Medical 157

5. MAJ 2022.

GODINA XIV BROJ 157

1.50

www.medicalcg.me

Održana Endokrinološka radionica u Podgorici

Akreditacija zdravstvenih Sa Postkovid simpozijuma u Budvi: ustanova u Crnoj Gori Nauka i regulativa u službi Endokrina impotencija zdravlja - CInMED Fitoterapija oboljenja Digitalizacija u cilju bolje urinarnog trakta iskoristljivosti resursa Neuropatološki aspekti Pandemija i maligne bolesti shizofrenije Personalizovana XVII Evropska nedjelja imunizacije zdravstvena zaštita Međunarodni dan fizičke Uticaj Covid-19 na mentalno aktivnosti zdravlje

NOVA Femibion® formula

Jer Vi i Vaša beba zaslužujete najbolje!

Predivan je osjećaj z nati da se Vaša beba dobro razvija… Čudesni događaj rođenja bebe je iskustvo koji će svaka buduća mama doživjeti na svoj način i prosto je nemoguće psihički se pripremiti na to. Ali ono što je važno jeste da pripremite svoj organizam zdravom i izbalansiranom ishranom i pravilnim izborom suplementacije, kako bi svojoj bebi obezbijedili najbolje.

Važan stadijum u razvoju ploda počinje da se dešava već između 22–28. dana nakon začeća kada s e neuralna tuba zatvara. Preporuka je da se započne sa suplementacijom folatima bar jedan mjesec prije planirane trudnoće.

Nova Femibion® formula stvorena u čast avanture koja je pred Vama, jer je dobro zdravlje Vas i Vaše bebe naš najdragocjeniji dar Nizak nivo folata k od majke predstavlja f aktor rizika z a razvoj defektnih nervnih vlakana ploda. Važnu ulogu ima i holin koji je uključen u normalan metabolizam homocisteina, što je važan faktor u različitim životnim fazama, uključujući period trudnoće. Posebno mjesto zauzima esencijalna omega-3 masna kisjelina ( DHA) koja doprinosi normalnom razvoju mozga i vida bebe.

U cilju snabdijevanja optimalnom količinom DHA preporučujemo da povećavate nivo već od 13. nedjelje trudnoće.

Femibion® 1 – z a planiranje trudnoće i trudnoću do 12. nedjelje Jedna tableta s adrži: kombinaciju folne kisjeline i folata (Metafolin® ), holin, kompleks B-vitamina, vitamine C, E i D, jod, selen i gvožđe u o ptimalnim dozama.

Uzimanje jedne tablete vam može pomoći da brže dostignete poželjan nivo folata i smanji rizik od nastanka defekta neuralne cijevi (spina bifida).

Femibion® 2 – od 13. do 40. nedjelje trudnoće i za period dojenja Jedna tableta s adrži: kombinaciju folne kisjeline i folata ( Metafolin® ), kompleks B-vitamina, vitamine C, E i D , jod, selen, gvožđe, cink i magnezijum u optimalnim dozama.

Jedna kapsula sadrži: omega 3 -masne kisjeline, vitamin E i lutein u preporučenim dnevnim dozama.

Uzimanje jedne tablete i jedne kapsule na dan može doprineti daljem normalnom razvoju vida i mozga vaše bebe, intelektualnih i motoričkih sposobnosti.

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prof. dr Bogdan Pajović Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr Veselin Stanišić, mr sc STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Dr Emir Muzurović Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Dr Rifat Međedović Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa foto: shutterstock

IZ SADRŽAJA Nauka i regulativa u službi zdravlja CInMED – Postkovid simpozijum 8 – 13 Digitalizacija u cilju bolje iskoristljivosti resursa Postkovid simpozijum 14 – 15 Pandemija i maligne bolesti Postkovid simpozijum 18 – 19 Personalizovana zdravstvena zaštita Postkovid simpozijum 20 – 22 Akreditacija zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori Mr Jovan Šofranac 23 – 25 Uticaj Covid-19 na mentalno zdravlje Postkovid simpozijum 26 – 27 Hronika Crne Gore 28 – 37 Održana Endokrinološka radionica 46 – 49 Endokrina impotencija Prof. dr Bogdan Pajović 50 – 51 XVII Evropska nedjelja imunizacije Dr Biljana Ivelja 54 – 55 Fitoterapija oboljenja urinarnog trakta Mr ph Azra Šoljanin 56 – 57 Neuropatološki aspekti shizofrenije Selman Rešišti, mr psihologije 58 – 59 Međunarodni dan fizičke aktivnosti Institut za javno zdravlje Crne Gore 62 – 63

Da nos ponovo diše i miriše!

ksilometazolin Lijek je namijenjen olakšanju simptoma kod: t zapušenog nosa t hroničnog i alergijskog rinitisa (alergijskog zapaljenja nosne sluznice) t sinuzitisa (zapaljenja sinusa) SNUP (0.05%) sprej za nos, rastvor namijenjen je djeci uzrasta od 6 do 12 godina.

SNUP (0.1%) sprej za nos, rastvor namijenjen je odraslima i djeci starijoj od 12 godina.

Prije upotrebe detaljno pročitati uputstvo!

O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

R

ZNAČAJNO STEŽE I OJAČAVA VASE DESNI. EFIKASNO ŠTITI OD KRVARENJA, UPALA, PARODONTOPATIJE I KARIJESA. SADRŽI ALUMINIJUM LAKTAT I ALUMINIJUM FLUORID, UZ DODATAK HLORHEKSIDINA, ALANTOINA I BISABOLOLA. ALUMINIJUM LAKTAT zaustavlja krvarenje i učvršćuje desni ALUMINIJUM FLUORID djeluje antikarijesno HLORHEKSIDIN DIGLUKONAT djeluje antiseptički BISABOLOL I ALANTOIN djeluje protivupalno i umirujuće

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125; Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

Post-kovid Simpozijum

Nauka i regulativa u službi zdravlja Na Post-kovid simpozijumu održanom u Budvi 25-27. marta 2022.g. u organizaciji časopisa Medikal, sa Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) predavanja su održale: doc. dr med. spec. Snežana Mugoša, M.Sc. Mira Kontić i mr pharm. spec. Lidija Čizmović.

Na sesiji CInMED-a govorila je i prof. dr Milica Bajčetić, sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Institut za ljekove i medicinska sredstva - nauka i regulativa u službi zdravlja Doc. dr med. spec. Snežana Mugoša, direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED), govorila je na temu „Institut za ljekove i medicinska sredstva – nauka i regulativa u službi zdravlja“.

8

U uvodnom dijelu predavanja dr Mugoša je istakla ključne nadležnosti CInMED-a, pri čemu je napomenula da je Institut registrovan i kao naučno-istraživačka i inovativna organizacija, a takođe je i nastavna baza fakulteta zdravstvenog usmjerenja. „CInMED sprovodi regulatornu kontrolu tokom cijelog perioda prisustva lijeka na tržištu, odnosno prati lijek tokom

njegovog životnog ciklusa. Ljekovi za humanu i veterinarsku upotrebu stavljaju se u promet tek kada eksperti CInMED-a izvrše stručnu procjenu svih faza u razvoju lijeka i, u skladu sa najvišim evropskim standardima, zauzmu stav da su kvalitetni, bezbjedni i efikasni. Nakon što je lijek stavljen u promet, kroz sistem farmakovigilance kontinuirano se prati bezbjednost ljekova i procjenjuje odnos koristi i rizika u primjeni svih ljekova u prometu. CInMED izdaje i dozvole za sprovođenje kliničkih ispitivanja ljekova, bavi se analizama potrošnje ljekova, kao i informisanjem zdravstvenih radnika i pacijenata o ljekovima. Pored toga, CInMED u skladu sa najvišim evropskim standardima procjenjuje i pravna lica koja se bave proizvodnjom i prometom ljekova i medicinskih sredstava, odnosno provjerava da li ispunjavaju uslove za obavljanje ovih djelatnosti. Imajući u vidu navedene nadležnosti, jasno je da je CInMED jedan od ključnih činilaca za stvaranje uslova koji pogoduju razvoju tržišta ljekova i medicinskih sredstava, a stabilno tržište garantuje ispunjavanje obaveze zaštite javnog zdravlja.“, naglasila je dr Mugoša.

U okviru svog obraćanja dr Mugoša se osvrnula na značaj rada CInMED-a za vrijeme pandemije COVID-19.

Posebno je istakla da je CInMED od početka pandemije COVID19 radio u punom kapacitetu i blagovremeno izdavao sve neophodne dozvole kako bi se nesmetano obezbijedilo snabdijevanje zdravstvenog sistema ljekovima i medicinskim sredstvima koji zadovoljavaju najviše standarde kvaliteta, bezbjednosti i efikasnosti. „Registracija vakcina, kao i izdavanje uvoznih dozvola obavljano je u najkraćem roku. Isto se odnosi i na medicinska sredstva – respiratore, testove na koronavirus, maske i sl. U saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravlje, CInMED je učestvovao u izradi Nacionalne strategije za uvođenje, distribuciju i primjenu COVID-19 vakcina, čiji je cilj bio da se omogući pravovremeno, jasno i transparentno uvođenje COVID19 vakcina u nacionalni program imunizacije. CInMED je imao svoje predstavnike i u drugim savjetodavnim tijelima i multisektorskim radnim grupama za imunizaciju. Doprinos CInMED-a se takođe ogledao u praćenju najnovijih informacija o svim dešavanjima u vezi sa pandemijom COVID-19, odnosno o postupcima i toku registracije i procjene ljekova, preporukama u vezi sa ljekovima, kao i o neželjenim dejstvima i rizicima u vezi sa primjenom ljekova, o čemu je stručna i opšta javnost blagovremeno obavještavana putem portala CInMED-a i sredstava javnog informisanja. Čim su novi rizici od primjene vakcina bili prepoznati od strane regulatornih tijela Evrope na čelu sa Evropskom agencijom za ljekove, CInMED je u najkraćem roku informisao zdravstvene radnike i pacijente o svim najnovijim saznanjima o efikasnosti i bezbjednosti, putem pisama zdravstvenim radnicima koja su distribuirana u saradnji sa nosiocem dozvole za lijek, a zatim putem informacionog sistema zdravstvene zaštite, kao i portala CInMED-a na kome su dostupni Sažetak karakteristika lijeka i Uputstvo za lijek sa ažuriranim informacijama.“, konstatovala je dr Mugoša.

Uloga CInMED-a u praćenju bezbjednosti ljekova i vakcina takođe ima nemjerljiv značaj, kako u vanrednim, tako i u redovnim okolnostima. S tim u vezi, dr Mugoša je pružila uvid u statistiku i vrste neželjenih događaja vakcina koje su dostupne građanima u Crnoj Gori. U septembru 2020. godine CInMED je, u saradnji sa Uppsala Monitoring Centrom i Evrop-

skom agencijom za ljekove, realizovao kampanju putem koje su zdravstveni radnici pozvani da prate i prijavljuju neželjena dejstva ljekova koji se koriste u terapiji COVID-19, van indikacija za koje su odobreni.

Dr Mugoša je takođe naglasila značaj novoformirane Laboratorije i govorila o njenim brojnim mogućnostima i primjeni. U tom kontekstu je naznačeno da u politici razvoja CInMED-a posebno mjesto zauzima borba protiv falsifikovanih i substandardnih ljekova, kao i unapređenje naučno-istraživačkog rada.

“U Laboratoriji se primjenjuju tehnike difrakcije i fluorescencije X zraka koje, uz najnoviju opremu dostupnu tržištu, pružaju velike mogućnosti. Pomoću ovih tehnika mogu se sprovoditi analize po prirodi vrlo različitih uzoraka, poput ljekova, suplemenata i kozmetike, hrane, bioloških uzoraka, uzoraka životne sredine, kao što su uzorci vazduha, zemlje, voda i geoloških uzoraka. Posebno bih napomenula da navedena oprema nije uobičajena za druga nacionalna regulatorna tijela, tj. druge agencije za ljekove, što predstavlja veliki iskorak u jačanju kapaciteta CInMED-a. Već postoji veliko interesovanje za usluge Laboratorije, a u trenutnoj fazi rada saradnja se ostvaruje sa institucijama poput Univerziteta Crne Gore, Centra za ekotoksikološka ispitivanja, Kliničkog centra Crne Gore, i dr. Usluge Laboratorije komercijalno su dostupne svim fizičkim i pravnim lica kojima su potrebne, a za potrebe zdravstvenih ustanova, kao i studenata i naučnih radnika cijene analiza će biti umanjene za 50%.”.

Dr Mugoša je zaključila izlaganje ukazivanjem na ključne ciljeve i planove CInMED-a u narednom periodu, koji podrazumijevaju regulatornu harmonizaciju, digitalizaciju i optimizaciju procesa, kao i uspostavljanje partnerskih odnosa sa svim učesnicima u zdravstvenom sistemu. Kao najznačajniji cilj istakla je usmjerenost ka stvaranju adekvatnih uslova kako bi farmaceutska industrija bila zainteresovana da plasira svoje proizvode na tržište Crne Gore, što bi pacijentima omogućilo veću dostupnost ljekova i medicinskih sredstava.

Uloga Instituta za ljekove i medicinska sredstva u borbi protiv falsifikovanih ljekova M.Sc. Mira Kontić, zamjenica direktora u Institutu za ljekove i medicinska sredstva, u svom predavanju ukazala je na ozbiljnost problema falsifikovanih ljekova. Osvrnula se na značaj propisa i pratećih mehanizama zaštite, pri čemu je navela i primjere iz prakse i predočila korake koje treba preduzeti u cilju zaštite javnog zdravlja. ,,Na samom početku istakla bih poziciju Crne Gore u okviru pregovaračkog proces sa Evropskom unijom. Naime, kao što vam je poznato Crna Gora je stekla status kandidata za članstvo u EU i započela proces zatvaranja pregovaračkih poglavlja.

To znači da smo u obavez da već u ovom momentu u potpunosti harmonizujemo naš pravni okvir sa propisima EU, te da obezbijedimo potrebne administrativne i tehničke kapacitete kako bi se ti standardi zaista i primjenjivali u praksi. Naša oblast ljekova i medicinskih sredstava obarđuje se u okviru Pregovaračkog poglavlja 1 – Sloboda kretanja roba, koje je prevashodno tršišno orjentisano, međutim obzirom na veliki rizik koji ovi proizvodi nose, isti se sve više posmatraju u fokusu javnog zdravlja i zaštite potrošača.“

9

Tema falsifikovanih ljekova je u fokusu Evropske unije (EU) u posljednih 10 godina i veliki broj izmjena direktiva, kao i nove smjernice odražavaju aktivno sprovođenje cilja borbe protiv falsifikovanih ljekova. Falsifikovani ljekovi predstavljaju ozbiljnu opasnost po javno zdravlje imajući u vidu da dovode korisnika u zabludu kako u pogledu identiteta, sledljivosti ili porijekla, tako mogu imati i nedostatke u pogledu kvaliteta. U tom kontekstu od izuzetnog značaja je Direktiva EU iz 2011. godine, koja je po prvi put uvela obavezu postojanja sigurnosnih oznaka na pakovanju lijeka, kao garancije očuvanja integriteta pakovanja lijeka i uvela identifikaciju lijeka koja potvrđuje da nije falsifikovan. Iskorak u regulisanju ove oblasti naročito predstavljaju Smjernice dobre prakse u distribuciji ljekova za humanu upotrebu, čija je svrha da upotpune cilj Smjernica dobre proizvođačke prakse u smislu očuvanja kvaliteta i integriteta lijeka od proizvođača, do apoteke, odnosno do pacijenta, krajnjeg korisnika. ,,Smjernice utvrđuju odgovarajuće alate koji pomažu veledrogerijama u obavljanju djelatnosti i sprečavanju ulaska falsifikovanih ljekova u legalni lanac snabdijevanja i obezbeđuju da su ljekovi spremni za puštanje u promet i distribuciju odgovarajućeg kvaliteta. Od velikog broje novina koje smjernice donose, naročito bih istakla izmjene koje se odnose na transport ljekova. Naime za transport se često koristi izraz ,,warehouse on wheels“ – skladište na točkovima, što jasno opisuje nivo standarda koji se primjenjuju i na transport kako bi se obezbijedilo održavanje kvaliteta i integriteta lijeka od proizvođača do apoteke“, objasnila je zamjenica direktora CInMED.

10

„Ilegalna prodaja ljekova predstavlja veliku prijetnju javnom zdravlju, a poseban problem predstavlja slučaj kada se falsifikovani ljekovi i medicinska sredstva nađu u legalnom lancu snabdijevanja. Stoga je neophodno da države, koristeći prednosti informacionih tehnologija, odrede uslove kako za promet na veliko, tako i za maloprodaju ljekova, a naročito kada je u pitanju tzv. ,,prodaja na daljinu“, odnosno kupovina ljekova putem interneta“, istakla Kontić.

Imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora relativno malo i zatvoreno tržište, mala je i vjerovatnoća da se falsifikovani lijek nađe u legalnom lancu snabdijevanja. Međutim, prema riječima M.Sc. Mire Kontić, to ne umanjuje potrebu za razvijanjem i primjenjivanjem mehanizama za sprečavanje pojave falsifikovanih ljekova, koji će ovaj problem prevenirati. „Mehanizmi koji se koriste u EU, a koje će nakon pristupanja i naša zemlja biti u obavezi da primjenjuje, prije svega predstavljaju obavezu za sve distributere da obezbijede da sve aktivne supstance za proizvodnju ljekova koje se uvoze budu zaista i proizvedene u skladu sa Smjernicama dobre proizvođačke prakse za aktivne supstance. Dodatno, propisane su sigurnosne oznake kojima se obilježava svaka kutija lijeka, a koje se sastoje od jedinstvenog identifikatora (unique identifier – UI) koji se sastoji od 2-D barkoda i omogućava skeniranje podataka o lijeku, jednostavno, putem mobilnog uređaja, kako bi korisnik dobio sve informacije od značaja za upotrebu lijeka, ali i kako bi bio siguran se ne radi o falsifikovanom lijeku. Pored toga pakovanje lijeka se obilježava i dodatnom vrstom zaštite od neovlašćenog pristupa (anti-tampering device – ATD),

postoji naljepnica kojom je pakovanje zapečaćeno, a čime se garantuje integritet pakovanja budući da bi, u slučaju pokušaja da se odlijepi ili uništi na bilo koji drugi način, korisnik lako uvidio da sa samim pakovanjem nešto nije u redu, odnosno da lijekom nije rukovano na propisan način. ,,Naročito bih istakla da je najveći izvor falsifikovanih ljekova prodaja putem interneta. Iz tog razloga, još jedan mehanizam zaštite javnog zdravlja jeste prodaja putem interneta isključivo od strane ovlašćenih apoteka. Naime, praksa suda EU govori da iako prodaja ljekova putem interneta ne smije biti zabranjena, države članice mogu ograničiti maloprodaju ljekova samo na ovlašćene apoteke. Stoga, u EU sve internet stranice koje se bave prodajom ljekova moraju imati jedinstveni logo, koji denim klikom upućuje korisnika na spisak apoteka ovlašćenih za bavljenje ovom vrstom djelatnosti, pa prema tome korisnik na brz i jednostavan način može da bude siguran da je u pitanju ovlašćena apoteka, odnosno da se ne radi o ilegalnom portalu“, objašnjava Kontić.

U pogledu regulative, M.Sc. Mira Kontić je takođe skrenula pažnju na važnost precizno propisane definicije falsifikovanog lijeka koja je data Direktivom EU iz 2011. godine, a koja je implementirana u pravni okvir Crne Gore. „Falsifikovani lijek je lijek koji je u cilju prevare lažno prikazan s obzirom na: identitet, uključujući pakovanje i obilježavanje lijeka, naziv ili sastav lijeka u pogledu bilo kojeg sastojka lijeka, uključujući pomoćne supstance i jačinu; porijeklo, uključujući proizvođača, državu proizvodnje i državu porijekla lijeka ili nosioca dozvole za lijek; sljedljivost, uključujući zapise i dokumente koji se odnose na promet lijeka. Definicija se ne odnosi na lijek sa nenamjernim nedostacima u kvalitetu (odstupanja od standarda kvaliteta lijeka) i ne dovodi u pitanje prava industrijske svojine.”

U nastavku predavanja, Kontić je kroz statistiku pružila uvid u razmjere problema falsifikovanih ljekova. „Na prvom mjestu su slučajevi falsifikovanih ljekova bez aktivne supstance (43%), zatim slučajevi lošeg kvaliteta aktivne supstance (24%), nizak sadržaj aktivne supstance (21%), pogrešna supstanca (7%) i pogrešno pakovanje (5%)“, ističe Kontić i dodaje: „Kada se radi o ljekovima koji se na globalnom nivou najčešče falsifikuju, prema posljednjim podacima međunarodne organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj – OECD, iz 2020. godine, na prvom mjestu se nalaze antibiotici, što je i očekivano zbog velike potrošnje ove grupe ljekova. Međutim, falsifikuju se svi ljekovi, i generički i originalni. U razvijenim zemljama najviše se falsifikuju ljekovi za poboljšanje stila života, kao što su hormoni, steroidi, antihistaminici, dok su u zemljama u razvoju u prvom planu ljekovi protiv ozbiljnih bolesti, kao što su malarija, HIV i tuberkuloza. Zastupljenost falsifikovanih ljekova na globalnom tržištu u razvijenim zemljama je oko 1%, upravo zahvaljujući implementiranim mehanizmima zaštite, a naročito mogućnosti digitalizacije i elektronskog praćenja, skeniranja, jedinstvenih baza podataka i sl. Procjenjuje se da je zastupljenost falsifikovanih ljekova u našem regionu oko 10%, na globalnom tržištu zastupljenost se kreće čak do 30%, dok je u zemljama u razvoju situacija zaista zabrinjavajuća imajući u vidu podatak da zastupljenost faslifikovanih ljekova u nekim zemljama, kao što su npr. Indija i Kina, prelazi čak i 50%.

To znači da je 1 od 10 ljekova u zemljama sa niskim do srednjim prihodima ili nekvalitetan ili falsifikovan. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), više od 50% ljekova

koji se prodaju preko interneta je falsifikovano, a prema podacima američke agencije za hranu i ljekove - FDA, čak preko 90%.

Mislim da nam o eskalaciji i ozbiljnosti ovog problema naročito govore podaci da je na iznos od 1.000 dolara, zarada na falsifikovanom novcu 3.300 dolara, na preprodaji heroina 20.000 dolara, na švercu cigareta oko 43.000 dolara, na pirateriji softvera do 100.000 dolara, a na falsifikovanim ljekovima čak 500.000 dolara. “ Posebnu dimenziju ozbiljnosti problema daju podaci o smrtnim slučajevima. Istaknuto je da u Kini na primjer, na godišnjem nivou, od 200 do 300 hiljada ljudi izgubi život zbog falsifikovanih ljekova. Samo zbog korišćenja falsifikovanih antimalarika, godišnje dođe do 200 hiljada smrtnih ishoda. Prema podacima Interpola, preko 200 hiljada smrtnih slučajeva u jednoj godini povezano je samo sa falsifikovanim antihistaminicima.

Pored toga, naročito zabrinjavaju podaci Interpola koji nam govore da je preko 30 posto ljekova prodatih širom svijeta falsifikovano. Svjestka zdravstvena organizacia, takođe procjenjuje da oko milion ljudi svake godine izgubi život zbog falsifikovanih ljekova, a da je više od 96% internet portala ilegalno, zaključila je Kontić. ,,Sa pojavom COVID-19, očekivano došlo je do velikog broja falsifikovanih ljekova i medicinskih sredstava na tržištima širom svijeta. Naime u poslednjim operacijama Pangea zaplijenjene su falsifikovane zaštitne maske, sredstva za dezinfekciju ruku i neodobreni antivirusni ljekovi. Prva operacija sprovedena je u 90 zemalja, u vrijednost 14 miliona dolara, otkriveno je 2500 ilegalnih portala, 710 hiljada falisifikovanih ljekova, 37 hiljada medicinskih sredstava, 500 hiljada zaštitnih maski. U operaciji sprovedenoj na teritoriji Afrike zaplijenjeno je 2 milliona ljekova, 1,600 brzih COVID testova, više od 208,000 zaštitnih maski. I jedna i druga operacija trajale su samo jednu nedelju“. ,,I dok je evidentno da je obim ovog problema nemoguće precizno utvrditi, primjeri nedvosmisleno ilustruju da je problem falsifikovanih ljekova previliki da bi bio ignorisan. Svaka država, pojedinac i društvo u cjelosti dužni su da daju svoj doprinos i problemu falsifikovanih ljekova i medicinskih sredstava posvete maksimalnu pažnju“ – na kraju izlaganja zaključila je M.Sc. Mira Kontić.

Potrošnja ljekova u Crnoj Gori u prvoj godini pandemije Mr pharm. spec. Lidija Čizmović, rukovoditeljka Centra za promet i bezbjednu primjenu ljekova u Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED), govorila je o pandemiji COVID-19 u Crnoj Gori sa aspekta potrošnje ljekova. Istakla je da je prikupljanje i obrada podataka o prometu i potrošnji ljekova za humanu upotrebu jedna od zakonski određenih nadležnosti CInMED, i posebno je naglasila da ova institucija već trinaest godina objavljuje izvještaje o potrošnji ljekova. U svom izlaganju je u kratkim crtama pojasnila postupak obrade podataka, a zatim predstavila izvještaj o potrošnji ljekova za 2020. godinu, kao i poređenje sa potrošnjom ljekova u godini koja je prethodila pandemiji. ,,Naši izvještaji su izraženi u definisanoj dnevnoj dozi na 1000 stanovnika na dan, kao i finansijski, te se mogu podijeliti i posebno na vanbolničku i bolničku potrošnju ljekova. Za izradu

11

izvještaja su korišćeni podaci o prometu registrovanih veledrogerija koje su obavljale promet ljekova u Crnoj Gori u 2020. godini, kao i u 2019. godini. Metodologija koju koristimo je metodologija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) – tzv. ATC/DDD sistem.

U okviru ovog sistema svi ljekovi su svrstani po anatomsko-terapijskoj klasifikaciji lijeka. ATC sistem je sistem klasifikacije koji ljekove dijeli u grupe na osnovu organa ili sistema na koje djeluju u skladu sa svojim hemijskim, farmakološkim i terapijskim svojstvima, dok je definisana dnevna doza (DDD) tehnička, statistička jedinica mjere upotrebe lijeka, čija vrijednost predstavlja prosječnu dnevnu dozu za glavnu indikaciju primjene lijeka kod odraslih osoba. Definisanu dnevnu dozu određuje SZO i ona se ažurira jednom godišnje, obično krajem kalendarske godine s obzirom na to da određena jedinica za praćenje potrošnje ljekova predstavlja prosječnu dnevnu dozu određenog lijeka za pojedinu indikaciju, te predstavljaju promjenljive jedinice“, objasnila je Čizmović. ,,Kako se podaci o potrošnji ljekova prikupljaju po isteku prethodne kalendarske godine, podaci o potrošnji ljekova za 2021. godinu će biti dostupni tokom juna mjeseca, tako da ćemo tada zaista imati zaokruženu sliku o potrošnji ljekova u vrijeme pandemije COVID-19. Za sada raspolažemo podacima za 2020. godinu, koji se mogu smatrati relevantnim u poređenju sa prethodnom, 2019. godinom, kada nijesmo imali uslove pandemije. U 2020. godini, kao i u prethodnim godinama, najveća potrošnja je evidentirana u grupi ljekova za liječenje kardiovaskularnih oboljenja, zatim nakon njih slijedi grupa ljekova za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa, ljekova za liječenje alimentarnog trakta i metabolizma, ljekova za liječenje nervnog sistema i tako dalje. Kada uporedimo potrošnju ljekova u 2020. godini, godini pandemije, sa prethodnom godinom (2019), možemo zaključiti da je najveći porast zabilježen kod antiparazitnih proizvoda, insekticida i sredstava za zaštitu od insekata, čak preko 60%, a takođe je porasla potrošnja ljekova iz grupe citostatika, zatim ljekova za liječenje alimentarnog trakta i metabolizma, a onda i ljekova za liječenje krvi i krvotvornih organa“, navodi dalje Čizmović.

Mr Čizmović je pojasnila da je među antiparazitnim proizvodima i insekticidima i proizvodima za zaštitu od insekata najveća potrošnja zabilježena upravo za lijek koji je u početku bio u preporukama za liječenje COVID-19, a to je hidroksiklorokin i hlorokin. Sljedeća grupa koja bilježi porast potrošnje u toku pandemije su hormonski preparati za sistemsku primjenu, isključujući polne hormone i insuline, 9,24%. Među njima, porasla je potrošnja podgrupe kortikosteroida za sistemsku primjenu, za 15%, a tu pripadaju prednizon, hidrokortizon, deksametazon i betametazon. Takođe, bilježi se porast potrošnje grupe ljekova za liječenje krvi i krvotvornih organa, 2,38%, a tri lijeka unutar ove grupe koja su se najčešće koristila za liječenje COVID-19 su enoksaparin natrijum, acetilsalicilna kiselina i rivaroksaban.

Treća grupa koja je uvijek u fokusu u posljednjih 10 godina su antiinfektivni ljekovi za sistemsku primjenu. Iako procenat porasta od 1,85 djeluje zanemarljiv, zapravo je veoma značajan i zabrinjavajuć s obzirom na to da je u 2011. godini Crna Gora bila na drugom mjestu po potrošnji antibiotika u Evropi (zemlje Evropske unije (EU) i zemlje koje nijesu članice EU). U periodu od 2012. godine preduzimane su mjere za racionalnu upotrebu antibitika i zabilježen je trend smanjenja do 2017. godine; međutim, u 2017. godini je došlo do značajnog porasta potrošnje

12

antibiotika, da bi se taj trend rasta nastavio i u 2020. godini. Najveća potrošnja antibiotika zabilježena je u martu, novembru i decembru mjesecu, što se upravo poklapa sa najvećim pikom epidemiološke situacije, odnosno periodima sa najvećim brojem oboljelih od COVID-19 u Crnoj Gori. Ono što je zabrinjavajuće u poređenju sa drugim evropskim i zemljama iz okruženja je da je u 2020. godini došlo do smanjenja potrošnje antibiotika, dok je samo u Crnoj Gori potrošnja porasla. Antibiotik kod koga je zabilježena rekordna potrošnja je upravo azitromicin čija je potrošnja u Crnoj Gori trostruko uvećana“, navodi Čizmović.

Mr Čizmović je pružila uvid i u finansijski aspekt potrošnje ljekova: ,,Ovi podaci se odražavaju i na finansijsku potrošnju ljekova u Crnoj Gori, tako da su ljekovi čiji je porast zabilježen u definisanoj dnevnoj dozi na 1000 stanovnika na dan, a koji pripadaju antiparazitnim preparatima, zabilježili enormni porast u 2020. godini i nalaze se među prvih 10 ljekova po finansijskoj potrošnji. Zbog trenda porasta onkoloških pacijenata, kao i činjenice da su ljekovi iz grupe citostatika izuzetno visokih cijena, u prethodnim godinama uvijek su prva dva mjesta zauzimali citostatici. Međutim, u 2020. godini, u finansijskom izvještaju na drugom i na trećem mjestu su ljekovi za liječenje krvi i krvotvornih organa, i to rivaroksaban i enoksiparin natrijum. Kada govorimo o finansijskoj potrošnji ljekova, u 2020. godini je potrošnja porasla za 9% i došla do 110.081.205,00 EUR, od čega je oko 80% izdvojeno za ljekove koji su nabavljeni na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), tako da je u 2020. godini za potrebe javnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, na osnovu podataka FZO, potrošeno 90 miliona eura, što je za 11,3% više nego u 2019. godini“, zaključila je Čizmović.

Voditi računa o klasama propisanih antibiotika U odnosu na stanje iz 2000. godine, 2015. Potrošnja antibiotika porasla je za 15%, a smatra se da će do 2030. porasti i za 300%.

Prof. dr Milica Bajčetić, klinički farmakolog sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i nacionalni korespodent SZO za potrošnju antibiotika i rezistenciju, učešćem na Postkovid simpozijumu prezentovala je sistem racionalizacije upotrebe antibiotika u postkovid eri. - Antibiotici su najčešće propisivani

ljekovi svuda u svijetu, a 80% antibiotika se propiše u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te su oni i najveći promoteri rezistencije - kazala je ona. Crna Gora se, po podacima mreže za praćenje potrošnje antibiotika (AMC mreža) SZO, nalazi među vodećim zemljama kada je u pitanju neracionalna upotreba antibiotika, a Srbija je zahvaljujući Kampanji za racionalnu upotrebu antibiotika u 2018. uspjela da smanji potrošnju za 37,8% u odnosu na 2015. godinu.

Značajan negativni uticaj na regulaciju potrošnje antibiotika nastao je u kovid eri. Komplikacije u vezi s terapijom kovida prevaziđene su početkom te jeseni, kada se pokazalo da antibiotici nemaju nikakvo značajnije dejstvo ni na preživljavanje, ni na liječenje oboljelih od kovida. Pozivajući se na rezultate meta analiza objavljenih studija u svetu, autora Langfort BJ i saradnika objavljene 2021. u časopisu Clinical microbiology and infection, dr Bajčetić je navela da je prevalenca propisanih antibiotika kod pacijenata sa potvrđenim kovid-19 u svijetu iznosila 74,6%. Najniža prevalenca propisanih antibiotika bila je u Evropi i iznosila je 63,1, u Sjevernoj Americi 64,8, Kini 76,2, a najviša u Aziji (bez Kine) 87,5. Najviše antibiotika dobijali su pacijenti na respiratorima. Prevalenca bakterijskih infekcija u ovoj populaciji iznosila je svega 8%, a prevalence propisanih antibiotika u prosjeku čak 75%, što ukazuje na nepotrebnu upotrebu antibiotika kod pacijenata sa kovid19.

Istraživanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Srbiji je pokazalo je da je na samom početku pandemije zbog lokdauna došlo do pada upotrebe antibiotika za 8%, da bi u 2021. došlo do povećanja za 28%. - Povećanje potrošnje nije toliko zabrinjavajuće s obzirom da je ona i dalje značajno niža u odnosu na 2015. Medjutim, zabrinjava činjenica da antibiotici koji čine 75% potrošnje su ljekovi koji ne pripadaju grupi prvoj izbora - kaže dr Bajčetić.

Glavni dio problema nastao je kada su tradicionalne polusintetske peniciline i prirodne peniciline zamijenili ljekovi drugog izbora kao što su azitromicin, levofloksacin, a najviše zabrinjava upotreba cefiksima, koji je lijek iz treće generacije cefalosporinskih antibiotika.

Azitromicin je, kako navodi dr Bajčetić, bio lijek koji je imao posebno čestu upotrebu tokom pandemije. To je bio slučaj sa većinom evropskih zemalja, osim u Rusiji i Kazahstanu. Potrošnja azitromicina porasla je početkom kovid perioda čak za 5 puta. Tokom 2021. cefiksim je došao na prvo mjesto, čak 70% se povećala potrošnja. Upotreba levofloksacina porasla je za oko 66%, a azitromicina za preko 60%. Upotreba ovih antibiotika, koji su pod nadzorom po klasifikaciji SZO značajno će uticati na razvoj rezistencije.

Prema preporukama SZO, 60% antibiotika treba da bude propisano iz prve linije ljekova, 35% iz grupe ljekova pod nadzorom i 5% rezervnih antibiotika. U Srbiji i Crnoj Gori taj odnos iznosi otprilike 50:50.

Međutim, sa dolaskom pandemije on je značajno narušen u većini evropskih država pa i u u Srbiji, i sad iznosi 70:30, pri čemu je 70% ljekova pod nadzorom.

Zahvaljujući kovidu u Srbiji je u 2021. indeks upotrebe amoksicilina pao za čak 53%, što je marker neracionalne upotrebe antibiotika. Najviše antibioka propisano je za akutne respiratorne i urinarne infekcije a svega 0.3% za dojagnozu kovid19. Čak 62%,

po podacima dr Bajčetić, bio je udio doksiciklina u liječenju kovid19, zatim baktrima 10%, amoksicilina 9%, levofloksacina svega 3%, azitromicina 4% od ukupno propisanih ljekova. U postkovid dijagnozi doksiciklin je na prvom mjestu. - Problem je što je tokom kovida zabilježena opet neracionalna upotreba antibiotika u terpiji akutnih respiratornih infekcija čiji su uzročnici u 90% slučajeva virusi i gdje se ne preporučuje upotreba antibiotika. Ovo se može objasniti samo strahom jer racionalnog drugog objašnjenja nema - upozorava dr Bajčetić. U Srbiji je 20% antibiotika propisano za liječenje akutnog faringitisa, 16% za akutni sinusitis ili akutni cistitis. Ovakav trend je zabilježen u svim zemljama AMC mreže SZO tokom pandemije. U bolničkoj praksi drastično je porasla primjena fluorohinolona, a upotreba levofloksacina porasla je čak za 300% tokom pandemije.

Sve više pacijenata javlja se, kako svjedoči dr Bajčetić, sa neželjenim dejstvima upotrebe fluorohinolona, prije svega oštećenjima tetiva i hrskavica, kardiovasularnim komplikacijama, a u posljednje vrijeme sve je više slučajeva manične psihoze koja se javlja kao neželjena posljedica upotrebe ciprofloksacina. Osim mogućnosti narušavanja mikrobioma, trebalo bi, kako je navedeno, naglasiti da svaka neracionalna upotreba antibiotika može biti okidač za autoimuna oboljenja. Američki koledž za reumatologiju upozorava da svaki antibiotik koji se propiše djetetu do 1. godine života predstavlja ogroman rizik za razvoj juvenilnog artritisa. Pojava dijabetesa tipa 1 kod djece dovodi se, takođe, u vezu sa prekomjernom upotrebom amoksicilina. - Najviše nas zabrinjavaju sekundarne infekcije koje su posljedica prekomjerne upotrebe antibiotika. U cijelom regionu postoji ozbiljan problem sa liječenjem pseudomembranoznog kolitisa uzrokovanog bakterijom klostridija, koji je čest uzrok smrti kod starijih i imunokompromitivanih pacijenata - kaže dr Bajčetić. Može se reći, tvrdi ona, da je tokom kovida više ljudi umrlo od infekcija uzrokovanih multirezistentnim bakterijskim uzročnicima nego od samog kovida, a jedan od razloga je neracionalna upotreba antibiotika i prekomjerna upotreba imunosupresivnih ljekova.

Dr Bajčetić je navela podatke iz studije objaveljene u časopisu Lancet 2019. da je procijenjeno da je tokom samo te godine od infekcija izazvanih uzročnicima otpornih na anatibiotike tj. antimikrobne rezistencije (AMR) u svijetu direktno umrlo 1,2 miliona ljudi, a da se oko 5 miliona smrtnih ishoda dovodi u vezu sa AMR-om. To je ukupno oko 6 miliona preminulih od AMRa a što je u nivou broja preminulih od covid19 za 2 godine pandemije. Ovdje se u stvari radi o jednoj “tihoj pandemiji” na koju stručnjaci ukazuju od samog početka kovida i zaista bi, kako ona dalje kaže, trebalo pod hitno preduzeti mjere da se u potpunosti racionalizuje potrošnja antibiotika. Ali ne samo potrošnja, nego i poštovanje smjernica za upotrebu prvog izbora ljekova prema klasifikaciji SZO, koja mora da se poveća na 60% a smanji upotreba ljekova pod nadzoroma na 35%. U cijelom regionu je, po mišljenju dr Bajčetić, neophodno sprovesti preporučeni opseg za upotrebu antibiotika od strane Evropskog nadzora za praćenje potrošnje antibiotika i rezistenciju: za liječenje akutnih respiratornih infekcija i akutnog cistitisa na 30% u populaciji ukupno oboljelih, i udeo fluorohinolona na 5%. Ovakve mjere bi značajno smanjile rezistenciju na postojeće antibiotike i letalne ishode koji su posljednjih godina u trendu rasta.

Verica Pantelić

13

Digitalizacija sistema zdravstva je neophodnost ● Ne zanemariti rijetke bolesti

Digitalizacija u cilju bolje iskoristivosti resursa Digitalizacija upravnih sistema spada u vodeće trendove modernizacije društvenog funkcionisanja. S tim u vezi, prepoznat je značaj digitalizacije sistema zdravstva, a ovaj proces sprovodi se i kod nas. Razumljivo je, stoga, što se tema digitalizacije našla u agendi Medikalovog Postkovid simpozijuma. O statusu digitalizacije zdravstva i njenim ciljevima u našem sistemu govorile su dr Liljana Radulović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore, i dr Slađana Ćorić, predstavnica Ministarstva zdravlja. Ovom prilikom posebno su fokusirane rijetke bolesti.

Integrisati sistem i učiniti ga ekonomičnijim Ističući da digitalizacija predstavlja odraz neophodnosti promjene koja u našem zdravstvenom sistemu mora da se desi, dr Ljiljana Radulović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore, navela je da je to prva neophodna karika u svakom smislu iskorišćavanja oskudnih resursa koje naš zdravstveni sistem ima, bilo da pričamo o ljudskim ili o materijalnim resursima. - Ukoliko želimo da imamo bolju iskoristivost svih djelova zdravstvenog sistema, neophodno je da imamo precizne podatke o onome čime raspolažemo, koje su bolesti koje imamo, posebno uključujući rijetke bolesti. Time što su rijetke ne opravdava nepostojanje registra i praćenja iz svih oblasti medicine - kazala je dr Radulović.

Iz navedenih razloga formiran je Direktorat za digitalizaciju Ministarstva zdravlja koji je, po ocjeni dr Radulović, u proteklom periodu značajno krenuo da mijenja IT sistem neophodan za digitalizaciju zdravstvenog sistema. U tom smislu ostvarena je integracija prethodno izolovanih sistema koji su omogućavali funkcionisanje primarnog, sekundarnog i tercijarnog sistema, kao i stvaranje potpuno drugačijeg informacionog sistema KCCG-a. - Mogla sam lično da se uvjerim koliki je bio značaj u

14

upravljanju resursima koje naša bolnica ima, posebno kada govorimo ne samo o ljudskim resursima u takvom sistemu kao što je bila pandemija, već o tendenciji da napravimo decentralizaciju zdravstvenog sistema Crne Gore i neophodnost protoka informacija od Doma zdravlja, prema svim opštim bolnicama, pa i prema samom Kliničkom centru - kazala je ona.

Drugi važan cilj digitalizacije predstavlja neophodnost praćenja prometa ljekova. - Uskoro će biti obezbijeđen softver koji će moći da prati kretanje svake kutije lijeka na teritoriji Crne Gore. Samim tim nećemo imati bolji uvid u terapijske mogućnosti koje imamo, već ćemo imati, sa druge strane, i kontrolu potrošnje i samim tim stvoriti racionalniji i veći budžet u boljem i efikasnijem liječenju pacijenata Crne Gore - objasnila je dr Radulović.

Strategija rijetkih bolesti Dr Slađana Ćorić iz Ministarstva zdravlja objasnila je da rijetke bolesti čine široku heterogenu grupu bolesti koja je uglavnom genetskog i kongenitalnog porijekla, progresivnog hroničnog, polisistemskog ispoljavanja. Rijetkim bolestima smatraju se bolesti koje se javljalju kod ne više od 5 osoba na 10,000 opšte populacije, odn. 1 na 2,000 opšte populacije. Budući da Crna Gora ima i otežavajuću okolnost u zbrinjavanju i rijetkih bolesti, dr Ćorić je najavila realizaciju brojnih aktivnosti kako bi sa napravio značajan pomak u ovoj oblasti. Potrebno je optimizovati i proces dijagnostike rijetkih bolesti, jer je on najčešće dugotrajan i zahtijeva postojanje specijalizovanog multidisciplinarnog tima stručnjaka i raspoloživost savremenih tehnoloških resursa.

- U ovom trenutku u Crnoj Gori ne postoje tačni statistički podaci o broju oboljelih, što dodatno otežava ispravno planiranje zdravstvene zaštite za ovu populaciju - kazala je dr

Ćorić. Ovo zahtijeva i ulaganje značajnih finansijskih sredstava, a programom rada Vlade u oblasti zdravlja životne sredine kroz cilj 333 predviđeno je, kako je objasnila dr Ćorić, jačanje integrisanog pristupa u otkrivanju, dijagnostici, prevenciji i socijalnoj integraciji lica sa rijetkim bolestima i njihovih porodica. Ministarstvo zdravlja je za 2022. planiralo izradu programa i akcionog plana za rijetke bolesti za period 2022-2024, a cilj je, kako je saopšteno, da se unaprijedi dijagnostikovanje rijetkih bolesti.

- Shodno tome očekujemo da procenat potvrđenih slučajeva sa sumnjom na rijetke bolesti poraste do 70% u 2024 - kazala je dr Ćorić. U ovom trenutku u toku je formiranje radne grupe za izradu programa, a namjera Ministarstva je da novim strateškim dokumentom jedna od aktivnosti bude izrada Registra rijetkih bolesti, koja će se voditi u Institutu za javno zdravlje i pri Direktoratu za javno zdravlje Ministarstva zdravlja.

Registar je popis dijagnostikovanih slučajeva oboljelih od rijetkih bolesti u jednoj populaciji.

Registracija rijetkih bolesti je proces sistemskog prikupljanja i analiziranja podataka o navedenoj kategoriji lica sa ciljem da pruži što tačniji uvid u broj oboljelih od rijetkih bolesti.

- Izrada Registra je veoma kompleksna iz razloga što je prirodan tok mnogih rijetkih bolesti nepoznat, mnoge ostaju nedijagnostikovane, samim tim ni podaci o njima ne mogu biti unijete u registar - kaže dr Ćorić. Uspostavljanje Registra bi, po njoj, omogućilo:

t *[SBʊVOBWBOKF JODJEFODF PCPMJKFWBOKB PE SJKFULJI CPMF sti po uzrastu, polu, mjestu obolijevanja i dijagnozi oboljenja;

t ,POUJOVJSBOP QSBʉFOKF

t "OBMJ[V TUPQF PCPMJKFWBOKB QBDJKFOBUB TB SJKFULJN CPMFTtima;

t Izračunavanje izgubljenih godina života i godina života sa invaliditetom i

t Izračunavanje direktnih i indirektnih troškova liječenja oboljelih od rijetkih bolesti nastalih zbog prevremene ili trajne onesposobljenosti ili prevremene smrti.

Obezbjeđivanje i stručniji pristup u planiranju zdravstvene zaštite odnosno opreme, kadrova, rano otkrivanje, skrining prostora za dijagnostiku, liječenje i rehabilitacija oboljelih od rijetkih bolesti, izrada programa prevencije i preventivnih strategija odn. informisanje javnosti, zdravstvena edukacija, rano otkrivanje i smanjenje komplikacija kod rijetkih bolesti benefiti su ovakvog načina posmatranja i praćenja rijetkih oboljenja.

- Ovakav pristup bio bi značajan i za evaluaciju sprovedenih preventivnih mjera, formulisanje zdravstvene politike i unapređenje zdravstvene zaštite oboljelih od rijetkih bolesti, procjenu opterećenja društva rijetkim bolestima i polaznu osnovu za epidemiološka i klinička ispitivanja – kazala je dr Ćorić.

Ocjenjujući kao veoma značajnu činjenicu da je Ministarstvo zdravlja prošle godine pokrenulo pregovore s farmaceutskim kućama na osnovu kojih je usvojena nova lista ljekova, dr Ćorić je objasnila da je na pregovorima fokus bio na inovativnim ljekovima i za pacijente koji boluju od rijetkih bolesti. - Trudićemo se da i u buduće zadržimo ovakav trend koji će ovako osjetljivim kategorijama oboljelih od rijetkih bolesti obezbijediti najsavremenije terapijske opcije - kazala je ona. Izmjenom Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju krajem 2021. omogućena je terapija dostupna i van Pozitivne liste ljekova. Riječ je, kako je objašnjeno, o skupim inovativnim ljekovima čiji je proces nabavke otežan. - Uložićemo dodatne napore kako bismo realizovali planirano, po uzoru na one zemlje EU u kojima su rijetke bolesti posljednjih decenija prepoznate kao javnozdravstveni prioritet i u kojima se sprovode značajne djelatnosti na kreiranju uniformnog održivog okvira i smjernice za ukupni pristup rijetkim bolestima u Evropi - zaključila je dr Ćorić.

Anita Đurović

15

Da biste sagorjeli samo pola kilograma sala morate uraditi oko 250.000 trbušnjaka.

Čitanje poezije, prvenstveno epskih pjesama u desetercu, doprinosi ravnomjernijem radu srca i može da se primijeni kao vid liječenja srčanih oboljenja pokazalo je naučno istraživanje koje su u više bolnica sproveli psiholozi iz Švajcarske, Austrije i Njemačke.

Narod Hunza, koji živi na sjeverozapadu Kašmira, svojevrsno je medicinsko čudo: nikada i niko od njih nije bolovao niti od jedne poznate vrste raka.

Muskatni oraščić, zahvaljujući prisustvu supstance miristicin, ako se konzumira u velikim količinama može da izazove ozbiljne halucinacije.

16

Čovjek je jedino stvorenje koje ne može da guta i diše u isto vrijeme.

Sladoled povećava tjelesnu temperaturu zbog sadržaja masti.

Da bi napravili samo jedan korak neophodno je da aktivirate čak 200 mišića.

Miris žalfije može ukloniti osjećej tuge i uznemirenosti.

Naučnici su ustanovili da ženske grudi brže stare nego statak tijela.

Skoro 90% oboljenja su prouzrokovana stresom.

Bez obzira na strah od neprijatnog zadaha, efikasan lijek u sprečavanju vrtoglavice predstavlja crni luk.

Njime je moguće postići trenutno olakšanje.

Više od 25% ljekova koje danas koristimo proizvodi se od sastojaka pronađenih u biljkama koje rastu u prašumama.

Naučnici tvrde da je dva minuta koketiranja očima dovoljno da se između dvoje ljudi dogodi strastvena ljubav.

Ljudska pljuvačka sadrži sredstvo protiv bolova koje je 6 puta jače od morfijuma.

17

COVID-19 pandemija i maligne bolesti

Borba na dva polja Jedna od tema PostCovid simpozijuma odnosila se na uticaj Covid-19 pandemije na kontrolu malignih bolesti globalno, kao i posljedice Covid-19 infekcije i njenih sekvela na onkološke pacijente. Predavač za ovu oblast, bila je prim. dr Jadranka Lakićević, sa Instituta za onkologiju u Podgorici. Ukazala je da brojke pokazuju da maligne bolesti imaju visoke stope oboljevanja i smrtnosti.

Projekcije za 2040. godinu pokazuju da će aktuelni obuhvat novooboljelih od preko 19 miliona na globalnom nivou godišnje, porasti na više od 30 miliona. Broj smrtnih slučajeva usljed malignih bolesti, povećaće se sa 9,6 miliona u 2020. godini, na preko 16 miliona. Evropa čini manje od 10% svjetske populacije, ali skoro 1/4 svih novooboljelih od malignih bolesti i skoro 1/5 od broja umrlih na globalnom nivou, se odnosi na stanovništvo našeg kontinenta, što je posebno zabrinjavajuće. U Crnoj Gori na godišnjem nivou umre više od 1.470 onkoloških pacijenata.

U namjeri da prezentuje odgovore iz svoje oblasti na izazove pandemije sa kojima su se suočili svi oni koji zbrinjavaju onkološke pacijente, prim. dr Lakićević je navela da je od samog početka bilo jasno da se onkološki bolesnici moraju liječiti u kontinuitetu, zato što je maligna bolest smrtonosnija od Covida.

- Morali smo minimizirati rizik od infekcije za pacijente, ali ono što smo takođe dobro znali je da moramo sačuvati sebe, ali i zdravstveni sistem - kazala je ona.

Maligne bolesti su, napomenula je ona, potpuno drugačije etiologije od Covida, ali postoje neka njihova zajednička svojstva, kao što su zajednički faktori rizika: starije životno doba, pušenje, gojaznost i postojanje komorbiditeta.

Prim. dr Lakićević je posebno naglasila da kontrola malignih bolesti predstavlja veliki spektar aktivnosti koji je neophodno sprovesti: prevencija i rana detekcija, odgovarajuća dijagnostika, rano liječenje, palijativno i suportivno zbrinjavanje i rehabilitacija.

Covid 19 pandemija je djelovala i na sprovođenje kontrole malignih bolesti na način što je u velikom broju zemalja došlo do zaustavljanja skrining programa, odlaganja dijagnostičkih procedura, obustavljanja operativnih programa, modifikacije sistemskog liječenja, što je rezultiralo i lošijim ishodima bolesti. Onkološki pacijenti imaju povećan rizik za Covid 19 infekciju i njene komplikacije zato što su imunokompromitovani,

18

a obično su u pitanju pacijenti starije životne dobi sa komorbiditetima. Dodatni rizik za ove pacijente čini to što oni, zbog načina dijagnostike i liječenja, ostvaruju veliki broj kontakata u okviru zdravstvenog sistema.

Prema podacima iz literature, usljed pandemije broj smrtnih slučajeva onkoloških pacijenata, koji su bili pozitivni na Covid-19 povećan je za 5,6%. Značajno je veća stopa intubacija kod onih starijeg životnog doba, a rizik je veći ukoliko se operacija ili hemioterapija sprovode tokom mjesec dana prije dijagnoze Covida.

Najveći rizik za onkološke pacijente, širom svjeta, po riječima prim. dr Lakićević, je činjenica da veliki broj njih nema mogućnost da dobije neophodne usluge zdravstvene zaštite.

Kakav je bio odgovor na dvostruki izazov?

Podsjećajuću na restritkivne mjere donešene u cilju suzbijanja širenja SARS-CoV-2 virusa, prim. dr Lakićević je navela da je javnozdravstveni sistem, suočen sa Covid-19 pandemijom, pretrpio ogromne izazove što je zahtijevalo značajnu reorganizaciju svih resursa: kadrova, prostora i opreme. Pacijenti koji su bili na liječenju su bili u strahu od infekcije, dok oni koji su imali simptome, a nisu imali potvrđenu malignu bolest, su često odlagali odlazak ljekaru, što je posljedično dovelo do većeg broja pacijenata u odmaklim stadijumima bolesti.

Institut za onkologiju je kontinuirano radio tokom pandemije. Čak i u periodu kada je opština Tuzi bila u karantinu četiri sedmice organizovano je sistemsko liječenje na način što je osoblje Instituta odlazilo u tu opštinu, čime je pacijentima bio omogućen kontinuiran sistemski tretman.

U Instititu za onkologiju su sprovedene određene organizacione promjene, tako da je prilikom ulaska u zgradu sprovođena trijaža pacijenata, u vidu mini epidemiološke ankete i mjerenja tjelesne temperature, kako bi se spriječilo šrenje infekcije. Pacijenti su morali da imaju negativan PCR test za hospitalizaciju ili radioterapiju. Uvedena je zabrana pratnje, korišćenje lične zaštitne opreme, kretanje predviđenim rutama.

Brojna međunarodna stručna onkološka udruženja su dala preporuke za tretman pacijenata tokom pandemije. Definisane su tri grupe prioriteta za zbrinjavanje onkoloških pacijenata: visok, umjeren i nizak, u odnosu na aktuelni onkološki status oboljelog. Hitna stanja u onkologiji, na primjer simtpomatske metastaze u mozgu, kompresija kičmene moždine ili hiperkalcemija,

dr Jelena Borovinić Bojović, prim. dr Jadranka Lakićević i dr Nikola Milošević

spadaju u grupu visokog prioriteta i ti pacijenti moraju biti zbrinuti u najkraćem mogućem roku (24h - do nekoliko dana).

Umjeren prioritet predstavljaju pacijenti kod kojih je moguće odlaganje tretmana do šest sedmica, a da se ne kompromituje ishod bolesti. Kod onih niskog prioriteta, zdravstvene usluge se mogu odložiti na period duži od šest sedmica.

Onkološki pacijenti bi trebalo da budu vakcinisani Pozivajući se na ESMO (Evropsko udruženje medikalnih onkologa) preporuke koje kažu da su vakcine i bezbjedne i efikasne za onkološke pacijente, prim. dr Lakićević je podsjetila da su i onkolozi sa Instituta u martu prošle godine takođe publikovali preporuke za vakcinaciju pacijenata sa malignim bolestima.

Jedinstven stav je da bi svi onkološki pacijenti trebalo da budu vakcinisani. Naši onkološki pacijenti moraju da se vakcinišu, ne samo da bi smanjili rizik od bolesti, teških formi i smrtnog ishoda, već i da bi mogli da se kontinuirano liječe, čime se povećava šansa za uspješnost tretmana. Bitno je da zdravstveni radnici, članovi porodice i oni koji brinu o pacijentima takođe moraju biti vakcinisani - objasnila je prim. dr Lakićević.

Koliko se zna o posljedicama Covid-19 infekcije kod onkoloških pacijenata?

Na ESMO kongresu u septembru 2021. godine prezentovana je studija o Covid-19 sekvelama kod onkoloških pacijenata.

Pozivajući se na rezultate studije sprovedene na više od 1500 pacijenata, prim. dr Lakićević je objasnila da je pokazano da je 15% pacijenata imalo najmanje jednu sekvelu kovida. Najviše je bilo respiratornih, više od 49%; potom se javljao hronični umor, gubitak tjelesne težine i kognitivni poremećaji. - Onkološki pacijenti koji imaju sekvele su obično starijeg životnog doba, muškarci sa dva ili više komorbiditeta, pušači, a posebno značajno je da se sekvele javljaju kod onih koji su imali komplikovani Covid-19, koji su dobijali terapiju za Covid-19 infekciju, ili pak

bili hospitalizovani - objasnila je dr Lakićević. Covid-19 sekvele su faktor loše prognoze bolesti, a pacijenti kod kojih je u potunosti obustavljena onkološka terapija imali su najlošije ishode bolesti u pogledu preživljavanja, - Covid 19 je kompromitovao sve aspekte kontrole malignih oboljenja, pa se može reći da je to “smrtonosna zajednička igra” ove dvije bolesti - kaže prim. dr Lakićević. Apostrofirajući značaj organizacije i razmjene podataka, ona je objasnila da je veliki broj institucija i udruženja onkologa napravio registre onkoloških pacijentata koji su imali Covid-19 infekciju. - Svima nam je jako važno da pratimo ishode liječenja, ishode i uticaje jedne bolesti na drugu, a to možemo samo iz podataka dobijenih iz registara - kazala je prim. dr Lakićević.

Evropska organizacija za rak (The European Cancer Organisation) iznijela je procjene da oko 100 miliona screening testova u okviru EU nije obavljeno, da oko milion pacijenata sa malignim oboljenjima nije dijagnostikovano i da je polovina pacijenata imala odlaganje tretmana. Oko 40% zdravstvenih radnika je izjavilo da je doživjelo “Burnout sindrom” (“sindrom izgaranja na poslu”) u ovakvim uslovima.

Ističući činjenicu da se ne smije dozvoliti da se dijagnostika odlaže tokom pandemije i da treba voditi računa o tome da pacijenti imaju kontinuiran tretman, prim. dr Lakićević je navela da smatra potrebnim da Ministarstvo zdravlja predloži, a Vlada usvoji Nacionalni program za kontrolu malignih bolesti. U njegovom sprovođenju trebalo bi da budu angažovani svi: Vlada, zdravstvene institucije, stručna udruženja, nevladine organizacije i pacijenti. Multisektorska saradnja, po mišljenju dr Lakićević, neophodna je kako se ne bi dozvolilo da se jedna javnozdravstvena kriza, kao što je Covid-19 pandemija pretvori u drugu, kao što je “epidemija” malignih bolesti.

Anita Đurović

19

Personalizovana zdravstvena zaštita, kao jedan od prioritetnih modula modernog zdravstva, prezentovana i na Postkovid simpozijumu u Budvi

Po mjeri svakog pacijenta U mnoštvu raznorodnih tema koje su se našle u sferi interesovanja medicinskih profesionalaca na Postkovid simpozijumu u Budvi izdvojili bismo temu koja je modernoj medicini sve izazovnija, a to je tema personalizovanog medicinskog pristupa.

Moderator sesije Personalizovana zravstvena zaštita u onkologiji – Kako možemo poboljšati put onkološkog pacijenta u zdravstvenom sistemu? koja je bila posvećena ovoj temi bio je dr Nikola Milašević, a učesnici predavači bili su prof. dr Filip Vukmirović, prim. dr Jadranka Lakićević i dr Sanja Lekić, iz Kliničkog centra Crne Gore.

Onkologija u središtu interesovanja U odnosu na period od prije 10-15 godina onkologija predstavlja najbrže rastuću granu medicine istakao je dr Nikola Milašević. Opisujući glavne koordinate tog razvoja od trenutka kada je po prvi put opisana DNK do pojave modernih savremenih trendova tipa ciljanih terapija do novih agnostičkih terapija, dodao je da je po izvještaju IQVIA-je u 2021. od svih ljekova koji se nalaze u fazi I kliničkih ispitivanja pokazano da čak 37% pripada grupi onkoloških ljekova, što je više od 2.200 novih molekula. - Količina novih informacija u medicini je tolika da se duplira svakih 73 dana - kaže dr Milašević.

DNK struktura je po prvi put opisana 1956. godine, a nakon više od 10 godina, 1971. a razvijena je prva specifična personalizovana terapija u onkologiji: tamoksifen. Projekat otkrivanja cijelog genomskog atlasa započet je skoro tri decenije kasnije,.. 2017.

20

pojavljuje se prva agnostička terapija, a 2020. još jedan značajan vid ciljane terapije: na primjer NTRK inhibitori.

Metaanalize retrospektivnih studija u onkologiji pokazuju koliko je bitno locirati biomarkere u primjeni određene ciljane terapije. Više nego duplo veće su stope odgovora, poboljšano preživljavanje i kvalitet života pacijenta, registruju se u slučajevima tačno određenih biomarkera. Prema ESMO preporukama, sveobuhvatno genomsko profilisanje posebno je važno raditi kod 4 tipa solidnih maligniteta: karcinomi pluća, ovarijuma, prostate i celularni karcinomi.

Samo 2020. registrovano je više od 60.000 novih onkoloških ispitivanja širom svijeta. Od prije 5 godina prezentovano je više od 6.000 novih smjernica u kliničkoj praksi. Savremena onkologija treba da raspolaže testovima na biomarkere širokog spektra koji daju brojne beneficije u kliničkoj praksi.

COVID-19 pandemija ukazala je na su brojne izazove: počev od uticaja na samu organizaciju zdravstvenih sistema, preko izostajanja zdravstvene njege onkološkim pacijentima.

Nije bio ni mali uticaj na finansijski aspekat, u izvještaju SZO pokazano je da je preko 70% zemalja moralo je da izdvoji dodatna sredstva za jačanje zdravstvenog sistema tokom pandemije. Od toga preko 76% zemalja je imalo dodatna ulaganja u digitalne tehnologije. - Ako postoji i jedna pozitivna stvar da je izašla iz ovog perioda kovid pandemije to je da sada koristimo naše informativne i digitalne resurse kako bi olakšali svakodnevni posao

- kaže dr Milašević.

Ipak, nasuprot svemu, Institut za onkologiju uspio je da održi kontinuirani rad, a modernizovanje pristupa liječenju u onkologiji je bilo neophodno i sve više dobija na snazi. Podsjećajući na predviđanja SZO koje kaže da će do 2040. globalni broj novooboljelih od maliginiteta porasti za 47%, dr Milašević je objasnio da se naš sistem već sada, organizovanjem različitih komisija, odn. utvrđivanjem nacionalnih planova, priprema za nadolazeću epidemiju malignih bolesti. On je istakao i da je potrebna transformacija zdravstvenog sistema uvezivanjem sa digitalnim informacionim tehnologijama.

U eri precizne medicine, kako je objašnjeno, pacijenti će se liječiti kombinacijom kliničke terapije i povezivanjem u digitalne sisteme, koje će povezati digitalni karton pacijenta.

Personalizovana medicina se koristi i za bolje dijagnostikovanje maligniteta, praćenje ishoda liječenja, ali i efikasnije upravljanje liječenjem u finansijskom smislu. Primjenom inovativne terapije u stvari se štedi, a ne troši - kaže dr Milašević.

Dr Nikola Milašević: - Ovo nije budućnost, već nešto što koristimo i sada u Crnoj Gori zahvaljujući dobro organizovanoj listi ljekova.

Kako poboljšati dijagnostiku?

Dijagnostiku onkoloških pacijenata i te kako je moguće poboljšati primjenom precizne medicine i ciljane terapije. Ističući da osnova optimalnog personalizovanog pristupa predstavlja dobijanje tačne patohistološke dijagnoze, prof. dr Filip Vuk-

mirović je objasnio da pritom jako treba voditi računa o fiksaciji materijala u preanalitičkoj fazi, od samo početka uzimanja uzoraka. Za obradu uzorka koriste se brojne različite forme analiza i različitim metodama: od PCR dijagnostike, preko fluoroscentne in situ hibrilizacije do najsloženijih procesa gdje možemo da očitamo praktično kompletan genom tumorske ćelije. Kada je Crna Gora u pitanju, prof. dr Vukmirović navodi da je trenutno pri kraju uvođenje PCR dijagnostike tumorskog tkiva i taj program će biti raspoloživ najkasnije za mjesec i po dana. Sljedeći korak bi bio uvođenje procedure sveobuhvatnog genomskog profilisanja iz tkiva i krvi ili tečne biopsije tj. krvi u dijagnostici tumora koja nam je od koristi i u dijagnostici tipa tumora ali i u praćenju efikasnosti liječenja odredjenom terapijom.

Veoma je bitna i brzina dijagnostike. Danas se, po riječima prof dr Vukmirovića, od onkologa ne zahtijeva samo da bude dijagnostičar, nego se mora voditi računa i o tome da nekada nije ni presudno donijeti preciznu patohistološku dijagnozu, već je mnogo bitnije dobiti određene molekularne analize koje će kasnije pacijentu omogućiti adekvatnu terapiju. Poznat je i podatak da se period od 14 sedmica uzima kao optimalan vremenski okvir od trenutka kada pacijent uoči simptome tumora do otpočinjanja liječenja. Istraživanja pokazuju da stopa mortaliteta raste za čak 10% ukoliko dođe do produženja tog roka za još jedan mjesec. Zbog toga je, kako kaže dr Vukmirović, bitno i da imamo i maksimalno uvezan sistem, u čemu mali crnogorski zdravstveni sistem može imati i prednost.

Drugi bitan segment je digitalitzacija patologije. Ona obezbjeđuje mogućnost digitalizacije slika sa slajdova preparata koji se tako mogu čuvati i analizati bez mikroskopa. Ovaj sistem

21

moguće je maksimalno iskoristiti i za analiziranje putem različitih softvera koji se konstatno unaprijedjuju i olakšavaju čitanje specifičnih analiza na biomarkere. - Vrijednost od digitalizacije je višestruka za pacijente. Ona omogućava bržu dijagnostiku - ističe dr Vukmirović. Praktično u jednoj sekundi moguće je obaviti konsultantsku uslugu, ili dobiti dodatne impute o predstojećim procedurama, što umnogome olakšava rad patologa.

S obzirom na postojanje velikog broja onkoloških ljekova koji su u opticaju, dr Vukmirović postavlja optimističnu prognozu u odnosu na sumornu projekciju onkološke epidemije za 2040.

On se nada da će projekcija mortaliteta biti potpuno drugačija, jer su već sad neki oblici maligniteta koji su prije 10 godina imali jako lošu prognozu praktično prevedeni u hronične bolesti.

Stvarno kliničko iskustvo kao pomoć u onkološkim procedurama Ocjenjujući da onkolozi imaju posebno velike izazove u pristupu liječenju, prim. dr Jadranka Lakićević je navela da bi vezano za dijagnostiku to bila tačna i pouzdana patohistološka dijagnoza, blagovremena odluka o specifičnom onkološkom liječenju, individualizacija terapije i njena dostupnost. Real world data pritom, kao podaci koji se odnose na pacijenta i koji su prikupljeni van kliničkih studija, mogu da daju značajnu pomoć. Oni pokazuju i na efikasnost pojedinih ljekova u kliničkoj praksi jer uključuju i podgrupe pacijenata koji u kliničkim studijama nijesu dovoljno zastupljene ili ih uopšte nema.

Veoma važan postupak u korišćenju ove ogromne baze podataka čini uvezivanje podataka između molekularne dijagnostike i efekata multimodalnog tretmana. Modernizacijom postupaka došlo je i do naprednijih tehnika i genomskog profilisanja koje nam je omogućilo da imamo mnogo preciznije definisane mehanizme nastanka i razvoja maligne bolesti, što se može smatrati osnovom personalizovanog pristupa svakom pacijentu.

Prim. dr Jadranka Lakićević: - Kažu da kako je svaki pacijent jedinstven, tako je jedinstven i njegov tumor, ali bih naglasila da tumori nisu jedinstveni unutar ili samo kod jednog pacijenta. Postoji velika razlika između primarnog tumora i metastaze, pa čak i jedan tumor, primarni ili metastaza, sam po sebi, može da bude heterogen i to može da nam predstavlja velike probleme u odabiru adekvatne terapije.

Precizna onkologija se, po objašnjenju prim. dr Lakićević, bavi malim grupama pacijenata. Alteracije se javljaju u velikom broju, ali su male prevalence, pa podaci iz realne prakse pomažu u dobijanju većeg fonda informacija. Svega 5% pacijenata, kaže prim. dr Lakićević, učestvuje u onkološkim studijama.

Budući da su podaci kojima savremeni onkolog raspolaže vrlo često nekompletni i nisu standardizovani, Real world podatke moguće je koristi ako se promijeni način na koji se postupa sa njima. - Težimo da ih unaprijedimo, da budu visokog kvaliteta, da budu kompletni, standardizovani, ako je moguće prospektivni, a naravno i da budu u mogućnosti da se razmjenjuju sa institucijama sličnog profila ili čak i na globalnom nivou - kaže prim. dr Lakićević. Dodatnu značajnu pomoć mogla bi da pruži arteficijalna inteligencija u obradi velike količine podataka.

22

Predviđajući da će klinička ispitivanja i Real world data u jednom trenutku biti usko povezani, te da će se razviti hibridne studije u kojima će vrijednosti i jednih i drugih biti na mjestu, prim. dr Lakićević je naglasila da su randomizovane kliničke studije nešto bez čega se ne može. - One su neophodne za regulatorna odobrenja, a ovim ćemo pokušati da unaprijedimo i pomognemo za male grupe pacijenata sa rijetkim alteracijama. Zadatak svih nas je da želimo pacijenta u centru sistema i rješavamo njegove potrebe, da unaprijedimo sve ono što radimo svaki dan zaključila je ona.

Fleksibilna zdravstvena njega Fleksibilna zdravstvena zaštita je, po opisu dr Sanje Lekić, primjena terapije u vrijeme i na lokaciji koja je najprikladnija za pacijenta i zdravstvene radnike. To se može postići na način da se obezbijedi da se terapije sprovode što bliže mjestu stanovanja pacijenta, pa čak i u kućnim uslovima ili preko mobilnih jedinica. Prednosti ovakve usluge ogledaju se u tome što se smanjuje opterećenje zdravstvenih ustanova, redukuju posjete bolnicama, omogućuje da pacijenti manje budu izloženi raznim mogućnostima infekcije, da imaju više slobodnog vremena, a kraće je i vrijeme čekanja na početak liječenja.

Pandemija je dodatno istakla potrebu za ovakvim vidom liječenja. Preporuka je da se ona za vrijeme pandemije sprovodi kad god je moguće. Posebno je to bitno za određene podtipove karcinoma dojke, npr. HER2 pozitivni karcinom dojke. Dobar model za ovakve procedure, po objašnjenju dr Lekić, predstavljaju pacijenti koji primaju subkutane formulacije lijeka. Obično su to dozno fiksne formulacije čiji način primjene je jednostava za primjenu.

U okviru digitalizacije tehnologije pacijentima je važno pružiti sigurnost komunikacije s onkologom i obezbijediti adekvatan monitoring pacijenata koji će uticati i na ishode liječenja.

- Digitalni pristup omogućava da pacijent bude aktivni učesnik monitoringa svoga zdravlja - kaže dr Lekić. Posredstvom digitalnog pristupa pacijent se stavlja u poziciju da izvještava o nekim simptomima, svom kvalitetu života, zavisno od toga kako je zadato u aplikaciji, i na taj način pomogne praćenje svog stanja.

Digitalna rješenja za praćenje mogu da poboljšaju kvalitet života ali i produžitii preživljavanje pacijenata.

Istraživanja registruju poboljšanje ukupnog preživljavanja od 5 mjeseci ukoliko pacijenti komuniciraju putem digitalnih rješenja.

Podsjećajući da je u oktobru 2021. organizovan prvi hakaton iz oblasti zdravlja u Crnoj Gori, dr Lekić je saopštila da se očekuje da će se ubrzo pojaviti digitalno rješenje za pacijentkinje oboljele od karcinoma dojke, posebno uz ideju da se dio te terapije za liječenje HER2 pozitivnog karcinoma dojke decentralizuje.

- Digitalna rješenja mogu biti dobra rješenja za kvalitetan monitoringa na daljinu, čime se poboljšava kvalitet života i poboljšavaju ishodi liječenja - kazala je dr Lekić. U budućnosti će se nastojati da se kroz projekat decentralizacije zdravstvenog sistema terapije približe onkološkim pacijentima i bude obezbijeđena u bolnicama i lokalnim domovima zdravlja.

Anita Đurović

Akreditacija zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori

Mr Jovan Šofranac

Akreditacija zdravstvenih ustanova u svijetu sve više dobija na značaju i sve je veći broj zemalja koje se odlučuju za ovaj pristup da bi unaprijedile kvalitet zdravstvene zaštite.

Akreditacija se smatra najrasprostranjenijim nezavisnim mehanizamom spoljašnjeg ocjenjivanja kvaliteta zdravstvene zaštite i sprovodi se u preko 70 zemalja širom svijeta. Smatra se da su aktivnosti u vezi sa akreditacijom započele 1917. godine, kada je Udruženje hirurga u SAD publikovalo “Minimum standarda za bolnice“. Aktivnosti u ovoj oblasti su se šezdesetih i sedamdesetih godina XX vijeka proširile na područje Kanade i Australije, a zatim i na niz drugih zemalja u kojima se kontinuirano sprovode. U Evropi, Velika Britanija je bila prva koja je 1990. godine počela sa programom akreditacije, a kasnije joj se “pridružilo” više zemalja.

Uočeno je da akreditacijski model poput međunarodnog akreditacijskog programa omogućava okvir za integraciju svih modela u zajednički model za procjenu kvaliteta zdravstvenog sistema.

Suštinu akreditacije predstavljaju standardi za akreditaciju, koji su razvijeni i predloženi od strane zdravstvenih profesionalaca. Glavni nosioci posla tokom akreditacije zdravstvenih ustanova su zdravstveni radnici, i od njihove motivacije i angažovanosti zavisi i uspješnost sprovedenog procesa. U skladu sa tim, veoma je važno prije samog započinjanja ovog procesa ispitati kakav je njihov stav u vezi sa akreditacijom. Pored toga, s obzirom na činjenicu da sam

proces akreditacije zahtijeva i ulaganje značajnih finansijskih sredstava, neophodni su konkretni dokazi u vezi sa njenim efektom na poboljšanje kvaliteta rada zdravstvenih ustanova.

Pojam akreditacije nije sasvim precizan. Accredo, accreditare (latinski), vjerovati, ovlastiti, opunomoćiti, ovjeriti. Zato postoje i različite definicije, odnosno shvatanja pojma akrediracije.

Akreditacija (Accreditation), je postupak ocjenjivanja rada zdravstvene ustanove na osnovu primjene optimalnog nivoa utvrđenih standarda rada u određenoj oblasti zdravstvene zaštite, odnosnno grani medicine.

Akreditacija je potvrda određenog statusa. Najčešće se temelji na primjeni prethodno definisanih standarda i prije svega je rezultat evaluacije.

I pored različitih definicija, oblika i funkcija, akreditacija treba da:

t PTJHVSB EB [ESBWTUWFOF VTUBOPWF JTQVOKBWBKV PESFÿFOF standarde (minimalne ili standarde izvrsnosti),

t su ocjene zasnovane isključivo na kriterijumima kvaliteta, a nikad na političkim prilikama i da su uvijek isključive,

t potencira naglasak na odgovornosti (accountability) i

t procjenjuje misiju zdravstvene ustanove u odnosu na standarde.

Jednostavno, efikasan sistem upravljanja kvalitetom osnova

23

je za evaluacioni i akreditacioni proces i olakšava ga, a aktivnosti ovih procesa direktno poboljšavaju i razvijaju sistem upravljanja kvalitetom, odnosno u kontinuitetu poboljšavaju i unaprjeđuju kulturu kvaliteta unutar zdravstvene ustanove.

Akreditacija će postati nužna ne samo zbog realizacije programa i obaveza Evropske unije, nego prije svega zbog neprestanog poboljšanja kvaliteta zdravstvenog tretmana i upravljanja ukupnog kvaliteta u zdravstvenim organizacijama. Pogrešno je koncentrisati se samo na kvalitet rada jedne profesionalne grupe, npr. ljekara (pri čemu je koncentrisanost više na tehnički kvalitet), već na djelovanje ukupne ustanove.

U raznim zemljama, akreditacijski programi sprovode se u organizacijama zdravstvene zaštite već dugo, ali je zdravstvenim ustanovama bio potreban period sazrijevanja i pripreme da bi bile spremne za proces akreditacije.

Postoji mnogo različitih načina akreditacije u zdravstvu.

U Sjedinjenim Američkim Državama, vodeća organizacija za akreditaciju zdravstvenih organizacija je Joint Commission on Accreditation of Healthcare Organization (JCAHO), a među vodećima u svijetu su i kanadski Canadian Council on Health Services Accreditation (CCHSA) i Australian Council for Healthcare Standards (ACHS), a poznat je i King's Fund u Ujedinjenom Kraljevstvu. Zajedničko za navedene organizacije su standardi, pokazatelji, eksterni ocjenjivači, ocjene, akreditacijski izvještaji i konačni rezultati koji donose ili ne donose potvrdu o akreditaciji. Na međunarodnom nivou postoji već solidno iskustvo po pitanju akreditacije u zdravstvu, a osnivanje institucija poput International Society for Quality in Health Care (ISQua) i Agenda for Leadership in Programs in Healthcare Accreditation (ALPHA) i njihovo djelovanje doprinijelo je i omogućilo bolju uporedivost različitih programa.

Relacija: upravljanje kvalitetom - evaluacija - akreditacija može biti postavljena i obrnutim redosljedom, a samo njeno integralno sagledavanje može rezultirati efikasnim i uspješnim programima i koncepcijama kvaliteta u zdravstvenim ustanovama.

Značaj akreditacije Cilj akreditacije jeste da se procijeni kvalitet rada. Akreditacija je najmoćnije sredstvo u svijetu za unaprjeđenje kvaliteta.

Ocjenjivanjem, eksternim i samoocenjivanjem, koje se periodično ponavlja, obezbjeđuje se stalni rad i stalno unaprjeđenje kvaliteta.

I to je prvenstveno usmjereno ka pacijentima, jer je pacijent u centru sistema. Najvažnije je da pacijent bude zadovoljan i da pružanje usluga u zdravstvu bude efikasnije.

Akreditacija koja je uglavnom usmjerena na procjenu radnih procesa i ishoda zaštite, moćno je sredstvo menadžmenta koje zaslužuje respekt zdravstvenih profesionalaca. Ako je akreditacijski program fokusiran na procese, akreditacija se približava zdravstvenoj inspekciji. Nasuprot tome, akreditacijski program koji ne zanemaruje ishode zaštite ima veći ugled u javnosti i zaslužuje respekt zdravstvenih profesionalaca.

Zahtjevi akreditacije prisiljavaju menadžere da na zdravstvenu organizaciju gledaju kao na cjelinu, a ne kao na zbir posebnih djelova. Menadžeri mnogo jasnije uviđaju šta su njihovi glavni zadaci i odgovornosti u organizaciji. Menadžeri hoće da znaju da li njihov menadžment vodi ispunjenju standarda i gdje leže problemi s kojima se moraju suočiti.

Akreditacija postaje nužna ne samo zbog realizacije programa i obaveza Evropske unije, nego prije svega zbog neprestanog

24

poboljšanja kvaliteta zdravstvenog tretmana i upravljanja ukupnog kvaliteta u zdravstvenim organizacijama. Na osnovu prethodnog, može se zaključiti da su ciljevi akreditacije:

t VOBQSKFÿFOKF LWBMJUFUB

t CF[CKFEOPTU QBDJKFOUB

t PCF[CKFÿJWBOKF EKFMPUWPSOPH J JTQMBUJWPH QSVäBOKB [ESBW stvenih usluga,

t TUWBSBOKF KFEOBLJI JMJ QSJCMJäOJI VTMPWB [B QSVäBOKF [ESBW stvenih usluga u cijelom sistemu zdravstvene zaštite,

t uspostavljanje povjerenja korisnika u sistem zdravstvene zaštite i unaprjeđenje menadžmenta u zdravstvu.

Faze akreditacije - jedan pristup Pravo akreditacije ima zdravstvena ustanova kod koje se u procesu akreditacije utvrdi da se pružanje zdravstvenih usluga obavlja u skladu sa utvrđenim standardima. Prije početka eksterne evaluacije svaka ustanova mora temeljno pripremiti unutrašnju procjenu - samoocjenjivanje.

Zahtjev za akreditaciju postavlja zdravstvena ustanova.

U našem slučaju još nije definisan optimalni institucionalni okvir - ipak to mora biti Agencija za kvalitet zdravstvene zaštite. Neprihvatanjem ponude od strane ustanove koja se akredituje, akreditacija se zaustavlja.

Ukoliko je ponuda prihvaćena, Agencija dostavlja ustanovi obrazac prijave za akreditaciju i obrazac upitnika o samoocjenjivanju. Ustanova je dužna da prijavu za akreditaciju i upitnik o samoocjenjivanju popuni ispravno.

Potpisivanjem prijave od strane ustanove koja želi da se akredituje započinje zvanični proces akreditacije. Razmatranjem prijave za akreditaciju, Agencija može da utvrdi da ustanova koja se akredituje nije spremna za akreditaciju, čime se proces akreditacije opet zaustavlja. Ako Agencija utvrdi da prijava ili prateća dokumentacija nijesu kompletni ili adekvatno popunjeni, akreditacija se odlaže dok se prijava i prateća dokumentacija ne kompletiraju.

Agencija imenuje vođu tima ocjenjivača. Vođa tima ocjenjivača priprema i obavlja predocjenjivačku posjetu radi upoznavanja ustanove, te izrađuje izvještaj o predocjenjivanju. Na osnovu izvještaja o predocjenjivanju predlaže broj i strukturu članova tima i izrađuje program ocjenjivanja. Prema predlogu vođe tima, Agencija vrši izbor članova tima ocjenjivača i odlučuje o eventualnom uključivanju eksperata u proces ocjenjivanja. Ustanova koja ulazi u proces akreditacije treba da odobri sastav ocjenjivačkog tima.

Ocjenjivači su odgovorni za sprovođenje ocjenjivanja rada ustanove u odnosu na definisane standarde.

Ocjenjivači moraju biti osposobljeni da obavljaju provjeru i treba da ispunjavaju sljedeće uslove:

t EB QPTKFEVKV EPWPMKOP FLTQFSUTLPH [OBOKB [B PCMBTUJ koje će biti predmet ocjenjivanja,

t EB JNBKV PEHPWBSBKVʉF QSPGFTJPOBMOP [OBOKF P GVOLDJKB ma, aktivnostima i primjenljivim procedurama ustanove koja je predmet ocjenjivanja,

t da imaju dovoljno znanja i vještina da sprovedu odgovorno ocjenjivanje performansi ustanove u odnosu na kriterijume standarda za akreditaciju.

t da radi u oblasti ili sprovodi djelatnost koja se ocjenjuje,

t da se nalaze na spisku ocjenjivača/eksperata Agencije,

t EB TV QSPÝMJ TWV QPUSFCOV PCVLV [B [WBOKF PDKFOKJWBʊB (ne važi za eksperte),

t EB OF QPTUPKJ LPOĘJLU JOUFSFTB QP QJUBOKV QSFENFUOF PS HBOJ[BDJKF LPKJ CJ NPHBP VHSP[JUJ LPNQFUFOUOPTU J OFQSJTUSBTOPTU QPTUVQLB PDKFOKJWBOKB

,POĘJLU JOUFSFTB [B PDKFOKJWBʊF LBP J LBSBLUFSJTUJLF PDKF OKJWBʊB TV EFĕOJTBOJ JOUFSOJN EPLVNFOUJNB LPKF EPOPTJ "HFODJKB

0DKFOKJWBOKF TF TQSPWPEJ LSP[

t SB[HPWPS TB MKFLBSJNB VTUBOPWF J ESVHJN PTPCMKFN

t QSFHMFE PEBCSBOJI NFEJDJOTLJI EPLVNFOBUB [ESBWTUWF OJI LBSUPOB J EPLVNFOUBDJKF VTUBOPWF

t PCJMB[BL QSPTUPSJKB VTUBOPWF J QSFHMFE NFEJDJOTLF PQSFNF J

t QSFHMFE QPWSBUOJI JOGPSNBDJKB QBDJKFOBUB J SB[HPWPS TB QBDJKFOUJNB

/BLPO [BWSÝFOPH PDKFOKJWBOKB QPEOPTJ TF J[WKFÝUBK P PDKF OKJWBOKV LPNJTJKJ "HFODJKF [B BLSFEJUBDJKV

4WBLJ PDKFOKJWBʊ J[ UJNB KF EVäBO EB J[SBEJ MJʊOF QMBOPWF QSPWKFSF VTUBOPWF J LPOUSPMOF MJTUF QJUBOKB [B QSPWKFSV 0DKFOKJWBʊLJ UJN TQSPWPEJ PDKFOKJWBOKF VTUBOPWF LPKB TF BLSFEJUVKF QP SBOJKF VUWSÿFOPN QSPHSBNV PDKFOKJWBOKB

0DKFOKJWBOKF TF WSÝJ V TLMBEV TB BLSFEJUBDJPOJN TUBOEBS EJNB EFĕOJTBOJN PE TUSBOF "HFODJKF B PEPCSFOJN PE TUSBOF .J OJTUBSTUWB [ESBWMKB 4WBLJ TUBOEBSE TF TBTUPKJ PE HSVQF LSJUFSJKVNB ,SJUFSJKVNJ QSFDJ[OP QPKBÝOKBWBKV [BIUKFWF LPKF QPTUBWMKB TUBOEBSE 4WBLJ LSJUFSJKVN TF PDKFOKVKF QSFLP JOEJLBUPSB LPKJ QPNBäV PDKFOKJWBʊV EB PDJKFOJ TUFQFO LPMJLP KF LSJUFSJKVN JTQPÝUPWBO B POJ TV LMBTJĕLPWBOJ LBP PCBWF[OJ JMJ LBP OFPCBWF[OJ 4WJ LSJUFSJKVNJ NPSBKV CJUJ JTQVOKFOJ EB CJ VTUBOPWB EPCJMB QVOV BLSFEJUBDJKV ,SJUFSJKVN KF JTQVOKFO POEB LBEB TV TWJ PCBWF[OJ JOEJLBUPSJ JTQPÝUPWBOJ 1P [BWSÝFOPN QSPDFTV PDKFOKJWBOKB UJN EFĕOJÝF OBMB[F QSPWKFSF 7PÿB UJNB QSJQSFNB J[WKFÝUBK P PDKFOKJWBOKV 6LPMJLP J[WKFÝUBK P PDKFOKJWBOKV TBESäJ QSFEMPH EB TF BLSFEJUBDJKB OF EPEJKFMJ QSPDFT BLSFEJUBDJKF TF [BVTUBWMKB 6LPMJLP J[WKFÝUBK P PDKFOKJWBOKV TBESäJ QSFEMPH P PEMBHBOKV BLSFEJUBDJKF POEB TF OBWPEJ J SPL EP LPHB USFCB J[WSÝJUJ OBLOBEOF QSPWKFSF EB CJ TF QPUWSEJMP EB KF VTUBOPWB QPTUJHMB [BIUJKFWBOV VTBHMBÝFOPTU TB SFGFSFOUOJN TUBOEBSEJNB ;OBʊJ BLP [ESBWTUWFOB VTUBOPWB [BEPWPMKBWB EFĕOJTBOF TUBOEBSEF JTUB TF BLSFEJUVKF 6 TVQSPUOPN TF QSFEMBäV NKFSF [B QPCPMKÝBOKF TJHVSOPTUJ J LWBMJUFUB J [BLB[VKF OPWB QPTKFUB SBEJ PDKFOF LWBMJUFUB 1SFQPSVLB P QPCPMKÝBOKV LWBMJUFUB KF EPLVNFOU LPKJ TBESäJ TWF [OBʊBKOF JOGPS

Faza 1 - Zahtjev koji se šalje akreditacionoj agenciji

NBDJKF P VOVUSBÝOKPK J TQPMKBÝOKPK QSPWKFSJ /KFHPW PCMJL NPäF CJUJ SB[MJʊJU BMJ NPSB EB TBESäJ LPSJÝUFOF NFUPEF J OBʊFMB 0CMJL J TBESäBK NPäF EB QSPQJÝF "HFODJKB LPKB PCBWMKB FLTUFSOV FWBMVBDJKV

1SFQPSVLB PCJʊOP TBESäJ TMKFEFʉF JOGPSNBDJKF

t CSPK J PCSB[PWOJ OJWP [BQPTMFOJI

t OBʊJO PEBCJSBOKB QPEBUBLB

t BLUJWOPTUJ [B QPCPMKÝBOKF LWBMJUFUB LPKF KPÝ USBKV JMJ TV WFʉ QSJ LSBKV

t PDKFOB JTLVTUBWB QBDJKFOBUB

t PDKFOB TUSVLUVSB VTUBOPWB

t PDKFOB SVLPWPEFʉF TUSBUFHJKF

t PDKFOB TJTUFNB [B PULSJWBOKF QPESVʊKB LPKF KF QPUSFCOP QPCPMKÝBUJ

t PDKFOB OBʊJOB [B TQSPWPÿFOKF QSPNKFOB J

t PDKFOB QPLB[BUFMKB LWBMJUFUB

*[WKFÝUBK P PDKFOKJWBOKV TF J[SBÿVKF V USJ QSJNKFSLB PE ʊFHB TWBLJ QSJNKFSBL USFCB EB CVEF QPTFCOP P[OBʊFO J EPTUBWMKB TF

t KFEBO QSJNKFSBL PDKFOKJWBOPK VTUBOPWJ

t KFEBO QSJNKFSBL PDKFOKJWBʊLPN UJNV J

t KFEBO QSJNKFSBL PTUBKF V BSIJWJ "HFODJKF 6 UPLV USBKBOKB BLSFEJUBDJKF OBE[PSOF QPTKFUF TQSPWPEF TF VHMBWOPN KFEOPN HPEJÝOKF T UJN EB TF QSWB OBE[PSOB QPTKFUB PCBWMKB HPEJOV EBOB OBLPO [BWSÝFOPH PDKFOKJWBOKB "HFODJKB [B ESäBWB QSBWP EB QP QPUSFCJ PCBWJ WBOSFEOF OBE[PSOF QPTKFUF J[WBO OBWFEFOJI JOUFSWBMB /B PTOPWV SF[VMUBUB OBE[PSB "HFODJKB EPOPTJ PEMVLV P EBMKFN TUBUVTV BLSFEJUBDJKF QSFENFUOF VTUBOPWF

/B slici 1. QSJLB[BOF TV TWF GB[F PE BQMJLBDJKF EP BLSFEJ UBDJKF "LSFEJUPWBOB VTUBOPWB OF TNJKF EB TF QP[JWB OB TUBUVT BLSFEJUPWBOF VTUBOPWF J[WBO PCJNB EPEJKFMKFOF BLSFEJUBDJKF

6TUBOPWB V QPTUVQLV BLSFEJUBDJKF J BLSFEJUPWBOB VTUBOPWB JNBKV QSBWP EB QPEOFTV äBMCV OB TMKFEFʉF PEMVLF

t PECJKBOKF QSJKBWF [B BLSFEJUBDJKV

t OFHBUJWBO OBMB[ QSFEPDKFOKJWBOKB LPKJN TF QSFLJEB BLSF EJUBDJKB

t PEMVLB LPKPN TF VTLSBʉVKF EPEKFMKJWBOKF BLSFEJUBDJKF

t PEMVLB P TVTQFOEPWBOKV BLSFEJUBDJKF J

t PEMVLB P QPWMBʊFOKV BLSFEJUBDJKF

Faza 2 - Prijem aplikacije i određivanje ocjenjivačkog tima

Faza 3 - Priprema Agencije za proces akreditacije

(Aplikacija) Faza 4 - Izvještaj o samovrednovanju zdravstvene ustanove

Faza 8 - Prosleđivanje izvještaja aplikantu

Faza 5 - Analiza izvještaja o samovrednovanju - Agencija

Faza 9 - Donošenje odluke

Faza 6 - Formiranje komisije

Faza 7 - Provjera sposobnosti aplikanta

Faza 10 - Obavještenje o akreditaciji AKREDITACIJA

Slika 1. Faze u procesu akreditacije

25

Anksioznost i depresija kao posljedice pandemije

UTICAJ COVID-19 NA MENTALNO ZDRAVLJE Jedna od sesija Medikalovog Postkovid simpozijuma bila je posvećena prezentaciji uticaja pandemije na mentalno zdravlje čovjeka, prvenstveno u vidu refleksa anksioznosti i depresije. Dr Aleksandra Ražnatović i dr Aleksandar Popović, iz Kliničkog centra Crne Gore ukazali su na detalje ovog procesa, svjedočeći o tome podacima iz kliničke prakse i referentnih istraživanja. Sa skupa je upućen apel nadležnim institucijama da se izrade ljekarski protokoli za dijagnostikovanje ovih stanja.

Kovid i anksioznost - Anksioznost je, do izvjesnog stepena, iskustvo koje je iskusio svaki pojedinac u određenim životnim situacijama. Kao što je neizvjesnost za zdravlje porodice, napetost prije suočavanja sa nekom teškom životnom situacijom ili trema pred neke značajne životne nastupe - kaže dr Aleksandra Ražnatović.

Anksioznost, kao stanje koje svi preživljavamo, definiše se kao difuzna, unutrašnja, slobodnolebdeća napetost ili strepnja koja nema realnu opasnost, spoljašnju opasnost, što je bitno razlikuje od straha. Strah, kaže dr Ražnatović, uglavnom ima spoljašnji objekat. - Anksioznost je praćena i somatskim korelatima kao što su palpitacije, drhtanje, knedla u grlu, bol u želucu, obilje crijevnih i urinarnih poremećaja. Organizam se nalazi u stanju uzbune - objasnila je dr Ražnatović. Patološku anksioznost karakteriše izvjesna iracionalnost i nemogućnost identifikovanja unutrašnje opasnosti. Briga je, kako je navedeno, stalna, snažna i veoma teška za kontrolu. Udružena je sa uočljivim oštećenjem opšteg funkcionisanja i distresom.

26

Kovid-19 se, po dr Ražnatović, može posmatrati kao stresor koji je izazvao snažan odgovor u vidu anksioznosti.

- Trenutna pandemija takođe izaziva u mnogima od nas duboko ukorijenjenu anksioznost koju doživljavamo kao prijetnju našem naviklom identitetu. Sve ovo nas obavezuje da anksioznost ne odbacujemo kao nevažnu, već da se uhvatimo u koštac sa njom - upozorava ona.

Anksioznost je u crnogorskoj populaciji reflektovana na nivou prosjeka ostalih zemalja, ali je karakteristično da se pacijenti kasnije javljaju.

Potrebno je i po dvije godine dok neko ko je doživljava dođe psihijatru. Stigma je, u tom smislu, još uvijek jako prisutna u našem društvu.

Rezultati nekoliko studija pokazuju da se kao faktori nastanka anksioznosti kao propratnog stanja kovida izdvajaju: ženski pol, starost, bračno stanje, roditeljstvo, hronične bolesti i lošije zdravstveno stanje. Strah od umiranja je, npr. po australijskom istraživanju, prisutan kod 22% ispitanika, dok je smrtni ishod iznosio svega 2%. Preporuka dr Ražnatović je da treba uspostaviti dnevne ritmove, truditi se da ostanemo svjesni, saosjećajni i aktivni, da se povežemo sa drugima, pronađemo izvore radosti i inspiracije i učinimo šta možemo da budemo od pomoći. Ukoliko je anksioznost izražena do te mjere da možemo da se sa njom izborimo samostalno, potrebno je obratiti se stručnjaku za pomoć.

U terapiju anksioznosti spadaju različiti oblici psihoterapije, samostalno ili u kombinaciji sa psihofarmacima.

Depresija i kovid Depresija, kako objašnjava dr Aleksandar Popović, predstavlja poremećaj raspoloženja koji karakteriše sveprisutna disregulacija raspoloženja i aktivnosti, kao i srodne promjene u bioritmu i kognitivnoj sferi. Kod ovih pacijenata prisutan je čak i fizički bol kao odraz psihičkog stanja, koji je uglavnom konstantan i malo manji u večernjim satima. Najteži oblik depresije može imati čak i psihotički intenzitet, uz pojavu nihilističkih ideja, i tada je tretman potpuno drugačiji. U pitanju je, kako kaže dr Popović, bolest sa hiljadu lica koja se različito manifestuje na individualnim nivou. Razdražljivost, hipohondrijske misli i tokom kovida često prisutna zloupotreba psihoaktivnih supstanci i alkohola mogu, kako on upozorava, prikriti depresivno stanje pacijenta. Iako se pripadnost ženskom polu često navodi kao faktor sklonosti ovoj vrsti poremećaja, dr Popović objašnjava da je u muškoj populaciji češća zloupotreba psihoaktivnih supstanci kao vid otpora nepoželjnim okolnostima.

SZO je objavila početkom godine da je prevalencija depresije porasla za 25%, što je veliki problem.

- Jedno od glavnih objašnjenja za ovako povećanu stopu je stres koji je uglavnom posljedica društvene izolacije, karantina i ostalih mjera koje su se sprovodile s ciljem da se smanji širenje infekcije.

Takođe, i nemogućnost kontakta sa bliskim osobama, nemogućnost rada i angažmana u zajednici bili su dio ovog problema, usamljenost, strah od infekcije, strah od smrti za sebe i za svoje bližnje - kaže dr Popović.

Ukazujući na podatke studija, dr Popović je naveo da istraživanje koje se tiče mentalnog zdravlja zdravstvenih radnika pokazuje da je iscrpljenost bila jedan od glavnih okidača za suici-

dalno razmišljanje u ovoj subpopulaciji. Ne treba zanemariti ni ekonomske posljedice, prisustvo depresivnosti kod mladih ljudi, ženski pol kao faktor izloženosti depresiji i sklonost ovom stanju kod osoba sa somatskim problemima tipa astme ili kardioloških problema. - Ako se osvrnemo samo na ekonomski aspekt shvatićemo koliko kao društvo gubimo ne tetirajući pandemiju na vrijeme iz razloga što ti ljudi ne bivaju prepoznati na vrijeme kaže on. Potrebno je da prođe i po dvije sedmice da bi se postavila jasna dijagnoza depresije, međutim, ukoliko se simptomi naglo javljaju i imaju intenzivan karakter, to vrijeme ne mora da bude čak ni toliko. - Obično imamo situaciju da se pacijenti javljaju poslije mjesec dana i duže - upozoreno je ovom prilikom.

Rezultati metastudija pokazuju da je prevalencija svih oblika depresije bila 20%, anksioznosti 35, a stresa 53%.

Pandemija ima značajan uticaj na mentalno zravlje. Simptomi depresije prisutni su u svim demografskim grupama, a nešto češće javljaju se kod adolescencenata i pripadnica ženskog pola.

Farmakoterapija predstavlja neizostavan dio terapije depresije, s tim što, za sada, kombinovana terapija dostiže posebne efekte.

Psihoterapija je, takođe, bitan metod liječenja, posebno kod psihotičnih pacijenata u remisiji.

Uz apel na sve službe sistema da se podrži ovaj zdravstveni sektor, dr Popović je naveo da je aktuelan ogroman porast broja psiholoških pregleda. On je naveo da kod građana Crne Gore ne jenjava interesovanje za razgovor sa stručnjakom iz oblasti zaštite mentalnog zdravlja posredstvom telefonskih linija uspostavljenih početkom pandemije. Neophodno je, po njemu, raditi na poboljšanju sistema digitalnih alata koji će pospješiti učinak na zaštiti zdravlja stanovništva u ovoj oblasti.

Anita Đurović

27

Hronika 01. april - Obilježen Dan borbe protiv alkoholizma pod parolom Budi pametan – budi trijezan Cilj obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma je skrenuti pažnju na opasnost zavisnosti od alkohola, na uzroke koji dovode do takvih stanja, i na teške posljedice na porodičnom, profesionalnom i socijalnom planu, a koje se dešavaju usled alkoholizma.

Tim povodom ispred Doma zdravlja (DZ Blok 5, DZ Nova Varoš, DZ Stari aerodrom) su postavljeni informacioni punktovi, na kojima su se mogle dobiti sve informacije vezane za ovu temu, a 4. i 5. april su dani kada se moglo bez zakazivanja i bez čekanja obaviti razgovor sa psihosocijalnom službom CZM-a Podgorica.

i bolji uslovi za rad zaposlnih u zdravstvu strateški je cilj ministarstva zdravlja - poručila je ministarka dr Jelena Borovinić Bojović nakon radne posjete Opštoj bolnici na Cetinju i domu zdravlja u Budvi.

02. april - Epidemija je daleko od kraja, rizično popuštanje mjera Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Crnu Goru Mina Brajović ocijenila je da je pandemija daleko od kraja i da je realno očekivati rast broja oboljelih od virusa korona svuda gdje se popuštaju javno zdravstvene mjere. Ona ističe da ćemo imati i rast broja umrlih u zemljama sa suboptimalnim obuhvatom, posebno u populaciji starijih osoba.

- Ponoviću, pandemija je daleko od kraja – SZO upućuje apel svim zemljama da se usredsrede na vakcinaciju i pokušaju da do kraja drugog kvartala 2022. vakcinišu 70 odsto populacije, kao i da pri tome fokus bude na zdravstvenim radnicima, starim licima i osobama sa hroničnim oboljenjem u toku protekle sedmice (od 21. do 27 marta. 2022), broj novooboljelih na globalnom nivou je smanjen za 14 odsto u poređenju sa sedmicom prije. Posebno zabrinjavaju podaci o smrtnosti. U toku protekle sedmice broj umrlih je porastao za 43 odsto.Ovaj rast je dominantno generisan situacijom u pojedinim regionima uključujući region Amerike, jugoistočne Azije i Pacifika. Region Evrope je registrovao preko 200 miliona oboljelih od početka pandemije. Koliki je intenzitet transmisije, možda najbolje opisuje činjenica da je samo u poslednja tri mjeseca u Evropi registrovano 100 miliona novih slučajeva obolijevanja od kovida-19, što je jednako ukupnom broju oboljelih u ovom regionu tokom cjelokupnog trajanja pandemije. Samo u proteklih sedam dana, u regionu Evrope zabilježeno je nešto manje od 11.000 smrtnih slučajeva i preko 5 miliona oboljelih. SZO je veoma zabrinuta zbog činjenice što značajan broj zemalja smanjuje obim testiranja SARS CoV2 slučajeva. Podaci koje dobijamo nijesu blagovremeni i reprezentativni - ističe Brajović.

04. april - Ministarka zdravlja u radnoj posjeti OB Cetinje i DZ Budva - Osavremenjavanje medicinske opreme i kadravsko jačanje zdravstvenih ustanova s ciljem kvalitetne zdravstvene zaštite, kao

28

Tokom susreta sa direktorom OB Cetinje dr Vladimirom Pavićevićem i ljekarima ove ustanove, ministarka je istakla značaj realizovanih, ali i aktivnosti koje su u toku ili tek slijede kako bi se dodatno ojačali kako prostorni i tehnološki, tako i kadrovski kapaciteti najstarije i kako je naglasila, za nas jedne od izuzetno važnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori.

Ministarstvo zdravlja će posebno nastojati da pruži potrebnu podršku za unapređenje specijalnosti i specijalističkih usluga koje se tradicionalno rade u OB Cetinje.

Ona je naglasila i da su u okviru kapitalnog budžeta za rekonstrukciju stare bolnice na Cetinju predviđena sredstva u iznosu od 1.390.000,00 eura te da će tokom ove godine početi radovi čija je vrijednost 250.200,00 eura.

Dr Pavićević zahvalio je ministarki zdravlja na konstantnom angažmanu i pomoći kada su u pitanju interesi cetinjske bolnice i uopšte zdravstvenog sistema Crne Gore.

- Dogovorili smo se da nastavimo i inteziviramo saradnju na rekonstrukciji stare bolnice Danilo I odnosno stare Dječje bolnice, dogovorili smo nastavak saradnje o obezbjeđivanju skenera, koji je neophodan za funkcionisanje jedne savremene bolnice kakvu Cetinje zaslužuje - kazao je dr Pavićević i posebno naglasio zahvalnost za saradnju u obezbjeđivanju nedostajućih kadrova u prethodnom perodu.

U okviru radne posjete ministarka zdravlja obišla je i dom zdravlja u Budvi da bi se uvjerila kako teku pripreme za predstojeću turističku sezonu.

Ona je kazala da je iz kapitalnog budžeta izdvojeno i oko pola miliona eura za projekat rekonstrukcije krova i cijelog sprata ustanove te da se početak i realizacija projekta očekuje brzo.

Ni ovdje nije izostalo kadrovsko jačanje ustanove, pa su

odobrene i raspisane četiri specijalizacije i to iz radiologije, pedijatrije, porodične medicine i higijene.

Direktor Doma zdravlja Budva, Nikola Božović, pohvalio je napore ministarstva u iznalaženju najboljih rješenja kako bi ustanova kojom rukovodi bila spremna za predstojeću turističku sezonu, ali i ojačala kapacitete za nesmetan rad i pružanje zdravstvene zaštite tokom cijele godine za građane Budve i okolnih mjesta.

- Želim da napomenem da konstrukcija doma zdravlja na prvom spratu odnosno odjeljenje za opšte doktore teče planiranom dinamikom i do ljeta odnosno do sezone će biti realizovani i taj dio posla, gdje će se uslovi za rad doktora i ostalog medicinskog kadra znatno poboljšati nakon dužega vremena u našoj ustanovi - poručio je Božović.

05. april - Daruj krv - osvoji nagradu Prvi dobitnik nagradne igre Nacionalne turističke organizacije koja podrazumijeva vikend aranžman na Primorju za dvije osobe na bazi polupansiona je dobrovoljni davalac krvi iz Plužina.

Ona je to osvojila nasumičnim izvlačenjem u Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore gdje je u martu dobrovoljno darovala krv. Nagrada je uslijedila shodno Memorandumu o saradnji NTO sa Zavodom u cilju aktivne podrške i podsticanja davalaštva krvi koja će trajati još devet mjeseci.

nji sa turističkom privredom narednih devet mjeseci, i Nacionalni parkovi Crne Gore ranije su obezbijedili besplatne ulaznice za dobrovoljne davaoce krvi.

05. april - Bez maski u marketima, školama, tržnim centrima Zaštitne maske više neće biti obaveza u školama, marketima, tržnim centrima, sportskim dvoanama, već samo preporuka, saopštila je u emisiji Dobro jutro Crna Goro dr Jelena Borovinić Bojović, ministarka zdravlja.

Ona je istakla da će, kada će biti saopštene nove mjere, maske biti obavezne u zdravstvenim ustanovama, kolektivnom smještaju i javnom prevozu. Časovi ostaju 30 minuta dok se ne isprati situacija.

Ona je kazala da je epidemiološka situacija mnogo povoljnija.

- Ipak treba da budemo oprezni. Korona nas je više puta neprijatno iznenadila. Situacija je trenutno povoljna i stabilna.

Imamo značajan pad oboljelih na dnevnom nivou, pad hospitalizovanih - kazala je dr Borovinić Bojović.

Ove sedmice imaćemo mjere sa još jednim stepenom liberalizacije, sa upozorenjem.

- Radna grupa za ovu sedmicu već je analizirala situaciju i preporuka je da će maske ostati obavezna mjera u zdravstvenim ustanovama, kolektivnom smještaju i javnom prevozu. Obavezno nošenje maski u školama, marketima, tržnim centrima, sportskim dvoranama, biće samo preporuka, a ne obavezna mjera - saopštila je ministarka. RTCG 06. april - Pokreni se za zdraviji život

Dobitnika je, nasumičnim izborom, izvukla portparolka NTO CG, Nina Vukčević.

- Nagradna igra je počela 1. marta i trajaće još devet mjeseci što znači da baš Vi možete da budete dobitnik vrijednog hotelskog aranžmana na crnogorskom primorju. Na ovaj način želimo da motivišemo dobrovoljno davalaštvo krvi, ali i da unaprijedimo svijest građana o tome koliko je važno da, kao društvo, njegujemo ovu humanu aktivnost kako bismo obezbijedili dovoljnu količinu krvi za sve one kojima je to neophodno - izjavila je Vukčević.

Portparolka Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore, Anđela Boričić zahvalila je Nacionalnoj turističkoj organizaciji koja je prepoznala namjere, rad i trud ove ustanove.

- Vjerujemo da će ovakve i slične akcije privući pažnju građana i dodatno probuditi svijest o značaju dobrovoljnog davalaštva, kako bi Zavod za transfuziju krvi u svakom trenutku imao stabilne zalihe krvi - navela je Boričić.

Da bi bili konkurent za osvajanje vikend aranžmana za dvoje na primorju, potrebno je da tokom aprila i narednih osam mjeseci date krv u nekoj od jedinica Zavoda na teriroriji cijele države. Osim boravka na primorju koji je obezbijedila NTO u sarad-

Međunarodni dan fizičke aktivnosti, ove godine, obilježava se pod sloganom Pokreni se za zdraviji život i ukazuje na potrebu usvajanja aktivnijeg i zdravijeg načina života, praktikujući svakodnevnu fizičku aktivnost u dužem vremenskom periodu. Međunarodni dan fizičke aktivnosti obilježava se početkom aprila, simbolično s buđenjem prirode i dolaskom proljeća, kada je potrebno da se pokrenemo i shvatimo značaj fizičke aktivnosti i zdravih stilova života za naše zdravlje.

Biti fizički aktivan je preduslov da budemo zdravi a ohrabrujuće je što ova vrsta zdravog stila života zavisi isključivo od naše volje, motivacije i samodiscipline. Najznačajnija preporuka je svakodnevno praktikovanje bilo kakve fizičke aktivnosti - šetanje, trčanje, vožnja bicikla, aktivna rekreacija i igra.

Trenutne globalne procjene SZO pokazuju da više od četvrtine odrasle svjetske populacije – 28% i 81% adolescenata nije dovoljno fizički aktivno. Procjene pokazuju i da su žene manje aktivne od muškaraca – svaka treća žena i svaki četvrti muškarac je fizički neaktivan. Fizička neaktivnost je izraženija u zemljama sa visokim prihodima u poređenju sa zemljama sa srednjim dohotkom i zemljama sa niskim prihodima.

U Crnoj Gori se, prema posljednjim dostupnim podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, evidentira samo 13% odraslih osoba koje praktikuju fizičku aktivnost više od tri puta nedjeljno, od čega 8,6% njih fizičku aktivnost praktikuje svakodnevno. Takođe, pokazano je da se muškarci značajno češće bave fizičkom aktivnošću.

Zabrinjavajuće su globalne procjene da će se nivoi fizičke

29

neaktivnosti povećavati i da će dostići čak 70%, zbog promjene ponašanja i kulturnih vrijednosti, nekvalitetnog iskorišćavanja slobodnog vremena, sve većeg korišćenja „pasivnih“ prevoznih sredstava - automobili i povećane upotrebe tehnologije za rad i rekreaciju, praktikujući sedentarni način života na poslu i kod kuće. U Crnoj Gori, prema podacima Instituta, udio stanovnika koji se bave sedentarnim tipom posla iznosi 44% što predstavlja povećanje u poređenju sa prethodnim podacima prema kojima je trećina odrasle populacije (30%) svoj posao obavljala sjedeći.

kuka i značajno uvećanje broja ugradnji cementnih i bescementnih endoproteza kuka. Time se kvalitet zdravstvenih usluga u ovoj ustanovi podiže na značajno viši nivo.

07. april - Dom zdravlja Podgorica obilježio Svjetski dan zdravlja Svake godine u cijelom svijetu obilježava se 7. april – Svjetski dan zdravlja. Dom zdravlja Podgorica je obilježio ovaj datum nizom aktivnosti, koje su se odvijale u ZO Nova Varoš, u okviru Centra za prevenciju, Savjetovališta za dijabetes i osteoporozu, Savjetovališta za mlade i Savjetovališta za reproduktivno zdravlje.

Posjetiocima su pružene usluge mjerenja krvnog pritiska, vrijednosti šećera u krvi, saturacije kiseonika, tjelesne težine i visine, izračunavanje kalorijskog indeksa. Podijeljen je i edukativni material.

Trudnice su, u Savjetovalistu za reproduktivno zdravlje, dobile važne savjete i preporuke za očuvanje i unaprijeđenje zdravlja, kako njih, kao budućih majki, tako i njihovih beba, uz poruku Živite zdravo, mislite pozitivno, uživajte u trudnoći!

Pored poruka za trudnice, a u sklopu edukativnog materijala, pacijentima su, od strane Milene Garčević, med. sestre spec. zdravstvene njege, upućivane poruke koje simbolizuju zdravlje, a koje su sadržane u poznatim citatima: - Zdravlje je najveće bogatstvo – Ciceron, - Jedino zdravlja i znanja nikada nije dosta – N.Bular, - Ko suncu prozore zatvara, bolesti vrata otvara – Ferona, - Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja, sve je ništa – Artur Šopenhauer, - Mržnja škodi zdravlju – Dekart, - Lijek ne može zamijeniti kretanje, a kretanje zamjenjuje svaki lijek - Dušan Milisavljević.

Zajedničkim naporima, osim na unapređenju očuvanja zdravlja, radimo i na podizanju svijesti građana o uticaju zdrave okoline i boravka u prirodi na zdravlje ljudi.

09. april – EPCG uručila vrijednu donaciju bolnici Nikšić U prostorijama JZU Opšta bolnica Nikšić, upriličeno je potpisivanje ugovora u vezi sa uručenjem donacije vrijedne 62.000 eura, kojom Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić pruža podršku nabavci ortopedskog operacionog stola.

Ugovor su potpisali izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin i direktor JZU Opšta bolnica Nikšić dr Marko Mitrović.

Ovom donacijom se stiču uslovi za uvođenje savremenih hirurških tehnika iz oblasti ortopedske hirurgije i traumatologije, kao što su: ugradnja totalne cementne endoproteze koljena, artroskopske dijagnostičke i terapijske procedure, svi urgentni operativni postupci u liječenju akutne traumatologije lokomotornog sistema – osteosinteza, spoljna fiksacija, ugradnja parcijalne endoproteze

30

Rovčanin je naglasio značaj društveno odgovornog poslovanja kompanije na čijem je čelu.

- Velika mi je čast da, u ime EPCG, uručim ovu donaciju Opštoj bolnici Nikšić. Naša kompanija nastavlja misiju pružanja pomoći zajednici unutar koje posluje. Cijenim da EPCG, svojim držanjem prema institucijama iz domena zdravstva, obrazovanja i kulture, potvrđuje posvećenost djelovanju u opštem interesu. Mi postojimo zbog građana Crne Gore i, s tim u vezi, trudimo se da doprinosimo boljitku ne samo kvalitetnim radom u okviru proizvodnje električne energije kao osnovne djelatnosti, nego i spremnošću da budemo od pomoći svima koji rade za dobrobit crnogorskog društva, a zdravstvene ustanove, poput Opšte bolnice Nikšić, svakako su od prvorazrednog značaja za našu zajednicu - istakao je Rovčanin.

Direktor Opšte bolnice Nikšić izrazio je zahvalnost na donaciji, naglašavajući korist koju će, osavremenjivanjem radnih uslova, imati građani.

- Koristim ovu priliku da, u ime bolnice Nikšić, gospodinu Rovčaninu, zahvalim na pomoći. Ovom donacijom benefite će imati ne samo pacijenti iz Nikšića i šire okoline, koji su za pojedine operativne zahvate iz oblasti ortopedske hirurgije i traumatologije išli u druge zdravstvene ustanove (KCCG i SZU Risan), nego i pacijenti iz opština koje gravitiraju Nikšiću (Šavnik, Žabljak, Plužine), kao i pacijenti iz opštine Pljevlja - kazao je dr Mitrović.

11. april - Njemačka donirala Domu zdravlja Berane vrijednu laboratorijsku opremu Ambasada Savezne Republike Njemačke, u saradnji sa Nacionalnim institutom za javno zdravlje Njemačke Robert Koh, donirala je Domu zdravlja Berane opremu za PCR i Mikrobiološku laboratoriju, vrijednosti oko 35 hiljada eura. Takođe, eksperti Instituta Robert Koh narednih dana u Beranama organizovaće stručnu obuku osoblja zaduženog za tipizaciju i sekvencioniranje uzoraka.

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Veljo Čađenović zahvalio se na vrijednoj donaciji i nastavku saradnje sa Saveznom Republikom Njemačkom, podsjećajući na brojne donacije i pomoć koju je Njemačka pružila Crnoj Gori u borbi sa pandemijom COVID-19. Posebno je naglasio značaj upućivanja donacije ka zdravstvenim ustanovama na sjeveru Crne Gore koji je, kako je kazao, u prethodnom višedecenijskom periodu bio zapostavljen.

- Veoma nas raduje saradnja njemackih zdravstvenih službi sa crnogorskim zdravstvenim institucijama, posebno u onim djelovima Crne Gore gdje je potrebna podrška infrastrukturi zdravstvenog sistema. Zato ohrabrujemo predstavnike crnogorskog zdravstva da nastave saradnju koja je i u proteklom periodu bila veoma dobra - poručio je njemački ambasador u Crnoj Gori dr Robert Veber.

venim radnicima, NVO sektoru i lokalnim vlastima.

- Učesnici su upoznati sa učestalošću obolijevanja i umiranja od raka debelog crijeva i dojke, faktorima rizika za nastanak raka debelog crijeva i dojke, mogućim simptomima bolesti i preventivnim mjerama. U interaktivnom radu dati su savjeti i odgovoreno ja na sva pitanja i nedoumice prisutnih o prevenciji i značaju ranog otkrivanja raka debelog crijeva i raka dojke. Takođe radionicu su građani pratili i putem Zoom aplikacije – saopštili su iz IJZ. Iz IJZCG su rekli da je u okviru projekta ON TIME, planirano održavanje promotiovno-edukativnih radionica u osam opština Crne Gore (Tuzi, Danilovgrad, Cetinje, Nikšić, Bar, Ulcinj, Herceg Novi, Podgorica) u cilju edukacije i podizanja svijesti stanovništva o značaju prevencije i ranog otkrivanja bolesti, kao i da se u opštoj populaciji, posebno u ruralnim područjima ali na lokalnom nivou poboljša socijalna mobilizacija za skrining programe raka debelog crijeva i raka dojke.

Direktorica Doma zdravlja Berane dr Julijana Zečević takođe je izrazila zahvalnost njemačkom ambasadoru i narodu Njemačke na dosadašnjoj saradnji i pomoći, naglašavajući značaj unapređenja laboratorijske dijagnostike u ovom području sjeverne regije.

11. april - Krivične prijave za medicinske radnike u Pljevljima zbog kupovine diploma NVO Alternativa podnosi krivične prijave protiv 36 medicinskih radnika iz Pljevalja, zbog sumnje da su falsifikovali diplome i zaposlili se u Opštoj bolnici.

- Alternativa Crna Gora ne priča prazne priče. Danas će biti podnešena krivična prijava protiv lica u Pljevljima koja su kupila diplome i na osnovu njih zasnovala radni odnos u Opštoj bolnici Pljevlja - saopšteno je iz te organizacije.

Pored Opšte bolnice, oni tvrde, da je diplome kupio i dio zaposlenih u Domu starih u Pljevljima i JPU Eko bajka.

- Neprijatno smo iznenađeni koliko lažnih diploma ima u našoj državi! Dok školovani ljudi čekaju na posao, neko ode i kupi "ulaznicu" za svijet školovanih ljudi. Sve ovo možda i ne bi bila tolika tragedija da se diplome ne kupuju tamo gdje imamo najveći problem - Domovima zdravlja i bolnicama - istakli su iz Alternative. Adria.tv 12. april – Održana radionica o prevenciji raka debelog crijeva i raka dojke Radionica na temu Prevencijom i ranim otkrivanjem do efikasnijeg liječenja raka debelog crijeva i raka dojke koju je organizovao Institut za javno zdravlje održana je u Herceg Novom u Sali Skupštine Opštine.

Na ovom događaju su Mobilni tim Instituta za javno zdravlje održao predavanja, davao savjete prisutnim o prevenciji i značaju ranog otkrivanja raka debelog crijeva i raka dojke, faktorima rizika za nastanak raka debelog crijeva i dojke, mogućim simptomima bolesti i preventivnim mjerama.

Radionice su bile namijenjene opštoj populaciji, zdravst-

Planirane sastanke je moguće pratiti i online putem Zoom platforme.

14. april - Gradiće se Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti sa Operativnim centrom U cilju jačanja kapaciteta Instituta za javno zdravlje (IJZ), kako bi se funkcionalno odgovorilo na javno zdravstvene zahtjeve za sve buduće epidemije zaraznih bolesti u državi, Ministarstvo zdravlja (MZD) je od Delegacije EU i Kancelarije SZO u Crnoj Gori, dobilo punu podršku za izgradnju i opremanje Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti sa Operativnim centrom za javno zdravstvene krizne situacije – EOC (Emergency Operation Center) ), koje u cjelosti finansira Evropska unija u vrijednosti od preko dva miliona eura, kao i razvoj informatičkog sistema u području prikupljanja i upravljanja podacima u kriznim situacijama.

- U protekle dvije godine, u uslovima COVID-19 pandemije, koja je proizvela velike gubitke u ljudskim životima u našoj državi i cijelom čovječanstvu i koja još nije u potpunosti savladana, izgradnjom ovog Centra značajno ćemo povećati naše sposobnosti za pravovremen i sveobuhvatan odgovor na sve slične izazove.

Istovremeno, poslije dužeg vremena, ostvarili smo uslove za ispunjavanje preuzetih obaveza u poglavlju 28 i intenzivan nastavak procesa evropskih integracija Crne Gore iz oblasti zdravstva - rekla je dr

31

Jelena Borovinić Bojović, ministarka zdravlja.

Stručni saradnik na izradi projekta Operativnog centra za javno zdravstvene krizne situacije i profesor na Fakultetu Humanističkih studija, smjer bezbjednost, UDG, Podgorica, Meša Tahirović kazao je da je još od 2012. godine, u procesu evropskih i evroatlantskih integracija Crne Gore, iskazana potreba izgradnje Centra za upravljanje krizama u našoj državi, zbog kontinuiranog praćenja i pripreme odgovora na moguće krizne situacije u Crnoj Gori u svim oblastima.

Mina Brajović, šefica SZO kancelarije u Crnoj Gori, pozdravila je posvećenost Vlade Crne Gore u realizaciji obaveza koje proizilaze iz ratifikovanog međunarodnog sporazuma - Međunarodni zdravstveni pravilnik - kao okosnice napora za jačanje nacionalnih kapaciteta za prevenciju, pripremljenost i odgovor na zdravstvene krize. Posebno je istakla važnost opredijljenosti Vlade Crne Gore i Ministarstva zdravlja u smislu obezbjeđivanja ulaganja i odživih intervencija radi jačanja zdravstvene sigurnosti i nakon pandemije.

Kao strateški partner Vlade i Ministarstva zdravlja, SZO pruža finansijaku i tehničku podršku u definisanju Plana kroz promovisanje multisektorske saradnje i pristupa "jedinstvenog zdravlja".

Direktor IJZ dr Igor Galić je rekao da je IJZ, koji pruža tehničku podršku u izgradnji samog sistema budućeg centra, već sproveo niz aktivnosti.

14. april – Institut Igalo nakon dvije godine pauze dočekao prve goste iz EU

Poslije dvije godine pauze, koju je prouzrokovala pandemija korone, u Institut Igalo stigla je prva grupa norveških pacijenata.

Riječ je o 108 gostiju koji će na terapijama boraviti 28 dana. Program će trajati sve do 25. oktobra.

Prije Norvežana stigli su ponovo i pacijenti iz Holandije.

U staroj zgradi Instituta su korisnici Fonda zdravstva, a još traje i program postkovid rehabilitacije.

Norveški državni program najstariji je, uspostavljen još 1976. godine, a za Institut i jedan od strateški najvažnijih, pa u menadžmentu ove podatke ocjenjuju kao sigurnu najavu dobre sezone. Uskoro očekuju i goste iz drugih zemalja Evropske Unije.

18. april - Prvi put izvedena donacija trombocita koji su terapija za leukemiju U Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore je prvi put izvedena procedura izdvajanja i prikupljanja trombocita iz krvi

32

davaoca uz pomoć specijalnog aparata - separatora krvnih ćelija.

Uvođenjem tzv. donorskih trombocitafereza u Zavodu za transfuziju krvi, napravljen je veliki iskorak u modernizaciji transfuziološke djelatnosti u našoj zemlji, poručila je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović.

- Ako uzmemo u obzir činjenicu da su preparati trombocita dobijeni uz pomoć ovog aparata izuzetnog stepena kvaliteta i bezbjednosti jasno je da će najveći benefit od uvođenja ove procedure imati upravo pacijenti u našim bolnicama - navela je ministarka zdravlja.

Transfuzije trombocita, kako je objasnila, najčešće su potrebne pacijentima sa leukemijama i drugim malignim bolestima kao i transplantiranim pacijentima.

- Ministarstvo zdravlja u kontinuitetu i sa posebnom pažnjom prema ovoj kategoriji pacijenata nastoji da obezbijedi primjenu najsavremenijih terapijskih protokola koji se koriste u njihovom liječenju. Kako su trombociti dobijeni uz pomoć separatora krvnih ćelija neizostavni dio ovih protokola, tim prije je naš zadatak bio da što prije počnemo sa izvođenjem donorskih tromobocitafereza - poručila je dr Borovinić Bojović.

Ona je istakla da je doniranje trombocita uz pomoć separatora krvnih ćelija potpuno bezbolno i bezbjedno.

- Stoga, pozivam sve humane ljude koji su dobrog opšteg zdravstvenog stanja i imaju između 18 i 60 godina da dođu u Zavod za transfuziju krvi i da darivanjem dijela svoje krvi obezbijede lijek koji nekome život znači - zaključila je ona.

Direktorica Zavoda za transfuziju krvi, dr Tamara Šćepanović navela je da je, osim obezbjeđivanja dovoljnih količina krvi za potrebe našeg zdravstvenog sistema, drugi, ne manje važan zadatak Zavoda za transfuziju i da kvallitet krvnih komponenti koje dobijamo iz krvi davalaca bude na najvećem mogućem nivou.

- Ovim zadacima smo vrlo posvećeni i kao rezultat višemjesečnih priprema koje su podrazumijevale edukaciju kadra za izvođenje ove metode, zatim provjeru bezbjednosti separatora krvnih ćelija od strane ovlašćenih servisera, doradu postojećeg informacionog sistema, izradu i distribuciju promotivnog materijala itd, danas prisustvujemo prvoj donorskoj trombocitaferezi u Crnoj Gori - kazala je dr Šćepanović.

Aferezni trombociti koje dobijamo uz pomoć automatskih separatora ćelija, kako je pojasnila, znatno su kvalitetniji od tzv. puliranih trombocita koji su do sada jedini bili dostupni našim pacijentima.

- Ovom metodom od jednog davaoca dobijamo jednu terapijsku dozu za jednog pacijenta, dok je za dozu puliranih trombocita potrebno da krv donira čak 4 - 6 ljudi. Osim toga, aferezni trombociti neuporedivo rjeđe dovode do pojave neželjenih transfuzijskih reakcija u odnosu na trombocite dobijene klasičnim putem - navela je ona.

Ova procedura od danas će se redovno sprovoditi u Zavodu za transfuziju krvi.

18. april – Rizik od oštećenja jetre povezan sa primjenom lijeka Iberogast Tokom postmarketinškog praćenja bezbjednosti lijeka Iberogast, oralne kapi, rastvor, proizvođača Steigerwald Arzneimittelwerk GmbH, uočen je rizik od oštećenja jetre. Slučajevi oštećenja jetre povezani sa primjenom lijeka Iberogast nijesu zabilježeni u

Crnoj Gori. Rizik od oštećenja jetre je identifikovan od strane Komiteta za farmakovigilancu i procjenu rizika Evropske agencije za ljekove (EMA) u toku postupka procjene periodičnog izvještaja o bezbjednosti lijeka.

Iberogast je biljni lijek koji se može izdavati bez ljekarskog recepta, a namijenjen je za terapiju stomačno-crijevnih tegoba koje se uglavnom manifestuju kao bolovi u stomaku, osjećaj punoće, nadimanje, gastrointestinalni grčevi, mučnina i gorušica. Pacijenti koji koriste lijek Iberogast treba da se obrate ljekaru i prestanu sa primjenom lijeka, ako primijete simptome koji mogu ukazivati na oštećenje jetre (žuta prebojenost kože ili beonjača, taman urin, promjena boje stolice, bol u gornjem dijelu stomaka). Lijek Iberogast ne treba da koriste pacijenti sa postojećim ili prethodnim oboljenjem jetre, kao ni pacijenti koji koriste druge ljekove koji mogu izazvati oštećenje jetre.

Mehanizam oštećenja jetre uzrokovanog primjenom lijeka Iberogast trenutno nije poznat. CInMED je, u saradnji sa nosiocem dozvole za lijek, o riziku od oštećenja jetre prilikom primjene lijeka Iberogast detaljnije informisao stručnu javnost putem Pisma zdravstvenim radnicima. Sažetak karakteristika lijeka i Uputstvo za pacijenta će biti ažurirani, kako bi bile uvrštene nove informacije.

Pozivamo zdravstvene radnike i pacijente da svaku sumnju na neželjeno dejstvo lijeka prijave Institutu za ljekove i medicinska sredstva. CInMed 22. april - UNICEF poziva na poboljšanje zaštite najugroženije djece Djeca moraju biti zaštićena od svih rizika koji bi mogli uticati na njih tokom interakcije s osobljem pružalaca usluga. Riječ je o principu uvođenja mjera zaštite djece, koje će doprinijeti da sve institucije, organizacije i aktivnosti budu sigurnije za svu djecu.

Mjere zaštite djece štite ih od potencijalnih rizika, kao što su: fizičko nasilje, seksualno nasilje, eksploatacija i zlostavljanje, ekonomska eksploatacija, neobezbjeđivanje fizičke i emocionalne sigurnosti, zanemarivanje fizičkih, emocionalnih i fizičkih potreba, štetne kulturne prakse, kršenje privatnosti i izlaganje bez dozvole.

Kao potpisnica Konvencije o pravima djeteta (CRC), Crna Gora se obavezala da će garantovati ostvarivanje prava svakog djeteta, s posebnim fokusom na djecu koja su u najvećem riziku i najnepovoljnijoj situaciji i obezbijediti im ključne usluge socijalne i dječje zaštite.

UNICEF pozdravlja dosad ostvareni napredak u pogledu unapređenja sistema dječje zaštite u Crnoj Gori i pozdravlja plan za izradu nove Nacionalne strategije socijalne i dječje zaštite (2023–

2027), kao i planiranu reformu relevantnog zakonodavnog okvira.

Upravo ove reforme i strateški planovi predstavljaju ključne prilike za unapređenje pokrivenosti, kvaliteta i održivosti osnovnih usluga, kao i priliku za poboljšanje mjera zaštite djece.

Predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori aktivno sarađuje s Ministarstvom finansija i socijalnog staranja na izradi i sprovođenju kratkoročnih i dugoročnih akcionih planova, u cilju progresivnog razvoja paketa esencijalnih usluga socijalne i dječje zaštite, na razradi ekonomske argumentacije za povećanje ulaganja u usluge socijalne i dječje zaštite, na osmišljavanju mehanizama za održivo finansiranje osnovnih usluga koje pružaju Vladini i nevladini akteri, uključujući reviziju sistema licenciranja pružalaca usluga, osiguranje efikasne i blagovremene kontrole kvaliteta usluga, kao i na primjeni zaštitnih procedura za sve stručne radnike i pružaoce usluga koji u svom radu dolaze u direktan kontakt s djecom.

Pored toga što ne zadovoljavaju sve potrebe, trenutno dostupne usluge namijenjene najugroženijoj djeci ostaju neodržive zbog sistemskih nedostataka u pogledu predvidljivosti finansiranja i institucionalnih kapaciteta. Neki od primjera takvih važnih usluga koje treba učiniti održivim uključuju: uslugu porodičnog saradnika, Nacionalnu SOS liniju za djecu žrtve nasilja, psihosocijalnu podršku, SOS roditeljsku liniju, besplatnu pravnu pomoć i skloništa za žene i djecu žrtve nasilja.

Huan Santander, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, ističe da je UNICEF spreman da nastavi da podržava napore koji su neophodni za prevazilaženje kritičnih nedostataka u sistemu socijalne i dječje zaštite.

- UNICEF u svom radu zastupa i sprovodi mjere zaštite djece na svim nivoima i sa svim partnerima. Naša kontinuirana podrška Ministarstvu finansija i socijalnog staranja podrazumijeva izgradnju institucionalnih kapaciteta, unapređenje dostupnosti i održivosti usluga socijalne i dječje zaštite, kao i zaštitnih procedura koje su u skladu sa standardima EU. UNICEF poziva nadležne da osiguraju kvalitetno sprovođenje, praćenje i održivost usluga socijalne i dječje zaštite - izjavio je Santander.

24. april - U KCCG održana je komemoracija povodom smrti dr Koviljke Kažić

Održana komemoracija povodom smrti dr Koviljke Kažić, osnivača i prve predsjednice Udruženja reumatologa u našoj državi. Cjelokupnim radnim opusom, doktorka Kažić je dala trajan pečat Internoj klinici i reumatologiji pa je s pravom možemo smatrati rodonačelnicom i doajenom te grane Interne medicine u Crnoj Gori, rekao je direktor Interne klinike, dr Đorđije Krnjević.

- Uvijek je teško biti prvi i jedini, naročito u profesijama

33

kakva je medicina gdje je nerijetko neophodan multidisciplinarni i konzilijarni pristup pacijentima. Doktorka Kažić se sa tim bremenom nosila više nego uspješno, o čemu svjedoči veliki broj izliječenih i adekvatno zbrinutih pacijenata.

Njen legat smo i većina nas sa Interne klinike koji smo prva praktična znanja iz reumatologije upravo sticali tako što nam je doktorka Kažić bila mentor i učitelj, iskreno posvećena edukaciji, ponekad stroga, ali pravedna i uvijek dostupna da svoje znanje i iskustvo podijeli sa mladima. To znanje nije bilo isključivo ograničeno na medicinu, već je doktorka Kažić bila intelektualka u pravom smislu te riječi, univerzalnog i široko obrazovanja iz oblasti umjetnosti, književnosti, istorije….

Poštovana koleginica je živjela život kojeg su krasili skomnost, humanost, posvećenost profesiji i pacijentima, požrtvovanost prema porodici, uvijek misleći manje na uskogrudne ciljeve, a više na druge. Otišla je mirno, dostojanstveno, na onako kako je i živjela - kazao je dr Krnjević.

Dr Koviljka Kažić je rođena 29. septembra 1944. godine u Podgorici, gdje je završila osnovnu i srednju skolu. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1969. godine. Specijalizaciju iz Interne medicine je završila 1981. godine na istom fakultetu, dok je 1985. godine polozila subspecijalistički ispit iz reumatologije, takođe na Medicinskom fakultetu u Beogradu i tako postala prvi Ijekar sa tom subspecijalizacijom u Crnoj Gori.

Od 1967. do 2010. godine bila je stalno zaposlena u KCCG u Podgorici. Dugi niz godina radila je kao načelnica Odjeljenja za reumatologiju i sa te pozicije je otišla u zasluženu penziju.

- Još par godina od 2010. godine radila je po ugovoru o radu na istom Odjeljenju, i dalje doprinoseći svojim iskustvom i znanjem njegovom boljem funkcionisanju - naveo je dr Krnjević.

Komemoraciji u KCCG prisustvovala je ministarka zdravlja, dr Jelena Borovinić Bojović, direktorica KCCG, dr Ljiljana Radulović i brojne kolege. Komemoraciji su prisustvovale i brojne kolege i koleginice.

25. april - Realizuje se projekat nabavke PET CT skenera Eksperti Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) borave u trodnevnoj ekspertskoj misiji u Kliničkom centru (KCCG), u cilju pomoći pri izgradnji objekta u kom će biti smješten PET CT skener.

Iz KCCG su saopštili da je posjeta uslijedila nakon što je Bord guvernera IAEA 2. decembra prošle godine odobrio projekat Unapređenje dijagnostike i tretmana pacijenata sa kancerom sa PET/CT sistemom Building Capacity for the Diagnosis and Treatment of Cancer Patients.

- Nakon toga, 6. decembra prošle godine, Bord IAEA jednoglasno je usvojio Program tehničke saradnje za period od ove do naredne godine. U okviru tih projekata planirana je nabavka PET/CT skenera, kog će KCCG dobiti prvi put u istoriji - kaže se u saopštenju.

Rukovodilac Odjeljenja za zaštitu na radu i odgovorno lice za zaštitu od jonizujućeg zračenja u KCCG, Sonja Ivanović, objasnila je da je cilj prve ekspertske misije pomoć pri izgradnji objekta u kom će PET CT biti smješten.

- Taj objekat biće smješten u zgradi Instituta za onkologiju.

Radićemo adaptaciju i proširenje tog prostora, u skladu sa najvišim

34

evropskim standardima - kazala je Ivanović.

Osim PET CT-a, kako je navela, u toj zgradi biće smješten kompletan Centar za nuklearnu medicinu.

Iz KCCG su rekli da će zbog kompleksnosti projekta, koji je prilično obiman, on biti realizovan u dvije faze.

- Prva faza podrazumijeva dugoročne edukacije, od godinu do dvije, u zavisnosti od specijalnosti. Za to vrijeme, KCCG gradi objekat. U drugoj fazi, do kraja 2025. godine, očekuje se instalacija opreme - navodi se u saopštenju.

Iz najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori kazali su da se tržišna vrijednost novog, kvalitetnog PET CT-a kreće od 1,2 do 1,5 miliona eura.

- Prilikom obezbjeđivanja PET CT skenera u saradnji sa Međunarodnom agencijom za nuklearnu energihju, država koja učestvuje u tehničkom projektu plaća 25 do 50 odsto same opreme - kaže se u saopštenju.

Osim toga, kako se navodi, postoji obaveza uplate pet odsto na ime participacije od ukupne sume projekta. Iz KCCG su rekli da agencija plaća sve edukacije i ekspertske misije. Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, PET skener predstavlja jedinstveni nuklearno – medicinski uređaj, koji udružuje PET (pozitronsku emisionu tromografiju) i skener (CT – kompjuterizovanu tomografiju).

Iz KCCG su kazala da ta savremena tehnika omogućava prikaz i mjerenje biohemijskih i fizioloških procesa u raznim organima koji se ispituju, i to na ćelijskom i molekularnom nivou, što ima ogromnu primjenu u dijagnostičke i istraživačke svrhe u medicini.

- PET/CT se najčešće primjenjuje u onkologiji zahvaljujući činjenici da ćelije malignih tumora pokazuju pojačan metabolizam glukoze, pa se na osnovu kvantitativne procjene metabolizma u organima koju omogućava PET mogu razlikovati maligne od benignih promjena - kaže se u saopštenju.

Iz KCCG su naveli da su najčešće indikacije za primjenu PET/CT-a procjena proširenosti maligne bolesti i praćenje terapijskog odgovora, nakon završetka liječenja ili u toku trajanja terapije, ako se planira njena promjena, kao i u slučaju povećanja tumorskih markera kada uobičajene dijagnostičke metode ne pokazu da je bolest aktivna.

PET/CT se, kako su dodali, u rijetkim slučajevima koristi za otkrivanje mjesta primarnog tumora. Iz KCCG su kazali da se on najčešće koristi kod pacijenata koji imaju karcinom pluća, glave i vrata, debelog crijeva, ginekoloških malignih tumora, dojke.

- Osim u onkologiji, PET/CT ima primjenu i u kardiologiji za procjenu vitalnosti srčanog mišića nakon infarkta, potom u neurologiji za dijagnostiku raznih vrsta demencije, u ispitivanju epilepsije - navodi se u saopštenju.

26. april - KCCG dobija 30 specijalista i 16 subspecijalista Klinički centar Crne Gore će ove godine dobiti 30 specijalista i još 16 subspecijalista. Prethodno je, tokom 2021. godine, u Klinički centar Crne Gore, iz privatnih i drugih javnih zdravstvenih ustanova iz zemlje i regiona, prešlo 11 uglednih i dokazanih ljekara.

U KCCG je trenutno zaposleno oko 2.700 ljudi, od čega je oko 550 doktora medicine.

27. april - Šest srodničkih parova upućeno na transplantaciju bubrega Prvi put od 2019. godine, Klinički centar Crne Gore je samo tokom prva četiri mjeseca ove godine, na transplantacije bubrega u inostranstvu uputio šest srodničkih parova.

Od 1. januara 2021. godine do sada, na transplataciju koštane srži upućeno je 15 osiguranika dok su na djelimičnu transplataciju jetre upućena četiri osiguranika.

Ovo su istovremeno i svi pacijenti koji su bili indikovani od strane konzilijuma odgovarajućih klinika.

27. april – Crna Gora na korak od epidemije malih boginja Crna Gora se nalazi na korak od epidemije malih boginja, upozorio je epidemiolog Instituta za javno zdravlje (IJZCG) dr Milko Joksimović. On je dodao da je izvjesno da će vakcinacija protiv HPV virusa početi u septembru. Trenutna situaciju u Crnoj Gori kada je obolijevanje od raka grlića materice ocijenio je poražavajućom. On je iznio i procjene Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za 2020. godinu koje govore da Crna Gora ima najveću stopu obolijevanja i umiranja od invazivne forme raka grlića materice u Evropi.

Epidemiolog IJZCG je upozorio da se Crna Gora nalazi na korak od epidemije malih boginja.

- Ono što možemo očekivati ako se to brzo ne popravi je epidemija. Procenat vakcinisane djece je izuzetno nizak i država mora da odluči šta će da radi sa tim ili nas čekaju scenariji koje ne bismo željeli da vidimo – upozorio je dr Joksimović.

Izvjesno je, kaže dr Joksimović, da će vakcinacija protiv HPV virusa početi u septembru.

Poručuje da je njihova bezbjednost višestrko potvrđena.

- Radi se o jednoj od najbezbjednijih vakcina, njeni rezultati u prevenciji su odlični - kazao je epidemiolog IJZCG. Kaže da su sve vakcine koje se daju djeci važne ali ova, kako dodaje, ima dodatan kvalitet, a to je zaštita od malignih bolesti.

- Trenutna situacija u Crnoj Gori kada je obolijevanje od raka grlića materice je poražavajuća. Procjene Svjetke zdravstvene

organizacije za 2020. godinu su da Crna Gora ima najveću stopu obolijevanja i umiranja od invazivne forme raka grlića materice u Evropi - istakao je dr Joksimović.

Kada je imunizacija u pitanju, kaže dr Joksimović, Crna Gora se nalazi na prekretnici.

- Naš rutinski program imunizacije je pred nikada većim izazovima - kazao je dr Joksimović u emisiji Dobro jutro Crna Goro na Javnom servisu.

On je istakao da svijest o značaju imunizacije moramo da unapređujemo. Smatra da neće biti lako povratiti povjerenje na nivo od prije nekih desetak ili više godina. Poručuje da je vrlo bitno da se poštuje kalendar imunizacije i svako iskakanje iz kalendara, kaže, pravi probleme pogotovo kada je u pitanju rutinska imunizacija.

- Da nije važno da u tom momentu treba da se primi vakcina onda kalendar imunizacije ne bi ni postojao. Svako iskakanje jeste problem. Da li mogu da se nadoknade, mogu, ali imamo opasnost da se u međuvremenu desi nešto loše i onome ko nije vakcinisan a to je i ogroman problem sa aspekta sprovođena programa imunizacije - istakao je dr Joksimović povodom evropske nedjelje imunizacije.

Kao razlog za trenutno stanje na polju imunizacije u našoj zemlji dr Joksimović navodi to što su roditelji samoinicijativo krenuli sa odlaganjem, ali tu vidi i odgovornost jednog dijela zdravstvenih radnika koji su to, kako je kazao, pasivno prihvatali. Ipak, ističe da tu ima i sistemske odgovornosti.

- Ima i jednog dijela sistemske odgovornosti jer se dešavalo da u određenim periodima određenih vakcina nema. Država mora da obezbijedi kontinuirano snabdijevanje vakcinama. Donekle, ono jeste obezbijeđeno ali se dešavaju ti kratki intervali kada par mjeseci nema određene vakcine što je problematično i sa tom praksom mora da se prekine - istakao je dr Joksimović.

On je kazao da je tradicija imunizacije u Crnoj Gori duga te da se radi o decenijama, odnosno približavamo se jedno vijeku.

28. april - Gradiće se bolnica u Radanovićima Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa čelnicima zdravstvenih ustanova i opština Budva, Kotor i Tivat, usaglasilo je da se u Prostorni plan Crne Gore za period od 2020. do 2040. godine uvrsti izgradnja bolnice na primorju, u Radanovićima.

- S obzirom na to da je u toku izrada Nacrta ovog plana koji treba da uključi sve strateške smjernice i prioritete razvoja na nivou države, regiona i opština, zdravstveni sistem nije imao dilemu u vezi sa ključnom potrebom - saopštila je ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović.

Iz Ministarstva su kazali da je dr Borovinić Bojović razgovarala sa predsjednikom Opštine Tivat Željkom Komnenovićem i čelnicima zdravstvenih ustanova iz Kotora, Budve i Tivta.

- Ovo je preliminarni dogovor, koji je, međutim rezultirao konkretnim zaključcima - rekla je dr Borovinić Bojović.

Ona je navela da je za bolnicu predviđena i parcela u Radanovićima, za koju postoje urbanističko tehnički uslovi.

- Ne možemo razmišljati samo od danas do sjutra. Zato je ovaj naš dogovor strateški i dugoročno važan - napomenula je.

Dr Borovinić Bojović je kazala da je jako važno da su Ministarstvo i lokalne uprave dogovor postigli jednoglasno i uz puno razumijevanje potreba svih uključenih strana.

35

Iz Ministarstva su naveli da je prvenstveni cilj izgradnje bolnice efikasnija zdravstvena zaštita stanovnika juga Crne Gore, decentralizacija sistema, ali i da će, kako očekuju čelnici gradova na jugu, biti dodatni podsticaj za konačno unapređenje saobraćajne infrastrukture na primorju.

- Prostorni plan Crne Gore je u sistemu prostorno-planske dokumentacije po hijerarhiji najviši planski dokument, sa kojim mora biti usklađena sva detaljnija planska dokumentacija - kaže se u saopštenju.

Sastanku je prisustvovao i generalni direktor Direktorata za projekte (IPA), inovacije, zdravstveni turizam u Ministarstvu zdravlja, Luka Đukanović. Mina 29. april - Zaštitimo svu djecu od malih boginja, zaušaka i rubele UNICEF, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i Svjetska zdravstvena organizacija pridružili su se Ministarstvu zdravlja i Institutu za javno zdravlje u pozivu svim roditeljima u Crnoj Gori da vakcinišu svoju djecu protiv zaraznih bolesti, koje mogu predstavljati prijetnju po njihovo zdravlje i razvoj.

Dok se u svijetu obilježava Svjetska nedjelja imunizacije, posljednje procjene ukazuju na to da u Crnoj Gori ima oko 15.000 djece predškolskog uzrasta koja nijesu zaštićena od malih boginja, zaušaka i rubele.

- Iako smo zabrinuti zbog najnižih stopa rutinske vakcinacije u novijoj istoriji ove zemlje, takođe želimo da odamo priznanje i proslavimo uspjehe predvodnika i uzora kad je riječ o imunizaciji u Crnoj Gori, poput opštine Mojkovac, u kojoj su zdravstveni radnici i zajednica uspjeli da gotovo svako dijete zaštite od malih boginja, zaušaka i rubele. UNICEF ostaje posvećen pružanju podrške svim nacionalnim naporima u pogledu rutinske imunizacije, jer znamo da vakcine štite zdravlje i budućnost djece osiguravajući dug život za sve.

U protekle dvije decenije, više od 1,1 milijarde djece vakcinisano je širom svijeta, čime je svake godine spaseno 4–5 miliona života. Trenutno raspolažemo bezbjednim i učinkovitim

36

vakcinama za više od 25 bolesti. Zapravo, za 220 godina otkako su u upotrebi, vakcine su spasile više života od bilo koje druge medicinske inovacije u istoriji – istakao je Huan Santander, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.

- Svjetska nedjelja imunizacije, koju i ove godine obilježavamo zajedno sa svojim partnerima, SZO i UNICEF-om, prilika je da još jednom skrenemo pažnju na važnost imunizacije. Zarazne bolesti i njihovi uzročnici ne poznaju granice. Ne dozvolite da dođemo u situaciju da se neke zarazne bolesti ponovo vrate. Od izuzetne je važnosti da se vakcinacija djece sprovodi po kalendaru imunizacije, tj, da se vakcinacija ne odlaže. Koristim ovu priliku da još jednom pozovem roditelje da zakažu vakcinaciju svog djeteta kod izabranog doktora za djecu – kazao je dr Igor Galić, direktor Instituta za javno zdravlje.

UNICEF i Delegacija EU u Crnoj Gori podržavaju Ministarstvo zdravlja u naporima da poveća stopu rutinske imunizacije u Crnoj Gori i zaštiti svu djecu od zaraznih bolesti.

- Neoprostivo je da u razvijenom svijetu, kakav je naš, djeca još uvijek mogu da umru od bolesti koje je trebalo davno iskorijeniti. Da stvari budu gore, rješenje se nalazi u našim rukama, ali se ne koristi u potpunosti. Vakcinacija je jedan od najvećih uspjeha nauke i javnog zdravlja, koji svake godine spašava milione života. Pozivam sve roditelje u Crnoj Gori da vjeruju nauci i zaštite svoju djecu od bolesti koje se mogu spriječiti – naglasila je šefica Delegacije EU, ambasadorka Oana Kristina Popa.

Globalni podaci u vezi s praćenjem stopa rutinske imunizacije pokazuju da mnoge zemlje i dalje prijavljuju poremećaje u ovoj oblasti izazvane pandemijom kovida-19.

- Ulaganje u imunizaciju treba da postane nacionalni i strateški prioritet, i treba da predstavlja zajednički napor. U narednih nekoliko mjeseci i godina programi imunizacije u Crnoj Gori treba da slijede principe Evropske agende za imunizaciju, koja uključuje lokalno djelovanje, promovisanje jednakog pristupa vakcinama i imunizaciju tokom cijelog života. Na taj način niko neće biti izostavljen - istakla je dr Mina Brajović, šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori.

Napori koji se trenutno ulažu u pogledu imunizacije u Crnoj Gori usmjereni su ka jačanju sistema imunizacije i povećanju zaštite djece od malih boginja, zaušaka i rubele, i dio su dvogodišnje zdravstvene inicijative koju realizuju nacionalne zdravstvene vlasti, uz podršku EU i UNICEF-a. Cilj ove akcije je da se zemlja podrži u efektivnom suočavanju s pandemijom koronavirusa, a istovremeno osigura da se rutinska imunizacija odvija bez prekida, kako bi se spriječila epidemija potencijalno smrtonosnih zaraznih bolesti.

29. april - EPCG donirala 55.000 eura bolnici Brezovik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG ) donirala je Specijalnoj bolnici za plućne bolesti Dr Jovan Bulajić u Brezoviku aparat za imunohistohemijsku dijagnostiku – imunostejner u vrijednosti od 35.000 eura, kao i 20.000 za adaptaciju kabineta za slip apnea sindrom.

- Imunostejner je aparat namijenjen za imunohistohemijsku dijagnostiku i testiranje u optimalnom odabiru terapije za pacijente oboljele od karcinoma pluća. Imunohistohemija je metoda u laboratorijskoj dijagnostici koja omogućava tačnu dijagnostiku tumora. Nephodna je za uvođenje ciljane terapije, odnosno, da se za svakog pacijenta sa karcinomom odabere način liječenja koji

njemu najviše odgovara - objasnio je direktor te zdravstvene ustanove dr Predrag Pejović.

On je kazao da će donacija od 20.000 eura biti usmjerena na adaptaciju kabineta za dijagnostiku sleep apnea sindroma, koji je potencijalno ozbiljan poremećaj spavanja, izazvan prekidima disanja tokom sna.

Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović, koji je uručio donaciju, izrazio je zadovoljstvo što su u mogućnosti da pomognu institucije koje brinu o našem zdravlju i koje su u prethodnom periodu podnijele najveći teret.

- Sve što se uradi za zdravstvene institucije je malo - kazao je Đukanović.

On je u ime EPCG zahvalio dr Pejoviću i osoblju za sve što su uradili u proteklom periodu.

- EPCG će uvijek biti na raspolaganju širim društvenim interesima, a mislimo da veći interes od zdravlja naših građana ne postoji. Ovo što radi EPCG je trunka zahvalnosti u odnosu na beskrajnu zahvalnost koju imate od svih građana i EPCG - kazao je Đukanović. Onogost.me

Smjernice za razvoj palijativne njege u Crnoj Gori trebalo da pomognu kao svojevrstan vodič za razumijevanje osnovnih koncepata koji se odnose na palijativnu njegu, a koje sadrže osnovne ciljeve koji bi se trebalo postići u narednom petogodišnjem periodu.

Sastanku je prisustvovao određeni broj zdravstvenih radnika iz JZU Dom zdravlja Podgorica koji su imali priliku da čuju šta sve predstavlja palijativna njega i koji su njeni benefiti, kao i ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić.

Nakon prezentovanja Smjernica za razvoj palijativne njege u Crnoj Gori, predstavljena je knjiga Svitanja autora Veljka Đorđevića, profesora na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, koji se uz 45 godina psihijatrijske prakse bavi podučavanjem iz psihijatrije i psihološke medicine kao i komunikacijom u medicini te palijativnom medicinom. Knjiga Svitanja nastala je prije pandemije izazvane virusom Covid-19 i na neki način je predvidjela dešavanja tokom pandemije.

Ova knjiga predstavlja djelo koje prateći život i sjećanja te unutrašnju i spoljašnju stvarnost jednog psihijatra, postavlja brojna pitanja egzistencije i etičnosti, uvijek u konačnom tražeći gdje je u svemu tome život. Život kao lijek, koji u svakom, pa i najmračnijem trenutku, može stvoriti nadu i ljepotu; život koji nikada ne nestaje, ni u starosti, ni u bolesti, kada je prečesto zanemaren i zaboravljen.

Dr Jokić i prof Braš, osvrnuli su se i na studijsko putovanje u Švedsku koje je planirano u sklopu projekta IMPHACT krajem maja 2022. godine, a koje će zdravstvenim radnicima omogućiti sticanje novih znanja, razmjenu iskustava te upoznavanje sa primjerima dobre prakse.

30. april - COVID -19, presjek stanja, Institut za javno zdravlje Crne Gore

29. april – Poboljšanje kvaliteta i dostupnosti palijativne zdravstvene njege u prekograničnom području U Institutu za javno zdravlje Crne Gore održan je sastanak na kojem su predstavljene Smjernice za razvoj palijativne njege u Crnoj Gori, kao rezultat međunarodnog projekta IMPHACT Poboljšanje kvaliteta i dostupnosti palijativne zdravstvene njege u prekograničnom području, koji se sprovodio u nekoliko zemalja (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora) u toku 2020-2022. godine, a u okviru kojeg su intenzivno razmjenjivana iskustva i mišljenja među učesnicima projekta kao i sa uglednim ekspertima iz područja palijativne njege iz nekoliko drugih država u svijetu.

Sastanak je otvorio direktor Doma zdravlja Podgorica, dr Danilo Jokić, koji je istakao koliko je važan značaj palijativne njege za Crnu Goru i da je po prvi put palijativna njega dobila neku svoju dimenziju i uvešće se u proces rada. Ovim projektom koji je uz sebe donio i pozitivne procese izrade strategija i uvođenja palijativne njege u zdravstveni sistem, istovremeno se unapređuju odnosi i komunikacija između oboljelog pojedinca, članova porodice i zdravstvene službe.

Prof. dr Marijana Braš, autorka Smjernica za razvoj palijativne njege u Crnoj Gori, kazala je da Crna Gora još nema razvijenu palijativnu njegu, ali su u toku vrlo važne pripreme za početak stvaranja sistema palijativne njege u Crnoj Gori. Zbog toga bi ove

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana subota, 30.04.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 1109 uzoraka na novi koronavirus. Ukupno su dijagnostikovano 64 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2.

Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 30.04.2022. godine iznosio je 5,8%. Prijavljen je jedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom iz opštine Bar. Preminuli je imao 87 godina starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 715. Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 91 pacijenta.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 646. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 235 292.

37

ZANIMLJIVOSTI

Naučnici potvrdili koja je najgora hrana za naše zdravlje

Ako želite da živite zdravije, morate da izbacite slaninu sa svog jelovnika. Stručnjaci tvrde da se nalazi među najgorom hranom za ljudsko zdravlje.

Slanina - Mnogi ne znaju da je Svjetska zdravstvena organizacija svrstala slaninu u istu kategoriju kao i duvan kada je u pitanju karcinogeneza. Napravili smo dobar posao podsticanjem ljudi da prestanu da puše, ali zašto ne apelujemo da prestanu da jedu slaninu – kazao je dr Rejzan Šali, misleći na proces kojim se zdrave ćelije pretvaraju u ćelije raka.

Pržena hrana - Pržena hrana je takođe loša za naše zdravlje. Ona ne bi trebalo da bude osnova ishrane, a sve češće jeste, kazala je dijetetičarka dr Anđela L. Lago.

- U globalu, pržena hrana ima više masti, soli i kalorija, a sve je to jako opasno za zdravlje srca i rizik od razvoja gojaznosti - istakla dr Lago. Čips - Čips je poznat po tome što je nezdrav iz više razloga. Malo je hranljiv, a bogat jeftinim mastima i natrijumom. To varira u zavisnosti od brenda, ali potrošači koji vode računa o zdravlju izbjegavaće ga u bilo kom obliku.

Dodati šećer - Ako na pakovanju hrane vidite da sadrži dodati šećer, najbolje je odustati od kupovine. Dr Andrea Pol ističe da dodat šećer u suštini nema nutritivnu vrijednost, a u medicinskim istraživanjima pokazalo se da povećava rizik od gojaznosti i metaboličkih bolesti.

Prerađena ulja - Dijetetičarka i nutricionistica dr Paloma Helt savjetuje ljudima da se klone prerađenih ulja kao što su sojino, ulje uljane repice, kukuruzno i biljno ulje, prenosi Index.

Kreće nova etapa u području dijagnostike i hirurgije u dentalnoj medicini Ubrzani razvoj robotike uz dostupnost brzih internetskih veza dovodi do velikog napretka u području telehirurgije i teledentalne medicine. No u području telehirurgije i teledentalne medicine, sofisticirani robotski sistemi nijesu dovoljni, potrebna je stabilna i brza bežična tehnologija u kojoj se prenos podataka odvija gotovo u realnom vremenu, bez latencije što omogućava pouzdanost i sigurnost u sprovođenju samih zahvata i dijagnostike. Ta stabilna i brza bežična internetska veza dolazi u vidu 5G tehnologije na čijem se uvođenju intenzivno radi.

Naravno, još uvijek se ne može govoriti o tome da će roboti samostalno moći da izvode zahvate samo na osnovu vještačke inteligencije, ta je tehnologija još uvijek u ranim razvojnim fazama. Ovaj koncept primjene robotike podrazumijeva mogućnost da operater ili dijagnostičar može biti kilometrima udaljen od pacijenta

38

i izvesti zahvat na daljinu. Tako su ljekari iz Kine i Indije već izveli prve hirurške zahvate korištenjem pete generacije mobilne mreže, a tehnologija prelazi iz testne u proizvodnu fazu.

Zanimljiv primjer je američki robot YOMI, asistent dentalne hirurgije.

YOMI je prvi i jedini robotski sistem za dentalnu hirurgiju kojeg je odobrila američka FDA. On asistira tokom implantoloških zahvata. Osim izvođenja tretmana, ima mogućnost vođenja zdravstvenih kartona, ali najbitnije, pomaže hirurgu da bude precizniji, a sam zahvat sigurniji.

Kako se robotski sistem oslanja isključivo na 3D virtualnu projekciju čeljusti pacijenta, sve što se događa tokom planiranja i izvođenja hirurškog zahvata je znatno preciznije i sistematičnije.

Konkretnije, ta pouzdanost proizlazi iz činjenice da su tako navođeni i koordinirani pokreti robotske ruke koncizniji od ljudske ruke. YOMI ne može zamijeniti dentalnog hirurga, ali spoj znanja hirurga i tehnološke robotske preciznosti donosi veliki napredak i predstavljaju novu etapu razvoja u dentalnoj hirurgiji.

Kako je oprema za izvođenje ovakvih operativnih zahvata u medicini još uvijek skupa i teško dostupna, očekuje se da će brzi razvoj i široka upotrebljivost, barem za sada, izostati. Područje u kojem će sigurno naći svoju primjenu je vojna industrija, jer će omogućiti izvođenje zahvata u područjima obuhvaćenim ratom, i na taj način smanjiti izloženost ljekara.

IZ MEDICINE Svinje budućnost presađivanja organa

Prvi organi preuzeti od genetski modifikovanih svinja presađeni su u ljude, a primalac prvog svinjskog srca uspio je da poživi dva mjeseca. Ova operacija izvedena na Univerzitetu u Alabami, u Birmingemu u SAD, samo je jedna u nizu medicinskih prekretnica koje su obnovile interesovanje za polje ksenotransplantancije.

Hirurški tim sa Univerziteta Alabama u Birmingemu Korišćenje životinjskih organa u ljudskom tijelu je stara ideja, i varirala je od „uživanja u životu" putem implantiranih testisa šimpanzi do zamijenjenih bubrega i srca preuzetih od naših rođaka primata. Potonji bi se često završavao smrću ubrzo poslije zahvata. Problem je u tome što naš imuni sistem tretira presađeni organ kao infekciju i napada ga.

Ovih dana sva pažnja je usmjerena na svinje, budući da su njihovi organi otprilike prave veličine, a mi imamo vjekovno iskustvo u njihovom uzgoju. Ali izazov hiperakutnog odbacivanja - održavanje organa ružičastim, a ne crnim - ostaje isti.

Moralo je da dođe do ogromnog napretka u genetskom inženjeringu da bi se izmijenila DNK svinja tako da njihovi organi postanu kompatibilniji sa našim imunim sistemom.

Skorašnja presađivanja bubrega i srca preuzimala su organe od specijalno dizajnirane „desetogenske svinje". Ona ima jedno genetsko podešavanje kako bi se spriječilo da bilo koji donirani organ reaguje na ljudske hormone rasta i da nekontrolisano izraste.

Druga ključna izmjena izbacuje šećerni molekul, zvani alfa-gal, koji se lijepi za površinu svinjske ćelije i ponaša kao ogroman svijetleći neonski znak koji obilježava tkivo kao potpuno strano. Jedno krilo našeg imunog sistema, zvano komplementarnost sistema, neprestano patrolira tijelom tražeći alfa-gal. Zbog toga organi mogu da budu odbijeni i da odumru svega nekoliko trenutaka nakon presađivanja. Dva druga „neonska znaka" genetski su uklonjena, a šest ljudskih je dodato, ponašajući se kao kamuflažna mreža preko svinjskih ćelija kako bi pomogli u skrivanju od imunog sistema.

Dr Muhamed Mohiudin, direktor bolnice za srčane ksenotransplatancije, rekao je da nije očekivao da će dočekati ovo „za svog života".

Ksenotransplantacija je oduvijek djelovala kao sljedeća velika stvar u medicini transplantacije. Nema sumnje da je izvršeno mnogo revolucionarnih operacija, ali samo će dodatno istraživanje pokazati da li će ovo polje - i njegovi veliki snovi - ikada odrasti.

BBC News

Hrkanje bi moglo da vam produži život Nedavno istraživanje problema apneje pokazalo je da iako hrkanje uzrokuje prekid disanja, kao i prekid sna osobe koja leži pokraj vas, a povezuje se s visokim krvnim pritiskom, moždanim i srčanim udarima te povišenim rizikom od ozljeda u vožnji i na radu, hrkaču zapravo čini dobro.

Izraelska studija s 600 osoba starijih od 65 godina pokazuje da rizik od prerane smrti kod ljudi s umjerenom apnejom dvostruko manja nego kod ljudi koji nemaju problema s apnejom i hrkanjem.

Osobe koje su imale teže oblike apneje imale su jednake šanse da prerano umru kao i zdrava grupa njihovih vršnjaka iako se očekivalo da bi rizik trebao biti viši.

Jedno od objašnjenja upućuje da kontinuirani prekid dovoda kiseonika i krvi u organe uzrokuje pauze disanja i time na neki još nepoznat način jača srce i mozak. To znači da je u slučaju srčanog ili moždanog udara tijelo hrkača spremnije da prebrodi štetu. Net.hr

39

REGION 02. april - Četiri miliona dolara za revolucionarnu inovaciju u oblasti zdravstva - Srbija Vladimir Vukićević, koji je kao dijete otišao u Sjedinjene Američke Države radi liječenja, sa svojim najnovijim startapom Better & Better, prikupio je četiri miliona dolara od investitora.

Startap sa sjedištem u Njujorku bavi se proizvodnjom paste za zube sa vitaminima, a njegov kvalitet i potencijal prepoznali su i brojni investitori iz Srbije, odakle je došlo čak 40 odsto ukupnih novčanih sredstava.

Ovo ulaganje u Better & Better pomoći će lansiranju proizvoda, daljem širenju maloprodaje i rastu, navode iz te kompanije.

Ideja je nastala iz želje da pomogne ljudima da poboljšaju svoje zdravlje – bez tableta, nepotrebnih sastojaka i dodatnih troškova.

Pasta za zube, koja sadrži vitamin B12, nužan za normalno funkcionisanje nervnog sistema i D3, potreban za zdravlje kostiju, korisnicima omogućava mikrodoziranje, odnosno češći unos manjih doza vitamina. Na ovaj način unese se 40-60 odsto korisnih materija, što je značajno više u poređenju sa 10-20 odsto koliko apsorbujemo kroz gastrointestinalni trakt.

Better & Better je treći u nizu startapa koje je Vukićević pokrenuo, sa idejom unapređenja zdravlja ljudi kroz postojeće navike i proizvode. Interesovanje Vukićevića za ovu temu rezultat je činjenice da je kao dijete vodio borbu sa kancerom, što je doprinijelo razvitku navika za cio život, koje imaju za cilj očuvanje zdravlja.

Liječenje od ove bolesti bilo povod da se Vladimir preseli u Ameriku.

03. april - Zdravstveni radnici izloženi velikom stresu - Hrvatska Pučka pravobraniteljica u svojem godišnjem izvještaju upozorava na hronične probleme radnika zdravstvenog sistema zbog izloženosti stresu i sindroma sagorijevanja. Najviše pritužbi građana pučkoj pravobraniteljici u 2021. odnosilo se na zdravstvenu zaštitu u okolnostima epidemije te na posljedice potresa na Baniji i u Zagrebu i okolini.

Građani su se lani učestalo žalili na otežan pristup ljekarima, uključujući ljekare opšte prakse, dugotrajno čekanje na hitne ljekarske zahvate i pretrage. Javljali su se i oni koji usled komplikovanja simptoma covida nijesu mogli doprijeti do Hitne pomoći.

- Gomilanje problema vezanih za upravljanje u zdravstvenom sistemu u okolnostima epidemije dodatno su se zaoštravali - navodi se u izvještaju i ističe slučaj zagrebačkog KBC-a Sestre milosrdnice u kojem su u jednom trenutku svi radiolozi Klinike za tumore bili na bolovanju, zbog čega su se morale odgoditi hitne radiološke terapije.

Pravobraniteljica upozorava na hronični manjak zdravstvenog osoblja. Među zdravstvenim radnicima koji su podnijeli najveći teret epidemije sve je više zahtjeva za psihološkom podrškom zbog dugotrajnih fizičkih i psihičkih napora kojima su izloženi.

40

Zbog sindroma sagorijevanja na poslu i stresa u zadnjim mjesecima je prošle godine, navodi se u izvještaju, ljekove za smirenje uzimalo 22,4 posto radnika u zdravstvu.

Zbog učestalih pritužbi građana na nemaran, ignorantski, neprimjeren odnos državnih službenika, pučka pravobraniteljica je u izvještaju za 2021. prvi put uvela novo poglavlje pod naslovom - Pravo na dobro upravljanje.

- Građani su nam se obraćali povodom postupanja državnih službenika koji su im uskraćivali informacije, pogrešno ih informisali ili ih nijesu na vrijeme obavijestili o bitnim informacijama za njihov status, kao i na neprofesionalno i nepristojno ophođenje prema njima kao strankama - navodi Tena Šimonović Einwalter u izvještaju. Jutarnji list 04. april - U Srpskoj propalo više od 620.500 vakcina protiv korone - BiH Više od 620.500 doza vakcina protiv virusa korona propalo je zbog isteka roka, a u domovima zdravlja u Srpskoj kažu da se ovih dana na prste jedne ruke mogu izbrojati oni koji se vakcinišu, zbog čega su pojedini od Instituta za javno zdravlje RS zatražili da im obustave isporuku.

Prema podacima Instituta, do kraja marta ove godine prvom dozom u Srpskoj je vakcinisano 330.497, a drugom 319.779 građana, dok je buster primilo njih 88.713. Naveli su da je do sada rok istekao za 620.504 doze, od kojih se 359.880 odnosi na vakcinu Astra-Zeneca.

– Vakcine kojima je istekao rok trajanja odlažu se prema propisima koji su jasno definisani Pravilnikom o odlaganju farmaceutskog otpada – naveli su u Institutu.

Sagovornici ističu da je interesovanje za vakcinaciju skroz splasnulo. Direktor Doma zdravlja u Derventi Mirko Šaran rekao je da je epidemiološka situacija u najmlađem gradu Srpske i više nego dobra, te da već danima nema novozaraženih.

– Javi se jedno, dvoje sugrađana sa nekakvim simptomima, ali uglavnom je riječ o prehladi. Na našu žalost, nema interesovanja za vakcinaciju, čak ni za buster dozu. Pojavi se neko kome je eventualno zapelo da primi vakcinu jer treba da putuje, a ostali ništa.

Tražio sam od Instituta da nam ne isporučuju vakcine jer i od ovog što imamo dobar dio je pred istekom roka – istakao je Šaran.

Doze kojima je istekao rok trajanja su: 359.880 – Astra Zeneca, 76.973 – prva komponenta Sputnjik V, 102.490 – druga komponenta Sputnjik V, 47.220 – Pfizer, 8.163 – Sinovak i 25.781 – Moderna.

Pred istekom roka je i određena količina vakcine Moderna u kotorvaroškom Domu zdravlja Sveti Pantelejmon. Glas Srpske

05. april – U padu broj aktivnih slućajeva Covid-19 - Slovenija Broj novozaraženih koji je potvrđen sa 34.915 PCR i brzih antigenskih testova, je za 1.012 slučajeva manji nego prije sedam dana, prenosi Hina.

Smanjuje se i broj hospitalizovanih, pa je trenutno 272 oboljelih na običnim kovid odjeljenjima, a 37 na intenzivnoj njezi, objavilo je slovenačko Ministarstvo zdravlja.

U padu je i broj aktivnih slučajeva, pa je po posljednjim podacima 34.915 aktivnih zaraza.

Ukupan broj vakcinisanih već duže vrijeme stagnira, pa je vakcinisano još uvijek samo oko 58 odsto ukupne populacije, interes za vakcinaciju poslednjih je dana povećan, što se po navodima ljekara može pripisati predstojećim uskršnjim praznicima, odnosno početkom sezone putovanja u zemlje koje još zahtijevaju kovid potvrde.

Najčešće se međutim vakcinišu oni koji primaju buster dozu, a vrlo su rijetki oni koji dolaze po prvu dozu, prenijeli su slovenački mediji. Beta 05. april - Započeta implementacija Sporazuma o saradnji Ministarstva zdravlja i SZO - Srbija Eksperti Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i predstavnici Ministarstva zdravlja otpočeli su zajedničke aktivnosti u cilju implementacije saradnje dogovorene i verifikovane Sporazumom koji su potpisali direktor SZO Hans Kluge i ministar zdravlja Zlatibor Lončar.

Dvogodišnji Sporazum o saradnji obuhvata zajedničke aktivnosti u oblasti imunizacije, mentalno zdravlje, antimikrobnu rezistenciju, digitalizaciju u zdravstvu i hronične nezarazne bolesti, uz podrazumijevanu podršku oporavka od efekata izazvanim kovid pandemijom, navedeno je na sajtu Ministarstva.

Tim povodom je u Ministarstvu zdravlja održan prvi sastanak. eKapija 07. april - Covid potvrde na granici neće trebati državljanima članica EU - Hrvatska Mijenjaju se epidemiološka pravila. Većina ljudi će moći da odbaci maske, a ni covid potvrde neće biti toliko "tražena roba", osim u zdravstvu i socijali. Promjene će ubrzo uslijediti i na granicama.

- Uslovi ulaska su isti kao prije pandemije koronavirusa - rekao je Tomislav Kufner, načelnik Službe granične policije za susjedne zemlje.

No, to važi samo za državljane članica Evropske unije, koji u Hrvatsku i ulaze s evropske teritorije. Oni ne moraju da ispunjavaju epidemiološke uslove, odnosno imati kovid potvrdu ili neki drugi dokaz o vakcinaciji ili preboljevanju bolesti.

Državljani trećih zemalja više neće morati da objašnjavaju razloge dolaska u Hrvatsku, ali i dalje će morati da ispunjavaju epidemiološke mjere, odnosno pri ulasku u zemlju pokazati kovid potvrdu, koja dokazuje da su testirani, vakcinisani ili su preboljeli zarazu.

- Brojni Hrvati koji žive u Bosni i Hercegovini imaju i hrvatsko državljanstvo, no to ih ne oslobađa od obaveze pokazivanja

potvrde na granici - istakao je Kufner.

Osim toga, građani EU-a koji dolaze iz trećih zemalja, a u tranzitu su kroz Hrvatsku, zemlju moraju napustiti u roku od 12 sati. Hrvati koji putuju u treće zemlje, pri povratku takođe moraju pokazati kovid potvrdu, ali oni koji se vraćaju iz zemalja članica Evropske unije - to ne moraju. Dnevnik.hr 08. april - Hrvatska treća zemlja EU po broju smrti od kovida Povodom upozorenja da je Hrvatska treća najlošija članica Evropske unije po broju preminulih od kovida, direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak je kazao novinarima da se ne slaže sa takvom ocjenom.

- Mortalitet tokom pandemije i položaj Hrvatske u odnosu na ostale zemlje je jedno vrlo, vrlo kompleksno pitanje. Poređenje da je Hrvatska treća po broju ljudi koji su umrli od korone u Evropskoj uniji nije realna za stvarnu brojku ljudi koji su umrli od korone.

Ako upoređujete epidemiološke podatke iz različitih zemalja, način njihovog prikupljanja, metodologija i kriterijumi da se nešto proglasi smrću od kovida trebaju biti potpuno isti, a to nije slučaj - kazao je Capak.

Upravo zbog toga, Svjetska zdravstvena organizacija već više od godinu dana, a tome su se u posljednje vrijeme priključile i neke američke institucije, proučavaju mortalitet na potpuno drugi način, a to je - putem viška smrtnosti u određenoj populaciji.

- Jer, ako ste vi npr. 2019 godine imali 70.000 umrlih, a u 2021 ste imali 100.000 umrlih, a prijavili ste da ih je od kovida umrlo 5.000, onda ta brojka nikako nije realna. Za mnogo zemalja su američki naučnici ustanovili da su prijavile mnogo manji broj smrti od kovida, nego što ih je u stvari umrlo. Sa druge strane, Hrvatska ima dugu tradiciju mortalitetne statistike i od prvog dana se držala strogih kriterijuma Svjetske zdravstvene organizacije i Evropskog centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti (ECDC), koje su kao prestroge kritikovali čak i naši patolozi i sudska medicina.

Tako da se ja ne slažem s ocjenom da mi tako loše stojimo sa mortalitetom od kovida u odnosu na druge zemlje - zaključio je direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravlje.

Prema najnovijim podacima Nacionalnog štaba Civilne zaštite, u Hrvatskoj je unazad 24 sata zabilježen 1.091 novi slučaj zaraze koronavirusom, pa je ukupni broj aktivnih slučajeva 8.040.

Među njima su 564 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 28 pacijenata. Preminulo je 8 osoba. Od početka pandemije u Hrvatskoj je preminulo 15.660 osoba. Danas.hr 08. april - Klinika za neurohirurgiju obilježila 60 godina postojanja - Srbija Klinika za neurohirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine, koja obilježava 60 godina postojanja, jedna je od najreprezentativnijih ustanova ovakve vrste, koja uz najsavremeniji pristup liječenju i primjenu sofisticirane medicinske tehnologije pruža usluge pacijentima iz domena jedne od najkompleksnijih medicinskih grana, rekao je potpredsjednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković.

On je dodao da je u prethodnih nekoliko godina Pokrajinska vlada izdvojila 354,2 miliona dinara za nabavku savremene medicinske opreme, kao i za kompletnu rekonstrukciju Klinike za

41

neurohirurgiju, u koju praktično nije značajnije ulagano od njenog osnivanja. Time su se stekli uslovi za adekvatan rad zaposlenih, kao i za pružanje najbolje moguće zdravstvene zaštite svim građanima Vojvodine kojima je pomoć potrebna, a sada se godišnje u ovoj ustanovi obavi više od 900 operativnih zahvata.

pacijenata, a koji su pokušali da ukažu na važna pitanja koja se tiču svih ljudi. Proglas je potpisan na okruglom stolu Kuda ide srpsko zdravstvo i predstavlja nacrt za razgovore svih subjekata u zdravstvu od pacijenata, preko države do ljekara i farmaceutske industrije kao i svih društvenih činilaca koji mogu uticati na kreiranje zdravstvenog sistema po mjeri pacijenta.

Dermatolog i subspecijalista onkologije dr Lidija Kandolf Sekulović kaže da se kao ljekar u svakodnevnom radu sa oboljelim građanima susreće sa poteškoćama i administrativnim procedurama koje otežavaju pravovremeno liječenje, pa je tema dostupnosti ljekova postala jedno od polja njenog interesovanja.

- Ubrzani razvoj medicine, razvoj i proizvodnja ljekova prema principima slobodnog tržišta dovela je, na sreću, do povećanja broja ljudi koji mogu da se liječe od onih bolesti koje su ranije bile neizlječive ili smrtonosne. Istovremeno, ova situacija dovela i do velikog opterećenja zdravstvenih budžeta svuda u svijetu, pa i kod nas - rekla je dr Kandolf Sekulović.

Rukovodeći se principom da nema adekvatnog zdravstvenog sistema bez ljudi, od 2017. godine zaposlena su 23 zdravstvena radnika, a Klinika za neurohirurgiju je bogatija za dvojicu specijalista i veći broj mladih ljekara na specijalizaciji, saopšteno je iz pokrajinske vlade. Tanjug 09. april - Za rođenje djeteta i do 70 hiljada kuna - Hrvatska Opština Sali na Dugom Otoku rekorder je po podršci koju daje za rođenje prvog i drugog djeteta - po 60 hiljada kuna.

Po podrškama za treće dijete, od čak 70 hiljada kuna, prednjače opštine Lovreć i Stari Grad, pokazala je analiza Središnjeg državne kancelarije za demografiju i mlade.

Na vrhu ljestvice po izdvajanjima za prvo dijete Sali slijede opštine Čeminac (15 hiljada kuna) te Pašman, Vir i Vrsi (po 12 hiljada kuna). Rođenje drugog djeteta Vir i Pašman podupiru sa po 24 hiljade kuna, a Čeminac, Imotski i Stara Gradiška sa po 20 hiljada kuna.

Po podrškama za treće dijete Lovreć i Stari Grad slijede Blato i Sali, koji daju po 60 hiljada kuna, Split koji daje 55 hiljada kuna, te Imotski i Cista Provo koji daju po 50 hiljada kuna.

Za rođenje prvog djeteta opđtine u prosjeku izdvajaju 3174 kune, gradovi 2900 kuna. Kod drugog djeteta taj se iznos izjednačava, opštine izdvajaju 3969, a gradovi 3976 kuna. Kod trećeg i svakog sljedećeg djeteta prosječna podrška raste na 7768 kuna za gradove, odnosno, 5995 kn na opštine.

Gotovo polovina gradova ulaže između 10 i 20 posto budžeta u predškolski odgoj, njih 14 između 20 i 30 posto, a pet gradova više od 30 posto, "što predstavlja zaista veliki izazov u smislu finansijskih izdvajanja za samo jednu namjenu“, navodi se iz Kancelarije. Hina 11. april - Što prije do inovativnih terapija - Srbija Predstavnici Udruženja pacijenata Srbije potpisali su proglas koji ima za cilj unapređenje zdravstvene zaštite u Srbiji, a fokus rada udruženja biće, između ostalog, na dostupnosti inovativnih terapija.

Proglas je nastao nakon većeg broja sastanaka udruženja

42

Direktor Udruženja proizvođača inovativnih ljekova (INOVIA) Bojan Trkulja naveo je da ga ohrabruje činjenica da su država, zdravstveni radnici, pacijenti i farmaceutska industrija počeli zajednički da rade na rješavanju velikog zaostatka u dostupnosti savremenih inovativnih terapija te da je najvažnije da se sa tim procesom što snažnije nastavi.

- Prvi i značajni koraci su već sada načinjeni i sada bi trebalo raditi na što transparetnijem i dobro isplaniranom procesu uvođenja novih i proširenja dostupnosti već uvedenih inovativnih terapija. Potrebno je stabilno finansiranje tog procesa, najbolje kroz posebnu budžetsku liniju, kako bi pacijenti iz svega toga imali najveću dobit - rekao je Trkulja. Tanjug 12. april - Ukidaju većinu anti-kovid mjera - Hrvatska Ministar zdravlja Hrvatske Vili Beroš izjavio je da se u toj zemlji ukidaju gotovo sve epidemiološke mjere, pošto broj novozaraženih, hospitalizovanih i preminulih od korone pada. On je na sjednici hrvatske Vlade kazao da ostaje obaveza nošenja maski u zdravstvu i socijali, te obaveza posjedovanja kovid-potvrde za ulazak u Hrvatsku građana izvan Evropske unije, osim Ukrajine.

- Uz više od 70 posto vakcinisanog odraslog stanovništva, te uz značajan broj stanovnika sa imunitetom stečenim preboljenjem, kolektivni nivo imuniteta je zadovoljavajući. Stoga su sazrele okolnosti za vraćanje uobičajenim životnim tokovima. Silazna putanja epidemije kao i blaže kliničke slike daju nam razlog za optimizam, no popuštanjem mjera ne smijemo popustiti i u nužnom oprezu - poručio je ministar Beroš.

Što se tiče druge doze, preporuka je da se primjenjuje kod osoba starijih od 80 godina, dok se kod rizičnih grupa starosti od 60 do 80 godina može razmatrati u pojedinačnim slučajevima. Po Beroševoj ocjeni, u Hrvatskoj je postignut značajan stepen imuniteta vakcinisanog stanovništva, što omogućuje rad bolničkih ustanova bez značajnijih opterećenja.

Ipak, starija populacija i imuno-kompromitovane osobe i dalje su posebno ranjiva grupaa za COVID. HRT 13. april - Srbiji od EU skoro 12 miliona eura za oporavak zdravstva

Što se tiče troškova koje pokriva HZZO, najviše se odnosilo na liječenje i to, oko 1,9 milijardi kuna. Testiranja su koštala 1,7 milijardi kuna, a privremena nesposobnost za rad na šifru covida bila je 290 miliona kuna. Iz HZZO-a navode da je na vakcinaciju otišla jedna milijarda kuna, ali da se u ovom trenutku, s obzirom na bolju epidemiološku situaciju, vidi smanjenje troškova, za koje vjeruju da će potrajati.

Ipak, jesen nosi neizvjesnost, kako zbog eventualnog novog talasa, tako i zbog novih finansijskih opterećenja. Realno, onoliko koliko je HZZO potrošio na troškove zbog covida bilo bi dovoljno za sanaciju dugova u zdravstvu.

Osim onih vezanih uz zdravstvo, najveći su ipak troškovi vladine mjere za očuvanje radnih mjesta dok su pod pandemijskim mjerama bili ugostiteljstvo, ali i neki drugi sektori.

Prema podacima HZZ-a, Vlada je "uskočila" sa 12,5 milijardi kuna, odnosno više od 18 milijardi. U konačnom, kada se sve zbroji, može se govoriti od gotovo 23 milijarde vanrednih troškova koji su počeli nastajati početkom epidemije 25. februara 2020. godine. Hina Jutarnji list.

15. april - VMC Karaburma dobila multislajsni skener - Srbija

Šef Delegacije EU u Srbiji Emanuele Giaufret i ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović tokom potpisivanja Sporazuma o povjeravanju u Beogradu Evropska unija bespovratno je dodijelila Srbiji 11,9 miliona eura iz Fonda solidarnosti EU, za finansiranje hitnih aktivnosti u borbi protiv COVID-19, kao i za sprovođenje mjera u oporavku zdravstvenog sistema.

Sporazum o poveravanju potpisala je 13. aprila ministarka za evropske integracije u Vladi Srbije Jadranka Joksimović. Ona je rekla da je pomoć Evropske unije još jedan konkretan dokaz dugoročne podrške Srbiji u vremenu krize, saopštilo je Ministarstvo za evropske integracije.

Joksimović je navela da je "u vremenu aktuelnih geopolitičkih i geoekonomskih prilika na evropskom kontinentu važno da se i na ovaj način još jednom pokaže solidarnost Evropske unije sa Srbijom, konkretna podrška koju građani dobijaju, ali i privrženost Srbije evropskom poretku i vrijednostima". Šef Delegacije EU u Srbiji Emanuele Giaufret rekao je da je bespovratna pomoć vrijedna približno 12 miliona eura, još jedan izraz posvećenosti Unije podršci Srbiji u borbi protiv pandemije.

Srbiji su, na početku pandemije i tokom 2020. godine, obezbijeđena sredstva za nabavku dezinfekcionih sredstava, lične zaštitne opreme, medicinskih alata i aparata.

14. april - Hrvatska na borbu sa koronom potrošila pet milijardi kuna Pet milijardi kuna cijena je troškova epidemije koronavirusa koju je u dvije godine i dva mjeseca nagomilao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Riječ o samo četiri stavke koje se tiču epidemije: testiranju, liječenju, bolovanju te troškovima vakcinacije.

Dakle, bez svih drugih troškova, kao i bez nove opreme, adaptacija bolnica i raznih drugih objekata koji su se u epidemiji koristili za prihvat bolesnika.

Vojna kovid bolnica Karaburma dobila je multislajsni skener iz donacije Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj skener značajno će olakšati rad medicinskog osoblja i prije svega doprinijeti bržoj i kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti pacijenata u ovoj vojnoj bolnici.

Karaburma se već dvije godine neprekidno nalazi u kovid režimu i u njoj je od početka pandemije kovida do sada zbrinuto više od 4.200 oboljelih sa teškom kliničkom slikom. Vojni ljekari i medicinsko osoblje i u ovom trenutku se bore za zdravlje 52 pacijenta.

Obilazeći prije sedam dana završne radove na adaptaciji dila objekta za potrebe multislajsnog skenera, minister odbrane Nebojša Stefanović se zahvalio zaposlenima na neumornom radu i naveo da se planira da vojna bolnica Karaburma u nekom budućem periodu postane opšta bolnica, kao ustanova sekundarne zdravstvene zaštite, i tako olakša rad tercijarnog zdravstva, odnosno Vojnomedicinske akademije. Srbija Danas 17. april - Korona mjere u BiH jesu ukinute ali još nije kraj epidemije Kraj epidemije korone u Bosni i Hercegovini još nije na vidiku, iako je situacija već nekoliko sedmica stabilna, pa su se

43

građani vratili životu bez ograničenja, skoro kao prije pojave ovog virusa.

Stručnjaci poručuju da bi do pogoršanja moglo da dođe u slučaju pojave novih, zaraznijih sojeva, što u ovom trenutku nije pretnja, ali što, svakako, može da se desi. Signal za oprez jeste i to što se u Šangaju pojavilo žarište korona virusa, pa je u ovom gradu za dan prijavljeno skoro 25.000 slučajeva zaraze.

Kako su saopštili nedavno iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, činjenica je da se pandemija kovida 19 i dalje razvija u svijetu, kao što je sigurno i da, naglašavaju, sledeći, šesti talas, neće zaobići ni BiH. Srpskainfo

U samoizolaciji su 2163 osobe, a broj aktivnih slučajeva je 4343. Od početka epidemije u Hrvatskoj su ukupno zabilježene 1.115.442 osobe s koronavirusom, a ukupan broj umrlih je 15.765.

U Hrvatskoj je utrošeno 5.238.727 doza vakcina. U poslednja 24 sata je utrošeno 1136 doza vakcina, od čega se 158 osoba vakcinisalo prvom dozom. Barem jednu dozu cjepiva primilo je 70,73 posto odraslog stanovništva, a cijepljenje je završeno za 68,65 posto odraslog stanovništva. Hina

19. april - Vlada Sjeverne Makedonije ukinula obavezu posjedovanja kovid sertifkata za ulazak u zemlju

U posljednja 24 sata zabilježeno je 560 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj sada ukupno 4.505, izvijestilo je Predsjedništvo civilne zaštite.

Među njima je 455 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 23 pacijenta. Preminule su 4 osobe.

Vlada u Skoplju odlučila je danas da ukine obavezu posjedovanja kovid setifikata za ulazak u Sjevernu Makedoniju.

Vlada Sjeverne Makedonije je obavezu da strani i makedonski državljani moraju da na ulasku u zemlju pokažu sertifikat o vakcinaciji, negativan PCR ili brzi test, ili dokaz da su nedavno preležali kovid uvela 1. septembra 2021.

24. april – Vakcinisano skoro 70% odraslog stanovništva - Hrvatska

19. april - Pojavio se falsifikovani lijek za koronu - Hrvatska Agencija za ljekove i medicinske proizvode HALMED upozorila je da se izvan EU-a pojavio falsifikovani lijek za covid-19 pod nazivom Lagevrio te su poručili da građani ne nabavljaju taj lijek iz trećih zemalja iz sigurnosnih razloga.

HALMED je upozorenje primio od Švajcarske agencije za ljekove Swissmedic, a zahvaćena je serija lijeka 120821, s rokom trajanja 29. maja 2022. godine. Pakovanje lijeka iz predmetne serije unijela je iz Srbije u Švajcarsku privatna osoba, a istragom je utvrđeno da to pakovanje lijeka ne sadrži djelotvornu materiju molnupiravir.

- HALMED upozorava hrvatske građane da ljekove, iz sigurnosnih razloga, ne nabavljaju iz trećih zemalja te od neovlaštenih osoba. HALMED apeluje da se ljekovi nabavljaju isključivo na ovlaštenim prodajnim mjestima, na kojima se nalaze provjereni i odobreni ljekovi - navodi se u objavi.

Dodaju da su svi ljekovi koji trenutno imaju važeće odobrenje u liječenju bolesti covid-19 namijenjeni za korištenje u bolnicama te da niti jedan nije namijenjen za primjenu kod kuće.

Navode da do sada nijesu primili ni jednu prijavu sumnje na falsifikovani lijek.

U slučaju bilo kakve sumlje u pojavu falsifikovanog lijeka, potrebno je obavijestiti HALMED putem adrese elektroničke pošte krivotvorine@halmed.hr - navode u objavi. Hina 21. april – Utrošeno ukupno 5.238.727 doza vakcina - Hrvatska Od početka epidemije u Hrvatskoj su ukupno zabilježene 1.115.442 osobe s koronavirusom, a ukupan broj umrlih je 15.765.

U posljednja 24 sata u Hrvatskoj je zabilježen 1301 novi slučaj zaraze koronavirusom, a umrlo je osam osoba, izvijestio je Nacionalni štab civilne zaštite. Na bolničkom liječenju su 492 pacijenta, od kojih su 23 na respiratoru.

44

Od 25. februara 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do sada je ukupno zabilježeno 1.117.735 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih su 15.782 preminule, ukupno se oporavilo 1.097.448 osoba, od toga 619 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 3.041 osoba.

Do sada je ukupno testirano 4.765.135 osoba, od toga 2.989 u posljednja 24 sata. Zaključno sa 23. aprilom 2022. utrošeno je 5.240.306 doza vakcina, a vakcinisano je 59,47% ukupnog stanovništva, odnosno 70,74% odraslog stanovništva. Danas.hr 25. april - Pokrenuta kampanja Pobedimo pandemiju - Srbija Zdravstveni stručnjaci istakli su na skupu o pandemiji da je srpsko zdravstvo spremnije za borbu protiv kovida-19, nego što je bilo prije dvije godine, jer danas raspolaže ne samo novim saznanjima o ovom virusu i vakcinama, već i adekvatnim terapijskim opcijama.

Na panelu je bilo riječi o kampanji Pobijedimo pandemiju, a čiji cilj je da se ukaže na značaj pravovremenog prepoznavanja i liječenja kovida, saopštilo je Ministarstvo zdravlja koje je podržalo tu kampanju.

Prof. dr Ivana Milošević, zamjenica direktora Klinike za infektivne i tropske bolesti UKCS istakla je kao pozitivno to što sada ima manje mladih u bolnicama nego što je to bio slučaj kod delta soja, ali i dalje upozorava da omikron soj ne treba potcjenjivati i da su zbog toga epidemiološke mjere, vakcinacija i pravovremena primjena adekvatne terapije oboljelih jedini način da se pandemija stavi pod kontrolu.

- Kao ljekar opšte medicine po prvi put imam priliku da liječim svoje pacijente adekvatnom, a ne samo simptomatskom terapijom. Vlada Republike Srbije obezbijedila nam je da imamo čime da se borimo protiv kovida - istakla je prim. dr med. Dragana Trifunović-Balanović, predsjednica Sekcije opšte medicine Srpskog lekarskog društva.

Prema riječima ljekara, pravovremeno liječenje posebno je važno kod rizičnih grupa i osoba sa komorbiditetima, koje su pod povećanim rizikom za razvoj teškog oblika kovid-19.

U sklopu kampanje Pobedimo pandemiju koja traje do 20. juna ove godine biće pokrenuta i web stranica www.pobedimopandemiju.rs sa ciljem informisanja i edukacije šire i stručne javnosti. RTV 26. april – Od početka pandemije potvrđeno 376.897 slučajeva zaraze, a preminule su 15.764 osobe – BiH U Bosni i Hercegovini (BiH) zabilježeno je 56 novih slučajeva zaraze korona virusom, a preminule su dvije osobe kod kojih je potvrđena infekcija, izvijestili su iz Instituta za javno zdravlje dva bh. eniteta i Vlade Brčko distrikta.

U entitetu Federacija BiH (FBiH) u protekla 24 sata testirano je 978 uzoraka, od kojih je 46 bilo pozitivno na novi korona virus SARS-CoV-2. Nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva, saopšteno je iz Zavoda za javno zdravlje FBiH. Srna 29. april - Na Kosovu sve manje novozaraženih koronavirusom Ministarstvo zdravstva Kosova je saopštilo da je u poslednja 24 sata od 619 testiranih uzoraka 29 bilo pozitivno na koronavirus.

Izlečenim je u zadnja 24 sata proglašeno troje pacijenata, dok je ukupan broj oporavljenih 224.473.

Ukupan broj aktivnih slučajeva na Kosovu trenutno je 441. Beta

lja dr Predrag Sazdanović.

On je u razgovoru za Tanjug objasnio da je ozbiljna strateška grupa koju, između ostalih čine Vlada Srbije, Kancelarija za IT i digitalizaciju i ministarstva zdravlja i finansija, definisala pravce razvoja digitalizacije u zdravstvu od 2022. do 2026. godine.

- To je, zapravo, vrh ledenog brijega koji je započeo prije nekoliko godina digitalizacijom cjelokupnog srpskog zdravstva, prije svega prema zdravstvenim ustanovama, a zatim i prema pacijentima. U ovom trenutku se priprema odgovarajući projekat koji se zove Tutorijal, koji će građanima pomoći da što brže dođu do zdravstvenih podataka jer je zainteresovanost velika, i mi iz Ministarstva zdravlja smo toga svjesni - poručio je dr Sazdanović.

Državni sekretar podsjeća na uvođenje elektronskog recepta, koji je, kako kaže, takođe samo dio onoga što se građanima nudi putem portala e-zdravlje.

- Naši sugrađani dobijaju elektronski recept koji traje i do šest mjeseci, da ne moraju da idu kod svog izabranog ljekara, da ih rasteretimo odlaska samo zbog recepta, a sa druge strane da rasteretimo i naše ljekare od možda nepotrebnih zakazivanja pregleda. Sledeći korak je bio da uključimo sekundardni i tercijarni nivo kada smo formirali elektronski-specijalistički recept gdje naše kolege specijalisti koji su konsultanti izabranim ljekarima daju predlog svoje terapije, a izabrani ljekar se saglasi sa time u digitalnoj formi – kazao je dr Sazdanović.

Dodaje da je sledeća instanca širenja mogućnosti portala e-uprave, tzv. digitalno bolovanje.

- Da nema više potrebe da uzmemo doznake, da vraćamo, već sve to može elektronski. Tu će biti uključeni i poslodavci i RFZO, gdje će onog trenutka kada se propiše bolovanje kod izabranog ljekara, to biti registrovano i u ustanovi, odnosno firmi gdje pacijent radi, piše od kada do kada i zatvara se elektronski, a o tome se obavještavaju poslodavac i RFZO – objasnio je dr Sazdanović.

Građani na portal e-zdravlje mogu da se prijave na dva načina - putem naloga na e-upravi, ili preko zdravstvene knjižice ukucavanjem LBO i broja knjižice. RTV

29. april - Umrežavanja zdravstvenog sistema dobra za građane i ljekare - Srbija Digitalizacija zdravstvenog sistema, koja je započela prije nekoliko godina, prije svega je obuhvatala medicinske ustanove, zatim i pacijente, a za cilj ima omogućavanje brzog pristupa podacima putem portala e-zdravlje, a zainteresovanost građana je velika, rekao je državni sekretar Ministarstva zdrav-

45

9. april - Endokrinološka radionica

Zavidnu stručnu pažnju izazvale endokrinološke teme

46

U Podgorici je 9-og aprila realizovana Endokrinološka radionica koja je animirala za učešće veliki broj profesionalaca iz ove oblasti. Program je obuhvatao niz stručnih predavanja i 3 radionice. Srdačnu dobrodošlicu u ime organizatora učesnicima je poželjela Slavica Pantelić, direktorica magazina „Medical”.

Moderator Radionice bio je dr Sreten Kavarić. Skup su podržale kompanije Astra Zeneca i Pharmanova. Praktični segment skupa obuhvatio je set od 3 stručne radionice čiji su realizatori bili dr Emir Muzurović, dr Natalija Popović Petrić, dr Olivera Bošković, dr Dragana Durković Perović, dr Đorđije Krnjević i dr Aldijana Zeković.

Najavljujući program stručnih predavanja dr Sreten Kavarić nagovijestio je učesnicima Radionice značaj primjene vodiča u vezi s dijabetesom, praćenja veze dijabetesa sa ostalim oboljenjima, novim terapijskim pristupima i veze vitamina D i ovog stanja. On je ovom prilikom naglasio da kada se govori o dijabetesu, treba ima imati na umu da je riječ o posebnom stanju organizma.

manji od 8. Terapijski protokol treba mijenjati kod neregulisanih pacijenata na 3-6 mjeseci, a kod pacijenata koji imaju kardiovaskularna oštećenja i faktore rizika i opterećenje i oštećenje bubrega značajna je promjena životnog stila u smislu vježbanja, gubitka tjelesne težine kod pretjerano gojaznih i adekvatne ishrane.

Dok je prva terapijska opcija u liječenju dijabetesa u primarnoj zdravstvenoj žaštiti metformin, u velikom broju studija dokazani benefit na kardiovaskularnom profilu ili u liječenju aterosklerotske bolesti, srčane i bubrežne slabosti pokazuju GLP receptor agonisti i SGLT2 inhibitori. Uz preporuku da treba voditi računa o pravovremenom uključivanju ovog tipa zaštitne terapije, dr Vujošević je pojasnila i da ako se ne postigne ciljana vrijednost, onda se na GLP1 može dodati SGLT2. Ove dvije linije ljekova pružaju slične zaštitne efekte u smislu redukcije neželjenih kardiovaskularnih događaja kod visokorizičnih pacijenata, ali su SGLT2 dominantni kod pacijenata sa srčanom slabošću. Oni utiču na usporavanje napredovanja hronične bubrežne slabosti i smanjuju rizik od srčanog zastoja, nezavisno od glikemijske kontrole.

Šta su ciljevi?

Kardiorenalni rizici

Dok se ranije dijabetes tipa 2 u prosjeku javljao oko 60. godine života, a pacijenti obično imali problem povećane tjelesne mase, srednje pokretljivosti i bili slabije inforimisani, danas je prosječno životno doba pojave ovog stanja oko 45 godina upozorila je dr Snežana Vujošević. Uz upozorenje o epidemiji gojaznosti, ona je navela da ljudi danas apsolutno ne vode računa o svom životu i zdravlju i sve manje se kreću. Oni raspolažu informacijama, ali ih nikako ne prihvataju.

Pozivajući se na preporuke eminentnih endokrinoloških udruženja1 o načinu postizanja optimalne glikoregulcije, indeksa tjelesne mase, krvnog pritiska i lipidnog metabolizma, dr Vujošević je naglasila da u vezi s dijabetesom najviše plaši hipoglikemija.

Ističući da na prvo mjesto treba staviti brigu o kardio i nefroprotekciji, dr Vujošević je navela da niko ne treba da ima HbA1c

Dr Milena Cojić istakla je da je u okviru prevencije važno izvesti skrining populacije i predložiti zaštitne mjere. Priznajući da ovo nije održiv sistem, ona je predočila pregled predviđenih medicinskih analiza i izazova za ljekara koji se bavi tretmanom dijabetičara. Od posebne je važnosti, po njoj, da se prilikom otkrivanja dijabetesa kod pacijenata procijeni stepen glomeralne filtracije i izračuna, ukoliko je moguće, albuminurija.

Manifestujući aktuelne preporuke, dr Cojić je navela da visok rizik za oštećenja kardiovaskularnog profila dijabetičara imaju pacijenti koji imaju trajanje dijabetesa do 10 godina, bez oštećenja ciljnih organa, uz bilo koji faktor rizika. Umjereni rizik imaju pacijenti mlađi od 35 godina sa T1D ili dijabetesom tipa 2 do 50 godina starosti, dužinom trajanja do 10 godina i bez ikakvih dodatnih faktora rizika. - Naš cilj u primarnoj zdravstvenoj

zaštiti je da prepoznamo pacijente sa povišenim kardiovaskularnim rizikom i da pružimo odgovarajuću terapiju kako bismo svima omogućili da od nje izvuku maksimalnu korist - kaže dr Cojić.

Po podacima metaanaliza, otprilike 1/3 pacijenata ima dokazanu kardiovaskularnu bolest, a 7 od 10 pacijenata u svakodnevnoj praksi ima kardiovaskularne rizike. 68% pacijenata sa dijabetesom tipa 2 razvije disfunkciju lijeve komore, a 40% hroničnu bubrežnu bolest. - Kardiorenalna bolest je najčešća komplikacija kod pacijenata s dijabetesom i ona se može razviti nezavisno od aterosklerotske bolesti. Potrebno je minimum jedanput godišnje da provjerimo prisustvo albumina u urinu i njegov odnos sa kreatininom, a bitno je i da procijenimo glomerulalnu filtraciju - kaže dr Cojić.

Pacijenta treba motivisati Ističući da je jako je bitno postići motivaciju za dugotrajno liječenje dijabetičara dr Valentina Kalinić navela je da 2/3 pacijenata ima neregulisan dijabetes, i to baš zbog motivacije.

Pacijenti kasne u terapijskoj primjeni ljekova. Kod njih je obavezna kontrola, bez obzira na nivo regulisanosti dijabetesa jer vremenom propadaju beta-ćelije, mijenjaju se nivoi insulina i kreatinina.

Efekat hipoglikemije, dijareja, glavobolja, dobijanje na težini, retencija vode, mogući su nus-efekti dijabetesa, pa ključni momenat predstavlja edukacija. - Ako izbjegnete mogućnost dobijanja na težini, ako izbjegnete mogućnost pojave hipoglikemije, ako ostvarite dobru glikoregulaciju, dobićete kod njega povjerenje i motivaciju za dalje liječenje - kaže dr Kalinić.

Dr Valentina Kalinić: - Pacijenti su nam saradnici. Mi ne možemo bez njih ostvariti cilj bilo kakvim oružjem.

Ključ u sprečavanju komplikacija jeste preventivno djelovanje na komplikacije tokom prvih 10 godina terapije. Po mišljenju dr Kalinić, na primjenu 2 lijeka iz ove terapijske palete kasni se po 7 godina, a intenziviranje terapije i prelazak na insulinsku terapiju takođe kasne od 7-6 godina. - Pacijent je taj koga treba natjerati da voli sebe, a pritom nije nimalo lako riješiti šećernu bolest - kaže ona. Budući da je dijabetes i stanje strašnih komplikacija, dr Kalinić je ukazala na podatke Dekler studije koji pokazuju da dapagliflozin u odnosu na placebo pokazuje prednost u suzbijanju nastanka srčane insuficijencije do 36%, kao i sniženje rizika za bubrežnu bolest od 40%. Ovi preparati, kazala je ona, omogućavaju gubitak težine u realnoj kliničkoj praksi.

Dijabetes i bubrežna slabost - Nekada davno primat u etiologiji same hronične bubrežne bolesti držali su glomerulonefritisi, međutim, već duže vrijeme to nije slučaj, pa sad praktično kod 40% pacijenata sa hroničnom renalnom insuficijencijom imate u osnovi dijabetes tipa 2, što je prilično zabrinjavajući podatak - kaže dr Sanja Borozan. Kod čak 40% pacijenata sa dijabetesom tipa 2 dijagnostikuje se hronična renalna slabost. Takve pacijente potrebno je, po preporuci dr Borozan, aktivno tražiti.

Usavršavanje dijagnostičke procedure dovelo je do toga da je danas postalo dovoljno vrijednost glomerularne filtracije procijeniti putem formula i algoritama koje se računaju na različite načine. Dovoljno je, navodi dr Borozan, u formulu unijeti vrijednost kreatinina, pol pacijenta i njegovo godište i bukvalno

47

odmah se dobija procjena njegovog GFR-a. Pored 24-satne albuminurije, sve više se računa urinarni albumin-urin odnos u jednom uzorku urina. Dr Borozan preporučuje sprovođenje ove procedure kod pacijenata sa dijabetesom tipa 1 nakon 5 godina od dijagnostikovanja bolesti, a kod dijabetesa tipa 2 jednom godišnje od postavljanja dijagnoze.

Normalno se gubi oko 150 mg proteina u urinu dnevno, sve što je preko a perzistentno je - patološka je pojava.

Dok je GFR marker procjene funkcije bubrega, albuminurija je marker oštećenja bubrega. Iako su ova dva markera prilično pojednostavljeni, u praksi ne djeluje da je tako zato je dijagnostifikovano svega 10% pacijenata sa GFR-om ispod 60, a čak 50% pacijenata, kako je upozorila dr Borozan, prvi put se javi tek u momentu kad im je GFR ispod 30. Velike studije pokazuju da ti pacijenti imaju do 10 puta veću vjerovatnoću da prijevremeno umru, nego da završe na programu dijalize upravo zbog kardiovaskularnih morbiditeta i na kraju mortaliteta.

Iznoseći preporuke za doziranje terapije pacijentima sa oštećenom bubrežnom funkcijom, dr Borozan je navela da prema najnovijim preporukama svi pacijenti koji imaju GFR iznad 30 i neadekvatan stepen albuminurije treba da budu tretirani u primarnom zdravstvenom sektoru. Svi pacijenti koji imaju dijabetes i bubrežnu slabost, treba da dobiju renoprotektivni lijek, u prvom redu SGLT inhibitor, ukoliko je njihova procijenjena jačina glomerulonske filtracije veća od 25 ili imaju stepen albuminurije preko 300 mg dnevno.

Uz opis mehanizma djelovanja SGLT inhibitora i primjene ciljane zaštitne terapije, dr Borozan je rekla da podaci iz studija ukazuju na smanjenje nefroprogresije od 47% kod pacijenata koji su bili na dapagliflozinu, End-Stage Renal Disease, renovaskularne i kardiovaskularne smrtnosti: u relativnom riziku za 39%, u apsolutnom za 5,3, kao i smanjenje smrtnosti od bilo kog uzroka za 31%.

Dijabetes i srčana slabost Dr Zlata Kovačević navela je da studije pokazuju da oko 1/3 pacijenata već sa dijagnozom dijabetesa ima neki kardiovaskularni događaj. Kod dijabetičara je ovaj rizik bar 5 puta veći u odnosu na one koji se ne liječe od dijabetesa. Oni su u riziku od cerebrovaskularnog insulta u odnosu na ostale u 72%. Studija iz Velike Britanije pokazuje da je kod 14% pacijenata sa dijabetesom prva manifestacija dijabetesa bila srčana slabost. U većem procentu to je bila periferna arterijska bolest, dok je infarkt miokarda manje zastupljen. Čak 68% ovih pacijenata na ultrazvučnom pregledu pokaže popuštanje lijeve komore srca. - Kad se kod pacijenta postavi dijagnoza srčane insuficijencije, popuštanja srca, rizik za mortalitet se povećava čak i do 10 puta - kaže dr Kovačević.

Stopa petogodišnjeg preživljavanja dijabetičara sa srčanom insuficijencijom starijih od 65 godina je svega 12,5%, a kod pacijenata bez srčane insuficijencije stopa preživljavanja je oko 80%. Rizik od srčane insuficijencije kod dijabetičara, bez obzira na sve mjere, zadržava se na visokih 45%.

48

Dajući osvrt na pojedine terapijske pristupe, dr Kovačević je navela da studije pokazuju da upotreba dapagliflozina dovodi do smanjenja rizika za hospitalizaciju od srčane insuficijencije za 27% kod dijabetičara, a njegovo dodavanje standarnoj terapiji doprinosi smanjenju kardiomortaliteta i pogoršanja srčane insuficijencije za 26%. Ovaj terapijski pristup dovodi do smanjenja kardiovaskularnog mortaliteta za 17% i ukupnog mortaliteta za 16%. Uz smanjenje negativnih efekata i mortaliteta, sve ovo je doprinijelo da se SGLT2 inhibitori stave u kardiološke vodiče kao ljekovi prve linije za smanjenje srčane insuficijencije. Stoga je, uz primjenu higijensko-dijetetskog režima i metformina, po preporuci dr Kovačević, potrebno na vrijeme uključiti terapiju SGLT2 inhibitorima.

Metabolički efekti antihiperglikemika - Sa svim novim ljekovima koje imamo, sa odgovarajućom komplijansom od strane pacijenta, možda ćemo u perspektivi dobiti da dijabetes bude samo stanje a ne bolest - kazala je dr Zorica Rabrenović. Ona je objasnila da je za izbor lijeka najvažnija redukcija glikoliziranog hemoglobina. Poredeći efekte različitih terapijskih pristupa, dr Rabrenović je objasnila da na rizik od hipoglikemije značajan uticaj imaju preparati sulfonil-ureje, dok na redukciju tjelesne težine sulfonil-ureja nema efekta, kao ni DDPG inhibitori. Zabilježena je redukcija tjelesne težine usljed primjene SGLT2 inhibitora i GLP agonista. Isto važi i za redukciju krvnog pritiska.

Uz brojne prednosti koje ima metformin, njegovi neželjeni efekti su gastrointestinalni događaji, dijareja i abdominalni bol, i rijetko laktoacidoza. Sulfonil-ureja pokazuje efikasnost koja nije održiva kroz vrijeme, udruženost sa povećanjem bodi-mas indeksa i sa povećanim rizikom od hipoglikemija. DPP4 inhibitori imaju umjerenu efikasnost u redukciji glikoliziranog hemoglobina i mogući rizik od pankreatisa, dok SGLT2 inhibitori ne povećavaju rizik od hipoglikemije, efikasni su u svim stadijumima bolesti, smanjuju bodi-mas indeks, imaju redukciju krvnog pritiska, a pokazuju i kardiovaskularno i nefroprotektivno djelovanje. Negativne efekte čine genitalne infekcije kod žena i poliurija. GLP1 agonisti, uz brojne prednosti, predstavljaju iritabilnu terapiju, potrebu za filtracijom i gastrointestinalne neželjene efekte.

SGLT2 inhibitori i GLP1 agonisti snižavaju tjelesnu masu značajnije od DPP4 inhibitora, a kad su u pitanju metabolički efekti, SGLT2 inhibitori i GLP1 agonisti redukuju glikozilirani hemoglobin bez rizika od hipoglikemije, uz smanjenje tjelesne mase, krvnog pritiska i rizika za kardio-renalne događaje.

Vitamin D: vitamin ili hormon?

Ocjenjujući da se vitamin D nalazi negdje između vitamina i hormona, dr Aleksandar Đogo je objasnio da ovaj vitamin pripada grupi liposolubilnih vitamina koji ima strukturu kortikosteroida, sa otvorenom strukturom koja mu pomaže u postavljanju stabilne molekularne konformacije. Izvor vitamina D u velikoj mjeri je hrana, kao što su plodovi mora, žumence jajeta, lako svarljivi mliječni proizvodi, npr. puter i pavlaka. Ipak, suplementacija je neophodna, posebno u Evropi, gdje UV indeks nije tako bogat kao što je na ekvatoru. Međutim, vitamin D nije biološki aktivan i, kako je objasnio dr Đogo, potreban je niz biohemijskih

akcija koji će dovesti do njegove aktivacije.

U sklopu objašnjanja metabolizma vitamina D, dr Đogo je objasnio da on po prvi put na nivou bubrega ulazi u genom ćelije. Metaboliše se kao kalcitriol ili kalcitrioična kiselina. Uz opis bioloških svojstava vitamina D, dr Đogo je naveo da on ima sposobnost da se veže za steriodni receptor, i može da ima određene biološke efekte. Ima stabilnu strukturu, veoma mali broj modifikacija, tako da mu je struktura stabilizovana. U najvećem broju veza, oko 88%, vezan je za globuline, a oko 11% za albumine, što je veoma visok procenat, ali je ta veza nestabilna. Vitamin D je specifičan i po tome što isti marker koji ga definiše na nivou nukleusa, kodira proteine koji ga nose, a oni imaju mogućnost da nestabilnu strukturu vitamina D neprekidno mijenjaju i prilagođavaju ljudskim potrebama.

Ranije se smatralo da je ovo tzv. koštani vitamin, međutim, on ima brojne druge efekte. Novija ispitivanja pokazuju da on ima i osteoblastne receptore i da uspijeva i da kalcijum koji je iznio iz crijeva dovede u koštano tkivo. Bezmalo, svako tkivo ima receptore vitamina D. Deficit vitamina D, upozorio je dr Đogo, povećan je sa rizikom od velikog broja bolesti. Specifično je i to da dok drugi steroidni hormoni dovode do niske regulacije insulinskog receptora, vitamin D uspijeva da se prilagodi modifikacijama insulinskog receptora i popravi insulinsku receptivnost. Jedan od efekata je i pobuđivanje beta-ćelija na lučenje insulina. Primjene ogromnih doza vitamina D, kako objašnjava dr Đogo, imaju značajnog efekta i kod žena u periodu fertilizacije, a njegova suplementacija ima uticaja i na zdravlje kardiovaskularnog sistema na način što posreduju u stvaranju antioksidativne supstance od slobodnog radikala.

Oni su čistači krvnih sudova, a aktuelna su i istraživanja u vezi s tim da vitamin D ima direktne receptore u srčanom mišiću.

Dr Aleksandar Đogo: - Procjena statusa vitamina D je jedan u najozbiljnijih koraka u očuvanju ljudskog zdravlja, a na svu sreću, dostizanje optimalnih nivoa vitamina D je lako i nije skupo.

Doziranje vitamina D Preporuke za doziranje profilaktičkih doza vitamina D, kao i za liječenje deficita vitamina D prezentovala je dr Aleksandra Furtula. Ona je objasnila da određivanje nivoa vitamina D3 podrazumijeva određivanje nivoa 25 hidrioksi vitamina D3, a u slučaju njegovog deficita dolazi do sekundarnog hiperparatireoidizma, što će dovesti do visokog nivoa paratireoidnog hormona.

Vrijednosti manje od 9 nanograma po ml su nedovoljne. Vrijednosti manje od 30 nanograma po ml su nedovoljne, 30-10 predstavlja insuficijenciju, a vrijednosti veće od 30 nanograma su optimalne.

Po podacima iz 2020, dnevne potrebe vitamina D su od 75-250 nanomola/l zavisno od starosti. Od rođenja do 12 mjeseci, kako je objasnila dr Furtula, dozira se 400 internacionalnih jedinica dnevno, od 1-18 godina preporuke su 600-1.000 i.j.

dnevno, od 18-70 godina 1.500-2.000 i.j.. Preporučuje se da kod starijih od 70 godina koji su gojazniji suplementacija može uključiti 3,.000-6..000 i.j. dnevno, sa maksimalnom dozom od 10.000 jedinica. Trudnicama se dozira 1.500-2.000 i.j., a za laktaciju se preporučuje 600-2.000 za mlađu grupu (14-18 god.) i 1.500-2.500 za starije od 18 godina.

Postoje različite preporuke za doziranje navedenog suplementa u odnosu na geografsku oblast i starost. U Norveškoj je preporučen dnevni unos od rođenja do 1. godine u količini do 10 mikrograma, a kod starijih od 70 godina i trudnica do 20 mikrograma. U Francuskoj od rođenja do prve godine dozira se 20-25 mikrograma, 1-3 godine: 10 mikrograma, a kasnije i po 5 mikrograma. U trudnoći: 10 mikrograma. U Centralnoj Evropi preporučeno je 10 mikrograma po rođenju do 1. godine, 15-25 tokom djetinjstva, u odraslom dobu 20-50, a kod trudnica i starijih 20-50 mikrograma.

Američka fondacija za osteoporozu preporučuje da se uz dnevnu dozu vitamina D od 80-1.000 i.j. doda 1200 mg kalcijuma dnevno. Preporuke iz 2016. upućuju da pacijentima koji imaju potvrđenu osteoporozu nivo unosa treba da bude 30-50 ng/ml. Suplementcija je 1.000-2.000 i.j. dnevno. Prevencija nedostatka vitamina D, zavisno od starosne grupe, obuhvata do 1.500 i.j. dnevno, a kod pacijenata koji su već razvili osteoporozu 30.000-50.000 i.j. nedjeljno.

Preporučeni unos vitamina D od rođenja do 12 mjeseci je 400-1.000 i.j. dnevno, u starosti 1-18 godina 600-1.000, 18-70 godina: 1.500-2.000, kod gojaznijih 3.000-6.000 dnevno, a kod starijih 1.500-2.000 i.j. Prva kontrola obavlja se nakon 8-12 sedmica od uključivanja vitamina. Čak 35% evropske populacije ima manjak, 25% deficit, a 10 % teški deficit vitamina D. Šta je od posebnog značaja?

Rezimirajući stručne preporuke plenarne sesije dr Sreten Kavarić je istakao nekoliko značajnijih poruka koje bi trebalo ponijeti sa skupa. Navodeći da se u savremenoj medicinskoj praksi dijabetes nažalost dijagnostikuje u sve mlađem životnom dobu, dr Kavarić je upozorio da to čini izazov za ljekara jer i trajanje dijabetesa kod tih pacijenata postaje sve dugotrajnije.

Posebno bi trebalo imati na umu da je motivacija pacijenta jako važna u cilju poboljšanja efikasnosti terapije. Pritom bi trebalo voditi računa o pravovremenosti primjene što efikasnijih i bezbjednijih ljekova. - Danas imamo moćne ljekove i, prema terapijskim vodičima, znamo da su sa dobrim djelovanjem i da djeluju protektivno i na kardio i na renalna dešavanja. Uz to, redukuju mortalitet i poboljšavaju kvalitet života pacijenta - kaže dr Kavarić.

Provjera bubrežne funkcije, po njemu, neophodna je makar jednom godišnje. - Kontrolišite vitamin D makar jednom godišnje i koristite ga i u zimskim mjesecima - preporučio je on.

1 ADA i EAD Anita Đurović

49

ENDOKRINA IMPOTENCIJA Prof. dr sc. med. Bogdan Pajović Univerzitet Crne Gore – Medicinski fakultet Podgorica

Muški polni hormoni (androgeni) su neophodni za razvoj i funkciju sekundarnih polnih organa. Androgeni pojačavaju libido (seksualni prohtjev) i erekciju, ali nisu bitni za njen neposredni razvoj. Testosteron povoljno utiče na emisiju sperme i češću pojavu noćnih erekcija. Zato smanjena funkcija testisa (hipogonadizam) može biti uzrok hormonske impotencije.

Hipotalamus luči hormon (GnRH – hormon oslobađanja gonadotropina) koji stimuliše hipofizu da luči svoje „gonadotropine“ – LH i FSH. Gonadotropni hormoni podstiču lučenje testosterona u testisima (LH) i podstiču spermatogenezu (FSH).

Još jedan hormon hipofize (prolaktin) može da utiče na seksualnu funkciju. Povećan nivo prolaktina (hiperprolaktinemija) inhibira (koči) hipotalamusne centre, usljed čega je smanjen nivo testosterona u krvi i smanjen je libido.

Oboljenja štitne (tireoidne) žlijezde (pojačana ili smanjena funkcija) i neke bolesti nadbubrežnih žlijezda (andrenogenitalni i Cushingov sindrom) udruženi su sa poremećajem seksualne funkcije. Šećerna bolest je daleko najčešće endokrino oboljenje, ali nepovoljan uticaj dijabetesa na seksualnu funkciju nije u vezi

50

sa insulinom, već zavisi od sudovnih i neuroloških (polineuropatija) komplikacija. Ako se izuzme dijabetes, ostale bolesti endokrinih žlijezda su rijtke, tako da na endokrinu impotenciju otpada samo 2-5% ukupnog broja.

Uzroci Bolesti testisa mogu biti urođene ili stečene. Kod urođene slabe razvijenosti testisi su mali, a njihova funkcija nije zadovoljavajuća (hipogonadizam). Hipogonadizam može biti i sekundaran, tj. nastaje zbog nedovoljne stimulacije hormonima hipotalamusa i hipofize. Teške bolesti bubrega i jetre nepovoljno utiču na funkciju testisa (sekundarni hipogonadizam). Mnoge stečene bolesti testisa (tumori, povrede, zapaljenja) nemaju uticaj na seksualnu funkciju, bilo zato što su jednostrane ili zato što imaju prolazan karakter. Zračenje i hemioterapija mogu da oštete tkivo testisa. Bolesti hipotalamusa i hipofize utiču nepovoljno na seksualni život, ako dovode do hipogonadizma. Disfunkcija hipotalamusa i hipofize je sastavni dio procesa starenja i klinički

se manifestuje poslije 70. godine života. Tumori hipofize (adenomi) mogu biti uzrok hiperprolaktinemije. Insuficijencija hipofize sa smanjenim lučenjem njenih hormona (hipopituitarizam) praćena je seksualnom disfunkcijom. Bolesti štitne žlijezde (Bazedova bolest, miksedem, struma), bilo da su udružene sa pojačanom bilo smanjenom funkcijom, utiču nepovoljno na libido i potenciju.

je pojačano lučenje prolaktina iz adenoma hipofize. Hiperprolaktinemija inhibira centre u hipotalamusu i smanjuje produkciju testosterona. Za dijagnozu se koristi rendgenski snimak baze lobanje, CT sken ili magnetna rezonancija, i mjerenje hormona u krvi.

Dijagnoza

Liječenje endokrine impotencije sprovodi se u saradnji sa endokrinologom. Nizak nivo pojedinih hormona nadoknađuje se davanjem odgovarajućeg hormona (tzv. supstitucija). Deficit testosterona nadoknađuje se oralnom ili bolje intramuskularnom primjenom testosterona. Griješe muškarci koji misle da pri normalnom lučenju sopstvenog testosterona mogu biti „supermuškarci“ unošenjem dopunskih količina testosterona. To naprotiv može imati suprotan efekat. Kod bolesnika sa disfunkcijom hipotalamusa može se postići stimulacija hipofize i testisa davanjem gonadotropnog oslobađajućeg hormona (GnRH). Ako postoji hipopituitarizam (nedovoljna funkcija hipofize) moguća je stimulacija testisa pomoću horionskog gonadotropina (hCG).

Supstituciona terapija je samo dodatak liječenju glavnog poremećaja, ako je to moguće. Tako, na primjer, adenom hipofize liječi se bromokriptinom, a ako je to neuspješno potrebna je operacija ili zračenje.

U slučaju sumnje na poremećaj žlijezda sa unutrašnjim lučenjem potrebno je endokrinološki ispitivanje. U osnovna ispitivanja spada određivanje nivoa testosterona, LH, FSH, prolaktina i hormona štitme žlijezde (T3, T4) i po potrebi hormona nadbubrežnih žlijezda. Većina bolesnika sa endokrinim poremećajima ima smanjen libido, a manje erektilnu disfunkciju.

Kod hipogonadizma testisi su obično mali, brada i kosmatost je slabije izražena. Česta je ginekomastija. Ako hipogonadizam postoji još prije puberteta polni organi ostaju neravzijeni, nema muške kosmatosti, glas ostaje kao u dječaka. Noćne erekcije su rijetke ili odsutne. Smanjena je produkcija sperme. Međutim, opisane su dobre erekcije i poslije kastracije, uprkos niskih nivoa testosterona.

Jedan od najčešćih poremećaja kod oboljenja hipofize

Liječenje

51

Istine i zablude

Provjetravanje prostorija Dolazak zime, kratkih i hladnih dana uslovljava nas da dosta vremena provodimo u zatvorenom prostoru. Ljudi od davnih vremena znaju da je važno provjetravati prostor u kojem se živi i radi. Provjetravanje prostora je jednostavna stvar - otvore se vrata i prozori, nastaje propuh koji izbacuje nečisti vazduh, a unosi čisti. Na taj način ćete održati higijenske standarde, očuvati svoje i zdravlje svojih ukućana.

Tokom proljeća, ljeta i jeseni, kada su vanjske temperature ugodne, mnogima je prozor često otvoren kako bi se unio dašak svježine u prostoriju. Međutim, zimi mnogi zbog grijanja i gubitka topline ne provjetravaju prostorije dovoljno često zbog čega dolazi do raznih neugodnih pojava.

Zbog neprovjetravanja prostorija može doći do raznih oboljenja?

ISTINA - Svjež vazduh je neophodan za pravilno funkcionisanje organizma. Neprovjetravanje prostorija štetno je po zdravlje, jer se tako nakupljaju bakterije, što prema nekim istraživanjima može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.

Boravak u zatvorenom prostoru doprinosi prenošenju infekcije. Ukoliko ste skloni alergijama redovo provjetravajte i čistite prostorije u kojima boravite kako bi umanjili pojavu grinja, buđi i alergija na prašinu. U neprovjetrenoj ili slabo prozračenoj sobi akumuliraju se mnogi štetni mikroorganizmi, prašina koja može nanijeti značajnu štetu vašem respiratornom sistemu.

Važno je provjetravati prostor što češće, posebno ako u njemu boravi neko ko je bolestan – tako se smanjuje šansa od zaraze drugih ukućana, a i oboljeli će brže ozdraviti. Virusi, bakterije i drugi izazivači bolesti, naročito respiratornih infekcija, “ne vole” svjež vazduh.

Prostorije u kojima borave bebe neophodno je stalno provjetravati?

ISTINA - Prostorija u kojoj beba boravi veći dio dana trebala bi da bude čista, uredna, sa što manje kabastih stvari, sa površinama koje je lako očistiti, sa što više dnevne svjetlosti i mogućnosti čestog provjetravanja.

Neophodno je da se stalno provjetrava soba u kojoj beba spava.

Oboljelo dijete prenosi viruse na okolinu još prije nego što se ispolje simptomi (kašalj, kijanje, povišena temperatura).

Rješenje nije da dijete boravi u zatvorenom prostoru, jer izlaganje djeteta hladnom ili vlažnom vazduhu ne povećava rizik od razbolijevanja.

Provjetravanjem prostorija dobijamo potrebnu količinu kisonika?

ISTINA – Provjetravanjem prostorija se dobija potrebna količina kiseonika za zdrav i kvalitetan život. Najaktivniji zagađivači vazduha u stanu smo sami sebi, jer pri izdisaju izbacamo ugljen dioksid i ponovo ga udišete, umjesto kiseonika ugljen dioksid ulazi u krv, ulazi u ostale organe, usljed čega se manifestuju glavobolje, umor, pospanost, opšta nelagodnost itd. Ali osim ugljen dioksida, oslobađa se gotovo i 150 različitih materija, a samo isparavanjem znoja - gotovo 250 među kojima su aldehidi, amonijak i drugi.

52

Topli vazduh u prostorijama tokom zime čuva zdravlje?

ZABLUDA – Istrošen vazduh nanosi nam štetu a štetu pravi zagrijan vazduh. Topli vazduh se diže uvis, pa je tako ispod plafona vazduh najtopliji, dok je na podu hladan. Zdravlje međutim traži obrnuto. I stari grčki ljekar Hipokrat je prije 2500 godina rekao da su za zdravlje potrebne tople noge, a glava u hladu.

Ulazak svježeg vazduha u prostor u kome boravimo pozitivno utiče na raspoloženje, energiju, fizičko i mentalno zdravlje.

Da bi se djeca pravilno razvijala potrebno je da imaju dovoljno svježeg vazduha svakog dana.

Tokom provjetravanja prostorija može doći do promaje?

ISTINA - Ljudi koji se plaše propuha su uglavnom oni koji nijesu navikli na svjež – hladan vazduh. To su ljudi sa nježnijom i neotpornom kožom. Takve ljude treba za vrijeme provjetravanja prostorija skloniti u drugu sobu (bebe, starije osobe kao i oboljele osobe).

Provjetravanje prostorija sprječava zadržavanje vlage?

ISTINA - Plijesan je nevjerovatno štetan po zdravlje. Redovno provjetravanje prostora je vrlo bitno u borbi protiv vlage. Ona se stvara kroz disanje, znojenje, kuvanje, kupanje i sušenje veša. Kućni ljubimci i sobno bilje takođe mogu biti uzrok prekomjerne vlage u domaćinstvu. Četvoročlana porodica sa umjerenim aktivnostima, dnevno proizvede najmanje 10 do 12 litara vode u obliku vodene pare. Provjetravanjem se smanjuje vlaga.

Tokom kišnih dana ne treba provjetravati prostorije?

ZABLUDA - Prostor treba provjetravati uvijek, pa čak i kada je vani kišno i maglovito. Potrebno je više puta dnevno prozračiti prostorije, bar ujutro i naveče. Prozor i vrata sobe bi trebali biti širom otvoreni nekoliko minuta. Time će toplina, vlaga i iskorišteni vazduh biti zamijenjeni hladnim, suvim i svježim vanjskim vazduhom. Zidovi neće biti ohlađeni u tako kratkom vremenu, te će soba opet ubrzo biti topla.

Noću tokom spavanja nije potrebno provjetravati prostorije?

ZABLUDA - Stručnjaci savjetuju da i tokom hladnih mjeseci noću treba držati prozor malo otvorenim kako bi svjež vazduh ulazio i dok ukućani spavaju jer će tako bolje spavati i biti zdraviji. Hladno vrijeme ne prouzrokuje prehlade niti grip, ali su zato virusi koji izazivaju infekcije gornjih disajnih puteva i grip češći tokom zime.

Suteren i podrum je potrebno stalno provjetravati?

ZABLUDA - Kod suterena i podruma vrijede druga pravila, tamo je problem ljeti. Nikako nemojte pokušavati takve prostorije provjetravati tokom velikih vrućina. Prostorije u suterenu ili podrumu uglavnom i ljeti imaju hladne zidove tako da će po vrućinama samo još više vlage ući u prostoriju i kondenzovati se na zidovima. Kako ne bi dolazilo do razvoja plijesni i kondenzacije vlage trebalo bi takve prostorije ljeti provjetravati samo za vrijeme nižih vanjskih temperatura, noću ili rano ujutro.

Kada je povećano aerozagađenje prostorije ne treba provjetravati?

ISTINA/ZABLUDA - Na lokacijama koje se nalaze u zonama gdje možemo očekivati povećano aerozagađenje (centralne gradske saobraćajnice,..) u određenim djelovima dana, provjetravanje prostorija treba vršiti kada se zapaža najniži stepen zagađenja vazduha - u periodu dana kada nema intenzivnih saobraćajnih gužvi.

Provjetravanje prostorija pomaže u sprječavanju infekcija od COVID-19?

ISTINA - U svakom slučaju, redovno i učestalo provjetravanje prostorija u kojima boravimo može biti korisna dodatna mjera uz primjenu svih drugih zvanično naloženih mjera za smanjenje rizika od širenja uzročnika epidemije COVID-19.

Sobu u kojoj boravi zaraženi koronavirusom i sve druge prostorije u kući treba provjetravati bar po nekoliko minuta svakog dana.

Posjete oboljelom predstavljaju visok rizik za prenos virusa u zatvorenom prostoru.

Provjetravanje, odnosno omogućavanje ulaska „svježeg“ vazduha iz spoljašnjosti u unutrašnjost prostorija i izlaska „ustajalog“ vazduha van svih zatvorenih prostorija u kojima tokom dana boravimo, bilo da su namijenjene obavljanju poslovnih i drugih životnih aktivnosti ili su predviđene za odmor, igra značajnu ulogu u sklopu higijenskih-epidemioloških mjera koje se preduzimaju u cilju sprječavanja širenja uzročnika COVID-19.

SAVJETI: - Prostorije bi trebalo provjetravati svaka dva do tri sata zimi, a ljeti cijeli dan.

- Tokom provjetravanja prostorija prozor i vrata trebaju biti nasuprot otvoreni – poprečna ventilacija 4 do 5 minuta je dovoljna kako bi se vazduh u sobi u potpunosti izmijenio. Ukoliko je samo prozor širom otvoren – od 5 do 10 minuta potrebno je kako bi se vazduh u sobi u potpunosti izmijenio. No, ukoliko je prozor otvoren samo na gornjem zglobu – potrebno je 30 do 60 minuta kako bi se vazduh u sobi u potpunosti izmijenio.

- Posljednjih godina često se koriste aparati za tretiranje vazduha (jonizatori, ozonizatori, ovlaživači, ventilatori…). Iako provjereni aparati imaju pozitivan učinak na vazduh, oni ne mogu zamijeniti provjetravanje ni u kom slučaju.

53

XVII Evropska nedjelja imunizacije - Dug život za sve Dr Biljana Ivelja, spec. pedijatar Dom zdravlja, Cetinje

Evropska nedjelja imunizacije je godišnji događaj koji je inicirala SZO 2005. godine, a u čije obilježavanje se uključila i Crna Gora.Obilježava se svake treće nedjelje aprila, a SZO četvrte nedjelje aprila.

Ove godine obilježava se XVII po redu nedjelja imunizacije u Evropskom regionu Svjetske zdravstvene organizacije, pod sloganom „Dug život za sve”, sa ciljem da se svima u svakoj zemlji omogući podjednaka dostupnost vakcina, što bi koreliralo sa dugim i zdravim životom.

Nedjelja imunizacije je inicijativa koja je koordinirana od strane Regionalne kancelarije SZO za Evropu u saradnji sa zemljama članicama i partnerima, u cilju povećanja obuhvata i izgradnje pozitivnih stavova u vezi neophodnosti potrebe zaštite svakog djeteta/osobe od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom, sa posebnim akcentom na djecu iz teško dostupnih vulnerabilnih i marginalizovanih grupa.

Imunizacija je jedna od najuspješnijih javnozdravstvenih inicijativa kojom se preveniraju bolesti, komplikacije i smrtni ishodi od vakcinama preventabilnih bolesti, među kojima su dječija paraliza, difterija, tetanus, veliki kašalj, hepatitis B, morbili, zaušci, rubela, neke vrste zapaljenja pluća, prolivi izazvani rotavirusom i rak grlića materice Svoju efikasnost vakcine i iminizacija su pokazale u pandemiji Covid 19, kada je nakon masovne imunizacije svjetske

54

populacije uspješno kontrolisana pandemija; značajno se smanjio broj smrtnih ishoda i komplikacija, broj oboljelih, što ukazuje na skori kraj pandemije ove virusne bolesti.

Na žalost, posljednjih godina suočavamo se sa značajnim padom vakcinacije djece starosti do 6 godina, što svakako doprinosi povećanom riziku za pojavu epidemija bolesti koje se pravovremenom vakcinacijom mogu spriječiti. Zaboravljamo značajne činjenice da je imunizacija doprinijela iskorjenjivanju velikih boginja i doprinosi iskorjenjivanju dječje paralize. Morbili, parotitis rubella, veliki kašalj, tetanus, difterija donedavno su bile skoro zaboravljene bolesti iz razloga što su izazivači ovih bolesti pravovremenom imunizacijom skoro nestali iz cirkulacije. Pitanje je zašto dovodimo u sumnju efikasnost i nužnost vakcinacije, kao i zdravlje svoje djece i populacije uopšte.

U svrhu toga, pod inicijativom Instituta za javno zdravlje Crne Gore, preduzimaju se aktivnosti – edukacija zdrastvenih radika, pružanje stručno-metodološke pomoći svim učesnicima u izvođenju imunizacije, revizija vakcinalnih kartona, pozivanje roditelja na vakcinaciju djece, upućivanje izgrađenih poruka o imunizaciji ka medijima, zdravstvenim radnicima, donosiocima odluka i opštoj populaciji - doprinoseći usvajanju znanja i izgradnji pozitivnih stavova ka imunizaciji.

Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da se poštuje

redovan kalendar imunizacije i ne odlaže vakcinacija, da nam se ne bi vratile visokozarazne bolesti koje su uz pomoć vakcina gotovo zaboravljene Pravovremena vakcinacija je od neprocjenjivog značaja za zaštitu stanovništva od ozbiljnih i po život opasnih zaraznih bolesti, a svaki prekid sprovođenja imunizacije dovodi djecu i cjelokupnu zajednicu u neposredan rizik od obolijevanja i gubitka kolektivnog imuniteta.

Pad vakcinisane djece ispod 95% je veoma opasan jer smo u povećanom riziku za pojavu novih epidemija.

Zahvaljujući vakcinaciji imuni sistem djeteta se jača i uči da se uspješno izbori sa infekcijama protiv kojih se vakciniše, ali i da ubrzanije odgovori i na druge slične izazivače bolesti, među kojima je i Covid-19.

Poruke: Donosioci odluka treba da kreiraju profesionalni, edukativni i socijalni sistem podjednake dostupnosti vakcina.

Zdravstveni radnici treba da budu ključni izvor informacija o vakcinama za roditelje.

Izgradnjom povjerenja u vakcine spašavaju se životi.

Svaki roditelj treba da igra ključnu ulogu u zaštiti svoje djece izborom da ih vakciniše. Svako dijete zaslužuje da bude zaštićeno od vakcinama preventabilnih bolesti.

Istraživači na polju vakcina spasili su milione života razvojem bezbjednih i efikasnih vakcina.

Radeći na tome da svako dijete primi potrebne vakcine, bivamo zaslužni za kreiranje budućnosti bez vakcino preventabilnih bolesti.

Vakcine štite od bolesti, spašavaju živote i stvaraju osnovu za dug i zdrav život.

Vakcinacijom protiv zaraznih bolesti ne štite se samo vakcinisani, već i oni oko njih.

Zahvaljujuću vakcinaciji, broj slučajeva dječje paralize je od 1988. godine redukovan za 99%.

Zajedno možemo iskorijeniti polio.

Vakcinacijom protiv infekcije izazvane humanim papiloma virusom (HPV) možemo prevenirati 90% karcinoma grlića materice.

HPV vakcina u kombinaciji sa skriningom je najefikasnija strartegija u prevenciji karcinoma grlića materice.

Morbile su jedna od najzaraznijih bolesti. Nevakcinisana djeca ispod 5 godina života su u najvećem riziku od obolijevanja i komplikacija, uključujući smrtni ishod.

Rubela infekcija kod trudnica može izazvati pobačaj ili kongenitalne malfomacije ploda. Vakcinacijom u djetinjstvu štiti se osoba čitav život.

Vakcina protiv hepatitisa B je 95% efikasna u prevenciji infekcije, razvoju hronične bolesti i karcinoma jetre uzrokovane hepatitisom B. Dostizanje i održavanje kolektivnog imuniteta populacije protiv zaraznih bolesti vakcinacijom je suština zajedničkih napora u svijetu.

55

Fitoterapija oboljenja urinarnog trakta Mr ph Azra Šoljanin

Pojam fitoterapije i fitoterapeutika Najveći izazov današnje fitoterapije je da u moru informacija i fitopreparata različite vrste, ponudi standardizovan preparat, pripremljen na principima dobre proizvođačke prakse (GMP) za ovu vrstu farmaceutskih preparata, sa dokazanom efikasnošću i jasnim mehanizmom djelovanja.

Fitoterapeutici ili fitofarmaceutici prema definiciji (ESCOP - Europe Scientific Corporative of Phytotherapy) kao aktivne sastojke sadrže biljke, biljne dijelove i njihove pripravke, a podrazumijevaju standardizovane biljne droge sa strogo definisanim sadržajem i sastavom terapijski aktivnih supstanci, čija je učinkovitost potvrđena farmakološkim i kliničkim istraživanjima, uz naznaku mogućih nuspojava i interakcija s drugim lijekovima.

Oni ne uključuju hemijski definisane izolovane supstance, bilo pojedinačne ili u kombinaciji s biljnim materijalima. Izolovana pojedinačna aktivna biljna supstanca predstavlja granicu fitoterapije i farmakoterapije. Učinci fitofarmaceutika se temelje, kao i u slučaju sintetskih supstanci, na farmakološkim zakonima.

Jednostavni fitoterapeutski pripravci se mogu lako pripraviti ekstrakcijom biljne droge s vodom i/ili alkoholom (etanolom), a međusobno se razlikuju po načinu provođenja ekstrakcije, te

56

se mogu podijeliti na infuzume, dekokte i macerate.

Osim jednostavnih fitoterapeutskih pripravaka, postoje i tzv. oblikovani pripravci koji zahtijevaju duže vrijeme pripremanja, pa su obično već pripravljeni za konzumiranje ili je olakšano doziranje preko filter vrećica. Prednosti filter vrećica su praktičnost primjene, unaprijed određena doza za upotrebu, te visok stepen usitnjenosti biljne droge koji omogućava kompletnije iskorištavanje aktivne supstance iz biljke. Međutim, zbog usitnjenosti, u biljnim drogama koje sadrže eterična ulja aktivna isparljiva supstanca gotovo potpuno ispari. Prednost ovakvih pripravaka je i njihov duži rok trajanja u odnosu na jednostavne pripravke.

Biljke sadrže stotine konstituenata i neke su veoma toksične, kao što je većina citotoksičnih i antitumorskih biljnih droga. Međutim, nepovoljan učinak većine biljnih droga je manje učestao, kada se droge upotrebljavaju ispravno u poređenju sa sintetskim ljekovima. Dvije vrste popratnih učinaka su uočeni kod biljnih preparata. Prvi (intrinsični) se odnosi na predvidljivu toksičnost, predoziranje i interakciju s konvencionalnim lijekovima (mnoge alergijske reakcije). S druge strane većina poznatih

propratnih učinaka (ekstrinsični) odnose se na pripremu npr. pogrešnu identifikaciju biljaka, nedostatak standardizacije, kontaminacija (npr. teški metali, pesticidi) i dr.

Biljke i biljni priravci u tretmanu oboljenja urinarnog trakta Već je i tradicionalna (narodna) praksa kroz empirijsku primjenu shvatila da nisu sve biljke iste, te kako da se ciljano koriste.

Ipak, ta znanja su u tradicionalnoj primjeni dosta haotična, pa se u starim knjigama mogu naći vrlo zbunjujući podaci. Tradicionalna i savremena praksa uvidjele su da neke biljke djeluju više ili manje diuretički - praćenjem količine izlučenog urina. Diuretične biljke koristile su se iz dva razloga. Jedan je, na primjer, upotreba ploda borovnice kod edema nogu. Drugi je poznato irigacijsko djelovanje kod uroinfekcije, lista breze, lista ortosifona i lista zlatnice, gdje bi pojačana diureza efektom izbacivanja smanjila broj bakterija u urinu. Neke biljke, kao što je kopriva, djeluju protivupalno i još se davno uvidjelo da smanjuju klasične simptome upale.

Isto tako, davno se uočilo da neke biljke (ili njihovi djelovi), kao što je korijen zečijeg trna smanjuju i spazam i olakšavaju mokrenje, te smanuju neugodan osjećaj tokom i nakon mokrenja.

Tek razvitkom mikrobiologije u devetnaestom vijeku dolazimo do pojma antibakterijskog djelovanja, a prve takve biljke, poput medveđeg grožđa čiji su listovi poznati kao uvin čaj, bile su tada po prvi put ispitane. Dodatnim razvojem mikrobiologije krajem dvadesetog vijeka dolazimo do novog pojma; to su biljke koje smanjuju patogeni potencijal, a pritom ne djeluju direktno antibakterijski.

Biljke uroantiseptičkog djelovanja u svom hemijskom sastavu obično sadrže fenolske glikozide. One djeluju direktno antibakterijski. Ipak, trebalo je dosta napretka u istraživanju metabolizmu lijekova da se uoči kako su najaktivniji upravo metaboliti fenolskih glikozida koje izlučujemo bubrezima. Kao eklatantan primjer droga s fenolskim glikozidima navode se list brusnice i list medveđeg grožđa. List brusnice, jako dobro djeluje kod upala mokraćnih puteva i kod onih uzrokovanih E. coli, snižava mokraćnu kiselinu u krvi, te tako pomaže kod gihta i reume, takođe se koristi kod želudačnih smetnji. Dobro liječi upalu mokraćne bešike, upalu bubrega, te ublažava grčeve mokraćne bešike i pomaže kod mokrenja u krevet. Povoljno djeluje protiv pijeska i kamenca u bubregu i bešici, kao i kod gihta i reumatizma. A list medveđeg grožđa službeno je odobren

kao lijek za urinarne infekcije, jer arbutin kao glavni sastojak lista ima snažnu antibakterijsku aktivnost. Zato se upotrebljava prvenstveno kao diuretičko i antiseptičko sredstvo koje čisti krv, zaustavlja dijareju i krvarenje. Naročito utiče na mokraćne organe, djelujući uspješno kod otežnog mokrenja.

U klasu biljaka koje djeluju na biofilm trenutno ulazi samo sok ploda brusnice (Vaccinium macrocarpon), premda je moguće da i druge ljekovite biljke, poput medveđeg grožđa, djeluju na biofilm bakterija.

Vrlo je slabo poznato da mnogi drugi „obojeni“ voćni sokovi djeluju na biofilm bakterija. Uglavnom su bogati antocijanima i oligomernim procijanidinima, poput ribizli, borovnice i sličnog obojenog bobičastog voća. Mnoge druge biljke su diuretičke, ali pokazuju i druga djelovanja. Zanimljivo je da animalni modeli diureze znaju pokazivati kontradiktorne rezultate. Čajne mješavine se često koriste i omiljeni su ljekoviti proizvodi. Najbolje bi bilo kada bi u čajnoj mješavini bilo do pet komponenti, ali u praksi srećemo i dvostruko više, a veliki broj biljaka nije primjenjiva terapija za svakog pojedinca. Ozbiljan problem je i doziranje, jer količina aktivnih supstanci u ljekovitim, a naročito samoniklim biljkama jako varira. Zavisi od mjesta gdje je rasla, osunčanosti, trenutka branja, uslova čuvanja, pa i načina pripreme.

Primjena biljnih ljekova, kao prvog odabira u liječenju blažih medicinskih stanja, u stalnom je porastu, a posljedično tome u porastu je i njihovo istodobno uzimanje s konvencionalnim ljekovima. Većinu medicinske i popularne literature o biljnim ljekovima teško je protumačiti, jer nedostaju rezultati visokokvalitetnih kliničkih ispitivanja, pregledni članci i metaanalize, koje bi potkrijepile tvrdnje o njihovoj sigurnosti i djelotvornosti, kao i o interakcijama u koje stupaju. Poznato je da su pojedine grupe pacijenata posebno osjetljive na sve vrste interakcija, uključujući i interakcije biljnih i konvencionalnih ljekova. To su pacijenti starije životne dobi, kritično bolesni pacijenti i pacijenti s poremećajem rada jetre ili bubrega, kod kojih istodobno davanje svih vrsta lijekova treba svesti na najmanju moguću mjeru. Dodatno, rutinskim prijavljivanjem nuspojava na biljne ljekove, uključujući bilo koji neželjeni učinak, interakciju ili neučinkovitost, povećava se sveukupno znanje o djelotvornosti i sigurnosti primjene ove široko primjenjivane grupe ljekova.

57

NEUROPATOLOŠKI ASPEKTI SHIZOFRENIJE Selman Repišti, magistar psihologije Statističar i istraživač u oblasti mentalnog zdravlja

Shizofrenija je u svojoj tipičnoj formi hronično, progresivno oboljenje koje spada u poremećaje iz psihotičnog spektra, a u isto vrijeme se, sudeći po recentnijim empirijskim nalazima, može smatrati neurorazvojnim poremećajem. Shizofrenija se odlikuje karakterističnim deficitima u području percepcije (auditivne, vizuelne i druge vrste halucinacija), mišljenja i govora (npr. sumanutosti, inkoherentan govor, alogija), voljnih aktivnosti (npr. abulija), emocija (afektivna zaravnjenost, paramimija, paratimija) i ponašanja (socijalno povlačenje, dezorganizovano ponašanje). Na psihološkom makronivou, praćena je propadanjem, tj. disolucijom cjelokupne ličnosti.

Klasična istraživanja: dilatacija moždanih komora Starije studije, u kojima je korištena pneumoencefalografija, došle su do nalaza da su moždane komore kod osoba sa dijagnozom shizofrenije proširene, što, kako bolest progredira, postaje sve prominentnije. Međutim, u nemalom broju narednih studija, provedenih uz pomoć modernijih tehnika, dešavalo se da pomenuti nalaz nije bilo moguće replicirati.

Starija istraživanja su, naime, imala i neke krupnije metodološke nedostatke (npr. neujednačenost eksperimentalne i kontrolne grupe), a korištene tehnike bile su ograničenih moguć-

58

nosti, npr. slabije rezolucije od modernih tehnika.

Ipak, rezultati klasičnih studija poslužili su kao dobro polazište za buduća, detaljnija, obuhvatnija i preciznija istraživanja. Primjer je nalaz o atrofiji (tačnije, distrofiji) moždane kore (cortex cerebri) i cijelih hemisfera velikog mozga kod osoba sa shizofrenijom. Ovaj nalaz jeste uopšten, ali je ponukao istraživače da potraže konkretnije i specifičnije promjene u mozgu na koje je mogla upućivati pomenuta opservacija.

Savremena istraživanja: propadanje sive i bijele mase Sve veća dostupnost i upotreba tehnika slikovnog prikazivanja moždanih struktura (tj. neuroimidžing tehnika) rezultirala je boljim razumijevanjem neuroanatomskog i neurofiziološkog supstrata shizofrenije. Riječ je o magnetnoj rezonanci (MRI), funkcijskoj magnetnoj rezonanci (fMRI), (multislajsnoj) kompjuterizovanoj tomografiji (MSCT/CT), pozitronskoj emisionoj tomografiji (PET) i oslikavanju (imidžingu) difuzionim tenzorom (DTI).

Jedan od glavnih ciljeva savremenih neuroimidžing studija u području istraživanja shizofrenije jeste da se na osnovu proučavanja mozga osoba sa subkliničkim simptomima shizofrenije pokuša predvidjeti da li će doći do prave ekspresije ovog oboljenja, odnosno, njenog hroničnog toka, te da se što prije uključi adekvatan tretman.

Rezultati novijih studija su raznoliki: anomalije u području hipokampusa, povećan volumen nucleus caudatus-a, smanjen volumen cingularne vijuge (unilateralno ili bilateralno, kako u kojoj studiji), atrofija lijeve gornje sljepoočne vijuge... Neki od ovih rezultata su opovrgnuti drugim studijama u smislu nepostojanja statistički značajnih razlika, dok su u nekim studijama dobijeni suprotni rezultati (npr. smanjen volumen nc. caudatus-a).

S druge strane, prilično dosljedan nalaz novijih studija odnosi se na narušen integritet (manju gustinu i volumen) sive i bijele mase u mozgu osoba sa shizofrenijom. Zanimljiv rezultat jeste da je ovaj vid propadanja prisutan kod osoba koje su imale prvu epizodu shizofrenije, odnosno hospitalizovani prvi put, kao i kod onih pojedinaca koji imaju visok rizik za pojavu shizofrenije ili sličnog oboljenja. Dakle, ove neurostrukturalne karakteristike najvjerovatnije nisu rezultat uzimanja psihofarmaka niti su posljedica progresije bolesti.

U vezi sa sivom masom (substantia grisea), postmortem studije ukazuju na to da nije u pitanju gubitak tijela nervnih ćelija, već smanjena kompleksnost grananja kraćih nastavaka neurona (dendrita) i manja gustina sinapsi. U radu objavljenom u žurnalu Schizophrenia (Nature), u kojem je prikazan pregled MRI istraživanja i kritički osvrt na njih, navodi se da je atrofija sive mase kore velikog mozga izraženija kod shizofrenije, kada se ova bolest uporedi sa bipolarnim afektivnim poremećajem.

Redukcija volumena bijele mase (substantia alba) može se objasniti neadekvatnom/nedovoljnom mijelinizacijom koja se u principu završava u kasnoj adolescenciji ili mlađem odraslom dobu (što se nerijetko poklapa sa pojavom shizofrenije).

Propadanje bijele mase prisutno je u podjednakom stepenu kod shizofrenije i bipolarnog poremećaja, što je takođe potcrtano u pomenutom članku.

Najpouzdaniji nalazi novih studija ukazuju na smanjenu količinu sive mase u području prefrontalnog korteksa (PFC), te gornje i srednje vijuge sljepoočnog režnja (gyrus temporalis superior i gyrus temporalis medius). Prvo područje važno je za nesmetano funkcionisanje radne memorije, koja je nužan preduslov normalnog, svakodnevnog kognitivnog funkcionisanja.

Pomenuti dijelovi sljepoočnog režnja ostvaruju važnju ulogu u odvijanju procesa deklarativnog pamćenja, tj. eksplicitne memorije zadužene za upamćivanje i dosjećanje različitih podataka i informacija (semantičko pamćenje), te vremenskog slijeda događaja

u vezi sa našim životom (epizodičko pamćenje). Ovi nalazi u skladu su sa postojanjem kognitivnih deficita kod osoba sa dijagnozom shizofrenije.

Manje konzistentni nalazi studija ukazuju na anomalije prednjeg i/ili stražnjeg dijela cingularne vijuge (gyrus cinguli), što se poklapa sa deficitima u sferi afektiviteta (tj. doživljavanju i ekspresiji emocija).

Interesantan nalaz neuroimidžing studija odnosi se na tzv. ''neuralnu mrežu zadatog načina rada'' (engl. default mode network – DMN). Ova mreža predstavlja skup interkonekcija ventromedijalnog dijela prefrontalnog korteksa (vmPFC), stražnjeg dijela gyrus cinguli-a i donjeg dijela tjemenog režnja (lobulus parietalis inferior). Aktivna je tokom perioda odmaranja, stanja mirovanja ili dnevnog sanjarenja. Kada mentalno zdrava osoba očuvanih kognitivnih sposobnosti rješava određeni zadatak/ problem, ova mreža se u pravilu isključuje, tj. njena aktivnost se potiskuje. Međutim, kod osoba sa shizofrenijom, DMN ostaje aktivna i tokom procesa rješavanja problema, kako je utvrđeno u jednoj novijoj studiji istraživača sa Univerziteta u Kaliforniji.

Posljedica su slabije performanse osoba sa shizofrenijom, budući da je u ovom slučaju oslabljena koncentracija, pri čemu je prisutno i otežano funkcionisanje radne memorije.

Zaključak Neuropatološke karakteristike shizofrenije mogu uključivati strukturalne anomalije (detektovane npr. CT skenerom) kao i funkcionalne promjene (otkrivene npr. PET skenerom).

Treba naglasiti i da se ispitivanja provode kako na makroanatomskom, tako i na mikroanatomskom nivou (ne samo uz pomoć neuroimidžing tehnika, već i u okviru postmortem studija).

Do sada, najrealističnije i najprihvaćenije gledište o neuropatološkom supstratu shizofrenije jeste poimanje ove bolesti kao poremećaja usljed narušene ili redukovane interkonektivnosti različitih moždanih struktura koje su centri velikog broja neuropsiholoških funkcija. Ovi centri ostvaruju važne funkcije, kao što su regulacija, integracija i ekspresija mišljenja, doživljaja, namjera, percepcija i emocija. Kao što se može zaključiti iz rezultata prikazanih studija, disregulacija uzajamnih konekcija prefrontalnog i temporalnog režnja mogla bi objasniti kako kognitivne, konativne (voljne), tako i emocionalne i bihevioralne (ponašajne) deficite prisutne kod osoba sa dijagnozom shizofrenije.

59

Predstavljamo:

Kompanija Poseidon CRO Da bi se sprovela klinička studija za lijek ili medicinsko sredstvo po međunarodnim savremenim standardima postalo je neophodno imati učešće fleksibilnih i efikasnih pružalaca usluga koji ispunjavaju zahtjeve kvaliteta i brzo se adaptiraju na promjene i dinamiku zdravstvenog sektora. Poseidon CRO je jedna od ovih ugovorno istraživačkih organizacija koja posjeduje opseg usluga u područjima humanih ljekova, biotehnologije, prehrane, kozmetike i medicinskih sredstava.

Organizacija je osnovana 2008. godine sa tendencijom brzog širenja na svim prostorima. U Srbiji posluje od 2015. godine, u Crnoj Gori kompanija je osnovana 2019. i uspjela je izdržati izazove izazvane pandemijom korona virusa, na način da je čak proširila aktivnost na području Bosne i Hercegovine, i to od februara 2022.godine.

Poseidon CRO je regionalni istraživački centar sa širokom mrežom otvorenih kancelarija u EU, jugoistočnoj Evropi, sjevernoj Africi i potvrđenom saradnjom u različitim regionima Evrope, kao i na području Bliskog istoka, Afrike i Azije. Domet organizacije raste svakog mjeseca zahvaljujući solidnoj mreži pridruženih partnera u mnogim destinacijama u kojima se podiže nivo medicinske istraživačke aktivnosti. U Crnoj Gori, Poseidon Adria Health Innovation d.o.o. , lokalno predstavništvo Poseidon CRO-a, nudi zdravstvenim institucijama, akademskim tijelima, glavnim CRO-ima, lokalnim i multinacionalnim kompanijama, istraživanje i razvoj ljekova i medicinskih sredstava, te biotehnološkim startapima podršku u svim fazama. Naša zemlja koja pripada “tržištima u razvoju” ima brojne benefite od aktivnosti CRO time što se uključuju brojni učesnici u razvojne projekte koji se odnose na ljudsko zdravlje. U svim obuhvaćenim oblastima, kompanija je podjednako fokusirana na interese pacijen(a)ta , pomoć i osnaživanje zdravstvenih radnika i zado-

60

voljstvo klijenta-sponzora.

Njegujući multikulturalno okruženje, organizacija takođe ulaže i u razvoj svojih zaposlenih zapošljavanjem i održavanjem stručnog i kvalifikovanog tima u svim oblastima kliničkih istraživanja. Što se tiče usluga koje CRO pruža, one rangiraju od izrade plana kliničkog razvoja, regulatornih usluga, preko diizajna protokola do kliničkog monitoringa studije, zatim upravljenje kliničkim projektima i sprovođenje logističke operacije neophodne za vođenje ispitivanja. Dodatno, firma nudi usluge Programa podrške pacijentima (PSPs), usluge pristupa tržištu, kao i usluge farmakoekonomije, digitalnih zdravstvenih usluga i upravljanje istraživačkim ustanovama.

Trenutno grupacija je najaktivnija na poljima medicinsko - istraživačkih ljekova (vakcine, mali molekuli, biološka sredstva), medicinskih sredstava, suplemenata u ishrani, biomarkeri i in vitro dijagnostici.

Poseban akcenat se stavlja na usluge u oblasti kliničkih studija, i ističemo da one obuhvataju kompletno upravljanje projektom, od izvodljivosti do samog zatvaranja. U Poseidon CRO vjeruju u razvoj kliničkih ispitivanja u svakom području pokrivenosti, jer to znači bolje tretmane i bolji pristup terapijama za pacijente. Timska ekspertiza obuhvata više terapeutskih oblasti, i to:onkologiju, kardiologiju, urologiju, reumatologiju, oftalmologiju, dijabetes, fizijatriju, pedijatriju, neurologiju, gastroenterologiju, pneumoniju i oblast okulzivne arterijske bolesti.

Za širu javnost je potrebno napraviti razliku između neintervencijskih i intervencijskih studija. Prve predstavljaju četvrtu fazu istraživanja procesa (faza IV). U ovoj fazi, ljekovi se propisuju prema već regulisanoj proceduri, samo se prate naznačena uputstva za doziranje lijeka. Stoga pacijent treba da

uzme lijek redovno kako je propisano. U takvim istraživanjima istraživač nastoji da procijeni uticaj na kvalitet života pacijenta tokom proučavanja efikasnosti, sigurnosti i podnošljivosti lijeka u stvarnim uslovima. Četvrta faza istraživačkog procesa je stoga postmarketinški nadzor. Cilj je pomoći farmaceutskim kompanijama da prikupe više informacija koje nisu bile dostupne tokom kliničkih ispitivanja zbog ograničenog broja učesnika studije (informacije vezane za bezbijednost ili efikasnost proizvoda.

Imajući u vidu prirodu neintervencijskih studija koja može da dovede do izgradnje informisanih mišljenja u liječenju za vrstu pacijenata koji su u fokusu ove studije, istraživački tim ima direktinih i indirektinih benefita. Kada dođe do ostvarenja ovog vida projekta, pomenuti tim je u mogućnosti da uz korišćenje međufaznih i krajnjih izvještaja studije dobije objektivne evaluacije terapeutske prakse u liječenju same bolesti. Takva evaluacija i procjena njihove prakse, kao i potencijalna revidiranja protokola liječenja, mogu samo da budu konstruktivan pristup za poboljšavanje njege pacijenata što je primaran cilj svih nas.

Iz šireg opsega usluga izdvajamo i usluge digitalnog zdravlja. Kombinujući tehnologiju sa zdravstvom, digitalno zdravlje ima za cilj da pruži poboljšane i isplative medicinske usluge.

Koristeći inovativnu tehnologiju kao što su zdravstvene aplikacije koje prate podatke u stvarnom vremenu, posebni senzori i nosivi uređaji, pacijenti sada mogu biti i nadgledani na daljinu. Takođe, ovaj sistem pruža bržu dijagnozu na osnovu prikupljenih podataka. U decentralizovanim kliničkim ispitivanjima, senzori za pacijente smanjuju potrebu za dodatnom ličnom procjenom.

Rješenje senzora za pacijente vizualizuje podatke uređaja i prati usklađenost predmeta u različitim izvještajima, uključujući mogućnost da se uporede podaci udaljenog uređaja sa podacima o procjeni u klinici.

Zašto bi neka kompanija odabrala uslugu PSP-a, a ne donaciju ili jednostavno samo sponzorstvo određenom udruženju pacijenata? Odgovor je jednostavan - zato što dobija puno više infomacija uz PSP (uvid u kvalitet života tih ljudi što je izuzetno važno, prati se stanje tog pacijenta-vode se bilješke o svemu, pacijenti dobijaju psihološku potporu. S druge strane, farma-

ceutske kompanije imaju povratnu informaciju - koje su starosne dobi pacijenti, pol, pridružene bolesti, čime se dobija uvid u efikasnost lijeka u odnosu na pomenute karakteristike. Dobija se direktna i pouzdana informacija zašto je pacijent prekinuo sa korišćenjem propisivanog lijeka. Ono što je od izuzetnog značaja za istraživače je da zahvaljujući prikupljenim podacima mogu iste iskoristiti u naučno istraživačke svrhe, te svoje naučne radove objaviti, a samim tim se razvija i medicina, što je prednost za tu farmaceutsku kompaniju-sponzora. Zaključak je da uz PSP imaju višestruke benefite i pacijenti, i doktori-istraživači i farmaceutska kompanija, a i društvo kao zajednica.

Poseidon CRO ima stručnost i iskustvo u svim vrstama nadzora potrebnog za sprovođenje kliničkih ispitivanja. Oni posluju pod snažnim sistemom upravljanja kvalitetom (QMS) koji je dizajniran da osigura da su usluge koje se nude usklađene sa svim važećim regulatornim i kvalitativnim standardima, smjernicama i zakonom. Od samog osnivanja implementirali su usklađen sistem upravljanja kvalitetom i procesima sa standardom ISO 9001:2015, pa su u mogućnosti da garantuju usklađenost sa važećim propisima, sa klijentovim očekivanjima i zahtjevima u pogledu pruženih usluga, uz posvećenost stalnom unaprjeđenju aktivnosti. Misija Poseidon CRO-a je pomoći različitim klijentima i partnerima u maksimiziranju povrata njihovih ulaganja u istraživanje i razvoj sa ciljem ostvarenja uspješnog projekta.

Cilj kompanije jeste doprinijeti poboljšanju života pacijenata, pomažući i ohrabrujući farmaceutske kompanije da razviju svoje nove ljekove za spašavanje života i inovativna rješenja za bolji kvalitet života na Balkanu, Bliskom i Srednjem istoku, Sjevernoj Africi i ostalim regijama u razvoju. Poseidon CRO Fokusiraju se na djelovanje sa nepokolebljivom posvećenošću naučnom poslovnom integritetu u izgradnji povjerenja kroz moralno i etičko ponašanje postupajući s poštovanjem prema drugima i ponašajući se kao odgovorni članovi lokalne zajednice. To je ključni temelj organizacije. Uz kolaborativne projekte sa farmaceutskim kompanijama i uz podršku istaživačke grupe rukovodoci i saradnici vjeruju u njihov uspjeh jer na taj način se podiže svijest, i njega pacijenata na veći nivo u našim područjima.

61

MEĐUNARODNI DAN FIZIČKE AKTIVNOSTI - 6. april 2022. „Pokreni se za zdraviji život“ Fizička aktivnost jedan je od najvažnijih aspekata zdravih životnih stilova u svakoj životnoj dobi. Redovna, svakodnevna, fizička aktivnost povezana je sa brojnim zdravstvenim koristima i smanjuje rizik od nastanka vodećih hroničnih nezaraznih bolesti kao što su bolesti srca, moždani udar, šećerna bolest i pojedine vrsta karcinoma. Takođe, poboljšava kardiorespiratornu formu, snagu kostiju i mišića, razvija koordinaciju i kontrolu kretanja, pomaže u postizanju i održavanju optimalne tjelesne težine, poboljšava mentalno zdravlje i doprinosi jačanju imuniteta što unapređuje kvalitet života u cjelini.

Međunarodni dan fizičke aktivnosti, ove godine, obilježava se pod sloganom „Pokreni se za zdraviji život“ i ukazuje na potrebu usvajanja aktivnijeg i zdravijeg načina života, praktikujući svakodnevnu fizičku aktivnost u dužem vremenskom periodu.

Međunarodni dan fizičke aktivnosti obilježava se početkom aprila, simbolično s buđenjem prirode i dolaskom proljeća, kada je potrebno da se pokrenemo i shvatimo značaj fizičke aktivnosti i zdravih stilova života za naše zdravlje.

Biti fizički aktivan je preduslov da budemo zdravi a ohrabrujuće je što ova vrsta zdravog stila života zavisi isključivo od naše volje, motivacije i samodiscipline. Najznačajnija preporuka je svakodnevno praktikovanje bilo kakve fizičke aktivnosti - šetanje, trčanje, vožnja bicikla, aktivna rekreacija i igra.

Trenutne globalne procjene SZO pokazuju da više od četvrtine odrasle svjetske populacije – 28% i 81% adolescenata nije dovoljno fizički aktivno. Procjene pokazuju i da su žene manje aktivne od muškaraca – svaka treća žena i svaki četvrti muškarac je fizički neaktivan. Fizička neaktivnost je izraženija u zemljama sa visokim prihodima u poređenju sa zemljama sa srednjim dohotkom i zemljama sa niskim prihodima.

U Crnoj Gori se, prema posljednjim dostupnim podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, evidentira samo 13%

62

odraslih osoba koje praktikuju fizičku aktivnost više od tri puta nedjeljno, od čega 8,6% njih fizičku aktivnost praktikuje svakodnevno. Takođe, pokazano je da se muškarci značajno češće bave fizičkom aktivnošću.

Zabrinjavajuće su globalne procjene da će se nivoi fizičke neaktivnosti povećavati i da će dostići čak 70%, zbog promjene ponašanja i kulturnih vrijednosti, nekvalitetnog iskorišćavanja slobodnog vremena, sve većeg korišćenja „pasivnih“ prevoznih sredstava - automobili i povećane upotrebe tehnologije za rad i rekreaciju, praktikujući sedentarni način života na poslu i kod kuće. U Crnoj Gori, prema podacima Instituta, udio stanovnika koji se bave sedentarnim tipom posla iznosi 44% što predstavlja povećanje u poređenju sa prethodnim podacima prema kojima je trećina odrasle populacije (30%) svoj posao obavljala sjedeći.

Redovna fizička aktivnost je usko povezana sa zdravim načinom ishrane prvenstveno sa izbalansiranim unosom vode, povrća i voća, proteina i ugljenih hidrata, prema preporukama nutricionista, kao i sa nekonzumiranjem cigareta, alkohola i droga. Istraživanje Instituta za javno zdravlje Crne Gore o prevalenciji gojaznosti kod djece uzrasta sedam godina, pokazalo je da su gojazni svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica a najdominantniji uzrok je okruženje koje podržava prekomjeran unos hrane i nepraktikovanje fizičke aktivnosti. Istraživanje je pokazalo i da broj provedenih sati pred ekranima značajno raste tokom vikenda u poređenju sa radnim danima.

SZO definiše fizičku aktivnost kao svaki tjelesni pokret proizveden od strane skeletnih mišića koji zahtijeva potrošnju energije. Svaka fizička aktivnost se računa i podrazumijeva svako kretanje, uključujući sport ili kretanje tokom slobodnog vremena, na poslu i u kući. Dokazano je da fizička aktivnost umjerenog i snažnog intenziteta poboljšava zdravlje.

Preporuke SZO za fizičku aktivnost u pojedinim fazama života: 1. Preporučeni nivo fizičke aktivnosti za djecu ispod 5 godina života Ispod jedne godine života: - Preporuka je da djete treba da je fizički aktivno nekoliko puta dnevno, na različite načine, naročito kroz interaktivne igre na podu.

- Ne preporučuje se sjedenje (6-11 mjeseci starosti) duže od jednog sata (kolica, visoka stolica ili „kengur“).

- Ne preporučuje se vrijeme provedeno ispred ekrana!

- Preporučuje se 14-17 sati (0-3 mjeseca starosti) ili 12-16 sati (4-11 mjeseci starosti) dobro kvalitetnog sna, uključujući drijemanje.

Od prve do druge godine života: - Preporuka je da dijete provede najmanje 180 minuta u raznim vrstama fizičke aktivnosti bilo kojeg intenziteta, tokom cijelog dana.

- Ne preporučuje se sjedenje duže od jednog sata (kolica, visoka stolica).

- Za jednogodišnjake, sedentarno vrijeme ispred ekrana (kao što je gledanje televizije ili videa, igranje kompjuterske igre) se ne preporučuje!

- Za dvogodišnjake sedentarno vrijeme ispred ekrana ne smije biti duže od jednog sata; manje je bolje.

- Preporučuje se 11-14 sati kvalitetnog sna, uključujući drijemanje.

Od treće do pete godine života: - Preporuka je da je dijete provede najmanje 180 minuta u raznim vrstama fizičke aktivnosti bilo kojeg intenziteta, tokom cijelog dana - više je bolje.

- Ne preporučuje se sjedenje duže od jednog sata (kolica) ili sjedenje duži vremenski period.

- Sedentarno vrijeme ispred ekrana ne bi trebalo da je duže od jednog sata – manje je bolje.

- Preporučuje se 10-13 sati kvalitetnog sna, uključivati drijemanje.

2. Preporučeni nivo fizičke aktivnosti za djecu i adolesente (od 5 do 17 godina) - Najmanje 60 minuta umjerene do snažne aerobne fizičke aktivnosti svakodnevno. Potrebno je uključiti aktivnosti koje jačaju mišiće i kosti, najmanje 3 puta nedjeljno.

- Sedentarno vrijeme, naročito provedeno ispred ekrana trebalo bi ograničiti.

- Tokom djetinjstva i adolescencije redovna fizička aktivnost pomaže u razvoju koštano-mišićnog sistema, kardio-vaskularnog sistema, unapređuje koordinaciju i kontrolu pokreta i smanjuje rizik od pojave gojaznosti.

3. Preporučeni nivo fizičke aktivnosti za radno-aktivno stanovništvo (18-64 godine) - Najmanje 150-300 minuta aerobne fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta ili namanje 75-150 minuta aerobne fizičke aktivnosti snažnijeg intenziteta ili ekvivalentne kombinacije aktivnosti umjerenog i snažnog intenziteta tokom cijele sedmice.

- Ograničiti sedentarno vrijeme i zamijeniti ga fizičkom aktivnosti čak i blagog intenziteta, što će pomoći u smanjenju

štetnih efekata sedentarnog načina života na zdravlje.

- Odrasle osobe, koje u srednjim godinama i kasnije uspiju da održe odgovarajući nivo fizičke aktivnosti imaju 2 puta manju vjerovatnoću od prerane smrti i ozbiljnijih oboljenja.

4. Preporučeni nivo fizičke aktivnosti za starije osobe (odrasli od 65 godina i više) - Preporuke su iste kao i za odrasle, s tim da se kod starijih osoba naglašava značaj funkcionalnih treninga umjerenog do jačeg intenziteta, tri i li više dana sedmično, u cilju poboljšanja ravnoteže i snage, jačanja mišića što je veoma značajno u prevenciji padova u tom životnom dobu.

- Održavanje fizičke aktivnosti kod starijih osoba može značajno da poboljša ukupno zdravlje i kvalitet života populacije koja pokazuje trend starenja u svijetu.

Savremene preporuke usmjeravaju pažnju na svakodnevno brzo hodanje, u trajanju od 30 minuta, koje ne mora biti izvedeno u kontinuitetu, već može biti podjeljeno na 2 ili 3 perioda, što je podjednako efikasno. Ovaj obrazac predstavlja generalnu preporuku, a različite vrste i inteziteti fizičke aktivnosti poboljšavaju i različite aspekte zdravlja.

Bilo kakva fizička aktivnost je bolja nego nikakva, ali više kretanja donosi i više zdravstvenih koristi. Praktikovanje fizičke aktivnosti i manje sjedenja je svima od koristi a preporuke se odnose i na trudnice, porodilje, osobe sa invaliditetom i osobe koje žive sa nekim hroničnim bolestima.

Takođe, ovogodišnji slogan „Pokreni se do zdravijeg života“ može da se posmatra i u kontekstu epidemije COVID-19, koja je indirektno ograničila fizičku aktivnost ljudi svih uzrasta.

Nesumnjivo je da je COVID-19 epidemija izazvala smanjenje praktikovanja fizičke aktivnosti, povećanje gojanosti i dovela do poremećaja kvaliteta sna, naročito djece i adolescenata. Zato je potrebno da se pokrenemo i da budemo fizički aktivniji jer na taj način unapređujemo imunitet i cjelokupno naše zdravlje.

Institut za javno zdravlje Crne Gore

63

IN MEMORIAM

Dr Elzana Čikić 1961 - 2022

U KCCG održana komemoracija povodom smrti dr Elzane Čikić: Ostavila je neizbrisiv trag u crnogorskom zdravstvu

U Kliničkom centru Crne Gore održana je komemoracija povodom smrti doktorice Elzane Čikić. U svim gradovima Crne Gore u kojima je radila ostavila je neizbrisiv trag i dala veliki doprinos zdravstvenom sistemu. Uvažena od kolega, poštovana od mnogobrojnih pacijenata, cijenjena i izvan Crne Gore, kazao je na komemoraciji direktor Interne klinike, dr Đorđije Krnjević.

64

“Ovih dana endokrinološke ambulante su pune pacijenata koje je doktorka Čikić dijagnostikovala, liječila i pratila.

Ostavljeni su nam u amanet, da makar pokušamo da im budemo jednako dobri ljekari kakva je ona bila. Svi ti pacijenti iskreno žale zbog njene prerane smrti i svjedoče o tome kakva je Elzana bila, riječima koje dolaze pravo iz srca: dobar čovjek, sjajan ljekar,

divna dama. Kongresi, naučni skupovi, predavanja, vizite neće više biti iste. Faliće doktorka Elzana da svojom srdačnošću, ljubaznošću, medicinskim znanjem i lijepom riječju, da poseban doprinos svim tim događanjima”, naveo je dr Krnjević.

Ako bi morali, kako je dodao, da jednom riječju opišemo kakva je bila Elzana, onda je to dostojanstvo.

“Dostojanstvena u ponašanju, ophođenju, komunikaciji, radu sa pacijentima, odnosu sa kolegama. Odmjerenost, stručnost i požrtvovanost su takođe atributi koji su je krasili. Koji god da upotrijebimo, nećemo pogriješiti ako želimo da okarakterišemo osobu kao što je Elzana”, naveo je on.

Uz podsjećanje na izreku da "Nijesi živio dok nijesi uradio nešto za nekoga ko ti se nikad ne može odužiti", dr Krnjević je istakao da je dr Čikić živjela tri života, jer joj se mnogi neće moći odužiti.

“Ostaće upamćena kao odana supruga, požrtvovana majka, voljena kćerka, posvećen ljekar i humanista, vrijedan radnik. Posljednje dane života provela je u neravnopravnoj borbi sa opakom bolešću. I tada je pokazala jednu zadivljujuću hrabrost i želju za životom, nesvojstvenu krhkom tijelu i napaćenoj duši.

Otišla je tiho, mirna i dostojanstvena kakva je oduvijek bila”, napomenuo je on.

Doktorka Elzana Čikić je rođena u Pljevljima 1961. godine u porodici Mahmutović. Osnovnu školu i gimnaziju je završila u Pljevljima. Diplomirala je 1985. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Specijalizirala je Internu medicinu na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1994. godine sa odličnom ocjenom. Subspecijalizaciju iz endokrinologije je završila 2007. godine na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Radni vijek je započela u OB Pljevlja, gdje je bila na poziciji načelnika Internog odjeljenja, a potom je karijeru nastavila u bolnici u Bijelom Polju.

Posljednji radni angažman dr Čikić bio je upravo u Kliničkom centru Crne Gore, gdje je radila kao endokrinolog na Internoj klinici.

Bila je autor i koautor brojnih stručnih radova, član Evropskog udruženja endokrinologa, Udruženja endokrinologa Crne Gore, Srpskog tiroidnog društva, Udruženja za menopauzu MUMIA. Komemoraciji je prisustvovala ministarka zdravlja, dr Jelena Borovinić Bojović, direktori klinika KCCG i brojne kolege.

Služba za odnose sa javnošću KCCG

65

Hronika 01. april - Covid-19 bi se mogao resetovati - WHO Koronavirus bi se mogao "resetovati", čime bi poništio imunitet koji je svijet izgradio, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Naime, virus Sars-CoV-2 je postao blaži u trećoj godini pandemije, otkada je omikron dominantna varijanta, koja uzrokuje manje tešku bolest, piše The Sun. Broj hospitalizacija se smanjio i ljudi se obično oporavljaju od virusa nakon nekog vremena provedenog kod kuće.

No, WHO je upozorio da ovo stanje nije fiksirano, a najgori scenario je da se pojavi potpuno novi virus koji uzrokuje bolest covid-19.

Iako se nadamo da će slučajevi postati stabilni, vakcine nastavljaju djelovati, a dominantni oblik virusa ostaje blaži, stručnjaci upozoravaju da bi se mogli pojaviti neočekivani događaji.

WHO smatra da bi vlade i naučnici trebali biti spremni na "pozadinsku prijetnju" covida koji mutira kod životinja i prelazi nazad na ljude.

Plan za okončanje globalne vanredne situacije covid-19 2022. kaže: "Ovaj scenario bi zapravo bio resetovanje, s potpuno osjetljivom globalnom populacijom. Ovaj scenario nije izričito uključen kao scenario planiranja, ali ga treba smatrati pozadinskom prijetnjom, a spremnost i sve kapacitete za odgovor na covid-19 treba shvatiti kao da donose dobit otpornosti u odnosu na tu prijetnju".

Međutim, epidemiolozi su sugerisali da to ne bi trebalo previše zabrinjavati, jer ipak postoji određena zaštita od trenutnog virusa. Danas.hr 01. april - Zbog nestanka struje za tri godine stradalo najmanje 230 osoba - Venecuela Najmanje 233 osobe umrle su u bolnicama u Venecueli zbog nestanka struje, saopštile su tamošnje zdravstvene vlasti.

- Tokom 2019. godine 17 osoba je umrlo zbog nestanka struje, 2020. 75, a 2021. 141, što je ukupno 233 - navodi se u studiji nacionalne Akademije za medicinu.

U toj studiji su učestovali ljekari iz velikih bolnica, a ona je pokrenuta još 2014. godine zbog raznih problema u zdravstvu kao što su nestašica ljekova i isključenja vode i električne energije.

- Neki pacijenti su 2019. i 2020. godine zbog nestanka struje umrli, jer im je bio potreban respirator, ili su morali na hitnu operaciju, ali liftovi nijesu radili - navodi se u izvještaju.

RTCG

66

02. april - U devet država Evropske unije može se putovati bez kovid potvrde Devet članica Evropske unije i Šengena u potpunosti je ukinulo kovid mjere za ulazak u zemlju, jedan broj je ublažio režim ulaska, a ostatak zadržao mjere za određene kategorije putnika, proizilazi iz podataka portala Schengenvisainfo.

Prema tim podacima Danska, Mađarska, Island, Irska, Norveška, Poljska, Rumunija, Slovenija i Švedska ukinule su sve mjere za sve putnike za ulazak u zemlju. Češka, Letonija i Nizozemska su kovid ograničenja za ulazak u zemlju ukinule samo za putnike iz zemalja EU-a i članica Evropskog ekonomskog prostora (EEA).

Austrija, Belgija, Kipar, Estonija, Finska, Francuska, Hrvatska, Njemačka, Grčka, Litvanija, Malta, Portugal, Slovačka, Španija zadržale su kovid mjere za ulazak u zemlju. Ko želi da uđe u Austriju, na primjer, mora i dalje da pokaže važeći sertifikat o vakcinaciji, preležanom kovidu ili negativan test. Ista pravila važe za ulazak u Belgiju, Bugarsku, Hrvatsku, Njemačku. Kipar je, na primjer, još strožiji i na ostrvo pušta, bez ikakvih ograničenja, vakcinisane i osobe koje su preležale kovid, dok ostali putnici, ako im je zemlja na takozvanoj zelenoj listi mogu ući sa negativnim testom, dok je za dolazak iz država sa crvene liste neophodan dodatni test.

Estonija je zadržala pravilo da samo vakcinisani i oni koji su preležali kovid mogu ući bez karantina u zemlju ili obaveze da se u njoj testiraju. Al Jazeera Balkans 03. april - Njemci ipak odustaju od obavezne vakcinacije Njemačka odustaje od uvođenja obaveze vakcinacije protiv koronavirusa za sve punoljetne građane, a umjesto toga bi trebala biti uvedena obaveza za starije od 50 godina, saopšteno je iz vlade.

- Mi za sada odustajemo od inicijative za uvođenje opšte obaveze vakcinacije za sve starije od 18 godina. Umjesto toga bi od jeseni trebala da važi obaveza vakcinacije za starije od 50 godina - priopštila je grupa zastupnika okupljenih oko socijaldemokratske političarke Heike Baehrens koja se zalagala za zakonsku obavezu vakcinacije.

U prijedlogu, koji je predstavljen nakon što je postalo očito da zakon o obavezi vakcinacije za sve punoljetne građane ne bi imao većinu u Bundestagu, otvorena je mogućnost da parlament početkom septembra u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije ipak glasa o obavezi vakcinacije za sve punoljetne građane.

U Njemačkoj je stopa vakcinisanih 76 posto i u poređenju s ostalim članicama Evropske unije relativno je niska. Hina

04. april - Ljudi u pidžamama na testiranje nakon što je cijeli grad završio u karantinu - Kina Kina je poslala vojsku i hiljade zdravstvenih radnika u Šangaj kako bi pomogli u sprovođenju testova na covid-19 za svih 26 miliona stanovnika tog grada dok nastavlja rasti broj slučajeva zaraze koronavirusom.

Neki su se stanovnici probudili prije zore kako bi ih zdravstveni radnici testirali u njihovim stambenim objektima, a mnogi su stajali u redovima u pidžamama i na udaljenosti od dva metra jedan od drugog.

Kineska Narodnooslobodilačka vojska je poslala više od 2000 medicinskog osoblja iz vojske, mornarice i zajedničkih snaga za logističku podršku u Šangaj.

Više od 10.000 zdravstvenih radnika iz provincija kao što su Jiangsu, Zhejiang i Peking stiglo je u Šangaj, prema izvještajima državnih medija.

To je najveći odgovor kineskog javnog zdravstva otkako se zemlja uhvatila u koštac s početnom epidemijom covida-19 u Wuhanu, gdje je novi koronavirus prvi put otkriven krajem 2019. Državno vijeće je saopštilo da je vojska u to vrijeme poslala više od 4000 medicinskog osoblja u provinciju Hubei, gdje se nalazi Wuhan.

No, vlasti Šangaja odlučili su otići korak dalje. Angažovani su čak i psi-roboti koji stanovnike podsjećaju na epidemiološke mjere koje su na snazi. Oni na svojim leđima imaju pričvršćene zvučnike iz kojih trešte uputi: "Nosite maske, često perite ruke, provjeravajte temperaturu". Kako bi što prije uveli strogi lockdown u Šangaju angažovali su i dronove, a objavljen je i snimak drona koji lebdi iznad jednog parka u Šangaju i preko zvučnika upozorava ljude da se moraju razići. Šangaj, koji je 28. marta započeo blokadu koja je proširena tako da praktički sve stanovnike zatvori u njihove domove, prijavio je 8581 asimptomatski slučajeva covida-19 i 425 simptomatskih slučajeva za 3. april. Takođe su zamolili stanovnike da se i samotestiraju.

Iako je epidemija mala prema svjetskim standardima, grad je postao test kineske strategije eliminacije bolesti koja se temelji na testiranju, praćenju i karantenu svih pozitivnih slučajeva i njihovih bliskih kontakata. Hina 05. april - Proglašena vanredna zdravstvena situacija - Kolombo Zdravstvene vlasti Šri Lanke proglasile su hitnu, vanrednu zdravstvenu situaciju dok se sveopšta kriza pogoršava.

Najviše medicinsko tijelo Šri Lanke proglasilo je vanredno stanje javnog zdravstva zbog nedostatka ljekova i medicinske opreme u zemlji.

U izvještaju BBC se precizira da to znači da će državne zdravstvene ustanove, od kojih zavisi većina stanovnika ove ostrvske države, od sada davati prioritet samo hitnim slučajevima i hitnim službama.

Ova južnoazijska nacija se bori i sa prekidima u snabdjevanju električnom energijom i nestašicama struje izazvanim ekonomskom i finansijskom krizom, što je dovelo do masovnih protesta protiv predsjednika Gotabaje Radžapakse.

Cijela vlada Šri Lanke je podnijela ostavku, ali predsjed-

nik je do sada odbijao da se samoinicijativno povuče sa položaja, već je umjesto toga pozvao opozicione stranke da mu pomognu da formira novu, nacionalnu vladu. Tanjug 06. april - Regija zapadne Afrike suočena je s najgorom nestašicom hrane u istoriji Regija zapadne Afrike suočena je s najgorom nestašicom hrane u istoriji potstaknutom sukobima, sušom i uticajem rata u Ukrajini na cijene i dostupnost hrane, objavile su humanitarne agencije.

U toj regiji ima oko 27 miliona ljudi koji pate od gladi, a taj bi broj do juna mogao porasti na 38 miliona, što je povećanje od 40 posto u odnosu na prošlu godinu i istorijski maksimum, navodi 11 međunarodnih humanitarnih organizacija u zajedničkom saopštenju.

Veliki djelovi zapadne Afrike, uključujući djelove Burkine Faso, Malija, Nigera i Nigerije, suočeni su s islamističkim pobunama koje su protjerale milione ljudi s njihove zemlje. Uz Čad, to su zemlje koje su najviše pogođene glađu.

Regija je takođe suočena s velikim poplavama i sušama zbog poremećaja klimatskih promjena, što otežava rad poljoprivrednika. Proizvodnja žitarica u 2021./2022. godini pala je za 39 posto u odnosu na prethodnu godinu u Nigeru, dok je 15 posto pad zabilježen u Maliju.

Globalne cijene hrane su porasle, a trgovina je poremećena zbog ruske invazije na Ukrajinu. Zatvaranje granica zbog Covid-19 takođe je imalo negativan utjecaj. Šest zapadnoafričkih zemalja uvozi 30 do 50 posto pšenice iz Rusije i Ukrajine, prema podacima UN-ove organizacije za hranu (FAO). Hina 07. april - Otkrivena nova varijanta omikrona XE koja je zaraznija - WHO Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na mutant varijantu covida-19, odnosno omikrona, nazvanu XE, koja je deset posto zaraznija od njega. Riječ je o tzv. "rekombinantnoj" varijanti virusa. Tako bi XE mogao biti i 43% zarazniji od omikrona, piše Independent. XE varijanta omikrona lako je prenosivi oblik korone.

Podsoj XE je u Velikoj Britaniji otkriven 19. januara i tamo je dominantan, odnosno njime je zaraženo oko 86% pozitivnih na koronavirus.

No, pozitivna je vijest da XE ne uzrokuje teže oblike bolesti kao i ostali podsojevi omikrona. Stručnjaci ističu da su početni simptomi zaraze umor i vrtoglavica, a potom glavobolja, upala grla i mišića te groznica. Ipak, ne pojavljuje se gubitak mirisa i ukusa kao kod prvotnih sojeva covida.

Bez obzira na blaže mjere, stručnjaci ističu da su brojevi zaraženih u ovom trenutku relativno niski, među testiranim je i dalje više od 30 posto zaraženih.

Osim ovog trenutnog podsoja XE, Agencija za zdravstvenu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA) otkrila je još dva nova soja, i to XD i XF. Naime, XD je hibrid delte i omikrona BA1, a XF kombinacija BA1. Varijanta XD otkrivena je u Francuskoj, Danskoj i Belgiji, a XF u Velikoj Britaniji. Danas.hr

67

08. april - EU istražuje slučajeve salmonele u čokoladnim jajima Evropska agencija za zdravstvo saopštila da ispituje desetine sumnjivih slučajeva salmonele koji su prijavljeni u najmanje devet zemalja, prenosi Rojters. Pretpostavlja se da su zarazu najvjerovatnije izazvala čokoladna jaja Kinder Suprise.

Italijanska kompanija Ferero, koja proizvodi te slatkiše iz predostrožnosti ih je već povukla iz prodaje u Velikoj Britaniji i Irskoj. U toj kompaniji kažu da nijedan Kinder proizvod koji je pušten na tržište, nije bio pozitivan na salmonelu.

Ipak, Evropska agencija za zadravstvo u svom saopštenju nije pomenila nijednu konkretnu kompaniju, ali je upozorila da su slučajevi salmonele zabilježeni kod djece mlađe od 10 godina.

Neka od njih kako se naglašava imaju teške kliničke simptome, poput krvave dijareje.

U Velikoj Britaniji do sada su prijavljena 63 slučaja trovanja salmonelom, a od ostalih zemalja sa potvrđenim ili vjerovatnim slučajevima te zaraze su Francuska, Irska, Belgija, Nemačka, Luksemburg, Holandija, Švedska i Norveška.

Povlačenje sumnjivih proizvoda, kako se dodaje, pokrenuto je u nekoliko zemalja, uključujući Belgiju, Francusku, Nemačku, Irsku, Luksemburg, saopštila je agencija EU koja je nadležna za zdravstvo. Reuters 09. april - Besplatni testovi i u apotekama - Austrija Od 11. aprila besplatni korona testovi moći će da se sprovode i u apotekama u glavnom gradu Austrije.

Pokrajinski sekretar za zdravstvo Peter Haker rekao je da će i dalje građani moći da se testiraju preko boksova i centara za testiranje, ali i u apotekama.

Haker je rekao da bi volio da apoteke budu ranije uključene u sistem testiranja, ali to nije moguće jer moraju biti uključene u sistem za provjeru koliko testova koriste građani mjesečno.

Naime, prema odluci Ministarstva zdravlja u Austriji građani od 1.aprila imaju pravo samo na pet PCR i pet antigenskih testova mjesečno.

Novi softver umrežava sve ustanove koje vrše testiranje sa sistemom dokumentacije. Vesti 10. april - Zdravstveni radnici apeluju da se vrate stare mjere protiv koronavirusa – Velika Britanija Zdravstveni čelnici u Velikoj Britaniji željeli bi da Britanci slijede niz novih epidemioloških mjera u borbi protiv rekordne stope zaraze koronavirusom u toj zemlji.

Prošle nedjelje broj slučajeva zaraze koronavirusom bio je najveći od februara 2021., čak 20.331 slučaj zaraze. Brojke su takve uprkos tome što su službeni podaci pali zbog odluke britanske Vlade da ukine režim masovnog testiranja vrijednog dvije milijarde funti mjesečno.

U međuvremenu, jedna od 13 osoba ima koronavirus u Engleskoj. Grupa, koja djeluje kao predstavnik bolnica i hitne pomoći, pozvala je na "ublažavanje posljedica" kao što je ograničavanje okupljanja ljudi u zatvorenim prostorima i nošenje maski u prepunim prostorima. To bi pomoglo u sprječavanju

68

širenja virusa, izjavila je za Times organizacija za zdravlje i dobrobit.

Takođe je rečeno da konzervativci trebaju početi s "javnom kampanjom informisanja" kako bi zamolili ljude da ne idu na Hitnu pomoć ako zaista nemaju hitan slučaj. Već pretrpane ambulante pate od nedostatka osoblja budući da tri posto osoblja u NHS-u ima koronavirus.

- Čelnici NHS-a izvještavaju o jasnoj nepovezanosti između vladinog plana života s covidom i stvarnosti na prvoj crti bojišnice NHS-a. Imamo Vladu koja kao da želi oprati ruke od odgovornosti za ono što se očigledno događa po cijeloj zemlji.

Vladin ured je kako se čini napustio bilo kakav interes za covid – kazao je šef Konfederacije Matthew Taylor.

Prošle nedjelje Boris Johnson priznao je da "ne može isključiti" da Ujedinjeno Kraljevstvo u budućnosti neće ponovno gurnuti u lockdown zbog covida, uprkos tome što je naciju tek oslobodio dvogodišnjih ograničenja. Danas.hr 11. april - U Filadelfiji ponovo obavezne maske u zatvorenom prostoru - SAD Filadelfija je prvi veliki grad u SAD koji je ponovo uveo obavezno nošenje maske u zatvorenom prostoru nakon što je registrovan nagli porast oboljelih od koronavirusa. Zdravstveni inspektori će uskoro početi da kontrolišu ovu mjeru u gradskim preduzećima, preneo je AP. - Broj novozaraženih od koronavirusa porastao je za više od 50 odsto u proteklih 10 dana, što je prag na osnovu kojeg se, prema gradskim smjernicama, zahtijeva da ljudi nose maske u zatvorenom prostoru - rekla je dr Šeril Betigol, komesarka za zdravstvo.

- Ako ne reagujemo sada, znajući da je svaki prethodni talas infekcija bio praćen talasom hospitalizacija, a zatim talasom smrti, za mnoge naše stanovnike biće prekasno – naglasila je dr Betigol.

Ona je navela da je ovo šansa da se preduhitri pandemija i nose maske dok se ne dobije više informacija o ozbiljnosti nove BA.2 podvarijante omikrona.

Filadelfija je ukinula obavezu nošenja maski 2. marta, a dr Betigol je priznala da je bilo divno ponovo osjetiti taj osjećaj normalnosti. Tanjug 12. april - Pojavila se dva nova soja omikron - WHO Svjetska zdravstvena organizacija je objavila da prati nekoliko desetina slučajeva dviju novih podvarijanti visoko prenosivog soja koronavirusa, omikrona, nastojeći procijeniti jesu li zarazniji ili opasniji od prethodnih.

U saopštenju stoji da je WHO stavio BA.4 i BA.5, sestrinske varijante izvorne varijante omikrona BA.1 na popis za praćenje.

Već se prate BA.1 i BA.2, trenutno globalno dominantne, kao i BA.1.1 i BA.3. WHO je objavio da ih je počeo da prati zbog "novih mutacija koje treba dodatno proučiti da bi se shvatio njihov uticaj na imunološki potencijal izbjegavanja".

Poznato je da virusi mutiraju cijelo vrijeme, no samo neke mutacije utiču na sposobnost njihova širenja ili izbjegavanja prethodnog imuniteta nastalog vakcinisanjem ili prirodnom infekcijom, ili na težinu bolesti koju uzrokuju.

Primjerice, BA.2 trenutno čini gotovo 94 posto svih sekvencioniranih slučajeva i prenosiviji je od svojih "braće i sestara", no dosadašnji dokazi upućuju na to da ne postoji veća vjerovatnost od razvoja težeg oblika bolesti.

Po podacima kojima raspolaže WHO, u globalnoj bazi podataka GISAID dosad je prijavljeno samo nekoliko desetina slučajeva podvarijanti BA.4 i BA.5. Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost prošle nedjelje je izvijestila da je BA.4 otkriven u Južnoafričkoj Republici, Danskoj, Bocvani, Škotskoj i Engleskoj, u razdoblju od 10. januara do 30. marta.

Svi slučajevi BA.5 otkriveni su u Južnoafričkoj Republici prošle nedjelje, no početkom ove nedjelje ministarstvo zdravlja Bocvane je izvijestilo da je identifikovalo četiri slučaja podvarijante BA.4 i BA.5 među ljudima u dobi od 30 do 50 godina koji su bili u potpunosti vakcinisani. Svi oboljeli imaju blaže simptome bolesti. Hina 13. april – Vakcinacija prepolovila broj umrlih od covid 19 - Italija Vakcine protiv covid -19 prepolovile su broj umrlih od te bolesti u Italiji, spriječivši oko 150.000 smrtnih slučajeva i osam miliona slučajeva zaraze u prošloj godini, procijenio je italijanski Nacionalni institut za zdravstvo (ISS). Studija ISS-a, koja je počela 2021, a trajala je do kraja januara 2022. ukazuje na to da je kampanja imunizacije istovremeno spriječila više od 500.000 hospitalizacija i više od 55.000 prijema na odeljenja za intenzivnu njegu.

Od početka epidemije februara 2020. u Italiji su evidentirana 161.032 smrtna slučaja povezana s covidom-19, što je drugi najveći broj žrtava u Evropi nakon Velike Britanije i osmi u svijetu. Do danas je ta evropska država prijavila 15,4 miliona slučajeva zaraze korona virusom.

Oko 79 odsto Italijana u potpunosti je vakinisano, a 65 posto ih je primilo i treću, odnosno buster dozu, podaci su Our World in Data, online publikacije fokusirane na velike globalne probleme poput siromaštva, bolesti, gladi, klimatskih promjena, rata, egzistencijalnih rizika i nejednakosti u svijetu.

Studija ISS-a procjenjuje da je 50 odsto onih kojima su vakcine spasile živote imalo 80 i više godina, 19 odsto ih je bilo u dobnoj grupi od 70 do 79 godina, sedam odsto u dobi od 60 do 69 godina i tri posto je imalo manje od 60 godina. Do rezultata se došlo računom u kojemu su korićteni podaci o efikasnosti vakcina i o broju vakcinisanih na nedeljoj bazi.

Svrha studije je procjena uticaja vakcine na sedmični broj slučajeva zaraze, na broj hospitaliziranih, broj pacijenata koji su primljeni na odjeljenja za intenzivnu njegu i na broj smrtnih slučajeva.

Metodologija je izvorno osmišljena za procjenu efikasnosti vakcine protiv gripa, no i ranije je primjenjivana u drugim državama kada su se sprovodile studije o SARS-CoVu-2, navodi se u saopštenju online publikacije. HRT 14. april - Ne smiju da popuste mjere protiv koronavirusa - Kina Kina ne smije da popusti mjere protiv koronavirusa, rekao je kineski predsjednik Si Ðinping dodajući da ta država

mora da nastavi strogu politiku nulte tolerancije.

Si je, tokom posjete ostrvu Hainan na jugu države, dodao da Kina mora da se bori da minimalno smanji uticaj mjera na ekonomiju i društvo, prenosi Rojters.

Ta izjava je uslijedila nakon što je jedan od najvećih gradova u zemlji, Šangaj, pod velikim pritiskom u pokušaju da zaustavi najveću kinesku epidemiju kovid-19 od kada je koronavirus prvi put otkriven u gradu Vuhanu, krajem 2019 godine.

Vlasti su upozorile sve stanovnike, od kojih su milioni zatvoreni u svojim domovima i bore se da pribave neophodne dnevne potrepštine, da ne šire lažne informacije ili falsifikuju putne propusnice ili druga pisana odobrenja.

U Šangaju je u poslednja 24 sata registrovano više od 25 hiljada novih slučajeva. Beta 15. april - EU isplatila Italiji prvih 21 milijardu eura za oporavak Evropska komisija je isplatila Italiji prvu uplatu od 21 milijardu eura u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost koji je usvojen da bi se sanirale posljedice pandemije covid-19 i osnažile zemlje članice za buduće izazove.

Radi se o deset milijardi eura grantova i 11 milijardi eura zajmova koji pokrivaju reforme i ulaganja u oblastima javne uprave, javnih nabavki, pravosuđa, okvira za reviziju potrošnje, visokog obrazovanja i aktivne politike tržišta rada.

Oni pokrivaju i velike investicije u oblasti digitalizacije poslovanja, energetske efikasnosti i renoviranja stambenih zgrada.

Nakon krize bez presedana zbog pandemije, Evropska komisija je usvojila italijanski Plan za oporavak i otpornost koji obuhvata 68,9 milijardi eura u grantovima i 122,6 milijardi eura u kreditima. Nezavisne novine.

16. april - Vlade EU blizu ukidanja svih kovid ograničenja Nakon što je Ministarstvo zdravlja Austrije donijelo novu uredbu o epidemiološkim mjerama, koja predviđa dalje popuštanje, i Beč je najavio da ukida 2G pravilo u gastronomiji, kao i maske. Ministarstvo je odlučilo da ukine 3G pravila, produži važenje Zelenog pasoša na godinu dana za busterovane osobe, i obavezu nošenja maski ograniči na javni prevoz, taksi, bolnice, supermarkete, apoteke, trafike, banke, drogerije.

Beč, koji je do sada uvijek primjenjivao strožije mjere od onih koje je propisalo Ministarstvo zdravlja i vlada, sada djelimično prati popuštanja. Sekretar za zdravstvo pokrajine Beč, Peter Haker, saopštio je da više neće biti ograničenja u pristupu gastronomiji, kako dnevnoj, tako ni noćnoj.

Za razliku od saveznih mjera, Beč je strožiji kada je riječ o pristupu bolnicama, ustanovama za njegu, ali i obdaništima, gdje eksterna lica moraju za posjetu pokazati negativan PCR test, a zaposleni moraju imati ili sertifikat o vakcinaciji, potvrdu o preležanom covid-19 ili negativan PCR test, uz to oni će biti dva puta nedeljno PCR testirani. Što se vakcina tiče, pripadnici rizičnih grupa mogu četiri mjeseca poslije treće doze da prime četvrtu, a svi ostali nakon pola godine od prijema bustera.

Haker je kazao da se i pored popuštanja mjera ne sme misliti da je pandemija prošla. On očekuje da će u maju brojevi

69

novozaraženih oscilirati, a u junu se jasno smanjiti. Za jesen, kao i gotovo svi eksperti u zemlji, i on očekuje novi talas korone.

Kiparska vlada je veoma blizu ukidanja svih ograničenja zbog korona virusa, izjavio je ministar zdravlja Mihalis Hadžipantela, koji kaže da su hospitalizacije značajno smanjene u poslednjih nekoliko dana.

Sejf pas, mjera koja ograničava pristup javnim prostorima na osnovu zdravstvenih stanja, već je ukinuta za mnoga mjesta, dok će biti ukinuta i kiparska propusnica za ulazak u zemlju, prenio je grčki dnevnik Katimerini.

Hadžipantela je kazao da očekuje da će na sastanku uskoro biti odlučeno o dodatnim relaksacijama.

- Čekam da čujem šta naučnici imaju da kažu - istakao je on. Tanjug 18. april - Prvi smrtni slučajevi od korone u novom talasu - Kina Najmanje tri osobe su preminule u kineskom gradu Šangaju od posljedica zaraze koronavirusom, što su prvi slučajevi otkako je metropola početkom marta zahvaćena novim talasom infekcije.

Preminuli nijesu bili vakcinisani.

- Nakon prijema u određene bolnice, njihovo stanje se pogoršalo, a direktni uzroci smrti bile su osnovne bolesti - dodao je zdravstveni zvaničnik. Šangaj, u kojem živi više od 26 miliona ljudi, pod izolacijom je više od dvije sedmice zbog intenzivnog talasa koronavirusa.

Od 26. februara u gradu je registrovano 24.529 potvrđenih slučajeva zaraze COVID-19.

Ukupan broj zaraženih virusom u Kini porastao je na 185.035, dok je 4.641 preminula od posljedica zaraze. Beta 19. april - Ukinuta odluka o nošenju maske u javnom prevozu - SAD Savezna sutkinja na Floridi ukinula je odluku administracije američkog predsjednika Joea Bidena o obaveznom nošenju maske u avionu i drugim sredstvima javnog prevoza, nazivajući je nezakonitom.

Sutkinja Kathryn Kimball Mizelle rekla je da je Nacionalna agencija za javno zdravstvo prekoračila svoja zakonska ovlaštenja u slučaju ove odluke.

Američko tijelo za pitanje tranzita reklo je da više neće sprovoditi mjere o obaveznom nošenju maske.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti Sjedinjenih Država (CDC) su ranije produžili odluku o nošenju maske do 3. maja.

Sutkinja Mizelle ima sjedište na Floridi, ali savezne sudije mogu donositi presude koje mogu blokirati politiku vlade cijele zemlje.

Njena naredba od 18. aprila efektivno uklanja zahtjev za nošenje maske na svim aerodromima, vozovima, taksijima i drugim tranzitnim čvorištima.

Portparolka Bijele kuće Jen Psaki nazvala je odluku "razočaravajućom" i napomenula da CDC i dalje preporučuje putnicima da pokriju usta i nos u sredstvima javnog prevoza.

CDC nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar na odluku od 18. aprila.

Prošle sedmice je šef službe javnog zdravstva Vivek

70

Murthy rekao da je odluka produžena do maja zbog pojave novih slučajeva zaraze korona virusom.

Otkako je CDC prvi put izdao naredbu u februaru 2021. godine, kojom se zahtijevalo da putnici nose maske, prijavljeno je više od 7.000 incidenata, a 70 posto njih se odnosilo na nenošenje maske, podaci su Federalne uprave za zrakoplovstvo.

Glas Amerike 20. april – Veliki porast novozaraženih covidom 19 – Italija U Italiji je u poslednja 24 sata potvrđeno 99.848 novih slučajeva infekcije korona virusom, znatno više u poređenju sa bilansom od 27.214 novozaraženih predhodnog dana, saopštilo je ministarstvo zdravstva te zemlje.

U poslednja 24 sada je preminulo 205 kovid pacijenata, što je 78 smrtnih ishoda više nego prethodnog dana, navodi se u izvještaju Rojtersa.

Proteklog dana obavljeno je oko 610.600 kovid testova, značajno više u poređenju sa 174.098 koliko je testirano prethodnog dana, navodi se u izuvještaju italijanskog ministarstva zdravlja.

Od početka pandemije u Italiji je registrovano ukupno 162.098 smrtnih slučajeva među kovid pacijentima, što ovu zemlju svrstava na drugo mjesto po broju preminulih kovid pacijenata u Evropi, odmah iza V. Britanije i na osmo mjesto u svijetu.

U Italijiji je od početka pandemije potvrđeno ukupno 15,86 miliona slučajeva covid-19. Tanjug 21. april - Raste broj djece zaražene hepatitisom - WHO Svjetska zdravstvena organizacija istražuje 74 slučaja obolijevanja djece mlađe od 13 godina od teškog akutnog hepatitisa. Ti su slučajevi otkriveni u Velikoj Britaniji, ali zabilježeno je i nekoliko slučajeva u Španiji, dok je u američkoj saveznoj državi Alabami otkriveno devet slučajeva kod djece mlađe od šest godina, piše NBC. Inače, riječ je o upali jetre, važnog organa u lučenju hranjivih materija, filtriranje krvi i borbu protiv infekcija. Hepatitis se uglavnom prenosi virusom, a podijeljen je na pet tipova označenih slovima od A do E. Težina bolesti varira zavisno o uzroku, pa neki tipovi hepatitisa uopšte ne zahtijevaju liječenje, dok neki mogu biti hronični i naposljetku fatalni.

Iako uzrok obolijevanja djece u tako ranoj dobi još nije otkriven, Amy Feldman, stručnjakinja za transplantaciju jetre u dječjoj bolnici u Coloradu, tvrdi da roditelji ne bi trebali biti zabrinuti. Dodaje da je važno pratiti slučajeve hepatitisa, ali i da su bolesti probavnog sistema tipični kod djece. Danas.hr 22. april - Velike napetosti među građanima u Šangaju - Kina Napetosti zbog strogog lockdowna u Šangaju razotkrile su podjele među građanima i okrenule mlade protiv starih, mještane protiv došljaka i prije svega covid negativne protiv covid pozitivnih.

Dvadeset i pet miliona stanovnika grada, od kojih većina živi u velikim stambenim zgradama, čvršće se povezalo zbog

širenja zaraze koronavirusom, uvelo je robnu razmjenu i zajedničku kupovinu i uspostavilo punktove za razmjenu hrane.

No, s obzirom na to da se ne nazire kraj 'zaključavanju' koje nekima traje već četiri nedjelje, iza zaključanih ulaza u gradske nebodere jača i frustriranost koja se često iskazuje na WeChatu. U jednoj od chat grupa izbila je svađa kad je žena koja je bila odvedena u središnji karantinu, gdje je na testiranju bila negativna, optužila susjeda da ju je prijavio vlastima. Nije neobično da se pozitivni rezultati testova objavljuju u WeChat grupama u zgradama jer vlasti nastoje obuzdati novi talas zaraze, najveći otkako je krajem 2019. virus prvi put identifikovan u Wuhanu.

Stariji građani, osjetljiviji na covid-19, isto tako češće traže da se pozitivni na kovid 19 odmah otjeraju iz zgrade. Hina

djece mlađe od pet godina je umrlo zbog neuhranjenosti, navodi se u studiji zvaničnika tamošnjeg zdravstva.

To umiranje je zabilježeno u zdravstvenim ustanovama od juna prošle godine do 1. aprila ove širom Tigraja, ali je pravi broj djece umrle od neuhranjenosti vjerovatno je veći jer većina porodica nije u mogućnosti da djecu dovede u zdravstvene centre, te većina tih slučajeva ostaje nezabilježena.

24. april - Vakcinaciom se godišnje sačuva pet miliona života – WHO Globalna inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Svjetsku nedjelju imunizacije 2022. obilježava posljednje nedjelje u april pod sloganom Dug život za sve, uz poruku da se godišnje u svijetu vakcinaciom sačuva oko pet miliona ljudskih života.

Vakcine mogu zaštititi od više od 20 opasnih zaraznih bolesti. Takođe, ključna su u borbi protiv antimikrobne rezistencije (AMR) jer sprječavanjem bolesti i smanjenjem potražnje za antibioticima, čuva se njihova učinkovitost, poručuje WHO. Mnoge su smrtonosne bolesti eliminirane zahvaljujući vakcinama. Povećanje imunizacije i iskorištavanje punog potencijala istraživanja i inovacija vakcina, znači zdraviju budućnost i sigurniji život ljudi, ističe WHO. Od uvođenja vakcinacije protiv pandemijskog virusa samo u evropskoj regiji WHO-a spašeno je gotovo pola miliona života osoba starijih od 60 godina. No, pandemija kovida uticala je i na dostupnost vakcinacije protiv drugih zaraznih bolesti, što je novi globalni izazov.

Globalna pokrivenost vakcinaciom u 2020., prema procjeni WHO-a, pala je na 83 posto. U istoj godini čak je 23 miliona djece na svijetu ostalo uskraćeno za elementarne vakcine. Zbog rata u Ukrajini otežani su ili prekinuti programi imunizacije, a milionima izbjeglih nužno je osigurati zdravstvenu zaštitu pa tako i imunizaciju. Sve navedeno čini važnost opšteg pristupa vakcinama jasnijom no ikad, ističe WHO. Istraživanja pokazuju da ulaganje u vakcinaciju jednog Evropljanina protiv 17 bolesti iznosi do najviše 3500 eura ukupno, što je višestruko manje od drugih preventivnih intervencija. Vakcinacija protiv gripe godišnje, pokazuju podaci evropskih istraživanja, može uštedjeti do 332 miliona eura samo u Evropi zbog smanjenja zdravstvenih usluga.

Radna grupa pri Inovativnoj farmaceutskoj inicijativi (iF!), koja okuplja predstavnike nekih od najvećih proizvođača vakcina na svijetu, stoga je uputila apel na važnost dostupnosti vakcina. Danas.hr 25. april - Djeca umiru od gladi u pobunjenom regionu Etiopije U Tigraju, regionu Etiopije pobunjenom od prije godnu ipo, gdje je sada "neograničeno humanitarno primirje", 1.900

U Tigraju koji je od juna prošle godine od ostalih djelova Etiopije odsječen borbama za nezavisnost, nema ni bankarskih usluga, telefonskih i saobraćajnih linija.

Po podacima UN humanitarna pomoć je potrebna za više od 90 odsto od 5,5 miliona stanovnika Tigraja, uključujući 115.000 teško neuhranjene djece. Beta 26. april - Peking strahuje od zatvaranja zbog koronavirusa - Kina Zbog 33 slučaja zaraze koronavirusom Peking strahuje od potpunog zatvaranja, zavisno o rezultatima masovnih testiranja koja će biti sprovedena gotovo na cijelom gradskom području na kojem živi oko 22 miliona stanovnika. Testiranja su počela samo u jednom, najmnogoljudnijem dijelu grada. No, nakon što su saznale samo dio rezultata sprovedenog testiranja, gradske vlasti su odlučile da će ubrzo biti testirani stanovnici u još deset gradskih četvrti i jednoj zoni.

U poslednja 24 sata su otkrivena 33 nova slučaja zaraze, kod 32 osobe su bili prisutni simptomi bolesti covid-19, a jedna osoba je bila bez simptoma.

Za razliku od Šangaja, u kojem su čekali da broj otkrivenih slučajeva zaraze koronavirusom bude veći od 1000 prije odluke o masovnom testiranju, u Pekingu su se za taj potez odlučili nakon nekoliko desetina pozitivnih rezultata.

- Kako bi odlučno smanjilli rizik od širenja epidemije i održavali zdravlje naših građana, odlučeno je da se testiranja prošire na veće područje, a razlog su rezultati testova sprovedenih u četvrti Chaoyang - izjavio je potparol gradske vlasti.

U odabranim četvrtima biće sprovedena tri kruga PCR testiranja u par dana. Prema globalnim standardima, nova pojava epidemije u Pekingu je blaže prirode, ali mnogi strahuju da će to dovesti do zatvaranja kakvom je izložen Šangaj.

Na takvu mogućnost su reagovale i azijske berze koje

71

su doživjele najveći pad u posljednjih mjesec dana, a vrijednost dionica je najniža u posljednje dvije godine. Hina 27. april - Pandemija je daleko od kraja - WHO Komitet Svjetske zdravstvene organizacije za hitna pitanja je jednoglasno ocijenio da nije trenutak da se "spusti gard" prema pandemiji kovida-19, rekao je predsjednik komiteta Didije Usen.

- Situacija s pandemijom kovida-19 je daleko od završene - rekao je Usen novinarima u Ženevi.

Generalni direktor WHO Tedros Adhanom Gebrejezus je rekao da je na osnovu te ocjene zadržao na međunarodnom nivou najviši nivo uzbune WHO zbog kovida-19: "stanje hitne situacije za javno zdravlje".

- Konstatovano je da je situacija s pandemijom kovida-19 daleko od završene: cirkulacija virusa je i dalje vrlo aktivna, smrtnost je i dalje visoka i virus se razvija na nepredvidljiv način rekao je Usen.

Međutim, raste broj zemalja koje su ukinule sve ili dio zdravstvenih restrikcija uvedenih da bi se savladao virus.

- Nije trenutak da se spusti gard prema tom virusu, ne treba popustiti nadzor, testove i prijavljivanje, ne treba ublažavati društvene i zdravstvene mjere, i ne treba odustati od vakcinacije - rekao je predsjednik Odbora za hitna pitanja.

Predsjednik WHO Tedros je rekao da je dobra vijest što je prošle nedjelje u svijetu ukupno registrovan najmanji broj umrlih od covida-19 od početka pandemije. On je ipak naglasio da neke zemlje i dalje prolaze kroz vrhunce infekcije koja vrši pritisak na njihov bolnički sistem.

Takođe je ocijenio da je registrovanje trendova ugroženo smanjenjem broja obavljenih testova.

Po najnovijem nedjeljnom izvještaju WHO-a o epidemiološkoj situaciji broj slučajeva kovida nastavlja da pada treće uzastopne nedjelje i to za 24 odsto od 4. do 10 aprila u odnosu na prethodnu nedjelju.

Broj umrlih je takođe opao za 18 odsto u odnosu na prethodnu nedjelju.

29. april - Evropska unija ukinula vanredno stanje zbog kovida Evropska unija proglasila je završetak vanrednog stanja u zdravstvu zbog pandemije koronavirusa, jer više nema pritiska na bolnice i restriktivne mjere se svuda ukidaju.

- Ulazimo u novu fazu pandemije i iz vanrednog stanja u zdravstvu prelazimo na održivo upravljanje pandemijom kovida 19, ali je oprez i dalje potreban jer su brojevi novooboljelih i dalje veliki, a mnogi ljudi još umiru - rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, prenosi Politiko.

Za nešto više od dvije godine pandemija je u Evropskoj uniji prouzrokovala smrt više od milion ljudi, zdravstvene sisteme je dovela do ivice pucanja, a vlade su bile primorane da uvode nepopularne restriktivne mjere.

Evropska komisija je članicama EU izdala nove preporuke kojima ih poziva da svoje programe testiranja na koronavirus uklope u širi nadzor respiratornih bolesti.

Kako se navodi, testiranje ne bi trebalo da ima za cilj

72

da obuhvati „sve slučajeve“, već da dobije pouzdane procjene, a praćenje novih varijanti kovida biće pojačano, uz pomoć Evropske unije. Komesar EU za zdravlje Stela Kirijakides rekla je da je od početka pandemije koronom bilo zaraženo između 60 i 80 procenata populacije u Evropskoj uniji.

Prema podacima Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, do sada je zvanično registrovano da je kovidom bilo zaraženo oko 30 odsto populacije, ali ako se dodaju neprijavljeni slučajevi, taj se broj penje na oko 350 miliona, što je oko 77 odsto stanovništva EU. Kirijakides je upozorila i na problem takozvanog produženog kovida i rekla da je svaki deseti zaraženi imao dugotrajne posledice.

Nekoliko članica EU već su odlučile da kovid tretiraju kao endemsku bolest, a španski premijer Pedro Sančez rekao je još u januaru da bi koronavirus ubuduće trebalo da se tretira kao grip.

Bez obzira što u Evropi trenutno prevladava relativno blaga omikron varijanta kovida, Kirijakides je upozorila da i dalje postoji realna opasnost da se situacija u kratkom roku pogorša, ukoliko se pojavi neki novi opasniji soj. FoNet 30. april - Amerikanci mogu da biraju oznaku roda 'X' na putovnicama Amerikanci od 11. aprila mogu da biraju oznaku roda "X" u zahtjevu za izradu pasoša, objavio je State Department povodom obilježavanja Dana vidljivosti transrodnih osoba.

State Department je u aprilu prošle godine objavio da američki državljani mogu odabrati svoj rod kad podnose zahtjev, bez prilaganja medicinske dokumentacije.

- Državljani SAD-a od 11. aprila mogu odabrati X kao oznaku roda u zahtjevu za američku putovnicu, a opcija će postati dostupna za ostale oblike dokumentacije iduće godine - saopštio je državni sekretar Antony Blinken.

Ova promjena jedna je od nekoliko mjera koje je administracija predsjednika Joa Bidena objavila dan nakon što su republikanski guverneri Oklahome i Arizone potpisali zakone kojima se transrodnim sportistima zabranjuje bavljenje školskim sportom za djevojčice. Oklahoma je postala 12. država koja je donijela zakon kojim se transrodnim djevojkama zabranjuje učestvovanje i takmičenje u ženskom sportu u školi.

Prava transrodnih osoba gurnuta su u prvi plan kulturoloških ratova koji se odigravaju širom Sjedinjenih Država posljednjih godina, zajedno s pitanjima kao što su reproduktivna prava.

- Administracija još jednom osuđuje širenje opasnih antitransrodnih zakonodavnih napada koji su uvedeni i usvojeni u državnim zakonodavnim tijelima širom zemlje - navela je Bijela kuća u saopštenju o inicijativama koje će poduzeti kako bi se uklonile prepreke transrodnim osobama.

Inicijative uključuju olakšavanje putovanja, pružanje resursa transrodnoj djeci i njihovim porodicama, poboljšanje pristupa saveznim uslugama i beneficijama te veću uključivost i vidljivost u saveznim podacima.

- Svaki Amerikanac zaslužuje da ima slobodu da bude svoj. No previše se transrodnih Amerikanaca još uvijek suočava sa sistemskim preprekama, diskriminacijom i nasilnim djelima - objavila je Bijela kuća. Hina

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na medicinsko sredstvo posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

JEDINSTVENA FORMULA

DOKAZANA KLINIČKA EFIKASNOST

JEDINSTVENA NEMASNA TEKSTURA

-59%

'(5-#%*+#

1'14*&# 10.#<'

5 '-*.*/*3#/+5 1-#,#

$/#6-+# * +#># $#2*+'25 ,0<'

.*25+' ;4*4* * 0$/#6-+# ,0<5

J0

J60

"

-*/*>,# 345&*+# 10& &'2.#40-0;,0. ,0/420-0. /# 0&2#3-*) 60-0/4'2# 3# 1302*+#70. 10& -0,#-/0. * *-* 3*34'.3,0. 4'2#1*+0. -+',06*.# !'.03' 3' 12*.+'/+5+' &0 154# /# &#/ 40,0. .+'3'%# 20%+'/# 0& 342#/' *342#<5+5=*) &'2.#40-0(# */&',3 ,6#-*4'4# &'2.#40-0;,0( 34#/+# 20%'/#4 7#&060-+/*) ,02*3/*,# -0$#-/# 120%+'/# -+',#2#

-77% "

+68% 9 :

97% 8 " " 8 "