Medical 151 by medical cg

5. NOVEMBAR 2021. GODINA XIII BROJ 151

1.50

www.medicalcg.me

VAKCINIŠI SE

da opet živimo normalno #odtebezavisi Bolesti malih krvnih sudova i posljedice infekcije Covid-19 Održan Drugi Montenegro Internacional Medical Samit Kvalitet života pacijenata sa srčanom insuﬁcijencijom Srčana insuﬁcijencija kao javnozdravstveni problem Prijava sumnje na neželjeno dejstvo lijeka Vitamin D i Covid-19 Prirodna kozmetika Fimoza

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr Veselin Stanišić, mr sc STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Dr Emir Muzurović Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr Rifat Međedović Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa foto: shutterstock

IZ SADRŽAJA Prijava sumnje na neželjeno dejsto lijeka CInMED 8–9 Vitamin D i Covid-19 Dr sci med. Sreten Kavarić 11 – 12 Srčana insuficijencija kao javnozdravstveni problem Mr sci. dr Maja Miročević Rotolo 12 – 13 Kvalitet života pacijenata sa srčanom insuficijencijom Mr sci. med. dr Andrijana Mirković Kostić 14 – 15 Neurološki vebinar: Bolesti malih krvnih sudova i posljedice infekcije Covid-19 20 – 22 Prevencija karcinoma dojke NVO Brini o sebi 24 – 25 Održan Drugi Montenegrin Internacional Medical Samit 26 – 27 Hronika Crne Gore 28 – 37 Zračenje mobilnih telefona Prim. dr Rasim Agić 50 – 51 Prirodna kozmetika Amina Pačariz Radulović, dr pharm 52 Ujed meduze Prim. dr Bojan Hadži Marjanović 54 – 55 Fimoza Prof. dr sci med. Bogdan Pajović 58 – 61 I znamenite ličnosti griješe Prim. mr sci dr Slobodan V Radonjić 62 – 63

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o. Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

BILJNA FORMULA BRZO RJEŠAVA UZROK A NE SAMO POSLEDICE BOLESTI

SP3-OTC-2018-PMA-026/09/2018

dječji

dekon

gestiv

Djeluje u prvim minutima! Lijek Operil sprej za nos namijenjen je za odrasle i djecu stariju od 12 godina.

*Lijek Operil P sprej za nos namijenjen je za primjenu kod djece uzrasta od 6 do 12 godina.

Sadrži oksimetazolin. Za nazalnu primjenu. Lijek se koristi u ograničenom, kratkotrajnom periodu prema uputstvu za lijek.

**IMS podaci za Operil P sprej za nos za januar 2018. godine.

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Ne oklijevajte, vakcine nas štite! Zajedno pratimo njihovu bezbjednost. Sumnju na neželjeni događaj nakon vakcinacije možete prijaviti Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) www.cinmed.me

Internacionalna kampanja posvećena praćenju bezbjednosti primjene ljekova 01-07. novembar 2021.

Prijava sumnje na neželjeno dejstvo lijeka Vodič za pacijente Šta je neželjeno dejstvo lijeka? Svaki štetni i nenamjerno izazvani efekat lijeka ili vakcine. Svi ljekovi mogu izazvati neželjena dejstva, iako se ona ne javljaju kod svakoga. Prema ozbiljnosti, neželjena dejstva variraju od blažih smetnji, poput osipa na koži, do ozbiljnih, po život opasnih reakcija, kao što je srčani udar ili oštećenje jetre. Mogu se javiti već nekoliko minuta nakon uzimanja lijeka, ali mogu proći i godine prije njihovog ispoljavanja. Ako ste zabrinuti zbog simptoma za koji mislite da može biti neželjeno dejstvo lijeka... 1. Pročitajte Uputstvo za lijek – u njemu su navedena poznata neželjena dejstva, uz savjet šta učiniti u slučaju njihovog ispoljavanja. 2. Pitajte svog ljekara ili farmaceuta za savjet. 3. Sumnju na neželjeno dejstvo lijeka prijavite Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) naročito ako to neželjeno dejstvo nije navedeno u Uputstvu za lijek. Uvijek razgovarajte sa svojim ljekarom ako imate bilo koji simptom koji Vas brine. Zašto treba prijaviti sumnju na neželjeno dejstvo lijeka? Primjena svakog lijeka nosi koristi i rizike. Iako su ljekovi temeljno ispitani prije njihove registracije, neka neželjena dejstva se mogu otkriti tek nakon što se lijek počne upotrebljavati u opštoj populaciji. Zbog toga CInMED prikuplja i analizira prijave sumnji na neželjena dejstva ljekova koje šalju zdravstveni radnici, predstavnici proizvođača ljekova i pacijenti/korisnici ljekova. Kada prijavite sumnju na neželjeno dejstvo lijeka, podaci iz Vaše prijave se, zajedno sa svim ostalim dostupnim podacima, koriste za procjenu bezbjednosti primjene određenog lijeka. Prijavljivanjem neželjenih dejstava ljekova doprinosite unapređenju bezbjednosti primjene ljekova za sve nas. Šta treba prijaviti kao neželjeno dejstvo lijeka? Ne morate biti sigurni da je baš lijek izazvao određene tegobe – dovoljno je prijaviti samo sumnju na neželjeno dejstvo. Prijava neželjenog dejstva lijeka mora sadržati četiri osnovne grupe podataka:

t 4JNQUPNJ JMJ PQJT OFäFMKFOPH EFKTUWB t 1PEBDJ P PTPCJ LPKB KF EPäJWKFMB OFäFMKFOP EFKTUWP MJKFLB (minimalno inicijali, pol i uzrast osobe u vrijeme ispoljavanja neželjenog dejstva) t Naziv lijeka (ljekova) za koji se smatra da je izazvao neželjeno dejstvo t Ime i broj telefona, ili mejl adresa izvještača, kako bi ga, u slučaju da je to potrebno, CInMED mogao kontaktirati za dodatne informacije.

Ko može prijaviti sumnju na neželjeno dejstvo lijeka? Zdravstveni radnici i predstavnici proizvođača ljekova u Crnoj Gori imaju zakonsku obavezu prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova. Sumnju na neželjeno dejstvo lijeka mogu prijaviti i pacijenti/korisnici lijeka, što je naročito važno jer pacijenti mogu primijetiti neželjena dejstva ranije nego zdravstveni radnici, a njihove prijave obično sadrže detaljan opis neželjenog dejstva. Možete prijaviti neželjeno dejstvo koje se dogodilo Vama lično, Vašem djetetu, ili osobama o kojima se starate, na primjer članu porodice. Kada je posebno važno prijaviti sumnju na neželjeno dejstvo lijeka? t "LP TVNOKBUF OB OFäFMKFOP EFKTUWP LPKF OJKF OBWFEFOP u Uputstvu za lijek – na taj način otkrivaju se nova neželjena dejstva, koja prethodno nijesu bila uočena u kliničkim ispitivanjima lijeka. t "LP TF LPE 7BT JTQPMKJMP UFÝLP JMJ P[CJMKOP OFäFMKFOP EFKTUWP

koje negativno utiče na kvalitet Vašeg života – nakon otkrivanja takvih neželjenih dejstava CInMED može preduzeti mjere vezane za primjenu određenog lijeka, ako je to potrebno. t Ako je neželjeno dejstvo posljedica nepravilne primjene lijeka (na primjer, osoba je slučajno uzela lijek koji nije predviđen za nju, ili je došlo do trovanja/predoziranja lijekom) – na taj način se otkriva kako lijek djeluje u nepredviđenim situacijama i kako se mogu spriječiti posljedice nepravilne primjene lijeka. t "LP TF OFäFMKFOP EFKTUWP KBWJMP LPE PTPCF LPKB QSJQBEB posebnoj populaciji, kao što su djeca, trudnice, starije osobe i hronični bolesnici (na primjer, sa bolestima jetre ili bubrega) –primjena ljekova u ovim populacijama obično zahtijeva posebna upozorenja i mjere opreza pri upotrebi.

lijeka, ili ograničiti primjenu lijeka za pojedine grupe pacijenata. Rijetko, može doći do povlačenja lijeka iz prometa, u slučaju kada rizici vezani za njegovu primjenu prevagnu nad koristima. Gdje mogu dobiti dodatne informacije o neželjenim dejstvima ljekova? Informacije o određenom lijeku možete naći u Uputstvu za lijek, koje ste dobili uz pakovanje lijeka, a koje za svaki lijek koji je registrovan u Crnoj Gori možete pronaći na www.cinmed. me u dijelu Ljekovi/Humani/Registar ljekova. Novosti o bezbjednoj primjeni ljekova možete pronaći na www.cinmed.me u dijelu Novosti, ili prijavom za primanje besplatnog CInMED newslettera.

Kako prijaviti sumnju na neželjeno dejstvo lijeka? t Preko sajta CInMED (www.cinmed.me) kroz aplikaciju za online prijavu neželjenog dejstva lijeka/vakcine kojoj se može pristupiti direktno sa sajta ili skeniranjem QR koda:

t 1PQVOKBWBOKFN 0CSBTDB [B QSJKBWV OFäFMKFOPH EFKTUWB lijeka koji možete naći na www.cinmed.me u dijelu Farmakovigilanca/Kako prijaviti neželjeno dejstvo lijeka, koji treba dostaviti CInMED putem pošte, na adresu Bul. Ivana Crnojevića 64 A, 81 000 Podgorica ili putem mejla na adresu nezeljenadejstva@ cinmed.me.

Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) je regulatorno tijelo koje odobrava ljekove u Crnoj Gori. Cilj CInMED-a je zaštitita javnog zdravlja obezbjeđivanjem bezbjednih, efikasnih i kvalitetnih ljekova. U tu svrhu procjenjujemo bezbjednost ljekova nakon stavljanja u promet, pri čemu su nam prijave sumnji na neželjena dejstva dragocjen izvor informacija.

Kako se obezbjeđuje povjerljivost ličnih podataka? Prijava neželjenog dejstva lijeka sadrži lične podatke o QBDJKFOUV LPSJTOJLV MJKFLB J JMJ J[WKFÝUBʊV 0WJ QPEBDJ TV OBN QP trebni kako bismo mogli stupiti u kontakt sa izvještačem u slučaju da su nam potrebne dodatne informacije o prijavljenom neželjenom dejstvu. Lični podaci koje sadrži prijava neželjenog dejstva lijeka su strogo povjerljivi i koriste se jedino u svrhu procjene bezbjednosti primjene lijekova. Lični podaci se ne prosljeđuju trećim licima bez Vašeg izričitog odobrenja. Šta se događa nakon što prijavim sumnju na neželjeno dejstvo lijeka? Moguće je da ćemo Vas kontaktirati radi prikupljanja dodatnih podataka o prijavi. Sve prijave se unose u našu bazu podataka i koriste se za analizu povezanosti ljekova i neželjenih dejstava. Takođe, sve prijave se, uz zaštitu ličnih podataka, prosljeđuju u globalnu bazu podataka o prijavljenim neželjenim dejstvima ljekova koju održava Uppsala Monitoring Centre (UMC) u Švedskoj. Kada je potrebno, na osnovu prijava možemo preduzeti određene mjere vezane za primjenu lijeka i ažurirati informacije o tome kako se lijek smije koristiti – informisati zdravstvene radnike i pacijente o pravilnom načinu primjene lijeka, izmijeniti način izdavanja

www.cinmed.me

Vitamin D i COVID-19 Dr sc med. Sreten Kavarić, internista endokrinolog Klinički centar Crne Gore

Vitamin D je hormon koji je neophodan za normalnu apsorpciju kalcijuma iz crijeva, a nedostatak vitamina D povezan je sa rahitisom kod djece i osteomalacijom kod odraslih. Vitamin D je pluripotentni hormon koji modulira adaptivni i urođeni imunološki odgovor. Istraživanja pokazuju da se nakon određivanja nivoa vitamina D u krvi kod ispitanika mogu naći tri kategorije: Nedostatak, nedovoljnost i optimalan nivo vitamina D. Nedovoljna koncentracija vitamina D u krvi nalazi se u 40 – 50% populacije.

Nedostatak vitamina D je danas globalni zdravstveni problem u svim starosnim grupama. Procijenjeno je da više od milijarde ljudi širom sijveta ima nedostatak vitamina D. Veoma

malo namirnica prirodno sadrži vitamin D. Dermalna sinteza je glavni izvor vitamina. Vitamin D3 se sintetiše neenzimski u koži tokom izlaganja ultraljubičastom B (UVB) zračenju na sunčevoj svjetlosti. Vitamin D3 je neaktivan i zahtijeva enzimske procese konverzije u jetri i bubrezima u aktivni oblik 1,25 - dihidroksivitamin D. Povećana pigmentacija kože smanjuje efikasnost UVB jer melanin funkcioniše kao prirodna krema za sunčanje. Vitamin D je pluripotentni hormon koji modulira urođeni i adaptivni imunološki odgovor. Vitamin D utiče na nekoliko imunoloških puteva, sa efektom jačanja odbrane sluzokože, dok istovremeno smanjuje prekomjernu inflamaciju tj. upalu. Nedovoljnost vitamina D je faktor rizika za pokretanje pretjerane i uporne upale koja je karakteristika akutnog respiratornog distres sindroma (ARDS). Nedovoljnost vitamina D je povezana sa povećanim rizikom od respiratornih infekcija poput infekcije respiratornim sincicijskim virusom (RSV), tuberkuloze i gripa. Zimska incidenca gripa je usko povezana sa sezonskim nivoom vitamina D u serumu. Кako nedovoljnost - nedostatak vitamina D pojačava citokinsku oluju, on je posebno značajan u pacijenata sa infekcijom SARS-CoV-2. Vitamin D ima mnogo mehanizama pomoću kojih smanjuje rizik od mikrobne infekcije i smrti. Te mehanizme, u skladu sa dosdašanjim naučnim saznanjima, grupišemo u tri kategorije: fizička barijera, ćelijski prirodni imunitet i adaptivni imunitet. Uočeno je da urođeni imunološki sistem generiše i pronflamatrone i antiinflamatorne citokine kao odgovor na virusne

i bakterijske infekcije kod oboljeih od COVID-19. Primjena vitamina D smanjuje ekspresiju pro-inflamatornih citokina i povećava ekspresiju anti-inflamatornih citokina od strane makrofaga. Vitamin D je modulator adaptivnog imuniteta. Neki farmaceutski ljekovi smanjuju koncentraciju 25 (OH)D u serumu aktiviranjem receptora pregnane-Кs. Ti ljekovi mogu biti: antiepileptikci, hemoterapeutici, antibiotici, antiinflamatorni agensi, antihipertenzivi, antiretrovirusi, endokrinološki ljekovi i neki biljni ljekovi. Dodatak vitamina D takođe pojačava ekspresiju gena povezanih sa antioksidativnim dejstvom (glutation-reduktaza i podjedinica modifikatora glutamat-cistein-ligaze). Povećana produkcija glutationa štedi upotrebu askorbinske kiseline (vitamin C) koja djeluje antimikrobno i dio je aktuelnih protokola za prevenciju i liječenje COVID-19. Vitamin D ne može spriječiti infekciju COVID-19, ali može umanjiti težinu kliničke slike i komplikacije infekcije. Podaci iz do sada učinjenih istraživanju podržavaju ulogu viših koncentracija 25(OH)D u smanjenju rizika od infekcije i smrtnog ishoda od akutnih respiratornih infekcija, uključujući grip, COVID-19 i pneumoniju. Sve ćelije u ljudskom organizmu imaju receptore za vitamin D, pa tako i ćelije kože. Kod psorijaze koja predstavlja autoimuni poremećaj, koji karakteriše povećanje proliferacije (umnožavanja) ćelija epidermalnog sloja kože, utvrđeno je da

vitamin D inhibira proliferaciju i potencira diferencijaciju epidermalnih ćelija (proces u razvoju ćelija tokom kog one postaju specijalizovane za obavljanje određene funkcije u organizmu). Кorelacija između nivoa vitamina D u serumu i bioloških efekata istog nije linearna. Optimalni imuni efekat vitamina D postiže se sa koncentracijom > 40 ng/ml (100 nmol/L). Ciljevi suplementacije vitaminom D su prevencija nedostatka i nedovoljnosti vitamina D, smanjenje morbiditeta i sprječavanje komplikacija. Cjelokupna situacija i briga o očuvanju zdravlja, kako ličnog tako i zdravlja cijele porodice, neminovno se odražava na psihičko stanje i raspoloženje svakog odraslog pojedinca, što je još jedan od razloga za dodatni unos vitamina D, koji stimuliše oslobađanje neurotransmitera (prenosioca poruke u nervnom sistemu) serotonina, koji je direktno odgovoran za poboljšanje raspoloženja, povećanje volje i životne i radne energije. Preporuke za dnevni unos vitamina D (Odrasli): Od 1000-4000ij/dan. Potrebna je nadoknada vitamina D - i zimi i ljeti! Prije upotrebe vitamina (hormona) D, posavjetujte se sa vašim izabranim doktorom i farmaceutom! U mjesecima sa manje sunčanih dana, kao i onda kada je naš imunitet posebno izložen izazovima, neka vitamin D3 bude na vašoj listi formula za dobro zdravlje, jak imunitet i bolje raspoloženje.

Srčana insuﬁcijencija kao javnozdravstveni problem Mr sci. dr Maja Miročević Rotolo, internista - kardiolog Klinički centar Crne Gore

Rastuća učestalost srčane slabosti zahtijeva reakciju. Bez obzira na osnovni uzrok, srčana slabost stvara ogromni klinički, društveni i ekonomski teret. Procjenjuje se da 64,3 miliona ljudi širom svijeta živi sa srčanom slabošću. Srčana slabost je složeni klinički sindrom uzrokovan strukturnom i/ili funkcionalnom abnormalnošću srca koja rezultira povišenim intrakardijalnim pritiscima i/ili neodgovarajućim minutnim volumenom srca u mirovanju i/ili tokom napora. Najčešće je srčana slabost posljedica disfunkcije miokarda: sistolne, dijastolne ili obije. Međutim, patologija zalistaka, perikarda i endokarda, kao i abnormalnosti srčanog ritma i sprovođenja takođe mogu uzrokovati ili doprinijeti nastanku srčane slabosti. Insuficijencija srca je sindrom opasan po život sa značajnim morbiditetom i mortalitetom, te predstavlja teret za pacijente, njihove njegovatelje i zdravstvene sisteme. Sindrom srčane slabosti prvi put je opisan kao epidemija u nastajanju prije 25 godina. Danas, apsolutni broj pacijenata koji žive sa srčanom slabošću raste, kao posljedica starenja stanovništva, globalnog rasta broja stanovnika i poboljšanog preživljavanja nakon postavljanja dijagnoze. Takođe, čitav spektar uzroka nastanka srčane slabosti čini da se broj pacijenata sa ovim oboljenjem povećava. Alarmantni trendovi su uočeni kod relativno mladih ljudi, kod kojih se incidenca srčane slabosti povećava. Razlozi za ovakav trend u mlađoj populaciji imaju veze s neumoljivim povećanjem svjetske prevalencije gojaznosti i komorbiditetima povezanim sa gojaznošću, poput dijabetesa tipa 2, hipertenzije i atrijalne fibrilacije, koji se javljaju i kod mlađih pacijenata. Dio ovog povećanja je uzrokovan

i uspostavljanjem novog entiteta - srčane slabosti sa očuvanom ejekcionom frakcijom, kao važnog podtipa srčane slabosti. Ejekciona frakcija lijeve komore (LVEF) prepoznata je kao klinički koristan fenotipski marker koji ukazuje na temeljne patofiziološke mehanizme i na osjetljivost na terapiju. Po posljednjim preporukama Evroskog društva kardiologa iz avgusta ove godine, bolesnici sa srčanom slabošću se najčešće kategoriziraju kao srčana slabost sa redukovanom ejekcionom frakcijom (HFrEF; LVEF ≤ 40%), umjereno redukovanom ejekcionom frakcijom (HFmrEF; LVEF 41–49%), ili očuvanom ejekcionom frakcijom (HFpEF; LVEF ≥50%). Bez obzira na razlike u dijagnostičkim kriterijumima, većina studija procijenila je da gotovo polovina svih pacijenata sa srčanom slabošću, u opštoj populaciji, ima očuvanu ejekcionu frakciju i da se taj udio uvećava. Pacijenti sa srčanom slabošću i sa očuvanom ejekcionom frakcijom često imaju hipertenziju i/ili fibrilaciju atrijuma, dok pacijenti sa smanjenom ejekcionom frakcijom najčešće imaju ishemijsku bolest srca ili kardiomiopatije. Srčana slabost se može posmatrati kao hronični stadijum bilo koje bolesti koja dovodi do oštećenja funkcije srca. Većina pacijenata sa srčanom slabošću ima multiple komorbiditete. Komorbiditeti su povezani sa težim simptomima srčane slabosti, lošijim kvalitetom života i lošijom prognozom. Činioci koji predisponiraju nastanak srčane slabosti su najčešće bolest koronarnih arterija i hipertenzija, kao i dijabetes, gojaznost i pušenje. Ishemijska bolesti srca ima veliki udio u učestalosti srčane slabosti i kao posljedica poboljšanog preživljavanja nakon infarkta miokarda i starenja opšte populacije. Da bi se spriječio razvoj sindroma srčane slabosti, potrebno

je djelovati na njegove najčešće uzroke i, u idealnom slučaju, treba raditi na otkrivanju asimptomatske disfunkcije lijeve komore kod visokorizičnih pojedinaca. Srčana insuficijencija je, od svih dijagnoza, povezana s najvećom stopom ponovne hospitalizacije unutar 30 dana od otpusta iz bolnice (oko 20-25%). Otprilike polovina pacijenata biće primljena opet u bolnicu bar jednom unutar godinu dana nakon postavljene dijagnoze, 20% će biti ponovo primljeno unutar iste godine, a više od 80% će biti opet primljeno unutar pet godina. Apsolutni broj prijema zbog srčane slabosti predviđa se da će se povećati za oko 50% u narednih 25 godina, zbog rasta broja stanovnika, starenja populacije i povećanja incidence komorbiditeta. Ponovljene hospitalizacije mogu biti posljedica progresije bolesti, suboptimalnog liječenja, nedostatka psihosocijalne podrške, loše ishrane i/ili oslabljene sposobnosti za njegu o sebi. Stope smrtnosti za pacijente sa srčanom slabošću i dalje su visoke, sa 17% do 45% smrtnih slučajeva koji se javljaju unutar jedne godine od postavljanja dijagnoze, s tim da se većina smrtnih slučajeva javlja unutar pet godina od postavljene dijagnoze. Analiza koja upoređuje incidencu srčane slabosti i malignih bolesti ukazuje na vrlo sličnu epidemiologiju, dok je preživljavanje kod pacijenata sa srčanom slabošću lošije u poređenju sa mnogim oblicima maligniteta.

Ciljevi liječenja srčane slabosti su: 1) liječiti osnovni uzrok; 2) poboljšati klinički status, poboljšati funkcionalne sposobnosti i kvalitet života; 3) spriječiti hospitalizacije; i 4) smanjiti smrtnost. Novonastala srčana slabost zahtijeva hitno započinjanje terapije. Liječenje srčane slabosti zahtijeva korišćenje: 1) na preporukama zasnovane farmakološke i/ili nefarmakološke terapije 2) pristup usmjeren na pacijenta koji zajedno donosi odluke sa svojim kardiologom i 3) edukaciju pacijenata o važnosti pridržavanja terapiji. Terapijske strategije za bolesnike sa srčanom slabošću znatno se razlikuju zavisno od uzroka i tipa srčane slabosti. One mogu uključivati nefarmakološke, farmakološke i invazivne (perkutane ili hirurške) intervencije. Ljekovi mogu pomoći u usporavanju progresije bolesti, poboljšanju simptoma, smanjenju stope ponovnog prijema u bolnicu i smanjenju smrtnosti kod pacijenata sa srčanom insuficijencijom. Adekvatna adherenca terapiji međutim ostaje među najvećim preprekama u liječenju ovih pacijenata. Zbog toga je edukacija pacijenata i njihovih porodica ključna za pacijente i pokazalo se da poboljšava ishode i kvalitet života ovih bolesnika. Postoje brojni pristupi obrazovanju pacijenata, a razmatranje različitih

stilova učenja u širenju ključnih poruka bitno je pri odabiru pristupa. Postoje značajni dokazi da se početak srčane slabosti može odložiti ili spriječiti intervencijama usmjerenim na izmjenu faktora rizika. Strategije prevencije srčane slabosti ne razlikuju se mnogo od onih u čitavom spektru kardiovaskularnih bolesti, pa je stoga prikladno posvetiti vrijeme i trud ključnim strategijama primarne prevencije, poput prestanka pušenja, smanjenja ili prestanka konzumiranja alkohola, redovne fizičke aktivnosti, kao i mjerama sekundarne prevencije. Skrining ima bitnu ulogu u ranoj dijagnozi srčanih bolesti i koristan je u identifikovanju onih kod kojih postoji veći rizik od razvoja srčane slabosti. Skrining je potrebno prilagoditi pristupačnosti i dostupnosti zdravstvenog sistema i različitim osnovnim uzrocima po regijama. Globalni uzroci srčane slabosti uključuju hipertenziju, infarkt miokarda, dijabetes i valvularne bolesti srca, uključujući reumatsku bolest srca, i kardiomiopatije. Osim osoba sa tradicionalnim faktorima rizika od kardiovaskularnih bolesti, osobe s povećanim rizikom od razvoja srčane slabosti uključuju žene za vrijeme trudnoće, pacijente koji su primali hemoterapiju, osobe sa sistemskim inflamatornim bolestima i one s pozitivnom porodičnom anamnezom srčanih bolesti ili iznenadne srčane smrti. Dijagnoze povezane s trudnoćom, poput preeklampsije, eklampsije ili gestacijskog dijabetesa, mogu signalizirati prerani razvoj kardiovaskularnih bolesti sa četiri puta većim rizikom od srčane slabosti. Sa milionima pojedinaca koji žive sa srčanom slabošću u cijelom svijetu, teret ovog oboljenja osjeća se na svakom nivou zdravstvene zaštite, kao i za zdravstvenu ekonomiju suočenu s povećanjem troškova povezanih sa srčanom slabošću. Društvene i geografske nejednakosti povećavaju ovaj teret za najugroženije. Epidemija srčane slabosti se mijenja. Ona predstavlja ozbiljan klinički i javnozdravstveni problem, jer se ukupan broj pacijenata koji žive s ovim oboljenjem povećava, odražavajući hronični tok bolesti, kao i rast i starenje populacije. Teško je generisati precizne procjene incidence i prevalence srčane insuficijencije. Prava procjena globalnog opterećenja srčanom slabošću ostaje nejasna, pošto ne uzima u obzir nedijagnostikovane ili pogrešno dijagnostikovane slučajeve srčane slabosti. Tačne epidemiološke procjene ovog oboljenja, međutim, od ključne su važnosti za osiguravanje prikladnog raspoređivanja sredstava za liječenje pacijenata s ovom bolešću i za implementaciju metoda prevencije među onima pod rizikom od razvoja ove bolesti. Opterećenje faktorima rizika i udruženim bolestima veliko je i raste, posebno kod starijih osoba. Potencijalni dobici smanjenjem faktora rizika, poboljšanjem primarne prevencije i adekvatnom adherencom terapiji vjerovatno će zasijeniti učinak bilo koje nove terapijske strategije. Programi njege pacijenata trebaju da se usmjere na rješavanje komorbiditeta i hroničnosti, budući da će pojedinci živjeti sa slabošću srca duže nego ikad prije. Moguća rješenja za prevladavanje niske svijesti o srčanoj slabosti zahtijevaju lokalne, nacionalne, regionalne i međunarodne napore za poboljšanje razumijevanja javnosti o srčanoj slabosti koristeći sve moguće komunikacijske kanale i programe zdravog života u zajednici. Povećana svijest direktno korelira s ranijim otkrivanjem i dijagnozom. Ključno područje djelovanja je stvaranje otvorenih, direktnih i inovativnih komunikacijskih mogućnosti koje svi ljudi uključeni u globalnu borbu protiv srčane slabosti mogu aktivno podržati.

Kvalitet života pacijenata sa srčanom insuﬁcijencijom Mr sci. med. dr Andrijana Mirković Kostić, internista-kardiolog PZU Ars Medica

Srčana insuficijencija ili srčana slabost je sindrom koji predstavlja nesposobnost srca kao pumpe da primi i/ili istisne adekvatnu količinu krvi potrebnu da zadovolji metaboličke potrebe ćelija, tkiva i organa u čovjekovom organizmu. Progresivna je bolest koja značajno utiče na kvalitet života. Može biti akutna i hronična. Nastaje kao posljedica različitih kardioloških i drugih oboljenja:

tenzije,

- koronarne bolesti - nakon preležanog infarkta srca, - neadekvatno liječene i dugotrajne arterijske hiper-

- kao posljedica urođenih i stečenih srčanih mana - valvularnih bolesti, - metaboličkih, endokrinih, zapaljenskih bolesti – miokarditisa i perikarditisa, - intoksikacije kardiotoksičnim ljekovima, - hronične opstruktivne bolesti pluća, anemija i nekih specifičnih bolesti srčanog mišića. Kod srčane insuficijencije se može govoriti o zatajivanju sistolne i dijastolne ili obije funkcije. Sistolna slabost srca nastaje kada srčani mišić nema dovoljno snage da se kontrahuje i obezbijedi dovoljnu količinu

krvi do ciljnih organa. Izražava se kao EF - istisna frakcija i određuje se i mjeri ultrazvučnom dijagnostikom srca - ehokardiografijom. Dijastolna disfunkcija, koju takođe procjenjujemo ehokardiografijom, nastaje kao posljedica nesposobnosti srca da se relaksira tako da ono ne prima adekvatnu količinu krvi. Kada oslabi srčana pumpa uključuju se kompenzatorni mehanizmi koji dovode do pogoršanja srčane slabosti uvodeći u začarani krug – circulus vitiosus. To su neurohumoralni adaptivni mehanizmi, srčana adaptacija i remodelovanje koji se ispoljavaju u različitim i brojnim simptomima i znacima, kao što su: otežano disanje, smanjena tolerancija na napor – tj. brzo zamaranje i umor, ubrzan rad srca, nesvjestice, učestalo mokrenje, povećanje tjelesne težine, oticanje potkoljenica i trbuha, gubitak apetita, a to sve može da utiče na raspoloženje i kvalitet života. Začarani krug može se prekinuti kada se započne adekvatno i blagovremeno liječenje. Prepoznavanje simtoma i započinjanje liječenja, kao i promjena stila života presudni su za uspješan tok bolesti. Zato postoje zlatni sati u kardiologiji. To su oni sati od pojave bola u grudima kod akutnog infarkta miokarda kada kardiolozi spašavaju srčani mišić ako im pacijenti dođu na vrijeme. Kažemo vrijeme je mišić. Liječenje hipertenzije koja je tihi ubica, blagovremena korekcija i operativni zahvati na srčanim zaliscima, adekvatno liječenje zapaljenskih bolesti i drugih stanja presudno utiču na tok bolesti i kvalitet života. Pacijenti sa srčanom insuficijencijom imaju brojna ograničenja u fizičkim i socijalnim aktivnostima. Njujorško kardiološko društvo je na osnovu bolesnikovog subjektivnog stanja dalo funkcionalnu klasifikaciju koja se i danas koristi - NYHA klasifikacija.

NYHA I - simptomi se ne javljaju pri uobičajnoj fizičkoj aktivnosti, već pri većoj i produženoj aktivnosti i naporu. NYHA ll - umjerena ograničenost pri uobičajnim aktivnostima, tegobe se javljaju pri bržem hodu, penjanju uz stepenice i hladnom vremenu, emocionalnom stresu. NYHA lll - značajno ograničenje pri uobičajnim fizičkim aktivnostima, simptomi se pojavljuju pri penjanju na prvi sprat, pri hodu po ravnom. NYHA lV - simptomi se javljaju u miru, nemogućnost ležanja na ravnoj podlozi i učestale noćne tegobe - paroksizmalna noćna dispneja. Liječenje srčane insuficijencije je bio i jeste veliki izazov u kardiologiji. Blagovremeno započinjanje medikamentozne terapije i promjena stila života je presudno za usporavanje toka bolesti. Sa napredovanjem bolesti pogoršavaju se simptomi, povećava se učestalost hospitalizacije, a smanjuje se procent preživljavanja. Krajnji stadijumi bolesti mogu se liječiti jedino transplantacijom srca. Da bi se taj krajnji stadijum izbjegao, unapređuju se protokoli medikamentozne terapije. Nova medikamentozna terapija u savremenoj kardiologiji napravila je veliki pomak posljednjih godina. Nove grupe ljekova koje su sada dostupne ohrabruju i nas i naše pacijente. Ljekar i pacijent su jedan tim u borbi sa srčanom insuficijencijom koju treba prepoznati u najranijim stadijumima. Zato su redovni pregledi i introspekcija - osluškivanje simptoma, odgovornost i briga za vlastito zdravlje od neprocjenjivog značaja. Za nas ljekare, posebna je radost zaustaviti tok bolesti, popraviti kvalitet života, vratiti osmjeh na lice i sjaj sreće u očima našim pacijentima.

Posljednjih godina se velika pažnja posvećuje prevenciji kardiovaskularnih (KV) oboljenja, kao i prepoznavanju i korekciji KV faktora rizika. Takođe, izučavaju se procesi koji su u osnovi aterotromboze, kako bi se našla ključna mjesta na koje je moguće djelovati različitim ljekovima i procedurama, počevši od formiranja aterosklerotskog plaka sve do konačne okluzivne tromboze. Međutim, čini se da se malo pažnje posvećuje prirodnoj odbrani organizma od tromboze. Naš organizam ima sopstveni fibrinolitički sistem koji se suprotstavlja trombozi. Nosilac endogenog fibrinolitičkog sistema je plazmin, enzim koji razlaže fibrin i koji je normalno prisutan u cirkulaciji. Ovaj enzim ima sopstvene aktivatore i inhibitore, čijom se ravnotežom obezbjeđuje homeostaza između procesa tromboze i fibrinolize u organizmu. KV faktori rizika mogu da ubrzaju i intenziviraju proces aterotromboze. Da li je isto tako moguće “pojačati” fibrinolitičku aktivnost bez povećanja rizika od krvarenja i to koristiti kao metod KV prevencije? Ovo upravo omogućava primjena Nattokinn®, dijetetskog suplementa koji sadrži natokinazu, prirodni, oralni fibrinolitik koji je bezbjedan i ne utiče na hemoragijski rizik. Natokinaza je enzim koji je otkriven i izolovan osamdesetih godina prošlog vijeka iz japanskog jela nattō. U Japanu se ovo jelo priprema fermentacijom soje uz pomoć bakterije Bacillus subtilis natto, i servira se kao tradicionalni doručak. Smatra se da je natokinaza prisutna u ishrani azijske populacije, a naročino stanovnika Japana, hiljadama godina, što je najbolja potvrda dugoročne bezbjednosti ovog enzima. Pretpostavlja se da je natokinaza jedan od razloga dugovječnosti i veoma niskog KV mortaliteta populacije Japana.

Kako djeluje natokinaza? Natokinaza pospješuje fibrinolizu na nekoliko načina. Glavni mehanizam je direktnom razgradnjom fibrina na njegove degradacione produkte. Dodatni mehanizmi djelovanja natokinaze podrazumijevaju povećanje endogene fibrinolize, kroz povećanje pretvaranja prourokinaze u urokinazu, povećanje aktivacije tkivnog aktivatora plazminogena (tAP) I razgradnje inhibitora aktivatora plazminogena 1 (PAI-1). Osim fibrinolitičkog dejstva, da li natokinaza ispoljava još neke dodatne efekte? Pored razlaganja krvnih ugrušaka, natokinaza ispoljava antihipertenzivni, antiaterosklerotski i antitrombocitni efekat, koji sinergistički mogu značajno uticati na smanjenje KV rizika. Primjena fibrinolitika obično se vezuje za povećan rizik od krvarenja. Da li to važi za natokinazu? Ne. Dosadašnja eksperimentalna, klinička i toksikološka ispitivanja natokinaze nisu zabilježila neželjene reakcije kod primjene ovog preparata. Natokinaza je enzim prisutan u svakodnevnoj ishrani populacije Japana, što dodatno potvrđuje njegovu bezbjednost. Pored toga, bakterija koja vrši fermentaciju soje tokom proizvodnje natokinaze (Bacillus subtilis natto) nije uzročnik oboljenja kod ljudi. Nattokinn® predstavlja dijetetski suplement koji je odnedavno dostupan na našem tržištu. Ovaj preparat sadrži ekstrakt fermentisane soje (natokinaza NSK-SD® 20.000 FU/g, FU – fibrinolitičke jedinice, u dozi od 100 mg) i folnu kiselinu (200 µg). U cilju kardiovaskularne prevencije kod odraslih savjetuje se primjena 1–2 kapsule dnevno sa oko 200 ml vode.

Drevni narodi nijesu smatrali zubobolju oboljenjem, već pojavom izazvanom višim silama. Po vjerovanju starih Egipćana od zubobolje su patile osobe na koje su bogovi ljuti, a po vjerovanju starih Kineza ova bol i patnja bili su znak blagosti svevišnjih koji su ih poštjedjeli smrtne kazne.

Da li ste znali da kraće priče pročitane djeci prije spavanja, ne samo što pomažu da brže i spokojnije zaspu već ih čine i srećnijim i dovitljivijim - tako su pokazava istraživanja sa Univerziteta Oksford.

Nije samo smijeh preporučljiv za dobro zdravlje, podjednako mu prija i plač, kažu ruski naučnici a i njihove kolege sa američkog Univerziteta u Minesoti.

Ako vam se neko izvini to ne mora da znači da on smatra da je pogriješio, a da ste vi u pravu, već mu je odnos sa vama bitniji od sopstvenog ega.

Plavuše imaju najveći broj dlaka na glavi, oko 150.000.

Kada pričamo sa osobom koja nam se dopada, mi nesvjesno promijenimo boju glasa.

Gledanjem horor filma koji traje 90 minuta možete izgubiti čak i do 115 kalorija, što je isto kao i da ste šetali punih 30 minuta.

Samo dvije banane vam mogu dati dovoljno energije za intenzivan trening u trajanju od 90 minuta.

Naše tijelo sadrži 39 biliona bakterija i 30 biliona ljudskih ćelija.

Naučnici iz Singapura osmislili su uređaj koji otkriva koronavirus u zraku u zatvorenim prostorijama, čime se povećava mogućnost "vazdušnog nadzora" virusa kao dopuna testiranja pojedinaca.

Biljke imaju "uvo za muziku". Naučno je utvrđeno da uživaju u klasici jer pružaju svoje grane i lišće ka izvoru zvuka, tj. odakle dopire muzika.

Škola nam ne testira inteligenciju, već nam testira memoriju.

Ako spavate pored osobe koju volite, ne samo da vam to pomaže u smanjenju stresa i smanjenju rizika da upadnete u stanje depresije, već vam i pomaže da živite duže i stvara vam utisak da spavate spokojnije.

Ukupna količina patogena korona virusa kojom se u svijetu inficiralo više od 50 miliona ljudi, stane u malo više od jedne čajne kašičice, izračunao je Parker australski matematičar Matt Parker.

Neurološki vebinar: bolesti malih krvnih sudova i posljedice infekcije COVID-19

Ljudski mozak - od naučne enigme do pandemijskih komplikacija Za respiratorne infekcije nespecifična pojava neuroloških komplikacija u okviru COVID-19 sindroma bila je povod za organizaciju neurološkog vebinara u organizaciji časopisa Medikal. Ovom prilikom istaknut je i značaj liječenja bolesti malih krvnih sudova. Tako je 6. oktobra upriličen online simpozijum u okviru kog su govorili dr Sandra Vujović, dr Sanja Gluščević i dr Mladen Debeljević, ljekari Kliničkog centra Crne Gore. Skup je podržala kompanija Richter Gedeon, a događaju je prisustvovalo oko 300 učesnika. Uloga malih krvnih sudova u najmističnijem organu U složenom sistemu moždanog tkiva bolest malih krvnih sudova može da predstavlja faktor rizika koji se ne smije zanemariti. Prezentujući fenomen akutnog moždanog udara, dr Sandra Vujović opisala je mehanizam nastanka ovih oštećenja, te dala i opsežnu sliku cijelog tog fascinantnog sistema. Ispitivanje prisustva krvarenja u okviru dijagnostike akutnog moždanog udara predstavlja redovan i nezaobilazan klinički postupak koji se vrši nakon 48-72h od evidentiranja tegoba. Dr Sandra Vujović: - Okluzija malih arterija čini čak 20-30% uzroka nastanka akutnog moždanog udara. Bolest malih krvnih sudova nije samo to, ona predstavlja grupu patoloških procesa koji pogađaju male arterije, ali i arteriole, kapilare i venule mozga, odnosno sve krvne sudove čiji je dijametar manji od 500 mikrona. Ističući da je mikrocirkulacija CNS-a jako bitna, dr Vujović opisala je strukturu ovog sistema. Ona je pritom objasnila da regija tzv. unutrašnjih ničijih livada u mozgu, koja se nalazi između sfere malih i velikih krvnih sudova, čini djelove mozga koji su najpogođeniji stanjima u kojima nastaje globalna hipoksija ili pad nivoa kiseonika i glukoze u krvi iz nekih najrazličitijih razloga. - Vaskularna mreža igra ključnu ulogu u razvoju i funk-

cionisanja centralnog nervnog sistema. Svima nam je jako važno zdravlje velikih krvnih sudova, ali ono što moramo da shvatimo je da je upravo mikrocirkulacija odgovorna za regulaciju protoka krvi kroz mozak i za razmjenu materija između krvi i moždanog tkiva - kaže ona. Na osnovu procjene da u ljudskom mozgu postoji čak oko 100 milijardi krvnih sudova, može se zaključiti da 1 krvni sud i 1 neuron čine neurovaskularnu jedinicu. Dr Vujović objasnila je da se smatra ne samo da je to centar ishemijskih procesa u mozgu, već i da se tu krije odgovor na pitanje uzroka nastanka degenerativnih bolesti centralnog nervnog sistema. Ukazujući na fiziologiju ovih mikrostruktura, ona je opisala i način na koji narušavanje same strukture malih krvnih sudova dovodi do hipertrofije i remodelovanja zida krvnog suda, redukcije cerebralnog protoka krvi i gubitka vazomotorne reaktivnosti koja označava zdravlje mozga. Jako je bitno i voditi računa o formi i agregaciji eritrocita koji su jako bitni u održavanju zdravlja te mikrojedinice. Ukoliko dolazi do narušavanja jedne i druge strukture, mozak dolazi u hroničnu cerebralnu hipoperfuziju. Krvni sudovi sprovode dovoljno krvi da ne dolazi do morfološkog poremećaja, ali usljed neadekvatnog snabdijevanja krvlju, dolazi do narušavanja metaboličkih procesa. Faktori rizika za bolest malih krvnih sudova su: starost, hipertenzija, šećerna bolest, pušenje, ishemijska bolest srca. U većini slučajeva možemo uticati preventivno. Vjerovatni faktori rizika za razvoj bolesti malih krvnih sudova su i povišen nivo lipida, fibrinogena, hematokrita, ali i podaci o klaudikacijama nogu i zloupotrebi alkohola. Malo vjerovatni su kardioembolizam i visokostepena karotidna stenoza, dok su ženski pol, rasa, faktori spoljne sredine, životne navike i način ishrane faktori rizika koji traže dopunsko ispitivanje. Korekcija navedenih korektabilnih faktora je, po riječima dr Vujović, nivo intervencije koji je najučinkovitiji u bolesti malih krvnih sudova.

Heterogeno oboljenje Uzrok nastanka bolesti malih krvnih sudova može biti arterioskleroza, povezana sa vaskularnim faktorima rizika, cerebralna amiloidna angiopatija, nasljedne bolesti malih krvnih sudova mozga, inflamatorne i imunološki posredovane bolesti malih krvnih sudova, venska kolagenoza i druge bolesti malih krvnih sudova mozga, te nezaobilazni COVID-19. Bolest može biti asimptomatska, ali može postojati i mješovita zahvaćenost i motornog i senzitivnog sistema, koja ima progresivni tok i koju karakterišu progresivni kognitivni pad, poremećaj hoda i inkontinencija urina. Heterogenost bolesti se odražava i kroz neuroradiološke manifestacije bolesti malih krvnih sudova, a može da bude uzrok i intracerebralne hemoragije. - Grupa simptoma koja se javlja kod pacijenata sa bolešću malih krvnih sudova zaista je jako velika, pa se kod pacijenata mogu sresti narušen kognitivni status, preko blage disegzekutivnosti, sve do demencije. Takođe u ovu grupu simptoma, ubrajaju se i promjene raspoloženja: pacijenti sa simptomima apatije, depresije, koji se pojavljuju u nekim kasnijim godinama kada se u principu prva epizoda depresije ne pojavljuje. Funkcija sfinktera može da bude od normalne do kompletne urinarne inkontinencije. Hod od normalnog do blago usporenog ili nepokretnosti. Ti pacijenti mogu biti u potpunosti funkcionalni u svakodnevnom životu, ali mogu doći i do toga da imaju potpuni gubitak funkcionalnosti - kaže dr Vujović. Najčešće, kaže ona, pacijenti imaju narušen govor, pamćenje, pažnju, poremećaj dinamizma u praksi, komplikuju

im se vrlo jednostavne stvari u životu, a može da postoji i prezentacija subkortikalnih lezija, odnosno promjena kognitivnog seta, narušenost konceptualnog mišljenja, fonemike. S progresijom količine lezija koje se vide progredira i kognitivni pad. U okviru preporuka za terapijski pristup dr Vujović ističe značaj korekcije vaskularnih faktora rizika: npr. hipertenzije, hiperglikemije, dijabetes melitusa, načina života, konzumiranja duvana, aerobne i fizičke aktivnosti. U okviru sekundarne prevencije ona ukazuje na značaj individualizovane terapije. Neurološke posljedice COVID-19 - SARS-COV-2 virus je u stanju da direktno inficira mozak, što za posljedicu ima oštećenje cerebrovaskularne cirkulacije i dovodi do narušenog snabdijevanja tkiva kiseonikom - kaže dr Sanja Gluščević. - S obzirom da je sada već naučno utvrđeno da SARS-COV-2 virus ulazi preko ACE2 receptora, ubikvitarnih receptora koji se nalaze i na neuronima, virus kada se veže za ove receptore ulazi u nervne ćelije i ubrzava metabolizam inficiranih neurona kako bi podstakao sopstvenu replikaciju, pri čemu, naravno, neuroni koji su najbliži onom koji je inficiran ostaju bez snabdijevanja kiseonikom, što dovodi do njihovog odumiranja - objasnila je ona dalje. Do 1/3 pacijenata koji obole od COVID-a imaju cerebrovaskularno oštećenje i to dominantno u subkortikalnim i posteriornim regionima.

Cerebrovaskularno oštećenje češće je kod pacijenata koji su već neurološki pacijenti, što je gotovo 2/3 pacijenata. Oko skoro 1/2 pacijenata koji su inﬁcirani COVID-om ima neurološke simptome, naročito oni sa teškom kliničkom prezentacijom. To su pacijenti sa bilateralnim pneumonijama, na kiseoničnoj potpori. Rizik od COVID infekcija i hospitalizacije značajno je veći kod pacijenata koji imaju niže kognitivno funkcionisanje, ali i kod onih koji već imaju neke od poznatih simptoma cerebrovaskulopatije, koji boluju od vaskularne demencije, ali i kod onih sa visoki nivoom D-dimera tokom infekcije. - COVID-19 nedvosmisleno dovodi do cerebrovaskularnog oštećenja, a postojeće oštećenje nosi rizik ne samo od obolijevanja, već i od razvoja teže kliničke slike infekcije - kaže dr Gluščević. Ona svjedoči o tome da je kod pacijenata koji su tretirani na neurološkom odjeljenju neuroimidžing tehnikama utvrđeno da dolazi do pojave kako mikro tako i makro krvarenja, do pojave moždanih ishemijskih udara, ishemijskih lezija mozga koje zahvataju kako male tako i velike krvne sudove, do pojave kortiko-subkortikalnog edema. Nastanak kognitivnog oštećenja, kaže ona, objašnjava se oštećenjem temporalnog režnja odn. hipokampusa kao strukture zadužene za pamćenje. Studije pokazuju i da se u zidovima krvnih sudova dešavaju inflamatorni patološki procesi koji dovode do obliteracije krvnih sudova. Zaprepašćujuće je, kako je upozorila dr Glušćević, da su ovi sekventi uočeni i kod pacijenata sa lakom kliničkom slikom. Infekcija COVID-19 dovodi do oštećenja ne samo krvnih sudova u mozgu, već i sistemske vaskulopatije. Dešavaju se upale unutrašnje strukture zidova krvnog suda, odn. pojave endotelitisa, pojave staza, usporenog protoka krvi, vaskularne koagulopatije, tromboze, oštećenja pericita, proboja krvnomoždane barijere i širenja inflamacije u dublje strukture centralnog nervnog sistema. Osim pneumonije, dovodi i do težih kliničkih manifestacija u vidu ARS-a i hipoksije. U uzorku moždanog tkiva preminulih potvrđeno je prisustvo virusnih partikula u kortikalnim neuronima, dok su u inficiranim regionima uočeni ishemijski moždani udari. Starija životna dob, gojaznost, dijabetes melitus, hipertenzija i astma su faktori koji će uticati na teži kognitivno-vaskularni status pacijenata nakon COVID-19 infekcije. Takođe, prolongirana sedacija, poremećaji kardijalnog ritma i boravak u prostorijama gdje nije bilo drugih pacijenata doprinose pojavi većeg rizika od nastanka kognitivnog deficita. - COVID-19 je definitivno povezan sa plućnim, vaskularnim i neurološkim komplikacijama i svaka od njih doprinosi nastanku kognitivnih oštećenja. Neurološke komplikacije nastaju zbog oštećenja krvnomoždane barijere, nastanka vazogenog edema, oksidativnog stresa i aktivacije mikroglije, što dovodi do trajnog oštećenja neurona upozorava dr Glušćević. Kliničke slike sa glavoboljom, dijarejom, anosmijom, poremećajem čula ukusa za kliničara predstavljaju upozorenje na pojavu mogućih neuroloških promjena. Osobe muškog pola sklonije su ovim poremećajima. - Najčešće kognitivne smetnje sa kojima pacijenti nakon preležane infekcije dolaze kod nas su poremećaji u imenovanju, pažnji i koncentraciji, vizuelnom pamćenju, multitaskingu, radnoj memoriji, ali nerijetko se žale i na poremećaj svih navedenih funkcija, kada govorimo o globalnom kognitivnom oštećenju - kaže dr Gluščević.

Učestalost kognitivnog oštećenja nakon preležanje COVID-19 infekcije, po podacima iz studija, bila je kod 5% posmatranih pacijenata u grupi mlađih bolesnika. Gotovo svaki 5. pacijent koji uđe u neurološku ambulantu ima poremećaj pažnje i koncentracije i poremećaj pamćenja kao posljedicu preležane COVID-19 infekcije. Od psihijatrijskih manifestacija, prisutni su i pojava anksioznosti i depresije, kao i poremećaj spavanja. Kliničke preporuke Budući da COVID-19 predstavlja multisistemsku infekciju sa nepredvidivim i raznovrsnim posljedicama, jasno je da terapijski pristup mora biti individualizovan. U sklopu neurološkog spektra simptoma dr Mladen Debeljević opisao je terapijski pristup primjenom vinpocetina koji se koristi u regulaciji hroničnih vaskularnih poremećaja moždane cirkulacije i hroničnih vaskularnih poremećaja krvnih sudova oka i retine. Budući da su u ekspanziji pacijenti sa preležanom COVID-19 infekcijom i posljedično brojnim simptomima, kako neurološke, tako i psihičke prirode, mehanizam dejstva ove grupe ljekova je multimodalan i ostvaruje se kroz pozitivne cerebrovaskularne efekte, neuroprotektivno delovanje, antioksidativno i antiinflamatorno dejstvo, inhibira vazokonstriktivno dejstvo, djeluje na remodelovanje kako srca, tako i krvnih sudova, utiče na neurotransmisiju, blokira natrijumove kanale čija pretjerana otvorenost djeluje toksično na ćelije i uzrokuje ćelijsku smrt, a spektrom dejstava ograničava oštećenje neurona. Ovaj terapijski pristup, po opisu dr Debeljevića, djeluje inhibitorno u pojavi cerebrovaskularnih oštećenja i uzrokuje antivazokonstrikciju. On poboljšava cerebralnu cirkulaciju, iskorišćavanjem hranljivih materija iz krvotoka, djeluje pozitivno na moždani metabolizam i na produkciju adenozin-trifosfata u neuronima, kao i na smanjenje agregacije trombocita. Svoje efekte ostvaruje lokalno, na nivou cerebralne cirkulacije i nema uticaja na parametre sistemske cirkulacije kao što su sistem ski krvni pritisak, minutni volumen, frekvencija i periferni otpor. Povećava se otpornost moždanog tkiva na hipoksiju i ishemijska oštećenja. Dokazano je povećano preživljavanje neurona pod različitim uslovima smanjene koncentracije kiseonika, a antioksidativno dejstvo ovog terapijskog pristupa može se uporediti sa vitaminom E. Izražen je prilično veliki uticaj na kogniciju, pri čemu je uočeno poboljšanje kognitivne funkcije kod pacijenata sa bolešću malih krvnih sudova mozga. Minimental skor je, po riječima dr Debeljevića, značajno porastao, skoro za 2 poena tokom/ili u okviru hronične primjene terapije. Najveći dio agenasa usmjeren je na hipotalamus, gornji dio moždanog stabla, vizuelni korteks, a već nakon 10 minuta od oralne administracije, efekat terapije evidentiran je u mozgu. Mogućnosti kombinovanja terapije veoma su komforne u odnosu na antiagregacionu terapiju i nema potenciranja dejstva antihipertenzivne terapije. To, naravno, predstavlja važnu stavku u izboru segmenata kompletnog individualizovanog terapijskog pristupa. Anita Đurović

UNICEF: VIŠE ULAGATI U MENTALNO ZDRAVLJE Procjenjuje se da u svijetu više od jednog adolescenta od njih sedam, u dobi 10–19 godina, živi s dijagnostikovanim mentalnim poremećajem. Skoro 46.000 adolescenata izvrši samoubistvo svake godine, što je među pet prvih uzroka smrti u ovoj starosnoj grupi. Na Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. oktobra, UNICEF poziva vlade, javni i privatni sektor da povećaju ulaganja u mentalno zdravlje djece, adolescenata i njihovih staratelja i da utiču na prevazilaženje stigme koja prati ovaj problem. - Svakom djetetu i adolescentu treba da pružimo mogućnosti da nauči da prepozna različite emocije i da njima upravlja. Iz tog razloga, treba povećati broj psihologa u crnogorskim školama i graditi školsko okruženje koje s lakoćom i u skladu s individualnim potrebama pruža adekvatnu podršku svakom učeniku i nastavniku. Podrška mentalnom zdravlju je i obrazovni program za razvoj socio-emocionalnih vještina koji je, uz podršku UNICEF-a, uveden u crnogorski obrazovni sistem. Takođe, obezbjeđivanjem besplatnih sportskih i kulturnih aktivnosti za djecu i mlade u svakoj lokalnoj zajednici pomažemo im da budu zdravi. Konačno, kroz škole roditeljstva, SOS linije za roditelje i djecu i druge servise podrške porodici pomažemo starateljima da podižu mentalno zdravu djecu”, poručio je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander. Prema globalnom izvještaju UNICEF-a, objavljenom 5. oktobra, Stanje djece u svijetu 2021. godine − Na umu mi je: promovisanje, zaštita i briga o mentalnom zdravlju djece, u kojem je iznijeta do sada najopsežnija analiza UNICEF-a o mentalnom zdravlju djece, adolescenata i staratelja u 21. vijeku, mentalno zdravlje djece oblikuju genetika, životna iskustva i uticaj okoline od najranijih dana, koji uključuje roditeljstvo, školovanje, kvalitet odnosa, izloženost nasilju ili zlostavljanju, diskriminaciju, siromaštvo, humanitarne krize i hitne zdravstvene situacije, poput pandemije COVID-a-19, i utiču na njega tokom cijelog života. Dok zaštitni faktori, poput posvećenih staratelja punih ljubavi, bezbjednog školskog okruženja i pozitivnih odnosa s vršnjacima, mogu pomoći u smanjenju rizika od mentalnih poremećaja, izvještaj upozorava da značajne prepreke, koje uključuju stigmu i nedostatak finansijskih sredstava, sprječavaju veliki broj djece da održe dobro mentalno zdravlje ili pristupe podršci koja im je potrebna.

UNICEF CG - Duško Miljanić Procjenjuje se da u svijetu više od jednog adolescenta od njih sedam, u dobi 10–19 godina, živi s dijagnostikovanim mentalnim poremećajem. Skoro 46.000 adolescenata izvrši samoubistvo svake godine, što je među prvih pet uzroka smrti u ovoj starosnoj grupi. U većini zemalja, i razvijenih i nerazvijenih, mentalno zdravlje i psihosocijalna podrška su stigmatizovani i nedovoljno finansirani. Kako pandemija COVID-a-19 ulazi u treću godinu, njen uticaj na mentalno zdravlje i dobrobit djece i mladih i dalje je veoma značajan. Prema najnovijim dostupnim podacima UNICEF-a, globalno je više od 1,6 milijardi dece pretrpjelo određeni gubitak u oblasti obrazovanja. Poremećaj svakodnevnih navika, obrazovanja, raznih vidova rekreacije, kao i briga za porodične prihode i zdravlje, čine da mnoge mlade osobe žive u strahu, ljutnji i zabrinutosti za svoju budućnost. Iako je uticaj na živote djece neprocjenjiv, nova analiza Londonske škole ekonomije u izvještaju ukazuje da se izgubljeni doprinos ekonomijama, zbog mentalnih poremećaja koji dovode do invaliditeta ili smrti kod mladih, procjenjuje na skoro 390 milijardi dolara godišnje. Podgorica, 10. oktobar 2021.g.

Kampanja za prevenciju karcinoma dojke „Pođi na kontrolu“ oktobar, 2021. godine U organizaciji NVO Brini o sebi, tokom oktobra mjeseca 2021. godine realizovana je sedma kampanja za prevenciju karcinoma dojke pod nazivom „Pođi na kontrolu“. Karcinom dojke je najčešća maligna bolest kod žena širom svijeta, dok su preventivni pregledi najefikasniji način za smanjenje broja oboljelih, a time i smrtnosti od karcinoma dojke. O značaju redovnih preventivnih pregleda govori činjenica da je karcinom dojke izlječiv u 90% slučajeva ukoliko se otkrije na vrijeme. Kampanja se održala pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore, uz podršku Instituta za onkologiju u okviru Kliničkog centra Crne Gore, dok su i ove godine partneri kampanje bili agencija Vision Event, kompanija Hoffmann-La Roche Ltd, Crnogorski Telekom i 30 privatnih ordinacija širom Crne Gore. - Aktivnosti oktobarske kampanje bile su usmjerene na podizanje svijesti kod žena o brizi o sebi, o značaju preventivnih pregleda kroz redovne kontrole, veću informisanost o bolesti kroz edukacije, a sve u cilju smanjenja broja oboljelih žena i otkrivanje potencijalnih promjena u ranoj fazi. S obzirom na činjenicu da je kod žena često oboljenje i karcinom grlića materice, namjera kampanje bila je motivisati sve žene da obavljaju i redovne ginekološke preglede. S tim ciljem, NVO „Brini o sebi“ obezbijedila je partnerstvo sa 30 ordinacija širom Crne Gore, koje su u toku oktobra mjeseca omogućile prevetivne preglede dojki i grlića materice po do 50% nižim cijenama. Na taj način smo omogućili da i žene slabije platežne moći jednom godišnje mogu sebi da obezbijede preventivni pregled u cilju otkrivanja promjena u ranoj fazi – istakla je predsjednica NVO Brini o sebi, mr Ivona Dabetić. Kako smo svjedoci da je ženama, posebno iz socijalno ugroženih porodica, prioritet da prvenstveno zbrinu djecu i porodicu, a sebe i svoje zdravlje stavljaju na posljednje mjesto, NVO „Brini o sebi“ u okviru ovogodišnje kampanje obezbijedila je besplatne preglede za žene iz socijalno ugroženih porodica.

Osim komunikacije koja je usmjerena na samu prevenciju, značajan dio ovogodišnje kampanje bio je usmjeren na žene koje se liječe od karcinoma dojke, kao i ostalih vrsta karcinoma, u cilju destigmatizacije pacijentkinja i promjene svijesti u javnosti o samoj bolesti. Tim povodom, ovogodišnji slogan kampanje glasio je „Tu smo za tebe!“. Tu smo za tebe kao porodica, tu smo za tebe kao društvo, tu smo za tebe kroz psihološku podršku u procesu liječenja, tu smo za tebe kroz obezbjeđivanje savremenih terapija za liječenje... Komunikacija je akcentovala podršku porodice pacijentkinjama, kao i podršku svih aktera uključenih u društveni život pacijentkinje i sam proces ozdravljenja, kao i podršku kompletne javnosti, kroz toleranciju i prihvatanje. Ovom dijelu kampanje značajnu podršku dao je Institut za onkologiju, kroz informisanje javnosti vezano za sam tok liječenja, tretman pacijentkinja, psihološku podršku koju dobijaju u toku samog procesa liječenja u okviru Instituta za onkologiju, kao i vezano za inovativne terapije kojim se pacijentkinje danas liječe, čime je procenat njihovog ozdravljenja značajno veći, kao i kvalitet života u toku samog liječenja. - U Crnoj Gori se možemo pohvaliti dostupnošću savremenih terapija za pacijentkinje oboljele od karcinoma dojke, koj su napravile značajan pomak u liječenju – produžile su preživljavanje pacijenata uz očuvan ili poboljšan kvalitet života i značajno smanjile povratak bolesti. Rana dijagnostika i dostupnost inovativnih terapija za različite vrste kancera dojke su dvije ključne komponente za smanjenje stope umiranja od ove bolesti – istakla je direktorka Instituta za onkologiju, dr Sanja Lekić. - Zahvaljujući visoko efikasnim inovativnim terapijama možemo reći da je karcinom dojke izlječiv u ranoj fazi bolesti. HER2 pozitivni rani karcinom dojke danas se sve češće liječi preoperativnom anti-HER2 terapijom, koja kod velikog broja pacijenata potpuno ukloni tumor prije operacije. Kod ovih pacijentkinja povratak bolesti je minimalan. Stope smrtnosti od karcinoma dojke u Evropi se smanjuju upravo zahvaljujući napretku u prevenciji,

dijagnostici ali i značajnom napretku i uvođenju inovativnih terapija, što za pacijente sa karcinomom znači više lijepih trenutaka i momenata sa porodicom i prijateljima – dodaje dr Lekić. O značaju psihološke podrške osobama oboljelim od karcinoma, razgovarali smo sa mr Milenom Raspopović, psihološkinjom i psihoterapeutkinjom u Institutu za onkologiju. „Saznanje da osoba boluje od raka neminovno predstavlja šok i za nju samu i za njene najbliže. Stiče se utisak gubitka kontrole nad sopstvenim životom i sveprisutne neizvijesnosti. Osoba prolazi kroz faze nevjerice, negacije, malodušnosti da bi došla do faze suočavanja sa bolešću i pomijeranja fokusa na raspoložive načine liječenja i borbe. U sklopu reakcije na saznanje o malignoj bolesti javljaju se emocije kao što su strah, ljutnja, tuga... Uloga psihologa u radu sa oboljelima od raka je da im pomognu da prihvate sva ta emocionalna stanja kao normalnu reakciju na neuobičajenu okolnost, da osjete slobodu da ispolje sopstvene emocije, kao i da im pomognu da u sopstvenom liječenju zauzmu proaktivni pristup, a da pritom uz liječenje ne zaborave da žive život. Psihološka podrška na Institutu za onkologiju obuhvata individualni rad u ambulantnim i hospitalnim uslovima, grupe podrške u hospitalnim uslovima, kao i rad sa članovima porodice oboljelog. Psiholozi su tu da kroz različite faze bolesti i liječenja pruže razumijevanje, bezuslovno prihvatanje i poštovanje i podspiješe suočavanje i uspješnije prevladavanje distresa izazvanog izazovnom životnom situacijom u kojoj se pacijent nalazi.“ Sa ciljem da se preduprijedi razvoj bolesti i potencijalna bolest otkrije u ranoj fazi, ključno je obavljati redovne preventivne preglede. Sa ciljem motivisanja žena da redovno obavljaju preventivne preglede, u toku oktobra mjeseca 30 ordinacija širom Crne Gore obezbijedile su do 50% niže cijene ultrazvučnih ili mamografskih pregleda, pregleda magnetnom rezonancom,

kao i ginekoloških pregleda, a to su: Codra hospital, Cenex Medical, Ordinacija Natal, PZU "Eho dijagnostik" – ordinacije u Podgorici i Nikšiću, PZU Diagnostica, Gea Medical Bar, Poliklinika Medicus Plus, Mansa Medica Tivat, Ordinacija Medan, Ginekološka ordinacija Šoć, Poliklinika Hipokrat, Ars Medica, PZU Life, Mićunović Medical, Ordinacija Dr Rahović Bijelo Polje, Ginekološka ordinacija Vita Feminae Kotor, Consilium Budva, Ordinacija Bralić Rožaje, Dr Masoničić Bar, Catharum Kotor, Specijalistička ginekološko – akušerska ambulanta „Dr Jadranka Mladenović“ Budva, A Medical Bar, Ordinacija Hera, Rezidencija zdravlja Kerber, Internos Medical Centar, PZU Stojovic Herceg Novi, PZU Specijalna bolnica Dr Medtim, Fertilis Tivat i Eskulap Bar. Na osnovu povratnih informacija o broju realizovanih pregleda u toku oktobra mjeseca, ponosni smo na aktivnosti kampanje, koje su rezultirale sa 50% do 70% većim brojem preventivnih pregleda u odnosu na prethodne mjesece. U cilju edukacije o načinima prevencije karcinoma dojke sa akcentom na brigu o sebi, organizovana su edukativna predavanja sa stručnim licima, za sve zainteresovane društveno odgovorne kompanije i firme. Predavači su bili dr Sanja Lekić, onkolog i direktorka Instituta za onkologiju, dr Alma Crnovišanin Mučević, radiolog i šef Centra za RTG i UZ dijagnostiku u Domu zdravlja Podgorica, mr Milena Raspopović, psihološkinja i psihoterapeutkinja u Institutu za onkologiju i mr Ivona Dabetić, osnivač i predsjednica NVO Brini o sebi. „Vjerujemo da smo zajedničkim aktivnostima NVO Brini o sebi, partnera kampanje i brojnih medija, koji iz godine u godinu daju značajnu podršku podizanju svijesti kod žena kada je u pitanju karcinom dojki, podstakli žene da osim ovog oktobra, bar jednom godišnje rade preventivne preglede i da na taj način brinu o sebi i svom zdravlju na vrijeme.“ – zaključuje mr Ivona Dabetić.

Učinimo svaku konekciju važnom Montenegrin International Medical Summit 2021 (MIMS) Drugi Montenegrin International Medical Summit (MIMS 2021) održao se u Podgorici, Baru i Kotoru od 14. do 17. oktobra 2021. godine. Trenutna pandemija nije bila razlog da ih uspori da rade na svom znanju i konekcijama, već dodatni povod za to. Kongres su organizovali studenti i mladi ljekari medicine, stomatologije i farmacije pod pokroviteljstvom Medicinskog fakulteta, Univerziteta Crne Gore. Kongres je bio akreditovan od strane Ljekarske komore Crne Gore i Farmaceutske komore Crne Gore.

Od ideje do realizacije put je dug. Bilo je potrebno uložiti dosta truda i rada, posvećenosti svih članova Organizacionog odbora kako bi realizovali sve unaprijed postavljene ciljeve. Nailazili smo na nerazumijevanje, nedostatak finansija, neprihvatanje od važnih institucija u našem sistemu - ali kako smo čvrsto vjerovali u ono što radimo, uspeh nije izostao! Uspjeli smo da okupimo 300 studenata i ljekara iz sedam zemalja regiona, koji su tokom kongresa bili uključeni kroz 20 predavanja istaknutih predavača i 25 interaktivnih radionica. Vjerujem da je ovaj skup jedno vrijedno iskustvo za sve učesnike,

te da je poslužio unaprjeđenju znanja, razmjeni iskustava, ideja i stvaranju novih poznanstava. Ceremonija svečanog otvaranja održana je u prostorijama Muzičkog centra Crne Gore, a kongres je otvorenim svečano proglasila prorektorka za nauku i istraživanje Univerziteta Crne Gore, prof. dr Irena Orović. Na ceremoniji otvaranja prisutnima su se obratili dekan Medicinkog fakulteta, prof. dr Miodrag Radunović i dr Stefan Mikić, predsjednik Organizacionog odbora MIMS-a. Uvodno predavanje održao je dr Senad Begić na temu "Vakcine: juče, danas, sjutra". Na početku drugog dana mladi istraživači imali su priliku da prezentuju svoje radove u vidu poster i usmene prezentacija, a najbolji među njima dobili su priliku da publikuju svoje radove u turskom Časopisu medicinskih nauka. Tokom drugog dana održana su predavanja eminentnih stručnjaka iz Crne Gore i regiona. U svijetlu situacije koja je zahvatila cijeli svijet, akcenat je bio stavljen na razne aspekte COVID19, što je i bila tema kongresa. Studenti i mladi doktori imali su priliku da nauče nove vještine kroz različite interaktivne radionice. U sklopu trećeg dana kongresa, predavanja i radionice bile su organizovane u Baru i Kotoru. U Baru, na školskom brodu „Jadran” pripadnici Vojske Crne Gore održali su radionicu brodske medicine za studente i doktore medicine. U Kotoru su studenti i doktori farmacije imali priliku

da posjete jednu od prvih apoteka u Evropi, gdje su održali radionicu i predavanje, dok su studenti i doktori stomatologije imali predavanje i radionicu o dermalnim filerima. Četvrti dan bio je predviđen za panel diskusije i svečano zatvaranje, gdje su u uručene nagrade najboljima, kao i zahvalnice sponzorima, bez kojih ne bi bilo moguće organizovati ovako veliki kongres evropskih razmjera. Tokom trajanja Montenegrin Internationa Medical Summit (MIMS-a) Crna Gora, Podgorica je bila epicentar znanja na čitavom Balkanu. Mnogobrojni mladi istraživači dokazali su da je znanje moć i da je kontinuirana medicinska edukacija dug današnjice prema generacijama budućnosti. Slogan za ovogodišnji MIMS 2021 je Make every connection matter jer smo usljed pandemije jasno uvidjeli koliko je važno biti i ostati povezan sa drugima. Učesnici kongresa imali su priliku da upoznaju kulturu, tradicionalnu kuhinji i uvjere se u ljepote Crne Gore. Tokom trajanja kongresa sve aktivnosti su prilagođene kako bi ispoštovali epidemiološke mjere, a učesnici su bili dužni da prije dolaska dostave COVID potvrde (jedan od četiri dokumenta). Sa ovakvim studentima i mladim dokorima budućnost crnogorskog zdravstva je u sigurnim rukama. Dr Stefan Mikić

Hronika 01. oktobar - Intenzivirati saradnju između Crne Gore i Mađarske u oblasti zdravstva Crna Gora i Mađarska intenziviraće saradnju u oblasti zdravstva, sa posebnim fokusom na istraživanja iz domena epidemiologije vezane za kronavirus, zaključeno je na sastanku ministrake zdravlja dr Jelene Borovinić Bojović sa ministrom ljudskih resusra Republike Mađarske prof. dr Miklošom Kaslerom, koji je sa saradnicima boravio u posjeti Crnoj Gori.

Tokom susreta sa mađarskim kolegom, dr Borovinić Bojović je istakla veoma dobru saradnju sa Republikom Mađarskom, koja je, kako je kazala, potvrđena više puta do sada, a posebno u doba pandemije izazvane virusom korona. - Nesebična podrška i pomoć u vidu vrijednih donacija, dokaz su tradicionalno kvalitetnih odnosa dvije zemlje, kao i visokog stepena solidarnosti i prijateljstva prema Crnoj Gori. Iskoristiću i ovu priliku da se zahvalim Vladi Mađarske, ministru Kašleru i njegovoj ekselenciji ambasadoru Mađarske u Crnoj Gori Jožefu Neđešiju, koji su zajedničkim aktivnostima uspjeli da obezbijede donaciju za Crnu Goru od 200 hiljada vakcina protiv koronavirusa, što je u tom trenutku bilo od neprocjenjivog značaja za nastavak masovne vakcinacije u našoj zemlji - kazala je ministarka zdravlja. Ona je podsjetila da je Mađarska Crnoj Gori ranije donirala medicinsku zaštitnu opremu i preko 10 hiljada PCR testova, koji se koriste za dokazivanje prisustva virusa COVID-19, kao i da je u avgustu ove godine potpisan bilateralni sporazum između dvije zemlje, kojim državljani Crne Gore koji su imunizovani sa obje doze bilo koje vakcine protiv koronavirusa, mogu slobodno i bez bilo kakvog uslovljavanja da ulaze u Mađarsku. Isto važi i za državljane Mađarske koji dolaze u Crnu Goru, a oni koji nijesu vakcinisani, uz negativan PCR test koji je rađen u dvije zemlje, ne stariji od tri dana, slobodno i bez karantina prelaze dvije granice. Prof. Kasler izrazio je zadovoljstvo zbog prilike da sa ministarkom zdravlja Crne Gore razmijeni iskustva o aktuelnoj epidemiološkoj situaciji i borbi dvije zemlje protiv koronavirusa.On je dodao da su, osim o koronavirusu, razgovarali smo i o drugim

temama iz oblasti zdravstva, s posebnim osvrtom na onkologiju, kao i o mogućnostima digitalizacije medicine. 03. oktobar - Mladi manje vjeruju u teorije zavjere o koronavirusu od ostalih građana Crne Gore U Crnoj Gori svaki peti mladi, uzrasta od 18 do 29 godina, vjeruje u teorije zavjere o koronavirusu, dok je to slučaj sa trećinom ostalih građana. To su podaci iz istraživanja koje je u martu, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici i UNICEF-a, sprovela istraživačka agencija Ipsos na nacionalno reprezentativnom uzorku.

Kako se navodi, velika razlika se uočava i kada se radi o vjerovanju u teoriju zavjere koja tvrdi da 5G tehnologija izaziva ili širi koronavirus, ali da se to prikriva da bi kompanije koje se bave ovom tehnologijom mogle da nastave da zarađuju mnogo novca. Dok u to vjeruje 31 odsto odraslih građana Crne Gore, mnogo je manji procenat mladih koji tako misle - 17 odsto. - Moguće je da je ova razlika rezultat većeg iskustva mladih s novim tehnologijama, jer ovo istraživanje pokazuje da je 99 odsto mladih uzrasta 18−29 godina na internetu, dok je to slučaj sa 85 odsto građana Crne Gore - kaže se u istraživanju. Navodi se da 94 odsto mladih ima profile na društvenim mrežama, dok je to slučaj sa 79 odsto odraslih građana. Dok 84 odsto mladih tvrdi da govori engleski dovoljno dobro da može da razumije informacije na tom jeziku na internetu, to isto tvrdi 54 odsto građana Crne Gore - kaže se u istraživanju. Značajna razlika uočava se i kod vjerovanja u teoriju zavjere da su svjetske elite napravile COVID-19 da bi genetski modifikovale ljude kroz buduću vakcinu protiv virusa. - Dok u ovu zavjeru vjeruje 35 odsto građana Crne Gore, to je slučaj sa 20 odsto mladih uzrasta 18−29 godina - kaže se u istraživanju. Da COVID-19 ne postoji, već da se radi o zavjeri svjetske elite da oduzme slobodu − vjeruje 23 odsto građana Crne Gore.

Kod mladih uzrasta 18−29 godina ovaj procenat je značajno niži i iznosi 14 odsto, prenosi Portal Analitika. 04. oktobar - Nov način kontrole malignih bolesti u Crnoj Gori Ministarstvo zdravlja Crne Gore formiraće novu Nacionalnu komisiju za kontrolu malignih bolesti čiji je cilj unaprjeđenje kvaliteta programa za rano otkrivanje karcinoma dojke, grlića materice i debelog crijeva, kao i registra za maligne neoplazme, najavila je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović.

U bliskoj budućnosti, kako napominju u saopštenju, Ministarstvo zdravlja će razmatrati formiranje i drugih radnih tijela koja do sada nijesu postojala, a koja će se baviti unaprjeđenjem ostalih ključnih komponenti Nacionalnog programa za kontrolu raka. - U cilju pokretanja svih skrining programa koji su zaustavljeni prošle godine, tokom prethodnih mjeseci vršeni su intenzivni pregovori sa Kliničkim centrom Crne Gore, Institutom za javno zdravlje, Fondom za zdravstveno osiguranje i ostalim zdravstvenim ustanovama koji već daju rezultate. Tako će krajem oktobra, koji je inače mjesec borbe protiv raka dojke, biće nastavljen skrining karcinoma dojke koji će u cilju prevazilaženja nagomilanih problema biti izmijenjen u nekim procedurama - navode u Ministarstvu. Ovog puta umjesto izabranih ljekara, pacijentkinje će na mamografiju pozivati i ljekari KCCG koji će im zakazivati mamografiju, kako bi se ubrzao proces i rasteretili ljekari u domovima zdravlja dok traje pandemija. Druga procedura koja je izmijenjena se odnosi na očitavanje snimaka sa mamografije. Naime, kako je pandemija onemogućila dolazak supervizora iz Slovenije u posljednjih godinu i po, dogovoreno je da sada radiolozi iz Kliničkog centra, koji imaju najviše iskustva u toj oblasti, preuzmu ulogu nezavisnih čitača, i oni su za samo dvije nedjelje očitali 2.300 snimaka. - Za razliku od pasivnog pristupa u borbi sa pandemijom koji je bio dominantan 2020-e, pa je Klinički centar bio praktično zatvoren pola godine, 2021. godine zdravstveni sistem je zauzeo proaktivan pristup, nadoknadio većinu ogromnih lista čekanja i dalje nastavlja intezivnim tempom zajedno sa Ministarstvom i Institutom za javno zdravlje, sa namjerom da hronične nezarazne bolesti konačno dobiju značaj koji im pripada - navela je dr Borovinić Bojović. U tom smislu, skrining karcinoma dojke je izuzetno značajan s obzirom na to da prema podacima iz našeg registra za rak čak 46% žena u vrijeme otkrivanja karcinoma dojke već ima udaljene metastaze, što je alarmantan podatak. Zato ministarka

poziva žene od 50 do 69 godina da se odazovu pozivu na ovaj skrining, jer rano otkrivanje karcinoma vodi ka uspješnijem liječenju, a time i produženju životnog vijeka i očuvanju kvaliteta života. 04. oktobar - Inﬁcirano više od 930 učenika i 160 nastavnika U obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori koronavirusom je inficirano 939 učenika i 166 nastavnika i profesora. Na sajtu COVID-19 i obrazovanje objavljeno je da su u osnovnim školama inficirana 524 učenika, u srednjim 382, a u predškolskim ustanovama 33 djece. Najviše inficiranih među nastavnim kadrom zabilježeno je u osnovnim školama, gdje je registrovano 79 inficiranih nastavnika, u srednjim školama 55 i u predškolskim ustanovama 32. Na sajtu su dostupni sedmični pregledi koji prikazuju ukupan broj ustanova, nastavnika i djece, broj novooboljelih nastavnika i djece, ukupno oboljelih i broj nastavnika i djece u samoizolaciji. Prethodne sedmice su zabilježena 393 nova slučaja infekcije među učenicima i 74 među nastavnicima. U osnovnim školama prethodne sedmice inficirana su 224 učenika i 37 nastavnika, u srednjim 160 učenika i 23 profesora, a u predškolskim ustanovama registrovano je devet novih slučajeva među učenicima i 14 među nastavnim kadrom. U samoizolaciji se nalaze 2.211 učenika i 205 nastavnika, od čega 1.525 učenika i 103 nastavnika iz osnovnih škola. Iz srednjih škola u samoizolaciji se nalazi 528 učenika i 57 profesora, a iz predškolskih ustanova 158 učenika i 45 nastavnika, prenosi Mina. 05. oktobar – Nastavak saradnje u oblasti zdravstva sa Turskom

Tokom prvog dana zvanične posjete Turskoj, ministarka zdravlja, dr Jelena Borovinić Bojović, sa saradnicima, posjetila je Gradsku bolnicu u Ankari, Bileknt siti. Riječ je o najvećoj bolnici u Turskoj i Evropi, a trećoj najvećoj na svijetu. U Bilkent sitiju dočekao je prof. dr Mehmet Ali Ozatik, direktor bolnice za kardiovaskularne bolesti i njegov zamjenik, dr Abdulvahap Šahin. Bilkent siti raspolaže sa oko 3.700 kreveta, a kad radi u punom kapacitetu može da tretira više od 30 hiljada pacijenata. U okviru nje, uz Glavnu, radi sedam bolnica: Opšta bolnica, Bolnica za kardiovaskularne bolesti, Bolnica za neurologiju i ortopediju, Dječija bolnica, Porodilište, Onkološka bolnica, Bolnica za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju i Forenzička psihijatrija. Ranije istog dana, ministarku zdravlja sa saradnicima, u

Ankari je dočekao ambasador Periša Kastratović. Delegacija je posjetila Ministarstvo zdravlja Turske gdje su se sastati sa ministrom dr Fahretinom Kodžom. Posjeta je organizovana i Ustanovi za ljekove i medicinska sredstva, kao i drugim zdravstvenim ustanovama, a održao se i sastanak sa Generalnom direkcijom za međunarodne odnose i Evropsku uniju, kao i Generalnim direktoratom za informacioni sistem u zdravstvu. Cilj zvanične posjete je nastavak i intenziviranje saradnje u oblasti zdravstva u predstojećem periodu. U delegaciji, osim ministarke zdravlja, su savjetnik predsjednika Vlade za pravna pitanja Ivan Šikmanović, generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje Ministarstva zdravlja Aleksandar Sekulić, generalni direktor Direktorata MZ za projekte (IPA), inovacije i zdravstveni turizam Luka Đukanović i samostalna savjetnica Sandra Damjanović. Posjeta ministarke Turskoj predstavlja i odličnu priliku da se razmotri mogućnost o potencijalnim međusobnim studijskim posjetama.

Bojović u Ankari gdje se srela sa turskim kolegom, Fahretinom Kodžom. - Ovaj gest države Turske dokazuje da granice i ljudskost ne poznaju ni granice ni bilo kakve razlike. Gest Ministarstva zdravlja i kolege Fahretina Kodže, Crna Gora će znati da cijeni - poručila je Borovinić Bojović. Podsjećaju, ranije su ministarka zdravlja Crne Gore i njen turski kolega, tokom zvaničnog susreta u Ankari, dogovorili saradnju u najmanje tri oblasti.

05. oktobar - Dnevni centri rješenje problema starih Stanovništvo je sve starije, a posljedica toga je produženje očekivanog trajanja života, kažu u Institutu za javno zdravlje koje je sprovelo istraživanje o kvalitetu života starijih u Crnoj Gori. Rezultati su pokazali i da najveći problemi s kojima se stariji suočavaju su usamljenost, loše zdravstveno stanje i siromaštvo. U novembru, u Bijelom Polju i Baru biće otvoreni Dnevni centri za brigu o starijima. Zdravstvene usluge su nešto što su i ispitanici u istraživanju koje je sproveo Institut za javno zdravlje istakli kao prioritet. - Stariji sve češće prepoznaju zdravstvene potrebe, značaj pružanja zdravstvenih usluga, jer oni jesu najčešći korisnici usluga. Imamo nedostatak institucionalizovane pomoći i starije osobe su prepoznale to kao važan aspekt unapređenja njihovih života - kazala je prof. dr Agima Ljajević iz Instituta za javno zdravlje. Za pomoć starima u Crnoj Gori su zadužene geronto domaćice i volonteri Crvenog krsta. Kako bi pomogli starijima i unaprijedili njihov život ta organizacija ide korak dalje. Generalna sekretarka Crvenog krsta Jelena Dubak istakla je da otvaraju dva centra u Baru i Bijelom Polju. Slađana Ćorić iz Ministarstva zdravlja napominje da se briga o tim ljudima svodi na brigu njihovih porodica o njima, a otvaranje centara za stare pomoći će i rasteretiti korisnike i njihove porodice. Istraživanje pokazuje da je najveći problem starih u Crnoj Gori sa kojim se suočavaju usamljenost, loše zdravstveno stanje i siromaštvo. Brigu o starima u dnevnim centrima vodiće socijalni radnik, medicinska sestra i dvije geronto domaćiće. Plan je da nakon Bara i Bijelog Polja i ostale opštine dobiju takvu vrstu ustanove. 07. oktobar - Turska Crnoj Gori donira 100 hiljada Sinovak vakcina Turska je donirala Crnoj Gori 100 hiljada doza Sinovak vakcina, očekuje se da narednih procedura bude finalizovana, dogovoreno je tokom sastanka ministarke zdravlja dr Jelene Borovinić

Na prvom mjestu je mogućnost liječenja državljana Crne Gore u državnim bolnicama Turske o trošku našeg Fonda za zdravstveno osiguranje, zatim usavršavanje naših ljekara u turskim bolnicama, a kao posebno značajna sfera je pomoć prilikom digitalne transformacije zdravstvenog sistema u kojoj je Ankara dostigla impresivne rezultate. U zvaničnoj posjeti Turskoj od 4. do 8. oktobra, u delegaciji koju predvodi ministarka zdravlja su bili i savjetnik predsjednika Vlade za pravna pitanja Ivan Šikmanović, generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje Ministarstva zdravlja Aleksandar Sekulić, generalni direktor Direktorata MZ za projekte (IPA), inovacije i zdravstveni turizam Luka Đukanović i samostalna savjetnica Sandra Damjanović. 10. oktobar - Kompanija CRBC donirala smještajni kontejner Domu zdravlja Podgorica Kompanija CRBC donirala je nedavno smještajni kontejner podgoričkom Domu zdravlja, koji se koristi za potrebe Kovid centra za djecu. Iz Doma zdravlja Podgorica zahvalili su kompaniji CRBC na brzoj reakciji i spremnosti da pomognu. - Ovakvim gestom pokazali ste da je društveno odgovorno poslovanje jedna od karakteristika vaše kompanije i da se želja da pomognete zajednici, u ovom slučaju djeci u Kovid centru, može realizovati dobrom voljom u veoma kratkom roku. U ovom objektu laboratorijski tehničari mogu nesmetano da obavljaju uzorkovanje i testiranje na koronavirus, a odvajanjem laboratorijskog dijela od ljekarskih pregleda značajno je unaprijeđen proces rada u Kovid centru za djecu, koji se nalazi u naselju Tološi - kazao je dr Danilo Jokić, direktor Doma zdravlja Podgorica. Iz kompanije CRBC poručili su da im je drago što su i na ovaj način, nakon donacija u novcu i zaštitnoj opremi prošle godine i nedavne donacije još dva ovakva kontejnera Institutu za javno zdravlje, pomogli zdravstveni sistem u borbi protiv pandemije koronavirusa. - Zahvalni smo svim zdravstvenim radnicima koji se već skoro dvije godine bore sa pandemijom. I mi im možemo pomoći

u toj borbi, kako kroz donacije, tako i odgovornim ponašanjem i poštovanjem mjera i preporuka. Zahvaljujući Domu zdravlja Podgorica, krajem maja vakcinano je oko 400 zaposlenih kompanije CRBC, a dogovorili smo i vakcinaciju trećom dozom vakcine u skorom period - saopšteno je iz CRBC-a. 14. oktobar - MK Group donirala 50.000 eura porodilištu cetinjske bolnice Kompanija MK Group širi svoj tradicionalni program Podrške porodici donacijama porodilištima širom regiona. Projekat, čija ukupna vrijednost iznosi više od 700.000 eura, realizuje se u Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini. Tim povodom predstavnici MK Group održali su sastanak sa predstavnicima Ministarstva zdravlja Crne Gore, na kome je dogovorena finansijska donacija od 50.000 eura za ginekološko odjeljenje Opšte bolnice Cetinje.

Ministarka zdravlja Crne Gore, dr Jelena Borovinić Bojović, izrazila je zahvalnost i zadovoljstvo zbog saradnje sa MK Group. - U ime ministarstva zdravlja Crne Gore i u svoje lično ime, kao ljekar, zahvalila bih se MK Group, koja je u okviru politike društveno odgovornog ponašanja ove godine odlučila da donaciju od 50.000 eura usmjeri Opštoj bolnici Cetinje gdje će se zahvaljujući ovoj donaciji rekonstruisati porodilište - kazala je dr Borovinić Bojović. Prema njenim riječima, u okviru ove akcije, ne samo što se brinu o onima koji dolaze na svijet u ovom trenutku, već i o onima koji tek treba da stignu naglašavajući da natalitet jeste najvažniji zadatak i cilj ministarstva zdravlja. Jovan Purar, direktor MK Group i član Odbora direktora HG Budvanska rivijera, istakao je da ga raduje saradnja sa Ministarstvom zdravlja na ovom projektu od interesa za građane Crne Gore. - Trenuci u kojima nastaje život dragocjeni su za svaku porodicu, ali i za cijelu naciju. Nove generacije jesu budućnost regiona, i mi to u MK Grupi prepoznajemo kao kompanija koja zapošljava 6.000 ljudi u Jadranskoj regiji. Upravo zato za zaposlene u cijelom našem sistemu već četiri godine organizujemo program Podrške porodici i finansijski nagrađujemo sve koji su u tekućoj godini postali roditelji. Sada smo ovaj projekat proširili eksterno kroz donacije porodilištima u svim zemljama u kojima poslujemo. Posebno smo zahvalni Ministarstvu zdravlja Crne Gore i ministarki Jeleni Borovinić Bojović na predlogu ustanove kojoj je donacija od 50.000 eura u ovom trenutku najpotrebnija – kazao je Purar.

15. oktobar - Stiglo 40.000 doza vakcina Sputnjik V U Crnu Goru stigao je kontingent od 40 hiljada doza vakcina Sputnjik V, čime je, sa ranije isporučenih deset hiiljada, zaokružena isporuka ukupno 50 hiljada vakcina ruskog proizvođača, kao rezultat bilateralnih pregovora Ministarstva zdravlja, odnosno Vlade Crne Gore, sa stručnim timom koji su činili kompetentni predstavnici ruske vlade i proizvođača vakcina. - Zadovoljstvo mi je da saopštim crnogorskim građanima i kompletnoj javnosti da je danas u Crnu Goru stigao kontingent od 40 000 doza Sputnjik V vakcina protiv COVID-19 infekcije, čime je nastavljena isporuka vakcina ovog proizvođača. Dakle, 20 hiljada građana, koji s nestrpljenjem očekuju upravo ovu vakcinu, moći će da prime prvu dozu, a kasnije i drugu i budu kompletno imunizovani sa Sputnjikom V. Danas je prilika i da kažem da mi je drago da su nadležni uspjeli da prevaziđu poteškoće u proizvodnji druge doze Sputnjik V vakcine, koja će zasigurno, sa velikim zadovoljstvom biti dočekana u našoj zemlji' - kazala je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović u Montefarmu, gdje su vakcine dopremljene. Ova isporuka, prema njenim riječima, predstavlja zaokruženi proces nabavke vakcina ruskog proizvođača. - Želim da iskažem zahvalnost i poštovanje ruskoj Vladi na razumijevanju, spremnosti i doprinosu da vakcine što je prije moguće dođu u Crnu Goru, kao i ambasadoru, gospodinu Vladislavu Maslenikovu. Moram da naglasim da smo sa ovih 40 hiljada, do sada obezbijedili ukupno oko 920 hiljada vakcina različitih proizvođača, među kojima su: Fajzer, Astra Zeneka, Sinofarm, Sputnjik V. U narednom periodu se očekuje dolazak i 100 hiljada doza Sinovak vaccine - najavila je ministarka. Ambasador Rusije u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov kazao je da je dolazak 40 hiljada doza vancina Sputnjik V, veoma značajan, i da su ih građani Crne Gore iščekivali, jer imaju povjerenja u efikasnost i kvalitet ove vakcine. - Ruska vakcina je već registrovana u 70 zemalja širom svijeta, sa ukupnim brojem stanovnika od preko četiri milijarde. Znam da postoji veliko interesovanje i za rusku vakcinu Sputnjik lajt, koja se sastoji od jedne doze i koristi se u fazi revakcinacije i da je u toku procedura odobrenja njene primjene u Crnoj Gori. Nadamo se da će uskoro biti uspješni završena i ta procedura i da ćemo zajedničkim naporima uspjeti da se izborimo sa pandemijom - istakao je ambasador Maslenikov, prenosi portal Analitika. 19. oktobar - Ambasada Izraela donirala deﬁbrilatore Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Nerezidentna ambasada Izreala u Crnoj Gori donirala je Zavodu za hitnu medicinsku pomoć dva defibrilatora, medicinske aparate koji se koriste kao sredstvo prve pomoći kod srčanog udara i drugog poremećaja srčanog ritma. Medicinsku opremu u ime Ambasade ministarki zdravlja dr Jeleni Borovinić Bojović i direktoru Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuku Nikoviću, uručio je nerezidentni ambasador države Izraela u Crnoj Gori Jahel Vilan. Zahvaljujući ambasadoru na dosadašnjoj podršci i pomoći, ministarka zdravlja je istakla da je ova donacija neizmjerno važna za zdravstveni sistem, jer se upotrebom ovih aparata spašavaju ljudski životi.

Izražavajući zadovoljstvo zbog saradnje dvije zemlje, ministarka dr Borovinić Bojović je najavila spremnost i potrebu za mogućnost unapređenja odnosa dvije zemlje u oblasti medicine, s posebnim naglaskom na Zavod za hitnu medicinsku pomoć. - Sistem hitne medicinske pomoći u Izraelu je možemo slobodno reći suveren, precizan i besprekoran, sa jasno definisanim protokolima i mi, kao sistem koji želi da unaprijedi ovaj vid veoma važnog segmenta zdravstva, želimo da primijenimo modele od najboljih, što vi svakako jeste - kazala je ministarka zdravlja.

Ona je najavila da će, u cilju produbljivanja saradnje dvije zemlje u oblasti zdravstva, pokrenuti inicijativu za potpisivanje memoranduma o saradnji ministarstava zdravlja Crne Gore i Izraela. Izražavajući zadovoljstvo zbog susreta sa ministarkom zdravlja, ambasador Vilan je najavio i u narednom periodu pomoć i podršku njegove zemlje crnogoskom zdravstvenom sistemu. Takođe, kazao je da će se kroz obuke koje organizuje Agnecija za međunarodnu razvojnu sardanju, omogućiti crnogorskim zdravstvenim radnicima stručno usavršavanje u različitim oblastima medicine. Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, dr Vuk Niković, upoznao je ambasadora sa načinom funkcionisanja ustanove kojom rukovodi i kazao da je u planu njena reorganizacija, pri čemu će, kako je dodao, iskustva Izraela u tom segmentu biti od velike pomoći, kako bi se unaprijedio sistem crnogorske hitne pomoći. 19. oktobar - Preminuli ispod 40 godina bili nevakcinisani Institut za javno zadrvlje (IJZ) saopštio je da su svi pacijenti mlađi 40 godina koji su preminuli usljed posljedica koronavirusa bili nevakcinisani. Iz IJZ su saopštili da je od 1. avgusta do 18. oktobra 2021. godine u Crnoj Gori preminulo 17 osoba mlađih od 40 godina usljed posljedica koronavirusa. - Iako su neposredni uzroci smrti bili najrazličitiji, svi preminuli su imali zajednički imenilac - prethodno nijesu bili imunizovani protiv COVID infekcije - kazali su iz IJZ. Napomenuli su da je to osnovni razlog zbog kog su nadležni uporni u molbama da se prvenstveno mladi u Crnoj Gori vakcinišu. - Imunizacija, u najvećem broju slučajeva, čuva od najtežih posljedica. Podsjećamo da su od 80 do 90 odsto hospitalizovanih upravo nevakcinisani pacijenti - dodaje se u saopštenju IJZ-a.

20. oktobar - Kompanija VOLI donirala Domu zdravlja Podgorica 20.000 eura Kompanija Voli donirala je Domu zdravlja Podgorica 20.000 eura za nabavku novog ultrazvučnog aparata i ginekološkog stola. Marketing menadžerka Olivera Lakonić napominje da je kompanija Voli prepoznatljiva po svom odnosu prema široj društvenoj zajednici i najranjivijim segmentima društva i sistema. Kako je navela, već dugi niz godina, Voli kontinuirano pomaže crnogorsko zdravstvo, i na taj način podstiče modernizaciju zdravstvenih ustanova. - Uvažavajući potrebe DZ, koji pruža usluge primarne zaštite za veliki broj stanovnika Podgorice, s posebnim senziblitetom za zdravstvenu uslugu namjenjenu ženama, Voli je finansijski podržala projekat unapređenjausluge kroz nabavku novog ultrazvučnog aparata i ginekološkog stola, donacijom od 20 hiljada eura - rekla je Lakonić. Direktor Doma zdravlja Podgorica Danilo Jokić je zahvalio kompaniji Voli na donaciji za nabavku novog ultrazvučnog aparata koji će biti korišćen na gineloškom odjeljenju. - Taj aparat će zamijeniti prethodni koji je star više od 20 godina - rekao je Jokić. 21. oktobar - Treća doza bez sumnji na neželjene reakcije Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) do 19. oktobra dostavljeno je 387 prijava sumnji na neželjene događaje nakon primjene vakcina protiv korona virusa. Kako je do tada data ukupno 488.661 doza, to znači da su na svakih 5.000 primljenih doza, dostavljene četiri prijave. Iz Instituta navode i da im za sada nije dostavljena nijedna prijava sumnje na neželjeni događaj nakon primjene treće doze vakcine. Najčešće prijavljivani neželjeni događaji nakon primjene vakcina protiv COVID-19 su povišena temperatura, bol na mjestu primjene vakcine i malaksalost. Osim toga, prijavljivana je i glavobolja, drhtavica, kao i bolovi u mišićima i zglobovima nakon primjene vakcine. - U pitanju su očekivani neželjeni događaji, koji su kod nekih pacijenata bili intenzivniji. U nešto manjem broju prijavljeni su takođe očekivani događaji kao što su mučnina, bol u leđima, pospanost. Zabilježeni su i pojedinačni slučajevi vaskularnih i neuroloških poremećaja, uglavnom kod starijih i pacijenata sa prethodno prisutnim oboljenjima, dok se nekoliko prijava odnosilo na alergijske reakcije, različitog stepena ozbiljnosti - ističu iz CInMED-a. Najveći broj do sada dostavljenih prijava, ukupno 231, odnosi se na vakcinu Sputnik V. - Osim toga, 79 prijava se odnosilo na vakcinu proizvođača Sinopharm, a 56 na vakcinu proizvođača AstraZeneca. Dostavljena je i 21 prijava sumnje na neželjene dogadaje nakon primjene vakcine Comirnaty, proizvođača Pfizer/BioNTech - navode iz ClnMED-a. 21. oktobar - Raste smrtnost mlađih nevakcinisanih pacijenata u Crnoj Gori Od pojave delta soja korona virusa raste broj oboljelih među mlađim osobama, a samim tim i teško oboljelih što dovodi

do povećane smrtnosti tih pacijenata, kazao načelnik pulmologije i ljekar u crvenoj COVID zoni Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Vladimir Jovanović. On za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da je od početka vakcinacije u maju ove godine do danas samo u KCCG preminulo 15 kovid pacijenata dobi od 19 do 50 godina. - Niko od njih nije bio vakcinisan, a većina nije prethodno imala neke ozbiljnije zdravstvene problem - pojašnjava dr Jovanović. Pojavom delta soja virusa, smrtnost od kovida-19 je porasla globalno, pa su i dnevne brojke preminulih u Crnoj Gori uvećane u odnosu na vrijeme kada je bio prisutan takozvani vuhanski soj, kaže epidemiolog u penziji dr Novica Vujošević. On za RSE kao ključni problem ipak navodi to što veliki procenat građana zazire od vakcinacije. Naglasio je da je zagovornik obavezne vakcinacije, ne samo odraslih, nego i djece. - Ne ponašamo se racionalno i odgovorno, imamo vakcine na raspolaganju kao najefikasnije sredstvo protiv virusa, ali mi smo 'digli nos' pa nećemo da se vakcinišemo. Da bi smo počeli da živimo normalno potrebno je da umjesto sadašnjih 55 odsto od punoljetne populacije bude vakcinisano najmanje 85 do 90 odsto ukupnog stanovništva. To je, po mojoj procjeni, još 250 hiljada građana koji moraju da se vakcinišu - kaže dr Vujošević. Zvanični podaci pokazuju da je Crna Gora na drugom mjestu po smrtnosti od COVID-a 19 u regionu, odmah iza Sjeverne Makedonije. U Sjevernoj Makedoniji je registrovano 336 umrlih na 100 hiljada stanovnika, Crnoj Gori 324, BiH 319, Sloveniji 223, Hrvatskoj 219, na Kosovu 165, u Srbiji 132 i Albaniji 99. Izvor RSE.

pandemije korona virusa. IJZCG će sa kolegama iz Berlina raditi i na unapređenju i organizaciji u vanrednim situacijama, promociji javnog zdravlja, nadzoru i praćenju zaraznih i nezaraznih bolesti. - Važno je da smo dogovorili i razmjenu osoblja pa će naše kolege imati priliku da se na licu mjesta uvjere u najviše i najbolje međunarodne prakse koje će kasnije primijeniti u crnogorskom zdravstvenom sistemu - istakao je dr Galić. Iz IJZ su naveli da je potpisivanju memoranduma u Berlinu prisustvovala i ministarka zdravlja Crne Gore dr Jelene Borovinić Bojović. Ona je ocijenila da je pomoć Njemačke od velikog značaja za crnogorski zdravstveni sistem. Zahvaljujući dosadašnjoj saradnji IJZCG sa Institutom Robert Koh u maju je sprovedena analiza nadzora i odgovora na pandemiju COVID 19 infekcije. Osim toga osoblje laboratorije za molekularnu dijagnostiku je prošlo obuku za sekvenciranje genoma SARS-CoV-2 i dobilo sertifikate, pa će na taj način nakon pandemije, to značajno pomoći u dijagnostikovanju različitih patogena. 23. oktobar - Obilježili Dan borbe protiv karcinoma dojke

23. oktobar - Kadar IJZ će se usavršavati i u Berlinu Institut za javno zdravlje (IJZ) Crne Gore i Institut Robert Koh iz Berlina sarađivaće u oblasti stručnog osposobljavanja, naučnog istraživanja i ostalih javno-zdravstvenih aktivnosti, predviđeno je Memorandumom koji su potpsali čelnici tih institucija. Memoranum su u Berlinu potpisali direktor IJZ-a dr Igor Galić i predsjednik Instituta Robert Koh dr Lotarom H. Viler.

Iz IJZ-a su objasnili da je Memorandumom predviđeno nekoliko aktivnosti u oblasti stručnog osposobljavanja, naučnog istraživanja i ostalih javno-zdravstvenih aktivnosti. - Partnerstvo sa Institutom Robert Koh čiji ugled prevazilazi evropske okvire, a koje je formalizovano potvrđuje i status IJZ-a. Zahvaljujući Memorandumu rad našeg IJZ-a biće dodatno unaprijeđen - poručio je dr Galić. Navodi se da je partnerstvo važno, jer između ostalog, podrazumijeva saradnju u sprječavanju i upravljanju epidemijama zaraznih bolesti i njenih dalekosežnih posljedica, poput aktuelne

Glavni grad Podgorica, Sekretarijat za socijalno staranje, Kuća zdravlja i NVO Veritas obilježili su Dan borbe protiv karcinoma dojke u okviru Ružičastog oktobra. - To je bila prilika da još jednom istaknemo da prevenciji karcinoma dojke treba posvetiti svih 365 dana u godini jer je šansa za izlječenje rano otkrivenih tumora iznad 85 odsto - saopštili su iz Glavnog grada. Zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić, otvarajući program, izrazila je zadovoljstvo što danas zajedno ukazujemo na značaj prevencije, prije svega karcinoma dojke, ali i na značaj adekvatnog liječenja. - Prošle godine smo započeli lijepu tradiciju obilježavanja Ružičastog oktobra, kada je zasađen novi drvored, a ove godine pokrećemo novi socijalni servis Kartica prednosti čime svi onkološki pacijenti, ali i sve naše sugrađanke koje se bore sa karcinomom dojke, postaju prioritetna kategorija, kada su u pitanju servisi i usluge koje pružaju službe i organi Glavnog grada - istakla je Vujačić dodajući da će Glavni grad uvijek biti podrška svim ženama koje se bore sa karcinomom dojke, ali i da će upravo one uvijek biti snaga svima koji se bore sa različitim životnim poteškoćama. Događaj je organizovan u Delta sitiju, gdje je Sekretarijat za socijalno staranje dodijelio besplatne vaučere za mamografiju za deset žena RE populacije.

24. oktobar - Zdravstvo u fokusu Ursule fon der Lejen i čelnika SZO i UN-a

Na poziv vlasti Njemačke i Univerzitetske bolnice Charité, ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović predvodi crnogorsku delegaciju koja je prisustvovala otvaranju Svjetskog zdravstvenog samita, koji je počeo u Berlinu i trajaće do 25. oktobra. Samit je zvanično otvoren na ceremoniji tokom koje je govorio, između ostalih, ministar zdravlja Njemačke Jens Spahn, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrehesus i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš. Ključne teme su produbljivanje saradnje i unaprjeđenje kvaliteta zdravstvene zaštite. Svjetski zdravstveni samit održava se od 2009. godine kada je obilježeno 300 godina od osnivanja prestižne Univerzitetske bolnice Charité. Upravo je sa ovom bolnicom Klinički centar Crne Gore ranije formirao Savez kliničkih saradnika i u okviru dogovorene saradnje već od novembra 2021. godine ljekari i medicinsko osoblje iz Crne Gore usavršavaće se na ovoj prestižnoj klinici. Direktorica KCCG dr Ljiljana Radulović je sa kolegama, tokom posjete Berlinu, počela pregovore i o mogućnosti telemedicine, odnosno pregleda naših pacijenata od strane njemačkih stručnjaka uz pomoć specijalizovanih robota. Podsjećamo, tokom posjete Berlinu, ministarka zdravlja Crne Gore je najavila donaciju Njemačke našoj državi u vidu terapije za početni stadijum COVID infekcije koja je vrijedna preko tri miliona i sto hiljada eura. Takođe, direktor Direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić potpisao je Memorandum o saradnji sa direktorom Instituta Robert Koh u Berlinu, prof. dr Lotarom H. Vilerom. U crnogorskoj delegaciji je bila i šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, dr Mina Brajović.

do 39 godina i to 26.482. Odmah za njima su pacijenti koji pripadaju grupi deceniju starijih, od 40 do 49 godina, a kojih je kovidom inficirano ukupno 23.209. Na trećem mjestu su mladi koji pripadaju starosnoj grupi od 20 do 29 godina i to njih 20.417. Oni su, inače “preuzeli” treću poziciju po broju obolijevanja među građanima od 50 do 59 kojih je 20.050. Kovid pacijenata starosti između 60 i 69 u Crnoj Gori je registrovano 17.133, dok su 9.024 pacijenta evidentirana u starosnoj grupi od 70 do 79 godina. Koronavirus imao je i 3.841 građanin starosti od 80 do 89 godina, te 355 pacijenta starijih od 90 godina, pišu Dnevne novine. 27. oktobar - Broj preminulih od kovida manji za 15,2 odsto Broj preminulih od posljedica koronavirusa u posljednjih 14 dana manji je za 15,19 odsto u odnosu na prethodne dvije sedmice, kazala je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović. Ona je kazala da je prosječna starost nevakcinisanih preminulih pacijenata 70, a vakcinisanih 75 godina. Prema njenim riječima, u posljednje dvije sedmice broj oboljelih je veći za 4,23 odsto, u odnosu na dvije sedmice ranije. - Ti procenti odgovaraju sličnim procentima u većem broju država Evrope, kao što je, na primjer, Njemačka - navela je dr Borovinić Bojović. Ona je kazala da je hospitalizovanih 330, što je za oko sedam odsto manje u odnosu na nedelju ranije, kada su u Crnoj Gori u bolnicama bila 354 kovid pacijenta. Kazala je da ti rezultati takođe zahtijevaju određeni oprez, jer se, kako je pojasnila, svaki porast broja novooboljelih, održava na bolničko liječenje u narednih 14 dana. Ona je navela da je od ukupnog broja inficiranih koronavirusom u Crnoj Gori oporavljeno 98,5 odsto. - Uspješnost liječenja i oporavka u Crnoj Gori je otprilike na nivou Slovenije, gdje je letalitet takođe 1,5 odsto, a bolji je nego u Hrvatskoj gdje iznosi oko dva odsto - rekla je dr Borovinić Bojović, piše agenciji MINA. 27. oktobar - Stiglo 100 hiljada Sinovak vakcina

26. oktobar - Koronu imalo 4.485 djece do devet godina Od pojave koronavirusa u Crnoj Gori evidentirano je više od 140.000 građana oboljelih od COVID-19 infekcije, a među inficiranim pacijentima prednjače žene. Naime, podaci sajta covidodgovor.me pokazuju da je od početka epidemijskih dešavanja u našoj zemlji koronavirus imalo 72.965 žena i 68.383 muškaraca. COVID-19 infekciju je imalo i 4.485 djece uzrasta do devet godina, a statistika pokazuje da je do sada 12.310 inficiranih u uzrastu od 10 do 19 godina. Ipak, najviše oboljelih od korone je u starosnoj dobi od 30

U Crnu Goru je stiglo 100 hiljada Sinovak vakcina. Na podgoričkom aerodromu, donaciju Turske dočekala je ministarka zdravlja, dr Jelena Borovinić Bojović, generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje, Aleksandar Sekulić i ambasadorka Turske u Crnoj Gori, gospođa Songul Ozan. Ministarka dr Borovinić Bojović je zahvalila na vrijednoj

donaciji, koja je dogovorena tokom nedavne posjete delegacije crnogorskog ministarstva zdravlja Turskoj, kada se ministarka srela sa turskim kolegom, Fahretinom Kodžom. - Danas je na podgorički aerodrom stigla vrijedna i velika doncija, 100 hiljada Sinovak vakcina države Turske državi Crnoj Gori. Ova donacija rezulat je tradicionalno dobrih i prijateljskih odnosa između dvije države, kao i velikog stepena solidarnosti i izgrađenih mostova koji postoje između naših zemalja. Koristim ovu priliku da se još jednom zahvalim gospođi ambasadorki, kao i mom dragom kolegi, ministru zdravlja i naravno cjeloj državi Turskoj, svim njenim građanima i Vladi na ovako vrijednoj i važnoj donaciji. Sigurna sam da će ove vakcine spasiti ne mali broj života građana Crne Gore - kazala je dr Borovinić Bojović. Ona je i ovom prilikom pozvala sve građane, ukoliko to još nijesu učinili, da se u najbržem mogućem roku vakcinišu i na taj način pomognu u prevazilaženju postojeće krize, spasu sopstvene živote i živote svojih najbližih. Ministarka zdravlja je naglasila da su vakcinacija i osnovne epidemiološke mjere jedini siguran put izlaska iz postojeće krize. - Vjerujem da će ova današnja donacija biti samo jedan u nizu koraka, koji su preuzeti prilikom naše posjete državi Turskoj i čiju realizaciju očekujemo u najskorije vrijeme. Građanima poručujem, kao što i vidite, sva naša obećanja veoma brzo budu realizovana i u tom smislu očekujem tradicionalno ubuduće još bolje odnose sa državom Turskom - istakla je dr Borovinić Bojović. Ambasadorka Turske u Crnoj Gori Songul Ozan kazala je da Turska Crnu Goru posmatra kao prijatelja, kao saveznika i da dvije zemlje od početka pandemije, dakle u zadnje dvije godine, zaista imaju dobru saradnju. - Vjerujemo da ćemo pobijediti pandemiju jedino ako budemo zajednički sarađivali, ako se budemo solidarisali, ako budemo pomagali jedni drugima. Na samom početku pandemije imali smo jednu veliku donaciju Crnoj Gori, ali sada sam zaista srećna i osjećam veliku radost što imam priliku da uručim gospođi ministarki donaciju od 100 hiljada Sinovak vakcina. Nadamo se da će ova donacija pomoći vašoj kampanji da se što više ljudi imunizuje - istakla je ambasadorka Ozan. Ona je poručila crnogorskoj javnosti da što se veći broj ljudi bude vakcinisao lakše ćemo moći da pobijedimo pandemiju i pozvala građane da iskoriste ovu priliku i da se vakcinišu Sinovak vakcinom. 29. oktobar - Crna Gora liječi kovid pacijente po evropskim standardima Crna Gora raspolaže svim ljekovima koji su neophodni za savremeni tretman i liječenje Kovid-a 19 po najnovijim medicinskim doktrinama, kazala je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović. Ona je u intervjuu agenciji MINA rekla da se protokoli za liječenje Kovid-a 19 u Crnoj Gori ni u čemu ne razlikuju od evropskih standardnih protokola. - Crna Gora raspolaže svim elementima savremenog terapijskog protokola za liječenje Kovid-19 bolesti. Prethodnih dana sam imala priliku da se upoznam sa terapijskim protokolom u Njemačkoj, gdje smo posjetili bolnice i intenzivnu njegu. Neposredno prije toga, obišli smo bolnice u Turskoj. Crna Gora raspolaže svim ljekovima koji su neophodni za savremeni tretman i liječenje po najnovijim

medicinskim doktrinama kovida - kazala je dr Borovinić-Bojović. Ona je navela da epidemiološka situacija u Crnoj Gori prati epidemiološku situaciju u državama u regionu i šire, i da zahtijeva i dalje veliki oprez. Ranije je najavila da će Ministarstvu zdravlja Njemačka donirati 1.536 jedinica monoklonalnog antitijela (mAb) Casirivimab i monoklonalnog antitijela (mAb) Imdevimaba, koje se sastoji od 1.536 bočica Casirivimaba i 1.536 bočica Imdevimaba za kombinovanu primjenu, a vrijednost te donacije je oko 3,17 miliona eura, navodeći da ta terapija, po pacijentu, vrijedi oko dvije hiljade eura. Dodaje i da su monoklonska antitijela, koja se primjenjuju u početnom stadijumu kovid infekcije, u Crnoj Gori i ranije korišćena u liječenju pacijenata inficiranih koronavirusom. Podsjetila je i da je dio monoklonskih antitijela tada nabavljen iz sredstava državnog budžeta, a drugi je bio donacija. - Monoklonska antitijela imaju funkciju da maksimalno poboljšaju imuni odgovor organizma na bolest i na taj način ubrzaju njeno prevazilaženje. Ona su upotrebljiva isključivo u ranoj fazi bolesti, ali i tada po strogim indikacijama. Postoji biološka terapija koju dobijaju pacijenti u kasnijim fazama bolesti, dakle govorimo o srednje-teškim i teškim bolesnicima. Tu biološku terapiju imamo čitavo vrijeme i koristimo je u protokolu za sve pacijente kojima je ona potrebna - navela je dr Borovinić-Bojović. Govoreći o procesu imunizacije u Crnoj Gori, ona je navela da je u posljednje vrijeme na dnevnom nivou nešto manji broj vakcinisanih prvom dozom, što je okarakterisala kao zabrinjavajuće uz napomenu da situacija zahtijeva promptno reagovanje. Dodaje i da je ministarstvo uradilo sve da obezbijedi i više nego dovoljan broj vakcina. Ona je rekla da je u Crnoj Gori prvom dozom vakcine protiv koronavirusa vakcinisano preko 56 odsto odraslog stanovništva, a revakcinisano preko 53 odsto, kao i da aktivno rade u smislu povećanja tog procenta. Podsjetila je i da je od ukupnog broja preminulih od posljedica kovid infekcije preko 80 odsto onih koji su bili nevakcinisani. - Ti podaci dovoljno ozbiljno govore o tome koliko je vakcinacija bitna i koliko je važno da se što prije procenat vakcinisanih podigne na još veći nivo - istakla je dr Borovinić Bojović, piše agencija Mina. 29. oktobar - Cetinjani najbolji u vakcinaciji

U Cetinju je do 20. oktobra protiv COVID 19 infekcije imunizovano više od 52 odsto građana i to pojedinačno najbolji rezultat po opštinama u Crnoj Gori, saopštila je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović. Ona je tokom posjete Opštoj bolnici

(OB) Danilo Prvi pohvalila napore ljekara i svih zaposlenih u zdravstvu na Cetinju. Dr Borovinić Bojović rekla da je OB Danilo Prvi jedna od starteški najvažnijih u državi, jer se u njoj liječe, osim stanovnika Prijestonice, i građani sa juga i iz ostalih opština. Kazala je da je u razgovoru sa kolegama i menadžmentom bolnice dogovoreno niz aktivnosti kako bi bili dodatno ojačani kadrovski i dijagnostički kapaciteti OB Cetinje. - Ministarstvo zdravlja će prevashodno obratiti pažnju na određene specijalnosti i specijalističke usluge koje se tradicionalno rade u OB Cetinje - dodala je dr Borovinić Bojović, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. Navodi se da je zamjenica direktora, Suzana Ivanović navela je da se nada da će ta ustanova u saradnji sa Ministarstvom, uspjeti da riješi aktuelnu problematiku. Dr Borovinić Bojović nakon bolnice, obišla i cetinjski Dom zdravlja. Ona je, kako se navodi, pohvalila zavidne rezultate Doma zdravlja u kom se, nedjeljno, uradi blizu pet hiljada svih vrsta pregleda. Dr Borovinić Bojović posebno je istakla solidarnost koju pokazuje ta ustanova prema bolnici i Hitnoj pomoći kojima ustupa prostorije za ambulantne preglede. - Vrijeme je da svi prepoznamo značaj domova zdravlja koji su, vjerujem, pokrili oko 80 odsto COVID slučajeva - kazala je dr Borovinić Bojović. 29. oktobar - Vakcinisano više od dvije trećine ljekara Dvije trećine crnogorskih ljekara imunizovano je vakcinom protiv koronavirusa, kazala je načelnik Odjeljenja za imunizaciju u Institutu za javno zdravlje (IJZ) dr Milena Popović Samardžić. Prema njenim riječima, u crnogorskim državnim zdravstvenim ustanovama vakcinisano je 75,5 odsto ljekara, 60 odsto srednjeg medicinskog kadra i 56 odsto nemedicinskog kadra. Ona je naglasila da su svi ljekari vakcinisani u Domu zdravlja Andrijevica (100 odsto), Opštoj bolnici Berane (93,6), DZ Rožaje (93,5), Institutu za javno zdravlje (92 odsto), Specijalna bolnica Brezovik (90,9),... - Radi se o podacima iz prve polovine oktobra, što znači da je procenat vakcinasanih zaposlenih u državnim zdravstvenim ustanovama sada još i veći - istakla je dr Popović Samardžić. Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore je saopšteno da su njihove, ali i druge javne i privatne laboratorije, koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa potvrdile za poslednja 24 sata 499 novih slučajeva infekcije koronavirusom. Analizirano je skoro 3.000 uzoraka. Institutu je prijavljeno pet smrtnih ishoda povezanih sa posljedicama kovida-19. Radi se o osobama iz Podgorice (2), Nikšić (2) i Tivat (1). - Među preminulima najmlađi je imao 61, a najstariji 100 godina starosti - precizirali su iz IJZ. Iz Instituta je još saopšteno i da su svi premunuli mlađi od 40 godina bili nevakcinisani. Navode i da je najviše preminulih u starosnim granicama od 70 do 79 godina. - Zato je važno da građani, koji se do sada nijesu vakcinisani, više ni čas ne odlažu odluku o zaštiti ličnih života - poručuju iz IJZ. U poslednja 24 sata oporavljeno je 263 pacijenta, pa je ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori i 4.512. u izjavi, pišu Vijesti.

29. oktobar - Caritas uručio vrijednu medicinsku opremu Opštoj bolnici „Blažo Orlandić“ u Baru

Direktor Caritasa Crne Gore, Marko Đelović uručio je donaciju mreže Caritasa u Crnoj Gori u vidu medicinske opreme Opštoj bolnici „Blažo Orlandić“ u Baru. Vrijednost opreme iznosila je 12.385 eura. Donirana oprema uključuje EKG aparate, infuzione pumpe, laringoskope, kao i pulsne oximetare, kako bi se pacijentima omogućilo bolje i kvalitetnije liječenje u ovoj ustanovi. U ime Caritasove mreže, donaciju je predao direktor Caritasa Crne Gore, Marko Đelović, a u ime Opšte bolnice u Baru donaciju je primio direktor bolnice, dr Igor Karišik. Ovim povodom Đelović je istakao da je današnja donacija šesta po redu isporuka medicinske opreme zdravstvenim institucijama u Crnoj Gori i da je od izuzetne važnosti da u ovom izazovnom vremenu, koje nam je pandemija nametnula, djelujemo zajedno i pomognemo jedni drugima. On je dalje naglasio da sve zdravstvene institucije u Crnoj Gori, kao i svi medicinski radnici, rade pod velikim pritiskom i ulažu nadljudske napore, pa stoga ovakvim i sličnim donacijama možemo donekle pokušati da im olakšamo posao u cilju dobijanja kvalitetnijeg pristupa liječenju. 30. oktobar - Stiglo 40 hiljada Fajzer vakcina

Donacija od 40 hiljada doza Fajzer vakcina izraz je uzajamnog povjerenja i dobre saradnje Crne Gore i Poljske, kazali su u Ministarstvu zdravlja. - Vrijedan i veoma važan poklon od 40 hiljada doza Fajzer vakcina, još jedan je izraz uzajamnog povjerenja i solidarnosti Republike Poljske prema Crnoj Gori, čija je nesebična i puna podrška iskazana i na putu naše zemlje prema Evropskoj uniji - kazala je na podgoričkom aerodoromu ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović. Ministarka zdravlja je posebnu zahvalnost uputila ambasadoru Poljske u Crnoj Gori Arturu Dmohovskom, kao i Vladi Poljske na vrijednoj donaciji. - Još jednom želim da naglasim koliko je značajna ova

donacija i koliko je važno da se građani što prije vakcinišu i na taj način zaštite i sebe i svoje najbliže od ove opake i nepredvidljive bolesti - naglasila je dr Borovinić Bojović i apelova na poštovanje epidemioloških mjera i vakcinaciju što večeg broja građana, kao jedini i pravi put ka izlasku iz složene epidemiološke situacije. - Od uspostavljanja bilateralnih odnosa Poljske i Crne Gore, trudimo se da izgradimo međusobno povjerenje. Dijelimo suštinsku i praktičnu podršku u mnogim oblastima, prvenstveno u oblasti odbrane i evropskih pregovora. Podržavamo Crnu Goru na njenom evroatlantskom putu. Podržali smo njeno članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi, a sada smo jedan od najjačih zagovornika potrebe da Crna Gora uđe u EU - kazao je ambasador Dmohovski. On je izrazio zadovoljstvo što je saradnja dvije zemlje iz godine u godinu čvršća, a odnosi među državama sve više partnerski i prijateljski. - Period pandemije pokazao je da je borba protiv COVID-19 naša zajednička borba i izazov sa kojim se zajedno moramo suočiti. Jedan za sve, svi za jednog – ove riječi mogu biti moto borbe protiv Covida - istakao je poljski ambasador. On je podsjetio da je Poljska 2020. godine Crnoj Gori obezbijedila donaciju dezinfekcione tečnosti i 100 hiljada maski. - Drago mi je da možemo da pomognemo našim prijateljima na Zapadnom Balkanu, da pokažemo našu solidarnost. Nadam se da će ove vakcine doprinijeti smanjenju negativnih efekata pandemije, a ovaj poklon biti još jedan simbol našeg prijateljstva i podrške Crnoj Gori i njenim građanima - poručio je Dmohovski. 31. oktobar - Revakcinisano 53,2 odsto stanovništva U Crnoj Gori prvom dozom vakcine protiv koronavirusa vakcinisano je 56,3 odsto punoljetnog stanovništva, a revakcinisano 53,2 odsto. Prvu dozu vakcine primilo je 257.443 osoba ili 41,5 odsto, a drugu 243.316 ili 39,2 odsto ukupnog stanovništva. U Crnoj Gori u posljednja 24 sata prvu dozu vakcine primile su 174 osobe, a revakcinisano je 247. Treću dozu u posljednja 24 sata primilo je 488 osoba, a do sada ukupno 11.588. Masovna vakcinacija protiv COVID 19 u Crnoj Gori počela je 4. maja. 31. oktobar - NLB Banka donirala CTG aparat Domu zdravlja Podgorica

NLB Banka uručila vrijednu donaciju Domu zdravlja Podgorica – CTG aparat za potrebe ginekološke ambulante ove javne zdravstvene ustanove, a koji će doprinijeti boljim uslovima za rad

medicinskog osoblja ali i pružiti lagodnije iskustvo za buduće majke koje tamo ostvaruju zdravstenu njegu. Ovim se nastavlja kampanja Mali koraci mijenjaju svijet na bolje kojom je NLB Banka u vidu donacija različite opreme i alata, do sada podržala rad porodilišta u Nikšiću, Podgorici, Beranama, Bijelom Polju i Tivtu. CTG aparati koji j predmet ove donacije je specijalni uređaji koji se koristi za praćenja stanja fetusa, tj. njegove ugroženosti tokom trudnoće. Donaciju je ispred NLB Banke uručio Martin Leberle, glavni izvršni direktor dok je u ime Doma zdravlja Podgorica primio direktor Doma zdravlja dr Danilo Jokić. - Uvijek smo pažljivo osluškivali potrebe zdravstvenog sistema zato je značajan broj naših donacija usmjeren u pravcu poboljšanja uslova za rad i liječenja u zdravstvenim ustanovama širom Crne Gore. Mi godinama unazad realizujemo akciju Mali koraci mijenjaju svijet na bolje za podršku porodilištima, i zaista vjerujemo da malim udruženim akcijama možemo doprinijeti boljem i zdravijem okruženju za sve nas - poručio je Leberle prilikom uručenja donacije. Dr Jokić je ovom prilikom rekao da je upotreba CTG aparata značajno smanjila komplikacije u perinatologiji. On je kazao da ova medicinska oprema ima veliki značaj kod rizičnih trudnoća, kod trudnica koje imaju dijabetes, srčanih bolesti, imaju povišen krvni pritisak, vioku temperaturu ili neku infekciju. On je dodao da je značaj CTG aparata veliki kod starijih prvorotki ili kod žena koje su dugo liječene od steriliteta, kao i u slučaju kada se radi o blizanačkoj trudnoći… - Izražavam zahvalnost NLB Banci i direktoru gospodinu Leberlu, što su prepoznali potrebe Doma zdravlja Podgorica, potrebe građanna Podgorice i što su pokazali da NLB Banka gaji kulturu društveno odgovornog poslovanja - zaključio je dr Jokić. NLB Banka se opredijelila za donaciju nakon zamolnice NVO Udruženje Roditelja koje je ukazalo na urgentnu potrebu za nabavkom ovog uređaja u okviru primarne zdravstvene zaštite za trudnice. 31. oktobar – Institut za javno zdravlje - COVID -19, presjek stanja Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedjelja, 31.10.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1732 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 378 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2. Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 31.10.2021. godine je iznosio 21,82%. Tokom jučerašnjeg dana IJZCG su prijavljena četiri smrtna ishoda povezanih sa SARS-CoV-2 infekcijom. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2107. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 4465. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 144692.

ZANIMLJIVOSTI

Za dobro zdravlje dovoljno je 7.000 koraka

Nema čarobnog broja kad je vježbanje u pitanju, ali to ne znači da brojevi nijesu važni. Nije ih teško zapamtiti, a pošto su vježbe lako mjerljive, oni mogu da imaju važnu ulogu u javnom zdravlju kao pokazatelj koliko nam je vježbanja potrebno. Kad je u pitanju hodanje mnogima će odmah pasti na pamet broj 10.000, dugo idealizovan kao svakodnevno potreban broj koraka za unaprjeđenje zdravlja, piše Science Alert. Dokaza o pozitivnom efektu hodanja na zdravlje ima mnogo, a studije o dužini i intenzitetu često se sprovode. U posljednjoj takvoj studiji, objavljenoj u američkom medicinskom časopisu JAMA, naučnici predvođeni prof. Amandom Paluč sa Univerziteta Masačusets pratili su godinama dvije hiljade muškaraca iz četiri američka grada. Grupa muškaraca prosječne starosti oko 45 godina, nosila je akcelerometre koji su svakodnevno bilježili broj i intenzitet njihovih koraka. Eksperiment je počeo 2005. i trajao je do 2018. godine. Rezultati su pokazali da postoji manji rizik od prerane smrti osoba koje su dnevno napravile 7.000 koraka u poređenju s onima koji su koračali manje. Intenzitet hodanja nije imao efekat na mortalitet.

Pandemija poput COVID-19 moguća u narednih 60 godina Još jedna pandemija poput COVID-19 vjerovatno će se pojaviti u roku od 60 godina, upozoravaju istraživači sa Univerziteta Duke. Tim naučnika ističe da bi se broj novih bolesti koje se šire na ljude mogao povećati tri puta u narednim decenijama.

Naučnici upozoravaju da, iako je pandemija COVID-19 možda najsmrtonosnija epidemija virusa od španskog gripa prije više od jednog vijeka, šanse su da neće biti posljednja. Za ljude rođene 2000. godine šanse da prežive drugu pandemiju su oko

38 odsto. Gledajući naprijed, postoji dva odsto šanse da će se u bilo kojoj godini dogoditi još jedna pandemija u stilu COVID-a. Nalazi objavljeni u naučnom časopisu Science Scaling dolaze iz pregleda podataka u posljednjih 400 godina. - Najvažniji zaključak je da su velike pandemije poput COVID-19 i španskog gripa relativno vjerovatne - istakao je autor studije dr Vilijam Pan. On dodaje da bi razumijevanje da pandemije nijesu tako rijetke trebalo da postane prioritet zdravstvenih službenika zaduženih za njihovu kontrolu u budućnosti. Tim je koristio nove statističke metode za mjerenje obima i učestalosti izbijanja pandemija tokom posljednja četiri vijeka. Ovo je obuhvatalo niz smrtonosnih patogena, uključujući kugu, velike boginje, koleru, tifus i nove viruse influence. Iako se stopa pojavljivanja pandemije u prošlosti uveliko razlikuje, naučnici su identifikovali određene obrasce. Ovo je omogućilo istraživačima da izračunaju koliko je vjerovatno da će se događaj sličnih razmjera ponoviti. Na primjer, Panov tim je analizirao španski grip, najsmrtonosniju pandemiju u savremenoj istoriji, koja je usmrtla oko 30 miliona ljudi između 1918. i 1920. godine. Šanse da se ovakav događaj ponovi bile su između 0,3 i 1,9 odsto godišnje tokom proučavanog perioda. Gledano na drugi način, istraživači vjeruju da će se pandemija tako velikih razmjera dogoditi u narednih 400 godina. Međutim, stopa kojom su novi patogeni poput COVID19 (SARS-CoV-2) prešli na ljude u posljednjih 50 godina raste paralelno sa rizikom od intenzivnih izbijanja. Vjerovatnoća pojavljivanja novih bolesti vjerovatno će porasti tri puta u narednih nekoliko decenija, zaključuje se u studiji.

IZ MEDICINE Namirnicama regulišite krvni pritisak

Loša prehrana jedan je od ključnih faktora za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti, zbog čega su studije o povezanosti prehrane i krvnog pritiska veoma važne. U novom istraživanju stručnjaci su pronašli vezu između većeg unosa flavonola i nižeg krvnog pritiska kod učesnika, nudeći pomak koji bi mogao napraviti veliku razliku. Studija koja je objavljena u Scientific Reports istraživala je grupu s više od 25 hiljada učesnika. Rezultati ove studije sugerišu da ukupan porast nivoa flavonola može pomoći u snižavanju krvnog pritiska. Flavonoli su prirodni spojevi koji se uglavnom nalaze u voću i povrću. Oni su razlog zašto su namirnice od crnog vina do čokolade povezane sa zdravstvenim blagodatima, ali se takođe nalaze u namirnicama kao što su jabuke, bobičasto voće, kao i u čajevima. Tokom ovog istraživanja otkriveno je i da je ključna

razlika između učesnika s najvećim naspram najmanjeg unosa bila razlika između 2 i 4 milimetra žive (mmHg), grupa s većim unosom flavonola imala je niži pritisak. To je bilo vidljivo kad su ljudi usvojili mediteransku prehranu koja je sve vrijeme rangirana kao jedna od najboljih dijeta za cjelokupno zdravlje, prenosi Mindbodygreen. - Prethodna istraživanja velikih populacija uvijek su se oslanjala na podatke koje su ispitanici rekli o sebi kako bi se izvukli zaključci, ali ovo je prva studija koja je objektivno istraživala povezanost između određenog bioaktivnog spoja i zdravlja - objasnio je prof. Gunter Kuhnle, nutricionista s Univerziteta Reading, koji je vodio studiju. Dobra vijest je, dodao je, da postoji puno razloga za posezanje za hranom bogatom flavonolom, osim toga što pomaže u prevenciji visokog pritiska. - Bobice su super za zdravlje crijeva, jabuke su dobar izvor vlakana, a pojedini čajevi mogu pomoći kod nadutosti, glavobolje... Povezanost koju smo primijetili možemo pripisati unosu flavonola - tvrdi prof. Kuhnle.

Kako funkcioniše lijek protiv korone koji obećava Američka farmaceutska kompanija Merck Sharp i Dohme (MSD) objavila je vijesti o obećavajućim testovima lijeka molnupiravir u liječenju Covida-19. To su pokazale kliničke studije. Prema kompaniji MSD, u studiji je učestvovalo 775 pacijenata visokog rizika. Uzimanjem lijeka ubrzo poslije pojave simptoma rizik od odlaska u bolnicu ili smrti od infekcije koronavirusom se smanjuje za pola. Primarni cilj studije koja je obustavljena jer je bila uspješna, bilo je ispitivanje efikasnosti kandidata za lijek u odnosu na placebo odnosno praznu tabletu. Mjeren je postotak pacijenata hospitaliziranih ili umrlih - od početka davanja molnupiravira ili placeba u trajanju od 29. dana. Rezultat je pokazao da je 14,1 posto ispitanika koji su dobijali placebo u roku od 29 dana moralo biti hospitalizovano ili su umrli. Među onima koji su dobivali molnupiravir, ta brojka je bila 7,3 posto. Do 29. dana nije prijavljen ni jedan smrtni slučaj kod pacijenata koji su primali molnupiravir, u poređenju s 8 smrtnih slučajeva kod pacijenata koji su primali placebo. Međutim, rezultati još uvijek nijesu nezavisno provjereni, odnosno verifikovani. Prema proizvođaču MSD, lijek pomaže samo ako se uzme u roku od pet dana od početka simptoma. Još u aprilu ove godine MSD je objavio da lijek molnupiravir nije dovoljno efikasan kod pacijenata koji su već hospitalizovani - odnosno teško bolesni. Studije koje su u toku trebale bi se fokusirati na nehospitalizovane pacijente. Molnupiravir funkcioniše uz pomoć enzima koji koronavirus koristi za kopiranje svog genetskog koda i reprodukciju. Molnupiravir je prolijek sintetičkog derivata nukleozida N4-hidroksicitidina. U prvim reakcijama stručnjaci pozdravljaju pozitivne rezultate studije, ali upozoravaju od pretjerane euforije i podsjećaju na lijek protiv gripe koji je svojevremeno bio precijenjen. Ovaj lijek je zapravo trebao biti odobren za liječenje gripe. Studije su sada pokazale da nije efikasan samo protiv Sars-CoV-2, već i protiv drugih virusa iz grupe koronavirusa, poput Sars-CoV i Mers-CoV. MSD se želi što prije prijaviti za odobrenje molnupiravira i saopštio je da već postoje ugovori sa vladama širom svijeta. Kompanija bi do kraja godine mogla proizvesti deset miliona doza. Ako molnupiravir odobri FDA, nadležna agencija SAD-a, američka Vlada planira da kupi 1,7 milion doza. Berze su već vrlo pozitivno reagovale na vijest o uspješnom rezultatu studije. Do sada je Remdesivir jedini lijek koji je posebno odobren za Covid-19. Ako molnupiravir dobije odobrenje, to bi bila prva ciljana oralna terapija - lijek koji se uzima kao i svaka druga tableta. Remdesivir se mora davati kao infuzija. U fazi kliničkih ispitivanja se nalaze i drugi ljekovi s antivirusnim djelovanjem. Studije sprovode farmaceutske kompanije Pfizer i Atea & Roshe a radi se o tipu lijeka sličnom molnupiraviru. Lijek deksametazon (kortizon) samo ublažava simptome i nije usmjeren direktno na Sars-CoV-2. Terapije antitijelima koje se trenutno nalaze na tržištu moraju se primijeniti odmah da bi imale optimalan efekat. Međutim, ovi preparati nisu odobreni u Njemačkoj. Upotreba Bamlanivimaba / Etesevimaba i Casirivimaba / Imdevimaba u Njemačkoj je zakonski moguća na osnovu posebnog pravilnika i predstavlja individualni pokušaj terapije, piše Deutsche Welle.

REGION 01. oktobar – Hrvatskoj zvoni za uzbunu Austrijski Kurier objavio je da u Hrvatskoj zvoni na uzbunu, pri čemu citira ministra zdravlja Vilija Beroša o 745 oboljelih od covida-19 koji su na liječenju u bolnici, a njih 99 na respiratoru. - Udio novoinficiranih u ukupnom broju testiranih dosegnuo je 17,68 posto. Poređenja radi, u Austriji je u poslednja 24 sata udio pozitivnih bio 1,3 posto. Udio onih kojima se mora mehanički pomoći pri disanju nikad nije bio tako visok još od početka pandemije, posljednjih je dana dosegnuo 14 posto - navodi Kurier. Kao objašnjenje navodi se "visokozarazna delta varijanta" koronavirusa koja je dovela do rasta broja teškog oblika covida kod oboljelih. Hrvatska je do sada vakcinisala 3,41 miliona ljudi. 01. oktobar - Mlađi imaju sve teže forme kovida - BiH U Srpskoj je, do 1. oktobra, prvu dozu vakcine protiv korona virusa primilo 302.139, a obje doze 253.388 građana, podaci su Instituta za javno zdravlje RS. To znači da je prvom dozom vakcinisano skoro 32,2 odsto, dok je kompletno imunizovano tek 27,2 odsto punoljetnih građana. Određeni procenat vakcinisan je u Srbiji, ali su i dalje daleko od kolektivnog imuniteta, za koji je potrebno 70-80 odsto vakcinisanog stanovništva. Ljekari mjesecima upozoravaju da je, uz poštovanje epidemioloških mjera, vakcinacija najefikasniji način sprječevanja širenje korona virusa. Otkad je počela vakcinacija, preko 95 odsto bolesnika koji su došli u intenzivnu njegu Univerzitetskog kliničkog centra RS nije bilo vakcinisano. Na ovo je upozorio načelnik Klinike intenzivne medicine za nehirurške grane UKC RS dr Peđa Kovačević, naglasivši da je, u odnosu na prethodni period, sada specifično da su kritično bolesni mlađi ljudi, piše Srpskainfo. 02. oktobar - U bici protiv korona virusa angažovano 10.000 medicinara - Srbija U jeku četvrtog epidemijskog talasa, koji bilježi rekorde po broju novoinficiranih, zdravstveni sistem je opet na ispitu izdržljivosti. Prema grubim procjenama, u bici protiv kovida trenutno je angažovano oko 10.000 ljekara, medicinskih sestara i drugih medicinskih radnika. Oni koji su ostali u nekovid-bolnicama bitku biju da olakšaju život pacijentima sa malignitetom kojima su odložene operacije, sa kardiovaskularnim i drugim oboljenjima. Pod najvećim pritiskom su anestezolozi, kojih u Srbiji ima svega oko 900. Oni trenutno "drže" čitavo zdravstvo, jer bdiju nad pacijentima na respiratoru, ali su nezamjenjivi i u svim hirurškim intervencijama.

Samo u tri specijalne kovid-bolnice - Batajnica, Novi Sad i Kruševac, kao i dva kliničko-bolnička centra - Dr Dragiša Mišović i Zvezdara, angažovano je oko 5.500 medicinara. Zbog posledica uzrokovanih virusom korona na bolničkom liječenju širom Srbije, u ove tri specijalizovane i svim ostalim bolnicama, nalazi oko 6.500 pacijenata - pišu Večernje novosti. 04. oktobar - Uz proteste počela primjena kovid potvrda u zdravstvu - Hrvatska U Hrvatskoj je uz manje proteste, počela primjena kovid potvrda u zdravstvu i ustanovama socijalne zaštite. Pedesetak demonstranata okupilo se ispred Kliničko-bolničkog centra Zagreb, među njima i manji dio zaposlenih u toj bolnici koji odbijaju da se testiraju, a nemaju potvrde o vakcinisanju ili prebolijenju Kovida 19.

Uz skandiranje Izdaja, Ostavka i Dolje sramotne odluke okupljeni su onemogućili ministra zdravlja Vilija Beroša da ispred bolnice da izjavu za novinare. Među okupljenima su većinom bili građani koji su nedavno prisustvovali antivakserskom skupu u Zagrebu. Ispred bolnice bio je manji broj medicinskih sestara i tehničara KBC Zagreb, ali nije bilo ljekara. Direktor KBC Zagreb Ante Ćorušić izjavio je novinarima da je pozvana policija i da većina okupljenih nijesu zaposleni u bolnici. On je naveo da je u KBC Zagreb dosad vakcinisano 81,5 odsto zaposlenih ljekara i 56 odsto medicinskih sestara. I ispred bolnice u Splitu se okupilo nekoliko desetina protivnika kovid potvrda, među njima manji broj zdravstvenih radnika. Oni su uzvikivali parole protiv kovid mjera, a neki od njih su vrijeđali direktora KBC Split Julija Meštrovića, prenijeli su lokalni mediji. Meštrović je novinarima rekao da je više od 90 odsto ljekara i medicinskih sestara ili vakcinisano ili preboljelo bolest, prenosi Beta.

06. oktobar - Mladi sada od covida obolijevaju 12, a djeca 20 puta češće - Hvatska Hrvatska je u posljednja 24 sata imala registriranih 1074 novooboljelih i 19 umrlih od covida. Ako se sadašnje brojke uporede s najgorim trenucima s kraja 2020. kada je dnevno bilo i po 4500 novooboljelih, a umrlih i preko 90, ispada da je stanje još uvijek daleko od onoga kakvo je bilo u trenucima kad su epidemijski talasa covida kulminirali prije godinu dana i proljetos. Međutim, iza generalne statistike pandemije u ovoj zemlji, u pozadini se posljednjih nedjelja krije dio stanovništva u kojem se koronavirus širi najgore do sada. Riječ je o djeci i mladima, o građanima ove zemlje u dobi između nula i 20 godina kojih je u ovom trenutku rekordno puno. Pritom se to "rekordno" odnosi i na apsolutne brojke dnevno i nedeljno oboljelih, a posebno na udio djece i mladih u ukupnom broju novooboljelih od covida. Dr Saša Srića, pulmolog koji od početka pandemije radi sa inficiranim koronavirusom, objasnio je da je riječ o mogućem vrlo nezgodnom stanju zato što se mladi i djeca ističu kao širitelji virusa. Najgore stanje su imali sredinom decembra 2020. kad se u 24 sata otkrivalo i po skoro 5000 novih slučajeva infekcije koronavirusom. Epidemijski talas proljetos u najgorim danima avgusta kulminirao je otkrićima više od 3000 novooboljelih dnevno. Kad se tako gleda, ispada da posljednjih nedjelja zdravstvene krize u Hrvatskoj nijesu najgori ili da još nije tako loše kao ranije. Najgori dani u nedjelji po broju novoboljelih je utorak kada je nešto manje od 2000 novooboljelih dnevno. U zadnjih nedelju dana oboljelo je 651 dijete iz vrtića i niže osnovnoškolske starosti. To je tek nešto manje od najgore nedelje iz aprila kad ih je u nedelju dana oboljelo 757. Poređenja radi u istom periodu 2020. iz ove dobne grupe oboljelo je samo 32 djece. Ispada da ove jeseni u odnosu na isto razdoblje prošle godine, tinejdžeri u Hrvatskoj obolijevaju od covida 12 puta češće nego prije, a djeca čak 20 puta češće. 07. oktobar - Građani izgubili povjerenje u javno zdravstvo - BiH Dok se političari međusobno utrkuju ko će koga više okriviti u aferi „Kiseonik“, građani Srpske sve su zabrinutiji šta ih čeka ako se razbole, pa budu morali na respirator. Nije ih umirila ni vijest da je kiseonik koji se koristi u UKC RS i pojedinim bolnicama 99,9 odsto čist, s obzirom na sve glasnije priče da je u liječenju ljudi umjesto medicinskog, korišten tehnički gas.

U centru ove afere našla je najveća bolnica u Srpskoj, koja se sumnjiči da je na nezakonit način nabavljala kiseonik za pacijente. Nije svejedno ni onima koji su nedavno bili hospitalizovani u ovoj zdravstvenoj ustanovi, a kojima je bila neophodna kiseonička podrška. Ministar zdravlja Alen Šeranić nedavno je upozorio da je priča o neadekvatnom kiseoniku uznemirila pacijente, njihove porodice i cjelokupnu javnost. – Pacijenti koji koriste kiseonik, to sada odbijaju – istakao je Šeranić. Ovo su prije par dana potvrdili i u samom UKC RS, naglasivši da im dolaze pacijenti koji su uplašeni i uznemireni, i to ne samo za svoje zdravlje, nego i zbog toga kakav će kiseonik dobiti. Psiholozi objašnjavaju da, u ovom slučaju, strah i nepovjerenje građana nijesu ništa neočekivano, piše Srpskainfo. 08. oktobar - PCR testove građani RS plaćali do skoro 50 dolara skuplje - BiH Nabavna cijena PCR testova bila je manje od pola dolara, a u Republici Srpskoj su ih plaćali od 30 do 80 konvertibilnih maraka (17,7 do 47,2 dolara) više, objavio je Dojče vele, pozivajući se na podatke distributera. Građani su komercijalno testiranje plaćali od 105 do 150 KM (od oko 54 do 77 eura), a za sve nabavke monopol je imao Institut za javno zdravlje RS, čiji se direktor Branislav Zeljković nalazi u pritvoru zbog malverzacija sa javnim nabavkama tokom pandemije. Prema pisanju Dojče velea, distributeri tvrde da su tenderi instituta bili namješteni. Od početka pandemije do sada, odnosno u poslednjih 18 mjeseci, u Institut za javno zdravlje Republike Srpske, ušlo je 348 hiljada PCR testova, putem kupovine testova i putem donacija. Najveći dio ušao je kroz donacije UNDP-a koji je od aprila 2020. do avgusta ove godine isporučio Institutu za javno zdravlje RS 204.900 testova, a ne 179.000 kako se tvrdi iz tog Instituta, tako da nedostaje oko 25 hiljada testova UNDP-a. U tekstu se dalje navodi da je cijena komercijalnog PCR testiranja na početku pandemije bila 200 maraka (102 eura), a da je cijena po kojoj je Institut nabavljao testove tada bila oko 30 maraka (oko 15,3 eura). Cijena PCR testiranja u Republici Srpskoj snižena je krajem prošle godine na 140 maraka (oko 70 eura), a trenutno iznosi 100 KM (oko 50 eura). - U ovom trenutku cijena testova koju dobavljač isporuči iznosi 4,5 marke (2,3 eura). To znači da su u tu cijenu uračunati i carina i transport i poseban režim skladištenja - navodi se u tekstu. Prema pisanju Dojče velea, od maja prošle godine do avgusta ove, Institut je od komercijalnog testiranja na virus korona zaradio 7,9 miliona maraka (oko četiri miliona eura), prenosi Beta. 09. oktobar – Veliki broj zdravstvenih radnika odbija vakcinu protiv kovida - Srbija

Alen Šeranić

Veliki broj zdravstvenih radnika u Srbiji ne samo što ne želi da se vakciniše protiv koronavirusa već odbija da primi i vakcine koje su za njih obavezne. Ovakvo ponašanje zaposlenih u zdravstvu stvara konfuziju kod građana, a istovremeno i strah, jer

se postavlja pitanje kako da uopšte vjeruju ljekarima, bez obzira na to o kojoj bolesti je riječ, kad mnogi od istih tih ljekara nemaju povjerenje u nauku i ono što su godinama učili. Oni sad treba da ubijede pacijenta da je nešto dobro za njega, a sami se toga ne pridržavaju. - Postoje u ovom trenutku tri obavezne vakcine za zdravstvene radnike - protiv hepatitisa, protiv sezonskog gripa i MMR vakcina. Najviše od ovoga što smo dostigli u vakcinaciji zdravstvenih radnika jeste 50 odsto protiv hepatitisa - iznijela je premijerka Ana Brnabić poražavajuću statistiku i dodala da se protiv sezonskog gripa vakciniše 10 odsto zdravstvenih radnika. Pojedini ljekari u Srbiji godinama iznose stavove koji su suprotni zvaničnoj medicini, a posebno tokom pandemije koronavirusa, stvarajući tako kod određenog broja građana sumnju u to da kovid 19 postoji i da su vakcine efikasne, iako su nekima od njih od posljedica korone preminuli i najmiliji. Infektolog prof. dr Dragan Delić kaže da je neshvatljivo to da neki zdravstveni radnici odbijaju vakcinu i zvaničnu medicinu. Posljedice, kako kaže, mogu biti ogromne. - Sve ustanove, Medicinski fakultet, SANU, LKS, Srpsko lekarsko društvo su jasno i nedvosmisleno rekli šta misle o vakcinaciji, a uporno se u javnosti stvara mišljenje da je struka podijeljena. Vjerujem da svi ljekari apsolutno podržavaju vakcinaciju i vjeruju u nju, a da onaj ko se nije vakcinisao to vjerovatno nije uradio zbog zdravstvenih ili nekih razloga slične prirode - rekao je dr Milan Dinić, direktor Lekarske komore Srbije, iako podaci koje je iznijela premijerka govore suprtno, piše Srbija Danas. 10. oktobar - Vakcinisanje ubuduće isključivo mRNA vakcinama - Slovenija Vakcinacija potiv COVID-a 19 u Slovniji će se ubuduće obavljati mRNA vakcinama (Pfizer-Biontech i Moderna), a vektorskim (AstraZeneca i Johnson&Johnson) samo u izuzetnim slučajevima, odnosno na lični zahtjev, potvrdio je u ministar zdravlja Janez Poklukar. To je preporučila grupa medicinskih stručnjaka nakon što je nedavno djevojka umrla manje od dvije sedmice nakon vakcinisanja Johnson&Johnsonom. Poklukar je na konferenciji za novinare rekao da će vektorske vakcine moći dobiti samo osobe koje imaju kontraindikaciju za vakcinisanje mRNA vakcinama ili na izričitu želju da se vakcinišu vektorskim vakcinama. Stručna javnost je vladi takođe predložila da se za mlađe od 30 godina koristi Pfizerova vakcina i to zbog novih podataka o riziku za pojavu upale srčanog mišića kod vakcinisanja Modernom. Poklukar je rekao da je polovina Slovenaca vakcinisana mRNA, a druga polovina vektorskim vakcinama. Ukupno je vakcinisano 49,5 posto stanovništva. Upitan hoće li promjena strategije vakcinisanja smanjiti interes za vakcinaciju, ministar je rekao da će se korištenjem sigurnijim mRNA vakcinama povjerenje javnosti povećati, a time i imunizacija stanovništva. Poklukar je rekao i da je prihvaćena preporuka grupe stručnjaka o davanju treće doze imunokompromitiranim osobama i onim starijima od 65 godina, za što će se koristiti mRNA vakcine, primarno Pfizerova. Treća doza davaće im se dvadeset dana nakon druge doze ili kasnije, prenosi Hina.

11. oktobar - I preduzetnice su mame - Srbija Više od 41.000 građana potpisalo je peticiju, koju je preko platforme Kreni - promeni pokrenula Digitalna zajednica u saradnji sa udruženjem Mame su zakon, a kojom se zahtijeva da se položaj preduzetnica koje odluče da postanu majke izjednači sa zaposlenim ženama. Takođe, uz inicijativu I preduzetnice su mame stalo je i 74 partnera i to iz oblasti obrazovanja, zdravstva, arhitekture, IT-ja… a u narednim danima biće gotov Nacrt zakona koji će biti predati Vladi Republike Srbije. Preduzetnice se neravnopravnim položajem u odnosu na zaposlene žene dovode u nejednak pravni položaj, i u realnosti se značajno otežava njihova želja da se ostvare u ulozi majke. Glavni njihovi zahtevi su: da se preduzetnicama ne umanjuje naknada zarade za 50 odsto, ako ovlaste poslovođu da upravlja njihovom agencijom dok su na trudničkom odsustvu; da se preduzetnicama, kao i zaposlenim ženama, uplaćuju doprinosi u toku porodiljskog i odsustva sa rada radi njege djeteta; da imaju mogućnost prenosa prava odsustva sa rada radi njege djeteta na partnera, i da za svako rođeno treće i još naredno dijete imaju pravo na odsustvo u trajanju od dvije godine. Iz Udruženja Digitalna zajednica pozvali su sve građane da se pridruže, a peticiju mogu potpisati na linku https://peticije. kreni-promeni.org/petitions/i-preduzetnice-su-mame, prenosi N1. 12. oktobar - Buster doza za imunokompromitovane i osobe sa slabijim imunitetom - Hrvatska Hrvatski zavod za javno zdravlje (HZJZ) objavio je preporuke za primjenu treće doze vakcine protiv koronavirusa za imunokompromitovane osobe i kao "buster dozu" onima sa slabijim imunološkim odgovorom na primarno vakcinisanje. O vremenu kada je treća doza potrebna odlučuje ljekar specijalista koji liječi osobu, prenosi HRT. Za razliku od dodatne doze, buster je doza koja se primjenjuje sa većim vremenskim razmakom od primarne serije vakcinisanja, kako bi se produžilo trajanje zaštite. Stoga se ona preporučuje korisnicima domova za starije i nemoćne osobe i odrasle osobe s invaliditetom, radnicima zaposlenim kod pružalaca usluge smještaja za starije i nemoćne osobe i odrasle osobe s invaliditetom, kod drugih pružalaca usluge smještaja, zdravstvenim radnicima i svima starijima od 65 godina. Treća doza vakcine preporučuje se i svim osobama od 18 i više godina koje žive u domaćinstvu sa imunokompromitovanim i izrazito osjetljivim osobama, kao i svim starijim od 18 godina koji boluju od hroničnih bolesti, prenosi FoNet. 13. oktobar - Prioritet potpuna digitalizacija zdravstva - Srbija Potpuna digitalizacija zdravstva jedan je od ključnih prioriteta Vlade Srbije, izjavila je premijerka Ana Brnabić i istakla da se sve što je urađeno u poslednjih pet godina u digitalnoj transformaciji javne uprave i sistema obrazovanja "isplatilo" tokom pandemije kovida-19. Ona je učestvovala na vodećem svjetskom samitu GovTec

Summit, koji okuplja najveće lidere u oblasti digitalnih inovacija u javnom sektoru, i govorila o rezulatima koje je Srbije postigla u oblasti digitalne transformacije započete 2016. godine. - Sve što smo uradili tokom 2016. i 2017.godine u digitalizaciji uprave i reformi obrazovanja zaista se isplatilo tokom kovid krize, skoro da smo bili pripremljeni na pandemiju - rekla je Brnabić. Istakla je da je Srbija započela digitalizaciju zdravstva u drugoj polovini 2019. godine, ali da je pandemija usporila taj proces. Dodala je da, međutim, još uvek ima onih koji se plaše digitalizacije, da će ostati bez posla, naglasivši da je njeno viđenje potpuno drugačije. Najavila je da će Nacionalna akademija za javnu upravu u decembru organizovati obuku za stručno usavršavanje zaposlenih u javnoj upravi, na nacionalnom i lokalnom nivou. - Sledeći veliki izazovi su vještačka inteligencija, biotehnologija i biomedicine - rekla je Brnabić i naznačila važnost projekta Biofor koji će objediniti najbolje kapacitete Srbije u oblastima biomedicine, biotehnologije, bioinformatike i biodiverziteta, piše Tanjug. 14. oktobar - Srbija postala najgore žarište korone na cijelom svijetu Prepuni barovi, rijetki s maskama i gotovo nikakve restrikcije u Srbiji ostavljaju dojam da je pandemija završila. No to je okrutna iluzija jer je zemlja trenutno u svjetskom vrhu po broju inficiranih. Uprkos tome što je dostupno više vrsta vakcina, program vakcinacije u Srbiji zastao je pošto je vakcinisano nešto više od 40 posto od sedam miliona stanovnika. Srbija ima u prosjeku više od 6500 inficiranih na dan u zadnje dvije nedjelje, po podacima AFP-a, što je stopa infekcije od gotovo 93,5 na 100.000 stanovnika, daleko najviše u svijetu. Premda su nošenje zaštitnih maski u zatvorenim prostorima i socijalno distanciranje obavezni, to se slabo ili nikako kontroliše. Poštovanje pravila stvar je individualnog izbora. Ljekari traže od vlade da uvede strože mjere poput ograničavanja radnog vremena neesencijalnih preduzeća i uvođenja covid propusnica što bi ograničilo društvene aktivnosti onih koji se još nijesu vakcinisali. Razmišljajući o tome nedeljama, premijerka Ana Brnabić napokon je od toga odustala, smatrajući da disciplinu nije moguće nametnuti. Glavni srbijanski epidemiolog dr Predrag Kon, član vladine radne skupine za pandemiju, ne može da vjeruje da vlada ne želi da uvede strože mjere, prenosi Hina. 15. oktobar - Počeo nadzor nad gripom - BiH U prvoj nedjelji početka nadzora nad influencom u ovoj sezoni, domovi zdravlja u Republici Srpskoj prijavili su 1.655 akutnih respiratornih infekcija (ARI), dok je registrovano 2.099 slučajeva obolenja sličnih gripi (ILI). U bolnicama u Republici Srpskoj u ovoj sedmici prijavljeno je 18 oboljelih od teške akutne respiratorne infekcije (SARI), i to 11 u Opštoj bolnici Prijedor i sedam u Opštoj bolnici Gradiška. U 40. nedjelji nije vršeno testiranje na viruse gripa, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje RS.

– Prema podacima sa kojima raspolaže Evropski centar za kontrolu bolesti i Svjetska zdravstvena organizacija, aktivnost virusa influence je na vansezonskom nivou. Zbog većeg boravka u zatvorenom prostoru i mjestima gdje borave veće grupe ljudi, neophodno je primjenjivati mjere lične, a posebno respiratorne higijene, kao i higijene prostora u kojem živimo i radimo. Pored redovnog pranja ruku toplom vodom i sapunom, pokrivanja usta maramicom prilikom kijanja i kašljanja, jako je važno često provjetravati prostorije. Dio opšte zdravstvene kulture je ne samo briga o sopstvenom zdravlju, već i briga o osobama u okruženju – poručuju iz IJZ RS, piše Srpskainfo. 18. oktobar - Skupština RS usvjila zakon kojim se formira entitetska agencija za ljekove - BiH Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o ljekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske, kojim se definiše formiranje entitetske Agencije za ljekove i prestanak nadležnosti Agencije za ljekove BiH na teritoriji ovog bh. entiteta. Za ovaj zakon glasala su 43 poslanika, što je za samo jedan glas više od potrebne skupštinske većine. Dvoje poslanika se suzdržalo od glasanja, dok su poslanici opozicije napustili skupštinsku salu u trenutku glasanja. Ovaj zakon bi trebalo da stupi na snagu tek kroz šest mjeseci, mada je usvojen po hitnom postupku. Ministar zdravlja RS Alen Šeranić obrazložio je da je usvojeni zakon praktično prepisani zakon koji je trenutno važeći u BiH, osim što se njime nadležnost prenosi na novu Agenciju za ljekove RS. Opozicioni poslanici upozorili su da će ovaj zakon uvesti pravnu nesigurnost na tržištu, kao i to da on neće riješiti problem nabavke medicinskog kiseonika, koji je u ovom trenutku glavni problem, prenosi Beta. 19. oktobar - Učenici čine najveći postotak inﬁciranih - Hrvatska S novim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravlje, samoizolacija za učenike je smanjena sa 14 na 10 dana. U proteklih mjesec dana - među inficiranim, svaki peti je bio učenik. - Daleko veći broj, u zadnje dvije - tri nedelje smo imali više pozitivnih učenika, nego u zadnju godinu i po dana. Rekao bih da je ovo stanje vezano za novu vrstu delta soja, jako brzo se širi među djecom, ako je dobije jedan učenik, dobije je još par učenika oko njega, jako se širi brzo – kazao je direktor Osnovne škole Većeslava Holjevca u Zagrebu Slaven Staklenac. Trenutno je 2077-oro inficiranih učenika i to gotovo dvostruko više osnovaca. U samoizolaciji ih je blizu 6000 i opet je više osnovaca. S obzirom na ukupan broj učenika - njih 1.7 % nije na nastavi. - Četvrti talas kako ga nazivaju je krenuo nešto ranije, možemo ga uporediti s drugim talasom koji je krenuo nešto kasnije prošle godine. Ove brojke odgovaraju brojčano sa nekim razdobljem 30. 11. – 13. 12. prošle godine kada smo imali otprilike sličan broj učenika bolesnih i u samoizolaciji - kaže glavni savjetnik ministra nauke i obrazovanja Božo Pavičin. Kad se podvuče crta ispod prošle godine - čak 98% razredne nastave bilo je uživo, a u školu je išlo i 71% srednjoškolaca.

19. oktobar - Rezervisali 50.000 komada novog lijeka protiv koronavirusa - Srbija Srbija je rezervisala 50.000 pakovanja novog lijeka protiv koronavirusa Molnupiravir, izjavila je direktorica srbijanskog Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje najavivši da će lijek u Srbiju stići u januaru. Direktorica RFZO Sanja Radojević Škodrić kazala je za televiziju Prva da je Srbija prva u Evropi potpisala ugovor za nabavku ovog lijeka te da očekuje da će ga u decembru registrovati američka agencija za ljekove, prenijela je agencija Beta. Očekuje se da će potom lijek dobiti odobrenje i u Evropi i Srbiji. Eksperimentalni oralni lijek kompanije Merck & Co Inc protiv covida-19, Molnupiravir, u obliku je tablete i trebao bi se primjenjivati kod pacijenata kojima je utvrđeno prisustvo koronavirusa u prvih pet dana otkako je ustanovljen virus. Prema rezultatima kliničkih ispitivanja lijek za 50 posto smanjuje hospitalizaciju zbog zaraze ili smrt kod pacijenata koji su skloni težoj zarazi. Ako se odobri, Molnupiravir, koji djeluje tako da unosi grešku u genetski kod virusa, bio bi prvi oralni antivirusni lijek protiv covida-19. Radojević Škodrić istakla je da su sve kliničke studije završene za ovaj lijek, što je neophodno prije registracije te da su rezultati "odlični". Podsjetila je i da "Molnupiravir nije prvi lijek koji je Srbija nabavila i dodala da je od početka pandemije imala "sve ključne ljekove protiv covida". 20. oktobar - Treća doza kineskom vakcinom poslije tri meseca – S. Makedonija Građani Sjeverne Makdonije vakcinisani kineskim vakcinama Sinovak i Sinofarm treću dozu mogu da prime tri mjeseca poslije revakcinacije, preporučio je Nacionalni komitet za imunizaciju. Kako je saopštio ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Venko Filipče, za građane koji su u primili drugi tip vakcine, Fajzer, Astra Zeneke ili Sputnjik v ostaje prepuruka da treću dozu mogu da prime pola godine poslije revakcinacije. Za vakcinisanje trećom dozom koristi se vakcina Fajzer i može da se primi na svakom vakcinalnom punktu u Sjevernoj Makedoniji bez zakazivanja. Kako je saopštilo Ministarstvo zdravlja, do danas je dvije doze vakcine u Sjevernoj Makdoniji primilo 46 odsto punoljetnih građana, a jednu dozu 57 odsto. Gledano na ukupan broj stanovnika 35 odsto je primilo dvije doze, a 38 je primilo jednu dozu vakcine protov koronavirusa. Vlada Sjeverne Makedonije je dodatno ublažila antikovid protokole za ugostiteljske objekte i dozvolila da se popunjenost kapaciteta kafića i resotrana, u otvorenim i zatvorenim djelovima, poveća na 50 odsto. Takođe je ukinuto ograničenje broja gostiju za jednim stolom. Uslov za kafiće i restorane i dalje ostaje sertifikat o vakcinaciji ili potvrda o nedavno preležanom kovidu 19. 20. oktobar - Pogoršava se stanje u Sloveniji U Sloveniji se epidemiološka situacija pogoršava te je u zadnja 24 sata potvrđeno 2145 novih slučajeva infekcije kovid 19,

najviše od početka ove godine. Sa 7367 testiranja potvrđeno je 2145 novoinficiranih, uz visok udio pozitivnih testova koji iznosi 29,1 posto, objavila je vlada. Od posljedica kovida-19 umrlo je devetoro oboljelih. - Visok postotak pozitivnih testova svjedoči da je virus proširen u populaciji, što je zabrinjavajuće - upozorila je infektološkinja dr Mateja Logar, koja od vlade očekuje moguće nove restrikcije ako broj pacijenata na intenzivnim odjeljenjima pređe brojku 150, što bi jako opteretilo bolnički sistem. Premijer Janez Janša upozorio je početkom nedelje da ovako brzo širenje četvrtog talasa epidemije vodi u novo zatvaranje društvenih aktivnosti ako se tempo vakcinisanja protiv kovida-19 bitno ne ubrza i ako se svi ne budu pridržavali propisanih epidemioloških mjera. Trenutno je u Sloveniji, po službenim podacima, potrebnim dozama vakcinisano 50,7 posto stanovništva, a "eksplozija" zaraze zadnjih dana znači da je država možda pred novim zatvaranjem i da je to "samo pitanje vremena", javljaju slovenski mediji. 21. oktobar - Hrvatskoj prijeti twindemija Zajedno s postojećom prijetnjom visokozarazne delta varijante koronavirusa, gripa bi ove zime mogla udariti jače nego prije, strahuju naučnici. - Kod kovida simptomi kreću postupno, kod gripe naglo. Temeraturu imamo i kod gripe i kod kovida, kod kovida je to postupno, kod gripe je odmah visoka temepratura i kašalj je kod gripe jedan od vodećih smptoma. Kod kovida je gubitak ukusa i mirisa jedan od vodećih simptoma, kod gripe se to može pojaviti ali puno rjeđe. Bol u mišićima imamo i kod jedne i druge bolesti, ali kod gripe je to nekako pravilo, kod kovida nije kod svih pacijenata isto - kazala je dr Mirela Marković, specijalista porodične medicine. - Nezgodno je kad se tako dvije respiratorne bolesti preklope u isto vrijeme. To znači veći rizik obolijevanja, ali i veće opterećenje zdravstvenog sistema jer i kod kovida i kod gripe u određenom broju slučajeva dođe do hospitalizacije - poručuje epidemiološkinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr Zvjezdana Lovrić Makarić. U oba slučaja zaštita je vakcinacija. Protiv kovida vakcinisano je 55 posto odraslog stanovništva, a vakcinacija protiv gripe počeće za 10-ak dana, piše RTL. 21. oktobar - Propada 200.000 doza Astra Zeneca vakcina - BiH Direktor Zavoda za javno zdravlje Federacije Bosne i Hercegovine Siniša Skočibušić izjavio je da će u zemlju prvi put stići vakcine Moderne, ali da će propasti 200.000 doza vakcine Astra Zeneke. Skočibušić je naglasio da će u Bosnu i Hercegovinu stići 60.000 doza Moderne, od čega je 40.000 namijenjeno Federaciji BiH. - Do sada nijesmo imali Moderninu vakcinu i vjerujem da će to dodatno motivisati neke da odluče da prime prve doze, jer je to mRNK vakcina koju do sada nijesmo imali - kazao je Skočibušić, prenosi Klix. Naglasio je da se u Federaciji do sada vakcinisalo 25 odsto stanovništva prvom dozom, dok je 23 odsto potpuno imunizovano,

što nije dovoljno, jer se teži zapadnoevropskom prosjeku od 80 odsto. - Do sada smo administrirali više od 800.000 doza vakcina, a krajem mjeseca u našim skladištima ističe rok za 200.000 Astra Zeneke i 1.300 doza Sinovaka, koje nažalost nećemo moći da iskoristimo - rekao je Skočibušić, prenosi FoNet. 23. oktobar - U Srbiji otkriveno 18 slučajeva groznice Zapadnog Nila U Srbiji je do 21. oktobra registrovano 18 slučajeva groznice Zapadnog Nila (GZN), pokazali su podaci Instituta za javno zdravlje Batut, a prenosi Tanjug. U izvještaju Instituta Batut se navodi da je virus pronađen kod domaćih komaraca (Culex pipens) u Beogradu, Novom Sadu, Pančevu i Paliću, a ima ga i kod divljih ptica u Južnom Banatu i Južnoj Bačkoj. Do sredine oktobra u zemljama Evropske unije otkrivena su 132 slučaja zaraze, najviše u Grčkoj i Italiji, i devet smrtnih slučajeva koji se mogu povezati sa ovom bolešću. GZN je potencijalno teško virusno oboljenje, koje se prenosi ubodom zaraženog komarca i u 80 odsto slučajeva prolazi bez simptoma. Jedan od 150 zaraženih može razviti dramatičnu kliničku sliku sa groznicom, glavoboljom, ukočenošću, podrhtavanja, komom i trajnim neurološkim oštećenjima. Vakcina protiv ove zarazne bolesti kao ni specifična terapija ne postoje, a iz Batuta preporučuju izbjegavanje dolaska u kontakt sa insektima kao najbolje mjere zaštite. 23. oktobar - Post-covid ambulante će u budućnosti biti ključne - Hrvatska U Hrvatskoj akademiji nauke i umjetnosti (HAZU) u Splitu je održano predavanje na temu Klinike bolesti kovida-19, liječenju, prevenciji i važnosti vakcinacije, a ljekari su upozorili da će pulmolozi u budućnosti imati puno posla. Direktor KBC Split dr Julije Meštrović rekao je da se o Klinici Covida zna puno, no njima je u bolnici jako važno da su prikupili svoja saznanja vezano za kovid-19 infekciju, da imaju svoje rezultate, koji su skladni onim rezultatima koji se objavljuju i drugdje. Iznio je i iskustva ljekara i pacijenata oboljelih od koronavirusa. Infekcija koronavirusa i dalje će se širiti među populacijom, istaknuto je na predavanju, a šef Infektološke klinike KBC Split dr Ivo Ivić upozorio je da su nam djeca posebno važna kao prenosioci infekcije odraslima koji nijesu vakcinisani. U svom izlaganju pomenuo je da ljekarska iskustva potvrđuju ono što čitaju u naučnim člancima o kovid-19 infekciji. Ljekari u kliničkoj slici vide da su žestoka upala koja uništava pluća i povećano zgrušavanje krvi sa raznim posljedicama zbog zgrušavanja, infarktima, embolijama, trombozama - dva glavna elementa kliničke slike bolesti kovida 19, prenosi Hina. 24. oktobar – Završen 14. kongres Nacionalne asocijacije ljekara - Srbija Kongres Nacionalne asocijacije udruženja zdravstvenih radnika Srbije sa međunarodnim učešćem, koji je trajao od 20.

oktobra u Vrnjačkoj Banji završen je 24. oktobra. Kongres je otvorio državni sekretar Ministarstva zdravlja Republike Srbije Mirsad Đerlek. Otvaranju Kongresa prisustvovali su direktori zdravstvenih ustanova Republike Srbije. Prof. dr Slobodan Milisavljević- direktor Univerzitetskog Kliničkog centra Kragujevac i prim. dr Aleksandar Adamović- direktor Gradskog zavoda za kožne i venerične bolesti Beograd, prim. dr Slavica Lončar – zamjenica direktora Doma zdravlja Kragujevac i oko dvjesta medicinskih sestara-tehničara iz cijele Srbije.

Kongres je trajao četiri dana. Uvodnu riječ je dao dr Nebojša Vacić koji je ukazao na značaj epidemiloških mjera tokom kongresa i naglasio da edukacija zdravstvenih radnika nikada ne staje. Medicinske sestre su srce i žila kucavica zdravstvenog sistema Srbije, za vrijeme opasne pošasti koja je pogodila čitav svijet, bio je moto ovog značajnog kongresa, naglašeno je na kongresu, prenosi Kurir.rs. 24. oktobar - Kovid bolnica u Novom Sadu skoro popunjena - Srbija Od 2500 testiranih građana Vojvodine u prethodna 24 časa pozitivnih na koronavirus bilo je 740 i to najviše na teritoriji Novog Sada gdje su evidentirana 194 novooboljela pacijenta.

Prema riječima zamjenice pokrajinskog sekretarijata za zdravstvo, dr Olivere Ivanov nešto manje brojke su zabilježene samo zbog toga što je bio vikend kada se inače manje ljudi javlja u kovid ambulante, ali da se već sada očekuje da se broj novoinficiranih vrati na prošlonedeljni nivo od više od 1600 novih slučajeva na teritoriji Vojvodine, prenosi Politika.

25. oktobar - Korona prodrla i na Kliniku za ginekologiju i porodilište u Rijeci - Hrvatska Porastom brojeva novoinficiranih koronavirusom povećava se i broj pacijenata na bolničkom liječenju. Prije deset dana je kovid-19 poharao gastroenterologiju riječkog KBC-a, a sada je potvrđeno da je na Klinici za ginekologiju i porodilište PCR testom detektovana jedna pacijentkinja pozitivna na kovid-19, zbog čega su testirane i dvije pacijentkinje smještene u istoj sobi koje su na testiranju bile negativne. Pacijentkinja pozitivna na testu, koja za sada nema simptome kovid-19, odmah je po prijemu nalaza testiranja premještena na kovid odjeljenje.

Zbog pojave virusa, svo osoblje Klinike za ginekologiju i akušerstvo je PCR hitno testiralo na kovid-19 i svi radnici su negativni. U KBC-u Rijeka su bila 73 pacijenta na kovid odjeljenjima, od kojih petoro na respiratoru - piše Novi list.

kako je rečeno i nemojte mjeriti količinu antitijela, jer ja neću znati da vam protumačim rezultat – poručio je prof. Marković. U toku su studije širom svijeta u kojima se analiziraju ljudi koji su prirodno otporni na koronavirus. U njihovim genima mogao bi da bude ključ za liječenje te bolesti, smatraju naučnici. On je istakao da postoje velike individualne razlike u otpornosti prema ovoj bolesti i načinima kako se ona razvija. - Mi uopšte ne znamo zašto neko ima asimtomatsku formu, zašto jedan broj ima blažu, a neki tako tešku i sa smrtnim ishodom, ali je činjica da je to tako, i činjenica je da ne postoji način da mi to unaprijed predvidimo - rekao je profesor. Sva istraživanja su, navodi, usmjerena na genetske predispozicije koje bi mogle da odrede zašto neko ima blažu ili težu formu. Ukazao je da količina antitijela nije jedina odbrana našeg organizma od koronavirusa, ali da je to nešto što najlakše možemo da izmjerimo. - Antitijela su samo jedan vid odbrane, svaka infekcija pokreće T-limfocite, mi pravimo i neke memorijske ćelije koje dugo žive i pamte i koje, kada ponovo sretnu virus, bolje odreaguju i zaštite nas - objasnio je prof. Marković. To je, kako kaže, ustvari imunološka memorija i na osnovu toga mi imamo imunitet kada preležimo infekciju i poslije vakcine. Jedina antitijela, ističe, koja daju neku jasniju informaciju su neutrališuća antitijela, čiju količinu mogu da rade samo specijalizovane laboratorije.

26. oktobar - Strahuju da će se ostvariti crni scenario - Slovenija U Sloveniji su u zadnja 24 sata uz 37,8 posto pozitivnih testova potvrđene 2292 infekcije koronavirusom, a umrlo je devetero pacijenata, što zabrinjava vladu i epidemiologe. - Bojimo se da se ostvaruje "crni scenario", kazao je za Slovensku televiziju komentirajući ubrzano širenje četvrtog talasa epidemije i nove rezultate testiranja Leon Cizelj iz naučnog instituta Jožef Štefan, ustanove koja za vladu radi projekcije razvoja epidemije. - Od dvije hiljade kojima se dnevno potvrdi kovid infekcija, njih 100 će završiti u bolnici, a 30 do 35 na intenzivnom odjeljenju, dok će ih desetoro na kraju na žalost umrijeti - kazao je Cizelj, te upozorio da teškoj situaciji pridonosi i vrlo mali odaziv na vakcinaciju. Vlada je objavila da je prosjek novih infekcija potvrđenih dnevno za zadnjih sedam dana 1820 slučajeva, a 14-dnevna incidencija se povećala na 960. Broj aktivnih slučaja infekcija se približio broju 20.000, prenosi Hina. 27. oktobar – Antitijela su samo jedan vid odbrane od kovida – Srbija Prof. Miloš Marković, imunolog sa Medicinskog fakulteta u Beogradu, kaže za RTS da su antitijela samo jedan vid odbrane od koronavirusa, kao i da se na osnovu njihove količine ne može tačno odrediti da li smo imuni ili ne. - Dobijte vakcinu onako kako je rečeno i broj doza onako

- Ma šta vi mjerili u bilo kojoj laboratoriji, vi nećete izmjeriti nijedan parametar da li ste imuni ili nijeste. Čak i da uradite taj test, mi ne znamo koji je nivo zaštite i moja poruka je jasna – nemojte uopšte da mjerite antitijela - rekao je prof. Marković. Ukazao je da bi epidemiološka situacija bila bolja kada bi broj vakcinisanih bio veći, jer bi tada ušli u tok epidemije. - Ne bih baratao brojevima, ali velika većina ljudi mora da bude imuna, a to može samo ako preležite bolest ili da ste vakcinisani. Ne postoji treći način - objasnio je profesor. Na nama je, kaže, da odlučimo da li ćemo da "platimo težu ili lakšu cijenu". Prema njegovim riječima, ponovna infekcija je realna mogućnost, i najvažnija stvar jeste da budemo zaštićeni od teške forme bolesti što je i cilj vakcinacije. 28. oktobar - Zbog alarmantne situacije sa koronavirusom uvode oštrije mjere - Slovenija Zbog naglog pogoršanja epidemiološke situacije slovenska vlada odlučila je da uvede oštrije restriktivne mjere, a ne isključuju

se i dodatne - nove ako se sada negativni trendovi nastave. Svi učenici i studenti, koji se "samotestiraju" kako bi mogli na nastavu, to će ubuduće, umjesto jednom, morati da rade dva puta nedjeljno. Osim toga, češća redovna obavezna testiranja se uvode i u zdravstvenim i socijalnim ustanovama, a maske će trebati da nose i oni koji su vakcinisani, ako su u neposrednom kontaktu s drugim osobama. Vlasnici lokala moraće kontrolisati kovid propusnice posjetioca u suprotnom mora im se zabraniti ulaz, u protivnom snose odgovornost, rečeno je na vladinoj konferenciji za novinare.

Slovenija

- Epidemiološka slika je loša, idemo prema najgorem stanju u epidemiji do sada - kazao je ministar zdravlja Janez Poklukar. Ne bude li se stanje promijenilo i ako broj hospitalizovanih na intenzivnoj njezi zbog Covida-19 naraste na 160 do 180 (trenutno ih je 133), to bi značilo moguće zatvaranje djelova društvenog života, dodao je. Poklukar upozorava da je, uz trend u kojem je 3000 ili 4000 novoinficiranih dnevno, zadnji trenutak da se "spriječi Bergamo i slom zdravstvenog sustava", prenosi Hina.

Naručeno je četverovalentna inaktivirana vakcina protiv sezonskog gripa koje će, kao i dosadašnjih godina, biti besplatna za osobe koje imaju povećan rizik od teškog oblika gripe i povezanih komplikacija. Zbog sprovođenja epidemioloških mjera najveće količine vakcina će se distribuirati u ambulante porodične medicine i pedijatrijske ordinacije gdje će se vakcinacija primarno sprovoditi. Osobe koje nemaju pravo na besplatnu vakcinaciju, a koje prepoznaju važnost vakcinacije protiv gripe, mogu se vakcinisati kod izabranih ljekara ako samostalno kupe vakcinu na osnovu ljekarskog recepta. Pri kupovini vakcina u apoteci potrebno je imati recept za vakcinu koji ljekar propisuje na ime pacijenta, a vakcinu je potrebno čuvati i prenositi prema uputama izdatim od strane ljekara ili farmaceuta, prenosi Danas.hr. 30. oktobar - Obilježavanje Međunarodnog mjeseca borbe protiv raka dojke - Srbija Oktobar je mjesec koji protiče u znaku obilježavanja Međunarodnog mjeseca borbe protiv raka dojke. Ženska mreža Stranke pravde i pomirenja kroz info štand postavljen u centru grada ukazala na značaj i neophodnost redovnih pregleda, baš kao i dostupnost adekvatne podrške za dug i kvalitetan život žena liječenih od raka dojke.

28. oktobar – Nabavili 600 hiljada doza vakcina protiv gripe – Hrvatska Od danas započinje sezonsko vakcinisanje protiv gripe za osobe koje imaju povećan rizik od komplikacija, izvijestio je zagrebački Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr Andrija Štampar.

Hrvatski zavod za javno zdravlje ove godine je nabavio 600.000 doza vakcina protiv gripe te je u toku njegova distribucija.

– U programskim načelima i projektim aktivnostima Ženska mreža Stranke pravde i pomirenja želi da ukaže na ovaj akutni problem, da ukaže na to da je jako bitno da se posvetimo problemu zdravstva i da se osvijestimo kada je u pitanju prevencija – kazala je Alma Rizvanović, posebna savjetnica ministarke kulture i informisanja. Cilj kampanje je da se skrene pažnja na rasprostranjenost ove bolesti i važnost ranog otkrivanja raka dojke. – Današnja aktivnost je planirana da bude realizirana kroz podjelu flajera na kojima se nalaze uputi za samopregled koji je jako bitan. Želimo da uputimo žene, da apelujemo da bar jednom godišnje odu na pregled kod ginekologa. Želimo da razgovaramo sa svim ženama, da im uputimo i moralnu i svaku drugu podršku kada je ovaj problem u pitanju – naglasila je Rizvanović. Obilježavanje mjeseca borbe protiv raka dojke podržala je pomoćnica ministra prosvjete, nauke i tehnoloskog razvoja, prof. dr. Elma Elfić Zukorlić. Pored Novog Pazara, odbori Ženske mreže SPP ovu aktivnost sproveli su u Prijepolju, Priboju, Sjenici i Tutinu, piše Sandžak press.

ZRAČENJE MOBILNIH TELEFONA: KAKO SE ZAŠTITITI

Prim. dr Rasim Agić Spec. medicine rada

Dolazak mobilnih telefona na tržište, koje koristimo na svakodnevnom nivou, pokrenulo je pitanje koliko ti telefoni zrače i koliko je to štetno. S obzirom na to da broj korisnika i mobilnih uređaja svakodnevno raste, nije zanemarljivo da imaju velik uticaj na naš život. Procjenjuje se da u svijetu postoji gotovo pet milijardi korisnika mobilnih telefona. Više se ne postavlja pitanje da li mobilni telefoni zrače, već samo koliko i kako da se od tog zračenja zaštitimo. Koliko mogu da budu opasni po zdravlje, pokazuje i činjenica da je Međunarodna agencija za istraživanje raka zračenje mobilnih telefona svrstala u takozvanu grupu 2B, potencijalno kancerogenu za ljude.

Karakteristike mobilnih telefona Kako zračenje koje emituju mobilni utiču na naše zdravlje? Veoma rijetko sebi postavljamo takvo pitanje i to uglavnom onda kada smo u zdravstvenom problemu, pa tražimo rješenje. Ohrabruje činjenica da sve više pojedinaca, a i neke države, stavljaju akcenat na ovaj problem. Svaki telefon ima svoju SAR vrijednost (specifična količina apsorbovane energije ili specifični stepen apsorbcije energije): 1. Nivo manji od 0,6 W/kg je dozvoljen 2. Nivo od 0,6 – 1,2 w/kg je upozoravajući 3. Nivo zračenja od preko 1,2 W/kg je zabrinjavajući i takve mobilne telefone treba izbjegavati.

Koliko zrači 5 G mreža? S novim tehnologijama stigla nam je i 5G mreža za koju mnogi smatraju da je opasna. Kada se uporedi količina zračenja koje stvara 2G, 3G i 4G mreža s onim koje stvara 5G, zapravo ne postoji velika razlika. Zračenje 5G mreže ne bi trebalo imati uticaj na zdravlje ni veću mogućnost pojave tumora, kao niti dosadašnje mreže. Štetne posljedice zračenja mobilnih telefona Za mobilne telefone se može reći da su visokosofisticirani radio aparati koji mogu stvarati posljedice na ljudsko tijelo. Radio talasi izazivaju zagrijevanje tkiva, ali ne značajno. Zračenje mobilnih telefona i karcinomi često se povezuju, ali te informacije još uvijek nijesu dovoljno konzistentne da bi se smatrale zvaničnim. Ono što na mobilnim telefonima povećava količinu zračenja su antene koje su u pametnim telefonima skrivene. Što je antena bliža tijelu to je veća količina zračenja koju tijelo apsorbuje. Ako udaljavamo telefon, to zračenje smanjujemo. Veće zračenje je zabilježeno u situacijama slabijeg signala jer tada mobilni telefon koristi više energije što povećava količinu zračenja. Do sada najveća studija sprovedena u 13 zemalja pokazala je da ne postoji povećan rizik od karcinoma glave i vrata kod korišćenja mobilnih telefona, i to duže od 10 godina. Zbog toga je zračenje mobilnih telefona klasifikovano kao moguće kancero-

gen za ljude. Ovo znači da je povezanost moguća, ali ne postoji siguran dokaz. U poslednje vrijeme vrše se različita istarživanja o uticaju mobilnih telefona na zdravlje ljudi. U Indiji je vršeno opsežno istraživanje. Došlo se do zaključka da uticaj mobilnih telefona ima sljedeće zdravstvene rizike: t HVCJUBL QBNʉFOKB t HVCJUBL LPODFOUSBDJKF t QPSFNFʉBK V EJHFTUJWOPN TJTUFNV t QPSFNFʉBK TQBWBOKB Izvještaj međuministarske konferencije iz Indije govori da radijacija nije samo smrtonosna za ljude već i za insekte i ptice. Rečeno je da je ovo povezano i sa nestajanjem određenih vrsta kao što su vrabci, pčele, leptiri i ostali insekti. Ono što zabrinjava je instaliranje primopredajnika mobilne telefonije, ili prosto rečeno antena ili baznih stanica blizu gusto naseljenih mesta, a naročito pored škola, igrališta, bolnica. Kako zračenje utiče na djecu? S obzirom na to da su mobilni telefoni relativno novi izum, istraživanja u vezi zračenja kod djece tek su u toku. Sigurno je da će današnje generacije djece biti mnogo duže izložene mobilnom signalu i zračenju nego što su današnje, starije generacije, te da bi to moglo imati uticaja na njihovo fizičko stanje.

Prirodna kozmetika

potreba ili trend Amina Pačariz Radulović, dr pharm

Kada govorimo o zdravom načinu života mislimo na zdravu ishranu, redovnu fizičku aktivnost, ali da li razmišljamo o kozmetici koju svakodnevno koristimo. Da li ona može povoljno da utiče na naše zdravlje ili je to samo trend? Prirodna kozmetika nije ništa novo na trzištu. Ona postoji još od starih Rimljana i Egipćana čija njega je bila zasnovana na dobrom poznavanju biljaka. Koristili su razna biljna ulja poput maslinovog, bademovog, susamovog. Vremenom prirodna kozmetika se mijenjala i usavršavala ali koncept je ostao isti. Prirodno znači dobijeno direktno iz biljaka uz minimalne procese prerade. Primarni cilj prirodne kozmetike je da podrži prirodne procese kože, da očuva njenu kožnu barijeru. U cilju toga koriste se razni vodeni ekstrakti biljaka, hidrolati, macerati, razna biljna ulja i buteri. Prirodna kozmetika ne sadrži parfeme, već koristi eterična ulja u određenim koncentracijama koja osim mirisa imaju i povoljan efekat za kožu. Za aknoznu kožu često se koristi etericno ulje žalfije, čajevca, dok se za normalnu do suvu kožu koriste ulja sandalovine, grejpa kao i mnoga druga eterična ulja. Upotreba sintetičkih boja i konzervansa u prirodnoj kozmetici je zabranjena. Sulfati koji su neizbježan sastojak u raznim sredstvima za čišćenje kože (gelovi, kupke, šamponi) u prirodnoj kozmetici su zabranjeni. Sulfati otapaju i skidaju nečistoće sa kože, ali i prirodni sebum kože, pa čestom upotrebom koža moze biti iritirana i dehidrirana. Umjesto sulfata prirodna kozmetika koristi razne hidrolate koji nježno čiste kožu, a ne

ometaju njenu kožnu barijeru. Postoje dva pristupa u njezi kože. Jedan se zasniva na instant efektu, gdje se postižu brzi rezultati. Koža je glatka, lijepo izgleda, bez bora. Kod ovog pristupa koža se posmatra kao površina na koju se nanosi nesto spolja, a ne razmislja se kako to može uticati na cjelokupno zdravlje organizma.

Drugi pristup se temelji na ishrani kože i podrazumijeva upotrebu priorodne kozmetike. Ovaj pristup je sporiji, ali daje dugotrajnije rezultate. On obuhvata oporavak i aktiviranje prirodnih procesa kože. Kada unutrašnji procesi organizma rade ispravno i temeljno onda i mi zablistamo zdravljem i ljepotom. Dakle, korišćenje prirodne kozmetike nije trend već potreba organizma.

ČUVAJ SVOJU PROBAVU!

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

UJED MEDUZE Prim. dr Bojan Hadži-Marjanović

Morske meduze lebde svjetskim morima već više od 500 miliona godina. U Jadranskom moru najčešći oblik je Uhati klobuk (Aurelia aurita). U prostoru Ulcinjske regije se ponekad mogu naći ove meduze. Kako navode stručnjaci, prisutne su dvije vrste. Jedna je Cotylorhiza, žučkasta meduza sa plavim, odnosno modrim tačkicama sa donje strane njenog zvona i uobičajena je vrsta meduze u Mediteranskom moru. Njene dimenzije u prosjeku su 17 do 20 cm, ali pojedinačne jedinke mogu narasti i do 35 cm u prečniku zvona. Druga vrsta je Rhizostoma pulmo, koju nerijetko nazivaju morskim plućima. To je najveća mediteranska meduza i prosječna veličina njenog zvona je oko 50 cm. Sve one na svojim pipcima sadrže žarne ćelije koje koriste za lov, ali i za obranu. Te ćelije luče otrovni sadržaj. Dodirne li se Cnidrocil (nastavak žarne ćelije), žarna čaura pukne i pod

pritiskom od 150 bara izbacuje žarnu nit koja na svom kraju ima harpunasti završetak. Istovremeno, na taj način u tkivo koje ju je dodirnulo, prenosi otrov sadržan u žarnoj ćeliji koji je po svom sastavu neurotoksin. Meduza pravi opekotinu pomoću pomenutih žarećih ćelija, kojima su pokriveni njeni pipci. Te ćelije ubrizgavaju otrov KOJI JE TERMOLABILAN, po sastavu neurotoksin, protein po biohemijskom sastavu, u tijelo čovjeka, izazivajući oštar bol i žarenje. Neophodno je, u ovakvim slučajevima, naučiti pružiti prvu pomoć. Ponekad od toga može zavisiti život čovjeka. Koji su simptomi ujeda meduze? To su: – Bol, crvenilo, plikovi; – Opšta slabost;

– Gastrointestinalni poremećaji; – Bronhospazam sa gušenjem; – Bolovi u mišićima i zglobovima; - Anafilaktička reakcija; - Endotoksični šok; - Prestanak srčanog rada u dijastoli (cardiaca arest) sa smrtnim ishodom. Kako ukazati prvu pomoć? - Prije svega pomozite osobi da izađe iz vode i pokušajte je smiriti; - Neophodno je što prije ukloniti otrovnu supstancu. Da biste to uradili, isperite je sa kože morskom vodom ili tečnošću koja u svom u sastavu ima etil alkohol (vino, rakija) ili rastvorom sirćetne kiseline. U krajnjem slučaju poslužiće i urin, jer je bogat amonijakom. - Zatim uradite sljedeće: stavite topao kamen ili toplu vodu na to mjesto. Zatim nanesite na oštećeno mjesto kremu (pjenu) za brijanje, ili mokri pijesak. Nakon toga, pažljivo je sastrugati pomoću nekog štapića, turpije za nokte, ili tupom stranom noža. Pažnja! Ne smijete dodirivati kožu golim rukama! Ako su na koži ostali pipci meduze, treba ih ukloniti veoma pažljivo, pomoću pincete, prethodno obezbijdivši ruke. Ako nakon pružene prve pomoći žrtva osjeća glavobolju, mučninu, ima kratak dah, grčeve – obavezno treba potražiti

pomoć ljekara. U stručnom terapijskom pristupu neophodno je pristupitiopštoj parenteralnoj teraliji i lokalnom tretmanu. U parenteralnom pristupu: - Obezbijediti disajni put i u težim slučajevima postaviti "air way" uz asistirano disanje ambu balonom; - Kod gubitka svijesti i grčeva sa trizmusom i prestankom disanja pacijenta intubirati i asistirano disanje ambu balonom ili asistiranim disanjem. - Venski put sa administriranjem antihistaminika, najbolje kortikosteroida. U težim slučajevima kod razvoja endotoksičnog šoka dati adrenalin. U slučaju prestanka srčanog rada pristupa se CPR-u (kardio pulmonalnoj reanimaciji). Lokalni tretman podrazumijeva obradu " hemijske opekotine": - Ispiranje sa sol Acidi borici; - Uklanjanje buloznih promjena na koži; - Vazelinske gaze (sterilne); - Dermazin. Nakon pokrivanja rane granuliranim tkivom i početnim zarastanjem rane i prevencije pojave hiperpigmentacije kože aplikuje se dermazin krema ili redupetin mast 20 mg. U lakšoj kliničkoj slici administriraju se: antihistaminik, analgetik i tečnosti.

M-Help ambulanta uskoro u Ulcinju Veliko nam je zadovoljstvo da Vam saopštimo da u Ulcinju uskoro počinje sa radom specijalistička hirurška i opšta zdravstvena ambulanta polivalentnog tipa M-Help, na pola puta između Male i Velike plaže. Naša primarna djelatnost odnosiće se na pružanje zdravstvenih usluga građanima ovog grada sa okolinom i šire. Više nećete morati da zbog rana i povreda idete u Bar, već ćete kod nas stručno i bezbolno odmah biti hirurški zbrinuti. Tu vrstu pomoći pružiće vam iskusni hirurzi, specijalista opšte hirurgije dr Vesna Mitić Lakušić i prim. dr Hadži-Bojan Marjanović, specijalista urgentne i opšte hirurgije, sa stručnim timom konsultanata. Pružamo usluge kod oboljenja hemoroida, bradavica, mladeža, ružnih ožiljaka i manjih promjena na dojci, estetskih zahvata mezoniti, botoxa kao i rješavanje pitanja podbratka. Takođe pružamo pomoć kod gastrointestinalnih problema, ulkusne bolesti, sunčanica, rijetkih stolica, febrilnih stanja, glavobolja različite geneze.

S poštovanjem Tim ljekara M-Help ambulante

Istine i zablude

Pravilno disanje Svi znamo da prosječan čovek bez hrane može da živi oko 3 nedjelje, bez vode oko 3 dana, a bez kiseonika samo 3 minuta. Život započinje i završava dahom. Stoga je jasno da je disanje najvažniji životni proces ljudskog organizma. Dah je uvijek prisutan, a često toga nijesmo ni svjesni pa ga zanemarujemo. Jako mali broj ljudi obraća pažnju na to kako diše. Pravilno disanje je veoma bitno i blagotvorno za cijeli organizam tako da je tehnike disanja najbolje učiti još od malih nogu. Dah je povezan sa svim što činimo i zato mu trebamo posvetiti pažnju koju zaslužuje. Bilo da se bavite sportom, ili ste u šetnji ili jednostavno uživate u svom domu, važno je da obratite pažnju na pravilno disanje. Pravilno disanje je ključ za postizanje savršenog zdravlja i dugog sretnijeg života. Tehnike disanja su zahtjevne? ZABLUDA / ISTINA - Postoje brojne tehnike disanja, od onih jednostavnijih koje možete savladati sami, do vrlo složenih koje obučavaju učitelji različitih sistema joge i drugih tehnika širom svijeta. Duboko (trbušno) disanje zamara organizam? ZABLUDA - Kao djeca prirodno dišemo trbuhom, no kako odrastamo, gubimo naviku trbušnog disanja. Dah postaje sve plići i kraći, a kapacitet pluća je sve manji (tzv. prsno disanje). Kod prsnog disanja puni se samo gornja trećina pluća, a tijelo ulaže više energije za širenje grudnog koša nego kod trbušnog disanja. Prilikom trbušnog disanja pri udahu dijafragma se povlači prema dolje. Abdomen se širi na sve strane i zato se takvo disanje naziva trbušnim. Ovakvim disanjem ne samo da unosimo više kiseonika, nego koristimo manje napora pri disanju i istovremeno masiramo unutrašnje organe. Pravilno disanje se može izvoditi u bilo kom položaju tijela? ZABLUDA - Mnogi ljudi nijesu svjesni povezanosti između pravilnog držanja i disanja. Kod pogrbljenog držanja dijafragma je pritisnuta, a pluća uvučena što onemogućuje korišćenje punog kapaciteta pluća. Pravilnim držanjem ramena su zabačena unazad, a kičma ispravljena što oslobađa pritisak s dijafragme i pluća. Potrebo je da pravilno koristimo mišiće koji drže kičmeni stub. Vježbe disanja su idealne za očuvanje dobrog zdravlja? ISTINA - Jedan od velikih problema današnjeg čovjeka jeste nepravilno disanje, odnosno korištenje svega 30-40% kapaciteta pluća. To je jedan od razloga zašto je naše tijelo umorno, zašto se javljaju mnoge bolesti te gubitak energije i životnog poleta. Mala količina kiseonika koja se unosi u tijelo zbog neispravnog i tzv. grudnog disanja uzrokuje odumiranje ćelija koje se počinju gušiti, a tijelo počinje rano da stari. Za dobro zdravlje je potrebno unositi veće količine kiseonika? ISTINA - Što više vazduha udahnemo sve više povećavamo kapacitet pluća i na taj način organizmu obezbjeđujemo potrebne količine kiseonika. Svaki put kada udahnemo punim plućima naš se organizam napuni novim, svježim kiseonikom koji se zatim prenosi do svih ćelija u tijelu. Kiseonik se koristi za prečišćavanje krvi, ali i za proizvodnju energije u ćelijama. Kiseonik je potreban za pravilan rad srca, za brzu razmjenu materija u organizmu, kao i za pravilan rad mozga i drugih organa. Ako naše tijelo dobija dovoljno kiseonika, ono postaje jače i otpornije na prehlade i viruse, kao i na oboljenja poput astme i bronhitisa. Tijelo se manje zamara, mozak bolje radi, a cijeli organizam bolje podnosi stres. Mozak troši najviše kiseonika? ISTINA - Mozak je organ kojem treba tri puta više kiseonika od ostalih organa. Ako ne dobije dovoljno kiseonika, on ga crpi iz ostalih organa. Zato su mnogi ljudi iscrpljeni na fizičkom i mentalnom nivou. Mozak koristi čak 65% metaboličke energije tijela i

20% ukupnog protoka krvi. Naš mozak je zapravo gladan, a kiseonik je gorivo. Unosom kiseonika aktiviraju se neuroni u mozgu te se aktivira pinealna i pituitarna žlijezda koje otvaraju vrata neorgraničenom mentalnom potencijalu. Pravilno disanje utiče i na psihičko zdravlje? ISTINA - Pravilno disanje povoljno utiče i na psihičko i na fizičko zdravlje. Kako je u našem tijelu sve međusobno povezano, nemir vodi do plitkog disanja, ali i obrnuto – plitko disanje vodi do nemira. Pravilnim disanjem možemo poboljšati raspoloženje, uticati na tjelesne funkcije kao što su krvni pritisak i puls, a time i na rad svih organa. Ta poboljšanja su primjetna. Brzina disanja prati brzinu rada srca? ISTINA / ZABLUDA - Kad smo opušteni dišemo dublje i sporije. Kad smo uzbuđeni dišemo brže. Brzina disanja obično prati brzinu rada srca. Kada srce kuca brže i dah je ubrzan kao što je slučaj kad trčimo. Ako srce udara polagano i disanje je usporeno kao kad spavamo. Zanimljivo je da na brzinu kojom srce kuca direktno ne možemo uticati, ali na brzinu disanja možemo. Osobe koje pate od astme trebaju da praktikuju tehnike pravilnog disanja? ISTINA - Ako patite od nekog oblika poremećaja disanja kao na primer astme ili imate previsok krvni pritisak pokušajte da praktikujete tehniku pravilnog disanja par minuta svakoga dana. Nakon samo nekoliko dana osjeti se olakšanje svih tegoba. Svejedno je kada i gdje izvodite vježbe disanja? ZABLUDA - Premda je vazduh besplatan i svima dostupan, njegov kvalitet je bitan faktor u djelotvornosti tehnika disanja. Izvođenje vježbi disanja u prirodi, ispod drveta ili uz vodu posebno blagotvorno djeluje na našu vitalnost i energiju. Vazduh je na ovim mjestima posebno nabijen tzv. negativnim jonima koji na ljudski organizam imaju pozitivne učinke. Disanje punim plućima u prirodi djeluje i na oslobađanje hormona sreće te u nama budi zaspali urođeni osjećaj povezanosti s prirodom. Pranajama je nauka o disanju? ISTINA - Pranajama je drevna nauka o disanju. Prana je životna sila koja prožima cijeli unverzum. Jama znači kontrolisati. Pranajama je tehnika disanja koja stimuliše i povećava životnu energiju i vodi do savršene kontrole Prane kroz tijelo, te se na taj način tijelo održava zdravim. Vježbajući kontrolu nad dahom možemo naučiti da kontrolišemo finije energije u tijelu i na taj način postižemo kotrolu nad umom. SAVJETI: - Najjednostavnija tehnika potpunog dubokog disanja se izvodi u uspravnom sjedećem položaju. Diše se duboko cijelim trbuhom, srednjim dijelom grudnog koša i zatim gornjim dijelom. Vježba se izvodi opušteno i bez naprezanja. Pri udahu trbuh se polako izboči prema van, a pri izdahu vraća prema kičmi. - Jedan od načina za rješavanje stresa je lagano i ritmičko disanje koje je najbolje praktikovati u opuštajućoj atmosferi. To može biti kupka, čitanje knjige, šetnja ili boravak u prirodi na svježem vazduhu. Praktikovanjem tehnika pravilnog disanja uveče prije spavanja lakše ćete utonuti u san i opuštenije ćete spavati. - Ponekad nemamo izbora hoćemo li disati duboko ili plitko nego smo prisiljeni da dišemo plitko. Takav je slučaj kada nosimo usku odjeću. Tada jednostavno ne možemo disati duboko jer smo stisnuti. - Pravilno držanje i disanje je izuzetno važno za pravilan razvoj ljudskog tijela. Zbog toga je vrlo bitno naučiti djecu kako da ispravno hodaju, sjede, ali i kako da nose školsku torbu. Torba mora da se nosi na oba ramena i ne smije da visi preko zadnjice. - Savremeni stil života nam nameće da provodimo puno vremena sjedeći u zatvorenim prostorijama, a pušenje i gradska zagađenost vazduha ne dozvoljavaju plućima da se pravilno razvijaju. Zato je neophodno da svaki slobodan trenutak iskoristite za šetnju ili neku drugu fizičku aktivnost u prirodi.

Fimoza - novi stavovi Prof. dr sc. med. Bogdan Pajović Univerzitet Crne Gore – Medicinski fakultet Podgorica

Fimoza je pojava suženja kože prepucijuma, koja izgleda poput gume koja steže glavić penisa. Zbog tog suženja se koža prepucijuma ne može prevući preko glavića penisa. Fimoza se javlja u dva oblika, jedan je fiziološki, a drugi je patološki. Kada kažemo da je fimoza fiziološka, tada govorimo da se dječaci rađaju sa prirodno suženom kožom na glaviću penisa i da se tokom odrastanja prirodno odvija proces razdvajanja i širenja kože prepucijuma, pa do sedme godine uglavnom koža bude dovoljno rastegnuta da se koža prepucijuma može povući preko glansa penisa. Fimoza može da bude i patološka i ona nastaje zbog stvaranja ožiljaka, neke upale ili infekcije. Nasilno i nestručno povlačenje kožice u tom slučaju može da dovede do krvarenja ili stvaranja straha kod dijeteta ili odrasle osobe. Za djecu u ranom djetinjstvu koja imaju problem sa fimozom, nije potrebna posebna njega kože i ne treba nasilno povlačiti kožicu, ali je ipak neophodno nježno i svakodnevno tokom kupanja dijetetu povlačiti kožicu na penisu. To će pomoći prirodan proces odljepljivanja. Ukoliko prilikom pranja primjetite nakupljanje bjeličastih naslaga oko kožice glavića, radi se o nakupljanju smegme, koja u stvari pomaže proces odljepljivanja i treba je toplom vodom uklanjati svakodnevno. Kako dijete raste, treba ga učiti da samostalno povlači kožicu i vrši higijenu, tj. pranje te regije, kao dio svakodnevne rutine. Nakon povlačenja, kožica se mora u potpu-

nosti vratiti nazad, preko cijelog glavića, u normalnu poziciju. U nekim situacijama, može se javiti patološka fimoza i ljekar će procijeniti ukoliko je neophodno reagovati. Fimoza se može i tokom života steći, pa se javlja kod odraslih ljudi. Pretpostavlja se da kod odraslih fimoza može da bude posljedica ponavljanih infekcija i neadekvatne higijene. Dijagnostika Dijagnoza fimoze vrši se prema standardnoj šemi, kao i drugim bolestima urinarnog sistema, ali treba imati na umu da je korisno provjeriti reproduktivnu funkciju tijela za vrijeme same bolesti. Bolest se ne javlja u latentnom obliku, kada se smatra da je proces zanemaren, stručnjaci preporučuju sprovođenje instrumentalnih i laboratorijskih metoda istraživanja. Dijagnoza fimoze se sprovodi u kompleksu mjera usmjerenih na identifikovanje i eliminisanje problema. Za početak dijagnoze bolesti, najbolje je provesti intervju sa pacijentom, prikupljanjem detaljnih podataka koji će omogućiti ljekaru ne samo da utvrdi uzrok, već i da utvrdi koliko je star ovaj problem. Takođe je vrijedno utvrditi u kojoj fazi (naime, u kom vremenskom periodu) se ova situacija pogoršala. Postoji i urođena forma koja se do određene starosti gotovo ne manifestuje i često se ne obraća pažnja na to. Genetska predispozicija za bolest igra važnu ulogu u daljem toku patološkog procesa. U razgovoru sa pacijentom ljekar ima priliku da se u

potpunosti raspita o kliničkoj slici bolesti, da prikupi kompletnu listu pritužbi koje smetaju pacijentu. Vizualni pregled problemskog organa vrši isključivo uski specijalista koji može objektivno procijeniti prirodu patologije i ispravno naznačiti dijagnozu daljnjim propisivanjem režima liječenja. Pregled genitalnih organa je više neophodan za detaljno opisivanje zanemarivanja procesa, ako glava penisa nije potpuno uklonjena s prepucija, onda treba razmisliti o pravilnoj taktici liječenja. Ali postoje slučajevi kada je moguće povući se, ali nema mogućnosti da se on vrati, onda treba reći da je proces komplikovan drugom patologijom, koja će biti opisana u nastavku. Ali jedan pregled nije dovoljan za definitivnu dijagnozu, potrebno je obaviti cijeli niz laboratorijskih pretraga. Analize u fimozi mogu odrediti prisustvo infekcije ili procijeniti stepen inflamatornog procesa. Vjerovatno najinformativnija metoda za dijagnozu fimoze je analiza urina. U kliničkoj analizi urina ljekar može vidjeti povećanje ukupnog proteina, povećanje leukocita i otkrivanje neznatnih količina sluzi, što ukazuje na opšti upalni proces. Urin s fimozom neće se mnogo promijeniti, u njemu neće biti otkrivene patološke nečistoće. Takođe se preporučuje da se uradi krvni test za utvrđivanje zapaljenskih procesa i ispuštanja iz penisa kako bi se dalje dijagnostikovala slika bolesti i vrsta infekcije. U ekstremnim slučajevima preporučuje se sprovođenje metode ultrazvučnog pregleda mokraćnih organa, kako bi se utvrdile patološke promjene. Bakterije u fimozi kod dojenčadi ukazuju da je proces komplikovan zaraznom komponentom, ali ovaj proces se može

smatrati fiziološkim zbog anatomske strukture genitalnih organa kod novorođenčadi. Do sedme godine ova bolest nije podložna tretmanu i smatra se normalnim procesom - ovo stanje se može posmatrati samo od strane specijaliste, da bi se pratila dinamika procesa. Prema zapažanjima, naučnici su zaključili da se krv pojavljuje u mokraći samo u slučajevima kada je gornji urinarni sistem uključen u patologije kao što su cistitis, glomerulonefritis, u rijetkim slučajevima kod pijelonefritisa, a nikada u fimozi. Fimoza kod dječaka Uloga je fiziološke fimoze jako važna u periodu kad je dijete u pelenama jer bakterije iz stolice reaguju s urinom i stvaraju amonijak koji može rezultirati infekcijom glavića penisa i pelenskim osipom. Kod rođenja prepucij je povezan s glavićem penisa i to je potpuno normalna pojava (fiziološka). Kako dijete raste, dolazi do spontanog odvajanja kožice od glavića penisa. Kod dječaka se može pokušati i s rastezanjem kožice glavića povlačenjem prema nazad. To je najpraktičnije činiti nakon kupanja, kad je koža najrastegljivija, uz korišćenje posebne kreme. Tada se može pojaviti smegma, tj. bjelkaste naslage na glaviću i bjelkasto-žućkaste nakupine ispod kožice penisa. Riječ je o odumrlim stanicama koje su povezivale kožicu s glavićem. One su mogu ukloniti tokom kupanja vodom ili dječjim uljem. Ne smije se na silu prevlačiti prepucij jer može doći do krvarenja, ožiljaka i povrede penisa ili sekundarne infekcije. Dječake je

potrebno naučiti što ranije vođenje higijene glavića (dobro isprati i prevući kožicu nazad). Prilikom vođenja higijene, ne preporučuje se korišćenje antiseptičkih sredstava i agresivnih losiona. Bolesti ﬁmoze kod odraslih muškaraca Klinički tok fimoze kod odraslog muškarca praćen je izraženim sindromom bola. Bol postaje posebno jak u trenutku erekcije, kada se prepucij povuče preko glave penisa. Ako je fimoza prešla u poodmakli stadijum, nelagoda i bol se kod muškarca javljaju ne samo u vrijeme polnog odnosa, već i tokom odlaska u toalet. Ne može više svakodnevno izvoditi higijenske postupke kod kuće, uklanja tajnu (smegmu) iz penisa. Smegma sadrži kancerogene komponente, pa postaje povoljno okruženje za život patogene mikroflore. Zbog kancerogenih supstanci, akumulacija smegme doprinosi stvaranju onkoloških tumora i neoplazmi. Na medicinskim forumima o fimozi kod muškaraca, pregledi se mogu značajno razlikovati. Neki se muškarci uspiju brzo riješiti problema, drugi se moraju dugo liječiti, pa čak i operisati. To se događa jer fimoza ima različite faze i vrste. Faze

Faze procesa su određene simptomskim kompleksom kliničke slike bolesti, pojavom organa, a važni su i laboratorijski testovi koje pacijentu preporučuju za vrijeme bolesti. Sa napredovanjem procesa fimoze, ovo je često povezano sa ulaskom i razvojem infektivnog procesa na genitalijama. Prvi stadijum fimoze je asimptomatski tok bolesti, neće biti moguće vidjeti bilo kakve manifestacije, takođe neće biti spoljašnjih promjena u organu. Čovjek može iskusiti samo nelagodnost tokom seksualnog kontakta, kada se glava penisa povećava, a kožica ostaje nepromijenjena, zbog čega teško uklanjanje glave izaziva nelagodnost. Ovo, do prve faze, može se pripisati fiziološkoj fimozi, koja sama po sebi nije riješena u dijetinjstvu. Fimoza od jedne do sedam godina smatra se fiziološkom. Fimoza faza I ne treba korekciju, niti u bilo kojoj metodi liječenja. Kao što se vidi iz medicinske literature, ona će proći sama. Sljedeću fazu karakterišu vidljive promjene koje mogu upozoriti čovjeka. Uz seksualno uzbuđenje, kožica skoro ne dopušta goloj glavi, što dovodi do neznatnog bola, a kada se pacijent odmara, suženi prepucijum takođe ne oslobađa glavu do vrha. U ovoj fazi dovoljan je konzervativni tretman. Faza III - najteža, jer u ovoj fazi muškarac osjeća jak bol tokom erekcije, izgled organa se mijenja. Pacijent urinira izuzetno rijetko, uz bol i nelagodnost. Seksualni život postaje nemoguć zbog straha i panike, psiha trpi, a čovjek počinje da se osjeća inferiorno. Neugodan miris, svrab i osjećaj pečenja mogu se pridružiti bolnim senzacijama zbog činjenice da se tajna (sebum) i urin akumuliraju zbog nedovoljnih higijenskih procedura. Ovaj proces može biti složen nizom drugih patologija zbog neadekvatne njege. Stadijum fimoze IV se češće razvija kod muškaraca koji nisu u stanju sami procijeniti svoje stanje ili je neugodno razgovarati o tome. Fimoza IV stadijuma se manifestuje oštrim bolovima tokom izlaganja glave, mokrenje u ovoj fazi će biti teško, mada će se urin osloboditi, ali u oskudnim porcijama ili potpuno kapati, većina će se akumulirati u šupljini, čime će se napuniti prepucijalna

vreća. Naučnici upoređuju ovu fazu sa "slonskim deblom". Proces se može brzo povući i pogoršati, potrebno je djelovati brzo i odlučno. Takav proces može se pretvoriti u rak penisa. Oblici fimoze su veoma različiti, oni zavise od anatomske strukture genitalnih organa i same prepuci. Kod svih dječaka mlađih od sedam godina, fimoza je fiziološka. Svi ostali oblici pripadaju patološkim oblicima bolesti i smatraju se, u većoj mjeri, stečenim zbog niza razloga. Sljedeći oblik se može pripisati hipertrofičnoj fimozi (slučaj kada je prepucijum vrlo velik i prilično labav). Ovaj oblik je povezan sa anatomskim karakteristikama strukture prepucija ili gojaznosti, sa povećanjem epitela kože. Atrofična fimoza - u ovom obliku sve se odvija obrnuto - tkivo postaje znatno tanje ili potpuno odsutno. Cikatricijski oblik se formira mehaničkim oštećenjem sa prevladavanjem adhezija. Uzroci ﬁmoze Najčešći uzorci fimoze su: nedovoljno elastičnost prepucijuma, suženje otvora kožice, adhezije, urođeni skraćeni frenulum-resica sa zadnje strane glansa, obliterirajući i sklerozirajući balanitis koji nastaje kao posljedica ponavaljućih zapaljenja kožice. Zapaljenje kožice može biti uzrokovano: infekcijama ili neadekvatnom higijenom, lichen planusom i povredama iste regije prilikom odnosa ili druge prirode sa nepravilnim oživljavanjem (što predisponira za sljedeće pucanje, što je jedan od uzroka skraćenog frenuluma kod odraslih i dijabetes melitusa). Vrste

Ljekari razlikuju nekoliko oblika ovog patološkog stanja. Ova klasifikacija je neophodna za razumijevanje prirode bolesti, kao i za izradu taktike pregleda i liječenja u budućnosti. Dakle, fimoza može biti kongenitalna, hipertrofična ili cicatricial. Veliki broj slučajeva cicatricial fimoze nastaje zbog kršenja pravila lične higijene. To dovodi do činjenice da infekcija lako prodire u područje spoljašnjih genitalnih organa i razvija se upalni proces. Mnogo rjeđe, cicatricial stenoza je kongenitalna patologija. Ovo patološko stanje karakteriše prilično duga prepucija koja sprječava da se glava penisa potpuno otvori. Zbog izražene upale na koži se pojavljuju razne pukotine i formiraju se ožiljci. U ovom slučaju izuzetno je teško provesti higijenske procedure. Ako se upala poveća fimoza se čak može pretvoriti u vrlo opasno stanje - parafimozu. Taktika liječenja cicatricial fimoze - imenovanje konzervativne terapije ili operacije. Izbor taktike liječenja ostaje za urologa. Prognoza bolesti je povoljna. Rizik od komplikacija je srednji. Simptomi Klinički znaci ovog patološkog stanja povezani su prije svega s kršenjem otkrivanja penisa zbog izraženog suženja otvora. Ovaj simptom je najkarakterističniji. Po pravilu, roditelji ga uočavaju u redovnim higijenskim procedurama. Neki očevi i majke čine izuzetno nedopustivu grešku. Pokušavaju "otvoriti" glavu penisa prevladavanjem napora. Takvo samo-liječenje može doprinijeti povredi djeteta. Za liječenje ovog patološkog stanja treba samo pedijatrijski urolog. Pored glavnog simptoma bolesti postoje i drugi klinički znaci bolesti.

One uključuju: Bolno mokrenje - Ovaj simptom se ne javlja uvijek, međutim, značajno pogoršava dobrobit dijeteta kada se pojavi. Blagi tok bolesti nije praćen kršenjem mokrenja. Teži i komplikovaniji oblici bolesti doprinose pojavi nepravilnosti u izlučivanju urina. Beba može da osjeti bol u mokrenju ili čak naglašeni bolni sindrom. Poremećaji mokrenja - Kod nekih beba, posebno onih sa prilično izraženom fimozom, urin se može izlučiti nekim "prekidima" ili protokom u tankom mlazu. Ako se bolni sindrom pridruži ovom simptomu, onda je stanje djeteta oštro poremećeno. Najmlađi pacijenti to obično pokazuju plačom. Starija dijeca počinju djelovati gore, češće trče u toalet kako bi mokrili. Bol u području prepona - Obično se ovaj simptom javlja kada se upalni proces širi po intimnom području. Ako se fimoza komplikuje sekundarnom bakterijskom infekcijom, onda dijete ima dodatne nepovoljne simptome. To su: supuracija iz otvora penisa, oticanje i oticanje prepucijuma, značajno povećanje tjelesne temperature i oticanje testisa. Ozbiljnost simptoma može biti različita. Lakše varijante toka bolesti, po pravilu, su gotovo asimptomatske. Glavni klinički znak u ovom slučaju je sužavanje otvora glave penisa i nemogućnost potpunog otvaranja. Težak tok bolesti praćen je pojavom brojnih simptoma koji zahtijevaju konzervativno liječenje.

majke se plaše kada čuju ovu dijagnozu od doktora. U stvari, fiziološka fimoza nije opasna. Ovaj problem nestaje samostalno u odrastanju djece. Liječenje ﬁmoze Dostupni načini liječenja fimoze: - Kod dijece najčeće medikametnozni (0,1% kortikosteroidim mastima) u trajanju 20-30 dana sa postepenim prevlačenjem prepucijuma kod neadekvatne elastičnosti prepucijuma i adhezijama sa visokom stopom uspješnosti. - Adhezioliza kod neadekvatnog odgovara na prvu linije terapije priraslica. - Frenultomija ili resekcija resice prepucijuma i glansa. - Najčešće primjenjivana operativna procedura Cirkumcizija. Cirkumcizija - obrezivanje Obrezivanje je zlatni standard za operativno liječenje fimoze koji se najčešće izvodi u uslovima lokalne anestezije ili rjeđe opšte anestezije sa djelimičnom ili totalnom resekcijom ukljanjanja kožice. POSLIJE CIRKUMCIZIJE

PRIJE INTERVENCIJE

Manifestacije komplikacija ﬁmoze - Crvenilo i svrab kožice; - Bolni i otežani odnosi i mokrenje; - Neadekvtna ejakulacija i smanjena plodnost; - Infekcija; - Nemogućnost mokrenja; - Baloniranje kožice pri mokrenju (najčešće kod djece); - Dugotrajno ponavljajuće infekcije i njihov prelazak u dugotrajni hronicitete (prije svega višegodišnji) koji mogu dovesti do prekancerozih i kanceroznih lezija. Prevencija Fiziološka fimoza se razvija od rođenja, pa stoga ne postoje posebne mjere za sprJečavanje bolesti. Moguće je samo smanjiti vjerovatnoću komplikacija u budućnosti. Pravila: t SFEPWOP PQSBUJ HFOJUBMJKF EKFUFUB t koristiti samo higijenske proizvode za djecu (sapun, šampon, kreme i masti); t WSJKFNF [B PCSBEV CJMP LPKF ʊBL J NBOKF QPWSFEF HMBWF i prepucija; t QFSJPEJʊOP QPTKFʉJWBOKF VSPMPHB JMJ QFEJKBUSB [B SVUJO ski pregled. Fiziološka fimoza nije opasna za zdravlje ako znate kako se nositi s ovom patologijom. Vremenom, problem mora proći sam od sebe, ali to ne znači da mu treba dozvoliti da se kreće. Za dijete sa fimozom potrebna je posebna pažnja, prvenstveno za ličnu higijenu. Masaža neće biti suvišna, i naravno posjeta ljekaru koji će moći objektivno procijeniti stanje dječaka i, ako je potrebno, odabrati liječenje. Svaki dječak je rođen sa fiziološkom fimozom. Mnoge

Cirkumcizija se izvodi i kod kancera penisa koji je samo zahvatio kožicu, kod masivnih i široko rasprostranjenih kondiloma iste regije koji se ne mogu liječiti na drugačiji način zbog viška prepucijuma, ali i zbog vjerskih i kulturoloških razloga određenih vjerskih, nacionalnih i etičkih grupacija. Sam čin operacije i neposredni postoperativni tok ne ometaju nakon funkcionisanje pacijenta i potpuni oporavak se postiže u prosjeku za oko 14 dana. Prednosti obrezivanja su prije svega povećana higijena, smanjenje učestalosti infekcija, smanjena incidienca polnih bradavica i karcinoma penisa, kao i normalizovanje mokrenja i izmokravanja kod onih kod kojih je samo suženje kožice dovelo do poremećaja, produžavanje vremena do postizanja ejakulacije. Operaciju u osnovi lakše prihvataju djeca i mlađi muškarci. Kod osoba u srednjim i starijim godinama potrebno je vrijeme navikanja na povećanu senzitivnost glansu u postoperativnom periodu i vrijeme adaptacije, tj. desenzibilizacije glavića, kao i da nakon toga vrijeme do postizanja ejakulacije, kao i stepen nadraživosti koji je produžen neće biti isti kao ranije, što određenom djelu muške populacije može predstavljati problem do navikavanja.

I ZNAMENITE LIČNOSTI GRIJEŠE Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić

Ser Džon Erik Erikson, britanski hirurg izjavio je 1873. godine: “Trbušna duplja, grudi i mozak zauvijek će ostati nedostupni hirurškim operacijama.“ „Errare humanum est“ (Griješiti je ljudski) I velike ličnost griješe. U knjizi „Briljantne greške“ (autor Mario Livi, USA) piše o brojnim greškama koje su u svom stvaralaštvu počinili veliki naučnici u mnogim oblastima svoga djelovanja: fizici, hemiji, matematici, medicini, astronomiji, geologiji.. Interesantan je, zanimljiv i neobičan podatak: 20% Ajnštajnovih radova sadrže greške različite prirode! A kako je bilo i kako su u medicini griješili poznati naučnici i stručnjaci? U podnaslovu ovog teksta je kategorična konstatacija britanskog hirurga ser Džon Erik Eriksona, da su, “trbušna duplja, grudi i mozak nedostupni hirurškim operacijama. “Tu zabludu prvi je „ispravio“ čuveni bečki hirurg Teodor Bilrot (1829 – 1894). Osam godina kasnije, 1881. uradio je prvu uspješnu operaciju na želucu – gastroektomiju (uklanjanje dijela želuca). Ova intervencija je i danas ostala poznata kao Bilrot I operacija, a Bilrot svojim sveukupnim radom stekao svjetsku slavu i dobio epitet „oca gastrointestinalne hirurgije.“ I druga zabluda britanskog hirurga nije bila duga vijeka. Eduard de Cerenvel (1843 – 1913), iz Lozane, prvi je 1885. otvorio grudni koš i uradio torakoplastiku.

Intervencije na srcu su odvajkada bile izuzetni problem hirurzima. Čak i onima koji su vršili veoma opsežne intervencije na svim drugim organima čovječijeg tijela bila je nezamisliva i pomisao da preduzmu neki zahvat na srcu, jer su znali da i najkraće zaustavljanje rada srčanog mišića može biti pogubno za pacijenta. I slavni Teodor Bilrot je izjavio: “Svaki hirurg koji i pokuša operaciju na srcu će izgubiti poštovanje svojih kolega.“ Prvi hirurg koji je uspješno uradio operaciju na srcu bio je Ludvig Ren (1849 – 1930) iz Franfurkta. Ren je 1896 godine operisao bolesnika koji je zadobio ubodnu ranu na desnoj komori srca, otvorivši prvo grudni koš pa zatim perikard (srčana maramica), došao do mjesta uboda i zašio ranu na srčanom mišiću. Zabludu ser Džon Erik Eriksona da će i „mozak zauvijek ostati nedostupan hirurškim operacijama“ šest godina poslije ove konstatacije demantovao je hirurg ser Viliam Mac Evan (1848 – 1924). On je 1879. godine uspješno odstranio cerebralni tumor, zbog čega se smatra jednim od utemeljivača i ocem neurohirurgije. Još od doba Platona (427.-347. p.n.e.) i Hipokrata (460. p.n.e. – oko 377.p.n.e.) vjerovalo se da je histerija (grč. „hystera“ – materica) oboljenje karakteristično samo za ženski pol a mnogi

simptomi: glavobolja, gušenje, lupanje srca... bili su tumačeni time što „nezadovoljna“ materica luta tijelom osobe i stvara joj razne tegobe s mjesta na kome se u tom lutanju zaustavi. Sigmund Frojd (1856.-1939.) je bezuspješno pokušavao da dokaže da i muškarci mogu da obole od histerije. Na sastanku u Ljekarskom društvu u Beču (1866. god.) jedan ugledni ljekar, nesumljivi autoritet u medicinskoj nauci, obratio mu se sljedećim riječima. „Ali, gospodine kolega, kako možete da govorite takve besmislice! Hysteron znači ipak uterus. Kako može da bude neki muškarac histeričan?“ Frojd je komentarišući ovaj događaj zapisao: “Utisak da su veliki autoriteti odbili moju novost ostao mi je nepokolebljiv; našao sam se u opoziciji sa tvrđenjem o postojanju histerije kod muškaraca... Ljekarsko društvo više nisam u svome vijeku posjetio.“ Rudolf Virhov (1821 – 1902), čuveni njemački patolog, histolog, fiziolog i osnivač ćelijske teorije u medicini, čije su riječi, autoritet i mišljenje poštovani širom svijeta, ne samo da je negirao već je i omalovažavao istraživački poduhvat Roberta Koha (1843 – 1910). Uprkos sjajnim uspjesima ovog naučnika u pronalaženju uzročnika mnogih, u to doba smrtonosnih i neizlječivih bolesti (epohalno otkriće uzročnika tuberkuloze, antraksa, kolere...), sve to nije bilo dovoljno doktoru Virhovu da oda priznanje svom mlađem kolegi.:“ Koh naučno nije uspio ništa da dokaže.“ I veliki naučnik Virhov pravi veliku grešku. Robert Koh je 1905. godine dobio Nobelovu nagradu za ogromni doprinos medicinskoj nauci i zdravlju ljudi. I tako postao slavan. Kad je Luj Paster (1822-1895) prezentovao svoju teoriju o bakterijama kazavši da bolesti nijesu „ božja volja“ već da ih izazivaju bakterije koje žive u vodi, vazduhu, zemlji, krvi i protiv kojih čovjek može da se bori, tada poznati Pjer Poce, francuski profesor fiziologije u Tuluzu 1872. godine kazao je: “Teorija o mikrobima Luj Pastera je besmislena bajka.“ Kakva zabluda uglednog profesora! A ovo otkriće o mikrobima i kasnije mnoga epohalna otkrića, obezbijedili su Pasteru jedno od najznačajnijih mjesta u medicinskoj nauci. Žak Mono (1910.-1976.), Francuz, veliko svjetsko ime na polju molekularne biologije i istaknuti filozof, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu (1965. godine) konstatovao je: “Ako vam neko kaže da će moći da se radi na ljudskom hromozomu, recite mu da je budala!“ Samo pet godina kasnije pronađen je metod da se dezoksiribonukleinska kisjelina (DNK), nosilac gena bilo kog organizma, presječe tamo gdje se želi, a zatim spoji na tom mjestu sa bilo kojim dijelom DNK bilo kojeg organizma. Lajnus Poling (1901-1994) je američki hemičar i biohemičar, dvostruki dobitnik Nobelove nagrade: za hemiju 1954. i za mir 1962. godine. Mnogi stručnjaci ga smatraju vodećim hemičarem 20. vijeka, a za neke je i jedan od najvećih naučnika u istoriji. U svom širokom dijapazonu naučnoistraživačkog rada pažnju je posvetio značaju i ulozi vitamina C za zdravlje ljudi. Tako je u knjizi „Vitamin C i prehlada“ (1971) praktično i teoretski prikazao terapijska svojstva ovog vitamina kod infekcija disajnih puteva. Mada se vitamin C upotrebljavao još od 30–tih godina prošlog vijeka, dakle znatno prije Polingovog proučavanja, tek njegovim radom vitamin C postaje, 70-tih godina, masovno primijenjivani lijek kod nazeba, kijavice, prehlade, gripa. No, slavni Poling ide dalje u dokazivanju značaja i uloge ovog vitamina. Naime, pokušava da dokaže da su visoke doze 5, 10 pa i 15 grama na dan, od značaja u liječenju čak takvih bolesti kakve su kardio-

vaskularne i kancer. Međutim, iako je veliki naučnik ostao dosljedan u svojim uvjerenjima, ovaj koncept nije uspio da izdrži kritički i obektivni sud naučne medicine. Ogromne količine vitamina C nisu se pokazale djelotvorne niti korisne za zdravlje čovjeka. Naprotiv. Dugo godina, duže od 100, smatralo se da je stres glavni uzročnik nastanka čira na želucu. Tek negdje početkom osamdesetih prošlog vijeka dr Bari Maršal, australijski ljekar, posumljao je u ovaj stav. Naime, Maršal je sarađivao s dr Robinom Vorenom, patologom u Kraljevskoj bolnici u Pertu (Australija), koji mu je sugerisao da se zainteresuje i ispita određenu i neobičnu pravilnost koju je uočio. Kod pacijenata koji su bolovali od čira na želucu otkrio je prisustvo jednog mikroorganizma – helikobakterije. Dr Maršal je otišao korak dalje. Posumnjao je da bi, možda, baš ta bakterija mogla da bude izazivač želudačnog ulkusa, pa je eksperimentalno pokušao to i da dokaže. Ogled kojim je kod životinja (miševi, svinje) pokušao vještački da izazove promjene na želucu ostao je bez uspjeha. Dr Maršal ipak ne odustaje od svoje ideje, uprkos činjenici da je zvanična medicina odbacila sugestiju da bakterija može da prouzrokuje čir na želucu, jer je u međuvremenu ohrabren, donekle, činjenicom da je na jednoj maloj grupi pacijenata uspio da medikamentima izliječi bakterijsku infekciju ovog organa. Nošen idejom i željom da dođe do spasonosnog rješenja za bolest miliona ljudi, dr Maršal odlučuje da na sebi nastavi svoj istraživački rad. „Smutio sam koktel bakterija u epruveti i sipao ga u svoju goveđu supu koju sam zatim pojeo,“ zapisao je Maršal. Pet dana kasnije je počeo da povraća zbog bakterijske infekcije u želucu. Endoskopskom metodom infekcija je potvrđena i ujedno dokazano da postoji i gastritis, što je prvi znak ka razvoju čira na želucu. Dalja istraživanja su trajala još skoro deset godina. Vremenom je zvanična medicina shvatila, prihvatila i priznala rezultate Maršalovih istraživanja provjerivši ih u praksi, uz priznanje da helicobakter pylori izaziva čir na želucu. Nekada komplikovani način liječenja, često nedovoljno uspješan, zamijenila je nova, jednostavna medikamentozna, antibiotska terapija. Dr Maršal i dr Voren su 2005. godine dobili Nobelovu nagradu za medicinu.

Imaju li velike ličnosti pravo na grešku? Slavni njemački pisac Tomas Man zapisao je : “Uz velikog čovjeka idu velike greške. “A mudri Latini „Errare humanum est.“ (Griješiti je ljudski).

Hronika 02. oktobar - Broj preminulih od koronavirusa prešao 700.000 - SAD Više od 700.000 ljudi umrlo je od kovida-19 u SAD od početka pandemije, pokazuju podaci univerziteta Džons Hopkins. Taj broj, jednak populaciji glavnog grada Vašingtona, podsjeća da stotine Amerikanaca i dalje svaki dan umiru od koronavirusa, iako je poodmakla vakcinacija. To je crni međaš za zemlju koja se suočava sa skokom broja inficiranih i umrlih podstaknutim zaraznijim delta sojem virusa i odbijanjem miliona Amerikanaca da se vakcinišu. SAD su prema zvaničnim podacima zemlja sa najvećim brojem umrlih od koronavirusa, na osnovu podataka koje daju zvaničnici u svijetu, ispred Brazila i Indije. Iako su na početku bile sporije u procesu vakcinacije od SAD, više evropskih zemalja sada su je prevazišle po broju vakcinisanih u odnosu na broj stanovnika. Nošenje maske i vakcinacija ostaju političke teme koje dijele mnoge Amerikance. Neki republikanski guverneri kao što su guverneri Teksasa i Floride čak su htjeli da uvedu obaveznu zabranu nošenja maske u svojim državama pozivajući se na zaštitu individualnih sloboda. Sa druge strane, država Kalifornija je najavila namjeru da uvede obaveznu vakcinaciju za sve učenike u školama, što je odluka bez presedana u zemlji, prenosi N1. 03. oktobar - Gotovo dva miliona Izraelaca ostaje bez zelenih propusnica Gotovo dva miliona Izraelca će ostati bez zelenih propusnica jer nije primilo treću, buster dozu vakcine protiv COVID-a 19. Zelena propusnica će važiti šest mjeseci od posljednje doze vakcine, a to je promjena koja će uticati na između 1,7 i 1,9 miliona Izraelaca (EPA). U Izraelu su u stupila na snagu nova pravila za izdavanje takozvanih zelenih propusnica, pa će gotovo dva miliona Izraelca ostati bez njih jer nije primilo treću, buster dozu vakcine protiv COVID-a 19, prenosi Beta. U isto vrijeme policija će pojačati kontrolu dokaza o vakcinisanju na mjestima okupljanja i u gradovima sa visokom stopom infekcije. Sve postojeće zelene propusnice više ne važe i Izraelci moraju da nabave nove preko web stranice Ministarstva zdravlja ili aplikacije koje su postale dostupne posle ponoći. Na osnovu novih, prilično kompliciranih pravila oni koji su se oporavili od COVID-a 19 moraju da prime jednu dozu vakcine da bi dobili propusnicu. Ta propusnica počinje da važi sedmicu dana od primanja posljednje doze koja se traži i to u narednih pola godine. To znači da je mogu dobiti oni koji su se oporavili od

COVID-a i oni koji su vakcinisani poslije oporavka prije manje od šest mjeseci. 04. oktobar - Zbog otkrića receptora za temperaturu i dodir Dejvid Džulijus i Ardem Pataputijan dobitnici Nobelove nagrade za medicinu Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za za fiziologiju ili medicinu su Amerikanci Dejvid Džulijus i Ardem Pataputijan zbog otkrića receptora za temperaturu i dodir, saopštio je Nobelov komitet Švedske kraljevske akademije nauka danas u Stokholmu.

Dobitnike je proglasio generalni sekretar Nobelovog komiteta Tomas Perlman. Radovi ovih naučnika doprinose utvrđvanju kako smanjiti hronični i akutni bol povezan sa nizom bolesti, trauma i njihovog liječenja. Džulijus i Pataputijan istraživali su o tome kako se pokreću nervni impulsi tako da se pritisak i temperatura mogu percipirati. Pitanje kako osjećamo svijet somatskim osjećanjem fascinira čovječanstvo milenijumima. U 20. vijeku postalo je jasno da dodir i temperatura aktiviraju različite vrste živaca u koži. Međutim, identitet molekularnih pretvarača odgovornih za otkrivanje i pretvaranje toplote, hladnoće i dodira u nervne impulse u senzornom nervnom sistemu ostao je misterija sve do otkrića koja su nagrađena ovogodišnjom Nobelovom nagradom. Dejvid Džulijus rođen je u Njujorku 1955. godine. Svoja istraživanja izvodio je na unverzitetu u San Francisku, gdje je i dalje aktivan. Osvojio je nagradu Shaw za nauku o životu i medicini 2010. godine, kao i Brejktru nagradu za nauku o životu 2020. Ardemm Pataputjan rođen je 1967. godine u Bejrutu. Kao mladić preselio se u Los Anđeles, a istraživanje za svoj nagrađeni rad izvodio je u Skrips Risrč-u u Kaliforniji. Bio je stipendista Američkog udruženja za razvoj nauke od 2016. godine, član Nacionalne akademije nauka od 2017. i Američke akademije umjetnosti i

nauke od 2020. Godine 2017. osvojio je nagradu V. Alden Spenser-a, 2019. nagradu Rosenstiel, 2020. nagradu Кavli za neuronaukui nagradu Fondacije BBVA Granice znanja u biologiji/biomedicini. 04. oktobar - Melburn postavio rekord karantina zbog pandemije covida-19 - Australija Australijski grad Melburn postavio je rekord najdužeg kumulativnog trajanja vremena koje je grad proveo u karantinu zbog pandemije koronavirusa. Melbourn, glavni grad savezne australijske države Viktorije, na istočnoj obali, je nakupio ukupno 245 dana koje je proživio uz nalog da se ostane kod kuće, objavio je kanal ABC.

treće doze, date oko šest mjeseci nakon druge, kod ljudi između 18 i 55 godina starosti. Kad je riječ o osobama sa izrazito oslabljenim imunim sistemom, EMA je navela da podržava davanje treće doze vakcine Fajzer-Biontek ili vakcine kompanije Moderna najmanje 28 dana poslije primanja druge doze. Agencija je navela da je takvu odluku donijela pošto su istraživanja pokazala da dodatna doza vakcine povećava sposobnost ljudi da stvaraju antitela protiv koronavirusa, kod pacijenata sa presađenim organima, čiji je imuni sistem oslabljen. Preporuke Evropske agencije za ljekove treba da odobri Evropska komisija, a potom i zdravstvene vlasti u svakoj od 27 članica EU, koje samostalno odlučuju o strategijama vakcinacije. Neke zemlje članice Unije već su počele da daju građanima treću dozu vakcine. 05. oktobar - Zdravstvena ustanova otpustila 1.400 ljudi jer su odbili vakcinaciju - SAD

Melburn je tako nadmašio raniji rekord koji je držao Buenos Aires. Argentinska prestolnica izdržala je 234 dana karantina, od 20. marta do 11. novembra 2020. te kratki 10-dnevni lockdown od 21. maja do 31. maja ove godine, naveo je ABC. Melburn je trenutno u svom šestom potpunom zatvaranju otkako je počela pandemija koronavirusa i lockdown bi trebao da traje najmanje još tri nedelje. U Melburneu su ljudi na ivici nerava. U septembru su protestvovali nekoliko dana i bili na ulicama protestvujući protiv obavezne vakcinacije u sektoru gradnje. Procjenjuje se da će ta savezna država u oktobru postići imunizaciju starijih od 16 godina od 70 posto, čime bi se došlo do kraja lockdowna po utvrđenim pravilima. No državni premijer Daniel Andrews rekao je da ne isključuje potrebu da se utvrđene mjere produže bude li potrebno. Australija, s 25 miliona stanovnika, dugo se borila strategijom potpunog iskorjenjivanja virusa, ali nakon što nije uspjela da obuzda nekoliko izbijanja infekcije delta varijantom okrenula se vakcinaciji kao načinu da se iziđe iz zatvaranja. Australija ima 105.000 slučajeva infekcije i više od 1.200 umrlih povezano s covidom od izbijanja kovid infekcije, prenosi Hina. 04. oktobar - Treća doza Fajzera za osobe od 18 godina i starije Evropska agencija za ljekove (EMA) odobrila je davanje treće doze vakcine kompanije Fajzer-Biontek osobama od 18 godina i starijim. Ta agencija Evropske unije je navela da davanje treće, takozvane "buster" doze, može da dođe u obzir najmanje šest mjeseci poslije druge doze, kod 18-godišnjaka i starijih osoba. EMA je izdala tu preporuku poslije proučavanja podataka o vakcini Fajzer-Biontek koji su pokazali rast nivoa antitela poslije

Najveća kompanija u oblasti zdravstvene zaštite u američkoj državi Njujork Northwell Health otpustila je 1.400 zaposlenih koji su odbili da se vaknicništu protiv koronavirusa, naveo je portparol te kompanije Džo Kemp. Kao i u slučajevima drugih kompanija koje posluju u oblasti zdravstva, a koje su u prethodnom periodu otpuštale radnike koji su odbili vakciniaciju, i u ovoj kompaniji broj otpuštenih predstavlja mali dio od ukupno 76.000 zaposlenih. Uvođenje obavezne vakcinacije za zdravstvene radnike u Njujorku stupilo je na snagu krajem septembra. Takve mjere donijele su još neke države, uključujući Kaliforniju. Zvaničnici su poručili da su takve odluke dovele do povećanje stope vakcinacije, mada je jedan mali dio zaposlenih ipak odlučio da ostane bez posla, prije nego da primi vakcinu, prenosi Rojters. 05. oktobar - Vrhovni sud: Indija mora platiti 672 dolara odštete za svakog umrlog od Covida-19 Indijski Vrhovni sud naredio je državnim vlastima da plate 672 američka dolara kao naknadu za svaku smrt od covida-19, kao način pomoći obiteljima da se nose s gubitkom, prema odredbi koju je vidio Reuters u utorak. Indija je prijavila ukupno 449.260 smrtnih slučaja, premda stručnjaci kažu da je brojka jako podcijenjena jer su mnogi umrli u udaljenoj unutrašnjosti zemlje. Stručnjaci kažu da se u velikim gradovima poput New Delhija veliki broj umrlih ne prijavljuje jer je bolnicama ponestalo slobodnih kreveta i zaliha kiseonika. Podnositelji zahtjeva podnijeli su žalbu Vrhovnom sudu da nacionalna uprava za katastrofe, putem koje vlada pruža finansijsku pomoć u prirodnim katastrofama poput potresa, osigura najmanje osam puta veću naknadu. Vlada se u svojoj izjavi složila iz državnog fonda za katastrofe isplatiti minimalnu svotu koju će razdijeliti lokalne vlasti. - Svi nadležni kojih se to tiče djelovat će u svrhu pomoći kako bismo izbrisali suze onima koji pate zbog gubitka člana obitelji zbog covida-19 - navodi se u odluci Vrhovnog suda.

05. oktobar - Australija će strane turiste primati tek od sljedeće godine

08. oktobar - Produženi COVID traje najmanje dva mjeseca - WHO

Australijski premijer Skot Morison rekao je da će strane turiste primati tek od sljedeće godine. U razgovoru za australijski Čenel 7, Morison je govorio o prioritetima i otvaranju granica koje su zatvorene od marta 2020. - Ako ste dvostruko vakcinisani u inostranstvu i boravite u Australiji, ako ste australijski državljanin i ako ste član porodice možete putovati - rekao je Morison.

Više od milion ljudi širom svijeta prijavilo je da ima simptome tzv. "produženog covida". Svjetska zdravstvena organizacija objavila je ove sedmice definiciju produženog COVID-a. Riječ je o terminu koji se koristi da se opišu stalni zdravstveni problemi koje imaju osobe koje su preležale koronavirus. SZO definiše produženi COVID kao stanje sa najmanje jednim simptomom koji obično počinje da se pojavljuje u roku od tri mjeseca od početka potvrđene ili vjerovatne infekcije koronavirusom, a traje najmanje dva mjeseca. Simptomi produženog COVID mogu da počnu tokom infekcije ili da se pojave prvi put nakon što se pacijent oporavio od akutne bolesti. Među najčešćim upornim simptomima su, kako se navodi, umor, otežano disanje i kognitivni problemi. Ostali simptomi su bol u grudima, problemi sa čulom mirisa ili ukusa, slabost mišića i ubrzano lupanje srca. Stanje produženog COVID-a generalno ima uticaj na obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

06. oktobar – Nedostatak radne snage najviše u zdravstvu – Kanada Konstantno se povećava potreba za radnom snagom u cijeloj Kanadi, pokazali su rezultati istraživanja na koje se poziva Anadolija. Istraživanja koja su sproveli Zavod za statistiku Kanade i Banka za poslovni razvoj (BDC) pokazala su da je potreba za radnom snagom u svim sektorima izuzetno velika. Samo u drugom tromjesečju ove godine Kanadi je nedostajalo gotovo 731.900 radnika. Nedostatak radnika je primjetan u svim provincijama, dok je najveća potreba za radnom snagom zabilježena u provincijama Quebec, Ontario i Britanska Kolumbija. Istraživanje BDC-a takođe je pokazalo da 64 posto kanadskih kompanija ograničava širenje zbog nedostatka radne snage. Prema rezultatima istraživanja, najveći nedostatak osoblja u zemlji zabilježen je u zdravstvenom sektoru, pa je u posljednjem kvartalu prošle godine potreba za radnom snagom u tom i području socijalne pomoći porasla za 56,9 posto. Nepopunjeno je 100.300 radnih mjesta, prenosi Al Jazeera. 06. oktobar - Prekidaju vakcinaciju Modernom mlađih od 30 godina - Švedska Švedski zavod za javno zdravstvo je saopštio da podaci ukazuju na učestaliju pojavu miokarditisa (upale srčanog mišića) i perikarditisa (upale srčane ovojnice) kod mladih koji su se vakcinisali. Osobe rođene 1991. ili kasnije, koje su primile prvu dozu Modernine vakcine - njih oko 81 hiljadu - neće primiti drugu dozu (Reuters). Švedska će suspendovati Moderninu vakcinu protiv COVID-a 19 za osobe rođene 1991. i ranije, nakon izvještaja o mogućim rijetkim nuspojavama poput miokarditisa, objavila je javnozdravstvena agencija. Švedski zavod za javno zdravstvo je saopštio da podaci ukazuju na učestaliju pojavu miokarditisa (upale srčanog mišića) i perikarditisa (upale srčane ovojnice) kod mladih koji su se vakcinisali. - Povezanost je posebno jasna u slučaju Modernine vakcine Spikevax, pogotovo nakon druge doze - navodi se u saopštenju. Ipak, dodaje se da je rizik od miokarditisa i perikarditisa vrlo mali. Evropska agencija za lijekove odobrila je Pfizerovu vakcinu u maju, a u julu Moderninu za djecu stariju od 12 godina, prenosi Hina.

08. oktobar - I Island obustavio primjenu vakcine Moderna Island je obustavio primjenu vakcine američke laboratorije Moderne protiv kovida 19 zbog rijetkih slučajeva upale srčanog mišića, čime je učinio korak dalje od svojih nordijskih susjeda koji su samo ograničili upotrebu te vakcine. - Pošto je snabdjevanje Fajzerovom vakcinom u zemlji dovoljno, glavni epidemiolog je odlučio da se na Islandu ne koristi Modernina vakcina - objavljeno je na stranici nacionalne Uprave za zdravstvo. Odluka je motivisana povećanom učestalošću miokarditisa i perikarditisa nakon vakcinisanja Modernom, precizirao je glavni epidemiolog u saopštenju. To neće uticati na kampanju vakcinacije na tom ostrvu sa 370.000 stanovnika, gdje je 88 odsto starijih od 12 godina u potpunosti vakcinisano. Švedska i Finska su takođe obustavile upotrebu Modernine vakcine, ali samo za mlađe od 30 godina, a Danska i Norveška su to zvanično savjetovale za mlađe od 18 godina, takođe zbog rijetkih slučajeva miokarditisa i perikarditisa, prenosi Tanjug. 10. oktobar - Žestoki obračuni demonstranata sa policijom - Italija Oko 10.000 ljudi učestvovalo je u protestnoj povorci u središtu Rima kako bi izrazili protivljenje uvođenju obavezne kovid propusnice na radnim mjestima od 15. oktobra. Proteste u Rimu obilježili su žestoki obračuni demonstranata sa policijom koja je upotrijebila vodene topove i suzavac kako bi rastjerala okupljeni narod. Kovid propusnica, uvedena u avgustu za posjetu muzejima, sportskim događajima i restoranima sadrži potvrdu o vakcinaciji, potvrdu o preležanoj koroni ili negativan test. Italijanski premijer Mario Dragi je prije više od tri nedjelje

najavio da će ona od 15. oktobra biti obavezna i na radnom mjestu, a svima koji je ne budu imali prijeti obustava plate. Propusnicu su već do sada morali da imaju svi koji rade u zdravstvu i u prosvjeti, piše Kurir. 11. oktobar - Obavezna vakcina za zdravstvene radnike i nastavnike - Novi Zeland Većina zdravstvenih radnika i nastavnika na Novom Zelandu uskoro će prema zakonu morati da se vakciniše protiv koronavirusa, saopštile su tamošnje vlasti. Prema novim propisima, ljekari, farmaceuti, medicinske sestre i drugi zaposleni u zdravstvu moraće u potpunosti da se vakcinišu do decembra. Prosvjetni radnici će morati da budu u potpunosti vakcinisani do januara. Ministar za odgovor na epidemiju korona virusa Kris Hipkins rekao je da se ništa ne može prepustiti slučaju posebno zato što se te kategorije zaposlenih bave bolesnima ili malom djecom kod koje još nije odobrena vakcinacija. Odluka o obaveznoj vakcinaciji saopštena je u trenutku kada se vlasti Novog Zelanda u najvećem gradu Oklandu bore protiv žarišta visoko zarazne varijante delta koronavirusa, prenosi Beta. 11. oktobar - Tromjesečno vanredno stanje - Letonija Letonija je proglasila tri mjeseca dugo vanredno stanje zbog rekordnog rasta broja novoinficiranih, u vrijeme dok ta baltička država bilježi jednu od najnižih stopa vakcinisanih u Evropskoj uniji. Dnevni broj novozaraženih u toj zemlji sa 1,9 miliona stanovnika veći je od hiljadu. Prema novim pravilima, zaštitne maske postaju obavezne u svim javnim ustanovama, a svi zaposleni u javnom sektoru moraju da se vakcinišu do 15. novembra. Nevakcinisanima se neće dopustiti ulazak u supermarkete, a vikendima će raditi samo prodavnice s ključnim potrepštinama. Vlast ohrabruje građane da rade od kuće kada je to moguće. - Moramo odbijati pacijente čije dijagnoze nijesu opasne po život. Timovi za hitnu pomoć čak ni ne stižu da odgovore na sve pozive - rekao je dr Karlis Racenis, čelnik udruženja mladih ljekara. Vakcinisano je samo 48 odsto građana, što je najniža stopa u Evropskoj uniji nakon Bugarske, Rumunije i Hrvatske, prenosi Hina. 12. oktobar - Greške i zakašnjele mjere uzrok velikog broja COVID žrtava – Velika Britanija Ozbiljne greške i zakašnjele mjere britanske vlade i naučnih savjetnika koštale su života velik broj ljudi u pandemiji COVID-19, navodi se u izvještaju zastupnika koje prenose svjetske agencije. Studiju su sproveli međustranački Odbor za nauku i tehnologiju i Odbor za zdravstvo i socijalnu zaštitu. U njoj se

navodi da je priprema Velike Britanije za pandemiju bila previše usmjerena na sličnost s gripom, a ministri su predugo čekali s mjerama zatvaranja početkom 2020. godine. Zastupnici su u opsežnom izvještaju upozorili da je britansko planiranje bilo “previše suženo i nefleksibilno, zasnovano na modelu gripe” i da nisu naučili lekcije od SARS-a, MERS-a i ebole. Bivša glavna doktorka Sally Davies rekla je zastupnicima da je prevladavalo “grupno mišljenje” prema kojemu stručnjaci za zarazne bolesti nijesu vjerovali da će “SARS, ili drugi SARS, doći iz Azije do nas”. Nacionalni registar rizika Velike Britanije, koji je bio na snazi na početku pandemije, naveo je da je “vjerovatnost širenja zarazne bolesti u Velikoj Britaniji procijenjena na nižu od one za pandemijsku gripu”. Takođe je rečeno da bi najviše 100 ljudi moglo umrijeti tokom izbijanja bilo koje nove zarazne bolesti. Nakon što se COVID-19 pojavio u Kini, zastupnici su rekli da će britanska politika zauzeti “postepeni pristup” za intervencije poput fizičkog razmaka, izolacije i zatvaranja. U studiji se navodi da se to smatralo “promišljenom politikom” koju su predložili naučnici, a prihvatile britanske vlasti, a koja se u međuvremenu pokazala “pogrešnom” i dovela do većeg broja mrtvih. Zastupnici su naveli da se “odluke o zatvaranju i socijalnom distanciranju u prvim sedmicama pandemije – i preporuke koje su do toga dovele – svrstavaju u jedan od najvažnijih javnozdravstvenih neuspjeha koje je Velika Britanija ikada doživjela” - prenosi Hina. 13. oktobar - U EU-u vakcinisano 75 posto odraslih Evropska stretegija nabavke vakcina i vakcinacije omogućila je uspjeh bez presedana, pri čemu su ključni bili saradnja članica i pokazana solidarnost. Ministri zdravlja zemalja EU-a su se na neformalnom zasjedanju u Sloveniji informisali o gradnji otporne zdravstvene unije u EU-u, kako bi Unija odgovorila na buduće zdravstvene izazove, a o trenutnom stanju pandemije COVID-a 19 obavijestila ih je evropska savjetnica za zdravlje Stella Kyriakides. - Pokazali smo saradnju i solidarnost, što se pokazalo ključnim i isplatilo se - kazala je Kyriakides. Uspjeh se po njenim riječima pokazao u tome što je do sada u EU-u vakcinisano 75 posto odraslih osoba. No potreban je i veći postotak vakcinisanih i to svuda, to je bila njena glavna poruka. - Sada riskiramo pandemiju nevakcinisanih ako odmah ne krenemo u akciju da dosegnemo one koji oklijevaju da se vakcinišu i one najranjivije - kazala je Kyriakides. To se mora osigurati odmah jer u mnogim društvima dolazi do otvaranja, a dodatnu prijetnju sada pred zimu predstavlja i gripa. Kako bi se postiglo da se strategija vakcinacije i kontroliranja pandemije, te povratka u normalan život osigura na globalnom nivou, potrebna je i solidarnost, pa je i na današnjem neformalnom zasjedanju ministara zdravlja dato jasno obećanje da će EU državama izvan EU-a do sredine iduće godine donirati 500 miliona doza vakcina protiv COVID-a 19, od čega 250 miliona prije kraja ove godine, prenosi Hina.

13. oktobar - Obustavljen postupak za hitno odobravanje Sputnjika V - SZO Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da je postupak za hitno odobravanje za upotrebu ruske vakcine Sputnik V obustavljen, jer nedostaje određeni broj podataka i usaglašenost pravnih procedura. Iz SZO je izražena nada da će postojeći nedostaci uskoro biti otklonjeni. - Skoro svakodnevno radimo sa Ministarstvom zdravlja Rusije na rješavanju preostalih pitanja koja treba da ispuni Ruski fond za direktna ulaganja - izjavila je Marijanđela Simao, pomoćnica generalnog direktora SZO za pristup ljekovima i zdravstvenim proizvodima. Simao je potvrdila da će SZO ponovo otvoriti slučaj, procijeniti dostavljene podatke i nastaviti inspekcije proizvodnih kapaciteta u Rusiji čak iako dosije bude "još uvijek nepotpun". Ruski ministar zdravlja Mihail Muraško je ranije ovog meseca rekao da su sve prepreke za registraciju Sputnjik V vakcine kod SZO otklonjene i da preostaje samo još nekoliko koraka, prenosi Tanjug. 14. oktobar - U Turskoj do sada dato više od 113,18 miliona doza vakcina protiv COVID-19 Turska je primijenila više od 113,18 miliona doza vakcina protiv korona virusa od početka kampanje vakcinacije u januaru, pokazuju službeni podaci.

Prema podacima Ministarstva zdravstva Turske, više od 54,6 miliona ljudi primilo je prvu dozu, a oko 46,7 miliona potpuno je vakcinisanih. U Turskoj je treću dozu primilo više od 10,8 miliona ljudi, javlja Anadolija.

po oba parametra najviši dnevni bilans od početka pandemije. To je prvi put da je broj novoinficiranih u Rusiji premašio 30.000, prenosi Interfaks. Najviše novoinficiranih je u Moskvi, 6.712, što je najviše od 9. jula. Povećanje stope zaražavanja počelo je nakon 20. septembra, da bi se pojačalo u oktobru. Od početka panedemije u Rusiji je potvrđeno 7.892.980 slučajeva korona virusa, a preminulo je 220.315 osoba, prenosi TASS. 14. oktobar - Mađarska uskoro počinje proizvodnju Sputnjika V Mađarska će ove godine dobiti potrebnu tehnologiju za proizvodnju ruske vakcine Sputnjik V protiv korona virusa u fabrici koja je trenutno u izgradnji, saopštio je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto. Kako navodi Rojters, ovo bi bio prvi konkretan korak u proizvodnji vakcine u Evropskoj uniji, iako ona nije još uvijek odobrena u bloku. Ruska vakcina Sputnjik V, koja se već uveliko koristi u Rusiji i odobrena je za upotrebu u više od 70 zemalja, još je u pregledu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Evropske agencije za ljekove (EMA). Kako se navodi, bez odobrenja EMA-e, Rusima, kao i stotinama hiljada Mađara koji su vakcinisani Sputnjikom otežano je putovanje širom EU, prenosi Tanjug. 15. oktobar - Ukinuli sve mjere - Švedska Švedska je napravila još jedan korak prema normalizaciji svakodnevice svojih građana, ukinuvši od 1. novembra obavezu testiranja na koronavirus za sve potpuno vakcinisane osobe, one koje su nedavno preboljele kovid19, te za djecu do šest godina. Na redovnoj nedjeljnoj konferenciji za novinare švedskog Zavoda za javno zdravstvo objašnjeno je kako spomenute kategorije građana u slučaju pojave simptoma jednostavno trebaju ostati kod kuće dok ne ozdrave. Na radna mjesta, fakultete ili škole mogu se vratiti bez testiranja, nakon što jedan dan izostane povišena tjelesna temperatura, čak i ako nisu prestali svi simptomi bolesti.

14. oktobar – Rekordan broj preminulih i inﬁciranih u jednom danu - Rusija Više od 51 milion Rusa je već primio jednu dozu vakcine protiv kovida-19, izjavio je na konferenciji za novinare ministar zdravlja Ruske Federacije Mihail Muraško i pozvao građane starije od 60 godina da se vakcinišu. On je ukazao da zdravstveni sistem radi pod dodatnim, ogromnim opterećenjem i predočio da vakcinacija može da pomogne da se sačuvaju sredstva koja se izdvajaju za liječenje pacijenata inficiranih korona virusom. U Rusiji je u poslednja 24 sata zabilježeno 986 novih smrtnih slučajeva korona virusa i 31.299 novih slučajeva zaraze, što je

Ova odluka posledica je sve bolje epidemiološke situacije u Švedskoj koja je, uprkos ukidanju svih dotadašnjih mjera prije dvije nedelje, održala nisku stopu infekcije i smrtnosti od kovida 19. U posljednje dvije nedelje Švedska ima 81 inficiranog koronavirusom na 100.000 stanovnika, što je smješta među deset evropskih zemalja s najmanjom stopom infekcija.

- I dalje se bilježi širenje koronavirusa, ali na stabilnom i relativno niskom nivou u odnosu na prethodna razdoblja. Nedjeljno se obavlja oko 140.000 PCR testova, a stopa pozitivnih nalaza je tri posto. I onako niska stopa smrtnosti nastavila je da pada i nakon ukidanja epidemioloških mjera 29. septembra. Prema podacima ECDC-a, u posljednje dvije nedelje Švedska ima petu najmanju stopu smrtnosti od kovida 19 u Evropi, nakon Islanda, Lihtenštajna, Luksemburga i Nizozemske, prenosi Fonet. 19. oktobar - Imaju najviše slučajeva korone u zadnja tri mjeseca - Velika Britanija Velika Britanija je izvijestila o najvećem broju novih slučajeva infekcije koronavirusom u tri mjeseca, s nivoima novooboljelih od covida-19 posljednji put zabilježenim za vrijeme lockdowna u Engleskoj proteklog ljeta.

nema. Pacijente više čak ni ne testiraju pri ulasku u bolnicu kao prije, već samo one s teškim respiratornim simptomima, prenosi Danas.hr. 20. oktobar - Od 30. oktobra do 7. novembra Rusija uvodi neradnu sedmicu zbog rekordnog broja smrtnih slučajeva od koronavirusa Rusija uvodi neradnu sedmicu širom države nakon izvještavanja o rekordnom broju smrtnih slučajeva od COVID-19 od početka pandemije, javlja Russia Today. Ruski predsjednik Vladimir Putin podržao je planove da se radnicima širom zemlje omogući slobodna sedmica, a Vlada predlaže policijski čas od 23h za sve uslužne djelatnosti u pokušaju da zaustavi nagli skok broja smrtnih slučajeva od koronavirusa. Na današnjem sastanku vladinih zvaničnika, Putin je dao odobrenje za pripreme produženog planiranog dvodnevnog državnog praznika i odluke da radnici ostanu u svojim kućama uz plaćeno odsustvo za cijelu sedmicu. Prema planovima, koje je predložila potpredsjednica Vlade Tatjana Golikova, kancelarije će biti zatvorene od 30. oktobra do 7. novembra, prenosi Avaz.ba. 20. oktobar - Najveća stopa preminulih od korone na svijetu - Rumunija

Broj novoinficiranih u Britaniji trenutno je značajno viši nego u drugim zapadnoevropskim zemljama, sa 60-postotnim porastom novih slučajeva bolesti tokom proteklih mjesec dana. Prema službenim podacima, ukupno je 49.156 novooboljelih što je ujedno i najviši dnevni bilans od 17. jula. Britanija je posljednje mjere socijalne distance ukinula 19. jula, kada je barovima i restoranima dopušten rad s punim kapacitetima, a svoja su vrata ponovo otvorili i noćni klubovi, prenosi Hina. 19. oktobar - U Danskoj se život se odvija kao da nema korone Danci su u evropskom vrhu po imunizaciji protiv koronavirusa, što je omogućilo ukidanje svih epidemioloških mjera. Danska je bila jedna od prvih koja je uvela restriktivne mjere i lockdown, ali je 10. septembra prva u Evropi ukinula sve mjere. Tamo još od prije ljeta maske se više nijesu morale nositi u trgovinama, dok je u javnom prevozu to bilo obavezno. Nakon ljeta se i to ukinulo pa se sada život sasvim normalno odvija kao da se ništa ne događa. Danas im covid potvrde više nijesu potrebne, a za ulaz u noćne klubove trenutno nema nikakvih restrikcija. Po broju testiranja na milion stanovnika Danska je najbolja na svijetu. Najkasnije su vakcinisani oni koji imaju oko 50-ak godina, a npr. 18-godišnjaci su bili prije vakcinisani, jer je takav bio princip. Više se ne moraju nositi zaštitne maske u bolnici, niti se to traži od pacijenata. Zaista se sve događa kao da koronavirusa

Rumunija, jedna od najsiromašniji zemalja u EU, doživljava skok u broju smrtnih slučajeva povezanih sa koronom, pošto je četvrti talas pandemije uzeo maha. Koordinator rumunske kampanje za vakcinaciju Valeriu Gheorghita kaže da se Rumunija nalazi u istom scenariju kao i Italija prošle godine, piše eureporter.co. U proljeće 2020. godine, na početku pandemije koronavirusa, Italija je bila najugroženija zemlja na svijetu. Broj inficiranih je rastao, a bolnice su bile preplavljene. U Rumuniji se ukupan broj slučajeva od početka pandemije povećao na 1,4 miliona, dok je broj preminulih premašio 42 hiljade. Još jedan visoki rumunski zvaničnik koji se bavi pandemijom koronavirusa – šef jedinice za hitne slučajeva u zemlji – rekao je da poređenje trenutne situacije u Rumuniji i italijanskoj regiji Lombardija nije preuveličano i priznaje da je situacija veoma ozbiljna. Nakon neuspješne kampanje vakcinacije, svi zvaničnici pozivaju ljude da se vakcinišu, ističući da je to jedini način da se prevaziđe četvrti talas pandemije, koji je postao toliko rasprostranjen, jer se Delta varijanta mnogo lakše širi. Bolnice i odjeljenja intentenzivne njege širom zemlje preplavljene su pacijentima, a mediji stalno izvještavaju da nema dovoljno dostupnih kreveta za intenzivnu njegu. Situacija je takva da takvi kreveti postanu dostupni tek kada neki pacijent umre. U nekoliko bolnica u Bukureštu i gradu na sjeveroistoku Jaši, vozila hitne pomoći čekaju u redu ispred bolnica da kreveti postanu dostupni. - Ako se trenutni tok nastavi, za jedan ili dva dana, zdravstveni sistem će se urušiti jer već nemamo dovoljno mjesta za smještaj bolesnih - rekla je Katalin Apostolesku, direktroka bolnice Matei Bals u Bukureštu, gdje je popunjenost kapaciteta 110 odsto, prenosi Al Džazira.

Prvi put od početka pandemije, Rumunija razmatra prebacivanje 200 do 300 pacijenata van zemlje na liječenje, usred, kako viši zvaničnici pripisuju, zdravstvene katastrofe. Pandemija je pogoršala probleme sa kojima se zdravstveni sistem u zemlji nedovoljno finansira i ima nedovoljan broj zaposlenih. Prošle nedjelje u požar u bolnici poginulo je sedam pacijenata, što je treći takav incident u Rumuniji za manje od godinu dana. U sporoj kampanji vakcinacije u zemlji došlo je do imunizacije tek trećine populacije koja ispunjava uslove, prenosi Nova.rs. 21. oktobar - U Indiji potrošeno milijardu doza vakcina protiv korone Indija je do danas primijenila milijardu doza vakcina protiv covida-19, a vlada uspjeh promoviše pjesmom i plesom unatoč tome što nedavni pad interesa za cijepljenje zabrinjava pružatelje zdravstvenih usluga.

23. oktobar - Ponovo uvode policijski čas - Rumunija Rumunska vlada će sada ponovo uvesti noćni policijski čas i obavezne zdravstvene propusnice za ulazak u većinu javnih prostora. Pored ovih mjera, donijeta je odluka da se u školama proglasi dvonedjeljni raspust kako bi se zaustavio porast broja novoinficiranih korona virusom, ali i smanjio broj smrtnih ishoda među kovid pacijentima. Ove mjere koje su već na snazi u nekim lokalnim sredinama, a privremena vlada Rumunije proglasiće ih na cijeloj teritoriji te zemlje. Rumunija je ovog mjeseca više puta evidentirala rekordan broj smrti od korona virus i rekordne brojke novoinficiranih, a zdravstveni sistem je doveden do krajnjih granica izdržljivosti. Rumunija ima drugu najnižu stopu imunizacije protiv koronavirusa u Evropskoj uniji, prenosi N1. 23. oktobar - Nova pravila za ulazak u Njemačku U nedjelju stupa na snagu nova odluka - sve osobe koje nijesu vakcinisane ili nijesu preležale virus korona, a dolaze u Njemačku iz visokorizičnih zemalja, moraće u desetodnevnu izolaciju po dolasku, saopšteno je danas iz Epidemiološkog instutita Robert Koh. Samoizolaciju mogu da prekinu nakon pet dana tako što će priložiti negativan PCR test. Za sve povratnike u Njemačku obavezna je prijava prije dolaska u Njemačku, a vakcinisane i osobe koje su preležale virus korona mogu prilikom prijave da prilože i svoj sertifikat o vakcinaciji, čime su oslobođene karantina nakon povratka, javlja Index hr.

Indija je barem jednom dozom cijepila 75 posto od 944 miliona odraslih, ali samo 31 posto objema. Vlada želi cijepiti sve odrasle do kraja ove godine. - "Indija ispisuje povijest", napisao je premijer Narendra Modi na Twitteru. "Svjedočimo trijumfu indijske znanosti, poduzetnosti i kolektivnog duha (1.3 milijardi) Indijaca.", prenosi Hina. 21. oktobar - Vakcinisaće djecu od pet do 11 godina protiv kovida 19 - SAD Bijela kuća objavila je da od novembra planira da započne vakcinaciju protiv koronavirusa 28 miliona djece uzrasta od pet do 11 godina Fajzerovom vakcinom, kada to odobre zdravstvene vlasti. - Naši planovi znače da ćemo biti spremni da započnemo vakcinaciju nekoliko dana nakon konačne preporuke Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) - saopštila je Bijela kuća. Stručni odbor CDC sastat će se 2. i 3. novembra, a ubrzo nakon toga trebala bi da uslijedi i preporuka. Prije toga savjetodavni odbor Američke agencije za ljekove (FDA) razmotriće podatke koje je Fajzer predao 26. septembra. Ako preporuka bude pozitivna, FDA će dati službeno zeleno svjetlo i otvoriti put CDC. Vakcina će biti dostupna kod pedijatra, u dječjim bolnicama i u školama, navodi Bijela kuća. Američka vlada ističe da ima dovoljno vakcina za svu djecu tog uzrasta, prenosi Hina.

24. oktobar - Delta+ već hara Velikom Britanijom Tek što je krivulja COVID-a u SAD-u počela opadati, pojavila se još jedna varijanta koronavirusa, ovoga puta u Velikoj Britaniji, piše NPR. Poznat kao Delta+, ovaj mutirani soj izaziva određenu zabrinutost jer se tokom posljednjih nekoliko nedjelja počeo širiti u nekoliko djelova Britanije i već čini oko 6 posto svih slučajeva infekcije u toj zemlji. NPR je od stručnjaka zatražio odgovore na tri ključna pitanja o novoj varijanti koronavirusa. - Ta je varijanta pomalo poput deltinog unuka – kazao je epidemiolog prof. dr William Hanage sa Univerziteta Harvard. Nakon što je delta prvi put identifikovana prošle godine u Indiji, nastavila se razvijati i stvarati nove mutacije. I te su mutacije stvorile mnoge varijante delte. Sve te nove varijante potomci su delte, kaže prof. Hanage. - Delta+ se koristi naizmjenično za bilo kojeg 'potomka' delte oko kojeg su ljudi sada zabrinuti. Drugo je pitanje trebaju li biti zabrinuti - smatra prof. Hanage. On dodaje da se već ranije pokazalo da sve prethodne mutacije delta soja nijesu bile bitno drugačije od izvorne delte. Ni opasnije niti lakše prenosive. Prof. Hanage procjenjuje da je Delta+ vjerovatno oko 10 posto zarazniji od izvorne delta varijante. Dakle, 10 posto veća zaraznost neće dramatično promijeniti ponašanje varijante, prenosi Danas.hr.

24. oktobar – Spremaju se da usvoje zakon o eutanaziji - Austrija Austrijska vlada predstavila je predlog za legalizaciju potpomognutog samoubistva od iduće 2022. godine, kao odgovor na sudsku odluku kojom je utvrđeno da se sadašnjom zabranom eutanazije krše osnovna prava. Ustavni sud je u decembru 2020. godine naložio vladi da ukine sadašnju zabranu eutanazije, a za koju je predviđena kazna do pet godina zatvora. Ministarstvo pravosuđa predložilo je potpomognuto samoubistvo za pacijente sa neizlječivim bolestima koji trpe trajne i iscrpljujuće bolove. Svaki pojedinačni slučaj morala bi procijeniti dva ljekara od kojih je jedan kvalifikovan za palijativnu medicinu. Posebno će se morati utvrditi je li pacijent sposoban samostalno da donese odluku. Osim toga, trebalo bi proći najmanje 12 nedelja prije eutanazije kako bi se utvrdilo da pacijent nije imao samo trenutnu ili privremenu krizu u bolesti. No, to bi razdoblje bilo skraćeno na dvije nedelje za pacijente koji su u završnoj fazi bolesti. - Predlog ministarstva treba još da prođe procjenu stručnjaka prije nego što bude predstavljen u parlamentu, a moguće je da bude prihvaćen do kraja godine. Eutanazija je složbeno ozakonjena u Nizozemskoj, Belgiji i Luksemburgu, piše N1. 25. oktobar - Kina će vakcinisati djecu od tri do 11 godina Djeca od tri godine počeće primati vakcinu protiv covid19 u Kini, gdje je 76 posto stanovništva u potpunosti vakcinisano, a vlasti sprovode politiku nulte tolerancije prema epidemiji. Lokalne gradske i pokrajinske vlade u najmanje pet provincija najavile su posljednjih dana da će se djeca starosti od tri do 11 godina morati vakcinisati, prenosi AP. Proširenje kampanje vakcinacije dolazi u trenutku kada Kina preduzima nove mjere kako bi pokušala da suzbije i najmanje širenje virusa. Gansu, sjeverozapadna pokrajina koja je uveliko zavisna o turizmu, zatvorila je sva turistička mjesta nakon što je zabilježila nove slučajeve covid-19. Stanovnicima u djelovima unutrašnje Mongolije naređeno je da ostanu kod kuće zbog tamošnje epidemije. Nacionalni zdravstveni institut izvijestio je da je u posljednja 24 sata otkriveno 35 novih slučajeva lokalnog prenosa, od kojih četiri u Gansuu. Još 19 slučajeva koronavirusa je u regiji unutrašnje Mongolije, dok su ostali zabilježeni po cijeloj zemlji. Kina je tokom pandemije primjenjivala mjere karantina i obavezno testiranje na virus te je u velikoj mjeri iskorijenila slučajeve lokalne infekcije, a u potpunosti je vakcinisala 1,07 milijardi ljudi od 1,4 milijarde ukupne populacije Kine. 25. oktobar - Pandemija koronavirusa je daleko od kraja - SZO Direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adenon Gebrejesus izjavio je da je pandemija kovida daleko od kraja. - Imamo sve alatke koje su nam neophodne. Međutim, svijet ih nije dobro iskoristio. Sa blizu 50.000 preminulih nedjeljno,

pandemija je daleko od kraja. A to su samo prijavljeni smrtni slučajevi - izjavio je Tedros na Svjetskom zdravstvenom samitu u Berlinu koji se održava od 24. do 26. avgusta, objavljeno je na sajtu SZO. On je rekao da je SZO postavio cilj da do kraja ove godine vakciniše 40 odsto populacije svake države na svijetu. - Taj cilj je ostvariv, ali samo ukoliko države i kompanije koje kontrolišu nabavku usklade svoje izjave sa djelima. Ima nekoliko stvari koje predlažem da bi trebalo da uradimo. Države koje su već dostigle 40 odsto vakcinisanih, uključujući sve zemlje iz grupe G20, moraju da ustupe svoje mjesto u redu sa isporuku vaccine - dodao je Gebrejesus. On je naglasio da proizvođači moraju da naprave prioritet i njihove ugovore sa programom Kovaks (globalni program za ravnomjernu distribuciju antikovid vakcina širom svijeta) hitno ispune, dodavši da mora da postoji veća transparentnost. - Pandemija neće biti gotova dok se u cijelom svijetu ne okonča - poručio je direktor SZO, prenosi Analitika. 26. oktobar - Ukidaju zabranu putovanja - Australija Australija će ukinuti zabranu putovanja u inostranstvo bez dozvole, saopštila je vlada, dok bi granice zemlje trebalo da budu otvorene za kvalifikovane radnike i međunarodne studente do kraja godine.

Više od 18 mjeseci poslije zatvaranja međunarodnih granica u Australiji potpuno vakcinisani građani ubuduće neće morati da traže izuzeće da napuste zemlju, navodi se u zajedničkom saopštenju ministarstava zdravlja i unutrašnjih poslova. Ovo je objavljeno u trenutku kada se stopa odraslih potpuno vakcinisanih sa po dvije doze vakcine približava cilju od 80 odsto u zemlji. Ministarka unutrašnjih poslova Karen Endrus rekla je da se sada daje prioritet australijskim državljanima dok će druge restrikcije putovanja uključujući za one koji nijesu državljani biti ublažene kako bude rasla stopa vakcinacije. - Prije kraja godine predviđamo da primimo kvalifikovane radnike i međunarodne studente koji su potpuno vakcinisani - rekla je Endrus. Premijer Skot Morison koji je najavio ove promjene početkom mjeseca rekao je da je Australija "vrlo blizu" da objavi otvaranje recipročnih putovanja sa Singapurom, koji je objavio da Australijanci više ne moraju da idu u karantin po dolasku.

Letovi australijske kompanije Kvantas ka tom gradu državi treba ponovo da počnu 22. novembra. Australija je 20. marta prošle godine uvela granične restrikcije među najstrožim na svijetu kao odgovor na pandemiju korona virusa. Tokom 600 dana brojni međunarodni letovi prizemljeni su i potpuno su smanjena putovanja u inostranstvo. Porodice su podijeljene na više konitinenata, desetine hiljada državljana Australije blokirano je u inostranstvu a strani državljani ostali su blokirani u zemlji sa nemogućnošću da vide prijatelje ili rođake. Propisi o karantinu za državljane koji su vakcinisani zavise od toga gdje stižu u zemlju. Sidnej je ukinuo karantin za dolazak putnika, druge australijske države gdje je stopa vakcinacije slabija i dalje imaju obavezan skupi karantin od 14 dana u hotelu, prenosi Beta. 26. oktobar - Druga pandemijska zima u Evropi: Haos na istoku, neizvjesnost na zapadu Lokdauni, porast broja zaraženih i podjela u vezi s vakcinom obilježili su početak druge pandemijske zime u Evropi, donoseći, kao u istočnoevropskim zemljama, neizvjesnost i na zapadu kontinenta.

Uprkos širokoj dostupnosti vakcina ove zime u odnosu na prošlu, Evropa je jedini dio svijeta koji bilježi porast broja novih slučajeva Kovida-19, objavila je prošle srijede Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Ovo je treća uzastopna nedjelja kako Evropa bilježi porast broja zaraženih virusom korona, piše CNN. Istočna Evropa i Rusija bilježe sve više smrtnih slučajeva i zaraženih, najviše zbog neodlučnosti i oklijevanja u vakcinisanju, pa je prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pokrivenost vakcinom u tom dijelu Evrope dosegnula tek 24 posto. Zapadna Evropa takođe bilježi porast slučajeva Kovida-19 uprkos tome što neke zemlje imaju gotovo univerzalnu pokrivenost vakcinom. Stopa incidencije kovida 19 u Njemačkoj porasla je u subotu na 100 novih infekcija na 100.000 stanovnika, prvi put od

maja. Belgija i Irska bilježe najveće stope oboljelih u zapadnoj Evropi, prema ECDC-u, s incidencijama 325,76, odnosno 432,84 na 100.000 ljudi. 27. oktobar - Evropa na prvom mjestu po broju novih infekcija i smrtnih ishoda Evropa je jedini veliki svjetski region u kojem je prošle nedjelje registrovan rast i broja novih infekcija korona virusom i smrtnih ishoda od posljedica infekcije, a povećanje je dvocifreno u oba slučaja, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Ta agencija Ujedinjenih nacija je navela da je broj novih infekcija povećan 18 odsto u 53 zemlje evropskog regiona prošle nedjelje, a broj smrtnih ishoda 14 odsto. Prošla nedjelja je četvrta uzastopna sa rastom broja novih infekcija u Evropi. Tokom prošle nedjelje registrovano je 1,6 miliona novih infekcija i više od 21.000 smrtnih ishoda. Među evropskim zemljama sa najvećim brojem infekcija na 100.000 stanovnika su Ukrajina, Rumunija, Bugarska, Moldavija i Gruzija, prenosi Beta. 28. oktobar - Zbog šest slučajeva infekcije četiri miliona ljudi u izolaciji – Kina Kina je stavila grad od četiri miliona ljudi u izolaciju, naređujući im da ne napuštaju domove osim u hitnim slučajevima, u pokušaju da iskorijeni klaster koronavirusa od samo nekoliko desetina potvrđenih slučajeva. Peking je uveo stroge granične kontrole nakon što je koronavirus prvi put otkriven u Kini krajem 2019. godine, usporivši rast broja inficiranih i omogućivši privredi da se oporavi. Ipak, dok se ostatak svijeta otvara i pokušava pronaći načine da živi s virusom, Kina je zadržala raniji pristup uvođenja oštrih lokalnih mjera blokade zbog nekoliko slučajeva. Nova ograničenja uslijedila su nakon što je Kina prijavila 29 novih infekcija - uključujući šest u Lanzhouu, glavnom gradu provincije Gansu na sjeverozapadu zemlje. Stanovnici grada sada će morati da ostanu kod kuće, navele su vlasti u saopćenju, a "ulazak i izlazak stanovnika" je strogo kontrolisan i ograničen na kupovinu osnovnih namirnica ili medicinski tretman. Autobuske i taksi usluge su već bile zaustavljene u gradu, a državni mediji su u objavili da je stanica Lanzhou obustavila više od 70 vozova, prenosi Beta. 28. oktobar – Stiže novi lijek protiv kovida - SAD Studija objavljena u The Lancetu sugeriše da antidepresiv koji se koristi za liječenje opsesivno-kompulzivnog poremećaja pomaže smanju vjerovatnost da visokorizični pacijenti s covidom19 budu hospitalizovani ili na produženom ljekarskom promatranju, piše Business Insider. Lijek Fluvoksamin prije svega se koristi za liječenje velikog depresivnog poremećaja i opsesivno-kompulzivnog poremećaja, a istraživači su ga na osnovu njegove sposobnosti da smanji upalu na početku pandemije počeli sve pažljivije proučavati nadajući se

da bi mogao obuzdati intenzivan odgovor tijela na infekciju. Rezultati studije koju je objavila grupa istraživača u Kanadi, SAD-u i Brazilu, mogli bi označavati novi skup smjernica za korištenje lijeka u SAD-u, ali i inostranstvu. Desetodnevna terapija ovim lijekom iznosi četiri dolara te bi upravo u manje bogatim zemljama ovaj lijek mogao postati posebno koristan, piše Business Insider. Naučnik za zarazne bolesti na Univerzitetu Minnesota, dr David Boulware za New York Times je rekao da Fluvoksamin "nije sjajan novi, skup lijek". "Lijepa stvar u vezi s ovim je što ima poznat sigurnosni profil", dodao je. Pomenuta studija je pratila gotovo 1500 pacijenata s kovidom u Brazilu koji su primali ili Fluvoksamin ili placebo te su istraživači otkrili da je lijek smanjio stopu hospitalizacije ili produženo ljekarsko promatranje za jednu trećinu. No, naučnici su primijetili da se postavlja pitanje ispravnog doziranja s obzirom da su neki od pacijenata navodno imali teškoća s podnošenjem lijeka i prestali su ga uzimati. Budući da je Fluvoksamin već na tržištu, ljekari mogu propisati lijek "van odobrenja" za covid-19, navodi se u izdanju, premda tek treba razviti kult koji prati druge, manje istražene ljekove poput Hidroksiklorokina i Ivermektina, prenosi Danas.hr. 29. oktobar - Odobrili četvrtu dozu vakcine protiv korone - SAD Većina potpuno vakcinisanih imunokompromitovanih ljudi u SAD-u sada može dobiti i četvrtu dozu vakcine protiv covida-19 nakon treće doze, stoji u novim smjernicama Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), javlja Business insider. Odrasli u SAD-u s umjereno ili ozbiljno oslabljenim imunološkim sistemom koji su primili vakcine od Pfizer-BioNTecha ili Moderne sada mogu dobiti četvrtu dozu šest mjeseci nakon treće doze, saopštio je CDC. Četvrta doza može biti bilo koja vakcina protiv covida-19 koju je odobrila Uprava za hranu i ljekove (FDA), a popis se sastoji od vakcina Pfizera, Moderne i Johnson & Johnson, saopštio je CDC. U slučaju Moderne, četvrtu dozu treba prepoloviti, navodi se. U svojim najnovijim smjernicama, CDC je objasnio da je klinički tim pacijenta "u najboljoj poziciji da odredi odgovarajuće vrijeme vakcinacije". CDC je ponovio da bi imunokompromitorane osobe koje su prvotno bile vakcinisane Pfizerom ili Moderninom vakcinama trebale dobiti treću dozu najmanje 28 dana nakon druge. Uobičajena doza Modernine vakcine se može koristiti, navodi se u saopštenju, prenosi Danas. 29. oktobar - Francuska donirala 67 miliona vakcina najsiromašnijim zemljama Francuska je donirala 67 miliona doza vakcine najsiromašnijim zemljama svijeta preko UN-ovog programa Kovaks, što je čini drugim donatorom na svijetu, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država, rekao je danas ministar spoljnih poslova Žan-Iv Le Drijan. Francuski ministar je naveo da je njegova zemlja ispunila svoje obaveze u vezi sa donacijama vakcina, koje su distribuirane u više od 45 zemalja, uključujući oko 30 u Africi. Francuska je

obećala da će donirati još 60 miliona doza do sredine 2022. godine.

Ovo saopštenje dolazi nakon što su zdravstveni i finansijski zvaničnici koji su se okupili uoči samita Grupe 20 u Rimu, upozorili da oporavak od pandemije mora da ide na dva kolosjeka, uz vakcine protiv Kovida 19 i ulaganje u siromašne zemlje kako bi se brže oporavile. 29. oktobar - SZO predstavila novu strategiju borbe protiv kovida za siromašne zemlje Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izložila je novi plan borbe protiv kovida-19 u najsiromašnijim zemljama i zatražila 23,4 milijarde dolara tokom narednih 12 mjeseci za njegovo finansiranje. Partnerstvu glavnih svjetskih zdravstvenih agencija (nazvan ACT-akcelerator) potrebno je 23,4 milijarde dolara za pomoć najrizičnijim zemljama da nabave i rasporede sredstva za borbu protiv kovida-19 od sada do septembra 2022, navodi se u saopštenju SZO. Ukazuje da je ta suma minimalna u odnosu na hiljade milijardi dolara ekonomskih gubitaka izazvanih pandemijom i troškove planova obnove. „Nejednak pristup testovima za kovid-19, liječenju i vakcinama, produžava pandemiju u cijelom svijetu i predstavlja rizik za pojavu novih, opasnijih sojeva virusa koji bi mogli da izmaknu postojećim sredstvima borbe protiv bolesti”, navodi se u saopštenju. Pandemija od koje je već umrlo gotovo pet miliona ljudi od kada se pojavila u Kini krajem 2019. godine „daleko je od završene“, rekao je generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejezus. On je rekao da je do sada samo 0,4 odsto testova i 0,5 odsto vakcina datih u cijelom svijetu upotrebljeno u zemljama sa malim prihodima, iako one predstavljaju devet odsto svjetske populacije. Šef SZO ponavlja tu poruku mjesecima i traži slične sume za prevazilaženje nejednakosti u vremenkom periodu od najmanje pola godine. On je ponovio poziv šefovima država i vlada G20 koji treba da se sastanu ovog vikenda u Rimu, i pozvao ih da „u potpunosti“ finansiraju novu strategiju, prenosi Danas.

Max Grip šumsko voće sa mentolom

Maksimalna snaga u samo jednoj dozi Nadmudrite prehladu

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! 0 indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

JAČANJE IMUNITETA JEDINSTVEN PROIZVOD NA NAŠEM TRŽIŠTU

1000 mg Vitamina C, 600 IJ Vitamina D, 15 mg Cinka i još kombinacija od 21 vitamina, mineral, bioflavonoida citrusa, Inulin, Lutein

Vitamin A Beta Kroten Vitamin D Vitamin E Vitamin K Vitamin C Vitamin B1 Vitamin B2 Niacin Vitamin B6 Folna Vitamin B12 Biotin Pantotenska Gvožđe Cink Jod Bakar Mangan Hrom Molibden Selen Inulin Bioflavonoidi Citrusa

Nađite nas:

Lutein

450 µg 225 µg 15 µg 36 mg 60 µg 1000 mg 3.1 mg 36 mg 35 mg 3.6 mg 450 µg 6 µg 150 µg 18 mg 2.2 mg 15 mg 102 µg 500 µg 0.5 mg 30 µg 50 µg 50 µg 2g 20 µg 800 mg

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 /