim one s hranom.

Slovačka je pod ključem i bori se s najvišom stopom smrtnosti od Covida u svijetu. Smije se samo na posao i ništa drugo van toga. Policijski sat za Slovake počinje u 20:00 sati. U Düsseldorfu nema zadržavanja na šetalištima i uz Rajnu, policija građane rastjeruje megafonom.

I Italijani upozoravaju da je stigao treći talas.

Lockdowna nema u Švedskoj, no treći talas je prisutan jer se broj inficiranih u mjesec dana udvostručio.

Za sada formalno nema jasnih znakova početka trećeg talasa ali situacija u zemljama EU nije dobra, prenosi Danas.hr.

05. mart – Velika pobuna naučnika Svijet nije ništa bliže saznanju o porijeklu covida-19, uprkos istrazi grupe svjetskih stručnjaka pod vodstvom WHO-a sprovedene u januaru u Kini, tvrdi jedan od autora otvorenog pisma u kojem se poziva na novu istragu o pandemiji koronavirusa.

Otvoreno pismo potpisalo je 26 svjetskih stručnjaka među kojima je i prof. Nikolai Petrovsky, stručnjak za vakcine na Univerzitetu Flinders u Adelaideu, Australiji.

- U ovom trenutku ne znamo ništa više nego prije godinu dana - rekao je prof. Petrovsky.

U januaru je tim naučnika koje je odabrala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) posjetio bolnice i istraživačke institute

76

u Wuhanu u središnjoj Kini gdje je prvi put identifikovan novi koronavirus, kako bi otkrili porijeklo covida-19. No to se misija našla na udaru kritika, a WHO je obasut optužbama da se uveliko oslanjao na previše politički kompromitovane kineske podatke i terenski rad. Članovi tima i sami su rekli da je Kina bila suzdržana u dijeljenju ključnih podataka koji bi mogli upućivati da se bolest širila mjesecima prije nego je prepoznata. U otvorenom pismu stoji da misija WHO-a “nije imala mandat, nezavisnost, ili potreban pristup da sprovede potpunu, neometanu istragu” o teorijama o podrijeklu covida-19.

- Sve pretpostavke su i dalje na stolu, a ja tek trebam vidjeti barem jedan dio neozasnog naučnog dokaza koji bi isključio neke od njih - rekao je prof. Petrovsky.

Voditelj misije WHO-a Peter Ben Embarek je ipak isključio mogućnost da je virus “pobjegao” iz laboratorije u Wuhanu.

Prof. Petrovsky, međutim, smatra da “nema nikakvog smisla” isključiti bilo koju mogućnost, dodavši da je cilj otvorenog pisma “dobiti potvrdu, na globalnom planu, da još uvijek niko nije identifikovao izvor virusa SARS-CoV-2 te da treba nastaviti tražiti”.

- Trebamo biti otvoreni za sve i ako odbacimo neke pretpostavke jer ih smatra previše osjetljivim, to nije način na koji nauka funkcioniše - istakao je prof. Petrovsky - javlja Danas.hr.

06. mart - Stravični podaci ne prestaju da zaprepašćuju nauku - Italija U Italji ukupan broj inficiranih od kovida-19, od početka pandemije u martu prošle godine do sada, je premšio tri miliona.

Samo u poslednja 24 sata otkriveno je novih 22 hiljade inficiranih a preminulo je još 297 pacijentata, piše agencija Ansa.

Raste i broj pacijenata na odeljenjima intenzivne njege kojih je sada ukupno 2.525, a broj hospitalizovanih pacijenata je premašio 20 hiljada.

Na redovnoj konferenciji za medije predsjednik Visokog instituta za zdravstvo Silvijo Brusafero je potvtrdio da se petu sedmicu zaredom, pogoršava epidemiološka situacija, raste broj inficiranih a naredne sedmice očekuje se alarmantnih 250 novoinficiranih u jednom danu na stotinu hiljada stanovnika, što se smatra pragom kritične situacije.

- Biće neophodne brze i radikalne mjere - rekao je Brusafero.

On je upozorio da se novi slučajevi infekcije najviše dešavaju u okviru porodica, za razliku od predhodnog talasa pandemije kada su se ljudi lančano inficiarli na druženjima i okupljanjima izvan porodice.

Italijanski predsednik Serđo Matarela potpisao je dekret kojim se odlažu lokalni izbori u Italiji, zbog vanredne situacije izazvane pandemijom koronavirusa. Prema prvobitnom planu lokalni izbori bili su zakazani za 15. septembar i 15. oktobar, i dopunski izbori za parlament u nekim regijama.

08. mart – Medicinski radnici odbijaju da prime vakcinu – Francuska Većina francuskih zdravstvenih radnika odbija da se vakciniše protiv virusa korona. Poražavajući je podatak da je do sada u Francuskoj vakcinisano samo 40 odsto zdravstvenih radnika i

30 odsto zaposlenih u staračkim domovima, iako imaju prioritet a u frižiderima stoje desetine hiljada neiskorišćenih doza namijenjenih zaposlenima u zdravstvu.

Dobra vijest je da među zdravstvenim radnicima ljekari ipak u velikom broju (82,4 odsto) žele da se vakcinišu, ali da ovaj prosjek kvare medicinske sestre i tehničari, njih 47,1 odsto bi se vakcinisalo, i pomoćno osoblje gdje manje od trećine (30,5 odsto) želi da primi vakcinu protiv korone. Ministar zdralja Olivije Veran je zbog svega ostavio otvorenom mogućnost da vakcinisanje zaposlenih u zdravstvu protiv kovida bude obavezno, kao što je već obavezno za difteriju, tetanus ili hepatitis B. Inače, do sada je u Francuskoj, zemlji sa 67 miliona stanovnika, prvu dozu vakcine primilio oko 3,7 miliona ljudi, a drugu dozu oko dva miliona.

08. mart - Vakcinišu se uglavnom bogate države Vakcine protiv virusa korona uglavnom primaju ljudi iz najbogatijih zemalja svijeta i, ako taj trend bude nastavljen, pandemija će trajati još mnogo godina, upozoravaju zdravstveni stručnjaci.

Prema podacima UN, do sredine februara vakcinu je primio 191 milion ljudi, ali više od tri četvrtine njih su stanovnici samo 10 zemalja. U istom periodu, u 130 država svijeta u kojima živi oko dvije i po milijarde ljudi nije vakcinisana ni jedna jedina osoba, navodi portal Sajens alert.

Stručnjak za javno zdravstvo i profesor na američkom Univerzitetu Đuk dr Gvin Džemi poziva bogate države da prestanu sa gomilanjem vakcina protiv kovida 19 samo za svoje građane. U komentaru objavljenom u časopisu Nejčr, on je poručio da je "vakcinalni nacionalizam - sebičan i samoporažavajući".

Naučnici upozoravaju da bi se pandemija, ako se bogate zemlje nastave ponašati kao sada, mogla "otegnuti" na još sedam godina. U globalnom zdravstvu postoji uvjerenje da pojava pandemije bilo gdje u svijetu može rezultirati njenim izbijanjem - svuda.

- Zbog toga nam je svima u interesu da počnemo dijeliti doze svima jer ćemo samo tako garantovati globalno snabdjevanje vakcinama - navodi se u časopisu Nejčr.

09. mart - Netanjahu: Izrael do kraja aprila „izlazi“ iz epidemije Broj vakcinisanih protiv koronavirusa u Izraelu danas je premašio pet miliona, a premijer Benjamin Netanjahu najavio da će svi odrasli građani biti imunizovani do kraja aprila kada će ta zemlja "izaći" iz epidemije koronavirusa.

Izrael je savjetovao trudnice da se vakcinišu pošto je nekoliko trudnih žena umrlo od kovida-19, a desetine ih je bilo u teškom stanju poslije infekcije.

Izraelski lider je apelovao na javnost da ignoriše „lažne vijesti“ protiv vakcinisanja i rekao da nastoji da nabavi još milione vakcina kako bi osigurao oporavak ekonomije i da ne bude dodatnih zaključavanja.

Uz to je predvidio da će se do kraja aprila vakcinisati cjelokupna populacija starija od 16 godina i naveo da ima još milion Izraelaca koji mogu da prime vakcinu.

Kada se to bude desilo rekao je da će Izrael, zemlja u koj živi 9,3 miliona stanovnika „izaći“ iz epidemije korona virusa.

09. mart - Otkrivena najveća misterija kovida Jedan od najvećih misterija pandemije koronavirusa je relativno niska stopa smrtnosti u siromašnim zemljama Afrike i Azije, uprkos smanjenim resursima i slaboj dostupnosti zdravstvene zaštite, u odnosu na Evropu i Sjedinjene Države.

Stopa smrtnosti od virusa na ta dva kontinenta predstavlja tek djelić onoga što se po pitanju smrtnosti događa u Evropi i SAD-u. Situacija je ranije bila obrnuta u sličnim vanrednim situacijama za javno zdravstvo. Siromašnija područja bila su teže pogođena, kao što je sada slučaj u zajednicama u SAD-u, gdje žive manjine ili siromašnije porodice, piše New York Times.

Doktor i nagrađivani naučnik prof. Sidhartha Mukherje u nedavnom članku za New Yorker nazvao je situaciju epidemiološkim detektivskim romanom. New York Times odlučio je da istraži tu misteriju i iznese moguća objašnjenja.

Neki djelovi uzorka vjerovatno jesu rezultat lošeg sistema prijavljivanja smrtnih slučajeva od strane lošijih zdravstvenih sistema. No mnogi epidemiolozi vjeruju da uzorak odgovara stvarnim brojkama.

- U Indiji veći gradovi vode statistiku o ukupnoj smrtnosti, bez obzira na uzrok, i ona je porasla manje nego u puno bogatijim državama. Takvi podaci sugerišu da i Delhi i Mumabi imaju puno nižu stopu smrtnosti nego u SAD-u, rekao je dr Prabhat Jha, voditelj Centra za globalna zdravstvena istraživanja u bolnici St. Michael u Torontu.

U članku je prof. Mukherjee opisao privremenu bolnicu koju su izgradili u siromašnoj četvrti Dharavi u Mumbaiju. Zatvorili su je ubrzo nakon što se pokazalo da je manje ljudi umiralo nego što se očekivalo.

Poznato je da covid teže pogađa starije ljude: više od 80 posto svih smrtnih slučajeva u Sjedinjenim Državama su ljudi stariji od 65 godina. Širom Afrike i većim dijelom Azije, populacija je puno mlađa. Rađa se više djece, a drugi zdravstveni problemi češće ubijaju ljude prije nego što dosegnu stariju dob. U subsaharskoj Africi, samo tri posto populacije je starije od 65 godina. U Pakistanu tek 4 posto, a u Sjedinjenim Državama ta je brojka na 16 posto, a u Evropskoj uniji 20. Takođe, domova za starije i nemoćne, u koje se virus često probijao sa smrtnim posledicama, puno su češći u zapadnjačkim zemljama, no drugdje je uobičajen život u višegeneracijskim porodicama gdje odrasla djeca vode brigu o roditeljima - prenosi Jutarnji list.

11. mart - Kambodža prijavila prvi smrtni slučaj od korona virusa - Azija Nakon novog lokalnog izbijanja širenja korona virusa, Kambodža je potvrdila prvi smrtni slučaj zbog COVID-19, tačno godinu dana od kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju ove bolesti. Potvrđeno je da je preminuli 50-godišnjak inficiran prošlog mjeseca dok je radio kao vozač za kinesku kompaniju.

Kambodža je prijavila samo 1.163 slučaja infekcije korona virusom od kada je počela pandemija, ali se trenutno bori sa lokalnim izbijanjem zbog kojeg se zarazilo na stotine ljudi. Prema podacima lokalnog ministarstva zdravlja, porijeklo izbijanja novog širenja virusa pronađeno je kod stranca koji je prekršio pravila karantina i otišao u noćni klub početkom februara. To je dovelo

77

do širenja zaraze i do odluke vlade da najave dvosedmično zatvaranje svih javnih škola, kina, kafića i područja za zabavu u Phnom Penhu - prenosi Radio Slobodna Evropa.

11. mart – Odobrili četvrtu vakcinu u borbi protiv korone – EMA Evropska agencija za ljekove (EMA) odobrila je vakcinu Johnson&Johnson protiv koronavirusa. To znači da će 27 država EU-a dobiti četvrtu licenciranu vakcinu koja pokušava obuzdati pandemiju usred zaustavljene akcije vakcinisanja, javlja France24.

Evropski regulator za ljekove rekao je da preporučuje odobrenje vakcine “nakon temeljne procjene” podataka kompanije J&J te se utvrdilo da ispunjava kriterijume za djelotvornost, sigurnost i kvalitet.

Za razliku od ostalih proizvođača, Johnson&Johnson je razvio jednodoznu vakcinu protiv covida-19. Evropska komisija je naručila 200 miliona doza Johnson&Johnsonova vakcina, uz mogućnost nabavke dodatnih 200 miliona doza. Sto miliona doza treba da se isporuči do juna. Međutim, početkom marta J&J je upozorio Evropsku uniju da bi problemi sa snadbjevanjem mogli zakomplikovati plan isporuke 55 miliona doza vakcina bloku u drugom kvartalu godine. Svako novo kašnjenje bio bi dodatni udarac evropskom planu imunizacije koji su već otežale smanjene pošiljke proizvođača vakcina i sporo uvođenje vakcininacije u brojnim članicama bloka - izvjestila je HINA. 12. mart - Nema razloga za obustavljanjem vakcinacije AstraZenecom - WHO

ljama koje su privremeno pauzirale upotrebu ove vakcine nakon izvještaja da je nekoliko osoba razvilo krvne ugruške nakon vakcinacije.

Sa druge strane zemlje poput Velike Britanije, Njemačke, Australije, Meksika nastavljaju sa primjenom ove vakcine.

13. mart - Ostavka ministra zdravlja nakon smrti pacijenata - Jordan Jordanski ministar zdravlja Nathir Obeidat podnio je ostavku nakon smrti šestoro pacijenata usljed nestanka kiseonika u bolnici blizu glavnog grada Amana, javili su jordanski državni mediji.

Premijer Jordana Bisher Al-Khasawneh naredio je istragu o smrti pacijenata u COVID bolnici u gradu Salt, na 20 kilometara sjeverno od Amana, i zatražio od Obediata da podnese ostavku.

Prema ranijim izvještajima, pripadnici policije razmješteni su kako bi zadržali ljute srodnike preminulih koji su se okupili na ulazu u kompleks bolnice.

Izvori kažu da nije poznato šta je dovelo do nestanka kiseonika na odjeljenju za intenzivnu njegu, u porodilištu i u odjeljenju za liječenje pacijenata zaraženih korona virusom.

13. mart – Amerikanci vakcinisali već četvrtinu stanovništva Samo tri mjeseca od početka vakcinacije protiv koronavirusa svaki je četvrti Amerikanac primio najmanje jednu dozu vakcine, a sada je broj datih doza vakcina premašio 100 miliona.

U Sjedinjenim Američkim Državama odobrene su tri vakcine - Fajzer/BioNTeh, Moderna i Džonson&Džonson. Do sada je dato 101.128.005 doza tih vakcina, prema podacima američke agencije za javno zdravlje - Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i to predstavlja otprilike 30 posto vakcina koje su primljene u čitavom svijetu.

Dnevno se u SAD-u da više od dva miliona doza vakcina.

SAD broji oko 330 miliona stanovnika, a odraslih je oko 258 miliona. Vakcine se ne daju djeci.

U skladištima bi za kompletno vakcinisanje trebalo biti dovoljno doza do kraja maja.

Prvu dozu vakcina u SAD-u 14. januara primila je medicinska sestra u Njujorku. Prema podacima Univerziteta Džon Hopkins, do sada je inficirano oko 30 miliona ljudi, a umrlo više od 530.000, piše Index.hr.

14. mart - Jutjub obrisao 30.000 snimaka zbog širenja laži o vakcinama

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopštila je da nema nikakvog razloga da zemlje obustave korištenje AstraZeneca vakcine protiv COVID-19 jer nema veze između ove vakcine i stvaranja krvnih ugrušaka.

Danska, Norveška, Island i Austrija nalaze se među zem-

78

Jutjub je u posljednjih pet mjeseci obrisao više od 30.000 snimaka koji su širili teorije zavjere o vakcinama protiv kovida19.

Portparolka Jutjuba rekla je da su ovi snimci bili u kontradikciji s informacijama o vakcinama koje dolaze od Svjetske zdravstvene organizacije i drugih zdravstvenih autoriteta, poput britanskog NHS-a (sistema javnog zdravlja).

Jutjub je u oktobru prošle godine najavio zabranu dezinformacija o vakcinama kako bi suzbio pokušaje diskreditacije globalne kampanje vakcinacije protiv kovida19.

Kompanija navodi kako je prošle godine uklonila više od

800 hiljada snimaka kojima su se širile dezinformacije o pandemiji.

Ta brojka pokriva veći broj tema od same vakcine, ali svim tim snimcima zajedničke su medicinski nepotkrepljene tvrdnje o kovidu19.

Uprkos zabrani takvog sadržaja na Jutjubu, otkrivanje i brisanje takvih videa i dalje je velik izazov za sve društvene mreže, prenosi Nova S. 16. mart - Nema indikacija da vakcina AstraZenece uzrokuje stvaranje ugrušaka u krvi - EMA Izvršna direktorica Evropske agencije za ljekove (EMA) Emer Cooke je na konferenciji za novinare rekla da u ovom trenutku EMA ne raspolaže podacima o indikacijama da vakcina AstraZenece protiv Covida-19 uzrokuje povećan rizik od nastanka krvnih ugrušaka.

- Broj incidenata s ugrušcima krvi nije veći od broja koji je zabilježen u opštoj populaciji - rekla je Cooke.

Ona je, kako prenosi N1, kazala da se zgrušavanje krvi dogodilo kod malog broja ljudi te da se to godišnje događa hiljadama ljudi. Kazala je da EMA želi da utvrdi moguću povezanost te pojave s vakcinom te provjeri svaki pojedinačni slučaj. Nakon toga će se ponovno sastati i donijeti odluku.

16. mart – Moderna počela testiranje vakcine na djeci i bebama Američka farmaceutska kompanija Moderna saopštila je da je počela testirati vakcinu protiv covida-19 na djeci. Kliničko testiranje pod imenom KidCOVE obuhvatiće približno 6.750 djece u SAD-u i Kanadi u dobi između 6 mjeseci i 11 godina, piše CNN. Testiranje je podijeljeno u dva dijela. U prvom će se na djeci ispitati različite doze vakcina. Djeca u dobi od 6 mjeseci do 1 godine primiće dvije doze vakcina (od 25 do 50 mikrograma) u razmaku od oko 28 dana, a ona od 2 do 11 godina dobiće dvije doze u istom periodu, ali od 50 do 100 mikrograma.

- Ova pedijatrijska studija pomoći će nam da procijenimo potencijalnu sigurnost i imunogenost našeg kandidata za vakcinu protiv covida-19 u populaciji mlađe dobi - rekao je izvršni direktor Moderne Stephane Bancel.

18. mart - Brazil u paklu korone Brazilski predsjednik i ekstremni desničar Žair Bolsonaro srećan je zbog održavanja protesta protiv socijalne distance u pandemiji koronavirusa, dok mu zemlja istovremeno bilježi neslavan rekord od 90.303 novoinficiranih dnevno. Do toga dolazi samo dan nakon što je Brazil zabilježio još crnji bilans kada je umrlo preko 2.800 ljudi u jednom danu, prenosi Hina.

- Logično, srećan sam. Oni pokazuju da su ljudi živi. Mi želimo našu slobodu, želimo da svijet poštuje naš ustav - istakao je Bolsonaro o protestima.

Zadnjih dana Bolsonaro je kandidovao jednog kardiologa za četvrtog ministra zdravlja od početka pandemije. Prethodno je sa te dužnosti smijenio aktivnog generala, do čega je došlo nakon što su stručnjaci širom svijeta kritikovali brzo širenje virusa u Brazilu, dok je Bolsonaro istovremeno umanjivao ozbiljnost situacije s koronavirusom.

Brazil sada ima 11.693.838 potvrđenih slučajeva infekcije.

Ukupno je u Brazilu umrlo 284.775 ljudi.

Najnovija istraživanja pokazuju da rekordno velik broj Brazilaca ne odobrava Bolsonarovo upravljanje koronakrizom i da bi on lako mogao da se nađe u teškoj situaciji na predsjedničkim izborima sljedeće godine.

19. mart - Španija legalizovala eutanaziju Španski poslanici legalizovali su eutanaziju i potpomognuto samoubistvo ljudima sa neizlječivim ili iscrpljujućim bolestima koji žele da okončaju svoj život.

79

Ovo je Španiju učinilo četvrtom zemljom u Evropskoj uniji koja se odlučila na taj korak.

Za legalizaciju se izjasnilo 202 poslanika, 141 je bio protiv i dva su bila uzdržana, prenio je Rojters. Do sada je u Španiji svakom ko bi se odlučio da izvrši eutanaziju ili potpomognuto samoubistvo prijetila zatvorska kazna do 10 godina.

došlo do zastoja srca ili disanja. Termin “kod” je često korišten u medicini kao sleng za “plavi kod” kojim se zove tim za oživljavanje.

Riječ je, inače, o svojevrsnom sporazumu koji ljekar prethodno treba da potpiše u razgovoru s pacijentom koji se mora s tim i složiti. Ako pacijent nije u stanju da donosi takve odluke, to umjesto njega čini njegova porodica ili zaštitnici.

Amnesty International osudio je primjenu odredbi “ne oživljavaj” nazvavši ih samo pogrešnom i protivzakonitom, prenosi Danas.hr.

22. mart - Obaraju rekorde u broju vakcinisanih protiv korone – Velika Britanija

Zakon, koji se odnosi na odrasle osobe sa legalnim boravkom u Španiji, stupiće na snagu za tri mjeseca kako bi se dobilo vremena za uspostavljanje regionalnih odbora koji će razmatrati i odobravati zahtjeve.

Novi zakon suočava se sa žestokim protivljenjem desničarskih i vjerskih grupa.

Više od 27.6 miliona ljudi u Velikoj Britaniji, što premašuje pola odrasle populacije, primilo je barem jednu dozu vakcine protiv koronavirusa, pokazali su zvanični podaci, nakon što je prethodnog dana postignut dnevni rekord od 873.784 iskorišćene doze.

Više od 2.2 miliona ljudi primilo je obje doze vakcine pokazali su podaci.

- Ovaj mamutski napor pokazuje ono najbolje iz Britanije - izjavio je na Tviteru Met Henkok, ministar zdravlja, pozdravljajući tako drugi po redu dnevni rekord broja primljenih doza.

Premijer Boris Džonson je pozvao ljude da prihvate poziv na vakcinaciju - prenosi Hina.

20. mart – Stotine ljudi stavili na listu ‘NE OŽIVLJAVAJ’ – Velika Britanija

23. mart - Banksijevo djelo prodato za 20 miliona eura namijenjeno zdravstvu – Velika Britanija

Više od 500 ljudi u Velikoj Britaniji, tokom pandemije koronavirusa, stavljeno je na popis onih koji odbijaju reanimaciju u slučaju zastoja srca ili disanja, bez da su o tome informisani oni ili njihovi punomoćnici. Pokazala je to engleska studija koja je nedavno objavljena.

Djelo britanskog uličnog umjetnika koji se potpisuje kao Banksy prodato je na aukciji za gotovo 20 miliona eura, a novac je namijenjen zdravstvenom sistemu te zemlje, koji se bori protiv korona virusa.

- Od početka pandemije traje zabrinutost da su takve odluke donesene bez znanja ljudi i njihovih porodica. Primjenjivali su ih na grupe bez razmišljanja o individualnim karakteristikama svakog čovjeka - piše u studiji.

Od 17. marta 2020. do danas, kako kazuje anketa, u 5,2 posto ustanova odluke o neoživljavanju donosili su bez konsultacija.

U jednom domu starih za sve starije od 80 koji imaju demenciju primijenjeno je to pravilo, piše CNN. Odredba “ne oživljavaj”, na engleskom skraćena kao DNR, je medicinska naredba koja ljekara informiše o tome da osoba ne želi oživljavanje u slučaju zastoja disanja ili rada srca. To je pravna odredba napisana ili u bolnici ili u pravnom obrascu kako bi se poštovale želje pacijenta o nesprovođenju kardiopulmonalnog oživljavanja ili naprednog održavanja života (ACLS) ukoliko bi

80

Djelo Game Changer prvobitno procijenjeno između 2,5 i 3,6 miliona funti, prodato je za 16,75 miliona funti (19,45 miliona eura), saopštila je aukcijska kuća Christie's.

Crno-bijelo djelo prikazuje dječaka koji je u kantu za smeće bacio igračke Betmena i Supermena i počinje da se igra s lutkom medicinske sestre sa maskom na licu.

Banksi, koji nikada nije otkrio svoj identitet ni lice u javnosti, poznat je po grafitima i porukama - antiratnim i protiv političkog vrha.

24. mart - Gotovo cijela Havana dobija eksperimentalnu korona vakcinu - Kuba Kuba planira da skoro sve građane Havane vakciniše eksperimentalnim vakcinama do kraja maja, saopšteno je iz

nadležnih zvaničnih instanci.

Kuba je poznata po dugogodišnjoj uspješnoj proizvodnji i izvozu vakcina, a u martu su otpočele finalne faze testiranja dvije eksperimentalne vakcine nazvane Soberana 2 i Abdala, prve latinskoameričke vakcine, prenosi Rojters.

svog stanovništva i osigurao je vakcine i za njih. Ponudio je vakcine i Palestincima koji rade u Izraelu i izraelskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali.

Palestinske vlasti pokrenule su kampanju vakcinacije ograničenog opsega u Gazi i Zapadnoj obali koristeći doze koje im je dao Izrael, Rusija, Ujedinjeni Arapski Emirati i globalni program dijeljenja vakcina COVAX, prenosi Hina.

27. mart – Treći talas koronavirusa hara Evropom Dok se Evropa teško bori s trećim talasom pandemije i novim sojevima te polako uvodi lockdown i strože mjere poput policijskog sata, Sjedinjene Američke Države ublažavaju mjere.

CNN piše da se Amerikanci polako spremaju za povratak u normalan život.

Ileana Morales, direktorka direkcije za nauku i tehnološki razvoj u ministarstvu zdravlja Kube, najavila je da će nadležni sprovesti studiju na 1,7 miliona građana Havane koja broji ukupno 2,1 million stanovnika i najveće je žarište epidemije na Kubi.

Vijest o vakcinisanju stanovnika Havane uslijedila je nakon što su mediji prenijeli da je 150.000 medicinskih radnika koji su u prvim redovima borbe protiv korone u gradu, vakcinisano eksperimentalnom vakcinom.

Kuba dnevno registruje između 600 i 1000 novih slučajeva korone, daleko više nego prošle godine. Od početka pandemije, zemlja je prijavila 68.250 slučajeva zaraze i 401 smrt, što je među najnižim stopama na svetu.

25. mart - Više od polovine Izraelaca primilo obje doze vakcina protiv COVID-a 19 Izrael je vakcinisao s obje doze vakcina protiv korona virusne bolesti više od polovine svojih 9,3 miliona stanovnika. To je omogućilo zemlji da počne ukidati mjere ograničenja u borbi protiv COVID-a 19.

Distribucija vakcina Pfizer/BioNTech počela je u zemlji u decembru, a vakciniše se stanovništvo starije od 16 godina.

Smatra se da vakcina punu djelotvornost ima sedmicu dana nakon druge doze.

U saopštenju kojim je objavljeno novo veliko dostignuće koje prati ustrajni pad broja novooboljelih od koronavirusne bolesti ministar zdravlja Yuli Edelstein pozvao je sve građane da slijede zdravstvene preporuke tako “da se korona virus ne vrati”.

Izrael smatra Palestince u istočnom Jerusalemu dijelom

Za razliku od evropskih zemalja, vakcinisanje protiv korone u SAD-u odvija se nosmetano, pa ne čudi da mjere popuštaju.

SAD je na početku pandemije, posebno za vrijeme drugog talasa, imao velik broj inficiranih, hospitaliziranih i preminulih od Covida.

No, stvari su se itekako promijenile i u SAD-u epidemiološka situacija očito ide na bolje i povoljna je. Isto se ne može reći za Evropu.

U Saveznim državama ublažavaju se mjere za javne površine i privatna okupljanja. Otvoriće se i dio obrazovnih ustanova gdje je moguće učiti i raditi “jedan na jedan”. Broj putovanja se povećava, a podaci TSA pokazuju da više od milion putnika svakodnevno putuje američkim vazdušnim lukama i to već dvije nedelje zaredom.

No, mnogi tamošnji stručnjaci ponavljaju da Covid-19 još uvijek vreba i da pandemija nije gotova. Šefica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, dr Rochelle Walensky, rekla je za emisiju Today da SAD još uvijek bilježi oko 1.000 smrti od Covida dnevno.

Doktorka navodi da je to previše, a što se dnevnih infekcija tiče, dr Walensky kaže da je brine što se broj inficiranih stalno kreće od 50.000 do 60.000 - prenosi Danas.

29. mart - Kovid-19 sa životinja prenesen na ljude, propust u laboratoriji malo vjerovatan U zajedničkoj studiji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Kine o porijeklu kovid-19 navodi se da je prenos virusa sa slijepih miševa na ljude preko druge životinje najvjerovatniji scenario

81

nastanka bolesti i da je propust u laboratoriji krajnje malo vjerovatan uzrok, prenosi AP nacrt izveštaja u koji je imao uvid.

Agencija navodi da je danas dobila skoro konačnu verziju izvještaja SZO od diplomate sa sjedištem u Ženevi koji nije želio da bude identifikovan jer nije bio ovlašćen da daje informacije prije zvaničnog objavljivanja.

Još nije poznato da li će izvještaj možda biti mijenjan prije objavljivanja, ali nalazi koje on sadrži uglavnom su bili očekivani i ostavili su mnoga pitanja bez odgovora, prenosi AP.

osjećaju sigurno.

- Zanimljiva je paralela nastavak racioniranja obroka hrane nakon posljednjeg rata. Ljudi su bili za to jer su podržavali društvenu kontrolu. Ali na opštim izborima 1951. laburisti su u potpunosti izgubili većinu jer su se ljudi zasitili pet godina iskustva društvene kontrole. Prije ili kasnije, to će se dogoditi u ovoj zemlji - rekao je Sumption gostujući u podcastu novinara Sunday Expressa.

Naučnici SAGE-a već su nagovijestili da će maske i mjere društvenog udaljavanja možda trebati vraćati tokom budućih zima kada se lakše šire respiratorni virusi poput Covida.

Dr Mary Ramsay, voditeljica imunizacije u Javnom zdravstvu Engleske, priznala je da bi ograničenja mogla ostati na snazi godinama, jer će Britanija morati da pričeka druge zemlje da sustignu svoje programe vakcinisanja i imunizacije populacije - prenosi Danas.hr.

30. mart - Manjak vitamina D dovodi do težeg oblika kovida - Italija Istraživanje koje je sprovedeno u Italiji na osobama koje su ozdravile od kovida-19, pokazalo je da je nedostatak ili nizak nivo vitamina D u organizmu povezan sa težim formama bolesti, piše dnevni list La Sanita, posvećen medicinskom osoblju.

Tim SZO je u izvještaju predložio dalja istraživanja u svim mogućim pravcima vezano za porijeklo korona virusa, osim hipoteze da je on "pobjegao" iz laboratorije.

Istraživači su razmatrali četiri scenarija po redosljedu vjerovatnoće. Zaključili su da je prenos preko druge životinje vrlo vjerovatan. Ocijenili su da je direktno širenje sa slijepih miševa na ljude vjerovatno, a rekli su i da je širenje prehrambenim proizvodima "hladnog lanca" moguće.

29. mart – Maske i socijalna distanca mogle bi biti na snazi idućih 10 godina Zaštitne maske za lice i socijalna distanca mogle bi kao mjere biti na snazi još jednu deceniju, izjavio je Lord Sumption.

Bivši sudija Vrhovnog suda u Ujedinjenom Kraljevstvu upozorio je da bi ograničenja sloboda Britanaca mogla trajati onoliko koliko je trajalo i racioniranje nakon Drugog svjetskog rata, javlja Daily Mail.

Rekao je da je “politički nerealno” očekivati da će britanska Vlada uskoro povući mjere socijalne kontrole jer se javnost na njih toliko naviknula. Sumption je sugerisao da su Britanci zapravo počeli pronalaziti utjehu u ograničenjima budući da se zbog njih

82

Rezultati istraživanja koje su zajednički sproveli Visoki institut za zdravstvo i rimska bolnica Santa Andera, pokazuju da su osobe oboljele od korona virusa, a koje su imale nizak nivo ili nedostatak vitamina D u organizmu, imale teži tok bolesti, jače upale, višu sklonost ka koagulaciji krvi i teže oblike zapalenja pluća.

Računa se da je nivo vitamina D u organizmu nizak ako je ispod 10 nanograma (jedan nanogram odgovara 0,001 mikrogramu).

U istraživanju, kod pacijenta koji su imali nizak nivo vitamina D, izmjereno je 6,5 odsto, dok je normalna vrijednost 13,5 odsto - prenosi 021.rs.

JAČANJE IMUNITETA JEDINSTVEN PROIZVOD NA NAŠEM TRŽIŠTU

1000 mg Vitamina C, 600 IJ Vitamina D, 15 mg Cinka i još kombinacija od 21 vitamina, mineral, bioflavonoida citrusa, Inulin, Lutein

Vitamin A Beta Kroten Vitamin D Vitamin E Vitamin K Vitamin C Vitamin B1 Vitamin B2 Niacin Vitamin B6 Folna Vitamin B12 Biotin Pantotenska Gvožđe Cink Jod Bakar Mangan Hrom Molibden Selen Inulin Bioflavonoidi Citrusa

Nađite nas:

Lutein

450 µg 225 µg 15 µg 36 mg 60 µg 1000 mg 3.1 mg 36 mg 35 mg 3.6 mg 450 µg 6 µg 150 µg 18 mg 2.2 mg 15 mg 102 µg 500 µg 0.5 mg 30 µg 50 µg 50 µg 2g 20 µg 800 mg

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 /

www.meditas.me