Medical 150

5. OKTOBAR 2021.

GODINA XIII BROJ 150

1.50

Policistični ovarijalni sindrom Poremećaj štitaste žlijezde Vitamini i dijabetes Upotreba antibiotika kod upale ždrijela

www.medicalcg.me

Održan Rinološki simpozijum Značaj i uloga medicinske sestre Obilježen Svjetski dan srca Kardiološka rehabilitacija

Regulatorna tijela regiona tokom pandemije

Manja doza.

Ista efikasnost.

6DGUåL MHGLQVWYHQX GR]X DNWLYQH VXSVWDQFH 6YDNRGQHYQLP X]LPDQMHP $QGROD 352 PJ GRND]DQR VH VPDQMXMH UL]LN RG VUþDQRJ L PRåGDQRJ XGDUD NRG EROHVQLND NRML VX UDQLMH LPDOL VUþDQL LOL L PRåGDQL XGDU 7DNRÿH $QGRO 352 PJ REORåHQ MH åHOXGDþDQRRWSRUQRP RYRMQLFRP NRMD VPDQMXMH UL]LN RG LULWDFLMH åHOXGDþDQH VOX]QLFH

3ULMH XSRWUHEH SDåOMLYR SURþLWDWL XSXWVWYR R OLMHNX =D REDYMHãWHQMD R LQGLNDFLMDPD PMHUDPD RSUH]D L QXVSRMDYDPD XSLWDMWH VYRJ OMHNDUD LOL IDUPDFHXWD

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Dr Emir Muzurović Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Dr Rifat Međedović Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa foto: shutterstock

IZ SADRŽAJA Endokrina terapija u liječenju metastatskog karcinoma dojke Metastatski kolorektalni karcinom 8 Medikal konferencija 8 – 13 Enteralna ishrana posredstvom sondi Dr Dragan Šarić 13 – 14 Medicinski fizičar u tretmanu onkoloških pacijenata Dr sci Sonja Ivanović 16 – 17 Policistični ovarijalni sindrom Dr Emir Muzurović 20 – 21 Poremećaj štitaste žlijezde Prof. dr Zoran Hajduković 22 – 23 Vitamini i dijabetes Dr Olivera Bošković 24 – 27 Upotreba antibiotika kod upale ždrijela Prim. dr sci med. Mirko Popović 49 – 51 Rinološki simpozijum – webinar 52 – 54 Regulatorna tijela regiona tokom pandemije 8 Medikal konferencija 56 – 59 Značaj glavne medicinske sestre u organizaciji interne klinike Sanja Minić, strukovna med. sestra spec.

60 – 61 Medicinska sestra u Dnevnoj bolnici Milanka Milić, medicinska sestra 62 – 63 Uloga medicinske sestre u pripremi pacijenta za konzilijum za biološku terapiju Suzana Omerović, medicinska sestra 64 – 65 Kabinet za endoskopiju Tanja Sošić, strukovna med. sestra spec.

66 – 67 Značaj medicinske dokumentacije u sudskom postupku Prim. dr Gavrilo Šćepanović 68 – 69 Kardiološka rehabilitacija Dr Ranko Pejić Dr Bojana Mirović 70 – 71 Za život bez duvana i vazduh bez dima 72 – 73

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o.

Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

ČUVAJ SVOJU PROBAVU!

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Medikalova konferencija 2021: sesija kliničkih ljekara o inovacijama u terapiji metastatskog karcinoma dojke

ENDOKRINA TERAPIJA U LIJEČENJU METASTATSKOG KARCINOMA DOJKE Jednu od sesija koja je privukla zavidnu pažnju na Medikalovoj godišnjoj konferenciji činila je ona koja je posvećena značaju CDK 4/6 inhibitora u liječenju hormon responzivnog pozitivnog HER-2 metastatskog karcinoma dojke. Ovaj hormonski inhibitor kod nas je uvršten na pozitivnu listu ljekova Fonda zdravstva od 2020, pa je na taj način pacijentkinjama omogućeno da se besplatno liječe po visokom zdravstvenom standardu.

Saznanja i iskustva primjene ove terapije prisutnima su ovom prilikom prezentovali ljekari Kliničkog centra Crne Gore: prim. dr Jadranka Lakićević, prof. dr Vladimir Todorović, dr Sanja Lekić i prim. dr Nada Cicmil Sarić.

Inkurabilna bolest, sa značajno produženim preživljavanjem Imajući u vidu opseg prevalence karcinoma dojke, prim. dr Jadranka Lakićević istakla je činjenicu da je endokrina terapija podtipa hormon pozitivnog HER2 negativnog podtipa karcinoma tako važna da ona možda ima najveći globalni uticaj od svih antikancerskih terapija. - Naša tužna sadašnjost je da, nažalost, sa svim dostupnim ljekovima metastatski karcinom dojke je i dalje inkurabilna bolest, sa tim što mi možemo da znatno produžimo preživljavanje naših bolesnica, ali bolest ostaje neizlječiva, tako da u cijelom toku bolesti moramo da balansiramo tako da postignemo efikasnost i da smanjimo toksičnost jer su ciljevi liječenja produženje života i održanje kvaliteta života bolesnice - kazala je prim. dr Lakićević.

Opisujući ambijent koji uslovljava odluku o terapiji, ona je navela da kod metastatskog karcinoma dojke posebno treba imati u vidu volumen bolesti, prisustvo metastaza, agresivnost bolesti, prethodno podnošenje terapije, simptomatologiju koja ugrožava kvalitet života i zahtijeva brzu primjenu terapije, biološke markere, karakteristike pacijenta, menopauzalni status, dostupnost i cijenu terapije. - Za hormon receptor pozitivan karcinom dojke većina pacijentkinja ima benefite od endokrine terapije, što se tiče ishoda bolesti. Ukoliko postoji očuvana responzivnost

8

na prvu liniju terapije, postoji velika vjerovatnoća da će pacijentkinja odgovoriti i u narednim linijama - kaže prim. dr Lakićević.

Iako ne postoje precizne preporuke o sekvencioniranju hormonske terapije, terapijske preporuke treba da budu zasnovane na ranijem terapijskom protokolu, dužini slobodnog intervala, očuvanom funkcionalnom statusu organa i menopauzalnom statusu bolesnice. U vezi s aktuelnim preporukama, endokrina terapija je, kako je rečeno, preferirana opcija kod metastatskog karcinoma dojke čak i kad postoje visceralne faze. To jedino nije prihvatljivo u slučaju kad postoje visceralna kriza i dokazana endokrina rezistencija.

Govoreći o efikasnosti terapije, prim. dr Lakićević je navela da hormonskoj terapiji treba 2-3 mjeseca da bi postigla efekat, ali kod postojanja visceralne krize mora se djelovati hemioterapijom. Čak 25% bolesnica u svijetu sa hormon zavisnim karcinomom dojke u prvoj liniji liječenja prima hemioterapiju, a ona se povezuje sa kraćim vremenom bez progresije bolesti i iznosi oko 5 mjeseci. Sa hormonskom terapijom bi ono trajalo 13,3 mjeseci. Ukupno preživljavanje pri primjeni hemioterapije je 16 mjeseci, a pri primjeni endokrine terapije čak 30,6. Stoga se i naglašava preporuka da, kad god je to moguće, prvu liniju liječenja čini endokrina terapija.

Još jedna od komplikacija za primjenu terapije je endokrina rezistencija. Ovo je najčešći uzrok progresije bolesti i ispoljava se kada se relaps desi unutar prve dvije godine liječenja adjuvantnom terapijom ili tokom 6 mjeseci liječenja metastatske bolesti (primarna) odnosno nakon dvije i više godina adjuvantnog liječenja, ili kod metastatske bolesti tokom 6 mjeseci ili duže tokom primjene terapije za metastatsku bolest (sekundarna).

- Efikasna strategija za prevazilaženje hormonske rezistencije usmjerena je na ciljanje CDK 4/6 signala estrogenog receptora

odgovornog za proliferaciju tumorskih ćelija i metastaziranje.

Preporuke vodiča pokazuju da je preferirana opcija u prvoj liniji CDK 4/6 inhibitori, a u drugoj fulvestrant i CDK 4/6 inhibitori - kaže prim. dr Lakićević.

2010. godine u terapiju metastatskog karcinoma dojke uvedeni su CDK 4/6 inhibitori, koji su, po riječima prim. dr Lakićević, donijeli pravu revoluciju i jedno su od najznačajnijih dostignuća u onkologiji u posljednjih nekoliko decenija. U kombinaciji sa endokrinom terapijom CDK 4/6 inhibitori predstavljaju standard liječenja jer pokazuju ne samo značajno produženje vremena bez progresije bolesti, nego i produžavaju ukupno preživljavanje i poboljšavaju kvalitet života. Po upoređenju iz lične ljekarske prakse prim. dr Lakićević, taj period je produžen sa 6 mjeseci do progresije bolesti do preko 24 mjeseca usljed napredovanja terapije, a kod endokrino rezistentnih slučajeva sa 3,2 mjeseca do preko 11 mjeseci, zavisno od tipa terapije.

Kako terapija funkcioniše?

Prof. dr Vladimir Todorović opisao je mehanizam dejstva i rezultate kliničkih studija koje se odnose na dejstvo kod nas dostupnog vida endokrine terapije. Ističući značaj dostupnosti 2 lijeka iz grupe cikliba u našem zdravstvenom sistemu, on je naveo da je otprilike 37 mjeseci trajao zahtjevni dio srednjeg preživljavanja, ali se ulažu napori da pacijentkinje mogu da se liječe i duže.

Čak oko 70% pacijentkinja ima hormon zavisni karcinom (HER2 pozitivan i tripl negativan).

Njima je omogućeno da imaju individualizovane vidove liječenja, a hormonska terapija je prva ciljana terapija, uopšte u onkologiji, koja se primjenjuje već dugi niz godina.

Po objašnjenju prof. dr Todorovića, bitno je da se terapijom pogodi određeni cilj u određenoj malignoj ćeliji, a taj cilj je obično signalni put koji dovodi do proliferacije same ćelije. Problem za sada predstavlja nedostatak biomarkera koji mogu pokazati efikasnost i postojanje rezistencije na hormonsku terapiju.

Opisujući mitogene faktore rasta tumora, prof. dr Todorović ukazao je na način kojim može da se zaustavi proliferacija tumorske ćelije. Inhibitorima se značajno blokira signalni put čime se dovodi do izlaska iz G1 u S fazu i zaustavljanja rasta maligne ćelije ili tzv. „smrznute mitoze”. Rezultati studija sprovedenih u posljednjih 10-ak godina pokazuju da je vrijeme do progresije bolesti u prvoj liniji ove terapije produženo sa 14 na skoro 28 mjeseci. U drugoj liniji terapije napravljen je pomak sa 4,8 na 12,2, a u trećoj i četvrtoj su, po očekivanom, lošiji rezultati.

Svrstavanje u prvu i drugu liniju liječenja osnovne su preporuke za primjenu ovih ciljanih lijekova. Oni pokazuju značajnu efikasnost do progresije bolesti, a efekti se mogu uočiti u svim podgrupama promjena (visceralne, limfni čvorovi, koštane). Neželjeni efekti primjene isključivo hormonske terapije, po riječima prof. dr Todorovića, relativno su mali, rijetko kad dovode do prekida terapije, a dovodili su do značajnog poboljšanja kvaliteta života pacijentkinja. - Kad ubacimo CDK 4/6 inhibitore imamo hematološku toksičnost i neke nehematološke toksičnosti,

9

kardiološke promjene sa jetrinim enzimima, ali to treba da pratimo i postoji način kako da prevaziđemo ovu toksičnost - kaže on.

Po najnovijim podacima, pravovremeni pristup ciljanoj terapiji obezbjeđuje ukupno preživljavanje i praćenje tokom 44 mjeseca, a kod 75% ukupne populacije oboljelih to vrijeme se produžava i na preko 6 godina. Uz to, evidentan je trend produženja ukupnog preživljavanja. Posle 5 godina procenat preživljavanja pacijentkinja sa metastatskom bolešću iznosi 23 %.

Iako je u populaciji muškaraca ova bolest zastupljena u procentu 100:1, ona se smatra agresivnijom. Protokol liječenja, međutim, identičan je kao i u ženskoj populaciji.

Toksičnost lijeka i individualizovanje terapije Dr Sanja Lekić je izrazila nadu da ćemo u periodu koji je pred nama svjedočiti i ustanovljenju ciljane terapije u liječenju tripl negativnog karcinoma dojke, za sada jedinog preostalog podtipa ove bolesti bez ovog vida naprednog liječenja. - Kombinacija CDK 4/6 inhibitora sa prvom ili narednim linijama endokrine terapije u ovom trenutku je standard - rekla je ona.

Njime se ostvaruje konzistentan, statistički značajan i dvostruko duži period do progresije bolesti u prvoj liniji metastastke bolesti, a značajan benefit vidljiv je i u drugoj liniji liječenja. Dr Lekić je istakla značaj dostupnosti ovog vida terapije kod nas.

Opisujući mehanizam djelovanja CDK 4/6 inhibitora, ona je navela da lijek izbora za kliničara predstavlja najveću dilemu, a u tome mu mogu pomoći podaci iz kliničkih studija, odnosno iskustva u primjeni u posebnim grupama pacijenata u smislu upoznavanja komorbiditeta i komedikacija. CDK 4/6 inhibitori, prema dostupnim podacima, imaju dobar bezbjednosni profil. Najčešći neželjeni efekti iz ove grupe ljekova su hematološki neželjeni efekti - prije svega neutropenija - dijareja, kardiološke nuspojave (ribociklib). Febrilna neutropenija se javlja u 1-2 % slučajeva, pri čemu je neophodno hospitalizovati pacijenta i intenzivno pratiti njegovo stanje. Trombocitopenija, takođe, spada u rijetke nuspojave. U okviru opšteg profila toksičnosti terapije najčešće se dešavaju promjene u vrijednostima AST, ALT, hepatotoksičnost, zatim tzv. skup fatique sindroma (umor, malaksalost, slabost), menopauzalni: mučnina, anemija, vazodilatacija, kao i neki od gastrointestinalnih poremećaja.

Napominjući da je akutna toksičnost hemoterapije značajna, dr Lekić je ukazala i na rezultate studija koje su pokazale da je u dugoročnom praćenju pacijentkinja zbirno mnogo veći broj neželjenih efekata sa korišćenjem endokrine terapije. - Imamo povratne informacije od pacijentkinja koje pokazuju da nuspojave koje prođu sa primjenom hemoterapije su zapravo akutne.

Pacijentkinje prođu kroz to za 3-6 mjeseci, a dugotrajno korišćenje hormonske terapije duže od 3,5 godine daje kumulativne toksične efekte koji su neprijatni za pacijente i mogu da utiču na smanjenje kvaliteta života - kaže ona.

Dr Lekić je ovom prilikom objasnila da postoji razlika u manifestaciji neutropenije izazvane citostaticima i endokrinom terapijom, pa stoga postoje i različiti pristupi u njenom saniranju.

Kod endokrine terapije nema uništenja prekursora neutrofila u kostnoj srži, za razliku od hemoterapije. Većina pacijentkinja ima

10

leukopeniju, koju je moguće sanirati redovnim prekidom terapije između terapijskih ciklusa. U tom cilju dovoljno je odložiti ili modifikovati dozu lijeka i nema potrebe za primjenom ljekova koji stimulišu granulocitozu.

Ovom prilikom naglašeno je i da treba voditi računa i o interakcijama između ljekova. Moguće su interakcije sa antidepresivima ili antipsihoticima, antibioticima, antimikoticima, AC inhibitorima, beta-blokatorima i diureticima, a u ishrani treba izbjegavati grejfrut i sok od grejfruta. U nedostatku poređenja za grupe lijekova rizične grupe i pojedine komedikacije mogu biti signali za primjenu određenog lijeka.

Iskustva Prim. dr Nada Cicmil Sarić je naglasila da je preporuka za liječenje HER2 negativnih tumora u metastatskom stejdžingu ekstremno delikatna. Veliki broj žena, 70-80% ima hormon responzibilne tumore, a oni se dijele na po dvije podgrupe u odnosu na prognozu. - Endokrina terapija je dugi niz godina bila nekako na drugom mjestu u tretmanu metastatskog HER 2 negativnog hormon responzivnog karcinoma dojke, ali smo se posljednjih godina i mi u našoj ustanovi na neki način ohrabrili ne samo zbog preporuka nego i zbog rezultata kliničkih studija. Hormonska terapija je u ovom slučaju terapija prvog izbora, čak i u slučaju postojanja organskih metastaza - kaže prim. dr Cicmil Sarić.

Ona je, po njenim riječima, postala naročito značajna nakon uvođenja HDK 4/6 inhibitora u terapiju, jer je postignuto ne samo povećanje medijane progression free survival, nego isto tako i povećanje ukupnog preživljavanja i odličan kvalitet života, što nije manje značajno.

Kombinacije se mogu primjenjivati kako kod de novo, tako i kod rekurentnih oblika bolesti i u prvoj i u drugoj liniji, kod post- i premenopauzalnih žena i muškaraca, uz blokadu prednje hipofizne osovine, odnosno uz ovarijalnu supresiju. Iako ostaje nedovoljno diferencirano da li lijek dati u prvoj ili drugoj liniji, može se globalno reći da su svi ciljani ljekovi zapravo ljekovi koje treba što prije dati. - Što se prije daju, po mogućnosti u prvoj liniji, oni daju bolje rezultate - kaže prim. dr Cicmil Sarić. U prilog ovoj tvrdnji ide i podatak o iskustvu iz prvog profesionalnog iskustva u vezi sa lijekom iz linije ovih terapeutika, iz 2016/2019. godine. Prim. dr Cicmil Sarić objasnila je da kod dvije premenopauzalne veoma mlade pacijentkinje ranih 30-ih godina, koje su u to vrijeme same nabavljale lijek jer on nije bio na listi, terapija nažalost nije bila efikasna zbog kašnjenja u primjeni.

Od februara 2020, od kada se na pozitivnoj listi Fonda zdravstva nalazi ovaj lijek, prim. dr Cicmil Sarić pratila je 7 pacijentkinja koje su taj lijek primale. Jedna od njih je imala progresiju bolesti, a kod jedne je terapija prekinuta. Na aktivnom tretmanu je 5 bolesnica koje imaju potpuno stabilnu bolest i veoma dobar kvalitet života. Uz opis indikacija i prikaz slučaja iz 2018, prim. dr Cicmil Sarić objasnila je da navedena terapija može omogućiti potpuno stabilan status bolesti, sa dobrim serološkim odgovorom, tolerancijom na lijek i veoma dobrim kvalitetom života. Posebno je značajna razlika u ukupnom preživljavanju kod pacijentkinja.

Anita Đurović

Na Medicalovoj konferenciji u Petrovcu značajan prostor posvećen krupnom zdravstvenom izazovu:

METASTATSKI KOLOREKTALNI KARCINOM Ljekari Kliničkog centra Crne Gore dr Nevenka Lukovac Janjić i dr Nikola Milašević prezentovali su u okviru Medicalove godišnje konferencije niz stručnih činjenica i podataka u vezi sa metastatskim kolorektalnim karcinomom. Cilj je bio da se osvijetli priroda geneze ove zloćudne bolesti, kao i da se ukaže na mjere njenog suzbijanja: od prevencije do savremenih terapijskih protokola.

Jedan od vodećih uzroka umiranja Pozivajući se na Globokanove epidemiološke podatke za 2020, dr Nevenka Lukovac Janjić upozorila je da kolorektalni karcinom zauzima veoma visoko mjesto po učestalosti u obolijevanju kod opšte populacije. U cjelokupnoj populaciji žena broj novih slučajeva bio je takav da se on nalazio na 2-om mjestu, odmah iza karcinoma dojke, a iza karcinoma pluća. U populaciji muškaraca, kolorektalni karcinom se nalazi na 3-em mjestu po učestalosti u populaciji muškaraca, iza karcinoma pluća i karcinoma prostate.

Kolorektalni karcinom je, po učestalosti, četvrti uzrok smrtnosti od karcinoma, prema podacima SZO. Karcinom dojke i prostate imaju veću incidencu, ali značajno manju smrtnost. Karcinomi pluća i kolorektuma uzrokuju veću smrtnost, naročito karcinom pluća, iako u današnje vrijeme imamo ekspanziju novih terapijskih protokola. Što se tiče Crne Gore, incidenca i mortalitet kolorektalnog karcinoma su, po riječima dr Lukovac Janjić, na nivou Evrope. Crna Gora se nalazi u grupi čija je učestalost 5,4-9 na 100.000, a što se tiče mortaliteta, u kategoriji 4,1-5,8 na 100,000

stanovnika. U nedostatku sinhronizovanih podataka zbog nedostatka registra za ovu oblast, dr Lukovac Janjić je navela da je 2014. ova bolest bila na drugom mjestu po učestalosti u obolijevanju, a 2015. na trećem mjestu, iza karcinoma prostate. U populaciji žena, za isti period, prema broju novootkrivenih slučajeva kod žena su prednjačili karcinom dojke, karcinom grlića i karcinom endometrijuma. 2015. godine iza karcinoma dojke bio je kolorektalni karcinom.

Na osnovu procjena Globokana, u Crnoj Gori u populaciji muškaraca karcinom pluća je na prvom mjestu, kolorektalni karcinom na drugom, a u populaciji žena na prvom mjestu je karcinom dojke, a na drugom kolorektalni karcinom.

Izuzetno smrtonosan - Metastatski kolorektalni karcinom je jedan od najvećih ubica u onkologiji. 25% pacijenata se inicijalno prikaže kao metastatska bolest, u narednom periodu još 25% postane metastatsko - upozorava dr Lukovac Janjić. Navodeći da se medijana preživljavanja kolorektalnog karcinoma značajno produžila u posljednjih 20 godina, s 12 na 30 mjeseci, ona je ukazala na faktore rizika za obolijevanje. Sa starenjem se povećava šansa za dobijanje maligne bolesti.

91% oboljelih i 95% umrlih pacijenata od kolorektalnog karcinoma su pacijenti stariji od 50 godina. Osobe starije od 50 godina imaju 15% veću šansu da obole od kolorektalnog karcinoma nego mlađi od 50 godina.

11

Studije su pokazale da afroamerikanci, npr., češće obolijevaju od kolorektalnog karcinoma nego bijelci u SAD-u. Ranije dijagnoziran slučaj kolorektalnog karcinoma, čak do 4 puta povećava rizik da će pacijent opet oboljeti. Postojanje polipa veličine 1cm (i više) u periodu za 10 godina ima šansu da pređe u malignu bolest 15%. Kronova bolest i ulcerozni kolitis i te kako povećavaju rizik za nastanak ovog karcinoma. - Okvirno posmatrano, za pacijente koji imaju inflamatornu bolest crijeva 10 godina 2% je veća šansa da obole od kolorektalnog karcinoma.

Međutim, ako bolest traje 30 godina, tada se procenat značajno povećava, pa je šansa 20-25% - kaže dr Lukovac Janjić.

Faktor rizika čini i pozitivna porodična anamneza, iako, saznajemo ovom prilikom, oko 70% kolorektalnih karcinoma nema nasljednu osnovu. - U slučaju da u prvoj liniji srodnika imamo oboljelog člana od kolorektalnog karcinoma, tada je naša šansa 2-3 puta veća da obolimo. Ako je srodnik u prvoj liniji bio mlađi i obolio, tada se i naša šansa povećava na 3-6 puta objašnjava dr Lukovac Janjić. Loš način ishrane takođe može da doprinese razvoju ove bolesti. Stoga je ona i prisutnija u zemljama Zapada, gdje masti čine 40-50% dnevnog unosa energenata, nego u manje razvijenim zemljama gdje je unos masti svega 10-15%.

Takođe, neadekvatna fizička aktivnost, insulinska rezistencija/ dijabetes tipa 2 i gojaznost faktori su rizika. To je nešto naglašenije kod muškaraca kod kojih je rizična i abdominalna gojaznost.

Nikotinizam i alkoholizam, osim za kolorektalni karcinom, faktori su rizika i za veliki broj drugih malignih bolesti.

12

Prevencija Cilj prevencije je da se prevashodno utiče na promjenljive faktore rizika za obolijevanje. Po preporuci dr Lukovac Janjić, korisno je povećati unos voća, povrća i integralnih žitarica koje sadrže veliku količinu vlakana, vode, minerala, antioksidanasa.

Preporučuju se i umjerena konzimacija alkohola, prestanak pušenja, zdrav stil života, vježbanje minimum 5 dana tokom nedjelje u trajanju od 30 minuta.

Najznačajnji segment sekundarne prevencije čini skrining kolorektalnog karcinoma, koji ima za cilj da kolorektalni karcinom otkrije u što ranijoj fazi, kada su šanse za izlječenje i preživljavanje mnogo veće. Znaci i simptomi ove bolesti su: promjena probavnog habitusa, uključujući dijareju, opstipaciju, naizmjeničnu promjenu dijareje i opstipacije, rektalno krvarenje, krv u stolici, abdominalni diskomfor u smislu postojanja grčeva, osjećaj nedovoljnog pražnjenja, lažni pozivi na stolicu i opšti simptomi kao što su slabost, malaksalost, gubitak energije. Skrining, kao najznačajnija mjera sekundarne prevencije, preporučuje se od 50. godine života. To se, po objašnjenju dr Lukovac Janjić, oslanja na podatke da osobe starije od 50 godina imaju 15% veću šansu za obolijevanje. Ovaj pregled obuhvata laboratorijske analize, kolonoskopiju, sigmoidnoskopiju, nalaz krvarenja u stolici, duplo kontrastno barijumsko snimanje, digitorektalni pregled i opšte tumor markere.

Analizirajući situaciju u Crnoj Gori, dr Lukovac Janjić

navodi da je program skrininga započet u 14 opština 1. jula 2013.

Programom su obuhvaćeni muškarci i žene starosne dobi 50-74 godine i kod tih osoba se radi test na okultno krvarenje, tj. skrining test, imunohistohemijski test gdje se po pozivu izabranog doktora radi test na krvarenje i sve pozitivne osobe na okultno krvarenje šalju se gastroenterologu na kolonoskopiju.

80-95% bolesnika sa kolorektalnim karcinomom može se izliječiti ako se bolest otkrije u ranoj fazi.

Za rano otkrivanje bolesti kolonoskopija je nezamjenljiva dijagnostička procedura.

- Ako smo otkrili karcinom, preoperativno stažiranje podrazumijeva radiološki stejdžing koji kod svih pacijenata podrazumijeva CT grudnog koša, uz poseban stejdžing kod pacijenata sa rektalnim karcinomom koji podrazumijeva magnetnu rezonancu. Ona je bitna radi procjene resekcionih margina, lokalnog stadijuma bolesti i nodalnog statusa - navela je dr Lukovac Janjić.

Uz ostale stručne preporuke, ona je navela da svaki hirurg koji odradi hemikolektomiju mora ukloniti minimum 13 limfnih čvorova ne bi li imao adekvatan stejdžing bolesti. - Svaka odluka o liječenju kolorektalnog karcinoma nije odluka pojedinca, medikalnog onkologa ili hirurga, mi funkcionišemo kao multidisciplinarni tim - kazala je na kraju ona.

Smjernice Upozoravajući na visoku incidencu i smrtnost usljed kolorektalnog karcinoma, dr Nikola Milašević govorio je o smjernicama za liječenje ove bolesti. Iako je ova bolest liječena jednim citostatikom tokom nekoliko decenija, unazad 20 godina nastaje nova era u liječenju karcinoma debelog crijeva, te su danas terapijske opcije liječenja ovog maligniteta mnogobrojne, kako kada je u pitanju citostatska, tako i ciljana terapija. U ovom periodu preživljavanje pacijenata sa mCRC, povećano je sa početnih 6-10 mjeseci na čak 38-40 mjeseci, kod pacijenata sa povoljnim prognostičkim i prediktivnim faktorima (ljevostrani tumor, RAS i BRAF wt). Navedena ciljana terapija koja se daje uz HT ili u mono pristupu, kao što je slučaj kod EGFR inhibitora, uvedena je u liječenje 2009. godine.

Ovim su, po ocjeni dr Milaševića, ostvareni fantastični rezultati, praktično nezabilježeni do tada, kada je u pitanju poboljšanje prosječnog preživljavanja kod oboljelih od solidnih maligniteta. Ova terapija ne samo da dovodi do zaliječenja mCRC, već kombinovana terapija (hemoterapija i VEGF ili EGFR innhibitori) nekada, istina rijetko, omogućava izlječenje: smanjenjem metastaza u jetri i transformisanjem ovih promjena iz stadijuma kada se ne mogu operisati, u operabilni stadijum, čime se omogućava hirurško liječenje i dugogodišnje preživljavanje, čime kolorektalni karcinom postaje hronična bolest - kaže dr Milašević.

Opisujući strategiju liječenja, on je objasnio da su rezultati retrospektivnih analiza različitih studija, nedvosmisleno pokazali da karcinom lijevog i desnog kolona nisu ista bolest i da imaju različiti prognostički i prediktivni značaj.

Bez obzira na vrstu terapije koju primjenjujemo kod karcinoma desnog kolona, oni imaju mnogo

lošiju prognozu i očekivano preživljavanje je 10-12 mjeseci - kaže dr Milašević.

Veoma je bitno napraviti adekvatnu strategiju liječenja pacijenata oboljelih od metastatskog karcinoma debelog crijeva, te u prvoj liniji liječenja dati najefikasniju terapiju. U prvoj liniji cilj je dovesti do što većeg smanjenja tumora, kako bi se pristupilo lokoregionalnim metodama liječenja: prije svega hirurškom liječenju metastaza u jetri. - Kod pacijenata, sa multiplim metastazama, te inoperabilnom bolešću cilj je postići što bolju kontrolu bolesti, sa što manje toksičnom terapijom, kako bi u što dužem periodu pacijenta liječili, uz održanje odgovarajućeg kvaliteta života. Već u trećoj liniji liječenja, u najboljem slučaju, 1 od 10 pacijenata odgovori na terapiju, uz prosječno vrijeme do progresije bolesti od oko samo 3 mjeseca. Uz brojne stručne smjernice o selekciji i primjeni različitih sredstava liječenja, ovom prilikom je ukazano i na efekte EGFR inhibitora. - Od početka liječenja metastatskog kolorektalnog karcinoma pokušala se definisati subpopulacija pacijenata koji bi bili adekvatni za ciljanu terapiju, kod kojih bi postojala najveća efikasnost primjene EGFR inhibitora. Analize velikih studija suzile su tu populaciju i ustanovile da kod ras wild type tumora, ali prevashodno kod karcinoma lijevog kolona postoji najveći benefit od primjene anti EGFR terapije - kaže dr Milašević.

EGFR inhibitori se koriste u kombinaciji sa hemoterapijom i za karcinome desnog kolona, ali, kako je naglasio dr Milašević, potrebno je veoma dobro selektovati ovu grupu pacijenata kako bi birali one koji imaju moguće konverzivne metastaze u jetri, tj. kod kojih je moguće dovesti do smanjenja prethodno inoperabilnih metastaza u promjene pogodne za hirurško liječenje.

EGFR inhibitori imaju značajno veću mogućnost brzog smanjenja tumora, odnosno brzog smanjenja metastaze u jetri u odnosu na VEGF inhibitore, te je primjena ove terapije opravdana, u pažljivo selektovanim slučajevima i kod karcinoma desnog kolona.

Upoređujući efekte djelovanja različitih terapijskih linija, dr Milašević je naveo da je ciljana terapija dovela do prave revolucije u liječenju metastatskog kolorektalnog karcinoma u posljednjoj deceniji. Ovo se ogleda prije svega u aplikaciji EGRF inhibitora kod metastatskog kolorektalnog karcinoma lijevog kolona sa RAS wild type mutacionim statusom, što je neophodan uslov za njihovu primjenu. - Veoma je bitno da ukoliko u prvoj liniji damo EGFR inhibitore, prekinemo njihovu primjenu uz izmjenu protokola hemoterapije u drugoj liniji liječenja, kako bi mogli ponovo primjeniti EGFR inhibitore i u trećoj liniji liječenja uz HT, uz dobar terapijski odgovor. Sekvenca HT uz EGFR inhibitor u prvoj liniji, a potom primjena izmijenjenog HT protokola uz anti VEGF terapiju kod pomenute grupe pacijenata, predstavlja najefikasniju terapiju i dovodi do najdužeg preživljavanja ovih pacijenata - kaže dr Milašević. U posljednje vrijeme posebno dobija na značaju činjenica da ovaj vid terapije može da se primijeni i u liječenju karcinoma desnog kolona koji su ras wild type, ali i ponovna primjena EGFR inhibitora nakon progresije bolesti na njih u prvoj liniji liječenja, čime se omogućava veći broj terapijskih opcija kod ovih pacijenata. Time se postiže bolja kontrola bolesti.

Anita Đurović

13

Prezentacija sa Osme Medicalove konferencije: DR DRAGAN ŠARIĆ (KCCG) - ENTERALNE SONDE: PUTEVI I NAČINI PRIMJENE

ENTERALNA ISHRANA POSREDSTVOM SONDI KAO MOTIV ZA NAPREDOVANJE MEDICINE Ocjenjujući značaj enteralne ishrane kao nevjerovatan u medicini, dr Dragan Šarić, sa Kliničkog centra Crne Gore, ukazao je na sve obuhvatniju pojavu udruživanja medicinara širom svijeta u cilju efikasnijeg sprovođenja ovog važnog i po pacijente olakšavajućeg postupka. - U inostranstvu svi imaju udruženja za enteralnu medicinsku ishranu, jedino mi u Crnoj Gori nemamo - kaže on. On je u nastavku stručnog predavanja realizovanog u okviru Osme Medical konferencije u Petrovcu prezentovao slojevitost i efikasnost enteralne ishrane.

Enteralna ishrana datira odavno

Izazovi primjene enteralne ishrane

Dr Dragan Šarić: - 50-70% našeg imuniteta je u crijevima. Odatle sve potiče. Ako nemamo hrane za enterocite, tu će se napraviti atrofija enterocita i mi ćemo imati pad imuniteta, pad metabolizma. Od prvog udisaja dobijamo mikrobiom.

Enteralna ishrana podrazumijeva unošenje nutritivnih materija oralnim putem, preko nazogastrične sonde, gastrostome ili jejunostome, pod uslovom da je gastrointestinalni trakt funkcionalan, a bolesnik nije u stanju da uobičajenim unosom obezbijedi nutritivne potrebe organizma. Nazogastrična sonda obezbjeđuju ishranu do želuca, nazojejunalna do jejunuma, gastrostoma - direktno u želudac, jejunostoma - direktno u jejunum. Ove, po dr Šariću, rutinske hirurške procedure obezbjeđuju da pacijent bude održan u životu.

U okviru odabira metode enteralne ishrane najvažnije je, kako je navedeno, procijeniti funkcionalnost digestivnog trakta, kao i period koliko očekujemo da enteralno hranimo pacijenta.

Preporuke se vezuju za period 4-6 sedmica. - Jejunostoma se plasira kod visokog rizika od aspiracije. Ako je očekivano trajanje nutritivne podrške duže od 6 nedjelja i mali rizik od aspiracije onda stavljamo nazogastričnu sondu. Ako je veliki rizik od aspiracije, onda nazojejunalnu. Ako je duže od 6 nedjelja i rizik od aspiracije: gastrostoma, ako je rizik od aspiracije veliki: jejunostoma. Rutinska hirurška priča koja spašava živote - kaže dr Šarić.

Posvećivanje ishrani pacijenta, po dr Šariću, čini se predstavlja novu dimenziju medicinske pomoći. - Ako nam je pacijent na prvom mjestu, mi ćemo da se posvetimo njegovoj ishrani.

Ukoliko se očekuje da pacijent neće biti u mogućnosti da se hrani per os u periodu kraćem od 4 do 6 sedmica indikuje se primjena enteralne ishrane

Stari Egipćani su prije 3.000 godina znali za enteralne klizme. Na taj način su, po objašnjenju dr Šarića, hranili svoje bolesnike. U 18-om vijeku su bile u upotrebi enteralne sonde, u vidu za to predviđenih cijevi, a škotski hirurg Džon Hanter omogućio je enteralnu ishranu preko kitove kosti.

Ukazujući na značaj crijevnog sistema u funkcionisanju ukupnog imuniteta, pa i kompletnog metabolizma dr Dragan Šarić je istakao ulogu mikrobioma - novootkrivenog organa koji funkcioniše u okviru ovog sistema. - Crijevo nije samo crijevo.

Crijevo je naš imunitet - kaže dr Šarić.

14

Operisaćemo, daćemo sve ljekove, ali ako ga ne osposobimo da jede i održava mikrobiom, bukvalno ništa nismo uradili - ističe on. Uvijek, dakle, treba imati na umu ulogu mikrobioma i održavanje enterocita. Enterociti obezbjeđuju ne samo fizičku barijeru, već i translokaciju bakterija. Posljedice atrofije enterocita mogu biti bakteriemija i sepsa, što su kritična stanja. Baš u cilju održanja enterocita poželjno je sprovoditi metod enteralne medicinske ishrane.

putem sondi. Ukoliko je to i duži period, onda se primjenjuje stoma.

Aspiraciona pneumonija je jedna od najčešćih i najtežih komplikacija. Ipak, nesumnjivo da enteralnu ishranu moraju dobiti politraumatizovani pacijenti, septični, oni koji su zbrinuti zbog opekotina, hirurški pacijenti (perioperativo, operativno i postoperativno), a indikacije predstavljaju i inflamatorne bolesti crijeva, Kronova bolest, ulcerozni kolitis, hronične bolesti, bubrežna bolest, hronična opstruktivna bolest i neurološki bolesnici. Kao kontraindikacije, gledano sa hirurške strane, dr Šarić navodi: ileus, perforacije, mezenterijalnu trombozu, nekrotizirajući enterokolitis, teško krvarenje, hemodinamsku nestabilnost, šok, abdominalnu sepsu.

Pothranjeni pacijenti, kako navodi dr Šarić, čine 25-50% ukupnog broja boelsnika. Čak do 70% njih ima neku drugu vrstu pothranjenosti.

Hirurški pacijenti su do 75% pothranjeni. Posebno otežavajuću okolnost čini prekobrojnost neuroloških pacijenata. Dr Šarić navodi da sada gotovo svaki 2-3 pacijent je sa neurološkom simptomatologijom. Takvi bolesnici su mjesecima vezani za krevet i moraju da se hrane enteralno.

Koliko traje procedura?

Ukoliko se kod pacijenta enteralna ishrana obavlja putem šprica, procedura može da traje do 20 minuta, a dnevno može da se daje do 400 ml (4-8 puta preko šprica ili pumpe). Intermitentno se obično daje tokom cijele noći starijim bolesnicima.

Taj postupak traje do 8 sati. Kontinuirana ishrana traje 24 h i obično se sprovodi kod onih koji su vezani za krevet. Ovaj sistem ishrane predstavlja, po ocjeni dr Šarića, najbolji način, iako mogu da se jave komplikacije u vidu povraćanja, mučnine, dijareje, nadutosti. Kod kontinuirane enteralne ishrane bolja je iskoristljivost i manja termogenost.

Bolusnom ishranom špricom pacijentu se daje 200-400 ml pripravka. Nastavci na špricevima, pumpe i gravitacioni sistem predstavljaju važne postavke ovog sistema. Uz sve, jako je važno voditi računa o monitoringu. Prati se kompletno stanje pacijenta: elektroliti, krvna slika, glikemija, unos tečnosti, kalorijski unos itd.

Imajući u vidu preporuku Evropskog udruženja za enteralnu ishranu (ESPEN) o tome da se kontinuirana enteralna ishrana favorizuje u odnosu na bolusnu upravo zbog komplikacija, dr Šarić navodi da izbor ovog tipa ishrane nije jednostavno donijeti. Ishrana per os primjenjuje se ako imamo očuvan akt gutanja, a ako se donese odluka o primjeni sonde onda to mogu biti nazogastrična i nazojejunalna sonde. Stoma može biti perkutana endoskopska gastrostoma i perkutana endoskopska jejunostoma. Enteralno hranjenje može da bude prepilorično i postpilorično. U želucu (prepilorično) mogu biti postavljene nazogastrična sonda i gastrostoma. Tada imamo hiruršku

Dr Dragan Šarić gastrostomu i perkutanu endoskopsku. Postpilorično funkcionišu duodenalna i jejunalna ishrana.

Dr Dragan Šarić: - Za sada u hirurgiji imamo pogrešno pravilo da ne hranimo pacijenta.

Tokom Covid infekcije, po svjedočanstvu dr Šarića, dešavalo se da pacijenti gube po 1 kilogram tjelesne mase na dan. - To je katabolizam pri kom se gubi ogromna količina mišića. Ako se takvi pacijenti ne hrane, nastaje problem - upozorio je dr Šarić.

Pacijent mora da primi 25-30 kilokalorija dnevno, kao i 1-1,5 g proteina po kilogramu tjelesne težine. Brzina protoka je 10-25 ml po satu, a svakog narednog dana ona se povećava po protokolu.

Govoreći o dometima primjene ovog načina ishrane kod nas, dr Šarić je objasnio da su pumpe koje se u toku ove procedure koriste fantastična stvar, ali se nedovoljno koriste. PVC sonde koje se kod nas primjenjuju jeftine su ali i kratkotrajne.

Sada postoje prave silikonske, fleksibilne, atraumatske, skupe i dugotrajne alternative. PEG procedura predstavlja važan segment kom je potrebno posvetiti pažnju jednako kao i monitoringu stanja pacijenta. Cilj ovih radnji je da se izbjegnu komplikacije: dijareja - što je najgora opcija za bolesnika, opstipacija, mučnina, povraćanje, aspiraciona pneumonija. Prelazak na per os podrazumijeva da se dnevno povećava 10% ovog tipa unosa. Najvažnije od svega je ipak: što ranije krenuti sa primjenom enteralne ishrane, u toku 24 h nakon operacije ! U našoj kliničkoj praksi ova preporuka se, nažalost, uglavnom ne primjenjuje, već se čeka 4-5 dana od isteka operacije da bi se pacijentu omogućila ishrana.

Anita Đurović

15

Medicinski fizičar neizostavna karika u tretmanu onkoloških pacijenata Odjeljenje za zaštitu na radu je dio Službe za zaštitu na radu, obezbjeđenja lica i imovine i protivpožarne zaštite. Čine ga rukovodilac odjeljenja, tri stručna lica za poslove zaštite na radu i dva evidentičara. Tim odjeljenjem rukovodi dr sci. Sonja Ivanović, medicinski fizičar - lice odgovorno za zaštitu od jonizujućeg zračenja, čiju vam priču prenosimo.

Stručna lica u saradnji sa rukovodiocem odjeljenja - koji je takođe stručno lice za poslove zaštite na radu - vode računa o redovnim i vanrednim kontrolama sredstava i opreme za rad, električnih i drugih instalacija, uslova radne sredine i zaštitnoj opremi za zaposlene na nivou cijelog Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). Takođe, predlažu mjere za poboljšanje svih ovih uslova, kao i praćenje primjene mjera zaštite i održavanja.

- Posao stručnog lica je i savjetovanje poslodavca pri izboru i održavanju sredstava za rad i sredstava lične zaštite, kao i kod opremanja i uređivanja radnog mjesta u vezi sa uslovima radne sredine. Neposredna saradnja sa ovlašćenim ustanovama za zdravstvenu zaštitu zaposlenih po svim pitanjima iz oblasti zaštite i zdravlja na radu je sastavni dio svakodnevnog posla stručnog lica. Stručno lice, kao predstavnik KCCG, učestvuje u izradi stručne podloge za Akt o procjeni rizika i drugih akata u vezi sa ovim kao npr. normativu sredstava i opreme za zaštitu

16

Dr sci. Sonja Ivanović

na radu i sl. - dr Ivanović.

Kako prenosi, evidentičar vodi i stara se o evidencijama iz zaštite i zdravlja na radu, kao i o evidencijama u vezi sa povredama na radu, profesionalnim bolestima i bolestima u vezi sa radom, gdje priprema dokumentaciju iz koje se prati stanje u vezi sa povredama na radu, utvrđuju uzroci, rade analize radi predloga mjera za poslodavca.

- Kao rukovodilac odjeljenja svakodnevno pratim i analiziram sve gore navedene obaveze kako bih blagovremeno poslodavcu predložila mjere za poboljšanje i na taj način zajedničkim naporima našeg odjeljenja, svih zaposlenih i poslodavca, spriječili neželjene posljedice na radnom mjestu. Svakodnevna komunikacija sa svakim zaposlenim koji ima potrebu da mi se obrati za savjet u vezi svih poslova zaštite na radu, sa upravom KCCG i mnogobrojnim institucijama vezanim za ovu oblast – medicina rada, ovlašćene organizacije za ovu vrstu posla (mjerenja, edukacije zaposlenih), inspekcijskim službama i druge čine i najljepši i najzahtjevniji dio ovog posla - kaže da Ivanović.

Poseban dio njenog posla, kako ističe, vezan je za struku doktora medicinske fizike – odnosno onaj koji obavlja kao Lice odgovorno za zaštitu od jonizujućeg zračenja i fizičar na radiološkoj dijagnostici.

- U okviru toga spada unutrašnja kontrola izvora jonizujućih zraka (rendgen aparati, skeneri, mamografi, angio sale) i kontrola pacijentnih doza pri ovim procedurama, kao i

organizacija tih kontrola od vanjskih institucija u skladu sa zakonskim rokovima, staranje o zaštiti profesionalno izloženih lica, kao i organizacija njihovih zdravstvenih kontrola i redovan nadzor nad njihovim licnim primljenim dozama - naglašava dr Ivanović.

Dr Sonja Ivanović je tokom godina svog rada razvila i profesionalnu saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju iz Beča (IAEA), gdje je aktivno učestvovala u pisanju i koordinisanju više nacionalnih i regionalnih projekata preko kojih su dobili digitalni mamograf, niskodozni CT u IBD-u, a sada radi na projektu za PET CT. - Posebno zadovoljsto i izazov u mojoj karijeri predstavlja saradnja sa jednom Agencijom ovoga ranga, skoro svakodnevna komunikacija sa njenim ekspertima i mogućnost stručnog usavršavanja koju sam dobila zahvaljujući ovim aktivnostima.

Takođe, vrlo sam ponosna na konkretan doprinos koji ima KCCG i svi naši pacijenti od ovog dijela mog posla. Pojava pandemije koronavirusa uticala je i na ove poslove kao i na sve na planeti i usporila odvijanje svih aktivnosti. Svi pokušavamo da se prilagodimo trenutnoj situaciji i odradimo sve što je moguće i na najbolji mogući način, zaključuje ona.

Klinički centar Crne Gore Služba za odnose sa javnošću

17

Istraživači su otkrili da ljudi manje zijevaju kada je spoljašnja temperatura ili jednaka ili viša od unutrašnje tjelesne temperature.

Istraživanje je objavnjeno u Frontiers in Evolutionary Neuroscience.

Vlasi Afrikanca i Azijca su najdeblje i mogu biti tri puta deblje nego vlasi evropske plavuše.

Naučnici su otkrili da su neke bolesti, poput dijabetesa, anksioznosti, depresije, gojaznosti i alergija, dijelom povezane s gubitkom stranih organizama u našem tijelu zbog upotrebe antibiotika.

Istraživanja su pokazala da prije nego što bebe progovore, one vježbaju izgovorene riječi u sebi.

Naučnici sa Univerziteta Harvard pažljivo su ispitali oko 50.000 odraslih muškaraca i zaključili da se kod 45% njih smanjuje rizik od raka prostate ako bar deset puta nedjeljno piju sok od paradajiza ili jedu hranu spremljenu s ovim povrćem.

18

Amerikanac Čarls Osborn upamćen je kao čovjek koji je najduže štucao bez prestanka - čak 69 godina.

Pluća su najveći generator za eliminaciju otpada iz tijela: uklanjaju čak 70% tjelesnog otpada i to u obliku ugljen-dioksida koji izdišemo.

Slijepa tačka u oku je dovoljno velika da uzrokuje probleme za one koji imaju jedno oko. Srećom za većinu, dva oka nam dopunjavaju nedostatke slijepe tačke.

Biti perfekcionista može lako dovesti do stresa i depresije.

Muškarci oboljeli od raka dojke imaju veću stopu smrtnosti u odnosu na žene

Ako pokušavate prekunuti sa pušenjem, idite u saunu tri dana zaredom. Iznojićete toksine i učiniti proces prekidanja pušenja mnogo lakšim.

Jabuke, banane i paradajz mogu da zaštite vaša pluća od duvanskog dima, pokazalo je desetogodišnje istraživanje objavljeno u Evropskom respiratornom časopisu.

Ova hrana sadrži mnogo antioksidanata koji pomažu u smanjenju upala disajnih organa.

Futurologija se bavi čovjekovom budućnošću, ona istražuje i predviđa smjerove tehnološkog, ali i društvenog razvoja. Brojne firme počele su da angažuju futurologe koji predviđaju budućnost poslovanja.

Istraživanja su pokazala da pretjerano razmišljanje može dovesti do problema koji zapravo nisu ni postojali.

19

Policistični ovarijalni sindrom - značaj mioinozitola, alfa-laktoalbumina i folne kiseline u liječenju

Dr Emir Muzurović, internista endokrinolog Klinički centar Crne Gore

Policistični ovarijalni sindrom (PCOs) je vrlo čest endokrinološki poremećaj kod žena u reproduktivnom periodu i tipično se pojavljuje tokom adolescencije. Na temelju današnjih dijagnostičkih kriterijuma procenjuje se da oko 10-12% žena u reproduktivnom razdoblju ima ovaj poremećaj.

Glavne kliničke karakteristike policističnog ovarijalnog sindroma koje dovode pacijentkinje endokrinologu su: oligoanovulatorni ciklusi (ciklusi produženog trajanja tokom kojih se uobičajeno ne dešava ovulacija), hirzutizam – pojačana maljavost (dlake po licu i djelovima tijela koji nijesu karakteristični za žene) i akne, dok se ultrazvučnim pregledom uočava policistični izgled jajnika.

Sljedstveno tome dijagnoza policističnog ovarijalnog sindroma se postavlja na osnovu postojanja 2 od 3 kriterijuma, ili sva 3 (poznatih kao Roterdamski kriterijumi): 1) hronične anovulacije, 2) klinički i/ili biohemijski prisutnog hiperandrogenizma (povišenih androgena - hormona karakterističnijih za muški pol) i karakteristični UZ nalaz jajnika. Neke od kliničkih

20

karakteristika mogu biti više izražene u odnosu na druge i ne moraju sve pacijentkinje imati iste simptome i znakove.

U najranijim periodima tokom adolescencije pacijentkinje najčešće dolaze zbog problema sa aknama, vrlo često i zbog pojačane maljavosti, a vrlo rijetko zbog androgene alopecije (opadanja kose). Kasnije, tokom planiranja porodice, pacijentkinje mnogo češće dolaze zbog neurednih ciklusa i poteškoća da ostvare trudnoću spontano, onda kada one to zažele. Takođe treba istaći da je insulinska rezistencija jedna od mogućih laboratorijskih karakteristika PCOs, ali ipak ne spada u dijagnostičke kriterijume. Bitno je takođe znati da svako prisustvo ciste ili cista na jajniku ne znači da se kod pacijentkinje radi o policističnoj morfologiji jajnika. Za “PCOs like” morfologiju jajnika je tipično prisustvo više cističnih folikula, lociranih ispod kapsule jajnika u vidu nanizanih perli, a radiološka potvrda tipične morfologije zahtijeva punu posvećenost ginekologa tokom pregleda.

Osim navedenih simptoma i znakova ovog sindroma, vrlo je bitno istaći da PCOs može imati i kasne posljedice koje

se očituju u češćem javljanju nekih metaboličkih bolesti kao što je šećerna bolest tip 2 (uključujući i gestacijski dijebetes - koji se javlja tokom trudnoće), nealkoholna bolest jetre, metabolički sindrom, kardiovaskularne bolesti, zatim depresija (uključujući i poremećaje u ishrani), “sleep apnea” sindrom i u najlošijem slučaju karcinom endometrijuma.

Pristupi liječenju PCOs su različiti i determinisani su potrebama pacijentkinja. Jedna od ključnih terapijskih odrednica je smanjenje tjelesne mase kod pacijentkinja kojima je to neophodno, i redukcija tjelesne mase za samo 5% može ponovo uspostaviti ovulaciju u slučaju blažih anovulatornih abnormalnosti. U isto vrijeme normalna tjelesna masa smanjuje rizik od svih posljedičnih metaboličkih poremećaja uključujući i šećernu bolest. Takođe su vrlo bitni fizička aktivnost, prestanak pušenja i uzimanja alkohola i usvajanje zdravog načina života.

U pojedinim situacijama se mogu koristiti i hormonski preparati (kontraceptivne pilule), a kod planiranja porodice stimulacija i indukcija ovulacije.

Osim navedenih terapija, vrlo bitan segment u liječenju je i korištenje dodataka ishrani na bazi mioinozitola, alfa-laktoalbumina i folne kiseline koji su vrlo važni kao “ishrana” jajnika.

Ova kombinacija supstanci povećava intestinalnu apsorpciju mioinozitola, smanjuje inflamaciju i reguliše gastrointestinalnu mikrobiotu i povećava produkciju melatonina. Na ovaj način se popravlja mikrosredina jajnika, popravlja ovulatorna sposobnost jajnika i kvalitet oocita i smanjuje rizik od metaboličkih posljedica

(popravlja insulinska senzitivnost).

Mioinozitol je insulin senzitizirajuće sredstvo koje indirektno smanjuje hiperandrogenizam i FSH sensitizirajuće koje potencira sazrijevanje oocita. Glavni efekti mioinozitola, kao neophodna karike za ostvarivanje dejstva insulina su: regulacija insulinske rezistencije i hiperinsulinemije, regulacija hiperprodukcije muških polnih hormona (testosteron), uspostavljanje ovulacije i kontrola apetita i napada gladi.

Disbioza crijevne flore (smanjenje broja i raznovrsnosti određenih vrsta mikroorganizama) je prema istraživanjima takođe povezana sa metaboličkim bolestima, uključujući i PCOs. Alfa-laktoalbumina je protein iz seruma mlijeka (40% humanog kolostruma) čija je glavna funkcija da indukuje sintezu laktoze u majčinom mlijeku, i uz to ima bakteriostatsku aktivnost, stimuliše rast intestinalne flore (obnavlja floru) i time povećava intestinalnu apsorpciju nutrijenata. Takođe alfa-laktoalbumina potencira sintezu melatonina i stimuliše finalno sazrijevanje oocita.

Folna kiselina smanjuje nivo homocisteina koji je povezan sa različitim bolestima kardio-vaskularnog sistema i hiperinsulinemijom. Redovan unos je preporučen svim ženama koje žele da zatrudne, trudnicama i onima koje boluju od PCOS i metaboličkog sindroma.

Novim konceptom u liječenju PCOs, kombinacijom mioinozitola, alfa-laktoalbumina i folne kiseline, popravlja se raspoloživost mioinozitola koji je od velikog značaja u finalnom sazrijevanju oocita i posljedičnoj ovulaciji.

INOFOLIC HP uspostavlja hormonsku ravnotežu reguliše neredovan ciklus uspostavlja ovulaciju povećava kvalitet jajnih ćelija reguliše neplodnost smanjuje insulinsku rezistenciju reguliše pojavu akni reguliše pojačanu maljavost smanjuje opadanje kose Uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me

Poremećaj štitaste žlijezde: Pravovremenim liječenjem izbjegnite ozbiljne zdravstvene probleme

Prof. dr Zoran Hajduković, spec. endokrinolog Poliklinika Da Vinči, Podgorica, VMA, Beograd

Konstantan umor, zamaranje, promjene raspoloženja, gojaznost, opadanja kose, simptomi su koji mogu da upućuju na probleme sa štitastom žlijezdom. U protekle dvije decenije došlo je do porasta obolijevanja od poremećaja funkcije štitaste žlijezde za oko 300 odsto, a neliječene promjene ovog organa mogu da dovedu do ozbiljnih zdravstvenih problema. Pretpostavlja se da će se svaka peta žena u jednom razdoblju života susresti s poremećajem rada štitne žlijezde, a u porastu je i broj oboljelih muškaraca.

Osim genetike, nastanak bolesti štitaste žlijezde uzrokuju stresan život, nepravilna ishrana i promjene hormonskog statusa poput trudnoće i menopauze. Poremećaji u radu te važne žlijezde danas su drugi po redu endokrini problem po učestalosti, nakon dijabetesa. Zato je veoma važno na vrijeme rješavati ovaj zdarvstveni problem.

Neliječeni poremćaj štitaste žlijezde predstavlja atak na

22

cjelokupan metabolizam organizma i funkciju svih organa, zbog čega svi ljudi koji imaju pomenute simptome treba da posjete ljekara kako bi pravovremeno dobili tačnu dijagnozu i započeli liječenje. Neke osobe duže vrijeme žive sa simptomima karakterističnim za poremećaj ove žlijezde koje pripisuju obavezama ili raznim problemima koji ih muče. Tako s vremenom dolazi do sve većeg zamora, malaksalosti, srčanih problema kao što je poremećaj srčanog ritma, a nekada se kasno uočava i tumor štitaste žlijezde.

Dešava se da kod pacijenta pronađemo tumor koji je napravio progresiju propraćenu promjenama u okolnim vratnim strukturama, a tu su i psihosomatske manifestacije kao što su promjene raspoloženja sa pojavom depresije, nemira, razdražljivosti... Sve to dugo vremena može da se pripiše drugim organskim sistemima, a ne tegobama sa štitastom žlijezdom. Sada se bolje rade skrininzi, rani pregledi i ultrazvučna dijagnostika, pa se rak

prije otkriva, ali je ujedno i izmijenjen stil života koji je prepun stresa. Mi taj stres ne umijemo u potpunosti da objasnimo, ali je činjenica da on ima znatan uticaj na funkciju štitaste žlijezde.

I drugi spoljni uticaji poput jonizujućih zračenja i genetike, takođe, utiču na pojavu ove vrste karcinoma.

Analizom krvi dolazi se do hormonalnog profila osobe, odnosno provjerava se stanje hormona T3, T4 i TSH, a nekada ljekari traže da pacijent uradi i analizu iz krvi određenih antitijela koja dokazuju da u organizmu postoje određeni autoimuni procesi. Kada endokrinolog sumnja na postojanje kancerskih promjena u štitastoj žlijezdi, traži i da se urade i određeni tumorski markeri, što se sve određuje laboratorijski.

Kada se utvrdi da osoba ima smanjenu funkciju štitaste žlijezde, hipotireozu, onda joj se saopštava da mora da uzima doživotnu terapiju. Budući da su žene najčešći pacijenti, važno je saznanje da li su imale trudnoću, a ako to planiraju, posebno im se naglašava potreba češćih kontrola kod endokrinologa. Kod pacijentkinja koje više ne planiraju da rađaju imamo malo komotniji pristup, ali je važno u određenim vremenskim intervalima pratiti kvalitet dejstva terapije.

S druge strane, za osobe koje pate zbog povišene funkcije

štitaste žlijezde, hipertireoze, ljekari imaju nešto drugačiji pristup.

Takva osoba znatno gubi na tjelesnoj masi, ima izrazito zamaranje, preznojava se... Ukoliko su kod pacijenta u pitanju tumorske promjene, odlukom tima ljekara se odlučuje da li je potrebno obaviti operaciju. U slučaju da se utvrdi da osoba ima čvoriće na štitastoj žlijezdi, moraju da se urade dodatne analize i punkcija žlijezde, kako bi se utvrdilo da li je riječ o promjenama koje treba periodično „pratiti” ili je važno da se što prije uradi operacija.

Nisu svi čvorići istih strukturalnih karakteristika i nije njihova veličina presudna za odluku o daljem liječenju.

Predrasuda da ako neko ima oboljenje štitaste žlezde, vjerovatno mu nedostaje jod, nije tačna. Svi mi redovno ishranom unosimo dovoljno joda od kada je krenula u bivšoj Jugoslaviji jodizacija soli. Narodni ljekovi ne mogu mnogo ni da pomognu, ali ni da odmognu. Osobe koje imaju pojačan rad štitaste žlijezde nije pametno da pojačano unose namirnice sa jodom, jer on učestvuje u sintezi hormona ove žlijezde. Opšti pristup u svijetu je da ljudi u određenim vremenskim intervalima uzimaju selen.

Iako se u javnosti često o tome priča, ne mislim da ljudi sa smanjenom funkcijom štitaste žlezde treba da izbjegavaju povrće poput kupusa, brokula, prokelja.

23

VITAMINI I DIJABETES Dr Olivera Bošković, internista endokrinolog Klinički centar Crne Gore

Dijabetes melitus tip 2 (DMT2) je multifaktorska bolest koja je tipično povezana s energetskim metabolizmom, posebno ugljenim hidratima i mastima. Većina mikronutrijenata je na neki način uključena, bilo kao dio uzroka ili posljedica ove hronične patologije. Posljedice i komplikacije dijabetesa rezultat su neravnoteže između stvaranja slobodnih radikala i njihove kontrole prirodnim antioksidansima. Tako su oni mikronutrijenti koji imaju antioksidativnu funkciju veoma važni u razvoju bolesti i njenih komplikacija.

Nauka i umjetnost medicine se spajaju kada se kliničar suoči sa davanjem preporuka za liječenje pacijentu koji možda ne ispunjava kriterijume podobnosti koji se koriste u studijama na kojima se smjernice zasnivaju. Uviđajući da jedna veličina ne odgovara svima, predstaviću ukratko osnovna saznanja vezana za dijabetes i vitamine, što i jeste osnov smjernica kada i kako prilagoditi preporuke za pojedinca.

Dokazi ukazuju na to da je ukupni kvalitet konzumirane hrane (mjeren Indeksom zdrave ishrane, Alternativnim indeksom zdrave ishrane i DASH skorom), sa naglaskom na integralnim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima, voću i povrću i minimalno rafinisanoj i prerađenoj hrani, takođe povezan sa manjim rizikom od DMT2, a ujedno je važan dio terapije i održavanje kontrole dijabetesa.

24

Vitamin A ili retinol Izraz vitamin A sadrži različite hemijske komponente sa strukturnom i funkcionalnom sličnošću. Najaktivniji oblik je retinol, prisutan u životinjskim tkivima, esterifikovan masnim kisjelinama dugog lanca. Vitamin A učestvuje u više metaboličkih procesa kao što su genetska ekspresija, ćelijska diferencijacija i rast, imajući veoma važnu ulogu u imunološkom sistemu, razvoju fetusa, vidu, ukusu, sluhu, apetitu i spermatogenezi. Retinoidi imaju veoma važnu ulogu kao antioksidansi. Mogu biti uključeni u metabolizam lipida u jetri, adipogenezu, kao i funkciju b-ćelija pankreasa. Stariji pacijenti sa DMT2 imaju niže koncentracije vitamina A i karotenoida u plazmi. Studija kontrole slučaja pokazala je da su visoki nivoi betakarotena u plazmi povezani sa manjim rizikom od dijabetesa.

B vitamin Tiamin, riboflavin, niacin, pantotenska kisjelina, piridoksin, biotin, kobalamin i folna kisjelina obično se grupišu kao vitamini B, i iako je većina njih povezana sa DMT2, nema mnogo podataka o riboflavinu ili pantotenskoj kisjelini.

Tiamin ili B1 Tiamin djeluje kao koenzim u aktivnom prenošenju aldehidnih grupa i glikaciji, kao i u neuro-prenosu i provodljivosti

neurona, a može imati efekte na razvoj različitih dijabetičkih komplikacija. Nizak nivo tiamina i povećan bubrežni klirens su pronađeni i kod pacijenata sa dijabetesom tipa 1 i tipa 2. Negativna korelacija između profila tiamina i lipida uočena je kod mikroalbuminurije. Sprovedene su različite studije suplementacije tiaminom sa pozitivnim rezultatima u smanjenju nivoa glukoze i leptina kod pacijenata sa dijabetesom.

Piridoksin ili B6 Vitamin B6 sadrži grupu od tri srodna jedinjenja: piridoksal, piridoksin i piridoksamin i njihove odgovarajuće fosforilisane oblike. Aktivni oblik ovog vitamina je piridoksal-5’- fosfat (PLP).

To je aminotransferaza, koja takođe djeluje kao koenzim za glukozu-fosforilazu za iskorišćavanje glukogena u jetri i mišićima, čime aktivno učestvuje u metabolizmu glukoze.

Iako status vitamina B6 nije jasno povezan s razvojem DMT2, postoje dokazi da njegov nedostatak može negativno uticati na napredovanje nekih njegovih komplikacija nakon što je bolest prisutna. U tom smislu, eksperimentalni model suplementacije piridoksamina pokazao je smanjenu koncentraciju insulina i osjetljivost na insulin bez uticaja na nivo glukoze u krvi. Šestomjesečno ispitivanje suplementacije pokazalo je smanjenje edema retine i povećanje osjetljivosti na svetlost kod pacijenata sa dijabetesom sa neproliferativnom retinopatijom.

Niacin ili B3 Nikotinska kisjelina je komponenta NAD i NADH, koji su neophodni za proizvodnju ATP-a i energetsku efikasnost na ćelijskom nivou. Nije mnogo istraživanja urađeno u vezi sa dijabetesom, međutim otkriveno je da suplementi niacina povećavaju HDL-holesterol, smanjuju trigliceride i LDL holesterol. Utvrđeno je da dodatak niacina smanjuje adheziju monocita na endotelne ćelije pacijenata sa dijabetesom. S druge strane, identifikovani su i negativni efekti dodavanja niacina. Zhou i saradnici sugerišu da višak nikotinamida zbog povećanja unosa niacina, tiamina i riboflavina, putem obogaćivanja hrane, može biti povezan sa oksidativnim stresom i rezistencijom na insulin, čime se negativno utiče na razvoj komplikacija povezanih sa DMT2.

je posljedična hiperhomocisteinemija takođe povezana sa nedostatkom folne kisjeline; identifikovana kao faktor rizika za hipertenziju i aterosklerozu. Upotreba profilaktičkog vitamina B12 za smanjenje rizika od razvoja dijabetesa i dalje je kontroverzna. S druge strane, DMT2 je bolest oksidativnog stresa. Kao rezultat ove povezanosti, moguće je zamisliti da nedostatak vitamina B12 treba smatrati faktorom rizika za komplikacije dijabetesa. Jedna od najčešćih komplikacija vezanih za DMT2 je periferna neuropatija, a njen razvoj je povezan sa hiperhomocisteinemijom, koja se češće nalazi kod pacijenata sa dijabetesom.

Utvrđeno je da se edem retine i povećana osjetljivost na svjetlost kod dijabetičke retinopatije poboljšavaju uz dodatak suplementacije piridoksina, folata i B12, takođe u vezi sa hiperhomocisteinemijom.

Biotin

Nedostatak vitamina B12 nije uobičajen u opštoj populaciji, jer je prisutan u većini izvora životinjske hrane, čak i kod vegeterijanaca. Međutim, produžena upotreba metformina, lijeka izbora kod nekomplikovanog dijabetesa, uzrokuje malapsorpciju kobalamina, povećavajući rizik od nedostatka. Meta-analiza sedamnaest studija pokazala je da suplementi sa lipoičnom kisjelinom i metilkobalaminom poboljšavaju brzinu nervne provodljivosti i dijabetičku neuropatiju.

Kobalamin ili B12 Vitamin B12 je koenzim u jednokarbonskim metaboličkim putevima, uključen u sintezu metionina, pirimidina i purinskih baza. Njegov nedostatak usljed oštećenja DNK uključen je u kancerogenezu, vaskularne bolesti i neke urođene mane, dok

Folati, folna kisjelina ili B9 Izraz folat uključuje 150 komponenti porodice pteroilglutamata, koje učestvuju u replikaciji ćelija enzimskom aktivnošću u sintezi purinske baze za DNK i važan su ko-faktor za transaminaciju u konverziji aminokisjelina, posebno homocisteina u metionin. Folati su prisutni u životinjskom tkivu, lisnatom povrću, mahunarkama i orašastim plodovima, a njihov nedostatak povezan je sa megaloblastičnom anemijom, oštećenjima nervne cijevi, kardiovaskularnim bolestima, rakom i senilnom demencijom.

Studija kontrole slučaja pokazala je da je mali unos folne kiseline i B-12 kod pacijenata sa DMT2 povezan sa hiperhomocisteinemijom. Oštećenje DNK mjereno prisustvom mikro jezgara može se poništiti dodavanjem folne kisjeline, čime se smanjuje efekat stres oksidacije kod pacijenata sa dijabetesom. Pored toga, pokazalo se da dodatak folne kisjeline poboljšava kontrolu glikemije smanjenjem glikoziliranog hemoglobina, serumskog

Biotin je kofaktor za karboksilaze kao što je acetil CoA karboksilaza koja učestvuje u biosintezi i produženju masnih kisjelina, piruvat karboksilaza uključena u glukoneogenezu, metilkrotonil CoA karboksilaza bitna za razgradnju leucina i propionil CoA karboksilaze. Iako sisari ne proizvode biotin, njegov nedostatak je rijedak zbog njegove prisutnosti u velikom broju namirnica životinjskog i biljnog porijekla. Nije mnogo istraživanja sprovedeno u vezi sa DMT2. Studija o dodavanju biotina i hrom-pikolinata DMT2 rezultirala je antidijabetičkim efektima, očigledno sprečavajući rezistenciju na insulin u skeletnim mišićima povećanjem ekspresije proteina transportera glukoze GLUT4.

25

insulina i rezistencije na insulin, kao i homocisteinemije kod pacijenata sa DMT2.

Vitamin C ili askorbinska kisjelina Askorbinska kisjelina učestvuje kao ko-faktor u više reakcija, posebno djelujući kao snažan antioksidans, u sintezi kolagena, neuropeptida i karnitina, povećavajući apsorpciju gvožđa, inhibirajući oslobađanje histamina i stimulišući imuni sistem.

Glavni uzrok povećanih potreba za vitaminom C kod DMT2 su visoki nivoi oksidativnog stresa uzrokovani hiperglikemijom.

Utvrđeno je da su koncentracije vitamina C i E, kao i antioksidansi smanjene kod pacijenata sa dijabetesom u odnosu na zdrave kontrole. Utvrđeno je da novootkriveni slučajevi DMT2 povećavaju peroksidaciju lipida i smanjuju antioksidativne enzime, kao i vitamine C i E tokom prve dvije godine bolesti.

Koncentracije vitamina C u plazmi su u obrnutoj korelaciji sa glikoziliranim hemoglobinom i glukozom u krvi ali ne i na profilima lipida. Dijabetes je takođe povezan sa parodontalnom bolešću, a dodatak vitamina C zajedno sa stomatološkim intervencijama pokazao je poboljšanje hroničnog parodontitisa. Takođe je pokazano da vitamin C smanjuje nivo anksioznosti, ali ne i stres i depresiju kod dijabetesa. Tromjesečna suplementacija vitaminima C i E smanjila je hipertenziju, nivo glukoze u krvi uz povećanje nivoa superoksid dismutaze i glutationa.

Vitamin D Vitamin D ili kalciferol je neotopljivi heterolipid grupe steroida. Ima dva osnovna oblika, D2 (ergokalciferol) koji se u biljkama nalazi kao proizvod ultraljubičastog B zračenja na ergosterolu; i D3 koji potiče kao dehidroholesterol proizveden ultraljubičastim B zračenjem, nakon što je postao pro-vitamin D3.

Vitamin D se može sintetizovati u epidermisu čovjeka ili unijeti kroz riblje ulje, žumance, pojačanu hranu ili suplemente.

Receptori vitamina D prisutni su u većini tkiva, uključujući endotel, vaskularne glatke mišiće i miokard; prva dva su u stanju da pretvore 25 (OH) D u 1,25 (OH) 2D. Direktno ili indirektno 1,25 (OH) 2D ima ulogu u regulaciji mnogih gena, poput onih uključenih u proizvodnju insulina i razvoj vaskularnih ćelija glatkih mišića, zbog čega se smatra da je važan faktor naroćito glede kardiovaskularih bolesti.

Epidemiološki podaci ukazuju na to da se 9 od 10 slučajeva T2DM može pripisati modifikovanom načinu života, međutim, njihove promjene je teško postići i održati na duži rok. Dokazi na modelima ljudi i životinja ukazuju na to da vitamin D može igrati važnu ulogu u modifikaciji rizika od dijabetesa.

Receptori vitamina D su prisutni u beta ćelijama pankreasa i u ćelijama imunološkog sistema. Osim toga, njegova uloga u regulaciji apsorpcije kalcijuma je dobro poznata; Ekspresija kalbindina-D28K (vitamin D zavisan od unije proteina i kalcijuma) pokazao je zaštitni efekat na beta ćelije od ćelijske smrti posredovane citokinima, smanjujući rizik od T2DM. Postoji nekoliko studija na ljudima koje povezuju vitamin D i hronični inflamatorni status pacijenata sa T2DM, kao I da vitamin D može poboljšati osjetljivost na insulin i podstaći preživljavanje b-ćelija pankreasa modulirajući efekte citokina i nuklearnih transkripcionih faktora kao što je NF- kB. S druge strane, nedostatak vitamina D povezan je s gojaznošću, iako je mehanizam nejasan, pretpostavljalo se da bi

26

zbog nakupljanja vitamina D u masnom tkivu povećanje udjela u pocentu tjelesne masti moglo smanjiti njegovu bioraspoloživost.

Neka kohortna istraživanja u multietničkoj populaciji su ukazala na povezanost između niskog statusa vitamina D i rizika od T2DM. Dodatne studije su otkrile povezanost između nivoa vitamina D u serumu, insulinske rezistencije i disfunkcije b-ćelija. Iako je ova povezanost posebno uočena kod žena, vjerovatno je potrebno više studija kako bi se ustanovila veza između polnih hormona, vitamina D, masnog tkiva i funkcije b-ćelija.

Ne postoji konsenzus o dopuni vitamina D. Kliničke studije su ispitivale efekat ovog vitamina i srodnih pokazatelja u različitim populacijama T2DM. Ove studije su sprovedene od 2 mjeseca do 7 godina, dok su doze vitamina D bile između 400 do 200.000 IU/dan; neki su prijavili poboljšanja kliničkih parametara kao što su centralna glikemija, osjetljivost na insulin, pa čak i profil lipida, drugi su pokazali poboljšanje faktora rizika za komplikacije kao što je endotelna funkcija. Neka interventna ispitivanja su pokazala da bi dodatak vitamina D mogao poboljšati inflamatorni status kod pacijenata sa dijabetesom promjenom koncentracije adipokina i umanjiti proinflamatorne citokine poput TNF-a, neke druge parametre poput koncentracije natriuretičkih peptida i krvnog pritiska, ali suplementacija ne poboljšava metaboličke parametre. Druge studije nisu pokazale nikakav uticaj na smanjenje incidence dijabetesa čak ni nakon godina praćenja.

Nedostatak vitamina D je faktor rizika za kardiovaskularne bolesti kod dijabetesa. Stariji pacijenti sa DMT2 skloni su razvoju nedostatka vitamina D, koji je veoma čest u evropskim zemljama, povezan sa neadekvatnim unosom, niskim izlaganjem suncu i promjenama u apsorpciji, sintezi i metabolizmu vitamina.

Postoji pozitivna povezanost između 25-hidroksi vitamina D i 1,25-dihidroksivitamina D i razvoja DMT2 u ovoj grupi pacijenata. Iako nedostatak predstavlja i visok rizik za kardiovaskularni mortalitet, kao i neke autoimune bolesti, Alchajmerovu bolest, pa čak i kolorektalni karcinom i rak dojke.

Vitamin E Tokoferoli i tokotrienoli čine kompleks vitamina E, međutim, samo je a-tokoferol prisutan u ljudskoj plazmi. Vitamin E ima vrlo važnu antioksidativnu ulogu u organizmu, iako se može zamijeniti drugim antioksidansima. Takođe učestvuje u dodatnim procesima kao što su aktivnost mikrozomalnih enzima i protein kinaze C; indukcija apoptoze u tumorskim ćelijama; inhibicija agregacije trombocita; moduliranje imunološkog sistema; ekspresija gena; stabilnost ćelijske membrane i formiranje eritrocita. Vitamin E je često smanjen kod pacijenata sa DMT2.

Sa dužim trajanjem bolesti. Visoke koncentracije a-tokoferola povezane su sa smanjenim rizikom od dijabetesa u opštoj populaciji, ali ne i kod pušača srednjih godina. Neke studije suplementacije vitaminom E, kao i drugim vitaminima, pokazale su pozitivne efekte na hipertenziju, nivo glukoze u krvi i antioksidativni status, funkciju HDL-a. Međutim, druge studije nisu pokazale uticaj na profil lipida ili osjetljivost na insulin.

Vitamin K Filokinon i menakinon tvore kompleks vitamina K i prisutni su u mnogim namirnicama životinjskog i biljnog porijekla. Sedam koagulacionih proteina, kao i g-glutamil-karboksilaza,

g-karboksil-glutamatna kisjelina i protein u matrici g-glutaminske kisjeline, prisutni u metabolizmu kostiju, zavise od vitamina K. Različite studije povezuju unos vitamina K sa osjetljivošću na insulin, metabolizmom glukoze, a samim tim i sa dijabetesom. Na primer, studija PREDIMED u Španiji procijenila je unos vitamina K u ishrani i markere povezane sa dijabetesom; osnovne vrijednosti nisu pokazale povezanost. Međutim, nakon godinu dana praćenja, ti subjekti sa najvećim unosom imali su niži grelin, insulinotropni peptid zavisan od glukoze, glukagonsličan peptid-1, IL-6, leptin, TNF i visfatin u plazmi. U ovoj istoj studiji manji rizik od DM je primijećen sa povećanim unosom vitamina K. Retrospektivna holandska analiza baze podataka o unosu vitamina K i učestalosti DMT2 nakon približno 10 godina praćenja otkrila je da su unosi filohinona i menakinona obrnuto povezani sa rizikom od razvoja dijabetesa.

Multivitamini Bilo je i istraživanja o upotrebi multivitaminskih suplemenata i njihovom uticaju na različite ishode kod pacijenata sa DMT2. Na primjer, upotreba dnevne grupe vitamina B i antioksidativnih vitamina kod pacijenata sa dijabetesom dovela je do povećanja koncentracije folne kiseline i a-tokoferola, uz smanjenje homocisteina. Pacijenti su takođe prijavili da je došlo do značajnog smanjenja broja infekcija u poređenju sa placebo grupom. Jedna slijepa randomizirana studija o dijabetičarima koji su dobijali

cinkov sulfat plus multivitaminski/mineralni preparat, samo multivitaminim/minerali ili placebo tokom 4 mjeseca, pokazala je značajno smanjenje glukoze u krvi, glikoziliranog hemoglobina i poboljšanje lipidnog profila. Dugotrajna upotreba dodataka ishrani, uključujući multivitamine/minerale, B-kompleks, vitamin C, karotenoide, vitamin E, kalcijum sa vitaminom D, omega-3 masne kisjeline, flavonoide, lecitin, lucerku, koenzim Q 10 sa resveratrolom, glukozaminom i biljni imunološki dodatak iz NHANES i NHANES III (National Health and Nutrition Examination Survey), pokazao je bolje uslove za C-reaktivni protein (CRP), HDL holesterol, trigliceride, serumski homocistein, krvni pritisak i učestalost dijabetesa. Pacijenti sa dijabetesom koji su koristili multivitamine šest mjeseci imali su niže koncentracije CRP. Jednogodišnja suplementacija multivitaminima i mineralima smanjila je učestalost infekcija kod pacijenata sa DMT2 sa subkliničkim nedostatkom mikronutrijenata.

Iako vitamini imaju značajan uticaj na rizik od dijabetesa melitusa, kao i na njegovo napredovanje i komplikacije, najbolja preporuka bi trebala biti konzumiranje odgovarajućih količina hrane koja sadrži vitamine u dovoljnim količinama kako bi se garantovao odgovarajući nutritivni status. U tom smislu, potrebno je izvršiti evaluaciju ishrane kako bi se identifikovali specifični nedostaci unosa i utvrdile preporuke. Onamo gdje je to potrebno, pristupiti suplementaciji sa vitaminima ili multivitaminskim preparatima.

Hronika 01. septembar - DZ Budva uspješno zbrinjavao sve pacijente tokom sezone Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović nastavila je obilazak zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori posjetom Domu zdravlja Budva.

snagama može se poboljšati kvalitet života pacijenata - kazala je dr Borovinić Bojović.

Podsjećamo, krajem juna podgorički Dom zdravlja dobio je opremu vrijednu 130 hiljada eura za palijativno liječenje koje do sada u Crnoj Gori nije bilo zastupljeno.

To je dio prve faze projekta koji se odnosi na palijativnu terapiju.

Ranije je u Podgorici, u organizaciji Ministarstva zdravlja, održan seminar na temu savremene spoznaje o palijativnoj medicini, a u sklopu projekta Poboljšanje kvaliteta i dostupnosti palijativne zdravstvene njege u prekograničnim područjima.

05. septembar - Vakcina Džonson i Džonson u Crnu Goru stiže uskoro

Ministarka je pohvalila rezultate ove zdravstvene ustanove koja je tokom sezone uspješno zbrinjavala i redovne i COVID pacijente, kako crnogorske državljane tako i strance.

U isto vrijeme, ministarka je zahvalila Crvenom krstu i Milici Vučinić koji su olakšali posao zdravstvu privremenim ustupanjem na korišćenje prostorija u kojima su izdvojeni COVID pacijenti.

U razgovoru sa menadžmentom DZ Budva konstatovane su ključne tačke na čijem unapređenju, u realnim rokovima, treba raditi. Jedna od osnovnih tema su bile unapređenje kadrovskih i prostornih kapaciteta.

U narednom periodu ministarka će nastaviti obilazak zdravstvenih ustanova, saopštili sui z ministarstva zdravlja.

03. septembar - Zajedničkim radom porodice i ljekara do poboljšanja kvaliteta života pacijenata Palijativa i preventiva su graničnici, ali i najvažnije oblasti u medicini, poručila je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović na seminaru Palijativna njega u suorganizaciji Građanske alijanse u Ulcinju.

- Kada bi ove dvije oblasti funkcionisale, kompletna zdravstvena zaštita bi funkcionisala mnogo bolje. Uostalom, i palijativna njega i prevencija bi trebalo da budu oblasti kojima se ljekari zasebno bave - navela je ona.

Zbrinjavanje palijativnih pacijenata se, kako kaže, ne odnosi samo na saniranje fizičke boli već i svih drugih problema koji su prateći segmenti života.

O ovim pacijentima moramo svi zajednički brinuti: od porodice preko medicinskog osoblja do ljekara. Samo udruženim

28

Crnogorskim građanima uskoro će pored AstraZeneke, Sinofarm i Fajzera na raspolaganju biti i vakcina koju proizvodi kompanija Džonson i Džonson, koju je odobrila Evropska agencija za ljekove. Proces registracije je u toku, a iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva (ClinMED) očekuju da će se okončati u narednih mjesec dana. Kada je u pitanju kompanija Moderna, iz crnogorskog Instituta za ljekove su kazali da u ovom trenutku nemaju informaciju da planiraju registraciju svoje vakcine u Crnoj Gori, pišu Vikend novine.

- Institutu za ljekove i medicinska sredstva podnijet je zahtjev za registraciju vakcine protiv COVID19 vakcine Janssen.

Postupak registracije je u toku, a procedura i uslovi za registraciju vakcina definisani su Zakonom o ljekovima i Pravilnikom o bližim uslovima za izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet - kazali su iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva.

Uslovi se, kako pojašnjavaju, prevashodno odnose na dostavljanje odgovarajućih podataka o ispitivanju vakcine kojima se dokumentuje njen kvalitet. Riječ je o farmaceutsko hemijskobiološkim ispitivanjima, bezbjednosti i efikasnosti pretkliničke i kliničke studije, kao i o odgovarajućim sertifikatima koji se odnose na ispunjenost uslova u proizvodnji, pišu Dnevne novine.

06. septembar - Nove mjere protiv koronavirusa Vlada Crne Gore donijela je nove mjere protiv koronavirusa. U okviru nacionalne kovid potvrde više se neće priznavati status djelimične vakcinacije - ona će biti validna samo ako osoba ispunjava jedan od uslova - da je osoba u potpunosti vakcinisana (da je prošlo 14 dana od primanja druge doze), da osoba posjeduje negativan PCR test i da osoba posjeduje negativan brzi antigenski test koji nije stariji od 48 časova.

- Cilj nam je da škole budu otvorene i smatramo da je veoma važno da one ostanu otvorene zbog pravilnog rasta i razvoja djece - rekla je ministarka zdravlja dr Jelena Borovninić Bojović.

Svadbama i sportskim događajima mogu prisustvovati do 100 ljudi koji ispunjavaju jedan od uslova iz kovid potvrde.

Broj gostiju na terasama i baštama nije ograničen ali svi zapošljeni i gosti moraju da imaju uslov iz sertifikata. Ulazak u diskoteke i noćne klubove omogućava se samo uz jedan od uslova iz kovid potvrde, a broj gostiju je ograničen na 100. Ulazak u tržne centre se odnosi samo na one koji ispunjavaju uslov iz kovid potvrde, piše Portal Analitika.

06. septembar - Slab odziv mladih za vakcinaciju Direktor Instituta za javno zdravlje, dr Igor Galić istakao je da nošenje maski u školama ne šteti, već štiti zdravlje djece.

- Trećina trenutno oboljelih su građani od 20 do 39 godina života. Oni su najčešće prenosioci virusa ali su i najmanje vakcinisani. Odziv u ovoj kategoriji je od 20 do 30 odsto pa ispaštaju i stariji od njih u porodicama i radnom okruženju. 86,5 odsto preminulih od 4. maja bili su nevakcinisani pacijenti rekao je dr Galić.

- Ova bolest ne poznaje godine, što je opšta predrasuda, dokazuje da je među preminulima i pet odsto pacijenata od 30 do 70 godina - dodao je direktor IJZ. 08. septembar – AU Montefarm ima dovoljno ljekova Iz Javne zdravstvene apotekarske ustanove Montefarm saopšteno je da je i pored iskustva od godinu i po dana u ovom trenutku nezahvalno i teško precizirati tačan period za koji su obezbijeđene zalihe pomenutih stavki i da to zavisi isključivo od broja oboljelih od kovida-19 u predstojećim mjesecima.

Iz Montefarma ističu da trenutno imaju dovoljno ljekova za inficirane pacijente.

- Uprkos složenoj epidemiološkoj situaciji u Crnoj Gori, apoteke Montefarma su dobro snabdjevene svim ljekovima koji se nalaze na pozitivnoj listi FZOCG, a koriste se za liječenje oboljelih od kovida-19. Apotekama se redovno prema ustaljenom redosledu isporučuju ljekovi, a u slučaju trenutnog nedostatka nekog medikamenta oraganizuju se vanredne dostave. Što se tiče sredstava za nabavku ljekova za borbu protiv aktuelne epidemije, ona su obezbijeđena za naredni period i prilagođavaće se budućoj situaciji i potrebama javnog zdravstvenog sistema. Javnost je početkom godine više puta upoznata o načinu poslovanja Montefarma i raspisivanju tendera koji su bili uslovljeni donošenjem godišnjeg budžeta. Nakon što su se stekli uslovi, tenderi su raspisani u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i shodno raspodjeli budžetskih sredstava – istakli su iz Montefarma.

08. septembar - Imamo životno ugrožene pacijente koji su vakcinisani Direktorica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Ljiljana Radulović kazala je da, od ukupnog broja hospitalizovanih, 15 odsto su oni koji su primili jednu, ili obije doze vakcine protiv koronavirusa.

- U ovom trenutku 85 odsto hospitalizovanih je nevakcinisano. Na bolničkom liječenju je 105 pacijenata sa kovid-19 infekcijom. Životno ugroženo je 55 pacijenata, od kojih je 5-6 vakcinisano - saopštila je dr Radulović u Jutarnjem programu RTCG-a.

Ona je rekla da se dva pacijenata nalaze na mehaničkoj ventilaciji, a da ih je 14 na neinvazivnoj ventilaciji.

Istakla je da je u Kliničkom centru jako dinamično, te da se radi punim parom.

08. septembar - Opao broj građana koji neće da se vakcinišu Da vakcinacija protiv koronavirusa treba da bude prioritet kako za Vladu Crne Gore, tako i za sve građane, smatra gotovo tri četvrtine građana Crne Gore. To su rezultati posljednjeg istraživanja koje je Ipsos sproveo krajem jula u Crnoj Gori, na nacionalno reprezentativnom uzorku, uz podršku Delegacije Evropske unije i UNICEF-a. Takođe, istraživanja Ipsosa na ovu temu sprovedena tokom ove godine pokazuju da je broj građana koji neće da se vakcinišu od januara do jula tekuće godine pao sa 44 na 35 odsto.

- Pandemija koronavirusa je, i dalje, kako globalna, tako i lokalna opasnost. Većina građana prepoznaje značaj vakcinacije kao mogućnosti da se zaštitimo od potencijalnih komplikacija ove bolesti - objašnjava direktor istraživačke agencije Ipsos u Crnoj Gori, Vladimir Raičević.

Prema posljednjem istraživanju Ipsosa, pola građana Crne Gore koji se još nisu vakcinisali protiv koronavirusa planiraju to da urade, dok trećina kaže da neće da se vakciniše.

- Svi podaci ukazuju da moramo nastaviti da jačamo povjerenje u zdravstvene institucije, stručnjake i nauku. To treba da radimo kroz kontinuirani dijalog i još bolju saradnju zdravstvenih i naučnih institucija, medija i građana tako što ćemo se fokusirati na razgovor o onim pitanjima zbog kojih su ljudi još uvijek zbunjeni ili zabrinuti - smatra šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander.

Zabrinutost da je vakcina protiv COVID-a-19 prebrzo prošla klinička ispitivanja i strah od mogućih nuspojava su dva glavna razloga koja građani navode da bi objasnili zašto ne žele da se vakcinišu, pa samim tim i ključne teme za javni dijalog sa stručnjacima.

- Skoro svi građani Crne Gore, njih 90 odsto, saglasni su s tvrdnjom da su vakcine jedan od najboljih izuma medicine zahvaljujući kojem su iskorijenjene mnoge zarazne bolesti. Samo 1 od 10 se ne slaže, a među njima su češće građani koji nisu zabrinuti zbog koronavirusa, koji nemaju povjerenje u zdravstvene institucije i koji ne planiraju da se vakcinišu protiv koronavirusa - dodaje se.

08. septembar - Revakcinisano 41,9 odsto punoljetnog stanovništva U Crnoj Gori prvom dozom vakcine protiv koronavirusa vakcinisano je 47,3 odsto punoljetnog stanovništva, a revakcinisano 41,9 odsto.

Do sada je dato 408.060 doza vakcina protiv koronavirusa.

Prvu dozu vakcine primile su 216.464 osobe ili 34,9 odsto, a drugu 191.596 ili 30,9 odsto ukupnog stanovništva.

29

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata prvu dozu vakcine primilo je 606 osoba, a revakcinisane su 893.

Masovna vakcinacija protiv COVID 19 u Crnoj Gori počela je 4. maja.

10. septembar - Nema besplatnih testova za građane bez simptoma Call centri crnogorskih COVID ambulanti moraju da ostanu na raspolaganju građanima koji se javljaju isključivo zbog simptoma korona virusa, a ne da, kao što je sada slučaj, budu sve vrijeme zauzeti zbog zahtjeva za testiranjem građana koji nemaju nijednan simptom infekcije.

Besplatni PCR testovi omogućeni samo državljanima Crne Gore koji su vakcinisani Sputnjik V ili Sinofarm vakcinama i to u svrhu putovanja u zemlje koje te vakcine još nijesu odobrile.

Besplatni brzi antigenski testovi obezbijeđeni su za predstavnike medija koji prisustvuju događajima za koje je nužno da se posjeduje jedan od dokaza iz Nacionalne digitalne COVID potvrde: * Da je prošlo 14 dana od druge doze za vakcine koje se daju u dvije doze, odnosno da je prošlo 14 dana od imunizacije vakcinom koja se daje u jednoj dozi; * Da osoba posjeduje negativan PCR test na Kovid-19 koji nije stariji od 72 sata ili pozitivan PCR test koji je stariji od 14 i nije stariji od 180 dana; * Da osoba posjeduje negativan brzi antigenski test koji nije stariji od 48 sati.

Najnovije mjere u cilju sprečavanja širenja korona virusa donešene su jer se dosadašnje nijesu poštovale. Između toga da se uvodi policijski čas na teritoriji cijele države ili da se zaključavaju pojedini gradovi, prednost je data imunizaciji.

Iz ministarstva zdravlja apeluju na građane da ne pozivaju COVID call centre ukoliko nemaju simptome korona virusa jer se tako onima kojima treba pomoć uskraćuju da brzo dođu do nje.

10. septembar - Abazović inicijator donacije od preko 20.000€ za Centar za autizam KCCG Na inicijativu potpredsjednika Vlade Crne Gore i predsjednika Savjeta za prava djeteta, dr Dritana Abazovića, Klinički centar Crne Gore dobio je donaciju od privatne međunarodne kompanije koja ima sjedište i u Crnoj Gori, a koja je željela da ostane anonimna. Donacija u iznosu od 20.236,09€ biće namijenjena Centru za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju “Ognjen Rakočević”.

Klinički centar Crne Gore zahvaljuje se donatoru i gospodinu Abazoviću u ime svih mališana koji koriste usluge ovog Centra kao i zaposlenih. Ovakve donacije pomažu da unaprijedimo pružanje zdravstvenih usluga našim pacijentima. One zaslužuju posebu pažnju kada su namijenjene najmlađim pacijentima a posebno kada donator želi da ostane anoniman.

11. septembar - Falsifikovane potvrde i negativni PCR testovi Upitana o informaciji o falsifikovanim kovid potvrdama, ministarka dr Jelena Borovinić Bojović je kazala da su podnijeli

30

prijavu Upravi policije.

- Otvoren je sajt na osnovu kojeg su zloupotrebljavane potvrde i očekujemo reakciju policije. Imali smo i prijavu da se izdaju lažno negativni PCR testovi, pa smo i to prijavili. Mi do sada imamo prijavu za ova dva slučaja, ali ako postoje ova dva, imamo sumnju da ih može biti više. To mora biti u korijenu sankcionisano - odgovorila je ministarka.

Zvaničnici zdravstvenih institucija na presu su upitani zašto niko uoči najavljenih masovnih okupljanja nije našao za shodno da pozove građane da ostanu kod kuće i poštuju epidemiološke mjere.

- Potpuno je jasno da je odgovornost na svima. Svi moramo da shvatimo da moramo da poštiujemo jere ako želimo da što prije prevaziđemo ovu sitauicju. Ljekari imaju zaduženje da liječe, institucije su s druge strane apelovale da se građani što manje okupljaju na bilo kojem skupu i taj će stav ostati isti. I ovom prilikom ih molim da izbjegavaju masovno okupljanje jer ona predstavljaju epidemiološki rizik - kazala je ministarka zdravlja.

Ona je govoreći o stopi vakcinisanih, ocijenila je da je riječ o ličnoj odgovornosti građana, budući da su vakcine dostupne.

- Uvijek apelujemo i pozivamo građane, ali svi moraju da shvate važnost njihove lične odgovornosti - rekla je dr Borovinić Bojović.

- Žalbe stižu na adresu i normalno je da postoje. Svaku od njih razmatra poseban Direktorat koji se bavi isključivo ovim pitanjem. Kao i u svakom sistemu takvi sporadični slučajevi se dešavaju ali u svakoj sitauciji se trudim i da se lično uključim u rješavanje ovakvih problema. Da li će svi na kraju biti zadovoljni?

Vjerovatno ne, jer je to nemoguće. Ali težimo da gotovo svi budu zadovoljni i ispravimo sve greške iako se već duže vrijeme nalazimo u teškom trenutku u kome su svi kapaciteti u apsolutnom i punom pogonu - dodala je dr Borovinić Bojović.

12. septembar - Vakcinacija u RTCG da bude motivacija za ostale Otvoren je punkt za vakcinaciju zaposlenih u Radio Televiziji Crne Gore i njihovih porodica. Direktor Doma Zdravlja Podgorica dr Danilo Jokić kazao je da vjeruje da će RTCG motivisati ostale medijske kuće i građane da urade isto. Sa njim je saglasan i direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić koji smatra da ovakvom akcijom Javni servis pomaže građanima da shvate da vakcinacija nema alternativu i da je to najmoćnije oružje protiv kovida 19.

Aleksandra Sekulić Vojvodić iz Radio Televizije Crne Gore kazala je da se nada velikom odzivu zaposlenih i članova njihovih porodica, koji će imati priliku da se vakcinišu.

- Današnjom organizacijom vakcinacije na inicijativu RTCG u saradnji sa IJZ i DZ Podgorica, potvrđujemo svoju društvenu odgovornost. Na ovaj način šaljemo poruku našim zaposlenima, njihovim porodicama i svima onima do kojih dopiremo riječju i slikom. Vjerujemo da je ovaj pristup primjeren Javnom servisu i njegovoj ulozi u društvu. Javni servis će biti promoter vakcinacije jer vjerujemo da imunizacija nema alternative - kazala je Sekulić Vojvodić.

Dr Jokić je istakao je da mu je drago da je RTCG prepoznala značaj procesa imunizacije i obezbijedila punkt.

- Vjerujem da će na ovaj način Javni servis biti motivacija za ostale medijske kuće i građane Crne Gore. Nadam se da će ovakvih akcija biti i u budućnosti i da će građani shvatiti da na taj način štite sebe i ljude oko sebe - kazao je on.

Govoreći o procesu imunizacije dr Galić naglašava da uvijek može bolje.

- U jednom momentu smo bili prepoznati kao zemlja sa najvećim brojem vakcinisanih na dnevnom nivou u odnosu na broj stanovnika. Svaka kampanja o vakcinaciji ima neke svoje karakteristike. Kako je prolazilo vrijeme, tako je vakcinacija u manjem obimu i padala. Nadam se da ćemo ovakvim akcijama pomoći da građani shvate da vacinacija nema alternativu i da je to najmoćnije oružje protiv kovida 19 - kazao je dr Galić.

14. septembar - Ostajemo posvećeni postizanju univerzalne zdravstvene zaštite Crna Gora ostaje posvećena postizanju univerzalne zdravstvene zaštite kao osnova zdravije populacije ali i bolje pripremljenosti za buduća hitna djelovanja, saopštila je ministarka zdravlja, dr Jelena Borovinić Bojović tokom online konferencije Regionalnog komiteta Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu.

Konferenciju su otvorili generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus, danaska princeza Meri i u ime Savjeta Evropske unije Janez Janša, premijer Slovenije.

Ministri zdravlja i visoki predstavnici 53 države članice Evropskog regiona SZO, kao i partnerske organizacije i civilno društvo putem on-line platforme na trodnevnom zasijedanju odrediće strateške smjernice za region Evrope za realizaciju Evropskog programa rada za period 2020-2025.godine pod nazivom Ujedinjena akcija za bolje zdravlje u Evropi.

U uvodnom dijelu sastanka, ministarka dr Borovinić Bojović podsjetila je na izazove sa kojima se suočavaju zdravstveni sistemi tokom pandemije COVID19 i naglasila da inovativnost, ulaganje i međuinstitucijalna saradnja moraju biti vodeći principi napora za očuvanje zdravlja.

- Bez zdravlja nema ni ekonomije. Ali, saglasićemo se i to da bez zdravstvenih radnika nema zdravlja. Potrebna nam je podrška SZO u preispitivanju strateških pristupa i razvoju planova za privlačenje, zadržavanje i podršku kompetentnih i motivisanih zdravstvenih radnika tokom njihove karijere, uključujući razvoj novih modela za njihovu pripremu za vrijeme neizvjesnosti i izazova sa kojima ćemo se najvjerovatnije suočavati i u budućnosti - poručila je dr Borovinić Bojović.

Tokom obraćanja, ministarka je naglasila značaj pristupa kvalitetnim ljekovima, ali i podsjetila kako ulaganje u snažan, otporan i inkluzivan zdravstveni sistem zasnovan na snažnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti nema alternativu.

- Crna Gora i dalje u potpunosti podržava pristup One Health koji promoviše intersektorsku saradnju kao put ka rješavanju globalnih zdravstvenih pitanja, poput klimatskih promjena, životne sredine i nejednakosti. Samo podsticanjem sveukupnog vladinog i društvenog pristupa na svim nivoima i iskorištavanjem sinergije moći ćemo se bolje izgraditi i odgovoriti na prijetnje ljudskom zdravlju i napretku prema održivom razvoju - kazala je ministarka.

Ona je zahvalila regionalnom direktoru SZO, dr Hansu Klugeu, kao i osoblju Kancelarije za Crnu Goru na kontinuiranoj podršci koja ima za cilj poboljšanje zdravlja i dobrobit građana naše zemlje.

Dr Hans Kluge tokom konferencije istakao je značaj vakcinacije protiv COVID 19 infekcije i pozvao sve zemlje da poseban fokus stave na razvijanje mehanizama za uspješnu imunizaciju.

14. septembar - Obilježen Međunarodni dan atopijskog dermatitisa Klinika za dermatovenerologiju Kliničkog Centra CG obilježila je Međunarodni dan atopijskog dermatitisa preventivnim pregledima djece i odraslih bez uputa i zakazivanja od strane izabranog ljekara.

Pregledi su se obaviti 14. i 15. septembra 2021. godine u Ambulanti za dermatovenerologiju u periodu od 8 do 14h.

Preglede i savjete obavljala je dr Snežana Vukadinović - specijalista dermatovenerologije KCCG. 14. septembar - U Crnoj Gori najveća incidencija novih slučajeva na 100 hiljada stanovnika U regionu je najveća četrnaestodnevna incidencija novih slučajeva infekcije koronavirusom na 100 hiljada stanovnika registrovana u Crnoj Gori, na drugom mjestu je Kosovo, a na trećem Srbija.

U Crnoj Gori je registrovano 1.173 inficirana na 100 hiljada stanovnika u posljednjih 14 dana, na Kosovu 910, u Srbiji 757, Albaniji 426, Sjevernoj Makedoniji 423, Sloveniji 421, Bosni i Hercegovini (BiH) 251 i Hrvatskoj 240. Četrnaestodnevna incidencija predstavlja broj novih slučajeva infekcije registrovan tokom prethodnih 14 dana na 100

31

hiljada stanovnika. Ta metoda podrazumijeva sabiranje novih slučajeva u proteklih 14 dana i izražavanje na 100 hiljada stanovnika.

U regionu su registrovana 11.774 nova slučaja koronavirusa.

U regionu je najviše umrlih povezanih sa infekcijom COVID 19 na 100 hiljada stanovnika registrovano u Sjevernoj Makedoniji, na drugom mjestu je BiH, a na trećem Crna Gora.

U Sjevernoj Makedoniji je registrovano 299 umrlih na 100 hiljada stanovnika, Crnoj Gori 284 i BiH po 284, Sloveniji 215, Hrvatskoj 206, na Kosovu 153, u Srbiji 107 i Albaniji 88.

Crna Gora je na prvom mjestu u regionu po broju hospitalizovanih od COVID-a 19 na 100 hiljada stanovnika, a na drugom mjestu je Kosovo. U Crnoj Gori su registrovana 64 hospitalizovana na 100 hiljada stanovnika, na Kosovu 57, u Srbiji 36, Hrvatskoj 14 i Sloveniji 13.

U regionu najviše testiranih u odnosu na milion stanovnika je u Crnoj Gori, a na drugom je Srbija. Crna Gora je sa 1.065.130 prva po broju testiranih na milion stanovnika, slijedi Srbija sa 745.538. Na trećem mjestu je Hrvatska sa 646.684, Kosovo sa 592.199, Sjeverna Makedonija sa 582.673, Albanija sa 384.503 i BiH sa 333.062 testirana na milion stanovnika.

U regionu je najviše slučajeva infekcije koronavirusom na 100 hiljada stanovnika registrovano u Crnoj Gori, na drugom mjestu je Slovenija, a na trećem Srbija, prenosi Mina.

16. septembar - Prvu dozu vakcine primilo 50 odsto punoljetnih građana Cetinja Na Cetinju je do sada obje doze vakcine primilo 45 odsto punoljetnih građana, dok je prvu dozu primilo 50 odsto, saopšteno je nakon elektronske sjednice Operativnog štaba Prijestonice Cetinje za borbu protiv zarazne bolesti COVID-19.

Iz Štaba su ponovo pozvali građane koji se nijesu vakcinisali da to učine, posebno zbog činjenice da je na Cetinju trenutno koronavirusom inficirano 160 osoba. Za prvih 15 dana septembra 162 osobe su se oporavile.

U Kovid ambulanti Doma zdravlja od 1. do 14. septembra obavljeno je 625 pregleda. Testirane su 602 osobe od kojih je njih 129 bilo pozitivno na koronavirus. Hospitalizovane su dvije osobe.

Prema podacima Doma zdravlja, od 22. februara do 15. septembra na Cetinju je dato više od 13.000 vakcina, od čega je prvu dozu vakcine primilo 6.880 ili 50% punoljetnih građana, a obje doze 6.209 ili 45% ponoljetnih građana.

U Opštoj bolnici Danilo I od 1. do 15. septembra testirana su ukupno 172 uzoraka na koronavirus od kojih su tri bila pozitivna. Na internom odjeljenju nema hospitalizovanih kovid pacijenata. Ostale službe Bolnice, kao i do sada, funkcionišu uredno.

17. septembar - Zajedničkim djelovanjem malih zemalja do kompetentnog, osnaženog i motivisanog zdravstvenog radnika - Male zemlje dijele zajedničke izazove u zdravstvu, a to su starenje radne snage, sve veća potražnja za zdravstvenim radnicima, kao i njihovo zadržavanje u javnom sektoru i u rural-

32

nim područjima, zatim intenzivnija mobilnost, potreba za poboljšanjem vještina i stručnim usavršavanjem, niske zarade i vrlo slabe digitalne kompetencije. Zato je neophodno da radimo na tome da imamo kompetentnog, osnaženog i motivisanog zdravstvenog radnika - kazala je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović, na sastanku ministara malih zemalja, koji je održan na marginama Regionalnog komiteta Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Tokom sastanka predstavljena je Mapa puta za zemlje članice Inicijative malih zemalja (Andora, Kipar, Estonija, Island, Letonija, Luksemburg, Malta, Monako, Crna Gora, San Marino i Slovenija) i predstavljeni prioriteti za dalje jačanje zdravstvenih sistema, kroz ujedinjeno djelovanje. Glavni prioritet je da zdravlje bude prioritet na političkoj agendi zemalja u vrijeme COVID-a i u periodu oporavka od COVID-a, da se potrebe malih zemalja zastupaju na regionalnim i međunarodnom nivou.

- Naš strateški prioritet mora biti zaštita zdravstvenih radnika, koji su vrlo često bili uznemiravani, suočeni sa sindromom izgaranja koji je posebno izražen sada tokom mjeseci pandemije, kao i ulaganje u jačanje znanja, vještina i kompetencija našeg zdravstvenog osoblja - istakla je ministarka Borovinić Bojović.

- Uz podršku SZO postavili smo digitalni pozivni centar u primarnoj zdravstvenoj zaštiti što je bio primjer uvođenja novih načina efikasne podjele zadataka između doktora i medicinskih sestara. Takođe, u saradnji sa SZO, Crna Gora je pokrenula proces preispitivanja prioriteta, koji će biti obuhvaćeni novom zdravstvenom politikom, za bolje zdravlje i dobrobit svakog građanina u našoj zemlji. Više ulaganja u primarnu zdravstvenu zaštitu, korišćenje kvalitetnih podataka za prilagođavanje ciljanih intervencija i praćenje napretka, te podrška otpornim zdravstvenim radnicima, biće okosnica nove zdravstvene politike Crne Gore - poručila je dr Borovinić Bojović.

Cijeneći značaj inicijative malih zemalja, ministarka zdravlja je u ime Vlade Crne Gore potvrdila spremnost da bude domaćin sledećeg sastanka malih zemalja u Crnoj Gori.

17. septembar - Crna Gora dobila predstavnika u Stalnom komitetu Regionalnog komiteta Svjetske zdravstveno organizacije Načelnica Odjeljenja za međunarodnu saradnja u Ministarstvu zdravlja i dugogodišnja nacionalna koordinatorka za Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) Mirjana Đuranović, naimenovana je za člana Stalnog komiteta Regionalnog komiteta

(SCRC) SZO. Na virtuelnoj sjednici Regionalnog komiteta SZO 53 zemlje evropskog regiona, izabrani su članovi Stalnog komiteta Regionalnog komiteta na trogodišnji mandat. Zemlje članice izglasale su, između ostalih, za člana Odbora, koji se sastoji od predstavnika 12 zemalja evropskog regiona, i predstavnika Crne Gore.

Ovo upravljačko tijelo SZO sastaje se nekoliko puta godišnje kako bi formulisali odluke i politike Regionalnog komiteta.

Odbor ima savjetodavnu ulogu za regionalnog direktora SZO za Evropu i o svom radu izvještava Regionalni odbor na godišnjem sastanku. Šefica Kancelarije SZO za Crnu Goru dr Mina Brajović, čestitala je Crnoj Gori na imenovanju i izrazila uvjerenje da će kroz novi oblik saradnje i članstvo u ovom prestižnom tijelu, Ministarstvo zdravlja Crne Gore i SZO dodatno produbiti saradnju i doprinijeti razvoju zdravstvenog sistema u našoj zemlji.

17. septembar - Vakcina protiv gripa i kovida može istog dana Epidemiolog Instituta za javno zdravlje dr Milena Popović Samardžić kazala je da nema prepreka kada je u pitanju vakcinacija protiv gripa, ako su građani započeli imunizaciju protiv kovida, jer iskustva pokazuju da vakcine mogu da se prime i simultano, jedna za drugom u istom danu. Ističe da je preporuka da vakcinu protiv gripa obavezno prime stariji od 60 godina i osobe sa teškim hroničnim oboljenjima.

Montefarm je putem tenderske procedure započeo nabavku 21.700 doza vakcina, a isporuka domovima zdravlja se očekuje krajem oktobra.

- Simultana vakcinacija znači da u jednom danu može da se primi jedna vakcina u jednu ruku, druga u drugu. Vjerovatno će se nekima preklopiti vrijeme kad primaju revakcinu ili dolaze po prvu dozu vakcine protiv korone, sa vakcinacijom protiv gripa.

Desiće se isto i onima koji budu trebali da prime treću dozu, a to su osobe iz vulerabilnih ugroženih grupa stanovništva, osobe starije od 60 godina, sa komorbiditetima, onkološki, kardiovaskularni, hematološki pacijenti, kao i osobe sa oboljenjima pluća.

Njima se savjetuje da prime vakcine i protiv kovida i protiv gripa", pojasnila je dr Samarđić Popović, prenosi Mediabiro.

18. septembar - Sve više djece inficirano koronom Broj djece inficirane koronavirusom, prema riječima ljekara, svakodnevno raste. U Podgorici, kovid centar samo za

djecu nalazi se u naselju Tološi, gdje se dnevno pregleda do 200 pacijenata. Za sada, od korone, najmlađi se ne mogu zaštititi vakcinom, ali ljekari kažu da, ukoliko se roditelji vakcinišu, spriječiće širenje virusa među djecom.

Od Kovida-19 mogu da se razbole čak i bebe, a simptomi kod djece drugačiji su u odnosu na prošlu godinu. Tada je većina imala samo začepljen nos i suvi kašalj, objasnila je dr Alma Drešević.

- Ove godine imamo simptome koji dosta podsjećaju na simptome kod odraslih, a to su jako visoka temperatura koja dugo traje i za razliku od odraslih, često imamo kod djece stomačne tegobe - povraćanje, dijareju, tako da se i tu stvar komplikuje - kazala je dr Drešević.

Od 160 pregledanih pacijenata - 27 je bilo pozitivno.

Kako bi se izbjegla gužva i rizik od infekcije, prva tri dana od pojave simptoma, treba ostati kod kuće. Za to vrijeme, najvažnije je da roditelji pravilno daju sirup protiv kašlja i povišene temperature i kapi za nos, kaže doktorica dr Drešević.

Za sada se od korone najmlađi ne mogu zaštititi vakcinom. Ali, ukoliko se roditelji vakcinišu, spriječiće širenje virusa među djecom, poručuje dr Drešević.

U kovid ambulanti u Tološima rade četiri tima pedijatara u dvije smjene, i dnevno pregledaju između 150 i dvije stotine pacijenata, prenosi TVCG. 19. septembar - Vakcinacija će ostati dobrovoljna Bez obzira na to što je u nekim državama uvedena obavezna vakcinacija za određene profesije, vakcinacija u Crnoj Gori je dobrovoljna i tako će i ostati – stav je Ministarstva zdravlja.

Govoreći o tome da li planiraju, kao pojedine evropske zemlje, vakcinaciju protiv korona virusa da učine obaveznom, makar za one profesije u kojima su i zaposleni i oni koji dolaze s njima u kontakt u velikom riziku, Ministarstvo odgovara da je sve na građanima.

- Nadamo se da će građani, koji se do sada nijesu imunizovali, što prije shvatiti značaj vakcinacije protiv korona virusa.

Nije slučajno što je 90 odsto hospitalizovanih pacijenata nevakcinisano i da je oko 87 odsto preminulih, takođe, nevakcinisano kazali su iz ovog resora.

Na pitanje da li pacijenti koji su vakcinisani imaju pravo da traže da ljekar koji ih pregleda bude isto imunizovan, u Ministarstvu zdravlja su kratko odgovorili da "isto kao što je vakcinacija dobrovoljna, tako je i odluka da građani, a među i njima pripadnici svih profesija, budu nevakcinisani takođe dobrovoljna", piše Pobjeda.

20. septembar - Inficirano više od 1.100 đaka i 253 nastavnika U Crnoj Gori je, od početka školske godine, koronavirusom inficirano 1.110 učenika i 253 nastavnika i profesora. To je za 479 učenika i 63 oboljela nastavnika više u odnosu na prethodni presjek.

Na sajtu COVID-19 i obrazovanje objavljeno je da je u osnovnim školama inficirano 539 učenika, u srednjim 492, a u predškolskim ustanovama 79 djece.

Najviše inficiranih među nastavnim kadrom zabilježeno

33

je u osnovnim školama, gdje je registrovano 118 inficiranih nastavnika, u predškolskim ustanovama 74 i u srednjim školama 61.

Na sajtu su dostupni nedjeljni pregledi koji prikazuju ukupan broj ustanova, nastavnika i djece, broj novooboljelih nastavnika i djece, ukupno oboljelih i broj nastavnika i djece u samoizolaciji.

Prethodne nedjelje je zabilježen 691 novi slučaj infekcije među učenicima i 137 među nastavnicima.

U osnovnim školama prethodne nedjelje inficirano je 340 učenika i 68 nastavnika, u srednjim 308 učenika i 32 profesora, a u predškolskim ustanovama registrovana su 43 nova slučaja među učenicima i 37 među nastavnim kadrom.

U samoizolaciji se nalaze 2.883 učenika i 312 nastavnika, od čega 1.624 učenika i 145 nastavnika iz osnovnih škola.

Iz srednjih škola u samoizolaciji se nalazi 677 učenika i 71 profesor, a iz predškolskih ustanova 582 učenika i 96 nastavnika, prenosi TVCG. 20. septembar - Mjere povećale broj vakcinisanih Otkako je postrožen ulazak u tržne centre, broj vakcinisanih naglo je porastao. Samo u Podgorici je u posljednjih nedjelju dana imunizovano hiljadu građana više nego u prvih deset dana septembra, kazala je Radiju Crne Gore dr Slađana Račić iz podgoričkog Doma zdravlja.

Prema podacima zdravstvenih ustanova, strože epidemiološke mjere daju rezultate. Posljednjih dana broj vakcinisanih znatno je porastao. U glavnom gradu je imunizovano hiljadu građana više nego u prvih deset dana septembra, izjavila je dr Račić.

- Od 11. do 17. septembra u Podgorici je imunizovano 6.860 osoba, od toga 4.950 prvom dozom vakcine. Vjerujemo da je to rezultat odgovornosti građana koji žele da se zaštite i da normalno žive i rade, ali je to takođe i pokazatelj da propisane mjere daju rezultate – istakla je dr Račić.

Dr Račić je pojasnila da se vakcinalni punkt Muzički centar pretvara u patronažni stacionar gdje će kovid pacijenti sa blagom i umjerenom kliničkom slikom primati terapiju. Na taj način želi se pomoći Jedinici za patronažu koja dnevno obiđe i do 700 bolesnika.

20. septembar - Liječenje kancera okupilo naučnike Jugoistočne Evrope u inicijativi za izgradnju zajedničkog instituta Da li će Crna Gora biti zemlja domaćin Međunarodnog instituta za održive tehnologije Jugoistočne Evrope (SEEIST), koji će okupiti naučnike i istraživače ovog regiona u borbi protiv kancera i liječiti pacijente radioterapijom teškim jonima, uz biomedicinska, klinička i druga ispitivanja, odluka je koju će vrlo brzo donijeti Radna grupa za izbor zemlje domaćina SEEIST-a.

- Važnost ove inicijative ogleda se prvenstveno u tome što je terapija protonima i jonima jedina metoda "zračenja" koja se upotrebljiva nad tumorima neosjetljivim na konvencionalne metode zračenja, takozvanim radiorezistentnim tumorima, zatim tumorima okruženim zdravim osjetljivim djelovima tkiva, kao

34

npr. tumori mozga, a ujedno je i jedina terapija za trudnice i djecu – objasnila je prof. Mara Šćepanović, sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, član Nadzornog odbora ove inicijative.

Ona je u februaru ove godine imenovana od Vlade Crne Gore, za člana Nadzornog komiteta, koji čine po dva predstavnika zemalja članica SEEIST inicijative: sve bivše članice SFRJ (Hrvatska ad referendum), Bugarska i Grčka. Nadzorni komitet SEEIIST-a je, da bi mogao da konkuriše za razne fondove, 2019. godine osnovao SEEIIST Asocijaciju koja ima sjedište u Ženevi.

- Gdje god Institut bio u regionu, naši pacijenti će imati pristup liječenju, a naši istraživači će imati mogućnost korišćenja opreme za svoja istraživanja.

Savezna vlada Švajcarske, koja podržava ovu inicijativu, bila je domaćin tj. organizator XII sastanka Nadzornog komiteta (SC) u Bernu na kojoj su ministri zemalja regiona još jednom izrazili svesrdnu posvećenost ovoj inicijativi.

Crna Gora već planirala lokaciju za potencijalnu izgradnju dijela ili cijelog Instituta, a koja ispunjava trenutne uslove za lokaciju. Planirano mjesto ima površinu od oko 60.000m2, kompletnu infrastrukturu, nekoliko kilometara je udaljeno od aerodroma i nalazi se na oko 10 km udaljenosti od Kliničkog centra Crne Gore.

Prof. Šćepanović zaključuje da je riječ o istorijski važnom projektu koje će donijeti višestruke benefite, kako na na polju zdravlja ljudi tako i na polji razvoja naučnog potencijala Crne Gore i razvoja nauke uopšte.

21. septembar – Obezbijedili dovoljno PCR testova U Crnoj Gori ima dovoljno PCR i brzih antigenskih testova, koji se svakodnevno distribuiraju bolnicama i domovima zdravlja, kazali su iz Ministarstva zdravlja. Od početka pandemije do kraja prošle godine odrađeno je oko 127.000 testova u Crnoj Gori, a od početka godine do danas 548.000. Dnevno se uradi od 4.000 do 5.000 testova.

- Od početka ove godine je isporučeno komercijalno nabavljenih 113.325 brzih antigenskih testova, a uz to isporučeno je 82.000 doniranih brzih antigenskih testova od toga nam je Francuska donirala 10.000, a Njemačka 72.000 takvih testova. Uz to kupili smo 80.000 PCR testova, a kroz donacije dobili oko 100.000 PCR testova od početka godine i sada smo u nabavci brzih antigenskih testova - kazao je Aleksandar Sekulić iz Ministarstva zdravlja, prenosi TVCG.

21. septembar - 86% preminulih su nevakcinisani Od 1. maja do 20. septembra u Crnoj Gori preminula su 373 kovid pacijenta, a njih 320, odnosno 86 odsto su bili nevakcinisani, saopštio je Institut za javno zdravlje.

- Npr. tokom 19. septembra prijavljeno je deset smrtnih slučajeva. Među njima, devet je bilo nevakcinisanih. Danas je prijavljeno devet smrtnih ishoda. Njih osmoro nije bilo vakcinisano.

Među njima je i osoba stara 36 godina - saopštio je IJZ. Još jednom pozivaju građane da pristupe imunizaciji.

- Jer, nažalost, svjedočimo letalnim posljedicama kojima u najvećem procentu podliježu nevakcinisane osobe. Upravo su nevakcinisani pacijenti u 90 odsto slučajeva smješteni u bolnicama.

Posjećamo da nijedna vakcina ne štiti 100 odsto, ali u sedmicama nakon revakcinacije slijedi sazrijevanje imuniteta koje u velikom procentu štiti od hospitalizacije i smrtnih ishoda - poručuju iz IJZ. S obzirom na to da je država obezbijedila dovoljan broj vakcina i jedan od najefikasnijih procesa imunizacije, koja se pratktično može obaviti u vašem domu, kancelariji ili na vakcinalnom punktu u bilo kojem gradu, ne postoji, kako poručuju, nijedan racionalan razlog zbog kog bi trebalo da oklijevate.

- Hvala svakom drugom punoljetnom građaninu koji je do sada imunizovan. To su korakci ka očuvanju, ne samo ličnog i porodičnog, već javnog zdravlja - poručuju iz IJZ. 22. septembar - Obuka zdravstvenih radnika iz porodilišta za promociju dojenja Ministarstvo zdravlja, uz podršku UNICEF-a od 22. do 25. septembra organizuje obuku zdrastvenih radnika za promociju dojenja, kako bi sva crnogorska porodilišta dostigla međunarodne standarde i bila “po mjeri beba”. Obuku pohađaju zdravstveni radnici iz svih porodilišta u zemlji, s ciljem unapređenja podrške koju oni svakodnevno pružaju majkama, bebama i njihovim porodicama u Crnoj Gori.

Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Anka Vukićević, zahvaljujući se UNICEF-u na podršci u realizaciji još jednog značajnog projekta za unapređenje zdravlja majki i djece, kao i na dosadašnjoj uspješnoj saradnji, istakla je važnost ovakvih edukativnih programa za očuvanje zdravlja kako porodilja, tako i beba.

- Svoje stečeno znanje dijelite ubuduće nesebično sa svojim kolegama i na taj način doprinosite razvoju našeg zdravstvenog sistema i pomozite da dođemo do sopstvenog akreditovanog

programa, koji ćemo u budućnosti primjenjivati, uz uvažavanje smjernica koje smo odbili od UNICEF-a - poručila je državna sekretaka.

- Prema nalazima našeg istraživanja sprovedenog u Crnoj Gori nešto ranije ove godine, gotovo sve majke, tj. 94 odsto njih, smatraju da je neophodno poboljšati podršku koju majke dobijaju od zdravstvenih radnika kako bi što uspješnije dojile.

Zadovoljstvo nam je da što udružujemo snage sa EU kako bismo pomogli da se odgovori na ovaj zahtjev majki Crne Gore. Zajedno sa EU podržaćemo i sprovođenje procjene svih porodilišta kako bismo napravili plan za pružanje podrške svakom porodilištu da dostigne međunarodne standarde inicijative Porodilišta po mjeri majke i djeteta - poručio je Huan Santander, šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru.

Direktorica Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović naglasila je da promocija dojenja mora biti prioritet svakog društva i da je za podizanje svijesti o dojenju potrebno je da se uključe svi segmenti društva, kao i ukupna javnost.

Na obuci, koja će trajati četiri dana, predavači će biti prof. dr Anita Pavičić Bošnjak i dr med. Banana Kunina, eminentni stručnjaci iz ove oblasti.

24. septembar - Predstavnici Robert Koh Instituta i bolnice Cherite iz Berlina u posjeti Crnoj Gori - Ljekari i cjelokupni zdravstveni sistem Crne Gore, u doba pandemije, pokazali su bezgranično požrtvovanje u odnosu prema pacijentima koji se liječe od COVID infekcije. U tom smislu bila sam jako srećna kada smo od njemačkog Instituta Robert Koh, nakon njihovih prethodnih posjeta našim zdravstvenim ustanovama, dobili rezultate kojima smo ocijenjeni prilično visokim ocjenama, kako u odnosu prema pacijentima, tako i u odnosu na proces liječenja - kazala je ministraka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović, na sastanku sa stručnjacima iz renomiranog njemačkog Instituta i bolnice Charite.

Sastanku, upriličenom povodom treće posjete predstavnika zdravstvenih institucija iz Berlina Crnoj Gori, prisustvovali su i njemački ambasador u Crnoj Gori dr Robert Veber, šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori dr Mina Brajović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović i direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić.

Zahvaljujući njemačkom ambasadoru dr Veberu na nesebičnoj pomoći na uspostavljanju izuzetno važne saradnje sa Institutom Robert Koh, ministarka dr Borovinić Bojović je

35

naglasila da je njihov angažman i doprinos zajedničkom radu nemjerljiv. Ona je istakla da se saradnja trenutno bazira na liječenju i dijagnostici COVID epidemije, ali da će se u budućnosti odnositi i na oblasti medicine, što je, kako je kazala, od nesagledivog značaja.

- Na putu prema EU, kojem Crna Gora teži, ova saradnja za nas je posebno značajna i važna jer je naš osnovni cilj bio pružanje jednako kvalitetne zdravstene usluge, kako svuda u svijetu tako i u Crnoj Gori - kazala je dr Borovinić Bojović.

Dr Radulović, zahvalila se njemačkim kolegama na ideji, ali i upornosti u realizaciji programa čiji je osnovni cilj izjednačavanje tretmana oboljelih od COVID-19 u svim zemljama Evrope, što je jedini put do uspjeha u borbi protiv epidemije.

Dr Veber, izrazio je zadovoljstvo zbog dosadašnje uspješne saradnje njemačkih i crnogorskih zdravstvenih institucija i najavio nove projekte koji imaju za cilj razmjenu iskustava, pomoć i podršku u vremenu pandemije. On je istakao značaj vakcinacije protiv koronavirusa i pozvao sve aktivne činioce društva da se uključe u ovaj proces kako bi zajedno doprinijeli suzbijanju epidemije COVID19.

24. septembar - Formiran Savez kliničkih saradnika Crne Gore U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) danas je potpisan Sporazum čime je formalizovano osnivanje Saveza kliničkih saradnika Crne Gore (MoCCA) čiji su članovi, Klinički centar Crne Gore, Univerzitetska klinika Charité (UKC), Robert Koch Institute (RKI) i Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG).

pristup liječenja pacijenata oboljelih od COVID-19 i drugih teških bolesti u KCCG putem uspostavljanja mreže kliničkih saradnika.

Napominjemo da je RKI u Crnoj Gori bio aktivan i prije današnjeg sklapanja Sporazuma i sproveo je detaljnu analizu funkcionisanja crnogorskog zdravstvenog sistema tokom pandemije.

Na osnovu rezultata ove analize, prepoznato je nekoliko potreba u glavnim oblastima neposrednog odgovora na COVID-19, ali takođe i buduće prijetnje. Dobar odnos između RKI i njegovog dugogodišnjeg saradnika UK Charité sa Vladom Crne Gore, IJZCG i Kancelarijom SZO u Crnoj Gori pruža sjajnu mogućnost da se ove potrebe prvo rješavaju u Crnoj Gori, uz mogućnost naknadnog proširenja potprojekata na ostale zemlje Zapadnog Balkana, pri čemu bi Crna Gora djelovala kao centar.

Posebno nas raduje što su na osnovu dosadašnjih posjeta Crnoj Gori i našim zdravstvenim ustanovama, kao i uspostavljenem saradnje i razmjenom iskustava, njemački ljekari ocijenili visokim ocjenama proces liječenja naših pacjenata. Članice Saveza namjeravaju da sprovedu zajednički projekat saradnje Savez za odgovor na i oporavak od COVID-19 za Crnu Goru i Zapadni Balkan (CORRAL).

CORRAL nastoji da podrži trenutne aktivnosti odgovora putem uspostavljanja kapaciteta koji će istovremeno povećati otpornost na buduće prijetnje, naročito putem sprovođenja četiri potprojekta: - Mreža laboratorija za Zapadni Balkan (WALTON), - Inicijativa kliničkih saradnika za COVID-19 u Crnoj Gori (MoCCA), - VIRTUELNI Centar za hitne operacije u CRNOJ GORI (MovE), - Terenski program obuke za epidemiologiju (FETP-WB).

MoCCA će uključivati kliničke eksperte u oblasti liječenja od COVID-19 i eksperte za intezivnu njegu, generalno omogućavajući međusobnu razmjenu znanja i iskustava između KCCG i Charité.

Sporazum su potpisali dr Radulović, dr Galić, dr Seybold, dr Jansen, u ime predsjednika Instituta Robert Koch, prof. dr Lothar H. Wieler.

24. septembar - Kovid potvrda izdaje se odmah poslije revakcinacije

Potpisivanju sporazuma prethodio je sastanak koji je otvorila direktorice KCCG dr Ljljane Radulović, na kome su pored ministarke zdravlja Crne Gore dr Jelene Borovinić Bojović, medicinskog direktora KCCG dr sc. med. Zorana Terzića, te rukovodioca i ljekara Interne klinike, Klinike za infektivne bolesti i Klinike za anesteziju, reanimaciju i terapiju bola, prisustvovali i njemački ambasador u Crnoj Gori dr Robert Weber, zamjenik direktora RKI dr Andreas Jansen, zamjenik medicinskog direktora UK Charité dr Joachim Seybold, šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori dr Mina Brajović, i direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić. Takođe, putem on line uključenja sastanak je pratio i u njemu učestvovao Christofer Bayer iz Ministarstva zdravlja Njemačke.

Formiranje Saveza je rezultat prethodne dvije posjete uglednih njemačkih institucija. Savez nastoji da podrži objedinjeni

36

Direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) dr Igor Galić kazao je da je Vlada Crne Gore usvojila ažurirane mjere protiv koronavirusa koje će važiti od 25. septembra do 8. oktobra 2021. godine.

- Nacionalna digitalna COVID potvrda izdaje se odmah poslije druge doze vakcine i od tog trenutka je validna. Više ne mora da se čeka 14 dana od kompletne vakcinacije. Osim za ulazak u tržne centre i unutrašnjost ugostiteljskih objekata, Nacionalna digitalna COVID potvrda je uslov i za ulazak u: poslovne centre; poslovne zgrade u okviru kojih posluju više od tri privredna subjekta; objekte koji se bave trgovinom neprehrambene robe, a čija površina prelazi više od 1.000 metara kvadratnih. Vlasnici, korisnici i upravljači ovih objekata dužni su da vrše kontrolu i odrede odgovornu osobu za poštovanje ove mjere - saopštio je dr Galić na konferenciji za medije.

Takođe, broj prisutnih na svadbama i drugim privatnim

proslavama koje se organizuju u ugostiteljskim objektima, uz posjedovanje nacionalne digitalne COVID potvrde, ograničava se na 50 – i u slučaju da se ceremonija održava na terasi ili u bašti, ili u unutrašnjosti ugostiteljskih objekata.

- Dozvoljava se izvođenje muzike uživo u unutrašnjosti ugostiteljskih objekata uz obavezu da svi zaposleni, muzičari i gosti posjeduju Nacionalnu digitalnu potvrdu - istakao je dr Galić.

On je podsjetio da je nacionalna digitalna kovid potvrda validna samo ukoliko lice ispunjava jedan od propisanih uslova.

Da je lice u cjelosti vakcinisano, nezavisno od toga koliko je dana prošlo od revakcinacije; da osoba posjeduje negativan PCR test na COVID-19 koji nije stariji od 72 sata ili pozitivan PCR test koji je stariji od 14 i nije stariji od 180 dana; da osoba posjeduje negativan brzi antigenski test koji nije stariji od 48 sati - pojasnio je dr Galić, prenosi Portal Analitika.

LAMP testova. Oni će prvenstveno biti namijenjeni testiranju pacijenata prilikom prijema u Urgentni centar jer je njegov nalaz poznat 10 minuta od uzorkovanja.

LAMP tehnologija ne koristi PCR labaratoriju za analizu rezultata, što značajno rasterećuje tretnutne kapacitete. Takođe, ovi testovi su priznati i odobreni od strane Evropske agencije za ljekove i medicinska sredstva, a što je bitno sa aspekta naših EU integracija.

25. septembar - Podgorica obilježila Svjetski dan srca Glavni grad Podgorica i Crnogorsko udruženje za srčanu slabost obilježili su Svjetski dan srca u novom Bemax parku u Tološkoj šumi.

Građani su imali priliku da besplatno izmjere krvni pritisak i da dobiju vaučere za mjerenje kompletnog nalaza masnoće u krvi. Osim toga, i farmaceutske kuće dale su svoj doprinos, te obezbijedile programe ishrane i razne suplemente.

Glavni grad Podgorica i Crnogorsko udruženje za srčanu slabost omogućili su građanima Podgorice i svim posjetiocima da besplatno izmjere težinu i visinu, ali i da izračunaju Body mass index. Uz to, program su pratili fitnes i plesni časovi, kao i sportska takmičenja.

Brojni građani iskoristili su ove mogućnosti, a organizatori su izuzetno zadovoljni odzivom, naročito sugrađana starije životne dobi.

Glavni grad će nastaviti da podržava akcije, te organizuje manifestacije, koje promovišu zdrave stilove života i poziva građane da vode računa o svom zdravlju, te da redovno obavljaju ljekarske preglede i praktikuju sportske i rekreativne aktivnosti.

27. septembar - LAMP testovi za Urgentni centar Nakon što je Klinički centar Crne Gore nedavno otvorio sopstvenu PCR laboratoriju, u najvećoj zdravstvenoj ustanovi, prvi put u našoj zemlji, uskoro će početi i korišćenje savremenih

- Činjenica da je od početka godine do danas zdravstveni sistem Crne Gore generisao preko 550.000 COVID testiranja, a što je četvorostruko više nego tokom cijele prošle godine, dokaz je da se naša strategija upravljanja pandemijom oslanja na realnim brojkama, a ne na billo čijim željama ili ličnim interesima.

Poređenja radi, istraživanja su pokazala da je Crna Gora od novca koji je potrošen tokom prošle godine od početka pandemije do oktobra za slanje nalaza u Njemačku, naša zemlja mogla da kupi dvije PCR laboratorije. To tokom prošle godine nije učinjeno.

Zaboravlja se i da se tokom 2020. godine na PCR nalaz čekalo i po sedam ili osam dana što je, uz nizak obuhvat testiranja, dovodilo do skandaloznog i navodnog “praćenja” epidemije. To danas nije slučaj. Naprotiv. Em što je Crna Gora, zahvaljujući ažurnom djelanju Ministarstva zdravlja, nabavila dovoljan broj testova pa više na bacamo novac poreskih obveznika za analize u inostranstvu, em je otvorena nova laboratorija u KCCG, em uvodimo novu LAMP tehnologiju, em ubrzo očekujemo otvaranje i PCR laboratorije u Opštoj bolnici Berane – kazao je Aleksandar Sekulić, Generalni direktor Direktorata za digatalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja.

28. septembar - U samoizolaciji 170 nastavnika i 2.500 učenika Širi se epidemija koronavirusa u Crnoj Gori. Nakon jučerašnjih 11 smrtnih ishoda, situacija je sve ozbiljnija i u obrazovnim ustanovama u našom zemlji, piše Dan. Naime, u samoizolaciji je 2.498 učenika i mališana iz vrtića.

Na sajtu Kovid-19 i obrazovanje se navodi da je na kraju prošle sedmice registrovano 1.176 zaraženih učenika i mališana u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, od čega 1.123 osnovca i srednjoškolca.

Prema podacima iz obrazovnog sistema, u osnovnim školama inficirana su 103 nastavnika, a u srednjim 70 profesora.

U vrtićima je zaraženo 53 mališana i 63 vaspitača.

Iz Instituta za javno zdravlje su u više navrata saopštili

37

da i pored porasta broja zaražene djece u školama ne razmatraju prelazak na onlajn nastavu.

28. septembar – Ministarka zdravlja odala priznanje svim crnogorskim medijima - Ministarstvo zdravlja Crne Gore svjesno je značaja i prava javnosti da zna, što dokazuje i naša konstantna interakcija sa medijima. Mediji i nevladin sektor kroz svoje djelovanje pokazuju i dokazuju da su korektivni mehanizam javne uprave i zbog toga svi zajedno moramo biti na istom zadatku, a to je pravovremena i tačna informacija u interesu građana – kazala je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović.

Ona je naglasila da su svjesni značaja poziva medija, podsjetiću da su mediji bili prioritet za imunizaciju, odmah poslije štićenika domova za stare i medicinskih radnika, ali i to da samo novinari, snimatelji i fotoreporteri imaju pravo na besplatne testove u slučaju da nijesu vakcinisani, a treba da izvještavaju sa skupova koji su epidemiološki rizični.

Zahvalna je kolegama koji, uprkos izuzetnim naporima, shvataju značaj javnih nastupa koji su im nekada zahtjevniji od samog posla koji je, po sebi, izuzetno naporan.

- U isto vrijeme, želim da naglasim da su nam novinarska pitanja nekad bila smjernice za putanju kojom se u određenim oblastima treba kretati. Ohrabrujemo sve medije da nastave da rade svoj posao po uzusima profesije, a mi, s druge strane obećavamo da ostajemo na raspolaganju da zajedničkim snagama unaprijedimo zdravstveni sistem u cilju dobrobiti svakog građanina Crne Gore – kazala je dr Borovinić Bojović.

Pozvala je javnost da obrati pažnju na činjenicu da je npr. KCCG tokom prošle godine bio zatvoren pola godine za sve što nijesu bili hitni i COVID pacijenti, a od januara 2021. KCCG radi apsolutno sve, nikad nije zastao ni na sat, a u Crnoj Gori, svake nedjelje, u svim bolnicama, domovima zdravlja i Hitnoj pomoći urade oko 140 hiljada pregleda, operacija, prijema i sl.

- S jedne strane, zabrinjava činjenica za tolikom ljekarskom pomoći, ali, s druge strane, nemojte reći da nema boljeg dokaza o tome koliko je predan naš kompletan zdravstveni sistem: od direktora preko ljekara i medicinskih sestara do vozača i higijeničara. Na osnovu svih podataka koji se nikad do sad nijesu ni prikupljali ni objavljivali ni analizirali, mi utvrđujemo predstojeće okosnice rada – naglasila je ministarka zdravlja.

29. septembar - Tender za dvije klinike u KCCG do kraja godine Tender za izgradnju Klinike za infektivne bolesti i Klinike za dermatovenerologiju u okviru Kliničkog centra Crne Gore mogao bi da bude objavljen tokom četvrtog kvartala 2021. godine, idealno u oktobru. To je najavila ministarka zdravlja dr Jelena Boronović Bojović u Institutu za javno zdravlje gdje je predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lejen i premijeru Zdravku Krivokapiću predstavila investicije Evropske unije u crnogorsko zdravstvo.

Ukupan budžet za izgradnju obje klinike iznosi 8,5 miliona eura, a projekat se 100 odsto finansira iz fondova EU. - Nova zgrada će se sastojati od donjeg nivoa, prizemlja i dva gornja sprata. Ukupna bruto građevinska površina iznosi

38

5.530,59 m2, a neto površina bez donjeg nivoa 3.504,25 m2.

Pripremljen je tenderski dosije koji je proslijeđen Delegaciji EU na odobrenje. Nakon sastanka sa Nj.E Kristinom Oanom Popom i saradnicima, tenderski dosije je u finalnoj fazi pripreme. Očekujemo da bi tender mogao da bude objavljen tokom četvrtog kvartala 2021. godine, idealno već u oktobru - kazala je dr Borovinić Bojović.

Ministarka je predočila da ukupna pomoć koju smo do sada dobili iznosi 55 miliona eura.

- Pomoć se ogleda kako kroz direktnu budžetsku podršku tako i kroz sredstva za izgradnju klinika, nabavku vakcina, laboratorijske opreme i mnogih drugih aspekata - objasnila je ministarka zdravlja.

Dr Borovinić Bojović je izdvojila ugovor o grantu EU4Health: Doprinos dostupnosti i pristupu vakcinama protiv COVID-19 u Crnoj Gori čija je vrijednost 2.431.357,00 eura.

- Bespovratna sredstva predviđaju nabavku vakcina koje je odobrila Evropska agencija za ljekove, kao i nabavku pomoćne opreme za skladištenje vakcina, ali i troškove u procesu promocije imunizacije - navela je dr Borovinić Bojović uz napomenu da Ministarstvo zdravlja već sprovodi aktivnosti nabavke vakcina kroz ovaj grant kroz bilateralne i trilateralne sporazume, kao i aktivnosti na pripremi specifikacija za nabavku opreme.

Osim toga, Ministarstvo zdravlja Crne Gore je pripremilo aplikaciju i poslalo je na dalju proceduru u Delegaciju EU u vezi sa Fondom solidarnosti EU. Ukupan iznos dodijeljenih sredstava je 199.505,00 eura. Ova sredstva smo opredijelili za pokrivanje dodatnih troškova medicinskog osoblja koji ulažu značajne napore u borbi protiv COVID-a.

Dr Borovinić Bojović je skrenula pažnju na to da je Crna Gora od nula vakcina i nula vakcinisanih u decembru 2020. godine do danas obezbijedila preko 820 hiljada vakcina protiv koronavirusa. Više od 50 odsto punoljetnih, koji se vakcinišu u Crnoj Gori, dobilo je makar jednu dozu vakcine protiv koronavirusa dok je preko 44 odsto vakcinisano u cjelosti.

- Za mnoge neočekivano, ali kao posljedica posvećenog rada, Crna Gora je organizovala jedan od najefikasnijih procesa imunizacije protiv koronavirusa. Otvorili smo čak 130 vakcinalnih punktova, pa je prvih dana odziv prelazio 10 hiljada. To je naš kapacitet usluge kom nam se divila i Evropa. Imunizacija je omogućena i u vakcinalnim autobusima. Uz to, obezbijedili smo i vakcinaciju u porodičnim kućama i firmama - navela je dr Borovinić Bojović.

U kompletnom procesu, kako je naglasila, nemjerljiv doprinos daje Evropska unija.

29. septembar - Srčani bolesnici jedni od najugroženijih od kovida Kardiovaskularni bolesnici su jedna od najugroženijih grupa kada je koronavirus u pitanju, kazao je dr Nebojša Bulatović gostujući u Jutarnjem programu Crne Gore povodom Međunarodnog dana srca.

aparat, koji je prvi ove vrste u Crnoj Gori, a koji, za razliku od dosadašnjeg načina rada, u potpunosti automatizuje i integriše proces testiranja od primarnog uzorka do izdavanja rezultata.

Aparat je nabavljen putem tendera koji je raspisala Delegacija Evropske unija u Crnoj Gori za nabavku laboratorijske opreme, testova i potrošnog materijala. Ukupna vrijednost donacije sa testovima i potrošnim materijalom iznosi 659.994 eura.

Premijer Krivokapić se zahvalio na značajnoj donaciji, apostrofirajući činjenicu da je EU najveći donator i investitor u Crnoj Gori.

30. septembar - Revakcinisano 20% mladih od 18 do 29 godina

Dr Bulatović napominje da se taj dan ove godine obilježava pod sloganom Koristi svoje srce i poveži se srcima. Napominje da su pluća i srce neraskidiva cjelina.

On je kazao da se zbog kovida-19 promijenilo mnogo toga u vezi sa pacijentima. Kasnije se, kaže, javljaju i time, kako dodaje, pogoršavaju svoje zdravstveno stanje.

- Zbog osnovne bolesti kovid pogoršava oboljenje i oporavak tih pacijenata duže traje nego kod pacijenata koji su imali blagu kliničku sliku. Odražava se najviše osjećajem umora koji jako dugo traje, osjećajem kratkoće daha, bolovima u grudima koja mogu da signalizirauju dodatna oštećenja kadio sistema dodao je dr Bulatović.

On je preporučio vakcinaciju svima pa i kardio-vaskularnim bolesnicima. Kaže da je svaka vakcina dobra, prenosi TVCG.

Obje doze vakcine protiv korona virusa u Crnoj Gori primio je svaki pet građanin, odnosno njih 193 odsto, koji pripadaju starosnoj grupi od 18 do 29 godina, podaci su Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG).

Iz Instituta su saopštili da je istovremeno u proces vakcinacije ušlo ukupno 26,2 odsto mladih uzrasta između 18 do 29 godina.

30. septembar - EU donirala automatizovani aparat za masovno PCR testiranje Predsjednik Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, i ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović posjetili su Institut za javno zdravlje, gdje je predsjednica Evropske komisije uručila vrijednu donaciju, potpuno automatizovani aparat za masovno PCR testiranje, renomiranog proizvođača ''Roche diagnostics''.

Oni su zajedno sa direktorom IZJZ dr Igorom Galićem obišli laboratoriju za molekularnu dijagnostiku u kojoj se nalazi

- Do 22. septembra u Crnoj Gori u proces vakcinacije je ušlo ukupno 26,2 odsto osoba koje pripadaju starosnoj grupi od 18 do 29 godina primilo je prvu dozu vakcine protiv korona virusa. Od njih 19,9 odsto je primilo obje doze vakcine, dok je 6,3 odsto primilo jednu dozu - kazali su iz IJZCG, uz pojašnjenje da su za izračunavanje obuhvata kao imenilac korišćene procjene o broju i strukturi stanovništva Crne Gore od 1. januara 2021.

Iz Instituta međutim, nijesu mogli dostaviti precizne

39

podatke o tome u kojim opštinama je najviše mladih primilo vakcinu protiv korona virusa.

- Vjerovatno je i uvođenje obaveznosti posjedovanja COVID-19 potvrde, tj. određenih ograničenja za nevakcinisane osobe djelovalo kao podsticajna mjera za vakcinaciju - kazali su iz Instituta.

Mladi ljudi su, kako navode iz IJZ, imali dileme, nedoumice i poteškoće kao i stariji odrasli, pa u tom kontekstu bi, kazali su, trebalo posmatrati njihov odnos ka vakcinaciji.

- Posebno ako se uzme u obzir da je dugo vremena među stanovništvom bio prisutan narativ da COVID-19 ne predstavlja ozbiljno oboljenje za mlade osobe, te da vakcinaciju treba usmjeriti ka starijim prioritetnijim grupama. Ipak, sa predominacijom Delta soja, koji se karakteriše time da sada dominantno obolijeva populacija mlađih osoba, značaj vakcinacije mladih je ogroman i to prije svega u pogledu zaštite njihovog zdravlja – zaključili su iz Instituta, pišu Dnevne Novine.

30. septembar - Od 1. januara plate ljekara veće za 200 eura, a sestrama za 120 - Od prvog dana od kada sam imenovana za ministarku zdravlja za ovu temu urgiram na svim adresama. I nama nije trebalo 20 godina da izađemo ispred vas i da kažemo - dogovorili smo se. Povećanje zarada ljekarima sada je izvjesno. Više nije obećanje već postaje realnost – kazala je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović.

Ona je istakla da je povećanje zarada jedan od načina da se ova država oduži ljekarima koji svake sekunde nose jedan od najtežih tereta na svojim leđima. Kada birokratiju prevedemo u jezik brojki, to znači sljedeće: trenutno, ljekar opšte prakse zarađuje 622 eura; specijalista 755 a subspecijalista 823. Od 1. januara 2022. godine ove plate iznosiće 809 eura, 981, odnosno 1.070 eura.

- Nijesmo zaboravili ni medicinske sestre. Ako medicinska sestra sada zarađuje 400 eura, ona će od 1. januara 2022. godine primati oko 520 eura.

Vjerujem da ćemo na ovaj način konačno motivisati naše ljekare da shvate da ne postoji ljepši komad neba od onog nad Crnom Gorom i da treba da ostanu ovdje i da liječe svoj narod – kazala je ministarka zdravlja.

40

Ministar finansija i socijalnog staranja, mr Milojko Spajić je objavio da će, osim povećanja za sve zaposlene u državi u prosjeku za 17,5 odsto koje će se obezbijediti kroz plan Evropa sad, od 1. januara moći dodatno da se povećaju zarade za zdravstvene radnike od 12,5%.

- Time je ukupno povećanje za zdravstvene radnike 30 odsto, što je vjerovatno i najveće povećanje zarada ikad u zdravstvu u ovako kratkom periodu. Želimo samo da pokažemo koliko su nam ti ljudi bitni za državu, da ostanu u državi... Da nam nacija bude što zdravija - poručio je Spajić.

30. septembar – Covid 19, podaci Instituta za javno zdravlje U Crnoj Gori prvom dozom vakcine protiv koronavirusa vakcinisano je 53,7 odsto punoljetnog stanovništva, a revakcinisano 46,9 odsto.

Do sada je dato 460.029 doza vakcina protiv koronavirusa.

Prvu dozu vakcine primile su 245.622 osobe ili 39,6 odsto, a drugu 214.407 ili 34,6 odsto ukupnog stanovništva.

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata prvu dozu vakcine primilo je 1.080 osoba, a revakcinisano je 1.475.

Masovna vakcinacija protiv COVID 19 u Crnoj Gori počela je 4. maja.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3223 uzorka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 447 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2. Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 30.09.2021. godine je iznosio 13.87%.

Prijavljeno pet smrtih ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom. Među preminulima najmlađi je imao 37 a najstariji 92 godine starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 1928.

SP3-OTC-2018-PMA-026/09/2018

dječji

dekon

gestiv

Djeluje u prvim minutima!

Lijek Operil sprej za nos namijenjen je za odrasle i djecu stariju od 12 godina.

*Lijek Operil P sprej za nos namijenjen je za primjenu kod djece uzrasta od 6 do 12 godina.

Sadrži oksimetazolin.

Za nazalnu primjenu.

Lijek se koristi u ograničenom, kratkotrajnom periodu prema uputstvu za lijek.

**IMS podaci za Operil P sprej za nos za januar 2018. godine.

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

ZANIMLJIVOSTI

Pacijenti prijavljuju nove simptome koronavirusa

Umor, povišena tjelesna temperatura praćena vrućicom i umorom, gubitak mirisa i ukusa, već su svima dobro poznati simptomi Covida-19. Kako vrijeme odmiče, više je saznanja i o drugim simptomima za koje se prije nije znalo. Sve više izvještaja sugeriše da bi simptomi korone mogli biti i gubitak sluha, gastrointestinalne tegobe i konjunktivitis.

Rezultati istraživanja sprovedenog u Kini pokazali su da konjunktivitis može takođe biti znak infekcije koronavirusom. On može izazvati crvenilo, suzne oči i otekline. Kako piše Times of India, istraživanje je obuhvatilo 12 osoba koje su bile inficirane novim sojem korone. Svi ispitanici pokazali su simptome konjunktivitisa. Njih 11 bilo je pozitivno na koronavirus nakon analize uzoraka iz brisa nosa, dok je jedan ispitanik dobio pozitivne rezultate nakon uzimanja brisa iz oka i nosa.

Naučnici smatraju da bi se ova povezanost mogla objasniti činjenicom da virus u tijelo može ući i preko očne sluznice. No, potrebna su dodatna ispitivanja i istraživanja ne bi li se otkrilo utiče li korona na vid kovid bolesnika.

Zvonjava u ušima i gubitak sluha takođe mogu biti znaci da je osoba inficirana koronavirusom. Prema najnovijem istraživanju objavljenom u časopisu International Journal of Audiology stoji da infekcija koronom može izazvati probleme sa sluhom pacijenata.

Neki od njih prijavili su neugodan osjećaj u ušima, zvonjavu i privremeni gubitak sluha. Neke probleme sa sluhom imalo je 7,6 posto kovid pacijenata, stoji u studiji. Dok neki kovid pacijenti imaju problema sa sluhom, neki su prijavili povraćanje i proliv kao simptome.

Stručnjaci iz zdravstvenog područja naglašavaju da se gastrointestinalni problemi ne smiju shvaćati olako u trenutku kada pandemija i dalje “divlja” svijetom, prenosi Times of India. Premda se radi prije svega o respiratornoj bolesti, kovid može uticati i na neke druge organe, u što spadaju crijeva, jetra i bubrezi. Zato neki pacijenti mogu povraćati, i imati proliv i mučnine.

Ljudi koji rade mentalno stimulativne poslove imaju manji rizik od demencije Pojedinci koji imaju mentalno stimulirajuće poslove imaju manji rizik od demencije kasnije u životu od onih koji imaju manje stimulativno zaposlenje, pokazalo je novo istraživanje Instituta za epidemiologiju i zdravstvenu zaštitu Univerziteta u Londonu.

Naučnici su pregledali podatke više od 100.000 učesnika u istraživanju, koji su bili fokusirani na veze između faktora povezanih s radom i hroničnih bolesti, invaliditeta i mortaliteta, iz SAD-a, Evrope i Velike Britanije.

Istraživanje je ispitivalo one iz različitih zanimanja, od šumarskih radnika do državnih službenika i namještenika u javnom sektoru, dok je vodeći autor predložio da nalazi podržavaju ideju da mentalna stimulacija u odrasloj dobi može odgoditi pojavu demencije.

Moguće objašnjenje rezultata istraživanja je da je kognitivna stimulacija povezana s nižim nivoima određenih proteina koji mogu inhibirati neke procese u mozgu.

Oni koji su bili uključeni u istraživanje praćeni su u prosjeku 17 godina kako bi se utvrdilo je li im se razvila demencija.

Njihova kognitivna stimulacija na poslu prethodno je mjerena na početku studije.

Glavni autor prof. dr Mika Kivimaki s Instituta za epidemiologiju i zdravstvenu zaštitu Univerziteta u Londonu, rekao je: "Naši nalazi podržavaju hipotezu da mentalna stimulacija u

42

odrasloj dobi može odgoditi pojavu demencije".

- Nivoi demencije u 80. godini života viđeni kod ljudi koji su doživjeli visok nivo mentalne stimulacije primijećeni su u 78. godini kod onih koji su doživjeli nisku mentalnu stimulaciju. To sugeriše da je prosječno kašnjenje u početku bolesti oko godinu i po, ali vjerovatno postoje znatne razlike u učinku među ljudima - pojasnio je prof. Kivimaki.

Istraživači su definisali kognitivno stimulirajuće poslove kao one koji uključuju zahtjevne zadatke i veliku slobodu odlučivanja o poslu ili kontrolu posla, na primjer, viši državni službenici, menadžeri proizvodnje i operacija, direktori i izvršni direktori. Zbog više sati provedenih na poslu smatra se da izloženost kognitivnoj stimulaciji traje "znatno duže" od npr. kognitivno stimulirajućih hobija, rekli su naučnici.

Studija je otkrila da je, uzimajući u obzir uticajne faktore, učestalost demencije bila 4,8 na 10.000 ljudi u grupi s visokom stimulacijom, dok je u grupi s niskom stimulacijom bila 7,3. Potencijalno uticajni faktori uključivali su dob, pol, obrazovanje i način života. Činilo se da nema razlike između polova ili onih mlađih ili starijih od 60 godina. Međutim, bilo je naznaka da je povezanost jača za Alchajmerovu bolest u odnosu na druge vrste demencije, piše www.alzheimersresearchuk.org/

IZ MEDICINE Antitijela se zadržavaju sedam mjeseci nakon infekcije

Antitijela na COVID ostaju stabilna, a u nekim slučajevima čak i povećana, sedam mjeseci nakon infekcije, podaci su objavljeni u najvećoj studiji ove vrste urađenoj za vrijeme pandemije.

Istraživači na Institutu za globalno zdravlje iz Barselone ISGlobal otkrili su da postojeća antitijela na koronavirus prehlade mogu biti zaštita od COVID-19. Kontrolnom studijom među grupom zdravstvenih radnika koordinisao je ISGlobal, čiji tim je je brojao 20 naučnika. Oni u ovoj studiji ističu da je od ključnog značaja bolje razumijevanje dinamike i trajanja imuniteta na SARS-CoV-2, virus koji izaziva COVID-19, kako bi se predvidjela evolucija pandemije i razvile efikasne strategije za borbu protiv njenog širenja.

S tim ciljem, istraživač ISGlobal, prof. dr Karlota Dobanjo i drugi naučnici pratili su grupu zdravstvenih radnika od početka pandemije kako bi procijenili nivo antitijela na različite antigene SARS-CoV-2 kroz vrijeme.

- Ovo je prva studija koja procjenjuje antitijela na tako velikom panelu antitijela na SARS-CoV-2 tokom sedam mjeseci istakla je prof. Dobanjo.

Istraživači su analizirali uzorke krvi 578 učesnika, uzete u četiri različita perioda između marta i oktobra 2020. Oni su izmjerili nivo i vrstu antitijela na šest različitih SARS-CoV-2 antigena, kao i prisustvo antitijela protiv četiri drugih koronavirusa koja izazivaju česte prehlade kod ljudi.

Rezultati istraživanja, objavljeni u naučnom časopisu Nature Communications, pokazuju da se većina infekcija među zdravstvenim radnicima dogodila tokom prvog talasa pandemije.

Procenat učesnika sa antitijelima na SARS-CoV-2 se samo neznatno povećao između marta i oktobra - sa 13,5 odsto na 16,4 odsto.

Antitijela su uglavnom ostala stabilna tokom vremena, što potvrđuje rezultate drugih nedavnih studija. Osim toga, tim nije primijetio nikakve ponovne infekcije u grupi.

- Sasvim iznenađujuće, čak smo vidjeli povećanje IgG anti-spike antitijela kod 75% učesnika od petog mjeseca nadalje, bez ikakvih dokaza o ponovnoj izloženosti virusu - navela je viša koautorka studije i asistentkinja u istraživanju prof. Gema Monkunil. Što se tiče antitijela protiv humanih koronavirusa kod ljudi (HCoV), rezultati sugerišu da bi oni mogli pružiti unakrsnu zaštitu od infekcije COVID-19 ili drugih bolesti. Ljudi zaraženi SARS-CoV-2 imali su niži nivo HCoV antitijela. Asimptomatski pojedinci su imali veći nivo antitijela na HCoV od onih sa simptomatskim infekcijama.

Razotkrivanje dugoročne kinetike antitijela na SARSCoV-2 i individualnih karakteristika koje na nju utiču, uključujući uticaj već postojećih antitijela na humane koronaviruse koji izazivaju prehladu (HCoV), od suštinskog je značaja za razumijevanje zaštitnog imuniteta na COVID-19 i osmišljanje efikasne strategije nadzora.

Nivoi IgM, IgA i IgG u odnosu na šest antigena SARSCoV-2 i nukleokapsidni antigen četiri HCoV (229E, NL63, OC43 i HKU1) kvantifikovani su pomoću Lumineksa, a kapacitet neutralizacije antitijela je procijenjen protočnom citometrijom, grupa zdravstvenih radnika pratila je sedam mjeseci.

- Seroprevalencija se vremenom povećava sa 13,5% (mjesec 0) i 15,6% (mjesec 1) na 16,4% (mjesec 6). Nivo antitijela, uključujući i ona sa neutralnim kapacitetom, stabilan je tokom vremena, osim nivoa IgG do nukleokapsidnog antigena i nivoa IgM koji opadaju - ističe se u studiji ISGlobal.

Snaga ove studije je dostupnost uzastopnog uzorkovanja u slučajnoj grupi, uključujući asimptomatske i simptomatske subjekte, kazao je prof. Dobanjo u članku objavljenom na stranici ISGlobal, prenosi Nature Sci.

Novi lijek koji ublažava Covid-19 ulazi u završnu fazu testiranja Oko 50 posto potrebnih pacijenata regrutovano je za završno ispitivanje faze III lijeka kojeg razvijaju Amerikanci, a koji bi mogao da promijeni igru u borbi protiv COVID-19, kazao je prof. Yosef Caraco sa Univerzitetskog medicinskog centra Hadassah.

Prof. Caraco je rekao da je njegov tim nedavno završio svoj dio uspješnog ispitivanja II faze oralno dostupnog kandidata protuvirusnih ljekova Molnupiravir, koji je razvila kompanija Merck Pharmaceuticals. Lijek namijenjen usporavanju napredovanja koronavirusa od blagog do teške bolesti.

Studija je sprovedena u 80 medicinskih centara u svijetu u kojima je učestvovalo oko 300 pacijenata s koronavirusom u blagom ili umjerenom stanju. Neki su primali Molnupiravir, a drugi placebo.

- Opšti zaključak iz ove faze je da je, prije svega, lijek siguran. Nijesmo primijetili ništa neobično. Takođe smo vidjeli da je manje vjerovatno da će oni koji su liječeni ovim lijekom trebati hospitalizaciju u odnosu na one koji su primali placebo - rekao je prof. Caraco i istakao da lijek ima potencijal da spriječi hospitalizaciju ako se daje lakšim ili srednje teškim bolesnicima.

- Ideja je da ako ih možemo liječiti, možemo spriječiti napredovanje do teške bolesti. Ovo je potpuna promjena u načinu na koji se pokušavamo boriti protiv bolesti. Ovo je promjena paradigme - objasnio je prof. Caraco.

Rekao je da istraživački tim takođe pretpostavlja da bi lijek mogao pomoći u smanjenju zaraznosti pacijenata, a time i vjerovatnosti njihovog širenja virusa na kontakte u domaćinstvu. Takođe vjeruju da bi to moglo imati pozitivan uticaj na sprječavanje dugog COVID –a, piše The Jerusalem post.

43

REGION 01. septembar - U Srpskoj epidemiološka situacija sve gora - BiH U Republici Srpskoj je, nakon posljednjeg sekvencioniranja, detektovan delta soj virusa korona. Ovo su potvrdili u Institutu za javno zdravstvo RS, iz kojeg upozoravaju da već četvrtu sedmicu imaju pogoršanje epidemiološke situacije.

– Podaci govore da ćemo i u narednom periodu imati i dalje pogoršanje. Današnji podatak da je 46 odsto pozitivnih sigurno je upozoravajući, a naročito kada se uzme u obzir da imamo 700 obrađenih uzoraka, te da su 364 osobe pozitivne. Od ovog broja inficiranih 8 – 10 odsto razvije težu kliničku sliku, što znači da će oko 30 osoba potražiti ljekarsku pomoć, odnosno da će morati biti hospitalizovano – rekao je direktor IJZ RS Branislav Zeljković.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje RS, zdravstvenim ustanovama je sa 30. avgustom 2021. godine isporučeno 280.609 prve i 198.156 druge doze vakcina protiv Kovida, piše Srpskainfo.

02. septembar - Obavezna vakcinacija ljekara bi otvorila druge probleme – Srbija Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je da bi uvođenje obavezne vakcinacije protiv korona virusa za zdravstvene radnike otvorilo druge probleme za Srbiju i eventualno odvelo na Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.

Na konferenciji za novinare nakon otvaranja nove kovid bolnice u Novom Sadu, Brnabić je kazala da ona ne bi voljela da ljekarima nameće “tako očigledne stvari” kao obaveze, jer smatra da bi to bilo vrijeđanje.

- Mislim da zdravstveni radnici vjeruju u nauku i u zdravstvo i da će oni povesti vakcinaciju - kazala je Brnabić.

Naglasila je da bi eventualno uvođenje obavezne vakcinacije u zdravstvu dovelo da otpuštanja 20 odsto zdravstvenih radnika koji iz nekog razloga ne žele da se vakcinišu, piše Beta.

02. septembar - Vakcina protiv korone štiti djecu i sprječava prenos virusa na starije - BiH Vakcinacijom protiv korone djece starije od 12 godina štiti se njihovo zdravlje, te smanjuje mogućnost da prenose virus na starije koji nijesu zaštićeni od ove opasne infekcije i kod kojih može da se razvije teška i po život opasna forma kovida. Na ovo ukazuju ljekari koji objašnjavaju da jeste činjenica da se djeca ređe inficiraju i da se kod njih, uglavnom, razvijaju blaže kliničke slike, ali da se zna desiti da i mlađi završe na bolničkom liječenju. Ranija analiza UKC RS pokazala je da je njihov najmlađi pacijent imao godinu dana, a najmlađi koji je priključen na respirator 10 godina.

Iz Instituta za javno zdravlje RS pozvali su sve roditelje

44

da, ako to žele, mogu da dovedu svoju djecu stariju od 12 godina na vakcinaciju protiv kovida. U međuvremenu, u RS je protiv korone vakcinisan određen broj djece starije od 12 godina. Zvanična statistika pokazuje da je, s druge strane, SARS-CoV-2 u Srpskoj do sada potvrđen kod 1.410 djece starosti od šest do 14, te 1.800 u dobi od 15 do 19 godina.

Dr Mladen Grujičić, epidemiolog u bijeljinskom Domu zdravlja, naglašava da je problem što djeca, posebno ona koja su na kraju osnovne, te u srednjoj školi, mogu da prenesu infekciju na ostale koji nijesu vakcinisani i koji nemaju zaštitu. Dodaje da djeca manje obolijevaju i imaju blažu kliničku sliku u odnosu na starije od 18, a posebno starije od 65 godina., piše Srpskainfo.

02. septembar - Otvorena kovid bolnica u Novom Sadu - Srbija Nova kovid bolnica, sa 616 kreveta, zvanično je otvorena na Mišeluku, kod Novog Sada. Iz Kliničkog centra Vojvodine, u čijoj je nadležnosti, uvjeravaju da ljekara za tu bolnicu ima dovoljno, iako ih je nedavno primljeno znatno manje u odnosu na slobodna mjesta navedena u konkursu. Angažovani su i iskusni ljekari koji rade u cijelom sistemu u Vojvodini, kazao je pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković. Dodaje i da broj onih koji će ubuduće tu raditi zavisi od situacije.

- Što se tiče ukupne investicije u ovu bolnicu, ona je bila 3,9 milijarde dinara i 17 miliona eura u opremu. Ne postoji ništa vanredno što nismo planirali pa smo dodatno plaćali. To je samo bilo kako stižu tranše, tako smo mi izdvajali novac i plaćali - rekla je premijerka Ana Brnabić.

- Moguće da je skuplja od ove prethodne dvije u Batajnici i Kruševcu, ali je modernija - dodala je Brnabić. Kada prođe epidemija, plan je da ovo postane novosadska opšta bolnica, pišu Vesti.

03. septembar – Uništavaju stotine hiljada doza vakcina protiv korone - BiH U Bosni i Hercegovini, koja je imala velikih problema da nabavi vakcine protiv korona virusa, u narednom periodu biće uništeno stotine hiljada doza. Sljedećeg mjeseca u Federaciji BiH ističe rok za 340.183 doza vakcina protiv kovid-19, saopšteno je iz Zavoda za javno zdravlje BiH. Ukoliko ne budu iskorišćene na vrijeme, propašće 319.390 Astrazeneke, 19.536 Fajzera i 1.257 Sinovaca. Drugi kontigent vakcina, kojima ističe rok u novembru, je 25.170 Astrazeneke i 10.530 Fajzera, dok u decembru rok ističe za još 64.350 vakcina.

Direktor Instituta za javno zdravlje Republike Srpske Branislav Zeljković izjavio je da je u RS već propalo više od 55.000

vakcina Astrazeneke.

Njima je rok istekao krajem jula i avgusta i sada se priprema uništavanje, prenosi Beta.

taj zakon koji bi ustvari štitio pacijete i njihova prava – istakla je Anica Ramić, predsjednik Udruženj garađana Stop mobing.

03. septembar - Crni rekord na Kosovu U poslednja 24 sata od infekcije koronavirusom na Kosovu je umrlo 26 osoba, čime je ukupan broj preminulih od početka pandemije 2.584.

Ministarstvo zdravstva je saopštilo da je testirano 12.558 uzoraka od kojih je 1.448 pozitivno.

Izliječenim je proglašena 1.421 osoba, tako da je ukupan broj oporavljenih 120.892, dok je aktivno 26.525 slučajeva, piše Beta.

03. septembar – Održan Drugi kongres estetske medicine u organizaciji SESIAM - Srbija

Građani Trebinja koji su potpisali peticiju smatraju da pacijenti moraju imati ozakonjena svoja prava, pišu Novosti.

Održan je drugi po redu internacionalni kongres u oblasti estetske medicine pod nazivom Science of aesthetic u organizaciji Udruženja interdisciplinarne estetske i antiejdžing medicine Srbije (SESIAM) koji je trajao do 5. septembra.

06. septembar - Pandemija zaustavila uvođenje HPV vakcine - BiH

Na kongresu je bilo ukupno 30 internacionalnih predavača i trenera svjetskih kompanija i lidera u polju estetske medicine, kao i domaćih trenera i edukatora. Učestvovalo je 500 ljekara, uz počasne članove i članove upravnog i izvršnog odbora SESIAM-a, kao i preko 30 kompanija izlagača.

Prisutnima su se prestavili mnogobrojni predavači sa svojim ekspertizama iz oblasti estetske i antiejdžing medicine, piše Promo.

05. septembar - Peticijom protiv korupcije u zdravstvu - BiH Udruženje građana Stop mobing iz Trebinja pokrenulo je potpisivanje peticije za donošenje Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata u Republici Srpskoj kao odgovor na sve veća kršenja ljudskih prava u zdravstvenom sistemu BiH i diskriminaciju pacijenata.

Peticija građana za koju je potrebno 3.000 potpisa biće upućena u Narodnu skupštinu Republike Srpske, a kako kažu u Udruženju građana Stop mobing usvajanjem tog Zakona suzio bi se prostor za korupciju u zdravstvu.

- Peticija nosi naziv Virus za koji ima lijek jer se sužava prostor za korupciju u zdravstvu. U Republici Srpskoj nemamo

Pandemija novog virusa korona je, nažalost, zaustavila aktivnosti Instituta za javno zdravlje na uvođenju HPV vakcine u kalendar obavezne imunizacije u Republici Srpskoj koje su započete prije dvije godine.

Humani papilom virus (HPV) je vodeći uzročnik raka grlića materice, a u SZO kažu da je vakcina siguran, efikasan i ključan korak u brobi protiv ove bolesti.

Po dostupnim podacima koje su saopštili ljekari, u BiH na godišnjem nivou oko 140 žena umre od raka grlića materice, a oboli oko 550. U slučaju pravovremenog otkrivanja promjena na grliću materice, izlječenje je stopostotno.

Dr Enis Hasanović, ginekolog i direktor Zavoda za zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajeva nedavno je naveo primjer Škotske koja je prije 11 godina uvela obaveznu vakcinaciju za djevojčice, a koja je sada praktično na putu da potpuno iskorijeni ovaj karcinom među svojom populacijom. U zemljama regiona Sjeverna Makedonija je ranije procenat vakcinisanja podigla na 75 odsto, taj procenat je sada oko 50 odsto, ali i dalje daleko najviši u regionu, prenosi Blis.rs.

07. septembar - Mladi zamijenili starije u bolnicama - Srbija Svakim danom korona brojke rastu, pa je tako juče zabilježeno više od 4.000 oboljelih, a kako ljekari tvrde, među inficiranim najviše ima mladih. Pokrajinski sekretar za zdravstvo dr Zoran Gojković ističe da je trenutno kod pacijenata drugačija klinička slika nego prošle godine, i da je bitnije pratiti koliki je broj hospitalizovanih osoba od korone, odnosno koliko je opterećen zdravstveni sistem nego koliko je inficiranih.

– Sad su, umjesto starijih, mlađi u bolnicama jer su se stariji vakcinisali – kazao je dr Gojković, dodajući da će se svi inficirati koronom tokom narednog perioda, ali neće svi oboljeti, odnosno neće imati teži oblik bolesti.

Virusolog dr Milanko Šekler kaže da su osnovna žarišta koronavirusa trenutno prepuni stadioni i žurke na kojima se pojavljuje veliki broj ljudi bez maske. Ipak, kaže da je važno da se

45

nastavnici u školama vakcinišu i to prije svega zbog sopstvene bezbjednosti., prenosi Alo. 09. septembar – Prema ECDC cijela Hrvatska u 'crvenom'

u Brčkom. To znači da je u BiH prvom dozom vakcinisano nepunih 27 odsto, dok je kompletno vakcinisano tek 18 odsto njenih punoljetnih stanovnika.

ECDC je objavio novu koronakartu koja pokazuje kako je cijela Hrvatska u "crvenom", odnosno u kritičnoj zoni. Takva karta pokazuje 14-dnevnu indicenciju novih slučajeva infekcije na 100.000 ljudi i postotak pozitivno testiranih, a Hrvatska je tu podijeljenja na četiri regije - panonsku, sjevernu, jadransku Hrvatsku i Grad Zagreb.

Određeni broj građana vakcinisan je u Srbiji, ali još nemaju podatak o kojem procentu je riječ, a za kolektivni imunitet potrebno je između 70 i 80 odsto vakcinisanog stanovništva.

Kad je riječ o procentu imunizovanih protiv korone u BiH, situacija je nešto bolja u Srpskoj, gdje su do 10. septembra prvom dozom vakcinisana 367.292 ili oko 39,5 odsto, a sa obje doze 209.748 ili oko 22,5 odsto punoljetnih građana, piše Srpskainfo.

Zelenom bojom označena su područja s 50 inficiranih na 100.000 ljudi i stopa pozitivnih testova manja od četiri posto ili ona područja koja imaju manje od 75 inficiranih u istom omjeru uz stopu pozitivnih testova manju od jedan posto.

Od crvenog može i gore, pa karta može biti obojena i tamnocrvenom bojom, pišu RTL Vijesti.

14. septembar - EU poklonila nova vozila za prevoz vakcina za 24 zdravstvene ustanove u Srbiji Srpsko zdravstvo je bogatije za 26 specijalizovanih vozila za prevoz vakcina i medicinskog osoblja, a svečana primopredaja upriličena je ispred Palate Srbija.

10. septembar – Proglašena trodnevna žalost zbog 14 kovid pacijenata koji su stradali u požaru – S. Makedonija U vatrenoj stihiji koja je 8.septembra u 21 sat zahvatila privremeni objekat modularne kovid-bolnice u Tetovu na sjeverozapadu Makedonije, izgorjelo je 14 osoba od ukupno 26 pacijenata, zvanično je potvrđeno iz resornog Ministarstva za zdravstvo Vlade Sjeverne Makedonije.

Među povrijeđenima nema medicinskog osoblja, a preostalih 12 pacijenata je prebačeno u bolnicu u Tetovo.

Iz vatrogosne jedinice u Tetovu je potvrđeno da je požar u modularnoj bolnici prijavljen u 21.02, a ekipe su za nekoliko minuta bile u akciji gašenja.

- Bilo je uključeno sedam vozila i više od 30 vatrogasaca, ali kada su oni stigli do kovid-bolnice ona je već bila potpuno u plamenu. Vatra je krenula iznutra - izjavio je Sašo Trajčevski, zamjenik komandira vatrogasne jedinice koja je neposredno učestvovala u gašenju., piše Srbija Danas.

13. septembar - Obje doze vakcine protiv korone primilo tek 18 odsto punoljetnih - BiH Prvu dozu vakcine protiv korona virusa u Bosni i Hercegovini primilo je oko 670.000, a obje doze 448.000 građana, pokazuju podaci entitetskih instituta za javno zdravstvo i nadležnog odeljenja

46

Vozila za prevoz vakcina posebno su uređena, sa specijalnim zamrzivačima koja mogu da transportuju vakcine do najudaljenijih krajeva Srbije. Vozila su donacija EU vrijedne više od pola miliona eura, a namijenjena su za 24 zdravstvene ustanove širom Srbije. Šef Delegacije EU u Srbiji Emanuel Žofre, simbolično je, uručenjem ključeva ministarki za evropske integracije Jadranki Joksimović i ministru zdravlja Zlatiboru Lončaru, predao vozila na korišćenje, u prisustvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, prenosi Tanjug.

15. septembar – Ombudsman ocijenio da je uvođenje kovid propusnica diskriminacija - Srbija Lokalni ombudsman u Kragujevcu Vesna Stojadinović ocijenila je da bi uvođenje kovid propusnica za građane koji su se

odazvali pozivu za preporučenu imunizaciju, predstavljalo diskriminaciju građana koji se nijesu vakcinisali protiv koronavirusa.

Tokom obraćanja medijima, Stojadinović je proslijedila citate pojedinih članova iz Ustava i nekoliko zakona koji se odnose na pravo na izbor i imunizaciju pacijenata.

u školama, piše Večernji list, navodeći mišljenja stručnjaka da za kolektivnii imunitet treba vakcinisati i djecu.

Dr Stipan Jonjić, jedan od hrvatskih vodećih virusnih imunologa, profesor na riječkom Medicinskom fakultetu i član njemačke Leopoldine, na pitanje je li trebalo vakcinisati djecu stariju od 12 godina, a imajući na umu da je Pfizer objavio rezultate kliničkog ispitivanja koji pokazuju da se mogu vakcinisati i djeca od pet do 12 godina slabijom dozom, kaže: "Moj stav o tome je poznat. Naš je imuni sistem stvoren da reaguje na izazove poput infekcija, i to uglavnom radi uspješno. No, tokom koevolucije i patogeni su 'naučili lekciju' i mnogi uspješno izbjegavaju imuni odgovor".

Vakcinisanjem, smatra dr Jonjić, možemo steći znatnu prednost u odnosu na virus jer stvaramo imunološko pamćenje koje nas štiti, piše Večernji list.

23. septembar - Slovenija donira BiH 100.620 doza vakcine Pfizer

Ona je ukazala na član 17. Zakona o zabrani diskriminacije po kojem svako ima pravo na jednak pristup objektima u javnoj upotrebi – objekti u kojima se nalaze sjedišta organa javne vlasti, objekti u oblasti obrazovanja, zdravstva, socijalne zaštite, kulture, sporta, turizma, objekti koji se koriste za zaštitu životne sredine, za zaštitu od elementarnih nepogoda – kao i javnim površinama – parkovi, trgovi, ulice, pješački prelazi i druge javne saobraćajnice, piše Beta.

18. septembar - BiH prva u Evropi po broju preminulih od kovida na milion stanovnika Bosna i Hercegovina, u kojoj je u posljednja 24 sata zabilježeno 15 smrtnih ishoda povezanih s kovidom, prva je u Evropi po smrtnosti, dok je u svijetu na drugom mjestu iza Perua po toj negativnoj statistici.

Po podacima statističkog portala Worldmetersa koji svakodnevno ažurira podatke o broju novoinficiranih, preminulih i drugu statistiku vezanu uz koronavirus, u Bosni i Hercegovini je do sada smrtnost iznosila 3134 osoba na milion stanovnika.

Lošiju statistiku u svijetu ima samo Peru u kojemu je 5934 takvih slučajeva na milion stanovnika.

U Evropi je druga po smrtnosti Mađarska s 3128 ljudi, dok s 3070 slučajeva slijedi Sjeverna Makedonija, a 2916 smrtnih slučajeva na milion stanovnika ima Crna Gora.

Hrvatska se s 2084 smrtna ishoda povezanih s komplikacijama izazvanih covidom na milion stanovnika nalazi na 20. mjestu u Evropi.

Po službenim statistikama u BiH je u zadnja 24 sata potvrđeno 967 novih slučajeva infekcije koronavirusom, a zabilježeno je 15 smrtnih slučajeva. BiH se po broju novoinficiranih osoba nalazi na 25 mjestu po Worldmetersu, piše Hina.

22. septembar - Za kolektivni imunitet potrebno je vakcinisati djecu - Hrvatska Uz zarazniju delta-varijantu i tek vakcinisanih nešto više od polovine odraslih gotovo je nemoguće spriječiti infekciju djece

Vlada Slovenije donijela je odluku da Bosni i Hercegovini donira 100.620 doza vakcine protiv korona virusa proizvođača Pfizer/BioNTech.

Slovenska vlada je odlučila da donira vakcine na osnovu zahtjeva iz BiH, u svrhu humanitarne pomoći u borbi protiv pandemije COVID-19, saopštilo je Ministarstvo zdravstva Slovenije.

Kako prenosi slovenska novinska agencija STA, Vlada Slovenije uputila je Ministarstvu zdravlja i Ministarstvu vanjskih poslova da preduzmu sve potrebne korake za sprovođenje humanitarne pomoći te je ovlastila ministra nadležnog za zdravstvo Janeza Poklukara da potpiše ugovornu dokumentaciju između Slovenije, Bosne i Hercegovine i BioNTech/Pfizera.

Nacionalni institut za javno zdravstvo će pripremiti vakcinu za transport i predati je primaocu, kojeg utvrđuje i šalje nadležno ministarstvo iz BiH, prenosi Anadolija.

23. septembar - Medicinske sestre i tehničari protestovali zbog kovid potvrda - Hrvatska

Nekoliko desetina članova Sindikata medicinskih sestara i tehničara protestovalo je u centru Zagreba zbog, kako su naveli, ucjena i prijetnji zbog nevakcinisanja. Oni su upozorili i na probleme poput neadekvatno plaćenog prekovremenog rada i rada praznicima, sistematizacije radnih mjestra, beneficiranog radnog staža, rada van kompetencija i priznanja visokoškolskog obrazovanja.

47

Neki od njih su istakli da ne žele da se dijele na vakcinisane i nevakcinisane.

Na protest uoči uvođenja kovid potvrda u zdravstveni sistem od početka oktobra, osvrnuo se i ministar zdravlja Vili Beroš koji je rekao da je protest legitiman, ali da nema mjesta za manipulisanje činjenicama. On je istakao da niko nije prisiljavan na vakcinisanje niti će biti, ali da je zbog nevakcinisanih otežan rad u bolnicama, piše Beta.

24. septembar - Od tuberkuloze za tri godine oboljelo 386 ljudi u Srpskoj – BiH Osoba sa neliječenom tuberkulozom može da zarazi 10-15 ljudi godišnje, kašljući u njihovoj blizini, a rizik za razbolijevanje mnogo je veći kod ljudi sa oslabljenim imunim sistemom.

U Srpskoj je, u periodu 2018-2020, oboljelo 386 osoba, podaci su Instituta za javno zdravlje RS. – Tuberkuloza je zarazna bakterijska bolest uzrokovana bacilom tuberkuloze, koji najčešće zahvata pluća. Prenosi se putem kapljica iz grla i pluća osoba koje imaju aktivno oboljenje respiratornih organa uzrokovano ovim bacilom – rekla je epidemiolog u IJZ RS dr Jelena Đaković Dević.

Simptomi aktivne tuberkuloze pluća su: kašalj, rjeđe sa ispljuvkom ili krvlju, bol u grudima, slabost, gubitak tjelesne težine, povišena temperatura i noćno znojenje.

Prema podacima SZO, od tuberkuloze je tokom 2019. godine u svijetu umrlo 1,4 miliona ljudi. Ova bolest se javlja u svim djelovima svijeta i u svim uzrastima. Pojava tuberkuloze koja je otporna na više ljekova danas predstavlja veliku prijetnju javnom zdravlju i značajno ugrožava dosadašnje uspjehe postignute u borbi protiv tuberkuloze, piše Srpskainfo.

Generalni direktor UKC RS Vlado Đajić rekao je da se u toj ustanovi koristi kiseonik kao u svim svjetskim zdravstvenim centrima.

- Isti kiseonik se upotrebljava od kada postoji UKC RS. Kada smo raspisivali tender, dobili smo rješenje od naše agencije da ponuđač ima rješenje da se bavi proizvodnjom i prometom medicinskog kiseonika čiji je sastav 99,5 odsto kiseonik. Svi naši pacijenti ga primaju i njime su izliječene hiljade pacijenata - rekao je Đajić.

28. septembar – Kovid potvrde obaveza i za pacijente - Hrvatska Hrvatski nacionalni štab civilne zaštite donio je odluke o uvođenju obaveznih Kovid-potvrda u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti. Kovid-potvrda ili obavezno testiranje za one koji nijesu vakcinisani ili nijesu preživjeli virus biće uvedeni od 4.oktobra.

Jedna odluka odnosi se na uvođenje obaveznog testiranja svih zaposlenih u zdravstvenim ustanovama, preduzeća koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i zdravstvenih radnika, druga se odnosi na obavezno testiranje svih zaposlenih u industriji socijalne zaštite, a treća na pacijente, tj. uvođenje posebnih mjera bezbjednosti institucije, preduzeća koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i privatni zdravstveni radnici dužni su da postupe prilikom prijema pacijenata.

25. septembar - Tužilaštvu podnijeli prijave protiv vodećih ljudi iz zdravstva R. Srpske - BiH Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković iznio je teške optužbe na račun UKC Republike Srpske tvrdeći da za liječenje pacijenata koriste tehničko-industrijski, a ne medicinski kiseonik.

Stanivuković je zbog toga nadležnom tužilaštvu podnio krivične prijave protiv generalnog direktora UKC RS Vlada Đajića, ministra zdravlja i socijalne zaštite RS Alena Šeranića, glavnog republičkog zdravstvenog inspektora Milice Matijević, i direktora firme TGT Stanislava Čađe koja je, kako tvrdi, nabavljala kiseonik za potrebe UKC RS. - Na UKC RS dolazi kiseonik bez licenci, bez atesta, bez kontrole serije i papira koji potvrđuju o kojem kiseoniku se radi i kakvog je kvaliteta. Šta se stvarno nalazi u tim bocama, ne želim da insinuiram, ali ta firma to ne može da radi. Nema je u registru za takve vrste poslova - rekao je Stanivuković.

On kaže da je provjerama u UiO BiH utvrđeno da je TGT uvozio tehničko-industrijski kiseonik, a da prema podacima Agencije za ljekove BiH u Srpsku nije uvezen medicinski kiseonik.

Pojasnio je da je ugovor sa firmom TGT bio na dva miliona KM, a da im je do sada za isporuku kiseonika isplaćeno oko 1,3 miliona KM. - Ova firma taj kiseonik isporučuje vodovodu, i ne može se isporučivati bolnicama. Ovo što je rađeno sa kiseonikom je zločin nad čovječanstvom - rekao je Stanivuković.

48

Zaposleni bez korona-sertifikata moraju se testirati dva puta nedeljno. Oni koji nijesu testirani ne smiju da idu na posao.

Zdravstveni i socijalni radnici koji nijesu vakcinisani ili se nijesu oporavili od virusa moraće da se testiraju dva puta nedeljno. Zaposleni koji odbiju testiranje ili odbiju da predoče kovid-sertifikat ili odgovarajući drugi dokaz ne mogu ostati u prostorijama poslodavca, navedeno je u Odluci.

Pacijenti koji dolaze u bolnicu na planiranu hospitalizaciju ili planiranu intervenciju, prateći porođaj, roditelji ili staratelji koji ostaju sa djecom i osobe koje dolaze da prate pacijente i posjećuju hospitalizovane osobe moraće dostaviti potvrdu o preležanoj koroni ili druge odgovarajuće dokaze o vakcinaciji, piše Index.hr.

Prim. dr sci med. Mirko Popović, spec. ORL Klinika za ORL Klinički centar Crne Gore

Indikacije za upotrebu antibiotika kod upale ždrijela i krajnika prilično su jasne, međutim, njihova pravilna primjena često je dovedena u pitanje.

Akutni faringitis (Pharyngitis acuta, J 02) predstavlja generalizovanu infekciju sluznice cijelog ždrijela. Po pravilu su zahvaćene i tonzile, tako da govorimo o Tonzilofaringitisu.

Najčešća je kataralna forma. Prema raznim izvorima, primarno je virusnog porijekla u oko 40 - 60% slučajeva, a bakterijskog u 5 - 30%. Neki autori navode da je taj odnos čak oko 95% virusnih i 5% bakterijskih. U oko 30 % slučajeva uzročnik nije izolovan.

Virusi, izazivači akutne upale ždrijela pripadaju velikim grupama kao što su: Adenovirusi, Enterovirusi (Coxackie-A), Rinovirusi, Epstein-Barr (EBV), Virus influence i parainfluence, Respiratorni sincicijalni virus, Citomegalovirus i dr.

Najčešći uzrok bakterijskog Tonzilofaringitisa je Beta hemolitički streptokok grupe A (BHSgA), poznat još i kao Streptococcus pyogenes, koji daje gnojnu angina. Upale ždrijela drugim bakterijama su rjeđe, a nekim sojevima, čak, i izuzetno rijetke.

Po podacima iz Američkog udruženja za infektivne bolesti iz 2013. godine, u SAD se godišnje obavi oko 15 000 000 pregleda pacijenata sa akutnom upalom ždrijela. Streptococcus pyogenes (beta-hemolitički streptokok grupe A) nađen je kod odraslih u 5 do 15%, a kod djece u 20-30% slučajeva.

Za liječenje je važno odrediti da li je u pitanju virusna ili bakterijska upala.

Kako razlučiti bakterijske od virusnih infekcija?

Klinički: Procjena simptoma, Centorovi kriterijumi.

Virusni fringitis

Streptokokni grupe A



   

      

Bol u grlu nastaje postepeno Konjunktivitis Kataralni rhinitis Kašalj Proliv Promuklost Blag ulcerozni stomatitis Virusni egzantem

    

Iznenadni bol u grlu Uvećani krajnici Crvenilo ždrijela U lakunama nekrotični ili purulentni eksudat Petehije mekog nepca Cervikalna limfadenopatija Povišena tjelesna temperatura Mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu Skarlatinozna ospa i takozvana „šmirgla ospa“

49

Za procjenu i vrednovanje kliničkih znakova upale ždrijela i krajnika koji upućuju na streptokoknu infekciju, koriste se Centorovi kriterijumi koji daju jasne preporuke za dalje postupanje. Ovi kriterijumi su uvršteni u mnoge nacionalne smjernice, koje ima i Crna Gora. (Tonzilofaringitis-dijagnostika i liječenje. Nacionalne smjernice dobre kliničke prakse).

Centorovi kriterijumi: Temperatura > 380C, Edem i eksudat na tonzilama, Uvećani prednji limfatici vrata, Nema kašlja.

50

Broj bodova po Centoru

Vjerovatnoća da je BHS g A

Preporuka

4

Velika

MB obrada AB terapija

3

Umjerena

MB obrada AB terapija

2

Umjerena

MB Nalaz (+) >AB

0-1

Mala

Simptomatska terapija

Laboratorijski: KKS, CRP Za ovu dijagnostiku nije potrebno raditi puno nalaza.

Dovoljna je Kompletna krvna slika (KKS) sa leukoformulom i C reaktivni protein ( CRP). Leukocitoza sa neutrofilijom uz značajno povišene vrijednosti CRP, koje su desetak puta više od normalnih, ukazuje na bakterijsku infekciju. Leukopenija sa Limfocitozom ili Monocitozom ukazuje na virusno porijeklo infekcije. Pri tome se vrijednosti CRP, mahom, kreću u rasponu od 10- 30 mg/l. Ovi parametri naročito pomažu kada se na krajnicima nađu bjeličaste naslage, kako bi se razlikovala gnojna angina od infektivne mononukleoze.

One daju sličan klinički nalaz u ždrijelu, ali se različito liječe. Zavisno od laboratorije, izrada ovih nalaza traje od 20 do 40 minuta.

Mikrobiološki: Rapid Strepto test ili RADT (Rapid Antigen Detecting Test), bris ždrijela.

Brzi antigenski test je visoko senzitivan i specifičan i rijetko pokazuje lažno pozitivan ili lažno negativan nalaz. Mikrobiološko ispitivanje (bris i zasijavanje) traje najmanje 24h, ako je izolovan uzročnik, obično još 24h za identifikaciju i antibiogram.

Za odluku o terapiji obično bude dovoljan klinički nalaz i laboratorijski nalazi. Mikrobiološki nalaz može biti provjera prethodnih ili nužna dijagnostika u težim slučajevima.

Kako liječiti faringitis?

Većina slučajeva faringitisa riješi se sama od sebe, bez liječenja, ali antibiotici se propisuju u otprilike 60% slučajeva. Ono što uvijek moramo imati na umu je da se virusne upale ne liječe antibioticima! Za dokazane ili visoko vjerovatne akutne bakterijske infekcije, treba dati antibiotike. Kod upale ždrijela izazvane BHSgA, lijek izbora je Benzil penicillin. Za oko 80 godina upotrebe penicilina, na njega nije dokazan razvoj rezistencije ovog uzročnika.

Simptomatska terapija: analgetici i antipiretici kada je temperature preko 380C, lokalna antiseptička sredstva u vidu sprejeva, pastila za sisanje ili rastvora za grgljanje i ispiranje ždrijela, čajevi, unos dovoljne količine tečnosti… Dovoljne, ali ne i pretjerane.

Sintagma "unositi što više tečnosti", koja je toliko odomaćena, apsolutno ne stoji iz prostog razloga što bi to značilo - da ako neko popije oko 3 l na dan, biće mu bolje, ali ako popije, recimo, 30 litara ili više, da će mu biti mnogo, mnogo bolje. Očigledno, nije tako. t "LP QPTUPKF KBTOF TNKFSOJDF ÝUB KF POEB QSPCMFN ;BÝUP TF V UPMJLPK NKFSJ J OFQPUSFCOP EBKV BOUJCJPUJDJ Faringitis liječi svako, i laici i priučeni i nedovoljno edukovani. Oni svaki faringitis liječe antibioticima. Naravno da “imaju

uspjeha” jer će se većina faringitisa, ionako, izliječiti sama od sebe, tako da nemaju dileme o tome da li treba dati antibiotike. Čvrstina njihovog stava je obrnuto proporcionalna poznavanju problema.

Prisutna je i nedosljednost nas ljekara u primjeni smjernica i protokola, iz koje proističe popustljivost na traženje antibiotika od strane pacijenata ili njihove pratnje.

t ,BLP J[BʉJ OB LSBK TB UJN

Primjenjivati smjernice i protokole, a pacijentu jasno i argumentovano objasniti zašto ne treba da uzima antibiotike. Prvo, da se virusne infekcije ne liječe antibioticima, jer isti ne djeluju na njih. Da će, po pravilu, biti dovoljna simptomatska terapija, i da uvijek imamo mogućnost da uključimo antibiotike ako bude potrebno. Davanje antibiotika da se ne razvije bakterijska superinfekcija, ili “za svaki slučaj” nije opravdano.

Drugo, nepotrebno davanje antibiotika može dovesti do poremećaja crijevne i flore drugih prostora u organizmu, razvoja rezistencije na antibiotike, selektovanja rezistentnih sojeva bakterija koje se teško liječe, nastanka gljivičnih infekcija, pojave anafilaktičke i drugih alergijskih reakcija. Na kraju, zašto ne reći da je to nepotrebno razbacivanje resursa koji nijesu besplatni.

Povratak vebinaru

RINOLOŠKI VEBINAR: TERAPIJSKI IZAZOVI I STRUČNE PREPORUKE Pooštravanje epidemioloških antiCovid mjera uslovilo je povratak vebinarskoj komunikaciji. Ujedno, sezona prehlada, posebno aktuelna u pedijatrijskoj populaciji, nametnula je izazov Medicalu za organizaciju rinološkog stručnog skupa. Ovoga puta, centralni skup je organizovan 30-og septembra. Moderator je bio mr sci., spec. dr med. Ognjen Jovićević (Klinički centar Crne Gore). Predavači su bili: prof. dr spec. sci. Tomislav Baudoin (KBC Sestre milosrdnice, Zagreb), doc. dr sci. Arijana Meštrović (Mpharm, Zagreb, MA Pharma Expert) i spec. dr Katarina Mitrović (Klinički centar Crne Gore). U ime organizatora učesnicima vebinara obratila se Slavica Pantelić, direktorica Medicala, a zadovoljstvo zbog podrške skupu u ime Farmonta i JGL-a izrazio je i dr Milun Koprivica.

Trnovit put do postizanja izlječenja pacijenta Ističući da je cilj vebinara jačanje interakcije između predstavnika farmaceutske i medicinske struke, dr Ognjen Jovićević se svojim obraćanjem fokusirao na akutne infekcije gornjih respiratornih puteva, pogotovu u pedijatrijskoj populaciji.

Uz napomenu da je uzrok akutnih infekcija respiratornih puteva gotovo uvijek rinogen, dr Jovićević se osvrnuo i na aktuelnu neusklađenost regulative dekongestiva koja je na snazi kod nas i u EU. Naime, ova važna grupa ljekova kod nas je na raspolaganju u terapiji djece starije od 6 godina, a u EU ona može da se koristi već od 2. godine života. Njihova upotreba je predmet spora i po dužini trajanja. Zna se da piše po uputstvima da je 5-7 dana.

Da li nekad može 14, možda i duže, koliko dnevna doza može da se primijeni? Sve je to "siva zona u kojoj svi plivamo", a moramo da vodimo računa da postignemo najveći efekat, a to je izlječenje pacijenata - objasnio je dr Jovićević. Problem u svakodnevnom liječenju nekada može predstavljati i odbijanje propisane terapije od strane roditelja.

52

Demistifikovati zonu nejasnoća Prof. dr Tomislav Baudoin ukazao je na neophodnost demistifikacije upotrebe određenih vrsta ljekova, kako bi se stvorili uslovi za olakšan pristup liječenju. - Činjenica je da je disanje na nos jedino fiziološko disanje, pogotovu djece, da djeca do 6 mjeseci starosti ne mogu i ne znaju disati na usta, što zbog anatomije, što zbog refleksa koji nemaju da bi disali na usta - kaže on. Uz pogoršanje kvaliteta života djece, u praksi se nailazi na opstrukciju u vezi s propisivanjem dekongestiva, za koje prof. dr Baudoin ne nalazi realnog utemeljenja. - Proskribiranje dekongestiva nema znanstvene osnove. Što se tiče samo lezije sluznice od dekongestiva, u principu, to su rijetki slučajevi na globalnoj razini - navodi dalje on.

U vezi s komplikacijama upotrebe ove grupe ljekova opšta je ocjena da one nastaju zbog njihove nepravilne primjene, neadekvatne edukacije roditelja u vezi s načinom aplikovanja, tj. uvijek se primjene odnose na upotrebu kapi, a ne spreja, i to iz razloga što se pretjeruje u kapanju dekongestivnih kapi u nos djeteta u ležećem položaju. To onda dovodi do toga da dijete guta kapi, [to mo#e dovesti do kardioloških simptoma koji zaista mogu biti opasni. Zdravo dijete, po njemu, godišnje ima pravo na 8-10 akutnih infekcija gornjih disajnih akutnih puteva, a upravo one su indikacije za dekongestivne lijekove.

Učesnici vebinara bili su jedinstveni u preporuci da dekongestivi u vidu spreja obezbjeđuju precizniji način aplikovanja, pa i bezbjedniju varijantu za upotrebu.

Uloga ljekara je nezamjenljiva Spec. dr Katarina Mitrović opisala je anatomiju i funkcionalnost sistema gornjih disajnih puteva. Kroz prikaz funkcionisanja mukocilijarne barijere ona je ukazala i na činjenicu da kada bolest počne mijenja se i anatomija tog dijela, pa je to važno

shvatiti zbog donošenja odluke o posebnom vidu terapije. U pojedinim slučajevima primjenjivaće se dekongestivna terapija, a u nekim drugim izotoni ili hipertoni rastvori. Uloga ljekara je tim značajnija što nekada sama alergijska bolest, alergijski rinitis, počinje kao obična prehlada i tu ima mjesta za primjenu dekongestiva. Međutim, budući da se pacijenti javljaju u stanjima kada je sluznica natečena, zbog dodatne bakterijske infekcije potrebno je izvršiti sanaciju zatečenog stanja, smanjiti volumen sluznice, i, uz obavezno ispiranje, sprovesti liječenje dekongestivima ili nazalnim steroidima.

imamo u ruci siguran i efikasan proizvod - kaže doc. dr Arijana Meštrović.

Apotekarska trijaža izrazito važna

Prikladniji način

Doc. dr Arijana Meštrović je, pozivajući se na 15-godišnje iskustvo u radu, navela da nije srela preveliki broj zloupotreba dekongestiva, te da misli da su se oni, kao i kortikosteroidi, bezrazložno našli na “crnoj listi”. Ona je istakla da smatra da je apotekarska trijaža izrazito važna, jer se uz njeno posredstvo daju ne samo sigurni i efikasni ljekovi, nego se zaista vodi računa o kvalitetu života pacijenta.

- Moje iskustvo je da dekongestiv treba dati kada je nos začepljen i natečen. Ono što srećem u praksi i što sam čula od kolega otorinolaringologa jeste da mi farmaceuti često griješimo u prevelikom oprezu - kaže ona. Doziranje putem spreja omogućava tačno i pravilno doziranje i, uopšte, bezbjedniji način upotrebe. Dozu lijeka treba primijeniti u pravom trenutku, u punoj dozi i omogućiti da sluznica splasne. Upravo u edukaciji pacijenata ključna je uloga pacijenata jer oni mogu pokazati kako se to u praksi sprovodi. - Naravno da će to ograničiti i vrijeme davanja, tako da se nekakve teške atrofije ne trebamo bojati ako

Ukazano je na činjenicu da su dekongestivni sprejevi počeli da predstavljaju lakšu formu aplikacije lijeka. Postoje različite forme apliciranja, pri čemu se vodi računa o propisanom položaju glave.

Korišćenje dekongestiva u vidu spreja ima zaštitnu funkciju. U odnosu na kapi, izbjegnut je kontakt sa spoljašnjom sredinom. - Sterilnost preparata je, zahvaljujući aplikatorima sa filterima zaštie, zagarantovana, a sam mehanizam je dosta jednostavan za aplikaciju - kaže dr Ognjen Jovićević.

U vezi s primjenom dekongestiva, važno je voditi računa o upotrebi onih koji štite sluznicu, kao i formulacija bez konzervansa. Veliki broj pacijenata, po objašnjenju dr Jovićevića, žali se na pečenje u nosu, pojavu rana i krusti u nosu i sl. Zbog nepravilne upotrebe može doći do sušenja sluznice, njenog guljenja i krvarenja. Stoga se korišćenje dekongestiva u kombinacijama sa npr. hijaluronskom kiselinom pokazalo kao dosta komforan način. Smanjeno je pečenje

Dinamična vebinarska radionica Kao rijetko koji do sada, rinološki vebinar je uspio da organizuje i radionički dio, pa je dinamičan program ostvaren i u ovom domenu. Razmijenjena su iskustva i preporuke o upotrebi pojedinih oblika terapeutika, pojedinim slučajevima iz prakse i date razne stručne sugestije.

53

i povećava se bioraspoloživost na sluznici nosa, te na taj način lijek duže djeluje i ne sapira se sa sluznice.

Obezbijediti jedino fiziološko disanje Zbog neusklađenosti regulative o primjeni ljekova, kao i njihovog nekorišćenja, dešava se da kod djece dođe do razvoja komplikacija tipa mastoiditisa, pareze facijalis i sličnih ozbiljnih posljedica.

Izbjegavanje terapije, po ocjeni prof. dr Baudoina, povećava vjerovatnoću za razvoj bolesti kao posljedice komplikacija: od otitisa do najtežih komplikacija, čak i smrtnih ishoda. Komentarišući primjenu, po njemu, nepravedno izbjegavanih dekongestivnih ljekova, on je naveo da su u pitanju bezopasna sredstva, “stoljetni lijek koji koristi u podizanju zdravlja i kvaliteta života djece, nešto što, definitivno, što se tiče djece, nema negativnih posljedica u smislu stvaranja ovisnosti.” On je objasnio da razvoj zavisnosti, što je glavni kamen spoticanja u vezi sa ovim sredstvom, nije moguć kod mlađih od 16 godina. - Dijete se ne može “navući” na dekongestive ni fizički ni psihički. Definitivno, nešto što pomaže za jedino fiziološko disanje, a to je disanje kroz nos, treba odobriti, treba stimulirati, treba educirati na koji način da se koristi, ne treba se plašiti i, zapravo, imamo jedan stari provjereni lijek koji je od nevjerovatne koristi i koji trebamo koristiti bez ikakvog straha - poručio je prof. dr Baudoin.

Liječenje alergijskih stanja Kada pacijent ima potvrđenu alergijsku bolest obično se koriste izotoni rastvori. Po preporuci specijalistkinje dr Mitrović, jako je važno voditi računa o prevenciji. Kada pacijent već mora da bude izložen alergenu, od posebne je važnosti ispiranje sluznice. To se sprovodi u cilju obezbjeđivanja djelotvorne reakcije lijeka.

54

Nalazeći se pred izborom terapije u slučaju razvoja akutnog rinitisa doc. dr Meštrović kaže da će se sigurno prije odlučiti u smislu samoliječenja svojih pacijenata za hipertonični rastvor. Ipak, nije rijetkost ni da se primijeni kombinacija dekongestiva i hipertoničnih rastvora, sve u zavisnosti od pojedinog slučaja.

Na koji način vršiti aspiraciju sekreta iz nosa?

Slažući se u ocjeni da nos mora da bude čist, suv i da se omogući fiziološko disanje, stručnjaci su predočili niz načina za aspiraciju nosnog sekreta. Uvažavajući efekte tehnike precovanja, ali i oslobađanja sekreta aspiratorom, spec. dr Mitrović naglasila je da sekret mora da se evakuiše jer će kasnije izazvati druge proleme. Preporuka prisutnog pulmologa bilo je i prirodno izduvavanje nosa.

Kao jedno od efikasnih sredstava aspiracije prije 30-ak godina služila je i metoda koju su ljekari sami konstruisali. Po svjedočenju dr Vladimira Prlje, ljekari su konstruisali aparaturu pomoću staklenih tegli. U pitanju je bila pasivna, bezopasna metoda kojom je veliki broj djece spasen od ugradnje aeracionih cjevčica i kojom je uspješno rješavano 80% problema sa zdravljem djece.

Individualizovani pristup U vezi s aktuelnim trendovima formulacija izdvaja se prisustvo kombinacija kortikosteroida i antibiotika za smirivanje lokalne infekcije i sluznice nosa. Iako kod nas još nijesu zaživjeli ovakvi gotovi terapeutici, farmaceuti ih mogu izraditi po preporuci ljekara. Naglašavajući da budućnost farmacije leži u individualizovanom pristupu, doc. dr Meštrović je objasnila da se danas insistira na pravilnoj upotrebi medicinskih sredstava. Intenca je, po njoj, da svi takvi preparati pređu u formulaciju u vidu spreja.

Anita Đurović

Osma Medikalova konferencija: sesija regulatornih tijela

REGULATORNA TIJELA REGIONA TOKOM PANDEMIJE AKTUELNI PROGRAM U okviru Osme Medikalove konferencije organizovane u Petrovcu posebna sesija bila je posvećena ulozi CInMED-a i ostalih regulatornih agencija regiona tokom pandemije COVID19, a prilika je bila i da se opišu dotadašnja iskustva u vezi sa suzbijanjem COVID-19 pandemije. Ujedno je prezentiran projekat saradnje Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED) i Hrvatske agencije za ljekove i medicinske proizvode (HALMED), ostvarenog u vidu EU tvining koncepta, pod nazivom „Podrška Institutu za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore“.

Govorili su: mr ph. spec. Željka Bešović (CInMED), dipl. ing. biol. Lina Čačić (HALMED), mag. farm. Pavle Zelić (ALIMS), mag. comm. Ivana Šipić Gavrilović (HALMED) i mr ph. spec.

Maja Stanković (CInMED).

Veoma dobri rezultati tokom veoma izazovnog perioda Moderatorka sesije bila je mr ph. spec. Željka Bešović, koja rukovodi Centrom za ljekove CInMED-a. U okviru najave sesije, ona se kratko osvrnula na neke od dosadašnjih ostvarenja Instituta za ljekove i medicinska sredstva (prethodno Agencije za ljekove i medicinska sredstva – CALIMS, osnovane 2007. godine) kao i na transformaciju iz Agencije u Institut koja je izvršena tokom 2020. godine. Ocjenjujući da su od osnivanja postignuti značajni rezultati u brojnim nadležnostima, mr Bešović je ukazala i da ovu stručno - naučnu i regulatornu instituciju u predstojećem periodu očekuje zahtjevan proces potpunog usklađivanja sa evropskom regulativom u oblasti ljekova i medicinskih sredstava. Nažalost, značajni projekti, kako je objasnila mr Bešović, realizovani tokom 2020. u izvjesnoj mjeri su medijski zapostavljeni i u nedovoljnoj mjeri promovisani upravo zbog pandemijskih okolnosti koje su bile u apsolutnom fokusu tokom 2020. godine. Jedan od tih projekata je i EU Twinnig projekat saradnje sa Hrvatskom na području ljekova i medicinskih sredstava, koji je od izuzetnog značaja za dalji razvoj CInMED. Tokom 2020. realizovan je i IPA projeakta nabavke laboratorijske opreme za osnivanje laboratorije CInMED. U godini pandemije, CInMED je zadržao i dinamiku rješavanja podnijetih zahtjeva, i pored izazova prilagođavanja novim načinima rada (rad od kuće, primanje određenih zahtjeva putem mejla i dr.). To se može potvrditi i rezultatima mjerenja zadovoljstva naših aplikanata

56

koje ukazuje na vrlo visok stepen povjerenja. Tako je CInMED od strane korisnika dobio ocjenu 4,82 (od 5), uz vrlo mali procenat reklamacija na preko 4.100 akata izdatih tokom prošle godine.

Vrlo visoke ocjene o radu Instituta dali su i naši partneri kao i sami zaposleni. Ovo su, po ocjeni mr Bešović, bili veoma dobri rezultati tokom izazovnog perioda pandemijske 2020. godine.

EU Twinning projekat saradnje CInMED-a i HALMED-a Dipl. ing. biol. Lina Čačić, ekspert HALMED koja u gore navedenom EU Twinning projektu vrši ulogu rezidentne savjetnice za Twinning (Resident Twinning Advisor - RTA) zadužene za cjelokupnu koordinaciju projektnih aktivnosti, opisala je Twinning kao instrument Evropske unije za institucionalnu saradnju tijela javne uprave države korisnice i tijela javne uprave države članice EU koja imaju slična ovlaštenja.

Po objašnjenju ing. Čačić, osnovna svrha Twinninga je pružanje podrške državama kandidatkinjama ili potencijalnim kandidatkinjama koje se pripremaju za članstvo u EU u provođenju reformi i jačanju kapaciteta javnih institucija te usklađivanju zakonodavstva s pravnom tekovinom EU i njenoj implementaciji.

Navedeno se ostvaruje kroz unaprijed određene ciljeve putem seminara, radionica, predavanja, okruglih stolova, studijskih posjeta, savjetovanja, konferencija i foruma s ciljem prenošenja znanja i iskustva. Pritom „zemlja korisnica treba uložiti jednaki input: i što se tiče osoblja, vremena, ideja i predanosti te aktivno sudjelovati, kako bi rezultati bili održivi.”, navela je ona.

Twinning projekat saradnje sa HALMED-om, kofinansiran od strane EU i Crne Gore, započet je 29.1. o. g. i trajaće 18 mjeseci. Ing. Čačić predstavila je twinning tim i aktivnosti unutar projekta koje su raspoređene u 3 komponente.

Cilj prve komponente je podrška u razvitku CInMED-ove Strategije, uključujući i akcijski plan, analiza treninga potrebnih CInMED-u i razvitak programa treninga, usklađivanje zakona i propisa s pravnom tekovinom EU i međunarodnim smjernicama te promocija CInMED-ovih djelatnosti široj javnosti uz jačanje

komunikacijskih kapaciteta. Aktivnosti unutar druge komponente namijenjene su jačanju sistema postmarketinškog praćenja ljekova i medicinskih sredstava, i uključuju realizaciju skupa o važnosti prijavljivanja nuspojava, namijenjenog za predstavnike medija i druge interesne skupine. Treća komponenta posvećena je jačanju sistema odobravanja ljekova, GCP, GMP i GDP inspekcija te kliničkim ispitivanjima. Na kraju, ing. Čačić je pohvalila dosadašnju produktivnu i srdačnu saradnju CInMED-a i HALMED-a, koja traje od samog osnivanja CInMED-a, ne samo kroz brojne EU projekte, već i bilateralne odnose. Takođe, navela je da se više podataka o projektu može naći na CInMED-ovoj internet stranici, u sklopu koje je otvorena posebna rubrika posvećena projektu, gdje se redovno objavljuju informacije o napretku projekta.

Zdravstveni radnici uvijek na strani pacijenata Ocjenjujući da je borba protiv SARS CoV-2 virusa najveći profesionalni izazov u karijerama mnogih, mr farm.

Pavle Zelić naveo je i da je, kao i ranije, pokazano da su zdravstveni radnici uvijek na strani pacijenata. Obraćajući se sa pozicije zaduženog za međunarodnu saradnju, evropske integracije i odnose sa javnošću u ALIMS-u, mr Zelić je naveo i da se, prema trenutnim procjenama, pandemija COVID-19 nalazi na toplisti najsmrtonosnijih u istoriji čovječanstva na 9-om mjestu, a pošto još uvijek traje ima potencijal da se rangira i na nekom

višem mjestu.

Opisujući iskustva borbe protiv ovog „nepoznatog virusa”, on je naveo da su izolacija, mogućnost da se radi od kuće i pravovremena digitalizacija procesa, uz specifičnosti u vidu saradnje sa drugim organima npr carinom, omogućili da u vrlo kratkom roku bude organizovan efikasan sistem rada u ALIMS, osiguravajući da budu obezbijeđeni prvo medicinska sredstva, zatim ljekovi i konačno vakcine. - Vrlo dugo je koronavirus napredovao i pobjeđivao u ovom našem ratu: Trećem svjetskom ratu.

To je protivnik koji je pokazao da je izuzetno otporan na sve ono sa čim možemo da se borimo protiv njega, ali kada smo došli do stadijuma vakcina, tu je nestalo manevarskog prostora za virus, a mi smo počeli da razvijamo, kao čovječanstvo, prava oružja - naveo je mr Zelić. Nakon izuzetnog uspjeha u nabavci najvećeg broja registrovanih i dostupnih vakcina, u ALIMS-u sada imaju novu nadu: proizvodnju antiCOVID vakcina u Srbiji, a budući planovi odnose se, po mr Zeliću, i na vakcinaciju djece starije od 12 godina.

Vakcinalna vigilanca u saradnji sa Institutom “Batut” registruje, po podacima koje je u datom trenutku predstavio mr Zelić, 999 prijava neželjenih reakcija, od čega tek 9 ozbiljnih, uglavnom alergijskih koje nijesu zahtijevale dužu hospitalizaciju.

Osvrnuvši se na domen zloupotreba u vezi sa suzbijanjem pandemije, mr Zelić je ukazao na pojavu plasiranja iskorišćenih vakcinalnih špriceva i bočica, uglavnom u nerazvijenim zemljama. Lažne vakcine su se, međutim, pojavljivale čak i u Evropi.

57

- Postoje i brojni drugi problemi sa falsifikovanim testovima, rezultatima, „čudesnim“ ljekovima, i to je nešto što je u drugom planu - kaže on. Predstojeći protivpandemijski plan predstavlja borba sa suzbijanjem straha kod nevakcinisanih u vezi s imunizacijom, te se u tom smislu sprovode različiti edukativni programi, daju medijske objave, gostovanja i saopštenja, ali i demantiji u medijima i obavlja svakodnevna direktna i obimna komunikacija sa građanima. U cilju ohrabrivanja na vakcinaciju planiran je i simpozijum. Ilustrujući porast učešća ALIMS-a u medijskim objavama mr Zelić je naveo i da je tokom 2020. obavljeno čak 555% više medijskih objava i nastupa u odnosu na 2019. Borba protiv lažnih vijesti i plasiranje vjerodostojnih informacija putem društvenih mreža sada predstavljaju važno polje borbe sa COVID pandemijom.

Ne stignemo ni doživjeti sve što se dogodi - Našli smo se u situaciji gdje se toliko toga odjednom događa, toliko brzom i u tako kratkom roku, da jednostavno ne stignemo ni doživjeti sve što se dogodi - kaže mag. comm. Ivana Šipić Gavrilović iz HALMED-a. Opisujući način centralizovane nabavke ljekova u okviru EU, mr Šipić Gavrilović je ukazala i na značaj komunikacijske strategije i način njenog konfigurisanja od strane HALMED-a tokom pandemijskih okolnosti. Posebno mjesto u komunikaciji, po njoj, predstavlja evaluacija učinkovitosti sprovedenih komunikacijskih aktivnosti. Budući da je prošlogodišnji fokus HALMED-a sa redovnih aktivnosti predsjedavajuće zemlje EU ubrzo prešao na aktivnosti u vezi sa COVID-19, mr Šipić Gavrilović je ocijenila da je ostvaren jako veliki uspjeh.

58

- Javnost je jako bila zainteresovana za razvoj cjepiva, a EMA je najavila i da će pojačano izvještavati o svim sugurnosnim signalima na sjednicama svojih Komiteta. Visok nivo transparentnosti je nešto što smo odlučili slijediti u svakom slučaju, jer uz pandemiju dobili smo i tzv. infodemiju u kojoj se trebalo snaći - navela je ona.

Poseban izazov u protivpandemijskim mjerama predstavlja rad portala za provjeru tačnosti informacija u vezi sa COVID19, kao i rad na edukaciji s tim u vezi. Ciljne grupe su bili zdravstveni radnici, pacijenti, stručna društva i predstavnici medija, a kao posebno važan sistem rada mr Šipić Gavrilović je naglasila potrebu za što jasnijom i transparentnom komunikacijom. Pored toga, jako je bitno na brz način pružiti informacije građanima i stručnoj javnosti, imajući u vidu sistem EU informacione mreže.

- Ključne poruke dosta su se provlačile, stalno ponavljale, kako bi postale prisutne i razumljive. Dakle, ljekovi, pa i cjepiva protiv COVID-a prolaze opsežne provjere. Bitno je da je njihov omjer rizika i koristi pozitivan. Oni moraju zadovoljavati stroge zahtjeve kao i svi drugi ljekovi. To što su ubrzano odobreni ne znači da je išta preskočeno, nego da smo se svi usmjerili kako bi ljekovi i vakcine bili što prije dostupni - kazala je mr Šipić Gavrilović.

Značaj praćenja posebno se ističe u vezi sa uočavanjem nuspojava kod imunizacionih sredstava i ljekova. Opisujući opsežan rad HALMED-a u tom domenu mr Šipić Gavrilović navodi da su komunikacioni kanali bili internet stranica, razni mediji, saopštenja, svakodnevna komunikacija sa novinarima, odgovori na upite, konferencije za medije i veliki broj telefonskih razgovora. Posebno je, po njenim riječima, bila popularna stranica o podacima na dnevnom nivou, u vezi s nuspojavama, analizama

i sl. - Izuzetno nam je drago bilo da je koronavirus i kod nas središnje mjesto za izvještavanje. Upućivali su na naše stranice u vezi s nuspojavama, cjepivima i poticali na prijavljivanje nuspojava. Primijetili smo da su ti naslovi i tekstovi bili u jako velikoj mjeri uravnoteženi. Naravno da uvijek ima senzacionalizma, ali je on zaista, zaista bio u manjini - kaže mr Šipić Gavrilović.

U odnosu na predpandemijsku godinu, medijska aktivnost HALMED-a porasla je za čak 642%, a broj prijavljenih nuspojava je sa 175 porastao na 3.927. Ogroman porast obima posla praćen je i rezultatima ankete upućene novinarima koji su, po interpretaciji mr Šipić Gavrilović, pokazali izuzetno zadovoljstvo informacijama i pojašnjenjima u odgovorima na upite, kao i zadovoljstvo saradnjom sa HALMED-om.

Situacije u kojima se shvati značaj ovakvih tijela Mr ph. spec. Maja Stanković, rukovoditeljka Centra za postmarketinško praćenje ljekova CInMED-a, ocijenila je da je 2009. godina, godina pandemije svinjskog gripa ujedno značila i početak vidljivosti regulatorne agencije za ljekove u Crnoj Gori i njenog uticaja na zdravstveni sistem. Podsjećajući na prve korake današnjeg CInMED-a, mr Stanković je napomenula da nadležnost po pitanju praćenja bezbjednosti vakcina CInMED dijeli sa Institutom za javno zdravlje. Od 5 prijava sumnji na neželjene događaje nakon primjene vakcine protiv svinjskog gripa, razvojem sistema farmakovigilance u Crnoj Gori došlo se do mnogo većeg broja prijava sumnje na neželjene događaje nakon primjene vakcina protiv COVID19, što po njenom tumačenju, ne znači da su vakcine manje bezbjedne, već znači da je unaprijeđena svijest zdravstvenih radnika i pacijenata o značaju prijavljivanja neželjenih događaja.

U vezi sa veoma dinamičnom komunikacijom CInMED prema javnosti, tokom pandemije mr Stanković je naglasila značaj stalnog ažuriranja informacija o COVID 19 vakcinama i ljekovima i to na posebnoj stranici zvaničnog sajta CInMED www.cinmed.me - Najviše informacija za objavljivanje u ovom dijelu pripremaju kolege iz Odjeljenja za klinička ispitivanja i procjenu efikasnosti i bezbjednosti ljekova i Odjeljenja za famakovigilancu, farmakoepidemiologiju i informacije o ljekovima.

Informacije koje privlače najveću pažnju medija jesu informacije koje se odnose na detaljnu analizu prijavljenih neželjenih događaja nakon imunizacije, koje objavljujemo redovno i koje prikazuju statistiku ne samo vezano za broj prijava, već i za procjenu njihove ozbiljnosti, učestalosti i druge informacije koje su od značaja za našu stručnu i opštu javnost - kaže mr Stanković.

Ukazujući na značaj primjene Nacionalne strategije za uvođenje i distribuciju COVID-19 vakcina mr Stanković je istakla nemjerljivi značaj primjene vakcina u medicini. Koliko je bitno da postoji lista neželjenih događaja koji su od posebnog značaja za identifikaciju i praćenje, vrlo je značajno stalno podsjećanje zdravstvenih radnika i pacijenata o tome koliko je bitno da prijavljuju neželjene događaje. Svaki slučaj prijavljenog neželjenog događaja nakon imunizacije će biti temeljno istražen od CInMED i Instituta za javno zdravlja - navela je ona. Prijave su dio ne samo nacionalne baze, već i globalne baze podataka o neželjenim događajima vakcina. Proces praćenja bezjednosti vakcina protiv COVID19 od strane CInMED nije počeo onog trenutka kada su vakcine registrovane u Crnoj Gori. Mi smo počeli da pratimo

bezbjednost vakcina protiv COVID19 onog trenutka kada je počela njihova primjena u svijetu jer je naša stručna i opšta javnost već tada imala mnogo pitanja za nas vezano za njihovu bezbjednost i efikasnost - objasnila je ona.

Intenzivna edukacija zdravstvenih radnika i predstavnika medija predstavljala je zajedničku aktivnost CInMED i Instituta za javno zdravlja uoči početka vakcinacije u Crnoj Gori. Održano je više od 50 radionica za zdravstvene radnike, a realizovan je i program edukacije predstavnika medija, strukovnih udruženja i osoblja Medicinskog fakulteta u Podgorici. Zadatak CInMED je da u kontinuitetu prati odnos koristi i rizika od primjene svih vakcina protiv COVID19 koje se nalaze u prometu u Crnoj Gori i blagovremeno obavještava javnost vezano za najnovije informacije o njihovoj bezbjednosti.

Najčešći uzrast kod kog su ispoljeni neželjeni događaji nakon vakcinacije vakcinama protiv COVID19 u Crnoj Gori jeste 18-44 godine, a najveći procenat prijavljenih neželjenih događaja je kod osoba ženskog pola. Ovi podaci su veoma slični podacima o bezbjednosti vakcina na globalnom nivou.

Mr Maja Stanković kaže da ako pogledamo statistiku prijavljivanja po vakcinama, najveći broj prijavljenih neželjenih događaja kod nas je bio na komponentu 1 vakcine Sputnik V (Gam-COVID-Vac), zatim na vakcinu Sinopharm (COVID-19 Vaccine (Vero Cell), Inactivated), COVID-19 Vaccine AstraZeneca i komponentu 2 Sputnik V. Ona je pritom, zbog interpretacije izloženih informacija, naglasila da je vakcina Sputnik V prva došla na naše tržište, te da su njome vakcinisani zdravstveni radnici koji su revnosno prijavili sve ono što su uočili ili lično doživjeli. Najčešće prijavljivani neželjeni događaji nakon imunizacije, po statistici CInMED, su: povišena tjelesna temperatura, bol na mjestu primjene, umor, glavobolja, mialgija, bol u zglobovima. U postmarketinškom periodu, globalno i lokalno, potvrđeno je ono što su istraživanja bezbjednosti vakcina u premarketinškom periodu pokazala kaže mr Stanković. Ozbiljniji neželjeni događaji nakon imunizacije su zastupljeni u oko 12% slučajeva, dok je u globalnoj bazi podataka udio ozbiljnijih neželjenih događaja nešto veći. Budući da su po važećem Zakonu o ljekovima pacijenti po prvi put dobili priliku da direktno komuniciraju sa CInMED, vezano za neželjena dejstva ljekova, mr Stanković je navela da je bez ikakve kampanje o prijavljivanju nećeljenih događaja od strane pacijenata, u Covid-19 pandemiji 6-7% ukupnog broja prijava direktno dobijeno od strane pacijenata. U globalnoj bazi podataka o neželjenim događajima nakon primjene vakcina protiv COVID19, dostavljeno je čak 40% ukupnog broja prijava prijava od strane pacijenata.

Upućujući na činjenicu da značaj farmakovigilance dolazi do izražaja u ovakvim kriznim situacijama, poput pandemije COVID19, te da je vrlo bitna saradnja na multisektorskom nivou, mr Stanković je zaključila izlaganje ističući da je veoma bitno da preporuke o primjeni vakcina koje su zasnovane na dokazima stavimo u kontekst lokalne epidemiološke situacije i raspoloživosti vakcina protiv Covid-19.

Anita Đurović

59

Značaj glavne medicinske sestre u organizaciji Interne klinike

Sanja Minić, strukovna medicinska sestra specijalista Klinički centar Crne Gore

Specifična i prevashodno usmjerena aktivnost medicinske sestre je da pomaže čovjeku – bolesnom i zdravom – u aktivnostima na zadovoljavanju potreba koje doprinose očuvanju i unaprjeđenju zdravlja i sprečavanju bolesti.

Glavna medicinska sestra Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore učestvuje u sprovođenju zadataka organizacione prirode i neposredno usmjerava rad svih organizacionih cjelina, odgovara za kvalitet i efikasnost timova, kontroliše kvalitet i efikasnost medicinskih sestara i radnika na održavanju klinike.

Razvojem zdravstvene njege u sestrinstvu postavljen je cilj da odgovori na promjene koncepcijskih, metodijskih, tehnoloških i socijalnih prilika u oblasti zdravstvene zaštite. Nove menadžerske odgovornosti organizovane u sestrinskim službama traže glavne sestre koje imaju adekvatno, dobro znanje, koje su kompetentne u svim aspektima menadžmenta u sestrinstvu.

Organizacija sestrinske službe se temelji na elementima savremenog sestrinstva koji su zasnovani na ciljevima Svjetske zdravstvene organizacije.

U Internoj klinici su sljedeće organizacione jedinice:

60

Odjeljenje za endokrinologiju, Odjeljenje za reumatologiju, Odjeljenje za pulmologiju, Odjeljenje za gastroenterohepatologiju, Intenzivna jedinica, Centar za hematologiju.

U polikliničkom dijelu su Endokrinološka ambulanta, Reumatološka ambulanta, Pulmološka ambulanta, Gastroenterohepatološka ambulanta, Hematološka ambulanta, Alergološka ambulanta, Kabinet za kapilaroskopiju, Kabinet za ultrazvuk lokomotornog sistema, Kabinet za osteodenzitometriju, Kabinet za bronhoskopiju, Kabinet za endoskopiju gastrointestinalnog sistema.

Kao multidisciplinarni tim radili smo na razvoju zdravstvene njege, obrazovanju sestara, obezbjeđivanju kvaliteta kroz standarde zdravstvene njege i unapređenju sestrinstva.

U Internoj klinici Kliničkog centra sada se liječe pacijenti sa najtežom kliničkom slikom Covid infekcije. Medicinske sestre su edukovane za zbrinjavanje najtežih i najkompleksnijih pacijenata, spremni smo za najteža scenarija, da pacijentima pružimo kvalitetnu i bezbjednu zdravstvenu njegu.

Medicinsko osoblje Interne klinike od prvog dana epi-

demije covid infekcije radi posvećeno, hrabro i odgovorno i primjenjuje mjere zaštite po evropskim i svjetskim protokolima.

Svo vrijeme sprovođene su, prema stručnim smjernicama i nacionalnim vodičima, mnogostruke dijagnostičke, terapijske, operativne procedure i postupci iz oblasti zdravstvene njege, kao i postupci kardiopulmonalne reanimacije i neinvazivne i invazivne mehaničke ventilacije, a pacijentima, čije je zdravstveno stanje zahtijevalo bolničko liječenje, nakon pregleda u prijemnim ambulantama Urgentnog centra i sprovedenih dijagnostičkih i terapijskih postupaka i procedura, svoje djelovanje usmjerili smo u dva pravca: prevenciju i suzbijanje posljedica pandemije, ali i adekvatan tretman oboljelih, iz drugih nezaraznih odjeljenja.

Uz veliko angažovanje i timski rad, uspjeli smo da osmislimo put crvene i zelene zone za ulazak i izlazak pacijenata, unošenje i iznošenje hrane, medicinskog i nemedicinskog otpada, medicinskih sredstava i svega što je potrebno za bezbjedan smeštaj i boravak velikog broja pacijenata. Ljudi su u početku bili uplašeni,

zabrinuti za porodice, kao i svi mi, naravno, jer mnogi od nas imaju djecu. Ali bez obzira na to, nije nam padalo na pamet da to koristimo kao razlog da ne budemo uz pacijente. Znali smo da moramo da uradimo pravu stvar i da je sada pravi čas da pokažemo sve ono što smo učili i za šta smo se školovali.

Samim postavljanjem procedura, epidemiološke i sanitarne trijaže, načinima korišćenja lične zaštitne opreme, pa i dezinfekcije, kao jednu od najvažnijih preventivnih mjera, osjetno se smanjio strah i osjetila se veća sigurnost, a među zaposlenima, samim tim i hladne glave, stekla se osnova za efikasan rad i dovođenje grešaka na minimum.

Nadam se da će društvo postati svjesno našeg profesionalnog indetiteta, da će znati i razumjeti, ne samo u trenucima krize, da bez medicinskih sestara nema zdravlja i da zaslužujemo podršku, zaštitu i ulaganje u naše znanje i razvoj naše profesije.

Istorija nas je naučila da medicinske sestre mogu da urade najveće stvari u najgorim uslovima, što je još jedan dokaz koliko vrijedimo i koliko smo potrebne društvu.

61

Medicinska sestra u Dnevnoj bolnici, odjeljenje reumatologije, Interne klinike Milanka Milić, medicinska sestra Interna klinika, Klinički centar Crne Gore

Dnevna bolnica Interne klinike (Odjeljenja za reuma reumatologiju) osnovana je 2012. godine. Prvobitno, Dnevna bolnica je bila organizovana u okviru Odjeljenja za reumatologiju, međutim, brzo se uvidjelo da je zbog obima posla kao i sve većeg broja pacijenata potrebna reorganizacija.

Dnevna bolnica je postala posebna organizaciona jedinica Interne klinike (prostorno odvojena) koja broji 8 posebno namijenjenih postelja sa zadržavanjem pacijenta u periodu kraćem od 24h. Moderno je uređena i adekvatno opremljena.

Prednosti ovog vida liječenja su višestruke: humaniji tretman pacijenata, stvara povoljnu psihološku komponentu za brži oporavak, bez izdvajanja pacijenta od porodice i radne sredine, smanjuje rizik od intrahospitalnih infekcija, omogućava uštedu zdravstvenih resursa.

Pacijentima je dostupna svakog radnog dana (ponedeljak-petak) od 07 do 15h.

Djelatnosti kojima se bavi Dnevna bolnica su liječenje i praćenje bolesnika s autiomunim reumatskim i imunološkim bolestima koji primaju imunosupresivnu i biološku terapiju.

U Dnevnoj bolnici reumatološke bolesti mogu se efikasno kontrolisati od strane multidisciplinarnog tima koji može uključivati: reumatologe, medicinske sestre, asistente ljekara, farmaceute, fizioterapeute,psihologe...

Medicinska sestra igra važnu ulogu u ovom timu, tako što vrši procjenu pacijenta, sprovodi savjetovanje i edukaciju o dijagnozi bolesti, komorbiditetima, nuspojavama, ljekovima i mogućnostima liječenja.

62

Medicinska sestra obavlja mnogobrojne uloge, uključujući: ulogu savjetnika, trenera za pacijente u primjeni terapije, predstavlja sponu između ljekara i pacijenta, ulogu u praćenju, predstavlja izvor informacija, nekog ko može vršiti procjenu zdravstvenog stanja pacijenta, kvaliteta života, aktivnosti bolesti i funkcionalne sposobnosti.

Medicinska sestra u Dnevnoj bolnici je: - Kompetentna za pružanje zdravstvene njege; - Dodatno edukovana za primjenu biološke terapije; - Posjeduje vještine u primjeni intravenske i infuzione terapije; - Kompetentna za edukovanje i podučavanje pacijenta za samostalnu primjenu supkutane terapije; - Kompetentna za pružanje hitne pomoći i opremljena za pružanje iste.

Edukacija pacijenta je jedna od najbitnijih stavki u njezi bolesnika oboljelih od reumatskih bolesti. Potrebna je ne samo oboljelom, nego i članovima porodice i svrha joj je pomoć u razumijevanju bolesti, važnosti svih mjera liječenja i njihovo svakodnevno sprovodjenje.

Program edukacije obuhvata: kliničku sliku i tok bolesti, pravilnu primjenu farmakoterapije i poznavanje neželjenih efekata, metoda i postupaka fizikalne terapije (u saradnji sa fizioterapeutom), upotrebu raznih pomagala i pomoćnih sredstava za obavljanje svakodnevnih aktivnosti (u saradnji sa radnim terapeutom).

Pacijente sestra stimuliše, motiviše i podstiče da zauzmu vodeću ulogu u sopstvenom liječenju.

Medicinska sestra je u Dnevnoj bolnici domaćica koja pruža toplinu i dobrodošlicu svim pacijentima i brine se o njihovim potrebama. Ona mora biti i dobar ekonomista, brinuti se

za administraciju, svemu učinjenom za pacijenta.

Sestra je najbliža saradnica ljekaru te mu prenosi sva svoja zapažanja tokom rada.

Medicinska sestra za rad u Dnevnoj bolnici mora imati toplinu, veliku volju, znanje i želju za trajnom edukacijom.

63

Uloga medicinske sestre u pripremi pacijenta za konzilijum za biološku terapiju

Suzana Omerović, medicinska sestra Klinika za Interne bolesti, Klinički centar Crne Gore

Pacijenti koji se liječe od reumatskih bolesti i koriste imunosupresivnu terapiju, koja slabi njihovu sposobnost odbrane od mikroorganizama, u periodu pandemije COVID 19 predstavljaju dodatni medicinski izazov.

Prema preporukama Evropske lige za borbu protiv reumatskih bolesti i Američkog koledza reumatologa, savjetuje se pacijentima da nastave sa redovnom terapijom, da poštuju sve mjere prevencije kao i snažan savjet za vakcinaciju. Osim pomenutog, data je preporuka za redovnu kontrolu kod reumatologa i redovno javljanje na Konzilijarn i pregled reumatologa radi praćenja i dalje odluke o liječenju.

Za normalno funkcionisanje i organizaciju rada reumatološke ambulante, kao i rada Konzilijuma reumatologa za propisivanje biološke terapije, neophodna je i maksimalna angažovanost medicinske sestre. U periodu COVID 19 pandemije rad Konzilijuma reumatologa za propisivanje biološke terapije je organizovan na sljedeći način: - Nakon predloga ordinirajućeg ljekara pacijent odlazi kod izabranog ljekara radi dobijanja uputa za konzilijum za propisivanja biološke terapije.

Po dobijanju uputa Konzilijum se moze zakazati: - na šalteru reumatološke ambulante svakog radnog dana od 8 do 14 h osim petka kada je toku rad konzilijuma, - putem telefona na broj 020 412 354 svakog radnog dana od 8 do 14 h osim petka kada je u toku rad konzilijuma.

64

Prilikom zakazivanja termina neophodno je da pacijent: - daje podatke medicinskoj sestri koji lijek je neophodno odobriti, - koliko lijeka ima na raspolaganju po prethodnoj konzilijarnoj odluci, - kada mu je data zadnja terapija - parenteralna terapija, terapija koja se aplicira intravenski ili subkutano (pod kozu).

Na osnovu dobijenih podataka medicinska sestra zakazuje pacijeta za konzilijum vodeći računa da pacijent ima dovoljno terapije do tog datuma. Na dan održavanja konzilijuma pacijent se javlja sa uputom medicinskoj sestri u zakazanom terminu. Svakom pacijentu se daje tačno vrijeme pristupanja konzilijumu, uz snažnu preporuku za poštovanje epidemioloških mjera.

Nakon pristupanja konzilijumu ljekara, pacijent od medicinske sestre dobija neophodne informacije o daljem toku odobravanja i aplikacije terapije kao i broj telefona Dnevne bolnice

reumatologije, ukoliko se terapija aplicira intravenski ili se započinje terapija prva tri mjeseca a radi intenzivnog monitoringa.

Ostali pacijenti se upućuju u regionalne Domove zdravlja u mjestima stanovanja.

Pacijenti koji sami sebi apiciraju terapiju prethodno su edukovani u Dnevnoj bolnici reumatologije KCCG a izvještaj sa Konzilijuma za biološku terapiju sami odnose u nadležnu jedinicu Fonda za zdravstveno osiguranje u mjestu stanovanja.

Ono što je evidentno je da svi zajedno možemo doprinijeti da pacijenti koji se bore sa ozbiljnim autoimunim bolestima u uslovima pandemije, drže bolest pod kontrolom, smanje rizik od infekcije korona virusom, da ostanu radno sposobni i da žive produktivan život. Zbog toga je uloga medicinske sestre od posebnog značaja.

65

Kabinet za endoskopiju Tanja Sošić, specijalista strukovna medicinska sestra Kabinet za endoskopiju, Klinički centar Crne Gore

Kabinet za endoskopiju je sastavni dio Odeljenja za gastroenterohepatologiju i organizacioni dio Interne klinike KCCG, i predstavlja referentnu ustanovu za dijagnostiku i liječenje oboljenja organa za varenje, jetre i biljarnog sistema.

U kabinetu za endoskopiju izvode se dijagnostičke i terapeutske endoskopske procedure. Ove procedure pružaju široke mogućnosti za vizualizaciju sluznice organa za varenje pa su danas “zlatni standard“ u dijagnostici digestivnog trakta.

Gastroskopija - Ezofagogastroduodenoskopija (EGDS) je endoskopska dijagnostička i/ili terapijska metoda, prilikom koje se na direktan način sagledava stanje gornjih partija gastrointestinalnog trakta: jednjaka, želuca i dvanaestopalačnog crijeva.

Vođenjem instrumenta – gastroskopa kroz sistem organa za varenje sagledava se izgled i vaskularizacija sluznice, uočava prisustvo patoloških promjena sluznice: ulkus-čir, erozije, angiodisplazije... i eventualno njihove komplikacije - krvarenje. Mogu se otkriti i polipi, tumori.

Uočene promjene se analiziraju mikroskopskim uvećanjem u visokoj video rezoluciji.

Može se uvesti poseban akcesorijus za uzimanje uzorka tkiva promjene, koji se posebnom tehnikom čuva i šalje na patohistološku analizu, ili akcesorijus za terapijsku endoskopiju, kojom će se izvršiti uklanjanje nađene polipoidne promjene – endoskopska polipektomija, zaustavljanje krvarenja – hemostaza (mehanička i/ili injekciona), APC - argon plazma koagulacija, dilatacija, plasiranje stentova na različitim nivoima digestivnog trakta (ezofagealni, pilorični, duodenalni), vađenje stranog tijela,

66

ligiranje i skleroziranje ezofagealnih varikoziteta, PEG – perkutana gastrostoma.

Kolonoskopija je endoskopska dijagnostička i/ili terapijska metoda prilikom koje se na direktan način sagledava stanje donjih partija gastrointestinalnog trakta, kompletan pregled debelog crijeva i dio tankog crijeva (terminalni ileum). Pregled se može raditi u kratkotrajnoj analgosedaciji, kako bi se spriječila i najmanja nelagodnost tokom procedure. Kroz analni otvor se uvodi optički instrument - kolonoskop, na čijem vrhu se nalazi video kamera, povezana sa video procesorom. Vođenjem kolonoskopa kroz segmente rektuma i debelog crijeva uočavaju se promjene koje potiču od upalnih bolesti crijeva (IBD: Mb Crohn - Kronova bolest, ulcerozni kolitis), upalnih procesa.

Mogu se vidjeti divertikulumi, polipi, tumori i druge promjene sluznice. Kao i kod EGDS, tokom dijagnostičke kolonoskopije moguće je specijalnim akcesorijusom koji se uvodi kroz kolonoskop, uraditi i biopsiju sumnjivog tkiva. Takođe, uvođenjem posebnih akcesorijusa kroz kolonoskop, može se u toku kolonoskopije izvršiti i otklanjanje polipa. Isto kao i tokom EGDS i ovom procedurom se može zaustaviti krvarenje – hemostaza (mehanička i/ili injekciona), APC - argon plazma koagulacija, dilatacija...

Uvođenje kolonoskopije kao interventne procedure u najvećoj mjeri je zamijenilo nekada korišćene hirurške tehnike na crijevima (sa svim rizicima koje takve operacije nose).

Endoskoska retrogradna holangiopankreatografija – ERCP je kombinovana endoskopsko – radiološka metoda u

cilju snimanja žučnih puteva i pankreasnog kanala uz prethodno davanje kontrasta. Uvođenjem duodenoskopa u dvanaestopalačno crijevo, akcesorijusom se u žučne puteve ubrizgava kontrast.

Time se omogućava njihov pregled i eventualno otkrivanje stenoza (suženja), koja se mogu liječiti endoskopskim plasiranjem stentova. Takođe, ukoliko pacijent ima kamenac u žučnom putu isti se posebnim akcesorijusom može odstraniti uz prethodnu papilotomiju tj. zasijecanjem papile, tako da je u posljednje vrijeme ERCP terapijska, a ne dijsagnostička procedura.

Endoskopska video kapsula – VCE za tanko crijevo predstavlja visoko inovativnu tehnologiju, koja omogućava da se potpuno neinvazivno ostvari pregled tankog crijeva. Izvodi se u ambulantnim uslovima, odnosno ne zahtijeva ostanak u bolnici. Kapsula je opremljena kamerom i LED svijetlom koja nakon što se proguta, prolazi kroz digestivni trakt praveći veliki broj fotografija visoke rezulucije, koje se bežičnim putem prenose na portabilni rekorder. Podaci se prenose na kompjuter koji ima softver za obradu fotografija, koje očitava ljekar.

Manometrija jednjaka predstavlja dijagnostičku proceduru kojom se procjenjuje funkcija jednjaka i njegova dva sfinktera. Ova procedura omogućava kvalitativnu i kvantitativnu analizu pritisaka u tijelu jednjaka, donjeg i gornjeg ezofagealnog sfinktera, kao i njihove međusobne koordinacije i ukupni motilitet jednjaka.

Zbog složenosti pomenutih procedura, većina njih je invazivna i zathtijeva saglasnost pacijenta, ljekara i tehničara. Znači, prilikom ovih endoskopskih procedura ljekaru gastroenterologu asistiraju medicinska sestra/tehničari.

Zato je od velikog značaja stručnost sestre/tehničara u ovako kompleksnim procedurama, koji ne samo što učestvuje u proceduri, već i pomaže pacijentu u psihičkoj pripremi prije svega, a potom i fizičkoj. Stručnost osoblja je znači neophodna, jer samo tako procedura će biti uspešna.

Prije endoskopskih zahvata medicinska sestra/tehničar priprema pacijenta, njegovu medicinsku dokumentaciju i pisanu saglasnost (informativni pristanak kojim bolesnik potvrđuje da je dobio sve informacije o proceduri i mogućim komplikacijama); priprema endoskopske sale, endoskope i endoskopsku opremu,

prije i poslije endoskopske procedure.

Održavanje endoskopskih instrumenta je veoma značajno zbog potencijalne opasnosti od infekcije. Postavljeni su visoki standardi za održavanje endoskopa i njegovih djelova.

Održavanje treba da prati priznate i zakonom određene smjernice ESGENA - Evropsko udruženje gastroenteroloških i endoskopskih sestara/tehničara.

Za uspješno liječenje pacijenata neophodan je timski rad ljekara i sestara i njihova stalna usavršavanja u skladu sa novim savremenim naučnim dostignućima i medicinskim protokolima. Mi sa ljekarima ne sarađujemo samo na radnim mjestima, već i na stručnim skupovima u eminentim centrima u svijetu, te svakodnevnim praćenjem informacija iz oblasti gastroenterologije na autorizovanim web stranicama gastroenterohepatoloških Udruženja u svijetu.

Uz podršku naših ljekara 2017. godine osnovali smo samostalno Udruženje endoskopskih sestara Crne Gore, i iste postali članovi ESGENE - Evropsko udruženje gastroenteroloških i endoskopskih sestara i tehničara i N-ECCO - Evropska organizacija medicinskih sestara za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis. Kao samostalno Udruženje septembra 2019. godine organizovali smo I Kongres Endoskopskih sestara sa međunarodnim učešćem.

Kao neizostavni član multidisciplinarnog IBD tima, pored ljekara su i medicinske sestre/tehničari iz kabineta za endoskopiju, koje sa svojim kompetencijama i opisom posla najbliže su u svakodnevnom procesu rada sa IBD pacijentima.

Upalne bolesti crijeva su hronične, idiopatske bolesti digestivnog trakta, primarno tankog i debelog crijeva, podijeljene na Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis. U Crnoj Gori se s godinama povećala svijest o ozbiljnosti i potrebi za tretiranjm upalnih bolesti crijeva, te su se u korak s napretkom medicine i specijalista ljekara edukovale i medicinske sestre/tehničari. Evropska organizacija medicinskih sestara za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis (N-ECCO) omogućila je medicinskim sestrama/tehničarima iz cijelog svijeta edukaciju o upalnim bolestima crijeva i biološkoj terapiji, dala smjernice koje bi olakšale i usavršile proces rada s bolesnicima oboljelim od IBD-a. Kvalitetan život, socijalizacija i profesionalno djelovanje neizostavni su zajednički ciljevi bolesnika i zdravstvenog tima. Najbliži „saradnici“ oboljelima od upalnih bolesti crijeva su medicinske sestre/tehničari, što kroz posjete bolesnika ambulantama, dnevnim bolnicama, pa sve do njihovog čestog boravka u bolesničkim sobama prilikom hospitalizacije. U komunikaciji s bolesnicima medicinske sestre/tehničari trebaju biti svjesni trenutnog i dugoročnog fizičkog, psihičkog i socijalnog utjicaja upalnih bolesti crijeva na svakodnevan život pacijenta, uključujući pacijentovu zabrinutost za ishod liječenja i same bolesti. Dobra komunikacija između medicinske sestre/ tehničara i IBD bolesnika doprinosi kvalitetnijoj i bržoj pruženoj njezi, smanjenju broja hospitalizacija, brži pristup multidisciplinarnom timu, brzu evaluaciju stanja bolesnika.

Na kraju, partnerski odnos sa Udruženjem pacijenata sa Crohnovom bolešću i ulceroznim kolitisom i zdravstvenih radnika uveliko doprinosi podizanju kvaliteta zdravstvene zaštite i pomogao je mnogim pacijentima da se lakše nose sa bolešću, a zdravstvenim radnicima daje neprocjenjiv doprinos u razumijevanju svakodnevnih problema pacijenata i olakšava tretman tih problema.

67

Značaj medicinske dokumentacije u sudskom postupku (IV)

Prim. dr Gavrilo Šćepanović, sudski vještak Spec. ortopedije i restruktivne hirurgije, Beograd

Psihijatrijska oboljenja Radi preglednosti rada sva psihijatrijska oboljenja podijeljena su u nekoliko grupa, a minimum dodatnih ispitivanja i dokumentacije je naveden prema određenim oboljenjima. Neophodno je insistirati na objektivizaciji psihijatrijskog pregleda korišćenjem odgovarajućih skala psihijatrijske procjene dok sam psihijatrijski pregled mora biti kompletan i potpun po pojedinim funkcijama. Potpuno je nezadovoljavajuća praksa improvizovanih i krnjih psihijatrijskih statusa i korišćenje dijagnoza u psihičkom statusu i ta praksa mora biti odbačena, a pomenuti nalazi proglašeni kao nevalidni. U svakom konkretnom slučaju od odlučujućeg je značaja faza oboljenja, što još jednom dodatno podvlači značaj psihijatrijskog pregleda i psihičkog statusa uz podatke o toku bolesti, ponašanju ispitanika i eventualnom liječenju. Dodatna ispitivanja posebno se preporučuju u određenim situacijama, npr. uračunljivosti pri pisanju testamenta ili pri određivanju stepena psihoemotivne zrelosti.

1. Psihoze: psihijatrijski pregled, podaci i dokumentacija o prethodnom liječenju, eventualno psihološko ispitivanje. Pri sumnji na organsku osnovu poremećaja neophodna su detaljna ispitivanja radi utvrđivanja eventualnog uzroka.

68

2. Neuroze: psihijatrijski pregled, podaci i dokumentacija o prethodnom liječenju.

3. Poremećaji ličnosti: psihijatrijski pregled, podaci i dokumentacija o prethodnom liječenju.

4. Mentalna retardacija: psihijatrijski pregled, podaci i dokumentacija o prethodnom liječenju, psihološko ispitivanje.

5. Stepeni psihoemotivnog razvoja: psihijatrijski pregled, psihološko ispitivanje.

6. Utvrđivanje testatorske sposobnosti kod starih osoba: psihijatrijski pregled, podaci i dokumentacija o prethodnom liječenju, psihološko ispitivanje, neuropsihološko ispitivanje, eventualno CT snimak i EEG snimak.

7. Bolesti zavisnosti: psihijatrijski pregled, podaci i dokumentacija o prethodnom lečenju, određivanje supstance u krvi i/ili urinu (alkohola i pojedinih droga).

8. Posttraumatski stresni poremećaji: psihijatrijski pregled, podaci i dokumentacija o prethodnom liječenju, odgovarajuće skale psihijatrijske procjene.

9. Utvrđivanje smanjenja OŽA sa psihijatrijskog aspekta: psihijatrijski pregled, podaci i dokumentacija o ranijem liječenju,

odgovarajuće skale psihijatrijske procjene.

10. Utvrđivanje privremene nesposobnosti za praćenje suđenja i davanja iskaza: psihijatrijski pregled, podaci i dokumentacija o ranijem liječenju, psihološko ispitivanje i odgovarajuće skale psihijatrijske procjene kojima se objektivno verifikuje aktuelno stanje ispitanika.

11. Zlostavljanje i zanemarivanje djece: pri vještačenju okrivljenog − psihijatrijski pregled, psihološko ispitivanje, određivanje psihoaktivnih supstanci u krvi i/ili urinu; pri vještačenju oštećenog – psihijatrijski pregled dječjeg psihijatra, psihološko ispitivanje.

12. Vještačenje o staranju nad djecom u brakorazvodnim parnicama: ova vještačenja je najbolje prepustiti visokospecijalizovanim ustanovama (npr. Institut za mentalno zdravlje u Beogradu) koje posjeduju kompletan tim za procjenu oba supružnika i dece (psihijatar, psiholog, socijalni radnik, dječji neuropsihijatar).

Mikrofilmsko arhiviranje medicinske dokumentacije U savremenoj organizaciji i tehnologiji rada zdravstvene djelatnosti, arhiviranje obimne medicinske dokumentacije na klasičan način je prevaziđeno i postaje prava kočnica efikasnog funkcionisanja medicinske službe.

Multidisciplinarno pristupanje informacijama preko skenirane mikrofilmske medicinske arhivske građe postiže maksimalnu uštedu poslovnog prostora, lišavanje balasne papirnate i filmovane dokumentacije sa obezbjeđivanjem skoro potpune sigurnosti, velike pouzdanosti i dugotrajnosti elektronskih zapisa.

Nova tehnologija mikrofilmskog arhiviranja i skeniranja pokazuje najpovoljnije stručne i finansijske efekte i u potpunosti opravdava nivo investiranja.

Savremeni nivo medicinskog stručnog rada dramatično povećava probleme čuvanja i pretraživanja ogromne količine medicinske dokumentacije. Dosadašnje klasično arhivsko od-

laganje orginalnog oblika na papiru u fascikle, postaje krajnje neracionalno sa medicinskog, stručnog i ekonomskog aspekta.

Višedecenijsko deponovanje angažuje medicinsko osoblje i velike površine poslovnog prostora zdravstvenih ustanova sa rizikom oštećenja sve do uništenja važnih dokumenata.

Mikrofilmsko čuvanje dokumenata obezbjedjuje uštedu za 94% arhivskog prostora u odnosu na papirnu dokumentaciju, garantuje skoro apsolutnu sigurnost, veliku pouzdanost čuvanja na preko 100 g. i najpovoljnije finansijske efekte. Ilustrativna činjenica je da jedna rolna mikrofilma prečnika nekoliko santimetara, uskladištava 6000 dokumenata veličine A4 formata.

Posebna je prednost brze reprodukcije orginalnih dokumenata velike gustine memorisanih informacija. Sortirana dokumenta se lako pregleda i po potrebi za samo 15 sec. može se napraviti papirna kopija. Reprodukcija mikrofilma ima mediko-legalno svojstvo originalnog dokumenta sa potpunom zakonskom važnošću čak i na sudu. U postupku dokazivanja, mikrofilmska kopija i reprodukcija te kopije se izjednačava sa ispravom koju je izdao državni organ u granicama svoje nadležnosti.

Tehnika mikrofilmova sa skeniranjem dokazana je kao najuspješnija za skladištenje velike količine medicinske dokumentacije. Specijalizovani softverski paketi omogućavaju lak i komforan pristup bazi individualnih podataka relevantnih medicinskih nalaza i grafičkih prikaza i RTG snimaka.

Formirana baza podataka predstavlja izuzetnu pomoć za sigurnu informaciju, a gotovi softverski podaci su podložni stručnoj verifikaciji referentnih stručnjaka.

Standardni PC računar je postao sastavni dio svake opremljene bolnice, koji se preko malog uredjaja (modema) povezuje standardnim telefonskim linijama ostvarujući modemsku komunikaciju sa udaljenim računarima.

Multimedijski pristup informacijama podrazumijeva da korisnik na svom računaru dobije tekst, sliku i zvuk medicinskih podataka upotrijebljivih za mogućnost korišćenja ljekarskog konzilijuma, klasično ili putem elektonskog povezivanja.

69

ULOGA I ZNAČAJ KARDIOLOŠKE REHABILITACIJE KOD PACIJENATA NAKON PREBOLELOG AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA (AIM) – PRIKAZ SLUČAJA

Dr Ranko Pejić, spec. interne medicine Institut "Dr Simo Milošević" Igalo Dr Bojana Mirović, specijalizant interne medicine Dom Zdravlja Tivat

Akutni infarkt miokarda (AIM) predstavlja nekrozu određenog dijela srčanog mišića nastalu usljed okluzije srčanih arterija trombom ili ateromatoznim suženjem. Do pojave AIM dolazi i bez potpune okluzije, u stanjima kada je protok u koronarnim arterijama iz različitih razloga smanjen. AIM je posljednja faza i samo jedan od oblika u razvoju koronarne bolesti (ishemijske bolesti srca).

Faktori rizika za nastanak akutnog infarkta miokarda se mogu podijeliti na:

t Promjenljive: konzumiranje duvanskog dima, arterijska hipertenzija, dislipidemija, dijabetes melitus, nepravilna ishrana, gojaznost, konzumiranje alkohola, fizička neaktivnost.

t Nepromjenljive: godine starosti, pol, porodična istorija bolesti, rasna i etnična pripadnost, psihosocijalni faktori rizika.

Akutni infarkt miokarda karakterišu različiti simptomi i znakovi bolesti. Najvažniji simptom bolesti je bol u grudima koji je veoma jakog intenziteta i po karakteru je tipa stezanja, pečenja ili cijepanja u grudima. Bol se javlja najčešće ujutru,

70

posijle fizičke aktivnosti, nakon obilnog obroka ili usljed izlaska na hladan vazduh. Bol usljed AIM traje duže od pola sata i jači je od prethodnih bolova, ako je pacijent imao ranije anginozne tegobe. Karakteristično za bol usljed AIM je njegovo širenje u lijevu ruku, lijevo rame i donju vilicu, a praćen je malaksalošću i preznojavanjem, kao i osjećajem nedostatka vazduha. Međutim, bol može i izostati i onda drugi simptomi, ranija istorija bolesti kao i fizikalni pregled ukazuju na mogućnost postojanja AIM. Medicinska rehabilitacija pacijenata nakon preležanog AIM podrazumijeva niz mjera koje za cilj imaju sprječavanje ili smanjivanje posljedica bolesti, posebno funkcionalne nesposobnosti za obavljanje osnovnih aktivnosti svakodnevnog života.

Kardiološka rehabilitacija ima za cilj postizanje fizičke, psihičke, profesionalne i socijalne rehabilitacije. Cilj kardiološke rehabilitacije je stabilizaicja i kontrola kliničkog stanja pacijenta, upoznavanje sa fizičkim ograničenjima i adaptacija na iste, pobjeđivanje straha od fizičkog opterećejna i vraćanje emocionalne stabilnosti.

Kardiološka rehabilitacija prolazi kroz nekoliko faza:

t * GB[B o GB[B IPTQJUBMJ[BDJKF V LPSPOBSOPK KFEJOJDJ

t ** GB[B o GB[B SFLPOWBMFTDFODJKF V SFIBCJMJUBDJPOJN DFOUSJNB

t *** GB[B o GB[B QPTUSFLPOWBMFTDFODJKF Prikaz slučaja Pacijent MP, muškog pola, starosti 43 godine, hospitalizovan je na kardiološkom odjeljenju Instituta ‘’Dr Simo Milošević’’ nakon preboljelog AIM anterolateralne lokalizacije i ugradnje

jednog stenta u LAD i tri stenta u CX. Pacijent je na prijemu bio bez anginoznih tegoba u mirovanju, sa lošom tolerancijom napora te se nije izlagao većem fizičkom naporu. Lična anamneza pozitivna za KVB, pušač je od ranije. Negira druge hronične bolesti i alergiju na ljekove. Elektrokardiografski pregled pri prijemu: sinusni ritam, fr.75/min, levogram, QS od V1-3 uz ST elevaciju do 1,5mm u istim odvodima. Ehokardiografsi nalaz 40 dana prije dolaska na naše odjeljenje pokazao je ejekcionu frakciju &' 1BDJKFOU KF VOB[BE NKFTFDB OB UFSBQJKJ IJQPMJQFNJLPN #SJMJRVF $BSEJQJSJOPN EJVSFUJDJNB 'VSPTFNJE TWBLPH EBOB J 4QJSPOPMBLUPO LBMJKVNPN 3BNJQSJMPN J #JTPQSPMPMPN 6LMKVʊFO KF V EP[JSBO J LPOUSPMJTBO $BMJTUIFOJDTI 3&)" QSPHSBN V USBKBOKV PE EBO LPKJ TF TBTUPKBP PE WKFäCJ EJTBOKB LPOEJDJPOJI WKFäCJ IPEB QP SBWOPN o LPSBLB V NJOVUJ CS[JOF EP LN I V[ vježbe relaksacije, edukaciju i biosinhronom. Pacijent je dobro QPEOPTJP 3&)" QSPHSBN CF[ BOHJOP[OJI UFHPCB LPKJ KF TQSP vođen uz kontinuirani nadzor ljekara i fizioterapeuta.

Rezultati: Nakon sprovedene rehabilitacije pacijent bolje toleriše fizički napor, bez anginoznih tegoba. Na kontolnom ehokardiografskom pregledu zabilježeno je poboljšanje globalne TSʊBOF GVOLDJKF &' V QPSFÿFOKV TB QSFUIPEOJN QSF gledom. Aortni i mitralni valvularni aparat je u fiz. granicama, uvećanje lijeve komore uz hipokineziju septuma apeksa i lateralnog zida perzistiraju. Prilikom otpusta je smanjena doza diuretske UFSBQJKF 'VSPTFNJE OB EBO 4QJSPOPMBLUPO

71

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

Ministarstvo zdravlja i SZO pokrenuli projekat u okviru Okvirne konvencije o kontroli duvana: Duvan i dalje jedan od vodećih uzroka morbiditeta i mortaliteta širom svijeta Povodom pokretanja projekta Za život bez duvana i vazduh bez dima, Okvirne Konvencije o kontroli duvana Svjetske zdravstvene organizacije 2030 - faza 3 (SZO FCTC 2030 Projekat, Phase 3) u Crnoj Gori, Ministarstvo zdravlja, uz podršku Svjetske zdravstveno organizacije organizovalo je multisektorske konsultacije.

Pozdravljajući učesnike skupa ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović, istakla je da je duvan i dalje jedan od vodećih uzroka morbiditeta i mortaliteta širom svijeta. Sa preko osam miliona smrtnih slučajeva svake godine u svijetu, duvanska epidemija jedna je od najvećih prijetnji po javno zdravlje.

- Među zemljama koje čine evropski region SZO, Crna Gora ima jednu od najvećih stopa konzumiranja duvana među odraslima, koja iznosi oko 35%. Prema Studiji o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima, sprovedenoj 2017. godine, konzumiranje duvana u porastu je među ženama u Crnoj Gori. Globalno istraživanje o upotrebi duvana među mladima iz 2018. godine pokazalo je da oko 10% adolescenata koristi duvan. Novije studije pokazuju i da je izloženost duvanskom dimu veoma visoka, kako kod kuće tako i na javnim mjestima.

Duvan utiče, ne samo na zdravlje, već i na obrazovanje, životnu sredinu i rodnu ravnopravnost, siromašeći pritom porodice i predstavljajući veliko ekonomsko opterećenje po društvo. Potrebno je da ojačamo multisektorsku saradnju kako bismo adekvatno odgovorili na ovaj izazov u Crnoj Gori, naglasila je ministarka Borovinić Bojović.

Ministarstvo zdravlja, kako je istakla, čvrsto je opredijeljeno da podrži dalje jačanje regulatornog okvira za kontrolu duvanskih proizvoda, naročito u dijelu pakovanja i obilježavanja duvanskih proizvoda, inovativnih duvanskih proizvoda, odvikavanja od pusenja i poreskih i cjenovnih mjera po pitanju duvanskih proizvoda.

72

- Vjerujem da ćemo zajedničkim snagama i kroz uspješnu saradnju na projektu realizacije Okvirne konvencije o kontroli duvana do 2030. biti u stanju da dodatno osnažimo novi Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, u skladu s odredbama Okvirne konvencije o kontroli duvana Svjetske zdravstvene organizacije i podržimo njegovu punu primjenu s prevashodnim ciljem zaštite zdravlja i života građana Crne Gore. Radujemo se jačanju implementacije Okvirne konvencije o kontroli duvana Svjetske zdravstvene organizacije kroz projekat realizacije Okvirne konvencije o kontroli duvana do 2030. godine, jer se radi o ključnom pokretaču u dostizanju zdravstvenih ciljeva u okviru Ciljeva održivog razvoja do 2030. godine, kazala je ministarka zdravlja.

Podsjećajući da je prevalenca pušenja u Crnoj Gori iznad prosjeka u Regionu Evrope,šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori, dr Mina Brajović istakla je da zabrinjava činjenica da u Crnoj Gori raste trend pušača u populaciji žena i mladih, koje duvanska industrija prepoznaje kao bazu za regrutovanje novih korisnika. Prema njenim riječima, više od 80% pušača živi u zemljama niskog i srednjeg nivoa razvoja.

- Evidentno je da duvanska industrija posebno “cilja” upravo ove zemlje za proširenje tržišta, u kojima će regrutovati nove potrošače za svoje smrtomosne proizvode. Generator epidemije pušenja u Crnoj Gori i u svijetu je ponašanje, ali ne treba zaboraviti da epidemijsku krivu, kada je riječ o pušenju, crta duvanska industrija rukovođena samo jednim ciljem – generisanje profita. Dok se borimo sa pandemijom COVID 19 i planiramo oporavak od pogubne i nezapamćene pandemije, neophodno je da mjere kontrole upotrebe duvana budu integralni dio odgovora na COVID, ocijenila je dr Brajović. Vidjeli smo da su pušači i osobe sa hroničnim oboljenjima posebno vulnerabilni kada je riječ o infekciji i obolijevanju od COVID-19, upozorila

je dr Brajović. Borba protiv pušenja je kompleksan izazov i njegovo prevazilaženje traži multisektorski pristup i angažman cjelokupnog društva. U tom kontekstu, dr Brajović je pozdravila napore Ministarstva finansija da kroz mjere fiskalne politike i povećanje akciznog opterećenja, ali i suzbijanje ilegalne trgovine duvanskim prozivodima, daje neprocjenjiv doprinos efikasnom odgovoru na epidemiju pušenja u Crnoj Gori. Dr Brajović je podsjetila da je Crna Gora jedina zemlja u regionu Evrope koja je dobila podršku za realizaciju FCTC 2030 Projekta. Ovo je veliko priznanje međunarodnih partnera Vladi Crne Gore i njenoj odlučnosti da se “obračuna“ sa epidemijom pušenja u Crnoj Gori, kazala je dr Brajović. Ona je je podsjetila da je tokom nedavno završene nacionalne procjene statusa implementacije obaveza iz Okvirne konvencije za upotrebu duvana, konstatovano da je u Crnoj Gori prisutan snažan uticaj duvanske industrije, kao i da je potrebno značajno ojačati kapacitete za kontrolu sprovođenja politike kontrole upotrebe duvana. Posebno je istaknuto da sprovođenje strategija i zakonskih propisa predstavlja ozboljan izazov u Crnoj Gori. Važnost ovog projekta, prema riječima dr Brajović, koji će finansijski podržati vlade Velike Britanije, Norveške i Australije, a implementirati Kancelarija SZO u Crnoj Gori, leži u činjenici što će doprinijeti unaprijeđivanju zdravlja, smanjivanju siromaštva, nejednakosti, poboljšanju produktivnosti i kvaliteta vazduha, kao okosnice agende održivog razvoja.

Direktor SZO FCTC Sekretarijata, dr Adriana Blanco Marquizo podsjetila je da duvan predstavlja prijetnju po zdravlje, ali je i uzrok ekonomskih gubitak u zemljama i značajno slabe njihove kapacitete za postizanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija. Prema njenim rijecima „potrebno je djelovati hitno i sada.“

- Kao potpisinica SZO Okvirne konvencije za kontrolu duvana od 2006. godine - i Protokola o eliminaciji nezakonite trgovine duvanskim proizvodima od 2017. godine, od Crne Gore se očekuje da promovise multisektorki pristup i aktivan angažman društva, kako bi preokrenula trenutni trend epidemije duvana kroz usvajanje i sprovođenje snažnih politika koje će građanima ponuditi duži i zdraviji život. Kroz projekat FCTC 2030 (Okvirna konvencija SZO za kontrolu duvana 2030) koji pokrećemo danas, Sekretarijat FCTC i njegovi partneri pružiće ciljanu tehničku i finansijsku pomoć Vladi Crne Gore kako bi podržali njene napore na ubrzanoj izradi i primjeni snažnih regulatornih politika za kontrolu duvana, naglasila je dr Blanco Marquizo.

Tokom sastanka predstavnici civilnog sektora izrazili su punu podršku nacionalnim naporima u implementaciji mjera predviđenih Okvirnom konvencijom za kontrolu duvana.

Zaključujući skup, dr Ivana Živković, generalna direktorka Direktorata za javno zdravlje u Ministarstvu zdravlja istakla je da se potvrda posvećenosti Crne Gore u ispunjenju obaveza Konvencije ogleda i u nizu koraka koji su preduzeti nakon sprovođenja FCTC procjene stanja implementacije Okvirne konvencije o kontroli duvana SZO, kao i izrada smjernica za podršku pri odvikavanju od pušenja, kao i obuka multidisciplinarnih timovana nivou primerne zdravstveno zaštite, kako bi pružili potrebnu podršku građanima u odvikavanju od pušenja.

Pomenuti pilot projekat je ostavren uz tijesnu saradnju sa Domom zdravlja Podgorica, uz promociju novog modela i pristupa podrške našim građanima, kao i uz podršku SZO. Ministarstvo zdravlja Crne Gore

73

Hronika 01. septembar - WHO prati novu varijantu koronavirusa Mi

02. septembar - Od marta bačeno 15 miliona doza vakcine za COVID-19 – SAD

Mi ili B.1.621 prvo je identifikovana u Kolumbiji, a slučajevi su zabilježeni i u drugim zemljama Južne Amerike te u Evropi.

U biltenu WHO-a o pandemiji navodi se da varijanta ima mutacije, što znači da bi mogla postati otpornija na vakcine, kao što je bio slučaj s beta varijantom, ali je potrebno više studija kako bi se to dodatno ispitalo.

- Od identifikovanja u Kolumbiji u januaru 2021., bilo je nekoliko sporadičnih izvještaja o slučajevima varijante Mi, a neka veća žarišta zabilježena su u zemljama Južne Amerike i u Evropi - navodi se u biltenu.

- Iako je globalna učestalost varijante Mi među sekvencioniranim slučajevima pala i trenutno je ispod 0,1 posto, prevalencija u Kolumbiji (39 posto) i Ekvadoru (13 posto) konzistentno se povećala - dodaje se.

WHO će, navodi se, "pratiti promjene" varijante Mi u Južnoj Americi, pogotovo dok u populaciji cirkuliše i delta varijanta.

Trenutno WHO četiri varijante smatra zabrinjavajućim. To su alfa, prvo otkrivena u Velikoj Britaniji, a sada je prisutna u 193 zemlje, beta u 141 zemlji, gama u 91 zemlji i delta u 170 zemalja.

Mi je peta varijanta "pod promatranjem", što je blaža kategorija WHO-a prenosi Hina.

Najmanje 15 miliona doza vakcine za COVID-19 bačeno je u Sjedinjenim Državama od 1. marta, objavio je američki medij NBC, prenoseći informaciju američkih zdravstvenih vlasti.

Taj broj bačenih doza prijavili su Centrima za sprječavanje i suzbijanje bolesti (CDC), glavnoj saveznoj agenciji za javno zdravstvo u SAD-u, američke savezne države i apoteke koje administriraju vakcine. Najvjerovatnije je ukupan broj potcijenjen jer neke države i savezne agencije ne raspolažu podacima.

Različiti su razlozi bacanja doza: istek roka valjanosti, greška pri razrjeđivanju, problemi s čuvanjem na hladnom, stvaranje pukotina u bočicama…

Nakon otvaranja bočice koja sadrži nekoliko doza, vakcina se mora potrošiti u roku nekoliko sati i ako nema zainteresiranih, ona propada.

No razlike u vakcinaciji u svijetu i dalje su velike, a trka za dozama je stvarnost jer mnoge su zemlje dosad vakcinisale tek mali dio stanovništva, posebno afričke.

- To je pitanje pravednosti. Imate veoma bogate zemlje kojima je vakcina dostupna i koje jednostavno bacaju doze - rekao je za NBC Tim Doran, profesor javnog zdravstva na univerzitetu u Yorku.

SAD je početkom augusta objavio da je stranim zemljama poslao 110 miliona doza vakcina, a krajem avgusta je počeo da distribuira dio donacije od 500 miliona doza Pfizerove vakcine obećanih siromašnim zemljama, piše Al Jazeera.

01. septembar - Beč sprema krevete na intenzivnoj za djecu - Austrija Pošto su obolJeli od koronavirusa sve mlađi, bečke vlasti računaju da će od jeseni biti i djece kojima će biti potreban krevet na intenzivnoj njezi.

Skoro dvije trećine aktuelno inficiranih je ispod 35 godina starosti, a i među najmlađima između šest i 12 godina raste broj inficiranih.

Od početka pandemije u Beču nije moralo nijedno dijete ispod 12 godina zbog kovida 19 da se smjesti na intenzivnu njegu, ali bi to moglo da se promijeni na jesen - kazao je pokrajinski sekretar za zdravstvo Peter Haker.

Grad Beč računa od oktobra, zbog delta soja i malog broja vakcinisanih, na mlade kovid pacijente na intenzivnoj njezi.

U bečkim bolnicama se zbog toga priprema 25 korona intenzivnih kreveta, prenosi bečki dnevnik Standard.

Haker očekuje sredinom ili krajem oktobra vrhunac četvrtog talasa korone.

74

02. septembar - Grčka suspenduje skoro 6.000 nevakcinisanih zdravstvenih radnika U Grčkoj je uručeno 5.895 suspenzija zdravstvenim radnicima koji nisu vakcinisani, a rade u bolnicama, u skladu sa zakonom koji je stupio na snagu 1. septembra, piše Katimerini.

Ranije tokom dana, Komisija za suspenzije najvišeg administrativnog suda u zemlji odbacila je žalbe ljekara, medicinskih sestara i drugog bolničkog osoblja, koji su tražili suspenziju odluke Vlade.

Zakonom koji je stupio na snagu prvog septembarskog dana, od svih zaposlenih u nacionalnom zdravstvenom sistemu zahtijeva se da se vakcinišu protiv kovida-19 ili će, ukoliko to odbiju, biti suspendovani.

Već prvog dana izrečeno je, uručeno, ili je u procesu uručenja gotovo 5.900 suspenzija.

Posebna žalba da se taj zakon stavi van snage, koju je podnijela Panhelenska federacija zaposlenih u javnim bolnicama, biće razmatrana na plenarnoj sjednici suda 8. oktobra.

04. septembar - Nasilje zbog preporuke da se vakcinišu djeca – Velika Britanija

da bi poređenja bila u potpunosti relevantna. Naglašava da je podatke nužno pratiti dalje u budućnosti, prenosi Hina.

Četiri policajca povrijeđena su u sukobima tokom protesta antivaksera u centru Londona, saopštila je policija britanske prijestonice.

06. septembar - Većina želi stroža pravila za nevakcinisane - Austrija

Demonstranti su prethodno pokušali da upadnu u zgradu Regulatorne agencije za ljekove i zdravstvo.

Centralna uprava policije u Londonu je u objavi navela da je jedan broj demonstranata postao nasilan prema policiji, što je bilo "neprihvatljivo", prenosi BBC. Tokom protesta je uhapšeno 10 osoba.

Do protesta je došlo nakon što je Odbor za vakcinaciju i imunizaciju preporučio da se protiv kovida-19 vakcinišu i djeca uzrasta između 12 i 15 godina koja imaju prateće bolesti.

Britansko regulatorno tijelo za ljekove odbilo je, međutim, da da zeleno svijetlo da se vakcinišu i zdrava djeca iz te uzrastne grupe, prenosi Tanjug.

07. septembar - Ukidaju gotovo sve epidemiološke mjere protiv koronavirusa - Švedska

Većina Austrijanaca želi stroža pravila za nevakcinisane, pokazuje istraživanje javnog mnjenja dnevnog lista Esterajh.

Prema tom listu čak 62 odsto traži pooštravanje mjera za nevakcinisane. Takođe, sve je glasniji i zahtjev za uvođenjem obavezne vakcinacije. Tako 70 odsto Austrijana želi uvođenje obavezne vakcinacije za zaposlene u zdravstvu i njegovatelje.

Dodatnih 60 odsto želi obaveznu vakcinaciju za osoblje škola i obdaništa. Samo 36 odsto traži obaveznu vakcinaciju za zaposlene u gastronomiji. Međutim, kada je riječ o opštoj obavezi vakcinacije, o čemu razmišlja susjedna Italija, to odbija 53 odsto Austrijanaca, prenose Vesti.

Švedska 29. septembra ukida gotovo sve preostale epidemiološke mjere zbog visoke stope imunizacije stanovništva i niske stope smrtnosti, objavili su na današnjoj konferenciji za novinare ministarka javnog zdravstva i socijalnog staranja Lena Halengren i direktor Zavoda za javno zdravlje Johan Karlson.

05. septembar - Delta varijanta ne izaziva teže slučajeve kod djece i adolescenata - SAD Delta varijanta koronavirusa ne izaziva teže slučajeve kovida-19 kod djece i adolescenata u odnosu na druge varijante virusa, pokazali su prvi podaci iz studije koje su objavile američke zdravstvene vlasti.

Zabrinutost zbog posljedica delta varijante na mlade raste već nekoliko nedjelja u SAD-u, zbog rastućeg broja hospitalizovane djece.

Centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC), glavna savezna agencija za javno zdravstvo u zemlji, proučila je podatke pacijenata hospitalizovanih zbog kovida-19 u 99 okruga u 14 saveznih država. Agencija je uporedila razdoblje od početka marta do polovine juna s onim od polovine juna do kraja jula, kada je delta postala dominantna u Sjedinjenim Državama.

Između ta dva razdoblja stopa hospitalizacije djece i mladih do 17 godina porasla je pet puta. Međutim, „postotak djece i adolescenata koji su primljeni u bolnicu zbog teškog oblika bolesti“, na primjer primljenih na intenzivnu njegu, „bio je sličan prije razdoblja kad je delta varijanta postala dominantna i tokom njega“.

Osim toga, studija pokazuje i da vakcine dobro štite adolescente protiv delta varijante, jer je procenat hospitalizacije oko deset puta viši za nevakcinisane. U SAD-u, od 12 godina može se dobiti vakcina Fajzer.

CDC ipak naglašava da je broj teških slučajeva kovida-19 između polovine juna i kraja jula kod djece i mladih bio premali

Odluka o skorašnjem ukidanju ionako blagih mjera zasniva se na visokoj stopi imunizacije i niskoj stopi smrtnosti od kovida. Do sada u Švedskoj je dvije doze vakcine primilo 70 odsto odrasle populacije, a ukupno 81,6 procenata građana starijih od 18 godina primilo je barem jednu dozu, prenio je portal Index. Švedska posljednjih sedmica ima treću najnižu stopu smrtnosti od kovida u Evropi, iza Lihtenštajna i Slovačke, a takvo stanje traje od početka ljeta. Zaraza u Švedskoj nije nestala i dnevni prosjek je nešto više od 1.000 novooboljelih. Prema riječima zvaničnika, obolijevaju mahom nevakcinisane osobe, pa se intenzivna kampanja vakcinisanja nastavlja u svim uzrastima, a naročito među tinejdžerima od 16 do 18 godina.

Kovid potvrda biće u upotrebi samo za prelazak državne granice, piše Fonet.

08. septembar - Pozivaju bogate države da se uzdrže od davanja treće doze vaccine - WHO Direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adanom Gebrejesus pozvao je bogate države sa velikim zalihama

75

vakcina protiv koronavirusa da se uzdrže od davanja treće doze vakcine do kraja godine i učine ih dostupnim siromašnim zemljama.

Gebrejesus je zapravo ponovio raniji apel na „moratorijum“ na davanje treće doze vakcine, koji je u najvećoj mjeri ignorisan. On je kazao da je „zgrožen“ stavovima koje je iznijelo vodeće udruženje proizvođača ljekova, da su zalihe vakcina dovoljno velike da omoguće i davanje treće doze ljudima u bogatijim zemljama i davanje prve u siromašnijim, koje se suočavaju sa nedovoljnim brojem vakcina.

Prema podacima SZO, u svijetu je dato 5,5 milijardi doza vakcina protiv koronavirusa, od kojih 80 odsto u zemljama koje ne spadaju u siromašne.

09. septembar – Ukidaju sve epidemiološke mjere - Danska Dok jedan dio evropskih država i dalje brine zbog koronavirusa i "četvrtog talasa" covid 19, u Danskoj je epidemija stvar prošlosti, barem u kontekstu "novog normalnog" i brojnih restrikcija na društveni život, piše Daily Telegraph.

Danska sada ukida sve preostale kovid restrikcije, a tamošnja je vlada objavila da virus više ne predstavlja "kritičnu prijetnju društvu".

Ključna podloga za takav stav vlade leži u činjenici da je čak 73 odsto populacije Danske potpuno vakcinisano protiv koronavirusa, dok je dodatnih tri odsto dosad primilo samo jednu dozu.

- Epidemija je pod kontrolom - poručio je ranije danski ministar zdravlja Magnus Heunicke.

Danska je bila među prvim zemljama koje su lani (konkretno 11. marta 2020.) pri izbijanju pandemije uvele gotovo totalni lockdown, a sada je među prvima koje se potpuno otvaraju.

Pritom Danci ne tvrde da su iskorijenili virus, ili bolest.

Naprosto, našli su način kako da žive s njima. Opet, povratak u "staro normalno", ne bi bio moguć bez vakcine. To se naročito odnosi na podatak da je u državi vakcinisano oko 95 odsto najugroženijih osoba, poput stanovnika domova za starije i osoba starijih od 60 godina, piše Jutarnji.hr.

10. septembar - Obavezna vakcina ili sedmično testiranje za zaposlene - SAD Predsjednik SAD-a Džo Bajden saopštio je da će zahtijevati od svih saveznih službenika da se vakcinišu protiv kovida.

Bajden je rekao da će Ministarstvo rada donijeti pravilo prema kojem preduzeća sa više od 100 zaposlenih moraju da

76

vakcinišu ili testiraju svoje radnike sedmično. Nove mjere, koje je Bajden iznio pokrivaju oko dvije trećine svih zaposlenih u SAD, dio šireg, agresivnijeg pokušaja vakcinacije Amerikanaca usled naglog porasta slučajeva kovida 19 zbog brzog širenja Delta varijante.

- Nalazimo se u teškom periodu i to bi moglo potrajati neko vrijeme. Možemo i promjenićemo tok kovida 19 - rekao je Bajden.

Prema Bajdenovom planu, administracija će zahtijevati vakcinaciju za više od 17 miliona zdravstvenih radnika u bolnicama i drugim ustanovama koje učestvuju u socijalnim programima Medicare i Medicaid za siromašne, hendikepirane i starije Amerikance.

Novi zahtjevi za vakcinaciju pokrivaju oko 100 miliona radnika, ili oko dvije trećine svih radnika u Sjedinjenim državama.

Plan će se vjerovatno suočiti sa pravnim izazovima, pa ga je Bajdenova republikanska opozicija odmah omalovažila. Moglo bi proći nekoliko mjeseci prije nego što se osjeti uticaj mandata, prenosi B92.

10. septembar - Odobrili dovakcinaciju trećom dozom za ranjive grupe - Italija Italijanska medicinska agencija AIFA je objavila da je odobrila dovakcinaciju trećom dozom vakcina protiv covida-19 za ranjive grupe populacije.

Agencija je odobrila takozvanu booster vakcinu za sve one za koje je vjerovatno da imaju slabiju zaštitu nakon primanja redovne dvije doze vakcina - imunokompromitovane osobe, starije od 80 godina i štićenike staračkih domova.

Takođe je odobrena dovakcinacija trećom dozom za sve zdravstvene radnike koji su često izloženi mogućnosti infekcije koronavirusom.

Treća doza treba da bude primijenjena najmanje šest mjeseci nakon druge doze za sve grupe, osim za imunokompromitirane osobe koje booster trebaju da dobiju nakon 28 dana, prema preporukama AIFA-e.

U izjavi agencije dodaje se da su za treću dozu izabrane vakcine Pfizer/BioNTecha i Moderne.

Preporuku AIFA-e još treba da odobri talijansko ministarstvo zdravlja, prenosi Hina.

10. septembar - Los Anđeles: Obavezna vakcinacija 630.000 učenika Učenici u Los Anđelesu stariji od 12 godina moraju biti vakcinisani protiv koronavirusa prije nego što se nakon zimskog raspusta iduće godine vrate u školske klupe, prenosi Anadolija.

Upravni odbor Jedinstvenog školskog okruga Los Angelesa izglasao je u četvrtak da se od svih otprilike 630.000 učenika očekuje vakcinacija – oni koji se bave sportom i drugim vannastavnim aktivnostima do kraja oktobra, a svi ostali do 19. decembra.

Učenicima koji ne mogu pokazati potvrdu o vakcinisanju neće biti dopušteno pratiti nastavu u učionicama nakon završetka zimskog raspusta 11. januara. Moraće pratiti nastavu na daljinu prema nezavisnom studijskom programu LAUSD-a.

11. septembar - Hiljade zdravstvenih radnika na protestima - Poljska

12. septembar - Mladim ženama će davati besplatnu kontracepciju - Francuska

Hiljade ljekara, bolničarki i drugih zdravstvenih radnika izašli su na protestni marš centrom Varšave da upozore poljsku vladu konzervativne stranke Pravo i Pravda da, ako se hitno ne nađu sredstva, zdravstveni sistem Poljske neće preživjeti četvrti talas pandemije kovid-19, a Poljake neće imati ko da liječi osim dr Gugla.

Francuska će od 1. januara omogućiti besplatan pristup kontraceptivnim sredstvima ženama do 25 godina, u novoj mjeri, koja će državu koštati 21 milion eura godišnje. To je najavio francuski ministar zdravlja Olivier Veran.

Najava te mjere dolazi u vrijeme kada se vlada predsjednika Emanuela Makrona priprema za predsjedničku kampanju 2022. godine.

- Došlo je do pada u korišćenju kontracepcije među nekim mladim ženama, i to uglavnom iz finansijskih razloga. Neprihvatljivo je da žene ne mogu da se zaštite, da nemaju pristup kontracepciji, ako to žele, jer je preskupo - rekao je Veran.

Dosad je starosna granica za besplatnu kontracepciju u Francuskoj bila 18 godina, piše Hina.

12. septembar - Engleska odustala od kovid propusnica

Pandemija manjka bolničarki traje godinama, Zdravstvo nije zatvorska služba, Javna zaštita zdravlja umire, Liječite se sami.

Ja idem u Švedsku ili Jedini ko neće emigrirati je dr Gugl, neke su od poruka na transparentima koje je donijlo oko 30.000 zdravstvenih radnika u svom do sada najmasovnijem protestu u poljskoj prijestonici.

Da pokažu u kakvom stanju je poslije tri talasa pandemije kovid-19 i godina zanemarivanja uslova rada ljekara i bolničarki sada poljsko zdravstvo demonstranti guraju i nekoliko invalidskih kolica sa kosturima i porukama kao imao sam infarkt, nisam dočekao pomoć a takođe su donijeli i otvoreni mrtvački kovčeg sa kosturom.

- Da li znate da prosječna poljska bolničarka ima 53 godine? Da li znate da živimo kraće, umiremo brže. Poljska bolničarka živi u prosjeku 62 godine a Poljakinja 81 godinu - upozorila je kada se protestni marš zaustavio ispred Predsedničke palate jedna od predstavnica bolničarki.

Demonstranti su minutom ćutanja ispred Predsjedničke palate odali poštu zdravstvenim radnicima koji su preminuli tokom pandemije od iscrpljenja, njih oko 500, pružajići pomoć pacijentima.

Marš je prošao pored parlamenta i Ministarstva zdravlja a završio ispred Kancelarije poljskog premijera gdje zdravstveni radnici namjeravaju da postave šatore i kao u sličnim ranijm protestima i štrajkovima ostanu tu ispod prozora premijera dok vlada ne ispuni njihove uslove.

Od vlade premijera Mateuša Moravjeckog poljski zdravstveni radnici traže da u zdravstvo ide osam a ne sedam odsto BDP-a kako je predložila vlada jer su prosječna izdvajanja za zdravstvo u zemljama OECD, čija članica je i Poljska, 8,8 odsto.

Ministar zdravlja Adam Njedjelski pozvao je demonstrante na razgovore o njihovim zahtjevima i predstavio im budžete Ministarstva zdravlja po kojima bi ispunjenje njihovih zahtjeva značilo da bi Poljska morala da izdvaja za zdravstvo čak 10 odsto BDP-a što je za vladu neprihvatljivo, piše Beta.

Planovi o uvođenju kovid propusnica za ulazak u noćne klubove i na velike događaje u Engleskoj neće se nastaviti, rekao je ministar zdravlja Sadzid Džavid. Ministar je za BBC rekao jednostavno ne bi trebalo raditi stvari zato što ih drugi oko nas rade i treba pravično sagledati svaku moguću intervenciju. Nikada mi se nije sviđela ideja da kažem ljudima da moraju da pokažu svoje papire kako bi obavljali svakodnevne aktivnosti. Iako bi trebalo držati u rezervi potencijalno uvođenje propusnica, sa zadovoljstvom mogu reći da nećemo ići dalje sa planovima o propusnicama -rekao je ministar.

Plan za kovid propusnice trebalo je da bude predstavljen krajem ovog mjeseca, a mnogi su se protivili toj ideji.

Udruženje Najt Tajm Indastriz upozorilo je da su planovi mogli da "osakate" industriju i da bi se noćni klubovi mogli suočiti sa diskriminacijom, a Mjuzik Venu Trast nazvao je propusnice "problematičnim".

Ed Dejvi, lider liberalnih demokrata nazvao je plan za uvođenje propusnica "neizvodljivim i skupim".

13. septembar - Testiranje nevakcinisanih radnika sedmično - Grčka Grčka je uvela obavezno sedmično testiranje za sve nevakcinisane radnike dok se bori da poveća stopu vakcinacije koja zaostaje za prosjekom Evropske unije.

Zaposleni u javnom i privatnom sektoru moraće da plaćaju sedmične testove ili ponesu potvrde o vakcinaciji kako bi dobili pristup svom radnom mjestu, dok se nevakcinisanoj djeci u srednjim školama, koje su ponovo otvorene dijele kompleti za testiranje o državnom trošku.

Slična ograničenja primjenjivaće se i na sportskim stadionima, u muzejima i na arheološkim nalazištima, kao i u zatvorenim prostorima poput kina i restorana.

Oko 56 odsto stanovnika Grčke potpuno je vakcinisano, dok je prosječna stopa u EU nešto više od 60 odsto.

Grčka je uvela obaveznu vakcinaciju zdravstvenih radnika i dozvoljava vakcinaciju djece od 12 godina.

Blokade prošle godine gurnule su ekonomiju u recesiju,

77

sa smanjenjem proizvodnje za 8,2 odsto. Vladini zvaničnici kažu da Grčka ne može priuštiti da zaustavi ekonomsku aktivnost drugu godinu zaredom.

13. septembar – Sertifikati obavezni gotovo u svim zatvorenim prostorima - Švajcarska U Švajcarskoj su od sada na snazi pooštrene epidemijske mjere, koje predviđaju obavezan sertifikat za ulazak u javne ustanove, restorane, fitnes centre i druge zatvorene prostore. Takođe stupile su na snagu oštre kazne za nepoštovanje korona mjera.

Fajzer većini Amerikanaca ali je odobrio dodatne doze za osobe starije od 65 godina ili koje imaju veliki rizik od dobijanja teškog oblika bolesti.

Poslije više sati rasprave članovi panela spoljnih stručnjaka američke Uprave za hranu i ljekove (FDA) glasao je protiv predloga da se treća doza daje većini Amerikanaca sa 61 glasom prema tri.

A zatim je uslijedilo drugo glasanje kada je panel glasao za to da se treća doza Fajzerove antikovid vakcine da osobama starijim od 65 godina, i sa visokim rizikom za dobijanje težeg oblika bolesti.

Američki stručnjaci preporučuju dodatnu dozu kad prođe šest mjeseci od dobijanja druge doze.

Stručnjaci su tokom rasprave izrazili frustraciju zato što je po njima kompanija Fajzer dala malo podataka o bezbjednosti davanja dodatnih doza vakcine.

Odbijanje predloga za opšte davanje dodatne doze predstavlja udar za administraciju predsjednika Džoa Bajdena i njenim planovima za davanje takozvanih buster vakcina većini Amerikanaca radi zaštite od novog, mnogo zaraznijeg delta soja virusa.

18. septembar - Ponovo masovni protesti protiv kovid propusnica - Francuska

Švajcarska vlada donijela je odluku, kako bi se spriječilo preopterećenje zdravstva, o proširenju obaveze posjedovanja sertifikata na dodatni broj ustanova.

Tako se obaveza posjedovanja sertifikata o vakcinaciji, izlječenju od kovida ili negativan test uvodi za sve osobe od 16 godina starosti, na vremenski period do 24. januara iduće godine, piše Tanjug.

Oko 80.000 ljudi, među kojima oko 6.000 u Parizu, okupilo se širom Francuske, desetu subotu zaredom protestujući zbog uvođenja sanitarne propusnice u sklopu borbe protiv koronavirusa.

17. septembar - Suspendovali hiljade zdravstvenih radnika jer se nijesu vakcinisali - Francuska - Gotovo 3.000 francuskih zdravstvenih radnika suspendovano je jer se nijesu vakcinisali protiv korona virusa - izjavio je ministar zdravlja Olivier Veran.

Obaveza vakcinacije protiv COVID-19 stupila je već na snagu za 2,7 miliona zaposlenih u bolnicama, domovima za penzionere, hitnoj pomoći, njegovatelje.

Prema riječima ministra, nekoliko desetina medicinskih radnika je dalo otkaz zbog obavezne vakcinacije, prenosi Beta.

- Većina onih koji su suspendovani rade u službama podrške i nijesu medicinsko osoblje - rekao je Veran.

Suspendovanim radnicima biće uskraćena plata i mogućnost dolaska na posao, ali nijedan medicinski radnik, po odluci Vrhovnog suda, ne smije biti otpušten.

Zbog obavezne vakcinacije zdravstvenih radnika i uvođenja COVOD propusnica za ulazak u restorane i druga mjesta, stotine hiljada Francuza protestvuje širom zemlje svakog vikenda od sredine jula, kada je predsjednik Macron najavio nove mjere, piše Al Jazeera.

18. septembar - Američki stručnjaci odbacili potrebu za trećom dozom Fajzerove vakcine Uticajni američki savezni savjetodavni panel stručnjaka odbacio je predlog da se ponudi dodatna doza antikovid vakcine

78

Tamošnje Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je broj ljudi manji i dodalo da ih je prošle subote bilo 121.000, prije dvije nedelje 140.000, a 7. avgusta 237.000.

Na skupu su bili zdrastveni radnici koji su sada u obavezi da prime vakcinu protiv koronavirusa. Ministarstvo zdravlja je saopštilo da je 3.000 suspendovano sa posla, a mnogi zdravstveni radnici su odlučili da daju otkaz.

Vakcinacija je obavezna za 2,7 miliona zaposlenih u zdravstvu – u bolnicama, hitnoj pomoći, staračkim domovima, službi kućnih posjeta. Vakcinacija je obavezna i za vatrogasce, koji često intervenišu zajedno sa službom hitne pomoći.

Francuska, koja ima oko 67 miliona stanovnika, prešla je prag od 50 miliona ljudi koji su primili najmanje jednu dozu vakcine protiv koronavirusa.

Sanitarna propusnica koja podrazumijeva dokaz o vakcinaciji, preležanoj bolesti, ili negativni test na korona virusa, obavezna je od 21. jula za ulazak u zdanja kulture i zabave, a od 9. avgusta za ulazak u većinu javnih mjesta u Francuskoj, piše Beta.

19. septembar - Zvanična potvrda o trećoj dozi početkom oktobra - EMA Iako su neke zemlje EU, bez zvaničnog odobrenja Evropske agencije za ljekove, počele da daju i treću dozu vakcine protiv koronavirusa, početkom oktobra bi mogla da se očekuje i konačna potvrda od ove agencije. Evropska agencija za ljekove (EMA) mogla bi već početkom oktobra da donese odluku o mogućoj upotrebi treće, buster doze vakcine Fajzera i Bionteka protiv koronavirusa, otkrio je Rojters.

To će biti prva odluka regulatora EU o dodatnim dozama, nakon što je američka Agencija za hranu i ljekove odobrila treću dozu Fajzerove vakcine za osobe od 65 godina i starije, za osobe koje su u riziku od težih oboljenja i one koje su stalno izložene virusu.

Kompanija Fajzer je odbila da komentariše ove navode, dok kompanija Biontek nije bila dostupna za komentar.

Regulator EU objavio je 6. septembra da je počeo evaluaciju podataka Fajzera i Bionteka o buster dozi koja bi se davala osobama iznad 16 godina, a šest mjeseci od primanja druge doze vakcine. Očekuje se, prema dokumentu EU, da bi i Moderna uskoro trebalo da dostavi podatke Agenciji o buster dozi vakcine.

U mišljenju, koje je objavljeno početkom septembra, a koje je ponovo objavila EMA, Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) navodi da nema hitne potrebe za primjenom dodatnih doza za potpuno vakcinisane osobe u opštoj populaciji. Ali takođe je uočeno da bi već trebalo da se razmotri davanje dodatne doze osobama sa ozbiljno oslabljenim imunološkim sistemom u sklopu njihove primarne vakcinacije.

Mnoge države EU već su se odlučile na davanje treće doze vakcine uprkos suočavanju sa većim pravnim rizicima i bez zvanične odluke EMA da to učine, prenosi Rojters.

20. septembar - Broj inficiranih i umrlih od covida-19 u svijetu nastavlja da pada - WHO Broj inficiranih covidom-19 i umrlih od te bolesti u svijetu je nastavio da pada, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Između 13. i 19. septembra bilo je nešto više od 3,6 miliona novih slučajeva infekcije i nešto manje od 60 hiljada umrlih.

- Time je kumulativni broj potvrđenih slučajeva u svijetu narastao na oko 228 miliona - objavio je WHO. Veliki pad broja slučajeva bio je na istočnom Mediteranu i na jugoistoku Azije.

Najviše novoinficiranih je u SAD-u (1,107.644), Indiji (211.242), Britaniji (203.077) i u Turskoj (183.962).

Broj umrlih u svijetu u odnosu na nedelju prije je 7 posto manji. Od početka pandemije je od covida-19 umrlo 4,6 milina ljudi, objavio je WHO. Najviše novih smrtnih slučajeva je u SAD-u (12.896), u Rusiji (5469), Brazilu (3727) i Meksiku (3689), piše Hina.

21. septembar – Bez naknade za nevakcinisane u slučaju izostanka s posla zbog karantina - Njemačka Stanovnici Njemačke koji se nijesu vakcinisali, a koji će zbog povratka iz rizičnih područja ili kontakta sa inficiranima

biti prisiljeni na samoizolaciju više neće dobijati nadoknadu zbog izostanka s posla, odlučili su ministri zdravlja saveznih pokrajina.

- Ne radi se o pritisku nego o pravednom odnosu. Zašto bi oni koji sebe i druge štite time što su se vakcinisali finansirali one koji se usprkos tome što su se mogli vakcinisati to iz ovih ili onih razloga nijesu učinili - rekao je savezni ministar zdravlja Jens Spahn.

Ukidanje isplate pune plate u odsutnosti zbog samoizolacije, kao u slučaju bolesti, stupa na snagu početkom novembra.

Spahn je objasnio da se time onima koji se žele vakcinisati daje još dovoljno vremena da to i obave.

Bavarski ministar zdravlja Klaus Holetschek rekao je da je ova mjera, kao i ukidanje besplatnih testova od 11. oktobra, signal nevakcinisanim da i oni moraju preuzeti dio odgovornosti u borbi protiv pandemije.

- Bilo bi nesolidarno da ostatak društva snosi finansijske troškove zbog onih koji se ne žele vakcinisati, a za to nemaju zdravstvene razloge - rekao je bavarski ministar.

Za one koji su vakcinisani, osim ako dolaze s područja s virusnim varijantama, ne postoji obaveza samoizolacije.

Sindikati su iznova kritikovali ovu mjeru vlade koju smatraju nekom vrstom prisile, piše Hina.

23. septembar - Mijenjaju strategiju zbog preopterećenja bolnica - Aljaska Aljaska, koja je prije nekoliko mjeseci bila među vodećim američkim saveznim državama u vakcinaciji protiv koronavirusa, preduzela je drastičan korak uvođenjem novih standarda zdravstvene zaštite za čitav bolnički sistem, uz objašnjenje da je ogroman broj kovid pacijenata nametnuo racionalizaciju napregnutih medicinskih resursa.

Guverner Majk Danlivi i zdravstveni zvaničnici najavili su ovaj potez jer je broj novooboljelih slučajeva u cijeloj državi dostigao još jedan jednodnevni rekord od 1.224 pacijenata, usred talasa infekcija izazvanih širenjem veoma zaraznog delta soja među nevakcinisanim.

Komesar za zdravstvo i socijalne usluge Aljaske, Adam Kram, najavio je uredbu za hitne slučajeve, a novim dokumentom ograničava se odgovornost sa kojom se suočavaju pružaoci zdravstvenih usluga u hitnim slučajevima u svim bolnicama na Aljasci.

Kako se navodi, dokumentom se priznaje realnost racionalizacije medicnske njege u čitavoj državi, prema kojoj će neki kritično bolesni pacijenti morati da se liječe izvan odeljenja intenzivne njege gdje bi obično bili primljeni, zbog nedostatka medicinskih zaliha i osoblja, kao i preplavljenosti bolnica sa kovid

79

pacijentima.

Kako bi se nosila sa prilivom kovid pacijenata, Aljaska je potpisala ugovor vrijedan 87 miliona dolara za angažovanje stotina zdravstvenih radnika izvan države, rekli su zvaničnici.

Prema državnim podacima, trenutno otprilike jedna petina svih pacijenata u bolnicama na Aljasci inficirana je sa kovid-19.

Aljaska je u aprilu bila među vodećim državama u vakcinaciji protiv kovid-19, a od od tada je skliznula ispod američkog prosjeka, pošto je samo 58 odsto stanovnika starosti 12 i više godina potpuno vakcinisano, prenosi Tanjug.

23. septembar - Skandal sa sanitarnim propusnicama - Francuska Francuska služba za zdravstveno osiguranje registrovala je čak oko 36.000 lažnih i krivotvorenih "kju-ar" kodova koji služe kao potvrda o vakcinisanju protiv kovida u sanitarnim propusnicama.

Istovremeno, osumnjičeno je 138 zaposlenih u zdravstvu, da su izvršili nedozvoljeno izdavanje ovakvih dokumenata.

Delikt izdavanja lažnih potvrda o vakcinisanju podliježe kazni do 5 godina zatvora i 150.000 eura za onog ko ga je izdao, i 3 godine i 45.000 eura za korisnika.

Sanitarni pasoši u Francuskoj su neophodni za ulazak na sva mjesta, uz određene izuzetke, gdje ima više od 50 ljudi, kao što su muzeji, bioskopi, tržni centri ili restorani, prenose Novosti.rs.

26. septembar - Pfizer počeo kliničko ispitivanje preventivne upotrebe svog lijeka protiv kovida Pfizer je objavio da je počeo sveobuhvatno kliničko ispitivanje svog lijeka protiv kovida kako bi ispitao njegovu sposobnost preventivnog smanjenja rizika infekcije u okružju osobe koja se inficirala.

Više kompanija, među kojima Merck i Roche, rade na takvim ljekovima koji se nazivaju antivirusni. Djeluju tako što sprječavaju virus da se replicira. Njihova primjena bi bila dvostruka: omogućiti oboljelima da nemaju teške simptome i ujedno spriječiti razvijanje simptoma kod osoba koje su bile u bliskom kontaktu s oboljelim.

- Mislimo da će taj lijek pomoći da se virus veoma rano zaustavi - prije nego se uspije snažno replicirati - sprječavajući potencijalno simptomatske slučajeve bolesti kod onih koji su mu bili izloženi i usporavajući početak infekcije kod drugih - rekao je u saopštenju Mikael Dolsten, znanstveni direktor u Pfizeru.

Takav pristup se može kombinovati s vakcinama protiv kovida.

Ovaj lijek, nazvan PF-07321332, trebao bi se proizvoditi u obliku tablete koja se uzima s čašom vode.

U drugoj od tri faze kliničkog ispitivanja učestvovaće više od 2600 ispitanika od 18 godina naviše. Jedni će uzimati lijek dvaput na dan tokom 5 do 10 dana, a drugi će primati placebo.

Lijek je već ispitan na više desetina ljudi kako bi se dokazalo da nije opasan za zdravlje. Za sve koji su već inficirani, ovaj lijek će biti posebno djelotvoran u prvim danima infekcije, prije nego se virus uveliko razmnoži.

Pfizerov lijek, za razliku od konkurentskih, nije dobijen prilagođavanjem nekog drugog lijeka, nego je razvijen upravo za SARS-CoV-2. Primjenjivaće se u kombinaciji sa "slabom dozom" ritonavira, lijeka protiv virusa koji izaziva AIDS, piše Hina.

28. septembar - Bremen postao šampion u vakcinaciji - Njemačka Nijesu svi oduševljeni tempom vakcinacije u Njemačkoj, ali u gradu-pokrajini Bremenu su prezadovoljni – tamo je blizu 80 odsto ljudi podvrnulo rukav. U tom uspjehu učestvovali su gradska uprava, privrednici i dobrovoljci.

24. septembar - Virusi imaju tendenciju da postaju manje zarazni dok cirkulišu Profesorica koja je stvorila Oxfordsku vakcinu rekla je da ne postoji velika vjerovatnoća da će covid mutirati u smrtonosniju varijantu i da će na kraju najviše sličiti običnoj prehladi.

Prof. Dame Sarah Gilbert rekla je da "nema mnogo prostora da ovaj virus uspije da potpuno izbjegne imunitet, ali će i dalje biti vrlo zarazan virus".

Kaže da virusi imaju tendenciju "postati manje zarazni dok cirkulišu" kroz populaciju, dodajući: "Nema razloga misliti da ćemo imati zarazniju verziju covida".

Prof. Sarah Gilbert rekla je da će virus koji uzrokuje covid-19 na kraju postati poput ostalih koronavirusa koji cirkulišu kroz populaciju i uzrokuju prehladu, piše Daily Mail.

80

- Izvanredno je kako smo uspjeli. Zato što smo se svi složili u zajedničkoj misiji: privreda, firme, pokrajinska uprava, humanitarne organizacije i volonteri – kazala je Klaudija Bernhard, senatorka za zdravstvo grada-pokrajine Bremena.

Bremen je pokrajina koja u statistikama o siromaštvu, obrazovanju ili dugovima uvijek postiže loše rezultate, vakcinisao je 78,6 odsto stanovništva barem jednom dozom dok je njemački prosjek 67,7 odsto. Među pokrajinama, najlošije stoje one na istoku zemlje, a na dnu je Saksonija sa 57,5 odsto vakcinisanih, prenosi Dojče vele.

Stručnjaci Javnog zdravstva Engleske su lijek protiv kovida koji se temelji na antitijelima lama proglasili jednim od najdjelotvornijih ikad testiranih. Istraživači s Instituta Rozalind Frenklin sa sjedištem u Oksfodrširu, istraživali su upotrebu antitijela lame za liječenje kovida 19 još otkad se virus prvi put pojavio u Velikoj Britaniji 2020. godine.

29. septembar - Španski stadioni ponovo puni Fudbalske utakmice u Španiji bi se opet trebale igrati pred 100-postotnom popunjenošću tribina, izvijestilo je špansko Ministarstvo zdravlja. Na sastanku ministarstva s predstavnicima 17 autonomnih pokrajina jednoglasno je dogovoreno proširenje kapaciteta sa sadašnjih 60 posto, javlja Hina. Španija je u martu 2020. godine kompletno zatvorila stadione i dvorane zbog koronavirusa kojim je u toj zemlji sa 47 miliona stanovnika inficirano više od 4,9 miliona ljudi, a bilo je i više od 86.000 preminulih.

Početkom ove sezone vlasti su dopustile djelimični povratak gledaoca, ali uz nošenje maski i održavanje razmaka među posjetiocima. Do sada je u Španiji vakcinisano 76,9 posto stanovnika što je dovelo do popuštanja mjera. U zatvorenim dvoranama, gdje se igraju košarkaške i rukometne utakmice, maksimalni dopušteni kapacitet tribina trenutno smije biti 40 posto, ali bi od sada trebao biti 80 posto. Španska fudbalska liga s klubovima poput Real Madrida, Barselone i Atletico Madrida jedna je od najgledanijih u svijetu.

Klubovi su se žalili na pad prihoda zbog zatvorenih stadiona i izostanka turista koji kupuju njihove suvenire i posjećuju klupske muzeje, piše Al Jazzera.

29. septembar - Broj inficiranih koronavirusom opao za deset odsto - WHO Više od 3,3 miliona novih slučajeva koronavirusa i preko 55 hiljada smrtnih slučajeva registrovano je širom svijeta u prošloj sedmici, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svom nedjeljnom biltenu objavljenom u Ženevi.

Prema podacima WHO, broj novih slučajeva i umrlih opao je za deset odsto tokom prošle sedmice, prenosi agencija TASS. Između 20. i 26. septembra, WHO je obaviještena o više od 3,3 miliona novooboljelih i preko 55 hiljada smrtnih slučajeva, navodi se u izvještaju.

Prošle sedmice je učestalost novih slučajeva opala u području istočnog Mediterana za 17 odsto, Zapadnog Pacifika za 15 odsto, Južne i Sjeverne Amerike za 14, Afrike za 12 i jugoistočne Azije za 10 odsto.

U isto vrijeme, broj slučajeva u Evropi ostao je na istom nivou u odnosu na prethodni sedmodnevni period.

Prema podacima WHO, od početka pandemije do 28. septembra u svijetu je registrovan ukupno 232.075.351 slučaj kovida-19 i 4.752.988 umrlih.

30. septembar - Antitijela lame i kamile djelotvorna u liječenju kovida – Velika Britanija Imuni sistem kamila i lama ima neobičnu karakteristiku da proizvodi sitna antitijela koja se zovu nanotijela.

Teorija se vrti oko neobične karakteristike imunog sistema životinja iz porodice camelidae, koja uključuje kamile i lame, koji proizvodi sitna antitijela koja se zovu nanotijela. Djeluju na isti način kao i ljudska antitijela i okružuju invazivni patogen, ali su znatno manja, što im omogućuva da bolje neutralizuju svaku prijetnju. Kako bi proizveli nanotijela specifična za kovid, istraživači su u lamu zvanu Fifi sa univerziteta u Ridingu ubrizgali protein šiljka koronavirusa, što je dio virusa pomoću kojeg se virus veže i ulazi u ljudske ćelije. Ovim eksperimentom Fifi se nije razboljela, ali njen imuni sistem počeo je da proizvodi nanotijela protiv proteina koronavirusa. Istraživači su ih potom izvukli putem uzoraka krvi i kombinovali u tri lanca kako bi povećali njihovu sposobnost vezivanja za viruse, a zatim su ih masovno proizveli u laboratoriji.

Laboratorijski testovi Javnog zdravstva Engleske, Univerziteta u Oksfordu i Instituta Rozalind Frenklin otkrili su da je liječenje nanotijelima lame dramatično smanjilo težinu bolesti kod životinja. Utvrđeno je da je upotreba tri spojena nanotijela djelotvornija protiv izvorne i alfa varijante kovida.

Dodavanjem četvrtog nanotijela uspješno je započelo liječenje beta varijante, za koju su naučnici strahovali da bi mogla da izbjegne antitijela nastala vakcinisanjem.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Communications, piše Telegraf.

30. septembar - Jutjub će blokirati sadržaje koji se protive vakcinaciji Jutjub će blokirati sadržaj koji se protivi vakcinaciji objavili su danas iz ove kompanije u blogu, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE). Ovim potezom idu dalje od zabrane lažnih vijesti o vakcinama i uključuju sadržaj u kojem se nalaze dezinformacije o drugim odobrenim vakcinama.

Primjeri sadržaja koji neće biti dopušteni na Jutjubu uključuju i tvrdnje da vakcina protiv gripa uključuje neplodnost i da MMR vakcina, koja štiti od boginja, zauški, rubeole može izazvati autizam.

Kompanija koja se nalazi u vlasništvu Alfabeta, odnosno Gugla, takođe zabranjuje i kanale koji se povezuju sa nekoliko istaknutih aktivista koji se protive vakcinama, uključujući Roberta Kenedija mlađeg, advokata za životnu sredinu i sina pokojnog američkog senatora Roberta Kenedija, kao i objave Džozefa Merkole, američkog zagovornika homeopatije.

Ovaj potez je uslijedio nakon što su Jutjub i drugi tehnološki giganti poput Fejsbuka i Tvitera kritikovani jer ne čine dovoljno da zaustave širenje lažnih zdravstvenih informacija na svojim stranicama.

81

BILJNA FORMULA BRZO RJEŠAVA UZROK A NE SAMO POSLEDICE BOLESTI

Max Grip šumsko voće sa mentolom

Maksimalna snaga u samo jednoj dozi Nadmudrite prehladu

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo!

0 indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

JAČANJE IMUNITETA JEDINSTVEN PROIZVOD NA NAŠEM TRŽIŠTU

1000 mg Vitamina C, 600 IJ Vitamina D, 15 mg Cinka i još kombinacija od 21 vitamina, mineral, bioflavonoida citrusa, Inulin, Lutein

Vitamin A Beta Kroten Vitamin D Vitamin E Vitamin K Vitamin C Vitamin B1 Vitamin B2 Niacin Vitamin B6 Folna Vitamin B12 Biotin Pantotenska Gvožđe Cink Jod Bakar Mangan Hrom Molibden Selen Inulin Bioflavonoidi Citrusa

Nađite nas:

Lutein

450 µg 225 µg 15 µg 36 mg 60 µg 1000 mg 3.1 mg 36 mg 35 mg 3.6 mg 450 µg 6 µg 150 µg 18 mg 2.2 mg 15 mg 102 µg 500 µg 0.5 mg 30 µg 50 µg 50 µg 2g 20 µg 800 mg

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 /

www.meditas.me