Medical 153

Srećne praznike želi vam

5. JANUAR 2022.

GODINA XIII BROJ 153

1.50

www.medicalcg.me

Ljekarska komora dodijelila godišnje nagrade Nagrada „Dr Petar Miljanić” za 2021: svim ljekarima Crne Gore, Kliničkom centru Crne Gore, PZU „Hipokrat”, studentkinji medicine Kseniji Zečević

Liječenje reumatoidnog artritisa Ne-COVID pacijent u vrijeme pandemije COVID-19 Opšte karakteristike polno prenosivih bolesti Šta znamo o osteoporozi VAKCINIŠI SE

Liječenje infertiliteta Vitaminska suplementacija Anksioznost Psihobiologija i higijena spavanja #odtebezavisi

SP3-OTC-2018-PMA-026/09/2018

dječji

dekon

gestiv

Djeluje u prvim minutima!

Lijek Operil sprej za nos namijenjen je za odrasle i djecu stariju od 12 godina.

*Lijek Operil P sprej za nos namijenjen je za primjenu kod djece uzrasta od 6 do 12 godina.

Sadrži oksimetazolin.

Za nazalnu primjenu.

Lijek se koristi u ograničenom, kratkotrajnom periodu prema uputstvu za lijek.

**IMS podaci za Operil P sprej za nos za januar 2018. godine.

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr Veselin Stanišić, mr sc STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Dr Emir Muzurović Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Dr Rifat Međedović Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa foto: shutterstock

IZ SADRŽAJA Ljekarska komora dodijelila godišnje nagrade 6–7 Održan okrugli sto na temu liječenja reumatoidnog artritisa 10 – 12 Vebinar: Ne-CODID pacijent u vrijeme pandemije COVID-19 14 – 17 Liječenje infertiliteta Prof. dr Artur Bjelica 20 – 21 Opšte karakteristike polno prenosivih bolesti Prof. dr Bogdan Pajović Prof. dr Bogdanka Andrić 22 – 24 Liječenje vulvovaginalne kandidijaze Prim. dr Vesna Čolaković Popović 25 In memoriam - Prof. dr Božidar M. Bojović Prim. dr Slobodan Radonjić 26 – 27 Šta znamo o osteoporozi Dr Đorđije Krnjević 50 – 51 Značaj faktora rizika za razvoj osteoporoze Dr Rifat Međedović 52 – 54 O uticaju kalcijuma i vitamina D na zdravlje kostiju Dr Ana Bulatović 56 – 57 Vježbe za prevenciju osteoporoze Dr Valentina Kalinić 58 – 59 Liječenje osteoporoze Dr Olivera Bošković 60 – 61 Vitaminska suplementacija Dr Dušanka Novosel 62 Anksioznost Prof. dr Mirko Peković 64 – 65 Psihobiologija i higijena spavanja Selman Repišti, mr psihologije 66 – 67 Porođajna paraliza plexsus brachialisa Marija Bulatović Merdović, spec. prim. fizioterapije 70 – 71 Baobab ulje i njega kože Amina Pačariz Radulović, dr pharm

BR .1 ANTI - AGE ING U A P O T E K A M A U E V R O P I ***

NADOKNAÐUJE 100% DNEVNOG GUBITKA HIJALURONSKE KISELINE IZ EPIDERMISA.

-47 -60 %

BORE**

%

TANKE LINIJE **

I N OVA C I J A

LIFTACTIV H.A. EPIDERMIC FILLER SERUM ZA LICE I OČI

*Bazirano na koncentraciji hijaluronske kiseline u formuli, ako se nanosi 2 puta dnevno. **Kliničko ocjenjivanje, 53 žene, 6 nedelja. ***Izvor: IQVIA - Pharmatrend International - tržište anti-ageing proizvoda u Francuskoj, Španiji i Italiji (u apotekama i parafarmacijama); u Njemačkoj, Belgiji, Švajcarskoj, Grčkoj, Austriji i Holandiji (u apotekama) - FY 2017/2018 i YTD mart 2019 - po vrijednosti i obimu.

1.5% HIJALURONSKE KISELINE VITAMIN CG + EFIKASNI PEPTID VICHY VULKANSKA VODA ZDRAVLJE PRIJE SVEGA. POČNITE OD SVOJE KOŽE.

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o.

Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na medicinsko sredstvo posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Nagrada „Dr Petar Miljanić” za 2021: svim ljekarima Crne Gore, Kliničkom centru Crne Gore, PZU „Hipokrat”, studentkinji medicine Kseniji Zečević

LJEKARSKA KOMORA CRNE GORE NAGRADILA NAJUSPJEŠNIJE U ZDRAVSTVU TOKOM 2021. GODINE Svečanost povodom uručenja godišnjih nagrada najuspješnijima u oblasti medicine i zdravstva u 2021. održana je 25. decembra u amfiteatru Medicinskog fakulteta.

Nagrade je uručila predsjednica Ljekarske komore dr Žanka Cerović, a svečanom skupu je prisustvovala i ministarka zdravlja Crne Gore dr Jelena Borovinić Bojović.

Umjesto ljekaru pojedincu, Komora godišnju nagradu za 2021. godinu posvetila svim ljekarima Crne Gore - Moralo se obezbijediti adekvatno liječenje svim pacijentima oboljelim od Covid-a, primiti teže oboljele u bolnicu i liječiti ih sa puno suptilnosti, pažnje, posvećenosti.

Uz danonoćni napor i angažman, uz bolničke kapacitete koji odavno nisu dovoljni, nezavisno od pandemije, takođe se morao obezbijediti dovoljan broj ljekara, sa kojima je ova zemlja odavno u deficitu i u situaciji kada su se i sami razboljevali. Morala se pružiti zdravstvena zaštita i svim hroničnim pacijentima, a naravno i pacijentima sa urgentnim zdravstvenim problemima. Sa ponosom mogu reći da smo u tome uspjeli istakla je dr Žanka Cerović, predsjednica Komore u obraćanju učesnicima uručenja godišnje nagrade za 2021.

Podsjetivši na tužnu činjenicu da je određeni broj medicinara dao život za profesiju pomažući oboljelima, ona je pozvala prisutne da minutom ćutanja odaju počast dr Agoviću i dr Šoškiću iz Podgorice, dr Bakiću i dr Joksimoviću iz Berana, dr Eću iz Bijelog Polja, dr Jestroviću iz Pljevalja, dr Kljakiću iz Bara i dr Dondiću iz Plužina. - Zbog svih naših kolega koji su na svojim plećima ponijeli i koji i dalje nose teret pandemije, Ljekar-

6

ska komora je odlučila da napravi presedan. Nagradu za najboljeg ljekara neće dobiti pojedinac, već svi ljekari koji su liječili oboljele od Covid infekcije iz čitave Crne Gore, koji nisu pitali da li mogu dobiti slobodan dan, čak ni sat, ljekari koji su liječili pacijente oboljele od Covid infekcije, koji kod kuće imaju svoje porodice, a bez prestanka su bdili nad svim našim pacijentima - navela je dr Cerović. U ime svih ljekara nagrada je uručena dr Aidi Ećo iz Bijelog Polja, dr Predragu Pejoviću iz Brezovika i dr Nebojši Guliću iz Kotora.

Nagrada u znak vječne zahvalnosti Izražavajući zahvalnost u svoje ime, u ime porodice Ećo i u ime svih ljekara Crne Gore, dr Aida Ećo, rekla je: - Moj suprug, dr Sead Ećo, je slijedeći etička načela naše struke, nesebično

predano spašavao živote oboljelih od Covid-19, stavljajući interese pacijenta na prvo mjesto i na tom putu, nažalost, i sam je bitku izgubio. Čast mi je da primim ovu nagradu kojom Ljekarska komora Crne Gore odaje počast za požrtvovan rad.

Nadoknađeni i pregledi iz 2020. godine Dr Žanka Cerović: - Nije tajna da je KCCG bio zamajac neprekidnog rada našeg zdravstvenog sistema.

Klinički centar je, za razliku od prošle godine kada je bio zatvoren 6 mjeseci za sve koji nisu bili Covid ili hitni pacijenti, ove godine radio izuzetno. Ne samo da je Klinički centar tretirao sve pacijente, već je u rekordnom roku nadoknadio i čak 40.000 pregleda iz 2020. godine. Sve vrijeme bolnice su bile na raspolaganju svim ostalim zdravstvenim ustanovama.

Uvjerili smo se šta je solidarnost na djelu. Klinički centar je slao svoje ljekare svih specijalnosti u druge bolnice. Dopremao je kiseonik, ustupao respiratore, prihvatao pacijente iz svih djelova države.

Dr Radulović, direktorica Kliničkog centra, je ne samo koordinirala radom Kliničkog centra, već i radom u liječenju Covid pacijenata na čitavoj teritoriji Crne Gore.

Najbolja zdravstvena ustanova za 2021. godinu: Klinički centar Crne Gore U ime 3,000 zaposlenih u Kliničkom centru nagradu za najbolju zdravstvenu ustanovu i najbolje stručno osoblje u 2021. preuzela je dr Ljiljana Radulović, direktorica ustanove.

- Ovo je nagrada koju niko lično ne može da svojata, već je sa zadovoljstvom prihvatam u ime svakog od zaposlenih, i ljekara i medicinskih tehničara i nemedicinskog kadra. Ovom prilikom ističemo da smo ove godine radili paralelno, uporno i dosljedno na svim frontovima - kazala je ona. U Kliničkom centru je tokom 2021. godine pruženo oko 320.000 zdravstvenih usluga, nadokna-

đeno oko 40.000 pregleda i oko 4.000 intervencija.

Zahvaljujući se zaposlenima na realizaciji ovakvih rezultata, dr Radulović je pohvalila i inicijativu resornog ministarstva da se zdravstvenim radnicima povećaju plate. Podsjetivši da se u ovom sektoru samo u jednoj sedmici u cijeloj državi uradi preko 150.000 pregleda, prijema i operacija, dr Radulović je izrazila očekivanje da solidarnost nastaviti da bude temelj rada zdravstva i čestitala tekuće praznike.

Nagrađen i privatni sektor Na svečanosti uručenja godišnjih nagrada dr Žanka Cerović je izrazila zadovoljstvo zbog toga što je Ljekarska komora ipak nastavila da vrednuje doprinos zdravstvu ostvaren kroz saradnju sa privatnim zdravstvenim sektorom. Ističući značaj partnerstva sa PZU “Hipokrat” tokom 2021. ona je uručila nagradu dr Drašku Vukoviću. Zahvaljujući na ovom značajnom priznanju, dr Vuković je naročito istakao zadovoljstvo zbog toga što je njegova ustanova dobitnik nagrade koja nosi ime dr Petra Miljanića, kao jednog od najuticajnijih ljekara ovih prostora.

Nagrađene i desetke u indeksu Studentkinja 6. godine medicine Ksenija Zečević, nagrađena je kao najbolji student medicine. - Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam dobitnik nagrade Ljekarske komore i što je moj trud i rad za ovih 6 godina priznat ovom nagradom. Moj uspjeh ne bi bio moguć bez svih profesora i studenata koji su mi pomogli i koji su mi svoje znanje nesebično prenijeli. Naravno, i bez mojih kolega koji su bili moja velika motivacija. Hvala puno mojoj porodici koji su mi bili najveća podrška - rekla je Ksenija.

- O njenoj posvećenosti, iako mi najbolje znamo da ocjene nijesu jedini odraz nečijeg kvaliteta i znanja, govori činjenica da ne zna za drugu osim desetke“, istakla je ovom prilikom predsjednica Ljekarske komore.

Anita Đurović

7

Saopštenje za javnost

Još šira ponuda proizvoda za pacijente i potrošače u Crnoj Gori

t Od ovog decembra Hemofarm za crnogorsko tržište prometuje poznate proizvode kompanije Sanofi, poput lijeka protiv kašlja Bisolvon, probiotika Enterogermina i laksativa Dulcolax.

t U okviru sporazuma o distribuciji zdravstvenih proizvoda široke potrošnje u 20 evropskih zemalja, Štada i Hemofarm za

8

potrošače u Crnoj Gori učiniće dostupnim sedam brendova (11 proizvoda) francuske kompanije Sanofi.

t Ronald Zeliger, generalni direktor Hemofarma: „Naš cilj je da na svaku bolest ili tegobu odgovorimo adekvatnim lijekom ili preventivom. Širenjem našeg asortimana brendovima kao što su Bisolvon i Dulcolax, potvrđujemo koliko smo pouzdan partner ljekarima, farmaceutima, pacijentima i potrošačima širom zemlje.”

20. decembar 2021. – Hemofarm koji posluje u okviru Štada grupe, preuzeo je distribuciju i prometovanje asortimana brendova široke potrošnje kompanije Sanofi, čime je dodatno proširio ponudu proizvoda za pacijente i potrošače u Crnoj Gori. Lijek protiv kašlja Bisolvon, probiotik Enterogermina i laksativ Dulcolax samo su neki od poznatih brendova koji su pokriveni ugovorom između Štade i Sanofija, a biće dostupni u Crnoj Gori posredstvom Hemofarma.

Sredinom ove godine Štada i Sanofi zaključile su sporazum za 20 evropskih zemalja, među kojima je i Crna Ronald Zeliger, Gora, na osnovu kojeg će Štada biti nadležna za distribuciju generalni direktor i prometovanje Sanofijevog portfolija na ovim tržištima.

Hemofarma Sporazum dvije multinacionalne kompanije obuhvata distribuciju oko 50 Sanofijevih brendova, među kojima su proizvodi za ublažavanje kašlja i prehlade, protiv alergija, za ublažavanje bolova, za bolji rad organa za varenje, dodaci ishrani itd. Na tržištu Crne Gore biće dostupno 11 proizvoda unutar sedam brendova, među kojima su lijek protiv kašlja Bisolvon, probiotik Enterogermina, laksativ Dulcolax, biljni lijek za ublažavanje bolesti jetre Essentiale Forte i dr.

Prema riječima generalnog direktora Hemofarma Ronalda Zeligera, ova kompanija svakodnevno potvrđuje koliko je važan partner pacijentima i potrošačima u Crnoj Gori, kao i cijelom zdravstvenom sistemu, jer konstantno širi asortiman proizvoda, ulaže u njegovo osavremenjivanje i trudi se da na svaku bolest i tegobu odgovori adekvatnim lijekom i preventivom. „Naš široki portfolio ljekova i medicinskih sredstava predstavlja odgovor struke i nauke savremenim farmaceutskim rješenjima za brojne bolesti i tegobe pacijenata. Dodavanjem novih brendova kao što su Bisolvon i Dulcolax, Hemofarm potvrđuje koliko je pouzdan partner ljekarima, farmaceutima, pacijentima i potrošačima širom zemlje, jer nudi moderna rješenja za različite zdravstvene probleme ljudi“, ističe direktor Zeliger.

Distribucijom ljeka Bisolvon, Hemofarm na početku zimske sezone proširuje postojeći portfolio brendova za kašalj, prehladu i respiratorne bolesti, dok je kategorija digestivnog zdravlja upotpunjena sa Essentiale Forte za ublažavanje bolesti jetre. Kroz Allegru, na bazi feksofenadina, Hemofarm dopunjuje postojeći asortiman preparata za alergijske reakcije.

9

Okrugli sto reumatologa na temu:

Metotreksat - zlatni standard u liječenju reumatoidnog artritisa (RA)

29. novembra u Podgorici je realizovan okrugli sto čiji su učesnici bili reumatolozi i specijalisti interne medicine. Na

10

skupu se razmatralo pitanje upotrebe metotreksata, koji je, po opštoj ocjeni reumatologa, zlatni standard u terapiji reumatoidnog

Dr Nataša Fatić, predstavnica kompanije „Sandoz”

artritisa. Moderator skupa je bila reumatolog dr Svetlana Aligrudić, a u ime organizatora prisutnima se obratila dr Nataša Fatić, predstavnica kompanije „Sandoz”.

Cilj sastanka je razmjena iskustava u liječenju RA sa naglaskom primjene subkutanog oblika lijeka metotreksat.

Metotreksat je kroz dugogodišnju primjenu pokazao efikasnost, dobar bezbjedonosni profil i najvažnije, dostupan je pacijentu. Pacijent predstavlja aktivnog učesnika u liječenju, poštujući individualan pristup svakom pacijentu, naglasila je dr Svetlana Aligrudić Dr Svetlana Aligrudić je podsjetila da je Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) 1988. godine zvanično odobrila metotreksat za liječenje reumatoidnog artritisa. Strategija T2T (treat to target) donešena 2010 godine po preporuci EULAR-a za liječenje RA počinje sa metotreksatom (u slučaju faktora loše prognoze i biološka terapija može ići u prvoj liniji liječenja i u kombinaciji sa MTX).

U pitanju je lijek koji ima značajnu primjenu u liječenju i drugih oboljenja zapaljenskog reumatizma i SBVT. Nalazi se na esencijalnoj listi ljekova SZO od 2017. godinu.

Dr Rifat Međedović: - Nije sporno da je u pitanju zlatni standard u liječenju reumatoidnog artritisa, i da je odličan izbor u liječenju periferne manifestacije spondiloartritisa, već je metotreksat pravi izbor i kod svih artritisa za koje još uvijek ne znamo.

Po ocjeni dr Svetlane Aligrudić, metotreksat ima dokazanu efikasnost u terapiji nediferenciranih artritisa sa anti CCP pozitivnošću. Ovoj grupi bi se, kaže dr Ana Bulatović, mogao pribrojati i tretman skleroderma bez artritisa i lupusa.

Kako ova procedura funkcioniše?

Terapija metotreksatom usmjerena je na inhibiciju dihidrofolat-reduktaze. Na taj način se, po objašnjenju dr Ane Bulatović, sprječava sinteza DNK i RNK u limfocitima i smanjuje imunološki odgovor. Međutim, metotreksat ne utiče samo na

taj enzim, nego učestvuje još na enzime koji pomažu sintezu svih proteina koji sadrže metionin.

Sinteza proteina koji imaju aminokiselinu metionin dešava se u jetri i nije zavisna od folata. To je interesantno jer ide preko drugog metioninskog enzima i onda to objašnjava i pojavu nekih neželjenih dejstava. U pitanju su prvenstveno toksični efekti na jetri koji nisu zavisni od folne kiseline. - Studije pokazuju da pacijenti koji primaju metotreksat imaju manji kardiovaskularni rizik, jer je procjena da je gora sama inflamacija i citokini za kardiovaskularnu bolest od samog blokiranja antagonizma folne kiseline, za koji se pokazalo da ima vazodilatatorno i antioksidativno dejstvo na endotel - kaže dr Ana Bulatović.

Dr Ana Bulatović i dr Svetlana Aligrudić su saglasne da je preporučeno doziranje folne kiseline od 5 mg nakon 24h od primjene metotreksata.

Američki medicinski standard propisuje primjenu folne kiseline 24h poslije metotreksata i 48h u ponovljenom ciklusu.

Dozira se po 10 mg, pogotovu gojaznijim osobama i osobama afroameričkog porijekla. - Amerikanci mnogo više koriste metotreksat kod lupusa i njihove glavne promjene su oralne ulceracije.

Oni ga potom isključuju na 2 mjeseca i ponovo vraćaju. Kažu da su mukociti u pljuvačci glavni krivci koji stvaraju te ulceracije.

Postoje velike studije o tome - kaže dr Hatidža Divanović.

Naši reumatolozi se slažu da se doziranje folne kiseline planira od slučaja do slučaja, uvažavajući i pridružene bolesti, a na osnovu svog dugogodišnjeg iskusta.

Opseg dejstva Posebno izazovan segment stručnog skupa otvorilo je pitanje prednosti upotrebe metotreksata u liječenju bolesti van opsega reumatoidnog artritisa. Upoređujući dejstvo ove terapijske opcije sa srodnim, dr Rifat Međedović je konstatovao da: - Sulfasalazin u odnosu na metotreksat ima istu odnosno komparabilnu efikasnost, ali djeluje sporije. Leflunomid ima istu, odnosno komparabilnu efikasnost, ali ima problematičniji bezbjednosni

11

profil.

Dr Sanja Bukilica: - Ja lično, od svih bolest modifikujućih ljekova daleko najviše volim metotreksat jer s njim postignem najbrže efekte. Moj pacijent bude dobro i nema neželjenih efekata sem porasta transaminaza ponegdje. Ipak, to nije toliko česta pojava do doze od 20 mg.

Pored nesporno efektne primjene u liječenju reumatoidnog artritisa, metotreksat se može koristiti u terapiji spondiloartritisa, vaskulitisa, psorijaznog artritisa. Visoko je efikasan u suzbijanju promjena na koži. Moguća je njegova primjena u terapiji polimiozitisa, kada se, po objašnjenju dr Ana Bulatović, daje indukcijom sa glukokortikoidima,.

Metotreksat se, po ocjeni dr R. Međedovića, posmatra kao tipični glukokortikoid sparing agens.

- To su pacijenti koji zahtijevaju primjenu visokih doza glikokortikoida, dugogodišnju primjenu i metotreksat je jako potreban da bi se doza glukokortikoida što prije smanjila i eventualno isključila - kaže on.

Metotreksat se, po riječima dr Jovana Bubanje, može davati u tretmanu inflamatornih bolesti crijeva. Njegova primjena je indikovana kod osoba sa hematološkim malignitetima, kao i u liječenju juvenilnog idiopatskog artritisa.

Po konsenzusu ostvarenom na skupu, mora se biti jako oprezan u primjeni metotreksata u terapiji Stilove bolesti. Tu je on uveden poslije soli zlata. Diskutovano je da se treba sugerisati pulmolozima da se ranije odlučuju za primjenu metotreksata kako bi se izbjegla loša praksa razvoja Kušingovog sindroma kod tih pacijenata.

U kojim slučajevima se privremeno uključuje ovaj lijek?

U vezi sa privremenom primjenom metotreksata, dr Sanja Bukilica je objasnila da je takva procedura moguća u vezi sa aftoznim stomatitisom.

Apsolutna kontraindikacija za primjenu metotreksata su trudnožća, laktacija, alergija. Preporuka je da se privremeno obustavi terapija metotreksatom tokom infekcije i u pripremi velikih hirurških intervencija. Prenatalni skrining se savjetuje i kod trudnica čiji partner koristi metotreksat.

Kada je u pitanju aktuelna pandemijska imunizacija, pacijent može da primi vakcinu protiv SARS COV-2 ako je bolest u remisiji ili niskoj aktivnosti. Preporuka je 7-15 dana poslije vakcinacije privremeno isključiti MTX. Nema tipičnog odgovora na pitanje o tome koliko je potrebno vremena nakon remisije da se isključi terapija metotreksatom.

Stručni konsenzus sa ovog skupa više je usmjeren na

12

smanjenje doze na minimalno efikasnu bez isključivanja nekoliko godina poslije smirivanja oboljenja (ukoliko nema kontraindikacija za metotreksat).

Supkutani metotreksat?

Jedan od razloga za subkutanu primjenu ovog lijeka bio bi to da je dokazano da i kod dobro zaštićenog atrofičkog gastritisa mogu nastati brojne sekundarne promjene. - Smatra se da neželjena dejstva metotreksata nastaju poslije 3 godine kontinuirane primjene. Najveći broj pacijenata koji dobija neželjena dejstva su adolescenti i pacijenti do 45. godine. Najčeščće su to leukopenije, trombocitopenija - kaže dr Hatidža Divanović. U vezi sa efektom mučnine, važan je faktor GFSF. One se javljaju ukoliko se kod pacijenata koji su na visokim dozama metotreksata ne primijeni procedura od 6 mjeseci primjene sa antibioticima, i ponovo se vrate u manjoj dozi. Psihička komponenta je, čini se, i tu veoma bitna.

U vezi s primjenom intramuskularnog supkutanog metotreksata dr Elvira Strujić objašnjava da je poznato da se i pored promjene načina primjene ovi pacijenti žale na gastrične komplikacije. Za supkutanu varijantu lijeka, po njoj, ljekari se odlučuju kad pacijenti kažu da ne podnose oralnu opciju.

Resorpcija lijeka kod supkutanog oblika primijene je bolja od oralnog davanja kod doza većih od 15 mg. Dr Rifat Međedović u vezi s tim kaže: - Kad se lijek da supkutano, on se deponuje u masnom tkivu i postepeno oslobađa. Zato vjerujem da je farmakološki profil bolji i dugotrajniji i čak mislim da je često u reumatološkoj praksi adekvatna doza supkutanog za oko 1,5-2 mg manja od oralnog oblika. Prednost su manja neželjena dejstva, čak i vezano za veće doze.

Bioraspoloživost oralnog i supkutanog oblika je drugačija: sa 15 mg oralni oblik dostiže plato, a supkutani oblik povećava bioraspoloživost lijeka napominje dr Svetlana Aligrudić. Kao vrlo važnu stavku pri izboru supkutanog oblika, dr Ana Bulatović je istakla da se uvijek mora voditi računa o antikoagulantnoj terapiji zbog pojave krvarećeg ulkusa. U tom smislu, supkutani oblik je opcija izbora.

Na našem tržištu subkutani oblik lijeka metotreksat je dostupan u dozama 20mg i 15mg i to na teret FZCG, izjavila je predstavnica kompanije Sandoz Nataša Fatić.

Anita Đurović

ČUVAJ SVOJU PROBAVU!

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Hronične nezarazne i rijetke bolesti u eri pandemije

NE-COVID PACIJENT U VRIJEME PANDEMIJE COVID-19 Veoma izazovna tema „Ne-COVID pacijent u vrijeme pandemije COVID-19” bila je razlog organizacije medicinskog vebinara u saradnji Medicala i farmaceutske kompanije Novartis.

Ključna je saradnja Dr Milena Dapčević, hematolog Kliničkog centra Crne Gore, naglasila je da rad u Centru za hematologiju u doba pandemije nije tekao mnogo drugačije od uobičajenog. Maligni pacijenti su redovno dobijali terapije. Preporuka o izbjegavanju određene terapije primjenjivana je samo ako postoji jednako efikasna alternativna terapija - npr. imunološka trombocitopenija.

- Pogotovu tokom prvog talasa bile su značajno rjeđe kontrole subspecijalista i hematologa kod hroničnih bolesti. Tu je važnu ulogu odigrala dobra saradnja sa ljekarima u domovima zdravlja - navela je dr Dapčević.

Komplijansa je sposobnost pacijenta da se pridržava terapijskog režima propisanog od strane ljekara, a adherenca je sposobnost pacijenta da se pridržava terapijskog režima dogovorenog između pacijenta i ljekara, a propisanog od strane ljekara.

Ističući neophodnost uloge i pacijenta i doktora, medicinske sestre, psihoonkologa i farmaceuta, dr Dapčević je kroz prizmu ovih važnih medicinskih principa ukazala na činjenicu da posljedice loše adherence čine loš ishod liječenja, lošiji kvalitet života, što povećava i cijenu liječenja. Studije o važnosti redovnog uzimanja terapije, kako je navela, govore u prilog tome da je jako važno držati se uspostavljenog dogovora sa ljekarom. Studija na pacijentima koji se liječe od hronične mijeloidne leukemije (HML) pokazuje da nepridržavanje redovnosti terapije povećava rizik za uspješnost terapije čak do 3 puta. Od svih ispitivanih pacijenata 1/3 su bili neadherentni, dok je samo 14,2% bilo u potpunosti adherentno. Druga studija pokazuje da pacijenti koji

14

redovno uzimaju terapiju brže i sigurnije postižu kompletan citogenetski odgovor.

Vrlo je lako izgubiti citogenetski odgovor kod pacijenata oboljelih od HML koji imaju stopu pridržavanja režima propisane terapije manje od 80%, što znači i relaps bolesti. Pacijenti koji su redovno uzimali terapiju preko 90%, u odnosu na one koji su bili manje adherentni, imali su mogućnost postizanja velikog molekularnog odgovora. Postizanje suboptimalnog odgovora, po podacima studija, povećano je sa većim procentom loše adherence u odnosu na postizanje optimalnog odgovora i adekvatne adherence.

Primijećeno je, kaže dr Dapčević, da mlađi pacijenti imaju lošiju adherencu i komplijansu. Uz isticanje presudnog uticaja dogovora sa pacijentom u cilju postizanja redovnosti terapije, ona je podsjetila i na neželjene efekte terapije inhibitora tirozin-kinaze kod hematoloških pacijenata. U svemu ovome jako bitnu ulogu ima edukacija pacijenta.

U vezi s pandemijskim okolnostima, hematološki pacijenti koji nemaju COVID-19 infekciju bi trebalo da se pridržavaju preporuka u vezi s prevencijom tromboze, a oni sa dijagnozom COVID-19 ili sumnjom na nju treba da dobijaju profilaktičke doze niskomolekularnog heparina. Kod visokorizičnih pacijenata se preporučuje primjena dvostrukih doza. Razobličavajući hiperpopularnu primjenu metode D-dimera u pandemijskom okviru, dr Dapčević je objasnila da je u pitanju jedna od analiza koje su prilično zloupotrebljene. - Rutinsko praćenje D-dimera nakon COVID infekcije nigdje nije prepoznato kao indikacija, niti nosi bilo kakvu prognostičku vrijednost za trombozu - kazala je ona.

Ističući da ne treba rutinski raditi ovaj test nakon COVID infekcije, naglasila je i da povećanje D-dimera nije patofiziološki entitet, nije bolest sama po sebi, a samim tim nije ni hematološka bolest.

U vezi s vakcinacijom hematoloških pacijenata dr Dapčević je navela da je iskustvo u primjeni vakcina kod pacijenata sa malignitetima limitirano, ali postoji dovoljan broj podataka koji opravdavaju vakcinaciju kod imunokompromitovanih pacijenata, čak i kod onih kod kojih je imunosupresivna terapija u toku. Kod ovih pacijenata, međutim, mora se sprovesti vakcinacija istom vrstom vakcine, pa time ni nije preporučena njihova kombinacija. - Bilo bi poželjno da se napravi 40 dana razmaka kod naših pacijenata i preporučuje se prioritetna vakcinacija ukućana i njegovatelja imunokompromitovanih bolesnika sa hematološkom bolesti - kazala je ona.

Pacijenti sa hematološkim bolestima kod kojih bi odgovor na vakcinaciju mogao biti neadekvatan, navedeno je ovom prilikom, imaju primarnu ili sekundarnu imunodeficijenciju, flebektomisani su, primaju terapiju monoksalatima, antitijelima i specifičnim agensima, dobijaju hemioterapijske protokole, visoke doze kortikosteroida ili im je vršena alogena transplantacija matične ćelije. Iako se ne može reći da je efikasnost vakcina detaljno praćena u velikim kliničkim studijama, dr Dapčević ističe da nije primijećeno da je vakcinacija hematoloških pacijenata limitirana. Kod njih se ne preporučuje jedino primjena živih vakcina i vektorskih vakcina sa replikativnom komponentom.

Pacijentima sa hematološkim malignitetima preporučena je vakcinacija dvije sedmice nakon prethodnog ciklusa hemioterapije, a da se sljedeći ciklus sprovede najmanje jednu sedmicu nakon vakcinacije. Pacijenti koji su na terapiji kortikosteroidima mogu imati umanjen odgovor na vakcinaciju i preporučuje se da se vakcinišu ukoliko je moguće prije primjene visokih doza kortikosteroida. Kod onih koji su na terapiji intravenskim imunoglobulinom valja znati da visoke doze imunomodulatorne terapije mogu uticati na usporavanje dejstva vakcine. Pri vakcinaciji osoba sa urođenim poremećajima hemostaze preporučuju se specifične mjere aplikovanja vakcine. Sve tri kod nas dostupne vakcine mogu se ravnopravno primijeniti, uz poštovanje zaštitnih mjera koje važe za opštu populaciju.

Bez obzira na status infekcije, imunitet, pogotovo kod imunokompromitovanih pacijenata, može biti nedovoljan, za šta je jedino rješenje upravo antiCOVID vakcinacija. Ona, naravno, ne smije da zamijeni mjere lične zaštite. Preporučuje se i primjena vakcina protiv sezonskog gripa, zbog izbjegavanja opasnosti od dvostruke infekcije. Kod ovih pacijenata može se očekivati pojava opštih neželjenih efekata, koji nakon druge doze mogu biti intenzivniji. Kod pojedinih grupa pacijenata moguć je i razvoj jednog tipa sistemskog odgovora na vakcinaciju.

Pravovremenost vrlo bitan parametar Upozoravajući da su maligne bolesti u posljednjih nekoliko decenija postale najbrojnije bolesti u sivjetu, dr Nevenka Lukovac Janjić istakla je da podaci Globocana za 2020. godinu pokazuju da broj oboljelih od raka iznosi 18,1 milion u svijetu.

Broj umrlih od ove bolesti višestruko prevazilazi broj umrlih od drugih masovnih nezaraznih bolesti. 2018. godine je od malignih bolesti umrlo 9,6 miliona osoba u svijetu.

Dr Lukovac Janjić: - U epicentru problema sa rakom je Evropa. Ona obuhvata 9% ukupne populacije, ali 23,4% globalne tumorske učestalosti čine pacijenti iz Evrope. Isto tako, od ukupnog broja umrlih u svijetu 20,3% je Evropljana.

Podaci SZO iz februara 2020. godine pokazuju da je stopa smrtnih ishoda u Kini kod pacijenata oboljelih od onkoloških bolesti bila 7,6%. Kod pacijenata sa kardiovaskularnim bolestima stopa smrtnosti iznosila je 13,2%. Dijabetičari oboljeli od COVID-a imali su smrtnost 9,2%, hipertenzija se navodi kao uzrok smrti kod 8,4%, a respiratorne bolesti kod 8% slučajeva.

Apelujući na važnost kontinuiranog, pravovremenog i sveobuhvatnog liječenja onkoloških pacijenata, dr Lukovac Janjić je objasnila da postoji potreba za neprekidnim i optimalnim

15

mjerama kako primarne, tako sekundarne i tercijarne prevencije raka. - Zbog uzurpacije zdravstvenog sistema u eri COVID-19 infekcije može doći do toga da pacijente manje efikasno i lošije liječimo. Ako bolest otkrijemo u stadijumu 1 i 2 mogućnost izlječenja je 81%, a šanse za preživljavanje su svega 26% za stadijume 3 i 4. Za onkološke pacijente vrijeme je vrlo bitan parametar - navela je ona. Pacijenti sa metastatskom bolešću i oni kod kojih je u toku onkološko liječenje, kao i grupa pacijenata kod kojih je prošlo malo vremena od primijenjene imunosupresivne terapije imaju sedam puta povećan rizik od smrti u odnosu na opštu populaciju.

Prezentujući preporuke udruženja onkologa ASCO i ESMO, dr Lukovac Janjić navela je da u ovom trenutku nema podataka koji bi podržali bilo modifikaciju onkološkog režima, bilo obustavljanje hemioterapije kod ovih pacijenata. - Onkološki pacijenti spadaju u kategoriju prioritetnih pacijenata kod kojih se citotoksična terapija ne obustavlja, međutim, ipak moramo ovu informaciju uzeti s rezervom. Svaki onkološki pacijent je pojedinačna priča i kod svakog moramo napraviti procjenu, odnosno imati individualni pristup ne bi li napravili jednu dobru procjenu rizika nastavka hemioterapije i COVID infekcije - kazala je ona. Leukopenija koju prati neutropenija i limfopenija predstavljaju potencijalni rizik ne samo za infekciju SARS-Cov-2 virusom već i superinfekcije, tako da je preporučeno da faktore stimulacije kolonija treba dodavati svim režimima hemoterapije koji imaju srednji ili visoki rizik od febrilne neutropenije. Dr Lukovac Janjić je sugerisala ljekarima primarne zdravstvene prakse da tokom pandemije mogu slobodnije koordinirati faktore stimulacije granulocitne loze.

Prioritet predstavljaju i onkološki pacijenti koji primaju adjuvantnu terapiju, koja se daje postoperativno pacijentima bez znakova bolesti. Ta terapija ne može biti odložena. U eri pandemije neke citotoksične odgovore moguće je izmijeniti u vezi s primjenom citostatika. Što se tiče imunoterapije, postoji preporuka da ona mora biti kontinuirana, ali i ovdje može biti promjena doziranja. Prekid terapije moguće je razmotriti kod pacijenata koji su u stabilnoj remisiji bolesti ili kada se modifikuje doza citostatika.

Zračna terapija se, po preporukama, mora nastaviti, uz redovno testiranje na virus. Palijativna radioterapija u cilju smanjenja bola doživjela modifikaciju u eri pandemije, pa se sada ona može svesti na jednu umjesto 5 frakcija zračenja. Hormonoterapija je veoma komforna u smislu modifikacije terapije, jer nije dokazano da ima značajno imunosupresivno dejstvo. Sve navedeno smanjuje dolaske pacijenata u zdravstveni centar i mogućnost dobijanja infekcije.

Da bi mogli pomoći pacijentima, zdravstveni radnici moraju zaštititi sebe. Onkološkim pacijentima potrebno je pružiti i psihološku podršku. U eri pandemije teži se organizaciji virtuelnih timova, smanjenju broja konzilijarnih pregleda, pa se sada ne insistira na dolasku pacijenata na konzilijum. U cilju poboljšanja međusobne komunikacije trebalo bi unaprijediti telekomunikaciju.

Kod pacijenata na aktivnoj terapiji trebalo bi obratiti pažnju na febrilnost kao neželjeno dejstvo terapije, razmotriti mogućnost kućnog liječenja, kao i profilaksu faktorima rasta na primarnom nivou, jer oni mogu smanjiti osjetljivost na infekciju.

U COVID kontekstu onkološke pacijete bi trebalo liječiti po istim principima po kojim se liječi opšta populacija. Tada treba,

16

po sugestiji dr Lukovac Janjić, voditi računa o leukopeniji i primjeni faktora rasta granulocitne loze, kao i interakciji ljekova.

Zdravstveni radnici koji se brinu o onkološkim pacijentima pod povećanim su rizikom i moraju da imaju prioritet u vakcinaciji. Budući da se još uvijek ne zna kolika je stvarna učinkovitost vakcinacije kod onkoloških pacijenata, nakon vakcinacije je potrebno pažljivo pratiti njihovo stanje i pridržavati se mjera zaštite.

Ako je moguće, onkološke pacijente bi trebalo vakcinisati najmanje dvije sedmice prije početka hemioterapije ili u pauzi između ciklusa. Makar 7 dana pacijent ne bi trebalo da dobija citotoksične ljekove.

Važnost vakcinacije članova porodice onkološkog pacijenta ističe se zbog uticaja na njegovo zdravlje, a pacijenti na aktivnom liječenju, po preporuci dr Lukovac Janjić, ne bi trebalo ni da posjećuju velike skupove ili da budu posjećivani od velikog broja ljudi. Dosadašnja iskustva pokazuju da oboljeli od karcinoma pluća i dojke daju bolji imunološki odgovor na vakcinu. Pacijenti sa solidnim tumorima imaju bolji odgovor na vakcinu nego npr. pacijenti sa limfomima. Gotovo svi pacijenti u imunokompromitovanom stanju - po podacima studije od septembra - razvijaju imunitet bez značajnih neželjenih dejstava na vakcinu.

Akromegalija i COVID-19 Pacijenti sa rijetkim endokrinološkim bolestima u Crnoj Gori uspješno su pokriveni terapijom koja se u vrijeme pandemije nije smjela prekidati. Kroz prikaz kliničkog slučaja akromegalije dr Olivera Bošković, endokrinolog Kliničkog centra, ukazala je na ovu malo osvijetljenu bolest.

U vezi s aktuelnom pandemijom dr Bošković je izrazila nadu da bi ogroman broj vakcinisanih mogao biti dobra baza za imunoterapjju koja bi se u budućnosti mogla primjenjivati u liječenju tumora, kao i mogućnosti djelovanja radioterapije na virus SARS-Cov-2. Ona je podsjetila i da su neki podaci pokazali da starost, gojaznost ili dijabetes predstavljaju otežavajuće faktore u vezi s pandemijom, a opisala je i niz činjenica u vezi s organizaciojm zdravstvenog sistema u cilju donošenja preporuka za liječenje.

Kod pacijenata s nedostatkom hormona rasta koje su ljekari testirali za vrijeme pandemije čak 94% pacijenata je imalo prihvatljivo pridržavanje terapije. Većina djece i odraslih sa nedostatkom hormana rasta dobro se pridržavala terapije tokom pandemije, što je u suprotnosti s njihovim ponašanjem prije COVID-a. Pretpostavlja se da je kućno zatvaranje u toku pandemije moglo biti uzrok neočekivano povećane stope adherencije uprkos ranije uočenom ponašanju ove grupe pacijenata.

Akromegalija je rijedak poremećaj neregulisane hipersenzacije hormona rasta i insulinu sličnog faktora rasta koji izaziva kardiovaskularne, metaboličke i respiratorne komplikacije. Mnogi od ovih pacijenata imaju insulinsku rezistenciju, sa predijabetesom ili dijabetesom u trenutku postavljanja dijagnoze. S postavljanjem dijagnoze se u vanpandemijskim uslovima kasnilo 7-12 godina.

Akromegalija je faktor rizika za razvoj ozbiljne infekcije.

Isturena donja vilica, ispupčeno čelo, uvećane šake, noge, hipertrofija mekog tikiva, dijabetes, insulinska rezistencija, dislipidemija, poremećaj štitaste žlijezde, menstrualni poremećaji / erektilna disfunkcija, glavobolja, oštećenje vida, ventilatorna disfunkcija, slip apnea, hrkanje u snu, zadebljanje hrskavica, parestezija i artropatija i vertebralne frakture, hipoventilacija i hipoksemija predstavljaju samo neke od raznovrsnih pokazatelja ove bolesti.

Ova rijetka bolest povećava rizik od COVID-19 zbog povezanih komorbiditeta.

Opisujući patoanatomski aspekt ove bolesti, dr Bošković je objasnila da se u toku pandemije pokazalo da su pluća jako elastična i da je zbog toga bilo mnogo problema sa mehaničkom potporom kod ovih pacijenata. Oni su bili skloni promjenama u koštanoj morfologiji i opstrukciji gornjih respiratornih puteva.

Studije su, međutim, pokazale da sa remisijom bolesti neki od komorbiditeta postaju reverzibilni, uključujući promjene zglobne hrskavice, frakture pršljenova, funkciju lijeve komore, kapacitet vježbanja, izdržljivost i opstruktivnu apneu. Sve ovo, po riječima dr Bošković, može da se koriguje ukoliko su pacijenti na redovnoj terapiji. S tim u vezi, važno je identifikovati najkorisniji terapijski izbor za brzu biohemijsku kontrolu bolesti, optimalnu glikometaboličku kontrolu ili, ako je moguće, obezbijediti imunomodulatornu terapiju. Dodatni tretman za kontrolu hormona rasta tipično uključuje analoge sandostatina, i preoperativno i postoperativno, s obzirom na sposobnost ovih ljekova da smanje mogućnost lučenja hormona rasta.

Podaci italijanskog istraživanja pokazuju da je operacija adenoma hipofize prva linija liječenja, a samo 14,3% navelo je da je medikamentozna terapija za njih bila opcija liječenja prvog izbora. Uticaj pandemije bio je takav da je 1/3 ljekara učesnika ovog istraživanja odložila planiranu operaciju zbog nedostatka testiranja u vezi s COVID-19, 54,8% zbog nedostatka hirurške opreme. 19% smatra da je zbog nedostatka lične zaštitne opreme smanjena mogućnost liječenja ovih pacijenata, samo 21% je izjavilo da nema negativnih efekata pandemije na obrasce dijagnostičke prakse, a 19% je izjavilo da nema negativnih efekata na praksu praćenja pacijenata. Blizu 70% izrazilo je da namjerava da nastavi sa primjenom metoda komunikacije tokom pandemije. Što se tiče naših uslova poznato je da je endokrinološka ambulanta radila u jednom trenutku šest mjeseci samo za hitne slučajeve, ali je zahvaljujući sredstvima komunikacije mnogim pacijentima izađeno u susret. Zbog straha da bi pacijenti mogli da se zaraze dolaskom u bolnicu, po izvještaje su dolazili članovi porodice. Kao značajan uspjeh ove jedinice dr Bošković je ocijenila to što je tokom pandemije uspješno dijagnostikovana i operisana pacijentkinja s velikim tumorom u sklopu akromegalije, sa posljedičnim hipopituitarizmom i insipidnim dijabetesom - 1. novembra 2021. Nijedan pacijent, takođe, nije bio uskraćen za terapiju analozima somatostatina tokom pandemije.

Neuroendokrini tumori u pandemiji Internista gastroenterohepatolog KCCG-a, prof. dr Brigita Smolović objasnila je da su neuroendokrini tumori rijetke bolesti koje potiču iz difuznog neuroendokrinog sistema koji mogu postojati bilo gdje u organizmu. U odnosu na to da li oslobađaju neuroendokrine supstance mogu biti funkcionalni i

nefunkcionalni, što je jako važno u terapiji. Neuroendokrini karcinomi obuhvataju 10-20% neuroendokrinih tumora. Incidenca je 5 na 100.000, a prevalenca 35 na 100.000. Najčešće lokalizacije su digestivni trakt, pluća i gušterača. Tokom 2019. godine u Crnoj Gori je registrovano 47 novootkrivenih neuroendokrinih tumora, 2020. godine - 12, a ove godine 11 pacijenata.

Ocjenjujući da je COVID situacija uticala da bude otkriven manji broj pacijenata sa neuroendokrinim tumorima, prof. dr Smolović je upozorila da slabija dostupnost dijagnostike, zauzetost ljekara i atipičnost simptoma bolesti mogu biti razlozi kašnjenja dijagnostike.

Upozoravajući da incidenca neuroendokrinih tumora raste, ona je pojasnila i da se danas mnogo više razmišlja o njima, te da su unaprijeđene dijagnostičke mogućnosti i ustanovljene nove klasifikacije. Najnovija klasifikacija stadijuma iz 2019. godine bazirana je na mitotskom indeksu i Ki-67 proliferativnom indeksu. Svi pacijenti koji imaju visok Ki-67 imaju lošiju prognozu i kandidati su za ozbiljniji vid liječenja.

Većina ovih tumora sa lokalizacijom u tankom crijevu, pankreasu i rektumu maligna je. Rijetkost je da se pronađu ciljano, a pacijenti koji imaju neuroendokrini tumor obično su izuzetno dobrog opšteg stanja. To su, po riječima prof. dr Smolović, sporo rastući tumori kod kojih je jako značajno naći primarnu lokalizaciju. Skoro polovina pacijenata sa uznapredovalom je bolešću. Vizing, dijareja, grčenje, flašing mogu biti znaci karcinoidnog sindroma, a prođe i po 5-7 godina do otkrivanja bolesti.

U eri pandemije za očekivati je da to vrijeme bude i produženo.

Od koristi u imidžingu mogu biti endoskopski ultrazvuk, video kapsule, skener abdomena u 3 faze, magnetna rezonanca sitnijih metastaza, oktro sken, a zlatni standard dijagnostike je PET skener obilježen galijumom. Dr Smolović je skrenula pažnju da je oksiglukoza od male pomoći kao obilježivač za neuroendokrine bolesti.

Ukazujući na terapijske modele, dr Smolović je navela i da obećavajuća peptid radionukleotidna terapija nije dostupna kod nas, ali postoji mogućnost da se ti pacijenti šalju u Institut u Kragujevcu. U pandemijskim okolnostima analoge sandostatina moguće je eskalirati.

Uz preporuke o saniranju neželjenih dejstava terapije, ovom prilikom je ukazano i na važnost praćenja stanja pacijenata.

Neuroendokrini tumori su slabo opisani tumori kod kojih situacija sa SARS-Cov-2 infekcijom dodatno komplikuje dijagnostiku. Preliminarni rezultati jedne velike studije pokazuju da su kod ove grupe pacijenata simptomi infekcije SARS-Cov-2 virusom obično bili samo povišena tjelesna temperatura i kašalj. Gotovo da niko od učesnika studije zbog ovoga nije bio na bolničkom liječenju. Nije bilo promjena u liječenju osnovne bolesti i bilo je vrlo malo prekida terapije. Frekvenca depresije i anksioznosti u prvom i drugom talasu pandemije bila je nešto izmijenjena, ali nije bilo razlike u kvalitetu života kod ovih pacijenata.

Anita Đurović

17

Ispitivanje koje je obuhvatilo 67.500 osoba u 65 zemalja svijeta pokazuje da u Africi žive i najsrećniji i najnesrećniji ljudi. Na pitanje "Šta očekujete od nastupajuće godine?"

77% Kenijaca odgovorilo je sve najbolje, za razliku od 71% građanina Zimbabvea koji su rekli samo najgore.

Osjećaj za vrijeme je još uvijek predmet rasprave, jer ni jedna studija nije zvanično dokazala da možemo percipirati vrijeme. Ipak, eksperimentalni rezultati pokazuju da ljudi imaju zapanjujuće precizan osjećaj za vrijeme, a naročito u svojim mlađim danima.

Ljudski mozak nije u potpunosti sposoban da uči prije 10 sati ujutro. Naučnici su dokazali da škole počinju prerano.

Ukoliko imate problema sa aknama, votka može da vam pomogne.

Dermatolozi tvrde da ona vrlo uspješno sužava pore ukoliko se maže na lice nekoliko dana zaredom.

Hirepsomnija je stanje u kojem osoba može spavati 12 – 15 sati dnevno i probuditi se osjećajući umor.

Bilo koje sjećanje za koje mislite da se desilo prije vaše četvrte godine nije stvarno.

18

Fotografisanje ometa naše sjećanje o određenom događaju.

Izraz "lud ko šeširdžija" ušao je u upotrebu zato što je u prošlosti živa korišćena u izradi šešira; oni koji su ih pravili često su patili od postepenog trovanja živom i zaista gubili razum.

Vazduh koji se udiše sastoji se od 16% kiseonika, 4% ugljen-dioksida i 79% azota. Naša pluća zamjenjuju oko 4-5% kiseonika ugljen-dioksidom.

Studija iz 2013. godine, objavljena u magazinu PLOS ONE, je smanjila brzinu kijanja. Istraživači su uz pomoć LED svijetla i kamera velike brzine ustanovili da je brzina kijanja „samo“ 16 km na sat.

Prosječnom čovjeku kosa raste 1 cm mjesečno.

Naučnici su vodili duge ratove protiv bakterija jer su bakterije smatrane smrtonosnim i neprijateljskim organizmima koji se moraju eliminisati, te su tako otkrili antibiotike i sredstva za sterilizaciju, koji nam omogućavaju život u sigurnom i sterilnom okruženju.

U saveznoj državi Indijanapolis postoji program volontiranja koje se zove NODA (No One Dies Alone).

U sklopu tog programa volonteri provode poslednje sate sa ljudima koji nemaju nikoga.

Ljudska kost je jaka kao granit.

Blok kosti veličine kutije šibica može podnijeti težinu od 9 tona – to jest, četiri puta više od betona.

19

Liječenje infertiliteta Prof. dr sci Artur Bjelica Spec. ginekologije i akušerstva, supspecijalista endokrinologije Dr sci med. psiholoških nauka i organizacionih nauka

Postoje brojni razlozi zašto u nekom datom momentu možda još niste spremni da zasnujete porodicu. Pametno je razgovarati sa svojim ginekologom/specijalistom za infertilitet, o svojim reproduktivnim potencijalima, odnosno o stanju plodnosti i ozloglašenom biološkom satu.

Postoji li korelacija između životne dobi i plodnosti?

Generalno govoreći, ovo pitanje djeluje zabrinjavajuće i uznemirujuće. Svi smo svjedoci spominjanja otkucavanja biološkog sata jer je to tema koje zaokuplja pažnju svih žena koje žele da ostvare roditeljstvo. Vaš ljekar specijalista može da Vam da opšte odrednice kako životna dob utiče na stanje plodnosti, odnosno ovarijalnu rezervu (rezervu jajnih ćelija) uz napomenu da stanje plodnosti ipak nije kod svih žena u baš potpuno jednostavnoj poveaznosti sa životnom dobi jer se “biološke” i kalendarkse godine ponekad ne poklapaju. Naime, sasvim je izvjesno da se povećanjem životne dobi smanjuje ovarijalna rezerva, ali postoje i situacije gdje i mlađe žene raspolažu sa manjom ovarijalnom rezervom a starije sa većom, u odnosu na druge žene iste dobi. Iz tih razloga, ljekar će Vam preporučiti dodatne testove kako bi utvrdili tačno stanje Vaše plodnosti i shodno tome dati savjet koliko je, ponekad, neophodna brza akcija u pogledu ostvarivanja potomstva.

20

Koje je otprilike idealno starosno doba za razmatranje plodnosti?

Idealno životno doba za razmatranje plodnosti zapravo i postoji i ne postoji. Pravo vrijeme je kada se odlučite da imate potomstvo. Tada se javite Vašem ljekaru koji će Vas posavjetovati šta da uradite da procijenite stanje plodnosti i koje korake da preduzmete da ostvarite trudnoću što prije. U medicinskim krugovma je prihvaćeno da se o pojmu potencijalnog steriliteta govori kada do trudnoće ne dolazi u roku od godinu dana nezaštićenih odnosa. Ali ovo važi samo za žene do 35 godina starosti. Ukoliko je žena starija od 35 godina, a mlađa od 38 godina, može se sačekati do 6 mjeseci, a ukoliko je starija od 38 godina sa ispitivanjem uzroka steriliteteta se kreće odmah, bez odlaganja.

Kako se pacijentima izlazi u susret sa informacijama kod inicijalnog testiranja plodnosti, šta treba sve da urade?

I pored navedenih preporuka ponekad je dobro znati koliki je Vaš reproduktivni potencijal. Jednostavni ginekološki UZ pregled i hormonske analize koji se u svakom momentu i veoma lako mogu izvesti, mogu Vam dati neprocjenjiv uvid u stanje Vašeg reproduktivnog potencijala i sasim tim, ponekad, Vas pokrenuti na akciju jer je za liječenje sterilteta ključan i neporcjenjiv faktor.

Možete li objasniti značaj vrijednosti folikularno stimulišućeg, antimilerovog hormona i rezultate transvaginalnog ultrazvučnog pregleda?

Nivoi folikulo-stimulirajućeg hormona (FSH) i antimilerovog hormona (AMH), ali i estradiola (E2) kao i odnosi nivoa FSH (folikulostimulirajućeg hormona) i LH (luteinizirajućeg hormona) daju jasan uvid u stanje ovarijalne rezerve. S druge strane, ultrazvučnim pregledom možemo doći do sličnih rezultata putem brojanja antralnih folikula na jajnicima (iz kojih se kasnije razvijaju zreli folkuli sa jajnom ćeljom). Smatra se da su najosjetljiviji i samim tim najvrijedniji pokazatelji AMH i procjena broja antralnih folikula ultrazvučnim pregledom.

O kojim simptomima treba da razgovaramo sa svojim ginekologom / specijalistom za IVF? Ovo je složeno pitanje jer, zaista, ako Vas nešto zabrinjava, bilo bi dobro da to napomente kada se javite na pregled i pitate Vašeg ginekologa. Neka stanja koja su signal da se nešto dešava po pitanju ginekološkog zdravlja su: krvarenje između menstruacija, neredovni menstrualni ciklusi ili potpuni izostank menstrualnog ciklusa, izuzetno bolne menstruacije (naročito ako do tada to nije bio slučaj, bol ili nelagodnost pri seksualnom odnosu, obilne/produžene menstruacije…

Recite nam nešto više o donaciji jajne ćelije i koja je razlika u aspektu doniranja jajnih ćelija ili spermatozoida?

Donacija jajnih ćelija, spermatozoida ili embriona je opcija za ostvarivanje roditeljstva u pojednim slučajevima. Svaka zemlja ima svoju zakonsku regulativu po ovom pitanju. Vantjelesna oplodnja sa doniranim jajnim ćelijama je opcija koja daje šansu za roditeljstvo ženama kod kojih je ovarijalna rezerva iscrpljena. Donacija spermatozoda je rezervisana za one parove kod kojih postoji muški faktor neplodnosti – potpuno odsustvo spermatozoda, kao i za žene bez partnera. Sam postupak se može sprovesti putem intrauterine inseminacije ili putem vantjelesne oplodnje. Za parove kod kojih postoji problem kombinovanog i ženskog i muškog steriliteta u obzir dolazi i donacija embriona.

Treba napomeniti i postojanje surogat majčinstva koje omogućuje da žene koje ne mogu da iznesu trudnoću postanu majke.

Vaš savjet za one koji se još uvijek nisu usudili da potraže pomoć ili su nedovoljno informisani?

Savjet je jednostavan – uvijek je pravo vrijeme za ostvarivanje roditeljstva i uvijek je pravo vrijeme za ispitivanje stanja plodnosti, kako ženskih tako i muških individua. Naravno, potrebno je sačekati određeno vrijeme da bi se trudnoća ostvarila i nećete kretati u ispitivanje odmah poslije prvog mjeseca pokušavanja da ostvarite trudnoću. Ipak, ako je žena starija od 38 godina i odlučila se za roditeljstvo, bez obzira da li je to prvo ili drugo, treće dijete... potrebno je da odmah krene sa pregledima za procjenu reproduktivnog statusa.

Da li postoje opšte stvari koje bi mogli da uradimo a koje bi nam pomogle da se pobrinemo za svoje zdravlje i plodnost?

Na prvom mjestu istako bih značaj redovnih ginekoloških kontrola sa ciljem očuvanja opšteg ginekološkog zdravlja a samim tim i reproduktivnog zdravlja žene. Redovnim pregledima mogu da se utvrde stanja kao što su prisustvo određenih anomalija genitalnog trakta, polipa materice, mioma, endometrioze, sindroma policističnih jajnika i drugih stanja koja u velikoj mjeri mogu da narušavaju stanje plodnosti žene. S druge strane, savjeti za zdrave, životne navike (redovna fizička aktivnost, prestanak pušenja, regulisanje tjelesne težine) i kontrola zdravlja opteg zdravstvenog stanja organizma, svakako, u velikoj mjeri doprinose očuvanju reproduktivog potencijala žene.

Generalno, pregled opšteg zdravstvenog stanja, i kako to može uticati na plodnost ili uspješno iznošenje trudnoće, može Vam pomoći da se pripremite i preduzmete mjere ako je potrebno.

Dobro opšte zdravstveno stanje je svakako neophodno za ostvarivanje zdrave trudnoće i njen dobar tok i ishod. Savjetuju se redovni sistematski pregledi i pravovremeni tretmani potencijalnih stanja i njegovanje zdravih životnih stiova i navika.

I, na kraju, koji je Vaš savjet, u najkraćem, u vezi reproduktivnog zdravlja?

Budite proaktivni u vezi sa svojim reproduktivnim zdravljem jer pasivan pristup može dovesti do toga da Vaša želja za roditeljstvom u budućnosti bude pod velikim znakom pitanja zato počnite postavljati pitanja o reproduktivnom zdravlju, sebi i svom ginekologu, odmah!

21

Opšte karakteristike polno prenosivih bolesti Prof. dr sc. med. Bogdan Pajović Univerzitet Crne Gore Medicinski fakultet Podgorica

Seksualnost je jedna od najlepših i osnovnih karakteristika ljudskih bića. Utiče na uspostavljanje međusobne privlačnosti, manifestacija najplemenitijih emocija ali, uporedo sa zadovoljstvima koja pruža, rastu i opasnosti koje seksualni odnosi sa sobom nose. (Slika 1)

Slika 1. Seksualnost uporedo sa zadovoljstvima koja pruža, utiče i na opasnosti koje seksualni odnosi sa sobom nose

22

Prof. dr Bogdanka Andrić Univerzitet Crne Gore Medicinski fakultet Podgorica

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 1999. godine, preporučila termin seksualno prenosive infekcije (STI) kao naziv za grupu oboljenja koja se prenose seksualnim putem. Dalja izučavanja su pokazala, da seksualno prenosive infekcije, predstavljaju širi pojam od seksualno prenosivih bolesti (STD). Infekcija predstavlja kolonizaciju mukoze struktura genitalnog trakta od strane patogenih/uslovno patogenih mikroorganizama, bez štetnih efekata. Kod bolesti, infekcija dovodi do oštećenja ili poremećaja funkcija genitalnog trakta.

S obzirom da većina seksualno prenosivih bolesti u inicijalnoj fazi protiče asimptomatski, to je teško razdvojiti infekciju od oboljenja i prihvata se da svakom oboljenju predhodi infekcija, odnosno da je infekcija prva faza oboljenja.

Sexual Transmited Diseases (STD), odnosno seksualno prenosive bolesti, ili seksualno prenosive infekcije (STI), ranije nazvane venerične innfekcije (VI) / bolesti (VB), su sinonimi za infektivna oboljenja koja se prenose bilo kojom vrstom seksualnih odnosa sa inficirane na zdravu osobu (vaginalnim, analnim, oralnim putem). Osim seksualnog, STD se mogu prenijeti i nonseksualnim kontaktom, preko kontaminirane krvi i drugih tkiva, u trudnoći - vertikalno sa majke na plod, u toku intrauterinog

života, porođaja ili dojenjem. Jedan od načina prenošenja patogena, uzročnika STD je indirektni kontakt, preko predmeta opšte upotrebe (rublje, toaleti, ubrusi i dr).

STD izazivaju bolesti polnih organa, ali mogu zahvatiti i druge organe (jetru, imuni, nervni, kardiovaskularni sistem i dr.). Mnoge STD u inicijalnoj fazi su klinički nijeme (bez simptoma bolesti). Osim toga, pojam seksualno prenosive bolesti ponekad se koristi jer je manje restriktivan u odnosu na druge faktore ili načine prijenošenja.

U suštini, STI / STD su infekcije koje imaju zanemarljivu vjerovatnost prijenosa drugim putem osim seksualnog kontakta.

U početnoj fazi, najveći broj ovih infekcija protiče asimptomatski, ili sa vrlo diskretnim simptomima. Često se dešava, da većinu vremena ljudi ne znaju da su zaraženi sa STD dok se ne testiraju.

To povećava rizik od štetnog dejstva uzročnika u inficiranom organizmu, i značajno je za njihovo širenje u humanoj populaciji.

Dijagnostika je otežana.

Infekcija je obično prvi korak prema razvoju oboljenja.

Odnosi se na ulazak mikroorganizama u makroorganizam (virusi, bakterije, paraziti, gljivice) i njihovo umnožavanje, bez simptoma bolesti. Narušavanje normalnog funkcionisanja organizma, uz pojavu simptoma, smatra se bolešću.

Ako su STD infekcije klinički manifestne, simptomi i znaci obično ukljucuju: vaginalnu ili uretralnu sekreciju, crvenilo, ulceracije sluznica i pelvičnu bol. Veliki problem predstavljaju za malu djecu i trudnice.

godine. Najviše su pogođeni mlađi odrasli ljudi i tinejdžeri, zbog ranog stupanja u seksualne odnose i promiskuiteta (čestog mijenjanja seksualnih partnera).

Prema podacima WHO iz 2016. godine, dnevno se registruje milion ljudi sa STD širom svijeta. Procjenjuje se da se svake godine javlja 357 miliona novih infekcija sa chlamidiozama, gonorejom, sifilisom i trihomonijazom. Više od 500 miliona ljudi zaraženo je genitalnim herpesom. Više od 290 miliona žena ima humani papiloma virus (HPV). Kod većine STD, posebno u početku, odsustvuju simptomi bolesti, ili su sasvim diskretni i neprepoznatljivi.

Najčešće prijavljena prevalencija STD među seksualno aktivnim adolescentima ženskog pola, uključuje hlamidiju (10-25%), gonoreju (3-18%), sifilis (0-3%), trichomonas vaginalis (8-16% ), i herpes simplex viruse (2-12%). Među adolescentima muškog pola, bez simptoma uretritisa, najčešće se dokazuje chlamidija (9-11%) i gonoreja (2-3%). Prema izvještajima CDC, rezultati studije rađene 2008 godine, pokazale su da 25-40% američkih tinejdžerki ima neku od polno prenosivih bolesti.

HIV/AIDS spada među vodeće uzroke smrti ljudi u današnjoj subsaharskoj Africi. Oboljenje se prenosi prvenstveno putem nezaštićenih seksualnih odnosa. Više od 1,1 miliona ljudi živi sa HIV / AIDS-om u SAD. Hepatitis B i C se takođe smatraju polno prenosivim bolestima, jer se mogu širiti putem seksualnog kontakta. Najviše stope raširenosti nalaze se u Aziji i Africi. (Slika 2)

Epidemiologija Istorijski, dokumentacija o STD nalazi se u kasnim Ebers-ovim papirusima oko 1550. godine starog vijeka, a i u drugim starim dokumentima. I u tim davnim vremenima, ove infekcije pratila je stigma i diskriminacija.

U posljednjih 30 godina raste značaj STD u svijetu kao zdravstvenih i socijalnih oboljenja. Uprkos naporima za prevenciju i edukaciju stanovništva, broj oboljelih od ovih infekcija karakteriše se kontinuiranim trendom rasta. U toku 1999. godine, Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji (WHO), prijavljeno je 340 miliona slučajeva oboljevanja od STD. (Tabela 1) Prema podacima WHO u toku 2003 godine izuzimajući HIV infekciju, registrovano je oko 142.000 smrtnih slucajeva od različitih STD u svijetu. Prema podacima iz 2010 u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), godišnje se registruje oko 19 miliona novih slucajeva STD, a vodeće mjesto zauzima gonoreja.

Statistike bilježe skoro million novih slučajeva gonoreje svake

Slika 2. Raširenost hepatitis B i C u svijetu Osim starih i dobro poznatih agenasa uzročnika STD, kontinuirano se povećava broj i spektar novih agenasa, koji ranije nijesu bili svrstani u ovu grupu, a dokazana je njihova transmisija seksualnim putem i patogenost. Seksualna transmisija bruceloze, koksieloze, mikoplazmoze nije bila opisivana kod ljudi, ali je novijim ispitivanjima kod ljudi, nesporno uvrđena njihova transmisija seksualnim putem. Mikoplazmalne infekcije danas zauzimaju

Tabela 1. PRIJAVLJENI SLUČAJEVI STD WHO 1999. GODINE Trihomoniasis 174 miliona Genitalne hlamidije 92 miliona Gonorhoea 62 miliona Sifilis 12 miliona

23

mjesto u vrhu tabele STD u svijetu. STD se najfrekventnije javljaju u uzrastu od 15 – 49 godina života.

Stope incidence STD i dalje su visoke u većini djelova svijeta, bez obzira na mogućnosti savremene dijagnostike i terapije, koje mogu brzo i efikasno učiniti da se pacijenti sa mnogim STD izliječe i postanu nezarazni.

Razvoj i širenje bakterija rezistentnih/multirezistentnih

na terapiju (npr gonokok otporan na penicillin i dr. antibiotike), stvara dodatne probleme, jer se neke seksualno prenosive bolesti koje nijesu predstavljale terapijski problem, danas sve teže liječe.

Efekti sve frekventnijih putovanja po svijetu, dramatično ilustruju brzo širenje HIV-a iz Afrike u Europu i Ameriku kasnih 1970-ih. godina. Rezultati studija rizika od nezaštićenih seksualnih odnosa sa STD inficiranim partnerima, prikazane su na Tabeli 2.

Tabela 2. RIZIK OD NEZAŠTIČENIH SEKSUALNIH ODNOSA SA STD INFICIRANIM PARTNERIMA Poznati rizik Chlamidiosis 35% Gonorhoea 35 – 40% Herpes (rijetko) HPV Sifilis 1%

Mogući rizik Hepatitis B (mali rizik) HIV (0,01%) Hepatitis C (nepoznato)

Herpes infekcije HPV

Gonorhoea (35%) Ghlamidia (35%) HPV

Oralni seks kod muškarca

Chlamidia Gonorhoea Herpes 1% Sifilis

Oralni seks kod žena

Herpes

HPV Bakterijska vaginoza Gonorhoea Hepatitis C

Oralni seks kod muškarca Oralni seks kod žena

Vaginalni seks muškarci

Vaginalni seks žene

Analni seks među muškarcima

Seksualna stimulacija anusa sa jezikom ili ustima

24

Chlamidia (35%) Rak? Scabies Hepatitis B Herpes (0,72%)HSV-2 HIV 0,05% HPV 50% Mycoplasma hominis Sifilis Sifilis Trichomonas Ureaplasma infekcije Chlamidia (30-40%) Crabs Scabies Gonorhoea 47% Hepatitis B 50 – 70% Herpes HIV 0,01% HPV 45 – 50% Mycoplasma hominis Sifilis Trichomonas Ureaplasma infekcija Chlamidia Stidne vasi Scabies 40% Gonorhoea Hepatitis B Herpes HIV HPV Sifilis Amebyasis Criptosporidosis 1% Giardiasis 1% Schigelosis 1%

Hepatitis C

Hepatitis C

HPV (!%)

Liječenje vulvovaginalne kandidijaze Prim. dr Vesna Čolaković Popović Klinika za ginekologiju i akušerstvo Klinički centar Crne Gore

Vulvovaginalna kandidijaza (VVC), pored bakterijske vaginoze, predstavlja najčešću vaginalnu infekciju sa epidemiološkog aspekta. Prema dostupnim podacima 75% žena najmanje jednom u životu oboli od VVC, 50% ima tokom života tegobe više od jednog puta, a 5-10% žena ima hroničnu, odnosno rekurentnu VVC infekciju.

Napredak u liječenju vulvovaginalne kandidijaze predstavlja jedinstvena, bioadhezivna VagiSite™, formulacija krema sa butokonazolom 20mg/g, za vaginalnu primjenu. Ova inovativna tehnologija izrade omogućava zadržavanje krema na mukozi vagine 4,2 dana, uz produženo, kontinuirano i kontrolisano oslobađanje aktivne supstance. Nakon samo jedne primijenjene doze krema sa butokonazolom već u prva 24h od primjene čak 3 od 4 pacijentkinje iskusiće značajno smanjenje neprijatnih simptoma infekcije.

Butokonazol vaginalni krem nalazi se u već napunjenom aplikatoru, jedinstvenog, anatomskog dizajna, sa zaobljenim vrhom, kako bi se eliminisala mogućnost bilo kakve povrede

prilikom upotrebe.

Bioadhezivnost formulacije pacijentkinjama omogućava komfor prilikom primjene, koja je moguća u bilo koje doba dana i noći u sjedećem, ležećem ili stojećem položaju. Curenje krema je minimalno nakon aplikacije, a moguća je upotreba i u predmenstrualnom periodu, jer menstrualna krv ne ispira krem sa mjesta primjene. Vaginalni krem može se primijeniti u 2. i 3. trimestru trudnoće, uz pažljivu procjenu odnosa koristi za majku i rizika za plod1.

25

IN MEMORIAM

Prof. dr BOŽIDAR M. BOJOVIĆ (1938 – 2021) "Čovjeku slave vrijednu, Muza zabranjuje umrijeti."

Horacije Postoje ljudi koje kad prvi put sretnete, popričate sa njima, ponekad i na kratko, nikad ih više ne zaboravite. Postoje i oni od kojih uvijek nešto možete naučiti, koji vas razumiju i blagonaklono slušaju sve što im govorite. Postoje i oni koji se u svom životu rukovode snagom svog ubjeđenja visoko cijeneći istinu i pravdu, dobro, lijepo, plemenito, poštujući čovjeka i njegovo dostojanstvo po svaku cijenu, pa čak i po cijenu života, ne odustajući od svog stava i svojih životnih načela. Ima i onih koji „čuvaju sebe od drugog i druge od sebe.“ Jedan od takvih Bogom danih ljudi bio je nedavno preminuli prof. dr Božidar M.Bojović.

Upravo zato što je bio takav, ogromna masa ljudi je došla tog petnaestog decembarskog, sunčanog, hladnog, vjetrovitog dana, da na gradskom groblju u Podgorici izrazi svoja osjećanja, ljubav, poštovanje, zahvalnost i divljenje ČOVJEKU, ponosni što su bili njegovi a on njihov.

Prof. dr Božidar M. Bojović je veliko ime naše medicinske struke i nauke. Bio je prije svega i iznad svega pedijatar. Liječio je ono što nam je najsvetije. Djecu. Volio ih je svim svojim bićem i bio srećan kad su njihovom „čika Boji“ uzvraćali zdravim osmijehom za njegovu veliku brigu i požrtvovanje. A tek roditelji.

- Ovaj odavno dokazani znalac dječije endokrinologije shvatio je nešto što ga čini posebnim: profesura nije primarna borba za titulu i akademsku karijeru već, iznad svega, borba za zdravlje pacijenata... A to je rijedak dar. Gotovo umjetnost - napisao je jedan uvaženi naučnik.

Dr Božidar Bojović objavio je više od 250 stručnih i naučnih radova u domaćim i stranim referentnim časopisima.

Autor je 15 monografija i jednog univerzitetskog udžbenika u čijem predgovoru poznati univerzitetski profesor piše: - Čitanje knjige prof. dr Božidara Bojovića Klinička pedijatrijska endokrinologija vraća duh vremena kada je odnos ljekara i bolesnog djeteta i njihovih roditelja bio prisniji, kada je laboratorijska di-

26

jagnostika bila u drugom planu i manje razvijena, pa su kliničko viđenje, iskustvo i pregledi bili najvažniji.“ Dugačak je spisak bogatog opusa pisane i usmene riječi ovog znamenitog čovjeka impozantnog znanja i svestranog obrazovanja. Izuzetan profesor, predavač i pedagog bio je omiljen među studentima i poštovan od svojih kolega. Mnogi danas afirmisani doktori su njegovi đaci koji su imali sreću da ih u tajne medicine i uzvišeni poziv ljekara uvodi dr Božidar Bojović.

Bio je na čelu ili član značajnih naučno-stručnih udruženja, domaćih i međunarodnih, i dobitnik mnogih prestižnih priznanja i odlikovanja, među kojima mu je bila veoma draga Zlatna povelja medicinskog časopisa Medikal. Širok je dijapazon njegovih interesovanja. Često prisutan na brojnim kulturno-umjetničkim zbivanjima: pozorišnim predstavama, književnim večerima, izložbama, duhovnim skupovima.

Pratio je velike fudbalske utakmice, posebno volio Đokovića i njegovu tenisku umjetnost, gledao filmove. Dobro igrao šah.

Učestvovao je na, nekada prestižnim šahovskim šampionatima Crne Gore, a kao student medicine često igrao u Dušanovom gradu, kultnom mjestu šahista Beograda. Znanjem i intuicijom gradio je na 64 polja dinamične pozicije pune iskričavih, dvosjeklih, taktičkih mogućnosti. Takve partije su se rijetko završavale podjelom poena. Sve do nedavno je putem kompjutera igrao sa protivnicima širom planete.

Dr Božidar Bojović se bavio jedno vrijeme politikom.

Jedan je od osnivača Narodne stranke,1990. godine. Nešto kasnije, u izmijenjenim okolnostima, osnovao je Srpsku narodnu stranku i bio njen prvi predsjenik. Njegova zapažena knjiga Godine sabornosti i raskola govori o jednom turbulentnom vremenu političke scene u Crnoj Gori od početka devedesetih, prošlog vijeka, pa sve do 2005. godine kada prestaje da se bavi političkim radom.

Ostao je upamćen kao čovjek demokratskih ubjeđenja koji se borio za mir, slogu, suživot i nadasve poštovanje dostojanstva

ličnosti. Samo čovjek plemenitih osjećanja, visokih etičkih i moralnih normi, koje je nosio u sebi, mogao je da izdrži iskušenje teškog vremena i napusti politiku čistog obraza, mirne savjesti i visoko uzdignutog čela.

Bio je to skroman, otmen, stamen, dostojanstven, odmjeren čovjek, upravo onakav kako to i priliči ličnosti bogate kulture i velikog znanja. Ostavio je divnu porodicu, taj za njega sveti nepresušni izvor života: plemenitu i predobru suprugu Danu,

djecu za ponos, Milicu, Miloša i Ivana, i tako dragu i voljenu unučad. Ostavio je veliko ime i dragocjeno djelo. Ostavio ljubav, jedinu istinsku vrijednost ljudskog života, postojanja i bitisanja.

I otišao u NEZABORAV.

Prim. dr Slobodan Radonjić

27

Hronika 03. decembar - Svaki novi soj korone nastaje kod nevakcinisanih - To što je u Crnoj Gori broj novoinficiranih korona virusom u padu ne znači da bi trebalo da se opuštimo, i tako će potrajati sve dok brojke ne budu dvocifrene ili jednocifrene - ocijenila je u Jutarnjem programu TVCG epidemiološkinja IJZ dr Marija Božović.

Ona je podsjetila da je epidemija nepredvidiva, te da se nikad ne zna kada može doći do skoka broja inficiranih, budući da dolazi i do novih sojeva.

- Svaki novi soj nastaje kod osoba koje su nevakcinisane, koje su imunokompromitovane, dakle kod njih dolazi do mutacija virusa, koji se prenosi na ostale. Zato dolazimo u situaciju da ne znamo sa čime se suočavamo, da li ćemo imati težu kliničku sliku i teži ishod oboliljevanja - kazala je dr Božović.

Za razliku od prošle godine, kada je sezonski grip bio zanemariv, ona kaže da ove godine nije takva situacija.

- Virus gripa prethodne godine je bio niskog intenziteta, ali ove godine sezona gripa još nije zvanično počela. Kod nas još uvijek nema registrovan slučaj virusa gripa, očekujemo ga svaki dan, radi se nadzor i uzimaju se uzorci - kazala je dr Božović.

Govoreći o vakcinaciji protiv sezonskog gripa, ona je rekla da je sada pravo vrijeme za vakcinaciju, budući da nije prijavljen nijedan novi slučaj. Naglasila je da vakcinu protiv sezonskog gripa trebalo da prime i oni koji su imunizovani protiv koronavirusa, jer su u pitanju dva različita virusa.

- Moramo, dakle, da primimo i jednu i drugu vakcinu, kako bi bili zaštićeni i od jedne i od druge bolesti - poručila je dr Božović. RTCG 04. decembar – Održan Simpozijum otorinolaringologa Crne Gore U Podgorici je održan 6. Simpozijum otorinolaringologa Crne Gore sa međunarodnim učešćem na kojem je učestvovalo preko 50 učesnika iz zemlje i inostranstva.

U uvodnom obraćanju doc. dr Elvir Zvrko, predsjednik Udruženja ORL CG, je istakao da su protekle dvije godine od posljednjeg simpozijuma koje je dominantno obilježila pandemija koja je odgodila ili usporila neke aktivnosti, ali nije zaustavila rad Udruženja.

- Otorinolaringolozi su se našli pred brojnim izazovima u zbrinjavanju COVID i ne- COVOD pacijenata ali smo uspješno odgovorili zadatku. Prvi ljekar koji je u Vuhanu izgubio borbu sa korona virusom bio upravo otorinolaringolog, a kasnije su i doktori iz Crne Gore i regiona bile žrtve COVID infekcije – kazao je dr Zvrko.

U nastavku programa, iskustva u liječenju COVID pacijenata u Tuzli učesnicima je prenio prof. dr Šekib Umihanić.

Jedna od glavnih tema simpozijuma bila je hirurško liječenje oboljenja uva, o čemu su govorili predavači iz inostranstva: prof. Mahmut Tajar Kalcioglu iz Istanbula, prof. dr Nenad Arsović i prof. dr Snežana Ješić iz Beograda.

Posebno važna tema se odnosila na primjenu kohlearnog implanta kod djece koja se rađaju sa oštećenim sluhom i naglašen je značaj ranog otkivanja gluvoće.

Takođe, u okviru ovogodišnjeg Simpozijuma organizovan je okrugli sto posvećen dijagnostici i liječenju malignih tumora glave i vrata. Naglašeno je da je potrebna izrada novih protokola kako bi se poboljšali rezultati liječenja. Istaknut je značaj primjene PET/ CT u dijagnostici prije započinjanja liječenja. Jedan od zaključaka je da se mora inicirati predlog za uvođenje imunološke terapije u liječenju pacijenata sa karcinomom glave i vrata. Prezentovana su i iskustva iz drugih zemalja gdje je ovaj vid liječenja postao dio standarnih terapijskih mogućnosti, posebno za liječenje pacijenata sa najtežom formom bolesti.

- Održavanje Simpozijuma je značajno jer je broj stručnih sastanaka ljekara redukovan zbog pandemije. Međutim, uz poštovanje svih epidemioloških mjera, bilo je moguće održati naučni skup značajan za dalji razvoj otorinolaringologije u Crnoj Gori – naglasio je dr Zvrko.

06. decembar - Fajzer vakcine štite i trudnicu i fetus Komentarišući mnoga iskustva trudnica kao i različite stavove ljekara kada je u pitanju imunizacija trudnica, načelnica organizacione cjeline izabrani doktor za žene Doma zdravlja Podgorica, ginekološkinja dr Jelena Knežević ističe da ,,ginekolog može da ima lični stav, ali da u poslu mora da se rukovodi strukom i nacionalnim smjernicama i preporukama jer su one zasnovane na naučnim podacima i činjenicama“.

Istakla je da u podgoričkom Domu zdravlja svim trudnicama, dojiljama i ženama koje se pripremaju za trudnoću (uključujući i postupke vantjelesne oplodnje) preporučuje vakcinacija mRNA vakcinom (Fajzer).

Institut za javno zdravlje u avgustu je na osnovu preporuka Nacionalnog stručnog savjetodavnog tijela za imunizacije (NITAGa) predložio vakcinaciju trudnica sa komorbiditetima, kao i trudnica koje su na radnom mjestu izložene povećanom riziku od infekcije.

Savjetuje se vakcinacija i ostalih trudnica koje iskažu interesovanje, u dogovoru sa ginekologom koji prati trudnoću.

- Preporučuje se da se vakcinacija obavlja nakon prva tri mjeseca trudnoće iz razloga predostrožnosti. Preporučena je vakcina proizvođača Fajzer jer za ovu vakcinu postoji najviše podataka - kazali su iz Instituta za javno zdravlje.

Iz ove zdravstvene ustanove nijesu kazali koliko je do sada

29

trudnica primilo vakcinu protiv korona virusa i da li su sve one vakcinisane Fajzer vakcinom.

Dr Knežević ističe da je u dosadašnjim studijama na trudnicama dokazano da je šest puta češća potreba za intenzivnim liječenjem kod oboljelih trudnica, te da je četiri do pet puta veći rizik od tromboze.

- Za 80 % veći je rizik od prijevremenog porođaja i preeklampsije, a 26 puta je veća smrtnost trudnica oboljelih od kovida-19 i mrtvorođenost je dvostruko veća. (Deutshe Gesselschaft fur G/Grezultati praćenja trudnica sa kovidom) - kazala je dr Knežević.

Prema njenim riječima, do sada je obavljeno više od 200 studija o vakcinaciji kod trudnica, te da ginekolozi imaju više podataka i argumenata da snažno podrže sve pacijentkinje i buduće majke da se vakcinišu jer je, kako poručuje, korist vakcinacije neuporedivo veća od rizika infekcije Sars Cov-2 virusom.

- M-RNA vakcine pružaju 80 do 95 odsto zaštite, sprječavaju ili znatno ublažavaju bolest i snažno štite i trudnicu i fetus.

Antitijela trudnice se prenose preko posteljice na fetus i pružaju mu određenu zaštitu i to u prvih nekoliko sedmica nakon porođaja – objasnila je dr Knežević. Pobjeda 07. decembar - ZHMP u okviru projekta RACE realizovao nabavku medicinske i trenažne opreme Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore u prethodnom periodu u sklopu projekta RACE (Trka za život) realizovao

je nabavku medicinske i trenažne opreme za potrebe Edukativnog centra Zavoda i organizacionih jedinica HMP iz deset gradova programskog područja (Nikšić, Danilovgrad, Podgorica, Cetinje, Budva, Kotor, Tivat, Herceg Novi, Bar i Ulcinj).

Projekat RACE se finansira kroz Interreg IPA program prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020 i podrazumijeva usklađivanje i unaprjeđenje hitne medicinske usluge (EMS – Emergency Medical Services) u cilju postizanja veće efikasnosti i profesionalnosti u očuvanju ljudskih života kao i pružanja zajedničkog odgovora u slučaju većih, masovnih nesreća na programskom području. U skladu sa ciljem

projekta, nabavljena je medicinska i trenažna oprema: fantom lutke, prsluka za imobilizaciju i izvlačenje (KED), pedijatrijske spinalne daske sa hedblokerima (head-blocker) i pojasevima, u vrijednosti od 18.230,41 eura sa PDV. U okviru projekta RACE, realizovana je i nabavka 20 eksternih automatskih defibrilatora (AED) koji će biti postavljeni u gradovima predviđenim projektom.

Takođe, nabavljena su i dva trening AED-a za potrebe Edukativnog centra ZHMP. Vrijednost ove nabavke je 39,446.00 eura sa PDV. ZHMP je realizovao edukativne radionice za pravilno korišćenje AED-a i pružanja prve pomoći za 110 pripadnika Službi zaštite i spašavanja i pripadnika Uprave policije – saobraćajne policije iz programskih Opština, kao i za 30 zaposlenih na Aerodromu u Podgorici i Tivtu.

Takođe, u sklopu aktivnosti iz projekta realizuje se online edukacija 150 zaposlenih iz Zavoda za HMP Crne Gore na teme: politrauma i kinematika traume kod djece i odraslih, primarno zbrinjavanje povrijeđenih, održavanje prohodnosti disajnog puta kod odraslih i djece, ventilacija i oksigenoterapija tokom transporta, cirkulacija, kontrola krvarenja, prevencija i kontrola šoka, povrede glave, kičmene moždine, grudnog koša, abomena, lokomotornog sistema, kao i ABCDE pregled djece, monitoring povrijeđenog pacijenta u toku transporta, nadoknada tečnosti i analgezija.

09. decembar - Donacija EU vrijedna 300.000 eura za projekat Jačanje kapaciteta nadzora nad Kovid-19 u Crnoj Gori

08. decembar – Vakcinisano oko 1000 djece protiv koronavirusa

Potpisujući ugovor o donaciji sa SZO, ambasadorka Popa je podsjetila da je EU sa početkom pandemije COVID-19 pritekla u pomoć Crnoj Gori. EU je obezbijedila 55 miliona eura za pomoć zemlji, kako u vidu hitne podrške, tako i kroz dugoročne programe pomoći za ublažavanje uticaja na privredu i ljude. Kako je kazala Popa, EU je Crnoj Gori za borbu sa pandemijom do sada donirala respiratore, rentgen aparate, zaštitnu opremu, PCR aparat za masovno testiranje, kao i da će dodatna oprema nastaviti da dolazi.

- Kao dio većeg paketa pomoći EU za suzbijanje pandemije, sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom započinjemo još jedan projekat za dalju podršku Ministarstvu zdravlja. Stručnjaci SZO pomoći će u jačanju nacionalnih kapaciteta za istraživanje slučajeva kovida-19 i praćenje kontakata, što treba da poboljša prikupljanje podataka i analizu. To će omogućiti Ministarstvu zdravlja da blagovremeno donese odluke o efikasnim javnozdravstvenim mjerama, smanji stope prenosa, kao i infekcije i hospitalizacije - kazala je ambasadorka Popa.

Kluge je kazao da pandemija Kovid-19 predstavlja veliki stres za zdravstvene sisteme ali i da se samo u partnerskom djelovanju iz pandemije može izaći. Kluge se zahvalio Delegaciji EU u Crnoj Gori, na snažnoj podršci od samog početka pandemije, kroz nabavke medicinskog materijala i opreme, podrsku COVAX mehanizmu, donacije COVID 19 vakcina EU i zemalja članica na bilateralnoj osnovi.

EU je do sada donirala 42 hiljade doza vakcine FajzerBiontek dok su države članice Crnoj Gori bilateralno donirale preko 300.000 doza vakcina.

- U partnerstvu sa Evropskom unijom, sada ćemo se zajedno fokusirati na jedan od preostalih izazova, a to je nadzor nad Kovid-19 - kazao je Kluge.

Potpisani ugovor ima za cilj jačanje kapaciteta nacionalnog nadzora protiv Kovid-19 u Crnoj Gori, tačnije da se obezbijedi jačanje nacionalnog kapaciteta za otkrivanje, reagovanje i kontrolu

Ovo je doba godine u kojem su čekaonice pedijatara bile pune i kada nije bilo korona virusa. Podaci dr Vjere Janković iz PZU Dr Mica ukazuju da je 30 odsto djece koja dođu na pregled inficirano koronom. Tako je i u domovima zdravlja, kako je nedavno saopšteno iz te institucije.

Zatvorene prostorije, hladno vrijeme i kiše su pogodni za širenje virusa među djecom, pa se pedijatri najčešće srijeću sa infekcijama gornjeg respiratornog puta.

- To su najčešće djeca između jedne i tri godine, ona koja idu u vrtić. A najčešći su rinovirus, respiratorni sincicijalni virus i razne vrste korone, koji nijesu kovid-19 – kazala je dr Janković.

Ona je istakla da aktuelna pandemija korona virusa ne bi trebalo da utiče na postavljanje dijagnoze.

- Iako su simptomi slični, ako uradimo test na koronu riješićemo dilemu. Svakako je najbitnije opšte stanje djeteta i klinički nalaz, što će nas odrediti za dalje procedure, kako god da se virus zove – kazala je dr Janković.

Ona je istakla da se dijagnoza često može postaviti i bez testiranja, na osnovu kliničkog nalaza, jer anamneza i klinička slika djeteta već ukazuju na dijagnozu.

Među djecom su, trenutno, drugi virusi mnogo češći nego korona virus. Simtomi obično traju nekoliko dana. Ipak postoji nekoliko situacija kada je dijete neophodno povesti odmah kod ljekara.

- Ako je dijete pospano, otežano diše, povraća i naglo mu se pojavljuje osip – istakla je dr Janković.

- Ono što moramo napomenuti, vakcina proizvođača Fajzer je prilagodila vakcinu za uzrast od pet do 11 godina, koja će sadržati manju koncentraciju mRNA, pa će se u tom pravcu morati raditi i nabavka vakcina – kazali su ranije iz Instituta za javno zdravlje. Pobjeda

Ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa i regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu Hans Kluge, potpisali su ugovor o donaciji Evropske unije vrijednoj 300 hiljada eura projektu Jačanje kapaciteta nadzora nad Kovid-19 u Crnoj Gori. Projekat u trajanju od devet mjeseci sprovodi kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori za potrebe zdravstvenog sistema, kako bi se unaprijedio nacionalni nadzor protiv Kovid-19 u Crnoj Gori.

31

Kovid-19. Takođe će doprinijeti postizanju cilja Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan da se podrže zemlje regiona u jačanju otpornosti zdravstvenih sistema, kako u pogledu hitne zdravstvene situacije tako i zdravstvenog osiguranja u svijetlu naučenih lekcija iz borbe protiv pandemije Kovid-19.

Potpisivanju ugovora prisustvovala je ministarka zdravlja u vladi Crne Gore dr Jelena Borovinić-Bojović.

- Od prvog dana pandemije EU i SZO su Crnoj Gori pružili značajnu finansijsku i stručnu pomoć, kako bi se ublažili ekonomski, zdravstveni i društveni efekti krize izazvane koronavirusom - poručila je dr Borovinić-Bojović.

Kako je istakla ministarka, potpisivanje sporazuma o donaciji je još jedna potvrda velike solidarnosti, prijateljstva i prije svega bliske saradnje i parnerstva, koje zemlje EU pokazuju prema Crnoj Gori. Portal Analitika 10. decembar – U Beranama počeo rad nove PCR laboratorije U Domu zdravlja Berane danas je ozvaničen početak rada nove PCR laboratorije. PCR aparat, vrijedan 174 hiljade eura, pomoću kojeg se vrši testiranje koronavirusa, donirala je Vlada Sjedinjenih Američkih Država.

Ministarka zdravlja, dr Jelena Borovinić-Bojović zahvalila je američkoj ambasadorki, Džudi Rajzing Rajnken na vrijednoj donaciji i naglasila da će stavljanjem u pogon novog PCR aparata testiranje koronavirusa biti značajno brže, ali da će on poslužiti i za druga uzorkovanja, neophodna za dijagnostiku određenih oboljenja.

Godine pandemije posebno su ukazale na potrebu zajedničkog i sistematskog djelovanja, a ambasada SAD-a bila je stalni saveznik i prijatelj u borbi protiv pandemijskih izazova. U prilog tome govori i činjenica da je kroz Projekat jačanja kapaciteta za pružanje odgovora na Kovid- 19 u Crnoj Gori, Vlada Sjedinjenih Američkih Država donirala 2.7 miliona dolara.

Stavljanjem u rad ovog aparata i nove laboratorije, PCR uzorkovanje virusa od sada će biti značajno unaprijeđeno za ovaj do sjeverne regije, pa će tako građani Berana, Andrijevice, Plava, Petnjice, Gusinja i Rožaja mnogo brže imati rezultate analiza, a samim tim zdravstvenom sistemu omogućiti bolji nadzor i upravljanje epidemijom - poručila je dr Borovinić Bojović.

Ministarka je kazala kako je misija resora zdravlja dostupna zdravstvena zaštita svakom građaninu i sistem rada koji će zdravstvenom osoblju omogućiti savremen i profesionalan angažman, te da je pokretanje ove laboratorije još jedan pokazatelj da su interesi

32

pacijenata na prvom mjestu, a nadzor nad pandemijom imperativ pred kojim se ne posustaje.

Ambasadorka Rajzing Rajnke navela je da je Evropska komanda američke vojske, kroz Program humanitarne pomoći, donirala Crnoj Gori u borbi protiv Kovid-a 778 hiljade dolara u opremi, koja je raspoređena u bolnicama širom zemlje.

- I danas se nalazimo ovdje u Beranama da uručimo donaciju u vrijednosti 174 hiljade američkih dolara, zahvaljujući kojoj će stanovnici sa ovog područja, na brži i mnogo kraći način nego ranije, da odrade PCR testove - navela je američka ambasadorka, naglašavajući da će preko Američke agencije za razvoj (USAID) biti realizovana donacija ukupne vrijednosti 2,7 miliona dolara, koja će doprinijeti unaprjeđenju zdravstvenog sistema i zdravstvenih usluga u našoj zemlji.

- Za Svjetsku zdravstvenu organizaciju je privilegija da u ovom odabranom timu damo svoj skromni doprinos u uspostavljanju nove PCR laboratorije, kroz mobilisanje tehičke ekspertize za definisanje tehničkih specifikacija i performansi ove savremene dijagnostičke opreme, kao i planirano jačanje kadrovskih kapaciteta, kroz unaprijeđivanje relevantnih znanja i vještina timova koji će koristiti PCR uređaj - kazala je šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori, Mina Brajović. Ona je naglasila da SZO posebno raduje strateška odluka Vlade i resornog Ministarstva zdravlja da se zdravstveni sistem Crne Gore jača ravnomjerno kako niko ne bi bio zaboravljen.

Zahvaljujući se u ime zaposlenih, ali i svih stanovnika sa ovog područja na vrijednoj donaciji, direktorica Doma zdravlja Berane, dr Julijana Zečević je navela da mikrobiološka laboratorija u ovoj zdravstvenoj ustanovi pruža usluge iz oblasti bakteriologije, virusologije, paraziotologije, mikologije i serologije.

- Do sada smo radili brze antignene testove za rota, adeno i respiratorne viruse, kao i kronavirus, a zahvaljujući ovoj donaciji bićemo u prilici da u Beranama radimo testiranje molekularnogenetičkom metodom, ne samo na SARS-CoV-2 nego i na druge viruse. PCR laboratoriju dobili smo kao rezultat saradnje Ministarstva zdravlja i Ambasade SAD u Crnoj Gori koji su prepoznali potrebu i značaj postojanja ovakve laboratorije na sjeveroistoku Crne Gore - kazala je direktorica beranskog doma zdravlja. Portal Analitika 11. decembar – UNICEF obilježio 75. rođendan Da aktuelno zaoštravanje podjela u Crnoj Gori i govor mržnje, kroz koji se osnažuju međunacionalni i religijski konflikti, loše utiču na mentalno zdravlje mladih ili na njihovu spremnost da prihvataju različitosti – smatra 76 odsto građana Crne Gore.

Istovremeno, 86 odsto građana Crne Gore vjeruje da političari svojim izjavama utiču na stavove mladih.

To su podaci nacionalno reprezentativnog istraživanja koje je Ipsos sproveo prošlog mjeseca, a koje su mladi reporteri UNICEF-a predstavili na proslavi 75. rođendana ove agencije UN za prava djeteta. Tom prilikom ove podatke je, tokom svog govora, komentarisao UNICEF-ov ambasador dobre volje Rambo Amadeus (Antonije Pušić).

Kvalitetnije obrazovanje i zdravstvene usluge, više kulture, sporta i korisnih medijskih sadržaja za djecu i mlade, manje nasilja onlajn i oflajn, prihvatanje različitosti kao našeg bogatstva, jednaka prava i mogućnosti za djevojčice i dječake, djecu sa smetnjama u

razvoju i djecu manjina, bolji životni standard, više igrališta, parkova i čistija okolina – zahtjevi su mladih Crne Gore koji su se čuli na proslavi 75. rođendana UNICEF-a.

Tokom svečanog programa prikazan je i film „Moj život”, koji su mladi reporteri UNICEF-a napravili s vršnjacima širom Crne Gore, tokom posljednja dva mjeseca, kako bi od njih čuli koji su ključni izazovi s kojima se mladi danas suočavaju i šta je to što bi oni htjeli da poruče Vladi Crne Gore i svim drugim nadležnim institucijama, medijima, NVO sektoru, građanima, itd.

Proslavi 75. rođendana UNICEF-a u Crnogorskom narodnom pozorištu pridružili su se učenici Muzičke škole „Andre Navara” i baletskih škola „Vasa Pavić” i „Princeza Ksenija” i kroz muziku i ples učinili je jedinstvenom.

14. decembar - Crna Gora posvećena rješavanju epidemije nezaraznih bolesti Ministarstvo zdravlja Crne Gore posvećeno je rješavanju epidemije hroničnih nezaraznih bolesti, poručila je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović na visokom ministarskom sastanku u okviru međunarodne konferencije Svjetske zdravstvene organizacije koja se održava u Moskvi.

nezaraznih bolesti s fokusom na digitalna rješenja, a u kontekstu deset godina od usvajanja Moskovske deklaracije.

- Vlada Crne Gore je prepoznala nezarazne bolesti kao prepreku unapređenju javnog zdravlja, blagostanja, ali i održivog razvoja. Međutim, optimisti smo da je, uz snažnu političku posvećenost, liderstvo, partnerstvo i uključivanje svih sektora, moguće preokrenuti dosadašnje nepovoljne trendove - naglasila je dr Borovinić Bojović.

- U borbi protiv upotrebe duvana u zemlji, kao jednog od ključnih generatora epidemije nezaraznih bolesti, Vlada Crne Gore je već preduzela hrabre korake u cilju usklađivanja nacionalnog akciznog kalendara sa akciznim kalendarom EU i povećanja fiskalnog opterećenja na duvanske proizvode, navela je ona.

Crna Gora radi i na novim smjernicama na nivou primarne zdravstvene zaštite kako bi se građanima obezbijedila jača podrška za odvikavanje od duvana, dodala je ona.

- Odlučili smo da napravimo i korak dalje – revidirali smo Listu osnovnih ljekova i prvi put smo uključili terapiju zamjene nikotina i osigurali da su flasteri za kožu i duvanske žvake pokriveni obaveznim zdravstvenim osiguranjem. Za one koji odluče da ostave pušenje neće biti plaćanja iz džepa. Zahvaljujemo SZO na kontinuiranoj podršci - podsjetila je dr Borovinić Bojović.

U tom smislu, potencijal digitalnih tehnologija je ogroman.

- U perspektivi, naš plan je da kreiramo digitalnu platformu zasnovanu na WhatsApp-u i Viberu kako bismo podržali usluge odvikavanja od duvana i učinili usluge promocije zdravlja dostupnim na samo jedan klik od našeg građanina. Efikasan odgovor na epidemiju duvana zahtijeva političku posvećenost, hrabro vođstvo, istinsko partnerstvo, multisektorski pristup u stvaranju povoljnog okruženja, osnažene građane i agilnu zdravstvenu zaštitu koja promoviše integrisano pružanje usluga sa fokusom na osobu i njene potrebe, sa digitalnim alatima za dopunu vrijednom radu naših zdravstvenih profesionalaca - zaključila je ministarka zdravlja koja je zahvalila i domaćinima u Rusiji i organizatoru SZO ovako važnog događaja.

14. decembar - Moskva spremna za saradnju sa Crnom Gorom u oblasti zdravstva

- Crna Gora je u potpunosti posvećena ispunjavanju agende Održivog razvoja i primjeni Evropskog programa rada Svjetske zdravstvene organizacije i, u tom kontekstu, rješavanju epidemije nezaraznih bolesti nema alternative – kazala je ministarka.

Na panelu na kom je učestvovala ministarka zdravlja Crne Gore, sagovornici su, između ostalih bili i ministar zdravlja Rusije Mihail Muraško i regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu, Hans Kluge.

Okvir konferencije koju organizuje Regionalna kancelarija SZO za Evropu je Evropski odgovor na prevenciju i kontrolu

Rusija je spremna za saradnju sa Crnom Gorom u oblasti zdravstva. To je tokom sastanka sa ministarkom zdravlja dr Jelenom Borovinić Bojović u Moskvi, saopštio njen ruski kolega dr Mihail Albertovič Muraško. Ministri su se sreli na marginama međunarodne konferencije Svjetske zdravstvene organizacije koja se održala u glavnom gradu Rusije.

Ministarka zdravlja je predložila i formalizaciju saradnje

33

Crne Gore i Rusije u predstojećem periodu u više specijalističkih oblasti medicine, a po kojima su ljekari iz Rusije prepoznati širom svijeta, kao što su oftalmologija, onokologija...

Ministar Muraško je izrazio spremnost da Rusija pomogne Crnoj Gori, a u kontekstu digitalizacije i u izradi ažuriranih i lako upotrebljivih registara hroničnih nezaraznih bolesti, što je i fokus konferencije u Moskvi.

Ciljevi konferencije su bili identifikacija izazova koje je prouzrokovala pandemija COVID 19, a koji mogu biti prevaziđeni uz pomoć digitalnih rješenja; usvajanje dobrih praksi i inovacija u sferi digitalnih rješenja za nadzor, prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti i utvrđivanje metoda uz pomoću kog SZO može podržati članice u primjeni digitalih rješenja.

koji se liječe u Covid odjeljenju IBD-a.

Medicinsku opremu čija je vrijednost 3.000€ uručila je Biljana Đoković, izvršna direktorica Montenegro Transfersa dr Veliboru Majiću, direktoru IBD-a i poželjela uspjeh u budućem radu.

15. decembar – Specijalna bolnica Brezovik dobila novi digitalni rendgen aparat Specijalna bolnica za plućne bolesti Brezovik dobila je novi digitalni rendgen aparat i radnu kompjutersku stanicu za doktora. Digitalni aparat je montiran, završena je obuka medicinskog osoblja i počela su snimanja na njemu za sve kojima je poreban ovaj vid dijagnostičke procedure.

Kao društveno odgovorna kompanija, Montenegro Transfers već sedmu godinu za redom realizuje donacije zdravstvenim ustanovama za liječenje djece širom Crne Gore.

Dr Majić se zahvalio na vrijednoj donaciji i kazao da će donirani aparat omogućiti bezbjednije praćenje vitalnih funkcija kod djece oboljele od Covid-a, što je veoma važno za njihovo uspješno liječenje.

15. decembar – Ubrzati vakcinaciju zbog nepoznanica Omikron soja

Rendgen aparat kupljen je zahvaljujući donaciji koju su obezbijedile društveno odgovorne kompanije, dok je radna stanica za doktore donacija proizvođača rendgena kompanije Visaris. Ukupna vrijednost donacije je oko 80 hiljada eura.

S obzirom da je riječ o aparatu najnovije generacije sa izuzetnim karakteristikama, snimanje traje mnogo kraće nego na klasičnom rendgenu, sa manjom dozom zračenja, veća je pouzdanost, a distribucija snimaka i arhiviranje je značajno pojednostavljeno, prikaz snimka dostupan na računaru, bez obzira na mjesto gdje je obavljeno snimanje. Prednost u odnosu na klasične RTG aparate je što se za razvijanje snimaka ne koristi vlažna tehnologija, već je sve digitalizovano, čime se više ne ugrožava zdravlje medicinkog osoblja, kao ni životna sredina.

15. decembar - Montenegro Transfers uručio IBD-u donaciju Covid odjeljenje Instituta za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dobilo je vrijednu donaciju od Platne institucije Montenegro Transfers, koja je zastupnik Western Union brzog transfera novca za Crnu Goru.

U pitanju je donacija aparata „Monitor VISTA 120 Draeger“ koji je neophodan za praćenje vitalnih funkcija malih pacijenata

34

Direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Hans Kluge pohvalio je napore Ministarstva zdravlja Crne Gore u dosadašnjoj borbi protiv korona virusa i uz to je dao punu podršku ministarki zdravlja dr Jeleni Borovinić-Bojović zbog odlučnosti da se, u trenutku pojave novog soja Omikrona, proslava praznika dozvoli samo uz Kovid potvrdu, kao i da se zabrane masovna okupljanja koja je nemoguće kontrolisati.

- Pandemija dugo traje i ljudi su umorni i ja to razumijem.

Međutim, moramo naći balans. Tim prije što je jako važno da škole ostanu otvorene, u skladu, naravno sa situacijom i mogućnostima - kazala je dr Borovinić Bojović.

Govoreći o Omikron soju koji i dalje nije istražen, ali zahtijeva visok stepen pažnje, Kluge je istakao da moramo da budemo obazrivi, ali da ne paničimo.

- Zbog Omikron soja neke zemlje, poput npr. Velike Britanije, Danske i Norveške, uvode određena ograničenja zbog određenih projekcija o brzini njegovog širenja. Norveška, u preliminarnom scenariju, procjenjuje da bi za tri nedjelje, sa sadašnjih oko 4.700 slučajeva dnevno moglo doći do drastičnog rasta na oko 90 hiljada do 300 hiljada novopozitivnih u jednom danu – kazao je Kluge.

U isto vrijeme, Norveška procjenjuje da bi moglo doći i do rasta hospitalizacija, čak i ako se ispostavi da je Omikron blaži od Delte, sa 30 prijema dnevno koliko ih je trenutno na 50 do 200 za 24 sata.

- Omikron će sigurno zamijeniti Delta soj. Ono što sigurno znamo je da napada mlađe, nevakcinisane ljude. Vakcine i dalje djeluju iako ne znamo koliko, i zato je važno da se ubrza proces imunizacije ali i davanje trećih doza - naveo je Kluge.

On je čestitao Ministarstvu zdravlja na ispunjavanju uslova za EU digitalni Kovid sertifikat, kao i na otvaranju nove laboratorije u Beranama. Uz to je istakao spremnost da SZO pomogne u namjeri otvaranja bolnica u Pljevljima i Podgorici i naglasio da je krovna Svjetska zdravstvena organizacija raspoloženda da podrži namjere Crne Gore da jača svoju poziciju u sferi rehabilitacije i zdravstvenog turizma.

- Donijeli ste pametnu odluku, ponosan sam na Vas - rekao je Kluge tokom sastanka sa dr Borovinić-Bojović na marginama međunarodne konferencije SZO u Moskvi.

Dr Borovinić-Bojović je zahvalila na kompletnoj i kontinuiranoj podršci SZO - zaključuje se u saopštenju. Portal Analitika

s odgovarajućim nacionalnim programom i institucionalnim okvirom - kazala je prof. Samardžić i dodala da je opšti cilj projekta istraživanje čiji rezultati mogu poslužiti kao osnova za nacrt nacionalnog programa za kontrolu sprovođenja jodne profilakse u Crnoj Gori kao i inicijativa za osnivanje ogovarajućeg radnog tijela za pripremu i sprovođenje toga programa.

16. decembar - Počeo trening zdravstvenih radnika za podršku dojenju

16. decembar - Procjena jodnog statusa, razvoj i standardizacija preventivnog programa u Crnoj Gori Nacionalni projekat: Procjena jodnog statusa, razvoj i standardizacija preventivnog programa u Crnoj Gori realizovan je uz finansijsku podršku Ministarstva nauke, odnosno, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Vlade Crne Gore (MPNKS). Nosilac projekta je Klinički centar Crne Gore (KCCG) a rukovoditeljka je prof. dr Mira Samardžić, dok je partnerska institutcija bio Centar za ekotoksikološka ispitivanja.

Prof. dr Samardžić je u Institutu za bolesti djece KCCG predstavila rezultate projekta. Prezentaciji, ispred MPNKS je prisustvovao dr Branko Bulatović, generalni direktor Direktorata za nacionalne i naučne EU projekte, dr Velibor Majić, direktor Instituta za bolesti djece KCCG, dr Zorica Đorđević iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, članovi istraživačkog tima kao i ljekari iz IBD-a.

- Jod je jedan od najvažnijih elemenata potrebnih čovjekovom organizmu za njegov pravilan razvoj i funkcionisanje.

Moramo ga svakodnevno unositi putem hrane i jodirane soli.

Nedostatak joda u kritičnom periodu razvoja djeteta dovodi do trajnog oštećenja mozga. Nadalje, deficit joda dovodi do gušavosti, smanjene funkcije štitnjače, usporenog fizičkog razvoja, slabijih mentalnih funkcija kod odraslih i oštećenja reproduktivnih funkcija.

Sve su to poremećaji i oštećenja koji se mogu spriječiti. U populacijama koje nemaju pravilno riješeno jodiranje soli prosječan koeficijent inteligencije je niži i do 13,5 poena.

Deficit joda je javno-zdravstevni problem u 47 zemalja u kojima živi oko dvije milijarde ljudi, od toga oko 266 miliona djece školskog uzrasta (31,5%) ne unosi dovoljno joda u organizam.

Stoga, praćenje jodnog statusa u populaciji pitanje je od najvišeg zdravstvenog interesa koje zahtijeva kontinuirane napore u skladu

Otvarajući Trening za podršku dojenju i ishrani novorođenčadi i odojčadi od 0-24 mjesci, koji će uz podršku UNICEF-a pohađati pedijatri i pedijatrijske sestre iz primarne zdravstvene zaštite i doktori iz Instituta za javno zdravlje, dr Slađana Ćorić, direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja je kazala i kako su istraživanja pоtvrdila i značajan dоprinоs dоjenja u razvоju mоzga djeteta – inteligencije, te da djeca koja su dojena imaju bоlji psihоmоtоrni, emоciоnalni i sоcijalni razvоj.

- Majčinо mlijekо je jedina prirоdna hrana čiji sadržaj i kоličina zadоvоljava i оbezbjeđuje pravilan rast i razvоj djeteta, a takođe je poznato da majčino mlijeko smanjuje rizik оd pоjave alergijskih reakcija, kao i da dojenje štiti od mnogih bolesti i infekcija.

Kao što prvi udah nakon rođenja označava početak života, tako i prvi podoj, možemo slobodno reći, označava početak zdravlja i svih blagodeti koje dojenje donosi i za novorođenče, ali i za majku - poručila je dr Ćorić.

Ona je kazala da su prioriteti resora zdravlja unapređenje pristupu i zdravstvenoj zaštiti od najranijeg doba te da je s tim ciljem, a uz podršku UNICEF-a oformljen Komitet za podršku dojenju čiji je cilj unapređenje zdravlja majki, novorođenčadi i odojčadi.

- Zadaci Komiteta su konkretni i jasni, a vjerujem i u mjerljiv rezultat svih nas koji ćemo biti dio ovog tima, čiji je osnovni zadatak podrška zdravom okruženju, a to možemo imati samo ako obezbijedimo sigurno i zdravo odrastanje naših mališana.

Podoj u prvih sat nakon rođenja, a onda i kontinuirano dojenje tokom prvih šest mjeseci, pa i do dvije godine, mogu nam garantovati ispunjenje ovih ciljeva.

Komitet će imati i savjetodavnu funkciju, a biće zadužen i za pružanje stručne pomoći, promociju, edukaciju...Cilj nam je da podrška dojenju u kontinuitetu bude prisutna u porodilištima ali i drugim zdravstvenim ustanovama, porodici, na radnom mjestu, kao i zajednici kojoj pripadamo - kazala je dr Ćorić.

Trening o dojenju i ishrani novorođenčadi i odojčadi od 024 mjeseca održao se u Bečićima. Radi se po najnovijim smjernicama

35

i standardima SZO i UNICEFa, a pohađaće ga 26 učesnika koji će kroz proces kontinuirane medicinske edukacije dalje obučavati sve zdravstvene radnike u Crnoj Gori.

Podršku stručnom usavršavanju pružila je i prof. Aneta Pavličić Bošnjak, ekspertkinja iz Hrvatske.

17. decembar - Ministarka zdravlja dobitnica godišnje nagrade Američke privredne komore Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović dobila je godišnju nagradu Američke privredne komore (AmCham), za poseban doprinos Programu Partnerstvo za bolje poslovno okruženje.

sada ću posebno izdvojiti poslednju od 2,7 miliona dolara namijenjenih za borbu protiv COVIDa. Zdravstveni sistem Vam ovo nikada neće zaboraviti, poručila je ministarka zdravlja. Uvažena gospođo Rajzing Ranke, i ovu priliku koristim da Vas zamolim da prenesete izraze najdublje zahvalnosti prijateljskom američkom narodu od male zemlje velikog srca, od svih njenih građana - naglasila je ministarka.

Ona je istakla da će AmCham i u narednom periodu u Ministarstvu zdravlja imati iskrenog i odanog partnera, otvorenog za sve sugestije, predloge i primjedbe kako bi zajedno bili dio uspješnog tima partnerstva za bolje poslovno okruženje.

Direktorica Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović zahvalila je Američkoj privrednoj komori koja je darivala šest instrumenata, mikromakaza za sprovođenje operacije laringomikroskopske hirurgije grkljana, i dijagnostiku pacijenata sa sumnjom na maligne bolesti, Klinici za ORL Kliničkog centra Crne Gore.

Na svečanosti Američke privredne komore, donaciju je, osim KCCG dobio i Dom zdravlja Bijelo Polje. Riječ je o audiometru koji je neophodan za službu Medicine rada u kojoj se rade sistematski, ljekarski pregledi i ostali pregledi pacijenata u Domu zdravlja u Bijelom Polju.

17. decembar - Francuska donirala 117 000 Fajzer vakcina

AmCham sprovodi ovaj Program od aprila 2017. godine, sa ciljem podizanja nivoa uzajamnog razumjevanja između privatnog i javnog sektora, kako bi se doprinijelo efikasnijem uklanjanju biznis barijera, kvalitetnijim tekstovima pravnih akata i boljoj primjeni pravnih normi od strane javne uprave, ali i privatnog sektora.

Zahvaljujući se na priznanju ministarka je istakla da je njen radni angažman pratio ogroman broj profesionalnih i ličnih uspjeha, ali i izazova.

- Kao neko ko je od malena svoj životni put opredijelio za dobro svih, kao neko ko potiče iz ljekarske porodice i ko je odlučan da se posveti stalnom usavršavanju, sticanju znanja i vještina, a sve s ciljem zaštite zdravlja i života ljudi, ovu nagradu doživljam kao ogromnu satisfakciju za još jedan angažam koji mi je namijenjen, a to je funkcija ministarke zdravlja. Iako je godina za nama bila puna izazova, rezultati su najbolji odgovor na sve nedobronamjerene i iz ko zna kakvih razloga kritike upućene zdravstvenom sistemu. Niz domaćih i međunarodnih ocjena, uključujući vaše godišnje priznanje, su omaž svim ljekarima, medicinskim sestrama i tehničarima kao i ostalima koji su temelj našeg zdravstvenog Sistema - kazala je dr Borovinić Bojović.

Ona je izrazila zadovoljstvo što je AmCham prepoznala taj trud i rad i što su pružili značajnu podršku i bili pravi partneri na putu koji, kako je kazala, ima zajednički i jedini cilj, a to je unapređenje poslovnog ambijenta i uzajamnog razumijevanja na dobrobit svih.

- Taj cilj počiva na dosljednosti Hipokratovoj zakletivi i geslu NULTA KORUPCIJA i POTPUNA TRANSPARENTNOST! Naš uspjeh ima predznak zajedništva, sinergije i prijateljstva. Vlada Sjedinjenih Američkih Država stoji na čelu prijateljskog ešalona zemalja koje našoj državi pružaju istinsku pomoć u teškim vremenima. Od mnogobrojnih donacija koje su upućene našoj zemlji,

36

Republika Francuska donirala je Crnoj Gori 117 000 Fajzer vakcina. Pošiljku je ministarki zdravlja, dr Jeleni Borovinić Bojović uručio francuski ambasador u Crnoj Gori, Kristijan Timonije.

Ministarka je zahvalila ambasadoru na vrijednoj donaciji i istakla posvećenost i kontinuiranu podršku koju Francuska pruža Crnoj Gori od početka pandemije koronavirusa.

- Pandemija koronavirusa donijela je svijetu mnogo patnje i odricanja. Zaustavljene su životne aktivnosti na mnogim poljima.

Granice nijesu zaustavile širenje zaraze uprkos najsavremenijim metodama nadzora i praćenja. Danas slobodno možemo reći da dijelimo život na prije i poslije korone. Ipak, pandemijski period naučio nas je da samo zajedno, udruženi i solidarni možemo biti dio rješenja. Naš prijateljski francuski narod, pokazao je mnogo puta kako su prijatelji važni u teškim vremenima - kazala je ministarka zdravlja.

Ona je naglasila da je Crna Gora do sada uspjela da obezbijedi preko milion i četiri stotine vakcina protiv COVID infekcije i pozvala građane da se vakcinišu kako bi se život vratio u normalu.

Ambasador Timonije izrazio je divljenje, ali i zahvalnost zaposlenim u zdravstvenom sistemu na, kako je kazao, neprestanom angažovanju i brizi.

- Virus je, nažalost, i dalje prisutan i poprima još opasnije oblike. Stoga, treba raditi na mobilizaciji i nastaviti sa zajedničkom borbom. Najizloženiji su stariji i pojedine ranjive kategorije stanovništva. Moramo ih zaštititi i naš zadatak je da se vakcinišemo i da nastavimo da novim dozama održavamo otpornost našeg tijela. Neophodna je, dakle, najbolja zaštita - poručio je francuski ambassador i nagalasio da je i ovom donacijom Francuska željela da pomogne i pruži podršku u borbi protiv koronavirusa.

Ambasador je pozdravio nedavno usvojene mjere koje će omogućiti vakcinisanim osobama nesmetano putovanje u trernutku kada, kako je naglasio, Francuska preuzima predsjedavanje Evropskom unijom.

nove procedure, a time postati i dio savremenih kuća koje su usvojile minimalno invazivne procedure kada je u pitanju operacija karcinoma želuca.

17. decembar – Brže do ljekara Novi centralni sistem zakazivanja pregleda Brže do ljekara, za pacijente znači da kada specijalista u bolnici, nakon pregleda, zatraži pregled kolege, pacijent na licu mjesta dobija termin i vrijeme kontrole. Taj pacijent se više, dakle, ne vraća kod izabranog ljekara samo zbog uputa. Tako se štedi vrijeme i pacijentima i izabranim doktorima.

- S druge strane, izabrani ljekari su se godinama žalili da skoro 50 odsto radnog vremena troše samo na pisanje uputa. S obzirom na to da smo ih rasteretili dobrog dijela, očekujem da će svaki izabrani ljekar, dnevno, od sada imati makar tri sata više da se posveti radu sa pacijentima. I same građane ohrabrujemo da podignu ljestvicu očekivanja od svojih izabranih ljekara. Oni nijesu, kako ih dio javnosti doživljava samo put do specijaliste, već su nadležni da tretiraju makar 70 odsto zdravstvenih problema pacijenata.

Jasno mi je, u isto vrijeme, da smo specijaliste i medicinske sestre koji ih prate, dodatno opteretili. Ipak, i sami specijalisti će imati kompletan uvid u stanje pacijenta kog će redovno pratiti i neće više biti bilo kakve blokade ili kočnica u tim odnosima.

Napominjem i da je produženo vrijeme za prvi pregled kod specijalista u domovima zdravlja, u opštim bolnicama i KCCG sa 15 na 20 minuta. Produženo je i vrijeme pregleda kod izabranog ljekara, sa 10 na 15 minuta. Na taj način i ljekaru i pacijentu omogućavamo podrobniji pregled i, u konačnom, kvalitetniju zdravstvenu zaštitu – kazala je direktorica KCCG dr Ljiljana Radulović.

Ovo smatraju jednim od niza najznačajnijih dostignuća u prvoj godini rada koja je obilježena fokusom na borbu protiv pandemije.

Predavač-gost po pozivu je bio prof. dr Miloš Bjelović iz Kliničkog centra Srbije, predsjednik Endoskopskog udruženja hirurga Srbije, evropski ekspert endoskopske hirurgije. Ostali predavači su takođe bili eminentni doktori iz Kliničkog centra Crne Gore, a simpozijum je pratilo oko sedamdestet ljekara iz svih zdravstvenih ustanova Crne Gore.

Prof. Bjelović je kazao je da je tema simpozijuma uvijek aktuelna jer je karcinom želuca treći po smrtnosti, dok rijetko 30 odsto pacijenata sa uznapredovalom bolešću ima petogodišnje preživljavanje.

- Moramo da radimo na razvoju novih terapijskih opcija, kombinacija hirurgije, hemioterapije prije i poslije operacije kada je to moguće i u posljednje vrijeme biološka terapija - kazao je prof.

Bjelović i dodao se u KC Srbije preko 85 odsto pacijenata liječi mininmalno invazivnim procedurama.

On je pojasnio da, prema zvaničnim podacima, samo 50 odsto pacijenata uspije da završi hemioterapiju nakon operacije.

Gastroenterohepatolog, prof. dr Brigita Smolović, govorila je o karcinomu želuca i heliko bakterije i istakla da je Svjetska gastroenterološka organizacija objavila da je karcinom želuca na šestom mjestu po učestalosti u svijetu, a četvrti po smrtnosti. Ona je kazala da je više od 80 odsto slučajeva karcinoma povezano sa hroničnom infekcijom ovom bakterijom.

Direktor Centra za patologiju crnogorskog Kliničkog centra prof. dr Filip Vukmirović kazao je da je karcinom želuca veliki zdravstveni problem i da pacijenti imaju značajno lošu prognozu, ocijenivši da će nove hirurške metode biti segment koji će omogućiti bolje preživljavanje pacijenata.

ADVERTISEMENT Radiolog dr Vladimir Krgović kazao je da je skener (CT) i dalje zlatni standard u radiološkoj dijagnostici ove bolesti.

18. decembar – Održan Simpozijum hirurga na temu Karcinom želuca – ima li napredka

21. decembar - Svečano uručene diplome i nagrade studentima Medicinskog fakulteta UCG

Karcinom želuca je treći vodeći uzrok smrtnosti kod bolesnika kada su maligni tumori u pitanju. NVO Udruženje hirurga Crne Gore organizovalo je u hotelu „Ramada“ Prvi simpozijum sa međunarodnim učešćem na temu: Karcinom želuca – ima li napredka.

Predsjednik Udruženja hirurga dr Veselin Stanišić poručio je da se nada da će crnogorski ljekari prihvatiti preporuke i usvojiti

Svečana dodjela diploma svršenim studentima Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, studijskih programa Medicina, Stomatologija i Farmacija, kao i dodjela nagrada najboljim studentima, održana je u amfiteatru Medicinskog fakulteta uz prisustvo velikog broja gostiju. Diplome i nagrade uručili su dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Miodrag Radunović i prodekanka za nastavu prof. dr Aleksandra Vuksanović Božarić.

37

Dekan prof. Radunović poručio je studentima da su oni potrebni Crnoj Gori, te da talasi novih vjetrova ukazuju da je društvo prepoznalo značaj profesije najavljujući kvalitetniju valorizaciju njihovog rada. Istakao je i da ih uručena diploma vodi novim životnim stremljenjima sa jednom neprekidnom niti, koja će ih pratiti kroz profesionalnu karijeru, a to je: poštovanje potreba i vrijednosti drugog čovjeka. Humanost, empatija i cjeloživotno učenje jedinstvenost su njihovog poziva u kojem će morati da se nose sa ljudskim patnjama, hitnim stanjima, zdravstvenim problemima i etičkim nedoumicama.

- Već pri kraju studija suočili ste se sa intrigantnom pandemijom Covid 19. Bili ste dio tima sa kolegama iz Instituta za javno zdravlje i Kliničkog centra u call centru. Pandemija je pokazala i vitalnost obrazovnog sistema, vašu brzu transformaciju na savremene tehnologije transfera znanja - kazao je prof. Radunović.

Naglasio je da je "u podjeli ljepote i izbora zanimanja, medicina ostala na pijedestalu Božjeg dara".

- Medicina i humanost čine čovjeka vrijednim življenja kroz prevenciju i terapiju zdravstvenih problema, gdje vi vašim radom i odnosom prema bolesniku vraćate dostojanstvo i kvalitet životu - zaključio je prof. Radunović.

Na kraju svečanosti doktori medicine i stomatologije položili su Hipokratovu zakletvu. Među zvanicama Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, pored rektora UCG prof. dr Vladimira Božovića, prorektora prof. dr Veselina Mićanovića, prof. dr Sanje Peković, prof. dr Irene Orović, dekana i profesora drugih fakulteta, među zvanicama su bili i dr Zoran Terzić, medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore, direktor Doma Zdravlja Podgorica dr Danilo Jokić, dr Mina Brajović, šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije i Vanja Drljević šefica Nacionalne Erasmus+ kancelarije.

24. decembar - Američki marinci donirali poklone djeci u IBD-u Američka ambasadorka u Podgorici Džudi Rajzing Rajnke predala je tradicionalnu, godišnju donaciju američkih marinaca Institutu za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).

Ovaj program koji podrazumijeva darivanje igračkama djecu koja su na bolničkom liječenju traje od 1947. godine i od tada se sprovodi u čitavom svijetu.

- Srećna sam što sam danas u KCCG, odnosno u dječjoj bolnici, s ciljem da podržim program američkih marinaca „Igračke za mališane” koji se sprovodi u čitavom svijetu. Američka ambasada u Podgorici koordinirala je projektom zahvaljujući kom će, kroz

38

ovu donaciju, svako dijete koje praznike provodi u bolnici, dobiti nove igračke koje će im, nadamo se, vratiti osmjeh na lice, a roditeljima vratiti nadu. Hvala vam što ste nam dozvolili da budemo dio vaših praznika i želim vam zdravlje, sreću i prosperitet u Novoj godini - kazala je ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori Rajzing Rajnke.

Na donaciji je zahvalila direktorica KCCG, dr Ljiljana Radulović, koja je podsjetila da su SAD u najtežem zdravstvenom trenutku dokazale da su pravi prijatelji Crne Gore.

- Podsjetiću javnost na donaciju od čak dva miliona i sedamsto hiljada dolara zahvaljujući kojima će naša država, uz pomoć američkih prijatelja, ostvariti sve ciljeve koje su zacrtale međunarodne zdravstvene adrese, a odnose se na borbu protiv pandemije COVID 19 u 2022. godinu.

Današnji gest američke ambasadorke i marinaca koji su obezbijedili poklone za našu djecu koja vrijeme uoči praznika provode, uz dužnu brigu i pažnju, u Instititu za bolesti djece, je za svako poštovanje. Način na koji se odnosimo prema djeci je odraz našeg čojstva, čime dolazak cijenjene ambasadorke shvatam ne kao posjetu strancima, već kao boravak svoga na svome - zaključila je direktorica KCCG dr Radulović.

25. decembar - U IBD-u planirano formiranje Pectus Centra U okviru Pectus programa, koji se od nedavno sprovodi u Institutu za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), po prvi put su urađene operacije uklanjanja stranih tijela kod mališana kod kojih je prethodno operativnim putem liječen deformitet grudne kosti.

U narednim mjesecima planirane su operacije korekcije deformiteta grudnog koša koje će se izvoditi u saradnji sa konsultantom iz Turske i grudnim hirurzima iz Centra za grudnu hirurgiju KCCG. Takođe je planirano stvaranje uslova za formiranje Pectus centra u kojem će se kod djece sprovoditi neoperativno liječenje deformiteta grudnog koša uz pomoć ortoze. Ova metoda, koja se u svijetu koristi posljednjih godinu i po dana, može se primjenjivati od najranijeg uzrasta do perioda adolescencije čime se izbjegavaju nepotrebne operacije. Ona je posebno jednostavna za djecu od navršene pete godine života pa nadalje. Važno je istaći da primjenom ortoze u liječenju deformiteta grudne kosti djeca ne moraju, kao što je slučaj kod hirurškog liječenja, trpjeti bolove i proživljavati traumu koju sa njima proživljavaju i njihovi roditelji. Uvođenjem ortroza u liječenju korist je višestruka. Djeca imaju komforniji tretman bez trauma a zdravstveni sistem smanjuje troškove liječenja.

Najčešći deformiteti grudne kosti kod djece su kokošije (pectus carinatum) i ljevkaste (pectus infundibuliforme) grudi.

To su urođeni deformiteti grudne kosti koji mogu nastati odmah po rođenju ili u kasnijem uzrastu sa razvojem djeteta. Može se otkriti od treće do četvrte godine, a najčešće ipak u starijem uzrastu kada deformitet postane izraženiji.

želje za brz oporavak i odlazak kući, što oni najviše i žele i čemu se najviše raduju, uz želje da budu zdravi i veseli u sledećoj godini, da čuvaju svoje roditelje i roditelji njih, uputili smo čestitke za novogodišnje praznike i zbog toga se osjećamo izuzetno srećno jer dječji osmjeh i dječja radost je nešto najljepše, nešto što se ne može uporediti ni sa čim - poručila je dr Borovinić Bojović.

26. decembar – Fondacija Hemiias donirala 328000 eura bolnici u Bijelom Polju Fondacija “Hemiias” Bjelopoljca Hačka Brčvaka donirala je 328 hiljada eura za izgradnju Dječjeg odjeljenja Bolnice u Bijelom Polju.

Ministarka je izrazila zadovoljstvo i zbog činjenice da će najveći dio djece u naredna dva dana, uz dopuštenje ljekara, biti otpušten na kućno liječenje, a posebnu radost i sreću za praznike poželjela je onima koji će, zbog prirode bolesti i tretmana, praznike ipak provesti u bolničkim uslovima.

Hačko Brčvak Memorandum o izgradnji danas su potpisali direktor Bolnice Kenan Erović, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Veljo Čađenović i predstavnik Hemiiasa Jasmin Crnovršanin, prenio je CdM. Izgradnja odjeljenja je predviđena na drugom spratu zgrade a imaće 30 soba, sa pratećim sadržajima.

- Želimo da podržimo Bijelo Polje. Mi smo da kažem zadnjih nekih desetak godina, dosta nas je iselilo iz Bijelog Polja i onda ovo je jedan vid gdje mi pokušavamo da eto bar nešto vratimo svome gradu tako da smo se odlučili da pomognemo našoj bolnici u Bijelom Polju - rekao je predstavnik Fondacije "Hemiias" Jasmin Crnovršanin.

27. decembar - Novogodišnji paketići za svu djecu koja se nalaze na liječenju u Crnoj Gori Ministarka zdravlja, dr Jelena Borovinić Bojović, uručila je novogodišnje paketiće djeci koja se nalaze na bolničkom liječenju u Institutu za bolesti djece u Podgorici i dječjem odjeljenju opšte bolnice u Nikšiću.

Uz strogo poštovanje epidemioloških mjera, ona je sa saradnicima obišla mališane u ovim zdravstvenim ustanovama i poželjela im brz oporavak, radost i puno zdravlja u godini koja dolazi. Ministarka je kazala da će novogodišnje poklone dobiti i djeca u svim ustanovama u zemlji koja se nalaze na bolničkom liječenju.

- Kolege će danas obići i ostale bolnice, tako da će po prvi put zapravo sva djeca koja se nalaze na bolničkom liječenju u cijeloj Crnoj Gori istovremeno dobiti novogodišnje paketiće. Uz najljepše

28. decembar - U KCCG održana komemoracija prof. dr Božidaru Bojoviću U Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) održana je komemoracija prof. dr Božidaru Bojoviću.

- U čast uvaženog profesora, KCCG formiraće dobrovoljni fond za pomoć djeci koja su oboljela od dijabetesa tip 1 i koji će nostiti njegovo ime - poručila direktorica KCCG, dr Ljiljana Radulović i naglasila da će KCCG biti prvi donator nakon završetka administrativnih procedura.

Ona podsjetila je na bogatu i široku biografiju prof. Bojovića: -Uvažene kolege, danas smo se okupili da odamo počast poštovanom prof. dr Božidaru Bojoviću zbog čije smrti ne žale samo Crna Gora i Podgorica, već i svi ljekari čije je magisterijume i doktorate odobrio u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, Novom Sadu i Beogradu.

Prof. dr Božidar M. Bojović, rođen je 1938. godine u Potpeću, gdje mu se porodica doselila između dva svjetska rata iz Zminice (Šaranci). Višu realnu gimnaziju završio je u Pljevljima,

39

Medicinski fakultet u Beogradu, Socijalnu pedijatriju i specijalizaciju iz pedijatrije završio je u Beogradu, specijalizaciju iz dijabetologije i endokrinologije u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Epidemiologija gojaznosti kod djece školskog uzrasta u Saveznoj Republici Crnoj Gori sa posebnim ispitivanjem njenog uticaja na metabolizam ugljenih hidrata“, odbranio je 1980. godine u Novom Sadu. Kao ljekar radio je u Rožajama, Kotoru i Podgorici.

Formirao je prvo odjeljenje dečije endokrinologije u Dječjoj bolnici u Podgorici. Prvi je profesor pedijatrije i osnivač Katedre za pedijatriju na Medicinskom fakultetu u Podgorici, gostujući profesor na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. U okviru stručnog usavršavanja boravio je u više poznatih centara u Evropi i Americi.

Održao je više predavanja po pozivu na medicinskim fakultetima u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, Novom Sadu, Srbinju, Nišu. Biran je u zvanje primarijusa, naučnog savjetnika i eksperta za medicinsku nauku. Bio je mentor je i član komisija za odbranu magisterijuma i doktorata nauka na medicinskim fakultetima u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, Novom Sadu i Farmaceutskom fakultetu u Beogradu. Rukovodilac, glavni istraživač i saradnik u više naučno-istraživačkih projekata, od kojih tri međunarodna.

Objavio je preko 250 stručnih i naučnih radova u domaćim i stranim časopisima, zbornicima radova i kongresima. Autor je 15 monografija i jedog univerzitetskog udžbenika i koautor u 12 monografija i dva univerzitetska udžbenika. Recezent u više stručnih i naučnih publikacija.

Bio je predsjednik Udruženja endokrinologa SFR Jugoslavije u dva mandata i predsjednik Udruženja pedijatara Crne Gore. Bio je član Odbora za medicinsku nauku i Odbora za demografska istraživanja Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Udruženja kliničkih endokrinologa Amerike, Balkanske i Mediteranske medicinske unije. Bio je član uređivačkih savjeta i izdavačkih odbora više domaćih i stranih časopisa iz oblasti pedijatrije, endokrinologije, dijabetologije i bolesti metabolizma. Dobitnik je Zlatne povelje Univerziteta Crne Gore, Zlatne plakete Srpskog lekarskog društva, Zlatne povelje Društava za borbu protiv šećerne bolesti Jugoslavije, Zlatne povelje za borbu protiv šećerne bolesti Crne Gore, Zlatne povelje medicinskog časopisa Medikal.

Aktivno se bavio šahom. Titulu majstorskog kandidata u šahu osvojio je 1961. godine i kasnije potvrđivao na više turnira.

Govorio je engleski, služio se ruskim i francuskim jezikom. Bio je oženjen, otac troje djece i djed šestoro unučadi - zaključila je dr Radulović.

40

Ministarka dr Borovinić Bojović i dr Jokić su se zahvalili na donaciji.

30. decembar - Zavodu za Hitnu medicinsku pomoć isporučena tri sanitetska vozila Zavodu za Hitnu medicinsku pomoć Crne Gore isporučena prva tri od dvanaest specijalnih sanitetskih vozila.

Bužetska sredstva predviđena za ovu namjenu iznosila su 421 080 eura sa PDV om.

Vozila će biti biti proslijeđena jedinicama za Hitnu medicinsku pomoć u Žabljaku, Kolašinu i Mojkovcu.

Ostala vozila će biti dostavljana u kontinuitetu do 24. 02.

2022. godine kada će jedinice Zavoda raspolagati novim vozilima koja su opremljena savremenom medicinskom opremom, sve u cilju poboljšanja i podizanja nivoa zdravstvene zaštite.

29. decembar - Ambasada Njemačke donirala DZ Podgorica opremu vrijednu sedam hiljada eura

30. decembar - Potpisan Granski kolektivni ugovor za povećanje zarada u zdravstvu

Ambasador Njemačke Robert Veber donirao je Domu zdravlja Podgorice opremu vrijednosti sedam hiljada eura. Donacija se sastoji između ostalog od 30 stetoskopa, 20 aparata za mjerenje pritiska i isto toliko pulsnih oksimetara.

- Donacija će biti usmjerena na kupovinu opreme u borbi protiv korona virusa. Ovo je dokaz zajedničke brige i solidarnosti na globalnom nivou - naveli su iz Ministarstva zdravlja na Tviteru.

Donaciju je inicirao Međunarodni klub žena Crne Gore, a Veber je uručio u prisustvu ministarke zdravlja dr Jelene Borovinić Bojović i direktora Doma zdravlja Podgorice dr Danila Jokića.

Događaj je organizovan ispred Kovid centra u Tološima.

Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović i predstavnici reprezentativnih sindikata zdravstva potpisali su Granski kolektivni ugovor za povećanje zarada u zdravstvu. U ime Samostalnog sindikata zdravstva, ugovor je potpisala predsjednica dr Ljiljana Krivokapić, a ispred Sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne Gore, Nebojša Radonjić.

- Današnjim potpisivanjem Granskog kolektivnog ugovora sa reprezentativnim sindikatima zdravstva, isupunjavamo ono što smo obećali prije godinu dana da ćemo povećati plate zaposlenima u zdravstvenom sistemu, tako da će od 01. januara 2022. godine povećanje zarada medicinskom kadru biti veće od 30-40 odsto, a nemedicinskom kadru između 13-26 odsto - kazala

je nakon potpisivanja ugovora ministarka zdravlja.

Ona je naglasila da se po prvi put dešava da Vlada Crne Gore inicira povećanje plata u zdravstvu, smanjuje nejednakost zarada, pa najveći rast ostvaruju zaposleni sa nižim koeficijentima, a najmanji direktori zdravstvenih ustanova.

- Ovo je još jedna potvrda da smo istrajali i bili ozbiljni u namjeri da uvažimo napore i požrtvovanje svih zaposlenih u zdravstvu, koji su svoj život opredijelili brizi o onome što nam je svima najvažnije, a zdravlje to svakako jeste. Takođe, ovo je i dokaz da Vlada i Ministarstvo zdravlja vode odgovornu politiku prema zaposlenima u zdravstvenom sistemu, jer kroz ovo povećanje zarada želimo da utičemo na poboljšanje standarda zaposlenih u zdravstvenom sistemu i vraćanja ugleda profesiji koja je decenijama bila zanemarivana - istakla je dr Borovinić Bojović.

Podsjetila da je započet i proces ulaganja u opremanje zdravstvenih ustanova i nabavku savremene medicinske opreme, kako bi i uslovi rada svih zdravstvenih radnika bili približni evropskom nivou, a usluge koje oni pružaju, kako je kazala, zaista je takva.

- U nadi da ćemo u godini pred nama pobijediti epidemiju koja je u prethodnom periodu paralisala sve zdravstvene sisteme u svijetu, želim svima srećne predstojeće praznike, dobro zdravlje i blagostanje - poručila je ministarka zdravlja.

- Srećna sam što je posle ovoliko godina bavljenja sindikalizmom prvi put da je resorno ministarstvo u sadejstvu sa Ministarstvom finansija razmatralo i povećalo zarade zaposlenih u sistemu zdravstva. Do sada je uvijek bilo da se borimo za male procente,

a kada imate startni koeficijent nizak svako povećanje je nedovoljno - kazala je dr Krivokapić.

Ona je istakla da je ovo značajno povećanje zarada potvrda da Vlada veoma razmišlja o sektoru zdravstva, kao intelektualnoj eliti jednog društva i izrazila očekivanje da će u narednom periodu imati zadovoljne zdravstvene radnike, sa adekvatnim zaradama i uslovima rada.

Predsjednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne Gore, Nebojša Radonjić, pohvalio je, kako je kazao, ogromno povećenja plata zaposlenih u zdravstvenom sektoru, ali i naglasio da će se u narednom periodu zalagati da se u većoj mjeri nemedicinski kadar u dijelu zarada izjednači sa medicinskim.

- Iako sam zadovoljan sa povećanjem koje je veliko, moramo učiniti sve da svi ljudi koji rade u zdravstvenom sektoru budu takođe zadovoljni - poručio je Radonjić.

31. decembar - Institut za javno zdravlje, COVID-19, presjek stanja Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (subota 01.01.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 3 913 uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno je dijagnostikovano 1 288 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2.

Udio novopozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih za 01.01.2022. godine je iznosio 32,92 %. Tokom jučerašnjeg dana IJZCG su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom, iz opština: Podgorica (1) i Nikšić (1). Među preminulima mlađi je imao 84, a stariji 91 godinu starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 416.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 11 221.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 173 161.

41

NOVA Femibion® formula

Jer Vi i Vaša beba zaslužujete najbolje!

Predivan je osjećaj z nati da se Vaša beba dobro razvija… Čudesni događaj rođenja bebe je iskustvo koji će svaka buduća mama doživjeti na svoj način i prosto je nemoguće psihički se pripremiti na to. Ali ono što je važno jeste da pripremite svoj organizam zdravom i izbalansiranom ishranom i pravilnim izborom suplementacije, kako bi svojoj bebi obezbijedili najbolje.

Važan stadijum u razvoju ploda počinje da se dešava već između 22–28. dana nakon začeća kada s e neuralna tuba zatvara. Preporuka je da se započne sa suplementacijom folatima bar jedan mjesec prije planirane trudnoće.

Nova Femibion® formula stvorena u čast avanture koja je pred Vama, jer je dobro zdravlje Vas i Vaše bebe naš najdragocjeniji dar Nizak nivo folata k od majke predstavlja f aktor rizika z a razvoj defektnih nervnih vlakana ploda. Važnu ulogu ima i holin koji je uključen u normalan metabolizam homocisteina, što je važan faktor u različitim životnim fazama, uključujući period trudnoće. Posebno mjesto zauzima esencijalna omega-3 masna kisjelina ( DHA) koja doprinosi normalnom razvoju mozga i vida bebe.

U cilju snabdijevanja optimalnom količinom DHA preporučujemo da povećavate nivo već od 13. nedjelje trudnoće.

Femibion® 1 – z a planiranje trudnoće i trudnoću do 12. nedjelje Jedna tableta s adrži: kombinaciju folne kisjeline i folata (Metafolin® ), holin, kompleks B-vitamina, vitamine C, E i D, jod, selen i gvožđe u o ptimalnim dozama.

Uzimanje jedne tablete vam može pomoći da brže dostignete poželjan nivo folata i smanji rizik od nastanka defekta neuralne cijevi (spina bifida).

Femibion® 2 – od 13. do 40. nedjelje trudnoće i za period dojenja Jedna tableta s adrži: kombinaciju folne kisjeline i folata ( Metafolin® ), kompleks B-vitamina, vitamine C, E i D , jod, selen, gvožđe, cink i magnezijum u optimalnim dozama.

Jedna kapsula sadrži: omega 3 -masne kisjeline, vitamin E i lutein u preporučenim dnevnim dozama.

Uzimanje jedne tablete i jedne kapsule na dan može doprineti daljem normalnom razvoju vida i mozga vaše bebe, intelektualnih i motoričkih sposobnosti.

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o.

Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

Max Grip šumsko voće sa mentolom

Maksimalna snaga u samo jednoj dozi Nadmudrite prehladu

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo!

0 indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

REGION 02. decembar – Zbog omikrona uveli nove mjere za ulazak u zemlju - Slovenija Zbog širenja novog omikron soja korona virusa, slovenačka vlada je odredila da od sada putnici koji u Sloveniju dolaze iz sedam zemalja Južne Afrike obave tri PCR testa tokom obaveznog 10-dnevnog karantina, koji je već uveden.

Desetodnevni karantin ostaje obavezan za osobe koje dolaze u Sloveniju, a boravili su u Južnoj Africi, Bocvani, Esvatiniju, Lesotu, Mozambiku, Namibiji ili Zimbabveu, ili za osobe koje su te zemlje posjetile 14 dana prije ulaska u Sloveniju, prenosi agencija STA. Navodi se da je strancima bez prebivališta u Sloveniji, a koji dolaze iz područja sa varijantom omikron, nije dozvoljen ulazak u zemlju.

Vlada je uvela dodatno pravilo koje zahtijeva da putnici koji dolaze iz pomenutih zemalja, urade tri PCR testa nakon što im je naređeno da budu u karantinu. Navodi se da osobe moraju da urade PCR test po ulasku u Sloveniju i da ga ponove petog i 10. dana dok su u karantinu kod kuće, ali da ne mogu ranije da prekinu obavezni karantin bez obzira na rezultat testa. Vesti.rs 04. decembar - HIV-om zaražena 41 osoba – BiH U BiH je za godinu dana registrovana 41 osoba oboljela od HIV/AIDS-a, dok je od posljedica bolesti dvoje ljudi preminulo, podaci su javnih instituta zdravlja.

Iz Instituta za javno zdravstvo RS navode da je u 2021. g оdini rеgistrоvаn vеći brој оbоljеlih slučајеvа оd HIV pоzitivnih u оdnоsu nа prеthоdni pеriоd, piše Srpskainfo.

оsоbа kоје živе sа HIV/АIDS-оm - rekli su iz ovog Instituta.

U Srpskoj je u ovoj godini prijavljeno 18 novih slučajeva, od čega 14 HIV pozitivnih i četiri oboljela od AIDS. Jedna osoba je umrla.

Dо sаdа su u BiH ukupno rеgistrоvаne 423 osobe oboljele оd HIV/АIDS-а, а оd pоslеdicа bоlеsti umrla je 81 оsоbа. Blic.rs 07. decembar - Očekuju da će molnupiravir dovesti do manje smrtnosti - Slovenija U Sloveniju uskoro dolazi preparat koji će se na preporuku ljekara i uz pristanak pacijenta davati onima koji nijesu vakcinisani protiv Covida-19, odmah nakon što se kod njih razviju prvi simptomi bolesti, a za koje se smatra da bi se mogli razviti u teži oblik bolesti.

Kako prenose slovenski mediji, riječ je o lijeku Lagevria, poznatom i kao molnupiravir, koji je naručen i već je na putu za Sloveniju. Komisija za medicinsku etiku, koje je tijelo ministarstva zdravlja, donijelo je zaključak da ne postoje etičke zadrške da se taj lijek ne počne propisivati i primjenjivati, nakon što ga je za uporabu preporučila i Evropska agencija za ljekove (EMA), premda još nije službeno registrovan.

Taj lijek donosi značajan napredak u suzbijanju epidemije i očekujemo da će dovesti do manje smrtnosti od Covida, kazao je za Slovenski radio dr Božidar Voljč, predsjednik komisije za medicinsku etiku.

Lijek se, nakon što ga uz pristanak pacijenta propiše njegov ljekar, uzima odmah nakon pojave prvih simptoma, unutar prvih pet dana, dok pacijentu još ne zatreba podrška kiseonikom.

- Uzima se dva puta dnevno po 800 miligrama. Računa se da njegovim uzimanjem u 50 do 60 posto slučajeva se sprječava i hospitalizacija zaraženog, a neće se preporučivati trudnicama izjavio je dr Voljč.

Lijek će se davati onima koji ispunjavaju uslove da ga prime i informisani su o svojstvima lijeka i mogućim nuspojavama, te bez ikakvih pritisaka da na takvo liječenje pristanu. Sve dok se lijek i službeno ne registruje, pismeni pristanak pacijenta trebaće da parafira i njegov ljekar. Hina 09. decembar - Nagrada za izuzetnost Hemofarm fondacije za 2021. - Srbija

– Jеdаn оd rаzlоgа mоžе biti pојаvа pаndеmiје u 2020. gоdini, štо је vjеrоvаtnо dоprinjеlо nеblаgоvrеmеnоm јаvljаnju pоtеnciјаlnо inficirаnih HIV-оm usljеd оdrеđеnоg rizičnоg pоnаšаnjа zdrаvstvеnој službi. Trеnutnо nа Klinici zа infеktivnе bоlеsti UKC Bаnjаlukа аntirеtrоvirusnоm tеrаpiјоm liјеči sе 69

Nagrada za izuzetnost koju dodjeljuje Hemofarm fondacija, ove godine pripala je prof. dr Lazaru Davidoviću, vaskularnom hirurgu, dekanu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i inostranom članu Ruske akademije nauka. Ova nagrada se po četvrti put uručuje istaknutim pojedincima i institucijama

45

za doprinos razvoju zdravstva, kulture i obrazovanja.

Priznanje za izuzetnost Hemofarm fondacije dodijeljeno je prof. Davidoviću zbog posvećenog rada sa studentima, doprinosa naučnoj zajednici i profesionalnih dostignuća, jer je u domaćim i međunarodnim krugovima poznat kao ljekar koji je uveo nove procedure u hirurgiju prihvaćene širom svijeta.

forme zdravstvenog sistema ne treba ići na reformu Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

- Treba nam reforma Zakona o zdravstvenom osiguranju.

Znači, svaka cijena usluge mora biti realna. Onda treba odrediti izvore finansiranja, jer dio ide iz budžeta, dio iz HZZO-a, a dio iz dopunskih osiguranja, dio ide iz različitih privatnih fondova. To treba korigovati i napraviti ljudima da im se omogući da od osnovnog osiguranja dopune svoje osiguranje privatnim osiguranjima.

I moraće se to napraviti jednog dana, jer samo na državnom budžetu i na doprinosima, nijedno zdravstvo u svijetu ne može funkcionisati – istakao je Hebrang.

Hebrang kaže da je privatizacija u zdravstvu poželjna jer rađa bitku za pacijenta. To znači da rađa konkurenciju. Net.hr 14. decembar – BiH najliberalnija u Evropi po epidemiološkim mjerama

- Cio svoj profesionalni život prof. Davidović posvetio je razvoju medicinske nauke i hirurške doktrine u oblasti vaskularne hirurgije. Riječ je o izuzetnom stručnjaku koji iza sebe ima čak 693 naučna rada i koji se smatra jednim od najiskusnijih hirurga u oblasti operacija aneurizmi abdominalne aorte u svijetu - istaknuto je u obrazloženju odluke Komiteta za dodjelu nagrade Fondacije.

Između ostalog, prof. Davidović tokom svoje karijere razvio je Kliniku za vaskularnu i endovaskularnu hirurgiju kojom godinama uspješno rukovodi. Aktivno je promovisao medicine Srbije kroz učešće u Evropskom udruženju za kardiovaskularnu i endovaskularnu hirurgiju kojim je predsjedavao od 2016. do 2018. godine. Svoj akademski rad upotpunio je kao gostujući profesor na četiri evropska univerziteta, a kao mentor presudno je uticao na karijere 15 vaskularnih hirurga.

Laureatu Hemofarm fondacije priznanje je uručio generalni direktor Hemofarma dr Ronald Zeliger.

- Prof. dr Davidović predstavlja ponos društva i naučne zajednice. Veoma sam srećan zbog ove prilike da nagradimo njegov doprinos razvoju medicinske struke i nauke, jer teška vremena traže ljude od integriteta, a naš laureat to svakako jeste. U ovom kriznom periodu za cijelu planetu upravo je nauka imala odgovor na koronavirus i to ne smijemo zaboraviti - istakao je generalni direktor Hemofarma prilikom uručenja nagrade.

Od svog osnivanja 1993. godine, Hemofarm fondacija pruža direktnu podršku zdravstvenom sistemu Srbije i zemljama regiona, kao i brojnim projektima u oblasti obrazovanja i kulture.

Ima status vodeće fondacije u zemlji i sprovela je više od 2.200 aktivnosti vrijednih oko 13 miliona eura. Novi magazine 12. decembar – Reforma zdravstvenog sistema u problemima - Hrvatska Nedavno su iscurili djelovi reforme resornog ministra Vilija Beroša, no umjesto pohvala, ministar je većinom dobio kritike. Ono što je bilo najspornije oko svega je da prema reformi, odnosno, predlogu izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, HZZO više ne bi plaćao naknade za bolovanja i porodiljsko, zbog čega su reagovali i preduzetnici.

Bivši ministar zdravlja Andrija Hebrang smatra da u re-

46

U Bosni i Hercegovini kao da korone zapravo i nema, a kako bi se povećao stepen imunizacije koja je izuzetno niska, vlasti su organizovale vakcinaciju i vikendom u trgovačkim centrima.

Prema podacima stranice Our world in data, BiH sa imunizacijom protiv covid-19 ne stoji baš najbolje. Tek 25,5 posto ljudi je vakcinisano, od toga je 22 posto stanovništva primilo obje doze.

Prema podacima koji su objavljeni na portalu Dnevni avaz, od početka pandemije do sada je registrovano 278.887 slučajeva, a bilježe 12.734.

Prema podacima stranice worldmeters.info, BiH je treća u svijetu po broju umrlih od koronavirusa, iza Perua i Bugarske.

Ipak, maske su obavezne na jako malo mjesta. U sve restorane i kafiće, kao i male radnje u gradu, može se ući bez maske.

Pohvalno je što je na tim mjestima na svakom ulazu postavljeno dezinfekcijsko sredstvo. Ponegdje se mogu vidjeti pokoji radnik restorana, kafića ili zanatske radnje koji je navukao masku, no umjesto da pokriju nos i usta, njihove maske najčešće pokrivaju samo bradu. Što se tiče ljudi koji nose maske, to su uglavnom osobe starije životne dobi, a koji masku nose svuda - i unutra, ali i vani.

Svjesni da je imunizacija u zemlji gotovo na minimalnom nivou, vlasti, konkretno u Kantonu Sarajevo, odlučile su se za zanimljivu kampanju vakcinacije, pa se građani mogu vakcinisati i u trgovačkim centrima. Građanima su na raspolaganju vakcine Moderna, Pfizer i Sinopharm.

Ipak, kafići redovno rade, muzika uživo je dozvoljena, može da se pjeva, pleše i zabavlja.

15. decembar - Zdravstveni radnici u Konjicu odložili mantile i napustili bolnicu - BiH Zaposleni u Opštoj bolnici i Domu zdravlja Konjic simbolično su odložili svoje ljekarske odore i obustavili svoj angažman u ovim ustanovama. Ne znaju kada će biti riješen problem oko blokade računa ovih ustanova zbog čega su neizvjesne njihove plate i budućnost, javlja Anadolija.

Ljekari ga daju pacijentima nakon pojave simptoma.

- Daje se u obliku infuzije. Pacijent dođe na terapiju, infuzija traje sat vremena, potrebno je još sat vremena da dođe sebi i onda odlazi kući na liječenje. Znači, ne treba bolničko liječenje - objasnio je dr Ivan Puljiz, načelnik Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.

- Naručeno je 1800 doza, koje će primiti stariji od 65 godina i hronični bolesnici. Oni koji imaju dijabetes, pacijenti s hroničnim bolestima slabijeg imuniteta, srčani bolesnici, plućni bolesnici… Sve su to bolesnici koje možemo spasiti od hospitalizacije i težeg oblika bolesti - tvrdi dr Puljiz.

Osim Ronaprevea, u Hrvatskoj su odobrena još dva lijeka protiv covida-19: Remdesivir i Reg-Kirona.

- Jedan je odobren još prošle godine i to je Remdesivir, jedan antivirusni lijek koji je namijenjen osobama koje su razvile pneumoniju i potreban im je dodatan kiseonik. Imamo još dva lijeka odobrena ovog mjeseca i oni su namijenjeni pacijentima koji nijesu razvili teški oblik - rekla je dr Šlezak. Danas.hr 15. decembar – Danima bez smrtnih slučajeva - Kosovo

U ovom trenutku duguju im se tri lična dohotka, a neki od doktora već su uspjeli da pronađu nove angažmane i to u bolnicama u kojim su plate redovne.

Ovo je posljednji vapaj za spas Opšte bolnice i Doma zdravlja Konjic. Apelujemo na menadžmente, upravna vijeća i Poreznu upravu da se odblokiraju računi i radnici dobiju plate. Zdravstveni sistem mora profunkcionisati. Ovo je jedna od najtežih situacija u zdravstvu u Evropi. Ljudi nemaju ni za benzin. Ne mogu kupiti doručak. Mi ćemo zbog toga podnijeti krivične prijave i od tužilaštava tražiti da uđu u ove ustanove. Selektivno se radi i blokirana je ova bolnica, dok su neke druge privilegovane - izjavio je predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika HNK-a Dalibor Vuković. Al Jazeera

Na Kosovu je u posljednja 24 sata registrovano 11 novih slučajeva korona virusa, a testirano je 1.985 uzoraka.

U poslednja 24 sata nije zabiliežen nijedan smrtni slučaj, saopštilo je Ministarstvo zdravlja Kosova.

Na Kosovu je trenutno aktivno 314 slučajeva, a u posljednja 24 sata dato je 2.413 doza vakcine protiv COVID-19. Kosovo Online 21. decembar – Kovid potvrde prošle na testu ustavnosti - Hrvatska Ustavni sud Hrvatske odlučio je da su pandemijske mjere legitimne i nije prihvatio predloge za ocjenu ustavnosti ovlašćenja Štaba civilne zaštite, uvođenja kovid potvrda, kao i obaveznog testiranja zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti.

15. decembar - Odobrena tri lijeka protiv covida-19 - Hrvatska Pfizerov lijek Paxlovid, prema službenim podacima istraživanja na više od 2000 nevakcinisanih ljudi s teškim simptomima, smanjuje rizik od hospitalizacije i smrti za 90 posto.

- Djeluje tako da sprječava umnažanje samog virusa unutar ćelije. Na taj način sprječava širenje virusa. On se pije, odnosno pretpostavljam da će se on osobama preporučiti nekoliko dana od razvoja same kliničke slike. Hoće li to biti pet ili sedam dana, to ćemo vidjeti - rekla je za RTL Direkt dr Tihana Šlezak, epidemiološkinja u HALMED-u.

No, taj lijek, kao i mnogi drugi, još uvijek nijesu odobreni.

Ipak, u Hrvatsku bi već do Nove godine trebao stići jedan lijek.

Riječ je o Ronapreveu, koji sadrži antitijela slična onima koja nastaju preboljenjem zaraze ili vakcinacijom. No, nije za kućnu upotrebu.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović istakao je da će Štab ubuduće morati detaljno da obrazloži svaku odluku, a odluke Ustavnog suda su obavezne za sve, uključujući i predsjednika Republike.

Nijedna odluka Štaba nije bila diskriminatorna prema

47

pojedincima – izbor postoji, objašnjavaju na Ustavnom sudu. Al Jazeera 26. decembar – Potvrđen prvi slučaj zaraze ptičije gripe – Slovenija

nedovoljna imunizacija otvara manevarski prostor za nove varijante virusa. S druge strane, sretan sam što je većina naših građana prepoznala ozbiljnost epidemije i važnost vakcinacije – kazao je ministar zdravlja Vili Beroš. Jutarnji list

Slovenija je potvrdila prvi slučaj ptičije gripe (H5N1) kod domaće peradi ove godine na jednom malom poljoprivrednom gazdinstvu, objavila je Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja.

30. decembar – Predsjednik Ljekarske komore upozorio na dramatičnu situaciju - Hrvatska

Slučaj je potvrdio terenski veterinar na farmi u opštini Slovenska Bistrica na sjeveroistoku zemlje, u kraju koji je smješten uz autoput Maribor-Ljubljana. Veterinarska uprava pozvala je sve uzgajivače domaće peradi na oprez i dosljedno sprovođenje potrebnih mjera.

Sumnju na ptičiju gripu prijavio je vlasnik peradi, primijetivši povećano uginuće peradi u zadnje vrijeme.

Zbog pojave H5N1 održan je sastanak nacionalnog vijeća za kontrolu bolesti, te je saopšteno da se predviđene mjere na zaraženom gazdinstvu i drugdje gdje je potreban nadzor sprovode u skladu sa zakonom.

Ptičija gripa vrlo je zarazna virusna bolest koja može zahvatiti svu perad.

Ako se meso peradi i jaja termički obrade, opasnosti od zaražavanja ljudi virusom ptičije gripe nema, a građanima se preporučuje da ne hrane divlje ptice i s njima ne dolaze u kontakt.

Hina

Predsjednik Hrvatske ljekarske komore, dr Krešimir Luetić komentarisao je trenutnu epidemiološku situaciju u Hrvatskoj.

Hrvatska je u samom svjetskom vrhu po broju umrlih od koronavirusa na milion stanovnika. Ukupno je zbog covida-19 preminulo više od 12.000 osoba.

- Prošla godina je bila rekordna po broju ukupno umrlih u Hrvatskoj od Drugog svjetskog rata, a ova godina prema preliminarnim predviđanjima demografa koja sada izlaze u javnost biće još viša, odnosno postavit ćemo novi crni rekord po broju ukupno umrlih u Hrvatskoj. On će biti blizu 60 hiljada. Takav broj umrlih u Hrvatskoj nijesmo imali nikada - upozorio je predsjednik HLK-a.

Istakao je da se društvo "ukopalo u rovove", da nedostaje empatije te da vlada ravnodušnost.

27. decembar - U godini dana vakcinisano samo 51,7 posto stanovništva - Hrvatska Godinu dana od prve doze vakcine protiv covida-19 rezultati imunizacije u Hrvatskoj nijesu ni blizu očekivanima, jer je u potpunosti vakcinisano tek 51,7 posto stanovništva, odnosno 62 posto odraslog stanovništva, što Hrvatsku svrstava među najmanje vakcinisanim Evropljanima.

Očekivanja su bila velika, a Vlada je očekivala da će se do početka ljeta vakcinisati 60 posto odraslih stanovnika. Sam početak vakcinacije izgledao je kao da bi mogli postići nevjerovatan uspjeh, no dolaskom toplijih dana bilo je više vakcina nego zainteresiranih za vakcinaciju.

- S jedne strane, moram reći da nijesam zadovoljan jer

48

- Ono što zabrinjava jeste da je jedan dio našeg društva postao potpuno ravnodušan prema silnim oboljelim, prema teško bolesnim, pa i prema preminulim. Fascinira jedan darvinizam koji se razvio u jednom dijelu društva gdje se jednostavno slegne ramenima i okrene glava – ‘ha da, 47, 52, 56 umrlih, a ljudi moraju umrijeti od nečega. Nestalo je empatije, ravnodušnost prevladava – upozorio je dr Luetić. N1

ŠTA ZNAMO O OSTEOPOROZI? Dr Đorđije Krnjević, internista endokrinolog Klinički centar Crne Gore

Osteoporoza predstavlja progresivni gubitak koštane mase. U pitanju je oboljenje koje vremenom postaje uznapredovalo, odnosno pogoršava se klinička slika jer dolazi do smanjenja koštane gustine tako da kosti više nemaju onu čvrstinu koju su imale prvobitno, tokom adolescencije i u mlađoj životnoj dobi.

Samim tim, te kosti postaju krhke i lako lomljive, tako da osteoporoza može predstavljati uvod u seriju fraktura ukoliko se neadekvatno liječi i ukoliko se ne prepozna na vrijeme.

Postoje predrasude da je osteoporoza bolest koja se javlja samo kod žena, tj. kod žena u starijoj životnoj dobi, koje se nalaze u postmenopauzi. Međutim, to nije tako. Osteoporoza dominantno pogađa žene, ali imamo dosta pacijenata iz muškog dijela populacije koji takođe imaju osteoporozu.

Važno je reći da osteoporoza može nastati kod nekih oboljenja i zbog upotrebe ljekova koji su neophodni za liječenje tih oboljenja i upravo tu treba tražiti razlog zbog čega imamo ovu bolest i kod muškaraca. Zabrinjavajuća je činjenica da osteoporoza predstavlja i socijalni i ekonomski problem, a ne samo zdravstveni. Svaka druga žena i svaki četvrti muškarac koji su starosti preko 50 godina mogu dobiti prelom kosti, i to najčešće na kičmenom stubu. Ovi međupršljenski prelomi mogu doživotno da onesposobe tog pacijenta, odn. da mu zakomplikuju život u smislu da on mora tražiti tuđu pomoć za obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

50

U svakom minutu se dešavaju prosječno dvije frakture. To znači da se svakih 30 sekundi u Evropi dešava prelom kao posljedica osteoporoze.

Iz svega ovoga vidimo da osteoporoza predstavlja značajan zdravstveni problem ne samo kod nas, nego i na nivou čitavog svijeta. U posljednje vrijeme, to predstavlja značajni problem u našim ambulantama.

Podaci iz SAD-a kazuju da oko 10 miliona Amerikanaca ima osteoporozu, a čak 45 miliona njih ima tzv. nisku gustinu kosti, osteopeniju. To je prelazni period između normalne, zdrave i čvrste kosti i osteoporoze. Svi ti pacijenti su potencijalno pacijenti koji će u jednom momentu razviti bolest. Tako dolazimo do brojke od 50 miliona pacijenata koji su samim tim rizični za nastanak fraktura. Naime, u Americi se godišnje dogodi više od 2 miliona fraktura zbog same osteoporoze. Dominantno se to dešava kod žena: čak 70%.

Takođe je važan i ekonomski problem da kod pacijenata koji se liječe i imaju osteoporozu godišnja cijena liječenja prevazilazi godišnje cijene liječenja karcinoma dojke, infarkta ili moždanog udara kod žena starosti 55 godina i više. To je veliki trošak za zdravstveni sistem svake zemlje.

Problem kod otkrivanja osteoporoze je to što ona često dugo godina može biti asimptomatska, tj. da pacijenti dugo vremena nemaju problem u vidu boli, otežanog kretanja i sl., čak ponekad i frakture koje se dešavaju na kičmenom stubu ostaju neprimjetne. Pacijent ih praktično i ne primijeti, osim što

će možda nekad reći ljekaru u ambulanti da mu se smanjila visina ili da malo ima otežani hod, ali to sve može biti zanemarljivo, tako da osteoporoza bude i godinama asimptomatska odn. neprepoznata. Loše je što kod dužeg trajanja osteoporoze raste rizik od preloma i vremenom se dodatno osiromašuje koštana masa ili gustina.

Zlatni standard za ranu dijagnostiku je tzv. osteodenzitometrija. To je poseban vid snimanja koji se radi i kod nas u Kliničkom centru. Ranije se osteoporoza mogla dijagnostikovati i rendgenskim snimkom. To se i danas radi u ustanovama koje nemaju aparat za osteodenzitometriju. Međutim, tu se dijagnoza može postaviti tek kod jako velikog gubitka koštane mase koji iznosi 30-40%. Zbog toga se dešava da ti pacijenti često kasne sa postavljanjem dijagnoze. Važno je i istaći da je kod osteodenzitometrije doza zračenja jako mala i nije potrebna posebna priprema za pregled koji traje po 5 minuta , iako postoji uvriježeno mišljenje da taj pregled zahtijeva posebnu pripremu, da su visoke doze zračenja, da se ne smiju ponavljati itd. Osteodenzitometrija omogućava da se pregledi rade i više puta u nekoliko narednih godina ukoliko je to potrebno.

Osteodenzitometriju ne radimo svima: nećemo ih raditi mladoj ženi koja ima uredan menstrualni ciklus i nema komorbiditete, djeci koja nemaju prelome ili idiopatske bolesti, nećemo raditi muškarcima mlađe životne dobi bez komorbiditeta. Ciljna grupa su žene starije od 65 godina, žene koje su u postmenopauzi

a imaju rizik za frakturu ili su već imale frakturu, žene koje su u postmenopauzi, koje dugo uzimaju određene ljekove, prije svega kortikosteroide, koji i te kako negativno utiču na koštanu gustinu, i odraslima koji imaju određena oboljenja ili uzimaju ljekove koji su povezani sa niskom koštanom masom ili gubitkom kostiju.

Preporuka je da se kontrolna osteodenzitometrija radi na dvije godine. To se odnosi na pacijente koji prije svega imaju dijagnostikovanu osteoporozu i svaki kontrolni pregled se radi na dvije godine. Ukoliko na prvom pregledu imaju urednu koštanu gustinu ili diskretnu osteopeniju, ni oni ne moraju raditi osteodenzitometriju na dvije godine. Frekvenca ponavljanja snimanja je obično 2-5 godina. Ponekad taj raspon može da bude i kraći: ukoliko je potrebno procijeniti dejstvo specifičnih ljekova ili sl., kada može da bude i na godinu dana.

Na osnovu ukupnog zdravstvenog stanja pacijenta, složenosti njegove kliničke slike, terapije koju prima, može se vršiti slobodna procjena od strane ljekara da se ova analiza uradi i ranije, ali tu odluku treba prepustiti ljekarima.

Imamo veliki broj pacijenata koji se dijagnostikuju u Kliničkom centru i svakodnevno bilježimo porast broja pacijenata sa osteoporozom, što je posljedica mnogobrojnih bolesti kojima je izložena savremena populacija, ali istovremeno i (zlo)upotrebe pojedinih ljekova koji takođe mogu doprinijeti da dođe do ranog razvoja osteoporoze.

51

ZNAČAJ FAKTORA RIZIKA ZA RAZVOJ OSTEOPOROZE

Dr Rifat Međedović, internista reumatolog Klinički centar Crne Gore

Ova tema je jako važna iz prostog razloga što govorimo o prevenciji jednog oboljenja koje ne samo da ima epidemijske razmjere, već, može se reći, pandemijske razmjere. Jako je rasprostranjeno, vrlo često neotkriveno i otkriveno tek sa njegovim posljedicama, odnosno prelomima.

Veliki je broj faktora rizika i čini se da se kroz istoriju njihov broj značajno povećava. Nauka se bavi tim dijelom i sve bolesti, stanja, navike koji bi mogli negativno da utiču na kvalitet kostiju mogu biti uvrštene u faktore rizika za razvoj osteoporoze.

Struka, literatura i mi ljekari trudimo se da ih podijelimo na dvije velike grupe. To je važno zato što u jednoj grupi imamo faktore rizika koji su nepromjenljivi i na koje, nažalost, ne možemo da utičemo. Takođe, ima jedna, na sreću, velika grupa faktora rizika koji su sami po sebi promjenljivi, što će reći da mi zajednički

52

sa našim pacijentima možemo uticati na njihovu promjenu i eventualno otklanjanje.

Nepromjenljivi faktori rizika su: životna dob, pol, pri čemu se dominantno misli na ženski pol, jer su žene, pogotovo u postmenopauzalnom period, u većem riziku od osteoporoze, kao i tjelesna masa/uhranjenost. Dolazimo u situaciju da saopštimo da je mala tjelesna masa / pothranjenost faktor rizika za razvoj osteoporoze. Pojava fraktura/preloma kod članova porodice, pogotovu kad su u pitanju članovi uže familije, može biti genetski predisponirana. Genetska predispozicija za postojanje osteoporoze kod članova familije, bijela rasa, menopauza/ginekološke intervencije koje naše pacijentkinje mogu arteficijalno vještački uvesti u menopauzu i dugotrajna primjena određenih ljekova, među kojima su brojni ljekovi koji mogu ostaviti traga na kostima, a najčešće

svima poznati kortikosteroidi.

Na pojedine faktora rizika koji su "nepromjenjivi", i te kako možemo uticati: npr. na tjelesnu uhranjenost. Postoji nešto što je konstitucija organizma, ali se može poraditi na povećanju indeksa tjelesne mase do određenih granica koje se od strane ljekara savjetuju i time smanjuje rizik za osteoporozu. Kad se radi procjena od strane ginekologa za indikaciju histerektomije, smatramo da treba voditi računa koliko u tom momentu žena ima godina i da li je zaista pomenuta procedura neophodna, jer, svakako, ženska osoba po ulasku u menopauzu ostaje bez estrogena, za koji mi ljekari smatramo da je odličan zaštitnik kostiju i krvnih sudova. Pri liječenju određenih hroničnih bolesti takođe treba biti taktičan i razmisliti da li su ti ljekovi neophodni, da li je doza koja se daje pacijentima ispravna, da li se može ići sa nižom dozom i da li primjena ljekova koji ostavljaju traga na kostima mogu u određenom momentu da se prekine.

Faktor rizika za osteoporozu koji se tokom života može mijenjati jeste navika pušenja. Pušenje je dokazani faktor rizika i stavlja ljude u povećan rizik od razvoja osteoporoze.

Konzumiranje alkohola ima apsolutno negativan uticaj na kosti.

Amenoreja - izostanak menstrualnog ciklusa duže od 3 ali i do 6 mjeseci predstavlja veliki rizik od nastanka osteoporoze.

S tim u vezi, osoba se uz pomoć ljekara odgovarajuće specijalnosti jako treba potruditi za utvrđivanje uzroka izostanka menstrualnog ciklusa. Bilo bi dobro da se isti što prije uspostavi.

Dugotrajno dojenje i višestruke trudnoće su rizik za nastanak osteoporoze. Često ćete čuti da su trudnoće zdrava fiziološka stanja, da je dojenje nešto što jako prija organizmu žene, ali se ovdje misli na dugotrajno dojenje koje nije predviđeno

od strane ljekara, a to je ono koje je duže od 12 mjeseci i višestruke trudnoće, jer postoji nešto što se zove peripartalna osteoporoza.

To je stanje koje predstavlja smanjeni kvalitet kostiju, a javlja se u periodu trudnoće i dojenja, jer su potrebe za vitaminom D i kalcijumom neophodnim za izgradnju kostiju mnogo veće u ovim periodima. O tome, svakako, treba razmisliti pri planiranju potomstva i višestrukih trudnoća.

Apsolutno dominantan i najznačajniji faktor rizika od onih na koje možemo uticati jeste nedovoljan unos kalcijuma i vitamina D. Ovdje su u pitanju pacijenti koji praktikuju ishranu koja podrazumijeva nedovoljan unos kalcijuma i vitamina D, pacijenti koji se ne izlažu suncu u dovoljnoj količini. Oni to lako mogu promijeniti na način što će obogatiti ishranu namirnicama bogatim kalcijumom i vitaminom D, sunčati se, ukoliko to nije kontraindikovano, što više, jer to jeste najbolji izvor vitamina D. U vezi sa adekvatnim nivoima u krvi vitamina D i kalcijuma, koristi unos odgovarajućih suplemenata kako bi nivo vitamina D u organizmu bio zadovoljavajući.

Nedovoljna fizička aktivnost je značajan faktor rizika za razvoj osteoporoze. To je faktor rizika koji ima uticaja na kvalitet kosti sa više aspekata. Ne samo da nedovoljna fizička aktivnost smeta izgradnji koštane strukture, nego ona nije dobra ni za potporne mišićne strukture koje sa svoje strane takođe čuvaju naš koštano-zglobni sistem. Ona utiče i na sami metabolizam našeg organizma. Dio kostiju su svakako i proteini, tako da su oni jako značajni u ovoj izgradnji. Životna dob: vršak (odnosno pik) koštane mase postiže se oko 25-te godine zivota. Nakon 25-te godine koštana masa određeni vremenski period stagnira. Kod žena, po ulasku u menopauzu kreće jedan jako veliki gubitak koštane mase, kad je jako

53

važno povesti računa da li bi eventualno došlo do razvoja osteoporoze ili ne. Kod muškaraca, pad u koštanom kvalitetu svakako postoji. To nije bolest koja zaobilazi muškarce, ali je ona nešto rjeđa nego kod žena.

Vršak (odnosno pik) koštane mase postiže se oko 25-te godine zivota. To govori da se do 25-te godine kroz zdrave životne stilove, ispravnu fizičku aktivnost, ispravnu i raznovrsnu ishranu, moze uticati da koštana masa / gustina bude što bolja.

Tjelesna uhranjenost je nešto što, kroz količinu masnog tkiva, utiče na sami eventualni razvoj osteoporoze. Mala tjelesna masa predstavlja faktor rizika za osteoporozu, zbog toga što ona podrazumijeva malu količinu masnog tkiva koje predstavlja metabolički i endokrini organ. To znači da masno tkivo koje imamo u organizmu ipak ima svoje korisne efekte. U njemu se mogu lučiti i faktori rasta, hormoni, pa čak i estrogen, koji predstavlja zaštitnika koštane mase. Osim toga, mala tjelesna masa obično vuče i malu mišićnu masu, te se time potpora našeg koštano-zglobnog sistema značajno smanjuje i raste opterećenje na samu kost.

Pozitivna porodična anamneza za prelome i/ili osteoporozu je nešto na šta ne možemo uticati, ali je jako važno da imamo informaciju o tome da li je neko u porodici, pogotovu se misli na žensku liniju, imao sklonost prelomima i da li je neko imao osteoporozu. To je dovoljan razlog da se saopšti ljekaru da ste vi kandidat za snimanje koštane gustine odn. utvrđivanje da li imate osteoporozu.

Među ljekovima koji mogu ostaviti traga na kostima najznačajniji su kortikosteroidi. Postoje brojne oblasti medicine u kojima se oni koriste sa velikim uspjehom u liječenju, prije svega kod autoimunskih bolesti, inflamatornih itd. Oni imaju jako dobre efekte, ali, nažalost, često dođemo u situaciju da njihova primjena mora biti dugotrajna. Kada se oni koriste duže od 3-6 mjeseci i kada je njihova doza veća od 7,5 ili 10 mg ekvivalenta prednizolona na dnevnom nivou, to je već suviše snažan faktor rizika za razvoj osteoporoze i jedan veliki input da vas ljekar uputi na snimanje koštane gustine. Nezavisno od dejstva na kosti, oni izazivaju i atrofiju mišića i mišićnu slabost. Time se povećava i rizik za prelome. Najznačajniji gubitak zapaža se na početku primjene terapije, ali ona, svakako, raste ukoliko je terapija dugotrajna. Pored kortikosteroida, često imamo situaciju da se u liječenju koristi veliki broj hormonskih ljekova (npr. u endokrinologiji). U kardiologiji su to ljekovi koji se koriste za razređenje krvi ili antikoagulansi, u neurologiji su ljekovi za sprječavanje nastanka epileptičkih napada. To su sve ljekovi za koje se zna da mogu negativno uticati na kosti i treba povesti računa o tome da li su ljudi koji ih uzimaju kandidati da mogu dobiti osteoporozu.

Postoje i hronične bolesti koje su faktori rizika za nastanak osteoporoze: hipertireoidizam, hiperparatireoidizam, reumatoidni artritis, hronični bronhitis, astma, brojna neuro-mišićna oboljenja i dr.

Ukoliko postoji nedovoljna fizička aktivnost, time postoji niža mišićna masa, time raste rizik za prelome. Ne misli se samo na proteinski - čvrsti dio kosti, već i na nešto što se zove koštani metabolizam. U literaturi se kaže da sportisti/rekreativci imaju značajno veću mineralnu gustinu kostiju. To je ona koja se odnosi

54

na ugradnju kalcijuma i vitamina D u same kosti i ta razlika je između 8 i 30%, i to je značajno u procjeni koštane gustine.

Nakon 35. godine resorpcija/razgradnja kostiju se ubrzava i prevazilazi koštanu izgradnju, tako da se gustina kostiju smanjuje i može dovesti do osteoporoze. To je momenat gdje prevencija kreće već praktično poslije rođenja jer se dobre stvari za prevenciju osteoporoze mogu uraditi već u dječijem uzrastu. Svakako da i u adultnom uzrastu treba raditi na prevenciji svih pomenutih faktora rizika.

Konzumiranje alkohola u malim količinama rijetko može stimulisati izgradnju kostiju, ali ono što predstavlja svakodnevno i konzumiranje alkohola u većim količinama, i te kako smanjuje koštanu gustinu, te je i to jedan od faktora rizika na koji zajednički možemo uticati.

Dugotrajno dojenje nije preporučljivo od strane ljekara, kao ni višestruke trudnoće, pogotovu one koje se dešavaju u godinama za redom, bez velikih pauza, jer u momentu trudnoće i u momentu dojenja raste potreba za kalcijumom, vitaminom D, ali i ostalim nutritijentima koji su jako važni za izgradnju kostiju. Smatra se da se metabolizam kalcijuma i vitamina D u organizmu jedne majke/trudnice u značajnoj mjeri pojačava i potrebe su zaista višestruke. Iz tog razloga se i srijećemo sa ozbiljnim peripartalnim osteoporozama i sa osteoporozama sa velikim prelomima.

Sumiranje: Faktori rizika koje bismo mogli da promijenimo jesu prestanak pušenja, smanjenje unosa kofeina, smanjenje ili umjereno konzumiranje alkohola, adekvatna ishrana u cilju postizanja dobre tjelesne mase, ali i ishrana bogata kalcijumom i vitaminom D i ostalim nutritijentima važnim za izgradnju kostiju, kroz savjet za adekvatnu fizičku aktivnost, postizanje dobre tjelesne mase, dobre mišićne strukture, pravilno liječenje svih hroničnih bolesti koje mogu dovesti do nastanka osteoporoze i preispitati upotrebu ljekova koji mogu uticati na kvalitet naših kostiju. Posebno se misli na dugotrajnu upotrebu ljekova. Među faktorima rizika koje možemo promijeniti izdvajamo grupu faktora rizika za pad, odn. prelom. Ukoliko kod ljudi postoji dokazano smanjenje koštane gustine u vidu blagog stepena koštanog gubitka, osteopenije ili osteoporoze, jako je važno savjetovati nešto što mi zovemo prevencija pada. Prije svega se misli na korekciju slabog vida, obezbjeđivanje dobrog osvjetljenja u prostorijama u stanu i na poslu, izbjegavanje upotrebe hipnotika ili opioida sa dugim djelovanjem, u smislu smanjenja pritiska i pospanosti, izbjegavanje rada na visini, montiranje ručica za pridržavanje uz kadu ili tuš-kabinu, pomagala koja spram dobi i uzrasta apsolutno mogu biti od koristi u prevenciji pada.

Ukloniti nefiksirane tepihe, telefonske i druge kablove po stanu, koristiti obuću sa niskim i širokim potpeticama, korištenje pomagala pri kretanju.

Zaključak bi bio da je osteoporoza jedno suviše često stanje, ali na nju i te kako možemo uticati: prije svega u prevenciji, ali ukoliko do nje dođe, apsolutno je možemo uspješno liječiti.

O UTICAJU KALCIJUMA I VITAMINA D NA ZDRAVLJE KOSTIJU Dr Ana Bulatović, internista-reumatolog Klinički centar Crne Gore

Zdrave kosti predstavljaju ključni faktor za zdravlje organizma čovjeka. Sve aktivnosti koje promovišu zdravlje i zdrave stilove života utiču preventivno kako na pojavu osteoporoze tako i na pojavu drugih bolesti. Kosti ne predstavljaju samo potporu ljudskom organizmu. One predstavljaju jedno živo i metabolički veoma aktivno tkivo našeg organizma. Postavlja se pitanje koji su to faktori koji održavaju zdravlje koštanog sistema.

Prvenstveno, to je dovoljan unos kalcijuma i vitamina D u organizam. Osim kalcijuma i vitamina D neophodan je unos hranljivih materija koje sadrže dovoljnu količinu fosfora, a takođe i unos organskih supstanci tj.proteina. Kosti nijesu napravljene samo od neorganskih supstanci. One su sastavljene od proteinske potke na koju se nataložene neorganske materije.

Potrebe organizma ostaju i kada prestane rast kostiju, tj. kada prođe period adolescencije, jer se kalcijum tokom cijelog života gubi iz organizma. Ako taj gubitak nije praćen adekvatnim unosom može doći do razgradnje kosti. Pored toga, za pravilnu izgradnju koštanog tkiva neophodni su i vitamini: vitamin D i vitamin K, koji pomažu taloženje kalcijuma u kostima, a takođe i drugi vitamini, prvenstveno antioksidansi: vitamin C i vitamin E. Vitamin C predstavlja bitan faktor koji pomaže da se sintetišu proteini kostiju, tj. kolagen. Pored ovih vitamina i minerala neophodni su i oligoelementi kao što je magnezijum, cink, bakar,

56

bor, mangan i dr.

Jedan od ključnih faktora koji je bitan za nastanak osteoporoze jeste adekvatan unos kalcijuma u periodu djetinjstva i adolescencije. Pored preporuka za unos kalcijuma i vitamina D u mladosti, postoji i snažna preporuka za fizičku aktivnost. Ona je esencijalna u prevenciji nastanka osteoporoze i podrazumijeva dinamičke vježbe kaošto je brzi hod, trčanje, skakanje, bavljenje plesom. To su opterećenja koja prevazilaze dnevne aktivnosti.

Na unos mliječnih proizvoda i drugih namirnica bogatih kalcijumom utiču brojni faktori kao što je uticaj sredine, ekonomski faktori, ponašanje i navike. Kada pominjemo navike prvenstveno mislimo na pušenje i unos alkohola, zato što su to prepoznati faktori za nastanak osteoporoze. Tu spada i ishrana koja nije bogata kalcijumom, prvenstveno koja se bazira na unosu šećera i masti.

Preporučeni dnevni unos kalcijuma zavisi od brojnih medicinskih stanja, pola, starosti i komorbiditeta. Kalcijum čini oko 2% naše tjelesne mase, što čini 1 kg tjelesne mase čovjeka a 99% od tog kalcijuma se nalazi u kostima i zubima dok se 1% nalazi u mekim tkivima i krvi čovjeka. Pored uloge u mineralizaciji kostiju, kalcijum ima krucijalnu ulogu za funkcionisanje organizma. Bitan je u kontrakciji mišića, uključujući i srčani mišić, zgrušavanju krvi i apsorpciji vitamina B12. Činjenica je da

ozbiljne hipokalcemije mogu da budu vitalno ugrožavajuće. Neki simptomi koje pacijenti mogu da osjete kad je u pitanju hipokalcemija, jesu prvenstveno parestezije ili trnjenje u rukama i nogama, zatim spazam tj. grčevi mišića, zamaranje, spazam glatke muskulature koja može da se javi i na brohnijalnom sistemu, što dovodi do osjećaja gušenja zbog bronhospazma i laringospazma. Najteža komplikacija, jeste poremećaj ritma i poremećaj koagulacije.

Kalcijum je od vitalnog značaja za funkcionisanje organizma, a ne samo za funkcionisanje kosti.

Koštano tkivo služi kao rezervoar kalcijuma i fosfora u organizmu tako da kod povećanih potreba organizma a pri neadekvatnoj suplementaciji, oni se mobilišu iz ovih rezervi. Prirodni izvori kalcijuma su mlijeko i mliječni proizvodi, riba, voće i povrće, kao i neke mineralne vode. Mlijeko i mliječni proizvodi su najbolji izvor jer je sadržaj kalcijuma u njima vrlo veliki, međutim, problem je što se konzumiranje mlijeka značajno smanjuje u odraslom dobu. U poređenju sa mlijekom, sadržaj kalcijuma u žitaricama, povrću, voću, jajima, ribi i mesu znatno je niži i teže se apsorbuje.

Takođe se smatra da proizvodi od soje mogu biti dobar i iskoristiv izvor kalcijuma. Kod mladih osoba se posljednjih decenija bilježi značajan porast konzumiranja industrijski proizvedenih sokova, kao i gaziranih i energetskih napitaka. Ova pića su kod većine mlade populacije postala zamjena za mlijeko i mliječne proizvode, a njih karakteriše ne samo odsustvo kalcijuma, već i negativan uticaj na metabolizam kalcijuma. Znači, postoji dvostruko neželjeno djelovanje ovih pića na zdravlje kostiju. Šta pomaže kalcijumu da se ugradi u kosti? Prvenstveno vitamin D. Vitamin D se prirodno stvara u koži posle izlaganja sunčevim zracima, a njegovi izvori iz hrane su riblje ulje i ribe bogate mastima: skuša, losos, sardina. Znamo da ljudi u skandinavskim zemljama koji nemaju dovoljno sunčanih dana, vitamin D dobijaju putem ishrane, iz riba bogatih mastima. Posebno dobar izvor je mlijeko obogaćeno vitaminom D. Bitno je znati da djeca u razvoju i trudnice imaju povećane potrebe za vitminom D. Usljed nedostatka vitamina D kod odraslih osoba zaustavlja se rast kostiju, ali se nastavlja razgradnja i to pogoduje naknadnom razvoju osteoporoze. Vitamin D, pored uticaja na metabolizam kostiju, ima i važne funkcije u održavanju mišićnog sistema, kao i u održavanju imunološkog sistema, pozitivan efekat u malignim

bolestima kao i poboljšanju kognitivnih funkcija. Posljednjih decenija su objavljene studije koje su dokazale da vitamin D ima imunomodulatorno dejstvo, tj. utiče na imunološki sistem. Nažalost, u zadnje vrijeme smo svjedoci da u periodu pandemije neophodno je davati visoke doze vitamina D kod pacijenata koji boluju od Covid-19. Danas se zna da su još dva vitamina važna za metabolizam kostiju. To je vitamin K koji je takođe odgovoran za “preusmjeravanje” kalcijuma u kosti, a zatim i antioksidansi vitamin E i vitamin C koji uklanjaju slobodne radikale. Slobodni radikali su uključeni u brojna patološka stanja u organizmu, uključujući i osteoporozu, jer aktiviraju ćelije koje razgrađuju kost tzv. osteoklaste.

Da bi dobili dovoljnu količinu vitamina D preko kože putem izlaganja suncu, potrebno je da 10-15 min svakog dana, u periodu od 11-15 h, sunčamo ekstremitete i to bez zaštitine kreme.

Svima je poznato pravilo sjenke, tj. da ako je sjenka duža od visine tijela, ne stvara se značajna količina vitamina D. Postavlja se pitanje šta je sa pacijentima koji ne smiju da se izlažu suncu.

To su često pacijenti koji imaju reumatološke bolesti, kao što je sistemski eritemski lupus, pacijenti koji su na imunosupresivnoj terapiji, pacijenti sa onkološkim i kardiovaskularnim bolestima kojima se daje preporuka da se ne sunčaju. U tom slučaju je potrebno korigovati ishranu i uvesti adekvatnu suplementaciju vitaminom D naročito kod starijih osoba. Neadekvatan unos, smatra se jednim od ključnih faktora za progresivno smanjenje koštane gustine i razvoj osteoporoze.

Sa razvojem osteoporoze sklonost ka prelomima se povećava, a samim tim i povećva se i mortalitet. Za žene i muškarce kod kojih tokom snimanja osteodenzitometrijom nađemo smanjenu koštanu gustinu do nivoa osteopenije, nadoknada kalcijuma i vitamina D uz adekvatnu fizičku aktivnost je dovoljan tretman - tada pričamo o suplementaciji. Ako kod pacijenta verifikujemo osteoporozu, nadoknada kalcijuma i vitamina D uz antiresorptivnu terapiju ne predstavlja suplementaciju, već ona predstavlja značajan dio terapije - terapijski postupak.

Iz svega navedenog vidimo da je veoma važno da se rutinski kontroliše status vitamina D i kalcijuma u krvi, a svaki deficit je naknadno lako riješiti pravilnom ishranom i suplementacijom.

57

Jedan od načina čuvanja kostiju je, pored prevencije faktora rizika, i vježbanje.

Postoje ciljane vježbe za osteoporozu.

VJEŽBE ZA PREVENCIJU

OSTEOPOROZE Dr Valentina Kalenić, spec. endokrinolog Klinički centar Crne Gore

Šta možemo uraditi za prevenciju osteoporoze pored samog vježbanja? Prije svega, možemo se osvrnuti na svoju ishranu, fizičke aktivnosti, izlaganje suncu. Pored izbjegavanja loših životnih navika, a tako nas vaspitavaju, sedentarni način života je nešto što je danas moderno. Uz kompjutere, telefone, način života koji vodimo od malih nogu, nažalost, postaje svakodnevnica još u ranom uzrastu. Jako je važno izbjegavanje prekomjernog sjedenja, pušenja, unosa alkohola i kofeina. Održati optimalnu tjelesnu masu je poseban zadatak jer znamo da imamo jako veliki procenat gojaznosti kod djece. Uz sedentarni način života, održavanje optimalne težine predstavlja jako veliki problem. Unošenje kalcijuma i vitamina D adekvatnom ishranom i suplementacijom postiže se unosom mliječnih proizvoda i boravkom na suncu u trajanju od najmanje 15 minuta.

Kako da provjerite u određenim životnim dobima da li imate dovoljno vitamina D i kalcijuma? Treba da uradite laboratorijske nalaze, pored običnog kalcijuma, da ispitate i nivo jonizovanog kalcijuma i nivo vitamina D. Zna se da polovina Evrope raspolaže sa jako malo vitamina D i zapravo brojne bolesti, uključujući Covid, insulinsku rezistenciju i dr. su takođe povezane sa nedostatkom vitamina D. Jako je bitno shvatiti da treba da vježbamo. Ove vježbe nisu teške i nisu zahtjevne. Zahtijevaju jako malo vremena i odnose

58

se na određene regije tijela. Imamo vježbe opterećenja, vježbe za održavanje uspravnog stava, vježbe za jačanje mišića leđa i kukova i vježbe ravnoteže. Svima nama koji imamo sedentarni način života i rada to je slaba tačka.

Vježbe opterećenja koje treba sprovoditi u prevenciji osteoporoze su relativno lake: šetnja, trčanje, aerobik, ples, penjanje stepenicama, skakanje i trčanje. To su, u suštini, vježbe kojima mišići nogu i trupa rade u suprotnosti od gravitacije. Vježbe održavanja uspravnog stava su vježbe koje morate da primijenite, i nisu toliko teške koliko bi trebalo često da se ponavljaju. Jednostavne su i lagane. Ne treba čekati da se desi neka fraktura, ili da se desi opomena dijagnozom. Ovo je jako lagano i lako izvodljivo, jer svako ima ove uslove za vježbanje.

Treba stati u ugao sobe sa rukama savijenim u nivou ramena, zakoračiti jednom nogom naprijed savijajući koljeno, nasloniti se na prednju nogu dok su vam glava i grudi usmjerene ka naprijed i zadržati se 20-30 sec. Uspraviti se, a zatim drugom nogom ponoviti istu vježbu. Ovo je lako jer se traži od vas da promijenite jednu i drugu nogu i da stojite 20-30 sec. u tom položaju. Uradite po 2 ponavljanja jednom i drugom nogom po 3 puta nedjeljno. Ovaj tip vježbi je pogodan za sve nas koji smo jako zauzeti, a zapravo je bezazlen i mnogo znači. (Sl. 1) Vježbe za mišiće leđa i kukova: oslonite se na zadnju

Slika 1

Slika 2

Slika 3

Slika 4

stranu stolice, radi stabilnosti, ispružite jednu nogu na stranu koliko možete, držeći leđa i kukove pravo. Izbjegavajte naginjanje.

Spustite nogu i ponavljajte pokrete 10 puta. Promijenite stranu i ponavljajte vježbu 10 puta drugom nogom. Radite 2-3 puta nedjeljno. Ukoliko možete, dodajte na skočni zglob noge koja izvodi vježbu teg dovoljne težine da tu nogu ne možete podići više od 10 puta. Suština priče je da leđa držimo uspravno i na taj način forsiramo mišiće kukova. (Sl. 2) Vježbe za mišiće leđa: legnite na stomak, u položaj sa rukama sa strane. Ako razmislimo, svi smo mi ovo radili na časovima fizičkog vaspitanja. Postavite peškire ispod čela, ramena i stomaka. Jednu nogu blago savijte i podignite butinu od poda.

Zatim opustite stopalo, spustite i ponavljajte 10 puta. Uradite 10 ponavljanja i drugom nogom. Ponavljajte vježbu 2-3 puta nedjeljno. Ukoliko možete, da biste imali veći značaj za jačanje mišića leđa, opteretite nogu tegom i to isto tako dovoljne težine da tu nogu teže podižete. Ponavljajte vježbu 10 puta, 2-3 puta nedjeljno. (Sl. 3) Vježbe ravnoteže: podizanje prstiju i pete. Stanite uspravno i držite se za naslon stolice. Podignite se na prste, a zatim

na pete. Ponavljajte pokret 10 puta i držite se za stolicu što je manje moguće. Vježbu ponavljajte jednom dnevno. (Sl. 4) Neke od ovih vježbi moraju biti modifikovane za pacijente koji imaju srednji ili visok rizik preloma. To je ono što vam doktor stavi do znanja kad uradite osteodenzitometriju.

Osobe sa osteoporozom treba da izbjegavaju savijanje tijela unaprijed, uvrtanje tijela, naglo ustajanje i uopšte nagle pokrete. Mali bol u mišićima koji traje 1-2 dana je normalan, ali ako traje više od ovoga trebalo bi da se pozabavite time i da razmislite šta bi to moglo biti. Ne bi trebalo da ove ovako bezazlene vježbe prave smetnje. Možete dobiti blagu i bezazlenu upalu mišića, ali ne i neku veliku koja bi mogla da pravi smetnje.

Ove vježbe su namijenjene upravo rizičnoj populaciji, populaciji koja bi možda mogla eventualno da ima osteopeniju, čak i neki blagi stepen osteoporoze. Za teški stepen osteoporoze najbolje je da od svog ljekara dobijete savjet, ali i sprovodite vježbe sve do opterećenja. Ne mora to biti 10 ponavljanja, može biti i 3-5, uz unos kalcijuma i vitamina D, koji je neophodan za održavanje koštane mase tokom cijelog života, od djetinjstva do duboke starosti.

59

Dr Olivera Bošković: - Nikada ne zaboravite da prije svega moramo govoriti o prevenciji obolijevanja, pa tek o osteoporozi U mnogim slučajevima prevencija osteoporoze je moguća, a samo liječenje zahtijeva angažovanje i pacijenata i zdravstvenog sistema i prilično košta društvo. Još više koštaju komplikacije osteoporoze: razni prelomi, invaliditet i slično.

LIJEČENJE OSTEOPOROZE Dr Olivera Bošković, spec. endokrinolog Klinički centar Crne Gore

Sve pacijente sa prelomom nastalim na malu traumu, sve pacijente koji pri mjerenju koštane gustine imaju T skor manji od - 2,5 standardne devijacije, sve pacijente koji pri mjerenju koštane gustine imaju T skor između - 1.5 i - 2,5, ali imaju faktore rizika za prelom - treba liječiti od osteoporoze. Cilj naše terapije je farmakološki i nefarmakološki tretman osteoporoze. Nefarmakološki tretman podrazumijeva i fizičku aktivnost, ima za cilj sprječavanje preloma poboljšanjem snage kostiju, prevencijom padova i smanjenjem sile udara pri padu. Šta smatramo uspjehom u tretmanu osteoporoze? Da li smo uspjeli ukoliko nije došlo do novog preloma, da li smo uspjeli ukoliko se gubitak koštane gustine zaustavio ili smo uspješni ukoliko se poboljšala koštana gustina? U svim ovim slučajevima smo uspješni.

60

Liječenje osteoporoze je dugotrajno. Kada postavimo dijagnozu osteoporoze i kada se odlučimo za terapijski tretman, bitno je napomenuti pacijentima da će terapija trajati nekoliko godina ili duže. To je važno zapamtiti jer se nekada se pacijenti izgube misleći da je dovoljno uzeti lijek godinu-dvije dana, pa čak i bez kontrole ili snimanja obustave svoje liječenje.

Veoma smo zahvalni našem zdravstvenom sistemu jer smo uspjeli da u ovim ekonomski prilično teškim godinama našim pacijentima obezbijedimo da na teret Fonda zdravstva dobiju i bisfosfonate i biološku terapiju odnosno denosumab.

Bisfosfonati su ljekovi koji usporavaju razgradnju kosti i usporavaju gubitak koštane mase. Mogu da budu u vidu tableta,

kada se primjenjuju jednom nedjeljno /alendronat ili jednom mjesečno /ibandronat. Za ove ljekove je karakterističan način uzimanja. Da bi djelovali adekvatno uzimaju se ujutru nakon buđenja, na prazan stomak, sa punom čašom obične vode, pri čemu je pacijent u uspravnom položaju, sjedećem ili stojećem.

Ne smije se savijati ili biti u ležećem položaju da ne bi došlo do nadraživanja jednjaka. Šta je denosumab? To je takođe lijek koji usporava razgradnju kostiju i gubitak koštane mase, ali na nešto drugačiji način. Primjenjuje se u vidu potkožne injekcije jednom u 6 mjeseci, što je izuzetno značajno za kvalitet liječenja i za prihvatanje od strane pacijenata jer samo jednom u 6 mjeseci dolaze u svoj zdravstveni centar da primaju terapiju. Između ostalog, mnoge su prednosti biološke terapije. Kod nas se primjenjuje u zdravstvenim ustanovama, međutim, u određenim zemljama pacijenti su obučeni da samostalno primjenjuju lijek. Nije potrebna posebna priprema

pri uzimanju lijeka. Pacijent ne mora biti u uspravnom položaju.

Ne mora praviti razmak u odnosu na obrok.

Bilo da se primjenjuje terapija bisfosfonatima, denosumabom ili nekim drugim ljekovima za osteoporozu, ne zaboravimo na adekvatan unos kalcijuma i vitamina D. Veoma je bitno da svojom ishranom, a zatim i suplementima kada je to potrebno, obezbijedimo dovoljnu količinu kacijuma i vitamina D jer su oni neophodni za metabolizam i izgradnju kostiju.

Terapija ne djeluje ukoliko se ne uzima. To je još jedan veoma bitan trenutak na koji pacijentu moramo skrenuti pažnju: da se ona mora redovno uzimati, u onom vremenskom intervalu koji odredi ljekar koji prati pacijenta sa osteoporozom.

61

Vitaminska suplementacija - kako pomoći svom zdravlju na pravi način?

Dr Dušanka Novosel, pedijatar gastroenterolog Institut za bolesti djece, Klinički centar Crne Gore

Da li prednost dajete isključivo balansiranoj ishrani ili je suplementacija vitaminima ipak neophodna?

U „BURN OUT-u“ modernog života, u kratkim danima obojanim žurbom, stvarili smo loše navike u ishrani, koje uz stres i nedostatak vježbanja trajno narušavaju naš imuni sistem i cjelokupno zdravlje. Čak se i oni posvećeni sopstvenom zdravlju često pitaju da li je danas moguće namiriti svoj organizam svim potrebnim mikronutrijentima, iako besprekorno teže balansiranoj ishrani i uspijevaju u tome.

Ukoliko mene pitate, balansirana zdrava ishrana uvijek treba da bude na prvom mjestu. Koliko nam dostupne namirnice danas u potpunosti to zaista obezbjedjuju vrlo je upitno.

Da smo recimo omanuli sa unosom vitamina D pokazala nam je i aktuelna pandemija SARS Cov virusom, koja nam je otkrila da je čak 30-50% populacije globalno deficitarno sa ovim vitaminom. Aktuelna pandemija je i onima koji nisu imali odnos prema suplementaciji pokazala koliko nam je značajna podrška suplementima u stanjima infekcije, a i u nedjeljama oporavka nakon iste. Zbog istog, boosterovanje sa vitaminskim preparatima uz balansiranu ishranu i u stanjima infekcije, stresa bi ipak bio jedan vrlo logičan potez.

Koji su suplementi najbolji, da li je bolje koristiti pojedinačne vitamine ili multivitaminske oblike?

Prednost uvijek dajemo pojedinačnoj vitaminskoj suplementaciji zbog ciljanih indikacija, preciznog doziranja, i to što prilikom absorpcije iz digestivnog sistema većina vitamina koristi

62

iste receptore pa jedni drugima mogu biti konkurencija prilikom ulaska u cirkulaciju. Međutim, komplijansa odnosno redovnost uzimanja vitaminskih suplemenata svakodnevno je bolja kod multipreparata, pa sa pažljivim odabirom (kombinacije i doze) i multivitaminski preparati itekako imaju svoju prednost.

Da li vitamine treba konzumirati ujutro na prazan stomak?

Rano jutro i još prazan želudac se prikazuje kao idealni tajming za unos naših vitamina. Međutim, većina preparata uzeta na ovaj način izaziva dispeptične tegobe (mučninu, gorušicu), pri tom pojedini nutrijenti iz hrane mogu ometati apsorpciju (kafa, čaj, mlijeko, grejpfrut itd). Zato je najbolje vitamine konzumirati 30-60 minuta nakon obroka, čime obezbjeđujemo lakšu podnošljivost i optimalnu iskoristljivost.

TREND ka DIREKT formama?

Uočen je trend na tržistu ka direktnim formulacijama vitamina. One podrazumijevaju komforniju primjenu direktnim otapanjem u ustima, praškastog su oblika i prijatnog ukusa. Zato i nema potrebe za uzimanjem vode i možemo ih primijeniti na bilo kom mjestu u bilo koje vrijeme. Takođe su pogodni za osobe koje imaju problema sa gutanjem gelarnih ili čvrstih oblika. Podrazumijeva se da je u njima kvalitet aktivne supstance sačuvana i u koncentraciji koja zadovoljava doziranje jednom dnevno. Direkt forme se značajno bolje gastrointestinalno podnose i imaju maksimalnu iskoristljivost, bez interakcija su sa drugim nutrijentima, tako da su moja topla preporuka.

Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihijatar

Anksioznost (aneksietas) se obično definiše kao difuzna unutrašnja tjeskoba i napetost, koja nema realnu osnovu, niti vidljivi spoljašnji razlog. Kod anksoznosti nastaje strah iz unutrašnjih pobuda i predstavlja reakciju na unutrašnju opasnost koja nastaje zbog neprimjerenih impulsa i poruka koje su neprihvatljive za Ego, što je uslovilo stvaranje intrapsihičkog konflikta (Freud).

K. Hornay smatra da je anksioznost neprijatna emocionalna reakcija koja nastaje zbog unutrašnje prijetnje ili opasnosti.

To neprijatno i mučno osjećanje može da promijeni čovjekovo ponašanje u toj mjeri da razum na njega ne može da utiče.

Poznato je njeno učenje o „bazičnoj anksioznosti“, koja nastaje veoma rano zbog osjećaja bespomoćnosti i inferiornosti, pošto je dijete najbespomoćnije biće.

Bihejvioristi se pozivaju na teoriju učenje u genezi anksioznosti i pogrešno prihvaćene reakcije prilagođavanja.

Kognitivne teorije drže da postoji kognitivna predispozicija za pojavu anksioznosti u smislu specifične obrade tjelesnih simptoma i senzacija i posebnog odnosa prema strahu.

Egzistencijalističke teorije naglašavaju „egzistencijalni strah“, koji je čovjekov neminovni pratilac i bit življenja u svijetu gdje vlada „egzistencijalni strah“ i „preživljavanje smrti“. Dobro je poznato Kirkegorovo djelo “Strah i drhtanje“, gdje upečatljivo definiše anksioznost kao „nemir u slobodi.“ Anksioznost je univerezalan psihosocijalni fenomen, i nema čovjeka koji ga nje iskusio u ovoj ili onoj formi (intenztetu).

U tom smislu ona može biti normalna ili patološka. Normalna anksioznost se može shvatiti kao zaštitna emocionalna reakcija koja se javlja povremeno, u epizodama i tranzitorno. Blažeg je inteziteta i mobiliše ličnost na konstruktivnost, pa i kreativnost.

Patološka anksioznost je intenzivnija i dublja, pod sjenkom iracionalnih naboja, što slabi mogućnost prepoznavanja i konstruktivnog rješavanja konflikta koji je nesvjestan. Patoloiška anksioznost se može javiti u neurotskoj i psihotičnoj formi.

Postoji više modaliteta tretmana (liječenja) anksioznosti.

64

Najčešće se koriste famakološke i psihoterapijske metode liječenja.

Od psiholoških (psihoterapija) najviše maha je zauzela racionalno-emotivna terapija (RET), koja je nastala početkom 1955. godine i brzo se rasprostranila. Radi se o kognitivno-bihejvioralnoj terapiji, čiji se koncept zasniva na tezi da način mišljenja i ponašanja u mnogim prilikama određuje oblik emocionalnog i psihopatološkog ponašanja (odgovora). Naime, ove teorije stoje

na stanovištu da mnogi psihički poremećaji stoje u direktnoj korelaciji sa pogrešnim načinom razmišljanja, percepcije i zaključivanja o nekim događajima i situacijama u kojima se čovjek nađe, a ne od samih događaja i nihove vrste.

Savladavanje anksioznosti (samoterapija) je jedan od oblika RET-a, koju recimo preporučuje Albert Ellis u svojoj knjizi „Vodič u razuman živoit“, što često preporučiju svojim klijentima neki psihoterapeuti. On kaže ako nešto djeluje opasno i zastrašujuće - na raspolaganju su nam dva pristupa: a) ustanoviti da li to nešto stvarno sadrži opasnost b) ako sadrži, da uradite nešto praktično, da otklonite postojeću opasnost ili da se pomirite s činjenicom da opasnost postoji. Kukanje i užasavanje nad zamislivim strahotama potencijalne ili stvarne opasnosti ne mijenja situaciju, niti nas čini spremnijim da se s njom nosimo. Jenog dana nas mogu zadesiti određene nesreće. Ali, sem preduzimanja razumnih preventivnih koraka kojima se štitimo od takvih nevolja, obično ništa više preduzeti ne možemo. Velika briga ne rješava problem, naprotiv, ona generiše anksioznost (strah).

Pretpostavljeni katastrofalni izgledi mnogih potencijalno neprijatnih događaja se preuveličavaju i katastrofe kada se dese nijesu toliko užasne koliko ih zamišljamo i preuveličavamo. Život prate mnoge nevolje, ali pojave katastrofe se rijetko dešavaju. Ove predstave, katastrofe, užas, grozota i slično su naše predstave koje smo nenamjerno stvorili u svojim glavama. To su naše predstave o nečemu, neobičnom, strašnom, fatamorgani, demonu i slično.

Kada recimo imamo okolnost stvarno opasnu, putovanje starim avionom npr. logično je da izmijenite situaciji i odbijete let avionom, prihvatite opasnst kao jednu od neprijatnih životnih činjenica.

Ako možete smanjiti opasnost, radite na tome. Ako ne možete, ili smatrate da je korisnije preuzeti rizik nego ga izbjegavati,

izbor vam je suženiji i najbolje je da prosto prihvatite opasnost.

Neizvjesnost je najgora solucija, bez obzira na našu poredstavu o opasnposti.

Ako je opasnost vjerovatna i ne možete preduzeti ništa da je spriječite, tada treba reaalno procijeniti kakve nevolje se mogu dogoditi tim dešavanjem.

Treba se služiti verbalnim i aktivnim deprogramiranjem za prevazilaženje određene anksioznosti. Treba poći od saznanja da smo sami stvorili anksioznost svojim unutrašnjim tvrdnjama i predstavama, pa im se treba suprostaviti i opovrgnuti ih. Takođe treba natjerati sebe da se uradi ono čega se nerazumno plašimo (plašite), te uporno raditi protiv tog straha (anksioznosti).

Većina anksioznosti povezana je sa strahom od javnog incidenta, tuđeg anatagonizma, gubitka ljubavi. Treba ubijediti sebe da stalna briga prije otežava nego olakšava mnoge situacije.

Ima mnogo više šansi da se prebrodi iracionalna anksioznost ako umjesto zamišljanja „užasa“ koji bi nam se desio kad se nešto ružno dogodi, kažemo sebi kako se glupo, nerazumno i samoosujećujuće (frustrirajuće) ponašamo brinući se zbog te „užasne“ stvari.

Skretanje pažnje može rastjerati neosnovan (iracionalni) strah.. Ako leteći avionom stalno brinemo zbog eventualnog pada, treba se koncetrisati na čitanje knjige ili novina, razgovora sa susjedom.

Koristeći tehniku za redukciju anksioznosti, često dolazimo do podataka o porijeklu sadašnjih strahova i anksioznosti, što je dodatni generator za njihovo eleminisanje.

Bez obzira na povljan ishod u tretmanu anksioznosti, ona se ponovo može javiti. Treba znati da je čovjek smrtno biće, da ima urođena prirodna ogranićenja, pa i ograničenu mogućnost kontrolisanja anksioznosti.

65

PSIHOBIOLOGIJA I HIGIJENA SPAVANJA: ŠTA SMO DO SADA NAUČILI? Selman Repišti, magistar psihologije, statističar i istraživač u oblasti mentalnog zdravlja Klinički centar Crne Gore

Istraživači u području biološke psihologije i psihijatrije, kao i u oblasti neuronauka, već dugo su fascinirani fenomenom spavanja i sanjanja, u okviru cirkadijurnih ritmova, tj. cikličnog smjenjivanja budnosti i spavanja, što je primarno uslovljeno smjenom svjetlosti i tame, kako ljudi, tako i životinja. Zato nije iznenađujuće što postoji više teorija i hipoteza o ovom periodu dana, na koji otpada do otprilike trećina našeg životnog vijeka.

Funkcija spavanja, u zavisnosti od različitih teorijskih pristupa i naučnih paradigmi, može biti preživljavanje (evoluciona paradigma), kao i restoracija funkcija i očuvanje energije (homeostatska perspektiva).

Stručnjaci su saglasni da, kako bi spavanje proizvelo odgovarajuće psihofizičke benefite, ono treba biti optimalnog kvantiteta i što većeg kvaliteta. Prof. David Dinges, direktor Odjela za spavanje i hronobiologiju na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Pensilvaniji, utvrdio je da zdrava odrasla osoba

66

treba provesti spavajući oko 7 do 7,5 sati, sa što manje ili nikakvim prekidima perioda spavanja.

Neki od neuropsiholoških i psihofizioloških benefita adekvatnog spavanja, potkrijepljeni nalazima naučnih studija, su: bolje pamćenje (posebno mu pogoduju adekvatne REM faze, tj. faze brzih pokreta očiju, obično praćenih snovima), uspješnije učenje, lakše održavanje koncentracije i uspješnija emocionalna regulacija.

S druge strane, depresija i anksioznost (tjeskoba i strepnja) povezane su sa neadekvatnim spavanjem. Oba problema mogu biti kako posljedica neodgovarajućeg spavanja, tako i njegov uzrok. Nesanica se, inače, može javiti pri pokušaju zaspivanja (inicijalna insomnija), održavanja sna (tranzitorna insomnija, praćena učestalim buđenjima) i u jutarnjim satima, usljed preranog buđenja (terminalna insomnija).

Somatski (tjelesni) benefiti uključuju: kvalitetniji neuralni

rast i razvoj (naročito NREM faze spavanja, na koju otpada 3/4 do 4/5 vremena provedenog u spavanju, a u kojoj dolazi do opuštanja organizma, uz dominantne spore moždane talase), uklanjanje intracelularnih toksičnih materija koje se nakupljaju tokom dana, regulisanje metaboličkih procesa i poboljšanje funkcionisanja kardiovaskularnog sistema. U principu, kvalitetno spavanje, u prvom redu, ima neuroprotektivni efekat. Za obnavljanje rezervi organizma potrebno je da provedemo što više vremena u dubokom spavanju, stoga ne čudi što dolazi do fenomena kompenzacije prilikom nadoknade nedstatka ove faze spavanja. Naime, dešava se da, nakon što nekoliko dana budemo nenaspavani, brzo prođemo kroz ostale faze, kako bismo što prije stigli do faze dubokog spavanja i u njoj proveli što više vremena.

Suprotno, nedostatak kvalitetnog sna i nedovoljno vremena provedenog spavajući povezani su sa većim rizikom za pojavljivanje pretilosti, dijabetesa i koronarne bolesti srca, kako se navodi na web-stranici Nacionalnog zdravstvenog sistema (NHS) Ujedinjenog Kraljevstva. Nalazi nekih recentnijih studija ukazuju na povezanost problema u domenu spavanja sa neurodegenerativnim bolestima.

Preporuke u pogledu higijene spavanja bile bi sljedeće:

t QPUSVEJUF TF EB PEFUF OB TQBWBOKF TWBLPH EBOB V JTUP slično vrijeme;

t QPLVÝBKUF J[CKFHBWBUJ ĕ[JʊLF WKFäCF OFQPTSFEOP QSFE spavanje;

t PCF[CJKFEJUF TFCJ NJSOP NKFTUP [B TQBWBOKF OB LPKFN vam ne bi bilo ni pretoplo ni previše hladno;

t CJMP CJ QPäFMKOP EB VLPMJLP TUF V NPHVʉOPTUJ TQBWBUF na istom mjestu (jer vaš mozak detektuje podražaje iz okoline koji ga podsjećaju na to da treba ''podesiti'' svoje funkcionisanje

u skladu sa zahtjevima određene aktivnosti, u ovom slučaju, spavanja);

t pokušajte izbjegavati korištenje mobilnog telefona, tableta, laptopa... neko vrijeme prije spavanja;

t ukoliko čitate neposredno pred spavanje, odaberite laganu literaturu koja ne zahtijeva veliki kognitivni (mentalni) napor;

t QPLVÝBKUF EB ÝUP NBOKF KFEFUF V WFʊFSOKJN TBUJNB

t J[CKFHBWBKUF QJUJ LBGV J PTUBMB QJʉB JMJ TSFETUWB TVQTUBO ce) koja bi mogla imati stimulirajući efekat;

t BLP TF QSPCVEJUF J JNBUF PTKFʉBK J QSFUIPEOP JTLVTUWP

da više ne možete zaspati, potrudite se da ustanete;

t QPLVÝBKUF TF PQVTUJUJ QSFE TQBWBOKF WKFäCF EVCPLPH J pravilnog disanja, kao i progresivna (postupna) mišićna relaksacija mogu biti od velike pomoći;

t neprijatne, nametljive misli koje vas uznemiravaju (tzv.

JOUSV[JWOF NJTMJ QVTUJUF EB TF PEWJKBKV QPQVU ĕMNTLF USBLF J pokušajte se ne uplitati u njihov tok, kako bi izblijedile i zaustavile se same od sebe (ako to ne pomaže, prekinite ih nekom prijatnom i opuštajućom mentalnom slikom, koja će proizvesti ugodnije i podnošljivije misli i uz njih povezane emocije);

t ako je vaša insomnija (a često i jeste!) rezultat akumuliranog stresa tokom dana, razmislite o korištenju tehnika opuštanja više puta dnevno i promjeni vlastitih životnih, odnosno svakodnevnih navika (što je, kako pokazuju kliničko iskustvo i istraživanja, riješilo nesanicu kod velikog broja ljudi) i

t mnogi ljudi širom svijeta žale se na insomniju (po nekim procjenama, do 30%, a po drugima do čak 60%), tako da imajte u vidu da niste sami, odnosno da se u isto vrijeme kada i vi veliki broj osoba bori sa istim problemom.

67

ZANIMLJIVOSTI

Koji ljudi imaju genetsku predispoziciju za teži oblik kovida

Naučnici su u sklopu novog istraživanja identifikovali gen koji udvostručuje rizik od respiratorne insuficijencije i smrti od kovida, i mogao bi da objasni zašto su ljudi iz južne Azije podložniji ovoj bolesti.

Studija objavljena u časopisu Nature Genetics sugeriše da gen koji se zove LZTFL1 udvostručuje rizik od teških posljedica zaražavanja koronavirusom. Gen, koji mijenja način na koji pluća reaguju na infekciju, najvažniji je genetski faktor rizika koji je do sada identifikovan i nosi ga otprilike 60 odsto ljudi južnoazijskog porijekla, u poređenju sa 15 odsto onih sa evropskim porijeklom.

- Genetski faktor koji smo pronašli objašnjava zašto se neki ljudi veoma ozbiljno razbole nakon infekcije koronavirusom.

Postoji jedan gen koji daje prilično značajan rizik za ljude južnoazijskog porijekla - rekao je prof. Džejms Dejvis, genetičar sa Medicinskog odjeljenja Univerziteta u Oksfordu, a prenosi Guardian.

Budući da je studija rađena na slučajevima u Velikoj Britaniji, drugi naučnici su upozorili da je ovakvim nalazima potrebna dodatna potvrda i da genetska objašnjenja ne bi trebalo da zasijene druge potencijalno značajnije socioekonomske faktore rizika sa kojima se suočavaju etničke manjine, uključujući izloženost na radnom mjestu i nejednak pristup zdravstvenoj zaštiti.

Istraživanje Dejvisa i njegovog tima se zasniva na jednoj ranijoj studiji koja je identi-fikovala veliki dio DNK za koji se činilo da utiče na to koliko teško ljudi obole od kovida, na osnovu genetskog sekvenciranja desetina hiljada bolničkih pacijenata u Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Ovog puta utvrđeno je da gen LZTFL1, koji ranije nije bio proučavan, djeluje kao prekidač za uključivanje ključnog odbrambenog mehanizma koji sprječava virus da uđe u epitelne ćelije koje oblažu pluća. Zato bi virus nastavio da ulazi, inficira i oštećuje ćelije u plućima tokom dužeg vremenskog perioda nakon izlaganja. Nova.rs

Ljudi se manje boje covida kad vide 'zgodnu' fotografiju koronavirusa u medijima "Uljepšane" fotografije koronavirusa koje se koriste za ilustraciju "ružnih" vijesti o pandemiji možda negativno utiču na to kako ljudi doživljavaju prijetnju od infekcije, pokazala je nova studija.

Naučnici s Autnomnog Univerziteta u Barseloni tvrde da se ljudi manje boje covida kad vide "zgodnu" fotografiju koronavirusa u medijima. Istovremeno su ustanovili da se virus doživljava kao veća prijetnja ako je prikazan crno-bijelom fotografijom koja se rjeđe koristi u medijima.

Mediji su od početka pandemije vijesti o koronavirusu uveliko ilustrovali računalno stvorenim, editiranim, trodimenzionalnim, koloriziranim fotografijama, koje su učesnici istraživanja opisivali lijepima.

Stvarne fotografije virusa, koje mogu nastati jedino uz pomoć elektronskog mikroskopa, dvodimenzionalne su i crnobijele. Ispitanici takve fotografije smatraju naučnim, a virus im se na njima čini zaraznijim.

- Stoga se nameće pitanje bi li mediji trebali da koriste prave ili uljepšane fotografije kad plasiraju informacije o tako ozbiljnoj i neugodnoj temi kao što je pandemija", napisali su španski naučnici.

Istraživanje je sprovedeno na 333 učesnika, većinom akademski obrazovanih, koji su anonimno odgovarali na pitanja.

Rezultati su objavljeni u časopisu Plos One.

68

Oralna vakcina protiv korone uskoro će se testirati na ljudima Ispitivanje eksperimentalne oralne vakcine kao booster protiv koronavirusa, koja bi se mogla dati ljudima koji već imaju antitijela od ranije vakcine ili preboljele bolesti, na majmunima je pokazala obećavajuće rezultate i vjerovatno će se uskoro testirati i na ljudima, objavila je kompanija koja je razvija.

- Oralna booster doza vakcine koristi tradicionalnu tehnologiju u kojoj bezopasni virus 'nosač' dostavlja proteine koronavirusa u ćelije na površini jezika ili na sluznicu obraza i grla, potstičući proizvodnju antitijela koja mogu blokirati virus prije nego što se ukorijeni u tijelu - rekao je dr Stephen Russell, izvršni direktor Vyriada u Rochesteru, Minnesota, koji je vodio studiju.

Ne samo da bi oralna vakcina protiv covida-19 bila jednostavnija i prihvatljivija, već bi mogla dovesti i do boljeg imuniteta jer se primjenjuje na mjestu gdje koronavirus obično dolazi u tijelo, objasnio je dr Russell.

- Kod majmuna, nedjelju dana nakon primjene ove oralne vakcine, nivo antitijela porastao je gotovo za 100 puta, bez nuspojava - rekao je dr Russell.

Rezultati studije objavljeni su na bioRxiv. Navodi se da Vyriad sarađuje s Američkom upravom za hranu i ljekove na planiranju ispitivanja na ljudima. Rad još nije prošao stručnu recenziju, prenosi Hina.

IZ MEDICINE Kovid neće zaustaviti protesti već vakcine

Covid-19 se ponaša na načine koje nikada ranije nijesmo vidjeli – postoji nedostatak jasne sezonalnosti, prenosivost prije kliničkog obilijevanja i hiperinflamacija koja uzrokuje većinu ozbiljnih kliničkih bolesti. Uz vakcine, kao mnoge druge stvari, Covid-19 se možda neće igrati po prethodno utvrđenim pravilima.

Neumorna pandemija Covid-19 sada je već dobila četvrti talas. Iako je više od polovine SAD revakcinisano, veoma zarazni delta soj stvara nevolje u cijeloj zemlji, a neka područja bilježe više infekcija na dnevnom nivou nego ikada ranije.

Iako je ovaj trenutak uznemirujući, svi se nadaju se da će prije ili kasnije delta soj nestati. Možda je teško povjerovati, ali to je neizbježno. Španski grip iz 1918. godine, za koji nije bilo vakcine, inficirao je oko trećinu svijeta i na kraju se izgubio nakon trećeg talasa, iako virus, kao takav, nikada nije potpuno nestao: djelovi njegovih gena mogu se naći čak i u današnjim sojevima gripa.

Treba imati na umu da pandemije na kraju prestaju, uglavnom povlačeći se u „džepove“ bolesti, bilo zato što društvo to efikasno kontroliše, zato što je vakcinacija dovoljno rasprostranjena, a sam virus se pretvara u nešto manje opasno, zbog promjene vremena ili neke druge misteriozne sile za koju se čini da upravlja epidemijama.

Ovakav pristup otvara sljedeća pitanja na koje sada niko

nema odgovor: da li će postojati još jedan talas još jedne varijante, one na koju postojeće vakcine neće uticati?

Države sa niskom stopom vakcinacije su na mnogo težem putu i neće uspostaviti ravnotežu sa virusom sve dok hiljade i hiljade drugih ne obole. Oni koji prežive, u kombinaciji sa onima koji su već vakcinisani, na kraju će obezbijediti uporedni kolektivni imunitet koji će im omogućiti da uspostave nešto nalik normalnosti – iako uz ogromnu cijenu života, zdravlja i resursa.

Ipak, produžavanjem vremena potrebnog za kontrolu pandemije, dramatično smo povećali mogućnosti za pojavljivanje novih varijanti, uključujući i onu sa potencijalnom mutacijom na kraju, koja čini našu trenutnu zastupljenost vakcina beskorisnom. Vakcine nijesu poput antibiotika. S druge strane, vakcine, vjerovatno izazivajući mnogo različitih nivoa imunološkog sistema, mogu izgubiti prednost pred novim varijantama, ali ne na način na koji je to slučaj sa antibioticima. Kao što su studije pokazale, mRNA vakcine ostaju prilično efikasne, mada se priznaje da je ta efikasnost manja kod delta soja, piše CNN.

Kovid izazov broj jedan za Zimske olimpijske igre Peking će postati prvi grad u svijetu koji će biti domaćin i ljetnjih Olimpijskih igara (2008) i Zimskih od 4. do 20. februara sljedeće godine. Jedna od glavnih briga na zimskim igrama, kako izgleda, biće borba protiv kovida-19, šest mjeseci od ljetnje Olimpijade u Tokiju, održane poslije godinu dana odlaganja zbog pandemije. U tom kontekstu kineske vlasti koje slijede politiku nulte zaraze, primjenjuju razne mjere da iskorijene epidemiju.

- Pandemija je izazov broj jedan za odvijanje Zimskih olimpijskih igara - rekao je potpredsjednik organizacionog odbora Džang Džijadong.

U gradu Landžuu, 1.700 kilometara zapadno od Pekinga, uveden je karantin za četiri miliona stanovnika, kojima je poslije otkrića nekoliko desetina slučajeva zaraze rečeno da ostanu kod kuće, sem radi prijeke potrebe. Desetina provincija, ukupno trećina, pojačale su preventivne mjere, uključujući i grad Peking gdje je 20 slučajeva zaraze zabilježeno u nekoliko dana.

- Mjere predviđene za vrijeme Igara smanjiće rizik uticaja korona virusa - rekao je Džang i upozorio da će učesnici koji ne poštuju pravila biti kažnjeni.

Zimske olimpijske igre 2022. biće održane u "sigurnosnom mjehuru" namijenjenom isključenju svakog rizika od zaraze za ostatak Kine.

Očekuje se 2.900 sportista, koji treba da budu ili potpuno vakcinisani, ili da se podvrgnu strogom karantinu od 21 dana po dolasku u zemlju.

Takmičenja će pratiti samo gledaoci iz Kine.

Vlasti su predvidjele 300 kola hitne pomoći sa negativnim pritiskom da prevoze moguće pacijente bez rizika od kontaminisanja spoljnog vazduha.

Kina, gdje je virus prvo detektovan krajem 2019. godine, takoreći je iskorijenila virus od proljeća 2020. godine, poslije primjene drastičnih mjera kontrole stanovnika. Zemlja je takoreći zatvorila svoje granice za ostatak svijeta.

Zvanični bilans od početka pandemije je manje od 100.000 slučajeva zaraze od kojih manje od 5000 sa smrtnim ishodom.

Beta/AP

69

Porođajna paraliza

plexus brachialisa Marija Bulatović Merdović, spec. primijenjene fizioterapije JU Dom starih "Bijelo Polje"

Kada govorimo o paralizi plexus brachialisa kod djece, prvenstveno mislimo na lezije koje nastaju neposredno po rođenju i rezultat su porođajne traume. Povrede ili oboljenja perifernih nerava imaju za posljedicu prekid sprovodljivosti nervnih impulsa i pojavu motornih, senzitivnih i trofičkih poremećaja. Učestalost porođajne paralize plexus brachialisa kreće se od 0,38 - 3 na 1000 živorođene djece u razvijenim zemljama, a u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju 5 na 1000 porođaja. Najčešći faktor rizika je težina ploda > 4kg, a najčešći mehanizam povrede je nedovršena rotacija ramena prilikom porođaja. Oštećenja plexus brachialisa na rođenju dovode do primarnih i sekundarnih funkcionalnih poremećaja.

Primarni poremećaji se manifestuju kao mišićno-tetivne i zglobno-ligamentarne kontrakture lokalizovane u ramenima, koje dovode do izostajanja pokreta u ruci i lopatici, zaostajanje čitavog hemitoraxa u rastu, diskoordinacija pokreta i dr.

Sekundarni poremećaji se manifestuju u oblastima vizomotorne kontrole, manipulativne spretnosti i grafomotorne sposobnosti.

Uzroci nastanka plexus brachialisa mogu biti: prenatalni, perinatalni i postnatalni.

Porođajne lezije plexus brachialisa mogu se podijeliti u IV grupe: I grupa - Erbova (Erb-Duchenova) paraliza, predstavlja gornji tip lezije i najčešći je oblik. Javlja se u 60% slučajeva. U osnovi lezije je istezanje, kidanje ili kompresija korijenova C5 i

70

C6. Položaj ruke novorođenčeta je ADD i UR ramena, lakat ispružen sa pronacijom podlaktice, palac utisnut u dlan, prsti šake savijeni u pesnicu. Asimetrija posture je lako uočljiva.

II grupa - “Prošireni” tip I, srednji tip, u kome je zahvaćen i spinalni nerv C7, rezultirajući pored kliničkih karakteristika koje su opisane za tip I i umjerenom fleksijom u laktu zbog zahvaćenosti radijalnog nerva. Ovo uzrokuje slabost tricepsa i extenzora šake i prstiju.

III grupa - Klumpkeov tip, donji tip lezije koji se vrlo rijetko javlja (u 2-10% slučajeva) i predstavlja leziju korijenova C8-Th1 i obuhvata šaku. Kod ovog tipa lezije stradaju mišići koji su inervisani od strane n. ulnarisa i djelimično n. medijanusa.

IV grupa - Kompletna lezija plexus brachialisa se javlja u 30% slučajeva i zauzima drugo mjesto po učestalosti. Predstavlja leziju korijenova C5 -Th1 i karakteriše je kompletna paraliza mišića ruke i ramena, kao i oštećenje senzibiliteta i poremećaj trofike. Ruka je kao strano tijelo.

Dijagnoza porođajne paralize plexus brachialisa se uspostavlja na osnovu kliničke slike, položaja ruke i izostanka Moro refleksa na strani lezije. Potvrđuje se klasičnom elektrodijagnostikom i elektromiografijom koja se može uraditi u 3. nedjelji od povrede ramenog živčanog spleta. Na ishod liječenja utiču: težina lezije, udruženost sa drugim povredama, rana dijagnostika, detaljna anamneza i pregled, kao i kontinuirano sprovođenje adekvatne terapije. Prilikom pregleda uočavamo asimetriju posture, spontanu motoriku (da li je oskudna, bogata ili je uopšte nema), uočava se

tipičan položaj koji ruka zauzima. S toga je neophodno odraditi antropometrijska mjerenja, odnosno mjerenje dužine i obima ekstremiteta u ovom slučaju nadlaktice. Kada se mjeri obim nadlaktice kod povrede plexus brachialisa obavezno se mora obuhvatiti deltoideus i biceps brachii na dva nivoa.

Procjenu pokretljivosti radimo kroz pasivne pokrete u zglobovima. Pokretljivost ruke je oskudna, ograničenje izražavamo u stepenima.

Procjenu jačine mišića - kod starije djece radimo klasični manuelni mišični test (MMT), a kod beba ispitujemo kroz pokretljivost koju izazivamo stimulacijom i ocjenjujemo od 0-2 modifikovanim manuelnim mišićnim testom koji je prilagođen djeci.

0 - nema pokreta, 1 - blagi pokret, 2 - pokret kroz korisnu amplitudu.

Neophodno je dobro poznavanje motornog razvoja bebe da bi smo uočili da li ruka motorički zaostaje u potpornim reakcijama, reakcijama ravnoteže, uspravljanja, u kretanju, zatim da li je ruka aktivna u posezanju i igranju.

Fizikalna terapija Cilj fizikalne terapije je podsticanje nervne regeneracije i sprečavanje sekundarnih posljedica oduzetosti, kako bi se obezbijedili maksimalni uslovi za funkcionalni oporavak aficirane ruke.

U okviru fizikalne terapije primenjuju se: - pozicioniranje,korektivni položaj, - kineziterapija (pasivne i aktivne vježbe), - termoterapija, - elektroterapija, - radna terapija.

Zaštitno pozicioniranje se sprovodi prvih 15 dana. Odmah savjetujemo roditelje da ruku stavljaju u zaštitni položaj (ADD i UR i udlaga za šaku zbog funkcionalnog položaja).

Pozicioniranje pomoću Kramerove šine se sprovodi dok beba spava i nameće joj se položaj ABD, FLEKSIJA, SR ramena i udlaga za šaku.

Korektivno pozicioniranje podrazumijeva kombinaciju

3 položaja koji se mijenjaju u toku dana na 2h kako bi se održao balans i elastičnost mišića i time spriječio nastanak kontraktura.

Beba je u položaju na leđima i radimo ABD i SR; ADD i SR; ADD i UR. Pasivne vježbe su indikovane od prve sedmice i sprovode se sa ciljem da se održi obim pokreta i prevenira razvoj kontraktura u zglobovima. Rade se laganim ritmom, 1-2x dnevno u trajanju od 20 min. Prilikom izvođenja pasivnih pokreta treba voditi računa o normalnoj amplitudi pokreta jer mala djeca nemaju pun opseg pokreta u svim zglobovima. Neophodno je voditi računa da ne dođe do humero- skapularne adhezije. Edukacija roditelja je obavezna.

Aktivne vježbe sprovodimo kroz reflekse i stimuluse da bi dobili sve potrebne pokrete.

Moramo voditi računa da se u ranoj fazi kod oporavka živca mišić ne smije umarati. Treba praviti česte pauze, najčešće nakon 4-5 kontrakcija za jedan mišić. U kasnijim fazama oporavka mišić se smije zamarati.

Elektroterapija - elektrostimulacija eksponencijalnim strujama, elektroforeza vazodilatatora.

Termoterapija je liječenje toplotom i koristi se prije aktivnih i pasivnih vježbi kao uvod u terapiju. Termoterapiju možemo primijeniti pomoću toplih obloga ili parafina. Prilikom primjene toplote moramo biti oprezni jer su djeca osjetljiva i možemo izazvati opekotine.

Radna terapija je najčešće usmjerena ka: - jačanju mišića, - povećanju obima pokreta, - poboljšanju koordinacije pokreta, - poboljšanju fine motorike.

71

Baobab ulje i njegova uloga u njezi kože Amina Pačariz Radulović, dr pharm

Trendovi ljepote mogu doći i proći, ali neki su ukorijenjeni vijekovima kada govorimo o njezi kože. To je svakako slučaj sa baobab uljem, modernim sastojkom sa dugom istorijom.

Baobab ulje se dobija iz velikog ploda istoimene biljke baobab (Adansonia digitat) koja vodi porijeklo iz Afrike. Smatra se najvećom sukulentnom biljkom na svijetu. Drvo babobab je jedinstveno po svojoj strukturi i karakteristikama. Često opisano kao “naopako drvo” drvo baobaba neobično liči na veliki, panjev korijen iznad zemlje. Ovo listopadno drvo je visoko oko 23m, ima glatku crvenkasto-braon koru sa prstastim zelenim listovima.

Cvijetovi su viseći sa pet bijelih latica, dok su plodovi koji sadrže pulpu zašiljeni na vrhu i prekriveni žuto-smeđim dlačicama.

Baobabi dostižu starost do 1000 godina. Ne može se nijedan pejzaš iz Afrike zamisliti, a da na njemu nije baobab drvo.

Dio biljke koji se koristi u kozmetičkim proizvodima je njegov plod. Kada se plod osuši pretvara se u mahunu koja

72

pada na zemlju. Ove mahune se zatim skupljaju i zahtijevaju vrlo malo obrade prije nego što se od njih dobije ulje koje ima široku upotrebu u kozmetičkoj industriji.

Baobab ulje je lako upijajuće ulje svilenkaste strukture.

Svijetlo žute boje blagog mirisa. Ima visok sadržaj antioksidanasa koji štite kožu od slobodnih radikala. Baobab ih sadrži čak duplo više od godži bobica.

Baobab ulje sadrži esencijalne omega 3, 6 i 9 masne kisjeline koje pomažu u održavanju zdravlja i ljepote kože. Omega 3 masne kisjeline djeluju antiinflamatorno i mogu se koristiti za stanja kao što su akne i psorijaza.

Glavne esencijalne masne kisjeline u ulju baobab su: oleinska kisjelina, palmitinska kisjelina, lionolna kisjelina, linolenska kisjelina i sterainska kisjelina.

Linolna kisjelina je omega-6 kisjelina i zastupljena je u baobab ulju od 20-24%. Ova kisjelina je osnovna komponenta

lipida rožnatog sloja kože. Djeluje tako što smanjuje transdermalni gubitak vode. Njena antiinfalamtorna svojstva pomažu u smirivanju suve kože zahvaćene svrabom kod raznih oboljenja kao što su ekcem, psorijaza, dermatitis.

Linolenska kisjelina ispoljava snažan anti-upalni efekat na kožu, i poboljšava funkciju narušene kožne barijere.

Oleinska kisjelina je zastupljena u ulju od 30-40%. Ova kisjelina pospješuje prodiranje drugih aktivnih sastojaka, uključujući druge masne kisjeline. Dobro vlaži kožu i pomaže u zadržavanju vlage.

Palmitinska kisjelina podstiče regeneraciju kože i vraća elastičnost, a njena zastupljenost u baobab ulju je 18-30%.

Stearinska kisjelina štiti kožu od spoljašnjih uticaja i održava hidro-lipidni sloj.

Smatra se da bi neko biljno ulje imalo dobru sposobnost hidratacije, onda bi trebalo da ima veći udio linolne kisjeline nego oleinske kisjeline, što je slučaj sa baobab uljem.

Omega masne kisejline poboljšavaju izgled kože, regulišu proizvodnju sebuma, nivo hidratacije i smanjuju znakove starenja kože.

Poseban osvrt bih napravila na linolnu kisjelinu koja je najazatupljenija kisjelina u zdravoj koži. Kada se njen udio smanji, koža gubi elastičnost, postaje gruba, suva i počinje da se peruta.

A kako tijelo nije sposobno da stvara masne kisjeline, onda je potrebno da nahranimo kožu njima. Savršen izbor je upravo baobab

ulje koje sadrži visok udio linolne kisjeline.

Baobab ulje bogato je vitaminima A, B, D i C i mineralima.

Vitamin A: Vitamin je neophodan za zdravu kožu. On se koristi za liječenje akni, smanjuje pigmentaciju uzrokovane hroničnim izlaganjem suncu, smanjuje pojavu sitnih linija i bora.

Ovaj vitamin pomaže koži da se bori protiv bakterija i virusa i tako prevenira nastanak akni.

Vitamin B: Poboljšava izgled kože, smanjuje crvenilo i osjetljivost kože. Kod nedostatka vitamina B dolazi do pojave akni i fleka, koža postaje suva i osjetljiva. Zbog toga mnogi brendovi danas uključuju ovaj vitamin u svoje proizvode (niacin, biotin, pantenol).

Vitamin D: Snažan antioksidant sprječava prijevremeno starenje kože i poremećaj strukture kože.

Vitamin C: Podstiče proizvodnju kolagena i efikasno prevenira nastanak fleka na koži. Baobab ulje sadrži šest puta više vitamina C od narandže.

Babobab ulje sadrži kalcijum, pa je čest sastojak u proizvodima za njegu kože ruku i noktiju jer pomaže u jačanju noktiju.

Zahvaljujući vitaminima i esencijalnim masnim kisjelinama koje sadrži, ulje babobab intezivno njeguje i hrani kožu.

Kada se nanese na kožu ulje baobab ne ostavlja mastan trag već prodire duboko u kožu. Djeluje umirujuće kod suve kože i kože zahvaćene svrabom. Dovoljno je razloga da uvrstite u svoju rutinu ovo fantastično ulje koje nam je priroda dala.

73

Hronika 01. decembar - Treća doza Fajzera smanjuje rizik od infekcije za više od 80 posto - Izrael

04. decembar - Hiljade ljudi protestovalo u Utrehtu protiv mjera uvedenih zbog kovida - Holandija

Treća doza Fajzerove vakcine protiv korona virusa smanjuje rizik od infekcije za dodatnih 80 % ili više preko zaštite koju pružaju prve dvije doze, saopštili su istraživači sa Fakulteta za javno zdravstvo Univerziteta Jejl u američkoj državi Konektikat.

- Procijenili smo da je rizik od zaražavanja smanjen za dodatnih 83 do 87 odsto najmanje dvije nedjelje nakon dobijanja buster doze - potvrdili su istraživači predvođeni prof. Danijelom Vejnbergerom sa Fakulteta za javno zdravlje Univerziteta Jejl, navodi se u časopisu JAMA Internal Medisin.

CNN je prenio da je tim sa Jejla preko zdravstvene službe Makabi u Izraelu pratio više od 300.000 ljudi starosti 40 godina i više koji su primili dvije ili tri doze vakcine Fajzer/Bajontek. Tanjug

Hiljade ljudi marširalo je kroz holandski grad Utreht u znak protesta protiv vladinih mjera zatvaranja zbog koronavirusa.

Demonstracije su završene bez incidenata uz prisustvo velikog broja policije koja je pratila kolonu.

01. decembar - Blokirana uredba o obaveznoj vakcinaciji u zdravstvu - SAD Bajdenova administracija je sudskom odlukom blokirana da sprovede naredbu o obaveznoj vakcinaciji protiv kovida-19 više miliona zdravstvenih radnika u SAD, što je ključni dio državne strategije za kontrolu širenja korona virusa.

Okružni sudija Teri Dauti u Monrou, država Luizijana, privremeno je blokirao nacionalne centre za zdravstvenu zaštitu (CMS) da sprovedu mandat koji im je dodijeljen, sve dok sud ne bude riješio postojeće pravne sporove, prenosi Rojters.

Odluka sudije Daudija važi širom SAD osim u 10 država u kojima je CMS već spriječen da primjenjuje obaveznu vakcinaciju na osnovu ranije odluke saveznog sudije u Sent Luisu.

Sudija iz Lujizijane je utvrdio da CMS nema ovlašćenja da izda nalog za vakcinu koji bi zahtijevao vakcinaciju više od dva miliona nevakcinisanih zdravstvenih radnika. Tanjug

Demonstranti ističu da protestvuju iz više razloga a ne samo protiv ograničenja koja je uvela holandska vlada zbog kovida -19. Privatizacija zdravstva i obrazovanja, uplitanje u međunarodne sukobe koji nemaju nikakve veze sa Holandijom su samo neki od drugih razloga protesta.

Holandska vlada je uvela djelimično zatvaranje prije tri nedjelje i pooštrila ga prije nedjelju dana poslije rekordnog broja zaraženih od izbijanjja epidemije.

Novim mjerama je ograničeno radno vrijeme do 17 časova restoranima, prodavnicama koje ne prodaju neophodnu robu i drugim javnim mjestima. Beta

04. decembar - Vakcinisani zaštićeni od omikrona - Izrael

Dok se svijet bori s omikronom, novom varijantom koronavirusa, Kina je odlučila da iskorijeni Covid-19 unutar svojih granica. No, u posljednjih sedam nedjelja nije uspjela postići taj ambiciozni cilj, piše CNN. Od 17. oktobra naovamo Kina je svakoga dana prijavila barem jedan slučaj lokalnog prenosa zaraze i lokalne epidemije nastavljaju buktati jedna za drugom sa sve kraćim prekidima. Iako je broj slučajeva zaraze u Kini neuporedivo nizak u odnosu s drugim zemljama poput SAD-a, koje u prosjeku imaju više od 100.000 novih slučajeva dnevno, unutar Kine raste pritisak izazova da se broj infekcija svede na nulu.

Više od godinu dana Kina je bila vrlo djelotvorna u suzbijanju lokalnih izbijanja zaraze. To im je polazilo za rukom masovnim testiranjima, brzim zatvaranjima, budnim nadzorom

Vodeći zdravstveni stručnjaci u Izraelu saopštili su dobru vijest za potpuno vakcinisane - svi koji su u posljednjih šest mjeseci primili dvije doze ili buster dozu zaštićeni su od omikrona.

- U idućim danima ćemo imati više informacija o djelotvornosti vakcina protiv omikrona, ali već sad postoji mjesta za optimizam, i postoje prve indikacije da oni, koji su vakcinisani sa dvije doze ili s busterom, takođe su zaštićeni od ove varijante - rekao je ministar zdravlja Nican Horovic.

- Vakcina je trenutno krucijalna. Svi koji su izloženi novoj varijanti a nijesu vakcinisani stavljaju se u nepotreban rizik - kazao je ministar dodajući da se omikron širi 1,3 puta brže od delte.

Večernji.hr

74

06. decembar - Zemlja iz koje je sve krenulo uvodi drakonske mjere - Kina

i opsežnim karantinama sve dok je granica bila čvrsto zatvorena.

Kao dokaz uspješnosti ovih mjera, od kraja januara u zemlji nije zabilježen niti jedan smrtni slučaj od Covida. U posljednje vrijeme, međutim, vlasti posežu za sve strožim mjerama, stavljajući u karantin ne samo stanovnike koji su bili u direktnom kontaktu sa zaraženima, nego i tzv. sekundarne kontakte te ljude koji se slučajno nalaze na području na kojem izbijaju lokalni prenosi zaraze.

U proteklih sedam nedelja, gotovo 10.000 turista bilo je zarobljeno u Unutrašnjoj Mongoliji nedjelju dana nakon što je uveden karantin. Diznilend u Šangaju zatvoren je zbog jednog zaraženog posjetioca. Brzi vozovi zaustavljeni su na pola puta do Pekinga kada je za neke članove posade utvrđeno da su bili bliski kontakti sa zaraženima. Neki lokalni zvaničnici zbog covida su naredili eutanaziju kućnih ljubimaca tokom dezinfekcije domova čiji su vlasnici bili u karantinu.

Ove stroge mjere na kraju su uspjele svesti infekcije na tim specifičnim mjestima na nulu - ali ne zadugo. Tokom protekle nedjelje, više od 300 slučajeva prijavljeno je u Unutrašnjoj Mongoliji, ovaj put u Manžuliju, ključnoj ulaznoj luci koja se graniči sa Rusijom. Lokalna vlada uvela je brzu blokadu, a grad trenutno sprovodi već deveti krug masovnog testiranja za više od 150.000 stanovnika.

Nedavna studija stručnjaka sa Univerziteta u Pekingu pokazala je da bi se Kina mogla suočiti sa više od 630.000 novih zaraza dnevno ako bi odustala od nulte tolerancije na covid, sve dok, kako ističu, ne bude "djelotvornijeg cijepljenja ili specifičnijeg liječenja, a po mogućnosti obje kombinacije". Danas.hr 07. decembar – Naučnici otkrili 'nevidljivu' verziju novog soja korone Naučnici su identifikovali "stealth" (nevidljivu) verziju omikrona koju PCR testovi ne mogu razlikovati od drugih sojeva.

Testovima se pokušava detektovati koliko se brzo omikron širi među populacijom, kako bi se dobila što jasnija slika o njegovoj zaraznosti, no ova verzija omikrona prolazi ispod radara.

'Stealth' varijanta ima mnogo zajedničkih mutacija sa standardnim omikronom, ali joj nedostaje određena genska promjena koja omogućava korištenje laboratorijskih PCR testova kao grubog sredstva za označavanje vjerovatnih slučajeva, prenosi Gardian.

Varijanta se još uvijek otkriva kao koronavirus svim uobičajenim testovima i može se identifikovati kao varijanta omikron genomskim testiranjem, ali vjerovatni slučajevi nijesu označeni rutinskim PCR testovima koji daju brže rezultate.

Istraživači kažu da je prerano znati hoće li se novi oblik omikrona širiti na isti način kao i standardna varijanta omikrona, ali da je "nevidljiva" verzija genetski različita i stoga bi se mogla ponašati drugačije.

Stealth varijanta prvi put je uočena među genomima virusa Covid dostavljenim posljednjih dana iz Južne Afrike, Australije i Kanade, no možda se već proširila. Među sedam dosad identifikovanih slučajeva, nijedan nije u Velikoj Britaniji.

Do otkrića je došlo nakon što je britanski premijer rekao da se čini da je omikron zarazniji te da bi to moglo dovesti i do novih ograničenja. Otkriće novog oblika Omicrona potstaklo je istraživače da podijele soj B.1.1.529 na standardni Omicron, poznat kao BA.1, i noviju varijantu, poznatu kao BA.2.

- Postoje dvije loze unutar Omikrona, BA.1 i BA.2, koje su prilično genetski diferencirane - rekao je prof. Francois Balloux, direktor instituta genetike University College London.

08. decembar - Odobrili kapsulu za eutanaziju - Švajcarska Švajcarska je dala zeleno svijetlo takozvanim "kapsulama za samoubistvo", tj. 3D štampanim kapsulama koje omogućavaju ljudima da odaberu mjesto gdje žele umrijeti potpomognutom smrti, piše Global News. Državni ljekarski odbor objavio je legalizaciju Sarco Suicide Pods kapsule. Korisnik može upravljati sa njoma iznutra.

Dr Philip Nitschke, koji je razvio ove kapsule i osnivač Exit Internationala, grupe za eutanaziju, rekao je za SwissInfo.ch da se kapsule mogu "tegliti bilo gdje radi smrti", a jedna od najpozitivnijih karakteristika kapsula je da se mogu prenijeti u "idilično okruženje na otvorenom".

Trenutno, potpomognuto samoubistvo u Švajcarskoj znači gutanje tablete napunjene koktelom kontrolisanih supstanci koja osobu dovodi u duboku komu prije nego što umre.

Potpomognuto samoubistvo takođe je legalno u Nizozemskoj, Njemačkoj, Belgiji, Luksemburgu i Kanadi. Danas.hr 09. decembar - Vlasti hitno odobrile lijek protiv covida-19 - Kina Kina je odobrila prvi lijek za oboljele od covida-19, dvije godine otkako je ta bolest prvi put otkrivena upravo na njezinom tlu odakle se proširila u pandemiju. Za razliku od vakcina koje djeluje preventivno, lijek koji je dobio zeleno svijetlo kineskih službi, sprječava da oboljeli od covida-19 razviju teške komplikacije.

Nacionalna agencija za ljekove objavila je da je "hitno odobrila" kineski lijek protiv covida-19 na bazi monoklonih antitijela. Monoklona antitijela vežu se na protein šiljka koronavirusa i tako smanjuju njegovu sposobnost da prodre u ljudske monostanice. Lijek se primjenjuje injekcijom, a razvili su ga na Univerzitetu Tsinghua.

Klinička ispitivanja pokazala su da liječenje može za 80 posto da smanji hospitalizacije i prijetnju smrti kod osjetljivih pacijenata, navode iz Tsinghua. Lokalni mediji prenose da se lijek davao ljudima koji su nedavno oboljeli kada su se pojavila nova žarišta covida-19.

Kina je objavila da trenutno ima 83 zaraženih u cijeloj zemlji.

09. decembar - Slovačka će starijima od 60 godina platiti da se vakcinišu Slovačka će davati novčane poticaje osobama iznad 60 godina koje se vakcinišu protiv koronavirusa ili uzmu tzv. buster dozu, kako bi povećali stopu vakcinacije koja zaostaje za drugima u Evropskoj uniji.

Parlament je u četvrtak odobrio isplate, davši zeleno svijetlo prijedlogu vlade koja je isprva razmatrala davanje vaučera za hotele ili restorane, no umjesto toga se odlučila za novčani poticaj.

Oni koji prime buster dozu do sredine januara dobiće

75

300 eura, dok će skupina onih iznad 60 godina koja se javi za prvu dozu do toga datuma dobiti 200 eura. Slovačka nije prva zemlja koja nudi podsticaje za vakcinaciju. Švicarska je u listopadu nudila građanima koji bi uvjerili svoje prijatelje da se vakcinišu protiv kovida besplatna jela u restoranu ili kino ulaznice. Američki grad Hjuston u aprilu je rekao da će platiti 100 dolara bilo kojoj osobi koja primi prvu dozu cjepiva protiv kovida.

Slovačka, s populacijom od 5.5 miliona ljudi, ozbiljno je pogođena posljednjim talasom pandemije, zbog čega je, punih bolnica, ponovno morala uvesti mjere zatvaranja. Imala je drugu najveću stopu zaraze na svijetu tokom protekle sedmice, prema podacima stranice Our World in Data od srijede. No Slovačka se nalazi prilično iza drugih zemalja Evropske unije u vakcinaciji svoje populacije, sa 68 posto osoba iznad 60 godine koje su u cijelosti vakcinisane – što je treća najniža stopa imunizacije u uniji nakon Bugarske i Rumunije i manje od EU prosjeka koji iznosi 88 posto.

Od ukupne slovačke populacije, u cijelosti je vakcinisano 46.5 posto osoba, ispod EU prosjeka od 66.8 posto, prema Evropskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Hina 10. decembar - Omikron ubrzao vakcinaciju - Velika Britanija Dugi su redovi ispred mobilnih centara za vakcinaciju u Velikoj Britaniji, u kojoj se širi omikron varijanta koronavirusa.

Ministar zdravlja Said Džavid upozorio je da oko milion ljudi može oboljeti od kovid-19 zbog omikrona.

Velika Britanija je u poslednja 24 sata zabilježila 50.867 novih slučajeva kovid-19, čime je ukupan broj od početka pandemije dosegao više od 10,6 miliona. Anadolija 10. decembar - Bundestag odobrio obavezu vakcinacije za medicinsko osoblje - Njemačka Njemački parlament Bundestag je velikom većinom prihvatio promjene i dopune Zakona o zaštiti protiv zaraza koje uključuju i obvezu vakcinacije za osobe u medicinskom sektoru, a saveznim pokrajinama daju mogućnost uvođenja dodatnih mjera u borbi protiv pandemije.

Prema novom zakonu medicinski radnici i radnici u domovima za stare i nemoćne osobe će do 15. marta morati dokazati da su vakinisani protiv korona virusa ili da su preboljeli ovu bolest. Od obaveze su izuzete osobe koje se iz zdravstvenih razloga ne smiju vakcinisati, prenosi Hina.

Kako bi se ubrzao proces vakcinacije stanovništva, promjene zakona omogućuju da vakcinaciju sprovode i zubari, farmaceuti i veterinari.

Saveznim pokrajinama se u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije omogućuje uvođenje dodatnih mjera poput zatvaranja restorana, barova i diskoteka, kao i zabrane održavanja sajmova i kongresa. Isto tako je moguća i zabrana okupljanja većeg broja posjetilaca na sportskim i kulturnim događajima.

Mi ne možemo više dopustiti da u drugoj godini pandemije ljudi u staračkim domovima umiru zato što se osoblje nije vakcinisalo protiv korona virusa - rekao je novi njemački ministar zdravlja Karl Lauterbach tokom rasprave uoči glasanja o promjeni zakona.

76

On je naglasio kako je njegov i cilj nove vlade građane sigurno izvesti iz ove krize. Al Jazzera 11. decembar - Zasad nema težih oblika covida uz omikron varijantu Južnoafrički naučnici objavili su da još nema znakova da varijanta koronavirusa omikron uzrokuje težu bolest. Južna Afrika upozorila je svijet na omikron krajem prošlog mjeseca, pokrenuvši uzbunu da bi visoko mutirana varijanta mogla izazvati novi porast globalnih infekcija.

Bolnički podaci pokazuju da broj primljenih osoba sa simptomima covida-19 sada naglo raste u više od polovine od devet pokrajina u zemlji, ali broj smrtnih slučajeva ne raste tako dramatično. Pokazatelji kao što je prosječna dužina boravka u bolnici ohrabrujući su.

Iako naučnici kažu da je potrebno više vremena da se dođe do konačnog zaključka, ministar zdravlja Joe Phaahla rekao je da su znakovi koji govore o težini bolesti dobri.

- Iako broj hospitalizacija raste preliminarni podaci sugerišu da je to isključivo zbog većeg broja zaraženih, a ne zbog težine oboljenja od varijante omikrona - rekao je. Hina 12. decembar - Naučnici osmislili revolucionarne maske koje svijetle ako ste zaraženi koronom - Japan Japanski naučnici su objavili da su uz pomoć antitijela nojeva kreirali zaštitne maske koje svijetle pod ultraljubičastim svjetlom te tako omogućavaju da se utvrdi je li osoba zaražena koronavirusom.

Neobična metoda Yasuhire Tsukamota i njegovih kolega sa Univerziteta Kyoto u dogledno vrijeme bi mogla omogućiti jeftino testiranje na koronavirus kod kuće.

Na osnovu prethodnih istraživanja koja su pokazala da su ptice vrlo otporne na bolesti, japanski naučnici su obložili filter maske antitijelima nojeva s ciljem otkrivanja koronavirusa.

Najprije su nojevima ubrizgali neaktivan, bezopasan oblik koronavirusa te su potom izvršili ekstrakciju antitijela na specijalni filter postavljen u unutrašnjem dijelu maske. U slučaju prisutnosti koronavirusa filter je pod UV svjetlom zasvijetlio.

U manjoj studiji u kojoj je učestvovalo 32 zaraženih osoba praćenih tokom 10 dana, ispitanici su nosili maske, a nakon osam sati filteri su uklonjeni i poprskani hemikalijom koja je, u slučaju prisutnosti virusa zasvijetlila pod ultraljubičastim svjetlom.

Filteri koje su nosile osobe zaražene covidom-19 svijetlile su u području oko nosa i usta.

Direktor Univerziteta i glavni autor studije, prof. Yasuhiro Tsukamoto je agenciji Kyodo kazao da se i lično uvjerio u to da je zaražen koronavirusom nakon što je nosio jednu od eksperimentalnih maski. Dijagnoza mu je potvrđena nakon standardne pretrage.

Hina 13. decembar – Počinje vakcinacija za djecu od pet do jedanaest godina - SAD Ministarstvo zdravlja započelo je s raspodjelom doza dječje vakcinacije Biontech/Pfizer po saveznim zemljama. Prema podacima ministarstva, u ovoj prvoj fazi biće podijeljeno oko 2,2

miliona doza. Uz to svaka savezna zemlja ima pravo na vlastite kontingente a vakcina će biti podijeljena ubrzo.

Savezno povjerenstvo za imunizaciju (Stiko) dalo je preporuku vakcinacije za djecu između pet i jedanaest godina, ali samo za djecu s određenim hroničnim bolestima i prijašnjim oboljenjima.

Preporuka se takođe odnosi i na djecu koja su u kontaktu s rizičnim grupama poput starijih i bolesnih. No, djecu mogu vakcinisati svi roditelji koji to smatraju potrebnim. Dakle, odluka o vakcinaciji je dalje pitanje vaganja prednosti i mana kako kod stručnjaka tako i kod roditelja. Stand 14. decembar – Osobe koje su primile treću dozu oslobođene su testiranja - Njemačka Njemci koji prime treću dozu vakcine protiv COVID19 neće morati da se testiraju, odlučili su savezni i pokrajinski ministri.

- Postigli smo dogovor oko toga da osobe koje su primile treću vakcinu budu oslobođene od testiranja tamo gdje se i od osoba koje su vakcinisane traži negativni test - rekao je nakon sastanka ministar zdravlja Bavarske Klaus Holetschek.

Mjera bi trebala stupiti na snagu 15 dana od primanja treće doze vakcine.

Holetschek je rekao da takozvano 2G+ pravilo, po kojem pristup određenim mjestima imaju samo vakcinisani ili preboljeli, i to uz negativan test, i dalje važi za one koji su primili prvu i drugu dozu vakcina, odnosno i za one koji su primili booster za odlazak u medicinske ustanove i domove za starije. Al Jazeera

naciju djece.

- Nakon razgovora sa ljekarima i dobijanja naučnih informacija, naša porodica je odlučila da vakciniše petogodišnjeg sina - rekla je Kerameus prije nego što je sina Lukasa odvela u atinsku bolnicu.

Vakcine se djeci daju na dobrovoljnoj osnovi u svim državama EU, uz obavezno odobrenje roditelja.

Poljska, Portugal, Hrvatska i Slovenija planiraju da smanje starosnu granicu za dobijanje vakcine ove nedjelje.

Druge zemlje EU oprezno pristupaju vakcinaciji mlađe djece. Njemačka je počela sa vakcinacijom mlađe djece u određenim regionima, Holandija to neće činiti dok ne prođu praznici, a Francuska daje prednost djeci sa srčanim i respiratornim problemima i dijabetesom. Beta/AP 17. decembar - Britanski naučnici utvrdili da se manje od trećine pacijenata potpuno oporavi unutar prvih 12 mjeseci po otpustu iz bolnice Britanski naučnici utvrdili su da se manje od trećine pacijenata potpuno oporavi unutar 12 mjeseci po otpustu iz bolnice nakon prebolijevanja koronavirusa. Manje od 30 posto pacijenata koji su bili hospitalizirani zbog covida-19 i imali su simptome i nakon otpusta, kaže da se osjećaju potpuno oporavljenima godinu kasnije, prema studiji koja nudi nove uvide u potencijalne tretmane, prenio je britanski Guardian.

14. decembar – Nepoznata bolest ubila gotovo 100 ljudi - Južni Sudan Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je kako istražuje smrt gotovo 100 ljudi koji su podlegli još nepoznatoj bolesti u Fangaku u Južnom Sudanu, piše BBC. Tamošnje Ministarstvo zdravstva je izvijestilo da je nepoznata bolest usmrtila desetine ljudi, i to upravo na području koje je jedno od najteže pogođenih nedavnim poplavama.

Prvi uzorci prikupljeni na tom području dali su negativne rezultate testova na koleru.

- Odlučili smo poslati tim za brzu reakciju da ode i izvrši procjenu rizika i istragu, tada će moći prikupiti uzorke od bolesnih ljudi, ali provizorno smo dobili brojku da je bilo 89 smrtnih slučajeva - rekla je Sheila Baya iz WHO-a. Danas.hr 15. decembar - Više članica EU počelo sa vakcinacijom djece od pet do 11 godina Više država članica Evropske unije počelo je danas da vakciniše djecu od pet do 11 godina protiv koronavirusa, dok se vlade pripremaju za prazničnu sezonu i širenje novog omikron soja.

Na djecu od pet do 11 godina vakcinaciju su danas proširile Grčka, Italija, Španija i Mađarska.

Grčka je danas prijavila rekordnih 130 smrtnih ishoda od posljedica kovida-19 za 24 časa.

Roditelji u Grčkoj, među kojima je i ministarka obrazovanja Niki Kerameus, zakazili su više od 30.000 termina za vakci-

Kako se pandemija razvijala, sve veći broj istraživanja je otkrio da covid ne samo da uzrokuje zdravstvene probleme kratkoročno već ima i dugoročne posljedice.

Sada je studija otkrila da je kod mnogih od onih koji su imali dugotrajne simptome nakon hospitalizacije uočeno malo poboljšanja.

Njihovo stanje otprilike 12 mjeseci nakon otpusta slično je onome nakon pet mjeseci po izlasku iz bolnice.

- Samo se svaki treći sudionik istraživanja osjećao potpuno oporavljenim u roku od godine - rekla je Rachel Evans, jedna od koordinatorki studije covida-19 sprovedene pod okriljem Nacionalnog instituta za zdravstvena istraživanja (NIHR) biomedicinskog

77

istraživačkog centra u Leicesteru.

Zbog nepotpunih podataka smatraju da bi se taj raspon mogao kretati od 20 do 60 posto, prema istraživanju koje tek treba proći naučnu recenziju.

Studijom je obuhvaćeno 2.320 odraslih osoba koje su pregledane oko pet mjeseci nakon što su otpušteneiz bolnice te ponovno njih 924 otprilike godinu nakon otpusta iz bolnice, od kojih je 807 bilo obuhvaćeno prethodnim pregledom.

Između pet mjeseci i godinu dana nakon otpusta broj ispitanika koji su izjavili da se osjećaju oporavljenima ostao je vrlo sličan – nešto manje od 30 posto, a jednako je bilo i s prevladavajućim simptomima, među kojima su bili nedostatak vazduha, nemoć i bolovi. Hina

i ženama. Studija je, navode istraživači, pokazala da muškarci čestice koronavirusa šire češće od žena.

Zbog restrikcija vezanih uz pandemiju, odnosno sprječavanja širenja zaraze otkazane su brojne kulturne i zabavne manifestacije uživo zbog čega su istraživači tražili sigurnosni epidemiološki okvir kako bi izvođačima omogućili povratak na njihova radna mjesta. Jedan od istraživača, direktor umjetničke Škole u Coloradu, Dan Goble za CBS je kazao da je to bio "nacionalni problem".

17. decembar – Različite studije o omikronu Omikron se 70 puta brže umnožava u bronhijama, a 10 puta sporije u plućima u odnosu na deltu, pokazuje najnovije istraživanje o novom soju korone koju su sproveli naučnici na Medicinskom fakultetu u Hong Kongu. To je, prema prvim podacima, razlog i zašto omikron izaziva blažu kliničku sliku, ali naučnici su i dalje oprezni, pošto pretpostavljaju da će novi soj u prva dva mjeseca 2022. godine postati dominantan i izvršiti udar na zdravstvene sisteme u većini država.

Istraživanje o omikronu je rađeno "ex vivo" što znači da se u laboratoriji ljudsko tkivo koristilo za posmatranje replikacije virusa 24 sata nakon infekcije. Dakle, to nije definitivan, već početni nalaz koji tek treba da potvrde klinički podaci pošto studije nijesu obuhvatile imuni odgovor zaraženog omikronom.

Takođe, naučnici upozoravaju da manje umnožavanje omikrona u plućima može ukazati da je manje opasan, ali kako kažu, veće virusno opterećenje može pogoršati imuni odgovor. Blic Rizik od reinfekcije omikron varijantom korona virusa je pet puta veći od delte, a osim toga ta najnovija varijanta ne pokazuje znakove da je išta blaža od delte, objavio je Imperial College u Londonu.

Imperial College temelji svoje zaključke na rezultatima britanske Agencije za sigurnost zdravlja i podacima Zavoda za javno zdravlje o ljudima koji su bili pozitivni na COVID-19 u periodu od 29. novembra do 11. decembra.

Nijesmo pronašli dokaze da je omikron što se tiče težine bolesti drugačiji od delte”, piše u studiji.

Naučnici, međutim, ističu da su podaci o hospitalizaciji ljudi vrlo ograničeni. Takođe su zaključili da omikron, uzevši u obzir status imunizacije, dob, pol, etničku pripadnost, asimptomatski status, regiju i datum uzorka, nosi pet puta veći rizik od reinfekcije u odnosu na deltu, odnosno da je zaštita od reinfekcije omikronom koju su ljudi stekli od prijašnje zaraze, tek oko 19 posto.

Podaci Imperial Collegea se zasnivaju na analizi 333.000 slučajeva zaraze, uključujući 122.062 slučaja delte te tek 1.846 slučajeva omikrona. Studija za sada nije prošla stručnu provjeru.

Hina 19. decembar – Omikron muškarci prenose lakše nego žene Istraživači sa Univerziteta Colorado State sproveli su studiju koja je otkrila više o širenju koronavirusa među muškarcima

78

Više od 75 učesnika bilo je dio studije koja je testirala covid čestice (sićušne čestice u vazduhu manje od 100 mikrona) u vazduhu pomoću komore, a ispitanici su pritom pjevali pjesme poput "Happy Birthday" ponavljajući ili izvodeći pjesme uz pomoć instrumenata.

Profesor koji je radio sa prof. Gobleom na studiji, John Volckens rekao je da "pjevanje definitivno emitira više čestica nego govor". Studija je otkrila da pjevanje proizvodi 77 posto više aerosola nego pričanje.

Prema njegovim tvrdnjama, barovi, sportske arene i koncertni prostori mogu biti podložni većem nivou širenja virusa zbog toga što posjetioci govore glasnije, dok bi mirniji prostori poput baletnih predstava imali manju mogućnost širenja koronavirusa. Danas.hr 21. decembar - Godina 2022. mora biti godina kraja pandemije Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pozvao je svijet da se okupi i da donese teške odluke potrebne za okončanje pandemije COVID-19 u narednoj godini.

- Godina 2022. mora biti godina kraja pandemije - izjavio je generalni direktor WHO Tedros Adhanom Ghebreyesus u Ženevi, prenijela je Fena.

Dok se novogodišnja slavlja primiču, čelnik agencije Ujedinjenih nacija za javno zdravlje priznao je da “svi mi želimo provesti to vrijeme s prijateljima i porodicom. Svi želimo povratak normalnom životu”. Kazao je, međutim, da ukoliko želimo povratak normalnom, trebamo zaštiti sebe sada, kada je broj zaraženih, potstaknut krajnje zaraznom omikron varijantom koronavirusa.

Otkako je prvi put registrovan u Južnoj Africi u novembru, omikron je potvrđen u desetinama zemalja, gaseći nade da je najteže od pandemije prošlo. Al Jazeera

22. decembar - Kina zatvara grad sa 13 miliona stanovnika zbog 143 nova slučaja koronavirusa Kineske vlasti naredile su zatvaranje grada Sijana sa 13 miliona stanovnika zbog porasta broja zaraženih koronavirusom.

U Sijanu su prijavljena 52 nova slučaja zaraze, a broj registrovanih pacijenata od 9. decembra u gradu iznosi 143. Stanovnici mogu samo ako je neophodno da napuste svoje domove.

Jedna osoba po domaćinstvu će moći da odlazi u nabavku svaki drugi dan.

Vlasti su odluku o zatvaranju Sijana donijele mjesec dana uoči početka Zimskih olimpijskih igara u Pekingu. Beta 22. decembar - Najavili i četvrtu dozu vakcine za starije i radnike u zdravstvu – Izrael Izrael je saopštio da će ponuditi četvrtu dozu vakcine protiv koronavirusa ljudima starijim od 60 godina i zdravstvenim radnicima, zbog straha od širenja omikron varijante.

- Građani Izraela bili su prvi u svijetu koji su primili treću dozu vakcine protiv kovida-19 i nastavljamo da predvodimo sa četvrtom dozom - poručio je premijer Naftali Benet i pozvao one koji ispunjavaju kriterijume da se vakcinišu.

Izrael je objavio da je zabilježio u poslednja 24 sata svoj prvi smrtni slučaj od posledica omikron varijante koronavirusa.

Riječ je o starijem muškarcu koji je bolovao od drugih bolesti i bio dva puta vakcinisan, ali nije primio treću, takozvanu buster dozu. Kurir 22. decembar – Odobren prvi lijek protiv korone koji se može koristiti i kod kuće - SAD Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) odobrila je antivirusnu tabletu protiv covid-19 i ta prva terapija odobrena za kućnu upotrebu trebala bi postati važno sredstvo u borbi protiv širenja varijante omikron.

Podaci iz kliničkog ispitivanja Pfizerovog lijeka pokazali su da je učinkovit 90 posto u sprječavanju hospitalizacija i smrti pacijenata u kojih je visok rizik da razviju ozbiljan oblik bolesti.

nadalje i to izvan bolnica.

Iz farmaceutske kompanije Pfizer su kazali da su spremni odmah početi isporučivati lijek u Sjedinjenim Državama i povećali su projekcije svoje proizvodnje sa 80 miliona tretmana na 120 miliona u 2022. godini.

Ugovor američke vlade za 10 miliona tretmana Pfizerovim lijekom utvrđen je na 530 dolara po tretmanu.

Tablete Pfizera, zajedno sa starijim antivirusnim lijekom koji se naziva Ritonavir, prodavaće se pod imenom Paxlovid.

Tretman se sastoji u uzimanju dvije tablete na dan, svakih 12 sati tokom pet dana čim se bolest dijagnostikuje i u roku od pet dana od pojave simptoma.

Pfizer planira da podnese novi zahtjev agenciji FDA u 2022. godini kako bi omogućio trajno odobrenje.

Evropska agencija za ljekove već je je hitnim postupkom odobrila Paxlovid.

U SAD-u je već zatraženo odobrenje za drugi oralni lijek protiv covida-a, takođe u tableti, a razvila ga je laboratorija Merck, a van SAD-a poznat je pod imenom MSD. Drugi lijek, Molnupiravir, već je dobio pozitivno mišljenje nezavisnog tijela uprkos tome što mu je djelotvornost niža nego što se isprva ocjenjivalo i uprkos zabrinutosti za trudnice. Hina 24. decembar - Rekordan broj zaraženih u Francuskoj i Velikoj Britaniji U Francuskoj je u poslednja 24 sata zabilježeno 91.608 novozaraženih korona virusom, što je rekordan broj u jednom danu od početka pandemije korona virusa.

Prema podacima Agencije za javno zdravlje, u posljednja 24 sata širom zemlje zabilježeno je 91.608 slučajeva zaraze COVID19, a umrlo je 179 osoba. Trenutno se u bolnicama liječi 16.060 osoba, među kojima 3.208 na intenzivnoj njezi, prenosi Anadolija.

Francuski ministar zdravlja Olivier Veran izjavio je da će se u Francuskoj, kao i u brojnim drugim zemljama, od talasa omikron varijante zaštititi booster dozom.

Rekordne brojke bilježi i Velika Britanija, gdje je registrovano 119.789 novih slučajeva, najviše od početka pandemije.

Dan ranije, bilo ih je 106.122. Zabiježeno je i 147 novih smrtnih slučajeva.

Podaci zdravstvenih službi Velike Britanije pokazuju da su šanse da pacijenti zaraženi varijantom omikron završe u bolnici 50 do 70 posto manje u poređenju sa delta varijantom. Al Jazeera 24. decembar – Vakcina preporučena na svaka četiri mjeseca - Australija

Podaci nedavnih laboratorijskih ispitivanja upućuju na to da lijek djeluje i protiv omikrona.

Agencija je odobrila taj lijek koji se uzima u obliku tablete za liječenje odraslih pacijenata s visokim rizikom od 12 godina

Australija, koja je već smanjila interval između druge i treće doze vakcine protiv koronavirusa sa šest na pet meseci, planira da dodatno skrati vrijeme čekanja, rekao je ministar zdravlja Greg Hant.

Treća doza vakcine biće ponuđene od 4. januara svim starijim od 18 godina koji su primili drugu dozu četiri mjeseca ranije, a potom će do kraja januara interval biti ponovno smanjen na tri mjeseca.

- Ovi su datumi određeni zbog opreza kako bi se Australijancima pružila rana i kontinuirana zaštita - rekao je Hant.

Većina država vrši pritisak na saveznu vladu da omogući

79

da više ljudi primi treću dozu, kako bi se zaustavio sve veći porast zaraženih omikron sojem koronavirusa.

Australija nastoji da pojača uvođenje treće doze, nakon što je postala jedna od zemalja s najvećim brojem vakcinisanih protiv kovida-19 na svijetu, pri čemu je više od 90 posto ljudi starijih od 16 godina primilo dvije doze.

Nakon pojave omikron soja, sve veći broj zemalja skraćuje vrijeme čekanja na treću dozu na manje od šest mjeseci. Južna Koreja, Velika Britanija i Tajland su u decembru skratili taj interval na tri mjeseca.

Najnovija promjena dolazi u trenutku kada je broj zaraženih na dnevnom nivou u Australiji dosegnuo rekordne nivoe što je podstaklo državu da ponovno uvede neke vrste ograničenja.

Zemlja je prijavila više od 7.700 novih slučajeva, uglavnom u svojim najnaseljenijim državama Viktoriji i Novom Južnom Velsu.

Tanjug 25. decembar – Hospitalizacija s omikron sojem je 70 odsto manja – Velika Britanija Ljudi koji se zaraze omikron sojem korona virusa imaju 50 do 70 odsto manje šanse da završe u bolnici u poređenju sa prethodnim varijantama, pokazuje istraživanje. Iz Agencije za zdravstvenu bezbjednost Ujedinjenog Kraljevstva kažu da su njihovi preliminarni rezultati „ohrabrujući", ali da bi zbog ovog soja veliki broj ljudi i dalje mogao da završi u bolnici.

Sekretar za zdravstvo je rekao da je „prerano" za određivanje „sledećih koraka".

Istraživanje takođe pokazuje da djelotvornost vakcine u sprječavanju zaražavanjem sojem omikron počinje da opada deset nedelja poslije primanja buster doze. Zaštita od razvijanja teških oblika bolesti je vjerovatno mnogo snažnija.

Istraživanje je objavljeno usljed pristizanja podataka iz Južne Afrike, Danske, Engleske i Škotske koji ukazuju na to da ovaj soj ima blaže simptome. Najnovije ispitivanje zasnovano je na svim slučajevima omikron i delta soja u Velikoj Britaniji od početka novembra, među kojima 132 osobe koje su primljene u bolnicu zbog zaražavanja. Takođe je bilo 14 smrtnih slučajeva u periodu od 28 dana od dobijanja omikron soja. Istraživanje pokazuje da je za ljude koji su se zarazili omikron sojem 31 do 45 odsto manje vjerovatno da će otići u ambulantu i 50 do 70 odsto manje vjerovatno da će morati da budu primljeni u bolnicu na liječenje.

Međutim, blaži oblik virusa bi ipak mogao da dovede do pritiska na bolnice jer se veoma brzo širi. Dobre strane blažeg oblika virusa zasjenjene su velikim brojem zaraženih omikron sojem.

Nema naznaka da će četvrta doza uskoro biti dostupna u Velikoj Britaniji, a biće diskusije o tome da li da se sačeka poboljšana verzija vakcina. BBC News 26. decembar - Švajcarska liberalizuje propise za promjenu pola Transrodne osobe u Švajcarskoj će od 1. januara moći legalno da promjene pol samo posjetom matičnoj službi, čime će ta zemlja izbiti u prvi plan evropskog pokreta za rodnu samoidentifikaciju.

Uvođenjem novih propisa Švajcarska se pridružila Irskoj,

80

Belgiji, Portugalu i Norveškoj, malobrojnoj grupi evropskih zemalja koje dozvoljavaju legalnu promjenu pola bez hormonske terapije, medicinske dijagnoze ili dodatnih evaluacija ili birokratskih prepreka.

Prema novim švajcarskim propisima, svi građani stariji od 16 godina koji nisu pod zakonskim starateljstvom moći će da promijene svoj pol i ime prijavom matičnoj službi. Mlađim osobama i onima pod zaštitom odraslih biće potrebna saglasnost staratelja.

Između ostalog, novi zakon je i promjena dosadašnje prakse kojom se zahtijevalo podnošenje sertifikata medicinskog stručnjaka koji potvrđuje transrodni identitet pojedinca. Tanjug 26. decembar - Evropski AI healthtech startapi prikupljaju značajne investicije Rizični kapitalisti počinju ozbiljno da shvataju evropske startape koji koriste vještačku inteligenciju u zdravstvu. Mnoge su prednosti korišćenja vještačke inteligencije i virtuelne stvarnosti u zdravstvu, a još jedan signal o razvoju ovog sektora je i činjenica da je 2021. godina bila rekordna po broju i veličini investicija za startape koji razvijaju tehnološke proizvode u zdravstvu, pokazuje analiza Sifteda. Širom zdravstva, vještačka inteligencija se koristi za poboljšanje medicinskih procesa i olakšavanje posla kvalifikovanih stručnjaka, a ne kao zamjena za njih.

Healthtech je najbrže rastuća vertikala u sektoru zdravstvene zaštite. Uključuje bilo koji zdravstveni proizvod i uslugu sa omogućenom tehnologijom koja se može isporučiti ili koristiti van bolnice ili ordinacije - jedan značajan izuzetak je softver za upravljanje bolnicom i ordinacijom. Takođe, ovakve kompanije bave se, između ostalog, i otkrivanjem ljekova, terapijama i drugim sličnim stvarima. Healthtech kompanije takođe mogu da obezbijede i druge tehnologije kako bi poboljšale pružanje zdravstvene zaštite uz smanjenje troškova.

Dok je Healthtech usredsrijeđen na optimizaciju lične i preventivne njege, medicinska tehnologija (medtech vertikala) se fokusira na terapijske tehnologije i medicinske uređaje koji tretiraju postojeće medicinske probleme i dijagnostičke tehnologije koje otkrivaju medicinske probleme. Biotehnološke kompanije se baziraju na korišćenju tehnika vještačke inteligencije radi kreiranja terapija baziranih na antitijelima koje ljudsko tijelo kreira kao reakciju na autoimune bolesti, infekcije i kancere.

Interesovanje investitora je podstaknuto digitalizacijom

izazvanom pandemijom i sve boljim regulatornim uslovima u Evropi, pri čemu investitori smatraju da kompanije, ali i pacijenti (ili, potrošači) počinju da posmatraju vještačku inteligenciju kao pravo rješenje u brojnim medicinskim oblastima.

Iako su prethodnih godina ovakve runde finansiranja bile veoma rijetke za evropske AI healthtech startape, sada su sve češće. Broj investicionih rundi porastao je na 32 ove godine, u poređenju sa 23 prethodne - a evropski healthtech startapi koji koriste AI su do sada ove godine prikupili 3,7 milijardi, što je skoro duplo više nego prošle godine. Telegraf.rs 27. decembar – Prof. Fauci preporučio obavezu vakcinacije za avio prevoz - SAD Porast broja slučajeva covida-19 prorijedio je i osoblje američkih avioprevoznika, uzrokujući stotine otkazivanja letova te je potstakao najvećeg stručnjaka za zarazne bolesti SAD-a da vladi predloži obvezu vakcinacije za vazdušni saobraćaj u zemlji.

Prof. dr Anthony Fauci, glavni američki stručnjak za zarazne bolesti je saveznoj vladi preporučio da razmotri obvezu imunizacije za vazdušna putovanja u zemlji.

- To je samo još jedan od zahtjeva za koje mislim da je razumno da se razmotri - rekao je u intervjuu za televiziju MSNBC prof. Fauci, član tima Bijele kuće za pandemiju.

Rastuće brojke zaraženih omikronom prisilile su avioprevoznike da otkažu letove, jer su piloti i kabinsko osoblje morali u karantin. Najpogođeniji su aerodrumi u Seattleu, Atlanti, Los Angelesu, Dallas-Fort Worth kao i JFK u New Yorku. Za Božić je otkazano 997 letova. Božićni praznici u SAD-u poklopili su se s rastom broja slučajeva zaraznije omikron varijante covida-19, na koju otpada tri četvrtine slučajeva u zemlji.

Prosječan broj novih slučajeva covida-19 u SAD-u narastao je za 55 posto, na 205.000 slučajeva dnevno u proteklih sedam dana, prema podacima Reutersa.

Američki predsjednik Joe Biden, u razgovoru s novinarima odbio je reći podržava li obvezu vakcinacije za domaći vazdušni promet. Hina 28. decembar – Omikron hara Evropom

Ipak se strahuje da bi velik broj slučajeva mogao preplaviti bolnice.

Francuski premijer Jean Castex rekao je novinarima da se pandemija čini "kao film bez kraja" dok je predstavljao nove mjere nakon kriznog sastanka kabineta.

Ministar zdravlja Olivier Veran rekao je da se zaraze koronavirusom udvostručuju svaka dva dana i upozorio na "mega talas" novih slučajeva. Rad na daljinu od 3. januara je obavezan za sve one koji mogu raditi od kuće, a na javnim događanjima u zatvorenim prostorima moći će biti do 2000 ljudi.

Nove mjere uvode se jer je Francuska potvrdila više od 100.000 novih zaraza, najveći broj u toj zemlji od početka pandemije. No, francuski premijer nije najavio policijski sat za doček Nove godine. Ograničava se broj ljudi i u otvorenim javnim prostorima na 5000 i uvedena je zabrana jela i pića u prevoznim sredstvima na duže relacije.

I u drugim djelovima Evrope najavljuju se nova ograničenja.

U Njemačkoj su zabranjena okupljanja, a u nekoliko saveznih pokrajina zatvaraju se teretane, bazeni, noćni klubovi i kina. Privatna okupljanja vakcinisanih ljudi biće ograničena na najviše 10. Lokalni mediji izvijestili su da je povrijeđeno najmanje 10 policajaca, a uhapšeno oko 100 demostranata u njemačkom Bautzenu na protestima protiv novih mjera.

Grčka vlada će od 3. januara zahtijevati da se barovi i restorani zatvore do ponoći, a za stolovima će moći biti najviše šest osoba. Neće se smjeti posluživati posjestoci koji nijesu za stolom, a ako se ne budu toga pridržavali, zabraniće se i muzika u tim objektima, piše Reuters.

Danska, zemlja s 5,8 miliona stanovnika, sada ima najveću stopu zaraze u svijetu s 1612 slučajeva na 100.000 stanovnika.

Umrlo je sedmoro ljudi u protekla 24 sata. Danska je zatvorila kulturne atrakcije i ograničila radno vrijeme barova i restorana.

Island je već prije Božića ograničio broj ljudi na okupljanjima zbog porasta broja zaraza. Sve do sredine decembra ta država nije imala više od 200 slučajeva dnevno, no u protekla 24 sata potvrdila je rekordne 672 zaraze.

U Ujedinjenom Kraljevstvu drukčiji je pristup. Ministar zdravlja Sajid Javid rekao je da se neće uvoditi strože mjere u Engleskoj prije 2022. No pozvao je ljude da "ostanu oprezni" i slave Novu godinu na otvorenom ako je moguće.

I Engleska i Škotska potvrdile su rekordan broj zaraza tokom Božića. Hina 29. decembar - Njemačka donira 75 miliona doza vakcina siromašnijim zemljama

Zemlje širom Evrope uvode strože mjere zbog sve većeg broja zaraženih, a nova omikron varijanta širi se kontinentom, javlja BBC. Studije sugerišu da je omikron blaži od delte, s 30 do 70 posto manje vjerojatnoće da će zaražene osobe završiti u bolnici.

Nova njemačka vlada sljedeće godine namjerava da siromašnim zemljama donira barem 75 miliona doza vakcina protiv koronavirusa.

Ministarka za razvoj Svenja Schulze rekla je za novinski servis Redaktionsnetzwerk Deutschland da je cilj od 100 miliona doniranih doza za ovu godinu postignut. "No ne smijemo stati na ovome. Iduće godine namjeravamo da doniramo još barem 75 miliona doza", rekla je Schulze.

Složila se s ministrom zdravstva Karlom Lauterbachom da ova donacija ne bi trebalo da bude na račun vakcinacije njemačkih građana. Dodala je da će uspjeti da opskrbi i sopstveno stanovništvo i siromašnije zemlje. Dodala je da Njemačka pomaže

81

u osposobljavanju specijalista za planirano BioNTechovo postrojenje za proizvodnju vakcina u Ruandi. Hina 29. decembar - Rusija uvodi obavezan ljekarski pregled za strance: Testiraće na HIV, sifilis i tuberkulozu Rusija za strance uvodi obavezan ljekarski pregled i otiske prstiju, a nova su pravila već izazvala snažno protivljenje.

Prema zakonu, detaljan ljekarski pregled će biti obvezan svaka tri mjeseca i uključivaće krvnu sliku, RTG ili CT snimke.

Obaveza stupa na snagu početkom sljedeće godine. Svi stranci će se testirati na tuberkulozu, sifilis i HIV, a uzimaće se i otisci prstiju.

Rezultati će se slati imigracijskim vlastima.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova je objavilo da će tražiti povoljne uslove za članove stranih medija i njihovih porodica.

Pregledima će biti podvrgnuta i djeca starija od šest godina.

Njemačko-ruska privredna komora (AHK) je upozorila da bi zbog novih pravila, ako bude dosljedno primjenjivana, ruska privreda mogla trpjeti posljedice. Postoji bojazan, upozorava AHK, da veliki broj menadžera koji su važni Rusiji napusti zemlju.

AHK traži od ruske vlade da ublaži pravila. Onima koji se odbiju testirati prijeti oduzimanje dozvole za rad. Ne zna se hoće li stranci koji budu pozitivnu na jednu od bolesti morati napustiti zemlju. Hina 30. decembar - Prvi rezultati novih studija upućuju da virus covid-19 slabi Evropa ponovno proživljava sezonu praznika pod mjerama zbog koronavirusa. Prošle godine Božić i Novu godinu pokvario je alfa soj, dok je ovaj put omikron taj koji je zaslužan za sve veći broj zaraženih, prenosi The Guardian.

Otkazivanje Božića zahvatilo je britanske restorane, pabove i klubove i ostavilo zemlju na ivici još jedne sumorne Nove godine dok je zdravstveni sistem još jednom pod prijetnjom od navale velikog broja teško bolesnih pacijenata. Ukoliko se ovako nastavi, društvena ograničenja i izolacije bi mogle postati uobičajena praznična predstava, što je obeshrabrujuće.

Naučnici su posljednje studije uopšteno tretirali kao dobre vijesti, ali su takođe savjetovali oprez. Dnevni broj slučajeva koronavirusa i dalje raste, a samo je u Britaniji sada dosegnuto rekordnih 122.000 slučajeva, a procjenjuje se da je u jednoj nedjelji 1,7 miliona ljudi oboljelo od covida u toj zemlji. Najvažnije je da se većina novih slučajeva dogodila kod mladih odraslih osoba, što je navelo neke istraživače da upozore da, ukoliko omikron počne uticati na starije i ranjivije ljude, broj hospitaliziranih bi ponovo mogao skočiti. S druge strane, ogroman broj ljudi, posebno starijih, primilo je vakcine i pojačao imunitet te će steći značajnu zaštitu i od omikrona.

Mnogi naučnici vjeruju da dokazi sugerišu da je moguće da virus izgubi moć da izazove tešku bolest. Nedavne studije u Škotskoj, Engleskoj i Južnoj Africi upućuju na ovaj smjer.

- Osjećam da je ova varijanta prvi korak u procesu kojim se virus prilagođava ljudskoj populaciji kako bi proizveo benignije simptome. U određenom smislu, prednost je virusa ako utiče na ljude na način da se ne razbole previše, jer tada oni mogu hodati okolo i miješati se u društvo i još više širiti virus – kazao je dr

82

Julian Tang, profesor respiratornih nauka na Univerzitetu Leicester.

Neki zdravstveni službenici predvidjeli su da bi se Covid-19 mogao na kraju ponašati kao gripa, što zahtijeva novu vakcinu za borbu s novim sojevima koji se pojavljuju svake godine.

Danas.hr 31. decembar - Otkrili novi dio ljudskog tijela - Švajcarska Ako je suditi prema naučnom radu objavljenom u časopisu Annals of Anatomy, vrijeme je za ažuriranje udžbenika iz anatomije.

Razlog je otkriće potpuno novog dijela tijela. Riječ je o mišićnom sloju u donjoj čeljusti koji igra bitnu ulogu u žvakanju. Smješten duboko u žvakaćni mišić, novi mišić nalazi se između stražnjeg dijela jagodičnih kostiju i donje čeljusti.

Možete osjetiti mišić za žvakanje tako da stavite prste na stražnju stranu obraza dok žvaćete.

Uopšteno se smatralo da se sastoji od samo dva sloja: jednog dubokog i jednog površnog, međutim neki tekstovi aludiraju i na tajanstveni super-duboki treći sloj.

- S obzirom na ove kontradiktorne opise, željeli smo ponovno sveobuhvatno ispitati strukturu žvakaćeg mišića - rekao je prof. dr Jens Christoph Türp sa Univerzitetskog centra za dentalnu medicinu u Baselu.

Upravo je taj neuhvatljivi treći sloj konačno otkrio tim, predvođen prof. Türpom i dr Szilviom Mezey s Odjeljenja za biomedicinu Univerziteta u Baselu.

- Ovaj duboki dio mišića za žvakanje jasno se razlikuje od dva druga sloja u smislu svog toka i funkcije. Novi sloj je uključen u stabilizaciju donje čeljusti - rekla je dr Mezey proučivši njezin raspored mišićnih vlakana. Ona takođe vjeruje da je to jedini dio žvakaćeg mišića koji povlači donju čeljust unazad.

Tim je secirao 12 glava sačuvanih u formaldehidu i pregledao CT snimke 16 "svježih" leševa, plus magnetsku rezonansu živog subjekta kako bi identifikovao položaj i vjerovatnu funkciju novog mišićnog sloja.

Naravno, novom dijelu tijela potrebno je novo ime. U svom radu tim predlaže da se zove Musculus masseter pars coronidea, što znači koronoidni dio žvake, jer se veže na mišićni (koronoidni) dio donje čeljusti.

Ovaj pronalazak nije samo anatomski značajan, tvrde autori, već bi mogao biti i klinički relevantan. Precizno poznavanje tkiva žvakaćeg mišića poboljšaće hirurgiju i terapije donje čeljusti.

- Iako se uopšteno pretpostavlja da anatomska istraživanja u posljednjih 100 godina nijesu ostavila prostora za daljnji napredak, naše otkriće pomalo sliči na to kao da zoolozi otkrivaju novu vrstu kičmenjaka - rekao je prof. Türp. Danas.hr

BILJNA FORMULA BRZO RJEŠAVA UZROK A NE SAMO POSLEDICE BOLESTI

JAČANJE IMUNITETA JEDINSTVEN PROIZVOD NA NAŠEM TRŽIŠTU

1000 mg Vitamina C, 600 IJ Vitamina D, 15 mg Cinka i još kombinacija od 21 vitamina, mineral, bioflavonoida citrusa, Inulin, Lutein

Vitamin A Beta Kroten Vitamin D Vitamin E Vitamin K Vitamin C Vitamin B1 Vitamin B2 Niacin Vitamin B6 Folna Vitamin B12 Biotin Pantotenska Gvožđe Cink Jod Bakar Mangan Hrom Molibden Selen Inulin Bioflavonoidi Citrusa

Nađite nas:

Lutein

450 µg 225 µg 15 µg 36 mg 60 µg 1000 mg 3.1 mg 36 mg 35 mg 3.6 mg 450 µg 6 µg 150 µg 18 mg 2.2 mg 15 mg 102 µg 500 µg 0.5 mg 30 µg 50 µg 50 µg 2g 20 µg 800 mg

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 /

www.meditas.me