Medical 159 by medical cg

5. JUL 2022. GODINA XIV BROJ 159

1.50

www.medicalcg.me

Održana IX Medikal godišnja konferencija u Ulcinju

Regulatorni postupci iz nove perspektive - CInMED Melanom kože Dijabetes i Covid-19 Medikal simpozijum Neurološke manifestacije kod nedostatka vitamina B 12 Dijabetički makularni edem Okluzija centralne retinarne vene Uticaj cinka na zdravlje muškaraca Projekat Dig Nest Migrena Institut za javno zdravlje Crne Gore obilježio 100 godina rada Obilježen Dan Ljekarske komore Crne Gore

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prof. dr Bogdan Pajović Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr Veselin Stanišić, mr sc STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Dr Emir Muzurović Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr Rifat Međedović Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa foto: shutterstock

IZ SADRŽAJA Institut za javno zdravlje Crne Gore obilježio 100 godina rada 6–7 Održana IX Medikal godišnja konferencija 8 – 12 Regulatorni postupci iz nove perspektive CInMED 13 – 17 Obilježen Dan Ljekarske komore Crne Gore 20 – 21 Samit malih zemalja SZO održan u Bečićima 23 Melanom kože – vebinar 34 – 27 Hronika Crne Gore 28 – 37 Dijabetes i Covid-19 Medikal simpozijum 47 – 49 Dijabetički makularni edem Dr sci med. Biljana Milojko Šćepović 50 – 51 Okluzija centralne retinarne vene Prof. dr Antoaneta Adžić Zečević 52 – 53 Uticaj cinka na zdravlje muškaraca Prof. dr Bogdan Pajović 55 – 56 Projekat Dig Nest Dr Milovan Roganović 58 – 59 Migrena Dr Marija Đerković Lakićević 60 – 61 Neurološke manifestacije kod nedostatka vitamina B 12 Dr Stefan Bojović 62 – 63

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o. Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

Institut za javno zdravlje Crne Gore obilježio 100 godina rada

Svečanom akademijom u Crnogorskom narodnom pozorištu juče, 03.06.2022. godine, Institut za javno zdravlje Crne Gore obilježio je 100 godina rada. Na Svečanoj akademiji govorili su: Ministar zdravlja

Dragoslav Šćekić, direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore dr Igor Galić i Regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Hans Kluge. Putem Video poruke prisutnima se obratila i direktorica Evropskog centra za kontrolu i prevenciju

Dr Igor Galić bolesti dr Andrea Ammon. „Institut za javno zdravlje Crne Gore jedna je od vodećih zdravstvenih ustanova tercijarnog nivoa, koja je stasavala cijeli jedan vijek i od Stalne bakteriološke stanice osnovane 1922. godine na Cetinju, sa svojih tada 11 zaposlenih, izrasla u renomiranu ustanovu, koju čine izuzetni profesionalci posvećeni i predani zdravlju stanovništva. Tačno prije stotinu godina postavljen je temelj na koji je decenijama izgrađivan današnji Institut, čiji je osnovni zadatak očuvanje i unapređenje zdravlja građana“, rekao je Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić na početku Svečane akademije upoznajući prisutne sa istorijom razvoja današnjeg Instituta. „Zahvaljujući njihovom pravovremenom i stručnom pristupu, utemljenom na naučnim i medicinskim doktrinama u ovoj oblasti, proteklih decenija ozbiljne i smrtonosne zarazne bolesti stavljene su pod kontrolu, a neke čak i u potpunosti iskorijenjene. Ovo je prilika da zato svima njima Crna Gora danas kaže jedno veliko HVALA“, rekao je Ministar Dragoslav Šćekić. „Ugled koji, zahvaljujući svojim rezultatima, uživa Institut za javno zdravlja Crne Gore prepoznat je i van granica naše zemlje od strane renomiranih međunarodnih institucija, što potvrđuju brojne licence, akreditacije i sertifikati koje sasvim zasluženo dobila ova ustanova. Svojim kadrovskim, prostornim i tehničko-tehnološkim kapacitetima naš Institut stoji rame uz rame sa najsavremenijim medicinskim centrima, u Evropi, a zašto ne reći i u svijetu“, naveo je ministar. Danas kada Institut obilježava 100 godina rada možemo biti veoma zadovoljni rezultatima koje smo postigli na svim poljima zaštite zdravlja stanovništva rekao je direkor Instituta dr Galić. „Danas je Institut moderna zdravstvena ustanova, slična

onima u regionu i Evropi, povezana sa svjetskim javnozdravstvenim ustanovama i organizacijama kroz niz mreža saradnje. Danas je Institut baza Medicinskog fakulteta, respektabilna naučno-obrazovna ustanova, sa referentnim laboratorijama, sertifikovanim procesima i akreditovanim metodama rada. Zahvaljajući kadru, znanju i opremi, pokazali smo da smo zasluženo u vrhu ustanova zdravstvenog sistema u Crnoj Gori, poštovani i cijenjeni naročito tokom bespoštedne borbe sa pandemijom novog korona virusa koja je testiralana naše profesionalne i lične sposobnosti. Institut danas broji 230 stalno zaposlenih radnika, od kojih je 5 profesora, 12 doktora nauka, 15 magistara, 65 specijalista, koji su nosioci naše ideje, misije i želje za daljim razvojem i napretkom“, rekao je dr Galić, direktor Instituta. Govoreći o budućim planovima dr Galić je posebno istakao:“ Pred nama su važni projekti poput izgradnje PHEOC-ka, odnosno, javnozdravstvenog centra za krizne situacije. Ovaj Centar učiniće da Institut bude središte prikupljanja informacija i koordinator svih aktivnosti u odgovoru na neku buduću panedmiju; bićemo sposobni da na jedan potpun i brz način reagujemo sveobuhvatno u skladu sa protokolima. Takođe, planirano je i uspostavljanje Centra za kontrolu trovanja čime ćemo dodatno proširiti djelatnost kojom se trenutno bavimo, a time odgovoriti i na međunarodne obaveze koje su postavljene i pred našom državom“. Prisutnima je prikazan i kratki film o 100 godina rada Instituta za javno zdravlje Crne Gore u kojem su prikazana svjedočanstva eminentnih radnika Instituta od njegovog osnivanja do danas. Institut za javno zdravlje Crne Gore

Ulcinj, 23-26. jun: aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji

IX MEDICAL GODIŠNJA KONFERENCIJA USPJEŠNO REALIZOVANA U ULCINJU

Deveta godišnja Medikalova konferencija i ove godine je animirala za učešće veliki broj profesionalaca iz oblasti zdravstva, medicine i farmacije. Cilj je bio da se ukaže na aktuelnosti u ovim oblastima, a organizovan je veoma obiman program koji je uključivao stručne prezentacije u okviru sesija, okruglih stolova, diskusije i sl. Već prvog dana, 23-eg juna, realizovane su početne sesije, a Konferenciju je otvorila dr Žanka Cerović, predsjednica Ljekarske komore Crne Gore. Konferencija prepoznata kao jedna od vodećih u Crnoj Gori i regionu Srdačnu dobrodošlicu na Devetu Medikal konferenciju učesnicima je poželjela direktorica časopisa Medikal Slavica Pantelić. Posebnu zahvalnost uputila je predavačima i učesnicima skupa, zdravstvenim institucijama i ustanovama, strukovnim komorama, kao i farmaceutskim kompanijama i veledrogerijama koje su podržale skup, uz naglasak na kompaniju Farmegra, koja

je zlatni sponzor IX konferencije. - Radujemo se što su se u značajnom broju odazvali i farmaceuti, što dokazuje da je ovo stručni skup koji gotovo deceniju okuplja stručnu javnost različitih profila - kazala je Pantelić. Dr Žanka Cerović, predsjednica Ljekarske komore Crne Gore, pozdravila je učesnike u ime svoje organizacije. - Prisustvo svih nas danas na ovoj konferenciji je potvrda prije svega kontinuiranog kvaliteta u naučnom, saznajnom i praktičnom smislu, koji dugi niz godina Medikal konferencija pruža učesnicima. Afirmacijom i promocijom aktuelnih tema, kao i razmjenom iskustava i praksi, između eminentnih stručnjaka iz oblasti medicine i farmacije, nesumnjivo se doprinosi kvalitetu zdravstvene politike uopšte, zbog čega je ova konferencija prepoznata kao jedna od vodećih u Crnoj Gori i regionu - navela je dr Cerović. Naglašavajući da vodeće bogatstvo društva čine zdravi ljudi, dr Cerović je ukazala i na počasno mjesto koje u tome ima medicinski kadar, u prvom redu ljekari. - Zdravstveni izazovi sa kojima se suočava ne samo naše društvo ukazali su, kao nikada

za organizaciju ovakvog događaja, dr Cerović je svečano proglasila Konferenciju otvorenom. Raznovrsne, aktuelne teme Aktuelni izazovi u liječenju HIV infekcije u Crnoj Gori bili su tema prve sesije na Konferenciji. Na značaj ranog otkrivanja HIV infekcije ovom prilikom je ukazala dr Brankica Dupanović. Dr Marija Nikolić govorila je o otkrivanju HIV infekcije u fazi AIDS-a, a o problemu rezistencije kod HIV inficiranih govorila je dr Snežana Dragaš.

do sada, na značaj koji ima ljekar na značaj zdravstvene zaštite, kao i na veliki deficit doktora medicine u svim specijalističkim i subspecijalističkim oblastima - navela je ona. Ocjenjujući da aktuelni trenutak ukazuje na raskorak između potencijalnog odliva ljekara, zbog nezadovoljavajućeg statusa koji su imali, i više nego jasne potražnje za istima, dr Cerović je podsjetila da je aktuelan trend alarmiranja političkih subjekata na preduzimanje konkretnih mjera u cilju zaštite i poboljšanja statusa ljekara u crnogorskom društvu. - Zadovoljstvo mi je da i sa ove govornice istaknem da su učinjeni bitni pomaci po ovom pitanju, i to obezbjeđivanjem pravne zaštite u toku pružanja medicinske pomoći i u vezi sa pružanjem ljekarske pomoći, te realizacijom mjera socioekonomskog karaktera - kazala je ona. - Izgradnja održivog integrisanog sistema zdravstvene zaštite, zasnovanog na principima zdravstvene solidarnosti, jednakosti, dostupnosti i kvalitetu kom svi težimo - podsjetila je dr Cerović - zahtijeva postojanje jasne nacionalne strategije razvoja ljudskih resursa u zdravstvu i neprestano stručno usavršavanje doktora medicine. - Kroz uslov za neprekidno stručno usavršavanje, involviranje stečenih znanja i vještina i usvajanje novih u ime i zarad bezbjednijeg i efikasnijeg liječenja pacijenata, objasnila je dalje ona, doktori medicine rado uzimaju učešće u konferencijama kao što je Medikal konferencija. Zahvaljujući organizatorima

Druga sesija bila je posvećena ekstraintestinalnim manifestacijama upalnih bolesti crijeva, o čemu je prezentaciju imala prof. dr Brigita Smolović. Prikaz kliničkog slučaja fistulozne forme prezentovao je dr Damir Muhović, a slučaj mukokutane ekstraintestinalne manifestacije sa prikazom slučaja opisala je dr Marija Đurović.

Pitanjem: Koliko je vitamina D potrebno? dr Valentina Kalinić zaključila je prvi dan Konferencije, a drugi radni dan

započet je okruglim stolom na temu: Kako obezbijediti uštede kroz revidirane liste ljekova. Moderatorka je bila dr Slađana Ćorić, direktorica Direktorata za javno zdravlje Ministarstva zdravlja Crne Gore, a učestvovali su i doc. dr med. spec. Snežana Mugoša, mr Mira Kontić i mr pharm. spec. Lidija Čizmović, sa Instituta za ljekove i medicinska sredstva, prof. dr Milica Bajčetić, sa Medicinskog fakulteta u Beogradu, mr pharm. spec. Dušanka Praščević, dipl. pravnica Sandra Peštrović i dipl. pravnik Radovan Nikolić, iz Ministarstva zdravlja Crne Gore.

bubrežnom insuficijencijom. Dr Jelena Borovinić Bojović prikazala je uporednu analizu perzistence u tretmanu astme i HOBP-a, a teškim oblicima astme govorili su dr Vladimir Jovanović i dr Mirko Šebek (Opšta bolnica - Bijelo Polje). Na pitanje o tome kako postići terapijske ciljeve kod dijabetesa tipa 2 odgovor su ponudili dr Ivan Božović, iz Opšte bolnice Bijelog Polja, dr Emir Muzurović i dr Olivera Bošković, ljekari Kliničkog centra Crne Gore. Prof. dr Snežana Vujošević opisala je aktuelni terapijski modalitet ovog stanja, a polineuropatije kod pacijenata sa dijabetes melitusom opisala je dr Olivera Bošković. Rijetke bolesti i registrativa

U nastavku programa govoreno je o aktuelnim terapijskim metodima u tretmanu HER pozitivnog i HER2 negativnog metastatskog raka dojke. Sesiju su realizovale prim. dr Nada Cicmil Sarić i dr Bojana Šćekić, doktorke Kliničkog centra Crne Gore. Ljekar Opšte bolnice u Kotoru dr Aleksandar Zekić govorio je o liječenju Covid-19 infekcija.

Opsežan segment Devete konferencije bio je posvećen pitanju rijetkih bolesti. Moderatorka sesije o strategijama rijetkih bolesti bila je dr Slađana Ćorić, direktorica Direktorata za javno zdravlje Ministarstva zdravlja Crne Gore, koja je ovom prilikom prezentovala značaj Nacionalnog registra i ulogu Nacionalne komisije. Nove terapijske mogućnosti rijetkih bolesti u neurologiji opisali su dr Sandra Vujović, dr Mladen Debeljević i dr Milovan Roganović, ljekari Kliničkog centra Crne Gore, a stručnu prezentaciju o terapijskom rješenju imala je prof. dr Mira Samardžić. Put od postavljanja dijagnoze do savremene terapije hereditarnog angioedema opisala je dr Katarina Mitrović. Dodatno, upriličena je i diskusija na ovu temu.

Kardiovaskularna protekcija U okviru sesije o izboru adekvatne terapijske opcije u liječenju hroničnih oboljenja i stanja dr Aleksandar Đogo govorio je o osteporozi. Dr Enisa Žarić prezentovala je savremenu terapiju anemija, a dr Elvir Mucić opisao je izazove u vezi s hroničnom

Dr Nebojša Bulatović i doc. dr Mihailo Vukmirović, ljekari Kliničkog centra Crne Gore, prezentovali su elemente primjene NOAK terapijskog pristupa u prevenciji moždanog udara kod pacijenata sa atrijalnom fibrilacijom, kao i u terapiji

posebnih grupa pacijenata. Kardioprotektivna svostva acetilsalicilne kiseline prezentovali su dr Milan Popivoda i mr sc. med. Maja Miročević Rotolo. Na izazove u liječenju i dijagnostici srčane slabosti u nastavku programa ukazali su dr Nikola Pavlović, dr Nebojša Bulatović, doc. dr Mihailo Vukmirović i dr Igor Dragović, ljekari Kliničkog centra Crne Gore. Dodatno, sugestije za antikoagulantnu terapiju ponudio je doc. dr Mihailo Vukmirović, a mr sc. med. Nebojša Bulatović govorio je o inovativnom pristupu liječenju i prevenciji rekurentne plućne embolije.

pharm. spec. Lidija Čizmović, sa Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore. Nakon stručnih prezentacija upriličena je diskusija na ove teme. Mediteranske teme Predstavnica Farmaceutske komore Crne Gore mr Mehridžana Derviši Lazorja ponudila je preporuke farmaceuta u vezi s procjenom deficita i suficita vitamina D. Onkološkim temama zaključen skup Metastatski kolorektalni karcinom i primjena biološke terapije u ovom domenu bile su teme kojima je završena Deveta konferencija. Dr Milan Sorat opisao je iskustva i praksu u borbi sa ovom bolešću, a dr Nikola Milašević ukazao je na inovativni terpijski pristup i njegove efekte u terapiji ovih pacijenata. Skup je završen diskusijom na ovu temu.

Regulatorni postupci iz nove perspektive Istaknuto mjesto na Devetoj Medikalovoj konferenciji pripalo je prezentaciji regulatornih postupaka. Moderatorka sesije bila je doc. dr med. spec. Snežana Mugoša. Ovom prilikom dr stom. Uroš Labudović, sa Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, prezentovao je status medicinskih sredstava i opisao perspektivu u korak sa standardima EU. Mr David Kočević ( Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore) opisao je značaj detekcije falsifikovanih i substandardnih ljekova, a izvještaj o potrošnji ljekova za 2021. godinu prezentovala je mr

Ponosni zbog odličnog odziva učesnika i saradnika, kao i velikog broja aktuelizovanih medicinskih, farmaceutskih

i zdravstvenih tema, organizatori Konferencije ocijenili su događaj kao veoma uspješan i značajan za crnogorsku stručnu i laičku

javnost. Deveta Medikalova konferencija zvanično je zaključena 26-og juna. Anita Đurović

IX Medical konferencija

Institut za ljekove i medicinska sredstva - regulatorni postupci iz nove perspektive Doc. dr med. spec. Snežana Mugoša Doc. dr med. spec. Snežana Mugoša, direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva, otvorila je sesiju pod nazivom „Institut za ljekove i medicinska sredstva – regulatorni postupci iz nove perspektive“, ističući da je ova tema izuzetno značajna za zdravstveni sistem Crne Gore. Na početku sesije izrazila je veliko zadovoljstvo što ima priliku da govori o razvoju i izvanrednim rezultatima Instituta, kao i da predstavi nova lica koja će prezentovati aktuelna dešavanja i aktivnosti u okviru svojih organizacionih jedinica, a koja su u kratkom periodu postigla veoma značajne rezultate i na najbolji način opravdala povjerenje koje im je ukazano.

„Rezultati Instituta u posljednjih deset mjeseci govore u prilog tome kako se dobrom organizacijom i osamostaljivanjem mladog visokostručnog kadra mogu ostvariti sjajni rezultati. Ulaganje u znanje i edukacije i dalje stručno osposobljavanje zaposlenih smatram najboljom investicijom u budućnost Instituta“, istakla je dr Mugoša.

Dr Mugoša je izjavila da je Institut spreman da odgovori na izazove koje pred njega postavlja kontinuirano proširenje obima nadležnosti, te da smatra da dalji razvoj Instituta treba da se zasniva na jačanju administrativnih i tehničkih kapaciteta, a prije svega na povećanju nivoa kompetencija i daljem usavršavanju zaposlenih za obavljanje precizno određenih stručnih poslova, u zakonom propisanim rokovima. Tom prilikom se osvrnula i na izazove i prilike koje nosi harmonizacija sa propisima i dobrim praksama EU: „Uvođenje evropskih vrijednosti i standarda od neprocjenjivog je značaja za javno zdravlje i dostupnost kvalitetnih, bezbjednih i efikasnih ljekova na tržištu Crne Gore“. Na kraju, doc. dr med. spec. Snežana Mugoša je iskoristila priliku da zahvali svim partnerima na saradnji i pokrenutim inicijativama u aktivnostima koje je u prethodnom periodu sprovodio Institut. Pozvala je sve učesnike u zdravstvenom sistemu da u Institutu uvijek vide partnera raspoloženog za dogovor i saradnju. Medicinska sredstva – u skladu sa EU standardima Dr stom. Uroš Labudović Dr stom. Uroš Labudović, rukovodilac Centra za medicinska sredstva u Institutu za ljekove i medicinska sredstva, održao je predavanje na temu „Medicinska sredstva – u skladu sa EU standardima“. U prvom dijelu predavanja govorio je o zakonskom okviru prema kojem je regulisana oblast medicinskih sredstava te usaglašavanju nacionalnog zakonodavstva sa regulativama Evropske unije (EU), dok se u drugom dijelu osvrnuo na nadležnosti Centra za medicinska sredstva i najbitnije procese koji se obavljaju u samom Centru. ,,Oblast medicinskih sredstava u Crnoj Gori regulisana je Zakonom o medicinskim sredstvima koji je stupio na snagu 2019. godine. Rok za donošenje podzakonskih akata za sprovođenje Zakona o medicinskim sredstvima bio je 24 mjeseca od dana stupanja na snagu zakona. Međutim, situacija sa pandemijom koronavirusa usmjerila je kapacitete Centra u drugom pravcu, te rješavanju hitnih zahtjeva u cilju zaštite javnog zdravlja, pa se sa izradom podzakonskih akata moralo sačekati. U posljednjih pola godine intenzivno se radilo na izradi pravilnika, te se možemo pohvaliti stupanjem na snagu sljedećih pravilnika: Pravilnik o bližim uslovima i načinu utvrđivanja uslova za promet medicinskih sredstava na veliko, Pravilnik o bližim uslovima i načinu utvrđivanja uslova za promet medicinskih sredstava na malo, a ono na šta smo posebno ponosni jesu Smjernice dobre prakse u distribuciji medicinskih sredstava, koje su objavljene u decembru 2021. godine“, navodi Labudović i dodaje: „Stupanjem na snagu pomenutih pravilnika i smjernica, sve registrovane veleprodaje dužne su da do 31.12.2022. godine podnesu novi zahtjev za registraciju veleprodaje radi usaglašavanja svog poslovanja sa zakonom, podzakonskim aktima i GDPMD. Takođe bih naglasio da su završena još četiri pravilnika iz oblasti medicinskih sredstava, koji su upućeni Ministarstvu zdravlja radi pribavljanja potrebnog mišljenja nadležnog sekretarijata Vlade Crne Gore“. U nastavku predavanja dr stom. Labudović je govorio o poziciji Crne Gore u okviru pregovaračkog procesa sa EU, te bitnosti usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, pri čemu je u osnovnim crtama pojasnio zahtjeve pregovaračkog poglavlja 1. ,,Pregovori koje Crna Gora vodi sa EU predstavljaju pregovore o uslovima pod kojima Crna Gora kao zemlja kandidatkinja pristupa EU i njenim osnivačkim ugovorima. Učesnici pregovora su predsjedavajući EU ispred zemalja članica EU i Ministarstvo vanjskih poslova ispred Crne Gore. Pregovori se vode u okviru međuvladine konferencije. Prihvatanje pravne tekovine EU predstavlja prihvatanje svih prava i obaveza na kojima se zasniva EU i njen institucionalni okvir, kao i njenih osnovnih vrijednosti i načela. Pravna tekovina je za potrebe pregovora o pristupanju podijeljena u 35 tematskih poglavlja, koja se ujedno smatraju i pregovaračkim poglavljima“, objašnjava Labudović i dodaje: „Oblast medicinskih sredstava obrađuje se u poglavlju 1 – Sloboda kretanja roba, što znači ukidanje svih trgovinskih barijera i svih tehničkih prepreka u trgovini robom. Posebno bih istakao da je cilj harmonizacije propisa odstranjivanje prepreka za slobodno kretanje proizvoda na tržištu, obezbjeđivanje standarda bezbjednosti i kvaliteta i visok nivo zaštite pacijenata“. Dr stom. Uroš Labudović je predočio da koristi od procesa harmonizacije podrazumijevaju i opšte poboljšanje kvaliteta života, smanjenje troškova u zdravstvu i zajedničku politiku zaštite zdravlja. „U EU je registrovano približno jedan milion medicinskih sredstava i in vitro dijagnostičkih medicinskih sredstava, čiji je promet bio regulisan direktivama EU koje su pretrpjele veliki broj izmjena i dopuna. U aprilu 2017. godine usvojene su nove regulative koje su zamijenile tri postojeće direktive, a koje su usmjerene na modernizaciju i bolju zaštitu javnog zdravlja i bezbjednost pacijenata. Regulativa (EU) o medicinskim sredstvima 2017/745 (EU MDR 2017/745) mijenja Direktivu o medicinskim sredstvima MDD 93/42/EEC i Direktivu za aktivna implantabilna medicinska sredstva AIMD 90/385/EEC. Regulativa (EU) o in vitro dijagnostičkim medicinskim sredstvima 2017/746 (EU IVDR 2017/746) zamijenila je Direktivu za in vitro dijagnostička medicinska sredstva 98/79/EC“, navodi dalje Labudović, i posebno ističe novine koje su regulisane primjenom navedenih regulativa, a koje uključuju: - Ažurirana pravila klasifikacije (napredak tehnologije zahtijeva i nova pravila) - Jedinstven nadzor nad kliničkim ispitivanjima - Proizvodi za estetske ili druge nemedicinske svrhe (sočiva u boji, laserski uređaji za epilaciju, aparati za uklanjanje celulita, aparati za uklanjanje tetovaža), i ukoliko nijesu medicinska sredstva, biće regulisani propisima kojima se regulišu medicinska sredstva - Mnogo veće učešće notifikacionih tijela u ocjenjivanju usaglašenosti - Proširivanje baza podataka - Uvođenje implantacione karte

- Mehanizmi nadoknade troškove pacijentima ukoliko dođe do bankrota proizvođača - Jedinstvena procedura za registraciju medicinskih sredstava na kompletnoj teritoriji EU. Ono što je izuzetno bitno je to što će svi sertifikati koji su izdati u skladu sa zahtjevima direktiva 93/42/EEC i 90/385/EEC biti važeći do datuma isteka koji se obavezno navodi na samom sertifikatu, a najkasnije do 26.05.2024. godine. U nastavku predavanja, dr stom. Uroš Labudović je govorio o nadležnostima Centra za medicinska sredstva i detaljno objasnio postupak registracije medicinskih sredstava, registracije veleprodaja za obavljanje djelatnosti prometa na veliko medicinskih sredstava i registracije specijalizovanih maloprodajnih objekata za djelatnost prometa na malo medicinskih sredstva. Prisutnima je ukazao na zakonske odredbe koje regulišu navedene procese, te im predočio gdje mogu pronaći najbitnije informacije o opisanim postupcima. Dr stom. Uroš Labudović je zaključio predavanje ističući još jednom važnost harmonizacije propisa sa EU regulativama, te naglasio da će oblast medicinskih sredstava u Crnoj Gori doživjeti značajnu promjenu. Pozvao je predstavnike industrije na međusobnu saradnju kako bi zajedničkim snagama regulisali oblast medicinski sredstava jer je cilj, kako industrije, tako i samog Instituta, stvaranje uslova koji pogoduju razvoju tržišta medicinskih sredstava.

Detekcija falsiﬁkovanih i substandardnih ljekova – Laboratorija CInMED Mr David Kočović Mr David Kočović, rukovodilac Laboratorije u Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) govorio je o novom sistemu zaštite crnogorskog tržišta od prisustva falsifikovanih i substandardnih ljekova – novoformiranoj Laboratoriji CInMED. Ukazao je na ozbiljnost problema falsifikovanih i substandardnih ljekova, mogućnost tehnika i opreme kojom CInMED raspolaže, značaj naučno-istraživačkog rada u CInMED, kao i na planirane korake u daljem razvoju Laboratorije. ,,Na samom početku istakao bih problem koji se nalazi u osnovi idejnog projekta Laboratorije CInMED – problem falsifikovanih i substandardnih ljekova (SF ljekova). Naime, falsifikovani ljekovi predstavljaju globalni problem i temu o kojoj se ne govori dovoljno. Prisustvo SF ljekova na tržištu dovodi do ugrožavanja bezbjednosti pacijenata, kao i gubitka povjerenja u ljekove i zdravstvene sisteme. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, prisustvo SF ljekova u zemljama sa niskim i srednjim primanjima je na nivou od 10%, a oko 50% ljekova koji se prodaju putem interneta predstavlja falsifikate. Takođe, važno je naglasiti da kupovina ljekova putem interneta nije dozvoljena u Crnoj Gori“, objasnio je Kočović.

„Falsifikovan lijek je lijek koji je u cilju prevare lažno prikazan u pogledu identiteta i/ili porijekla. Falsifikovani ljekovi mogu sadržavati ispravne ili pogrešne sastojke, biti bez aktivnih supstanci ili sadržavati pogrešne količine aktivnih supstanci, te biti u pogrešnom ili falsifikovanom pakovanju. Falsifikovani ljekovi su rezultat organizovanog kriminala putem kojeg se plasiraju na tržište isključivo u svrhu stvaranja dobiti. Sa druge strane, substandardni ljekovi predstavljaju one ljekove koji su proizvedeni tako da ne ispunjavaju utvrđene standarde kvaliteta ili zahtjeve specifikacije, ili oboje. Važno je objasniti još jedan pojam, a to je pojam neregistrovanog lijeka. Neregistrovani ljekovi su ljekovi koji nijesu prošli proces registracije regulatornog organa zaduženog za to tržište“, navodi dalje Kočović. „CInMED je u dužem vremenskom periodu radio na realizaciji projekta osnivanja Laboratorije za detekciju substandardnih i falsifikovanih ljekova na tržištu Crne Gore. Instrumenti koji predstavljaju bazu ove laboratorije, X-ray fluorescentni spektrometar i X-ray difraktometar praha, finansirani su iz Instrumenta pretpristupne podrške EU IPA II (2014-2020) u oblasti Pregovaračkog poglavlja 1 – Sloboda kretanja roba. Isporuka ovih aparata završena je u decembru 2020. godine, nakon čega su počele aktivnosti razvoja Laboratorije. Oprema je namijenjena otkrivanju substandardnih i falsifikovanih ljekova primjenom rentgenskih zraka za strukturnu karakterizaciju materijala, tj. korišćenjem tehnika X-ray difrakcije (XRD) i X-ray fluorescencije (XRF) koje daju pouzdane rezultate u kratkom vremenskom roku. Prednost ovih tehnika je to što su rijetko zastupljene u zemljama regiona, a ne predstavljaju novinu u domenu ispitivanja gotovih proizvoda – ljekova u Evropi, što pruža mogućnost saradnje sa laboratorijama i institucijama, kako u Crnoj Gori (uprava carine, univerziteti itd.), tako i na međunarodnom nivou“, ističe Kočović. Kočović je pojasnio da je, u skladu sa planiranim aktivnostima Laboratorije CInMED, tokom 2021. godine realizovan postupak nabavke laboratorijske opreme i potrošnog materijala. Po prijemu opreme, sprovedene su IQ/OQ kvalifikacije, kao i obuke zaposlenih u CInMED Laboratoriji. Za rad sa visoko sofisticiranim tehnikama kao što su XRF i XRD, tokom 2021. godine sprovedene su i obuke od strane eksperata proizvođača opreme Malvern Panalytical, kao i obuka u Nacionalnom hemijskom institutu u Ljubljani za korišćenje baza podataka i softversku obradu rezultata dobijenih XRD analizama. U cilju razvijanja ekspertize zaposlenih, kao i unapređenja kvaliteta poslovanja CInMED Laboratorije za efikasni skrining i kontrolu u borbi protiv falsifikovanih ljekova, edukacije su nastavljene i u 2022. godini. U cilju osiguranja kvaliteta rada i dokazivanja kompetentnosti za obavljanje kontrole kvaliteta, aktivno se radi na uvođenju i dosljednoj primjeni zahtjeva standarda ISO/IEC 17025:2017. „Što se tiče trenutnih aktivnosti, u procesu smo uspostavljanja sistema i poboljšavanja vidljivosti Laboratorije CInMED. U prethodnih par mjeseci potpisani su sporazumi o saradnji sa Centrom za ekotoksikološka ispitivanja, Metalurško-tehnološkim fakultetom i Prirodno-matematičkim fakultetom, a u narednom periodu se očekuje i potpisivanje sporazuma sa Institutom za javno zdravlje, Medicinskim fakultetom, Upravom carina i Univerzitetom Donja Gorica. CInMED je ove godine postao i jedan od partnera na projektu MEDI-THEFT kojim koordiniše AIFA – Italijanska agencija za ljekove, a koji za svoj cilj ima suzbijanje organizovanih krađa ljekova“, navodi Kočović. Kočović je dodao da se u ovom trenutku radi na formiranju baze podataka difraktograma za čvrste forme ljekova u odnosu na koju će se vršiti kontrola tržišta na prisustvo SF ljekova. Kako se radi o tehnikama koje nijesu standardne za regulatorne organe poput CInMED, uspostavljanje ovog sistema zahtijeva veliku energiju. „Naučno-istraživački potencijal Laboratorije najbolje je opisati kroz mogućnost opreme za analize po prirodi vrlo različitih uzoraka, poput ljekova, kozmetike, suplemenata, bioloških uzoraka, uzoraka životne sredine, kao što su uzorci vazduha, zemlje, voda, kao i geoloških uzoraka, metala, itd. Zbog prirode tehnika kojima raspolaže Laboratorija CInMED, od samog dolaska opreme, postoji veliko interesovanje za našim uslugama, od strane studenata doktorskih studija, naših fakulteta i fakulteta iz regiona, ljekara i institucija različitih grana privrede. Laboratorija CInMED je do sada od zainteresovanih institucija na analize dobijala i uzorke poput legura i zemljišta“, naglašava Kočović i dodaje da je izvrstan pokazatelj raznovrsnosti analiza Laboratorije mogućnost brze identifikacije hemijskog i mineraloškog sastava bubrežnih i žučnih kamenaca: „Određivanjem njihovog sastava dobijaju se informacije o uzroku nastanka bolesti, što ljekarima koji liječe ovu populaciju pacijenata značajno pomaže za liječenje i sekundarnu prevenciju ove vrste oboljenja“. „Svakako da smo vrlo ponosni na naše kapacitete i da će Laboratorija CInMED biti još jedan nivo zaštite naših pacijenata od prisustva SF ljekova“, zaključio je Kočović. Izvještaj o potrošnji ljekova za 2021. godinu Mr pharm. spec. Lidija Čizmović Mr pharm. spec. Lidija Čizmović, rukovoditeljka Centra za promet i bezbjednu primjenu ljekova u Institutu za ljekove i medicinska sredstva, govorila je o potrošnji ljekova u 2021. godini u Crnoj Gori. Podsjetila je prisutne da je prikupljanje i obrada podataka o prometu i potrošnji ljekova za humanu upotrebu jedna od zakonski određenih nadležnosti Instituta, i posebno je naglasila da ova institucija već trinaest godina objavljuje izvještaje o potrošnji ljekova. Mr Čizmović je na početku izlaganja napravila kratak osvrt na postupak obrade podataka, a zatim prezentovala izvještaj o potrošnji ljekova za 2021. godinu, pri čemu je izvršila i poređenje sa potrošnjom ljekova u prethodnim godinama, prije i tokom pandemije. Objasnila je da su izvještaji Instituta izraženi u definisanoj dnevnoj dozi na 1000 stanovnika na dan, kao i finansijski, te da se mogu podijeliti i posebno na vanbolničku i bolničku potrošnju ljekova. Za izradu izvještaja su korišćeni podaci o prometu

registrovanih veledrogerija koje su obavljale promet ljekova u Crnoj Gori u 2021. godini, kao i u prethodnim godinama. Mr Čizmović je konstatovala da je metodologija koja se koristi zapravo metodologija Svjetske zdravstvene organizacije – tzv. ATC/DDD sistem, čije je osnovne karakteristike predočila u kratkim crtama: „ATC sistem je sistem klasifikacije koji ljekove dijeli u grupe na osnovu organa ili sistema na koje djeluju u skladu sa svojim hemijskim, farmakološkim i terapijskim svojstvima, dok je definisana dnevna doza (DDD) tehnička, statistička jedinica mjere upotrebe lijeka, čija vrijednost predstavlja prosječnu dnevnu dozu za glavnu indikaciju primjene lijeka kod odraslih osoba“. „Kako se podaci o potrošnji ljekova prikupljaju po isteku prethodne kalendarske godine, tako su posljednji podaci o potrošnji ljekova za 2021. godinu obrađeni i objavljeni prije mjesec dana. Prema posljednjem izvještaju, najviše korišćeni ljekovi izraženi u DDD/1000/dan u 2021. godini su ljekovi za liječenje kardiovaskularnih oboljenja, zatim nakon njih slijedi grupa ljekova za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa, ljekova za liječenje alimentarnog trakta i metabolizma, ljekova za liječenje nervnog sistema i tako dalje. Kada uporedimo potrošnju ljekova u 2021. godini sa prethodnim godinama, u periodu od 2017. do 2021. godine, možemo zaključiti da je porast u 2021. godini u odnosu na 2017. godinu zabilježen kod grupe ljekova za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa (28%), zatim grupe ljekova za liječenje alimentarnog trakta i metabolizma (24,20%), a najviše je zapažen porast u grupi ljekova, tj. hormonskih preparata za sistemsku primjenu, isključujući polne hormone i insuline (41,67%). S obzirom na to da još uvijek ne posjedujemo podatke o potrošnji ljekova iz zemalja u okruženju, kao ni iz zemalja Evropske unije, izvršili smo poređenje podataka o ukupnoj potrošnji ljekova iz 2020. godine sa podacima zemalja u okruženju, Srbije i Hrvatske. Poređenjem pomenutih podataka, zapaženo je da je u Crnoj Gori, u odnosu Srbiju i Hrvatsku, zabilježen veći nivo upotrebe ljekova za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa “, navodi dalje Čizmović. Mr Čizmović je prikazala i udio pojedinih grupa ljekova u ukupnoj potrošnji za proteklih pet godina (2017-2021. godine). Na osnovu ovih podataka, i dalje najveći udio ima grupa ljekova za liječenje kardiovaskularnih oboljenja. „Ono što je primjetno jeste da udio ove grupe ljekova ima trend neznatnog smanjenja“, konstatovala je Čizmović. Mr Čizmović je pružila uvid i u finansijski aspekt potrošnje ljekova. Tom prilikom je naglasila da ljekovi koji pripadaju grupi antineoplastika i imunomodulatora nemaju dodijeljenu definisanu dnevnu dozu (DDD) zbog specifičnosti doziranja ovih ljekova (individualno doziranje po tjelesnoj masi ili tjelesnoj površini): „Stoga se u izvještajima u DDD/1000/dan prikazuje da se vrlo malo troše ili da se uopšte ne koriste. Zbog navedenih razloga, ovi ljekovi se prate finansijski, i na taj način imamo uvid u potrošnju ove grupe ljekova. S obzirom na to da se radi o izuzetno skupim ljekovima, oni se u svim finansijskim godišnjim izvještajima nalaze na prvom mjestu, pa su tako i u 2021. godini to ljekovi za koje se izdvaja najviše finansijskih sredstava. Posmatrano sa aspekta udjela u ukupnoj potrošnji za ovu grupu ljekova, u 2021. godini je izdvojeno 30% od ukupne finansijske potrošnje ljekova. U posljednjih pet godina, za ovu grupu ljekova je udio nepromijenjen u odnosu na ukupnu potrošnju ljekova. Ono što je zapaženo u potrošnji u 2021. godini u odnosu na prethodne godine je povećan udio za grupu ljekova za antiinfektivne bolesti za sistemsku primjenu, gdje je udio 14%, dok je prethodnih godina udio za ovu grupu ljekova bio 8% od ukupne potrošnje. Ovoj grupi ljekova osim antibiotika pripadaju i vakcine, tako da povećanu finansijsku potrošnju, osim antibioticima, opravdavamo nabavkama vakcina protiv COVID-19. Vakcine takođe nemaju dodijeljenu DDD, tako da se njihova potrošnja izražava samo finansijski. U 2021. godini je ukupna potrošnja iznosila 139,21 milona eura, što u odnosu na 2020. godinu predstavlja povećanje od 21%, a u odnosu na 2017. godinu od skoro 46%“. „Kada je u pitanju analiza grupa u kojima je zabilježen najveći finansijski porast potrošnje, prvo mjesto zauzima grupa antiinfektivnih ljekova za sistemsku primjenu, čija je potrošnja u 2021. godini, u odnosu na 2020. godinu, povećana za 55,56%, upravo iz razloga koji je već prethodno naveden, a to je nabavka vakcina protiv COVID-19. Zapažen finansijski porast potrošnje u 2021. godini, u odnosu na 2020. godinu, odnosi se i na ljekove za liječenje krvi i krvotvornih organa (21,22%), kao i na ljekove, tj. hormonske preparate za sistemsku primjenu, isključujući polne hormone (28,03%). Ova povećanja su u direktnoj korelaciji sa povećanjem potrošnje ove grupe ljekova u DDD/1000/dan“, objašnjava Čizmović. „U prikazanoj finansijskoj potrošnji za prvih 20 ljekova u 2021. godini, u odnosu na 2020. godinu, zabilježen je najveći finansijski porast potrošnje za lijek ceftriakson, i to za preko 150%, a zatim za lijek metilprednizolon, za približno 167%, što je razumljivo imajući u vidu situaciju koju je u posljednje dvije godine prouzrokovala pandemija koronavirusa, koja nažalost još uvijek traje“, zaključuje Čizmović.

Sunčanje u jutarnjim satima potpomaže gubljenju kilograma.

Žene u prosjeku čuvaju tajnu samo 48 sati.

Momcima se uglavnom dopadaju djevojke koje su poput njihovih majki.

Kada se sabere vrijeme, muškarac izgubi najmanje godinu dana života gledajući druge žene.

Konzumiranjem zelenog čaja može se poboljšati pamćenje usljed čega mozak može da usvoji više informacija odjednom.

Čovjek prosječno ima 70.000 misli u jednom danu.

U razvijenim zemljama godišnje se baci 30% proizvedene hrane.

Naučno je dokazano da sladoled od čokolade značajno umanjuje emocionalnu bol.

Osjećaj umora i pretjeran unos kofeina može da dovede do dehidracije kože.

U pet minuta nakon buđenja, ljudi zaborave 50% sna. Za 10 minuta zaborave 90%.

Sok od limuna vrlo uspješno smanjuje otok nastao usljed ujeda insekta.

Istraživači su u ljudskom pupku pronašli 1.458 novih vrsta bakterija.

Starenje ne utiče na promjenu dimenzija ljudskih očiju. Nos i uši, međutim, nikada ne prestaju da rastu.

Mirisi određenih biljaka stopostotno utiču na promjenu raspoloženja i psihičko stanje kod ljudi. Do tog otkrića došlo se na osnovu analize ecefalograma osoba podvrgnutih ispitivanju. Na primer, opojni miris ruže nadražuje nervni sistem i izaziva nervozu, dok mirisi limuna i mente podstiču na rad i doprinose boljem pamćenju. Lavanda opušta.

Ljekarska komora Crne Gore

obilježila 27. godišnjicu Ostvareni najveći uspjesi od osnivanja Ljekarske komore - dvostruko povećanje plata i statusno unaprjeđenje

Povećanje plata ljekarima u Crnoj Gori od 30 odsto, a onda i uvrštavanje njihovih primanja u Zakon o zaradama u javnom sektoru i, ne manje bitno, tretiranje napada na ljekara krivičnim zakonikom su tri najveća uspjeha Ljekarske komore u posljednjih godinu, koji su ostvareni uz podršku resornih ministarstava i Skupštine Crne Gore. To je, na obilježavanju Dana Ljekarske komore Crne Gore, poručila predsjednica Komore, dr Žanka Cerović.

„Ljekarska komora je nezavisna, strukovna organizacija koja opstaje na temeljima konstantnog usavršavanja, unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite što je benefit naših pacijenata, i zaštite profesionalnih interesa doktora“, navela je dr Cerović. Osim toga, zahvaljujući naporima Ljekarske komore,

Crna Gora će prvi put dobiti elektronsku bazu podataka, odnosno registar svih doktora u zemlji. „U toku je proces unošenja svih ličnih podataka svakog našeg ljekara, bez obzira na to da li radi u javnom ili privatnom sektoru. Ovaj dokument biće od neprocjenjivog značaja zdravstvenu politiku države. Na osnovu podatka o broju ljekara, njihovim specijalizacijama i subspecijalizacijama kao i gradovima u kojima rade, omogućićemo Vladi i Ministarstvu zdravlja da strateški kreiraju zdravstvene politike. Ne manje važno, neće biti iznenađenih i zatečenih kada neko od ljekara stekne uslov za penziju. Ova elektronska baza podataka biće puls na osnovu kog će država znati u kom pravcu promišljeno treba da se kreće“, objasnila je predsjednica Ljekarske komore. „U Crnoj Gori danas radi 2.300 ljekara koji imaju prebivalište u našoj zemlji. Njih 104 ima privremeni boravak, 98 ima stalni boravak i još 110 ljekara radi po pozivu ustanove“, precizirala je dr Cerović. Sa druge strane, međutim, ona je ukazala na podatke SZO iz 2013. godine. „Prema toj statistici, Crna Gora ima oko 250 ljekara na 100 hiljada stanovnika. Ispred nas, dakle više ljekara od Crne Gore imaju Srbija, Hrvatska, Slovenija, pa čak i Gruzija, Jermenija, Moldavija, Azerbejdžan, Uzbekistan ili Kazahstan. Zato ovaj problem mora da se rješava strateški i na duže staze“, smatra dr Cerović koja je dodala da je nužno raditi na uspostavljanju hijerarhije u zdravstvenom sistemu države. Ona je podsjetila i da komora za Ministarstvo zdravlja obavlja dvije važne vrste poslova od javnog interesa: to su izdavanje licenci i kontinuirana medicinska edukacija. „U tom kontekstu, nadamo se intenzivnijoj saradnji sa Ministarstvom zdravlja, a u cilju unapređenja statusa ljekara i, posljedično, boljeg zdravlja svih naših pacijenata“, kazala je dr Cerović.

Osim toga, Ljekarska komora uveliko radi i na tome da bude aktivan sudionik i partner u iznalaženju najboljih rješenja uoči najavljene javne rasprave o izmjenama i dopunama zakona o zdravstvenoj zaštiti. „Vjerujemo da država prepoznaje svoj interes da Ljekarsku komoru i institucionalno prepozna kao odgovornog saveznika i u procesu donošenja odluka, a ne samo u njihovom sprovođenju“, smatra dr Cerović. U cilju ostvarivanja visokih standarda prilikom liječenja naših građana i jačanju društvene pozicije i međunarodnog ugleda njenih članova, Ljekarska komora sarađuje sa brojnim evropskim i svjetskim asocijacijama. „Mi smo punopravni član Stalnog komiteta evropskih ljekara, član Svjetske medicinske asocijacije, a aktivni smo i u radu drugih međunarodnih asocijacija“, podsjetila je dr Cerović. Na kraju, ona je zahvalila i domaćoj i međunarodnoj javnosti koji su prepoznali presudnu ulogu crnogorskih ljekara tokom najjačeg udara korona virusa 2021. i 2022. godine. „Zdravstveni radnici Crne Gore su, tačno dvije godine od registracije prvog slučaja korona virusa u Crnoj Gori, dobili specijalnu nagradu Svjetske zdravstvene organizacije koju su zavrijedili, kako je naveo regionalni direktor SZO dr Hans Kluge, u znak počasti i priznanja za doprinos očuvanju zdravlja i života građana tokom pandemije COVID-19. Osim toga, istraživanja sveukupnog javnog mnjenja iz aprila mjeseca, kog su sproveli CEMI i agencija MINA, pokazalo je da građani Crne Gore imaju ubjedljivo najviše povjerenja u zdravstveni sistem. Uvažila nas je država, uvažili su nas građani i međunarodna stručna javnost“, zaključila je predsjednica Ljekarske komore uz najavu da će ova institucija tokom 2022. godine, prvi put od osnivanja, dobiti svoje prostorije koje će biti dom svakog crnogorskog ljekara. Svečanom obilježavanju Ljekarske komore Crne Gore prisustvovali su predstavnici Lekarske komore Srbije, predstavnici Skupštine Crne Gore, Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, Ministarstva zdravlja, Medicinskog fakulteta i Kliničkog centra Crne Gore. Predstavnici Skupštine Crne Gore i resornog odbora, Ministarstva zdravlja, Medicinskog fakulteta i Kliničkog centra Crne Gore odali su priznanje Ljekarskoj komori Crne Gore za rezultate koji su ostvareni u prethodnom periodu, a povodom Dana ljekarske komore koji je obilježen u Podgorici. Potpredsjednica Skupštine Crne Gore, Branka Bošnjak zahvalila je ljekarima u našoj zemlji na svemu što su uradili za građane tokom pandemije korona virusa. “Ovih dana čujem neke dileme o tome da li je trebalo uvesti zarade ljekara u Zarade u javnom sektoru. Nema mjesta toj dilemi, svakako da je trebalo. Nijesu u pitanju ni plate ni koeficijenti već status ljekara. Ne možemo da dozvolimoin da nam subspecijalista bude nižerangiran u odnosu na činovnike u Vladi inače ne bi imao ko da nas liječi. Treba se posvetiti ljekarima i platiti ih adekvatno”, naglasila je Bošnjak. Ona je naglasila da ubuduće treba voditi računa o kadrovskoj politici i planiranju budžeta za zdravstvo, sa posebnim osvrtom na mlade ljekare. “Treba inicirati razgovore o stambenom zbrinjavanju mladih ljekara. Treba nastaviti sa trendom privlačenja kadrova javnom zdravstvu, i sada kada smo našli taj modus, treba ga održati”, navela je Bošnjak.

Njen kolega, poslanik i predsjednik Odbora za zdravstvo, dr Srđan Pavićević ocijenio je da je današnji status ljekara neuporediv u odnosu na period od prije 10, 15 ili 20 godina. “Činjenica je da je Ljekarska komora postala ono što treba da bude. Skoro čitavu deceniju nije bila na visini zadataka jer se nije bavila suštinskim poslom i srozala je svoju autentičnu ulogu. Promjenama koje su nastupile prije pet ili šest godina, došlo je do promjena i Ljekarska komora je na putu da osvoji esnafski status koji joj pripada i da svojim savjetima utiče na izvršnu i zakonodavnu vlast”, ocijenio je Pavićević. A, da će Ljekarska komora imati partnera u Ministarstvu zdravlja, potvrdila je generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu, farmakologiju i regulisane profesije u Ministarstvu zdravlja, dr Slađana Ćorić. “Ljekarska komora je ugledan esnafski savez i udruženje čije rukovodstvo i članovi važe za ugledne profesionalce medicinske struke i nauke.Ministarstvo zdravlja drži Ljekarsku komoru za partnera i čvrst oslonac u kreiranju zdravstvenih politika i usmjerenja koja će nas voditi kvalitetnoj, brzoj i dostupnoj zdravstvenoj zaštiti. Strukovne organizacije su nam veoma važne kako bismo izgradili savremen zdravstveni sistem u kojem ljekari imaju mjesto koje zaslužuju i pacijenta koji je zadovoljan pružanjem njihovih usluga”, poručila je dr Ćorić. Dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, prof. dr Miodrag Radunović istakao je da se mora odati priznanje sadašnjem menadžmentu Ljekarske komore na uređivanju regulative i sistema rada, na vođenju kredibilnog registra ljekara, licenciranju i praćenju stručnog i naučnog usavršavanja. “Udareni su temelji profesionalne samoregulacije ljekarske struke uz traženje izvora ulaganja u ljudske resurse”, ocijenio je dr Radunović uz napomenu da, kako je rekao, društvo u cjelini mora shvatiti da bez zadovoljnog doktora nema ni zadovoljnog korisnika usluga. Medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore, dr Zoran Terzić ocijenio da, ako je dilema i postojala, Ljekarska komora je u posljednjigh godinu i po pokazala put kojim se izvojevaju pobjede u procesu višedecenijske borbe za status ljekara. “Uz zahvalnost doktorici Cerović, ali i Ministarstvu zdravlja, stvorili su se uslovi koji dokazane, ali i mlađe ljekare, ohrabruju da ostanu u svojoj zemlji, ali i da im prioritet bude rad u javnim zdravstvenim ustanovama. Prvo povećanje plata od 1. januara uz normalizaciju koeficijenata koja je najavljena od 1. jula dodatno motivišu crnogorske doktore. Zato moramo odati priznanje i Ljekarskoj komori koja je sada ostvarila naše ciljeve koji su zacrtani prije 30 godina”, ocijenio je dr Terzić. “Na kraju, vjerujem da je došlo vrijeme da svi crnogorski ljekari, udruženi u Ljekarskoj komori, sa svim razlikama koje su naša prednost i vrijednost, a ne nedostatak, budemo jedinstveniji nego ikad. To je potreba svih građana Crne Gore, ali i nužda naše profesije”, naglasio je on. Predstavnik Lekarske komore Srbije, dr Nenad Đoković čestitao je kolegama Dan Ljekarske komore Srbije u ime 34 hiljade članova. On je, u perspektivi, sugerisao Ljekarskoj komori Crne Gore intenzivnije aktivnosti u međunarodnim strukovnim organizacijama. Ljekarska komora Crne Gore

prah za pripremu oralnog

rehidracijskog rastvora

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o. Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

Samit malih zemalja SZO održan u Bečićima U Bečićima je 2. i 3. juna održan Samita malih zemalja Svjetske zdravstvene organizacije. - Zdravlje je najveći kapital društva i pretpostavka i ishod održivog razvoja. Zbog toga Vlada Crne Gore drži zdravlje za jedan od ključnih strateških prioriteta, koji je visoko pozicioniran na političkoj agendi - kazao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, prilikom otvaranja Osmog samita malih zemalja SZO, koji se danas i sjutra održava u Bečićima. On je saopštio da je Ministarstvo zdravlja za ovu godinu planiralo izradu Strategije razvoja zdravstva za naredni četvorogodišnji period, čija će okosnica, kako je naglasio, biti obezbjeđivanje jedanke dostupnosti kvalitetnim zdravstvenim uslugama, uz unaprijeđeni nivo zaštite od finansijskog rizika za građane. Stabilno i održivo finansiranje sistema zdravstva, prema riječima ministra, predstavlja imperativ za resor zdravstva i Vladu. Ministar je posebno naglasio da je cilj resora kojim rukovodi zdravstvena zaštita jednako dostupna za sve, te da se ne smije praviti jaz između bogatih i siromašnih u pristupu zdravstvenim servisima, ljekovima i ostalim uslugama zdravstvenog sistema. - COVID 19 pandemija naglasila je postojeće izazove, kao što su zavisnost od većih zemalja u oblasti trgovine, pristup ljekovima i vakcinama, te nedostatak zdravstvenih radnika i pritisak na njih. U značajnoj mjeri je ugrožen dalji društveni i ekonomski razvoj kroz izazove u turizmu, ograničenja kretanja, veliki teret na domaće resurse... U krajnjem, pojavile su se nove poteškoće koje se, između ostalog, odnose i na distribuciju dezinformacija, održavanje javno zdravstvenih mjera, veći stepen obolijevanja od hroničnih nezaraznih bolesti, posebno karcinoma i naročito posljedice po mentalno zdravlje. Mi, predstavnici malih zemalja, tu smo da zajedno radimo na osnaživanju svojih zdravstvenih sistema, kako bi mogli dostići održiv odgovor na COVID 19, s naglaskom na razvoj multisektorskog, srednjoročnog odgovora i planu oporavka - poručio je ministar Šćekić. Ovaj skup, kako kazao ministar, izvanredna prilika da se raspravlja o prioritetnim temama i oblastima kako bi se osnažili zdravstveni sistemi malih zemalja. - Aktivnosti na prevenciji i promociji zdravlja i blagostanja zahtijevaju programe sa vidljivom predanošću i specifičnim naporima u javnom zdravstvu, u čemu Svjetska zdravstvena organizacija podržava države članice. Zajedničkim djelovanjem, posebnu pažnju usmjerićemo na mentalno zdravlje, digitalno zdravlje, zdravije navike, kao i na program imunizacije, istakao je Šćekić.

On je zahvalio SZO podršci i partnerskom odnosu i istakao da će naša država, kao zemlja članica, u narednom periodu, u saradnji sa ovom organizacijom raditi na realizaciji zacrtanih prioriteta koji su dio dvogodišnjeg Sporazuma o saradnji. Regionalni direktor SZO za Evropu dr Hans Kluge kazao je da su epidemije bolesti i izmijenjeno geopolitičko okruženje neizbježno izoštrili fokus na solidarnost i održivi razvoj, naglašavajući koliko je od vitalnog značaja ostvarivanje onoga što je zacrtano u Mapi puta - Prema boljem zdravlju i dobrobiti u malim zemljama Regiona Evrope SZO 2022.–2025. - Mapa puta doprinosi ponovnom razmatranju zdravlja u svim sektorima politika i pomaže nam da se fokusiramo na područja u kojima je malim zemljama potrebna podrška, područja kao što su upravljanje za dugoročnu pripremljenost i odgovor na vanredne situacije, kao i održivo finansiranje javnog zdravstva – a i jedno i drugo je na našoj agendi danas i sjutra - istakao je dr Kluge. On je naglasio da odgovor na pad turizma u malim zemljama, za više od 70% 2020. i 56% u 2021. godini, koji utiče na privredni oporavak, radna mjesta i prihode za građane, zahtijeva saradnju, uz doprinos Svjetske turističke organizacije. - Samo saradnja na svim nivioima može pružiti zaštitu od globalnih rizika i vanrednih situacija u zdravstvu, omogućiti prilagođavanje na šokove, dati podršku upravljanju i oporavku, kao i pomoći pri rješavanju problema koji nose promjene i neizvjesnosti - naglasio je regionalni direktor. Od svog osnivanja prije osam godina, kako je rekao, Inicijativa malih država je dokazala svoju vrijednost kao forum za razmjenu iskustava i inovacija i pronalaženje zajedničkih rješenja za jedinstvene izazove sa kojima se suočavaju.

Melanom kože - od prevencije do terapije 25. maja 2022. godine Medikal je organizovao vebinar posvećen problematici melanoma. Uz podsjećanje na činjenicu da je mjesec maj, ne slučajno, određen za period apostrofiranja ovog pitanja, tim profesionalaca prezentovao je epidemiologiju, prevenciju, dijagnostiku i različite pristupe liječenju melanoma. Učešće u vebinaru uzeli su dr sc. med. Mirjana Bakić, prim. doc. dr Zoran Terzić, prof. dr Mileta Golubović, dr Salmin Salković i prim. dr Nada Cicmil Sarić. Uvodnu riječ je održala dr Jelena Stojimirović, predstavnica kompanije Novartis, koja je podržala vebinar koji je, sad već po običaju, privukao značajnu pažnju stručne publike. Šta je melanom? Melanom je zloćudni tumor pigmentnih ćelija - melanocita, koji nastaje usljed transformacije normalne ćelije u malignu, koja dalje nastavlja autonomnu, nekontrolisanu diobu i rast. Po objašnjenju dr Mirjane Bakić, melanociti su ćelije koje se nalaze u bazalnom dijelu površnog sloja kože, ostvaruju kontakt sa keratinocitima i snabdijevaju ih melaninom, pigmentom koji apsorbuje UV zračenje i na taj način štiti susjedne keratinocite od oštećenja. Melanociti zadržavaju sposobnost replikacije u toku života, a osnovna karakteristika im je prisustvo brojnih pigmentnih granula, melanozoma, koji sadrže pigment melanin. Međutim, zaštitni efekat pigmenta melanina je ograničen, pa dugotrajno, ciljano i nekontrolisano izlaganje suncu dovodi do toga da melanociti postaju ciljne ćelije za karcinogenezu. Nastanak mladeža posljedica je genetske predispozicije i izlaganja UV zračenju u djetinjstvu. Broj stečenih nevusa, po objašnjenju dr Bakić, povezan je sa ukupnim stepenom izlaganja suncu prije 12. godine života, a broj melanocitnih nevusa značajan je marker rizika za nastanak melanoma (preko 50, odnosno 100). Nakon 40. godine života broj nevusa se smanjuje, dolazi do involucije postojećih i rjeđe pojave novih nevusa.

Opisujući modalitete rizičnih melanocitnih lezija, dr Bakić je podsjetila na konsezus iz 1992. godine po kom je za klinički opis rizičnih promjena na koži potrebno identifikovati atipični nevus, odnosno mladež koji pokazuje tendenciju rasta, prečnika preko 5 mm, sa iregularnom, nejasnom ivicom, blago eleviranom površinom i asimetrijom boje i strukture. Osobe sa fototipom kože I i II, osobe koje imaju preko 100 nevusa, osobe sa 5 atipičnih nevusa imaju do 12 puta veći rizik za nastanak maligniteta kože. Uz pojašnjenje fototipova kože, dr Bakić je upozorila da je tokom posljednje četiri decenije registrovan stalni porast incidence među osobama bijele rase, kao i povećanje incidence među osobama mlađe životne dobi. Melanom je najsmrtonosniji karcinom kože i uzrok je više od 75% smrtnih ishoda. Najveća incidenca je u Kvinslendu: 33.6/100.000, a u Evropi najveći broj novooboljelih je u Švajcarskoj i skandinavskim zemljama: 10-25/100.000. Prema statistici GLOBOCAN-a, stopa incidence melanoma u Crnoj Gori kreće se od 4.6 do 7.3/100.000. Porodična anamneza, prisustvo brojnih melanocitnih nevusa, plava, riđa kosa, svijetao ten, pozitivna lična anamneza na malignitete kože, kao i poremećaj pigmentacije kao što je vitiligo, albinizam, xeroderma pigmentosum, dugotrajna imunosupresivna terapija, kontinuirana izloženost prirodnom i vještačkom izvoru UV zračenja predstavljaju najznačajnije faktore rizika za razvoj melanoma. U cilju prevencije, edukacija stanovništva je osnovna mjera u smislu izbjegavanje nepotrebnog i pretjeranog izlaganja suncu i nastanka opekotina, pravilno i adekvatno nanošenje fotoprotektivnog krema. Djecu ciljano ne izlagati suncu prije treće godine života. Detekcija melanoma u ranoj fazi predstavlja mjeru sekundarne prevencije, te se savjetuju dermatološki i dermoskopski pregledi jedanput godišnje. Dermoskopija je pomoćna neinvazivna metoda koja povećava senzitivnost ranog otkrivanja melanoma za 30-40%.

Opisujući mehanizam zračenja UVA i UVB zraka, dr Bakić je ponudila niz preporuka za primjenu faktora zaštite od sunčanja (SPF). Pored ostalog, fotoprotektivni krem potrebno je nanositi svakodnevno, najmanje 30 minuta prije izlaganja suncu, ne bi trebalo zaboraviti nanošenje preparata na kožu glave, ušnih školjki i stopala, kao i da to treba ponavljati često, naročito poslije kupanja ili znojenja. Atipična pigmentna mreža, asimetrija i prisustvo plavobijelih struktura na površini posmatrane promjene čine važne markere dijagnostike melanoma. Uz ovo, ABCDE sistem prepoznavanja modifikacija kože predstavlja opis ovih tumora.

Cilj edukacije je, po prim. dr Terziću, da se upozori da se sve suspektne tumefakcije na koži moraju sa velikom ozbiljnošću prihvatiti, čak i preventivno operisati.

Uz upozorenje da tokom COVID-19 pandemije nije obavljena jedna trećina dermatoloških pregleda, dr Bakić je ukazala da je zbog toga oko 60.000 melanoma širom svijeta, odnosno svaki peti melanom, ostao nedijagnostikovan. Preventivni dermoskopski pregledi na Klinici za dermatovenerologiju obavljeni su kod 110 osoba u toku maja meseca prošle godine, i kod 80 osoba ove godine. Primarni melanom potvrđen je kod trojice muškaraca starosti 38, 42 i 45 godina, a sekundarni kod muškarca starosti 74 godine. U nizu aktivnosti koje se obavljaju na ovoj klinici, dr Bakić je opisala rad na Registru za melanom u Crnoj Gori. Pozivajući se na podatke Instituta za javno zdravlje, objasnila je da se u Crnoj Gori godišnje dijagnostikuje melanom kod 49 bolesnika, od čega 29 muškog pola. Najzastupljenija je starosna dob 55-60 godina, a uočen je povećan broj novooboljelih u mlađoj populaciji: najmlađi pacijent ima 19 godina.

Karakteristika širenja melanoma je postojanje hematogene i limfogene komponente. Upravo zbog nemogućnosti manipulacije hematogenom komponentom, melanom je ostao i dan danas najmaligniji tumor u ljudskoj populaciji i zato se, po objašnjenju prim. dr Terzića, još uvijek ne može standardizovati i reći ni kojim načinom nastaje, ni kojim načinom se širi, ni kojim načinom nestaje. - Kako dođe do toga da nastane regresija tumora, kako se dešava da dođe do metastaze u svim organima ljudskog organizma: ne možemo dati objašnjenje. Za sve druge tumore možemo, a za melanom ne možemo nikako - kaže prim. dr Terzić. Budući da je nodularni tip melanoma najzastupljeniji, ulaže se trud da ovakvih pacijenata što manje ima, te upozorava da se svaka pigmentna promjena koja je u početnom stadijumu, prepozna i ozbiljno shvati, a potom i pošalje na pregled kod dermatovenerologa. Prim. dr Terzić podsjetio je da od primjene dermoskopije, koja je zastupljena u Crnoj Gori, preko operativnog tretmana, a potom i patohistološkog pregleda bi trebalo pravovremeno verifikovati da li se radi o melanomu. Naročito bi trebalo biti oprezan i u vezi s naizgled benignim promjenama na koži. - Uvriježeno je mišljenje u narodu da pigmentne promjene na koži ne bi trebalo dirati, kako se one ne bi proširile po cijelom tijelu. Međutim, to nije tako, nego je problematika što naš narod takve promjene tretira raznim sredstvima iz okruženja - upozorava prim. dr Terzić. Ukazujući na razlike između pojedinih tipova karcinoma i melanoma, istakao je koliko je, u stvari, značajno preventivno reagovati. Hirurška metoda izbora u liječenju melanoma je eksciziona biopsija. Uz detaljan opis principa njene primjene, indikacija za biopsiju i daljeg hirurškog pristupa, prim. dr Terzić je objasnio da protokol nalaže da se u vremenskom okviru do šest sedmica moraju uraditi reekscizija i sentinel limfonod biopsija, pa pacijenti nemaju razloga za strah od kašnjenja hirurške obrade. BRAF mutacija se često identifikuje kod melanoma, a ova grupa pacijenata ima češće metastaze u regionalne limfne čvorove. Upravo u pravovremenom registrovanju ovih mutacija sastoji se i vid preventivne zaštite zdravlja.

Hirurško liječenje melanoma U okviru prezentacije na temu hirurškog liječenja melanoma kože prim. doc. dr Zoran Terzić ukazao je na značaj BRAF mutacije kod ovih pacijenata. Uz osvrt na značaj ABCDE klasifikacije u dijagnostici melanomskih promjena, ukazao je da je najčešći oblik melanoma superficijalni tip, kao i da u najčešće tipove spadaju nodularni, lentigo i akralni tip melanoma. Po stepenu agresivnosti metastaziranja, širenja i dovođenja pacijenata do letalnog ishoda superficijalna forma ispoljava karakteristike suprotno od nodularnog tipa. Prema nezvaničnoj statistici nažalost u Crnoj Gori najveći broj pacijenata ima nodularni tip, po patohistološkoj klasifikaciji, sa veoma velikim dimenzijama i u poodmaklim stadijumima. Diskoloritet pigmentne promjene na koži, sa nodusom u sredini, u 99% slučajeva predstavlja melanom.

BRAF mutacija kod oboljelih od melanoma Uz osvrt na značaj klasifikacije malignih tumora, prof. dr Mileta Golubović je istakao da bi melanome trebalo sagledati u kontekstu pružanja ciljane terapije. Melanomi su klasifikovani prema više obrazaca. Kada se osvrnemo na sve te klasifikacione elemente, uočićemo ogroman broj informacija koje su potrebne da bi se na adekvatan način posmatrao melanom. Navedenom klasifikacijom napravljen je odličan okvir, tako da se melanomi više ne mogu posmatrati kao jedno oboljenje, nego kao mnogo manifestacija u okviru entiteta koji se jednim imenom zove melanom - kaže prof. dr Golubović. Važno je studiozno i pravovremeno posmatrati intralimfatične regionalne metastaze, pratiti TNM klasifikaciju... Pacijenti u trećem i četvrtom stadijumu su upravo kandidati za

Asymmetry (asimetrija) - odnosi se na asimetriju u boji i strukturi. Border (ivica) - koja je neravna, nazubljena kod melanoma. Colour (boja) - prisustvo 2 ili 3, ili čak i 5-6 nijansi smeđe, sive, plave i crne boje koje se mogu vidjeti u melanomu. Diameter (dijametar) - promjer melanoma obično je veći od 6 mm. Evolution (evolucija) - ili brzina razvoja promjene smatra se možda i najznačajnijom karakteristikom melanoma.

najnoviju terapiju. Otkrivanje selektivnih antiBRAF inhibitora nam je pokazalo impresivnu antitumorsku ulogu kod njih. Oni poboljšavaju stopu odgovora i ukupno preživljavanje pacijenata i svakako kod tih pacijenata moramo raditi određivanje BRAF mutacije - objašnjava prof. dr Golubović. Ispitivanje ovog tipa mutacija trenutno se vrši imunohistohemijski, a kod mutiranog BRAF melanoma efikasno se primjenjuje terapija BRAF inhibitorima. Bitno je odrediti i pacijente kod kojih nema navedene mutacije, zato što su to kandidati za druge vidove terapije - kaže prof. dr Golubović. Ogroman broj solidnih tumora obiluje BRAF mutacijama, a među najvažnijima su melanomi. Patohistološki pregled u svemu ovome ima izuzetno važnu ulogu, pa prof. dr Golubović naglašava da je posebno važno pravilno uraditi dijagnostiku, kao i u okviru optimalnog vremena. Imperativ je da se na adekvatan način obradi i sačuva tkivo, a to se radi prije svega tako što se ono dobro fiksira. Enorman napredak u tome ostvaren je korišćenjem puferovanog formalina. Od izuzetnog značaja je i da patolog ima pristup svim kliničkim podacima. U Kliničkom centru godišnje se obavi veliki broj ovih testiranja, a ubuduće se očekuje još veći broj nalaza. BRAF testiranje se može započeti imunohistohemijskom analizom, a nastaviti nekom vrstom molekularnih ispitivanja. Svakako bi trebalo povesti računa i o proširenju palete imunohistohemijskih markera. U novoj PCR laboratoriji, po najavi prof. dr Golubovića, očekujemo početak molekularnih ispitivanja. Radioterapija u liječenju melanoma Podsjetivši na istorijat primjene radioterapije, od 1899. godine, dr Salmin Salković je opisao tehnologiju radioterapije, načine kombinovanja i njeno mjesto u liječenju melanoma, ističući da je jako važan timski rad radijacionog onkologa, radijacionog tehničara i medicinskog fizičara. Dr Salković je opisao cjeloviti postupak sprovodjenja zračne terapije koji obuhvata pozicioniranje i imobilizaciju pacijenta na CT simulatoru, preko pravljenja ciljanih volumena za zračenje, do planiranja zračnih polja i aplikovanja doze koji traje nekoliko dana.

Institut za onkologiju trenutno raspolaže sa dva aparata za ovu svrhu tj. linearna akceleratora (True Beam i Halcyon). Takođe, u Centru sa radioterapiju Instituta za onkologiju postoji jedan CT simulator. Jonizujuće zračenje, uglavnom visokih energija, koristi se kao osnov radioterapije. Ono direktno djeluje na DNK molekul, dovodeći do smrti ćelije, a može da djeluje i indirektno kada vrši u tkivima hidrolizu molekula vode na slobodne radikale koji sada oštećuju molekul DNKa. U terapiji melanoma potrebne su visoke doze jonizujućeg zračenja, ali po objašnjenju dr Salkovića, nije uvijek moguće obezbijediti aplikaciju visokih doza zračenja na tumor zbog štetnog uticaja na zdravo tkivo. Radikalna radioterapija kod melanoma se izuzetno rijetko koristi zato što su melanomi lokalizovani većinom na koži, pa ih je lakše hirurški tretirati. Radikalna radioterapija melanoma kože podrazumijeva visoke doze i primjenjuje se jedino kod nekih velikih melanoma, uglavnom na koži lica koje je nemoguće operisati. Češće se primjenjuje adjuvantna radioterapija, koja se obično sprovodi poslije hirurgije i ima za cilj da smanji rizik za povratak tj. relaps bolesti. Ovaj vid terapijskog pristupa uglavnom se obavlja kod pacijenata koji imaju visok rizik za relaps bolesti nakon disekcije limfnih cvorova. Smanjuje se lokalni rekurens kod onih pacijanata koji su primili adjuvantnu radioterapiju za oko 10%. Uglavnom se primjenjuje kod pacijenata koji imaju više metastaza u limfnim čvorovima, ili je veličina tih metastaza u limfnim čvorovima veća od tri cm. U ovim situacijama zračenjem se smanjuje rizik samo za lokalno širenje, ali nažalost, ne utiče na ukupno preživljavanje. Adjuvantna radioterapija može se primijeniti nakon operacije i udaljenih metastaza (mozak, kosti, meka tkiva...). Zračna terapija melanoma u smislu palijativnog pristupa može se primijeniti kod metastaza na mozgu. Njome se kontrolišu simptomi bolesti i na neki način poboljšava kvalitet života. Postoje dvije tehnike zračne terapije metastaza melanoma u mozgu: WBRT (zračenje čitavog mozga) i SRS (stereotaksična zračna terapija ili ciljana terapija). Pored ostalog, dr Salković je naveo da su retrospektivne studije sa SRS za metastaze melanoma u mozgu pokazale stopu jednogodišnje lokalne kontrole tumora od 72% do 100%

kod pacijenata sa ograničenom CNS bolesti, ali nešto nižu stopu kod pacijenata sa multiplim ili velikim tumorom (preko 2 cm). Prezentujući aparaturu zračenja i stereotaksičnu terapiju metastaza, objasnio je i da hirurgija ima prednost kod velikih metastaza kada postoji ,,mass efekat” ili kada je potrebna histopatološka verifikacija bolesti, a u ostalim slučajevima metastaza na mozgu primjenjuje se zračna terapija. Uz preporuke za primjenu adjuvantne terapije, dr Salković je objasnio da se za metastaze u mozgu sve više koristi stereotaksična terapija i da je terapija cijelog mozga danas kontroverzna zbog toksičnog efekta. Efekti primjene sistemske (BRAF i imunoterapije) i zračne terapije su mogući, ali ispoljavaju značajnu toksičnost, međutim pokazuju veću efikasnost u kontroli bolesti. Poseban operez bi trebalo imati kada se kombinuju zračna terapija sa BRAF inhibitorima, kako u konkomitantnom, tako i u sekvencijalnom pristupu. Odluka o kombinovanju terapije zavisiće od ordinirajuceg onkologa i pacijenta. Sistemski pristup u liječenju melanoma kože Kada govorimo o melanomu, govorimo o najnepredvidljivijem od svih solidnih malignih tumora. Činjenica koja sama po sebi dovoljno govori je da melanom u stadijumu T1 ne smije da prelazi veličinu od 1 mm. U karcinomu dojke taj dijametar se kreće do 20 mm, kod pluća do 30 mm, a kod bubrega do 70 mm - upozorava prim. dr Nada Cicmil Sarić. Trebalo bi ukazati na inovacije najnovije osme klasifikacije solidnih tumora AJCC-a iz 2018. godine koje se odnose i na klinički stejdžing, odnosno uvođenje podstadijuma D kod trećeg stadijuma, koji ranije nije postojao. Prim. dr Cicmil Sarić je istakla da stvarna istorija liječenja metastastskog melanoma počinje značajno i uspješno da se razvija tek nakon 2011. godine. Dvogodišnje preživljavanje kod metastatskog melanoma je primjenom monoimunoterapije povećano na 59%, a kombinovana imunoterapija je omogućila da 2016. godine ono bude povećano na 64%. Prva ciljana antiBRAF terapija registrovana je 2012. godine kao monoterapija, a kombinovana terapija BRAF+MEK inhibitor 2015 godine. 2016. godine je kombinovana imunoterapija: pembrolizuam i ipilimumab, uvedena u liječenje metastatskog melanoma. Dvije godine kasnije pembrolizumab, nivolumab i dubleti BRAF/MEK inhibitora su uvedeni u adjuvantnu terapiju. Sve krucijalne studije u vezi sa metastatskim melanomom pokazale su, po objašnjenju prim. dr Cicmil Sarić, izrazito poboljšanje ukupnog petogodišnjeg preživljavanja. Do 2011. godine ono nije prelazilo 15%, a danas je, uz savremene metode liječenja, dva puta veće i svaki peti oboljeli je živ nakon pet godina. Preporuke iz referentnih vodiča koji se primjenjuju moraju se individualno prilagoditi za svakog pacijenta. Po objašnjenju prim. dr Cicmil Sarić, jedinstven stav vodiča o prvoj terapijskoj liniji metastatskih tumora o davanju dualne BRAF/MEK blokade ili nekog od inhibitora kontrolnih tačaka još ne postoji. Ipak, podaci upitnika pacijenata govore u prilog tezi da je kvalitet života pacijenata kod primjene dualne BRAF/MEK blokade bolji nego kod primjene monoterapijskog antiBRAF agensa. Najvažnije u cijeloj priči je da je i imuno i kombinovana antiBRAF/MEK terapija dostupna u Crnoj Gori za liječenje pacijenata sa dijagnozom metastatskog melanoma i da od decembra 2021. godine u našoj kliničkoj praksi imamo pacijente sa petogodišnjim preživljavanjem. Osnovni benefit je da se primjena sistemskog

liječenja pomjera prema adjuvantnom setingu koji je pacijentima u Crnoj Gori dostupan na Listi Fonda zdravstva Crne Gore od početka ove godine. Važna preporuka je, kako je rečeno: testirati odmah nakon operacije. Treći stadijum koji označava bolest sa zahvaćenim limfnim čvorovima, predstavlja stadijum najvišeg rizika za metastaziranje, pa stoga treba testirati ranije, kada lokalna bolest ima mnogo bolju prognozu. Petogodišnje preživljavanje je 99% u stadijumu 1A, a svega 32% u stadijumu 3D. Smatra se da 47% slučajeva melanoma danas može biti tretirano adjuvantnom terapijom: nešto više od jedne petine, 22%, pripada stadijumu III i njegovim podstadijumima, a 25% pripada stadijumu II, B i C. U adjuvantnom setingu se primjenjuje i imunoterapija (pembrolizumab, nivolumab) i kombinacija BRAF/MEK inhibitora (dabrafenib/trametinib). Petogodišnja preživljavanja su nadpolovična, sa tendencijom da takva i ostanu dugi niz godina. Još nije definisana prva terapijska linija kod BRAF pozitivnih tumora u vezi s primjenom ili BRAF/MEK dubleta ili primjenom imunoterapije. U odluci o odabiru terapije nakon relapsa koji se pojavio poslije kompletno sprovedene adjuvantne terapije koja je trajala 12 mjeseci, trebalo bi se rukovoditi podacima o tome da li je relaps nastao tokom prvih šest mjeseci od primjene adjuvantne terapije ili nakon isteka 6 mjeseci. Uzima se u obzir i koja je terapija primijenjena u adjuvantnom setingu, jer se nakon eventualnog relapsa tada ordinira ona koja prethodno nije korištena. Perspektive u sistemskom liječenju, po prim. dr Cicmil Sarić, bile bi: definisanje primjene adjuvantne terapije za klinički stadijum IIIA, zauzimanje stava o primjeni adjuvantne terapije u kliničkom stadijumu II: B i C, definisanje prve linije sistemskog liječenja u slučaju relapsa nakon kompletno sprovedene adjuvantne terapije, kao i sistemsko liječenje u neoadjuvantnom setingu bolesti, definisanje novih ciljnih tačaka u metastatskom setingu melanoma, ispitivanje istovremene primjene COMBO (antiBRAF/ MEK dubleta) sa imunoterapijom, rad na otkrivanju faktora koji objektivno registruju efikasnost primijenjene terapije, ponovne primjene istog agensa u nekoj od sledećih terapijskih linija nakon prethodne progresije bolesti, razvoj lokalnih terapija (terapijske vakcine sa onkolitičkim virusima i injiciranje imunološki inkubiranih tumor infiltrišućih limfocita). BRAF testiranje potrebno je raditi što je moguće ranije, a ako je riječ o metastatskom tumoru i iz primarnog tumora, kao i iz metastaza. Trebalo bi proširiti paletu mutacija za testiranje: V600E, NRAS, NTRK, c-KIT. Odluka o primjeni lijeka zavisiće kako od preporuka aktuelnih vodiča, komorbiditeta, opšteg stanja i preferenci pacijenta, tako i od dostupnosti ljekova koja je, kako je ocijenjeno, kod nas u Crnoj Gori na izuzetno visokom nivou. Dalje unapređenje našeg rada u Crnoj Gori u ovoj oblasti ima tri glavne smjernice: početak upućivanja podataka iz našeg Registra za melenom u EuMelaReg, formiranje udruženja pacijenata oboljelih od melanoma, kao i pronalaženje načina interventnog uvoza za ljekove koji u Crnoj Gori nisu dostupni zbog nedostatka interesovanja farmaceutskih kompanija koje ih proizvode, zbog potencijalno malog broj korisnika. Anita Đurović

Hronika 01. jun – Jačanje zdravstvenog sistema u fokusu Ministarstva zdravlja i Vlade Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, dočekao je regionalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu, dr Hansa Klugea uoči 8. Samita malih zemalja koji se 2. i 3. juna održava u Bečićima. Ministar Šćekić je izrazio zadovoljstvo što je Crna Gora domaćin ovako važnog skupa, koji organizuju Ministarstvo zdravlja i Regionalna kancelarija SZO za Evropu, posebno u okolnostima koje karakterišu kompleksni izazovi, prije svega pandemija COVID 19 i samim tim opterećenost zdravstvenih sistema, što, uz klimatske promjene, zagađenost, konflikte, predstavlja ozbiljnu globalnu prijetnju po zdravlje populacije. Zato je, kako je naglasio ministar zdravlja, jačanje zdravstvenog sistema finansijski, kadrovski, prostorno i tehnološki u fokusu Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore. S obzirom da male zemlje povezuju slični izazovi u zdravstvu, predstojeći skup, kako je kazao ministar Šćekić, doprinijeće iznalaženju zajedničkih rješenja u cilju njihovog prevazilaženja, na putu oporavka i daljeg razvoja zdravstvenih sistema. Dr Kluge je kazao da je Crna Gora cijenjeni partner SZO, te da mu je drago što uočava napredak koji je postignut u poboljšanju pristupa zdravstvenim uslugama za sve. On je naglasio da Crna Gora ima ključnu ulogu u napredovanju zdravstvene agende evropskog regiona, kroz sprovođenje Mape puta za zdravlje i dobrobit na Zapadnom Balkanu, ali i kao aktivna članica Inicijative malih zemlje. Ministar Šćekić i dr Kluge razgovarali su i o procesu oporavka od COVID 19 pandemije, kao i tome kako SZO može podržati Crnu Goru u narednom periodu. Takođe, bilo je riječi i o Nacionalnom akcionom planu o zdravstvenoj bezbjednosti, zdravstvenoj politici Crne Gore, kao i pristupu ljekovima i servisima na nivou primarne zdravstvene zaštite u zemlji. U razgovoru o uticaju rata u Ukrajini na zdravstvo, dr Kluge je istakao podršku, velikodušnost i solidarnost koju Crna Gora pokazuje, naročito odlukom da izbjeglicama iz Ukrajine obezbijedi pristup zdravstvenim uslugama i obrazovanju. 01. jun - Stranci će dolaziti da se operišu u KCCG Uvođenje nove metode – mini invazivne video asistirane hirurgije u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), značiće prestanak upućivanja pacijenata iz naše zemlje na liječenje u inostranstvo, a u perspektivi, KCCG će postati ustanova u koju će stranci dolaziti da se operišu, ocijenila je dr Olivera Rašović, kardiohirurg bolnice San Bortolo iz Vićence. Zahvaljujući dr Rašović i njenim kolegama iz Italije, nova procedura je počela da se sprovodi u KCCG i za sada je operisano pet pacijenata.

- U odnosu na vrijeme kada sam ja ovdje kratko radila, očigledno je da se Centar za kardiohirurgiju popravio u organizacionom smislu, radi se sve veći broj različitih kardiohirurških intervencija. Upravo ta otvorenost prema novim procedurama i tretmanima pacijenata znači da se ovdje liječi sve veći broj ljudi. To znači da će Crna Gora imati sve manje potrebe da šalje pacijente van zemlje. U perspektivi, ako mini invazivna video asistirana hirurgija postane standardna procedura u KCCG, to znači da će stranci početi da se liječe kod nas jer ćemo biti najbolji - očekuje dr Rašović.

A, da je realnost da KCCG postane referentna ustanova za mini invazivnu kardiohirurgiju, očekuje i direktor Centra za kardiohirurgiju bolnice San Bortolo iz Vićence koji sada operiše kod nas i obučava crnogorske kolege, dr Loris Salvador. - Obuka je komplikovana i zahtjevna, ali u zavisnosti od učestalosti naših posjeta KCCG i broju kandidata za ovu metodu, očekujem da bi Centar za kardiohirurgiju za godinu mogao da počne sve samostalno da radi - poručio je dr Salvador. Ljekari su pojasnili da mini invazivna kardiohirurgija za pacijente znači manju fizičku traumu kao i brži psihološki oporavak nakon operacija. Direktor Centra za kardiohirurgiju KCCG, dr Srđan Pavićević, ranije je objasnio da prve operacije rade ljekari iz Italije a da će se naredne raditi zajednički da bi, poslije nekog vremena i izvedenih oko stotinu operacija, timovi naših ljekara mogli da počnu da ih izvode rutinski i samostalno. 02. jun - Mapirati zajedničke projekte u zdravstvu Crne Gore i Luksemburga Crna Gora i Luksemburg mogu dodatno osnažiti saradnju u oblasti zdravstva, kako bi najbolje prakse oba sistema poslužile unapređenju zdravstvene zaštite građana, ocijenjeno je na bilateralnom sastanku ministra zdravlja Dragoslava Šćekića sa potpredsjednicom Vlade i ministarkom zdravlja Luksemburga Polet Lenert.

Sagovornici su se saglasili da su iz COVID pandemije naučene mnoge lekcije, te da bi rad na prevenciji i preventivnim programima trebalo da bude okosnica zdravstvenih politika kako bi se djelovalo na uzrok, a ne na posljedice. U tom smislu saradnja malih zemalja i razmjena iskustava mogu doprinijeti unapređenju najslabijih karika u zdravstvenim sistemima, s ciljem bolje dostupnosti zdravstvene zaštite za sve građene. Ministar Šćekić i potpredsjednica Lenert razgovali su na marginama osmog Samita malih zemalja SZO, koji se danas i sjutra održava u Bečićima.

zajednici značajno doprinijeti afirmisanju obje institucije, te da će konkretni rezultati saradnje i zajedničkog rada ubrzo biti vidljivi u praksi. 03. jun - Saradnja u oblasti zdravstva veoma dragocjena za Crnu Goru i Maltu

03. jun - CInMED i CETI potpisali sporazum o saradnji Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) potpisao je sporazum o saradnji sa Centrom za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), u cilju uspostavljanja institucionalnog okvira za jačanje međusobne saradnje i dijaloga.

CETI i CInMED, kako je saopšteno, u narednom periodu zajednički će djelovati i istupati u projektima od značaja za svoje poslovanje. - Nadamo se i očekujemo da će u predstojećem periodu naše dvije institucije zajedničkim trudom, a kroz ujedinjene kapacitete, ostvariti uspješnu saradnju i u dijelu laboratorijskih ispitivanja i naučno-istraživačkih aktivnosti i projekata. Naime, Institut za ljekove i medicinska sredstva kontinuirano radi na usavršavanju i podizanju kvaliteta svojih usluga i kapaciteta na najviši nivo. Laboratorija CInMED raspolaže najsavremenijom, sofisticiranom i rijetko zastupljenom opremom za tehnike difrakcije i fluorescencije X zraka, koje pružaju velike mogućnosti za analize po prirodi vrlo različitih uzoraka (ljekovi, suplementi, kozmetika, hrana, biološki i uzorci životne sredine i dr.). CInMED koristi priliku da ovim putem izrazi zahvalnost Centru za ekotoksikološka ispitivanja na tome sto su prepoznali u nama dobrog partnera u svom budućem radu - istakla je direktorica CInMED dr Snežana Mugoša. Direktor CETI Vidoje Petričić je naglasio da postoji značajan prostor da se kroz ovaj vid saradnje ojačaju prepoznati laboratorijski i kadrovski kapaciteti dvije institucije. - Zajedničkom saradnjom i razmjenom iskustava ćemo dalje unaprijediti rad naših institucija, kao i pojačati vidljivost na regionalnom i međunarodnom planu - poručio je Petričević. Potpisnici sporazuma su izrazili uvjerenje da će formalizovanje saradnje i korišćenje utvrđenih mehanizama, naročito u oblasti laboratorijskih analiza, kao i zajedničko istupanje u naučnoj

Crna Gora i Malta dodatno će osnažiti svoje odnose u oblasti zdravstva, naročito kada je u pitanju jačanje kadrovskih kapaciteta i stručno osposobljavanje ljekara i srednjeg medicinskog kadra, ali i u segmentu pružanja zdravstvenih usluga i primjene digitalnih servisa, zaključak je sa sastanka ministra zdravlja Dragoslava Šćekića sa potpredsjednikom Vlade i ministrom zdravlja Malte Krisом Fearneом, na marginama Samita malih zemalja, koji se održava u Bečićima. Sagovornici su se saglasili da se kroz ažuriranje i redefinisanje Memoranduma o saradnji između dvije zemlje iz 2018. godine, preciziraju budući konkretni oblici saradnje u oblasti zdravstva. Šćekić i Fearne edukaciju i razmjenu kadra na svim nivoima prepoznali su kao jednu od ključnih mogućnosti koje za rezultat mogu imati dobrobit i za Crnu Goru i za Maltu. S obzirom na izvrsnost koju zdravstveni sistem Malte posjeduje kada je u pitanju sofisticirana dijagnostika i liječenje malignih oboljenja, zaključeno je da ima prostora za saradnju u ovom segmentu zdravstvene zaštite. I oblast digitalnih tehnologija takođe ima predznak velikog napretka u sistemu zaštite zdravlja na Malti, te je i ova oblast prepoznata kao mogući vid budućeg zajedničkog djelovanja. 06. jun - Prvi put izvedene najsloženije operacije iz oblasti dječje urologije Nakon što se Klinički centar Crne Gore (KCCG) svrstao među deset ustanova Evrope u kojima se izvodi mini invazivna video asistirana kardiohirurgija koja bi u narednih godinu trebalo da postane standardna procedura, ponosni smo što su u našoj ustanovi prvi put izvedene najsloženije operacije iz oblasti dječje urologije – augmentacije bešike. To je rezultat saradnje Instituta za bolesti djece sa Great Ormond Street Hospital bolnicom iz Londona, koja traje četiri godine. Dvije takve operacije izvedene su na Odjeljenju dječje urologije Instituta za bolesti djece uz pomoć eminentnog prof. dr Imrana Muštaka. - Augmentacija znači da smo mokraćnu bešiku uvećali

dijelom tankog crijeva, i to kod dva pacijenta. Kod prvog pacijenta, osnovni problem je bila kompleksna urođena anomalija ekstrofijaepispadija kompleks, dok je drugi pacijent dječak rođen sa valvulom zadnje uretre i kandidat je za transplantaciju bubrega, pa je ova kompleksna intervencija bila neophodna u cilju adekvatne pripreme za buduću transplantaciju - poručila je načelnica Odjeljenja za dječju urologiju dr Irena Marić, dječji hirurg-urolog.

Operacija izvedena na Odjeljenju dječije urologije Instituta za bolesti djece uz pomoć eminentnog profesora Imrana Muštaka. Prethodno su, u saradnji sa prof. Muštakom, urađene rekonstrukcije vrata bešike i Mitrofanoff procedura, kao i složenije tehnike rješavanja najtežih formi hipospadija. Ekipe ljekara, medicinskih sestrara, instrumetara i anesetetičara će se, u cilju daljeg usavršavanja, uskoro usavršavati u prestižnoj londonskoj dječijoj bolnici, Great Ormond Street Hospital. Operacija izvedena na Odjeljenju dječje urologije Instituta za bolesti djece. 07. jun – CInMED prepoznat kao partner u borbi protiv organizovanih krađa ljekova Predstavnici Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) su prisustvovali prvom sastanku partnera na projektu MEDI-THEFT koji je održan u Rimu u prostorijama Agencije za ljekove Italije (AIFA). Sastanak je organizovan u svrhu planiranja aktivnosti u okviru projekta MEDI-THEFT, čiji je cilj borba protiv krađa i preprodaja ljekova, kroz razvoj platforme bazirane na obavještajnim podacima za izvještavanje, analizu i razmjenu podataka, saopšteno je iz te ustanove. Ovaj projekat se, kako su naveli, finansira iz Programa fonda za unutrašnju bezbjednost Evropske unije (Internal Security Fund Programme), a sprovodi ga AIFA, u saradnji sa Fondacijom za bezbjednost i slobodu Evrope (SAFE), Centrom za transnacionalni kriminal (Transcrime), Poligrafskim institutom i državnom kovnicom (IPZS), udruženjem industrije za paralelni uvoz – Pristupačni ljekovi Evrope (AME), Službom policije (Arma dei Carabinieri), Agencijom za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS) i Institutom za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED). - Kroz ovaj projekat će se omogućiti identifikacija i prevencija kriminalnih aktivnosti i razviti sistem za rano upozoravanje kako kradeni ljekovi ne bi dospjeli u legalne lance snabdijevanja - istakla je direktorica CInMED-a dr Snežana Mugoša. CInMED je, kako su istakli, od početka aktivno učestvovao u realizaciji projekta, a dalje aktivnosti biće usmjerene na njegovu

promociju, izvještavanje i organizovanje konferencija sa međunarodnim učešćem, u cilju aktuelizacije i širenja svijesti o ovom problemu. Iz CInMED-a naglašavaju da su dobili nesebičnu podršku međunarodnih partnera za sve vidove saradnje u okviru nadležnosti ovih institucija. 08. jun - Prvi put izveden hirurški zahvat “zatvaranje otvora” na nosnoj pregradi Prvi put u Crnoj Gori je izveden hirurški zahvat zatvaranje otvora (defekta odnosno perforacije) na nosnoj pregradi (septumu) primjenom silikonske proteze. To je uspjeh Klinike za otorinolaringologiju (ORL) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). Radi se o minimalno – invazivnom zahvatu tokom koga se plasira opturator proteza za nos koja u potpunosti zatvara postojeći defekt a što vodi otklanjanju tegoba koje ima pacijent. Klasične hirurške metode su znatno komplikovanije sa malim procentom uspjeha, posebno kada se radi o velikom defektu. U odnosu na klasične metode, nova intervencija znatno kraće traje, brži je postoperativni oporavak a pacijent osjeća poboljšanje vrlo brzo po završenoj intervenciji. Defekt nosne pregrade može nastati iz različitih razloga. Pacijentkinja, kod koje je uspješno urađena intervencija, ima 22 godine, a defekt nosne pregrade je nastao u djetinjstvu kao posljedica prisustva stranog tijela u nosu. U periodu nakon operacije pacijentkinja se redovno kontorliše i navodi da više nema smetnje koje je imala prije navedenog hirurškog zahvata. Intervenciju je uspješno izveo doc. dr Elvir Zvrko, specijalista ORL, a članovi tima bili su prof. dr Ljubica Pejakov – anesteziolog, instrumentari Tatjana Kasalica i Saša Radusinović, kao i anestetičarka Sanja Kočan. Dr Slavica Đurović, VD direktor Klinike za ORL KCCG, sa zadovoljstvom je istakla da je ovo početak implementacije nove metode liječenja septalnog defekta nosa. Nakon što se KCCG svrstao među deset ustanova Evrope u kojima se izvodi mini invazivna video asistirana kardiohirurgija koja bi u narednih godinu trebalo da postane standardna procedura, te prvi put izvedene najsloženije operacije-augmentacije bešike iz oblasti dječije urologije, ovo je još jedna u nizu minimalno invazivnih metoda hirurškog liječenja koja se sa uspjehom uvodi u ovoj ustanovi. 08. jun – Puna podrška Stambenoj zadruzi Zdravstvo u cilju rješavanja stambenih pitanja zdrastvenih radnika Ministarstvo zdravlja pružiće punu podršku Stambenoj zadruzi zdravstvenih radnika Crne Gore Zdravstvo, u cilju efikasnije i brže realizacije aktivnosti neohodnih za izgradnju stambenih objekata za zdravstvene radnike u opštinama, u kojima je već pokrenuta procedura neophodna za dodjelu parcela za tu namjenu. To je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, saopštio na sastanku sa predstavnicima Zadruge Zdravstvo, predsjednikom Skupštine dr Vladimirom Pavićevićem i v.d. direktoricom Majom Radišević. Ministar je istakao da je jedan od prioriteta Ministarstva zdravlja rešavanje stambenih pitanja zaposlenih u zdravstvu, kao jedno od najbitnijih egsitencijalnih pitanja.

Dr Pavićević i direktorica Radišević upoznali su ministra Šćekića sa aktivnostima Stambene zadruge i statusom dijaloga sa predstavnicima lokalnih samouprava, koje su iskazale interesovanje za rešavanje stambenih potreba zdravstvenih radnika, kako bi, prema njihovim riječima, zajednički, na što bolji način, riješavali ovo vrlo važno pitanje svih zaposlenih u zdravstvu. Oni su naveli da su u opštinama Berane, Pljevlja, Žabljak, Kotor i Podgorica postignuti dogovori, ali da zbog loše koordinacije između Ministarstava zdravlja i finansija i lokalnih samouprava, posljednjih pet godine im nije dodijeljena ni jedna parcela.

venog sistema, saopštila je dr Slađana Ćorić, generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja na stručnom skupu na temu unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite u Crnoj Gori, koji su organizovali Ministarstvo zdravlja i Kancelarija Svjetske zdarvstvene organizacije u Crnoj Gori. Ona je navela da se od zdravstvenog sistema očekuje da na kvalitetan i ažuran način odgovori na sve potrebe građana za zdravstvenom zaštitom, kroz visoku efikasnost u pružanju najkvalitetnijih zdravstvenih usluga, kako bi se ostvarili najbolji rezultati u poboljšanju zdravstvenih ishoda, uz optimalna uložena sredstva. - U cilju unapređenja kvaliteta pružanja zdrastvenih usluga, Vlada Crne Gore, na predlog Ministarstva zdravlja, usvojila je Strategiju za poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata za period 2019. - 2023.godine, čiji je cilj uvođenje sistematskog i kontinuiranog poboljšanja kvaliteta i bezbjednosti u zdravstvu - navela je dr Ćorić.

09. jun – Radiće na podizanju nivoa kvaliteta zdravstvenih usluga Crna Gora i Slovačka su dvije bliske, prijateljske i bratske države, koje će u narednom periodu, uz obostranu podršku, raditi na unapređivanju zdravstvenih sistema i podizanju nivoa kvaliteta zdravstvenih usluga, zajednička je ocjena nakon današnjeg sastanka ministra zdravlja Dragoslava Šćekića i ambasadora Republike Slovačke u Crnoj Gori Borisa Gandela. Ministar Šćekić upoznao je ambasadora Gandela sa prioritetnim zadacima koje Ministarstvo zdravlja planira da sprovede i na kojima je već počelo da se radi, od ozbiljnih i konkretnih izmjena zakonske regulative, usklađene sa evropskom legistlativom, do reforme primarnog nivoa zdravstvene zaštite, pojačanih aktivnosti na uvođenju i sprovođenju preventivnih programa, ojačavanja kadrovskih, prostornih i tehnoloških kapaciteta, pa do racionalizacije potrošnje u svim segmentima, kao doprinos obezbjeđivanju finansijske održivosti sistema zdravstva. On je slovačkom ambasadoru zahvalio na dosadašnjoj nesebičnoj pomoći koju je njegova zemlja uputila Crnoj Gori, naročito u doba pandemije COVID 19 i istakao da su u tom ozbiljnom poslu koji predstoji od velikog značaja pomoć i iskustvo slovačkog Ministarstva zdravlja i zdravstvenog sistema. Ambasador Gandel je uputio ministru Šćekiću čestitke povodom imenovanja i naglasio da će Slovačka i u narednom periodu kroz donacije i druge vidove pomoći nastaviti da podržava resor zdravstva u svim segmentima, sa posebnim naglaskom na edukaciju naših ljekara u tamošnje zdravstvene centre i dolazak slovačkih stručnjaka u Crnu Goru.

Ona je istakla da se, kroz primjenu osnovnih principa i efikasnog zdravstvenog sistema, kao i partnerskim odnosom i saradnjom, može promijeniti i unaprijediti sistem zdravstvene zaštite, tako da se postigne zajednički cilj, a to je zadovoljan i zdrav građanin. Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori dr Mina Brajović, pozdravila je opredijeljenost Ministarstva zdravlja da, pod liderstvom ministra Dragoslava Šćekića, posebnu pažnju usmjeri na jačanje finansijske zaštite i unapređivanje kvaliteta zdravstvenih servisa, kao okosnice napora u ostvarivanju agende održivog razvoja. Pozdravljajući učesnike skupa, dr Brajović je istakla da pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite predstavlja ozbiljan izazov za zdravstvene vlasti u Crnog Gori i širom regiona Evrope. Podsjećajući da kvalitetna zdravstvena zaštita ne smije biti privilegija odabranih i bogatih, dr Brajović je naglasila da je nephodan holistički pristup ostvarivanju integrisanih servisa, koji u središtu pažnje imaju građanina, utemeljeni na najnovijim naučnim znanjima, a koji se pružaju blagovremeno i jednako dostupno svima. Na skupu je predstavljena kancelarija SZO u Atini, kao integralni dio Evropskog programa rada, zatim Priručnik SZO za kvalitet zdravstvene zaštite i instrumenti za unapređenje kvaliteta, kao i Globalni akcioni plan za bezbjednost pacijenata 2021. - 2030.

09.jun - Poboljšanjem kvaliteta zdravstvenih usluga do zadovoljnog i zdravog građanina

09. jun – Sistem kontrole kvaliteta unaprijediće zdravstvene usluge

Kvalitetna zdravstvena usluga strateški je cilj Ministarstva zdravlja, jer je pacijent središte i svrha djelovanja svakog zdravst-

Razvijanje i uvođenje operativnog sistema za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata nema alternativu.

Sistem kontrole kvaliteta unaprijediće zdravstvene ishode, donijeti ekonomske benefite, ali i doprinijeti većem stepenu odgovornosti i promociji transparentnosti u radu čitavog zdravstvenog sistema kao jedinog puta izgradnje povjerenja građana u zdravstvo i institucije sistema. Neophodno je da se sa retorike pređe na djela poručio je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić na sastanku sa ekspertskim timom Svjetske zdravstvene organizacije, koji je održan u Ministarstvu zdravlja. - Ulažući u integrisano pružanje kvalitetnih, blagovremenih, jednako dostupnih zdravstvenih usluga, utemeljenih na najnovijim naučnim dokazima i znanjima, gradimo inkluzivno društvo i stvaramo pretpostavke za ubrzani ekonomski oporavak u post COVID periodu. U predstojećem periodu planirano je rekalibriranje institucionalnog aranžmana i formiranje specijalnog tima za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite u okviru Ministarstva zdravlja - najavio je ministar Šćekić predstavljajući strateške prioritete u radu svog resora. Pozdravljajući posvećenost Ministarstva zdravlja u ostvarivanju univerzalne zdravstvene zaštite, šefica SZO kancelarije u Crnoj Gori dr Mina Brajović istakla je da će uspjeh u unapređenju kvaliteta zdravstvenih usluga biti mjera uspjeha transformacije zdravstvenog sistema. - Zdravstvena zaštita suboptimalnog kvaliteta najviše pogadja najranjivije u društvu, doprinosi nejednakostima i predstavlja prepreku održivom razvoju - dodala je dr Brajović. Na sastanku je učestvovao i dr Joao Rodrigez Berda, šef SZO kancelarije za unapredjenje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata, koja je smještena u Atini, koji je istakao da efikasan i snažan odgovor na epidemiju hroničnih oboljenja u Crnoj Gori iziskuje insistiranje na kvalitetu svih usluga uključujući promociju, prevenciju, liječenje i palijaciju. On je ukazao na važnu spregu između kvalitetne zdravstvene usluge i dinamiziranja održivog oporavka turizma u Crnoj Gori. Specijalni savjetnik SZO Direktora za Evropu, dr Pavlos Teodorakis ukazao je da uporedna iskustva potvrđuju da je kroz ulaganje u sistem kontrole kvaliteta moguće smanjiti gubitke u zdravstvenom sistemu u vrijednosti od 20% zdravstvenog budžeta. Dr Dorjan Marušić, SZO ekspert i bivši ministar zdravlja Slovenije podijelio je relevantno iskustvo Slovenije u pogledu modela sprovođenja akreditacije zdravstvenih ustanova u kontekstu EU integracija. Sastanku je prisustvovala i dr Sladjana Ćorić, generalna direktorka Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja. Ona se osvrnula na potrebu podizanja nivoa kvaliteta i osiguranja kontinuiteta zdravstvene zaštite za rješavanje vrlo učestalog i ozbiljnog problema hipertenzije u Crnoj Gori, ističući važnost sagledavanja ovog problema i u populaciji žena u menopauzi.

invazivne hirurgije. Operaciju je, sa kolegama iz IBD-a, uradio spec. dječje hirurgije, dr Branislav Jovanović inače načelnik laparoskopije u Univerzitetskoj dječijoj klinici u Beogradu.

Riječ je o operaciji pacijenta kom je, uslijed urođenog nedostatka dijafragme, u taj defekt povremeno ulazilo crijevo i dio trbušne keceljice, sa stalnom opasnošću da dođe do zaglavljivanja crijeva i propadanja. Mini invazivnom hirurgijom problem je riješen, a pacijent, umjesto velikog reza ima tri manja od po pet milimetara. Operacija je završena uspješno a postoperativni tok je dobar i brz. Koliko je rijedak ovakav zahvat posrijedi pokazuje i to što su, u posljednjih 20 do 30 godina u Tiršovovoj, urađene ukupno takve tri operacije. Direktor Instituta za bolesti djece, dr Velibor Majić zahvalio je kolegi na izvedenom zahvatu uz nadu da će saradnja i ubuduće rezultirati uvođenjem novih metoda. 10. jun - Održan stručni skup na temu Organizovani, masovni skrining programi Institut za javno zdravlje Crne Gore organizovao je stručni skup na temu Organizovani, masovni skrining programi. Direktor Instituta, dr Igor Galić, otvorio je skup i tom prilikom istakao da maligne bolesti predstavljaju jedan od najvećih zdravstvenih problema širom svijeta zbog visoke učestalosti obolijevanja i umiranja.

10. jun - Prva mini invazivna hirurgija i za djecu u KCCG Nakon što su u posljednjih 10 godina u Univerzitetskoj dječijoj klinici u Beogradu uspješno izvedene samo dvije mini invazivne hirurgije u slučaju defekta dijafragme, treći slučaj bilježi se u Institutu za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). U IBD-u KCCG je izvedena operacija urođenog defekta dijafragme i to primjenom nove metode u Crnoj Gori – mini

- One su drugi vodeći uzrok umiranja u svijetu. Zato programi prevencije kroz promociju zdravih stilova života i nacionalni skrining programi imaju ogroman javno-zdravstveni značaj. Prevencijom i ranim otkrivanjem malignih bolesti znatno se doprinosi poboljšanju zdravlja populacije jer se prevencijom otkrivaju zloćudni

tumori u stadijumu takozvanih premalignih lezija i ranih karcinoma, kada su izgledi za izlječenje veliki. Na ovaj način se obezbjeđuje zaštita svim pacijentima koji su u riziku od obolijevanja, uključujući i socijalno najugroženije, te se doprinosi jednakosti u zdravstvenoj zaštiti - zaključio je dr Galić. Dr Ivana Nikčević Kovačević, spec. epidemiolog je ispred Centra za kontrolu i prevenciju hronicnih nezaraznih bolesti naglasila da su u cilju smanjenja oboljevanja i umiranja od malignih bolesti, rane dijagnoze i ranog započinjanja liječenja, te povećanja kvaliteta života ljudi koji su oboljeli od maligne bolesti organizovani skrining program prioritetna aktivnost. Takođe, ona je u sklopu svog obraćanja prikazala rezultate i planove za unaprijedjenje skrining programa u Crnoj Gori. Eksperti iz oblasti skrining programa iz Holandije (Erasmus MC, Topicus) i Italije (The Epidemiology and screening unit-CPO, Torino), su sa prisutnima podijelili višedecenijsko iskustvo iz svojih država kada su u pitanju Organizovani skrining programi. 14. jun - Biblioteka za slijepe donirala Kliničkom centru audio publikacije Biblioteka za slijepe Crne Gore iz svog knjižnog fonda donirala je 50 audio publikacija Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) od kojih je 10 opredijeljeno za Institut za bolesti djece (IBD), a 40 za ostale organizacione jedinice naše ustanove.

Donaciju je direktorici KCCG dr Ljljani Radulović uručio direktor Biblioteke Božidar Denda. Primopredaji donacije su prisustvovali i dr Velibor Majić, direktor IBD-a KCCG-a i bibliotekarke u Biblioteci za slijepe Crne Gore Seada Nikočević i Ana Đurović. Imajući u vidu da su audio publikacije u novije vrijeme sve popularnije i s obzirom na to da su pristupačne za sve ljubitelje knjige i čitanja u raznim situacijama i prilikama, željeli smo da iz svog fonda opredijelimo jednu zbirku audio publikacija koje će biti od koristi i pomoći kako zaposlenima, tako i pacijentima u Kliničkom centru, u skladu sa procjenom nadležnih i praksom koja je primjenljiva - kazao je ovim povodom direktor Biblioteke Denda. Direktirica se zahvalila na ovoj donaciji čija vrijednost nadmašuje materijalnu i istakla da društvo u cjelini mora svakodnevno da unapređuje kvalitet života svih građana, a posebno vulnerabilne populacije. Publikacije će biti na raspolaganju zaposlenima i pacijentima KCCG-a.

14. jun – Obilježen Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi Crna Gora je, kao društvo, položila ispit iz solidarnosti kada je bilo najteže, a što potvrđuje podatak da je tokom 2021. godine, tokom najjačeg udara koronavirusa, bez obzira na broj inficiranih i njihovih kontakata, prikupljen rekordan nivo nacionalnih zaliha krvi. To je, na svečanosti u Zavodu za transfuziju krvi, povodom Svjetskog dana dobrovoljnih davalaca, poručila direktorica, dr Tamara Šćepanović. - Ovogodišnji slogan pod kojim se obilježava Svjestski dan doborovoljnih davalaca krvi, a koji kaže da je darivanje krvi čin solidarnosti, baca sasvim novo svjetlo na dobrovoljno davalaštvo krvi uopšte. Solidarnost je jedna od onih supstanci bez kojih društvo naprosto ne može da postoji, ona je nužno vezivno tkivo. Solidarnost je, prije svega i iznad svega, iskustvo bliskosti sa drugim ljudima. Imajući u vidu činjenicu da smo svjedočili jednoj od najvećih zdravstvenih kriza savremenog doba tokom koje su transfuziološki centri širom svijeta manje ili više uspješno pokušavali da održe nacionalne zalihe krvi stabilnim, statistički podaci za Crnu Goru za 2021. godinu potvrđuju da smo kao društvo položili ispit iz solidarnosti. lako je tokom cijele prošle godine na snazi bilo proglašenje epidemije virusom Sars-Cov 2 i što je značajan broj dobrovoljnih davalaca bio inficiran ili je bio u kontaktu sa inficiranom osobom, te u tim periodima nisu bili podesni za doniranje krvi, u našoj zemlji prikupljen je rekordan broj jedinica ove dragocjene tečnosti. U 2021. godini zabilježen je najveći nivo davalaštva krvi u Crnoj Gori do sada i iznosio je 3,3 odsto - naglasila je direktorica Zavoda. Ona je pojasnila da je organizovano 269 akcija, što je za oko trećinu više u odnosu na 2020. godinu. Osim toga, i rezultati u prvih pet mjeseci 2022. godine su izuzetno ohrabrujući. Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori dr Mina Brajović podsjetila je da ta međunarodna ustanova sa partnerima tradicionalno, iz više razloga, obilježava Svjetski dan dobrovoljnih davalaca krvi. - Prije svega, da bismo slavili solidarnost, što je ovogodišnji tematski fokus, ali i da bismo podigli nivo svjesnosti i senzibilisali građane i kreatore politika o tome da je potreba za krvlju univerzalna - navela je dr Brajović. Nakon pozdravnih govora, organizacijama i pojedincima koji su se istakli u dobrovoljnom davalaštvu tokom 2021. godine uručena su priznanja. 15. jun - Kardiolog iz Pljevalja i iz KCCG jednako stručni U narednom periodu bi trebalo raditi na institucionalizaciji zdravstvene hijerarhije kako bi put najkomplikovanijih pacijenata iz cijele države ka Kliničkom centru Crne Gore postao maksimalno brz i efikasan. To je ocijenila pomoćnica direktora KCCG za kontrolu pružanja zdravstvenih usluga, dr Žanka Cerović. - Za to nam treba i jačanje društvene svijesti da su kardiolog iz Pljevalja, odakle ja dolazim, kardiolog iz Bijelog Polja i Kotora jednako stručni kao kolega iz KCCG - istakla je dr Cerović na sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje. - Jedan od dokaza kvaliteta rada Kliničkog centra Crne Gore govori i činjenica da nas cijela Crna Gora smatra svojom

bolnicom iako bismo, kao ustanova na sekundarnom nivou, prvenstveno trebalo da budemo usmjereni na pacijente iz Podgorice, Tuzi, Danilovgrada i Kolašina, a to se, kada su posrijedi zahtjevi i očekivanja od KCCG, često smetne s uma - navela je ona.

U Crnoj Gori radi ukupno 2.300 ljekara. Od toga, u KCCG je zaposleno njih 500, što je manje od jedne četvrtine u odnosu na ukupan broj. - Zato je pritisak na KCCG veliki - poručila je dr Cerović. - Podsjećam vas da, prema podacima SZO iz 2013. godine, Crna Gora ima oko 250 ljekara na 100 hiljada stanovnika. Ispred nas, dakle više ljekara od Crne Gore imaju Srbija, Hrvatska, Slovenija, pa čak i Turkmenistan, Gruzija, Jermenija, Moldavija, Azerbejdžan, Uzbekistan ili Kazahstan - navela je dr Cerović. Pomoćnica direktora KCCG napomenula je da je KCCG, u kompletnom procesu jačanja kvaliteta i efikasnije kontrole zdravstvene zaštite, u procesu normiranja rada, a kao prvi korak ka budućim akreditacijama koje će biti garant kvaliteta i dokaz da se pacijent u Podgorici liječi na isti način kao u bilo kojoj od zemalja članica EU.

ministar zdravlja, vraćanje povjerenja u zdravstveni sistem i sigurnosti kod građana, za šta je potrebno prije svega napraviti dobre temelje, kao osnovu za izgradnju stabilnog, finansijski održivog zdravstvenog sistema, u kojem svi mogu da dobiju kvalitetnu i efikasnu zdravstvenu zaštitu. Ambasador Al Hantouli je naglasio da je njegova država spremna da pomogne unapređenju zdravstvenog sistema, posebno u oblasti edukacije ljekara i srednjeg medicinskog kadra u određenim specijalističkim granama medicine, ali i u ostalim segmentima koji su potrebni za podizanje nivoa kvaliteta zdravstvenih usluga. Tokom sastanka bilo je riječi o mogućim invseticijama palestinskih renomiranih kompanija u infrastruktrne projekte u Crnoj Gori, koji bi doprinijeli kako unapređenju uslova u zdravstvenim ustanovama, ali i razvoju zdravstvenog turizma, čemu naša zemlja teži. Sagovornici su ocijenili da će buduće jačanje saradnje u oblasti zdravstva donijeti benefite i biti od obostrane koristi i za Crnu Goru i za Plaestinu. 15. jun - Sastanak posvećen sagledavanju potreba i kapaciteta za uspostavljanje Centra za kontrolu trovanja Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje Crne Gore uz podršku SZO organizovali su multisektorski sastanak posvećen sagledavanju potreba i kapaciteta za uspostavljanje Centra za kontrolu trovanja u Crnoj Gori.

15. jun - Nastavak prijateljskih odnosa i dobre saradnje u oblasti zdravstva Crne Gore i Palestine Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić primio je u zvaničnu posjetu ambasadora Palestine u Crnoj Gori Rabija Al Hantoulija i tom prilikom je iskazano obostarno zadovoljstvo prijateljskim odnosima dvije države.

Ministar Šćekić je upoznao ambasadora Palestine sa prioritetnim projektima koje Ministarstvo zdravlja u narednom periodu planira da realizuje, kako bi se krenulo u rešavanje nagomilanih problema, koji su, prema njegovom riječima, u velikoj mjeri ugrozili funkcionisanje i oslabili zdravstveni sistem. Cilj je, kako je kazao

Pozdravljajući prisutne, direktorica direktorata za javno zdravlje Ministarstva zdravlja dr Ivana Živković istakla je da je Vlada Crne Gore posvećena implementaciji ratifikovanih međunarodnih sporazuma uključujući i Međunarodni zdravstveni pravilnik, kao i da jačanje kapaciteta za prevenciju, pripremljenost i odgovor na zdravstvene krize predstavlja strateški prioritet Ministarstva zdravlja. Ona je naglasila da Crna Gora nikada nije imala Centar za kontrolu trovanja, tako da je iznimno važno da smo uz saradnju sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore i podršku SZO pokrenuli proces u cilju sagledavanja postojećih kapaciteta i načina njohovog jačanja radi koordiniranog i efikasnog djelovanja kada je riječ o kontroli trovanja u zemlji. Ovo je i jedna od važnih obaveza na putu pristupanja Evropskoj obavezi, ocijenila je dr Živković. Ministarstvo zdravlja je posvećeno postovanju svojih obaveza i u cilju unapredjenja rane detekcije, pripremljenosti i odgovoru na zdravstvene prijetnje, dodala je dr Živković. Pozdravljajući učesnike, šefica SZO Kancelarije u CG dr Mina Brajović podsjetila je da su hemikalije važna karika načina života savremenog čovjeka i održivog razvoja. Hemijska industrija

je četvrta po veličini u Evropskoj uniji. Bez dobre prakse upravljanja i odlaganja, hemikalije predstavljaju ozbiljan rizik po zdravlje ljudi, životinja i životnu sredinu, sa negativnim efektima posebno po najranjivije članove društva uključujući žene i djecu, objasnila je dr Brajović. Ona je dodala da pojedine hemikalije izazivaju ozbiljna oboljenja uključujući kancere, ali i poremećaje imunog, respiratornog, endokrinog, reproduktivnog, kardiovaskularnog sistema, slabe našu otpornost i dobar odgovor na vakcine, a samim tim čine nas ranjivijima za mnoga oboljenja. Prema njenim riječima, dodatni razlog za zabrinutost SZO i kreatore politika je činjenica što izlaganje hemikalijama - dodatno potencira planetarnu krizu - uključujući klimatske promjene, degradaciju ekosistema i gubitak biodiverziteta. Tokom sastanka ekspert SZO Irina Zastenskaya predstavila je uporedna iskustva i modele organizacije centara za kontrolu trovanja, ističući da je za efikasnu kontrolu trovanja u zemlji najvaznije da postoje funkcionalne veze u realizaciji ključnih zadataka: pružanje informacija građanima i profesionalnim službama 24 sata tokom dana, usluge liječenja, toksikoloske i laboratorijske usluge. Tokom sastanka, nacionalni eksperti Instituta za javno zdravlje Crne Gore, dr Božidarka Rakočević i Miljana Pavličić predstavile su preliminarne nalaze procjene kapaciteta za kontrolu trovanja, ali i izazove u ovoj oblasti. Posebno je istaknuto nepostojanje elektronskih baza podataka i analize podataka o intoksikacijama, potreba za dodatnom edukacijom zdravstvenog osoblja u cilju uspostavljanja funkcionalnog Centra za kontrolu trovanja, izrada standardizovanih terapijskih protokola za liječenje pacijenata kao i podizanje nivoa svjesnosti opšte populacije o hemikalijama i trovanju kroz sistemski odgovor države. 16. jun - Edukacija za vakcinaciju protiv humanih papiloma virusa (HPV) U okviru priprema za početak vakcinacije protiv HPV-a, koja će u uzrasnoj grupi devetogodišnjih djevojčica u Crnoj Gori početi krajem septembra 2022.godine, Institut za javno zdravlje Crne Gore organizuje edukaciju za zdravstvene radnike. Za zaposlene u Domu zdravlja Podgorica, edukacija će se uskoro održati u ZO Stara varoš. Edukacija je prioritetno namijenjena: koordinatorima HPV vakcinacije, izabranim pedijatrima i pedijatrijskim sestrama, izabranim ginekolozima i ginekološkim sestrama, epidemiolozima i sanitarnim tehničarima, izabranim doktorima za odrasle i medicinskim sestrama iz tima, pedijatrima i ginekolozima sa sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite i predstavnicima menadžmenta ustanova. Zdravstveni radnici će se na edukaciji upoznati sa karakteriristikama HPV vakcine, planom Programa HPV vakcinacije u Crnoj Gori, te sistemom komunikacije u oblasti promocije HPV vakcincije, a predavači će biti prof. dr Dragan Laušević, dr Milko Joksimović i dr Adis Martinović. Karcinom grlića materice je, prema podacima Nacionalnog registra, četvrti po učestalosti obolijevanja i umiranja od malignih bolesti među ženama u Crnoj Gori, dok u Evropi svake godine, preko 30.000 žena umre od raka grlića materice. HPV vakcinacija djevojčica uzrasta između devet i četrnaest godina, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, može spriječiti razvoj raka grlića materice u 97 % slučajeva.

20. jun - KCCG uveo niz novih procedura koje se prvi put rade u Crnoj Gori Klinički centar Crne Gore kao centralna i jedina zdravstvena ustanova tercijarnog nivoa zbrinjava najteže i najkomplikovanije pacijente iz države, poručio je medicinski direktor KCCG, dr Zoran Terzić sa sjednice Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Osim što je Klinički centar Crne Gore centralna, obrazovna i krovna zdravstvena institucija u Crnoj Gori tokom pandemije korona virusa pokazao da je stub crnogorskog zdravstva, bez oklijevanja, bez predaha i bez odlaganja radili smo na apsolutno svakom frontu, i svakog mjeseca smo se usavršavali što je rezultiralo uvođenjem novih metoda, dodao je on. - Samo ovoga mjeseca, postigli smo veliki uspjeh i u kardihururgiji i dječijoj hirurgiji. KCCG se svrstao među deset evropskih ustanova u kojima se izvodi mini invazivna video asistirana kardiohirurgija. Zahvaljujući saradnji sa kolegama iz Italije, očekujemo da za godinu svi naši doktori budu obučeni samostalno da izvode ove izuzetno zahtjevne intervencije, a onda da postanemo referentna ustanova kako bi kod nas pacijenti iz inostranstva dolazili na liječenje. Ovoga mjeseca, takođe, u Institutu za bolesti djece prvi put su izvedene najsloženije operacije augmentacije bešike iz oblasti dječje urologije, prvi put je izveden hirurški zahvat “zatvaranje otvora” na nosnoj pregradi primjenom silikonske proteze, kao što je i prvi put urađena operacija urođenog defekta dijafragme i to primjenom nove metode u Crnoj Gori – mini invazivne hirurgije. Takođe, od ovoga mjeseca u KCCG radimo i analize mutacije najčešćih tumora što, takođe, znači da više nema slanja nalaza u inostranstvo - objasnio je medicinski direktor KCCG. -Tokom najjačeg udara korona virusa otvorili smo sopstvenu PCR laboratoriju, utrostručili smo kiseonični kapacitet, a prvi put od otvaranja KCCG 1974. godine renovirali smo operacioni blok Instituta za bolesti djece, Centar za kliničko laboratorijsku dijagnostiku, Centar za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju, a pripremamo se za rekonstrukciju Centra za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Ne manje važno, u toku je obnova Centra za pripremu i distribuciju hrane i servisa za pranje i peglanje veša - podsjetio je dr Terzić. 20. jun - Ujedinjeno Kraljevstvo dosledan partner crnogorskom zdravstvu Ujedinjeno Kraljevstvo snažno podržava reformske procese u Crnoj Gori, a kvalitetna zdravstvena zaštita i stabilan

zdravstveni sistem značajan su pokazatelj napretka jednog društva, zaključeno je na sastanku ministra zdravlja, Dragoslava Šćekića i britanske ambasadorke u Crnoj Gori Karen Medoks.

Ministar Šćekić je zahvalio ambasadorki na kontinuiranoj podršci i predstavio prioritete kojim će se resor zdravlja voditi prilikom kreiranja zdravstvenih politika. - Pandemijski period je umorio zdravstvene sisteme u cijelom svijetu. I naši ljekari i medicinsko osoblje pokazali su visok stepen odgovornosti i posvećenosti. Ipak, ne smijemo zanemariti ostala oboljenja, pa ćemo u narednom periodu posebnu pažnju posvetiti preventivi, posebno u onim oblastima koje u značajnoj mjeri opterećuju populaciju, u prvom redu karcinomi, ali i mnoge hronične nezarazne bolesti koje uzimaju maha - kazao je ministar. Ambasadorka Medoks je pozdravila prioritete i namjeru ministra Šćekića da javni zdravstveni sistem bude u službi svih građana i posebno zahvalila na odličnoj saradnji sa svim ustanovama u kojima su, kako je navela, britanski državljani imali priliku da se liječe i budu adekvatno zbrinuti te izraženoj namjeri ministra da nastavi saradnju između dvije zemlje u skladu s Konvencijom o socijalnom osiguranju iz 1958.godine. - Veoma sam zahvalna na saradnji koju smo dobili u vezi sa liječenjem britanskih državljana koji dolaze i borave u Crnoj Gori, u okviru našeg dugogodišnjeg recipročnog sporazuma i drago mi je što smo se dogovorili da se to nastavi. Biće nam zadovoljstvo da istražimo mogućnosti da podijelimo iskustvo Ujedinjenog Kraljevstva u borbi protiv korupcije, uključujući upravljanje zdravstvenim sistemom - poručila je Medoks. 27. jun - Značajan potencijal za saradnju zdravstvenih Sistema

Saradnja zdravstvenih sistema Crne Gore i Njemačke koja je intenzivirana tokom COVID pandemje pruža dobru agendu

za budućnost, zaključeno je tokom sastanka ministra zdravlja Dragoslava Šćekića i ambasadora Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori, dr Roberta Vebera. U svim vremenima zaštita zdravlja mora biti zajednička tema, a tokom COVID pandemije pošlo nam je za rukom da uspostavimo jednu jako uspješnu saradnju između Njemačke i Crne Gore, posebno kada govorimo o Robert Koh Institutu i bolnici Šarite u Berlinu, saglasili su se sagovornici tokom susreta. Ministar Šćekić je zahvalio njemačkom ambasadoru na izdašnoj pomoći koju je Vlada Savezne Republike Njemačke uputila Crnoj Gori kako u materijalnom smislu ali i ekspetizi i stručnim savjetima medicinskih profesionalaca iz pomenutih ustanova. - Ova saradnja pogodno je tle za unapređenje u svim oblastima koje mogu imati za cilj zaštitu zdravlja kako crnogorskih građana tako i turista i svih onih koji posjećuju Crnu Goru - poručio je ministar posebno naglašavajući angažovanost i značajnu ulogu ambasadora Vebera. On je upoznao njemačkog diplomatu sa prioritetnim aktivnostima kojim ministarstvo planira da se posveti u narednom periodu sa posebnim fokusom na jačanje javnog zdravstva te kreiranju politika koja će se baviti preventivom, posvećenom kadrovskom i infrastrukturnom jačanju ustanova koje su, kako je kazao, zapuštene višedecenijskom nebrigom i nemarom. - Iako mala država, veoma smo riješeni da pratimo globalni medicinski napredak i kroz pomoć razvijenih zemalja, svjetsku medicinu dovedemo kod nas kroz edukaciju medicinskog kadra, ali i osavremenjavanjem opreme te samim tim i dijagnostike i liječenja - poručio je ministar. Ambasador Veber je kazao da Crna Gora, kao zemlja koja teži pristupanju Evropskoj Uniji i dijeli vrijednosti evropske zajednice, u Njemačkoj ima pouzdanog partnera za nastavka projekata u oblasti zdravlja, ali i za njihovo unapređenje, posebno u onim oblastima gdje je prepoznata kao lider u regionu. 29. jun - Oftalmolozi sprovode okuloplastičnu hirurgiju, hirurgiju suznih puteva i tumora oka Na Klinici za očne bolesti Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) od januara 2022. godine uspješno je počeo sa radom Kabinet za okuloplastičnu hirurgiju i suzne puteve. Predviđen je za pacijente koji imaju probleme vezane za hronično suzenje oka, hronične upale suzne kese, sa spuštenim kapkom, uvrnutim i izvrnutim donjim i gornjim kapcima, zatim tumorima kapaka, kao i pacijenti sa pogrešno usmjerenim trepavicama. Podsjećamo da je na Klinici za očne bolesti KCCG krajem 2019. godine počela edukacija iz navedene oblasti pod mentorstvom hrvatskog eminentnog stručnjaka dr Josipa Kneževića iz KBC Zagreb. Iako je tokom 2020. i dijelom 2021. godine tempo edukacije bio usporen zbog pandemije COVID-19, entuzijazmom i upornošću oftalmolozi KCCG su početkom 2022. godine počeli samostalno, bez nadzora mentora, da izvode sljedeće operacije: dakriocistorinostomija (DCR) – operacija zapušenih suznih puteva, implantacija monokanalikularnog stenta (kod suženih suznih kanalica), ptoza (spušteni kapak), veći tumori kapka koji zahtijevaju upotrebu graftova ili režnjeva, rekonstrukcija konjuntivalnog sakusa kod pacijenata kod kojih je došlo do stečenog nedostatka očne jabučice. U Klinici za očne bolesti KCCG edukovani su i sada se

bave ovom patologijom dr Jelena Radojičić, dr Nemanja Golubović i dr Nikola Cvijović. Oftalmolozi su uveli i savremeni okuloplastični pristup sljedećim očnim oboljenjima: ektropijum i entropijum – izvrnuti i uvrnuti položaj kapka, trihijaza – pogrešno usmjerenje trepavica. Pandemija nije spriječila entuzijazam i želju naših oftalmologa da unaprjeđuju pružanje zdravstvene zaštite našim pacijentima i obezbijede im kvalitetno liječenje u svojoj državi u skladu sa savremnim oftalmološkim protokolima.

zdravlju u centru Sistema – prioriteti su Ministarstva zdravlja za naredni period sa kojima je ministar Šćekić upoznao šeficu delegacije EU u Crnoj Gori. Popa je kazala da jako cijeni sveobuhvatan pristup izazovima sa kojima se suočava zdravstveni sistem i izrazila spremnost za podršku u segmentima gdje je evropsko zdravstvo i zakonodavstvo superiorinije, posebno kroz ukazivanje na usklađenost sa praksama koje će Evropske komisija cijeniti u Izvještaju koji će ove godine, kako je saopštila, biti predstavljen u oktobru.

30. jun - Snažna podrška resoru zdravstva za ispunjavanje mjerila iz poglavlja 28

30. jun – Covid bilans – Institut za javno zdravlje

Ministarstvo zdravlja intenziviraće aktivnosti na ispunjavanju mjerila iz poglavlja 28. u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom, a delegacija EU u Podgorici daće punu podršku i pomoć na tom putu, poručeno je sa sastanka ministra zdravlja Dragoslava Šćekića i ambasadorke EU u Crnoj Gori Kristine Oane Pope.

Sagovornici su saglasni o značaju zdravstvenog sistema za svaku zemlju pojedinačno, ali kada se radi o zemljama kandidatima za pristupanje EU gdje postoji posebno poglavlje koje je posvećeno zdravstvu, ono postaje još važnije. Ministar je zahvalio ambasadorki na kako je kazao ''izdašnoj pomoći koju je Evrpska unija uputila Crnoj Gori tokom prethodnog COVID perioda kako u finansijskom, ali i operativnom smislu prilikom nabavke opreme, vakcina, testova, kao i svih onih segmenata koji su pratili turbulentan, krizni period''. Izraz zahvalnosti upućen je i zbog sredstava koja su opredijeljena za izgradnju Klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju, te Operativnog centra za javnozdravstvene krizne situacije. - Ministarstvo intenzivno radi na pripremi neophodnih procedura kako bi se počelo sa gradnjom ovih ustanova. Posebno žalim što je propuštena prilika da se to uradi u prethodnom periodu pa ćemo sada zbog globalne inflacije biti prinuđeni da izdvojimo dodatna sredstva za realizaciju ovih projekta. Vjerujem da će Vlada Crne Gore naći načina za finansiranje nedostajućeg dijela, ali očekujemo pomoć i od EU - poručio je Šćekić. On je dodao i da će resor na čijem je čelu dati sve od sebe da u najkraćem roku ispunimo obaveze koje imamo u okviru poglavlja vezanih za zdravstvo a nisu realizovane iz različitih razloga kako bi sve bilo spremno za Izvještaj Evropske komicije. Jačanje javnog zdravstva kroz infrastrukturne projekte, poboljšanje uslova za rad medicinskih radnika, unapređenje regulative, jačanje preventivnih programa sa pacijentom i brizi o njegovom

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 973 uzorka na novi koronavirus.

Ukupno su dijagnostikovana 233 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2. Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 29.06.2022. godine iznosio je 23,95%. Tokom poslednja 24 sata IJZCG nije prijavljen nijedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom. Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 729. Prijavljen je oporavak kod 113 pacijenata. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 1367. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 240 222.

ZANIMLJIVOSTI

U prosjeku 10 posto inficiranih osoba majmunskim boginjama premine

Majmunske boginje se po prvi put šire globalno, u epidemiji koja je zatekla zdravstvene radnike. Jedanaest zemalja je za sada otkrilo ovaj tropski virus, koji se obično nalazi samo u Africi. Majmunske boginje obično su dolazile od zaraženih životinja u zapadnoj i središnjoj Africi. Smatra se da virus šire glodavci, uključujući štakore, miševe, pa čak i vjeverice. Ljudi mogu dobiti bolest ako ih ugrizu zaražene životinje, ili dodirnu njihovu krv, tjelesne tečnosti ili kraste. Konzumiranje kontaminirane divljači ili mesa takođe može širiti virus. Ortopoksvirus može ući u tijelo kroz oštećenu kožu, kao i kroz oči, nos i usta. Uprkos tome što se uglavnom prenose divljim životinjama, bilo je poznato da se majmunske boginje mogu prenijeti između ljudi. Međutim, zdravstveni čelnici insistiraju da je to vrlo rijetko. Do širenja s čovjeka na čovjeka može doći direktnim kontaktom, a takođe se može širiti kašljanjem i kijanjem. Stručnjaci smatraju da virus prolazi kroz kontakt koža na kožu tokom seksa. Pacijentima zaraženim majmunskim boginjama može proći do tri nedjelje da razviju bilo koji od simptoma. Rani znakovi virusa uključuju groznicu, glavobolju, bolove u mišićima, bolove u leđima, natečene limfne čvorove, groznicu i iscrpljenost, što znači da se često može zamijeniti s drugim uobičajenim bolestima. Ali njegov najneobičniji simptom je osip koji često počinje na licu, a zatim se širi na druge djelove tijela, najčešće ruke i stopala. Osip se mijenja i prolazi kroz različite faze prije nego se konačno formira krasta, koja kasnije otpada. Smatra se da zarazno razdoblje traje tri nedjelje, ali može varirati među pojedincima. Majmunske boginje su prvi put otkrivene kada je došlo do izbijanja bolesti nalik boginjama kod majmuna držanih za istraživanje 1958. godine. Prvi slučaj kod ljudi zabilježen je 1970. godine u Demokratskoj Republici Kongo i od tada je zaraza zabilježena u brojnim zemljama središnje i zapadne Afrike. Majmunske boginje su obično blage, a većina pacijenata se oporavlja unutar nekoliko nedjelja bez liječenja. Ipak, bolest ubija i do 10 posto ljudi koje zarazi. Vakcina protiv velikih boginja može zaštititi od majmunskih boginja jer su virusi koji uzrokuju bolesti povezani. Podaci pokazuju da sprječava oko 85 posto slučajeva. Postoji i nekoliko antivirusnih ljekova i terapija za velike boginje za koje se čini da djeluju na majmunske boginje. To uključuje lijek tecovirimat, koji je odobren za liječenje majmunskih boginja u EU u januaru.

Pola kovid pacijenata ima bar jedan simptom i dvije godine nakon bolesti Iako su se mnogi oporavili od Kovida 19 i vratili se normalnom životu, novo istraživanje pokazuje da oko polovina pacijenata koja je bila hospitalizovana, i nakon dvije godine osjeća bar jedan simptom bolesti. I dok im se fizičko i psihičko stanje poboljšalo s vremenom, hospitalizovani kovid pacijenti ipak su slabijeg zdravlja i imaju lošiji kvalitet života u odnosu na opštu populaciju.

To se posebno odnosi na pacijente koji pate od produženog kovida koji i nakon dvije godine osjećaju bar jedan simptom – umor, kratkoću daha ili poteškoće sa spavanjem. Istraživanje koje je objavio The Lancet obuhvatilo je 1.192

učesnika u Kini zaražena virusom SARS-CoV-2 tokom prve faze pandemije od 7. januara do 29. maja 2020. Pratili su ih prvo šest mjeseci, pa godinu dana, pa dvije godine. Rezultati su pokazali da se pacijentima poboljšalo fizičko i mentalno stanje nezavisno od težine bolesti, ali 55 odsto ispitanika prijavilo je da osjeća bar jedan simptom nakon preležanog kovida i dvije godine nakon zaraze, a 68 odsto ih je reklo da je simptom ili simptome osjećalo još šest mjeseci. - Nezavisno od toga koliko ih je teško pogodila bolest, kovid pacijenti osjetili su dugoročno pozitivne zdravstvene promjene i većina se u ove dvije godine vratila na posao. Ali, visok je procenat onih koji su osjećali simptome, a kovid pacijenti uopšteno imaju slabije zdravlje od opšte populacije - piše u studiji. Rezultati istraživanja ukazuju da je potrebno dalje istražiti patogenezu produženog kovida i razviti adekvatan odgovor. Istraživanje povezano sa mentalnim zdravljem osoba koje pate od produženog kovida pokazuje da 13 odsto takvih pacijenata dugo osjeća simptome tjeskobe, a njih 11 odsto simptome depresije, prenosi Times of India.

IZ MEDICINE

Muškarci se zaljubljuju brže u odnosu na suprotni pol Vrijeme koje je muškarcima potrebno da se zaljube na prvi pogled iznosi 8,2 sekunde, tvrde naučnici. Što se pogled muškarca duže zadržava na ženi prilikom prvog susreta, to je njegovo interesovanje veće. Ako traje svega nekoliko sekundi, onda to znači da nije pretjerano impresioniran. Ali, ako pređe prag od 8,2 sekundi, to bi moglo da znači da je već do "ušiju" zaljubljen. Ovo, međutim, ne važi za suprotni pol. Žene mnogo duže posmatraju muškarce bez obzira da li im se oni dopadaju ili ne. Tokom istraživanja, postavljene su skrivene kamere koje su pratile pokrete očiju 115 studenata u razgovoru sa grupom glumica i glumaca. Studenti su zatim bili zamoljeni da rangiraju svoje sagovornike po stepenu privlačnosti. Muškarci su u prosjeku gledali 8,2 sekunde u glumice koje su im se dopale, a svega 4,5 sekundi u one koje su im se činile manje atraktivnim, piše američki naučni časopis Arhiva seksualnog ponašanja. Studentkinje su, pak, posmatrale glumce podjednako dugo. Istraživači vjeruju da muškarci koriste očni kontakt u potrazi za odgovarajućom partnerkom, dok žene strahuju da ne privuku neželjenu pažnju koja ih može odvesti i do neželjene trudnoće.

Pandemija uticala na veći stepen anksioznosti i depresije Pandemija korona virusa kod 92 odsto studenata na neki način je uticala na veći stepen zastupljenosti anksioznosti i depresije, što je posljedica manje učestalog druženja i same socijalizacije, pokazalo je istraživanje koje su sproveli studenti Fakulteta političkih nauka u Beogradu (FPN). Više od trećine ispitanika istraživanja Stavovi studenata o post kovid 19 periodu ocjenom četiri, na skali od jedan do pet, navelo je da je pandemija uticala na promjenu svakodnevnih rutina, dok je mali procenat odgovorio da nije uopšte. - Samo 20 odsto studenata je reklo da im je strah od pandemije bio najveći problem, što nam ukazuje da se mladi nijesu imali veliku dozu straha da se zaraze - naveli su autori istraživanja. Kada je u pitanju održavanje nastave, trećina ispitanika se izjasnila da im je mješoviti (hibridni) model nastave adekvatan, dok je manji procenat onih kojima odgovara onlajn nastava. - Blizu polovine ispitanika se izjasnilo da im odgovara uživo nastava, što nam govori da je došlo do izrazitog zasićenja onlajn nastavom - piše u saopštenju i dodaje se da je 15 odsto studenata nastavu ocijenilo ocjenom pet, dok je najveći broj ispitanika nastavu ocijenio sa tri. Oko 70 odsto studenata navelo je da je onlajn nastava na neki način uticala na njihovu motivaciju za učenjem, ali se 80 odsto njih izjasnilo da im je pomoglo da se lakše organizuju. Veliki broj studenata nije bio privržen sportskim aktivnostima, niti im je pandemija predstavljala neki vid motivacije da se njima okrenu, ali je istraživanje pokazalo da je manji broj studenata ipak pronalazio razne načine da održava svoju fizičku aktivnost u dozvoljenim uslovima. Dvije petine ispitanika iznijeli su stav da pandemija nije uticala na to da se osjećaju neaktivnije u odnosu na period prije pandemije, ali da se 40 odsto njih okrenulo vježbanju u kućnim uslovima u nekom vidu. Odluku republičkog Kriznog štaba da vremenski ograniči rad ugostiteljskih objekata, 64 odsto ispitanika ocijenilo je ocjenom jedan, dok je istu ocjenu 55 procenata studenata dalo mjeri uvođenja kovid propusnica. Istraživanje je sprovedeno onlajn i terenskim ispitivanjem u periodu od 16. aprila do 3. maja, a sakupljeno je 933 upitnika popunjenih od strane studenata svih stepena studija i onih koji su završili studije. Danas.rs

REGION 02. jun - Beroš priznao da kombinacija javnog i privatnog zdravstva nije pravedna – Hrvatska Ministar zdravstva Vili Beroš poručio je da kombinacija javnog i privatnog zdravstva pruža optimalnu uslugu, ali nije dobro uređena kada se gomilaju liste čekanja, a istovremeno se pojačano oglašavaju zdravstvene ustanove u kojima dopunski rade ljekari iz javnih zdravstvenih ustanova. Zato je naložio direktorima zdravstvenih ustanova analizu djelotvornosti zdravstvenih radnika koji rade u oba sektora, te u kojoj dinamici i terminima pružaju zdravstvene usluge, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. Kombinacija javnog i privatnog uobičajena je pojava u svim zdravstvenim sistemima razvijenih zemalja, a upravo kombinovanjem javnih i privatnih potencijala, pruža se optimalna zdravstvena zaštita svim građanima, ističe ministar Beroš. No, upozorava, kada s jedne strane svjedočimo gomilanju listi čekanja u javnim zdravstvenim ustanovama, a s druge strane, vidimo pojačano oglašavanje zdravstvenih ustanova u kojima u dopunskom radu rade i ljekari iz javnih zdravstvenih ustanova, tada nije riječ o dobro uređenoj kombinaciji javnog i privatnog pružanja zdravstvene zaštite. Takva situacija, kaže ministar Beroš, može uticati na ostvarivanje zdravstvene zaštite pacijenata i dovesti do diskriminisanja onih koji nemaju novaca za liječenje u privatnom sektoru. Takođe jednaka nepravda čini se i marljivim ljekarima u javnom zdravstvu, koji ispunjavaju svoje obveze i nerijetko preuzimaju teret kolega kojima je "glavni posao postao onaj u privatnom sektoru". Beroš je poručio da mu je kao ministru zdravstva koji dolazi iz javnog zdravstvenog sistema, takva praksa, ako je prisutna, neprihvatljiva i zato je naložio svim direktorima zdravstvenih ustanova analizu djelotvornosti zdravstvenih ranika koji rade u oba sektora, i javnom i privatnom. Najavio je da će uskoro struka donijeti norme prihvatljive dužine čekanja za svaku pojedinu zdravstvenu uslugu, vodeći računa o dijagnozi pacijenta i toku daljnjeg liječenja. A ako postoje liste čekanja veće od preporučene, dovešće se u pitanje dozvola za rad pojedinih ljekara i u privatnom sektoru. Na tom tragu će biti predložena zakonska regulativa, u sklopu izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje se donose krajem godine. Hina 05. jun - Boluju od raka više od prosjeka Evropske unije - Hrvatska U Zagrebu je u prvi puta obilježen Dan preživjelih protiv raka, a tom prikom ministar zdravlja Vili Beroš naglasio je važnost prevencije u suzbijanju ove opake bolesti te poručio da su preživjeli od raka heroji koji je svojim primjerom najsnažnije zagovaraju.

- Svi preživjeli od raka u Hrvatskoj zaslužuju naše najveće poštovanje i priznanje za neizmjernu hrabrost, entuzijazam i snagu kojom su prebrodili ovu opaku bolest koja pogađa svaku treću osobu u Hrvatskoj - rekao je ministar. Svima njima ključna je poveznica pravovremeni odlazak ljekaru i prepoznavanje važnosti Nacionalnih preventivnih programa. To ih čini našim najsnažnijim zagovarateljima prevencije u brizi za zdravlje nacije, istakao je Beroš povodom obilježavanju prvog Dana preživjelih protiv raka u Hrvatskoj na Cvjetnom trgu, koji je okupio preživjele od raka te brojne predstavnike udruženja, organizacija i radnika iz zdravstvenog sistema. Prema najnovijim podacima Eurostata za 2020. Hrvatska se, u odnosu na 2019., spustila s drugog mjesta po smrtnosti od raka na nešto niže četvrto mjesto. To predstavlja pomak u pozitivnom smjeru, ali i upozorava da građani Hrvatske boluju više od prosjeka Evropske unije usljed kasnijeg odlaska ljekaru, nezdravih navika, nedovoljne zdravstvene pismenosti kao i starenja populacije. Sve navedeno razlog je za stavljanje u fokus preventivnih pregleda i programa, koji su ujedno jedan od ciljeva reformskih mjera ministra Beroša. - Nacionalni preventivni programi, napredak u dijagnostici i liječenju zloćudnih bolesti stvaraju sve preduslove za bolje ishode liječenja, dodatno smanjenje smrtnosti i povećanje kvaliteta života oboljelih - upozorio je Beroš. Građani zbog straha ili banaliziranja simptoma sami sebe zakidaju za te blagodati medicine i zdravstvenog sistema. - Stoga su upravo naši reformski koraci usmjereni na reviziju postojećih Nacionalnih preventivnih programa i izradu novih te smo intenzivirali i aktivnosti oko preventivnih pregleda kao i dodatnog promovisanja zdravih životnih navika i podizanja zdravstvene pismenosti kroz međuresorni projekt Javne ustanove – Prijatelji zdravlja - poručio je ministar. Državni sekretar u Ministarstvu zdravstva Sivio Bašić zahvalio je preživjelima na hrabrosti ranog suočavanja sa svojom bolešću kao i dijeljenju ličnih priča sa širom javnošću kako bi svojim primjerom pokazali koliko je važno raditi na prevenciji i na vrijeme potražiti ljekarsku pomoć. Dodao je da je Akcijski plan za borbu protiv raka za iduće trogodišnje razdoblje spreman i u finalnoj je fazi međuresornog usuglašavanja. Hina 06. jun - Sve veći broj ljekara napušta Kosovo Predsjednik Ljekarske komore Kosova dr Pljeurat Sejdiu rekao je da će još 80 ljekara napustiti Kosovo zbog posla u inostranstvu i da ovaj broj nije konačan, prenosi Reporteri. Dodaje da bi taj broj do kraja godine mogao da poraste

na 200, kao i da je 600 zdravstvenih radnika nezaposleno. - Ne vidim korak ka zaustavljanju ovog trenda. A sada imamo preko 80 ljekara koji su obezbijedili posao i koji će otići. Ovaj broj će nastaviti da raste, do kraja godine će dostići 200. Skoro 600 ljekara je nezaposleno. Posla ima, potreban nam je budžet i sistematizacija u bolnicama - rekao je dr Sejdiu.

stanja za koja procijene da bi mogla potpadati pod tu kategoriju, kao i u slučajevima korištenja određenih ljekova Ističu i da Vlada ni u jednom trenutku nije dala podatke o tome za koji je broj prometnih nesreća uzrok bilo zdravstveno stanje pacijenta ili ljekovi koje uzima. Resornom ministru Viliju Berošu zamjeraju što nije reagovao na ove probleme, niti stao na stranu ljekara, te umjesto toga "ovih dana bombastično najavljuje obavezne sistematske preglede". No, prođe li ovakav Vladin predlog, pacijenti ne samo da se neće odazivati na sistematske preglede, već se neće svom ljekaru javljati ni kada budu stvarno bolesni zbog straha da ne ostanu bez vozačke dozvole, upozorava KoHOM. Hina 07. jun - Korupcija kao način života - BiH

On je zatražio da ministar zdravlja Rifat Ljatifi da konkretne predloge za haotično stanje u zdravstvu i da se nada da će to biti uskoro. - Do sada sam opravdavao ministra Ljatifija jer je naslijedio haotično stanje. Ministar je rekao da će u roku od dvije nedelje izaći sa konkretnim predlozima. Poslali smo neke ideje, dali pregled šta nam je potrebno da krenemo dalje i čekamo dvije nedelje da se preduzmu prvi koraci - rekao je dr Sejdiu. Kosovo Online 06. jun - Ljekari upozorili na izmjenu zakona zbog kojeg bi mnogi vozači ostali bez vozačke dozvole - Hrvatska Predloženim izmjenama Zakona o sigurnosti prometa u saobraćaju, velik broj hrvatskih građana mogao bi ostati bez vozačke dozvole, upozorila je Koordinacija hrvatske porodične medicine (KoHOM) te ponovno pozvala saborske zastupnike da reaguju na predložene izmjene. Naime, po predloženom, o zdravstvenim sposobnostima vozača odlučivali bi porodični ljekari koji imaju uvid u zdravstveno stanje i potrošnju ljekova svojih pacijenata te bi bili dužni prijaviti policiji ako su ugrožene vozačke sposobnosti. To je dio predloga izmjena Zakona o sigurnosti prometa u saobraćaju koji je Vlada uputila u drugo saborsko čitanje bez ijedne usvojene izmjene koje su joj uputile udruženja ljekara, ističe KoHOM u saopštenju. To će, ističu, u tešku situaciju dovesti oko 2500 porodičnih ljekara i desetine hiljada pacijenata koji će ostati bez vozačke dozvole čime se može ugroziti i funkcionisanje prevoza, hitnih službi i zaštite. Upozoravaju i da resorno ministarstvo nije definisalo koja bi to bila zdravstvena stanja koja trajno ili privremeno utiču na zdravstvenu sposobnost vozača za sigurno upravljanje motornim vozilom, a ne spominje se ni donošenje pravilnika koji bi definisao stanja u kojima se pacijentu treba oduzeti vozačka dozvola. Zakonski će se sva odgovornost prebaciti na ljekare kojima se propisuje kazna od pet do deset hiljada kuna ukoliko ne prijave pacijente MUP-u, te se može očekivati da će na ljekare nasrnuti i osiguravajuće kuće i teretiti ih za milionske iznose. KoHOM će, stoga, po stupanju zakona na snagu, preporučiti ljekarima da prijavljuju zabranu vožnje za sva zdravstvena

Bosna i Hercegovina je vrlo visoko na ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije. U takvom ambijentu, sve oblasti društva preuzela je korupcija, a poseban akcenat je na pravosuđu, zatim zdravstvu i javnoj upravi. Sva borba protiv korupcije, svede se na kraju na borbu nevladinih organizacija, koja završi na upozorenjima i predstavljanju rezultata. Iako iz EU upozoravaju da je pravosuđe u BiH visokorumpirano i da su reforme neophodne, ništa se konretno na tom planu ne dešava. Možemo slobodno reći da se godinama ništa ne mijenja. Naprotiv, svake godine stanje je sve gore. Naročito su pravosudne institucije u BiH, prema svim parametrima i rezultatima koje postižu, postale reper za ocjenu stepena korupcije i oko kojeg političke strukture ostvaruju svoje interese. Nebinto da li se tu radi o predmetima koji ostaju u ladicama godinama po instrukcijama političara, ili o odustvu reakcije po službenoj dužnosti kada je riječ o slučajevima koje mediji otkriju. Ocjena stanja u BiH je ista kao i prošle godine i najgora je od 2012.godine. BiH nije ostvarila nikakav napredak na polju borbe protiv korupcije, prije svega zbog političke opstrukcije ključnih reformi, za razliku od zemalja u okruženju. To se navodi i u zvaničnim izvještajima nevladinih organizacija koje se bave istraživanjem korupcije u BiH. Stand 08. jun - Posljednjih godina bilježe oko 100 novih slučajeva HIV-a - Hrvatska HIV je virus koji uzrokuje AIDS, spada u porodicu retrovirusa, a ulaskom u ljudski organizam virus napada specifičnu vrstu bijelih krvnih ćelija te se u njima množi, uništava ih i tako postupno dovodi do slabljenja imuniteta. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om, do novembra 2021. godine, zabilježeno 1886 osoba (1679 muškarac, 206 žena, jedan neupisan pol) s dijagnozom infekcije HIV-a, od čega ih je 590 oboljelo od AIDS-a, a u istom razdoblju je od AIDS-a umrlo 240 osoba. U prvih deset mjeseci 2021. godine je od 58 novooboljelih od HIV-a/AIDS-a bilo 53 (91 %) muškaraca. Posljednjih godina se u Hrvatskoj prosječno godišnje bilježi oko 100 novodijagnostikovanih slučajeva infekcije HIV-om, što Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om. U Hrvatskoj se infekcija HIV-om najčešće prenosi polnim

odnosom, a najčešće se bilježi među muškarcima, koji imaju polne odnose s drugim muškarcima. S obzirom na to da osoba koja ima infekciju HIV-om dugo vremena nema nikakve simptome i najčešće se osjeća dobro i nema specifične vanjske znakove infekcije, ne može se po izgledu zaključiti ima li neko ili nema infekciju HIV-om. Jedini način utvrđivanja infekcije u toj fazi bolesti (dok se nije razvio AIDS) je testiranje na HIV. Ako se infekcija HIV-om ne liječi, zbog slabljenja imunog sistema mogu se javiti razni simptomi bolesti. Češći simptomi koji se povezuju s neliječenom infekcijom HIV-om su: oteklina limfnih čvorova (osobito na vratu i u pazuhu), jak umor (koji traje duže vrijeme i nastaje bez očitih razloga), neočekivano mršavljenje (više od 4,5 kg u dva mjeseca), dugotrajni proljev, gljivične infekcije usta, otežano disanje i kašalj koji duže traje, temperatura i znojenje, upozoravaju stručnjaci. 10. jun – HLK je još u aprilu utvrdila propust oko transplantacija na Rebru – Hrvatska Komora ljekara utvrdila je propust tima s Rebra u tzv. aferi transplantacija još prije dva mjeseca, pišu mediji dodajući kako uprkos zaključku da su povrijeđeni i etički i stručni standardi tužilaštvo nije pokrenulo postupak pred Sudom časti. Transplantacijski tim za bubreg KBC-a Zagreb na čelu s akademikom dr Željkom Kaštelanom i ljekari sa Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju bubrega KBC Zagreb, kojeg je načelnik akademik dr Bojan Jelaković, povrijedio je odredbe Kodeksa medicinske etike i deontologije - stoji u zaključku Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju Hrvatske ljekarske komore (HLK), donesenom u aprilu ove godine, koji je potpisao zamjenik predsjednice povjerenstva, prof. dr Tomislav Franjić. Riječ je o zaključku struke o dva slučaja transplantacije bubrega u kojima su dva živa, nesrodna donora, državljani Srbije i Kosova, darovali bubrege dvojici hrvatskih državljana. Zahvati su obavljeni 2019. na KBC-u Zagreb, i to nakon što su ih, zbog sumnjivih okolnosti, stručnjaci KB-a Merkur odbili izvesti. Iako je psihijatrijska procjena KBC-a Zagreb ukazala da jedan donor daruje bubreg zbog obveze prema primatelju koji mu je finansijski pomagao, zahvat je ipak izveden. KBC Zagreb se o tome nije oglašavao, a neslužbeno se poziva na izjave donora ovjerene kod javnog bilježnika u kojima navode da nijesu imali nikakve materijalne koristi od primatelja. Zaključak Povjerenstva HLK datira iz aprila 2022. Temelji se na navodima i iz zdravstveno-inspekcijskog nadzora Ministarstva zdravlja koji se sastoji, stoji u nalazu, od medicinske dokumentacije, stručnog mišljenja, rješenja, upute nacionalne transplantacijske koordinatorice i predloga mjera te očitovanja tima za transplantaciju KBC-a Zagreb i uključenih ljekara. Jutarnji list 11. jun - Ljeto bi moglo donijeti novi talas korone - Hrvatska Novi, ljetni talas zaraze koronavirusom i njegov uticaj još su neizvjesni. Zasad se zna da se novi sojevi omikrona BA.4 i BA.5 uglavnom smatraju odgovornima za porast broja zaraženih u nekoliko evropskih zemalja, nakon Južnoafričke Republike i Portugala. Te nove podvarijante omikrona, koje su naučnici identifi-

kovali još početkom aprila u Bocvani i Južnoafričkoj Republici, vrlo vjerojatno su se pojavile između sredine decembra i početka januara. Stručnjaci kažu da razvoju ovakve situacije pridonosi popuštanje javnozdravstvenih mjera te ističu da se čini da se obje najnovije podvarijante omikrona šire još brže od njegovih prethodnih podvarijanti. - Ljeti možemo računati na manju incidenciju širenja zaraze nego zimi, no to godišnje doba samo po sebi ne može uticati ni spriječiti novi talas zaraze, a to smo mogli vidjeti u slučaju širenja delta varijante koronavirusa u julu 2021., kada smo imali četvrti talas – kazali su epidemiolozi. U Hrvatskoj su u posljednja 24 sata zabilježena 293 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u subotu ukupno 1.989, a umrle su dvije osobe. Među njima je 158 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru pet pacijenata. U samoizolaciji je trenutno 1.136 osoba. Do sada je ukupno testirano 4.902.876 osoba, od toga 1.674 u posljednja 24 sata. Od 25. februara 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do sada ukupno je zabilježeno 1.139.612 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 16.016 preminulo, ukupno se oporavilo 1.121.607 osoba od toga 427 u posljednja 24 sata. Zaključno s 10. junom 2022. utrošeno je 5.255.438 doza vakcina, a vakcinisano je 59,53 posto ukupnog stanovništva, odnosno 70,81 posto odraslog stanovništva. Na dan 10.6.2022 utrošeno je 274 doza vakcina, a od toga je 69 osoba vakcinisano prvom dozom. Zaključno s 10. junom 2022. 2.315.011 osoba vakcinisano je barem jednom dozom, a od njih je vakcinaciju završilo za 2.244.511 osoba (2.041.473 osoba vakcinisano s dvije doze te 203.038 osoba vakcinisano vakcinom Jannsen), što čini 68,76 posto odraslog stanovništva, stoji u saopštenju. Hina 15. jun - Posao za još 100 najboljih mladih ljekara - Srbija U okviru programa Ministarstva zdravlja Zapošljavanja najboljih diplomaca medicine, mladim ljekarima iz cijele Srbije su ponuđene specijalizacije, doktorske studije, kao i zaposlenja u zdravstvenim ustanovama i medicinskim centrima u našoj zemlji. To znači da će još 100 najboljih diplomaca, ljekara, i 200 medicinskih sestara dobiti posao u zdravstvu, dok će ujedno i određene deficitarne grane biti dodatno pokrivene. Mladi su najčešće birali kardiologiju, psihijatriju, anestezologiju, ginekologiju, radiologiju, hematologiju, pedijatriju, gastroenterologiju... i druge medicinske grane. Pored ministra zdravlja, sastanku sa diplomicima prisustvovali su i direktori klinika. U martu je održana akcija zapošljavanja diplomaca sa 8,5 i višim prosjekom, i tom prilikom posao u zdravstvu dobilo je 530 mladih ljekara. A do 2014. godine u zdravstvene ustanove širom Srbije zaposleno je ukupno 35.000 zdravstvenih radnika. 18. jun - Rezervirali još 7 miliona doza vakcina protiv covida - Hrvatska Hrvatska je do sada naručila 12,2 miliona doza vakcina protiv covida-19, a ukupno je utrošeno nešto više od pet miliona

doza, saznaje se u Hrvatskom zavodu za javno zdravlje (HZJZ) u kojemu kažu da je rezervirano još sedam miliona doza za isporuku do kraja iduće godine. Uskoro dobijaju još sedam miliona doza vakcina iako se na skladištima čuva 1,3 miliona neiskorištenih doza, a uništeno je već 354.999 doza. Hrvatska nije jedina zemlja koja se suočava s problemom neiskorištenih vakcina. Širom svijeta vakcine se uništavaju dok se istovremeno svaki mjesec u svijetu proizvede oko milijardu doza vakcina protiv korone. Prema podacima HZJZ-a, do sada su utrošili 5,2 miliona, donirali dva miliona, a na skladištima se čuva 1,3 miliona doza. Sve skupa riječ je o oko 8,8 miliona doza, a gdje je preostalih 3,4 miliona doza (do naručenih 12,2 miliona doza) nije jasno iz odgovora koji su dali iz HZJZ-a. Iako je riječ o ogromnim količinama vakcina koje ostaje neiskorišteno, u HZJZ-u kažu da su još dobro prošli jer je bilo namijenjeno čak 40 miliona doza prema broju stanovnika. No hrvatska zdravstvena administracija uspjela je taj broj skoro da prepolovi na 19 miliona doza (12,2 miliona do sada i 7 miliona doza za predstojeće razdoblje) zbog opreza i svjesnosti o viškovima. Do sada je uništeno 354.999 doza zbog isteka roka trajanja, a koliko će Hrvatsku koštati neiskorištene vakcine, skladištenje i uništavanje, u HZJZ-u ne otkrivanju jer je "cijena povjerljiv podatak iz sporazuma koji je Evropska komisija u ime država članica potpisala s dobavljačima". Prema cijenama objavljenima prije godinu dana, doza Pfizerove vakcine koštala je 19,50 eura, a Modernina 21,50 eura. Hina 18. jun - Prvi slučaj zaražen majmunskim boginjama - Srbija U Srbiji je zabilježen prvi slučaj zaraze majmunskim boginjama. Muškarac u tridesetim godinama života, koji je iz Njemačke doputovao u Srbiju javio se na Infektivnu kliniku u Beogradu sa simptomima zaraze, koja mu je potvrđena nakon testiranja. Neslužbeno se saznaje da je muškarac u stabilnom stanju te se dobro oporavlja. Ljekari su preduzeli sve mjere, pa je moguće da muškarac već za nekoliko dana bude pušten na kućno liječenje. - U pitanju je mlad čovjek. Imao je simptome koji prate ovu bolest, ali on je to dobro podnio. Nakon što bude otpušten na kućno liječenje, on će morati ostati u izolaciji koja traje ukupno 21 dan i poslije se može vratiti svakodnevnim aktivnostima. Ne očekuje se da će imati bilo kakve posljedice bolesti – saopštili su iz Klinike. Kao i kod koronavirusa, ljekari su nakon potvrde o zarazi vrlo brzo pronašli sve kontakte oboljelog muškarca te ih redovno prate. Inače, prvi simptomi majmunskih boginja su visoka temperatura, glavobolja, bol u tijelu i slabost. Nakon dva do tri dana na tijelu se javlja osip, koji se potom pretvara u čireve, a zatim i mjehuriće. Smatra se da je osoba najzaraznija upravo dok traje osip. Pacijentima se savjetuje da ostanu u izolaciji od dvije do četiri sedmice, koliko inače traje ova bolest. Period inkubacije virusa majmunskih boginja je između sedam i 14 dana, a osoba može biti zarazna već dan prije pojave osipa, pa sve do 21 dana nakon pojave navedenih simptoma. Većina ljudi se oporavlja bez liječenja. Blic

19. jun – Broj novootkrivenih kovid infekcija u porastu - Hrvatska U Hrvatskoj su u posljednja 24 sata zabilježena nova 373 slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2, a umrle su tri osobe, izvijestio je Nacionalni štab civilne zaštite. Trenutno je aktivno 2270 slučajeva, a među njima je 160 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga na respiratoru sedam pacijenata. Od 25. februara 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj zabilježeno je 1.141.919 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 16.030 umrlo, ukupno se oporavilo 1.123.619 osoba od toga 290 u posljednja 24 sata. U samoizolaciji je trenutno 1048 osoba. Do sada je ukupno testirana 4.916.071 osoba, od toga 1682 u posljednja 24 sata. Utrošeno je 5.256.560 doza vakcina, a vakcinisano je 59,54 posto ukupnog stanovništva, odnosno 70,81 posto odraslog stanovništva. U poslednja 24 sata utrošeno je devet doza vakcina, a od toga su dvije osobe vakcinisane prvom dozom. Hina 20. jun – Srbija i Hrvatska među najgorim u Evropi po konzumirnju duvanskih proizvoda Dobro je poznato da pušenje duhana izaziva zavisnost, oštećuje sve organske sisteme u organizmu i povećava rizik za više od trideset bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je duvan odgovoran za smrt više od 8 miliona ljudi godišnje, od kojih je više od 7 miliona tih smrtnih slučajeva posljedica direktne upotrebe duvana, a oko 1.2 miliona posljedica izloženosti nepušača duvanskom dimu. Prema postotku dobno standardizirane prevalencije upotrebe duhana među osobama starijim od 15 godina, Hrvatska je među zemljama s najvećom prevalencijom svakodnevnog pušenja, (36.9%). U Hrvatskoj je skoro svaka treća odrasla osoba pušač. 69% učenika u Hrvatskoj je izjavilo da su im cigarete prilično ili vrlo lako dostupne zbog čega je Hrvatska prema percepciji dostupnosti cigareta iznad ESPAD prosjeka. Od Hrvatske imaju veći postotak konzumiranja duhana među osobama od 15 godina pa nadalje: Srbija (39.8%), Letonija (37%) i vodeća Bugarska sa 39%. Susjedne zemlje u kojima se puši manje nego u Hrvatskoj su Slovenija (22%), Mađarska (31.8%), Crna Gora (31.4%) te BiH (35%). Čak su i stanovnici zemalja poput Turske (30.7%) i Grčke (33.5%) manji konzumenti duvana, a najmanje se puši na Islandu (12%) i u Iranu (13.6%). Magazin.hr 24. jun - U Hrvatskoj nove podvarijante covida Nove zaraznije podvarijante omikrona stigle su i u Hrvatsku te uzrokuju značajan porast broja novih slučajeva zaraze u posljednjoj nedelji, saznaje se iz Hrvatskog zavoda za javno zdravlje (HZJZ). U situaciji kada su ukinute sve epidemiološke mjere, virus se lakše širi, a nove podvarijante Ba.4 i BA.5 uspješnije zaobilaze imunitet stečen vakcinaciom ili preboljenjem, kažu u HZJZ-u o novom porastu broja novozaraženih. Podvarijante BA.4 i BA.5 zastupljene su u 15 posto uzoraka poslatih iz Hrvatske na sekvenciranje u evropsku laboratoriju. Iz

HZJZ-a poručuju da su, uprkos većoj virulentnosti novih varijanti, vakcinisane osobe i dalje solidno zaštićene od težih oblika bolesti i hospitalizacije. Za osobe koje su preboljele covid-19 preporučuju vakcinaciju najmanje tri mjeseca nakon preboljenja jer zaštita stečena preboljenjem s vremenom opada. Direktorica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević dr Alemka Markotić ističe da se "situacija pomno prati", te ne isključuje mogućnost da će se aktualni porast broja slučajeva nazvati novim talasom epidemije. - Širenjem podvarijanti BA.4 i BA.5 postoji mogućnost da budu inficirani i oni koji su vakcinisani ili preboljeli, no većinom se radi o blagim kliničkim oblicima koji prođu za dan-dva. Važno je da hronični bolesnici i dalje praktikuju epdemiološke mjere i zaštitu te ih i dalje pozivamo da se vakcinišu - izjavila je – dr Markotić. Dodala je da će te dvije nove podvarijante vjerovatno uskoro postati dominante u Evropi. Nove vakcine, prilagođene omikronu, još nijesu registrirane ni u Evropi ni u SAD-u, kaže direktorica Infektivne klinike. Porast broja zaraženih najveći je u Portugalu, a talas se širi od zapada kontinenta prema jugu i istoku. Hrvatska nije izuzetak, tako da sada imamo 612 novooboljelih od covida-19 i četvero umrlih. Poređenja radi, početkom mjeseca, 1. juna, imali smo 206 novih slučajeva. Danas.hr 24. jun - Vlada odbila predlog da se državni funkcioneri testiraju na drogu - Slovenija Vlada Slovenije objavila je da ne podržava predlog zakona o obveznom testiranju na droge visokih zvaničnika, s obrazloženjem da predlog previše zadire u prava pojedinaca i da je ustavno upitan. Zakon po kome bi se najmanje jednom godišnje davanjem uzoraka krvi, kose ili mokraće na droge testirali članovi parlamenta, ministri i državni sekretari, kao i predsjednik države i Vlade početkom mjeseca je u parlamentarnu proceduru podnijela opoziciona SDS bivšeg premijera Janeza Janše. U obrazloženju se navodi da zbog važnosti rada spomenutih javnih službenika i sve većeg i korištenja droga u populaciji postaje javni interes znati jesu li među konzumentima droga i istaknuti političari ili ne. Prema tom predlogu, oni zvaničnici koji će se u nekom trenutku testirati odabirali bi se ždrebom, testiranje bi se obavljalo najkasnije u roku 48 sati nakon ždrebanja, a za one koji bi odbili testiranje računalo bi se da su na testu bili pozitivni. Vlada novog premijera Roberta Goloba je na sjednici zaključila da bi takav način testiranja na droge bio ustavno sporan, posebno u slučajevima da pojedinac ne pristaje na testiranje. Osim toga, vlada je ocijenila da se na taj način ne bi riješila problematika svih psihoaktivnih supstanci koje mogu da utiču i na savjesno, nepristrasno i kvalitetno obavljanje zadataka državnih zvaničnika, objavila je vladina kancelarija za komunikacije. Hina 25. jun – Zabilježen prvi slučaj majmunskih boginja u Hrvatskoj Hrvatski zavod za javno zdravlje (HZJZ) poručio je da nema mjesta za strah ili paniku nakon prvog potvrđenog slučaja majmunskih boginja u Hrvatskoj, jer bolest nije jako zarazna i tre-

nutno nema drugih sumnjivih slučajeva. Pacijent, odnosno muškarac srednjih godina koji se zarazio, ima blaži oblik, prvi simptomi su se pojavili prije pet dana, a prije toga je boravio u Italiji i Španiji. Zbog majmunskih boginja sastala se i Svjetska zdravstvena organizacija. U Evropi je do sada registrovano nešto više od 2700 slučajeva, a u susret ljetu raste broj zaraženih koronavirusom. - Traje tako dugo dok ne otpadnu sve kraste s kože, toliko je osoba zarazna. Ne može se reći tačan broj dana, jer kod nekoga može biti dvije nedelje, kod nekog tri, čak i četiri nedelje dok ne otpadnu kraste – slično kao kod vodenih kozica - pojasnio je dr Bernard Kaić, načelnik Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a. Za razliku od kovida, rizika za druge - nema. Simptomi su povišena tjelesna temperatura, glavobolja, groznica, iscrpljenost, umor, bolovi u mišićima i leđima, oticanje limfnih čvorova i osip. - Pacijent je došao kod nas u ambulantu, tu mu je uzet uzorak i onda je ljekar koji ga je obrađivao nas upozorio, i to smo obradili što je prije moguće - rekao je mr Ivan Christian Kurolt, načelnik laboratorije Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević. Potvrđen je lokalni prenos, širi se među članovima porodice i bliskim kontaktima. Veći rizik imaju djeca i imunokompromitirane osobe. - Bliski kontakt je sportska aktivnost, rvanje, košarka, masaža, korištenje zajedničkih peškira, posteljine, odjeće. Može se prenijeti na razne načine, ali nije polno prenosiva bolest - izjavio je mr Kaić. Evropska komisija iz Amerike nabavlja vakcinu, a Hrvatska će dobiti nekoliko stotina doza. Odavno je dostupna vakcina protiv koronavirusa, ali gotovo da se niko više ne vakciniše, a brojke novozaraženih u Hrvatskoj posljednjih dana opet rastu. RTL Danas 27. jun – Očekuju reformu zdravstvenog sistema - Hrvatska Hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš ljekarima primarne zaštite namjerava da poveća plate, a hoće li pacijenti morati izdvajati više za osnovno zdravstveno osiguranje još nije poznato. Beroš je proteklih sedmica u javni prostor počeo da pušta nacrte reforme zdravstva. Najveće promjene odnose se na bolnički sistem. Blic 28. jun - Novi pristup pandemiji – Slovenija Slovenski ministar zdravlja Danijel Bešič Loredan najavio je novi pristup u borbi protiv epidemije korona virusa. Ključnu riječ imaće Nacionalni institut za javno zdravlje. Time je ispunio obećanje iz predizborne kampanje, da će slušati struku i da će se strategija i mjere u epidemiji temeljiti na preporukama stanovništvu. Al Jazeera 29. jun - Najsavremeniji transkrinijalni magnetni stimulator u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja - Srbija U okviru projekta Upravljanje migracijama i podrška povratu tražilaca azila, koji realizuje organizacija uz podršku njemačke

vlade organizacija Help je, Centru za zaštitu mentalnog zdravlja Univerzitetskog kliničkog centra Niš donirala opremu u vrednosti 7,1 milion dinara. Centar za zaštitu mentalnog zdravlja UКC Niš, dobio je najsavremeniji transkrinijalni magnetni stimulator sa pratećom opremom. Ovo je prema riječima ljekara Centra za zaštitu mentalnog zdravlja, prvi ovakav aparat u državnom zdravstvu Srbije.

pored terapijskih i brojne dijagnostičke mogućnosti. Najčešće se upotrebljava kod depresije koja je rezistentna na ljekove, ali se koristi i kod liječenja mnogih drugih psihijatrijskih poremećaja i bolesti i u sadejstvu sa određenim ljekovima, efikasnost liječenja je superiorna. Primenljiv je kako kod djece tako i kod odraslih pacijenata – kazao je dr Miodrag Stanković. Prema rečima rukovodstva Centra za zaštitu mentalnog zdravlja UКC Niš, u toku je obuka za rad sa transkrinijalnim magnetnim stimulatorom, a očekuje se da će najkasnije do jeseni početi i njegova puna primjena u Centru. Niške Vesti 29. jun – Nacionalna strategija za bolesti zavisnosti u završnoj fazi - Hrvatska

- Donacija je jako značajna i u neku ruku predstavlja krunu saradnje sa Helpom i vladom Njemačke, koja traje sada više od 15 godina i tokom koje je realizovano više projekata u ukupnoj vrijednosti od oko 250.000 eura. Projekti su bili usmjereni na nove dijanostičke i terapijske mogućnosti, na poboljšanje uslova rada i u krajnjem ishodu na podizanje nivoa kvaliteta pruženih zdravstvenih usluga. Veoma smo zahvalni što su prepoznate potrebe našeg centra i pacijenata, posebno onih najmlađih. Iz ugla struke, za nas je ova donacija jako značajna jer nam donirani aparat omogućava da idemo u korak sa psihijatrijom u svijetu i da pratimo i koristimo najsavremenija dostignuća medicine - istakao je rukovodilac Centra za zaštitu mentalnog zdravlja UКC Niš dr Vladimir Đorđević. Osnovni cilj ove donacije i Help projektne aktivnosti je obezbeđivanje opreme za unaprjeđenje dijagnostike i terapeutskih procedura u zaštiti mentalnog zdravlja stanovništva. - Cilj organizacije Help je da što je više moguće unaprijedi život osjetljivih kategorija stanovništa kojim se inače u Srbiji bavi. Ono što je značajno jeste to da mi već imamo neke porodice koje su kroz ovaj projekat dobile podršku i pomoć Centra za mentalno zdravlje ali nadamo se da ćemo na nivou cijele Srbije uspjeti značajno da doprinesemo rješavanju ovog važnog problema - rekla je prilikom uručenja donacije, senior menadžer za ekonomski razvoj Help Hilfe zur Selbsthilfe Maša Bubanj. Inače, transkrinijalni magnetni stimulator koji je doniran Centru za zaštitu mentalnog zdravlja, je prvi aparat ove vrste u nekoj od državnih zdravstvenih ustanova u Srbiji i predstavlja najnovije dostignuće u tretmanu brojnih mentalnih i neuroloških bolesti. - Radi se o aparatu koji funkcioniše po principu magnetne stimulacije mozga kroz jednokratne ili ponavljajuće magnetne impulse koji utiču na moždanu aktivnost i primjenljiv je i dokazano efikasan kod brojnih mentalnih poremećaja i stanja. Aparat ima

Ministar zdravstva Vili Beroš najavio je da je nova Nacionalna strategija djelovanja na području zavisnosti u završnoj fazi, upozorivši na negativne trendove konzumacije droga, cigareta i alkohola koji narušavaju kliničku sliku nacije. Temeljne odrednice nove Strategije biće predstavljene uskoro na okruglom stolu Sistem prikupljanja podataka i praćenja javnih politika na području zavisnosti – izazovi i potrebe, koji će se održati u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravlje i Ministarstva zdravlja. - Cijena zavisnosti o drogama koju plaćaju građani u Hrvatskoj i ostalim zemljama u EU vrlo je visoka, sa zavisnošću su povezana finansijska izdvajanja za javno zdravlje - istakao je Beroš povodom Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama. Zavisnosti o drogama, dodao je, jedna su od najdugotrajnijih prijetnji našem društvu koja direktno i indirektno utiče na živote miliona ljudi, a borba protiv zavisnosti zahtijeva uspostavljanje multidisciplinarnog i integrisanog pristupa na nacionalnom, lokalnom i međunarodnom nivou. Vlada će u roku od 30 dana od prihvaćanja Strategije u Saboru donijeti Akcijski plan djelovanja na području zavisnosti 2022-2026. kojim će se odrediti konkretni koraci u sprovođenju definiranih mjera, ističe se u saopštenju. Prema podacima Evropskog istraživanja o pušenju, konzumiranju alkohola i droga među učenicima, Hrvatska je iznad evropskog prosjeka po konzumiranju ilegalnih droga među mladima, navodi se. - Konkretno, 21 posto učenika navodi da je barem jednom u životu probalo drogu, od kojih je najčešći kanabis. Takođe, prema uzimanju novih psihoaktivnih supstanci, Hrvatska je iznad evropskog prosjeka s 5,1 posto naspram 3,4 posto u EU - dodaje se. Posebno je alarmantan podatak Istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika koje pokazuje da je ukupno 17 posto petnaestogodišnjaka najmanje jednom u životu probalo marihuanu, što je gotovo svaki peti učenik te starosti. - Negativni trendovi u konzumiranju droga, dinamično tržište koje velikom brzinom proizvodi nove psihoaktivne supstance umnožavaju zdravstvene rizike građana, što negativno utiče na kliničku sliku nacije - upozorava Beroš, dodajući da je Nacionalna strategija usklađena s Nacionalnim planom razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine kao i reformskim mjerama koje su, uz ostalo, usmjerene na preventivne aktivnosti i usvajanje zdravih životnih navika. Hina

Postkovid simpozijum: sesija posvećena kontroli dijabetesa tokom pandemije

DIJABETES I KOVID S ciljem da opišu iskustva koja je pandemija kovida-19 postavila u vezi sa bolesnicima koji boluju od dijabetesa, grupa endokrinologa je realizovala sesiju u okviru Medikalovog Postkovid simpozijuma. Učestvovali su ljekari Kliničkog centra Crne Gore: dr Olivera Bošković, dr Valentina Kalinić, dr Emir Muzurović, a moderator i jedan od predavača bio je dr Sreten Kavarić. Oni su, uz teorijski osvrt, ovom prilikom prezentovali i kliničke slučajeve iz lične prakse. Uspješno prevazišli težak period Po ocjeni dr Olivere Bošković liječenje dijabetesa tokom pandemije predstavljalo je dosta težak period, koji je prevaziđen uspješno. Upozorivši da je i u okolnostima bez pandemije primjetan porast dijabetesa tipa 2, na šta ukazuju podaci iz 2019, dr Bošković je podsjetila da je situaciju dodatno komplikovalo to što ambulante jedno vrijeme nijesu radile. Ipak, ljekovi su, na sreću, bili dostupni čitavo vrijeme.

Podaci iz 2019. govore da se očekuje veliki porast obolijevanja naročito u zemljama Afrike, čak za 143%. U Evropi je 2019. bilo 59 miliona oboljelih, a do 2045. se predviđa da će biti oko 68 miliona oboljelih. 2/3 pacijenata sa dijabetesom živi u urbanim sredinama. Više od 2/3 pacijenata sa dijabetesom tipa 2 su radno sposobni ljudi, starosti 20-64 godina života. Uz osvrt na značaj praćenja hroničnih komplikacija kod ovih pacijenata, dr Bošković je upozorila da tokom svakog trenutka neregulisanog dijabetesa komplikacije bolesti napreduju. Ističući hipoglikemije kao posebno težak izazov tokom pandemije, ona je objasnila da su pacijenti relativno lako prihvatali insulinsku terapiju. Stoga je, kako je objašnjeno, jako važno predvidjeti takvu epizodu. Zahvaljujući primjeni bazalnih insulina i insulinskih analoga druge generacije, danas je ta pojava značajno izbjegnuta. Postizanje ciljnih vrijednosti glikoziliranog hemoglobina u prvih 12 nedjelja terapije od izuzetnog je značaja za dalji tok liječenja, kao i uticaj na rano postizanje kontrole bolesti. Rana hipoglikemijska epizoda predstavlja još jedan od izazova u kontroli dijabetesa. Ona dovodi do prekida terapije, povećava rizik od hospitalizacija i ima poseban efikat na kvalitet života. Ukazujući na statističke podatke iz prakse, dr Bošković je navela da je čak 42% pacijenata sa tipom 2 dijabetesa imalo glikozilirani hemoglobin veći od 9 prilikom započinjanja terapije insulinom. Loša glikemijska kontrola povezana je sa hroničnim komplikacijama, koje imaju trajni uticaj na kvalitet života povezan sa zdravljem, a loš kvalitet života može negativno uticati na kontrolu glikemije. Na značaj ranog postizanja ciljnih vrijednosti ukazuju

podaci studija koji pokazuju da se 89% doze postigne do 12. nedjelje terapije insulinom, a do 24. nedjelje i do 100%. Više od 80% maksimalnog efekta terapije takođe se postiže u prvih 12 nedjelja. Pacijenti sa optimalnom glikemijskom kontrolom nakon 3 mjeseca terapije imali su, po riječima dr Bošković, manje šanse da postignu glikozilirani hemoglobin manji od 7%, koji je cilj kod mnogih pacijenata. Rana titracija je, stoga, jako bitna. Jedan hipoglikemijski događaj tokom perioda titracije u periodu od 3 mjeseca dupliraće rizik od hipoglikemija. To je i razlog zašto treba povesti računa o edukaciji pacijenata, o samokontroli i samotitraciji. 14% više pacijenata koji su doživjeli epizodu hipoglikemije u prvih 12 sedmica prekinulo je terapiju u odnosu na one koji nisu doživjeli epizodu hipoglikemije. Rizik od hospitalizacije kod njih je veći čak 4 puta. Tokom liječenja dijabetesa u periodu pandemije virus je, po riječima dr Bošković, dovodio do oštećenja beta-ćelija, pogoršavao metaboličku sliku oboljelih, uticao na koagulaciju, gojaznost, dovodio do inflamacije, renalnih oštećenja, acidoza, a bilo je i straha od lošeg ishoda bolesti kod pacijenata sa tipom 2 dijabetesa. Poseban oprez zahtijevalo je odlučivanje za terapijski protokol, a većina pacijenata u hospitalnim uslovima liječena je insulinima.

o inicijaciji i prevazilaženju inercije. - To je zlatni period u okviru kog treba da ostvaimo dobre rezultate, i prevaziđemo razne vrste strahova kod pacijenta - kaže dr Kalinić.

Edukacija je jako bitna

Uz brojne faktore koji utiču na kvalitet glikoregulacije, između ostalog i oklijevanja od strane doktora i pacijenta, vrlo je važno predvidjeti mogućnost pojave hipoglikemije. Stoga, kaže dr Kalinić, ne treba oklijevati u dodavanju terapije. Uz to, jako je bitan i profil pacijenta, pa terapijski protokol treba individualizovati. Pravovremena terapija insulinom i titracija predstavljaju sljedeći korak ka uspjehu u postizanju kontrole dijabetesa. - Jako je bitno da se i kod ljekara prevaziđu strahovi, da se ostvari što bolja komunikacija sa pacijentom. Dostupnost pacijentu mora biti obezbijeđena i na ličnom nivou, jer četvoromjesečni kontakt nije dovoljan za realizaciju dobre komunikacije - kaže dr Kalinić. Nedovoljna posvećenost takođe može biti problem. U prvih 12 sedmica, kada se postiže titracija, treba biti oprezan u vezi sa hipoglikemijom. Treba izabrati terapijski modalitet koji odgovara profilu pacijenta i koji će biti komunikacijski uspješan. Budući da u dijabetesu 2/3 obaveza nosi sam pacijent, jasno je zašto se insistira na edukaciji pacijenta.

Dr Valentina Kalinić ukazala je na značaj edukacije u okviru dijabetesa u cilju otkrivanja novih slučajeva i postizanja glikoregulacije. Upozoravajući da koliko god se očekivalo da će porasti broj oboljelih tokom pandemije, u postkovidu će on biti još veći. Stoga, smatra ona, mora postojati tim ljekara koji će udruženo postići rezultat. On mora da bude umrežen i da uključuje više profesionalaca.

Procijeniti pravi trenutak

Analizirajući fenomen straha od prelaska na novi terapijski protokol, koji je uočljiv kako kod pacijenta tako i kod ljekara, dr Kalinić je objasnila da dijabetes ne pokazuje potencijal da dâ opomenu, pa ako ne postoje pravovremeni rezultati samokontrole, to može biti opasno. Ljekari se boje promjene terapije, a pacijenti zapadaju u inerciju. Uz preporuku o potrebi za prevazilaženjem početnog straha kod pacijenta, dr Kalinić je upozorila da ako u prvih 10 godina nije ostvarena dobra glikoregulacija, izgubljena je mogućnost ostvarenja kontrole. U tom cilju potrebno je voditi računa

Ukazujući na principe optimalne glikoregulacije, dr Emir Muzurović je istakao da liječenje insulinima predstavlja jako bitan segment liječenja šećerne bolesti tj. uspostavljanja adekvatne glikoregulacije. Jedna od glavnih prepreka tokom liječenja šećerne bolesti jeste rizik od hipoglikemija, jer bi, u suprotnom, šećernu bolest bilo lako liječiti. Navedeni rizik mora biti predstavljen pacijentu već tokom inicijalnog pregleda, odmah po postavljanju dijagnoze. Uprkos svim manama terapije danas je pacijenta mnogo lakše nagovoriti na insulinsku terapiju nego što je to bio slučaj prije 10-15 godina. Najbitnije je da se ne zakasni sa uvođenjem insulinske terapije. Rano uvođenje insulina tj “rana insulinizacija” je sredstvo za borbu protiv daljeg napredovanja šećerne bolesti, obzirom na progresivni karakter dijabetesa - kaže dr Muzurović.

Iz tog razloga jako je bitno procijeniti trenutak prelaska na insulinsku terapiju. Parametri koji su važni tokom donošenja ovakvih odluka su: vrijednost glikoziliranog hemoglobina i izrazito povišena vrijednost jutarnje glikemije. Druga bitna odrednica o kojoj treba voditi računa je vrsta insulina koja se planira uvesti. Cilj uvođenja bazalnog insulina je normalizacija jutarnjih vrijednosti glikemije (ciljna vrijednost jutarnje glikemije tokom liječenja je glikemija < 7 mmol/l). Dalje, edukacijom je moguće osposobiti pacijenta da sam adekvatno titrira insulin. Vrlo je bitno adekvatno voditi dnevnik samokontrole (putem trakica ili putem kontinuiranog glukoznog monitoringa), da bi nakon određenog perioda uz pomoć dnevnika i nivoa glikoziliranog hemoglobina (tromjesečnog prosjeka šećera u krvi) procijenili adekvatnost glikoregulacije. Sinhronizovanim i temeljnim monitoringom, po dr Muzuroviću, moguće je značajno poboljšati kvalitet liječenja.

Individualizovati terapiju Strategiju liječenja dijabetesa, tvrdi dr Sreten Kavarić, treba prilagoditi svakom pacijentu, u zavisnosti od mnogo faktora koji su vezani za samog pacijenta. Uz analizu važnosti bazalne hipoglikemije, dr Kavarić je objasnio da ukoliko nema hiperglikemija, nema deponovanja u holesterol i trigliceride, nema „hvatanja masti” oko struka i kukova, pa je značajno umanjen rizik od pogoršanja bolesti.

Uz uticaj zdrave ishrane i dobru regulaciju glikoziliranog hemoglobina, uspjeh u kontroli bolesti postaje obećavajući. Dr Kavarić je ilustrovao i razlike u održavanju bazalnih insulina i insulinskog dugodjelujućeg analoga, kao i poređenje dva insulinska dugodjelujuća analoga. Primjena premiks insulina se danas polako napušta. U okviru optimalne kontrole bolesti bitno je razmišljati i o dobijanju u tjelesnoj masi. Često ljekar ispred sebe ima nekomplijantnog pacijenta i onda se tokom liječenja moraju dati značajno veće doze insulina u cilju pokrivanja grešaka koje pacijent pravi pri izboru namirnica. Ti pacijenti uobičajeno kontinuirano dobijaju u tjelesnoj masi - kaže dr Muzurović. Vrlo je bitno istaći da određeni insulini, poput bazalnih insulinskih analoga druge generacije, imaju ravnomjernije dejstvo tokom dužeg vremenskog perioda i značajno manji potencijal da utiču negativno na tjelesnu masu. Uz preporuke za titriranje insulina, dr Muzurović je naglasio da je jako bitno motivisati pacijenta i skratiti rok do dolaska na ciljne vrijednosti glikemije. Uz prikaz slučaja iz prakse, dr Muzurović je naglasio da je jako važno da su pacijenti tokom pandemije bili pod nadzorom tima ljekara (posebno oni koji su bili liječeni kortikosteroidnom terapijom tokom dužeg vremenskog perioda). U tim situacijama, vrlo značajno mjesto imaju i humani bazalni insulini, objasnio je on, obzirom da profil njihovog dejstva može adekvatno pokriti hiperglikemiju koja je posljedica kortikosteroidne terapije (kod pacijenata koji su na dvije doze kortikosteroida dnevno može se koristiti humani bazalni insulin u visokim dozama podijeljen u dvije dnevne doze). Međutim, po obustavljanju kortikosteroida pacijente ipak treba prevesti na insulinski analog u jednoj dozi, obzirom na njihov potencijal da pruže adekvatniji-ravnomjerniji profil dejsta uz minimalan rizik od hipoglikemija.

Zahvaljujući novim insulinskim analozima možemo da kažemo da je udio (hiper)glikemija našte lakše regulisati. Ovaj parametar je, po dr Kavariću, izuzetno važan, jer čak i do 80% učestvuje u vrijednosti glikoziliranog hemoglobina. Na osnovu periodičnih glikemijskih profila mijenja se i terapijski protokol. Uz promjene životnih stilova, prvu liniju liječenja čini metformin. Drugu liniju čini mnogo kombinacija koje su na raspolaganju. Sve ove opcije su, po dr Kavariću, poželjne, i injektabilne i peroralne. GLP-1 agonisti pokazuju visoku efikasnost jer dovode do gubitka težine, imaju dokazan kardiovaskularni benefit, nizak rizik od hipoglikemija, ali su relativno skupi. Bazalni insulin ima dokazanu efikasnost i sigurnost u dosta širokom spektru kod oboljelih sa dijabetesom tipa 2. SGLT2 inhibitori imaju umjerenu efikasnost. Daju se peroralno, dovode do gubitka u težini, sniženja krvnog pritiska, pokazuju kardiovaskularni benefit i nefroprotekciju. DPP-4 inhibitori izlaze polako iz mode i potiskuju ih ostali ljekovi. Uz prikaz kliničkog slučaja tokom pandemijskog perioda, dr Kavarić je istakao da strah, inflamacija i kortikosteroidi u kovidu utiču na pogoršanje regulacije nivoa šećera u krvi, što kod ove grupe pacijenata predstavlja poseban rizik u kontroli bolesti. Anita Đurović

Dijabetički makularni edem Dr sci med Biljana Milojko Šćepović Klinički centar Crne Gore

Danas u svijetu ima oko 250 miliona dijabetičara, a očekuje se da će se za 20 godina broj povećati na 380 miliona. Dijabetes predstavlja rastuću svjetsku epidemiju i vodeći uzrok sljepila radno sposobnog stanovništva. Nakon 20 godina trajanja bolesti u 80% pacijenata razvija se DME. Dijabetička retinopatija (DR) i dijabetički makularni edem (DME) vodeći su uzroci oštećenja vida dijabetičara i direktno ukazuju na prisutnost predkliničkih mikrovaskularnih i makrovaskularnih komplikacija povezanih sa dijabetesom. Makula ili žuta mrlja je centralni dio mrežnjače, prečnika oko 5 mm. Odgovorna je za prepoznavanje boja, zapažanje finih detalja, čitanje, pisanje. Ima veliku koncentraciju fotoreceptora čepića koji šalju signale ka mozgu i tumače se kao slike. Veliki broj receptora nam omogućava da vidimo i najsitnije detalje. Ostatak retine odgovoran je za periferni vid. Oštećenje makule dovodi do pojave zamućenja centralnog vida, tamnih fleka, krivljenja slike, otežanog čitanja i raspoznavanja boja. Makularni edem je oticanje retine u makularnoj zoni zbog tečnosti koja se stvara kao posljedica curenje povrijeđenih ili abnormalnih krvnih sudova. Može se pojaviti u uobičajenim bolestima retine kao što su: dijabetička retinopatija, makularna staračka degeneracija, retinalna venska okluzija i ređe u stanjima kao što su distrofija retine ali i kao posljedica upale poslije operacija, povreda ili upalnih stanja retine. Dijabetički makularni edem (DME) je komplikacija dijabetesa i može se razviti kod osoba sa dijabetesom tipa 1 ili tipa 2. U ranim fazama DME često nema nikakvih simptoma. Simptomi koji se mogu pojaviti su zamagljen vid, duple slike,

veliki broj mušica ili mrlja ispred očiju, boje izgledaju isprano i izblijedjelo, a u poodmakloj fazi dolazi do gubitka vida. Pomenuti simptomi zahtijevaju da se pacijent obavezno pregleda kod oftalmologa. Faktori rizika koji utiču na razvoj DME, pored loše regulacije šećera u krvi, su visok holesterol, neregulisani krvni pritisak, bolest bubrega, apneja za vrijeme spavanja i trudnoća. Patogeneza DME je višestruka, složena i još nije u potpunosti razjašnjena. Smatra se da su trajna hiperglikemija, naknadno oštećenje mikrocirkulacije i narušavanje krvno-retinalne barijere ključni procesi u razvoju bolesti. Nizvodno od ovih promjena vazokonstrikcija može dovesti do izmjene protoka krvi u retini i hipoksije. Kao kompenzatorni mehanizam, pojačana je ekspresija vaskularnog endotelnog faktora rasta (VEGF), doprinoseći stvaranju abnormalnih krvnih sudova, narušavanju krvno-retinalne barijere i povećanju vaskularne permeabilnosti. Nakupine tečnosti unutar slojeva makule (makularni edem) rezultat je povećanog, abnormalnog protoka tečnosti u neurosenzornu retinu. Tokom oftalmološkog pregleda ljekar može dijagnostikovati DME. Uz pregled i fotografije očnog dna (fotofundus) značajne su i dopunske dijagnostičke metode kao što su optička koherentna tomografija (OCT) i fluoresceinska angiografija (FA). Kako za pregled, tako i za sva snimanja, pacijentima se kapaju kapi za širenje zjenica, što omogućava da se vidi praktično cijela retina. Prilikom pregleda očnog dna oftalmolog uočava promjene u makuli kao što su otok, ciste, izmijenjeni refleks, krvarenja i nataložene tvrde depozite. Fotofundus omogućava objektivnije praćenje promjena na retine. OCT je metoda koja nam daje dvodimenzijonalu sliku

presjeka slojeva žute mrlje gdje se uočavaju prostori sa tečnošću (ciste), diskretni koji nisu uočljivi pregledom i fluoresceinskom angiografijom, tako da uočava i najranije promjene dijabetične retinopatije. Za FA snimanje potrebno je da se pacijentu u venu na ruci ubrizgava kontrast koji krvotokom dolazi do retine, takozvana retinalna angiografija. Izmijenjeni krvni sudovi propuštaju kontrast u okolno tkivo, kao što izlazi tečnost kod makularnog otoka. Osim zabliještenja zbog široke zjenice, pacijent neće osjećati nikakvu nelagodu zbog snimanja. Koža pacijenta može poprimiti žutu boju nekoliko sati poslije snimanja. Rana dijagnostika makularnog edema i adekvatno liječenje može spriječiti dalji gubitak vida, pa čak i vratiti izgubljeni vid. Ako se ne liječi makularni otok, vid se može značajno pogoršati u rasponu od nekoliko mjeseci. Trenutno je dostupno nekoliko metoda liječenje DME. Dok je prije 10 godina laser terapija bila glavni tretman za liječenje DME, nova prva linija odbrane su agensi protiv vaskularnog endotelnog faktora rasta (VEGF), koji se primjenjuju kao intravitrealne injekcije. Anti VEGF ljekovi imaju za cilj da zaustave aktivnost VEGF–a i spriječe stvaranje problematičnih krvnih sudova. Nažalost, studije su pokazale da 20-60% pacijenata sa DME ne dobijaju adekvatan odgovor na primjenu anti VEGF terapije. Tada ljekari predlažu kortikosteroide jer imaju protivupalno djelovanje, koje je takođe prisutno kao komponenta u mehaniznu razvoja otoka u makuli. Steroidi se daju kao kapi za oči, parabulbarne injekcije, intravitrealne injekcije i intravitrealni implanti deksametazona. Prvo se počinje sa parabulbarnim injekcijama da se vidi ima li terapijskog efekta. Određen implant se aplicira u staklasto tijelo i kao depo djeluje praktično 6 mjeseci. Rizik terapije kortikosteroidima je da povećava mogućnost razvoja glaukoma.

je kombinacija ove dvije tehnike. Uprkos dugotrajnoj i rasprostranjenoj kliničkoj primjeni laser fotokoagulacije, još nije kompletno razjašnjen mehanizam povoljnog djelovanja lasera u prevenciji gubitka vida kod dijabetičke retinopatije. Povoljni efekt fotokoagulacije najčešće nije samo posledica trenutne koagulacije nego je izazvan sekundarnim odgovorom tkiva. Liječenje DME mora biti multidisciplinsko, jer zahtjeva adekvatnu internističku i endokrinološku potporu. Prevencija Nikad nije kasno da razgovarate o mogućnostima liječenja sa svojim ljekarom. Ako je utvrđena dijagnoza DME, brzi početak liječenja može pomoći u sprečavanju dugotrajnog oštećenja oka i gubitka vida. Prevencija je najvažnija mjera u očuvanju vašeg vida. Pomozite svojim očima tako što ćete učiniti sljedeće: pođite na pregled kod oftalmologa barem jednom godišnje, javite se odmah ako primjetite bilo kakve promjene vida, zajedno sa medicinskim timom (ljekar opšte prakse, endokrinolog) stabilizujte nivo šećera u krvi, regulišite krvni pritisak i nivo holesterola u krvi. Ako vam je teško kontrolisati nivo šećera u krvi, obratite se savjetovalištu za dijabetičare gdje vam mogu preporučiti promjene načina života, ljekove ili druge korake koji će pomoći da održite nivo šećera u krvi u zdravom rasponu.

3 godine poslije fokalnog lasera

Fotofundus; OCT i fokalnog i difuznog edema u makuli Fotografije iz arhive Autora U liječenju CSME koristi se fokalna fotokoagulacija sa dvije osnovne tehnike. 1. fotokoagulacija koja se koristi kod fokalnog edema i koja izravno koaguliše mjesta propuštanja (mikroaneurizme). 2. tzv. „grid“ (rešetka) tehnika koja koaguliše ciljano pigmentni epitel u zoni edema, plasiraju se u čitavoj makuli osim centralne zone 500 µm promjera, manji pečati bliže centru a veći dalje, uz jedan pečat razmaka. 3. vrsta laser tretmana

Intravitrealna aplikacija lijeka Fotografije iz arhive Autora Zapamtite Dijabetički makularni edem (DME) je stanje koje se može kontrolirati. Dostupno je nekoliko efikasnih metoda liječenja. Održavanje vida ili vraćanje izgubljenog vida moguće je. Pregled kod oftalmologa jednom godišnje je važan korak u očuvanju vašeg vida i za opštu dobrobit. Rana dijagnostika je najbolji način da spriječimo gubitak vida.

Okluzija centralne retinalne vene Prof. dr Antoaneta Adžič Zečević Klinički centar Crne Gore

Retinalne venske okluzije su hemoragični infarkti dijela ili cijele retine. To je bolest starijeg životnog doba, najčešće ispoljena između šeste i osme decenije života. U 10% slučajeva javlja se kod mlađih od 50 godina, a veoma rijetko u dječjem dobu. Uglavnom se javlja unilateralno, a u 5% slučajeva nastaje i na drugom oku. Prema anatomskoj lokalizaciji dijeli se na: t 0LMV[JKV DFOUSBMOF SFUJOBMOF WFOF TUBCMB $370 t 0LMV[JKV HPSOKF JMJ EPOKF HSBOF TSFEJÝOKF SFUJOBMOF WFOF )370 t 0LMV[JKV PHSBOLB TSFEJÝOF SFUJOBMOF WFOF #370 1SFWBMFODB QVUB WFʉB OFHP $370 Prema perfuzijskom statusu određenom fluoresceinskom angiografijom dijeli se na: t *TIFNJʊOJ PCMJL UFäJ t /FJTIFNJʊOJ PCMJL CMBäJ 0WB QPEKFMB PESFÿVKF LMJOJʊLJ UPL QSPHOP[V J TUPQV razvoja najteže komplikacije - neovaskularnog glaukoma. Prema učestalosti venske okluzije retine su na drugom mjestu među vaskularnim bolestima retine, odmah nakon dijabetičke retinopatije. 1SFWBMFODB 370 TF QPWFʉBWB TB HPEJOBNB CF[ SB[MJLF V QPMV /BKʊFÝʉF TF KBWMKB PLMV[JKB PHSBOLB B SJKFÿF PLMV[JKB HSBOB JMJ TUBCMB /BKʊFÝʉJ GBLUPSJ SJ[JLB TV äJWPUOB EPC BSUFSJKTLB IJQFSUFOzija dijabetes mellitus, hiperlipidemija, pušenje, gojaznost, hiperLPBHVMBCJMOB TUBOKB HMBVLPN J TJTUFNTLF CPMFTUJ 0LP 370 je uzrokovano visokim krvnim pritiskom, 20% visokim holesterolom, a 5% dijabetesom tip 1.

MKVEJ TB $370 LPKJ JNBKV NBOKF PE HPEJOB JNB faktore rizika kao sto su poremećaji zgrušavanja krvi i autoimuni QPSFNFʉBKJ 7BäBO GBLUPS V OBTUBOLV WFOTLF PLMV[JKF KF VMPHB QPMPäBKB J TQBWBOKF $FOUSBMOJ WFOTLJ QSJUJTBL V HMBWJ TF QPWFʉBWB u ležećem položaju, što se odražava na retinalni i horoidalni WFOTLJ QSJUJTBL B ÝUP PUFäBWB PUJDBOKF LSWJ J[ PLB *OUSBPLVMBSOJ pritisak se takođe povećava u ležećem položaju, ali se brzo vraća na normalnu vrijednost. Smatra se da je kapacitet za prilagođavanje intraokularnog pritiska smanjen kod bolesnika sa okluzijom retinalne vene, što objašnjava često nastajanje okluzije noću. U PTOPWJ QBUPHFOF[F KF 7JSIPWMKFW USJKBT WFOTLB TUB[B IJQFSLPBHVMBCJMOPTU J PÝUFʉFOKF FOEPUFMB /BWFEFOF QSPNKFOF V LSWOPN TVEV dovode do formiranja tromba i okluzije krvnog suda. #PMFTOJDJ LBP HMBWOJ TJNQUPN OBWPEF [BNBHMKFOKF JMJ pad vida obično ujutru prilikom buđenja. /FJTIFNJʊOB GPSNB KF ʊFÝʉB J KBWMKB TF V TMVʊBKFWB Prisutan je umjeren pad vidne oštrine, relativni aferentni pupilarni defekt blago izražen. Klinički je vidljiva blaga dilatacija svih grana centralne retinalne vene, retinalne hemoragije, plamičaste J NSMKBTUF 0CJʊOP OFNB NFLJI FLTVEBUB PUPL WJEOPH äJWDB KF diskretan, a otok žute mrlje je minimalan ili odsutan. Fluoresceinska angiografija pokazuje vensku stazu, ali dobru perfuziju retinalnih kapilara. Prognoza je dobra u više od 50% slučajeva, a vidna oštrina se oporavlja do normalne ili subnormalne. *TIFNJʊOB GPSNB KF SJKFÿB 7JEOB PÝUSJOB KF ESBTUJʊOP umanjena, uvijek ispod 0,1, često svedena na brojanje prstiju na NFUSF *[SBäFO KF SFMBUJWOJ BGFSFOUOJ QVQJMBSOJ EFGFLU ,MJOJʊB slika se manifestuje izraženom dilatacijom i tortuoznošću vena,

masivnim retinalnim hemoragijama koje zahvataju perifernu retinu i zadnji pol, meki eksudati i edematozna hiperemična papila. Žuta mrlja je uvijek prekrivena hemoragijama uz cistoidni otok. Makularni edem je rezultat povećane produkcije vaskularnog endotelnog faktora rasta u ishemičnim zonama. Retinalni kapilari su abnormalno propustljivi, ekstracelularni prostori prošireni sa akumulacijom tečnosti. Fluoresceinska angiografija pokazuje centralno maskiranje vaskularnog stabla hemoragijama uz oblasti kapilarnih neperfuzija. Prognoza je vrlo loša ako se ne liječi. Kod 50% očiju razvija se rubeoza dužice i sekundarni neovaskularni glaukom u toku tri mjeseca od nastanka okluzije. Liječenje okluzije treba preduzeti na vrijeme da ne dođe do komplikacija. U liječenju je potrebno otkloniti faktore rizika koje is-

ključujemo iscrpno urađenom anamnezom i nalazima laboratorijskih parametara, pretragama u smislu otkrivanja sistemskih kao i onkoloških oboljenja. Danas se uspješno primjenjuje kombinovana anti-VEGF terapija sa laser terapijom po šemi na osnovu nalaza fluoresceinske angiografije. Primjenom anti-VEGF terapije dolazi do resorpcije makularnog edema, te poboljšanja vidne funkcije. Laser terapijom uništavaju se polja neovaskularizacije na retini. Nekada, kada nema efekta anti-VEGF terapija primjenjuje se steroidna terapija. Zahvaljujući savremenim trendovima terapije, kombinacijom anti-VEGF terapije sa laser terapijom, pacijentima koji imaju teške ishemične forme okluzije krvnih sudova retine prognoza u smislu poboljšanja vidne oštrine i smanjenju pojave neovaskularnog glaukoma je ohrabrujuća.

Literatura: Nicholson L, Talks SJ, Amoaku W. et al, Retinal vein occlusion (RVO) guideline: executive summary, Eye, 2022, 36, 909–912 Nicholson L, Vazquez-Alfageme C, Sen P, et al. The clinical relevance of ultra-widefield angiography findings in patients with central retinal vein occlusion and macular oedema receiving anti-VEGF therapy. Eye, 2021, 36,1086–1093 doi: 10.1038/s41433-021-01553-7. Skorin L Jr, Lauermann T. Retinal vein occlusions: diagnosis and management. Consultant. 2020;60(10):3-5, 12, 16. doi:10.25270/con.2020.05.00016 Schmidt-Erfurth U, Garcia-Arumi J, Gerendas B, et al. Guidelines for the Management of Retinal Vein Occlusion by the European Society of Retina Specialists (EURETINA). Ophthalmologica 2019, 242, 123-162. doi: 10.1159/000502041 Song P, Xu Y, Zha M, et al. Global epidemiology of retinal vein occlusion: a systematic review and meta-analysis of prevalence, incidence, and risk factors. J Glob Health. 2019; 9: 010427. Lee JX, Manjunath V, Talks SJ. Expanding the role of medical retina virtual clinics using multimodal ultra-widefield and optical coherence tomography imaging. Clin Ophthalmol Auckl NZ. 2018, 12, 2337–45. Rothman AL, Thomas AS, Khan K, et al. Central retinal vein occlusion in young individuals: a comparison of risk factors and clinical outcomes. Retina. 2019, 39, 1917–24.

Uticaj cinka na zdravlje muškarca Prof. dr sc. med. Bogdan Pajović Univerzitet Crne Gore – Medicinski fakultet Podgorica

vima, iako je on u osnovi metal. Male količine ovog elementa su dovoljne za ljudsko zdravlje. Cink se koristi u liječenju raznih zdravstvenih problema i prevenciji nedostatka cinka. Koristi se za liječenje usporavanja rasta djece, akutne dijareje i sporog zarastanja rana. Pomaže u jačanju imunološkog sistema, pruža olakšanje kod uobičajene prehlade i rekurentne infekcije uha. Pomaže u sprečavanju respiratornih infekcija u donjem dijelu respiratornog trakta. Cink se takođe koristi za liječenje malarije i drugih bolesti uzrokovanih raznim parazitima.

Cink po svojoj funkciji kontroliše i upravlja procesima razmjene materija, nadzire rad enzimskih sistema, održava integritet celija. Nalazi se u sastavu brojnih, vrlo važnih enzima koji obavljaju veoma širok dijapazon različitih funkcija, od rasta i obnavljanja ćelija do produkcije visoko specificnih hormona (testosterona). Za cink se često kaže da je bitan element u trago-

Mnoga istraživanja su pokazala da nivo cinka u spermi odgovara nivou cinka u samoj prostati. Kod pacijenata oboljelih od hronične upale prostate nađeno je da im je smanjena koncentracija cinka u prostati. Cink je značajan u formiranju aktivne sperme čovjeka. Istraživanja su pokazala da unošenjem dodatnih količina cinka dolazi do nestajanja simptoma hronične upale prostate kod većine ljudi. Cink se prvenstveno koristi za liječenje seksualnih zdravstvenih problema kao što su benigna hiperplazija prostate, erektilna disfunkcija i muška neplodnost. Postavlja se pitanje kako možemo posredstvom ishrane povećati nivo cinka, ili drugim riječima, koje namirnice sadrže značajne količine cinka.

Namirnice najbogatije cinkom 100 g namirnica

Mg cinka

Grasak

4.00

Sargarepa

2.00

Ostrige

143.00

Morski rakovi

20.00

Orasi

3.00

Psenicne mekinje

14.00

Cink možemo takođe naći u hrani kao što je nemasna govedina, riba, orašasti plodovi, živina, žitarice, voće poput banana i avokada, povrće kao što su krastavci, slatki krompir,

spanac, nemasni mliječni proizvodi. Ako često jedete prerađenu hranu, onda sigurno ne dobijate dovoljno cinka, jer preradjena hrana sadrži malo cinka i aditive koji uzrokuju iscrpljivanje cinka u tijelu. Unos hrane na bazi soje, dodaci gvozđa, kravlje mlijeko i mekinje takođe ometaju apsorpciju cinka. Vegetarijanska ishrana ima malo cinka i vegetarijancima se preporučuje uzimanje dodataka cinka kako bi zadovoljili svoje dnevne potrebe. Prema tome cink pomaže u liječenju oboljele prostate, povećava pokretljivost spermatozoida i poboljšava potenciju. Broj spermija - Važna karakteristika cinka je da je odlučujući faktor za kvalitet sperme kod muškaraca. Zdravlje prostate - Cink igra važnu ulogu u zdravlju prostate. Nizak nivo cinka kod muškaraca rezultuje većim rizik od karcinoma prostate. Većina malignih stanja prostate je uzrokovana niskim nivoima cinka. Dodatak cinka smanjuje povećanje prostate u velikoj mjeri. Cink je vrlo važan za opšte i seksualno zdravlje. Prehrana treba sadržati dovoljne količine ovog elementa u tragovima. Proteini sadrže velike količine ovog minerala, a crveno meso je dobar izvor cinka. Muškarcima treba oko 11 mg cinka dnevno.

Svaka žena zna da borba sa vaginalnim infekcijama umije da bude veoma izazovna i naporna, uzimajući u obzir veliki broj faktora i uzročnika koji mogu negativno uticati na vaginalnu floru, što nas uvodi u začarani krug stalnog vraćanja infekcija i prekomjerne upotrebe antibiotika i drugih ljekova koji se u ovim stanjima preporučuju. Izgled vaginalnog sekreta se mijenja tokom faza menstrualnog ciklusa, trudnoće, emocionalnog stresa, promjene načina ishrane ili u toku uzimanja različitih ljekova. Vaginalne infekcije predstavljaju upalu vaginalne sluznice koja može da zahvati i spoljašnje ženske polne organe, a koje se ispoljavaju neprijatnim simptomima poput svraba, iritacije, bola i drugih tegoba. Učestalost vaginalnih infekcija varira u zavisnosti

od brojnih faktora rizika, načina života kao i higijensko-dijetetskog režima. Faktori rizika za nastanak vaginalnih infekcija su brojni i obuhvataju hormonske promjene (trudnoća, upotreba kontraceptivnih pilula ili menopauza), upotrebu različitih ljekova (antibiotici, kortikosteroidi), neadekvatno liječenu šećernu bolest i brojna zdravstvena stanja sa oslabljenim imunim sistemom. Takođe, u faktore rizika spada i upotreba neadekvatnih sredstava za intimnu higijenu, kao i nošenje neudobnog veša ili odjeće. Najčešći uzročnici vaginalnih infekcija su različite vrste bakterija, gljivica i parazita, kao i pojedini virusi koji takođe mogu izazvati upalu sluznice. Prisutnost infekcije dovodi do povećanog rizika za nastanak zapaljenskih procesa bolesti karlice, polno prenosivih bolesti, kao i do nepovoljnih akušerskih i ginekoloških ishoda (prijevremeni porođaj, upala posteljice). Iz ovog razloga, važno je istaći značaj redovnih ginekoloških pregleda i pravovremenu dijagnozu vaginalnih infekcija. INNOVAG® vaginalne ovule sa zaštitnim, obnavljajućim i umirujućim dejstvom se preporučuju za liječenje i prevenciju vaginoze i bakterijskog i gljivičnog vaginitisa. Jedinstvena formulacija sa hlorheksidinom ostvaruje snažno antiseptično djelovanje, a zahvaljujući prisustvu prirodnog ekstrakta propolisa bogatog polifenolima, mliječne i hijaluronske kiseline, INNOVAG® vaginalne ovule pospješuju regeneraciju vaginalne sluzokože. Ova jedinstvena formulacija sinergetičkim djelovanjem aktivnih principa, obezbjeđuje obnavljanje vaginalne mikroflore i uspostavljanje optimalnih pH vrijednosti vaginalne sluznice. Hlorheksidin ima snažno lokalno antiseptičko djelovanje, efikasno sprječava rast i razvoj velikog broja bakterija, gljivica i virusa. Ekstrakt propolisa smanjuje upalu sluznice, poboljšavajući lokalni imunitet vaginalne sluznice, bez štetnog djelovanja na “dobre” bakterije vaginalne mikroflore. Hijaluronska i mliječna kiselina, zajedno sa ekstraktom aloje i vitaminom E, formiraju zaštitnu barijeru na površini vaginalne sluznice, koja sprječava nastanak nove infekcije, doprinosi hidrataciji, regeneraciji i bržem zarastanju rana, posebno nakon hirurških intervencija. INNOVAG® vaginalne ovule se mogu primijeniti u trudnoći, uz konsultaciju sa ljekarom. Proizvod je klinički testiran, bez parabena i tiazolinona, bez mirisa, boje i silikona. Pakovanje sadrži 7 vaginalnih ovula koje se koriste u kontinuitetu 7 dana.

mliječna kiselina

hijaluronska kiselina

vitamin E

propolis

aloja

Klinički centar Crne Gore partner u projektu DigNest Vođene savremenim razvojem informaciono komunikacionih tehnologija cjelokupna privreda na globalnom nivou se nalazi u procesu tranzicije ka digitalnom dobu, tako da možemo reći da je u toku četvrta industrijska revolucija koja je zasnovana na primjeni digitalnih tehnologija nove generacije. Centri za digitalna istraživanja i univerziteti imaju vodeću i ključnu ulogu u procesu integracije digitalnih inovacija u privredne subjekte, jačanju saradnje nacionalnih i multinacionalnih korporacija, u transferu stručnog znanja i pružanju podrške lokalnim industrijama, kroz saradnji sa inovatorima, investitorima i kupcima širom Evrope i svijeta. Klinički centar Crne Gore je partner na projektu Digitalno preduzetničko gnijezdo i industrija 4.0 u Crnoj Gori (DigNest), kojim koordinira Univerzitet Donja Gorica. Ostali partneri na projektu sa sjedištem u Crnoj Gori su Univerzitet Crne Gore, Privredna komora Crne Gore, Minsitarstvo zdravlja Crne Gore, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore, i Šimšić doo. Partneri iz inostranstva su: Hochschule Furtwangen (Njemačka); Budapesti Muszaki Es Gazdasagtudomanyi Egyetem (Njemačka), Ethniko Kai Kapodistriako Panepistimio Athinon (Grčka), Arctur Racunalniski Inzeniring doo (Slovenija), Comtrade System Integration d.o.o. (Srbija).

Cilj DigNest projekta je da podrži modernizaciju visokoškolskih ustanova u Crnoj Gori i ojača njihovu saradnju sa vodećim preduzećima na tržištu. Primarni fokus je maksimiziranje koristi od digitalnih tehnologija u prioritetnim oblastima poljoprivrede i zdravstva, istovremeno osiguravajući da se diplomci, budući stručnjaci i radna snaga uspješno prilagode digitalnom dobu. Saradnja i umrežavanje su od suštinskog značaja kako bi osigurali da se samo najbolje prakse izvoze u druge regione, dok se istovremeno uvozi neophodna stručnost, kako bi se podstakao rast efikasnog i inovativnog ekosistema. Ciljevi projekta su: t KBʊBOKF PEOPTB J[NFÿV WJTPLPÝLPMTLJI VTUBOPWB J OB cionalne ekonomije u Crnoj Gori stvaranjem MNE Akademskog centra t QPEJ[BOKF OJWPB LPNQFUFODJKB J WKFÝUJOB PTPCMKB WJTP koškolskih ustanova t povećanje kvaliteta visokog obrazovanja kroz nove oblike praktičnih obuka i proučavanja digitalizovanog tržišta rada t QPCPMKÝBOKF JOUFSOBMJ[BDJKF WJTPLPÝLPMTLJI VTUBOPWB kroz umrežavanja sa drugim centrima za digitalne inovacije i centrima kompetencija, razmjenu znanja i stručnosti.

Sa trening događaja u Budimpešti, Mađarska, jun 2022. godine

Sa trening događaja u Beogradu, Srbija, jul 2021. godine

Klinički centar Crne Gore kao ključni pružalac zdravstvenih usluga na nacionalnom nivou u ovom projektu ima važnu ulogu u identifikaciji digitalizovanih usluga/proizvoda u domenu zdravlja, kao i evaluaciji i testiranju inovativni prototipova studenata sa dva partnerska univerziteta iz Crne Gore. Takođe, KCCG aktivno učestvuje u svim aktivnostima iz oblasti zdravstva u ovom projektu – poseban fokus je usmjeren ka prezentaciji postojećih digitalizovanih rješenja i identifikaciji potencijala za njihova poboljšanja. Angažovani na projektu ispred Kliničkog centra Crne Gore aktivno učestvuju na obukama iz oblasti digitalizacije u zdravstvu, kao i u uspostavljanju MNE ACADEMIC DIH. Predstavnici Kliničkog centra će uzeti aktivno učešće u procedurama evaluacije studentskih ideja o unapređenju digi-

talnih rješenja iz oblasti zdravstva. Nadalje, Klinički centar će aktivno promovisati nova digitalna rješenja nastala kao rezultat ovog projekta. Predstavnici Kliničkog centra Crne Gore u prethodnom periodu su uzeli učešće na trening događaju u kompaniji Comtrade u Beogradu, kao i na treningu organizovanom u Budimpešti. Dr Milovan Roganović sa Klinike za neurologiju Kliničkog centra Crne Gore održao je predavanje na temu IT rješenja u neurologiji na događaju ,,Otvoreni dan - IT Napredne inovacije u oblasti zdravstva'' održano 12. maja 2022. godine u Hotelu Hilton u Podgorici. Dr Milovan Roganović

Dr Marija Đerković Lakićević, spec. neurologije Opšta bolnica Bar

Migrena je hereditarni paroksizmalni poremećaj koji potiče iz jedara moždanog stabla. Incidencija migrene iznosi 370 na 100.000 a vrh prevalence je izmeđe 25-55 godine, češće kod ženskog pola. Postoje različite prezentacije migrene: sinuzitis like zbog aktivacije trigeminovaskularnog sistema i odraznog bola u oftalmičnoj i maksilarnoj distribuciji, zatim tenzionoj glavobolji slična prezentacija zbog aktivacije bilateralnih puteva, cervikalnom bolu slična migrena zbog odraznog bola u područjima inervisanim gornjim cervikalnim nervima (C2,C3,C4,C5). Patofizologija migrene je kompleksna i još uvijek nedovoljno razjašnjena, u kojoj postoji difuzna neuralna difunkcija, vazodilatacija i aktivacija trigeminovaskularnog sistema, neurogena inflamacija u kojoj učestvuju neuropeptidi kalcitonin-gene related protein (CGRP) i supstancija P (SP). Bolni impulsi putuju trigeminalnim živcem do trigeminusnog jedra i dalje talamusa i korteksa. Strukture osjetljive na bol su prije svega krvni sudovi mozga, pije, venski sinusi i dura mater koji su bogato inervisane primarnim aferentnim neuronima sa tijelima u ganglionu Gasseri i dorzalnim ganglijama C1 i C2. Migrenski bol je posljedica sterilne neurogene inflamacije. Smatra se da migrena bez aure nastaje multifaktorijalno, kombinacijom poligenskih faktora i faktora sredine. Familijarna

hemiplegicna migrena je rijedak autozomno-dominantni oblik migrene sa aurom u kojoj ataci migrene nastaju po pravilu prije 30-te godine, a hemipareza se javlja prije ili tokom glavobolje i traje nekoliko minuta do nekoliko nedjelja. Kortkalna napredujuća depresije je odgovorna za nastanak migrenske aure dok se ista kod migrene bez aure odvija u manje elokventnim zonama korteksa. Mutacija u CACNA1A genu je odgovorna za niži prag za kortikalnu napredujuću depresiju. Postoji više genskih bolesti vezanih za hromozom 19 koje u kliničkoj slici imaju migrenu: CADASIL (kortikalna autozomno dominantna arteriopatija sa subkortikalnim infarktima i leukoencefalopatijom), familijarna hemiplegicna migrena, epizodicna ataksija 2 i spinocerebelarna ataksija tip 6. Migrena bez aure je najčešći tip migrene i jedan od čestih uzroka funkcionalne onesposobljenosti. Karakterišu je ponavljani ataci u trajanju od 4-72h, tipične unilateralne lokalizacije, pulsirajućeg kvaliteta, umjereno do jakog intenziteta koji se pogoršava pri rutinskoj fizičkoj aktivnosti, i udružena je sa nauzejom/povraćanjem ili foto/fonofobijom. Migrena sa aurom čini 30% migrena i odlikuje je nastanak reverzibilnih fokalnog neurološkog simptoma koji se postepeno razvijaju tokom 5-20 minuta i traju do 60 minuta. Migrenska glavobolja obično slijedi za aurom, rjeđe glavobolja

nema migrenske osobine ili čak i nedostaje u potpunosti. Postoje i premonitorni simptomi koji nisu aura, u vidu malaksalosti, otežane koncentracije, ukočenosti vrata, bledila, zijevanja itd. Pored najčešće vizuelne aure u vidu svjetlucavih fortifikacionih šara, postoji jos i hemiparestetična i motorna aura. Diferencijalna dijagnoza između tranzitornog ishemijskog ataka (TIA) i aure može biti izazovna: TIA je češća kod starijih, odlikuje je nagao početak, prisustvo negativnih simptoma i nije praćena glavoboljom, dok se aura javlja kod mlađih, ima postepen početak i pozitivne simptome a praćena je glavoboljom. Ukoliko postiji 14 ataka migrene mjesečno ili manje, onda je to epizodična migrena dok se hronična migrena definiše brojem ataka većim od 15 mjesečno. - Cilj terapije je da bolesnik tokom 2h uspostavi normalno funkcionisanje brzim i postojanim olakšanjem bola i udruženih simptoma (mučnina, povraćanje), bez ponovne pojave glavobolje unutar 24h. Terapija uključuje farmakološki i nefarmakološki aspekt koji podrazumijeva redovan i kvalitetan san i obroke, izbjegavanje kofeina i različitih vrsta aditiva, fizičku aktivnost, relaksacione tehnike itd. Farmakološka terapija se dijeli na abortivnu i profilaktičku. Abortivna terapija podrazumijeva terapiju ataka migrene i može biti: nespecifična (NSAIL, ASA, opijati), za blaže i umjerene atake migrene, dok se specifična terapija (triptani, ergotamini) koristi za teške atake, kao i CGRP antagonista. Triptani su kontraindikovani kod ishemijske bolesti srca, neregulisane hipertenzije, hemiplegične i bazilarne migrene.

Profilaktička terapija se uključuje ako su ataci migrene češći od dva puta mjesečno, ili su ataci onesposobljavajući ili refraktarni na terapiju, kao i kada su u pitanju hemiplegična, bazilarna migrena, migrena sa prolongiranom aurom ili migrenski infarkt. Najčešće se primjenjuju: propranolol (40-160mg), amitriptilin (10-75mg), valproat (500-1500mg), verapamil (120-240mg), fluoksetin (20mg), magnezijum, topiramat, gabapentin, sertralin kao i botulinski toksin. Migralin se takođe koristi u profilaksi migrene. Njegovi aktivni sastojci su ekstrakt lista majčinskog vratića standardizovan na 0,5% partenoilida 52mg, magnezijum 350mg, vitamin B2 100mg, Koenzim Q10 100mg 1x1 i ekstrakt ploda crnog bibera standardizovan na 95% piperina 10mg. Kliničkim studijama je pokazano da fitopreparati na bazi ekstrakta T.parthenium (majčinski vratić) smanjuju frekvencu migrenoznih napada, jačinu migrenoznih bolova i stepen mučnine i povraćanja. Magnezijum je esencijalni element koji ima ulogu kofaktora u više od 300 enzimskih reakcija i učestvuje u metabolizmu glukoze, adenozin trifosfata i brojim drugim reakcijama. Riboflavin (vitamin B2) učestvuje u oksidoredukcionim procesima i ćelijskoj respiraciji. Piperin (aktivni princip porijeklom iz biljke crni biber) je alkaloid koji ispoljava antiinflamatorno djelovanje i ima pozitivan efekat na bioraspoloživost određenih nutrijenata (vitamina, minerala) i koenzima Q10 u organizmu. Koenzim Q10 je esencijalni kofaktor u lancu transporta elektrona u mitohondrijama, učestvuje u energetskom metabolizmu i ima antioksidativnu aktivnost na nivou mitohondrija i ćelijskih membrana.

Neurološke manifestacije kod nedostatka vitamina B12

Dr Stefan Bojović Klinika za neurologiju, Klinički centar Crne Gore

Vitamin B12 (kobalamin) predstavlja esencijalni nutrijent koji se nalazi u namirnicama bogatim životinjskim proteinima, dok je u povrću vrlo malo zastupljen ili ga nema uopšte. Budući da u tijelu postoje već određene rezerve vitamina, njegov deficit se ne javlja neko početno vrijeme (u prosjeku dvije i po godine) ni kod ljudi koji ne konzumiraju ove namirnice. Uprkos rasprostranjenosti ranog otkrivanja nedostataka ovog vitamina i obogaćivanja određenih namirnica istim, učestalost nedostatka vitamina B12, pogotovo kod starijih osoba ostaje visoka, po nekim autorima 15%-20%. Kako bi se vitamin B12 apsorbovao u tankom crijevu, neophodan je unutrašnji faktor koji luče parijetalne ćelije želuca. Tek nakon njegovog vezivanja za ovaj faktor, može biti unijet u organizam preko sluznice tankog crijeva. Deficit vitamina B12 nastaje usljed smanjenog unosa namirnica koje sadrže ovaj vitamin (prvenstveno kod striktne vegetarijanske dijete i kod pothranjenosti), kod bolesti koje dovode do nedostatka unutrašnjeg faktora (urođene atrofije želudačne sluznice, autoimunog

procesa koji je usmjeren ka ćelijama želudačne sluznice, karcinoma želuca, operativnog uklanjanja želuca) ili poremećaja na nivou tankog crijeva (sindromi koji ometaju resorpciju, zapaljenja sluzokože tankog crijeva, resekcije crijeva...). Takođe, djelimična atrofija parijetalnih ćelija želuca nastaje i fiziološki u toku starenja organizma, kao i kod hronične upotrebe ljekova koji smanjuju sekreciju želudačne kiseline. Bitno je naglasiti da dugotrajna upotreba lijeka metformina, kao antidijabetičnog lijeka, ometa intestinalnu apsorpciju vitamina B12, tako da postoji obrnuta korelacija između doze i trajanja terapije metforminom sa serumskim vrijednostima vitamina B12, sa deficitom istog kod 10%-30% pacijenata. Neurološke manifestacije mogu biti najraniji i često jedini znak nedostatka vitamina B12. Nedostatak ovog vitamina dovodi do patološke degeneracije bijele mase vratnog i grudnog dijela kičmene moždine (mijelopatije), dorzalne i lateralne kolumne, najčešće udružene sa perifernom neuropatijom. Pored toga dovodi i do hematoloških manifestacija u vidu megaloblastne

(perniciozne) anemije. Ove dvije manifestacije usljed deficita vitamina B12 ne moraju po pravilu zajedno da se javljaju, tako da kod 25% slučajeva su izražene samo neurološke manifestacije bez poremećaja krvne slike. Promjene na kičmenoj moždini, ovoga tipa, su opisane prvi put 1900. godine u radu JSR Russel-a, dok je tek kasnije dokazano da predstavljaju posljedicu nedostatka vitamina B12. Ovo je ujedno i najbitniji metabolički poremećaj koji zahvata kičmenu moždinu, nazivajući se još i ''subakutnom kombinovanom degeneracijom''. Neurološke manifestacije usljed nedostatka datog vitamina nastaju postepeno. Među prvim simptomima, pacijenti navode osjećaj trnjenja, žarenja i smanjene osjetljivosti na dodir na donjim ekstremitetima, nešto rjeđe na rukama. Nakon ovoga se nadovezuju i nestabilnost hoda, kao i slabost u nogama. U ovom metaboličkom poremećaju najkarakterističniji nalaz ipak predstavlja gubitak dubokog položajnog i vibracionog osjećaja, koji se karakterišu nestabilnošću prilikom stajanja i hoda i progresivnom slabošću u nogama. Usljed gubitka dubokog položajnog osjećaja karakterističan je ''znak lavaboa'', kada kod jutarnje toalete i umivanja, tačnije kada pacijent žmuri, dođe do gubitka ravnoteže ili eventualnog pada. Simptomi vremenom progrediraju kada se razvija i smanjena osjetljivost na bol u zahvaćenim ekstremitetima. Često, prvi specifični simptomi zahvaćenosti kičmene moždine mogu biti sfinkterijalne tegobe, u vidu opstipacije ili urgencije mokrenja. Kod manjeg broja pacijenata se mogu javiti i psihičke promjene u vidu konfuzije, pojačane razdražljivosti, paranoidne psihoze, kao i kognitivno propadanje pacijenta sve do demencije. Rjeđe, usljed nedostatka kobalamina, opisivane su i neurološke manifestacije u vidu cerebelarne ataksije,

leukoencefalopatije, ortostatskog tremora, mioklonusa, oftalmoplegije, paralize glasnih žica i autonomne disfunkcije. Deficit vitamina B12 se dijagnostikuje u najvećem broju slučajeva na osnovu kliničke slike i smanjene koncentracije vitamina B12 u serumu. Takođe, ukoliko su prisutne hematološke manifestacije, dominantan je nalaz megaloblastne anemije. U upotrebi je i resorpcioni test vitamina B12, poznatiji još kao i Schillingov test. Kod pacijenata sa autoimunom etiologijom pozitivna su antitijela na parijetalne ćelije želuca, kao i antitijela na unutrašnji faktor. Kod velikog broja pacijenata, koncentracija serumskog vitamina B12 može biti u referentnim granicama, ali povišene vrijednosti homocisteina i metilmalonične kiseline idu u prilog ovoj dijagnozi, budući da kobalamin predstavlja koenzim u njihovom metabolizmu. Kada govorimo o neurološkim komplikacijama koje izaziva nedostatak vitamina B12, one se dijagnostikuju primjenom elektromioneurografskog (EMNG) pregleda, magnentnom rezonancom endokranijuma i kičmene moždine, ispitivanjem somatosenzornih, vizuelnih i motornih evociranih potencijala, a ponekad i neuropsihološkim testiranjem. Terapija se sastoji u nadoknadi nedostajućeg vitamina B12 u vidu intramuskularnih injekcija. Blagovremena terapija je neophodna, budući da neurološki deficit može biti reverzibilan u ranoj fazi bolesti. Na početku je neophodna terapija svakodnevno u toku prve sedmice, dok se kasnije nastavlja sa jednom dozom sedmično prvog mjeseca, a zatim jednom mjesečno. Takođe, postoje i oblici za peroralnu i sublingvalnu primjenu. Kod nekih pacijenata se preporučuje i doživotna primjena ovog vitamina.

Hronika 01. jun - Najviše slučajeva zaraza majmunskim boginjama odnosi se na homoseksualne muškarce Širenje majmunskih boginja u tridesetak država sugeriše da se virus neko vrijeme kretao ispod radara, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). - Iznenadna pojava majmunskih boginja u različitim državama u isto vrijeme pokazuje da je širenje neko vrijeme prolazilo neopaženo - rekao je na konferenciji za novinare čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus. Dosad je u mjesec dana zabilježeno više od 550 slučajeva u 30 država, na područjima gdje se taj virus inače nije pojavljivao. Majmunske boginje pojavile su se u Evropi, sjevernoj Americi i na Bliskom istoku, što je izazvalo zabrinutost oko te bolesti inače prisutne samo u Africi. - WHO poziva pogođene zemlje da pojačaju svoj nadzor i da prate slučajeve u širim zajednicama - upozorio je Tedros, upozorivši da se svako može zaraziti bliskim kontaktom. Zasad se najviše slučajeva odnosi na „muškarce koji imaju seksualne odnose s muškarcima“, rekao je šef WHO-a. Iako ta agencija Ujedinjenih naroda očekuje rast broja zaraženih, zasad se ne može govoriti o novoj pandemiji, rekla je funkcionerka WHO-a za majmunske boginje Rosamund Lewis. Naglasila je da dosad nije bilo smrtnih slučajeva, iako majmunske boginje uzrokuju smrti na afričkom kontinentu već pola vijeka, dodala je Lewis. Ona je rekla da se trenutno ne razmišlja o masovnoj vakcinaciji pomoću vakcina protiv velikih boginja, koje daje i djelomični imunitet protiv majmunskih boginja, a čije su zalihe trenutno male jer je bolest iskorijenjena. Hina 02. jun - Korona 'puštena s lanca' – Sjeverna Koreja WHO smatra da se situacija s epidemijom covida-19 u Sjevernoj Koreji pogoršava te izražava žaljenje zbog nedostatka informacija i saradnje vlasti u Pjongjangu koja tvrdi da broj slučajeva "groznice" pada. - Trenutno ne možemo tačno procijeniti stanje na terenu. Polazimo od načela da se stvari ne poboljšavaju, nego pogoršavaju - rekao je Michael Ryan, voditelj za krizne situacije u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, na konferenciji za medije u Ženevi. - Još jednom, veoma je teško ostatku svijeta dati tačnu ocjenu jer ne raspolažemo nužnim podacima - istakao je, rekavši da WHO raspolaže istim informacijama koje Pjongjang daje ostatku svijeta. Maria van Kerkhove, zadužena za upravljanje pandemijom covida u organizaciji, navodi da je Sjeverna Koreja prijavila ukupno 3,7 miliona oboljelih.

Dvadeset pet miliona Sjevernokorejaca nije vakcinisano, a njihov zdravstveni sistem jedan je od najgorih u svijetu. Ryan je rekao da je WHO "više puta nudio pomoć" sjevernokorejskim vlastima, pa i vakcine "u tri navrata". "I nadalje ćemo ga nuditi", istakao je. Rekao je da WHO sarađuje s Kinom i s Južnom Korejom kako bi ostvarili napredak. - Vidimo pozitivna nastojanja kako bi se pokušao riješiti ovaj zajednički problem. Ne želimo da se širenje (epidemije) ubrza u stanovništvu koje je osjetljivo i s oslabljenim zdravstvenim sistemom. To nije dobro za ljude Demokratske Narodne Republike Sjeverne Koreje, za regiju i za čitav svijet - istakao je Ryan. Hina 03. jun - Milioni covid pacijenata u opasnosti - Australija Prema novom istraživanju, milioni covid pacijenata mogu imati nedijagnostikovanu, potencijalno smrtonosnu akutnu bubrežnu bolest. Istraživači sa Univerziteta Queensland kažu da jedan od pet pacijenata s virusom primljenih u bolnicu i dva od pet na intenzivnoj njezi razviju akutnu bubrežnu bolest (AKI), stanje u kojem bubrezi ne uspijevaju da filtriraju otpad iz krvi. Dr Marina Wainstein, specijalistica za bubrege kaže da novo istraživanje pokazuje da bi stope AKI-ja kod pacijenata s kovidom mogle biti dvostruko veće. Ljekari testiraju bolest praćenjem pacijentova mokrenja i nivoa kreatinina u krvi, ali dr Wainstein kaže da ako nivo kreatinina kod pacijenta poraste prije nego što je hospitalizovan, možda mu neće biti dijagnostikovan AKI. Ona kaže da praćenje nivoa kreatina otkriva da bi stopa AKI-ja kod pacijenata s kovidom mogla biti dvostruko veća od službene brojke. - Možemo propustiti dijagnozu AKI i ne uspjeti pravilno liječiti pacijenta u tim ranim, kritičnim danima hospitalizacije. To je bio prilično šokantan nalaz - rekla je dr Wainstein u izjavi. Rekla je da je nalaz važan jer je istraživanje pokazalo i da su kovid pacijenti s akutnom bubrežnom bolešću imali lošije medicinske ishode u bolnici. Objasnila je da je pravilna dijagnoza AKI-ja ključna jer postoje relativno jednostavni tretmani za potencijalno smrtonosnu bolest, kao što je povećanje nivoa hidracije pacijenta i prestanak uzimanja ljekova koji mogu biti toksični za bubrege. Dr Sally Shrapnel iz UQ-a, koja je nadzirala istraživanje, rekla je da je analiziranje podataka bilo teško jer ih je prikupio

bolnički radnik u 'izuzetno teškim uslovima' u nizu okruženja. Međutim, rekla je da je istraživanje uključivalo podatke iz zemalja u kojima su ljudi imali ograničen pristup zdravstvenoj zaštiti i vjerovatnije je da će se javiti u bolnicu kada je bolest uznapredovala. Dr Shrapnel je rekla da se nada da će istraživanje stvoriti sveobuhvatniju definiciju AKI-ja i poboljšati testiranje pacijenata na tu bolest. Magazin.hr 04. jun - Potvrđeno 780 slučajeva majmunskih boginja u 27 zemalja Ukupno 780 slučajeva majmunskih boginja potvrđenih laboratorijski prijavljeno je u 27 zemalja u kojima ta bolest nije endemska, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), napominjući da je opasnost od nje na svjetskom nivou umjerena. - Ovaj je broj sigurno podcijenjen zbog ograničenih epidemioloških informacija i "vrlo je vjerovatno da će i druge zemlje otkriti slučajeve te da će se dogoditi novo širenje virusa - dodaje WHO. Prijavljen je mali broj hospitalizacija, uz smještaj pacijenata u izolaciju. Zemlje u kojima bolest nije endemska, a prijavile su najviše slučajeva su Velika Britanija (207), Španija (156), Portugal (138), Kanada (58) i Njemačka (57). Prijavljeni su i slučajevi van Evrope i Sjeverne Amerike - po jedan u Argentini, Australiji, Maroku i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Hina 05. jun – Pojaviće se novi soj koronavirusa koji će biti otporan na sve vakcine - WHO Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus upozorio je na realnu mogućnost da se pojavi novi, mnogo opasniji soj koronavirusa, koji će biti otporan na sadašnje vakcine. Istakao je da su u WHO-u zabrinuti zbog negativnih kretanja u nekim regijama i naveo da se broj smrtnih slučajeva zbog covida povećava u Africi i zapadnom Pacifiku. - Još je prerano da proglasimo kraj pandemije - kazao je Ghebreyesus i dodao da je u ovom trenutku veoma teško predvidjeti na koji način će se virus mijenjati. Do 3. juna WHO je u svijetu službeno zabilježio više od 528 miliona slučajeva koronavirusa i gotovo 6,3 miliona smrtnih slučajeva, a u poslednja 24 sata je službeno prijavljeno još 486.278 novozaraženih i 1.380 preminulih. N1 06. jun – Imunoterapijski lijek pokazao iznenađujuće rezultate u liječenju raka debelog crijeva - SAD Mala, ali obećavajuća studija sprovedena u SAD-u ulila je nadu osobama koje boluju od raka rektuma. Iako je istraživanje sprovedeno na malom broju pacijenata, svi su nakon liječenja eksperimentalnim lijekom ušli u remisiju, prenosi Zimo. Lijek o kojem je riječ zove se dostarlimab i prodaje se pod robnom markom Jemperli. Radi se o imunoterapijskom lijeku koji se koristi u liječenju raka vrata maternice, a ovo je bilo prvo kliničko istraživanje o tome je li djelotvoran i protiv raka debelog crijeva. Rani rezultati sugerišu da je lijek iznenađujuće djelotvoran, a naučni tim kaže da bi uspješna remisija

raka, viđena kod svakog pacijenta u istraživanju, mogla biti bez presedana u liječenju protiv raka. - Vjerujem da je ovo prvi put da se ovo dogodilo u istoriji bolesti raka - rekao je za New York Times medicinski onkolog dr Luis Diaz Jr iz bolnice Memorial Sloan Kettering Cancer Center (MSK), stariji autor nove studije objavljene u naučnom časopisu The New England Journal of Medicine. Pozitivni rezultati dosad su viđeni samo kod 12 pacijenata (ispitivanje je i dalje u toku), od kojih su svi imali tumore s genetskim mutacijama zvanim nedostatak popravka neusklađenosti (MMRd), koji su viđeni u podgrupi od približno pet do deset posto pacijenata s rakom debelog crijeva. Pacijenti s takvim tumorima obično manje reaguju na hemoterapiju i zračenje, što povećava potrebu za hirurškim uklanjanjem njihovih tumora. Međutim, MMRd mutacije takođe mogu učiniti ćelije raka ranjivijim na imunološki odgovor. Kada se te mutacije akumuliraju u tumoru, one stimuliraju imunološki sistem, koji napada ćelije raka pogođene mutacijama, kaže dr Diaz. Obično bi pacijenti s ovom vrstom tumora rektuma mogli očekivati da će se podvrgnuti hemoterapiji i terapiji zračenjem prije hirurškog uklanjanja raka. Nevjerojatnom srećom pacijenti koji su se uključili u ovo ispitivanje dosad su potpuno izbjegli navedene postupke i njihove povezane nuspojave. U studiji faze 2 pacijenti su dobijali dostarlimab svake tri nedjelje tokom šest mjeseci, uz mogućnost standardne hemoradioterapije i operacije ako se tumori vrate. No, tumori se nijesu vratili. Nakon šest mjeseci praćenja svih 12 pacijenata u ispitivanju pokazalo je potpuni klinički odgovor, bez dokaza o tumorima koji bi se mogli vidjeti putem MR skeniranja, PET skeniranja, endoskopije i biopsije, između ostalih testova. - Dr Cercek mi je rekla da je tim ljekara pregledao moje testove. Budući da nijesu mogli pronaći nikakve znakove raka, dr Cercek je rekla da nema razloga da me tjeraju na terapiju zračenjem – objasnio je Sascha Roth, prvi pacijent uključen u ispitivanje, piše Sanoff. Danas.hr 07. jun - Uvode i "registar trudnoća" - Poljska Poljska vlada suočava se sa sve većim kritikama zbog nove odredbe da ljekar mora da zabilježi svaku trudnoću u toj zemlji. Poljska je uvela gotovo potpunu zabranu pobačaja, a aktivisti sada strahuju da vladajuća konzervativna stranka za žene priprema još veći nadzor što se tiče odluka o njihovim tijelima, piše Juronjuz. Prema naredbi ministra zdravlja Adama Nijedžielskog, ljekari sada moraju da bilježe sve podatke o trudnoći; uključujući sva prošla ili trenutna oboljenja, posjete ljekaru, tretmane i krvnu grupu. Poljska vlada kaže da javno zdravstvo slijedi preporuke Evropske unije i da će medicinskim radnicima na taj način omogućiti da pomognu pacijentima u Poljskoj i inostranstvu. Opozicija međutim smatra da bi ovaj registar mogao da bude "novo oruđe represije" nad ženama koje ima za cilj da otkrije moguće ilegalne pobačaje. U registar ima uvid i kancelarija poljskog tužilaštva. Liberalna poslanica Kamila Gasijuk-Pihovic rekla je novinarima da bi ovaj spisak mogao da "progoni i kontroliše Poljakinje". Vladin registar takođe je osudio poljski opozicioni lider bivši predsjednik

Savjeta EU Donald Tusk rekavši da je Poljakinjama potrebna njega, a ne kontrola. Poslanica ljevice Agnješka DziemianocicBąk smatra da je "registar trudnoća u zemlji s gotovo potpunom zabranom pobačaja nešto zastrašujuće". Nova mjera mogla bi dovesti do toga da mnoge Poljakinje traže privatni tretman ili putuju u inostranstvo, čak i radi prenatalne njege. Prema strogoj zakonskoj reformi iz 2020. godine, Poljakinje mogu tražiti pobačaj samo ako postoji ozbiljan rizik za zdravlje majke ili ako je trudnoća posljedica silovanja ili incesta. Posljednjih mjeseci najmanje dvije žene umrle su u poljskim bolnicama nakon što su ljekari odložili proceduru prekida trudnoće, čak i kada je fetusu dijagnostifikovana teška bolest. Vlasti su čak pokušale da uvedu prijavu onih trudnica koje su viđene kako piju ili puše, ali su od toga odustali poslije demonstracija širom zemlje. Kurir.rs 08. jun - Moderna razvila novu dvovalentnu vakcinu za omikron Moderna, biotehnološka kompanija koja razvija inovativne ljekove i vakcine utemeljene na tehnologiji RNA (mRNA), objavila je nove kliničke podatke o svojoj potencijalnoj dvovalentnoj vakcini za dovakcinaciju protiv bolesti COVID-19 koja sadrži varijantu omikron (mRNA-1273.214), a koja se sastoji od vakcina mRNA-1273 (Spikevax) i potencijalne vakcine koja ciljano djeluje na varijantu omikron. Doza vakcine mRNA-1273.214 od 50 µg postigla je sve unaprijed specificirane mjere ishoda, uključujući superioran odgovor neutralizirajućih antitijela (omjer geometrijskih srednjih vrijednosti) protiv varijante omikron mjesec dana nakon primjene u odnosu na originalnu vakcinu mRNA-1273. Dovakcinalna doza mRNA-1273.214 u načelu se dobro podnosila, a opažene nuspojave bile su uporedive s onima zabilježenim kod primjene dovakcinalne doze vakcina mRNA-1273 od 50 µg. - Izuzetno nam je zadovoljstvo podijeliti rezultate preliminarne analize podataka o vakcini mRNA-1273.214, koja je već drugi dokaz superiornog djelovanja naše platforme dvovalentnih vakcina za dovakcinaciju protiv varijanti koje izazivaju zabrinutost, a koja predstavlja inovaciju u borbi protiv bolesti COVID-19 Ovi podaci pokazuju da, pored dugotrajnog učinka koji ostvaruje naša prva potencijalno dvovalentna vakcinao (mRNA1273.211), od vakcine mRNA-1273.214 možemo očekivati još duže trajanje zaštite protiv varijanti koje izazivaju zabrinutost, što je čini našim glavnim kandidatom za dovakcinaciju u jesen 2022. godine. Ove preliminarne podatke i rezultate analize podnosimo regulatornim tijelima u nadi da će ova vakcina koja sadrži varijantu omikron biti dostupna krajem ljeta - rekao je Stéphane Bancel, izvršni direktor kompanije Moderna. Vakcina mRNA-1273.214 postigla je sve mjere ishoda u ispitivanju faze 2/3, uključujući odgovor neutralizirajućih antitijela protiv varijante omikron u poređenju s dovakcinalnom dozom mRNA-1273 od 50 µg kod učesnika koji su na početku ispitivanja bili seronegativni Dovacinalna doza mRNA-1273.214 od 50 μg pokazala se dobro podnošljivom među 437 učesnika u ispitivanju. U februaru 2021. Moderna je objavila svoju strategiju

prilagodbe potencijalnih vakcina za dovakcinaciju kako bi odgovorila na stalne promjene virusa SARS-CoV-2, uključujući jednovalentnu i dvovalentnu potencijalnu vakcinu s ciljanim djelovanjem na nekoliko varijanti koje izazivaju zabrinutost. Pritom je Moderna prvenstveno usmjerena na dvovalentnu vakcinu za dovakcinaciju, koja istovremeno djeluje na dva soja virusa. Rezultati za potencijalno dvovalentnu vakcinu za dovakcinaciju koje sadrži varijantu beta (mRNA-1273.211), koju je Moderna objavila u aprilu 2022. godine, pokazali su superioran učinak na varijante beta, delta i omikron mjesec dana nakon primjene, uz održanu superiornost protiv varijanti beta i omikron 6 mjeseci nakon primjene. Moderna će tokom ljeta objaviti i podatke prikupljene 91 dan nakon vakcinacije. Planiraju da uskoro podnesu i podatke i rezultate interim regulatornim tijelima na ocjenu. Net.hr 09. jun - Prvi u Aziji odobrili uzgoj i prodaju marihuane - Tajland Tajland je prva zemlja u Aziji koja je dekriminalizovala kanabis. Ministar zdravlja Tajlanda Anutin Čarnvirakul, koji je pokrenuo inicijativu za dekriminalizaciju, rekao je da očekuje da legalna proizvodnja kanabisa pomogne ekonomiji zemlje. On je dodao da rekreativna upotreba biljke ostaje nelegalna. - Odgovor je ne. I dalje imamo zakone kojima se kontroliše konzumacija, pušenje i upotreba proizvoda od kanabisa na neproduktivne načine - rekao je Čarnvirakul.

Nakon dekriminalizacije, uzgajanje i trgovina marihuanom i proizvodima od konoplje, kao i upotreba djelova biljke za liječenje, više nijesu nezakoniti. Kafići i restorani mogu da služe hranu i pića koji sadrže marihuanu, ali samo ako sadrže manje od 0,2 odsto glavne psihoaktivne supstance biljke. Prema tajlandskom Zakonu o javnom zdravlju, pušenje marihuane u javnom prostoru kažnjava se sa tri mjeseca zatvora i novčanom kaznom od 800 dolara (750 eura). Čarnvirakul je upozorio turiste da ne puše marihuanu u Tajlandu. -Uvek smo naglašavali upotrebu kanabisa u medicinske svrhe i za zdravlje. Nijednog trenutka nijesmo pomislili na to da zagovaramo rekreativnu upotrebu kanabisa - rekao je tajlandski ministar zdravlja. Beta

10. jun - Lockdown u Šangaju proširen na 15 miliona ljudi Samo nedjelju dana nakon završetka dvomjesečnog lockdowna, Šangaj je objavio nova ograničenja i programe masovnog testiranja, a nove mjere koje su sada uvedene za Minhang već se primjenjuju i na sedam drugih gradskih četvrti. Jedanaestoro novozaraženih covidom-19 otkriveno je u poslednja 24 sata, što je potstaklo odluku o ponovnom uvođenju ograničenja. Tokom vikenda masovno testiranje sprovesće se u osam četvrti, a 15 miliona ljudi ponovno će biti u lockdownu. Nakon masovnog testiranja nova ograničenja biće nametnuta samo onim četvrtima u kojima će biti potvrđeni slučajevi covida-19. Dug i kontroverzan lockdown za Šangaj bio je ukinut samo jedan dan, nakon dva mjeseca ograničenja koja su poremetila lance snadbjevanja što utiče na države širom svijeta. Hina 11. jun - Bilježe porast slučajeva koronavirusa – Velika Britanija Velika Britanija možda ulazi u svoj treći talas koronavirusa ove godine, upozoravaju istraživači, budući da službeni podaci pokazuju da su infekcije ponovno u porastu u Engleskoj i Sjevernoj Irskoj. Kancelarija za nacionalnu statistiku objavila je da je njena posljednja analiza briseva iz domaćinstava širom Britanije otkrila mješovitu sliku s "malim porastom" pozitivnih testova u Engleskoj i Sjevernoj Irskoj, dok je trend u Walesu i Škotskoj ostao nejasan, piše Guardian. Podaci ONS-a, koji daju najpouzdaniju sliku stanja epidemije u Ujedinjenom Kraljevstvu, sugerišu da bi se postojan pad infekcija tokom posljednjih mjeseci mogao preokrenuti jer se broj slučajeva povećava zbog prenosivih BA.4 i BA.5 omicron varijante. Prema istraživanju ONS-a, procjenjuje se da bi oko 797.500 ljudi u Engleskoj i 27.700 u Sjevernoj Irskoj bilo pozitivno na covid u nedelji koja završava 2. juna, u odnosu na 784.100 nedelju dana prije toga. Pojava prve varijante omicrona, BA.1, u novembru prošle godine, izazvala je talase covida širom svijeta. Ovog proljeća, drugi britanski talas potstakao je zarazniji rođak poznat kao BA.2. Dok je BA.2 sada u opadanju, ima još dva prenosiva potomka, odnosno BA.4 i BA.5, od kojih su oba u porastu. Službenici javnog zdravstva posebno su zabrinuti zbog BA.5 koji se širi brže od BA.4 i odgovoran za nove skokove u slučajevima u Evropi, posebno u Portugalu i Njemačkoj. Krajem maja BA.5 činio je gotovo 14% genoma covid virusa analiziranih u Engleskoj, što je gotovo dvostruko više od BA.4. Najnoviji izvještaj ONS-a pokazuje da se postotak pozitivnih na koronavirus povećao u Londonu, na jugoistoku i sjeverozapadu, ali je opao u istočnom Midlandsu, Yorkshireu i Humberu. Dok su infekcije padale u svim dobnim grupama, stope su se sada ili izjednačile ili su počele rasti, s jasnim porastom vidljivim kod onih starijih između 35 i 49 godina. Danas.hr 12. jun – Očekivana životna dob za žene je oko 83.2 godine - EU Prema podacima Eurostata za 2020. godinu, očekivana životna dob za žene u Evropskoj Uniji u prosjeku je bila 83.2

godine, što je 5.7 godina duža nego za muškarce (77.5 godina). U ukupnim godinama života, zdrave godine života, odnosno, godine u kojima muškarci i žene nijesu ograničeni u obavljanju različitih aktivnosti, čini 78 posto ukupne životne dobi za žene te 82 posto ukupne životne dobi za muškrace. Prema tome ispada da su muškarci u nešto većoj mjeri pošteđeni ograničenja u obavljanju različitih aktivnosti nego žene. Gledano po zemljama EU, Švedska je rekorder - u toj zemlji, prema podacima za 2020. godinu, žene zdravlje dobro služi do 72.7 godine života. Slijede Malta (70.7 godina) i Italija (68.7 godina). Kad su u pitanju muškarci, u najvećoj mjeri zdravlje dobro služi Šveđane (do 72.8 godine života), Maltežane (70.2 godine) i Talijane (67.2 godine). Žene najslabije zdravlje služi u Letoniji (do 54.3 godine), a slijede Finska (55.9 godina) i Slovačka (57.1 godina). Za muškarce je nešto drugačija slika pa su tako muškarci dobrog zdravlja najmanje u Letoniji (do 52.6 godine), Litvaniji (55.1 godinu) i Estoniji (55.5 godina). Ovako niski rezultati dijelom se mogu objasniti metodom kojom je u tim zemljama mjerena ograničena aktivnost stanovnika. Žene dobro zdravlje služi duže nego muškarce u 20 članica EU, ali razlika među polovima je relativno niska. U 7 članica EU razlika je veća od 2 godine, a najveća razlika zabilježena je u Bugarskoj (+4.2 godine), Estoniji (+4.1 godina) i Poljskoj (+4.0 godine). Na suprotnoj strani ljestvice, dobro zdravlje žene slabije služi nego muškarce u šest EU članica. Najveća razlika primijećena je u Nizozemskoj (-2.8 godina), Portugalu (-2.1 godina) i Finskoj (-1.8 godina). U Španiji je zabilježen jednak broj očekivanih zdravih godina života za muškarce i za žene. Danas.hr 13. jun - Širi se novi soj koronavirusa – WHO Sve su učestalije nove infekcije novim sojem omikron koronavirusa, podvrstom BA.5, javlja Deutsche Welle, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tu je podvrstu soja omikron već označila kao "zabrinjavajuću". Njemački Institut Roberta Kocha (RKI) računa s time da će se podvrsta BA.5 kao i druge podvrste soja omikron brzo širiti, jer one se lakše prenose nego soj delta. Institut upozorava na opasnost porasta broja infekcija već tokom ljeta. - Trenutno najveći rast pokazuju podvrste BA.4 i BA.5 - objavio je RKI. Institut iz toga izvodi zaključak da bi ove dvije podvrste soja omikron vrlo brzo mogle uzrokovati većinu novih infekcija. Već sad na podvrstu BA.5 otpada deset posto infekcija. To je dvostruko više nego početkom juna. Već početkom juna je podvrsta BA.5 izazvala zabrinutost u Južnoafričkoj Republici. Talas je, međutim, bio slabiji nego prethodne podvrste i već je na izmaku. U Portugalu je, međutim, nova podvrsta BA.5 odgovorna za 80 posto novih infekcija. Ta dosad nepoznata podvrsta je zaraznija od prethodnih podvrsta soja omikron. Nju neutralizirajuća antitijela ne prepoznaju tako dobro i zato se ona brže širi. Ali, tok bolesti je blaži nego kod soja delta. Zaštita vakcinom protiv koronavirusa s vremenom popušta

jer se smanjuje količina antitijela. Isto vrijedi za osobe koje su preboljele koronu. Tako ni vakcinisani ni oni koji su preboljeli koronu nemaju optimalnu zaštitu protiv podvrsta soja omikron i mogu se inficirati. Podvrsta BA.5 već se proširila u brojnim zemljama, tako je u Portugalu u novije vrijeme naglo porastao broj novih infekcija. Nove infekcije podvrstama soja omikron su dakle moguće uprkos vakcinaciji ili preboljenoj koroni i pojavljuju se češće nego infekcije sojem delta. Ali ima manje smrtnih slučajeva i manje osoba mora na bolničko liječenje. Stručnjaci smatraju da je razlog tome činjenica što su brojni ljudi već vakcinisani i imaju antitijela, iako se njihova količina s vremenom smanjuje. Opšta imunost je veća nego na početku pandemije. Ipak, Institut Roberta Kocha preporučuje rizičnim grupama i starijim ljudima ponovnu vakcinaciju booster-dozom, kako bi se povećala količina antitijela. Vakcine koje se daju usmjerene su protiv vrste spikeproteina koji je bio aktivan na početku pandemije. Ali, virus se u međuvremenu tako promijenio da antitijela ne reaguju više tako dobro na vakcine. Stvara se manje antitijela i virus se može lakše proširiti. Novi sojevi, pa tako i podvrsta soja omikron BA.5 su, izgleda, manje opasni. Jedna teorija je da ta vrsta virusa brzo i intenzivno napadne gornje dijelove disajnih organa, ali da rjeđe prodre do pluća. Zato manje ljudi umire. U početku su pluća češće i jače napadana, što je vodilo do više smrtnih slučajeva. Vrijeme između infekcije i pojave prvih simptoma je kod infekcije sojem omikron oko tri dana, što je manje nego kod soja delta. Zaštita koju nude dosadašnje vakcine nije optimalna, ali ona ipak štite od težeg oboljenja. Za to je, pretpostavlja se, dovoljna osnovna imunizacija. Vakcinacija booster-dozom pomaže da se ponovo stvori veća količina antitijela. A to pruža bolju zaštitu. Iako soj omikron sa svim podvrstama obično ima lakši tok bolesti nego delta, u rijetkim slučajevima ipak može doći do teških simptoma. A još uvijek nije jasno ni kakve dugoročne posljedice može imati infekcija sojem omikron koronavirusa. Danas.hr 14. jun - EU kupuje 110.000 vakcina protiv majmunskih boginja

ropske unije u Luksemburgu, Kyriakides je kazala da će vakcina biti kupljena novcem iz EU fondova, a biće dostavljena u zemlje članice EU-a. Dodala je da je u EU-u do sada zabilježeno 900 slučajeva zaraze majmunskim boginjama. Hina 15. jun - Raste broj zaraženih koronavirusom - Izrael Broj zaraženih koronavirusom raste u Izraelu i zdravstveni zvaničnik zadužen za nadgledanje odgovora na pandemiju prof. dr Salman Zarka procjenjuje da će biti 15.000 do 20.000 slučajeva u jednom danu, pa se razmatra da li da se ponovo uvede obaveza nošenja maski u zatvorenom prostoru. Broj infekcija u jednom danu povećao se sa 2.600 koliko je zabilježeno 6. juna na 7.661 u jednom danu. Zarka je na sastanku parlamentarnog odbora za zdravstvo rekao da se novi soj virusa koji je mutirao iz omikrona, poznat kao BA.5, brzo širi i otporniji je na vakcine od ranijih sojeva. Kako je navedeno novim sojem je trenutno zaraženo 50 procenata pacijenata i on zamjenjuje omikron kao dominantni soj i očekuje se da se tako nastavi. Soj izaziva blago oboljenje među mladima, ali se očekuje povećan broj hospitalizacija, prenijeli su izraelski mediji. - Ako je vakcina djelovala 90 odsto protiv delta soja i ako je 30 odsto vakcinisanih bilo zaraženo omikronom, sa novim sojem vakcina je manje efikasna u prevenciji infekcije, ali štiti od ozbiljne bolesti - rekao je Zarka. On je ponovio preporuku da se nose zaštitne maske na javnim zatvorenim mjestima. Maske u Izraelu su trenutno obavezne samo u zdravstvenim ustanovama. Maske na otvorenom nijesu obavezne od aprila prošle godine. Najavljeno je da će Izraelcima biti omogućeno da budu zvanično registrovani kao pacijenti oboljeli od kovida-19 samo na osnovu kućnog testa. U Izraelu je trenutno više od 34.000 potvrđenih aktivnih slučajeva, uključujući 119 ozbiljnih oboljenja od kovida-19, dok ih je prije šest dana bilo 74, po podacima ministarstva zdravlja. Od početka pandemije preminule su 10.882 oboljele osobe. Broj R koji pokazuje koliko osoba u prosjeku može da zarazi jedan nosilac koronavirusa je vrlo visok, 1,46. Kada je taj broj veći od jedan znači da se zaraza širi, a u Izraelu je počeo da raste iznad jedinice prije gotovo dva mjeseca. Beta 16. jun - Njemačka u teškoj prelaznoj fazi pandemije

Evropska unija će potpisati sporazum s nepoznatim proizvođačem vakcina za oko 100.000 doza vakcina protiv majmunskih boginja koja će biti dostavljena krajem juna, potvrdila je potparolka EU-a za zdravstvo Stella Kyriakides. Nakon sastanka ministara zdravstva država članica Ev-

U Njemačkoj je zavladao ljetnji talas pandemije kako su stručnjaci i predviđali, izjavio je ministar zdravstva Karl Lauterbah dodajući da je riječ o „teškoj prelaznoj fazi“. Država za jesen treba da se spremi bolje nego prošle godine, rekao je Lauterbah na ljekarskoj konferenciji u Rostoku. Trenutno se, na primjer, razmatra kako vakcinacija treba dalje da se odvija, objasnio je ministar. Kada je riječ o novim vakcinama, njemačka vlada tijesno sarađuje sa proizvođačima. - Očekujemo da će ove vakcine biti dostupne do kraja avgusta, vjerovatno bliže polovini septembra - najavio je Lauterbah. Postoje i veoma pouzdani ljekovi, dodao je, koji se premalo koriste.

Potrebni su i testovi na virus korona koji ne samo da mogu da pokažu učestalost zaražavanja, već i da pomognu prekidanje lanaca infekcije. Istovremeno, razmjena podataka mora biti mnogo brža nego ranije. Nije prihvatljivo da se podaci, kao što su popunjenost bolnica ili broj osoblja, saopštavaju sa velikim zakašnjenjem. U septembru, a najkasnije u oktobru, krenuće da radi digitalni sistem za saopštavanje informacija o zarazi. 17. jun – Zbog toplotnog talasa svi su izloženi zdravstvenom riziku - EU Španija je na putu do najviših junskih temperatura u posljednje četiri decenije, francuski departman zabranio je događanja na otvorenom, suša je pogodila talijanske poljoprivrednike, a vrućine natjerale Evropljane da traže hlad i brinu zbog klimatskih promjena. Vrućina je tolika da je englesko luksuzno trkalište Royal Ascot Racecourse čak doživjelo rijetku promjenu protokola: gostima je bilo dopušteno da skinu šešire i jakne nakon što su članovi kraljevske porodice prošli. Toplotni talas se pojačao u poslednja 24 sata, pa su temperature u području od Londona do Madrida bile gotovo rekordne, prema nacionalnim meterološkim službama. - Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu, nadoknađujte tečnost i pazite na najranjivije kako ne bi patili od toplinskog udara - savjetovao je španski premijer Pedro Sanchez u Madridu. Temperature bi trebale doseći 40 do 42 stepena Celzija u Madridu i Zaragozi, saopštila je nacionalna meteorološka agencija AEMET. Te temperature nijesu zabilježene od juna 1981. Poljoprivredna proizvodnja u sjevernim italijanskim regijama mogla bi se smanjiti za pola zbog suše jer je vodostaj rijeka i jezera zabrinjavajuće nizak i ugrožava navodnjavanje, poručuje udruženje poljoprivrednika. Udruženje italijanskih komunalnih poduzeća Utilitalia upozorilo je da najduža talijanska rijeka proživljava najveću sušu u posljednjih 70 godina, zbog čega su mnogi djelovi golemog, sjevernog plovnog puta potpuno presušili. U Francuskoj je departman Gironde sa sjedištem u Bordeauxu zabranio događanja na otvorenom, uključujući koncerte te događaje u zatvorenim prostorima bez klima uređaja, rekao je lokalni funkcioner za javni radio. U velikom dijelu Francuske u poslednja 24 sata su po prvi put ove godine zabilježene temperature od 40 stepeni Celzijevih, a očekuje se i vrhunac s 41-42 stepena Celzijeva. - Svi su izloženi zdravstvenom riziku - rekao je prefekt Fabienne Buccio za France Bleu radio. Sredozemne države su sve više zabrinute kako klimatske promjene mogu uticati na njihove živote. - Pirenejsko poluostrvo je sve sušnije područje i tok naših rijeka je sve sporiji - kazao je španski premijer Sanchez. Vatrogasci su se borili s požarima u nekoliko djelova Španije, a najteže su pogođeni Katalonija na istoku Španije i Zamora u blizini granice s Portugalom. U Zamori je između 8500 i 9500 hektara zemljišta izgorjelo. Portugal je pak pošteđen od toplotnog talasa. U Lisabonu je temperatura oko 27 stupeni Celzijevih. Međutim, prošli mjesec bio je najtopliji maj u posljednje

92 godine, objavila je portugalska meteorološka agencija IPMA, upozoravajući da je suša pogodila većinu teritorija. Hina 19. jun - Ministri zdravlja G20 raspravljaju o jačanju zdravstvenih sistema u svijetu - Na sastancima ministara zdravlja G20 se raspravlja o izgradnji sistema bezbjednosti u zdravstvu, usklađivanju zdravstvenih protokola vezanih uz covid-19, standardizaciji međunarodnih putnih isprava i jačanju farmaceutske industrije - rekla je portparolka indonezijskog ministarstva zdravstva Nađa Tarmizi, prenosi dpa. Tarmizi je najavila da će na sastancima učestvovati i glavni sekretar Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Gebrejesus. - Saradnja na globalnom nivou je ključna kako bismo prevladali ovu pandemiju i bili spremni za sljedeću - poručila je Tarmizi na konferenciji za novinare, uoči prvog sastanka ministara. - Zbog toga je ovaj sastanak važan trenutak za grupu G20, jer će omogućiti zemljama da osiguraju podršku za jačanje kapaciteta zdravstvenih sistema na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou - istakla je Tarmizi. dpa 20. jun - Najmanje 800 porodica boluje od misteriozne crijevne bolesti - Sjeverna Koreja Najmanje 800 porodica iz sjevernokorejske pokrajine Južni Hwanghae boluje od misteriozne crijevne bolesti. Vlasti su poslale medicinske službe i epidemiologe u pokrajinu kako bi rasvijetlile što je i na koji se način širi "akutna enterička epidemija". Medicinski stručnjaci iz Južne Koreje tvrde da se taj naziv odnosi na poremećaj u probavnom traktu te sugerišu da bi se moglo raditi o koleri ili tifusu. Nova epidemija, dodatno opterećuje Sjevernu Koreju, jer se u njoj i dalje bilježi visok broj slučajeva zaraze koronavirusom, a problem je i nestašica hrane. Državna novinska agencija KCNA je objavila prve informacije o novoj zarazi i prenijela upute o detaljnim preventivnim mjerama, koje uključuju karantin, "intenzivne preglede za sve stanovnike" te poseban tretman i praćenje ranjivih osoba, poput djece i starijih, prenosi CNN. U toku je dezinfekcija, naročito kanalizacije te odlagališta otpada, kako bi se osigurala sigurnost pitke vode. Uz to, nacionalni "tim za brzu dijagnozu i liječenje" radi s lokalnim zdravstvenim vlastima, a preduzete su i mjere za očuvanje poljoprivrednih aktivnosti. KCNA je takođe izvijestila o 19.310 novih slučajeva groznice, ali bez detalja o tome koliko je osoba bilo pozitivno na koronavirus. Od sredine maja, kad je zabilježen prvi slučaj zaraze koronavirusom dosad više od 4,6 miliona ljudi imalo je simptome groznice. Nije poznato koliko je njih imalo covid-19, jer su kapaciteti za testiranje nedostatni. Rojters 21. jun - London najavljuje vakcine za homoseksualce i biseksualne muškarce – Velika Britanija U pokušaju da se suzbije najveća epidemija majmunskih boginja izvan Afrike, iz britanskog javnog zdravstva je najavljena

mogućnost da se vakcine obezbijede za homoseksualce i biseksualne muškarce koji su izloženi najvećem riziku da se zaraze tom bolešću. Britanska agencija za zdravstvenu bezbjednost saopštila je da bi lekari mogli da razmotre vakcinaciju onih koji "imaju više partnera ili učestvuju u grupnom seksu", prenosi AP. - Nadamo se da ćemo na ovaj način prekinuti lance prenosa zaraze i pomoći da se epidemija obuzda - izjavila je načelnica odeljenja za imunizaciju Agencije za zdravstvenu bezbjednost, dr Meri Remzi. Vakcine su do sada dobijali samo zdravstveni radnici koji se brinu o pacijentima oboljelim od majmunskih boginja i radnici koji dezinfikuju prostorije kontaminirane ovim virusom. Smatra se da je vakcina koja je prvobitno razvijena za srodno oboljenje male boginje oko 85 odsto efikasna protiv majmunskih boginja. Tanjug 22. jun - Evropom počele da divljaju podvarijatnte omikrona Evropske zemlje bilježe značajan porast slučajeva kovida potstaknut visoko infektivnim podvarijantama omikrona, što izaziva strah od novog talasa s obzirom na pad zaštite koju je pružala vakcina i početak ljetne sezone putovanja, javlja CNN. Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) upozorio je da “porast stepena zaraze prijavljene za (podvarijante omikrona) BA.4 i BA.5 ukazuje da će one postati dominantne“ u cijeloj Evropskoj uniji i vjerojatno rezultirati rastom broja slučajeva. Infekcije su u porastu u više zemalja, uključujući Portugal, Njemačku, Francusku, Grčku, Austriju, Italiju, Švajcarsku i Španiju, prema podacima projekta Our World in Data (OWID) Univerziteta Oxford, koji prati pandemiju. Nove studije su pokazale da omikron podvarijante BA.4 i BA.5, uspoređujući ih s ranijima, spretnije izbjegavaju imuni sistem. To znači da ni prethodne infekcije niti vakcine ne pružaju posebno jaku zaštitu od podvarijanti zbog čega postaju dominantne. Čini se da BA.4 i BA.5 ipak ne dovode do težih bolesti. Međutim, kao i kod prethodnih talasa, povećanje slučajeva moglo bi rezultirati porastom hospitalizacija i smrti, objavio je ECDC. Potencijalni uticaj jedne od podvarijanti - BA.5 - najočitiji je u Portugalu gdje je potstakao značajan porast infekcija covidom. U bolnicama širom zemlje broj oboljelih je 1896, gotovo jednak kao tokom prvog omikron talasa u januaru. BA.5 u maju je postao dominantan u Portugalu. U Francuskoj se broj novozaraženih na milion ljudi gotovo utrostručio od početka mjeseca, a broj hospitalizacija raste prvi put od početka aprila. Prema najnovijim podacima javnozdravstvene agencije Santé Publique France, BA.5 je porastao na 24 posto sekvenciranih slučajeva u sedmici od 6. juna u poređemju s 18 posto sedmicu prije. Alain Fischer, koji je na čelu grupe koja se bavi vakcinacijom stanovništva u Francuskoj, kazao je da nije upitno je li zemlja suočena s novim talasom virusa, već koliko bi on mogao biti intenzivan, rekavši da se lično zalaže za ponovno uvođenje nekih ograničenja kako bi se spriječilo širenje. - Epidemija je dobila novi zamah i potpuno je neočekivana

u ovoj sezoni - izjavio je dr Benjamin Davido, specijalisat za zarazne bolesti u bolnici Raymond-Poincaré nedaleko Pariza. U Ujedinjenom Kraljevstvu gdje broj slučajeva i hospitalizacija naglo raste, čini se da su početak novog talasa takođe potstakli BA.4 i BA.5, prema Kancelariji za nacionalnu statistiku (ONS). Najnoviji podaci ONS-a, objavljeni 17. juna, pokazali su da infekcije covidom rastu za 43 posto iz sedmice u sedmicu, prema medicinskom časopisu British Medical Journal (BMJ). Christina Pagel, profesorica operativnih istraživanja na University College London, napisala je u tom listu: "Bićemo prva (ali ne i posljednja) velika zemlja koja će imati talas BA.4.5 nakon što je imala dva prethodna omikron talasa". Hina 23. jun - Skok broja zaraženih u Grčkoj – 10.474 nova slučaja Organizacija javnog zdravstva Grčke (EODY) je sapštila da u toj zemlji ponovo jača zaraza koronavirusom. U poslednja 24 sata su registrovana 10.474 nova slučaja zaraze koronavirusom od kojeg je umrlo 17 ljudi, a intubirano je 88 pacijenata u težem stanju što su mahom nevakcinisane ili djelimično vakcinisane osobe. U bolnice u Grčkoj u jednom danu su primljena 192 oboljela od kovida što je 13,6 odsto više nego dan ranije, a prosječna starost oboljelih je 37 godina. Tokom epidemije je u poslednje dvije ipo godine od kovida ukupno oboljelo 3.583.526 ljudi u Grčkoj, a umrla je 30.141 osoba. Po najnoviji podacima EODY o stanju epidemije na grčkim ostrvima i u gradovima, prednjači Mikonos sa skokom broja zaraženih od 50,89 odsto, drugi je Santorini (33,51 odsto), a treći Milos (32,31 odsto). S povećanjem broja zaraženih iznad 20 odsto slijede Paros, Zapadna Atika na kojoj je Atina, i Karpatos, dok povećanje na ostalim većim ostrvima i u gradovima Grčke iznosi od 10 do 20 odsto. Sve su brojniji grčki stručnjaci za zdravstvo koji se zalažu da se zbog jačanja pandemije ponovo preduzmu mjere koje su sasvim ublažene s početkom turističke sezone 1. maja. Stručnjaci ukazuju da je nov talas pandemije počeo početkom juna i da je sada u fazi razvoja u Grčkoj, a da imunitet prema novim varijantama koronavirusa traje kraće nego ranije. Beta 24. jun - Bugarska odobrila četvrtu dozu vakcine protiv koronavirusa Ministarstvo zdravlja Bugarske je odobrilo davanje četvrte doze vakcine protiv kovida 19. Tako će od 27. juna za sve osobe starije od 18. godina biti moguće davanje druge buster doze. Četvrta doza antikovid vakcine može da se primi nakon najmanje 4 meseca od davanja prve buster doze. O datoj drugoj buster dozi izdavaće se evropski sertifikat. 25. jun – Veliki potesti zbog zabrane abortusa – SAD Američki Vrhovni sud je poništio presudu iz 1973. koja je legalizirala abortusj u cijeloj zemlji tvrdeći da američki Ustav

ne spominje to pravo. Daljnja odluka o zabrani abortusa sada je prepuštena saveznim državama, od kojih su neke smjesta reagovale proglašenjem zabrane abortusa. Sky News piše da su osam država smjesta proglasile zabranu nakon presude Vrhovnog suda - Alabama, Arizona, Arkansas, Kentucky, Missouri, Južna Dakota, Wisconsin i Zapadna Virdžinija. Klinike su se počele zatvarati u nekim američkim državama. Očekuje se da će otprilike polovina država uvesti nova ograničenja ili zabrane nakon što je sud poništio 50-godišnju odluku Roe protiv Wadea. BBC piše da 13 država ima zakone koji će zabraniti abortus u roku od 30 dana. U klinici za abortuse u Little Rocku u Arkansasu, vrata za pacijente zatvorila su se čim je objavljena odluka suda. Osoblje je telefonski obavijestilo žene da su njihovi termini otkazani. Pretpostavlja se da će to dovesti do zabrane abortusa u otprilike polovini saveznih država. I ranije je gotovo potpuna zabrana abortusa bila na snazi u nekim saveznim državama poput Oklahome te u Teksasu, gdje je abortus zabranjen nakon šeste nedelje trudnoće, piše Sky News. - Ne mogu biti ponosnija kao guverner, hršćanka i žena kada vidim da je ova pogrešna i štetna odluka poništena. Alabama će se nastaviti zalagati za naše nerođene bebe, naše majke i naše porodice - izjavila je republikanska guvernerka Alabame. S druge strane, demokratski guverneri Kalifornije, Washingtona i Oregona obećali su zaštititi reproduktivna prava i pomoći ženama iz drugih saveznih država koje žele obaviti abortus. Inače, sudac Vrhovnog suda Clarence Thomas, jedan od konzervativaca na tom sudu, pozvao je svoje kolege da ponište i druge slične odluke visokog suda koje štite istopolne brakove, istopolni seks i korištenje kontracepcije. Nakon ove kontroverzne odluke Vrhovnog suda, širom SAD-a odvijaju se protesti. U nekim gradovima, oput Phoenixa u Arizoni, došlo je i do sukoba s policijom koja je intervenisala bacanjem suzavca. Potparol glavnog sekretara UN-a Antonija Guterresa izjavio je da ograničavanje pristupa pobačaju ne sprječava žene da ga obave i "to ga samo čini smrtonosnijim". Francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazio je solidarnost sa ženama u SAD-u, a Papinska akademija za život pohvalila odluku Vrhovnog suda SAD-a. HRT 26. jun - Velike epidemije na horizontu – Velika Britanija Veliku Britaniju bi ubrzo mogla pogoditi nova ubojita bolest budući da postoje znakovi "velike" epidemije "na horizontu", upozorio je stručnjak. Prof. dr Mark Woolhouse, epidemiolog za zaraznih bolesti na Univerzitetu u Edinburghu, vjeruje da je 'Bolest X' "odmah iza ugla", piše The Sun. Prijetnju nepoznatih virusa koji se mogu prenijeti na ljude i potencijalno uzrokovati raširene epidemije Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) naziva "Bolest X". Prošle godine su upozorili da bi sljedeća pandemija mogla biti u razmjerima crne smrti, koja je ubila oko 75 miliona ljudi. Sve to dolazi dok je dječja paraliza pronađena u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda u Londonu te postoje neki dokazi prenosa kod malog broja ljudi. Stručnjaci Agencije

za zdravstvenu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA) vjeruju da je putnik – vjerovatno iz Pakistana, Afganistana ili Nigerije – donio virus u stolici nakon oralne vakcinacije protiv dječje paralize. No, virus se sada proširio na druge nakon mutacije, a isti je soj više puta otkriven u uzorcima kanalizacije od maja. U Ujedinjenom Kraljevstvu su ove godine zabilježeni i slučajevi ptičje gripe, Lassa groznice, krimsko-kongoške hemoragične groznice i majmunskih boginja. Prof. Woolhouse vjeruje da su ove infekcije znak onoga što dolazi. On je za The Telegraph rekao: “Postoji naziv za ono što trenutno vidimo u Ujedinjenom Kraljevstvu i drugdje, zove se brbljanje. To je izraz koji antiterorističke jedinice koriste za opisivanje malih događaja koji bi mogli značiti nešto veće na horizontu... zarazne bolesti djeluju na gotovo isti način". Naučnici vjeruju da će sljedeća pandemija vjerovatno biti uzrokovana "zoonozama". tj. prelaskom infekcije sa životinja na ljude. Od 1,67 miliona nepoznatih virusa na planetu, do 827.000 njih moglo bi preći na ljude od životinja, prema EcoHealth Allianceu. Jugoistočna Azija, južna i središnja Afrika, područja oko Amazona i istočna Australija identifikovani su kao područja najvećeg rizika za nove bolesti u studiji objavljenoj u Nature Communications. Kako ljudska populacija raste i seli se dalje u staništa životinja, raste rizik od prenosa bolesti na ljude. Scenariji iz noćne more bio bi da se pojavi jedna od ovih novih bolesti, ili soj starije, koji bi bio vrlo zarazan i vrlo smrtonosan, što bi omogućilo da se brzo proširi i ubije milione prije nego bi svijet mogao nešto poduzeti. - Početak 21. vijeka bio je savršena oluja za nove zarazne bolesti i sve ukazuje na vjerovatnost sve više i više izbijanja. Svi pokretači izbijanja s vremenom se zapravo pogoršavaju, a ne idu na bolje – naglasio je prof. Woolhouse. Net.hr Turska policija spriječila je stotine ljudi da se okupe na godišnjoj Povorci ponosa u Istanbulu i privela desetine nakon što su lokalne vlasti i ove godine zabranile održavanje povorke. 27. jun – Zbog naglog porasta inﬁciranih savjetuju nošenje maski u zatvorenim prostorima - Francuska - Francuzi bi ponovo trebali početi da nose maske na mjestima gdje cirkuliše puno ljudi, posebno u javnom prevozu, jer se Francuska mora nositi sa novim talasom infekcija korona virusa koji je podstaknut novim varijantama bolesti - izjavila je ministrica zdravlja Brigitte Bourguignon. - Ne kažem da bi to trebalo da bude obavezno, ali molim Francuze da nose masku u javnom prevozu - rekla je ona za RTL i dodala da se maske za lice trebaju ponovo nositi i u drugim zatvorenim prostorima, kao što su radna mjesta ili prodavnice. Francuska je prijavila 17.601 novi slučaj zaraze korona virusom u posljednja 24 sata, što je najveći broj od 18. aprila. Broj umrlih od COVID-a 19 u Francuskoj u posljednja 24 sata povećan je za 48 i sada ukupno iznosi 149.406. Nove infekcije u Francuskoj su u stalnom porastu od kraja maja, sa sedmodnevnim pokretnim prosjekom dnevnih novih slučajeva koji je četiri puta veći u odnosu na period od kraja maja.

Prije pet dana, francuski šef za vakcinaciju prof. dr Alain Fischer potvrdio je da je zemlja usred novog talasa COVID-a 19, kao i druge evropske zemlje, dodajući da se on lično zalaže za vraćanje obaveznog nošenja maske za lice u javnom prevozu. Reuters 28. jun - Majmunske boginje uskoro mijenjaju naziv - WHO Majmunske boginje bi uskoro mogle imati novo ime jer postojeće potstiče diskriminaciju i stigmatizira. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da s "partnerima i stručnjacima širom svijeta radi na promjeni naziva virusa majmunskih boginja i njegovih sojeva". Ti su sojevi posebno kontroverzni jer su nazvani po afričkim regijama. Prošle je godine WHO sve varijante covida odlučio nazvati po slovima grčkog alfabeta kako se ne bi stigmatizirala mjesta gdje su se prvi put pojavile. Samo nekoliko dana prije nego što je WHO objavio da će majmunskim boginjama promijeniti naziv, grupa naučnika u javnom pismu je pozvala na "hitnu potrebu uvođenja nediskriminatorne i nestigmatizirajuće nomenklature" virusa. U pismu, koje je potpisalo i nekoliko afričkih naučnika, posebno se upozorava na "zapadnoafrički" i "srednjoafrički" soj virusa majmunskih boginja. Ove je godine zabilježeno više od 2100 zaraza majmunskim boginjama, od čega ih je 84 posto u Evropi, 12 posto u Sjevernoj i Južnoj Americi, a samo tri posto u Africi. - Ali čak je i naziv majmunske boginje pogrešan. Da sam majmun, protestirao bih. To zapravo nije bolest majmuna – kazao je prof. dr Oyewale Tomori, virolog na Univerziteta Redeemer u Nigeriji koji podržava promjenu naziva sojeva majmunskih boginja. - Virus je tako nazvan jer je otkriven među majmunima u danskoj laboratoriji 1958. godine, ali ljudi su se njime uglavnom zarazili od glodavaca. Postojeća epidemija neobična je u smislu da se isključivo širi kontaktom s čovjeka na čovjeka. I zato je pošteno reći da postojeća epidemija ima malo veze s Afrikom, jednako kao što talasi covida i njegove varijante imaju malo veze s azijskim šišmišima, odakle je izvorno krenuo – kazao je prof. dr Olivier Restif, epidemiolog s Cambridgea. Prof. dr Moses John Bockarie sa Univerziteta Njala u Sijera Leoneu takođe se slaže s promjenom naziva. "Majmuni se uglavnom povezuju s Afrikom", kazao je. Prof. Restif naglašava da je ova debata "dio šireg pitanja stigmatizacije Afrike kao izvora bolesti". - Vidjeli smo to s HIV-om 80-ihi godina prošlog vijeka i tokom epidemije ebole 2013. Godine - kazao je za AFP. WHO će objaviti nove nazive za majmunske boginje što je prije moguće, kazao je čelnik organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus. Svjetska zdravstvena organizacija odlučila je da ta bolest, iako izaziva zabrinutost, još uvijek ne predstavlja globalnu zdravstvenu krizu. " - Duboko sam zabrinut zbog epidemije majmunskih boginja, očito se radi o prijetnji koja se razvija i moje kolega i ja pažljivo je pratimo - saopštio je Tedros. Hina

29. jun - Građanima starijim od 75 godina nude drugu buster dozu vakcine protiv kovida - Norveška Norveška je odlučila da od prvog jula ponudi drugu buster dozu vakcine protiv bolesti kovid-19 građanima starijim od 75 godina, zbog porasta broja infekcija koronavirusom. - Postoji potreba da vakcinišemo naše najranjivije građane - rekla je ministarka zdravlja Ingvild Kjerkol, dodavši da vakcinacija ostaje „glavna tačka spremnosti vlade na širenje koronavirusa”. Ona je navela da bi prednost trebalo da imaju osobe u domovima za stare koje imaju više od 80 godina. Dodala da bi to za neke opštine, koje u Norveškoj sprovode vakcinaciju, moglo da bude „zahtjevno” zbog ljetnjih odmora. - Stoga bih želela da naglasim da brzina vakcinacije mora da bude prilagođena kapacitetu opština - navela je Kjerkol. Norveška se ovom odlukom pridružila susednim državama. Danska je drugu buster dozu vakcine ponudila starijima od 50 godina, dok je Švedska preporučila treću dozu vakcine osobama sa rizikom za težak oblik bolesti i starijima od 65 godina. Beta 30. jun - Brzi kovid testovi u više nijesu besplatni - Njemačka Duže od godine svako u Njemačkoj je mogao redovno besplatno da se testira na korona virus, ali to je državu koštalo previše. Od sada, većina građana će uslugu morati da plati. Testiranje na punktovima ili u apotekama ostalo je besplatno samo ljudima iz ugroženih grupa, onima koji rade sa nekim iz te grupe i nekome ko uz medicinsko opravdanje ne može da se vakciniše. Tako je stvari postavila nova uredba ministarstva zdravlja, prema dogovoru ministara zdravlja i finansija Karla Lauterbaha i Kristijana Lindnera. Testiranje je u Njemačkoj, sa jednim kratkim prekidom prošle jeseni, bilo besplatno od proljeća 2021. Lauterbah navodi da je to savezni budžet koštalo oko milijardu eura mjesečno. - Ne može država vječito sve da plaća, stigli smo do granica naših mogućnosti - rekao je Lindner obrazlažući novu regulativu. Tako sada na po jedan besplatan test imaju trudnice u prvom trimestru, djeca do pet godina, ukućani zaraženih, njegovatelji, osobe sa invaliditetom i oni koji o njima brinu, kao i štićenici i posjetioci domova za njegu i klinike. Testovi pred porodične proslave, koncerte i drugih događaja u zatvorenom koštaće tri eura. Ista cijena važiće za korisnike mobilne aplikacije za praćenje rizika infekcije kada dobiju crveno upozorenje i za privatne susrete sa nekim starijim od 60 godina. Dotirana cijena od tri eura, međutim, podrazumijeva potpisanu izjavu o razlogu. Novi propisi su podijelili javnost. Inače, zaraza korona virusa u Nemačkoj je ponovo u usponu. Prema podacima Instituta Robert Koh (Koch), sedmodnevna učestalost zaražavanja u je na 668,6 na 100.000 stanovnika, poslije 532,9 prije sedam i 189 prije mjesec dana. Odluke o testiranju i drugim pandemijskim mjerama zavise i od ekspertize koja će u biti predstavljena u Berlinu.

JEDINSTVENA FORMULA

DOKAZANA KLINIČKA EFIKASNOST

JEDINSTVENA NEMASNA TEKSTURA

-59%

'(5-#%*+# 1'14*&# 10.#<' 5 '-*.*/*3#/+5 1-#,#

$/#6-+# * +#># $#2*+'25 ,0<'

.*25+' ;4*4* * 0$/#6-+# ,0<5

J60

-*/*>,# 345&*+# 10& &'2.#40-0;,0. ,0/420-0. /# 0&2#3-*) 60-0/4'2# 3# 1302*+#70. 10& -0,#-/0. * *-* 3*34'.3,0. 4'2#1*+0. -+',06*.# !'.03' 3' 12*.+'/+5+' &0 154# /# &#/ 40,0. .+'3'%# 20%+'/# 0& 342#/' *342#<5+5=*) &'2.#40-0(# */&',3 ,6#-*4'4# &'2.#40-0;,0( 34#/+# 20%'/#4 7#&060-+/*) ,02*3/*,# -0$#-/# 120%+'/# -+',#2#

-77% "

+68% 9 :

97% 8 " " 8 "