Medical 147 by medical cg

5. JUL 2021. GODINA XIII BROJ 147

1.50

Održana VIII

www.medicalcg.me

KONFERENCIJA

Značaj imunizacije rizičnih grupa Kako podaci iz kliničke prakse grade budućnost zdravstvene zaštite u Crnoj Gori Zamislimo ﬂeksibilniji zdravstveni sistem Pejronijeva bolest Očuvanje zdravlja digestivnog trakta Značaj dermoskopije u ranom otkrivanju melanoma Gnojni hidradenitis Savremeno liječenje psorijaze QUANTUM PsA - Projekat psorijaznog artritisa

ZA CIJELU PORODICU

I svrab nestaje za tren

Synopen® mast klinički je dokazana pomoć kod kožnih reakcija praćenih svrabom usljed uboda insekta i koprivnjače. Synopen® mast, kada se primijeni na kožu smiruje ili otklanja svrab već 5-10 minuta nakon primjene. Synopen® mast je namijenjena cijeloj porodici i godinama je dio kućnih apoteka!

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Dr Emir Muzurović Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr Rifat Međedović Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa

IZ SADRŽAJA Održana VIII Medikal konferencija Značaj imunizacije rizičnih grupa Kako podaci iz kliničke prakse grade budućnost zdravstvene zaštite u Crnoj Gori Zamislimo fleksibilniji zdravstveni sistem 8 – 22 Značaj dermoskopije u ranom otkrivanju melanoma Dr sci med. Mirjana Bakić 23 – 25 Očuvanje zdravlja digestivnog trakta Prof. dr Brigita Smolović 26 – 27 Hronika Crne Gore 28 – 41 Hiddradenitis suppurativa / Gnojni hidradenitis Dr sci med. Mirjana Bakić 50 – 52 Kako postaviti dijagnozu gnojnog hidradenitisa Dr Predrag Štilet 53 Savremeno liječenje psorijaze Dr Ranka Vukašinović 54 – 56 (QUANTUM PsA) Projekat psorijaznog artritisa Dr Rifat Međedović 58 – 59 Vulvovaginalna kandidijaza (webinar) Prim. dr Vesna Čolaković Popović Mr pharm. Katarina Milošević Kostadinović 60 – 63 Pejronijeva bolest Prof. dr sci med. Bogdan Pajović 64 – 66 Značaj medicinske dokumentacije u sudskom postupku Prim. dr Gavrilo Šćepanović 68 – 70

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o. Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

Sadrži jedinstven enzim mukupolisaharidazu koji uspješno:

O NOV

• Redukuje uznapredovali i dugotrajni celulit • Smanjuje obim područja gdje se stvara celulit • Povećava elastičnost kože i prevenira stvaranje depozita masti

Zašto Thiomucase Forte? Enzim mukopolisaharidaza aktivira mukopolisaharide u masnim ćelijama i razmekšava kolagen vezivnog tkiva. Tkivo postaje propustljivije za tečnost, omogućava se lakše oticanje viška tečnosti kao i lakše sagorijevanje masnoća. Kao rezultat nastaje eliminacija celulita. Kome se preporučuje? Preporučuje se kod uznapredovale forme celulita gde se tretman započinje sa Thiomucase® Forte kremom tokom 2-3 nedelje a nakon toga tretman se može nastaviti sa Thiomucase®gelom. Кao rezultat redovne primjene dolazi do redukcije postojećeg celulita, koža postaje zategnutija i ljepša. Kako se upotrebljava? Thiomucase® Forte se nanosi na čistu i suvu kožu dva puta dnevno nakon tuširanja toplom vodom, radi boljeg prodiranja aktivnе materijе u kožu.

O aktuelnostima iz 2021. godine

ODRŽANA OSMA GODIŠNJA MEDICAL KONFERENCIJA

Osma godišnja Medical konferencija i ove godine je bila pregled aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji. Realizovana je 17-20 juna u Petrovcu, u hotelu „Palas”. Uz dvije panel prezentacije posvećene digitalizaciji zdravstvenog sistema i okruglom stolu o značaju imunizacije rizičnih grupa, program Osme konferencije obuhvatio je rad u još 12 sesija. Tradicionalni pokrovitelj skupa bilo je Ministarstvo zdravlja Crne Gore, a generalni sponzor farmaceutska kompanija „Hofmann-La Roche Ltd.”. Naučni odbor skupa sačinjavali su eminentni strušnjaci: prof. dr Agima Ljaljević, prof. dr Snežana Vujošević, prof. dr Zorica Potpara, dr sci. med. Majda Šahman Zaimović i dr Borko Bajić. Učešće u radu konferencije agencija za ljekove iz Hrvatske i Srbije dalo je i međunarodni ton skupu. Brojne farmaceutske kompanije i veledrogerije svojim učešćem na konferenciji dale su značajan doprinos kvalitetu stručnog dijela skupa, kao i ukupnoj organizaciji konferencije. Postali prepoznatljiv činilac društva

je ona. Podsjećajući da je i ovogodišnja konferencija okupila predstavnike domaćih i inostranih zdravstvenih ustanova i veledrogerija koji će u naredna 3 dana biti u prilici da razmijene znanja i iskustva, prezentuju najnovija dostignuća u medicini i nove dijagnostičke i terapeutske procedure iz svih oblasti medicine, ona je istakla da je prioritetan zadatak Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore obezbjeđivanje uređenog i efikasnog zdravstvenog sistema, na stabilnim osnovama, u čijem je središtu pacijent i građanin. - Naš cilj je vraćanje povjerenja u zdravstveni sistem i dostupna i kvalitetna zdravstvena zaštita za svakog stanovnika Crne Gore jednako. Naš osnovni zadatak je da nikoga ne zaboravimo. Svi su jednako važni - navela je ministarka Borovinić Bojović. Izražavajući podršku organizovanju ovakvih stručnih skupova u cilju ostvarivanja ciljeva zdravstvenih vlasti, dr Borovinić Bojović je objasnila da ovakvi stručni skupovi, koji okupljaju eminentne ljekere iz brojnih oblasti medicine doprinose i da se održi korak sa najsavremenijim dostignućima u medicini i otvaraju nove perspektive u našem zdravstvenom sistemu. - Zadovoljstvo mi je što ste i ove godine, uprkos epidemiološkoj situaciji, uprkos mnogobrojnim prethodnim vebinarima, uspjeli da zajednički potvrdimo da ste postali prepoznatljiv činilac društva koji svojim radom daje puni doprinos razvoju zdravstvenog sistema, na čemu vam ovom prilikom zahvaljujem - navela je ministarka Borovinić Bojović. Ona je iskoristila priliku i da se zahvali svim zdravstvenim radnicima Crne Gore, pogotovu na angažmanu tokom COVID pandemije, kao i da najavi nastavak podrške od strane Ministarstva zdravlja sprovođenju edukativnih programa i punoj primjeni normi naučno utemeljenih dostignuća koja su usklađena sa međunarodnim standardima. Aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji tokom 2021.g.

Ministarka zdravlja u Vladi Crne Gore dr Jelena Borovinić Bojović izrazila je zadovoljstvo zbog prilike da u ime Ministarstva poželi dobrodošlicu na Medical konferenciju i na taj način svečano otvori Osmu konferenciju. - Naš domaćin i organizator ovog stručnog skupa je časopis Medical koji je prepoznatljiv na našim prostorima jer predano i profesionalno prati sve aktivnosti, projekte i novine u crnogorskom zdravstvenom sistemu i o tome informiše crnogorske građane - navela

Osma godišnja Medical konferencija realizovana je u okviru dvije panel diskusije, okruglog stola posvećenog temi imunizacije i 12 stručnih sesija. Jedno od važnijih pitanja kojima su posvećene zdravstvene vlasti u Crnoj Gori jeste, svakako, digitalizacija sistema. Aleksandar Sekulić, direktor Direktorata za digitalno zdravlje Ministarstva zdravlja Crne Gore i dr Ljiljana Radulović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore prezentovali su aktuelno stanje, potrebe i težnje u vezi s ovim obimnim poslom. Osnovni utisak sa ovog kursa bio je da digitalizacija zdravstvenog sistema, a pogotovu umrežavanje podsistema, predstavlja ozbiljan projekat koji će umnogome olakšati funkcionisanje u okviru zdravstvenog sistema i donijeti brojne benefite. SMART ASTMA projekat predstavlja jedan modernizovani sistem namijenjen optimizaciji liječenja ovih pacijenata. U prezentaciji ovog programa učestvovali su dipl. ph spec. Katarina Milošević Kostadinović i mr ph. Mehridžana Derviši Lazorja. Okrugli sto o značaju imunizacije rizičnih grupa održan je drugog dana Konferencije. Moderatorka je bila dr Jelena Borovinić Bojović, ministarka zdravlja Crne Gore, a aktuelne teme prezentovali su dr Borko Bajić i dr Ivana Živković, iz Ministarstva zdravlja, dr Ljiljana Radulović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore i dr Milena Popović Samardžić, sa Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

COVID teme ne gube na aktuelnosti Svjetska COVID kriza donijela je brojne probleme i izazove na globalnom planu. Naravno, u centru dešavanja našao se zdravstveni sektor. Trenutak kada sa zadovoljstvom konstatujemo pad trenda zaraznosti, iskorišćen je za razmatranje uloge CInMED-a i regulatornih agencija regiona tokom pandemije COVID-19, konkretno „Twinning” projekta saradnje sa HALMED-om. Moderatorka sesije posvećene ovom pitanju bila je mr ph spec. Željka Bešović, iz Centra za ljekove, CInMED-a. Ona je govorila o izazovima nove regulative u godini pandemije COVID-19. EU „Twinning” projekat MN 16 IPA HE 01 20 pod nazivom „Podrška Agenciji za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS)” prezentovala je dipl. ing. biol. Lina Čačić, viša stručna savjetnica, HALMED, RTA u „Twinning” projektu. O frontovima borbe protiv COVID-19 od regulatornih izazova, nabavke opreme i vakcina, do komunikacije istine naspram lažnih vijesti govorio je mag. farm. Pavle Zelić, predstavnik ALIMS-a. Komunikacijsku strategiju HALMED-a u pandemiji bolesti COVID-19 opisala je mag. pol., univ. spec. rel. publ., Maja Bašić, iz HALMED-a, a ulogu i značaj CInMED-a u pandemiji COVID-19, s posebnim osvrtom na praćenje bezbjednosti vakcina, prezentovala je mr ph. spec. Maja Stanković, iz Centra za postmarketinško praćenje ljekova, CInMED-a. Svaki pacijent zahtijeva posebnu pažnju Jedan od zaključaka koji se nametnuo tokom sesije pod nazivom „Zamislimo fleksibilniji zdravstveni sistem” svakako se odnosi na potrebu za individualizovanjem pristupa pacijentu. Moderatorka sesije dr Ljiljana Radulović prezentovala je ovom prilikom viziju budućnosti zdravstvene zaštite. O tome šta podrazumijeva fleksibilna zdravstvena zaštita govorila je dr Sanja Lekić, Klinički centar Crne Gore. Dr Ana Bulatović, ljekar Kliničkog centra Crne Gore, pojasnila je pitanje kako je uspješno decentralizovana biološka terapija za reumatološke pacijente u Crnoj Gori, a preferencu pacijentkinja sa karcinomom dojke u Crnoj Gori za decentralizaciju terapije i rezultate projekta Instituta za onkologiju prezentovala je prim. dr Jadranka Lakićević, iz Kliničkog centra Crne Gore. Savremene terapijske mogućnosti kao odgovor na tradicionalne izazove u psihijatriji opisane su u okviru treće stručne sesije. Prof. dr Vladimir Janjić, sa Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Kragujevca, asis. dr sci. med. Maja Pantović Stefanović, sa Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Srbije, mr sci. med. dr Aleksandra Ražnatović, Klinički centar Crne Gore, prof. dr Lidija Injac, Klinički centar Crne Gore, dr Aleksandar Popović, Klinički centar Crne Gore, dr Jovo Đedović, Specijalna bolnica Dobrota, dr Aleksandar Mančić, Dom zdravlja Kotor, dr Aleksandar Zlajić, Opšta bolnica Bijelo Polje, dr Mirjana Varagić, Dom zdravlja Bijelo Polje, dr Gordana Konatar, Dom zdravlja Bijelo Polje, bavili su se posebnim stručnim preporukama na ovu temu. Sesija pod nazivom „Da li se razlikujemo?” obuhvatila je prezentacije ljekara Kliničkog centra Crne Gore. Dr Rifat Međedović govorio je o značaju biološke terapije u reumatologiji, prof. dr Brigita Smolović o terapiji upalnih bolesti crijeva, a dr Nevena Terzić Stanić opisala je doprinos kliničke biohemije u otkrivanju, dijagnozi i praćenju bolesti.

Novitete u liječenju reumatoidnog artritisa prezentovali su dr Nataša Miketić, dr Ana Bulatović i dr Rifat Međedović, a o savremenim terapijskim opcijama metastatskog kolorektalog karcinoma govorili su dr Nevenka Lukovac Janjić i dr Nikola Milašević, ljekari Kliničkog centra Crne Gore. Značaj primjene CDK 4/6 inhibitora u liječenju metastatskog HR + HER-2 karcinoma dojke opisali su prim. dr Jadranka Lakićević, prof. dr Vladimir Todorović, dr Sanja Lekić i prim. dr Nada Cicmil Sarić. Podaci iz kliničke prakse - važan izvor preporuka Sesija pod naslovom „Kako podaci iz kliničke prakse grade budućnost zdravstvene zaštite u Crnoj Gori?” rukovođena je od strane dr Ljiljane Radulović (KCCG). Akademik Miroslav Samaržija ukazao je ovom prilikom na rastući značaj podataka i dokaza iz svakodnevne kliničke prakse. Dr Milovan Roganović, dr Nataša Miketić i dr Maja Kavarić kreirali su prezentaciju o vrijednosti podataka dobijenih iz sprovedenih nacionalnih projekata u oblasti neurologije, reumatologije i hemoﬁlije, a ekonomsku vrijednost liječenja inovativnim terapijama opisao je prof. dr Dragan Lončar, sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Osma konferencijska sesija bila je posvećena temi liječenja srčane slabosti. Stručne preporuke u vezi s ovim pitanjem dali su dr Nebojša Bulatović, dr Mihailo Vukmirović, sa KCCG-a, i dr Davor Kumburović, ljekar Opšte bolnice u Kotoru. O epidemilogiji i značaju izabranog ljekara u liječenju HIV-a govorila je dr Brankica Dupanović, a iskustva u dijagnostici ove bolesti opisala je dr Snežana Dragaš. Kliničku sliku HIV infekcije i terapiju HIV-a u Crnoj Gori prezentovala je dr Marija Nikolić. Hepatitis C bio je tema desete sesije Konferencije. Izazove u eliminaciji ove bolesti opisali su dr Ana Bubanja, dr mr sci. Brankica Dupanović, dr Danijela Stojanović i dr Ivana Đuković Savović, ljekari Kliničkog centra Crne Gore. Medicinska ishrana kao integralni dio terapijskih protokola bila je tema sesije prim. dr Zorana Jovančevića i dr Dragana Šarića, iz Kliničkog centra Crne Gore. Oni su govorili o ranoj nutritivnoj terapiji i primjeni enteralne sondi u terapiji. Završna sesija Konferencije posvećena je terapijskim preporukama u liječenju pacijenata oboljelih od dijabetesa melitusa tipa 2. Dr Olivera Bošković i dr Elzana Čikić dale su posebne preporuke po ovom pitanju, a stručni doprinos liječenju neuropatskog bola dala je i prof. dr Lidija Injac Savović. Uz brojne stručne sugestije i prijatno druženje u okviru neformalnih sadržaja, Osma Medical konferencija je, po ocjeni brojnih učesnika iz zemlje i regiona, uspješno realizovana i ostvarila svoju godišnju misiju.

Anita Đurović

Okrugli sto:

IMUNIZACIJA RIZIČNIH GRUPA Osma Medicalova konferencija činila je kontekst naučnog skupa posvećenog procjeni značaja imunizacije rizičnih grupa. Moderatorka je bila dr Jelena Borovinić Bojović, ministarka zdravlja u Vladi Crne Gore. Vakcina nas drži dalje od bolnice Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović ocijenila je kao veoma povoljan trenutni epidemiološki status Crne Gore. Prvom dozom protiv koronavirusa do referentnog trenutka vakcinisano je nešto preko 30% punoljetnih građana, u cjelosti je imunizovana četvrtina odraslih, a broj oboljelih za pola godine oboren za više od 10 hiljada i u datom trenutku, u odnosu na održavanje Konferencije, bio je oko 400. Ističući doprinos savjesnog reagovanja građana na propisane epidemiološke mjere, ali i nemjerljivi doprinos svih zdravstvenih radnika u Crnoj Gori, Instituta za javno zdravlje Crne Gore, s naglaskom na Odjeljenje za imunoprofilaksu, ministarka Borovinić Bojović je naglasila i da stalna i direktna komunikacija sa građanima mora da bude standard u radu zdravstvenih službi. Navodeći da je Crna Gora strategijski na više nivoa u fokus vakcinacije stavila ranjive grupe, ona je podsjetila da su prve vakcine bile namijenjene zdravstvenim radnicima i štićenicima domova za stare. - Patronažna služba primarne zdravstvene zaštite, bez obzira na teške okolnosti u kojima je radila i bez obzira na ograničene ljudske kapacitete sa kojima se suočio čitavi svijet, pa i Crna Gora, sprovodila je vakcinaciju ranjivih kategorija stanovništva u njihovom domu. Otvorena je, takođe, besplatna telefonska linija za prijave na broj 1717. U funkciji su mobilni vakcinalni punktovi koji su obišli sela koja su udaljena od ambulanti. Na preporuku svjetskih naučnih centara, Fajzer vakcine, kao što vam je poznato, smo namijenili precizirano ranjivim grupama, koje stižu na nedjeljnom nivou. U okviru ciljane imunizacije upućen je poziv nevladinim udruženjima koja zastupaju prava i interese pojedinih ranjivih grupa, u cilju povećanja obuhvata vakcinacijom osoba u posebnom riziku. Ovi potezi dali su jasne i mjerljive rezultate - objasnila je dr Borovinić Bojović. Prema podacima Instituta za javno zdravlje, zaključno sa 14 junom, u cjelosti je vakcinisano oko 50% starijih od 65 godina, a u Kliničkom centru Crne Gore vakcinisano je preko 70% ljekara. Objasnivši da u grupi nevakcinisanih medicinskih radnika postoji dio onih koji i dalje nisu u prilici da se vakcinišu, jer su u procesu oporavka od prethodne infekcije, dr Borovinić Bojović je navela i

da je „činjenica da su oni vakcinisani u ovom obimu poziv svakom čovjeku u Crnoj Gori da nas vakcine drže podalje od kiseonika, podalje od kiseoničnih boca, respiratora, invazivne ili neinvazivne ventilacije”. Sljedeća ciljna kategorija za vakcinaciju su mladi. Ukazujući na problem uticaja infodemičara, dr Borovinić Bojović je istakla da je infodemija jednako opasna kao i pandemija jer njene posljedice jednako ugrožavaju javno zdravlje. - O ovakve navode ne smijemo da se oglušimo, već vas sve pozivam da ih i ličnim primjerom demantujete. Vakcina nas drži dalje od bolnice - istakla je ona. - Želim da vas zamolim da upotrijebite kompletan svoj kredibilitet, integritet, svoje znanje i iskustvo, koje je ogromno, u šta ne sumnjam, i da apelujete na sve građane i građanke Crne Gore da nastave da se vakcinišu, jer je to jedini pravi način, uz poštovanje mjera, da se vratimo normalnom životu - apelovala je dr Borovinić Bojović. Interes imunizacije nije samo lični interes Dr Borko Bajić, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, istakao je da su Nacionalnom strategijom za imunizaciju protiv COVID-19 jasno definisane prioritetne grupe i način na koji treba sprovoditi imunizaciju. Zahvaljujući na pomoći objektivno nastrojenim medijima, on je ocijenio da građani imaju najviše povjerenja u preporuke zdravstvenih radnika, kojima stanovništvo najviše vjeruje kad su u pitanju informacije vezane za zdravstvena stanja, a i za benefite od imunizacije i vakcinacije. - Ministarstvo zdravlja u pripremi imunizacije još u toku januara mjeseca je uradilo, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, edukaciju svih timova i ljekara koji su se bavili imunizacijama, odredilo broj mjesta, gdje i na koji način treba da se vrši imunizacija, a takođe i formiralo Radnu grupu u susret masovnoj imunizaciji koja je napravila na čitavoj teritoriji Crne Gore više od 140 punktova i organizovala radne grupe i timove koji su radili i prije i poslije podne, i vikendima, kako bi izašli u susret građanima - rekao je dr Bajić. On je istakao riješenost Ministarstva da se što više približi građanima, da se u tom pravcu organizuju mobilni punktovi, te da se maksimalno izađe u susret svim građanima. Na ovaj način građanima je omogućeno da budu imunizovani i da se utiče na eliminaciju dugog lanca prenošenja ovog virusa. Uz opasku da predstoji još uvijek dobar dio borbe da bi se izašlo na kraj sa pandemijom, on je podsjetio da smo situaciju kao što je sada u ljetnjim mjesecima imali i prošle godine, ali da je krajem ljeta i početkom septembra došlo je ponovnog prenosa. - To ne želimo nikako da se desi ove

godine. Postoji način da to spriječimo, a to je da zaštitimo u prvom redu vulnerabilne grupe, zdravstvene radnike, mlade ljude - naglasio je dr Bajić. Apelujući na sve članove društva da doprinesu optimizaciji procesa imunizacije jer interes imunizacije nije samo lični interes, već opšti, javni interes, on je istakao i da time ne štitimo samo sebe lično, štitimo svoje porodice, štitimo društvo, a u širem kontekstu i samu ekonomiju i strukturu jedne države.

infekcije nastanak komplikacija ili smrtnog ishoda vakcinacijom kao najsigurnijim i najbezbjednijim načinom individualne i kolektivne zaštite - istakla je dr Živković. Rizične grupe prepoznate su od strane zdravstvenih vlasti kao prioritet u procesu imunizacije, te se ove osobe uvijek mogu obratiti najbližem mjestu za vakcinaciju. - Apelujemo na sve građane, kao i pripadnike rizičnih grupa, da se što prije vakcinišu i u što većem broju - zaključila je ona.

Niko nije siguran ako svi nismo sigurni

Individualizovati podsticaj na imunizaciju Direktorica Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović izrazila je namjeru da sa stanovišta kliničara, ali i zdravstvenih vlasti, podstakne menadžere ostalih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori da motivišu svoje zaposlene, kao nosioce zdravstvene zaštite, da motivišu svoje pacijente i sugerisala da je uvijek moguće odvojiti malo više vremena za razgovor sa njima. Ona je podsjetila da je Klinički centar paralelno sa početkom masovne imunizacije u Crnoj Gori uradio posebne preporuke za posebne kategorije: onkoloških, pacijenata na imunomodulatornoj terapiji, pacijenata koji su na hemoterapiji. Izražavajući uvjerenje da pacijenti najviše vjeruju onima koji im direktno pružaju zdravstvenu uslugu, dr Radulović je ukazala i na opstruktivni uticaj informacija koje su netačne i neprovjerene. Dobar alat, po njenoj preporuci, u cilju potenciranja značaja vakcinacije bilo bi donošenje stručnih preporuka na nivou svih ustanova. - U svim našim preporukama savjetujemo, jer to jeste dokaz iz svakodnevne prakse, da ne postoje kontraindikacije za primjenu bilo koje od dostupnih vakcina. Ono na čemu insistiramo jeste da je svaka vakcina koju imamo kao dostupnu bolja od toga ne biti imunizovan - istakla je ona. Benefit vakcinacije rizičnih grupa sastoji se u tome što, i ako oboli, pacijent ima blažu kliničku sliku ukoliko je imunizovan. - Ono na šta bih ja apelovala jeste da u svakodnevnoj praksi, u zavisnosti od vrste terapije koju primjenjujemo porazgovaramo sa samim pacijentom, ukažemo na idealni period kada bi on trebalo da bude imunizovan, još jedanput im ukažemo na značaj, jer se upravo radi o pacijentima koji će nam razviti tešku kliničku sliku ukoliko obole od COVIDA, i na taj način ih motivisati - kazala je dr Radulović. Ona je uputila poziv svim zdravstvenim radnicima da i na ostalim nivoima podstaknu sve svoje pacijente da završe proces imunizacije, ali istovremeno, i zdravstvenim vlastima da motivišu zaposlene da obave ovu proceduru. Na kraju, ocijenila je kao veoma dobar procenat imunizacije zaposlenih u KCCG-u, koji je u datom trenutku iznosio 89%.

- Ono čemu nas je korona sve naučila jeste da je apsolutno nepredvidiv virus, s kojeg god ugla mu priđemo - kaže dr Jelena Borovinić Bojović. Izrazivši očekivanje ponovnog pojavljivanja određenih mutagenih formi koronavirusa, uz procjenu da aktuelni povoljni epidemiološki interval treba optimalno iskoristiti, ona je dodatno apelovala na vakcinaciju, jer će time i roditelji, štiteći sebe, zaštititi i svoju djecu, jer niko ne može sa apsolutnom sigurnošću da kaže da li će se pojaviti neka mutagena forma koja može biti veoma opasna i za dječju populaciju. - Nije naš cilj da se građani vakcinišu da bismo mi imali odlične rezultate. Nije naš cilj da se građani vakcinišu da bismo imali dobru turističku sezonu. Nije naš cilj da se građani vakcinišu da bismo rekli da Crna Gora ima toliko i toliko vakcinisanih. Naš cilj jeste da se građani vakcinišu da bi zaštititili svoje zdravlje, zdravlje svojih najbližih i zdravlje kompletne nacije - kazala je ministarka zdravlja. Naglasivši da niko nije siguran ako svi nismo sigurni, ona je još jednom pozvala na vakcinaciju i na lični doprinos tom procesu. Prioritet u imunizaciji Dr Ivana Živković, iz Ministarstva zdravlja, podsjetila je da rizične grupe za infekciju SARS COV-2 virusom čine osobe koje su u riziku od dobijanja infekcije zbog smanjene mogućnosti fizičkog distanciranja, starosti i osnovnog stanja zdravlja. - Vulnerabilne rizične i osjetljive grupe stanovništva su one koje zbog svoje starosti, kliničkog stanja i profesionalne infektivnosti životne sredine imaju povećan rizik od zaraznih bolesti, u ovom slučaju COVID-19, a kod kojih se može spriječiti ili smanjiti mogućnost

Vjerujte nauci! Dr Milena Popović Samardžić, sa Instituta za javno zdravlje, prezentovala je aktuelno stanje u vezi sa procesom imunizacije kod nas. Ističući poruku da smo sa svakom datom dozom vakcine na korak bliže kraju pandemije, dr Popović Samardžić je podsjetila da je u svijetu dato 2,6 milijardi doza vakcina. - Dnevno se daje oko 34 miliona doza, međutim, ono što je interesantno je da tek 0,8 % ljudi iz zemalja u razvoju dobije makar jednu dozu vakcine. Distribucija je takva da najveći dio dostupnih vakcina dolazi do bogatih zemalja - objasnila je ona. Prema podacima od 9-og aprila, na koje se pozvala dr Popović Samardžić, 87% raspoloživih vakcinalnih resursa dobile su bogate zemlje, a tek 0,2 % dobile su zemlje u razvoju. „Vakcinalni nacionalizam”1 drastično otežava nabavku vakcine svim zemljama, što, po njenoj ocjeni, govori koliki je uspjeh obezbijediti vakcine za svoje građane i čemu je suprotstavljena „vakcinalna diplomatija”. Dr Popović Samardžić saopštila je da je, do trenutka referentnog za prezentaciju podataka, u Crnoj Gori dato 272.636 doza vakcina, prvih doza 147.500 , drugih 125.137 doza. Sa obje doze vakcinisano je 125.137 osoba, a broj ljudi koji čeka da primi drugu dozu iznosio je 22,362. Nabavljeno je 17,5 hiljada Fajzerovih vakcina, Sputnjika 14 hiljada, Sinofarma 231 hiljada, Astra Zenekinih 68 hiljada. 90 hiljada ljudi u Crnoj Gori primilo je obje doze Sinofarma, a Astra Zeneke gotovo 20 hiljada. Dato je preko 7 hiljada doza Fajzer vakcine, a Sputnjikove vakcine uglavnom su iskorišćene za zdravstvene radnike i vulnerabilne grupe u staračkim domovima. Tu je oko 7 hiljada ljudi primilo obje doze. - Do sada nemamo nijednu zvaničnu prijavu trombocitoze sa trombocitopenijom, tog ozloglašenog neželjenog događaja - navela je ona.

da su imunizovani ljudi koji nikad nisu preležali koronu. - To je doprinijelo izgradnji imuniteta na nacionalnom nivou, tako da mi očekujemo da je 50% populacije u Crnoj Gori imunizovano - navela je ona. Prezentujući podatke o infekciji između prve i druge doze ona je navela da je u tom periodu zaraženo samo 721 osoba, nakon druge doze, od dana kad je neko primio drugu dozu zaraženo je 165, što je manje važan podatak u odnosu na to da je nakon 14 dana od prijema druge doze zaražena 91 osoba, 21 dan nakon druge doze - 62-ije osobe, a 28 dana nakon druge doze samo 41-na osoba. Najduži interval za zarazu nakon druge doze bio je 67 dana. U vezi s ovim podacima ona je istakla preporuku građanima da veći nivo sigurnosti imamo tek 28 dana nakon primanja druge doze vakcine. Na kraju, naglasila je: - Trust the fact, get the vac. Vjerujte nauci!

Dr Milena Popović Samardžić: - Preporuka SZO-a je da zdravstveni radnici budu vakcinisani u obuhvatu većem od 80%.

Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović: - To što mladi misle da će imati blaže kliničke slike, tačno je u određenom procentu, ali niko sa sigurnošću ne može da kaže ko će biti taj koji će na speciﬁčan način reagovati na virus, sa tom čuvenom citokinskom olujom i ko će biti taj ko će na taj način da se bori sa virusom.

Najveći obuhvat vakcinacijom, po riječima dr Popović Samardžić, imaju Cetinje, Kotor, Kolašin i Herceg Novi. Najslabiji obuhvat evidentan je u Petnjici, Tuzima i Gusinju. - Svi naši podaci, koji su nama dostupni u Institutu za javno zdravlje, a koji se odnose na broj osoba koje su zaražene tokom ove pandemije, govore nam da je najveći broj zaraženih u grupi radno aktivnog stanovništva od 25-55 godina, što svi negdje i očekujemo. Preko 50% zaraženih osoba bilo je upravo te starosne dobi - kazala je ona. U grupi osoba koje su preminule od posljedica infekcije virusom najzastupljenija je starosna dob 65+. Najmanji obuhvat vakcinacijom zabilježen je u populaciji onih koji najviše doprinose transmisiji virusa. Zbog toga je, kako je rečeno, važno formulisati preporuke kako bi mladi ljudi shvatili da moraju da doprinesu epidemiološkoj stabilnosti. - Stariji ljudi su vrlo osviješćeni, obuhvat vakcinacijom osoba preko 65 godina vrlo je visok, uglavnom preko 50%. Međutim, moramo da poradimo na mlađim grupama, oni se vjerovatno osjećaju sigurnije, samopouzdano, ali oni su ti koji donose virus kod kuće - objasnila je dr Popović Samardžić. U vezi sa kalkulacijom obuhvata vakcinacijom, ona je objasnila da je u Crnoj Gori pored zvanično registrovanih 100 hiljada slučajeva zaraze, ali da je procjena da je čak 200 hiljada građana bilo inficirano. Sa 100 vakcinisanih, od kojih je samo 20 hiljada nekad imalo virus, ovaj zbir znači da je vakcinacijom, po mišljenju dr Popović Samardžić, uspješno izgrađen kolektivni imunitet, tj.

Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović: - Vezano za informacije o pojavi infekta nakon vakcinacije i težine kliničkih slika, kao pulmolog i ljekar koji je dugi niz godina pratio epidemije gripa, koji je takođe respiriratorni virus, moram da iznesem informaciju da u godinama kada je grip imao veoma teške kliničke slike, a to se dešavalo, nikada u intenzivnoj jedinici nije ležao pacijent koji je vakcinisan protiv gripa. Uvažavajući taj princip, potpuno je jasno da vakcinacija, bez obzira na dužinu trajanja imuniteta, neće dovesti do smrtnih ishoda i do pojave izuzetno teških kliničkih slika. Svakako ćemo biti zaštićeni u određenom obimu i formi od tih teških kliničkih slika.

Vakcinacija osjetljive populacije Dr Milena Popović Samardžić objasnila je da je u vezi s ovim pitanjem potrebno uskladiti proceduru koja je već pokrenuta. - Negdje nam pomaže to što su Fajzer i Moderna već deklarisali svoje vakcine kao bezbjedne u starosnoj grupi 12+. Oni čak rade na razvijanju vakcine koja se može davati djeci od 3 godine i starijoj, a Sinovak radi na izradi vakcine koja će se moći davati djeci od 3 mjeseca naviše - navela je ona. Vakcine, podsjetila je, zaista pružaju zaštitu, što važi i u odnosu na nove mutagene sojeve. U vezi sa vakcinacijom trudnica i dojilja ona je objasnila da se u SAD-u dovršava studija sprovedena na 100 hiljada trudnica, po čijim preliminarnim podacima, ne postoji veći rizik u toj populaciji. Savjetuje se da se vakcinacija završi tokom drugog trimestra trudnoće. 1 Termin dr A. G. Tedrosa, SZO Anita Đurović

Samo 1% ljudi na svijetu ima koeficijent inteligencije veći od 140.

Naučno je dokazano da sladoled od čokolade značajno umanjuje emocionalnu bol.

Nikotin se kod redovnih pušača može pronaći u svakom dijelu tijela, pa čak i u majčinom mlijeku. Rakija liječi upale unutrašnjih zidova krvnog suda u kome se nalaze masne naslage koje mogu da pruzrokuju pucanje i srčani udar.

Naučnici tvrde da čovjek može da se navuče na sunce kao na heroin jer imaju slično dejstvo na ljudsko tijelo.

Kao snažan antioksidans, grožđe pomaže kod smanjenja bolova u zglobovima.

Onog trenutka kada se dvoje zaljubljenih poljube, nervi šalju poruke mozgu brzinom od 128 kilometara na sat.

Od tzv. "bolesti dokolice" pati 3% svih zaposlenih. Znaci ove pojave su: umor, glavobolja i bolovi u udovima koji nastupaju redovno kad je ova osoba besposlena. Najnovije istraživanje je pokazalo da ako teško gubite kilograme i stalno se vraćate na istu težinu, to je težina na kojoj naš mozak želi da nas zadrži i koja je određena genima i životnim iskustvom.

Kada čovjek izgori na jakom suncu tokom ljeta, njegovi krvni sudovi pretrpe tolika oštećenja da je neophodno između 4 i 15 mjeseci da se u potpunosti oporave.

Seksualni priručnik "Kama Sutra" napisan je u Indiji u drugom vijeku prije nove ere.

Mirisi određenih biljaka utiču na promjenu raspoloženja i psihičko stanje kod ljudi. Do tog otkrića došlo se na osnovu analize ecefalograma osoba podvrgnutih ispitivanju. Na primjer, opojni miris ruže nadražuje nervni sistem, izaziva nervozu, dok mirisi limuna i mente podstiču na rad i doprinose boljem pamćenju. Lavanda opušta.

U Japanu postoje terme gdje možete plivati u vinu, čaju ili kafi.

Kada od neke zaraze oboli veliki broj ljudi, govori se o epidemiji; u životinjskom svijetu, naročito ako je upitanju stočna zaraza većih razmjera, to se naziva epizootija.

Sesija posvećena važnosti podataka iz svakodnevne kliničke prakse

ULAGANJEM NAPRAVITI UŠTEDU — Podaci su novo zlato —

- Danas je vrijeme informacija i sve što dobijemo kao informaciju predstavlja nam podlogu i za svakodnevni klinički rad, ali na globalnom nivou predstavlja osnove za pravljenje strategija funkcionisanja jednog zdravstvenog sistema - rekla je u uvodnom dijelu svog izlaganja dr Ljiljana Radulović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore. Posebno mjesto u mreži informacija, kako ona smatra, imaju podaci kliničke prakse, tzv. real-world data, koji omogućavaju individualnizovani pristup u liječenju svakog budućeg pacijenta, kao i bolji način funkcionisanja jedne klinike. Svi podaci slivaju se u jedinstveni sistem omogućavajući nekome ko upravlja zdravstvenim sistemom da ima bolji pregled dešavanja u okviru samog zdravstvenog sistema. To je posebno bitno kada se ima u vidu procedura registracije novog lijeka jer se obezbjeđuje pregled populacije koja ima potrebu za takvom vrstom terapije. Uporedo sa ovim, važno je raspolagati i podacima iz svakodnevne kliničke prakse. - Da i regulatorna tijela prepoznaju važnost podataka dobijenih iz svakodnevne kliničke prakse govori i činjenica da od decembra 2018. Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) prihvata podatke dobijene iz svakodnevne kliničke prakse kao dio dokumentacije za registraciju određenog lijeka, kao način da imamo mogućnost ubrzane registracije samih ljekova - objasnila je dr Radulović. Prikupljanje ovih podataka vodi holističkom pristupu liječenju, te unapređenju znanja o efektima određenog tretmana. - Mi imamo podatke šta očekujemo u svakodnevnoj praksi od različitih dijagnostičkih procedura koje koristimo i samim tim imamo bolji način predviđanja ishoda bilo kog liječenja - kaže dr Radulović.

San o personalizovanoj medicini se ostvaruje Posredstvom video prezentacije akademik Miroslav Samaržija, sa “Klinike za plućne bolesti Jordanovac”, KBC Zagreb, izrazio je zadovoljstvo zbog prilike da govori o nečemu čime se intenzivno bavi u posljednje dvije godine. Ističući da se uticaj podataka iz stvarnog života na kliničku praksu ne može dogoditi bez istovremene saradnje i svijesti o potrebi toga od strane onih koji odlučuju u zdravstvenom sistemu, on je naveo i da jedno od područja koje je podložno diskusiji jeste sumacija podataka o tome šta smo naučili i šta učimo iz randomizovanih kliničkih ispitivanja. Budući da se radi o strogo koncipiranim projektima koji, po pravilu, imaju mali obuhvat, te da je cross-over između različitih terapijskih linija u tim ispitivanjima 60% ili veći, onda se čovjek mora zapitati koliki je značaj toga na ukupno preživljavanje i da li su, po riječima akademika Samaržije, procjene koje donosimo egzaktne ili nisu. - Najveće pitanje koje se pojavljuje u posljednje vrijeme kod randomizovanih studija u onkologiji je brzina kojom se ta ispitivanja događaju. Ispitivanja su ranije funkcionisala tako što su rađena sekvencijalno, u fazama od I-IV, pa je to trajalo i do 10 godina, gdje smo uspjeli sve ispitati i naučiti, međutim, ona danas imaju preklapanja faze I u fazu II, neka odmah idu i u fazu III, sa vrlo brzim rezultatima, tako da nekad postane upitno pitanje na koja su odgovorili - kaže akademik Samaržija. U vezi sa podacima uzetim iz stvarne kliničke prakse on navodi da su to prije 20-ak godina bila ispitivanja koja nisu uzimana kao značajna jer su bila fragmentirana, mala u broju ispitanika, bez ikakve dobre organizacije, ali se danas stvar u dobroj mjeri promijenila. - Danas su to ispitivanja koja su

temeljena na stvarnim podacima, ona su dobro stratifikovana, dobro organizovana, rade se sa preciznom dijagnostikom i sa dobrom naučnom obradom. Tako da već sada se događa, a u budućnosti će biti sve više, da ćemo naše spoznaje, u svakom pogledu, i dijagnostičkom, terapijskom, po onda i zakonodavnom i organizacijskom, donositi kombinacijom spoznaja iz jednih i drugih načina ispitivanja - rečeno je ovom prilikom. Da bi takvi podaci postali naučno relevantni potrebno je prikupiti veliki broj njih, dobro ih sintetizovati i analizirati po svim naučnim postulatima. Preporuka akademika Samaržije je da se prave baze podataka, i u takve baze podataka treba unositi sve vrste podataka, a krajnji, konačni cilj cijelog takvog praćenja su konačni ishodi. Na pitanje o tome zašto je onkologija možda najbolji model za prezentaciju značaja podataka iz stvarne kliničke prakse, on je odgovorio da je to najprije zbog velikih promjena koje su se u onkologiji dogodile u zadnjih 5-10 godina. Prva je otkrivanje genskog molekularnog profilisanja tumora. Više od 2/3 bolesnika ima neki target (ciljnu mutaciju), neku mutaciju na koju treba terapijski djelovati, pa je jako važno izvršiti optimalnu dijagnostiku. Druga velika promjena je imunoterapija. - Ona je toliko “fensi” da nema tumora koji se ne liječi imunoterapijom - kaže akademik Samardžija. Za sprovođenje ove terapije od velikog su značaja mjerni instrumenti: „dobri biomarkeri koji će reći kome i kada dati imunoterapiju”. - Kad se te dvije velike novosti spoje: sa jedne strane 400 gena u karcinomu pluća, sa druge strane potreba za određivanjem i praćenjem šta i kome sa imunoterapijom, onda nam

postaje kristalno jasno da tu ogromnu količinu podataka ne možemo procesuirati bez da imamo sofisticirane algoritme koji će počivati na preciznoj dijagnostici, implementirati sve naše kliničke postupke na to i, na kraju, tek onda donositi terapijske odluke koje, jasno, moraju odobriti regulatorna tijela - objasnio je akademik Samaržija. Precizna dijagnostika podrazumijeva molekularno profilisanje, čime, kako je rečeno, „stvarno krojimo liječenje, dizajniramo liječenje za svakog bolesnika posebno”. - Dakle, taj san o personalizovanoj medicini se oživotvorio uvođenjem Real-world evidence-a i implementacijom njega u cijeli taj naš proces kliničkog prosuđivanja i donošenja odluka kako dijagnostikovati, kako liječiti i, na kraju, kako finansirati modernu onkologiju - zaključio je on. Produktivnost i kvalitet života oboljelih od multiple skleroze (MS) Rezultate nacionalnog projekta istraživanja kvaliteta života i produktivnosti pacijenata oboljelih od MS-a prezentovao je dr Milovan Roganović sa Klinike za neurologiju, KCCG. - Mi u Crnoj Gori procjenjujemo da je oko 700 pacijenata oboljelih od multiple skleroze, a da je njih 500 na imunomodulatornoj terapiji, dakle terapiji koja modifikuje tok bolesti i koja utiče na produktivnost i kvalitet života - naglasio je dr Roganović. Istraživanje je obuhvatilo 141 pacijenta/-kinju, koji su započeli terapiju u periodu do dvije godine od postavljanja dijagnoze i 81 pacijenta/-kinju kod kojih je liječenje počelo nakon dvije godine od trenutka postavljanja dijagnoze. Kod pacijenata kod

kojih je prošlo više od dvije godine od postavljanja dijagnoze do uvođenja terapije u poređenju sa pacijentima koji su počeli sa liječenjem unutar dvije godine, stopa apsolutnog i relativnog apsentizma je, po navodu dr Roganovića, veća do 3 puta. Pacijenti koji započnu sa primjenom terapije kasnije, u prosjeku 3 puta više odsustvuju sa svog posla. - Multipla skleroza utiče na radnu sposobnost i kod pacijenata kod kojih je liječenje započeto 6-10 godina od postavljanja dijagnoze u poređenju sa pacijentima koji su počeli sa liječenjem unutar pola godine od postavljanja dijagnoze, pogoršanje radnog učinka je preko 2 puta veće. Dakle, pacijenti koji započnu ranije sa liječenjem imaju manje pogoršanje radnog učinka - naglasio je dr Roganović. Sindrom hroničnog umora ili zamora i osjećaj nedostatka energije značajno su veći kod pacijenata koji počnu kasnije sa liječenjem. Pacijenti koji kasnije počnu sa liječenjem imaju do 60% veći problem sa vidom u odnosu na one koji počnu sa liječenjem unutar dvije godine od postavljanja dijagnoze. Upućujući ljekarima poziv na pristup insistiranja na pravovremenom postavljanju dijagnoze i ranom uvođenju imunomodulatorne terapije, dr Roganović je istakao i to da se ne smije zanemariti ohrabrujući pristup pacijentima, da nastave sa liječenjem. Od ne manje važnosti je i činjenica da ovi podaci moraju doći i do donosilaca odluka u zdravstvu, jer se samo pravovremenim liječenjem ovih pacijenata sprječava dalja progresija bolesti, odnosno povećava njihova radna sposobnost i produktivnost. Uticaj inovativne terapije na kvalitet života i produktivnost oboljelih od reumatoidnog artritisa Dr Nataša Miketić, sa Odjeljenja za reumatologiju KCCG, prikazala je podatke dobijene istraživanjem sprovednim u toj jedinici Interne klinike. Ispitivanje se odnosilo na populaciju pacijenata sa reumatoidnim artritisom na biološkoj i konvencionalnoj terapiji, na njihovu produktivnost i kvalitet života. - Vrijednost biloške terapije ogledala se u smanjenju odsustvovanja sa posla u odnosu na oboljele na konvencionalnoj terapiji. Oboljeli na konvencionalnoj terapiji u prosjeku 25% više odsustvuju u odnosu na oboljele koji su na biološkoj terapiji - kaže dr Miketić. Ova vrijednost se ogleda i u većem uticaju na produktivnost i fokusiranost tokom radnih sati oboljelih u odnosu na oboljele na konvencionlanoj terapiji. Oni svoj radni učinak ocjenjuju kao jednak prosječnom radnom učinku drugih zaposlenih na sličnom radnom mjestu. - Rezultati projekta su nam ukazali na to da dolazi do značajnog smanjenja pogoršanja rada kao posljedica bolesti sa dužom primjenom biološke terapije. Na početku liječenja od 0.25-1 godine imamo značajno pogoršanje radnih sposobnosti. Međutim, što duže traje liječenje biološkom terapijom, produktivnost ovih pacijenata je sve bolja - kaže dr Miketić. Viši stepen fizičkog zdravlja, praćen manjim intenzitetom bolova, uočen je kod osoba na biološkoj terapiji, dok ispitanici koji su na konvencionalnoj terapiji sa aspekta bola koji osjećaju usljed bolesti opisuju mnogo lošije stanje u odnosu na pacijente na biološkoj terapiji. - Bol u tijelu koji osjećaju oboljeli na konvencionalnoj terapiji izraženiji je 26% u odnosu na pacijente koji su na biološkim ljekovima. Osobe koje primaju konvencionalnu terapiju bilježe veće poteškoće prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Oboljeli na biološkoj terapiji u prosjeku ocjenjuju svoje zdravlje 50%

većom ocjenom u odnosu na subjektivnu ocjenu zdravlja oboljelih na konvencionalnoj terapiji - objasnila je dr Miketić. Primjena biološke terapije, prema ovim podacima, dovodi do usporavanja razvoja bolesti. Ispitanici koji su na ovom vidu liječenja su, kako je rečeno, u poređenju sa fokus grupama koje su organizovane na kraju ispitivanja pokazali da su i zadovoljniji i funkcionalno sposobniji i radno produktivniji, da i sa aspekta posla i socijalnog života daju mnogo veću vrijednost za ovaj sistem nego pacijenti koji su na konvencionalnoj terapiji. Dr Miketić: - Primjena inovativnih terapija utiče da i mi kao zdravstveni radnici postnemo bolji. Kako hemoﬁlija utiče na život pacijenata? Dr Maja Kavarić sa Pedijatrijske klinike, Instituta za bolesti djece objasnila je da je u Crnoj Gori nedavno završen projekat koji se odnosi na kvalitet života i produktivnost osoba sa poremećajem krvarenja, hemofilijom. - U Crnoj Gori je registrovano oko 50 osoba sa urođenim bolestima krvarenja, od kojih 10 djece ima težak oblik hemofilije A koji zahtijeva dožiovotnu i stalnu profilaksu - kaže dr Kavarić. U svijetu je registrovano oko 400 000 osoba oboljelih od hemofilije od kojih hemofilija A čini 80%. Godišnja incidenca novooboljelih iznosi 1 : 5000 muškaraca. Prema podacima studije Svjetske federacije za hemofiliju (WFH) iz 2019. procjenjuje se da u svijetu ima 1 125 000 muškaraca oboljelih od hemofilije širom svijeta, od kojih 480 000 ima teški oblik hemofilije. U nizu izazova u liječenju ovih pacijenata najviše se ističu pojava probojnih krvarenja, a potom i uticaj hemofilije na kvalitet života, na razvoj inhibitora na terapiju faktorom VIII, kao i adherenca na profilaksu faktorom VIII. - Što se tiče probojnih krvarenja u zglobovima, ona mogu dovesti do trajnog oštećenja i razvoja invaliditeta kod osoba sa hemofilijom. U skoro 90% slučajeva osnovna klinička manifestacija kod hemofilije A i hemofilije B su spontana krvarenja u zglobove i mišiće i ukoliko se ta krvarenja ne liječe dovoljno brzo i adekvatno, ona mogu dovesti do hemofilične artropatije i ranog invaliditeta - kaže dr Kavarić. Ciljni ili target zglob je onaj zglob u kojem se unutar 6 mjeseci javi krvarenje tri i više puta. Pojava krvi u zglobu dovodi do inflamacije, do razvoja sinovitisa, do gubitka hrskavice, suženja zgloba i razvoja invaliditeta. Rezultati jedne referentne studije pokazuju da čak 36% ispitanika smatra da hemofilija ima negativan uticaj na stvaranje bliskih odnosa sa drugim osobama, a čak 53% ispitanika je izjavilo da hemofilija utiče na njihov seksualni život. 89% ispitanika je, kaže se, prijavilo da je bol prisutan u njihovom svakodnevnom životu u posljednje 4 sedmice tokom trajanja ispitivanja, a oko 50% ispitanika je prijavilo konstantno prisustvo bola. Kada govorimo o izazovu kakav je adherenca, odnosno pridržavanje terapiji osoba sa hemofilijom, jedno istraživanje je pokazalo da stopa adherence kod osoba sa hemofilijom A iznosi svega 50%. Kao barijere u adherenci prepoznati su nezadovoljavajući nivo zdravstvene zaštite, poteškoće sa čuvanjem faktora koagulacije u kućnim uslovima, primjena terapije koja zahtijeva značajno vrijeme pripreme i primjene, nemogućnost pronalaženja venskog puta pacijenta. Kao dodatne barijere u adherenci navedeni su i percipiranje negativnih efekata liječenja, kao i rijetko ili odsustvo vidljivih simptoma, što dovodi to doga da pacijent ne percipira ozbiljnost

bolesti i mogućnost pojave krvarenja koja mogu biti životno ugrožavajuća. Sa druge strane, studija je pokazala da ono što najčešće motiviše pacijente da se pridržvaju terapiji je ranije negativno iskustvo sa pojavom simptoma (pojava krvarenja ukoliko ne primjenjuju profilaksu kako je propisano), blizak i dobar odnos sa zdravstvenim radnicima (hematolozima, hematološkim sestrama), kao i percepcija pozitivnih efekata profilaktičke terapije. Kućno liječenje u vidu profilakse faktorom koagulacije VIII kod djece malog uzrasta nekada podrazumijeva implantiranje venskih portova da bi se primjenjivala profilaktička terapija. Uz brojne prateće izazove, pacijenti se osposobljavaju da sami sebi primjenjuju terapiju. U vezi sa studijom sprovedenom u Crnoj Gori koja se odnosi se na kvalitet života i produktivnost pacijenata sa hemofilijom dr Kavarić je objasnila da je u projektu je učestvovao 31 ispitanik: 16 odraslih osoba starosti 18-50 godina, sedmoro djece starosti 7-17 godina, dvoje djece mlađe od 7 godina i 6 njegovatelja. U uzorku je najviše osoba sa teškom hemofilijom A. 30% osoba krvari 1-2 puta mjesečno, oko 30% krvari oko 3 puta godišnje, a ostali i češće, 1-2 nedjeljno ili više od 2 puta nedjeljno. Detaljniji rezultati studije biće naučno objavljeni u oktobru, u okviru evropskog kongresa za trombozu i hemostazu (ECTH). Sagledati i direktne i indirektne troškove Prof. dr Dragan Lončar, sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu prikazao je ekonomsku vrijednost liječenja inovativnim terapijama. Primjena inovativnih medicinskih procedura značajno utiče na duži, kvalitetniji, humaniji i produktivniji život pacijenata. Ukazujući na statistiku SAD-a u posljednjih 50 godina prof. dr Lončar je objasnio da u okviru očekivanog produženja trajanja života od oko 8 godina čak 3/4 učinka imaju inovativne terapije i ljekovi. Kao važnu poruku u vezi sa uticajem ovih procedura na kompletan zdravstveni sistem prof. dr Lončar je naveo odnos između cijene inovativnog lijeka i vrijednosti koju on daje. Vrlo često je, kaže on, trošak lijeka 3-6 puta manji od troška naknadnih hospitalizacija i bolničkih njega. Istraživanja sprovedena u SAD-u pokazuju da 500 dolara uloženih u razvoj kardioloških ljekova smanjuje troškove hospitalizacije za 1 950 dolara. Primjena inovativnih procedura odražava se i na ekonomski sistem npr. na način što jedan zaposleni u farmaceutskoj industriji podržava još 4-5 zaposlenih u drugim granama, a godišnje se investira oko 160 milijardi dolara u istraživanje i razvoj novih ljekova. - 82% žena koje su bolovale ili boluju od karcinoma dojke se već posle 10 mjeseci vraća na svoje radno mjesto, što je ranije bilo potpuno nezamislivo - ističe prof. dr Lončar. Liječeći pacijenta inovativnim ljekovima i poboljšavajući njegovo/njeno zdravstveno stanje utiče se i na poboljšanje psihološkog stanja članova njihovih porodica. Procenat depresije kod članova porodice pacijenta koji boluje od neke onkološke bolesti kreće se, po istraživanjima, čak do 40%. - Novi ljekovi obezbjeđuju duži i prosperitetniji život, a time i ekonomija ima više resursa za ulaganje u nove inovativne ljekove - kaže prof. dr Lončar. Istraživanja sprovedena u Australiji su pokazala da je samo usljed izostanka sa posla pacijenata

koji boluju od reumatoidnog artritisa ekonomski gubitak za zemlju iznosi 1.7 milijardi australijskih dolara. Samo tokom 2015. godine o tim pacijentima je brinulo 41 000 zaposlenih članova porodice, pri čemu je gotovo polovina njih morala u potpunosti da napusti posao da bi im se posvetila. U SAD-u oboljenje kakvo je reumatoidni artritis dovelo je do gubitka od 172 miliona izgubljenih radnih dana na godišnjem nivou. To je 1% BDP-a SAD-a. U Njemačkoj se izdvaja oko 22 000 na godišnji trošak liječenja, a polovina su indirektni troškovi liječenja. Prezentujući rezultate studija sprovedenih u Crnoj Gori u vezi sa kvalitetom života i produktivnošću oboljelih od reumatoidnog artritisa i multiple skleroze, prof. dr Lončar je naveo da Crna Gora gubi 4.8 miliona eura zbog pada produktivnosti i radnog učinka ovih pacijenata, blizu 1 milion eura zbog apsentizma i čak 13.6 miliona eura zbog gubitka radne sposobnosti. Indirektni troškovi iznose 18-19 miliona eura. Statistika u vezi sa multiplom sklerozom pokazuje da samo brzina dijagnoze u prvih 12 mjeseci od pojave simptoma utiče na značajno niži trošak liječenja. - Prosječno vrijeme kod ove populacije pacijenata koji boluju od multiple skleroze, od dijagnoze do početka primjene terapije u našem uzorku je iznosila 3.26 godina. Ispitanici iz grupe do 2 godine su u roku od 6 mjeseci počeli da primaju terapiju, dok su grupa ispitanika nakon 2 godine tek nakon 6 godina u prosjeku počeli da primaju terapiju. Apsentizam je 3 puta manji kod ispitanika u prvom uzorku u odnosu na ostale - naveo je prof. dr Lončar. Gubitak radne sposobnosti ubrzano raste kod pacijenata koji kasnije počinju sa primjenom savremene terapije, a procjena je i da indirektni trošak zbog pada produktivnosti iznosi oko 1 milion eura godišnje, oko 200 000 eura usljed fizičkog odsustvovanja sa posla i čak 16 miliona eura usljed gubitka radne sposobnosti i prijevremenog penzionisanja. - Vrlo je važno kada gledamo ekonomski uticaj inovativnih terapija da posmatramo i indirektne i direktne medicinske troškove. Prelazak sa npr. dvostruke intravenske terapije koja se daje u tercijarnoj zdravstvenoj ustanovi na subkutanu terapiju koja bi se davala u sekundarnoj zdravstvenoj ustanovi imala bi značajne uštede samo u troškovima prevoza pacijentkinja i članova njihove porodice koji se mjere milionima eura - kaže prof. dr Lončar. Potrebe za trošenjem novca rastu sa produženjem očekivanog trajanja života, pa bez obzira na to što svjetski budžet za zdravstvo iznosi 11 triliona dolara, sve veća pojava hroničnih nezaraznih bolesti utiče da se na njih u budžetu EU troši više od 70% zdravstvenog budžeta. Uprkos tome što je javni zdravstveni budžet Srbije povećan sa 2.1 na 3 milijarde eura, konstantno postoji problem nedostatka novca. Stoga je, po ocjeni prof. dr Lončara, ključno pitanje nosilaca ekonomske politike u zdravstvu optimizacioni model.

Anita Đurović

Kako zdravstveni sistemi mogu biti ﬂeksibilniji? Koji su beneﬁti za pacijente a koji za sam zdravstveni sistem? Posebna cjelina na 8-oj Medical konferenciji bila je posvećena razmjeni iskustava i preporuka u vezi sa modernizacijom zdravstvenih usluga u cilju stvaranja fleksibilnijeg zdravstvenog sistema. To bi, prije svega, podrazumijevalo prilagođavanje sistema potrebama pacijenta, kako bi se, uz rasterećenje sistema i realizaciju sistema vanbolničke njege omogućio kvalitetniji i komforniji život pacijenta, ali i obezbijedio kvalitet u radu ustanova. Ustanove se ovim, dakle, približavaju pacijentu i usmjeravaju usluge ka lokalnim zdravstvenim jedinicama i liječenju u kućnim uslovima. Dominaciju bolničkog tretmana zamijeniti dominacijom vanbolničkog Moderatorka sesije posvećene projektovanju fleksibilnijeg zdravstvenog sistema dr Ljiljana Radulović, direktorka KCCG, ukazala je u uvodu svog izlaganja da je činjenica da postoji trend da se kruti zdravstveni sistem usmjeren na institucionalnu dijagnostiku izmijeni u smislu sprovođenja ideje SZO-a o tome da se do 2030. zadovolji dominantni zahtjev da se kvalitetan zdravstveni sistem omogući svakom stanovniku planete, ma gdje on živio. Cilj je da podjednak pristup zdravstvenom sistemu ima i pacijent koji se nalazi u ruralnom području i u metropolama. - Na taj način ćemo omogućiti svakom pacijentu da ima i bolji tretman i bolji ishod liječenja, pri čemu se velika pažnja poklanja tome da finansijski zaštitimo samog pacijenta, odnosno da on ne bude opterećen dodatnim troškovima prilikom pružanja raznih vrsta zdravstvenih usluga. U cilju realizacije kvalitetnijeg sistema, po preporuci SZO-je, trebalo bi raditi na strukturnom jačanju zdravstvenih sistema i proširenju opsega usluga, kao i na povećanju broja zdravstvenih profesionalaca. Neophodno je sprovesti i digitalnu transformaciju zdravstvenih sistema, a sa druge strane obezbijediti dovoljnu količinu i sve vrste raspoloživih ljekova, vakcina uz očuvanje optimalnog budžeta. Kao trend u svim društvima dr Radulović kaže, uočava se starenje populacija, a pretpostavlja se da će 12% stanovništva Zemlje već za godinu dana činiti stariji od 65 godina. S druge strane, uočljiv je porast hroničnih nezaraznih bolesti, a istraživanja pokazuju da će do 2030. 70% smrtnih slučajeva biti uzrokovano hroničnim nezaraznim bolestima. Po statistici od prije 8 godina, 63% smrtnih slučajeva vezano je za ovakve bolesti, što znači da je za 7% pretpostavljeno uvećanje za period od 17 godina. Posebno svijetlo na situaciju u zdravstvu dala je pandemija COVID-19. Čak 75% zemalja, saopštila je dr Radulović, prijavilo je da smatra da nije imalo isti kvalitet pružanja zdravstvene njege

pacijentima koji imaju hronične nezarazne bolesti u periodu pandemije. - Mi na taj način upadamo u začarani krug: ovo su pacijenti koji će imati težu kliničku sliku COVID-a, a upravo njima se značajno manje posvećujemo. COVID-19 kriza nas je još naučila da je neophodno da se svi zdravstveni sistemi drugačije organizuju, da vidimo prvo kojim resursima raspolažemo i da je neophodno da napravimo promjenu sistema - kazala je ona. Potrebno je raditi na brzom postavljanju dijagnoze, brzo ponuditi terapijske opcije i adekvatno pratiti tok liječenja, odn. rezultate naše primijenjene terapije, a paralelno raditi na preventivi obolijevanja od COVID-a i hroničnih nezaraznih bolesti, i edukovati populaciju. Osnova toga je postojanje optimalnog informacionog sistema u zdravstvu. - Pandemija je dovela do toga i da promijenimo način na koji liječimo svoje pacijente u smislu da dio pacijenata, gdje je to moguće, bude preveden na vanbolnički način liječenja, a da smanjimo dominaciju bolničkog tretmana pacijenata. U tom smislu bilježimo značajan porast upotrebe servisa kao što su telemedicina i telekomunikacione tehnologije - objasnila je dr Radulović. Iskustvo francuskog zdravstvenog sistema pokazuje da se ovaj način komuniciranja dominantno vezivao za mlađu populaciju, odn. pacijente mlađe od 50 godina, ali se u uslovima pandemije pokazalo da je korišćenje bilo izraženo u strarijoj populaciji (tj. kod starijih od 70 god.). Telemedicina je, po riječima dr Radulović, omogućila da se obezbijedi dostupnost zdravstvene zaštite, održi njen kvalitet, ali i ostvari finansijska ušteda. U Crnoj Gori trenutno postoji sistem za telemedicinu u kom su povezani samo KCCG i tri ustanove sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite. Koristeći različite metode, npr. primjenu ljekova koji imaju drugačiji način aplikacije, prelazak sa intravenskih na subkutane formulacije, kao i bolje poznavanje potreba naših pacijenata, moguće je, po mišljenju dr Radulović, ostvariti fleksibilan pristup. - Ono što bi bio rezultat ovakve promjene bilo bi da bi vremenom postigli da dominaciju bolničkog tretmana pacijenta zamijenimo dominacijom vanbolničkog tretmana pacijenta - zaključila je ona. I terapije za onkološke pacijente mogu se izmjestiti iz tercijarnih centara Dr Sanja Lekić, direktorka Instituta za onkologiju KCCG-a, objasnila je da fleksibilna zdravstvena zaštita podrazumijeva primjenu terapije u vrijeme i na lokaciji koji su najprikladniji za pacijenta i zdravstvene radnike. To podrazumijeva da se terapija

za onkološke pacijente ne mora primjenjivati samo, i isključivo, u ustanovama tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. U projekte decentralizacije primjene onkološke terapije moguće je uključiti sve zdravstvene centre u jednoj državi, a tamo gdje postoje, i mobilne jedinice za primjenu terapije. Ovakav primjer primjene terapije imamo u Velikoj Britaniji uz mogućnost primjene onkološke terapije i u kućnim uslovima. Ona pruža brojne prednosti pacijentima i njihovim porodicama, a sa druge strane, zdravstvenim radnicima i ustanovama. Pacijentima, po objašnjenju dr Lekić, pruža mogućnost adekvatne dostupnosti tretmana, smanjuje broj pacijenata koji imaju potrebe za dugotrajnim putovanjima. Redukuje se i broj hospitalizacija i time povećavaju hospitalni kapaciteti. Ishod ovakvog načina organizacije zdravstvenog sistema poboljšava kliničke ishode za pacijenta, a ima i finansijsku efikasnost. Jačanje potrebe za flexcare (fleksibilna zdravstvena zaštita) inicijativom jasno se ispoljilo tokom pandemije COVID-19. Strukovna onkološka udruženja su dala preporuke da se onkološki pacijenti, u eri COVID-19 infekcije, orjentišu u što većem broju prema kućnom liječenju, odn. prema vanbolničkim resursima. Postoje i jasne preporuke da se pacijenti, ukoliko postoji adekvatna formulacija lijeka, prevode sa intravenske na peroralnu terapiju, a u slučaju postojanja subkutanih formulacija lijeka, i na subkutanu administraciju, koju je, po objašnjenju dr Lekić, moguće organizovati čak i u kućnim uslovima, bez mnogo promjena u organizaciji zdravstvenog sistema. Primjena sistemske onkološke terapije je u značajnom porastu posljednjih godina. - Mi na Institutu za onkologiju na godišnjem nivou, kroz dnevnu bolnicu aplikujemo skoro 19,000 terapija, što parenteralnih, subkutanih, intravenskih i intramuskularnih. Taj broj je bio nešto manji u 2020. godini, ne samo iz razloga manjeg broja pacijenata, već upravo iz ove činjenice da smo mi, struka, poštovali uputstva od strane svjetskih onkoloških udruženja, gdje smo dio pacijenata, kad god smo to mogli, preveli na peroralne oblike terapije i usmjerili na kućno liječenje, odn. periodične kontrole kod onkologa, čime smo smanjili opterećenje naše dnevne bolnice, a i smanjili mogućnost izloženosti pacijenata infekciji COVID-19 - kaže dr Lekić. Mogućnost primjene subkutane formulacije lijeka postoji u terapiji HER2 podtipa karcinoma dojke, što je, kako je objasnila dr Lekić, jedan od načina da se smanji vrijeme ekspozicije pacijentkinja mogućoj infekciji, a time i vrijeme zadržavanja u bolnici. - Unazad više od 4 godine na Institutu za onkologiju primjenjujemo jedan vid subkutanog liječenja kod HER2 pozitivnih karcinoma dojke: subkutani trastuzumab, a u narednom periodu, vrlo skoro, očekujemo registraciju fiksne kombinacije za dualnu HER2 blokadu:

dakle, 2 lijeka u jednoj subkutanoj injekciji, što će značajno smanjiti vrijeme zadržavanja naših pacijentkinja koje su na dualnoj HER2 blokadi. U ovom trenutku one imaju mogućnost da jedan dio lijeka primaju subkutano, dok se drugi dio primjenjuje u intravenskoj infuziji - kaže dr Lekić. Primjena subkutanih injekcija traje značajno kraće u odnosu na primjenu intravenske terapije: oko 5 min naspram 90-60 min, zavisno od lijeka. U Velikoj Britaniji, kako navodi dr Lekić, specijalno edukovane medicinske sestre aplikuju hemoterapijske ljekove u kućnim uslovima. Mobilni autobus za primjenu hemoterapije još je jedan od primjera efikasnijih sistema rada. Navodeći primjere iz lične ljekarske prakse, dr Lekić je podsjetila da su u cilju obezbjeđivanja efikasne zdravstvene zaštite u pandemijskim uslovima kod nas uspješno decentralizovani neki od pomoćnih tretmana u onkologiji (bisfosfonati). U cilju decentralizacije terapije kod pacijentkinja sa HER2 pozitivnim karcinomom dojke postoje zaključci da bi na sjeveru, jugu i u centralnom dijelu Crne Gore mogla da postoji po jedna opšta bolnica koja bi mogla da se prihvati mogućnosti primjene subkutane formulacije ljekova, a da neki od većih domova zdravlja budu nosioci tog projekta. - Kroz edukaciju adekvatnog kadra moguće je stvoriti jezgro za mogućnost da se u budućnosti stvore najmanje 2 centra na sjeveru i jugu Crne Gore. Upravo zbog činjenice da je porast incidence nezaraznih bolesti do 2030. godine u značajnom procentu rasta, a za onkološke pacijente nam stručna javnost referiše da do 2030. godine očekujemo porast incidence i do 30-40% - kaže dr Lekić. Formulisanjem mogućnosti lista ljekova koja bi omogućavala decentralizaciju, kao i jačanjem umreženosti zdravstvenih ustanova savremenim tehnologijama bilo bi moguće ostvariti pomak u prilagođavanju sistema potrebama pacijenta. Dr Sanja Lekić: - Fleksibilna njega omogućava pacijentima primjenu terapije bliže svojim domovima, izbjegavanje dugotrajnih putovanja, čekanja i korištenja određenih resursa za njih i porodicu koji nisu pokriveni troškovima Fonda zdravstva. Ona će omogućiti pacijentima da primaju terapiju u manje stresnom okruženju, čime se značajno povećava kvalitet života, a ti uspješni projekti mogu da nam pomognu da dokažemo da primjena onkološke terapije može da se izmjesti iz specijalizovanih centara u lokalna okruženja, omogućavajući veće hospitalne kapacitete onkoloških klinika, ali i osnažujući kapacitete primarne i sekundarne zdravstvene zaštite.

Ne postoji velika razlika u eﬁkasnosti i neželjenim dejstvima, ali postoje višestruki beneﬁti Ukazujući na specifičnosti reumatoidnog artritisa dr Ana Bulatović, sa Odjeljenja za reumatologiju KCCG-a, navela je da je to bolest koja ne spada u rijetke bolesti, a smatra se da oko 1% opšte populacije ima ovo oboljenje. Prema evropskim smjernicama za liječenje, kako je dalje objasnila, neophodno je rano i agresivno liječenje. Biološki ljekovi za reumatologiju su ušli u kliničku praksu već skoro dvije decenije. Rana inicijativa se desila prije 12 godina, kada su se ljekovi koji su za subkutanu primjenu premješteni u primarnu zdravstvenu zaštitu, a naknadno je to preformulisano na listi ljekova za brojne ljekove a i sami pacijente su edukovani za samoprimjenu. To daje značajan benefit, kako sa strane pacijenta, tamo i za sam zdravstveni sistem - kaže dr Bulatović. Pandemija je samo ubrzala započeti proces u smislu intenziviranja prevođenja ljekova sa intravenske na subkutanu formulaciju. Decentralizacijom se pokušavaju rasteretiti Odjeljenje reumatologije i Interna klinika KCCG-a, jer nekada samo spravljanje lijeka i aplikacija traju po 1-8 sati, a pacijent se dovodi i u epidemiološki rizik. Prva intravenska primjena antiinterleukin-6 reumatološkog lijeka obavljena je prije 12 godina u Dnevnoj bolnici Odjeljenja reumatologije Kliničkog centra Crne Gore, a nakon 6 godina registrovan je i subkutani oblik, što je omogućilo dalju decentralizaciju. Ova procedura se koristi za liječenje umjerenog i teškog oblika reumatoidnog artritisa kod koje su dokazani efikasnost i brz odgovor već nakon dvije sedmice. - Prevođenje intravenskog na subkutani oblik pacijentima daje višestruke benefite, ali je najvažnije što se povećava adherencija, jer znamo da je ishod liječenja u vezi s adherencom - kaže dr Bulatović. Decembra 2018. godine u Dnevnoj bolnici Odjeljenja za reumatologiju obavljena je prva primjena ovog lijeka van ustanove najvišeg zdravstvenog nivoa. Pacijenti koji primaju biološku terapiju prva 3 mjeseca moraju da to vrše u Kliničkom centru. Nakon toga se odlučuje, ako je pacijent edukovan za samoprimjenu, ako je mlad pacijent, da može da ide na samoprimjenu, ako je stariji pacijent koji ne može sam sebi da daje terapiju, onda on ide na primarnu zdravstvenu zaštitu. Već u junu 2021. godine primjenjuje se ovakav oblik terapije u 17 opština Crne Gore. Dr Bulatović kaže da subkutani oblik lijeka ima pozitivan ekonomski uticaj na Fond zdravstva u smislu smanjenja indirektnih troškova, što potvrđuje da decentralizacija ima poseban benefit za pacijente koji nijesu iz Podgorice, pogotovu iz epidemiološkog razloga. - Ne postoji velika razlika u efikasnosti i neželjenim dejstvima, ali postoje višestruki benefiti - zaključuje ona. Ima potencijala za formiranje novih jezgara na primarnom i sekundarnom nivou Ukazujući da je opterećenje malignim bolestima globalni problem, dr Jadranka Lakićević, sa Odjeljenja za onkologiju KCCG-a, navela je da je prema podacima Globocana od prošle godine u svijetu novodijagnostikovano preko 19 miliona pacijenata. 10 miliona je, nažalost, preminulo od ove bolesti. Karcinom dojke, po podacima te institucije, prvi put je prestigao karcinom pluća po incidenci. Karcinom dojke je najčešći maligni tumor kod žena. Jedna od 4 žene koje imaju malignu bolest ima karcinom dojke. Jedna od 6 žena sa karcinomom

umire od karcinoma dojke. Podaci za Crnu Goru kažu da je to najčešći maligni tumor kod žena i on broji nešto oko 400 novootkrivenih slučajeva na godišnjem nivou. Prezentujući podatke upitnika o zadovoljstvu pacijentkinja liječenjem na Institutu i preferencom za decentralizaciju onkološke terapije sprovedenog tokom aprila-maja o.g., dr Lakićević je navela da je ispitivanjem obuhvaćeno 38 pacijentkinja sa prebivalištem van Podgorice, uglavnom starijih od 45 godina. Trenutnim presjekom na ovom uzorku pacijentkinja, vidimo da više od 26% njih, prima anti-HER2 terapiju duže od jedne godine, a čak 8% pacijentkinja duže od 2 godine. Preko 70% ispitanica reklo je da im je potrebno od 1h do 4 h da bi došle od mjesta stanovanja do Instituta na terapiju a preko 50% je reklo da im putovanje predstavlja napor u velikoj mjeri. Nadalje, dobili smo i podatke da 35% pacijentkinja čeka 1-2 h, a 27% čeka 4h na početak primjene terapije. Ovdje jasno vidimo kolika je preopterećenost kapaciteta dnevne bolnice, a većim dijelom je to usljed primjene hemioterapijskih režima koji traju i po 3-6 h. Pacijentkinje uglavnom dolaze sa pratnjom, čak 73% ispitivanih, a kod većine (54%) pratnja takodje mora odsustvovati s posla. Što se tiče troškova za pacijenta, koji se ne nadoknadjuju od strane Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, 73% ispitivanih je izjavilo da imaju takvu vrstu ličnog troška, a čak 15% njih je reklo da je trošak iznosi i do 50€. Ispitujući preferencu ka mogućnosti decentralizacije onkološke terapije, došli smo do podatka da je 60% pacijentkinja je reklo da bi rado nastavilo da prima terapiju u lokalnoj zdravstvenoj ustanovi, a skoro 80% pacijentkinja bi pristalo na liječenje van Instituta za onkologiju ukoliko bi njihova terapija bila u vidu SC injekcije. Dalje, 70 % pacijentkinja smatra da bi im olakašalo da uz redovnu komunikaciju sa onkologom primaju terapiju u lokalnoj bolnici. 60% pacijentkinja je reklo da bi rado nastavilo da prima terapiju u lokalnoj zdravstvenoj ustanovi, a skoro 80% bi pristalo na liječenje van Instituta ukoliko bi terapija bila u vidu subkutane injekcije. 70% pacijentkinja smatra da bi im to bilo značajno olakšanje, s tim da ostanu u redovnoj komunikaciji sa svojim onkolozima. Putovanje zaista predstavlja veliko opterećenje za pacijente. Oni, kako je istakla dr Lakićević, imaju dodatne troškove, pratnju koja mora da odsustvuje s posla, a čekanje na Institutu za primjrnu terapije je neminovno i dugotrajno. - Mi zdravstveni profesionalci smo shvatili da ovim koracima nećemo olakšati samo pacijentima, nećemo rasteretiti samo Institut, nego i zaista doprinijeti jačanju cjelokupnog zdravstvenog sistema kroz formiranje novih jezgara na primarnom i sekundarnom nivou, a ovo bi mogao da bude za onkologiju početni korak - kaže ona. Učešće u sesiji posvećenoj budućnosti zdravstvene zaštite imali su i prim. dr med. sci. Ljiljana Stamatović (IORS, Beograd), prof. dr Evando de Azambuja („Jules Bordet Institute”, Brisel) i med. sestra Stefani Hechter (The Christie NHS Foundation Trust), koji su ovom prilikom prenijeli niz ličnih iskustava iz svakodnevne kliničke prakse i preporuka posredstvom video komunikacije. Anita Đurović

Značaj dermoskopije u ranom otkrivanju melanoma Dr sc. med. Mirjana Bakić, spec. dermatovenerolog Klinika za dermatovenerologiju, Klinički centar Crne Gore

Melanom predstavlja maligni tumor pigmentnih ćelija, melanocita, kada dolazi do transformacije normalne ćelije u malignu, koja na dalje nastavlja svoju autonomnu diobu, rast i proliferaciju. Progresivne izmjene u genetskom materijalu, odnosno DNK dovode do mutacija koje upravo omogućavaju malignim ćelijama neosjetljivost na inhibitore rasta, uspješnu angiogenezu, neograničeno umnožavanje, izbjegavanje kontrole našeg imunskog sistema, a što dovodi do brze invazije tkiva i metastaziranja. Povećanje incidence melanoma bilježi se među osobama bijele rase širom svijeta u posljednje četiri decenije. Kohortna ispitivanja pokazuju da će se taj trend zadržati i u narednim godinama, pa i decenijama. Najviša incidenca je u Australiji, dok se u Evropi najveći broj novooboljelih bilježi u Švajcarskoj i skandinavskim zemljama. Prema statistici globalne svjetske statističke mreže za maligne bolesti koja objedinjuje podatke za 185 zemalja, GLOBOCAN, procjenjuje se da je stopa incidence melanoma u Crnoj Gori od 4,6 do 7,3. Ovaj podatak se uklapa u procjenu da zemlje Mediterana, gdje pripada i Crna Gora, imaju stopu obolijevanja od 5-7 na 100.000 stanovnika. U Evropi je melanom češći među osobama ženskog pola, mlađim od 44 godine, a kod starijih od 60 godina češći je kod muške populacije. Jednim dijelom je povećanje incidence posljedica poboljšanog nadzora i ranog

otkrivanja, kao i promjenama u dijagnostičkim kriterijumima, ali i neosporno navikama vezanim za izlaganje suncu. Od svih maligniteta kože, bazocelularni i spinocelularni karcinom su najzastupljeniji maligni tumori, dok melanom čini svega 1% svih karcinoma kože. Međutim, zbog svoje invazivnosti, sposobnosti brzog metastaziranja u regionalne limfne čvorove, kao i metastaziranje u vitalne organe, predstavlja najsmrtonosniji oblik kožnog tumora. Uzrok je više od 75% smrtnih ishoda, a zbog pogađanja, u prvom redu mlađe populacije, melanom predstavlja značajan zdravstveni i socijalni problem. Dužina preživljavanja zavisi od stadijuma bolesti: pacijenti sa metastatskim melanomom uglavnom imaju lošu prognozu, sa istorijskim stopama preživljavanja od pet godina manje od 10% do 2011. godine. Osjetljivije ili rizične kategorije ljudi za razvoj melanoma čine osobe svijetle puti, plavih očiju, plave i riđe kose, odnosno fototipa kože I i II, osobe sa pozitivnom ličnom i porodičnom anamnezom u prvoj i drugoj liniji srodnika, osobe koje su profesionalno izložene sunčevom zračenju, osobe koje imaju više od sto mladeža, ili koji imaju barem jedan mladež koji pokazuje atipiju, pacijenti koji su na imunosupresivnoj terapiji, ili imaju urođeni ili stečeni poremećaj pigmentacije. Kada govorimo o faktorima rizika za nastanak melanoma

izlaganje UV zracima prirodnog spektra, ali i vještačkim izvorima zračenja, u prvom redu, solarijumu, jeste poznat etiološki faktor za razvoj maligniteta kože. Ultraviolentno zračenje, u prvom redu UVB, UVA, čine najmanji dio spektra solarnog zračenja, svega oko 4-5%. Međutim, oni su biološki najaktivniji, i u živom tkivu i ćeliji izazivaju fototoksična oštećenja. Koža je adaptirana na UV zračenje zato što melanociti koji se nalaze u bazalnom sloju kože proizvode melanin, pigment koji apsorbuje UV zračenje i na taj način štiti susjedne keratinocite od oštećenja. Međutim, zaštitni efekat melanina je ograničen i dugotrajno izlaganje suncu dovodi do toga da melanociti postaju ciljne ćelije za karcinogenezu. Manifestacija melanoma može biti na koži, kada govorimo o kožnom ili kutanom melanomu, ali i na slozokoži oka, respiratornog, gastrointenstinalnog, genitalnog trakta, kada govorimo o mukoznoj ili ekstrakutanoj lokalizaciji, koji čine svega 1% svih melanoma. Kutani melanom je heterogeno oboljenje čija se dijagnostika zasniva na kliničkom i dermoskopskom prepoznavanju sumnjivih promjena, biopsiji i patohistološkoj verifikaciji. U kliničkom smislu, postoji termin „ugly duckling sign“, koji nam makroskopski ukazuje da neka pigmentna promjena pokazuje različitost u odnosu na boju, oblik, veličinu i brzinu rasta. Takođe, termin „atipični nevus“ predstavlja klinički opis, dok je termin „displastični nevus“, u stvari, histološki opis. Najčešća klinička i histološka varijanta melanoma u oko 70% slučajeva bijele rase je površinski šireći melanom. Uglavnom je lokalizovan na koži trupa, odnosno koži leđa kod muškaraca, dok je kod osoba ženskog pola predilekciono mjesto za njegov razvoj regija potkoljenica. Ovaj oblik melanoma povezan je sa izmjenom već postojećeg melanocitnog nevusa. Za razvoj ovakvog oblika evolucija iznosi 1-5 godina, prosječan prečnik iznosi 2,5

cm, a može biti i manji od 5 mm. Klinički se manifestuje kao pigmentovana ploča, lako infiltrovana makula, nepravilnih ivica, sa urezima, papulom ili nodulusom na površini. Boja je uglavnom raznolika, od crne do crvene, i sive. Palpabilnost lezije obično upućuje na invaziju tumorskih ćelija u derm. In situ melanom je obično manjeg prečnika od 6 mm. Nodularni melanom je druga po učestalosti klinička i histološka varijanta. Češće je lokalizovan na glavi i vratu, ima brzu evoluciju razvoja u toku 6-18 mjeseci i nešto češće se javlja kod osoba muškog pola. Srednja starost osobe u trenutku dijagnoze melanoma je 53 godine. Razvija se na predhodno neizmijenjenoj koži. Nema radijalne faze rasta, već započinje odmah vertikalni rast u dubinu svih slojeva kože, što ga čini veoma invazivnom formom melanoma. Akralni melanom je češće zastupljen kod osoba žute rase. Lokalizovan je na dlanovima i tabanima, kao i na nokatnom ležištu. Lentigo maligna-oblik melanoma in situ na koži dugo godina oštećenoj od sunca, lokalizovan na glavi i vratu, obrazima i nosu. Javlja se kod osoba starosti od 65 godina na više. Ima izgled mrke nepravilne makule ili promjene u ravni kože, prečnika oko 1 cm, nepravilnih ivica. Prevencija i skrining su najuspješniji način sprječavanja da do bolesti uopšte dođe, da se ona prepozna u prelaznom stadijumu transformacije u malignu, invazivnu formu ili se otkrije u svom ranom stadijumu kada je u potpunosti izlječiva. U sklopu primarne prevencije, a čiji je cilj zdravstveno i kontinuirano prosvećivanje stanovništva u smislu zaštite od jakog, direktnog izlaganja sunčevom zračenju, i to u periodu od 11 do 17h, još od najranijeg djetinjstva, kao i svijest o rizicima primjene solarijuma, jeste svakako imperativ sistemskog, zdravstvenog djelovanja u svim, a naročito u mediteranskim zemljama.

Mjere sekundarne prevencije melanoma imaju za cilj postavljanje rane dijagnoze, odnosno skrininga, kao i njegovog pravovremenog liječenja. Za melanom se kaže i da predstavlja „idealan tumor“ zato što je dostupan vizuelizaciji dermatologa, a kao takav i sa veoma dobrom prognozom, ako se detektuje u ranoj fazi. Aparat koji dermatologu pomaže u detekciji malignih promjena na koži jeste dermoskop, a procedura se naziva dermatoskopija ili dermoskopija. Sama metoda predstavlja neinvazivnu, odnosno bezbolnu i komfornu dijagnostičku proceduru, koja pomoću svijetla koje emituje i uvećanja same promjene, omogućava dermatologu da uoči morfološke strukture, u prvom redu pigmentnih promjena, a koje se ne mogu vidjeti makroskopski ili „golim okom“. Inicijalno se i razvila prije tri decenije upravo zbog razlikovanja benignih od malignih tumora koža, u prvom redu, melanoma. Standardna (kontaktna) dermoskopija koristi uvećanje 10x, a na promjenu se prethodno nanosi mineralno ulje, alkohol ili voda, kako bi se smanjilo odbijanje svjetlosti od površine rožastog sloja kože. Postoje dermoskopi koji upotrebljavaju izvore polarizovane svjetlosti i pregled se tada obavlja bez direktnog kontakta sa promjenom. Digitalni dermoskop pored veće sposobnosti uvećanja promjene, mogućnosti korišćenja i polarizovane svjetlosti, omogućava snimanje i čuvanje digitalne fotografije i evaluaciju pigmentnih promjena, tako što se u folderu pacijenta čuvaju prethodne fotografije mladeža. Posebni kompjuterski programi pomažu u analizi i poređenju fotografija. Pomoću dermoskopa vizuelizujemo strukture u epidermu, na epidermodermalnoj granici i u površnom dermu, određujemo veličinu same promjene izražene u mm. Istraživanja su pokazala da dermoskopija povećava sposobnost ranog otkrivanja melanoma u poređenju sa kliničkim pregledom, 30-40%. Međutim, ona ne smije biti odlučujuća u odnosu na kliničku odluku o biopsiji ili ekciziji sumnjive promjene, naročito ukoliko je ta promjena novonastala ili u evolutivnom smislu se brzo mijenja. Morfološki pojmovi u dermoskopiji čine dermoskopsku azbuku i svaki pojam, poput slova ili znaka, ima svoj oblik i boju. Određeni skup znakova čini uzorak ili obrazac. „Three check point list“ ili prisustvo tri dermoskopske karakteristike čine jednostavnu analizu za razlikovanje malignih od benignih tumora. To su atipična pigmentna mreža, asimetrija i prisustvo plavobijelih struktura. Pigmentna mreža je pravilna svijetlo smeđa do

tamno smeđa rešetkasta struktura, koja se normalno viđa kod pigmentnih promjena. Kod melanoma, ona je crna, smeđa ili siva mreža, nepravilnih otvora, i sa obično naglim prekidom na periferiji. Asimetrija se odnosi na boju i/ili morfološke strukture koje posmatramo dermoskopom u pigmentnoj promjeni. Ova karakteristika uvijek postoji kod melanoma. Plavo-bijele strukture podrazumijevaju prisustvo plave ili bijele boje odnosno plavobijeli veo na površini. Prisustvo najmanje dva kriterijuma označava sumnjivu leziju. U dermatologiji se koristi pravilo ABCDE, što nam ukazuje na značaj svake osobine podjednako: A (asimetry) – asimetrija koja se odnosi na asimetriju u boji i strukturi; B (border) – ivica, koja je neravna, nazubljena kod melanoma; C (colour) – boja - prisustvo 2 ili 3, ili čak i 5-6 nijansi smeđe, sive, plave i crne boje koje se mogu vidjeti u melanomu; D (diametar) – promjer melanoma je obično veći od 6 mm; E (evolution) – evolucija ili brzina razvoja promjene smatra se možda i najznačajnijom karakteristikom melanoma. I površinski šireći i nodularni melanom dijele zajedničke dermoskopske karakteristike invazivnog melanoma. Dva negativna obilježja ne mogu se nikada uočiti u melanomu. To su potpuno simetrična pigmentacija, kao i prisustvo samo jedne boje u leziji. S druge strane, ukoliko se uoči bar jedna od navedenih, pozitivnih karakteristika, dijagnoza invazivnog melanoma vrlo je vjerovatna. To su plavo-bijeli veo, brojne mrke tačke, pseudopodi, radijalne pruge, depigmentacija poput ožiljka, periferne crne tačke globule, više boja (5-6) i njihovih nijansi, brojne plave i sive tačke, proširena pigmentna mreža. Dermoskopski pregled koji obavlja dermatolog preporučuje se svim osobama jednom godišnje, a osobama koje spadaju u rizičnu grupu za razvoj melanoma, i češće. Ukoliko se uoči odstupanje karakteristika već postojećeg mladeža, u smislu oblika, boje, veličine, brze izmjene, kao i razvoj novog mladeža, poteban je hitan pregled. Zajedničkim djelovanjem, u smislu poštovanja svih preventivnih mjera, kao i redovnim dermoskopskim pregledima koje obavlja dermatolog, možemo značajno pomoći ranom otkrivanju melanoma, koji je tada izlječiv u 99% slučajeva.

Prof. dr Brigita Smolović Klinički centar Crne Gore

Najčešći funkcionalni gastrointestinalni poremećaji su funkcionalna dispepsija i sindrom iritabilnog crijeva (IBS). Ovi poremećaji čine 40% svih gastroenteroloških dijagnoza i najčešći su razlog gastroenteroloških konsultacija. Većina pacijenata nikada ne traži medicinsku pomoć (~ 25% njih traži medinsku pomoć). Smatra se da prevalenca funcionalne dispepsije u svijetu iznosi 10-30%. IBS je sa prevalencom 11.2%, bazirano na meta-analizi 80 studija koje su uključile > 250,000 pacijenata. Bitno je za istaći da se funkcionalni poremećaji preklapaju. Osobe sa ovim poremećajima imaju normalni životni vijek, ali sa uticajem na svaki aspekt kvaliteta života. Mogu imati uticaj na svakodnevne životne aktivnosti: posao, spavanje, ishranu, seksualne aktivnosti, gdje postoji značajno oštećenje i hendikep. Intenzitet simptoma funkcionalne dispepsije je povezan sa stepenom narušavanja kvaliteta života. Dispepsija Dispepsija je češća u žena, pušača i onih koji uzimaju nesteroidne anti-inflamtorne ljekove. Dispepsija je izvorno definirana kao bilo koji simptom koji se odnosi na gornji gastrointestinalni trakt. Klinički kriterijumi su nedavno revidirani, te novi Roma IV kriterijumi definišu dispepsiju kao kombinaciju 4 simptoma: postprandijalna punoća, rana sitost, bol u epigastrijumu i žarenje u epigastrijumu (osjećaj pečenja u epigastrijumu) koji ometaju uobičejene aktivnosti i dešavaju se najmanje 3 dana u nedjelji zadnja 3 mjeseca, sa početkom barem prije 6 mjeseci. Zbog značajnog preklapanja u pojavljivanju simptoma klasifikacija pacijenta prema Roma IV kriterijumima na primarnom nivou zdravstvene zaštite čini se zahtjevna, te je Američki koledž gastroenterologa i Kanadsko udruženje gastroenterologa 2017. godine definisalo dispep-

siju kao predominantno bol u epigastrijumu koji traje najmanje mjesec dana. Može biti povezan sa punoćom u epigastrijumu, mukom, povraćanjem, ali je važno da je bol u epigastrijumu najvažniji pacijentov problem. Važno je za istaći da simptomi dispepsije nisu: bol između lopatica, pojasni bol koji se širi u leđa, bol ili nelagoda u desnom i lijevom hipohondrijumu. Dijagnoza se ne postavlja ni pacijentima koji imaju pridružen svrab, žuticu, povišenu tjelesnu temperaturu... Dispepsija može biti ispitivana i neispitivana. Kada se pacijentu uradi ezofagogastroduodenoskopija (to je ispitivana dispepsija) kao razlog dispepsije nađe se: peptički ulkus u 15-20%, gastroezofagealna refluksna bolest 5-15% i karcinom želuca i jednjaka u < 2%, i to su organski razlozi za prisustvo simptoma dispepsije. Funkcionalna dispepsija odnosi se na pacijente sa dispepsijom gdje je endoskopija (i drugi testovi gdje je to relevantno) isključila organsku patologiju koja bi objasnila pacijentove simptome. Međutim, dijagnoza fukcionalne dispepsije može se postaviti i samo u odsustvu Helicobacter pylori infekcije (isključivanje primarno H.pylori gastritisa ili potvrda uspješne eradikacije). Kod dijagnostike važno je obratiti pažnju na godine starosti, alarmne simptome i prevalencu Helicobacter pylori (H. pylori) infekcije. Obzirom da je u našoj zemlji, kao i u okruženju prevalenca H. pylori infekcije visoka, osobe mlađe od 50 godina starosti i bez alarmnih simptoma treba testirati i liječiti ako su pozitivni - “test and treat” strategija, a ako su negativni na H. pylori uključiti im ljekove koji suprimiraju lučenje kiseline-inhibitori protonske pumpe. Starije pacijente od 50 godina starosti, ali i mlađe sa alarmin simptomima treba uputiti gastroenterologu i treba planirati endoskopsko ispitivanje (ezofagogastroduodenoskopiju). Alarmni simptomi/znaci gornjeg GI trakta su: a) Gubitak tjelesne mase >5% unutar 10 dana, b) Progresivno otežano i/ili bolno

gutanje, c) Perzistentno povraćanje unutar 10 dana, d) Anemija usljed akutnog (unutar 10 dana) ili hroničnog krvarenja iz GIT-a (- akutno krvarenje se manifestuje povraćanjem krvi i/ili sadržaja crne boje (slično talogu kafe), crnom stolicom (melena) i/ili krvavom stolicom), e) postojanje palpabilne mase u trbuhu. Za pacijente sa simptomima dispepsije koji su mlađi od 50 godina, koji nisu odgovorili na eradikacionu terapiju za Helicobacter pylori ili inhibitore protonske pumpe mogu se ponuditi prokineticili ili triciklični antidepresivi ili se mogu uputiti gastroenterologu. Štetni događaji povezani sa tricikličnim antidepresivima (konstipacija, suva usta, retencija urina, pospanost), kao i negativna percepcija pacijenta o uzimanju antidepresiva, čini da se odluka o korišćenju tricikličnih antidepresiva donosi od slučaja do slučaja. Takođe, prema objavljenim preporukama nema jasnog stava o redosljedu uključivanja tricikličnih antidepresiva i prokinetika. S obzirom na rizike potencijalnih nuspojava sa prokineticima (metoklopramid je povezan s distonijom, parkinsonizmom, i/ili tardivnom diskinezijom, dok domperidon može uzrokovati produžetak QT intervala, što može povećati rizik od ozbiljnih aritmija u pacijenata sa bolestima srca) treba ih koristiti u najnižoj djelotvornoj dozi. Sindrom iritabilnog crijeva (eng. IBS - Irritable Bowel Syndrome) Dijagnoza IBS se postavlja kada simptomi traju najmanje 12 nedjelja (ne moraju biti uzastopne), u toku 12 mjeseci, tokom kojih postoji abdominalna bol i 2 od 3 sljedeća kriterijuma: 1. Olakšanje nastaje poslije defekacije; 2. Početak povezan sa promjenom u frekvenciji crijeva; 3. Početak povezan sa promjenom u formi stolice. Različiti su oblici IBS-a: sa dijarejom, sa konstipacijom, ili kombinovano. Klinička slika sa zatvorom je češća kod žena, kod muškaraca je to dijareja. Karakteristično je i da se dijareja nikada ne javlja tokom sna. Kao i kod FD potrebno je isključiti prisustvo alarmnih

Mješavina 9 biljnih ekstrakta.

simptoma ili “red flag”: krv u stolici; naglo nastala anemija; izraženi gubitak u tjelesnoj masi; promjena u obliku stolice; abdominalna/ rektalna masa; pozitivna porodična anamneza za karcinom jajnika/ kolona. U prisustvu istih indikovana je kolonoskopija. Kod osoba bez alarmini simptoma, sa urednim biomarkerima (CRP-C reaktivnim proteinom, fekalnim kalprotektinom) i serologijom na celijakiju započinje se tretman IBS-a. Neke od osnovnih preporuka za prevenciju pojave neprijatnih stomačnih tegoba i očuvanje pravilne funkcije sistema organa za varenje su česti i manji obroci, izbalansirana ishrana, smanjen unos masti, umjerena fizička aktivnost, sjedeći položaj tokom jela, temeljno žvakanje hrane, izbjegavanje mahunarki i gaziranih napitaka. Još jedan koristan savet je da se za obrok mora izdvojiti posebno vrijeme, on ne smije biti „usputna radnja“ i čovjek mora da pokuša da svede stres na minimum tokom unosa hrane. Pacijenti sa FD ili IBS često zahtjevaju složeniji pristup (ishrana, psihoterapija, ljekovi). Ljekovi koji imaju samo jedan mehanizam djelovanja pomoći će samo podskupini pacijenata... svaki je djelotvoran u nekom slučaju!!!... a vrlo često se moraju koristiti u kombinaciji. Biljni ljekovi imaju dugu istoriju upotrebe u liječenju funkcionalnih poremećaja. Možemo ih smatrati “Multi-target” ljekovima - spazmolitički i prokinetički uticaj na želučani i intestinalni motilitet, protivupalno djelovanje u svim dijelovima GI trakta, inhibicijsko djelovanje na GI hipersenzitivnost i sekreciju kiseline, i ne manje važno, blagotvoran uticaj na intestinalnu mikrobiotu. Odnosno, biljni ljekovi djeluju ciljano na različite poremećaje (uzroke problema sa varenjem) i na taj način ublažavaju simptome koji se javljaju. Oni opuštaju mišiće digestivnog trakta i ublažavaju grčeve u stomaku, stimulišu varenje, sprječavaju pojavu nadutosti i gasova, djeluju umirujuće na sluznicu digestivnog trakta, imaju blago analgetsko djelovanje, i na taj način ublažavaju bol i tegobe koje se javljaju kao posljedice nepravilne funkcije digestivnog trakta.

MAXimalno brzo rješenje kod otežanog varenja, nadutosti i gasova.

Moj zdravi svijet!

Hronika 01. jun - U Crnoj Gori revakcinisane 88.602 osobe U Crnoj Gori do sada je dato 223.627 doza vakcina protiv koronavirusa, objavljeno je na sajtu covidodgovor.me. Prvu dozu vakcine primilo je 135.025 građana, a drugu 88.602 osobe. Masovna vakcinacija protiv COVID 19 u Crnoj Gori počela je 4. maja. U Institutu za javno zdravlje razmatraju da građanima koji nijesu vakcinisani uvedu zabranu prisustvovanja manifestacijama, festivalima i sportskim događajima ili obavezan negativan PCR test koji će sami morati da plate, potvrđeno je Danu iz te ustanove. Načelnica za imunizaciju u Institutu dr Milena Popović Samardžić kazala je da se razmatraju ograničenja kojima će se prisustvo na manifestacijama, festivalima i sportskim događajima dozvoliti samo vakcinisanim građanima. Pojasnila je da se takve mjere razmatraju zbog niskog obuhvata mladih vakcinacijom. Takođe je kazala da na raspolaganju imaju oko 13.000 doza kineskih vakcina, a uskoro očekuju isporuku 40.000 doza ruske vakcine Sputnjik V. Ona je ponovila da bilježe nedovoljan odziv mladih za vakcinaciju. - U starosnim grupama preko 70 godina vakcinisano je više od 50 odsto stanovništva, a taj broj je značajno manji kod mladih, radno aktivnih ljudi, prema kojima će sada ići fokus kampanje. U Velikoj Britaniji samo vakcinisani mogu da prisustvuju raznoraznim okupljanima, bilo da su to utakmice, pozorišta, bioskopi, čak i u restoranima. Ako se nastavi ovakav odziv mladih i mi ćemo biti prinuđeni da krenemo sa regulativom koja će rješavati ovako niski odziv u tim grupama - saopštila je dr Popović Samardžić. Istakla je da je kod 60 od 30.000 u potpunosti imunizovanih ljudi, infekcija virusom korona registrovana 14 dana nakon dobijanja druge doze. Takođe su, kaže, uočili da između prve i druge doze vakcine imamo 600 inficiranih osoba, piše Dan. 01. jun. - NATO donira beranskoj bolnici skener za magnetnu rezonancu i rendgen aparat Šefica Stalne misije Crne Gore pri NATO-u Dubravka Lalović i direktor Direktorata za izgradnju odbrambenih kapaciteta NATO Mark Di Paolo potpisali su u sjedištu Alijanse sporazum za kupovinu skenera za magnetnu rezonancu i rendgen aparata, kao odgovor na pandemiju kovid-19. Oprema će biti donirana Opštoj bolnici Berane, kako bi se smanjio pritisak na Klinički centar Crne Gore koji jedini ima sličnu opremu. Sporazum je rezultat zahtjeva Crne Gore, upućenog preko Evroatlantskog centra za koordinaciju aktivnosti u pružanju hitnog odgovora (EADRCC), i odobrenja Sjevernoatlantskog savjeta da podrži našu državu u ovom poduhvatu, kroz aranžman o sufinansiranju.

- Crna Gora će pomoći u implementaciji projekta, kroz dogovor za nabavku i isporuku medicinske opreme koja je namijenjena korisnicima u crnogorskom sektoru zdravstvene zaštite. NATO će doprineti realizaciji projekta sa 430.000 eura kroz Povjerenički fond osnovan kao odgovor na pandemiju - saopšteno je iz NATO-a. Vrijednost NATO-ove podrške Crnoj Gori kroz ovu opremu iznosi skoro 800.000 eura. 02. jun - Podržana 22 medijska projekta za kreiranje edukativno informativnih sadržaja o procesu vakcinacije protiv koronavirusa U Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija po osnovu sprovedenog Javnog konkursa za dodjelu budžetskih sredstava za kreiranje informativnih i edukativnih sadržaja u dnevnim štampanim medijima i na internetskim publikacijama u vezi sa procesom vakcinacije protiv koronavirusa i epidemiološkim mjerama u 2021, potpisani ugovori sa korisnicima sredstava – predstavncima četiri štampana medija i osamnaest internetskih publikacija, saopšteno je iz Ministarstva. Kako navode, ukupan iznos opredijeljenih budžetskih sredstava je 150.000 eura, od čega 120.000 eura za štampane medije i 30.000 eura za internetske publikacije. Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija prethodno je objavilo Konkurs za dodjelu budžetskih sredstava za kreiranje informativnih i edukativnih sadržaja u dnevnim štampanim medijima i na internetskim publikacijama u vezi sa procesom vakcinacije protiv koronavirusa i epidemiološkim mjerama - dodaju iz Ministarstva. Ističu da je cilj Konkursa podizanje svijesti javnosti o značaju procesa vakcinacije protiv koronavirusa i poštovanja aktuelnih epidemiloških mjera, te u skladu sa tim povećanje broja informativnih i edukativnih sadržaja u dnevnim štampanim medijima i internetskim publikacijama sa pouzdanim, pravovremenim, kredibilnim i stručnim informacijama o svim aspektima procesa vakcinacije protiv koronavirusa i aktuelnim epidemiološkim mjerama. 02. jun - Ukida se više od 30 komisija i osniva zavod za vještačenje invaliditeta U Crnoj Gori će biti uspostavljen novi sistem utvrđivanja invalidnosti koji podrazumijeva uspostavljanje jedinstvenog tijela – zavoda za utvrđivanje invaliditeta, kao i jedinstvenu metodologiju utvrđivanja invalidnosti koja će zamijeniti postojeći i prevaziđeni dominantno medicinski model. Na ovaj način osobe sa invaliditetom svoja prava ostvarivaće na pravedniji i jednostavniji način, poručeno je na predstavljanju projekta Reforma sistema utvrđivanja invaliditeta u Podgorici. Kako je saopšteno iz kancelarije Programa Ujedinjenih

nacija za razvoj UNDP u Crnoj Gori, konferencijom Reforma sistema utvrđivanja invaliditeta – Prepoznaj moje mogućnosti obilježen je početak trogodišnjeg projekta koji oni sprovode, uz finansijsku podršku Evropske unije od milion eura, a u partnerstvu sa organizacijama civilnog društva koje predstavljaju osobe sa invaliditetom, nadležnim ministarstvima i državnim institucijama. - Sva prava po osnovu invaliditeta za više od 50.000 građana i njihovih porodica direktno zavise od modela sistema utvrđivanja invalidnosti. Reformom ovog sistema, koja obuhvata šest resora (socijalnu zaštitu, zapošljavanje, penzijsko-invalidsku i boračku zaštitu, obrazovanje i zdravstvo), između ostalog, predviđeno je i ukidanje oko 30 postojećih komisija i osnivanje jedinstvenog tijela za vještačenje invalidnosti na osnovu nove, jedinstvene, nacionalne metodologije za sve resore - navode u UNDP-u. Dodaju da je poznato da danas osoba koja želi da ostvari prava na osnovu invalidnosti može proći četiri i više različitih procesa/procedura vještačenja. Sve to je dovelo do niza nejasnoća, između ostalog i situacije da dvije osobe za istu vrstu invalidnosti zavisno od tijela koje ih vještači, mogu imati različite procente oštećenja, a samim tim i obim prava, što je u suprotnosti sa UN Konvencijom. Državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović istakao je da je projekat dio ekonomskih reformi Vlade za period 2021-2023, što jasno ukazuje na njegov značaj i posvećenost Vlade pitanju unapređenja prava ljudi sa invaliditetom. Šefica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa smatra da se osobe s invaliditetom svakodnevno suočavaju sa velikim brojem izazova. - Dobijanje podrške od države ne bi trebalo da bude još jedna prepreka u njihovim životima. Zato sistem mora postati bolji, efikasniji, transparentniji i pravičniji. Zbog toga danas pokrećemo ovaj projekat. Predstoji nam puno posla u ovoj oblasti, ali vjerujem da dugogodišnju situaciju segregacije i isključenosti zajedno možemo pretvoriti u pozitivnu viziju života u zajednici koja omogućava jednakost - poručila je ona. Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Daniela Gašparikova smatra da ne treba potcijeniti značaj projekta za čitavo crnogorsko društvo, iako je prvenstveno usmjeren na osobe sa invaliditetom. - Crnogorsko društvo će ići naprijed samo uz dugoročnu inkluziju osoba sa invaliditetom i stvaranje uslova koji će im omogućiti da svoje vještine i sposobnosti primijene i imaju ulogu u društvenom napretku. Reforma treba da im donese bolje mogućnosti za ostvarivanje prava iz svih aspekata života – od prava na obrazovanje, na pristup zdravstvenoj zaštiti, na bavljenje politikom, sportom, do prava na zaposlenje. Ako udružimo snage sa organizacijama civilnog društva, Vladom, medijima i međunarodnom zajednicom, možemo biti bliži ispunjenju obećanja da niko neće biti izostavljen - poručila je Gašparikova, piše CDM. 03. jun – Otvaraju u Prošćenju ambulantu Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović obišla je Prošćenje, uz Taru, u kom živi oko 570 ljudi. - Danas se nalazimo u predivnom mjestu nadomak Mojkovca. To je Prošćenje, koje obuhvata više predivnih crnogorskih

sela, u kom se danas odvija masovna vakcinacija. Ja sam lično prisustvovala vakcinaciji građana svih dobi, različitih generacija. Maločas se vakcinisala i baka od 80 godina. Tu su i mlađi mještani, odnosno stanovnici ovog predivnog crnogorskog sela. Svi razumiju značaj vakcinacije. Čak sam informisana da je veći broj mještana prethodno vakcinisan u Mojkovcu - kazala je Borovinić Bojović.

Mještani su iskoristili ovu priliku i ministarki skrenuli pažnju da njihova ambulanta od ranije ne radi, pa za svaki odlazak do ljekara mora da se putuje deset kilometara u jednom pravcu, koliko im treba do grada. - U neposrednoj blizini škole koju pohađa oko 50 đaka, nalazi se ambulanta koja trenutno, nažalost, nije u funkciji, ali u dogovoru sa mještanima i sa doktorom Danilom Jokićem iz DZ Podgorica i doktorom Zejakom iz Doma zdravlja Mojkovac, učinićemo sve da ovu ambulantu ponovo vratimo na korištenje njenim mještanima - najavila je ministarka. Ona je napomenula da je promoter života na selu, jer i sama živi u jednom. 04. jun - Sigurnim koracima ka kolektivnom imunitetu Prvi mjesec masovne imunizacije protiv koronavirusa u Crnoj Gori obilježili su impozantni rezultati, a iza njih stoji ozbiljan rad cjelokupnog zdravstvenog sistema, ocijenila je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović. Masovna imunizacija u svim crnogorskim opštinama počela je 4. maja, a dr Borovinić Bojović je za portal covidodgovor. me rekla da je veoma zadovoljna postignutim. - Rezultati rada do sada su potpuno jasni i činjenični. Imamo 20 odsto stanovnika koji su potpuno vakcinisani i 30 odsto građana koji su primili prvu dozu vakcine - pojasnila je dr Borovinić Bojović, dodajući da se ti procenti odnose na odraslu populaciju zbog toga što se maloljetne osobe ne vakcinišu. Ministarka zdravlja smatra da moramo uzeti u obzir činjenicu da je masovna vakcinacija u Crnoj Gori počela prije mjesec, a u većini evropskih zemalja znatno ranije. To nas, kako je kazala, ipak nije spriječilo da zabilježimo bolje rezultate od onih u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Kosovu i Bugarskoj. - A ono što je još važnije jeste da su naši rezultati veoma slični rezultatima Francuske, Austrije i Njemačke, gdje je potpuno vakcinisanih između 16 i 20 odsto - naglasila je dr Borovinić Bojović. Govoreći o dostizanju kolektivnog imuniteta, ona je objasnila da takozvani imunitet krda ne čine samo vakcinisani,

nego i oni koji su preležali bolest. Ona je rekla da smo do sada zabilježili oko 100 hiljada slučajeva koronavirusa, odnosno onih koji su preležali bolest, ali je taj broj sigurno još veći. - Idemo sigurnim koracima ka postizanju kolektivnog imuniteta - istakla je dr Borovinić Bojović. 04. jun - Hrvatska isporučuje Crnoj Gori 10 hiljada vakcina Ministarstvo zdravlja Hrvatske potvrdilo je da je počela isporuka donacije od 50 hiljada doza vakcina protiv covida-19 susjednim zemljama – Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Kosovu. Donacija će se isporučivati četiri dana, do 7. juna, i ukupno sadrži 50.000 doza vakcina, saznaje Index.hr u Ministarstvu zdravlja. Po deset hiljada doza odlazi Crnoj Gori i Kosovu, odlučila je prije mjesec dana vlada. BiH je namijenjeno 30.000 doza AstraZeneca vakcine, 15.000 za Univerzitetsku Kliničku bolnicu u Mostaru, a ostalih 15.000 doza za odgovarajuće zdravstvene ustanove u BIH. Ministarstvo zdravlja Hrvatske navodi da zemlja primalac ne snosi nikakve troškove vezane uz isporuke te da su finansijska sredstva obezbijeđena u državnom budžetu za 2021. godinu. 06. jun - U Šavniku najviše novooboljelih na 100.000 stanovnika U Crnoj Gori je po opštinama najveća četrnaestodnevna incidencija novih slučajeva infekcije koronavirusom na 100 hiljada stanovnika registrovana u Šavniku, Rožajama i Pljevljima. U Šavniku je registrovano 385 inficiranih na 100 hiljada stanovnika u posljednjih 14 dana, Rožajama 378, Pljevljima 281, na Žabljaku 162, Bijelom Polju 156, Andrijevici 153, Beranama 143, Tivtu 126 i Podgorici 92. U Ulcinju je, u posljednjih 14 dana, registrovano 79 zaraženih na 100 hiljada stanovnika, Budvi 77, Petnjici 76, Baru 73, Plavu 72, Nikšiću 71 i Kotoru 70. U Tuzima je u posljednje dvije sedmice registrovano 57 zaraženih na 100 hiljada stanovnika, Mojkovcu 53, Herceg Novom 42, na Cetinju i u Danilovgradu po 33 i Kolašinu 14, prenosi Mina. 06. jun - Uskoro novi sistem zakazivanja u Kliničkom centru Postojeća platforma zakazivanja specijalističkih pregleda ima brojne manjkavosti, kazala je za Radio Crne Gore direktorka Kliničkog centra dr Ljiljana Radulović. Ljekari u toj zdravstvenoj ustanovi mogu pacijentu da zakažu samo kontrolu kod sebe, ali ne i pregled kod drugog specijaliste, što će se, kako je najavila dr Radulović, vrlo brzo promijeniti. - Ja smatram da je to paradoksalno. Ja kao neurolog ne mogu da zakažem nijedan specijalisticki pregled u okviru Kliničkog centra, niti mogu da zakazem nijednu dijagnostičku metodu - objasnila je ona što će se uskoro promijeniti. Klinički centar je tercijarna ustanova u koju dolaze pacijenti iz cijele Crne Gore. Ideja je da im se skrate putovanja i da u što kraćem roku dobiju termin pregleda. - Želimo pacijentima da pomognemo, da ne gube vrijeme i bez potrebe odlaze kod izabranog doktora, nego da im ljekar u Kliničkom centru zakaze sve dopunske metode. Recimo, ja

kao neurolog želim da neko uradi skener glave, ja ga zakažem, vidim datum kad je zakazan i nakon toga zakažem kontrolu pacijenta – objasnila je dr Radulović. Ona je saopstila da sa predstavnicima Ministarstva zdravlja intenzivno razgovaraju o izmjenama platforme zakazivanja specijalističkih pregleda. - Ja se nadam da će se dogovor vrlo brzo postići. Sljedeće je da nam IT stručnjaci to omoguće. I mislim da ćemo za mjesec, dva promijeniti sistem zakazivanja o čemu ćemo javnost na vrijeme obavijestiti – zaključila je dr Radulović za Radio Crne Gore. 07. jun - Korona i vakcinacija ugrožavaju zalihe krvi Usled pandemije virusa Kovid-19, ali i masovne vakcinacije, u Zavodu za transfuziju postoji rizik od smanjenja zaliha krvi, što može otežati redovno funkcionisanje zdravstvenih institucija i liječenje građana. Načelnica Službe za kolekciju krvi u Zavodu dr Nela Eraković za Dan kaže da rizik od smanjenja zaliha svakako postoji i zato apeluje na građane koji još nijesu primili vakcinu, a zdravi su i mogu da doniraju krv, da to učine tri dana prije planirane vakcinacije. - Na ovaj način će nakon primljene prve i druge doze vakcine biti u mogućnosti da bezbjedno doniraju krv već u narednom dozvoljenom terminu. Podsjetiću da muškarac može bezbjedno donirati krv na svaka tri mjeseca, a žena na svaka četiri – kazala je dr Eraković. Pojašnjava kako i kada se može dati krv nakon same vakcinacije, a termin je uslovljen primljenom vakcinom. - Ako su vakcine bazirane na mRNA tehnologiji (Pfizer/ BioNTech, Moderna) odgađa se doniranje krvi za 48 časova nakon vakcinacije zbog moguće pojave lokalnih simptoma na mjestu primjene vakcine (bol, crvenilo, svrab kože, otok). Odgađa se doniranje za sedam dana od prestanka simptoma u slučaju nuspojava na vakcinu (umor, glavobolja, bolovi u mišićima, jeza, drhtavica, bolovi u zglobovima, povišena tjelesna temperatura, mučnina, uvećane limfne žlijezde) – objasnila je dr Eraković. Ako su vakcine bazirane na adenovirusno vektorskoj tehnologiji (AstraZeneka, Johnson&Johnson), odgađa se doniranje krvi na četiri nedjelje nakon vakcinacije. - Ako je vakcina koju je davalac primio Sputnjik V ili Sinofarm, odgađa se doniranje krvi na četiri nedjelje nakon vakcinacije. Ukoliko osobe ne znaju kojom su vakcinom vakcinisane, odgađa se doniranje krvi na četiri nedjelje nakon vakcinacije – navela je dr Eraković. Ona je kazala da osoba koja je preležala Kovid-19 infekciju može donirati krv 28 dana, to jest četiri nedjelje, nakon prestanka simptoma. Ukoliko je jedan od simptoma bila upala pluća, davalac prije sledeće donacije krvi mora sačekati da prođe period od tri mjeseca. - Za period od 1. januara do 1. juna 2021. godine na teritoriji Crne Gore prikupljeno je 7.850 jedinica krvi. Ponosni smo na sve naše davaoce koji darujući dio sebe poklanjaju život drugima – naglasila je dr Eraković, piše Dan. 07. jun - Glavni grad pomaže nabavku trakica za mjerenje šećera djeci Glavni grad pomaže nabavku trakica za mjerenje šećera za djecu oboljelu od dijabetesa, objavio je na Facebooku gradonačelnik

Podgorice Ivan Vuković. - Tragom informacije koja se pojavila u medijima da je snabdijevanje državnih apoteka i javnih zdravstvenih ustanova otežano zbog mjesečnog budžetskog finansiranja i nemogućnosti raspisivanja javnih nabavki, zbog čega đeca sa dijagnostikovanim dijabetesom ne mogu doći do potrebnih trakica za mjerenje šećera, donio sam odluku o obezbjeđivanju finansijskih sredstava za njihovu kupovinu - najavio je Vuković. Kako je kazao, već su pokrenuli proceduru prikupljanja ponuda od nekoliko apoteka i ovlašćenih distributera. - Nakon kupovine predviđenih količina, planirane u narednih nekoliko dana, informisaćemo roditelje o načinu preuzimanja - poručio je gradonačelnik Podgorice, prenosi CDM. 08. jun - Crnogorski ljekari će se usavršavati u Parizu Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović otputovala je u Francusku, gdje je dogovorila da najveća bolnička grupa u Evropi potpiše memorandum o saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore, kako bi se crnogorski ljekari usavršavali u Parizu. Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, dr Borovinić Bojović je počela radnu posjetu Francuskoj sastankom sa predstavnicima tamošnjeg Ministarstva solidarnosti i zdravlja. Ona je u ime Vlade Crne Gore zahvalila na dosadašnjoj pomoći Francuske Crnoj Gori u svim sferama, uključujući dragocjenu pomoć tokom pandemije koronavirusa. - Na sastanku je iskazano posebno interesovanje za pomoć Crnoj Gori u oblasti digitalne transformacije. Naglašen je i značaj unapređenje zdravlja žene u svim separatima medicine. Sagovornici su razmijenili iskustva u vezi sa epidemiološkom situacijom i procesom vakcinacije protiv koronavirusa. U tom kontekstu, naglašena je podrška EU kroz COVAX mehanizam – piše u saopštenju Ministarstva. Dr Borovinić Bojović se srela i sa direktoricom za međunarodnu saradnju najveće bolničke grupe u Evropi AP-HP (Assistance Publique – Hôpitaux de Paris), Florans Veber. - Dogovoreno je da ova grupacija, u okviru koje radi 39 bolnica i koja je uvezana sa šest unverziteta potpiše memorandum o saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore. To će omogućiti da crnogorski specijalisti provedu od godinu do dvije staža u Parizu, a subspecijalisti godinu - preciziraju u Ministarstvu. Kako najavljuju, u nastavku radne posjete Francuskoj ministarka zdravlja posjetiće dva francuska medicinska fakulteta i imaće susrete sa eminentnim ljekarima o osiguravanju saradnje, posebno u deficitarnim oblastima. 09. jun - Obdukcija za preminule nakon vakcinacije Ministarstvo zdravlja donijelo je uputstvo za zdravstvene ustanove u kojem se navodi da ukoliko se dogodi da pacijent premine u periodu do dvije sedmice nakon primanja vakcine protiv virusa korona, njegovo tijelo se upućuje na obdukciju, kako bi se u tvrdilo da li je postojala eventualna veza sa imunizacijom, piše Dan. Nadležni navode da se na taj način ljekari dodatno obavezuju da ispoštuju propisanu proceduru. U uputstvu u koje je Dan imao uvid ističe se da je ljekarima skrenuta pažnja da zakon ne podrazumijeva bilo kakav uticaj stava porodice pokojnika na okolnost obaveze za radom obdukcije, već jasno nalaže da

„obdukciji obavezno podliježe leš“. Iz Instituta nijesu odgovorili da li je i koliko bilo slučajeva smrti kod pacijenata koji su vakcinisani i šta je utvrđeno obdukcijom. - Izuzetak je jedino u slučaju da ljekar utvrdi ili posumnja da je smrt nasilnog porijekla (samoubistvo, ubistvo i zades) što mora proizilaziti iz utvrđenih sumnjivih činjenica, a ne neosnovanih pretpostavki - piše u uputstvu. Od početka epidemije, prije 15 mjeseci, preminulo je ukupno 1.596 osoba. Zasad nije poznat podatak da li je i koliko preminulih bilo među vakcinisanim osobama. Iz Instituta napominju da se smrtni slučajevi, nažalost, svakodnevno dešavaju, pa samim tim sa povećanjem broja vakcinisanih osoba raste i statistička vjerovatnoća da će se bilježiti smrtni ishodi i kod vakcinisanih, a koji bi u svakom slučaju nastupili sa i bez vakcinacije. - Bez obzira na to, želja ministarstva je da svaki takav slučaj bude adekvatno i pravovremeno ispitan kako se ne bi ostavljalo prostora raznim spekulacijama i uznemiravanju javnosti jer je javno zdravlje i zdravlje naroda uvijek na prvom mjestu. Obdukcija na jedini pouzdan način činjenično može doprinijeti utvrđivanju uzročno-posledične veze, te je posebno u ovoj nedovoljno jasnoj situaciji sa novim virusom, vrlo bitan element za unapređenje transparentnosti kompletnog slučaja i procesa i za prevenciju raznoraznih medicinskih i pravnih nedoumica koje su moguće - navode iz IJZ. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti se u članu 164, između ostalog, navodi da obdukciji obavezno podliježe leš „lica umrlog u zdravstvenoj ustanovi, zatim ako nije utvrđen tačan uzrok smrti“. Obdukcija se obavlja i na zahtjev doktora medicine koji je liječio umrlog, zatim osobe donesene u zdravstvenu ustanovu čiji je uzrok smrti nepoznat, na zahtjev člana porodice kao i kada je to od posebnog značaja za zaštitu zdravlja građana ili kada to nalažu epidemiološki i sanitarni razlozi, zatim ako smrt nastupi tokom dijagnostičkog ili terapijskog zahvata, ako je na licu vršeno kliničko ispitivanje lijeka ili medicinskog sredstva, odnosno drugo naučno ispitivanje. Obdukcija se obavlja i ako to zahtijeva nadležni organ zbog postojanja sumnje da je smrt nastupila izvršenjem krivičnog djela ili u vezi sa izvršenjem krivičnog djela, piše Dan. 09. jun - Deripaska donirao PCR laboratoriju Kliničkom centru Fondacija Volnoe Delo, Olega Deripaske, donirala je Kliničkom centru Crne Gore jednu od najmodernijih laboratorija za PCR testiranje. Kako je saopšteno, laboratorija je opremljena vrhunskim medicinskim uređajima koji omogućavaju pouzdanu analizu DNK pacijenta na genetske, onkološke i zarazne bolesti, uključujući Kovid-19. Pored opreme, uz laboratoriju, kao dio donacije Olega Deripaske stiže neophodan potrošni materijal i posebna zaštitna oprema za medicinske radnike. Dodaje se da laboratorija može da analizira do 600 testova dnevno. - Podrška zdravstvu uvijek je bila među ključnim prioritetima fondacije Volnoe Delo. Od početka pandemije ulažemo veliki trud kako bismo preventivnim mjerama pomogli da se spriječi širenje ove bolesti. To uključuje pokretanje novih medicinskih

ustanova, opremanje bolnica vrhunskom opremom i uvođenje programa obuke za medicinsko osoblje. Srećni smo što nastavljamo sa pružanjem takve podrške građanima Crne Gore kroz donaciju dijagnostičke laboratorije svjetske klase koja će omogućiti brzo otkrivanje virusa i na taj način učiniti terapiju efikasnijom. Zahvalni smo Kliničkom centru Crne Gore na izuzetnim naporima koje ulaže u borbi protiv Kovid-19. U toj ustanovi rade izuzetni medicinski radnici, istinski profesionalci i sigurni smo da oprema odlazi u prave ruke - rekla je Larisa Beljaeva, predstavnica Fondacije Volnoe Delo. Nakon instaliranja aparata, fondacija će organizovati radionice za medicinsko osoblje Kliničkog centra Crne Gore, na kojima će ih stručnjaci kompanije Thermo Fisher dodatno obučiti kako da koriste opremu. Ističu da će za sada fokus biti prvenstveno na testiranje na Kovid-19, što će pomoći u sprječavanju daljeg širenja bolesti i doprinijeće daljem poboljšanju epidemiološke situacije u Podgorici. Ubuduće će laboratorija imati široku primjenu, jer će biti korišćena i u druge svrhe ispitivanja Kliničkog centra, Onkološkog instituta i Klinike za akušerstvo i ginekologiju, dodaje se. Na početku ove godine, Fondacija Volnoe Delo donirala je sličnu laboratoriju za PCR opštini Kotor koja građanima duž crnogorske obale omogućava testiranje svjetske klase i besplatnu uslugu na licu mjesta.

nama, i na brzoj isporuci vakcine koju je Crna Gora nabavila iz Kine. On je potvrdio važnu ulogu kineskih vakcina u masovnoj vakcinaciji Crne Gore, i visoko ocijenio sposobnost organizacije kineske strane.

10. jun - Osoblje DZ PG vakcinisalo više od 400 kineskih državljana Medicinsko osoblje Doma zdravlja Podgorica (DZPG) vakcinisalo je više od 400 kineskih državljana koji žive u Crnoj Gori, kazao je ambasador Kine Liu Đin tokom sastanka sa vršiocem dužnosti direktora te zdravstvene ustanove, dr Danilom Jokićem.

10. jun - Pacijentima dostupan skener za najprecizniju dijagnostika uz ultra nisku dozu zračenja Uređaj za kompjuterizovanu tomografiju Somatom Definition Edge vodećeg proizvođača medicinske opreme u svijetu (Siemens, Njemačka), koga karakteriše ultra niska doza zračenja za pacijenta uz nevjerovatnu brzinu rekonstrukcije i do 384 rekonstruisana sloja, zbog čega je jedinstven u Crnoj Gori i okruženju, od sada je dostupan pacijentima poliklinike Moj Lab. Minimalno zračenje izuzetne, gotovo nevjerovatne brzine rotacije od 0.28 sekundi i broja rekonstruisanih slojeva omogućava dobijanje dijagnostički viskokvalitetnih slika, što ima ključnu ulogu u dijagnostici niza oboljenja u najranijoj fazi nastanka. Zahvaljujući brzini rotacije, ovaj uređaj minimizuje potrebu za sedacijom i držanjem daha tokom pregleda, jer tehnologija najnovije generacije omogućava istovremenu akviziciju visokog i niskog energetskog spektra čime se dobija dodatna dijagnostička informacija bez povećanja doze zračenja za pacijenta. Sa svojim izuzetnim tehničkim i aplikativnim karakteristikama, ovaj skener predstavlja savršeno rješenje za brojne dijagnostičke dileme i nepoznanice u oblasti kardiologije, onkologije, radiologije i urgentne medicine. CT Skener dostupan u poliklinici Moj Lab predstavlja tehnološki iskorak kada je u pitanju dijagnostika koronarnih arterija srca – MSCT koronarografija. Sa jedne strane prospektivna tehnika snimanja koronarnih arterija koja se do sada nije radila u Crnoj Gori može omogućiti redukciju u količini zračenja za čak 85%, a sa druge strane niz tehnoloških rješenja omogućava dijagnostički kvalitetne preglede kod niza pacijenata koji se do sada nisu mogli dijagnostikovati na ovaj način (gojazni pacijenti,

Iz Kineske ambasade naveli su da su svi vakcinisani u dobrom stanju i da su već započeli normalan život, pa su zaposleni u kompaniji CRBC mogli da pojačaju dinamiku izgradnje prioritetne dionice autoputa sa boljom zdravstvenom zaštitom. - Komunikacija između kineske ambasade i crnogorske strane ostaje odlična i crnogorsko medicinsko osoblje pokazalo je ljubaznost i profesionalnost, što je istinski pokazatelj prijateljskih odnosa, i doprinosi saradnji između Kine i Crne Gore. Kineska ambasada se iskreno zahvaljuje Vladi Crne Gore i DZPG - navodi se u saopštenju. Dr Jokić je zahvalio kineskoj strani na doniranim vakci-

10. jun - Zajednički do usavršavanja crnogorskih ljekara u Francuskoj Studenti četvrte, pete i šeste godine Medicinskog fakulteta u Podgorici dobiće priliku da dio praktičnog znanja stiču na francuskim fakultetima. Memorandum o saradnji, tokom radne posjete Francuskoj, dogovorila je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović sa dekanom Medicinskog fakulteta Univerziteta Paris Saclay, profesorom Didieom Samuelom. Ranije je dr Borovinić Bojović sa kolegama u francuskom Ministarstvu solidarnosti i zdravlja dogovorila i da dio crnogorskih specijalizanata i subspecijalizanata provede od godine do dvije staža u najvećoj bolničkoj grupi u Evropi AP-HP (Assistance Publique – Hôpitaux de Paris) sa sjedištem u Parizu. Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja podršku namjerama dva ministarstva dao je i princ Nikola Petrović Njegoš, s kojim se ministarka zdravlja srela tokom posjete Francuskoj. U razgovoru sa ministarkom, princ Nikola Petrović Njegoš najavio je da će Fondacija finansirati kurs francuskog jezika za sve crnogorske ljekare kojima je, za staž ili praksu u Francuskoj, potreban odgovarajući nivo znanja francuskog jezika.

pacijenti sa povišenim naslagama kalcijuma na koronarnim arterijama, pacijenti sa aritmijama ili ubrzanom srčanom frekvencom itd). Zbog svojih karakteristika ovaj skener može da snima sve pacijente koji zbog svog zdravstvenog stanja ne mogu biti adekvatno pregledani na drugim skenerima. Ovo se posebno odnosi na pacijente sa oboljenjem koronarnih arterija koje je teško snimiti na drugim skenerima. Somatom Definition Edge može se koristiti za obavljanje MSCT Koronarografije CTCA pregleda za dijagnostiku ili evaluaciju bolesti koronarnih arterija neinvazivno. Za Covid i post Covid pacijente u poliklinici Moj Lab snimanje CT skenerom je 80 eura. 11. jun - Zarazniji delta soj prijeti Crnoj Gori Iz Instituta za javno zdravlje Danu je saopšteno da je realno očekivati da zarazniji indijski soj, sada poznat pod nazivom „delta“, bude registrovan u Crnoj Gori, s obzirom da je nedavno potvrđen i u nekoliko država regiona. Iz Instituta ističu da je potrebno da dobro kontrolišemo granice i pažljivo pratimo širenje novih sojeva kako bismo spriječili širenje novog virusa i novi talas epidemije. Indijski soj B.1.617, sada poznat kao Delta soj SARS CoV2, sadrži dvije značajne mutacije koje su slične brazilskom i južnoafričkom soju. Zarazniji je, brže se širi i daje slične simptome kao i ostali sojevi SARS CoV2 (povišenu tjelesnu temperaturu, gubitak čula ukusa i mirisa, suv kašalj, umor, glavobolju…). Na osnovu kliničke slike nije moguće razlikovati neki određeni soj. - Delta soj je rasprostranjen širom svijeta, već neko vrijeme je prisutan u Evropi, a nedavno je potvrđen u zemljama okruženja (Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji), pa je realno očekivati njegovo prisustvo i kod nas u predstojećem periodu. Treba biti spreman, čuvati se, poštovati protivepidemijske mjere (nositi masku, prati ruke i održavati distancu) i vakcinisati se. Novije istraživanje u Velikoj Britaniji je pokazalo da su dvije doze vakcine učinkovite i protiv ovog soja u smislu zaštite od teških oblika bolesti, hospitalizacije i smrti. Odjeljenje za molekularnu dijagnostiku Instituta za javno zdravlje Crne Gore među uzorcima koji su bili pozitivni na SARS CoV2 dosad nije utvrdilo postojanje sumnje na prisustvo delta soja u Crnoj Gori - kazali su iz IJZ, prenosi Dan. 11. jun - Usljed kovida smanjeno dobrovoljno davalaštvo krvi Tokom protekle i ove godine, usljed pojave Kovid-19 virusa, došlo je do smanjenja broja dobrovoljnih davalaca krvi, kazali su iz Crvenog krsta Crne Gore. Iz Crvenog krsta Crne Gore su najavili da će, tradicionalno, brojnim promotivnim aktivnostima i akcijama obilježiti Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi - 14. jun. Kako navode, cilj ovogodišnje globalne kampanje jeste podizanje svijesti građana o važnosti obezbjeđivanja sigurnih količina krvi i krvnih komponenti, kao i važnosti povećanja dobrovoljnog, nenamjenskog davalaštva krvi. Pored navedenog, kako dodaju, cilj je da se pozovu svi relevantni subjekti, privredni i društveni, na društvenu odgovornost i time obezbijede sigurne količine zdrave krvi, naročito o doba pandemije.

- Tokom protekle i ove godine, usljed pojave Covid-19 virusa, došlo je do smanjenja broja dobrovoljnih davalaca krvi, na čijem povećanju moramo intenzivnije raditi u predstojećem period - navodi se u saopštenju. Ovodišnji globalni slogan je Daruj krv da život teče dalje. - Poseban fokus ovogodišnje kampanje je na mladim ljudima i njihovoj ulozi u obezbjeđivanju dovoljnih količina krvi. U mnogim zemljama, upravo su mladi inicirali aktivnosti obezbjeđivanja krvi, kroz dobrovoljno, nenamjensko davalaštvo krvi. Imajući u vidu činjenicu da se mladi ljudi u Crnoj Gori u nedovoljnoj mjeri uključuju kao dobrovoljni davaoci krvi, a u cilju da upravo njih informišemo o tome kada, gdje i na koji način mogu dati krv, Crveni krst Crne Gore, u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Crne Gore, 14. juna kreće sa promotivnom kampanjom '#DDK (dobrovoljno davalaštvo krvi) izazov'", navodi se u saopštenju. Za početak, u kampanju “#DDK izazov” kako se navodi u saopštenu, uključili su se košarkaši Budućnosti, na čelu sa Nikolom Ivanovićem, influenserka Sandra Mitrović i rukometašica Jovanka Radičević. - Cilj kampanje je da ove ličnosti koje su svojim primjerom pokazale značaj direktnog, individualnog uključivanja u dobrovoljno davalaštvo krvi, sa sebe prebace izazov na drugu poznatu ili njima blisku osobu koja će isto tako dovesti svoju ekipu ljudi, prijatelje, suigrače ili nekog drugog, dati krv i potom izazvati sljedeću ličnost na ddk izazov. Na taj način će se osigurati kontinuirano informisanje javnosti i skrenuti pažnja na problematiku dobrovoljnog davalaštva krvi, a ujedno i dijelom obezbijediti dovoljne količine zdrave krvi - navodi se u saopštenju. Promotivna kampanja će biti emitovana na društvenim mrežama Crvenog krsta, Zavoda za transfuziju krvi, ličnosti koje su se uključile, njihovih klubova i na portalima. Mladi se upravo najviše informišu putem društvenih mreža, pa im plasiranjem informativnog sadržaja, želimo skrenuti pažnju na dobrovoljno davanje krvi. Iz Crvenog krsta podsjećaju da u Crnoj Gori procenat dobrovoljnog davalaštva krvi iznosi 2,8%, a preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su da u našoj zemlji bude bar 4% davalaca krvi da bismo imali sigurne količine krvi. 11. jun - Stiglo 10.000 doza vakcine AstraZeneca

Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović primila je donaciju od 10.000 doza AstraZeneca vakcina koje je donirala Republika Hrvatska našoj zemlji. Vrijednu donaciju ministarki zdravlja uručio je privremeni otpravnik poslova Ambasade

Republike Hrvatske u Crnoj Gori Tomislav Pavković. Dr Borovinić Bojović je zahvalila hrvatskom državnom vrhu i svim građanima Hrvatske na vrijednoj donaciji, koja kako je kazala, dolazi u teškom periodu pandemije, ali koja će itekako pomoći prcesu masovne vakcinacije u našoj zemlji. - Veoma sam srećna što je samo nekoliko dana nakon mog sastanka sa gospodinom ministrom zdravlja, Berošem, upravo stigla donacija u državu Crnu Goru i dodatno sam srećna što se polako, čini nam se, bliži kraj ove jedne globalne pandemije - poručila je ministarka. Ona je kazala da oprez i dalje mora da postoji i pozvala građane da masovnom vakcinacijom pokažu odgovoran odnos prema sopstvenom, ali i zdravlju svojih najbližih, kao i zajednice u kojoj žive. - Pozivam sve naše građane da se u susret turističkoj sezoni i prevashodno zbog sopstvenog zdravlja i zdravlja svojih najbližih obavezno što prije, ukoliko to već nisu uradili jave na najbliži vakcinalni punkt i na taj način zapravo dobiju ulaznicu za bolje sjutra, za bolju budućnost i za, naravno, ono što je u fokusu svih nas zajedno, a to je prevashodno zdravlje svih naših građana - kazala je dr Borovinić Bojović. Privremeni otpravnik poslova Ambasade Republike Hrvatske u Crnoj Gori Tomislav Pavković kazao je da hrvatska vlada i ranije planirala da našoj zemlji uputi donaciju vakcina, ali da je zbog objektivnih okolnosti koje su pratile nabavku vakcina u gotovo svim državam svijeta, ali i dodatnih okolnosti koje su zahvatile Hrvatsku razornim potresima, ova aktivnost odgođena i ostvarena sada kada su ispunjeni svu uslovi. - Ipak vjerujem da ona stiže u pravo vrijeme. Ovo je druga godina borbe sa koronavirusom koji, rekao bih, ostavlja nemjerljive posljedice na naše društvo i građane. U tom smislu, uvažavajući i razumijevajući i važnost turističkog sektora u cjelokupnim ekonomskim aktivnostima Crne Gore, vjerujemo da će i ova donacija Republike Hrvatske biti još jedan podstrijek u ostvarivanju cilja koji je sebi zadala Crna Gora, a to je uspješna tusristička sezona - istakao je Pavković. On je naglasio da je ova donacija Vlade Republike Hrvatske izraz solidarnosti prema svim građanima Crne Gore, što jedna od temeljnih evropskih vrijednosti, koju Hrvatska želi promovisati na području Zapadnog Balkana i okruženja i time poslati poruke o dobrobitima članstva u EU. 12. jun - Još jedna vrijedna donacija cetinjskoj bolnici - Donacijom firme Ideas & Solution’s Team, nakon više godina uradiće se promjena dotrajale drvenarije, promijeniti plafoni i podovi, renovirati kupatila i okrečiti odjeljenje Pedijatrije i odsjek Akušerstva na odeljenju Ginekologije. Tako da u cetinjskoj bolnici, zahvaljujući vrijednim donacijama, nastavljamo sa radom na obezbjeđivanju boljih uslova za rad zaposlenih i adekvatnih uslova za pružanje zdravstvene usluge našim osiguranicima izjavila je za RTV Cetinje direktorka Opšte bolnice Danilo I Sonja Radojičić. - Na početku godine, u jeku epidemije Covid-19, donacijom našeg višegodišnjeg saradnika i prijatelja firme Osmi red, dobili smo novi respirator marke Hamilton, čemu smo se posebno obradovali jer je pomoć došla u pravi čas, kada se u cetinjskoj bolnici tražilo mjesto više za smještaj pacijenata sa komplikacijama

kovid infekcije - kazala je dr Radojičić. Kako dodaje, nekako u isto vrijeme, dok je epidemija trajala i dok su neumorno radili u crvenoj zoni, priveli su kraju tender i instalirali novi rtg aparat sa renoviranim prostorom za njegovu postavku. - Novac za novi rtg aparat je opet obezbijeđen vrijednom donacijom našeg sugrađanina koji uspješno živi i radi u insotranstvu, gospodina Iva Đukanovića kao i dijelom novca Fonda za zdravstveno osiguranje - objasnila je dr Radojičić. Početak epidemije u martu prošle godine, cetinjska bolnica je, prema njenim riječima, dočekala bez mogućnosti rtg dijagnostike jer je jedini rtg aparat bio u kvaru, a dolazak servisera iz inostranstva, kako objašnjava, nije bio moguć zbog situacije u kojoj se region nalazio. Danas, cetinjska bolnica ima tri rtg aparata, jedan mobilni, donacija Prijestonice, pomenuti novi rtg aparat i reparirani stari rtg aparat smješten u Domu zdravlja. Dr Radojičić u razgovoru za RTV Cetinje ističe da su ponosni na organizaciju u otežanim uslovima rada i sa tolikim brojem pacijenata tokom cijele godine, jer, kako dodaje, nijesu imali većih problema u radu. - Vrijednim donacijama u posljednjih pet godina obnovljen je vozni park ustanove, renovirano je Interno odeljenje i Operacione sale sa novim sistemom za ventilaciju i sterilizaciju, zamijenjen dotrajali lift , bolnica je dobila parking, takođe veći dio sanitarnih čvorova je zamijenjen i renoviran, dobar dio medicinske opreme je obnoljen – kako donacijma tako i sredstvima Fonda za zdravstveno osiguranje koji su prepoznali našu potrebu i hitnost u datim momentima, kada smo hitno morali kupiti dva nova anesteziološka aparata – objasnila je dr Radojičić. Prošle godine je, kako naglašava, završen projekat za renoviranja stare bolnice, kojim bi ova zgrada bila privedena namjeni, poliklinika sa specijalističkim ambulantama, salama za mikrohirurgiju, dijagnostički centar za smještaj rtg dijagnostike i skener aparata. Prijekat se nalazi na reviziji. - Saglasnošću Ministarstva zdravlja realizovali smo osam specijalizacija i dva subspecijalizacije. Nažalost, na insistiranje Ministastva zdravlja, Kliničkog centra Crne Gore i Instituta za javno zdravlje sporazumno smo raskinuli radni odnos ginekologu, radiologu i epidemilogu cetinjske bolnice. U proteklom periodu, na zadovoljstvo nam je što smo uspjeli da isplatimo jubilarne nagrade zaposlenima, koje se nijesu isplaćivale od 2012. godine. Ove godine nijesmo nastavili sa isplatom za 2020. godinu zbog nemanja budžeta - dodaje direkotrka Opšte bolnice Danilo I. Paralelno na radu obezbjeđivanja donacija, a time i boljih uslova za rad, kako ističe dr Radojičić, uspjevali su da izmire redovno obaveze prema dobavljačima. Zastoj u izmirivanju obaveza, kako kaže, napravljen je prošle godine kada su zbog dva dugogodišnja sudska spora morali da isplate 93.000 eura. Ove i narednih godina, kako ističe, prioritet je proširenje stanice za kiseonik i realizacija projekta stare bolnice, nabavka neophodne medicinske opreme uz stalan rad ne edukaciji kadra i poboljšanju uslova za liječenje pacijenata cetinjske bolnice, prenosi Cetinjski list. 13. jun - Sa razvojnim i mentalnim poremećajem 6.000 djece Direktor Centra za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju, dječiji psihijatar dr Ivan Krgović kazao je u razgovoru

za Dan da je do sada u toj ustanovi 6.000 djece potražilo pomoć psihologa, defektologa i/ili psihijatra. Pojasnio je da su pomoć tražili usled razvojnih poremećaja gdje spadaju disfazije, autizam, disharmoničan razvoj, te zbog mentalnih tegoba i oboljenja koja ne spadaju u razvojne poremećaje, kao što su psihoze, neuroze, poremećaji raspoloženja, poremećaji ponašanja. - Sve ukupno je u Centru za autizam otvoreno preko 6.000 kartona djece i adolescenata uzrasta do 18 godina”, rekao je dr Krgović. Odgovarajući na pitanje sa kojim siptomima se djeca najviše javljaju, dr Krgović navodi da su najčešće u pitanju djeca sa kašnjenjem u razvoju govora, lošom socijalnom interakcijom u odnosu na vršnjake, zatim sa poremećajem ponašanja, adolescentnim krizama, anoreksijom, depresijom, različitim fobijama ili anksioznim poremećajem. - Djelimičan rast postoji, obično mentalnih oboljenja koja spadaju u neuroze, u smislu anksioznosti i stresogenih reakcija, jer je, posebno na vrhuncu epidemije, postojao strah kod djece i adolescenata za svoje roditelje, babe i djedove. Nažalost, mnogi su ih i izgubili ili su isti bili kraće ili duže vrijeme i hospitalizovani zbog Kovid-19 infekcije. Potreba za dodatnim higijenskim mjerama (distanca, ruke, maska) dovela je do pogoršanja kod adolescenata sa opsesivno kompulzivnim poremećajem, koji takođe spada u neuroze - dodao je dr Krgović. Govoreći o uticaju pandemije na najmlađu populaciju, dr Krgović kaže da su negativni efekti pandemije virusa korona najočigledniji kada je u pitanju uskraćivanje socijalnih kontakata u školama, vrtićima, igraonicama i svim drugim mjestima gd je su mališani uvježbali socijalne vještine, komunikaciju i socijalnu interakciju sa vršnjacima. Govoreći o izloženosti najmlađe populacije riziku obolijevanja od mentalnih poremećaja, dr Krgović kaže da se mozak intenzivno razvija, pogotovo u prve tri godine i svako neprijatno iskustvo ili nedostatak stimulacije negativno utiče i na mentalni razvoj. On je istakao da je kadar, kada su u pitanju dječja psihijatrija i razvojni poremećaji, u Crnoj Gori deficitaran, piše Dan. 14. jun - Nova dijagnostička metoda u Centru za nuklearnu medicinu Neuroendokrini tumori (NET) pripadaju heterogenoj grupi rijetkih tumora koje karakteriše sposobnost da sintetizuju, preuzimaju i luče razlicite peptide i neuroamine, kao i da imaju pojačanu ekspresiju somatostatinskih receptora i drugih biomarkera na ćelijskoj membrani, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore KCCG. - Posljednjih je godina nuklearna medicna postala nesporno važna u dijagnostici, ali i liječenju neuroendokrinih tumora, uglavnom zahvaljujući dobrim rezultatima koji se dobijaju pomoću radioobilježenih somatostatinskih analoga. Glavna karakteristika nuklearno-medicinskih dijagnostičkih metoda je upravo funkcionalna informacija bazirana na kinetici i biodistribuciji radiofarmaka, što omogućava uvid u metaboličke i receptorske procese na nivou ćelije - ističu iz KCCG. Upravo ovih dana u Centru za nuklearnu medicinu, Instituta za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore, uvedena je nova dijagnostička metoda – Scintigrafija somatostatinskih receptora sa 99m-tehnecijumom obilježenim analogom somatostatina.

- Navedena metoda se široko primjenjuje za detekciju i lokalizaciju primarnog tumora pri sumnji na postojanje NET, procjenu proširenosti bolesti, praćenje odgovora na terapiju kao i za selekciju pacijenata pogodnih za PRRT (terapija radioobilježenim analozima somatostatina) - rekla je dr sc. med. Ljiljana Bojić, načelnica Centra za nuklearnu medicinu, Instituta za onkologiju KCCG.

Prema njenim riječima zahvaljujuci savremenoj SPECT/ CT gama kameri kakvu posjeduje naš Centar, moguća je primjena hibridne instrumentacije koja predstavlja kombinaciju jednofotonske emisione kompjuterizovane tomografije sa niskodoznom kompjuterizovanom tomografijom (SPECT/CT). - Ovakava kombinacija tehnoloških dostignuća omogućava istovremeni uvid u funkciju i morfologiju organa od interesa i pruža potpunu dijagnostičku informaciju - naglasila je dr Bojić. Kod pacijenata sa NET nižih gradusa, u slučaju pozitivnog nalaza scintigrafije tektrotidom najčešće su prvi izbor liječenja analozi somatostatina, ali i primjena radionuklidne terapije pomoću obilježenih somatostatinskih analoga (PRRT). - S obzirom na to da su ovi tumori vrlo rijetki i kompleksni, svakako je potrebna saradnja multidisciplinarnih timova u praćenju i liječenju ove grupe tumora, a koji pored specijalista nuklearne medicine uključuju i gastroenterologe, endokrinolologe, hirurge, onkologe, patologe i druge - istakla je dr Bojić. Važno je napomenuti da su do sada pacijenti iz Crne Gore za ovu vrstu dijagnostike upućivani u Centar za nuklearnu medicinu u Kragujevcu, prenosi CDM. 14. jun - Podizanje nivoa dobrovoljnog davalaštva krvi priortet Ministarstva zdravlja

Svjetski dan dobrovoljnih davaoca krvi dan je kada se slavi solidarnost i humanost i prilika da se zahvalimo dobrovoljnim

davaocima, jer darujući dio sebe, daruju život, poručeno je na svečanosti upriličenoj u Zavodu za transfuziju krvi, povodom obilježavanja 14. juna- Svjetskog dana dobrovoljih davaoca krvi. - Ovogodišnji Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi obilježava pod sloganom Daruj krv da srce planete nastavi da kuca, koji upravo naglašava suštinsku ulogu davaoca krvi u održavanju života u svijetu. Poseban fokus ovogodišnje kampanje je na mladim ljudima i njihovoj ulozi u obezbjeđivanju dovoljnih količina krvi - kazala je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović. Ona je naglasila da je vrijeme pandemije izazvane virusom COVID-19 uticalo je na sve segmente zdravstvenih sistema u svijetu, pa je tako imao negativan efekat i na transfuziološku djelatnost, odnosno nivo davalaštva krvi. Vlada Crne Gore kako je kazala, istinski je posvećena očuvanju i zaštiti zdravlja svojih građana i ulaže stalne napore da, u saradnji da institucijama koje se bave ovom djelatnošću, doprinese razvoju dobrovoljnog davalaštva krvi, čiji je konačni cilj obezbjeđivanje dovoljnih količina sigurne i bezbjedne krvi, za redovne i vanredne potrebe. - Prioritet Ministarstva zdravlja u narednom periodu je podizanje nivoa dobrovoljnog davalaštva krvi, kao važnog dijela obezbjeđivanja dovoljnih količina bezbjedne krvi , na čemu moramo svi zajedno intenzivnije da radimo u predstojećem periodu. Zato pozivam još jednom sve koji su zdravstveno sposobni da postanu dobrovoljni davaoci krvi, jer čin darivanja dijela sebe, kojim se spašava nečiji život, nema alternativu - poručila je dr Borovinić Bojović. Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori dr Mina Brajović kazala je da cilj ohrabriti mlade ljude širom svijeta, koji su sinonim za solidarnost, altruizam, entuzijazam, da doniraju krv i inspirišu druge da podrže život i zdravlje darujući krv kroz sistem dobrovoljnog, neplaćenog, nenamjenskog davalaštva. Direktorica Zavoda za transfuziju krvi dr Tamara Šćepanović navela je da su sa poboljšanjem epidemiološke situacije postignuti i bolji rezultati u prvih pet mjeseci ove godine. - Od 01. januara do 01. juna u Crnoj Gori je prikupljeno oko 7 900 jedinica krvi, što je za oko 1200 jedinica više u odnosu na isti period prethodne godine. Ovi ohrabrujući rezultati nas vraćaju na put ka dobro poznatom cilju, a to je 100 odsto dobrovoljno, nenamjensko davalaštvo i dostizanje preporuka SZO za nivo davalaštva od 4 odsto od ukupnog broja stanovnika, čime bi bile obezbijeđene višednevne nacionalne rezerve sigurne krvi, naglasila je dr Šćepanović, prenosi CDM. 14. jun - Stigao kontingent Pﬁzer vakcina u Crnu Goru U Crnu Goru stigao je još jedan kontingent Pfizer vakcina, od ukupno 42.000 doza, koliko će našoj zemlji biti isporučeno od maja do avgusta ove godine. Novu isporuku na podgoričkom aerodoromu dočekale su ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović, ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa i ambasadorka Austrije u Crnoj Gori Ana Janković, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. Međutim, iz Ministarstva nijesu precizirali koliko je tačno vakcina stiglo. Isporuka vakcina finansirana je iz paketa finansijske pomoći vrijednog 70 miliona eura, koji je Evropska komisija

usvojila u decembru 2020. godine, kako bi partnerima iz Zapadnog Balkana pomogla u pokrivanju troškova kupovine vakcina, a podjelu i dopremanje vakcina, omogućila je Republika Austrija sklapanjem pravnih aranžmana sa proizvođačem i partnerima iz Zapadnog Balkana.

- Iskoristila bih priliku da se još jednom zahvalim Evropskoj Uniji na velikoj solidarnosti i prijateljstvu, koje je iskazala prema svim državama Zapadnog Balkana, a posebno se u svoje, u ime Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, zahvaljujem ambasadrokama Popa i Janković, koje su u ovoj delikatnoj situaciji pružile ruku Crnoj Gori i pokazale nesebično prijateljstvo i pomogle dolazak vakcina u našu zemlju - kazala je dr Borovinić Bojović. Ministarka je još jednom pozvala građane, koji to do sada nisu učinili, da se vakcinišu jer je, kako je kazala, to najefikasniji način da zaštite svoje i zdravlje svojih najbližih, ali i kompletne nacije. Pored toga, kako je naglasila neophodno je i poštovanje epidemioloških mjera, imajući u vidu nepredvidivost i sve okolnosti koje su vezane za globalnu pandemiju. Popa je istakla da je od početka pandemije, Evropska unija obezbijedila Crnoj Gori preko 115 miliona eura bespovratne podrške i povoljnih kredita. - Ovaj novac je pomogao da zaštitimo medicinske radnike, poboljšamo zaštitu zdravlja građana i sačuvamo hiljade radnih mjesta. Donacija vakcina je još jedan način na koji Evropska unija i njene države članice pokazuju solidarnost sa građanima Crne Gore. Pozivam sve građane da se što prije vakcinišu i tako zaštite sebe i svoje najbliže. Evropska unija je uz vas - poručila je ambasadorka Popa. Prema riječima ambasadorke Janković, Austrija je intenzivno sarađivala s Evropskom komisijom kako bi omogućila dijeljenje vakcina protiv COVID-19 sa Zapadnim Balkanom i preuzela je ulogu koordinatora u ovom projektu. - Izuzetno mi je drago što danas primamo još jednu tranšu vakcina Pfizer, koje će nastaviti da stižu na nedjeljnom nivou do kraja avgusta. Nadamo se da će, uz podršku stalnih pošiljki vakcina, Crna Gora uspješno primijenjivati svoju strategiju imunizacije i biti dobro pripremljena za ljetnju sezonu. Kao znak naše snažne solidarnosti i prijateljstva, Austrija je u austrijskim bolnicama liječila i tri pacijenta s COVID-19 iz Crne Gore. Takođe, smo svjesni da niko nije siguran dok svi nisu sigurni. Prazna mjesta na mapi vakcinacije, ma gdje se ona nalazila, predstavljaju opasnost za sve nas. Zato se nadamo da ćemo u budućnosti biti u prilici da podijelimo još više vakcina, onda kada postanu dostupne - naglasila je austrijska ambasadorka.

14. jun - Mobilni punkt za vakcinaciju u Nikšiću Vakcinacijom protiv korone štitimo sebe, ali i zdravlje najbližih i cijele nacije. Uz to, ukoliko bi se desilo da se tokom predstojeće jeseni ili zime pojave mutagene forme bolesti, oni koji su vakcinisani biće zaštićeni od najtežih oblika bolesti, poručila je ministarstka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović, prilikom otvaranja mobilnog vakcinalnog punkta u Nikšiću.

van je za korišćenje i pristupačan zahvaljujući ekonomičnom dizajnu – kazali su u saopštenju. Iz DZ Kotor su naveli da je taj univerzalni i fleksibilni ultrazvučni sistem, dizajniran tako da je pojednostavljen proces rada i poboljšana klinička efikasnost. - Novi ultrazvučni sistem prilagodljiv je za pokrivanje širokog spektra svakodnevnih snimanja, a s obzirom na to da se može koristiti u ordinacijama pričvršćen za kolica, ali i po potrebi prenositi do pacijenta van ambulane, umnogome će doprinijeti unapređenju tog vida dijagnostike - zaključuje se u saopštenju, prenose Vijesti. 15. jun - Obnovljen dječji operativni blok Prvi put od 1987. godine, kada je obnovljen Institut za bolesti djece formiran 1962. godine, a koji odranije funkcioniše u okviru Kliničkog centra Crne Gore, ozbiljnije je renoviran operativni blok. Od četiri operacione sale renovirane su tri, a uskoro će biti obnovljena i jedina preostala.

U saopštenju Ministarstva zdravlja se navodi, da su prvi koji su se vakcinisali bili dobrovoljni davaoci krvi, predvođeni predstavnicima Udruženja dobrovoljnih davalaca krvi Sveti Sava. Ministarka je istakla da dobrovoljni davaoci krvi moraju imati isti status, ma gdje živjeli. - Svaki dobrovoljni davalac krvi jednako je važan gdje god da se on nalazi u našoj državi. Naš osnovni cilj je da svi dobrovoljni davaoci krvi moraju da budu jednako uvaženi, bilo gdje da se oni nalaze. Dobrovoljnim davalaštvom neminovno spasavaju ljudske živote, jednako i u Podgorici, Nikšiću, Rožajama, Baru, Plavu, dakle u svakoj opštini države Crne Gore - naglasila je ministarka. Nakon otvaranja vakcinalnog punkta, ministarka je prisustvovala dodjeli priznanja za dobrovoljno davalaštvo krvi u SO Nikšić. 15. jun - Za pedijatriju u Kotoru savremeni ulztrazvučni aparat Dom zdravlja (DZ) Kotor obezbijedio je od sopstvenog novca savremeni portabilni ultrazvučni aparat za potrebe pedijatrijske službe, vrijedan 20 hiljada eura.

Iz te zdravstvene ustanove kazali da će se na novom aparatu obavljati ultrazvučni pregledi kukova beba, koje će raditi pedijatri DZ Kotor koji su obučeni za taj vid dijagnostike. - Ovaj profesionalni aparat, koncepta laptopa, jednosta-

- Tri operaciona stola su nova, a dio aparata je obnovljen. Naši najmlađi pacijenti imaće prijatnu okolinu u stresnim situacijama - kazala je direktorica KCCG dr Ljiljana Radulović. Tokom renoviranja postavljeni su novi podovi i novi plafoni, urađeni su i novi prilazi operacionim blokovima. Postavljene su i nove električne i mašinske instalacije. - Obnovljen je i dio radnih prostorija zaposlenih, kako bi naši zaposleni konačno funkcionisali u urednijem okruženju - navela je dr Radulović, prenose Vijesti. 15. jun - PCR testovi iz IJZ-a važiće svuda u svijetu Institut za javno zdravlje (IJZ) do kraja juna dobiće Sertifikat o akreditaciji i time postati prva ustanova u regionu čije će PCR testovi na koronavirus da važe jednako svuda u svijetu. Rukovodilac sistema kvaliteta u IJZ-u Miljana Pavličić kazala je agenciji MINA da pacijent koji dobije rezultat analiza sa znakom akreditacije, dobija rezultat koji zadovoljava kriterijume kvaliteta u svim laboratorijama u svijetu koje rade u skladu sa zahtjevima standarda ISO 1589. Ona je dodala da pacijent dobija rezultat koji je uradila laboratorija koja posjeduje kompetentno osoblje i pouzdanu opremu. - Građanin Crne Gore, koji bude uzorkovan u Institutu, dobiti PCR izvještaj o testiranju koji će na sebi imati znak akreditacije i samim timi će sa tim znakom biti priznat svuda, u Njemačkoj, Kanadi... - rekla je Pavličić. Ona je pojasnila da je menadžment Instituta zajedno

sa odjeljenjem za molekularnu dijagnostiku, centra za medicinsku mikrobiologiju i odjeljenjem za epidemiologiju zaraznih bolesti Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti, tokom februara odlučilo da uđe u proces akreditacije. - Proces je došao u završnu fazu i do kraja juna se očekuje da Institut dobije Sertifikat o akreditaciji i time postane prva ustanova kako u državi tako i regionu koja će imati akreditovanu metodu za uzorkovanje i detekciju novog koronavirusa - kazala je Pavličić. Ona je rekla da je akreditacija postupak koji sprovodi Nacionalno akreditaciono tijelo i na osnovu kojeg utvrđuje i potvrđuje da određena organizacija ispunjava zahtjeve za obavljanje odgovarajućih poslova ocjenjivanja usaglašenosti, utvrđenih u odgovarajućim međunarodnim standardima i da je kompetentna za obavljanje tih poslova. Pavličić je dodala da postoje neke neuslagalšenosti koje treba otkloniti, ali da očekuju do kraja juna mogu dobiti Sertifikat o akreditaciji. Iz IJZ su agenciji MINA pojasnili da se primjenom standarda želi ostvariti ideja Jedan standard važi za jedno ispitivanje svuda u svijetu i da se samim tim dolazi do zaključka da su standardi neophodni za kvalitet i harmonizaciju između laboratorija i zemalja. - Sertifikat o akreditaciji laboratorijama pomaže da utvrde da li svoj posao obavljaju stručno i u skladu sa odgovarajućim standardima i pruža im mjerila za održavanje te kompetencije uz stalnu mogućnost poboljšanja, a samimi dobijanjem sertifikata postaju nacionalno i međunarodno priznate - kazali su iz IJZ-a. 16. jun - Klinički centar adresa za najteže kovid i nekovid pacijente Klinički centar Crne Gore je za 15 mjeseci tretirao skoro 30.000 kovid i nekovid pacijenata. To je Vijestima kazao medicinski direktor KCCG dr Zoran Terzić. - Ljekari KCCG i sve naše osoblje, preko 2.700 ljudi, danonoćno se bore protiv opakih bolesti, a od marta prošle godine, kod nas se liječe i pacijenti koji su oboljeli od najtežih oblika kovid infekcije. Za 15 mjeseci smo tretirali skoro 30.000 kovid i nekovid pacijenata. Koronavirus je prisutan u KCCG od proljeća 2020. godine. KCCG nikad nije bila tzv. ‘čista’ bolnica i, izvjesno, bićemo posljednja adresa s koje će, iz Crne Gore, i koronavirus ‘izaći’ - kazao je dr Terzić. Prema njegovim riječima, razlog je taj što je “KCCG udarna pesnica Crne Gore u borbi protiv pandemije”. - Sve hitne i najteže kovid pacijente tretiramo mi u KCCG. I, nastavićemo to da radimo sve dok jednom čovjeku bude potrebna pomoć, pa i po cijenu rizika kom su svi u KCCG bez prestanka izloženi i uprkos preventivnom poštovanju najstrožih mjera u borbi protiv koronavirusa, u šta su se nedavno uvjerile i kolege sa prestižnog njemačkog Instituta Robert Koh. U našoj kući se poštuju procedure koje važe u najnaprednijim evropskim medicinskim centrima i u redovnim i vanrednim situacijama koje su u medicini pravilo, a ne izuzetak – naveo je dr Terzić. On kazao da bi u KCCG bili najsrećniji kada rizika od koronavirusa ne bi bilo. - Otvorili bismo bolnicu za posjete, poskidali bismo

maske, svi procesi bi se odvijali brže... Nažalost, to i dalje nije slučaj. Zaposleni KCCG ne sjede pod staklenim zvonom, već se svakog dana bore protiv koronavirusa i svih ostalih oboljenja poručio je dr Terzić. On je kazao i da se trenutno u KCCG-u od kovid infekcije oporavljaju 23 pacijenata, “pa su se stekli uslovi da ljekari i medicinsko osoblje konačno uzmu zaslužene odmore”. Napominjem da je, u ovom trenu, više od 70 odsto naših doktora vakcinisano prvom dozom vakcine protiv korona virusa, a uskoro će svi u cjelosti biti imunizovani. Apelujemo na građane da učine isto jer nas vakcina sve zajedno drži dalje od respiratora - zaključio je dr Terzić, pišu Vijesti. 18. jun - U Kliničkom centru vakcinisano 89 odsto ljekara U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) vakcinisano je 89 odsto ljekara, pokazuju posljednji podaci, kazala je direktorica ove ustanove, dr Ljiljana Radulović i pozvala sve kolege da se vakcinišu kako bi stigli do 100 odsto. Poručila je da su oni na početku održavali i promotivna predavanja, te da joj se čini da je to jedan od razloga zbog čega imaju i ovako zadovoljavajući procenat vakcinisanih u KCCG. - Kod nas je vakcinisano 89 odsto ljekara koji rade u Kliničkom centru Crne Gore. To je neophodno zato što su doktori i sestre, pa čak i onaj dio nemedicinskog kadra u stalnom kontaktu sa pacijentima oboljelih od COVID-a - zaključila je dr Radulović, prenosi Analitika. 20. jun - Sada sve zavisi od svih nas Prvi put od jula 2020. godine kada je Evropska unija i zvanično skinula Crnu Goru sa liste epidemiološki bezbjednih zemalja i zatvorila granice za naše državljane, naša država sada ispunjava uslove za povratak na zelenu listu za koju se očekuje da će biti ažurirana početkom narednog mjeseca. Da li će tako biti – zavisi od svih nas. To je poruka ministarke zdravlja, dr Jelene Borovinić Bojović. - U tom smislu vas informišem da Crna Gora od 19. juna ispunjava uslove propisane od strane Evropskog centra za prevenciju bolesti (ECDC) za uvrštavanje naše države na zelenu listu Evropske unije. Ukoliko Crna Gora i u narednom periodu bude nastavila da održava dosadašnji rezultat u borbi protiv epidemije ili čak i dalje da unapređuje epidemiološku situaciju, mi se nadamo da bismo kada EU, početkom jula bude ažurirala “zelenu listu” mogli da budemo dio nje. To bi za naše građane značilo da, poslije otprilike godinu, mogu da putuju bez ograničenja uz, naravno, poštovanje eventualnih posebnih uslova svake države članice - navela je ministarka zdravlja. Institut za javno zdravlje Crne Gore svakog dana prijavljuje Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji broj novootkrivenih slučajeva korona virusa, broj preminulih i broj testiranih. Takođe, Institut za javno zdravlje svakog utorka, kroz Evropski sistem za nadzor (TESSy), prijavljuje broj datih vakcina po starosnim grupama i opštinama. Na osnovu svih ovih podataka, Evropska unija odlučuje o tome koja će se država naći na zelenoj listi. Evropski centar za prevenciju bolesti propisuje da je nužno ispuniti jedan od dva propisana uslova: 1. Da je četrnaestodnevna kumulativna stopa na 100 hiljada stanovnika ispod 75, i da je procenat novopozitivnih na

testiranju ispod jedan odsto; Ili: 2. Da je četrnaestodnevna kumulativna stopa na 100 hiljada stanovnika ispod 50, i da je procent novopozitivnih na testiranju ispod četiri odsto. - U tom kontekstu, obavještavam vas da je, u periodu od 6. juna do 19. juna 2021. godine, čentrnaestodnevna kumulativna incidencija na 100.000 stanovnika 39,55 i ta vrijednost je ispod 50 prvi put od septembra 2020. godine. U isto vrijeme, procenat novopozitivnih u odnosu na ukupan broj testiranih u posljednje dvije sedmice je 1,49. To znači da, po oba parametra, trenutno ispunjavamo uslove za uvrštavanje na “zelenu listu” EU. Svjesni smo, međutim, činjenice da se lista ažurira na dvije nedjelje. Crna Gora će nastaviti redovno, tačno i istinito da izvještava o stanju u našoj zemlji. U tom kontekstu, kada dođe vrijeme da se uslovi ulaska u zemlje članice EU ažuriraju, a mi i dalje budemo ispunjavali propisane uslove, nadamo da će EU ohrabriti, nagraditi i vrednovati profesionalan, transparentan i dosljedan pristup Crne Gore u nadzoru, praćenju i izvještavanju o epidemiološkoj situaciji u zemlji. U nastojanju da postanemo dio EU, poštujemo evropska pravila, nadajući se da ćete prepoznati naš trud i naša zalaganja - objasnila je dr Borovinić Bojović. 24. jun - Crna Gora na „zelenoj listi“ Francuske Napori Ministarstva zdravlja u borbi protiv koronavirusa su urodili plodom. Čak i prije očekivanog termina, crnogorska ambasada u Parizu obavijestila nas je da je Vlada Francuske 23. juna uvrstila Crnu Goru na „zelenu listu“ za putovanja, saopšteno je iz tog vladinog resora. - Putnicima koji dolaze iz „zelene zone“, kako je objašnjeno u dopisu, a koji su primili dvije doze neke od vakcina koje su autorizovane u EU (Pfizer, AstraZeneca, Johnson i Johnson, Moderna) 14 dana prije putovanja, dozvoljen je ulazak u Francusku uz dokaz o vakcinaciji. Oni koji nijesu vakcinisani u cjelosti ili su nepotpuno vakcinisani moraju imati negativan PCR test ili test antigena izdat najmanje 72 sata prije putovanja, ističe se u saopštenju. 25. jun - Informaciono-komunikacione tehnologije dale veliki doprinos u borbi protiv pandemije

- Informaciono-komunikacione tehnologije (ICT) su pružile nemjerljiv, gotovo presudan doprinos u borbi protiv COVID pandemije, dok je, s druge strane, COVID pandemija dodatno ubrzala razvoj ICT-a. To je bio zaključak postkonferenci-

jskog IT panela ICT i COVID interakcija, koji je otvorio vršilac funkcije rektora Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović, na Žabljaku (Dobrom dolu). Organizator konferencije prof. dr Božo Krstajić kazao je da je na panelu zaključeno da je COVID pandemija, uz sve negativnosti, pozitivno uticala na ICT sektor, rapidno ubrzala njegov razvoj i “otkrila” (ili potvrdila) populaciji koliki je potencijal i kolika je važnost ovog sektora. - Svi parametri poslovanja ICT kompanija i kvantifikatori telekomunikacionih usluga pokazuju značajan porast tokom 2020. godine. Sa druge strane, borba protiv Corona virusa je bila dominantno bazirana na ICT uslugama i infrastrukturi, posebno sa aspekta edukacije građanstva i opsluživanja ogromnog broja inficiranih. Dakle, ICT resursi su bili na takvom nivou razvoja i spremnosti da odgovore na pravi način u delikatnom momentu - prenio je prof. Krstajić impresije sa panela. Ipak, dodao je on, učesnici su se složili da je ovo tek početak analize, a i borba sa Corona virusom još nije završena, pa će biti prostora za nova istraživanja i nove naučne spoznaje. Učesnici su na multidisciplinaran način razmatrali pitanje uticaja COVID pandemije na razvoj ICT-a, kao i doprinos ICT-a u toku COVID pandemije. - Ovaj panel je održan u okviru aktivnosti XXV naučno-stručnog skupa Informacione tehnologije – Sadašnjost i budućnost, u inspirativnom ambijentu prirodnog amfiteatra Šarban glavice u Dobrom dolu – prenio je utiske prof. Krstajić. Učesnici ovog skupa su bili predstavnici: Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Fakulteta organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu, Saobraćajnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Fakulteta informacionih tehnologija Univerziteta Donja Gorica, Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Instituta za javno zdravlje Crne Gore, Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost CG, Regulatorne agencije za elektronske komunikacije i poštanske usluge Srbije, Privredne komore Crne Gore, Agencije menadžera Crne Gore, Ministarstva finansija i socijalnog staranja Crne Gore, Telenora, Crnogorskog telekoma, Crnogorskog elektroprenosnog sistema, Elektroprivrede Crne Gore, Čikoma doo iz Podgorice i FIN-ING-a doo iz Podgorice. 26. jun - Prvu dozu vakcina primilo 149.994 građana, a revakcinisano skoro 30% punoljetnog stanovništva Prvu dozu vakcine protiv korona virusa primilo je, zaključno sa današnjim danom, 149.994 građana u Crnoj Gori. To su posljednji zvaničini podaci sa sajta covidodgovor.me. Poznato je, da je do sada u našoj zemlji revakcinisano ukupno 135.864 osoba protiv kovid-19 infekcije, odnosno, do sada je dato 285.858 doza vakcina protiv koronavirusa. U posljednja 24 sata date su 82 prve doze, a u tom periodu revakcinisano je 750 osoba. Do sada je prvom dozom vakcinisano 32,8 odsto punoljetnog stanovništva, a revakcinisano 29,7 odsto. Saopšteno, da je u periodu od 24 časa registrovano 23 nova slučaja infekcije. Po podacima Instituta za javno zdravlje, tokom tog perioda nije bilo preminulih od posljedica korona virusa.

27. jun - Statistika ohrabruje na vakcinaciju: Na 5.000 vakcina šest reakcija Do srijede je Institutu za ljekove i medicinska sredstva CInMED prijavljeno 322 slučaja sumnje na neželjene reakcije nakon primljenih vakcina protiv korona virusa, rečeno je Pobjedi iz te ustanove. Do 23. juna u Crnoj Gori je dato ukupno 281.741 doza različitih vakcina protiv Kovida-19. - Poređenjem broja prijava sumnji na neželjene pojave nakon imunizacije sa brojem primijenjenih doza, zaključuje se da je na svakih 5.000 primijenjenih doza, prijavljeno šest sumnji na neželjene događaje. Najveći broj do sada dostavljenih prijava, ukupno 218, se odnosi na vakcinu Sputnjik V (Gam Covid Vac Component I i Gam Covid Vac Component II, proizvođača FSBI NRCEM N.A. N.F. GAMALEYA) - objasnili su iz CInMED-a. Osim toga, 54 od ukupno 322 prijave se odnosilo na vakcinu proizvođača Sinofarm (SARSCoV-2 Vaccine (Vero Cell) Inactivated, proizvođača Beijing Institute of Biological Products Co., Ltd, NR Kina). Na vakcinu proizvođača Astra Zeneka (Covid-19 Vaccine AstraZeneca) odnosilo se 50 prijava. Nešto veći broj prijava koje se odnose na vakcinu Sputnjik V u odnosu na vakcine ostalih proizvođača je posljedica prije svega činjenice da je veliki broj zdravstvenih radnika primio upravo ovu vakcinu jer je bila prva dostupna vakcina protiv Kovida-19 u Crnoj Gori pojašnjavaju iz ove zdravstvene ustanove. Zdravstveni radnici su odgovorniji u praćenju i prijavljivanju ovih reakcija u odnosu na građane, koji najčešće izabranom ljekaru ne prijave ukoliko dođe do neke reakcije. - Svjesni značaja praćenja bezbjednosti primjene vakcina protiv kovida-19, zdravstveni radnici u velikom broju prijavili su neželjene reakcije koje su sami iskusili nakon vakcinacijeobjašnjavaju iz te ustanove. Najčešće prijavljivani neželjene reakcije nakon primjene vakcina protiv Kovida-19 su povišena temperatura, bol na mjestu primjene vakcine i malaksalost. Osim toga, prijavljivana je i glavobolja, drhtavica, kao i bolovi u mišićima i zglobovima nakon primljene vakcine - preciziraju iz CInMED-a. U pitanju su, dodaju, očekivane neželjene reakcije koje su kod nekih pacijenata bile intenzivnije. - U nešto manjem broju prijavljeni su takođe očekivani događaji kao što su mučnina, bol u leđima, pospanost. Zabilježeni su i pojedinačni slučajevi vaskularnih poremećaja, uglavnom kod pacijenata sa prethodno prisutnim oboljenjima, dok se nekoliko prijava odnosilo na alergijske reakcije, različitog stepena ozbiljnosti (reakcije preosjetljivosti). U slučaju alergijskih reakcija, nakon primijenjene terapije došlo je do povlačenja svih simptoma - kazali su iz ove ustanove. 28. jun - Jačanjem strateških politika unaprijediti djelovanje tokom javnozdravstvenih prijetnji - Pandemija koronavirusa ukazala je na slabe tačke i izazove sa kojima se suočavaju zdravstveni sistemi i sada je pravi trenutak da se strateški pravci i zdravstvene politike kanališu ka inovativnim rješenjima za jače i otpornije zdravstvene sisteme, kao i dostupniju i pristupačniju zdravstvenu zaštitu - saopštila je ministarka zdravlja, dr Jelena Borovinić Bojović. U svom obraćanju tokom sastanka Inicijative malih zemalja, ministarka zdravlja se na početku zahvalila Regionalnom direktoru SZO za Evropu dr Hansu Klugeu na izuzetnom vođstvu odgovora na pandemiju COVID-19 sa jasnom vizijom budućnosti

u pravcu jačanja i stvaranja zdravstvenih sistema otpornijih na vanredne izazove i opterećenost.

Dr Borovinić Bojović je istakla da su izazovi ove pandemije posebno pogodili male zemlje zbog njihovih, ionako ograničenih kapaciteta u resusrsima zdravstvene zaštite (kao što su bolnički kapaciteti, ljudski i dr.), kao i ograničenjima u nabavci potrebnih ljekova, i prevashodno vakcina, kada je jasno da njihova globalna neravnomjerna raspodjela u dostupnosti i pravovremenosti može umanjiti njihovu nesumnjivu dobrobit i ostaviti veliki broj ranjivih, te nesigurnost za sve. Ministarka je naglasila da je uz strateško planiranje, razvoj digitalnih tehnologija takođe jedan od strateških pravaca za budućnost te da će u tom duhu, Crna Gora biti domaćin Samita za digitalizaciju za zemlje zapadnog Balkana, koji će se održati u oktobru ove godine, a uz značajnu podršku SZO. Ona je zaključila da Inicijativa malih zemalja treba da iskoristi potencijal ovakve mreže i sličnosti sistema koje zemlje članice imaju, za izradu zajedničkih strategija i jačanje zdravstvenih sistema kako bi se mogli suprotstaviti ovakvim i sličnim javnozdravstvenim prijetnjama u budućnosti. Inicijativa za saradnju između malih zemalja pokrenuta je zvanično 2013.godine sa ciljem implementacije SZO Evropske politike za zdravlje i blagostanje. Pored Crne Gore, u ovoj inicijativi učestvuju i Andora, Kipar, Island, Luksemburg, Malta, Monako, San Marino i Letonija. 29. jun - Jevrejska zajednica najavila humanitarnu pomoć u medicinskim pomagalima

Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović primila je Vrhovnog rabina Crne Gore Arija Edelkopfa, sa kojim je razgovarala o trenutnoj epidemiološkoj situaciji izazvanoj koronavirusom i saradnji Ministarstva zdravlja sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori.

Rabin Edelkopf je pohvalio napore Ministarstva zdravlja u borbi protiv koronavirusa i rezultate koji su postigli, zahvaljujući velikom zalaganju zdravstvenih vlasti i pravovremenim i efikasnim mjerama. On je istakao da je Jevrejska zajednica spremna da Crnoj Gori pruži pomoć, u skladu sa svojim mogućnostima i najavio humanitarnu akciju, koju će, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, realizovati jevrejska humanitarna organizacija Jad-Sara. Humanitarna pomoć podrazumijeva obezbjeđivanje medicinskih pomagala za osobe sa invaliditetom u Crnoj Gori. Ministarka se zahvalila rabinu Edelkopfu i cjelokupnoj Jevrejskoj zajednici na saradnji i želji da kroz ovu donaciju, olakšaju svakodnevno funkcionisanje osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori. 30. jun - Stiglo 200.000 doza Sinofarma

Kontingent od oko 200.000 doza vakcina Sinofarm stigao je večeras u Crnu Goru. Vakcine su nabavljene direktnim bilateralnim pregovorima između vlada Crne Gore i Kine. “Pristigli kontigent danas biće distribuiran svim zdravstvenim ustanovama i vakcinalnim punktovima širom zemlje”, kazali su u Ministarstvu zdravlja. Isporuku vakcina dočekali su ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović i generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje u MZD Aleksandar Sekulić, kao i predstavnik zemlje proizvođača vakcina Liu Đin, izvanredni i opunomoćeni ambasador Kine u Crnoj Gori. 30. jun - CEDIS donirao kotorskoj bolnici opremu vrijednu 13.600 eura

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) je povodom jubilarnog, petog rođendana donirao Opštoj bolnici u Kotoru 13.600 eura. Donirana sredstva su upotrijebljena za nabavku

gasnog analajzera, neophodnog za adekvatnu zdravstvenu njegu pacijenata kod kojih je potvrđen korona virus. Kako ističu u ovoj komapniji, donacija kotorskoj bolinici predstavlja još jednu u nizu potvrda, prije svega društveno odgovorne orijentacije CEDIS-a, ali i snažne posvećenosti i pratnerskog odnosa sa zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori. Izvršni direktor CEDIS-a, Vladimir Čađenović je istakao čvrstu riješenost menadžmenta jedne od najvećih i najuspješnijih kompanija u Crnoj Gori da podržava upravo zdravstveni sektor, ali ne kratkoročno, već kontinuirano i na strateški osmišljen način, kako bi zdravstvene ustanove na CEDIS računale kao na siguran i uvijek prisutan oslonac. Opšta bolnica u Kotoru zdravstvene usluge pruža i pacijentima sa područja Tivta, Herceg Novog i dijela Budve, a ističe se izuzetnim kodrovskim kvalitetom, što je naročito došlo do izražaja tokom perioda pandemije koronavirusa. Dr Davor Kumburović, direktor kotorske Opšte bolnice se zahvalio CEDIS-u, uz uvjerenost u nastavak saradnje. Posebnu zahvalnost uz uvjerenost u kontinuitet saradnje istakli su predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić i generalni direktor Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravlja, dr Slobodan Mandić. 30. jun - U Crnoj Gori dato 290.246 doza vakcina U Crnoj Gori do sada je dato 290.246 doza vakcina protiv korona virusa. Prvu dozu vakcine protiv korona virusa primilo je 151.082 građana, a drugu 139.164 osoba. Masovna vakcinacija protiv Kovid-19 u Crnoj Gori počela je 4. maja. 30. jun - COVID -19, presjek stanja (Institut za javno zdravlje Crne Gore) Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (srijeda 30. jun 2021. godine) završile analizu i Institutu dostavile rezultate za 1365 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 20 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2- Tokom jučerašnjeg dana Institutu nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa COVID-19 infekcijom. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1613. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 288. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 100272. Jun 2021.g. – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore Zaposleni u Upravi prihoda i carina organizovali akciju su dobrovoljnog darivanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi. U uspješnoj akciji učestvovalo je 10 zaposlenih. Članovi NVO "Srpska nit" organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u susret Vidovdanu. Ovo je njihova peta akcija. U akciji je učestvovalo oko 60 davalaca.

ZANIMLJIVOSTI

Znaci na vašem licu mogu biti direktan odraz vašeg zravlja

Dva australijska stručnjaka za mapiranje lica otkrila su uobičajene "znakove" na licu koji bi mogu da po-mognu u otkrivanju različitih bolesti u ranim fazama. Brendon Smit, osnivač akupunkturne klinike u Sidneju, objasnio je da kineska medicina vjeruje da su određeni djelovi lica povezani sa određenim organima. - Lice je "mapa tijela" i preko njega možemo više saznati o tome šta se zbiva u našem organizmu - rekao je Brendon za Dejli Mejl. Nutricionista Fiona Tak rekla je da postoje "lako čitljivi znaci" na licu kojima tijelo "šalje poruke", da mu je neophodna pomoć. Neki fizički simptomi mogu se povezati sa unutrašnjim problemima i neravnotežom, poput problema sa bubrezima, varenjem ili štitnom žlijezdom. - U kineskoj medicini organ se smatra konceptom koji obuhvata regiju tijela, skup fizioloških funkcija (neke iste kao zapadna medicina, a neke različite) i emocije - rekao je Smit. On tvrdi da se većina tih zdravstvenih problema može riješiti akupunkturom i zdravijom ishranom. I Brendan i Fiona su se složili da se bubuljice duž vilice često javljaju prije, tokom ili poslije ženskog menstrualnog ciklusa ili tokom ovulacije. - Posebno kod žena, bubuljice na vilici i blizu usta pojavljuju se sredinom ili krajem menstrualnog ciklusa i često su pokazatelj promjena u lučenju hormona – objasnila je Fiona i rekla da porast stresa ili bilo kakva unutrašnja hormonska neravnoteža takođe može uzrokovati pojavu bubuljica na tom mjestu. Druga područja lica takođe mogu sugerisati različite tjelesne komplikacije, poput bubuljica na čelu ili crvenog čela, koji su često znak problema sa varenjem. - U kineskoj medicini bubuljica, suva ili masna koža na čelu može ukazivati na to da pojedinac pati od problema sa varenjem. Takođe može ukazivati na to da pojedinac unosi previše masne i začinjene hrane, tako da jednostavna promjena ishrane često može biti dovoljna da bi se poboljšala koža na čelu - kaže Smit. Fiona je naglasila da je uvijek važno razmotriti „sve aktualne i relevantne faktore“, poput stresa, neispavanosti, ishrane i životnih navika. Tamni krugovi ili 'vrećice' ispod očiju mnogim ljudima su uobičajeni, a Fiona tvrdi da to može biti znak umora, netolerancije na hranu ili nedostatka hranjivih sastojaka poput gvožđa. - Ako neko stalno ima tamne podočnjake, to može biti pokazatelj loše ishrane - rekao je Smit. Bore od mrštenja, koje se često javljaju između obrva ponekad ukazuju na stres i probleme sa jetrom. - Ako je to slučaj, možete imati problema sa spavanjem, a za žene to može uticati na regularnost hormonskog ciklusa – zaključuje Smit, prenosi Telegraf.

Pandemija je skratila očekivani životni vijek u većini članica EU-u Pandemija covida-19 prekinula je dugogodišnji rast očekivane životne dobi i u većini država članica EU-a očekuje se kraći životni vijek 2020. u odnosu na 2019. godinu, objavio

je Eurostat, statistička kancelarija Evropske komisije. Najveće smanjenje očekivanog životnog vijeka u trenutku rođenja bilježi se u Španiji za 1,6 godinu manje, zatim u Bugarskoj za 1,5 godina, Litvaniji, Poljskoj, Rumuniji za 1,4 godina manje. U Hrvatskoj se očekuje kraći životni vijek za 0,8 godina, s 78,6 na 77,8 godina. Jedino u Danskoj i Finskoj očekuje se nešto duži životni vijek za 0,1 godinu. U većini država članica muškarci su nešto više pogođeni u pogledu skraćivanja očekivanog životnog vijeka. Očekivani životni vijek u trenutku rođenja stalno je rastao poslednjih decenija. Od 60-tih godina prošlog vijeka očekivani životni vijek rastao je u prosjeku za dvije godine po deceniji. Najnoviji podaci pokazuje da dolazi do stagnacije i pada u nekoliko država članica, piše Danas.hr.

IZ MEDICINE Usaglasili se oko covid pasoša

Austrija i još 12 zemalja EU-a dogovorile su sedam kriterijuma za stvaranje covid-pasoša koji bi trebala da olakša turistička putovanja ovog ljeta, javlja austrijska nacionalna televizija ORF. - Cilj je uvesti covid-pasoš brzo i što ujednačenije na evropskom nivou - izjavila je austrijska ministrica turizma Elisabeth Köstinger (ÖVP) za APA-u. Tih sedam kriterija sada se prosleđuje Evropskoj komisiji. Na poziv ministrice Elisabeth Köstinger, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Danska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija, Španija i Austrija prvi put su o uvođenju covid-pasoša razgovarali 29. marta. Dvije nedjelje kasnije, 13 članica EU-a složilo se da bi se korona-propusnica trebala uvesti najkasnije do juna, čime bi se olakšala putovanja prije kraja pandemije. Covid pasoš prikazuje je li neko vakcinisan, oporavljen ili testiran, a sve se očitava putem jedinstvenog QR koda. Glavni uslov je kako izbjeći diskriminaciju; covid-pasoš ne smije se iskoristiti za uvođenje obaveznog vakcinisanja na mala vrata. Osim toga, i nakon što se postigne dogovor, svaka država zadržava pravo na vlastito odlučivanje o tome koga će pustiti preko granice. Nacionalna sloboda izbora mora biti očuvana, poručuju Austrijanci. Podaci o zdravlju pojedinih građana ne bi se prosleđivali u centraliziranu bazu podataka na nivou EU-a nego bi se čuvali samo u državi članici. Osim za olakšavanje turističkog prometa, cilj je postizanje prekograničnih dogovora među susjednim zemljama, javlja ORF.

Koronavirus otkrivaju skeniranjem oka Kompanija Semic RF sa sjedištem u Minhenu nada se da će doprinijeti početku testiranja na koronavirus skeniranjem očne jabučice, procesu kojemu su potrebna samo tri minuta za identifikovanje nosioca virusa, a stopa tačnosti iznosi 95 posto. - Semic RF je aplikaciju za skeniranje oka razvio s kolegama iz Sjedinjenih Država i, u iščekivanju regulatornog odobrenja, nada se da će je početi uvoditi do kraja maja - rekao je direktor ove kompanije Wolfgang Gruber. U procesu se koristi fotografija očne jabučice snimljene pametnim telefonom, a virus se identifikuje ako postoji simptomatska upala, koju nazivaju “ružičasto oko”. - Uspjeli smo da izolujemo postojanje koronavirusa iz više od dva miliona različitih nijansi ružičaste - rekao je Gruber Reutersu. Dodaje da aplikacija, koja je već testirana na preko 70.000 pojedinaca, može obraditi i do milion skeniranja u sekundi te da postoji mogućnost da se taj kapacitet poveća, što bi u konačnom moglo omogućiti povratak većeg broja ljudi na masovna događanja, poput koncerata ili fudbalskih utakmica. - Nakon preuzimanja aplikacije, fotografišete obje očne jabučice, pošaljete fotografiju na procjenu, a zatim rezultat možete spremiti kao QR kod na pametnom telefonu testirane osobe - objasnio je Gruber. Aplikacija je za početak namijenjena kompanijama i komercijalnim korisnicima. Cijena će joj iznositi 480 eura mjesečno, a kasnije se planira i primjena za privatne osobe, prenosi Danas.hr.

Zemlje u kojima žene najbolje žive Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma o globalnim rodnim razlikama za 2021. godinu, žene neće postići potpunu ravnopravnost sa muškarcima još 135.6 godina. U izvještaju su navedene i zemalje u kojima žene najbolje žive. Godišnji izvještaj analizira rodnu ravnopravnost u 156 zemalja i istražuje četiri vitalne oblasti: zdravstvo, obrazovanje, ekonomske prilike i političke prilike. Izvještaj iz prošle godine izračunao je da bi se globalna ravnopravnost polova mogla postići za 99,5 godina. Ali samo 12 mjeseci kasnije, procjena je uvećana za 35 godina. Razlog je pandemija koronavirusa. Izvještaj iz 2021. ukazuje na to da je kovid 19 mnogo teže i dramatičnije uticao na žene. - Pandemija kovida 19 podigla je nove prepreke za izgradnju inkluzivnih i prosperitetnih ekonomija i društava. Najteže pogođene blokadama i brzom digitalizacijom su oblasti u kojima su žene češće zaposlene - piše u izvještaju. Pored toga, na žene se vrše "dodatni pritisci pružanja njege u kućama". Na globalnoj rang listi Island je na prvom mjestu najboljih zemalja na svjetu za žene. Prema izvještaju, Islanđani su ostvarili 89 odsto puta ka postizanju pune rodne ravnopravnosti. Zemlje u kojima žene koje imaju najbolji položaj u društvu, izraženo u procentima ostvarene ravnopravnosti su na prvom mjestu Island sa 89.2 odsto ostvarene ravnopravnosti, drugo mjesto zauzima Finska sa 86.1 odsto dok je na trećem Norveška sa 84.9 odsto. Četvrto mjesto nosi Novi Zeland sa 84 odsto dok je na petom Švedska sa 82.3 odsto. Šesto i sedmo mjesto skoro da dijele Namibija sa 80.9 odsto i Ruanda sa 80.5 odsto, dok ostala mjesta po redu zauzimaju Litvanija sa 80.4 odsto, Irska sa 80 odsto, Švajcarska sa 79.8 odsto i dr.

REGION 02. jun - Dupli mutant stigao u Hrvatsku U Hrvatskoj je detektovan indijski soj korona virusa poznat i kao dupli mutant. U HRT-ovoj emisiji Iva Pem Novosel iz Hrvatskog zavoda za javno zdravlje rekla je da je u Hrvatskoj najprisutniji britanski soj, ali da su u nekoliko slučajeva našli i indijski. - Otkriven je prije nekoliko dana u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ali to su pojedinačni slučajevi te nema razloga za paniku - rekla je Pem Novosel i poručila da se i dalje treba paziti i biti oprezan. Stručnjaci kažu da se indijski soj širi brže od drugih. Što se kovid potvrde tiče, Pem Novosel je poručila da se ona sastoji od tri dijela. - Postoji potvrda o vakcinisanju, potvrda o testiranju i potvrda o preboljenoj bolesti. Potvrda o vakcinisanju se dobija nakon primanja dvije doze vakcina, kod vakcina koja se primaju u dvije doze, i traje 210 dana - rekla je i dodala kako se potvrda može dobiti i nakon primanja prve doze. Istakla je da potvrdu mogu dobiti i oni koji su preboljeli kovid-19, a ta potvrda traje 180 dana, prenosi 24sata.hr. 03. jun – Dupli mutant prijeti Srbiji Indijska varijanta korona virusa nazvana dupli mutant je otkrivena u Hrvatskoj i Mađarskoj, a možda je već stigao i u Srbiji. Varijanta virusa SARS-CoV-2 koja ima dvije promjene na površinskom proteinu registrovana je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, potvrdili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Virusološkinja dr Ana Gligić ne isključuje mogućnost da ovog soja već ima i u Srbiji, ali da to do sada nije potvrđeno. - Ako pogledamo susjede, sve ukazuje na to da je taj soj prisutan i kod nas, ali da za to nemamo naučne potvrde. Ipak, nema mjesta panici. Sve i da je virus tu, činjenica je da svakog dana opada broj inficiranih korona virusom zbog velikog odziva za imunizaciju. Vakcina svakako djeluje i protiv mutanata - rekla je dr Gligić, apelujući još jednom na sugrađane da se vakcinišu. Inače, ovaj soj, poznat kao dupli mutant, prilično je zarazan i velika je mogućnost brzog prenošenja. Indijski soj korona virusa daje slične simptome kao i ostali sojevi virusa SARS-CoV-2: povišenu temperaturu, gubitak čula mirisa i ukusa, kašalj, reljefasti jezik (poznat još i kao kovid-jezik), bjeličaste promjene na nokatnoj ploči (poznate i kao kovid-nokti), umor, glavobolju. Ono što je do sada poznato o indijskoj varijanti jeste da ima dvije značajne genetske promjene u površinskom proteinu - E484Q i L452R. Zbog toga je dobila naziv "dupli mutant". To, međutim, ne znači da je indijska varijanta dvostruko zaraznija ili opasnija jer naučnici to još nijesu dokazali, piše Danas. 03. jun – Skoro izjednačen broj inﬁciranih i preminulih na dnevnom nivou - BiH Činjenica je da je epidemiološka situacija u Republici Srpskoj svakim danom povoljnija - sve je manje inficiranih i hos-

pitalizovanih pacijenata. Međutim, i dalje je velik broj preminulih kod kojih je potvrđen novi virus korona. Po podacima Instituta za javno zdravstvo RS, u periodu od dvije sedmice zvanično je 712 inficiranih i 115 preminulih. Primjera radi. Saopšteno je da je u zadnja 24 sata virus potvrđen kod deset osoba, dok je sedmoro preminulo. Dan ranije imali su 11 inficiranih, a devet preminulih. Gotovo da imaju izjednačen broj inficiranih i preminulih, piše Srpskainfo. 03. jun - Vlada odobrila ublažavanje mjera - BiH Vlada Federacije BiH usvojila je preporuke Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravlja, koji je predložio nastavak postepenog ublažavanja mjera, a između ostalog i povratak navijača na tribine. Nova odluka dopušta da se broj ljudi koji se mogu okupljati u zatvorenom prostoru poveća na 50, a na otvorenom na 100 osoba, prenosi Srpskainfo. Takođe je moguće i organizovanje većih skupova uz posebno definisane uslove: posjedovanje negativnog antigenskog ili PCR testa ne starijeg od 48 sati, potvrda o prebolovanom kovid-19 ne starija od 6 mjeseci ili potvrda o završenoj vakcinaciji. Dozvoljeno je održavanje kongresa, konferencija i drugih edukativnih skupova, kojima bi moglo prisustvovati do 100 osoba, piše Klix. 04. jun - Donacija vakcina susjednim zemljama - Hrvatska Ministarstvo zdravlja potvrdilo je da je počela isporuka donacije od 50 hiljada doza vakcina protiv COVID-a 19 susjednim zemljama – Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Republici Kosovo. Donacija će se isporučivati četiri dana i ukupno sadrži 50.000 doza vakcina, od čega je 30.000 doza namijenjeno za BiH, javili su iz ministarstva zdravlja, prenijela je Hina. Po deset hiljada doza odlazi Crnoj Gori i Kosovu, odlučila je prije mjesec dana Vlada u Odluci o upućivanju humanitarne pomoći BIH, Crnoj Gori i Kosovu. Od 30 hiljada doza vakcina AstraZenece koje se šalju u BiH, 15.000 doza namijenjeno je za Univerzitetsku Kliničku bolnicu u Mostaru, a ostalih 15.000 doza za odgovarajuće zdravstvene ustanove u BiH. Ministarstvo zdravlja navodi da primaoci ne snosi nikakve troškove vezane uz isporuke. 05. jun - Počeli proizvodnju ruske vakcine Sputnjik V - Srbija Srbija je počela da proizvodi rusku vakcinu protiv koronavirusa Sputnjik V i prva isporuka za domaće potrebe očekuje se ubrzo. Vakcina, koju još nijesu odobrili Svjetska zdravstvena organizacija i EU, proizvodiće se u Institutu za imunologiju i virusologiju Torlak. Očekuje se da će institut u idućih četiri do šest mjeseci

proizvesti četiri miliona doza, najprije za zdravstveni sistem Srbije, a potom za izvoz. Vakcina Sputnjik V se sada proizvodi i u Argentini, prenijela je ruska televizija Rossiya 24. Mađarska je zasad jedina država Evropske unije koja upotrebljava rusku vakcinu, a Slovačka će to započeti 7. juna, obje ne čekajući odobrenje Evropske agencije za ljekove. Ruski predsjednik Vladimir Putin promatrao je početak proizvodnje vakcina u Srbiji putem videolinka i rekao da je djelotvornost Sputnjika V "među najvišima u svijetu". Dodao je da je Rusija otvorena za saradnju sa svim zemljama, da u vrijeme pandemije političke nesuglasice treba ostaviti po strani i ocijenio "čudnim i kontraproduktivnim pokušaje nekih partnera da ograniče primjenu ruske vakcine", prenio je portal Sputnjik. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić takođe se javio videolinkom i na ruskom jeziku rekao "Za mene je velika čast označiti početak proizvodnje vakcina Sputnjik V u Srbiji“. Ruski Nacionalni institut za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleja potvrdio je kvalitet vakcina iz probne proizvodnje u Torlaku i službeno odobrio da se Sputnjik V proizvodi Beogradu. Srbija u kampanji masovnog vakcinisanja koristi vakcine Sputnjik V, Pfizer/BioNTech, AstraZeneca i kineski Sinopharm, piše Hina. 05. jun - Vakcinisali 40 odsto populacije - Hrvatska Vakcinacija se, prema riječima ministra zdravlja Hrvatske Vili Beroša, sprovodi po planu. On je objavio je da je u toj zemlji 40 odsto populacije odraslih vakcinisano protiv virusa korona. - Na pravom smo putu prema vakcinaciji više od polovine odraslog stanovništva Hrvatske - napisao je Beroš na Tviteru. On se zahvalio vakcinisanim građanima na "poklonjenom povjerenju" nauci i struci. Na sjednici Vlade Beroš je rekao da se vakcinacija u Hrvatskoj sprovodi prema planu. - Sve smo bliže cilju kolektivnog imuniteta do kraja juna, no važno je zadržati jednako visok intenzitet vakcinacije - poručio je Beroš, prenosi Danas. 06. jun - Korona da bude profesionalno oboljenje - Srbija Sve je više dokaza da je kovid-19 sistemska bolest koja napada sve organe i sva tkiva, a zna se da na nekim organima ostavlja trajne posledice, pa zbog toga treba da bude profesionalno oboljenje. To je izjavio predsjednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Zoran Savić. Na okruglom stolu u čijem fokusu je bila inicijativa da se kovid, kao u Hrvatskoj, i u Srbiji uvrsti na listu profesionalnih oboljenja, konstatovano je da su u najvećem riziku od te bolesti upravo zdravstveni radnici koji su i podnijeli najveći teret pandemije. Savić je ocijenio da je borba protiv pandemije veliko opterećenje za zdravstveni sistem Srbije. - Mi želimo da ukaženo da je kovid oboljenje koje može da se utvrdi kao profesionalno za zdravstvenu i djelatnost socijalne zaštite. Tako bi se zaposleni osjećali sigurnije jer bi imali adekvatnu nadoknadu koja bi važila i dalje, a ne samo za vrijeme koje je ugovoreno sa Ministarstvom zdravlja, a svakako bi imalo uticaja i na dalji radni staž zaposlenih - rekao je Savić. Potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Duško Vuković istakao je da je do sindikalne inicijative da korona postane

profesionalno oboljenje došlo pošto su neke zemlje u okruženju, kao i u Evropi, to već učinile. - Mi smatramo da ima puno argumenata, prije svega za zaposlene u zdravstvstvenom sektoru, ali i za sve one koji se na radnom mjestu inficiraju kovidom da budu tako i tretirani i evidentirani. To utiče i na nadoknadu za bolovanje rekao je Vuković. Dodao je da je javni sektor u Srbiji aneksima kolektivnih ugovora regulisao da zaposleni imaju tu nadoknadu u punom iznosu. - Imamo problem sa realnim, privatnim sektorom, i zaista smatramo da sa ovom inicijativom, normalno uz procedure kojima će zaposleni dokazati da je u privatnom sektoru inficiran kovidom-19, bude tretiran tako da je to oboljenje u vezi sa radom i da ima 100 odsto nadoknadu, kao da radi - rekao je Vuković, prenosi 021.rs. 07. jun - U Sjevernoj Makedoniji potvrđeno prisustvo indijskog soja virusa Indijski soj korona virusa detektovan je u Sjevernoj Makedoniji, saopštilo je Ministarstvo zdravlja. Detektovan je kod pacijenta, koji je smješten u jednoj od privatnih bolnica, a riječ je o osobi koja je, kako se navodi, boravila u Iraku. Prije 10 dana vratio se iz Iraka i odmah je hospitaliziran, prenosi Tanjug. Njegovo zdravstveno stanje je stabilno.

Od početka epidemije virus je potvrđen kod 155.400 osoba, a preminulo je njih 5.458. U bolničkim uslovima od COVID-19 liječi se 126 pacijenata. U zemlji je 464 aktivnih slučajeva. Ministar zdravlja Venko Filipče predložio je da policijski sat i mjere povezane s COVID-19 ostanu na snazi do 15. juna na čitavoj teritoriji Sjeverne Makedonije. 07. jun - Nastavljaju sa popuštanjem mjera - Slovenija Slovenija nastavlja s popuštanjem mjera uvedenih zbog COVID-19, a ublaženo je nekoliko ograničenja koja se odnose na masovna okupljanja, smještajne kapacitete i kupovinu. Prisustvo javnim manifestacijama je još ograničeno na osoblje i posjetioce koji su vakcinisani, oporavljeni od COVID-19 ili testirani, ali je od sada moguće da one budu popunjene sa 75 posto kapaciteta, u odnosu na 50 posto koliko je važilo do sada, prenosi Tanjug, pozivajući se na STA. Na otvorenim prostorima posjetioci događaja koji sjede moraju biti udaljeni najmanje jedan metar, dok udaljenost od 1,5 metra i dalje važi za one koji stoje, osim za članove istog domaćinstva.

Turistički objekti do 60 smještajnih jedinica mogu od sada nuditi do 45 smještajnih jedinica, dok oni veći, uključujući i kampove mogu popuniti do 75 posto svog kapaciteta. Bazeni su od sada otvoreni za sve goste koji su vakcinisani, testirani ili oporavljeni od COVID-19, osoblje takođe mora ispuniti ove kriterije, a sve prema ograničenju kapaciteta od 75 posto. Ukinuta je i zabrana posluživanja i konzumiranja hrane i pića, a prodavnice moraju osigurati 10 kvadratnih metara po kupcu, što je manje od dosadašnjih 20 kvadratnih metara. 09. jun - Usvojena odluka o pomoći za parove sa sekundarnim sterilitetom - Srbija Na sjednici Skupštine grada Beograda usvojena je odluka koja se odnosi na vantjelesnu oplodnju, kako bi se parovma koji su prvo dijete dobili prirodnim putem, a kod kojih je nakon toga nastao sekundarni sterilitet, pomoglo da dobiju potomstvo. U pitanju je Odluka o uslovima, načinu i postupku za ostvarivanje prava na finansiranje troškova postupka biomedicinski potpomognutog oplođenja za parove sa jednim djetetom. Kako je obrazložila gradska sekretarka za zdravstvo Vera Dražić, najvažniji uslov je da je jednom od roditelja nastupio sekundarni sterilitet. Osim toga, dodala je da je uslov da će žena u ovoj godini napuniti najviše 42 godine i da je riječ o državljanima Srbije kojii imaju prebivalište na teritoriji Beograda najmanje godinu dana prije dana podnošenja prijave. - Ovom odlukom daje se doprinos zaustavljanju, usporavanju nepovoljnih demografskih podsticaja i borbi protiv neplodnosti i steriliteta - istakla je Dražić, prenosi Tanjug. 11. jun - U borbi protiv korone uvode kovid autobuse za vakcinaciju po selima - Hrvatska I Hrvatska uvodi autobuse za vakcinaciju protiv kovida u ruralnim sredinama, pod parolom da se stanovnicima izađe u susret i dođe do kućnog praga. Zbog pada interesovanja građana za vakcinisanjem u Hrvatskoj će biti organizovani kovid autobusi za vakcinisanje, najavio je ministar zdravlja te države Vili Beroš. Kovid autobusi će, po unaprijed dogovorenom redu, obilaziti područja županija i boraviti određeno vrijeme u manjim mjestima, od kojih neka nemaju nikakve zdravstvene ustanove u blizini, prenosi Index. 14. jun - Mladi se nijesu odazvali pozivu na vakcinaciju - Srbija

Pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković kazao je da su članovi Kriznog štaba Vlade Srbije za suzbijanje epidemije

tražili od organizatora i koordinatora velikih festivala da apeluju na mlade da se vakcinišu, ali da odgovor mladih nije bio kakav je očekivan. On je rekao da je odgovor mladih na te pozive bio „frapantno loš“ i da „moramo da radimo na tome, svi zajedno“. Poslije sjednice Kriznog štaba Vlade Srbije na kojoj su ublažena epiemiološka ograničenja, ali festivali nijesu dozvoljeni, Gojković je kazao da ne postoji zakonska mogućnost da se nevakcinisanim građanima uskrati sve što mogu oni koji su vakcinisani. Gojković je ponovo pozvao građane da se vakcinišu, naročito zbog dozvoljenih skupova. On je kazao da ipak ne mogu da se u dovoljnoj mjeri kontrolišu veći skupovi, te građani moraju biti odgovorni i „truditi se da se vakcinišu prije odlaska na proslave“. Po njegovim riječima, nedostaje još dva odsto vakcinisanih gradjana da bi se ograničenja ublažavala, ali su ipak dostno popuštili zaštitne mjere „zbog mentalnog zdravlja građana“. 15. jun - Zemlja polako izlazi iz gvozednog stiska korone – Sjeverna Makedonija Komisija za infektivne bolesti Sjeverne Makedonije je predložila Kriznom štabu za borbu protiv infekcije Kovid 19, ukidanje policijskog časa i dodatno ublažavanje restriktivnih mjera, objavio je resorni ministar za zdravstvo dr Venko Filipče. Stabilna epidemiološka situacija u zemlji, i kako navodi, smanjen broj novoinficiranih virusom Kovid 19, omogućuju olakšice predloženih restriktivnih mjera. Odluke su predložene Kriznom štabu i očekuje se da će biti usvojene na sjednici Vlade u Skoplju i da će stupiti na snagu 16. juna. Predloženo je potpuno ukidanje policijskog časa, ukidanje mjere ograničenja od maksimuma 100 gostiju na svadbama i proslavama. Dozvola organizovanja skupova, koncerata i zabava u klubovima i ugostiteljskim lokalima – samo na otvorenom prostoru, sa kapacitetom od 50 odsto kapaciteta objekata, sa maksimalnim brojem od 1000 lica. Filipče je potvrdio da u poslednja 24 časa, nema ni jednog preminulog od posljedica virusa Kovid 19, prvi put poslije 10 mjeseci. Registrovano je samo osam novoinficiranih u zemlji od ukupno 3.068 testiranja. 16. jun - Grade mrežu hrabrih žena u borbi protiv raka dojke - Srbija U velikoj sali Skupštine grada Vranja održan je skup u sklopu edukacije žena oboleljih od karcinoma pod nazivom Odgovor na COVID-19 epidemiju kod pacijentkinja oboljelih od karcinoma dojke – Karavan i povezivanje. Vranje je prvi od šest gradova koji su obuhvaćeni Karavanom podrške ženama oboljelim od raka dojke. Predsjednica Ženskog centra Milica Vesna Bondžić istakla je da se zahvaljujući Ministarstvu zdravlja i Drugom projektu razvoja zdravstva Srbije sprovodi Karavan podrške ženama oboljelim od raka dojke. - Cilj ovog karavana jeste da približimo ljekare i informacije ženama koje su bile gotovo godinu i po dana odsječene kako od kontrola, tako i od redovnih pregleda, suočene sa problemima i brojnim pitanjima koja nijesu imale kome da postave. Takođe, želimo da promovišemo važnost održavanja distance i mjera zaštite koji su izuzetno bitni da se ne bi kovid ponovo vratio i udaljio nas od onoga što predstavlja put ka ozdravljenju, piše Vranjenews.

17. jun - Posao za 100 najboljih diplomaca medicinskih fakulteta - Srbija Tokom pandemije se istakla važnost ulaganja u zdravstvo. Neke bolnice su renovirane, a neke se grade. Ulaže se u opremu ali i u najbolje diplomce medicine. U toku je novo zapošljavanje. Sto najboljih diplomaca medicinskih fakulteta dobiće posao u 20 zdravstvenih ustanova širom Srbije. Sa malo manjim prosjekom, prate ih njihove kolege sa Univerziteta medicinskih nauka u Kragujevcu i Univerziteta u Prištini sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici. O tome gde vide sebe u budućnosti, razgovarali su sa ministrom zdravlja. Osim posla, dobiće specijalizaciju i doktorske studije. Pojačanje stiže u 20 zdravstvenih ustanova širom Srbije. - Znači mnogo, ne samo zbog zdravstvenog sistema, znači zbog svih građana Srbije, jer ovo su naša najbolja djeca, oni su neko ko treba da bude naša budućnost, ko treba da liječi nas. Smatram da je neophodno da uložimo u njih, da su oni to zaslužili i do sada smo preko 400 ljekara na ovaj način zaposlili, i preko 700 sestara. Ukupno od 2014. od kada sam ministar, zaposlili smo preko 25.000 zdravstvenih radnika – naveo je Zlatibor Lončar, ministar zdravlja, javlja RTS. 18. jun - Polovina građana prije vjeruje šarlatanima nego struci - Srbija Novo istraživanje pokazuje da je 49 odsto građana Srbije zadovoljno zdravstvenim sistemom, što je skok od 12 odsto u odnosu na period prije pandemije. Kada je u pitanju povjerenje u zvaničnu medicinu, Srbija je na začelju Evrope, piše Dojče vele. Nešto manje od polovine građana Srbije (49 odsto) zadovoljno je zdravstvom u svojoj zemlji, pokazuje reprezentativna anketa koju je sproveo institut Kantar za potrebe Štada grupe, njemačkog farmaceutskog diva. Anketa je sprovedena u martu i aprilu ove godine te pokazuje znatan skok povjerenja građana Srbije u zdravstvo u odnosu na prošlo ispitivanje u februaru 2020. godine. Tada je svega 37 odsto građana Srbije bilo zadovoljno zdravstvom. Među petnaest posmatranih evropskih zemalja, Srbija se ipak kotira pri dnu. Listu predvode Švajcarska i Velika Britanija, iako je u ovim zemljama pandemija odnijela mnogo života. U te dvije zemlje čak 91 odsto građana je zadovoljno zdravstvenom njegom. Slijede Belgija i Austrija (89 odsto), Francuska (85), Češka (83), Njemačka (82), Španija (80), Holandija (79), Portugalija (74) i Italija (69). Iza Srbije su Rusija (41), Poljska (36) i Ukrajina sa tek četvrtinom zadovoljnih građana. Štada izdaje ovakve "zdravstvene izvještaje" od 2014, i njeni analitičari ovoga puta nemaju dilema da je pandemija bila najvažniji faktor za (ne)zadovoljstvo Evropljana zdravstvom. Ukupno je stepen pozitivnih ocjena blago pao sa 74 na 71 odsto. Sa 59 odsto onih koji misle da je domaće zdravstvo sada bolje pripremljeno na nove epidemije, Srbija se nalazi tačno u evropskom prosjeku. Međutim, alarmantni nalaz je da nigdje poverenje u "školsku medicinu", dakle, zvaničnu i naučno utemeljenu, nije tako nisko kao u Srbiji. Ono iznosi svega 47 odsto, dok je evropski prosjek 68 odsto. Čak 31 odsto građana Srbije preferira alternativnu medicinu. U izvještaju Štade, u čiji koncern spada i vršački Hemofarm, ima riječi i o psihičkim problemima koje izaziva pandemija. Prema

anketi, u Srbiji više od polovine građana (52 odsto) kaže da je pandemija uticala na njihovo mentalno stanje, dok je evropski prosjek nešto viši (pet odsto). Svaki peti građanin Srbije kaže da će nositi masku na javnim mjestima i kada prođe pandemija. Evropski prosjek je tu 22 odsto, a masku će u najvećoj mjeri zadržati Britanci (38 odsto), a u najmanjoj Holanđani (14 odsto), prenosi 021.rs. 19. jun – U Republici Srpskoj značajno pao procenat djece vakcinisane MRP vakcinom - BiH Procenat djece vakcinisane prvom dozom MRP vakcine, koja se daje protiv morbila, rubeole i zaušnjaka, u prošloj godini pao je na 77 odsto, što bi, ako se ne poveća odziv imunizaciji, moglo da dovede do pojave epidemije ovih bolesti u Srpskoj. Na to upozoravaju stručnjaci, koji naglašavaju da je u prethodne tri godine obuhvat pomenutom vakcinom bio 87 odsto, piše Srpskainfo. Podaci Instituta za javno zdravlje RS pokazuju da je lane taj obuhvat bio 77,39 odsto, odnosno da je plan bio da prvu dozu MRP vakcine primi 9.335, a da su je primila 7.224 djeteta. Najmanji obuhvat prošle godine je zabilježen u bijeljinskoj regiji – 67,21 odsto, a najveći u dobojskoj – 87,05 odsto. Epidemiolozi objašnjavaju da je na pad obuhvata MRP vakcinom uticala epidemija korona virusa. 21. jun - Po prvi put nema novoinﬁciranih korona virusom u RS - BiH U poslednja 24 časa, preminulo je četvoro ljudi koji su bili pozitivni na koronu. Dobra vijest je što po prvi put infkcija nije potvrđena ni kod jedne testirane osobe. Na virus korona testirano je 118 građana u Srpskoj, podaci su Instituta za javno zdravljRS, piše Srpskainfo. U poslednja 24 časa, Institutu za javno zdravlj Republike Srpske prijavljena su četiri smrtna slučaja kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa korona. Radi se o osobama srednje i starije životne dobi od kojih su dvije iz Prijedora i po jedna iz Doboja i Srpca. Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 64.326 slučajeva virusa korona, a preminule su ukupno 3.774 osobe kod kojih je potvrđen test na virus korona. Do sada se oporavilo 48.750 osoba, a testirano je ukupno 282.956 osoba. Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 90 u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 36, a u ostalim bolnicama 54. Na respiratoru je 13 osoba (9 u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, 4 u ostalim bolnicama), piše Blic. 21. jun - Mali odziv za vakcinaciju protiv covida - Hrvatska

Jedno od najčešćih pitanja koje se postavlja ovih dana odnosi se na turističku sezonu u Hrvatskoj, odnosno kako bi ona

mogla izgledati. Iako je epidemiološka situacija sve povoljnija, posve je izvjesno da Hrvatska neće do kraja juna uspjeti da vakciniše polovinu odraslog stanovništva kako je to bio plan budući da mnogi građani vakcinaciju odgađaju za jesen. Istarski Stožer civilne zaštite pak smatra da je nepravedno što se Istra na covid-karti Evrope prikazuje kao narančasto obojena regija jer su oni prema svojim epidemioloških pokazateljima zelene boje. Načelnik Stožera civilne zaštite Istarske županije Dino Kozlevac istakao je da je 14-dnevna incidencija u Istri trenutno 10 na 100 hiljada stanovnika. - Kada je prošao prvi talas vakcinacije u kojem je bio veliki odaziv, sada su ljudi malo skeptični - rekla je direktorica NZJZ Splitsko-dalmatinske županije Željka Karin, piše Danas.hr. 23. jun – Ljekarska udruženja protiv rezolucije EU - Hrvatska Hrvatske krovne ljekarske organizacije izrazile su zabrinutost zbog sadržaja predloga Rezolucije o stanju u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU-u, u kojem se govori o prizivu savjesti u medicini. Hrvatska ljekarska komora, Hrvatski ljekarski zbor i Hrvatski ljekarski sindikat uputili su medijima izjavu u kojoj se protive pokušaju ukidanja priziva savjesti, njegovom reinterpretiranju ili čak kriminalizaciji, kako je to sadržano pod tačkama 37. i 38. predloga Rezolucije. Argumentacije prijedloga neprimjerene su, a institutom priziva savjesti u Hrvatskoj nije uskraćena zdravstvena zaštita ženama u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem tako da bi bili ugroženi njihovi životi, kako se to navodi u predlogu Rezolucije, odnosno u Izvještaju o stanju u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU-u u kontekstu zdravlja žena europarlamentarca Predraga Freda Matića, izvjestitelja Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost EP-a. U tačkama 37. i 38. izražava se žaljenje što ponekad uobičajena praksa u državama članicama dopušta ljekarima, a ponekad i cijelim zdravstvenim ustanovama, da odbiju pružati zdravstvene usluge na osnovu takozvanog prigovora savjesti, što dovodi do uskraćivanja zaštite u vezi s pobačajem na osnovu vjere ili savjesti te ugrožava živote i prava žena. Priziv savjesti je institut koji je zajamčen mnogim nadnacionalnim, međunarodnim pravnim izvorima, kao što su Opšta deklaracija o ljudskim pravima, Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Povelja o temeljnim pravima EU-a. Parlamentarna skupština Vijeća Evrope utvrdila je pravo na priziv savjesti u medicini Rezolucijom 1763 iz 2010. godine, prenosi Hina. 25. jun - KB Dubrava više nije covid-bolnica - Hrvatska Nakon više od godinu dana KB Dubrava polako se vraća svom uobičajenom načinu rada i prestaje biti isključivo covidbolnica, piše Jutarnji list. Nakon što su prije petnaestak dana proradile ambulante i dio dijagnostike za ostale pacijente krenuo je i kirurški program operacija nehitnih pacijenata, što je posljednjih godinu dana bilo u prekidu. - Naša bolnica pokriva veliko područje i pacijenti su jedva dočekali da se vrate u poznate prostore gdje su navikli da dobijaju

zdravstvenu zaštitu i obavljati svoje kontrolne preglede. Još donedavno ljekari su dijelom radili u 'podstanarstvu' ili u drugim bolnicama i domovima zdravlja. Jedino nam još ne radi hitni prijem koji treba osposobiti nakon što je dugo služio samo za covidpacijente – kazao je direktor KB-a Dubrava Ivica Lukšić, zadovoljan i zbog činjenice da je trenutna situacija s epidemijom takva da su bolnički kapaciteti u najvećoj mjeri oslobođeni za drugu vrstu medicinske pomoći, piše Jutarnji list. 01. jul - BeautyBay Award 2021 - organizovan uspješan beauty projekat Uticajna bosanska internet platforma BeautyBay.ba bila je organizator prvog beauty eventa – BeautyBay Award 2021, realizovanog u sarajevskom Golf klubu, 1. jula o. g. BeautyBay.ba se bavi aktuelnostima iz oblasti estetske medicine i estetske dermatologije. Njihovi internet sadržaji obiluju medinskim preporukama i lifestyle temama. Brojni renomirani dermatolozi, hirurzi, ljekari, farmaceuti, medijski predstavnici i prijatelji dobili su pozivnicu na svečano, sasvim posebno veče platforme BeautyBay.ba. Ljubazne predstavnice organizatora potrudile su se da ovo veče ima posebnu čar. Veoma uspješna u ulozi voditeljke i moderatorke bila je Erna Saljević. Među posjetiocima očaravajućeg Golf kluba i ekipa Medikala je bila u prilici da stupi u kontakt sa brojnim gostima, kolegama iz cijele regije: Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH.

Žiri BeautyBay Award-a 2021: mr sc. Tamara Jovović Sadiković, mr sc. Alma Prtina, dr Vesna Stanojević, dr Samra Šoškić i dr Kerim Alendar odabrali su najbolje među visokokvalitetnim i premium proizvodima brendova Avene, Bioderma, Dr. Hauschka, Orthomol, Rilastil, Uriage,Vichy i Weleda. Ljubiteljima vrhunske dermokozmetike zaista je omogućeno da uživaju u živopisnom repertoaru najboljih proizvoda.

Hiddradenitis suppurativa / Gnojni hidradenitis

Dr sc. med. Mirjana Bakić, spec. dermatovenerolog Klinika za dermatovenerologiju, Klinički centar Crne Gore

Hidradenitis suppurativa/acne inversa (HS) je hronična inflamatorna bolest kože koja se karakteriše bolnim, recidivirajućim nodusima i apscesima koji dovode do nastanka drenažnih sinusa i ožiljaka.

gornjoj polovini trupa, predominantno u pazušnim jamama, dok se promjene kod muškaraca češće javljaju u anogenitalnoj regiji. Prevalenca iznosi oko 1%.

Epidemiologija Bolest nastaje nakon puberteta, kod oba pola, sa nešto većom učestalošću među ženskom populacijom, između 18 i 44 godine. Predilekciona mjesta su intertriginozna (pregibna) područja bogata apokrinim žlijezdama poput pazušnih jama, submamarnih regija, prepona, perianalne i genitalne regije. Zapaženo je da se kod žena manifestacije javljaju, češće, na

HS je oboljenje, koje, i ako ima jasnu kliničku sliku, dugo vremena ostaje neprepoznato ili pogrešno dijagnostikovano, tako da od početka simptoma do postavljanja dijagnoze može proći desetak godina.

Oboljenje se češće javlja kod gojaznih osoba, konzumenata cigareta, osoba koje boluju od depresije i inflamatornih bolesti crijeva. Etiopatogeneza HS je bolest u čijem nastanku učestvuju endogeni i egzogeni faktori. Pozitivna porodična anamneza za HS utvrđena u 34% bolesnika. Primarno se razvija folikulitis (upala korijena dlake) zbog okluzije gornjeg dijela folikula nastalog zbog hiperkeratoze, a što dovodi do proširenja i rupture epitela pilosebacealne jedinice, i razvoja sekundarne upalne reakcije uz aktivaciju imunskih mehanizama. HS je bolest hroničnog toka sa čestim recidivima, a rano postavljanje dijagnoze i započinjanje liječenja bolesti veomo je bitno. Hronične, upalne lezije su jako bolne, a zbog čestih ruptura i sekrecije gnoja, javlja se neugodan miris što pridonosi snažnom psihosocijalnom uticaju i narušavanju kvaliteta života. HS je udružen s brojnim komorbiditetima, u prvom redu, sa metaboličkim sindromom i kardiovaskularnim bolestima. Klinička slika Prvi znak bolesti je pojava crvenih, bolnih nodusa (čvorova) prečnika 0.5 do 1 cm u pazušnom, preponskom, perianalnom predjelu, ispod grudi, na sedalnoj regiji. Nodusi kasnije omekšavaju, apcesi se uvećavaju, dolazi do oslobađanja ili seceniranja gnojnog sadržaja na površinu kože. U kasnijoj fazi obrazuju se sinusni kanali, a zatim razvijanje fibroznog tkiva, što može remetiti pokretljivost zahvaćenog dijela. Ukoliko se pravovremeno ne započne sa liječenjem, može se razviti hronični limfedem ekstremiteta, a širenjem zapaljenja od rektuma ka anusu, formiraju se fistule i proktokolitis.

Dijagnoza Dijagnoza se postavlja na osnovu prisutnosti tipičnih lezija, tipične topografije i anamneze bolesti. Za potvrdu dijagnoze moraju biti ispunjena sva tri dolje navedena kriterijuma: 1. Tipične lezije, tj. duboko smješteni bolni čvorovi, apscesi, drenažni sinusi, ožiljci i otvoreni komedoni s dvostrukim otvorima (pseudokomedoni); 2. Zahvaćenost minimalno jednog tipičnog mjesta (pazusi, prepone, međica, perianalno područje, bedra te područje između i ispod prsa). Lezije se mogu nalaziti i drugdje (ektopički HS), ali je prisutnost lezija na tipičnom mjestu neophodna za potvrdu dijagnoze; 3. Hronično recidivirajući tok sa minimalno dva recidiva u periodu od šest mjeseci. Početak u adolescenciji ili mlađoj odrasloj dobi, recidiv

bolesti i hroničan tok, kao i pozitivna porodična anamneza snažno upućuju na dijagnozu HS-a. U prilog dijagnozi govore i recidivirajuće netipične upalne lezije na tipičnim mjestima (folikulitis, otvoreni komedoni), tipične lezije na netipičnim mjestima (ektopički HS), pilonidalni sinus u anamnezi i nedostatak patogenih mikroorganizama u rutinskoj kulturi. Klasiﬁkacija težine kliničke slike Hurleyjeva klasifikacija je najstariji i najčešće korišćen model za procjenu težine kliničke slike, po kome se manifestacije gnojnog hidradenitisa klasifikuju u tri stadijuma: Stadijum I – pojedinačni ili brojni pojedinačni apscesi bez ožiljaka i sinusa (68,4% bolesnika); Stadijum II – recidivirajući apscesi sa sinusima i ožiljcima, jednostrukim ili višestrukima, te široko razdvojene lezije (27,7% bolesnika); Stadijum III – difuzna ili gotovo difuzna zahvaćenost ili više međusobno povezanih sinusa i apscesi preko cijelog područja (3,9% bolesnika). Dermatology Life Quality Index (DLQI) skala je samoprocjene koja ocjenjuje uticaj bolesti na svakodnevni život. Hidradenitis Suppurativa Clinical Response (HiSCR) model je za procjenu poboljšanja, pri čemu se kliničko smanjenje upalnih promjena (apscesi i upalni čvorovi) definiše kao 50% i više od stanja prije početka terapije. Terapija a) Lokalna terapija Klindamicin u obliku 1%-tnog losiona je jedini antibiotik kojem je klinički ispitana uspješnost u lokalnoj primjeni. Aplikuje se dva puta dnevno u trajanju do 3 mjeseca. b) Sistemska terapija Tetraciklini 500 mg 2 × na dan ili dostupniji doksiciklin 100 mg 2 × na dan (eritromicin 500 mg 2 × na dan, minociklin 100 mg 2 × na dan) mogu spriječiti aktivaciju bolesti. Preporučuju se kao prva linija liječenja HS-a Hurley I i II stadijuma u trajanju od 4 mjeseca. Antibiotik se ne smije davati tokom trudnoće, kao ni mlađima od 9 godina. Preporučuje se izbjegavanje izlaganja UV zracima zbog moguće fotosenzibilnosti. Kombinacija klindamicina (300 mg 2 ×/dan) i rifampicina (300 mg 2 ×/dan ili 600 mg 1× na dan) tokom 10-12 sedmica preporučuje se kao prva linija liječenja HS-a Hurley II stadijuma. Acitretin se preporučuje uvesti u terapiju blažih do srednje teških oblika HS-a (Hurley I i blaži oblik Hurley II stadijuma). Primjenjuje se u dozama od 0,25 do 0,88 mg/kg tokom 3 – 12 mjeseci. Tokom terapije moraju se kontrolisati lipidi, zabraniti konzumacija alkohola, a kod žena je primjena kontracepcije obavezna. Hirurško liječenje indikovano je u kasnijim stadijumima bolesti, tj. kada konzervativno liječenje nije dalo zadovoljavajuće rezultate. Način liječenja i opseg zahvata određuju se prema uznapredovalosti bolesti i zahvaćenoj regiji. Za hirurško liječenje bolest bi idealno trebala biti u fazi remisije.

Biološka terapija monoklonskim antitijelom adalimumabom kao prva linija liječenja preporučuje se u srednje teškim do teškim oblicima HS-a (Hurleyjev II i III stadijum) koji nisu odgovorili ili nisu tolerisali antibiotsku terapiju. Lijek povoljno i brzo djeluje na smanjivanje upalnih lezija, smanjuje osjećaj bola, poboljšava kvalitet života pacijenata. Primjenjuje se subkutano u dozi od 160 mg prve sedmice, zatim 80 mg nakon 2 sedmice i nakon toga 40 mg sedmično. U septembru 2015. godine FDA je registrovao adalimumab i za liječenje HS-a pa je on jedini registrirani biološki lijek na tržištu za navedenu indikaciju. U Crnoj Gori, primjena adalimumaba je odobrena prošle godine za pacijente sa gnojnim hidradenitisom koji ispunjavaju prethodno navedene kriterijume. U svim stadijumima bolesti i u svim modelima liječenja, neophodno je pridržavanje higijensko-dijetetskog režima regulacija tjelesne težine, odbacivanje loših navika u smislu konzumiranja cigareta i alkohola.

Zaključak - Gnojni hidradenitis je hronično, inflamatorno oboljenje koje se manifestuje na pregibnim površima. - U nastanku oboljenja značajna je genska osnova i faktori rizika - gojaznost, konzumiranje cigareta. - Oboljenje značajno narušava kvalitet života - psihosocijalni distres. - Rana dijagnoza i pravovremeno započinjanje adekvatne terapije dovodi do značajnog kliničkog i psihosocijalnog poboljšanja pacijenata. - Više informacija o provjeri simptoma oboljenja i procijeni da li bolujete od gnojnog hidradenitisa možete napraviti na osnovu tabele broj 1 ili na stranici: https://www.hsonline.com.hr/ (stranica je na hrvatskom jeziku). Ref: Esmann S, Dufour DN, Jemec GBE. Questionnaire-based diagnosis of hidradenitis suppurativa: specificity, sensitivity and positive predictive value of specific diagnostic questions. Br J Dermatol 2010;163:102–106.

Tabela 1. SAMOPROCJENA SIMPTOMA OBOLJENJA – GNOJNI HIDRADENITIS

Lokalizacija promjena (pazusi, prepone, međica, perianalno područje, bedra, područje između i ispod prsa)

Da li ste na tim područjima imali bolne čvorove, čireve u posljednjih 6 mjeseci (DA/NE)

Da li su simptomi bili stani ili su prolazili pa se ponovo vraćali? (bili su stalni/ prolazili su)

Ako su se simptomi vraćali, koliko su trajala razdoblja između pogoršanja? (nekoliko dana/ oko mjesec dana/par mjeseci/ više od nekoliko mjeseci)

Da li bolni čvorovi/čirevi zarastaju kao ožiljci? (DA/NE)

Koliko Vam je godina? (18-29, 30-49, 50-59, više od 60)

Da li ste muškarac ili žena?

Kada ste prvi put primjetili bilo kakve simptome? (navesti godinu i mjesec)

Kakvi su bili (simptomi )? (ublažavali su se, pogoršavali su se, bili su bez promjene)

10. Da li već neko u Vašoj porodici ima gnojni hidradenitis? (DA/NE) 11. Da li ste o gnojnom hidradenitisu već razgovarali s dermatologom ili nekim drugim zdravstvenim radnikom? Ukoliko se Vaši odgovori pronalaze u većini od 11 pitanja/konstatacija koje su navedene, savjetujemo Vam odlazak kod dermatovenerologa na pregled

Kako postaviti dijagnozu gnojnog hidradenitisa?

Dr Štilet Predrag, spec. dermatovenerolog Ordinacija Dr Štilet

Postavljanje kliničke dijagnoze gnojnog hidradenitisa zasniva se na kriterijima koji su 2006. godine dogovoreni u Dessau, na prvom internacionalnom kongresu o gnojnom hidradenitisu. Ta definicija opisuje leziju, njenu topografiju (lokalizaciju) i istoriju same bolesti. Da bi se postavila klinička dijagnoza, moraju biti zadovoljena 3 kriterija: - Tipične lezije, a to su: nodusi (čvorići), apscesi, sinusni kanalići, drenažne fistule i ožiljci; - Promjene se trebaju javiti na jednom ili više predilekcionih mjesta kao što su: pazusi, submamarna ili intermamarna regija, prepone, perianalna regija; - Hronicitet promjena i sklonost recidivu je podatak koji dobijamo iz istorije bolesti. Ukratko, ako se bolesnik žali na dugogodišnju ponavljajajuću bolest pojave bolnih čvorića i apscesa na predilekcionim mjestima, senzitivnost za postavljanje kliničke dijagnoze iznosi 90% a specifičnost 97%. Indexi i klasiﬁkacija Od 1989. godine postoji tzv. Hurley-eva klasifikacija bolesti i ona se najčešće koristi za procjenu težine oboljenja. Razlikujemo Hurley stadij I, II, i III. Ona je prije svega nastala za kliničku procjenu područja koje će se hirurški tretirati, a u praksi se najčešće koristi za potvrdu dijagnoze i odluku za uvođenje nehirurške ili hirurške terapije. Postoji takođe i tzv. Sartoriusova klasifikacija koja je detaljnija i dinamičnija. Sastoji se po principu brojanja lezija, uključujući ožiljke i pustule na tri lokalizacije: aksilarno, ingvinalno i glutealno. S obzirom da gnojni hidradenitis predstavlja oboljenje koje izaziva jak bol i stvaranje neugodnog mirisa i gnojnog iscjedka iz promjena, bolest ima snažan uticaj na kvalitet života oboljelih,

s najvišim skorovima težine bolesti u odnosu na sva ostala oboljenja kože. Samoprocjena od strane bolesnika ima značajno mjesto za dodatno određivanje težine oboljenja. VAS skala (Visual Analogue Pain Scale) se koristi za procjenu boli i svrbeža. Gnojni hidradenitis je značajno povezan i sa depresijom pa se nerijetko koristi i Beck depression Investory upitnik. Za procjenu kvaliteta života od velike koristi je Dermatology Life Quality index (DLQI). Bolesnike sa gnojnim hidradenitisom zahvalno je fotografisati kako bi se promjene mogle lakše pratiti i opisivati. Iako zapaljenski parametri kao što su C reaktivni protein i nivo leukocita, nisu patognomonični za postavljanje dijagnoze, mogu nam poslužiti dodatno za praćenje aktivnosti bolesti. Na kraju, spomenuti ćemo još jedan skor koji se češće primjenjuje u kliničkim istraživanjima, a to je PGA (Physician Global Assessment) ili Globalna procjena ljekara koja definiše šest faza: 1. Bez bolesti: Nema upalnih ili neupalnih čvorova; 2. Minimalno: Samo prisustvo neupalnih čvorova; 3. Blago: Manje od pet upalnih čvorova ili jednog apscesa ili drenažne fistule i nema upalnih čvorova; 4. Umjereno: Manje od pet upalnih čvorova ili jednog apscesa ili drenažne fistule i jedan ili više upalnih čvorova ili 2-5 apscesa ili drenažnih fistula i manje od 10 upalnih čvorova; 5. Teško: dva do pet apscesa ili drenažnih fistula i 10 ili više upalnih čvorova; 6. Vrlo ozbiljno: Više od pet apscesa ili drenažnih fistula. Gnojni hidradenitis nije rijetko oboljenje ali zbog svojih specifičnosti u kliničkom prezentiranju i u nedostatku specifičnih dijagnostičkih testova, prepoznata je potreba za senzitivnim, efikasnim i manje zahtjevnim načinima za mjerenje težine bolesti, što je osnova za uspostavljanje usmjerenog liječenja i praćenje efikasnosti terapije.

Savremeno liječenje psorijaze Dr Ranka Vukašinović, spec. dermatovenerolog Klinika za dermatovenerologiju, Klinički centar Crne Gore

Psorijaza je hronična, upalna, imunološki - posredovana, sistemska, nezarazna kožna bolest. Iako dominantno zahvata kožu, a često i nokte i zglobove, zbog brojnih komorbiditeta, psorijazu smatramo multisistemskom bolešću. Prevalenca ili učestalost bolesti u opštoj populaciji u svijetu iznosi između 1-3% (približno oko 125 miliona ljudi boluje od ovog oboljenja). ¼ bolesnika ima umjeren do težak oblik psorijaze, a najčešća forma je plak psorijaza koja čini 80-90% svih slučajeva.

7.5 puta viša kod bolesnika s psorijazom u odnosu na zdravu populaciju. Takođe, kod teškog oblika psorijaze povećan je rizik za razvoj dijabetesa oko 1,5x, hipertenzija oko 2x, kardiovaskularne insuficijencije oko 2x, te infarkta miokarda kod teške forme čak do 7x. Nova istraživanja ukazuju da je kod teškog oblika psorijaze povećan kardiovaskularni mortalitet.

Psorijaza može zahvatiti i druge organske sisteme u vidu komorbiditetnih bolesti poput dijabetesa, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti, otprilike 30-40% bolesnika boluje i od psorijatičnog artritisa, a učestalost Crohnove bolesti je 3.8 do

Procjena težine bolesti Težina psorijaze se određuje primjenom indexa PASI (Psoriasis Area and Severity Index), BSA (Body Surface Area), i DLQI (Dermatology Life Quality Index).

Znakovi i simptomi psorijaze Psorijaza se obično pojavljuje na koljenima, laktovima, trupu i tjemenu. Psorijaza nije zarazna. Ne može se proširiti na druge djelove tijela ili na druge ljude direktnim personalnim kontaktom. Za psorijazu je tipično da prolazi kroz cikluse. Promjene mogu trajati mjesecima pa se onda povući kroz neko vrijeme, ali uvijek se vraćaju. Što se tiče izgleda, koža je crvena, zadebljala, bolna i pokrivena bijelim ljuskama koje se ljušte. Psorijaza na noktima pokazuje tačkaste udubine na nokatnoj ploči (ukoliko je zahvaćen matriks nokta), no ako se oboljenje proširi i na ležište nokta, krajnji ishod može biti odvajanje nokatne ploče iz ležišta. Promjene na tjemenu mogu biti nalik na seboroični dermatitis, ali koje nisu suve već masnog izgleda.

PASI predstavlja objektivan indikator raširenosti oboljenja i težine psorijaze odnosno zahvaćenosti psorijatičnim lezijama te stepen crvenila, debljine i ljuskanja psorijatičnih lezija. Težina se procjenjuje na osnovu zbira promjena na regijama tijela. PASI se rangira zbirom od 0-72 i što je veći PASI zbir, to je teža klinička slika psorijaze. Kada se uspostavi liječenje psorijaze, onda nam PASI 50, 75 i 90 označavaju 50%, 75% odnosno 90% poboljšanje u odnosu na početni PASI, a PASI 100 potpuno odsustvo bolesti ili tzv „čistu kožu“. Na taj način pratimo efikasnost liječenja. Postignuti PASI 75 ima klinički značaj jer predstavlja zadovoljavajuće poboljšanje, odnosno uspjeh liječenja. BSA ili tzv.“ metoda dlana“ - vrednuje postotak zahvaćenosti površine kože tijela psorijatičnim promjenama; mjerna jedinica je površina dlana (uključujući prste) tj. 1 dlan je 1% površine. Što je veći BSA zbir, to je teža klinička slika psorijaze; Metoda dlana se graduira od 0-100%. DLQI pokazuje i vrednuje subjektivan uticaj psorijaze na svakodnevni fizički, socijalni i psihički život bolesnika, tj. indeks kvaliteta života, to je samoprocjena pacijenta na život sa psorijazom; Sastoji se od 10 pitanja na skali od 0-30; Što je veći DLQI zbir, to je lošiji kvalitet života osobe oboljele od psorijaze. Prema evropskom konsenzusu psorijaza se definiše kao blaga ukoliko je PASI ≤10 ili BSA ≤10 i DLQI ≤10 (ovdje se nalazi oko 80% bolesnika, od ukupnog broja oboljelih). Umjerena do teška psorijaza se definiše ako je PASi >10 ili BSA >10 i DLQI >10 (i tu pripada oko 20% od ukupnog broja oboljelih). Koji su ciljevi liječenja? Prihvatljivim ciljem liječenja, danas se smatra PASI 75, odnosno 75% poboljšanje od početnog PASI zbira. Liječenje je uspješno i efikasno ako je postignut PASI 75, odnosno minimalno

PASI 50, dakle 50% poboljšanje od početne PASI vrijednosti uz DLQI vrijednost 0 ili 1, odnosno minimalno DLQI manji od 5. Ukoliko liječenjem nije postignut minimalni cilj (PASI 50, DLQI<5), potrebno je promijeniti terapiju povišenjem doze ili smanjenjem vremenskog intervala doziranja ljekova, uvođenjem kombinacijskog liječenja ili prelaskom na novi lijek. Prema evropskom konsenzusu DLQI>5 je kritična vrijednost na osnovu koje se donosi odluka o promjeni načina liječenja. Pogledati dijagram 1. Liječenje psorijaze Liječenje psorijaze nije jednostavan postupak. Svaki bolesnik zahtijeva individualni pristup u liječenju i pomno praćenje efikasnosti liječenja. Uspješnost terapije zavisi od više faktora a to su između ostalog i starost i pol bolesnika, dužina trajanja i vrsta psorijaze, opšte zdravstveno stanje i spremnost bolesnika da se posveti svom liječenju. Psorijaza je hronično oboljenje i u tom smislu zahtijeva redovne kontrole i pridržavanje protokola liječenja i higijene. Postojeće terapijske opcije za liječenje psorijaze prema S3 evropskom vodiču za liječenje psorijaze obuhvataju primjenu topikalne terapije (kortikosteroida, vitamin D, katrane, inhibitore kalcineurina i tazaroten), sistemske terapije (retinoid, cikosporin, metotreksat i fototerapiju), i biološke terapije. Prvi izbor u liječenju psorijaze je topikalna ili lokalna terapija koja se nanosi na samu leziju da bi se omogućilo djelovanje antipsorijaznih ljekova; potrebno je ukloniti ljuske. Pomenuto se postiže djelovanjem tzv. keratolotika. Izbor koncentracije i podloge u koju će lijek biti inkorporiran zavisi od lokalizacije, oblika psorijaze i uzrasta bolesnika. Bolesnici s manje od 5% zahvaćene površine tijela liječe se samo primjenom lokalne terapije. Kada topikalno ili lokalno liječenje izgubi željeni efekat, pribjegava se tzv. sistemskoj terapiji, odnosno liječenju antagonistom folne kiseline – metotrexatom, ili ciklosporinom ili retinoidima. MTX se u liječenju psorijaze primjenjuje jedanput nedjeljno, oralno, supkutano ili intramuskularno. Liječenje počinje dozom

Dijagram 1

od 7,5 mg nedjeljno, a ukupna nedjeljna doza obično je 15 mg iako su katkad potrebne i veće doze. Retinoidi su prirodni ili sintetski derivati vitamina A indicirani za liječenje srednje teške do teške plak-psorijaze. U liječenju plak-psorijaze danas se najčešće upotrebljava acitretin koji se daje u početnoj dozi od 0,3 do 0,5 mg/kg TT na dan tokom 3–4 nedjelje. Ciklosporin je brzodjelujući sistemski ciklički polipeptid i preporučuje se za indukcijsku terapiju srednje teške do teške plak psorijaze. Početa dnevna doza ciklosporina iznosi 2,5–3 mg/kg tjelesne težine primijenjena oralno u dvije pojedinačne doze (ujutro i naveče). Takodje uspješan način liječenja je i tzv. PUVA - kombinacija senzibilizacije kože na svijetlo (UV-A ili uskospektralnim UV-B zracima) i ljekova psoralena. Biološki ljekovi Biološki ljekovi predstavljaju najnoviju grupu ljekova i svrstavaju se u savremenu terapiju psorijaze. Biološki ljekovi su napravili prekretnicu u postizanju kontrole i zaustavljanju napredovanja oboljenja. Efekat liječenja se postiže vrlo brzo. Primjenjuju se kod bolesnika sa srednje teškom do teškom hroničnom plakpsorijazom koji ne reaguju i/ili ne podnose i/ili imaju kontraindikacije na ranije primjenjenu sistemsku terapiju. Biološku terapiju je često potrebno uvesti relativno brzo i bez odlaganja da bi se postigao učinak liječenja. Pogledati Dijagram 2. Biološki ljekovi su visoko efikasni i prikladni za dugotrajno liječenje zbog povoljnog sigurnosnog profila. Od bioloških ljekova, za liječenje psorijaze imamo sljedeće grupe: antagonisti TNF-α (adalimumab, etanercept i infliksimab), antagonist IL 12/23 (ustekinumab), te antagonist IL 17 (sekukinumab). Svi, izuzev ustekinumaba su registrovani u Institutu za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore.

Prije uvođenja biološkog lijeka u terapiju, potrebno je isključiti akutnu infekciju, tuberkulozu, infekciju HIV-om i virusni hepatitis, trudnoću kod žena fertilne dobi. Apsolutne kontraindikacije su zatajenje srca NYHA stadij III-IV, tuberkuloza ili druge teške infekcije, dok su relativne kontraindikacije teška jetrena bolest, demijelinizirajuće bolesti, malignomi (osim bazocelularnog karcinoma) i limfoproliferativne bolesti. Kvalitet života Bolesnici sa psorijazom imaju niži kvalitet života nego bolesnici s brojnim drugim bolestima, poput malignih bolesti, dijabetesa i bolesti krvožilnog sistema. Ono što je specifično u psorijazi i što dodatno pojačava uticaj te bolesti na kvalitet života jest činjenica da se ona očituje na koži, a koža je onaj dio organizma koji je izložen pogledima drugih ljudi. Prvo što drugi na nama vide i opaze je naša koža, pa promjene u izgledu utiču na negativno procjenjivanje drugih i stigmatizaciju. Zbog svega navedenog, psorijaza može imati značajan uticaj na samopercepciju i samopoštovanje te na emocionalno i psihičko zdravlje. Psihosocijalna terapija – primjenjuje se kao dopuna standardnom liječenju. Ovi bolesnici se često suaočavaju s anksioznošću, stresom, sramom, krivnjom i osjećajem manje vrijednosti. S obzirom da danas imamo terapijske opcije koje nude brze i efikasne rezultate (biološki ljekovi), psorijaza više nije bolest koju ne možemo uspješno kontrolisati. Naprotiv, psorijazu danas možemo liječiti do mjere postizanja gotovo 100% čiste kože uz preveniranje komorbiditeta i osiguran kvalitet života. Rano otkrivanje i rano započinjanje liječenja je od izuzetne važnosti za postizanje ovakvih rezultata, ali i uz spremnost pacijenta da bude posvećen svom liječenju i redovan na zakazanim kontrolama kod dermatologa.

Dijagram 2

Flexitol Flexitol ® balzam idealan je izbor za svakodnevnu njegu kože kojoj je potrebno ublažiti simptome blagog dermatitisa, ekcema i psorijaze.

Kako su u okolnostima koje uslovljavaju pojačanu higijenu ruku, one često u kontaku sa vodom i sredstvima za čišćenje i dezinfekciju, mogu se pojaviti problemi sa kožom. Koža ruku može postati, suva, iziritirana, pa je primjena krema sa ureom, uvijek dobro rješenje. Ostanite kod kuće i ne zaboravite da se pored brige o čistoći, posvetite i njezi vaših ruku: naša preporuka je redovna upotreba ® Flexitol balzama za ruke!

QUANTUM (QUAlity iNitiative To improve oUtcoMes) projekat psorijaznog artritisa (QUANTUM PsA)

Dr Rifat Međedović Specijalista interne medicine Subspecijalista reumatologije Klinički centar Crne Gore

Prevalencija psorijaznog artritisa (PsA) u opštoj populaciji je 0.3-1%, i javlja se podjednako kod muškaraca i žena. PsA se javlja u približno 30% bolesnika koji boluju od psorijaze (PsO) i prosječno nakon 10 godina od pojave prvih promjena na koži. Povezanost kožnih i zglobnih promjena PsA je složena, a zajednička obilježja predstavljaju: bolest kože i noktiju, spondilitis, sakroileitis, periferni artritis, daktilitis i entezitis. Bolesnici koji imaju PsA imaju značajno lošiji kvalitet života u odnosu na opštu populaciju. Bolesnici sa PsA i/ili PsO: - 70% - kožne promjene se pojavljuju prije zglobnih manifestacija, - 25% - kožne i zglobne manifestacije bolesti se pojavljuju istovremeno, - 5% - zglobne manifestacije bolesti se pojavljuju prije kožnih. Promjene na noktima (nokatna PsO), na poglavini i one koje su praćene svrabom predstavljaju poseban izazov za liječenje,

a takođe predstavljaju faktor rizika za razvoj PsA. Tačan uzrok nastanka PsA je nepoznat, misli se da kombinacija genetskih faktora i faktora okoline ima veliki uticaj. PsA ima snažnu genetsku komponentu, rizik od obolijevanja kod srodnika prvog koljena je 30 puta veći nego u opštoj populaciji, a takođe uticaj imaju i HLA geni (humanog leukocitnog antigena). Od faktora sredine najznačajniji su infekcija i fizička trauma. Kada se govori o faktorima nastanka PsA kod onih sa PsO, najznačajniji su: nokatna psorijaza, psorijaza poglavine i psorijaza interglutealne/perinealne regije. Kada je PsA u pitanju, važno je reći da bolesnici imaju veliki teret i to u smanjenoj sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti, uz povećan rizik od komorbiditeta: - kardiovaskularne bolesti, - uveitis, - gastrointestinalni poremećaji, - depresija i anksioznost, - diabetes mellitus.

Glavni cilj liječenja PsA je sprečavanje simptoma i znakova bolesti, poboljšanje funkcionalne sposobnosti, redukcija napredovanja strukturnih oštećenja i poboljšanje sveukupnog kvaliteta života. Kada govorimo o liječenju PsO i/ili PsA zaista je jako važno krenuti od promjene stila življenja, ishrane i loših navika, u smislu prestanka pušenja, regulisanja tjelesne mase, zdrave ishrane, ne pretjerivati u konzumiranju alkohola kao i upražnjavati doziranu i ispravnu fizičku aktivnost. Ponuđene terapijske mogućnosti su se kroz istoriju značajno promijenile, na sreću i ljekara i pacijenata, imajući u vidu da neki od tradicionalnih ljekova koji su se koristili u liječenju PsO i/ili PsA nijesu imali efekta i na kožu i na zglobove. Nesteroidni antiinflamatorni ljekovi (NSAIL) smanju bol i inflamaciju u regiji zahvaćenih zglobova i/ili kičmenog stuba, ali nemaju efekta na kožu, niti zaustavljaju strukturno oštećenje koje se javlja kao rezultat PsA. Takođe, kortikosteroidi, bilo lokalno ili sistemski, takođe imaju efekta u smislu smanjenja inflamacije (mada je primjena sistemskih kortikosteroida kod PsA upitna i u smislu smanjenja inflmacije), ali takođe nemaju efekta na kožne promjene, niti na strukturno napredovanje bolesti. Među konvencionalnim bolest modifikujućim ljekovima (BML – ljekovi koji mijenjaju tok bolesti,odnosno zaustavljaju strukturnu odnosno radiografsku progresiju bolesti PsA) najveću efikasnost ima metotreksat, lijek koji se sa velikim uspjehom koristi u liječenju i PsO i PsA, i ima dokazano odličan terapijski efekat i na kožne i zglobne manifestacije pomenutih bolesti. Drugi konvencionalni BML imaju komparabilnu efikanost (sulfasalazin, u manjoj mjeri leflunomid), ali sa manjom efikasnošću se koriste kada su kožne promjene u pitanju. Sve noviji terapijski modaliteti i to biološki BML, biosimilari (biološki slični ljekovi) i mali molekuli (inhibitoi Janus kinaza) kroz kliničke studije, ali i kroz sve veće iskustvo u svakodnevnoj reumatološkoj kliničkoj praksi, pokazuju odličnu efikasnost i kada je u pitanju PsO i PsA (adalimumab, golimumab, etanercept, sekukinumab, tofacitinib, upadacitinib itd), sa takođe dobrim bezbjedonosnim profilom ljekova. QUANTUM (QUAlity iNitiative To improve oUtcoMes) PsA projekat je osmišljen i nastao je od strane članova GRAPPA grupe (Group for Research and Assessment od Psoriasis and PsA), i za zajedničko djelovanje su izabrali 7 centara širom Svijeta. Centri su predstavljali različitost u smislu geografskog položaja, organizacije zdravstvenog sistema, i standarda liječenja bolesnika. Tokom 2016. godine analizirani su i prikupljeni podaci o dijagnostici i liječenju bolesnika iz sljedećih centara: Boston (SAD), Buenos Aires (Argentina), London (Velika Britanija), Lubek (Njemačka), Hong kong (Hong kong), Cape Town (Južna Afrika) i Toronto (Kanada). U istraživanje su bili ukjučeni: dermatolozi, reumatolozi, medicinske sestre, ljekari opšte medicine (porodične medicine), naučnici, pacijenti i udruženja pacijenata. Sve to u cilju da bi se na bolji način razumjeli i analizirali: - standardi u dijagnostici i liječenju PsA, - kako bolest PsA utiče na život pacijenta i kvalitet života pacijenata, - kako standardi liječenja mogu uticati / promijeniti način liječenja i snagu uticaja na kvalitet života pacijenata. Poseban akcenat je bio na analizi: organizacije rada u dermatološkim i reumatološkim klinikama, standarda u dijagnostici i liječenju PsA, saradnje dermatologa i reumatologa, kao i edukativnih materijala (odnosno generalno polja edukacije oboljelih od PsA). Istraživanje se sprovodilo u 4 faze: 1. faza prije dijagnoze PsA (podizanje svijesti o PsA među

ljekarima i bolesnicima), 2. faza upućivanja bolesnika i postavljanja dijagnoze PsA (pravovremeno i što ranije upućivanje bolesnika reumatologu radi postavljanja dijagnoze PsA), 3. faza liječenja PsA (liječenje PsA), 4. faza praćenja bolesnika (praćenje komorbiditeta i dugoročnih posljedica PsA). U samoj analizi nedostataka po fazama istraživanja, najčešći i time najvažniji su bili sljedeći: - smanjena svijest o PsA među raznim specijalnostima (100%), - kašnjenje sa upućivanjem i postavljanjem dijagnoze PsA (71%), - nedovoljno liječenje PsA, - nedovoljan fokus na komorbiditetima PsA (57%). Ciljevi Qauntum projekta su bili: 1. podići svijest o trenutnoj dijagnostici i liječenju PsA, 2. smanjiti broj bolesnika sa kasnim postavljanjem dijagnoze PsA, 3. ohrabriti saradnju ljekara opšte medicine (porodične medicine), dermatologa, reumatologa i drugih specijalnosti, 4. podstaknuti aktivnu ulogu bolesnika u liječenju PsA, 5. podstaknuti saradnju među različitim centrima koji učestvuju u liječenju bolesnika sa PsA, 6. poboljšati dosljednost centara u dijagnostici i liječenju PsA. Od zemalja u okruženju, Quantum PsA projekat je zasebno sprovela Hrvatska, i to istraživanje je sprovedeno u 8 zdravstvenih centara i dermatološke i reumatološke prakse. (krajem 2016.godine i tokom 2017.godine). Zaključci sprovedenog istraživanja, a time i najveći izazovi, su se pokazali kroz rad na kvalitetnijoj edukaciji i bolesnika i različitih specijalnosti u svakodnevnoj praksi, a tu se prije svega misli na dermatologe. Najveći uspjeh su pokazali: brošure sa upitnicima u čekaonici dermatoloških i drugih ambulanti, ali i u samim ambulantama, članci na sajtovima udruženja pacijenata, ali i na sajtovima udruženja ostalih specijalnosti (dermatolozi, ljekari opšte i porodične medicine i dr.). Takođe, i zajednički sastanci i saradnja kroz svakodnevnu medicinku praksu. Do sada, u Crnoj Gori nije sproveden niti jedan projekat, niti istraživanje, kada je u pitanju rano postavljanje dijagnoze PsA a niti standardizacija liječenja istog. No, kroz mnoge skupove i predavanja, kako na stručnim sastancima organizovnim za medicinsku javnost, tako i na sastancima udruženja oboljelih od reumatskih bolesti, u više navrata je skrenuta pažnja na značaj ranog prepoznavanja i ranog postavljanja dijagnoze hroničnih artritisa (u prvom redu reumatoidnog artritisa, kao najčešćeg). Sve to zbog što ranijeg i što agresivnijeg započinjanja liječenja istih, jer su i kliničke studije i svakodnevna reumatološka praksa, pokazali značajno veću uspješnost liječenja u ranoj fazi hroničnih artritisa. U literaturi se kod PsA (kao i kod reumatoidnog artritisa, koji je pionir „treat to target“ koncepta liječenja, i „tight control“ koncepta praćenja) takođe sve više insistira na ovim konceptima, a zbog boljeg i uspješnijeg liječenja, zaustavljanja progresije bolesti, smanjenja komorbiditeta i poboljšanja kvaliteta života bolesnika. Time se zapravo i ogleda značaj Quantum PsA projekta, ili čak nekog drugog budućeg projekta, koji će insistirati na što ranijem upućivanju bolesnika reumatologu, i time što ranijem započinjanju liječenja PsA, čime će se u značajnoj mjeri uz pomoć ispravnog terapijskog pristupa poboljšati kvalitet života bolesnika sa PsA.

VULVOVAGINALNA KANDIDIJAZA - ETIOLOGIJA I TERAPIJA Kakvi su trendovi u terapiji vulvovaginalne kandidijaze? Kakva je incidenca ovog infektivnog stanja kod žena? Kakvi mogu biti odgovori na terapijska dejstva? Na ova i pridružena pitanja odgovor je u okviru oniline predavanja dala prim. dr Vesna Čolaković Popović, sa Klinike za ginekologiju i akušerstvo KCCG-a. Izazovi U okviru ginekološkog vebinara održanog 8-og juna prim. dr Vesna Čolaković Popović prezentovala je niz naučnih dokaza o svojstvima aktuelnih terapijskih pristupa u liječenju vulvovaginalne kandidijaze, opisala etiologiju ovog stanja i ponudila preporuke za optimalno liječenje. Razmatrani su i opisani sojevi izazivača kandidijaze, problem rezistencije na antifugalne proizvode, a kao izazovna nametnula se i dilema o primjeni sistemske i topikalne terapije. Koji su uzročnici? Iako nam se, možda, kao prva asocijacija na glivične infekcije javi Candida albicans, lat., kada je riječ o etiologiji vulvovaginalnih kandidijaza, uzročnik koji pokazuje rastuću opasnost je, ipak, Candida glabrata, lat. U red izazivača ovog infektivnog stanja, po objašnjenju prim. dr Čolaković Popović, spadaju i Candida tropicalis, Candida krusei, Candida albicans. Candida albicans, po statistici najzastupljeniji soj, pokazuje trend opadanja u etiologiji ovih kandidijaza. Raste učestalost i rezistencija albicans i non albicans sojeva na standradna terapiska rješenja

Prema podacima za period 2006-2013. prezentovanim od strane referentnog naučnog časopisa1, prim. dr Čolaković Popović ukazala je na tendenciju rasta učestalosti non albicans sojeva, dominantno Candida glabrata u etiologiji vulvovaginalne kandidijaze, koji su i do 10 puta manje senzitivni na standardnu prvu terapijsku liniju liječenja. Još jednu opasnost u liječenju vulvovaginalne kandidijaze predstavlja porast rezistencije sojeva izazivača infekcije na terapijski odgovor. Prema podacima2 koje je s ovim u vezi prezentovala prim. dr Čolaković Popović, evidentan je porast rezistencije Candide albicans na primarni terapijski odgovor, ali je učestalost rezistencije značajnija kod non albicans sojeva. To znači da ljekari moraju biti spremni da ponude adekvatan odgovor na novi patološki izazov. U potrazi za takvim rješenjem važno je pratiti trendove ponašanja izazivača. Topikalna ili sistemska terapija? Nalazeći se pred izazovom u vezi sa izborom optimalnog oblika terapije ljekari se suočavaju sa dilemom: topikalna ili sistemska terapija? Sugerišući da se najbolji naučni dokazi nalaze u preporukama, vodičima i smjernicama, prim. dr Čolaković Popović se potrudila i da opiše mehanizam djelovanja dvaju navedenih oblika tretmana. U okviru ovog segmenta prezentacije izdvojilo se i pitanje o tome da li postoje razlike u efikasnosti jednodoznih i višedoznih proizvoda. Upoređujući rezultate primjene jednodnevne i sedmodnevne terapije ona je zaključila da nakon 7 dana primjene terapije efekti bivaju identični. Primjena jednokratnih preparata već u prvih 24 h kod 3 od 4 žene suzbija ozbiljne simptome vulvovaginalne kandidijaze. Takođe postepeno oslobađanje lijeka, kako kaže prim. dr Čolaković Popović, smanjuje moguću iritaciju izazvanu primjenom jedne velike doze.

Slika 1. Jednodnevna ili sedmodnevna doza?

Šta je važno da znamo? • 75% žena u toku života suoči se sa vulvovaginalnom kandidijazom. Skoro polovina ima dvije ili više epizoda. U posljednje vrijeme incidenca je duplirana. • Prisustvo sesilnog načina života jedan od najčešćih razloga njenog nastanka, ali razlozi nastanka, pogotovu komplikovanih oblika, jesu imunokompromitujuće bolesti tipa dijabetesa, multiple skleroze i sl. Simptomi su opštepoznati, ali nespecifični. • Jednodozni preparat je jednako efikasan kao i višedozni, intravaginalna i oralna terapija imaju jednaku efikasnost, a u trudnoći se preferiraju lokalni

preparati. Kod rekurentnih oblika najbolje rezultate daje šema koja se ponavlja jedanput sedmično u toku 6 mjeseci. Imajući u vidu mogućnost suptilnog i nepredvidljivog ponašanja fungalnih sojeva izazivača kandidijaza, kao značajna preporuka u vezi sa određivanjem optimalne terapije ostaje individualizovani pristup pacijentu. Bez obzira na to za koju se formulaciju lijeka ljekar odluči, jako je važno da odgovor nakon 24h bude očekivano dobar, jer to vodi uspješnom okončanju liječenja. Anita Đurović

1 Chinese Medical Journal, Species Distribution and In Vitro Antifungal Susceptibility of Vulvovaginal Candida Isolates in China, PUFH; 2016, 10/129, 1161-1165 2 Op. cit.

ULOGA FARMACEUTA JE DA ODGOVORNO BRINE ZA DOBRO ZDRAVLJE ŽENE U cilju liječenja vulvovaginalne kandidijaze, kao česte vaginalne infekcije, dostupan je veliki broj preparata koji su namijenjeni i za samomedikaciju ovih stanja. Uloga farmaceuta time postaje važnija jer se on uključuje u proces savjetovanja pacijenta u apoteci i dovodi do sprovođenja ispravnih terapijskih metoda. Učinak farmaceuta u procesu zbrinjavanja pacijentkinja sa ovim stanjem tokom ginekološkog vebinara opisala je mr pharm. Katarina Milošević Kostadinović. Prvo odredište - apoteka Jako je važno prepoznati momente u kojima je potrebno da pacijenta posavjetuje farmaceut ili ga je pak potrebno uputiti ljekaru. Imajući u vidu čestu rekurentnost, kao problem posebne vrste u vezi s vulvovaginalnim kandidijazama, uloga farmaceuta u njihovom liječenju je važna, samim tim što jako veliki broj pacijenata za prvo odredište ima apoteku. Samo 11-28%, po riječima mr Milošević Kostadinović, najviše do 20% žena ispravno prepoznaje simptome. U domen intervencije farmaceuta u svakodnevnoj praksi spadaju i sprečavanje iracionalne upotrebe ljekova, biljnih ljekova i medicinskih proizvoda, kao i definisanje problema i izbor načina liječenja. Najviše do 20% žena ispravno prepoznaje simptome vulvovaginalne kandidijaze. Ukazujući na globalne smjernice za liječenje ovog stanja, mr Milošević Kostadinović je objasnila i da ne treba zaboraviti da su lokalna i oralna terapija jednako efikasne u liječenju vulvovaginalnh kandidijaza, da su jednodozni ljekovi jednako efikasni kao i višedozni i da tokom trudnoće treba koristiti samo lokalne preparate. Jako je važno shvatiti da osobe o kojima farmaceuti ponekad stiču dojam da ne žele da komuniciraju o sopstvenom

zdravstvenom problemu, su upravo one osobe koje od farmaceuta očekuju da započnu razgovor. - Zdravlje žene i ginekološki problemi su uvijek tabu tema i u odnosu pacijenta i farmaceuta važno je adekvatnim pristupom i sa razumijevanjem riješiti tu prvu prepreku u komunikaciji s pacijentima - kaže mr Milošević Kostadinović. Veliki broj studija govori da i preko 50% izrečenih uputa od strane zdravstvenih profesionalaca pacijenti NE RAZUMIJU!!! Kontakt s pacijentom u manje stresnom okruženju pomaže u rešavanju date situacije. Zato je jako važan individualizovan pristup pacijentu. Razgovor o zdravstvenom problemu, kaže mr Milošević Kostadinović, treba da obuhvati informacije o simptomima i mogućoj rekurentnosti, sklonost ka određenim stanjima, i sl. Razgovor o terapiji obuhvata terapijske opcije, dužinu trajanja terapije, farmaceutski oblik, komfor prilikom primjene. Razgovor o nefarmakološkim mjerama takođe zauzima značajno mesto u savetovanju pacijentkinja (na primjer, nakon izbora topikalnog krema sa butokonazolom pacijentu je potrebno uputiti i objašnjenje o izazivačima ovih čestih infekcija). Ova infekcija je česta Simptomi vulvovaginalnih kandidijaza su intenzivni svrab, iritacija, gust bijeli sirast iscjedak, koji kod nekih žena može biti i vodenast, rjeđi. Okidači ovih simptoma mogu biti šećerna bolest, nedavno uzimanje antibiotika, pad imuniteta nakon bolesti, plivanje u bazenima, dugotrajno nošenje vlažnih kostima, dugotrajno putovane, trudnoća i sl. Terapijsko poboljšanje se može osjetiti već nakon prvog dana, a rješavanje problema očekuje se nakon 4 do 5 dana.

Dijabetičari treba da kontrolišu nivo šećera u krvi, eventualno HbA1C, a jako je bitna i balansirana ishrana. Ukoliko nakon 5 dana nema poboljšanja ili problem nije riješen, potrebno je javiti se ginekologu. U domenu nefarmakoloških postupaka treba izbjegavati primjenu neadekvatnih sredstava za intimnu higijenu, a posebno emolijenasa. Potrebno je izbjegavati odijevanje veša od sintetičkih materijala. Važno je znati i da kandidijaza nije primarno seksualno prenosiva bolest, pa potreba za liječenjem partnera zavisi od toga da li i on ima simptome. Ukoliko se koriste mehanička zaštitna sredstva u cilju sprečavanja trudnoće, primjenom butokonazola njihovo djelovanje može biti smanjeno (mineralno ulje prisutno u kremu

može oslabiti kvalitet i izdržljivost lateksa i drugih materijala koji se koriste za mehaničku zaštitu). Za vrijeme liječenja najbolja je apstinencija u trajanju 3-4 dana nakon primjene terapije. U cilju prevencije potrebno je koristiti uloške sa probioticima i od prirodnih materijala. U razgovoru s pacijentom važno je objasniti način primene i djelovanja, tako da je pacijent već pripremljen na terapiju koja slijedi. Cilj svake ginekološke terapije je da se brzo vrati zdravlje, balans, prijatan osjećaj kao i da se spriječi nelagoda. Uloga farmaceuta je da odgovorno brine za dobro zdravlje žene - naglasila je mr Milošević Kostadinović. Anita Đurović

PEJRONIJEVA BOLEST (induratio penis plastica)

Prof. dr sc. med. Bogdan Pajović Univerzitet Crne Gore – Medicinski fakultet Podgorica

Pejronijeva bolest se karakteriše postojanjem čvora ili tvrde izrasline na jednom dijelu penisa. Uglavnom počinje u vidu lokalnog zapaljenja, a kasnije se na tom mjestu stvara tvrdi ožiljak, odnosno ožiljno tkivo. Promjena je benigna. Najčešće se nalazi pri korijenu penisa, zbog čega nastaje iskrivljenje penisa pri erekciji u položaj nagore. Ukoliko je čvor smješten na donjoj strani, penis se krivi nadolje. Ove promjene su praćene bolom, ali i emocionalnim stresom, što može negativno da utiče na sposobnost erekcije ili ejakulacije, a penetracija pri seksualnom odnosu je najčešće otežana. Ukoliko je erekcija i moguća, često je veoma bolna. Najčešće se javlja u periodu od 45-60 godina. Ovdje je jako bitno napomenuti da sama bolest u početku ima potpuno nepredvidiv tok. Naime, od početka simptoma do odluke o eventualnom hirurškom liječenju mora proći između šest mjeseci i godinu dana. U tom periodu se može očekivati da kod određenog broja pacijenata promjene jednostavno nestanu, kod određenog broja pacijenata ne pokazuju znake progresije,

dok se kod određenog broja pacijenata one šire i nakon godinu dana imamo jasnu sliku gdje se bolest zaustavila. Dakle, definitivna dijagnoza i odluka o daljem tretmanu se donosi nakon gore navedenog vremenskog perioda. Do tada se može primjeniti neki od modaliteta medikamentoznog liječenja, koji na žalost do sada nije dao neke bitnije rezultate. Fizikalnim pregledom jasno možemo napipati promjene na penisu. Nakon toga se izvodi prostaglandinski test kojim objektivizujemo stepen zakrivljenja penisa, te procjenu erektilne disfunkcije. Tek nakon toga se pravi definitivni plan liječenja koji, ukoliko je pacijent kandidat za hiruršku intervenciju, ide od manje komplikovanih intervencija sa otklanjanjem plaka do ugradnje penilnih proteza i rekonstrukcijom tijela penisa. Pejronijeva bolest može biti udružena sa visokim krvnim pritiskom, dijabetesom, poremećajima masti u krvi, kao i sa stvaranjem tvrdih naslaga na omotačima tetiva šake (Dipitrenova bolest).

OSNOVNE KARAKTERISTIKE PEJRONIJEVE BOLESTI t 1PTUPKBOKF PUWSEOVʉB QMBLB OB UJKFMV QFOJTB t ,SJWMKFOKF EFGPSNBDJKB QFOJTB t 4LSBʉFOKF EVäJOF QFOJTB t #PMOF FSFLDJKF t 0UFäBO JMJ QPUQVOP POFNPHVʉFO TFLTVBMOJ PEOPT t &SFLUJMOB EJTGVOLDJKB JNQPUFODJKB

Kako se postavlja dijagnoza Pejronijeve bolesti? t /B PTOPWV OBWFEFOJI TJNQUPNB t ,MJOJʊLJN QSFHMFEPN LPKJN TF QPUWSÿVKF QPTUPKBOKF PUWSEOVʉB o QMBLB OB QFOJTV t 6MUSB[WVʊOJN QSFHMFEPN QFOJTB t 'PUPHSBĕKPN QFOJTB V FSFLDJKJ t 5FTUPN FSFLDJKF o J[B[JWBOKFN NFEJLBNFOUP[OF WKFÝ UBʊLF FSFLDJKF V BNCVMBOUOJN VTMPWJNB Zašto nastaje Pejronijeva bolest? %P EBOBT OJKF VUWSÿFOP ÝUB KF EJSFLUBO V[SPL OBTUBOLV PWF CPMFTUJ BMJ TF TNBUSB EB QPOBWMKBOB NJLSPUSBVNB OB CB[J VSPÿFOF QSFEJTQP[JDJKF EPWPEJ EP VQBMOF SFBLDJKF [BUJN EP UBMPäFOKB ĕCSJOB J LBTOJKF LBMDJKVNB 4WF TF UP NBOJGFTUVKF V WJEV PUWSEOVʉB OB PNPUBʊV QFOJTB LPKF [PWFNP plak.

QFOJTB V[ LPNQMFUOP WSBʉBOKF GVOLDJKF QFOJTB +FEBO PE OBK WBäOJKJI LPSBLB KF QSPDKFOB IJSVSHB V LPN NPNFOUV TF QSJTUVQB PQFSBUJWOPN MJKFʊFOKV 0QFSBDJKPN OF NPäF EB TF [BVTUBWJ CPMFTU BMJ TF NPäF V QPUQVOPTUJ LPSJHPWBUJ QPTUPPKFʉJ EFGPSNJUFU J QPWSB UJUJ QVOB GVOLDJKB QFOJTB ;CPH UPHB TF PQFSBUJWOP MJKFʊFOKF QMBOJSB LBEB KF CPMFTU V NJSOPK TUBCJMOPK GB[J OFOBQSFEPWBOKF EFGPSNJUFUB J PETVTUWP CPMB V USBKBOKV PE NJOJNVN NKFTFDJ 4 PC[JSPN OB TQFDJĕʊOPTU J [BIUKFWOPTU PQFSBUJWOPH MJKFʊFOKB 1FKSPOJKFWF CPMFTUJ LBP J WFʉJ J[CPS PQFSBUJWOJI UFIOJLB LPKF TF QSJNKFOKVKV OFPQIPEOP KF EB PQFSBDJKV J[WPEJ IJSVSH LPKJ KF VTLP TQFDJKBMJ[PWBO J[ EPNFOB VSPMPÝLF SFLPOTUSVLUJWOF IJSVSHJKF J TWBLPEOFWOP TF CBWJ PWPN PCMBÝʉV 0QFSBDJKF TF NPHV J[WPEJUJ V PQÝUPK JMJ SFHJPOBMOPK TQJ OBMOPK BOFTUF[JKJ LBEB QBDJKFOU NPäF CJUJ CVEBO UPLPN J[WPÿFOKB PQFSBDJKF 1PTUPKF USJ PTOPWOB IJSVSÝLB QSJTUVQB ,PSFLDJKB EFGPSNJUFUB QMJLBDJKPN QFOJTB ,PSFLDJKB EFGPSNJUFUB V[ QSJNKFOV HSBęB v[BLSQFi 6HSBEOKB QFOJMOF QSPUF[F 1SJ EPOPÝFOKV PEMVLF P J[CPSV PQFSBUJWOF UFIOJLF IJSVSH V[JNB V PC[JS HPEJOF QBDJKFOUB QPTUPKBOKF FSFUJMOF EJTGVOLDJKF WFMJʊJOV QMBLB TUFQFO [BLSJWMKFOPTUJ QFOJTB EVäJOV USBKBOKB NJSOF GB[F LWBMJUFU ULJWB J WBTLVMBSJ[BDJKF Korekcija deformiteta plikacijom penisa QPESB[VNKFWB TLSBʉJWBOKF EVäF TUSBOF QFOJTB V DJMKV JTQSBWMKBOKB [BLSJWMKFOKB 0WB NFUPEB TF SKFÿF LPSJTUJ B QSJNKFOKVKF TF TBNP VLPMJLP TF SBEJ P NBOKJN EFGPSNJUFUJNB PEOPTOP VLPMJLP KF [BLSJWMKFOKF NBOKF PE ¡ Korekcija deformiteta korišćenjem grafta JNB [B DJMK LPNQMFUOV PCOPWV BOBUPNJKF J GVOLDJKF V[ QSPEVäFOKF QFOJTB 4BN QMBL TF QSFTKFDB TLSBʉFOB TUSBOB TF OB UBK OBʊJO JTQSBWMKB J QSPEVäBWB B EFGFLU TF SFLPOTUSVJÝF QPNPʉV HSBęB 5PLPN PQF SBDJKF LPSJTUJ TF HFPNFUSJKTLB NFUPEB V DJMKV QPUQVOF LPSFLDJKF EFGPSNJUFUB 0TOPWOJ QSFEVTMPW [B J[CPS PWF PQFSBUJWOF UFIOJLF KF PʊVWBOB FSFLUJMOB EJTGVOLDJKB

LIJEČENJE PEJRONIJEVE BOLESTI -JKFʊFOKF 1FKSPOJKFWF CPMFTUJ NPäF CJUJ LPO[FSWBUJWOP J IJSVSÝLP Neoperativno LPO[FSWBUJWOP liječenje QPESB[VNJKFWB PSBMOV UPQJLBMOV J JOKFLDJPOV UFSBQJKV Oralna terapija 1FKSPOJKFWF CPMFTUJ OJKF FĕLBTOB QSF NB TWJN QVCMJLPWBOJN TUVEJKBNB 6 UPLV BLUJWOF GB[F NPäF TF QSJNKFOJUJ OFLJ PE BOUJJOĘBNBUPSOJI MKFLPWB V DJMKV TNBOKFOKB CPMB 0TUBMB PSBMOB UFSBQJKB LPKB TF OB äBMPTU J EBMKF ʊFTUP QSPQJ TVKF OJKF FĕLBTOB J OF NPäF SJKFÝJUJ 1FKSPOJKFWV CPMFTU Topikalna terapija TBNP V QPKFEJOJN TMVʊBKFWJNB NPäF VUJDBUJ OB PESäBWBOKF J TNBOKFOKF QMBLB OQS WFSBQBNJM HFM Injekciona JOUSBMF[JPOB terapija NPäF QPOFLBE EBUJ EPCSF SF[VMUBUF J UP TBNP QSJMJLPN QSJNKFOF TVQTUBODF o LMPTUSJ EJKBMOF LPMBHFOF[F V TBN QMBL 0TUBMF TVQTUBODF OQS TUFSPJEJ OFNBKV FGFLBU V MJKFʊFOKV 1FKSPOJKFWF CPMFTUJ J OF QSFQPSVʊVKV TF Hirurško PQFSBUJWOP liječenje 1FKSPOJKFWF CPMFTUJ $JMK PQFSBUJWOPH MJKFʊFOKB KF LPSFLDJKB LSJWJOF LVSWBUVSF

*Rekonstrukcija defekta graftom

Semirigidna, polutvrda proteza

Inflatibilna (naduvavajuća) proteza

3. Ugradnja penilne proteze (implanta) se izvodi ukoliko je Pejronijeva bolest praćena i erektilnom disfunkcijom. Danas postoje dvije osnovne vrste penilnih proteza: polutvrde (semirigidne) i naduvavajuće (inflatibilne). U toku operacije se koriguje deformitet i ugrađuje odgovarajući implant. Cilj operacije je vraćanje dužine penisa, korekcija deformiteta i omogućavanje penetracije. Zahvaljujući operativnoj tehnici koja se koristi, nakon ugradnje, penis ima potpuno normalan izgled i nije moguće vizuelno uočiti ni jednu od komponenti penilne proteze. Seksualni odnos sa ovom vrstom proteza je najpribližniji prirodnom odnosu i ni jedan od partnera ne može osjetiti prisustvo penilnih proteza tokom odnosa. Kako izgleda postoperativni oporavak? t Nakon operacije pacijent ostaje u bolnici još dan ili dva. t 1SPQJTVKF TF UFSBQJKB BOUJCJPUJDJNB J MJKFLPWJ QSPUJW CP lova.

t 1PUSFCOP KF QSFWJKBOKF LPNQSFTJWOJN [BWPKFN UPLPN narednih 7 dana. t ;B SBOF OB LPäJ TF VHMBWOPN LPSJTUF SFTPSQUJWOJ LPODJ koji se sami razgrađuju, pa ih nije potrebno uklanjati. t Ukoliko je rađena operacija uz korišćenje grafta pacijentu se savjetuje upotreba lijekova za pojačanje cirkulacije u penisu, kao i primjena trakcionih aparata ili VEP pumpe radi postizanja maksimalnih efekata operacije i spriječavanja komplikacija. t 6LPMJLP KF SBÿFOB PQFSBDJKB VHSBEOKF QFOJMOF QSPUF[F pacijent se obučava za njeno korišćenje. t Savjetuje se uzdržavanje od seksualnih odnosa 4-6 nedjelja. Cilj operativnog liječenja Pejronijeve bolest je postizanje maksimalnog funkcionalnog i estetkog rezultata, koji omogućava seksualne odnose i time značajno doprinosi kvalitetu života pacijenta i partnera.

Problemi sa hemoroidima se javljaju kod čak polovine populacije starije od 50 godina. Ovi problemi, nažalost, ne zaobilaze ni žene u najosjetljivijem periodu – tokom trudnoće i neposredno nakon porođaja. Naime, tokom porođaja tijelo žene prolazi kroz izuzetno veliki napor i pritisak. Zbog naprezanja tokom vaginalnog porođaja i tokom trajanja kontrakcija, pritisak koji se vrši na vene trbuha i na predio anusa može nakon porođaja dovesti do pojave problema sa hemoroidima. Liječenje ovog problema ne treba odlagati, jer se adekvatnom terapijom možete osloboditi bola, svraba i ostalih neprijatnih simptoma, ali i prevenirati nastanak komplikacija. Graminn® supozitorije imaju jedinstveni sastav koji pruža četvorostruku zaštitu. U sastav proizvoda ulaze patentirani ekstrakt polena raži Graminex®NAX™, ekstrakt karanfilića, hijaluronska kiselina, ekstrakti crnog sleza, nevena i aloje i vitamini E i A. Aktivni principi biljaka omogućavaju brzo i efikasno smanjenje bola i otoka, uz redukovan osjećaj punoće rektuma. Pored toga, stvara se zaštitni sloj na površini sluznice koji ubrzava zarastanje tkiva i ne dozvoljava prolazak toksina i bakterija u dublje slojeve rektuma, čime se prevenira nastanak infekcije. Graminn® supozitorije su bezbjedne za primjenu čak i kod osjetljivih grupa, kao što su trudnice i dojilje. Za pun terapijski efekat potrebno je tokom 10 dana primjenjivati jednu supozitoriju dnevno, najbolje bi bilo uveče pred odlazak na spavanje.

Značaj medicinske dokumentacije u sudskom postupku Prim. dr Gavrilo Šćepanović, sudski vještak Spec. ortopedije i restruktivne hirurgije, Beograd

Medicinska dokumentacija je zapisnik o stanju pacijentovog zdravlja, ona je zapis o radu ljekara, pa mora biti potpuna i istinita. Ona koristi ljekaru kada je optužen za nesavjesno liječenje ili učinjenu ljekarsku grešku, a takođe pomaže pacijentu da dokaže ljekarsku grešku. Ljekari i zdravstvene ustanove imaju opštu dužnost vođenja medicinske dokumentacije. Zakonska obaveza svakog zdravstvenog radnika je da to radi uredno i ažurno. Vođenje dobre i potpune medicinske dokumentacije je najbolja, objektivna potvrda rada ljekara i ona mora da bude vjeran opis konstatovanog stanja. Utvrđeni lokalni ili opšti status mora da bude kratak, jasan i određen, čitko i razumljivo napisan, bez nerazumljivih skraćenica ili opširnih i nesadržajnih latinskih dijagnoza. Pojam i svrha medicinske dokumentacije Vođenje medicinske dokumentacije predstavlja posebnu obavezu ljekara i u vezi je sa njegovim neposrednim radom pri liječenju oboljelih ili povrijeđenih. Rijetko koja druga profesija

zahtijeva obavljanje stručnih poslova uz istovremeno vođenje dokumentacije rada, kao što je to slučaj u ljekarskom pozivu. Dokumentacija je osnov ekspertiznog rada u svim oblicima sudskomedicinskog vještačenja. Iz prakse se zna da ne postoji nijedno oboljenje, niti povreda, koje u jednom trenutku, pod određenim okolnostima, ne može da postane predmet sudskog spora. Najčešći medicinski problemi koji su predmet sudskog postupka u kome je neophodna precizna, potpuna i sveobuhvatna medicinska dokumentacija su, kvalifikacija težine tjelesne povrede, sumnja na neukazivanje ljekarske pomoći, procjena elemenata za nesavjesno liječenje zbog koga je došlo do pogoršanja zdravlja ili smrti pacijenta, utvrđivanje pravnog uzroka smrti. Zbog toga, svako ljekarsko uvjerenje ili istorija bolesti, operativni protokol ili otpusna lista i druga medicinska dokumentacija (labor. nalazi, RTG obrada, temperaturne liste, terapijske liste, liste anestezije i dr.), mogu da imaju vrijednost ekspertiznog dokumenta koji treba da je zasnovan samo na objektivno utvrđenim i registrovanim medicinskim činjenicama. Samo tada može da se pomogne sudu u utvrđivanju činjeničnog stanja, jer sudskomedicinskim vještačenjem medicinska dokumentacija

može da dobije vrijednost dokaznog sredstva. Svrha medicinske dokumentacije je višestruka, ali joj je prvenstveno zadatak da omogući pravilno liječenje određenog pacijenta i naučna istraživanja. Stoga ljekar mora pismeno da naznači sve bitne medicinske radnje koje je preduzeo da pokaže šta je sve učinjeno pacijentu. Medicinska dokumentacija pomaže pacijentu da upozna i dokaže ljekarske greške koje su dovele do oštećenja njegovog zdravlja i da ostvari svoje pravo na obeštećenje. S druge strane, dokumentacijom se i ljekar štiti od eventualnih prigovora da nije postupio onako kako je trebalo u konkretnom slučaju. Ukratko, medicinska dokumentacija služi interesima i pacijenta i ljekara. Stoga je nužno da se ona, ne samo brižljivo vodi, nego da se isto tako i brižljivo čuva. Dužnost vođenja medicinske dokumentacije Medicinska dokumentacija je zapisnik o stanju pacijentovog zdravlja, ona je zapis o radu ljekara, pa mora biti potpuna i istinita. Ona koristi ljekaru kada je optužen za nesavjesno liječenje ili učinjenu ljekarsku grešku, a takođe pomaže pacijentu da dokaže ljekarsku grešku. Ljekari i zdravstvene ustanove imaju opštu dužnost vođenja medicinske dokumentacije. Zakonska obaveza svakog zdravstvenog radnika je da to radi uredno i ažurno. Vođenje dobre i potpune medicinske dokumentacije je najbolja, objektivna potvrda rada ljekara i ona mora da bude vjeran opis konstatovanog stanja. Utvrđeni lokalni ili opšti status mora da bude kratak, jasan i određen, čitko i razumljivo napisan, bez nerazumljivih skraćenica ili opširnih i nesadržajnih latinskih

dijagnoza. Medicinska dokumentacija treba da sadrži sve činjenice koje su medicinski bitne za liječenje pacijenta. U tom smislu se od ljekara ne može tražiti da dokumentacijom osigura potpuno dokazno sredstvo za sve pojedinosti zdravstvene usluge, niti da obuhvati sve moguće detalje, jer bi to ometalo efikasnost i brzinu njegovog postupanja. Međutim, od ljekara se zahtijeva da vođenje medicinske dokumentacije bude rukovođeno uobičajenom profesionalnošću, kako u evidentiranju čitavog terapijskog postupka, tako i u verifikaciji događaja ili pojedinosti vezanih za povredu ili bolest. Savremena medicina, koja je obogaćena novim dijagnostičkim metodama i procedurama, uvela je u rutinski medicinski rad primjenu novih izvještaja koji su rezultat tehnološkog procesa i kompjuterske analize ili obrade medicinskih podataka. Ovi izvještaji predstavljaju veoma važan sastavni deo standardne dokumentacije. Prednosti dokumentacije pred drugim dokaznim sredstvima su višestruke, jer osiguravaju relativno trajan trag o relevantnim događajima i onemogućavaju da stranke deformišu sadržaj uzajamnih odnosa. Medicinska dokumentacija se ubraja u red dokumentarnih isprava, jer se njome ne zasniva pravni odnos, već se pruža dokaz o pravnom odnosu koji je nastao nezavisno od isprave. U medicinsku dokumentaciju prema Zakonu o evidencijama u oblasti zdravstva se ubrajaju: karton, protokol, evidencija, istorija bolesti, lista, knjiga, prijava, izvještaj. Ljekari po pravilu mnogo više urade, vide, znaju i kažu, nego što napišu. Potrebno je da sve što urade, vide, razmišljaju i kažu – i da napišu, tj. dokumentuju. Ljekar-vještak analizira

medicinski dokument, a ne bavi se saslušanjem, niti ljekara, niti pacijenta. To će u krajnjem značiti da sve što nije napisano – i ne postoji. Protiv pisanog dokaza ne može se isticati nepisani. „Istina je ono što je napisano“. Napisano ostaje – nenapisano (izrečeno) nestaje. Neophodno je da vještak kritički procijeni vrijednost svakog nalaza i rezultata, da sagleda cio slučaj, a ako je potrebno, da konsultuje ljekara određene specijalnosti i da dâ odgovore na pitanja. Ukoliko je potrebno da izvrši kvalifikaciju tjelesne povrede, veoma je značajno da se ne smije vršiti per anamnesis, na osnovu subjektivnih simptoma i bez objektivno utvrđenog stanja. To se posebno odnosi na stanja poremećaja svijesti i tzv. amnezije – gubitka sjećanja, na osnovu kojih se postavlja dijagnoza potresa mozga i slično. Potrebno je reći to da o opsegu obaveze vođenja medicinske dokumentacije nema za sada jasne tačke oslonca u pravnoj praksi. Postoje nedoumice o ekstenzivnom i restriktivnom shvatanju, ali je njih nemoguće potpuno identifikovati. U svakom slučaju, nema pisanih i čvrstih pravila o tome koje činjenice treba ubelježiti u medicinsku dokumentaciju, a koje mogu biti izostavljene. Uopšteno govoreći, dužnost vođenja dokumentacije proteže se na sve činjenice i događanja koja su medicinski bitna, uključujući i datume. Prije svega, dokumentacija treba da sadrži anamnezu, tegobe pacijenta, dijagnostičke mjere i dijagnozu, terapiju i rezultat terapije, kao i savjete koje je ljekar dao pacijentu. Medicinska dokumentacija kao dokazno sredstvo u sudskom postupku U najširem smislu, medicinsku dokumentaciju čini sve ono što ljekar prilikom pregleda utvrdi i napiše, propisno ovjeri i potpiše. U tom smislu bilo koja vrsta pregleda koja je obavljena i nalaz koji se tada dobije, predstavlja medicinski dokument, odnosno medicinsku činjenicu. Svaki oblik terapije koji je ljekar propisao i sproveo i svaki oblik rehabilitacije urađen pod nadzorom, može se smatrati medicinskom činjenicom. Međutim, svaki od ovih dokumenata ne mora da ima i dokaznu vrijednost, a samim tim ni dokaznu snagu za sud. Posebna vrijednost proizlazi iz njene posredne funkcije – kao dokaznog sredstva. Ovo i uprkos tome što medicinska dokumentacija i ono što je u njoj navedeno kao dokazno sredstvo, ne bi trebalo da predstavlja nikakav posebno privilegovani dokaz u odnosu na druga dokazna sredstva koja strankama u postupku stoje na raspolaganju. Međutim, medicinska dokumentacija ipak, u velikoj većini slučajeva predstavlja tipičan dokaz i iz nje se, pod uslovom da je vođena ispravno, može sa visokim stepenom sigurnosti utvrditi sadržaj pružene zdravstvene usluge. Dokazno sredstvo je sve ono iz čega sud crpi saznanja o istinitosti tvrdnje kojom se tvrdi postojanje, odnosno nepostojanje neke činjenice. Dokaznih sredstava ima više vrsta i svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Medicinska dokumentacija se kao dokazno sredstvo ubraja u red isprava. Ispravom se smatraju stvarna objektivna dokazna sredstva koja se mogu definisati kao svako pismeno na kojem je u pisanom obliku zabilježena neka misao. Ono što je važno i za sud i za vještake, kao i za sve stranke u postupku jeste vrijednost dokumenata, odnosno činjenica sa kojima se raspolaže. Da bi dokazno sredstvo imalo dokaznu vrijednost, a kao

takvo i dokaznu snagu za sud, medicinske činjenice u tom pogledu moraju da ispunjavaju određene uslove: – da su na adekvatan način i adekvatnim sredstvima utvrđene (stručno, metodološki i dr.), – da imaju potpunost i sveobuhvatnost, odnosno cjelovitost, i – da medicinska činjenica mora biti u saglasnosti sa ostalim materijalnim tragovima i izvedenim dokazima i na odgovarajući način prezentovana. Validnost medicinskih činjenica zavisi, u prvom redu od njihove objektivnosti, sveobuhvatnosti, cjelovitosti i valjanog utvrđivanja. Postojanje povrede je medicinska činjenica, a da bi imala dokaznu snagu na sudu, mora imati svoju dokaznu vrijednost koja se ogleda u kompletnom i pravilnom vođenju medicinske dokumentacije. Dokazna vrijednost zavisi od sljedećih elemenata: vrsta povrede, opisivanje povrede i njene lokalizacije, veličine, oblika, broja i drugih karakteristika. Ukoliko ti principi nisu ispoštovani, onda medicinska činjenica nema dokaznu vrednost. Dakle, treba naglasiti da medicinske činjenice imaju dokaznu snagu za sud samo ako imaju dokaznu vrijednost, a ona se ogleda u sveobuhvatnosti, preciznosti, jasnoći navođenja i pravilnom tumačenju u procesu ekspertize. U sudskomedicinskom vještačenju nematerijalne štete, posebna pažnja se poklanja sljedećem: - U korišćenju dokumentacije, neophodno je navesti identifikacione elemente dokumenta (koja je ustanova izdala otpusnu listu, broj i datum ili gdje je i koji ljekar je obavio prvi pregled, broj protokola i datum). - Navode se u cjelosti ili značajni djelovi nalaza specijaliste na prvom pregledu, poslije povređivanja, kasnijim kontrolnim pregledima, izvršenim dijagnostičkim procedurama i kasnijem rehabilitacionom tretmanu. Ako je sproveden postupak hospitalizacije, navode se svi za vještačenje značajni elementi tretmana od prijema do otpusta sa liječenja. Posebna se pažnja usmjerava na odnos vremena povređivanja, vremena transporta, vremena prvog pregleda, vremenu završenih osovnih dijagnostičkih procedura, hirurškoj intervenciji, davanju analgetika i dr. - Anamneza je važan dio nalaza, na osnovu kojeg se mogu dobiti značajni podaci za predmetno vještačenje, iako je vještak svjestan činjenice da oštećeni može anamnestičke podatke prilagoditi svojim interesima i simptome simulirati. Iz anamneze se dobijaju osnovni biografski podaci, starosna dob, bračni status, profesija, stil življenja i radne obaveze prije povređivanja, opis sadašnjeg ponašanja, ranije bolesti i liječenja, sadašnje tegobe itd. - Objektivni klinički pregled se sprovodi u cilju utvrđivanja stanja organa i/ili dijela tijela, u strukturalnom i funkcionalnom smislu. U okviru ovog pregleda vještak treba da utvrdi sva odstupanja od normalnog, ali treba da uzme u obzir i pozitivno nađeno stanje, da sve to opiše, a dijagnoze koje koristi da prevede. - Da se navede opšte zdravstveno stanje povrijeđenog organa prije predmetnog povređivanja.

Nastaviće se...

Hronika 01. jun - Ukidaju skoro sve epidemiološke mjere - Izrael

01. jun - Otkriven novi soj koji se brže prenosi vazduhom - Vijetnam

Izrael ukida gotovo sva ograničenja uvedena u svrhu suzbijanja širenja koronavirusa nakon značajnog smanjenja novih infekcija i težih oboljenja. Prema objavi ministarstva zdravlja propisi unutar takozvane Zelene putovnice ističu isti dan. To znači da će ubuduće javne institucije biti otvorene i za vakcinisane i one koji nijesu. Više neće biti potrebno podnositi potvrdu o vakcinisanju. Ukidaju se sva ograničenja ulaska na događanjima, u trgovine i restorane, između ostalog. No, obaveza nošenja maski u zatvorenim prostorima za sada ostaje na snazi. Neka ograničenja takođe će se nastaviti primjenjivati pri ulasku u Izrael. Zemlja s devet miliona stanovnika uspješno sprovodi kampanju vakcinisanja od 19. januara. Nove infekcije i teža oboljenja drastično su se smanjili posljednjih mjeseci. U zadnjih 24 sata broj novih infekcija koronavirusom pao je na najniži nivo u više od godinu dana. Potvrđena su tek četiri slučaja. Još manji broj infekcija posljednji put je potvrđen početkom marta 2020. na početku pandemije. Paralelno s napretkom kampanje vakcinisanja, vlada je počela postupno da ukida mjere protiv koronavirusa, prenosi Hina.

U Vijetnamu je otkriven novi soj koronavirusa - kombinacija indijskog i britanskog, i može se brzo širiti vazduhom, saopštili su zvaničnici. Vijetnamski ministar zdravlja Nguien Tan Long je opisao najnoviju mutaciju kao "veoma opasnu", prenosi BBC. On je dodao da je nova mutacija brzo prenosiva, posebno vazduhom. Virusi neprestano mutiraju i većina sojeva nije značajna, ali neke mutacije virus mogu učiniti zaraznijim. Otkako je koronavirus prvi put identifikovan u januaru 2020. godine, otkrivene su hiljade mutacija, piše BBC. Neka istraživanja pokazuju da su dvije doze vakcina kompanija Pfizer i Astra Zeneca efikasne protiv indijskog soja, ali je zaštita manja od jedne doze. Nema dokaza da su mutacije opasne i da izazivaju veću smrtnost kod većeg broja ljudi. Kao i kod prve verzije, rizik je i dalje najveći za ljude starije životne dobi i ljude sa težim zdravstvenim stanjem. Međutim, virus koji je zarazniji je opasan i smrtonosniji u nevakcinisanoj populaciji. Vijetnam je posljednjih nedjelja zabilježio skok u brojevima slučajeva infekcije. Više od 6.700 slučajeva je zabilježeno od početka epidemije od čega je više od polovine zabilježeno od kraja aprila ove godine.

01. jun - Potvrđen prvi smrtni slučaj uzrokovan opasnom infekcijom crnom gljivom - Irak U Iraku je potvrđen prvi smrtni slučaj izazvan potencijalno smrtonosnom infekcijom poznatom pod nazivom “crna gljiva“, koja je u Indiji uzrokovala smrt više od 200 ljudi. Direktor Zavoda za zdravstvo u južnoj iračkoj provinciji Zikar Saddam al-Tavil saopštio je da je kod jedne umrle osobe dijagnostifikovana mukormikoza, rijetka infekcija, poznatija kao crna gljiva. Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da ta vrsta infekcije može biti pogubna po pacijente koji su se upravo oporavili od infekcije koronavirusa jer najteže posledice ima kod ljudi sa oslabljenim imunitetom. U Indiji je proteklih sedmica potvrđeno više od 10.000 slučajeva infekcije crnom gljivom, a više od 200 oboljelih je umrlo. Bolest uzrokuje plijesan koja se nalazi u vlažnom okruženju poput tla ili komposta i može da napadne disajne puteve. Nije zarazna i ne širi se od osobe do osobe. U Indiji je pokrenuta i istraga na osnovu sumnje da je slučajeve mukormikoze u pokrajini Kerala izazvao kontaminirani kiseonik koji je korišćen za liječenje pacijenata inficiranih koronavirusom, piše Rojters.

02. jun - Broj osoba inﬁciranih koronom i dalje pada - SZO

Kalkuta, Indija, ljudi čekaju da prime drugu dozu vakcine Covishield koji se proizvodi u Indiji Broj novoinficiranih i preminulih od COVID-19 u svijetu nastavlja da opada, uz više od 3,5 miliona novoinficiranih i 78.000 preminulih, navodi se u sedmičnom biltenu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) objavljenom u Ženevi. - Broj novoinficiranih u poređenju sa prošlom sedmicom

pao je za 15 posto, a broj preminulih za sedam posto - navodi UN-ova agencija za javno zdravstvo u svom sedmičnom ažuriranom epidemiološkom izvještaju. Na Indiju otpada većina inficiranih registrovana u prošloj sedmici (1,3 miliona novoinficiranih), a za njom slijede Brazil (više od 420.000 inficiranih), Argentina (više od 219.000), Sjedinjene Države (više od 153.000), Kolumbija (više od 150.000), Iran (više od 69.000), Rusija (više od 61.000), Francuska (više od 60.000), Turska (više od 57.000), Nepal (više od 47.000), Čile (više od 46.000) i Indonezija (više od 39.000), prenosi Slobodna Evropa. 03. jun - Otvaraju šemu vakcinacije za djecu od 12 godina - Hong Kong Hong Kong će pokrenuti vakcinaciju protiv virusa kovid-19 za djecu od 12 godina i stariju, nakon koje slijedi kampanja širom grada za podsticanje 7,5 miliona stanovnika da se vakcinišu.

Djeca te starosne grupe moći će da dobiju vakcinu Pfzer/ BioNTech, ali stanovnici ove zemlje i dalje moraju da budu stariji od 18 godina da bi primili kinesku vakcinu Sinovac. Hongkong je započeo sa programom vakcinacije protiv kovida-19 u februaru, ali samo oko 14 odsto populacije je u potpunosti vakcinisano. Gradska sekretarka za zdravstvo Sofia Čan rekla je da su blagodeti smanjenja starosne granice za vakcinu BioNTech nadmašile rizike. - Ne može samo da zaštiti mlade ljude od novog soja korona virusa, takođe im pomaže da se vrate u normalni svakodnevni život što je prije moguće - rekla je Čan, prenosi Tanjug. Grad je uglavnom kontrolisao virus sa oko 11.800 infekcija i 210 smrtnih slučajeva, sa većinom stanovnika koje je odlučilo da odloži vakcinaciju. Vlada je tokom protekle nedjelje vršila pritisak na preduzeća i finansijske institucije da podstaknu vakcinaciju kod svojih zaposlenih i pozvala ih da im odobre slobodan dan za vakcinaciju. 04. jun - Tokom pandemije opao broj slučajeva gripa Efikasnost mjera blokada protiv kovid- 19 i dalje je otvoreno pitanje, ali zatvaranje škola i preduzeća, ograničavanje putovanja i zabrana okupljanja možda su iskorijenili nekoliko vrsta gripa, navodi se u novom izvještaju. Slučajevi gripa naglo su opali tokom pandemije, a stručnjaci vjeruju da se to dogodilo zbog obaveznog nošenja maske, mjera socijalne distance i drugih

restrikcija radi suzbijanja širenja virusa korona. Prema članku koji je objavio STAT, medij specijalizovan za vijesti iz oblasti zdravstva, odsustvo gripa postalo je toliko izraženo tokom protekle godine da su dva soja virusa naizgled nestala. Podtip virusa H3N2, kao i varijanta virusa gripa B, nijesu primijećeni više od 12 meseci. Moguće je da su ta dva soja „možda nestala – izumrla“, izvijestio je STAT. Prof. Trevor Bedford, biolog iz Centra za istraživanje bolesti raka Fred Hačinson u Sijetlu, rekao je da postoji „pristojna šansa“ da H3N2 nestane, ali je priznao da je „svijet veliko mjesto“. Što se tiče soja gripa B, stručnjaci su bezuspješno pretraživali baze podataka tražeći nove izvještaje o virusu. - Samo zato što niko to nije vidio, ne znači da je potpuno nestalo, zar ne? Ali moglo bi se dogoditi tako nešto - rekao je dr Florijan Kramer, stručnjak za grip sa Medicinskog fakulteta Mount Sinaj na Menhetnu, prenosi Raša tudej. 05. jun - Dogovor G7 o istraživanju vakcina i liječenja Ministri zdravlja zemalja G7 najrazvijenijih zemalja svijeta složili su se da poboljšaju razmjenu rezultata kliničkih ispitivanja vakcina i liječenja kako bi se ubrzao njihov razvoj u slučaju pandemija. Prije samita šefova država i vlada oni su se obavezali da će donijeti „novi međunarodni sporazum koji će olakšati i ubrzati razmjenu rezultata ispitivanja vakcina i tretmana u borbi protiv Covid-19 i spriječiti buduće opasnosti po zdravlje“, navodi se u saopštenju britanskog Ministarstva zdravlja objavljenom poslije sastanka u Oksfordu. Ta Povelja o kliničkim ispitivanjima vakcina ojačaće saradnju u velikim međunarodnim ispitivanjima i „izbjeći nepotrebno dupliranje“. - Povelja definiše naše zajedničke principe za ubrzanje tempa kojom klinička ispitivanja generišu čvrste dokaze i njihovi rezultati mogu biti primjenjeni u ovoj i budućim pandemijama - navode ministri zdravlja G7 u zajedničkoj izjavi. Prethodno su se lideri farmaceutske industrije obavezali da će „smanjiti na 100 dana vrijeme za razvoj i primjenu nove dijagnostike, liječenja i vakcina“, saopštilo je britansko Ministarstvo zdravlja. Ministri zemalja G7 takođe ističu saradnju na poboljšanju nadzora nad korona virusom širom svijeta i otkrivanju drugih opasnosti po zdravlje. Oni su potvrdili centralnu ulogu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), kojoj su se Sjedinjene Države vratile u januaru dolaskom Džozefa Bajdena u Bijelu kuću, jer ih je njegov prethodnik Donald Tramp povukao iz te organizacije. Ministri zdravlja G7 obavezali su se da će doze vakcina protiv korona virusa dijeliti sa zemljama u razvoju putem međunarodnog sistema Kovaks. G7 takođe naglašava potrebu za razvojem međunarodnih standarda za testove na kovid-19 i za potvrde o vakcinaciji kako bi se omogućilo njihovo univerzalno prihvatanje. 06. jun - Skandal zbog maski od milijardu eura koje su u spalionici - Njemačka Novi skandal trese njemačko Ministarstvo zdravlja i ministra Jensa Spahna, pošto je, prema pisanju Spiegela, Ministarstvo

prošle godine nabavilo neupotrebljive maske iz Kine koje će morati biti uništene, a to su do sada krili od javnosti. Početkom proljeća prošle godine, kada je počela pandemija korona virusa, pravih bolničkih ili FFP2 maski u trgovinama i apotekama u Njemačkoj nije bilo, pa je Ministarstvo zdravlja nabavilo stotine miliona maski iz Kine, koje su se, kako sada otkriva njemački magazin, pokazale kao neupotrebljive, prenosi Tanjug, pozivajući se na Deutsche Welle. U Njemačkoj su te maske dobile dozvole na brzinu, bez valjanog testiranja, ali su uglavnom ostale u magacinima. Ministarstvo zdravlja je čak, prema pisanju magazina, pokušavalo maske, umjesto u redovnu upotrebu, da podijeli pri maocima socijalne pomoći, osobama s invaliditetom i beskućnicima. Sada se navodno sprema kompromis – neupotrebljive maske treba proglasiti nacionalnom rezervom, sačekati da im kroz četiri godine istekne rok upotrebe i onda ih spaliti. - Milijardu eura završiće u smeću - piše Špigl.

Verhelji je najavio i program podrške zdravstvenim sistemima zemalja Jugoistočne Evrope u vrijednosti od 28 milijardi eura, do 2025.godine, u cilju prevazilaženja posledica pandemije i dodatnog unapređenja zdravstvenih sistema, dodaje se u saopštenju, prenosi FoNet. 08. jun - Dronovima mjere temperaturu građanima - Malezija Policija u Maleziji koristi dronove kako bi mjerila temperaturu stanovnicima usljed pandemije kovid, a koristi ih i za sprovođenje ograničenja kretanja u Maleziji koja je i dalje skoro cijela zaključana.

06. jun - Užurbano sprečavju širenje indijske varijante korone - Francuska Nadležne zdravstvene službe u Francuskoj užurbano pokušavaju da spriječe širenje zaraznije varijante delta korona virusa, takozvanog indijskog soja u trenutku dok se Francuska priprema da ponovo otvori svoje granice za vakcinisane posjetioce iz inostranstva i proslavlja pad broja novoinficiranih i hospitalizovanih Francuza. Ministar zdravlja Francuske Olivije Veran izjavio je da u Francuskoj postoji više izolovanih žarišta delta soja korone i potvrdio da se ova varijanta širi u susjednoj Velikoj Britaniji. U intervjuu za francuski kanal TV BFM Veran je istakao da je širenje delta soja u Francuskoj ograničeno i da nadležne zdravstvene službe istražuju kanale prenošenja virusa, prenosi AP. - Epidemiološka situacija širom Francuske nastavlja da se poboljšava - naglasio je Veran, ali je i podsjetio da Vlada ne namjerava da u skorije vrijeme ukine mjeru obaveznog nošenja maski, uputivši apel Francuzima da "ne spuštaju gard" pred epidemijom sve dok se ne poveća broj građana koji su u potpunosti imunizovani. Francuska je zemlja sa najvećim brojem potvrđenih slučajeva infekcije korona virusom u Evropi i među zemljama je sa najvećom stopom smrtnosti među oboljelima od kovida-19 sa više od 109 hiljada preminulih, prenosi Tanjug. 07. jun - Borba sa koronavirusom nije gotova - SZO Direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Hans Kluge istakao je da, i pored dobrih pokazatelja, Evropa još nije završila sa borbom protiv koronavirusa i da sada sve zemlje starog kontinenta moraju biti solidarne i zajednički raditi na ubrzanoj i širokoj imunizaciji građana. Kluge je organizovao video konferenciju Mapa puta za zdravstvo na Zapadnom Balkanu 21-25. Pored ministara zdravlja iz zemalja Jugoistočne Evrope, video konferenciji prisustvovao je i evropski komesar za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelji, koji je istakao da poslije pandemije, u javnom zdravlju ali i u svim drugim oblastima više ništa neće biti isto.

Bespilotne letilice mogu otkriti temperaturu ljudi čak sa 20 metara iznad zemlje i emituju crveno svijetlo kao upozorenje da je izmjerena visoka temperatura, piše Gardijan. Malezija je prošle nedjelje ušla u gotovo potpuno zatvaranje države u pokušaju da se zaustavi porast dnevnih infekcija, koje su do kraja maja dostigle više od 9.000 dnevno. Iako je u međuvremenu broj inficiranih opadao, generalni direktor zdravstva, Hor Hisam Abdula, upozorio je da je većina novih infekcija i smrtnih slučajeva bila od nepoznatih kontakata. - Jedan od razloga je pojava novih varijanti u zajednicama koje imaju veći broj inficiranih i veću smrtnost - rekao je on i pozvao ljude da ostanu kod kuća, prenosi Tanjug. Prema mjerama kretanja, samo dvoje ljudi iz domaćinstva smiju da izađu napolje kako bi kupili neophodne stvari ili potražili liječenje u blizini svoje kuće, piše Politika. 10. jun - Registrovali najveći dnevni broj umrlih od covida u svijetu - Indija Indija je izvijestila o najvećem dnevnom broju smrtnih slučajeva od COVID-a 19 u svijetu, 6.148, nakon što je jedna velika savezna država revidirala svoje podatke kako bi se uzeli u obzir ljudi koji su podlegli bolesti kod kuće i u privatnim bolnicama. Ministarstvo zdravlja u Biharu, jednoj od najsiromašnijih indijskih država, revidiralo je podatke o ukupnom broju smrtnih slučajeva povezanih s COVID-om 19, piše Hina pozivajući se na Reuters. Dosadašnji neslavni rekorder SAD zabilježio je 5.444 dnevna smrtna slučaja 12. februara. Ukupni broj slučajeva covida u Indiji sada iznosi 29,2 miliona, nakon što je porastao za 94.052 u zadnja 24 sata, dok je umrlih ukupno 359.676, pokazuju podaci ministarstva zdravlja.

Prema posljednjim podacima stranice Worldometers, u svijetu je dosad od posljedica infkcija korona virusom preminulo više od 3,7 miliona ljudi, inficiano je ukupno više od 175 miliona, dok se više od 158 miliona oporavilo, prenosi Al Jazeera. 11. jun - Zabilježeni slučajevi majmunskih boginja - Velika Britanija Met Henkok, sekretar za zdravstvo je potvrdio da su se u Britaniji pojavili slučajevi majmunskih boginja i tuberkuloza otporna na antibiotike. Nije dao dodatne detalje o tome gdje i koliko slučajeva je bilo, ali mediji prenose da su u Velsu prijavljene dvije infekcije majmunskih boginja. Zdravstveni zvaničnici potvrdili su da se pojavila i tuberkuloza rezistentna na ljekove. - Kao ministar zdravlja, stalno se bavim ovakvim vrstama epidemija. Trenutno se bavim pojavom majmunskih boginja i slučajevima tuberkuloze rezistentne na ljekove, a to je apsolutno standardno - rekao je Henkok. Čovjek, koji se vodi kao prvi slučaj majmunskih boginja navodno je virus pokupio u inostranstvu prije nego što ga je prenio nekome u svom domaćinstvu, piše BBC. Pacijenti su izolovani u bolnici u Engleskoj, prenosi The Sun. U Velikoj Britaniji su u istoriji zabilježena samo četiri slučaja majmunskih boginja, tako da su novooboljeli izazvali veliku zabrinutost. Bolest majmunskih boginja karakterističan je za Afriku, a rizik od obolijevanja u Velikoj Britaniji vrlo je nizak, navodi se na veb sajtu NHS. To je obično blaga bolest koja se sama poboljšava bez liječenja. Međutim, neki pacijenti mogu razviti ozbiljnije simptome, pa se zbrinjavaju u specijalnim bolnicama. Majmunske boginje rijetka su zoonotska bolest čiji su glavni prenosioci primati i drugi sisari, ali može da se prenese i sa čovjeka. Prenosi se preko kože u kontaktu sa inficiranim životinjama ili konzumiranjem termički nedovoljno obrađenog mesa što je čest slučaj u zemljama centralne i zapadne Afrike, prenosi Srbija Danas.

Podaci su pokazali su da su dvije doze vakcine Astra Zeneca 92 odsto efikasne protiv hospitalizacije zbog varijante delta i nijesu pokazale smrtnost među vakcinisanim, saopštila je kompanija. Vakcina je takođe pokazala visok nivo efikasnosti protiv varijante alfa (poznatije kao varijanta kent) sa smanjenjem hospitalizacija za 86% i nije zabilježen ni jedan smrtni slučaj. Podaci ukazuju da je efikasnost vakcine protiv blaže simptomatske bolesti, iako značajna, bila niža. Efikasnost vakcine protiv simptomatske bolesti bila je 74% protiv varijante alfa, 64% protiv varijante delta. Veću efikasnost protiv teške bolesti i hospitalizacije potkrepljuju nedavni podaci koji pokazuju snažan odgovor T-ćelija na vakcinu AstraZeneca za koornavirus, što bi trebalo da korelira sa visokom i trajnom zaštitom. - Ovi dokazi pokazuju da COVID-19 vakcina Astra Zeneca pruža visok nivo zaštite protiv delta varijante, što je trenutno kritično područje zabrinutosti s obzirom na brzu transmisiju. Podaci pokazuju da će vakcina i dalje imati značajan uticaj širom svijeta s obzirom na to da i dalje čini ogromnu većinu zaliha za Indiju i Kovaks – kazao je Mene Pangalos, izvršni potpredsjednik, BioPharmaceuticals R&D. Analiza je obuhvatila 14.019 slučajeva varijante delta – od kojih je 166 hospitalizovano – između 12. aprila i 4. juna, uzimajući u obzir hitan prijem u bolnice u Engleskoj. Ovi dokazi protiv delta varijante zasnovani su na ograničenom praćenju nakon druge doze, što bi moglo uticati na procjenu efikasnosti. Delta varijanta je ključni faktor trenutnom talasu infekcije na indijskom potkontinentu i šire. Nedavno je zamijenila varijantu alfa kao dominantni soj u Škotskoj i odgovoran je za primjetan porast slučajeva u Ujedinjenom Kraljevstvu. Strateška savjetodavna grupa SZO-a za imunizaciju (SAGE) preporučila je COVID-19 vakcinu Astra Zeneca u zemljama u kojima preovlađuju nove varijante, poput delta varijante koja zabrinjava, prenosi Nedeljnik.rs 14. jun - Pandemija povećala korupciju u EU

13. jun – Vakcina Astra Zeneca eﬁkasna protiv indijske varijante virusa

Novi podaci Javnog zdravstva Engleske (PHE) pokazali su da vakcina protiv COVID-19 Astra Zeneca nudi visoke nivoe zaštite protiv delta varijante virusa poznatije i kao indijska varijanta.

Pandemija je povećala korupciju širom Evropske unije, čiji su građani povremeno morali da potežu lične veze da bi dobili zdravstvenu njegu, a neke vlade su koristile krizu za sopstvenu korist, saopštila je organizacija Transparensi internešenal (Transparency International - TI). Istraživanje, u kojem je učestvovalo više od 40.000 ljudi u 27 članica EU, od oktobra do decembra 2020, pokazalo je da se 29% ljudi oslanjalo na usluge ili prijatelje i porodice sa dobrim vezama da bi pristupili javnom zdravstvenom sektoru. Mito je direktno dalo 6% ispitanika.

- Zdravstvo je posebno bilo žarište korupcije dok su se vlade borile protiv pandemije kovida-19 - navodi se u godišnjem izvještaju TI o iskustvima i percepciji ljudi o korupciji u EU Globalni barometar korupcije – EU 2021. Najveći stepen korupcije u zdravstvenom sektoru zabilježen je u Rumuniji (22%) i Bugarskoj (19%), a oslanjanje na lične veze je bilo najčešće u Češkoj (54%) i Portugalu (46%). Mnogi ispitanici su ocijenili da njihova vlada nije upravljala pandemijom na transparentan način. U Francuskoj, Poljskoj i Španiji tako misli 60% učesnika istraživanja. TI je ocijeila da su nalazi istraživanja "posebno zabrinjavajući tokom pandemije kovida-19, kada je građanima bila hitno potrebna zdravstvena pomoć i vakcine". - Ne samo da je oboljelima od kovida-19 potrebna zdravstvena pomoć, nego vlade širom EU organizuju vakcinaciju da zaštite one najranjivije i planiraju da izdvoje više milijardi eura za oporavak poslije pandemije. Korupcija ugrožava sve te aktivnosti - dodaje TI i poziva vlade EU da udvostruče svoje napore da osiguraju pravedan oporavak od pandemije. U izvještaju se ukazuje da su Mađarska i Poljska koristile krizu kao "izgovor za podrivanje demokratije" usvajanjem propisa koji su oslabili demokratske institucije. Drugi političari su krizu vidjeli kao "šansu da profitiraju", dodaju autori izvještaja, ukazujući na lobiranje za nabavku zaštitnih maski i skandale u koje su bili umiješani neki njemački poslanici. Pored zdravstvenog sektora, trećina stanovnika EU smatra da se korupcija u cjelini pogoršala u njihovoj zemlji, pokazuju rezultati istaživanja. Gotovo polovina stanovnika ocjenjuje da njihova vlada ne radi dobro na rješavanju tog problema. Ispitanici su posebno izrazili zabinutost zbog "ugodnih veza" između vlada i privatnog sektora i očigledne lakoće s kojom kompanije mogu smanjiti svoje poreske račune. - Ovi rezultati treba da budu poziv na buđenje. Postoje mnoge akcije koje odmah treba da budu sprovedene, kao što je povećanje transparentnosti lobiranja i na nacionalnom i na nivou EU i rješavanje problema izbjegavanja poreza - izjavio je direktor Transparensi internešenel Mihil van Hulten, piše EURACTIV.com. 15. jun - Njujork ukida posljednje mjere - SAD Američka savezna država Njujork ukinuće posljednja ograničenja uvedena radi sprječavanja širenja koronavirusa, nakon što je vakcinisano više od 70 odsto odraslih stanovnika, najavio je guverner Endrju Kuomo. – Ovo je važna prekretnica, a trudićemo se da učinimo više – rekao je Kuomo i dodao da će država Njujork nastaviti da ohrabruje ljude da se vakcinišu, prenosi Rojters. Prema njegovim riječima, ograničenja u komercijalnim i društvenim objektima biće odmah ukinuta, a u javnom prevozu i zdravstvu će biti ublažena. Kuomo, čija je država prošle godine bila epicentar epidemije koronavirusa u SAD, rekao je da pojedinci i preduzeća i dalje mogu da odluče da usvoje neke mjere predostrožnosti. – Vakcinisali smo 70 odsto stanovništva. To je bio nacionalni zadatak koji smo ostvarili prije planiranog roka. To znači da možemo da se vratimo životu za koji smo ranije znali – rekao je Kuomo, prenose Vesti online.

16. jun – Moskva prva na svijetu uvela obaveznu vakcinaciju - Rusija Moskva je postala prvi grad u svijetu sa obaveznom vakcinacijom ne samo za zdravstvene radnike, već i za zaposlene u drugim djelatnostima.To se prije svega odnosi na zaposlene u uslužnom sektoru, trgovini, ugostiteljstvu, transportu, zdravstvu, stambeno-komunalnim uslugama, obrazovanju i kulturi. Šef moskovskog odsjeka Ruske službe za zaštitu javnog zdravlja i potrošačkih prava (Rospotrebnadzor), Elena Andrejeva postavila je rukovodiocima organizacija zadatak da što prije vakcinišu 60 odsto zaposlenih. Ona je precizirala da do 15. jula zaposleni treba da prime prvu dozu vakcine, a do 15. avgusta drugu. To se prije svega odnosi na zaposlene u uslužnom sektoru, trgovini, ugostiteljstvu, transportu, zdravstvu, stambenokomunalnim uslugama, obrazovanju i kulturi. Moskva je tako postala prvi grad u svijetu sa obaveznom vakcinacijom ne samo za zdravstvene radnike, već i za zaposlene u drugim djelatnostima. Andejeva je ukazala da je epidemiološka situacija u Moskvi nepovoljna, a prethodno je gradonačelnik Sergej Sobjanin situaciju ocijenio kao dramatičnu, piše Kurir. 17. jun – Odustali od dalje nabavke vakcina - Rumunija Rumunija će pokloniti ili preprodati svoje raspoložive anticovid vakcine i odustati od planirane kupovine više miliona doza, objavilo je Ministarstvo zdravlja, pošto je vakcinacija stanovništva usporila jer ljudi nijesu zainteresirani. - Vlada je usvojila hitnu uredbu kojom joj se omogućava da preproda doze vakcina nekoj trećoj zemlji - rekla je državna sekretarka Monika Althamer, prenosi Beta. Dok se to ne realizuje zemlja će poslati humanitarnu pomoć od ukupno 151.000 doza susjedima Ukrajini i Srbiji, kao što je već poslala Moldaviji. Rumunija, koja je do sada dobila gotovo 15 miliona doza, obustaviće kupovinu od 4,4 miliona doza predviđenu tokom juna u okviru zajedničke evropske procedure, rekao je za AFP zvaničnik ministarstva zdravlja Andrei Baciu. Liberalna vlada zemlje od oko 19 miliona stanovnika dala je sebi cilj da vakciniše pet miliona ljudi prije početka juna. Međutim do sada je samo 4,2 miliona Rumuna dobilo dvije doze vakcina, što je manje od četvrtine stanovnika. Vlasti su pokušali na razne načine da motivišu stanovništvo, organizirajući, između ostalog, maratone vakcinisanja. Međutim, od vrhunca, koji je dostigla ta operacija u maju, kada se 100.000 ljudi imuniziralo dnevno, nastupili su apatija i uzdržanost, piše Al Jazeera. 18. jun - Njemačka bilježi najmanji broj novoinﬁciranih U Njemačkoj je registrovan najmanji broj novoinficiranih korona virusom na dnevnom nivou u posljednjih devet mjeseci, pa zvaničnici razmatraju mogućnost popuštanja pravila po pitanju nošenja zaštitnih maski. Institut Robert Koh saopštio je da je u posljednja 24 časa registrovano 549 novoinficiranih osoba što je prvi put od 21. septembra da je taj broj manji od 1.000 mada je obično slučaj da

su brojke tokom vikenda relativno niske jer se manji broj osoba testira. U Njemačkoj je od početka pandemije inficirano više od 3,7 miliona ljudi, a sa novih 10 smrtnih slučajeva, broj umrlih je dostigao 89.844. Smanjivanjem broja inficiranih pokrenuto je pitanje nošenja zaštitnih maski. Ministar zdravlja Jens Špan rekao je novinskoj grupi Funke da treba ići postepeno i da najprije treba ukinuti pravila za nošenje maski na otvorenom. On je dodao da bi mjera nošenja maski u zatvorenom prostoru mogla da bude postepeno ukidana u oblastima sa malim brojem inficiranih i visokom stopom vakcinacije, piše Beta. 20. jun - SAD donira Tajvanu 2,5 miliona vakcina Moderna Sjedinjene Američke Države šalju Tajvanu donaciju od 2,5 miliona doza vakcina Moderna, trostruko više nego što su se obavezale i tako pomažu i tajvanskom zdravstvu, ali donaciji pridodaju i geopolitički značaj, potvrđeno je iz ambasade SAD-a u Taipeiju, prenosi Tanjug. - Ova donacija odražava našu posvećenost Tajvanu kao zemlji prijatelju SAD-a i članici međunarodne porodice demokratskih država - navodi se u saopštenju ambasade SAD-a na Tajvanu, prenosi AP. Tokom kratke posjete Taipeiju američke senatorice Tammy Dakvort početkom juna, Sjedinjene Američke Države su obećale da će Tajvanu isporučiti 750.000 doza vakcina, ali tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen izjavila je da je zahvaljujući naporima obje strane, u protekle dvije sedmice Washington odlučio da poveća broj vakcina koje će donirati Tajvanu. Ona je na svojoj Facebook stranici potvrdila da Tajvan i SAD “dijele iste ideje i njeguju saradnju, piše Al Jazeera. 21. jun – Zatvorske kazne za one koji odbiju vakcinu - Filipini Filipinski predsjednik Rodrigo Duterte prijeti zatvorskom kaznom građanima koji odbijaju vakcinu protiv covida-19 dok njegova zemlja vodi veliku bitku s koronavirusom i ima preko 1,3 miliona inficiranih i više od 23.000 mrtvih. - Vi odlučujete, ili ćete se vakcinisati ili idete u zatvor poručio je građanima predsjednik Duterte u televizijskom obraćanju nakon izvještaja o slabom odazivu na vakcinaciju u glavnom gradu Manili. Duterteove primjedbe u suprotnosti su od navoda njegovih zdravstvenih stručnjaka koji su rekli da je, iako se ljudi potstiču na vakcinisanje, ono je ipak dobrovoljno. Do 20. juna na Filipinima je potpuno vakcinisano 2,1 milion ljudi, što je vrlo mali napredak s obzirom na to da je vladin cilj da do kraja godine vakciniše do 70 miliona ljudi, u zemlji koja broji 110 miliona stanovnika. - Nemojte me krivo shvatiti, ali zemlja je u krizi, ogorčen sam na građane koji ne uvažavaju svoju vladu - rekao je Duterte. Duterte je već kritikovan zbog oštrog pristupa u suzbijanju infekcije, između ostalog i zbog čvrste odluke da škole ostanu zatvorene.

22. jun - Istraživanje potvrdilo da novi lijek značajno pomaže u borbi sa covidom-19 Farmaceutske kompanije GlaxoSmithKline (GSK) i Vir Biotechnology objavile su u da terapija monoklonskim antitijelima, Sotrovimab, ako se primijeni u ranoj fazi bolesti, značajno smanjuje rizik od hospitalizacije i smrti kod visokorizičnih covid pacijenata na vanbolničkom liječenju. Istraživanje koje je obuhvatilo 1.057 osoba oboljelih od covida-19, pokazalo je da Sotrovimab za 79 posto smanjuje rizik od hospitalizacije za više od 24 sata kao i smrtni ishod, nezavisno o uzroku, objavili su proizvođači lijeka. Američki Nacionalni institut za zdravlje (National Institutes of Health, NIH) preporučio je Sotrovimab za vanbolničko liječenje visokorizičnih pacijenata koji imaju blage do umjerene simptome. Američka agencija za hranu i ljekove još je u maju odobrila primjenu monoklonskog antitijela Sotrovimab u hitnim slučajevima liječenja covida-19, a ovu vrstu terapije podržala su i regulatorna tijela EU-a. Američka regulatorna tijela već su odobrila slične terapije, koje su razvile konkurentske kompanije Regeneron i Eli Lilly, takođe za vanbolničko liječenje covid- pacijenata. Sotrovimab spada u grupu ijekova koji se nazivaju monoklonskim antitijelima, a riječ je o antitijelima koja oponašaju prirodna antitijela organizma usled infekcije. GSK je objavio da testira intramuskularnu primjenu Sotrovimaba putem injekcije, što je, poručuju iz kompanije, znatno prikladnije nego trenutna intravenska primjena u obliku infuzije, prenosi Hina. 23. jun – Nova varijanta virusa brine svijet Soj C37 ili varijanta s Anda, odnosno, lambda. Moguće je da će uskoro ime ove mutacije koronavirusa dospjeti na naslovne stranice širom svijeta, piše Deutsche Welle. Svjetska zdravstvena organizacija svrstala je taj soj u kategoriju "pod promatranjem" (VOI, Variants of Interest), jer dovodi do učestalog inficiranja i pojavljuje se istovremeno u više zemalja. Tačnije u njih 29, od kojih su sedam latinoameričke zemlje: Brazil, Kolumbija, Ekvador, Meksiko, Argentina, Peru i Čile. Varijanta lambda prvi put se pojavila u avgustu 2020. u Peruu. Skoro godinu dana kasnije, ta mutacija tamo dominira sa 82 posto. U Čileu taj soj uzrokuje već svaku treću infekciju. Dr Jairo Méndez-Rico, stručnjak za virusne bolesti pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji za DW kaže: "Do sada nema indicija za agresivno ponašanje lambda-varijante. Iako postoji mogućnost veće stope inficiranja, još uvijek nemamo utemeljena istraživanja da bismo taj soj uporedili s varijantama gama i delta". Gama i delta varijanta pripadaju, kao i prethodne varijante alfa i beta, u "zabrinjavajuće sojeve" (VOC, Variants of Concern). Dokazano je da su zaraznije, teže se suzbijaju i dovode do teških oboljenja. Dr Méndez-Rico kaže da je vakcina djelotvorno sredstvo protiv mutiranih sojeva: "Sve odobrene vakcine su efikasna protiv svih varijanti korone koje su u opticaju širom svijeta. Nema razloga za pretpostavku da to nije slučaj kod soja lambda." Mnogi naučnici tvrde da će pandemija biti okončana tek kada 80 posto svjetskog stanovništva bude vakcinisano. Do

tada bi se mogle pojavljivati stalno nove varijante virusa. Dr Méndez-Rico ipak umiruje: "Mada postoji ta mogućnost, trenutno ništa ne ukazuje na to da su te varijante opasnije ili da dovode do povećane smrtnosti. Vjerovatno će koronavirus u svom evolucijskom procesu doduše postati zarazniji, ali ne i štetniji za domaćina". - U decembru smo imali svega 200 infekcija lambda sojem. Krajem marta je to bila polovina svih novih infekcija u Limi, a sada, tri mjeseca kasnije, u cijeloj zemlji ga je 80 posto. Lambda je u veoma kratkom vremenu postao dominantan soj u Peruu – kazao je Pablo Tsukayama peruanski mikrobiolog koji je sa svojim timom sa Univerziteta Cayetano Heredia u Limi otkrio tu varijantu u svojoj domovini. Ta varijanta je, dakle, potisnula sve ostale koje važe kao opasne. Pa čak i gama varijantu iz Brazila. Osim toga, Tsukayama podsjeća da je nova varijanta zatekla idealne startne uslove u njegovoj zemlji: "Mi smo zemlja koja je najgore prošla u pandemiji, imamo 187.000 mrtvih i najveću stopu smrtnosti na svijetu. Zato nije čudo što se baš ovdje pojavila nova varijanta".

da će svi koji to ne budu učinili biti poslati na neplaćeni dvonedeljni dopust a zatim otpušteni. Osoblje je tužilo bolnicu ocijenivši da je odluka o obaveznoj imunizaciji nezakonita jer su američke zdravstvene vlasti odobrile vakcine isključivo po hitnom postupku. Sutkinja nije prihvatila tužbu ocijenivši da sigurnost vakcina nije upitna. 24. jun - Prva turska vakcina protiv koronavirusa u trećoj fazi ispitivanja Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je da je u trećoj fazi kliničkog ispitivanja prva turska vakcina protiv koronavirusa koja će se zvati Turkovak.

23. jun - Više od 150 zaposlenih jedne bolnice je otpušteno jer su odbili vakcinu Delta varijanta, identifikovana prvi put u Indiji, postaje dominantna, upozoravaju stručnjaci i zbog dobre imunizacije sve više zemalja ublažava mjere, no neke uvode vakcinaciju kao obavezu za pojedine kategorije. - Delta varijanta koronavirusa, prvi put otkrivena u Indiji, znatno će se proširiti Evropom na ljeto - upozorila je evropska zdravstvena agencija. Delta varijanta (B.1.617.2) je od 40 do 60 posto zaraznija od alfa (B.1.1.7) varijante virusa, prvi put otkrivene u Engleskoj, objavio je Evropski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC). Ta evropska agencija sa sjedištem u Stockholmu očekuje da će se 70 posto novih slučajeva infekcija koronavirusom u Evropskoj uniji, Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu do početka avgusta odnositi na delta varijantu. Švajcarska se širom otvara ukidajući dobar dio restrikcija koje su još na snazi ali budnim okom pazi na izuzetno zaraznu delta varijantu, prenosi agencija AFP. - Dobro stojimo na epidemiološkom planu, broj novoinficiranih pada i vakcinacija se nastavlja snažnim ritmom - rekao je Alain Berset, savezni savjetnik za zdravstvo, ocijenivši da će 50 posto odraslih biti potpuno vakcinisano do kraja juna. Kazahstan će uvesti obaveznu vakcinaciju protiv covida ili nedeljno testiranje za sve koji rade u grupama većima od 20 ljudi, objavilo je ministarstvo zdravlja. Srednjoazijska država počeće da sprovodi oštrija ograničenja nakon eksplozije infekcije u svojoj prestonici Nur-Sultanu. Stručnjaci kažu da je varijanta delta otkrivena i u Nur-Sultanu i Almatiju, najvećem gradu u državi. Bivša sovjetska republika prijavila je 468.398 slučajeva inficiranih i 4261 umrlih, javlja Rojters. Više od 150 zaposlenih velike bolnice u Teksasu otpušteno je ili su dali otkaz pošto su se odbili vakcinisati protiv covida-19, rekla je načelnica bolnice. Metodistička bolnica u Houstonu dala je zaposlenima rok do 7. juna da donesu potvrdu o vakcinaciji barem prvom dozom. U internom obavještenju navodi se

Ministar zdravlja Fahrudin Koča rekao je da su ispitivanja u prvoj i drugoj fazi pokazala imunološki odgovor na vakcinu i njenu bezbjednost. Istakao je da je vakcina "ponos države". Erdogan je rekao da je neophodno da Turska ima svoju vakcinu koju će koristi i izvoziti. Turkovak koristi tehnologiju "inaktiviranog virusa" i razvijen je na Univerzitetu Erdžies, u Anadoliji. Prvu dozu u trećoj fazi ispitivanja već je primio jedan dobrovoljac, što su putem video-konferencije gledali Erdogan i drugi zvaničnici. Turska sada koristi vakcine Sinovak i Pfizer/BioNTech, a uskoro će početi da koristi i ruski Sputnjik V. U Turskoj, koja ima 82 miliona stanovnika, do sada, je dato ukupno 43,5 miliona doza vakcina, a od sada mogu da se vakcinišu svi građani stariji od 25 godina, piše Beta. 25. jun - Vakcine AstraZeneca i Pﬁzer uspješne protiv delta i kapa sojeva koronavirusa Studija sa univerziteta Oksford pokazala je da su vakcine kovid-19 koje je napravila AstraZeneca i Pfizer- BajoNTech veoma efikasne protiv Delta i Kapa varijanti virusa kovid-19. Objavljeno je da su antitijela u krvi ljudi koji su vakcinisani sa dvije doze vakcine, imuna na Delta i Kapa varijante, piše Rojters. Analiza javnog zdravstva Engleske je pokazala da vakcine proizvođača Pfizer i AstraZeneca pružaju visoku zaštitu za više od 90 odsto od Delta varijante korona virusa. - Ohrabreni smo da vidimo nekliničke rezultate objavljenje sa Oksforda, i ovi podaci zajedno sa nedavnom analizom zdravstva Engleske, pružaju nam pozitivan pokazatelj da naša vakcina može imati značajan uticaj na Delta varijantu - rekao je izvršni direktor AstraZenece Mene Pangalos.

Delta varijanta korona virusa postaje globalno dominantna verzija bolesti kako kažu naučnici Svjetske zdravstvene organizacije. Istraživači sa Oksforda su takođe analizirali obrasce ponovne infekcije kod ljudi koji su ranije imali KOVID-19. Rizik od ponovne infekcije Delta verzijom pojavio se posebno visok kod osoba koje su prethodno inficirane beta i gama lozama koje su se pojavile u Južnoj Africi, odnosno u Brazilu, izvještava Nedeljnik.rs. 25. jun - Evropski parlament usvojio rezoluciju o pravu na abortus Evropski parlament usvojio je rezoluciju kojom se pozivaju članice Evropske unije da osiguraju pravo na legalni i bezbjedan abortus, u cilju poboljšanja seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena. Evropski parlament usvojio je izvještaj hrvatskog poslanika Predraga Freda Matića o seksualnom i reproduktivnom zdravlju.

Neobavezujuća rezolucija, koja je usvojena sa 378 glasova "za" i 255 "protiv", napominje da je pandemija Covid-19 ograničila pristup mnogim službama ključnim za reproduktivno zdravlje i prava žena. Od država članica se traži da osiguraju siguran i legalan prekid trudnoće i naglasili su da je "potpuna zabrana ili uskraćivanje nege pobačaja oblik rodno zasnovanog nasilja“. Države članice EU trebalo bi da obezbijede dostupnije liječenje i njegu neplodnosti za sve trudnice, porodilje i babice, navodi se u rezoluciji.. Takođe se navodi da "postoji niz veza između prostitucije i trgovine ljudima i prepoznaje da prostitucija, kako u EU, tako i širom svijeta, podstiče trgovinu ženama i maloljetnicima u nepovoljnom položaju“ i poziva na ukidanje štetnih praksi koje se odnose na sakaćenja ženskih genitalnih organa, kao i rane i prinudne brakove i brakova sa djetetom. Evropski parlament "prepoznaje da se iz ličnih razloga pojedinačni ljekari mogu pozivati na prigovor savjesti; međutim, prigovor savjesti pojedinca ne smije da narušava pravo pacijenta na puni pristup zdravstvenoj zaštiti i uslugama“, navodi se u rezoluciji. Navodi se i da EP žali zbog toga što ponekad uobičajena praksa u državama članicama dozvoljava ljekarima, a ponekad i čitavim zdravstvenim ustanovama, da odbiju da pruže zdravstvene usluge na osnovu takozvanog "prigovora savjesti", što dovodi do uskraćivanja njege zbog abortusa na osnovu religije ili savjesti i ugrožavanja život i prava žena. Rezolucija koja je izazvala medijsku buru, reakciju crkve i parlamentarnu raspravu u Hrvatskoj, pozvala je države članice

da uvedu "sveobuhvatno" seksualno obrazovanje za mlade, učine kontraceptivna sredstva dostupnijim i osiguraju bolji pristup proizvodima za menstrualnu higijenu ukidanjem oporezivanja. 25. jun - Japan uvodi radnu nedjelju od četiri dana Japanska vlada predstavila je godišnji plan ekonomske politike, tako da kompanije dozvole svojim radnicima da rade četiri dana u nedjelji umjesto pet. Pandemija koronavirusa već je donijela velike promjene u načinu na koji japanske korporacije, od kojih su mnoge još uvijek vrlo krute i tradicionalne, započinju svoj posao. Politički lideri se sada nadaju da će uvjeriti kompanije da fleksibilno radno vrijeme, rad na daljinu i rastuća povezanost mogu biti korisni ako ostanu na snazi i nakon završetka zdravstvene krize. Vlada je u okviru kampanje rekla da će četvorodnevnom radnom nedjeljom kompanije moći da zadrže sposobne i iskusne radnike, koji bi inače morali da odu ako planiraju da osnuju porodicu ili brinu o starijim članovima porodice, prenosi Klix. Četvorodnevna radna nedjelja takođe bi podstakla više ljudi da steknu dodatne obrazovne kvalifikacije ili čak pređu na dodatne poslove uz redovno zaposlenje, naveli su iz vlade. Ono što je najvažnije, vlasti se nadaju da će dodatni slobodan dan svake sedmice podstaći ljude da izađu i troše, na taj način podstičući ekonomiju. Takođe, očekuje se da će mladi ljudi imati više vremena za upoznavanje, vjenčanja i rađanje djece, što bi djelimično omogućilo rješavanje sve goreg problema pada nataliteta, sve starije nacionalne demografske populacije i generalno populacije koja se smanjuje. 26. jun - U Španiji stupio na snagu Zakon o eutanaziji

U Španiji je stupio na snagu Zakon o eutanaziji, čime je ta zemlja postala četvrta u Evropi koja dopušta da pacijenti s neizlječivom bolešću dobrovoljno izaberu smrt kako bi okončali patnju. Zakon je bio jedan od prioriteta vlade socijalističkog premijera Pedra Sančesa. Donji dom parlamenta usvojio je zakon u martu. Pored Španije, u Evropi je eutanazija legalizovana u Holandiji, Belgiji i Luksemburgu. 26. jun – Više od 70 odsto novoinﬁciranih zaraženo delta sojem - Portugal Više od 70 odsto slučajeva korone u području Lisabona rezultat su zaraznije delta varijante korona virusa koji se brzo

širi u druge djelove zemlje, pokazuje najnoviji izvještaj iz te zemlje. Portugalske vlasti nastoje da spriječe ubrzano širenje delta soja, karakterističnog po duploj mutaciji. Nacionalni institut za zdravstvo, Rikardo Žorhe, u svom izvještaju je naveo da delta varijanta virusa, najprije identifikovana u Indiji, čini 51 odsto slučajeva u centralnom Portugalu, što pokazuje da se virus brzo širi, kao što je to bio slučaj u Britaniji. Juče je zabilježen najveći porast broja slučajeva korone od 19. februara. Ukupno je u Portugalu od početka pandemije registrovano 871.483 slučajeva, kao i 17.081 smrtni slučaj. 28. jun - Italiji prijete delta soj i socijalni nemiri U cijeloj Italiji se ukida obaveza nošenja maski na otvorenom, ali se preporučuje da se nose tamo gdje je puno ljudi, dok ostaje obaveza nošenja maski u zatvorenom prostoru, javlja agencija Ansa.

Visoki institut za zdravstvo, najviši državni autoritet, upozorio je u međuvremenu da preko dva miliona i 700.000 starijih osoba iznad 60 godina na Apeninskom poluostrvu još nijesu primili ni prvu dozu vakcine protiv virusa korona. Istovremeno, vlada u Rimu zabrinuta je zbog širenja delta soja virusa, koji je u Italiji uvećan četiri puta u poslednjih mjesec dana. Premijer Mario Dragi na konferenciji za medije rekao je da je ta procjena vjerovatno potcijenjena, budući da se u Italiji, a za razliku od drugih evropskih država, malo sekvencira, to jest utvrđuje kojom varijantom virusa je osoba zaražena. Profesor Univerziteta u Padovi imunolog dr Antonela Viola savjetuje da na odmor idu samo oni koji su primili obje doze vakcine jer delta soj virusa, kako tvrdi, manje reaguje na antitijela, pa se oni koji su primili samo jednu dozu vakcine mogu ne samo zaraziti već i razboljeti. Nagli porast zaraženih delta sojem na Apeninskom poluostrvu događa se u delikatnom trenutku otvaranja turističke sezone, ali i isteka roka dosadašnje državne zaštite radnih mjesta usled pandemije. Naime, u Italiji 31. juna prestaje da važi zabrana otpuštanja radnika, uvedena zbog krize prouzrokovane pandemijom kovida 19, a sindikati traže da se zabrana otpuštanja produži najmanje do oktobra. Radnici i sindikati su u stanju pripravnosti,

širom Italije održavaju se protesti jer se strahuje da će nakon prestanka zabrane otpuštanja na hiljade radnika izgubiti posao. - Tražimo od vlade da produži zabranu otpuštanja radnika - poručio je generalni sekretar moćnog sindikata CGIL, Mauricio Landini, a prenosi list Fato kotidijano. Sindikati upozoravaju na mogućnost socijalnih nereda, čak je uobičajeno rezervisana ministarka za unutrašnje poslove Lučana Lamorđeze upozorila na takvu mogućnost. Ministar za rad Pjer Paolo Bombardijeri upozorio je „da treba biti veoma pažljiv jer postoje krize i situacije koje mogu eksplodirati”. 28. jun - Mladi dobijaju 150 eura ako se vakcinišu - Grčka Grčka vlada će svim mladim Grcima uzrasta od 18 do 25 godina ponuditi novčanu nagradu za prvu dozu vakcine protiv korone, u okviru napora da se poveća stopa vakcinacije uoči ljetnjih odmora. Grčka je prilično dobro prebrodila prvi talas pandemije, ali je bila primorana da u novembru nametne drugi lokdaun kako bi rasteretila sistem javnog zdravstva, prenosi Rojters. Zbog smanjenja broja novoinficiranih, vlasti u Atini su prošle nedelje ukinule obavezno nošenje maski na otvorenom, a svim građanima koji su primili obje doze vakcine dozvoljeno je da idu na posao ili u teretane bez prethodnog testiranja. Do sada je potpuno vakcinisano oko 33 odsto ukupne populacije koja broji 11 miliona stanovnika, ali raste zabrinutost zbog mogućeg širenja zaraznije, delta varijante korona virusa, zbog čega vlada razmatra podsticajne mjere kojima bi ubrzala vakcinaciju. - Zajedno sa prvom dozom vakcine (mladi) će dobiti karticu sa kreditom od 150 eura. To dugujemo mladima kao gest zahvalnosti - poručio je grčki premijer Kirijakos Micotakis tokom sjednice vlade.

U Grčkoj ima oko 940.000 mladih starosti od 18 do 25 godina koji do sada jesu ili će do kraja godine primiti bar prvu dozu vakcine, a nakon toga će moći da prime i novčani stimulans ili tzv. "propusnicu za slobodu", javlja Tanjug. 29. jun - Bilježe sve veći porast broja novoinﬁciranih - Australija Australska država Queensland ponovno je uvela obavezno nošenje maski i ograničila okupljanja u kućama, uz pojačanu mjeru socijalne distance uvedenu u cijeloj zemlji, koja se bori s novim porastom broja inficiranih koronavirusom.

U najnaseljenijem australijskom gradu Sydneyju za vikend je uveden lockdown, kao i u Darwinu na sjeveru zemlje, dok zdravstvene vlasti pokušavaju da spriječe širenje vrlo zarazne delta varijante virusa. Sada je nekim oblikom lockdowna ili restrikcija obuhvaćeno više od 10 miliona Australijanaca, odnosno dvije petine stanovništva. Australijsko vijeće za nacionalnu sigurnost trebalo bi da održi hitan sastanak zbog sve većeg broja novoinficiranih u cijeloj zemlji. U Queenslandu su vlasti pozvale stanovnike nekoliko regija, uključujući i glavni grad te države Brisbanea, da nose maske, još i prije nego što je propis stupio na snagu. Sydney je ušao u dvonedeljno potpuno zatvaranje kako bi se suzbilo širenje vrlo zarazne delta varijante virusa, a u Zapadnoj Australiji ponovno je uvedena obaveza nošenja maski u zatvorenim prostorima te su na tri dana ograničena druženja u kućama i okupljanja na otvorenom u glavnom gradu te države Perthu. Australija je do sada bila mnogo uspješnija od drugih razvijenih zemalja u sprječavanju širenja koronavirusa te je zabilježila samo 30.450 slučajeva i 910 umrlih. Zatvaranja, socijalna distanca i brzo pronalaženje kontakata pridonijeli su uspjehu te zemlje u dosadašnjem suzbijanju širenja infekcije, ali delta varijanta virusa alarmirala je zdravstvene vlasti te zemlje, prenosi Hina.

Liberiju, Ugandu, Mozambik i Zambiju i preporučuje Amerikancima da tamo ne putuju zbog širenja infekcije. Povećan broj oboljelih bilježi se i u Južnoafričkoj republici. U nedjelju je registrovano 15 hiljada novozaraženih i 122 umrlih, a nadležni kažu da je za novi talas zaslužna delta varijanta. Zbog porasta broja oboljelih, ponovo se zabranjuju javna okupljanja, kao i prodaja alkohola, a na snazi je i policijski čas. Prema podacima Džons Hopkinsa, globalno je zabilježeno više od 181 milion zaraženih osoba. I dalje vode SAD sa 33,6 miliona, slijedi Indija sa više od 30 i Brazil sa više od 18 miliona zaraženih. 30. jun - Medicinski potpomognuta oplodnja dostupna svim ženama - Francuska Veliki društveni pomak za jedne, "nasilno guranje" za druge: francuski parlament je u prihvatio nacrt zakona koji medicinski potpomognutu oplodnju čini dostupnom svim ženama, kao epilog dvogodišnjih nastojanja obilježenih sukobima.

29. jun - Sve više zemalja ponovo uvodi mjere zbog delta soja

Sjedinjene Američke Države su upozorile svoje državljane da ne putuju u određen broj afričkih zemalja i Ujedinjene Arapske Emirate, dok Portugal, Španija i Hong Kong uvode nove restrikcije za putnike iz Velike Britanije zbog širenja novog delta (indijskog) soja koronavirusa. Hong Kong će zabraniti letove iz Velike Britanije gdje je u skoro 95 odsto slučajeva oboljelih od Kovida registrovana delta varijanta. Prema podacima Univerziteta Džons Hopkins, Britanija dnevno bilježi više od 14 hiljada novozaraženih. Istovremeno, mjere su popuštene jer je kompletno vakcinisano 48 odsto populacije. Stejt department je podigao nivo upozorenja za UAE,

Omogućavanje medicinski potpomognute oplodnje za lezbejske parove i neudate žene, što je predizborno obećanje predsjednika Emmanuela Macrona, LGBT zajednica u Francuskoj očekuju već godinama, a protive mu se neki konzervativni pokreti. Nakon gotovo dvije godine parlamentarne rasprave, zakon je prihvaćen sa 326 glasova 'za' , 115 'protiv' i 42 suzdržana, nezavisno o političkim razlikama. Vlada predviđa da će prve prijave za postupak biti moguće već krajem ljeta, a do kraja 2021. začeće se prva djeca. Medicinski potpomognuta oplodnja za lezbejske parove i za neudate žene moguća je već u Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Velikoj Britaniji, Irskoj i u zemljama Beneluksa (Belgija, Nizozemska, Luksemburg) te u Španiji i u Portugalu. Podrška francuske javnosti proširenju medicinski potpomognute oplodnje na lezbejke i na neudate žene raste tokom godina: sada ih podržava 67 posto Francuza, pokazuje nedavno istraživanje IFOP-a za homoseksualno udruženje. - Ovo je dobar dan za našu zemlju - rekao je ministar zdravlja Oliver Veran koji je izrazio zadovoljstvo zbog "ispunjenog obećanja" nakon parlamentarne rasprave koja je trajala petstotinjak sati. Žalba koju su desni zastupnici podnijeli Ustavnom vijeću mogla bi za nekoliko nedelja odgoditi konačno donošenje zakona. Konzervativni pokret Manif pour tous (Protesti za sve) osudio je "nasilno guranje" zakona i "sistemsko" odbijanje "svake izmjene prvog predloga", piše Hina.

ČUVAJ SVOJU PROBAVU!

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.