Medical 158

5. JUN 2022.

GODINA XIV BROJ 158

1.50

U Budvi održan prvi Kongres onkologa Crne Gore

www.medicalcg.me

Sa stručnog skupa - Terapijski modaliteti liječenja astme i HOBP

Karcinom dojke – rani stadijum Koliko često mislimo na (rijetke) hematološke bolesti Procedure pri dijagnostici erektilne disfunkcije Streptokokne infekcije kod djece Multipla skleroza i Covid-19 Supervitamin – vitamin D Akreditacijski standardi za osiguravanje kvaliteta u zdravstvenim ustanovama Nutritivna potpora bolesnika tokom pandemije SARS Cov 2 infekcije Značaj ishrane i suplementacije u postkovidu Kardiovaskularne bolesti i smanjenje rizika Svjetski dan higijene ruku

Međunarodni dan babica

Svjetski dan porodice

Svjetski dan shizofrenije

prah za pripremu oralnog

rehidracijskog rastvora

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o.

Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prof. dr Bogdan Pajović Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr Veselin Stanišić, mr sc STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Dr Emir Muzurović Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Dr Rifat Međedović Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa foto: shutterstock

IZ SADRŽAJA UNDP i MZ - digitalizacija zdravstvenog sistema 6–7 Karcinom dojke – rani stadijum Dr Nada Bajić 8 – 10 Koliko često mislimo na (rijetke) hematološke bolesti – vebinar 11 – 13 Procedure pri dijagnostici erektilne disfunkcije Prof. dr Bogdan Pajović, Vjera Pajović med. sestra 14 – 16 Streptokokne infekcije kod djece Postkovid simpozijum 20 – 21 Terapijski modaliteti liječenja astme i HOBP Stručni skup 22 – 23 Sinuzitis Dr Mirza Markišić 24 – 25 Hronika Crne Gore 26 – 37 Multipla skleroza i Covid-19 Dr Balša Vujović 46 – 47 Multipla skleroza tokom pandemije Dr Sandra Vujović 48 – 49 Supervitamin – vitamin D Dr Rifat Međedović 50 – 51 Nutritivna potpora bolesnika tokom pandemije SARS Cov 2 infekcije Prim. dr Zoran Jovančević 52 – 53 Značaj ishrane i suplementacije u postkovidu Dr Snežana Barjaktarović Labović 56 – 57 Kardiovaskularne bolesti i smanjenje rizika Dr Dubravka Barović Džankić 58 – 59 Akreditacijski standardi za osiguravanje kvaliteta u zdravstvenim ustanovama Mr Jovan Šofranac 64 – 66

Ministarstvo zdravlja Crne Gore

UNDP pouzdani partner u procesu digitalizacije zdravstvenog sistema Saradnja UNDP-a i Ministarstva zdravlja, tradicionalno se unapređuje kroz implementaciju zajedničkih projekata, naročito u sferi digitalizacije i umnogome će doprinijeti razvoju crnogorskog zdravstvenog sistema, a samim tim i očuvanju zdravlja građana, saopšteno je na sastanku ministra zdravlja Dragoslava Šćekića sa Danielom Gašparikovom, stalnom predstavnicom UNDP-a u Crnoj Gori.

Izražavajući očekivanje da će i u narednom periodu UNDP ostati pouzdani partner crnogorskog zdravstvenog sistema, ministar Šćekić je istakao da, uprkos brojnim obavezama i složenoj situaciji zbog pandemije, Ministarstvo zdravlja ima cilj da napravi ozbiljne iskorake u smislu poboljšanja kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga građanima.

Gašparikova je informisala ministra da je u sklopu novog programskog okvira saradnje između UNDP-a i Crne Gore za period 2023-2027, predviđen i nastavak saradnje sa Ministarstvom zdravlja. „Naslanjajući se na postojeći projekat jačanja sistema zdravstva u Crnoj Gori i glavnu komponentu informatizacije Kliničkog centra Crne Gore, UNDP će nastaviti rad na uvođenju digitalnih tehnologija i u drugim domenima zdravstva. Rezultati analize koja je sprovedena tokom prve faze projekta koji se odnosi na razvoj Nacionalnog integrisanog zdravstvenog informacionog

6

sistema (IZIS) ukazuju na to da je potrebno uspostavljanje sveobuhvatnog IZIS-a, kako bi se unaprijedila cjelokupna infrastruktura u zdravstvenom sektoru. Između ostalog, sistem će Ministarstvu omogućiti da u svakom trenutku ima precizne i neophodne podatke, koji će poslužiti donošenju odluka i definisanju strateških prioriteta, a pozitivno će se odraziti i na kvalitet pružanja usluga za građane i građanke Crne Gore”, rekla je Gašparikova.

Podsjetila je da je kancelarija UNDP-a podržala razvoj i implementaciju softverske platforme za praćenje nabavke i potrošnje medicinske i zaštitne opreme, kao i Digitalnog COVID sertifikata.

Ministar Šćekić naglasio je su za zdravstveni sistem svi projekti koji se sprovode uz podršku UNDP-a veoma važni i izrazio nadu da ćemo na bazi tih projekata napraviti ozbiljne iskorake u razvoju zdravstvenog sistema. On je kazao da je u procesu reformi zdravstvenog sistema, koje su prioritet, pomoć kroz proces digitalizacije i jačanje IT sektora jako značajna. „Dosadašnji nivo IT sektora u zdravstvu nije mogao da pruži potpunu podršku i odgovori na sve potrebe za funkcionisanje zdravstvenog sistema. Brza realizacija svih ovih projekata značajno će doprinijeti da se unaprijedi zdravstveni sistem, a posebno nam je važan segment projekta koji se odnosi na Klinički

centar Crne Gore, kao najveće i jedine zdravstvene ustanove tercijarnog niova, što je od velikog značaja za cijeli zdravstveni sistem“, istakao je ministar zdravlja.

On je naglasio je da je digitalizacija i kvalitetan informacini sistem jako značajan, posebno u ovom trenutku, kada se suočavamo sa promjemom dugih listi čekanja na specijalističke preglede i dijagnostiku. „Liste čekanja su nešto što trenutno najviše pogađa naše građane, a što je, uz ljudski faktor, takođe vezane za IT sektor, jer očigledno ne može da obezbijedi kontrolu sistema, niti da prepozna sve nedostatke i iskoristi određene mogućnosti kako bi se liste čekanja smanjile, a sistem zakazivanja organizovao na pravi način. To je jedan od naših prioriteta na čijem rješavanju intenzivno radimo,“ kazao je Šćekić.

On je rekao da je isključivi interes Ministarstva zdravlja da se unaprijedi javno zdravstvo, što je ozbiljan i dug proces, ali je, kako je kazao, najbitnije napraviti dobru osnovu, kako bi se u budućnosti izgrađivao na zdravim osnovama. Ministar je naglasio da je težnja i saradnja i kvalitetno partnerstvo sa privatnim zdrav-

stvenim ustanovama, ali ne nikako na uštrb javnog zdravstva.

Ministar Šćekić osvrnuo se i na dugovanja Fonda za zdravstveno osiguranje, koji kako je kazao, značajno opterećuju funkcionisanje sistema. On je naveo da je, s obzirom da država mora prije svega da bude odgovorna prema zdravstvenom sistemu i zdravlju građana, na tu temu sa ministrom finansija održao konstruktivan sastanak i da će se kroz novo planiranje budžeta i rebalans posvetiti ozbiljna pažnja zdravstvenom sistemu, što u prethodnom periodu nije bio slučaj.

On je najavio nastavak realizacije projekata koji su iz nekog razloga obustavljeni u prethodnom periodu, u prvom redu izgradnja Infektivne klinike, Klinike za mentalno zdravlje, objekta Doma zdravlja u Pogdorici, rekontrukcija hematologije, PET skener i drugih.

Podgorica, 18. maj 2022.g.

Ministarstvo zdravlja Crne Gore

7

KARCINOM DOJKE - RANI STADIJUM Dr Nada Bajić Specijalista interne medicine, subspecijalista onkolog Institut za onkologiju, Klinički centar Crne Gore

Karcinom dojke predstavlja najčešću dijagnozu karcinoma u žena i najčešći uzrok kancerske smrti u žena, kao i najčešći uzrok smrtnosti uopšte u žena mlađih od pedeset godina.

Prema Globocan Cancer Statistics 2020, karcinom dojke je najčešće dijagnostikovan tip karcinoma na globalnom nivou, sa 2,3 miliona novih slučajeva, što predstavlja 11,7% od svih slučajeva karcinoma u svijetu. Učestalost karcinoma dojke je u značajnom porastu u razvijenim zemljama svijeta (64%-95%) u poređenju sa zemljama u razvoju i nerazvijenim zemljama (32% - 56%), što se pripisuje demografskim promjenama, globalizaciji, porastu standarda života i orgnizovanim screening programima u razvijenim zemljama svijeta. Registri su takođe pokazali da se od 2007 godine povećala učestalost (incidenca) Hormon Receptor Pozitivnih (HR+) karcinoma dojke, a da učestalost pada za HR – karcinome dojke. Objašnjenje za ovu pojavu je u epidemiji gojaznosti u razvijenim zemljama svijeta kao i uticaj Mamografskog screening sa sve većom detekcijom karcinoma u ranom stadijumu, posebno sporo rastućeg HR+ karcinoma. Takodje, od 2007 godine, u razvijenim zemljama svijeta je registrovan kontinuirani

8

pad stope smrtnosti od karcinoma dojke.

Danas se smatra da će najveći broj žena sa postavljenom dijagnozom karcinoma dojke živjeti znatno duže od pet godina nakon postavljene dijagnoze. Dužina preživljavanja varira i zavisi od stadijuma karcinoma dojke u momentu postavljanja dijagnoze.

U svakodnevnoj kliničkoj ptaksi, najčešće korišćen od strane ljekara širom svijeta je AJCC (American Joint Cancer Commitie) TNM sistem stažiranja karcinoma dojke, koji je u upotrebi od 1950 godine. TNM sistem određuje anatomsku proširenost bolesti tj. veličinu tumora i dali je tumor lokalizovan samo u tkivu dojke ili i u regionalnim limfaticima, ili se proširio u udaljena mjesta. Na osnovu toga se karcinom dojke definise kao Stadijum O, I (IA, IB), II (IIA, IIB), III, IV i na multidisciplinarnom konzilijumu donosi odluka o inicijalnom terapijskom pristupu. Rani stadijum karcinoma dojke je Stadijum O, i I, II i predstvlja anatomski, u smislu proširenosti, i hirurški stadijum bolesti, u smislu inicijalne operabilnosti.

Odavno je poznato da inicjalni stadijum u momentu dijagnoze, utiče na dužinu preživljavanja nakon sprovedenog liječenja. Tako se zna da je petogodišnje preživljavanje za Stadijum 0 100%, za

stadijum I 98-100% i Stadijum II 90-99%. Stadijumi 0, I i II ujedno predstavljaju rane stadijume karcinoma dojke. Stažiranje se sprovodi putem tkz. TNM sistema gdje je T (Tumor veličina izražena u mm), N (Nodusi tj. regionalni limfatici, izraženi u broju zahvaćenih limfatika) i M (Metastaze, izraženo imenom organa i tkiva gdje je dijagnostikovana udaljena metastaza). Postoje klinički TNM sistem stažiranja koji se postavlja kliničkim pregledom i dijagnostičkim imidžing metodama (Ultrazvuk, Mamografija, Magnetna Rezonanca) i patohistološki TNM koji se postavlja nakon obavljene operacije (inicijalne hirurške terapisjke procedure), i taj stadijum definiše patohistolog kao patohistološki TNM.

Stadijum 0 Stadijum I IA IB Stadijum II IIA

Tis

N0

M0

T1 T0/T1

N0 Nmi

M0 M0

T0/T1

N1

M0

Tis označava karcinom in situ tj. postoje maligne ćelije koje oblazu mlječne kanalice dojke, ali one nisu jos napravile invaziju okolnog tkiva dojke. Postoje dva tipa Tis, a to su DCIS, neivanzivni karcinom koji, ako se ostavi hirurski neuklonjen,

9

se može razviti u invazivni karcinom dojke, i Tis Paget koji zahvata areolu oko bradavice i daje promjene slične ekzemu.

T1 označava invazivan tumor dojke koji nije veći od 20mm.

N0 označava da axilarni (podpazušni) regionalni limfatici nisu zahvaćeni malignim ćelijama.

Nmi označava da su u axilarnim limfaticima nađene maligne ćelije dijametra većeg od 0,2mm, ali ne većeg od 2mm.

N1 označava da su pozitivni 1-3 axilarna regionalna limfatika.

AJCC osma edicija iz 2018.g. u određivanju stadijuma karcinoma dojke a time i predikcije rizika od relapse, koji određuje dalji terapijski pristup, uvrstila je i patohistološke tj. molekularne prognosticke faktore (Gradus tumora kojim se određuje koliko se maligne ćelije razlikuju od normalnih ćelija, status Estrogenih i Progesteronskih Receptora tj. ER I PR, zatim da li postoji pretjerana eksperisija HER 2 proteina ili amplifikacija cerbB2 gena). Na osnovu njih se danas karcinom dojke svrstava u šest prognostickih podtipova, a to su Luminal A, Luminal B, Luminal HER 2, HER 2 pretjerano eksprimiran, Bazalni i Trostruko negativni karcinom dojke. Pacijentkinje sa Luminal A podtipom karcinoma dojke imaju najbolju prognozu sa 8% rizika u narednih 10 godina od liječenja, za relaps u toj dojci i 3-4% rizikom za relaps u regionalnim limfaticima. AJCC osma edicija iz 2018. godine je takođe u cilju precizinijeg i individualnog prognostičkog staziranja karcinoma dojke, uvrstila i Multigesnki panel Oncotype DX relaps score, koji je predikcija rizika za relaps bolesti za svaku pacijentkinju individualno, a na osnovu analize eksperesije tj. aktivnosti 21 gena iz tumorskog tkiva pacijentkinje. Oncotype Dx Relaps Score (RS) može biti od 0-100 i definiše se kao Nizak RS ako je rezulatat genske analize manji/jednak od 11, srednji RS ako je od 11 do manji/jednak 25 i viskok RS ako je veći od 26. RS ujedno predstavlja i predikciju benefita od terapiske primjene Hemioterapije uz Endokrinu terapiju (ET) u anatomski i hirurški definisanom ranom stadijumu karcinoma dojke (IA, IB, IIA), koji je patohistološki tj. biološki ER+/PR +, nakon završenog inicijalnog operativnog liječenja +/- postoperativna zračna terapija. U slučaju da je RS manji/jednako 11 rizik za pojavu udaljenih metastaza je nizak (2%) i kod tih pacijentkinja nije indikovana postoperativna hemioterapija jer ne daje dodatni benefit u dužini preživljavanja, a može dati neželjene efekte. U slučaju visokog skora, veci/jednako 26 indikovana je primjena postoperativne hemioterapije koja u takvim slučajevima daje 40% benefita za produženje sveukupnog preživljavanja u narednih 10 godina.

Navedeni zaključci su izvedeni iz dvije prospektivne kontrolisane randomizovane studije za postoperativnu terapiju ranog stadijuma karcinoma dojke, ER+/PR + i HER 2-, TAILORx (prvi publikovani rezultati 2015 godine) i MINDACT studija (prvi publikovani rezultati 2016 godine TAILORx studija je započeta 2006 godine na 10 273 pacijentkinje iz USA, Australija, Novi Zeland, Kanada, Irska i Peru, i dala je precizne rezultate bazirane na dokazima, u vremenu praćenja 9 godina, koji su dokazali da 85% žena sa ranim stadijumom karcinoma dojke, a koje su ER+/PR+ I HER2- nemaju benefit od hemioterapije i da je dovoljna i efikasna samo postoperativna endokrina terapija (ET).

Nakon devet godina praćenja, 83,3% pacijentkinja koje su primale samo postoperativnu ET su bile i dalje bez znakova progresije

10

bolesti a 84,3% onih koje su primale i hemioterapiju i ET. Hemioterapija može biti od benefita jedino kod pacijentkinja blo koje životne dobi sa OncotypeDx RS veći/jednako 26 i kod pacijentkinja mlađih od 50 godina, posebno onih premenopauzalnih, sa RS veći/jednako 16. Definitivni onkološki stav udruženja američkih onkologa je da sve pacijentkinje sa ranim stadijumom karcinoma dojke, a koje su mlađe od 75 godina života, treba da imaju reziltat OncoType Dx RS na osnovu kojeg će se donijeti odluka o postoperativnoj sistemskoj terapiji. Podaci govore da 1/3 pacijentkinja u razvijenim zemljama svijeta u momentu dijagnoze ima karcinom dojke koji se proširio na regionalne limfatike, i te paciejntkinje imaju veći rizik za relaps bolesti. Međutim, RxPONDER studija je pokazala da pacijentinje starije od 50 godina sa stadijumom IIA i RS manji/jednako 25 mogu bezbjedno da uzimaju samo ET u postoperativnom periodu. Dokazano je da te paciejntkinje nemaju benefit od dodatne hemioterapije. Za pacijentkinje mlađe od 50 godina, premenopauzlne, je dokazano da imaju benefit od dodatne hemioterapije uz ET i to čak i one sa niskim RS ukoliko su imale 1-3 pozitivna regionalna limfatika.

Zahvaljujući osmom izdanju AJCC, definicija ranog stadijuma karcinoma dojke postala je kompleksnija ali i preciznija i obuhvata osim anatomskog stadijuma karcinoma dojke i godine starosti pacijentkinje tj. menostatus, biološki podtip definisan patohistoloskim pregledom i RS na osnovu analize eksperije tj. aktivnosti 21 gena koji imaju ulogu u metastaziranju karcinoam dojke.

Osim Onoctype Dx multigen panela, od strane FDA (Food and Drug Administration) regulatornog tijela u USA su registrovani i MammaPrint l PROSIGNA multigen paneli za procjenu RS. Zahvaljujući ovim multigen panelima je omogućena individualna procjena rizika za relaps, a time i individualna terapija pacijentkinja sa karcinomom dojke. Njihov jedini nedostatak je za sada velika cijena koštanja ove analize, koja nije pokrivena od strane FZO CG. Rizik za pojavu karcinoma dojke je sama činjenica biti žena (u muškaraca se karcinom dojke javlja u svega 1% slučajeva) i činjenica neminovnog starenja (2/3 pacijentkinja su starije od 50 godina).

Faktori rizika na koje može da se utiče i koji se promovišu u primarnoj prevenciji su regulisanje tjelesne težine, zdrava ishrana, fizička aktivnost, izbjegavanje hormonskih preparata u dužem vremenskom periodu, ograničenje konzumiranja alkoholnih pića na 1 čašu dnevno.

Dojka je površinski organ, dostupan samopregledu koji se preporučuje svim ženama od dvadesetpete godine života, jedanput mjesečno nakon završenog ciklusa, Takodje, od strane WHO je preporučen organizovan Mamografski screening za žene od 50 do 69 godine života na svake 2 godine. Cilj svih preporučenih mjera je prevencija i dijagnoza karcinoma dojke u ranom stadijumu, a time i smanjenje mortaliteta žena sa ovom dijagnozom.

Savremen onkološki koncept je podizanje svijesti žena o učestalosti karcinoma dojke i informisanju o faktorima rizika, prevenciji, odazivanju na screening i ranoj dijagnozi kao i najsavremenijim terapijskim pristupima i rezultatima liječenja koji su najefikasniji u ranim stadijumima, kada se uz adekvatnu terapiju može očekivati da žena doživi očekivanu prosječnu dužinu života koje imaju i žene bez dijagnoze karcinoma dojke.

Vebinar:

„Koliko često mislimo na (rijetke) hematološke bolesti?”

Vebinar „Koliko često mislimo na (rijetke) hematološke bolesti?” realizovan je posredstvom Medikala i uz podršku kompanije Novartis 27. aprila 2022. godine. U spektru rijetkih bolesti prezentovane su mijeloproliferativne neoplazme (mijelofibroza, policitemija vera, hronična mijeloidna leukemija), idiopatska trombocitopenijska purpura, kao i hematološke bolesti u pedijatrijskoj dobi. Predavači su bili mr sc. med. Milena Dapčević, dr Nikola Bakić, mr sc. med. Vesko Vujičić i dr Maja Kavarić.

Mijeloproliferativne neoplazme Polazeći od klasifikacije mijeloproliferativnih neoplazmi, te pojednih obilježja geneze ovih rijetkih hematoloških poremećaja, mr Milena Dapčević ukazala je na činjenicu da incidenca policitemije vere u Evropskoj uniji iznosi 0,4-2,8 na 100.000 stanovnika, po podacima registara, odnosno 0,68-2,6 po podacima iz literature. U kontekstu ostalih rijetkih bolesti,

kako se moglo saznati iz ove prezentacije, očekivano prosječno preživljavanje usljed obolijevanja od policitemije vere iznosi 13,7 godina.

Uz opis kliničkih manifestacija mijelofibroze i mehanizama ispoljavanja bolesti, mr Dapčević je objasnila mehanizam razvoja JAK2 mutacija i ukazala na činjenicu da većina bolesnika sa policitemijom verom ima JAK2 mutacije: čak oko 99% oboljelih. Ovo je posebno značajan podatak u vezi s terapijskim djelovanjem. Uz to, JAK inhibitori su, kako je predočeno, efikasni u liječenju mijelofibroza, bez obzira na prisutnost JAK2 ili bilo koje druge mutacije.

Pored kriterijuma za dijagnozu primarne mijelofibroze, ovom prilikom je ukazano da kao uobičajeni simptomi uslijed njenih komplikacija nastaju: bol u kostima, svrab, noćno znojenje, gubitak tjelesne težine, temperatura, rana sitost, nelagoda u trbuhu (splenomegalija), umor i nesanica. Najčešće kliničke manifestacije čine splenomegalija (83%) i hepatomegalija (65%) (Slika 1.).

Slika 1: Najčešće kliničke manifestacije mijelofibroze

11

Mijelofibroza, kao bolest progresivnog toka, nosi viši stepen mortaliteta. On je kod ovih pacijenata 40% viši nego u opštoj populaciji u petogodišnjem periodu, a čak za 60% viši nego u opštoj populaciji u desetogodišnjem periodu. Kada je riječ o policitemiji veri valja znati da povećanu viskoznost krvi uzrokuje višak krvnih ćelija, te da je ovdje veća vjerovatnoća nakupljanja krvnih ćelija zbog poremećenih signalnih puteva. Takođe, postoji visok rizik od tromboze zbog povećanja koncentracije hematokrita: ≥45%, a trombotske komplikacije česti su uzrok mortaliteta i odgovorne su za 32% smrtnih slučajeva kod ovih bolesnika.

Prekomjerna proizvodnja eritrocita (eritrocitoza), često s povećanim brojem leukocita i trombocita, kao i prisustvo splenomegalije i kardiovaskularnih komplikacija zbog tromboze ili krvarenje kao glavni uzrok smrti, spadaju u kliničke manifestacije policitemije vere. Simptomi mogu biti pruritus, umor, nedostatak vazduha, vrtoglavica i simptomi uzrokovani splenomegalijom.

Prezentujući epidemiološki pristup, kriterijume za dijagnozu i zbrinjavanje pacijenata sa policitemijom verom, mr Dapčević je upozorila da ova bolest ima potencijal da se razvije u mijelofibrozu i akutnu leukemiju. Stoga je pravilno liječenje od presudne važnosti.

12

Hronična mijeloidna leukemija Hronična mijeliodna leukemija (HML) je, po dr Nikoli Bakiću, najbolje patofiziološki ispitano maligno mijeloproliferativno hematološko oboljenje, čije je liječenje izuzetno uspješno.

U svijetu se dnevno dijagnostikuje oko 300.000 novih slučajeva, a godišnje umre oko 220.000 oboljelih. Ova bolest obuhvata oko 15% slučajeva adultne leukemije, a nešto češće obolijevaju muškarci. Masivne doze jonizujućeg zračenja povećavaju incidencu obolijevanja nakon oko 6,3 godina, a pušenje ubrzava prelazak u uznapredovalu fazu bolesti.

Opisujući tipove leukemije, dr Bakić je ukazao i na hronologiju uočenih činjenica u vezi sa dijagnostikom i terapijom hronične mijeloidne leukemije, počev od izmjene tzv. Filadelfija hromozoma (Ph), koji je jedan od glavnih pokazatelja hronične mijeloidne leukemije. Ovaj hromozom se nakon translokacije (t9;22) replicira, te stalno šalje pogrešne signale koje ćelije adaptiraju (prisvajaju) kao normalnu informaciju. Iz ovog razloga se gubi ideja o normalnom životu i funkciji jedne ćelije, od začeća do smrti. Sama bolest je jasno definisana preko prisustva BCRABL proteina tirozin-kinaze na osnovu koje su mehanizmi liječenja riješeni uspješno. Dr Bakić je ovom prilikom opisao i

patofiziologiju i razvojne faze bolesti.

Na sumnju na postojanje bolesti, kako se moglo saznati, se dolazi slučajno, analizom krvi ili ukoliko sam pacijent osjeća tegobe. Glavne tegobe su umor, groznica, može doći do noćnog znojenja, gubitka težine (10% u poslednji šest mjeseci), abdominalnih bolova (usljed uvećanja slezine), takođe osjećaj brže sitosti nakon obroka, bol u kostima (u odmaklim fazama bolesti).

Može doći do blage hepatomegalije (rijetko), a u poodmaklom stadijumu bolesti kao loš znak javljaju se limfadenopatije. Opisujući principe dijagnostike hronične mijeloidne leukemije, dr Bakić je ukazao i na profil inovativne ciljane terapije i njene mogućnosti.

Idiopatska trombocitopenijska purpura Mr sc med. Vesko Vujičić istakao je da je pri dijagnostikovanju idiopatske trombocitopenijske purpure u oko 80% slučajeva značajan pokazatelj smanjen broj trombocita (<100,000/µL).

Trombocitopenije, same po sebi, mogu biti raznovrsnog porijekla i odlikovati se smanjenom produkcijom, skraćenim vijekom, povećanom razgradnjom ili sličnim poremećajima u funkcionisanju trombocita. Normalan vijek trombocita je od 7 do 10 dana. U kliničkoj slici ovog oboljenja uočavaju se: petehije, purpura, epistaksa, menoragija, krvarenje iz desni, malaksalost i infekcije.

Pored činjenice da za dijagnozu ove pojave ne postoje dijagnostički kriterijumi, već da se ona postavlja metodom isključivanja, u okviru prezentacije mr Vujičića ukazano je i da su riziku od trombocitopenije pacijenti izloženi usljed neregularne primjene antibiotika i heparina, usljed primjene velikih količina krvnih produkata bez trombocita, sepse, hemodijalize ili trudnoće.

U osnovne ciljeve liječenja idiopatske trombocitopenije spada održavanje nivoa trombocita na nivou većem od 20-30x109/L za simptomatske bolesnike, ali ne treba zanemariti i očekivanja u pravcu kvaliteta života bolesnika.

Uz pregled smjernica za terapijski pristup, mr Vujičić ukazuje da kortikosteroidi čine standardnu inicijalnu terapijsku liniju za adultne bolesnike. Liječenje je indikovano kod bolesnika sa novodijagnostikovanom idiopatskom trombocitopenijom i brojem trombocita manjim od 30x109/L, a pacijentima sa brojem trombocita manjim od 20x109/L predlaže se hospitalizacija. U sklopu terapijskih preporuka navedeno je da splenektomija pokazuje rani nivo odgovora od oko 80% i 15% relapsa tokom prve godine primjene, a kao vid terapijskog pristupa navodi se i imunizacija protiv pneumokoka, menigokoka i hemofilusa. Splenektomijom se, kako je objašnjeno, postiže odgovor, ali se preporučuje primjena medikamentozne terapije kojoj se i daje prednost. Mnogi bolesnici ne zahtevaju terapiju i neće svi bolesnici postati ili ostati hronični. Brojni novi ljekovi u fazi su ispitivanja.

Hematološke bolesti u pedijatrijskoj dobi Imuna trombocitopenija, akutne leukemije i anemije bile su teme prezentacije dr Maje Kavarić. Imuna trombocitopenija u dječijem uzrastu javlja se kod prethodno zdrave djece uzrasta dvije do sedam godina i prolazi spontano ili nakon primjene terapije u okviru 6-12 mjeseci od postavljanja dijagnoze.

20-25% pacijenata razvije hroničnu formu bolesti sa trajanjem

dužim od 12 mjeseci. Ovaj poremećaj obično nastaje nakon virusne infekcije respiratornog ili gastrointestinalnog trakta, a može joj prethoditi i vakcinacija ili neka alergijska reakcija na (ubod insekta, hranu, polen itd.).

U kliničke manifestacije spadaju petehije, purpura, ehimoze, hematomi, epistaksa, krvarenje iz gingiva, hematurija i menoragija, a najozbiljnije su intrakranijalne hemoragije koje se javljaju samo u 0,4% oboljele djece, uglavnom kod onih sa brojem trombocita ispod 10x109 uz precipitirajuće faktore kao što je trauma glave. Dva od tri pacijenta, po objašnjenju dr Kavarić, imaju spontani oporavak broja trombocita u roku od šest mjeseci od postavljanja dijagnoze, bez potrebe za farmakološkom terapijom i te remisije su obično trajne.

Kada su u pitanju akutne leukemije, incidenca je od 5-6/100.000 djece do 15 godina i predstavljaju, zajedno sa limfomima, najčešće maligne bolesti dječjeg uzrasta. Malaksalost (90%), temperatura i groznica (75-90%), gubitak tjelesne težine (50-60%), bolovi u kostima i zglobovima (15%), koji su rezultat osteolize i infiltracije periosta, bljedilo, krvarenje, uvećanje jetre, slezine, limfnih čvorova, u nekim slučajevima i proširena medijastinalna sijenka i leukemija CNS-a, su najčešći pokazatelji akutne leukemije. U najčešće laboratorijske parametre spadaju normocitna normohromna anemija (90%), trombocitopenija (90%), broj leukocita može biti povišen, normalan ili snižen, ali je neutropenija uvijek prisutna, Akutne leukemije se dijele na akutne limfoblastne i akutne mijeloidne leukemije. Akutna limfoblastna leukemija obuhvata 80% svih dječijih i 12-15% svih leukemija odraslih. Hronične leukemije se rijetko javljaju u pedijatrijskoj populaciji.

Liječenje obuhvata opšte mjere i specifično liječenje citostatskom terapijom, u trajanju od dvije godine.

Uz podsjećanje na kriterijume SZO za anemiju po kojima djeca starosti 0,5-5 godina imaju najmanje 110 Hb (g/L), 5-11 godina 115, a stariji najmanje 129, dr Kavarić je ukazala na raširenost ove bolesti u dječjoj populaciji. Prezentujući cijeli spektar tipova ove bolesti i patoloških modifikacija eritrocita, ona je ukazala na kompleksnost anemija i širok raspon opasnosti koje one nose za organizam. Uprkos tome što je njihova patogeneza poznata, što je omogućena prevencija, učestalost anemije se, kako je upozoreno, ne smanjuje! Prevalenca u razvijenim zemljama je 10%, a u zemljama u razvoju i nižim socijalnim slojevima čak 25-40%. Zlatno pravilo čini prevencija u prvoj godini života.

U nizu zaključaka izdvojeno je da su imune trombocitopenije najčešće bolesti krvarenja kod djece, te da oko 80% njih ima akutni tok i dvoje od troje djece ne zahtijevaju terapijski tretman. Sideropenijske anemije su najčešća hematološka bolest kod djece, ali imaju neopravdano visoku učestalost. Neuspjeh dijagnostičko-terapijskog testa nam otkriva druge uzroke malokrvnosti – najčešće celijakije, talasemije minor, HBP-a itd. Akutne limfoblastne leukemije su najčešće maligne bolesti djece, sa najvećom učestalošću u predškolskom uzrastu. Procenat njihovog izlječenja viši je od 80%. Dr Kavarić savjetuje da bi trebalo biti oprezan u vezi s primjenom kortikosteroida, ukoliko dijagnoza nije povrđena.

Anita Đurović

13

Neophodne procedure pri dijagnostici erektilne disfunkcije

Prof. dr sc. med. Bogdan Pajović Univerzitet Crne Gore Medicinski fakultet Podgorica

Nije uvijek lako otkriti uzroke impotencije zbog kompleksnosti poremećaja koji dovode do erektilne disfunkcije.

Nerijetko su potrebna brojna ispitivanja, koja nisu uvijek prijatna, a često ni jeftina. Zadatak ljekara je da uz saglasnost pacijenta izabere najneophodnije metode, koje će sa sigurnošću pokazati šta je uzrok erektilne disfunkcije.

Utvrđivanje uzroka impotencije počinje ispitivanjem pacijenta o aktuelnim problemima u seksualnoj sferi, a zatim o oboljenjima koja mogu biti ključ za razumijevanje erektilne disfunkcije. U značajne faktore rizika spadaju: arterioskleroza, bolesti krvnih sudova srca, arterijska hipertenzija, šećerna bolest i poremećaji metabolizma masnih materija (holesterola i triglicerida).

14

Vjera Pajović Glavna medicinska sestra Klinik Allgemein - und Viszeralchirurgie

Pušenje oštećuje arterijsku cirkulaciju i glatke mišiće kavernoznih tijela. Prekomjerno uživanje alkohola ima nepovoljan uticaj na čitav niz organa, pa i na erektilnu funkciju penisa. Različita oboljenja i povrede nervnog sistema, povrede i operacije karličnih organa sa pratećim poremećajem krvotoka i inervacije penisa, važni su uzroci impotencije. Ljekar mora biti upoznat sa svim ljekovima koje pacijent uzima zbog drugih oboljenja, jer mnogi nepovoljno utiču i na seksualnu funkciju. Psihoemocionalno stanje pacijenta je veoma važno za otkrivanje psihogenih faktora impotencije.

Pri kliničkom pregledu bolesnika posebno je važan pregled polnih organa, zato što se ponekad mogu naći promjene na testistima ili penisu, koje mogu da objasne impotenciju. Tako

se na penisu mogu naći tvrdine, čvrste pločice (Peyronijeva bolest), fiksirana iskrivljenost ili druge anomalije. Međutim, najčešće je pregled polnih organa naizgled normalan.

Od laboratorijskih ispitivanja, pored uobičajenih pregleda krvi i mokraće (funkcija bubrega i jetre) potrebno je ispitivanje nivoa lipidnih (masnih) materija u krvi. Za isključenje endokrine impotencije potrebno je ispitivanje hormona u krvi. Određuju se: testosteron, prolaktin, LH, estradiol, SHBG (sex hormone binding globulin), a po potrebi i drugi. Kod mnogih bolesnika potrebna su specijalna ispitivanja, kao što su: ultrazvučni pregled, intrakavernozni test, ispitivanja arterijske i venske cirkulacije penisa, specijalna neurološka i psihijatrijska ispitivanja. Ukratko će biti objašnjena suština ovih ispitivanja.

Ultrasonografija Ultrasonografija je ispitivanje ultrazvukom. Za ispitivanje arterijske cirkulacije u penisu koristi se tzv. Doppler sonografija, kojom se mjeri kalibar kavernoznih arterija i protok krvi kroz njih. Pošto je u flakcidnom (mlitavom) stanju penisa kalibar kavernoznih arterija mali (oko 0,5 mm), a protok krvi slab, ovo ispitivanje se izvodi 5-10 minuta poslije ubrizgavanja vazodilatatornih materija u kavernozno tijelo penisa (v. intrakavernozni test). Poslije intrakavernoznog ubrizgavanja 60 mg papaverina ili 10 µg prostaglandina E1 već za približno 12 minuta nastaje rigidna erekcija, koja se održava i preko pola sata. Ovakva reakcija ukazuje na normalnu arterijsku cirkulaciju i dobro zatvaranje odvodnih vena.

Ultrazvučnom sondom (10 MHz) mogu se dobro uočiti različite strukture penisa. Kombinacijom običnog ultrazvučnog pregleda i mjerenjem pomoću tzv. pulsnog Dopplera („dvostruka sonografija“) može se ustanoviti značajno proširenje kavernozne arterije (preko 1,3 mm). Maksimalni protok krvi kroz ove arterije treba da je veći od 25 cm/sec. Osim mjerenja protoka u fazi sis-

tole (kontrakcija srca) mjeri se i protok u dijastoli (faza punjenja srca). Dijastolni protok veći od 5 cm/sec može biti znak nedovoljne relaksacije kavernoznih mišića, ili znak abnormalno velikog oticanja venske krvi. „CIS test“ je, u stvari, kombinacija intrakavernozne injekcije i manualne (ručne) stimulacije penisa. Odsustvo erekcije ili samo djelimična erekcija penisa pri izvođenju testa nema veliki dijagnostički značaj, zbog mnoštva faktora koji mogu uticati na pojavu erekcije.

Peno-brahijalni indeks (PBI) Peno-brahijalni indeks predstavlja odnos (količnik) sistolnog pritiska u penisu i sistolnog pritiska u nadlakatnoj arteriji.

Normalno je odnos ovih pritisaka veći od 0,6. Ukoliko je količnik manji od 0,6 veoma je izvjesno da postoji oboljenje arterija penisa, odnosno da je impotencija arteriogenog porijekla. Za određivanje sistolnog (gornjeg) pritiska u penisu potreban je ultrazvučni aparat za Doppler analizu krvotoka (tzv. CW Doppler).

Pošto se mjerenje obavlja u mlitavom stanju penisa normalan PBI ne isključuje arterijsku impotenciju.

Intrakavernozni test Intrakavernozni test sastoji se od ubrizgavanja tzv. vazodilatatornih materija direktno u jedno kavernozno tijelo penisa, sa bočne strane (slika 17). Upotrebljavaju se materije koje izazivaju relaksaciju (opuštanje) glatkih mišića arterija, arteriola i kavernoznih trabekula (pregrada izmedju šupljika). Ranije su se više koristili papaverin, sâm ili u kombinaciji sa fentolaminom (30 mg + 1 mg u 1 ml tečnosti). Iako su ovi ljekovi znatno jeftiniji od prostaglandina E1, oni se danas manje koriste, jer znatno češće izazivaju prolongiranu erekciju i prijapizam. Zato je prostaglandin E1 lijek izbora za ovo ispitivanje.

Ispitivanje je jednostavno. Poslije dezinfekcije kože tankom

15

insulinskom iglom (27 G) ubrizgava se obično 10 µg prostaglandina E1 u jedno kavernozno tijelo. Zahvaljujući postojanju veze između kavernoznih tijela već sa 12-15 minuta razvija se čvrsta, rigidna erekcija koja upućuje na normalnu funkciju krvnih sudova penisa i glatkih mišića kavernoznih tijela. U kombinaciji sa Doppler sonografijom krvnih sudova penisa pozitivan test isključuje oboljenje arterija penisa, kao i poremećaj odvoda venske krvi.

Ukoliko nema vidljive erekcije penisa, ili se penis samo uveća, bez normalne rigidnosti (tvrdine), test se smatra negativnim. U tom slučaju može se pokušati primjena veće doze (20 µg) prostaglandina. Negativan test ukazuje na insuficijenciju (nedovoljnost) krvotoka i erektilnog tkiva. Ako se erekcija razvije poslije 15-30 minuta vrlo je vjerovatna redukcija arterijske perfuzije (natapanje krvlju) penisa, što potvrđuje i abnormalan nalaz sonogrfske analize Dopplerovih talasa.

Izvođenje intrakavernoznog testa je kontraindikovano ako bolesnik ima dekompenzaciju (popuštanje) srca, ili teško oboljenje krvnih sudova srca. Papaverin se ne primjenjuje ako bolesnik ima teško oštećenje jetre, glaukom (povećani očni pritisak), ili adenom prostate sa značajnim rezidualnim urinom.

Nije primijećeno da ljekovi koji sprečavaju zgrušavanje krvi (aspirin, heparin itd.) povećavaju učestalost komplikacija.

Najčešće komplikacije testa su hematom (krvni podliv) na mjestu ubrizgavanja, bol, produžena erekcija (3-6 sati), ili čak prijapizam. O prijapizmu je riječ ako pacijent ima dugotrajnu, često bolnu erekciju, koja traje duže od 6 sati. U tom slučaju potrebno je hitno liječenje (v. kasnije). Veoma je rijetka septična infekcija zbog unošenja bakterija u kavernozno tkivo.

16

uređaja za mjerenje pritiska registruju njegove vrijednosti. Dodatak papaverina ili prostaglandina poboljšava funkcionalnu vrijednost metode. Ako je „veno-okluzivni mehanizam“ normalan u kavernozno tijelo treba ubrizgavati manje od 5 ml/min sonog rastvora da bi se postigla i održavala erekcija. Kada intrakavernozni pritisak postane veći od sistolnog pritiska pacijenta (obično se ide do 150 mm Hg) procjenjuje se koliki je protok infuzione tečnosti potreban za održavanje postignutog intrakavernoznog pritiska. Količine veće od 5 ml/min ukazuju na povećan odvod venske krvi. Po prestanku ubrizgavanja pad intrakavernoznog pritiska je manji od 40 mm Hg za prvih pola minuta, a poslije 5 minuta intrakavernozni pritisak je i dalje veći od 60 mm Hg, ako je odvod normalan.

Kavernozografija nije pouzdana metoda za procjenu venskog krvotoka bez kavernozometrije. Obije metode su „invazivne“ i skupe. Jednostavnija procjena veno-okluzivnog mehanizma postiže se izvođenjem tzv. CIS testa: kombinovanom intrakavernoznom injekcijom i manualnom stimulacijom postiže se erekcija penisa. Brzo popuštanje erekcije (u roku od 5 min), iako su prethodno ubrizgani papaverin (30 mg) ili prostaglandin (10 µg), ukazuje na nedovoljno zatvaranje odvodnih vena (venogena impotencija).

Arteriografija Snimanje arterija penisa rendgenom poslije ubrizgavanja kontrastnih materija u krvotok daje dobru sliku unutrašnjih stidnih arterija i njenih grana za penis. Za optimalno prikazivanje arterija penisa treba prethodno ubrizgati u kavernozno tijelo vazodilatatorne materije (papaverin, prostaglandin). Danas se ova metoda izvodi samo kada se planira hirurško liječenje arteriogene impotencije, pošto se funkcionalna procjena penilnog krvotoka postiže neinvazivnom metodom (color Doppler sonografija).

Neurofiziološka ispitivanja Kod oboljenja ili povreda nekih djelova centralnog ili perifernog nervnog sistema javlja se „neurogena impotencija“.

Oštećenje centara za erekciju ili oštećenje nervnih vlakana za penis može se potvrditi neurofiziološkim ispitivanjima. Za dijagnozu su obično dovoljni podaci o postojanju bolesti nervnog sistema, običan neurološki pregled, uključujući ispitivanje refleksne aktivnosti. Već ova jednostavna ispitivanja mogu da ukažu na oštećenje krsnih centara za erekciju i njihovih dovodnih i odvodnih nervnih puteva. Na poremećaj autonomnog (vegetativnog) nervnog sistema ukazuju promjene srčanog rada u toku dubokog disanja (abnormalni „kardijalni refleks“), kao i poremećaji funkcije nevoljnih sfinktera (čmarnog i bešičnog). Mjerenje električne provodljivosti genitalnih živaca, elektromiografija i elektroencefalografija spadaju u specijalne metode ispitivanja.

Ispitivanje venske drenaže penisa Kod oko 10% pacijenata sa erektilnom disfunkcijom ni velike doze vazoaktivnih materija ne izazivaju erekciju. Po pravilu, ovo je znak poremećaja „veno-okluzivnog mehanizma“, tj. odvodne vene penisa se ne zatvaraju, što je normalno slučaj prije nastupa rigidne erekcije penisa. Krv slobodno otiče korz odvodne vene. To se može dokazati kavernozografijom – rendgenskim snimanjem poslije ubrizgavanja kontrastnog sredstva u kavernozno tijelo. Slika je bolja ako se kavernozografija izvodi u toku vizuelne erotske stimulacije.

Danas se češće primjenjuje tzv. „farmakološka kavernozografija“, tj. intrakavernozna injekcija rendgenskog kontrasta poslije intrakavernozne injekcije papaverina ili prostaglandina E1. Ova metoda je skupa i invazivna. Danas se izvodi uglavnom prije hirurškog podvezivanja abnormalnih odvodnih vena.

Kavernozometrija je mjerenje pritiska u kavernoznim tijelima poslije vještački izazvane erekcije. Princip metode vidi se na slici (slika 18). Pomoću jedne igle fiziološki soni rastvor ubrizgava se u jedno kavernozno tijelo, dok se pomoću igle i

Ispitivanje noćnih erekcija Kod normalnih muškaraca u toku sna spontano se javlja (bez ikakve genitalne stimulacije) 3-5 nastupa erekcije, koje traju 20-30 minuta. Mehanizam ovih erekcija nije tačno poznat, ali se pretpostavlja da na njih utiču psihološki faktori. Noćne erekcije su zato očuvane kod psihogene impotencije. Noćne erekcije postaju rjeđe sa starenjem i traju sve kraće. Mnogi muškarci stariji od 60 godina nemaju noćne erekcije u toku dubokog sna. Kod mladih muškaraca odsustvo noćnih erekcija smatra se za znak organski uslovljene impotencije. Za mjerenje noćnih erekcija služi tzv. NPT test (Nocturnal Penile Tumescence). U jednostavne metode spadaju „stamp test“ i „snap gauge“ aparat. Nije međutim važno da li je došlo samo do uvećanja penisa, već i da li je rigidnost erekcije dovoljna za penetraciju uda u vaginu. Za mjerenje rigidnosti erekcije služi aparat „Rigiscan“. Rezultati ovih testova su nepouzdani ako postoje poremećaji sna. Različiti ljekovi i psihijatrijska oboljenja, a naročito depresija utiču na kvalitet noćnih erekcija. Rezultati ovih ispitivanja vrijede manje nego što se ranije mislilo, pa ih treba koristiti u korelaciji sa drugim kliničkim ispitivanjima.

Benigno uvećanje prostate (BHP) je najčešće oboljenje prostate koje sa sobom donosi vrlo neprijatne simptome kao što su otežano započinjanje mokrenja, nepotpuno pražnjenje bešike, učestalo mokrenje (danju i/ili noću), kao i nagon za mokrenjem koji se nikako ne može suzbiti.

Komplikacije ovog oboljenja su brojne, pa je veoma važno na vrijeme krenuti sa terapijom u cilju sprječavanja progresije bolesti.

U početku se kod pacijenata javljaju infekcije urinarnog trakta koje se teško liječe i često ponavljaju, a u kasnijim stadijumima benigne hiperplazije prostate pojavljuje se krv u urinu, dolazi do oštećenja bešike i bubrega (stvaraju se pijesak i kamenje u urinarnom traktu), a jedna od najtežih komplikacija je urosepsa - intoksikacija, odnosno trovanje organizma zbog poremećene funkcije bubrega.

Od ne-farmakoloških mjera preporučuje se umjeren način života i ishrane. Ishrana mora biti raznovrsna, bogata vitaminima, umjereno slana i vrlo malo začinjena. Važno je izbjegavati dugotrajno sjedenje i ležanje, naporno hodanje i vožnju biciklom. Pacijent mora redovno da mokri i da ne odlaže mokrenje, da izbjegava unos velikih količina tečnosti odjednom, da izbjegava konzumiranje alkohola i hladnih napitaka. Posljednjih godina fitoterapija zauzima veoma značajno mjesto u zvaničnim urološkim vodičima za liječenje benigne hiperplazije prostate.

Graminn® je novo rješenje za očuvanje zdravlja prostate i cijelog urinarnog trakta.

Graminn® sadrži čist ekstrakt polenovog praha raži, čiji aktivni principi efikasno regulišu simptome uvećanja prostate.

Efikasnost Graminn®-a je dokazana u više od 100 kliničkih studija, a nalazi se i u evropskom urološkom vodiču za liječenje BHP i sindroma hroničnog karličnog bola. Dokazanim dvostrukim mehanizmom djelovanja smanjuje simptome oboljenja i poboljšava kvalitet života. Svoj farmakološki efekat Graminn® ispoljava kroz smanjenje bola za vrijeme uriniranja i smanjenje učestalosti uriniranja, naročito tokom noći, povećanje protoka uz stalni mlaz urina i osjećaj kompletnog pražnjenja mokraćne bešike. Sve su ovo vrlo neprijatni simptomi benigne hiperplazije prostate, koji značajno utiču na kvalitet života pacijenta.

Graminn® se koristi jednom dnevno, kutija je dovoljna za mjesečnu terapiju jer sadrži 30 kapsula. Za pun terapijski efekat preporučena je terapija od 3 mjeseca u kontinuitetu.

Profesori psihologije sa Univerziteta u Mejnu (SAD) došli su do zaključka da hrabri i odvažni momci danas nijesu privlačni djevojkama. Svojim pretjerano hrabrim ponašanjem oni velikom većinom izazivaju divljenje isključivo drugih muškaraca, dok se djevojkama više dopadaju tzv. oprezni.

Polovina ženske populacije kupuje da bi se osjetila bolje, a jedna trećina zato što je potreba za šopingom stvar koja je van njene kontrole.

Svaka cigareta smanjuje život za 11 minuta.

Jedna ili dvije jedinice alkohola nedjeljno, naročito crvenog vina, mogu biti korisne za mozak.

Naučno je dokazano da sladoled od čokolade značajno umanjuje emocionalnu bol.

Žene su u stanju da tačno odrede miris. Bolje identifikuju citruse, vanilu, cimet ili miris kafe, od muškaraca.

Ako se nasmijete 100 puta u toku dana, to je isto kao da ste odradili 15 minuta vježbi na sobnom biciklu.

18

U Italiji se godišnje popije 95 litara flaširane negazirane vode po glavi stanovnika, i po tome su prvi u svijetu.

Naučnici tvrde da čovjek može da se navuče na sunce kao na heroin jer imaju slično dejstvo na ljudsko tijelo.

Suprotno uobičajenom mišljenju čokolada ne uzrokuje akne.

Mozak mijenja oblik tokom puberteta.

Vježbanje nas čini srećnijim i produktivnijim.

Čak polovina blizanaca razvije svoj jezik, razumljiv samo njima, i to najčešće u drugoj godini. Kvare govor i modifikuju ga, ali se savršeno razumiju.

Društvene mreže izazivaju anksioznost i depresiju, a svjetlost ekrana smanjuje lučenje melatonina i remeti san.

19

Streptokokne infekcije izvor životno ugrožavajućih stanja kod djece Značaju pneumokokne vakcine posvećena je posebna sesija u okviru Medikalovog Postkovid simpozijuma održanom u Budvi. Moderatorka ovog programa bila je dr Jelena Borovinić Bojović, ministarka zdravlja, a stručne prezentacije realizovali su dr Vladimir Jovanović, iz Kliničkog centra Crne Gore, i dr Tanja Filipović, iz Instituta za bolesti djece.

Jedno od epohalnih otkrića Dr Jelena Borovinić Bojović, ministarka zdravlja, podsjetila je da su vakcine jedno od epohalnih otkrića u medicini i da su zahvaljujući njihovoj primjeni spašeni milioni ljudskih života. Ukazujući na poteškoće sa kojima su se pogotovu tokom protekle dvije godine suočavali akteri zdravstvenih vlasti, ona je navela i da je prilikom naglašavanja značaja vakcinacije nailaženo na ne male otpore. Ocjenjujući da je značaj vakcinacije protiv korona virusa imao velike pozitivne efekte na očuvanje velikog broja života, ministarka Borovinić Bojović primijetila je i da se malo govori o tome koliko je ljudi spašeno zato što su vakcinisani.

Navodeći da je prva pneumokokna vakcina pronađena još 1980. a da je vakcinacija djece protiv pneumokoka u SAD-u još od 2000. obavezna, ona je posvjedočila ličnim kliničkim iskustvom o efikasnosti pneumokoknih vakcina: - Kao kliničar sam cijeli niz godina posmatrala efekte pneumokokne vakcine, osobito kod hroničnih bolesnika, osoba starijih od 60-65 godina, i zaista, dešavalo se da u narednih nekoliko godina praktično ne posjete našu ambulantu.

Upozoravajući na opasnost od Streptococcus pneumoniae, lat., koja je, osobito kod djece, jedan od najčešćih uzročnika smrti, dr Borovinić Bojović je skrenula pažnju i na uticaj kliconoštva kao činioca širenja ove infekcije.

Prevencija bi trebalo da ima primat Dr Vladimir Jovanović je istakao da bi prevencija trebalo da obuhvata značajan dio sistema zaštite javnog zdravlja, pri čemu bi sekundarna prevencija bila zastupljena u drastično manjem procentu. - U svijetu infekcije donjih partija respiratornog sistema predstavljaju 4. vodeći uzrok smrtnosti, što dovoljno

20

govori o ozbiljnosti bolesti. Streptococcus dosta često nastaje kao sekundarna infekcija nakon virusnih infekcija influence ili i nakon kovida - upozorio je on. Dokazano je, kako je naveo, da oko 35% slučajeva infekcije rezultira u bakterijskoj koinfekciji koja dovodi do povećanja hospitalizacija i smrti od infekcije.

Vakcina koja se kod nas koristi u suzbijanju Streptococcus pneumoniae sastoji se od 7 serotipova pneumonije. Serotipovi 8 i 3 posljednjih godina pokazuju veću incidencu u evropskim zemljama, a postoji i nekoliko manifestacija infekcije: nebakterijska, bakterijska pneumonija, meningitis i upala srednjeg uha kod djece. U posebnom riziku od obolijevanja nalazi se starija populacija, posebno podložna riziku za pneumokokne pneumonije.

Stariji od 80 godina, objasnio je dr Jovanović, mnogo češće su izloženi infekciji, a komorbiditeti predstavljaju dodatni faktor rizika: HBO, hronične bolesti jetre, dijabetes, HIV, renalna insuficijencija i razne bolesti i stanja koja zahtijevaju imunosupresivnu terapiju.

Respiratorna infekcija predstavlja jako veliko opterećenje za javno zdravstvo, a vakcinacija pokazuje veliku efektivnost.

Vrši se aktivna imunizacija djece, odojčadi i adolescenata u cilju prevazilaženja invazivnih bolesti akutnog otitisa i pneumonije, a imunizacija odraslih i starijih sprovodi se u cilju prevazilaženja invazivnih bolesti i pneumonije izazvane Streptococcus infekcijom.

Opisujući kontraindikacije raspoložive vakcine protiv Streptococcus pneumoniae, dr Jovanović je objasnio da se one ne primjenjuju kod osoba koje imaju teška febrilna stanja, da se ne smije davati intravaskularno, te da vakcina pruža zaštitu samo od onih tipova izazivača koji su uključeni u sastav vakcine. Vakcinacija ne štiti sve vakcinisane od pneumokokne bolesti, ali će, po objašnjenju dr Jovanovića, zaštititi ogroman dio vakcinisanih, pri čemu osobe sa narušenim imunitetom mogu imati slabiji imuni odgovor.

Kliničke studije pokazuju da su neželjeni efekti svedeni na najmanju moguću mjeru.

Istorijat vakcine kreće se od četvorovalentne, preko kod nas aktuelne trinaestovalentne do, već sad dostupne, 23-valentne polisaharidne koja štiti od 23 tipa pneumokoka. Kliničke studije pokazuju smanjenje vanbolničkih pneumonija za 46-75%.

Pogotovu je značajna vakcinacija u starijoj populaciji, gdje 88% pacijenata ima najmanje 1 komorbiditet i povećan rizik od pneumokokne bolesti. Za 73% smanjena je zastupljenost vanbolničke hospitalizacije.

Vakcina protiv Streptococcus pneumoniae ima razvijenu primjenu i u Crnoj Gori. Po objašnjenju dr Jovanovića, ona može da se primjenjuje uporedo sa vakcinom protiv influence, a u vezi s vakcinom protiv kovida u preporučenom razmaku 7-14 dana.

Ova vakcina pokazuje efikasnost protiv neinvazivnih pneumonija i može se primijeniti i uporedo s 23-valentnom vakcinom, s tim što onda noviji modul ima prednost.

Jedini rezervoar ove bolesti je čovjek Upozorivši da posebno rizične grupe za akutnu pneumoniju čine djeca starosti 6 mjeseci do 3 godine, kao osobe iznad 65 godina života, dr Tanja Filipović objasnila je da je jedini rezervoar ove bolesti čovjek. Dužina trajanja imunizacije kod djece varira i opada s uzrastom, a kolonizacija može biti prolazan događaj, bez razvoja kliničkih simptoma bolesti, što je i najčešći slučaj. Inkubacija traje 1-3 dana, prenosi se kapljičnim putem ili direktnim kontaktom s respiratornim sekretom oboljelog ili zdrave osobe koja je kliconoša. Dužina trajanja zaraznosti kod djece, kako je objasnila dr Filipović, nepoznata je i najvjerovatnije je 1-3 dana, odn. traje sve vrijeme prisustva bakterije u respiratornom sekretu i prestaje nakon 1-2 dana od započinjanja antibiotske terapije. Kod djece se ova bolest javlja sporadično, a može da izazove i epidemije u zatvorenim prostorima.

Doprinoseći faktori obolijevanja su oslabljen imuni sistem, komorbiditeti pluća, srca, jetre, slezine, bubrega, imunosupresivna i zračna terapija ili boravak djece u kolektivnom smještaju u predškolskim ustanovama, kao i lošiji kvalitet uslova za život i pothranjenost djece. Infekcija se najčešće manifestuje kao neinvazivna pneumonija, sa posljedicama kao što su otitis media, sinusitis i bronhitis, ali i invazivna pneumokokna bolest koja predstavlja životno ugrožavajuća stanja i javlja se i u vidu meningitisa i bakterijemija.

Pneumonija je najčešći uzrok smrti u svijetu kod djece mlađe od 5 godina.

Uz opis simptomatologije i formi bolesti, dr Filipović je objasnila da se rjeđe javlja meningitis, a u posebnom riziku su djeca mlađa od 2 godine, kod kojih posljedice mogu biti teške.

Mortalitet od pneumokokne sepse kod djece iznosi 50%. On je najveći kod djece mlađe od dvije godine.

U terapijskom protokolu primjenjuju se antibiotici, a prevencija vakcinacijom postaje posebno važna. - Zbog značajnog broja rezistentnih sojeva preporuka je da se uradi antibiogram iz praktično svakog uzorka koji se uzima od djece - kaže dr Filipović. Mjere prevencije obuhvataju nespecifične mjere kao što su: izbjegavanje grupnog smještaja u kolektivima, bolnička izolacija bolesnika sa penicilin rezistentnim sojevima i dezinfekcija respiratornog sekreta oboljelih u bolničkoj sredini.

Specifičnu mjeru predstavlja vakcinacija. Za očekivati je, po riječima dr Filipović, da primjenom vakcinacije dođe do značajne redukcije invazivne pneumokokne bolesti, značajne redukcije rezistencije pneumokoka na penicilin i pozitivnih efekata i na nevakcinisane zbog redukcije kolonizacije pneumokokom i sticanja kolektivnog imuniteta. Neželjene posljedice vakcinacije su moguća kolonizacija nazofarinksa, blagi porast incidence invazivnih pneumonija izazvanih nevakcinalnim serotipovima, kao i pojava rezistentnih serotipova. - Naš cilj je nova vakcina sa više serotipova, racionalna upotreba antibiotika i nova generacija vakcina - kaže dr Filipović.

Upozorivši da je streptokokna pneumonija kod djece izazivač ozbiljnih životno ugrožavajućih oboljenja, dr Filipović je objasnila da vakcinacija smanjuje ali ne eliminiše rizik od pneumokokne infekcije. - Radujem se uvođenju Prevenara u kalendar obavezne vakcinacije kod djece i nadam se da će invazivne bolesti kod djece biti prošlost - zaključila je ona.

Anita Đurović

21

Terapijski modaliteti liječenja astme i HOBP U organizaciji farmaceutske kompanije Actavis, članici Teva grupe, u Podgorici je 10. maja realizovan stručni skup posvećen terapijskim modalitetima liječenja astme i hronične opstruktivne bolesti pluća. Ovom prilikom je naglašeno da se radi o dvijema najčešćim hroničnim nezaraznim plućnim oboljenjima, čija prevalenca je u porastu. Stručne prezentacije prikazali su prof. dr Ivan Kopitović iz Instituta za plućne bolesti Vojvodine, Sremska Kamenica, koji je bio moderator skupa, dr Olivera Grubač iz Specijalne bolnice Brezovik i dr Nena Milačić, iz PZU Moj Lab. Pravilno koristiti inhaler Prof. dr Ivan Kopitović je, kao pulmolog sa obimnim iskustvom u radu na funkcionalnoj dijagnostici pacijenata sa različitim plućnim poremećajima, a ponajviše s opstruktivnim bolestima pluća, tokom svog izlaganja naglasio značaj dobre obuke pacijenata za korišćenja inhalacionih uređaja. On je naveo da je važno da se i u apoteci zna pokazati pacijentu kako se koristi uređaj, jer najskuplji lijek, po njemu, je onaj koji se pogrešno koristi. Mnogi bolesnici sa astmom i HOBP nijesu odgovarajuće liječeni baš zbog loše tehnike korišćenja inhalera.

Svega 14% ljekara, po prikazanim rezultatima istraživanja, umjelo je da adekvatno objasni kako se koristi inhalator, a da ne napravi ni jednu ključnu grešku. Ipak, bar 1/4 pacijenata umije pravilno da koristi uređaj.

Idealan inhaler, po prof. dr Kopitoviću, mora biti lagan za pravilnu primjenu: treba da ima minimalan broj poteza - najviše 3, da se otvori, konzumira lijek i da se zatvori. To je pogotovu važno kod starijih pacijenata. Trebalo bi da dozira pravilnu dozu bez obzira na brzinu disanja, vrijeme, aktiviranje inhalacije i pozicije inhalera. Poželjno je da obavještava pacijenta o primjeni lijeka, o tome da je isporučena doza, i da se istovremeno koristi i za terapiju održavanja i za terapiju ublažavanja tegoba. Jako je važno da meteorološki faktori nemaju uticaja na primjenu, kao i da se uređaj ne oštećuje lako (npr. prilikom pada). Otvaranje poklopca treba da je omogućeno bez opterećenja, komorbiditeti pacijenata treba da imaju što manje uticaja na primjenu (neurološki poremećaji, starost, slaba pokretljivost pacijenta). Jako je važno da se uređaj može intuitivno koristiti. Savremeni inhalatori obezbjeđuju da se pacijentu isporuči tačna doza, sa provjereno dobrom kombinacijom ljekova, sadrže ukus koji signalizira uzimanje doze, precizan brojač doza, a jako podsjećaju na popularne ‘’pumpice’’.

22

Uz praktičnu prezentaciju rada inhalera, dr Kopitović je dao i nekoliko dodatnih sugestija. Naglasio je da je suvi prah koji sarže inhalatori veoma osjetljiv na vlagu, pa treba obratiti pažnju na čuvanje sa zatvorenim poklopcem i uz izbjegavanje vode. Važno je redukovati greške pri korišćenju inhalera, naročito one kritične, da pacijent ne bi pomislio da je dobio loš lijek, a zapravo se radi o neadekvatnoj obuci za primjenu.

Ukazujući na smjernice iz 20191. dr Kopitović je naveo da je obraćena pažnja na to šta je najvažnije u korišćenju inhalera.

Po ovim preporukama, najvažniji su dobar inspirativni protok, bezbjednosna zona, koordinacija pokreta. Pacijente treba klasifikovati prema simptomima i pravilno procijeniti rizike. Npr. inhalatorni kortikosteroidi primjenjuju se u slučaju prisustva povećanih eozonofila. Za svakodnevnu praksu, naglašeno je ovom prilikom, najvažnije je obezbijediti dobar uređaj i optimalnu obuku o korišćenju.

Astma

Astma je heterogena bolest koja se obično karakteriše hroničnom inflamacijom disajnih puteva. Prate je vizing, dispnea, osjećaj tjeskobe u grudima, kašalj, uporan i nadražajan, koji varira tokom vremena i u intenzitetu, u zavisnosti od varijabilnosti opstrukcije disajnih puteva. Dr Olivera Grubač upozorila je da se radi o jednoj od najčešćih hroničnih bolesti, 1-18%.

Procjenjuje da u svijetu ima oko 300 miliona oboljelih, a prevalenca astme je u porastu, pogotovu kod djece.

Astma je važan razlog izostanka iz škole i sa posla. Njeni simptomi ograničavaju fizičke aktivnosti i utiču na emocionalno zdravstveno stanje pacijenta. Ovi pacijenti imaju značajno narušen kvalitet života pacijenata. Dr Grubač je objasnila da postoje dvije faze astme: rani odgovor - koji se javlja odmah nakon izloženosti alergenima, i pozni odgovor - nekoliko sati nakon izloženosti alergenima. Rani odgovor dovodi do karakteristične bronhoopstrukcije, nakupljanja sluzi, uzrokuje bronhospazam, a medijatori su histamin i kasnije citokini. Oštećenja epitela u kasnijoj fazi imunog odgovora uzrokuje bronhijalnu hiperreaktivnost, uz bronhijalnu hiperaktivnost i hroničnu inflamaciju disajnih puteva.

Sve to, po objašnjenju dr Grubač, dovodi do bronhospazma i karakterističnog napada astme.

Karakteristika kliničke slike astme je prekomjerno stvaranje sluzi, bronhokonstrikcija, hronična inflamacija, hiperreaktivnost i na kraju remodelovanje disajnog puta. Kratkoročne posljedice

jednom inflamiranog bronha su simptomi koji dovode do opstrukcije disajnih puteva, što dovodi do bronhokonstrikcije, prevelikog stvaranje sluznih čepova i edema. Dugoročne posljedice su remodelovanje, pojačana vaskularnost, destrukcija, oštećenje ćelija epitela bronha, povećana masa usljed hiperplazije glatkih mišića i kolonizacija bazalne membrane epitela.

Astma se razlikuje od HOBP-a po tome što se povezuje sa alergenima, aktiviranim CD4 limfocitima nasuprot citokinima kod HOBP-a, prisustvu bronhijalne konstrikcije i bronhijalne hipereeaktivnosti. Ovo je velikim dijelom bolest mlađih osoba.

Pušenje nije kriterij za njen nastanak, već dominantne alergije, reverzibilne promjene. IKS je obavezan u terapiji.

Uz detaljne preporuke o doziranju i primjeni terapije, dr Grubač je naglasila da rano započinjanje terapije koja sardži IKS ima benefite u smanjenju egzacerbacija, izostanku potrebe za hospitalizacijom, i poboljšanju plućne funkcije. - Nakon postavljanja dijagnoze astme, a neka je i blaga astma, opravdano je i idealno je da se počne sa terapijom IKS. Ukoliko se na vrijeme počne s terapijom, pacijenti nakon prestanka izlaganja alergenu vrlo brzo imaju veliku vjerovatnoću u poboljšanju plućne funkcije - navela je dr Grubač.

Hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP) Dr Nena Milačić je istakla da je HOBP hronična bolest koja može da se liječi, ali i prevenira. Karakteriše se postojanjem perzistentnih respiratornih simptoma i ograničenjem protoka vazduha kroz disajne puteve koji je ireverzibilnog karaktera, ili djelimično reverzibilnog, što je posljedica štetnih uticaja spoljašne sredine.

Predviđa se da će broj novooboljelih do 2030. od HOBP-a biti 4,5 miliona godišnje.

Smatra se da je HOBP vodeći uzrok povišenog morbiditeta i mortaliteta u svijetu i da veliki broj osoba pati i prerano umire od posljedica ove bolesti. Faktor rizika koja je najpoznaji je pušenje, ali on, po riječima dr Milačić, nije jedini. U kliničkoj slici oboljelih uočljivi su hipersekrecija sluzi, ireverzibilna opstrukcija plućnih

puteva, hiperablacija pluća, zadržavanje vazduha usljed nemogućnosti izdaha, posljedični razvoj plućne hipertenzije. Sistemska inflamacija djeluje na cjelokupni organizam, pa oboljeni od HOBP-a često imaju i druge, često vrlo ozbiljne komorbiditete. Dolazi do povećanja broja neutrofila, makrofaga, CD8+ limfocita, aktivacije citokina i oksidativnog stresa.

Najvažniji metod procjene stadijuma HOBP-a je spirometrija. Ona između ostalog mjeri FEV1 čija je vrijednost pri HOBP-u manje ili jednako 70%.

Perzistentni simptomi uključuju stalni, naročito jutarnji kašalj, dispneu, pogoršanja respiratornih simptoma. Rijetko se javlja osjećaj pritiska u grudima. Prvi faktor rizika je pušenja, a onda i ekspozicija nekim štetnim česticama. Procjena simptoma vrši se na osnovu referentnih upitnika. Vrlo je bitno, po objašnjenju dr Milačić, procijeniti učestalost egzacerbacija u pogoršanju koje se karakteriše pogoršanjem u odnosu na svakodnevne varijacije koje pacijent ima i zahtijeva promjene u načinu liječenja.

Pozivajući se na preporuke iz 2019. i 2022, dr Milačić je prikazala detaljno uputstvo za primjenu terapije. Ona je objasnila da su pritom idealni individualizovani pristup liječenju i fenotipizacija HOBP-a. U nizu sugestija ona je navela da se ni u kom slučaju ne primjenjuju inhalatorni kortikosteroidi u vidu izolovane terapije, već jedino u kombinaciji.

Studije pokazuju da kombinovana, trojna terapija, značajno poboljšava plućnu funkciju, redukuje egzacerbacije koje pacijent sa HOBP-om ima. Preporuke iz vodiča sadrže snažnu sugestiju u vezi s primjenom IKS-a u terapiji ukoliko postoje ozbiljne egzacerbacije, dvije ili više egzacerbacija u toku godine, ukoliko je broj eozonofila jednak ili veći od 300 i kada postoji istorija bolesti. Inhalacioni protok se ne preporučuje kod pacijenata koji imaju česte upale pluća.

1 Smjernice za liječenje hroničnih opstruktivnih bolesti pluća izdate u koautorstvu dr Marije Vukoje i dr Ivana Kopitovića

Verica Pantelić

23

Sinuzitis Dr Mirza Markišić, spec. orl

Sinuzitis predstavlja upalni proces sluznice paranazalnih šupljina. Sinusi ili paranazalne šupljine su četiri parne šupljine (prostora) u kostima lica, ispunjene vazduhom a obložene sluznicom. Povezani su uskim kanalima sa nosnim šupljinama. Sinusi imaju zadatak da regulišu pritisak pri disanju. U sinusima se stvara sekret koja izlazi iz sinusa u nosne kanale. Ova drenaža

24

pomaže u održavanju nosa čistim i bez patogenih mikroorganizama. Ukoliko se iz bilo kog razloga naruši ventilacija sinusa ili drenaža iz istih dolazi do zastoja sekreta i sljedstveno upalnog procesa, sinuzitisa.

Infekcija sinusa može se dogoditi svakome. Izazivači mogu biti razne bakterije, gljivice, virusi... Međutim, ljudi s nazalnim

alergijama, nazalnim polipima, astmom i abnormalnim strukturama nosa (devijacija nosnog septuma i sl.) imaju veću vjerovatnoću da dobiju sinuzitis. Pušenje takođe može povećati učestalost dobijanja infekcije sinusa. Procjenjuje se da u SAD ima 31 milion ljudi sa sinuzitisom.

Postoje različite vrste sinusitisa: Akutni bakterijski sinusitis: Ovaj izraz se odnosi na iznenadnu pojavu simptoma kao što su curenje iz nosa, začepljen nos i bol u licu koji ne nestaju nakon 10 dana, ili simptomi koji se popravljaju, ali se onda vraćaju i gori su od početnih simptoma.

Ovaj oblik dobro reaguje na antibiotike i dekongestive.

Hronični sinusitis: Ovaj termin se odnosi na stanje definisano začepljenjem nosa, drenažom, bolom u licu/pritiskom i smanjenim čulom mirisa najmanje 12 sedmica.

Subakutni sinusitis: Ovaj izraz se koristi kada simptomi traju četiri do dvanaest sedmica.

Rekurentni akutni sinusitis: Ovaj izraz se koristi kada se simptomi vrate četiri ili više puta u jednoj godini i svaki put traju manje od dvije sedmice.

Najčešći znakovi i simptomi upale sinusa uključuju: zapušenost nosa i otežano disanje na nos, iscjedak iz nosa (gusti žuti ili zeleni iscjedak iz nosa) i postnazalno slivanje sekreta, pritisak u licu (naročito oko nosa, očiju i čela), glavobolja i/ili bol u zubima ili ušima, halitoza (loš zadah), kašalj, oslabljeno čulo mirisa.

Dijagnoza se postavlja na osnovu: anamneze, pregleda ORL specijaliste uključujući endoskopiju nosa, krvne slike, alergološkog testiranja: kožne probe na inhalacione i nutritivne alergene (mjere prevencije izloženosti polenu ili kućnoj prašini…), rendgenski snimak sinusa, CT (skener) sinusa, MRI (magnetna rezonanca) sinusa.

Terapija sinuzitisa zavisi od uzroka, težine i trajanja simptoma. Analgetici, intranazalni steroidi i/ili ispiranje nosa slanim rastvorima se preporučuje za ublažavanje simptoma virusnog ili bakterijskog rinosinusitisa.

Odraslima sa nekomplikovanim sinuzitisima treba ponuditi praćenje („watchfull waiting“) ili propisati antibiotsku terapiju.

Pacijentima koji se prate treba propisati antibiotike ako se njihovi simptomi ne poboljšaju nakon 7 dana ili se u bilo kojem trenutku pogoršaju.

Amoksicilin sa ili bez klavulanata treba propisati kao terapiju prve linije u trajanju od 5-10 dana. Amoksicilin s klavulanatom treba propisati pacijentima s visokim rizikom od infekcije mikroorganizmom otpornim na amoksicilin. Pacijentima s alergijom na penicilin treba propisati doksiciklin ili fluorohinolon kao terapiju prve linije. Zajedno sa antibioticima preporučeno je dati Serapeptaze, 120 000 SPU. koja povećava koncetraciju antibiotika u upalnom tkivu. Serapeptaza je proteolitički enzim koji ima snažno protivupalno djelovanje koje igra značajnu ulogu i u smanjivanju boli, zahvaljujući svojoj sposobnosti da blokira oslobađanje amina koji uzrokuju bol u upaljenom tkivu.

25

Hronika 01. maj - Humanitarna trka za Udruženje roditelja djece oboljele od karcinoma Ljekari Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, dr Maja Karadžić i dr Tamara Bandović, u ime najveće zdravstvene ustanove u zemlji, Kliničkog centra Crne Gore, podržale su humanitarnu trku koja je održana u Podgorici, a u organizaciji Triatlon saveza Crne Gore.

S obzirom na to da su prikupljena sredstva usmjerena Udruženju roditelja djece oboljele od karcinoma – Fenix, a koje je odlučilo da ih namijeni Institutu za bolesti djece, ljekari su zahvalni predsjednici udruženja, Dijani Stojanović.

Takođe su se zahvalili i predsjedniku Triatlon saveza Vedranu Roćenoviću na inicijativi za ovakav projekat.

04. maj – Priprema za projekat otvaranja Banke humanog mlijeka

Kako je navedeno u saopštenju, u okviru KBC Zagreb i njegovog Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju već dvije godine, po najvišim standardima, radi Banka humanog mlijeka koja će biti uzor prilikom uspostavljanja istovjetnog centra u KCCG. To je i povod posjete delegacije iz Crne Gore u kojoj su, uz dr Radulović, bili i načelnica Odjeljenja za terminsku novorođenčad Klinike za ginekologiju i akušerstvo, dr Saveta Stanišić, načelnica Centra za neonatologiju, dr Lidija Banjac, predstavnici Ministarstva zdravlja kao i poslanice Ženskog kluba Skupštine Crne Gore.

- Naša delegacija je posjetila i Zavod za neonatologiju i neonatalnu intenzivnu medicinu Klinike za pedijatriju gdje nas je dočekao direktor Slavko Orešković, koji je ujedno i dekan Medicinskog fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu. Upoznali smo se sa načinom rada i razmijenili iskustva u vezi sa praćenjem najmlađih pacijenata.

Saradnja na ovom polju biće dragocjena s obzirom na ambiciju KCCG da bude i prvo baby friendly porodilište u Crnoj Gori - objasnila je dr Radulović.

Osim KBC Zagreb, delegacija je posjetila i sjedište UNICEF-a u Zagrebu gdje je ova međunarodna organizacija predstavila programe zaštite i promocije dojenja u Hrvatskoj uz iskustvo u osnivanju prve Banke humanog mlijeka.

Ovu posjetu je organizovao upravo UNICEF, a finansirala Evropska unija u okviru projekta EU i UNICEF za rani razvoj djeteta u Crnoj Gori.

Banka humanog mlijeka je ustanova u kojoj se pohranjuje, obrađuje i testira humano mlijeko koje majke izdoje za svoje dijete ili koje žene daruju banci kako bi ga mogla iskoristiti djeca kojoj je potrebno.

05. maj – Svjetski dan higijene ruku u zdravstvenim ustanovama

Direktorica Kliničkog centra Crne Gore, dr Ljiljana Radulović boravi u posjeti Kliničko bolničkom centru Zagreb u cilju priprema za projekat otvaranja Banke humanog mlijeka u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u našoj zemlji.

Tim povodom, Ženski klub Skupštine Crne Gore ranije je obezbijedio oko pola miliona eura, a projekat će se realizovati uz podršku UNICEF-a.

26

Svjetski dan higijene ruku u zdravstvenim ustanovama je dio Globalne kampanje higijene ruku SZO. Svake godine kampanja Sačuvajte živote-operite svoje ruke ima za cilj da unaprijedi svijest, na globalnom nivou, o važnosti higijene ruku u zdravstvenoj zaštiti i da se zajedničkim djelovanjem da podrška globalnom poboljšanju higijene ruku.

Prevencija i kontrola infekcija, uključujući higijenu ruku, jedan je od najvažnijih elemenata inicijative SZO Zdravlje za sve, jer je to praktičan i na dokazima zasnovan pristup sa pozitivnim uticajem na kvalitet njege i bezbijednost pacijenata na svim nivoima zdravstvenog sistema. Higijenom ruku sprečava se prenošenje mikroorganizama, uzročnika pojave bolničkih infekcija, od kojih poseban značaj imaju bakterije koje su otporne na antibiotike.

- Bolničke infekcije su veliki problem za sigurnost pacijenata i njegov nadzor, a prevencija mora biti prioritet kako bi zdravstvenu zaštitu učinila bezbjednijom. Bolničke infekcije dovode do produženog boravaka u bolnici, dugotrajnog invaliditeta, povećavaju otpornost mikroorganizama na antimikrobna sredstva, veliko dodatno finansijsko opterećenje, visoke troškove za pacijente i njihove porodice i pojavu prijevremene smrti. Pravilnom higijenom ruku se doprinosi smanjenju broja bolničkih infekcija i upotrebe antibiotika, a ujedno i povećanju bezbjednosti pacijenata – saglasni su stručnjaci iz Instituta za javno zdravlje.

Pristup Mojih 5 momenata za higijenu ruku definiše ključne trenutke kada zdravstveni radnici treba da vode računa o higijeni ruku. Ovaj pristup zasnovan na dokazima, testiran na terenu i usmjeren na korisnika, dizajniran je da bude lak za učenje, logičan i primjenjiv u praksi. Ovaj pristup preporučuje zdravstvenim radnicima da peru ruke: prije dodirivanja pacijenta, prije čistih/ aseptičkih postupaka, nakon izloženosti tjelesnim tečnostima/rizika, nakon dodirivanja pacijenta i nakon dodirivanja okoline pacijenta.

- Pravilna i redovna higijena, odnosno pravilno i redovno pranje ruku je najbolji, najjednostavniji i najjeftiniji način sprečavanja širenja mnogih zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti nečistim rukama kao što su obična prehlada, grip, zarazna žutica, alimentarne infekcije (unošenje izazivača infekcije – bolesti hranom ili vodom). Uloga prljavih ruku u širenju crijevnih zaraznih bolesti je toliko važna i očigledna da se crijevne zarazne bolesti (tifus, paratifus, dizenterija i dr.) nazivaju bolesti prljavih ruku. Takođe, značajna je i uloga ruku u širenju crijevnih parazita-glista. Od svih organa našeg tijela ruke su, s obzirom na svoju funkciju, najviše izložene prljanju. Naviku redovnog pranja ruku treba prenijeti djeci u ranom djetinjstvu – poručili su stručnjaci.

Pravilno pranje ruku je najjeftinija i najefikasnija mjera u sprečavanju širenja svih zaraznih bolesti!

05. maj – Međunarodni dan babica Već tri decenije u cijelom svijetu se svakog 5. maja obilježava Međunarodni dan babica. Ove godine se ovaj Dan obilježava pod sloganom Sto godina napretka. Zanimanje babice je jedno od najljepših i najplemenitijih, ali ujedno i najodgovornijih zanimanja.

One brinu o trudnicama prije, tokom i poslije porođaja i odgovorne su za dva ljudska života.

- Profesija babice je jedno od najstarijih zanimanja jer postoji koliko i porođaj. U antičkim vremenima poziv babica je bio isključivo rezervisan za ženski pol, jer su tada babice mogle

biti samo žene koje su se bar jednom porađale, što je automatski isključivalo muški pol za bavljenje ovom profesijom. I danas su babice uglavnom žene, iako se u posljednje vrijeme u svijetu za ovaj poziv školuju i muškarci. Međunarodni dan babica Svjetska zdravstvena organizacija je ustanovila 1992. a inicijativa je potekla 1987. na Međunarodnom kongresu babica koji je održan u Holandiji.

Cilj je bio da se skrena pažnja javnosti na značaj ove profesije istakla je glavna sestra Klinike za ginekologiju i akušerstvo KCCG Sanja Šofranac.

Ona je navela da sada u crnogorskim porodilištima radi 125 babica, od toga njih 25 u Porodilištu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).

- Podaci za 2021. godinu govore da je u prosjeku jedna babica učestvovala pri rađanju 128 beba. Od ovog broja u Porodilištu KCCG za isti period rođeno je 3.210 beba što predstavlja skoro 46% ukupno rođenih beba na teritoriji Crne Gore za navedenu godinu. U proteklih deset godina u Porodilištu KCCG rođeno je 31.102 bebe što znači da je prosječan broj živorođenih beba u našem Porodilištu po jednoj babici bio 1.244 bebe. Ima li uopšte ljepšeg osjećaja u jednom poslu od ovog.

Biti babica, ne znači samo raditi u porodilištu. Velike zasluge pripadaju i zaposlenim babicama na primarnom nivou zdravstvene zaštite gdje se dijagnostikuje i prati tok trudnoće, a zatim nakon izlaska porodilje i bebe iz porodilišta prati period babinjara - istakla je Šofranac.

07. maj - U Kliničkom centru Crne Gore uvedena metoda krioablacije U Kliničkom Centru Crne Gore (KCCG) uspješno su kod četiri pacijenta urađene interventne procedure krioablacije atrijalne fibrilacije. Krioprocedure su urađene 6. i 7. maja 2022. godine i protekle su bez komplikacija, a pacijenti se nakon dvadesetčetvoročasovnog praćenja sa regulisanim srčanim ritmom otpuštaju na dalje kućno liječenje.

Procedura krioablacije atrijalne fibrilacije je savremeni trend liječenja atrijalne fibrilacije. Ova efikasna i bezbjedna metoda ubuduće će se rutinski raditi u KCCG. Procedure kriablacije atrijalne fibrilacije urađene su od strane stručnom tima ljekara KCCG, elektrofiziologa doc. dr Mihaila Vukmirovića - Načelnika Odjeljenja za poremećaje srčanog ritma i elektrofiziologiju srca i elektrofiziologa dr Nikole Pavlovića, Direktora Klinike za kardiologiju, uz podršku iz Kliničke bolnice Dubrava iz Zagreba, kao i obučenih medicinskih sestara i tehničara.

Atrijalna fibrilacija ili pretkomorsko treperenje najčešća

27

je aritmija kod čovjeka. Može biti prisutna čak i kod 2-4% opšte populacije. Kateter ablacija atrijalne fibrilacije izvodi se kod pacijenata koji imaju ponavljanje epizoda ove aritmije uprkos ordiniranoj antiaritmijskoj terapiji. Ovom procedurom otklanjaju se patološke struje koje dolaze iz lijeve, nekada i desne pretkomore i ometaju normalan srčani rad. Krioablacija atrijalne fibrilacije primjenjuje se tehnikom hlađenja tkiva supstrata koji je odgovoran za nastanak ove aritmije, a nalazi se u lijevoj pretkomori, istakli sui z Kliničkog centra.

U KCCG do sada je rađena tzv. radiofrekventna ablacija atrijalne fibrilacije kada se otklanjanje patoloških struja koje dolaze iz srčanih pretkomora radi zagrijavanjem tkiva patološkog substrata primjenom radiofrekventne energije.

Priprema za uvođenje ove složene procedure zahtijevala je višestruke treninge naših ljekara u eminentnim evropskim klinikama uz nabavku najsavremenije opreme.

10. maj – IJZ učestvuje u međunarodnoj inicijativi nadzora gojaznosti u dječjem uzrastu Institut za javno zdravlje Crne Gore učestvuje u međunarodnoj inicijativi nadzora gojaznosti kod djece - COSI (European Childhood Obesity Surveillance Initiative). Ciljevi istraživanja su da se ispitaju status uhranjenosti djece, navike u ishrani i stepen fizičke aktivnosti kod djece, kao i da se prikupe podaci o školskom okruženju u kome djeca borave.

Ovo istraživanje se u Evropskom regionu Svjetske zdravstvene organizacije sprovodi od 2007. godine, a Crna Gora se priključila školske 2015/2016 godine i do sada sprovela dvije runde istraživanja. Rezultati prve runde su pokazali da je Crna Gora šesta po pitanju dječje gojaznosti, od 40 zemalja koje su sprovele isto istraživanje. Važno je istaći da gojazna djeca prema podacima iz studija imaju oko pet puta veću vjerovatnoću da će ostati gojazni i u odrasloj dobi u odnosu na one koji nijesu bili gojazni.

Gojaznost je ozbiljna hronična bolest, koja opterećuje porodice, utiče na cjelokupno zdravlje, povećava troškove zdravstvene zaštite i smanjuje produktivnost. Gojaznost dovodi do niza bolesti i komplikacija, kao i do smanjivanja očekivane dužine trajanja života.

Istraživanje u Crnoj Gori sprovodi Institut za javno zdravlje Crne Gore uz saglasnost Ministarstva zdravlja i prosvjete.

U sklopu istraživanja u kome učestvuje 110 škola širom Crne Gore, vršiće se mjerenje tjelesne mase, visine, obima struka i kukova kod djece, te prikupiti informacije o njihovim životnim navikama od njihovih roditelja pomoću upitnika, sa posebnim akcentom na uticaj COVID-19 pandemije na životne navike djece i roditelja.

U prethodnoj godini mnogobrojna istraživanja na ovu temu pokazala su da je prevalencija gojaznosti kod djece značajno porasla upravo zbog pandemije. Takođe će se prikupiti informacije o školskom okruženju u kojem djeca borave.

Podaci prikupljeni tokom anketiranja i mjerenja smatraju se povjerljivim i obrađivaće se samo zbirno bez mogućnosti identifikacije osobe. Pristup podacima imaće isključivo odgovorne osobe.

Upitnik za roditelje i upitnik za djecu će biti povezani numeričkom šifrom za potrebe istraživanja. U bazu podataka ne upisuju se lični podaci kao što su ime i prezime učenika, adresa stanovanja ili drugi podaci po kojima bi se učenici mogli identifikovati.

28

Podaci prikupljeni tokom anketiranja i mjerenja smatraju se povjerljivim i obrađivaće se samo zbirno bez mogućnosti identifikacije osobe. U izvještaju o rezultatima istraživanja neće biti prikazano ime niti jedne osobe, odabrane škole ili razreda.

Dobijeni podaci će se koristiti u cilju istraživanja i praćenja gojaznosti, te pravljenja strateških dokumenata za borbu protiv gojaznosti u ranom uzrastu.

Istraživanje će se odvijati u periodu od 04.05. do 10.06.

2022 godine.

11. maj - Nastavak partnerstva Crne Gore i Mađarske u oblasti zdravstva Crna Gora i Mađarska nastaviće saradnju u oblasti zdravstva na obostrano zadovoljstvo dvije države koje su više puta dokazele prijateljstvo i podršku posebno u izazovnom vremenu COVID pandemije, saopšteno je na sastanku ministra zdravlja Dragoslava Šćekića i ambasadora Mađarske u Crnoj Gori Jožefa Neđešija.

Tokom susreta ministar Šćekić i ambasador Neđeši potpisali su ugovor o donaciji Mađarske Crnoj Gori koja se stoji od 30.000 brzih antigenskih testova za otkrivanje virusa COVID 19.

Ministar Šćekić zahvalio je ambasadoru na velikodušnoj podršci i mnogobrojnim donacijama Mađarske zdravstvenom sistemu Crne Gore i izrazio očekivanje da će se saradnja nastaviti i unaprijediti kroz zajedničke projekte koji će doprinijeti razvoju crnogorskog zdravstva i samim tim očuvanju zdravlja populacije.

Ambasador Neđeši čestitao je ministru Šćekiću imenovanje na novu funkciju, poželio uspjeh u radu, ističući da će u Mađarskoj imati pouzdanog strateškog partnera i saveznika za sve projekte koji mogu doprinijeti unapređenju zdravstvenog sistema Crne Gore.

12. maj - Smanjenje unosa soli hranom Institut za javno zdravlje Crne Gore radi na unapređenju zdravlja populacije Crne Gore kroz sprovođenje aktivnosti usmjerenih u cilju smanjenja količine soli u hrani koja se konzumira.

Unos soli stanovništva u Crnoj Gori je visok, prosječno 11,6 g soli/dan i više je nego dvostruko veći od preporučene granice SZO od 5 g/dan. Prevelik unos soli značajno utiče na veću učestalost obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, prije svega na povišen krvni pritisak koji je vodeći uzrok oboljevanja u populaciji u Crnoj Gori.

Najveći dio soli koji unosimo je iz tzv. „skrivenih“ izvora,

tj. iz pekarskih i suhomesnatih proizvoda, sireva, industrijski proizvedene hrane, konzervirane hrane, jela iz restorana i brze hrane.

Smanjenje unosa soli hranom je složeni javno zdravstveni izazov i zahtjeva multisektorsku saradnju, posebno sa prehrambenom i ugostiteljskom industrijom jer iskustva razvijenih zemalja pokazuju da je moguće uraditi mnogo više u cilju smanjenja sadržaja soli u hrani koja se najčešće konzumira.

Institut za javno zdravlje Crne Gore uz podršku SZO i njenih partnera realizuje aktivnosti Podrška implementaciji nacionalnog Programa smanjenja soli sa fokusom na postavljanje i dostizanje novih obaveznih i dobrovoljnih ciljeva sadržaja soli u određenim prehrambenim proizvodima.

U namjeri da se ujedinjenim snagama utiče na navike u ishrani naše populacije, Insitut za javno zdravlje Crne Gore je organizovao sastanak posvećen mogućnostima preduzimanja javnozdravstvenih mjera na smanjenju sadržaja skrivene soli u hrani i razvijanju nacionalnih smjernica sadržaja soli u prehrambenim proizvodima.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva zdravlja, Privredne komore Crne Gore, Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Mesoprometa, Domaće trgovine, MI Goranović, MI Primato, Voli d.o.o, Inpek A.D. Podgorica, Uniprom pekare, d.o.o. Nikšić i S.S. škole Spasoje Raspopović u Podgorici.

- Nadamo se da ćemo udruženim snagama postignuti rezultate, kada je prekomjerena upotreba soli u pitanju, a sve u cilju zaštite zdravlja stanovnika Crne Gore što je ujedno i misija Instituta za javno zdravlje Crne Gore – saopštili sui z IJZ. 13. maj - U posljednjih 16 mjeseci u KCCG zaposleno 70 ljekara Unapređenje ljudskih resursa, edukacije, uvođenje novih procedura, obnavljanje zastarjele opreme i nabavka nove, bili su, uz konstantnu borbu za živote pacijenata, okosnica rada Kliničkog centra Crne Gore u posljednjih godinu i po, saopštila je direktorica dr Ljijljana Radulović na Prvom kongresu crnogorskog udruženja medikalnih onkologa koji se održao u Budvi od 13. do 15. maja.

- Konkretno, u posljednjih 16 mjeseci, u KCCG je zaposleno čak 70 doktora – kliničkih ljekara, specijalista i subspecijalista.

Do kraja 2022. godine očekujemo još 20 specijalista i 15 subspecijalista - kazala je dr Radulović.

Ona je kazala da je KCCG je ostvario saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju zahvaljujući kojoj se realizuje se projekat nabavke prvog PET CT skenera u Crnoj Gori.

Osim toga, KCCG je, na međunarodnom planu, ostvario saradnju sa Institutom Robert Koh i bolnicom Šarite u Berlinu, kao i sa bolnicom AP-HP u Parizu. Sve to je, između ostalog, omogućilo uvođenje niza novih procedura u KCCG koje su se, do sada, radile u inostranstvu.

- Među njima su krioablacije atrijalne fibrilacije, hibridna vaskularna procedura transpozicije velikih krvnih sudova na vratu sa implantacijom stent grafta u grudnu aortu, kornealna cross linking i okuloplastična i hirurgija suznih puteva, „whole body“ scintigrafija sa radioaktivnim jodom (131-J WBS) kod pacijenata sa diferentovanim karcinomima štitaste žlijezde, torakoskopsko uklanjanje timusa kod djece, scintigrafija somatostatinskih receptora kod pacijenata sa neuroendokrinim tumorima, a u toku je edukacija kadra Klinike za neurohirurgiju za endoskopske procedure - objasnila je direktorica KCCG. U isto vrijeme, kako je dodala, bilo je nužno jačati i unapređivati i tehničke kapacitete najveće crnogorske bolnice.

- Otvorili smo PCR laboratoriju, utrostručili smo kiseonični kapacitet, otvorili smo i automatizovanu centralnu laboratoriju, iz temelja smo renovirali i Centar za plastičnu, estetsku i rekonstruktivnu hirurgiju, pri kraju je obnova Centra za pripremu i distribuciju hrane, a uskoro počinje rekonstrukcija Centra za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju.

Osim toga, renovirana je i ambulanta pedijatrijske oftalmologije uz nabavku potrebne aparature, inkubatora i mobilnog respiratora za potrebe neonatologije, plazmaflex aparatom za pedijatrijsku nefrologiju, renoviran je operativni blok sa neophodnom aparaturom i instrumentima - precizirala je dr Radulović.

Direktorica KCCG je naglasila i da je pri kraju priprema dokumentacije za izgradnju Centra za mentalno zdravlje, zatim novog odjeljenja hematologije kao i zgrade Urgentnog centra, a nakon okončanja tendera, ulazi se u realizaciju Klinike za dermatovenerologiju i Klinike za infektivne bolesti.

Uz to, u toku je postupak nabavke 128-slajsnog CT aparata i nove angiosale koji vrijede million i dvjesta hiljada eura, ali i kupovina full HD video sistema sa setom instrumenata za endoskopsku neurohirurgiju.

15. maj - Bolji tretman za sve oboljele od neizliječivih bolesti u Crnoj Gori Crnogorsko udruženje medikalnih onkologa (CUMO) u saradnji sa, Kliničkim Centrom Crne Gore i Institutom za onkologiju KCCG, kao i Ministarstvom zdravlja Crne Gore, udruženjima neurologa i pulmologa Crne Gore, je od 13 - 15. maja 2022. godine održalo prvi Kongres pod nazivom Nacionalni program za kontrolu raka i palijativno zbrinjavanje u Crnoj Gori u hotelu Avala u Budvi, na kome su naglašene potrebe za unaprjeđenjem zbrinjavanja statusa oboljelih od teških bolesti koje ograničavaju život.

Tokom tri dana Kongresa predstavnici Ministarstva zdravlja Crne Gore, dr Slađana Ćorić i mr Luka Đukanović, direktorka Kliničkog Centra Crne Gore, dr Ljiljana Radulović i direktori i predstavnici drugih javno zdravstvenih institucija od značaja, kao i eksperti iz oblasti onkologije, pulmologije, neurologije, palijativne i suportivne medicine iz Crne Gore i regiona, razmijenili su svoja znanja i iskustva iz oblasti javno zdravstvenih politika kao i iz oblasti onkologije, ali najčeščih bolesti i stanja koja zahtijevaju integrisani palijativni pristup liječenju.

29

- Ovaj skup bio je izvanredna prilika za interaktivnu razmjenu iskustava i ideja i pokretanje inicijativa za unapređenje inter i mutiprofesionalne kao i međusektorske saradnje u oblasti onkologije, pulmologije i neurologije sa ciljem unapređenja sveobuhvatnog pristupa liječenja bolesnika koji boluju od neizliječivih bolesti - istakao je predsjedavajući skupa dr Nikola Milašević, onkolog iz Kliničkog Centra Crne Gore, predsjednik Crnogorskog udruženja medikalnih onkologa.

Poseban akcenat dat je i neophodnosti primjene preventivnih i razvoju skrining programa kako bi se spriječio nastanak najtežih bolesti, odnosno ova oboljenja otkrila u ranom stadijumu i time omogućilo i ranije započinjanje liječenja kada su i terapijske opcije mnogobrojnije.

- Komunikacija između svih aktera koji se bave liječenjem bolesnika, ljekara, psihologa, farmakologa, socijalnih radnika, donosioca odluka i predstavnika civilnog društva je najvažniji element za unapređenje zdravlja našeg stanovništva. Veliko mi je zadovoljstvo da je ova konferencija doprinijela da se čuju potrebe oboljelih i njihovih porodica i prepozna značaj zajedničkog djelovanja svih uključenih strana, kako bismo preduzeli sve potrebne korake i mjere i unaprijedili liječenje i njegu naših bolesnika na svim nivoima zdravstvenog zbrinjavanja - naglasila je dr Nevenka Lukovac Janjić, onkolog iz Kliničkog Centra Crne Gore.

O značaju skupa i potrebi za iniciranjem novih inicijativa za poboljšanje statusa bolesnika oboljelih od neizliječivih bolesti i njihovih porodica govori i činjenica da je skup imao međunarodni karakter, te su gosti Kongresa bili iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Slovenije, Rumunije i Velike Britanije.

15. maj - Svjetski dan porodice Generalna skupština Ujedinjenih nacija uvrstila je 1994. godine u kalendar važnih datuma 15. maj - Svetski dan porodice.

Dinamika funkcionisanja jedne porodice određena je potrebama, navikama, brojnošću, uzrastom, polom i drugim karakteristikama njenih članova, ali je određena i brojnim drugim društvenim faktorima. Porodična dinamika je zato specifična za svaku porodicu.

Porodice čiji jedan ili više članova imaju neki od problema iz domena mentalnog zdravlja, zbog promjena u načinu funkcionisanja, ponašanja ili reagovanja oboljelog, mogu imati dodatne izazove u uspostavljanju i održavanju dinamiku koja je prihvatljiva svim članovima, saopštili sui z IJZ. Kako se mogu osjećati ili ponašati članovi porodice koji brinu o osobi sa problemima iz domena mentalnog zdravlja i kako mogu da pomognu, savjetovali su stručnjaci iz IJZ:

30

- Objasnite osobi da će vremenom doći do pozitivne promjene i da ćete biti uz nju tokom tog procesa. Osobi koja je depresivna može biti jako teško da vjeruje da će se stvari ikada promeniti pa budite strpljivi i pažljivi tokom razgovora.

- Poželjno je da vrijeme usmjereno na oboljenog člana bude podijeljenjo na što veći broj članova pordice, tj da briga i odgovornost ne budu prepuštene samo jednom ili samo nekim članovima.

- Članovi porodice treba jednako da brinu i o sebi i svojim potrebama (ostanu radno aktivni, provode vrijeme sa prijateljima, bave se hobjima...). Na taj način će održavati svoju funkcionalnost i nastaviti da bude korisni članovi društva.

- U redu je da članovi porodice osjete potrebu da i sami zatraže pomoć ili stručni savjet. Svaki član ima pravo da se u stresnoj situaciji osjeti loše ili bespomoćno. To nije znak slabosti niti “skretanje pažnje” sa člana koji je obolio na onog ko “bi trebao biti zdrav i spreman da pomogne” - Nije poželjno oslobađati oboljelog člana od jednostavnih obaveza i odgovornosti jer na taj način održavamo njegovu zavsinu poziciju, oduzimajući mu pravo da se osjeća korisnim i jednako važnim članom zajednice.

- Sa osobama koje pate od problema mentalnog zdravlja treba razgovarati ali ih još više treba slušati. Nemojte zaključivati unaprijed šta žele ili ne, šta mogu ili neće. Dajte im prostora da se izraze, da misle, pa i da pogriješe.

- Ukoliko je član porodice sklon agresivnim istupima prema sebi ili drugima, važno je upoznati ga sa načinima na koje će biti spriječen da nanese štetu. Službe policije 122 ili Hitne medicinske pomoći 124 su dostupne 24h na dan i u obavezi da promtno reaguju.

- Ukoliko član porodice ima ideje ili namjere da naudi sebi, neophodan je dodatan nadzor. Potrebno je učiniti životni prostor što je moguće bezbjednijim (npr. ukoniti predmete kojima se može nanijeti povreda) i ne ostavljati osobu samu i bez podrške.

Ukoliko rizik prevazilazi porodične kapacitete zaštite, osobu treba hospitalizovati kako bi joj se pružio kontinuran nadzor i njega stručnog osoblja.

- Ohrabrite osobu da prihvati pomoć i da se pridržava propisane terapije. Ohrabrite je da o svim nedoumicama i strahovima otvoreno govori sa vama ili svojim ljekarom.

16. maj - EPCG donirala 36.300 eura Potpisan ugovor o donaciji između Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), kojim je predviđeno da EPCG, shodno Odluci Odbora direktora, opredijeli

36.300 eura za nabavku ultrazvučnog aparata za potrebe Klinike za ginekologiju i akušerstvo.

Potpisnici Ugovora su izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin i direktorica KCCG dr Ljiljana Radulović, a ceremoniji su prisustvovali i član Odbora direktora EPCG Milun Božović, medicinski direktor KCCG dr sc. med. Zoran Terzić i direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo dr Srđan Medan.

Ovaj ugovor, kao potvrda odlične saradnje između EPCG i KCCG, predstavlja nastavak misije naše najveće energetske kompanije i osnaživanja kapaciteta najvažnije zdravstvene ustanove.

16. maj – Utvrđen uzrok dužeg čekanja na neke specijalističke preglede u KCCG Klinički centar Crne Gore (KCCG) ustanovio je jedan od bezrazložnih uzroka dužeg čekanja na određene specijalističke i subspecijalističke preglede u toj ustanovi.

Sada je aktivno preko 5.300 višestrukih uputa za jedan pregled. To, u praksi, znači da su uočili brojne pacijente koji za jedan pregled kod npr. kardiologa imaju čak i do šest zakazanih termina.

- Nakon uočenog problema, KCCG je informatički onemogućio dalje zakazivanje višestrukih uputa za jedan isti pregled.

Postojeći višestruki uputi biće izbrisani, a pacijente ćemo o realnom terminu informisati, pa ih molimo da odgovaraju na naše telefonske pozive – kazali sui z KCCG. Osim toga, uputiće poziv svim domovima zdravlja koji imaju opšte bolnice na svojoj teritoriji, a u kojoj rade ljekari odgovarajuće specijalnosti, da koriste tu mogućnost kao primarnu a ne da, kao i do sada, sve pacijente odmah upućuju ka KCCG koji je i jedina zdravstvena ustanova tercijarnog nivoa u državi.

- KCCG nastavlja da radi predano kao i do sada, a u cilju obezbjeđivanja što bolje i efikasnije zdravstvene zaštite u državi, nadamo se da će sve kolege iz ostalih zdravstvenih ustanova, pod nadzorom i uz pomoć Ministarstva zdravlja, maksimalno pomoći u ostvarenju te ambicije – saopštili su iz KCCG. 16. maj – Prevencijom i ranim otkrivanjem do efikasnijeg liječenja raka debelog crijeva i raka dojke

U amfiteatru Centra za patologiju u Podgorici, održan je promotivni događaj u okviru projekta ON TIME - Prevencijom i ranim otkrivanjem do efikasnijeg liječenja raka debelog crijeva i raka dojke kofinansiranog iz Programa prekogranične saradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2014.-2020.

Vodeći partner na projektu Zavod za javno zdravstvo Za-

dar u saradnji sa partnerima na projektu: ZU Institut za javno zdravlje Crne Gore, JZU Opšta bolnica Blažo Orlandić Bar, te Zavod za javno zdravlje Županije Zapadno – hercegovačke organizovao je ovaj događaj s ciljem predstavljanja realizovanih projektnih aktivnosti, ostvarenih projektnih rezultata, Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva.

Promo događaj otvorila je dr Maja Milanović, spec. epidemiolog, pomoćnica direktora za medicinska i javno-zdravstvena pitanja u Institutu za javno zdravlje Crne Gore.

- Maligne bolesti predstavljaju jedan od najvećih zdravstvenih problema širom svijeta zbog visoke učestalosti obolijevanja i umiranja. One su drugi vodeći uzrok umiranja u svijetu zato programi prevencije kroz promociju zdravih stilova života i nacionalni skrining programi imaju ogroman javno-zdravstveni značaj.

Rana detekcija karcinoma je krucijalna jer otkrivanjem bolesti u ranoj fazi šanse za izlječenje su veće. Otkrivanje karcinoma u kasnijoj fazi, zahtijeva agresivniji i skuplji tretman, ali ima i lošije ishode - rekla je dr Milanović.

Prisutne je pozdravio i dr Igor Karišik, direktor JZU Opšta bolnica Blažo Orlandić Bar, koji se zahvalio svim projektnim partnerima i naveo da je JZU Opšta bolnica Bar nabavila najnoviji model endoskopskog stuba Olympus EVIS X1 koji primarno služi za vršenje kolonoskopija i polipektomija, ali i za gastroskopije, radi prevencije i ranog otkrivanja raka jednjaka, želuca i tankog crijeva.

Dr Karišik je istakao da je nabavkom ovog vrijednog aparat Opšta bolnica u Baru postala dio Nacionalnog programa za skrining raka debelog crijeva i podigla nivo usluge u području svog djelovanja.

Hirurg iz JZU Opšte bolnice Blažo Orlandić Bar, dr Simeun Dragaš, naveo je da od decembra prošle godine projektni tim, sa ostalim kolegama Hirurškog odjeljenja i instrumentarkama, obavlja invazivne procedure kolonoskopije i polipektomije, budući da je rak debelog crijeva u žiži interesovanja iz razloga što se najčešće javlja kod oba pola.

U periodu od početka decembra 2021. godine do 10. maja ove godine navedenim aparatom, nabavljenim kroz projekat, je urađeno 300 endoskopskih pregleda. Na ovaj način poboljšame su procedure za rano otkrivanje i optimizaciju liječenja raka debelog crijeva omogućavajući pacijentima Ulcinja, Bara i Budve da propisane invazivne procedure urade u bolnici u kojoj gravitiraju.

Marko Mašina, univ. spec. oec., Viši stručni savjetnik za EU fondove iz Opće bolnice Zadar je predstavio inovativni CATO softver, instaliran u Opštoj bolnici Zadar za liječenje raka dojke i raka debelog crijeva.

Dr Adrijana Vujović, spec. epidemiologije, iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore je predstavila glavne rezultate projekta ON TIME, kao i Nacionalne programe ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva na području Crne Gore. Istakla je da je kroz ON TIME projekat Institut za javno zdravlje Crne Gore nabavio novi aparat za analize na skriveno krvarenje u stolici, kao i 6500 tuba za uzorkovanje, te da je u toku testiranje opšte populacije iz projekta.

U sklopu realizacije projekta, Institut za javno zdravlje Crne Gore je organizovao promotivno-edukativne radionice u 8 crnogorskih opština sa ciljem da se opštoj populaciji približi značaj preventivnih pregleda, odnosno skrininga ovih široko rasprostranjenih bolesti.

Takođe u okviru realizacije ON TIME projekta, u periodu od 24 do 26. maja biće održana edukacija za zdravstvene radnike

31

u cilju unapređenja komunikacionih vještina, koja između ostalog obuhvata motivaciju pacijenata na preventivne preglede i komunikaciju sa pacijentima sa teškom dijagnozom.

- Nadamo se da će ojačani ljudski resursi i kapaciteti zdravstvenih ustanova kroz ovaj projekat i pružanje kvalitetnijih i dostupnijih javnozdravstvenih usluga znatno uticati na rano otkrivanje i liječenje raka debelog crijeva u Crnoj Gori - zaključila je dr Maja Milanović u svom izlaganju.

18. maj - Klinički centar posebnu pažnju posvećuje pravima osoba sa invaliditetom Klinički centar Crne Gore (KCCG) se profesionalno i odgovorno odnosi, ne samo prema liječenju crnogorskih osiguranika, već sa posebnom pažnjom i posvećenošću brine i o pravima osoba sa invaliditetom.

Podsjećamo da je KCCG nedavno podržao inicijativu Fondacije Ognjen Rakočević da se djeci sa autizmom, odnosno, osobama sa smetnjama u razvoju pomoću kartica obezbijedi prednost prilikom dolaska na pregled u KCCG. U tom cilju, KCCG je i finansijski podržao izradu kartica za ovu namjenu koje osobama sa smetnjama u razvoju prilikom dolaska u ambulantu KCCG omogućava prvenstvo na pregled. Kartice su im već na raspolaganju, a zdravstveni radnici su upoznati i dužni da im obezbijede pregled bez čekanja.

Imajući u vidu da se radi o vulnerabilnoj kategoriji građana, koji između ostalih zdravstvenih problema mogu imati i smetnje u kretanju, KCCG je sa posebnim pijetetom se odnosila na ovu kategoriju pacijenata i obezbijedila dostupnost objektima KCCG. - U tom smislu, obezbijeđene su prilazne rampe u Urgentnom centru, Poliklinici KCCG i Stomatološkoj poliklinici, dok je Institut za onkologiju, kao najnoviji objekat naše ustanove (otvoren 2010.), izgrađen po najsavremenijim standardima i u svim segmentima prilagođen potrebama onkoloških pacijenata, što podrazumijeva i osobe koje imaju probleme sa kretanjem – saopštili su iz KCCG: - Moramo, takođe moramo naglasiti da je KCCG, u skladu sa zakonskim propisima obezbijedio i parking za potrebe pacijenata sa invaliditetom dok su direktorica KCCG, dr Ljljana Radulović, medicinski direktor dr sci. med. Zoran Terzić i pomoćnica direktora KCCG za kontrolu pružanja zdravstvenih usluga dr Žanka Cerović, mr sc. med., svoja VIP parking mjesta ispred glavne zgrade ustupili za potrebe osoba sa invaliditetom – istakli su iz KCCG. 18. maj - Predizumiju aktivnosti u cilju rješavanja statusa bolnice Meljine Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa svim relevantnim državnim institucijama, u što kraćem roku preduzeće sve neophodne aktivnosti u cilju rješavanja statusa PZU Opšta bolnica Meljene, kako bi stanovnici ovog dijela južne regije imali adektavtnu zdravstvenu zaštitu, ocijenjeno je na sastanku predstavnika svih nadležnih državnih institucija, koji je organizovan u Ministarstvu zdravlja, a sa ciljem pronalaženja najboljeg rješenja za opstanak ove ustanove, koja se nalazi u stečaju.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva zdravlja na čelu sa ministrom Dragoslavom Šćekićem, kao i ministar finansija Aleksandar Damjanović i predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije, Dragan Damjanović, sa saradnicima.

32

Cilj navedenog sastanka bio je razmatranje kratkoročnih i dugoročnih rješenja za dalji nastavak obavljanja djelatnosti ove ustanove u smjeru zaštite nacionalnih interesa iz oblasti zdravlja, uprkos izuzetno kompleksnoj situaciji u kojoj se bolnica Meljine nalazi.

19. maj - Podrška UN-a u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja i kvalitetne zdravstvene zaštite Crna Gora u potpunosti je posvećena ciljevima održivog razvoja sa posebnim fokusom brige o zdravlju građana, a pomoć međunarodnih organizacija na tom putu od neprocjenjivog je značaja, zaključeno je na sastanku ministra zdravlja Dragoslava Šćekića i rezidentnog koordinatora UN-a u Crnoj Gori, Pitera Lundberga sa predstavnicima SZO i UNICEF-a u našoj zemlji.

Ministar Šćekić zahvalio je Lundbergu na podršci koju sistem UN-a pruža Crnoj Gori kroz niz aktivnosti definisanih strateškim dokumentima orjentisanim na razvoj i unapređenje naše zemlje.

- Meni, kao ministru u Vladi Crne Gore koja je nedvosmisleno opredijeljena na putu ka EU, cilj je suštinsko ispunjavanje obaveza od kojih će dugoročno imati korist građani Crne Gore.

U tom smislu iskazujem svoju namjeru da najtješnje sarađujem sa svim međunarodnim institucijama koje imaju namjeru da pomognu našoj zemlji da se razvija kao savremeno i demokratsko društvo.

Kvalitetna zdravstvena zaštita i razvoj zdravstvenih servisa u korist građana naš su imperativ. Svi koji su partneri na tom putu naši su najbliži prijatelji - poručio je Šćekić.

Tokom susreta je posebno naglašena potreba zajedničkog djelovanja na putu Crne Gore ka EU i ostvarivanju Agende održivog razvoja, a rezidentni koordinator UN-a Lundberg upoznao je ministra Šćekića sa važnim projektima koje ovaj sistem sa svojim agencijama

sprovodi u Crnoj Gori i najavio planove za osnivanje mehanizma za finansiranje kojim će UN dodatno podržati razvoj i ostvarivanje Agende 2030. Šefica Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, dr Mina Brajović izrazila je zadovoljstvo zbog značaja i važnosti intervencija koje je ministar prepoznao, a koje su u središtu ostvarivanja agende održivog razvoja sa ciljem unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite.

Predstavnik UNICEF-a u Crnoj Gori Stefan Stanišić pohvalio je saradnju sa Ministarstvom zdravlja i iskazao spremnost za nastavak programa povećanja stope imunizacije kod djece naročito kada je u pitanju MMR vakcina te pomoć oko podrške dojenju novorođenčadi na porodiljskim odjeljenjima, ali i razvoja Strategije ranog dječjeg razvoja kako s aspekta zdravlja tako i obrazovanja i roditeljstva.

Tokom susreta je posebno naglašen značaj zdravstva kao pokretača ekonomskog rasta svake države.

Sagovornici su se saglasili da Crna Gora može privući dosta direktnih stranih investicija, ali i da zdravstveni sistem mora biti značajno ojačan u svakom smislu, kako kadrovskom tako i u tehničko-tehnološkom jer kako je zaključeno, savremeni trendovi zahtijevaju napredne servise u zdravstvu, a zajedničkom, partnerskom snagom domaćih i međunarodnih institucija moguće je postići sinergiju, koja će za rezultat imati kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu na svim nivoima.

20. maj - Analize mutacije najčešćih tumora radiće se u KCCG PCR laboratorija Kliničkog centra Crne Gore, koja funkcioniše u okviru Centra za patologiju, dobiće novu namjenu. Sve analize mutacija najčešćih tumora koje su se do sada radile u inostranstvu i koje su se čekale dugo vremena, od 1. juna radiće se u KCCG, a nalazi će biti gotovi kroz nekoliko dana.

- Pošto smo završili rekonstrukciju odgovarajućeg dijela Centra za patologiju, ovdje ćemo već od 1. juna 2022. godine raditi niz novih analiza. To su, npr. utvrđivanje mutacija unutar tumora, skrining program ranog otkrivanja karcinom grlića materice, analize cistične fibroze, analize na virus HIV-a, na seksualno prenosive bolesti, PAPA testove... Prostor je, dakle, opremljen a naš kadar je ranije završio sve obuke - saopštila je direktorica KCCG, dr Ljiljana Radulović.

Očekuje se da se u ovoj laboratoriji dnevno radi nešto više od 500 PCR analiza.

- S obzirom na to da je Centar za patologiju Kliničkog centra Crne Gore baza Medicinskog fakulteta u Podgorici, radujemo se što ćemo našim kolegama omogućiti učešće u velikom broju naučno-istraživačkih projekata - naglasila je dr Radulović.

Direktor Centra za patologiju, prof. dr Filip Vukmirović, objasnio je da će se u laboratoriji obavljati molekularna analiza tumorskog tkiva koja nam je neophodna u savremenoj medicini da bismo mogli na adekvatan način da tretiramo tumore.

- Naime, u onkologiji su se desile revolucionarne promjene. Danas imamo ciljanu terapiju, odnosno ciljane lijekove ili tzv. pametne lijekove za određene maligne tumore. A da bismo mogli primijeniti te lijekove, potrebno je da nađemo anget unutar tumorskih ćelija za koje se ti lijekovi vezuju. Upravo na taj način ćemo, analizama koje uvodimo u KCCG, omogućiti prvenstveno u prvom

redu za najčešće tumore kao što su tumori pluća, tumori debelog crijeva i tumori dojke i rano da odredimo tzv. “drajver” mutacije na koje je moguće uticati i kod kojih mogu pacijente sa takvim mutacijama vrlo uspješno liječiti savremenom terapijom. Do sada su za pacijente ove analize izvodile van Crne Gore, a stavljanjem u funkciju tri PCR aparata bićemo u mogućnosti da takve analize, ali i niz novih analiza, izvodimo ovdje u našem Centru. To znači da će naši pacijenti od sada sve nalaze, koje su čekali dugo vremena, od sada imati kroz nekoliko dana. Našim onkolozima ćemo brzo omogućiti važne informacije koje su bitne za određivanje terapije - kazao je prof. Vukmirović.

Da je ova laboratorija produkt žarke želje da našim pacijentima omogućimo najsavremeniju dijagnostiku, ocijenio je načelnik odjeljenja za Patohistologiju prof. dr Mileta Golubović.

- Analize će se raditi na bioptičkim patohistološkom materijalu najrazličitijih tipova tumora. Centar za patologiju radi izuzetno veliki broj analiza tumora pluća, dojke, melanoma, digestivnih, ginekoloških, uroloških, glave i vrata. Čak će se i na osnovu uzorka tzv. „liquid biopsy“ moći dobiti određeni tumorski produkti.

Savremeni koncept sve snažnije potencira da je suština adekvatnog postupanja prema tumorima detektovanje njegovog genetskog profila i njegovog potencijala da ošteti zdravlje ili život pacijenta.

Imperativ moderne medicine je da svakom pacijentu pristupimo ponaosob. To je personalizovana ili individualizovana dijagnostika. Takva dijagnostika podrazumijeva i personalizovanu i individualizovanu terapiju pacijenata. To znači da ćemo imati adekvatnho oružje u borbi protiv strašne pošasti kao što su maligniteti - objasnio je prof. Golubović.

Osim toga, laboratorija će omogućiti jačanje pozicije i uloge KCCG i cjelokupnog zdravstvenog sistema u predstojećem periodu, dodao je on.

- Ova laboratorija nam omogućava da idemo u susret događajima na najadekvatniji način. Tako ćemo stati u red sa najorganizovanijim i najrazvijenijim zdravstvenim sistemima u svijetu smatra prof. Golubović.

24. maj - Svjetski dan shizofrenije

Mentalno zdravlje i poremećaje iz domena mentalnog zdravlja, na žalost, još uvijek često prate mitovi i stigma. Posljedice koje se javljaju zbog postojanja predrasuda najviše osjećaju oni koji pate od poremećaja iz oblasti mentalnog zdravlja, kao i njihove porodice. Vrijedi naglasiti da shizofrenija ne predstavlja rijetko oboljenje. Prema istraživanjima, javlja se u nešto manje od 1% populacije. Tačan uzrok ovog oboljenja nije poznat, već se ono smatra multifaktorijalnim, što znači da se vjeruje da geni, kao i okolina,

33

imaju ulogu u nastanku ovog oboljenja. Dakle, ova bolest se može javiti u bilo kojoj porodici i to ne predstavlja nikakav razlog za stigmu. Shizofrenija je hronična bolest i baš kao i dijabetes ili hipertenzija, uz pomoć ljekova i redovnih kontrola, u velikom broju slučajeva se može držati pod kontrolom. Ipak, za adekvatan oporavak, važno je rano javljanje psihijatru, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Shizofreniju karakterišu postojanje poteškoća u ispravnom percipiranju realiteta, postojanje deluzija, halucinacija, povlačenje od ljudi, nedostatak motivacije, dezorganizovano mišljenje i ponašanje kao i brojni drugi simptomi. Važno je imati na umu da je kod svakog pacijenta jedinstven kvalitet i intenzitet tegoba, kao i lični kapaciteti i da će oporavak za svakog pacijenta biti jedinstven put, koji će zavisiti od redovnog uzimanja ljekova, psihološke podrške od strane profesionalaca, ali i da veoma značajnu ulogu u oporavku ima podrška porodice i prihvatajuća okolina u kojoj pacijent živi, istakli sui z IJZ. Ukoliko bi pacijent i porodica zbog stida, predrasuda, neznanja ili straha od bolesti odlučili da pomoć ne potraže na vrijeme ili da je potraže na pogrešnom mjestu, simptomi bi postali teži, a tako i kompleksniji za tretiranje.

- Predrasude, stigma, savjeti za izbjegavanje posjete ljekarima u svrhu liječenja, predstavljaju posljedicu nedostatka osviješćenosti u pogledu poteškoća iz oblasti mentalnog zdravlja.

Na taj način se pacijentu i porodici, pored opterećenja bolešću, stavlja na teret društveni pritisak, a put ka oporavku čini strmijim – objasnili sui z IJZ. 24. maj - Smanjenje listi čekanja u KCCG prioritet za naredni period Smanjenje listi čekanja na specijalističke preglede i dijagnostiku u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), jedan je od prioriteta, kojem će se u narednom periodu posvetiti posebna pažnja, dogovoreno je na prvom radnom sastanku ministra zdravlja Dragoslava Šćekića, sa menadžmentom KCCG.

sistem potpuno jasno i nedvosmisleno spreman da odgovori na sve izazove, te da je uloga KCCG u tom procesu nezamjenjiva.

- Prije svega razgovarali smo o onome što tišti naše građane, odnosno pacijente, a to je smanjenje listi čekanja. Menadžment KCCG je ustanovio gdje su određeni problemi i prepozao šta treba da se preduzme i u tom pravcu vrlo brzo će biti značajnih promjena i liste čekanja svedene na dozovoljenu granicu - poručio je ministar Šćekić.

On je naveo i da se u infrastrukturnom smislu moraju realizovati određeni započeti projekti i napraviti značajne pripreme za izgradnju novih objekata koji će mnogo značiti zdravstvenom sistemu i Crnoj Gori.

- Mislim prije svega na Urgentni centar, a nešto što je već trebalo da se realizuje to je Klinika za mentalno zdravlje, Infektivna klinika, Klinika za hematologiju i druge. Smatramo da je to važan korak koji će značajno unaprijediti i uslove za rad zdravstvenih radnika, a i kvalitet usluga našim građanima, uz želju da što manje koriste usluge zdravstvenog sistema, ali kada ih koriste da one budu na najvećem nivou - naglasio je ministar zdravlja, dodajući da je Ministarstvu zdravlja prioritet da KCCG funkcioniše na najbolji način, kao ključna instituacija u zdravstvenom sistemu i kao takav doprinese i pomogne ostalim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori.

Prvi čovjek zdravstvenog sistema uputio je punu podršku menadžmentu Kliničkog centra, prije svega, kako je rekao, zbog onoga što su u prethodnom periodu uradili, njihove odgovornosti, posvećenosti i poštenom radu, kao i zbog budućih zajedničkih projekata i iskoraka, koji treba da doprinesu unapređenju zdravstvenog sistema.

Direktorica KCCG dr Ljiljana Radulović zahvalila je ministru na posjeti i naglasila da će u sadašnjem menadžmentu imati sigurne saradnike, te da će se vrlo brzo vidjeti rezultati promjene zdravstvenih usluga prije svega u smanjenju listi čekanja.

- Uz puno uvažavanje svih ostalih zdravstvenih ustanova očekujemo jednu pomoć i podršku u drugačijoj trijaži pacijenata prema Kliničkom centru Crne Gore, a s druge strane naša ustanova će pružiti punu podršku svim ostalim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori kako bi i oni takođe podigli nivo usluge koju pružaju ma gdje se pacijent nalazi - kazala je dr Radulović.

Ona je podsjetila da je u KCCG od početka godine obavljeno oko 350 hiljada zdravstvenih usluga, da su imali 38 hiljada hospitalizacija i blizu 15 hiljada hirurških intervencija.

25. maj - Većina pregleda u KCCG zakazuje se najkasnije za nedelju dana

Sastanku, na kojem se razgovaralao o svim značajnim temama koje se tiču kvaliteta zdravstvenih usluga, ali i određenih izazova sa kojima se suočava KCCG, kao najveća zdravstvena ustanova, kao i cjelokupni zdravstveni sistem, pored ministra zdravlja prisustvovali su državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Vladimir Obradović, direktorica KCCG dr Ljiljana Radulović, medicinski direktor ustanove dr Zoran Terzić i pomoćnica direktora KCCG za kontrolu pružanja zdravstvenih usluga dr Žanka Cerović.

Ministar Šćekić je nakon sastanka kazao da je zdravstveni

34

Eliminacija jednog od uočenih bezrazložnih uzroka dužih listi čekanja u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), a to je, podsjećamo izdavanje višestrukih uputa za jedan pregled, već daje upečatljive rezultate.

- Brisanjem i otkazivanjem šestostrukih pa i osmostrukih uputa koje jedan pacijent ima za jedan pregled, doveli su do toga da je na današnji dan, 25. maja 2022. godine, prvi slobodan termin za pregled na Klinici za infektivne bolesti i kod izabranog doktora i interno u okviru KCCG, isti ovaj dan. Bukvalno, na današnji dan ili u narednih sedam dana su dostupni termini i u ambulanti za dermatovenerologiju, za kardiohirušku ambulantu, za maksilofascijalnu hirurgiju, za opštu hirurgiju, za digestivnu hirurgiju, za

grudnu hirurgiju, za hirurgiju dojke, za ginekološko-akušersku ambulantu, za ginekološko-onkološku ambulantu, za ginekološku ambulantu za infertilitet, za ginekološko endokrinološku ambulantu, za nefrološku ambulantu, za ambulantu za transplantirane pacijente – saopštili su iz KCCG. Naveli su da istovremeno, već od danas u narednih 15 do 30 dana možete da ostvarite preglede u otropedskoj ambulanti, u urološkoj ambulanti, u neurohirurškoj ambulanti i ORL ambulanti.

- Istovremeno, očekujemo da će liste čekanja za preglede u neurološkoj, hematološkoj, oftalmološkoj i kardiološkoj ambulanti takođe, ubrzo, biti maksimalno skraćene. Slične rezultate očekujemo i u Centru za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju – istali sui z KCCG. 25. maj - Prijateljska podrška SAD-a projektima u zdravstvu Sjedinjene Američke Države nastaviće da pružaju podršku i budu konstruktivan partner na putu jačanja zdravstvenog sistema i svih servisa neophodnih za osnaživanje kapaciteta zdravstvene zaštite, zaključeno je na sastanku ministra zdravlja Dragoslava Šćekića i američke ambasadorke u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke.

Ministar Šćekić zahvalio je ambasadorki na pomoći koju je Vlada SAD-a uputila tokom pandemije koronavirusa posebno naglašavajući značaj Projekta jačanja nacionalnih kapaciteta COVID-19, čija je vrijednost 2,7 miliona dolara, a koju implementira Kancelarija SZO u Crnoj Gori.

- Ovaj, kao i mnogi drugi projekti kojim pomažate naš zdravstveni sistem potvrda su istinske i prijateljske namjere američkog naroda da zajedničkim naporima podignemo kvalitet pružanja zdravstvene zaštite i omogućimo građanima medicinske tretmane i usluge najvišeg nivoa - kazao je Šćekić.

On je podsjetio i na značaj PCR laboratorije u Beranama koja je takođe izraz pomoći američke ambasade, ali i naglasio važnost svih budućih projekata koji će unaprijediti zdravstveni sistem kako u infrastrukturnom tako i svakom drugom smislu.

- Posebno ćemo voditi brigu o svakom euru koji je uložen u razvoj zdravstvenog sistema i sa maksimalnom odgovornošću iskoristiti donirana sredstva. Želimo da pokažemo odgovornost prema našim građanima, ali i prema onima koji su našli za shodno da ulože sredstva za tu pomoć - poručio je Šćekić.

Ministar zdravlja upoznao je ambasadorku sa planovima i izazovima sa kojima se suočava sistem zdravstva.

Ambasadorka Rajnke čestitala je ministru imenovanje, zahvalila na otvorenosti i ukazanom povjerenju te iskazala jasnu

i nedvosmislenu namjeru SAD-a da nastavi sa podrškom i pomoći Crnoj Gori kroz najprioritetnije oblasti.

Ona je podsjetila na težak period COVID pandemije koji je pogodio svijet i koji je jasno pokazao kako zajedništvo i sinergija nemaju alternativu te da samo udruženi, kako je kazala, možemo stati na kraj izazovima koji ne poznaju granice.

26. maj - Maj - mjesec borbe protiv melanoma Klinika za dermatovenerologiju Kliničkog centra Crne Gore obilježila je Međunarodni dan borbe protiv melanoma kože preventivnim pregledima bez uputa i zakazivanja od strane izabranog ljekara.

Pregledi su se obavljali 12., 19. i 26. maja 2022. godine u ambulanti za dermatovenerologiju.

Preglede i savjete obavljale su dr Snežana Vukadinović, dr sc.med. Mirjana Bakić, dr Nataša Vukotić-Đuričanin, specijalisti dermatovenerologije KCCG. Cilj je da se skrene pažnja na značaj ranog otkrivanja karcinoma kože, u prvom redu melanoma, koji je izlječiv u 99% slučajeva, ukoliko se otkrije na vrijeme.

26. maj - Podrška UNICEF-a za veći obuhvat imunizacije MMR vakcinom Povećanje obuhvata imunizacije, sa naglaskom na MMR vakcinaciju, promocija dojenja i širenje inicijative Porodilišta po mjeri beba, kao i izrada Strategije za rani razvoj djece u Crnoj Gori, prioritetne su aktivnosti u kojima će Ministarstvo zdravlja imati nedvosmislenu, sveobuhvatnu pomoć i podršku UNICEF-a, ocijenjeno je na sastanku ministra zdravlja Dragoslava Šćekića sa Sabinom Žunić, vršiteljkom dužnosti šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori. Žunić je istakla da je UNICEF i u prethodnom periodu imao veoma dobru saradnju sa Ministarstvom zdravlja i da očekuje da će se nastaviti kroz realizaciju zajedničkih projekata, s ciljem unapređenja zdravlja građana, sa posebnim fokusom na najmlađu populaciju.

Izražavajući zahvalnost na čestitkama i dosadašnjoj pomoći, ministar Šćekić je kazao da će se realizacija već započetih projekata sa UNICEF-om nastaviti u punom kapacitetu, ali istim tempom će se sprovoditi i aktivnosti kada je u pitanju imunizacija djece i dojenje, kao i izrada strateških dokumenata.

- Veoma je važno da podignemo svijest građana na viši nivo i da na bazi zakonskih rešenja, struke i nauke, nađemo najbolji

35

put kako bi se, prije svega roditelji, oslobodili predrasuda i uticaja antivakcinalnih lobija i shvatili nemjerljivi značaj vakcinacije za zdravlje i život njihove djece. Takođe, s obzirom da su pedijatri prvi u zdravstvenom sistemu koji brinu o zdravlju djece i sprovode proces redovne imunizacije, neophodno je u prvom redu njihov angažman, kako na pravi način roditelje uputili u sve prednosti koje dijete ima ukoliko se vakciniše i u tom smislu dobrodošla nam je vaša pomoć i podrška - kazao je ministar Šćekić.

Vršiteljka dužnosti šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori kazala je da se raduje nastavku prijateljske saradnje s Ministarstvom zdravlja u korist djece i majki.

- U periodu pred nama nastavićemo intenzivno da radimo na zaštiti djece od zaraznih bolesti kao što su male boginje, zauške i rubeola. Drugo važno područje u kojem nastavljamo započetu uspješnu saradnju je podrška isključivom dojenju djece, od savjetovališta za trudnice do porođaja i izlaska iz porodilišta. Radujemo se i početku razvoja prve nacionalne strategije ranog razvoja djece koja će biti ključna za ostvarivanje zdravstvene zaštite najmlađe djece u Crnoj Gori - poručila je Žunić.

Sastanku su, pored ministra Šćekića i v.d. šefa predstavništva UNICEF-a prisustvovali državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Vladimir Obradović, generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu dr Slađana Ćorić, kao i predstavnici UNICEF-a Ida Ferdinandi i Gorana Banda.

26. maj - Donacija AstraZenece i Hajriza Brčvaka bolnici Brezovik Biofarmaceutska kompanija AstraZeneca i Fondacija Hemiias e. V, humaniste i biznismena Hajriza Brčvaka donirali su Idylla aparat za detekciju EGFR mutacije Bolnici Brezovik, vrijednosti 46.000 eura.

"Idylla platforma, real-time PCR je aparat za detekciju EGFR mutacija kod pacijenata oboljelih od nesitnoćelijskog karcinoma pluća. Kod oboljelih sa prisutnom EGFR mutacijom dostupni su i odobreni target lijekovi kao najsavremeniji način liječenja uznapredovalog/metastatskog NSCLC koji su u znacajnoj mjeri produžili period preživljavanja bez progresije bolesti", saopšteno je iz Bolnice Brezovik.

Ketridže za rad ovim aparatom je donirala kompanija AstraZeneca koja, kao globalna inovativna biofarmaceutska kompanija, daje veliki doprinos u pronalaženju, razvoju i distribuciji inovativnih lijekova u važnim područjima zdravstvene zaštite, uključujući i oblast onkologije.

Ovom donacijom se u Specijalnoj bolnici Brezovik zaokru-

36

žila kompletna histohemijska i imunohistohemijska kao i molekularna dijagnostika karcinoma pluća.

27. maj - Turska strateški partner i prijatelj Crne Gore Crna Gora i Turska u kontinuitetu imaju dobre odnose i saradnju u oblasti zdravstva, koja je rezultirala brojim zajedničkim projektima, vrijednim donacijama i drugim vidovima pomoći, koji su značajno unaprijedili zdravstveni sistem naše zemlje, ocijenjeno je na sastanku ministar zdravlja Dragoslava Šćekića sa ambasadorkom Republike Turske u Crnoj Gori Songul Ozan.

Na sastanku je naglašena obostrana spremnost da se ta saradnja u narednom periodu nastavi i unaprijedi na dobrobit građana obje države.

Ministar Šćekić je uputio izraze zahvalnosti Turskoj na dosadašnjoj pomoći i brojnim vrijednim infrastrukturnim projektima u zdravstvenom sistemu, koji su od velike koristi i zdravstvenim radnicima i pacijentima kojima se pružaju zdravstvene usluge. On je upoznao ambasadorku sa strateškim ciljevima Ministarstva zdravlja u narednom periodu, a to su, kako je kazao, prije svega, vraćanje povjerenja građana u zdravstveni sistem, što ćemo postići infrastrukturnim, kadrovskim i tehnološkim ojačavanjem, kroz adekvatno normativno uređenje, a u ostvarivanju tih zadataka od neprocjenjivog značaja upravo je podrška i sardanja sa Turskom i učešće turskih kompanija u razvoj crnogorskog zdravstvenog sistema.

Ambasadorka Ozan je uputila ministru Šćekiću iskrene čestike na imenovanju i izrazila uvjerenje da će napraviti konkretne i kvalitetne korake na unapređenju sistema zdravstva. Podsjećajući na dosadašnje brojne vrijedne donacije, koje su realizovana preko Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju, u cilju modernizacije crnogorskih zdravstvenih ustanova, ambasadorka Ozan je istakla da su apsolutno otvoreni da se ta saradnja nastavi, kako u dijelu prostrnog osavremnjavanja, tako i edukacije medicinskog kadra. Ona je naglasila da su brojni turski investitori zainteresovani da ulažu u Crnu Goru, naročito u oblast zdravstva, što bi, kako je istakla, doprinijelo podizanju kvaliteta zdravstvenih usluga na viši nivo.

28. maj - Izrael spreman da doprinese razvoju zdrastvenog sistema Crne Gore Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić razgovarao je sa nerezidentnim ambasadorom Izraela u Crnoj Gori Jahelom Vilanom, kojom prilikom je iskazana spremnost da se kvalitetna saradanja u oblasti zdravstva dvije zemlje i u narednom periodu nastavi, kroz

realizaciiju konkretnih aktivnosti, koje će osnažiti crnogorski zdravstveni sistem.

Ambasador Vilan je naglasio da je Izrael spreman da doprinese razvoju sistema zdravstva u Crnoj Gori. On je kazao da je potrebno da se utvrde zajednička polja djelovanja između dvije države, ističući da je zdravlje, svakako jedno od njih. Dodao je da izraelski zdravstveni sistem, koji je u doba pandemije, kako je naveo, dokazano bio jedan od najboljih, može pomoći crnogorskom zdravstvu, kako kroz stručno usavršavanje naših ljekara, tako i nabavkom medicinske opreme i primjenom savemenih metodologija prilikom operativnih procedura.

Nagalašavajući značaj saradnje sa državom koja ima uređen i stabilan sistem zdravstva, ministar Šćekić je ocijenio da će edukacija crnogorskih ljekara u renomiranim zdravstvenim centrima Izraela podići kvalitet usluga i cjelokupnog sistema, što je, kako je kazao jedan od osnovnih ciljeva Ministarstva zdravlja.

- Pandemija je bila upozorenje za cijeli svijet, pa i za naš zdravstveni sistem, jer smo u takvim vanrednim okolnostima prepoznali određene nedostatke i potrebe sistema. Iz ove situacije pokušaćemo da izvučemo pouke kako bi u budućnosti mogli pravovremeno i na pravi način da reagujemo na moguće zdravstvene izazove.

Ono što se iskristalisalo kao neophodno je obnoviti infrastrukturu, kroz rekonstrukciju postojećih i izgradnju predviđenih objekata, zatim zaustavljanje odliva medicinskog kadra, kao i stručno osposobljavanje i edukacija zdravstvenih radnika u segmentima gdje je potrebno, kako bi uz dokazane kadrove postali interesantni i za širi region, ne samo za Crnu Goru. Želimo da angažujemo najbolje doktore, koji bi pružali našim pacijentima najkvalitetnije zdravstvene usluge i istovremeno edukovali naše ljekare - kazao je ministar Šćekić.

Pored toga, prema njegovim riječima, za unapređenje zdravstvenog sistema veoma je značajno jačanje tehnološko tehničkih kapaciteta, kao i digitalizacija zdravstvenog sistema, kao

logistika za uvezivanje svih segmenata u sistemu. U tom smislu, istakao je ministar, od velikog značaja biće upravo pomoć i iskustvo Izraela u oblasti zdravstva.

30. maj - U Centru za kardiohirurgiju KCCG počela primjena minimalno invazivnih operativnih procedura Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić primio je predstavnike italijanske bolnice San Bortolo iz Vićence, kardiohrurge dr Lorisa Salvadora i dr Oliveru Rašović, povodom njihovog angažmana u Centru za kardiohirurgiju Kliničkog centra Crne Gore, gdje su počeli primjenu minimalno invazivnih operativnih procedura.

Eminentni italijanski ljekari, koji ove procedure u Vićenci izvode rutinski i iza sebe imaju veliki broj uspješnih operacija, iskazali su spremnost da, kako su naveli, kolegama iz Crne Gore prenesu svoje znanje i iskustvo. Tokom vikenda uspješno su urađena dva operativna zahvata, a planirano je još pet operacija.

Ministar Šćekić je istakao da je cilj Ministarstva zdravlja i cjelokupnog zdravstvenog sistema da uvođenjem savremenih metoda liječenja i dijanostike, pacijenti imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u svojoj zemlji i da je u tom smislu, angažman italijanskih ljekara višestruko važan. On je izrazio očekivanje da je ovo samo početak saradnje i da se nada da će se ona dugoročno intenzivirati na obostrano zadovoljstvo.

Prema riječima ministra zdravlja, od posebne važnosti je što će svi zdravstveni radnici u Centru za kardiohirurgiju KCCG proći obuku, koju će uz izvođenje operativnih procedura, sprovoditi italijanski kardiohirurzi, kako bi u dogledno vrijeme ove procedure izvodili samostalno i rutinski i bili referentni, ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu.

Sastanku su prisustvovali i generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu dr Slađana Ćorić, direktorica Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović i direktor Centra za kardiohirurgiju dr Srđan Pavićević.

37

ZANIMLJIVOSTI

Aspirin više ne preporučuju starijim protiv srčanog i moždanog udara

Amerikancima koji imaju 60 i više godina više se ne preporučuje uzimanje aspirina kao način za izbjegavanje srčanih bolesti ili moždanog udara zbog potencijalnih zdravstvenih rizika, objavila je Američka radna grupa preventivne usluge (USPSTF), prenosi njemačka novinska agencija dpa.

Novi stav američke vodeće radne grupe predstavlja ažuriranje smjernica iz 2016., u kojima je bilo preporučeno da ljudi u dobu između 60 i 69 godina s najmanje 10 posto rizika od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti u sljedećih 10 godina razmotre uzimanje niskih doza aspirina dnevno kao "individualnu" odluku.

- Na osnovu novih dokaza, nakon preporuke radne grupe iz 2016., sada se preporučuje da ljudi nakon što navrše 60 godina ne razmišljaju o početku uzimanja aspirina jer rizik od krvarenja poništava dobrobiti prevencije srčanih bolesti - piše u objavi USPSTF-a.

U međuvremenu, ljudi od 40 do 59 godina s najmanje 10 posto rizika od kardiovaskularnih bolesti u desetgodišnjem razdoblju trebali bi da individualno odluče o svakodnevnom uzimanju aspirina, rekla je radna grupa.

- Svakodnevna upotreba aspirina može pomoći u sprječavanju srčanih i moždanih udara kod nekih ljudi, ali takođe može prouzrokovati potencijalno ozbiljne štete, poput unutrašnjeg krvarenja. Važno je da ljudi koji imaju 40 do 59 godina i nemaju istoriju srčanih bolesti razgovaraju sa svojim ljekarom kako bi zajedno odlučili je li početak uzimanja aspirina prava odluka za njih - rekao je dr John Wong, član radne grupe.

Nove smjernice odnose se na ljude koji nemaju kardiovaskularne bolesti, ali su pod visokim rizikom da ih razviju i koji nijesu počeli da uzimaju aspirin svaki dan, kaže radna grupa.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu, od njih svake godine umre oko 17,9 miliona ljudi, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.

Aspirin je protivupalni lijek koji se koristi više od jednog vijeka. Često se uzima za liječenje simptoma kao što su glavobolja, bolovi u tijelu i druge bolesti slične prehladi. U radnoj grupi koja se bavila upotrebom ovog lijeka bilo je 16 vodećih stručnjaka iz raznih područja zdravlja i medicine. Aspirin može djelovati toksično u kombinaciji sa nekim drugim ljekovima i alkoholom ili pak umanjiti djelovanje drugih ljekova. Kod osoba od 40 do 59 godina koji imaju veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti iako nemaju istoriju tih bolesti procjenu rizika individualno donosi ljekar, dok se starijima od 60 više ne preporučuje uzimanje tog lijeka u preventivne svrhe.

Stručnjaci otkrili uzrok misterioznih slučajeva dječjeg hepatitisa Devetero djece do šest godina iz Alabame, oboljelo od misterioznog oblika hepatitisa (upale jetre) bilo je pozitivno na česti patogen poznat kao adenovirus 41, pokazalo je istraživanje američke zdravstvene agencije.

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da su djeca prethodno bila zdrava i da spadaju u grupu od 170-oro manje djece iz 11 zemalja koja su oboljela od neobjašnjivog tipa hepatitisa.

Druga američka savezna država, Wisconsin, istražuje smrt jednog djeteta.

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti objavili su poseban novi dokument o žarištu u Alabami, bez obzira na to što se u cijeloj zemlji sprovodi istraga o bolesti nastavlja.

- U ovom trenutku vjerujemo da bi uzrok prijavljenih slučajeva bolesti među djecom mogao biti adenovirus, no još istražujemo ostale potencijalne faktore iz okoline i situacijske faktore - stoji u saopštenju CDC-a objavljenom uz studiji.

38

Poznato je da adenovirus 41 uzrokuje gastroenteritis kod djece (upalu sluznice želuca, tankog i debelog crijeva), "no najčešće nije uobičajen kao uzrok hepatitisa kod inače zdrave djece", stoji u objavi agencije te se dodaje da je dosadašnja istraga isključila ostale uobičajene faktore kojima su djeca mogla biti izložena - covid, viruse hepatitisa A, B i C (najčešće uzročnike hepatitisa u SAD-u), autoimuni hepatitis i rijetku autoimunu Wilsonovu bolest.

CDC preporučuje da se djeca na vrijeme vakcinišu te da njihovi roditelji i staratelji vode računa o opštoj higijeni, posebmo higijeni ruku, da se izbjegavaju bolesne osobe, da se prilikom kašljanja i kijanja pokrivaju usta i da se izbjegava dodirivanje očiju, nosa ili usta.

Adenovirusi se obično šire bliskim ličnim kontaktom, respiratornim kapljicama ili dodirivanjem raznih površina.

Postoji više od 50 vrsta adenovirusa, koji najčešće uzrokuju prehladu, ali i mnoge druge bolesti. Hina

IZ MEDICINE

Ogroman porast slučajeva vrlo zarazne bolesti u svijetu

Broj slučajeva oboljelih od boginja u ogromnom je porastu širom svijeta, prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) objavljenom u Ženevi.

Broj prijavljenih slučajeva u prva dva mjeseca 2022. bio je 79 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine, navodi se u izvještaju. Razlog porasta je taj što se premalo djece vakciniše, dijelom zato što su kampanje za vakcinaciju prekinute tokom pandemije covida-19, a dijelom zbog toga što su zemlje bile prisiljene preraspodijeliti novac za druge probleme, saopšteno je iz WHO. Sukobi i ratovi u Ukrajini, Etiopiji, Somaliji i Avganistanu prisilili su milione ljudi da napušte svoje domove. Djeci je uskraćena vakcinacija i često su prisljena da žive u prenatrpanom smještaju.

Pojava velikih epidemija ove vrlo zarazne bolesti predstavlja opasnost, posebno nakon ukidanja mjera socijalnog distanciranja uvedenih zbog pandemije. Boginje se šire kapljičnim putem pri govoru, kijanju ili kašljanju. Infekcija počinje simptomima sličnim gripi, nakon čega slijedi osip na koži, a može dovesti do upale pluća, upale srednjeg uha ili čak mozga.

Bolest može biti smrtonosna i može oslabiti imunosni sistem, pa tako zaraženi postaju podložniji drugim bolestima. U 2020. godini 23 miliona djece nije primilo preporučenu vakcinu, što je više nego bilo koje godine od 2009.

U januaru i februaru 2022. godine prijavljeno je 17.338 slučajeva boginja. U razdoblju od aprila 2021. do aprila 2022. zabilježena je ukupno 21 velika epidemija boginja, većina njih u Africi i istočnom Mediteranu, navodi se u izvještaju. Hina

Dugotrajni simptomi nakon covida Gotovo trećina osoba koje su preboljele kovid prijavila je barem jedan perzistirajući simptom 6 do 12 mjeseci nakon zaraze koronavirusom, pokazalo je dansko istraživanje sprovedeno na 152.000 osoba.

Studijom je obuhvaćena jedna od dosad najvećih grupa koju su činili oboljeli od kovida, a važno je naglasiti da ispitanici nijesu bili hospitalizirani zbog posljedica te bolesti. Njihovo stanje praćeno je duže u odnosu na ostale, ranije sprovedene veće studije, objavili su naučnici s danskoga State Serum Instituta (SSI), vodećeg naučnog tijela u području zaraznih bolesti.

Studija bazirana na upitniku pokazala je da su njezini učesnici najčešće prijavljivali dugotrajne simptome poput promjene osjećaja mirisa i ukusa, ali i stalni umor.

Istraživanje je sprovedeno između septembra 2020. i aprila 2021.godine, znatno prije pojave varijante omikron. Anketom su upoređeni odgovori 61.000 osoba koje su bile pozitivne na koronavirus šest, devet ili 12 mjeseci ranije, s odgovorima osoba iz grupe od 91.878 ispitanika, negativnih na testiranju. Sveukupno je 29,6 posto ispitanika koji su na testiranju bili pozitivni na kovid prijavilo barem jedan trajni fizički simptom 6 do 12 mjeseci nakon infekcije, u poređenju s 13 posto osoba u kontrolnoj grupi. Nešto više od polovine (53,1 posto) osoba s pozitivnim rezultatima testiranja na kovid kazalo je da su unutar šest do 12 mjeseci nakon početka infekcije osjećali mentalnu i/ili fizičku iscrpljenost, da imaju probleme sa spavanjem ili su navodili razne kognitivne probleme.

U kontrolnoj grupi takve probleme je prijavilo 11,5 posto ispitanih.

Studija koja još nije prošla recenziju, pokazala je da su među osobama koje su preboljele kovid češći i novodijagnostikovani slučajevi anksioznosti i depresije.

Autor studije prof. dr Anders Peter Hviid, epidemiolog na SSI-ju, kazao je da su rezultati studije još jedan pokazatelj da bi kreatori politika morali uzeti u obzir pomenute dugotrajne posljedice kovida o kojima se sve više govori.

- To bi trebalo uzeti u obzir kod rizika i koristi od medicinskih intervencija i vakcinacije - rekao je prof. Hviid, dodavši da je potrebno sprovesti i dodatna istraživanja.

Dosadašnje procjene o prevalenciji dugotrajnog covida variraju. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) novonastali sindrom naziva post-kovid stanjem koje karakterizuju neki trajni simptomi, poput umora ili nedostatka daha, a javljaju se tri mjeseca nakon početka infekcije i traju najmanje dva mjeseca. WHO procjenjuje da ovakvi simptomi zahvaćaju između 10 i 20 posto oboljelih.

Prof. dr David Strain, predavač na Medicinskom fakultetu Exeter u Velikoj Britaniji, koji nije učestvovao u studiji, rezultate izvještaja ocijenio je "prilično zabrinjavajućim".

- Bude li omikron uzrokovao dugi kovid u jednakom postotku kao i ranije varijante koronavirusa, u idućih bismo 12 mjeseci mogli imati veliku krizu pacijenata narušenog zdravlja, posebno s obzirom na broj ljudi koji su bili izloženi ovom podtipu koronavirusa - rekao je prof. Strain. Hina

39

REGION 02. mart - U školama hara žutica - Hrvatska U Ugostiteljsko-turističkoj školi u Zagrebu samo je teorij- ska nastava, ali ima 13 slučajeva hepatitisa A. Desetero učenika i tri radnika je zaraženo, prva vijest stigla je prije 10 dana, saznaje RTL. Roditelji svih učenika su obaviješteni, a cijela je škola prošla kroz dubinsku dezinfekciju.

Do sada je zabilježeno oko 90 slučajeva, od kojih je 41 u Zagrebu. Zaraza je potvrđena u sedam škola, prva je bila Ugostiteljsko-turistička.

- Pripremom hrane na jednom događaju koji je bio povezan s ostalih šest škola su se zarazili i učenici tih ostalih 6 škola u gradu Zagrebu - kazala je dr Iva Pem Novosel, epidemiologinja HZJZ-a.

Inkubacija traje od 15 do 50 dana, a osoba je zarazna dvije nedjelje prije pojave simptoma i nedjelju nakon. Neki od simptoma su: gubitak apetita, mučnina, slabost, glavobolja, bol ispod desnih rebara i žutica. U Klinici za infektivne bolesti posljednja dva mjeseca povećan je broj hospitalizirovanih od žutice. Do sada ih je 50-ak.

- Hospitalizovani pacijenti su oni koji požute. 99 % bolesnika se izliječi, jetra se oporavi bez nekih naših velikih intervencija. Komplikacije su rjeđe, to može biti duže prisutna žutica, mogu se nalazi popraviti, pa onda brzo pokvariti - kazala je dr Adriana Vince, načelnica Odjeljenja za virusni hepatitis.

Naime, hepatitis A uglavnom se prenosi konzumiranjem hrane i vode zagađene fekalijama ili direktnim kontaktom sa zaraženim. RTL 04. maj - Srbija postaje centar za biotehnologiju i vještačku inteligenciju u zdravstvu Direktorka Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Jelena Begović i direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Mihailo Jovanović potpisali su Sporazum o korišćenju Nacionalne platforme za vještačku inteligenciju, kojim se ovom institutu obezbjeđuje prostor za skladištenje podataka od značaja za dalja istraživanja u okviru Centra za četvrtu industrijsku revoluciju, navedeno je na portalu Vlade Srbije.

Kako je navedeno, data im je dodatna IT infrastruktura i podrška u korišćenju superkompjutera, odnosno Nacionalne platforme za vještačku inteligenciju, čime će se obezbijediti da se podaci, koji su ključni za donošenje zaključaka, neuporedivo brže obrađuju i time uštede mjeseci naučnoistraživačkog rada.

Vlada Republike Srbije i Sjvetski ekonomski forum zajednički su osnovali Centar za četvrtu industrijsku revoluciju, u čijem fokusu će biti dvije prioritetne oblasti – biotehnologija i vještačka inteligencija u zdravstvu, oblasti koje su već prepoznate kao ključne za budući ekonomski razvoj Srbije.

Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu je saopštila da je ovo prvi takav centar u regionu, tek treći u Evropi, poslije Osla i Moskve, i 16. u svijetu koji je osnovao Svjetski ekonomski forum, navodi se na sajtu Vlade.

Centar je počeo sa radom u martu, pod okriljem Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu, a uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Ova institucija osnovana je sa idejom da pomogne da se znanja u nauci brzo iskoriste u privredi, a da se Srbija pozicionira u svijetu kao izvoznik pameti i inovacija. Spajaće nauku i privredu i omogućiće da se fundamentalna istraživanja u oblasti biotehnologije, molekularne biologije i medicine koriste za razvoj privrede.

Centar će okupljati naučnike i istraživače, predstavnike države, industrije i civilnog društva radi stvaranja uslova za razvoj, testiranje i usavršavanje novih tehnologija, a nastojaće da razvije i međusektorska partnerstva kako bi se podstakle inovacije za dobrobit društva, dodaje se u saopštenju.

05. maj – Ambasada SAD uručila donaciju VMC Karaburma - Srbija

Potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Nebojša Stefanović i ambasador SAD Kristofer Hil prisustvovali su u Vojnomedicinskom centru Karaburma ceremoniji primopredaje medicinske opreme koju su toj vojnoj zdravstvenoj ustanovi donirale Sjedinjene Američke Države. Ministar Stefanović se zahvalio ambasadoru

40

Hilu na donaciji koja se sastoji od 64-slajsnog skenera i pokretnog rendgen aparata i rekao da je važno da naši vojnici uvijek budu najbolje moguće zbrinuti, da znaju da imaju vojno zdravstvo koje brine o njima u svakom trenutku, ali i podsjetio da vojno zdravstvo danas brine i o svim drugim građanima Srbije. Kurir.rs 06. maj - Spasonosni lijek za rijetko srčano oboljenje uskoro na listi HZZO-a - Hrvatska Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) saopštio je da je stavljanje lijeka zaštićenog imena Vyndaqel na osnovnu listu lijekova u toku te se ne mogu očitovati o toku postupka, niti prejudicirati njegov ishod.

Cijena mjesečne doze ovog lijeka iznosi oko 90.000 kuna, što je za pacijente nedostižan iznos, kažu u Hrvatskom savezu za rijetke bolesti te ističu da bez tog novog lijeka pacijenti oboljeli od transtiretinske amiloidne kardiomiopatije (ATTR-CM-a) mogu preživjeti između dvije i po i četiri godine od postavljanja dijagnoze.

Postupak se provodi temeljem odredaba pravilnika Ministarstva zdravstva, Pravilnika o mjerilima za stavljanje lijekova na listu ljekova HZZO-a, kao i načinu utvrđivanja cijena ljekova koje će plaćati HZZO te načinu izvještavanja o njima, navode u HZZO-u.

ATTR-CM je rijetka bolest srca uzrokovana gomilanjem štetnih vlakana amiloida u srčanom mišiću, što u konačnom dovodi do oštećenja i zatajenja srca, a u Hrvatskoj od nje boluje 150 pacijenata.

Premijer Andrej Plenković je ranije izjavio da nema razloga da se taj lijek, nakon sprovedenih stručnih studija i postojanja terapije u četrnaest zemalja Evropske unije i susjednoj Sloveniji, ne omogući i oboljelima u Hrvatskoj. Hina 07. maj - Jedinstveni laboratorijski informacioni sistem u zdravstvu – Srbija

Vlada Srbije usvojila je Akcioni plan za period 2022-2023. godine za sprovođenje Programa digitalizacije u zdravstvu od 2022 do 2026. u cilju povezivanja državnih, privatnih i vojnih zdravstvenih ustanova, saopšteno je iz Vlade Srbije.

Navodi se da prioriteti tog plana, između ostalog uključuju uspostavljanje jedinstvenog laboratorijskog informacionog sistema za državne i privatne zdravstvene ustanove, omogućavaju autorizovan pristup zdravstvenih radnika zdravstvenim podacima pacijenata između ustanova.

Takođe smanjuju nepotrebni angažman pacijenata time što se specijalistima omogućava slanje elektronskih uputa i elektronskih recepata.

09. maj - Skoro 60.000 ljudi čeka da obavi neku operaciju - Srbija U Srbiji skoro 60.000 ljudi čeka na neku medicinsku intervenciju – od katarakte, preko operacije kukova, koljena, do intervencija na srcu. Na operaciju katarakte prosječno se čeka devet mjeseci.

Ipak, postoji mogućnost da se operišete o trošku države i u privatnim klinikama, onim koje država odredi.

U KBC Zvezdara su tokom trećeg talasa korone radili operacije katarakte, a ipak se na tu intervenciju u ovoj ustanovi čeka i do devet mjeseci. Godišnje obave više od 2.000 operacija katarakte, a samo u prvih pet mjeseci ove godine operisali su 700 pacijenata.

Nijesu samo duge liste čekanja za operaciju katarakte – tu su i kardiovaskularne operacije, ugradnja kukova, koljena. Na tim listama je nešto više od 58.000 građana. Prema zvaničnim podacima Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, skoro 1.540 osoba čeka na operaciju katarakte. Prvi pacijent na listu čekanja upisan je krajem septembra prošle godine, on je na ovoj listi gotovo 230 dana. RTS 10. maj - Uvodi se 10 dana očinskog odsusta sa posla uz puni iznos plate - Hrvatska Važno je promovisati mogućnost i prava očeva u korištenju porodiljskog i roditeljskog dopusta te novog očinskog odsustva sa posla koji će biti regulisan Zakonom o porodiljskom i roditeljskim potporama, rečeno je na okruglom stolu Roditeljstvo iz muškog ugla državne kancelarije za demografiju i mlade.

Skup je održan povodom Međunarodnog dana porodice, u organizaciji Središnje državne kancelarije za demografiju i mlade.

Učestvovali su predstavnici Hrvatskog sabora, Grada Zagreba, centra za socijalnu zaštitu, udruženje civilnog društva te šefica Odbora za ravnopravnost polova Višnja Ljubičić, saopštili su organizatori.

Državna sekretarka Središnje državne kancelarije za demografiju i mlade Željka Josić rekla je da je važno promovisati mogućnosti i prava očeva u korištenju porodiljskog i roditeljskog odsustva sa posla, kao i novog očinskog odsustva, koji će biti regulisan novim Zakonom o porodiljskim i roditeljskim podrškama, u trajanju od 10 dana uz puni iznos plate.

Očinsko odsustvo sa posla očevima neće biti obaveza, već dato pravo, ali će biti obaveza poslodavcima koji očevima moraju omogućiti korištenje tog prava, pojasnila je Josić. Hina 12. maj - Obilježen Međunarodni dan medicinskih sestara - Srbija Povodom Međunarodnog dana medicinskih sestara koji se u cijelom svijetu obilježava 12. maja, Udruženje scenskih umjetnika Želja organizovalo je u Amfiteatru SPC Vojvodina svečanost pod nazivom Vreme pohvala kojoj su prisustvovale medicinske sestre Kliničkog centra Vojvodine i Doma zdravlja Novi Sad, ali i penzionisani zdravstveni radnici kao i đaci i studenti medicine.

Prisutne je, tom prilikom pozdravio član Gradskog vijeća za zdravstvo dr Dragan Stajić ističući da je Dan medicinskih sestara prilika da im se javno zahvale, iskažu poštovanje i ukažu na njihovu požrtvovanost i značaj.

41

- Bilo da pomažu u dolasku beba na svijet, ili da rade u crvenim zonama, ili brinu o najtežim bolesnicima i zajedno sa ljekarima se bore za ljudske živote one su stub našeg zdravstvenog sistema. Njihovo opredjeljenje da pomažu slabima i bolesnima i da svakog dana balansiraju između izazova koje takav posao nosi i privatnog života mora biti prepoznato i uvaženo. Ovom prilikom kao član Gradskog vijeća za zdravstvo, u ime gradonačelnika i u svoje lično ime želim da vam se najiskrenije zahvalim za veliku posvećenost i požrtvovanost - izjavio je Stajić čestitajući medicinskim sestrama njihov dan.

42

14. maj – Počeo Hod za život - Hrvatska

U okviru programa o profesiji su govorile medicinske sestre Vesna Imbronjev i Sandra Spasić, a kao poklon publici izvedena je monodrama Erazma Roterdamskog Pohvala ludosti.

Novisad.rs

Inicijativa Hod za život organizovala je sedmi po redu protest u sklopu kojeg su učesnici pod geslom Život je zakon!, hodaju za zakonsku i svaku drugu zaštitu nerođenog djeteta, njegove majke, oca i cijele porodice.

Okupljanje je počelo u 11 sati, kod HNK u Zagrebu na Trgu Republike Hrvatske. Organizatori su miroljubivim hodom kroz grad, radosno i uz pjesmu poslali poruku da je svaki život važan.

- I ove godine dajemo podršku svim doktorima, medicinskim sestrama i farmaceutima koji se pozivaju na priziv savjesti.

Time rade svoj posao i brinu o oba pacijenta, i majci i djetetu - rekao je član organizacijskog tima Luka Holjevac.

Učesnici nose zastave, balone i majice s logom Hod za život i poruke poput: Zaštitimo najugroženiju manjinu u Hrvatskoj, Svako ljudsko biće ima pravo na život, Primijetio sam da su svi koji zagovaraju pobačaj već rođeni, 7 nedelja od začeća zijeva, 12 nedelja od začeća smije se i sl.

Od 29 javnih bolnica u Hrvatskoj koje s HZZO-om imaju ugovorenu uslugu prekida trudnoće na zahtjev, u šest nijedan ginekolog to ne želi da radi jer ima priziv savjesti.

Od ukupno 359 bolničkih ginekologa u Hrvatskoj, zakonski regulisan i legalan zahvat prekida trudnoće na zahtjev žene do desete nedjelje u javnim bolnicama pristaje da radi 164 ginekologa, a 195 ih to odbija. Na priziv savjesti pozvao se i dio medicinskih sestara i babica pa čak i farmaceuta. Danas.hr

12. maj - U više gradova protesti podrške ženama za pravo na pobačaj - Hrvatska

17. maj - Spremaju simulaciju petog kovid talasa - Sjeverna Makedonija

U više hrvatskih gradova održavaju se protesti pod nazivom Dosta! Uništavanja javnog zdravstva i zanemarivanja zdravlja žena!. Protesti su organizovani u znak solidarnosti sa Mirelom Čavajdom i svim ženama kojima su u Hrvatskoj uskraćeni zakonski zajamčen prekid trudnoće i drugi oblici zdravstvene zaštite. Takođe, građani pozivaju i na ostavku aktuelnog ministra zdravlja Vilija Beroša.

Slučaj Mirele Čavajde koja se javno oglasila jer je onemogućena da ostvari svoje zakonsko pravo na medicinski prekid trudnoće, izazvao je burne reakcije u Hrvatskoj. Ovoj Zagrepčanki ljekari su odbijali da odobre pobačaj, u 27. nedjelji trudnoće nakon što je utvrđeno da plod ima veliki tumor na mozgu i prognoze su bile da će ili umrijeti u utrobi ili će se roditi sa teškim oboljenjima i "biti kao biljka".

Kada je Mirela saznala da joj je nerođeno dete bolesno u nekoliko državnih bolnica prvobitno su joj rekli: "Žao nam je, ne možemo ništa uraditi, najbolje da odete za Sloveniju". Međutim, ona je svoje iskustvo podijelila javno, putem društvenih mreža.

Ovaj slučaj izazvao je niz reakcija i oštre kritike udruženja za zaštitu ženskih prava koje su za 12. maj najavile proteste širom zemlje.

Beroš je 11.maja uveče rekao da Čavajda može da se javi u neku od zagrebačkih bolnica da bi se o svemu dogovorila sa stručnjacima, kao i da će biti plaćen zahvat u inostranstvu ukoliko ne bude mogao da se obavi u Hrvatskoj.

Hrvatski propisi omogućavaju ljekarima da se pozovu na prigovor savjesti zbog etičkih, vjerskih ili moralnih uvjerenja. Index

Komisija za zarazne bolesti Sjeverne Makedonije napraviće simulaciju moguće pojave petog talasa zaraze koronavirusom, najavio je ministar zdravlja Bekim Sali.

On je rekao da je situacija sa kovidom u zemlji stabilna i da nadležni smatraju da preostale mjere treba da ostanu, iako je 99 odsto ukinuto, kao i da Komisija za zarazne bolesti pravi plan za liječenje postkovid pacijenata.

- Situacija je stabilna i linearna. Svaki dan dobijamo iste brojke, tako da je za sada mirno i nemamo nikakav alarm koji se najavljuje za budućnost - rekao je Sali.

On je napomenuo da će Komisija za zarazne bolesti, koja je savjetodavno tijelo ministra zdravlja, nastaviti da radi, ali možda ne istim tempom.

U Sjevernoj Makedoniji je od početka pandemije koronavirusa napravljeno ukupno 2.038.551 testiranje na taj virus i potvrđeno 310.859 pozitivnih slučajeva.

Od posledica kovida je umrla 9.291 osoba, izliječeno je 301.035 pacijenata, a aktivna su 533 slučaja. Beta 20. maj - U protekle tri godine znatan rast plata zaposlenih u zdravstvu - BiH Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić istakao je da su plate svih zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u Srpskoj u protekle tri godine znatno povećane, što govori o stalnom unapređenju njihovog socio-ekonomskog položaja.

Prema podacima zdravstvenih ustanova, od septembra

2019. godine, sa posljednjim povećanjem cijene rada koje će se primjenjivati od maja ove godine, prosječna osnovna neto plata medicinskih sestara sa srednjom stručnom spremom uvećana je za 38,9 odsto, odnosno za oko 290 KM.

24. maj - Stigle majmunske boginje - Slovenija Slovenija je potvrdila prvi slučaj majmunskih boginja, saopštio je je Nacionalni zavod za javno zdravstvo. Prema prvim informacijama, riječ je o muškarcu koji se vratio sa Kanarskih ostrva. Šef slovenačkog centra za infektivne bolesti dr Mario Fafangel rekao je da je zaražena osoba primljena u bolnicu i da se osjeća dobro.

On je naglasio da se rizik za opštu populaciju ocjenjuje kao nizak. Tanjug 25. maj – Ljekari iz Vinogradske prvi u Hrvatskoj zamrznuli tumor

U istom periodu uvećana je i prosječna osnovna plata doktora medicine, za oko 36,4 odsto, odnosno za 480 KM. Imajući u vidu da se povećanjem osnovice povećavaju i iznosi drugih naknada poput radnog staža, dežurstva, pripravnosti i slično, na koje zaposleni u zdravstvu ostvaruju pravo, iznos ukupnih primanja je veći.

Kada su u pitanju nemedicinski kadrovi, najznačajnije uvećanje plate u ovom periodu, od oko 39,7 odsto, imali su upravo zaposleni sa najnižim primanjima, čije plate su povećane za 175 KM. Srna 23. maj - Završen 15. kongres Nacionalne asocijacije zdravstvenih radnika - Srbija Kongres Nacionalne asocijacije zdravstvenih radnika je otvorio državni sekretar Ministarstva zdravlja Republike Srbije dr Aleksandar Stefovski.

Oko 500 zdravstvenih radnika je uzelo učešće, među kojima su najbrojnije bile medicinske sestre iz Univerzitetskog kliničkog centra Kragujevac kao i veliki broj njihovih kolega iz Niša.

Uvodnu riječ je dao organizator, dr sci med. Nebojša Vacić koji je ukazao na značaj kongresa i naglasio da edukacija zdravstvenih radnika nikada ne staje.

- Medicinske sestre su srce i kapilarna mreža zdravstvenog sistema Srbije koje su uvijek bile na braniku svoje zemlje – kazao je dr Vacić.

Hrvatski ljekari, tim iz KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu, uspjeli su prvi u Hrvatskoj da zalede tumor bubrega bez oštećenja okolnog i zdravog tkiva pacijenta. On je prije deset godina izgubio desni bubreg, a zatim dobio tumor na lijevom. Predložen mu je zahvat zaleđivanja, prvi takav u Hrvatskoj.

- Da sam znao da ću biti baš prvi rekao bih da prođe bar još neko. Ovo je malo šala. Ali ako sam prvi, onda sam pokusni kunić, a oni najčešće dobro prođu. Pa sam rekao može, idemo to da probamo napraviti i što će to sve biti i ispalo je više nego dobro – kazao je pacijent Zvonko Pelicarić.

Ovim zahvatom spašeno je dvoje pacijenata. U bolnici su zadnjih pet godina već koristili metodu kojom se temperaturom višom od 100 stepeni precizno pržio tumor. Sada su prvi put zaledili tumor.

- Precizno, pod kontrolom CT-a, direktno se u tumor navede jedna sonda koja stvara na vrhu kuglu leda, temperature do minus 140 stepeni. Ona pritom uništava tkivo samog tumora, a minimalno oštećuje okolni organ - pojasnio je subspecijalista intervencijske radiologije KBC-a Sestre milosrdnice, dr Luka Novosel.

Stvara se do pet centimetara leda koji uništava tumorske ćelije. Ovim zahvatom sačuvan je cijeli bubreg, kojem je prijetilo vađenje.

- Najvažnija je preciznost zato to radimo preciznim navođenjem pod kontrolom CT-a gdje je bitno staviti te igle na ivicu tumora i u potpunosti tumor prekriti ledom. Ta vrsta tehnologije nam nažalost do sada nije bila dostupna, iako se u Evropi radi već nekoliko godina taj zahvat, ali uspjeli smo se uz trud cijelog tima organizovati i nabaviti cijelu tehnologiju - kazao je dr Novosel.

- Mislim da smo s ovim probili led. Vjerujem da će nam se i druge ustanove brzo pridružiti.

Krioablacije se mogu izvoditi u plućnom parenhimu i koštanom sistemu - kazao je dr Ivica Sjekavica, predsjednik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice.

Oba pacijenta kojim je prvim u Hrvatskoj tumor uništen zaleđivanjem, samo dan nakon zahvata bili su spremni za otpust iz bolnice. RTL 25. maj – Zdravstveni sistem prioritet novog premijera - Slovenija Slovenski parlament je potvrdio menadžera Roberta Goloba za predsjednika vlade. Za Goloba su glasala 54 zastupnika,

43

30 ih je bilo protiv, a jedan je glas bio nevažeći.

Uoči glasanja, Golob je rekao da na osnovu velikog povjerenja koje su mu dali građani na izborima 24. aprila, želi Slovencima da pruži “nadu u bolju budućnost” i vratiti im “veselje u životu”.

Kao prioritet svoje vlade naveo je zdravstvo koje mora biti javno i dostupno svima bez obzira na socijalni status te sve veće cijene energije i hrane. Al Jazeera

virus kоrоnа. U Rеpublici Srpskој, tеstirаno je ukupnо 424.455 оsоba. Srpskainfo.

29. maj - Uvode obavezne sistematske preglede za sve punoljetne građane - Hrvatska U skorije vrijeme planira se uvođenje obaveznih, za građane besplatnih, opštih sistematskih pregleda, kako bi se na vrijeme otkrile bolesti i time spasili brojni životi, ali i povećao kvalitet zdravog života građana.

Riječ je o paketu reformskih mjera koje se odnose na preventivu, u sklopu kojih Ministarstvo zdravstva pokreće sistematske preglede za sve građane koji će se ciljano sprovoditi po dobnim grupama i polu, a obavljati se ili jednom godišnje ili jednom u dvije godine, zavisno o starosnoj grupi.

Uz navedene sistematske preglede koji će biti organizovani u okviru jednog dana, bez potrebe za dugim izostancima s posla ili čekanjima unutar sistema, novost je i mogućnost da pacijent ocijeni pregled.

26. maj - Istospolni parovi mogu pristupiti procjeni za usvajanje djece bez diskriminacije - Hrvatska Istospolni parovi u Hrvatskoj mogu zajedno pristupiti procjeni za usvajanje djece i ne smiju biti diskriminisani na osnovu svoje seksualne orijentacije, objavilo je udruženje Dugine porodice.

To je rezultat presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojom je odbijena žalba nadležnog Ministarstva na presudu Upravnog suda u Zagrebu iz aprila 2021. godine, kojom je životnim partnerima Mladenu Kožiću i Ivi Šegoti trebao biti omogućen pristup postupku procjene za usvajanje djeteta. Danas.hr 27. maj - Prvi dan bez zaraženih i preminulih od korone u Srpskoj - BiH U Republici Srpskoj, u protekla 24 sata, ni kod jedne osobe nije potvrđen korona virus što je prvi put od kada je proglašena epidemija, od marta 2020. Takođe, nije prijavljen nijedan smrtni slučaj.

Testirano je 56 laboratorijskih uzoraka.

Po podacima Instituta za javno zdravlje RS, dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 112.240 slučajеvа virusа kоrоnа, а prеminulе su ukupnо 6.373 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа

44

Odluku će u skoro vrijeme donijeti struka, uz Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravlje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), koje bi preglede finansiralo u okviru zdravstvene zaštite.

Trenutno se radi i na sastavljanju obuhvata pregleda na osnovi najčešćih zdravstvenih potreba koje imaju svi građani.

Pregledi bi, dakle, bili besplatni ali i obavezni, no zasad se ne spominje što ako neko ne vodi brigu o zdravlju i propusti pregled.

Nažalost, Hrvatska u odnosu na prosjek EU trenutno ima loše rezultate, tako da loše navike direktno utiču na narušavanje zdravlja. U odnosu na EU u kojoj su prehrambeni rizici na 17 posto, u Hrvatskoj su na 22. Tri posto više imaju pušača od prosjeka EU, vazduh je dva posto više zagađen, a po konzumiranju alkohola u evropskom su prosjeku.

Ne stoje dobro ni po pitanju debljine, pa čak 65 posto Hrvata ima povišen BMI (indeks tjelesne mase) dok ga u Evropi ima 53 posto stanovnika. Prema ovome, reforma zdravlja počiva na zaokretu prema prevenciji te, osim sistematskih pregleda, uključuje i jačanje trenutnih nacionalnih preventivnih programa kroz reviziju postojećih i uvođenje novih, kao i nove programe u školama i vrtićima kojima je zadatak dodatno potsticati brigu o zdravlju od najranije starosti. Jutarnji list

Postkovid Simpozijum Dr Balša Vujović

MULTIPLA SKLEROZA I KOVID - Adaptacija stručne prezentacije Multipla skleroza je hronično neurodegenerativno oboljenje koje ekskluzivno zahvata centralni nervni sistem i manifestuje se žarišnim zapaljenjima djelova centralnog nervnog sistema što se najčešće klinički prezentuje pogoršanjem. Pored žarišta i zapaljenja, postoji i jedan skriveni proces neurodegeneracije koji se kasnije protokom vremena klinički registruje kod pacijenta.

Skoro 3 miliona ljudi u svijetu ima dijagnozu multiple skleroze. Praktično 1 na 3.000 osoba ima ovo oboljenje i u zemljama sa najvećom prevalencom to ide čak do 1 : 300 stanovnika.

Tipovi multiple skleroze su: kao najčešća forma - relapsno remitentna forma, primarno progresivna i sekundarno progresivna. Podjela je sve više vještačka i sve više se priča o kontinuumu bolesti. U periodima života pacijenta dominiraju različiti vidovi aktivnosti imunološkog sistema i oštećenja koje ono izaziva. Relapsno remitentna forma manifestuje se relapsima u periodima od minimum jednog dana do mjesec dana i oni se prezentuju kliničkim pogoršanjem, odn. neurološkim deficitom. Između tih talasa imamo jasno poboljšanje kliničke slike, ali u nekim slučajevima vremenom i rezidualnog neurološkog deficita, dakle, akumulacije neurološkog deficita. Kod drugih formi od početka se javljaju progresija i gomilanje neurološkog deficita, sa ili bez relapsa.

Jako je interesantno viđenje multiple skleroze kao ledenog brijega. Praktično 8/9 tog ledenog brijega je ispod vode, a samo jedna osmina je iznad. Ono što se vidi na površini je ono što se klinički prezentuje. Registruje se relaps, ono što prijavi pacijent, a definitivno se dogodilo. Ipak, nijesmo vidjeli veći dio.

Ono što se krije ispod površine su promjene koje vidimo na magnetnoj rezonanci, zatim lezije na centralnom nervnom sistemu koje se ne detektuju sadašnjim tehnikama magnetne

46

rezonance, ubrzana atrofija mozga, nivo neurofilamenata i drugi biomarkeri oštećenja.

Kako kovid djeluje na sve ove parametre?

To je nešto što učimo u hodu i što će se vremenom pokazati. Nešto već znamo, i čini se da ćemo tek u godinama koje slijede vidjeti šta su prave posljedice kad su u pitanju pacijenti sa multiplom sklerozom.

Kada se govori o kvalitetu života ovih pacijenata naglasak je na timskom pristupu terapiji. Dio tog tima je i sam pacijent.

Neki raniji nastup ljekara, pa i neurologa, bio je da on autoritativno saopštava pacijentu koju terapiju će da koristi. Pacijent skoro da nema pravo glasa.

Mi se sada zaista trudimo da čujemo pacijenta, da pitamo pacijenta, da uključimo čak i njegovu porodicu. To nam pomaže u izboru terapijskih modaliteta, dobrom tajmingu promjene terapije, da uočimo neke probleme koje ne bi uočili kada ne bi istraživali, da imamo bolji uvid u to koliko uspješno liječimo pacijenta. Šta utiče na kvalitet života pacijenta?

Od onog što su neke karakteristike pacijenta: godište, pol, neka njegova uvjerenja, psihofizičko zdravlje, pa sve do neposrednog okruženja: odnosi u familiji, na poslu, fizičke aktivnosti, društvene okolnosti, ekonomija društva u kom se pacijent nalazi.

Terapija za multiplu sklerozu je terapija koja na prvi pogled dosta košta društvo, ali na duže staze puno štedi društvo. Ukoliko rano započnete terapiju, ukoliko redukujete deficite ili ih usporite, imaćete manje invaliditeta, mnogu bolju radnu operabilnost, mnogo slobodniju zajednicu oko pacijenta, neće biti opterećena njegom pacijenta. Dobijate višestruko ekonomski, a početni ograničavajući faktor može biti dostupnost ljekova.

Mogućnost terapije ove bolesti je drastično promijenjena u posljednjih dvadesetak godina i to se i ubrzava.

S druge strane, bitno je i kako je onom ko brine o samom pacijentu. 75% onih koji brinu o pacijentu žive sa njim, čak 42% su jedini dostupni pomagači koji im pomažu u sanju anksioznosti, umora, depresije, bola u mišićima, nesanice itd.

Sve u svemu, multipla skleroza nosi brojne barijere za bolesnike, a u kovidu to dobija posebnu dimenziju. Oni su i bez kovida imali razne motorne deficite, određene psihičke i kognitivne probleme, probleme u komunikaciji sa okolinom, nisu bili dovoljno informisani, postojale su određene socijalne barijere, finansijski problemi i, naravno, stanje bolesti.

Primijetili smo za vrijeme pandemije da je postojalo i odloženo postavljanje dijagnoze i odloženo vrijeme dolaska na započinjanje terapije. Možda to nekome djeluje kao ne toliko važno jer se radi o hroničnoj bolesti, međutim, koncept liječenja multiple skleroze se drastično promijenio u tom smislu. Jako je važno da svi imamo u vidu da je vrijeme mozak. To nije samo moto, već važi za mnoge neurodegenerativne bolesti, a posebno za multiplu sklerozu.

Što ranije počnemo terapiju, bolje za pacijenta. To je redovno tako i to je činjenica. Pacijenti su, samim tim što su se kasnije javljali ljekaru i kasnije započinjali terapiju, gubili na vremenu.

Druga stavka koja je bila značajna za naše pacijente jeste upravo socijalna izolacija i restrikcija kretanja, jer se time smanjila fizička aktivnost. To je redovno imalo negativan uticaj na sve pacijente koji su imali neki motorni deficit. Isto tako, svjesni smo da u Crnoj Gori pacijenti nijesu mogli da dobiju fizikalnu terapiju.

Bili smo spriječeni i da adekvatno pratimo njihovo stanje po ustaljenom protokolu, i logično, kad bi neko preležao kovid, to bi uticalo i na stanje pacijenta: imali smo i pseudorelapse, moguću indukciju bolesti, uticaj na opšte stanje pacijenta. To dodatno dobija na značaju kod ovih pacijenta.

Pacijent prezentuje i neke latentne pojave koje ne bi prezentovao u normalnim okolnostima. Kada je recimo u postkovidu on će prezentovati taj rezidualni neurološki deficit, odn. latentni. U okolnostima nametnutim pandemijom, svojski smo se trudili da ovim pacijentima bude pravovremeno pružena podrška.

(Adaptacija: Anita Đurović)

47

Postkovid Simpozijum Dr Sandra Vujović

Multipla skleroza tokom pandemije - terapijske mogućnosti - Adaptacija stručnog predavanja Jedan od 3,000 ljudi na svijetu ima multiplu sklerozu, ali valja znati da postoje zemlje koje imaju znatno veći broj registrovanih slučajeva. To ne znači da je faktor rizika veći, već možda i da one ranije dijagnostikuju slučajeve obolijevanja. Prevalenca obolijevanja kod nas je u ovom trenutku oko 111, ali očekujemo da će u narednom periodu biti i nešto veća.

Rano upućivanje neurologu je ključno.

Neurodegenerativno oboljenje prisutno je u miltipli sklerozi od starta, iako je inicijalno neuroinflamatorna komponenta veoma velika i to je nešto na šta možemo da djelujemo. Potrebno je uputiti pacijenta što prije neurologu, iako nam se nešto čini ne baš definitivnim. Čak i pacijenti sa minimalnim tegobama na kraju se upućuju na snimanje magnetnom rezonancom.

U svijetu postoje timovi koji se bave samo ovim pacijentima. Nažalost, kod nas nema ničeg što je tako jasno definisano.

Ipak, važna je poruka da smo svi mi koji bi trebalo da budemo uključeni zaista i uključeni u dijagnostiku i liječenje pacijenta sa multiplom sklerozom. Rana dijagnoza i rani tretman znače da dobijamo funkcionalne pacijente nakon 10-15 godina. To je jako bitno, jer kao što se zna, ovo je bolest koja pogađa najčešće ljude između 20 i 50 godina: žene koje nisu još rađale, muškarce koji nijesu ostvarili vrhunac u karijeri.

Mora se timski uraditi šta može da se uradi - da bi relapsi bili što rjeđi i da bi onesposobljenost i progresija bolesti bili što manji.

Ono što možemo u ovom trenutku da uradimo jeste zaista dosta. Krajem 20. vijeka vladao je terapijski nihilizam i on

48

je bio prisutan i u udžbenicima na fakultetu, a sada zaista možemo učiniti mnogo više. Sada postoje tri načina uticaja.

Prvi je liječenje pogoršanja. Pacijentu dajemo pulsnu kortikosteroidnu terapiju. Ukoliko ne reaguje na to, primjenjuju se terapijske izmjene plazme pokušavajući da taj inflamatorni odgovor koji pacijent ima i koji mu stvara problem smanjimo do minimuma da bi na kraju ostala što manja onesposobljenost.

Simptomatska terapija je i dalje jako bitna. Ne moramo podsjećati da te pacijente pitamo o tome kako su raspoloženi, da li su depresivni, kako spavaju, kakva im je centralna funkcija, da li imaju problema sa sfinkterom. To su stvari kojima možemo minimalno uticati da im se poboljša kvalitet života.

Imunomodulatorna terapija, koju sada imamo u Crnoj Gori, predstavlja treći vid terapijskog uticaja.

Dr Sandra Vujović: - Jako sam sretna i ponosna da u Crnoj Gori možemo da ponudimo svu terapiju koja je trenutno aktuelna u svijetu.

Neurolozi danas nisu sami. U liječenju pacijenata sa multiplom sklerozom su potrebni svi: ljekar opšte prakse, izabrani doktor, njegova medicinska sestra, neurolog i njegova medicinska sestra, psiholog, psihijatar, urolog. Stoga je zaista neophodno formirati tim. Sve te male intervenicije su nešto što će zaista promijeniti kvalitet života ovih pacijenata.

U propisivanju imunomodulatorne terapije više zaista nemamo osnova za odlaganje. Iako imamo prognostičke faktore, pokazalo se da to nije definitivno sigurno da možemo da kažemo da neće biti relapsa. Od samog starta intervenišemo, tako da

Pokazalo se da kod pacijenata koji su na terapiji njihov rizik od relapsa je statistički značajno manji od pacijenata koji su na placebu.

Značajno je da postoje praćenja pacijenata u zavisnosti od odgovora na terapiju. Očekuje se da će pacijenti koji imaju manje lezija i manje relapsa mnogo bolje podnijeti terapiju. Poslije davanja lijeka očekujemo da će neko imati relaps ukoliko su imali do 3 lezije na magnetnom snimanju. Bilo kakav minimalan znak pogoršanja toka bolesti dovodi do novog relapsa i to je znak za promjenu terapije.

Komfornost terapije je jako bitna. Radi se o mladim ljudima, tableta se može uzeti nezavisno od jela, sa čašom vode.

imunomodulatorna terapija počinje što prije. Terapija se mijenja ukoliko pacijent ima kliničku progresiju u vidu novog relapsa ili ukoliko postoji progresija koja se desila nezavisno od relapsa, ukoliko postoji pacijent koji tvrdi da je dobro, ali se na snimanju opet primijete nove promjene. Ukoliko pacijent ima neadekvatan odgovor na imunomodulatornu terapiju takođe je mijenjamo ili ukoliko pacijent ima neželjeno dejstvo dejstvo na lijek, jer su ovo, nažalost, ljekovi koji nose efikasnost, ali i jako puno neželjenih dejstava.

Imunomodulatornu terapiju multiple skleroze dijelimo na prvu i drugu terapijsku liniju. Možemo reći, mada nije apsolutno tačno, da je ovdje veća efikasnost od neželjenih dejstava.

Neželjenih dejstava se ne plašimo jer moramo da ih pratimo, da ih poznajemo, da ih uočimo na vrijeme i da ih liječimo. Efikasnost i bezbjednost su u svakom liječenju primum non nocere. Kod ovih pacijenata opravdano je davati lijek jer su to ljekovi koji su efikasni i bezbjedni.

Ranije je važio pristup eskalacionoj terapiji. Kreće se polako, sa ljekovima koji su manje efikasnosti, pa onda idemo na ljekove koji su efikasniji. To u nekim slučajevima ima svoju opravdanost, a u nekim slučajevima, kad vidimo mladog pacijenta, sa velikom aktivnošću bolesti, velikom aktivnošću bolesti na snimanju rezonancom, već imamo pravo da idemo direktno na drugu terapijsku liniju.

Ljekovi koji su dostupni namijenjeni su za relapsno remitentnu formu multiple skleroze, ali i primarnu progresiju, a u budućnosti će ih biti i za sekundarno progresivnu formu. Lijek prve terapijske linije vrlo je komforan za pacijenta, daje se jednom dnevno u tabletarnoj formi i pokazao je da ima svoju konzistentnu efikasnost i bezbjednost.

Najvažnije je da pacijentu ne naškodimo i zato i govorimo o neželjenim dejstvima. Kod ovih pacijenata tokom kovida nije postojao povećan rizik od infekcija u odnosu na placebo, što je odlično.

Postojale su i ozbiljne oportunističke infekcije koje su bile uporedive sa placebom. Nema novih bezbjednosnih agenasa, nema novih bezbjednosnih signala koji su se javili tokom praćenja lijeka nakon 13 godina. Ovaj terapijski pristup smanjuje rizik od relapsa.

Tokom pandemije Izazov nam je bio da vidimo da li pacijentu štetimo ako mu dajemo nešto što mu mijenja imuni odgovor, a u toku pandemije postoji velika vjerovatnoća da će se neko zaraziti. Da li imunomodulatorna terapija koja je efikasna, od koje očekujete odgovor, da li je to terapija koju bi trebalo zaustaviti, ne davati u toku kovid pandemije? Veliko je pitanje i primjena kortikosteroidne terapije, terapije koju dajemo za relapse. Preporučujemo da se teži relapsi liječe kortikosteroidnom terapijom ili, ako ih liječimo kortikosteroidnom terapijom savjetuje se da tokom mjesec dana pacijent ipak bude u izolaciji.

Međutim, do sada se vidjelo da nismo imali neke spektakularne probleme sa kortikosteroidima. Jako je bitno da je regulisano i pitanje vakcine i vakcinacije ovih pacijenata i s tim u vezu zaista možemo da se pohvalimo preporukama Vodiča.

Pacijenti sa multiplom sklerozom ne dobijaju češće kovid. Pacijenti sa multiplom sklerozom ne umiru češće od kovida, a neki faktori rizika za dobijanje teže forme kovida su: progresivna multipla skleroza, pacijenti u kolicima, koji leže, koji su primali kortikosteroide u zadnja 2 mjeseca, gojaznost, dijabetes, slabost srca i pluća, kao najznačajniji faktori rizika, i naravno, uvijek postoji oprez kod terapije.

Dr Sandra Vujović: - Jako sam ponosna da smo odmah na početku pandemije zaronili i tražili izvore i konekcije sa svim profesorima sa kojima imamo kontakt i došli smo do toga da imamo snažan, uniforman stav da pacijenti sa multiplom sklerozom treba da se vakcinišu vakcinom koja je dostupna.

U toku pandemije postojale su telefonske konsultacije sa pacijentima, onlajn konzilijum za imunomodulatornu terapiju.

Trudili smo se da budemo tu za pacijente, iako je u početku pandemije bilo vrlo teško fizički doći do ljekara. U Registar, koji se vodi već dvije godine, upisano je 595 pacijenata.

(Priredila Anita Đurović)

49

Postkovid Simpozijum Dr Rifat Međedović

SUPERVITAMIN - VITAMIN D Apsolutno ne samo vitamin, uz dokazana nutrititivna, hormonska i imunomodulatorna svojstva, vitamin D zauzima počasno mjesto u zaštiti ljudskog zdravlja. Ukazujući na činjenicu da su sve te uloge ekstremno važne, dr Rifat Međedović je u okviru stručne prezentacije na Medikalovom Postkovid simpozijumu podsjetio da je najveći izvor vitamina D sunčanje. Tada se stvara holikalciferol koji se kroz metaboličke puteve u organizmu šretvara u svoju aktivnu formu.

Gotovo da nema ćelije u našem organizmu gdje nema receptora vitamina D. Američko endokrinološko udruženje izdalo je 2020. godine smjernice da profilaktička dnevna doza vitamina D treba da bude 2000 internacionalnih jedinica, a da terapijske doze ne treba da su ispod 4.000-5.000 i.j. Nivo vitamina D treba da bude veći od 75 nmol/L, a u vezi s eventualnom toksičnošću ovog vitamina treba biti apsolutno bezbrižan jer, po riječima dr Međedovića, ona se rijetko javlja.

On je podsjetio da u imunologiji postoji ogroman broj autoimunih bolesti koje su u zavisnosti od Th1 odgovora, a to je upravo onaj koji je zadužen za sekreciju interleukina 1, interleukina 6, te da su receptori vitamina D u velikom broju prisutni na Th1 ćelijama. Ukoliko se daje dovoljna količina vitamina D, moguće je spriječiti nastanak, poboljšati prognozu, pa čak i liječiti reumatneke autoimunske bolesti, kao što je npr. reumatoidni artritis. Nedostatak vitamina D dovodi i do povećane razgradnje

50

kostiju. U pulmologiji dominira Th2 odgovor, a tu je veoma bitan vitamin D koji može spriječiti i poboljšati prognozu astmatičnih napada. U neurologiji, ukoliko nema dovoljno vitamin D i ako se aktivira Th17 odgovor, dolazi do demijelinizacije nerava. U endokrinologiji se deficit vitamina D povezuje sa dijabetesom tipa 1, u manjoj mjeri i sa dijabetesom tipa 2, a autoimunski odgovor vitamina D dokazan je u profilaksi.

Zašto je bitno doziranje na dnevnom nivou?

Vitamin D se u kliničkoj praksi često dozira na nedjeljnom nivou. Neću da budem prestrog u cijeloj priči i da kažem da je to nepravilno. Suštinski, bolje je da naši pacijenti dobijaju vitamin D nego da ga uopšte ne dobijaju - kaže dr Međedović.

Ukazujući na farmakokinetski profil primjene ovih suplemenata, preparata i ljekova, on tvrdi da je najbolje da se unos obavlja na dnevnom nivou jer je problematična osovina vitamina D i njegovih receptora na ćelijama paraštitaste žlijezde. - Ukoliko na nedjeljnom nivou dajemo visoke doze vitamina D, istog momenta blokiramo sekreciju parahormona na paraštitastoj žlijezdi i stavljamo organizam u jedan ponavljani rizik od nečega što se zove adinamska bolest kostiju. Onda dolazimo u jednu vrstu paradoksa: dajemo dovoljnu količinu vitamina D, a remetimo redosljed dešavanja u organizmu i možemo da izazovemo propadanje kostiju - kaže dr Međedović.

Dnevno doziranje je jako važno i dnevna doza vitamina D treba da bude adekvatna.

Prevenira i kovid-19 infekciju Tokom kovid-19 pandemije dokazano je da vitamin D itekako ima uticaja na prevenciju i bolju regulaciju infekcije.

Vitamin D prevenira nastanak bilo kojih infekcija, pa i kovid-19 infekcije. On djeluje na sve vrste našeg imuniteta: i urođeni, što je imunski odgovor koji je dominantan u pedijatrijskom uzrastu, i stečeni, koji je dominantan u odraslom dobu. Prevencija kovid19 infekcije odvija se, prema tome, kao i prevencija svake druge infekcije.

Prezentujući mehanizam kojim se utiče na prevenciju kovid-19 infekciju, a i poboljšanje prognoze iste, dr Međedović je objasnio da vitamin D stimulatorno djeluje na sekreciju angiotenzin konvertujućeg enzima 2 (ACE2) koji se nalazi u plućima.

To je enzim koji preko RAA sistema vrši vazokonstrikciju krvnih sudova i može djelovati protrombogeno. Kao krajnji negativni efekat dolazi do narušavanja plućne cirkulacije i ventilacije.

- Kada smanjujemo količinu ACE2 mi smanjujemo i mogućnost sekrecije plućnog sulfaktanta koji drži pluća onakvim kakvim treba. Sa druge strane, ukoliko smanjujemo sekreciju ACE2, što se u kovidu dešava, dolazi do vazokonstrikcije plućne cirkulacije i samim tim nastaje jedan ogroman rizik od tromboza - kaže dr Međedović. Preko modulacije prekomjerne aktivacije stečenog imuniteta ublažava se citokinska oluja i smanjuje rizik od komplikacija, naročito kod starijih pacijenata.

Na povezanost vitamina D i kovida-19 ukazuju i rezultati postkovid meta analiza. Rizik od smrtnog ishoda povećava se kod starijih osoba za koje je poznato da imaju deficit vitamina D, kod gojaznih, jer je efektivni dio vitamina D u njihovom organizmu manji zbog velike količine masnog tkiva, i kod pacijenata tamnije kože, koji su imali slabije rezultate. Studijski ishodi bili su bolji i uspješniji kod onih koji su imali veće koncentracije

vitamina D u odnosu na one sa deficitom. Studija objavljena u maju 2020. ukazuje na recipročnu povezanost sa nivoima vitamina D. Što je veći nivo vitamina D u određenoj zemlji, manji je i broj zaraženih stanovnika, a isto važi i za mortalitet. Nivo vitamina D u krvi populacije korelira sa boljim ishodom od kovid- 19 infekcije.

Utiče i na zdravlje kostiju Jednu od početnih indikacija za pojačanu primjenu vitamina D čine i dijagnostikovanje osteoporoze, smanjenje koštane mase, a u kovid-19 periodu uočilo se da resorpcija kosti, odnosno osteoblastna aktivnost, takođe može biti aktivirana od strane angiotenzin konvertujućeg enzima 2. - U slučaju deficita vitamina D može doći do pada koncentracije ACE2 i time stimulacije resorpcije kosti - kaže dr Međedović. On sugeriše da ne treba prekidati liječenje osteoporoze tokom kovid-19 pandemije. Ne postoji konsenzus oko doza, ali treba težiti ka većim dozama za primjenu vitamina D. Kontraindikacije za primjenu vitamina D vrlo su rijetke i diskutabilne. Neka stanja, kao npr. primarni hiperparatireoidizam, sarkoidoza, takođe zahtijevaju određene doze vitamina D. - Holikaciferol je lijek, a vitamin D nas hrani, reguliše hormonski status, čuva nam imunitet i definitivno utiče na naš stvarni imunitet - ističe dr Međedović.

Anita Đurović

51

Postkovid Simpozijum Prim. dr Zoran Jovančević

Nutritivna potpora bolesnika

tokom sars cov-2 infekcije (adaptacija stručnog izlaganja) Malnutricija je poremećaj nutritivnog statusa koji nastaje zbog smanjenog ili nedovoljnog unosa hrane, ali i zbog poremećaja metabolizma određenih nutrijenata. Ona pogađa 40% hospitalizovanih i 60% nehospitalizovanih bolesnika.

Za razliku od običnog gladovanja (kod zdravih dužeg od 72 h) đe se proteini kao izvor energije koriste posljednji, kod gladovanja u stresu (virusna infekcija) glavni izvor energije su upravo proteini. Kod pacijenata u stresu katabolizam proteina je izražen, što dovodi do negativnog azotnog balansa, hipoalbuminemije, dok nivoi albumina dugo ostaju nepromijenjeni u običnom gladovanju.

Za optimalan oporavak potrebno je da organizam bude u stanju anabolizma.

Interakcija crijevnog i plućnog imunološkog sistema je značajna da bi se objasnili problemi koji nastaju kod virusnih infekcija i gladovanja. Pacijenti koji imaju temperaturu i koji se loše osjećaju, imaju problema sa neunošenjem hrane, odnosno gubitkom apetita.

To gladovanje dovodi do pada ukupnog broja limfocita u crijevima i plućnim membranama i sniženog nivoa IgA, koji remeti mukoznu barijeru crijeva i pluća.

Zašto je važna ovakva ishrana Cilj kliničke ishrane je da se nadoknade deficiti u ishrani, da se popravi funkcionalnost organizma, da se izbjegne gubitak tjelesne mase i da se sačuva mikrobiom po svaku cijenu, jer je mikrobiom dio crijevnog imunološkog sistema. To je grupa mikroorganizama, uglavnom saprofitnih, koji kontrolišu membranu crijeva i onemogućavaju da dođe do disbioma (oštećenja sluznice), aktivatora koji će poremetiti imuni sistem, dovesti do lokalnog oslobađanja inflamatornih citokina kao što su TNF, IL 1, IL 6 i sistemskim oslobađanjem ACTH, ADH, kateholamina i kortizola.

Korekcijom hipoperfuzije i hipoksije crijeva uz enteralnu ishranu spriječava se translokacija i intoksikacija gram negativnih bakterija iz crijeva enterotoksinima.

Prevenciju, dijagnozu i liječenje malnutricije treba rutinski uključiti u liječenje bolesnika sa infekcijom Covid -19.

Evropsko društvo za kliničku nutriciju i metabolizam (ESPEN) je donijelo sažete smjernice za nutritivnu potporu bolesnika

52

sa Covid-19 i predložilo 10 praktičnih preporuka. Prvih 6 preporuka odnose se na bolesnike koji se ne nalaze na kiseoničnoj potpori, neinvazivnoj ili invazivnoj mehaničkoj ventilaciji. Preporuke 7, 8 i 9 se odnose na nutritivnu potporu bolesnika u jedinicama intenzivne njege a deseta preporuka se odnosi na razdoblje nakon mehaničke ventilacije i disfagičnih problema kod bolesnika inficiranih sa SARSCoV-2.

Prevencija i liječenje malnutricije kod osoba izloženih riziku ili kod bolesnika s infekcijom SARS-CoV-2 Preporuka 1: Bolesnicima koji su u riziku od loših ishoda i veće smrtnosti usljed infekcije SARS-CoV-2, posebno kod starijih osoba, bolesnika sa brojnim komorbiditetima, potrebno je sprovesti selekciju i procjenu nutritivnog statusa; ova procjena u početku se treba temeljiti na kriterijumima sadržanim u upitniku MUST, a za hospitalizovane bolesnike na NRS-2002.

Preporuka 2: Pothranjenim osobama treba optimizovati nutritivni status, idealno putem nutritivnog savjetovanja s iskusnim profesionalcima - ovlašćenim kliničkim dijetetičarima, nutricionistima, ljekarima specijalizovanim za kliničku nutriciju (anesteziolozi, gastroenterolozi, hirurzi).

Preporuka 3: Pothranjenim osobama treba omogućiti odgovarajući unos vitamina i minerala.

Preporuka 4: Bolesnici u karantinu ili samoizolaciji treba da nastave s redovnom tjelesnom aktivnošću uz primjerene mjere opreza.

Preporuka 5: Oralni nutritivni dodaci (ONS) treba da se koristite kada prehrambeno savjetovanje i obogaćivanje hrane nijesu dovoljni za postizanje nutritivnih ciljeva; ONS bi trebalo da osiguraju najmanje 400 kcal na dan, uključujući 30 g ili više proteina na dan u razdoblju od najmanje mjesec dana. Djelotvornost i očekivana korist ONS-a procjenjuje se jednom mjesečno.

Preporuka 6: Kod hospitalizovanih bolesnika sa brojnim komorbiditetima i kod starijih bolesnika s povoljnom prognozom čiji se nutritivni ciljevi ne mogu postići oralnim putem potrebno je započeti enteralnu nutriciju (EN); parenteralnu nutriciju (PN) treba razmotriti kada EN nije indikovana ili ne može dostići zadate ciljeve.

Nutritivna potpora bolesnika inficiranih sa SARS-CoV-2 u jedinicama intenzivne njege U ovom dijelu preporuke se temelje na najnovijim ESPENovim smjernicama o nutritivnoj terapiji u jedinicama intenzivne njege i nivoima respiratorne terapije, u zavisnosti od stanja bolesnika.

Nutritivna problematika treba da uzme u obzir vrstu respiratorne potpore u jedinicama intenzivne njege.

Stanje prije intubacije Preporuka 7: Za COVID-19 bolesnike u jedinicama intenzivnog liječenja koji nijesu na mehaničkoj ventilaciji i koji ne dostižu energetske ciljeve uobičajenom ishranom, prvo treba razmotriti oralne nutritivne dodatke (ONS), a potom enteralnu ishranu. Ako postoje prepreke enteralnom putu, preporučuje se periferna parenteralna ishrana.

Razdoblje mehaničke ventilacije Ako se nakon dva sata terapije kiseonikom sa visokim protokom preko maske ili neinvazivnom ventilacijom ne postigne zadovoljavajuća oksigenacija, postavlja se indikacija za mehaničku ventilaciju. U ovoj situaciji primjenjive su ESPEN-ove smjernice za ishranu u jedinicama intenzivne njege prema kojima su sažete preporuke za intubirane i mehanički ventilirane COVID-19 bolesnike.

Preporuka 8: Intubiranim i mehanički ventiliranim COVID19 bolesnicima enteralnu prehranu (EN) treba započeti pomoću nazogastrične sonde (NGS) ili nazojejunalne sonde (NJS) rezervisane za bolesnike sa želudačnom intolerancijom, nakon terapije prokineticima ili za bolesnike s visokim rizikom od aspiracije. Ležeći položaj ne predstavlja ograničenje ili kontraindikaciju za EN. Preporuka 9: Kod bolesnika koji ne tolerišu ciljnu količinu enteralne ishrane (EN) tokom prve nedjelje u JIL-u treba razmotriti započinjanje parenteralne ishrane (PN) na individualnoj osnovi; PN ne treba započinjati dok se nisu iscrpile sve strategije za maksimalnu toleranciju EN. Razdoblje nakon mehaničke ventilacije i disfagija U razdoblju nakon mehaničke ventilacije bolesnici često imaju problema s gutanjem i posljedičnom disfagijom, što može značajno ograničavati oralni unos, čak i ako je opšte stanje značajno poboljšano.

Preporuka 10: Kod bolesnika u JIL-u s disfagijom nakon ekstubacije treba razmotriti hranu prilagođene teksture; ako je oštećen akt gutanja, indikovana je EN; u stanjima vrlo visokog rizika od aspiracije indikovano je postavljanje NJS, ili, ako to nije moguće, vađenje sonde i privremena PN tokom razdoblja vježbanja gutanja.

Stečena slabost nakon JIL-a Dugotrajna prognoza bolesnika koji su preživjeli hospitalizaciju u JIL-u zavisi od zaostalih fizičkih, kognitivnih i mentalnih oštećenja. Gubitak mišićne mase i funkcije može biti značajan, što je i najveći problem preživjelih; to se posebno odnosi na starije i bolesnike sa brojnim komorbiditetima, kod kojih češće viđamo preegzistirajuća katabolička stanja i oštećenje mišićne mase i funkcije, a ova grupa bolesnika je sama po sebi sklonija izrazitijem kataboličkom odgovoru na COVID-19 i boravku u JIL-u. Za većinu COVID-19 bolesnika trajanje hospitalizacije u JIL-u duže od dvije sedmice dodatno pogoršava mišićno-kataboličko stanje. Primjeren unos energije, pritom vodeći računa o izbjegavanju prekomjernog hranjenja (overfeeding), i primjeren unos proteina od presudne su važnosti u prevenciji teškog gubitka mišićne mase i funkcije. Kako nema kvalitetnih istraživanja o nekim dodatnim specifičnim terapijama na ovom području, konačne preporuke se ne mogu donijeti, međutim najnovija istraživanja pokazuju da postoji pozitivan učinak tjelesne aktivnosti u kombinaciji s dodatnim aminokisjelinama ili njihovim metabolitima.

Zaključak Nutritivna intervencija i terapija trebalo bi da budu integralni dio njege za oboljele od SARS-CoV-2 infekcije u jedinicama intenzivnog liječenja, odjeljenjima interne medicine, kao i u opštoj praksi. Nutritivna terapija trebalo bi da bude dio njege za ove bolesnike tokom svih koraka liječenja, a posebnu pažnju treba posvetiti starijim, krhkim i bolesnicima sa brojnim komorbidtetima.

Smatramo da se pridržavanjem ESPEN-ovih preporuka ishod bolesti može poboljšati, a oporavak skratiti, pogotovo nakon perioda boravka u JIL-u. Samo sveobuhvatan pristup koji neće izostaviti medicinsku ishranu iz mjera za održavanje života, ima mogućnost da poboljša ishod, posebno u fazi oporavka.

(Priredila Anita Đurović)

53

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o.

Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

Uvođenjem nove metode, KCCG se svrstava u vrh evropske kardiohirurgije Klinički centar Crne Gore (KCCG) svrstava se među desetak evropskih zdravstvenih ustanova u kojima se radi mini invazivna video asistirana hirurgija, poručio je direktor Centra za kardiohirurgiju, dr Srđan Pavićević. U saradnji sa kolegama iz Vićence u KCCG su od subote operisana tri kardiohirurška pacijenta, a danas će ovom zahvatu biti podvrgnuta još dva.

„Radi se o najsavremenijem, najbezbolnijem i najboljem načinu zbrinjavanja kardiohirurških pacijenata”, kaže dr Pavićević koji objašnjava šta tačno ova intervencija za njih znači.

“Umjesto velikog reza koji je rezao grudnu kost od početka do kraja, sada je riječ o rezu koji ‘ide’ sa strane grudnog koša ispod bradavice dojke ili ispod dojke u dužini od 3 do 5 cm, sa još jednim ulazom za kameru. Nakon izvršene intervencije, ispod dojke ostaje mali rez. Trauma je toliko minimalna da je prosto fascinantno gledati pacijenta koji se jako brzo budi poslije ove operacije, postaje aktivan i napušta bolnicu”, kaže dr Pavićević.

On, međutim, napominje da nije svaki kardiohirurški

pacijent kandidat za ovu vrstu intervencije.

“Na ovaj način ne možemo riješiti svaku operaciju na srcu, već samo određene slučajeve. Riječ je o hirurgiji koja ima vrlo specifične i uske indikacije. To su prvenstveno promjene na zaliscima, na aortnom zalistku, mitralnom zalistku, eventualno tumori pretkomora, eventualni defekti zida, pretkomorskih zidova ili komorskih zidova... Ipak, npr. bajpas, kao najčešća operacija, ne može da se riješi na ovaj način. Odluku o tome da li će se raditi standardna kardiohirurška procedura ili mini invazivna video asistirana hirurgija, donosi hirurg”, precizira dr Pavićević.

Za uvođenje ove metode u KCCG zaslužna je dr Olivera Rašović – kardiohirurg, koja radi u jednoj od vodećih i referentnih kuća za mini invazivnu video asistiranu hirurgiju, San Bortolo iz Vićence.

Prve operacije u KCCG radila je upravo dr Rašović sa kolegama iz Italije, dok će se naredne raditi zajednički da bi, poslije nekog vremena i izvedenih oko stotinu operacija, timovi naših ljekara mogli da počnu da ih izvode rutinski i samostalno.

“Insistirao sam i ostajem pri tome da ova škola mora biti impostirana tako da svi budu sa njom familijarni. Sve moje kolege, kardiohiruzi, kardioanesteziolozi i kardiolozi moraju da usvoje ovu proceduru kao bazični hirurški i medicinski koncept”, naveo je dr Pavićević.

“Nadam se da ćemo za godinu, godinu i po, kad budemo potpuno samostalni, sa ovom procedurom biti konkurentni na tržištu savremene medicine i kardiohirurgije i u regionu i Evropi...

Vjerujem da opet možemo biti lideri kao što i jesmo bili prije 20 godina”, rekao je dr Pavićević.

On je napomenuo da se sve operacije i obuka u KCCG od strane italijanskih kolega, zahvaljujući dr Rašović, vrše besplatno.

Klinički centar Crne Gore Služba za odnose sa javnošću

55

Poražavajuće djeluje činjenica da smo smo u 21. vijeku zaboravili na neke elementarne stvari: higijenu. Potpuno smo zaboravili da više higijene znači manje epidemija, pa smo dozvolili sebi pandemiju u 21. vijeku!

Postkovid simpozijum Dr Snežana Barjaktarović Labović, Institut za javno zdravlje

ZNAČAJ ISHRANE I SUPLEMENTACIJE U POSTKOVIDU Gram prevencije vredi koliko i kilogram liječenja Epidemiološke mjere nijesu samo epidemiološke. One su higijenske, protivepidemijske mjere. Higijena je preventivna, bazična grana medicine. Danas je higijena, kao nauka i struka u Crnoj Gori, nažalost svedena na higijenu ishrane. Moramo raditi i na razvijanju njenih drugih grana.

Hrana koju konzumiramo mora biti biološki vrijedna, što znači da bude koliko je moguće nutritivno bogata, i da bude zdravstveno bezbjedna. Hrana je u direktnoj vezi sa dvije velike grupe bolesti. Jedna nastaje kao posljedica nepravilnog načina ishrane, i tu su u pitanju nutritivni deficiti ili suficiti, a druga grupa su one koje se prenose hranom. Obje su, srećom preventabilne.

Mnoge mudre zemlje sve što se tiče higijenskog režima hrane prenose na zakonsku osnovu. Tako i mi u Crnoj Gori postupamo primjenom Zakona o bezbjednosti hrane i podzakonskim aktima. Šta je rezultat i koliko se bavimo prevencijom? Danas imamo situaciju da se 1 od 10 ljudi nakon konzumiranja hrane razboli, da imamo 420.000 smrti na godišnjem nivou uzrokovanih bolestima koje se prenose hranom (2020) i, što je najtužnije, većina tih smrtnih ishoda je kod djece. Prije 3 godine SZO i Agencija za hranu i poljoprivredu konstituisala je Svjetski dan bezbjednosti hrane 7. juna, koji se ove godine održava pod sloganom Bezbjednija hrana, voda, zdravlje.

2009, a danas je još gora situacija, je bilo 57 miliona ukupno smrtnih ishoda na planeti Zemlji. Od toga je 36 miliona

56

smrtnih ishoda uzrokovanih hroničnim nezaraznim bolestima.

Od toga je bilo 29 miliona u zemljama u razvoju, a od toga je procijenjeno da je 14 miliona smrtnih ishoda moglo da se spriječi.

Od hroničnih nezaraznih bolesti direktno su sa hranom povezane kardiološke, cerebrovaskularne, dijabetes, osteoporoza i maligne bolesti, pa i karijes, što se često zanemaruje.

Mi danas unosimo mnogo više kalorija nego što nam treba, a mnogo manje hodamo nego što treba. Ako svakog dana unesemo samo 50 kalorija viška za 7 dana dobijamo 350 kalorija.

Na nivou mjeseca to je 1400 kalorija, za 12 mjeseci 16,800 kalorija a to čini 2,30 kg čistog sala u organizmu. Zato moramo da se dovijamo nekim mudrim postupcima: da vodimo računa kako pripremamo hranu, da hranu pečemo sa minimalnim dodatkom masnoće i sl. Bitno je kakva je to ishrana za jačanje imuniteta, kakvo je to ishrana u postkovidu i da li nam pomažu suplementi.

Nema magije, već se dobar imunitet pravi tokom cijelog života i preporuke za ishranu u cilju prevencije svih infektivnih bolesti, pa i kovida 19 su kompatibilne sa uobičajenim preporukama.

Koncept jačanja imunog sistema kroz ishranu nije dobar. To je pogrešno. Nema ni jedne posebne hrane, niti i jednog posebnog nutrijenta koji kao takav može da se navede. Mi treba samo da vodimo računa da pravimo dobar izbor namirnica, da

ispoštujemo neka elementarna pravila, da ne dozvolimo da dođemo u nutritivni deficit. Nutritivni deficit, a prije svega odsustvo crvenih nutrijenata (vitamin C, cink, selen, gvožđe, proteini itd.) uslovljavaju da budemo u problemu.

Kada je u pitanju način ishrane kao razlog za bolesti uopšte najčešće griješimo kada je u pitanju: visok unos hrane.

Svi znamo da je 100% gojaznosti u svega 5% uzrokovano nekim sekundarnim patološkim uzrokom. Greške su: masti u višku, zasićene masti u višku, transmasti, hrana animalnog porijekla koja ima loš uticaj, nedovoljan unos povrća i voća. Ciljevi su da vodimo računa o pravilnom izboru hrane, koliko jedemo, kako da bude pripremljeno to što se jede i kada se jede. Uz to, bitna je i fizička aktivnost.

Jedino dobar nutritivni efekat je dobar imunitet. Kako to postižemo? U ishrani treba da dominiraju povrće, voće, žitarice od cijelog zrna, voda. Jako je važno znati šta hrana sadrži. Npr. kokosovo ulje sadrži više zasićenih masti od slanine. Ono sadrži oko 900 kalorija na 100 g. Da bi imali dobro zdravlje, dobar imunitet, najelegantnije nam je da poštujemo opšte važeće preporuke koje je dala SZO gdje se precizira unos masti i ugljenih hidrata.

Svi bi trebalo da ograničimo unos zasićenih masti na manje od 10%, transmasti na manje od 1%, manje od 300 mg holesterola na dan. To se postiže tako što konzumiramo mršavo meso. Pošto je nemoguće izbjeći prisustvo masti u mesu, možemo bar da uklonimo čvrste vidljive masti, da se koriste mlijeko i mliječni proizvodi koji su obrani i, naravno, da ograničimo unos transmasti (margarin, grickalice i sl). Alternativno se koriste niskomasni premazi, umjesto životinjskih masti, ulja bogata nezasićenim masnim kiselinama.

Najbolje je da ulje bude maslinovo, a nije loše ni suncokretovo. Nipošto ne korisiti palmino i kokosovo ulje u ishrani!

Jako je važan način pripreme hrane. Postoji veliki broj studija koje pokazuju da osobe koje su čak i imale koronarnu bolest, promjenom načina ishrane smanjuju rizik od ponovnog srčanog ataka ili drugih komplikacija. Kod žitarica i hrane bogate biljnim vlaknima treba voditi računa da bude dovoljno zastupljena u našim jelovnicima. Pošto volimo da takvu hranu gnječimo,

sjeckamo i nutribuliramo, dolazimo u situaciju da upropastimo sve što ubacimo u te mašine jer uništimo sadržaj biljnih vlakana.

Važno je jesti cijelo voće i cijelo povrće i piti vodu.

Mediteranski način ishrane Iako pripadamo mediteranskoj zoni, ne hranimo se tako.

Preporuka je da riba zbog esencijalnih masnih kiselina i izuzetno bogatih proteina u ishrani bude zastupljena najmanje 2 puta sedmično. U studijama kod osoba koje su imale infarkt dokazano je da se ovakvom ishranom za čak 29% izbjegava reinfarkt. Treba da smanjimo unos namirnica i napitaka koji sadrže šećer i zamijenimo je vodom sa česme. Veliki problem nastaje zbog unosa soli. Takav način ishrane je u pozitivnoj korelaciji sa porastom hipertenzije, ali treba obratiti pažnju i na skrivene soli (kečap npr.). Preporučeni unos soli je 5 g na dan. Kod nas u Crnoj Gori so je veoma zastupljena u pekarskim proizvodima. Jedan burek sadrži 5 g soli.

Procjena tjelesne konstitucije, gojaznosti, ne može se odnositi samo na bodi-mas indeks koji nije pouzdan parametar u procjeni. Ako hoćemo da održimo svoju tjelesnu masu unos kalorija mora da bude identičan potrošnji. U Institutu je završena treća runda ispitivanja uhranjenosti djece do 3-eg razreda i ustanovljeno da su djeca gojazna ili pregojazna, a svi znamo da je gojazno dijete vrlo vjerovatno i gojazna osoba. Ako osoba koja ima 100 kg tjelesnu masu redukuje svoju masu za 10 kg ima sljedeće benefite: ukupni mortalitet pada za 20-25%, krvni pritisak za 10 mm/Hg, što je bolji rezultat nego kod medikamentozne terapije, a možda je i najznačajnije da se na taj način redukuje rizik za nastanak dijabetesa 2 za čak 50%. Naravno da kad god imamo situacije da ne možemo da ostvarimo dobar nutritivni status, možemo se pomoći suplementima, ali treba iskoristiti zdravo crijevo i djelovanje mikrobioma.

Svaka stručna institucija podržava mediteranski način ishrane: voće, povrće, voda, mahunarke, maslinovo ulje, riba, bijelo meso, mliječni proizvodi i jaja jedanput dnevno.

Procjena je da se čak trećina proizvedene hrane baci, zato treba racionalno i nabavljati hranu i konzumirati je.

(Priredila Anita Đurović)

57

Postkovid Simpozijum Dr Dubravka Barović Džankić, kardiolog

KARDIOVASKULARNE BOLESTI I SMANJENJE RIZIKA - Adaptacija stručne prezentacije Podaci Svjetske zdravstvene organizacije iz 2019. pokazuju da je ishemijska bolest srca vodeći faktor smrtnosti i obuhvata oko 9 miliona slučajeva,a da je slijedi cerebrovaskualarna bolest sa oko 7 miliona slučajeva. Projekcije za 2030.g ukazuju da će smrtnost od ishemijske bolesti srca biti 14,2%, a cerebrovaskularne bolesti 12,1%, što čini preko 1/4 (25%) uzroka smrti u ukupnom predvidjenom mortalitetu.

Glavni faktori rizika za razvoj kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti su: visok krvni pritisak, šećerna bolest, gojaznost, pušenje, konzumacija alkohola, stres. Svi oni, promje- nljivi i nepromjenljivi faktori rizika, u dugom periodu, pri ekspoziciji dovode pojedinačno (neki više, neki manje) i zajedno do oštećenja endotela. Oštećenje endotela ili endotelna disfunkcija je početna tačka u kontinuumu koji vodi u aterogenezu.

Aterogeneza vremenom prelazi u aterosklerozu.

To je degenerativni inflamatorni proces koji se dešava u zidu krvnog suda i supstrat je za razvoj svih vaskularnih bolesti.

Ateromi (plakovi) se sastoje od lipida (dominantno holesterola), kalcijuma, fibroznog tkiva, krvnih elemenata, zapaljenskih ćelija koji se talože u zidu krvnog suda. Plak može biti stabilan, kada je fibrozna kapica koja obuhvata skupine ateromatoznih ćelija čvrsta, ili nestabilan, kada je fibrozna kapica tanka i sklona rupturi.

Endotel predstavlja (moramo ga zamisliti, pojednostaviti, da bi razumjeli značaj) najfiniji sloj svakog krvnog suda koji

58

je centralno mjesto kontakta između krvi i tkiva. On treba da obezbijedi stalni fini protok krvi (razmjenu materija, kiseonika prije svega) da spriječi ulazak masti u slojeve krvnog suda, a funkcionalno predstavlja fabriku vazoaktivnih supstanci koje djeluju reverzno (suprotnim dejstvom) poznatim faktorima rizika.

Koji će klinički oblik ateroskleroze biti zastupljen zavisi od organa koji će biti dominantno zahvaćen. Različit je spektar manifestacija ateroskleroze (srce, mozak, bubreg, ekstremitet i dr). U kardiologiji to je koronarni sindrom, u neurologiji cerebrovaskularni inzult, u vaskularnoj hirurgiji periferna bolest arterija i stenoza abdominalne aorte. S druge strane, organizam ima mehanizme kojima se pokušava suprotstaviti dejstvu faktora rizika i to čini dominantno putem dva sistema: sistem kinaze i sistem tkivog aktivatora plazminogena koji putem primarne fibrinolize i primarnih fibrinolitičkih procesa razgrađuju ugrušak.

Sami endogeni procesi nisu često dovoljno efikasni da razgrade veće trombove uzročnike navedenih bolesti. Plazmini, glavni enzimi u homeostazi, obezbjeđuju homeostazu procesa stvaranja i razgradnje tromba u krvnom sudu. To je enzim koji je u stanju da prekine veze između molekula fibrina, a one su te koje obezbjeđuju integritet odnosno umrežavanje i stabilnost krvnog ugruška.

Natokinaza Molekul natokinaze izolovan je iz soje. Japanci se tradicionalno hrane jelom koje se zove natto, a ono se dobija fermentacijom soje dodatkom bakterije Bacillus subtilis natto, lat.

Tragom činjenice da Japanci žive duže i manje obolijevaju od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, Hirojuki Sumi je davne 1980. dokazao u laboratoriji (Univerzitet u SAD, Čikago) da enzim iz tog jela razgrađuje fibrin i supstrat plazmina.

Nazvao ga je natokinaza.

Natokinaza je enzim serin proteaza koji direktno razgrađuje fibrin, povećava konverziju prourokinaze u urokinazu i aktivnost tkivnog aktivatora plazminogena. To radi 4 puta brže od plazmina. 1998. izolovan je jedinstven enzim iza kojeg stoji više od 25 godina laboratorijskog istraživanja. Odlikuje se visokom potentnošću sa preko 20 000 FU/g. Radi se o prečišćenom enzimu koji nije genetski modifikovan, koji je bez alergena, bez vitamina K2 i prirodna je supstanca. U literaturi nalazimo oko 380 naučnih radova i 52 studije. Radi se o ekstracelularnom enzimu – serin proteazi, koji sadrži 275 amino kiseline. Ima molekularnu težinu 27,7 kDa. Degradira fibrin bez inhibicije zgrušavanja krvi kod povreda i stabilan je u gastrointestinalnom traktu.

Natokinaza, po podacima potvrđenim studijama višestruka povoljna dejstva na kardiovaskularni sistem odnosno dokazan/o/a je: fibrinolitički efekat, antitrombocitna aktivnost, redukcija plazminogen aktivator inhibitora, smanjenje viskoznosti krvi, poboljšanje protoka krvi, redukcija krvnog pritiska.

Covid-19 Tokom pandemije bili smo svjedoci raznih oblika obolijevanja i iz spektra kardiovaskularnih: ili trigerovanih manifestacija (pojave postojećih bolesti) ili de novo bolesti (pojava novih), susretali se sa akutnim koronarnim sindromima, srčanom slabošću, aritmijama, embolijama itd. Virus SARS cov-2 pogađao je dominantno endotel, oštećivao ga i na taj način dovodio do kardiovaskularnih manifestacija i bolesti, pa samu bolest COVID 19 ne smatramo primarno respiratornom bolešću nego i endotelitisom/vaskulitisom.

Sl. 2: Covid-19 i kardiovaskularni efekti

Sl. 1: (1–5) Natto fermentisana soja; (6) materijal karakterističan za nato; (NK) Komercijalna natokinaza (100 µg) kao pozitivna

S ovim u vezi pokazano je da u in vitro uslovima nato ekstrakt u potpunosti inhibira infekciju ćelija virusima SARS-CoV-2 i BHV-1, kao i da je SARS-CoV-2 receptor proteolitički degradiran kada je inkubiran sa nato ekstraktom. Drugo istraživanje pokazuje da kod povišenih vrijednosti d-dimera primjena natoa ima povoljne terapijske efekte i dovodi do njegovog snižavanja.

Natokinaza se sada smatra dijatetskim suplementom, ali je podaci dobijeni u studijama pozicioniraju kao mogući lijek nove generacije za prevenciju kardiovaskularne bolesti, koji može imati i povoljne terapijske efekte kod Covid-19 pacijenata.

(Priredila Anita Đurović)

59

U susret 12. maju - Međunarodnom danu sestrinstva Medicinske sestre nezamjenjiva okosnica svakog zdravstvenog sistema Međunarodni dan sestrinstva, 12. maj, koji se obilježava pod slogan: Sestre, glas koji vodi, investirajte u sestrinstvo i poštujte prava na obezbjeđenje globalnog zdravlja i ove godine prati pandemija izazvana virusom COVID-19.

Pandemija COVID-19 promijenila je svijet, od načina na koji živimo, družimo se, radimo, komuniciramo, do načina na koji pružamo njegu i brinemo o onima kojima je njega potrebna.

U uslovima vanrednih epidemiološkihi zdravstvenih okolnosti, značajno je povećana vidljivost medicinskih sestara, koje su uvijek bile u sjenci i čiji posao se podrazumijevao, ali ne i adekvatno vrjednovao. Danas, kao nikada prije, kako stručna tako i laička javnost shvatila je veoma važnu ulogu medicinskih sestara u tretmanu bolesnika. U vremenu borbe sa koronavirusom još jednom se pokazalo da su upravo medicinske sestre nezamjenjive u procesu pružanja zdravstvene zaštite i okosnica svakog zdravstvenog sistema.

60

Medicinske sestre su bile i ostale na prvoj liniji borbe protiv pandemije, ali i svakog drugog zdravstvenog izazova, uporedo radeći na svojoj edukaciji, usavršavanju, istraživanju, a sve u cilju unaprjeđenja prevencije, liječenja i zdravstvene njege.

One nesebično i posvećeno, sa saosjećanjem i empatijom, ali i odličnim profesionalnim vještinama, brinu o svakom pacijentu, bez obzira na ozbiljnost njegovog stanja i rizik da i same ugroze svoje zdravlje i život.

Svi, pa i medicinske sestre, naučili smo mnogo iz ove pandemije i dugujemo onim medicinskim sestrama koje nisu sa nama, kao i društvu u cjelini, da nadogradimo lekcije koje smo naučili. Moramo uticati na naš zdravstveni i naše društvo tako da rade na rješavanju izazova koji utiču na bezbjednos zdravstvenih timova a samim tim i bezbjednost pacijenata.

- Oduvijek smo znali da naš posao, kao medicinskih sestara, sa sobom nosi određeni rizik. Sada je razlika u tome što to i drugi znaju. Osjećam se nagrađenom izražavanjem solidarnosti

od strane svih; drago mi je saznanje da ljudi prepoznaju našu ulogu – sada zaista vide nas i naš rad - je na početku pandemije izjavila 24-godišnja italijanska medicinska sestra, koja je privukla pažnju svijeta kada je opisala dan u životu medicinske sestre koja brine o pacijentima sa COVID-19.

Doprinosi medicinskih sestara i babica tokom pandemije bili su spasonosni i sistemski. Kroz svoju inovativnost, snalažljivost, omogućili su našim sistemima da fleksibilno reaguju. U takvim otežnim i rizičnim epidemiološkim uslovima, dobrobit medicinskih sestara i babica i njihovo fizičko i mentalno zdravlje su značajno pogođeni, čime je ugrožena i sigurnost i i bezbjednost zdravstvenih sistema. Zbog svega navedenog, medicinske sestre i babice u Evropskoj regiji SZO prekidaju radni angažman, bilo zbog odlaska u penziju (zdravstvena radna snaga u regionu brzo stari) ili, što je još više zabrinjavajuće, zbog umora i izgaranja.

Medicinske sestre i babice čine polovinu profesionalne radne snage zdravstva u svijetu, komuniciraju sa ljudima od rođenja do smrti u svim vrstama okruženja i upravo one uspostavljaju 90% kontakata između pacijenta i zdravstvenih radnika.

One mogu pružiti sigurne, visoko kvalitetne, efikasne zdravstvene usluge, posebno za ranjive, ugrožene i teško dostupne grupe.

Omogućavanje i podrška medicinskim sestrama i ba-

bicama da rade do svog punog potencijala je od suštinskog značaja za ispunjavanje trenutnih i budućih zdravstvenih potreba stanovništva.

Globalni strateški pravci za sestrinstvo i babinjstvo 20212025 predstavljaju prakse zasnovane na dokazima i međusobno povezane političke prioritete koji mogu pomoći zemljama da osiguraju da medicinske sestre i babice optimalno doprinesu postizanju univerzalne zdravstvene pokrivenosti zdravlja stanovništva.

Sada je od vitalnog značaja da udruženja medicinskih sestara i sve medicinske sestre postaknu vlade na odgovornost kako bi osigurale implementaciju globalne strategije sestrinstva i babinjstva SZO, kako bi se razvili snažni i otporni zdravstveni sistemi, sposobni da odgovore na brojne, svakodnevne zahtjeve za pružanjem zdravstvene zaštite.

Zato vlade treba da imaju više senzibilteta i da ulažu u medicinske sestre, odnosno moraju raditi u partnerstvu sa medicinskim sestrama u svim segmentima zdravstvene politike, kako pouke ove strašne pandemije ne bi bile uzaludne.

Nacionalno udruženje medicinskih sestara i babica Crne Gore

61

Obilježen Svjetski dan Ankilozantnog spondilitisa i Lupusa

U nedjelju 8. maja na Medicinskom fakultetu u Podgorici obilježeni su Svjetski dani Ankilozantnog spondilitisa i Lupusa u organizaciji Udruženja za pomoć oboljelima od reumatskih bolesti (NVO RAM) i Udruženja reumatologa.

Skup je počeo registracijom prisutnih i pozdravnim govorom predsjednika Udruženja Igora Medojevića.

Ukratko, o Udruženju je govorila članica istog, Šenida Kajević, navodeći da sa ovakvih manifestacija svi zajedno žele poslati glasnu poruku da su tu i da postoje, i kako kaže slogan

62

Udruženja: “Imamo reumatsku bolest, ali ona nema nas.“ U izlaganju pomenuta je i odlična saradnja sa Udruženjem reumatologa na čijem čelu je dr Nataša Miketić, koja uvijek pruža ne samo stručnu, već i prijateljsku pomoć, na čemu joj Udruženje duguje veliku zahvalnost.

Dr Miketić je, kao predsjednik Udruženja reumatologa Crne Gore, pozdravila prisutne i naglasila važnost timskog rada između NVO RAM i Udruženja reumatologa, iskazivajući radost i zahvalnost što je u mogućnosti da sada, poslije dosta godina

iskustva, ima više vremena da pomaže svojim pacijentima u njihovim borbama i provodi što više vremena sa njima.

U nastavku programa reumatolog, dr Milan Bogojević je u svom predavanju na temu: Kako prepoznati Ankilozantni spondilitis, kroz prezentaciju predočio članovima najčešće simptome za prepoznavanje bolesti, kako se zapravo uspostavlja dijagnoza kao i način liječenja i važnost fizikalne terapije za pacijente sa ovom dijagnozom. Naglasio je da je pohvalno to što je Udruženje uspjelo da se izbori da pacijenti svake treće godine imaju pravo na fizikalni tretman u Institutu „Simo Milošević“ u Igalu, što u mnogome pomaže pacijentima da uz adekvatnu terapiju i brigu budu radno sposobni. Dr Bogojević je najavio izradu brošure o Ankilozantnom spondilitisu, koja će zahvaljujući radu Udruženja reumatologa biti dostupna u narednih nekoliko mjeseci, sa poučnim sadržajem i omogućiće pacijentima da na slikovit način saznaju sve bitne informacije vezane za pomenutu dijagnozu (način liječenja, vježbe, saVjeti itd.). Članica Udruženja Vanja Šćekić je sa prisutnima podijelila svoja iskustva koja je stekla u svojoj višegodišnjoj borbi sa reumatskom bolesti. Kroz izlaganje je protkala dosta savjeta kako se izboriti sa svim teškim periodima u životu osoba oboljelih od reumatskih bolesti, i svojom pričom i pozitivnošću prenijela prisutnima veoma važnu poruku - kako je sa svim tim poteškoćama moguće ostvariti velike usjehe, kako na privatnom tako i na poslovnom planu.

Na temu „Kako prepoznati Lupus“, govorila je reumatolog, dr Nataša Miketić. Ona je u svom predavanju upoznala

prisutne da je Lupus hronično, sistemsko autoimuno oboljenje koje može zahvatiti svako tkivo ili organ u ljudskom organizmu, kojE je mnogo češćE kod žena nego muškaraca. Navela je nekoliko faktora koji mogu biti uzročnici bolesti, među kojima je i genetski faktor. Težina bolesti može varirati od blage, koja izostaje do stalne koja ima progresivan tok. Liječenje se podešava individualno u zavisnosti od svakog pacijenta, a svrha liječenja jeste da se suzbije pogoršanje bolesti i da se omogući održavanje postignutog efekta određenom terapijom. Dr Miketić je za kraj naglasila važnost partnerskog odnosa na relaciji doktor-pacijent, u djelovanju i liječenju Sistemskog eritemskog lupusa.

Iskustva osoba oboljelih od Lupusa, govorila je mlada članica Udruženja Jovana Miličković, koja se sa ovom bolešću suočila u svom ranom periodu života, što je nije spriječilo da bude uspješna na svim poljima, rušeći sve prepreke i poteškoće koje može izazvati Lupus, kao hronično, sistemsko autoimuno oboljenje.

Program je nastavljen kroz diskusiju na temu Sistemskog eritemskog lupusa, kao i drugih tema koje su u korelaciji sa pomenutim reumatskim oboljenjima, načinima liječenja, značaju podrške i uključivanju porodice u sam proces liječenja, kao i saznavanja informacija s ciljem olakšanja tegoba i poboljšanja načina života.

Igor Medojević, predsjednik NVO RAM

63

Akreditacijski standardi za osiguranje kvaliteta u zdravstvenim ustanovama

Mr Jovan Šofranac

Raznim studijama je procjenjivan uticaj programa akreditacije na zdravstvene organizacije. Glavne mjere ishoda bile su aktivnosti bezbjednosti pacijenata, aktivnosti upravljanja kvalitetom, aktivnosti planiranja - politike i strategije, uključivanje pacijenata, uključivanje profesionalaca u programe kvaliteta, praćenje ciljeva bezbjednosti pacijenata, organizacioni uticaj i finansijski uticaji.

Studije su identifikovale 13 organizacionih uticaja akreditacije. Postojali su dokazi o značajnoj i umjerenoj korelaciji između statusa akreditacije i aktivnosti bezbjednosti pacijenata, aktivnosti upravljanja kvalitetom, aktivnosti planiranja - politika i strategija i uključenosti stručnjaka u programe kvaliteta. Korelacija između statusa akreditacije i uključenosti pacijenata bila je značajna, ali slaba, što sugeriše da ovo pitanje treba tretirati posebnom politikom. Uticaj akreditacije na finansijske rezultate nije potvrđen kao relevantan, međutim potvrđena je potreba za ulaganjem u fazi planiranja. Studije sugerišu na sledeće:uticaj akreditacije se uglavnom odnosi na unutrašnje procese, kulturu, obuku, institucionalni imidž i konkurentsku diferencijaciju.

Akreditacija može biti najvažniji pristup za poboljšanje kvaliteta zdravstvenih struktura. U sistemu akreditacije, institucionalni resursi se periodično procjenjuju kako bi se obezbijedio kvalitet usluga.

64

Potreba za formulisanjem standarda Potreba za formulisanjem standarda i unapređenjem kvaliteta polazi, uglavnom od uočenih neusaglašenosti u organizaciji zdravstvene usluge i upravljanja. Te neuaglašenosti mogu biti identifikovane kroz vrednovanje sadržaja i organizacije pružanja zdravstvene usluge, kao i od potrebe za redefinisanjem odnosa ljekar-pacijent u smislu povećanja interaktivnosti. Proces reforme zdravstva podrazumijeva više međusobno povezanih promjena. Jedno od ključnih područja reformi jeste formulisanje standarda i unapređenjenje kvaliteta usluge i ukupnog rada u zdravstvenim ustanovama.

Ciljevi formulisanja standarda i unapređivanja kvaliteta procesa u zdravstvenim uslugama prikazani su na Slici 1.

Obezbjeđenje bazičnog nivoa kvaliteta procesa u zdravstvenim ustanovama. Nivo kvaliteta procesa nije toliko nizak koliko je neujednačen. Ispunjavanjem minimalnih propisanih standarda, zdravstvena usluga će biti daleko više ujednačenog kvaliteta nego što je to danas. Formulisanje standarda i unapređivanje kvaliteta procesa neće moći nikada u potpunosti da ujednači proces, ali će obezbijediti da on bude uvijek iznad minimalnih propisanih standarda.

Uključivanje u evropske procese reformi. Ukoliko zdravstvena ustanova želi da se uključi u proces reforme, ona mora

Slika 1. Ciljevi formulisanja standarda i unapređivanja kvaliteta procesa

Slika 2. Aspekti pri formulisanju standarda da ostvari preduslove koji je kvalifikuju za te reforme. Unapređivanje kvaliteta zdravstvene usluge kroz proces formulisanja standarda i vrednovanja njihove realizacije upravo stvara preduslove za dalje promjene koje treba činiti.

Praćenje i unapređivanje zadovoljstva pacijenata i zaposlenih kvalitetom usluge i upravljanja. Proces pružanja usluge je prvenstveno okrenut pacijentima i njihovim potrebama.

S druge strane, realizacija usluge u velikoj mjeri zavisi od spremnosti i mogućnosti osoblja da je realizuju. U tom smislu, redovno praćenje zadovoljstva pacijenata i zaposlenih kvalitetom usluge i upravljanja predstavlja jedan od najvažnijih pokazatelja stepena dostignutog kvaliteta. Prilikom formulisanja standarda posebnu pažnju treba obratiti na aspekte, prikazane na Slici 2.

Realizam - što podrazumijeva da se ciljevi moraju postaviti tako da uvažavaju postojeće stanje u zdravstvenim ustanovama u pogledu kvaliteta usluge i upravljanja, nivo svijesti o značaju unapređenja kvaliteta i raspoložive resurse za sprovođenje ovog cilja.

Praktičnost - standardi treba da uvaže dosadašnja iskustva, kao i praćenja i unapređivanja kvaliteta koja postoje u drugim zdravstvenim ustanovama.

Fleksibilnost - standardi moraju biti definisani tako da su prilagođeni specifičnostima u različitim zdravstvenim ustanovama.

Participativnost - za izvodljivo i postojano uvođenje sistema praćenja i unapređivanja kvaliteta potrebno je da što veći broj zaposlenih stekne svijest o značaju ovog posla i uzme učešće u njegovoj realizaciji. Iz tog razloga je potrebno da svi budu uključeni još u početnoj fazi, kao i da odmah krene proces razmjene informacija između tijela koja budu upravljala realizacijom i svih zainteresovanih aktera. Na taj način bi se obezbedilo da model standarda koji bude razvijen bude široko prihvaćen i da bude usklađen sa specifičnim okolnostima zdravstvene ustanove i njenim potrebama.

Postupnost - s obzirom na različita iskustva i dostignuća koja zdravstvene ustanove u Evropi i svijetu imaju na planu formulisanja standarda i unapređivanja kvaliteta, kao i na dostignuto stanje svijesti o značaju ovog procesa, uvođenje formulisanja standarda i unapređivanja kvaliteta u praksi bi trebalo izvesti postupno. Na ovaj način bi se najefikasnije iskoristila postojeća iskustva, otvorio višesmjerni proces komunikacije i omogućilo

postepeno širenje svijesti o značaju unapređenja kvaliteta usluge kao i organizaciona priprema onih zdravstvenih ustanova koji imaju najmanje iskustva u ovom pogledu Efikasnost Ovaj princip se odnosi na dva aspekta problema. Najprije se misli na efikasnost u realizaciji ciljeva. Glavni cilj mora biti operacionalizovan tako da omogući postepenu i relativno brzu realizaciju manjih ciljeva, što će dovesti do rasta samopouzdanja kod učesnika u procesu praćenja i unapređivanja kvaliteta i širenja informacije o izvodljivosti projekta. Da bi ovaj princip bio realizovan, neophodno je najprije ispuniti drugi vid efikasnosti, a to je efikasnost u upravljanju implementacijom.

Ovaj princip podrazumijeva takva organizaciona rešenja i raspolaganje neophodnim resursima koji će omogućiti brzo formulisanje plana implementacije i njegovu nesmetanu realizaciju. Standardi mogu biti minimalni, definišući donji nivo ili osnovu, ili detaljniji i zahtevniji. Standardi akreditacije se obično smatraju optimalnim i dostižnim i osmišljeni su da podstaknu kontinuirane napore za poboljšanje u okviru akreditovanih organizacija. Standardi za akreditaciju moraju da budu primjereni za određenu zdravstvenu instituciju i definisani u skladu sa eventualnim specifičnostima zdravstevenih usluga koje ona pruža, neophodno je i da se kontinuirano modifikuju i usklađuju sa napretkom u zdravstvu. Prema nivou, standardi se mogu podijeliti na minimalne, optimalne i standarde izvrsnosti. Minimalni standardi moraju biti stoprocentno ispunjeni, budući da sve ono što je ispod dogovorenog minimuma označava neprihvatljivu uslugu ili proizvod. Optimalni standardi, uobičajeni standardi za akreditaciju zdravstvenih ustanova, označavaju najbolji mogući nivo koji se može postići raspoloživim resursima u datim uslovima. Dakle, oni ne predstavljaju teorijski maksimum, već se vodi računa da se ovi standardi mogu ispuniti u većini slučajeva i u jednoj prosječnoj zdravstvenoj ustanovi. Najzad, standardi izvrsnosti označavaju maksimalne zahtjeve i uobičajeno se odnose na centre tercijarne zdravstvene zaštite, posebno na referentne zdravstvene ustanove. Na osnovu usklađenih akreditacijskih standarda, svaka zdravstvena ustanova detaljnije definiše: svoje politike, mjesto i vrijeme pružanja usluga i ko je osposobljen da pruži i primi takvu uslugu; radne procedure i protokole, kojima se usmjeravaju i određuju svakodnevni poslovi (detaljan opis procedure, ko pruža uslugu i kojim klijentima; obrasci i druga prateća dokumentacija). Važno je naglasiti da ni jedan zdravstveni sistem nema monopol nad izvrsnošću i nijedna

65

Slika 3. Principi standardizacije država ili šema pružaoca usluga ne može tvrditi da je potpuni arbitar kvaliteta. Isto važi i za šeme zdravstvene akreditacije.

Procedure treba da opišu odvijanje aktivnosti koje utiču na kvalitet, sa posebnim osvrtom na odgovornosti i obaveze pri organizovanju, realizaciji i provjeri/verifikaciji tih poslova. Pri tome se svaka aktivnost opisuje do nivoa koji omogućuje odgovarajuću provjeru i kontrolu.

U svim procedurama ide se do približno istog nivoa detaljnosti. Da bi organizacija efikasno funkcionisala mora imati jasne procedure koje pomažu osoblju u radu.

Kada se u procedurama pravilno opiše proces mnogo je lakše naučiti ljude kako da ih koriste i mnogo je lakše korigovati probleme kada se pojave.

Mnogi ljudi misle da su sve procedure po prirodi birokratske. To nije tačno. Takve su samo procedure koje su loše napisane i impliciraju nepotrebnu papirologiju. Znači procedure su napisani iskazi, koji definišu kako se sprovode, kontrolišu i evidentiraju aktivnosti uz jasnu odgovornost za njihovu realizaciju.

Prema vrsti, standardi se dijele na standarde strukture, procesa i ishoda zaštite.

t standardi strukture definišu potrebne resurse – ljudske, finansijske i fizičke;

t standardi procesa definišu aktivnosti procesa u zdravstvenoj ustanovi

t EPL TF standardi ishoda odnose na rezultate tih aktivnosti.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da više resursa ne osigurava bolje ishode zaštite, ali postoje dokazi da ispunjenost procesnih standarda i kriterijuma vodi ka boljim rezultatima tretmana pacijenta. Mnogi priručnici za akreditaciju za pružaoce zdravstvenih usluga akreditovani su od strane ISQua (International Society for Quality in Health Care). ISQua (International Society for Quality in Health Care), je neprofitna, nezavisna organizacija u čijem sastavu je preko 70 zemalja članica. ISQua daje preporuke zdravstvenim profesionalcima, davaocima usluga, istraživačima, agencijama i korisnicima, kako bi postigli izvrsnost

u pružanju zdravstvene zaštite i kako bi unapređivali kvalitet i sigurnost usluge.

Prema fokusu, standardi se dijele na organizacione i kliničke. Ta podjela je dosta vještačka, budući da ovi skupovi standarda moraju biti usaglašeni da bi bili operativni.

Principi standardizacije Principi standardizacije prikazani su na Slici 3.

Dobrovoljnost: Standardi u primjeni i stvaranju su dobrovoljni. Obavezno je ispunjenje određenih zahtjeva. Ti zahtjevi se mogu ispuniti primjenom standarda. To je najčešće najlakši i najbolji način. Medutim, organizacija može primijeniti i neki drugi način u ispunjenju zahtjeva.

Potpuna transparentnost: Otvorenost u pristupu i u stvaranju i primjeni standarda.

Uključenost zainteresovanih strana: uključenost privrede, uprave, sindikata, nauke...

Konsensus: Samo standardi koji su donijeti jednoglasno mogu biti objavljeni. Kad se ne postigne konsenzus, onda se ne izdaju standardi nego tehnička pravila.

Globalni pristup: usaglašenost sa nacionalnim standardima, međunarodnim i evropskim standardima.

Uniformnost i konzistencija u stvaranju i korišćenju.

Struktura standarda je jednoobrazna, nema kontradikcije sa drugim standardima.

Relevancija: To znači da se izdaju standardi koji su relevantni društvenom razvoju. Na primjer za jednu turističku zemlju relevantni su standardi iz oblasti turizma.

Prilagođenost standarda stanju razvoja: Najmanje jednom u pet godina standardi se prilagođavaju stanju razvoja.

Prilagođenost ekonomskom rastu. Neke standarde koji proizilaze ili prate aktuelni ili planirani ekonomski rast se donose prioritetno ili se prilagođavaju u kraćim vremenskim periodima (npr. godišnje).

Prilagodenost javnim potrebama. Javne potrebe mogu imati zahtjeve za prilagođavanje standarda, pri čemu se poštuju navedeni principi.

Literatura: Šofranac R.,Šofranac M. „Menadžment kvalitetom u medicini“ Pobjeda 2007 god Šofranac R.,Šofranac M.,„Menadžment kvalitetom u domovima zdravlja“ „Pobjeda“ Podgorica 2010 Šofranac R.,Šofranac M., Savović Z., Standardi „dobre prakse“ za bolnice, Festival kvaliteta 2010, 5. Nacionalna konferencija o kvalitetu života, Kragujevac, 19.-21. maj 2010., ISBN: 978-86-86663-51-1.

Charles D. Shaw Isuf Kalo” Osnovne informacije za nacionalne politike kvaliteta zdravstvenih sistema”, WHO , 2002: AKAZ, 2003 god ISQua-«Međunarodni principi za standarde u zdravstvu», drugo izdanje 2005

66

Hronika 02. maj - Oslabljen imunitet kod djece u lockdownu sada izaziva mnoge probleme - Australija

04. maj - Ogroman skok gladnih u svijetu u odnosu na 2020. godinu

Jedna dječja rođendanska zabava u Melburnu pretvorila se u tzv. superšireći događaj nakon kojega je 50-ero djece oboljelo od gripe.

To je najmasovnija zabilježena epidemija gripe od početka pandemije covida-19 u Australiji, piše Daily Mail. Stručnjaci su mjesecima upozoravali da će se Australija ove zime suočiti s teškim talasom epidemija jer su s prethodnim popuštanjem mjera ljudi prestali da paze na socijalnu distancu. Posebno se upozoravalo na veliki rizik za djecu kojoj je u protekle dvije godine oslabio imunitet.

Zamjenik direktora Svjetske zdravstvene organizacije Ian Barr rekao je da je ovo prvi masovniji slučaj gripe u Australiji od februara 2020. godine.

- Zasigurno je bio veliki porast gripe u Melbourneu i na istočnoj obali Australije tokom proteklih šest nedelja. Postoji razlika između covida i drugih oblika gripe - kod male djece simptomi će potrajati, imaće temperaturu, kašalj, osjećaće bolove u mišićima i umor - kazao je Barr.

Australija je ove godine zabilježila gotovo 3000 slučajeva gripe, najviše od 2019. godine, a do sredine aprila nedeljni broj slučajeva gripe premašio je petogodišnji prosjek u zemlji.

Danas.hr

Broj ljudi koji pate od gladi širom svijeta povećao se u 2021. zbog ratova, ekonomskih kriza i ekstremnih vremenskih uslova, prema izvještaju UN-a i EU-a.

Tokom 2021. sigurnost hrane bila je akutno ugrožena za 193 miliona ljudi u 53 zemlje, prema izvještaju, što je skok od gotovo 40 miliona ljudi u poređenju sa 2020., pokazuju podaci.

Sukobi u Demokratskoj Republici Kongu, Avganistanu, Etiopiji, Sudanu, Siriji i Nigeriji među razlozima su zašto broj ljudi suočenih s glađu stalno raste nekoliko proteklih godina.

Pandemija i kriza nakon nje još su pogoršale situaciju, navodi se u izvještaju.

Vremenski ekstremi u nekoliko afričkih zemalja takođe su uzrokovali velike nestašice hrane.

Oko 570.000 ljudi u Etiopiji, Južnom Sudanu, južnom Madagaskaru i Jemenu bilo je u opasnosti od gladovanja 2021., navodi se u izvještaju.

Ujedinjeni narodi pozvali su na dodatnu finansijsku potporu, kao i na jaču političku volju da se zaustavi porast broja ljudi kojima prijeti glad.

Najveći je problem u ruralnim područjima. Oko dvije trećine ljudi čija je sigurnost hrane ugrožena živi u udaljenim regijama, što je potstaklo na veća ulaganja u poljoprivredu. Hina

03. maj - Nove podvarijante omikrona mogu zaraziti i one koji su ga već preboljeli – Južna Afrika

06. maj - Misteriozan virus poharao školu - Njemačka

Pojavile su se dvije nove podvarijante omikron varijante koronavirusa koje mogu ponovno zaraziti one koji su preboljeli omikron, objavili su naučnici.

Podvarijante BA.4 i BA.5 privukle su pažnju u Južnoj Africi gdje se broj oboljelih u zadnjih dvije nedelje utrostručio, izvijestili su sa Univerziteta Johns Hopkins.

- Došlo je kao grom iz vedra neba. Čini se da je ovo novo poglavlje u sagi kojoj nema kraja - rekao je dr Peter Chin-Hong, stručnjak za zarazne bolesti iz San Franciska.

Brzo širenje podvarijanti BA.4 i BA.5 u Južnoj Africi moglo bi uticati na širenje koronavirusa u drugim zemljama.

Dosad su naučnici vjerovali da su ljudi, koji su preko zime preboljeli BA.1 gotovo imuni na još zarazniji BA.2 koji trenutno dominira tom zemljom.

No, nagli rast slučajeva podvarijanti BA.4 i BA.5 uslijedio je nakon ranijeg talasa omikrona.

Oko 90 posto stanovništva Južne Afrike trebalo bi biti imuno na poznate varijante omikrona zahvaljujući ili preboljenju ili vakcinaciji. Hina

68

Ljekari u Njemačkoj suočeni su s pojavom nepoznatog virusa nakon što se zarazilo više od 500 učenika i velik broj učitelja u osnovnoj školi Kurt-Masur-Grundschule u Lajpcigu.

Njemački mediji pišu da je riječ o "čudnom virusu" te da se oboljeli žale na različite simptome, posebno na temperaturu i proliv. Testovi na koronavirus pokazali su se negativni.

Zdravstvene službe tvrde da je vrhunac virusnog talasa dosegnut s više od 100 prijavljenih slučajeva zaraze.

- Slučajevi bolesti moraju se pomnije provjeravati. Ali ako se više slučajeva bolesti pojavi u jednoj javnoj ustanovi u tako kratkom vremenu, a oboljeli se žale na proliv i temperaturu, to bi mogao biti norovirus - objasnio je dr Christoph Specht za njemački RTL. Riječ je o vrlo zaraznoj gastrointestinalnoj bolesti koja često ima kratak, ali težak tok. Glavno vrijeme za norovirus je sezona prehlade, ali u izuzetnim slučajevima epidemije se mogu pojaviti i u drugo vrijeme.

- Ako osoba donese virus u školu, on se vrlo brzo prenosi.

No, nakon nekoliko dana neugodni simptomi se najčešće povuku - dodao je dr Specht. Fenix magazin

07. maj – Nadaju se da će prilagođene vakcine protiv koronavirusa biti odobrene do jeseni - EMA Evropska agencija za ljekove objavila je da se nada da će vakcine, prilagođene za određene varijante koronavirusa poput omikrona, biti odobrene do septembra.

- Naš prioritet je da osiguramo da prilagođene vakcine budu potencijalno odobrene najkasnije do septembra kako bi bile spremne za nove kampanje imunizacije u EU-u na jesen rekao je Marco Cavaleri, voditelj odjeljenja za biološke zdravstvene prijetnje i strategije vakcina pri Evropskoj agenciji za ljekove (EMA).

- To bi omogućilo proizvođačima da u skladu s time prilagode svoje proizvodne linije – kazao je Cavaleri.

Vakcine na bazi mRNA, koje su proizveli Pfizer-BioNTech i Moderna, najdalje su dogurala, a klinička ispitivanja su u toku.

Ne zna se još hoće li vakcine ciljati na jednu ili dvije varijante u jednoj dozi, dodao je Cavaleri.

Po njemu, oko polovine građana EU-a je u potpunosti vakcinisano i dobilo je booster dozu, dok 15 posto onih iznad 18 godina nije uopšte vakcinisano. Hina 08. maj – Stručnjaci otkrili što bi mogao biti uzrok misterioznih slučajeva dječjeg hepatitisa - SAD Devetero djece do šest godina iz Alabame, oboljelo od misterioznog oblika hepatitisa (upale jetre) bilo je pozitivno na česti patogen poznat kao adenovirus 41, pokazalo je istraživanje američke zdravstvene agencije. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da su djeca prethodno bila zdrava i da spadaju u grupu od 170-ero manje djece iz 11 zemalja koja su u posljednjih nedelju dana oboljela od neobjašnjivog tipa hepatitisa. Druga američka savezna država, Wisconsin, istražuje smrt jednog djeteta.

stoji u objavi agencije te se dodaje da je dosadašnja istraga isključila ostale uobičajene faktore kojima su djeca mogla biti izložena - covid, viruse hepatitisa A, B i C (najčešće uzročnike hepatitisa u SAD-u), autoimuni hepatitis i rijetku autoimunu Wilsonovu bolest.

Adenovirusi se obično šire bliskim ličnim kontaktom, respiratornim kapljicama ili dodirivanjem raznih površina. Postoji više od 50 vrsta adenovirusa, koji najčešće uzrokuju prehladu, ali i mnoge druge bolesti. HINA 09. maj - Milioni u Pekingu ostali kod kuće zbog 49 zaraženih - Kina Milioni ljudi u Pekingu ostali su kod kuće dok glavni grad Kine pokušava suzbiti širenje kovida-19 sve strožim ograničenjima kretanja. Stanovnici Pekinga strahuju da bi im se mogle dogoditi iste stroge mjere zbog kojih je većina građana Šangaja u kojemu živi 25 miliona ljudi ostala zarobljena kod kuće nekoliko nedelja.

Tamošnji državnici rekli su da taj istočni grad pobjeđuje u borbi protiv najgore kineske epidemije otkako je pandemija počela. Ipak, zatvaranje Šangaja se intenziviralo, što je izazvalo bijes i rijetko viđene proteste u posljednjoj velikoj ekonomiji koja se još drži politike nulte tolerancije prema kovidu.

U Pekingu su podzemne željeznice bile prazne tokom jutarnje gužve u Chaoyangu, najnaseljenijoj gradskoj četvrti, nakon što su donosioci odluka postrožili odredbu o radu od kuće zbog sve većeg broja slučajeva kovida. U okrugu u kojem živi 3,5 miliona ljudi zatvorene su sve kompanije koje nijesu nužne, a čak se i trgovina Applea u popularnom trgovačkom području Sanlitun morala zatvoriti.

Peking je proteklih nedjelja izvijestio o stotinama zaraženih, a u poslednja 24 sata je potvrđeno 49 novih slučajeva kovida19, relativno mali broj, ali dovoljan za ograničenja u političkom središtu zemlje. Šangaj je podnio najveći teret porasta broja zaraženih omikronom u zemlji, s više od 500 smrtnih ishoda, prema službenim podacima. RTS 10. maj - Pacijenti prinuđeni da se odreknu liječenja - Italija

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti objavili su poseban novi dokument o žarištu u Alabami, bez obzira na to što se u cijeloj zemlji istraga o bolesti nastavlja.

- U ovom trenutku vjerujemo da bi uzrok prijavljenih slučajeva bolesti među djecom mogao biti adenovirus, no još istražujemo ostale potencijalne viruse iz okoline i situacijske faktore - stoji u saopštenju CDC-a objavljenom uz studiju.

Poznato je da adenovirus 41 uzrokuje gastroenteritis u djece (upalu sluznice želuca, tankog i debelog crijeva), "no najčešće nije uobičajen kao uzrok hepatitisa kod inače zdrave djece",

Zbog neizmjerno dugih lista čekanja na preglede i operacije, jedna od deset osoba u Italiji odustaje od liječenja u javnom zdravstvu. Međutim, u privatnim domovima zdravlja cijene su i do deset puta više.

Udruženje Aktivno građanstvo je u svom najnovijem izvještaju iznijelo podatke o zdravstvu o kojima narod govori svakodnevno: liste čekanja na preglede su duže i od godinu dana, bez obzira na hitnost slučaja, pa bolesni moraju da idu u skupe privatne klinike. Zbog toga jedna od deset osoba mora da se odrekne liječenja. Na mamografiju se čeka i do dvije godine, godinu dana na ultrazvuk, skener ili ortopedsku hiruršku intervenciju. Što se onkoloških pregleda tiče, zdravstvo kasni u skoro svim djelovima Italije. Problem se pojavio i prije pandemije.

Za pacijente koji se liječe od hroničnih bolesti, rijetkih oboljenja, dijabetesa, kardiopatija, invaliditeta, rano otkrivenih tumora, za trudnice, za testiranje na HIV nije potrebna participacija.

69

Godišnje se u Italiji obavi više od 55 miliona pregleda, od čega više od pola u privatnim domovima zdravlja. Iako je, prema istraživanju Svetske zdravstvene organizacije, italijanski zdravstveni sistem jedan od najboljih na svijetu, ipak nije u stanju da se izbori s predugim listama čekanja.

Italija je zbog ekonomske krize, između 2008. i 2013. godine smanjila ulaganja u zdravstvo. U Italiji, prema podacima OCSE-a, godišnji trošak za liječenje iznosi 2.473 eura po stanovniku, što je znatno manje nego u Francuskoj (3.644 eura) i Nemačkoj (4.504 eura) i po tim podacima Italija je ispod srednje vrijednosti (2.473 naspram 2.572 eura).

Za magnetnu rezonancu u Italiji možete potrošiti od 30 do 50 eura u zavisnosti koji dio tijela se snima, a ta cijena u privatnom sektoru može da pređe i 1.500 eura. Ultrazvuk abdomena se plaća od 35 do 250 eura. RTS 15. maj - Referendum u Švajcarskoj: Izglasali automatsko doniranje organa Većina birača u Švajcarskoj podržala je prelazak na sistem automatskog doniranja organa, osim u slučajevima kada se potencijalni donor prije smrti izričito izjasnio da je protiv toga, pokazuju izlazne ankete nakon nedjeljnog referenduma. Oko 59 posto birača podržalo je promjenu, pokazuje anketa instituta za ispitivanje javnog mnjenja gfs.bern.

Promjena zakona značila bi da će pacijenti kojima je to potrebno mnogo brže dobiti nužne organe jer bi se svi ljudi smatrali donorima organa, osim ako se za života tome usprotive.

Trenutno je na snazi zakon po kojem građani Švajcarske moraju da donesu odluku hoće li da postanu donori, no vlada vodi kampanju za promjenu koja bi omogućila teško bolesnim pacijentima da prime donirane organe bez dugog čekanja. Hina 15. maj - Milion ljudi i dalje u izolaciji iako je epidemija pod kontrolom - Kina U većem dijelu Šangaja zaustavljeno je širenje koronavirusa. Nešto manje od milion ljudi je još uvijek u karantinu, jer se grad postepeno otvara, saopštile su vlasti, dok ekonomski podaci pokazuju negativan uticaj kineske strategije "nula kovida".

U saopštenju se navodi da je 15 od 16 okruga Šangaja koji nijesu u karantinu zaustavilo prenos koronavirusa i da je epidemija pod kontrolom. Supermarketi, tržni centri i restorani

70

su ponovo otvoreni uz ograničenje broja ljudi i kontakata, dok ograničenja kretanja ostaju na snazi i metro je i dalje zatvoren.

U gradu sa 25 miliona mnogi stanovnici bili su zatvoreni u svojim domovima, imanjima i četvrtima više od 50 dana, a za potpuno otvaranje predviđen je datum 1. jun.

Nemilosrdna i često haotična primjena mjera ograničenja u borbi protiv virusa u Šangaju izazvala je proteste zbog nedostatka hrane, medicinske njege, slobode kretanja i veoma ograničenih prava na privatnost.

Uprkos tome, Kina je odbacila sve kritike stategije zatvaranja i ostala posvećena "odlučnoj borbi protiv bilo kakvih pokušaja da se iskrivi, dovede u pitanje ili odbaci politika protiv kovida".

Kina dnevno prijavljuje oko 1.200 novih slučajeva infekcije, od kojih je većina u Šangaju. Skoro svi slučajevi su infekcije bez uočenih simptoma. Beta 16. maj - Počele pripreme za novi talas koronavisrusa - Njemačka Ministri zdravlja njemačkih saveznih pokrajina zatražili su od saveznih vlasti pripreme za novi talas koronavirusa koji se očekuje na jesen.

- Pandemija koronavirusa još uvijek nije okončana. Mi se ne smijemo zavaravati aktualnim smanjivanjem incidencije rekla je ministrica zdravlja savezne pokrajine Saska-Anhalt Petra Grimm-Benne koja trenutno predsjeda konferencijom pokrajinskih ministara zdravstva.

Prema zahtjevu pokrajinskih ministara koji je predočen saveznom ministru zdravlja Karlu Lauterbachu, od saveznih vlasti se traži sastavljanje "velikog plana" koji sadrži i zakonske promjene koje bi omogućile brzo uvođenje mjera u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije.

On je najavio i koncept protiv eventualnog ponovnog izbijanja pandemije koji predviđa brzo uvođenje poznatih mjera ograničavanja pristupa samo osobama koje su vakcinisane ili su preboljele korona virus ili su negativno testirane.

Moguće će biti i ponovno uvođenje obaveze nošenja maske u zatvorenim prostorima. Sadašnji prošireni Zakon o suzbijanju zaraza je u ovom obliku na snazi do kraja septembra.

Krajem marta u Njemačkoj su ukinute sve mjere osim nošenja maski u sredstvima javnog prometa i zdravstvenim ustanovama. Hina 17. maj - U borbu s covidom 19 poslali vojsku i 11.000 zdravstvenih radnika – Sjeverna Koreja Sjeverna Koreja mobilizovala je vojsku za distribuciju ljekova i rasporedila više od 10.000 zdravstvenih radnika za lociranje oboljelih u jeku borbe protiv talasa koronavirusa, objavio je državni medij KCNA. Izolovana zemlja je nedavno prvi put priznala izbijanje epidemije covida-19, čime je potstakla zabrinutost od velike krize zbog nedostatka vakcina i odgovarajuće medicinske infrastrukture.

Državni krizni štab za prevenciju epidemija izvijestio je o još 269.510 osoba sa simptomima groznice, dok je ukupan broj mrtvih sa šest novih slučajeva u 24 sata porastao na 56, saopštila je KCNA. Nije navedeno koliko je ljudi imalo pozitivan

test na koronavirus.

Oko 11.000 zdravstvenih radnika, profesora i studenata medicine pridružilo se "intenzivnom ljekarsom pregledu svih stanovnika" širom zemlje kako bi se locirale i liječile osobe koje su se razboljele.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je da bi se virus mogao brzo širiti u Sjevernoj Koreji koja nema program imunizacije i odbila je međunarodnu pomoć. Hina 17. maj - Uvode menstrualno bolovanje i jačaju pravo na pobačaj - Španija Španska lijeva koalicijska vlada je odobrila nacrt zakona kojim se jačaju prava na pobačaj i kojim Španija postaje prva zemlja u Evropi koja nudi plaćeno bolovanje ženama koje pate od bolnih menstruacija.

Manjinska vlada koju predvodi Socijalistička stranka nada se da će novim zakonom zagarantovati pristup pobačaju širom Španije i destigmatizovati menstrualno zdravlje.

- Danas šaljemo međunarodnu poruku podrške svim ženama koje se bore za svoja seksualna i reproduktivna prava.

Moramo garantovati da su žene te koje odlučuju što se događa s njihovim tijelima - rekla je novinarima ministarka za ravnopravnost polova, Irene Montero.

Ako se izglasa, novi zakon će ukloniti roditeljsku saglasnost djevojkama od 16-17 godina koje žele prekinuti trudnoću i ukloniti obavezni trodnevni period za promišljanje odluke.

Nacrt zakona takođe uključuje plaćeno bolovanje za trudne žene od 39. nedjelje i garantuje distribuciju besplatnih menstrualnih proizvoda u javnim institucijama poput škola i zdravstvenih centara. Nacrt takođe navodi da je surogat trudnoća, koja je ilegalna u Španiji, forma nasilja nad ženama.

Nacrt zakona je izazvao debatu u Španiji o tome hoće li zakon o plaćenom menstrualnom bolovanju pomoći ili odmoći ženama na njihovom radnom mjestu. Hina

sjedištem u Karlsrueu je odbacio na desetine žalbi, uglavnom nevakcinisanog medicinskog i njegovateljskog osoblja, odnosno uprave pojedinih ustanova. Sud je saopštio da zaštita takozvanih ranjivih grupa ima veću ustavnu težinu od zaštite osnovnih prava zaposlenih u klinikama, ljekarskim ordinacijama i domovima za stare ili bolesne.

Sudije su priznale da nametanje obaveze vakcinisanja predstavlja miješanje u fizički integritet ljudi kojima, ako odbiju vakcinu, jedino preostaje da promijene posao. Ali odluka njemačkog parlamenta da prednost dâ zaštiti ugroženih za sud nije sporna.

Ministar zdravlja Karl Lauterbah je pozdravio presudu i rekao da je obaveza države da zaštiti ranjive grupe. Zahvalio je svim ustanovama koje su primijenile odluku o obaveznoj vakcinaciji osoblja. B92 19. maj – Za nedjelju dana dva miliona slučajeva zaraze covid 19 - Sjeverna Koreja Sjeverna Koreja registrovala je gotovo dva miliona pacijenata s groznicom nedjelju dana nakon potvrde prvih službenih slučajeva covida-19. Simptomi groznice su potvrđeni kod još 262.000 ljudi, objavili su državni mediji.

Ukupno je zabilježeno gotovo dva miliona slučajeva groznice, a od toga se već 1,2 miliona ljudi oporavilo. Broj umrlih povećao se s jedan na 63 u zemlji s gotovo 26 miliona stanovnika.

Stručnjaci kažu da zemlja nema dovoljno kapaciteta za testiranje na covid-19 pa prijavljuje slučajeve groznice. Svjetska zdravstvena organizacija pretpostavlja da se nije sprovodila vakcinacija u zemlji koja je gotovo izolovana od ostatka svijeta.

Posljednje dvije godine Pjongjang sprovodi strategiju nulte stope kovida pa su granice zemlje bile zatvorene rano u pandemiji. Sada je pak vlada uvela lockdown u cijeloj zemlju, a stanovnike upozorava o opasnostima omikron varijante, dijeli savjete o liječenju i pravila za izbjegavanje zaraze. Hina

19. maj - Obavezna vakcinacija protiv covid-19 za zaposlene u zdravstvu - Njemačka

20. maj - Hitan sastanak SZO zbog majmunskih boginja

Presuda je da je pravo na život starije, odnosno da ljekari, medicinske sestre i ostalo osoblje moraju da se vakcinišu. Odlukom da je država ispravno odlučila nametanjem obaveze sud sa

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je sazvala hitan sastanak zbog povećanja broja slučajeva majmunskih boginja, prenosi britanski list Indipendent.

Britanski sekretar za zdravstvo Sajid Džavid izjavio je da je Agencija za zdravstvenu bezbjednost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA) sada potvrdila još 11 slučajeva majmunskih boginja u Velikoj Britaniji, a većina oboljelih ima blage simptome, navodi britanski list.

U Velikoj Britaniji je ukupno registrovano 20 slučajeva.

- UKHSA je potvrdila 11 novih slučajeva majmunskih boginja u Velikoj Britaniji. Jutros sam obavijestio ministre zdravlja G7 o onome što do sada znamo - izjavio je Džavid i dodao da su britanske zdravstvene vlasti nabavile dodatne doze vakcina koje su efikasne protiv ove bolesti.

SZO saziva hitan sastanak vodećih stručnjaka kako bi razgovarali o trenutnoj epidemiji, navodi Indipendent.

Glavne teme razgovora će biti način na koji se virus širi, neuobičajeno visoka zaraznost među gej i biseksualnim muškarcima i situacija sa vakcinacijom. Tanjug

71

22. maj - Prva zemlja u Evropi uvela karantin zbog majmunskih boginja - Belgija Belgija je postala prva zemlja koja je uvela obavezan 21-dnevni karantin zbog majmunskih boginja.

Ova virusna bolest se potvrdila do sada u 14 zemalja, a oni koji se zaraze virusom sada će se morati samoizolovati tri nedjelje, rekle su belgijske zdravstvene vlasti, nakon što su u zemlji zabilježena tri slučaja.

Svi slučajevi zaraze su povezani s festivalom u lučkom gradu Antwerpenu.

Dr Claire Dewsnap, predsjednica Britanskog udruženja za seksualno zdravlje i HIV, rekla je da bi epidemija mogla imati negativan uticaj na pristup uslugama seksualnog zdravlja u Britaniji.

Rijetka virusna infekcija, koju ljudi obično dobijaju u tropskim područjima zapadne i središnje Afrike, može se prenijeti vrlo bliskim kontaktom sa zaraženom osobom. Simptomi su obično blagi, a većina pacijenata se oporavlja unutar nekoliko nedelja bez liječenja.

Međutim, bolest se može pokazati smrtonosnom jer soj koji uzrokuje trenutnu epidemiju ubija jednog od 100 zaraženih.

Prenos je uglavnom zabilježen u urbanim područjima i uglavnom kod pojedinaca koji se identifikuju kao homoseksualci ili biseksualci, ili kod drugih muškaraca koji imaju odnos s muškarcima.

Do danas niko nije preminuo od virusne bolesti. Danas.hr

seksualnog zlostavljanja u koji je uključeno osoblje SZO iz Demokratske Republike Kongo.

Tedros (57) je iz Etiopije, nedavno je svoju pažnju usmjerio na uticaj koji rat ima na zdravlje ljudi, naročito u Africi i Ukrajini. Radio Slobodne Evrope 28. maj - Ljudima koji su bili hospitalizovani zbog korone mozak je ostario 20 godina – Velika Britanija Hospitalizacija pacijenata zbog bolesti covid-19 mogla bi da im ostari mozak za dvije decenije, upozorila je studija koju finansira vlada. Stručnjaci sa Univerziteta Cambridge koji su sproveli istraživanje tvrde da je učinak jednak gubitku otprilike 10 IQ bodova, piše Daily Mail.

23. maj - Novi petogodišnji mandat za generalnog direktora SZO

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Ghebreyesus ponovo je izabran za petogodišnji mandat. Tedros je izabran nakon glasanja država članica ove organizacije.

Njemački ministar zdravlja Karl Lauterbach rekao je u objavi na Twitteru da je Tedros dobio 155 od 160 glasova, nazvavši to "fantastičnim rezultatom".

SZO je na svom Twitter nalogu objavila da novi mandat zvanično počinje 16. avgusta 2022.

Tedros je postao prvi Afrikanac na čelu SZO kada je izabran na svoj prvi mandat 2017. Njegov prvi petogodišnji mandat obilježili su teški događaji dok je nadzirao globalni odgovor na pandemiju izazvanu korona virusom, ali i krize poput skandala

72

Desetine studija otkrile su da kovid oštećuje funkciju mozga, a naučnici tvrde da je ovo prva studija te vrste koja je procijenila utjecaj.

Istraživači su testirali kognitivne vještine 46 pacijenata prosječne dobi od 51 godine koji su bili hospitalizovani zbog koronavirusa 2020.

Trećina je bila priključena na respiratore. Šest mjeseci nakon bolesti prošli su niz testova pamćenja, pažnje i rasuđivanja.

Ti su rezultati testa zatim upoređeni s rezultatima koje je dalo 66.008 članova opšte javnosti. Njih oko 460 odabrano je za direktno poređenje na osnovu demografije pacijenata.

Rezultati su pokazali da su oni koji su preživjeli covid-19 u prosjeku bili manje tačni i da su imali sporije vrijeme odgovora.

Posebno su loše rješavali zadatke u kojima su morali da pronađu odgovarajuće riječi za problem, nazvan "verbalne analogije" u testu.

Autori tvrde da je to bio problem koji se često prijavljuje među onima koji imaju "moždanu maglu" nakon oporavka od covida-19.

Rezultati su takođe pokazali da su pacijenti kojima je potrebna mehanička ventilacija postigli najgore rezultate u testovima, što ukazuje da je težina bolesti u kognitivnom padu uključenom u dugotrajni kovid.

Studija, u kojoj su takođe sudjelovali istraživači s Imperial Collegea u Londonu, tvrdi da je kognitivno oštećenje kod preživjelih od kovida slično onom koji se normalno vidi kod ljudi u dobi od 50 do 70 godina. Danas.hr

29. maj - Novo otkriće daje nadu da bismo mogli vratiti ljude iz mrtvih - SAD Smrt bi mogla biti reverzibilna, tvrde naučnici koji su otkrili da se oči donora organa mogu "vratiti u život". Fotoosjetljive ćelije u mrežnici reagovale su na svjetlost i komunicirale jedna s drugom i do pet sati nakon smrti, šaljući signale koji su bili slični onima koji su zabilježeni kod živih subjekata, piše Daily Mail.

Ovi neuroni u mrežnici dio su središnjeg nervnog sistema (CNS), uključujući mozak i kičmenu moždinu, što otvara mogućnost da se i druge stanice CNS-a mogu obnoviti. To znači da bi se ljudska svijest mogla vratiti nazad u život.

Kako bi ostvarili rezultate, naučnici su osmislili posebnu transportnu jedinicu koja može vratiti kiseonik i druge hranjive materije u oči čim se uklone iz donora.

Pišući u časopisu Nature, autori su rekli da studija "postavlja pitanje je li moždana smrt, kako je trenutno definisana, uistinu nepovratna".

- Uspjeli smo da probudimo fotoreceptorske ćelije u ljudskoj makuli, koja je dio mrežnice odgovoran za naš središnji vid i našu sposobnost da vidimo fine detalje i boju. U očima dobivenim do pet sati nakon smrti darivatelja organa, ove ćelije reagovale su na jako svjetlo, svjetla u boji, pa čak i na vrlo prigušene bljeskove svijetla – objasnila je dr Fatima Abbas, glavna autorica sa Univerziteta Utah.

Novo istraživanje ide korak dalje od studije Sveučilišta Yale iz 2019. koja je ponovo pokrenula mozak 32 obezglavljene svinje zaklane četiri sata ranije.

- Uspjeli smo da natjeramo ćelije retine da razgovaraju jedna s drugom, kao što to rade u živom oku. Ovo nikada nije postignuto u makuli, ni u mjeri u kojoj smo sada demonstrirali - rekao je dr Frans Vinberg sa Univerziteta Utah.

Istraživači se takođe nadaju da bi ovo otkriće moglo da ubrza nove terapije za gubitak vida i poboljša njihovo razumijevanje bolesti mozga. Danas.hr

Italija ili Kanada. Oni takođe nikada nijesu predvidjeli maksimalni limit za plaćanje novih tretmana, poput magnetne rezonance, transplantacije organa ili novih ljekova.

U Americi svaki pacijent plaća svoje liječenje ili kupuje osiguravajuće polise koje će pokriti eventualne troškove liječenja.

Ta osiguranja različito koštaju i američki državljani mogu da biraju između maksimalne pokrivenosti i koje će operacije u to biti uključene.

Osiguravajuća društva izdaju polise na osnovu klase rizika, tj. da li je neko u porodici već imao određenu bolest, pa polisa može biti skuplja ili uopšte neće biti izdata.

Po podacima OCSE-a iz 2019. godine, američka taksa iznosi 11.072 dolara po glavi stanovnika.

I mada su troškovi različiti i variraju, jedan od primjera koji je iznio OCSE je i sledeći: ugradnja srčanog stenta košta oko 270.000 dolara, operacija slijepog crijeva 22.000 dolara, dnevni boravak u bolnici košta 1.500 dolara, rendgenski snimak i stavljanje gipsa 10.000 dolara, angio-plastika oko 32.000 dolara, odlazak u hitnu pomoć 1.400 dolara, prevoz ambulantnim kolima 2.300 dolara plus 50 dolara za svaki pređeni kilometar. RTS 31. maj - Njemački ministar: Vakcine protiv majmunskih boginja u prvoj polovini juna Dvogodišnja pandemija kovida je ljudima usadila novi strah od zaraznih bolesti.

Pojava majmunskih boginja mnoge uzrujava, ali njemački ministar zdravlja Karl Lauterbah ocjenjuje da nema mjesta panici. Uz to, vakcina je na putu.

31. maj - Zdravstvene usluge najskuplje na svijetu u SAD-u Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), zdravstveni sistemi u Italiji, Španiji i Francuskoj su bolji nego u drugim evropskim zemljama. Što se Skandinavije tiče, na prvom mjestu je Norveška.

U zemljama Latinske Amerike prednjače Kolumbija, Čile, Kostarika i Kuba, a u azijskim Singapur i Japan. U Africi i zemljama Bliskog istoka izdvajaju se Oman, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Maroko.

Na prvom mjestu po cijenama u Evropi je Švajcarska sa 8.000 dolara po glavi stanovnika. Slijede Njemačka i Norveška sa po 6.600 dolara.

OCSE je objavio i listu zemalja gdje je zdravstvo najskuplje. Na prvom mjestu se nalazi Amerika, za njom slijede Švajcarska, Njemačka, Norveška, na petom mjestu je Austrija pa Švedska, Nizozemska, Danska, Luksemburg, Belgija, Kanada, Francuska, Irska, Australija, Japan, Island, Velika Britanija i Finska.

Sjedinjene Američke Države nemaju javni zdravstveni sistem koji pokriva troškove građana za liječenje, kao što imaju

„U prvoj polovini juna treba da stigne 40.000 vakcina, a brzo potom još 200.000 jedinica,“ rekao je Lauterbah za televiziju ARD u nedjelju. Prema njegovim riječima, vlada je potpisala ugovor o nabavci i sada čega isporuku.

Lauterbah je ponovio da ne očekuje novu pandemiju.

On je nešto ranije najavio nabavku vakcine Imvaneks, već odobrenih protiv majmunskih boginja u SAD. n1/dpa

73

JEDINSTVENA FORMULA

DOKAZANA KLINIČKA EFIKASNOST

JEDINSTVENA NEMASNA TEKSTURA

-59%

'(5-#%*+#

1'14*&# 10.#<'

5 '-*.*/*3#/+5 1-#,#

$/#6-+# * +#># $#2*+'25 ,0<'

.*25+' ;4*4* * 0$/#6-+# ,0<5

J0

J60

"

-*/*>,# 345&*+# 10& &'2.#40-0;,0. ,0/420-0. /# 0&2#3-*) 60-0/4'2# 3# 1302*+#70. 10& -0,#-/0. * *-* 3*34'.3,0. 4'2#1*+0. -+',06*.# !'.03' 3' 12*.+'/+5+' &0 154# /# &#/ 40,0. .+'3'%# 20%+'/# 0& 342#/' *342#<5+5=*) &'2.#40-0(# */&',3 ,6#-*4'4# &'2.#40-0;,0( 34#/+# 20%'/#4 7#&060-+/*) ,02*3/*,# -0$#-/# 120%+'/# -+',#2#

-77% "

+68% 9 :

97% 8 " " 8 "