Medical 152

5. DECEMBAR 2021.

GODINA XIII BROJ 152

1.50

SAD donira 2.7 miliona dolara Crnoj Gori za borbu protiv Covid 19

www.medicalcg.me

Njemačka donirala Crnoj Gori najsavremeniju terapiju za COVID infekcije

Inovacije i digitalizacija zdravstva u Crnoj Gori Održan Međunarodni sastanak onkologa Značaj molekularne dijagnostike kod onkoloških oboljenja Nove smjernice u liječenju srčane insuficijencije Remodelovanje srca – ne tako dobar proces Poremećaj kognitivnih funkcija i terapijska uloga citiholina Hepatitis C – izlječiva bolest Šta treba da znamo o spondiloartritisima Medicinska ishrana iz ugla dječjeg anesteziologa Psihogena impotencija Imunski odgovor, antitijela, vakcinacija i COVID-19 VAKCINIŠI SE

#odtebezavisi

ć

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na medicinsko sredstvo posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr Veselin Stanišić, mr sc STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Dr Emir Muzurović Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Dr Rifat Međedović Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa foto: shutterstock

IZ SADRŽAJA CInMED – Sastanak o značaju praćenja bezbjednosti primjene ljekova u CG 8 Održan međunarodni sastanak onkologa „U korak sa inovacijama“ 9 – 11 Značaj molekularne dijagnostike kod onkoloških oboljenja Tonka Filmanović, molekularni biolog 12 – 13 Hepatitis C – izlječiva bolest Dr Dobrila Nikčević 14 – 15 Inovacije i digitalizacija zdravstva u CG (Američka privredna komora u Crnoj Gori) 16 – 17 Nove smjernice u liječenju srčane insuficijencije Dr Ognjen Novosel 20 – 21 Remodelovanje srca –ne tako dobar proces Dr Dijana Drekalović 22 – 23 Poremećaj kognitivnih funkcija i terapijska uloga citiholina Dr Balša Vujović 24 – 25 Medicinska ishrana iz ugla dječijeg anesteziologa Dr Marija Lubarda 30 – 31 Hronika Crne Gore 33 – 40 Šta treba da znamo o spondiloartritisima Dr Sanja Bukilica 58 – 59 Kapsaicin u liječenju bolnih stanja Dr Mitar Šaranović 60 Imunski odgovor, antitijela, vakcinacija i COVID-19 Dr Vasilije Bošković 62 – 63 Psihogena impotencija Prof. dr sci med. Bogdan Pajović 66 – 67 Zaštita od zračenja mobilnih telefona Prim. dr Rasim Agić 68 – 69

BILJNA FORMULA BRZO RJEŠAVA UZROK A NE SAMO POSLEDICE BOLESTI

BR .1 ANTI - AGE ING U A P O T E K A M A U E V R O P I ***

NADOKNAÐUJE 100% DNEVNOG GUBITKA HIJALURONSKE KISELINE IZ EPIDERMISA.

-47 -60 %

BORE**

%

TANKE LINIJE **

I N OVA C I J A

LIFTACTIV H.A. EPIDERMIC FILLER SERUM ZA LICE I OČI

*Bazirano na koncentraciji hijaluronske kiseline u formuli, ako se nanosi 2 puta dnevno. **Kliničko ocjenjivanje, 53 žene, 6 nedelja. ***Izvor: IQVIA - Pharmatrend International - tržište anti-ageing proizvoda u Francuskoj, Španiji i Italiji (u apotekama i parafarmacijama); u Njemačkoj, Belgiji, Švajcarskoj, Grčkoj, Austriji i Holandiji (u apotekama) - FY 2017/2018 i YTD mart 2019 - po vrijednosti i obimu.

1.5% HIJALURONSKE KISELINE VITAMIN CG + EFIKASNI PEPTID VICHY VULKANSKA VODA ZDRAVLJE PRIJE SVEGA. POČNITE OD SVOJE KOŽE.

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o.

Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

SP3-OTC-2018-PMA-026/09/2018

dječji

dekon

gestiv

Djeluje u prvim minutima!

Lijek Operil sprej za nos namijenjen je za odrasle i djecu stariju od 12 godina.

*Lijek Operil P sprej za nos namijenjen je za primjenu kod djece uzrasta od 6 do 12 godina.

Sadrži oksimetazolin.

Za nazalnu primjenu.

Lijek se koristi u ograničenom, kratkotrajnom periodu prema uputstvu za lijek.

**IMS podaci za Operil P sprej za nos za januar 2018. godine.

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

CInMED organizovao sastanak o značaju praćenja bezbjednosti primjene ljekova u CG I pacijenti mogu da prijave neželjene reakcije na lijek (Podgorica, 4. novembar 2021. godine) - Pored zdravstvenih radnika, pravo da prijave neželjene reakcije na lijek odnedavno imaju i pacijenti. Oni to mogu da urade online, preko sajta Instituta za ljekove i medicinska sredstva www.cinmed.me ili popunjavanjem obrasca za prijavu koji je dostupan takođe na sajtu Instituta, u dijelu Farmakovigilanca/Kako prijaviti neželjeno dejstvo lijeka, koji potom treba dostaviti CInMED poštom na adresu Bul. Ivana Crnojevića 64 A, 81 000 Podgorica ili putem mejla na adresu nezeljenadejstva@cinmed.me.

Prijava neželjnih reakcija na lijek bila je tema sastanka „Zajedno za bezbjednu primjenu ljekova“, koji je organizovao CInMED sa ciljem da promoviše značaj praćenja bezbjednosti primjene ljekova i unaprijedi znanja zdravstvenih radnika i pacijenata. Na sastanku je predstavljen i vodič za pacijente, koji možete da preuzmete na sajtu Instituta.

- Ovim sastankom CInMED želi podstaći zdravstvene radnike i pacijente da se što aktivnije uključe u praćenje bezbjednosti primjene ljekova. Informacije koje dobijamo putem prijava neželjenih reakcija od izuzetnog su značaja i osiguravaju nam stalnu procjenu odnosa koristi i rizika svakog lijeka na našem tržištu - kazala je u uvodnom obraćanju rukovoditeljka Odjeljenja za farmakovigilancu u CInMED Maja Stanković.

Sve prijave se unose u CInMED bazu podataka i koriste za analizu uzročno posljedične povezanosti ljekova i prijavljenih neželjenih dejstava. Takođe, sve prijave se, uz zaštitu ličnih podataka, prosljeđuju u globalnu bazu podataka o prijavljenim neželjenim dejstvima ljekova, koju održava Uppsala Monitoring Centre (UMC) u Švedskoj. Kada je potrebno, na osnovu prijava, CInMED može preduzeti određene mjere i ažurirati informacije o tome kako se

8

lijek primjenjuje.

Ovom prilikom predavanja su održali Veselinka Vukićević iz Odjeljenja za farmakovigilancu CInMED, kao i Nikica Mirošević Skvrce i Morana Pavičić iz hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). Sastanku su prisustvovali predstavnici udruženja zdravstvenih radnika i pacijenata u Crnoj Gori, kao i osobe zadužene za komunikaciju u zdravstvu.

Ovaj skup održan je u nedjelji globalne kampanje posvećene prijavljivanju neželjenih reakcija na ljekove #MedSafetyWeek.

Sastanak je organizovan u sklopu EU Twinning projekta „Podrška Institutu za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED)“, koji se sprovodi u saradnji s HALMED, a kofinansiraju ga Evropska unija i Crna Gora. Više informacija o samom projektu je dostupno na sajtu Instituta. www.cinmed.me

Crna Gora ide u korak sa inovacijama u onkološkom liječenju U Crnoj Gori je tokom prošle godine od malignih bolesti oboljelo preko tri hiljade osoba, dok je 1,7 hiljada preminulo od te bolesti, saopšteno je na Međunarodnom sastanku onkologa – „U korak sa inovacijama“.

Nacionalni sastanak onkologa sa međunarodnim učešćem, organizovan je od strane kompanije Hoffmann-La Roche Ltd u Herceg Novom od 5. do 7. novembra.

Brojni stručnjaci iz zemlje i inostranstva učestvovali su u panel diskusijama i kao predavači na ovom skupu, kojim je uspješno sproveden još jedan važan cilj sastanka, a to je povezivanje i razmjena iskustava na stručnom nivou.

Ministarka zdravlja dr Jelena Borović Bojović je, na onkološkom sastanku pod nazivom Onko dani: U korak sa inovacijama, podsjetila da su poslije kardiovaskularnih oboljenja, maligne bolesti najčešće bolesti današnjice i predstavljaju globalni zdravstveni problem. Dr Borovinić Bojović je rekla da u svijetu postoji značajan porast broja oboljelih od karcinoma, a Svjetska zdravstvena organizacija predviđa do 2040. godine porast incidence malignih bolesti za 47%. - Prema podacima GLOBOCANA za 2020. godinu, u Crnoj Gori je, od malignih bolesti oboljelo preko 3.000 osoba, a broj smrtnih ishoda za navedenu godinu je preko 1.700 - saopštila je dr Borovinić Bojović.

Ona je istakla da je Vlada Crne Gore u potpunosti posvećena obezbjeđivanju kvalitetne zdravstvene zaštite građanima, svjesna činjenice da je ulaganje u prevenciju bolesti i podizanje kvaliteta zdravstvenih usluga, ulaganje u zdravlje nacije. Dr Borović Bojović je rekla da Ministarstvo zdravlja u kontinuitetu radi na jačanju nacionalnih kapaciteta, promociji multisektorkse saradnje, u cilju smanjivanja izloženosti štetnim riziko faktorima, jačanju zdravstvenog sistema i sistema praćenja napretka u ostvarivanju ciljeva za kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti, među kojima su najzastupljenije maligne bolesti.

- Ministarstvo zdravlja i Klinički centar, odnosno Institut za onkologiju, svoje resurse usmjeravaju u pravcu ranog otkrivanja bolesti, uz već postojeće inicijative ka dostpunosti adekvatnih terapijskih opcija i uspostavljanju registra i informacionog sistema koji će nam omogućiti adekvatne i precizne podatke - kazala je dr Borovinić Bojović. Klinički centar je, kako je dodala, ponovo pokrenuo tri skrining programa za rano otkrivanje karcinoma

dojke, grlića materice i debelog crijeva, koji su bili potpuno obustavljeni.

- Intenzivno se radi na promociji zdravih stilova života i edukaciji stanovništva, a polazni segment u svemu tome su nacionalni programi i strategije, kao krovni elementi razvoja zdravstvenog sistema - ukazala je de Borovinić Bojović. Prema njenim riječima, ljekari Instituta za onkologiju svakodnevno rade na unaprjeđenju ishoda liječenja pacijenata u pravcu ranog otrkrivanja bolesti, pravovremene dijagnostke i adekvatne terapije koja podrazumijeva i dostupnost takozvanih inovativnih terapija. Takođe je, kako je dodala, u proceduri formiranje novog stručnog savjetodavnog tijela za kontrolu malignih bolesti.

Dr Borovinić Bojović je kazala da je oboljelima od malignih bolesti kroz ažuriranu Listu ljekova obezbjeđena najsavremenija terapija, čijom primjenom se značajno unaprjeđuje kvalitet života i produžava životni vijek.

Ministarka je ocijenila da ovakvi stručni skupovi značajno doprinose unaprjeđenju zdravstvenih usluga, a teme ovogodišnjeg sastanka su veoma značajne, kako po inovativnosti tako i komparaciji sa potrebama i razvijenih i zemalja našeg regiona koje su na putu ka ulasku u Evropsku uniju.

- Svakako, sigurna sam da će rezultat vašeg rada narednih dana biti u interesu kvalitetnijeg i efikasnijeg liječenja oboljelih od malignih bolesti - zaključila je dr Borovinić Bojović.

9

Direktorica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Ljiljana Radulović je istakla da je nova karakteristika kojoj ta zdravstvena ustanova teži - lični pristup svakom pacijentu.

- Da svaki pacijent dobija potpunu informaciju o samoj dijagnozi o potencijalnim terapijskim strategijama i izlazi značajno zadovoljan jer i sam učestvuje u terapijskom strategiji - kazala je dr Radulović.

Prema njenim riječima, pandemija je ukazala na neophodnost transformacije, i to digitalne transformacije pružanja zdravstvene zaštite. Dr Radulović je napomenula da kada se pogleda 2019. godina, primjena telemedicine je na globalnom nivou bila zastupljena svega 11%. - Danas je 76% i mislim da je svima jasno koji su bili razlozi za jedno ubrzanje procesa koji bi

10

neminovno došao vjerujemo značajno kasnije - rekla je dr Radulović.

Dr Radulović ističe da je ponosna što je Crna Gora prva zemlja Zapadnog Balkana koja je ostvarila saradnju iz oblasti telemedicine sa Njemačkom.

- Tokom posjete bolnici Šerite i Robert Koh Institutu u Berlinu, u kom je učestvovalo Ministarstvo zdravlja, predstavnici Instituta za javno zdravlje i Kliničkog centra, dogovoreno je da Crna Gora upravo bude i takozvani pilot-projekat za Zapadni Balkan, odnosno prva zemlja koja će moći da koristi benefite telemedicine sa jednom ovakvom renomiranom medicinskom kućom - navela je dr Radulović.

Direktorica Instutita za onkologiju, dr Sanja Lekić kazala je da su preventivne mjere u Crnoj Gori, kao u većini zemalja, organizovane na prevetivne mjere koje se odnose na mjere primarne prevencije, gdje se određenim postupcima i promocijom zdravih stilova života utiče na smanjenje faktora rizika koji mogu da dovedu do pojave malignih bolesti. Ona je poručila da je važno da se u pomenutom segmentu uključe sve zdravstvene institucije.

Dr Lekić je dodala da je drugi nivo preventivnih aktivnosti, sekundarna prevencija koja se odnosi na rano otkrivanje malignih bolesti u fazi kada su izliječive. Ona je objasnila da se taj nivo prevencije odigrava na nivou sekundarne zdravstvene zaštite, odnosno kroz postojanje i sprovođenje skrining programa.

- U Crnoj Gori funkcionišu tri skrining programa, a pandemija COVID-19 poremetila je funkcionisanje ovih programa

- napomenula je dr Lekić.

Ove godine je, kako je rekla, pokrenuta inicijativa da se revitalizuju postojeći skrining programi i da se oni koji nijesu bili na nacionalnom nivou podignu na taj nivo.

- Zato je resorno Ministarstvo pokrenulo inicijativu koja je uključila sektor primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, ali i onkologe kao tercijalnu zdravstvenu zaštitu - kazala je dr Lekić.

Kako je poručila, sve prethodno navedeno ima cilj da svi zajedno rade na tome da se ponovo uspostave skrininig programi i da se oni, koji nijesu bili na nacionalnom nivou, podignu na taj nivo, jer prema podacima koje imamo odaziv pacijenta će biti veći ukoliko program bliži njihovom mjestu stanovanja.

Prof. dr Vladimir Todorović napominje da bi nešto ušlo kao inovacija potrebno je prethodno da prođe nekoliko faza kliničkih studija, što svakako nije od danas do sjutra, jer je medicina, prije svega, dosta konzervativana, ali kad prihvati neku inovaciju onda ona ulazi brzo u vodiče za liječenja raka.

On poručuje da je inovacije potrebno pratiti, kako se ne bi ispalo iz adekvatnog liječenja pacijenata.

- Zbog toga je jako bitna edukacija, ali se postavlja pitanje dostupnosti inovacija, čija dostpunost pacijentima nije ista u svim zemljama - kazao je prof. Todorović.

U Crnoj Gori, kako je rekao, postoje ograničena sredstva

zbog kojih inovacije dolaze kasnije u odnosu na zemlje Evropske unije.

- Crna Gora je na zadovoljavajućem nivou kada je u pitanju uvođenje inovativnih onkoloških terapija. Potrebno je svakih šest mjeseci raditi analize koje mogu da implementiraju inovativne terapije - naveo je prof. Todorović.

Prim. dr Jadranka Lakićević kazala je da maligne bolesti predstavljaju drugi uzrok umiranja u svijetu. Prema njenim riječima, rezulati koji su objavljeni početkom februara 2021. godine pokazuju da je u svijetu bilo više od 19 miliona novooboljelih, a skoro deset miliona umrlih. Ona je naglasila da je u Evropi registrovana četvrtina novooboljelih od ukupnog broja oboljelih na globalnom nivou, a jedna petina umrlih od ukupnog broja umrlih u svijetu, iako njeno stanovništvo čini svega oko 10% svjetske populacije.

- Imajući u vidu incidencu i mortalitet malignih bolesti u ovom trenutku i projekcije koje se odnose na decenije pred nama, imperativ je mobilizacija svih raspoloživih resursa u državi i društvu, kako bi se smanjilo opterećenje malignim bolestima, ublažili efekti njenog uticaja na oboljelog, njegovu porodicu i društvo u cjelini - navela je dr Lakićević.

Verica Pantelić

11

Značaj molekularne dijagnostike kod onkoloških oboljenja Tonka Filimanović, molekularni biolog Centar za patologiju, Klinički centar Crne Gore

Molekularno profilisanje različitih tipova tumora pacijenta je predmet interesovanja velikog broja naučnika i kliničkih ljekara širom svijeta već nekoliko godina unazad, što je dovelo do razvoja nove discipline prepoznate kao personalizovana ili precizna medicina.

Molekularno profilisanje je danas dio redovne prakse u liječenju većine pacijenata sa uznapredovalom bolešču, a saznanja u ovoj oblasti su dala novi ugao gledanja na kancer i njegovo liječenje.

Epidemiološki podaci govore u prilog važnosti ove problematike. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) kancer predstavlja vodeći uzrok smrti u svijetu. U 2020. godini oko 10 miliona ljudi umrlo je od posljedica raka. Među najčešćim novodijagnostifikovanim kancerima su kancer dojke i pluća sa po preko 2 miliona novooboljelih, a prati ih karcinom prostate. Karcinom pluća ostaje vodeći uzrok smrti među oboljelima od kancera sa oko 1,8 miliona onih koji su izgubili bitku sa ovom bolešću. Šta danas znamo o kanceru?

Zahvaljujući novim naučnim saznanjima u oblasti biologije kancera danas imamo bolje razumijevanje procesa koji se dešavaju u ćeliji, a koji dovode do nastanka i progresije kancera. Prema savremenom konceptu, uzrok nastanka kancera jesu mutacije u određenim genima ili samo jednom od gena koji regulišu život ćelije. Takve mutacije dovode do narušavanja homeostaze ćelije, te njenog nekontrolisanog rasta i diobe i proces kancerogeneze počinje. Sve ove

12

promjene na nivou ćelije se dešavaju mnogo prije pojave simptoma i uspostavljanja dijagnoze. Ono što je svojstveno kanceru jeste velika heterogenost u pogledu morfologije, kao i u pogledu izmjena na nivou molekula. Sama ova biološka osnova procesa kancerogeneze umnogome objašnjava kompleksnost same bolesti i kompleksnost liječenja iste.

Gdje je tu uloga molekularnih testiranja?

Molekularna testiranja imaju za cilj da utvrde izmjene u genetskom materijalu, kao i na nivou ekspresije specifičnih proteina svojstvenih kancerskim ćelijama. Značaj otkrivanja ovih izmjena jeste u boljoj karakterizaciji samog tipa tumora i određivanju što adekvatnijeg i efikasnijeg terapijskog modaliteta za svakog pacijenta.

Polje molekularnog profilisanja se brzo razvija. Ranije, fokus je bio na nekoliko malih, prediktivnih, specifičnih testova, dok su danas dostupni paneli kojima se mjeri nivo promjene u bezbroj „gena ili genskih proizvoda“. Genomske promjene mogu poslužiti kao biomarkeri, bilo kao prediktivni (koji ukazuju na tip tumora i odgovor pacijenta na specifičnu terapiju) ili prognostički (opisujući urođenu agresivnost tumora, koja se usklađuje sa preživljavanjem pacijenata bez obzira na primjenjeni tretman).

Identifikovan je sve veći broj biomarkera za koje se otkrivaju i primjenjuju ciljani ljekovi. Naučni napredak ide ruku pod ruku sa tehnološkim napretkom, što dovodi do poboljšanih terapijskih izbora.

Molekularno profilisanje se odnosi na procjenu molekula DNK, RNK i proteina u ćelijama kancera svakog pacijenta, pri čemu se koriste ćelije iz bioptiranog tumorskog tkiva ili tumorskih ćelija koje cirkulišu u krvi, što je noviji pristup koji je još uvijek u razvoju.

Tehnike koje se koriste za molekularno profilisanje jesu tehnike zasnovane na lančanoj reakciji polimeraze (PCR), koja se korsti da se detektuju određene ciljane sekvence DNK ili RNK molekula, kao npr. da se detektuje određena specifična mutacija, kao što je mutacija V600E BRAF (B-Raf proto-oncogene) gena kod metastatskog kolorektalnog karcinoma ili melanoma.

In situ hibridizacija jeste tehnika kojom se detektuje lokalizacija određene specifične sekvence DNK ili RNK molekula na tkivnom presjeku (in situ) ili u cirkulišućim tumorskim ćelijama.

Njom se detektuju hromozomski rearanžmani po tipu delecije, amplifikacije, translokacije ili fuzije određenih fragmenata DNK. Primjer jeste detekcija amplifikacije HER2/neu (humani receptor za epidermalni faktor rasta) gena, koja je značajna za izbor terapije kod karcinoma dojke.

Sangerovo sekvenciranje ispituje fragmente DNK u cilju detekcije izmjene na nivou jednog nukleotida u okviru nekog određenog gena. Ovu tehniku sekvenciranja danas sve više zamjenjuje tehnika sekvenciranja nove generacije (next generation sequencing- NGS) kojom je moguća brža, opsežnija i senzitivnija detekcija mutacija u različitim genima ili cjelokupnom genomu.

Tehnika imunohistohemijskog bojenja zasniva se na principu vezivanja specifičnog antitijela za protein na tkivnom presjeku i pomoću nje dobijaju se informacije o nivou eksprimiranosti proteina od interesa u datom tkivu. Ovom metodom se određuje status hormonskih receptora - estrogenskog i progesteronskog receptora kod karcinoma dojke ili PDL1 proteina kod nesitnoćelijskog karcinoma pluća.

Personalizovan pristup u odabiru antikancerske terapije bazirane na prisustvu određene mutacije je postao sastavni dio u liječenju malignih oboljenja. Molekularna testiranja su neizostavna kada se radi o primjeni EGFR, BRAF, ALK, ROS1, PARP inhibitora.

Da bi znali da li je oboljeli kandidat za takvu vrstu terapije, mora se utvrditi mutacioni status određenih gena u tumorskom tkivu.

Npr. kod metastatskog melanoma neohodno je utvrditi da li postoji mutacija u BRAF genu, kod karcinoma dojke npr. riječ je o izmjenama u smislu povećanja broja kopija gena HER2, a od nedavno i mutacija u genu PIK3CA (katalitička subjedinica alfa fosfatidilinozitol-4,5bisfosfat 3 kinaze). Kako se proširuju saznanja vezano za biologiju kancerske ćelije, što ide ruku pod ruku sa otrkivanjem novih biomarker molekula i potencijalnih novih target molekula za razvoj novih bioloških ljekova, tako se javlja potreba za uvođenjem novih dijagnostičkih testova.

Savremeni pristup tumorskom profilisanju procjenjuje DNK, RNK i proteine kako bi se napravila detaljna molekularna mapa, koja bi služila kao pomoć i vodič za precizniji i personalizovani pristup odabiru terapije za svakog oboljelog.

Ako dvije osobe imaju istu vrstu karcinoma (npr. kancer dojke), mutacije u DNK kancerskih ćelija mogu biti različite i samim tim, ove osobe će možda biti liječene na različit način. S druge strane, osoba koja boluje od neke sasvim druge vrste karcinoma, npr. karcinom pluća, može imati istu mutaciju kao osoba oboljela od karcinoma dojke. Tada će možda dvije osobe imati korist od istog lijeka. S vremenom i progresijom bolesti dolazi do metastaza i pojave novih mutacija u kancerskim ćelijama. Kao odgovor na primijenjenu terapiju mogu se javiti i nove mutacije. S toga molekularno

testiranje je poželjno i za praćenje terapijskog odgovora na primijenjenu ciljanu terapiju.

U skorije vrijeme, počeo je razvoj testova i novih alata u dijagnostici kancera sa nepoznatim primarnim mjestom tumora.

Put do rezultata jednog molekularnog testiranja Kada doktor posumnja da pacijent ima maligni tumor, mora se uzeti dio tumorskog tkiva (biopsija) da se ispita. Kao dio tog ispitivanja, ljekar specijalista - patolog, gleda ćelije tumora pod mikroskopom i utvrđuje da li je riječ o kanceru i kojem tipu kancera, npr. kod karcinoma pluća sitnoćelijski ili nesitnoćelijski karcinom pluća (NSCLC). Ukoliko se postavi dijagnoza NSCLC, detaljnija testiranja tumorskih ćelija se mogu uraditi, ako ljekar to zatraži. U tom slučaju, pacijent potpisuje informativni pristanak kojim odobrava da se njegov biološki materijal testira u dijagnostičke svrhe. Dobijeni rezultati se šalju onkologu koji na osnovu njih određuje terapiju.

Kada se posebne karakteristike tumora nađu prilikom molekularnog testiranja, može se pacijentu ponuditi dodatna opcija liječenja - ciljana terapija. Važno je da pacijent zna da ima tumor sa jednom od ovih karakteristika, tako da ljekar može donijeti odluku o liječenju.

Uzorak za molekularna testiranja jeste parafinski tkivni blok. Biološki uzorci mogu biti vrlo korisni u početnim fazama bolesti. Međutim, važno je da pacijenti budu svjesni činjenice da mogu biti isto tako korisni i kada se tumor ponovno pojavi (relaps) i da će se u slučaju relapsa uzorak možda morati ponovno uzeti.

Tumori skoro uvijek ostavljaju svoje tragove u vidu pojedinačnih ćelija ili njihovih klastera, u vidu molekula DNK, RNK ili proteina u različitim tjelesnim tečnostima i ovo saznanje omogućilo je da se krene u razvijanje novih pristupa u dijagnostici, a to su tzv. „liquid biopsy“ ili tečne biopsije, kao neinvazivnog pristupa u praćenju kancerskih bolesti, analize odgovora na terapiju i u ranom otkrivanju kancera. Primjena tečnih biopsija u dijagnostičke svrhe je već otpočela i radi se na njenom poboljšavanju i široj primjeni.

Molekularna testiranja za onkološke pacijente u Crnoj Gori U Centru za patologiju Kliničkog centra Crne Gore trenutno se rade tehnike imunohistohemijskog bojenja na širokoj paleti tumorskih markera, in situ hibridizacija za utvrđivanje statusa HER2 gena značajnog za karcinom dojke. U planu je uvođenje novih dijagnostičkih testova metodom PCR-a za utvrđivanje podobnosti za neku od ciljanih bioloških terapija koje su već dostupne u našoj zemlji.

13

Hepatitis C - IZLJEČIVA BOLEST Dr Dobrila Nikčević Klinika za infektivne bolesti Klinički centar Crne Gore

Hepatitis C je zarazna bolest jetre koju uzrokuje hepatitis C virus (skraćeno HCV).

Virus hepatitisa C otkriven je 1989. godine, nakon čega je razjašnjen uzrok nastanka velikog broja posttransfuzijskih hepatitisa dotad nepoznatog uzroka.

HCV infekcija varira od blage bolesti koja traje nekoliko sedmica, do ozbiljne dugotrajne bolesti. S tim u vezi i razlikujemo akutni hepatitis C – koji se javlja u prvih 6 mjeseci nakon izlaganja virusu, i hronični – koji može biti doživotna infekcija ukoliko se ne liječi.

U najvećem broju slučajeva HCV infekcija ima asimptomatski tok i ostaje neprepoznata.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), procjenjuje da je oko 170-200 miliona ljudi (oko 3% svjetske populacije) zaraženo sa HCV, ali se pretpostavlja da je stvarna prevalenca vjerovatno i veća, upravo zbog neprepoznatog oboljenja.

Hepatitis C se prenosi kontaktom sa krvlju zaražene osobe. U prošlosti, najčešći put prenosa zaraze bile su transfuzije krvi ili krvnih produkata, te hirurški zahvati. Ti putevi prenosa otklonjeni su nakon otkrivanja HCV-a i uvođenja obaveznog testiranja krvi na HCV. Mogućnost prenosa polnim putem je niska, sa izuzetkom muškaraca koji imaju polne odnose sa muškarcima. Zaraza se može prenijeti i nesterilnim priborom za tetoviranje i piercing. Danas, najčeći put prenosa je intravensko

14

ubrizgavanje droga (dijeljenjem igala ili druge opreme koja se koristi za ubrizgavanje droga).

Za neke ljude hepatitis C je kratkotrajna bolest, ali za više od polovine ljudi koji se zaraze virusom hepatitisa C, on postaje dugotrajna, hronična infekcija.

Hronični hepatitis C dovodi do ozbiljnih, čak i po život opasnih zdravstvenih problema kao što su ciroza i rak jetre. Ljudi sa hroničnim hepatitisom C najčešće nemaju simptome i ne osjećaju se bolesno. Kada se pojave prvi simptomi, tada je to već znak uznapredovale bolesti jetre.

Ne postoji vakcina protiv hepatitisa C. Najbolji način za prevenciju hepatitis C zaraze je izbjegavanje rizičnog ponašanja koje može širiti bolest. Testiranje na hepatitis C je jako važno, jer danas postoje efikasne i sigurne terapije i ljekovi koji dovode do IZLJEČENJA za većinu ljudi sa hepatitisom C, za svega 8 do 12 nedjelja liječenja (2 – 3 mjeseca liječenja).

Nobelova nagrada za medicinu u 2020. godini pripala je trojici naučnika: Harviju Alteru (Harvey J. Alter), Majklu Houtonu (Michael Houghton) i Čarlsu Rajsu (Charles M. Rice), upravo za otkrića vezana za virus hepatitisa C. Harvi J. Alter, Majkl Houton i Čarls M. Rajs došli su do osnovnih otkrića koja su dovela do identifikacije novog virusa, virusa hepatitisa C. Prije njihovog rada, otkriće virusa hepatitisa

A i B činilo je presudan korak za napredovanje, ali većina slučajeva hepatitisa prenosivih putem krvi ostala je neobjašnjena.

S otkrićem virusa hepatitisa C otkrio se i uzrok preostalih slučajeva hroničnog hepatitisa i omogućilo sprovođenje testiranja krvi kao i pronalazak ljekova koji danas dovode do gotovo 100% izlječenja, što se u medicini smatra revolucionarnim otkrićem.

Mogućnosti liječenja hepatitisa C u Crnoj Gori Ako niste nikada testirani, a u nekoj ste od rizičnih grupa, možete tražiti od svog izabranog ljekara uputnicu za testiranje u laboratoriju Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IZJZ CG).

Takođe, testiranje možete napraviti i u najbližem centru za dobro-

voljno, povjerljivo, besplatno i anonimno testiranje.

Kod svih osoba koje su anti-HCV pozitivne mora se uraditi druga analiza krvi, odnosno tzv. potvrdni test bolesti (HCV RNK), koji potvrđuje prisustvo virusa i utvrđuje broj virusnih kopija u krvi. Ako je i drugi test pozitivan, potrebno je uraditi i utvrđivanje tzv. genotipa virusa hepatitisa C. Postoji najmanje šest HCV genotipova. Oni su klasifikovani kao genotipovi od 1-6. Postoji i 30 podtipova HCV-a, koji se nazivaju genotipovi 1a, 1b, 2a, itd. Identifikacija HCV genotipova je važna za odabir režima liječenja i predviđanje odgovora na liječenje. Međutim, od prije par godina, postoje takozvani PANGENOTIPSKI ljekovi za izlječenje HCV infekcije, koji imaju gotovo isti režim liječenja za sve genotipove i podtipove.

Ako ste dokazano HCV pozitivni, treba da se javite svom izabranom ljekaru za uput ka ljekaru specijalisti za infektivne bolesti. Nakon pregleda infektologa, rade se dodatne laboratorijske analize u Domu zdravlja ili Kliničkom centru i na kraju se pacijent upućuje i na pregled tzv. tranzijentne elastografije s aparatom FibroScan, koji po principu ultrazvuka određuje stepen oštećenja jetre. Ranije neophodna biopsija jetre zamijenjena je ovom neinvazivnom metodom.

Po prijedlogu i odluci Konzilija Infektivne klinike, prijedlog za liječenje se upućuje na Komisiju Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.

S ponosom možemo reći da u Crnoj Gori imamo dostupnu najsavremeniju pangenotipsku terapiju za izlječenje Hepatitis C infekcije.

NVO Društvo infektologa Crne Gore, zajedno sa Infektološkom klinikom KCCG, Institutom za javno zdravlje i nevladinim odrganizacijama CAZAS, Juventas i Queer Montenegro uspješno sprovodi projekat ranog otkrivanja, upućivanja i liječenja pacijenata sa hroničnom HCV infekcijom.

15

Inovacije i digitalizacija zdravstva u Crnoj Gori - kakva je budućnost?

16

Inovacije donose benefit, ali sa sobom povlače i dodatna finansijska sredstva. Na koji način povećanje dostupnosti inovacija u medicini u Crnoj Gori može biti održivo i kakva je budućnost digitalizacije zdravstva u Crnoj Gori, bile su teme panel diskusije „Održivo povećanje dostupnosti inovacija u medicini u Crnoj Gori“ na nedavno održanoj konferenciji Američke privredne komore u Crnoj Gori.

- To bi se svelo na optimizaciju, smanjivanje troškova, a time i dovoljno sredstava za nove ljekare i njihovo obučavanje.

U planiranju nabavki, upotrebom vještačke inteligencije, mašinskog učenja i deep learning-a, dobili bismo nemjerljive koristi, jer su ovi alati hiljadu puta brži od ljudskog mozga, a ujedno mogu vršiti predikcije, analize podataka, sinteze, donošenje zaključaka i još mnogo toga – ističe Marinović.

Digitalizacija iz ugla ključnih aktera u zdravstvenom sistemu Govoreći o digitalizaciji, panelisti su dali osvrt na načine kojima bi digitalizacija doprinijela ukupnom zdravstvenom sistemu, gledano iz ugla institucija koje ga čine. Veliki pomak za zdravstvo u Crnoj Gori napravljen je upravo kreiranjem Direktorata za digitalno zdravlje pri Ministarstvu zdravlja.

- Digitalni alati, tehnologije i inovacije među glavnim su pokretačima optimizacije, povećanja efikasnosti i dostupnosti i bolje zdravstvene usluge u cjelini. To je ujedno bio motivacioni faktor za organizaciju ovog Direktorata. Ono što se pokazalo od samog osnivanja, kroz jednu nultu analizu kojom smo skenirali stanje, je da su primarna, sekundarna i tercijalna zdravstvena zaštiita bili međusobno izuzeti, na čemu smo intenzivno radili u prethodnom periodu - kazao je Aleksandar Sekulić, generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje, najavljujući da će se do kraja ove godine dovršiti digitalizacija Kliničkog centra, koji, zajedno sa Fondom za zdravstveno osiguranje, institucijom u kojoj se nalaze podaci o zdravstvenim osiguranicima, intenzivno radi na dovršavanju povezivanja svih klinika.

U Fondu za zdravstveno osiguranje, prema riječima Ružice Milutinović Đurišić, određeni procesi su informatički podržani.

- Dobro planiranje i analiza pravih podataka su osnov svega, a racionalizacija u potrošnji ljekova, propisivanju i primjeni terapije preduslovi za stvaranje potencijalnih ušteda koje se mogu usmjeriti u nekom drugom pravcu - kazala je ona.

Goran Marinović, ispred ZU Apoteke Crne Gore „Montefarm“, smatra da bi se za crnogorsko zdravstvo u ovoj fazi, ako se dovoljno posvetimo uvođenju „blockchain“ tehnologije mogli riješiti mnogi problemi.

Koji su to ključni preduslovi za uvođenje inovacija kroz poziciju institucija?

Jedan od takvih preduslova je registracija. Prema riječima Snežane Mugoše, iz Instituta za

ljekove i medicinska sredstva, prvi uslov za stavljanje lijeka u promet je dobijanje dozvole, što podrazumijeva prethodnu procjenu kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti lijeka, i taj rok traje 210 dana.

- Međutim, Zakon prepoznaje i ubrzani postupak registracije inovativnih ljekova, kao i ljekova koji su dobili dozvolu od strane Evropske agencije za ljekove i regulatornih tijela zemalja EU i koji traje 150 dana. U Institutu trenutno imamo na registraciji 45 inovativnih ljekova od kojih je 30 formalno kompletirano naglasila je Mugoša.

U ovom trenutku Institut ima za cilj skraćenje tih rokova, kao i da se do kraja ove godine registruju svi inovativni ljekovi koji su dobili dozvolu centralizovanim postupkom odnosno, od Evropske agencije za ljekove.

- Nadamo se da ćemo u toku naredne godine registrovati i ostale generičke ljekove koji su takođe predmet ove konferencije, a njih je trenutno 260 u postupku - navela je Mugoša, dodajući da je Institut poslao zahtjeve podnosiocima zahtjeva da dostave listu svojih prioriteta kako bi se ljekovi što prije registrovali.

Populacioni registri, kao i registar za karcinom su u nadležnosti Instituta za javno zdravlje. O preprekama sa kojima se Institut trenutno suočava govorila je dr Veselinka Beatović.

- Jedan registar treba da ima kadar, prostor, opremu i podatke sa kojima radi. U dijelu opreme, prije svega je potreban dobar softver za analizu i izvještavanje koji još uvijek ne postoji.

Naš problem je kadar, jer imamo samo jednog zaposlenog, ali i kvalitet podataka koji s jedne strane zavisi od ljekara koji popunjavaju prijave i podataka poput baze mortalitetnih podataka gdje imamo 30 odsto nepoznatih uzroka smrti - kazala je Beatović.

Ona naglašava da bi Registru jako koristilo da ima pristup izvornim medicinskim podacima, jer bi se na taj način rasteretili ljekari i dobili najkvalitetniji mogući podaci.

- Potrebna nam je i poboljšana komunikacija sa privatnim zdravstvenim ustanovama, PH laboratorijama i povezivanje sa Centralnim registrom stanovništva, na čemu se već radi - poručila je na panelu dr Beatović.

Institut za onkologiju će nakon digitalizacije imati u funkciji dva registra - za oboljele od karcinoma dojke i za oboljele od melanoma. Kakav je uticaj te strukturirane dostupnosti podataka na svakodnevni rad i na koji način bi se takvi podaci mogli koristiti u zdravstvenom sistemu pojasnila je dr Sanja Lekić, ispred Kliničkog centra Crne Gore.

- Na onkologiji imamo pacijente koji inovativne ljekove primaju između tri i pet godina, ali nemamo podatke. U tome će nam ovi registri biti od koristi. Osim pomenutih, radimo i na registru za karcinom ovarijuma upravo zato što u toj bolesti imamo inovativnih terapija i ishodi liječenja su značajno bolji - kazala je dr Lekić. Danas, kako naglašava, govorimo o terapiji održavanja metastatske bolesti, što nije bilo moguće prije 5 ili 7 godina. Zaokruživanjem digitalizacije u Kliničkom centru moći ćemo možda već naredne godine na ovoj konferenciji jasno govoriti o ishodima liječenja naših pacijenata i o kvalitetu života i nadamo se da ćemo pored ova tri, u budućnosti imati još nekoliko registara.

Američka privredna komora u Crnoj Gori

17

Ukoliko je tačno da je svemir beskonačan, svako od nas negdje u njemu ima identičnu kopiju.

Istraživanje naučnika s britnskog Vorvik univerziteta pokazuje da djeca koja odrastaju uz kućne ljubimce ne samo da se rjeđe razbolijevaju, već i manje izostaju iz škole od vršnjaka koji žive u kući bez psa i mačke.

Osobe sa plavim očima bolje podnose alkohol.

Prosječna osoba dnevno udahne oko 17.000 puta.

Istraživači s Njujorškog univerziteta Martin Blazer i Maria Gloria sproveli su studiju na plemenu Cheserta iz amazonske džungle, u kojem je još prisutan primitivni život bez antibiotika, kako bi vidjeli učinak upotrebe sredstava za sterilizaciju. Otkrili su da je postotak štetnih oralnih bakterija kod populacije plemena Cheserta manji nego kod urbane populacije u gradovima uprkos njihovoj upotrebi pasti za zube i fluora, koji ubija bakterije.

18

Istraživanja su pokazala da su ljudi koji provode mnogo vremena koristeći internet skloni depresivnosti, usamljenosti i mentalnoj nestabilnosti.

Rast kose nije tako intenzivan noću kao danju.

Leptirići koje osjetite u stomaku kada vidite nekoga ko vam se sviđa je zapravo odgovor vašeg tijela koje pod stresom luči adrenalin.

Muzika ima mogućnost da popravi štetu na mozgu i vrati izgubljeno pamćenje, smatraju naučnici.

Odrasli koji jedu čokoladu pet puta nedjeljno mršaviji su od onih koji je ne jedu toliko često.

Prosječnoj osobi je potrebno oko 18 mjeseci da preboli bivšeg partnera.

Atelofobija je strah od nesavršenstva ili činjenice da nijeste dovoljno dobri.

Naučnici Univerziteta u Londonu sproveli su studiju na više od 220.000 osoba i utvrdili da oni koji puše cigarete osjećaju veću fizičku bol od nepušača.

U staroj Grčkoj atletičari su uoči takmičenja jeli na kilograme luka i čak ga utrljavali u kožu. Dioskorid, grčki ljekar i naučnik koji je živio u prvom vijeku, naglašavao je ljekovita svojstva crnog luka i preporučivao ga svima, posebno ljudima izloženim fizičkim naporima.

19

Nove smjernice u liječenju srčane insuficijencije Dr Ognjen Novosel, internista kardiolog PZU Novokard Novosel

Srčana insuficijencija je klinički sindrom koji dovodi do nemogućnosti srca da transportuje krv i kiseonik do organa u količini koja zadovoljava potrebe organizma.

Klinički znaci srčane insuficijencije su nedostatak vazduha, intolerancija na napor i zadržavanje tečnosti (edemi), kao i kontraktilna disfunkcija.

Smatra se da danas 64,3 miliona ljudi u svijetu ima dijagnozu srčane insuficijencije ili 1% populacije sa godišnjom incidencom 3/1000. Stopa smrtnosti je velika i kreće se od 15% do 60% godišnje, takođe srčana insuficijencija ima ogroman uticaj na morbiditet i predstavlja vodeći uzrok hospitalizacija kod pacijenata starijih od 65 godina. Generalno se vjeruje da, od onih sa srčanom insuficijencijom, oko 50% ima srčanu insuficijenciju sa redukovanom ejekcionom frakcijom (HFrEF), a 50% ima srčanu insuficijenciju sa očuvanom ejekcionom frakcijom (HFpEF)/ srčanu insuficijenciju sa blago redukovanom ejekcionom frakcijom (HFmrEF).

Evropsko udruženje kardiologa (ESC) je u avgustu mjesecu ove godine objavilo nove smjernice za dijagnozu i liječenje

20

akutne i hronične srčane insuficijencije srčane insuficijencije.

Farmakoterapija je kamen temeljac u liječenju srčane insuficijencije sa redukovanom ejekcionom frakcijom (HFrEF) i treba je primijeniti prije razmatranja terapije uređajem i pored nefarmakoloških intervencija.

Postoje tri glavna cilja liječenja pacijenata sa HFrEF: 1. smanjenje mortaliteta, 2. prevencija ponovnih hospitalizacija zbog pogoršanja srčane insuficijencije, 3. poboljšanje kliničkog statusa, funkcionalnog kapaciteta i kvaliteta života pacijenata.

Za razliku od prethodnih preporuka iz 2016. godine, koje su predlagale vertikalni pristup i uvođenje terapije po koracima, nove preporuke ukazuju na 4 osnovna temelja terapije, a to su: angiotenzin receptor neprilizin inhibitor (ARNI) ili inhibitori angiotenzin konvertujućeg enzima (ACEi), beta blokatori (BB), antagonisti mineralokortikoidnih receptora (MRA) i selektivni inhibitori natrijum-glukoznog kotransportera tipa 2 (SGLT2i). Preporuka

je da se ova terapija uvede kod svih pacijenata što ranije.

Modulacija renin-angiotenzin-aldosterona (RAAS) i simpatičkog nervnog sistema sa inhibitorima angiotenzinkonvertujućeg enzima (ACEi) ili inhibitorom angiotenzin receptor-neprilizin (ARNI), beta-blokatorima i antagonistima mineralokortikoidnih receptora (MRA) pokazalo se da poboljšava preživljavanje, smanjuje rizik od hospitalizacije zbog srčane insuficijencije i smanjuje simptome kod pacijenata sa HFrEF. Ovi ljekovi služe kao osnova farmakoterapije za pacijente sa HFrEF. Trijada ARNI/ACEi, beta-blokatora i MRA preporučuje se kao temeljna terapija za ove pacijente, osim ako su ljekovi kontraindikovani ili se ne tolerišu. Trebalo bi ih povećati na doze koje se koriste u kliničkim ispitivanja (ili na maksimalno tolerantne doze ako to nije moguće).

Inhibitori kotransportera natrijum-glukoze 2 (SGLT2i) dodati terapiji ACEi/ARNI/beta-blokatorom/MRA smanjili su rizik od kardiovaskularne smrti i pogoršanja srčane insuficijencije kod pacijenata sa HFrEF. Osim ako je terapija kontraindikovana ili se ne toleriše, preporučuju za sve pacijente sa HFrEF koji su već liječeni ACEi/ARNI, beta-blokatorom i MRA, bez obzira da li imaju dijabetes ili ne.

Velika prednost uvođenja ARNI klase ljekova umjesto ACEi uključuje smanjenje hospitalizacija zbog pogoršanja srčane insuficijencije, smanjenje kardiovaskularnog i mortaliteta od svih uzroka kod pacijenata sa HFrEF. Dodatno na navedeno, dokazani su benefiti u poboljšanju simptoma i kvaliteta života, smanjenju incidencije dijabetesa koji zahtijeva liječenje insulinom, smanjenje opadanja

eGFR, kao i smanjena stopa od hiperkalemija. Pored toga, upotreba ovog lijeka može omogućiti manju potrebu za diuretskom terapijom.

Zbog toga, ova smjernica i dalje preporučuje da se ACEi zamijene sa ARNI kod ambulantnih pacijenata koji ostaju simptomatski na terapiji ACEi, beta-blokatorima i MRA. Dvije studije su ispitivale upotrebu ARNI kod hospitalizovanih pacijenata, od kojih neki nisu prethodno liječeni ACEi. Započinjanje terapije kod ovih pacijenata je bezbjedno i smanjuje rizik od smrtnosti i hospitalizacije za 42% u odnosu na enalapril. Može se razmotriti uvođenje ARNI kao prve linije terapije kod de novo pacijenata sa HFrEF ili ACEi naïve.

Neophodan je wash out period od 36h nakon terapije ACEi, kako bi se rizik od angioedema sveo na minimum.

Ostali ljekovi koji se mogu koristiti za odabrane pacijente su diuretici, blokatori recepta angiotenzina, inhibitori If kanala, rastvorljivi agonist gvanilat ciklazi, hidrolazin i izosorbid dinitrat, digoksin.

Kod HFrEF pacijenata sa poremećenim srčanim ritmom preporučuje se upotreba implantabilnih kardioverter-defibrilatora (ICD) i terapije resinhronizacije srca (CRT).

Kod pacijenata sa uznapredovalom srčanom insuficijencijom, farmakološka terapija i kratkotrajna mehanička cirkulatorna potpora (MCS) mogu biti potrebni dok ne postane dostupna implantacija dugotrajnog MCS ili transplantacije srca.

Trka između života i ishemijske slabosti se nastavlja, a zadatak medicine je da nove ljekove što prije približi pacijentu i brzo započne primjenu novih ljekova.

Reference: European Heart Journal, Volume 42, Issue 36, 21 September 2021, Pages 3599–3726, https://doi.org/10.1093/eurheartj/ehab368 Published: 27 August 2021

21

Remodelovanje srca - ne tako dobar proces Dr Dijana Drekalović, internista kardiolog Klinički centar Crne Gore

Remodelovanje srca je termin koji se odnosi na promjenu veličine i oblika srca koja se javlja kao odgovor na postojanje srčane bolesti ili oštećenje srca. Kada se govori o remodelovanju, obično se misli na lijevu komoru. Generalno, što je veći stepen remodelovanja komore, kvalitet života će biti lošiji, kao i ishod bolesti.

Uzroci remodelovanja srca Kada je lijeva komora oštećena - na primjer, infarktom miokarda (srčani udar) ili kardiomiopatijom - često se javljaju promjene u veličini i obliku komore. Komora nastoji da se poveća, njen oblik postaje globularan (loptast) i manje eliptičan, a mišićni zid komore često postaje tanji. Ovo remodelovanje ili preoblikovanje nastaje usljed povećanog mehaničkog stresa na srčanom mišiću koji nastaje kao odgovor i posljedica osnovne bolesti.

U ranim fazama srčanog udara određeni stepen remodelovanja može pomoći komori da nadoknadi nastalu štetu. Ali ako se ovaj inicijalno koristan proces remodelovanja nastavi, te dovede do promjena u veličini i obliku komore koje su isuviše izražene, srčana funkcija se pogoršava i dolazi do insuficijencije srca – srčane slabosti.

Kada se oblik lijeve komore izmijeni i komora postane loptasta, efikasnost njene funkcije se dramatično mijenja i vremenom dolazi do neadekvatnosti pumpne funkcije, odnosno stanja koje se označava kao srčana slabost.

22

Neželjeno i nepovoljno preoblikovanje lijeve komore nakon infarkta miokarda je proces regionalnih i globalnih strukturnih i funkcionalnih promjena u srcu kao posljedica gubitka živog miokarda (srčanog mišića), bujnog inflamatornog odgovora, povećanog stresa na zid lijeve komore u dijelu koji je zahvaćen srčanim udarom pa i udaljenom miokardu, i neurohormonske aktivacije. Pojam „neželjeno“ odnosi se kako na štetne promjene sa hemodinamskog stanovišta, tako i na negativne prognostičke implikacije procesa.

Kako se procjenjuje stepen remodelovanja?

Procjena prisustva preoblikovanje (remodelovanje) srca i stepen remodelovanja tokom vremena može se pratiti imidžing modalitetima koji ljekarima omogućava da procjene veličinu, oblik i funkciju lijeve komore. Najčešći modaliteti odnosno pregledi koji se koriste za procjenu remodelovanja su ehokardiografija (ultrazvuk srca) i CMR (magnetna rezonanca srca). Ovi testovi su neinvazivni i ne izlažu pacijenta zračenju, pa se mogu ponavljati onoliko često koliko je potrebno.

Korisna mjera remodelovanja je istisna frakcija (ejekciona frakcija) lijeve komore (LVEF). Najčešće, kako se veličina komore povećava, kako postaje globularnijeg oblika, tako se funkcija srčanog mišića pogoršava i samim tim se i istisna frakcija lijeve komore smanjuje.

Značaj reverznog remodelovanja srca Iako je već mnogo decenija poznato da su uvećanje srca i smanjena ejekciona frakcija lijeve komore pojave koje su nepovoljne, koncept „preoblikovanja srca“ među kardiolozima je u upotrebi tek od devedesetih godina prošlog vijeka. Remodelovanje se pokazalo korisnim konceptom jer pomaže u objašnjavanju zašto neke terapijske strategije srčane insuficijencije najčešće poboljšavaju srčano preživljavanje, a druge ne.

Na primjer, nekada je upotreba inotropnih ljekova bila široko rasprostranjena u liječenju srčane insuficijencije. Ovi ljekovi poboljšavaju sposobnost oslabljenog srčanog mišića da se snažnije kontrahuje (stiska). Iako su ovi ljekovi poboljšali ukupnu srčanu funkciju kao i simptome srčane insuficijencije, nisu poboljšali srčano preživljavanje, te su zapravo ubrzali pojavu smrtnog ishoda.

Zaključeno je da inotropni ljekovi obično ne dovode do poboljšanja remodelinga srca.

Nasuprot tome, druge vrste terapije srčane insuficijencije - na primjer, ARNI, ACE inhibitori i beta-blokatori - značajno poboljšavaju ne samo simptome, već i preživljavanje pacijenata sa srčanom insuficijencijom. Ova terapija takođe ograničava remodelovanje, a kod bolesnika kod kojih se preoblikovanje već dogodilo, poboljšava veličinu i oblik oštećene lijeve komore.

Ova sposobnost poboljšanja preoblikovanja srca (osobina koju kardiolozi često nazivaju „obrnuto preoblikovanje ili reverzno remodelovanje“) sada se smatra izuzetno važnom u terapiji srčane insuficijencije.

Liječenje preoblikovanja srca Pronalaženje terapijskih opcija koje sprječavaju, usporavaju ili preokreću proces remodelovanja srca sada je glavna tema u segmentu liječenja srčane insuficijencije. Ovo su trenutno dostupne terapijske strategije i opcije za liječenje srčane slabosti, a koje, u manjoj ili većoj mjeri, dovode do reverznog remodelovanja srca:

t #FUB CMPLBUPSJ

t "3/*

t "$& JOIJCJUPSJ J CMPLBUPSJ BOHJPUFO[JO ** SFDFQUPSB

t )JESBMB[JO QMVT OJUSBUJ

t *OIJCJDJKB BMEPTUFSPOB VQPUSFCPN TQJSPOPMBLUPOB

t #BKQBT PQFSBDJKB JMJ TUFOUJSBOKF LPE QBDJKFOBUB TB LPSPOBSnom bolesti

t 3FTJOISPOJ[BDJPOB UFSBQJKB TSDB $35

Reverzno remodelovanje u srčanoj insuficijenciji se zasniva na smanjenju veličine lijeve komore i popravci funkcije srca što vodi: popravljanju simptoma, boljoj prognozi, smanjenju rizika od hospitalizacije i smrti, kao i popravljanju kvaliteta života pacijenata.

23

Poremećaj kognitivnih funkcija i terapijska uloga citiholina Dr Balša Vujović, spec. neurologije Klinički centar Crne Gore

Termin “kognitivni” se odnosi na grupu mentalnih procesa kao što su obrada informacija, jezičke funkcije, pamćenje, vizuelna percepcija/prostorna orijentacija, računanje i egzekutivne funkcije.

Blagi kognitivni poremećaj karakterišu problemi sa pamćenjem, izražavanjem, razmišljanjem i rasuđivanjem, koji su veći od očekivanih za životnu dob. Predstavlja stanje teže od onoga što se očekuje tokom starenja, ali ne i demenciju. Iako osoba i njena okolina primjećuju da pacijent “nije isti kao ranije” promjene ipak ne utiču značajno na svakodnevno funkcionisanje.

Blagi kognitivni poremećaj povećava rizik za nastanak demencije. Godišnje u prosjeku 1 do 3% starijih ljudi razvije demenciju. Kod osoba za blagim kognitivnim poremećajem procenat je veći i iznosi od 10 do 15%.

Demencija se definiše kao stečeni i perzistentni poremećaj intelektualnih funkcija sa deficitom u najmanje tri od sljedećih intelektualnih funkcija: pamćenje, jezik, vidnoprostorne sposobnosti, ličnost i ponašanje, kao i druge kognitivne sposobnosti (abstraktno mišljenje, računanje, prosuđivanje, planiranje). Ključno je da kognitivne promjene moraju biti stečene i dovoljno izražene da remete socijalni i profesionalni život bolesnika.

Demencija nije jedinstven entitet, tj. postoje različiti tipovi demencije, ali najčešće forme, Alzheimerova bolest, demencija sa Lewyjevim tijelima, frontotemporalna demencija,

24

vaskularna demencija i demencija usljed hidrocefalusa, čine skoro 99% svih sindroma demencije sa neurološkom etiologijom.

Vaskularna demencija je drugi najčešći uzrok demencije uopšte. U tom slučaju intelektualno osiromašenje može biti posljedica oštećenja moždanog tkiva uzrokovanog bilo ishemičkim ili hemoragičkim moždanim udarom (MU), odnosno vaskularnom bolešću mozga u najširem smislu.

Faktori rizika za razvoj vaskularne demencije uključuju uznapredovalu starost bolesnika, šećernu bolest, anamnezu o prethodnim moždanim udarima, kao i veličina i lokalizacija moždanog oštećenja. Vaskularna demencija je klinički heterogen sindrom što otežava postavljanje jedinstvenih kriterijuma za njenu dijagnozu. Iako se većina njih razvija nakon klinički prepoznatog moždanog udara, kod nekih bolesnika tu vezu nije moguće postaviti na osnovu kliničkih manifestacija, obzirom da se infarktne zone mozga konstatuju tek radiološkim (CT i MR) pregledom, a bez ikakvih kliničkih ispoljavanja (tzv. "nijemi infarkti") Da bi se postavila dijagnoza vaskularne demencije potrebno je da su zadovoljeni kriterijumi za demenciju, da postoji vaskularna bolest mozga i da se demencija pojavila 3 mjeseca nakon moždanog udara ili postoji stepenasta progresija demencije.

Velike ishemičke lezije mogu uzrokovati vaskularnu demenciju, posebno ako su lokalizovane u frontalnim, temporalnim

ili parijetalnim regionima. Pored ovih razloga, uzrok može biti u akumulaciji multiplih, manjih, obostranih supratentorijalnih infarkta (tzv. multiinfarktna demencija). Naime, teorija praga podrazumijeva da je neophodno da se ošteti određena količina tkiva mozga (50-100 cm3) iznad koje se manifestuje kognitivno osiromašenje, odnosno demencija.

Liječenje vaskularne demencije treba da bude usredsređeno na prevenciju novih vaskularnih poremećaja (npr. sekundarna prevencija antiagregacionom i antikoagulantnom terapijom) i adekvatno zbrinjavanje postojećih faktora rizika za cerebrovaskularnu bolest (hipertenzija, srčane bolesti, šećerna bolest, hiperlipidemija). Izvjestan simptomatski efekat možemo očekivati od primjene inhibitora holinesteraza i glutamatnih antagonista (memantin), kao i pojedinih nootropnih ljekova.

Nootropici su supstance koje poboljšavaju kognitіvne funkcije, posebno više, odnosno egzekutivne (izvršne) kognitivne funkcije. Oni pobolјšavaju mentalne (kognitivne) sposobnosti, bez stіmulacije nervnog sistema.

Citiholin je nootropik koji doprinosi očuvanju i unaprjeđenju kognitivnih funkcija, naročito izvršnih funkcija, koje starenjem najviše opadaju. Ima multi-target efekat, bezbjedan je za kontinuiranu primjenu i ne dovodi do pojave zavisnosti.

Citiholin je prekursor u sintezi neurotransmitera acetilholina, koji u mozgu utiče na budnost, pažnju, učenje, memoriju i dr.

Citiholin je prekursor fosfatidilholina (primarnog cerebralnog fosfolipida) i drugih fosfolipida koji učestvuju u građi ćelijske membrane.

Citiholin ispoljava antioksidativno djelovanje, zahvaljujući kom čuva strukturu i funkciju ćelijske membrane neurona, učestvuje u njenoj reparaciji i poboljšava cerebralnu cirkulaciju.

Stimuliše funkciju mitohondrija tako što održava fiziološki nivo kardiolipina u mitohondrijalnim membranama, obnavlja mitohondrijalnu ATP-azu i pomaže mitohondrijalni elektronski transport.

Takođe, stimuliše oslobađanje dopamina u mozgu. Dopamin predstavlja neurotransmiter koji ima ulogu u omogućavanju doživljaja zadovoljstva, u sposobnosti mišljenja i planiranja, pomaže u ispoljavanju interesovanja i održavanju koncentracije.

Ukoliko se uzima регогаlпо, citiholin je raspoloživ 90% kroz krvno-moždanu barijeru.

Pored indikacija kod vaslualrnih oštećenja mozga citiholin je našao primjenu i u post-Covid stanjima, imajući u vidu jasnu neurotropnost SARS-CoV-2 virusa, sa sekvelama u vidu, između ostalog, teškoća sa pažnjom, koncentracijom i memorijom.

Konačno, citiholin se može primjenjivati i kod potpuno zdrave populacije, u svim onim stanjima u kojima postoje povećane mentalne potrebe (osobe pod stresom, zahtjevni poslovni zadaci, studenti...).

25

VENSKA TERAPIJA - IZAZOVI U LIJEČENJU

U organizaciji farmaceutske kompanije „Les Laboratoires SERVIER” u Podgorici je 29-og novembra realizovan stručni skup usmjeren na izazove savremene vaskularne terapije. Moderator skupa bio je dr Ivan Burić, a predavači su bili ljekari Kliničkog centra Crne Gore: prof. dr Brigita Smolović, spec. gastroenterohepatologije, dr Olivera Sekulić, spec. gastroenterohepatologije, dr Perica Maraš, spec. opšte i vaskularne hirurgije i dr Davor Musić, spec. opšte i vaskularne hirurgije.

Hemoroidalna bolest Ukazujući na ne baš pohvalnu činjenicu da prava prevalenca u vezi s hemoroidalnom bolešću uopšte ne postoji u opštoj populaciji jer većina pacijenata uopšte ne traži ljekarsku pomoć, prof. dr Brigita Smolović je objasnila da većina njih ne traži ni pomoć farmaceuta, pa se tek na osnovu pojedinačnih studija može govoriti o epidemiologiji. Ti podaci pokazuju da zastupljenost ovog oboljenja u svjetskoj populaciji varira od 4 do oko 20%. SAD ima oko 10,4 miliona, odn. 1 milion novih slučajeva godišnje. 10-20 % njih zahtijeva hiruršku terapiju. Negdje oko 50% populacije je starije od 50 godina.

26

Opservaciona internacionalna studija iz prošle godine pokazala je na preko 16.000 pacijenata, po navodu prof. dr Smolović, da je prevalenca hemoroidalne bolesti oko 11%. Od tih 11%, 40% je tražilo pomoć ljekara, ali im je za takvu odluku trebalo i po više mjeseci. Među pacijentima je otprilike ista rodna zastupljenost, ali su ipak nešto češće žene. Spoljni hemoroidi su češći kod mlađih i osoba srednjih godina. Prevalenca raste s godinama, ali je pik između 45 i 65 godina starosti. Karakteristično je da 37% pacijenata pati od čestih ili konstantnih simptoma, više od pola (oko 60%) imaju pozitivnu porodičnu anamnezu i veliki broj njih ima brojne komorbiditete.

Pacijenti se dugo samoliječe. Potrebno im je i po 6 - 9 mjeseci da bi se odlučili na odlazak ljekaru.

Prof. dr Smolović istakla je da se mora voditi računa o tome da svaki anorektalni simptom ne predstavlja hemoroide.

- Moramo pregledati pacijente jer brojne druge bolesti: od fisura, fistula, apscesa, kondiloma, virusnih, bakterijskih infekcija, prolapsa rektalne mukoze, variksa analnog kanala u sklopu ciroze hoće da daju iste simptome. Dok ne obavimo fizikalni pregled

pacijenta ne možemo reći da neko ima ovaj problem - naglasila je ona. U nastavku, prof. dr Smolović je rekla da nikada pozitivan test na okultno krvarenje ne bi trebalo smatrati posljedicom hemoroida dok nismo adekvatno ispitali kolon. Naročito je to važno ako je krvarenje atipično kod hemoroida, ako nije anorektalnim ispitivanjem nađen uzrok, odn. ako pacijent ima rizik od kolorektalnog karcinoma.

Objašnjavajuči da hemoroidi nisu samo vene, već tkivni jastučići koji su sastavljeni iz vaskularnog tkiva, glatkih mišića, vezivnog tkiva i epitela, prof. dr Smolović je opisala simptomatologiju ove bolesti. U patofiziologiji hemoroidalne bolesti dolazi do inflamacije, zbog koje se aktiviraju leukociti, javlja se veliki broj medijatora inflamacije i oni u suštini stvaraju glavne tegobe.

Tačan uzrok bolesti nije poznat, ali nepravilna ishrana, smanjena fizička aktivnost, sedentarni način života, nepravilan rad crijeva: konstipacija ili dijareja, nasljedni faktori, pojedine druge bolesti, bolesti kod osoba starije dobi, trudnoća, predstavljaju rizična stanja.

Opisujući anatomiju unutrašnjih i spoljašnjih hemoroida, ona je objasnila da se, pogotovu kod spoljnih manifestacija bolesti mogu javiti izuzetan bol, otok, iritacija ili svrab. Unutrašnji hemoroidi, objašnjeno je, ne bole i kao glavnu komplikaciju imaju krvarenje. Najčešće se javlja nelagoda, pa krvarenje, bol, svrab i oticanje. S porastom venske inflamacije, javlja se i sve više različitih simptoma, pa od početnog bola i nelagode, dolazi se do izraženog curenja i otoka. - Komplikacije mogu biti upala, hematom i tromboza vena, analne fisure, analne fistule, apscesi, ulceracije i terceracija hemoroida. Ako ne liječimo pacijente, slijedi gradacija simptoma - kaže prof. dr Smolović.

Promjena stila života savjetuje se kod bilo kog stadijuma

bolesti. - Savjetujemo povećan unos dijetalnih vlakana i tečnosti, redukciju tjelesne težine, povećanu fizičku aktivnost, poboljšanje analne higijene, suzdržavanje od naprezanja i dugog zadržavanje na WC šolji, izbjegavanje ljekova koji će napraviti zatvor ili dijareju - kaže ona. Uz nehirurške i hirurške metode, (skleroterapija, podvezivanje gumicama, infracrvena koagulacija, krioterapija, radiofrekventna ablacija, te hemoroidektomija, dopler hemoroidalnih arterija i stapler hemoroidopeksija) medikamentozno liječenje pokazuje brojne benefite. U terapiji se koriste laksativi, antidijaroici, različita lokalna sredstva koja možemo davati u vidu masti, krema ili supozitorija. Oralni venoaktivni ljekovi, navela je prof. dr Smolović, djeluju na jačanje zidova krvnih sudova, na povećanje venskog tonusa i limfne drenaže, normalizaciju kapilarne permeabilnosti, ali i antiinflamatorno. Šta kaže klinička praksa?

Dr Olivera Sekulić prezentovala je iskustvo primjene oralnih venoaktivnih ljekova u kliničkoj praksi i potrudila se da podatke iz lične prakse upotpuni podacima referentnih studija.

Savremeni oralni venoaktivni medikamenti, kako saznajemo, djeluju na više momenata. Prije svega je zadatak da se poveća tonus, da se normalizuje protok krvi i poboljša oksigenacija. - Povećan tonus vena je ono što nam treba kod pacijenata sa hemoroidalnom bolešću. Druga veoma važna komponenta je inflamacija, a ljekovi ovog tipa smanjuju vensku inflamaciju. Oni upravo djeluju na taj način što smanjuju adhertenciju leukocita za endotel i na taj način istovremeno poboljšavaju tonus, smanjuju inflamaciju - kaže dr Sekulić.

Uočeno je da postoje i mikrocirkulacijski efekti ove terapije

27

koji ukazuju na normalizaciju i smanjenje medijatora zapaljenske reakcije. Istovremeno, smanjena je poroznost krvnih sudova.

Budući da se aktuelne formulacije lijeka mikronizuju, tj. uspijeva se proizvesti pojačani efekat kroz smanjenje količine lijeka, dolazi do pozitivnog dejstva u smislu smanjenja simptoma koji se javljaju kod hemoroidalne bolesti. - Primjena ovih ljekova ima svoje mjesto u svakom od stadija hemoroidalne bolesti, s tim što se u 4-om koristi preoperativno - kaže dr Sekulić.

Pacijentima se, pogotovu u početnim linijama liječenja savjetuje da isključe masnu hranu, kiselo, ljuto, začinjeno, hranu sa dosta začina, bibera npr., održavaju urednu stolicu i analnu higijenu, sprovode redovnu fizičku aktivnost, da izbjegavaju zadržavanje na WC šolji duže od 10 min, te da koriste topikalnu i medikamentoznu terapiju. U vezi s primjenom topikalnih preparata, po savjetu dr Sekulić, treba biti obazriv u vezi s njihovim sastavom. Studije pokazuju da ovakav tretman već u drugoj sedmici liječenja daje bolje parametre kvaliteta života. Ne samo da se brzo ostvaruje efekat oporavka, već su parametri poboljšanja vidljivi čak i za 2 dana. Već za 4 dana pacijent se osjeća mnogo bolje. Po objašnjenju dr Sekulić, može se očekivati da se primjenom terapije održavanja medikamentima u dužem period (dva mjeseca) kod pacijenata spriječe nove epizode bolesti. Pacijenti koji, pored svega, imaju krvarenje ili jak bol, i pored uključene terapije, upućuju se na hirirško liječenje. „Bolest koja obara sa nogu” Dr Perica Maraš je na početku svog izlaganja podsjetio da je hronična venska bolest teško vensko stanje koje je odavno dobilo naziv „bolest koja obara sa nogu”. Sa epidemiološke tačke gledišta, ovo je veoma raširena bolest i stanje koje najviše pogađa žene. Od 10 pacijenata 7 pripada ženama. Samo 1 od 4 pacijenta se konsultuje sa svojim ljekarom i liječi vezano za ovo stanje.

Prevalenca hronične venske bolesti je visoka u ranim fazama bolesti: od C0 do C3 stadijuma. Studije iz SAD-a pokazuju da je u stadijumu C0 do 26% zastupljena hronična venska bolest, C1 - 33%, C2 - 24%. - Možemo reči da prevalenca u ranim

28

stadijumima bolesti čini 92% (SAD), u Njemačkoj 96% i 91 % širom svijeta - kaže dr Maraš. Suprotno tome, prevalenca bolesti u C5 i C6 fazi (terminalnim fazama), identična je u SAD i Evropi a veća u populacijama širom svijeta.

Hronična venska bolest je progresivna bolest. Edinburška studija, po navodu dr Maraša, pokazuje da 57,8% slučajeva ima progresiju u roku od 13,4 god. Ukazujući na anatomiju, dr Maraš je naveo da je hronična venska bolest hronično zapaljenje i da bi do nje došlo potrebno je da se razvije niz kaskadnih reakcija.

Na strukturnom nivou, venska hipertenzija će uzrokovati upornu povećanu napetost venskog zida. Ovo će indukovati proizvodnju nekoliko medijatora, sa posebnim fokusom na HIF 1 (faktor 1 izazvan hipoksijom), koji će indukovati aktivaciju MMP (matriks metaloproteinaza). Ovi proteolitički enzimi će, sa svoje strane, i degradirati ekstraćelijski matriks krvnih sudova (ECM), kao i izazvati relaksaciju vaskularnih glatkih mišićnih ćelija (VSMC). Kombinovani efekat relaksacije krvnih sudova i proteolize zida krvnih sudova će rezultirati značajnim promenama strukturnog remodeliranja vene, što dovodi do njene progresivne dilatacije. Kao posledica takve dilatacije, razvijaju se i napreduju disfunkcija venskih zalistaka i venska insuficijencija, što dovodi do dalje venske hipertenzije i ponovnog pokretanja ciklusa.

Na ćelijskom nivou, uporna venska hipertenzija izaziva aktivaciju/disfunkciju endotelnih ćelija, kao i disfunkciju glikokaliksa. Ovo će rezultirati proizvodnjom nekoliko hemotaktičkih medijatora, koji će izazvati migraciju leukocita i infiltraciju krvnih sudova. Ovim leukocitima je potrebno 1000 puta duže da pređu zid krvnih sudova u poređenju sa crvenim krvnim zrncima i kao takvi bivaju „zarobljeni“ u zidu suda, gdje će osloboditi nekoliko inflamatornih medijatora koji će dodatno doprineti remodeliranju vena, kao i većoj infiltraciji leukocita. Dakle, proces ulazi u začarani krug.

Sa kliničke strane imamo opuštanje valvula i zida, pove ćani refluks, hidrostatski pritisak u donjim ekstremitetima, pojavljivanje varikoznih vena, edema, atrofičkih promjena i ulkusa na kraju - kaže on.

Faktori rizika za hroničnu vensku bolest su godine starosti,

genetska predispozicija, pol, trudnoća, gojaznost, putovanje, produženi stres, dijeta, visoka spoljašnja temperatura, hormonalni disbalans. Simptomi se usložnjavaju tokom dana, a to može biti osjećaj bola i težine u nogama, otoci i jak bol. Glavni znaci, u odnosu na stadijum hronične venske bolesti, mogu biti: bol i otok (C0), mrežoliki izgled kože, sitni krvni sudovi crveno ili ljubičasto obojeni (C1), varikozne vene dilatirane preko 3 mm u promjeru i opipljive i vidljive pod kožom (C2), edemi i otoci najčešće u predjelu gležnjeva (C3), (C4) atrofičke promjene koje se manifestuju raznim pigmentacijama i ekcemima, zarasli ulkusi (C5), značajne promjene na distalnom dijelu potkoljenice, kožne promjene sa otvorenim ulceracijama (C6).

Najteži, terminalni stadijum zahtijeva duži period liječenja od oko 6 nedjelja, a njegova prevalenca je od 0,06% do 2%.

Terapija je, po objašnjenju dr Maraša, najčešće medikamentozna, i preporučena u svim stadijumima bolesti. Ona je potpomognuta kompresivnom terapijom za vršenje pritiska na donjim ekstremitetima, kao i topikalnom koja je uvijek prisutna.

MPFF (Mikronizovana prečišćena flavanoindna frakcija) Dr Davor Musić je započeo izlaganje pričom o prirodnom porijeklu ljekova koji se koriste u medikamentoznoj terapiji hronične venske bolesti. U pitanju je sastojak nezrele pomorandže, lat. Rutacea Aurantia, koje uspijevaju samo na određenoj lokaciji (Francuska, Sjeverna Afrika, Španija i Kina).

Da bi se postiglo zadovoljavajuće dejstvo lijeka sprovodi se mikronizacija. - Običan molekul diosmina veličine je preko 36,5 mikrona, a mikronizacija ga svede na manje od 2 mikrona i samim tim poboljšava resorpciju u crijevima. Običan diosmin se resorbuje u crijevima oko 33%, a kada se procesom mikronizacije smanji veličina molekula resorbuje se 57%. To je mikronizovano prečišćena frakcija flavonoida ili Detralex - objasnio je dr Musić. Osnovna dejstva ovog lijeka su da je venotonik, djeluje vaskuloprotektivno, antiinflamatorno i antiadematozno. - To je jedinstvena kompozicija mikronizacije koja povećava brzinu, kvalitet i efikasnost i upotrebljava se u terapiji hronične venske bolesti - kaže on.

Veliki broj studija pokazuje efikasnost ovog vida liječenja u raznim stadijumima bolesti. Indikativan period za poboljšanje

značajnih simptoma bolesti trajao je 3 mjeseca. U odnosu na promjenu životnog stila, primjenu kompresivne terapije, analgetsku terapiji i NSAIL, medikamentozna terapija se pokazala kao visoko efikasna kod oko polovine pacijenata. Čak 72% pacijenata učesnika velike studije bilo je - vrlo ili izuzetno zadovoljno terapijom.

Mikronizirana prečišćena frakcija flavonoida, stav je dr Musića, efikasnija je od običnog diosmina i svake njegove komponente pojedinačno.

Varikozne vene su najčešći i najvidljiviji pojavni oblik hronične venske bolesti. Mogu se liječiti na više načina (konzervativno, skleroterapijom i hirurški). Budući da je bol nakon termalne ablacije vene Safene magne najveći drugog dana posle operacije, a kod klasične operacije stripingom bol se održava i do 2 mjeseca, dr Musić ukazuje na proceduru dvonedjeljne primjene medikamenata prije i četvoronedjeljne nakon procedure, kako bi se umanjio efekat bola u ovakvim stanjima. Ovim se, po njemu, smanjuju i krvarenje i zastupljenost specifičnih simptoma vezanih za hroničnu vensku bolest. Pacijenti su, u studijskim uslovima, imali veće smanjenje svih tegoba, uključujući težinu u nogama, bol, osjećaj edema, noćne grčeve i svrab, a uočeno je i poboljšanje kvaliteta života i smanjenje hiperpigmentacija izazvanih skleroterapijom.

Indikaciju čini i pelvični kongestivni sindrom: proširene vene i kompromitovana cirkulacija u maloj karlici. Studijski podaci pokazuju da je nakon jednomjesečne medikamentozne terapije došlo do značajnog poboljšanja u smislu smanjenja bolova, do povećanja brzine protoka krvi u ilijačnim venama. Kod duboke venske tromboze uočena je velika razlika u simptomatologiji nakon 6 mjeseci u smislu poboljšanja rekanalizacije dubokih vena donjih ekstremiteta i smanjenja posttrombotskog sindroma. Uspješno se primjenjuje kao koterapija kompresivnoj i lokalnoj terapiji kod pacijenata u C6 klasifikaciji sa otvorenim ulkusom na potkoljenicama.

Podsjetivši da je interreakcija leukocita i epitela ključna reakcija u nastanku bolesti na venskim valvulama donjih ekstremiteta, dr Musić je istakao da mikronizovana i prečišćena frakcija flavonoida u dozi od 1000 mg dnevno sprečava disfunkciju mikrocirkulacije i prekida začarani krug upale vena.

Anita Đurović

29

Medicinska ishrana iz ugla dječjeg anesteziologa Dr Marija Lubarda, anesteziolog Institut za bolesti djece, Klinički centar Crne Gore

Malnutricija je opšti termin koji obuhvata bilo koji nutritivni disbalans, neravnotežu od pothranjenosti do gojaznosti.

Uprkos ovom širem značenju, pojam malnutricija se najčešće odnosi na pothranjenost, odnosno manjak nutrijenata. Može nastati kao posljedica nedovoljnog unosa hrane, povećanih energetskih potreba, smanjene iskoristljivosti ili gubitaka hranljivih materija koji prati određena oboljenja. Česta je u trenutku prijema u bolnicu i ima tendenciju povećanja kako se produžava vrijeme trajanja hospitalizacije.

U Evropi i Sjevernoj Americi 40-50% hospitalizovanih pacijenata nosi rizik od razvoja malnutricije. Brojne studije su pokazale da malnutricija zahvata čak 50% djece i adolescenata za vrijeme hospitalizacije, dok kod hronično bolesnog djeteta incidenca varira između 25-70%. Danas se opisuju tri klase malnutricije koje se mogu međusobno preklapati: malnutricija udružena sa gladovanjem, hroničnim ili akutnim oboljenjima. Napredak u procjeni i poboljšanju uhranjenosti hronično bolesnog djeteta, kao i perioperativna nutritivna podrška, uz individualno nutritivno liječenje takvog pacijenta, u određenoj će mjeri smanjiti prevalencu malnutricije u jedinicama intenzivnog liječenja. Međutim, incidenca malnutricije je i dalje prevelika. Postojanje bilo kog oblika malnutricije utiče na tok liječenja i ishod bolesti (usporeno i otežano zarastanje rana, nenapredovanje djeteta, česte infekcije, povećana stopa mortaliteta) kao i na produženje boravka u bolnici

30

i većih troškova liječenja.

Po preporukama Evropskog udruženja za kliničku nutriciju i metabolizam (ESPEN) nutritivni skrinig i procjena nutritivnog statusa treba da bude obavezna procedura prilikom prijema u bolnicu, kako bi se napravio plan nutritivne terapije ako postoji potreba. Nutritivni skrinig se ponavlja više puta tokom hospitalizacije. Inicijalnim skriningom se kratkim ispitivanjem identifikuju parametri (BMI-body mass index, skorašnji gubitak tjelesne mase, težina oboljenja) koji su povezani sa nutritivnim problemima, dok se procjenom nutritivnog statusa uz pomoć antropometrijskih (BMI-body mass index, obim nadlaktice i potkoljenice, gubitak u tjelenoj masi u posljednja 3 mjeseca), funkcionalnih (ručna dinamometrija, direktna stimulacija misića, forsirani ekspiratorni volumen u prvoj sekundi-FEV1, itd.), laboratorijskih testova (odnose se na izračunavanje azotnog bilansa, mjerenje kocentracije albumina, prealbumina, CRP, transferina, elektrolita, vitamina) i kliničkog statusa stiče uvid u postojanje i stepen malnutricije.

Nutritivna potpora ili terapija zahtjeva multidisciplinarni pristup i timsko zbrinjavanje djeteta, hospitalni nutritivni timovi, što znači više različitih subspecijalista uključeno je u planiranje individualne nutritivne terapije za svakog pojedinačnog pacijenta.

ESPEN je napravio brojne vodiče za kliničku nutriciju za određene akutne, hronične bolesti i za perioperativnu nutritivnu podršku hirurških pacijenata.

Nutritivna potpora djece se sastoji od četiri temeljna pristupa: dijetetsko savjetovanje, potpora oralnim nutritivnim hiperkalorijskim pripravcima, enteralna i parenteralna prehrana.

Kod djece sa malnutricijom, ako je moguće, preporuka je započeti sa dijetetskim savjetovanjem. Potpora oralnim nutritivnim hiperkalorijskim pripravcima uvodi se kada nema tjelesnog napredovanja nakon povećanja količine uobičajene hrane. Ako nema napretka uz normalnu prehranu i potporu nutritivnim pripravcima, koriste se preostala dva oblika nutritivne potpore: enteralna (preko digestivnog trakta) i parenteralna prehrana (preko venskog puta).

Brojna istraživanja u prošlom vijeku su pokazala da većina hronično bolesne djece dobro toleriše enteralnu prehranu..

Enteralnu ishranu definišemo kao metodu kojom se omogućava unos definisanih nutritivnih pripravaka (određeni sastav i kalorije) peroralnim putem - na usta (uslov očuvan akt gutanja) ili primjenom tehnoloških pomagala - sonde i pumpe u želudac ili tanko crijevo (nazogastrična, nazoduodenualna ili nazojejunalna sonda), a u slučaju potrebe za dugotrajnom ishranom pravi se otvor na želucu odnosno tankom crijevu - gastrostoma ili enterostoma. Unos hrane u želudac poželjniji je jer osim što je sigurnije postavljanje sonde odnosno otvora, fiziološki je prihvatljivije. Enteralna prehrana je indikovana kada nutritivne potrebe ne mogu biti zadovoljene regularnim načinom unosa hrane kod pacijenta, pod uslovom da je barem djelimično očuvana funkcionalnost gastrointestinalnog trakta. Enteralna prehrana ima značajan učinak na klinički ishod bolesti. Odsustvo hrane u crijevu bitno narušava splanhnički, crijevni krvotok što kao rezultat ima slabljenje lokalne crijevne barijere i prodor bakterija i endotoksina u limfu, cirkulaciju i konačno u udaljene organe te nastanak sepse. Enteralni unos hrane valja primijeniti uvijek kada je to moguće, makar i u minimalnim količinama. Čak i minimalne količine nutrijenata u gastrointestinalnom traktu (tzv. trofičko hranjenje) mogu poboljšati crijevnu perfuziju, spriječiti narušavanje cijelosti intestinalne barijere, atrofiju sluznice i gubitak enzimske aktivnosti.

Nutritivni sastav enteralnih pripravaka treba biti prilagođen dobi.Standardna polimerna hrana bazirana je na proteinima kravljeg mlijeka, visokomolekularnim ugljenim hidratima, vlaknima, kompleksnim masnoćama, vitaminima, mineralima i oligoelementima te je prilagođena energetskim i cjelokupnim nutritivnim potrebama za određeni uzrast. Ukoliko dijete ne toleriše cjelovite bjelančevine, primjenjuju se pripravci sa hidrolizatima bjelančevina ili sintetskim aminokiselinama, tzv. semielementarni i elementarni pripravci. Ova je ishrana prikladna za enteralni put prehrane većine dojenčadi, djece i adolescenata. Elementarna prehrana je bazirana na aminokiselinama uz polisaharide i biljna ulja te se koristi kod odabranih pacijenata, na primjer kod onih s intolerancijom na određenu hranu ili poremećenom crijevnom apsorpcijom ili varenjem. Enteralni pripravci specifični za određene bolesti mogu biti korisni u određenim kliničkim slučajevima. Modularna hrana je dopuna prehrani odnosno samo dodatak nekom enteralnom pripravku kada je potrebno unaprijediti peroralni unos energije i nutrijenata prema specifičnim indikacijama.

U djece koja imaju barem djelimično funkcionalan digestivni trakt, enteralna ishrana ima prednost u odnosu na parenteralnu zbog očuvanja gastrointestinalne funkcije, tehnički je jednostavnija i sigurnija za sprovođenje,

izbjegnute su komplikacije vezane za uvođenje parenteralne ishrane kao što je sepsa zbog katetera, narušavanje funkcije pojedinih organa, a i troškovi su manji 2-4 puta.

Parenteralna ishrana uvodi se kod djece kod koje je enteralna ishrana kontraindikovana (npr. pankreatitis) ili je pacijenti ne tolerišu zbog raznih patoloških stanja gastrointestinalnog trakta.

Parenteralna ishrana se dijeli na potpunu i djelimičnu.

Potpuna parenteralna ishrana je ona kod koje se hranjive supstance unose samo parenteralnim putem, na venu. Kada je samo dio hranjivih supstanci unesen parenteralnim, a dio enteralnim putem, to je djelimična parenteralna ishrana. Zbog povoljnih učinaka enteralne ishrane uvijek se nastoji primjenjivati djelimična parenteralna ishrana. Nezavisno o tome koliko dugo se primijenjuje, parenteralna ishrana mora zadovoljiti osnovne nutritivne potrebe za vodom, bjelančevinama, ugljenim hidratima i mastima. Pri dužoj primjeni nadoknađuju se vitamini, minerali i oligoelementi, te se prehranom omogućava i nastavak rasta i razvoja. Pripravci postoje kao pojedinačni po sastavu (rastvori aminokiselina, ugljenih hidrata, lipida sa elektrolitima, rastvori oligoelemenata, rastvori vitamina) ili kao visokobalansirane formule koje sadrže u određenom procentu sve pomenute komponente prilagođene uzrastu. Uvođenje parenteralne prehrane je moguće putem centralnog venskog katetera ili putem perifernih vena.

U skladu sa gore navedemim tvrdnjama, treba nastojati, što je prije moguće, kombinovati parentralnu sa barem minimalnom enteralnom prehranom. Čim se uspostavi normalna funkcija crijeva, ključno je uvesti djelimičnu parenteralnu prehranu ili je potpuno zamijeniti sa enteralnom.

Nagla i agresivna nutritivna terapija može dovesti do teških komplikacija: refeeding sindrom i hiperalimentacije, sa svim komplikacijama koje prate ova stanja, zato otpočinjanje nutritivne potpore mora biti postpeno do postizanja nutritivnog cilja, uz kontinuirani monitoring pacijenta (praćenje određenih laboratorijskin nalaza i fizikalnog statusa pacijenta).

NM-ME-2021-11-2780

31

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o.

Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

Hronika 03. novembar - Pozitivno 30 odsto testirane djece Koliko je delta soj virusa opasniji po mlade, svjedoče i podaci o broju inficirane djece. Tokom proteklih 24 sata u dječjem kovid centru bilo je 30 odsto pozitivnih od ukupnog broja testirane djece. Iz Instituta za javno zdravlje apelovali su na roditelje da vakcinišu sebe i djecu u skladu s preporukama, jer virus poprima opasnije oblike.

U kovid centru za djecu u Tološima došlo je do blagog porasta broja pacijenata u odnosu na proteklih nekoliko sedmica.

Broj pregledanih kreće se do 170 pacijenata, kaže pedijatrica Doma zdravlja dr Edita Bašović.

Ona upozorava roditelje da posebno obrate pažnju na simptome infekcije.

- Ono što primjećujemo je da se više javljaju upravo tinejdžeri s visokom temperaturom i simptomima respirnog trakta, ono što je značajno i da su ti neki simptomi bolovi u mišićima i glavobolja češći simtomi, tako da bi roditelji trebalo da obrate pažnju na te simptome i podatak o kontaktu sa oboljelima - kazala je dr Bašović.

Iz Instituta za javno zdravlje su poručili da epidemija poprima sve opasnije oblike, te poručuju roditeljima da vakcinišu djecu.

- Ukoliko se nastavi sve veći broj mutacija, postoji mogućnost da taj virus pokaže neke nove karakteristike koje bi bile i fatalne po mlađe populacije i zbog toga se i predlaže vakcinacija djece u svijetu, a određenih kategorija i kod nas. Prema podacima Instituta, do sada je prvom dozom vakcinisano 727 djece, uzrasta od 12 do 17 godina, dok je 539 kompletno vakcinisano. Jedno dijete primilo je i treću dozu. Za sada, mogu se vakcinisati djeca s hroničnim oboljenjima i ona koja žive s hronično oboljelom osobom. Ko ne spada u ovu grupu, moguće je da djeca uz saglasnost roditelja i saglasnost pedijatra u tom uzrastu se vakcinišu - istakao je direktor IJZ-a dr Igor Galić.

05. novembar - Otvorena jedinica hitne pomoći u Opštini Tuzi Stanovnici Opštine Tuzi dobili su savremenu jedinicu hitne medicinske pomoći, koja se nalazi u okviru objekta Doma zdravlja Podgorica. Rekonstruisani prostor hitne pomoći svečano puštili u rad ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović, predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj i direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomod dr Vuk Niković.

- Na ovaj način realizujemo jedan od naših strateških ciljeva, što smo i obećali našim građanima, a to je modernizacija i unapređenje ovog veoma značajnog dijela zdravstvenog sistema i otvaranje jedinica hitne medicinske pomoći u svim opštinama.

Pored Petnjice i Tuzi, koji su pušteni u rad, do kraja ove godine Zavod za hitnu medicinsku pomoć opremiće i otvoriti jedinice i

u Šavniku, Plužnama i Gusinju.

Hitna pomoć u Tuzima je reper kako treba i kako će izgledati sve jedinice hitne pomoći u Crnoj Gori, u skladu sa intencijom Ministarstva zdravlja i menadžmenta Zavoda za hitnu medicinsku pomoć da primjenjujemo savremene principe organizacije ovog bitnog segmenta zdravstvene zaštite - kazala je ministarka Borovinić Bojović.

Hitna medicinska pomoć je, kako je istakla ministarka, specifičan, veoma važan dio zdravstvenog sistema i ogledalo njegovog kvaliteta, uspješnosti i efikasnosti.

Izražavajući zadovoljstvo što su stanovnici sa ovog područja dobili mogućnost da u svom mjestu stanovanja dobiju usluge hitne medicinske pomoći, predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj je rekao da je ovo veoma značajan projekat za Opštinu i njene građane.

- Ovo je još jedan dokaz partnerstva lokalne uprave, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i Ministarstva zdravlja, naše dobre komunikacije, zahvaljujući čemu je scijeli projekat realizovano veoma brzo. Mislim da je ovo model dobre sardanje i naravno tako ćemo nastaviti i ubuduće za dobrobit naših građana, kazao je Đeljošaj.

Dr Niković naglasio je spremnost menadžmenta Zavoda da, kako je kazao, zapušten sistem hitne medicinske pomoći podigne na nivo regiona, pa čak i više.

- Danas smo spremni da uradimo nešto na opšte dobro građana i da gerenalno kvalitet zdravstvene zaštite podignemo na viši nivo. Ovo će biti primjer partnerske saradnje i nadam se da će ova generacija napraviti nešto što generacije ispred nas apsolutno nijesu htjeli ili nijesu umjeli - poručio je direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.

08. novembar - Zavod za transfuziju krvi: Pacijenti se više neće upućivati u Zagreb U Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore danas su po prvi put pacijentima izdati rezultati analiza anti-HLA antitijela, što

33

znači da je u potpunosti zaokružen proces imunogenetske dijagnostike u oblasti transplantacije tkiva i solidnih organa, saopšteno je iz Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore.

- Ovo sve znači da će se kompletne pretrage o podudarnosti između primaoca i donora organa od sada raditi u Podgorici, u Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore, odnosno pacijenti neće biti upućivani u KBC Zagreb kao do sada - istakli su iz Zavoda.

Kako navode u saopštenju, prvi rezultati analize anti-HLA antitijela urađeni su pacijentu iz KCCG-a kod kojeg je postojala sumnja na akutno odbacivnje bubrega, pacijentu kome je planirana transplantacija bubrega kao i potencijalnom donora organa.

- S obzirom da je izvođenje imunogenetskih analiza u transplantacionoj medicini vrlo kompleksno ali i skupo, koriščenjem savremene opreme koju posjedujemo , dobro obučeni medicinski profesionalci zaposleni u našoj ustanovi su uz superviziju kolega sa odjeljenja za tipizaciju tkiva Instituta za transfuziju krvi Srbije uspjeli da uvedu i ovu veoma važnu dijagnostičku metodu koja nam je nedostajala - kazali su iz Zavoda.

Imajući u vidu da Crna Gora teži da postane punopravna članica prestižne evropske organizacije za razmjenu organa "Eurotransplant", kako su kazali, jedan od preduslova je da naša laboratorija dobije akreditaciju evropske fedarecije za imunogenetiku (EFI) što predstavlja osnovni cilj u daljem radu.

- S tim ciljem, Ministarstvo zdravlja tokom prošle nedjelje uputilo dopis svim relevantnim zdravstvenim ustanovama sa protokolima za HLA dijagnostiku primaoca i davaoca bubrega. HLA protokoli su izrađeni u Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore i u potpunosti su usklađeni sa EFI standardima - navode oni.

Prema izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2020. godinu, u poglavlju 28 ocijenjeni smo pozitivnom ocjenom u pogledu obezbjeđivanja dovoljnih količina sigurne krvi za sve naše građane, tako da Zavod za transfuziju krvi namjerava da se u velikoj mjeri posveti razvoju transplantacione medicine u našoj zemlji.

- Već početkom naredne godine planiramo formiranje Nacionalnog registra potencijalnih davaoca matičnih ćelija i to sve sa ciljem priključivanja svjetskom registru, čime bi našim pacijentima bio omogućen mnogo lakši pronalazak podudarnog donora. Nakon toga, sledeći zadatak je osnivanje banke matičnih ćelija, pri čemu bi prikupljanje vršilo obučeno osoblje (čija je edukacija u toku) i to uz pomoć savremenog aparata koji se već nalazi u vlasništvu Zavoda. Na ovaj način, Zavod za transfuziju krvi bi stvorio veoma čvrstu osnovu za uvođenje transplantacije matičnih ćelija u Crnoj Gori kao metode liječenja mnogih bolesti danas zaključili su u saopštenju. Portal Analitika 09. novembar - U Domu zdravlja Podgorica pušten u rad novi digitalni rendgen aparat Dom zdravlja Podgorica, zahvaljujući humanistima iz američkih i nacionalnih kompanija, od sada će na novom digitalnom rendgen aparatu obavljati snimanja pacijentima kojima je potreban ovaj vid dijagnostike.

Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović prilikom zvaničnog puštanja u rad novog rendgena, istakla je da će ova donacija, vrijedna preko 70 hiljada eura, doprinijeti da građani Glavnog grada, ubuduće rendgen snimke dobijaju mnogo efikasnije i brže i sa manjom dozom zračenja, jer je riječ o aparatu najnovije generacije sa izuzetnim karakteristikama.

34

- Pregled traje mnogo kraće nego na klasičnom rendgen aparatu, pouzdanost dijagnostičkog procesa je povećana, a doza zračenja biće značajno umanjena. Njegovom primjenom smanjiće se i troškovi za štampanje snimaka na filmu jer će se snimci narezivati na CD. Njihova distribucija biće pojednostavljena, postoji mogućnost arhiviranja i naknadnog pregledanja digitalnih snimaka, alat za prikaz snimka je računar, tako da je dostupan bez obzira na mjesto gdje je obavljeno snimanje - pojasnila je ministarka zdravlja.

Prema njenim riječima, Ministarstvo zdravlja, nabavkom savremenih medicinskih aparata, kao i unapređenjem tehnoloških i prostornih kapaciteta, ispunjava svoj cilj i zadatak da građani dobijaju kvalitetne i efikasne zdravstvene usluge u svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori.

- Iskoristiću i ovu priliku da se još jednom zahvalim svim donatorima, koji su shvatili značaj ulaganja u zdravstvo i koji nam na ovaj način pomažu da zajedno unapređujemo sistem zdravstvene zaštite - naglasila je dr Borovinić Bojović.

Direktor Doma zdravlja Podgorica dr Danilo Jokić je izrazio zadovoljstvo što su građani Glavnog grada, ali i zaposleni u Domu zdravlja Podgorica, posle 15 godina, kako je kazao, dobili jedan od modrenijih aparata, novije generacije sa svim neophodnim karakteristikama, kao što su manji stepen zračenja, veća efikasnost, brža isporuka rendgenskih snimaka.

- Nadam se da ćemo naredne godine ovdje zajedno moći da pustimo u rad i novi digitalni mamograf, koji je predviđen budžetom za 2022. godinu. Vjerujem u ovu generaciju mladih ljudi, rukovodećih kadrova, da će ići brže i bolje naprijed. Moramo biti otvoreni i transparentni. Mislim da je trebalo i prije nas da bude nabavljen ovakav aparat. Da li oni prije nas nisu htjeli ili nisu umjeli nećemo suditi, bitno je da je aparat sada tu i da građani Glavnog grada od danas imaju ovakav benefit. Ono što je sigurno i što bih ja kao rukovidilac želio je da ovaj aparat ne traje narednih 20 godina nego da za nekoliko godina bude zamijenjen sa nekim boljim i efikasnijim - poručio je dr Jokić.

11. novembar - Počinje vakcinacija protiv sezonskog gripa za prioritetne grupe U sklopu prevencije obolijevanja od sezonskog gripa i ove godine u Crnoj Gori će se sprovoditi vakcinacija kategorija stanovništva koje su u povećanom riziku od oboljevanja i komplikacija ove virusne infekcije.

JZU Apoteke Montefarm počela je distribuciju vakcina protiv sezonskog gripa, svim domovima zdravlja na teritoriji Crne Gore. Isporučene količine namijenjene su prioritetnim i ranjivim

grupama, dok će se kompletna isporuka vakcina protiv sezonskog gripa, u količinama koje su trebovale zdravstvene ustanove, za sve kategorije osiguranika kojima se preporučuje vakcinacija, obaviti tokom naredne sedmice.

Domovi zdravlja obavjestiće građane o načinu, odnosno, mjestu i vremenu na koji će biti organizovana vakcinacija protiv gripa u opštinama za koje su nadležni.

14. oktobar - Svjetski dan borbe protiv dijabetesa Dijabetes ima svaki deveti odrasli građanin Crne Gore podaci su Registra šećerne bolesti Instituta za javno zdravlja zdravstvena evidencija domova zdravlja.

- Dijagnostikovan dijabetes ima preko 29.700 odraslih osoba u Crnoj Gori. Nacionalna prevalenca dijabetesa iznosi oko 11 odsto. Udio neotkrivenog-nedijagnostikovanog dijabetesa u prevalenci dijabetesa čini preko 20.000 odraslih osoba. Drugačije rečeno, dijabetes ima svaki deveti odrasli građanin Crne Gore, a svakom trećem oboljelom dijabetes nije dijagnostikovan - navodi rukovodilac Registra šećerne bolesti dr Dragan Likić.

Ističe da je radno sposobno stanovništvo u velikom riziku od obolijevanja i razvoja komplikacija dijabetesa u Crnoj Gori.

- Godišnje, među otkrivenim osobama oboljelima od dijabetesa mlađi od 65 godina čine 60 odsro. Komplikacije ima 9 odsto dijagnostikovnih. Polovina oboljelih koji imaju komplikacije mlađa je od 65 godina. Usvojene životne navike koje vode ka fizičkoj neaktivnost i porastu tjelesne mase sa pojavom porasta abdominalne (trbušne) gojaznosti direktno doprinose razvoju dijabetesa tipa 2. Među odraslim stanovnicima Crne Gore oboljelim od dijabetesa zastupljenost dijabetesa tipa 2 iznosi oko 95 odsto.

Takođe se evidentira visoka zastupljenost fizički neaktivnih pacijenata (40 odsto), kao i pacijenata sa povišenom tjelesnom masom (80%), i onih koji su razvili rizičnu abdominalnu gojaznost (70 odsto) – navodi dr Likić.

Upozorava da svake godine između 30 i 40 osoba mlađih od 20 godina se razboli od dijabetesa u našoj državi.

- Kod starijih od 15 godina bilježi se obolevanje od dijabetesa tipa 1, tipa 2 i gestacijskog dijabetesa. Djeca (strost do 14 godina) skoro isključivo obolijevaju od dijabetesa tipa 1. Godišnje između 20 i 30 djece ispolji dijabetes tipa 1. Gestacijski dijabetes je poseban tip šećerne bolesti koji se može pojaviti u drugom ili trećem trimestru trudnoće. Godišnje se prijavi u Registar šećerne bolesti između 20 i 40 trudnica sa ovim tipom dijabetesa - navodi dr Likić.

Crna Gora je zemlja sa visokom zastupljenošću oboljelih od dijabetesa sa nacionalnom prevalencom oko 11 odsto i daljom tendencijom porasta broja novooboljelih. Portal Analitika 15. novembar - Doniran digitalni rendgen aparat za bolnicu Brezovik Nakon Doma zdravlja Podgorica i Opšte bolnice Pljevlja, nekoliko društveno odgovornih kompanija, obezbijedilo je digitalni rendgen aparat i za Specijalnu bolnicu za plućne bolesti Brezovik, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Vrijednost digitalnog rendgen aparata je 70 hiljada eura, a zahvaljujući ovoj humanoj akciji i donaciji, stanovnici sa ovog područja ovaj vid dijagnostčikih procedura moći će dobiju u svom

mjestu boravka mnogo efikasnije i brže.

- S obzirom da je riječ o aparatu najnovije generacije sa izuzetnim karakteristikama, snimanje će trajati mnogo kraće nego na klasičnom rendgenu, sa manjom dozom zračenja, veća je pouzdanost, a distribucija snimaka i arhivranje je pojednostavljeno, jer se narezuju na CD, pa je prikaz snimka dostupan na računaru, bez obzira na mjesto gdje je obavljeno snimanje - navode iz MZ. Nabavkom ovih savremenih aparata, koji su neprocjenjivo važni u postavljanju pravovremene i tačne dijagnoze, Ministarstvo zdravlja, kako ističu, nastoji da građana obezbijedi kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, dostupnu u mjestu u kom žive.

- U narednom periodu, unapređenjem tehnoloških i prostornih kapaciteta u zdravstvenim ustanovama, radićemo u kontinuitetuna poboljšanju uslova za pružanje zdravstevnih usluga, kako na sjeveru, tako i u svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori - saopštili su iz Ministarstva zdravlja.

15. novembar - Svi preminuli mlađi od 50 godina bili su nevakcinisani Institut za javno zdravlje Crne Gore ponovio je apel građanima da se vakcinišu.

- Svi preminuli, od posljedica COVID-19 infekcije, mlađi od 50 godina bili su nevakcinisani - istakli su iz Instituta.

Napominju da smo svakodnevno svjedoci letalnih posljedica kovid-19 infekcije kojima u najvećoj mjeri podliježu nevakcinisane osobe.

- Ovo je apel da se vakcinacija više ne odlaže - poručili su iz Instituta. Analitika 16. novembar - Vrijedna donacija Caritasa zdravstvenom sistemu Caritasova mreža u Crnoj Gori, koju čine Caritas Barska nadbiskupija i Caritas Kotorske biskupije, u okviru svojih humanitarnih aktivnosti realizuju projekat Unapređenje javnog zdravlja i smanjenje rizika od Covida 19 kroz nabavku medicinske opreme za zdravstvene ustanove u Crnoj Gori.

Projekat ima za cilj da pruži podršku zdravstvenom sistemu Cne Gore u borbi protiv COVID 19 pandemije kroz donaciju medicinske opreme zdravstvenim centrima u Crnoj Gori.

Vrijednost projekta je oko 90 000 eura, a donatori su njemačke karitativne organizacije Renovabis i BEGECA te Caritas Italije.

U okviru projekta do sada je realizovano oko 55 000 eura, a nabavljeni su EKG aparati, infuzione pumpe, laringoskopi, pulsni

35

oximetri i beskontaktni termometri za Opštu bolnicu Bar, OB Berane, OB Kotor, OB Pljevlja, kao i za Dom zdravlja Plav, DZ Ulcinj, dok se očekuje i realizacija projekta u Domu zdravlja Podgorica (Tuzi).

Povodom realizacije vrijedne donacije, ministarka zdravlja, dr Jelena Borovinić Bojović razgovarala je sa predstavnicima Caritasa, Markom Đelovićem i Matijom Pukićem i izrazila zahvalnost za, kako je kazala, humani i brižni gest koji će zdravstveni sistem itekako znati da cijeni.

- Vaše aktivnosti i humanitarni rad kroz različite projekte, posebno kada je zdravstvo u pitanju prepoznate su dugi niz godina, a zdravstveni radnici svakako su Vam posebno zahvalni jer ste kroz najrazličitije vidove pomoći njihov posao učinili lakšim, a građanima omogućili pristup kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti. Pravi ste partneri i podrška, i ja Vam se u ime Vlade Crne Gore, u ime svih zdravstvenih radnika i u svoje lično ime zahvaljujem na svemu što činite za naš system - kazala je dr Borovinić Bojović.

Predstavnik Caritasa, Đelević pohvalio je napore resora zdravstva i ministarke zdravlja u borbi protiv COVID 19 pandemije i kazao da kroz ovaj vid podrške i donacije žele da budi aktivni dio zajednice koja će pomagati u naporima da se epidemija suzbije.

- COVID19 pandemija nije samo problem zdravstvenog sistema. Svaki pojedinac i mi kao društvo moramo prepoznati značaj zajedničkog djelovanaj i pomoći u kriznim i teškim vremenima.

Zbog toga smo, nakon kontinurane saradnje koju već imamo sa zdravstvenim ustanovama, odlučili da u ovom trenutku pomognemo sa onim što je najpotrebnije tokom pandemije - kazao je Đelević.

Tokom susreta dogovoren je nastavak saradnje i podrške u svim servisima koji se tiču zdravstvenog sistema i svih službi koje rade na unapređenju zdravlja stanovništva.

mjera, naše su glavno sredstvo da ostvarimo cilj, a to svakako jeste život koji smo živjeli prije 2020.godine, život bez COVID-a. Zbog toga je ovaj Vaš gest nama posebno značajan, jer uz dovoljan broj vakcina i dovoljan broj vakcinisanih moći ćemo da spasimo ljudske živote, a to je naša osnovna misija, istakla je ministarka zdravlja, upućujući posebnu zahvalnost na podršci Poljske na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji.

Dr Borovinić Bojović je ponovo pozvala sve građane da se vakcinišu i, kako je kazala, izbjegnu teške posljedice koje COVID infekcija nosi sa sobom.

Izražavajući zadovoljstvo što ima priliku da u ime Republike Poljske uruči drugu donaciju u vakcina Crnoj Gori prva dama Poljske je podsjetila da je ambasador Poljske početkom novembra uručio donaciju od 40 hiljada vakcina našoj zemlji.

- Nadam se da će upravo ova donacija pomoći da se veliki broj stanovnika Crne Gore vakciniše i na taj način, zahvaljujući međunarodnoj solidarnosti, uzajamno uspijemo da izađemo na kraj sa koronavirusom - poručila je Duda.

17. novembar - Ambasada NR Kine donirala 50.000 eura KCCG Ambasada Narodne Republike Kine u Crnoj Gori donirala je novčana sredstva Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) u ukupnom iznosu od 50.000 eura. Sredstva su namijenjena za borbu protiv pandemije COVID-19.

17. novembar - Poljska donirala preko 60 hiljada doza Fajzer vakcina Republika Poljska donirala je Crnoj Gori 60 840 doza Fajzer vakcina protiv COVID – 19. Ovu vrijednu donaciju je ministarki zdravlja dr Jeleni Borovinić Bojović uručila prva dama Republike Poljske gospođa Agata Kornhauser Duda, u okviru zvanične posjete predsjednika Poljske Andžeja Dude Crnoj Gori.

Ministarka Borovinić Bojović uputila je neizmjernu zahvalnost u ime Vlade Crne Gore, zdravstvenog sistema i građana prijateljskom poljskom narodu.

- Borba cijelog svijeta poslednje dvije godine usmjerena je na suzbijanje COVID pandemije. I Crna Gora sve svoje napore ulaže da bude dio globnih rješenja, koji bi vodili povratku normalnom životu. Vakcine, uz poštovanje propisanih epidemioloških

36

Direktorka KCCG, dr Ljiljana Radulović i izvanredni i opunomoćeni ambasador NR Kine u Crnoj Gori, Liu Đin, saglasni su da mogu zajedničkim snagama raditi na unaprjeđenju odnosa u granicama svojih i zakonskih mogućnosti, te da će za te potrebe razmjenjivati sve podatke i informacije, kao i stručnu pomoć, koja može biti od značaja za dalje unaprjeđenje saradnje, a sve u duhu partnerstva i međusobnog povjerenja.

- Moramo naglasiti da ovo nije prva donacija kineske Vlade i naroda našoj ustanovi, zdravstvenom sistemu i državi Crnoj Gori. Tradicionalno prijateljstvo dva naroda krunisano je još jednim filantropskim činom Ambasade NR Kine i zaslužuje posebno poštovanje jer se, i nakon dvije godine iskustva sa pandemijom, cijeli svijet i dalje suočava sa njenim neizvjesnim tokom i ishodom.

Suzbijenje pandemije je moguće jedino međusobnim razumijevanjem i zajedničkim djelovanje svih država a posebno u borbi protiv dezinformacija sa kojima se suočava današnje čovječanstvo – kazala je dr Radulović.

Ona se zahvalila Ambasadi NR Kine na prepoznavanju potreba KCCG, kao i crnogorskog naroda, jer se u ovoj ustanovi liječe najteži pacijenti iz cijele Crne Gore.

18. novembar - Konferenciji digitalnih tehnologija u zdravstvu u Antaliji Delegacija Ministarstva zdravlja Crne Gore koju čine Aleksandar Sekulić, generalni direktor Direktorata za digitalno zdravlje i Sandra Damjanović, načelnica Direkcije za upravljanje digitalnim procesima, na poziv ministra zdravlja Republike Turske, prisustvovala je HIMSS Eurasia 21 Konferenciji digitalnih tehnologija u zdravstvu koja se održala u Antaliji (Turska).

Konferencija okuplja zdravstvene vlasti, globalne kompanije, zdravstvene profesionalce, menadžere u zdravstvu sa ciljem razmjene iskustava na polju novih tehnologija, digitalizacije, inovativnih rjesenja, najbolje informacione prakse u zdravstvenoj oblasti, što će doprinijeti uvođenju novih modela digitalne transformacije u zdravstvenom sektoru Crne Gore.

Takođe, tokom boravka crnogorske delegacije u Turskoj, biće dogovoreni detalji najavljene posjete predstavnika Ministarstva zdravlja Republike Turske Crnoj Gori, koja je planirana za decembar mjesec, sa ciljem mogućeg liječenja crnogorskih građana u državnim bolnicama Republike Turske, jačanja zajedničke borbe protiv COVID-19 pandemije, saradnje i edukacije u oblasti hitne medicinske pomoći i razmjene dobre prakse, znanja i iskustava na polju digitalnih tehnologija.

18. novembar - SAD donira 2.7 miliona dolara Crnoj Gori za borbu protiv Covid 19 Vlada Sjedinjenih Američkih Država donirala je 2.7 miliona dolara kroz Projekat jačanja kapaciteta za pružanje odgovora na COVID - 19 u Crnoj Gori, koji će implementirati Ministarstvo zdravlja zajedno sa Kancelarijom Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori.

- U ime svih građana Crne Gore zahvaljujem ambasadi SAD u Podgorici na kontinuiranoj i izdašnoj prijateljskoj, profesionalnoj i ljudskoj podršci u svim oblastima, a posebno u zdravstvenoj sferi. Osjetljivi trenuci poput aktuelnog na globalnom nivou iziskuju globalna savezništva, a pomoć Vašingtona našoj zemlji kroz Projekat jačanja kapaciteta za pružanje odgovora na COVID - 19 u Crnoj Gori, je kruna naše dosadašnje saradnje - poručila je ministarka zdravlja dr Jelena Borović Bojović.

Ona je naglasila da će Projekat biti realizovan shodno najvišim profesionalnim standardima.

- Zahvaljujući ovoj izuzetno značajnoj donaciji, Crna Gora će, kroz kontinuiranu kampanju na kojoj će počivati projekat, nastojati da dodatno osvijetili značaj i pospiješi proces imunizacije protiv koronavirusa koja je okosnica borbe protiv ove pošasti. Crna Gora je do sada obezbijedila preko milion i dvije stotine hiljada doza vakcina, a prvu dozu dobilo je blizu 60 odsto punoljetnih građana. U isto vrijeme, unaprijedićemo već ojačane kiseoničke kapacitete naših bolnica, ali i obezbijediti ozbiljan tempo testiranja, odnosno dalji nadzor epidemije za šta smo ranije dobili pohvale predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen tokom njene posjete Institutu za javno zdravlje - objasnila je ministarka zdravlja.

Ambasadorka SAD u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke istakla je da SAD predvode globalnu borbu protiv COVID 19 s kojom ne može da se uporedi nijedna dosadašnja globalna kriza ni po kompleksnosti ni po obimu.

- Preklapaju se zdravstvena, humanitarna i finansijska kriza. Da bi se bavili ovim izazovima bez presedana, američki Kongres je opredijelio sredstva za borbu protiv COVID-19, kroz američki plan za oporavak 2021. Ponosna sam što su SAD kroz svoju Agenciju za međunarodni razvoj obezbijedile 2,7 miliona dolara kao urgentnu pomoć za borbu protiv COVID-19 Crnoj Gori - objasnila je ona.

Ambasadorka kaže da će ova donacija pomoći Crnoj Gori da ojača lokalne kapacitete odgovora na COVID kako bi se ublažili ekonomski, zdravstveni i socio-ekonomski efekti krize. Šefica kancelarije SZO, Mina Brajović pozdravila je napore Ministarstva zdravlja u sprovođenju imunizacije.

- Podsjećam da je preporuka SZO da do kraja godine bude vakcinisano 40 odsto svjetske populacije, kako bi se zaključno sa junom 2022. godine dostigao nivo kolektivne zaštite od 70 odsto na globalnom nivou. Vjerujemo da će se kroz realizaciju projektnih aktivnosti obezbijediti povećanje obuhvata, prije svega, u prioritetnim populacionim grupama kako bismo smanjili pritisak na zdravstveni sistem i omogućili nesmetano realizovanje esencijalnih servisa, ali i obezbijedili da vakcina dođe i do najudaljenijih domaćinstava i svakog pojedinca - navela je Brajović.

Ona je skrenula pažnju i na to da ne smijemo zaboraviti da je, u aktutnoj fazi pandemije, neophodno insistirati na testiranju.

20. novembar - Obilježen Međunarodni dan osoba sa cističnom fibrozom

Tim povodom u Podgorici je formiran Nadzorni odbor čiji je zadatak davanje strateških usmjerenja i praćenje statusa implementacije projekta.

Udruženje za pomoć i podršku osobama sa cističnom fibrozom Crne Gore je u šoping molu Delta City obilježilo Međunarodni dan osoba sa cističnom firbozom.

Ovaj dan se obilježava sa ciljem da se cjelokupnom društvu približe problemi sa kojima se susreću oboljeli od cistične fibroze. Volonteri Srednje građevinsko-geodetske škole iz Podgorice sa

37

profesoricom Vidom Vujošević su ovom prilikom dijelili informativno-edukativne brošure i crvene ruže koje predstavljaju simbol borbe protiv ove teške bolesti.

Predsjednik udruženja Vladislav Vujković je istakao da je glavni povod obilježavanja ovog dana upravo da se javnosti predstave svakodnevni problem cf pacijenta, pri čemu naročito ističe neodložnu potrebu uvrštenja lijeka Trikafta na pozitivnu listu lijekova Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, kao i obezbjeđenje boravka oboljelih u CF centrima u region, koji su specijalizovani za ovu bolest, o trošku Fonda.

- Posebno mi je zadovoljstvo što nas je svojim prisustvom podržala i ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović, koja je sa predstavnicima udruženja razgovarala o temama vezanim za rješavanje aktuelnih problema cf pacijenata i prenijela nam ohrabrujuće vijesti u vezi sa nabavkom lijeka Trikafta za oboljele kao i obezbjeđenje tretmana, liječenja i sprovođenja neophodnih godišnjih kontrola za djecu i odrasle oboljele od ove bolesti u Centru za cističnu fibrozu u Milanu u Italiji. Sve ovo upućuje na značajno unapređenje kvaliteta života oboljelih od cistične fibroze u narednoj 2022. godini - istakao je Vujković, dodajući da za obilježavanje ovog dana zahvalnost duguje i sponzorima.

22. novembar - Nove hirurške metode u Crnoj Gori

da bi rezultat bio bolji i uspješniji za dijete.

Svakih 20 do 30 godina svugdje u svijetu je prirodno uvođenje novina u medicini. Tako je i u Podgorici.

Ja vidim da je i u IBD-u došao trenutak da se uvedu novine. Vrijeme je da se uloži dodatni napor da bi se nove metode operativnih tehnika usvojile, što je benefit za djecu u ishodu operativnih rezultata. Nije samo u pitanju novi pristup u operativnom liječenju, i nije samo odgovornost na hirurgu, to je takođe i unapređivanje anesteziološke tehnike, pristupa pacijentu, zatim u postoperativnoj njezi medicinskih sestara i investiranje u novu opremu, kako u operacionoj sali, tako i na odjeljenju, od najprostijeg zavojnog materijala do sofisticiranih aparata.

Princip je timski rad svih specijalnosti uključujući i medicinske sestre. Zato nema sujete u ovom poslu, ne smije da je bude. Samo je jedna premisa važna, da radimo ono što je najbolje za djecu. Ako slijedite taj princip da je dijete na prvom mjestu, onda nema grešaka, uspjeh je zagarantovan. To sam primijetio tokom boravka u IBD-u. Primjećujem želju i zainteresovanost da stvari idu na bolje, da se usvajaju novine. Uvijek je najteže u početku - zaključuje prof. dr Muštak.

S obzirom na to da se radi o operativnim tehnikama koje se primjenjuju samo u rijetkim svjetskim centrima, operišući po cijelom svijetu, kaže da ono što je primijetio u ovoj ustanovi jeste da imamo veoma stručne medicinske sestre i u operacionim salama i na odjeljenjima. Takođe je posebno istakao dobar interpersonalni odnos između ljekara i medicinskih sestara, što nije uobičajeno u mnogim zemljama u Evropi.

Direktor IBD-a dr Velibor Majić nije skrivao zadovoljstvo zbog gostovanja uvaženog profesora i uspješno obavljenih operacija.

- Želio bih da izrazim veliko zadovoljstvo zbog gostovanja prof. Muštaka. Naročito bih istakao interesovanje kolega iz regiona za preglede i operativno liječenje njihovih pacijenata kod nas, koji ne mogu dobiti odgovarajuću pomoć u svojoj zemlji. Na kraju sve pohvale timu na odlično obavljenom poslu - rekao je dr Majić.

Dr Irena Marić, načelnica Odjeljenja dječje urologije IBD-a smatra da je ovo veliki medicinski benefit za naše pacijente, kao i finansijski za naš zdravstveni sistem.

23. novembar - U Opštoj bolnici Nikšić primjenom laparaskopske hirurgije urađene operacije kile i debelog crijeva

Svjetski priznati dječji urolog prof. dr Imran Muštak (Imran Mushtaq) iz eminentne bolnice Great Ormond Street Hospital u Londonu, tokom posjete Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), sa stručnim timom Odjeljenja za dječiju urologiju Instituta za bolesti djece (IBD), operisao je najsavremenijim metodama troje mališana.

U pitanju su operacije kod kompleksnih anomalija uretera (mokraćne cijevi) i urođenih suženja na bubrezima. Operacije su tekle planiranom dinamikom a postoperativni oporavak djece je odličan.

Prof. dr Muštak je izrazio zadovoljstvo spremnošću naših ljekara da uvode novine u liječenju najmlađih pacijenata. Ovo je njegova treća radna posjeta našoj ustanovi.

- Za ovu posjetu ono što je urađeno jeste drugačiji pristup u nekim uobičajenim ali i onim rijetkim i najtežim operacijama,

38

U Opštoj bolnici Nikšić, primjenom laparoskopske hirurgije, urađene operacije kile i debelog crijeva, koje se nijesu do sada radile u ovoj zdravstvenoj ustanovi. Uslovi za ovu savremene proceduru, stvoreni su zahvaljujući pomoći i podršci Ministarstva zdravlja.

Tri laparoskopske operacije, primjenom najnovije tehnologije u minimalno invanzivnoj hirurgiji, uradila su dva eminentna hirurga iz oblasti laparoskopske hirurgije, hirurg sa najvećom serijom operacija ovog tipa, doc. dr Igor Krdžić, iz KBC Zvezdara, sertifikovani edukator i predavač i nacionalni instruktor iz oblasti laparoskopije i kolorektalne hirurgije i doc. dr Mihailo Bezmarević, opšti hirurg sa Vojno-medicinske akademije Beograd, sertifikovani edukator i predavač iz oblasti laparoskopije hepatobilijarnog trakta i pankreasa i gornjeg gastrointestinalnog trakta.

Operacije su izvedene uz pomoć laparoskopskog stuba najsavremenije 3D tehnologije, koji je budućnost savremene laparoskopske hirurgije.

23. novembar - Za ljepše zdravstvene ustanove

Ministarstvo zdravlja, Radio televizija Crne Gore i Kompanija Cerovo d.o.o potpisali su Memoranduma o saradnji kojim je predviđena realizacija projekta Za ljepše zdravstvene ustanove.

Cilj saradnje je da se kroz realizaciju zajedničkih aktivnosti obezbijede kvalitetniji uslovi za rad i pružanje usluga u zdravstvenim ustanovama. Realizacija projekta počinje narednih dana, a u okviru njega će biti urađene sanacije/adaptacije/rekonstrukcije zdravstvenih ustanova na osnovu iskazanih potreba i prioriteta.

Kompanija Cerovo će obezbijediti građevinski materijal, radnu snagu i izvesti sve potrebne radove na sanaciji i adaptaciji objekata ukupne vrijednosti od oko 60 hiljada eura. Televizija Crne Gore će obezbijediti vidljivost projekta kroz kontinuirano medijsko praćenje i promovisanje svih aktivnosti za vrijeme trajanja projekta.

Memorandum o saradnji potpisali su ministarska zdravlja, dr Jelena Borovinić Bojović, izvršni direktor kompanije Cerovo, Emin Duraković i generalni direktor Radio televizije Crne Gore, Boris Raonić.

24. novembar - Njemačka donirala Crnoj Gori najsavremeniju terapiju za početni stadijum COVID infekcije

fazi infekcije i smatra se nekom vrstom 'ratnika' imunog sistema.

Dosadašanja istraživanja su pokazala učinkovitost ovog lijeka i ono što je važno da kažem je da ovu terapiju daju ljekari po jasno utvrđenim terapijskim protokolima i uglavnom kod osoba čiji je imunitet već narušen nekim dodatnim oboljenjem - kazala je ministarka zdravlja. Ona je podsjetila da imamo dovoljan broj vakcina kao i terapiju koju koriste najrazvijenije zemlje svijete i još jednom pozvala građane na vakcinaciju.

Ambasador Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori, uručujući donaciju ministarki zdravlja kazao je kako je ovaj čin još jedan znak zajedničke, uske saradnje Njemačke i Crne Gore, solidarnosti Njemačke i uspješne posjete koju je ministarka dr Borovinić Bojović imala nedavno u Berlinu.

26. novembar - Održana konferencije pod nazivom Rezistencija na antibiotike – “tihi cunami” u sjenci COVID pandemije Nacionalna interdisciplinarna komisija za antimikrobnu rezistenciju Ministarstva zdravlja (NIKRA), uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, organizovali su Konferenciju sa međunarodnim učešćem, pod nazivom Rezistencija na antibiotike – “tihi cunami” u sjenci COVID pandemije.

U uvodnom dijelu konferencije učesnicima će se obratila Anka Vukićević, državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja i dr Igor Galić, direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Tokom stručnog dijela skupa članovi NIKRE i predstavnici relevantnih institucija koje se bave ovom oblašću, razmijenili su informacije i iskustva, između ostalog, o efektima COVID-19 pandemije na potrošnju antibiotika, mogućnosti primjene smjernica EU na smanjenje upotrebe antibiotika u Crnoj Gori, a prezentovani su i najnoviji podaci o rezistenciji na antibiotike i poziciji naše zemlje kada je potrošnja u pitanju u odnosu Evropu i svijet.

26. novembar - Opšta bolnica Bar dobila savremeni pokretni rendgen aparat

U Crnu Goru je dopremljena donacija monoklonalnih antitijela, najsavremenije terapije u liječenju koronavirusa. Radi se o lijeku koji se koristi u početnoj fazi borbe protiv COVID-19 infekcije. Donaciju lijeka, vrijednu 3.172.454 eura obezbijedila je Vlada Savezne Republike Njemačke, a dogovor o vrijednoj pomoći postignut je tokom nedavnog boravka ministarke zdravlja, dr Jelene Borovinić Bojović Berlinu.

U Kliničkom centru Crne Gore donaciju ministarki uručio je ambasador SR Njemačke, gospodin Robert Veber.

Zahvaljujući na brizi i podršci koju je Njemačka kroz različite vidove pomoći više puta iskazala prema zdravstevnom sistemu Crne Gore, dr Borovinić Bojović je izrazila zadovoljstvo zbog saradnje sa kolegama iz Robert Koh Instituta i klinike Šrite, te mogućnosti da razmijene iskustva o korišćenu savreme terapije protiv COVID19 infekcije.

- Monoklonska antitijela su terapija koja se daje u početnoj

Opšta bolnica u Baru dobila je novi pokretni rendgen aparat, kako je protekle sedmice i najavila ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović, tokom radne posjete ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Savremeni pokretni RTG aparat, vrijedan preko 30 hiljada eura, instaliran je u Službi za radiološku dijagnostiku OB Bar. Na ovaj način počelo je rješavanje problema nedostatka dijagnostičke opreme u barskoj bolnici, koji je konstatovan na brojnim sastancima koje je ministarka zdravlja u proteklom periodu obavila sa menadžmentom i načenicima svih odjeljenja, u cilju otklanjanja izazova sa kojima se suočava ova ustanova.

U najskorije vrijeme, barska bolnica dobiće i digitalni rendgen aparat i skener, a kroz donaciju očekuje se i pristizanje ultrazvuka za porodilište.

27. novembar - Otvaranje novih vakcinalnih punktova Prilikom obilaska postojećim, nacionalni koordinator za imunizaciju dr Danilo Jokić, direktor Doma zdravlja Podgorica najavio je otvaranje novih vakcinalnih punktova u Nikšiću, Bijelom Polju, Kotoru i Herceg Novom.

39

Nacionalni koordinator za imunizaciju Danilo Jokić bio je u radnoj posjeti opštinama Nikšić, Bijelo Polje, Kotor i Herceg Novi, a u namjeri da sa direktorima domova zdravlja otvori nove vakcinalne punktove kojima se vakcine donose građanima, saopšteno je iz Doma zdravlja Podgorica.

Kako su naveli, on je upoznao direktore domova zdravlja sa novim Akcionim planom vakcinacije, kojim će se pristupiti imunizaciji posebno targetiranih grupa, a sve u cilju povećanja obuhvata imunizacije.

Dr Jokića su u obilasku pratili regionalni koordinatori, sa kojima je Nacionalni koordinator, uz veliku pomoć i razumijevanje menadžmenta tržnih centara i trgovina, uspio da pripremi nove vakcinalne punktove, dodaje se u saopštenju.

On je najavio otvaranje novih punktova kojima će se vakcina protiv COVID-19 donijeti građanima, dodaju, ali i sa regionalnim koordinatorima dogovorio obilazak mobilnih vakcinalnih timova u ruralnim područjima.

Za ovu priliku su uz saradnju Svjetske zdravstvene organizacije i Ministarstva zdravlja obezbijeđeni i posebni frižideri za prenos svih vakcina u udaljena mjesta, pa samim tim i dostupnost Fajzer vakcine na svakom mjestu i svakom građaninu u Crnoj Gori, navedeno je u saopštanju. Analitika

Žiri koji je odlučivao o pobjednicima je bio u sastavu: Marija Vukotić (direktorica Roche Crna Gora), Aleksandar Sekulić (generalni direktor direktorata za digitalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja), dr Ljiljana Radulović (direktorica Kliničkog centra Crne Gore), prof. dr Vladimir Todorović (medikalni onkolog zaposlen na Institutu za onkologiju i profesor na predmetu “Onkologija” na Medicinskom fakultetu, Univerziteta Crne Gore), Blažo Crvenica (suosnivač startapa Uhura Solutions), Marko Lekić (tehnički direktor interaktivnog dizajn studija fleka) i Vladimir Vulić (suosnivač Digitalizuj.Me).

Karcinom dojke je na petom mjestu uzroka smrtnosti od malignih bolesti u svijetu, sa 685.000 umrlih godišnje. Kod žena sa malignim oboljenjima, jedna od četiri žene ima karcinom dojke.

U Crnoj Gori je u 2020. godini registrovano oko 400 pacijenata novooboljelih od karcinoma dojke. Svih 12 ekipa na Hakatonu imalo je isti cilj – da kreira digitalno rješenje u vidu aplikacije koju će koristiti pacijentkinje oboljele od karcinoma dojke kako bi se omogućila adekvatna, pravovremena i kontinuirana komunikacija u periodu između terapijskih ciklusa i praćenje nakon završetka određenih terapijskih procedura sa ljekarom, odnosno zdravstvenim timom. Ovakav digitalni pomoćnik bi od naročite koristi bio pacijentkinjama koje žive van Podgorice.

30. novembar – Proglašeni pobjednici projekta HAKATON

30. novembar - COVID -19, presjek stanja - Institut za javno zdravlje

Farmaceutska kompanija Hoffmann La Roche i Nevladino udruženje Digitalizuj.Me, uz pokroviteljstvo Ministarstva zdravlja i Kliničkog centra Crne Gore su organizovali onlajn Hakaton koji je imao za cilj da dodatno skrene pažnju šire zajednice na izazove sa kojima se susrijeću pacijentkinje oboljele od karcinoma dojke, ali i uopšte na kvalitet zdravstvene zaštite žena.

Za Hakaton se prijavio 31 tim, a 12 najboljih je dobilo priliku da učestvuje na samom događaju. Timovi su vrijedno radili na razvoju svojih, a u tom procesu su im podršku pružali mentori iz oblasti zdravstva, programiranja, dizajna, kao i pacijentkinja koja se već skoro pet godina bori sa ovom bolešću.

Nagradni fond Hakatona iznosi 10.000 eura, a tri tima čija su rješenja nagrađena su: 1. Tim Dosta dobri momci koji čine Aleksandar Radanović, Danilo Zagarčanin, Gjovani Mirdita, Miloš Lakićević i Veljko Sekulić, koji je osvojio prvu nagradu u vrijednosti od 5.000 eura.

2. Tim Interact koji čine Benjamin Dobardžić, Blerdijan Kolić, Tamara Pavlović i Vladimir Borović, koji je osvojio drugu nagradu u vrijednosti od 3.000 eura.

3. Tim BAM koji čine Dušan Vuletić, Kristina Orlandić, Nemanja Krsmanović, Teodora Benić i Zoran Mastilović, koji je osvojio treću nagradu u vrijednosti od 2.000 eura.

40

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (utorak, 30.11.2021. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1 928 uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 235 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 30.11.2021. godine je iznosio 12,19%.

Tokom jučerašnjeg dana IJZCG prijavljena su 3 smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 310.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 2 425.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 157 611.

30. novembar - Treću dozu primilo više od 47.600 osoba U Crnoj Gori prvom dozom vakcine protiv koronavirusa vakcinisano je 60,2 odsto punoljetnog stanovništva, a revakcinisano 56,1 odsto.

Prvu dozu vakcine primile su 275.113 osobe ili 44,4 odsto, a drugu 256.556 ili 41,4 odsto ukupnog stanovništva.

Treću dozu do sada je primilo 47.610 osoba, a u posljednja 24 sata 1.865.

Masovna vakcinacija protiv Kovida-19 u Crnoj Gori počela je 4. maja.

ZANIMLJIVOSTI

Osmislili uređaj koji otkriva koliko je koronavirusa u zraku u zatvorenim prostorima

Naučnici iz Singapura osmislili su uređaj koji otkriva koronavirus u zraku u zatvorenim prostorijama, čime se povećava mogućnost "vazdušnog nadzora" virusa kao dopuna testiranja pojedinaca.

Metoda uzorkovanja zraka znači da bi "rano upozoravanje na rizik od infekcije" moglo biti moguće na bolničkim odjeljenjima i u staračkim domovima, a mogla bi se i povećati sposobnosti praćenja virusa na javnim mjestima gdje se ljudi okupljaju u zatvorenom prostoru, poput restorana i kina.

Tim naučnika i ljekara s Tehnološkog sveučilišta Nanyang, Singapura (NTU Singapore) i Nacionalnog Univerziteta u Singapuru (NUS) uporedio je rezultate uzorkovanja zraka s rezultatima površinskih briseva uzetih na dva lokalna bolnička odjeljenja tokom prvog talasa epidemije koronavirusa u Singapuru prošle godine i utvrdili su da uzorci iz zraka bolje detektiraju virus od briseva površina.

Prema Irvanu Luhungu, koautoru studije iz NTU-a, rezultati su pokazali "svestranost i osjetljivost uzorkovanja zraka za praćenje SARS-CoV-2 u bolničkim okruženjima, što je nešto što se ranije nije smatralo mogućim zbog snažne ventilacije bolničkih odjeljenja".

Singapursko ministarstvo zdravlja je u ovom talasu izvještavalo o rekordnom broju oboljelih i inficiranih, s dnevnim brojem slučajeva od oko 3500.

Prema timu NTU-NUS-a, to brzo širenje virusa "naglašava potrebu za brzom identifikacijom prisutnosti SARS-CoV-2 u okolini", prenosi Hina.

EMA razmatra novi lijek za koronavirus

Evropska agencija za ljekove (EMA) započela je ocjenu zahtjeva za davanje odobrenja za stavljanje u promet monoklonskog antitijela Regkirona (regdanvimab, poznato i kao CT-P59) za liječenje odraslih osoba oboljelih od bolesti COVID-19 kojima nije potrebna terapija kiseonikom a kod kojih postoji povećan rizik od razvoja teškog oblika bolesti COVID-19. Podnositelj zahtjeva za ovaj lijek je Celltrion Healthcare Hungary Kft. EMA će ocjenu koristi i rizika primjene lijeka Regkirona sprovesti u skraćenom vremenskom roku te bi mišljenje moglo biti izdato tokom sljedeća dva mjeseca, zavisno o kvalitetu dostavljenih podataka kao i eventualnoj potrebi za dodatnim podacima.

Navedeni kratki vremenski okvir moguć je zato što je Komisija za humane ljekove (CHMP) pri EMA-i već ocijenila određeni dio podataka tokom postupne ocjene dokumentacije o lijeku.

Tokom postupne ocjene, CHMP je ocijenio podatke iz laboratorijskih ispitivanja i ispitivanja na životinjama, kao i podatke o kvalitetu lijeka. Osim toga, CHMP je ocijenio podatke iz ispitivanja o učincima lijeka Regkirona u ambulantno liječenih odraslih bolesnika s blagim do umjerenim simptomima bolesti COVID-19 kojima nije potrebna terapija kiseonikom.

Komisija za ocjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC) pri EMA i uporedno je dovršila inicijalnu ocjenu prelimi-

42

narnog Plana upravljanja rizikom (engl. risk management plan, RMP) koji je predložio podnositelj zahtjeva, a koji sadrži mjere za prepoznavanje, karakterizaciju i minimiziranje rizika primjene lijeka.

Komisija za pedijatriju (PDCO) pri EMA-i ubrzano je izdala mišljenje o Planu pedijatrijskog ispitivanja (engl. paediatric investigation plan, PIP), u kojem je opisano na koji način je predmetni lijek potrebno razviti i ispitati za primjenu kod djece, u skladu s ubrzanim rokovima za ljekove namijenjene liječenju bolesti COVID-19. Slijedom mišljenja PDCO-a, usvojena je odluka EMA-e o navedenom Planu.

Ako dodatni podaci u zahtjevu za odobrenje budu dostavljeni za zaključak CHMP-a da koristi primjene lijeka Regkirona nadmašuju njegove rizike u liječenju bolesti COVID-19, EMA će usko sarađivati s Evropskom komisijom kako bi podržala ubrzanje procesa donošenja odluka i davanje odobrenja za stavljanje lijeka u promet od strane Evropske komisije, koje je valjano u svim državama članicama Evropske unije i državama Evropskog prostora.

Regdanvimab je monoklonsko antitijelo s aktivnošću protiv bolesti COVID-19. Monoklonsko antitijelo je antitijelo (vrsta proteina) koje je dizajnirano za pričvršćivanje na određenu strukturu (antigen). Regdanvimab je dizajniran za pričvršćivanje na protein šiljka virusa SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje bolest COVID-19.

Nakon pričvršćivanja na protein šiljka, smanjuje se sposobnost virusa da uđe u ćelije organizma. Očekuje se da će ova terapija smanjiti potrebu za hospitalizacijom kod osoba oboljelih od bolesti COVID-19, pišu RTL Vijesti.

IZ MEDICINE Prijete nam nove epidemije

Pandemija Covida-19 nam je okrenula život naglavačke, a pod posebnim mjerama živimo i dan-danas. Prokuženost, sve veći broj vakcinisanih i dolazak toplijeg vremena ulivaju nadu da ćemo stvari uskoro staviti pod kontrolu i vratiti se normalnom životu, ali pitanje je dokad.

Neki naučnici već upozoravaju da bi sljedeća pandemija mogla biti gora od kuge koja je ubila 75 milona ljudi, te da bi se s velikim zdravstvenim krizama mogli suočavati svakih pet godina.

- Čovječanstvo se mora pripremiti za još goru pandemiju od ove - upozorila je i dr Melanie Saville, šefica britanskog centra za istraživanje i razvoj vakcina CEPI. Prema mišljenju WHO-a mnogi virusi prijete cijelom svijetu u budućnosti.

Nipah virus - Ovaj virus opisuju kao jednu od najvećih prijetnji jer već sada mutira i 75 puta je smrtonosniji od Covida-19.

Do prenosa na čovjeka dolazi kada šišmiši svojim urinom ili slinom kontaminiraju voće koje se potom konzumira neoprano ili neoguljeno. Moguć je prenos i s čovjeka na čovjeka. Virus koji uzrokuje povraćanje, upalu pluća, otok mozga i epiliptične napadaje otkriven je 1998. godine u Maleziji. Stopa smrtnosti kreće se između 40 i 75 posto.

Zika - Epidemija ovog virusa širila se po američkom kontinentu tokom 2015. i 2016. godine iako se virus prvi put

pojavio u jednoj šumi u Ugandi. Simptomi infekcije su temeperatura, osip, glavobolja i bol u mišićima... Dobra vijest je što su smrti uzrokovane ovom infekcijom izuzetno rijetke. No, najpogubniji uticaj virus ima na trudne žene koje ako se inficiraju, u nekim slučajevima, mogu roditi dijete sa defektima.

Ebola - Opasna infekcija, koja je u razdoblju od 2013. do 2016. na zapadu Afrike ubila 11.300 ljudi, ponovno izaziva zabrinutost na tom kontinentu. Gvineja je i službeno objavila da se ponovno bori s epidemijom, dok je Bijela kuća upozorila na katastrofalne posljedice dođe li do nove eksplozije broja inficiranih.

Hemoragijska groznica Krim-Kongo - Srmtnost od ovog virusa je 40 puta veća nego u slučaju Covida. Bolest je uočena u Africi, na Balkanu, Bliskom istoku i Aziji. Čovjek se može inficirati u kontaktu sa zaraženom stokom ili jedući njihovo zaraženo meso.

Lassa groznica - Virus je otkriven 1969. godine u Nigeriji, a na ljude se prenosi kontaktom s mišjim izlučevinama. Simptomi infekcije su visoka temperatura, krvarenje desni i nizak krvnih pritisak. U nekim slučajevima može doći i do gubitka sluha.

Procjenjuje se da od infekcije Lassom godišnje umre oko 5.000 ljudi, a stopa smrtnosti slična je kao kod Covida.

MERS i SARS - Baš kao i Covid, za SARS se takođe vjeruje da je potekao od šišmiša u Kini. MERS se pak vjerojatno proširio sa šišmiša na deve i ljude, a prvi put je uočen u Saudijskoj Arabiji.

WHO upozorava da MERS ima visoku stopu smrtnosti te da je potrebno osmisliti strategiju borbe. SARS je već uzrokovao globalnu epidemiju od 2002. do 2004. godine kada je ubio 774 osobe.

Otkriveni sojevi koronavirusa Zdravstvene vlasti napominju da naučnici još uvijek uče o karakteristikama sojeva koronavirusa, pa nema jednoglasnog mišljenja o tome da li mogu različiti sojevi da prouzrokuju teži oblik bolesti i u kojoj mjeri vakcine djeluju protiv njih.

Prvo su ga mnogi zvali jednostavno koronavirusom, a sada se govori o alfa, beta i delta sojevima.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) stvorila je sistem imenovanja sojeva koronavirusa po grčkom alfabetu kako bi olakšala javnu raspravu o njima.

Virusi se stalno mijenjaju mutacijama, što rezultira novim sojevima koje naučnici prate. Mnogi sojevi se lakše i brže šire od izvornog oblika koronavirusa, tvrde zdravstvene vlasti. Dosadašnje studije ukazuju na to da antitijela dobijena vakcinacijom prepoznaju nove sojeve, a detaljnija istraživanja su u toku, prenosi agencija Hina.

Alfa soj je prvo identifikovan u Ujedinjenom Kraljevstvu, a Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) označili su je kao soj koji izaziva zabrinutost. CDC je isticao da taj soj na osnovu podataka o hospitalizaciji i smrtnosti možda izaziva teže simptome od izvornog.

Beta soj je prvo identifikovan u Južnoj Africi, a takođe su ga i CDC i SZO označili kao soj koji ih brine.

Delta soj je prvo zabilježen u Indiji, a CDC i drugi naučnici ističu da je zarazniji u odnosu na prethodne sojeve. Radi se o soju koji se brzo proširio Evropom i Amerikom.

Delta plus soj je navodno prvo zabiljležen u Južnoj Koreji, Indiji i SAD, a riječ je o mnogo zaraznijem delta soju.

Gama soj je zabilježen u Brazilu, a potvrđen je i u Japanu. CDC i SZO označili su ga kao soj koji izaziva zabrinutost.

Eta soj SZO i CDC u klasifikaciji ete navode da je to soj koji bi trebalo pratiti, i da je „blaža“ kategorija od prethodnih. Taj soj dokumentovan je u više zemalja.

Jota soj je dokumentovan prvobitno u SAD, tačnije u Njujorku. Prema SZO i CDC, potrebno je takođe dodatno praćenje ovog soja.

Kapa soj je takođe u blažoj kategoriji, a prvo je otkriven u Indiji u oktobru 2020.

Lambda soj je prvobitno zabilježen u Peruu u decembru 2020., a od tada je potvrđen u više američkih saveznih država.

SZO ga klasifikuje kao soj koji je potrebno posebno pratiti.

43

REGION 01. novembar – Ljekari će ići od vrata do vrata da vakcinišu - Hrvatska Po novoj naredbi hrvatskog ministra zdravlja Vili Beroša ljekari opšte prakse ići će od kuće do kuće i tražiti da se stariji od 65 godina vakcinišu.

Prvo će svim svojim starijim pacijentima poslati dopis u kojem će ih upozoriti na potrebu za vakcinisanjem, a ako i to ne urodi plodom onda će od vrata do vrata.

- To je ministrova ratna zapovijest - kaže dr Nataša Ban Toskić, koja je predsjednica ljekara porodične medicine i tvrdi da je riječ o konfuznoj odluci.

- Epidemija traje već dvije godine, vakcinisanje godinu dana, mislim da ne postoji osoba u Hrvatskoj koja nije čula za mogućnost vakcinacije.

Dr Ban Toskić kaže da svaki ljekar opšte prakse ima oko 1700 pacijenata, ali da ima onih gdje su samo stariji ljudi.

- Koliko će nam vremena trebati za obići sve te osobe? Šta će za to vrijeme biti sa pacijentima koji su bolesni i koji nas trebaju iz drugih razloga – kazala je dr Ban Toškić. Novosti 02. novembar - Većina teško oboljelih od korona virusa nijesu vakcinisani - BiH Više od 90 posto teško oboljelih od korona virusa, koji su na bolničkom liječenju, nevakcinisane su osobe. Taj podatak kazao je pomoćnik Federalnog ministra zdravlja Goran Čerkez, koji je pozvao stanovništvo da se vakciniše, ali i ljekare porodične medicine da se angažuju što više i promovišu vakcinaciju.

- Praktično bi trebli kontaktirati svakog stanovnika i obaviti sa svima razgovor, i približiti im značaj vakcinacije. Trebamo da idemo u javnost, na mjesta javnog okupljanja, počevši od tržnih centara jer jedino na taj način možemo ubrzati vakcinaciju - poručio je Čerkez u razgovoru za agenciju FENA. Istakao je kako dolaskom hladnijeg vremena raste broj zaraženih, ali je epidemiološka situacija u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) i dalje stabilna. On je rekao da je u odnosu na prošlu sedmicu zabilježen porast zaraženih od 26 posto.

U vezi s favorizovanjem određenih vakcina, poručio je da je svaka vakcina koju je provjerila Agencija za ljekove, sigurna i efikasna. Fena 03. novembar – Hrvati na ivici korona kolapsa Zbog povećanja broja zaraženih od virusa korona hrvatsko zdravstvo je doslovno pred kolapsom. Bolnice su pune, na krevet se čeka satima, a hronično nedostaje ljekara. Hrvatsko udruženje bolničkih ljekara poslalo je alarmantno saopštenje u kojem tvrde da su ljudi u zdravstvu sve umorniji i da će uskoro ljekari morati da prestanu sa operacijama.

44

Respiratora po hrvatskim bolnicama ima dovoljno, ali nema stručnih ljudi.

- Strepimo zbog toga - poručuju hrvatski ljekari, koji predviđaju da bi uskoro mogli da budu ukinuti i kontrolni pregledi dok se situacija ne stabilizuje.

Neki ljekari kažu da će biti primorani da donose odluke ko će na respirator, a ko ne, što je krajnje zabrinjavajuće. Bolnice bi uskoro mogle da primaju samo najteže slučajeve.

I dok je stanje sve gore, brojni građani koji sada žele da se vakcinišu nijesu to uspjeli tri dana, jer tokom vikenda niko nije radio, a u ponedeljak je bio neradni dan zbog praznika. Novosti 04. novembar - Uveli skrining program za otkrivanje raka pluća - Srbija Srbija je prva država zapadnog Balkana koja je uvela skrining program za rano otkrivanje raka pluća, što je preduslov za bolje ishode liječenja, saopštilo je Udruženje Punim plućima.

Kako se navodi, projekat je pokrenuo Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo, a sprovodi ga Institut za plućne bolesti Vojvodine.

Skrining program podrazumijeva detekciju karcinoma pluća pomoću niskodoznog skenera (LDCT), uz pomoć kojeg se mogu prikazati manje tumorske sjenke, koje nije moguće vidjeti uobičajenim dijagnostičkim postupcima (RTG). Ovom metodom do sada je pregledano više od 1.200 pacijenata, a kod više od 30 otkriven je karcinom pluća koji je bio asimptomatski i najveći broj u početnom stadijumu, navodi se u saopštenju.

Naglašava se da je karcinom pluća vodeći uzrok smrtnosti od svih karcinoma kako u svijetu, tako i u Srbiji, dok broj oboljelih raste svake godine. Od ove vrste raka u Srbiji oboli gotovo 7.000, a na žalost umre više od 5.000 osoba. Praktično na svaka dva sata jedna osoba premine. Jedan od najvažnijih preduslova uspješnog liječenja, je rano otkrivanje raka pluća, što u Srbiji to nije slučaj, jer se kod više od 70 odsto pacijenata otkrije u poslednjem stadijumu.

Tada su šanse za preživljavanje gotovo iscrpljene.

Udruženje Punim plućima navodi da po obolijevanju od karcinoma Srbija zauzima 18. mjesto u Evropi, međutim po smrtnosti su na neslavnom 2. mjestu.

Prema podacima Instituta za plućne bolesti Vojvodine, prosjek starosti liječenih pacijenata od karcinoma pluća je 64 godine. Najmlađi pacijent imao je 21 godinu, a najstariji 94 godine.

Muškarci prednjače u liječenju karcinoma pluća, pa je tako bilo 71 odsto muškarca i 29 odsto žene.

U poslednjih 10 godina bilo je samo devet odsto nepušača među oboljelima, 27 odsto bivših pušača, a najviše je bilo aktivnih pušača, čak 66 odsto. Međutim, zabrinjava podatak da se ukupan broj oboljelih povećao za 12 odsto, a broj oboljelih žena za 55 odsto.

Rak pluća je u velikom broju slučajeva izlječiv ukoliko se otkrije na vrijeme, poručuje Udruženje Punim plućima. Tanjug 04. novembar – Prvi otkazi u zdravstvu zbog kovid potvrda - Hrvatska Nacionalni štab civilne zaštite u Hrvatskoj najavio je da se od 15. novembra širi upotreba kovid potvrda koje će biti obavezne za korisnike i zaposlene javnih i državnih službi, a sada se dodatno ograničavaju okupljanja. Ova odluka hrvatskog Štaba posledica je velikog broja zaraženih. U poslednja 24 sata u Hrvatskoj je oboren novi rekord od 6.932 novooboljela.

Kako pišu Hrvatski mediji, na dan kad je Nacionalni štab najavio proširenje kovid potvrda, pali su prvi otkazi u zdravstvu, sektoru u kom zaposleni već mjesec dana moraju da pokažu potvrdu kako bi mogli da dođu na posao. Šestoro zaposlenih u KBC Rebro dobilo je vanredni otkaz jer nijesu htjeli da se vakcinišu ili testiraju, piše Jutarnji list.

Radi se o tri medicinske sestre, medicinskom tehničaru, pomoćnom radniku i administratoru. Četvoro zaposlenih u Centru za rehabilitaciju Stančić, takođe u Hrvatskoj, ostalo je bez posla jer su odbili testiranje koje je uslov za dolazak na posao u sistemu socijalne zaštite i zdravstva.

Bizlife 06. novembar – Uveli nove mjere bez lockdowna - Slovenija

Platnene maske više se ne mogu koristiti nego moraju biti hirurške ili tipa FFP2 Kako bi ograničila nagli rast širenja epidemije, slovenska vlada je donijela niz novih restriktivnih mjera, ali se nije odlučila za lockdown, kakav su preporučivali neki u zdravstvu čiji su kapaciteti za COVID pacijente na ivici izdržljivosti.

Nove mjere stupaju na snagu ubrzo, a uključuju među ostalim skraćivanje rada lokala i zabranu okupljanja ljudi koji nijesu članovi istog domaćinstva.

Dobna granica za osobe koje moraju imati PCT (preboljeli, cijepljeni, testirani) potvrde spušta se s dosadašnjih 15 na 12 godina, a COVID potvrde smatraće se valjanima samo uz identifikaciju ličnim dokumentom.

Ugostiteljski lokali moći će da rade, s time da im se radno vrijeme skraćuje i traje između 5 i 22 sata, a goste će smjeti poslužiti samo za stolovima uz odgovarajuću distancu. Za svakog gosta potrebno je osigurati najmanje 10 kvadratnih metara prostora, u

trgovinama na ulazu treba biti označeno koliko ljudi najviše može biti unutra u isto vrijeme, platnene maske više se ne mogu koristiti nego moraju biti hirurške ili tipa FFP2, objavila je vlada nakon sjednice koja je potrajala kasno u noć.

Do daljnjeg se zatvaraju svi noćni klubovi i diskoteke, na javnim kulturnim i sportskim događanjima posjetioci moraju biti na odgovarajuće razmakom, a uslov je PCT i maske koji su obavezni i za prisustvovanje vjerskim obredima, kao i međusobna distanca vjernika.

Vlada se nije odlučila za online nastavu u školama, ali je odredila da se od 15. novembra učenici umjesto dva puta sedmično kao do sada moraju testirati na korona virus tri puta.

Stanje u zdravstvu je alarmantno i vjerujemo da će mjere koje smo donijeli imati brz učinak na epidemiju. Iduće sedmice biće teške i zdravstvo će biti na iskušenju. Jedina prava djelotvorna mjera u sadašnjoj situaciji može biti vakcinacija, naglasio je ministar zdravlja Janez Poklukar nakon održane vanredne sjednice.

Published On 07. novembar - Torlak proizveo milion i po doza Sputnjik vakcine - Srbija Institut za virusologiju, vakcine i serume Torlak, zajedno sa ruskim partnerima, do sada je proizveo 1,5 miliona doza Sputnjik V vakcine komponente jedan i dva, kazala je direktorica tog instituta Vera Stoiljković.

Ona je istakla da je Torlak zajedno sa državom, Vladom i Ministarstvom, uz ogromne napore, uspio da proizvede vakcinu protiv kovida.

- Sama ta činjenica da je tu vakcinu uspio da proizvede mali broj farmaceutskih kuća i država uopšte, daje na značaju kako našoj kući, tako i našoj zemlji - kazala je Stoiljković za RTS. Osim vakcine protiv kovida, Torlak je neposredno prije sezone distribuirao i svoju trovalentnu vakcinu protiv gripa, tako da je 200 hiljada doza na raspolaganju građanima Srbije.

U skladu sa ugovorom koji su potpisali sa ruskom stranom, do kraja godine proizvešće još 2,5 miliona doza komponente jedan i dva.

- Nadamo se da će ta saradnja biti nastavljena, vakcina je odlična, efikasna, kvalitetna, bezbjedna i zaista je od srca preporučujemo za vakcinaciju - rekla je Stoiljković. Tanjug 08. novembar - RE-SET SAMIT Efikasan zdravstveni sistem za dobrobit pacijenata – Srbija Digitalna transformacija zdravstvenog sektora ima noseću ulogu u vremenu kada je očuvanje zdravlja ljudi postalo pitanje svih pitanja, kao i uvođenje inovativnih ljekova na listu, tako da budu dostupni svim građanima, zaključeno je na Re-set konferenciji posvećnoj zdravstvu Razvoj zdravstvenog sistema u Srbiji. Veliki koraci su načinjeni poslednjih godina kada je riječ o inovativnim ljekovima, a država ulaže velika sredstva u ovakve terapije, konstatovano je na prvom panelu Značaj inovacija u zdravstvu.

Prof. dr Sanja Radojević Škodrić, direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO), istakla je da bi „svi voljeli da možemo sve inovativne ljekove da stavimo na listu ljekova, ali ne postoji država na svijetu koja je to uspjela“.

- Kada lijek stoji na listi ljekova, znači da je o trošku države

45

i to je izazov za mnogo ekonomski jače države - konstatovala je prof. Škodrić.

Ona je navela da je u periodu od 2007. do 2015. 21 inovativni lijek stavljen na listu ljekova, a u poslednje tri godine stavljen je 51 inovativni lijek. Dodala je da je Ministarstvo finansija omogućilo Fondu da zadrži novac i 5,8 milijardi biće sada uloženo u inovativnu listu ljekova. Kurir

od avgusta, tako da nećemo biti sreće ove godine da prođemo bez gripa kao prošle i zbog tog je veoma bitno da tu vakcinaciju sprovedemo što prije da bi bila pravovremena – kazala je Aćimović, piše Srpskainfo.

08. novembar - Srbija ugovorila s Pfizerom upotrebu eksperimentalnog lijeka protiv COVID-a

Veća grupa ljudi okupila se ispred stana ministra unutrašnjih poslova Hrvatske Davora Božinovića u Zaprešiću. Kako javja N1 Hrvatska, riječ je o mirnom okupljanju protiv mjera. Okupljene je čuvala policija, a ispred ulaza u zgradu bilo je osiguranje.

Srbijanske zdravstvene vlasti potpisale su s kompanijom Pfizer ugovor o distribuciji eksperimentalnog lijeka protiv COVID-a 19, koji za 89 posto umanjuje rizik od hospitalizacije i smrti kod pacijenata čije je zdravlje već ugroženo, saopštio je ministar zdravstva Zlatibor Lončar.

- Mi smo treća zemlja u svijetu koja je potpisala ugovor, dogovorila se s Pfizerom i prvi ćemo imati taj lijek, koji ima 89-postotnu učinkovitost u izbjegavanje bolničkog liječenja i težih komplikacija - rekao je Lončar za Radio-televiziju Srbije, ne navodeći naziv lijeka koji je razvila američka farmaceutska kompanija, prenosi Hina.

Naglasivši da vakcina “i dalje ostaje primarno oružje” u borbi protiv korona virusa, ministar je rekao da se zdravstveni sistem nastoji izboriti da što više ljudi primi vakcinu, a ne da se bilo ko razboli i dođe u fazu liječenja kad se moraju koristiti ljekovi.

On je ukazao na “blago povećanje broja vakcinisanih” otkad su prije dvije sedmice uvedene COVID propusnice i najavio da će država učiniti sve kako bi se povećao broj vakcinisanih i došlo “u jednu sigurnu situaciju na svim poljima” jer je zdravstvo suočeno i s drugim bolestima i potrebama građana da im zdravstveni sistem pomogne. Al Jazeera 08. novembar - BiH će uništiti više od pola miliona vakcina protiv korona virusa U Bosni i Hercegovini (BiH) će biti uništene 534.424 doze vakcina protiv korona virusa, kojima je istekao rok trajanja, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz entitetskih institucija za javno zdravlje (Republika Srpska i Federacija BiH).

U entitetu Federacija BiH rok trajanja istekao je za ukupno 203.837 doza vakcina, koje će biti uništene u narednom periodu.

Radi se o 202.670 doza vakcina AstraZeneca, te 1.167 doza Sinovac.

U entitetu Republika Srpska (RS), zaključno 31. oktobra, istekao je rok trajanja za 322.415 doza vakcina AstraZeneca, te 8.172 vakcina Sinovac.

Kako su saopštili iz Instituta, radi se o vakcinama koje su donirane tom entitetu i koje će biti uništene. Radio Slobodna Evropa

13. novembar - Građani protestvuju zbog epidemioloških mjera ispred stana ministra - Hrvatska

Radi se o još jednom u nizu protesta protiv mjera koji se već nekoliko dana održavaju što na Markovom trgu u Zagrebu i u drugim gradovima.

U oktobru su se demonstranti pojavili najprije ispred stana ministra zdravlja Vilija Beroša, a onda i ispred stana šefice Infektivne klinike Alemke Markotić. N1 15. novembar - Nove mjere i veći broj punktova za vakcinaciju - BiH Punktovi za vakcinaciju u domovima zdravlja od 16. novembra će biti otvoreni najmanje tri puta nedjeljno do 20 sati, rekao je Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravlja Federacije Bosne i Hercegovine, nakon što je održan sastanak o epidemiološkoj situaciji u tom bh. entitetu. Sastanak je održan na inicijativu Fadila Novalića, premijera Federacije BiH, a prisustvovali su predstavnici Vlade FBiH, Zavoda za javno zdravlje FBiH i kantonalni premijeri i ministri zdravlja.

13. novembar - Prioritet što brža vakcinacija protiv sezonskog gripa - BiH Epidemiolog u Institutu za javno zdravlje Republike Srpske dr Jela Aćimović izjavila je da je prioritet što brža vakcinacija protiv sezonskog gripa, kako bi bio postignut željeni efekat.

- Vidjeli smo već iz izvještaja Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske da su potvrđeni slučajevi gripa. Očekivali smo da je grip već tu, jer je i u okolnim zemljama potvrđivan još

46

Konstatovano je da u FBiH situacija nije zadovoljavajuća, te je postignut konsenzus da se donesu nove mjere.

Čerkez je istakao da je važno otvoriti punktove za vakcinaciju na mjestima javnih okupljanja makar jednom do dva puta nedjeljno, te da se mora više pažnje obratiti na ruralna mjesta.

Radio Slobodna Evropa 17. novembar - Šatorsko naselje će moći da hospitalizuje 200 pacijenata - Hrvatska Pet dana trajalo je podizanje šatora ispred KB Dubrava, a što se tiče vojske, sve je sada spremno, rekli su za RTL. Naime, na osnovu odluke ministra obrane i zapovijedi načelnika Glavnog štaba OS RH, a skladno zahtjevu Ministarstva zdravlja, pripadnici Zapovjedništva za podršku Hrvatske vojske započeli su sa postavljanjem samoodrživog ekspedicijskog kampa.

Stručnjaci upozoravaju da su poslednji podaci o povećanju potrošnje antibiotika alarmatni i da je zbog toga važno da se u Srbiji što doslednije primjenjuje Vodič za racionalnu upotrebu antibiotika i Nacionalni program sa akcionim planom za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike.

Potrošnja antibiotika u Srbiji tokom 2020. godine porasla je za čitavih 20 posto u odnosu na prethodnu godinu. Neracionalna i nepravilna upotreba antibiotika dovodi do razvoja otpornosti bakterija na antibiotike i predstavlja jedan od najvećih izazova u javnom zdravstvu 21. vijeka, kako u svijetu tako i u Srbiji. Upravo obilježavanje Nedelje svjesnosti o antibioticima ima za cilj da se o pravilnoj primjeni antibiotika u liječenju infekcija informiše i edukuje ne samo stručna, nego i najšira javnost. Biznews 22. novembar - Građani sve više zainteresovani za buster dozu vaccine - BiH Treću dozu vakcine protiv korona virusa u Srpskoj, pored prioritetnih grupa stanovništva, mogu da prime i ostali građani, a imunizacija ovom je u skladu sa kapacitetima zdravstvenih ustanova.

Kako kažu, riječ o samoodrživom ekspedicijskom kampu s 25 grijanih šatora opremljenih sa 200 kreveta za smještaj pacijenata.

Ministar zdravlja, Vili Beroš na konferenciji za medije najavio je postavljanje šatora te rekao kako moraju biti spremni za ono što dolazi. RTL vijesti 19. novembar - Potrošnja antibiotika porasla za alarmatnih 20 posto - Srbija

Svjetska nedelja svjesnosti o antibioticima Neracionalna i nepravilna upotreba antibiotika dovodi do razvoja otpornosti bakterija na antibiotike i predstavlja jedan od najvećih izazova javnog zdravstva 21. vijeka, kako u svijetu tako i u Srbiji, rečeno je na panelu Zaustavimo superbakterije koji je održan u sklopu aktivnosti posvećenih obeležavanju Svjetske nedelje svjesnosti o antibioticima (WAAW) i Evropskog dana svjesnosti o antibioticima (ECDC).

Stariji građani se uglavnom odlučuju za Sputnjik V, dok oni mlađi prednost daju vakcini Pfizer, nadajući se da će im to omogućiti putovanja u Evropu.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje RS, treću, odnosno buster dozu do kraja prošle sedmice u Srpskoj je primilo je 16.764 ljudi.

– U poslednje vrijeme, sve više ljudi, prije svega mlađih, odlučuje se za Fajzer. Ranije su se uglavnom vakcinisali stariji, koji su zabrinuti za svoje zdravlje, a sad sve više radno sposobni građani, koji više putuju. Mada, ne uzimaju oni Fajzer samo zbog putovanja, nego zato što je ova vakcina dosta efikasna. U svakom slučaju, bitno nam je da dobijemo što veći obuhvat vakcinisanih – kazala je dr Jela Aćimović, epidemiolog u IJZ RS. Srpskainfo 25. novembar - Zdravstveni radnici u štrajku - Kosovo Predsjednik sindikata zdravstva Kosova Bljerim Sula izjavio je da su zdravstveni radnici stupili u štrajk sa zahtjevom da Predlog zakona o platama što prije ode u Skupštinu i isti počne da se sprovodi od sledeće godine.

Sula je tokom prvog dana štrajka zdravstvenih radnika Kosova rekao je da su poziv na obustavu rada poštovali radnici u svim zdravstvenim institucijama Kosova dok su jedino radile hitne službe.

47

- Svi nivoi su odgovorili na štrajk i to pokazuje jedinstvo za naše legitimne zahtjeve... Nijesmo imali incidenata, dok su hitni slučajevi riješeni i nijedan hitan slučaj nije zanemaren - rekao je Sula. Beta 28. novembar - Hrvatski pulmolog razvio metodu spašavanja oboljelih od covida Dr Ivan Škopljanac (32), specijalista pulmologije iz KBC-a Split, zajedno s timom kolega razvio je metodu pregleda pluća ultrazvukom koja već kod prijema u bolnicu može predvidjeti kako će se razvijati kovid kod pacijenata.

Objasnio je i kako ovakva rana prognoza konkretno pomaže pacijentima. Nakon završetka studije, koja je trajala tri mjeseca, ljekari su znali još bolje da postupaju u ovakvim situacijama.

- Takvi pacijenti su na vrijeme premještani na odjeljenja koja su bliže jedinicama intenzivnog liječenja, i na neki način smo znali koliko bi nam moglo trebati respiratora i uređaja za visoki protok kiseonika. Oni su bili u glavnom fokusu našeg liječenja, jer smo znali da će oni biti lošije. U studiju smo uključili 133 pacijenta, ali smo nastavili da radimo UZV pretrage i na svim drugim pacijentima. Od njih 133, 17-ero ih je nažalost umrlo, na respiratoru ih je bilo 14, a na uređaju za visoki protok kisika, što je samo stepenica prije respiratora, završilo je njih 14 – istakao je dr Škopljanac.

Slobodna Dalmacija 30. novembar - Svi mlađi od 39 godina koji su umrli bili su nevakcinisani - Hrvatska Državni zavod za statistiku objavio je nove podatke o smrtnosti u Hrvatskoj. U Republici Hrvatskoj je u septembru 2021. preminulo 4 660 ljudi. Broj umrlih u septembru 2021. porastao je za 18,8 posto, odnosno bilo je 737 umrlih više u odnosu na petogodišnji prosjek (2015. – 2019.) za isti mjesec.

Promatrajući razdoblje otkad je službeno proglašena epidemija bolesti kovid-19 u Republici Hrvatskoj, broj umrlih od marta 2020. do septembra 2021. porastao je za 13 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, odnosno umrlih je bilo 10 736 više.

U januaru 2020. bilo je dosad najviše umrlih u Republici Hrvatskoj u jednom mjesecu, odnosno 7 608 ljudi je preminulo.

U odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec, to je povećanje od 63,9 posto, odnosno za 2 967 umrlih više.

Dostupni podaci o nevakcinisanima i vakcinisanima među preminulima po starosnim grupama za ovu godinu zaključno s 28. novembrom. Oni pokazuju da je ove godine preminulo 6 712 osoba, a od toga 5 514 osoba nije bilo vakcinisano. U starosnoj grupi do 39 godina svih 27 umrlih nijesu bili vakcinisani.

- Bio sam u novembru 2020. godine raspoređen u kovid stacionar, a budući da se od samih početaka svoje specijalizacije bavim UZV pluća, htio sam uz pomoć te metode, koja je neopravdano zapostavljena u liječenju plućnih bolesnika, vidjeti koliko možemo pomoći pacijentima koji zbog kovida dolaze na liječenje – kazao je dr Škopljanac, dodajući da rengen često ne daje dovoljno jasnu sliku, a MSCT se ne može raditi u toliko kratkom vremenu.

Kada je, uz podršku dr Krešimira Dolića počeo ultrazvukom snimati pluća, primijetio je da može prognozirati kako će se bolest razvijati. Pacijenti koji bi bili primljeni u bolnicu i kojima je isti dan rađen UZV bili su manje-više dobre kliničke slike.

- Bilo je dosta pacijenata koji su onako "na prvu" dobro izgledali i nikada na njima ne biste rekli da će im se stanje pogoršati.

Ljudi bi normalno sjedjeli, imali bi malu potrebu za kiseonikom (dvije litre op.a.) i ništa ne bi ukazivalo na to da će im se stanje rapidno pogoršati. Tek kada bismo im uradili UZV vidjeli bismo da bi im se stanje moglo pogoršati, što bi bilo nelogično, jer su oni prema vanjskom pregledu i nalazima bili dosta dobro – objasnio je dr Škopljanac.

48

Postotak nevakcinisanih za starosnu grupu od 40 do 49 godina je 95,83 posto, za starosnu grupu od 50 do 59 je 91,43 posto, a za starosnu grupu od 60 do 64 godine 89,04 posto. Za starosne grupe od 65 godina naviše postotak nevakcinisanih se kreće između 85,95 posto do 78,77 posto, zavisno o starosnoj grupi. Index

NOVA Femibion® formula

Jer Vi i Vaša beba zaslužujete najbolje!

Predivan je osjećaj z nati da se Vaša beba dobro razvija… Čudesni događaj rođenja bebe je iskustvo koji će svaka buduća mama doživjeti na svoj način i prosto je nemoguće psihički se pripremiti na to. Ali ono što je važno jeste da pripremite svoj organizam zdravom i izbalansiranom ishranom i pravilnim izborom suplementacije, kako bi svojoj bebi obezbijedili najbolje.

Važan stadijum u razvoju ploda počinje da se dešava već između 22–28. dana nakon začeća kada s e neuralna tuba zatvara. Preporuka je da se započne sa suplementacijom folatima bar jedan mjesec prije planirane trudnoće.

Nova Femibion® formula stvorena u čast avanture koja je pred Vama, jer je dobro zdravlje Vas i Vaše bebe naš najdragocjeniji dar Nizak nivo folata k od majke predstavlja f aktor rizika z a razvoj defektnih nervnih vlakana ploda. Važnu ulogu ima i holin koji je uključen u normalan metabolizam homocisteina, što je važan faktor u različitim životnim fazama, uključujući period trudnoće. Posebno mjesto zauzima esencijalna omega-3 masna kisjelina ( DHA) koja doprinosi normalnom razvoju mozga i vida bebe.

U cilju snabdijevanja optimalnom količinom DHA preporučujemo da povećavate nivo već od 13. nedjelje trudnoće.

Femibion® 1 – z a planiranje trudnoće i trudnoću do 12. nedjelje Jedna tableta s adrži: kombinaciju folne kisjeline i folata (Metafolin® ), holin, kompleks B-vitamina, vitamine C, E i D, jod, selen i gvožđe u o ptimalnim dozama.

Uzimanje jedne tablete vam može pomoći da brže dostignete poželjan nivo folata i smanji rizik od nastanka defekta neuralne cijevi (spina bifida).

Femibion® 2 – od 13. do 40. nedjelje trudnoće i za period dojenja Jedna tableta s adrži: kombinaciju folne kisjeline i folata ( Metafolin® ), kompleks B-vitamina, vitamine C, E i D , jod, selen, gvožđe, cink i magnezijum u optimalnim dozama.

Jedna kapsula sadrži: omega 3 -masne kisjeline, vitamin E i lutein u preporučenim dnevnim dozama.

Uzimanje jedne tablete i jedne kapsule na dan može doprineti daljem normalnom razvoju vida i mozga vaše bebe, intelektualnih i motoričkih sposobnosti.

Očuvanje bubrežne i srčane funkcije od posebne važnosti u liječenju dijabetesa

GLIKOREGULACIJA NIJE JEDINI CILJ! Regulacija nivoa glukoze kod pacijenata oboljelih od dijabetesa predstavlja, svakako, veliki problem za kliničare. Stoga nije za čudo što se u tolikoj mjeri govori o ovoj proceduri.

Međutim, ovi pacijenti su u veoma velikom procentu skloni razvoju komorbiditeta vitalnih sistema: prije svega srca i bubrega.

Budući da ova oštećenja postaju prisutna već u ranoj fazi dijabetesa, jako je važno voditi računa o preventivnim mjerama za očuvanje njihovog zdravlja.

Upravo je na ove probleme skrenuta pažnja na vebinaru endokrinologa održanom 6-og novembra. Organizator skupa bio je Medikal, uz podršku kompanije Astra Zeneca. O dijabetesu su govorili endokrinolozi: dr Snežana Radovanić, OB Berane, dr Nataša Bogavac, DZ Mojkovac, dr Ivan Božović, OB Bijelo Polje, dr Vesna Dujović, OB Pljevlja, i dr Emir Muzurović, KCCG. Vebinar je bio i odlična prilika da se obilježi predstojeći Svjetski dan dijabetesa.

14. novembar - Svjetski dan borbe protiv dijabetesa Dan rođenja Frederika Bantinga, jednog od utemeljivača insulinske terapije, proglašen je za Svetski dan borbe protiv dijabetesa. 14-og novembra organizuje se veliki broj aktivnosti koje imaju za cilj skretanje pažnje javnosti na opasnost od dijabetesa kao globalne pošasti. Prema aktuelnim podacima SZO, broj osoba sa dijabetesom u svijetu porastao je sa 108 miliona (1980) na 422 miliona (2014). Dijabetes je, navodi se na sajtu SZO, vodeći uzrok sljepila, bubrežne disfunkcije, srčanog i moždanog udara, amputacije donjih ekstremiteta. Procjenjuje se da je 1,5 milion smrtnih slučajeva direktno povezan sa dijabetesom. Stoga je jačanje svijesti o mogućnosti prevencije bolesti zdravim stilom života od posebne važnosti u borbi sa ovom “tihom smrću”.

Po otkrivanju dijabetesa čak 50% beta-ćelija u disfunkciji!

Podsjetivši da je dijabetes metabolički sindrom koji se zbog poremećaja regulacije insulina karakteriše hiperglikemijom,

50

dr Snežana Radovanić je istakla činjenicu da on najčešće nastaje kod gojaznih. U početku je u pitanju poremećaj glikoregulacije našte, ali i izmicanje postprandijalne glikemije. - Ukoliko bismo u tom periodu otkrili pacijenta, reagovali bi adekvatnom fizičkom aktivnošću, dijetom i ne bi došlo do poremećaja - kaže ona. Međutim, u praksi to ne izgleda jednostavno jer se bolest obično dovodi u vezu sa nizom raznovrsnih komplikacija. - Smatra se da čak i 10 godina prije nastanka bolesti dolazi do poremećaja beta-ćelija u pankreasu, tako da imamo porast nivoa insulina, ali i insulinsku rezistenciju. Sa otkrivanjem dijabetesa, iscrpljuje se funkcija beta-ćelije, tako da insulinemija pada, ali insulinska rezistencija je i dalje zastupljena. Upravo je to tačka sa koje se vidi da je po otkrivanju dijabetesa čak 50% beta-ćelija u disfunkciji - upozorava dr Radovanić.

Opisujući kriterijume za otkrivanje dijabetesa i tipove dostupne terapije, dr Radovanić je ukazala na činjenicu da ciljevi u liječenju ove bolesti nijesu identični kod svih pacijenata: kod mlađih osoba bez komorbiditeta strožiji su ciljevi nego kod starijih.

Ipak, HbA1C iznad 8% ne bi trebalo da ima niko u populaciji.

U liječenju je jako važna i samokontrola. Redovna kontrola nivoa glikoziliranog hemoglobina obavlja se na 3-6 mjeseci. Budući da se radi o metaboličkom sindromu, u ambulantama je potrebno analizirati postojanje hipoglikemijskih epizoda, individualnu povezanost postizanja ciljnih vrijednosti terapije, prisustvo komplikacija, te pacijentu obezbijediti opsežno sagledavanje stanja bolesti.

Skraćenje životnog vijeka kod osobe starije od 60 godina iznosi 6 godina, a ukoliko je on udružen sa infarktom miokarda, čak i 12 godina manje.

Kardiorenalna bolest je najranija i najčešća komplikacija kod ovih pacijenata i čini čak 60% svih komplikacija. Od 10 pacijenata, kod 6 se razvije renalna, kardijalna ili kombinovana kompikacija. Rana intervencija, odn. dobra terapija je krucijalna za protekciju bubrega, jer izguljena bubrežna funkcija se nikako ne može oporaviti - ističe dr Radovanić.

Dijabetes je prvi uzrok terminalne bubrežne insuficijencije i čak 44% dijabetičara je u hroničnoj bubrežnoj insuficijenciji.

Osim optimalne glikoregulacije, vrlo je važno korigovati komorbitite, uticati na indeks tjelesne mase, krvni pritisak, dislipidemiju i obezbijediti da terapija ne dovede do hipoglikemije.

Ukazujući na važnost prevencije kardioprotekcijom i nefroprotekcijom, dr Radovanić je opisala terapijski model po kom se u ove svrhe koriste SGLT2 inhibitori.

Imperativ na prevenciji kardio i renalnih poremećaja Ističući činjenicu da zbog pritajenosti simptoma dijagnoza dijabetesa može da kasni 5-10 godina, dr Nataša Bogavac je upozorila da u tom periodu stradaju srce i krvni sudovi. - Loša glikoregulacija dovodi do mikro- i makrovaskularnih komplikacija. U savremenoj terapiji tipa 2 dijabetesa nije imperativ samo na liječenju dijabetesa, nego i na prevenciji kardio i renalnih poremećaja i same smrti. U 50% slučajeva kod dijabetičara upravo su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrti i čak 5-10 godina je skraćen životni vijek - kaže dr Bogavac.

Do razvoja kardiovaskularnih bolesti dolazi kod pacijenata kod kojih je glikozilirani hemoglobin tokom dužeg vremenskog perioda veći od 7%. Dodatni rizici koji povećavaju mogućnost razvoja kardiovaskularnih komplikacija su: godine starosti, pol / muški, prekomjerna uhranjenost, pozitivna porodična anamneza za prevremene kardiovaskularne bolesti, kao i neke pridružene bolesti: hipertenzija, dislipidemija, albuminurija, hronična bubrežna slabost, etnička pripadnost1, a ženski pol je ugrožen ako imamo u vidu razvoj preeklamsije tokom porođaja ili sindrom policističnih jajanika. U faktore rizika za oštećanje kardiovaskularne funkcije dr Bogavac ubraja i: dužinu trajanja bolesti2, brzinu glomerunske filtracije (manja od 60 ml/min), razvoj mikrovaskularnih komplikacija, retinoneuropatiju i brahijalni indeks režnja manji od 0,9. Rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti značajno povećava hipoglikemija. - Ona ne samo da potencira i izaziva infarkt miokarda i poremećaj srčanog ritma, nego dovodi i do fatalnih poremećaja ritma.

Pozivajući se na rezultate metaanaliza, dr Bogavac je objasnila da je kod ljekova novije generacije mnogo manje izražen hipoglikemijski rizik i neutralni su, smanjuju krvni pritisak i tjelesnu težinu. - Tek 50% pacijenata postigne zadovoljavajuću glikoregulaciju tokom dužeg vremenskog perioda, a svega 10-15%

mogu da postignu zadovoljavajuće parametre ako gledamo i krvni pritisak i glikoregulaciju i nivo lipida u krvi - kaže dr Bogavac.

Kod 68% pacijenata u roku od 5 godina od postavljanja dijagnoze dijabetesa javi se neki oblik disfunkcije lijeve komore koja vodi u srčanu insuficijenciju. Čak 7 od 10 pacijenata sa T2D će razviti neki oblik disfukcije lijeve srčane komore unutar 5 godina od postavljanja dijagnoze dijabetesa.

7 od 8 pacijenata koji imaju udruženu srčanu insuficijenciju sa dijabetesom neće preživjeti naradnih 5 godina, a čak 45% pacijenata imaju veći rizik za razvoj srčane insuficijencije u poređenju s pacijentima koji nemaju dijabetes tipa 2.

Kardio-renalne rizike neophodno posmatrati zajedno Pacijenti sa hroničnom bubrežnom slabošću su u 6 puta većem riziku od kardiovaskularne smrti, nego od razvoja terminalne bubrežne slabosti - kaže dr Ivan Božović. Brži pad EGFR-a3 kod pacijenata sa dijabetesom tipa 2 povezan je sa većim rizikom za kardiovaskularni mortalitet.

Opadanje bubrežne funkcije udruženo je sa porastom incidence srčane insuficijencije. Incidenca srčane insuficijencije sa očuvanom ili redukovanom ejekcionom frakcijom veća je kod pacijenata sa hroničnom bubrežnom slabošću. Incidenca srčane insuficijencije sa redukovanom ili očuvanom ejekcionom frakcijom veća je kod pacijenata sa mikroalbuminurijom. S druge strane, srčana insuficijencija povećava rizik za propadanje bubrežne funkcije i pojavu neželjenih renalnih ishoda. Srčana insuficijencija dovodi do bržeg pada EGFR-a, a srčana insuficijencija povećava rizik za hroničnu bubrežnu bolest i mortalitet.

Kao vodeći uzroci mortaliteta kod pacijenata sa hroničnom bubrežnom bolešću, kako navodi dr Božović, javljaju se: kardiovaskularne bolesti - u preko 30%, infekcije - u 21% i

51

maligniteti - 9%. 58% pacijenata sa dijabetesom tipa 2 ima hroničnu bubrežnu bolest definisanu kao stadijum 3a (ili veće oštećenje funkcije bubrega i/ili prisustvo albuminurije). Na oštećenje bubrega, upozorava dr Božović, mogu uticati genetika, hipertenzija, hipoksemija poremećenog tubuloglomerularnog fidbeka, hiperglikemija, propadanje podocita i gojaznost.

Opisujući mehanizam dejstva SGLT2 inhibitora u liječenju ovih poremećaja, dr Božović navodi da je terapijski moguće redukovati glomerularni pritisak, uticati na stabilizaciju EGFR-a, vazokonstrikcije aferentne arteriole, uticati na smanjenje glomerularne hiperfiltraciju, poboljšavati neurohormonalni status, smanjiti simpatičnu nervnu aktivnost i dovesti do smanjenja krvnog pritiska, redukcije inflamacije i fibroze, smanjenje tubularnoglomerularnog oštećenja, smanjenje albuminurije i renalnog workloada i hipoksije. Moguće je, dakle, uticati na smanjenje renalnog ishemijskog oštećenja. Protekcija od pojave i progresije nefropatije i očuvana renalna funkcija predstavljaju terapijske benefite i važne ciljeve terapijskog postupka kod dijabetičara.

Budući da većina ovih pacijenata ima problema i sa regulacijom krvnog pritiska, terapijski je moguće uticati na smanjenje intraglomerulnog pritiska. Povećanje interglomerulalnog pritiska i glomerulske filtracije su ključni faktori rizika u progresiji dijebetesne nefropatije, a danas su dostupna sredstva njihove neutralizacije.

Dr Ivan Božović: - Značajan procenat pacijenata razvija albuminuriju i značajan pad EGFR-a, što pokazuje oštećenje bubrežne funkcije. Učestalost bubrežne slabosti u T2D nije se smanjila u posljednje dvije decenije, za razliku od incidence infarkta miokarda i šloga, što se može popraviti.

Opisujući dugoročnu progresiju renalne slabosti kod ovih pacijenata, dr Božović navodi da primjenom adekvatnog terapijskog odgovora dolazi do smanjenja albuminurije za 38%,.

U okviru terapijskih preporuka, dr Božović navodi da metformin ne mora biti prva linija u terapiji. Budući da dokazano preveniraju bubrežnu slabost, SGLT2 inhibitori se pomjeraju ka prvoj liniji djelovanja. On je ovom prilikom izrazio nadu da će se od 1-og decembra i u Crnoj Gori uskladiti preporuke u ovom smislu sa svjetskim standardom liječenja.

Jako je bitno prevenirati insuficijenciju Na primjeru slučaja iz kliničke prakse dr Vesna Dujović opisala je preporuke o strožijim i manje strogim ciljevima liječenja.

Prezentujući agendu najnovijih smjernica liječenja ona je naglasila da je u terapiji dijabetesa tipa 2 jako bitna primarna prevencija.

Studije pokazuju da je adekvatnim terapijskim protokolom moguće postići dugotrajno održiv nivo redukcije glikemije, te da se i nakon 4 godine održavaju redukcija glikemije, smanjenje tjelesne težine, sistolni krvni pritisak i bubrežna funkcija.

Ukazujući na podatke Decler studije, dr Dujović je objasnila da je terapijski omogućeno da učestalost hospitalizacija od srčane insuficijencije kod pacijenata koji su imali kardiovaskularnu bolest i izražene faktore rizika bude za 27% smanjena, a 36% je smanjena učestalost hospitalizacije kod onih koji su imali izražene samo faktore rizika. Kod 47% pacijenata redukovana je progresija nefropatije kod onih koji su imali kardiovaskularne faktore rizika,

52

a 49% smanjeno kod onih koji su imali multifaktorijalni rizik.

Ističući da je danas moguće terapijski prevenirati srčanu insuficijenciju kod pacijenata sa višestrukim faktorima rizika, dr Dujović je naglasila da je jako bitno prevenirati ovo stanje kod pacijenata koji imaju izražene samo faktore rizika.

Ne djelovati samo kroz statistiku nalaza Prezentujući dva slučaja iz svoje kliničke prakse dr Emir Muzurović je sugerisao niz principa u vezi s liječenjem dijabetesa.

Važno je, kao prvo, voditi računa o trajanju dijabetesa. Prije analize kreatinina, koja je signifikantan nalaz, neophodno je ostvariti optimalnu hidraciju organizma pacijenta. Bar jednom godišnje treba uraditi skrining hroničnih komplikacija: retinopatija, pregled stopala i sl. Pregled dijabetesa ne smije biti kratkotrajan.

Dr Muzurović: - Najveća greška koju pravimo su brojevi: ključna stvar su faktori rizika!

- Osim glikoregulacije, koja je samo jedna strana liječenja dijabetesa, a to gledamo kroz profile glikemije i glikoziliranog hemoglobina, jako je bitno voditi računa o nivou masnoća, prije svega LDL holesterola, gojaznosti, prije svega u predjelu struka, pratiti bubrežnu funkciju i krvni pritisak - kaže dr Muzurović.

Bitno je prepoznati da li je pacijent adekvatno liječen i da li zahtijeva promjenu terapije.

Pacijentima sa HbA1C većim od 7%, za 50% se povećava rizik od moždanog udara, za bilo koji kardiovaskularni događaj za 62%, srčana slabost 64% i infarkt miokarda. 2/3 tih pacijenata imaju izražen rizik od infarkta miokarda.

Rukovođenje principima dobre kliničke prakse predstavljenim u vodičima čine važnu stvar u terapiji. - Bitno je voditi računa o tome da li je pacijent imao epizode hipoglikemije, da li se pridržava mjera higijensko-dijetetskog režima, da li ima promjena u tjelesnoj masi između 2 pregleda, kakve su masnoće, kakav je krvni pritisak. Ako nemamo sve ove podatke, već se oslanjamo samo na brojeve iz nalaza, u opasnosti smo da odredimo pogrešan terapijski režim - navodi dr Muzurović. Što se tiče trajanja dijabetesa valja znati da što je duži taj period, veća je vjerovatnoća za kardiovaskularni rizik. Komorbiditeti, bubrežna funkcija, stav pacijenta prema predloženoj terapijskoj mjeri, komplijansa i slični faktori, jako su bitni za praćenje efekata terapije.

Opisujući mehanizam djelovanja terapijskih sredstava, dr Muzurović je objasnio da kada je u pitanju pandemijski pristup dobro bi bilo da postoji inicijativa da se među pacijentima rano uoče dijabetičari kako bi se na vrijeme reagovalo u vezi s očuvanjem njihove renalne i kardijalne funkcije.

1 Hispanoamerikanci i afroamerikanci obolijevaju češće.

2 Duže od 10 godina kod tipa 2 ili duže od 20 godina kod tipa 1.

3 Brži pad se definiše ukoliko se vrijednost EGFR-a smanji za više od

5ml/min u godini dana, dok bi fiziološki pad u EGFR-u bio oko 8ml/min za jednu dekadu.

Anita Đurović

ČUVAJ SVOJU PROBAVU!

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

PATOFIZIOLOGIJA I TERAPIJA RADIKULOPATIJA I NEUROPATIJA: NOVA VEBINARSKA TEMA Vebinar posvećen patofiziologiji i terapiji radikulopatija i neuropatija, koji je realizovan u organizaciji Medikala uz podršku kompanije Worwag Pharma 11. novembra, animirao je za učešće oko 350 pratilaca. Predavači bili su ljekari Kliničkog centra Crne Gore: dr Nermin Abdić, spec. ortopedije i traumatologije, prim. dr Sonja Nejkov, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, i dr Rifat Međedović, internista reumatolog.

Spinalne radikulopatije i cervikalna radikulopatija Ističući da je tema spinalnih i cervikalnih radikulopatija aktuelna i veoma prisutna u ambulantama, dr Nermin Abdić naglasio je da ona zahtijeva dugotrajno liječenje i multidisciplinarni pristup.

Najčešći uzroci radikulopatija su disfunkcije korjenova vratne kičme, a najčešće pogođeni segmenti su C-7 (60%) i C-6 - u 25%. Incidenca je 85 na 100.000. Kod mlađih je najčešći uzrok diskus hernija, a kod starijih je to foraminalna stenoza, suženje foramena, smanjenje visine diskusa i osteofiti sa smanjenjem intervertebralnog prostora.

Ovo je najčešći uzrok kod starijih osoba usljed degenerativnih procesa na kičmenom stubu.

Faktori rizika su: dizanje tereta, pušenje, rad na mašinama sa vibracijama i, često, sedentarni posao.

Rijetko su uzroci tumori, sinovijalne ciste, hromatoza, infekcija, spondilocistitis itd. Kod sportista ovaj problem može da se javi usljed forsirane fleksije, rotacije i savijanja u stranu, a kod starijih su to ponavljani pokreti i to najčešće pri nekim ponavljanim sportskim aktivnostima.

Klinička slika radikulopatije nije baš tipična. Ona je, po riječima dr Abdića, individualna i zavisi od profesije kojom se bave pacijenti, od intenziteta bola i dužine trajanja tegoba, ali, u principu, najveći procenat pacijenata javi se sa bolom u vratu koji se širi ka rukama, najčešće praćen trnjenjem, neprijatnim osjećajem, nerijetko i gubitkom snage u ekstremitetima. Bol je najčešće duž medijalne

54

strane lopatica, a pacijenti se većinom žale na bol u ramenu koji ide ka ekstremitetima. - Intenzitet bola kreće se od tupog do žarećeg i kako radikulopatija napreduje on se širi duž ruku, praćen poremećajem motorike i senzibiliteta - kaže dr Abdić. Stariji pacijenti navode da od ranije imaju degenerativnih promjena na vratnoj kičmi, a abdukcija ruke dovodi do blagog smanjenja bola.

Uz niz preporuka o kliničkom pregledu, dr Abdić je opisao i načine liječenja. Odgovarajući na pitanje kako kombinacija B vitamina utiče na nociceptivni bol, on je objasnio da kombinacija vitamina B1, B6 i B12 suzbija neurone u dorzalnim jedrima kičmene moždine i u talamusu i na taj način stimuliše noradrenergičke i seronodrinergičke antinociceptivne sisteme. To je osnovno dejstvo ove kombinacije vitamina koje daje dosta dobre rezultate. - Neuropatski bol je najčešće žareći, širi se niz ekstremitet i dugo traje.

Najčešći uzrok je diskus hernija i to u 25-30 %. Analgetski efekat benfotiamina suzbija ovaj neuropatski bol - kaže dr Abdić. Kombinacija vitamina B grupe ima mjesto i u liječenju tegoba cervikalnolumbalnog bolnog sindroma.

Cervikalni bolni sindrom Tokom života, kako ističe dr Abdić, 60-90% ljudi ima najmanje jednu epizodu značajnijeg bola u vratu ili leđima. Akutni bol traje od nekoliko dana do nekoliko nedjelja i po pravilu je nociceptivni. Hronični bol, po pravilu, traje duže od 3 mjeseca i kod oko 40% bolesnika ima neuropatsku komponentu.

Radikulopatija, po objašnjenju dr Abdića, predstavlja oboljenje cervikalnih korjenova, sa mogućim razvojem značajnog funkcionalnog oštećenja i nesposobnosti. Najčešći uzroci su spondiloza (70%), sa suženjem intervertebralnog prostora odn. diska i degenerativnim promjenama, prije svega zglobova sa prednje i fasetnih zglobova sa zadnje strane. U manjem broju slučajeva u pitanju su diskusi i to između C5-C6 i C6-C7.

Stvaranje nadražaja nociceptivnih receptora u degenerativno izmijenjenom intervertebralnom diskusu stvara lokalni neuropatski bol, dok mehanička kompresija radiksa stvara mehanički

neuropatski radukularni bol. Bol koji je posredovan inflamatornim medijatorima, najčešće citokinima i hemokinima, potiče iz samog degenerativnog izmijenjenog diskusa i prolazi u region gdje nema nikakve mehaničke kompresije. Efikasna neurotropna terapija, po objašnjenju dr Abdića, predstavlja sinergistički efekat u ampulama koji pojačava ove dvije komponente i kombinovano dejstvo vitamina B sa lokalnim anestetikom. Oralna terapija takođe ublažava neuropatski bol, pojačava sintezu i energetski obnavlja nervno tkivo, a liposolubili imaju brzo dejstvo.

Lumbalni bolni sindrom Prim. dr Sonja Nejkov, iz Centra za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KCCG-a, naglasila je značaj multidisciplinarnog pristupa u tretmanu lumbalnog bolnog sindroma. Ovo je posebno bitno jer se radi o mješovitom bolu koji je kombinacija nociceptivnog i neurotropnog.

Nociceptivni bol, objasnila je prim. dr Nejkov, nastaje kao oštećenje somatskih tkiva i to su bolna stanja nakon različitih infektivnih procesa, koštanih preloma, kod postoperativnih stanja. Neurotropni bol nastaje kao posljedica somatosenzitivnih oštećenja, i to je bol koji se javlja kod dijabetesne neuropatije, postherpetične neuralgije, neuralgije Nervusa trigeminusa, kod paraneuroplastične neuropatije i nakon moždanog udara. Mješoviti bol se javlja kod cervikalne i lumbalne radikulopatije i sindroma karpalnog kanala.

- Kod akutnog bola signalizira se tačna lezija i bol predstavlja posljedicu bolesti, dok kod hroničnog bola ne možemo da govorimo o bolu kao posljedici bolesti, nego kao uzroku bolesti - kaže prim. dr Nejkov. U terapiji akutnog bola pristupa se simptomatski, sa nesteroidnim antinflamatornim ljekovima i neurotropnom terapijom, gdje su apsolutna preporuka ampulirane terapije u kombinaciji vitamina B1, B6 i B12. Liječenje hroničnog bola podrazumijeva neurotropnu, bihejvioralnu terapiju, pri čemu su, naglasila je prim. dr Nejkov, kod neuropatskog bola NSAIL apsolutno neefikasni i preporučuje se kombinacija vitamina B1 i B6.

Lumbalni bolni sindrom je veoma čest problem u ambulantama. Negdje oko 80% ljudi bar jednom u toku života doživi epizodu ovog bola. Kod 40-50% pacijenata akutni bol prelazi u hronični, a do 62% pacijenata može da recidivira u roku do 12 mjeseci. U okviru različitih entiteta govori se o nespecifičnom lumbalnom bolu, lumbagu, išijalgiji, lumbago-išijalgiji, radikulopatiji ili recidivantnom sindromu.

Etiopatogeneza lumbalne radikulopatije može se odnositi na hernijaciju diska ili zadebljanje okolnih struktura, stenozu spinalnog kanala, spondilozu, spondilolistezu, kompresivne frakture, mikrofrakture, skoliozu, sa velikim krivinama, a oko 1% uzroka je usljed tumora, infekcija ili kongenitalnih anomalija. Što se tiče kompresije kod lumbalnog bola najčešći nivo lokalizacije je L-4, L-5 i S-1. Lumbalna radikulopatija se najčešće javlja kod mlađih osoba (45-65 god.), a, kako kaže prim. dr Nejkov, rijetko se prvi put javlja kod osoba starijih od 60 god. Učestalost varira od 9,9 do 25%.

Patološka stanja intervertebralnog diska dovode do hernijacije diska, dalje protruzije i prolapsa, a diskus hernija se najčešće

javlja na nivou L4-L5, L5-S1, i L3-L4. Radikularni bol koji se javlja u sklopu lumbalnog bolnog sindroma javlja se kao rezultat strukturne, biohemijske i funkcionalne promjene neurona. - Bol potiče iz zadnjeg korijena spinalnog živca ili njegovog gangliona ili ovojnice i prenosi se vlaknima koja ulaze u sastav spoljašnjih i prednjih spinotalamičkog puta. Abnormalne interakcije simpatičkog i senzornog puta takođe mogu da učestvuju u nastanku radikularnog bola. Periferna senzibilizacija djeluje na nociceptore, a centralna djeluje na različitim nivoima od zadnjeg reona kičmene moždine do mozga - kaže prim. dr Nejkov.

Nociceptivna komponeneta lumbalne radikulopatije posljedica je zglobno-mišićne koštane funkcije i najčešće se javlja kod sindroma fasetnih zglobova, spondilolisteze, i kod oboljenja sarkoilijačnih zglobova. Razlikuju se, takođe, i lokalni ili mehanički neuropatski bol i inflamatorni bol. Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze i kliničkog pregleda, radiološkog ispitivanja i u pojedinim slučajevima dodatnim laboratorijskih analiza i ultrazvuka. Klinički pregled, po objašnjenju prim. dr Nejkov, podrazumijeva ispitivanje tonusa mišića, hoda pacijenta, pokretljivosti kičmenog stuba i donjih ekstremiteta, ispitivanje testova, motorne slabosti, senzornih deficita i istezanje tetivnih refleksa.

U liječenju lumbalne radikulopatije koriste se analgetici, NSAIL, glukokortikoidi, neurotropna terapija, kasnije opioidi, antidepresivi, antikonvulzivna terapija. Indikovana je i primjena lasera, grijanja ili hlađenja tog dijela, akupunkture, terapetski ultrazvuk, a, po ocjeni dr Nejkov, kineziterapija je i najbitnija. Kombinacija vitamina B takođe se ocjenjuje kao efikasna. - Ona inhibira nociceptivne neurone u zadnjem rogu kičmene moždine i talamusnim jedrima stimulišući noradrenargečke i serotonergički antinociceptivni sistem. Za nociceptivnu komponentu preporuka je kombinacija nesteroidnih i vitamina B1, B6 i B12 u ampulama kod akutnog bola.

Za neuropatsku komponentu dalje su preporuke primjena gabapentina, tricikličnih antidepresiva, opioida, lokalnih anestetika, i nastavak sa primjenom kombinacije B1 i B6 vitamina - objasnila je dr Nejkov.

Kakvo je dejstvo tiamina?

Tiamin, po objašnjenju prim. dr Nejkov, ima značajnu ulogu u energetskom metabolizmu. Koenzim je više metaboličkih procesa u metabolizmu ugljenih hidrata i aminokiselina. Resorbuje se iz crijeva, a u cilju ubrzanja ovog procesa sintetisan je liposolubilni derivat tiamina - benfotiamin, koji se koristi u terapiji. On ima

55

značajno veću bioraspoloživost u odnosi na tiamin. Pokazuje dobru toleranciju i odsustvo alergijskih reakcija.

Ljudski organizam sadrži oko 30 miligrama vitamina B1.

Dnevno troši 1-2 mg, tako da unos manji od 0,2 mg može da dovede do razvoja polineuropatija u periodu od 3 mjeseca. Minimalne potrebe kreću se od 0.21 mg do 0.42 mg. Kod osoba sa dijabetesom potrebe za ovim vitaminom su i veće. Deficit vitamina B1 može da dovede do nastanka bolesti beri-beri, Vernikove encefalopatije, Korsakovljevog sindroma, može biti udružen sa Alchajmerovom bolešću i sa dijabetesom.

Govoreći o svojstvima tiamina, prim. dr Nejkov je objasnila da B1 ublažava neuropatski bol, a B6 povećava sintezu antinociceptivnih medijatora i poboljšava sintezu proteina u strukturi nervnih vlakana. Njihova kombinacija ima neurometabolički i analgetski efekat. - Preporuka je da se primjenjuje na početku bolnog sindroma, a suština je da dođe do smanjenja nervnih oštećenja, spriječi nastanak recidiva i da akutni bol pređe u hronični. Njihovo djelovanje je prije svega na nociceptivni bol. Suština je da veoma brzo eliminiše bol u prvoj fazi radikulopatija i bitno je da u kombinaciji sa NSAIL potencira analgetsko dejstvo i smanjuje neželjeni dozno zavisni efekat nesteroidnog antiinflamatornog lijeka - kaže prim. dr Nejkov. Naglašavajući značaj topikalne primjene u terapiji, koja se svakodnevno koristi u praksi, ona je navela i da se nedostacima mogu smatrati nemogućnost tačnog doziranja lijeka i činjenica da je procedura relativno dugotrajna (10-15 dana). Potkrepljujući navode podacima iz studija, ona je opisala i algoritam za liječenje tiaminom, pri čemu je jasno vidljiv obavezan multisektorski nadzor.

Reumatološki pristup Ističući specifičnost neuropatskog bola, reumatolog dr Rifat Međedović opisao je višestranost manifestovanja ovog kliničkog izazova u svakodnevnoj praksi. - Vrlo često se srećemo s zapuštenim sindromima karpalnog tunela gdje motorika bude jako oštećena a senzibilitet je u ranim fazama. Reumatološke bolesti, u prvom redu artritisi, odn. zapaljenski reumatizmi, ali ne samo oni, već i sistemske bolesti vezivnog tkiva koje zahvataju tetive, tendinitisi, tenusinovitisi, i dr. zapaljenski reumatizmi, moraju biti evaluirane ne samo zbog kompresivnog efekta, veći zbog kauzalnog - kaže dr Međedović.

Sindrom karpalnog tunela je, po ocjeni dr Međedovića, najučestalija mononeuropatija. Prevalencija je, zvanično, 2,7%. Ova klinička manifestacija tri puta je češća kod žena starosti 45-60 god.

Ona se kreće u rasponu simptoma od utrnulosti i potpunog gubitka osjećaja u ruci do motoričkih poremećaja i gubitka funkcije mišića šaka. Za kliničara je, naglašava dr Međedović, jako važno da utvrdi da li se sindrom javlja idiopatski ili u sklopu oboljenja. - Čini se da vrlo često kod sindroma karpalnog tunela može da se otkrije mnogo štošta što je učestvovalo u njegovom nastanku - kaže on.

Opisujući anatomiju i kauzalnu problematiku ovog oboljenja, dr Međedović je naveo i da je jako važno vizuelizacionim dijagnostičkim tehnikama ustanoviti u kom dijelu je izvršena kompresija na Nervus medianus, o kakvim se promjenama radi, što značajno utiče na terapijske odluke. Posebno treba voditi računa o tome da se radi o neuropatiji, pa je i proces liječenja veoma suptilan i individualizovan. - Uvijek „navijamo” za akutne forme, da bismo

56

na vrijeme reagovali, kako bi proces remijelinizacije pretekao senzorne i motorne deficite - kaže dr Međedović. Postoje, međutim, tranzitorni sindrom, ali i hronični.

Sindrom karpalnog tunela vrlo često nije sam, nego iza sebe krije potencijalno ozbiljne bolesti. Često su pacijentkinje trudnice sa sindromom karpalnog kanala, a kao uzroci ovog stanja javljaju se i povrede karpalnih kostiju nastale na bilo koji način, hipotireoidizam, RA, šećerna bolest, repetitivni pokreti, posebno vibracije itd. Ističući značaj anamnestičkog pristupa, dr Međedović je naglasio da je jako važno razlikovati o kakvom se porijeklu bola radi: da li je on od strane kosti, mišića ili nerva. Neurološki bol traje i do 24h, a bolovi i utrnulost su najveći tokom noći. Pri fizikalnom pregledu akcenat je na senzibilitetu, motorici i dva najčešće izvodljiva testa: Falenovom i Tinelovom znaku. Dostupne su i pomoćne dijagnostičke pretrage u vidu elektromioneurografije, s akcentom na Nervus medianus, dijagnostički UZ karpalne regije, a u rijetkim situacijama i nuklearna magnetna rezonanca.

Naglašavajući da se ni jedna od postavki liječenja ne sprovodi individualno, već je neophodno da se one nadovezuju, dr Međedović kaže da posebno treba voditi računa o sekundarnom sindromu karpalnog tunela. Medikacija može biti sistemska ili lokalna. U sklopu lokalne medikacije misli se na komplekse vitamina B, prije svega u smislu antiinflamacije i obezbolijevanja i na lokalne glukokortikoide. Pri tome, fizikalni tretmani, ortozi, vježbe, dekompresione i druge hirurške tehnike čine jako značajne stavke.

- Razmišljajući o procesu remijelinizacije, pa i demijelinizacije, vodite računa o trajanju liječenja. Teško da ćete postići neke efekte liječenja sindroma karpalnog tunela u trajanju 1-3 nedjelje. Ipak, 3 mjeseca je nešto što je minimum u liječenju i očekivanju terapijskih efekata - kaže dr Međedović.

S obzirom na to da je u okviru ovog sindroma izražen neuropatski bol, nesteroidna terapija nema poseban terapijski efekat.

Vitaminska terapija, prije svega kompleksom vitamina B, je, prema riječima dr Međedovića, dosta uspješna privremena opcija. - Ovo je terapija koja pacijentu puno olakšava, lokalno poboljšava nalaz i čini se da drugim procedurama kao što su fizikalne daje više prostora za napredovanje i terapijski uspjeh - kaže on. Dijagnostički i terapijski ultrazvuk ručja je nešto što u reumatologiji 20. vijeka ima veliki uspjeh.

Opisujući mehanizam dejstva benfotiamina, dr Međedović je naveo da studije pokazuju 5 puta veću bioraspoloživost i 7 puta veću maksimalnu koncentraciju u plazmi u odnosu na klasične vitamine B kompleksa. - Jako je važno istaći da kad su u pitanju vitaminski preparati prosto sam kao ljekar skloniji davanju veće doze preparata. Moje kliničko iskustvo govori da ne moramo da budemo „prepadnuti” i da se vodimo time kolika je preporučena doza - kaže on.

Pored navedenog, ovom prilikom je sugerisano i da treba voditi računa o preciznosti aplikovanja terapije, kako bi se pojačao terapijski učinak. - Lokalna infiltracija pod kontrolom ultrazvuka je preciznija i što je bliža Nervusu medianusu veći je terapijski uspjeh - navodi dr Međedović.

Dr Međedović: - Studije su pokazale da je konzervativna terapija sa manjom uspješnošću u odnosu na hirurški tretman, ali mi svi treba da radimo da do hirurškog tretmana ne dođe.

Anita Đurović

Da li znate da čak jedna od tri žene i jedan od pet muškaraca tokom svog života doživi prelom kostiju?

Pod povećanim rizikom od nastanka preloma su djeca, aktivni sportisti i starije osobe, naročito dame koje su u menopauzi jer je kod njih smanjena produkcija kolagenih vlakana. Usljed usporenog stvaranja kolagena, smanjuje se gustina kostiju, a time i njena izdržljivost, otpornost i elastičnost, pa je kost sklonija prelomima čak i pri bezazlenim padovima.

Nakon preloma kost će početi spontano da zarasta, ali je taj proces obično dug i naporan, a postoji i šansa da kost ne zaraste pravilno. Međutim, na našem tržištu postoje proizvodi koji mogu ubrzati zarastanje kostiju i oporavak nakon preloma. Ujedno će „nova“ kost postati jača i elastičnija, što će prevenirati pojavu novih preloma.

Proizvod Forticolinn® sadrži specifične bioaktivne kolagene peptide i kalcijum u obliku kalcijum-laktata i preporučuje se za primjenu nakon preloma kostiju. Bioaktivni kolageni peptidi su dobijeni iz hidrolizovanog kolagena tipa I, goveđeg porijekla, i doprinose sintezi koštanog tkiva i obezbjeđuju elastičnost i čvrstinu kostiju. Kalcijum je neophodan za održavanje normalne funkcije kostiju i mišića. Kroz brojne studije, a i u praksi je dokazano da Forticolinn® povećava gustinu kostiju, stimuliše formiranje i organskog i neorganskog matriksa kostiju, čime se značajno ubrzava proces zarastanja kostiju i skraćuje vrijeme oporavka nakon preloma.

Bioaktivni kolageni peptidi direktno utiču na stimulaciju ćelija kostiju (osteoblasta) i produkciju nove količine kolagenih vlakana kako bi se na adekvatan način izvršila regeneracija matriksa kostiju. Obnavljanjem strukture kostiju i povećanjem njene mineralne gustine efikasno se smanjuje rizik od nastanka potencijalnih novih preloma.

Jedna kesica proizvoda Forticolinn® sadrži izuzetno visoku dozu aktivnih komponenti, čak 5 g bioaktivnih kolagenih peptida. Primjena proizvoda je bezbjedna i komforna jer je svakog dana dovoljno rastvoriti samo jednu kesicu preparata u 200 ml vode. Pripremljeni rastvor je izuzetno prijatnog ukusa.

ŠTA TREBA DA ZNAMO O SPONDILOARTRITISIMA? Dr Sanja Bukilica PZU Intermedica, Herceg Novi

Spondiloartritisi (SpA) pripadaju grupi zapaljenskih reumatskih bolesti koje uprkos različitoj simptomatologiji dijele zajednička genetička, radiološka i klinička obilježja. SpA su progresivno stanje i njih je teško predvidjeti.

Zajedničke karakteristike SpA su genetska predispozicija (HLA B27), češće su kod osoba muškog pola, najveća incidenca u trećoj deceniji života, progresivan tok sa spontanim remisijama i recidivima, pozitivni nespecifini parametri zapaljenja, odsustvo organ specifičnih i nespecifičnih autoantitijela kao i reumatoidnog faktora (raniji naziv seronegativne spondiloartropatije) sakroileitis, periferni artritis, daktilitis, entezopatije uz česte ekstraartikularne manifestacije. Od ekstra-artikularnih najčešće promjene su na očima (iridociklitis, uveitis, konjuktivitis), na koži, kao i preklapanje kliničkih manifestacija.

Međunarodna grupa sručnjaka za SpA (ASAS) stvorila je 2009. godine klasifikacione kriterijume po kojima se na osnovu zahvaćenosti SpA dijele na aksijalne i periferne. U periferne spadaju psorijazni artritis, enteropatijski artritis i reaktivni artritis, a u aksijalne ankilozirajući spondilitis. Termin aksijalni SpA se odnosi na one oblike bolesti koji se dominantno manifestuju simptomima koji se vezuju za kičmeni stub i sakroilijačne zglobove.

Kod njih imamo za cilj postaviti dijagnozu u preradiografskom ili još bolje u neradiografskom stadijumu bolesti, u čemu nam je najviše pomogo uvođenje NMR dijagnostike.

2010. godine ASAS grupa je objavila rezultate studije

58

kod bolesnika koji su dominantno imali simptome artitisa donjih ekstremiteta sa asimetričnom raspodjelom, bez bola u donjem dijelu leđa, čime su postavljeni klasifikacioni kriterijumi za periferni SpA. Ulazni parametar za te kriterijume je artritis i/ili entezitis i/ili daktilitis uz postojanje barem jednog od sljedećih - psorijaza, zapaljenska bolest crijeva, uveitis, prethodna infekcija, HLA B27, zapaljenje sakroilijačnih globova ili barem dvoje sljedećeg - entezitis i daktilitis, upalna bol u leđima trenutno ili u anamnezi, te SpA u porodici. Jedno od tipičnih i prvih oblježja je entezitis koji se smatra pretečom svih patofizioloških dešavanja u SpA. Etiopatogeneza je usko povezana sa HLA B27 antigenom.

On ne uzrokuje to stanje, ali može povećati razvoj od rizika.

Glavni simptomi SpA su bol, ukočenost i otok. Najčešće počinje u donjem dijelu leđa. Vrlo je bitno razlikovati da li je bol mehaničkog ili zapaljenskog karaktera. U rješavanju su nam pomogli ASAS kriterjumi koji uključuju: nastup bolesti prije 40. godine života, postepeni početak, smanjenje simptoma vježbanjem i aktivnošču, izostanak poboljšanja mirovanjem te noćna bol koja prolazi ustajanjem. Nalaz je pozitivan ako je ispunjeno 4 od 5 elemenata ovih kriterijuma.

Ovakvi klasifikacioni kriterijumi za SpA predstavljaju dobru osnovu za postavljanje rane dijagnoze i adekvatnog započinjanja liječenja. Temelj terapije svakog bolesnika sa SpA je individualan pristup, a pri izboru treba uzeti u obzir aktivnost bolesti, zastupljenost nespecifičnih parametara zapaljenja, zahvatanje određenih

struktura (enteze, periferni zglobovi, kičmeni stub, prisustvo vanzglobnih manifestacija) te zapažanje o opštem stanju bolesnika ali i njegovih komorbiditeta, odnosno ljekova koje već koristi.

Dijagnoza kao i kod većine bolesti iz grupe zapaljenskog reumatizma zahtijeva multidisciplinaran pristup. Postavlja se na osnovu anamneze, kliničke slike, laboratorijskih analiza, HLA B27 tipizacije, radiografskih, a u novije vrijeme NMR pregleda i usmjerena je na što ranijem postavljanju ispravne dijagnoze i ranom započinjanju liječenja.

Cilj lječenja je ublažiti simptome (bol, ukočenost, otoke zglobova) poboljšati funkcionalnu sposobnost bolesnika i kao najbitnije usporiti ili zaustaviti razvoj strukturnih promjena

(sindezmofiti, ankiloza, destrukcija zglobova). Znači, cilj kome težimo je poboljšanje opšteg kvaliteta života kroz kontrolu simptoma i upale.

Danas se u liječenju SpA koriste razičiti terapijski modaliteti: NSAIL, DMARDs (sulfasalazin, leflunomid, metotrexat), a poseban akcenat je stavljen na tzv. biološke ljekove koji su razvijeni na temelju razumijevanja patofiziološkog mehanizma bolesti.

Od bioloških agenasa na raspolaganju su nam oni koji se temelje na blokiranju faktora nekroze tumora alfa i inteukina 17a. Pored farmakološkog liječenja izuzetno značajno je kombinovanje sa nefarmakološkim fizikalnim metodama, na prvom mjestu terapijskim vježbama.

Literatura: 1. Sieper J, Rudwaleit M, Khan MA, Braun J.Concepts and epidemiology of spondyloarthritis. Best Pract Res Clin Rheumatol 2006 . 20:401-417 2. Rudwaleit M, van der Heijde D, Landewe R, Akkoc N, Brandt J, Chou CT, Dougados M, Huang F, Gu J, Kirazli Y, Van den Bosch F, Olivieri I, Roussou E, Scarpato S, Sornsen J, The Assessment of Spondylo Arthritis International Society classification criteria for peripherl spondyloarthritis and for spondyloartritis in general. Ann Rheum Dis 2011:70:25-31 3. Sieper J, van der Heijde, Landewe R, Brandt J, Burgos-Vagas R, Collantes-Estavez E et al. New criteria for inflammatory back pain in patients with chronic back pain: a real patient exercise by experts from the Assessment of SpondyloArthritis international Society (ASAS=. Ann Rheumal Dis 2009: 68: 784-8 4. Rudwaleit M et al. Defining active sacroileitis on magneti resonance imaging (MRI)for classification of axial spondyloarthritis :a consensual approach by the ASAS/OMER-ACT MRI group. Ann Rhem Dis 2009:68:1520-1527 5. McVeigh CM, Cairns AP.Diagnsis and management of ankylosing spondylitis. BMJ 2006: 333:581-5 6. Dugados M, Combe B, Braun J, Landewe R, Sibilia J, Cantagrel A et al. A randomized, multicentre, double-blid, placebo-controlled trial of etanercept in adults with refractory heel enthesitis I sondyloarthritis : the HEEL trial.Ann Rheum Dis 2010: 69:1430-5 7. Grazio S, Doko I. Contemporary claddification and tretment of spondyloarthritides, meidicina fluminensis 2012.vol.48, No 4, p. 423-434 8.Braun J et al. Ann Rheum Dis.2017:76:1070-1077 and Suplementary Tables 9. Nash P. Mease PJ, McInnes IB, Rahman P, Ritchlin CT, Blanco R, et al. FUTURE 3 study group. Efficacy and safety of secukinumab administration by autoinjector in patients with psoritic arthtitis: results from a randomized, placebo-controlled trial (FUTURE 3)Arthrits Res Ther 2018:20:47 10. Kivitz A. Nash P, Tahir H, Everdin A, Pellet P, Widmer A et al: on behalf of the FUTURE 4 Study Group. Arthritis:primary results through 52 weeks from a phase -3 randomized placebo-controlled study (FUTURE 4) (abstract). J. Clin Rheumatol 2018:24:364

59

KAPSAICIN U LIJEČENJU BOLNIH STANJA Dr Mitar Šaranović, spec. ortopedije i traumatologije Opšta bolnica, Nikšić

„SEDARE DOLOREM OPUS DIVINUM EST“ - UBLAŽITI BOL, BOŽANSKO JE DJELO Najčešći simptom koji bolesnika dovodi ljekaru je bol.

Ljekari se praktično svakodnevno u svojim ambulantama susrijeću sa pacijentima koji, usljed različitih degenerativnih, zapaljenskih, tumorskih bolesti ili traume, trpe bol.

Prema definiciji SZO, bol se definiše kao neprijatno čulno ili emocionalno iskustvo povezano sa stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva.

Jedan u paleti brojnih ljekova koji imaju analgetski efekat je i kapsaicin.

Kapsaicin je snažan agonist vaniloidnog receptora, koji selektivno stimuliše nociceptivne nervne završetke. Slične supstance postoje i u drugim ljutim biljkama (đumbir), ali nijedna nije tako snažna kao kapsaicin. Glavni je sastojak kajenske ili poznatije čili paprike. Biljka Capsicum iz koje je ekstrahovan porijeklom je iz Srednje Amerike, ali je popularan začin i na istoku. Kapsaicin je prvi izolovao britanski hemičar Thresh, davne 1876. Nakon 130 godina istraživanja, naučnici sa Mayo klinike otkrili su pravu prirodu njegovog analgetskog dejstva .

Dejstvo stimulacije vaniloidnih receptora je oslobađanje neurotransmitera, supstance P, koja prenosi signal za bol iz senzornih nervnih vlakana u mozak. Stoga, odmah nakon primjene može se javiti osjećaj pečenja i toplote. Ovaj osjećaj je prolazan i traje kratko jer tokom produžene primjene kapsaicina dolazi do smanjenog oslobađanja neurotransmitera supstance P, a nervna

60

vlakna u tom području prenose manje signala za bol do mozga, i tada nastupa analgetski efekat. Ponovljena primjena dovodi uz konstantno smanjenu osjetljivost na bol do analgetskog efekta koji se održava nekoliko sati do nekoliko nedjelja, u zavisnosti od učestalosti primjene. Analgetski efekat može trajati do 12 nedjelja, nakon čega u primjeni treba napraviti pauzu od nekoliko sedmica, da bi se postupak ponovio.

Koristi se u liječenju bola u vratu, ramenima, leđima, koljenu, sportskih povreda, artritisa.

Postoji još nekoliko zanimljivih činjenica vezanih za dejstvo kapsaicina: Aplikovan na bešiku izaziva oštećenje aferentnih nervnih završetaka i korišćen je za liječenje inkontinencije praćene hiperreaktivnošću bešike kod pacijenata koji su pretrpjeli šlog ili povredu kičme.

Ako se neontalno aplikuje životinjama izaziva gubitak nociceptora, jer dolazi do uništavanja tijela ćelija, i životinje rastu sa značajno smanjenim odgovorom na bolne stimuluse.

Za razliku od sisara, ptice ne reaguju na kapsaicin, jer se njihov vaniloidni receptor razlikuje od sisarskog.

Ljekovito dejstvo kapsaicina je dokazano u mnogobrojnim kliničkim studijama i kliničkoj praksi, zahvaljujući čemu se krem kapsaicina nalazi u svim internacionalnim preporukama i vodičima za terapiju hroničnog bola.

IMUNSKI ODGOVOR, ANTITIJELA I VAKCINACIJA - odgovor na nedoumice vezane za COVID-19 Dr Vasilije Bošković Klinički centar Crne Gore

Bolest COVID-19 je multisistemsko oboljenje koje primarno zahvata respiratorni sistem, te se u osnovi najčešće manifestuje simptomatologijom od strane respiratornih organa, što nije uvijek pravilo. Uzrokovana je virusom SARS-CoV-2, koji je član porodice koronavirusa.

Trenutno su nam poznata četiri ljudska koronavirusa (HCoV) koja uzrokuju respiratorne infekcije ili „običnu prehladu“ (229E, NL63, OC43 i HKU1), kao i tri koronavirusa koja vode porijeklo od životinja i koji mogu izazvati teške bolesti kod ljudi: SARS-CoV, MERS- CoV i SARS-CoV-2, koji su se pojavili 2003, 2012 i 2019. godine.

Iako još uvijek ne znamo mnogo o ovom oboljenju, ono što sigurno znamo jeste značaj urođenog i stečenog imuniteta u odbrani od ovog virusa ali i uticaju imuniteta i imunološkog odgovora kako na kliničku manifestaciju bolesti tako i na intenzitet odgovora organizma na COVID-19 pa i ishod bolesti. Ovo, tim prije što se u praksi pokazalo da se bolest klinički manifestovala teškim oblikom intersticijumske pneumonije i završila nepovoljno uprkos svim preduzetim mjerama liječenja kod pacijenata koji su članovi iste porodice odnosno bliski su srodnici i krvno su vezani. O uticaju genskog koda u imunološkom odgovoru na COVID-19 tek će se vjerovatno saznavati ali ono što se pokazalo u praksi jeste da su određeni bliski srodnici imali buran imunološki odgovor i nepovoljan ishod bolesti, iako su blagovremeno dobili odgovarajuću terapiju i bili pod nadzorom kvalifikovanog medicinskog osoblja.

Suštinski, skoro da ne postoji osoba u laičkom društvu koja nema neku nedoumicu kada je u pitanju COVID-19. Često se pitaju, kako je moguće da neka osoba oboli od COVID-19 a druga ne, iako su bili u prisnom odnosu ili provodili dosta vremena zajedno.

Postoje nedoumice i sumnje vezane za zaražavanje, odnosno stvaranje

62

antitijela na COVID -19 kod nekih, ali ne i kod drugih iako su bili izloženi virusu. Odgovor na sva ova pitanja vjerovatno leži u imunološkom odgovoru na virus odnosno na infekciju.

Imunitet nakon infekcije koronavirusima može trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina (Huang, et al., 2020). Zanimljivo je da unakrsni reaktivni imuni odgovori na HcoVs, mogu znatno da se pojačaju nakon preležane infekcije, koju je pratila teža klinička slika. Ali, nije uvijek tako.

U odgovoru na COVID -19 učestvuju urođeni i stečeni imunitet. Imunitet je u osnovi individualna stvar i zavisi od snage čitavog organizma ali i životne dobi, ishrane, ljekova koji se uzimaju, stila života, stresa, udruženih bolesti ali i brojnih drugih faktora.

Urođeni imunitet je uvijek spreman za akciju, odnosno ima spreman odgovor čim se otkrije u tijelu bilo koji patogen.

Urođeni imunitet predstavlja prvu borbenu liniju na svakog neprijatelja. Osobina urođene imunosti jeste da prepoznaje mikroorganizme i odgovori na njih, ali da ne reaguje protiv neinfektivnih supstanci. Urođenu imunost mogu da pokrenu i ćelije domaćina oštećene od strane mikroorganizma. Za razliku od urođene imunosti, stečena imunost mora da bude stimulisana prije nego što postane efikasna. Urođeni imunski sistem reaguje na isti način pri svakom ponovnom susretu sa mikroorganizmom a stečeni imunski sistem ima sve efikasniji i jači odgovor pri svakom ponovnom kontaktu.

U urođenoj imunosti učestvuje epitel koji je ulazna barijera za infekciju i predstavlja fizičku i hemijsku barijeru za infekciju (koža, epitel gastrointestinalnog trakta, respiratornog trakt i drugi), zatim ćelije prisutne u cirkulišućoj krvi i tkivima kao i određeni proteini plazme. Bitna su dva tipa ćelija, odnosno fagocita koji bivaju privučeni na mjesto infekcije a zatim prepoznaju i ingestiraju mikroorganizme da bi ih eliminisali u procesu intracelularnog ubijanja.

To su neutrofili i monociti, odnosno makrofagi.Takođe, postoje i urođenoubilačke ćelije (NK ćelije) koje su zapravo klasa limfocita i prepoznaju inficirane ćelije kao i ćelije izložene stresu i reaguju tako što ubijaju te ćelije i luče citokin IFN-γ, koji aktivira makrofage. Dendritske ćelije stvaraju citokine koji privlače leukocite i započinju stečeni imuni odgovor. U urođenoj imunosti učestvuju i komponente komplementa, interleukini i mnogi drugi.

Ipak, mikroorganizmi se trude na različite načine da izbjegnu odgovor urođenog imunog sistema.

Da bi dobili stečeni imunski odgovor limfocitima moraju biti prezentovani antigeni, a to rade antigen-prezentujuće ćelije.

U stečenom imunskom odgovoru učestvuju T i B limfociti koji prepoznaju rezličite antigene. B- limfociti prepoznaju antigene na površini ćelije odnosno vezane za ćelijski zid mikroorganizama, ali i solubilne antigene. Antitijela na različite antigene stvaraju B-limfociti i to je humoralna imunost.

Celularni imunitet posredovan je T- limfocitima. Postoje dva osnovna tipa reakcije celularne imunosti koji su namijenjeni eliminaciji različitih vrsta intracelularnih mikroorganizama. Prvi je posredovan CD4 + pomoćničkim T-limfocitima koji aktiviraju fagocite i uništavaju mikroorganizme prisutne u njihovim vezikulama a drugi je posredovan CD8 + citotoksičnim T –limfocitima koji ubijaju sve ćelije koje sadrže mikroorganizme ili njihove proteine u citoplazmi i tako uklanjaju rezervoar infekcije. Jedan dio T –limfocita aktiviranih antigenom se diferentuje u memorijske T-ćelije koje žive veoma dugo. One preživljavaju i poslije eliminacije infekcije.

Memorijske T-ćelije nalaze se u limfnim tkivima, na sluznicama i u cirkulaciji. Za njihovo preživljavanje potrebni su signali porijeklom od određenih citokina kao što je IL-7. One čekaju povratak infekcije i mogućnošću brze ekspanzije pri ponovnom izlaganju antigenu i aktivacijom efektorskih funkcija dovode do brzog i efikasnog odgovora na mikroorganizme. Mnogi mikroorganizmi razvili su različite mehanizme otpornosti i na celularni i humoralni imunski odgovor.

Prevencija infekcije bitna je funkcija stečene imunosti i nju obavljaju samo antitijela. Antitijela sprečavaju infekcije tako što blokiraju sposobnost mikroorganizama da se vežu i uđu u ćelije domaćina. Takođe, antitijela se vezuju za toksine mikroorganizama i tako sprečavaju da oštete ćelije domaćina. Osim toga, služe za eliminaciju mikroorganizama, toksina i inficiranih ćelija iz organizma.

Antitijela na COVID-19 dobijamo upravo vakcinacijom kao aktivnom imunizacijom. Antitijela na COVID -19 se stiču i obolijevanjem.

Mnogo je bitan celularni (ćelijski) imunitet a posebno memorijske ćelije koje upamte da smo bili u kontaktu sa mikroorganizmom bilo direktno ili smo primili vakcinu (u tom slučaju smo u kontaktu sa mrtvim virusom ili komponentom virusa) te u svakom sledećem kontaktu imamo spremnu odbranu, odnosno budemo zaštićeni jer smo već bili upoznati sa tim “neprijateljem” i imamo spreman odgovor.

Na osnovu svega rečenog zaključuje se da je imunološki sistem ključan u odgovoru na COVID-19 i to obje njegove komponente (urođeni i stečeni). Ćelije urođenog imuniteta u stanju su da prepoznaju virusom inficirane ćelije, da ih ubiju, ali i da luče različite citokine, odnosno supstance koje aktiviraju i privlače makrofage koji mogu da inficirane ćelije ingestiraju i unište. Ovo je mnogo

bitno i može biti odgovor na nedoumice i pitanja vezana za neobolijevanje osoba koje su jednako bile izložene virusu kao i one što su oboljele. Dakle, kod osoba koje ne obole niti stvore antitijela a bili su izloženi virusu vjerovatno je urođeni imunitet taj koji je uništio inficirane ćelije prije nego su antigeni virusa prezentovani limfocitima, odnosno prije nego je aktiviran stečeni imunitet.

B-limfociti stvaraju antitijela poslije 10 dana od kontakta sa virusom, po nekim studijama. Ukoliko je imunski odgovor dovoljno snažan mogao bi da ostane dugotrajno zapamćen, što znaći zaštita u budućnosti.

Ipak, novi korona virus nije dovoljno dugo prisutan da bismo znali koliko traje imunitet na njega. Smatra se da su osobe koje su bile u kontaktu sa korona virusom zaštićene 5-6 mjeseci. Neki se ponovo inficiraju a i kod asimptomatskih pacijenata se izoluje virus iz nosa i usta u većim količinama.

Moguće je da, i kada nestanu antitijela na novi korona virus, ćelije koje ih stvaraju mogu i dalje živjeti. Iz kliničke prakse, od početka pandemije, primjećuje se da bi svako drugo zaražavanje moglo biti lakšeg oblika.

Osoba koja ima antitijela ne znači da ne može da pokupi virus i da ga prenese na ostale.

Kada je u pitanju vakcinacija, zna se da je to bezbjedniji način sticanja imuniteta i stvaranja antitijela od obolijevanja. Samim tim se izbjegava rizik od teških oblika bolesti, hospitalnog liječenja i komplikacija ove multisistemske bolesti koje mogu biti fatalne.

Svakako su antitijela važna i protiv ovog virusa jer mogu i da spriječe ulazak virusa u ćeliju a antitijela koja tako funkcionišu nazivaju se neutrališuća antitijela. Ukoliko antitijela ne spriječe ulazak virusa u ćeliju, a ne mogu uvijek da spriječe, virus ulazi u ćeliju i više ga antitijela ne vide i ne mogu ga blokirati. Ukoliko do toga dođe stupaju na snagu T-limfociti koji mogu prepoznati zaražene ćelije i ubiti ih. T– ćelije se javljaju nekoliko dana nakon kontakta sa korona virusom pa i kod asimptomatskih slučajeva infekcije.

Kada su antitijela na novi korona virus u pitanju, bitno je reći i da još uvijek nije poznato koja je to količina antitijela koja nas štiti od virusa te je nepotrebno mjeriti ista pa čak i nakon vakcinacije.

Jedino, mjeriti antitijela, ima smisla ukoliko nijesmo sigurni da li smo preležali covid-19, naravno nakon određenog vremena od sumnjivog kontakta. Takođe, smatraju stručnjaci, efikasnost vakcina se ne može mjeriti nivoom antitijela.

Nije neobično da se neko zarazi iako je primio vakcinu pa čak i kompletno vakcinisan. To je rezultat vjerovatno sporog imunskog odgovora na vakcinu. Organizmu nijesmo omogućili, nijesmo mu dali vremena, da stvori neutrališuća antitijela jer se nijesmo štitili, pogrešno vjerujući da je dovoljno samo primiti vakcinu i da nema potrebe nakon toga nositi zaštitne maske. Ne stvara svaki organizam antitijela jednako brzo kao što se niko od nas ne ponaša isto u svakoj situaciji. Znači, potrebno je obezbijediti imunskom sistemu vrijeme nošenjem zaštitne maske i nakon vakcinacije, kako bi omogućili da se stvori dovoljan nivo antitijela. Nije manje važno naglasiti i to da kompletno imunizovana osoba može pokupiti virus i prenijeti ga drugim osobama ukoliko ne nosi zaštitnu masku.

Na kraju, potenciram vakcinaciju kao jedini, pravi i najbolji vid imunizacije protiv novog korona virusa.

63

AMR & COVID-19 Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje kada se mikroorganizmi (npr. bakterije i virusi) mijenjaju nakon izlaganja antimikrobnim ljekovima.Ove promjene mogu ]QDþLWL da postaju otporni na ljekove koji se koriste za njihovo OLMHþHQMH. Postoje UD]OLþLWH vrste antimikrobnih ljekova koje djeluju na UD]OLþLWH vrste mikroorganizama, npr. antibakterijski ljekovi ili antibiotici protiv bakterija, antivirusni ljekovi protiv virusa, antifungalni ljekovi protiv gljivica itd. Otpornost na antibiotike je uzrokovana upornom prekomjernom upotrebom i zloupotrebom antibiotika kod ljudi i åLYRWLQMD.

Prava dijagnoza je klju«na u lije«enju!

Antibiotici ne lije«e niti spre«avaju viruse, uklju«ujucғi i one koji izazivaju COVID-19!

Prava dijagnoza je NOMXþQD za OLMHþHQMH. Testiranje i analize nam SRPDåX da otkrijemo da li se radi o virusnoj (kao što je virus koji izaziva COVID-19) ili bakterijskoj infekciji. Na ovaj QDþLQ se smanjuje vjerovatnoüa da üe antibiotici biti nepotrebno propisani i upotrijebljeni, što zauzvrat smanjuje rizik od otpornosti bakterija na antibiotike i optimizuje zaštitu pacijenata.

Antibiotici djeluju samo protiv bakterijskih infekcija. Štaviše, neodgovarajuüa upotreba antibiotika poveüava rizik od otpornosti na antibiotike, što sve nas dovodi u opasnost, þDN i kada su u pitanju blage infekcije.

Kada se mogu dati antibiotici COVID pacijentima?

Neki pacijenti oboljeli od COVID-19 mogu razviti bakterijske koinfekcije. U tom VOXþMDX zdravstveni radnici mogu propisati antibiotike za OLMHþHQMH sekundarne bakterijske infekcije kod tih pacijenata.

Nikada ne koristite antibiotike na svoju ruku!

9DåQR je poslušati savjete ljekara. Ako se ne osjeüate dobro, SRWUDåLWH medicinsku pomocɍ i ne pokušavajte da sami postavljate dijagnozu i OLMHþLWH se antibioticima. Zapamtite –antibiotike koristite jedino ako su vam propisani od strane ljekara!.

Uvijek praktikujte dobru li«nu higijenu!

Higijena ruku je NOMXþQD u doba pandemije COVID-19. Praktikujte dobru higijenu ruku kod kuüe i u zdravstvenim ustanovama, što podrazumijeva redovno pranje ruku. Kada kijate i kašlje usta pokrijte nadlakticom ili maramicom, koju potom treba baciti u zatvorenu kantu za otpatke. Ovo su neki od najefikasnijih QDþLQD za smanjenje širenja mnogih infekcija, XNOMXþXMXüi organizme otporne na antibiotike

#COVID19 #Coronavirus #AMR #rezistencijanaantibiotike

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na medicinsko sredstvo posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

PSIHOGENA IMPOTENCIJA Prof. dr sc. med. Bogdan Pajović Univerzitet Crne Gore – Medicinski fakultet Podgorica

Psihogena impotencija nastaje pri odsustvu organskih poremećaja cirkulacije i inervacije penisa. Stimulusi iz mozga preko centara u kičmenoj moždini mogu izazvati psihogenu erekciju. Psihički stimulusi takođe pojačavaju refleksogenu erekciju. I obrnuto, inhibitorni (kočioni) signali iz mozga mogu potpuno onemogućiti fiziološku refleksogenu erekciju. Osim inhibitornih uticaja, na moždinske centre za erekciju određeni značaj ima i povećanje nivoa nekih neurotransmitera (norepinefrin itd.), koji sprječavaju relaksaciju mišića u krvnim sudovima i zidovima kaverni.

Uzroci

Uzroci psihogene impotencije su psihoemocionalne prirode sa snažnim uticajem na seksualnu funkciju. Libido (polni

66

prohtjev) je obično očuvan, mada može biti odsutan prema dotadašnjem partneru. Razni poremećaji emocionalnog stanja (strah, uznemirenost, psihički stres, tuga, depresija) mogu biti uzrok privremene ili čak trajne impotencije. Osjećaj krivice zbog „nepristojnog čina“ može biti u vezi sa nepravilnim vaspitanjem ili religioznim predrasudama. Kod mladih, zdravih, ali psihički nestabilnih i preosjetljivih muškaraca jedan od najčešćih uzroka je strah od neuspjeha, naročito ako su prvi pokušaji bili neuspješni.

To je poznato u medicini kao „performaciona anksioznost“. Frojd (Freud) je opisao nesvjesni strah od koitusa (snošaja), u čijoj osnovi stoji Edipov (Oedip) kompleks (ljubav prema majci). Ponekad je psihogena impotencija relativna, odnosi se samo na neke situacije, ili samo na odnos sa određenim partnerom.

Dijagnoza Za dijagnozu su važni podaci o psihoemocionalnom stanju pacijenta, kao i podaci o okolnostima u kojima se javlja impotencija.

Ponekad je psihogena impotencija jasno vezana za određeni emocionalni stres (smrt djeteta ili drugog člana porodice, sukob sa partnerom itd.). Karakteristično je da pacijent ima normalne erekcije pri masturbaciji ili u toku erotičnih sanjarenja. Noćne erekcije su očuvane (3-5 puta u toku noći, u trajanju od 20-30 minuta). Za mjerenje noćnih erekcija i rigidnosti penisa služe testovi („Snapgauge“ traka, Rigiscan, itd.). Intrakavernozni test je normalan: poslije ubrizgavanja 10-20 µg prostaglandina E1 razvija se rigidna erekcija unutar 15 minuta. Ispitivanje krvotoka penisa metodom Doppler sonografije ukazuje na normalnu cirkulaciju.

Liječenje Osnovno liječenje psihogene impotencije sastoji se u psihoterapiji. Psihoterapija treba da počne već pri prvom kontaktu urologa sa pacijentom, odmah poslije postavljanja dijagnoze.

Pacijent treba iskreno da izloži svoje seksualne probleme, emocionalno stanje i socijalno-ekonomske probleme (ako ih ima). Važan je i stav seksualnog partnera prema zajedničkom problemu.

Razumijevanje, pomoć i hrabrenje od strane ženskog partnera ima veliki značaj. Ljekar treba da uvjeri pacijenta da kod njega nisu nađeni nikakvi organski uzroci impotencije i da mu objasni značaj psihoemocionalnih faktora za fiziološku erekciju. Ponekad je veoma teško ukloniti strah od neuspjeha, naročito ako muškarac, ili ženski partner, ima nerealna očekivanja („supermen“). Strah

od neuspjeha i uzbuđenje prije očekivanog seksualnog odnosa udruženi su sa pojačanim tonusom simpatikusa i oslobađanjem neurotransmitera, koji nepovoljno utiču na erekciju. Pacijent i njegov partner treba da analiziraju svoje odnose, očekivanja, želje i strahove. Savjetovanje oba partnera je obično neophodno.

U najtežim slučajevima potrebno je liječenje kod psihoseksualnih terapeuta.

Danas je liječenje psihogene impotencije olakšano zahvaljujući primjeni ljekova pomoću kojih se može postići dobra erekcija. To će uvjeriti pacijenta da nema organske uzroke impotencije i da će uklanjanjem psihoseksualnih problema, uz pomoć ljekova, biti izliječen. Ljekovima izazvane ili pojačane erekcije povećavaju seksualnu sigurnost pacijenta i otklanjaju strah od neuspjeha.

Od ljekova koji se koriste „per os“ (kroz usta) treba pomenuti johimbin, apomorfin („Uprima“) i sildenafil („Viagra“).

Sa johimbinom je postignut uspjeh u oko 30% pacijenata sa psihogenom impotencijom, ali je potrebno dugotrajno liječenje (4-6 nedjelja). Apomorfin se ne guta, već se stavlja pod jezik i sisa kao bombona. Dobre rezultate daje i sildenafil (viagra), koji je uspješan u preko 80% bolesnika sa psihogenom impotencijom. Kod psihogene impotencije je obično dovoljno 25-50 mg jedan sat prije odnosa. Za najteže slučajeve ostaje intrakavernozno ubrizgavanje vazoaktivnih materija (prostaglandin E1, papaverin+fentolamin), ili primjena „vakuum-erektora“ i penilnih proteza. Injekciona terapija smanjuje znatno trajanje psihoterapije i značajno poboljšava rezultate liječenja.

67

ZAŠTITA OD ZRAČENJA MOBILNIH TELEFONA Prim. dr Rasim Agić Spec. medicine rada

Ako želite biti što sigurniji i izbjeći zračenje mobilnih telefona, najbolje bi bilo koristiti takve uređaje što manje. Ovo posebno važi za djecu, zbog čega se nerijetko preporučuje da se djeci uopšte ne daju mobilni telefoni, tableti i slične konzole, sve dok im se tijelo i mozak razvijaju.

Određeni postupci i stvaranje pozitivnih navika kod upotrebe i manipulacija sa mobilnim telefonima mogu u određenoj mjeri da vas zaštite od njihovog zračenja. Djelimična zaštita od zračenja mobilnih telefona, odnosno smanjenje štetnog uticaja može se postići sljedećim postupcima: Kako smanjiti zračenje mobilnih telefona?

- Koristite kućni telefon umjesto mobilnog za pozive, razgovarajte kratko; - Koristite poruke umjesto poziva, iako zrače ta količina je kratkotrajna, a primanje poruke ne zrači; - Koristite slušalice i zvučnik za duže pozive te što manje držite mobilni na uvu, ne držite telefon u blizini glave tokom dana ni dok spavate; - Razgovarajte u otvorenom prostoru; - Ograničite razgovore kad je slab signal jer tada mobilni telefon pojačava frekvenciju, a time i zračenje; - Ograničite djeci upotrebu mobilnih telefona; - Govorite tiše – govorite mobilnim telefonom što je moguće tiše, jer pri povećanju glasnosti automatski se uvećava jačina zračenja;

68

- Pravite pauze između razgovora – poslije par minuta razgovora mobilnim telefonom našem tijelu (posebno mozgu) je potrebno oko 1 sat da se vrati u normalno stanje; - Mijenjajte strane – ako morate duže da razgovarajte onda svakih jedan do tri minuta premjestite telefon na drugo uvo; - Koristite spikerfon – uključite spikerfon i odmaknite telefon od sebe što dalje (energija EM zračenja opada sa kvadratom rastojanja); - Najmanje dobro rješenje je koristiti slušalice (hands free) jer se njihov kabal ponaša kao sekundarna prijemna antena u kojoj se indukuje EM signal i usmjerava u uvo; - Telefon prinesite do uva tek po uspostavljanju veze – dok se uspostavlja veza ne držite telefon na uvu, jer je u toj fazi signal (zračenje) najjači; - Ne prislanjajte telefon čvrsto uz uvo – energija zračenja opada s kvadratom rastojanja, zato telefon odmaknite koji centimentar (2 – 3 cm) od uveta; - Ne pokrivajte antenu rukom – tkivo apsorbuje dio energije zračenja, te tako slabi signal, a kada je signal slabiji zračenje se automatski pojačava. Zato držite telefon tako da ne pokrivate antenu; - Kada je veza loša prekinite razgovor – kada je signal slab (loša veza) onda mobilni aparat automatski pojačava emitovani signal (zračenje), i zato prekinite vezu; - Izbjegavajte skučene, zatvorene prostore – ne koristite mobilni telefon u skučenim, zatvorenim, ukopanim prostorijama

(liftovi, podrumi, podzemne željeznice, automobili) i drugim mjestima gdje je signal slab (ispod polovine skale signala); - Ne koristite mobilni u pokretu – prilikom kretanja jačina signala se mijenja pa samim tim se i intenzitet zračenja mobilnog mijenja. U pokretu, naročito pri većim brzinama brzo se prelazi iz zone jedne u zonu druge bazne stanice (ćelije); na graničnim područjima signal je naslabiji, a isijavanje antene mobilnog najače.

Zato što manje ili nikako ne koristite mobilni u kolima, vozu; - Ugasite uređaj – Imajte naviku da gasite mobilni telefon u vrijeme kada ne morate nužno da budete dostupni. I u “stand by” režimu telefon periodično komunicira sa baznom stanicom i zrači; - Ne nosite telefon neposredno uz tijelo (u džepu pantalona ili košulje, ili na grudima okačenog o pantljiku). Zračenje mobilnog telefona može da negativno utiče na unutrašnje organe, izazove mutaciju DNK posebno lako osjetljivih polnih ćelija (spermatozoida, odnosno jajnih ćelija). Istraživanja pokazuju da muškarci koji drže mobilni telefon u džepu imaju 25% manji broj spematozoida i smanjenju njihovu aktivnost. Najbolje mjesto za nošenje mobilnog je tašna, torbica, ranac; - Izbacite mobilni iz spavaće sobe – Ne spavajte sa uključenim mobilnim telefonom pored glave, ispod jastuka ili na natkasni.

Ovoj lošoj navici posebno su skloni tinejdžeri; - Klonite se mobilnih vaših saputnika – Slično kao “pasivno pušenje” postoji i “pasivno zračenje”. Kada neko u vašoj blizini govori mobilnim telefonom odaljite se od njega ako je moguće, da ne biste bili bespotrebno zračeni; - Smanjite emitovanu snagu mobilnog telefona – neki modeli mobilnih telefona imaju mogućnost setovanja (regulisanja) snage zračenja, što je navedeno u uputstvu za upotrebu; - NE DAJTE DA SE DJECA IGRAJU ILI KORISTE MOBILNIM TELEFONOM – Mobilni telefon nije dječija igračka. Dječji organizam je posebno osjetljiv na zračenje mobilnog telefona; - Nabavite mobilni sa što manjom vrijednošću SAR-a – Provjerite koju vrijednost parametra SAR ima vaš mobilni telefon.

Kada kupujete novi mobilni nastojte da kupite onaj model koji ima što manju vrijednost SAR-a.

Informatička era je već odavno uhavtila primat u našim životima i na neki način današnji život bez savremenih tehnologija se ne može zamisliti. Važnu ulogu igraju mobilni telefoni i danas skoro da nema osobe koja ga ne poseduje, a u većini slučajeva i dva i više mobilna aparata.

Da li se neko od korisnika zapitao kako mobilni utiču na naše zdravlje? Veoma rijetko i to uglavnom ljudi koji su već u zdravstvenom problemu, pa traže rješenje. Mada ohrabruje činjenica da sve više pojedinaca, a i neke države stavljaju akcenat na ovaj problem. Svaki telefon ima svoju SAR vrijednost (specifična količina apsorbovane energije ili specifični stepen apsorbcije energije): 1. Nivo manji od 0,6 W/kg je dozvoljen; 2. Nivo od 0,6 – 1,2 w/kg je upozoravajući; 3. Nivo zračenja od preko 1,2 W/kg je zabrinjavajući i takve mobilne telefone treba izbjegavati.

U poslednje vreme vrše se različita istarživanja o uticaju mobilnih telefona na zdravlje ljudi. U Indiji je vršeno opsežno istraživanje. Došlo se do zaključka da uticaj mobilnih telefona ima sljedeće zdravstvene rizike:

t (VCJUBL QBNʉFOKB

t (VCJUBL LPODFOUSBDJKF

t 1PSFNFʉBK V EJHFTUJWOPN TJTUFNV

t 1PSFNFʉBK TQBWBOKB Izveštaj međuministarske konferencije iz Indije govori da radijacija nije samo smrtonosna za ljude već i za insekte i ptice.

Rečeno je da je ovo povezano i sa nestajanjem određenih vrsta kao što su vrabci, pčele, leptiri i ostali insekti.

Ono što zabrinjava je instaliranje primopredajnika mobilne telefonije, ili prosto rečeno antena ili baznih stanica blizu gusto naseljenih mesta, a naročito pored škola, igrališta, bolnica. Recimo, u Indiji je dozvoljeno, po njihovim standardima, 2W po kilogramu tjelesne mase na 6 minuta izlaganja zračenju. Američka Savezna komisija za komunikacije (The Federal Communication Commission of US ) preporučuje da se SAR vrijednost smanji na 1,6 W/kg.

69

LIDIJA INJAC STEVOVIĆ, SELMAN REPIŠTI I TAMARA RADOJIČIĆ

PSIHOTIČNI POREMEĆAJI U CRNOJ GORI: REZULTATI IMPULSE STUDIJE Iz štampe uskoro izlazi stručna monografija pod nazivom Psihotični poremećaji u Crnoj Gori: Rezultati IMPULSE studije, u izdanju Udruženja psihijatara Crne Gore. Autori su prof. dr Lidija Injac Stevović, specijalista psihijatrije, Selman Repišti, MA psihologije i Tamara Radojičić, MA psihologije.

Knjiga je nastala u okviru projekta IMPULSE, finansiranog od strane Evropske komisije i Globalne alijanse za hronične bolesti (GACD). Realizuje se u pet zemalja: Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, a koordiniran je od strane Univerziteta Queen Mary iz Londona. Projekat se primarno bavi implementacijom digitalne psihosocijalne intervencije DIALOG+ u zemljama jugoistočne Evrope sa niskim i srednjim dohotkom.

Monografija ima 114 stranica, a pokriva jedan dio rezultata istraživanja u Crnoj Gori, a u okviru pomenutog projekta.

Opšti (uvodni) dio čine sljedeća poglavlja: ''O projektu IMPULSE'', ''Mentalno zdravlje i poremećaji'', ''Psihotični poremećaji'', ''Tretman psihotičnih poremećaja'' i ''Službe za zaštitu mentalnog zdravlja u Crnoj Gori''. U narednom dijelu je opisana korištena metodologija, uz statističke procedure koje stoje u pozadini rezultata istraživanja. Dio o rezultatima istraživanja obuhvata psihometrijske provjere valjanosti i pouzdanosti korištenih instrumenata (skala i upitnika), relacije rezulata sa polom i dobnom grupom ispitanika, kao i međusobne korelacije rezultata ispitanika na različitim instrumentima. Instrumenti korišteni za psihološku/ psihijatrijsku procjenu obuhvataju veliki broj psihijatrijskih simptoma, indikatore kvaliteta života i indikatore zadovoljstva zdravstvenim uslugama. Na kraju monografije, priložena su objašnjenja statističkih simbola i skraćenica, te indeks stručnih termina.

Ovdje prenosimo riječi prof. dr Silvane MarkovskeSimoske, specijaliste psihijatrije i članice Makedonske Akademije Nauka i Umjetnosti, koja je jedna od recenzentkinja knjige: Vrijednosti ove knjige je nesumnjivo doprinijelo veliko lično i profesionalno znanje i iskustvo njenih autora u polju psihijatrijske medicine. Između korica ove knjige su zapravo stručni radovi, studiozno napisani na zavidnom nivou, uz pomoć bogate i dobro odabrane stručne literature o novim saznanjima, ali i uz pomoć zavidne empirijske pozadine samih autora.

Nadam se da će ova monografija dati neuronski ekscitatorni ‘’impuls’’ unapređenju istraživanja nefarmakološkog tretmana

70

mentalnog zdravlja ne samo u Crnoj Gori već i na cijelom području jugoistične Evrope.

Na osnovu svega navedenog, knjiga može koristiti (1) istraživačima u području mentalnog zdravlja i povezanih oblasti, (2) nastavnicima i saradnicima angažovanim na akademskim predmetima kao što su klinička psihijatrija, socijalna psihijatrija, klinička psihologija, psihopatologija, zdravstvena psihologija i slično, kao i (3) kliničarima (psihijatrima, psiholozima i socijalnim radnicima) koji se svakodnevno susreću sa pacijentima.

Prof. dr Lidija Injac Stevović

This study was funded as part of the IMPULSE project under the European Union’s Horizon 2020 research and innovation programme under grant agreement No 779334. The IMPULSE project has received funding through the “Global Alliance for Chronic Diseases (GACD) prevention and management of mental disorders” (SCI-HCO-07-2017) funding call. The funder had no role in the design of the study, data collection, analysis and interpretation of the data or in the writing of the manuscript.

Vukašin Stojanović - najbolji student Medicinskog fakulteta za studijsku 2021/22. godinu - Biti proglašen za najboljeg studenta svog fakulteta je zaista ogromno priznanje koje doživljavam kao krunu svog dosadašnjeg školovanja, ali i kao veliku motivaciju za nastavak stručnog usavršavanja - riječi su najboljeg studenta Medicinskog fakulteta Vukašina Stojanovića (9.96) kome je uručena nagrada za najveći uspjeh tokom studija za studijsku 2021/22. godinu.

- Ovo priznanje će zauzimati bitno mjesto u mojoj biografiji. Istakao bih da na Medicinskom fakultetu postoji još studenata koji bi zavrijedili ovo priznanje, ali su odlučivale nijanse vezane za prosječnu ocjenu - kazao je Vukašin.

Kaže da je za postizanje navedenog uspjeha bio potreban ogroman rad i trud, a kao neophodan preduslov ističe kontinuitet u učenju.

Na Medicinskom fakultetu, kako navodi, redovno prati sve nastavne aktivnosti koje se sastoje od predavanja i vježbi.

Osim toga, kaže da je bio dio i vannastavnih aktivnosti koje organizuju studenti Medicinskog fakulteta, a koje su se uglavnom odnosile na promotivnu i edukativnu zdravstvenu djelatnost.

- Angažovan sam i kao student demonstrator na predmetu Anatomija unazad 4 godine, gdje sam imao priliku da pomognem mladim kolegama u usvajanju znanja iz tog bazičnog predmeta na prvoj godini studija. Posebno bih istakao učešće na kongresima i seminarima, a ove godine sam osvojio i nagradu za najbolju usmenu prezentaciju na Montenegrin International Medical Summit-u (MIMS 2021), kongresu studenata i mladih ljekara koji se u oktobru održao u Podgorici. U maju ove godine sam osvojio prvo mjesto u kvizu medicinskog znanja regionalnog karaktera u organizaciji studenata medicine iz Bosne i Hercegovine – istakao je Stanojević.

U budućnosti, kada je riječ o profesionalnoj karijeri, kaže da planira da upiše i specijalističke studije, pri čemu još uvijek nije definitivno odlučio koja bi to grana medicine bila.

- Za sada sam više naklonjen internističkim granama, ali nikad se ne zna. Većina ljekara specijalista kaže da nikada nijesu planirali da budu to što jesu - dodao je on.

Budućim brucošima medicine poručuje da im upis Medicinskog fakulteta bude isključivo njihov izbor i da nipošto ne slijede tuđe snove i neostvarene želje. Velika je privilegija studirati medicinu, a ljekarski poziv doživljava kao jedan od najuzvišenijih.

- Medicina je prelijepa nauka i ni u jednom trenutku se nijesam pokajao što sam je upisao. Medicina je mnogo više od profesije, ona je prosto stil života. U vrijeme upisa nijesam imao alternativu, put je bio jasan - medicina ili ništa. Iako na putu ka uspjehu postoje mnogobrojni izazovi, kroz istrajnost, trud i posvećenost se svaki od njih može uspješno savladati. Svaki izazov u toku studija je samo priprema za mnogo veće izazove koji nam predstoje po završetku studija. Ali, ukoliko iskreno volite to što radite, ništa nije teško – naglasio je Stanojević.

PR služba Univerziteta Crne Gore

71

Hronika 01. novembar - Sve više je vakcinisanih koji se ipak zaraze koronavirusom Institut Robert Koch (RKI) u Njemačkoj je od početka vakcinacije u februaru zabilježio više od 117 hiljada slučajeva proboja virusa, odnosno zaraze sa simptomima.

Stručnjaci to ni u kojem slučaju ne objašnjavaju nedjelotvornošću vakcina, koje i dalje dobro štiti od teških simptoma makar bile potrebne i 'booster' doze za održanje takvog nivoa zaštite.

- Morate znati da zaštita od infekcije šest mjeseci od vakcinacije više nije toliko jaka – kazao je njemački virolog Hendrik Streeck.

S njim se slaže i Leif Sander, naučnik s odjeljenja za zarazne bolesti i respiratornu medicinu berlinske bolnice Charite.

- Zaštita je najsnažnija dvije nedelje nakon druge doze vakcina, a zatim polako opada, No važno je istaknuti da će nivo zaštite kod vakcinisanih osoba uvijek biti puno veća nego kod nevakcinisanih – objasnio je Sander.

Naučnu zajednicu takav razvoj događaja nimalo ne iznenađuje. Vodeći njemački virolog Christian Drosten još u aprilu je rekao da bi vakcinisani ljudi već nakon nekoliko mjeseci mogli da doprinesu širenju virusa.

A virolog Streeck kaže da je puno važnije da osoba bude zaštićena od težih simptoma bolesti, što joj omogućuje vakcinacija, nego da bude pošteđena reinfekcije.

Dodaje da oni koji uprkos vakcinaciji obole, najčešće razviju blage simptome, a kod nekih vakcinisanih osoba oni u potpunosti izostanu.

I mogućnost prenosa virusa razlikuje se među vakcinisanim i nevakcinisanim.

- Količina virusa u organizmu vakcinisanih smanjuje se puno brže, a vakcina zapravo skraćuje razdoblje tokom kojega se virus može prenijeti – objasnio je Streeck.

Proboj virusa može biti opasan kod starijih ljudi čiji je imunološki odgovor slabiji. Po podacima RKI-ja, u Njemačkoj je od februara od covida umrlo 1076 vakcinisanih osoba. Važno je istaći da je među njima bilo 72 posto starijih od 80 godina, prenosi Hina.

02. novembar – Vakcina visoko djelotvorna protiv smrtnih ishoda – Velika Britanija Vjerovatnost da će nevakcinisani ljudi umrijeti od posljedica covida-19, 32 puta je veća u poređenju s osobama vakcinisanim dvjema dozama, pokazali su rezultati nove britanske studije.

"Znatno je niža" stopa smrtnosti od covida među onima koji su vakcinisani objema dozama u poređenju s onima koji su

72

vakcinisani jednom dozom ili nijesu uopšte vakcinisani, objavila je britanska Nacionalna kancelarija za statistiku (ONS).

U istraživanju i analizi ONS-a korištene su stope smrtnosti prilagođene dobi, koje uzimaju u obzir razlike u godinama starosti i brojnost pripadnika starosnih grupa, kako bi se dobilo valjano poređenje različitih grupa vakcinisanih i nevakcinisanih.

Rezultati su pokazali da je u razdoblju od 2. januara do 21. septembra ove godine stopa smrtnosti među nevakcinisanim iznosila 849,7 na 100.000 stanovnika, prenose engleski mediji.

Među vakcinisam sa obje doze stopa je bila samo 26,2 na 100.000 ljudi, a za vakcinisane jednom dozom stopa je iznosila 105,3, dodaje se.

- Ovo su zasad najbolji dostupni podaci o djelotvornosti vakcina i sprečavanju najtežih ishoda covida - rekao je dr Peter English, bivši savjetnik u nacionalnom tijelu za kontrolu zaraznih bolesti.

Dodao je i da vakcine nijesu stopostotno djelotvorene pa će se neki zaraziti ili umrijeti iako su se vakcinisali.

- No važna poruka koja proizlazi iz ovog istraživanja je da su vakcine visoko djelotvorne protiv smrtnog ishoda od covida -19. Vjerojatnost da ćete umrijeti od posljedica covida 32 puta je manja ako ste vakcinisani, a i jedna doza pruža vam određenu zaštitu, premda ne kao dvije - istaknuo je dr English, prenosi Hina.

03. novembar - Korona hara Češkom Potvrđen broj dnevnih slučajeva kovida-19 u Češkoj približio se po prvi put od marta cifri od 10.000, navodi se u izvještaju ministarstva zdravlja.

U posljednja 24 sata u Češkoj su potvrđene 9.902 nove infekcije, oko 3.600 više nego prethodne nedelje. Prvi put od maja je hospitalizovano više od 2.000 kovid pacijenata od kojih je 288 oboljelih na intenzivnoj njezi.

U Češkoj je kao i u drugim zemljama centralne Evrope, ponovo počeo da raste broj novoinficiranih. U zemlji sa 10,7 miliona stanovnika vakcinisano je 6.095 miliona ljudi.

Cilj čeških vlasti je da se poveća broj vakcinisanih koji je iznad prosjeka u odnosu na zemlje u okruženju, ali ispod prosjeka u drugim zemljama EU, prenosi Tanjug.

04. novembar - Prvi odobrili Merckovu tabletu protiv COVID-19 - Velika Britanija Velika Britanija je objavila da je odobrila Molnupiravir, lijek protiv COVID-a 19 koji je razvila američka kompanija Merck

i koji bi trebao biti ključno sredstvo u borbi protiv pandemije, prenosi Hina.

- Danas je istorijski dan za našu zemlju, jer je Velika Britanija prva zemlja u svijetu koja je odobrila antivirusni lijek protiv COVID-a 19, koji se može uzimati kod kuće. To mijenja život najranjivijim i imunokompromitovanim, koji će uskoro primiti revolucionarni tretman - naveo je u saopštenju ministar zdravstva Sajid Javid.

Molnupiravir je odobrila britanska regulatorna agencija MHRA za upotrebu kod osoba s blagim do umjerenim kovidom 19 koje imaju barem jedan faktor rizika za razvoj teške bolesti (pretilost, stariji od 60 godina, šećerna bolest i srčane bolesti).

Antivirusni ljekovi poput Molnupiravira smanjuju sposobnost virusa da se replicira, čime usporavaju bolest. Njihova primjena može biti dvostruka – sprečavaju razvoj teških simptoma, a onima koji su bili u bliskom kontaktu da ih ne razviju. Prepisuju se pacijentima u roku od nekoliko dana nakon pozitivnog testa i upola smanjuju broj hospitalizacija, pokazala su klinička ispitivanja, prenosi Reuters.

04. novembar - Novi test krvi može otkriti više od 50 vrsta raka - SAD "Galeri" je nova vrsta testa koji može otkriti više od 50 vrsta raka kroz jedno vađenje krvi, a prije nego osoba dobije ikakve simptome. Kako piše "Healthline", test istovremeno može pokazati gdje se karcinom nalazi i predstavlja nadu za rano otkrivanje bolesti.

Prije sedam godina, naučnici iz Ilumine, kompanije za sekvenciranje DNK u San Dijegu, vodili su istraživanje tražeći fragmente DNK u krvi trudnica koji bi mogli ukazivati na hromozomske abnormalnosti.

Tokom istraživanja, patolog je otkrio nešto neočekivano u 10 uzoraka krvi - umjesto hromozomskih poremećaja, testiranje je pokazalo abnormalnosti DNK. Ovo istraživačima nije imalo smisla, ali postojala je određena sumnja da je u pitanju rak.

Istražujući dalje, istraživači su saznali da je jedan od 10 učesnika zapravo dobio dijagnozu karcinoma, a drugi u toj podskupini takođe su imali rak - uprkos činjenici da nijesu imali simptome.

Ovo je uvjerilo Iluminino vođstvo da 2016. godine stvori spin-off kompaniju pod nazivom "GRAIL" koja je kreirala novi test pod nazivom Galeri, a koji može otkriti rane faze raka prije nego što osoba ima simptome.

U kliničkim studijama, ranija verzija Galerija pokazala je sposobnost otkrivanja više od 50 vrsta raka (od kojih 45 nema preporučeno ispitivanje) kroz jedno vađenje krvi.

Studija sprovedena ove godine sa 6.600 učesnika, uključujući kliniku "Mayo", otkrila je 29 signala koji su praćeni dijagnozom raka. Druga studija je prijavila lažno pozitivnu stopu manju od jedan odsto.

Sveukupno, GRAIL je uključio više od 134.000 ljudi u klinička ispitivanja krvnog testa koji takođe pokazuje gdje se rak nalazi.

"Kada se u ovim ispitivanjima otkrije signal raka, test takođe precizno utvrđuje gdje se rak nalazi u tijelu", rekao je za Healthline dr Džošua Ofman, glavni medicinski službenik i šef vanjskih poslova u GRAIL-u.

GRAIL, kojeg je Ilumina ponovo kupila za osam milijardi dolara, sklopio je partnerstvo ranije ove godine sa farmaceutskim kompanijama Amgen, AstraZeneca i Bristol Myers Squibb.

Kompanije će uskoro početi koristiti GRAIL-ovu tehnologiju za testiranje, a plan je da do 2024. i 2025. godine test bude dostupan za milion ljudi.

04. novembar - Evropa epicentar pandemije - WHO Evropske države suočavaju se s novim dnevnim rekordima zaraze covidom-19 i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da bi tako visoki postotak prenosa mogao dovesti do pola miliona dodatnih smrti na kontinentu do februara.

Ritam prenosa virusa u Evropi "vrlo je zabrinjavajući", objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i tako visoki postotak prenosa mogao bi dovesti do pola miliona dodatnih smrti u Evropi do februara.

- Mi smo ponovno epicenter. Sadašnji ritam zaraze u 53 zemalje evropske regije vrlo je zabrinjavajući, ako ostanemo na tom putu mogli bismo imati još pola miliona smrti izazvanih covidom-19 u regiji do februara rekao je direktor WHO-a za Evropu Hans Kluge na videokonferenciji, javlja Reuters.

05. novembar - SZO odobrila hitnu upotrebu indijske vakcine protiv koronavirusa Svjetska zdravstvena organizacija odobrila je za hitnu upotrebu antikovid vakcinu proizvedenu u Indiji, preparat koji su indijska regulatorna tijela odobrila i prije nego što je potpuno završeno testiranje za njenu bezbijednost i efikasnost.

SZO je saopštila da je odobrila vakcinu Kovaksin, koju proizvodi indijska kompanija Barat biontek. To je osma antikovid vakcina koja je dobila odobrenje Svjetske zdravstvene organizacije.

- Odobrenjem ove vakcine za hitnu upotrebu proširuje se dostupnost vakcina, najefikasnijih medicinskih sredstava koja imamo da okončamo pandemiju - rekla je dr Marianđela Simao, pomoćnica generalnog direktora SZO. Kovaksin je proizveo Barat Biotek zajedno sa Indijskim savjetom za medicinska istraživanja, vodećeg istraživačkog tijela zemlje. Pravi se sa umrtvljenim koronavirusom da podstakne imuni odgovor i daje se u dvije doze.

SZO je navela da je ustanovljeno da je vakcina efikasna oko 78 odsto u sprečavanju kovida-19, i da je „izuzetno pogodna“ za siromašne zemlje zato što se mnogo lakše skladišti.

Grupa stručnjaka koje je angažovala SZO navela je da nema dovoljno podataka o bezbijednosti i efikasnosti vakcine kod trudnica i da se planiraju studije koje će se baviti tim pitanjem, javlja N1.

06. novembar - Uz novi lijek smrtnost od covida i hospitalizacija čak 89% niži Kompanija Pfizer je saopštila da je njihov lijek protiv covida-19 djelotvoran 89 posto u prevenciji rizika hospitalizacije i smrtnog ishoda, na što ukazuju prvi rezultati kliničkih ispitivanja.

- Prelazna analiza je pokazala da se za 89 posto smanjuje rizik hospitalizacije i smrtnog ishoda u vezi s covidom-19 od bilo kojeg uzroka u odnosu na placebo, kod pacijenata koji su primali

73

lijek prva tri dana nakon pojave simptoma - navodi Pfizer u saopštenju, prenosi AFP. Ti rezultati premašuju one koje je objavio Merck & Co za svoj lijek Molnupiravir, za koji se pokazalo prošli mjesec da je prepolovio izglede smrti ili hospitalizacije za pacijente oboljele od covida, koji imaju visoki rizik za teško obolijevanje.

Antivirusni ljekovi predstavljaju dodatak vakcinama koja štite od covida-19, prenosi Hina.

07. novembar - 5 država koje su donijele radikalne odluke Ove sedmice je Njemačku potreslo nekoliko slučajeva masovnog izbijanja korone u domovima za stare. U jednom takvom domu u Brandenburgu umrlo je jedanaestoro štićenika, premda su skoro svi bili vakcinisani. No, među zaposlenim, uključujući i one koji njeguju stare, vakcinisanala se tek polovina njih.

Institut Robert Koh bilježi sve više takozvanih "proboja vakcine", odnosno slučajeva kada vakcinisani ljudi, ipak, dobijaju simptome, ponekad i teške. Prema riječima stručnjaka i prema studijama, to se dešava zato što - posebno kod starijih i ljudi narušenog zdravlja - dejstvo vakcine popušta nakon nekoliko mjeseci.

Od početka godine su, pritom, najprije stariji vakcinisani.

Nadležni ministar Jens Špan, želi da se ubrza davanje treće doze, takozvanog bustera, starijima pa potom i ostalim, piše DW. Međutim, odlazeći ministar iz redova Demohrišćana protivi se obaveznoj vakcinaciji medicinskog osoblja i njegovatelja. Umjesto toga, predlaže dnevno testiranje osoblja i posjetilaca domova - čak i ako su vakcinisani, prenosi Tanjug/AP. 07. novembar - Talibani najavili masovnu kampanju vakcinaciju djece protiv dječije paralize - Avganistan Ministarstvo javnog zdravlja Avganistana koje vode talibani najavilo je početak četvorodnevne kampanje vakcinacije protiv dječije paralize za djecu mlađu od 5 godina.

08. novembar - Japan bez ijednog umrlog od covida-19 prvi put nakon 15 mjeseci Japan u zadnja 24 sata nije zabilježio niti jedan smrtni slučaj od covida-19 po prvi put u više od godinu dana, a dan ranije su, pak, zabilježena tri smrtna slučaja, pišu tamošnji mediji.

Ranije nije bilo niti jednog dana bez umrlih od covida-19 od 2. avgusta 2020., prema podacima nacionalne televizije NHK. Broj novozaraženih i smrtnih slučajeva od covida-19 dramatično je pao u cijelom Japanu jer se dosad vakcinisalo više od 70 posto stanovništva.

Broj novozaraženih dosegao je vrhunac tokom avgusta, kada ih je dnevno bilo više od 25.000, što je bila posljedica brzog širenja delta varijante virusa.

Od početka pandemije u Japanu je od covida-19 umrlo više od 18.000 ljudi.

Kako bi spriječila mogući novi talas širenja virusa tokom zime, vlada planira da započne sa dopunskom vakcinom narednog mjeseca i da radi na osiguravanju liječenja na osnovu pilula za blaže slučajeve bolesti kako bi se smanjile hospitalizacije, prenosi Hina.

09. novembar – Bolnice traže nove mjere – Holandija Grupa bolnica u provinciji Limburg pozvala je vladu da preduzme nove mjere kako bi se zaustavio sve veći broj slučajeva koronavirusa, rekavši da nemaju više kapaciteta ili osoblja za liječenje zaraženih pacijenata.

Broj novozaraženih koronavirusom u Holandiji, kao i u drugim djelovima Evrope, približavaju se najvišim nivoima uprkos stopi vakcinacije odraslih koja je oko 85 odsto.

- Pravo idemo ka katastrofi u zdravstvu i cio sistem je stopiran - navodi pet bolnica u Limburgu u pismu koje je poslato premijerovoj vladi.

Oni su u pismu pozvali na nove mjere, uključujući da se odmah počne sa imunizacijom dodatne, treće doze starijih i ugroženih pacijenata.

Početkom mjeseca vlada premijera Marka Rutea najavila je nove mjere za usporavanje širenja koronavirusa, dva mjeseca nakon što je ukinula pravila socijalnog distanciranja.

Nove mjere, uključuju ponovno nošenje zaštitnih maski u prodavnicama i širu upotrebu potvrda o vakcinaciji, prenosi Rojters.

10. novembar - U Rusiji rekordan broj umrlih od COVID-19

Tokom protekle tri godine prije nego što su preuzeli kontrolu nad Avganistanom, talibani su zabranjivali timovima za vakcinaciju koje su organizovale UN da sprovode kampanju od vrata do vrata u djelovima zemlje koje su kontrolisali zbog sumnji da bi članovi tima mogli biti špijuni prethodne vlade ili Zapada, prenosi AP. Zbog te zabrane, previranja i borbi koje su vođene, oko 3,3 miliona djece u protekle tri godine nije vakcinisano, prenosi Tanjug.

74

U Rusiji je u poslednja 24 sata zabilježen rekordan broj umrlih od posljedica COVID-19. Preminulo je 1239 osoba. Vladina radna grupa za korona virus takođe je izvijestila o 38.058 novozaraženih, od kojih 3927 u Moskvi.

Ministar zdravlja Mihail Muraško rekao je u parlamentu da bi zalihe kiseonika u bolnicama u 12 ruskih regija mogle trajati još dva dana ili manje u slučaju da ne dođe do dopuna zaliha.

Prema njegovim riječima, pojedini regioni su prijavili pad broja zaraženih a kampanja vakcinacija urodila je plodom jer je samo između tri i četiri odsto vakcinisanih zaraženo.

Centar za vakcinaciju u Gostiny Dvoru, ogromnom izložbenom centru, u Moskvi Muraško je istakao da se trenutni talas virusa korona u Rusiji širi mnogo brže nego ranije dok se i komplikacije usljed oboljenja, takođe brže dešavaju u odnosu na prvobitni soj virusa korona.

Više od 62 miliona Rusa primilo je barem jednu dozu vakcine protiv COVID-19, prenosi Rojters.

11. novembar - Za nedjelju dana vakcinisano skoro milion djece od pet do 11 godina - SAD Oko 900.000 američke djece stare od pet do 11 godina dobilo je prvu dozu antikovid vakcine Fazjer od početka vakcinacije tog uzrasta prije nedjelju dana u SAD. Ovo je „dobar početak“, ocijenio je koordinator za borbu protiv pandemije u Bijeloj kući Džef Zajenc, objavljujući ove podatke na nedjeljnoj konferenciji za novinare.

On je rekao da očekuje ubrzanje stope vakcinacije narednih nedjelja pošto se centri za vakcinaciju postepeno snabdjevaju sa dječjom dozom antikovid vakcine.

SAD imaju 28 miliona djece starosti između pet i 11 godina.

Zajenc je rekao da je već zakazano još 700.000 vakcinacija u apotekama. Vakcinacije mogu da se obave pored apoteka kod nekih pedijatara, u dječjim bolnicama ili na novim mestima posebno ustanovljenim za ovu kampanju. Ukupno 20.000 mjesta za vakcinaciju djece je predvidjeno.

Vakcinacije za taj uzrast počele su prošle nedjelje kada su stigla odobrenja zdravstvenih vlasti. Vakcina se i djeci daje u dvije doze, sa tri nedjelje razmaka, ali doza je prilagodjena na 10 mikrograma, u odnosu na 30 mikrograma za starije. „Iako su djeca otpornija na ovaj virus od odraslih oni su isto pod rizikom“, podsjetila je Rošel Valenksi, direktorka Centra za sprečavanje i borbu protiv bolesti (CDC), glavne savezna zdravstvene agencije u SAD. Valenski je podsjetila da SAD i dalje bilježe u prosjeku 73.000 novozaraženih od kovida-19 dnevno, i oko 1.000 umrlih dnevno.

11. novembar - Vraćaju besplatnu vantjelesnu oplodnju za neudate žene, lezbejke i transrodne osobe - Španija Španska vlada je nakon razdoblja ograničenja, ponovo omogućila besplatan pristup vantjelesnoj oplodnji za neudate i za

lezbejke, ali ga je i proširila na transrodne osobe.

Program vantjelesne oplodnje, putem sistema javnog zdravstva koji je odobrila socijalistička vlada Hosea Luisa Rodrigeza Zapatera (2004.-2011.) ograničila ga je 2014. Narodna stranka (desnica) tada na vlasti.

Od tada je program bio besplatan samo za heteroseksualne parove koji imaju zdravstvenih ili problema s plodnošću. Žene koje nijesu mogle da ostanu u drugom stanju, neudate žene i lezbejke, morale su da potraže pomoć u privatnim klinikama.

Socijalistička vlada Pedra Sančeza izrazila je spremnost da vrati ovo pravo odmah nakon dolaska na vlast u junu 2018.

Izvršnom uredbom "vlada je neudatim ženama, lezbejkama i bipolarnim osobama ponovo omogućila pristup vantjelesnoj oplodnji kroz javno-zdravstveni sistem", saopštilo je ministarstvo zdravlja.

Pored ovog, vlada je odlučila da "proširi program na transseksualne osobe koje mogu da zatrudne", dodaje.

Mjera koja je sada stupila na snagu, obuhvatiće oko 8.500 žena u Španiji, navodi ministarstvo, istaknuvši da je riječ o "važnom koraku".

Pravo na program za sve građane odavno zastupaju španske organizacije za zaštitu LGBT osoba, prenosi B92.

12. novembar - EMA odobrila dva lijeka protiv kovida-19 na bazi monoklonskih antitijela Evropska agencija za ljekove (EMA) objavila je da je prvi put odobrila puštanje na tržište Evropske unije dva lijeka na bazi antivirusnih monoklonskih antitijela za koronavirus, namijenjenih za primjenu u ranoj fazi zaraze virusom.

EMA navodi u saopštenju da je odobrila korišćenje lijeka pod nazivom Ronapreve, koji su razvili švajcarska farmaceutska kompanija Roche i američki Regeneron, i lijeka Regkirona, koji je razvila južnokorejska kompanija Seltrion.

- Ronapreve i Regkirona su prvi ljekovi na bazi monoklonskih antitijela koji su dobili pozitivno mišljenje kad je u pitanju kovid-19 - navodi EMA. Evropska povjerenica za zdravstvo Stela Kiriakides rekla je da je odobrenje ovih ljekova „važna etapa“ u suzbijanju bolesti pošto se EU do sada oslanjao na četiri vakcine.

- S obzirom na porast broja slučajeva zaraze u gotovo svim državama članicama, ohrabruju brojne nove mogućnosti liječenja koje nastaju u okviru naše strategije za terapeutike protiv kovida-19 bolesti. Ovo je krupan korak ka ostvarenju cilja da u EU do kraja godine odobrimo i do pet novih terapeutika - izjavila je Kiriakides.

Ona je istakla da je vakcinacija i dalje ključni instrument za borbu protiv kovida-19, za hospitalizacije i gubitka života. Pored vakcina trebalo bi da imamo bezbjedne i djelotvorne ljekovi koji će pomoći ljudima da prežive, da se bore protiv infekcije i brže se oporave. EMA analizira još šest ljekova koji bi uskoro mogli da dobiju odobrenje ako podaci potvrde njihovu neškodljivost i djelotvornost, prenosi Hina.

13. novembar - Važno je da zemlje s većim brojem zaraženih ne zakasne sa pooštravanjem mjera - WHO Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je države sa sve većim brojem zaraženih koronavirusom da ne zakasne

75

sa poostrožavanjem zaštitnih mjera.

- Što se mjere prije uvedu, to će potencijalno manje biti potrebne - rekla je stručnjakinja WHO-a za covid-19 Maria van Kerkhove u Ženevi.

Naglasila je činjenicu da je delta varijanta virusa koja sada kruži mnogo zaraznija od prijašnjih varijanti.

- Nekoliko je zemalja u teškoj situaciji i moraju uvesti "vrlo stroge" mjere - rekao je direktor WHO-a za zdravstvene vanredne situacije Mike Ryan.

Navedene mjere uključuju rasprostranjenu upotrebu maski, fizičku distancu, osiguranje uslova da su unutrašnji prostori dobro prozračeni, izbjegavanje okupljanja u malim prostorima i rad od kuće kad je to moguće, prenosi Hina.

14. novembar – Škorpije usmrtile troje ljudi poslije oluje - Egipat Nakon snažne oluje koja je pogodila egipatski grad Asuan, pojavio se veliki broj škorpija koje su usmrtile troje ljudi, a stotine imaju zdravstvene probleme nakon uboda.

Jedan zvaničnik egipatskog ministarstva zdravlja potvrdio je da se više od 450 ljudi prijavilo ljekarima zbog uboda škorpija, prenosi BBC. Nevrijeme praćeno gradom, obilnim kišama i grmljavinom u priobalnom pojasu Nila bilo je veoma snažno, a nakon takvih vremenskih nepogoda, na ulice Asuana i obližnjih gradova i sela voda donese veliki broj škorpija, ponekad i zmija.

Vlasti su obezbijedile dodatne doze protivotrova za lokalne seoske ambulante, a raspoređen je i dodatni broj ljekara po selima duž obala Nila.

Ubodi škorpija su rijetko kada opasni po život, ali djeca i stariji su izloženi najvećem riziku da razviju ozbiljne komplikacije, navodi američka zdravstvena institucija Klinika Mejo.

Od ukupno oko 1.500 vrsta škorpija, 30 može da usmrti čovjeka, prenosi Tanjug.

76

14. novembar - Usred pandemije smanjili plate u zdravstvu - Bugarska U trećem kvartalu 2021. godine prosječna mjesečna zarada u Bugarskoj iznosi 777 evra.

Uprkos teškoj epidemiološkoj situaciji, prosječna plata u zdravstvu je u trećem kvartalu 2021. pala za 5,4 odsto u odnosu na drugi kvartal godine, pokazali su podaci bugarskog Nacionalog zavoda za statistiku.

Najveći rast plate zabilježen je u poljoprivredi – 7,8 procenata, a porasla je i plata za poslove vezane za kulturu, sport i zabavu – 6,9 odsto, prenosi Radio Bugarska.

Kako se navodi, najveću platu primaju zaposleni u sektoru informacija i komunikacija – 1.885 evra, navodi BNR.BG. 15. novembar – Uveli najstrožije mjere u brobi protiv virusa kovid 19 - Austrija U borbi protiv četvrtog korona talasa, u Austriji će od sada važiti karantin za nevakcinisane osobe. Navodi se i da su mjere neophodne kako bi se "spriječio kolaps zdravstva".

Austrija je trenutno jedina država koja je donijela ovakvu mjeru.

Mediji navode da će oni koji nijesu primili vakcinu, niti su preležali bolest, moći da napuštaju svoje domove samo u određenim slučajevima, poput odlaska na posao ili kupovine osnovnih životnih namirnica. Dom će sjmeti da napušte i da bi otišli do ljekara ili u apoteku i ukoliko brinu o nekoj nemoćnoj osobi.

Time su potpuno onemogućeni da idu u restorane, barove, diskoteke, ali i na koncerte ili u bioskop, što je i dalje moguće samo vakcinisanima i izliječenima.

Pored toga, nevakcinisani imaju pravo da se sastanu samo sa jednom osobom iz drugog domaćinstva.

Nevakcinisani mogu, kako je navedeno, da izlaze iz kuće i radi posjete crkvi, ali i odlaska u školu ili na fakultet.

Biće im dozvoljeno i da se viđaju sa drugim ljudima, ali na otvorenom.

Osim toga, svi građani Austrije biće u obavezi da nose FFP2 maske u zatvorenom prostoru.

Nova mjera važi za sve nevakcinisane građane starije od 12 godina, tako da pogađa i djecu koja su u dobu za vakcinaciju, a to još nijesu učinila.

Lica koja su primila samo jednu dozu vakcine do druge, moraće da se redovno testiraju kako bi bila isključena iz ovih mjera, navodi Srbija Danas.

15. novembar - Nove mjere u Austriji stupile na snagu, kazne za nepoštovanje do 1.500 eura U Austriji su stupile na snagu mere za nevakcinisane protiv virusa korona, javila je agencija DPA. Građanima koji nisu vakcinisani biće dozvoljeno da izađu iz kuća samo radi odlaska u prodavnicu hrane, na posao ili kod ljekara. Takođe će im biti dozvoljeno da izađu napolje na svjež vazduh u bilo koje vrijeme u bilo kojem trenutku u korist svog fizičkog i mentalnog zdravlja.

Takođe će biti provjere poštovanja mjera na licu mjesta.

Za kršenje mjera predviđene su novčane kazne do 1.450 eura.

Broj zaraženih i umrlih stalno se povećava u Austriji.

Vlasti su u nedjelju registrovale više od 11.550 novih slučajeva infekcije, a sedmodnevna učestalost na 100.000 ljudi popela se na skoro 850.

Mjere blokade biće na snazi za početni period od 10 dana.

Ove korake su usvojile savezne i državne vlade, ali kancelar Aleksandar Šalenberg rekao je da su pojedinačne države slobodne da uvedu još stroža pravila.

Vlasti Beča već su najavile da će uvesti dodatna pravila koja uključuju PCR test od vakcinisanih i lica koja su se oporavila od kovida-19 za odlazak u restorane noću, kao i radi učešća u događajima kojima prisustvuje više od 25 ljudi.

Austrijske vlasti se nadaju da će ove mjere podstaći ljude na vakcinaciju, jer je prethodno pooštravanje mjera već rezultiralo povećanim brojem vakcinisanih. Oko 65 odsto stanovništva trenutno je vakcinisano u Austriji.

15. novembar - Vakcinacija djece od pet do 11 godina odobrena i u Izraelu Ono o čemu se govorilo danima, danas je i zvanično Vlada Izraela saopštila je kako će vakcinacijom protiv koronavirusa uskoro biti obuhvaćena i djeca od pet do 11 godina, a već za nekoliko dana počeće i kampanja.

Odluka tamošnjeg Ministarstva zdravlja uslijedila je nakon što su stručnjaci donijeli pozitivnu odluku o tom prijedlogu, ali i nakon što je američka Agencija za hranu i ljekove prošle sedmice odobrila vakcine Fajzera i Bionteka za tu starosnu grupu.

Inače, Fajzer i Biontek ranije su saopštili kako je njihova vakcina pokazala djelotvornost od 90,7 odsto protiv koronavirusa tokom kliničkih ispitivanja djece od pet do 11 godina.

16. novembar – Države u kojima je vakcinacija obavezna Podstaknute naglim skokom u broju zaraženih uzrokovanim delta sojem korona virusa i zastojem u procesu vakcinacije, vlade mnogih zemalja uvode obaveznu vakcinaciju radnika u zdravstvu i drugim visokorizičnim poslovima. Pored toga, raste i broj zemalja koje uvode obaveznu vaksinaciju državnih službenika i drugih kategorija radnika. Ovo je popis zemalja koje su uvele obavezu vakcinacije, poređanih po kategorijama ljudi na koje se ona odnosi.

U Indoneziji je obavezna vakcinacija uvedena još u februaru, te je svako ko se nije htjeo vakcinisati upozoren o mogućem plaćanju novčane kazne ili uskraćivanju prava na socijalnu pomoć i korištenje javnih usluga. U Mikroneziji, državi u južnom Pacifiku, vakinacija odraslih obavezna je od maja, dok je u Turkmenistanu vakcinacija obavezna za sve stanovnike starije od 18 godina.

U Kanadi je u oktobru donesena odluka da će svi nevakcinisani državni službenici biti prisiljeni da uzmu neplaćeni odmor, te da su vakcine obavezne za sve putnike u avionu, vozovima i brodovima. Takođe je rečeno da će svih 338 članova kanadskog parlamenta morati da bude vakcinisano sa obje doze protiv virusa kovid-19 prije nego što se vrate na posao 22. novembra..

U Danskoj je 12. novembra predložen zakon koji poslodavcima omogućava da od zaposlenog zahtijevaju digitalnu kovid-

potvrdu. Taj bi zakon hitnim zakonodavnim postupkom mogao da stupi na snagu tokom ovog mjeseca.

U Egiptu će se od zaposlenih u javnom sektoru nakon 15. novembra zahtjevati da budu vakcinisani ili da se testiraju na virus jednom nedeljno, dok je u Mađarskoj u oktobru najavljeno da će zaposleni u državnim institucijama morati da budu vakcinisani, kao i zdravstveni radnici.

U Italiji su kovid-potvrde obavezne od oktobra. Zaposleni bez potvrde o vakcinaciji, negativnog testa ili dokaza o nedavnom prebolijevanju biće privremeno udaljeni s radnog mjesta te im prijeti novčana kazna ako nastave da dolaze na posao.

U Tunisu je u oktobru odlučeno da svi službenici, zaposleni i posjetioci zgrada javne i privatne uprave moraju pokazati potvrdu o vakcinaciji. Nevakcinisani radnici biće privremeno udaljeni s posla dok ne budu u mogućnosti da pokažu potvrdu.

U Americi je predsjednik Džo Bajden 10. septembra naredio svim državnim službenicima i pružaocima javnih usluga obavezno vakcinisanje ili testiranje jednom nedeljno za radnike u privatnom sektoru, a ova Uredba stupa na snagu od 4. januara.

U Australiji je od kraja juna obavezno vaksinisanje radnika u visokorizičnim djelatnostima poput ustanova za starije i nemoćne, i u karantinskim hotelima. U Velikoj Britaniji je, takođe u junu, uvedena obavezna vakcinacija radnika u domovima za stare u Engleskoj. Zdravstveni radnici u Engleskoj moraće biti vakicnisani do 1. aprila.

U Francuskoj svi zdravstveni radnici, radnici u domovima za starije, medicinski tehničari za njegu u kući i hitnu pomoć, morali su do 15. septembra biti vakcinisani barem prvom dozom.

Zbog neispunjavanja tog uslova oko 3.000 radnika privremeno je udaljeno s radnih mjesta. U Grčkoj je vakcinacija obavezna od juna za sve radnike u domovima za stare, a od septembra i za sve zdravstvene radnike.

U Zapadnoj Australiji svi zaposleni u rudarstvu i istraživanju nafte i plina moraće do 1. decembra da prime prvu dozu vakcine, a drugu do 1. januara.

Glavni grad Kine Peking traži obaveznu vakcinaciju za ključne radnike na gradilištima, što uključuje i kuvare, zaštitare i čistače, dok je u Kazakstanu obavezna vakcinacija ili testiranje jednom nedeljno uvedeno za osobe koje rade u grupama od više od 20 ljudi.

U Austriji, milioni ljudi koji nijesu potpuno vakcinisani protiv korona virusa od 15. novembra stavljeni su u karantin. Nevakcinisanima je već ranije zabranjeno da ulaze u restorane, hotele, bioskope... U Bugarskoj je od 21. oktobra obavezna kovid-potvrda za osobe koje posjećuju javna mjesta poput kafića, hotela, koncertnih dvorana, muzeja i bazena.

U Češkoj je 20. oktobra najavljeno da će restorani i klubovi morati da provjeravaju kovid-potvrde o vakcinaciji ili negativnom testu osobe. U Danskoj je, takođe, potrebna potvrda za ulazak u kafiće, restorane i druge zatvorene javne prostore.

U Francuskoj će od sredine decembra osobama starijima od 65 godina biti potrebna potvrda o dovakcinaciji kako bi mogle da ulaze u restorane, vozove i avione.

Holandija je u septembru predstavila zdravstvenu potvrdu o vakcinaciji koja omogućava ulazak u kafiće, restorane, klubove i na kulturne događaje, dok je u Rumuniji od 25. oktobra obavezna zdravstvena potvrda za ulazak u većinu javnih prostora, navodi MONDO/Hina.

77

17. novembar - Švedska proglašena izvoznicom virusa Švedska strategija borbe protiv koronavirusa pomogla je u širenju zaraze u druge zemlje, pokazuju rezultati nedavno objavljenog istraživanja. Studiju, koja je objavljena u časopisu Eurosurveillance, sproveli su istraživači sa Univerziteta Uppsala u Švedskoj, Norveškog instituta za javno zdravlje i Univerziteta Sydney u Australiji.

dozu opštoj populaciji početkom 2022. Ostale zemlje su preporučile treću dozu za starije osobe i one sa zdravstvenim problemima.

U međuvremenu se za treću dozu spremaju u Komisiji.

Kako je najavljeno, osoblje Komisije počeće da prima treću dozu uskoro i očekuje se da taj proces bude završen do kraja januara.

EU inače bilježi znatno povećanje broja zaraženih i umrlih od kovida-19. Podaci Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pokazuju da je situacija posebno teška u članicama sa istoka EU, u kojima su stope vakcinacije niske, navodi Beta/AP. 18. novembar - SAD naručile od Fajzera 10 miliona doza lijeka protiv kovida

- Švedska je bila neto izvoznik Sars Cov-2 virusa susjednim nordijskim zemljama u prvoj godini pandemije - izjavio je John Pettersson sa Univerziteta Uppsala za švedsku TV stanicu SVT. Utvrđeno je da je Švedska preduzimala preslabe mjere kako bi zaustavila širenje virusa u ranim fazama pandemije, za razliku od drugih skandinavskih zemalja, što je rezultiralo početnim velikim brojevima infekcija i u konačnici dovelo do mutacije virusa, tvrde istraživači.

Studija je utemeljena na analizi 71.000 uzoraka pacijenata, što je naučnicima omogućilo analizu genetskog porijekla za širenje virusa u nordijskoj regiji.

Lanci zaraze stvorili su se u u Švedskoj prije nego što su u nekoliko stotina slučajeva prešli državne granice.

- Naši rezultati pokazuju da je švedska strategija opuštenijih mjera imala utjecaj na epidemiološku situaciju unutar države, ali i u cijeloj nordijskoj regiji - navode autori studije.

Međutim, studija napominje i da je Švedska, kao i Danska, tranzitna zemlja.

Posebno je pogođena Finska, uprkos strogim ograničenjima putovanja. Naučnici su naveli da su virus sa sobom donijeli Finci koji nijesu imali zabranu ulaska iz Švedske, prenosi Hina.

17. novembar - Kovid sertifikat EU važi godinu poslije druge doze Evropska komisija sprema se da predloži da se produži važenje kovid sertifikata za putovanja u EU. Kako je naveo taj izvor, sertifikat će prestati da važi godinu dana nakon primanja posljednje doze vakcine. To znaći da će onom ko putuje biti potreban ili test ili treća doza vakcine protiv kovida.

Za sada nije jasno da li će Komisijin predlog biti u formi delegiranog akta ili preporuke. Članice EU u principu slažu se sa stavom Komisije ali da ne žele da dižu "previše buke oko toga", s obzirom na to da neke imaju veliki broj nevakcinisanih.

Rumunija, Bugarska, Mađarska, Češka i Grčka već nude treću dozu vakcine građanima svih starosnih grupa. Toj grupi zemalja se upravo pridružila Belgija koja će početi da daje treću

78

Američka vlada naručila je od laboratorije Fajzer 10 miliona doza lijeka protiv kovida za 5,29 milijarda dolara, što su odobrile zdravstvene vlasti, a predsjednik Džo Bajden tvrdi da će ih dijeliti besplatno.

Farmaceutska kompanija, koja prodaje vakcinu protiv virusa u saradnji s BioNTechom, predala je zahtjev za hitno odobrenje tog dugo očekivanog lijeka koji se uzima jednostavno kod kuće prvih dana simptoma u slučaju zaraze.

- Čak i ako agencija tek treba dati zeleno svijetlo, odmah sam preduzeo mjere kako bih garantovao dovoljne količine ljekova za američko stanovništvo - naglasio je Bajden u saopštenju.

Vlada preduzima “potrebno kako bi garantovala da će lijek biti lako dostupan i besplatan”, dodao je Bajden i insistirao na važnosti vakcinacije prenosi Hina.

18. novembar - Privatnim ljekarima naređeno da rade u javnim bolnicama - Grčka Grčka je naredila ljekarima iz privatnog sektora u pet regija na sjeveru zemlje da pomognu njenom zdravstvenom sistemu dok se bori s porastom zaraze covidom-19.

Vlada je ranije ovog mjeseca pozvala ljekare iz privatnog sektora da pomognu jer su grčke javne bolnice i odjeljenja intenzivne njege proteklih sedmica preplavljeni sve većim brojem zaraženih.

Nalog za rekviziciju, objavljen u službenom glasilu Vlade, a važi mjesec dana.

Grčka je u zadnja 24 sata prijavila 6.682 novozaraženih koronavirusom i 87 smrtnih slučajeva, čime je ukupan broj zaraženih od početka pandemije prošle godine porastao na 853.841, dok je 17.012 ljudi umrlo.

Ranije je Vlada uvela i ograničenja nevakcinisanim građanima u nastojanju da suzbiješirenje zaraze.

Očekuje se da će se premijer Kiriakos Micotakis pozivati da podstakne Grke na vakcinaciju.

U ovoj zemlje, potpuno je vakcinisano oko 61.8 posto stanovništva od oko 11 miliona, a vlasti su se nadale stopi od oko 70 posto do jeseni, prenosi Hina.

19. novembar - Do proljeća nova varijanta koronavirusa otporna na vakcine Naučnici su zabrinuti da će do proljeća iduće godine stići nova varijanta koronavirusa, otporna na vakcine.

- Što prije primimo booster dozu, to će nam biti bolje

stanje sledećih nekoliko mjeseci. Nažalost, svako predviđanje koje sam do sada imao se ostvarilo. Nadam se da sam ovaj put u krivu, ali mislim da ćemo do marta, aprila ili maja imati varijantu virusa koja je potpuno otporna na vakcine. Jednostavno ne možemo imati tako nisku stopu vakcinisanih u svijetu dok se virus širi poput ping-pong loptice među vakcinisanima i nevakcinisanim.

Ja sam imunolog. Vjerovatnost da ćemo uskoro imati virus otporan na vakcine vrlo je visoka - rekao je dr Mark Dybul, profesor sa Univerziteta u Georgetownu i imunolog.

Međutim, prof. Dybul tvrdi i da će sigurno biti napretka u terapijama i vakcinama kako bi se zaustavilo masovno širenje te varijante virusa. Sprejevi za nos takođe bi mogli pomoći u zaustavljanju ove varijante koronavirusa, prenosi Jutarnji list.

- Mislim da ćemo takve proizvode imati u sljedećih godinu i po dana. Dugoročno će se stanje dovesti u red, ali sljedećih godinu i po bi nam moglo biti prilično teško - dodao je prof. Dybul, navode RTL Vijesti.

20. novembar - U Teheranu 3.751 osoba umrla od zagađenja u jednoj godini Zagađenje vazduha u Teheranu, glavnom gradu Irana, uzrokovalo je smrt 3.751 osobe u jednoj godini, prenijela je agencija Anadolija.

dok im traje imunitet. S druge strane, nevakcinisani, ali s negativnim brisom, ne starijim od 48 sati, smjeli bi samo do posla.

To je mjera kojom tamošnja vlast nastoji da izbjegne potpuni lockdown za Božić, no o istoj još uvijek trebaju da odluče guverneri, odnosno predsjednici italijanskih oblasti. Takođe, razmišlja se i da od decembra do aprila italijani rade od kuće i to u svim državnim službama koje to mogu.

Inače, u Italiji je najmanje jednu dozu primilo 46.955.559 stanovnika, što čini 86,94 posto stanovnika. Drugom dozom vakcinisano je 84,50 posto stanovništva, a trećom, booster dozom njih čak 60,93 posto. S druge strane, nevakcinisanih je više od 6 miliona. Izvor: RTL Vijesti.

22. novembar - Treću noć zaredom neredi zbog Covid-19 mjera - Holandija

Šef Odeljenja za kvalitet vazduha i klimatske promjene pri Ministarstvu zdravlja Irana Abas Šahsuni je za studentsku novinsku agenciju ISNA podijelio informacije o problemima uzrokovanim zagadjenjem vazduha.

Naveo je da je prošle godine u Teheranu umrla 3.751 osoba zbog zagađenosti, Šahsuni je rekao da se ovaj problem javlja svake godine i da se zakon o čistoći vazduha ne sprovodi. Šahsuni je dodao da su stari i dizelski automobili, motori i druga goriva, najveći zagađivači vazduha u Teheranu, prenosi Tanjug.

Širom Holandije i treću noć zaredom izbili su neredi u više gradova gdje se policija sukobila s velikim brojem građana koji su protestvovali i uzrokovali velike nerede te su bacali kamenje zbog nezadovoljstva oko mjera protiv širenja Covid-19 zaraze.

Neredi su zabilježeni u gradovima Leeuwarden, Groningen te u Enschedu i Tilburgu. U Enschedeu, gdje je izdata uredba o vanrednom stanju, policija je pendrecima pokušala da rastjera prosnike, vidjelo se na video zapisu objavljenom na društvenim mrežama. U Leewardenu policijska vozila su gađana kamenjem, a protesnici su skandirali i palili baklje.

21. novembar - Uvode 'super COVID potvrdu' - Italija Nešto strožom COVID potvrdom vlast nastoji izbjeći lockdown za Božić. Italija, država koja je prošle godine prošla jedan od najcrnjih COVID scenarija, muku muči s pandemijom, ali i protesnicima.

S druge strane, vlast uvodi strože mjere. Kako javlja Slobodna Dalmacija, ministar državne uprave, Renato Brunetta najavio je uvođenje "super COVID potvrde" koju je predstavio kao "super green pass". Nju bi posjedovali vakcinisani i oni koji su preboljeli COVID-19, a uz pomoć iste mogli bi se kretati svuda

Policija je saopštila da je pet policajaca povrijeđeno tokom, a najmanje 64 osobe su uhapšene u tri regije, uključujući i desetine onih koji su bacali pirotehniku i ograde tokom fudbalske utakmice na stadionu Feyenoorda iz Rotterdama.

U Roterdamu je policija reagovala zbog povećanja broja protesnika, a gradonačelnik je protest ocijenio kao "orgijom nasilja".

Vlasti su saopštile da vjeruju da su četiri osobe pogođene

79

policijskim mecima te su primljeni u bolnice.

Proteste je izazvalo protivljenje vladinim planovima da ograniči korištenje Covid-potvrda na ljude koji su se oporavili od Covid-19 ili su vakcinisani, isključivši time one s negativnim testom na virus.

Holandija je nedavno ponovno uvela mjere izolacije za 17,5 miliona stanovnika na tri nedjelje u pokušaju da uspori ponovno širenje virusa, no dnevni broj novih slučajeva zaraze ostao je na najvišem nivou od početka pandemije.

Neki mladi takođe su izrazili nezadovoljstvo što je zabranjen i vatromet u novogodišnjoj noći, u namjeri da se izbjegne dodatni pritisak na bolnice koje su već bile prisiljene da smanje svoj opseg rada zbog porasta pacijenata s Covid-19 zarazom.

Među ozbiljnijim sukobima bio je i onaj u Hagu, gdje su povrijeđena petorica policajaca, od kojih je jedan u životnoj opasnosti, navodi policija. Izvor Hina.

23. novembar - Nevjerovatan pad epidemije: Da li je virus mutirao sve do tačke izumiranja? Japan Peti talas koronavirusa u Japanu je završen izuzetno brzo, toliko da su i naučnici ostali zatečeni. Otud dio stručnjaka smatra kako je delta varijanta u Japanu mutirala sve do tačke izumiranja.

Vrhunac epidemije u toj državi dogodio se u avgustu, kada su bilježili i do 23 hiljade slučajeva dnevno. Danas ih je uglavnom između 100 i 200, a broj smrtnih slučajeva najčešće je jednocifren.

Iako mnogi naglo slabljenje epidemije pripisuju visokoj stopi vakcinacije i strogom pridržavanju mjera, neki istraživači napominju kako države sa sličnom stopom imunizovanog stanovništva nemaju takav pad brojki. Naprotiv.

Ituro Inue iz Nacionalnog instituta za genetiku smatra kako je delta soj u Japanu uspio iskorijeniti druge varijante koronavirusa, a da je naposljetku i sam gotovo nestao. Upravo Inue sa kolegama već neko vrijeme istražuje mutacije virusa, a prije svega kako na njih utiče protein nsp14, koji je ključan za njihovu reprodukciju.

“Delta varijanta je u Japanu bila veoma prenosiva i uspješno je izbjegavala druge sojeve. No, kako su se mutacije gomilale, vjerujemo da je upravo delta postala ‘neispravna’ i da nije uspjela napraviti kopije same sebe”, istakao je Inue.

Uprkos tome, ima i naučnika koji smatraju kako ta teorija može biti tačna, no – kako dodaju – i ne mora. Ipak, ni njima nije jasno kako je Japan imao ovako srećan razvoj događaja sa petim talasom, posebno jer se ništa slično nije dogodilo u drugim istočnoazijskim državama, poput Južne Koreje, gdje je stanovništvo genetski blisko japanskom.

24. novembar – Troškovi socijalne zaštite i bolovanja povećani u svim državama EU Rashodi za zdravstvo kao procenat BDP-a porasli su u svim zemljama članicama EU osim Poljske kada se uporedi 2020. sa 2019. godinom. Međutim, to je djelimično i zbog toga što se nominalni BDP smanjio kao rezultat pandemije. Zapravo, troškovi socijalne zaštite generalno su povećani u svim državama članicama, izvijestio je Eurostat.

Ulaganja za starost i bolest odnosno zdravstvenu zaštitu

80

čine većinu beneficija socijalne zaštite u svim državama članicama za koje su dostupni podaci. Druge kategorije uključivale su invaliditet, porodicu/djecu, nezaposlenost, stanovanje i socijalnu isključenost.

Među zemljama članicama za koje su dostupne procjene za 2020. godinu, bolovanje u socijalnoj zaštiti i izdaci za zdravstvo kao procenat BDP-a bili su najviši u Njemačkoj (11,2 odsto BDP-a), Francuskoj (10 odsto) i Belgiji (8,8 odsto), dok je najniža bila u Poljskoj (4,8 odsto), Estoniji (5,1 odsto), Litvaniji i Letoniji (obe 5,2 odsto), prenosi Danas.

25. novembar - Obračun s antivakserskim dezinformacijama - Rusija Ruske vlasti objavile su da pretražuju društvene mreže i medijske internetske stranice kako bi pronašle ljude koji šire neistinite informacije o opasnostima od vakcinacije protiv COVID-a 19.

Državni regulator za zdravstvo Roszdravnadzor rekao je da je dao naputak svojim regionalnim ograncima da prijave ljude, uključujući zdravstvene radnike, koji “namjerno šire neistinite informacije o opasnostima vakcinacije”.

Roszdravnadzor je kazao Reutersu da je već prijavio više od 30 antivaksera kojima, budu li proglašeni krivima, prijeti do pet godina zatvora.

Neki od najistaknutijih ruskih ljekara pridružili su se kampanji promocije vakcinacije.

U otvorenom pismu objavljenom 23. novembra, 11 ljekara pozvalo je istaknute Ruse koji se protive vakcinaciji da posjete “crvene zone” u kojima se liječe najteži slučajevi COVID-a 19, prenijela je agencija RIA. - Možda ćete nakon toga promijeniti stav i manje ljudi će umrijeti - navodi se u pismu, navodi Al Jazeera.

25. novembar – Vanredno stanje u bolnicama - Austrija Teška epidemiološka situacija izazvala je vanrednu situaciju u mnogim bolnicama širom Austrije, a u pokrajini Donja Austrija se već pribjeglo drastičnoj mjeri da ponovo na posao pozovu oko 1.000 ljekara i medicinskih sestara, koji su od 2017. u penziji.

Pokrajinska agencija za zdravstvo uputila je pismo penzionisanom medicinskom osoblju da uskoči svuda gdje postoje problemi u zdravstvu.

Oko 234 bivših zaposlenih se već odazvalo u slučaju potrebe da pomogne aktivnim kolegama. Kao platu dobiće iznos poslednje zarađene bruto plate.

U Donjoj Austriji na raspolaganju su 334 kreveta u intenzivnim jedinicama pokrajinskih klinika, 109 zauzimaju kovid pacijenti. Uskoro predstoji prekoračenje sistemski kritične popunjenosti od 33 odsto.

Istovremeno, antivakseri u Austriji neprestano šire nove priče o namjerama vlasti da vakcinišu čitavo stanovništvo, plašeći time građane.

Tako trenutno kruži priča da vlasti pokrajine Gornja Austrija, koja je trenutno žarište infekcije, stavljaju vakcinu protiv korone u pijaću vodu, navodi Alo.rs.

26. novembar - Izvinjenje za prisilnu sterilizaciju nekoliko hiljada romskih žena - Slovačka Slovačka vlada službeno se izvinila za prisilnu sterilizaciju romskih žena koja se događala desetljećima u toj zemlji. Vladajuća slovačka koalicija objavila je izjavu u kojoj osuđuje kršenje ljudskih prava koje se zbivalo godinama te se ispričala svima pogođenim, objavila je službena novinska agencija TASR. Broj sterilizacija moguće je samo procjenjivati, no najmanje je nekoliko hiljada žena bilo podvrgnuto tom postupku, objavila je na svojoj službenoj stranici romska predstavnica u vladi.

Prema navodima vlade, prisilne sterilizacije odvijale su se između 1966. i 1989. s ciljem da se ograniči broj djece rođene u manjinskoj grupi Roma. No, prema priznanju vlade, i nakon pada komunizma, u razdoblju između 1990. i 2004., romske žene bile su bespravno prisiljavane u klinikama na pristanak na sterilizaciju nakon dobijanja djece.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava i Vijeće Evrope godinama su tražile od Slovačke da prizna sistematsko kršenje ljudskih prava protiv Roma i da kompenzira žrtve.

Povjerenica za ljudska prava Vijeća Evrope Dunja Mijatović pozdravila je, u objavi na Twitteru, izvinjenje slovačkih vlasti kao važan prvi korak. No, dodala je, mehanizam za kompenzaciju morao bi biti što prije uspostavljen, navodi Hina.

27. novembar - Vakcinisani nazalnom vakcinom neće prenositi kovid - Rusija Osobe vakcinisane nazalnom vakcinom protiv korona virusa steći će sterilni imunitet, što znači da neće moći da zaraze druge, rekao je direktor Nacionalnog istraživačkog centra za epidemiologiju Gamaleja Aleksandar Gincburg.

- Kada dodatno koristimo nazalnu vakcinu, stvaramo dodatnu barijeru za kovid-19 na samom ulazu u organizam - objasnio je Gincburg u intervjuu za televiziju Rusija-24.

On je ocijenio da će tako nazalna vakcina doprinijeti sprječavanju širenja korona virusa.

Dodao je da se za sada ne može garantovati da vakcinisana osoba neće prenijeti virus na nevakcinisane nakon udisanja agenasa kovida-19 koji se akumuliraju u ždrijelu ili grlu.

Institut Gamaleja je u oktobru dobio odobrenje ruskog Ministarstva zdravlja za drugu fazu kliničkog testiranja nazalne vakcine protiv korona virusa. Izvor: TAS S. 27. novembar - Hitan sastanak SZO: Novi soj dobio naziv "omikron" Svjetska zdravstvena organizacija održala je hitan sastanak o novom soju korona virusa otkrivenom u Africi, koji može imati povećan broj mutacija.

Novi soj otkriven je u Južnoj Africi, a Evropska unija i Velika Britanija odlučile su pooštriti kontrolu dolaska iz te zemlje, dok naučnici pokušavaju otkriti da li je ova mutacija otporna na postojeće vakcine protiv Kovid-19.

I ovu varijantu, B.1.1.529, SZO je nazvao prema grčkom slovu, u ovom slučaju – omikron.

To je peti soj korona virusa koji je dobio ime.

SZO je objavio da će biti potrebne sedmice da se otkrije koliko su postojeće vakcine efikasne protiv nove varijante.

Ranije, Tulio de Oliveira, direktor Centra za reagovanje na epidemiju i za inovacije u Južnoafričkoj Republici, prenio je predstavnicima SZO svoju zabrinutost u vezi sa Kovid varijantom B.1.1.529, za koju se strahuje da je najgora varijanta Kovida identifikovana do sada.

Stručnjaci SZO je razgovarao o tome da li novi soj treba definisati kao nešto što izaziva “zabrinutost” ili kao varijantu “od interesa”, a zaključeno je da izaziva “zabrinutost”.

Tulio de Oliveira je tokom jučerašnje konferencije za novinare izjavio da novi soj ima veoma veliki broj mutacija, što nosi rizik od brzog širenja bolesti.

Neki svjetski lideri su odmah reagovali na vijest o pojavi novog soja, najavljujući nove mjere predostrožnosti i ograničenja putovanja, dok su berze širom svijeta doživjele pad izazvan neizvjesnošću.

Austrija je danas pooštrila pravila za ulazak u zemlju zbog pojave novog soja korona virusa na jugu Afrike.

Ministarstvo zdravlja saopštilo je da se zabranjuje ulazak putnicima iz Južne Afrike, Lesota, Bocvane, Zimbabvea, Mozambika, Namibije i Esvatinija, zemlje koje su uvrštene u regione sa novim sojem.

Samo državljani Austrije mogu ući u Austriju iz tih zemalja, ali pod strogim mjerama karantina – desetodnevni karantin, PCR test prilikom ulaska, registracija. Dodatno se izriče i zabrana slijetanja letovima iz ovih sedam afričkih država.

Italija i Češka su takođe uvele zabranu ulaska osobama koje su u posljednjih 14 dana posjetile grupu južnoafričkih država, uključujući Južnoafričku Republiku.

Zbog nove varijante, Velika Britanija je stavila šest afričkih zemalja na crvenu listu.Putnici iz ovih zemalja će biti u obaveznom karantinu.

Izraelsko ministarstvo zdravlja saopštilo je danas da je u toj zemlji potvrđen prvi slučaj novog soja korona virusa i to kod putnika koji se vratio iz Malavija.

28. novembar – Omricom pokupio najgora svojstva svih dosadašnjih koronavirusa - WHO Novi soj koronavirusa CoV-19, kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija nazvala Omicrom, digao je naučnike na noge, a zemlje ponovo zatvaraju granice kao i na početku izbijanja epidemije. Južnoafrička republika, iz koje se ovaj virus širi otkriven u Bocvani, tvrdi da su mjere nepotrebne, no naučnici strahuju da bi ovaj supermutant mogao pokrenuti peti talas pandemije.

Omicron soj ima više od 50 mutacija, od čega su 32 na samom proteinskom šiljku. Virus iz Bocvane ima mutacije K417N i E484A koje su slične onima u južnoafričkoj "beta" varijanti koronavirusa koji se pokazao "otpornijim" na vakcine. No, ima i mutaciju N440K, koja je pronađena u delti, i S477N iz njujorške varijante koja takođe može izbjeći antitijela. Uz to, ima i mutacije P681H i N679K koje rijetko dolaze skupa i zato se pretpostavlja da bi mogla biti otpornija na vakcine. Pronađena je i mutacija N501Y koja virus čini zaraznijim, a ranije je zabilježena u alfa i beta varijanti. Čini se da je novi soj pokupio najgora svojstva svih dosadašnjih varijanti, te razvio i neke jedinstvene, a kako ima dvostruko više mutacija od delte na proteinskom šiljku, mogao bi smanjiti

81

djelotvornost vakcina, ali i zaštitu od prošlog preboljenja za 40 posto jer će antitijela puno teže prepoznati novi proteinski šiljak.

Sadrži i dvije jedinstvene mutacije zbog kojih bi mogao i lakše ulaziti u ćelije.

Naučnici strahuju kako bi novi soj mogao uskoro postati dominantan, ali i ističu kako stvarni učinak novih mutacija još nije sa sigurnošću potvrđen u laboratoriji, a podaci o širenju u stvarnoj populaciji daju i razloga za zabrinutost, ali i tračak nade.

No WHO je ovaj soj označio kao razlog za zabrinutost a brojne države su već počele uvoditi ograničenja. Osim u Bocvani i Južnoafričkoj republici, virus je zabilježen u Hong Kongu, Izraelu i Belgiji. Zbog toga, Afrika se našla na udaru novih zabrana putovanja. Izvor: Danas.hr.

29. novembar - Farmaceutske kompanije počele prilagođavati vakcine zbog omikrona Veći broj farmaceutskih kompanija objavio je da radi na prilagođavanju vakcina novoj zabrinjavajućoj varijanti koronavirusa koja je izazvala zabrane putovanja širom svijeta, piše njemačka novinska agencija Dpa. Varijanta omikron koju je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) označila "varijantom koja brine", stigla je u Belgiju nakon što je otkrivena u Južnoj Africi.

Brojne farmaceutske kompanije objavile su da rade na prilagođavanju svojih vakcina u svjetlu pojave omikrona.

Farmaceutska kompanija Novavax je objavila da je "već pokrenula razvoj novog rekombiniranog šiljka proteina koji se temelji na poznatoj genetskoj sekvenci B.1.1.529 i da će biti spreman za početak testiranja i proizvodnju u sljedećih nekoliko nedelja".

Moderna je objavila: „Od početka 2021., Moderna je unaprijedila sveobuhvatnu strategiju za predviđanje novih varijanti koje izazivaju zabrinutost. Ova strategija uključuje tri nivoa odgovora ako se trenutno odobrena doza od 50 (mikrograma) booster doze mRNA-1273 pokaže nepotpunom za jačanje slabijeg imuniteta protiv varijante omikron".

Pfizer i BioNTech objavili su da u slučaju varijante koja bi mogla izmaći djelovanju vakcina, kompanija očekuje "da će moći razviti i proizvesti prilagođenu vakcinu protiv te varijante u otprilike 100 dana, zavisno o zakonskom odobrenju".

U Velikoj Britaniji nije otkriven nijedan slučaj nove varijante, ali njegov dolazak u Belgiju - nakon što je pronađen u Bocvani, Hong Kongu i Izraelu - povećao je zabrinutost.

Profesor Brendan Wren iz Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu rekao je da bi ljudi trebali "ostati mirni i da ne reaguju pretjerano", dodajući da naučnici mogu "lako modifikovati vakcine kako bi pokrili nove varijante".

Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti pozvao je, u svjetlu pojave omikrona - nove zabrinjavajuće varijante koronavirusa, na pojačanu primarnu vakcinaciju, primjenu booster doza prvenstveno kod starijih od 40 godina i pojačano sprovođenje drugih higijenskih mjera, prenosi Hina.

30. novembar - Specifičnu vakcinu za omikron soj razviće vrlo brzo Medicinski direktor farmaceutske kompanije Moderna Paul Burton govorio je o novom soju koronavirusa koji je SZO

82

nazvao omikron te je izjavio kako svijet očekuje nekoliko sedmica neizvjesnosti.

Neizvjesnost kako je naveo, prije svega dolazi zbog nedostatka podataka o tome kako tačno funkcioniše novi soj te je objasnio kako bi nauka u narednim periodu trebala dati odgovor na tri pitanja.

- Postoje tri pitanja na koje trebamo odgovore. Koliko je ova varijanta prenosiva, koliko je ozbiljna i da li će antitijela koja se proizvode kao odgovor na trenutne vakcine biti dovoljno efikasna za omicron - rekao je Burton za CNN. On je takođe naveo da je Moderna i tokom ljeta testirala tzv. “booster” vakcine za određene varijante koronavirusa te je naglasio kako Moderna već radi i na “pojačivaču” za omikron soj.

- Mislim da možemo ići jako brzo u ovom procesu. Već za nekoliko sedmica, pa do dva tri mjeseca, mogli bismo na raspolaganju imati pojačivač specifičan za omikron. Međutim, naukom se moramo baviti pažljivo i ne smijemo pogriješiti - pojašnjava Burton.

U razgovoru za CNN, medicinski direktor Moderne je govorio i o budućnosti koronavirusa te je izjavio da očekuje da će kovid-19 u narednom periodu postati endemska bolest. Izvor: Klix.ba.

30. novembar - Počinje doba tableta protiv covida Američki farmakološki giganti Merck i Pfizer nedavno su objavili ohrabrujuće rezultate ispitivanja svojih oralnih ljekova za kovid pandemijsku bolest. Radi se o tabletama koje se uzimaju oralno čim se pojave prvi simptomi kovida da bi se izbjegli teži oblici bolesti, a time i bolničko liječenje. Za takvom vrstom liječenja traga se otkako je počela ova globalna zdravstvena kriza.

Nakon višemjesečnih istraživanja Merck i Pfizer objavili su da su stigli do cilja. Merck je početkom oktobra objavio da za svoju tabletu molnupiravir traži dopuštenje za upotrebu u SAD-u, a Pfizer je isto učinio sada za svoj paxlovid.

U oba slučaja riječ je o antiviralnim ljekovima koji djeluju tako što smanjuju mogućnost repliciranja virusa, čime se usporava razvoj bolesti. Obje kompanije tvrde da klinička ispitivanja pokazuju da korištenje ljekova značajno smanjuje rizik od hospitalizacije.

Kompanije tvrde da molnupiravir rizik smanjuje za 50 %, a paxlovid za 89 %, premda se stope učinkovitosti ne bi trebale uspoređivati zbog drugačijih protokola za sprovođenje ispitivanja.

Antidepresiv koji je već dostupan javnosti, fluvoksamin, takođe je pokazao ohrabrujuće rezultate u sprečavanju ozbiljnih oblika bolesti, pokazala je studija brazilskih naučnika objavljena u Lancetu.

Ako se učinkovitost tableta potvrdi, biće to velik korak naprijed u borbi s kovidom i zajedno sa vakcinama pojačaće terapijski arsenal protiv virusa. Terapije već postoje, uglavnom u obliku sintetskih antitijela, no ti se ljekovi ubrizgavaju i obično se daju pacijentima koji su već teško bolesni.

S druge strane, tablete se mogu brzo prepisati te se mogu jednostavno uzimati, a da pacijent ne napušta dom. Liječenje Merckovim i Pfizerovim tabletama, koje zasad ne izazivaju puno nuspojava, trajalo bi pet dana po dvije doze dnevno.

- Uspjeh tih anitviralnih ljekova otvara novo poglavlje u sprječavanju teških posljedica kovida - rekao je britanski virolog Stephen Griffin, prenosi Hina.

Max Grip šumsko voće sa mentolom

Maksimalna snaga u samo jednoj dozi Nadmudrite prehladu

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo!

0 indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

JAČANJE IMUNITETA JEDINSTVEN PROIZVOD NA NAŠEM TRŽIŠTU

1000 mg Vitamina C, 600 IJ Vitamina D, 15 mg Cinka i još kombinacija od 21 vitamina, mineral, bioflavonoida citrusa, Inulin, Lutein

Vitamin A Beta Kroten Vitamin D Vitamin E Vitamin K Vitamin C Vitamin B1 Vitamin B2 Niacin Vitamin B6 Folna Vitamin B12 Biotin Pantotenska Gvožđe Cink Jod Bakar Mangan Hrom Molibden Selen Inulin Bioflavonoidi Citrusa

Nađite nas:

Lutein

450 µg 225 µg 15 µg 36 mg 60 µg 1000 mg 3.1 mg 36 mg 35 mg 3.6 mg 450 µg 6 µg 150 µg 18 mg 2.2 mg 15 mg 102 µg 500 µg 0.5 mg 30 µg 50 µg 50 µg 2g 20 µg 800 mg

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 /

www.meditas.me