Medical 160

5. AVGUST 2022.

GODINA XIV BROJ 160

1.50

www.medicalcg.me

Završna konferencija EU tvining projekta realizovana u Podgorici (CInMED)

Strategije rijetkih bolesti u Crnoj Gori Terapija hormonom rasta Hereditarni angiodem Na pragu novog doba liječenja rijetkih bolesti Da li je ovo Goše?

Retinopatija kod nedonoščadi Senilna degeneracija makule Savjeti za ishranu oboljelih od karcinoma dojke Savremeni pristup liječenju metastatskog karcinoma dojke O bolu i njegovoj terapiji Makroliti u terapiji Kovid-19 infekcije Faktori rizika za nastanak adenoma prostate

Predstavljamo: Fondacija „Budi mama“ Obilježena Međunarodna sedmica dojenja

REGISTRUJTE SE NA NAŠ NOVI PORTAL, D C.9 D9 D \cXh DJ9 JAVNOSTI C ǽ.D%JǨC KAKO BISTE VIDJELI .9 =. \ X 9Ǩ

M-ME-00000273

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prof. dr Bogdan Pajović Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr Veselin Stanišić, mr sc STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Dr Emir Muzurović Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Dr Rifat Međedović Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa foto: shutterstock

IZ SADRŽAJA Završna konferencija EU tvining projekta realizovana u Podgorici (CInMED) 5–7 Strategije rijetkih bolesti u Crnoj Gori dr Slađana Ćorić, Radovan Nikolić 8–9 Terapija hormonom rasta prof. dr Mira Samardžić 10 – 11 Hereditarni angiodem dr Katarina Mitrović 12 – 13 Na pragu novog doba liječenja rijetkih bolesti dr Sandra Vujović, dr Mladen Debeljević dr Milovan Roganović 14 – 16 Da li je ovo Goše? dr Vesko Vujičić 17 – 19 Retinopatija kod nedonoščadi dr Željko Maraš 22 – 23 Senilna degeneracija makule mr sci Danijela Đurović Raonić 24 – 25 Hronika Crne Gore 27 – 37 Ishrana oboljelih od karcinoma dojke prim. dr Jadranka Lakićević, dr Sanja Lekić 46 – 49 Savremeni pristup liječenju metastatskog karcinoma dojke dr Nada Cicmil Sarić, dr Bojana Šćekić 50 – 51 O bolu i njegovoj terapiji dr Sandra Vujović, dr Sanja Gluščević 52 – 54 Makroliti u terapiji Kovid-19 infekcije dr Aleksandar Zekić 56 – 57 Faktori rizika za nastanak adenoma prostate prof. dr sci med. Bogdan Pajović 58 Fondacija „Budi mama“ Anita Đurović 64 – 66 Obilježena Međunarodna sedmica dojenja 68

CRNA GORA I HRVATSKA USPJEŠNO ZAVRŠILE EU TWINNING PROJEKAT „PODRŠKA INSTITUTU ZA LJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA CRNE GORE (CINMED)“ UZ PODRŠKU EU UNAPRIJEĐENO POSLOVANJE INSTITUTA ZA LJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA CRNE GORE

Završna konferencija EU Twinning projekta „Podrška Institutu za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore” održana je 19. jula, u Podgorici. U prisustvu visokih zvanica, ovom prilikom predstavljeni su glavni rezultati, naučene lekcije i najvažniji događaji u okviru Twinning projekta realizovanog saradnjom crnogorskih i hrvatskih institucija iz oblasti zdravstva, uz podršku Evropske unije (EU).

Uvodnu riječ imala je mr Mira Kontić, vođa Komponente 1 Projekta i zamjenica direktorice CInMED-a, a moderatorka i prezentatorka Projekta bila je Lina Čačić, rezidentna savjetnica za Twinning. Prigodna obraćanja imali su i: doc. dr med. spec.

Snežana Mugoša, vođa projekta zemlje korisnice i direktorica CInMED-a, Nj. E. Veselko Grubišić, ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Dobromir Hristov, program menadžer i predstavnik Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, prof. dr

Siniša Tomić, vođa projekta zemlje članice EU i direktor hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) i Dragomir Marković, predstavnik Ministarstva finansija. Skupu je prisustvovao i ministar zdravlja Crne Gore, Dragoslav Šćekić.

Visoko ocijenjen uspjeh Projekta Ocjenjujući da se radi o momentu kada se završava projekat koji je donio velike promjene u radu Instituta, prije svega kroz implementaciju evropskih standarda i smjernica, kao i dobrih praksi u oblasti ljekova i medicinskih sredstava, mr Mira Kontić, zamjenica direktorice CInMED-a, istakla je veliki značaj ovog i sličnih projekata u procesu pristupanju Evropskoj uniji. Ona je podsjetila da je riječ o projektu finansiranom od strane EU, sa svrhom transfera znanja i specifičnih iskustava, gdje je posebno došao do izražaja doprinos partnera iz HALMED-a.

5

dr Mugoša. Uz zahvalnost partnerima Projekta, doc. dr Mugoša je navela da vjeruje da je ovaj projekat samo temelj buduće trajne i uspješne saradnje dvije institucije. - Današnje obilježavanje kraja projekta u stvari je samo početak jednog dugotrajnog partnerstva i prijateljstva - istakla je ona.

Prof. dr Siniša Tomić, doc. dr med. spec. Snežana Mugoša i Nj. E. Veselko Grubišić Nastavak dugogodišnje uspješne saradnje Direktorica CInMED-a, doc. dr med. spec. Snežana Mugoša, objasnila je da je realizovani projekat imao za cilj jačanje institucionalnih kapaciteta Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, kako u pogledu stručnih znanja i kompetencija eksperata, tako i daljeg usaglašavanja zakonodavstva sa propisima EU u oblastima značajnim za rad Instituta. - Projekat je zapravo nastavak naše dugogodišnje uspješne saradnje, kojom je postojeće partnerstvo osnaženo i produbljeno. HALMED je postao naš partner i podrška na putu ka EU, ali i uzor da u svom radu primjenjujemo najviše međunarodne standarde i gradimo sopstvene potencijale i kredibilitet Instituta - istakla je ona.

Naglašavajući značaj omogućene razmjene iskustava i znanja kroz neposredni kontakt i rješavanje svakodnevnih izazova, doc. dr Mugoša je pohvalila nesebičan i posvećen partnerski odnos eksperata HALMED-a ispoljen tokom prethodnih 18 mjeseci.

- Uprkos okolnostima koje je nametnula pandemija, svi učesnici su nastavili rad punim kapacitetom, što čini ovo iskustvo zaista posebnim. Sigurna sam da su rezultati projekta već vidljivi i da će u vremenu koje je pred nama značajno uticati na unapređenje kvaliteta rada Instituta - navela je ona.

Doc. dr Mugoša je ovom prilikom ukazala na cilj da se Institut pozicionira, kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom planu, kao institucija koja garantuje kvalitet, efikasnost i bezbjednost ljekova i medicinskih sredstava, koja je nezavisna i nepristrasna i u čiji se rad građani i zdravstveni radnici mogu u potpunosti pouzdati. Predviđeno je i jačanje administrativnih i tehničkih kapaciteta, povećanje nivoa kompetencija i dalje usavršavanje zaposlenih za obavljanje zakonom propisanih nadležnosti u zadatim rokovima. Opisujući brojne kompetencije i usmjerenja Instituta, doc. dr Mugoša je navela da će Institut nastojati da bude vidljiviji i dostupniji građanima Crne Gore, budući da vjeruje da je najbolji put za izgradnju povjerenja upravo transparentnost, dobra i otvorena komunikacija.

- Maksimalno koristeći iskustva i znanje prenijeto kroz projekte kao što je ovaj, sigurna sam da će Institut za ljekove i medicinska sredstva, uz podršku Ministarstva zdravlja, služiti na čast našoj zemlji i svakom njenog građaninu - istakla je doc.

6

Izgradnja kapaciteta je istinsko ulaganje u budućnost Podsjetivši na dugotrajno poznanstvo sa prisutnim predstavnicima zdravstvenih vlasti Crne Gore i Hrvatske, ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Nj. E. Veselko Grubišić, izrazio je počastvovanost učešćem na Završnoj konferenciji Projekta.

On je podsjetio da je riječ o šestom od ukupno sedam projekata za čiju su realizaciju odabrane hrvatske institucije. - Otkako je 2013. Hrvatska postala punopravnom članicom EU, naši su stručnjaci neumorno i predano dijelili svoje znanje i iskustvo iz pretpristupnog procesa s državama koje se još uvijek nalaze u tom procesu, prvenstveno sa susjednim zemljama - istakao je Nj. E. Grubišić. Hrvatska je u tom razdoblju odabrana za realizaciju 39 Twinning projekata u 9 država korisnica, što, po ocjeni ambasadora Grubišića, predstavlja ogroman uspjeh za najmlađu državu članicu.

Iskazavši zadovoljstvo zbog mogućnosti da Republika Hrvatska pomogne institucijama Crne Gore u njihovom usklađivanju sa pravnom tekovinom EU, ambasador Grubišić je objasnio da je kroz višegodišnju praksu ustanovljeno da je Twinning jedan od najefikasnijih alata za prenos znanja i izgradnju institucija.

On je ovom prilikom pozvao institucije Crne Gore da se još više uključe u Twinning i maksimalno iskoriste sve prednosti koje on pruža, ali i izrazio uvjerenje da su hrvatsko iskustvo i znanje ispunili očekivanja projektnih partnera, posebno imajući u vidu slična iskustva stečena tokom i nakon pristupnog procesa. Čestitajući na predanosti, entuzijazmu i timskom radu u izazovnim pandemijskim vremenima, koja nijesu umanjila postizanje kvalitetnih rezultata, ambasador Grubišić je naglasio da čvrsto vjeruje da je izgradnja kapaciteta istinsko ulaganje u budućnost.

Implementacija standarda u cilju što bolje zaštite zdravlja Program menadžer i predstavnik Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Dobromir Hristov, čestitao je prisutnima na veoma uspješnom projektu. Ističući značaj koji zdravlje ima na listi prioriteta u programu politika EU, on je objasnio da zdravlje danas predstavlja veliki izazov u brojnim oblastima ljudskog djelovanja, uključujući i realizaciju relevantnih ekonomskih procesa i planova.

- Standardi za ljekove i medicinska sredstva imaju važnu ulogu u implementaciji zahteva iz Poglavlja 1: Sloboda kretanja robe.

Međutim, ovi standardi se prepliću i sa ostalim, ne manje važnim, poglavljima pristupanja Evropskoj uniji - istakao je Hristov.

Iskazavši uvjerenost da visoki standardi na polju ljekova i medicinskih sredstava štite Crnu Goru i njene građane i pružaju osnovu za dijagnostiku, prevenciju, nadzor, prognozu te zatim liječenje i ublažavanje bolesti, predstavnik Delegacije EU je naglasio da je implementacija standarda od izuzetnog značaja jer nudi visok nivo zaštite javnog zdravlja.

Ostvareni rezultati već sada impresivni Pozdravljajući prisutne, prof. dr Siniša Tomić, direktor hrvatske Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED)

istakao je značaj saradnje ostvarene u sklopu projekta između stručnjaka HALMED-a, Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i crnogorskog CInMED-a. - Uključili smo najbolje i najiskusnije stručnjake HALMED-a kako bi hrvatsko iskustvo prilagodbe poslužilo kao nit vodilja za dalje zadatke i obaveze koje predstoje Crnoj Gori. Vjerujemo da smo time pridonijeli ohrabrenju na vašem putu pristupanja EU - istakao je prof. dr Tomić.

Podsjetivši na dinamičnu radnu atmosferu tokom prethodnih 18 mjeseci i saradnju u okviru opširnog regulatornog područja, prof. dr Tomić je izrazio uvjerenje da su ostvareni rezultati već sada impresivni.

Izrađeni su strateški i komunikacijski planovi Instituta i usvojeni su podzakonski akti svojstveni evropskom regulatornom sistemu, vidljiv je napredak u usvajanju smjernica koje se odnose na inspekciju i sistem farmakovigilance, a dat je i podstrek na prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva ljekova, podizanje svijesti o primjeni ljekova koji se izdaju bez recepta, kao i o opasnostima trgovine falsifikovanim ljekovima. - Unatoč užasnim okolnostima izazvanim ratom u Ukrajini te izazovima pandemije COVID-19, koje su u fokus stavile problem mogućih nestašica ljekova i dostupnosti zdravstvene skrbi, realizacija svih zajedničkih aktivnosti ipak se odvijala uspješno i prema zacrtanim planovima - kazao je on.

Ističući značaj bogate saradnje dvije institucije koja potiče daleko prije ovog projekta, prof. dr Tomić je naveo da navedeni projekat smatra značajnom komponentom dugogodišnje saradnje, te da vjeruje da će se i u budućnosti nastaviti. Na kraju, on je izrazio želje za uspješan nastavak pretpristupnog programa, kao i vjerovanje da će u skorijem roku imati priliku da građanima Crne Gore poželi dobrodošlicu u EU. Ojačati ekonomsku konkurentnost i inovativne kapacitete Crne Gore Dragomir Marković, načelnik Direkcije za ugovaranje sredstava EU pomoći i sprovođenje ugovora u Direktoratu za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći u okviru Ministarstva finansija, podsjetio je da se pretpristupna podrška EU Crnoj Gori između ostalog realizuje kroz Godišnji akcioni program Crne Gore za 2016. godinu, u vrijednosti od 23 miliona evra.

- Ukupna vrijednost projekta je 400,000.00 evra, sa trajanjem od 18 mjeseci - istakao je Marković.

Specifičan cilj ovog projekta, kako je objašnjeno ovom prilikom, bio je unapređenje institucionalnih i operativnih kapaciteta Instituta za obavljanje statutarnih obaveza, kao i doprinos unapređenju zdravstvenog sistema i zaštite pacijenata. Ovo se vrši kroz obezbjeđivanje usklađenosti sa standardima EU, smjernicama i dobrom praksom relevantnom za Poglavlje 1: Sloboda kretanja robe, a u vezi sa registracijom, marketingom i potrošnjom ljekova i medicinskih uređaja. Projekat je sprovođen kroz tri komponente, a ojačani su kapaciteti i vidljivost Instituta, unaprijeđen je postmarketinški i sistem nadzora u Crnoj Gori i unaprijeđeni su sistemi autorizacije, inspekcije za ljekove i klinička ispitivanja u Crnoj Gori.

Obiman posao uspješno realizovan Rezidentna savjetnica za Twinning, zaposlena HALMED-a, Lina Čačić, istakla je da je Twinning jedan od najboljih dostupnih načina za edukaciju javnih službenika zemalja pristupnica, jer je tu ključan prenos iskustava koji se ne može dobiti ni na jedan drugi način. Podsjetivši da je najvažniji implementacijski dio Projekta trajao 18 mjeseci, od 29. januara 2021. godine, rezidentna savjetnica Čačić je napravila presjek značajnijih aktivnosti. Tokom septembra 2020. godine potvrđeno je da se Hrvatska postavlja kao najbolji partner zbog ranije saradnje u brojnim EU projektima, bilateralne saradnje, te izostanka potrebe za prevođenjem. Izvršena je analiza stanja i revizija ogromnog broja dokumenata, a osim uobičajenih alata koji se koriste u Twinning-u, predstavnicima CInMED-a omogućeno je i da prisustvuju HALMED-ovim internim edukacijama za novozaposlene, tako da su mogli dobiti i informacije koje nijesu bile uključene u projekat. Pored toga, organizovane su i dvije studijske posjete crnogorskih stručnjaka Republici Hrvatskoj. Oni su posjetili HALMED te učestvovali kao posmatrači u inspekcijskom nadzoru nad dobrom praksom u prometu ljekova na veliko. Po ocjeni rezidentne savjetnice Čačić, napravljen je jako dobar plan edukacije koji se već počeo sprovoditi u CInMED-u, a elektronsko poslovanje i digitalizacija dokumentacije činiće važan aspekt daljeg rada budući da preuzimanje podataka od EU funkcioniše isključivo tim putem.

Fleksibilnost u radu urodila je plodom u smislu da je, uz to što je većina aktivnosti bila namijenjena stručnjacima CInMED-a, u saradnji sa Farmaceutskom komorom Crne Gore edukacija proširena na još 160 učesnika farmaceuta. Sprovedena je i prva farmakovigilancijska inspekcija u Crnoj Gori. Izvršena je i inspekcija dobre proizvođačke prakse, a mjesto u Projektu dobila je i dobra praksa u distribuciji praćena kroz sistem nadzora u Hrvatskoj, kao i sprovođenje inspekcija kliničkih ispitivanja i izmjena evropske regulative koja se odnosi na ista. Uz prezentaciju video materijala koji je oslikavao tok razvoja Projekta, kao i podjelu edukativnih materijala, rezidentna savjetnica Čačić je zahvalila svim ekspertima, kao i učesnicima programa.

Anita Đurović

7

Deveta Medikal konferencija

STRATEGIJE RIJETKIH BOLESTI U CRNOJ GORI Danas u svijetu živi oko 300 miliona osoba oboljelih od rijetkih bolesti, a zbog njihove male učestalosti u globalnoj populaciji zdravstvo je suočeno sa rizikom od zanemarivanja ovih bolesnika. Kako bi se pravazišao ovaj problem u svijetu je aktuelna akcija osvješćivanja o njihovim specifičnostima i omogućavanja primjene adekvatnih terapijskih metoda.

Načini postizanja tog cilja su, sasvim sigurno, evidentiranje obolijevanja i pravovremena izrada registara pacijenata.

Na osnovu ovih podataka moguće je obezbijediti pravovremenu i adekvatnu reakciju zdravstvenog sistema, čak i kad su u pitanju mali sistemi kakav je crnogorski. Upravo u cilju problematizovanja i stavljanja u fokus ovog važnog pitanja na Devetoj Medikalovoj konferenciji predstavnici zdrastvenih vlasti ponudili su odgovore o aktuelnoj situaciji u vezi sa Nacionalnom strategijom za rijetke bolesti.

Učestalost obolijevanja, kada su u pitanju rijetke bolesti, kreće se u opsegu 1 : 2,000. Ova populacija čini 3,5-5,9% stanovništva svijeta¹.

Postoje neke inicijative Kreiranje politike i donošenja strateških dokumenata iz oblasti rijetkih bolesti spada u domen Ministarstva zdravlja,

8

a u skladu sa aktuelnim tendencijama poboljšanja kvaliteta zdravstvene zaštite, ovo pitanje je aktuelno i u našem sistemu.

Govoreći o strategijama rijetkih bolesti u našem zdravstvu dr Slađana Ćorić, iz Ministarstva zdravlja Crne Gore, objasnila je da je Nacionalni program za rijetke bolesti dio strateških dokumenata koji predviđaju razne aktivnosti vezano za tu oblast.

- Registar, koji mi nemamo, je prvi korak ka unapređenju stanja u ovoj oblasti. Naša polazna osnova bi bila da nam ljekari koji se bave rijetkim bolestima dostave svoju bazu podataka, te bi to bio prvi korak uspostavljanja kvalitetnog registra - navela je dr Ćorić. Takođe, u cilju izbjegavanja diskriminacije ovih pacijenata i obezbjeđivanja kvalitetnije zdravstvene zaštite za njih, obrazovana je Komisija koja odobrava ljekove van liste za program rijetkih bolesti. Budžetska sredstva koja se godišnje izdvajaju za liječenje ovih pacijenata nijesu dovoljna i aktivno se radi na uvećanju istih.

- Potrudićemo se da osnujemo fond za rijetke bolesti, po uzoru na brojne zemlje svijeta. S obzirom na to da smo mala zemlja sa malim brojem stanovnika, trudićemo se da obezbijedimo dovoljan fond sredstava u tu svrhu - kaže dr Ćorić. Takođe, postoji potreba za boljim uvezivanjem svih subjekata, kako onih koji učestvuju u pružanju zdravstvene zaštite, tako i onih koji kreiraju politike i obezbjeđuju sredstva.

Prema podacima Ministarstva zdravlja², u skladu sa Programom rada Vlade Crne Gore za 2022. godinu, predviđena je izrada Programa za rijetke bolesti za period od 2022-2024, kao i Akcionog plana koji se odnosi na isti period. Nosilac aktivnosti je Ministarstvo zdravlja, a u cilju izvršenja planiranih aktivnosti radi se na formiranju Radne grupe koja će se baviti izradom Nacrta Programa za rijetke bolesti za period od 2O22-2024, sa Akcionim planom za period 2022-2024. godine.

Neophodnost registracije pacijenata Registracija rijetkih bolesti, po riječima predstavnika Ministarstva zdravlja pravnika Radovana Nikolića, podrazumijeva proces prikupljanja, obrade i analize podataka o oboljelima od rijetkih bolesti, kako bi procijenili njihovu zastupljenost u populaciji i ostale relevantne podatke. - Ovim bi se ostvarilo više pozitivnih efekata koji se ogledaju u boljem planiranju borbe protiv rijetkih bolesti, kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti za navedenu kategoriju lica, kao i vođenju kvalitetne politike u toj oblasti - kaže Nikolić.

Izrada Registra ima više benefita za zdravstveni sistem, prije svega u izračunavanju učestalosti rijetkih bolesti, praćenju oboljenja tokom vremena, analizi stope preživljavanja lica oboljelih od rijetkih bolesti, izračunavanju izgubljenih godina života, izračunavanje troškova liječenja.

U vezi s tekućim aktivnostima, ovom prilikom je objašnjeno da je u toku izrada Programa za rijetke bolesti. Njime je predviđeno formiranje Nacionalne komisije za rijetke bolesti koja će biti savjetodavno tijelo. - Poslovnikom će biti predviđeni sastav i način rada Komisije. Sastojaće se od predstavnika Ministarstva zdravlja, kao krovne institucije, eminentnih stručnjaka koji se bave liječenjem lica oboljelih od rijetkih bolesti, kao i predstavnika Fonda za zdravstveno osiguranje - kaže Nikolić. Komisija će se baviti pitanjima u smislu predloga unapređenja regulative, davanja stručnih mišljenja, zatim pružanja pomoći oboljelima od rijetkih bolesti i njihovim porodicama, uspostavljanjem saradnje sa međunarodnim institucijama, nevladinim organizacijama i naučno-stručnim tijelima u zemlji i inostranstvu.

U nizu sugestija od strane ljekara na Devetoj Medikalovoj konferenciji istaknuto je da ovim pacijentima zaista treba obezbijediti finansijsku pomoć, jer su primorani da izdvajaju veoma velika finansijska sredstava kako bi obezbijedili liječenje. U vezi s rješavanjem pitanja genetske identifikacije bolesti kod bliskih srodnika od strane Ministarstva dobijen je odgovor da je u toku procedura sklapanja dogovora sa jednim italijanskim centrom.

Po izvještaju sa skupa, sistemu stoje na raspolaganju podaci Registra Instituta za bolesti djece za dijabetes tip 1, koji se odnosi na posljednjih 30 godina, a postoji i registar za 10 godina skrininga.

1 Vid. https://www.rarediseaseday.org/ 2 https://wapi.gov.me/download-preview/f4b87ae7-1f7b-481d-8b0e3a2ada181f3b?version=1.0

Anita Đurović

9

Deveta Medikal konferencija

TERAPIJA HORMONOM RASTA Prikazom slučaja pacijenta iz prakse prof. dr Mira Samardžić započela je opis višedecenijskog iskustva sa terapijom hormonom rasta. U nizu izazozova koje inovacije neminovno nose, potrebi za provjerom i verifikovanjem, svakako se skriva komplikovani put do pouzdanog terapijskog sredstva. Tako je bilo i sa primjenom hormona rasta kod djece koja su rođena mala za gestaciono doba, a ostala su niskog rasta i nakon četvrte godine života.

Prezentovani slučaj bio je veoma uspješan.

Već poslije 3 godine terapije, djevojčica je postigla projektovanu visinu u odnosu na visinu roditelja.

Terapija je, po svjedočanstvu prof. dr Samardžić, prošla bez komplikacija i neželjenih događaja a stečeno iskustvo korišteno je u daljoj praksi.

Sa 17 godina djevojčica je bila visoka 167 cm, a bez terapije bila bi visoka 146 cm.

Prof. dr Samardžić je u okviru stručne prezentacije na Devetoj Medikalovoj konferenciji podsjetila 10% djece koja su rođena sa malom težinom ili dužinom za gestaciono doba imaju tendenciju da ostanu mali ukoliko nisu nadoknadili rast do 4. godine života. i da je 2003. European Agency for Evaluation of Medicinal Products dala dozvola za korišćenje hormona rasta u

10

terapiji te djece. U februaru 2006. hormon rasta je prvi put uključen u Crnoj Gori po toj indikaciji.

Istorija terapije sa hormonom rasta počinje davne 1956. godine. Tada je ovaj hormon izolovan iz hipofize mrtvih i negdje odmah poslije toga počeo da se koristi u terapiji djece sa teškom deficitom hormona rasta različitih uzroka. Međutim, to nije bilo rješenje pošto je za 1 gram hormona rasta bilo potrebno oko 700 hipofiza. Značajan događaj poslije toga bio je 1972. kada je razjašnjena biohemijska struktura hormona rasta, i 1979, kada je kloniran gen za ovaj hormon. Od 1981. humani hormon rasta počinje da se proizvodi rekombinantnom DNK tehnologijom. Kao vektor za sintezu rasta poslužila je E.coli.

Biotehnologija na bazi genetičkog inženjeringa omogućana doslovno neograničenu proizvodnju hormona rasta. Od 2006. na tržištu su i biosimilari, koji se razlikuju u odnosu na originalne hormone.

Ukazujući na indikacije za primjenu hormona rasta (deficit hormona rasta, djeca niskog rasta koja su rođena mala za gestaciono doba, Tarnerov sindrom, hronična bubrežna insuficijencija idiopatski nizak rast i dr.) prof. dr Samardžić je

prezentovala i studijske podatke. Trideset pet godina iskustva primjene hormona rasta i respektabilan broj slučajeva (83 000) ukazuju na efikasnost i bezbjednost ove terapije odnosno medicinu zasnovanu na dokazima.

Bezbjedan profil liječenja Iako primjena hormonske terapije, pogotovu u populaciji najmlađih pacijenata, iziskuje oprez i stalno preispitivanje, danas se, nakon 35-godišnjeg iskustva u liječenju i opsežnog studijskog materijala, s puno prava može reći da je terapija hormonom rasta bezbjedna. Ovo je posebno značajno kad je riječ o dokumentovanju neželjenih događaja.

Oni su rjeđe primijećeni kod djece koja su rođena mala za gestacionu dob u odnosu na one koji imaju Tarnerov sindrom ili bubrežnu insuficijenciju. U studijama su najčešće prijavljivani neželjeni događaji tipa infekcija gornjih respiratornih puteva, glavobolja, infekcija uha i sl. događaji koji nemaju nikakve veze s terapijom. Nije dokazan povećan rizik od recidiva malignih tumora i leukemije, niti rizik od razvoja novih maligniteta. Veća učestalost neželjenih događaja kod pacijenata sa organskim deficitom hormona rasta u odnosu na one sa idiopatskim nedostatkom, po tvrdnji prof. dr Samardžić, nema veze s terapijom, već sa osnovnom bolešću. Kod odraslih se kao neželjeni događaji obično

javljaju: retencija tečnosti, artralgija, odstupanje u nekim laboratorijskim nalazima, influenca like simptomi i glavobolja. Nema dokaza da se povećava rizik od smrtnog ishoda.

Vrijeme započinjanja terapije hormonom rasta nakon završenog liječenja intrakranijalnih tumora zavisi od više faktora i treba ga individualizovati. Taj period može biti 3 mjeseca kod djece sa radiološki dokazanim stabilnim kraniofaringeomom, koji imaju značajan poremećaj rasta i metaboličke poremećaje, do najmanje 5 godina kod odraslih sa istorijom solidnog tumora kao što je rak dojki.

U vezi s rizikom od razvoja maligniteta kod odraslih, neki dokazi još nijesu razjašnjeni jer nema dovoljno podataka ali je jasno da postoji kardiovaskularni benefit, naročito kod pacijenata nakon 65 godina, nakon zračenja, i kod pacijenata sa izolovanim deficitom hormona rasta.

Prema dosadašnjim iskustvima, primjena hormona rasta, kako poručuje prof. dr Samardžić, kod odraslih i djece je bezbjedna za prihvaćene indikacije i preporučene doze.

Anita Đurović

11

Na Medikalovoj konferenciji o rijetkim bolestima:

Hereditarni angiodem Hereditarni angiodem se, s obzirom na način manifestovanja i zastupljenosti u populaciji, s pravom smatra rijetkom bolešću. U cilju osvjetljivanja njegove problematike i pružanja ravnopravne mogućnosti liječenja i ovim pacijentima, danas je razumljivo zašto se sve više govori o rijetkim bolestima, pa između ostalog i o ovoj vrsti bolesti. Za prezentaciju njegovih karakteristika i tekovina liječenja na Devetoj Medikalovoj konferenciji bila je zadužena dr Katarina Mitrović, sa Kliničkog centra Crne Gore.

aktivnost, a kao posljedica toga javlja se povećani nivo bradikinina koji izaziva simptome i znake bolesti. Ova rijetka bolest se, po objašnjenju dr Mitrović, karakteriše prije svega ponavljanim epizodama, u opsegu od bezbolnih i životno neugrožavajućih do životno ugrožavajućih.

Hereditarni angioedem karakteriše se ponavljanim epizodama lokalizovanih ili difuznih otoka subkutanog i / ili submukoznog tkiva, izazvanih povećanom vaskularnom permeabilnošću usljed povećanog nivoa bradikinina. Napadi su po intenzitetu od bezbolnih i životno neugrožavajućih do jako bolnih i životno ugrožavajućih.

Prevalenca oboljenja je 1 : 50 000, međutim, upravo zbog sličnosti sa drugim oboljenjima pretpostavlja se da ona može biti i veća.

Specifično je da ova bolest ne „preskače” generacije, a učestalost je podjednaka među muškarcima i ženama. 1/4 pacijenata ipak nema pozitivnu porodičnu anamnezu.

Kako se dijagnostikuje?

Hereditarni angiodem je, kako je ovom prilikom rečeno, prvi put opisan u 19. vijeku. 1963. godine prošlog vijeka otkriveno je da je u pitanju autozomno dominantno oboljenje u čijoj osnovi je smanjena koncentracija C1 nihibitora i njegova smanjena

12

U dijagnostici ove bolesti neophodan je rani skrining, pa i skrining srodnika, od 1. godine života bez obzira na simptome.

Genetika je bitna samo za postavljanje terapijskih mogućnosti, a moguće je obaviti i testiranje gena. Patogeneza oboljenja pokazuje da okidač za bolest ne mora da bude apsolutno ništa. Ipak, to može biti i stres, a dr Mitrović je naglasila i da su energija i emocije specifični kod ovih pacijenata, počev od najmlađeg uzrasta.

Sl. 1: Tipovi hereditarnog angioedema

Sl. 2: Okidači

Djeca imaju 50/50 šanse da naslijede bolest ako jedan roditelj ima hereditarni angioedem.

Incidenca obolijevanja podjednaka je kod muškaraca i žena. Smatra se da 5-14% osoba sa mutacijom gena za C1-INH ostaju asimptomatski tokom cijelog života.

Kod odraslih je problem oticanje u predjelu glave jer i minimalna intervencija može da dovede do fatalnih otoka. Vrlo su bitni hormoni, koji su potpuno zabranjeni kod ovih pacijentkinja sa visokom dozom estrogena kao i ACE inhibitori.

Ovi pacijenti, po poređenju dr Mitrović, imaju svakodnevno osjećaj kao žena u PMS-u: osjećaju nemir, imaju osip, trnce pod kožom, a dominantna emocija im je anksioznost.

Kliničke manifestacije kreću se od potpuno bezbolnih i životno neugrožavajućih, preko promjena na koži lica (osipa u vidu eritema do onog koji liči na urtikariju ali ne svrbi), vrlo čestih otoka šaka, stopala, bilo kog dijela tijela (npr. pacijent sa dominantnim otokom grudnog koša), do životno ugrožavajućih: gastrointestinalnih manifestacija i edema glave i vrata koji mogu da budu fatalni. Fatalni laringealni napad može da se javi kod pacijenata koji su do tada bili potpuno asimptomatski. U laboratorijskim nalazima očitavaju se C4, C3, C1-INH koncentracija i funkcija, te C1q.

Posebna opasnost: gastrointestinalni ataci Gastrointestinalni ataci često znaju da budu zanemareni, a oni zaista imaju količinu bola veću i od urtikarnog.

Prenatalna laboratorijska dijagnostika nije uobičajena, a problem može da bude nedostupnost dijagnostičkih testova koja može da produži dostupnost terapije. Terapija akutnih napada, po preporuci dr Mitrović, neophodno je da uvijek bude kod pacijenta, a ukoliko ide na put, da imaju dvije doze pri sebi. Ključna je primjena akutne terapije tokom prvih 8 sati od početka napada.

Uz dugotrajnu profilaksu, kod djece postoji terapija za kratkotrajnu profilaksu, a primjenjuje se i svježe smrznuta plazma.

Smjernice Svjetske asocijacije za alergologiju ukazuju da je cilj liječenja potpuna kontrola bolesti i normalizacija života pacijenta. To se postiže primjenom monoklonskih antitijela usmjerenih na sprečavanje pojave napada. Kada je riječ o Crnoj Gori, naš sistem nadzora trenutno bilježi 28 punoljetnih i 8 maloljetnih pacijenata. Oni su u stalnom programu monitoringa, zbog nadzora distribucije skupih ljekova. Ipak, brojke su, po ocjeni dr Mitrović, nešto veće, jer nijesu registrovani svi oboljeli.

Anita Đurović

13

Deveta Medikal konferencija

Na pragu novog doba liječenja rijetkih bolesti U okviru Devete Medikalove konferencije posebno mjesto bilo je posvećeno osvjetljavanju izazova u vezi sa karakteristikama i liječenjem rijetkih bolesti.

Samo partnerstvo, dijalog i međusobni ustupci Ocjenjujući da se savremena medicina najvjerovatnije nalazi na pragu novog doba liječenja rijetkih bolesti, dr Sandra Vujović ukazala je da samo partnerstvo, dijalog i međusobni ustupci mogu dovesti do toga da svakodnevnica naših pacijenata sa rijetkim bolestima bude što lakša, a ljekari zadovoljniji što mogu pružiti djelotvoran lijek. Ona je ovom prilikom, uz video prezentacije kliničkih slučajeva, predstavila dvije rijetke bolesti: neuromijelitis optika spektar bolesti (ranije Devikova bolest) i spinalnu mišićnu atrofiju.

Neuromijelitis optika spektar bolesti U pitanju je teška autoimuna, zapaljenjska bolest, bolest centralnog nervnog sistema. To je, po objašnjenju dr Vujović, doživotna bolest koja oslabljuje centralni nervni sistem i svakodnevno funkcionisanje pacijenta. Prezentuje se kroz teške relapse.

To su najčešće gubitak vida (unilaterni/bilateralni), gubitak hoda, kontrole sfinktera, i drugih teških simptoma koji se prezentuju.

Način na koji se može uticati na bolest je smanjenje učestalosti i težine relapsa kod mnogih pacijenata, jer nakon relapsa najčešće zaostaje veliki deficit sa kojim su ti pacijenti suočeni do kraja života. Imunosupresivi su ljekovi koji se pojavljuju kao terapija održavanja, imaju svoj efekat i mjesto, ali često nije u potpunosti postignut terapijski cilj.

Bolest obuhvata 0,05-13 na 100,000 stanovnika.

- Mi u Crnoj Gori imamo za sada 9 pacijenta, ali očekujemo, u skladu sa stopom javljanja u regionu, da imamo oko 12 pacijenata - kaže dr Vujović. To je bolest najčešće žena, i to obično 30-50 godina, u punoj životnoj i radnoj aktivnosti.

14

Relaps je nepredvidljiv. Kod nekih pacijenata može da se javi na svakih mjesec-mjesec i po dana, kod nekih i nakon nekoliko godina. Međutim, oni su onesposobljavajući i ne smije se čekati sljedeći relaps u liječenju. Za razliku od multiple skleroze, kod koje očekujemo akumulaciju onesposobljenosti tokom trajanja, kod ovog spektra bolesti sa sigurnošću se očekuje da se ta onesposobljenost javlja kao rezidualna nakon pojave relapsa. 1 od 4 pacijenta već nakon prvog relapsa može sa štapom da hoda maksimalno do 100 metara. Prvi atak bolesti može da se javi tako da kod pacijenata kojima se javi unilateralni gubitak vida čak 40% njih zadobije težak gubitak vida na jednom oku uprkos liječenju. Ova rijetka bolest podrazumijeva teške napade koji značajno oštećuju zdravlje pacijenta, čine jako veliko opterećenje za pacijenta. Ona nosi loš kvalitet života, hroničan bol, te anksioznost ili depresiju kao komorbiditete. Podrazumijeva velike troškove liječenja.

Spinalna mišićna atrofija Spinalna mišićna atrofija (SMA) je rijetka, progresivna bolest, koja utiče na to da organizmu nedostaju motorne jedinice.

Smrt motornih neurona izaziva kod pacijenta hipotoniju, kao i atrofije tih mišićnih jedinica i sve posljedične efekte toga. To su pacijenti uzrasta od bebe do odrasle osobe koji imaju generalizovanu slabost i gubitak motorne funkcije.

SMA je, po objašnjenju dr Vujović, povezana sa smrtnim ishodom, i jedan je od vodećih uzročnika smrti novorođenčadi.

Kod pacijenata koji prežive ovaj uzrast postoje neke bolesti koje ih prate kroz cijeli život: skolioze, poteškoće sa ishranom i spavanjem, potreba za respiratornom, nutritivnom i ortopedskom podrškom, za kretanje i ponavljane epizode pneumonije koje najčešće budu uzrok smrti ovih pacijenata. Pored motorne disfunkcije, ovi pacijenti imaju otežanu ishranu i gutanje. To često znači i povećan rizik od aspiracije, a u zavisnosti od disajne muskulature, respiratorna funkcija je često podložna obolijevanju. Kod njih su česte skolioze i kontrakture.

SMA drastično smanjuje kvalitet života iako pokazuje raznoliku težinu bolesti i pogađa pojedince svih uzrasta. - Nadamo se da će sadašnja klasifikacija bolesti biti prošlost, zato što upliv terapije kod ovih pacijenata značajno mijenja njihov tok - kaže dr Vujović. Sama klasifikacija vrši se u zavisnosti od starosne dobi obolijevanja i težine kliničke slike. Opterećenje bolešću je veliko, a kvalitet života značajno ugrožen. Bolest pogađa i porodicu i društvo u cjelini.

Izazovi liječenja neuromijelitis optika spektra bolesti Dr Mladen Debeljević je istakao da, budući da relapsi neuromijelitisa optike nastupaju bez upozorenja i najčešće vode ka onesposobljenosti pacijenta, pri pravljenju paralele sa multiplom sklerozom valja znati da je tok bolesti kod ovih pacijenata značajno teži i terapija se bitno razlikuje. Za razliku od oboljelih od multiple skleroze, koji se makar u prvim godinama u potpunosti oporave od relapsa, kod ovih pacijenata uvijek zaostaje rezidualni deficit. Već nakon 5-6 relapsa svi pacijenti su najčešće toliko onesposobljeni da su vezani za invalidska kolica.

Nažalost, kod oko 90% pacijenata dolazi do pogoršanja tokom bolesti. Relapsi imaju godišnju stopu ponavljanja 0,8-1,3 i veoma su teški. Ako imamo u vidu učestalost relapsa, većina pacijenata nakon 6-7 godina biva toliko onesposobljena da završi u invalidskim kolicima.

Postoje dvije grupe pacijenata, i, nažalost, onih sa lošijom prognozom ima više, oko ¾. Ipak, dobra vijest je da inovativna terapija pokazuje značajnu efikasnost upravo kod ove subpopulacije pacijenata. Tok liječenja, kako upozorava dr Debeljević, može biti opstruiran istekom oko 4 godine od prvih simptoma do dostup-

nosti terapije, a za svo to vrijeme bolest ima prirodni tok.

Da bi se postavila dijagnoza ove bolesti mora postojati neki od frekventnih simptoma: akutni mijelitis, optički neuritis, sindrom aree postreme, sa značajno izraženom mučninom, povraćanjem, upornim štucanjem, akutni sindrom moždanog stabla, sa vrtoglavicom i nestabilnošću, simptomatska narkolepsija, kao i klasični simptomi ovog sindroma, sa utvrđenim lezijama na MR-u. Takođe, treba da postoji pozitivan test na prisustvo specifičnih antitijela i da se isključe sve alternativne dijagnoze.

Neophodno je uraditi širok panel analiza, jer, kako objašnjava dr Debeljević, veliki broj bolesti pokazuje demijelinizacione promjene na MR-u.

Inovativni ljekovi su monoklonska antitijela koja se vezuju za rastvorljive i membranske receptore za interleukin 6.

Studije ukazuju da kod pacijenata sa značajnom aktivnošću bolesti postoji značajno smanjenje od pojave relapsa za čak oko 74%. Tokom 4 godine 90% pacijenata nije imalo teški relaps ni progresiju onesposobljenosti. Bezbjednosni profil inovativne terapije uporediv je sa onim uočenim kod grupe pacijenata koji su primali placebo. Šta nakon dijagnostikovanja SMA? Dr Milovan Roganović kaže da, iako se javljaju rijetko, ove bolesti nas obavezuju da o njima govorimo sve češće, naročito u domenu aktuelnih novih inovativnih terapija koje imamo za rijetke bolesti. - Rijetke bolesti i one koje nijesu rijetke ipak imaju neke zajedničke karakterisitike a to su da ih je potrebno dijagnostikovati što ranije, prepoznati karakteristike, postaviti adekvatnu dijagnozu i, naravno, na vrijeme početi liječenje ovih pacijenata - kaže on.

Rana dijagnostika spinalne mišićne atrofije ključna je za njen adekvatan ishod liječenja. Patofiziologija bolesti pokazuje

15

da se kod tipa 1 bolesti javlja gubitak više od 95% motornih mišićnih jedinica u periodu od 6 mjeseci od početka bolesti. - 50% pacijenata kojima se postavi dijagnoza SMA jesu tip 1, što nam govori da nemamo baš mnogo vremena da razmišljamo diferencijalno dijagnostički, nego da ove pacijente moramo prepoznati na vrijeme, postaviti dijagnozu i terapiju započeti što prije - upozorava dr Roganović. Kliničke karakteristike koje imamo su visoko sugestivne i vode do dijagnoze SMA. Slabosti su obično simetrične, više proksimalne nego distalne, više u nogama nego u rukama.

SMA je bolest koja ispunjava sve kriterijume SZO da može biti uključena u skrining program za koji bi se edukovale sve grupe ljekara. U svijetu se vrše: prenatalni, skrining novorođenčadi i skrining nosilaca bolesti u populaciji. Skrining novorođenčadi ima potencijal da omogući da se identifikuje pacijent prije prezentacije kliničkih simptoma, što je jako važno jer terapiju, po dr Roganoviću, treba započeti u presimptomatskoj fazi.

Važnost skrininga novorođenčadi je već prepoznata u svijetu. U 46 država SAD-a skrining novorođenčadi na spinalnu mišićnu atrofiju se već sprovodi. U 5 zemalja Evrope je takođe uveden kao obavezni dio skrininga novorođenčadi, a u brojnim zemljama se sprovodi lokalno, u pojedinim centrima ili regionima.

- Smatramo da bi i ova bolest trebalo da se nađe na spisku bolesti čiji skrining bi trebalo sprovoditi i u našoj državi. Naročito u prilog tome jer od nedavno imamo registrovan novi inovativni efektivni lijek za liječenje SMA - kaže dr Roganović.

Inovativni pristup liječenja podrazumijeva agens koji ima jednistven mehanizam dejstva - prekrajanja pre-mRNK gena SMN2, a čiji efekat je zapravo povećanje funkcionalnosti SMN

16

proteina. Primjenjuje se oralnim putem, što je, po ocjeni dr Roganovića, prava revolucija u vezi sa liječenjem ove bolesti. Ovaj mali molekul u stanju je da prolazi krvno-moždanu barijeru, distribuira se i u centralni nervni sistem, što znači da će djelovati na sve simptome i tegobe koje viđamo kod ovih pacijenata.

Studije u dječijoj populaciji pokazuju da nakon 12 mjeseci 29% pacijenata je moglo da sjedi bez podrške u trajanju 5 s, a nakon 24 mjeseca taj procenat je povećan na 61%. Period od 30 s sjedenja postignut je kod 17% pacijenata nakon godinu dana liječenja, a nakon dvije godine to je bio slučaj kod 44% pacijenata, što je nezamislivo u prirodnom toku bolesti. Nakon 24 mjeseca, procenat preživljavanja bez događaja je bio 83%.

Nakon 24 mjeseca praćenja u studiji sa odojčadima, 61% pacijenata bilo je sposobno da sjedi uz podršku tokom najmanje 5 s, 95% imalo je sposobnost gutanja nakon dvije godine liječenja, većina nije zahtijevala ni jednu hospitalizaciju tokom dvije godine, 93% pacijenata bilo je živo, 83% je bilo bez događaja nakon dvije godine liječenja, a bezbjednosni profil je bio veoma povoljan. Kod pacijenata starije populacije inicijalno prisustvo neželjenih tegoba lijeka izgubilo se tokom primjene lijeka, a korist tokom 12 mjeseci se ili održala ili poboljšala do 24-og mjeseca.

Ocjenjujući da su ovi rezultati vrlo značajan miljokaz koji potvrđuje i efikasnost i bezbjednost u širokoj populaciji pacijenata sa SMA, dr Roganović zaključuje da će primjena ovog vida terapije što ranije omogućiti da se potpuno preokrene prirodni tok bolesti, da zajedničkim snagama dobijemo nove funkcionalne članove našeg društva.

Anita Đurović

Da li je ovo Goše?

Dr Vesko Vujičić, spec. hematologije Klinički centar Crne Gore

Kada se kaže rijetka bolest, misli se na sve one bolesti koje pogađaju manje od 5 na 10.000 osoba. Taj broj djeluje kao izuzetno mali, ali je do sada prepoznato više od 7.000 različitih rijetkih bolesti, pa se ukupno procjenjuje da 6-8 % svjetske populacije ima neku rijetku bolest.

Većina ovih osoba, kako u svijetu tako i kod nas, susreće se svakodnevno sa istim ili sličnim problemima – kasno javljanje ljekaru, dugo čekanje na postavljanje ispravne dijagnoze, nepostojanje adekvatne terapije ili postojanje izuzetno skupe terapije, neodgovarajuća podrška društva u svim aspektima života.

Rijetka, a ipak s druge strane, Gošeova bolest se statistički vrlo često otkriva u opštoj populaciji u posljednjih par godina jer se svijest o rijetkim bolestima na globalnom nivou dosta mijenja u savremenoj medicine, zajedno sa napretkom tehnologije i medicinske dijagnostike.

Gošeova bolest je rijedak genetski poremećaj koji se javlja statistički kod jedne na 40.000 osoba u svjetskoj populaciji. Ovi podaci variraju i od 1 na 50.000-100.000 osoba a vezani su i za neke posebne etničke grupe (Jevreji 1 na 450). Generalno, radi se o teškoj genetskoj bolesti koja se nasljeđuje autozomnorecesivno, što praktično znači da oba roditelja moraju biti nosioci mutiranog gena (sa ili bez znakova oboljenja), a podjednako pogađa muškarce i žene.

Ovako mutirani gen uslovljava nepravilnu razgradnju masti u ćelijama, što je posljedica nedovoljne aktivnosti enzima koji se zove glukocerebrozidaza. Glukocerebrozidaza razlaže lipide na šećer i jednostavne masnoće neophodne za energiju.

Ukoliko se lipidi ne razgrade, oni počinju da se nakupljaju u ćelijama i najviše poremete rad ćelija mozga, koštane srži, pluća, slezine i jetre. Deficit ovog enzima vremenom rezultira taloženjem masti - glukocerebrozida u svim ćelijama organizma ali se najviše registruje u specifičnim ćelijama odgovornim za imunitet - monocitima i makrofagima. Depoziti ovih tzv. “Gošeovih “ ćelija najviše se organizuju i nakupe u kosnoj srži, jetri, slezini i plućima, što otežava pravilan rad i funcionisanje ovih organa.

Kako će se osoba kojoj u krajnjoj instanci nedostaje glukocerebrozidaza osjećati, zavisiće u mnogome od toga koju vrstu tj. tip Gošeove bolesti ima.

Goše najčešće u praksi daje simptome vrlo slične leukemijama pa su osobe koje imaju probleme sa ovakvom simptomatologijom u početku prepadnute pri svakoj posjeti ljekaru, jer su i podvrgnute iscrpnim ispitivanjima dugo vremena dok im se ne postavi konačna dijagnoza.

Klinički, postoje 3 tipa ove bolesti i upravo zbog nespecifične simptomatologije bolest je dosta dugo maskirana nekim drugim dijagnozama, da se ponekad i nekoliko godina izgubi dok se na nju posumnja. Spektar kliničkih manifestacija kod Gošeove bolesti varira od pojave simptoma u ranom dječjem uzrastu pa sve do potpuno asimptomatskih pacijenata u osmoj deceniji života.

Većina pacijenata je zahvaćena oblikom Gošeove bolesti koji se naziva tip 1, ili ne-neuronopatski oblik. Kod ovih osoba progresija bolesti izaziva iscrpljujuće simptome i komplikacije koje se vremenom u većem stepenu odražavaju najviše na kvalitet života.

17

Progresivni deformiteti skeleta, uvećanje jetre/slezine i bolne komplikacije oštećenja skeleta mogu da budu uzroci značajnog invaliditeta. Pacijenti takođe imaju povećan rizik od razvoja životno opasnih stanja kao što su plućna hipertenzija ili multipli mijelom. Statistički, globalne studije su pokazale da očekivani životni vijek osoba sa ovim tipom Gošeove bolesti može biti smanjen za do 9 godina u poređenju sa opštom populacijom. Ponekad je bolest blaga i ne daje apsolutno nikakve značajne simptome da bi se pošlo ljekaru. Sklonost ka lakom stvaranju modrica, krvarenje iz nosa, umor, nadutost stomaka, bolovi u zglobovima su najčešći siptomi tipa 1 i vrlo su nespecifični. Ovaj oblik obično ne utiče na mozak ili kičmenu moždinu a simptomi se mogu pojaviti u bilo kom trenutku života, obično se javljaju u tinejdžerskim godinama, a dijagnoza se nažalost utvrdi dosta kasnije u najvećem broju slučajeva.

Oko 5% Goše pacijenata je zahvaćeno teškim ili neuronopatskim oblicima bolesti koji zahvataju centralni nervni sistem i uzrokuju neurodegenerativnu bolest, odnosno ispoljavaju se kao tip 2. To je najteži i najrjeđi oblik, utiče na mozak i kičmenu moždinu kao veoma ozbiljan poremećaj koji se obično javlja u ranom djetinjstvu i dovodi do smrti jer ometa posljedično pravilan razvoj vitalnih organa, pa ovako rođena djeca ne žive duže od 2 godine. Simptomi uključuju sporo kretanje očiju naprijed-nazad, zaostajanje u rastu i razvoju - "neuspjeh u napredovanju”. Registruje se visoki zvuk pri disanju. Motorni napadi, oštećenje mozga i naročito moždanog stabla daju očiglednu simptomatologiju ali su takođe i nespecifični znaci bolesti, pa je vrlo bitno i u ovim

18

slučajevima posumnjati i biti svjestan Gošea kao potencijalne dijagnoze. Tip 3 obično se javlja u djetinjstvu ili adolescenciji i napreduje nešto sporije. Pacijenti sa Gošeovom bolesti ovog tipa mogu da žive od 5 do 50 godina, i vrlo je klinički slična tipu 1.

Značajno je pomenuti kardiovaskularnu Gošeovu bolest (tip 3C) koja uglavnom utiče na srce i daje simptome u vidu otvrdnjavanja i zadebljanja srčanih zalistaka i krvnih sudova, simptome vezane za oboljenja koštanog sistema, uvećanje slezine i probleme sa očima.

Klasifikacija podtipova Gošeove bolesti služi ljekarima najviše u praktične svrhe, ali ne odražava tačno prezentaciju bolesti u kliničkim uslovima. Kao i kod većine LSD-ova, Gošeova bolest se može smatrati kontinuumom kliničkih prezentacija sa preklapanjem između podtipova, i upravo ovo najviše čini prepoznavanje i dijagnozu Gošeove bolesti dodatno otežanom.

Zahvaljujći savremenim dijagnostickim metodama i širenjem svijesti na ovu temu, svakako i ljekari i pacijenti dobijaju na tome da je sa Gošeom danas moguće živjeti potpuno normalno.

Kako se dijagnostikuje Gošeova bolest?

Gošeova bolest može se dijagnostikovati uz pomoć nekoliko različitih testova. Genetsko testiranje pomaže u utvrđivanju toga da li je osoba nosilac Gošeove bolesti ili ima to stanje.

Biopsijom koštane srži mogu se isključiti druga teška oboljenja i provjeriti prisustvo karakterističnih Gošeovih ćelija, ali se ova metoda ne smatra neophodnom za postavljanje konačne dijagnoze Gošeove bolesti. Enzimsko testiranje je metoda koja

se danas najčešće radi. Ovom metodom mjerimo aktivnost glukocerebrozidaze u krvi ili urinu, a uzorkovanje iz suve kapi krvi je najjednostavnija i najsigurnija metoda za postavljanje dijagnoze uz tipizaciju Gošeove bolesti. Ova testiranja su nam u posljednjih par godina dostupna i vrlo brzo dobijamo konačne rezultate iz evropskih laboratorija sa kojima sarađujemo vrlo uspješno.

Ono što je značajno u našoj praksi je praćenje postojećih algoritma za dijagnostifikovanje Gošeove bolesti kada se pacijent nama javi sa ispoljenim hematološkim siptomima. Ukoliko postoji splenomegalija koja nije uzrokovana portalnom hipertenzijom, ukoliko imamo trombocitopeniju, sa ili bez bola u kostima, sa ili bez monoklonalne gamopatije neutvrđenog značaja/poligamopatija u pacijenata mlađih od 30 godina, ili nema splenomegalije a uz prisutne iste simptome i laboratorijske nalaze, vrlo je bitno isključiti maligna oboljenja i podvrgnuti se enzimskom testiranju.

Kada su potvrđene dijagnoze u vidu idiopatske tj. splenomegalija bez poznatog uzroka, idiopatske ili trombocitopenije bez poznatog uzroka, atipična ili idiopatska trombocitopenija bez odgovora na terapiju, neobjašnjiva krvarenja i sklonost modricama, neobjašnjena hiperferitinemija sa normalnom saturacijom transferina, ili prosto bilo koja nejasna dijagnoza hematološkog karaktera, treba svakako posumnjati da se radi o Gošeu i podvrgniti se enzimskom testiranju.

Enzimsko testiranje se preporučuje naročito kada se poslije opsežnih pretraga isključe tj. ne dokažu hematološke maligne bolesti. Hemolitička anemija, talasemija, imuna trombocitopenična purpura, splenomegalija uzrokovana portnom hipertenzijom su najčešće kliničke slike i dijagnoze koje se ispoljavaju sa istom ili sličnom simptomatologijom kao i Gošeova bolest.

Za Gošeovu bolest nema još uvijek lijeka iako se opsežno posljednjih godina radi na genskim terapijskim opcijama kao i za većinu drugih rijetkih bolesti, ali postoje načini da se umanje simptomi ove opake bolesti i unaprijedi kvalitet života oboljelih.

Enzimska supstituciona terapija daje dobre rezultate na unutrašnje organe, ali slabije djeluje na promjene koje nastaju na plućima i kostima kod tipa 1 i 3 bolesti. Kod tipa 2 ova terapija skoro da nema efekta jer enzim ne djeluje na mozak koji je najviše pogođen kod ovog oblika bolesti. Ova supstituciona opcija je doživotna terapija a dostupna i našim pacijentima. Terapija se prima u vidu infuzije na svake dvije sedmice a u posljednjih par godina su nam

dostupne i tabletarne opcije u vidu oralne terapije koja se uzima dva puta dnevno, što je dosta komfornije za naše pacijente. Korist za pacijenta koja proizilazi iz manje invazivnog tretmana mogla bi biti važno razmatranje kada se preduzima ekonomska procjena budućih terapija za Gošeovu bolest. Simptomi teške anemije i trombocitopenije mogu da se tretiraju transfuzijama krvi ukoliko je neophodno, a ostala ili prateća nehematološka stanja, ukoliko postoje, se tretiraju simptomatološki po potrebi.

Neka od pitanja na koja mi kao ljekari moramo da odgovorimo ovim osobama poslije uspostavljanja dijagnoze i uspostavljanja unaprijed dogovorenog plana liječenja su: Da li će se moji simptomi vremenom promjeniti? Ako hoće, kako i na koji način? Koji terapijski tretmani su najbolji za mene? Da li ovi tretmani daju neželjene efekte? Šta mogu da uradim povodom njih, kome da se javim? Postoji li kliničko ispitivanje koje bi mi moglo pomoći? Da li postoje novi simptomi na koje treba da pazim? Koliko često treba da dolazim? Da li postoje drugi specijalisti koje treba da posjetim? Da li me ova bolest dovodi u opasnost za neke druge bolesti? Da li treba da dodam svoje ime u registar Gošeove bolesti? Ako imam ili planiram da imam još djece, kakve su šanse da će i oni imati Gošeovu bolest?

Odgovori na ova pitanja su različiti ali za većinu na neki način isti, te je od velikog značaja pružiti pacijentima podršku od prvog njihovog susreta sa simptomima, sve do postavljanja dijagnoze a zatim biti najviše istrajan tokom praćenja, odnosno tretmana koji dokazano stavlja pod kontrolu ovu bolest.

Za preko 95% rijetkih bolesti nažalost ne postoji nikakva terapija osim uopštenog liječenja simptoma, kako bi se tim osobama poboljšao kvalitet života. 5% oboljelih od bilo koje rijetke bolesti možemo da kažemo imaju sreću da za njihove probleme medicina ipak nudi rješenje, pa je naša odgovornost i uloga u tome još veća u smislu podizanja svijesti u društvu o tome. Da život nije dijagnoza je glavna poruka koju prenose i mnoga udruženja pacijenata oboljelih od rijetkih bolesti, kako na globalnom nivou tako i u našem najbližem okruženju, a nama naša svakodnevna klinička praksa i dugogodišnja iskustva koje imamo sa Gošeom u Crnoj Gori pokazuju da ove osobe uz enzimsku supstitucionu terapiju danas mogu da žive potpuno normalno, te da trebamo predrasude koje imamo o bolestima bilo kog tipa svi kao društvo zajedničkim snagama prevazići.

Reference Grabowski GA. (2008) Phenotype, diagnosis, and treatment of Gaucher's disease. Lancet 372(9645): 1263-1271 Hruska KS, LaMarca ME, Scott CR, Sidransky E. (2008) Gaucher disease: mutation and polymorphism spectrum in the glucocerebrosidase gene (GBA). Hum Mutat 29(5): 567-583.

Cox TM. (2010) Gaucher disease: clinical profile and therapeutic developments. Biologics 4: 299-313.

Grabowski, G. A., Petsko GA, Kolodny EH. Gaucher Disease. In: Valle D, Beaudet AL, Vogelstein B, Kinzler KW, Antonarakis SE, Ballabio A, et al., editors. The Online Metabolic and Molecular Bases of Inherited Disease. New York, NY: McGraw-Hill; 2014.

Mistry PK, Sirrs S, Chan A, et al. (2002) Pulmonary hypertension in type 1 Gaucher's disease: genetic and epigenetic determinants of phenotype and response to therapy. Mol Genet Metab 77(1-2): 91-98.

Mistry PK, Taddei T, vom Dahl S, Rosenbloom BE. (2013) Gaucher disease and malignancy: a model for cancer pathogenesis in an inborn error of metabolism. Crit Rev Oncog 18(3): 235-246.

Qual Life Res.1998 Aug;7(6):521-34. doi: 10.1023/a: 1008878425167.The impact of Gaucher disease and its treatment on quality of life,R P Hayes, K A Grinzaid, E B Duffey, L J Elsas 2nd.

Orphanet J Rare Dis. 2018 Sep 10;13(1):159. doi: 10.1186/s13023-018-0903-6.A health state utility valuation study to assess the impact of treatment mode of administration in Gaucher disease;Monica Hadi, Paul Swinburn, Luba Nalysnyk, Alaa Hamed, Atul Mehta.

NM-ME-2022-7-3267

19

Osjećaj umora i pretjeran unos kofeina može da dovede do dehidracije kože.

Preljuba je bila nelegalna u čak 18 država SAD sve do 2013. godine. Cilj je bio da se zaštiti brak kao institucija.

Osobe koje imaju bar jednu sestru sklonije su optimizmu i boljoj komunikaciji sa drugima.

Rakija liječi upale unutrašnjeg zida krvnog suda u kome se nalazi masna naslaga koja može da prouzrokuje pucanje i srčani udar.

U većim gradovima, prosječna osoba će provesti šest mjeseci svog života čekajući da crvena svijetla postanu zelena.

U 16. vijeku u nekim evropskim zemljama doktori su svojim pacijentima savjetovali da se pušenjem duvana bore protiv tumora i lošeg zadaha.

Muškarci dnevno slažu bar 6 puta, tvrde psiholozi.

20

Nije moguće udahnuti kroz nos i pričati u isto vrijeme.

Što ste srećniji to vam je potrebno manje sna.

Čovječji mozak mijenja veličinu i težinu. Mozak bebe uveća se do odraslog doba tri puta i dostigne težinu od oko 1500 grama.

Sljedećih 30 godina života mozak se smanjuje i postaje lakši za čak pola kilograma.

Kada prislonite školjku na uho ne čujete zvuk mora niti strujanje vazduha, već svoju krv.

Smijanje je neka vrsta gimnastike. Smijanjem se "uposli" i dijafragma pa samim time poveća i unos kiseonika u krvi, što takođe drastično utiče na poboljšanje raspoloženja. Stoga je zaista smijeh lijek.

Samo 1% ljudi na svijetu ima koefcijent inteligencije veći od 140.

Žvakaća guma povećava koncentraciju.

21

Retinopatija kod nedonoščadi Dr Željko Maraš, spec. oftalmologije Institut za bolesti djece, Klinički centar Crne Gore

Retinopatija prijevremeno rođene djece (ROP) je jedan od vodećih uzroka preventabilnog sljepila kod dece. Njena učestalost raste sa povećanjem preživljavanja izuzetno prijevremeno rođenih beba. ROP je rezultat multifaktorskog oštećenja razvoja retine, tj. vaskularne mreže retine. (1) In utero, retina je u stanju fiziološke hipoksije. Povišeni nivoi vaskularnog endotelnog faktora rasta (VEGF) olakšavaju angiogenezu retine.

Dvije faze normalnog vaskularnog razvoja su okarakterisane kao vaskulogeneza, od 14. do 21. nedjelje, i angiogeneza, koja počinje u 22. nedjelji i nastavlja se sve dok retina ne bude potpuno vaskularizovana do mjesec dana nakon termina porođaja.(2) Dva najbitnija poznata faktora rizika za razvoj ROP su gestacijska starost i porođajna težina. Multicentrično istraživanje na preko 4000 novorođenčadi sa porođajnom težinom ≤1251 g otkrilo je da se za svakih 100 g povećanja tjelesne mase, šanse za razvoj ROP smanjuju za 27%, a za svaku dodatnu nedjelju gestacije za 19%. (3) Treći važan faktor rizika je kiseonik. Upotreba dodatnog kiseonika u kombinaciji sa atmosferskim kiseonikom dovodi do preokreta fiziološke hipoksije, koja zatim doprinosi ishemiji retine i naknadnom prekomjernom rastu retinalnih sudova u ROP. Dodatno, koncentracija isporučenog kiseonika je nezavisni faktor rizika za ROP, pri čemu povećane koncentracije O2 povećavaju rizik od ROP. (4) Za svakih 12 sati sa transkutanim PO2≥80mmHg, rizik od ROP se udvostručuje. (5) Trajanje terapije kiseonikom je značajan faktor rizika za teški ROP. Ostali faktori rizika uključuju hipertenzivne poremećaje u trudnoći, dijabetes kod majke, upotrebu ljekova, godine starosti, pušenje, potpomognuto začeće, višestruke

22

trudnoće, anemija kod djeteta. (6) Skrining na ROP je od ključnog značaja za prijevremeno rođenu novorođenčad ili novorođenčad sa malom porođajnom težinom. Smjernice Američke akademije za oftalmologiju, Američke akademije za pedijatriju i Američkog udruženja za pedijatrijsku oftalmologiju i strabizam navode da novorođenčad rođenu ≤30 nedjelja gestacijske starosti ili sa porođajnom težinom ≤1500 g treba da pregledati na ROP. U našoj ustanovi se pregleda svako prijevremeno rođeno dijete.

Prema međunarodnoj klasifikaciji ROP-a retina je podijeljena u tri zone: Zona I se odnosi na koncentrično područje u centru optičkog diska sa prečnikom dvostrukim rastojanjem između centra optičkog nerva i fovee, Zona II je krug u centru optičkog diska koji se završava na nazalnoj ori serati i zona III uključuje temporalnu retinu koja nije uključena u prethodne zone. (7) Postoji 5 faza pomoću kojih se može opisati ozbiljnost ROP-a. Faza 1 je tanka, ali jasna demarkaciona linija koja odvaja avaskularnu retinu naprijed od vaskularizovane retine pozadi.

Fazu 2 karakteriše prisustvo grebena u predjelu demarkacione linije koja se proteže iznad ravni mrežnjače. Faza 3 karakteriše rast ekstraretinalne fibrovaskularne proliferacije ili neovaskularizacije koja se proteže od grebena ka staklastom tijelu. Fazu 4 karakteriše razvoj djelimične ablacija retine. Ona može biti ekstrafovealna, stadijum 4A, ili fovealna, stadijum 4B. Najteža faza, stadijum 5, je totalna trakciona ablacija retine. Plus bolest je klasifikacija koja može biti prisutna u bilo kojoj fazi. Opisuje se kao povećana venska dilatacija i tortuoznost retinalnih krvnih sudova zadnjeg pola. Pragovni ROP se dijagnostifikuje kada postoji 5 uzastopnih ili 8 kumulativnih

AP ROP, nalaz fluoresceinske angiografije prije primjene anti VEGF terapije

sati na časovniku stadijuma 3 ROP, u zoni 1 ili 2, sa plus bolešću.(8) AP ROP (agresivna posteriorna retinopatija nedonoščadi) karakteriše teška plus bolest, neovaskularizacija u zoni 1 ili 2, intraretinalni šantovi, krvarenja i brza progresija do ablacije mrežnjače. (9) Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničkog pregleda indirektnom oftalmoskopijom i dopunskim metodama. Zlatni standard u dijagnostici ove bolesti je fluoresceinska angiografija koja se u našoj ustanovi izvodi od aprila 2021. godine na aparatu koji se zove RET Cam 3.

Prvi hirurški tretman koji se smatra bezbjednim i efikasnim za ROP bila je krioterapija avaskularne retine. (CRIO-ROP studija) U krioterapiji, sklera, horoidea i cijela debljina avaskularne retine su zamrznuti sa površine oka. Tretman fotokoagulacije argonom i diodnim laserom na avaskularnoj retini dodatno je smanjio nepovoljne ishode i postao je standard liječenja ROP. (10) Posljednju deceniju, kada je u pitanju terapija ove bolesti, obilježila je pojava

Značajno poboljšanje nalaza 5 nedjelja nakon primjene anti VEGF terapije

anti VEGF terapije koja preuzima primat u liječenju težih formi bolesti. Ovi ljekovi se primjenjuju davanjem intravitrealnih injekcija.

Uvođenje anti-VEGF agenasa predstavljalo je nove izazove. Kliničke karakteristike i vremenski tok regresije nakon anti-VEGF tretmana ROP-a razlikuju se u poređenju sa očima tretiranim laserom. Prvi vidljivi znaci regresije su tipično vaskularni i imaju tendenciju da se javljaju brže nakon anti-VEGF terapije (već za 1-3 dana) nego nakon laserfotokoagulacije (7–14 dana) ili tokom spontane regresije.

Ovi znaci uključuju smanjenje plus bolesti, gdje komponente vaskularne dilatacije i tortuoznosti mogu da se razdvoje (npr., nakon injekcije anti-VEGF, smanjena dilatacija krvnih sudova može da se javi prije smanjene tortuoznosti, koja može, ali ne mora da se dogodi), i vaskularizacija u perifernu avaskularnu retinu, koji se mogu javiti spontano ili nakon tretmana anti-VEGF. Ostali klinički znaci regresije uključuju involuciju tunica vasculosa lentis, bolju dilataciju zenica, veću providnost medija i povlačenje intraretinalnih krvarenja. (11)

Literatura: 1. Brown AC, Nwanyanwu K. Retinopathy Of Prematurity. [Updated 2021 Sep 9]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2022 Jan-. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK562319/ 2. Brown AC, Nwanyanwu K. Retinopathy Of Prematurity. 2021 Sep 9. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2022 Jan–. PMID: 32965990.

3. Schaffer DB, Palmer EA, Plotsky DF, Metz HS, Flynn JT, Tung B, Hardy RJ. Prognostic factors in the natural course of retinopathy of prematurity.

The Cryotherapy for Retinopathy of Prematurity Cooperative Group. Ophthalmology. 1993 Feb;100(2):230-7. [PubMed] 4. Pastro J, Toso BRGO. Influence of oxygen in the development of retinopathy of prematurity. Rev Bras Enferm. 2019 Jun 27;72(3):592-599. [PubMed] 5. Flynn JT, Bancalari E, Snyder ES, Goldberg RN, Feuer W, Cassady J, Schiffman J, Feldman HI, Bachynski B, Buckley E. A cohort study of transcutaneous oxygen tension and the incidence and severity of retinopathy of prematurity. N Engl J Med. 1992 Apr 16;326(16):1050-4. [PubMed] 6. Kim SJ, Port AD, Swan R, Campbell JP, Chan RVP, Chiang MF. Retinopathy of prematurity: a review of risk factors and their clinical significance.

Surv Ophthalmol. 2018 Sep - Oct;63(5):618-637. [PMC free article] [PubMed] 7. Quinn GE. The 'ideal' management of retinopathy of prematurity. Eye (Lond). 2005 Oct;19(10):1044-9. [PubMed] 8. Agarwal K, Jalali S. Classification of retinopathy of prematurity: from then till now. Community Eye Health. 2018;31(101):S4-S7. [PMC free article] [PubMed] 9. Sanghi G, Dogra MR, Katoch D, Gupta A. Aggressive posterior retinopathy of prematurity in infants ≥ 1500 g birth weight. Indian J Ophthalmol.

2014 Feb;62(2):254-7. doi: 10.4103/0301-4738.128639. PMID: 24618495; PMCID: PMC4005248.

10. Hardy RJ, Good WV, Dobson V, Palmer EA, Phelps DL, Quintos M, Tung B., Early Treatment for Retinopathy of Prematurity Cooperative Group.

Multicenter trial of early treatment for retinopathy of prematurity: study design. Control Clin Trials. 2004 Jun;25(3):311-25. [PubMed] 11. Chiang MF, Quinn GE, Fielder AR, Ostmo SR, Paul Chan RV, Berrocal A, Binenbaum G, Blair M, Peter Campbell J, Capone A Jr, Chen Y, Dai S, Ells A, Fleck BW, Good WV, Elizabeth Hartnett M, Holmstrom G, Kusaka S, Kychenthal A, Lepore D, Lorenz B, Martinez-Castellanos MA, Özdek Ş, Ademola-Popoola D, Reynolds JD, Shah PK, Shapiro M, Stahl A, Toth C, Vinekar A, Visser L, Wallace DK, Wu WC, Zhao P, Zin A. International Classification of Retinopathy of Prematurity, Third Edition. Ophthalmology. 2021 Oct;128(10):e51-e68. doi: 10.1016/j.ophtha.2021.05.031. Epub 2021 Jul 8. PMID: 34247850.

23

Senilna degeneracija makule Mr sci Danijela Đurović Raonić, spec. oftalmologije Klinički centar Crne Gore

Senilna makularna degeneracija (AMD/ARMD) jedan je od vodećih uzroka sljepila u razvijenom svijetu kod ljudi starosti preko 50 godina. Prevalencija bolesti je u porastu, te se procjenjuje da će broj bolesnika u svijetu od trenutnih 196 milona porasti na gotovo 300 miliona u 2040. godini.

AMD je multifaktorijalna bolest s prisutnom genetskom komponentom. Prema istraživanjima do sada su identifikovane 52 varijante na 34 genska fokusa kao nezavisni prediktori AMD. Pri tom je starost identifikovana kao najsnažniji faktor rizika i gotovo svi slučajevi kasne AMD zabilježeni su kod osoba starijih od 60 godina, češće kod bijele rase. Ostali faktori rizika su konzumiranje cigareta koje udvostručuje rizik, nutritivni faktori i kardiovaskularne bolesti.

Postoje dva oblika AMD, suvi (dry) i vlažni (wet). Suvi oblik (rani stadijum) obilježen je poremećajem retinalnog pigmentnog epitela i fokalnim nakupinama metaboličkih nusproizvoda koje nazivamo druze.

Približno 90% bolesnika s AMD ima ovaj oblik. Suvi oblik često je asimptomatski, a pogoršanje centralnog vida kod takvih bolesnika obično se razvija sporo. Neki bolesnici primijete centralnu distorziju, posebno pri čitanju, te otežano čitanje pri slabijoj osvijetljenosti. Za suvi oblik ne postoji utvrđena terapija, no poznato je da primjena antioksidansa kod osoba s AMD može smanjiti progresiju prema uznapredovalim stadijumima (AREDS 2001, AREDS 2014). Preopručuje se i samokontrola Amslerovom rešetkom, te prekid pušenja i metabolička regulacija (smanjenje gojaznosti, kontrola krvnog pritiska). Preporučena suplementacija po AREDS 2 studiji je u sljedećim dozama: vitamin E (400 IU), vitamin C (500 mg), lutein (10 mg), zeaxantin (2 mg), cink (25–80 mg); manja doza može imati isti efekat), bakar (2 mg).

Kasni stadijum AMD može biti atrofični (suvi, ne-eksudativni; geografska atrofija) ili vlažni (takođe poznat kao neovaskularni ili eksudativni oblik). Vlažni oblik (prisutan u približno 10% bolesnika) obilježen je ubrzanim propadanjem centralne vidne oštrine usljed abnormalnog rasta krvnih sudova iz horoidalnog sloja (horoidalna neovaskularizacija - CNV) u

24

subretinalni prostor. Mogu se razlikovati različiti tipovi CNV-a u vlažnoj AMD: tip 1 CNV (unutar sub-RPE prostora, koji obično odgovara angiografski okultnom CNV-u), tip 2 CNV (unutar subretinalnog prostora, koji obično odgovara angiografski klasičnoj CNV) i tip 3 CNV (intraretinalna angiomatska proliferacija).

Takvi krvni sudovi propuštaju tečnost (koja se može nakupljati ispod retinalnog pigmentnog epitela, subretinalno ili intraretinalno) i skloni su pucanju što narušava funkciju retine. Endotelni faktor rasta (VEGF) ključan je u patogenezi vlažne (eksudativneneovasklurane) AMD, što potvrđuje jaka korelacija između nivoa VEGF-a u očnoj vodici i vitreusu, te stvaranju aktivnih krvnih sudova u neovaskularnim bolestima retine. Oštećenje retine usljed neovaskularizacije rezultuje teškim, progresivnim, ireverzibilnim oštećenjem vida.

Najčešći simptomi uključuju metamorfopsiju, skotome, fotopsiju te poteškoće u adaptaciji na tamu. Ukoliko je zahvaćeno samo jedno oko, simptomi mogu postati vidljivi tek kad se drugo, zdravo oko zatvori. Glavna odrednica oštećenja uzrokovanog lezijom horoidalne neovaskularizacije je dužina trajanja eksudativne bolesti. Bez liječenja, većina zahvaćenih očiju završava teškim oštećenjem centralnog vida (0.1) unutar 12 mjeseci, te sljepoćom što ima značajan uticaj na kvalitet života i samostalno funkcionisanje bolesnika. Bolesnici imaju veći nivo stresa, niže opšte zadovoljstvo, niži nivo tjelesne aktivnosti i povećanu učestalost depresije u odnosu na osobe iste dobi bez AMD-a.

Zlatni standard u dijagnostici vlažnog oblika AMD je fluoresceinska angiografija. U praksi se vrlo često koristi optička koherentna tomografija (OCT) i OCT-angiografija koje omogućavaju slikoviti prikaz kojim se može detektovati subretinalna tečnost i centralna debljina retine.

Iako je AMD treći vodeći uzrok ireverzibilnog gubitka vida širom svijeta, incidencija teškog ireverzibilnog gubitka vida, pravno definisane sljepoće i oštećenja vidne funkcije znatno se smanjila s početkom liječenja AMD-a ljekovima koji djeluju na vaskularni endotelni faktor rasta (VEGF). Intravitrealna primjena anti-VEGF ljekova danas je standard liječenja. Anti-VEGF ljekovi

inhibiraju signalizacijske puteve VEGF čime se zaustavlja razvoj neovaskularnih lezija, te rešava edem retine kod bolesnika s vlažnim oblikom AMD. Ranije uvođenje potentnijeg anti-VEGF lijeka dovodi do bržeg isušivanja retinalne tečnosti, boljih anatomskih i funkcionalnih ishoda i bolje prognoze bolesti. Dva lijeka trenutno odobrena za liječenje vlažnog oblika AMD dostupna su na tržištu: ranibizumab (Lucentis®) i aflibercept (Eylea®).

U Crnoj Gori, u Klinici za očne bolesti - KCCG terapija koja se primjenjuje za liječenje vlažnog oblika AMD jesu: ranibizumab (Lucentis®) i aflibercept (Eylea®). Međutim, kroz dugogodišnju kliničku praksu i praćenje retinoloških bolesnika, pokazalo se da određeni broj bolesnika liječenih ranibizumabom i afliberceptom ne postiže zadovoljavajuće rezultate, te isti završavaju

praktično sljepoćom. Kod 25% svih bolesnika i uprkos liječenju intravitrealnim anti-VEGF injekcijama ne dolazi do poboljšanja i/ili održavanja vidne oštrine. Iz naše kliničke prakse taj broj se kreće od 15-20%. Klinička ispitivanja pokazala su da novi lijek brolucizumab (Beovu) u liječenju poremećaja vida uzrokovanog neovaskularnom AMD dovodi do značajno boljeg anatomskog ishoda i dovodi do poboljšanja najbolje korigirane vidne oštrine (BCVA) jednakog onome uz aflibercept. Mogućnost rjeđeg doziranja (svakih 12 nedjelja nakon udarne doze) smanjuje broj dolazaka u bolnicu, smanjuje broj injekcija čime se može povećati saradnja bolesnika, i iz tog razloga brolucizumab bi predstavljao novu opciju za efektivnije i sigurno liječenja bolesnika s vlažnim oblikom senilne makularne degeneracije.

Literatura: 1. American Academy of Ophthalmology. Retina and vitreous, BCSC 12, San Francisco: American Academy of Ophthalmology, 2016-2017.

2. Wong WL, Su X, Li X, et al. Global prevalence of age-related macular degeneration and disease burden projection for 2020 and 2040: a systematic review and meta-analysis. Lancet Glob Health. 2014;2(2):e106–16. doi:10.1016/S2214-109X(13)70145-1 3. Laurence S Lim 1 , Paul Mitchell, Johanna M Seddon, Frank G Holz, Tien Y Wong, Age-related Macular Degeneration, Lancet 379 (9827), 1728-38 2012 May 5 DOI: 10.1016/S0140-6736(12)60282-7 4. Kanski, J. and Bowling, B. (2016). Kanski's Clinical ophthalmology. Elsevier Limited 5. Ratnapriya R, Chew EY. Age-related macular degeneration-clinical review and genetics update. Clin Genet. 2013:84(2):160-166 6. AREDS2 Research Group, The Age-Related Eye Disease Study 2 (AREDS2): Study Design and Baseline Characteristics (AREDS2 Report Number 1), Ophthalmology 119 (11), 2282-9 Nov 2012, DOI: 10.1016/j.ophtha.2012.05.027 7.Fritsche LG, Fariss RN, Stambolian D, Abecasis GR, Curcio CA, Swaroop A. Age-related macular degeneration: genetics and biology coming together. Annu Rev Genomics Hum Genet 2014; 15: 151–71.

8.Fritsche LG, Igl W, Bailey JN, et al. A large genome-wide association study of age-related macular degeneration highlights contributions of rare and common variants. Nat Genet 2016; 48: 134–43.

9. Spilsbury K, Garrett KL, Shen WY, et al. Overexpression of vascular endothelial growth factor (VEGF) in the retinal pigment epithelium leads to the development of choroidal neovascularization. Am J Pathol 2000;157:135–44 10. Klein R, Klein BE, Linton KL. Prevalence of age-related maculopathy. The Beaver Dam Eye Study. Ophthalmology. 1992;99:933-943.

11. Lucentis SmPC https://www.ema.europa.eu/en/documents/product-information/lucentis-epar-product-information_en.pdf 12. Eylea SmPC https://www.ema.europa.eu/en/documents/product-information/eylea-epar-product-information_en.pdf 13. Ferris FL 3rd, Wilkinson CP, Bird A, et al. Clinical classification of age-related macular degeneration. Ophthalmology 2013; 120: 844–51.

14. Brody BL, Gamst AC, Williams RA, et al. Depression, visual acuity, comorbidity, and disability associated with age-related macular degeneration.

Ophthalmology 2001; 108: 1893–901.

15. H&H: Dugel PU, Koh A, Ogura Y, Jaffe GJ, Schmidt-Erfurth U, Brown DM, et al. HAWK and HARRIER: phase 3, multicenter, randomized, double-masked trials of brolucizumab for neovascular age-related macular degeneration. Ophthalmology 2020;127: 72–84. https://doi.org/10.1016/ j.ophtha.2019.04.017 16. Lim LS, Mitchell P, Seddon JM, Holz FG, Wong TY. Age-related macular degeneration. Lancet 2012; 379: 1728–38.

17. Bourne RR, Stevens GA, White RA, et al. Causes of vision loss worldwide, 1990–2010: a systematic analysis. Lancet Glob Health 2013; 1: e339–49

25

U Opštoj bolnici Berane urađene operacije u urologiji koje se još jedino rade u KCCG U cilju unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite, povećanja vrsta zdravstvenih usluga, a samim tim i smanjenja troškova liječenja, rasterećenja Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), a prije svega zdravlja naših građana, kako iz Berana tako i drugih sjevernih opština, Opšta bolnica je angažovala konsultante iz KCCG, koji svojim znanjem i stručnošću liječe naše pacijente, a sa svojim kolegama nesebično dijele iskustva i nove metode dijagnostikovanja i liječenja određenih oboljenja.

Prve laparoskopske operacije u Urologiji urađene su u Opštoj bolnici u Beranama, dana 20.07.2022. godine - ove operacije se jedino još rade u KCCG. Direktor Opšte bolnice, dr Milorad Magdelinić kazao je da je Beranska urologija oduvijek imala tradiciju, a u cilju njenog sačuvanja, urolozi Beranske bolnice teže ka usavršavanju dijagnostičkih i terapijskih uroloških procedura.

Dr Aleksandar Magdelinić Dr Aleksandar Magdelinić, urolog iz KCCG uspješno je uradio dvije laparoskopske operacije ciste bubrega, uz asistenciju naših urologa - dr Tanje Cimbaljević i dr Blagoja Kljajića. „Pacijenti se dobro osjećaju, uspješno se oporavljaju i već

26

nakon 48h otpušteni su na kućno liječenje i vraćanje svakodnevnim aktivnostima“ - kazao je direktor Opšte bolnice, dr Milorad Magdelinić Dr Aleksandar Magdelinić je istaknuti urolog sa bogatim iskustvom i biografijom. Završio je Medicinski fakultet u Kragujevcu, a od 2002. bio je zaposlen u Vojnomedicinskom centru u Podgorici, specijalizaciju iz urologije završio je na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. Radio je u Opštoj bolnici Bel Medik u Beogradu od 2014. do 2015. godine, od 2015. do 2016. u Opštoj bolnici u Baru, a od 2016. godine radi u Kliničkom Centru Crne Gore i načelnik je odeljenja za endoskopiju Klinike za urologiju.

Bavi se otvorenom i laparoskopskom hirurgijom. Stručna usavršavnja: Opšta bolnica Sloven Gradec, KC Ljubljana, VMA Beograd, Lajpcig, Barselona, Beč, Boveno.

Opšta bolnica Berane nastaviće sa angažovanjem doktora iz Kliničkog centra Crne Gore, a sve u cilju unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite, povećanja vrsta zdravstvenih usluga, smanjenja troškova liječenja, rasterećenja Kliničkog centra Crne Gore, a prije svega zdravlja naših građana, kako iz Berana tako i drugih sjevernih opština.

PR služba Opšte bolnice Berane

Hronika 01. jul - Počelo renoviranje Centra za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Klinički centar Crne Gore (KCCG) nastavlja sa renoviranjem i adaptacijama organizacionih jedinica u cilju unaprjeđenja uslova za liječenje naših pacijenata, kao i uslova rada za zaposlene.

Nakon završenih svih tenderskih i administrativnih procedura počinje renoviranje i adaptacija Centra za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju (CFMR).

Da bi se radovi izvodili neometano i u najkraćem mogućem roku, CFMR će u toku rekonstrukcije funkcionisati u privremenom prostoru u staroj zgradi Medicinske škole, gdje će se sprovoditi specijalistički pregledi i fizikalna terapija ambulantnih pacijenata.

CFMR je veoma opterećena orgnizaciona jedinica KCCG koja sprovodi fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ambulantnih pacijenata i pacijenata koji su na bolničkom liječenju, a koji su imali i imaju i dalje značajnu ulogu u liječenju i oporavku oboljelih od COVID-19.

- O značaju ovog projekta, imajući u vidu važnost CFMR u liječenju naših pacijenata, najbolje govori podatak da od useljenja glavne zgrade KCCG (1974. godine) do danas nije bilo većih ulaganja u ovaj prostor. Ovo je prva rekonstrukcija ovih razmjera čija ukupna vrijednost iznosi oko 250,000 eura.

02. jul - ONE Conference 2022 održana u Briselu ONE Conference 2022 – Health, Environment, Society održana je u Briselu i online. Konferencija je započela uvodnom plenarnom sesijom, nakon čega su uslijedile zasebne sesije grupisane u četiri tematske cjeline: ONE Life, ONE Planet, ONE Society and MANY Ways, od kojih se svaka fokusirala na specifične aspekte bezbjednosti hrane, naglašavajući važnost pristupa Jedno zdravlje – jedna životna sredina.

Konferencija je organizovana povodom obilježavanja 20 godina rada Evropske agencije za bezbjednost hrane (EFSA) u saradnji sa sestrinskim evropskim agencijama: Evropskim centrom za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Evropskom agencijom za

hemikalije (ECHA), Evropskom agencijom za životnu sredinu (EEA), Evropskom agencijom za ljekove (EMA) i Zajedničkim istraživačkim centrom Evropske komisije (JRC).

Glavne sesije su bile dopunjene pratećim događajima koji su pružili dodatne mogućnosti za razmjenu iskustava i uspostavljanje novih saradnji. Konferenciju je online i uživo pratilo više od 2.500 učesnika.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i Instituta za javno zdravlje, zajedno sa direktorima Vladimirom Đakovićem i dr Igorom Galićem.

Na marginama ONE Conference održan je sastanak sa Viktorijom Vilamar, direktoricom za saradnju i vanjske odnose, Matju Ramonom, načelnikom tima za stratešku saradnju i Dragom Marojevićem, savjetnikom za saradnju i vanjske odnose, kojem su prisustvovali predstavnici zemalja Zapadnog Balkana.

Vilamar je navela da je saradnja sa institucijama iz regiona u prethodnom periodu bila intenzivna i uspješna, a to je rezultiralo time da će EFSA u naredne tri godine nastaviti da finansira započete projekte u ovim zemljama, kao i da će, po isteku ovog perioda, zemlje regiona učestvovati u kreiranju politika, odnosno, biti ravnopravne učesnice u planiranju narednih projekata.

Predstavnici naše delegacije izrazili su veliko zadovoljstvo zbog ove informacije.

05. jul - Darujte krv - ljeti trebaju stabilne zalihe lijeka koji nema alternativu Dobrovoljni davalac krvi iz Bijelog Polja je četvrti dobitnik vikend aranžmana za dvoje na crnogorskom primorju. On je ovu nagradu osvojio nasumičnim izvlačenjem koje je organizovano u Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore u Podgorici, a od “srećne ruke” za njega je bila naša muzičarka i predstavnica naše zemlje na prethodnom Eurosongu, Vladana Vučinić.

Ona je bila počasna gošća Zavoda, a povodom nagradne igre koja se realizuje uz podršku Nacionalne turističke organizacije Crne Gore u okviru koje svakog mjeseca po jedan dobrovoljni davalac osvaja luksuzni paket aranžman na moru.

- Podržavam akciju Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore i Nacionalne turističke organizacije. U ljetnjim mjesecima građani manje daju krv, a jako je važno jer smo svjedoci da se svašta dešava i na našim putevima. Zato je važno da nas što više da krv. Krv nema alternativu. Stoga pozivam sve građane koji su u mogućnosti da dođu u Zavod za transfuziju i doniraju krv - poručila je Vladana.

I iz Zavoda za transfuziju pozivaju na davalaštvo posebno tokom ljeta.

- Pozivamo sve humane ljude da dođu u Zavod i da daruju

27

krv kako bi zalihe bile na stabilnom nivou. To je važno za sve naše građane ali i za posjetioce naše države s obzirom na to da je u toku ljetnja turistička sezona - kazala je portparolka Zavoda, Anđela Boričić.

Naredni dobitnik biće izvučen sljedećeg mjeseca, a kandidati su svi dobrovoljni davaoci krvi u narednih 30 dana.

06. jul - Kontrola dopunskog rada zdravstvenih radnika Ministarstvo zdravlja odlučno je u nastojanju da ojača zdravstveni sistem u svim segmentima, kako infrastrukturno, tehničko - tehnološki, tako i kadrovski, kroz kontinuiranu medicinsku edukaciju i stručno usavršavanje ljekara i srednjeg medicinskog kadra. Pored edukacije, akcenat im je i na poboljšanju životnog standarda zaposlenih u zdravstvu, kroz povećanje zarada i rješavanje stambenih pitanja, saopštili su iz ministarsva zdravlja.

- Naš cilj je jačanje javnog zdravstvenog sistema i na tom putu očekujemo istinsku posvećenost i odgovornost upravo zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama, počevši od srednjeg medicinskog kadra do ljekara opšte prake, specijalista i subspecijalista u domovima zdravlja, bolnicama i Klinčkom centru Crne Gore.

Država je uložila, ulaže i nastaviće još više da investira u znanje i usavršavanje medicinskog kadra, u skladu sa najvećim međunarodnim standardima i medicinskim doktrinama – naveli

su iz ministarstva.

Svjedoci smo značajnog uvećanja zarada zdravstvenim radnicima, što oni itekako zaslužuju. Takođe, smo svjedoci i sve češće prakse da upravo ti ljekari u koje ulaže država, svakodnevno učestvuju u promociji ličnog angažmana u privatnim zdravstvenim ustanovama i na taj način usmjeravaju pacijente da za usluge, koje mogu dobiti u javnom zdravstvenom sistemu, odlaze u privatne ordinacije i ambulante, stoji u saopštenu ministarstva.

Istakli su da namjera Ministarstva zdravlja nikako nije onemugaćavanje rada privatnih zdravstvenih ustanova, već, naprotiv, partnerski i zdrav odnos, ali nikako na uštrb javnog zdravstva i budžeta građana, koji je itekako poljuljan globalnom ekonomskog krizom, koja ne zaobilazi ni Crnu Goru, posebno kada se zna da sve ove usluge mogu da dobiju u domovima zdravlja, bolnicama i Kliničkom centru.

Takođe ističu da niko ne želi da ospori pravo ljekara na dopusnki rad, ali se prije svega mora voditi računa o potrebama matičnih ustanova u kojima rade i ispunjavanju radnih zadataka u skladu sa zakonskim propisima, ali i ljekarskom etikom.

Pravilnik o bližim uslovima za obavljanje dopusnog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika (Službeni list CG, br.64/2016,17/2017 i 70/2017) jasno propisuje uslove pod kojima zdravstveni radnik može obavljati dopunski rad.

- Uočivši sve češću pojavu plaćenog marketinga od strane privatnih zdravstvenih ustanova, gdje upravo ljekari iz javnog zdravstva promovišu svoje usluge, Ministarstvo zdravlja će u saradnji

sa Fondom za zdravstveno osiguranje, u cilju zaštite interesa naših građana i prava na liječenje u javnim zdravstvenim ustanovama, pokrenuti kontrolu poštovanja odredbi Pravilnika od strane komisija za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite, ali i pozvati na odgovornost menadžmente zdravstvenih ustanova, koji odobravaju pravo na dopunski rad svojim zaposlenim – naglasili su u saopštenju ministarstva zdravlja.

Ističu da se Ministarstvo na ovaj korak odlučilo zbog činjenice da građani dugo čekaju na specijalističke preglede i dijagnostiku u javnim zdravstvenim ustanovama, a iste im se za kraće vrijeme nude od strane, upravo ljekara iz tih ustanova, u privatnom sektoru.

- S obzirom da svima nama u zdravstu građanin i briga o njegovom zdravlju mora biti na prvom mjestu, nikako ne smijemo dopustiti da zdravstvena zaštita pripadne samo bogatima, a oni koji su decenijama odvajali doprinose za zdravstveno osiguranje i gradili ovu zemlju, budu zanemareni i prepušteni sami sebi. Tu odgovornost dijeli i Ministarstvo zdravlja, svaka zdravstvena ustanova, kao i svaki zaposleni u zdravstvenom sistemu Crne Gore – kazali su iz ministarstva.

07. jul - Klinički centar nabavio novi ortopedsko traumatološki operativni sto Ljekari Klinike za ortopediju i traumatologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) sada izvode operativne zahvate na novom operacionom stolu najsavremenije tehnolologije. U pitanju je mobilni operacioni sto sa elektro-hidrauličnim pomjeranjima svih bazičnih funkcija, marke Merra, koji je KCCG-u isporučen 6. jula i narednog dana stavljen je u upotrebu.

Zbog svoje mobilnosti i velike pokretljivosti omogućava poziciju svih operativnih regija kod pacijenata. Osim podešavanja visine, ima mogućnost pomjeranja u svim pravcima za sve djelove tijela (od glave do stopala). Njegove tehnološke karakteristike omogućavaju RTG dijagnostiku prije, u toku i poslije operacije tako da obezbjeđuje maksimalan stepen operativne sigurnosti. Sve savremene ortopedsko-traumatološke metode uz pomoć ovog stola postaju jednostavnije, efikasnije i sigurnije.

Ukupna vrijednost stola je oko 110.000 eura, a sredstva su najvećim dijelom obezbijeđena iz budžeta. Jedan dio, je takođe, obezbijeđen iz sredstava KCCG-a, dok su po tri hiljade eura donirali Hipotekarna banka a. d. Podgorica i kompanija Bel d. o. o.

Ovo je još jedan dokaz da KCCG, osim ulaganja u stručni kadar, nabavkom nove opreme prati sve savremene trendove medicinske struke.

08. jul - Predstavljen Nacionalni plan uvođenja HPV vakcine u program imunizacije u Crnoj Gori - Ministarstvo zdravlja i zdravstveni sistem prepoznali su značaj uvođenja novih vakcina za koje je, sa javno-zdravstvenog aspekta, procijenjeno da su prioritet, a među njima je svakako i HPV vakcina, s obzirom na učestalost javljanja i težinu obolijevanja od karcinom grlića materice. Globalna strategija za ubrzanje eliminacije ove maligne bolesti, koju su potpisale države članice Svjetske zdravstvene organizacije, podrazumijeva sprovođenje skrining programa za rano otkrivanje ove bolesti, koji se sprovode uporedo sa vakcinacijom protiv infekcija izazvanih humanim papiloma

virusima (HPV) - kazao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, na predstavljanju Nacionalnog plana uvođenja HPV vakcine u program imunizacije u Crnoj Gori, koji se realizuje u okviru implementacije Dvogodišnjeg sporazuma o saradnji Crne Gore i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) 2022-2023. godine.

Globalna strategija predviđa uvođenje HPV vakcine u program imunizacije, sprvođenje skrining programa i kvalitetnog liječenja, kako bi se ostvarili definisani ciljevi, uključujući i obuhvat od 90 odsto u populaciji djevojčica uzrasta do 15 godina. Cilj ovog programa je prevencija obolijevanja od karcinoma grlića materice ili otkrivanje bolesti u ranoj fazi kada je mogućnost izlječenja značajno veća.

Ministar Šćekić je naglasio da Vlada Crne Gore pristupa pitanjima zdravstvene zaštite građana sa punom posvećenošću, svjesna činjenice da je ulaganje u prevenciju bolesti ulaganje u zdravlje nacije. Prema njegovim riječima, početak imunizacije HPV vakcinom nije sprovedem do sada zbog epidemiološke sitiacije izazavne koronavirusom, ali da su sada stvoreni svi preduslovi da vakcinacija započne u drugoj polovini septembra ove godine.

- Ipak, da bi se vakcinacija i HPV vakcinom i ostalim vakcinama, predviđenim redovnom kalendarom imunizacije, sprovodila po uzoru na uspješne programe u svijetu, neophodno je da se uključe svi činioci šire društvene zajednice, u prvom redu roditelji djece koja su ciljna grupa, potom zdravstveni radnici, predstavnici obrazovnog sistema, NVO sektora i naravno predstavnici medija.

Svi smo svjedoci da se već izvjesno vrijeme, zbog agresivnog djelovanja antivakcinalnih lobija i Crna Gora, kao i veliki broj zemalja Evrope i svijeta, suočava sa ozbiljnim izazovima kada je imunizacija u pitanju, zbog čega bilježimo značajan pad broja vakcinisane djece po obaveznom kalendaru imunizacije. Tu prije svega mislim na vakcinaciju MMR vakcinom, čiji je procenat u našoj zemlji posljednjih nekoliko godina nizak i prijeti da nam djeca ponovo obolijevaju od zaraznih bolesti koje su bile gotovo iskorijenjene u našoj zemlji.

Zato bih i ovom prilikom svim roditeljima poslao snažnu poruku da ne nasijedaju na neprovjerene i naučno neutemeljene tvrdnje i predrasude o vakcinaciji, već da budu odgovorni i što prije zaštite svoju djecu, jer na taj način doprinose očuvanju njihovog zdravlja i života, ali i zaštiti cjelokupne populacije. Velika je odgovornost i na zdravstvenim radnicima, u prvom redu na pedijatrima, koji, kroz savjetodavni rad sa roditeljima djece čiji su izabrani doktori, treba da doprinesu da se obuhvat vakcinacije generalno podigne na toliko nivo da steknemo kolektivni imunitet od zaraznih bolesti, za koje imamo dostupne vaccine - istakao je ministar zdravlja.

- I aktivnosti Ministarstva prosvjete, u ovom kontekstu, usmjerene su na kreiranje zdravog i bezbjednog ambijenta za našu

29

djecu - poručio je ministar prosvjete Miomir Vojinović.

Pored ispunjavanja najviših zdravstvenih standarda u školskim objekatima, kako je kazao, ove aktivnosti uključuju i unapređenje i implementaciju programa zdravstvenog obrazovanja u vaspitno- obrazovni proces, na svim nivoima obrazovanja, jačanje kapaciteta za kreiranje obrazovnih standarda koji se odnose na zdravlje i dobrobit učenika, kao i na pomociju zdravstvene zaštite i zdravstvenih servisa. Šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori dr Mina Brajović naglasila je da su raspoloživi epidemiološki podaci SZO zabrinjavajući i da svake godine karcinom grlića materice uzrokuje 300 000 smrtnih slučajeva u populaciji žena.

- U 99% slučajeva HPV virus je uzrok ovog oboljenja. U zemljama niskog i srednjeg nivoa razvoja, učestalost obolijevanja od cerviklanog kancera je gotovo dvostruko veća, dok je smrtnost tri puta veća u odnosu na zemlje visokog nivoa razvoja. Prema statistici SZO, u regionu Evrope, Crna Gora je na čelu neslavne kolone i prva je zemlja po učestalosti obolijevanja sa stopom od 26.2 i umiranja sa stopom 10.5 navela je dr Brajović.

– HPV vakcina je bezbjedna i spašava živote. Ovo su zaključci donijeti nakon administriranja preko 270 miliona doza vakcina, dok je rizik od anafilaktickog šoka svega 1.7 slučajeva na 1 000 000 administriranih doza - navela je šefica Kancelarije SZO, Direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić istakao je da se oblast imunizacija u Crnoj Gori nalazi se pred velikim izazovima i da zdravstveni sistem ulaže napore da ojača Program imunizacija i da uz odabir prioriteta snage usmjeri tamo gdje je najpotrebnije.

- Kao jedan od prioriteta prepoznali smo početak realizacije Programa HPV vakcinacije, koji je planiran za drugu polovinu septembra ove godine na čemu radimo već izvjesno vrijeme. Preporuka svih javno-zdravstvenih autoriteta u svijetu je da je za kontrolu, tj. postepeno smanjenje obolijevanja i umiranja od karcinoma grlića materice, neophodno temeljno, sistemsko i sveobuhvatno sprovođenje nekoliko aktivnosti, od koji su dvije ključne i to uspostavljanje organizovanog sistemskog skrining programa za rano otkrivanje raka grlića materice i HPV vakcinacija.

Danas je fokus na HPV vakcinaciji - poručio je dr Galić.

09. jul – Obuhvat MMR vakcinom samo 71,80% Nadajući se da će cjelokupan društveni odgovor biti usmjeren na poboljšanje trenutne situacije po pitanju obuhvata MMR vakcinom iz Instituta za javno zdravlje naglašavaju da je obuhvat vakcinacijom prvom dozom MMR-a 71,80% što svakako nije dovoljno da bi se prevenirala moguća epidemija zaraznih bolesti od kojih vakcina štiti a koji bi trebao biti preko 95%.

Obuhvat vakcinacijom prvom dozom MMR vakcine po godištima i pravovremenost vakcinacije koja podrazumijeva vakcinaciju od 12 do navršenih 15 mjeseci života djeteta prikazana je u tabeli.

Godina rođenja

2015

2016

2017

2018

2019

2020

Obuhvat vakcinacijom

88.25%

82.92%

72.98%

60.56%

40.88%

24.00%

Pravovremenost vakcinacije

43.54%

29.76%

24.92%

24.16%

16.51%

10.73%

30

Pad obuhvata MMR vakcinom je započeo 2013. godine, kada je sa oko 90% te godine zabilježen pad na 50% 2016. godine, a uprkos naporu zdravstvenog sistema i profesionalaca koji i sada kao i tada rade u IJZCG u toku 2020. godine dosegao nivo nešto iznad 20% koliko bilježimo i u toku 2022 godine.

Ovakav trend je u skladu sa situacijom u regionu i svijetu.

Prema zajedničkom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) iz decembra 2019 godine, stope vakcinacije protiv malih boginja na globalnom nivou stagnirale su skoro deceniju. Procijenjeno je da je 2018. godine 86% dece širom sveta primilo prvu dozu, a manje od 70% drugu preporučenu dozu, te se trend nastavio tako da je 2020 godine 84% djece širom svijeta primilo prvu dozu. U 2019 godini, Sjedinjene Američke Države prijavile su najveći broj slučajeva zaraze u posljednjih 25 godina, dok su 2018 godine četiri zemlje u evropskom regionu SZO - Albanija, Češka, Grčka i Ujedinjeno Kraljevstvo - izgubile status zemalja koje su eradikovale male boginje.

Procijenjeni globalni broj smrtnih slučajeva od malih boginja u 2020. iznosio je 60 700, što je smanjenje od 94% u odnosu na 1 072 800 smrtnih slučajeva u 2000. godini, a godišnja prijavljena incidencija od malih boginja u 2020. iznosila je 22 slučaja na milion stanovnika, u poređenju sa 145 slučajeva na milion u 2000 godini.

Smatra se da se učinak manje pokrivenosti vakcinacijom protiv malih boginja još nije odrazio na povećanje broja slučajeva obolijevanja i umiranja u svijetu zahvaljujući mjerama koje se koriste za smanjenje širenja COVID-19, koje su smanjile prenošenje virusa uključujući i virus malih boginja. Međutim, nema mjesta za opuštanje jer su se velike epidemije malih boginja dogodile u 26 zemalja u 2020 i manji broj slučajeva koji se registruju u svijetu bi mogao biti posljedica smanjenog nadzora i ograničenja zbog COVID-19, što može da maskira iznenadno javljanje epidemije obolijevanja i umiranja kao posljedicu neadekvatne zaštite stanovništva imunizacijom.

Crna Gora kao zemlja orjentisana turizmu je pod dodatnim rizikom obzirom da je tokom čitave godine posjećuje značajan broj turista iz zemalja koje imaju niske stope pokrivenosti vakcinacijom protiv malih boginja.

- Imajući sve navedeno u vidu, molimo roditelje da vakcinišu svoju djecu MMR vakcinom u periodu predviđenom za vakcinaciju jer je to vrijeme kada su djeca najosjetljivija na zarazne bolesti koje se preveniraju ovom vakcinom i omoguće im zdravo djetinjstvo.

- Nadamo se da ćemo zajedno uz pomoć roditelja, nacionalnih i međunarodnih partnerskih institucija u prvom redu SZO i UNICEF-a uspjeti da zaustavimo ovaj desetogodišnji pad u obuhvatu MMR vakcinom i pomoći u očuvanju i unaprijeđenju zdravlja građana Crne Gore, a prije svih najmlađih članova našeg društva - kazali su iz IJZ. 11. jul - Otvoren rekonstuisani centralni objekat Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Podgorici Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić i direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković, na prigodnoj svečanosti zvanično su pustili u rad rekonstruisani centralni objekat hitne medicinske pomoći u Podgorici. Vrijednost adaptacije i nabavljene medicinske opreme iznosi oko 75 hiljada eura.

- Danas imamo poseban razlog za zadovoljstvo, jer su

građani Glavnog grada i zaposleni u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, kao jednom od najvažnijih segmenata zdravstvenog sistema, nakon višedecenijske nebrige i nemara, konačno dobili savremene uslove za pružanje zdravstvenih usluga pacijentima. Pred nama je potpuno rekonstruisan i modernizovan prostor centralog objekta hitne pomoći ovdje u Podgorici, koji zbrinjava najveći dio urgnetnih slučajeva sa teritorije Glavnog grada i okoline. Pored infrastrukturnog osavremenjavanja ovaj objekat je, zahvaljujući sredstvima iz budžeta, ali i značajnim učešćem donatora, dobio i savremenu medicinsku opremu, neophodnu za tretman urgentnih stanja koje ustanova zbrinjava - kazao je ministar Šćekić.

i pojedinci koji su predstavnici ovog grada, uz veliku podršku Ministarstva zdravlja donirali sredstva za adaptaciju ovog prostora. Po prvi put u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć imamo savremenu opservaciju i imaćemo mogućnost da vitalno ugrožene pacijente opserviramo u prostorijama hitne pomoći i nakon njihove stabilizacije prevozimo u Urgentni centar. Iskoristiću priliku da se zahvalim svim kompanijama koje su pomogle.

Veliku zahvalanost zaista dugujem Ministarstvu zdravlja i uvaženom ministru Šćekiću, građanima Podgorice koji tokom perioda adaptacije podnijeli veliki teret, kao i zaposlenima koji su shvatili značaj svega što radimo - poručio je dr Niković.

14. jul - HPV vakcinacija okosnica održivog odgovora na problem raka grlića materice

On je naglasio da su infrastrukturno osavremenjavanje, bolji uslovi za rad medicinskog osoblja i podizanje nivoa kvaliteta zdravstvenih usluga za građane i sve koji borave u Crnoj Gori, prioriteti Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore.

Hitna pomoć predstavlja jedan od najvažnijih stubova svakog zdravstvenog sistema, a Ministarstvo zdravlja je, kako je rekao ministar, riješeno da svim jedinicama ove službe na teritoriji Crne Gore obezbijedi jednako kvalitetne uslove za rad, kakvi su sada u Podgorici, jer i zdravstveni radnici i pacijenti to podjedanko zaslužuju.

- Hitna pomoć sinonim je za brzu i pravovremenu reakciju, kada minuti mogu biti presudni i zato ne treba posebno naglašavati koliko je važno da pri kreiranju zdravstevnih politika, ovaj segment zaštite zdravlja držimo visoko na listi svojih prioriteta - poručio je ministar Šćekić.

Zahvaljujući se ministru Šćekiću na podršci u realizaciji ovog projekta direktor ZHMP dr Niković je istakao da Glavni grad jedne države, kao što je Podgorica zaslužuje prostor koji je konačno priveden medicinskoj namjeni.

- Hitna medicinska pomoć je nezaobilazna karika svakog zdravstvenog sistema, ona ga štedi i mogućnost komplikacija koje se rješavaju na tercijarnom nivou svodi na minimum. Mi smo veliki suport i primarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti i odlučili smo da ovaj sistem jedinicu po jedinicu podignemo na veći nivo - naglasio je dr Niković.

Podsjetio je na reprezentativni objekat jedinice hitne pomoći, koji su nedavno dobili stanovnici Tuzi i pored završenog objekta u Podgorici, najavio skori završetak radova jedinica u Plužinama i na Cetinju, te da uskoro počinje adaptacija prostorija u Gusinju, na jesen u Ulcinju, a kako je rekao, zajedničkim snagama i dogovorom obezbijediće se uskoro i sredstva za renoviranje prostorija jedinica hitne pomoći i na sjeveru države, koje u veoma zapuštenom i nereprezentativnom stanju.

- Želim da istakem da su društveno odgovorne kompanije

Na sastanku održanom u Institutu za javno zdravlje Crne Gore koji je organizovan uz podršku SZO i na kome su učestvovali zdravstveni radnici iz cijele države, prevashodno pedijatri, ginekolozi, epidemiolozi, medicinske sestre, učesnici skupa bili su jednoglasni da je situacija po pitanju obolijevanja i umiranja od raka grlića materice u Crnoj Gori alarmantna te da moraju da preduzmu sve mjere prevencije da tu sliku u narednim godinama promjene. Poručili su: Hoćemo da zaštitimo našu djecu i da im objezbjedimo sigurnu budućnost bez raka grlića materice.

- HPV vakcina je veoma bezbjedna, primjenjuje se u preko 100 država, duže od 15 godina. Ova vakcina može spriječiti 9 od 10 slučajeva raka grlića materice. Poslije toliko godina primjene ove vakcine i ogromne količine naučnih dokaza, nemamo nikakvu dilemu da se radi o veoma bezbjednoj vakcini, a sama svrha primjene tj. činjenica da se radi o vakcini protiv malignih bolesti, daje nam za pravo da je snažno i nedvosmisleno preporučujemo – istakla je dr Slađana Račic, pedijatar iz Doma zdravlja Podgorica, koordinator HPV vakcinacije za glavni grad. Ona je naglasila da svaki roditelj želi zdravu i prosperitetnu budućnost za svoje dijete, zato je HPV vakcinacija prava i odgovorna odluka svakog roditelja.

Prof Maggie Cruickshank, SZO ekspert, tokom sastanka je istakla da se u državi iz koje dolazi (Škotska), HPV vakcinacija sprovodi punih 14 godina, da je odziv na HPV vakcinaciju posebno kada su u pitanju djevojčice veoma visok i da ova zemlja već ima izuzetne rezultate u prevenciji premalignih formi bolesti i invazivnog raka grića materice.

Pozdravljajući učesnike skupa dr Igor Galić, direktor IJZCG, naglasio je da je borba protiv raka grlića materice u vrhu prioriteta Instituta i cijelog zdravstvenog Sistema.

- Pokrenute su aktivnosti ka ponovnom uspostavljanju skrining programa za rano otkrivanje ove bolesti, a intenzivno se sprovode pripremne aktivnosti u cilju početka HPV vakcinacije, koja će krenuti u drugoj polovini septembra ove godine. Menadžment Instituta bezrezervno će podržati tim koji će se baviti promocijom i sprovođenjem Programa HPV vakcinacije u CG – istakao je dr Galić.

- Crni bilansi obolijevanja i umiranja od raka grlića materice mogu postati dio prošlosti sa uvođenjem vakcinacije protiv HPV virusa, kao integralne komponente odživog odgovora na ovu opaku bolest uz skrining program i unaprijeđenje dostupnosti kvalitetnom liječenju - istakla je dr Mina Brajović, šefica SZO kancelarije u CG pozdravljajući zdravstvene radnike okupljene na nacionalnom sastanku sa tematskim fokusom na komparativna iskustva u

31

sprovođenju Programa HPV vakcinacije.

- Uspješna implementacija Plana uvođenja HPV vakcine u program imunizacije pretpostavlja mobilisanje kolektivne moći i resursa društva i svih sektora. Kao što vakcnacija predstavlja okosnicu napora na ostvarivanju univerzalne zdravstveno zaštite, tako i motivisani i kompetentni zdravstveni radnici imaju kritičnu ulogu u promociji benefita HPV vakcinacije za zdravlje djevojčica, djevojaka i žena u CG i razvoj cjelokupnog društva u kojem niko neće biti zaboravljen – kazala je dr Brajović.

Tokom sastanka, dr Milko Joksimović, spec. epidemiolog, koordinator aktivnosti kada je u pitanju HPV vakcinacija na nacionalnom nivou, naveo je da IJZCG već preko pola godine intenzivno radi na pripremi za započinjanje Programa HPV vakcinacije.

- Mnoge aktivnosti su urađene, a sada je došao je red i na one koje treba da budu vidljive, uključujući promociju. Kada je u pitanju Program imunizacija, Crna Gora se nalazi u nikad većim izazovima, sigurno je da ćemo se sa brojnim izazovima suočiti i kada je u pitanaju Program HPV vakcinacije, ali na nama je da ga postepeno razvijamo i unaprijeđujemo kako bismo u budućnosti promijenili sliku kada je u pitanju obolijevanje i umiranje prije svega od raka grlića materice – naglasio je dr Joksimović.

17. jul - Naučnim istraživanjem protiv mita o gojaznosti Kada je dr sci. med. Marina Jakšić, radila na doktorskoj disertaciji odbranjenoj na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, imala je jasno očekivanje: da doprinese razbijanju još uvijek ustaljenog mita u crnogorskoj javnosti o tome kako je gojazno dijete - zdravo dijete. Na gojaznost, ukazuje ona, a posebno na njen sami začetak, treba gledati kao na oboljenje koje prijeti da naruši zdravlje djeteta u datom uzrastu ali i dugoročno, u odrasloj dobi.

Njeno istraživanje u okviru doktorske disertacije je krenulo od poražavajućih rezultata ranije nacionalne studije (2013-2015. godine) koja je pokazala da se svako četvrto dijete u Crnoj Gori suočava sa predgojaznošću ili gojaznošću, i to dvostruko češće dječaci u odnosu na djevojčice. Tadašnje Istraživanje gojaznosti i siromaštva kod djece Crne Gore-klinički, patofiziološki i preventivni aspekti sproveo je Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom nauke Crne Gore.

- Nakon rezultata nacionalne studije, u okviru crnogorske dječije populacije sprovedeno je dodatno istraživanje patofizioloških osnova gojaznosti i metaboličkog sindroma (poremećaj metabolizma ugljenih hidrata, abdominalna gojaznost, povišen arterijski

32

krvni pritisak), a to su pokazatelji prisustva hroničnog zapaljenja niskog stepena i oksidativnog stresa u krvi oboljele djece - kazala je dr Jakšić.

U istraživanju je učestvovalo 202 djece uzrasta 7-15 godina iz 10 osnovnih škola u Podgorici, podijeljenih u tri grupe u odnosu na stepen uhranjenosti (normalno uhranjena, predgojazna i gojazna djeca), prema kriterijumu za procjenu nutritivnog statusa Međunarodne radne grupe za borbu protiv gojaznosti.

- Rezultati studije su pokazali da već u nutritivnom stadijumu predgojaznosti, a ne samo gojaznosti, kod djece postoje izražene sve navedene komponente metaboličkog sindroma kao i povišeni parametri hroničnog zapaljenja niskog stepena i oksidativnog stresa koji ukazuju na neke od mehanizama ćelijskog oštećenja, a što nije utvrđeno kod njihovih normalno uhranjenih vršnjaka – pojasnila je dr Jakšić.

Studija je sugerisala da se već kod predgojazne djece, dakle često mnogo ranije od trenutka obraćanja roditelja pedijatrijskoj službi i postavljanja dijagnoze gojaznosti, formira supstrat za razvoj kardiometaboličkih komplikacija gojaznosti.

- Rezultati su pokazali da je neophodno aktivno spovoditi preventivne mjere protiv dječje gojaznosti kroz multisektorsku saradnju nosilaca zdravstvene politike, zdravstvenih eksperata, obrazovno-vaspitnih ustanova, medija, odnosno svih koji u okviru svojih kompetencija mogu da daju doprinos rješavanju ovog problema – preporučila je dr Jakšić.

Gojaznost se, smatra ona, u svakodnevnom životu od velikog dijela javnosti percipira uglavnom kao estetski ili psiho-socijalni problem, pri čemu se često zaboravlja da je primarno riječ o poremećaju zdravlja, koje je evidentno već u dječijem uzrastu.

- U Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, gojaznost ima svoju jasnu poziciju. Naime, gojaznost i njene komplikacije (prvenstveno kardiovaskularne i metaboličke bolesti poput šećerne bolesti tipa 2, ali i brojne druge) skraćuju očekivani životni vijek i značajno slabe kvalitet života oboljele djece i odraslih. Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, dječija gojaznosti predstavlja jedan od najvećih globalnih javno-zdravstvenih izazova 21. Vijeka – zaključila je dr Jakšić.

Rezultati ovog istraživanja su naučnoj zajednici predstavljeni u okviru njene doktorske disertacije ove godine, kao i jednog broja naučnih radova objavljenih u renomiranim međunarodnim biomedicinskim časopisima.

Dr Jakšić je stručna saradnica na predmetu Patološka fiziologija i laboratorijska medicina, na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

18. jul – Strahuje se od većeg broja hospitalizovanih Broj inficiranih koronavirusom koji su trenutno hospitalizovani u Crnoj Gori je još uvijek pod kontrolom, kazao je medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Zoran Terzić i dodao da se strahuje da će povećan broj oboljelih usloviti i više bolničkog liječenja. Hospitalizovani, kaže, uglavnom imaju blaže kliničke slike i dodaje da trenutno nema životno ugroženih pacijenata.

U Crnoj Gori raste broj inficiranih koronavirusom. Dr Terzić je u emisiji Dobro Jutro Crna Goro kazao da je u našoj zemlji na bolničkom liječenju bilo 35 kovid pacijenata.

- U KCCG je bilo 9, Baru 11, Pljevljima 1, Bijelom Polju

2, Beranama 3, Kotoru 7 i Nikšiću 2. Taj broj je još uvijek pod kontrolom. Obzirom na kapacitete koje smo spremili za liječenje kovid pacijenata mi smo u strahu da će povećan broj oboljelih usloviti i povećan broj hospitalnog liječenja - kazao je dr Terzić.

Broj hospitalizovanih, kako je dodao, nije povećan u odnosu na februar mjesec ali, kaže, zabrinjava sve veći broj zaraženih.

- Hospitalizovani uglavnom imaju blaže kliničke slike ali svaka infekcija kovidom uz neke druge bolesti stvara preduslove za bolničko liječenje pacijenata - kazao je dr Terzić i dodao da trenutno nema životno ugroženih pacijenata.

-Tri pacijenta su bila na nižim dozama kiseonika ostali su na sobnom vazduhu - kazao je dr Terzić.

On je poručio da će, i pored kovida, svi pacijenti kojima je potreban specijalistički pregled biti pregledani.

Govoreći o listama čekanja u KCCG, dr Terzić je kazao da su od novog sistema zakazivanja očekivali veću dostupost pregleda.

- Pokazalo se da se kroz sistem jedan pacijent zakazivao i do 6 puta. Lista čekanja nije još uvijek definisana na pravi način – istakao je dr Terzić i dodao da sve u okviru mjesec dana nije lista čekanja.

- Bile su liste čekanja na Plastičnoj hirurgiji, Neurologiji i ja i dr Ljiljana Radulović smo se pored svih obaveza pridružili kolegama i radimo dopunske ambulante - kazao je Terzić.

I dalje su, kaže, nedostupni tremini za endokrinologa, reumatologa, gastroenteorologa i neurologa.

- To su tremini za 3 do 4 mjeseca. Mi svakog mjeseca damo po 300 do 400 termina za npr. endokrinilošku ambulantu. Za 24 sata svi termini budu popunjeni. Mi više nemamo fizičkog kapaciteta, ambulante i doktore kako bi stigli više - naglasio je dr Terzić i zamolio pacijente za strpljenje.

Kada je riječ o listama čekanja za operacije tu je, kaže, situacija vrlo dobra. TVCG 19. jul - Rade samo hitne intervencije na Klinici za kardiologiju Usljed povećanog broja pacijenata koji imaju primarno kardiološko oboljenje, a prilikom prijema zbog COVID-a, elektivni program na Klinici za kardiologiju biće privremeno obustavljen dok će se hitne intervencije sprovoditi nesmetano, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).

Poručili su da će uložiti maksimum napora da rad na ostalim klinikama bude nastavljen planiranom dinamikom ali napominju da ostaje mogućnost da rast COVID slučajeva utiče na organizaciju.

- Osim toga, za sada ne postoje naznake da bi moglo da dođe do privremene obustave ambulantnih pregleda u Poliklinici gdje se obavljaju redovni specijalistički i subspecijalistički pregledi - zaključili su iz KCCG. Portal Analitika 21. jul - Građani više nemaju pravo na usluge laboratorije u PUZ Meljine Opšta bolnica Meljine u Herceg Novom koja je u stečaju od septembra 2019. godine, sve teže funkcioniše, a dodatna otežavajuća okolnost je što im je nedavno ukazano iz Fonda zdravstva da usluge laboratorije nijesu obuhvaćene ugovorom koji bolnica ima sa Fondom te je i zatraženo da se te usluge ubuduće

ne fakturišu.

- Laboratorijske analize koje pripadaju sekundarnom nivou zdravstvene zaštite, za osiguranike Opštine Herceg Novi, treba da pruža Opšta bolnica Kotor, saopšteno je iz Fonda za zdravstveno osiguranje. Kako objašnjavaju, Ugovorom o pružanju zdravstvenih usluga, zaključenim između PZU Opšta bolnica Meljine u stečaju i Fonda, osiguranim licima opštine Herceg Novi, po uputu izabranog doktora DZ Herceg Novi, pružaju se usluge iz oblasti opšte hirurgije, interne medicine, ORL, ginekologije i akušerstva, HBO terapija, usluge mamografije i usluge kolonoskopije sa uzimanjem biopsije sa anestezijom, u okviru skrininga kolorektalnog karcinoma - piše u saopštenju.

Takođe, ugovorom je definisano da se u hitnim i neodložnim slučajevima potrebe za liječenjem osiguranih lica drugih opština, za vrijeme njihovog privremenog boravka na području opštine Herceg Novi, na osnovu uputnice Jedinice HMP Herceg Novi, mogu fakturisati i troškovi liječenja ovih lica, prema ugovorenoj proceduri, naveli su iz Fonda.

Ugovorom je, kako kažu, definisano da se fakture ispostavljaju do 10. u mesecu za prethodni mesec, a da rok plaćanja iznosi 60 dana od dana fakturisanja.

- Međutim, Fond plaća fakture u veoma kratkom roku nakon ispostavljanja, odnosno nakon knjiženja, upravo imajući u vidu finansijsku situaciju ove bolnice i još uvijek nedefinisan status.

Za posljednjih šest mjeseci bolnici je uplaćeno 931.102,37 eura, saopšteno je iz Fonda.

Fond je, kako ističu, u kontaktu sa predstavnicima Ministarstva zdravlja po pitanju očuvanja funkcionisanja ove bolnice, međutim, kako dalje navode, u skladu sa nadležnostima, nemaju zakonskih ovlašćenja za preduzimanje bilo kakvih inicijativa po pitanju promjena statusa te private zdravstvene ustanove. RTHN 23. jul - Korona se ponovo rasplamsava i u Crnoj Gori Niko u Evropi još ne uvodi nove mjere poput zatvaranja granica. Cilj je da se zaštiti zdravlje stanovništva uz minimalnu štetu prema ekonomiji. Svakako, situacija će se pomno pratiti, ističe dr Novice Vujoševića.

- Epidemiološka situacija u Crnoj Gori ponovo je alarmantna - našu zemlju zahvatio je novi talas koronavirusa, pa na dnevnom nivou već danima registrujemo po gotovo hiljadu novozaraženih.

U poređenju samo sa početkom jula, broj oboljelih je utrostručen – kazao je dr Vujošević.

Zbog usložnjavanja epidemiološke situacije, Institut za javno zdravlje Crne Gore apelovao je na građane da se vakcinišu ili da prime dodatnu treću i četvrtu dozu, međutim ni iz ove ustanove, ni iz Ministarstva zdravlja nema preciznih odgovora na pitanja o nabavci novih količina mRNA vakcina, s obzirom na činjenicu da ćemo uskoro ostati samo sa vakcinom kineskih proizvođača.

Iz Instituta za javno zdravlje pozivaju na poštovanje mjera koje su na snazi (distanca, maske u zatvorenom). Poprilično liberalne mjere zaštite od pandemije uslovile su da trenutno u našoj zemlji imamo 5.238 aktivnih slučajeva infekcije. U međuvremenu, korona je prodrla i u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija, gdje je zaraženo šest zatvorenika, dok je u Kliničkom centru Crne Gore, zbog kovida, Klinika za kardiologiju otvorena samo za hitne intervencije.

33

Ljeto bez restrikcija kako bi se, očito, spašavala turistička sezona prećutno je na snazi i u cijeloj Evropi koja takođe bilježi enorman rast broja novooboljelih.

Dr Vujošević ukazuje na to da rast broja oboljelih od koronavirusa jeste zabrinjavajući, ali da je riječ o pretežno lakšim kliničkim slikama.

- U pitanju su velike brojke. Ako uporedite podatke od 1. i one iz 19.jula vidimo da je oboljelih skoro tri puta više. Ta brojka raste ne samo kod nas, već i svuda u svijetu. Srećna okolnost je što je u odnosu na ukupan broj oboljelih, smrtnost relativno mala, a prognoze stručnjaka iz SZO su da trenutno dominantni soj kovida ne bi trebalo da dovede do teže kliničke slike koja bi imala za posljedicu učesalu smrtnost - napominje dr Vujošević.

Dodaje da su mjere koje su trenutno na snazi adekvatne onima koje važe u regionu i Evropi. Smatra i da su u skladu sa aktuelnom epidemiološkom situacijom, te da nema razloga da naša zemlja bude izuzetak u ovom slučaju.

- Mjere još ne bi morale da budu restriktivnije. Treba poštovati ove koje su na snazi. Trebalo bi da se drži distanca i obavezno – da se primi vakcina.

Niko u Evropi još ne uvodi nove mjere poput zatvaranja granica, već je cilj da se zaštiti zdravlje stanovništva uz minimalnu štetu prema državnoj ekonomiji. Ali, svakako, situacija će se pomno pratiti - poručuje dr Vujošević.

Istog stava su I u Institutu za javno zdravlje Crne Gore.

- Trenutne protivepidemijske mjere ne razlikuju se od mjera koje su trenutno aktuelne u razvijenim zemljama Evrope koje su na sličnom epidemijskom nivou - kazali su iz IJZ. Dr Vujošević poručuje da iako je usljed zaraze Omikron sojem koronavirusa klinička slika uglavnom laka, građani bi trebalo da se dodatno zaštite tako što će primiti novu dozu vakcine.

Naglašava da sticanje imuniteta izlaganjem virusu nije dobar način, zbog posljedica koje korona može ostaviti na zdravlje.

- Iako je klinička slika relativno laka, nikada se ne zna kod koga se bolest može zakomplikovati ili ko će imati postkovid stanje. Treba iskoristi ovo što imamo na raspolaganju, a to su vakcine koje, iako ne sprječavaju razbolijevanje, smanjuju broj teže oboljelih i rasterećuju bolničke kapacitete. Nije dobro izložiti se virusu, jer nikada se ne zna kakav će biti tok bolesti – naglasio je dr Vujošević.

Po preporukama NITAG-a (Nacionalnog stručnog savjetodavnog tijela za imunizacije) o vakcinaciji protiv COVID-19, na lični zahtjev, četvrtu dozu vakcine, tj. drugu booster dozu, mogu primiti sva punoljetna lica, naveli su iz IJZCG. Omikron varijanta BA.2.75 nazvana „Kentaur” do sada je otkrivena u Indiji, Velikoj Britaniji, SAD, Australiji, Njemačkoj i Kanadi. Iz IJZCG naveli su da postoji zabrinutost zbog novog soja koji se brzo širi.

- Pored očigledno brzog rasta broja zaraženih, virusolozi su zabrinuti zbog broja dodatnih mutacija koje BA.2.75 sadrži u odnosu na raniji soj BA.2 iz kojeg je vjerovatno evoluirao. Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) označio je novi soj kao „varijantu pod nadzorom. Ovaj soj uglavnom izaziva i daje simptome infekcije gornjih respiratornih puteva, gušobolju, curenje iz nosa, promuklost, opštu slabost. Većina ljudi pomisliće da boluje od neke banalne respiratorne infekcije. Kod starijih je moguć i teži klinički tok i prateće komplikacije - kazali su iz Instituta. Portala Analitika

34

25. jul – Dom zdravlja Podgorica pojačava kapacitet rada Covid ambulante Pomno prateći razvoj epidemološke situacije u Glavnom gradu i porast broja kako pregledanih tako i covid pozitivnih pacijentata, Dom zdravlja Podgorica pojačava kapacitet rada Covid ambulante.

Počela je sa radom još jedna Covid ambulanta u prostoru Muzičkog centra, gdje će se obavljati pregledi, laboratatorijska dijagnostika, kao i davanje parenteralne terapije pacijentima sa simptomima Covid infekcije.

Rad je obezbijeđen u 2 smijene, od 07-21h.

Na ovaj način će se rasteretiti rad postojeće Covid ambulante u Donjoj Gorici, približiti usluga građanima sa lijeve strane Morače, kao i smanjiti broj pacijentata koji čekaju na pregled.

Svjedoci smo jako visokih spoljšnjih temperatura poslednjih dana, koje će po najavama nadležnih trajati i narednih nedelja te molimo sugrađane sa simptomima respiratorne infekcije da koriste i naš dispečerski centar (020227722 ) i da u skladu sa savjetima vrše posjete ambulantama, kako bi se izbjeglo čekanje na pregled.

Zaposleni Doma zdravlja Podgorica će i dalje nastaviti da pružaju pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu našim sugrađanima, uprkos svakodnevnim izazovima, poručili su iz Doma zdravlja Podgorica.

26. jul – Oftalmolozi KCCG uspješno izveli operaciju vađenja intrabulbarnog stranog tijela Oftalmolozi Klinike za očne bolesti Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) uspješno su izveli operaciju vađenja intrabulbarnog stranog tijela, bakarne žice dužine 11-12 mm, koja je bila zabodena u unutrašnje duboke strukture zida očne jabučice (retinu, horoideu i skleru) u gotovo cijeloj dužini.

Operacija je urađena minimalno invazivnom hirurgijom, metodom vitrektomije, što je ujedno prvi put da se ovakva vrsta intervencije obavila u KCCG. Zbog rijetkosti mehanizma i vrste povrede u pitanju je i u svijetu izuzetno rijetka oftalmološka operacija. Pacijent kod koga je uspješno odrađena intervencija, koja je dovela do očuvanja kako anatomskog integriteta, tako i vidne funkcije, ima 62 godine a imao je povredu desnog oka zbog koje je dobio i gnojnu upalu svih unutrašnjih djelova oka.

Operaciju, koja je trajala tri sata, izvela je dr Danijela Đurović Raonić, a asistirala je dr Biljana Milojko Šćepović. Ostali članovi tima bili su anesteziolog dr Zoran Jovančević, instrumentarke Danijela Simonović i Ivana Jelušić i anestetičarka Kristina Novaković.

Takođe je dr Đurović Raonić po prvi put, pacijentu starom 51 godinu, ugradila multifokalno sočivo u lijevo a zatim i u desno oko. Pacijent koji je od svoje desete godine života nosio naočare zbog kratkovidosti, sada ima vidnu funkciju na oba oka 100% bez naočara, kako na daljinu, tako i na srednju daljinu i blizinu i daju mu kao intelektualcu izuzetan radni i životni komfor.

Ovo je dokaz da oftalmolozi KCCG prate savremene trendove u liječenju oftalmoloških pacijenata i kontinuiranim uvođenjem novih procedura podižu kvalitet pružanja zdravstvenih usluga u Klinici za očne bolesti.

27. jul - Pripremaju uputstvo o bližem načinu ostvarivanja prava na vantjelesnu oplodnju Nakon ukidanja Konzilijuma za vantjelesnu oplodnju u Kliničkom centru Crne Gore, Fond za zdravstveno osiguranje, ubrzo će pripremiti uputstvo o bližem načinu i postupku ostvarivanja prava osiguranika na liječenje neplodnosti postupcima medicinski potpomognute oplodnje, na teret sredstava Fonda.

Zakonom o medicinski potpomognutoj oplodnji ("Sl. list CG" br 145/12) propisani su uslovi i način obavljanja postupaka medicinski potpomognute oplodnje, dok je Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju ("Sl. list CG" br 145/12) propisano da je jedno od prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i pravo na liječenje neplodnosti postupcima medicinski potpomognute oplodnje.

28. jul - U Crnoj Gori će rasti broj zaraženih od covid-19 Šefica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Gori dr Mina Brajović kazala je da pandemija virusa korona nije okončana, te da se tokom ljetnjeg perioda može očekivati rast broja oboljelih i u Crnoj Gori.

- Prema SZO podacima, do sada je u svijetu registrovano više od 537 miliona laboratorijski potvrđenih kovid slučajeva i više od 6,3 miliona smrtnih slučajeva. Najnoviji podaci ukazuju da dolazi do novog rasta broja oboljelih u regionu Evrope.

Tokom trajanja pandemije, u Evropi je registrovano preko 224 miliona oboljelih i više od dva miliona smrtno stradalih osoba.

U toku protekle sedmice zabilježen je znatan broj oboljelih 1,2 miliona i nešto više od 1.900 smrtnih slučajeva.

Region Evrope učestvuje sa 35,7 odsto u ukupnom broju novooboljelih u svijetu i 26 odsto u ukupnom broju umrlih na globalnom nivou – saopštila je dr Brajović.

Tri od deset zemalja u svijetu sa najvećim brojem inficiranih je upravo u regionu Evrope. U proteklih sedam dana registrovan je značajan rast broja oboljelih u nekoliko zemalja EURO regiona: Izrael (61 odsto), Danska (53 odsto), Austrija (50 odsto), Italija (47odsto), Grčka (46 odsto), Holandija (43 odsto), Francuska (33 odsto).

- Rast broja novooboljelih se još uvijek nije reflektovao u rastu broja hospitalizacija i umiranja – istakla je dr Brajović.

Poručuje da je evidentno da pandemija nije okončana, te da se infekcija ponovo širi u svim populacionim grupama različitih uzrasta, posebno u populaciji mlađih osoba.

- Podaci Instituta za javno zdravlje upućuju da je ovo realan scenarij koji možemo očekivati i u Crnoj Gori. Ovaj rast broja oboljelih je zapravo matrica koju smo vidjeli i tokom poslednja dva ljeta. Sve brojke o broju oboljelih treba uzeti sa značajnom dozom rezerve iz razloga što je veliki broj zemalja u značajnoj mjeri redukovao aktivnosti na planu testiranja i sekvenciranja.

Jedna od ključnih preporuka SZO zemljama jeste da je neophodno nastaviti sa testiranjem. Ako smo slijepi i ne znamo gdje je virus i šta se sa njim dešava, ne možemo prekinuti lanac transmisije. Virus neće misteriozno iščeznuti, zato što smo prestali da ga "tražimo". Naprotiv, nastaviće da se širi i uzima danak. Budući da su Crna Gora i ostale zemlje u regionu Evrope značjno popustile mjere, realno je očekivati veće nivoe transmisije tokom ljeta. Bez

sumnje tome pogoduje u intenzivna interakcija, sve brojnija putovanja kao da se želimo "osvetiti" za protekla dva ljeta provedena sa restrikcijama.

Podizanje imuniteta na nivou populacije i ponašanja koja smanjuju rizik infekcije u populaciji starih su od ključnog značaja za prevenciju rasta broja umrlih tokom ljeta. Ključna poruka za građane – ukoliko se niste vakcinisali, učinite to sada. Donesite pravu odluku za sebe i svoje zdravlje, posebno ukoliko ste u kategoriji ranjivih osoba sa veći rizikom od dobijanja teške kliničke slike u slučaju infekcije SARS CoV 2 virusom. Raspoloživi podaci ukazuju da je zahvaljujući vakcinaciji protiv kovida-19 u periodu od 2020. do 2021. godine sačuvano 20 miliona ljudskih života. I dalje dominantan soj je omicron – naglasila je dr Brajović. Dan 28. jul - Položen kamen temeljac za izgradnju Klinike za mentalno zdravlje Simboličnim polaganjem kamena temeljca, predsjednik Vlade Dritan Abazović, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić i direktorica Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović, ozvaničili su početak izgradnje Klinike za mentalno zdravlje, značajan infrastrukturni objekat, vrijedan oko šest miliona eura.

Do kraja godine svi zdravstveni centri u Crnoj Gori biće pomognuti od države. Pokrećemo novu inicijativu za poboljšanje zdravstvenog sistema u Crnoj Gori.

Premijer Abazović je rekao je da se nakon više decenija počinje izgradnja “ozbiljnih objekata u zdravstvu”.

Do kraja ove godine, svi zdravstveni centri od Ulcinja do Pljevalja, od Herceg Novog do Plava i Gusinja će svi biti pomognuti od Vlade. Ovo je samo jedan od projekata, poručio je premijer i zahvalio se svim zdravstevnim radnicima koji, kako je kazao, u dosta skromnim uslovima ostvaruju izuzetne rezultate i čine nas ponosnim.

Poručio je da pokreću “veliku inicijativu koja neće zaobići nijedan grad u Crnoj Gori”, ali i naglasio da je Klinički centar Crne Gore srce ukupnog sistema zdravstva Crne Gore i da će imati prioritet u svakom slučaju.

Ministar Šćekić istakao je da je višedecenijska starost postojećih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori rezultat isto toliko stare nebrige i nemara o ulaganju u sistemsku i sistematičnu brigu o zdravlju naše populacije.

- Sadašnja Klinika za psihijatriju, smještena u montažnim objektima u parku pored Dvorca Petrovića na Kruševcu, uz požrtvovan rad ljekara i medicinskog osoblja, nadljudskim naporima uspijevala je da ovu važnu oblast zdravlja održi i pomogne onima

35

kojima je pomoć bila neophodna. Ne kažem slučajno nadljudskim, jer svako ko je imao potrebu da dobije zdravstvenu zaštitu iz oblasti mentalnog zdravlja svjedočio je uslovima koji odavno prevazilaze uslove ljudskog i profesionalnog dostojanstva - kazao je ministar Šćekić.

On je naglasio da svaki pacijent ima pravo na dostojanstveno liječenje i tretman, a svaki zaposleni uslove za rad u skladu sa vremenom u kojem živimo i da to više nije pitanje bilo kakvih zakonskih normi i protokola već neodložna obaveza sa kojom se moramo uhvatiti u koštac sad i odmah.

- Pored savremenih uslova za liječenje odraslih, prvi put u Crnoj Gori, a u okviru nove Klinike imaćemo i odjeljenje za dječju i adolescentnu psihijatriju gdje ćemo imati mogućnost hospitalizacije maloljetnih lica. Do sada smo za ovakva stanja naših mladih pacijenata pružali samo ambulantne usluge, dok smo za bolničko liječenje pacijente slali u inostranstvo, najčešće su to bile ustanove iz regiona - najavio je Šćekić.

Da Vlada Crne Gore, uz resorno ministarstvo, ali i nesebičnu pomoć resora finansija drži zdravlje u vrhu ljestvice svojih prioriteta, prema njegovim riječima, pokazuje i primjer početka gradnje Klinike koja je obećavana odavno, a tek sada, istinskim naporima svih koji su učestvovali u ovom procesu, gleda u izvjesne obrise buduće ustanove.

- Vrijednost radova za igradnju i opremanje Klinike iznosi oko 6 miliona eura, koji su obezbjeđeni iz kapitalnog budžeta, a dozvolite da ovom prilikom posebnu zahvalnost uputim porodici Kosović, gospođi Rukako Kosović, supruzi pokojnog akademika dr Dušana Kosovića, neuropsihijatra i psihoanalitičara, na vrijednoj donaciji koju su opredijelili za izgradnju i potrebe Klinike za mentalno zdravlje. Doktor Kosović, rođeni Nikšićanin, a stručnjak svjetskog glasa, davne 1960. godine osnovao je prvo odjeljenje neuropsihijatrije sa 25 postelja - podsjetio je ministar zdravlja upućujući, u ime Vlade i u svoje lično ime, veliku zahvalnost na ovom gestu.

- Investiciono razvojni ciklus u zdravstvenom sistemu neće se zaustaviti gradnjom klinike za koju danas postavljamo kamen temeljec. Već na jesen, vjerujem da ćemo se okupiti povodom početka gradnja Klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju, koja će biti izgrađena uz veliku finansijsku podršku delegacije Evropske unije u Podgorici. Uz pomoć EU partnera u planu je i realizacija projekta Operativnog centra za vanredne situacije u okviru Instituta za javno zdravlje, kao i adaptacija i opremanje mikrobioloških laboratorija u 9 zdravstvenih ustanova širom Crne Gore. Nakon usvajanja Zakona o budžetu za 2022. godinu, Ministarstvo zdravlja je u saradnji sa Upravom javnih radova i Ministarstvom finansija pokrenulo i ostale aktivnosti na realizaciji projekata u zdravstvu.

Raspisan je tender za rekonstrukciju Specijalne bolnice Vaso Ćuković u Risnu, kao i tenderi za projekat sanacije objekta i unapređenje fukcionisanja ambulante Dr Niko Miljanić u Velimlju i dogradnje Doma zdravlja u Ulcinju. Pripremljeni su projektni zadaci za Ugrentni centar u okviru Kliničkog centra Crne Gore i Opštu bolnice u Pljevljima. U pripremi je projektni zadatak za potrebe konkursa za izgradnju doma zdravlja u Siti Kvartu u Podgorici. Konkurs za idejno rješenje za ovu zdravstvenu ustanovu očekuje se do kraja godine.

Posebnu pažnju posvetili smo regionalnom razvoju i univerzalnosti pristupa zdravstvene zaštite. U prilog tome govori i podatak da su u toku pripreme za tendere zbirne vrijednosti oko

36

10 miliona eura za potrebe rekonstrukcije opštih bolnica u Bijelom Polju, Beranama, Cetinju, Nikšiću, kao i domovima zdravlja u Budvi, Cetinju i Plavu - najavio je ministar Šćekić.

Direktorica KCCG dr Radulović navela je da će ukupna bruto građevinska površina Klinike iznositi preko tri i po hiljade metara kvadratnih.

- Slikovito rečeno - u sadašnjem prostoru koji je bio neuslovan i kada sam ja bila ljekar na početku karijere, a kamoli danas, ima samo sedam bolesničkih soba u kojima je smješteno 40 postelja.

Nova zgrada imaće 20 soba sa 57 bolesničkih postelja i sve neophodne sadržaje za savremeno liječenje pacijenata sa mentalnim problemima.

Ovo će biti prvi bolnički objekat za liječenje crnogorskih osiguranika sa mentalnim problemima izgrađen po najsavremenijim medicinskim standardima - istakla je dr Radulović.

Ona je kazala da će Klinika nositi ime akademika Dušana Kosovića, pionira i jednog od utjemeljivača psihijatrijsko-neurološke službe u Crnoj Gori i uputila riječi zahvalnosti njegovoj supruzi gospođi Rukako Kosović, koja je donirala 200 hiljada dolara Kliničkom centru Crne Gore.

- Ovo je prilika da najavim i da ovdje nećemo stati. Klinički centar, konačno, postaje veliko gradilište. Do kraja godine očekujem i početak gradnje objekta u kom će biti smještene klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju sa PET CT - najavila je dr Radulović.

29. jul - Administrstivne prepreke ne smiju biti brana ostvarivanju zdravstvene zaštite izbjeglica iz Ukrajine Zdravstveni sistem Crne Gore posvećeno vodi računa o zdravstvenoj zaštiti izbjeglica iz Ukrajine koje borave u našoj zemlji, a administrativne prepreke koje se povremeno javljaju kao izazov biće prevaziđene zajedničkim djelovanjem svih nadležnih institucija, saopšteno je nakon sastanka ministra zdravlja Dragoslava Šćekića i šefa Kancelarije Agencije Ujedinjenih nacija za izbjeglice u Crnoj Gori (UNHCR) Žan Iva Bušardija.

Tokom susreta je pozdravljena istinska privrženost naše zemlje da pruži pomoć onima kojima je to najpotrebije u vremenima koja zahtijavaju zajedništvo i sinergiju svih činilaca društva.

Ministar je podsjetio da je odmah po izbijanju ratne krize u Ukrajini i dolaska prvih raseljenih lica, Vlada Crne Gore formirala Koordinaciono tijelo čiji je zadatak briga o licima sa ove teritorije, te da se kroz različite aktivnosti svako iz svoje oblasti i u okviru svojih resora sa posebnom pažnjom odnosi prema potrebama ukrajinskih izbjeglica. Takođe, za ove aktivnosti Vlada je opredijelila oko 2 miiona eura.

- Što se tiče zdravstvenog sistema, stojimo na raspolaganju sa svim resursima sa kojima raspolažemo. Ljude u nevolji, one koji su izgubili svoje domove, dočekaćemo kao pravi domaćini. Potrudićemo se i da svako raseljeno lice dobije zdravstvenu zaštitu, a prema podacima sa kojima raspolažemo, do sada nije bilo propusta u tom smislu.

Jasno je i da ćemo morati opredijeliti dodatna sredstva zbog priliva raseljejenih lica, ali u razgovoru sa ministrom finansija, dobio sam čvrsta uvjeravanja da će najavljeni rebalans budžeta tretirati i ovaj dio potreba - kazao je Šćekić.

Gospodin Bušardi je kazao da u Crnoj Gori trenutno boravi oko 10 000 izbjeglica iz Ukrajine te da se više od polovine njih prijavilo za sistem međunardone zaštite koji, između ostalog, podrazumijeva i pristup zdravstvenoj zaštiti.

On je upoznao ministra Šćekića sa povremenim izazovima administarstivne prirode sa kojima se suočavaju izbjegla lica i izarzio spremnost da zajedno doprinesu prevazilaženju istih.

30. jul - U Crnoj Gori registrovan prvi slučaj majmunskih boginja U Crnoj Gori je registrovan prvi slučaj majmunskih boginja kod crnogorskog državljanina koji je dobrog opšteg stanja, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

- Laboratorija Odeljenja za molekularnu dijagnostiku Instituta za javno zdravlje Crne Gore je detektovala, a u saradnji sa Institutom za virosologiju, vakcine i serume Torlak i potvrdila prvi slučaj obolijevanja od majmunskih boginja - naveli su iz IJZ. IJZ navodi da su sprovedene sve neophodne mjere prema oboljelom i kontaktima, u cilju sprječava i suzbijanja širenja bolesti.

Crna Gora je time uvrštena u spisak 79 država u kojima su registrovane majmunske boginje.

31. jul - Nove epidemioloske mjere Donesene su nove epidimiološke mjere u vidu obaveze nošenja zaštitnih maski u prodavnicama, apotekama, javnim ustanovama i u zatvorenim djelovima aerodroma, željezničkim i autobuskim stanicama.

Ukoliko nove mjere ne dovedu do poboljšanja epidemiološke situacije u narednom periodu, kao obavezna mjera biće uvedeno obavezno nošenje zaštitnih maski u svim zatvorenim prostorima, poručili sui z NITAG-a.

Do 12. avgusta zbog povećanog broja noovoboljelih donijete su, pored aktuelnih, dodatne epidemiološke mjere u cilju sprječavanja širenja zaraze koronavirusa.

Jedna od novih mjera je nošenje zaštitne maske u svim ustanovama javne uprave, prodavnicama, apotekama i benzinskim stanicama.

31. jul – Covid – presjek stanja, Institut za javno zdravlje Crne Gore Ukupno je dijagnostikovano 623 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 od 1 535 uzoraka na dan 31. jul 2022.g. Prijavljena su dva smrtna slučaja povezana sa SARS-CoV-2 infekcijom.

Oba preminula su iz opštine Bar, starosti 71 i 78 godina starosti.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 748.

Do 15:00 časova prijavljen je oporavak kod 617 pacijenata.

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 6 651.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 259 972.

37

ZANIMLJIVOSTI

Tehnika izazivanja lucidnog sanjanja nezavisno je provjerena prvi put

Više od polovine učesnika lucidno je sanjalo tokom ispitivanja, što je dovelo do rekordne stope uspjeha u samo nedjelju dana bez korištenja vanjske intervencije. Lucidno sanjanje je izraz koji se daje stanju u kojem je sanjar svjestan da sanja i ima određenu kontrolu nad tim kako san napreduje. Nekada se smatrala mitom, ali nauka je potvrdila postojanje lucidnih snova i otkrila da neke metode rade na povećanju izgleda da će ih ljudi imati.

Ipak, neki od njih zahtijevaju naprednu opremu, dok su drugi daleko od pouzdanih.

Lucidni snovi se smatraju potencijalnim alatom za iscjeljivanje trauma i kontrolu nezdravog ponašanja.

Dr Denholm Aspy sa Univerziteta u Adelaideu istražuje hoće li kombinovanje tehnika donijeti veći uspjeh. On je podučio 169 učesnika tehnikama razvijenim za izazivanje lucidnih snova. Jedno od njih, testiranje stvarnosti, dovodi ljude u naviku da redovno provjeravaju jesu li zaista budni. Mnemonička indukcija lucidnih snova (MILD) navodi učesnike da postavljaju alarme kako bi ih probudili nakon pet sati i izrecitovali “Sljedeći put kad budem sanjao, sjetiću se da sanjam” prije nego što se vrate na spavanje. Praktičari takođe zamišljaju kako bi bilo biti u lucidnom snu.

U časopisu Dreaming, dr Aspy izvještava da testiranje stvarnosti samo po sebi nije donijelo nikakvu korist, ali od onih koji su isprobali kombinaciju testiranja stvarnosti i MILD-a, 53 posto je imalo lucidan san tokom probnog razdoblja, a 17 posto uspješno svake noći. Rekao je za IFL Science da to premašuje bilo koju prethodnu studiju sprovedenu bez intervencija kao što su maske koje svijetle u očima ljudi pri otkrivanju REM spavanja.

S obzirom na to da je nedostatak koristi samo od testiranja stvarnosti, dr Aspy je priznao da se lucidni snovi mogu u potpunosti pripisati MILD-u. Međutim, primijetio je da njegova stopa uspješnosti premašuje onu u prethodnim studijama MILD-a, čak i onima koje je sproveo sam izumitelj.

Otprilike 55 posto ljudi ima lucidan san u nekom trenutku svog života, ali za većinu ljudi to se događa rijetko. Dr Aspy se i sam zainteresovao za lucidne snove nakon što je imao jedan kao dijete, a promijenio je doktorat psihologije iz proučavanja neverbalne komunikacije nakon što je sanjao lucidni san noć prije nego što je trebao započeti doktorat.

Većina lucidnih sanjara u početku se brzo bude, ali, rekao je dr Aspy za IFLScience, s iskustvom ih mogu naučiti da produže san i do sat vremena. Dr Aspy traži volontere za dalje studije, a za IFLScience je rekao da je odabrao jednonedjeljno probno razdoblje u nadi da će postići učinak dovoljno brzo da bude prikladan za buduća istraživanja primijenjena poput liječenja noćnih mora.

Magazin.hr

Hirurzi su produktivnji u poslu ako slušaju muziku tokom operacije Istraživanja su se bavila analizom koja je muzika najbolja za slušanje tokom intervencija u operacionoj sali. Slušanje rok muzike čini hirurge bržim i preciznijim, otkriva novo istraživanje.

Puštanje muzike kroz zvučnike gotovo je udvostručilo brzinu hirurga na određenim zadacima u operacionoj sali – bez

38

uticaja na njihovu preciznost.

U ispitivanjima, oni koji su slušali Highway To Hell i T.N.T. skratili su vrijeme potrebno za „precizno rezanje“ sa 236 sekundi na 139 i bili su oko pet odsto bolji na testovima tačnosti.

Doktori su skoro 50 odsto brže zašivali rane kada su se u pozadini puštali hitovi Beatlesa Hey Jude i Let It Be, ali pozitivan efekat je izgubljen ako su te numere puštane glasno.

Stručnjaci tvrde da popularne rok melodije poboljšavaju performanse ublažavajući stres, opuštajući mišiće, bore se protiv anksioznosti, pa čak i snižavaju krvni pritisak.

- Naši rezultati pokazuju da i soft rok i hard rok mogu poboljšati hirurške performance – istakao je vodeći istraživač dr Cui Jang sa Univerziteta Heidelberg, u Njemačkoj.

- Kod hard rok muzike, pozitivan efekat je bio posebno uočljiv kada se muzika puštala glasnije - dodao je dr Jang. Pojasnio je da muzika visoke ritmičnosti može da obezbijedi tempo za održavanje brzine izvođenja i na taj način poboljša performanse zadatka. Muzika se pušta u skoro dvije trećine operacija. Novosti.rs

IZ MEDICINE

Studija pokazala kako omikron utiče na zdravlje srca Omikron varijanta koronavirusa ne utiče negativno na zdravlje srca i krvnih sudova kod mlađih odraslih osoba koje su vakcinisane, rezultati su američke studije. Pokazalo se da su ranije varijante koronavirusa štetno uticale na srce i kardiovaskularni sistem pacijenata, zbog čega su naučnici očekivali slične obrasce kada su sproveli manje istraživanje među grupom mlađih osoba.

Uporedili su stanje 23 mlade osobe koji su se u posljednjih šest nedjelja zarazili jednom od varijanti omikrona sa 13 vakcinisanih mladih odraslih osoba koje nikada nijesu imale kovid-19. Učesnici istraživanja imali su prosječno između 20 i 25 godina.

Markeri kardiovaskularnog zdravlja uključivali su funkciju krvnih sudova i reakciju na nadražaje, stanje zidova arterija, varijabilnost otkucaja srca i reakcije srca na promjene krvnog pritiska, objavljeno je u časopisu American Journal of Physiology – Heart and Circulatory Physiology.

- Suprotno našoj hipotezi - napisali su autori, nije bilo razlika ni u jednom od navedenih parametara među zdravim vakcinisanim mlađim odraslim osobama koje su se zarazile

kovidom za vrijeme talasa omikron varijante i onih koje nikada nijesu imale kovid.

- Saznanje da sve varijante koronavirusa nijesu štetne za zdravlje srca i krvnih sudova kod mladih, inače zdravih odraslih osoba je obećavajuće. Ali ipak postoje nedavne indicije po kojima bi kardiovaskularno zdravlje kod pojedinaca moglo da bude dugoročno narušeno. Zbog toga ćemo morati da obavimo dodatna istraživanja da bi odredili dugoročan ishod njihovog kardiovaskularnog zdravlja - objasnili su naučnici. Hina

Italija najbrojnija u Evropi po broju stogodišnjaka Kandida Uderco je treća italijanska stogodišnjakinja koja još uvijek vozi i koja je ovih dana obezbijedila sebi produženje vozačke dozvole na još dvije godine. Ova živahna baka je rekla da voli da bude autonomna i da ne želi da vrši pritisak na sina da je vozi okolo.

- Produženje vozačke dozvole čini me srećnom, tako se osjećam slobodnije - rekla je Kandida za Corriere del Veneto.

O tajni svoje dugovječnosti kaže: "Imam sreće. Doživjela sam sto godina i to što sam zdrava za mene je iznenađenje. Nikada ne pijem tablete, samo povremeno za spavanje".

Vid joj je dobar, tvrde ljekari, toliko da novine čita bez naočara. Svake nedjelje ujutro u šest spremna je za šetnju sama ili sa prijateljima.

Uderzo je rekla da je u životu jedino žalila za svojim mužem koga je izgubila kada je bila relativno mlada. Ali odlučila je da nastavi da uživa u životu što je više moguće.

- Počela sam da idem u duge šetnje sa prijateljima, to mi je pomoglo da se nosim sa tugom – objasnila je Uderzo.

Inače, u Italiji osobe starije od 80 godina moraju obnavljati vozačku dozvolu svake dvije godine uz ljekarsku potvrdu da su psihički i fizički sposobne.

Populacija stogodišnjaka u Italiji je među najbrojnijima u Evropi, a broj ljudi koji prelaze tu impozantnu starosnu granicu nastavlja da raste. Prema podacima koje je početkom maja objavila nacionalna agencija za statistiku, Italija ima 20.456 stogodišnjaka, a 2019. bilo ih je 14.456.

39

REGION 01. jul - Karcinom endomertrijuma u porastu – Hrvatska U Hrvatskoj je u posljednjih dvadeset godina karcinom endometrijuma u porastu, rak jajnika i rak vrata maternice su sve češći.

- Kada smo zdravi ne želimo uopšte da razmišljamo o bolestima i karcinomima, no bez obzira na starosnu dob jako je važno da se svaka žena brine o svom ginekološkom zdravlju, posebno ako postoji porodična - genetska predispozicija - rekla je dr Therese Bevers, direktorica Centra za prevenciju raka.

Iako se ove vrste bolesti češće događaju nakon menopauze, žene mlađe starosne dobi bi se takođe trebale naviknuti na redovne preglede jer se zloćudna bolest može dogoditi u svakoj starosnoj dobi.

- S godinama raste i rizik od svih vrsta karcinoma, ali je važno moći prepoznati važne simptome u bilo kojoj dobi. Ako se pojave odmah se treba javiti ljekaru – naglasila je dr Bevers iznoseći porazne rezultate o sve većem broju mladih žena koje se susreću sa ovom opakom bolešću. Mdanderson.org.

01. jul - Troškovi u zdravstvu ubrzano rastu - BiH Ukupni izdaci u zdravstvu u Bosni i Hercegovini u 2020. godini iznosili su tri milijarde 384 miliona KM. Od toga, 71 odsto su bili javni, a 29 odsto privatni izdaci, podaci su Agencije za statistiku BiH. – U BiH potrošnja u zdravstvu kontinuirano raste. U 2016. godini, ukupna potrošnja je iznosila skoro 2,76 milijardi KM, što je za oko 624 miliona KM manje nego u 2020 – saopštili su iz ove agencije.

U BiH je u 2020. više od polovine ukupne potrošnje za zdravstvo utrošeno na usluge liječenja i rehabilitacije, a jedna četvrtina na medicinska sredstva. Na usluge liječenja u ovom periodu je otišlo 1,96 milijardi KM. S druge strane, na preventivnu njegu, u koju su uključeni programi informisanja, edukacije i savjetovanja, programi imunizacije, ranog otkrivanja bolesti, praćenja zdravstvenog stanja stanovništva, epidemiološko praćenje i kontrola rizika od bolesti, te programi pripreme za odgovor na katastrofe, u 2020. je utrošeno dva odsto ukupnih sredstava za zdravstvo.

Javno zdravstvo u BiH finansira se uglavnom iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, dok je udio budžetskih sredstava u javnom zdravstvu veoma nizak. Srpskainfo.

02. jul – Raste broj preminulih i inficiranih koronavirusom - Hrvatska U Hrvatskoj je u posljednja 24 sata zabilježeno 1078 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a umrle su tri osobe, izvijestio je

40

Nacionalni štab civilne zaštite. Trenutno je 6191 aktivnih slučajeva, 257 pacijenata je na bolničkom liječenju, a među njima osam na respiratoru. U samoizolaciji je trenutno 3.335 osoba.

Do sada je ukupno testirano 4.946.180 osoba, od toga 2.810 u posljednja 24 sata.

Utrošene su 5.258.754 doze vakcina, a vakcinisano je 59,55 posto ukupnog stanovništva, odnosno 70,82 posto odraslog stanovništva. Dan ranije su utrošene 302 doze vakcina, a od toga je 58 osoba vakcinisano prvom dozom.

Dosad je 2.315.567 osoba vakcinisano barem jednom dozom, a od njih je vakcinacija završena za 2.245.251 osobu (2.041.941 osoba vakcinisana s dvije doze te 203.310 osoba vakcinisano vakcinom Jannsen), što čini 68,78 posto odraslog stanovništva. Hina 03. jul - Korona se vratila u Srbiju Dio ljekara smatra da je vrijeme da se maske vrate, no u Institutu za javno zdravstvo tvrde da je situacija pod kontrolom i da restriktivne mjere za sada nijesu potrebne.

I u Srbiji je zabilježen porast broja zaraženih korona virusom.

Dio ljekara smatra da je vrijeme da se maske vrate, no u Institutu za javno zdravstvo tvrde da je situacija pod kontrolom i da restriktivne mjere za sada nijesu potrebne.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je svaka peta smrt u Srbiji u prethodnoj godini bila povezana s COVID-19, što je tri puta više od ranije objavljenog.

03. jul - Novi pristup borbi protiv pandemije - Slovenija U Sloveniji je novi pristup u borbi protiv pandemije, u kojoj će ključnu riječ imati Nacionalni institut za javno zdravlje.

Nova Vlada kaže da time ispunjava obećanja iz predizborne kampanje da će slušati struku i strategiju temeljiti na preporukama stanovništvu, a ne na obavezujućim mjerama. Al Jazeera 04. jul - Sjeverna Makedonija u korona rastu usred ljetnih odmora Broj oboljelih od Covida-19 u Sjevernoj Makedoniji nakon nekoliko mjeseci stagnacije ponovo je počeo da raste. Ako je početkom juna bilo osamdeset novih slučajeva dnevno, mjesec juni okončan je sa dvostruko više oboljelih. Tako su 2. jula registrovane 193 novozaražene osobe korona virusom. Broj je počeo da raste sredinom juna, što se poklopilo sa završetkom školske godine i početkom ljetnjeg raspusta, kada su makedonski državljani u

većem broju krenuli van zemlje. Do sada nije došlo do povećanja broja hospitalizacija i smrtnih slučajeva, ali se novi, zarazniji podsoj omicrona sve više šire Evropom.

Ljekari kažu da ne treba biti panike, već je oprez prije svega potreban kada su u pitanju starije grupe građana, kao i oni sa višestrukim oboljenjima.

Mikrobiolog dr Nikola Panovski ukazuje da će sa sve većim brojem kovid pozitivnih doći i nove varijante omikrona. Razlog za širenje virusa vidi u nedostatku mjera, okupljanju u zatvorenim prostorijama zbog toplijeg vremena, ali i u korištenju klima uređaja koji brže šire aerosole i virus.

- Broj slučajeva, barem ovdje u Makedoniji, me ne brine, čak me raduje. Što je veći broj mladih koji ne završe u bolnici, već se brzo oporavljaju, bez komplikacija, znači i veći imunitet ljudi.

Dok god su bolnice prazne, nije strašno – kazao je dr Panovski.

Pojasnio je da je dobro da najnovije varijante virusa ne izazivaju veće komplikacije. Stoga smatra da bi fokus trebao biti na osobama starijim od 70 godina, za koje kaže da je dobro da nose maske svaki put kada uđu u zatvoreni prostor sa mnogo ljudi.

Kao i kod svake bolesti, očekuje da će porastom broja oboljelih biti i određeni broj umrlih. Radio Slobodna Evropa 05. jul - Zarade ljekara manje nego prije godinu dana - Srbija Zarade zaposlenih u zdravstvu u Srbiji realno su pale u poređenju sa istim periodom prošle godine, dok su u administraciji neznatno porasle, pokazuje najnovoja analiza ekonomskog biltena Kvartalni monitor.

U odnosu na prethodni kvartal (poslednji kvartal 2021) zarade su realno veće u zdravstvu za 4,3%, 1,5% su veće u obrazovanju i 5,2% u državnoj upravi, jer zarade u javnom sektoru nominalno i realno porastu na početku godine. Međutim, u odnosu na isti kvartal prethodne godine, zarade su u zdravstvu i obrazovanju realno opale, dok su u državnoj administraciji neznatno porasle.

Na nivou cijele privrede, stagnacija i blagi pad zarada je primjetan u tekućem kvartalu u odnosu na prethodni kvartal.

Zarade su u Q1 ostvarile značajan međugodišnji nominalni rast, ali usled visoke inflacije, realni rast je iznosio 4,3% međugodišnje, ocjenjuje Kvartalni monitor. Prosječna zarada je iznosila 72 hiljade dinara, pri čemu su zarade u privatnom sektoru 69,5 hiljada dinara, dok su u javnom sektoru iznosile 78 hiljada.

Medijalna zarada je u prvom kvartalu ove godine za 25% niža u odnosu na prosječnu i iznosila je 54 hiljade RSD. Ako posmatramo zarade u opštem sektoru države, administracija prednjači sa prosječnom zaradom od 82 hiljade RSD, i nešto je veća u odnosu na prosjek za zdravstvo i socijalni rad (80 hiljada), i značajno je veća u odnosu na prosjek za obrazovanje i kulturu (70 hiljada). Monitor 05. jul – Ne planiraju uvođenje zaštitnih mjera protiv koronavirusa - Hrvatska Prošla su već tri mjeseca otkako je Nacionalni štab civilne zaštite ukinuo većinu protivepidemijskih mjera nakon što su početkom aprila brojke zaraženih koronavirusom, ali i umrlih od covida-19 drastično pale. Činilo se da epidemija covida-19 u Hrvatskoj, kao i drugdje u Evropi, nepovratno jenjava nakon što

su sve epidemijske statističke krivulje strmoglavo padale nakon vrhunaca zabilježenih krajem januara. U Hrvatskoj je vrhunac zabilježen 26. januara kada je bilo 11.812 zaraženih i 64 umrlih.

Nakon dužeg razdoblja relativno niskih brojki, protekle nedjelje broj zaraženih je nekoliko dana ponovno premašivao hiljadu. To što je u protekla 24 sata zabilježeno 57 novih slučajeva zaraze pripisano je manjem broju testiranja nedjeljom. No, sada je broj aktivnih slučajeva zaraze u Hrvatskoj 5498. Od tog je 297 pacijenata na bolničkom liječenju, a sedmero je na na respiratoru.

Preminule su tri osobe.

Budući da od sredine juna opet raste broj zaraženih virusom SARS CoV-2, a neke zemlje, poput Njemačke, ozbiljno razmatraju vraćanje protivepidemijskih mjera na snagu, strahujući već od novog ljetnog talasa epidemije, nadležni u Hrvatskom zavodu za javno zdravlje (HZJZ) ne razmatra vraćanje na snagu određenih mjera. Net.hr 07. jul - Održano veče zahvalnosti medicinskim sestrama – Hvala, sestro! - Hrvatska Svečano veče zahvalnosti medicinskim sestrama i tehničarima, a koja se održala drugu godinu za redom, priredila je agencija Kreativna poslovna rješenja u suradnji s Hrvatskom komorom medicinskih sestara.

Proteklih nekoliko godina pokazali su izuzetnu hrabrost i predanost svom pozivu te su time doživjeli posebnu pohvalu javnosti. Povećala se njihova prepoznatljivost i važnost njihove uloge u društvu. Bez medicinskih sestara i tehničara nema kvalitetne zdravstvene zaštite.

Pod simboličnim nazivom Hvala sestro! okupio se velik broj medicinskih sestara i tehničara iz više bolničkih ustanova iz Hrvatske, a veče je započeto uvodnim govorom posebne zamjenice ministra dr Vere Katalinić Janković, koja se sestrama obratila riječima zahvalnosti za njihovu profesionalnost i sve ono što čine u zdravstvenom sistemu.

- Tokom svoje profesionalne karijere u zdravstvu vrlo sam rano shvatila koliko je važno imati dobrog saradnika, dobru sestru i nikada ni nije bilo teško priznati da od dobre sestre mogu puno toga naučiti. U našem sistemu ima više od 38.000 sestara, raspoređenih po različitim djelovima i sada kad je jedna od reformskih tema upravljanje ljudskim resursima, sigurno će se puno mjera odnositi na položaj sestre - rekla je dr Katalinić Janković te dodala da je posao sestre posebno prepoznat za vrijeme kovid pandemije.

08. jul - Sud odredio da istopolni partneri mogu usvajati djecu – Slovenija Slovenački ustavni sud je presudio da zakonske regulative, prema kojima samo osobe različitog pola mogu da sklope bračnu zajednicu i usvajaju djecu, nijesu ustavne.

Te zakonske regulative, kako je taj sud ocijenio, u suprotnosti su sa ustavnom zabranom diskriminacije.

Zakonodavac je dobio šest mjeseci da tu neustavnost ukloni, nakon čega će se o legislativnim izmjenama izjasniti parlament.

Iz ustavnog suda su kazali kako to ne znači da će istopolni partneri ubuduće imati “apsolutno pravo” na usvajanje djece, već da će im se omogućiti da budu uvršteni na listu kandidata za

41

usvajanje, dok će odabir najprimjerenijih kandidata i dalje biti u nadležnosti centara za socijalni rad. MINA 09. jul - Pokrenuti novi Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja melanoma - Hrvatska Ministar zdravlja Vili Beroš najavio je pokretanje novog nacionalnog programa ranog otkrivanja melanoma te istakao da javnozdravstvena akcija Euromelanom pokazuje reformu zdravstva "u malom" - sinergiju domova zdravlja i bolnica s pacijentom u središtu zdravstvenog sistema.

Ministar Beroš s akademkinjom Mirnom Šitum i Hrvatskim zavodom za javno zdravlje pokreće novi Nacionalni preventivni program ranog otkrivanja melanoma. On je upozorio da u Hrvatskoj svaki drugi dan jedna osoba umre od melanoma. Broj preminulih i oboljelih kontinuirano raste što je vidljivo i na ostrvu Braču gdje su utvrđena 43 visoko suspektna melanoma i 41 karcinom kože od kojih je 10 planocelularnih karcinoma.

Kaže da rezultati projekta Euromelanom referentnog centra za melanom Ministarstva zdravlja dodatno pokazuju da moraju promijeniti pravac kretanja i vratiti se na Štamparove postavke sa zaokretom prema još dostupnijoj zdravstvenoj zaštiti i aktivnijoj ulozi pacijenta u brizi za svoje zdravlje. Hina 11. jul - Širi se virus krpeljskog meningoencefalitisa - Hrvatska Nastavni zavod za javno zdravlje Primorsko-goranske županije zabilježio je dva teška slučaja zaraze virusom srednjeevropskog krpeljskog meningoencefalitisa.

Od posljedica bolesti umrla je jedna zaražena osoba i dodaju da je riječ o virusu koji prenose krpelji.

U Hrvatskoj godišnje u prosjeku ima 25 zaraza ovim virusom, ali glavni županijski epidemiolog dr Dobrica Rončević misli da su aktuelne brojke, s obzirom na to da se virus širi od proljeća do jeseni, znak upozorenja svima koji borave u prirodi. Index. Hr 12. jul - Zabilježili veliki broj zaraženih u poslednja tri mjeseca - Slovenija Slovenija je u poslednja 24 sata registrovala 2.365 slučajeva korona virusa, što je najveći broj zaraženih u poslednja tri meseca, i 29 odsto više nego istog dana prije nedelju dana, saopštilo je Ministarstvo zdravlja te zemlje.

Kako se navodi u saopštenju, jedan pacijent je preminuo od posledica covida-19.

Trenutno je ukupno 49 pacijenata zaraženih korona virusom u bolnicama, uključujući njih osmoro koji su na intenzivnoj njezi.

Sedmodnevni prosjek novih dnevnih slučajeva porastao je na 1.308, za 79 više u odnosu na prethodni dan, a stopa prijavljivanja slučajeva za 14 dana na 100.000 stanovnika porasla je na 749, prema podacima Nacionalnog Instituta za javno zdravlje. STA 12. jul - Više od 100 ljekara napustilo posao u prvih šest mjeseci - Kosovo U prvih šest mjeseci ove godine 108 ljekara, od kojih 36 specijalista, napustilo je posao u javnim zdravstvenim ustanovama

42

Kosova da bi nastavili da rade u struci u inostranstvu, prenijela je Gazeta ekspres.

Predsjednik Komore ljekara Kosova dr Pljeurat Sejdiu rekao je da je odlazak ljekara iz Kliničkog centra za veliku zabrinutost i da Kosovo nije uspjelo da oformi odgovarajuću strategiju za ljudske resurse.

- Ovo je alarm i nema dobru prognozu. Tri osnovna razloga i dalje ostaju ista kao od prošle godine – uslovi rada, kvalitet i uslovi specijalističkog obrazovanja i treći je zarada - rekao je dr Sejdiu.

On smatra da je jedino rješenje ozbiljno ulaganje u zdravstvo, ne samo u opremu, već i u ljudske resurse, kao i definitivno profilisanje bolnica, što nažalost niko ne shvata ozbiljno.

Ministar zdravlja Rifat Ljatifi smatra da je odlazak ljekara sa Kosova osnovni problem za kosovsko zdravstvo. Iako kaže da radi na stvaranju boljih uslova za zdravstvene radnike, Ljatifi ističe da nikada neće moći stoprocentno da zaustave ovu pojavu odliva mozgova.

Najbolje rješenje za sprječavanje odlaska ljekara sa Kosova, prema riječima direktora Kliničke univerzitetske bolničke službe Kosova dr Valjbona Krasnićija, jeste usvajanje Zakona o platama.

Kossev 14. jul - Za rekordnu smrtnost penzionera kriva je korona - Hrvatska U Hrvatskoj se nikad nije više umiralo kao u minule dvije godine i nikad nijesu više umirali penzioneri.

Nakon što je lani umrlo rekordnih 62.712 građana, što je najviše umrlih poslije 1945., i ove se godine nastavila velika smrtnost penzionera. Kako piše Večernji list, u prvih pet mjeseci 2022. umrlo je 22.611 korisnika penzijskog osiguranja ili 136 umrlih penzinera više nego u istom razdoblju lani.

Takođe, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u prvih 5 mjeseci 2022. umrlo je 26.278 osoba, nešto manje nego u istom razdoblju lani (26.983). Je li umirovljenike pokosila korona ili kombinacija te bolesti, siromaštva i izolacije, te jesu li u Hrvatskoj u protekle dvije godine više nego inače umirali građani mlađi od 65 godina?

Demograf izv. prof. Ivan Čipin, koji se s kolegama bavio analizom broja umrlih u Hrvatskoj od početka pandemije, ističe da je prošlogodišnji broj umrlih u Hrvatskoj bio izuzetno visok, posebno imajući u vidu da su dostupne Eurostatove i UN-ove procjene broja umrlih napravljene prije pandemije prognozirale oko 52.000 umrlih za 2020. i 2021.

- Ni u jednoj varijanti nije prognozirano da će lani umrijeti 10.000 ljudi više od petogodišnjeg prosjeka, što jasno pokazuje da to nije zbog stare dobne strukture, jer populacija je bila jednako stara i u godinama prije pandemije. U prvih pet mjeseci ove godine višak smrtnosti manji je nego u istim mjesecima prošle godine.

Izraženiji je bio u februaru, na vrhuncu talasa omikrona. Do nekog ubitačnog soja na jesen, demografi očekuju da će broj umrlih u 2022. godini biti niži nego u 2021. i trebao bi se spustiti ispod 60.000. Večernji list 16. jul - Potvrđen antraks u Hrvatskoj Nekoliko pacijenata javilo se u Opštu bolnicu Sisak, a sumnja se na zarazu antraksom, javlja HRT. Svi pacijenti bili su u

kontaktu sa zaraženim životinjama, i svi su razvili simptome lakšeg, kožnog oblika zaraze.

Na prostoru Parka prirode Lonjsko polje raste broj uginule stoke, a prema neslužbenim informacijama, od početka ovog mjeseca uginulo je 107 goveda.

Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da je kod uginulih goveda na području Parka prirode Lonjsko Polje potvrđena bolest bedrenica (antraks).

Ministarstvo je izvijestilo da je, s obzirom da je na području Parka prirode Lonjsko Polje pašnjaka Osekovo uginuo veći broj životinja, a uginućima je prethodila pojava neuroloških kliničkih znakova, odredilo razudbu lešina dvije uginule životinje i uzimanje uzorka za laboratorijsku dijagnostiku u svrhu isključivanja bedrenice i uzimanje uzoraka mozga u svrhu isključivanja bjesnoće i goveđe spongiformne encefalopatije. Danas.hr 18. jul – Ulaskom u EU otišla 1032 ljekara - Hrvatska Vodeća hrvatska ljekarska udruženja zatražile su od Vlade da hitno riješi probleme s koeficijentima ljekara, omogući reprezentativnost ljekarskog sindikata te riješi pitanje više od tri miliona prekovremenih radnih sati ljekara na godišnjem nivou.

- Mi ne možemo pregovarati o svojim radnim pravima, i sistematski se krši Zakon o radu u kontekstu prekovremenih sati ljekara. Tražili smo donošenje zakona o radno-pravnom statusu ljekara, no ništa se u tom smislu nije pomaklo - istakao je predsjednik Hrvatske ljekarske komore (HLK) dr Krešimir Luetić na konferenciji za novinare.

- Svi razgovori koje smo vodili u Ministarstvu ostali su bez rješenja, ministar ne odgovara na naše dopise. Mi ćemo to sada rješavati na drugi način - poručila je predsjednica Hrvatskog ljekarskog sindikata (HLS) dr Renata Čulinović Čaić. Kao odgovor na ignorisanje Vladog pozvala je kolege da počnu raditi skladno propisanim standardima i normativima.

Pojasnila je da traže priznavanje reprezentativnosti HLS-u prije početka pregovora o novom granskom kolektivnom ugovoru, 31. oktobra. Traže i donošenje zakona o radno-pravnom statusu ljekara, te izjednačavanje koeficijenta ljekarima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i bolnicama. Traže i rast plata specijalizanata barem za deset posto te priznavanje uslova rada skladno radnom mjestu.

- Ako samo trećina ljudi na pojedinim odjeljenjima povuče saglasnost za nedjeljni rad duži od 48 sati, sistem je blokiran - poručila je dr Čaić. Hina

dano do 50 žena starosti od 45 do 69 godina i žena poslije 40. godine sa pozitivnom porodičnom anamnezom. Na inicijativu Saveta za zdravlje Grada Kragujevca i Instituta za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović – Batut’ uz podršku Ministarstva zdravlja, u Kragujevcu je prvi put pokretni mamograf i u krugu UKC Kragujevac biće postavljen do kraja avgusta.

- Dvije godine pandemije su uticale da odgovorimo potrebama naših sugrađanki za preglede mamografom. Veliku zahvalnost za podršku u ovoj akciji lokalna samouprava upućuje Institutu Batut, UKC Kragujevac i Domu zdravlja Kragujevac – kazala je dr Gordana Damnjanović, članica Gradskog vijeća za zdravstvo i predsjednica Savjeta za zdravlje Grada Kragujevca.

U Kragujevcu rade dva dijagnostička memografa, u Domu zdravlja koji tokom godina pandemije nije radio u punom kapacitetu i u UKC Kragujevac koji je vezan za dijagnostiku i preoprativne zahvate.

- Pokretni mamograf je veoma bitan za ranu dijagnostiku karcinoma dojke, a svjedoci smo da je, posljednje dvije godine zbog pandemije, smanjena, prije svega prevencija, rana dijagnostika i rane skrining metode ne samo karcinoma dojke već svih maligniteta. Ovo je veoma značajan doprinos ranoj dijagnostici jer će doprinijeti zdravstvenoj zaštiti žena i UKC Kragujevac je pružio svu logističku podršku i podršku drugih resursa, a u rad su uključeni naši radiolozi - kazao je prof. dr Slobodan Milisavljević, v.d. direktora UKC Kragujevac. Danas.rs 21. jul – Registrovano osam slučajeva majmunskih boginja – Srbija U Srbiјi je do sada registrovano osam slučajeva majmunskih boginja, šest na teritoriji Beograda i dva na teritoriji Vojvodine, sopštio je Institut za javno zdravlje Srbije. Navode da je kod svih osam pacijenata riječ o importovanoj infekciji, što znači da su zaraženi stigli iz inostranstva i da su se po dolasku u Srbiju razvili simptomi bolesti.

19. jul – Srbija u samom vrhu po broju oboljelih od karcinoma dojke Stopa obolijevanja od karcinoma dojke na sto hiljada žena je 67, 2 odsto žena, a umiranja je 27,2. Na osnovu istraživanja i podataka, Srbija je u samom vrhu po broju oboljelih od ove vrste maligniteta. Tokom prethodne godine u ovoj zemlji je oboljelo oko pet hiljada, a preminulo čak 1766 žena i to je signal i alarm da zdravstvene vlasti moraju nešto da urade.

Tako su počeli pregledi u pokretnom mamografu u Kragujevcu. Termini za preglede u pokretnom mamografu popunjeni su do kraja jula. Do sada se na brojeve telefona kol centra Situacionog centra prijavilo oko pet stotina Kragujevčanki, a biće organizovani i pregledi žena iz drugih opština Šumadije. Dnevno će biti pregle-

- Svi imaju tipičnu kliničku sliku majmunskih boginja, sa razvojem ospe, a pacijenti su dobrog opšeg stanja. Jedan pacijent je bio u hospitalnoj izolaciji dok je ostalih sedam u kućnoj – precizirali su u Batutu.

Majmunske boginje, endemska su bolest u Africi. Međutim, od početka maja počele su da se šire globalno, a eksperti Svjetske zdravstvene organizacije prenos infekcije dovode u vezu sa nekoliko rejv žurki u Evropi.

Prvi slučaj majmunskih boginja u Srbiji registrovan je 17. juna. Zaraženi pacijent stigao je u Srbiju iz Njemačke i bolnički je liječen.

43

Bolest obično traje dvije do četiri nedelje. Najčešći prvi simptomi su groznica, povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, bolovi u leđima, iscrpljenost, ali i otečeni limfni čvorovi.

U drugoj fazi bolesti nastaju kožne promjene. One mogu biti različite. Obično su to neprijatan svrab i osip, sa više hiljada lezija, koje podsjećaju na plikove. Lezije se postepeno mijenjaju, te su prvo ispunjene tešnošću, potom gnojem, i konačno se pretvaraju kraste prije nego što nestanu.

Virus može da se širi ujedom ili ogrebotinom zaražene životinje, konzumiranjem mesa zaražene životinje, direktnim kontaktom sa zaraženom osobom ili dodirom kontamirane posteljine ili odjeće. Ulazi u tijelo preko lezija kože, respiratornog trakta ili sluzokože (oči, nos ili usta).

Majmunske boginje slične su velikim boginjama (variola vera), te vakcina protiv velikih boginja štiti 85 odsto i protiv majmunskih. U Srbiji, ali i najvećem broju zemalja svijeta, vakcine nema jer su velike boginje iskorijenjene prije više od 40 godina, te nije bilo potrebe za njom. Euronews Srbija

prve doze vakcina protiv majmunskih boginja, koje su ove godine zabilježene u brojnim zemljama širom evropskog kontinenta.

- Podjela vakcina prema državama izvršiće se proporcionalno prema broju stanovnika i prema tome u kojoj je mjeri epidemija pogodila određenu državu. U narednim nedeljama očekuje se da vakcina stigne i u Hrvatsku - izjavila je direktorica Odjeljenja za respiratorne bolesti u HZJZ-u dr Petrović.

Hrvatska će dobiti 1400 doza vakcina.

Inače, Evropska agencija za ljekove (EMA) objavila je da je odobrila vakcinu protiv velikih boginja i za primjenu u prevenciji majmunskih boginja, bolesti koja se širi i za koju bi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) mogla izdati maksimalno upozorenje.

WHO je objavila da je za više od 50 zemalja svijeta proglasila epidemiju majmunskih boginja "vanrednom situacijom od međunarodnog značaja". Hina

22. jul - Nagli skok oboljelih u Srpskoj - BiH

Ministar zdravlja Vili Beroš čestitao je timu Kliničke bolnice Merkur na prvoj višestrukoj transplantaciji jetre, pankreasa i tankog crijeva ističući da se transplantacijski tim KB Merkur svrstao se u sam svjetski vrh transplantacijske medicine.

- Čestitam timu KB Merkur koji je iznova pokazao izvrsnost hrvatske medicine prvom u Hrvatskoj višestrukom transplantacijom jetre, pankreasa i tankog crijeva - rekao je ministar Beroš.

Istakao je da se transplantacijski tim KB Merkur, osim što su pacijentu poboljšani ishodi liječenja i kvaliteta življenja, svrstao u sam svjetski vrh transplantacijske medicine što dodatno jača položaj Hrvatske kao najuspješnije članice Eurotransplanta i jedne od vodećih zemalja svijeta u području darivanja i presađivanja organa.

Značajni uspjeh KB Merkura dodatno potstiče na nužne reformske iskorake koji će dodatno osnažiti zdravstveni sistem što KB Merkur, ostale zdravstvene ustanove kao i pacijenti zaslužuju, kazao je ministar.

- Iako su iza nas i pred nama novi testovi za zdravstveni sistem, svaki uspjeh odražava snagu i potencijale našeg zdravstva te je dodatni pokretač u stvaranju preduslova za nužne reformske korake – smatra Beroš.

Poručio je da su Vlada i Ministarstvo zdravlja opredijeljeni za zakonske izmjene te dodatnom unaprjeđenju zdravstvenog sistema, za otvoreni dijalog sa svima koji žele da ojačaju položaj radnika na kadrovskom, organizacionom i finansijskom nivou s pacijentom u središtu zdravstvenog sistema.

Transplantacijski hirurg KB Merkur dr Stipislav Jadrijević rekao je da je multiviscelarna transplantacija solidnih organa, obavljena prije dva dana u KB Merkur, izvedena na pacijentu u terminalnom stadijumu bolesti jetre. Zbog višestrukih operacija tankog crijeva, bolovao je i od sindroma kratkog crijeva te je time postao kandidat za transplantaciju jetre, pankreasa i tankog crijeva, dodao je dr Jadrijević i kazao da zahvat predstavlja ne samo novost na području transplantacije u Hrvatskoj već je i rijetkost u ostalim zemljama EU, posebno u odrasloj populaciji.

- Takve operacije se obavljaju svega dva do tri puta godišnje u najsofisticiranijim centrima u EU. Drago mi je da ministar Beroš prepoznaje izvrsnost naših radnika, ali i postojeće izazove te da je usmjeren prema pozitivnim iskoracima na svim nivoima hrvatskog zdravstvenog Sistema - rekao je dr Jandrijević. Danas.hr

U Srpskoj je korona virus unazad sedam dana potvrđen kod 644 osobe, što je tačno polovina od onih koju su u ovom periodu testirani zbog sumnje na prisustvo SARS-CoV-2.

Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, tokom protekle sedmice testirana su ukupno 1.283 laboratorijska uzorka.

U ovom periodu, kovid je odnio osam života, dok je broj hospitalizovanih porastao za skoro 45 odsto.

Ljekari upozoravaju da su u periodu pogoršanja epidemiološke situacije, te da i u narednom periodu treba da očekuju kako porast broja novozaraženih, tako i broja hospitalizovanih.

Trenutno dominantni sojevi korone ne izazivaju jako teške kliničke slike.

Među hospitalizovanima su, trenutno, uglavnom pacijenti koji već imaju neke bolesti i koji su, pri tome, kovid pozitivni. Kod njih se najčešće radi o pogoršanju osnovne bolesti, a dominiraju ljudi srednje i starije životne dobi.

Ljekari strahuju da će, u slučaju daljeg pogoršanja, dodatno porasti i opterećenje na bolnički sektor, a posebno se plaše ukrštanja kovida sa sezonskim gripom, što bi moglo da izazove ozbiljnije probleme. Srpskainfo 24. jul - Potvrđeno 10 slučajeva majmunskih boginja - Hrvatska U Hrvatskoj je za sada potvrđeno 10 slučajeva majmunskih boginja, a riječ je o muškim pacijentima starosti između 30 i 50 godina, potvrdila je epidemiološkinja dr Goranka Petrović koja očekuje da će u narednim nedeljama stići prve doze vakcina protiv te virusne bolesti. Za sada se zna da su dvojica zaražena u inostranstvu, a za ostale se još prikupljaju podaci.

- Svaka država Evropske unije donijeće svoj plan vakcinacije protiv majmunskih boginja, a prve doze u Hrvatsku mogle bi doći ubrzo iako nije određen konkretan datum - rekla je epidemiološkinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) dr Petrović.

Evropska komisija je preduzela zajedničku nabavku vakcina, a nekolicina zemalja, poput Njemačke i Španije je već primilo

44

25. jul - Ljekari iz KB-a Merkur izveli svjetski poduhvat - Hrvatska

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o.

Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

Savjeti za ishranu oboljelih od karcinoma dojke Dr Sanja Lekić Spec. interne medicine - onkolog Institut za onkologiju Klinički centar Crne Gore

Prim. dr Jadranka Lakićević Spec. interne medicine - onkolog Institut za onkologiju Klinički centar Crne Gore

Dijagnoza karcinoma dojke kod većine oboljelih dovodi ne samo do zabrinutosti i straha nego i do brojnih pitanja i traženja informacija i savjeta o načinu ishrane, fizičkoj aktivnosti, upotrebi komplemenatarnih i alternativnih oblika terapije svemu što bi dovelo do mogućeg izlječenja. Međutim, do sada dostupna znanja ne daju definitivne odgovore na sva ova pitanja.

Ne postoji određen oblik ponašanja koji predstavlja čarobni način sprječavanja ponovne bolesti, ali se zna da zdrava ishrana, odgovarajuća fizička aktivnost, prestanak pušenja (uvođenje tkz. ”zdravog načina života”) mogu doprinijeti povoljnijem ishodu maligne bolesti, unaprjeđenju vlastititog zdravlja i “osjećanju dobrog”.

ISHRANA Ishrana je proces kojim se organizmu obezbjeđuju hranjive materije potrebne za njegovo funkcionisanje. Namirmice koje se svakodnevno koristie u ishrani sadrže različita jedinjenja: bjelančevine, masti, ugljene hidrate, vodu, vitamine i minerale.

Hranljive materije iz namirnica predstavljaju “gorivo” za izgradnju ćelija i sve tjelesne funkcije.

Pravilna ishrana je posebno važna kod onkoloških pacijenata, jer sama bolest i njeno liječenje mogu uticati na sposobnost oboljelog da uzima određene namirnice kao i mogućnost organizma da ih optimalno iskoristi.

46

Pravilna ishrana podrazumijeva korišćenje raznovrsnih namirnica iz kojih se dobijaju potrebne hranjive materije, kako bi se očuvalo vlastito zdravlje u periodu liječenja i nakon njega. U te hranjive materije spadaju bjelančevine, ugljeni hidrati i masti, a organizmu su neopohodni i vitamini, minerali i voda.

Bjelančevine Bjelančevine (proteini) su potrebne za rast, obnavljanje ćelija i dobar imunološki sistem. Ako tijelo ne dobija dovoljnu količinu bjelančevina, onda je potrebno duže vrijeme da se oporavi od bolesti, a i smanjena je njegova otpornost na infekcije.

Važni izvori bjelančevina su nemasno meso, riba, meso od živine, mliječni proizvodi, orašasti plodovi, mahunarke i grašak.

Masti

Masti i ulja sačinjeni su od masnih kiselina. Tijelo ih koristi za rezerve energije, oblaganje ćelija i prenos nekih vrsta vitamina i minerala putem krvotoka.

Ako imamo na umu efekte masti na krvne sudove, srce i nivo holesterola, onda treba odabrati nezasićene masti: jednostruko nezasićene masti nalaze se u biljnim uljima kao što su uljana repica i maslinovo ulje. Zasićene masne kiseline se nalaze u namirnicama životinjskoga porijekla, kao što su meso, punomasno

mlijeko i maslac. Ove masti treba izbjegavati. “Trans” (ili hidrogenizovane) masti se stvaraju u procesu kojim se biljna ulja pretvaraju u margarin ili biljnu mast. Izvori trans masti su “grickalice” ili industrijski pripremljeni pečeni proizvodi načinjeni od djelimično hidrogenizovanog biljnog ulja ili biljne masti (komercijalna peciva, kroasani i kolači). Ove masti ograničavaju sposobnost tijela da reguliše holesterol i treba ih izbjegavati koliko god je to moguće.

Ugljeni hidrati Ugljeni hidrati su treća grupa hranjivih materija. Oni su osnovni izvor energije u tijelu. Ugljeni hidrati tijelu daju gorivo potrebno za fizičku aktivnost i pravilan rad organa. Najbolji izvori ugljenih hidrata su voće, povrće i integralne žitarice.

Integralne žitarice ili namirnice sačinjene od žitarica, sadrže hranjive materije cijelog zrna žitarica kao što su pšenica, zob, raž, ječam, proso. Ostali izvori ugljenih hidrata su hljeb, krompir, pirinač, tjestenina, kukuruz, grašak i pasulj.

Slatkiši (deserti, bomboni i pića sa šećerom), mogu tijelo snabdjeti ugljenim hidratima, ali su slab izvor vitamina i minerala. Oni pridonose broju unijetih kalorija, ali ne daju hranjive materije.

Voda

Voda ima izuzetnu važnost za zdravlje. Svim ćelijama našeg tijela potrebna je voda. Ukoliko se ne unosi dovoljna količina tečnosti ili ako se tečnost izgubi zbog povraćanja ili proliva, može doći do dehidracije organizma. Određena količina vode dobija se iz hrane, ali se savjetuje unos oko 8 čaša od 2 decilitra vode dnevno, kako bi sve ćelije dobile potrebnu količinu tečnosti.

Vitamini i minerali Vitamini (vitamin A, B, C i E) i minerali (gvožđe, kalcijum, jod, kalijum i natrijum) su hranjive materije koje su organizmu neophodne u malim količinama. Većina njih se prirodno nalazi u hrani.

jave tokom njega.

Na sposobnost uzimanja hrane tokom onkološkog tretmana mogu djelovati sljedeće propratne pojave: gubitak apetita, mučnina, povraćanje, promjene u čulu ukusa ili mirisa, promjene u usnoj šupljini, pojava proliva ili zatvora, osjećaj umora i iscrpljenosti kao i gubljenje ili dobijanje na tjelesnoj težini.

Bilo koja od navedenih pojava može, ali ne mora da se ispolji, a u kolikoj mjeri će biti izražena zavisi od brojnih faktora kao što su opšte stanje bolesnika, vrsta i proširenost tumora, vrsta onkološkog liječenja, kao i druge bolesti koje onkološki pacijent ima.

Potrebno je da se pacijent, tokom liječenja, zdravo i ispravno hrani, kako bi organizam funkcionisao najbolje što može.

Osobe koje se hrane pravilno lakše se suočavaju sa neželjenim efektima sprovedenog antikancerskog tretmana.

ISHRANA TOKOM HEMIOTERAPIJE S obzirom da hemioterapija predstavlja oblik liječenja koji bolesnicima zadaje najviše neprijatnosti, navedeno je nekoliko opštih informacija o hemioterapiji i ishrani tokom njene primjene.

Hemioterapija podrazumijeva primjenu ljekova koji uništavaju maligne ćelije ili sprječavaju njihovu diobu. Ovi ljekovi ne uništavaju samo maligne ćelije nego i zdrave ćelije, posebno one koje se brzo dijele: krvne ćelije, ćelije organa za varenje, korjena dlake, ćelije reproduktivnih organa. Iz tog razloga se javljaju neželjeni efekti hemioterapije. Najčešći neželjeni efekte koji su vezani za ishranu, a mogu se javiti tokom primjene hemioterapije kod karcinoma dojke su: gubitak apetita, mučnina i povraćanje, promjene u ukusu i mirisu hrane, ranice i bolovi u usnoj šupljini, promjene u pražnjenju crijeva (proliv ili zatvor), porast tjelesne težine.

Od drugih neželjenih efekata hemioterapije treba imati u vidu pad broja krvih ćelija, u prvom redu leukocita, zatim krvnih pločica (trombocita) ili pojavu malokrvnosti.

KAKO SE HRANITI TOKOM HEMIOTERAPIJE?

ŠTA JE PRAVILNA ISHRANA? Pod pravilnom ishranom se podrazumijeva raznovrsna hrana bogata hranljivim materijama.

U ishrani su neophodne četiri grupe namirnica: 1. voće i povrće 2. hljeb i žitarice od cijelog zrna 3. mlijeko i mliječni prozvodi 4. meso i jaja Potrebno je svakodnevno u ishrani koristiti namirnice iz svake od navednih grupa, jer se na taj način u organizam unosi sve ono što je neophodno za njegovo pravilno funkcionisanje.

Gubitak apetita Gubitak apetita je jedan od najčešćih problema koji se javlja kao posljedica hemioterapije. Ukoliko traje duže, može da izazove umor, slabost organizma i gubitak tjelesne težine.

Kod gubitka apetita:

t Uzimati manje porcije više puta u toku dana, a ne 3 glavna velika obroka;

t *[CKFHBWBUJ UFʊOPTU V[ PCSPLF /BKCPMKF KF V[JNBUJ UFʊ nost samo između obroka;

t Ponekad kratka šetnja prije obroka može poboljšati apetit;

t 6[JNBUJ PNJMKFOV ISBOV V CJMP LPKF EPCB EBOB

Ishrana tokom onkološkog liječenja Na početku liječenja pacijent će biti upoznat sa vrstama planiranog onkološkog tretmana. Onkološki tretman obuhvata nekoliko vidova liječenja: hriruško (različite vrtse operacija), zračenje (radioterapija), hemioterapiju, hormonsku terapiju, biološku ili imunoterapaiju.

Svaki ljekar koji učestvuje u tretmanu onkološkog pacijenta u obavezi je da upozna bolesnika sa ciljevima i razlozima liječenja kao i mogućim neželjenim efektima koji mogu da se

Mučnina i povraćanje Mučnina uzrokovana hemioterapijom se može javiti istog dana nakon primjene terapije i/ili može trajati nekoliko dana. Za smanjenje i eliminisanje mučnine i povraćanja:

t Uzimati hranu 6 do 8 puta dnevno (preporučuje se suva hrana kao što su krekeri, tost, kifle);

t *[CKFHBWBUJ KBLV NBTOV WSVʉV J [BʊJOKFOV ISBOV LBP i hranu koja ima jake mirise;

t *[CKFHBWBUJ OBNJSOJDF LPKF TV QSFUKFSBOP TMBULF

47

t Unositi dosta tečnosti kako bi se spriječila dehidracija: lagane čorbe, blagi čajevi, voda;

t Obratiti se ljekaru kako bi preporučio ljekove koji sprječavaju i ublažavaju mučninu i povraćanje;

t Prije primanja hemioterapije obavezno pojesti lak obrok (kiflu, tost ili slane krekere);

t ,PE OFQSJKBUOPH VLVTB V VTUJNB LPSJTUJUJ UWSEF CPNbone sa aromom mentola ili limuna;

t ,PE QPWSBʉBOKB QJUJ ÝUP WJÝF UFʊOPTUJ J ÝUP KF ʊFÝʉF NP guće (čaj, bistre supice).

Ranice i bolovi u usnoj šupljini 3BOJDF J CPMPWJ V VTOPK ÝVQMKJOJ OBTUBMF LBP QPTMKFEJDB IFNJPUFSBQJKF NPHV POFNPHVʉJUJ OPSNBMOV JTISBOV ,BLP CJ se ublažile ove tegobe, pored ispravne i svakodnevne higijene usta, voditi računa i o sljedećem:

t KFTUJ NFLBOV ISBOV LPKB KF QPHPEOB [B äWBLBOKF J HV UBOKF LBP ÝUP TV NFLBOF WPʉLF CBOBOB EJOKB SB[MJʊJUJ LPNQPUJ QBTJSBOF CSFTLWF LBKTJKF J LSVÝLF NMBEJ TJS

t LPSJTUJUJ CMFOEFS [B QBTJSBOKF QPWSʉB LSPNQJS HSBÝBL ÝBSHBSFQB JMJ TKFDLBUJ ISBOV OB ÝUP TJUOJKF EKFMPWF

t J[CKFHBWBKUF UWSEV HSVCV JMJ TVWV ISBOV TWKFäF QPWSʉF tost, krekere),

t izbjegavati hranu koja je začinjena ili kisela, kao i kiselo voće i sokove (limun, pomorandža, grejpfrut),

t LPO[VNJSBUJ UFʊOPTU QPNPʉV TMBNʊJDF

t hrana treba da je hladna ili mlaka (vruća i topla jela NPHV JSJUJSBUJ PTKFUMKJWV TMV[PLVäV VTOF ÝVQMKJOF

t vlažiti usta malim kockama leda ili voćnim sladoledima.

Dijareja (proliv) 0OLPMPÝLJ USFUNBO J QPKFEJOJ MKFLPWJ NPHV EB PÝUFUF ʉF lije sluzokože želuca i crijeva. Hrana i tečnost tada brzo prolaze kroz crijeva i organizam ne može da apsorbuje dovoljno hranljivih NBUFSJKB WJUBNJOB NJOFSBMB J WPEF 5SJ JMJ WJÝF UFʊOJI JMJ WPEFOJI stolica dnevno smatra se dijarejom. Ukoliko je nekontrolisana, može dovesti do gubitka tečnosti (dehidracija), gubitka težine, MPÝFH BQFUJUB J PQÝUF TMBCPTUJ ,PE QPKBWF EJKBSFKF J[CKFHBWBUJ ISBOV CPHBUV CJMKOJN WMBLOJNB LBP ÝUP TV WPʉF J TJSPWP QPWSʉF JOUFHSBMOF äJUBSJDF NBIVOBSLF QBTVMK J HSBÝBL 5SFCB J[CKFHBWBUJ ISBOV CPHBUV mastima, poput pržene i masne hrane.

,PE QPKBWF EJKBSFKF

t Piti dosta čaja, poželjno je da bude sobne temperature;

t 1PQJUJ OBKNBOKF ÝPMKV UFʊOPTUJ OBLPO TWBLF UFʊOF TUPMJDF

t +FTUJ NBMF ʊFTUF PCSPLF J VäJOF UPLPN EBOB

t U ishranu uvesti bareni krompir, pirinač kuvan u vodi;

t *[CKFHBWBUJ NBTOV QSäFOV [BʊJOKFOV JMJ WFPNB TMBULV hranu;

t 1JUJ J KFTUJ ISBOV CPHBUV OBUSJKVNPN TP LBP ÝUP TV čorbe, supe, krekeri;

t *[CKFHBWBUJ NMJKFLP JMJ NMJKFʊOF QSPJ[WPEF Zatvor

Ljekovi protiv bolova, izmijenjene navike u ishrani, kao i manjak fizičke aktivnosti, mogu usporiti rad crijeva i onemogućiti EB TUPMJDB OFTNFUBOP QSPMB[J LSP[ DSJKFWB ÝUP EPWPEJ EP [BUWPSB PCTUJQBDJKF ,PE QPKBWF [BUWPSB V[JNBUJ ISBOV CPHBUV CJMKOJN

48

vlaknima, piti dosta tečnosti u toku dana, jesti redovno i povećati fizičku aktivnost, ako je moguće.

t Uzimati tople čajeve, toplu limunadu, tople sokove UPQMJ OBQJDJ NPHV EB TUJNVMJÝV TUPMJDV

t +FTUJ TVWF ÝMKJWF

t Sredstva i ljekove za izazivanje stolice koristiti samo u dogovoru sa ljekarem (ne na svoju ruku).

UTICAJ HEMIOTERAPIJE NA KRVNE ĆELIJE Smanjeni broj leukocita (bijelih krnih zrnaca) Hemioterapija može da izazove smanjivanje broja bijelih LSWOJI [SOBDB ÝUP QPWFʉBWB NPHVʉOPTU JOGFLDJKF Savjeti i preporuke

t 3FEPWOP QSBUJ SVLF NMBLPN WPEPN J TBQVOPN OBSP čito prije spremanja hrane, kao i prije i nakon jela;

t 1SPWKFSJUF SPL USBKBOKB OBNJSNJDB OF V[JNBUJ POF ʊJKJ je rok trajanja istekao);

t 7PʉF J QPWSʉF PQSBUJ UFNFMKOP QPE NMB[PN WPEF

t ,VWBUJ QFʉJ NFTP J SJCV UFNFMKOP

t *[CKFHBWBUJ SPWJUB KBKB TJSPWV SJCV TVÝJ JMJ ÝLPMKLF

t *[CKFHBWBUJ TLVQPWF HVäWF V [BUWPSFOJN QSPTUPSJKBNB i inficirane osobe.

Pad broja trombocita (krvnih pločica) Hemioterapija može da dovede do pada broja trombociUB LSWOJI QMPʊJDB ʉFMJKB LPKF VʊFTUWVKV V QSPDFTV [HSVÝBWBOKB krvi. Ukoliko se pojave modrice ili crvene tačkice na koži, krvarenje iz nosa, desni, krv u stolici ili mokraći, ili pak vaginalno krvarenje, potrebno je javiti se svom ljekaru, koji će procijeniti da li su navedene pojave vezane za smanjenje broja trombocita i preporučiti odgovarajuću terapiju.

Anemija (malokrvnost) Anemija je stanje kada postoji manjak crvenih krvnih ʉFMJKB FSJUSPDJUB J IFNPHMPCJOB ÝUP [B QPTMKFEJDV JNB TNBOKFOKF dopremanja kiseonika do tkiva. Anemija se može manifestovati u vidu slabosti, malakslaosti i bržeg zamaranja.

,PE TJNQUPNB BOFNJKF

t konzumirati namirnice bogate gvožđem: iznutrice, crvena mesa, jaja (2-3 puta nedjeljno), sjemenke bundeve, badem, QÝFOJʊOF LMJDF LBLBP QBTVMK MJTOBUP [FMFOP QPWSʉF

t 6[JNBUJ LVQJOF CPSPWOJDF J DWFLMV Porast tjelesne težine

/FLF PTPCF UPLPN POLPMPÝLPH MJKFʊFOKB EPCJKBKV OB UF žini. Povećanje tjelesne težine može biti rezultat povećanog unosa hrane, jer nekima to pomaže da prebrode mučninu koja se javlja kao posljedica terapije. Može nastati zbog smanjenja fizičke aktivnost ili zbog uzimanja određenih ljekova.

,PE QPSBTUB UKFMFTOF UFäJOF

t 1SFQPSVʊVKF TF TWBLPEOFWOB ÝFUOKB V[ QSFUIPEOV LPO sultaciju sa ljekarom;

t Smanjiti porcije, posebno visokokaloričnih namirnica;

t 6[JNBUJ SJCV QJMFUJOV JMJ QBTVMK J HSBÝBL VNKFTUP DSWFOPH mesa (kod crvenog mesa koristiti ono sa manje masnoće);

t Ograničiti unos hrane sa visokim sadržajem prerađenih ugljenih hidrata (peciva, slatkiši, namirnice sa vještačkim zaslađivačima);

t 6NKFTUP TMBULJÝB V[JNBUJ QPWSʉF J WPʉF

t Koristiti mliječne proizvode sa niskim procentom masti (1% mlijeko, jogurt, mladi sir);

t *[CBDJUV NBTMBD NBKPOF[ J ESVHF NBTOPʉF

t ,VWBUJ JMJ QFʉJ NFTP VNKFTUP QSäFOKB V VMKV

t 0HSBOJʊJUJ V[JNBOKF ISBOF J[NFÿV PCSPLB

t 0HSBOJʊJUJ JMJ QPUQVOP J[CBDJUJ VOPT [BTMBÿFOJI CF[BM LPIPMOJI QJʉB ,PLB LPMB 'BOUB J TPLPWJ TB WKFÝUBʊLJN [BTMBÿJ vačima).

njetina, jagnjetina);

t *[CKFHBWBUJ EJNMKFOF QSPJ[WPEF PE NFTB LBP J TWF WSTUF NFTOJI QSFSBÿFWJOB [CPH QSJTVTUWB LBODFSPHFOB J[ EJNB WJTPLPH TBESäBKB NBTOPʉB BEJUJWB J ES

t 0HSBOJʊJUJ VOPT TPMJ J WPEJUJ SBʊVOB EB VTPMKFOF OBNJSOJDF UVSÝJKB J NFTOF QSFSBÿFWJOF OBKʊFÝʉF TBESäF WFMJLF LPMJʊJOF soli;

t 0EBCSBUJ NMJKFʊOF QSPJ[WPEF TB OJTLJN TBESäBKFN NMJ ječnih masti - mliječni proizvodi su važan izvor kalcijuma (ostali J[WPSJ TV SJCB J ISBOB CJMKOPH QPSJKFLMB

t Alkohol se ne preporučuje - ograničiti alkohol na ne WJÝF PE ʊBÝJDF QJʉB EOFWOP [B äFOF J [B NVÝLBSDF

Korisni savjeti

"Neka hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek tvoja hrana."

Hipokrat

• Tokom dana uzimati nekoliko malih obroka i međuobroka umjesto tri velika; • Jesti hranu koja je “zdrava”; • Za bolji apetit od pomoći mogu biti lagane vježbe ili kraća šetnja prije obroka; • Tečnost uglavnom treba piti i zmeđu obroka, a ne uz obrok.

Ako se tečnost pije uz obroke, može doći do osjećaja sitosti.

Ishrana nakon onkološkog liječenja Pravilna ishrana pomaže da se povrati snaga nakon liKFʊFOKB J EB TF QBDJKFOU HFOFSBMOP CPMKF PTKFʉB 1SBWJMOPN JTISBOPN NPäF TF TNBOKJUJ SJ[JL PE QPKBWF OFLPH ESVHPH NBMJHOPH PCPMKFOKB JMJ ESVHJI ISPOJʊOJI CPMFTUJ LBP ÝUP TV LBSEJPWBTLVMBSOF JMJ ÝFʉFSOB CPMFTU

t +FTUJ SB[OPWSTOV ISBOV J[ TWJI HSVQB OBNJSOJDB

t 4BWKFUVKF TF OBKNBOKF ÝPMKF WPʉB J QPWSʉB TWBLPHB EBOB SBQPSFÿFOJI V PCSPLB

t 6[JNBUJ ISBOV CPHBUV WMBLOJNB LBP ÝUP TV IMKFC PE cijelog zrna i žitarice;

t 4NBOKJUJ LPMJʊJOV NBTUJ V PCSPDJNB LVWBUJ NFTP QFʉJ ga u rerni ili teflonu, umjesto pohovanja i prženja u ulju)

t 0HSBOJʊJUJ VOPT DSWFOPH NBTOPH NFTB HPWFEJOB TWJ

Ne zaboraviti na fizičku aktivnost!

'J[JʊLB BLUJWOPTU KF PE WJÝFTUSVLF LPSJTUJ 1PNBäF V PESäB WBOKV NJÝJʉOF NBTF TOBHF J[ESäMKJWPTUJ J KBʊJOF LPTUJKV .PäF QPNPʉJ V TNBOKJWBOKV EFQSFTJKF TUSFTB J [BUWPSB

'J[JʊLB BLUJWOPTUJ JNB [OBʊBK OF TBNP V QSFWFODJKJ NB MJHOJI PCPMKFOKB OFHP QSFETUBWMKB J KFEBO PE WBäOJI VTMPWB PQPSBWLB LBE TF CPMFTU EPHPEJ 4WBLB ĕ[JʊLB BLUJWOPTU USFCB EB QSFETUBWMKB [BEPWPMKTWP B OF OBQPS J OFQSJKBUOV PCBWF[V 6 TWBLPEOFWOPN äJWPUV TF J CF[ WFMJLPH OBQPSB NPäF CJUJ ĕ[JʊLJ BLUJWBO OB QSJNKFS LPSJÝʉFOKFN TUFQFOJÝUB VNKFTUP MJęB WPäOKB CJDJLMB VNKFTUP WPäOKF BVUPNPCJMPN 4WJNB TF QSFQPSVʊVKF VN KFSFOB ĕ[JʊLB BLUJWOPTU LBP ÝUP KF IPEBOKF QFU JMJ WJÝF EBOB V TFENJDJ OBKNBOKF NJOVUB .PäF TF QPʊFUJ TB EP NJOVUB TWBLPHB EBOB UF QSFNB NPHVʉOPTUJNB UP WSJKFNF QSPEVäJUJ J više od 30 minuta.

• Svakoga dana unositi najmanje 400 grama različitog svježeg voća i povrća • Hranu uzimati najmanje pet puta dnevno • Održavati odgovarajuću tjelesnu težinu • Biti svakodnevno fizički aktivan • Prestanak pušenja!

• Alkoholna pića se ne preporučuju.

49

Deveta Medical konferencija:

Savremeni pristup liječenju metastatskog karcinoma dojke Upozoravajući na činjenicu da podaci iz 2021. ukazuju da neslavno prvo mjesto u incidenci malignih bolesti pripada raku dojke, dr Nada Cicmil Sarić, sa Instituta za onkologiju, navela je da jedna od 4 žene koje boluju od bilo kog oblika raka, boluje od raka dojke. Globocan je 2020. objavio da, nažalost, jedna od 6 oboljelih osoba umire od karcinoma dojke. Podaci za tu godinu govore da je u svijetu oko 19 miliona ljudi oboljelo od malignoma, a blizu 10 miliona je preminulo.

Po prvi put u odnosu na karcinom pluća, od 2021. prvo mjesto u incidenci malignih bolesti pripada raku dojke.

Danas se kao efikasan i bezbjedan standard terapije kod hormon pozitivnog HER2 negativnog metastatskog raka dojke koristi palbociclib. 2015. ovaj oblik raka dojke gotovo u potpunosti liječen je nekim od oblika sistemske hemioterapije. Pojava CDK4/6 inhibitora i kombinacija sa hormonskim partnerima radikalno je promijenila ove stavove, pa je rezervisanost po pitanju njihove primjene ubrzo zamijenjena primjenom ove vrlo toksične sistemske terapije koja ne može u nedogled da se daje, pa čak ni dugo.

Primjena hormonskih lijekova, CDK4/6 inhibitora, uticala je, po dr Cicmil Sarić, da se i kvalitet života pacijenta značajno popravio. Novi ljekovi su obezbijedili i veliki zdravstveni benefit zato što pacijenti mogu da rade ako žele, mnogo je manje bolovanja, posjeta bolnicama, putovanja, potrebe za pratiocima, i, uopšte, troškova raznih vrsta. Došlo je do popravljanja dužine života pacijenta, kvaliteta njegovog života, a i jednog velikog zdravstvenog benefita.

Pojava ciljanih lijekova, mTor imhibitora, a kasnije CDK4/6 inhibitora, i njihova kombinacija za različitim formama hormonske terapije radikalno je promijenila prethodne stavove.

- Ciljevi liječenja u okviru ovog setinga bili bi da ta bolest dobije hronični karakter: kao npr. dijabetes, kardiomiopatija

50

i u velikoj mjeri danas smo to i uspjeli - kaže dr Cicmil Sarić.

Od maksimalnog je značaja kontrolisati intenzitet simptoma, odnosno dovesti ih na minimum ili eliminisati, održati ih i poboljšati time kvalitet života, poboljšati kvalitet života i spriječiti komplikacije bolesti. Kada je riječ o tome na koji način pristupiti terapiji, s jedne strane imamo faktore koji su vezani za samu bolest, a s druge one koji su vezani za domaćina. Bolest jeste ista, ali je domaćin uvijek bio različit, zato je i djelovanje pojednih ljekova nejednako kod odraslih domaćina, jer dva identična domaćina nikada nijesu postojala niti će postojati.

Vrijeme do pojave relapsa bolesti koje bi pacijent proveo u kvalitetnoj remisiji, odnosno odgovor na prethodno primijenjene terapije, sama biologija tumora, prisustvo i odsustvo hormonskih receptora, beta-receptora, procenat zastupljenosti proliferacionog faktora, broj i mjesto metastaza, čine razlike velike za ishod, a i nameću potrebu za brzom primjenom terapije. S druge strane, ništa manje značajne su preference pacijentkinje: njena životna dob i, naročito, važno menstrualni status, prisustvo komorbiditeta, socio-ekonomski i psihološki faktor, dostupnost ljekova.

Pored brojnih ciljanih terapija koje su se razvile u posljednjih nekoliko decenija razvili su se CDK4/6 inhibitori koji djeluju na najvulnerabilniji dio faze ćelijske diobe, odnosno na fazu S1 blokirajući je i zaustavljajući procese u njoj. Podsjećajući na istorijat liječenja, dr Cicmil Sarić je objasnila da je ogroman napredak uslijedio u periodu 2000-2010. kada je došlo do pojave kapecitabina, gemcitabina, kao i palete ljekova namijenjenih HER2 pozitivnom karcinomu dojke: trastuzumab, pertuzumab, a na kraju i prve konjugovane molekula monoklonalnog antitijela sa citostatikom. Od 2021. u liječenje se uvode dvije nove molekule za tripl negativnu dojku i druga za HER2 pozitivni karcinom dojke. Porastom terapijskog odgovora od 3,2 do 20,5 mjeseci popravljeno je vrijeme bez progresije bolesti. Doprinos tome dala je hormonska terapija u kombinaciji sa inhibitorom. - Na hormonima zasnovana terapija je svakako preferirana opcija kod hormon receptor pozitivnog HER2 negativnog karcinoma dojke, čak i pri postojanju visceralnih metastaza - kaže dr Cicmil Sarić.

Ipak, ono o čemu bi više trebalo voditi računa jeste određivanje

Dr Nada Cicmil Sarić i dr Bojana Šćekić biologije karakteristika bolesti iz metastaze. To bi trebalo makar jednom kod svake pacijentkinje da se odradi, pogotovu kod pojave prve metastaze. Pojava hormonske rezistencije predstavlja poseban izazov u sprovođenju terapije. Ona se javi prije ili kasnije.

Ne postoji precizan protokol Hormonski lijek koji će se koristiti u prvoj terapijskoj liniji još uvijek nije jasno definisan. Činjenica je da su CDK4/6 inhibitori postali zlatni standard terapije, kako hormon receptor pozitivnog HER 2 negativnog, metastatskog karcinoma dojke jer udvostručuju disease survival, produžuju ukupno preživljavanje, i odžavaju, a neki od njih i popravljaju kvalitet života bolesnika.

Tako je i kod hormonske rezistencije, kod bolesti koje smo u startu, de novo, dijagnostikovali kao bolest koja je metastastska, kao i ona koja progredira u metastatsku. Primjenjuju se i kod postmenopauzalnih, ali i predmenopauzalnih žena, pa i kod muškaraca.

Studija prve terapijske linije kod predmenopauzalnih žena. U primjeni palbocicliba u prvoj terapijskoj liniji u kombinaciji sa inhibitorom aromataza, kao i u drugoj, u kombinaciji sa fulvestrantom, postoji dobar odnosno vrlo dobar odgovor, po konsenzusu eksperata. Studijeski podaci pokazuju da što je duže pacijentkinja bila bez bolesti, na horomnoskoj terapiji, to će terapijski odgovor sa CDK4/6 inhibitorom biti bolji. Terapijski odgovor je bolji zato što su metastaze locirane put kostiju a ne u visceracijama. Što se lijek prije da, u prvoj terapijskoj liniji, odgovor će biti bolji.

Analiza primjene kombinovane terapije sa palbociclibom pokazuje da su hematološki neželjeni efekti manje-više prisutni kod svih terapijskih modula (dijareja, kardiološke promjene). U donošenju odluke o modelu terapije ključna je aktivnost bolesti, prisustvo visceralnih /koštanih metastaza, opterećenje organizma tumorom, jačina simptoma, biologija tumora, primarne ili sekundarne rezistencije i sl. - Pacijente niskog rizika liječimo samo hormonskom terapijom, pacijente srednjeg rizika liječimo kombinacijom CDK4/6 inhibitora i hormonima, a pacijente kod kojih je razvijena visceralna kriza liječimo hemioterapijom - objasnila je dr Cicmil Sarić. Šta kaže klinička praksa?

Dr Bojana Šćekić, ljekar Instituta za onkologiju, prezentovala je slučaj pacijentkinje sa hormon pozitivnim, HER2 negativnim metastatskim karcinomom dojke, koja se u ovoj ustanovi liječi od 2011. godine. Zahvaljujući redovnom praćenju, kupiranju neželjenih efekata terapije, kao i učinjenoj dijagnostčkoj obradi i saradnji sa Ačibadem klinikom u Turskoj, pacijentkinji je očuvan kvalitet života i adekvatno liječena bolest. Među prvim pacijentima je kod koje je primijenjen palbociklib, te je zahvaljujući ciljanoj terapiji, imala potpuno stabilnu bolest sa minimalnim neželjenim efektima u vremenskom periodu od dvije godine.

Dr Šćekić je izrazila nadu da će se u budućnosti sve više razvijati ciljana terapija, te da da će pacijenti imati kako produžen, tako i očuvan kvalitet života.

Anita Đurović

51

Postkovid simpozijum: Koliko nam je fenomen bola zaista jasan?

O BOLU I NJEGOVOJ TERAPIJI Da li zaista, i u kojoj mjeri, poznajemo kako se manifestuje pojava bola? Čime je ona uslovljena i da li postoji način da, ako to razumijemo, efikasno djelujemo u njegovom suzbijanju? Doktorke neurologije dr Sandra Vujović i dr Sanja Gluščević su učešćem na Postkovid simpozijumu dale niz objašnjenja u vezi s ovim pitanjima.

Različite manifestacije bola Dr Sandra Vujović je definisala bol kao neprijatno senzorno i emotivno iskustvo koje je povezano ili je u vezi s potencijalnim tkivnim oštećenjem ili samo podsjeća na isto, a uvijek predstavlja subjektivni doživljaj. S toga referisanje pacijenta o bolu mora biti ispoštovano. Verbalno opisivanje bola je samo jedan način za ekspresiju bola, kod pacijenata koji nemaju mogućnost komunikacije, u obavezi smo misliti na bol.

Bol mora biti pravilno dijagnostikovan i liječen.

Jako je bitno postaviti pitanje o kojoj se vrsti bola radi, kako bi on bio pravilno liječen.

Bol možemo podijeliti na nekoliko načina. Možemo ga podijeliti na somatski, psihološki, psihosomatski. Po trajanju bol dijelimo na: akutni bol traje do mjesec dana, subakutni - do 6 mjeseci, a više od 6 mjeseci - hronični. Po etiološkim mehanizmima nastanka govorimo o: nociceptivnom, neuropatskom i nociplastičnom bolu. Nociceptivni bol, međutim, ima zaštitnu ulogu. On nas opominje da postoji razaranje tkiva i da što prije treba pronaći odgovarajuće terapijsko rješenje. Neuropatski bol povezan je s oštećenjem somatosenzornog dijela nervnog sistema, bilo da je u pitanju periferni ili centralni bol, a nociplastični u svojoj osnovi je mješovitog karaktera, kao npr. Lumbalni bolni sindrom. Navedene vrste bola imaju različit terapijski pristup.

Tokom kovid pandemije ljekari su se, po objašnjenju dr Vujović, suočili sa bolom kao manifestacijom kovid infekcije.

Pacijenti su se često prezentovali glavoboljama, bolovima u ekstremitetima, leđima i slično.

Glavobolja u okviru kovid infkcije bila je novi tip glavobolje za tog pacijenta, umjereno do ozbiljnog intenziteta, pulsirajućeg

52

karaktera, u vidu stezanja ili propadanja. Opisivano je da je nastajala naglo ili se razvijala postepeno. Karakteristika ovog tipa glavobolje bila je otpornost na analgetike. Suočeni s novim izazovom, ljekari su pokušavali da liječe glavobolju na najrazličitije moguće načine, ali do sada nijesu definisani kriterijumi na osnovu kojih je moguće reći da se liječi glavobolja vezana za kovid.

Kada imamo novu glavobolju nezavisno da li je u pitanju Covid ili ne, dr Vujović je objasnila da u okviru kliničkog pregleda bi trebalo utvrditi da li postoje “crvene zastavice” kao što su pozitivni meningijalni znaci: osjetljivost na svjetlost, povraćanje, promijenjeno stanje svijesti i sl, koji bi nas uputili na potrebu hitne dijagnostike.

Različiti bolni sindromi registruju se i nakon kovid infekcije, nezavisno kakva je bila klinička prezentacija same kovid infekcije. Za sada nije jasno zašto dolazi do pojave novih ili čak jačanja prethodno postojećih bolnih sindroma nakon infekcije. Jasno je da bol bi trebalo liječiti različitim terapijskim modalitetima, u skladu sa prezentacijom, u toku i nakon infekcije.

Važno je imati na umu da u oviru postkovida, možemo očekivati i različita akutna i hronična stanja kao što su akutni poliradikudikularni neuritis, hronična inflamatorna demijelinizaciona polineuropatija, transverzalni mijelitis, encefalomijelitis i moždani udar, razlozi zbog kojih pacijenta bi trebalo uputiti neurologu.

Nociplastični bol, kao termin je uveden 2016. godine.

On se najčešće prezentuje kao neuropatski bol, uz koji postoje izražene smetnje vezane za poremećaje raspoloženja, kognitivnog

Dr Sanja Gluščević i dr Sandra Vujović funkcionisanja. Ova grupa pacijenata obično ima porodičnu anamnezu. Smatra se da čak i agregacija unutar porodice može uključivati genetske i epigenetske mehanizme, da je to možda naučeno ponašanje ili izloženost okolini. Okidači su najčešće stres, različite infekcije ili sl. Primjer nociplastičnog bola je: hronični bolni sindromi, fibromijalgija, hronični lumbalni bol, hronični temporomandibularni bol. To su stanja, po riječima dr Vujović, koja se često viđaju u specijalističim ordinacijama ali i kod ljekara porodične medicine.

U okviru dijagnostike najbitinija je detaljna anamneza, da li je bol udružen sa spavanjem, zamorom, da li je pacijent raspoložen, kakav mu je funkcionalni status, da li je to pacijent koji stalno traži bolovanja, usljed subjektivnog osjećaja narušene radne sposobnosti. Po preporuci dr Vujović, pri tom treba izbjegavati nepotrebnu dijagnostiku i dalja upućivanja. Predisponirajući faktori su psihički problemi, porodična istorija, opterećenost pacijenta brojnim bolničkim pretragama, stav da im opioidi ne djeluju, da su umorni, rasijani itd. To su, kako je objašnjeno, pacijenti koji mogu biti upućeni i psiholozima i psihijatrima i na fizikalnu terapiju, kao značajan dio liječenja, uz izbjegavanje opioida i smanjenje upotrebe antiinflamatorinih nesteroidnih ljekova jer oni nemaju nikakav efekat u ovim stanjima.

Neuropatski bol uključuje posljedicu oštećenja somatosenzornog nervnog sistema. Simptomi mogu biti spontani bol, hiperalgezija, dizestezija, parestezija, hipoestezija, hipoalgezija, analgezija. Istraživanja pokazuju da čak 37% pacijenata sa hroničnim radikularnim oštećenjem, oko 30% pacijenata sa dijabetesnom polineuropatijom, pacijenti nakon traume kičmene moždine, 30% pacijenata je sa dijagnozom multiple skleroze, ali i oko 8% pacijenata sa moždanim udarom imaju neuropatski bol. To je bol koji je definisan u neuroanatomskom lokalizacijom.

Jako je važno utvrditi koja vrsta bola je u pitanju, konstatovati koji komorbiditeti kod pojedinačnog pacijenta postoje da

bismo se odlučili za terapijski modalitet. Smanjenje bola će dovesti do toga da imamo zadovoljnijeg pacijenta, sa boljim kvalitetom života, funkcionalnog radon sposobnog pacijenta koji se vraća životu i poslu. Čime raspolažemo?

U liječenju neuropatskog bola, tvrdi dr Vujović, nema mjesta nesteroidnim antiinflamatornim ljekovima. Pretjerana upotreba NSAIL je jako prisutna, pozitivnog terapijskog efekta nema, ali zato ne izostaju veoma česta neželjena dejstva.

Za liječenje neuropatskog bola se koriste triciklični antidepresivi, valproati, antiepileptici kao što su: karbamazepin, gabapentiloidi, među kojima gabapentin i progabalin, topiramat, ali svoje značajno mjesto imaju i opioidi.

Gabapentionoidi imaju istaknuto mjesto u terapiji neuropatskog bola. Tu spadaju gapapentin i pregabalin, antiepileptici koji su analozi GABA-E, vezuju se za alfa-2-delta subjedinicu Ca kanala i smanjuju influks Ca nakon depolarizacije. Na taj način dovode do smanjenja postsinaptičke ekscitabilnosti, te učestvuju u smanjenju centralne senzitizacije.

Gabapentin je indikovan za liječenje perifernog neuropatskog bola, najčešće ima mjesto kod dijabetesne neuropatije, kod postherpetične neuralgije. Dr Vujović je skrenula pažnju na značaj blagovremenog pojašnjavanja pacijentu o kakvom se lijeku radi, kao i na činjenicu da lijek ima efikasnost tek pri doziranju 900-3600 mg, i to tek nakon 7-14 dana kontinuirane primjene.

Ovi ljekovi se postepeno isključuju, i to bar mjesec dana nakon što je pacijent rekao da je zadovoljan stanjem.

Dr Sanja Gluščević je objasnila da pregabalin, kao i gabapentin, spada u grupu gabapentinoida koji se koriste u tretmanu neuropatskog bola i epilepsije. Pojasnila je da oni ispoljavaju kako analgetsko tako i antikonvulzivno dejstvo a utiču i na modulaciju

53

spavanja. Podsjetivši da je pregabalin sintetisan prije više od 30 godina, a osmišljen da bude nasljednik gabapentina, od kog se razlikuje dominantno po svojim farmakološkim svojsvima – bioraspoloživošću i potentnošću, tek je nakon 15-ak godina odobren od strane FDA za tretman neuropatskog bola u sklopu dijabetesne polineuropatije i postherpetične neuralgije, dva stanja koja se ubrajaju u jedna od najbolnijih u neurologiji. Indikacija u Evropi za propisivanje pregabalina se donekle razlikuje od one u Sjedinjenim američkim državama, te je primarna indikacija za propisivanje pregabalina u Evropi generalizovani anksiozni poremećaj. U Americi pregabalin spade među 30 najpropisivanijih ljekova a u Evropi u prvih 50. Iako tačan mehanizam dejstva nije u potpunosti razjašnjen, poznato je da se pregabalin sa velikim afinitetom vezuje za pomoćnu jedinicu (alfa 2 delta subjedinicu) voltažno zavisnih kalcijumskih kanala, čime značajno smanjuje influx jona kalcijuma preko navedenih kanala. Time se, kako objašnjava dr Gluščević, povećava ekspresija glutamat-dekarboksilaze koja je neophodna za sintezu glavnog inhibitornog neurotransmitera u centralnom nervnom sistemu - gama amino buterne kiseline (GABA).

Uzimanje hrane ne utiče bitnije na bioraspoloživost lijeka i maksimalna koncentracija lijeka se registruje nakon 1,5 h od unošenja. Lijek ne stupa u inkterakcije sa ljekovima, što je naročito bitno za veliku grupu ljekova koji se metabolišu preko CYP P40 mikrozomalnog sistema jetre (ljekovi za razređivanje krvi, antibiotici, virostatici, antifugalni ljekovi, kardiološki ljekovi i drugi). Bezbjedno se mogu primjenjivati u adultnoj populaciji, sa modifikacijom doze lijeka kod starijih pacijenata i onih sa poremećajem bubrežne funkcije.

Na nivou samih receptora smanjuje se transmisija bola, dominantno preko smanjenja oslobađanja nociceptivnih a povećanjem koncentracije anti nociceptivnih transmitera. Zbog samog mehaizma djelovanja veoma je bitno naglasiti pacijentima da ovo nisu klasični analgetici, poput nesteroidnih antiinflamatornih ljekova, gdje će pacijent nakon uzimanja lijeka vrlo brzo osjetiti poboljšanje - kaže dr Gluščević. Potrebno je objasniti pacijentu da zbog mehanizma dejstva, koji podrazumijeva odvijanje kompleksih procesa unutar centralnog nervnog sistema, treba da budu strpljivi i da će se prvi rezultati osjetiti tek nakon 2 sedmice od redovne upotrebe lijeka, dok će se definitivno poboljšanje javiti nakon najmanje mjesec dana redovne upotrebe.

Hroničan bol dovodi do pojave značajnih komorbiditetnih stanja poput poremećaja spavanja, (isprekidanog spavanja, insomnije), posljedične pospanosti i nedostatka energije, pada koncentracije, lošeg apetita, te razvoja depresije i anksioznosti.

Navedena komorbiditetna stanja jasno negativno utiču i na psihološki status oboljelog. Iz navedenog se jasno uočava da hroničan bol inicira i indukuje pojavu začaranog kruga koji na kraju dovodi do značajne funkcionalne onesposobljenosti pacijenta. Mehanizam djelovanja gabapentinoida obuhvata ne samo uticaj na bol već i na opisana komorbiditetna stanja i očekivane psihološke simptome, čime se jednim lijekom rješavaju sva ona stanja koja dovode do funkcionalnog oštećenja.

Najčešći problem kod pacijenata koji imaju hroničan bol je problem sa spavanjem, koji ima čak svaki drugi pacijent, dok do razvoja depresije dolazi kod nešto više od 40% oboljelih.

54

Dr Gluščević je naglasila da se neuropatski bol vrlo često preklapa sa drugim vrstama bola, poput bola koji se viđa kod pacijenata sa lumbalnom i cervikalnom radikulopatijom.

Međutim, neuropatski bol u svojoj “čistoj” formi se viđa kod pacijenata sa npr. trigeminalnom neuralgijom, dijabetesnom polineuropatijom, postherpetičnom neuropatijom, i ovaj bol je značajno teže liječiti.

Iako su gabapentinoidi inicijalno zamišljeni kao ljekovi za liječenje epilepsije, njihova efikasnost na tom polju je, po ocjeni dr Gluščević, niska, pa se u tom domenu daju isključivo kao tzv. add-on terapija, i to dominantno kod pacijenata sa fokalnim tipom epilepsije.

Kada govorimo o neželjenim dejstvima lijeka, po učestalosti dominiraju vrtoglavica i pospanost, naročito u prvih 4-7 dana, potom suvoća usta, zamagljen vid, pojava duplih slika (kod svakog 5-og pacijenta) i blaži porast tjelesne mase (do maksimalnih 5kg u postmarketinškom praćenju). Postmarketinško praćenje je takođe ukazalo i na rijetka neželjena dejstva u vidu suicidalnih misli (kod manje od 0,5 % pacijenata tokom 25 godina praćenja).

U vezi s primjenom ove terapijske linije bitno je voditi računa o doziranju. Vrlo često se dešava, kaže dr Gluščević, da su pacijenti subdozirani. Naime, ljekari koji nisu dovoljno upoznati sa lijekom, propisuju najmanje doze koje kao takve nisu dovoljno efikasne. S obzirom na sam profil lijeka, dr Gluščević savjetuje da se ne treba ustezati od propisivanja većih (adekvatnih) doza, kako i stoji u svim aktuelnim vodičima za liječenje neuropatskog bola. Međutim, u posljendnjih 10 godina je zabilježen trend porasta zloupotrebe gabapentinoida, te se u najnovijim vodičima savjetuje oprez prilikom propisivanja ovih ljekova kod pacijenata sa opiodnom zavsnošću.

Tretman bola kod postkovid pacijenata Istraživanja koja su publikovana nakon gotovo dvije godine borbe sa COVID-19 pandemijom su iznjedrila rezultate koji su nam u mnogom olakšali odgovor na pitanje kako da pomognemo pacijentima koji su oboljeli od SARS-CoV 19 a kod kojih je došlo do pojave neuropatskog bola ili pak do pogoršanja prethodno postojećeg, a naročito kod onih koji su dugo bili na nemehaničkoj ventilaciji. Na osnovu rezultata prikazanih istraživanja nedvosmisleno je pokazano da gabapentinoidi imaju svoje mjesto u tretmanu ovih pacijenata. Naime, ustanovljeno je da je primjena gabapentinoida bila krajnje bezbijedna, da nije narušavala respitatornu funkciju i da je kod oko 60% ovih pacijenata došlo do redukcije neuropatskog bola.

Ispitivanja su obuhvatila i veliku populaciju pacijenata sa postkovid simptomima. Kod pacijenata sa tzv. prolongiranim kovidom je, po riječima dr Gluščević, pokazana značajno veća učestalost neuropatskog bola u odnosu na opštu populaciju (uzimajući u obzir podatke prije nastanka COVID-19 pandemije).

Kod pacijenata koji su već imali određena bolna stanja ili neuropatski bol, vrlo često je dolazilo do pogoršanja ionako lošeg stanja. Pokazano je, zaključila je ona, da je upotreba gabapentinoida u visokim dozama uspijevala da vrati pacijente na bazični nivo funkcionisanja.

Anita Đurović

DOBAR IMUNITET OBEZBIJEDI

DA VIRUS NE POBIJEDI!

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o.

Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

Deveta Medical konferencija

MAKROLIDI U TERAPIJI KOVID-19 INFEKCIJE 71% pacijenata koji nisu dobijali makrolide prehospitalno su hospitalizovani duže od 10 dana, a oni koji su dobijali makrolide prehospitalno, tek njih 40% je ostalo duže od 10 dana na bolničkom liječenju.

U okviru stručnog izlaganja o ulozi makrolida u liječenju Covid-19 infekcija dr Aleksandar Zekić, iz OB Kotor, istakao

56

je da su podstaknuti obiminmi poslom u vezi suzbijanja kovid infekcije ustanovljeno da su makroliti ozbiljan saveznik, pogotovu na ambulantnom nivou liječenja pacijenata. U ovoj zdravstvenoj ustanovi ogroman broj pacijenata liječen je zahvaljujući makrolitima. - Iz perspektive jednog velikog iskustva i tamo gdje drugi ljekovi nijesu učinkoviti do te mjere, makroliti su radili svoj

posao, što je posebno važno, brzo i na jedan pravi, kvalitetan način - kaže dr Zekić. Šta su makrolidi?

Makrolidi su antibiotici koji sadrže laktonski prsten sa 11 do 19 ugljenikovih atoma i glikozidno vezane posebne šećere.

Mehanizam djelovanja makroloda sastoji se u kočenju sinteze proteina u bakterijama, vezivanjem na bakterijsku 50S subjedinicu ribozoma. Ovi ljekovi imaju širok opseg antimikrobnog djelovanja, a izdvajaju se jednostavno doziranje visoke tkivne ćelijske koncentracije, mogućnost primjene u trudnoći i kod djece i naročito imunomodulatorna svojstva, i ciljno nakupljanje u nakupljanje u polimorfonuklearima i tako ciljani plasman do mjesta žarišta a pri tom održavanje koncentracije lijeka i nakon mjesec dana, koja su, po ocjeni dr Zekića, bila presudna u učinkovitosti.

Makrolidi djeluju na atipične respiratorne agense: Mycoplasma pneumoniae, Chlamydia pneumoniae. - Svjesni smo, poslije ovog iskustva koje imamo, da je kovid infekcija bila ta koja je napravila ozbiljan ulaz bakterijama, a posebno atipičnim bakterijama. Mislim da je ova osobina posebno značajna jer smo djelovali na one respiratorne infekte koji su jako rasprostranjeni i prave respiratornu infekciju, a sa cefalosporinima i penicilinskim preparatima koji djeluju na ćelijski zid nismo mogli do te mjere i tako djelovati - kaže dr Zekić.

Iskustvo Kotorska bolnica je, po riječima dr Zekića, imala veliki broj hospitalizovanih pacijenata. Iako je u početku funkcionisala kao podrška kovid centrima, kotorska bolnica je imala ulogu nekovid ustanove, a u periodu od 10.11.2020. godine Kotorska bolnica je postala kovid centar gdje je obavljeno oko 8.000 ambulantnih pregleda. Hospitalizovano je 1.090 pacijenata sa srednje teškom i teškom kliničkom slikom. Veliki broj pacijenata je, zahvaljujući baš makrolidima, obavljao liječenje na ambulantnom nivou.

U ovoj bolnici je, po opisu dr Zekića, sprovedeno istraživanje u vezi s učinkovitošću makrolida. Izdvojene su dvije grupe pacijenata od po 100 pacijenata, pri čemu su jednoj grupi dozirani makrolidi, naspram kontrolne grupe u kojoj pacijenti nisu uzimali makrolide prije hospitalizacije. Zaključak je bio da je 71% pacijenata koji nisu dobijali makrolide prehospitalno su hospitalizovani duže od 10 dana, a oni koji su dobijali makrolide prehospitalno, tek njih 40% je ostalo duže od 10 dana na bolničkom liječenju.

Upotreba makrolida (azitromicin) je smanjila broj bolničkih dana za procenat koji nije mali.

Racionalna upotreba antibiotika, pa i makrolida, ključ je rješavanja infekcije.

Makrolidi: •Eritromicin (prvi predstavnik grupe dobijen je 1952. god.)

•Azitromicin •Klaritromicin •Telitromicin •Roksitromicin.

Anita Đurović

57

Faktori rizika za nastanak adenoma prostate Prof. dr sc. med. Bogdan Pajović Univerzitet Crne Gore – Medicinski fakultet Podgorica

U prošlosti su kao uzrok oboljenja okrivljavani različiti faktori: uživanje alkohola, gonoreja, zapaljenja uretre i prostate, prekomjerno seksualno uživanje. Mnogi ljekari su osporavali značaj seksualnog ekscesa, jer je adenom čest i kod u svakom pogledu umjerenih muškaraca. Bračno stanje nema uticaja.

Učestalost adenoma je isto tako velika u katoličkih sveštenika koji se ne žene, kao i u oženjenih muškaraca iste starosti. Mnogobrojne kliničko epidemiološke studije nijesu pokazale da postoji jasan odnos između adenoma prostate i socijalno ekonomskog stanja, zanimanja, načina života, uticaja životne sredine, pušenja, uživanja alkohola i dr. faktora.

Pored dva najvažnija faktora u nastajanju adenoma prostate, smanjenje funkcije testisa i starenje i neki drugi faktori koji su sigurni i manje evidentni mogu pospješiti razvoj adenoma prostate. Geografski faktor - Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, najveća učestalost adenoma prostate je u zemljama Evrope i Južne Amerike, dok je znatno niži u Japanu i Kanadi.

Rasni faktor - Učestalost adenoma prostate se mijenjala tokom vremena. U prošlosti je bila rjeđa kod crnaca nego kod bijelaca.

Danas je nađeno da je učestalost veća i da crnci oboljevaju ranije nego bijelci. Smatra se da je učestalost pojava adenoma prostate niža kod žute rase i Arapa, a da je kod Jevreja visoka. Životne navike - Primjećeno je da su crnci promjenom načina života promjenili, tj. povećali učestalost oboljenja od adenoma prostate. Slično je kod Japanaca i Kineza. Način života i ishrane utiče na oboljevanje od adenoma prostate. Seksualna aktivnost - Pokušaj da se poveže način seksualnog života sa nastankom

58

adenoma prostate za sada nijesu dali rezultate. I kod ekscesivnog ponašanja u seksu i kod apstinencije, javlja se adenom prostate.

Smatra se da umjerena seksualna aktivnost povoljno djeluje na funkcije prostate. Hronična oboljenja - Hronična oboljenja su po pravilu vezana za stariju životnu dob, kada se javlja i adenom prostate, te je to navelo na ispitivanje veze između adenoma prostate i takvih oboljenja. Kod bolesnika sa cirozom jetre zbog hormonskog disbalansa i povećanja ekstrogena (ženskog polnog hormona) rjeđe je pojava oboljenja adenoma prostate. Osobe sa hipertenzijom i bolesnici sa vaskulanim oboljenjima imaju poremećaj cirkulacije u karličnom dijelu gdje se nalazi prostata, što favorizuje smetnje uvećane prostate.

Istine i zablude

Sunčanje i UV zračenje Sunce je izvor života - svi prirodni procesi zavise od ove dragocjene zvijezde. Međutim, posljednjih godina, zbog oštećenja ozonskog omotača, sunčevi zraci jačim intenzitetom prodiru do površine naše planete i shodno tome moramo mnogo više voditi računa o štetnosti UV zračenja po našu kožu i organizam u cjelini.

Trebamo biti svjesni opasnosti koje sa sobom nose užareni sunčevi zraci, kao neizostavni pratioci ljeta.

Ultravioletno (UV) zračenje sastavni je dio sunčeve svjetlosti koji dopire do površine Zemlje. Iako veći dio UV zračenja biva apsorbovan tokom prolaska kroz ozonski omotač Zemljine kugle, dio zračenja (UVA) koji prođe do površine može imati uticaja na zdravlje ljudi.

U zavisnosti od talasne dužine, postoje tri vrste zraka – UVA, UVB i UVC. Zraci se razlikuju u svojoj biološkoj aktivnosti i obimu u kome mogu da prodru u kožu.

Sunčanje je zdravo?

ISTINA/ZABLUDA - Sunce je neophodno za sintezu vitamina D koji doprinosi razvoju i zdravlju kostiju i zuba, pravilnom radu srca, mišića i nervnog sistema. Iako povremeno i umjereno izlaganje UV zračenju može biti od koristi za naš organizam jer pospješuje stvaranje vitamina D, zbog dužeg i nekontrolisanog izlaganja mogu nastati različite posledice po zdravlje - ubrzano starenje kože, različiti oblici raka kože, katarakta i druge bolesti očiju (trajno oštećenje rožnjače, i dr.); slabljenje imunog sistema i povećan rizik od nastanka infekcije.

Nije važno u koje vrijeme izlazimo na sunce?

ZABLUDA - UV zraci su najjači, a rizik od oštećenja kože najveći, kada je sunce u zenitu u periodu od 11.00 do 16.00 sati.

Tokom ovih sati, čak i kratko izlaganje suncu može dovesti do opekotina brže nego u druga doba dana, kao što je rano ujutro ili kasno popodne. Naravno, možete da izgorite i u jutarnjim i ranim večernjim satima. Pokušajte da izbjegnete izlaganje suncu u periodu kad su sunčevi zraci najjači. Ukoliko ne možete, zaštitite se na najbolji mogući način (nosite zaštitnu odjeću, tamne naočare, koristite odgovarajuću kremu za sunčanje).

Bilo koja odjeća blokira sunčeve zrake?

ZABLUDA - Vrsta odjeće je važna kada je u pitanju bezbjednost od sunca. Teže, gušće tkanine sa čvršćim tkanjem nude veću zaštitu od tankih, laganih tkanina.

Nosite odjeću svijetlih boja (prije svega bijelu ili žutu) od prirodnih materijala, dugih rukava i nogavica kako bi što manji dio kože bio izložen suncu.

Glavu i vrat zaštitite kačketom, kapom ili šeširom širokog oboda.

60

Tamne naočare štite oči od UV zračenja?

ISTINA/ZABLUDA - Naočarke štite oči od UV zračenja samo ukoliko posjeduju zaštitni filter i za UVA i UVB zrake. Mnoga stakla za naočare to ne posjeduju, pa time dodatno pojačavaju negativno dejstvo UV zračenja i povećavaju rizik od pojave melanoma na oku. Nosite naočare za sunce sa 100% UVA / UVB zaštitom. Neophodno je da i djetetu obezbijedite kvalitetne naočare za sunce sa 100% UVA i UVB zaštitom, koje će ih zaštititi od potencijalnog oštećenja rožnjače.

Osobe svijetle kože, riđe i plave kose i svijetlih očiju su najosjetljivije na dejstvo UV zračenja?

ISTINA - To su ljudi koji imaju tip kože I i II (keltski i nordijski tip). Oni lako pocrvene, teško tamne i imaju veći rizik za pojavu tumora kože. Prilikom sunčanja poželjno je da koriste sredstva sa zaštitnim faktorom 30 i više.

Zaštita od sunca kod osoba sa tamnijom kožom nije neophodna?

ZABLUDA - Tamna koža je podjednako osjetljiva na sunce, samo se oštećenja poput opekotina teže uočavaju na njoj.

Ono u šta većina vjeruje jeste da ljudi tamnije puti ne mogu da izgore i da im nije neophodno da zaštite kožu.

Svaka koža je isto izgrađena i na isti način reaguje na štetno UV zračenje, bez obzira koje je boje. I osobe sa tamnijom kožom mogu da pocrvene ali je kod njih crvenilo slabije izraženo.

Malu djecu ne treba izlagati direktnom suncu?

ISTINA - Dječija koža je mnogo osjetljivija od kože odraslih. S obzirom da je dječija koža tanja, a njen zaštitni mehanizam slabiji od kože odraslih osoba, djeca mnogo brže pocrvene.

Djecu do godinu dana starosti ne bi trebalo nikako izlagati suncu. Djecu od 1 do 3 godine starosti ne bi trebalo duže izlagati direktnom suncu (naročito ne u periodu 10.00-17.00 sati). Najbolja zaštita je prirodan hlad, odgovarajuća odjeća sa UV zaštitom i šeširić.

Tamnjenje kože je zdravo?

ZABLUDA - Tamnjenje kože je pokazatelj da smo bili izloženi sunčevom zračenju i rezultat je samoodbrane organizma od daljeg štetnog dejstva UV zračenja. Bez obzira koliko preplanulost u tom trenutku izgleda privlačno, vaša koža vam kasnije neće biti zahvalna. Ograničite vrijeme provedeno na suncu, posebno tokom najtoplijeg dijela dana, i obavezno nanesite kremu za sunčanje na izložena mjesta. Zaštita vaše kože će pomoći u sprječavanju preranog starenja i oštećenja kože.

Ukoliko ne osjećamo toplotu prilikom sunčanja ne možemo izgorjeti?

ZABLUDA - Sunčevo zračenje koje dolazi do naše kože sastoji se od vidljive svjetlosti, UV zraka i infracrvenih zraka.

UV zračenje izaziva opekotine i crvenilo, ali ga ljudski organizam ne može direktno osjetiti.

Osećaj toplote je izazvan dejstvom vidljivog i infracrvenog zračenja. Često kada je jako sunce i duva vjetar nemamo osećaj toplote, ali veoma lako izgorimo.

Možemo pocrvenjeti i kada je oblačno?

ISTINA - Sunčevo zračenje je najintenzivnije ukoliko oblačnosti nema ili je ona veoma mala. Sa većom gustinom oblaka zračenje je manje, ali treba imati u vidu da određena količina UV zraka (naročito UVA) prolazi kroz oblake.

Oblaci djelimično slabe intenzitet UV zračenja koje prolazi kroz njih, ali od 50% do 80% sunčevog zračenja prolazi kroz oblake i difuzno rasijano zračenje u oblacima može biti dovoljno intenzivno da izazove crvenilo ili opekotine kože.

U vodi ne možemo izgorjeti?

ZABLUDA - Voda pruža minimalnu zaštitu od UV zračenja. Oko 95% sunčevih zraka dospije u vodu, a čak 50% do dubine od 3m. Osim toga postoji i refleksija UV zraka od vode koja pojačava intenzitet zračenja. Trava, zemlja i voda reflektuju manje od 10% UV zračenja, dok pijesak reflektuje 15%, a morska pjena oko 25%.

Sunčevo zračenje nije opasno tokom jeseni i zime?

ZABLUDA - U toku hladnijeg doba godine sunčevo zračenje je manjeg intenziteta, ali i dalje može izazvati ozbiljna oštećenja.

Naročito je jako UV zračenje na većim nadmorskim visinama, gdje je izražena i refleksija zraka na snijegu koja je veća od 80%. Sa povećanjem nadmorske visine, manje atmosfere je dostupno da apsorbuje UV zračenje. Na svakih 1000 m nadmorske visine, jačina UV zračenja se povećava za oko 10%.

U zatvorenom prostoru nema štetnog uticaja zračenja?

ZABLUDA - Istraživanja su pokazala da određene osobe imaju više promjena na koži (opuštena koža, naboranost, smeđe mrlje) na jednoj strani lica. Iako su vrijeme provodili u zatvorenom prostoru, strana tijela sa više oštećenom kožom bila je upravo ona koja je bila češće okrenuta ka prozoru, bilo na poslu ili u vozilu. Uzrok tome je činjenica da najmanje 50% UVA zraka još uvijek može da prodre kroz staklo. Jednostavno rješenje je da postavite foliju za prozore koja je efikasna u blokiranju skoro svih vrsta UV zraka.

61

Sunčanje u solarijumu je izuzetno opasno po zdravlje?

ISTINA - U solarijumu su UVA zraci višestruko jači nego pri izlaganju prirodnim sunčevim zracima, pa je i štetan efekat višestruko veći i može dovesti do oštećenja oka (katarakta), privremenog starenja, naboranosti i trajnog tamnjenja kože (tzv. pjege od sunca), pa čak i do pojave karcinoma kože.

Neophodno je izlagati se što više suncu kako bi dobili dovoljno vitamina D? ZABLUDA - Većini ljudi kratkotrajno izlaganje suncu omogućava da proizvedu dovoljne količine vitamina D, tako da nema potrebe prekomjerno se izlagati suncu i rizikovati nastanak opekotina. Višak stvorenog vitamina D će se svakako razgraditi - tako da dodatni boravak na suncu neće imati efekta.

Krema za sunčanje uzrokuje smanjenu proizvodnju vitamina D ZABLUDA - Kada je naša koža izložena sunčevoj svjetlosti, ona proizvodi vitamin D. Sunčevi UVB zraci stupaju u interakciju sa proteinom u koži, pretvarajući ga u vitamin D3, aktivni oblik vitamina D. On pomaže u stvaranju hranljivih materija neophodnih da bi naše kosti, zubi i mišići bili zdravi. Čak i krema za sunčanje nanesena u debljem sloju omogućava i dalje da manji procenat (2-3%) UVB zračenja dopre do kože, a vašem tijelu je neophodno veoma malo da proizvede vitamin D. Sredstva za zaštitu od sunca su štetna?

ZABLUDA - Iako postoji zabrinutost da koža upija hemikalije koje se koriste u sredstvima za sunčanje i da to može izazvati rak, sredstva za sunčanje uglavnom sadrže materije koje koža ne može da upije i koja ostaju na njenoj površinii tako je štite.

Nema dokaza da krema za zaštitu od sunca uzrokuje rak ali zato postoji mnogo naučnih dokaza da UV zračenje sunca i solarijuma uzrokuje rak kože i druga oštećenja.

Nakon nanošenja kreme za sunčanje sa 50+ zaštitnim faktorom može se neograničeno sunčati?

ZABLUDA - Zaštitni faktor odnosno SPF broj se odnosi na stepen zaštite od UV zračenja koju dobijate, ali ne i na dužinu trajanja zaštite. Bez obzira na SPF broj, sredstvo za zaštitu od sunca djeluje oko dva sata, shodno tome se nanosi u dovoljnoj količini prije sunčanja i nakon svaka dva sata, kao i svaki put nakon izlaska iz vode.

Ne može se dovoljno pocrnjeti ukoliko se koriste kreme se visokim zaštitnim faktorom?

ZABLUDA - Veći SPF faktor pruža veću zaštitu, i smanjuje šansu oštećenja kože od opekotina a rezultira ujednačenijom bojom, ljepšim tenom i zdravijom kožom, prije svega.

Ukoliko je opekotina već nastala nema potrebe za daljom zaštitom?

ZABLUDA - Naše tijelo ima sofisticirane mehanizme za popravku, koji mogu da poprave dio štete nastale usled opekotina od sunca. Međutim, ti mehanizmi popravke nijesu savršeni i sa svakom opekotinom od sunca oštećenja se nagomilavaju a rizik od raka kože raste.

Sunčeva svjetlost je važna za dobro mentalno zdravlje?

ISTINA - Sunčeva svjetlost, više od bilo kog drugog prirodnog faktora, ispoljava blagotvorne efekte na mentalno zdravlje svih ljudi. Istraživanja su pokazala da je količina hormona serotonina u mozgu povezana sa količinom sunčeve svjetlosti.

Serotonin je odgovoran za dobro raspoloženje, koncentraciju i smirenost. Osim toga, izlaganje suncu sprječava pojavu depresije, povećava prag bola i umanjuje stres kod pacijenata u postoperativnom toku.

SAVJETI: - Mnogi novi materijali pružaju visoku zaštitu i prozračnost, što ih čini dobrim izborom za ljetnje sportive.

Potražite UPF oznaku na etiketama za odjeću I šešire. Broj pokazuje koji dio sunčevih UV zraka prodire u tkaninu.

UPF od 30 do 49 nudi veoma dobru zaštitu, dok je UPF 50+ ocijenjen kao odličan.

- Kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorom treba birati na osnovu fototipa kože i jačine zračenja sunca u zavisnosti od mjesta gdje se nalazite (more, planina i sl. ) t 41' TSFEOKB [BÝUJUB CMPLJSB 67 [SBʊFOKB t 41' WJTPLB [BÝUJUB CMPLJSB 67 [SBʊFOKB t 41' WFPNB WJTPLB [BÝUJUB CMPLJSB 67 [SBʊFOKB - Preparati za sunčanje nanose se na sve djelove tijela koji se izlažu suncu 30 minuta prije izlaska na sunce, i taj postupak treba ponavljati na svaka dva sata kako bi se osigurala efikasnost preparata.

-Nanošenje zaštitne kreme se mora ponavljati češće ukoliko je vrijeme vjetrovito i uvijek poslije obilnog znojenja, boravka u vodi ili brisanja peškirom.

- Uvijek treba birati preparate za sunčanje širokog spektra, koji imaju i UVA i UVB filter.

- Preparati za sunčanje se mogu koristiti ispod šminke.

- Provjeravajte kožu redovno, kako biste na vrijeme primijetili bilo kakve sumnjive promjene i blagovremeno se obratili ljekaru.

62

PREDSTAVLJAMO: Fondacija „Budi mama”

MEDIJATORI U OSTVARENJU NAJVEĆEG BOGATSTVA DRUŠTVA Porodica kao ciljna vrijednost Iako koncipirana kao nevladina organizacija, Fondacija „Budi mama” obuhvata impozantan opseg poslova koji su, kako objašnjavaju u ovom udruženju, usmjereni na ostvarenje najvećeg bogatstva društva: zdravih porodica i realizacije roditeljstva.

Suočeni sa velikim nizom izazova koje pred njih postavlja neplodnost, danas sve prisutniji problem, u Fondaciji su razvili veoma širok spektar dejstava i planova koje je potrebno realizovati na dobrobit društvu. Impozantno djeluje i podatak da iako je Fondacija ustanovljena 2020, zabilježeni su veoma značajni pomaci u poduhvatu pomoći u ostvarenju roditeljstva. Pomoć u realizaciji pregleda aktivnosti ove organizacije srdačno nam je pružila mr Žana Mihaljević, direktorica Fondacije „Budi mama”.

Uz viziju da u Crnoj Goru svaka osoba koja se susreće sa bilo kakvim oblikom neplodnosti dobije svu potrebnu psihološku, emocijalnu i zdravstvenu podršku, Fondacija „Budi mama”, po opisu mr Mihaljević, služi kao putokaz koji vodi kroz sve izbore koji stoje na putu pacijenata do rješenja.

Ova uticajna organizacija bavi se veoma širokim opsegom poslova: obrazovanjem, realizacijom osmišljenih programa, konsultacija, informisanjem i opcijama liječenja neplodnosti.

Kontinuirano se bavi studijama istraživanja neplodnosti, pružanjem informacija o svim programima potpomognute oplodnje, (intrauterina inseminacija (IUI), vantjelesna oplodnja (IVF)),

64

donatorstvom, mogućnostima genetskog skrininga i testiranja, surogat majčinstvom, LGBTQ+ opcijama za izgradnju porodice, potpomognutom oplodnjom za singl lica, opcijama usvajanja djece, savjetovanjem o tome kako donijeti odluke za život bez djece, pronalaženjem individualnih rješenja za pacijente.

Mr Žana Mihaljević: - Organizacije, grupe i društvene zajednice, još uvijek mogu mnogo da pomognu u podizanju svijesti, jačanju porodice, zaštiti djece i reproduktivnog zdravlja.

U nizu predstojećih aktivnosti mr Mihaljević navodi ideje koje su, kako kaže, polazne tačke za planiranje aktivnosti poboljšanja plodnosti podizanjem svijesti lokalne zajednice:

t ;BMBHBOKF [B QPÝUPWBOKF LVMUVSF TWPKF [BKFEOJDF

t %JTUSJCVDJKB PCSB[PWOJI SFTVSTB [B SPEJUFMKF J CVEVʉF roditelje,

t 6LMKVʊJWBOKF MPLBMOJI ÝLPMB

t 6LMKVʊJWBOKF NVÝLBSBDB J PʊFWB

t 5FäOKB EB TF BLUJWOPTUJ 'POEBDJKF TQSPWPEF V MPLBMOJN zajednicama kako bi se promovisala briga o reproduktivnom i seksualnom zdravlju, bezbjednošću djece i osnivanjem zdravih porodica.

Fondacija „Budi mama” inicirala je izmjene u okviru EWB DSOPHPSTLB [BLPOB ;BLPOB P NFEJDJOTLJ QPUQPNPHOVUPK PQMPEOKJ J ;BLPOB P PCBWF[OPN [ESBWTUWFOPN PTJHVSBOKV 3F[VMtat

takvog rada bilo je omogućavanje finansiranja besplatnog postupka i procedura za građane na teret Fonda zdravstva. - Osim toga što smo pokrenuli izmjene sa Ženskim klubom Skupštine Crne Gore i bili prvi kao udruženje u promjenama, bavili smo se i realizacijom programa i ciljeva. Povećali smo broj postupaka oplodnje, pomjerili starosnu granicu žene do 50 godina, omogućili UVOZ/IZVOZ genetskog sopstvenog i doniranog materijala (jajne ćelije, sperma i embrioni), omogućili MICRO TESSE-u proceduru za liječenje muškog steriliteta, zatim osnivanje Centralnog registra podataka, u perspektivi u vremenskom roku od 5 godina, otvaranje Banke reproduktivnog materijala u Crnoj Gori i još mnogo toga - kaže mr Mihaljević.

nosti, reproduktivnom i seksualnom zdravlju, tako i u omogućavanju poboljšanih uslova liječenja neplodnosti. - Mi zajedno djelujemo sa pacijentima, detektujemo njihove potrebe i pronalazimo najbolja rješenja - ističe mr Mihaljević. - Fondacija se - kaže ona - kao udruženje bavi i donacijama i time smo djelovali na lokalnom nivou i finansijski pomagali parove koji su bili prinuđeni da pomoć potraže u inostranstvu. - Fondacija danas broji više od 8.000 učesnika.

Djeluju zajedno s korisnicima usluga

Ciljevi, zadaci i dejstva

Fondacija „Budi mama” osnovana je početkom novembra 2020. godine, a danas je jedino udruženje u Crnoj Gori koje se aktivno bavi problemima neplodnosti. Uz relativno brzo ostvaren zavidan uticaj na crnogorsku javnost, efekti rada ove organizacije ogledaju se kako u pomjeranju granica u širenju svijesti o plod-

U nizu ostvarenih ciljeva Fondacije danas se izdvajaju:

t Pokretanje nacionalnog Registra podataka i registra doniranog genetskog materijala i podataka o vantjelesnim oplodnjama;

t 6LJEBOKF TUBSPTOF HSBOJDF [B äFOF TB EPTBEBÝOKF

- Mi ne odvajamo uloge, već djelujemo zajedno, jer smo u potrebama za formiranjem porodice i dobijanjem djece isti i jednaki - kaže mr Mihaljević.

65

i procjena po individualnom reproduktivnom potencijalu, bez ograničenja i diskriminacije;

t 1PLSFUBOKF SBEB #BOLF SFQSPEVLUJWOJI ʉFMJKB J FNCSJPOB kako bi parovi i pojedinci mogli da uz kupljeni donirani materijal PTUWBSF USVEOPʉV VWP[ J[WP[ 0NPHVʉBWBOKF NMBEJN MKVEJNB LPKJ TF LBTOJKF äFMF PTUWBSJUJ V VMP[J SPEJUFMKB LBP J [BNS[BWBOKF PWJI ʉFMJKB LPE PTPCB LPKF TV [CPH CPMFTUJ QSJOVÿFOF EB ʊVWBKV genetski materijal;

t 3KFÝBWBOKF QJUBOKB NVÝLPH TUFSJMJUFUB PCF[CKFÿJWBOKFN NVÝLBSDJNB EB P USPÝLV 'POEB [ESBWTUWB $SOF (PSF NPHV EB VSBEF .&4" 1&4" 5&4& QVOLDJKV CJPQTJKV BMJ J SKFÝBWBOKF MJKFʊFOKB NVÝLPH TUFSJMJUFUB

t 0CF[CKFÿJWBOKF CFTQMBUOJI MKFLPWB JOKFLDJKB J UFSBQJKB [B äFOF J NVÝLBSDF V QSPDFTV WBOUKFMFTOF PQMPEOKF 0NPHVʉBWBOKF WBOUKFMFTOF PQMPEOKF P USPÝLV 'POEB [ESBWTUWB $SOF (PSF CF[ PHSBOJʊFOKB V CSPKV QPLVÝBKB CF[ PHSBOJʊFOKB äJWPUOF EPCJ äFOF LBP J WBOUKFMFTOF PQMPEOKF EPOJSBOJN [BNS[OVUJN HFOFUTLJN NBUFSJKBMPN VWP[ J[WP[ KBKOJI ʉFMJKB TQFSNF FNCSJPOB [B TBEB KF EKFMJNJʊOP PTUWBSFO DJMK 'PO EBDJKF v#VEJ NBNBw 6 OJ[V BLUVFMOJI QSPKFLBUB J[EWBKBKV TF J

t 6WPÿFOKF NJOJNVN USJ OFTUJNVMJTBOB QSWB QPTUVQ LB LBP WJE MJKFʊFOKB OFQMPEOPTUJ [B QBSPWF äFOF P USPÝLV 'POEB [ESBTUWB $SOF (PSF

t 1PLSFUBOKF ;BLPOB P TVSPHBU NBKʊJOTUWV J QPNPʉ PLP stvaranja uslova za njegovu implementaciju;

t 0TOJWBOKF )VNBOPH DFOUSB QPESÝLF *7' PTPCBNB

t 0NPHVʉBWBOKF CPMPWBOKB [B PESäBWBOKF USVEOPʉF LP KF KF V QPUQVOPTUJ QMBʉFOP [B QFSJPE WBOUKFMFTOF PQMPEOKF PE NPNFOUB USBOTGFSB EP UFTUJSBOKB CFUPN )DH EBOB TMVʊBK CJPIFNJKTLF USVEOPʉF

t 6WPÿFOKF J PCBWF[OPTU OPWPH [ESBWTUWFOPH TFSWJTB v*[BCSBOJ VSPMPHw [B QSFWFODJKV J MJKFʊFOKF NVÝLPH TUFSJMJUFUB - Svjesni smo da procesima sazrijevanja, razumijevanja QSPCMFNB MJKFʊFOKB OFQMPEOPTUJ USFCB WSJKFNF [B OKJIPWV JNQMFNFOUBDJKV J TQSPWPÿFOKF BMJ TNP TUSQMKJWJ J VQPSOJ KFS WKFSVKFNP LBäF NS .JIBMKFWJʉ ;BEPWPMKTUWP V WF[J T LWBMJUFUPN TBSBEOKF TB EPOPTJPDJNB PEMVLB KF LBLP LBäV V v#VEJ NBNBw PHSPNOP J SFBMJ[BDJKF TV VTQKFÝOF ,PNVOJLBDJKB KF LBLP LBäV CB[JSBOB OB OBEJ V [BKFEOJʊLP PTOBäFOKF B CVEVʉJ EB TV EPOPTJPDJ PEMVLB UBLPÿF J SPEJUFMKJ QSJSPEOP EPMB[J EP QPESÝLF ESVÝUWB [B EPQSJOPT OBKWFʉFN CPHBUTUWV KFEOF [FNMKF B UP TV EKFDB J [ESBWF QPSPEJDF .S .JIBMKFWJʉ OBWPEJ EB KF [B QMBOJSBOB SFBMJ[BDJKB TMKFEFʉJI BLUJWOPTUJ

t 0NPHVʉBWBOKF OFPHSBOJʊFOPH CSPKB QPLVÝBKB NFEJ DJOTLJ QPUQPNPHOVUF PQMPEOKF [B QSWP EJKFUF P USPÝLV 'POEB zdravstva, bez diskriminacije u broju postupaka i starosti lica äFOB J NVÝLBSBDB V SFQSPEVLUJWOPK EPCJ

t 1(% 1(4 EJKBHOPTUJLB QSFJNQMBOUBDJPOB HFOFUTLB BOBMJ[B J OFJOWB[JWOJ QSFOBUBMOJ UFTUPWJ [B EFUFLDJKV OBKʊFÝʉJI ISPNP[PNTLJI BOPNBMJKB FNCSJPOB J CFCB CFTQMBUOP P SBʊVOV 'POEB [ESBWTUWB

t 0TOJWBOKF .JOJTUBSTUWB [B QPETUJDBKF SBÿBOKB EFNP HSBĕKV QPQVMBDJPOF QPMJUJLF J OBUBMJUFU V $SOPK (PSJ

t 6WPÿFOKF QSFENFUB v3FQSPEVLUJWOP [ESBWMKF J [BÝUJUBw V ÝLPMTLPN PCSB[PWBOKV LBP J[CPSOJ QSFENFU SBEJ QSFWFODJKF J [BÝUJUF NMBEJI

t &MFLUSPGPSF[B IFNPHMPCJOB UBMBTFNJKB J TSQBUPʉFMJKTLB BOFNJKB J DJTUJʊOB ĕCSP[B JTQJUJWBOKF OB NVUBDJKB V HFOV

66

CFTQMBUOJ UFTUPWJ P SBʊVOV 'POEB [ESBWTUWB

t 0NPHVʉBWBOKF QMBUGPSNF v*7' UVSJ[BNw V $SOPK (PSJ Savjet budućim roditeljima

4MPCPEB LPNVOJLBDJKF J VESVäJWBOKB LBLP TVHFSJÝV J[ 'POEBDJKF TNBUSB TF LPSJTOJN JNQVMTPN [B CVEVʉJ VTQKFI 6[ TBSBEOKV TB QSFETUBWOJDJNB PTUBMJI NFEJKB UBLPÿF NPHVʉF KF VʊJOJUJ [OBʊBKOF QSPNKFOF /B OBÝFN TBKUV XXX JNBNQSBWP EBCVEFNNBNB DPN J ESVÝUWFOJN NSFäBNB QPE KFEJOTUWFOJ OB[JWPN 'POEBDJKB v#VEJ NBNBw OVEJNP QSPHSBNF QPUQP mognute oplodnje u zemlji i inostranstvu, edukaciju, savjete, priručnike, knjige, popuste, zajednice, forume, otvorenu diskuTJKV GFTUJWBMF EPOBDJKF BQMJLBDJKV [B NMBEF J CSJHV P OKJIPWPN reproduktivnom i seksualnom zdravlju, povezanost sa svim VESVäFOKJNB ÝJSPN &WSPQF J TWJKFUB %PTUVQOJ TNP OB CSPKV UFMFGPOB LPKJ OJKF KPÝ VWJKFL OBDJPOBMOJ CSPK [B QPNPʉ BMJ TF OBEBNP EB ʉF V CVEVʉFN QFSJPEV J UP CJUJ PNPHV ʉFOP LBäF NS .JIBMKFWJʉ Krilatica Fondacije „Budi mama”: Zajedno na putu do beba!

Neplodnost - gorući problem Neplodnost je, po mr Mihaljević, gorući problem u Crnoj Gori, i stalno je u porastu.

Neplodnost je bolest muškog ili ženskog reproduktivnog sistema definisana nemogućnošću postizanja trudnoće nakon 12 ili više mjeseci redovnog nezaštićenog seksualnog odnosa.

Neplodnost pogađa milione ljudi u reproduktivnoj dobi širom svijeta i ima uticaj na njihove porodice i zajednice. Procjene sugerišu da između 48 miliona parova i 186 miliona osoba u svijetu živi s neplodnošću.

U muškom reproduktivnom sistemu, neplodnost je najčešće uzrokovana problemima u izbacivanju sperme, odsustvom ili niskim nivoom sperme, kao i abnormalnim oblikom (morfologijom) i kretanjem (pokretnošću) sperme. U ženskom reproduktivnom sistemu, neplodnost može biti uzrokovana nizom abnormalnosti jajnika, materice, jajovoda i endokrinog sistema, između ostalog.

Neplodnost može biti primarna ili sekundarna.

Primarna neplodnost je kada osoba nikada nije zatrudnjela, a sekundarna kada je ostvarena barem jedna prethodna trudnoća. Briga o plodnosti obuhvata prevenciju, dijagnostiku i liječenje neplodnosti. - Jednak i ravnopravan pristup njezi o plodnosti ostaje izazov u većini zemalja; posebno u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

Briga o plodnosti rijetko je prioritet u nacionalnim univerzalnim zdravstvenim paketima beneficija - objašnjava mr Mihaljević.

Anita Đurović

PODRŽIMO MAJKE DA DOJE - ZA NAJBOLJI POČETAK ŽIVOTA Trideseta Međunarodna sedmica dojenja, koja se obilježava prve sedmice u augustu, ove godine stavlja akcenat na podršku dojenju u društvu i porodici. Iako u Crnoj Gori raste svijest o značaju dojenja, što je dovelo i do veće stope dojenja u praksi, potrebno je napraviti mnogo više kako bi majke dobijale podršku u porodilištu i nakon izlaska iz porodilišta. Prema podacima iz 2021. godine, u Crnoj Gori je svega jedna četvrtina majki djece uzrasta od 0 do 6 godina podojila svoju bebu u prvih sat vremena nakon porođaja. Tri od pet majki potvrdilo je da je njihova beba dohranjivana u porodilištu. Skoro sve majke (94%) slažu se da je potrebno poboljšati podršku koju majke dobijaju od zdravstvenih radnika kako bi što uspješnije dojile.

Stoga je krajem prošle godine UNICEF, u saradnji s Ministarstvom zdravlja, ponovo pokrenuo inicijativu „Porodilišta po mjeri beba“. U ovom periodu obučeni su nacionalni treneri o najnovijim standardima te inicijative, te je osnovan Nacionalni komitet za dojenje. U ovoj i sljedećoj godini sprovešće se nacionalne obuke za zdravstvene radnike. „Bez ikakve sumnje, dojenje je jedan od najboljih načina da obezbijedimo najbolji početak života za svako dijete. Prvih nekoliko sati i dana u životu novorođenčeta predstavlja ključno razdoblje za uspostavljanje dojenja. No, često majke naiđu na prepreke nakon izlaska iz porodilišta. Zbog toga je veoma važno da majke imaju podršku u porodilištu zajednici, naročito u svojim lokalnim domovima zdravlja i od strane patronažnih sestara“, poručila je ovom prilikom Sabina Žunić, v.d. šefica predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.

Napravljena je i brza procjena porodilišta u odnosu na revidirane standarde „Porodilišta po mjeri beba“, uz podršku Evropske unije, a u toku je izrada nacionalnih smjernica za „Porodilište po mjeri beba“ i savjetovanje s domovima zdravlja. „U okviru inicijative 'Porodilišta po mjeri beba' Ministarstvo zdravlja je formiralo komisiju koja je obišla sva porodlišta u Crnoj Gori i izradila finalni izvještaj koji je predstavljen svim opštim bolnicama i Kliničkom centru Crne Gore. Prema podacima iz izvještaja, Komisija je konstatovala da je u proteklom periodu ostvaren pozitivan pomak i povećanje procenta dojenja u prvom

68

Fotografija: Đorđe Cmiljanić satu. Napravljen je korak naprijed u okviru svih porodilišta“, poručila je dr Slađana Ćorić, generalna direktorka Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja.

Važan dio podrške u Crnoj Gori čine i savjetnice iz Udruženja „Roditelji“ koje putem telefonske linije pomažu majkama kada naiđu na poteškoće u dojenju. „Radujemo se što konačno dojenje dobija svoj prostor i pažnju i kod institucija i zdravstvenih ustanova i što postoji volja da se radi na edukaciji i unapređenju praksi. To nam je bilo neophodno decenijama unazad i drago nam je da se resorno Ministarstvo posvetilo ovoj važnoj oblasti, uz podršku UNICEF-a.

Značajno nam je da smo dio ove priče u dijelu edukacije, ali i promocije dojenja i pružanja pomoći majkama, koja je od presudne važnosti za istrajavanje na što dužem dojenju djece“, poručila je ovom prilikom Kristina Mihailović, izvršna direktorka Udruženja „Roditelji“.

Brojne naučno utemeljene informacije i savjeti o dojenju mogu se naći i u sklopu sve popularnije aplikacije Bebbo koju je UNICEF razvio u saradnji s Institutom za javno zdravlje, uz finansijsku podršku Evropske unije. Aplikacija je besplatna i dostupna na App Storu i Google Playu.

Podgorica, 27.07.2022.g.

Hronika 01. jul – EU spriječila pravednu raspodjelu vakcina protiv covida-19 Prvu godinu pandemije korone obilježila su velika obećanja. U junu 2020. predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pozvala je da se preduzmu zajednički napori kako bi došlo do što brže proizvodnje vakcina i ljekova protiv korone, kako bi se oni mogli poslati "u svaki ugao svijeta". EU se činio ozbiljnim, piše Deutsche Welle.

Rečeno je i kako će se u pregovorima s farmaceutskom industrijom, Evropska komisija založiti da vakcina Covid-19 bude ''globalno javno dobro". Štaviše, EK će se kod farmaceutske industrije zauzeti za "podjelu intelektualnog vlasništva", posebno ako je ono ''nastalo izdvajanjem javnih sredstava".

Ova formulacija proizlazi iz sporazuma između Evropske komisije i država članica iz juna 2020. Sadržaj sporazuma je do sada uglavnom nepoznat, a sada izaziva kritike prema politici EU-a na vrhuncu pandemije.

- Ni države članice, ni Evropska komisija nijesu postupile u skladu s onim što su proklamirali. Štaviše, radile su suprotno – kazala je belgijska zastupnica u Evropskom parlamentu Kathleen van Brempt u intervjuu za WDR-ov magazin Monitor.

Do sada proizvedene vakcine protiv korone distribuirane su neravnomjerno.

Istraživanje briselske organizacije Corporate Europe Observatory (CEO) i njemačkog političkog TV-magazina Monitor sada pokazuje da EU od samog početka nije težio pravednoj raspodjeli vakcina. U junu 2020. rečeno je da je važno "razdvojiti" pravednu raspodjelu vakcina od kupovine vakcina unutar EU-a, što proizlazi iz protokola Evropske unije za nabavku vakcina.

Kao rezultat toga, države EU-a osigurale su milijarde doza vakcina koje su kupile po najvećim cijenama i blokirale besplatno stavljanje na raspolaganje patenata za vakcine protiv korone.

Krajem 2020. Indija i Južnoafrička Republika podnijele su zahtjev Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) za povlačenje patenata na vakcine protiv COVID-a 19. To je proizvodnim pogonima na globalnom jugu trebalo da omogući da počnu s proizvodnjom vakcina. Uprkos podršci Svjetske zdravstvene organizacije i brojnih drugih zemalja, Evropska komisija je blokirala ovaj zahtjev, a suspenziju zaštite patenata opisala kao "najgori mogući scenarij". To proizlazi iz internih izvještaja.

Danas.hr 02. jul - Oboreni višestruki toplotni rekordi Intenzivna vrućina u većem dijelu Evrope uzrokovala je junske temperaturne rekorde od Arktičkog kruga pa sve do Sjeverne Afrike. Snažni toplotni talas uzrokovao je porast tempera-

tura znatno iznad prosjeka za jun u brojnim zemljama, u nekim slučajevima i do 20 stepeni.

Norveška je u Banaku zabilježila temperaturu od 32,5 Celzijevih stepeni, navodno najvišu temperaturu ikad zabilježenu unutar Arktičkog kruga u Evropi. Znatno je viša i od junskog prosjeka od 13 Celzijevih stepeni. U Poljskoj je temperatura dosegla oko 35 Celzijevih stepeni, a u djelovima istočne Njemačke na nekoliko lokacija je izmjereno 37.

Ekstremne vrućine proširile su se na Sjevernu Afriku.

Temperature u Tunisu su se izjednačile s mjesečnim rekordom od 48,7 Celzijevih stepeni.

S druge strane, Evropu su pogodile i grmljavinske oluje koje su uzrokovale razorno klizište u južnoj Austriji pri čemu je jedna osoba poginula. Poplavljene su kuće i ceste u Koruškoj. Hina 03. jul – Očekuju nove pandemije Gotovo 1000 vrsta bakterija, od čega su stotine prvi put viđene, pronađene su u ledenjacima Tibetanske visoravni. A s klimatskim promjenama koje prijete ovoj dragocjenoj okolini, nova otkrića izazivaju novu zabrinutost oko oslobađanja potencijalnih patogena u dvije najnaseljenije zemlje svijeta. Kako je objavljeno u časopisu Nature Biotechnology, naučnici sa Univerziteta Kineske akademije nauka prikupili su površinski snijeg, led i druge uzorke sa 21 tibetanskog ledenjaka između 2016. i 2020. i otkrili 968 vrsta bakterija – od kojih oko 82 posto nikada nije dokumentovano.

Nekada se pretpostavljalo da su glečeri previše ekstremni da bi mogli podržavati veliku raznolikost života, ali nedavne studije su pokazale da je to daleko od istine. Prošle godine istraživači su opisali niz virusa pronađenih u 15.000 godina starom ledu ledenjaka koji nijesu bili ništa slično onome što su ikada prije vidjeli.

Ledenjaci i ledeni pokrivači pokrivaju oko 10 posto Zemljine površine i najveći su rezervoar slatke vode na planeti. Osim naučne radoznalosti, postoji mnogo hitnija potreba za razumijevanjem mikroba koji ovdje obitavaju. Istraživači u novoj studiji izražavaju zabrinutost da se ledenjaci Tibetanske visoravni sve više tope zbog zagrijavanja uzrokovanih klimatskim promjenama.

Strah ih je da bi se mnoštvo bakterija koje su stajale zatočene u ledenjacima na visoravni uskoro moglo naći u novim sredinama nizvodno.

- Savremeni i drevni patogeni mikrobi zarobljeni u ledu mogli bi dovesti do lokalnih epidemija, pa čak i pandemija. Ti mikroorganizmi mogu nositi nove virulencije koje biljke, životinje i ljude čine ranjivima. Osim toga, ove virulencije se mogu horizontalno prenijeti unutar mikrobne zajednice putem mobilnih genetskih elemenata. Interakcija između ledenjaka i modernih

69

mikroorganizama mogla bi biti posebno opasna, a potencijalne zdravstvene rizike treba procijeniti - piše u studiji.

Da stvar bude još ozbiljnija, Tibet se nalazi se na vrlo važnom, ali nesigurnom mjestu u svijetu. Poznat kao "vodotoranj Azije", izvor je nekoliko najvećih svjetskih rijeka okruženih gusto naseljenim područjima, uključujući Yangtze, Žutu rijeku, rijeku Ganges i rijeku Brahmaputru. Ako bi se patogena bakterija ovdje ukorijenila, mogla bi biti razorna.

- Oslobađanje potencijalno opasnih bakterija moglo bi utjicati na dvije najnaseljenije zemlje na svijetu: Kinu i Indiju dodaju autori studije.

Ovo su za sada vrlo preliminarna upozorenja, ali istraživači sugerišu da njihov novi rad naglašava hitnu potrebu za procjenom potencijalnih zdravstvenih rizika otapanja ledenjaka.

Magazin.hr 04. jul - Omikron hara Evropom – Velika Britanija Broj zaraženih covidom u Velikoj Britaniji je porastao gotovo za trećinu u nedelju dana te dosljedno raste od proslave jubileja kraljice Elizabete II. U posljednjoj nedelji juna virus je imalo 2,3 miliona ljudi, javlja The Mirror.

Podaci Statističke kancelarije Ujedinjenog Kraljevstva (ONS) pokazuju da je u ljeto 2020. na testu bilo pozitivno manje od 0,1 posto populacije u Engleskoj, dok je 2021. to bilo 1,57 posto stanovništva, a sada je čak 3,35 posto.

Porast broja slučajeva u Britaniji potstaknut je nedavnim podvarijantama omikrona BA.4 i BA.5, a aplikacija ZOE Covid Study, koju koriste volonteri koji izvještavaju o svom zdravlju i simptomima te o tome jesu li pozitivni ili ne, pokazala je kako je najčešći simptom zaraze - glavobolja.

Više od dva od tri pacijenta s covidom koji su koristili aplikaciju izjavili su da su patili od glavobolje prije nego što su vratili pozitivne testove. Neki od njih glavobolju su imali čak i prije poteškoća s disanjem.

Aplikacija otkriva i kako je glavobolja češći simptom od ostalih klasičnih simptoma covida.

-Definitivno ima puno ljudi koji su dobili covid na početku godine, a zatim su ga ponovo dobili, uključujući neke s BA.4/5 koji su imali BA.1/2 prije samo četiri mjeseca, i koji su mislili da će biti zaštićeni - rekao je za Guardian prof. dr Tim Spector, koji vodi aplikaciju Zoe Health Study.

Međutim, on je dodao da je "rijetkost" ponovno se zaraziti covidom unutar tri mjeseca.

- Pokušajte ostati kod kuće i izbjegavajte kontakt s drugima ako ste pozitivni na koronavirus (Covid-19) ili imate simptome - savjetuje britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) te napominju da zaraženi mogu prenijeti virus na druge ljude do 10 dana od početka infekcije. Danas.hr

70

Mnogi od pogođenih imaju osjećaj da više ne funkcionišu kao prije i da imaju česte prekide mentalnih aktivnosti.

Osim problema s koncentracijom, poremećaja pronalaženja riječi i zaborava, mogu se pojaviti i drugi simptomi poput opšte mentalne iscrpljenosti.

Ovi simptomi ne pogađaju samo starije osobe. Mogu zahvatiti i mlade, na primjer nakon infekcije koronavirusom.

Kao rezultat toga, ovi nejasni simptomi su trenutno više u fokusu istraživanja. Jer iako su neki od simptoma poznati već duže vrijeme, sama pojava nije adekvatno opisana.

Mnoga neurološka odjeljenja u bolnicama i neurološkim ordinacijama bilježe porast broja pacijenata s moždanom maglom od početka pandemije korone.

Osobe koje razviju takozvani sindrom umora, odnosno tešku iscrpljenost nakon napora (tzv. slabost nakon napora), takođe se često osjećaju maglovito i mnogo su manje otporni nego prije oboljenja koronavirusom. Mnogi imaju problema s pamćenjem ili rješavanjem jednostavnih svakodnevnih problema.

Magla mozga je ozbiljno stanje koje može ozbiljno narušiti funkcije mozga.

Maglu mozga teško je opisati, dijagnostikovati i što je najvažnije liječiti. Ali ponekad slučajnost pomaže. Prije nekoliko godina berlinska start-up kompanija Berlin Cures razvila je lijek BC 007 za liječenje teških srčanih bolesti. Trenutno se nalazi u fazi 2 studije. No, mogao bi takođe uspješno pomoći u liječenju dugotrajnog COVID-a, a time i kod magle mozga.

Uspješnih primjera liječenja je već bilo. Dr Bettina Hohberger koristila je BC 007 u očnoj klinici Univerzitetske bolnice Erlangen kod pacijenta s glaukomom. Tim je uspio da otkrije posebna auto-antitijela u krvi i poremećaje cirkulacije u oku.

Namijenjen za liječenje teških srčanih bolesti, BC 007 bi takođe mogao da poboljša cirkulaciju krvi u oku - to je bila početna ideja. Ali lijek očito može učiniti još više Moždana magla se ne razvija samo kao posljedica dugotrajnog COVID-a. Magla mozga često je pokazatelj različitih moždanih disfunkcija. Skladno tome, opcije liječenja i prognoze su izuzetno individualne i takođe vrlo komplikovane.

Psihološki stres može biti okidač, ali isto tako i depresija, nedostatak sna, stres ili tjeskoba. Ali postoje i fizički okidači kao što su bolesti koje utiču na nerve. To uključuje autoimunu bolest multiplu sklerozu ili Alzheimerovu bolest. Ovi pacijenti imaju jednu zajedničku stvar: visok nivo patnje. Shvataju da njihov mozak ne radi 100% onako kako bi trebao i kako je prije radio.

Medicinski stručnjaci onima koji pate od magle u mozgu savjetuju da budu što aktivniji i svjesniji te da slušaju signale svog tijela. Druga preporuka je piti malo ili nimalo alkohola, jer alkohol može uticati na rad mozga i sposobnosti razmišljanja.

Danas.hr

04. jul – Otkriven još jedan čudan simptom korone

06. jul - Više od 100 miliona Kineza je zbog koronavirusa u strogom lockdownu

Pogođenima je obično teško čak i opisati takozvanu moždanu maglu to jest stanje smanjene koncentracije i slabijeg pamćenja.

Simptomi su još uvijek nejasni, nema jasnih znakova i stoga često nema dijagnoze. Takođe se češće događa da osobe koje pate od magle mozga ne shvaćaju ozbiljno kada ljekaru opisuju simptome jer je sve pomalo nejasno i mutno. Poput magle, piše DW.

Desetine miliona ljudi u lockdownu su u Kini jer su kompanije u velikom turističkom gradu prisiljene da zatvore svoja vrata jer su najnovija žarišta izazvala strah od povratka opštih ograničenja.

Zdravstvene vlasti izvijestile su o više od 300 zaraženih, žarišta su utvrđena u sjevernom gradu Sijanu - domu vojske od

terakote - kao i u najvećem kineskom gradu Šangaju.

Novi slučajevi i službeni odgovor na njih produbili su strahove da bi se Kina mogla vratiti vrstama strogih ograničenja kakva su bila ranije ove godine, kad je stroga pekinška nulta tolerancija na kovid držala nedeljama zaključane desetine miliona ljudi.

Zdravstvene vlasti su pokrenule novi krug masovnog testiranja u više od pola gradskih četvrti nakon skoka broju slučajeva, zatvorivši sve barove nakon što je utvrđeno da su neki slučajevi povezani sa šest takvih mjesta.

A Sijan - grad od 13 miliona ljudi koji je bio u lockdownu mjesec dana krajem prošle godine - ponovno je pod "privremenim mjerama kontrole" nakon što je otkriveno 29 slučajeva, potvrđeno među radnicima za reciklažu otpada.

- Javna mjesta za zabave, uključujući pabove, kafiće i karaoka barove, zatvaraju se - objavile su gradske vlasti. Državni mediji pokazali su snimke građana Sijana koji stoje u redovima za testove naglašavajući da grad nije u lockdownu.

- Svi pozitivni slučajevi pripadaju BA5.2 omikron varijantama, a rad na epidemiološkom praćenju još je u punom jeku rekao je zdravstveni službenik Siana Ma Čaofeng na brifingu.

Novo izbijanje epidemije ponovno predstavlja izazov za predsjednika SI Džinpinga, koji je potvrdio odlučnost u eliminaciji kovida uprkos sve većoj inflaciji. Japanska banka Nomura procjenjuje da je širom zemlje najmanje 114,8 miliona u potpunom ili djelomičnom lockdownu, što je oštar skok od prošle nedelje od 66,7 miliona.

Više od 1000 zaraženih prijavljeno je od prošle nedelje u središnjoj pokrajini Anhui, a desetine su prelili u pokrajinu Džiangsu u susjedstvu Šangaja, prijeteći glavnoj proizvodnoj regiji delte Jangce. Hina 06. jul - Čak 80% slučajeva majmunskih boginja je u Evropi - WHO Više od 6000 slučajeva majmunskih boginja potvrđeno je u 58 zemalja, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja će sazvati novi vanredni sastanak o razvoju epidemije.

- UN-ova agencija ponovno će sazvati sastanak odbora koji će preporučiti da se proglasi izbijanje globalnog zdravstvenog vanrednog stanja, najvišeg nivoa upozorenja WHO-a - rekao je šef WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus na virtuelnoj konferenciji za medije iz Ženeve.

Na prethodnom sastanku 27. juna, odbor je odlučio da epidemija, u kojoj je došlo do porasta slučajeva u afričkim zemljama u kojima se obično širi i globalno, još ne predstavlja zdravstvenu krizu. - Brine me razmjer i širenje virusa u svijetu - rekao je Tedros, dodavši da izostanak testiranja znači da vjerovatno ima puno više slučajeva.

Otprilike 80 posto slučajeva je iz Evrope, rekao je Tedros.

Majmunske boginje su obično blaga virusna infekcija koja uzrokuje simptome slične gripi i karakterističan osip, šire se svijetom od početka maja. Stopa smrtnosti od ranijih izbijanja soja koji se trenutno širi, bila je oko jedan posto. Hina 08. jul - Abortus u SAD-u neće biti zabranjen Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da u Sjedinjenim Držrvama, sve dok ih on vodi, abortus neće biti zabranjen

i potpisao je izvršnu uredbu o zaštiti abortusa pristupa kontracepciji.

- Najbrži put kojim će žene ostvariti svoje ustavno pravo na abortus biće zakon izglasan u Kongresu - rekao je Biden pošto je Vrhovni sud Sjedinjenih Država presudom iz maja uskratio ženama to pravo.

- Ne možemo dopustiti da Vrhovni sud "nekontrolisano" ograničava slobode - rekao je Biden pri potpisivanju izvršne uredbe kojom nastoji da ublaži učinak istorijske presude Vrhovnog suda SAD-a.

On je pod pritiskom svojih pristalica da nešto preduzme pošto je u maju Vrhovni sud sa većinom sudija konzervativnog opredjeljenja, ukinuo istorijsku presudu u slučaju Roe protiv Wadea kojom je prije 50 godina legalizovan abortus.

Moć američkog predsjednika je ograničena, jer savezne države mogu donijeti zakone kojima bi se limitiralo pravo na abortus i pristup kontracepciji, pa predsjednikova uredba ima samo ograničeni uticaj.

Biden će narediti ministarstvu zdravlja da zaštiti i proširi dostupnost "ljekovima za abortus" koje je odobrila Uprava za hranu i ljekove, navodi Bijela kuća.

Stručnjaci kažu da je malo vjerovatno da će ljekovi za prekid rane trudnoće biti dostupni ako se ne budu davali na recept. Predsjednička uredba se neće odnositi na savezne države koje su već ograničile pristup tim ljekovima.

Biden će uz to narediti ministarstvu da osigura ženama pristup hitnoj medicinskoj pomoći, usluzi planiranja porodice i kontracepciji, uključujući intrauterini uložak (IUD).

Državni tužilac i Bijela kuća osiguraće advokate koji bi besplatno pravno savjetovali pacijentice koje žele abortus te ljekare i ustanove koje obavljaju pobačaj.

- To uključuje i zaštitu prava na putovanje izvan države radi medicinske zaštite - stoji u saopštenju Bijele kuće.

Vrhovni sud je vratio saveznim državama vlast da odlučuju o pobačaju. Rezultat toga je da žene s neželjenim trudnoćama putuju u druge države gdje je abortus legalan i dostupan, kupuju ljekove za prekid trudnoće preko interneta ili obavljaju potencijalno opasne abortuse izvan službenih zdravstvenih ustanova.

Biden je osudio presudu Vrhovnog suda, koju su pozdravili konzervativci i aktivisti koji se protive abotrusu. Hina 13. jul - Nove 'varijante varijanti' koronavirusa zaobilaze antitijela stečena vakcinaciom i prebolijevanjem Osobe koje su bile zaražene koronavirusom tokom ranijih talasa imaće malo ili nimalo zaštite od trenutne podvarijante, BA.5, koja dominira u SAD-u i Evropi, rekao je direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti, dr Anthony Fauci. S druge strane svijeta, u Indiji, raste broj zaraženih novom varijantom nazvanom Kentaur.

- Omikron je bio posebno problematičan - rekao je dr Fauci tokom brifinga u Bijeloj kući o širenju varijante koja sada čini više od 60 posto slučajeva u SAD-u, piše The Independent.

- Svaka sljedeća varijanta ima malu prednost u prenosu u odnosu na prethodnu - rekao je dr Fauci, dodajući da ako se osoba zarazila virusom tokom prvog ili čak drugog talasa, ona u ovom trenutnom talasu "stvarno nema dobru zaštitu”.

Zdravstveni stručnjaci iz cijelog svijeta posljednjih nedelja

71

su upozoravali na novu podvarijantu omikrona, označavajući je kao "nevidljivu" vrstu zbog sposobnosti da ponovno zarazi ljude unutar nekoliko nedelja nakon prve zaraze virusom.

- Ono što vidimo je sve veći broj ljudi koji su bili zaraženi BA.2 i koji su se zarazili nakon četiri nedjelje - rekao je dr Andrew Roberston, glavni zdravstveni funkcioner u Zapadnoj Australiji, tokom intervjua za News.com.au.

Uprkos naizgled strašnim upozorenjima o ovoj najnovijoj podvarijanti, i dr Fauci i zdravstveni stručnjaci širom zemlje izgleda vjeruju da će vakcinacije i dovakcinacije osigurati djelimični imunitet te da još uvijek mogu značajno da zaštite od potencijalno težih infekcija i pomoći u smanjenju rizika od hospitalizacije.

Slučajevi širom SAD-a i dalje se kreću oko 100.000 dnevno, ali većina zdravstvenih stručnjaka slaže se da su to uvelike podcijenjene brojke budući da se većina ljudi koji su pozitivni sada oslanjaju na testove kod kuće, a mnoge su države smanjile broj ustanova koje nude javno testiranje. Hospitalizacije su, prema The New York Timesu, u posljednje dvije nedjelje u SAD-u porasle za 18 posto.

S druge strane svijeta, virolozi su izrazili zabrinutost zbog pojave još jedne varijante omikrona koja se brzo širi u Indiji i već je stigla u Evropu, odnosno u Ujedinjeno Kraljevstvo. Varijanta BA.2.75, poznatija pod nadimkom Kentaur, prvi je put otkrivena u Indiji početkom maja.

Broj slučajeva u Ujedinjenom Kraljevstvu je od tada naglo porastao, i to brže od onih kod varijante BA.5, koja je takođe prisutna u Indiji, i brzo istiskuje prethodno dominantnu varijantu BA.2 u mnogim zemljama. Danas.hr 15. jul - Novi talas zaraze se brzo širi Azijom Novi talas zaraze koronavirusom brzo se širi Azijom, stanovnici od Novog Zelanda do Japana upozoreni su da preduzmu mjere opreza kako bi usporili izbijanje i spriječili preopterećenost zdravstvenih sistema.

Ponovni porast zaraženih, uglavnom omikron varijantom BA.4/5 dodatni je izazov za vlasti koje se bore s ekonomskim posljedicama ranijih talasa pandemije dok pokušavaju izbjeći produženje ili ponovno uvođenje nepopularnih ograničenja.

Japan je u poslednja 24 sata izvijestio o gotovo 95.000 slučajeva, a broj novozaraženih porastao je za 2,14 puta u poređenju s prošlom nedjeljom, prema podacima vlade.

Stručnjaci očekuju da će dnevni broj zaraženih u Južnoj Koreji doseći 200.000 otprilike od sredine avgusta do kraja septembra i proširuju vakcinaciju busterom, ali ne planiraju ponovna ograničenja.

Australija je upozorila da bi mogla biti pogođena najgorom epidemijom covida-19 u sljedećih nekoliko nedelja potstaknutom omikron varijantama BA.4/5.

Vlasti su rekle da se mogu očekivati "milioni" novih infekcija, ali su odbacile bilo kakva stroga ograničenja za suzbijanje širenja.

Kontinentalna Kina u junu je prijavila prosječno više od 300 lokalno prenesenih zaraza kovidom dnevno, što je više od oko 70 u junu, budući da pekinška stroga politika "nula slučajeva covida-19" pomaže u održavanju lokalnih klastera pod kontrolom i sprječava preopterećenost bolnica. Hina

72

18. jul - Korona se teže prepoznje zbog novih simptoma – Velika Britanija Upala grla mogla bi biti glavni simptom koji ukazuje da imate kovid-19. Ovo je najčešći simptom koji je prijavilo 17.500 ljudi koji su prošle nedjelje u Velikoj Britaniji bili pozitivni na koronavirus.

Poslije upale grla sledeći simptomi koji su najčešće prijavljivani su glavobolja, začepljeni nos i kašalj.

S druge strane, visoka temperatura ili groznica, gubitak mirisa ili ukusa koje je britanska Nacionalna služba za zdravstvo svrstala kao najčešće pokazatelje virusa, bili su rjeđi među ovih 17.000 ljudi.

Prema podacima studije Zoi kovid simptoms, 20 najučestalijih simptoma koje su prijavili ispitanici su: bol u grlu – 58 odsto; glavobolja – 49 odsto; zapušen nos, suvi kašalj 40 odsto; promuklost – 35 odsto; kijavica 32 odsto; umor – 27 odsto; bolovi u mišićima – 25 odsto; vrtoglavica – 18 odsto; otečeni vrat – 15 odsto; bol u očima – 14 odsto; gubitak mirisa, bol u grudima, groznica – 13 odsto; drhtavica – 12 odsto; brzo umaranje i bol u uhu – 11 odsto, gubitak mirisa – 10 odsto.

Ovi podaci poklapaju se sa onim o čemu su i drugi istraživači govorili.

Svakog mjeseca 150.000 ljudi širom Engleske je radilo bris iz grla, ali kod kuće, što je bio dio istraživanja Reaguj 1 (React 1). Podaci su pokazali da su se simptomi mijenjali kako je pandemija napredovala. Naučnici vjeruju da bi to moglo da se pojasni time što se i virus vremenom mijenjao i mutirao.

- Mogu se zaraziti i oni koji su ga već preležali ili su primili vakcinu – kazao je dr Tim Spektor, profesor koji spredvodi studiju Zoi, i dodaje da će ljudi morati da odluče da li su posjećivanje velikih događaja, odlazak na posao javnim prevozim i rad iz kancelarije vrijedni rizika. Danas.rs 20. jul - Milioni migranata uskraćeni za zdravstvenu zaštitu - SZO Milioni migranata i izbeglica uskraćeni su za adekvatnu zdravstvenu zaštitu i trebalo bi da budu uključeni u zdravstvene sisteme zemalja u koje dolaze, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

U svom prvom pokušaju da preispita implikacije migracije na globalnu zdravstvenu politiku, SZO je pozvala na hitnu akciju za podršku ugroženom stanovništvu koje prelazi granice, prenio je Rojters.

– Zdravlje ne počinje, niti se završava na granici zemlje.

Migracioni status stoga ne bi trebalo da bude diskriminatorni faktor, već pokretač politike na kojoj se gradi i jača zdravstvena zaštita – rekao je u saopštenju direktor za zdravstvo i migracije SZO Santino Severoni.

Kako se navodi u izvještaju SZO, bolesti, glad, klimatske promjene i rat pokreću masovno kretanje ljudi, a sukob u Ukrajini doveo je do toga da se ukupan broj raseljenih ljudi po prvi put ikada podigne iznad 100 miliona. Dodaje se da je to testiranje zdravstvenih sistema u zemljama koje je već pogodila pandemija koronavirusa.

– Ali puni stepen uticaja ovih preokreta još nije shvaćen jer, kao što ovaj izvještaj pokazuje, izbjeglice i migranti nijesu u potpunosti vidljivi u dostupnim podacima, što je ozbiljan jaz koji mora da se popravi – rekao je u predgovoru izvještaja generalni direktor SZO Tedros Gebrejesus.

Navodi se da izbjeglice i migranti imaju zdravstvene potrebe koje se mogu razlikovati od onih u populaciji zemlje u koju su došli.

Neki su iskusili visok nivo nesigurnosti hrane, na primer, i bili su primorani da preskaču obroke ili da pozajmljuju novac za hranu, navodi se u izveštaju.

U izvještaju je takođe naglašeno kako su milioni radnika migranata zaposleni na opasnim poslovima, što ih dovodi u veći rizik od povreda i bolesti na radu. Vesti online 22. jul – Vode tešku borbu sa rekordom smrtnosti od covida 19 - Novi Zeland Novi Zeland bilježi rekordan broj smrtnih slučajeva od covida-19, a novi talas zaraze varijantom omikron posebno se pokazao pogubnim za starije stanovništvo, javlja Reuters.

Po podacima ministarstva zdravlja, u sedam dana, do 16. jula, od covida-19 je umrla 151 osoba, dok je u najgoroj nedjelji prethodnog talasa u martu umrlo 115 ljudi. U posljednja 24 sata od novog koronavirusa je umrlo 26 ljudi, svi stariji od 60 godina.

U novom talasu zaraze na Novom Zelandu, zemlji s 5,1 miliona stanovnika, prevladava podvarijanta omikrona BA.5.

Zabilježeno je 64.780 aktivnih slučajeva u nedelji dana, no vlasti tvrde da se veliki broj zaraza ne prijavljuje. Ipak, postavlja se pitanje, kako je moguće da je odjednom došlo do ovako rekordne stope smrtnosti?

Novi Zeland bio je poznat po brzom odgovoru na pandemiju: vrlo stroge restrikcije i visoka imunizacija bili su smatrani primjerom borbe protiv covida-19.

Pomogla je i geografska izolacija koja je omogućila da se izbjegne talas pandemije.

Vlada Jacinde Ardern odustala je od svoje politike nulte zaraze covidom, zbog koje je nacija dobila nadimak 'pustinjačko kraljevstvo', prošle godine nakon što je stanovništvo bilo uveliko vakcinisano, s osam od 10 ljudi koji su sada dvostruko vakcinisani.

Od tada, zaraza se neumoljivo širi.

Stručnjaci su za Mail Online rekli da je trenutna visoka stopa smrtnosti posljedica upravo niskog nivoa zaraze na Novom Zelandu zbog strogih ograničenja protiv covida. Naime, smatraju da su mjere odgodile "neizbježne" infekcije koje su mogle izgraditi imunitet. Hina

23. jul - Epidemija majmunskih boginja globalna opasnost - SZO

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju majmunskih boginja globalnom zdravstvenom opasnošću.

To je najveće upozorenje koje SZO može da izda i prati porast broja slučajeva širom svijeta. Odluka je donijeta na kraju drugog sastanka komiteta SZO za hitne slučajeve virusa.

Do sada je prijavljeno više od 16.000 slučajeva iz 75 zemalja, rekao je generalni direktor SZO dr Tedros Adhanom Gebrejesus.

Do sada je bilo pet smrtnih slučajeva, dodao je.

Trenutno postoje još samo dvije takve vanredne zdravstvene situacije - pandemija korona virusa i kontinuirani napori na iskorjenjivanju dječije paralize. BBC 24. jul - Nedostaju važni ljekovi jer je pandemija sve pogoršala - Njemačka Roditelji koji trebaju ljekove protiv temperature i bolova za svoju djecu najčešće sirup slatkog ukusa koji sadrži aktivnu materiju paracetamol ili ibuprofen su ljuti jer sada nemju tog lijeka. Svake godine u Njemačkoj se proda više od deset miliona pakovanja. Ali sada su police prazne, piše DW. Sirupa s paracetamolom je već ponestajalo početkom godine, kaže apotekarka. U međuvremenu, sirup s ibuprofenom više nije dostupan, kao ni sprej od jedne velike kompanije, a sve je veća nestašica i čepića za temperaturu. Izgledi da će se nešto uskoro poboljšati nijesu dobri. U narudžbama za zimu već su u potpunosti otkazane sve narudžbe za dječje ljekove protiv bolova i temperature.

Uska grla u isporuci pogađaju cijelu Njemačku. Sve više očajnih roditelja se javlja na društvenim mrežama.

Kao razlozi za nestašicu su navedeni povećana potražnja i nedostatak sirovina.

Nakon ukidanja korona mjera poput obaveze nošenja maski u proljeće je bilo mnogo djece s respiratornim bolestima i s povišenom temperaturom. Uz to, bilo je i gomilanja zaliha zbog medijskih naptisa o uskim grlima u isporuci, ali i kašnjenja isporuke raznih proizvođača.

Stanje u farmaceutskoj industriji je problematično, stoji u pisanom saopštenju Saveznog udruženja proizvođača ljekova.

Problemi u globalnim lancima opskrbe, hronični nedostatak kvalifikovanih radnika i nedostatak osoblja povezan s koronom takođe su zakomplikovali situaciju za proizvođače ljekova. Najvažniji razlog ipak je finansijski. Farmaceutskoj industriji se jednostavno ne isplati da proizvodi ljekove protiv bolova za djecu. Zdravstvena osiguranja plaćaju kompanijama 1,36 eura za bocu sirupa s paracetamolom. Ovaj iznos nije povećavan deset godina.

- Brzi rast troškova proizvodnje ljekova s jedne strane, te zamrznute cijene maloprodaje s druge, razlog su da se kod proizvodnje ljekova kao što su paracetamol sirupi posluje s gubitkom.

Niti jedna komapnija ne može to dugoročno pratiti – objasnio je Andreas Burkhardt, generalni direktor farmaceutske kompanije Teva. Danas.hr

73

25. jul - Hiljade žrtava toplotnog udara - EU Ministarstvo zdravlja Portugala saopštilo je kako je od posljedica toplotnog udara od 7. do 18. jula preminulo 1.065 osoba. U saopštenju je navedeno da bi u narednom periodu moglo doći do novih smrtnih slučajeva.

Podaci Instituta za mora i atmosferu Portugala (IPMA) pokazuju kako su temperature vazduha na nivou visokog rizika od požara. U pojedinim područjima temperature iznose i do 40 stepeni, a na 80 posto teritorije je prisutna suša.

Aktivno je 13 požara, zbog kojih su evakuisane na stotine naselja, prenosi Anadolija.

Požari uzrokovani ekstremeno visokim temperaturama bjesne i u drugim dijelovima Evrope.

U Grčkoj je požar koji je izbio u Megari zahvatio nekoliko kuća. Zbog požara je evakuisano i nekoliko područja na ostrvu Salamini, a pokrenute su i aktivnosti evakuacije nekoliko zdravstvenih ustanova.

Pod kontrolom je požar koji je izbio na planini sjeveroistočno od Atine. Sa tog područja udaljeno je oko 90.000 ljudi, a hospitalizovane su 34 osobe kod kojih je došlo do opekotina i problema s disanjem. Mnoge kuće su uništene.

U Španiji je zabilježeno više od 500 smrtnih slučajeva povezanih s toplotnim talasom koji je zahvatio zapadnu Evropu, izazvavši razorne požare i podižući temperature na rekordne nivoe.

Ove podatke je objavio španski premijer Pedro Sanchez, a prenose lokalni mediji. Prema podacima španskog meteorološkog zavoda, ovaj toplotni talas mogao bi biti najintenzivniji do sada i jedan od tri najduža.

Više od hiljadu vatrogasaca bori se protiv ogromnih požara na granici Italije i Slovenije, javljaju slovenski mediji. Požar se sa italijanske strane proširio u Sloveniju uprkos pokušajima gašenja iz zraka, u kojima učestvuju tri slovenska i dva italijanska helikoptera. Al Jazeera 26. jul – Otvorili više od 100 centara za vakcinaciju protiv majmunskih boginja - Francuska Oko 1700 ljudi zaraženo je majmunskim boginjama u Francuskoj, rekao je u ministar zdravlja Francois Braun. Kaže i da je vlada do sada otvorila više od 100 centara za vakcinaciju protiv majmunskih boginja i da je više od 6000 ljudi primilo preventivnu vakcinu.

Pozvao je pacijente koji imaju lezije ili druge simptome da se što prije samoizoluju. Naveo je i da ne vidi veliku prijetnju za širu javnost poručivši da će vlada usmjeriti svoju kampanju vakcinacije na ciljne grupe koje se smatraju najugroženijima.

- Profil pacijenata je takav da su to uglavnom muškarci koji su imali seksualne odnose s drugim muškarcima, ali se može zaraziti i kontaktom s pacijentovim vodenim žuljevima - rekao je Braun.

Većina infekcija dogodila se u pariškoj regiji, rekao je, dodajući da će se ubrzo u Parizu otvoriti namjenski veliki centar za vakcinaciju.

Svjetska zdravstvena organizacija ranije je saopštila da epidemija majmunskih boginja koja se brzo širi predstavlja globalnu zdravstvenu opasnost. Do sada ove godine zabilježeno je

74

više od 16.000 slučajeva majmunskih boginja u više od 75 zemalja i pet smrtnih slučajeva u Africi. BFM TV 28. jul - Osam milijardi ljudi živjeće na planeti od 15. novembra - UN Svjetska populacija će dostići brojku od osam milijardi ljudi, 15. novembra, najavilo je Odeljenje Ujedinjenih nacija za ekonomska i socijalna pitanja. Interesantno je i da UN predviđaju da će 2023. Indija preteći Kinu kao najmnogoljudnija zemlja na svijetu.

- Dok očekujemo rađanje osmomilijarditog stanovnika Zemlje, treba da se podsjetimo naše zajedničke odgovornosti da brinemo i vodimo računa o našoj planeti. Pravi je trenutak da razmislimo o tome kakav odnos imamo jedni prema drugima istaknuto je u saopštenju generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša.

Vrijeme je, dodao je Gutereš, da osvijestimo i proslavimo "različitost, zajedničku humanost i napredak zdravstva koji je uspio da produži životni vijek čime je ujedno smanjena stopa smrtnosti".

U izvještaju, koji su dale Ujedinjene nacije, navodi se i da je globalni rast stanovništva pao ispod jedan odsto u 2020. godini, što se bilježi prvi put od 1950.

Prema najnovijim predviđanjima svjetska populacija bi trebalo da poraste na oko 8,5 milijardi do 2030. godine i 9,7 milijardi do 2050, dok se vrhunac porasta očekuje tokom 2080-ih godina kada bi broj stanovnika Zemlje trebalo da iznosi 10,4 milijardi ljudi. Nakon toga će, procjenjuju naučnici, nastupiti period stagnacije kada će se broj kretati oko 10,5 milijardi sve do 2100. godine. Tanjug 30. jul - Izvinjenje zvaničnika zbog upadanja u stanove u potrazi za zaraženima - Kina Kineski zvaničnici izvinili su se stanovnicama grada Guangdžua, u kome važe stroge mjere zabrane kretanja, zbog uklanjanja brava na vratima njihovih domova. Jedan broj ljudi u stambenom kompleksu u južnom kineskom gradu nedavno je bio pozitivan na covid-19. Zvaničnici su tražili bliske kontakte koji su se možda skrivali u pokušaju da izbjegnu premještanje u centar za karantin.

U Kini i dalje važe stroge mjere zbog virusa korona i karantin je uobičajan.

Ljudima u čije su domove upali pripadnici nadležnih službi i polomili brave, šteta će biti nadoknađena, saopšteno je.

Prema pisanju medija, brave na ulaznim vratima u najmanje 84 doma su razvalili lokalni zvaničnici i radnici u zajednici. Incident se dogodio 10. jula, ubrzo pošto je nekoliko ljudi u kompleksu bilo pozitivno na virus.

Mediji navode i da su ljudi premješteni u centralizovani karantinski objekat, ali su „pronađeni neki bliski kontakti koji se kriju u kućama“, što je dovelo do pretresa. Snimak nekoliko provala je objavljen na popularnim društvenim mrežama.

Ljudi su negodovali zbog ovakve reakcije nadležnih, a mnogi su pozvali da se umiješani uhapse zbog ilegalnog ulaska, s obzirom na to da ometanje potpada pod kineski krivični zakon.

BBC News