Medical 146

1.50

5. JUN 2021.

GODINA XIII BROJ 146

www.medicalcg.me

Uspješna saradnja SZO i Crne Gore tokom pandemije COVID-19

Rast djece koja su rođena mala za gestaciono doba Indikacije za primjenu hormona rasta u djetinjstvu Dostupnost i vrijednost inovativnih antikancerskih ljekova u Crnoj Gori Personalizovana CART terapija Intervju: dr Marko GERB u ORL ambulanti Landi (predsjednik Dijabetesna polineuropatija i benfotiamin Savjeta evropskih Prava šansa za roditeljstvo stomatologa) Svjetski dan borbe protiv melanoma

VIII

KONFERENCIJA

17-20. jun 2021, Hotel „Palas“, Petrovac

ZA CIJELU PORODICU

I svrab nestaje za tren

Synopen® mast klinički je dokazana pomoć kod kožnih reakcija praćenih svrabom usljed uboda insekta i koprivnjače.

Synopen® mast, kada se primijeni na kožu smiruje ili otklanja svrab već 5-10 minuta nakon primjene.

Synopen® mast je namijenjena cijeloj porodici i godinama je dio kućnih apoteka!

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Dr Emir Muzurović Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Dr Rifat Međedović Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa

IZ SADRŽAJA Rast djece koja su mala za gestaciono doba Prof. dr Mira Samardžić 8–9 Indikacije za primjenu hormona rasta u djetinjstvu Dr Nataša Čurović Popović 10 – 11 Šta je hitna kontracepcija – webinar 12 – 13 Dostupnost i vrijednost inovativnih antikancerskih ljekova u Crnoj Gori Prof. dr Vladimir Todorović 18 – 19 Personalizovana CART terapija Dr Maja Kavarić 20 – 22 Svjetski dan borbe protiv melanoma 23 – 25 Ulaganja u zdravstveni sistem Dr med. Suad Šabanović 26 – 27 GERB u ORL ambulanti Dr Katarina Mitrović 28 – 29 Hronika Crne Gore 30 – 41 Polineuropatije u okviru dijabetesa i pandemijske infekcije – webinar 50 – 52 Dijabetesna polineuropatija i benfotiamin Dr Emir Muzurović 54 – 55 Endokrinološka radionica – webinar 56 – 58 Poliradikuloneuritis Milorad Aranitović, spec. prim. fizioterapija 60 – 61 Trzajne povrede vrata – vještačenje Prim. dr Gavrilo Šćepanović 62 – 63 Kratki frenulum Prof. dr Bogdan Pajović 66 – 67 Intervju: dr Marko Landi (predsjednik Savjeta evropskih stomatologa) Dr stom. Duško Ostojić 68 – 70 Patografija – bolest genijalnih ljudi Prim. dr sci dr Slobodan V. Radonjić 72 – 74

Flexitol Flexitol ® balzam idealan je izbor za svakodnevnu njegu kože kojoj je potrebno ublažiti simptome blagog dermatitisa, ekcema i psorijaze.

Kako su u okolnostima koje uslovljavaju pojačanu higijenu ruku, one često u kontaku sa vodom i sredstvima za čišćenje i dezinfekciju, mogu se pojaviti problemi sa kožom.

Koža ruku može postati, suva, iziritirana, pa je primjena krema sa ureom, uvijek dobro rješenje. Ostanite kod kuće i ne zaboravite da se pored brige o čistoći, posvetite i njezi vaših ruku: naša preporuka je redovna upotreba ® Flexitol balzama za ruke!

Sve što je potrebno za uspješno i zdravo potomstvo pod jednim krovom, u rukama dokazanih stručnjaka.

U poliklinici Moj Lab je okupljen najiskusniji tim ginekologa i embriologa, čiji je cilj da u narednom periodu oforme reproduktivni centar od regionalnog značaja. Pacijenti imaju mogućnost da na jednom mjestu realizuju sve etape procesa neophodnog za vantjelesnu oplodnju. Pod tim se podrazumijeva kontinuirano praćenje laboratorijskih nalaza - hormona, priprema pacijenata za vantjelesnu oplodnju, sve faze samog postupka vantjelesne oplodnje (od stimulacije jajnika, folikulometrije, aspiracije jajnih ćelija, labortaorijske faze razvića embriona, embriotransfera, krioprezervacije preostalih embriona), internističko-kardiološki pregled, ultrazvučni pregled dojki i preanesteziološka priprema. Iskustvo stručnjaka, sofisticirana tehnologija i najsavremenija oprema učiniće uspješnost svakog ciklusa izvjesnim.

Dr Nebojša Čejović, specijalista ginekologije i akušerstva, posvećen je humanoj reprodukciji i liječenju steriliteta.

Dr Čejović je regionalno priznat stručnjak koji je pomogao velikom broju parova u borbi za potomstvo.

Rođen je u Podgorici, gdje je zavšio osnovnu i srednju školu. Medicinski fakultet je završio u Banja Luci, a spcijalizaciju iz oblasti ginekologije sa akušerstvom je završio na Medinskom fakultetu u Beogradu. Kao ginekolog radio je u Domu zdravlja u Nikšiću, Medicinskom centru MUP-a Crne Gore i PZU LIFE u Podgorici. Član je: Sekcije ginekologa i akušera Crne Gore, MSRM – Mediteranskog društva za reproduktivnu medicinu, ESHRE-a – Evropskog udruženja za humanu reprodukciju i embriologiju, predsjednik je društva za humanu reprodukciju Crne Gore. Edukaciju iz oblasti liječenja steriliteta je obavio u Opštoj bolnici u Mariboru pod mentorstvom prof. dr Veljka Vlaisavljevića u periodu od 2001-2003. godine. Od 2003. godine, započeo je radni odnos u prvoj ustanovi - LIFE, koja se bavila IVF-om u Crnoj Gori. Od tada kontinuirano radi kako na sopstvenoj tako i na edukaciji cjelokupnog stanovništva iz oblasti opšte ginekologije, kao i postupcima asistirane reprodukcije prema standardima i preporukama Evropskog udruženja. Prvi je izgradio temelje liječenja steriliteta postupcima asistirane reprodukcije, nakon čega je 2004. godine rođena prva beba postupkom vantjelesne oplodnje u Crnoj Gori. Od tada do danas se na hiljade parova obratilo za pomoć u postupcima vantjelesne oplodnje.

Dr Nebojša Čejović

“Svojim angažmanom u poliklinici Moj Lab, u timu sa jednim od najstručnijih embriologa, uz najsavremeniju laboratoriju i savremenu tehnologiju koja je personalizovano planirana i sa svojim sedamnaestogodišnjim iskustvom, očekujem još veći procenat trudnoća, zdravo potomstvo i zadovoljne roditelje”

6

Ključ uspjeha vantjelesne oplodnje je stručan tim, a jedna od najvažnijih uloga u tom procesu je povjerena embriologu.

U poliklinici Moj Lab radi jedna od najstručnijih embrološkinja na našim prostorima, Andrijana Jovanović.

Rođena je u Podgorici, gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje, a zatim diplomirala na prirodno - matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, Studijska grupa biologija. Nakon položenog stručnog ispita 2003. godine pa do danas, uspješno je obavljala poslove embriologa u centrima za vantjelesnu oplodnju (Specijalna bolnica Ars Medica, Humana reprodukcija Budva, kao i SGB Jevremova u Beogradu). Zvanje kliničkog embriologa je stekla 2010. godine, nakon položenog ispita ustanovljenog od strane ESHRE, a 2017. godine zvanje starijeg embriologa.

Magistarski rad iz oblasti humane reprodukcije je odbranila na Prirodno – matematičkom fakultetu u Podgorici 2019. godine. Iste godine je izabrana i za inspektora iz oblasti embriologije Evropskog Udruženja za Humanu reprodukciju (ESHRE).

Učestvovala je i bila predavač na brojnim simpozijumima, sastancima, hands on treninzima i prezentacijama u organizaciji regionalnih i svjetskih udruženja za humanu reprodukciju. Članica je ESHRE, MSRM, ALPHA, Crnogorskog udruženja humane reprodukcije i Udruženja za humanu reprodukciju Srbije.

Andrijana Jovanović, embriolog

„Želim da svojim sedamnaestogodišnjim iskustvom na polju humane reprodukcije kao klinički embriolog u timu sa iskusnim ginekolozima, pomognem parovima koji se bore sa neplodnošću. Svojim budućim radom u Moj Lab poliklinici, u jednoj od najsavremenije opremljenih IVF laboratorija u regionu, želim da pružim najkvalitetniji tretman liječenja neplodnosti sa jednim ciljem, a to je dobijanje potomstva.“

U poliklinici Moj Lab na raspolaganju su vam sljedeće ginekološke usluge: Ginekološki preventivni pregled, ultrazvučni pregled, papanikolau test, kolposkopija, ginekološke intervencije, praćenje trudnoće, neinvazivna prenatalna dijagnostika i savjetovalište.

Moj Lab nudi šansu za roditeljstvo uz pomoć sljedećih procedura: Inseminacija, vantjelesna oplodnja metodama IVF i ICSI,TESA i TESE, kultivacija, odnosno razvoj embriona do stadijuma blastociste. Zamrzavanje, odnosno vitrifikacija kako embriona tako i polnih ćelija (jajnih ćelija i spermatozoida), utvrđivanje prohodnosti jajovoda i anomalija materice i istraživanje uzroka spontanih pobačaja i njihovo liječenje.

Ostvarite se u roditeljskoj ulozi i iskorisite šansu za uspješno i zdravo roditeljstvo uz pomoć dokazanih stručnjaka. Pozovite Moj Lab call centar na broj 19989 i zakažite svoj pregled.

7

RAST DJECE KOJA SU ROĐENA MALA ZA GESTACIONO DOBA Prof. dr Mira Samardžić Institut za bolesti djece/Medicinski fakultet Podgorica

Termin „djeca rođena mala za gestaciono doba“ (MZGD) opisuje djecu koja su manja nego što je normalno za određenu nedjelju trudnoće.

Precizna definicija pojma „djeteta malog za gestaciono doba“ obuhvata tjelesnu masu (TM), odnosno tjelesnu dužinu (TD) koja odstupa više od 2 standardne devijacije (SD) ispod prosjeka tjelesnih masa, odnosno dužina novorođenčadi jednakog gestacionog doba iz određene populacije (1).

Oko 2,3 - 10% djece rađa se sa malom tjelesnom masom, odnosno dužinom za gestaciono doba (2). U poređenju s djecom rođenom s normalnom težinom, ta djeca imaju sedam puta veći rizik da budu niskog rasta kao odrasle osobe i oni čine oko 20% odraslih osoba niskoga rasta. Takođe, oni su u većem riziku da razviju hronične bolesti kao što su gojaznost, dijabetes, KV bolesti (3,4).

U velikoj populacionoj studiji koja je rađena u Švedskoj, praćen je rast 3650 zdrave djece MZGD iz jednoplodne trudnoće, od rođenja do završetka rasta. Ustanovljeno je da je 87% djece MZGD nadoknadilo rast tokom prve 2 godine nezavisno od toga da li je tjelesna masa ili dužina na rođenju uzimana kao definicija MZGD. Njihova adultna visina bila je ipak manja za 1 SD od srednje visine populacije, a 10% njih imalo je visinu ispod -2 SD u odnosu na srednju visinu populacije (3).

8

Kao kompenzatorni odgovor na prenatalni deficit rasta djeca MZGD imaju ubrzan linearni rast (kompenzatorni rast) prvih 12 mjeseci života. Nadoknada rasta znatno zavisi od dužine na rođenju, visine roditelja i dužine gestacije. Djeca visokih roditelja imaju veću šansu da postignu normalnu visinu. Neki vanjski faktori i faktori ishrane u perinatalnom periodu mogu dovesti do ireverzibilnih trajnih posljedica po rast (5).

Vrijednosti hormona rasta (HR), i insulinu sličnih faktora rasta (IGF-1, IGFBP3) na rođenju nemaju prediktivni značaj za kasniji rast, a odgovor HR na stimulacione testove je kod većine djece MZGD normalan.

Važni regulatori postnatalnog rasta su IGF-I, IGF-II. U cirkulaciji su vezani za IGF vezujuće proteine. IGF-I ostaje nizak kod djece koja do druge godine nijesu pokazala kompenzatorni rast. Odnos IGF-I/ IGFBP-3 je u korelaciji s ubrzanim lineranim rastom, a IGF-I i IGF-I /IGFBP-3 je niži kod odraslih osoba MZGD. Kod njih postoji i sklonost ka kardiovaskularnim oboljenjima. Hipotalamusno-hipofizno-nadbubrežna osovina im je trajno reprogramirana. Ustanovljeno je da djeca bez kompenzatornog rasta imaju znatno više vrijednosti jutarnjeg kortizola koji ometa IGFBP-3 proteolizu u perinatalnom periodu i smanjuje bioraspoloživost IGF-I (6,7).

Kod djece MZGD reprogramirani su i drugi endokrini i metabolički procesi tako da imaju veću sklonost ka ranoj pubarhi i adrenarhi, ranijem nastupu puberteta i menarhe, i bržem napredovanju puberteta u odnosu na djecu rođenu s odgovarajućom težinom i dužinom za gestacionu dob (8).

Pubertet kod djece MZGD počinje u normalnom uzrastu, ali ranije u odnosu na djecu koja su rođena na vrijeme. Menarha se kod djevojčica MZGD javlja 8-10 mjeseci ranije u odnosu na zdravu djecu (9). Konačna visina djece MZDG zavisi od visine i uzrasta djeteta na početku puberteta, dužine trajanja puberteta, rasta tokom puberteta, ciljne visine, hroničnih bolesti, terapije, i napredovanja koštanog sazrijevanja (10).

Zbog svega navedenog, preporuka je da se kod djece MZGD, tokom prve godine života, dužina, težina i obim glave, mjere svaka 3 mjeseca a nakon toga svakih 6 mjeseci. Na taj način je moguće prepoznati djecu koja nijesu pokazala značajan kompenzatorni rast i koja su ostala niskog rasta (11).

Kod niske djece koja nijesu nadoknadila rast do druge godine života, od četvrte godine uključuje se terapija rekombinantnim hormonom rasta (rhHR) u dozama 0,033- 0,067mg/kg/dan, što dovodi do značajnog ubrzanja linearnog rasta sa normalizacijom tjelesne visine tokom djetinjstva (12). Krajnju visinu unutar granica normale dostiže oko 85% djece niskog rasta rođene kao MZGD liječene sa rhHR (13).

Literatura: 1. Zdravković D, Vlaški J, Sajić S ,Živić S, Katanić D, Šaranac Lj, Milenković T, Jelenković B, Samardžić M. Nizak rast u detinjstvu i adolescenciji, 2011, Udruženje pedijatara Srbije 2. CHERG SGA-Preterm Birth Working Group. National and regional estimates of term and preterm babies born small for gestational age in 138 low-income and middle-income countries in 2010.Lancet Glob Health. 2013 Jul;1(1):e26-36.

3. Karlberg J, Albertsson-Wikland K. Growth in full-term small-for-gestational-age infants: from birth to final height. Pediatr Res. 1995 Nov; 38(5):733-9. Erratum in: Pediatr Res 1996 Jan;39(1):175.

4. Leger J, Levy-Marchal C, Bloch J, Pinet A, Chevenne D, Porquet D, Collin D, Czernichow P. Reduced final height and indications for insulin resistance in 20 year olds born small for gestational age: regional cohort study. BMJ. 1997 Aug 9;315(7104):341-7.

5. Hokken-Koelega AC, De Ridder MA, Lemmen RJ, Den Hartog H, De Muinck Keizer-Schrama SM, Drop SL. Children born small for gestational age: do they catch up? Pediatr Res. 1995 Aug;38(2):267-71.

6. Saenger P, Czernichow,P, Hughes I, and Reiter. EO. Small for Gestational Age: Short Stature and Beyond. Endocrine Reviews 2007;28:219–51 7. Leger J, Noel M, Limal JM, Czernichow. Growth factors and intrauterine growth retardation. II. Serum growth hormone, insulin-like growth factor (IGF) I, and IGF-binding protein 3 levels in children with intrauterine growth retardation compared with normal control subjects: prospective study from birth to two years of age. Study Group of IUGR. Pediatr Res. 1996 Jul;40(1):101-7.

8. Verkauskiene R, Petraitiene I, Albertsson Wikland K. Puberty in children born small for gestational age. Horm Res Paediatr. 2013;80(2):69-77. doi: 10.1159/000353759. Epub 2013 Jul 26. PMID: 23899516.

9. Ibáñez L, Jiménez R, de Zegher F. Early puberty-menarche after precocious pubarche: relation to prenatal growth. Pediatrics. 2006 Jan;117(1):117-21.

10. Lazar L, Pollak U, Kalter-Leibovici O, Pertzelan A, Phillip M. Pubertal course of persistently short children born small for gestational age (SGA) compared with idiopathic short children born appropriate for gestational age (AGA). Eur J Endocrinol. 2003 Nov;149(5):425-32.

11. Clayton PE, Cianfarani S, Czernichow P, Johannsson G, Rapaport R, Rogol A. Management of the child born small for gestational age through to adulthood: a consensus statement of the International Societies of Pediatric Endocrinology and the Growth Hormone Research Society. J Clin Endocrinol Metab. 2007 Mar;92(3):804-10. Epub 2007 Jan 2.

12. Phillip M, Lebenthal Y, Zuckerman-Levin N, KorpalSzczyrska M, Sales Marques J, Steensberg A, et al. European multicentre study in children born small for gestational age with persistent short stature: comparison of continuous and discontinuous growth hormone treatment regimens.

Horm Res 2009; 71:52–9.

13. Sas T, Mulder P, Hokken-Koelega A. Body composition, blood pressure and lipid metabolism before and during long-term growth hormone (GH) treatment in children with short stature born small for gestational age either with or without GH deficiency. J Clin Endocrinol Metab 2000; 85:3786-92.

9

Indikacije za primjenu hormona rasta u djetinjstvu Dr Nataša Čurović Popović Pedijatar, endokrinolog Institut za bolesti djece, Klinički centar Crne Gore

Zabrinutost roditelja u vezi sa socijalnim i psihološkim posljedicama niskog rasta, povezana sa iskustvom o socijalnim, ekonomskim i političkim prednostima osoba višeg rasta u zemljama zapadne kulture, povećava broj djece sa različitim oblicima niskog rasta koja se obraćaju ljekarima u nadi da postoji uspješan način liječenja.

Do poremećaja rastenja mogu dovesti različiti uzroci kao što su stečena hronična oboljenja, poremećaji ishrane, endokrinološki poremećaji, genetski uslovljene bolesti ili nepovoljno psihoemocionalno okruzenje. U najvećem broju slučajeva, liječenjem osnovne bolesti, koja je odgovorna i za nizak rast (hipotireoza, celijakija, anemija, rahitis...) normalizuje se i tjelesna visina (TV).

Kod odredenih dijagnoza, terapija hormonom rasta (HR) efikasno rješava problem niskog rasta. U tim slučajevima primarni cilj terapije je normalizacija TV tokom djetinjstva i dostizanje normalne TV u odraslom dobu.

Još davne 1958. godine, Raben je prvi put primijenio HR porijeklom iz ljudske hipofize kod djeteta sa hipopituitarizmom (nedostatkom hormona rasta). U period od 1960. do 1985.

10

godine zbog ograničene dostupnosti, terapija HR bila je ograničena samo na djecu sa najteżim oblicima nedostatka hormona rasta (NHR). Medutim, i ta djeca su zbog primjene relativno niskih doza i prekida u terapiji bila suboptimalno liječena i dostizala su u odraslom dobu visinu koja je najčešće bila ispod donje granice normale.

Prvi preparat rekombinantnog humanog hormona rasta (rhHR) sa 192 aminokiseline odobren je za upotrebu 1985. godine, a dvije godine kasnije u kliničku praksu uveden je autentični humani rekombinantni hormona rasta sa 191 aminokiselinom. Zahvaljujući proizvodnji hHR metodom biosineteze omogućeno je optimalno liječenje djece sa teškim oblicima nedostatka hormona rasta, zatim liječenje djece sa umjerenim nedostatkom hormona rasta kao i ispitivanje stimulacionog efekta na rastenje kod djece sa drugim poremećajima rastenja.

Danas se hHR koristi za liječenje djece sa:

t /FEPTUBULPN IPSNPOB SBTUB /)3

t 5VSOFSPWJN TJOESPNPN

t 1SBEFS 8JMJKFWJN TJOESPNPN

t )SPOJʊOPN CVCSF˃OPN JOTVĕDJKFODJKPN

t ,PE EKFDF SPÿFOF NBMF [B HFTUBDJPOP EPCB

6 OFLJN [FNMKBNB JOEJLBDJKF [B QSJNKFOV I)3 TV OFÝUP ÝJSF J PCVIWBUBKV JEJPQBUTLJ OJ[BL SBTU *44 IBQMPJOTVĕDJKFODJKV 4)09 HFOB J /PPOBOPW TJOESPN Nedostatak hormona rasta /FEPTUBUBL IPSNPOB SBTUB KF TWBLBLP OBKTUBSJKB J OBKEV˃B JOEJLBDJKB [B UFSBQJKV I)3 LPE EKFDF 1PTUBWMKBOKF EJKBHOP[F OJKF VWJKFL KFEOPTUBWOP J [BTOJWB TF OB BVLTPMPÝLJN LSJUFSJKVNJNB UKFMFTOB WJTJOB J CS[JOB SBTUB VESV˃FOJN LMJOJʊLJN QPSFNFʉB KJNB HFOFUTLJN SBEJPMPÝLJN J CJPIFNJKTLJN QPSFNFʉBKJNB %B CJTNP EPLB[BMJ OFEPTUBUBL )3 OFPQIPEOP KF TQSPWFTUJ EWB EJOBNTLB U[W TUJNVMBDJPOB UFTUB V CPMOJʊLJN VTMPWJNB 1PSFE VSPÿFOPH OFEPTUBUBL )3 V EBOBÝOKF WSJKFNF TWF WFʉJ CSPK EKFDF JTQPMKBWB OFEPTUBUBL )3 [CPH TUFʊFOJI V[SPLB LBP ÝUP TV USBVNB HMBWF [SBʊFOKF HMBWF SB[MJʊJUF CPMFTUJ DFOUSBMOPH OFSWOPH TJTUFNB 5FSBQJKB I)3 USFCB EB TF QPʊOF PENBI QP QPTUBWMKBOKV EJKBHOP[F V EP[J PE NH LH EBO Turnerov sindrom (od 1997. g.)

5VSOFSPW TJOESPN 54 TF LBSBLUFSJÝF HVCJULPN JMJ TUSVL UVSOPN BCOPSNBMOPÝʉV KFEOPH 9 ISPNP[PNB V OBKNBOKF KFEOPK ʉFMJKTLPK MJOJKJ 6ʊFTUBMPTU KF LPE ˃FOTLF OPWPSPÿFOʊBEJ B OJ[BL SBTU KF OBKQP[OBUJKJ LMJOJʊLJ [OBL LPKJ TF OBMB[J LPE TLPSP TWJI EKFWPKʊJDB TB PWJN TJOESPNPN 1SPTKFʊOB WJTJOB PESBTMJI ˃FOB TB 54 LPKF OJTV MJKFʊFOF )3 KF PLP DN /JTLB UKFMFTOB WJTJOB KF SF[VMUBU VNKFSFOPH [BPTUBKBOKB KPÝ JOUSBVUFSJOP [BUJN TQPSPH SBTUB V QFSJPEV PEPKʊFUB J EKFUJOKTUWB J J[PTUBOLB QVCFSUFUTLPH TLPLB SBTUB LPKJ KF VTMPWMKFO OFEPTUBULPN TFLSFDJKF FTUSPHFOB J[ PWBSJKVNB ,BTOP PULSJWBOKF QPSFNFʉBKB KF QSPCMFN LPKJ ʊFTUP LPNQSPNJUVKF VTQKFÝOPTU UFSBQJKF )3 %BOBT TF UFSBQJKB )3 TNBUSB TUBOEBSEPN [B EKFWPKʊJDF TB 54 1SFQPSVʊVKF TF EB TF UFSBQJKB [BQPʊOF ʊJN UKFMFTOB WJTJOB QBEOF JTQPE QFSDFOUJMB WJTJOF [ESBWJI EKFWPKʊJDB JTUF EPCJ ÝUP TF LPE QPKFEJOJI EKFWPKʊJDB TB 54 SFHJTUSVKF WFʉ V V[SBTUV PE HPEJOF "LP TF UFSBQJKB [BQPʊOF V PEHPWBSBKVʉFN V[SBTUV J PEHPWBSBKVʉPK EP[J NH LH EBO EPTUJ[BOKF OPSNBMOF WJTJOF V PESBTMPN EPCV KF KFEBO SFBMBO DJMK [B WFʉJOV PWJI EKFWPʊJDB

Prader Willijev sindrom (od 2000. g.)

1SBEFS 8JMMJKFW TJOESPN 174 KF QPTMKFEJDB HFOFUTLJ VTMPWMKFOPH QPSFNFʉBKB LPKJ NFIBOJ[NPN JNQSJOUJOHB V[SPLVKF OFEPTUBUBL OPSNBMOF FLTQSFTJKF QBUFSOBMOJI BMFMB V SFHJPOV ISPNP[PNB (MBWOF LBSBLUFSJTUJLF PWPH TJOESPNB TV FL TUSFNOB TJOESPNTLB HPKB[OPTU TB TWJN TWPKJN LPNQMJLBDJKBNB OJ[BL SBTU IJQPHPOBEJ[BN V[ NFOUBMOJ EFĕDJU 5FSBQJKB )3 LPE PWF EKFDF EPWPEJ EP QPSBTUB CS[JOF MJOFBSOPH SBTUB TUJNVMJÝF QPSBTU NJÝJʉOF NBTF TNBOKVKF TBES˃BK NBTUJ V PSHBOJ[NV QPWFʉBWB HVTUJOV LPÝUBOPH ULJWB B V J[WKFTOPK NKFSJ QPWFʉBWB ĕ[JʊLV TOBHV J J[ES˃MKJWPTU J QPCPMKÝBWB QMVʉOV GVOLDJKV ,PE EKFDF TB 184 EP[JSBOKF )3 TF WSÝJ OB PTOPWV UKFMFTOF QPWSÝJOF NH N EBO

Djeca rodena mala za gestaciono doba (od 2001. g.)

0E TWJI JOEJLBDJKB [B QSJNKFOV UFSBQJKF )3 TWBLBLP QPTFCOV HSVQV ʊJOF EKFDB SPÿFOB NBMB [B HFTUBDJPOP EPCB .(% [BUP ÝUP KF PWP OBKʊFÝʉJ V[SPL OJTLPH SBTUB V PESBTMPN EPCV 1PSFE OJTLPH SBTUB PWB EKFDB TV V PESBTMPN EPCV TLMPOJKB PCPMKFWBOKV PE CSPKOJI ESVHJI CPMFTUJ NFÿV LPKJNB TF QPTFCOP JTUJʊF NFUBCPMJʊLJ TJOESPN EJKBCFUFT NFMJUVT J LBSEJPWBTLVMBSOF LPNQMJLBDJKF ;BUP EKFDV LPKB TV SPEFOB NBMB [B HFTUBDJPOP EP CB B V HPEJOJ ˃JWPUB OJTV VÝMB V TWPK LBOBM SBTUB USFCB VQVUJUJ LPE EKFʊKFH FOEPLSJOPMPHB 6LPMJLP POB PTUBOV J EBMKF OJTLB V HPEJOJ ˃JWPUB [BQPʊJOKF TF UFSBQJKB )3 V EP[J PE NH LH EBO

)PSNPO SBTUB TF EBKF TWBLPH EBOB VWFʊF QVUFN TVQLV UBOJI JOKFLDJKB %P[B TF QPWFʉBWB V TLMBEV TB QPSBTUPN UKFMFTOF NBTF PEOPTOP UKFMFTOF QPWSÝJOF LPE HPKB[OF EKFDF %B CJ UFSBQJKB CJMB VTQKFÝOB CJUOP KF ÝUP SBOJKF QPTUBWJUJ EJKBHOP[V PEOPTOP ÝUP SBOJKF [BQPʊFUJ UFSBQJKV 1PUSFCOP KF QPTUJʉJ NBLTJNBMOV WJTJOV QSJKF QPʊFULB QVCFSUFUB KFS KF EPCSP QP[OBUP EB QSFQVCFSUFUTLJ SBTU VʊFTUWVUKF TB ʊBL B QVCFSUFUTLJ SBTU TBNP TB VLVQOPH iEPCJULBw V UKFMFTOPK WJTJOJ

6 QSJIWBʉFOJN JOEJLBDJKBNB J QSFQPSVʊFOJN EP[BNB TWJ EPLVNFOUPWBOJ QPEBDJ EPLB[VKV EB OBKWFʉJ CSPK EKFDF LPKB TF MJKFʊF )3 JNB EPCBS PEHPWPS OB UFSBQJKV OFNB UFHPCB B OF ˃FMKFOB EFKTUWB UFSBQJKF TV J[V[FUOP SJKFULB J QSPMB[OB

11

25. maj: Internet radionica „Savremeni pristup hitnoj kontracepciji”

ŠTA JE HITNA KONTRACEPCIJA I KAKAV ODNOS IMAMO PREMA NJOJ? Internet radionica „Savremeni pristup hitnoj kontracepciji” realizovana je 25. maja, u saradnji „Medicala” i farmaceutske kompanije „Richter Gedeon”. Ovom prilikom istine i zablude o hitnoj kontracepciji prezentovala je prof. dr Zorica Potpara, sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, a o ulozi farmaceuta u savjetovanju o hitnoj kontracepciji govorila je mr ph. Katarina Milošević Kostadinović, PZU „Medicor” - Kotor. U radu je učestvovao i dr Filip Nedić, predstavnik „Richter Gedeona”.

Dr Filip Nedić: - Ove godine obilježavamo 120 godina postojanja, a posebno smo ponosni na činjenicu da više od 40 godina proizvodimo originalnu hitnu kontracepciju sa levonorgestrelom. Šta je hitna oralna kontracepcija?

Prof. dr Zorica Potpara: - Hitna kontracepcija je terapijski postupak namijenjen svim ženama koje su imale nezaštićen polni odnos, bez obzira na fazu menstrualnog ciklusa. Ona predstavlja situacioni metod kontracepcije koji je predviđen samo za izuzetne situacije i krajnji cilj joj nije da zamijeni regularnu kontracepciju.

Poslije upotrebe hitne kontracepcije, kako je naglasila prof. dr Zorica Potpara, trebalo bi koristiti neki od mehaničkih metoda kontracepcije: lokalni kontraceptivi, kondomi, dijafragma, spermicid, cervikalna kapica i sl. Ovo je indikovano sve do početka narednog menstrualnog ciklusa. Uloga ovakvog tretmana ogleda se u poboljšanju kvaliteta života i zdravlja žene.

Važan aspekt hitne kontracepcije, po mišljenju prof. dr

12

Potpare, trebalo bi da bude njena dostupnost. Najbitnije je, kaže prof. dr Potpara, da ona bude uvijek dostupna ženama i da bude promovisana da bi mogla da bude efikasna. Krajnji cilj ovakvog pristipa je informisanost adolescenata, jer mladi ljudi čine najosjetljiviju populaciju.

Ukazujući na sinonime postkoitalna kontracepcija i pilula za jutro poslije, prof. dr Potpara je objasnila da termin pilula za jutro poslije može i da dovede u zabludu korisnicu kontracepcije da lijek treba upotrijebiti samo u toku narednog jutra nakon nezaštićenog odnosa, iako pilulu za hitnu kontracepciju treba primijeniti što prije, po mogućnosti u roku od 12h, a najkasnije u roku od 72h.

Opisujući prirodu menstrualnog ciklusa, u trajanju od 21do 35 dana, prof. dr Potpara je podsjetila i da su najplodniji dani žene 5 dana prije i sam dan ovulacije pri redovnom ciklusu. Sjemena tečnost može da opstane najviše 5 dana u plodnoj tečnosti grlića materice, dok je jajna ćelija aktivna samo 1 dan.

Zlatni standard hitne kontracepcije je levonorgestrel, koji djeluje tako što prevenira ovulaciju i oplođenje ako je do polnog odnosa došlo u preovulatornoj fazi, kada je vjerovatnoća za oplođenje najveća.

Opisujući svojstva ove terapijske metode prof. dr Potpara navela je da se efikasnost levonorgestrela prema metaanalizi Svjestke zdravstvene organizacije (SZO) izražava stopom trudnoće od 1%. Ovaj preparat, važno je znati, inhibira ovulaciju, ali nije abortiv. Ne pokazuje klinički značajne efekte na endometrijum i ne može da spriječi implantaciju oplođene jajne ćelije. Nema efekta na ovulaciju kada je nivo luteinizirajućeg hormona već u fazi rasta i kada je on na maksimumu, i iz tog razloga potrebno je da se primijeni što je moguće prije, tj. najbolje u prvih 12h a najkasnije 72h od nezaštićenog odnosa.

Po preporuci SZO, nema ograničenja u broju ponovljenih primjena.

Metod hitne kontracepcije ne možemo shvatiti kao metod redovne kontracepcije. Upotreba levonorgestrela ne isključuje nastavak primjene redovne hormonske kontracepcije.

Preporuka SZO i Američkog društva za hitnu kontracepciju je da je sa oralnom kontracepcijom moguće započeti odmah nakon primjene hitne kontracepcije. U slučaju propuštene doze oralne kontracepcije moguć je nastavak primjene lijeka nakon popijene hitne kontracepcije.

Tokom dojenja je važno znati da nakon uzimanja lijeka treba da prođe 8h do sljedećeg podoja. Neželjeni efekti nijesu efekti tzv. ozbiljnog karaktera.

U čemu se sastoji uloga farmaceuta?

Uloga farmaceuta u primjeni hitne kontracepcije najčešće je savjetodavna, ali ona može biti i dijagnostička i u značajnoj mjeri uticati na očuvanje zdravlja populacije. Mr ph. Katarina Milošević Kostadinović navela je tokom svog izlaganja da uloga farmaceuta posebno dolazi do izražaja upravo kod izdavanja bezreceptnih ljekova i preparata iz grupe za samomedikaciju.

Ona je podsjetila da je i kod nas i u svijetu abortus kao metod planiranja porodice i dalje, nažalost, visoko rangiran. To je i razlog zašto su ovi ljekovi predviđeni za samomedikaciju. Na taj način se doprinosi očuvanju zdravlja žena, kaže mr ph. Katarina Milošević Kostadinović.

Mr ph. Katarina Milošević Kostadinović: - U periodu 2010-2014. u svijetu je obavljeno oko 56 miliona abortusa, od čega više od polovine u zemljama u razvoju. Dok su u Centralnoj Evropi hormonski kontraceptivi sredstvo koje koristi više od 50% ispitanih žena, u našem regionu stalnu hormonsku terapiju koristi svega 8% žena. Još veći problem su abortusi u generativnom periodu mladih žena, čak i prije prvog porođaja. To automatski detektuje populaciju koju treba edukovati.

Upozoravajući na kobne posljedice abortusa u vidu ozljede grlića materice, razvoja infekcije, privremenog ili trajnog

infertiliteta, mr ph. Milošević Kostadinović je ocijenila da se hitna oralna kontracepcija ne koristi u dovoljnoj mjeri. Savjetovanje i rad sa bezreceptnim ljekovima podrazumijeva da dobro ispratimo sve segmente i postulate dobre apotekarske prakse, kaže ona.

Pri prvom kontaktu sa pacijentom važno je da dobijemo informacije o tome kada je pacijentkinja imala posljednji ciklus i kada se desio neželjeni odnos. Moramo razmotriti i mogućnost začeća. Važno je znati i da oko 70% žena ima ovulaciju i izvan fertilnog prostora, da je život spermatozoida 5 dana i da najveći rizik za nastanak neželjene trudnoće neposredno prije ovulacije, objašnjeno je ovom prilikom.

Hitna kontracepcija se primjenjuje u svim fazama ciklusa. Može da se koristiti i tokom dojenja.

U vezi sa drugim oboljenjima koje korisnica može imati (smalapsorpcija, Kronova bolest i sl.) potrebno je konsultovati ljekara u vezi s metodom i dozom. U slučaju da se tokom 3h od primjene lijeka pojavi reakcija kao npr. povraćanje, potrebno je ponoviti dozu lijeka. Ako pacijentkinja prijavljuje da je od neželjenog odnosa prošlo više od 72h i ako u odnosu na planirani termin menstruacija kasni 5 ili više dana, ako je menstrualno krvarenje neuobičajeno obilno ili oskudno i u svim stanjima gdje se javlja snažan bol u donjem stomaku, mora se, kako je ovom prilikom objašnjeno, razmišljati o već postojećoj trudnoći ili o vanmateričnoj trudnoći i uputiti je ljekaru. Korisnice je važno savjetovati o ostalim metodama kontracepcije i mogućim problemima koje nezaštićeni odnos nosi (polno prenosive bolesti).

Hitna kontracepcija nije namijenjena za redovnu upotrebu i ne štiti istovremeno od seksualno prenosivih bolesti.

Mr ph. Milošević Kostadinović: - U svim fazama razgovora sa pacijentima važno je da saznamo i savjetujemo koji način zaštite od neželjene trudnoće je najbolji za pacijentkinju. Zaštita reproduktivnog zdravlja vodi dobijanju zdravog potomstva u budućnosti.

Anita Đurović

13

®

Prof. dr Miloje Tomašević Klinika za kardiologiju, Klinički centar Srbije

Slobodni kiseonični radikali predstavljaju jedinjenja koja se stvaraju tokom normalnih metaboličkih procesa u našem organizmu. U pitanju su nestabilni, veoma reaktivni molekuli koji potencijalno mogu oštetiti naše ćelije. Povećana produkcija slobodnih kiseoničnih radikala povezuje se sa nastankom brojnih oboljenja. Ovi reaktivni molekuli uključeni su u nastanak kardiovaskularnih oboljenja (ateroskleroze i hipertenzije), dijabetesa, astme, tumora različitih lokalizacija i neuroloških oboljenja (Parkinsonove bolesti, Alchajmerove bolesti i multiple skleroza).

Naš organizam posjeduje sopstveni antioksidativni sistem koji može neutralisati slobodne kiseonične radikale. Unosom pojedinih vitamina, kao što su vitamin C i vitamin E, može se povećati antioksidativna zaštita organizma. Snažan antioksidativni efekat ispoljavaju i flavonoidi, prisutni u brojnom voću i povrću. Upravo smješa bioflavonoida i procijanidina čini najveći dio ekstrakta

14

kore primorskog bora, koji se nalazi u jednom novom dijetetskom suplementu na našem tržištu pod nazivom Oligopinn®.

Oligopinn® je dodatak ishrani na bazi suvog ekstrakta kore primorskog bora (Pinus pinaster) koji sadrži standardizovani sastav procijanidina, bioflavonoida, katehina i organskih kiselina, snažnih prirodnih antioksidanasa koji istovremeno ispoljavaju antiinflamatorni efekat. Antioksidativni efekat ovog preparata potvrdile su brojne eksperimentalne i kliničke studije. Ekstrakt kore primorskog bora poboljšava endotelnu funkciju, što je naročito važno za osobe koje imaju aterosklerozu. Smatra se da Oligopinn® poboljšava endotelnu funkciju djelujući na povećanu produkciju važnog vazodilatatora, azot-monoksida (NO), čime se postiže bolja perfuzija tkiva. Antiinflamatorni efekat Oligopinna® se ogleda u značajnom smanjenju markera zapaljenja, uz smanjenje produkcije proinflamatornih citokina iz makrofaga. Zabilježno je da ekstrakt kore primorskog bora dovodi i do smanjenja arterijskog pritiska kod osoba sa stadijumom 1 hipertenzije, pri čemu je registrovano smanjenje endotelina-1, moćnog vazokontriktora i povećanje stabilnog metabolita prostaciklina, aktivnog vazodilatatora. Dodatna korist od primjene Oligopinn®-a jeste u poboljšanju lipidnoj profila i antiaterogenom efektu, kroz povećanje HDL-holesterola, smanjenje vrijednosti oksidovanog LDL-holesterola i porast apolipoproteina A-1. Važno je napomenuti i antitrombocitni efekat ekstrakta kore primorskog bora, jer je zabilježeno da primjena ovog prirodnog preparata sprječava agregaciju trombocita do koje dovodi pušenje kod dugogodišnjih pušača.

U jeku COVID-19 pandemije, primjena jednog ovakvog dijetetskog suplementa može biti od koristi u prevenciji, ublažavanju simptoma i bržem oporavku pacijenata sa SARS-CoV-2 infekcijom. Iako kliničkom slikom COVID-19 dominira respiratorna simptomatologija, u pitanju je multisistemsko oboljenje gdje skoro nijedan organ/organski sistem nije pošteđen. SARS-CoV-2 infekciju karakteriše proinflamatorno stanje, koje se u svojoj najsnažnijoj formi ispoljava tzv. “citokinskom olujom” i oštećenjem brojnih ćelija različim citokinima i slobodnim kiseoničnim radikalima. Upravo u ovakvom proinflamatornom miljeu bi Oligopinn® mogao ispoljiti svoj antioksidativni i anti-inflamatorni potencijal u potpunosti. COVID-19 predstavlja i prokoagulantno stanje, kome bi mogao da se suprotstavi anti-agregacioni efekat ekstrakta kore primorskog bora. Ne smije se zaboraviti i patogeno dejstvo SARS-CoV-2 na nivou mikrocirkulacije uz oštećenje endotela, gdje bi Oligopinn® mogao poboljšati endotelnu funkciju i mikrocirkulaciju.

Ukupno gledano, na raspolaganju imamo jedan prirodan, bezbjedan i efikasan dijetetski suplement, koji komplementarnim mehanizmima može biti od koristi osobama sa SARS-CoV-2 infekcijom. Unos bioflavonoida i procijanidina u obliku preparata Oligopinn® značajno doprinosi snažnoj i prirodnoj antioksidativnoj i anti-inflamatornoj zaštiti organizma. Efikasnost i bezbjednost ovog dijetetskog suplementa potvrđuje preko 470 naučnih publikacija u kojima nisu uočeni neželjeni efekti na zdravlje ljudi.

Naše tijelo sadrži više bakterija nego ljudskih ćelija.

Muškarci dnevno slažu bar šest puta.

Da biste napravili samo jedan korak neophodno je da aktivirate čak 200 mišića.

U 16.vijeku u nekim evropskim zemljama doktori su svojim pacijentima savjetovali da se pušenjem duvana bore protiv tumora i lošeg zadaha.

Samo 1% ljudi na svijetu može pisati i desnom i lijevom rukom.

Konzumiranje alkohola uz hranu može spriječiti trovanje hranom, pod uslovom da je alkohol jači od 10%.

Sladoled povećava tjelesnu temperaturu zbog sadržaja masti.

16

Ako majka za vrijeme trudnoće doživi oštećenje nekog organa, beba iz utrobe šalje svoje matične ćelije kako bi se organ oporavio.

Sunčanje ujutro pomaže gubljenju kilograma.

U pet minuta nakon buđenja, ljudi zaborave 50% sna.

Za 10 minuta zaboravimo 90%.

Žvakaća guma povećava koncentraciju.

Fizička snaga muškaraca čini čak 70% njihove privlačnosti ljepšem polu.

Nedostatak vode, kisjelost i prisustvo vodonik-peroksida čine da med bude namirnica koja nema rok trajanja.

Tako je med koji su arheolozi pronašli u drevnim egipatskim grobnicama i dalje jestiv.

Psiholozi tvrde da ako neko želi da vam kaže šta tačno nije u redu, onda ta osoba smatra da je problem do vas i da je sve vaša krivica.

17

Dostupnost i vrijednost inovativnih antikancerskih ljekova u Crnoj Gori Prof. dr Vladimir Todorović, subspecijalista onkolog Institut za onkologiju, Klinički centar Crne Gore Medicinski fakultet, Univerzitet Crne Gore

Kancer danas spada u vodeće uzroke smrti u svijetu.

Godišnje oboli oko 18 miliona, dok umre 9 miliona ljudi. Ove brojke su još izraženije u zemljama u razvoju u odnosu na broj stanovnika. S obzirom na epidemiološke trendove smatra se da će u sljedeće dvije decenije porasti broj bolesnika za preko 70%.

To će biti naročito izraženo u nerazvijenim zemljama svijeta.

Takođe postoje predvidjanja da će do 2050. godine svakom stanovniku zemaljske kugle tokom života biti dijagnostikovan neki vid kancera. Naravno da će to prije svega biti u ranom stadijumu bolesti kada će rak biti i izlječiv.

Među glavnim uzrocima ovih loših trendova su starenje populacije, odnosno duži vijek ljudi, čime dolazi do učestalijih mutacija na genomu koje ne mogu biti popravljene. Takođe i nezdravi načini, odnosno stilovi života, kao što su pušenje duvana, prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića, gojaznost stanovništva, pojedini infektivni agensi, te nasljedni faktori doprinose porastu oboljevanja.

Postoji značajna razlika u dostupnosti inovativnim tehnologijama i ljekovima među zemljama sa visokim i niskim

18

ekonomskim razvojem. Ove godine će u oktobru u Bečićima biti održana peta Konsenzus konferencija AROME (Mediteransko udruženje onkologa) - ESO (Evropska škola onkologije), gdje će učesnici preko 17 zemalja prenijeti svoja iskustva o inovacijama u dijagnostici i mogućnostima terapija i dati preporuke za kontolu kancera u manje razvijenim zemljama regiona Mediterana.

U posljednjoj deceniji veliki broj novih saznanja o biologiji kancera doveo je do značajnijih novih tehnologija i terapija različitih vrsta kancera. Praćenje i primjena novih saznanja iz oblasti medicine je veoma zahtjevno i izazovno. Dok je 1950. godine vrijeme udvostručavanja znanja iz oblasti biomedicinskih nauka bilo 50 godina, 2010. godine to je bilo 3.5 godina, dok je 2020. to nevjerovatnih 73 dana.

Savremene terapije su sve više individualizovane, odnosno prilagođene svakom pojedinačnom pacijentu, što je značajno drugačije u odnosu na raniji period kada su svi bolesnici primali slične terapije. U posljednje vrijeme otkriveni novi biomarkeri određuju pristup i terapiju svakom pojedinačnom bolesniku.

Visoko razvijene zemlje izdvajaju za istraživanje i primjenu novih tretmana protiv kancera 5 do 10 puta više sredstava u odnosu na zemlje u razvoju. Za mnoge zemlje je veoma teško da finansijski dostignu ove nove potrebe bolesnika za adekvatnim liječenjem. Udruženi AROME i ESO rade na prilagođenim vodičima i preporukama za zemlje u razvoju, koje razlikuju minimalne potrebe za kancerskom kontrolom i optimalnim mogućnostima.

Da je dostupnost inovativnim tehnologijama u liječenju kancera jedno od fundamentalnih prava bolesnika glasalo je 100% eksperata ove AROME ESO konsenzus konferencije.

Preporuke su da zemlje u razvoju koje imaju limitirana sredstva za inovativne aktivnosti, treba da budu usmjerene prije svega u prevenciju i rano otkrivanje malignih oboljenja i edukaciju stanovništva o faktorima rizika nastanka istih. Mogućnost dostupnosti inovacijama u kancerskoj kontroli treba da bude procijenjeno u Nacionalnim tijelima za kontrolu raka, u kojima pored stručnjaka za kancer treba da učestvuju i predstavnici bolesnika i predstavnici institucija koje plaćaju usluge za osiguranike.

Novi inovativni ljekovi dovode do boljih rezultata liječenja koji za rezultat imaju duži i kvalitetniji život. Bolesnici mogu da nastave svoj profesionalni rad čime doprinose kompletnom društvu. Novi ljekovi u terapiji kancera u vidu ciljanih terapija, malih molekula, bioloških terapija i imunoterapije, ne samo da su efikasniji od ranijih koje smo koristili već su i bezbjedniji i unapređuju kvalitet života. Djelotvornije liječenje inova-

tivnom ljekovima unaprijeđuje zdravstveno, psihičko i socijalno stanje pacijenata sa kancerom, kao i zadovoljstvo članova njihovih porodica i zajednice kao cjeline. U održavanje produktivnosti ne spada samo nastavak profesionalne aktivnosti na radnom mjestu već i aktivnosti u domaćinstvu, briga o djeci i porodici.

Analizom efikasnosti novih tretmana protiv kancera u petogodišnjem intervalu u Evropskoj Uniji je duže živjelo 66000 bolesnika u odnosu na deceniju prije, kada nisu primjenjivane nove ciljane terapije. Petogodišnje preživljavanje bolesnika sa rakom i u Evropskoj uniji se značajno razlikuje, pa je ovaj parameter u Švedskoj 64% dok je u Bugarskoj 40%. Ukoliko bi sve zemlje Evropske unije imale istu dostupnost inovacijama u liječenju kancera čak preko 270 000 bolesnika sa rakom bi živjelo duže od 5 godina nego što je sada slučaj. Ova statistika bi bila jos drastičnija kada bi se dostupnost uporedila sa EU i zemljama kandidatima ili zemljama u Istočnoj Evropi. U Sloveniji i Hrvatskoj koje su referentne zemlje za procjene dostupnosti terapija u Crnoj Gori, po glavi stanovnika izdvajanje za ljekove iz grupe neoplastičnih terapija i imunomodulatornih u 2019. godini je bilo 71 euro u odnosu na 46 eura u našoj zemlji.

Pravovremeno liječenje efikasnim inovativnim ljekovima takođe dovodi do održavanja produktivnosti rada i smanjuje potrebu za bolovanjem te upućivanjem na liječenje van Crne Gore, što dovodi do značajnog odliva sredstava. Osim novih tehonologija kojima se tretiraju bolesnici neophodno je pravilno vođenje podataka u posebnim registrima za pojedine maligne bolesti. Analizom podataka dobijamo adekvatne lokalne informacije o uspješnosti liječenja i korišćenju savremenih protokola i njihovoj implementaciji. U posljednjih nekoliko godina učinjeni su krupni koraci u liječenju bolesnika sa kancerom u Crnoj Gori i to prije svega u terapiji HER2 pozitivnog karcinoma dojke, sistemskoj terapiji karcinoma pluća, uroloških tumora i melanoma te uključivanju savremene imunoterapije. Takođe se primjenjuju nove savremene i preciznije tehnike zračne terapije kao u razvijenim onkološkim centrima u Evropi.

Digitalizacija i analiza podataka (big data) mogu nam dati značajne zaključke o trenutnoj praksi liječenja raka u Crnoj Gori. Možemo analizirati efikasnosti i sigurnosti primijenjenih tretmana. Takođe tada postoji mogućnost poređenja sa drugim zdravstvenim sistemima i pozicije u kojoj danas funkcioniše liječenje kancera u Crnoj Gori. Na osnovu svih ovih podataka možemo utvrditi i dalji put unaprijeđenja liječenja naših bolesnika sa rakom, koje svakako planiramo unaprijediti u smjeru savremenih medicinskih dostignuća.

19

Nova nada za liječenje - personalizovana CART terapija Dr Maja Kavarić, pedijatar hematolog Institut za bolesti djece, Klinički centar Crne Gore

Savremena medicina svakim danom nastoji bolesnicima pružiti najbolju njegu razvojem novih terapija i ljekova. Posljednjih decenija postignut je izvanredan napredak u liječenju malignih bolesti, kako odraslih, tako i djece.

Imunoterapija karcinoma predstavlja novi oblik liječenja i novu nadu za oboljele pacijente. U proteklih nekoliko godina imunoterapija se pojavila kao „peti stub“ terapije kancera.

Ovaj vid liječenja stimuliše naš imuni sistem da uništava ćelije raka. Imuni sistem ljudskog organizma je podešen tako da prepoznaje strane ćelije. To mogu biti bakterije, virusi, ali i maligne ćelije. Usljed kompleksne regulacije imunog sistema ove ćelije nekad mogu da prođu neopaženo našim imunim ćelijama i nakon toga se razmnožavaju i formiraju maligni tumor i metastaze.

2017. godine je odobren prvi „živi lijek“ za terapiju raka.

Američka agencija za hranu i ljekove (FDA - Food and Drug Administration) je odobrila prvi lijek koji redizajnira imunološki sistem samog pacijenta, tako da može da napada ćelije raka. “Živi lijek“ se priprema tako da je specifičan za svakog pacijenta ponaosob, za razliku od konvencionalnih terapija, odnosno operativnog liječenja, hemio ili radioterapije.

Prvi „živi lijek“ se zove CAR-T ili Himera Antigen receptor T-ćelija (Chimeric Antigen receptor T-cell). To je nova vrsta imunoterapije, koja najviše obećava kod različitih vrsta raka krvi,

20

odnosno, trenutno se koristi u svijetu za određene tipove leukemija i limfoma. Istraživanja su pokazala da je efikasna i kod multiplog mijeloma, kao i kod karcinoma pluća i malignog melanoma.

Do sada su agencije za ljekove poput američke FDA i evropske EMA (European Medicines Agency) 2017. i 2018. godine obobrile dva lijeka na principu ove terapije: tisagenlecleucel je terapija autolognim (sopstvenim) T ćelijama, koje su dobijene lentivirusnim vektorom i kodiraju anti CD-19 CAR koji specifično prepoznaje CD-19 antigen na B ćelijama. Koristi se za liječenje osoba sa akutnim B ćelijskim leukemijama i B ćelijskim limfomima. Drugi lijek axicabtagene ciloleucel je slična terapija, ali su anti CD-19 CAR-T ćelije dobijene retrovirusnim vektorom.

Ova terapija je namijenjena odraslim bolesnicima sa B ćelijskim limfomima. Širom svijeta su već prihvaćeni brojni ljekovi koji „kidaju kočnice“ sa imunog sistema kako bi mu omogućili da lakše napadne ćelije raka. CAR-T tehnologija ide korak dalje, redizajnirajući imuni sistem na mnogo specifičnijem nivou.

Važno je naglasiti da svaka individualna terapija CAR-T ćelijama ima jedinstven dizajn i proces proizvodnje, bez obzira što su svi zasnovani na istom principu. Zato se ove trapije mogu davati jedino u specijalizovanim centrima od strane dobro obučenog medicinskog tima. Terapija CAR-T ćelijama je novi lijek, dokazano efikasan, ali za sada dosta skup. Zato je terapija odobrena u

malom broju zemalja, a u mnogim zemljama je pacijenti dobijaju kroz kliničke studije.

Protokol terapije CAR-T ćelijama Proces proizvodnje CAR-T ćeija sadrži više kompleksnih koraka. Pacijenti koji zadovoljavaju kriterijume za primanje CAR-T ćelija imaće inicijalni razgovor sa svojim hematologom, gdje će im biti predočeno šta mogu da očekuju prije, u toku i nakon procesa primanja pomenute terapije. Postupak se obavlja uz pristanak pacijenta. Ukoliko je pacijent pravi kandidat, tim za liječenje određuje termin za leukoferezu. Leukofereza je postupak gdje se pomoću aparata iz krvi davaoca izdvajaju leukociti, odnosno T limfociti, a ostatak krvi vraća pacijentu. Ovaj proces

zahtijeva da pacijent ostane miran u periodu od 3-6 sati.

Produkt leukofereze se šalje u pogon za proizvodnju CAR-T ćelija. To su specijalno dizajnirane laboratorije, gdje se in vitro genetski modifikuju CAR-T ćelije. U laboratorijama, uz pomoć neaktivnog virusa (lenti li retrovirusa), himera antigen receptor je ubačen u T ćelije pacijenta. Tako nastala ćelija bolje i efikasnije prepoznaje i ubija ćeliju kancera. Ovo je, kao što smo predhodno rekli, „živi lijek“, što znači da kada CAR-T ćelija pronađe ćeliju raka i uništi je ona ne umire, već nastavlja da ubija nove maligne ćelije.

Broj CAR-T ćelija koje se vraćaju u organizam pacijenta je veliki, tako da vrijeme potrebno za proizvodnju CAR-T ćelija može trajati nekoliko nedjelja i varira između tri do sedam nedjelja. Kada se proizvede dovoljan broj ćelija one se zamrzavaju i transportuju nazad u bolnicu, odnosno centar gdje će se procedura obaviti. Zamrznute ćelije, ukoliko se adekvatno čuvaju, mogu stajati više od godinu dana i ne moraju se odmah koristiti.

Pacijenti prije vraćanja genetski modifikovanih CAR-T ćelija primaju niske doze hemioterapije, u cilju smanjena broja drugih imunih ćelija. Ova terapija obično se daje od 2-14. dana prije infuzije CAR-T ćelija. Tip hemioterapije i doza se razlikuju od pacijenta do pacijenta.

Pacijent se nakon toga poziva u specijalizovani klinički centar, gdje se obavlja procedura. CAR-T ćelije se putem intravenske infuzije vraćaju pacijentu. Ovaj proces traje od 30-60 minuta.

Sve vrijeme je pacijent pod strogim nadzorom čitavog tima ljekara. Nakon infuzije CAR-T ćelija pacijenti ostaju u bolnici najmanje dvije sedmice ili duže, zato što se neželjeni efekti javljaju obično između drugog i sedmog dana.

21

Po napuštanju bolnice, pacijentima se savjetuje da sljedeća najmanje dva mjeseca od infuzije ostanu u blizini centra gdje je procedura rađena, kako bi u slučaju komplikacija mogli da se jave u Hitnu službu za manje od dva sata. Pacijenti dolaze u narednih godinu dana na redovne kontrole u tačno određeno vrijeme, a prate se narednih deset godina.

Nedostaci CAR-T ćelijske terapije: - citokinska oluja i - encefalopatija.

CAR-T ćelijska terapija svojim djelovanjem u tijelu bolesnika dovodi do nuspojava. Najčešće nuspojave uključuju infekcije, oštećenje pluća, kardiovaskularnog i nervnog sistema. Jedna od njih je sindrom oslobađanja citokina-CRS (cytokine release syndroma) ili citokinska oluja. Znakovi citokinske oluje se javljaju u prvih 14 dana nakon infuzije. Kao prvi simptom CRS se javlja povišena temperatura, groznica, takikardija, hipotenzija, može doći i do zatajenja disanja i respiratorne insuficijencije.

Takođe, CAR-T ćelije mogu štetno uticati i na više drugih organa, jetru, bubrege - bubrežna insuficijencija, mogu dovesti do citopenije i DIK-a (diseminovana intravaskularna koagulacija).

Neurološke komplikacije se jednim imenom nazivaju sindrom encefalopatije povezan sa CAR-T ćelijama (CRES, tj.

CAR-T cell related encephalopathy syndrome) i on se može pojaviti zajedno ili odvojeno od citokinske oluje, nekad i nakon više sedmica od davanja infuzije.

Liječenje nuspojava Za smanjenjenje nuspojava koriste se imunosupresivni ljekovi. Srednji do teški oblik citokinske oluje liječi se tocilizumabom, anti –IL-6 antitijelom, antagonistom receptora za IL-6.

Tocilizumab je u mnogim slučajevima pokazao brzo i potpuno smanjenje nuspojava. Pojedini teški slučajevi zahtijevaju uz tocili-

22

zumab i primjenu kortikosteroida. Osim toga, liječenje uključuje terapiju antibioticima širokog spektra, faktore rasta, transfuzije i drugu potpornu terapiju.

Budućnost CAR-T ćelijske terapije Budućnost CAR-T ćelijske terapije bile bi unverzalne CAR-T ćelije. Novi oblici CAR-T ćelija izrađuju se sa namjerom povećanja fleksibilnosti i širenja mogućnosti prepoznavanja antigena. Stvaranje univerzalnih CAR sa gotovo beskonačnom sposobnošću prepoznavanja antigena uključuje neki oblik posredničkog sistema koji će povezivati ciljni antigen kancera i antigen specifičnu jedinicu CAR-a.

Potrebno je još jednom naglasiti, da je na sadašnjem nivou, liječenje CAR-T ćelijama rezervisano samo za određenu grupu hematoloških pacijenata: - osobe sa B ćelijskom akutnom limfoblastnom leukemijom koja je refrakterna na terapiju, u recidivu nakon transplantacije ili u drugom ili kasnijem recidivu, - odrasle osobe sa recidivirajućim ili refrakternim difuznim, krupnoćelijskim B ćelijskim limfomom (DLBCL), nakon dvije ili više linija sistemske terapije.

Primjena CAR-T terapije u državama regiona je započeta u Hrvatskoj i Sloveniji. Kliničko-bolnički centar Zagreb je prva bolnica u ovom djelu Evrope koja je 2019. godine počela liječenje personalizovanom CAR-T-terapijom, a 2020. godine im se pridružio i Univerzitetski centar Ljubljana. Do sada su ukupno imali 15 pacijenata, od kojih dvoje djece sa akutnom limfoblastom leukemijom, a ostalo su bili odrasli pacijenti sa difuznim, krupnoćelijskim B limfomom.

Imunoterapija karcinoma, zbog svoje efikasnosti, dugotrajne kontrole raka i dužeg preživljavanja bolesnika, postaje najvažnija terapija u liječenju malignih bolesti. Jednom riječju, u liječenju raka počela je nova era - era imunoterapije.

Svjetskom danu borbe protiv melanoma (23. maj) posvećena kampanja Crnogorskog udruženja medikalnih onkologa – CUMO

TI ODLUČUJEŠ O PREVENCIJI Cilj novoosnovanog Crnogorskog udruženja medikalnih onkologa – CUMO bio je da utiče na obaviještenost i upozori javnost na značaj prevencije i ranog otkrivanja melanoma. Projekat koji je nazvan „Borba protiv melanoma počinje prevencijom – TI ODLUČUJEŠ!” posvećen je isticanju značaja prevencije u procesu ranog otkrivanja malignih promjena. Ukoliko se otkrije na vrijeme, ovaj malignitet je izlječiv u 99% slučajeva.

- Edukacija stanovništva o ranom prepoznavanju promjena, samopregledi, skrining programi i dostupnost inovativne terapije ključne su komponente za smanjenje stope umiranja od ove bolesti - kaže se u Saopštenju ovog udruženja. Postojanje inovativnih terapija, međutim, pravi značajan pomak u liječenju ove veoma agresivne forme tumora kože. Ciljana terapija i imunoterapija utiču na produženo preživljavanje pacijenata, uz očuvan ili poboljšan kvalitet života.

CUMO: Prevencija i skrining su najuspješniji način sprječavanja da do bolesti uopšte dođe, da se ona prepozna u prelaznom stadijumu transformacije u malignu, invazivnu formu ili se otkrije u svom ranom stadijumu kada je u potpunosti izlječiva. U sklopu primarne prevencije, zaštita od jakog, direktnog sunčevog zračenja na plažama, ali i na drugim mjestima, još od najranijeg djetinjstva, kao i svijest o rizicima primjene solarijuma, naročito kod mladih ljudi, od najvećeg su značaja za preveniranje melanoma.

Možemo se pohvaliti dostupnošću savremenih terapija Dr Nikola Milašević, onkolog i predsjednik Crnogorskog udruženja medikalnih onkologa, naglasio je u okviru svog obraćanja u kampanji da se Crna Gora može pohvaliti dostupnošću savremenih terapija za liječenje pacijenata oboljelih od melanoma. One utiču na produženje preživljavanja pacijenata, uz očuvan ili poboljšan kvalitet života. Dr Milašević je ukazao

na ohrabrujući podatak da su stope smrtnosti od melanoma u Evropi smanjene zahvaljujući upravo postojanju ovih terapija.

Svaki drugi pacijent sa metastatskim melanomom, koji prima ovu savremenu terapiju kada je bolest već u progresiji, živi duže od 5 godina, dok je unazad samo nekoliko godina ovaj procenat bio manji od 10%.

U cilju efikasnijeg regulisanja stanja u vezi sa liječenjem i sprječavanjem pojave melanoma, Institut za onkologiju radi na razvoju registra za melanom. Očekuje se da takav projekat bude od velike koristi za praćenje ishoda liječenja pacijenata i procjenu efikasnosti inovativnih terapija, što će, po riječima dr Milaševića, poboljšati individualni pristup pacijentu i liječenje pacijenata od ove agresivne bolesti.

Na dermatološki pregled bar jednom u šest mjeseci Dr Mirjana Bakić, dermatovenerolog, u uvodnom dijelu svog obraćanja u okviru kampanje objasnila je da melanom predstavlja maligni tumor pigmentnih ćelija - melanocita. Maligni poremećaj podrazumijeva transformaciju normalne ćelije u malignu, koja dalje nastavlja svoju autonomnu diobu, rast i proliferaciju. Melanom se može razviti iz postojećeg mladeža ili na neizmijenjenoj koži.

Dr Bakić: Kada govorimo o osobama muškog pola predilekciono mjesto za razvoj melanoma predstavlja zadnja strana kože trupa, odnosno koža leđa, dok kod osoba ženskog pola predilekciono mjesto jeste potkoljenica. Osjetljive kategorije za razvoj melanoma predstavljaju osobe svijetle kose, svjetlije puti, plavih očiju, odnosno osobe fototipa kože 1 i 2, zatim osobe koje u ličnoj ili porodičnoj anamnezi imaju pozitivitet na malignitete kože, osobe koje imaju više od

23

sto mladeža ili imaju jedan mladež koji pokazuje kliničku atipiju, pacijenti koji su na dugotrajnoj imunosupresivnoj terapiji, kao i pacijenti koji imaju urođeni ili stečeni poremećaj pigmentacije.

Rizični faktori za razvoj ovog oboljenja su solarno zračenje, izlaganje ultraviolentnom zračenju solarnog spektra, izlaganje vještačkim izvorima zračenja, u prvom redu solarijumu. U cilju preveniranja ove opasne pojave dr Bakić savjetuje da bi svaka osoba trebalo da obavi pregled kod dermatologa jednom u šest mjeseci ili u godinu dana, a, ukoliko spada u rizičnu grupu, trebalo bi da bude pregledana od strane dermatologa i češće.

“Mladež koji pokazuje odstupanja u obliku, boji ili veličini, kao i formiranje novih karakteristika, kao što je formiranje nodulusa na samoj površini ili krvarenja, zahtijeva hitan pregled” kaže ona.

Ukoliko primijetite bilo šta da odstupa u izgledu vašeg mladeža, potrebno je da se odmah obratite izabranom ljekaru koji će vas uputiti dermatologu.

Blagovremeno otići na specijalistički pregled Pozivajući se na statistiku Globalne statističke mreže za maligne bolesti koja objedinjava podatke za 185 zemalja, GLOBOCAN, prim. dr Nada Cicmil Sarić je navela da je 2020. godina

24

donijela 19,3 miliona novih slučajeva obolijevanja i 10 miliona smrtnih ishoda od malignih bolesti.

CUMO: Melanom čini svega 1% obolijevanja od svih tumora kože, ali je, svakako, najsmrtonosniji oblik kožnog tumora i uzrok je više od 75% smrtnih ishoda.

Dužina preživljavanja zavisi od stadijuma bolesti: pacijenti sa metastatskim melanomom uglavnom imaju lošu prognozu, sa istorijskim stopama preživljavanja od 5 godina manje od 10% do 2011. godine. GLOBOCAN i EUCAN procjenjuju stopu incidence melanoma u Crnoj Gori od 4,6 do 7,3. Ovaj podatak se uklapa u procjenu da zemlje Mediterana, gdje pripada i Crna Gora imaju stopu obolijevanja od 8-10 na 100.000 stanovnika.

“Uprkos pandemiji COVID-19, srčane bolesti, kardiovaskularne i maligne bolesti ostaju vodeći dominantni razlozi smrtnosti populacije na planeti Zemlji” upozorava prim. dr Cicmil Sarić. Iako melanomi čine svega 1% svih tumora kože, u pitanju je njihov najsmrtnosniji oblik. Melanom je, po riječima prim. dr Cicmil Sarić uzrok smrti kod 75% oboljelih, osobito onih mlađe životne dobi, do 35. godina života. “Kožni tumori su, na sreću, preventabilni i spadaju u nekih 4, eventualno 5 preventabilnih malignih oboljenja, što nikad ne smijemo zanemariti, zaboraviti i ne iskoristiti” apelovala je ona.

Mjesec maj je u cijelom svijetu posvećen promociji, edukaciji i širenju znanja o tumorima kože, a 23. maj je Svjetski internacionalni dan melanoma.

Prim. dr Cicmil Sarić: Kada je riječ o statistici u Crnoj Gori, stopa pojave melanoma je između 4,6-7,3 odnosno između 5 i 7. U odnosu na ostale zemlje to je dosta nisko, osobito u odnosu na Skandinaviju, gdje je ta stopa najveća. Stopa u Crnoj Gori je veoma slična onoj u ostalim zemljama ovog dijela Evrope.

“Prognoza bolesti u najvećem dijelu zavisi od stadijuma.

U četvrtom stadijumu bolest je u metastatskom stanju. Do prije svega 10 godina taj ishod je bio fatalan i petogodišnje preživljavanje smo bilježili kod svega do 10% pacijenata” kaže prim. dr Cicmil Sarić.

Uvođenje savremenih ciljanih target terapija, bioloških terapija, imunoloških terapija je svekoliko promijenilo ovu sliku, tako da je taj procenat danas oko 30%. U cilju edukacije populacije ona je apelovala da moramo pokušati da razbijemo dogmu koja je decenijama prisutna u našem narodu, a ona se odnosi na činjenicu da se vjeruje da te i takve promjene „ne treba dirati”. Ono što svakako treba uraditi jeste blagovremeno otići kod specijaliste za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju, uraditi odgovarajući operativni zahvat koji je bio, jeste i sasvim sigurno će u budućnosti biti jedini pravi zlatni standard i rešenje ne samo za liječenje nego i za izlječenje melanoma u njegovom ranom stadijumu, kazala je na kraju prim. dr Cicmil Sarić.

Ni u kom slučaju ne primjenjivati parcijalne ili površne metode liječenja Upozoravajući na činjenicu da maligni melanom spada u jedan od najopasnijih tumora u ljudskoj populaciji, dr Zoran Terzić ističe da osnovni princip liječenja podrazumijeva hiruršku intervenciju. Sam proces liječenja se zasniva na ekcizionoj biopsiji. Takav nalaz se šalje na patohistološki pregled, na osnovu koga patolog odredi vrstu promjene i same njene karakteristike ili graduse, ako se potvrdi da se radi o malignom melanomu, objasnio je on. Svaka druga vrsta liječenja, kako je naveo dr Terzić, znači uzimanje parcijalnog tkiva. Neke površnije metode uzimanja isječaka ili preparata ni u kom slučaju ne mogu biti sigurne niti zadovoljiti mogućnost patohistološke verifikacije i dobijanja definitivnog nalaza. Nakon ekcizione biopsije, ako se potvrdi da se radi o malignom melanomu, slijedi dodatna operacija, tj. reekcizija, šira hirurška intervencija, koja podrazumijeva uklanjanje promjene do 3cm u zdravo tkivo i limfonod biopsiju.

Sa tim nalazom svaki pacijent bude prezentovan onkološkom konzilijumu koji postoji u okviru Kliničkog centra i na osnovu tog nalaza se sprovode dalje smjernice u smislu definitivnog liječenja, kaže dr Terzić.

Anita Đurović

25

Svaki euro uložen u poboljšanje zdravlja rezultira dva do četiri puta većim ekonomskim povratom

Dr med. Suad Šabanović Zavod za hitnu medicinsku pomoć

Razlike u ulaganju u zdravstveni sistem i izdvajanja za ljekove među zemljama nastaju zbog vjerovanja da je potrošnja u zdravstvu u velikoj mjeri neproduktivan 'odvod' ekonomije.

Prema ovome, zdravstveni sektor troši sve veći udio nacionalnog društvenog dohotka sa malo mjerljivih povrata i doprinosa u odnosu na ulaganja u druge sektore. Prosjek izdvajanja za zdravstvo u zemljama EU iznosi 9,6% bruto drustvenog proizvoda.

U Crnoj Gori, za zdravstvo se izdvaja oko 5% bruto društvenog prihoda, ukazuju dostupni podaci iz 2019. godine.

Postoje čvrsti dokazi koji upućuju da ulaganje u zdravstveni sistem i inovativne terapijske opcije doprinosi boljim ishodima liječenja, posebno u zemljama gdje je potrošnja niska tj. ispod prosjeka potrošnje zemalja članica EU. Važan segment izdvajanja za zdravstvo jeste svakako izdvajanje za ljekove i medicinska sredstva, a ako pogledamo

26

potrošnju istih po glavi stanovnika, ona je ispod evropskog prosjeka i potrošnje u Hrvatskoj i Sloveniji, koje se uzimaju kao referentne zemlje (na primjer: potrošnja antineoplastičnih i imunomodularnih ljekova po glavi stanovnika tokom 2019. godine u Hrvatskoj je iznosila oko 71 euro, dok je u Crnoj Gori iznosila 46 eura).

Težnja da se dodatno ulaganje u zdravlje uvijek direktno prevede u konvencionalno mjerljivu makro i mikro ekonomsku dobit, neizbježno će uvijek biti izazov. Zdravstveni sistem kao samostalna industrija je važna komponenta ekonomije i jedan od glavnih izvora zapošljavanja u većini zemalja. Zdravstveni sistemi takođe indirektno utiču na ekonomiju (stvarajući uslove boljeg zdravlja radno sposobnog stanovništva) kroz efekte na radnu snagu, koji se materijalizuju kroz više oblika. Brojne studije pokazale su da pojedinci sa boljim opštim zdravljem podstiču

mogućnost za ekonomiski rast (uključujući npr. kasniju penziju) i veću prosječnu zaradu, a kroz to i poreze i doprinose, u poređenju sa njihovim manje zdravim kolegama.

Zdravstveni sistemi takođe mogu unaprijediti ekonomski rast kroz njihov uticaj na zdravlje onih koji ne učestvuju na tržištu rada, kao npr djeca, stariji ljudi ili njegovatelji. Poboljšanje zdravlja stanovništva može igrati važnu ulogu u „oslobađanju“ radno sposobnih njegovatelja čije su mogućnosti obavljanja posla ograničene zbog potrebe da se brinu o onima kojima je potrebna njega.

Starenje stanovništva često je tema zabrinutosti kada je riječ o finansiranju zdravstvenih sistema u mnogim zemljama, posebno zbog troškova zdravstvenih usluga. Potrošnja u zdravstvu obično je veća za starije nego za radno sposobno stanovništvo.

Međutim, zdravije starije stanovništvo će sigurno biti manji potrošač zdravstvenih usluga te samim tim i povoljnije za održivost javnih finansija nego ono koje je lošeg zdravstvenog stanja uzrokovano nepravovremenim medicinskim intervencijama ili nedostupnošću terapijskih opcija u periodu samog početka javljanja bolesti. Na osnovu navedenog, istraživanja pokazuju da kako ljudi žive duži život, što je velikim dijelom posljedica i inovativnih terapija u medicini, troškovi starenja mogu biti znatno manji nego sada. Zapravo, ako zdravstveni sistem može poboljšati zdravlje i na taj način izvršiti kompresiju morbiditeta, to će posljedično dovesti do povećanja prihoda, kasnijeg odlaska u penziju, smanjenje zahtjeva za isplatu invalidnina i socijalnih izdataka, a sve zbog produženog dobro očuvanog zdravlja stanovništva. Ukratko, zdravstveni sistem bi mogao pozitivno doprinijeti fiskalnoj održivosti u širokom spektru.

Sve je više podataka u istraživanjima koja utvrđuju i pronalaze pozitivnu korelaciju između ulaganja zdravstvenog sistema i zdravstvenih ishoda sa ishodima liječenja. Veliki broj studija pokazuje jasnu vezu između povećane potrošnje na zdravstvenu zaštitu i poboljšanja ishoda liječenja, pa tako u engleskom NHS-u (National Healthcare System) Claxton i saradnici, procjenjuju da je dodatno ulaganje od približno 13.000 GBP na svakog stanovnika osiguralo dodatnu godinu kvalitetnog

života u Engleskoj.

Nacionalna istraživanja u Crnoj Gori koreliraju sa globalnim podacima kada su u pitanju oboljeli od reumatoidnog artritisa i multiple skleroze. Studije kod nas pokazuju da prosječan godišnji trošak u Crnoj Gori po oboljelom na konvencionalnoj terapiji, izazvan samo odsustvovanjem sa posla usljed oboljenja reumatoidnog artritisa, viši je 36% u odnosu na prosečni godišnji trošak po oboljelom na inovativnoj biološkoj terapiji. Takođe, produktivnost oboljelih koji se liječe inovativnom terapijom veća je za 25% u odnosu na pacijente liječene konvencionalno.

Vrijednost gubitka koji nastaje u Crnoj Gori usljed smanjenja produktivnosti na radnom mjestu (bez uključivanja troškova odsustvovanja sa posla) izazvanog multiplom sklerozom u prosjeku iznosi 2.982 eura godišnje po oboljelom koji terapiji pristupaju u periodu do 2 godine od dijagnostikovanja bolesti, dok je taj gubitak čak 4.029 EUR godišnje po oboljelom koji terapiji pristupa nakon više od 2 godine od postavljanja dijagnoze.

‘Spašavanje života’ nije jedini ili čak najvažniji cilj mnogih medicinskih intervencija u zdravstvenom sistemu, već on obuhvata poboljšanje kvaliteta života koji uključuje sprečavanje nastanka onesposobljenosti, bola, anksioznosti i smanjenja kvaliteta života. Zbog toga se sve veća pažnja poklanja konceptu kompresije morbiditeta i u što moguće većoj mjeri minimizirati period zavisnosti od drugih ili invaliditeta.

Zdravstveni sistem koji adekvatno omogući odrastanje, rad i život, doprinosi da sve starosne grupe stanovništva budu u prilici da maksimizuju svoj potencijal, omogućavajući da se kroz obrazovanje stvaraju preduslovi za nastanak intelektualnog društva koje će biti najproduktivniji dio na tržištu rada i oslonac budućeg ekonomskog rasta.

Na kraju, mogli bismo zaključiti da zdravstveni sistem pruža veliku priliku za dodatnu ekonomsku vrijednost te ujedno i unapređuje ekonomske ciljeve jedne zemlje, i da je svaki euro uložen u poboljšanje zdravlja rezultirao dva do četiri puta većim ekonomskim povratom, kako je navedeno u izvještaju Prioritizacija zdravlja McKinsey Global Instituta.

27

Dr Katarina Mitrović, spec orl-alergolog Klinika za ORL, Kliničku centar Crne Gore

Često se otorinolaringološkoj ambulanti javljaju pacijenti sa nespecifičnim simptomima u vidu otežanog i bolnog gutanja, osjećaja „knedle u grlu“, bockanja i probadanja u grlu, suvog, nadražajnog kašlja, promuklosti koja varira prema intenzitetu i prema položaju tijela. U razgovoru sa pacijentom, nerijetko možemo saznati da uz gore navedene simptome vrlo često mogu imati i gorušicu, bol u predjelu gornjeg dijela stomaka, sa ili bez nadimanja. Tada posumnjamo na jednu od najčešćih gastrointestinalnih bolesti, a koja je u neposrednoj vezi sa ORL regijom, a to je GERB (gastroezofagealna refluksna bolest).

Gastroezofagusna refluksna bolest (GERB) predstavlja širok spektar bolesti uzrokovanih regurgitacijom, tj. vraćanjem želudačnog sadržaja u jednjak. GERB je često oboljenje, oko 30% populacije u Americi i oko 15-20% u Evropi, koje se karakteriše abnormalnom izloženošću sluznice jednjaka kiselom želudačnom sadržaju. Ta abnormalna izloženost se sastoji u frekventnom izlaganju sluznice jednjaka kiselom želudačnom sadržaju, mnogo češće nego što se to fiziološki događa ili je pak dužina izlaganja sluznice jednjaka kiselom sadržaju veća zbog nedovoljno efikasnih mehanizama čišćenja jednjaka. Najčešće su prisutna oba razloga.

GERB nastaje kada vraćanje želudačnog sadržaja u jednjak i, eventualno, larinks i/ili dušnik dovede do pojave simptoma ili oštećenja tkiva ili i jednog i drugog.

GERB se može podijeliti u tri kategorije:

t NERB (neerozivna refluksna bolest), kod koje pacijenti

28

imaju simptome uz negativan nalaz na endoskopiji, a koje čini 60% pacijenata sa GERB-om

t ERB (erozivna refluksna bolest), kod koje pacijenti imaju pozitivan nalaz na endoskopiji uz prisustvo simptoma ili bez njih, a koje čini 35% pacijenata sa GERB-om

t CRB (komplikovana refluksna bolest), kod koje pacijenti imaju pojavu komplikacija, a koje čini 5% pacijenata sa GERB-om. Najvažnije komplikacije do kojih uznapredovali, neliječeni GERB može dovesti su: ulceracije jednjaka, strikture jednjaka, Baretov jednjak, Baretov adenokarcinom jednjaka, karcinom dušnika, fibroza pluća.

Posebnu grupu koja može postojati u okviru tri prethodne predstavljaju bolesnici sa faringo-laringealni refluksom ili ekstraezofagealnim refluksom u vidu plućnih, faringealnih ili laringealnih oboljenja.

Na osnovu ORL pregleda ustanovimo stanje sluznice u predjelu ždrijela, grkljana i oko ulaznog dijela jednjaka. Sluznica bude hronično izmijenjena, sa jednom pojačanom crvenom bojom, nije više sjajna i vlažna, kako je uobičajeno, sa naslagama preko. Promjene sluznice su karakteristične za donju trećinu ždrijela i zadnje partije grkljana i prostor oko ušća jednjaka.

U liječenju se koriste različite mjere: promjena higijensko-dijetetskog režima, medikamentno liječenje, a obavezno posavjetujemo i pacijente da se jave nadležnom gastroenterologu jer je to ipak primarno oboljenje njihove regije liječenja.

t Promjena higijensko-dijetetskog režima podrazumijeva promjenu životnih navika i načina ishrane (izbjegavanje pušenja, izbjegavanje konzumiranja alkohola, kafe, gaziranih pića, jakih začina, čokolade, spavanje na višem uzglavlju, redukcija tjelesne mase, izbjegavanje povećanja intraabdominalnog pritiska, isključivanje medikamenata koji smanjuju tonus donjeg ezofagusnog sfinktera ili usporavaju klirens jednjaka.

t .FEJLBNFOUOP MJKFʊFOKF QPESB[VNJKFWB QSJNKFOV CMP katora produkcije hlorovodonične kiseline, a suvjereno mjesto među njima zauzimaju inhibitori protonske pumpe, dok se blokatori H2 receptora mogu koristiti kao dopuna kod noćnog proboja kiseline, antacidi kao simptomatska terapija za neutralizaciju kiseline, kao i prokinetici. Terapija treba da bude dovoljno intenzivna i dovoljno dugotrajna da bi obezbijedila uklanjanje simptoma, saniranje oštećenja, i sprječavanje pojave komplikacija.

t &OEPTLPQTLP J IJSVÝLP MJKFʊFOKF TF TQSPWPEJ LBEB NF dikamentno ne daje rezultate.

Gastroezofagusna refluksna bolest je često uporna i skrivena, te može napraviti veoma ozbiljne komplikacije, a s druge strane, veoma je zahvalna za liječenje zbog mogućnosti pravilne edukacije pacijenata u smislu korekcije stila života i načina ishrane, a zahvalna je i za ljekara u smislu odabira najoptimalnijeg načina liječenja. Kako je to dugotrajna bolest, često konvencionalni medikamenti ne daju adekvatan rezultat.

Ljekovi poput alginata, koji predstavljaju polimere

prirodnih polisaharida izolovanih iz algi koji žive u sjevernim morima, u posljednje vrijeme predstavljaju odličnu samostalnu ili dopunsku terapiju koja zamiruje gore navedene nespecifične simptome.

Preparat formulisan na bazi natrijum-alginata, kalcijum-karbonata, natrijum-bikarbonata, i suvih ekstrakata ploda indijske smokve, lista masline, lista nane, korijena sladića, ploda kivija i lista zelenog čaja, sinergističkim djelovanjem sastojaka, prirodnim putem reguliše pH vrijednost u želucu, smiruje gorušicu, smanjuje osjećaj mučnine i nagon za povraćanjem.

Djeluju tako što na prirodan način regulišu kako prekomjernu želudačnu kiselost tako i sprječavaju vraćanje želudačnog sadržaja u jednjak.

Kalcijum-karbonat i natrijum-bikarbonat imaju antacidna svojstva i svojim djelovanjem regulišu kiselost u želucu, dok natrijum-alginat ima antirefluksna svojstva i tako sprječava QPWSBUBL äFMVEBʊOPH TPLB V KFEOKBL .KFÝBWJOB CJMKOJI FLTUSBLBUB sadržana u proizvodu doprinosi očuvanju normalne probavne funkcije, kao i zaštiti organa digestivnog trakta od štetnog djelovanja produkata metabolizma i toksina.

Ono što je bitno iz ugla otorinolaringologa je da mogu da se koriste i samostalno i da vrlo brzo umiruju tegobe, naročito ukoliko je neophodan dodatni pregled gastroenterologa. Takođe ih karakteriše i osobina da djeluju kao superiorni ljekovi onda kada sva ostala terapija ne pomaže.

29

Hronika 01. maj - Kineske vakcine stigle u Crnu Goru Kontingent od 201.200 doza kineskih vakcina Sinopharm, koji je Crna Gora kupila, stigao je u Crnu Goru, saopšteno je iz kineske ambasade u Podgorici.

- Vakcinacija je zaštita. Međunarodna zajednica dijeli zajedničku budućnost, te bez međunarodne saradnje, nećemo pobijediti u borbi protiv pandemije. Sve pomoći i dugoročna saradnja sa Crnom Gorom su iskrene i sa dubokim prijateljstvom, zasnovane na jednakosti, uzajamnom poštovanju i razumjevanju - poručili su iz kineske ambasade na Tviteru, zajedno sa izlaganjem ambasadora Kine u CG Liu Đina povodom dolaska vakcina.

Iz Ministarstva zdravlja je saopšteno da su u ime Vlade Crne Gore na Aerodromu Podgorica isporuku Sinofarmovih vakcina dočekali ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović i generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja Aleksandar Sekulić, dok su predstavnici zemlje proizvođača vakcina bili Liu Đin, vanredni i opunomoćeni ambasador NR Kine u Crnoj Gori i Kayden Liang, iz predstavništva Sinofarma u Srbiji.

Izražavajući zadovoljstvo što je u Crnu Goru stigao veliki kontingent kineskih vakcina, ministarka dr Borovinić Bojović se zahvalila NR Kini na izuzetnoj saradnji i tradicionalno dobrim odnosima, koji su rezultirali ovako velikom isporukom.

Ministarka zdravlja i kineski ambasadorpotvrdili su najavili nastavak dobrih praksi u saradnji protiv globalne pošasti, ali i na svim drugim nivoima, posebno uvažavajući tradicionalno dobre i prijateljeske odnose Kine i Crne Gore, prenosi Portal Analitika.

04. maj - Masovna vakcinacija na više od 140 punktova Masovna vakcinacija protiv COVID-19 je organizovana na više od 140 punktova u svim crnogorskim opštinama, obavijestili su iz Vladi Crne Gore.

Vakcinalni punktovi nalaze se na sljedećim lokacijama: Andrijevica: 2 punkta u Domu kulture, Bar i Sutomore: 5 punktova u hotelu Princess, 7 u gimnaziji Niko Rolović, kao i po jedan punkt u Virpazaru i Ostrosu, Berane: 12 punktova u Sportskom centru, Bijelo Polje: 5 punktova u OŠ Milivoje Dobrašinović i 5 u Sali Rasovo, Budva i Petrovac: 6 punktova u Crvenom krstu, Cetinje: 4 punkta u Crvenom krstu, Danilovgrad: 4 punkta u OŠ Vuko Jovović, Herceg Novi: 10 punktova u Institutu Igalo, Kolašin: 2 punkta u Sali OŠ Risto Manojlović, Kotor: 6 punktova u Centru za kulturu Škaljari, Mojkovac: 2 punkta u OŠ Aleksa Đilas Bećo, Nikšić: 6 punktova u Tehnopolisu, 8 punktova u sali OŠ Luka Simonović i 6 punktova u sali OŠ Mileva Lajović Lalatović, Petnjica: 1 punkt u OŠ Mahmut Adrović, Plav: 4 punkta u SMŠ

30

Baćo Bašić, Plužine: 1 punkt u zdravstvenom centru, Pljevlja: 4 punkta u Domu vojske i 4 u Prvoj osnovnoj školi, Podgorica, Tuzi i Golubovci: 6 punktova u sportskom centru, 6 punktova u muzičkom centru, 6 punktova u univerzitetskom centru, 4 punkta u VMC, 2 punkta u Domu zdravlja Tuzi i 1 punkt u Domu zdravlja Golubovci, Rožaje: 3 punkta u Sali OŠ Mustafa Pečanin, Šavnik: 1 punkt u Obrazovnom centru, Tivat: 4 punkta u Centru za kulturu Partizan, Ulcinj: 3 punkta u autobuskoj stanici, Žabljak: 1 punkt u OŠ Dušan Obradović.

04. maj - Brošura o vakcinaciji protiv SARS-CoV-2 virusa Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI) objavila je Brošuru o vakcinaciji protiv SARS-CoV-2 virusa, koja je besplatno dostupna na vebsajtu www.omsa.me.

Brošura o vakcinaciji protiv SARS-CoV-2 virusa nastala je kao inicijativa crnogorskih studenata i mladih profesionalaca školovanih na renomiranim svjetskim univerzitetima, a udruženim kroz Organizaciju crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI). Cilj izrade navedene brošure je da informiše građane u matičnoj zemlji o trenutno dostupnim vakcinama na tržištu.

Realizaciju i promociju projekta su podržale Opštine Bar i Herceg Novi, kao i više privatnih kompanija u Crnoj Gori - Apex Capital, CDS d.o.o., Neregelia, Ordinacija Balans, Penef Inženjering d.o.o, Porto Montenegro i Riva Print.

U izradi Brošure o vakcinaciji protiv SARS-CoV-2 virusa učestvovalo je 12 crnogorskih studenata i mladih profesionalaca u zemlji i inostranstvu, koji su trenutno na različitim nivoima studija ili su svršeni studenti u oblastima molekularne biologije, genetike, medicine, biotehnologije u medicini, mikrobiologije, bioinformatike i imunologije, ali i psihologije i političkih nauka.

Brošura je besplatno dostupna na vebsajtu Organizacije - https:// omsa.me/brosura-o-vakcinama-protiv-sars-cov-2-virusa/, prenosi Portal Analitika.

04. maj – Stigle prve količine Pfizer vakcine Evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji boravio je u Crnoj Gori, povodom dopremanja prve isporuke Pfizer/BioNTech vakcina koje finansira Evropska unija.

Naša država je od EU dobila prvu isporuku od 2.340 doza vakcina komapnije Pfizer. Ukupno 42.000 doza Pfizer/ BioNTech vakcina biće isporučeno Crnoj Gori od početka maja do avgusta.

Premijer Zdravko Krivokapić zahvalio je Varheljiju jer je krenuo u obilazak Zapadnog Balkana.

06. maj - Borovinić Bojović - Kluge: Uspješna saradnja SZO i Crne Gore tokom pandemije COVID-19 Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i zdravstveni sistem Crne Gore tijesno i uspješno sarađuju, a ta saradnja je naročito intenzivirana tokom COVID-19 pandemije, zaključeno je na sastanku ministarke zdravlje dr Jelene Borovinić Bojović i regionalnog direktora SZO za Evropu dr Hansa Klugea, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.

06. maj - Dogovorena nabavka 150.000 doza Pfizera Premijer Zdravko Krivokapić je izjavio da je dogovorena nabavka još 150.000 doza Pfizer vakcina.

Prema njegovim riječima, stekli su se uslovi da Crna Gora potpuno spremna dočeka turističku sezonu. On je podsjetio da su primorski gradovi, prvi put nakon možda više od godinu, za vrijeme Vaskrsa bili prepuni turista.

- To je još jedna dokaz da smo vaskršnje praznike uspjeli da pretvorimo u pobjedu turizma, jer je preduslov za dolazak na crnogorsko primorje ili bilo koji dio Crne Gore bio upravo samo dobra volja - poručio je Krivokapić.

On je pozvao građane da od 25. maja do 25. septembra zaborave na okupljanja, kako bi se ostvarili planirani prihodi u turizmu.

- Na kraju našeg razgovora upravo je iskazana mogućnost da oni u ovom trenutku imaju višak vakcina i da su spremni da nam ustupe određeni broj, i to će ovih dana dogovoriti ministar vanjskih poslova - rekao je Krivokapić.

07. maj - Nema lažnih PCR testova u CG

Ministarka zdravlja je, uz dobrodošlicu visokom zvaničnku SZO, izrazila posebnu zahvalnost Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji što je u ovom veoma teškom trenutku prijateljski i solidarno pružila ruku državi Crnoj Gori.

- Imali smo veoma konstruktivan sastanak, koji se odnosio ne samo na Covid već i na ne Covid situaciju, tokom kojeg smo razgovarali o nekoliko veoma važnih pitanja iz oblasti resora zdravlja. U prvom redu govorili smo o značaju digitalnih tehnologija u savremenoj medicini i savremenom svijetu, u okviru kojih mi je zadovoljstvo da iskažem posebno interesovanje gospodina Klugea na sve ono što konkretno radimo u Ministarstvi zdravlja, a vezano je za digitalnu transformaciju zdravstvenog sistema.

On je predložio da Crna Gora bude vodeći činilac u digitalnoj transformaciji svih zemalja Zapadnog Balkana zajedno, istakla je ministarka Borovinić Bojović.

Ona je dodala da su tokom sastanka posebnu pažnju posvetili vakcinaciji drugim vakcinama, u prvom redu MMR vakcini.

Regionalni direktor SZO za Evropu dr Hans Kluge kazao je da je od samog početka ove epidemije SZO blisko sarađivala sa crnogorskim zdravstvenim vlastima, promovišući i jačajući partnerstvo sa Evropskom Unijom i zemljama članicama.

- Sveukupni cilj je bio jačanje vladinog nadzora, upravljanja, dijagnostike i kliničkog menadžmenta, kao odgovora crnogorskog zdravstvenog sistema, uz jačanje kapaciteta, digitalnog zdravstva i promovisanje inovacija - kazao je Kluge.

Posebno je izrazio zadovoljstvo što je Crna Gora preuzela vodeću ulogu u oblasti inovacija digitalnog zdravlja u zapadnom Balkanu.

- Na sastanku, pored ministarke zdravlja prisistvovali su i državni sekretar u Ministartvu zdravlja dr Borko Bajić, generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje Aleksandar Sekulić, direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić i direktorica Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović, kao šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori dr Mina Brajović.

Dok su nadležne službe u regionu već procesuirale na desetine osoba, u Crnoj Gori do sada nije zabilježen nijedan slučaj prodavanja lažnih PCR testova i potvrda o vakcinaciji. To su Dnevnim novinama saopštili iz Uprave za inspekcijske poslove.

Ograničavanjem kretanja i uslovljavanje prelaska granica određenih država negativnim PCR testom, na internetu su se pojavili oglasi koji građanima za 30-ak eura nude lažne negativne PCR testove na prisustvo korona virusa.

Iz Uprave naglašavaju da će, imajući u vidu da je masovna vakcinacija tek počela, nadležni posebno kontrolisati navedena dokumenta na graničnim prelazima.

11. maj - Počele nacionalne multisektorske konsultacije o kontroli upotrebe duvana Ministarstvo zdravlja, uz podršku Sekretarijata SZO Konvencije, Svjetske zdravstvene organizacije i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), pokrenulo je proces procjene (Needs Assesment WHO FCTC) realizacije obaveza i preporuka definisanih Okvirnom konvencijom o kontroli duvana.

Podsjećajući da Crna Gora već duži niz godina proživljava epidemiju štetne upotrebe pušenja, kao jednog od ključnih riziko faktora za nastanak hroničnih oboljenja, ministarka zdravlja, dr

31

Jelena Borovinić Bojović, istakla je povodom otvaranja nacionalnih multisektorskih konsultacija, da efikasna kontrola upotrebe duvana predstavlja strateški prioritet Vlade Crne Gore. Prema njenim riječima, dosljedna implementacija obaveza iz ratifikovane SZO Okvirne konvencije o upotrebi duvana (WHO FCTC) predstavlja okosnicu nacionalnih napora na planu zaštite i očuvanja zdravlja, sprečavanja prijevremenog umiranja, kao i stvaranja uslova za pravičnije društvo u kojem niko neće biti zaboravljen.

Pozdravljajući prisutne dr Mina Brajović, šefica SZO Kancelarije u Crnoj Gori, istakla je da epidemija pušenja predstavlja generator hroničnih nezaraznih bolesti, kao velikog razvojnog problema. Prema njenim riječima, multisektorsko djelovanje, kroz SZO Okvirnu konvenciju za kontrolu duvana i Protokol o eliminaciji nezakonite trgovine duvanskim proizvodima, kao i angažman cjelokupnog društva, predstavljaju put stvaranja zdravog društva bez duvana i održive budućnosti za sve.

Duvanska industrija prepoznaje zemlje u tranziciji, uključujući i Crnu Goru, kao priliku za proširivanje tržišta, istakao je koordinator Razvijne podrške Sekretarijata SZO Okvirne konvencije, Andrew Black.

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Daniela Gašparikova, ocijenila je da se analiza potreba dešava u ključnom trenutku društvenog i ekonomskog oporavka Crne Gore od krize.

- UNDP prepoznaje ključnu ulogu kontrole duvana u zaštiti zdravlja i socijalno-ekonomskog blagostanja. Efekti epidemije duvana prepoznati su Agendom održivog razvoja 2030, jer utiču na nejednakost, produbljuju siromaštvo i usporavaju ekonomski rast.

Pandemija COVID-19 još jedan je čvrst razlog zbog kojeg je potrebno što prije djelovati, navela je Gašparikova.

Na multisektorskom sastanku učestvovalo je više od 20 predstavnika relevantnih sektora Vlade Crne Gore, Sekretarijata SZO Konvencije, UNDP-a, SZO i civilnog sektora. U okviru procesa procjene planiran je niz bilateralnih sastanaka sa predstavnicima različitih institucija Vlade Crne Gore u periodu od 10-12.maja 2021. godine. Svrha procesa je identifikacija nedostataka i izazova vezanih za kontrolu duvana u državi, kao i formulisanje ključnih preporuka u cilju dinamiziranja implementacije Okvirne konvencije u Crnoj Gori.

11. maj - Francuska donirala Crnoj Gori medicinsku opremu vrijednu 115.000 eura Vlada Francuske donirala je Crnoj Gori medicinsku opremu vrijednu 115.000 eura, a donaciju je ministarki zdravlja dr Jeleni Borovinić Bojović uručio ambasador Francuske Kristijan Timonije. Ova donacija, kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, organizovana je na inicijativu ministra za Evropu i spoljne poslove Žan-Iv Le Driana, u cilju pružanja podrške Crnoj Gori u borbi protiv Covid-19 pandemije.

Donacija sadrži 10.000 maski FFP2, 5.000 rukavica, tri generatora kiseonika od 10 litara, dva generatora kiseonika od 20 litara, pet koncentratora od 10l/min, pet flumetara, 20 oksimetara, 300 nosnih kanila, 100 maski za visoku koncentraciju kiseonika, 200 maski za srednju koncentraciju kiseonika, pet aparata za neinvazivnu ventilaciju, 10.000 brzih testova za SARSCoV-2.

Ministarska se zahvalila na inicijativi i organizaciji ove vrijedne donacije ambasadoru Timonijeu i ministru za Evropu

32

i spoljne poslove, Le Drianiu, ističući da je donirana zaštitna i druga oprema veoma važna za sve naše zdravstvene radnike koji se više od godinu dana bore na prvoj liniji odbrane sa korona virusom.

Ambasador Timonije je ukazao je na značaj saradnje dvije zemlje, posebno u uslovima koje je nametnula pandemija koronavirusa.

11. maj - Mađarska će pomoći Crnoj Gori u nabavci novih vakcina Zajedničkim radom Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva zdravlja Crne Gore postignut je dogovor sa Mađarskom da pomogne u daljoj nabavci vakcina protiv koronavirusa.

Kako navode u saopštenju Ministarstva zdravlja, Vlada Crne Gore je zahvalna Vladi Mađarske na izuzetnoj kooperativnosti i nadaju se daljoj, još intezivnijoj saradnji.

Ranije je dogovoreno da dvije države međusobno priznaju potvrde o vakcinaciji protiv korona virusa bilo kojom vakcinom, kao uslov za ulazak u Crnu Goru, odnosno Mađarsku.

12. maj - Međunarodni dan sestrinstva obilježilo nacionalno udruženje Ovogodišnji Međunarodni dan sestrinstva obilježava se pod sloganom: Medicinske sestre - glas za vođe - vizija buduće zdravstvene zaštite. Fokus je ove godine stavljen na promjene i inovacije u sestrinstvu, koje će u krajnjem doprinijeti kreiranju budućnosti zdravstvene zaštite.

Kao najbrojnija profesija u sistemu zdravstvene zaštite, medicinske sestre treba značajnije da utiču na planiranje buduće zdravstvene zaštite, da vode glavnu riječ u iznalaženju i definisanju novih modela njege i novog načina rada. Pandemija je pokazala da su medicinske sestre fleksibilne, reaktivne, inovativne i kreativne.Takođe, svojim radom i pregnućima pokazali smo da je vrijeme da vlade investiraju u ovaj vitalni resurs, kako bi se izgradili bolji, pripremljeneniji i otporniji zdravstveni sistemi za budućnost.

Iz nacionalnog udruženja upozoravaju da, uz rastuće zdravstvene zahtjeve u budućnosti koji nas čekaju, ne može se dozvoliti da se broj iskusnih starijih medicinskih sestara nastavlja smanjivati,već je neophodno uložiti napore da se zadrže. Vlade država sa dobrim namjerama regrutuju nove medicinske sestre za budućnost, ali im treba tri do četiri godine da ih obuče i još mnogo godina da se stekne iskustvo da bi postali kompetenti stručnjaci u u pružanju usluga zdravstvene njege. Zato je potrebna podrška i zadržavanje naših najiskusnijih medicinskih sestara i trenutne radne snage.

Važna činjenica je da su medicinske sestre na prvom mjestu u rješavanju mnogih oblika nasilja zbog uloge koju imaju u održavanju sigurnosti pacijenata i zajednica. Međutim, upravo one su vrlo često izložene verbalnom, emocionalnom, fizičkom nasilju, ili od drugih zdravstvenih radnika, posebno onih koji

imaju veću moć na svom radnom mjestu i to mnogo više u poređenju sa drugim profesijama. Najveći procenat bilo kojeg oblika nasilja nad medicinskim sestrama je od strane pacijenata.

Ovo je nažalost globalni problem.

13. maj - Sastanak Rajzing Rajnke - Borovinić Bojović Crnogorski zdravstveni sistem uspješno sprovodi masovnu vakcinaciju protiv COVID19 infekcije, epidemiološki parametri pokazuju veoma povoljan trend, pa su izgledi za turističku sezonu i dolazak turista iz Sjedinjenih Američkih Država značajno poboljšani, zaključeno je tokom sastanka ministarke zdravlja, dr Jelene Borovinić Bojović i američke ambasadorke u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajke.

Ministraka je upoznala Rajnke sa svim detaljima epidemiološkog statusa u zemlji, načinu na koji se sprovodi vakcinacija, kao i uslovima koje je Crna Gora obezbijedila za dolazak turista.

- Veoma cijenimo interesovanje Vaših državljana da borave u našoj zemlji tokom turističke sezone. Želim da znate da smo se potrudili da svaki segment zdravstvene pripremljenosti od ulaska, preko boravka, pa do samog odlaska turista, bude precizno ispraćen, što je posebno sadržano u vodiču koji smo objavili i koji će svakako Vašoj ambasadi biti dostavljen - kazala je ministarka Borovinić Bojović.

Američka ambasadorka je pohvalila napore koje zdravstvene vlasti sprovode u cilju uspješnog i efikasnog suzbijanja epidemije, s posebnim akcentom na aktivnosti koje su u fokusu za pripremu predstojeće ljetnje sezone.

- Želim da Vas podsjetim da je 2019.godine Crnu Goru posjetilo oko 80 000 američkih državljana. Sve to što radite predstavlja ohrabrenje za nas i naše državljane da budu gosti u Vašoj prelijepoj zemlji '', poručila je ambasadorka Rajnke.

Tokom susreta posebno je potencirana uspješna saradnja dvije zemlje i pomoć i podrška koju američka ambasada u kontinuitetu pruža crnogorskom zdravstvenom sistemu.

13. maj - Dom zdravlja Podgorica dobio pet hiljada brzih antigenskih testova Nevladina organizacija NVO CAZAS donirala je Domu zdravlja Podgorica pet hiljada brzih antigenskih testova, čija je vrijednost 21 hiljada dolara, u cilju bolje zdravstvene zaštite građana u vrijeme epidemije koronavirusa.

Programska direktorica CAZAS-a, Sanja Šišović podsje-

tila je da ta organizacija više od 20 godina radi u oblasti javnog zdravlja, navodeći da današnja donacija predstavlja doprinos zdravstvenom sistemu u borbi protiv koronavirusa.

- Ovo je samo još jedan od mehanizama da nastavimo saradnju sa Domom zdravlja Podgorica. Zadovoljstvo mi je što danas imamo priliku da osim uručenja donacije, razmijenimo iskustva o nekim stvarima koje se trebaju nastaviti i koje je potrebno unaprijediti - istakla je Šišović.

Poručila je građanima da se vakcinišu, ističući da je to rješenje ka konačnom izlasku iz pandemije koronavirusa.

Direktor Doma zdravlja Podgorica, dr Danilo Jokić, kazao je da ta zdravstvena ustanova tradicionalno baštini dobru saradnju sa nevladinim sektorom.

14. maj - Crna Gora dobila od Njemačke 72 hiljade brzih antigenskih testova Njemačka je opredijelila za crnogorski zdravstveni sistem još jednu vrijednu donaciju. Nakon nedavne donacije u zaštitnoj opremi, vrijednoj preko 600 hiljada eura, danas je ambasador Njemačke u Crnoj Gori Robert Veber uručio ministarki zdravlja dr Jeleni Borovinić Bojović donaciju od 72 hiljade brzih antigenskih testova, u vrijednosti od skoro 300 hiljada eura.

- Ovo je još jedan dokaz velike solidarnosti i prijateljstva između dvije države i između naše države i Evropske unije i još jedan korak dalje na putu ka prevazilaženju postojećeg epidemiološkog problema - kazala je dr Borovinić Bojović, izražavajući zahvalnost njemačkom ambasadoru i državi Njmačkoj na vrijednoj donaciji.

- Crna Gora se priprema za predstojeću turističku sezonu, a takođe se na tržištu pozicionirala kao bezbjedna zemlja u smislu borbe protiv koronavirusa. Kao takva nudi posjetiocima potrebno testiranje za povratak u svoju zemlju porijekla. To je odličan korak Vlade Crne Gore i odlična ponuda za turiste u Crnoj Gori.

Zbog toga se jako radujemo da možemo podržati Crnu Goru sa ovom donacijom u smislu pripreme za predstojeću turističku sezonu. Ovo je dalji doprinos njemačke solidarnosi, u okviru evropske solidarnosti za Crnu Goru - poručio je Veber.

15. maj - Stigao drugi kontingent vakcina preko COVAX mehanizma Drugi kontingent od 24 hiljade doza vakcine Astra Zeneka je stigao u Crnu Goru, zahvaljujući nabavci koju je sprovelo Ministarstvo zdravlja u okviru COVAX mehanizma.

33

To je druga isporuka, pošto je već u martu preko COVAX-a stiglo 24 hiljade doza vakcine Astra Zeneka, a dodatne količine različitih vakcina protiv koronavirusa očekuju se od COVAX-a u narednom periodu. Sve vakcine koje se nabavljaju u okviru mehanizma COVAX odobrene su od strane Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), kao vodeće organizacije sistema Ujedinjenih nacija koja se bavi pitanjem bezbjednosti vakcina.

Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović poručila je građanima da je Astra Zeneka bezbjedna, efikasna i kvalitetna kao i sve druge vakcine protiv koronavirusa i pozvala ih da se obavezno vakcinišu i na taj način zaštite sebe i druge. Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori dr Mina Brajović, naglasila je da je sa oko 22 odsto odraslih osoba koje su dobile prvu dozu vakcine, Crna Gora premašila prosječan nivo obuhvata u zemljama srednjeg nivoa razvoja (11 odsto), ali i u regionu Evrope (20 odsto).

Ona je čestitala nacionalnim vlastima i građanima Crne Gore na naporima i odgovornom odnosu prema imunizaciji, kao važnoj alatki u borbi protiv COVID 19 podsjećajući da je u akutnoj fazi pandemije, sa sve većim brojem novih sojeva SARS CoV2 virusa, spuštanje garda luksuz. Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander koji je u aprilu primio prvu dozu vakcine Astra Zeneka, a uskoro će drugu, pozvao je građane da vjeruju u nauku i da prate preporuke zdravstvenih stručnjaka.

Ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke istakla je da su Sjedinjene Američke Države posvećene vođstvu u okviru globalnog odgovora na pandemiju COVID-19, uključujući podršku globalnoj distribuciji vakcina putem COVAX-a.

Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks kazala je da je i sama primila Astra Zeneka vakcinu, da Ujedinjeno Kraljevstvo ima jedan od najuspješnijih programa vakcinacije na svijetu, a ova britanska vakcina je, kako smatra, njegova srž.

Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa poručila je da je nova isporuka vakcina iz COVAX mehanizma još jedna odlična vijest za crnogorske građane.

COVAX mehanizam je globalno partnerstvo sa ciljem da se svima omogući jednak pristup vakcinama protiv COVID-a19. Vode ga GAVI - globalni savez za vakcine, SZO i CEPI, dok je UNICEF zadužen za transport vakcina širom svijeta. Tim Evropa, uključujući EU, njene države članice i Evropsku investicionu banku, obezbijedio je gotovo 2,5 milijardi eura za COVAX, od čega milijardu eura iz budžeta EU. Ova finansijska podrška je ubrzala isporuku vakcina državama članicama COVAX inicijative, među kojima je i Crna Gora. Kad je riječ o Crnoj Gori,

34

izdašna podrška Delegacije EU Vladi Crne Gore i partnerima omogućava da budu spremni za efikasan proces vakcinacije i da ojačaju sistem javnog zdravlja u Crnoj Gori tokom pandemije.

16. maj - U Ulcinju održan koncert u znak zahvalnosti zdravstvenim radnicima U Ulcinju je održan koncert mlade akademske umjetnica Akse Muratović, studentkinje četvrte godiine Muzičke akademije na Cetinju, grupe mladih umjetnika Ulcinja i violinistkinje iz Danilovgrada a u znak zahvalnosti medicinskim radnicima koji se više od godinu danas bore sa pandemijom koronavirusa.

Muratović je rekla da dok smo u protekih godinu dana prolazili lične i kolektivne tragedije, dok smo u krugu porodice i rodbine ali i sami sa sobom ponaosob, preživljavali agoniju koju je donijela pandemija koronavirusa teret svakog od nas ponijeli su na svojim leđima zdravstveni radnici.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, rekao je da su Ulcinj i Crna Gora dobili jednu jako tešku bitku.

- Nadam se da će ovaj koncert dodaknuti i duše onih koji su nažalost izgubili bitku sa koronavirusom ali i da bude podsticaj da se i u budućim vremenima solidarišemo i radimo prave stvari za svoju zajednicu - rekao je on.

Direktorica Doma zdravlja Ulcinj, dr Sadija Holaj, naglasila je da ovo nije bila laka godina za bilo koga u zemlji i šitom svijeta.

- Borili smo se i borimo se sa nevidljivim neprijateljem koji ne poznaje granice ali nas je sve napao bez razlike. Pandemija je promiejnila način na koji živimo i radimo i komuniciramo.

Sve se promijenilo. Ali jedno se nije promijenilo a to je ljubav i poštovanje koje imamo jedni prema drugima – istakla je dr Holaj.

Zahvalila je mladim ljudima koji su došli na ideju da organizuju i realizuju jedan ovakav koncert. Zahvalna je i dijaspori koja je pomogla Crnoj Gori u najtežim momentima ali i medicinskim radnicima koji su se cijelo vrijeme borili da sačuvaju svaki ljudski život, prenosi Media biro TV. 17. maj - Crnogorska komercijalna banka donirala vrijedni aparat Institutu za bolesti djece

Crnogorska komercijalna banka donirala je Institutu za bolesti djece elektrohiruršku lemilicu, u vrijednosti od 8.479 eura, koja se koristi kod širokog spektra hiruških zahvata. Donaciju su dr Saši Radoviću, direktoru Instituta za bolesti djece, predali Pal Kovač, glavni izvršni direktor Crnogorske komercijalne

banke i Maja Vukčević, izvršna direktorica Sektora za korporativno upravljanje.

Ovom prilikom Kovač je poručio da je Crnogorska komercijalna banka dugogodišnji partner našeg zdravstvenog sistema. On je podsjetio da su, samo u protekle četiri godine, donirali zdravstvenom sistemu blizu 170.000 eura. eura.

18. maj - NKCG donirala KCCG aparat Vien Viewer Povodom desetogodišnjce svog postojanja, Notarska komora Crne Gore nastavlja tradiciju u vidu donacija, pa je ovom prilikom donirala Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) aparat Vien Viewer.

Ovim aparatom se jasno prikazuje vaskularizacija kako bi medicinsko osoblje lako pronašlo venu odgovarajuće veličine i mjesto za venopunkciju.

Vrijednost aparata iznosi oko 5.000 eura koji je namijenjen za potrebe Odjeljenja za hematologiju i onkologiju sa dnevnom bolnicom Instituta za bolesti djece (IBD).

Ugovor o ovoj vrijednoj donaciji potpisali su direktorica Kliničkog centra Crne Gore, dr Ljiljana Radulović, kao i predsjednik Notarske komore Crne Gore Branislav Vukićević.

Zahvaljujući se na vrijednom poklonu dr Radulović je naglasila da ovaj aparat ima posebnu vrijednost jer je namijenjen za potrebe najmlađih pacijenata a posebno jer se radi o onkološkoj djeci te samim tim i najosjetljivijoj populaciji.

19. maj - Vakcinisani turistički radnici nosiće bedževe Građani svih uzrasta su ispred Univerzitetsko-sportskog centra u Podgorici, zbog malog broja doza koje su opredijeljene za opštu populaciju, u redovima od jutra čekali na vakcinu Pfizer.

Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović pozvala je predstavnike turističke privrede da vakcinišu zaposlene.

Ona je prilikom predstavljanja zdravstvenih protokola u Institutu za javno zdravlje poručila da će svi turistički radnici koji su vakcinisani imati bedž kojim će turiste obavještavati da su bezbjedni.

Ona je kazala da je važna stavka u zdravstvenom protokolu besplatno liječenje turista u slučaju obolijevanja od kovida-19,

kao i besplatni PCR test za povratak turista u matičnu zemlju.

- Preporučujemo da se svi zaposleni u turizmu vakcinišu jer je to izuzetno važno za bezbjednost i turista i samih zaposlenih.

Radimo na uvođenju bedževa na kojima će pisati Vakcinisao sam se. A ti? čime će se prije svega sugerisati onima koji nijesu vakcinisani da to učine, znaćemo broj ljudi koji je imunizovan, a takođe će turistima ulivati sigurnost znajući da su u kontaktu sa vakcinisanom osobom - kazala je dr Borovinić Bojović.

19. maj - U porastu broj djece sa inflamatornim bolestima crijeva

Broj djece koja obolijevaju od inflamatornih bolesti crijeva se u posljednjih osam mjeseci drastično povećao, pa je registrovano osam novooboljelih, u odnosu na proteklih pet do sedam godina kada se dijagnostikovalo petoro djece sa nekim oblikom ovih teških hroničnih bolesti, kazala je dr Dušanka Novosel subspecijalista gastroenterologije, u Institutu za bolesti djece.

Kako je istakla gostujući u Jutarnjem programu RTCG, a povodom 19. maja Svjetskog dana oboljelih od inflamatornih bolesti crijeva, uzrok za ovakvo povećanje oboljelih od Kronove bolesti ili ulceroznog kolitisa se ne može precizno reći, ali najvjerovatnije je to način ishrane.

- Djeca nažalost nijesu pošteđena od ove teške bolesti, ali je učestalost obolijevanja značajno manja u odnosu na odrasle.

Porast broja je najvjerovatnije zbog načina života, odnosno ishrane, koristi se sve više procesuirana industrijska hrana, konzervirana hrana sa aditivima i emulgatorima, koja narušava normalnu funkciju crijeva, odnosno narušava taj balans koji treba da postoji u crijevima. Tu uvijek postoji i određena genetska predispozicija - kazala je dr Novosel.

20. maj - Vakcinacijom pokazujemo odgovoran odnos prema zajednici u kojoj živimo Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, dr Borko Bajić, vakcinisao se prvom dozom vakcine protiv koronavirusa i pozvao građane da učine isto kako bi se život vratio u normalu, a pandemija ostala za nama.

- Danas moramo biti zadovoljni jer je naučna zajednica uradila sve, i vakcinom, koja je lijek, omogućila da se polako vratimo svojoj svakodnevici i životu kakav smo živeli prije pandemije.

Samo visokim stepenom imunizacije, možemo brže koračati ka tom cilju. Zato pozivam sve građane, koji to još nisu učili, da pođu do najbližeg vakcinalnog punkta, vakcinišu se i tako pokažu odgovoran odnos prema svojoj porodici, prijateljima, kao i zajednici u kojoj žive - poručio je dr Bajić, prenosi Portal Analitika.

35

21. maj - EPCG donirala tri vozila Ministarstvu zdravlja

23. maj - Najmanji broj hospitalizovanih od 6. septembra

Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore, Nikola Rovčanin uručio je predstavnicima Ministarstva zdravlja u Vladi Crne Gore ključeve tri terenska vozila iz voznog parka Elektroprivrede.

Vozila su namijenjena zdravstvenim centrima na ruralnom području naše zemlje, što će povećati efikasnost i kvalitet zdravstvene zaštite na području koje, uglavnom, naseljava starija populacija.

Državni sekretar u Ministarstva zdravlja, Veljo Čađenović zahvalio je EPCG i istakao da su donirana vozila od egzistencijalnog značaja i velike pomoći u procesu pružanja zdravstvene njege vitalno ugroženim pacijentima.

- Ulaganje u zdravstvenu zaštitu danas je prioritet u odnosu na sva druga ulaganja. To je pitanje naše egzistencije.

Naša obaveza, i profesionalna i ljudska, jeste da brinemo i ulažemo u zdravlje i opstanak populacije, jer svjedoci smo stradanja i bespoštedne borbe zdravstvenih radnika od početka borbe protiv koronavirusa, tokom prošle i ove godine - kazao je Čađenović.

U bolnicama u Crnoj Gori trenutno se liječi 112 pacijenata oboljelih od COVID-a 19, što je deset odsto od ukupnog broja aktivnih slučajeva koronavirusa.

To je najmanji broj hospitalizovanih pacijenata od 6. septembra prošle godine, kada se u bolnicama u Crnoj Gori liječilo 108 osoba.

Iz Kliničkog centra je saopšteno da se u toj zdravstvenoj ustanovi nalazi 40 pacijenata sa COVID 19 infekcijom, od kojih je 19 životno ugroženo.

U Crnoj Gori su, prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje, trenutno aktivna 1.092 slučaja koronavirusa.

21. maj – Mobilni vakcinalni punktovi u autobusima Mobilni vakcinalni punktovi u autobusima, sa medicinskim osobljem, krenuli su iz Budve i Ulcinja u susret građanima zainteresovanim za vakcinaciju. Prvi dan vakcinacije u mobilnim punktovima u Budvi i Ulcinju prate direktor Instituta za javno zdravlje, dr Igor Galić i načelnica vakcinacije, dr Milena Popović Samardžić, koji su pozvali građane na masovnu imunizaciju.

Na Slovenskoj plaži i šetalištu u Ulcinju predstavnici zdravstvenih institucija, u okviru kampanje za masovnu vakcinaciju, na raspolaganju su građanima koji imaju pitanja ili bilo kakve nedoumice u vezi sa procesom vakcinacije protiv koronavirusa.

Pored postojećih 140 vakcinalnih punktova, Ministarstvo zdravlja u saradnji sa ostalim zdravstvenim institucijama omogućilo je imunizaciju i u mobilnim punktovima koji će narednih dana biti na više lokacija u zemlji.

Građane će, kako je saopšteno, vakcinisati stručne medicinske ekipe iz lokalnih domova zdravlja uz podršku kolega iz Podgorice i Instituta za javno zdravlje.

Dr Galić izrazio je zadovoljsvo zbog trenutnog trenda vakcinacije, ali i pozvao građane na oprez i agilniji odziv kako bi što spremnije dočekali turističku sezonu i pandemiju ostavili iza sebe.

36

23. maj - Razgovorom do izlječenja bolesti zavisnosti Društvo u kojem nema mjesta za drogu - poruka je NVO Preporod koja je, u saradnji sa NVO Koltrina, u Kotoru pokrenula besplatno savjetovalište za maloljetnike i članove njihovih porodica. Savjetovalište je otvoreno uz podršku Evropske unije kroz Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) i opštinske Kancelarije za primarnu prevenciju Opštine Kotor, koja je ustupila svoje kancelarije za rad savjetovališta.

Kako ističu u saopštenju UNDP-a, problem zloupotrebe psihoaktivnih supstanci je neminovna karakteristika svakog društva. Droga ne poznaje starosne granice, a deficit u broju institucija sistema koji se bave prevencijom i tretmanom bolesti zavisnosti, posebno kod maloljetnika, samo je dodatni izazov sa kojim se susreću mladi u Crnoj Gori.

- A na ovaj put se krene lako i nesvjesno, obično pod pritiskom društva, ali i iz lične znatiželje. Korisnik savjetovališta Preporod svoje prvo iskustvo sa psihoaktivnim supstancama veže za kraj osnovne škole i proslavu gdje je prvi put probao alkohol, nakon čega i marihuanu i tablete. Upravo je marihuana bila linija koja ga je dijelila od čitavog jednog svijeta za čije posljedice tada nije znao. Ili nije toliko mario - navode u NVO Preporod.

Prema istraživanju Djeca i bolesti zavisnosti u Crnoj Gori koje je sprovela Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 16,2 odsto osnovaca koristi jednu ili više ilegalnih supstanci, dok taj procenat kod srednjoškolaca iznosi 22 odsto.

Razlike u polovima gotovo i da nema. A do droge nije teško doći.

Trenutak u kojem zavisnici prelome i odluče da zatraže pomoć se razlikuje od slučaja do slučaja.

Projekat Za budućnost Kotora bez droge dio je prve faze Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu – ReLOaD, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, prva faza ReLOaD programa sprovodila se u partnerstvu sa opštinama Kotor, Tivat, Nikšić, Pljevlja i Podgorica. Druga faza projekta je započela u januaru ove godine.

24. maj - U Delti počela vakcinacija U šoping-molu Delta City svi građani Crne Gore mogu da se vakcinišu. U Delti su dostupne Sinofarm i AstraZeneca

vakcine.

Vakcinacija se obavlja u posebno pripremljenom prostoru na okruglom atrijumu, svakog radnog dana i subotom od 10 sati do 22 sati, navodi se u saopštenju Delta sitija.

Novootvoreni punk obišle su ministarka zdravlja, dr Jelena Borovinić Bojović, šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, ambasadorka Oana Kristina Popa i direktor Doma zdravlja Podgorica, dr Danilo Jokić.

Ministarka je izrazila je zadovoljstvo zbog mogućnosti i prilike koja se pruža građanima otvranjem ovog punkta i pozvala na masovnu imunizaciju, ali i poštovanje epidemioloških mjera.

Ambasadorka EU u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa još jednom je potvrdila privrženost Evropske unije u borbi protiv koronavirusa crnogorskom zdravstvenom sistemu i pozvala građane da se vakcinišu kako bi svi zajedno što prije pobijedili pandemiju COVID19.

Dr Jokić, zahvalio je menadžmentu tržnog centra Delta City na ustupanju prostora za vakcinalni punkt i obećao osposobljavanje još još ovakvih mjesta, sve s ciljem što većeg obuhvata vakcinisanih protiv koronavirusa.

25. maj - Uspješna posjeta Zagrebu Ministarka zdravlja Crne Gore, dr Jelena Borovinić Bojović, koja je boravila u zvaničnoj posjeti Zagrebu, potpisala je sa hrvatskim kolegom dr Vilijem Berošom ugovor o donaciji 10 hiljada vakcina Hrvatske Crnoj Gori. Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, potpisan je bilateralni ugovor između dvije države i trilateralni sa proizvođačem.

poručila je dr Borovinić Bojović.

Ministar zdravstva Hrvatske, dr Beroš, naglasio je da je solidarnost temelj opšte borbe u borbi protiv korona virusa.

Ministri su, kako se navodi, razmijenili iskustva zdravstvenih sistema u borbi protiv pandemije, a sastanak je bio povod i da se podrobnije razrade koraci u vezi sa obnovom ugovora o transplantaciji organa ali i o ponovnom uspostavljanju edukativne saradnje.

Ministarstvo zdravlja Hrvatske apsolutno pruža podršku ministarki zdravlja Crne Gore, dr Jeleni Borovinić Bojović koja je u Zagrebu boravila, između ostalog, s ciljem obnove ugovora između dvije države o saradnji po pitanju transplantacione medicine. To je, na sastanku u Kliničko bolničkom centru „Rebro“ u Zagrebu saopštila načelnica Sektora za transplataciju i biomedicinu u Ministarstvu zdravlja Hrvatske, dr Martina Anušić Juričić.

- Nastojaćemo stati uz vas. Vi ste prava osoba na pravom mjestu - poručio je predstojnik Klinike za urologiju i predsjenik Stručnog vijeća KBC-a zagreb akademik Željko Kaštelan.

Upravo su obnova transplatacionog ugovora sa Hrvatskom, zajedno sa nastavkom edukacije stručnog kadra, ali i konsultacije i međusobne radne posjete, cilj posjete crnogorske delegacije Zagrebu. Sa ministarkom dr Borovinić Bojović su direktorica Kliničkog centra Crne Gore, dr Ljiljana Radulović, v.d. direktora Klinike za nefrologiju KCCG, dr Batrić Babović i urolog u KCCG, dr Petar Kavarić. U crnogorskoj delegaciji je bio i generalni sekretar Vlade Crne Gore Božo Milonjić.

26. maj - Nema podataka koliko dugo štite vakcine Iz Instituta za javno zdravlje ističu da još ne postoje precizni podaci o tome koliko traje zaštita nakon vakcinacije protiv virusa korona, jer su prve kliničke studije tek nedavno završene, piše Dan. Iz Instituta objašnjavaju da je još prerano znati koliko tačno traje zaštita koju vakcina pruža, a u toku su brojna istraživanja koja se bave ovim pitanjem. Navode takođe i da su dosad zabilježeni rijetki slučajevi reinfekcije 90 dana nakon prvog obolijevanja od kovida.

U Crnoj Gori je prvom dozom vakcinisano 125.509, a drugom 45.149 građana.

- Ohrabrujuće je to što trenutno dostupni podaci, prikupljeni šest mjeseci nakon završenih kliničkih studija, pokazuju da većina ljudi koji su vakcinisani u sklopu studija imaju visoke titre antitijela i nijesu razvili klinički manifestne forme bolesti.

Kako vrijeme bude odmicalo, tako će biti saopštavani podaci o učinkovitosti vakcina dobijeni medicinskim praćenjem vakcinisanih osoba. Zasad je očekivano da zaštita bude solidna i dugo vremena nakon vakcinacije, iako još učimo koliko je ta zaštita jaka i koliko dugo traje - ističu iz IJZ. 28. maj - EU Twinning projekat MN 16 IPA HE 01 20 – Pregled aktivnosti u prvom kvartalu

- U ime Crne Gore zahvaljujem na gestu solidarnosti i prijateljstva između Crne Gore i Hrvatske. Kao Vlada ćemo učiniti sve da se odnosi dvije države uzdignu na što viši nivo -

Tokom prvog kvartala implementacije Twinning projekta Podrška Institutu za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED) MN 16 IPA HE 01 20, od januara do aprila 2021. godine, sprovedeno je sedam misija, sa ukupno 37 radnih dana i 8 hrvatskih stručnjaka.

37

Crnogorski i hrvatski stručnjaci su sa entuzijazmom i nestrpljenjem uspješno realizovali sljedeće aktivnosti:

t *[WSÝFOB KF BOBMJ[B QPUSFCB [B PCVLPN 5/" [B [BQPTlene u CInMED-u, na osnovu koje je sastavljen nacrt dugoročnog programa obuke

t 1SJQSFNMKFO KF OBDSU $*O.&% PWF TUSBUFHJKF TB BLDJP nim planom za razvoj kapaciteta CInMED-a i bolju organizaciju i upravljanje.

t Izvještaj o procjeni sačinjen je analizirajući stepen usaglašenosti crnogorskog važećeg sekundarnog zakonodavstva u oblasti lijekova i medicinskih sredstava sa pravnom tekovinom EU i sastavljen je spisak pravilnika / smjernica koje treba pripremiti / revidirati.

t 0ESäBOB KF PCVLB P [BLPOPEBWOJN [BIUKFWJNB J TNKFSnicama EU u vezi sa EU odobrenjima za stavljanje u promet veterinarskih ljekova, kao osnovni dio obuke o procjeni dokumentacije WBMJEOPTUJ LWBMJUFUB CF[CJKFEOPTUJ J FĕLBTOPTUJ [B IVNBOF J veterinarske lijekove.

t 0ESäBOF TV PCVLB P QSPDFEVSBNB V PLWJSV &6 (.1 inspekcije i dobrim praksama u njihovoj primjeni, kao i GMP inspekcija na licu mjesta.

Zbog situacije sa pandemijom COVID-19, misije su održavane na daljinu putem onlajn platforme, sa izuzetkom GMP inspekcije održane na licu mjesta u prostorijama Hemomonta d.o.o. u Podgorici, Crna Gora, gdje su se inspektorima CInMED-a pridružili inspektori HALMED-a. Čak i u uslovima pandemije COVID-19, stepen saradnje između partnera na svim nivoima je više nego zadovoljavajući i svi su pokazali izuzetnu posvećenost i podršku projektu.

Konačno, postignut je značajan napredak u pripremi dokumentacije od suštinskog značaja za dalje poslovanje, a sve do sada održane misije doprinijele su povećanju ukupnih kapaciteta CInMED-a, pozivajući se na prakse i mehanizme primijenjene u državama članicama EU koji mogu biti od koristi u postizanju poboljšanja u farmaceutskom sektoru u Crnoj Gori.

26. maj - PKCG: Iskoristiti potencijale zdravstvenog turizma u Crnoj Gori U Privrednoj komori Crne Gore konstituisan je Koordinacioni odbor zdravstvenog turizma. Sjednicu je do izbora predsjednika Koordinaciog odbora vodila potpredsjednica Privredne komore dr Nina Drakić uz podršku sekretarke Sanje Marković.

Verifikovani su mandati članovima Koordinacionog odbora, predstavnicima poslovnih subjekata iz oblasti medicine i turizma kao i ministarstava, institucija, organizacija, klastera i drugih vidova udruženja. Za predsjednicu Koordinacionog odbora je izabrana dr Marina Delić, izvršna direktorica Instituta ''Simo Milošević '' Igalo, a za njenu zamjenicu Sandra Bojanić iz Ministarstva ekonomskog razvoja.

38

- Zdravstveni turizam u Crnoj Gori ima brojne slabosti bez čijeg otklanjanja naše komparativne prednosti ne mogu doći do izražaja. Najprije se moramo posvetiti standardizaciji i akreditaciji u ovoj oblasti. Poslovanje u skladu sa standardima je nešto što naši klijenti očekuju. Imamo u našem odboru Institut za standardizaciju koji je usvojio 414 standarda iz ove oblasti i pozivam vas da im se obratite' - rekla je Delić.

- Neophodno je da koristimo pretpristupne fondove EU i privučemo sredstva koja su u ponudi za razne projekte, naglasila je ona.

- Igor Ognjenović, Healthy life CF i predsjednik udruženja fitnes centara zahvalio je na pozivu da u ime ovih privrednih subjekata pruži doprinos unapređenju poslovnog ambijenta i širenju svijesti o zdravim stilovima života.

- Sanja Medenica iz Instituta za javno zdravlje predstavila je zdravstveni protokol - skup preventivnih mjera za smanjenje rizika od infekcije COVID-a 19 u turističkim objektima i pozvala na vakcinaciju, istakavši da je to najbolja mjera za suzbijanje pandemije.

- Dušan Nenezić, fizijatar, istakao je važnost strateškog djelovanja u oblasti zdravstvenog turizma i značaja da privrednici prepoznaju benefite od toga. Pozvao je na implementaciju međunarodnih standarda kvaliteta i unpređenje ponude zdravstvenog turizma u crnogorskim turističkim objektima.

- Milena Raičković, iz HG Budvanska Rivijera istakla je izueztnu važnost javno-privatnog partnerstva u zdravstvenom turizmu, da država trasira put privredi koja treba da prepozna značajne benefite ovog biznisa.

- Nataša Žigić iz Ministarstva zdravlja informisala je da će biti organizovano besplatno PCR testiranje na Institutu za javno zdravlje i Domu zdravlja Kotor za sve turiste kojima je ovaj test neophodan za povratak u njihove države i dodala da će se za veće grupe u organizovati uzorkovanje u hotelima. Ona je prisutne upoznala i sa već postojećim razvojnim fondovima, kao što su: Ekonomski plan za Zapadni Balkan, EBRD, Komorski forum Zapadnog Balkana, i IPA3, a više informacija o ovome mogu naći u Programu zdravstvenog turizima.

- Rada Janjić, Institut za standardizaciju kazala je da je u martu ove godine publikovan standard koji se odnosi na zdravstveni turizam, kao i ISO specifikacija člana 5643 koji sadrži smjernice o smanjenju širenja COVID-19 u oblasti turizma. Ona je istakla da ove standarde treba promovisati i da svi moramo sarađivati po tom pitanju.

- Nataša Marojević, Fly Montengro smatra da treba više raditi na valorizaciji naših zdravstvenih ustanova, i edukaciji

stanovništva, ističući da posebnu pažnju treba obratiti na dentalni turizam za koji su potrebna minimalna ulaganja a ima najveće benfite.

Na kraju sjednice zaključeno je da Crna Gora ima izuzetne potencijale za zdravstveni turizam, a da se samo zajedničkom saradnjom svih privrednih subjekata i nadležnih institucija mogu uspješno realizovati sve buduće aktivnosti.

26. maj - U nikšićkoj Opštoj bolnici zatvaraju kovid zonu Kovid zona u zgradi Internog odjeljenja nikšićke Opšte bolnice biće zatvorena krajem maja, kazao je direktor te zdravstvene ustanove dr Marko Mitrović.

On je Agenciji Mina rekao da se u Opštoj bolnici Nikšić trenutno liječi osam kovid pacijenata, od kojih je jedan na neinvanzivnoj ventilaciji.

- Izlazimo iz kovid krize i prethodno smo zatvorili Odjeljenje psihijatrije, ortopedije i ORL gdje su se, takođe, liječili kovid pacijenti. Za nekoliko dana zatvorićemo i kovid zonu na Internom i Odjeljenju neurologije, koja pripremamo za povratak u redovan specijalistički rad - najavio je dr Mitrović.

Mitrović je pojasnio da će liječenje kovid oboljelih biti omogućeno na Infektivnom odjeljenju, koje je odvojeno u posebni dio zgrade Internog.

28. maj – Kompanija Hoffmann La Roche donirala uređaje za liječenje karcinoma pluća bolnici Brezovik Specijalna bolnica za plućne bolesti Brezovik u Nikšiću dobila je od predstavništva farmaceutske kompanija Hoffmann La Roche iz Podgorice na poklon četiri infuzione pumpe neophodne za liječenje pacijenata oboljelih od karcinoma pluća.

Iz Specijalne bolnice saopšteno je da su donaciju dobili kao referentna zdravstvena ustanova u Crnoj Gori u oblasti pulmologije, koja liječi bolesnike sa malignim tumorima pluća, vrši hospitalizacije za hemioterapiju, palijativno liječenje i sprovodi terapiju bola.

Kako su rekli, za uspješno liječenje pacijenata oboljelih od karcinoma pluća, pored stručnog i posvećenog kadra i adekvatne terapije, potrebna je i savremena oprema.

Iz bolnice Brezovik su pojasnili da su infuzione pumpe moderni medicinski uređaji koji se koriste za intravenozno apliciranje infuzionog rastvora sa adekvatnim farmaceutskim sastojcima, kako bi se pacijentu omogućilo poboljšanje bolesti

ili potpuni oporavak.

- Dobijene infuzione pumpe, zahvaljujući njihovom naprednom tehnološkom sistemu, se često koriste za primjenu kritičnih tečnosti, uključujući i visoko rizične ljekove - navodi se u saopštenju.

U Specijalnoj bolnici u Brezoviku pacijenti od karcinoma liječe se na Odjeljenju pulmološke onkologije, gdje se, kako je saopšteno, sprovode adekvatne dijagnostičke procedure i terapije po savremenim protokolima i standardima.

Načelnica Odjeljenja pulmološke onkologije, dr Marija Stolić, ukazala je na važnost osavremenjavanja načina i uvođenja inovativnih rješenja u protokole liječenja pacijenata, posebno onih od teških oboljenja i zahvalila se za donirane uređaje.

Iz Specijalne bolnice su podsjetili da je Hoffmann La Roche farmaceutska inovativna kompanija i jedna od vodećih u svijetu, koja nastoji da obezbjeđivanjem adekvatnih dijagnostičkih procedura i terapija u oblasti onkologije, virusologije, reumatologije i neurologije, pacijentima omogući pristup inovativnim terapijskim opcijama i personalizovani pristup u liječenju.

- Kompanija je prisutna u više od 100 zemalja u svijetu, a njihovo predstavništvo u Podgorici godinama uspješno sarađuje sa zdravstvenim sistemom Crne Gore i svojim inovacijama u proizvodima i uslugama doprinosi unapređenju zdravstvene zaštite - dodaje se u saopštenju.

29. maj - Crna Gora još nije akreditovala PCR testiranja i laboratorije Crna Gora još nije akreditovala PCR testiranja i laboratorije, te stoga građani koji ulaze u Sloveniju, a potencijalno i u neku drugu evropsku zemlju, ne mogu ući sa negativnim PCR testom urađenim u nekoj od naših ustanova. Iz Instituta za javno zdravlje Pobjedi su rekli da očekuju da će se taj proces završiti u narednih mjesec dana.

- Institut je u procesu akreditacije PCR testiranja i laboratorije kao prva institucija u okruženju čime bi bili za ovu metodu sertifikovani od strane Crnogorskog akreditacionog tijela koje je član Evropskog akredicionog tijela. Nadamo se da bi na ovaj način definitivno našu laboratoriju uvrstili u red laboratorija čiji je kvalitet na evropskom nivou - kazali su iz ove zdravstvene ustanove.

Prema zvaničnim informacijama, Slovenija, trenutno, priznaje samo PCR testove koji su urađeni u državama članicama Šengenskog područja, Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, Novom Zelandu, Kanadi, Izraelu ili Rusiji.

Na kontrolnim punktovima kategorije A za međunarodni vazdušni transport priznaju se i negativni rezultati PCR testova izdati u Srbiji i Turskoj. Da se u Sloveniju ne može ući sa negativnim PCR testom urađenim u našoj zemlji bez obzira na državljanstvo Pobjedi su potvrdili i u slovenačkoj ambasadi u Podgorici.

Oni kažu da je ta odluka na snazi već dva mjeseca.

29. maj - Svaki treći građanin pušač Povodom 31. maj - Međunarodnog dana kontrole duvana, prof. dr Agima Ljaljević, nacionalni koordinator za kontrolu duvana, saopštila je da je u Crnoj gori došlo do porasta broja

39

pušača.

Kako navodi u izjavi za medije, korišćenje duvanskih proizvoda među populacijom starosti između 15 i 64 godine je značajno zastupljeno u Crnoj Gori.

- Podaci pokazuju da je došlo do povećanja zastupljenosti stanovnika koji konzumiraju duvanske proizvode, od 31%, koliko su iznosili 2012. godine, na 35,4%. Navedeni podaci zabrinjavaju, posebno zbog toga što je u Crnoj Gori, do poslednjeg istraživanja, kontinuirano evidentiran trend pada konzumenata duvanskih proizvoda - poručuje prof. Ljaljević.

Istraživanje o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore je, takođe, pokazalo da je, kako dodaje, još 17,1% populacije nekada tokom života koristilo duvanske proizvode, što pokazuje da je samo 47,6% stanovnika tokom cijelog života apstiniralo od upotrebe duvanskih proizvoda.

- Zastupljenost pušenja u odnosu na pol iznosila je 36,2% među muškarcima i 34,5% među ženama, što ukazuje da je, poslednjih godina, izražen značajan trend povećavanja pušenja među ženama. Pri tome, treba naglasiti da je u populaciji mlađih žena, starosti između 15 i 24 godine, prevalencija veća, za čak 1%, nego među muškarcima iste starosti. Činjenica je da su kulturološke i sociološke prilike uslovile promjene u ponašanju žena u Crnoj Gori, koje je, na žalost, neusklađeno sa zdravljem - upozorava prof. Ljaljević.

Kako ističe, najveća vrijednost prevalencije pušenja u populaciji Crne Gore evidentirana je u populaciji starosti od 45 do 54 godine, a iznosila je gotovo 45%.

- Takođe, u ovoj populacionoj grupi je najviše onih koji su ikada u životu koristili duvanske proizvode. Prevalencija pušenja u gradskoj i seoskoj populaciji se ne razlikuje značajno, a ni stepen obrazovanja nije ograničavajuća komponenta za konzumiranje duvana. Najveći broj pušača, dnevno konzumira između 10 i 20 cigareta, ali gotovo svaki treći pušač konzumira više od 20 cigareta dnevno. U većini zemalja u okruženju je povećan broj mladih korisnika duvanskih proizvoda – istakla je prof. Ljaljević.

Ona je navela da najnovija istraživanja ukazuju da se upotrebi duvana i duvanskih proizvoda može pripisati oko osam miliona smrti godišnje u svijetu.

Procjenjuje se da će taj broj značajno rasti narednih godina.

- Za zdravstvenu zaštitu pušača i izgubljenu radnu produktivnost zbog komplikacija pušenja odvaja se oko 1,4 triliona dolara. Zdravstveni i ekonomski problemi, nastali kao posljedice upotrebe duvana, posebno su naglašeni u nerazvijenim i zemljama u razvoju, koje su zauzele vodeće mjesto u prevalenciji pušenja – istakla je prof. Ljaljević.

Tema ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana kontrole duvana je Posveti se prestanku pušenja, a usmjerena je ka stvaranju uslova za odvikavanje od upotrebe duvanskih proizvoda, kao osnov za unapređenje.

Opštoj bolnici u Beranama za nabavku magnetne rezonance i rentgen aparata, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova.

Kako navode, u Briselu je potpisan sporazum između NATO i Crne Gore o donaciji za podršku zdravstvenom sistemu u suočavanju s pandemijom COVID-19.

- Sporazum, kojim se regulišu prava i obaveze ugovornih strana je, u ime Crne Gore, potpisala stalna predstavnica Crne Gore pri NATO, ambasadorka Dubravka Lalović, a ispred NATO-a Mark DiPaolo, direktor za izgradnju odbrambenih kapaciteta i institucija - piše u saopštenju.

Shodno Sporazumu, NATO povjerilački fond za pandemiju uplatiće Ministarstvu zdravlja Crne Gore 432.970 eura, koje će Ministarstvo preusmjeriti Opštoj bolnici u Beranama za nabavku magnetne rezonance i rentgen aparata.

- Time će se smanjiti pritisak i riješiti dugogodišnji problem građana iz sjevernih krajeva Crne Gore i pomoći zdravstveni sistem Crne Gore - dodali su u saopštenju.

Nadležna ustanova za implementaciju projekta je Ministarstvo zdravlja, odnosno Opšta bolnica Berane, koja će sprovesti postupak javnih nabavki opreme.

- Ovo je nastavak podrške NATO-a Crnoj Gori, nakon što je prošle godine donirano 20 respiratora s pratećim setovima opreme, na osnovu zahtjeva Crne Gore za međunarodnu pomoć, podnijetog NATO-vom evroatlantskom centru za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC). Ukupna vrijednost dosadašnje podrške NATO-a Crnoj Gori za borbu protiv pandemije iznosi oko 800.000 eura - zaključili su u saopštenju.

31. maj - Laboratorija vrijedna tri i po miliona dobijena za inicijalinih pet hiljada

30. maj - Za magnetnu rezonancu i rentgen 432.970 € NATO povjerilački fond za pandemiju uplatiće Ministarstvu zdravlja 432.970 eura, koje će Ministarstvo preusmjeriti

40

Hitni pacijenti Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) kojima je potrebna analiza Centra za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku

(CKLD) imaće gotove nalaze za manje od sat. To je poručila ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović, nakon otvaranja renoviranog centra u okviru KCCG. - Kada se govori o otvaranju ili renoviranju određenih objekata, često se, u tome, propusti odgovor na pitanje – šta to, životno, znači za građane. Otvaranje renoviranog CKLD, koja je, u šta će se uvjeriti svako ko u nju kroči, na svjetskom nivou, znači da će hitni pacijenti za manje od sat da dobiju sve analize koje su zatražene, što je posebno važno kod hospitalizovanih pacijenta, posebno pacijenta u Urgentnom centru, gdje je brz i pouzdan nalaz nekad i životno važan - istakla je dr Borovinić Bojović.

S druge strane, ambulantni pacijenti dobijaju proširenu paletu laboratorijskih pretraga.

- Kao ljekar, znam da je pacijentima nužan npr.

S100, odnosno tumor marker. Ili kalprotektin. Od sad će ih imati u KCCG i više neće morati da troše novac kod privatnika - kazala je dr Borovinić Bojović.

Podsjetila je da je renoviranje i implementacija projekta počela u novembru prošle godine, u jeku pandemije, te da realizaciju nije ništa zaustavilo.

Najavila je da će i Klinički centar ubrzo dobiti PCR laboratoriju čime će, kao i do sada, ova ustanova ostati noseći stub kompletnog crnogorskog zdravstvenog sistema.

Direktorica KCCG dr Ljiljana Radulović objasnila je da je laboratorija, koja sa renoviranjem i doniranom opremom vrijedi tri i po miliona eura, inicijalno dobijena investicijom od pet hiljada eura.

- Ovo smo postigli tako što ćemo naredne četiri godine kupovati reagense, koji nam inače trebaju, od ovlašćenih zastupnika - objasnila je dr Radulović.

Dodatna vrijednost je oprema koja nije bila predviđena tenderskom dokumentacijom.

- To su hladna soba, server soba, veći bolnički prijem, rekuperacija vazduha – ušteda u ljetnjim mjesecima smanjena potreba za klimatizacijom, potpuno nov razvod struje, nova eloksirana bravarija, specijalna medicinska rasvjeta, nove rampe za invalide i slično kazala je ona.

Direktorica CKLD dr Nevena Terzić Stanić objasnila je da CKLD podrazumijeva najsavremeniji koncept organizacije procesa rada laboratorije.

31. maj - U Crnoj Gori dato više od 218 hiljada doza vakcina U Crnoj Gori do sada je dato 218.306 doza vakcina protiv koronavirusa, objavljeno je na sajtu covidodgovor.me.

Prvu dozu vakcine protiv koronavirusa primilo je 133.828 građana ili 21,6 odsto, a drugu 84.478 osoba ili 13.6 odsto ukupnog stanovništva.

Do sada je prvom dozom vakcinisano 29,3 odsto punoljetnog stanovništva, a revakcinisano 18,5 odsto.

Masovna vakcinacija protiv COVID 19 u Crnoj Gori počela je 4. maja.

=$ %2/-, ,927 26(7/-,9( .2 ( ZA BOLJI ŽIVOT OSJETLJIVE KOŽE

ANTHELIOS $*( &255(&7spf50

1$-%2/-$ $17, $*(,1* =$ 7,7$ -( =$ 7,7$ 2' 681&$

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o.

Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

EKOLOŠKI DIZAJNIRANO MLIJEKO ZA ZAŠTITU OD SUNCA

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o.

Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

REGION 01. maj - Kanton Sarajevo ima najveći broj vakcinisanih u BiH U Federaciji BiH do sada je jednu dozu vakcine protiv koronavirusa primilo 44.260 osoba, a obje doze 4.204 osobe, pokazuju najnoviji podaci Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Kanton s najvećim brojem onih koji su dobili jednu dozu vakcine u odnosu na ukupan broj stanovnika jeste Kanton Sarajevo, a ranije je to bio Bosansko-podrinjski kanton Goražde, prenosi portal Klix.ba.

Ovom entitetu BiH je isporučeno 70.290 doza vakcina, od čega je 10.000 doza donacija Srbije Kantonu Sarajevo. Shodno tome, iskorišćeno je skoro 63 odsto doza vakcina.

To znači da je trenutno dva odsto od 2,2 miliona stanovnika FBiH, koliko je bilo prema popisu stanovništva iz 2013. godine, dobilo jednu dozu i manje od jedan posto obje doze vakcine.

Kanton sa najmanjim brojem onih koji su dobili jednu dozu vakcine u odnosu na ukupan broja stanovnika i dalje je Unskosanski kanton.

03. maj – Završen treći talas epidemije - Hrvatska Treći talas epidemije korona virusa u Hrvatskoj je završen, izjavio je direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravlje Krunoslav Capak.

- Kriva se prelomila, broj novooboljelih nam pada. Očekujemo da će kroz nekoliko dana pasti i broj hospitalizovanih i preminulih. Epidemija nije gotova, nego je završen treći talas koji još na svom repu može imati nekih varijacija s brojem novooboljelih - rekao je Capak, prenio je hrvatski portal Index.hr.

Capak je to izjavio u Virovitici, gdje se pojavio na otvaranju prvog drajv-in punkta za vakcinaciju.

- Po prvi put u Hrvatskoj imamo priliku da vidimo ovaj drajv-in način. Ljudima je puno lakše i ugodnije da čekaju, nadamo se da će i drugi u Hrvatskoj upotrebiti ovakve inovativne načine - rekao je Capak.

Capak je rekao da u Hrvatskoj imaju rok da do kraja juna potroše dva miliona doza i da će do tada vakcinisati oko 55 odsto stanovništva.

Najavio je i pojačanu vakcinaciju u svim hrvatskim županijama.

- Vakcina AstraZeneke je dobra vakcina, u vrlo rijetkim slučajevima se događaju tromboembolijski događaji i apsolutno je ogromna prednost vakcinisati se - poručio je Capak.

On je kazao da svi oni koji imaju dovoljno vakcina treba da vakcinišu svakog dana.

Pojasnio je i da osobe koje su preboljele kovid unazad šest mjeseci treba da prime samo jednu dozu vakcine jer su, kako je rekao, studije pokazale da druga doza nema učinka. Capak je

44

dodao da je polovina zemalja Evropske unije već donijela takvu odluku, a polovina razmišlja o tome, prenosi Tanjug.

04. maj - Korona povećava troškove u zdravstvu - BiH Trošak bolničkog liječenja inficiranih korona virusom i rehabilitacije određenog broja onih koji su preležali kovid, te nabavke zaštitne opreme i medicinskih sredstava, od početka pandemije do kraja marta ove godine približio se cifri od 100 miliona KM. Podaci Fonda zdravstvenog osiguranja RS pokazuju da su se, u ovom periodu, u bolnicama i Univerzitetskom kliničkom centru RS liječila 12.722 pacijenta oboljela od korona virusa, a da je trošak njihovog bolničkog liječenja iznosio oko 48 miliona KM. Na pulmološkoj rehabilitaciji u Srpskoj do sada je bilo 510 pacijenata koji su preležali ovaj virus, dok su troškovi postkovid rehabilitacije iznosili oko 740.000 KM. Na nabavku opreme i medicinskih sredstava potrošeno je 46 miliona KM, a u toku je nabavka vrijednosti još deset miliona KM. Ukupni trošak liječenja kovid pacijenata i nabavke opreme, u odnosu na kraj 2020. povećan je za skoro 20 miliona KM. U FZO RS naglašavaju da, u prosjeku, bolničko liječenje oboljelih od korona virusa po pacijentu košta oko 4.000 KM – kazali sui z Fonada za Srpskainfo.

05.maj - Otkaz u jednom danu dalo 13 anesteziologa sarajevskog kliničkog centra - BiH Trinaest anesteziologa s Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) podnijelo je zahtjev za raskid ugovora. Biće održana hitna sjednica Vlade Kantona Sarajevo povodom novonastale situacije.

Razlog za otkaze je nezadovoljstvo uslovima rada, što je i kulminiralo prošlog mjeseca kada su poslali pismo rukovodstvu KCUS-a u kojem su upozorili na katastrofalne uslove rada i korišćenje neadekvatnih respiratora za oboljele od kovida, prenosi portal Kliks.

Informaciju o otkazima anesteziologa je potvrdio i ministar zdravstva Kantona Sarajevo (KS) Haris Vranić na sjednici kantonalne skupštine.

Za pismo koje je procurilo u javnost i podiglo veliku prašinu ljekari su kazali da se radi o internoj komunikaciji, ali da je vjerodostojno. Kako Kliks nezvanično saznaje, zahtevi ljekara su ignorisani.

Nedugo nakon toga Tužilaštvo Kantona Sarajevo je formiralo predmet, a istražitelji Sipe su ušli na KCUS i oduzeli dokumentaciju koja će pomoći u istrazi s ciljem utvrđivanja da li su

Malina respiratori ispravni, koliko ih je u funkciji i da li su korišteni na pacijentima inficiranim koronavirusom, kao i da li je pacijentima pružena adekvatna ljekarska njega.

05. maj - Isplata pomoći vakcinisanima prihvatljiva ako zaustavi pandemiju - Srbija Nagrada od 3.000 dinara za vakcinisane građane mogla bi biti najmanje besmislena mjera iz paketa pomoći Vlade Srbije privredi i građanima u prošloj i ovoj godini, rekao je za Betu ekonomista Goran Radosavljević, profesor na Fakultetu FEFA. Danko Brčerević, glavni ekonomista Fiskalnog savjeta ističe da, ako dodatna pomoć zaustavi pandemiju, to će biti prihvatljiva cijena od možda 50-75 miliona eura, jer su troškovi u zdravstvu veći.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će vakcinisani građani dobiti dodatno 3.000 dinara kako bi do kraja maja taj broj porastao na tri miliona i kako bi se „približili granici kolektivnog imuniteta“ od koronavirusa.

- U moru populističkih mjera kojima je prošle godine data finansijska podrška građanima i privredi potrošeno je šest odsto vrijednosti bruto domaćeg proizvoda (BDP) da bi se spriječilo da BDP ne padne - rekao je Radosavljević.

Dodao je da je efekat te pomoći bio mali i da je besmisleno što je bila neselektivna i podijeljena podjednako kako preduzećima koja nijesu radila, tako i onima koja su ostvarila ekstraprofit.

06. maj - Mišjom groznicom se zarazilo nekoliko desetina ljudi - Hrvatska Mišja groznica pojavila se tokom proljeća u nekim djelovima Hrvatske, a u Gorskom kotaru je do sada potvrđeno oko 40 slučajeva, najviše u njegovom zapadnom dijelu, saznaje se iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.

Po riječima šefice ispostave tog zavoda u Delnicama, epidemiološkinje dr Marinke Kovačević, manji dio oboljelih je hospitalizovan, a većina se liječila ili se liječi ambulantno.

Najviše oboljelih je iz zapadnog dijela Gorskog kotara Čabra, Fužina, Delnica i Mrkoplja.

Govoreći o ovogodišnjoj pojavi mišje groznice, kazala je da je povećan broj poljskih miševa koji prenose tu virusnu bolest, vjerovatno zbog blage zime i dosta hrane, pa je tako povećana i mogućnost zaraze kod ljudi, prenosi Srbija danas.

08. maj – Ministar zdravlja vakcinisao građane – Hrvatska Vili Beroš, hrvatski ministar zdravlja, po zanimanju ljekar vakcinisao je građane na Zagrebačkom velesajmu.

On je od osam sati započeo vakcinaciju građana AstraZeneka vakcinom. Planirano je da se na ovom velesajmu u jednom danu imunizuje prvom dozom vakcine oko 2.300 osoba.

Dan ranije je u Hrvatskoj utrošeno 53.059 doza vakcina čime je premašen rekord u broju vakcinisanih od 29. aprila kada je dozu primilo 46.887 građana.

Od početka vakcinacije u Hrvatskoj je utrošeno oko 1.078.760 doza, odnosno vakcinisano je 25 odsto odraslog stanovništva, prenosi HRT.

08. maj - Odložena promjena Zakona o zdravstvenom osiguranju - Srbija Iako je bilo najavljeno da će Srbija od sledećeg mjeseca dobiti izmijenjen Zakon o zdravstvenom osiguranju, to je pomjereno za početak sledeće godine. Sam tekst nacrta zakona pod velikim je pitanjem, kao i to šta će se konačno naći u njemu jer dosta toga zavisi od novih rješenja u vezi s digitalizacijom u zdravstvu, a postoji mogućnost i da se predlog novih propisa ponovo nađe na javnoj raspravi.

– Postoje nove okolnosti o kojima se mora dodatno raspravljati i naći rješenja kako bi se postigao potreban kompromis – kažu u Ministarstvu zdravlja.

Ranije je bilo riječi da će izmijenjeni propisi stupiti na snagu od 1. juna.

U propise treba da bude uvedena definicija rijetkih bolesti, trudnice će moći da ostvare pravo na naknadu bez obzira na to da li su im uplaćeni doprinosi, a ljudi koji su na bolovanju više neće morati da donose poslodavcu potvrdu o odsustvu zbog bolesti već će elektronskim putem to raditi izabrani ljekar, piše Politika.

10. maj - U Sloveniji se stišava epidemija U Sloveniji je u poslednja 24 sata potvrđeno 147 novih slučajeva infekcije korona virusom, uz samo 11,2 odsto pozitivnih testova pa bi, ukoliko se to nastavi, uskoro moglo biti novog ublažavanja restriktivnih mjera.

Po podacima koje je objavilo Ministarstvo zdravlja, u Sloveniji je aktivno 8.949 slučajeva, dok se sa sedmoro umrlih ukupan broj žrtava epidemije povećao na 4.293, prenijela je Hina.

U bolnicama je 499 oboljelih, a prosječan broj dnevnih infekcija u posljednjih nedjelju dana je 610, što znači da bi Slovenija mogla da uđe u takozvanu "žutu fazu epidemije" kada broj dnevnih infekcija opadne na manje od 600.

Po vladinom "semaforu protivepidemijskih mjera", u toj fazi se otvaraju turistički objekti i sve srednje škole i fakulteti rade "uživo", a ukida se i policijski čas.

Sada restorani mogu da primaju goste i unutra, a hoteli mogu da primaju goste do polovine popunjenosti kapaciteta, ali to se odnosi samo na goste koji se smatraju zaštićenim, odnosno vakcinisanima, onima koji su se već oporavili od bolesti ili imaju negativan test.

U Sloveniji je do sada vakcinisano 23,1 odsto stanovništva, a prošle nedjelje je uvedena jedinstvena platforma putem koje se oko 50.000 ljudi prijavilo za vakcinaciju, prenosi Radio Slobodna Evropa.

10. maj - KBC Rijeka otvara post-kovid nerološku ambulantu - Hrvatska Klinika za neurologiju KBC-a Rijeka otvara post kovid-19 neurološku ambulantu u prostorima Poliklinike na riječkom lokalitetu, obavijestili su iz KBC. Za pregled pacijenata s dugotrajnim i neobjašnjivim neurološkim simptomima nakon oporavka od covida-19 u novoj neurološkoj ambulanti potreban je uput izabranog ljekara ili neurologa, a pacijentima će na raspolaganju biti neurolozi različitih subspecijalizacija.

Neurološka ambulanta druga je post covid-19 ambulanta

45

u KBC-u Rijeka, nakon što je u januaru otvorena pulmološka ambulanta na lokalitetu Sušak. S obzirom na to da je sve više pacijenta kod kojih ne prolaze tegobe nakon preboljenog covida-19 pojavila se potreba za otvaranjem ambulante koja bi primila pacijente sa simptomima i perifernog i centralnog nervnog sistema, saopšteno je iz KBC-a.

pratila tok večeri.

Istaknuto je da je prisustvovalo od 70 do 80 osoba. Nakon završetka događaja, u narednih nekoliko sedmica će se pratiti da li se neko od njih inficirao korona virusom.

Prisutni nijesu nosili zaštitne maske i nijesu poštovali fizičku distancu. Zabava je organizovana u skladu sa okolnostima koje su važile prije pandemije korona virusa - hrana se poslužila na jednom stolu, a na večeri je nastupao i DJ i sve je trajalo do 22.30 sati, piše Index.hr.

14. maj - Gužve ispred centra za vakcinaciju u Prištini

Kratkotrajni i dugoročni neurološki učinci covida još uvijek se prate s obzirom na veliki broj neuroloških manifestacija ne samo u akutnoj fazi nego i dugo nakon preboljele infekcije. Post covid-19 neurološki sindrom je postvirusni sindrom uzrokovan odgovorom mozga i tijela na infekciju koronvairusa.

Karakterišu ga produžena pojava depresije, razne neuromuskularne bolesti poput slabosti mišića i miopatija, tjeskobe, umor, poremećaji spavanja, različiti kognitivni problemi problema s koncentracijom, pažnjom, pamćenjem, kao i vrtoglavica, glavobolja, gubitak mirisa, bolesti pokreta, epilepsije, cerebrovaskularne bolesti i drugo, izvještava Hina.

Na Kosovu je nastavljen proces imunizacije protiv korona virusa a ispred hale 1. Oktobar u Prištini je zabilježena velika gužva.

Iz Ministarstva zdravlja je saopšteno da se okuplja veći broj ljudi ispred centra za vakcinaciju u Prištini jer građani dolaze iz drugih opština.

- Građani iz drugih opština se mole da odu u centre za vakcinaciju u svojim opštinama, kako bi dobili potrebne informacije i vakcinisali se – apelovali su iz Ministarstva zdravlja.

Kosovo je 12. maja započelo drugu fazu imunizacije stanovništva protiv koronavirusa, u okviru koje će vakcinu dobiti osobe od 65-79 godina, kao i nastavno osoblje, bezbjedonosne snage, koje su bile uključene u upravljanje situacijom tokom pandemije korona virusa.

U trećoj fazi će početi masovna vakcinacija građana, a iz Ministarstva zdravlja Kosova navode da je planirana imunizacija od 50 do 70 odsto stanovništva.

11. maj – Od SAD dobili laboratoriju za genetska ispitivanja vrijednu pola miliona eura - Srbija Nova laboratorija za genetska ispitivanja, sa opremom vrijedom pola miliona eura koju je donirala Komanda američke vojske za Evropu i Ambasada SAD u Beogradu otvorena je u novom aneksu zgrade Medicinskog fakulteta u Nišu.

Otvaranju laboratorije prisustvovao je njegova Ekselencija, Ambasador SAD u Srbiji, gospodin Entoni Godfri, direktor UKC Niš prof. dr Zoran Perišić i gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski.

Laboratorija će imati genski sekvenator najnovije generacije, tri real time PCR aparata, automatske izolatore nukleinskih kisjelina, hromatograf, frižidere koji hlade na -90 stepeni Celzijusa, centrifuge, Karl Zeis mikroskop i ostalu prateću opremu, prenosi Blic.rs.

14. maj - U Zagrebu održana eksperimentalna žurka - Hrvatska U Zagrebu je priređena zabava kojoj prisustvuje veći broj vakcinisanih protiv korona virusa, onih koji su ga preležali i koji imaju negativan test na virus, a sve da bi se provjerilo kakve će posledice biti i koliko su sada sigurni ovakvi događaji.

Zabava je počela u četvrtak u 18 sati u jednom restoranu i prva je ove vrste u Hrvatskoj. Prisutna je bila i dežurna epidemiološkinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) koja je

46

Do sada su, u okviru prve faze, vakcinu primili zdravstveni radnici, osobe starije od 80 godina i hronični bolesnici.

Kosovo je do sada dobilo oko 60.000 vakcina kompanije AstraZeneca iz programa COVAX Svjetske zdravstvene organizacije, koji ima za cilj dostavu vakcina siromašnim zemljama kao i preko 7.000 doza vakcina kompanije Pfizer, kao donaciju Evropske unije, piše Al Jazeera.

14. maj - Izašli iz vanredne situacije - Srbija Krizni štab predložio je dalje ublažavanje mjera koje se odnose na rad frizerskih salona i organizovanje stručnih skupova, jer je Srbija izašla iz vanredne epidemiloške situacije, rekao je pokrajinski sekretar za zdravstvo i član štaba Zoran Gojković.

On je novinarima poslije sjednice Kriznog štaba rekao da je situacija i dalje nesigurna, jer i dalje ima više stotina novoinficiranih dnevno, ali da je tendencija prijema i otpusta inficiranih

u zdravstvenim ustanovama dobra.

- Krizni štab je zato predložio da frizerski saloni mogu da rade pod uslovima koji su manje rigorozni nego što su bili do sada, tako da će ograničenje broja ljudi u salonu umjesto devet metara kvadratnih biti četiri kvadratna metra, uz poštovanje svih mjera, kao što su nošenje maske i razmak od 1,5 do dva metra rekao je Gojković.

Biće omogućen i početak organizovanja stručnih skupova do 100 ljudi, uz poštovanje određenih mjera koje se odnose na razmak i maske, a u slučaju daljeg pada broja novoificiranih i dostizanja 50 odsto vakcinisanog punoljetnog stanovništva i organizovanje kolektivnih okupljanja od 21. juna, naveo je on, prenio je Tanjug.

16. maj - Veliki pad broja novoinficiranih - BiH U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravlje Federacije BiH prijavljeno je 2.030 testiranih uzoraka, od kojih je 66 pozitivno na koronavirus.

Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 13 novih smrtnih ishoda. S današnjim danom, broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 5.133.

Do sada je testirano ukupno 652.930 uzoraka, a koronavirus je potvrđen kod 132.536 osoba. Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječena su 119.274 pacijenta.

Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa izvršeno je testiranje 593 laboratorijskih uzoraka, a koronavirus je potvrđen kod 39 osoba.

U poslednja 24 sata, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je 17 smrtnih slučajeva kod kojih je potvrđeno prisustvo koronavirusa.

Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 63.343 slučajeva virusa korona, a ukupno je preminulo 3.577 osoba u kojima je potvrđen test na virus. U Republici Srpskoj, od ovog virusa, do sada se oporavilo 44.482 osoba, a testirano je 268.034 osoba.

Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 529 a pod zdravstvenim nadzorom je 4.342 lica, a nadzor je završen kod 185.721 lica.

U poslednja 24 sata u Brčko distriktu su testirana 634 uzorka od čega je samo jedan bio pozitivan. Preminula je jedna osoba, a oporavilo se 35.

U Bosnu i Hercegovinu je do sada stiglo najmanje 520.780 doza pet različitih vrsta vakcina protiv koronavirusa. Jedan dio je već raspoređen entitetima i Brčko distriktu BiH, ali drugi dio je nedavno stigao i još nije u upotrebi, prenosi Srbija Danas.

17. maj – Devetero Slovenaca pokušalo ući u Hrvatsku s krivotvorenim PCR testom Devetero državljana Slovenije pokušalo je na graničnom prelazu Kaštel ući u Hrvatsku s krivotvorenim PCR testom čime su počinili krivično djelo krivotvorenje isprave, a daljnje postupanje prema njima preuzela je slovenska policija, saopštila je istarska PU. Devet krivotvorenih nalaza PCR testova otkrila je bujska policija prilikom obavljanja granične kontrole. Utvrdili su da je ukupno devet slovenskih državljana koristilo krivotvorene nalaze testove ne bi li ušli u Hrvatsku bez određivanja mjera samoizolacije.

Policijski službenici nastavili su s uspješnim otkrivanjem krivotvorenih nalaza testova.

Budući da je utvrđena sumnja kako su slovenski državljani počinili krivično djelo krivotvorenje isprave, daljnje postupanje prema njima preuzeli su službenici slovenske policije, prenosi Hina.

17. maj - Ljekari sa prve linije fronta poručuju – vakciniši se i ti - Srbija Uprava za vojno zdravstvo Ministarstva odbrane pokrenula je mini-kampanju na društvenim mrežama u cilju otklanjanja dilema o vakcinama protiv korona virusa.

Posjetioci će na zvaničnim profilima Ministarstva odbrane na društvenim mrežama Fejsbuk, Tviter i Instagram, kao i na Jutjub kanalu, imati priliku da putem kratkih video-spotova čuju odgovore vojnih ljekara na najčešće dileme koje građani imaju oko kovida i vakcinacije.

- Vakcinacija je izuzetno važna, jer je jedini način da se spriječi širenje kovid virusa i sačuva zdravlje. Apelujem još jednom i na pripadnike Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, kao i na sve građane Srbije, da se vakcinišu i zaštite i sebe i svoje porodice. Ne oklijevajte, pridružite nam se u borbi da se što prije vratimo normalnom svakodnevnom životu - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar odbrane dr Nebojša Stefanović.

18. maj - Ubrzava se imunizacija protiv virusa korona u Republici Srpskoj - BiH Do sada je vakcinisano oko 48.000 građana prvom dozom i oko 28.000 drugom dozom nekom od dostupnih vakcina. U Srpskoj se priprema i treća faza vakcinacije stanovništva, kazao je

47

za Novosti Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravlje RS, a ono što ohrabruje jeste i činjenica da nije bilo teških neželjenih posledica vakcinacije kod građana koji su do sada primili vakcinu.

- U Srpskoj, prema našim saznanjima, nijesmo imali nijedno ozbiljnije neželjeno dejstvo kao posledicu vakcinacije. To su bila blaža neželjena dejstva poput temperature, malaksalosti, bolova u mišićima i na mjestu uboda ili opšta slabost. Ta dejstva traju od četiri do sedam dana. Svaka vakcina nosi rizik za neželjeno dejstvo, ali taj rizik se ne može mjeriti sa bolešću koju virus može izazvati – kazao je Zeljković.

Treća faza podrazumijeva ljude koji obavljaju neke poslove od javnog značaja, pa su zbog toga ili više izloženi riziku ili je bitno da se zaštite da bi mogli da obavljaju svoje poslove neometano.

- U toj fazi su i novinari, prosvetari, policija, civilna zaštita, inspektori i slično. Ta faza još nije počela, ali se obavljaju pripreme – istakao je Zeljković i dodao da bi ta faza trebalo da počne krajem maja.

upotrebi duvana, duvanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje.

Ovim predlogom se predviđa zabrana pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima, na javnim skupovima, radnim mjestima i u javnom prevozu, te privatnim automobilima ukoliko se u njima nalaze maloljetne osobe.

Pomoćnica federalnog ministra zdravlja Snježana Bodnaruk ukazala je da je zakon temelj za sistemsku zaštitu javnog zdravlja i trebao bi da utiče na smanjenje troškova zdravstvene zaštite jer se izdvajaju značajna sredstva za liječenje bolesti izazvane pušenjem.

U zakonu je, kaže, dat rok od 18 mjeseci za primjenu zakona, odnosno usklađivanje s odredbama. Kazne se neće primenjivati u tom periodu, a propisane su u iznosu od od 2.000 do 5.000 KM (1.000 eura i 2.500 eura) ukoliko se kafić ili restoran ne pridržava odredbi zakona o zabrani pušenja.

Federalni kooridinator za kontrolu duvana Aida RamićČatak naglasila je da osam miliona ljudi svake godine umre od posledica pušenja.

24. maj – HALMED uputio važno upozorenje o kućnom testovima na koronu - HR Kućni testovi na koronavirus, koji se u posljednje vrijeme reklamiraju, nemaju odobrenje HALMED-a. To je za N1 potvrdila Ivana Šipić iz HALMED-a dodavši kako je riječ o prevari: - U ovom trenutku nijedan test za ličnu ili kućnu upotrebu nije dostupan u Hrvatskoj. Biće dostupan kroz sljedećih nekoliko dana u apotekama ili specijalizovanim trgovinama - pojasnila je Šipić.

Kaže i kako su trenutno dostupni testovi za profesionalno korištenje. U pojedinim državama članicama koriste se na osnovu odobrenja, kao u Austriji i Njemačkoj, međutim, takvo odobrenje ne postoji u Hrvatskoj.

O zavaravajućem oglašavanju obavijestili su inspekciju Ministarstva zdravlja.

- Građani će testove moći da kupe kada budu dostupni.

U postupku ocjene imamo još desetak testova - dodala je Šipić.

Kako biste razlikovali koji testovi su lažni, a koji nijesu, navela je da će testovi odobreni od HALMED-a imati oznaku “CE” i četvorocifreni identifikacijski kod, piše Danas.hr.

26. maj - Izglasan zakon o zabrani pušenja u svim zatvorenim objektima - BiH U Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prihvaćen je Predlog Zakona o kontroli i ograničenoj

48

- Spadamo u sramotni regionalni vrh crne statistike ovog dijela Svjetske zdravstvene organizacije. Imamo 44 posto pušača u odraslom stanovništvu, više od pola muškaraca i jedna trećina žena. U prosjeku puše 17, 18 ili 19 cigareta dnevno – pomnožite to s prosječnom cijenom cigara i prosječnim platama pa ćete doći do toga u kakvom se jadnom položaju nalaze ljudi zavisnici od cigareta - rekla je Ramić-Čatak, N1.

29. maj - Vakcinu će moći da prime i djeca mlađa od 16 godina - Hrvatska - Ako se nastavi trenutna dinamika vakcinisanja, do početka jula mogao bi se dostići cilj od 55 posto vakcinisanog odraslog stanovništa - a možda bi se mogao i prestići, rekla je za N1 dr Tatjana Nemeth Blažić, epidemiološkinja HZJZ-a.

- Sada imamo oko 37 posto odraslog stanovništva koje je primilo prvu dozu vekcine i 14 posto onih koji su primili obje doze. Još je tu i sigurno dio onih koji su preboljeli pa su primili samo jednu dozu i nadamo se da će se tom dinanmikom postići cilj da do početka jula imamo 55 posto odraslog stanovništva vakcinisanog prvom dozom.

Prema pristiglim dozama koje imamo za naredno razdoblje može se i premašiti cilj, oko 60 posto odraslog stanovništva - rekla je dr Nemeth Blažić, prenosi Danas.hr.

15. maj: vebinar o polineuropatijama

POLINEUROPATIJE U OKVIRU DIJABETESA I PANDEMIJSKE INFEKCIJE Uslovljen promjenom načina organizacije u pandemijskim okolnostima, novi Medikalov vebinar realizovan je 15-og maja. Polineuropatije, pogotovu dijabetesne, bile su tema stručnih izlaganja prof. dr Snežane Vujošević, dr Ljiljane Radulović, prof. dr Vesne Bokan Mirković, dr sci. med. Brankice Dupanović. Moderator vebinara bio je dr sci. med. Sreten Kavarić, a iskustva iz COVID ambulante u vezi sa ovim problemom prezentovali su dr Danijela Stojanović, dr Valentina Kalinić i dr Đorđije Krnjević. Organizator vebinara bio je Medikal, a realizaciju ovakvog multimedijalnog sadržaja podržala je farmaceutska kompanija Worwag pharma.

Dijabetesna neuropatija kao mikrovaskularna komplikacija Nakon što je predočio koncept vebinara moderator dr Sreten Kavarić ukazao je na pojedine izazove u vezi sa polineuropatskim poremećajima i njihove vrste. Poseban problem kod oštećenja perifernih nerava, po njegovom mišljenju, predstavlja kašnjenje dijagnoze. Dr Kavarić je istakao da jedino multidisciplinarni pristup, pravovremena dijagnostika i prihvatanje od strane pacijenata da odrade predloženu terapiju mogu dati benefite za zdravlje pacijenata. Osnovni problem čini hipoglikemija, a valja imati na umu da je čak i glikemija našte važan prediktivni faktor.

Objasnivši mehanizam ovih poremećaja, dr Kavarić je naglasio da dijabetesne neuropatije imaju poseban opseg dejstva u sferi mikrovaskularnih komplikacija. Neuropatiji kod dijabetesnih pacijenata pripada učestalost od oko 40%, a pojava komplikacija zavisi od dužine trajanja bolesti i njegove regulacije. Prevalenca je nešto veća u dijabetesu tipa 2, a od izuzetne je važnosti striktna regulacija šećera, regulacija tjelesne mase i briga o fizičkoj aktivnosti. Procjena komorbiditeta i potencijala za interakciju ljekova je vrlo važna, a terapija se bazira na primjeni alfalipoinske kiseline benfotiamina i simptomatske terapije.

50

Ne zavisi samo od visine šećera u krvi Prof. dr Snežana Vujošević podsjetila je da je od 1951. do prošle godine u Crnoj Gori registrovano oko 30,000 pacijenata.

Ipak, smatra se da postoji duplo veći broj oboljelih. Dijabetesno stopalo je vodeći uzrok amputacije stopala. Poremećaj cirkulacije, nagomilavanje masti u ćelijama i metabolički poremećaji koji remete metabolizam bjelančevina u distalnim djelovima nerva samo su neke od pratećih manifestacija bolesti. Veliki broj studija, po navodu dr Vujošević, govori o učestalosti periferne neuropatije i vaskulopatije kod novootkrivenih pacijenata sa dijabetesom tipa 2: 37,7% ima neuropatiju, 20,6% vaskulopatiju, a velike studije pokazuju i do 50,2% učešća neuropatija. Smatra se da je ovo najčešća komplikacija kod pacijenata sa dijatesom tipa 2, a oštećenje nerava javlja se i kod svih ostalih bolesti.

Najčešći polineuropatski poremećaj predstavlja miješana senzorna, motorna, autonomna polineuropatija: kod 80% pacijenata.

Najčešće su manifestacije na donjim ekstremintetima, ali najteža klinička slika nastaje kada bolest zahvati ruke.

Preporuke za dijagnostiku ovog puta su imale akcenat na kornealnoj, konfokalnoj mikroskopiji. S tim u vezi, dr Vujošević je navela da je svaki pacijent sa dijabetesom u riziku od deficita vitamina B-12 zbog jatrogenih faktora, pa ga treba dodati u terapiji. Kao preventivna terapija koriste se statini.

Dijabetesne polineuropatije su, kako je objašnjeno, nedovoljno objašnjene komplikacije koje ne zavise samo od visine šećera u krvi. Za njihov nastanak i razvoj posebno su kritične prve godine pojave bolesti. Uz apel da ih je važno što prije otkriti, dr Vujošević je objasnila i da po postavljanju dijagnoze pacijent treba da ide kod neurologa kako bi se otkrili i subklinički simptomi i primjenom adekvatne terapije taj proces zaustavio.

Na vrijeme regulisati glikemiju Dr Ljiljana Radulović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore, posebno je istakla fenomen neuropatskog bola. Ona je objasnila da je jako važno na vrijeme regulisati glikemiju da se ne bi kasnije suočili sa senzacijama polineuropatije.

Neuropatski bol je hronični bol nepredvidljivog toka sa smanjenjem intenziteta u suprotnosti sa mirovanjem. Može dovesti i do kognitivnog poremećaja. Široka je lepeza simptoma i složena procedura njegove dijagnostike. Neuropatije tankih vlakana su vrlo rijetke: do 3%, a mnogo češće se radi o mješovitim polineuropatijama: do 80% slučajeva. Stečene polineuropatije najčešće su dijabetske, infektivne (COVID-19), autoimunske, toksične i nutritivne. U simptomatskoj terapiji često se mijenja terapijski izbor u zavisnosti od promjene kliničke slike. - U pokušajima da kauzalno liječimo polineuropatije postoje brojne supstance, ali jedini dokaz da postoji jasan povoljan efekat na dijabetesnu neuropatiju ima alfalipoinska kiselina i benfotiamin - kaže dr Radulović.

Studije su pokazale da terapijska doza 600mg dnevno u trajanju od 5 nedjelja dovodi do smanjenja znakva i simptoma

neuropatija.

Dva osnovna oblika alfalipoinske kiseline imaju utvrđen mehanizam djelovanja na svim nivoima stvaranja slobodnih radikala i djelovanja na zid neuronske ćelije. Smanjenje osjećaja bola, upalnog procesa, uticaj na metaboličko dejstvo, efekat na mikrocirkulaciju, smanjenje direktnog efekta na periferni neuron, pozitivni efekat na senzitivnost nerva i efekte polineuropatije, te poboljšanje brzine provodljivosti kroz nerv i poboljšanje različitih opštih simptoma predstavljaju benefite terapijskog djelovanja. Efekti mogu biti vidljivi i do 6 mjeseci nakon terapije.

Lepeza B vitamina (najvažniji su B-1, B-6 i B-12) ima kao krajnji rezultat poboljšanje neurotransmisije, ali i poboljšan aksonalni transport kroz periferni nerv. Dominantan je efekat protiv bola. Benfotiamin omogućava bolju resorpciju doze, i, po riječima dr Radulović, čak 5 puta povećanu bioraspoloživost. Čak kod 86% učesnika studije bilježi se poboljšanje simptoma polineuropatije. Značaj pravovremenog saniranja stanja perifernih nerava ogleda se i u tome što ono ima posljedice i na mišićni i zglobni sistem.

Rani skrining stopala jako važan O manifestnoj dijabetesnoj polineuropatiji s aspekta patologije na stopalu govorila je prof. dr Vesna Bokan Mirković.

51

Detekcija patologije na stopalu, po njenom mišljenju, predstavlja prvi korak u dijagnostici polineuropatiji. Ona je upozorila na negativan trend da svakih 20 sekundi negdje u svijetu dođe do amputacije na donjem ekstremitetu zbog komplikacija dijabetesa.

Jako je važno poznavati skrining dijabetesne neuropatije i skrining stopala, ali je još važnije poznavati dinamiku praćenja.

Prof. dr Bokan Mirković pojasnila je dalje i u čemu se sastoji rizik za razvoj ulceracija i amputacije i ulogu fizikalne medicine u tome. Patologija podrazumijeva devijacije hoda, mišićnu slabost, statičku i dinamičku nestabilnost, deformitete stopala, padove, ograničen obim pokreta u zglobovima stopala i negativne pritiske. Slabost mišića utiče na biomehaničke i kinetičke poremećaje s posebnim značajem slabosti unutrašnjih mišića stopala.

Deformiteti stopala i deficit mišićne mase i jačine predstavljaju kobne posljedice.

Ograničen obim pokreta u stopalu vezuje se sa stepenom regulisanosti glikemije. Ovaj nalaz se može kvantifikovati kroz nalaz opterećenja stopala. Karakteristična je neadekvatna raspoređenost težine tijela u odnosu na stopalo, poremećaj balansa i hoda, a produženo opterećenje stopala u ciklusu hoda čini rizik za razvoj ulceracije na stopalu.

virusom ugroženih organa. Ima jak antiinflamatorni efekat, može da normalizuje oksidativni stres i dovodi do otpornosti prema virusu. Koristi se i preventivno i terapijski.

Kod osoba sa dijabetesom godišnja incidenca padova je oko 40%.

- Dugotrajna imobilizacija ovih pacijenata i njihovo preživljavanje nakon 30-50 dana i atrofija muskulature, kao i istrošenost nervnih vlakana, kako zbog terapije, tako i zbog nedostatka kiseonika, stvara pogodno tlo za razvoj polineuropatije.

Sami pacijenti su izloženi virusu a izloženi su i žestokom gubitku kilaže. Nakon 50 dana u bolnici gubitak kilaže bio je 15-30 kg - navela je dr Kalinić. Poremećen pristup liječenju i brojni komorbiditeti samo su neke od teškoća sa kojima su suočeni pacijenti.

Postkovid tretman podrazumijeva šestomjesečnu primjenu alfalipoinske kiseline. Ona je indikovana i kod pacijenata koji su izloženi visokim dozama kortikosteroida i kao takvi skloni razvoju herpes zoster infekcija. Zbog pojačane diureze i gubitka vitamina u organizmu dijabetičara primjenjuje se i u ovoj rizičnoj grupi.

Dr Đorđije Krnjević zaključio je, u vezi s iskustvima sa prve linije borbe protiv COVID-19, da je alfalipoinska kiselina prepoznata kao lijek koji može ojačati odbranu od SARS COV-2 virusa i može imati značajnu ulogu u liječenju teških i kritično oboljelih pacijenata zbog oštećenja endotela. Ovaj lijek je usmjeren protiv slobodnih radikala, kao antioksidans. U kombinaciji sa kompleksom vitamina ponaša se kao čistač oksidativnog stresa.

Povećava intracelularni glutation, jača odbranu domaćina, pojačava ATP zavisne kalijumske kanale, i povećava unutarćelijski Ph. Jako je važan efekat smanjenja proizvodnje laktata kod ovih pacijenata.

Polineuropatije su uočene i kod pacijenata sa dijabetesom de novo, kao posljedica COVID-a. Oni su, po objašnjenju dr Krnjevića, nastali zbog izloženosti zračenju, ljekovima, jakog imunog odgovora. Studija iz Vuhana, na čije se rezultate on pozvao, pokazuje da 7 dana tretmana alfalipoinskom kiselinom značajno smanjenje stopu smrtnosti ovih pacijenata.

U vezi s terapijskim pristupom prof. dr Vesna Bokan Mirković navela je da je važno da se strukturiraju programi vježbi i da se oni obavljaju pod nadzorom. Apostrofira se kategorizacija stopala u riziku jer se za kritične grupe ne preporučuje sprovođenje vježbi. Ipak, kada se reaguje pravovremeno, one pokazuju efekat poboljšanja kinetičke aktivnosti hoda po neravnim površinama.

Multidisciplinarni pristup je neophodan Učešće u virtuelnom sastanku dr Brankica Dupanović ostvarila je iz Kliničkog centra. Ona je govorila o polineuropatijama s aspekta COVID-19 infekcija koja kao nova infektivna bolest izaziva multisistemska oštećenja. Dr Dupanović je potencirala značaj multidisciplinarnog pristupa u terapiji. Podsjetivši na simptomatologiju infekcije COVID-19, ona je navela da su neurološke abnormalnosti prateće pojave infekcije: glavobolja, smanjen osjećaj mirisa i ukusa, pečenja kože do epi napada, CV insulta i polineuropatija. Visok rizik za dalje napredovanje sindroma može se očekivati kod pacijenata sa niskom saturacijom, visokim brojem respiracija, superinfekcijama.

Oko 50% pacijenata sa COVID-19 infekcijom pokazuje neke od neuroloških manifestacija.

Savremena medicina dolazi do saznanja da virus COVID-19 napada i sam mozak, te, po riječima dr Dupanović, i brine mogućnost da se plejada virusa kasnije reaktivira u centralnom nervnom sistemu. Budući da su polineuropatije česte komplikacije u toku COVID-19 infekcije, terapija alfalipoinskom kiselinom predstavlja jak antioksidansni tretman koji podržava regeneraciju nerava i ima jasan efekat na mikrocirkulaciju i antiinflamatorni efekat. Ukazujući na princip djelovanja, dr Dupanović je navela da ovaj pristup može da poboljša funkciju

52

Iz COVID-19 iskustva Prikazom slučaja ordiniranog u okviru COVID-19 centra dr Danijela Stojanović dala je doprinos ilustraciji složenosti COVID-19 infekcije i pitanja polineuropatije u okviru te virusne bolesti. Pojasnivši da su infektivne neuropatije prije svega akutne, da se javljaju udružene sa HIV infekcijom, kod hesper zoster infekcije, difterije, bruceloze, nakon primljenog seruma ili vakcine, dr Stojanović je ukazala na širinu opsega ovih oboljenja.

Dr Valentina Kalinić istakla je značaj edukacije pacijenta u vezi s prepoznavanjem COVID-19 infekcije i njenim liječenjem.

Aktuelni pandemijski virus je neurotropan i kao takav posebno pogađa pacijente u bolničkim uslovima.

Prosječno vrijeme zadržavanja u bolnici bilo je 15-50 dana. Najčešći prateći problem predstavljao je dijabetes.

Dr Valentina Kalinić: „Hipokrat: “Lijek ponekad, a PODRŠKA uvijek!”

Anita Đurović

Dijabetesna polineuropatija i benfotiamin Dr Emir Muzurović, internista endokrinolog Klinički centar Crne Gore

Dijabetesna polineuropatija i vitamin B1-Tiamin Dijabetesna polineuropatija je oboljenje perifernih nerava uzrokovano šećernom bolešću. Povišene vrijednosti glukoze u krvi mogu dovesti do: poremećaja cirkulacije koji dovode do oštećenja malih krvnih sudova, nagomilavanja masti u ćelijama koje čine nervni omotač (što remeti normalnu aktivnost ovih ćelija) i metaboličkih poremećaja koji remete dotok bjelančevina, transmitera (prenosioca) i drugih hranljivih materija u distalne (završne) dijelove nerva.

Vitamin B1 ima dominantno uticaj na metabolizam ugljenih hidrata i proizvodnju energije, tako da njegov deficit posebno pogađa tkiva sa visokim prometom glukoze/energije: nervni sistem i kardiovaskularni sistem. Vitamin B1 je od esencijalnog značaja za neurotransmisiju i pravilno funkcionisanje kardiovaskularnog sistema. Najznačajnije posljedice nedostatka vitamina B1 na nervni sistem su polineuropatija i posljedična mišićna slabost. Nedostatak vitamina B1 ima takođe značajnog udjela u razvoju srčane insuficijencije.

Ljudski organizam sadrži oko 30 mg vitamina B1, ali i troši 1-2 mg dnevno. Unos vitamina B1 manji od 0,2 mg dnevno može dovesti do razvoja polineuropatije u periodu od 3 mjeseca. Osobe koje su oboljele od dijabetesa imaju manjak ovog vitamina, jer se izlučuje 15 puta brže nego kod zdravih osoba.

U nedostatku vitamina B1 organizam slabo prerađuje ugljene hidrate, usljed čega dolazi do nagomilavanja piruvata u krvi.

Piruvati su supstance koje ubrzavaju razvoj polineuropatije, i tada se javlja bol u mišićima i smanjena osjetljivost u šakama i stopalima.

Da li su svi B1 vitamini isti - tiamin vs benfotiamin - ima li razlike?

Benfotiamin je fosforilisani derivat tiamina (S-benzoylthiamine-O-monophosphate) rastvorljiv u mastima. Benfotiamin je prolijek koji se pretvara u tiamin (vitamin B1) i aktivni oblik

54

tiamin difosfat (TDP) unutar organizma. Karakteriše ga veoma dobra tolerancija a zbog lipofilne strukture ne dovodi do alergijskih reakcija. Prednost benfotiamina u odnosu na tiamin je njegova molekularna struktura. Razlika u bioraspoloživosti tiamina i benfotiamina je signifikantna i proizilazi iz činjenice da su za apsorpciju tiamina u krv neophodni proteinski nosači, dok je benfotiamin liposolubilan i pasivno difunduje u krv kroz ćelije mukoze. Tiamin ima zatvoren tiazolov prsten, dok benfotiamin ima otvor na ovoj lokaciji u svojoj strukturi. Ova razlika ga čini lipofilnim i omogućava da prolazi kroz ćelijske membrane. Benfotiamin ulazi pravo u ćeliju, zaobilazeći prepreke sa kojima se suočava tiamin. U ćeliji se zatvara tiazolski prsten stvarajući biološki aktivan tiamin.

Tiamin

Benfotiamine U okviru brojnih kliničkih ispitivanja potvrđeno je da se poslije primjene benfotiamina brzo postižu visoke koncentracije

tiamina i TDP u krvi i u eritrocitima, kao i cerebrospinalnoj tečnosti.

U kliničkoj studiji sprovedenoj od strane Schreeb i saradnika,* koja se bavila istraživanjem bioraspoloživosti benfotiamina i tiamina nakon uzimanja njihovih ekvimolarnih količina, dokazano je da je nakon uzimanja benfotiamina postignuta 5x veća bioraspoloživost (AUC) i 7x veća maksimalna koncentracija u plazmi. Visoka bioraspoloživost obezbjeđuje znatno veće koncentracije aktivne supstance u ciljnim tkivima. Osim toga benfotiamin se u organizmu zadržava duže od derivata tiamina rastvorljivih u vodi. Visoke koncentracije aktivne supstance, koje su neophodne za farmakološko dejstvo, mogu se ostvariti samo putem oralnog unošenja lipofilnog benfotiamina i samo tako se može postići mаksimаlni klinički efekаt kod pаcijenаtа sa dijаbetesnom neuropаtijom.

t /FPEHPWBSBKVʉJ VOPT ISBOF LPKJ QPWFʉBWB QPUSFCF [B vitaminom B1

Velika opservaciona studija (1154 pacijenta sa dijabetesnom polineuropatijom) je nedvosmisleno pokazala da benfotiamin ima značajnu ulogu u tretmanu dijabetesne polineuropatije.*** Kod 2/3 pacijenata je prikazano značajno poboljšanje neuropatskih problema (žarenje, utrnulost, parestezije).***

Deficit vitamina B1 u dijabetesu Deficit vitamina B1 je uobičajen u dijabetesu. Koncentracija tiamina u plazmi smanjena je za 76% kod pacijenata sa dijabetesom tipa 1 i za 75% kod pacijenata sa dijabetesom tipa 2 u odnosu na zdrave osobe.** Deficit vitamina B1 je prouzrokovan povećanim klirensom tiamina u bubrezima.**

Benfotiamin takođe ima pozitivne efekte i kod liječenja ostalih komplikacija dijabetesa: dijabetesne nefropatije, dijabetesne retinopatije i dijabetesnog stopala. Osim navedenih komplikacija benfotiamin ima značajno mjesto i u tretmanu: uremijske neuropatije, alkoholne neuropatije, toksične neuropatije (npr. indukovana hemioterapijom).

Benfotiamin se može koristiti i profilaktički kod pacijenata sa dijabetesom, zatim kod pacijenata sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom/na dijalizi i kod pacijenata na hemioterapiji.

U Crnoj Gori benfotiamin je registrovan kao lijek: t 5BCMFUF TB NH CFOGPUJBNJOB V LPNCJOBDJKJ TB NH piridoksina (vitamina B6) sa režimom izdavanja bez ljekarskog recepta.

Upravo postojanje lijeka sa režimom izdavanja bez ljekarskog recepta je razlog više, da farmaceuti u apoteci budu upoznati sa svim činjenicama koje samomedikaciju ovim lijekom mogu učiniti efikasnom i bezbjednom.

Faktori koji doprinose ovom deficitu su:

t 1PWFʉBOF QPUSFCF LPGBLUPS NOPHJI FO[JNB V LBUBCPlizmu ugljenih hidrata)

4DISFFC FU BM &VS + $MJO 1IBSNBDPM

ćPSOBMMFZ FU BM %JBCFUPMPHJB

4DINJEU + ,BTTFOBS[U

55

29. maj, Budva: Endokrinološka radionica za Cetinje i primorski region Crne Gore

SAMO PRAVOVREMENA REAKCIJA MOŽE BITI EFIKASNA Endokrinološka radionica za Cetinje i primorski region Crne Gore realizovana je 29. maja u organizaciji časopisa Medikal, uz podršku kompanija Astra Zeneca i Merck. - Značaj ove radionice nije samo u uspostavljanju kontinuiteta u našoj radnoj komunikaciji, već zapravo i u uspostavljanju kontinuiteta u odnosu na naše prethodne živote - naveo je u uvodnoj riječi dr Igor Bjeladinović, moderator sastanka.

Predijabetes – upozorenje za promjenu!

Dr Nataša Kocić (iz Opšte bolnice - Bar) dala je odgovor na pitanje zašto je bitno na vrijeme otkriti predijabetes. Ona je ovom prilikom upozorila da je predijabetes više od faktora rizika za razvoj dijabetesa, te ozbiljan globalni fenomen. Referentni podaci iz 2017. pokazuju da jedna od 14 odraslih osoba, 7,3% svjetske populacije, ili 352,1 miliona ljudi u svijetu ima intoleranciju na glukozu i visok rizik za razvoj dijabetesa u budućnosti.

Procjena Američke asocijacije za dijabetes, kako je navela dr Kocić, jeste da će 70% pacijenata sa predijabetesom vremenom razviti dijabetes.

Kod pacijenata u predijabetesnom stanju povećan je rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, sa ranim formama nefropatije, hroničnom bolešću bubrega, neuropatijom malih vlakana, dijabetesnom retinopatijom i povećanim rizikom za makrovaskularna oboljenja. Skoro 2 puta je veći rizik za pojavu kardiovaskularnih bolesti, ukoliko su udružene sa hipertenzijom i dislipidemijom.

56

Osobe imaju povišen rizik za razvoj predijabetesa ukoliko im je HbA1c veći ili jednak 5,7, intolerancija na glukozu i glikemija u toku OGTT 7,8-11,0, hiperglikemija našte 5,6-6,9, ukoliko je registrovana visoka vrijednost glikemije u prethodnom testiranju, ukoliko postoji istorija kardiovaskularnog oboljenja, prekomjerna tjelesna težina, hipertenzija i dislipidemija, rasna predistinkcija, etnička pripadnost, istorija gestacionog dijabetesa kod žena ili sindrom policističnih jajnika, fizička neaktivnost, klinička stanja sa insulinskom rezistencijom.

Kao preporuku dobre ljekarske prakse dr Kocić je izdvojila mogućnost primjene upitnika za procjenu rizika od dijabetesa čiji je optimalan skor do 12. Ona je ukazala i na mogućnost korišćenja testa na predijabetes u vidu aplikacije za mobilni telefon. Algoritam detekcije predijabetesa predviđa da ukoliko je ciljni skor upitnika manji od 12, on se ponavlja za godinu dana.

Kao značajnu terapijsku preporuku u liječenju predijabetesa dr Kocić ističe intenzivnu promjenu životnih navika. Ona kod osoba sa predijabetesom ima dokazanu efikasnost veću od 40-70% u narednih nekoliko godina. Ipak, kada promjena životnih navika nije dovoljna, većina vodiča preporučuje medikamentoznu terapiju. - Treba razmotriti uvođenje metformina u prevenciju dijabetesa samo kad intenzivna promjena životnog stila u periodu 3-6 mjeseci nije dala očekivane rezultate - kaže dr Kocić. On

povoljno utiče na tjelesnu masu, lipidni status, insulinsku rezistenciju, smanjuje mogućnost za razvoj dijabetesa za 40%. Predijabetes je, istakla je dr Kocić, upozorenje za promjenu!

Cilj - odlaganje nastanka kasnih komplikacija Dr Nataša Radović (iz PZU Bolnica - Meljine) ukazala je na značaj rane dijagnostike dijabetesa melitusa tipa 2. Opisujući mehanizam nastanka ove hronične bolesti, dr Radović je objasnila da bolest u početku ne daje velike tegobe, ali 1/3 pacijenata već u startu ima izraženu neku od kasnih komplikacija. Zbog toga ju je, kako je objašnjeno, bitno na vrijeme otkriti i na vrijeme započeti adekvatnu i ranu terapiju. U nizu dijagnostičkih destinacija intolerancija na glukozu - predijabetes - dijabetes glikozilirani hemoglobin se postavlja kao marker dobre metaboličke kontrole. Cilj svake dobre regulacije je odlaganje nastanka kasnih komplikacija, ističe dr Radović. Samokontrola i optimalan dnevni profil takođe predstavljaju važne ciljeve dobrog liječenja ove bolesti. Šećerna bolest je zahtjevna bolest koja podrazumijeva pridržavanje higijensko-dijetetskog režima, uzimanje terapije, samokontrole, redovne kontrole kod interniste, redovno traganje

za drugim faktorima kardiovaskularnog rizika i redovno traganje za komplikacijama, navodi dr Radović. Mehanicistički gledano, ona oštećuje srce kao pumpu, bubrege kao filtere, krvne sudove kao cijevi, dovodeći do srčane insuficijencije, bubrežne bolesti, dijabetesne bolesti bubrega i ateroskleroze. Savremena terapija predstavlja mnogo više od postizanja optimalne glikemijske kontrole i uključuje redukciju kardioloških i renalnih komplikacija koje smanjuju i mortalitet, dovodi do nestanka mikrovaskularnih komplikacija, u prvom redu retinopatije, nefropatije i polineuropatije. Međutim, upozorila je dr Radović, kardiovaskularne aterosklerotske bolesti odgovorne su za 50% smrtnih ishoda.

Naši pacijenti imaju skraćen životni vijek za 5-10 godina, 2 puta češće srčane i moždane udare i 15-40% češće amputacije donjih ekstremiteta, kaže ona. Dokazano je da, osim dobre glikemijske kontrole, na nastanak ovih kardiovaskularnih neželjenih aterosklerotskih efekata značajan uticaj imaju i povišen krvni pritisak, gojaznost i dislipidemija, koje je takođe potrebno korigovati.

U odnosu na antidijabetike koji dovode do povećanja u tjelesnoj težini, novija grupa ljekova ima prednost jer ima suprotan efekat. Srčana insuficijencija se javlja odmah nakon periferne arterijske bolesti, a prije infarkta miokarda. Oko 2/3 pacijenata

57

stekne srčanu insuficijenciju u roku od 5 godina od postavljanja dijagnoze. Ne samo da ovo dovodi do ateroskleroze i promjena na krvim sudovima, nego dovodi do srčane insuficijencije koja je jedna od najranijih komplikacija šećerne bolesti. Pacijenti sa srčanom slabošću u više od 95% u roku od 5 godina umiru, a ova pojava je često i zaboravljena. Prezentujući terapijske preporuke iz vodiča, dr Radović je naglasila da se mora znati da pacijenti sa dijabetesom 2 imaju 45% veći rizik za razvoj srčane insuficijencije u odnosu na ostale.

Cilj je isti, ali su putevi različiti Pored značajnog uticaja izmjene životnog stila i higijenskih navika kod dijabetičara, praćenje inovativnih rešenja ima posebno mjesto u spoznaji mogućnosti liječenja. U okviru endokrinološkog sastanka upriličene su i prezentacije dvije terapijske mogućnosti koje su dostupne kod nas. Dr Suzana Ivanović ukazala je na mogućnost uticaja na hormonsku ravnotežu, ljekovima čiji uzak terapijski opseg zahtijeva preciziranje doza. Male promjene u količini aktivne supstance natrijum-levotiroksina mogu značajno da utiču, i dugoročne varijacije zaista mogu da promijene nivo tireostimulirajućeg hormona. S obzirom na to da je lijek osjetljiv na promjenu uslova, može doći do promjene efekta ukoliko se jačina tablete razlikuje za samo 10%.

Dr Ivanović prezentovala je mogućnosti primjene SGLT2 inhibitora u terapiji dijabetesa melitusa 2. Ovi ljekovi uklanjaju višak glukoze u potpunosti nezavisnim putem od insulina. Oni djeluju na reapsorpciju glukoze u proksimalnim tubulima, a višak glukoze se izbacuje iz organizma putem urina i povećana je njegova uloga na ekskreciju. Izlučivanje glukoze može iznositi do 70 g dnevno, što je otprilike 280 kilo-kalorija na dan. Efekat se ogleda u blokiranju receptora u proksimalnim tubulima bubrega i u krajnjem utiče na gubitak tjelesne mase 2-3 kilograma, ali i na brojne komorbiditete bolesti. Postoji održiv metabolički efekat tokom 4 godine.

Preventivno dati lijek koji će pomoći u sprečavanju razvoja komplikacija Dr Valentina Kalinić (KCCG) istakla je značaj motivacije pacijenta, a kao poseban vid tog uticaja navela uvođenje novog lijeka u terapijski profil pacijenta. Opisujući manifestacije predijabetesa kod pacijenata s nasljednim tipom dijabetesa 2, dr Kalinić je navela da, po novim preporukama od 2020, vrijednosti glikemije našte iznad 5,6 i 6,9 ukazuju na predijabetes. Glikemija u toku OGTT testa između 7,8 i 11 je već predijabetes, a kao novi parametar praćenja predijabetesa uveden je i HbA1c. Dr Kalinić je ovom prilikom skrenula pažnju na značaj precizne izrade HbA1c analiza koja je danas lako dostupna. Pacijentkinje koje imaju policistične jajnike, žene koje su rodile djecu težine

58

preko 4 kg, osobe koje imaju prekomjernu tjelesnu masu, osobe koje su imale gestacijski dijabetes, metabolički sindrom i visok BMI, hipertenziju, HDL ispod 0,9, i ostala kompromitujuća stanja za glikoregulaciju i pozitivnu porodičnu anamnezu za dijabetes spadaju u posebnu grupu za preventivni rad.

Pojašnjavajući algoritam za praćenje predijabetesa, dr Kalinić je istakla značaj upitnika za procjenu rizika i prezentovala način skorovanja u okviru njega. U cilju postavljanja pravovremene i precizne dijagnoze neophodno je uraditi glikemiju našte, glikemiju postprandijalno, 2h posle jela, glikemiju u 120 min na OGTT-u, test HbA1c, uraditi upitnik za procjenu rizika i mjerenje tjelesne mase. Uvijek je, kako je istaknuto ovom prilikom, pacijentu bolje preventivno dati terapijsko sredstvo, nego čekati da dođe do komplikacija. Treba insistirati na izmjeni stila života i fizičkoj aktivnosti, ali i dati lijek koji neće štetiti i pomoći će u sprečavanju razvoja komplikacija. Čudesno je motivisati pacijente da se pridržavaju pravila igre Dr Igor Bjeladinović (iz Opšte bolnice - Kotor) ilustrovao je prikazom slučaja iz ljekarske prakse na koji način promjena terapije može uticati na pozitivnu promjenu toka bolesti. On je ukazao i na promjenu terapijskih ciljeva u odnosu na starije standarde u kom smislu se danas, umjesto ranijeg cilja za postavljanjem dobre glukoregulacije, razmišlja o sprečavanju posljedica smanjenjem tjelesne mase, dobrom terapijom, promjenom životnog stila: što može biti čudesno! - Vrlo je teško naše pacijente ubijediti da ni najnoviji ljekovi koji postoje na tržištu nijesu čudesni. Čudesno je samo ako oni uspiju da se pridržavaju pravila igre, da imaju svoju fizičku aktivnost, da redovno uzimaju ljekove, da skinu kilažu - kaže dr Bjeladinović.

Zastupljenost komplikacija je kod ovih pacijenata ima veliki opseg. U vezi s pojavom novih ljekova počelo se razmišljati manje glukocentrično. Srčana insuficijencija i bubrežne komplikacije jednako su važne prijetnje kao i srčani udar ili moždani udar. Analizirajući mogućnosti djelovanja ljekara i efekte različitih terapijskih sredstava, dr Bjeladinović je naveo da savršeni lijek čini samo je kombinacija lijeka, fizičke aktivnosti i svakodnevne dijete. - Naš posao nije samo da regulišemo da pacijent ima dobar šećer, nego da osiguramo da taj pacijent bude zdrav i nakon 5 ili 10 godina. To možemo napraviti na taj način što ćemo preduprijediti očekivane komplikacije - istakao je on.

Srčana insuficijencija i bubrežna oštećenja su očekivane komplikacije. U cilju sprečavanja ovih opasnih tendencija indikovana je rana primjena ljekova. Analizom studijskih rezultata moguće je doći do najbolje individualizovane terapije za svakog pacijenta iz ove grupe.

Anita Đurović

ČUVAJ SVOJU PROBAVU!

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Poliradikuloneuritis (Landry-Guilian-Bare sindrom ili GBS, Akutna inflamatorna demijelinizirajuca polineuropatija)

Milorad Aranitović Opsta bolnica, Pljevlja Bachelor primijenjene fizioterapije

Promjene na živcima su lokalizovane na korijenovima spinalnih nerava (češće na prednjim). Zahvaćeni su motorni nervi, senzitivni mnogo rjeđe, ali kada se to desi onda su oštećenja senzibiliteta obimna. Postoje dvije forme, ascedentni i descedentni oblik. Ascedentni oblik je češće zastupljen, što znači da paralize počinju na distalnim djelovima ekstremiteta tijela i penju se proksimalno.

Prema brzini razvoja postoje dva oblika. Postepen početak, kada se bolest razvoja nekoliko nedjelja ili više mjeseci, ostavljajući trajne posljedice na distalnim mišićima ekstremiteta.

Akutni početak sa brzim širenjem simptoma u periodu od nekoliko dana. Ovaj oblik se gotovo u potpunosti liječi.

Akutna faza - kritična, u njoj dolazi do javljanja paraliza, neprijatnih i senzitivnih poremećaja, ponekad praćena bolovima i respiratornom insuficijencijom, a redovno uznemirenošću pacijenta.

60

Akutna faza traje od nekoliko dana do nekoliko nedjelja.

Procjena obuhvata: - položaj pacijenta u krevetu, položaj ekstremiteta - procjenu motornih ispada - procjenu senzitivnih ispada - bolnost - mogućnost obavljanja aktivnosti samozbrinjavanja - potrebe za korektivnim položajem - sagledavanje emocionalnog stanja pacijenta.

Ciljevi tretmana u akutnoj fazi su: - prevencija kontraktura - mirovanje ili svođenje aktivnosti na minimum

- djelimična ili potpuna pomoć kod obavljanja najnužnijih potreba lićne higijene i ishrane.

- preventivno djelovanje u smislu sprječavanja nastanka posturalnih deficita.

Kontraindikacije u ovoj fazi su fizička aktivnost pacijenta, zamor, neodmjereno istezanje mekih tkiva pri pasivnom razgibavanju (održavanje pokretljivosti zglobova).

Subakutna faza je faza smirivanja akutnog simptoma, bolest prestaje da bude dramatična, nema pojave novih neuroloških simptoma, temperatura se vraća na normalu, a vremenom počinju atrofije djelimično ili potpuno denervisanih mišića.

Bolesnici različito reaguju na svoje stanje. Neki su uznemireni i agresivni, druge zahvati apatija. Istovremeno počinje oporavak i regeneracija perifernih nerava.

Kontraindikacije su zamor, preveliko izdužavanje mišića, supstitucioni (kompenzatorni) pokreti, životne navike koje su štetne po zdravlje.

Ciljevi tretmana u ovoj fazi, koja traje oko dvije godine i počinje od potpune paralize a završava se potpunim oporavkom su: - korektivni položaj - uspostavljanje psihičke stabilnosti - zaštita i pomoć slabijim mišićima (dinamičke šine, tutor aparati za ručne zglobove, peronealni podizači) - odrzavanje funkcije neoštećenih mišića - vertikalizacija pacijenta - poboljšanje elastičnosti mekih tkiva kroz aktivnosti koje zahtijevaju veći obim pokreta uz minimum snage - obuka pacijenta transferima

Stadium trajnih posljedica - konačni stadium U toj fazi se završava regeneracija perifernih nerava ili oporavak onih koji su bili funkcionalno oštećeni i uspostavlja definitivno stanje. Kod poliradikuloneuritisa oporavak je često potpun, ali u nekom broju slučajeva može da ostavi pareze ili paralize na distalnim segmentima ekstremiteta. Kada je oporavak nepotpun ostaju posljedice koje se rješavaju ortozama i aparatima.

Ortoze omogućavaju funkcionalnu sposobnost i kompenzuju disbalans muskulature, čime sprječavaju nastanak sekundarnih deficita i deformacija tijela.

U ovoj fazi ciljevi su usmjereni na poboljšanje spretnosti, brzine, izdržljivosti u vršenju aktivnosti svskodnevnog života, i u aktivnostima koje su bliske profesionalnim, koje će pacijent obavljati u svom socijalnom okruženju. Potrebno je zajedno sa pacijentom analizirati njegove socijalne uloge i mogućnosti organizovanja života u skladu sa ekonomičnijim korišćenjem tjelesne energije. Posebno su važni savjeti pacijentima koji ostaju sa nekim sekvelama oboljenja, kako bi postigli maksimalnu samostalnost u okvirima preostalih mogućnosti.

61

Trzajne povrede vrata - vještačenje u krivičnom i parničnom postupku (V)

Prim. dr Gavrilo Šćepanović, sudski vještak Spec. ortopedije i restruktivne hirurgije, Beograd

Vještačenje trzajne povrede vrata u osiguranju (problemi, izazovi, dileme...)

U svijetu, ali i u Srbiji, posebno u nekim regionima, posljednjih godina se belježi „epidemija trzajne povrede vrata“, koja je najčešće posljedica nalijetanja vozila na vozilo otpozadi, ali se javlja i u nekim biomehanički teško objašnjivim situacijama.

Ovo povećanje incidence nikako nije u korelaciji sa povećanjem korišćenja vozila, koja se prave sa sve većom zaštitom za vozače i putnike ugradnjom vazdušnih jastuka (naprijed i bočno) i sigurnosnih pojaseva i na zadnjim sjedištima.

Pod trzajnom povredom vrata ljekari najčešće podrazumijevaju povrede koje su date sljedećim dijagnozama: Distensio colli, Distensio mm paravertebralis cervicalis/cervicis, Distorsio et distensio columnae vertebralis cervicalis, Distorsio et distensio articulorum et ligamentorum colii, Laesiones traumatica colli aliae non specificatae, hiperekstenzione i hiperfleksione povrede vrata...

Vještačenje ove povrede zahtijeva dobro poznavanje biomehanike, patofiziologije, patoanatomije i liječenja ove povrede.

Ta multidisciplinarna znanja u oblasti sudskomedicinskog vještačenja mogu se steći stalnim praćenjem ovih oblasti koje intenzivno

62

prate, objašnjavaju, uvode nove metode liječenja i daju realniju procjenu stvarnih posljedica povrede.

Svaki ljekar treba racionalno da procjenjuje okolnosti povređivanja, medicinsku dokumentaciju, način i tok liječenja i da uvažava sve aspekte procjene (sudskomedicinski, ortopedski, neurohirurški, neurološki, fizijatrijski i psihološki), trebalo bi da da korektnu procjenu: 1. Da li je u ispitivanom udesu mogla da nastane ova povreda?

2. Ako je mogla, o kom stepenu po QTF klasifikaciji je riječ?

3. Da li je sprovedeno liječenje bilo u skladu sa savremenim liječenjem, a ukoliko nije u kojoj mjeri je to uticalo na brzinu oporavka?

4. Da li su na posljedice uticale eventualne degenerativne promjene u vratnom dijelu kičmenog stuba i u kojoj mjeri?

U dobrom sudskomedicinskom vještačenju, vještak treba da pročita „zapisnik saobraćajne policije“, pregleda fotografije oštećenja vozila, pročita izjave učesnika i pregleda saobraćajnotehničko vještačenje, posebno obraćajući pažnju na vrijednosti brzina tokom sudara, tzv. ∆v. U većini slučajeva su ove brzine, tj.

opterećenja za vrat manje od onih koje se postižu popularnim električnim automobilima u zabavnim parkovima (bez zaštite, bez naslona za glavu) odakle se poslije zabave ne ide u urgentne centre, niti nosi ortoza.

Izuzetno je teško unificirati povrede sa stopostotnom preciznošću, kao što je nemoguće napraviti nepogrešivu tabelu invaliditeta. Međutim, da bi se lakše donosili zaključci u sudskomedicinskoj procjeni, neophodno je napraviti i koristiti određene protokole, zasnovane na iskustvu. Zbog različitih i zastarjelih pristupa i čestog nerazumijevanja ove povrede, od sredine devedesetih godina prošlog vijeka u medicinski najrazvijenijim zemljama svijeta primjenjuje se tzv. QTF (Quebec Task Force) protokol, prvenstveno zbog „prave dijagnostike i liječenja“. I u Srbiji vještaci koji prate savremenu literaturu primjenjuju ovaj protokol, rješavajući pitanje dijagnoze, postupka i procjene posljedica ove povrede na najbolji način.

Mnogi ljekari zbog manjka vremena olako i bez adekvatne dijagnostike upisuju povredu, kao „trzajna povreda vrata“ ne razmišljajući da je sve što se napiše u medicinskom nalazu i sudskomedicinski dokument. Slaba je čitljivost teksta, u gotovo polovini slučajeva se ne navodi lokalizacija – lijevo ili desno, olako prepuštajući se kompjuterskoj pripremi MKB (gdje piše samo dijagnoza).

Danas se dijagnostička procedura svodi na iskustvo dijagnostičara i terapeuta, pa se algoritam dijagnostičkih postupaka sužava ili proširuje u zavisnosti od kliničkog nalaza (QTF). Najčešća greška u liječenju je stavljanje ortoze za vrat kada je to nepotrebno ili još gore njeno predugo nošenje. Nošenje ortoze duže od tri do šest dana ako ne postoji prelom, može se smatrati pogrešnim liječenjem i uzrokom produženog oporavka. Posebno su alarmantni nalazi u kojima piše: „Nisam uočio znake povređivanja, Šancova kragna stavljena zbog subjektivnog osjećaja pacijenta!?“ Ovo nije ništa drugo nego zloupotreba odnosa ljekar–pacijent, a i razlog da se posumnja u motive pacijenta koji je tražio ortozu. U odštetnim zahtjevima dominiraju zahtjevi koji povezuju težinu povrede sa dužinom nošenja ortoze. Jednako su alarmantna liječenja fizijatra koja „ne daju nikakve rezultate“. Neke ordinacije su uveliko poznate po takvim „rezultatima“!

Kao što je do sedamdesetih godina prošlog vijeka bila prava rijetkost da se u koronarnoj jedinici nađe pacijent koji ima manje od 40 godina, tako se i spondiloza rijetko javljala prije četvrte decenije života. Stres i način rada su preokrenuli ovu situaciju, pa se danas degenerativne promjene na kičmi javljaju i kod tinejdžera.

Za rani nastanak degenerativnih promjena u vratnom dijelu kičme najodgovornija je rana, česta i duga upotreba prinudnog položaja za kompjuterom i drastično smanjenje fizičkog vježbanja kod djece i mladih. Samim tim, kičma postaje jedan od najvulnerabilnijih djelova tijela. Vještak mora da se opredijeli u kojoj mjeri su tegobe posljedica degenerativnih promjena a u kojem stepenu je uzrok laka tjelesna povreda.

Umanjena životna aktivnost je najčešći „kamen spoticanja“ između oštećenog i onog koji plaća štetu. Nažalost, mnogi vještaci unose zabunu svojim nejasnim procjenama često se oslanjajući samo na izjave oštećenih. Ne tako rijetko vještaci kod svake dijagnoze trzajne povrede nalaze UŽA, najčešće 5%. Umanjenje životne aktivnosti treba određivati u skladu s procjenom ograničenja pokreta vrata, primjenjujući opšteprihvaćene tabele testova obima pokreta vrata, uvijek uzimajući u obzir stanje prije povređivanja i životnu dob.

Treba uvijek imati na umu da se fiziološki gubitak pokretljivosti vratnog dijela kičme od 5% odnosi na dvadesetu godinu života.

To praktično znači da je u 70. godini pokretljivost vrata najmanje za ¼ manja od one u 20. godini. Takođe, pokretljivost se donekle razlikuje i u zavisnosti od pola. U narednoj tabeli, prikazani su rezultati mjerenja na velikom broju zdravih ispitanika bez ikakvih tegoba prilikom pokretanja vrata (nije naveden broj).

Većina tegoba iz patoloških kliničkih nalaza gubi se u periodu do 45 dana, a trajnost se može pretpostaviti tek poslije 6 mjeseci od povrede. Neprihvatljivo je dati mišljenje da je stanje definitivno poslije godinu dana, a naročito ako su prisutne neurološke lezije koje zahtijevaju i do dvije godine oporavka.

Trzajne povrede vrata klasifikovane po QTF klasifikaciji kao WAD 0, I, II i veći broj onih III stepena ne daju UŽA. Manji broj povreda vrata klasifikovanih po QTF klasifikaciji kao WAD III stepena daju UŽA koja se procenjuje sa 5–10%, a povrede vrata klasifikovane po QTF klasifikaciji kao WAD IV daju UŽA do 20%, a retko i 30%.

Uzimajući u obzir incidencu ovih povreda vjerovatno je da najviše 10% od onih koji su stvarno doživjeli ove povrede mogu zbog njih da imaju i trajno umanjenje životne aktivnosti.

Tabela 1. Obim pokreta vrata u zavisnosti od životnog doba i pola (Foreman S. M. Croft A. C., Whiplash Injuries. The cervical Acceleration/ Deceleration Syndrome, Wiliams & Wilkins, Baltimore 1995)

Muškarci (19 god.) u stepenima Fleksija 47 – 81 Ekstenzija 62 – 108 Rotacija 60 – 90 Lateral. fleksija 33 – 59

Muškarci (59 god.) u stepenima 27 – 64 40 – 80 46 – 78 21 – 48

Žene (19 god.) u stepenima 47 – 81 54 – 114 55 – 95 33 – 60

Žene (59 god.) u stepenima 27 – 64 33 – 97 43 – 78 23 – 47

Pri procjeni bola vještak treba da ima na umu i mogućnost simuliranja oštećenog (svjesna prevara radi materijalne dobiti), što prema nekim istraživanjima „prihvatljivim ponašanjem“ za dobijanje odštete smatra 20–46% ispitanika.

Procjena trzajne povrede vrata veoma je značajna jer spada u najčešće povrede u saobraćajnom traumatizmu. Nažalost, ove povrede su i najčešći izvor prevara čije štetne posljedice na kraju trpe osiguranici kroz povećanje premije osiguranja.

Po svim pravilima statistike s razvojem savremenih zaštitnih sredstava u vozilima trebalo bi da se smanji broj ove vrste povreda.

Posebnu odgovornost snose dijagnostičari i terapeuti, koji moraju u potpunosti da se upoznaju s mehanizmom nastanka eventualne povrede i da primjenjuju savremene metode liječenja i protokola.

Od vještaka medicinske struke očekuje se da se upozna sa cjelokupnom dokumentacijom (ne samo medicinskom), koja se odnosi na saobraćajnu nesreću.

Kada su u pitanju dijagnostika i liječenje ovih povreda i dalje postoje kontroverze i sa medicinske strane. Sa razvojem saobraćaja ove povrede su postale učestalije i danas predstavljaju značajan pravno-medicinski problem. Prema podacima osiguravača, trzajna povreda vratne kičme je u Evropi, a u posljednje vreme i kod nas, najčešća povreda koju zadobijaju učesnici saobraćajnih nezgoda.

63

ZANIMLJIVOSTI

Pacijenti oboljeli od Covida-19 imaju veće izglede za teži moždani udar

Koronavirusna bolest povećava rizike od smrti u bolnici kod osoba hospitaliziranih zbog moždanog udara, pokazalo je novo američko istraživanje. Pacijenti oboljeli od covida-19 imaju veće izglede za teži moždani udar, kao i za novi moždani udar tokom hospitalizacije, izvijestili su naučnici u časopisu Stroke.

Oni su proučavali gotovo 42.000 pacijenata koji su stigli u 458 bolnica s ishemijskim moždanim udarom, izazvanim začepljenjem arterija koje dovode krv u mozak. Oko tri posto tih pacijenata bilo je pozitivno na covid-19. Oni su prosječno u bolnicu stizali podjednako brzo kao i pacijenti koji nijesu oboljeli od covida-19. Nakon toga stvari bi se usporile za inficirane koronavirusom.

- Vjerojatno zbog potrebe za korištenjem lične zaštitne opreme i drugih preventivnih mjera koje sprovode zaposleni bolnica trebalo je više vremena da oboljeli od covida-19 dobiju terapiju za razbijanje ugrušaka – kazao je koautor studije prof. dr Gregg Fonarow sa Univerziteta Kalifornia u Los Anđelesu.

Studijom se nije moglo dokazati da su odgađanja u terapiji izazvala lošiji ishod za oboljele od covida-19.

No, prof. Fonarow kaže da ta otkrića sugerišu da postoji potreba dodatnog osnaživanja protokola za osobe pogođene moždanim udarom kako bi se osigurala pravovremena dijagnoza i brzo liječenje osoba s ishemijskim udarom uz istovremenu zaštitu zdravstvenog osoblja od izlaganja koronavirusu.

Mladi na udaru koronavirusa U SAD-u se javlja zabrinjavajući trend rasta novoinficiranih koronavirusom među mlađim ljudima. U Mičigenu su se hospitalizacije ljudi u 30-im godinama popele za preko 600 posto, a onih u 40-ima za 800 posto. Prosječni dnevni slučajevi infekcije kod djece takođe su porasli za preko 200 posto. U Masačusetsu je najveći porast infekcija koronavirusom zabilježen kod djece i tinejdžera.

O tome kako objasniti ove trendove, za CNN je govorila medicinska analitičarka dr Leana Wen. - Nesrazmjeran porast slučajeva među mladima vjerojatno je posljedica kombinacije više razloga. Prvo je činjenica da se stariji ljudi sve više vakcinišu i stoga su vrlo dobro zaštićeni od Covida-19. Oko 80 posto svih smrtnih slučajeva bilo je kod osoba starijih od 65 godina. U ovoj dobnoj grupi više od polovine sada je potpuno vakcinisano, a oko 75 posto primilo je barem jednu dozu vakcine. Očekivano je da se udio hospitalizovanih više

64

usmjerava prema mladima, što zapravo pokazuje da imunizacija djeluje.

Drugi vjerojatni razlog zašto je sve više mladih inficirano jeste varijanta B.1.1.7. Ovo je varijanta koja je prvi put potekla iz Ujedinjenog Kraljevstva i brzo postaje dominantna u SAD-u.

Studije pokazuju da se ovaj soj lakše prenosi – što znači da je sada veći rizik od infekcije koronavirusom zbog aktivnosti za koje se prije smatralo da su prilično sigurne. Osim što uzrokuje više slučajeva, B.1.1.7 sada se pokazuje i virulentnijim, što znači da uzrokuje ozbiljnije bolesti, pa je vjerovatnije da će rezultirati hospitalizacijom i smrću. U kombinaciji s činjenicom da su mlađi ljudi pokretniji i bave se s više aktivnosti, vjerovatno je to ono što čini povećani udio i broj slučajeva u mlađim starosnim grupama - objasnila je dr Wen. S obzirom da su sada mlađe starosne grupe izložene infekciji, postavlja se pitanje trebamo li onda njima dati prioritet za vakcinisanje? U početku je imalo smisla dati prioritet za vakcinisanje onima koji su stariji i imaju hronične bolesti – to su ljudi koji će najvjerovatnije teško oboljeti. Davanje prioriteta njima pomoglo je spasiti živote i izbjeći preopterećenje bolnica.

- Treba znati da djeca imaju tendenciju da se slabije razbolijevaju nego odrasli, ali neka su djeca teško oboljela, a što je još tragičnije, neka su umrla od Covid-19. Djeca mlađa od 16 godina još se ne mogu vakcinisati, ali za roditelje i one oko djece vakcinisanje pomaže u njihovoj zaštiti. Kraj nije tako daleko, a nadamo se da će ljeto biti puno bolje što se tiče nivoa infekcije.

Stoga molim vas nastavite s preduzimanjem mjera opreza kako biste zaštitili svoju djecu i porodicu - istakla je dr Wen za CNN.

IZ MEDICINE Moderna medicina na djelu – majka starija od svoje bebe samo 18 mjeseci Zahvaljujući napretku medicine, mnogim roditeljima koji nijesu u mogućnosti da dobiju dijete prirodnim putem, danas je to omogućeno uz pomoć zamrzavanja embriona, pa je tako nastala jedna, na prvi pogled zamršena priča.

Beba Moli stara pet nedjelja samo je 18 meseci mlađa od svoje majke Tine, a tehnički gledano ima već 27 godina. Moli Everet Gibson rođena je iz embiona koji je zamrznut davne 1992. godine, samo 18 mjeseci nakon što je Tina (29) rođena, piše Njujork post.

- Vjerovatno vam je teško da sve ovo povežete, ali što se nas tiče, Moli je naše malo čudo – kazala je mama Tina.

Naučnici sa Univerziteta u Tenesiju kažu da će Moli ući u knjigu kao najduže zamrznuti embrion koji je doživeo da se

rodi. 26. oktobra kada je došla na svijet, srušila je rekord koji je prethodno držala njena rođena sestra Ema, koja je 24 godine "čuvana u ledu", prije nego što je stigla na ovaj svijet u novembru 2017. godine.

Oba embriona su istovremeno zamrznuta u NEDC (Nacionalni centar za donaciju embriona) i u pitanju su genetski srodnici, a biološki roditelji nijesu poznati.

- Velika je nagrada da mogu da vidim da embrion, koji je zamrznut prije toliko mnogo godina, sada raste u ovako lijepu bebu – istakla je dr Kerol Somersfelt, direktorka NEDC. - Dokle god embrione čuvate na odgovaraću način, na minus 396 stepeni, oni mogu da prežive dugo. Moli je pravi dokaz za to – kazala je dr Somerfelt.

Zašto je toliko teško ne dodirivati lice Od svih ponašanja na osnovu kojih se razlikujemo od ostatka životinjskog svijeta, jedno može da bude prilično zabrinjavajuće tokom epidemije neke bolesti. Mi smo među rijetkim vrstama poznatim po tome da se dodirujemo po licu a da toga nijesmo ni svjesni.

A to pomaže u širenju bolesti kao što je novi korona virus.

Posmatračka studija iz 2015. godine koja je analizirala studente medicine u Australiji pokazala je da čak ni oni nijesu mogli protiv toga. Možda bi studenti medicine trebalo da su svjesniji opasnosti od drugih, ali su oni i dalje posezali za svojim licima ne manje od 23 puta po satu, što je uključivalo česte kontakte sa ustima, nosom i očima.

Zvanična tijela javnog zdravlja i profesionalci, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju, kažu da je ovaj „festival pipkanja" veoma opasan. Savjeti u vezi sa Covidom-19 najčešće ističu važnost mirovanja ruku, koliko god mi vodili računa o tome da ih peremo.

Ljudi i neki primati ne mogu protiv toga, čini se - a to ima veze s načinom na koji smo se razvili. I dok većina vrsta dodiruje lica kao vježbu čišćenja ili kao način da otjeraju razne dosadne štetočine, mi i neki primati radimo to i iz raznih drugih razloga. Ponekad to djeluje kao mehanizam umirivanja, prema Dašeru Keltneru, profesoru psihologije na kalifornijskom Univerzitetu u Berkliju, u SAD, a u nekim drugim prilikama koristimo pipkanje lica nesvjesno da bismo flertovali ili kao „zavjesa na sceni, da zatvorimo jedan čin društvene drame i uđemo u sljedeći".

Drugi stručnjaci za bihejvioralnu nauku zaključili su da je dodirivanje samog sebe način da pomognemo pri kontrolisanju emocija i našeg raspona pažnje. Prof. Martin Grinvald, njemački psiholog na Univerzitetu u Lajpcigu, kaže da je to „fundamentalno ponašanje naše vrste".

- Dodirivanje samog sebe su samo-regulišući pokreti koji obično ne služe za komunikaciju i često se obavljaju sa malo ili bez imalo svjesnosti. Oni igraju ključnu ulogu u svim kognitivnim i emocionalnim procesima. Oni se dešavaju kod svih ljudi - rekao je prof.

Grinvald za BBC, koji je autor knjige iz 2017. godine pod naslovom Homo Haptikus: Zašto ne možemo da živimo bez čula dodira.

Problem sa dodirivanjem samog sebe je taj što naše oči, nos i usta predstavljaju vrata za svaku vrstu „gadosti" koje ulaze u naš organizam. Covid-19 se, na primjer, prenosi sa osobe na osobu preko kapljica iz nosa ili usta koje otpušta zaraženi pojedinac. Ali mi možemo i da se zarazimo nakon što dodirnemo predmete ili površine koje su bile u kontaktu sa virusom.

I dok eksperti i dalje proučavaju ovu novu vrstu, korona virusi su poznati po tome da su otporni, a neki su uspijevali da prežive na površinama čak devet dana. Ova izdržljivost čini opasnu kombinaciju sa našim dodirivanjem lica.

Tim sastavljen od američkih i brazilskih istraživača je 2012. godine otkrio je da je uzorak nasumično odabranih ljudi dodirivao površine u javnom prostoru više od tri puta na svaki sat. Takođe su posezali za ustima i nosom „oko 3,6 puta na svaki sat". To je mnogo manje od stope od 23 puta na sat za australijske studente medicine, možda zato što su oni posmatrani dok su sjedjeli na predavanjima, umjesto napolju gdje ima mnogo više toga što bi moglo da im odvrati pažnju.

Za neke zdravstvene stručnjake, ova sklonost ka dodirivanju sebe jača je motivacija za korišćenje maski za lice kao sredstvo zaštite protiv virusa nego samo radi nošenja kao filtera.

- Nošenje maske može da smanji sklonost ljudi ka dodirivanju lica, što je veliki izvor zaraze bez odgovarajuće higijene ruku - objasnio je Stiven Grifin, profesor sa Univerziteta u Lidsu.

65

KRATKI FRENULUM Prof. dr sc. med. Bogdan Pajović Univerzitet Crne Gore – Medicinski fakultet Podgorica

Frenulum penisa je elastični nabor kože koji spaja donju stranu glavića (glava penisa) sa unutrašnjom površinom prepucija.

Njegova je funkcija da pomogne kožici da se stegne preko glavice.

Kratki frenulum, poznat i kao frenulum breve, je kada je frenulim penisa toliko kratak da ograničava kretanje kožice – frenulum bi trebao biti dovoljno dug da kožici može glatko rektuirati, ali kratki frenulum često čini ovo nemogućim. To uzrokuje nelagodu tokom polnog odnosa.

Prognoza Glavni problem kratkog frenuluma je nelagoda koju on uzrokuje, kao i problemi tokom polnog odnosa. Takođe, može otežati održavanje higijene, jer može otežati čišćenje ispod kožice, povećavajući rizik od infekcija.

Jedna od mogućih posljedica kratkog frenuluma je da se može pocijepati, obično tokom seksualnih aktivnosti. To može biti bolno i može krvariti. Otrgnuti frenulum može riješiti problem

Slika 1: Head of penis – glava penisa; Short frenulum – kratki frenulum; Penis – penis

66

ako zaraste na takav način da je frenulum duži, ali ako se tkivo ožiljka stvori, ako postane još manje fleksibilno, problem se pogoršava. Ako kratki frenulum narušava sposobnost za polni odnos ili uzrokuje druge ozbiljne probleme, potreban je tretman.

Simptomi kratkog frenuluma Glavni simptomi su poteškoće u povlačenju kožice, kao i bol i napetost u penisu. Taj se bol povećava tokom polnog odnosa i može se suziti i uzrokovati krvarenje zbog koncentracije krvi u tom području.

Posljedice Ako se prisutnost takvih anomalija ne liječi, vremenom kratak frenulum prepucija može dovesti do neprijatnih posljedica: - Pojava jakih bolova tokom erekcije, - Neopreznim sprovođenjem postupaka higijene i neblagovremenim uklanjanjem sekreta postoji mogućnost da se razvije jak upalni proces, - Tokom masturbacije ili polnog odnosa moguća je pojava krvarenja. Ovo je povezano sa mogućnošću infekcije rane, - U nekim slučajevima frenulum prepucija može dovesti do potpuno ili djelimično erektilne disfunkcije.

Medicinski testovi za kratki frenulum Kratki frenulum se često pogrešno dijagnostikuje kao fimoza (gdje je kožica pretijesna da bi se povukla), zbog uobičajenog glavnog simptoma nemogućnosti uvlačenja kožice, ali to nije ista bolest. Ljekar bi trebao izvršiti fizikalni pregled kako bi procjenio problem i njegov stepen.

Tretman kratkog frenuluma Postoje različite metode liječenja kratkog frenuluma, zavisno od težine. U pojedinim slučajevima, steroidne kreme i vježbe istezanja mogu biti dovoljne za dovoljno produženje frenuluma. Međutim, u mnogim slučajevima operacija je jedino pravo rješenje. Postoji nekoliko hirurških tehnika koje se mogu koristiti, uključujući reparativnu plastičnu hirurgiju (fenuloplastika), resekciju frenuluma (frenektomija) ili obrezivanje.

Ljekar specijalista za kratki frenulum Urolozi su specijalizovani za liječenje svih stanja genitalija. Unutar ovog područja, androlozi se posebno bave muškim seksualnim i reproduktivnim problemima.

Rehabilitacija nakon operacije Pacijenti sa kratkim frenulumom ne moraju se pridržavati ni jedne dijete, jer se izvodi u lokalnoj anesteziji. Što se tiče načina života, onda se do potpunog zarastanja hirurških rana, čovjek treba uzdržavati od polnog odnosa, jer to može dovesti do razilaženja šavova. U suprotnom, druga operacija je jednostavno neizbježna. Takođe, higijena spoljnjih genitalnih organa u postoperativnom periodu je veoma važna.

O ovome bi trebalo voditi računa nakon svake posjete toaletu.

Postoperativna rana se tretira ne samo vodom, već i nekoncentrisanim antiseptičnim rastvorom praćenim aseptičnim zavojem.

Glavni cilj rehabilitacije u postoperativnom periodu je da se spriječi razvoj gnojnih infekcija i obezbijedi što je moguće brže zaraszanje rana formiranjem najmanjeg ožiljka. Što se tiče

prevencije gnojne infekcije, onda u tu svrhu, imenovati savremeni antibiotik.

Za brzo zarastanje rana i malih ožiljaka, preporučuje se svakodnevno tretiranje hirurških mjesta alkoholom ili jodom, obaveznim aseptičnim oblogama.

Ako je rana čista, u svakom slučaju ne možete koristiti ni masti, ni masti na bazi, jer su dizajnirane za liječenje gnojnih rana, a u odnosu na mrežu mogu samo produžiti proces zarastanja.

Komplikacije Sve komplikacije koje se javljaju na kratkom frenulumu penisa mogu se podijeliti na one koje proizilaze direktno iz bolesti i one koje nastaju nakon neuspjeha hirurške intervencije. Tokom polnog odnosa sa kratkom uzdom postoji vrlo visok rizik od posljednje pauze. Sama po sebi, razlika se ne može smatrati uzdama koje prijete komplikacijama, ali ne smije se zaboraviti da u njenom stubu prolazi nerv odgovoran za osjetljivost glave i arterija koje snabdjevaju dato anatomsko mjesto.

U slučaju oštećenja prvog može se razviti impotencija, a drugi – pristojno krvarenje. Ovo je opasno, ne samo zbog količine gubitka krvi, već i zbog činjenice da je u ovom trenutku prilično teško zaustaviti krvarenje, jer ne postoji čvrsta anatomska struktura koja bi mogla stisnuti oštećenu arteriju. Pored toga, bolovi se javljaju tokom polnog odnosa, dovode do ljudske podsvijesti, posebno kod tinejdžera, dovoljno jakog psihološkog bloka, koji ne dozvoljava da se potom upušta u seksualni čin. U psihologiji se takvo stanje naziva „seksualna neuroza“. Ova situacija je veoma opasna jer može dovesti do rane impotencije.

Na početku razvoja mora se biti prilagođen samo profesionalnom seksualnom terapeutu ili psihologu koji se bavi problemima seksualne disfunkcije. Jedini način da se ukloni dramatično kratki frenulum je hirurška intervencija. Pored toga, tokom operacije, kao i za probijanje, može doći do oštećenja arterija ili nerava, u postoperativnom periodu mogu se javiti ožiljci, koji ne samo da ometaju normalan polni odnos, već mogu iskriviti i glavu penisa koja se ispravlja samo plastičnom hirurgijom.

U postoperativnom periodu potrebno je pridržavati se medicinske njege i ne kršiti uslove za početak seksualne aktivnosti nakon operacije. Ako postoperativni ljekar ne dodijeli odgovarajuću antibiotsku terapiju, može se razviti jedan od gnojnih procesa u penisu. Pored nedostatka antibiotske terapije, razvoj gnojne upale može prouzrokovati čak i lošu higijenu spoljašnjih genitalija nakon operacije. Takve komplikacije su neprijatna činjenica da je pacijentu potrebna ponovna operacija.

Najteži slučajevi moraju da posegnu za amputancijom penisa, što muškarca čini invalidom do kraja života. Srećom, procenat takve komplikacije mjeri se stotinama čestica, ali naglo raste u poslu tradicionalnih isceljitelja pod aspetičnim uslovima.

Sprječavanje kratkog frenuluma S obzirom da je kratki frenulum posebno urođena mana, on mora biti profilaksa prije rođenja. Majke moraju imati na umu da pojava urođenih malforacija ne dovodi samo do loših navika, već i do snažnog fizičkog rada tokom trudnoće, kao i do uticaja različitih hemikalija. Ako je bolest i dalje neizbježna, onda najbolje je liječiti u ranom djetinsjtvu, tako da dijete nema bolne uspomene povezane sa svojim genitalijama. Pored toga, obim operacija radikalno varira u zavisnosti od starosti u kojoj je proizveden.

67

Intervju: Dr Marko Landi, predsjednik Savjeta evropskih stomatologa

Vakcinacija je ključni faktor u zaštiti evropskog javnog zdravlja Dr Marko Landi je predsjednik Savjeta evropskih stomatologa.

Završio je studije stomatologije u Milanu. Bio je predsjednik Stomatološke komore Italije.

Detaljnije na https://cedentists.eu Poštovani g. Landi, nalazite se na čelu organizacije koja okuplja preko 340.000 stomatologa iz čitave Evrope, recite nam da li je mit ili realnost da jednog dana sistemom jedinstvenog protokola stomatoloških intervencija omogući da pacijenti budu u prilici da dobiju podjednako dobru uslugu u ordinaciji koja se nalazi u Švajcarskoj, Njemačkoj, Rumuniji ili Srbiji?

Koliko smo danas daleko od toge ideala?

Stomatologija je profesija koja se neprestano razvija.

Tokom proteklih decenija bili smo svjedoci važnog napretka u pogledu tehnika, materijala i protokola liječenja. Kliničke smjernice i preporuke se redovno ažuriraju na osnovu istraživanja i novih dokaza. Međunarodna i evropska naučna udruženja objavljuju preporuke zasnovane na najboljim raspoloživim podacima i doprinose promovisanju visokih standarda stomatološke njege. Međutim, uspostavljanje jedinstvenog protokola za različite

68

stomatološke intervencije značilo bi standardizaciju pružanja stomatoloških usluga, što bi, kako se ogleda u Rezoluciji CED-a o standardizaciji zdravstvene zaštite, ograničilo profesionalnu autonomiju stomatologa i njihovu sposobnost prilagođavanja tretmana individualnim potrebama i zahtjevima pacijenata. Zdravlje ostaje nacionalna nadležnost svih država članica i stoga je dužnost nacionalnih zdravstvenih sistema da organizuju i pružaju zdravstvene tretmane, a samim tim i da obezbijede najbolju zubarsku njegu.

Uvjeren sam da su stomatolozi širom Evrope posvećeni pružanju sigurnih i visokokvalitetnih usluga, koje pruža visokoobrazovana stomatološka radna snaga kroz kombinaciju nacionalnih zakona, profesionalnih propisa i etičkih kodeksa. Saradnja naučnih i regulatornih tijela na evropskom nivou može doprinijeti obezbjeđivanju pružanja sigurne, visokokvalitetne njege koja je usmjerena na pacijenta.

Šta je CED? CED ili Savjet evropskih stomatologa je evropsko neprofitno udruženje koje predstavlja preko 340.000 stomatologa širom Evrope. Ranije se zvao EU Dental Liaison Committee (EU DLC), ali mu je naziv promijenjen u maju 2006.

Udruženje je osnovano 1961. godine, a sada ga čine 33 nacionalna stomatološka udruženja iz 31evropske zemlje. Predstavlja vodeću organizaciju stomatologa čitave Evrope.

U godišnjem izveštaju za 2019. godinu CED je definisao niz stavova i regulativa, od pitanja etike u stomatologiji do pitanja vakcina u stomatologiji, recite nam koji su mehanizmi da se te preporuke sprovedu u djelo, da ne ostanu samo mrtvo slovo na papiru?

Jedna od glavnih aktivnosti CED-a je predstavljanje stavova za nacrt izmjena i dopuna predloženog zakonodavstva EU, kako bi se osiguralo da se stavovi evropskih stomatologa odražavaju u svim odlukama EU koje na njih utiču. To radimo direktno radeći sa kreatorima politike EU, posebno sa Evropskom komisijom i Evropskim parlamentom, uglavnom putem naših nacionalnih udruženja članica, utičući na nacionalne vlade. U 2019. godini CED je radio na važnim temama, od prevencije u stomatologiji do korporativne stomatologije i stomatoloških podataka i zdravstvenih kartona. U 2020. rad se uglavnom koncentrisao oko tekuće pandemije COVID-19, pored obrazovanja, vještačke inteligencije i bezbjednosti pacijenata.

Naš rad zahtijeva stručnost različitih profesionalaca koji se sastaju u okviru CED radnih grupa. Preko njih pružamo platformu za razmjenu informacija između nacionalnih udruženja, kao i podršku u razumijevanju primjene i posljedica zakonodavstva EU. Oni predstavljaju odskočnu dasku, sa ciljem da nacionalna udruženja uzimaju u obzir, promovišu i sprovode izjave i rezolucije na nacionalnom nivou. Saradnja između donosioca odluka i onih koji odluke sprovode je jedini siguran način da odluke budu na pravi način primjenjivane.

U jednoj od svojih zvaničnih poruka citirate podatak Svjetske zdravstvene oragnizacije, kažete da je stomatologija oblast kroz koju se potroši skoro 300 milijardi dolara. Ozbiljan novac je prostor za potencijalne zloupotrebe svih vrsta, kolika je danas opasnost od onoga što Vi nazivate korporativizacija stomatologije?

Korporativna stomatologija je rastući trend u Evropi, u toku je značajan ekonomski razvoj u oblasti pružanja kvalitetne stomatološke zaštite. Iako je inicijativa za pružanje stomatoloških usluga što većem broju pacijenata pohvalna, prelazak na isključivo komercijalni poslovni model, za pacijente može biti štetan kako za oralno, tako i za opšte zdravlje. Postoji nekoliko rizika koje korporativni trend predstavlja za stomatološku profesiju, kao što je prikazano u Rezoluciji CED o korporativnoj stomatologiji u Evropi. Pored rizika po radnu snagu, po zdravstvene sisteme i po zdravlje pacijenta,

skladan odnos između stomatologa i pacijenta može ugroziti i korporativna stomatologija. Empatičan i umirujući stav stomatologa je najvažniji u našoj profesiji i treba da ostane u osnovi svakog liječenja i pružanja stomatoloških usluga.

Jedna inicijativa CED-a bi mogla da bude uspješno rješenje za sve moguće nedoumice koje se tiču pitanja vakcinacije. Dokle se stiglo sa idejom o jedinstvenom digitalnom informativnom portalu na temu vakcina?

Vakcinacija je ključni faktor u zaštiti evropskog javnog zdravlja i mi se trudimo da CED što više doprinese postizanju tog cilja. Kao što se ogleda u Rezoluciji CED o vakcinaciji, stomatolozi su važni akteri u promociji vakcinacije i angažovanju zdravstvenih radnika, kao i njihovih pacijenata. U eri u kojoj je vakcinacija postala kontroverzna tema, neophodno je slati jasnu poruku da vakcine djeluju u borbi protiv neposrednih prijetnji, poput pandemije izazvane SARS-CoV-2, kao i virusa kao što je HPV. Takođe mogu pomoći u smanjenju negativnih posljedica neprimjerene upotrebe antibiotika i mogu se vidjeti kao sredstvo u borbi protiv antimikrobne rezistencije. Programi vakcinacije imaju neprocjenjivu vrijednost i treba ih promovisati, posebno jer su zablude o vakcinaciji i zaraznim bolestima javni fokus sa individualnih i kolektivnih koristi, prebacile na nepovjerenje i strah. Jedinstveni portal za digitalne vijesti bio bi nemoguć zadatak zbog sveprisutnog uticaja medija koji nažalost mogu postati izvor i dezinformacija. Međutim, pouzdana zvanična tijela poput Svjetske zdravstvene organizacije, Evropskog centra za kontrolu bolesti, Evropske komisije, Evropske agencije za ljekove, pružaju mnoštvo dragocjenih informacija o vakcinaciji, koje zdravstveni radnici mogu koristiti za obrazovanje svojih pacijenata. Relevantan primjer veb stranice koju su zajednički razvili nekoliko tijela s ciljem da pruže tačne, objektivne, ažurirane dokaze o vakcinama i vakcinaciji je Evropski informativni portal o vakcinaciji Tema koja nikako da se riješi u potpunosti, je pitanje upotrebe amalgamskih plombi. Najnoviji podaci ipak idu u prilog tome da se amalgamske plombe koriste i nadalje, iako su u mnogim zemljama sprovedene aktivnosti u cilju potpunog ukidanja amalgamskih plombi.

Kakav je Vaš komentar?

Kao materijal koji se koristi u stomatologiji već decenijama, amalgam je i dalje glavni izbor u nekim zemljama. CED je aktivno

69

uključen u razvoj politike EU o upotrebi zubnog amalgama kroz naše kontakte sa Generalnim direktoratima Evropske komisije za zdravstvo i za životnu sredinu.

Kao što je istaknuto u Ažuriranoj rezoluciji CED-a o zubnom amalgamu, nedosljedna upotreba zubnog amalgama u različitim zemljama je posljedica različitih zdravstvenih sistema i zahtijeva individualni pristup u procesu pronalaženja rješenja za zamjenu ovog materijala. Štaviše, postepeno ukidanje amalgama mora biti praćeno preventivnim mjerama i odgovarajućim istraživanjima na slično efikasnim i univerzalno primjenljivim zamjenskim materijalima za zubne ispune. Ove ideje bile su srž odgovora CED-a na izvještaj „Procjene izvodljivosti za postupno ukidanje zubnog amalgama“ koji je izdala Evropska komisija. U avgustu 2020. godine, Evropska komisija je odobrila princip postupnog ukidanja zubnog amalgama već do 2030. godine. Međutim, tek 2022. godine Komisija će donijeti zakonodavni predlog za postupno ukidanje upotrebe zubnog amalgama. U pripremi takvog zakonodavnog predloga, Komisija će izvršiti procjenu uticaja, kojoj će takođe doprinijeti i CED, kako bi se osiguralo da postupno ukidanje nema negativan uticaj na oralno zdravlje Evropljana.

Nezaobilazna savremena tema u medicini je pitanje pandemije Covid 19 virusom. Kakve su Vaše procjene, koliki su gubici nastali pandemijom ovog virusa, kako u broju stradalih kolega stomatologa u Evropi, tako i u finansijskom smislu, koliko je tržište stomatoloških usluga pretrpjelo gubitke?

Pandemija COVID-19 biće ugrađena u našu istoriju kao remetilac 2020. godine, sa pogubnim zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim efektima. Od početka krize javnog zdravlja početkom marta, CED radi na tome da svoje članove obavještava o najnovijim međunarodnim i evropskim informacijama, smjernicama i podacima. Dali smo povratne informacije o evropskim preporukama i smjernicama, objavili saopštenja za štampu i dokumente o preporukama. Sproveli smo i odgovarajuće ankete kako bismo bili sigurni da naši članovi ostaju povezani i u potpunosti informisani. Naše ankete bile su uspješno sredstvo za procjenu sličnosti i razlika u nacionalnim smjernicama i razvoju javnog zdravlja.

Očigledno je da je vrlo malo zemalja moglo pružiti zvanične podatke o stopi zaraze stomatologa. Međutim, prema najnovijim rezultatima upitnika CED, stopa infekcije evropskih stomatologa nije bila veća od one kod opšte populacije. Ove rezultate pripisali smo već protokolima za kontrolu infekcije na visokom nivou i prioritetima stomatoloških profesionalaca za sigurnost pacijenata. Stoga je kontinuirano pružanje stomatološke zaštite promovisano širom Evrope. Što se tiče ekonomskog uticaja pandemije, jasno je da je ona bila pogubna za mnoge sektore i da će se oni morati suočiti sa surovim posljedicama tokom narednih godina. Na stomatološki sektor ekonomski su uticali različiti stepeni u zavisnosti od nacionalnih smjernica i preporuka. Prema podacima prikupljenim od članova CED-a, stomatološke ordinacije su u nekoliko zemalja zatvorene na kratak vremenski period na početku pandemije, a u većini je pružanje stomatološke zaštite svedeno na hitnu njegu.

Poslije ovog perioda, zubarska njega je nastavljena uz upotrebu odgovarajuće zaštitne opreme i protokola rada. Štaviše, ova pandemija predstavlja priliku za preusmjeravanje stomatologije ka manje invazivnom i preventivnom pristupu, u kojem stomatološki timovi

70

rade u partnerstvu na suočavanju sa zajedničkim rizicima za oralne bolesti i druge nezarazne bolesti.

Ovaj intervju biće objavljen u medijima zemalja Balkanskog poluostrva gdje živi i radi nekoliko hiljada stomatologa.

Mnogi od njih nisu u mogućnosti da rade u zemljama Evropske unije iako žele da nastave karijeru u Evropi. Da li nam možete reći da li će se nešto promijeniti kada je u pitanju olakšani protok visokoobrazovane radne snage, stomatologa i specijalista stomatoloških grana, između zemalja Evropske unije i zemalja koje nisu članice EU? Slobodno kretanje evropskih građana za život i rad unutar Evropske unije jedan je od temeljnih stubova evropskog jedinstvenog tržišta, a Direktive predstavljaju okvir unutar kojeg stomatolozi, zajedno sa ostalim zdravstvenim radnicima, mogu slobodno migrirati između država članica EU obavljajući svoju profesiju bez mnogo prepreka. Obezbjeđivanje visokokvalitetnog pružanja stomatološke zaštite trebalo bi da ostane prioritet za stomatologe, unutar i van granica EU. Evropski stomatolozi zalažu se za olakšavanje prekograničnog priznavanja profesionalnih kvalifikacija, ali ne na štetu kvaliteta obrazovanja i stomatološkog liječenja, kako je navedeno u Izjavi CED-a o zajedničkim principima obuke prema Direktivi 2005/36 / EC. Što se tiče stomatologa koji nisu iz EU, postupci ocjenjivanja (ocjena diploma, testovi medicinskog znanja, jezički zahtjevi, dužina dodatnih programa itd.) razlikuju se među zemljama. Jedna od glavnih publikacija CED-a je EU priručnik za stomatološku praksu, vodič čiji je cilj pružanje sveobuhvatnih i detaljnih informacija stomatolozima koji razmišljaju o radu u nekoj evropskoj zemlji.

I za sam kraj, možete li nam reći šta će biti prioriteti Vaših aktivnosti u narednih godinu dana, i na šta ste posebno ponosni od onoga šta se uradili od početka Vašeg mandata predsjednika CED-a do danas?

2020. je bila izazovna godina za sve nas, lično i profesionalno. Kriza javnog zdravlja koju je stvorio COVID-19 prouzrokovala je mnoge poremećaje koje moramo rješavati u budućnosti. Vjerujem da će prioriteti za sljedeću godinu biti nastavak praćenja razvoja pandemije i načina na koji ona može da utiče na stomatologiju. Za nas je fundamentalno pružiti podršku svim članovima CED-a i redovno ih obavještavati o najnovijim smjernicama i preporukama.

Takođe ćemo pratiti razvoj zdravstvenih politika EU i Evropske komisije, kao i prije pandemije COVID-19. Štaviše, nastavićemo da radimo na temama kao što su antimikrobna rezistencija, medicinski uređaji i materijali, digitalno zdravlje, vakcinacija, sigurnost i održivost pacijenta. Uprkos sveprisutnosti COVID-19, takve važne teme ne mogu se ostaviti po strani. Što se tiče dostignuća na koja sam najponosniji, rekao bih da se svi oni odnose na naporan rad brojnih aktera koji vode CED, članova radnih grupa, Odbora direktora i sekretarijata. Strast i marljivost sa kojima svi ljudi u CED-u rade u najboljem interesu evropskih stomatologa čine mi čast da predsjedavam udruženjem. Uvjeren sam da će u budućnosti biti još uzbudljivijih i zanimljivijih projekata i događaja. Iskreno se radujem novim dostignućima CED-a.

Intervju uradio Dr Dušan Ostojić, stomatolog Član Udruženja novinara Srbije

PATOGRAFIJA - BOLEST GENIJALNIH LJUDI

Prim mr sci dr Slobodan V. Radonjić

Svi genijalni ljudi su tužni Ciceron Da li bolest može imati uticaj na oblikovanje ličnosti, tok života i stvaralaštvo znamenitih -genijalnih ljudi? Da li se, možda, iza tih bolesti krije veliki ljudski potencijal i poseban kvalitet? I da li su upravo ti ljudi bolujući neku bolest, tipičnu, karakterističnu, bili oni koji su kroz istoriju imali epohalni uticaj na svijet, društvo, umjetnost, nauku, kulturu, politiku?

Mnogi naučnici, filozofi, ljekari, biolozi i dr. još od davnina su zapazili kod nekih ličnosti izvjesnu – moguću vezu između nervnog rastrojstva, duševnih i moralnih poremećaja s jedne i stvaralaštva s druge strane. Oni su uviđajući stvaralačka dostignuća tih ljudi najprije analizirali samu ličnost pa tek onda njeno djelo, tragajući pri tom za uzajamnim odnosom i uzročnom vezom izmedju stvaraoca i njegovog dostignića. Stvaralačka djela znamenitih ljudi zahtijevaju najviši stepen i napon moralnih pregnuća, udruženi često s raznoraznim unutrašnjim poremećajima. Priroda kao da je htjela time da na jednoj strani čovjeku pokloni darove u izobilju a na drugoj oduzme u istovjetnoj mjeri. „Bog je pravedan. Nikome ne daje sve.“ Melanholici, neurotičari, psihoneurotičari, tuberkulozni bolesnici, epileptičari, ljudi s primjesom ludila, pa nagon, zanos, delirijum – su stanja koja, možda, moguće je, predstavljaju uslov da bi se stvarala velika, znamenita, genijalna djela. Ovome se može dodati i Edipov kompleks koji je po mišljenju nekih stručnjaka

72

snažan pokretač mnogih osvajačkih i umjetničkih poduhvata.

Demokrit, grčki filozof, je govorio da „zdrav smrtni čovjek ne može biti nadahnut pjesnik“. Sokrat je smatrao „da je ludilo donijelo mnogo dobra Heladi. Platonu je „pjesnik tanano, nepostojano i sveto biće: on nikad ne pjeva bez udjela božanskog zanosa... pjesnici ne mogu da stvore ništa čudesno i uzvišeno kad im je duša smirena i kad su u vlasti razuma. I jedino pošto se zagriju harmonijom i ritmom i pošto ih obiuzme zanos, stvaraju i izazivaju naše divljenje“. Za Aristotela „nema genija bez primjese ludila“. Njemu su „znameniti pjesnici, umjetnici i političari pomalo melanholični, pomalo duševno bolesni a pomalo mizantropi. Paskal, znameniti francuski matematičar, književnik i filozof kaže: “Genijalnost se graniči sa ludilom i ludilo je toliko rašireno među genijalnim ljudima da bi čovjek zdravog razuma bio upravo nenormalan među genijalnima.“ Problem patografije se znatno više počeo proučavati tek od prve polovine 19-og vijeka u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj i dr. „Sve što stvara genije proizvodi su nagona“ riječi su Voltera. Čuveni holandski ljekar Herman Burhov uvjeren je da „ima nešto delirijumsko u svakom genijalnom djelu. Leli, pariski psihijatar je 1836. godine objavio knjigu „Genije, razum i ludilo“, a popularna knjiga Italijana Čezare Lombrozo-a „Genije i ludilo“

doživjela je više izdanja. Za njemačkog psihijatra Štenela „Nervoza je osnov svakog napretka... Bez neuropata mi bismo bili danas na azbuci kulture.“ “Granica ludila“ je djelo francuskog ljekara Kilera u kojoj konstatatuje “Onoga dana kad ne bude bilo poluludih, svjetska civilizacija će propasti - ne od suviška mudrosti nego od suviška običnih ljudi.“ I još jedan Francuz, Sen Simon zanimljivo zaključuje “Ludilo nije ništa drugo do krajnja egzaltacija duše, i ta krajnja egzaltacija je neophodna za stvaranje velikih djela. U hram slave ulaze samo bjegunci iz duševnih bolnica“. „Kad priroda stvara genijalnog čovjeka ona mu pripaljuje buktinju na glavi i ispraća ga u svijet riječima - idi, budi srećan!“ riječi su Didroa, znamenitog francuskog mislioca. Puškin je u jednoj svojoj ispovijesti zapisao “Osjećam da mi je duša sasvim nabujala i da mogu stvarati“. Stanje nadahnuća Puškin opisuje kao „trenutak ushićenja“, „neizrecivi srca žar“, “napor duše“ i sve to olakšava stvaranje jer onda „stihovi teku“ bilježeći „veselih misli šum.“ A kako Čehov, ljekar i veliki ruski pripovjedač osjeća nadahnuće - “Zagledam u život, u ljude... Odjednom... nekakva opruga u mozgu „cak“... i pripovjetka je gotova“. Njemački filozof Šopenhauer “Genijalnost je uvijek blizu ludilu“.

Kroz dugu istoriju ljudskog roda na desetine i desetine znamenitih ljudi nalaze se u kategoriji onih čije je genijalno stvaralaštvo, možda, u neposrednoj vezi ili čak uslovljeno bolešću koju su nosili u sebi. Da pomenemo neke: Ivan Grozni, Robespjer, Šopenhauer, Vagner, Čajkovski, Dante, Šekspir, Žan Žak Ruso, Betoven, Napoleon, Volter, Gete, Puškin, Edgar Alan Po, Balzak, Bodler, Niče, Tolstoj, Dostojevski...

U ovom tekstu biće riječi o dvoici velikana: Napoleonu i Betovenu.

NAPOLOEON BONAPARTA (1769-1821)

Još kao mlad, u Kraljevskoj vojnoj školi, pokazuje vrlo visok stepen inteligencije. Bio je izuzetno dobar đak.U jednoj godini završio je dva razreda vojne škole. Imao je zavidno znanje iz matematike i geografije. Sa samo 16. godina postao je artiljerijski potporučnik a u 24-oj general. Jedan je od najvećih vojskovođa i zavojevača svijeta. Svjetskom scenom gospodario je više od 15. godina. S pravom se može porediti s Aleksandrom Velikim i Julijem Cezarom.Uz to vješt diplomata i državnik. Imao je enciklopedijsko znanje iz oblasti vojne-naučne misli. “Ja sam se borio u šezdeset bitaka i nisam naučio ništa što prije toga nisam znao,“ zapisao je Napoleon. Od tih 60 bitaka ovaj slavni vojskovodja dobio je 54.

Ratujući samo u jednoj, 1792. godine zarobio je 160.000 neprijateljskih vojnika i 2.000 topova. Pobjeda kod Austerlica 1805. godine, kada je porazio savez austrijsko-ruskih snaga, je jedna od najslavnijih i najvećih pobjeda u njegovom vojevanju. Tada je Francuskoj pripala Venecija, Dalmacija, Istra. Pobjeda kog Austerlica označila je i kraj Velikog Rimskog Carstva. U daljim ratnim

pohodima osvojio je Italiju, Austriju, Belgiju, Holandiju, pokorio Egipat, Kraljevinu Prusku, Španiju, Švedsku i tako zagospodario cijelom Evropom. Postao je car Francuske i kralj Italije. Ali i veliki vođa i vojskovodja posustane. U bici kod Trafalgara, nedaleko od Gibraltara, 1805. godine u sukobu francuske i engleske mornarice Napoleon doživljava težak poraz, prepustivši Englezima prevlast na moru koju su držali sledećih 150. godina. Napoleon je i pored ovog poraza i dalje neprikosnoveni vladalac i vlastodržac nad teritorijama koje je do tada osvojio. Slijedi 1812. godina. Ogromna armada od preko 600.000 francuskih vojnika i njihovih saveznika krenula je na Rusiju. U čuvenoj Borodinskoj bici, nedaleko od Moskve, došlo je do stravičnog obračuna dvije zaraćene strane. Septembra sedmog, od izlaska do zalaska sunca vođena je, smatra se, najkrvavija bitka u vojnoj istoriji. Samo u tom jednom danu čuveni francuski ratni hirurg baron Dominic Jan Larrey izvršio je 200 (dvjesta!) amputacija ekstremiteta ili po jednu amputaciju svakih sedam minuta. I francuska i ruska vojska imale su ogromne gubitke. Odgovor na pitanje ko je stvarni pobjednik u ovoj bici najbolje je dao sam Napoleon: “Francuzi su u njoj pokazali da su dostojni pobjede, a Rusi su zaslužili pravo da budu nepobjedivi!“ Oružane borbe s hrabrom ruskom vojskom koja je herojski branila svoju otadžbinu, surova zima, glad i bolest doveli su do potpunog sloma Napoleonovog pohoda na Rusiju. Od najbrojnije armije u dotadašnjoj istoriji Evrope jedva je samo oko 30.000 vojnika preživjelo ratnu epopeju.

Zbog katastrofalnog poraza Napoleon je po povratku u Francusku protjeran u izgnanstvo na mediteransko ostrvo Elbu. Nešto kasnije uspijeva da se ponovo domogne Pariza i uspostavi svoju vlast. Slijedi i bitka kod Vaterloa 1815. godine protiv Engleske, u kojoj Napoleon doživljava težak, sada već i konačan poraz. Bio je to definitivni kraj velikog i znamenitog vojskovođe Napoleona Bonaparte.

A kakva je bila druga strana „medalje“ života čovjeka „najčudnije sudbine koju je zabilježila savremena istorija“ ta „neobična, izuzetna, fascinanatna ličnost?“ Biografi kažu da je Napoleon osoba nepogrešivog pamćenja, vrijedan, neumoran, čelične volje. Realan, bez predrasuda o ljudima koji mu služe i od kojih zahtijeva samo sposobnost i poslušnost. Imao je izuzetno visoko mišljenje o sebi.

Smatrao je da je genije. Njegov ponos je bezmjeran. Ali, još kao mlad pokazivao je neuropatske manifestacije. Imao je epilepsiju i bio psihopata. Njegova sestra Paulina bila je amoralna i polno izopačena. O njoj je dr Kabines napisao knjigu „Paulina nimfomanka. “Brat Napoleon koristio je draži njenog tijela. Ona je otvoreno govorila da „živi s bratom“ i da će se „za njega udati“ i da su i „persijski carevi uzimali za žene svoje sestre.“ Napoleon je bio svjestan svoje amoralnosti i izopačenosti. “Ja nisam čovjek kao svaki drugi. Pravila morala i pristojnosti nisu za mene.“ Imao je i brojne zdravstvene probleme: glavobolje, nervne napade praćene grčevima, povraćanjem, plačem. Epileptični napadi su ga hvatali obično noću. Grčio se, išla mu je pjena na usta, bacao se po podu, vikao, jaukao. Vjerovao je da postoji viša sila u prirodi koja je iznad ljudske moće. Bio je izuzetno sujevjeran.Tražio je gatare i proročnice da mu svojim tumačenjem i predskazivanjem povrate duševni mir.

Bojao se mačaka i otvorenih vrata. Spavao je jedva 4-5 sati. Bio je fatalista. Govorio je „da je sva vasiona protiv njega.“ Grandoman po prirodi, uobražen, čak je i svog čuvenog ljekara, čovjeka od velikog ugleda, nazivao neznalicom. Ponašanje mu je bilo krajnje neuravnoteženo. Išao je iz krajnosti u krajnost. Bio je dobar ili zao, blag ili ljut, predusretljiv i nasrtljiv, neustrašiv i kukavica. Životni put Napoleona išao je vrtoglavom brzinom. Mnogi su mu se divili

73

a mnogi gledali sasvim suprotno. Jednima je bio božanstvo drugima čudovište, ludak, demon ubica, neprijatelj čovječanstva. Napoleon je i dan danas, još uvijek, ostao zagonetna ličnost kako za ljekare tako i za istoričare.

Poslednje godine života proveo je u izgnanstvu na ostrvu Sv. Jelena u Atlanskom okeanu, gdje je umro 1821. godine. Posmrtni ostaci Napoleona Bonaparte prenijeti su u Francusku 1840. Jedan od najvećih vojskovodja svijeta sahranjen je u Domu invalida u Parizu(!). Ironija života!

LUDVIG VAN BETOVEN (1770-1827)

Rođen je u Bonu u porodici u kojoj je muzika bila i ljubav i profesija. Djed mu je bio dvorski i crkveni muzičar a otac pjevač i profesor muzike. Otac veoma rano uviđa veliki talenat svoga sina i u najranijem djetinjstvu usmjerava ga ka muzici. Tako Betoven sa samo osam godina ima prvi javni nastup u Kelnu pred slušaocima koji su impresionirani sviranjem mladog umjetnika. Već kao dvanaestogodišnji dječak doživio je da mu se u Minhenu objavi prva autorska kompozicija „Varijacije na jedan marš,“ a u četrnaestoj postaje dvorski orguljaš. Ubrzo ostaje najprije bez majke i brata a zatim i bez oca. Sa 22. godine napušta Bon i nastavlja život u Beču, gdje mu se pruža velika šivotna šansa za umjetničkim stvaralaštvom.

U Beču posebno usavršava svoj kompozitorski talenat a publika s oduševljenjem prati koncerte umjetnika koji virtuozno svira orgulje, klavir... Taj i takav umjetnik dobija brojne mecene i pomoć od aristokratskih krugova, što mu omogućava da provodi život u materijalnom blagostanju, za razliku od brojnih genijalnih ličnosti koje žive skromno ili čak u krajnjoj bijedi. Negdje oko 25-26. godine života počinju dramatični zdravstveni problemi, pogotovo za njega umjetnika, kompozitora, dirigenta. Postepeno gubi sluh. Bolest teče, dobija progresivni tok što će imati ozbiljan uticaj na Betovenov životni put. Ali, njegov umjetnički i stvaralački talenat ide sve dalje i dalje, čak toliko daleko da neke njegove kompozicije nadmašuju mogućnosti instrumenata toga doba. Takav je slučaj sa veličanstvenim djelima Mis Solemnis i Devetom simfonijom. A sam Betoven o svom muzičkom stvaralaštvu piše: “Otkuda crpim svoje ideje?

To ne mogu sa sigurnošću reći, one dolaze nepozvane, mogu ih rukama uhvatiti u slobodnoj prirodi, u šumi, na šetnji u tišini noću, u rano jutro, i kao što se kod pjesnika pretvaraju u riječi, kod mene se pretvaraju u tonove, koji zvuče šume, pjevaju – dok na kraju ne stoje predamnom kao note.“ Težeći stalno višem i boljem, veliki umjetnik želi da svaka njegova partitura uđe u istoriju muzike. Pored dva pomenuta djela slavni kompozitor i dirigent ostavio je čovječanstvu klavirska djela: „Za Elizu,“ „Patetičnu sonatu,“ „Mjesečevu sonatu“, devet simfonija, jednu operu, 32. klavirske sonate... U sklopu Devete simfonije Betoven je komponovao „Odu radosti“ na tekst Fridriha Šilera, velikog njemačkog pjesnika, napisanu u slavu i ideal bratstva i ujedi-

74

njenja čovječanstva. Tako je „Oda radosti“ svojim porukama i sjajnom melodijom postala 1986. godine himna Evropske unije. Na premijernom izvođenju čuvene Devete simfonije (1824.), tog „kosmičkog djela,“ Betoven je bio dirigent, iako potpuno gluv. Na kraju izvođenja nije čuo reakciju publike koja je frenetičnim aplauzom i ovacijama oduševljeno nagradila velikog umjetnika. Tek kad su mu solisti signalizirali, shvatio je šta se dešava u sali. Snagom svog genija Betoven je stvorio djela koja, nažalost, sam nije mogao čuti.

Ovo bi bila jedna strana ličnosti Ludviga van Betovena, kojom je doživio slavu genija muzičke umjetnosti. A druga? Da li je duga strana imala uticaj na prvu?

Kritičar umjetnosti Adolf Bošo ovako prilkazuje Betovena: “Srednjeg rasta, uskog grudnog koša, asimetričnog lica, s jako razvijenom donjom vilicom i jagodicama, ispupčenog čela, krupnih očiju, duge, razbarušene kose... Kolebljivog je raspoloženja, veseo, blagonaklon, pun humora i šale i potpuno bezbrižan“, ili je „hipohondar i mizantrop, namrgođen, ljut i nepodnošljiv kako sebi tako i drugima.“ Jedan od Betovenovih biografa opisuje ga kao osobenjaka čudnih navika i postupaka. Često se svađao s poslugom i bio nepovjerljiv, posebno prema kuvaru. U jednom poznatom bečkom restoranu na kelnera je bacio pun tanjir nezadovoljan ukusom serviranog jela. Probleme sa zdravljem imao je od malena. Kasnije u mladosti slabi mu vid, ima asmatične napade, česte grčeve u stomaku i jake migrenozne glavobolje. Pati od bronhitisa plašeći se da će umrijeti od tuberkuloze kao njegova majka i brat. U kasnijim godinama odao se alkoholu, najviše likeru i vinu. Oboljeva mu jetra i srce.

Smatra se da je bolovao i od sifilisa. Od brojnih zdravstvenih problema koji su ga pratili tokom relativno kratkog životnog vijeka (živio je 57. godina) najteže mu je padala rana gluvoća. Taj problem je znatno uticao ne samo na njegov umjetnički put slave, već je potencirao i pojačavao njegovu hipohondriju, melanholiju, mizantropiju i pesimizam. Živi dosta usamljen. Često se seli iz stana u stan. Sa svojim prtljagom, koncertnim klavirom i bibliotekom, selio se po Beču najmanje trideset puta. Živeći tako izolovan od svijeta ponekad posatje agresivan, zatvarajući se sve više u sebe. Da bi kako tako komunicirao s okolinom koristi specijalne rogove za slušanje, kao i listove papira na kojima sagovornici ispisuju svoja pitanja. U jednom od trenutaka usamljenosti i očaja piše testament upućen braći Karlu i Johanu: “O vi, koji me smatrate pakosnim, čovjekomrscem ili me takvim predstavljate, kako ste nepravedni. Vi i ne znate tajni razlog zbog koga vam se takvim činim. Ah, kako da priznam slabost osjećanja koje je kod mene trebalo biti savršenije nego kod drugih, osjećanja koje je nekada bilo tako savršeno, kakvo je malo koji muzičar ikada spoznao?“ Bio je poznati neženja, mada nije imao ništa protiv ženskog društva. Čak mu se pripisuju brojne ljubavne veze ali nijednu neće dovesti do braka, jer, sav posvećen svojoj umjetnosti strahovao je da će ga porodični život udaljiti od njegovog stvaralaštva. Malo je polagao na materijalna dobra. Živio je potpuno neobavezno, čak i u neredu, nemaran i aljkav. Upravo on, koji je u svojoj umjetnosti neprestano bio u potrazi za apsolutnim savršenstvom. Godine 1827. u pedeset sedmoj, Ludvig van Betoven preselio se u vječnost. Opraštajući se od genijalnog umjetnika, možda najvećeg i najuniverzalnijeg kompozitora svih vremena, Franc Šubert je kazao: “On zna sve, ali mi još ne možemo sve da razumijemo. S toga će Dunavom proteći još mnogo vode prije nego što budemo otkrili sve što je stvorio taj čovjek.“

Hronika 04. maj - U svijetu nedostaje 900.000 babica - UN Svijet se trenutno suočava sa nedostatkom 900.000 babica i to je trećina neophodnih babica, navele su UN u izvještaju u kojem se traži da babica bude proglašena prioritetnom profesijom u zdravstvu.

Zbog tog nedostatka ugroženi su životi nekoliko miliona žena i novorođenih beba, upozorava se u izvještaju koji su zajednički izradile Agencija UN za seksualno i reproduktivno zdravlje, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Međunarodna konfederacija babica.

- Kriza sa korona virusom samo je pogoršala problem, jer su zdravstvene potrebe žena i novorođenih beba pale u drugi plan. Babice su raspoređene u druge zdravstvene službe - navodi se u izvještaju u kojem su prikupljeni podaci iz 194 zemlje.

U tekstu se procjenjuje da bi godišnje moglo da bude spašeno 4,3 miliona života žena ukoliko bi bilo dovoljno babica, piše Danas.rs.

06. maj - Ljekari upozoravaju na opasnost pandemije u Indiji U ovo vrijeme prije godinu dana indijskoamerički ljekari bespomoćno su gledali kako Sjedinjene Države, koji je njihov dom, ulaze u prvi talas koronavirusa. Protekle nedelje su gledali kako njihova domovina predaka, Indija, podliježe katastrofalnom naletu virusa kojem se ne nazire kraj, piše za CNN grupa ljekara, naučnika i profesora Bhavna Lall, Pooja Gala, Reshma Gupta, Jay Bhatt, Shikha Jain, Ali Khan, Lipi Roy i Vineet Arora. Oni smatraju da pandemija neće završiti ako svijet odmah ne pomogne Indiji.

Kako se pune bolnički kreveti, tako se pune i njihovi telefoni s WhatsApp porukama i molbama porodica i prijatelja u inostranstvu koji pate i umiru usred, kako to nazivaju, “medicinske apokalipse”.

- Naše društvene mreže ispunjene su zastrašujućim slikama Indijaca koji se bore za vazduh, a koje odbijaju bolnice bez kiseonika i kreveta, masovnim kremacijama i pokopima te ljudi koji umiru na ulicama – ističe grupa ljekara.

Indija, druga po broju stanovnika država na svijetu, postavlja svjetske rekorde u broju novih dnevnih infekcija. Svakodnevno prijavljuje preko 400.000 novih slučajeva, broj za koji većina zdravstvenih stručnjaka procjenjuje da je puno veći.

- Najgore tek dolazi i SAD mora igrati vodeću ulogu u podršci najveće svjetske demokratije. S obzirom na to da je Covid-19 globalna pandemija, posljedice za SAD i ostatak svijeta biće porazne ako ne uspijemo odmah staviti pod kontrolu indijsku Covid-19 krizu – upozorili su ljekari.

Prvo, ističu, sve dok se virus u Indiji neometano širi,

76

postoji opasnost od pojave opasnijih varijanti virusa, što koči naš vlastiti napredak u suzbijanju pandemije. B.1.617 varijanta već se proširila na preko 20 zemalja van Indije, uključujući SAD. Svaka nova varijanta prijeti ekonomskom oporavku i postizanju “imuniteta krda”.

Drugo, Indija je glavni dobavljač vakcina i ljekova u svijetu.

Složila se da će isporučiti vakcine zemljama s niskim i srednjim prihodima putem COVAX-a. Takođe je proizvođač Remdesivira, lijeka koji se rutinski koristi za smanjenje morbiditeta od teškog Covida-19. Kriza u Indiji oslabiće sposobnost svijeta za borbu protiv pandemije jer će više zemalja izgubiti priliku da dobije vakcine i ljekove.

Treće, Amerika ima direktne koristi od indijskog zdravstva i ekonomskog blagostanja. Zemlja je ključni regionalni ekonomski i sigurnosni saveznik, a ljekari indijskog porijekla bili su ključni u popunjavanju kritičnih praznina u radnoj snazi u SAD-u te u pružanju zaštite tokom pandemije. Indija je najveći izvoznik ljekara u svijetu, tako da su desetine hiljada medicinskih sestara i ljekara pronašli posao u SAD-u. Stoga je ulaganje u Indiju sinonim za ulaganje u vlastitu zdravstvenu infrastrukturu, ističu ljekari za CNN - prenosi Danas.hr.

06. maj – Senzacionalna incijativa koja bi mogla okončati pandemiju Vijest iz Washingtona zvuči senzacionalno: vlada SAD-a je spremna da ukine patente kako bi se pojačala globalna proizvodnja vakcina protiv koronavirusa. Pozitivni signali dolaze i iz Bruxellesa.

Kao doprinos borbi protiv koronavirusa američka vlada se zauzela za vremenski ograničeno ukidanje patenata za vakcine.

- Radi se o globalnoj zdravstvenoj krizi i vanredni uslovi u kojima se nalazimo zbog pandemije traže i vanredne mjere - rekla je Katherine Tai, povjerenica vlade u Washingtonu za pitanja trgovine, obrazlažući ovu neočekivanu inicijativu, piše Dojče Wele.

Do sada je SAD, zajedno s ostalim zemljama iz kojih dolaze vodeće farmaceutske industrije, blokirao inicijative zemalja poput Indije ili Južnoafričke Republike za ukidanje patenta za vakcine protiv koronavirusa.

Američka vlada i dalje ustraje na zaštiti autorskih prava, u ovom slučaju patenata na ljekove, ali će se zajedno sa Svjetskom trgovinskom organizacijom zauzeti za izuzetak kada su u pitanju vakcine protiv koronavirusa “kako bi se zaustavila pandemija”. Cilj američke vlade je što većem broju ljudi u što bržem roku obezbijediti sigurnu i djelotvornu vakcinu.

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus je najavu iz Washingtona nazvao

“istorijskom odlukom”, koja je “upečatljivi primjer za vodeću ulogu SAD-a u pitanjima globalnog zdravstva”.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen reagovala je odmah na signale iz Vašingtona.

- EU je spreman raspravljati o svim predlozima usmjerenima prema djelotvornom i pragmatičnom odnosu prema krizi.

EU je stoga spreman raspravljati o tome kako bi predlog SAD-a o ukidanju patenata mogao pridonijeti ovom cilju - rekla je Von der Leyen.

- Naravno, Rusija će podržati takav pristup. U sadašnjim okolnostima ne treba razmišljati o tome kako što više zaraditi, nego o tome kako zajamčiti sigurnost ljudi - rekao je Putin na sastanku posvećenom pandemiji koji je prenosila televizija, zatraživši od ruske vlade da radi na tome - prenosi Danas.hr.

06. maj - Rusija odobrila vakcinu Sputnjik lajt koja se daje u jednoj dozi Rusija je objavila da je odobrila takozvanu laganu verziju svoje glavne vakcine protiv koronavirusa, Sputnjika V, koja se daje u jednoj dozi, za razliku od osnovne verzije, koja se daje u dvije doze.

Informaciju o odobrenju istovremeno su objavili proizvođač vakcine i zamjenica ruskog premijera zadužena za zdravstvo Tatjana Golikova, na sastanku s predsjednikom Vladimirom Putinom koji je prenosila televizija.

Kako navodi Ruski fond za direktna ulaganja (RDIF), koji finansira proizvodnju vakcina, Sputnjik lajt je djelotvoran u 79,4 posto slučajeva, a njegova verzija u dvije doze u 91,6 posto slučajeva.

- Lagana verzija Sputnjika temelji se na pomno ispitanoj platformi humanog adenovirusnog vektora, koja se pokazala sigurna i djelotvorna - navodi RDIF u saopštenju, dodajući da će njena cijena „u načelu biti manja od 10 dolara“.

07. maj – Započeli ubrzan postupak odobravanja eksperimentalnog liječenja Covida - EMA Evropska agencija za ljekove (EMA) kaže da je započela ubrzani postupak odobravanja eksperimentalnog liječenja od koronavirusa koji su izradili GlaxoSmithKline i Vir BioTechnology, piše Edex Live.

upozorila da je “prerano donositi bilo kakve zaključke o omjeru koristi i rizika lijeka.

Iako je EMA dala zeleno svijetlo za četiri vakcine, malo je licenciranih tretmana za koronavirus, posebno onih koji bi mogli spriječiti ljude s blagim Covidom da pređu u tešku bolest. Sotrovimab je monoklonsko antitijelo, laboratorijski proizvedeno antitijelo koje je namijenjeno stimulisanju imunološkog sistema smanjenjem sposobnosti spiralnog proteina koronavirusa da uđe u ćelije tijela.

Odobrenje za hitnu upotrebu Sotrovimaba takođe je dostavljeno regulatorima u SAD-u i Kanadi.

07. maj – Broj umrlih od covida dvostruko je veći od službenih procjena - SAD Više od 905.000 ljudi umrlo je od covida-19 u SAD-u, 57 posto više od službenog broja, utvrdili su naučnici Instituta za zdravstvene procjene Univerziteta Washington. To je više od bilo koje druge zemlje. Službena američka brojka je oko 580.000, prema statistikama Univerziteta Johns Hopkins.

U svijetu je to, po proračunu američkih naučnika, ukupno oko 7 miliona umrlih, što je više nego dvostruko od službenih 3,24 miliona umrlih, koliko bilježi Univerzitet Johns Hopkins.

- Koliko god se pandemija koronavirusne bolesti čini strašnom, ova analiza pokazuje da je stvarni broj znatno gori.

Razumijevanje stvarnog broja smrtnih slučajeva od covda-19 ne samo da nam pomaže da uvidimo veličinu ove globalne krize, već takođe pruža dragocjene informacije kreatorima politike u razvoju planova odgovora i oporavka - rekao je direktor Instituta dr Chris Murray u izjavi koja je pratila objavu rezultata - prenosi Hina.

09. maj - Preko mehanizma Kovaks dobili prvih 1,2 miliona vakcina – Pakistan Pakistan je primio prvi kontingent od 1,2 miliona doza vakcine AstraZence protiv kovida-19, posredstvom mehanizma COVAX koji djeluje pod okriljem UN. Premijerov specijalni pomoćnik za zdravstvo, dr Fejsal Sultan pozvao je građane starije od 40 godina da se prijave za vakcinaciju i najavio da će pakistanska vlada uskoro biti u mogućnosti da imunizaciju proširi i na druge starosne grupe.

Pakistanski Komandni i operativni centar saopštio je da je u prvom kontingentu preko programa Kovaks stiglo 1.238.400 doza vakcine, a da se uskoro očekuje nova pošiljka sa 1.236.000 doza.

Pakistan se nalazi usred trećeg talasa pandemije, za koji vlasti tvrde da je teži od prethodna dva.

Od prošle godine je u Pakistanu, koji ima oko 216 miliona stanovnika, zabilježeno 18.797 žrtava kovida od ukupno 854.240 potvrđenih infekcija, prenosi Beta.

10. maj - Test “grgotanjem”ponesite kući - Austrija

U izjavi EU regulator za ljekove kaže da je započeo kontinuirani pregled Sotrovimaba, temeljen na ranim rezultatima tekuće studije o tome može li liječenje spriječiti hospitalizaciju ili smrt ljudi koji još nemaju teški oblik Covida.

No, EMA je rekla da još nije dobila cjelovite podatke i

Zbog planiranog dodatnog popuštanja epidemioloških mjera gradske vlasti Beča namjeravaju da još više ljudi animiraju na korišćenje besplatne ponude PCR testiranja. Prema najavama vlasti na javnim mjestima će dijeliti PCR testovi pod motom Svi grguću, a prvi fokus biće omladina.

– Popuštanjem mjera će se ponovo više ljudi okupljati na

77

javnim mjestima i zato je svrsishodno da se test putem grgotanja dijeli mladima – objasnio je Peter Haker, pokrajinski sekretar za zdravstvo.

barem jednom dozom vakcine protiv COVID-a 19, što pomaže naporima premijera Borisa Johnsona da ponovno otvori ekonomiju do ljeta, prenosi Reuters.

Kampanjom vakcinisanja protiv korona virusa u Engleskoj je spašeno gotovo 12.000 života i više od 30.000 starijih ljudi nije završilo u bolnicama s teškim oblikom bolesti, pokazalo je istraživanje koje je objavio engleski zavod za javno zdravstvo (PHE).

Do kraja aprila program vakcinacije protiv COVID-a 19 spriječio je 11.700 smrtnih slučajeva kod ljudi starijih od 60 godina u Engleskoj, objavio je PHE. Procjenjuje se da je u istom razdoblju izbjegnuto 33.000 hospitalizacija osoba starijih od 65 godina - prenosi AlJazeera.

15. maj - Ruska i kineska vakcina neće biti unijete u ‘zeleni pasoš’ - Austrija

On je ukazao da su planirane akcije na 10 mjesta sa visokom frekvencijom na kojima će građanima biti pružene informacije o korištenju ovog testa i dat test za nošenje kući.

Sve više ljudi koristi testove putem grgotanja, i do sada je tim testovima analizirano 1.364.686 uzoraka.

Dijeljenjem testova grad Beč želi da spriječi širenje korona virusa, pošto će mjere popuštanja biti praćene pojačanim testiranjem.

12. maj - Vakcinisali 24 miliona ljudi - Italija U Italiji 24 miliona osoba vakcinisano je protiv kovida-19, i za dvije do tri sedmice neće više biti obavezno nošenje zaštitne maske i na otvorenom, kao što je sada slučaj, najavio je zamjenik ministra za zdravstvo Pijer Paolo Sileri za televeziju RAI 24.

Ministarstvo zdravlja Austrije pojasnilo je da osobe koje su se vakcinisale u inostranstvu ruskom ili kineskom vakcinom protiv korona virusa, neće biti tretirane kao vakcinisane, odnosno neće moći bez negativnog testa da koriste usluge ugostiteljskih usluga, hotela, frizera i dr... javlja Tanjug.

U “zeleni pasoš”, koji Austrija uvodi kao “ulaznicu” za ugostiteljske objekte, bazene i hotele, neće moći da se unesu vakcine koje nijesu odobrene od Evropske agencije za ljekove (EMA), a to su ruski Sputnjik V i kineski Sinopharm.

Svi koji su se vakcinisali u inostranstvu s tim vakcinama moraće da se testiraju prije korištenja “sloboda” koje će nastupiti popuštanjem mjera od 19. maja, poručilo je Ministarstvo. Oni ne savjetuju licima vakcinisanim ruskim ili kineskim vakcinama, da se ponovo vakcinišu u Austriji.

Inače, u “zelenom pasošu” naći će se dokaz o vakcinaciji, negativan test i dokaz o preležanom oboljenju od kovida-19, prenosi Al Jazeera.

16. maj - U Italiji nagli pad broja zaraženih i umrlih nakon vakcinacije

Od oktobra prošle godine Italijani moraju da nose zaštitne maske, ne samo unutar zatvorenog prostora, već i napolju.

Sileri je rekao da je za dalje popuštanje anti-kovid mjera, neophodno da se vakciniše najmanje polovina odraslog stanovništva, što za Italiju znači 30 miliona osoba. Tvrdi da će se taj cilj ostvariti do kraja maja - prenosi Nova S. 14. maj - Kampanjom vakcinisanja spašeno gotovo 12.000 života – Velika Britanija U Britaniji je zabilježeno 127.640 smrtnih slučajeva od kovida - 19 što je šesti najveći broj umrlih na globalnom nivou.

U Britaniji je vakcinisano dvije trećine odrasle populacije

78

Broj zaraženih Kovidom-19 kod odraslih svih godišta pao je za 80 odsto pet nedjelja poslije davanja prve doze vakcine kompanija Fajzer, Moderna ili Astra Zeneka, pokazalo je istraživanje u Italiji objavljeno danas.

Prvo istraživanje o realnim posljedicama kampanje imunizacije u jednoj članici Evropske unije sproveli su italijanski Nacionalni institut zdravlja (ISS) i Ministarstvo zdravlja na 13,7 miliona ljudi vakcinisanih građana širom zemlje.

Naučnici su počeli da proučavaju podatke od dana početka vakcinacije u Italiji, 27. decembra 2020. godine, do 3. maja 2021.

Analiza je pokazala da se rizik od zaraze koronavirusom, hospitalizacije i smrti progresivno smanjio nakon prve dvije nedjelje poslije početne vakcinacije.

17. maj - Od 7. juna vakcine će biti dostupne za sve odrasle - Njemačka Njemačka će od 7. juna prestati sa restrikcijom davanja vakcina za samo ranjive grupe, čime se otvara put vakcinacije za cijelu odraslu populaciju, rekao je ministar zdravlja Jens Spahn.

Odluka o ukidanju prioriteta u vakcinaciji ne znači da će

svi biti vakcinisani u junu rekao je Spahn ukazujući na poteškoće u logistici i isporuci. On je takođe ponovio vladino obećanje da će svaki stanovnik Njemačke koji želi da se vakciniše protiv kovida19 biti u mogućnosti to da učini tokom ljeta.

Zvaničnici u Njemačkoj takođe već raspravljaju o tome kada i na koji način će odobriti vakcinaciju djece od 12 do 16 godina.

Evropska agencija za ljekove (EMA) planira ovog mjeseca da odobri Pfizer/BioNTech vakcinu za djecu možda i do kraja ovog mjeseca, navodi Rojters.

Prema podacima Our world in data do sada je u Njemačkoj barem jednu dozu primilo preko 30 miliona osoba, prenosi Radio Slobodna Evropa.

“Materinsko” i “materinstvo” riječi su koje bi se izbjegavale na različite načine. Pojam “saglasnost majke” trebao bi se zamijeniti “saglasnosti na osnovu informacija”. “Perinatalna njega” biće novi izraz za “brigu o materinstvu”. Preporučili su da se riječ “dojenje” zamijeni s “hranjenje”.

22. maj - Obećane vakcine siromašnim zemljama - EU Svjetski samit o zdravstvu koji je naglasio sve veće razlike između bogatih i siromašnih zemalja tokom pandemije, završen je obećanjem farmaceutskih kompanija da će ove godine isporučiti više od 1,3 milijarde doza vakcina protiv koronavirusa zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

20. maj - WHO iznijela ohrabrujuće podatke Vakcine protiv covida-19 koje su odobrene i dostupne za sada su djelotvorne protiv “svih varijanti virusa”, poručila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), pozivajući da se i dalje poštuju mjere opreza.

Iako se zdravstvena situacija u Evropi poboljšava, međunarodna putovanja treba i dalje izbjegavati jer prijetnja i dalje postoji, kao i nove nepoznanice, upozorio je Hans Kluge, direktor WHO-a za Evropu, posebno kad je riječ o novoj zabrinjavajućoj varijanti koja je prvi put otkrivena u Indiji, a potom je potvrđena u polovini od 50-ak zemalja u tom području.

- Pandemija nije gotova. To je prijetnja puna nepoznanica upozorila je Catherine Smallwood, zadužena za krizne situacije pri WHO-u za Evropu.

Po podacima WHO-a, u cijeloj regiji koja pokriva dio središnje Azije, broj novoinficiranih pao je za 60 posto za mjesec dana, s 1,7 miliona sredinom aprila na 685.000 sada.

- Idemo u dobrom smjeru, ali moramo ostati oprezni... povećanje mobilnosti, fizičke interakcije i okupljanja mogu dovesti do povećanja transmisije u Evropi - rekao je regionalni direktor, napominjući da esencijalna putovanja ostaju dopuštena.

Osim toga, ublažavanje mjera socijalnog distanciranja mora pratiti jačanje napora koji se odnose na testiranje, praćenje kontakata, sekvenciranje varijanti virusa i vakcinisanje.

- Ne postoji nulti rizik. Vakcine su možda svjetlo na kraju tunela, ali ne smijemo dopustiti da nas to svijetlo zaslijepi - rekao je Kluge, prenosi Hina.

21. maj - Zaposleni porodilišta moraju koristiti rodno neutralan jezik – Velika Britanija U bolnicama u Brightonu u Engleskoj, od osoblja se traži da u porodilištima koriste rodno neutralni jezik ne bi li se trans i rodno nebinarne osobe osjećale ravnopravno, piše Metro.

U praksi, to bi značilo da će bolničko osoblje, što se odnosni na ljekare, medicinske sestre i babice, govoriti “roditelj koji rađa”, a ne “majka koja rađa”.

Dakle, u skladu s tim “majka” bi postala “roditelj”, dok bi “majčino mlijeko” postalo “ljudsko mlijeko” ili pak “mlijeko roditelja koji hrani”. ‘Dojenje’ će se zamijeniti ‘hranjenjem’, a otac će biti ‘drugi biološki roditelj’.

Majka bi se trebala nazivati “žena ili osoba koja rađa”, a otac bi se nazivao “drugim biološkim roditeljom” ili “suroditeljom”.

Italijanski premijer Mario Dragi, domaćin samita u Rimu koji je okupio Grupu 20 i izvršnu vlast Evropske unije, rekao je da je doprinos privatnih kompanija „značajan i zapanjujuće impresivan“.

- Mnoge evropske isporuke odvijaće se kroz program COVAKS koji podržavaju UN - rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen koja je bila ko-domaćin samita.

Cilj COVAKS-a je da obezbijedi pravedan pristup vakcinama za zemlje s niskim i srednjim prihodima.

Ove nedelje je taj program doživio veliki udarac jer je njegov najveći dobavljač, Institut za serume u Indiji, objavio da vjerovatno neće ove godine izvoziti vakcine zbog teške domaće epidemiološke krize, prenosi Beta.

23. maj - U svijetu je od koronavirusa umrlo više 3,4 miliona ljudi U svijetu je od korona virusa umrlo najmanje 3.445.582 ljudi, a više od 165.709.600 je zaraženo, prenijela je danas agencija Frans pres novi bilans.

Najveći broj umrlih u svojim najnovijim izvještajima zabilježen je u Indiji sa 4.194 umrlih u prethodnom danu, Brazilu (2.215) i Argentini (692). SAD su najteže pogođena zemlja po broju umrlih i broju zaraženih sa 589.223 umrlih i 33.085.210 zaraženih, prema podacima univerziteta Džons Hopkins. Poslije SAD najteže pogođene zemlje su Brazil sa 446.309 umrlih i 15.970.949 zaraženih, Indija sa 295.525 umrlih (26.289.290 zaraženih), Meksiko sa 221.256 umrlim (2.392.744 zaraženim), i Velika Britanija sa 127.710 umrlih (4.457.923 zaraženih).

Evropa ima 1.120.468 umrlih i 52.334.904 zaraženih, Latinska Amerika i Karibi 1.002.739 umrlih (31.626.609 zaraženih), SAD i Kanada 614.375 umrlih (34.435.980 zaraženih), Azija 439.255 umrlih (34.144.610 zaraženih), Bliski istok 139.714 umrlih (8.377.765

79

zaraženih), Arfika 127.937 umrlih (4.742.295 zaraženih), i Okeanija 1.094 umrlih (47.444 zaraženih).

Frans pres svakodnevno pravi bilans na osnovu državnih podataka zemalja svijeta i informacija Svjetske zdravstvene organizacije.

24. maj - Najmanje 115.000 zdravstvenih radnika u svijetu umrlo od kovida

od najmanje 20 odsto, dok su, sa druge strane, vakcinisale manje od 20 odsto svoje populacije, prenosi Tanjug.

To su zaključci analize koju je sproveo Biro za istraživačko novinarstvo, a koji je proučavao podatke koalicije Svaki udisaj se računa, nevladine organizacije Put i Klintonove inicijative za pristup zdravstvenoj zaštiti, prenosi britanski list Gardijan.

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejesus izrazio je žaljenje što je samo mala grupa zemalja ,,prigrabila” vakcine protiv Kovida-19 i apelovao da se osigura da najmanje 10 odsto stanovništva svake zemlje može da bude vakcinisano do septembra.

Postoji zabrinutost da su i druge azijske zemlje poput Laosa u opasnosti, kao i neke afričke zemlje, uključujući Nigeriju, Etiopiju, Malavi i Zimbabve, koje imaju manje zrele sisteme za isporuku kiseonika, navodi Gardijan, i dodaje da bi samo mali porast potreba mogao stvoriti velike probleme.

27. maj - Druga članica EU koja je odobrila vakcinu Sputnjik V - Slovačka

Više od 75 odsto svih vakcina date su u samo deset zemalja”, rekao je šef SZO na otvaranju godišnje skupštine te zdravstvene organizacije Ujedinjenih nacija.

Brojni među njima su bili zaraženi i mada su rijetki izvještaji, procjenjujemo da je najmanje 115.000 zdravstvenih profesionalaca ili njegovatelja platilo najveću cijenu dok su radili na usluzi drugih”, kazao je šef SZO. Evropska unija priprema prijedlog rezolucije koji će se razmatrati na osmodnevnom skupu i u kome se predviđa formiranje radne grupe za jačanje spremnosti i odgovora SZO na hitne zdravstvene situacije.

U nacrtu rezolucije se poziva na jačanje odgovora na pandemiju, stabilizaciju finansiranja i osiguranje većeg pristupa zdravstvenoj njezi, uključujući vakcinama, testovima i liječenjima vezanim za korona virus, prenosi Beta.

25. maj - Zdravstvo 19 zemalja pred kolapsom zbog nestašice kiseonika Desetine zemalja suočene su sa ozbiljnim nedostatkom kiseonika zbog porasta slučajeva kovida-19, što prijeti da prouzrokuje „totalni kolaps” njihovih zdravstvenih sistema.

Devetnaest zemalja širom svijeta - uključujući Indiju, Argentinu, Iran, Nepal, Filipine, Maleziju, Pakistan, Kostariku, Ekvador i Južnoafričku Republiku - smatraju se najugroženijima nakon što su od marta zabilježile ogroman porast potražnje za kiseonikom,

80

Slovačka je postala druga zemlja članica Evropske unije koja je odobrila vakcinu ruske proizvodnje Sputnjik V, koju još nije odobrio regulator ljekova.

Slovačka vlada zatražila je od ministra zdravlja Vladimira Lengvarskog da omogući dostupnost te vakcine do 7. juna, prenosi Fena.

Slovačka posjeduje 200.000 doza vakcine Sputnjik V u zalihama, ali nije dopuštila njihovo korištenje do sada.

Slovački tajni sporazum o nabaci dva miliona vakcina Sputnjik V koji je orkestrirao tadašnji premijer Igor Matovič u martu je izazvao političku krizu koja je rezultirala propašću slovačke vlade, prenosi Associated Press.

Mađarska je dosad bila jedina članica EU-a koja koristi Sputnjik V, koji nije odobrila Evropska agencija za ljekove.

27. maj - Ljudi bježe od kuće zbog novog lokdauna - Australija Sedam miliona stanovnika australijske države Viktorije ulazi u novi, četvrti lokdaun nakon što je virus ponovo počeo da se širi.

Broj inficiranih se udvosručio preko noći. Glavnim krivcima za širenje zaraze smatra se spora vakcinacija stanovništva i širenje virusa uprkos hotelskom karantinu, piše Rojters. Šef japanskog ljekarskog sindikata upozorio je da bi održavanje Olimpijskih igara u Tokiju ovog ljeta, sa desetinama hiljada ljudi iz cijelog svijeta, moglo da dovede do pojave "olimpijskog" soja koronavirusa.

Saudijska Arabija će omogućiti onima koji su vakcinisani protiv koronavirusa da izlaze u objekte za zabavu, javila je državna

da li zaista postoji veza sa vakcinom i kakve su implikacije - rekla je Alroj-Preis. Kada izveštaj bude objavljen Izraelcima ćemo izdati najodgovorniju preporuku koju možemo i naravno, na kraju, zavisiće od roditelja da li će odlučiti da vakcinišu svoju djecu, prenosi Tanjug.

televizija, a u Rusiji je počela vakcinacija životinja protiv korone, prenosi B92.

28. maj - Naglo olabavili epidemiološke mjere - Češka - Češki restorani, barovi, noćni klubovi i ostali ugostiteljski objekti mogu služiti mušterije u svojoj unutrašnjosti - saopštio je ministar zdravlja Adam Vojtech, objavljujući brže od očekivanog ublažavanje restrikcija radi sprječavanja širenja COVID-19. Češka vlada, koja se borila s jednim od najtežih svjetskih drugih talasa pandemije, planirala je da otvori unutrašnje prostorije ugostiteljskih i objekata za zabavu od sredine juna, dok se situacija uporno poboljšava i vakcinacija se intenzivira.

Prošlosedmična presuda Vrhovnog administrativnog suda navodi, međutim, da su široke restrikcije restoranima nelegalne, djelujući po pritužbi jedne mušterije.

- Nijesam potpuno zadovoljan što moramo trenutno objaviti tako radikalno ublažavanje. Da nije bilo presude suda, predložio bih da se držimo datuma 14. juna (za ponovno otvaranje) - izjavio je Vojtech na konferenciji za novinare.

Restoranima u Češkoj Republici takođe je dopušteno da poslužuju mušterije na otvorenom od 17. maja. Škole su takođe ponovo otvorene.

Ubrzo će i bazenima, saunama i kazinima biti omogućeno ponovno otvaranje, dok će broj učesnika kojima je dopušteno da prisustvuju kulturnim i sportskim dešavanjima porasti. Češka Republika takođe će se otvoriti za turiste iz sedam zemalja - Slovačke, Mađarske, Poljske, Slovenije, Hrvatske, Austrije i Njemačke – na osnovu recipročnih sporazuma, prenosi Rojters.

31. maj - Antimaskeri sada nose maske kako bi se zaštitili od ljudi koji su se vakcinisali

29. maj - Najavili preporuku vakcinacije starije djece - Izrael

Čini se da bi ova nova teorija mogla da ima i jednu korisnu posljedicu. Istaknuti svjetski antivakserski influenceri, kao i antimaskeri (te dvije zajednice se u ovom trenutku prilično preklapaju) poručuju da je jedan od najboljih načina obrane od vakcina i vakcinisanih – socijalno distanciranje, upravo ona strategija protiv koje su se dugo borili kao “fašističke” i “dehumanizirajuće”.

- Vakcinisani bi trebali da nose značku na rukama koja kaže: Ja sam vakcinisan iako to nije vakcina, tako da ih znamo izbjegavati na ulici, ne približavati im se nigdje u društvu - rekao je dr Larry Palevsky, njujorški pedijatar i antivakser, prenosi Danas.hr.

Konačni izveštaji će biti objavljeni, a u njima će se navesti da li je bezbjedno da se vakcinišu djeca od 12 do 15 godina.

Izrael će uskoro objaviti svoje nalaze o slučajevima upale srčanog mišića kod primalaca vakcine protiv kovida 19, a zatim će odlučiti da li će odobriti vakcinaciju djece uzrasta od 12 do 15 godina, izjavila je šef za javno zdravstvo pri Ministarstvu zdravlja Šeron Alroj-Preis.

- Objavićemo konačni izvještaj u kome će biti navedeno

Nova teorija zavjere koja se provlači svijetom antivaksera možda će napokon natjerati neke antimaskere da učine nezamislivo: nose masku i poštuju mjere socijalne distance.

Teorija dolazi u raznim oblicima i s različitim detaljima, ali uglavnom se svodi na to da će vakcinisani širiti određene proteine na nevakcinisane koji će tada trpjeti štetne učinke, prenosi Vice.

81

Sadrži jedinstven enzim mukupolisaharidazu koji uspješno:

O NOV

• Redukuje uznapredovali i dugotrajni celulit • Smanjuje obim područja gdje se stvara celulit • Povećava elastičnost kože i prevenira stvaranje depozita masti

®

Zašto Thiomucase Forte?

Enzim mukopolisaharidaza aktivira mukopolisaharide u masnim ćelijama i razmekšava kolagen vezivnog tkiva. Tkivo postaje propustljivije za tečnost, omogućava se lakše oticanje viška tečnosti kao i lakše sagorijevanje masnoća. Kao rezultat nastaje eliminacija celulita.

Kome se preporučuje?

Preporučuje se kod uznapredovale forme celulita gde se tretman započinje sa Thiomucase® Forte kremom tokom 2-3 nedelje a nakon toga tretman se može nastaviti sa Thiomucase®gelom. Кao rezultat redovne primjene dolazi do redukcije postojećeg celulita, koža postaje zategnutija i ljepša.

Kako se upotrebljava?

Thiomucase® Forte se nanosi na čistu i suvu kožu dva puta dnevno nakon tuširanja toplom vodom, radi boljeg prodiranja aktivnе materijе u kožu.