Medical 163

Hemofilija A kao izazov u liječenju Gaucher-ova bolest – od dijagnoze do terapije Endokrinološka radionica – stručni skup Dislipidemija – nedovoljno vidljiv i nerješiv zdravstveni problem Terapijski izazovi u liječenju hipertenzije Biljne supstance u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja Neprilagođena ishrana kao faktor rizika za hipertenziju Pušenje kao faktor rizika za bolesti srca Fizička aktivnost u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja Statistika akutnog koronarnog sindroma u Crnoj Gori Modni ružičasti oktobar

Sa Endokrinološke radionice u Beranama i skupa o Hemo liji A u Podgorici

Najava: Konferencija Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore

Impresum

Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica

Izvršni direktor: Slavica Pantelić

Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić

U R E D N I Š T V O

Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg

Prof. dr sc med. Aneta Bošković

Prof. dr Bogdan Pajović

Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković

Milanka Žugić, dipl. ph

Dr Milorad Drljević, spec. urolog

Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović

Prim. dr Veselin Stanišić, mr sc

S T A L N I S A R A D N I C I

Dr Biljana Ivelja, pedijatar

Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije

Spec. pedag. Dragana Marković

Dr Emir Muzurović

Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković

Mr ph. Maja Stanković

M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog

Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar

Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković

Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Dr Rifat Međedović

Prim. dr Sabahudin Pupović

Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar

Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić

Dr Snežana Grubač

Dr Snežana Tomić

Dr Vasilije Bošković

Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić

Dr Vesna Mitić-Lakušić

Dr Zorica Bajović, radiolog

Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci

Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print

Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije:

Dislipidemija – nedovoljno vidljiv i nerješiv zdravstveni problem Modni ružičasti oktobar

Hronika Crne Gore

Statistika

Crnoj Gori

Neprilagođena ishrana

faktor rizika

Barjaktarović Labović

Pušenje kao faktor rizika za bolesti

Pušenje kao faktor rizika za bolesti

Prof.

Prof.

Agima Ljaljević

Fizička aktivnost

kardiovaskularnih

Dr Marina Vuković

Dr Marina Vuković

Koliko znamo o rijetkim bolestima?

HEMOFILIJA A KAO IZAZOV U LIJEČENJU

U organizaciji Medikala, 28-og oktobra je realizovan još jedan serti kovani vebinar posvećen rijetkim bolestima, konkretno: hemo liji. Tema je bila poboljšanje kvaliteta života oboljelih od hemo lije A, a edukatorka je bila dr Enisa Žarić, iz Kliničkog centra Crne Gore. Uz redovan vebinarski dio koji je pratilo oko 300 učesnika, organizovan je stručni skup sa publikom različitih stručnih pro la. Skup je podržala farmaceutska kompanija Homann La Roche.

Hemofilija

Hemo lija, kako je objasnila dr Enisa Žarić, obuhvata grupu bolesti koju odlikuje sklonost ka krvarenju, a nastaje zbog nasljednih nedostataka određenih faktora koagulacije. Ona je podsjetila da postoje 3 entiteta ove bolesti: hemo lija A - uslovljena nedostatkom faktora zgrušavanja VIII, hemo lija B - kojoj nedostaje faktor zgrušavanja IX, hemo lija C - koja se odnosi na nedostatak faktora XI i nasljeđuje se autosomno recesivno. Uz objašnjenje mehanizma zgrušavanja krvi dr Žarić je pojasnila da hemo lija A predstavlja genetski poremećaj vezan za polniX hromozom.

Žene su nosioci bolesti, a muškarci obolijevaju od nje.

Studije koje su se bavile nivoom faktora VIII, kako je dalje navedeno, zaključuju da i kod konduktora postoji sklonost ka povećanom krvarenju, što donosi sklonost prvenstveno kod žena u vidu menometroragija. Majka odn. žena je ta koja nosi oboljeli gen i ukoliko kod muškarca nema te modi kacije sklonost se prenosi na polovinu potomaka ženskog pola (konduktori), a taj isti X hromozom se prenosi na polovinu muškog potomstva (oboljeli od hemo lije). Ukoliko je muškarac obolio od hemo lije, a žena je zdrava, odn. nije konduktor gena za hemo liju, 100% je šansa da će potomci ženskog pola biti konduktori gena za hemoliju, a muški potomci neće biti oboljeli.

Ovo je rijetko oboljenje. U svijetu je svega 400.000 oboljelih od hemofilije, a godišnja incidenca je 1,5 hiljada muškaraca. 80% slučajeva hemofilije čini hemofilija A, iako je broj pacijenata u stalnom porastu, za šta se smatra odgovornim napredak u dijagnostici. Ipak, i dalje izvjestan

broj oboljelih ostaje nedijagnostikovan. U Crnoj Gori trenutno je dijagnostikovano 45 bolesnika sa hemofiljom A, od kojih 11 teških hemofiličara. 5 pacijenata je adultne dobi, a ostalih 6 su djeca.

Faktor VIII

Ključnu riječ hemo lije A predstavlja faktor VIII. On predstavlja dio unutrašnjeg puta sistema koagulacije. Unutrašnjim putem dolazi do sukcesivnog aktiviranja faktora koagulacije isključivo u prisustvu aktiviranog faktora VIII. Dalje se stvaraju brin i ugrušak, čime se sprečava krvarenje. Trombin je zadužen i da povratnom spregom dodatno aktivira i potencira stvaranje faktora VIII odn. IX i na taj način dolazi do stvaranja ugruška pri krvarenju kod zdravih, kao reakcija na povredu krvnog suda. Kod oboljelih od hemo lije izostaje ovakav mehanizam i postoji sklonost ka produženom krvarenju.

Sumnja na ovu bolest javlja se, kako je objasnila dr Žarić, kod pacijenata koji imaju istoriju pojave modrica, kod dugotrajnih i opsežnih krvarenja nakon manjih trauma koje čak i spontano krvare, dominantno u koštano i zglobni sistem. Sklonost ka krvarenju karakteristična je za pacijente sa dominantno hemo lijom A i prati ih tokom cijelog života. Ona se najprije uočavaju u dječjoj dobi, kada djeca postaju aktivnija: pri trčanju, hodanju.

Kod bolesnika koji imaju blaži oblik hemo lije (umjerenu i blagu) krvarenja se dešavaju tek pri traumama ili operativnim zahvatima. Mjesta gdje se najčešće krvarenje manifestuje su ciljani zglobovi, najčešće krupni (lakat, koljeno, skočni zglobovi) i često pacijent krvari u isti zglob, što za reperkusiju ima trajna oštećenja i invaliditete zglobova u smislu hemo lične artropatije. Dijagnostički put pri postojanju sumnje na bolest podrazumijeva da treba uraditi osnovne laboratorijske parametre, krvnu sliku i osnovna vremena krvarenja. Produženo aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme se javlja kod dva važna entiteta, kako je istakla dr Žarić, kod lupus antikoagulansa i hemolije. Njih treba razgraničiti kako bi se de nisala dijagnoza kao i nivo faktora VIII i IX u serumu. Važno je navesti i da završnu dijagnozu čini test genetskih mutacija.

Većina pacijenata ima tešku hemofiliju: 53%. To su oni koji imaju nivo faktora VIII ispod jedne jedinice po decilitru, i to su pacijenti koji imaju najveću sklonost

ka krvarenju. Oni imaju sklonost ka spontanoj pojavi modrica, bez prepoznatih trauma. U umjerenoj hemofiliji nivo faktora se kreće 1-5%. Tu su nešto rjeđa spontana krvarenja, ali dugotrajna krvarenja javljaju se i na manju traumu i na operaciju. Blaga hemofilija ima nivo faktora VIII 5-40 jedinica po decilitru. Spontana krvarenja su ovdje jako rijetka, a teža krvarenja su vezana za opsežne operacije i traume.

Krvarenja u zglobove 70-80% svih hemo lijskih krvarenja zapravo predstavljaju krvarenja u zglobove.Ona često izazivaju in amaciju zgloba (artritis, sinovitis). Ukoliko se dešavaju ponavljanja krvarenja, dolazi i do gubitka hrskavice, suženja zglobnog prostora, što u krajnjem vodi ka hemo ličarskoj artropatiji, koja nerijetko zahtijeva i vrlo opsežne i komplikovane zahvate iz domena ortopedije. Krvarenja u zglobove, kako je objasnila dr Žarić, smatraju se ozbiljnim krvarenjima, a pored njih, ozbiljnim se smatraju i krvarenja u mišiće (mišiće butine, podlaktice i sl.) i ona mogu voditi ka oštećenju mišića i nerava. Moguća su i krvarenja i u mukozne membrane u usnoj duplji, urinarnom traktu i u nosu, a kao znatno ozbiljnija, ali, na sreću znatno rjeđa, javljaju se intrakranijalna krvarenja. Ona se dešavaju kod manje od 5% oboljelih i mogu dovesti do ireverzibilnog oštećenja nervnog sistema. Usljed krvarenja u vrat i grlo može doći do kompromitovanja disajnih puteva i opstrukcije. Pored navedenih, kod hemo ličara je moguća i pojava gastrointestinalnih krvarenja.

Pristup liječenju

Podsjetivši na činjenicu da se tretman ovih pacijenata mijenjao tokom zadnjih dekada, dr Žarić je prezentovala istorijat

liječenja hemo lije. Inicijalni pristup liječenju datira od 1950. god. U početku se radilo o primjeni pune krvne plazme i krioprecipitanta. On je donekle poboljšao rezultate u liječenju ovih pacijenata jer se zna da je u prošlosti tek 5% ovih pacijenata živjelo duže od 40 godina. Očekivani životni vijek, kako je navela dr Žarić, ovakvim pristupom povećao se na nešto više od 20 godina. Primjena koncentrata faktora zgrušavanja u krvi koji se dobijao od više donora ljudske plazme čini noviji metod terapije. Oni su se primjenjivali u slučajevima krvarenja. Lošija strana ovakvog pristupa bila je virusna kontaminacija. U savremenim načinima proizvodnje različitim tehnikama znatno je smanjena mogućnost kontaminacije.

Dalji iskorak u liječenju bila je terapija rekombinantnim faktorom VIII koji se dobijao genetskim inženjeringom iz ćelijske linije sisara. U pitanju je faktor koji je imao manju patogenost, ali je razvoj inhibitora na faktor VIII komplikovao liječenje. Posljednjih dvije dekade napravljen je značajan pomak u liječenju oboljelih. Postoje novi preparati koje čine faktori zgrušavanja sa posebnim djelovanjem. - Posebnim tehnikama se faktori zgrušavanja vezuju za albumine ili komponente imunoglobulina, što omogućuje produženo djelovanje faktora i manje frekventnu primjenu. Tu su i nove nefaktorske terapije i genska terapija koja se smatra najsavremenijim pristupom u liječenju ovih pacijenata. Cilj je da se unese genetski materijal kojim se stvara faktor VIII u organizmu oboljelog pacijenta - objasnila je dr Žarić.

Profilaksa

Primarna pro laksa u liječenju hemo lije podrazumijeva da se faktor VIII primjeni što prije, tj. prije druge epizode krvarenja. U okviru detaljnog opisa pro laktičkih mogućnosti dr Žarić je navela da postoje i povremene kratkotrajne pro lakse ovim

faktorom. U okviru izazova primijećeno je da pacijenti zahtijevaju učestalu primjenu faktora, a ona, s druge strane, indukuje stvaranje inhibitora koji remete aktivnost egzogeno unešenog faktora VIII. Razvoj inhibitora prati pro laksu kod 15-20% oboljelih. Drugačiji je pristup kod pacijenata koji imaju razvijene inhibitore.

S čime se suočavaju terapeuti?

Poteškoće u liječenju, kako navodi dr Žarić, čini činjenica da i pored primijenjenog liječenja često dolazi do probojnih krvarenja, što ima reperkusije na ciljane zglobove i kvalitet života bolesnika. Pored toga, nemalibroj pacijenata razvije inhibitore. Incidenca primjene i dostupnosti i način primjene intravenskim putem nije uvijek koherentan s uvedenom praksom pro lakse. Poluživot faktora VIII je primjena pro lakse 2-3 puta sedmično, što će reći da se već nakon 2-3 dana kod pacijenta mogu očekivati probojna krvarenja.

S druge strane, na kvalitet života ovih bolesnika prilično je uticalo njihovo zdravstveno stanje. Studije pokazuju da su anksioznost i depresija kod njih zastupljeniji, a izraženija je i potreba za ranim penzionisanjem ili potreba za skraćenim radnim vremenom. Simptom kao bol prati ove bolesnike u 89% slučajeva. Čak 50% ispitanika prijavilo je prisustvo konstantnog bola, a adherentnost u odnosu na primjenu terapije zastupljena je kod oko 50% pacijenata.

Nizu otežavajućih okolnosti pridružuje se i činjenica da u Crnoj Gori ne postoji centar za liječenje hemo lije. Dr Žarić navodi da je 5 pacijenata sa teškim oblikom bolesti zbrinuto u okviru Centara za hematologiju KCCG, a u Institutu za bolesti djeci brinu se o još šestoro djece sa teškim oblikom hemo lije. Primarni cilj, kako navodi dr Žarić, čini sprečavanje krvarenja, omogućavanje pacijentima da vode aktivan život, uporediv sa kvalitetom života pacijenata koji nemaju ovu bolest. Sekundarni

ciljevi su otklanjanje bola, poboljšanje funkcije ciljanih zglobova, poboljšanje kvaliteta života i aktivnosti.

Noviji pristupi

Kao odgovor na navedene raznovrsne izazove u liječenju danas je dostupan inovativni pristup u liječenju koji predstavlja nefaktorski tretman hemo lije. Lijek u vidu speci čnog monoklonskog antitijela koje na neki način nadomješta funkciju faktora VIII prisutan je i u Crnoj Gori. Djeluje na način što vezuje aktivirani faktor IX za faktor X i na taj način omogućava aktivaciju faktora X i sve naknadne korake. To, kako objašnjava dr Žarić, daje mogućnost i za normalnu kaskadu koagulacije, bez obzira na de cit faktora VIII.

Koristi se za liječenje hemo ličara sa inhibitorima na faktor VIII kao i oboljenih od teške hemo lije A bez inhibitora. Uz detaljno objašnjenje primjene ovog antitijela, dr Žarić je objasnila da je u pitanju dosta komforan pristup, prvenstveno s obzirom na način primjene (subkutano, sa poluvremenom do 4 sedmice). - Ovakav vid primjene značajno povećava adherencu za liječenje. Pacijent ima lijek koji se mnogo ređe, komfornije primjenjuje - kaže dr Žarić. Naglašavajući značaj uloge farmaceuta u ovom lancu, dr Žarić navodi: - Ako izostane primjena lijeka, postoji grupa vitalno ugrožavajućih krvarenja i moramo jako voditi računa o tome da pacijent pravovremeno dobija pro laksu da bi što bolje poboljšali kvalitet života ovih pacijenata i produžili njihov život.

Ističući zadovoljstvo zbog postignutih rezultata ovakvog vida pro lakse u Crnoj Gori, dr Žarić je navela da se njegovom pravilnom primjenom obezbjeđuje izjednačenje dužine života oboljelog u odnosu na onog ko nema ovu bolest.

Anita Đurović

Gaucher-ova bolest - od dijagnoze do terapije

Do danas je de nisano oko 5000 rijetkih bolesti, od kojih u zbiru boluje približno 6% svjetske populacije. Iako ne postoje jedinstveni kriterijumi za proglašavanje neke bolesti rijetkom, u literaturi je opisano između 6000 i 8000 bolesti čija pojava u opštoj populaciji nije uobičajena. Za 80% ovih slučajeva se zna da postoji genetska predispozicija, odnosno genska osnova za njihov razvoj. Generalno, za rijetke bolesti se mogu primijeniti dva osnova postulata. Prvi je da ne postoji tako rijetka bolest a da ne zaslužuje pažnju, a drugi je da rijetke bolesti jesu rijetke, ali su pacijenti sa rijetkim bolestima brojni. Ovo je potkrijepljeno činjenicama da danas imamo globalno odobren i lijek za bolest čija je prevalenca manja od 200 pacijenata, i da u Evropskoj Uniji prema statistici oko 6% osoba ima bar jednu rijetku bolest, što iznosi 30 miliona od ukupno 500 miliona koliko broji ova populacija. Lizozomne bolesti skladištenja (LBS) spadaju u grupu metaboličkih rijetkih bolesti lizozomskog skladištenja kojih ima preko 50, a nastaju usljed nasljedne nemogućnosti razgradnje određenih šećera ili masti u tijelu. Osobama sa ovim poremećajima nedostaju važni enzimi (proteini koji ubrzavaju reakcije u tijelu) bez kojih lizozom nije u stanju da razgradi ove supstance. Lizozom se obično naziva ćelijskim reciklažnim centrom, jer prerađuje neželjeni materijal u supstance koje ćelija može koristiti. To znači da organizam ne proizvodi enzime koji su mu potrebni za razgradnju ovih supstanci na ćelijskom nivou, zbog čega dolazi do njihovog patološkog nakupljanja i razvoja lizosomske bolesti skladištenja. Iako je svaki poremećaj rezultat različitih genskih mutacija koje se pretvaraju u nedostatak enzimske aktivnosti, svi oni dijele zajedničku biohemijsku karakteristiku – svi lizozomalni poremećaji potiču od abnormalne akumulacije supstanci unutar lizozoma.

Prvi ovakav poremećaj opisan je još 1881 godine - TaySachs-ova bolest, a zatim Gaucher-ova bolest 1882. godine. U

kterisani kao ćelijske organele odgovorne za intracelularno varenje i reciklažu makromolekula, što je bio naučni proboj koji je doveo do razumijevanja ziološke osnove lizozomne bolesti skladištenja. Pompe-ova bolest je bila prva bolest koja je identi kovana i de nisana kao lizozomna bolest skladištenja 1963. godine. Svaka bolest skladištenja lizosoma je prilično rijetka, jer se ove bolesti pojedinačno javljaju sa incidencijama manjim od 1/100.000. Međutim, kao grupa bolesti njihova incidenca je oko 1/5000 - 1/10000 usljed postojanja više vrsta, tako da kada se saberu sve ukupno ovo je prilično često zdravstveno stanje. Trenutno se jedan od 8.000 ljudi rodi sa nekim oblikom lizosomske bolesti skladištenja. Pretpostavlja se da je ova cifra niža od stvarne stope učestalosti, jer neki pacijenti zbog blage klinicke slike često ostanu neotkriveni ili nedijagnostikovani.

Obično oba roditelja moraju biti nosioci abnormalnog gena da bi njihova djeca oboljela, što znači da se nasljeđuju autozomno recesivno, ali neke su i X-vezano recesivno nasljedne, kao što su Fabrijeva (Fabry) bolest i Hanterov (Hunter) sindrom. Biti nosioc gena ne znači da će se bolest manifestovati, ali je vrlo važno da imamo i ove podatke kako bi što ranije posumnjali na ove bolesti i što ranije započeli njihovo liječenje ukoliko se oni ispolje.

Gaucher-ova bolest (Gošeova bolest)

Glukocerebrozid je jedan od cerebrozida čija je glavna monosaharidna grupa glukoza. Mutacija gena za glukocerebrozidazu nasljeđuje se autozomno recesivno i uzrokuje nakupljanje glukocerebrozida u lizozomima fagocitnih ćelija retikuloendotelnog sistema u kojima se ziološki razlažu membranski lipidi koji potiču iz katabolizma krvnih ćelija. Stanje koje se manifestuje kao Gauscher-ova

Klinički centar Crne Gore jedin

kasnim 1950-im i ranim 1960-im, koristeći tehnike frakcioniranja

bolest, sa prevalencom 1: 40-60 000, je najčešća bolest u grupi bolesti koje se karakterišu nakupljanjem lipida u lizozomima.

Ovo oboljenje je klinički izrazito heterogeno, što je povezano sa činjenicom da je na genu za glukocerebrozidazu, lociranom na 1q21hromozomu, prepoznato preko 30 mutacija. Tri osnovna tipa Gaucheur-ove bolesti se diferenciraju klinički, bazirano na odsustvu (tip 1) ili prisustvu neuroloških simptoma (tipovi 2 i 3.)

Tip 1, ili tzv. ne-neuropatski oblik, najčešći je u Evropi, dok su tzv. neuropatski oblici sa hroničnim manifestacijama, mnogo rjeđi (5-10%). Dok je tip 1 često asimptomatski u pocetnim stadijumima, tipovi 2 i 3 se dijagnostikuju još kod odojčadi.

Kako se manifestuje Gaucher-ova bolest?

Tip 1 Gaucher-ove bolesti najčešće se karakteriše uvećanjem jetre i slezine (hepatosplenomegalija) sa pratećom anemijom i trombocitopenijom (nizak nivo trombocita) koja izaziva veću sklonost ka krvarenjima. Javlja se često bol u kostima, sklonost ka prelomima.

Promjene se javljaju na dugim kostima, rebrima i karlici u vidu smanjenja koštane gustine i skleroze medularnog kanala, što posljedično dodatno izaziva promjene u krvnoj slici.

Djeca mogu biti nešto nižeg rasta. Prekomjerni umor i malaksalost se javljaju redovno a na otkrivenim mjestima može se javljati nešto tamnije prebojena koža.

Tip 2 Gaucher-ove bolesti se karakteriše brzim neurološkim propadanjem pa smrt često nastupa do druge godine života. Novorođenčad mogu imati pojačan tonus mišića, epileptične napade, uvećanje jetre i slezine (hepatosplenomegalija), strabizam i teškoće pri pokretanju očnih jabučica. Postoji slabost u rastu i razvoju i problemi sa gutanjem a do smrtnog ishoda dolazi upravo zbog respiratornih komplikacija usljed psihomotorne retardacije. Postoji mogućnost i pojave plućnih manifestacija i plućne hipertenzije (povišeni pritisak u krvnim sudovima pluća).

Tip 3 Gaucherove bolesti karakteriše uvećanja jetre i slezine uz postojanje neuroloških poremećaja. Može se javiti epilepsija, problemi sa učenjem i mentalna retardacija, a postoje i česte promjene na srčanim zaliscima.

Kako se postavlja dijagnoza Gaucher-ove bolesti?

Anamneza sa kliničkom slikom nije dovoljna da se postavi dijagnoza Gaucher-ove bolesti, ali se na osnovu objektivnog pregleda i zahvaćenosti različitih unutrašnjih organa može posumnjati na ovu bolest. Laboratorijske analize pokazuju ono što i klinički vidimo - anemiju, trombocitopeniju, ponekad i pancitopeniju (smanjenje nivoa svih krvnih ćelija), poremećeni parametri jetrinih funkcija. Ultrazvučnim pregledom se vide hepatomegalija (uvećanje jetre) i splenomegalija (uvećanje slezine). Nuklearnu magnetnu rezonancu i skener koristimo za tačniju procijenu uvećanja unutrašnjih organa, zahvaćenost koštane srži i eventualno kičmenog stuba.

DEXA (osteodenzitometriju) koristimo uz preglede kako bi se eventualno utvrdila tačna koštana gustina.

De nitivna dijagnoza se postavlja na osnovu biopsije koštane srži i nalaza speci čnih ćelija u njima, kao i na osnovu smanjene aktivnosti glikozil-ceramid-beta-glikozidaze u leukocitima i koštanoj srži.

U uznapredovalom stadijumu, Gaucheur-ova bolest je izrazito teška i može dovesti do invaliditeta, a u nekim slučajevima se završava letalno, ukoliko se ne započne sa pravovremenim liječenjem. Ukoliko se isključe češći uzroci svih navedenih poremećaja,

mora se posumnjati na Gaucher-ovu bolest i usmjeriti dijagnostika u tom pravcu. Danas imamo dostupne metode za jednostavno dokazivanje bolesti iz suve kapi krvi, mjerenjem aktivnosti enzima u leukocitima ili broblastima, rezultate dobijamo u okviru 20ak dana, ali prvi i najvažniji korak do dijagnoze je postavljanje sumnje na postojanje rijetke bolesti.

Tretman Gaucher-ove bolesti

Doživotna enzimska supstitucija kao e kasan vid terapije Gaucher-ove bolesti dostupna je od 1991. godine. Uspješno se već duzi niz godina primjenjuje i u našoj zemlji. Simptomatski tretman krvnih diskrazija i hirurška zamjena zglobova imaju važnu ulogu u kontroli bolesti. Bez obzira na veličinu slezine, splenektomija se više ne preporučuje kao terapijski pristup.

Transplantacija hematopoetskih matičnih ćelija može povoljno da utiče na neuropatski oblik bolesti, kod kog je enzimska supstitucija značajno manje e kasna nego kod tipa 1. Kod odraslih pacijenata može da bude od koristi i adjuvantni tretman bisfosfonatima kako bi se povećala gustina kostiju. Odrasli pacijenti sa tipom 1 bolesti koji ne podnose dobro enzimsku supstituciju mogu da primaju inhibitore stvaranja s ngolipida koji se akumuliraju u toku bolesti. Ovakav pristup predstavlja terapiju redukcije supstrata, za koju nije pokazano da ima prednosti sa aspekta e kasnosti ili bezbjednosti u odnosu na supstituciju enzima, ali je pacijentima komfornija za primjenu. Danas imamo i lijek koji inhibira glukozilceramid sintazu, enzim odgovoran za prvi korak u sintezi većine glikolipida.

ERT (enzyme replacement therapy), odnosno doživotna primjena supstitucione terapije rekombinantnim enzimima je danas ‘’zlatni standard’’ za uspješno liječenje Gaucherove bolesti. Budući tretmani uključuju primjenu oralnih zamjena za enzim koji nedostaje, ali i mogućnost genske terapije.

Do danas nam je poznato da smo u Crnoj Gori registrovali 8 osoba koje boluju od ove rijetke bolesti, međutim put pacijenata od postavljanja dijagnoze, njenog prihvatanja pa do početka liječenja je ono što predstavlja još uvijek veliki izazov u kliničkoj praksi, jer može da prođe i više godina od pojave prvih simtoma do liječenja, što značajno utiče i na kvalitet života ovih osoba. Oboljeli od Gošeove bolesti uz redovnu terapiju vode potpuno normalan život i upravo zato je i važno da mislimo na rijetke bolesti u svakodnevnoj klinickoj praksi.

Reference:

- Meikle, P. J.; Hopwood, J. J.; Clague, A. E.; Carey, W. F. (20 January 1999). "Prevalence of lysosomal storage disorders". JAMA. 281 (3): 249–254. doi:10.1001/jama.281.3.249. ISSN 0098-7484. PMID 9918480. - Hoover, Kevin B. Lipidoses (na jeziku: engleski). Oxford University Press. ISBN 978-0-19-009579-6. doi:10.1093/med/9780190938178. 001.0001/med-9780190938178-chapter-83.

- Journal of Medical Biochemistry2020, vol. 39, br. 1, str. 60-65Periferni neuralni odgovor i polni hormoni kod Gošeove bolesti tipa 1<Lakočević Milan B.a, Platiša Mirjana M.b ORCID, Šumarac Zorica R.c, Suvajdžić Nada D.d ORCID, Mačukanović Lana Đ.e, Petakov Milan S.f

Screening for Gaucher Disease Using Dried Blood Spot Tests: A Japanese Multicenter, Cross-sectional Survey; Toshihiro Miyamoto et all. Intern Med. 2021 Mar 1; 60(5): 699–707. Published online 2021 Mar 1. doi: 10.2169/internalmedicine.5064-20

NM-ME-2022-11-4886

Još jedna endokrinološka radionica u organizaciji Medikala realizovana je u Beranama. Cilj je bio da ljekari Sjevera Crne Gore uporede stručna iskustva i razmijene preporuke o specifičnostima liječenja dijabetesa i, danas sve interesantnijeg, vitamina D.

Iskazano veliko interesovanje od strane endokrinologa

Endokrinološka radionica za sjeverni region Crne Gore realizovana je, u organizaciji Medikala, 15-og oktobra o. g. Moderatorka ovog, sad već ustaljenog naučnog skupa, bila je dr Snežana Radovanić, a edukatori su bili izabrani ljekari i specijalisti iz Berana, Bijelog Polja i Pljevalja. Moderator endokrinološke radionice, koja je održana u nastavku prezentacijskog dijela, bio je dr Đorđe Krnjević, iz Kliničkog centra Crne Gore.

Važno je imati individualizovan pristup liječenju Uz podsjećanje stručne publike na speci čnosti primjene GLP1 agonista ili SGLT2 inihibitora kod pacijenata sa izraženom aterosklerotskom bolešću, dr Snežana Radovanić navela je kao značajno da se primjena kombinovane terapije razmatra ukoliko nema efekata monoterapije u periodu 3-6 sedmica. Ona je objasnila da su SGLT2 inhibitori efektniji u liječenju pacijenata sa

Moderatori: dr Snežana Radovanić i dr Đorđe Krnjević

kardiološkim komplikacijama. Oni ne izazivaju hipoglikemiju kod ovih pacijenata, čak se daju i pacijentima koji imaju predijabetes. GLP1 receptor agonisti i SGLT2 inhibitori imaju sličnu e kasnost u smislu redukcije kardiovaskularnih neželjenih događaja. - Bubrežna insu cijencija takođe daje blagu prednost SGLT2 inhibitorima, naročito u slučajevima kada imamo izraženu albuminuriju. Studije su dokazale da SGLT2 inhibitori značajno usporavaju napredovanje hronične bubrežne insu cijencije i smanjuju rizik od srčanog zastoja - objasnila je dr Radovanić. Neki nefrolozi, kako je dodala, navode da uz primjenu ovog vida terapije, bilježe i korak nazad u napredovanju bubrežne insu cijencije. Ipak, individualizovana terapija je prioritet u liječenju, a to naročito važi kod pacijenata bez komplikacija dijabetesne bolesti.

Koji su rizici?

Kardiorenalne rizike kod oboljelih od dijabetesa melitusa tipa 2 opisala je dr Vesna Dujović, endokrinolog iz Pljevalja. Uz postizanje dobre glikoregulacije, jako je važno dobro motivisati pacijenta da redovno uzima terapiju. - To je jedini način da se preveniraju i spriječe komplikacije - kaže dr Dujović. Za samo 1% smanjenja nivoa HBa1c značajno se smanjuju komplikacije od šloga, smrtnog ishoda, infarkta, periferne arterijske bolesti. Vid. Sl. 1.

Najčešći neželjeni efekti antihiperglikemijskih agenasa su hipoglikemije. Svaki pacijent koji doživi hipoglikemiju, kako upozorava dr Dujović, dva puta češće „preskače” propisanu terapiju iz straha da se taj neželjeni događaj ne ponovi. Neželjeni događaji su strah od hipoglikemije, dijareja, gastrointestinalne manifestacije, glavobolje, dobijanje u tjelesnoj težini i zadržavanje tečnosti.

Prezentujući uporedni prikaz efekata pojedinih ljekova u liječenju dijabetesa tipa 2, dr Dujović je navela da oni dovode do smanjenja HbA1c, ali kad su u pitanju hipoglikemije kao neželjeni događaji, najveći rizik od hipoglikemija i dobijanja na težini imaju pacijenti koji su na insulinu i oni koji koriste preparate sulfonil-uree. Nasuprot njima, SG2T2 inhibitori i beta-2 agonisti redukuju HbA1c bez rizika od hipoglikemije i uz bene t u sma-

njenju tjelesne težine. Oni, kako je objašnjeno, regulišu nivo krvnog pritiska i umanjuju rizik od kardiorenalnih događaja. U okviru objašnjenja preporuka Evropskog kardiološkog društva o razlikovanju stepena rizika kod pacijenata, dr Dujović je navela da su u veoma visokom riziku pacijenti koji imaju dijabetes i vaskularnu bolest ili druga oštećenja organa, 3 ili više faktora rizika ili tip 1 dijabetesa koji traje duže od 20 godina. 7 od 10 pacijenata sa tipom 2 dijabetesa, kako je upozorila, nema potvrđenu kardiovaskularnu bolest već samo faktore rizika.

Kardiorenalna bolest predstavlja najčešću ranu kardiovaskularnu komplikaciju dijabetesa tipa 2. 7 od 10 dijabetičara vremenom razvije disfunkciju lijeve komore, a 4 od 10 bolesnika sa tipom 2 razvije hroničnu bubrežnu insuficijenciju.

Rana dijagnoza i rano reagovanje adekvatnom terapijom od suštinskog su značaja. - Kad je na 50% smanjena bubrežna funkcija, ukoliko se ne reaguje sa terapijom, za 3 godine ćemo imati progresiju u hroničnu renalnu insu cijenciju, čak i u terminalnom stadijumu - kaže dr Dujović. Adekvatnom primjenom terapije bubrežnu insu cijenciju moguće je usporiti 2-11 godina, zavisno od stepena oboljenja. Metastudija sprovedena na više od 10,000 učesnika pokazuje da blagovremeno uključivanje terapije pacijentima srednje životne dobi s faktorima rizika za 36% smanjuje procenat hospitalizacija zbog srčanog popuštanja. Redukcija renalnog pritiska registrovana je, kako je navedeno, u 49% slučajeva.

Srčana slabost i dijabetes

Dr Nikodin Radenović, internista OB Berane, naglasio je da su dijabetičari u velikom riziku od razvoja kardiovaskularnih komplikacija. Kod njih je za 53% povećan rizik od nestabilne angine pektoris, za 54% se povećava rizik od infarkta miokarda, za 56% od srčane slabosti, a za 72% od šloga. - Srčana insu cijencija je jedna od najranijih komplikacija kod pacijenata sa dijabetesom 2, koji se javljaju prije infarkta miokarda i šloga i to u procentima

Sl. 1: Zašto je važno sniziti HbA1c?

iznosi čak 41%. Srčana insu cijencija je česta komplikacija dijabetesa tipa 2, a 7 od 10 pacijenata ima disfunkciju lijeve komore, tek godinu dana od postavljanja dijagnoze, što je 68% od ukupnog broja - upozorava dr Radenović.

Bez srčane insu cijencije, kod ovih pacijenata petogodišnje preživljavanje iznosi čak 80%. Kod pacijenata koji imaju srčanu slabost i dijabetes melitus tipa 2 on iznosi 12,5%. Stopa preživljavanja kod starijih od 65 godina značajno je niža kod onih sa srčanom slabošću. Da dobra metabolička kontrola nije dovoljna u tretmanu ovih pacijenata dokazuje postojanje i dalje visokog rizika od srčane insu cijencije: čak 45%. Nefropatija, kao kasna komplikacija dijabetesa tipa 2, utiče i na povećanje rizika od nastanka srčane insu cijencije.

Tumačeći nove preporuke, dr Radenović je naveo da SGLT2 ljekovi spadaju u prvu liniju liječenja srčane insu cijencije. Studijski podaci pokazuju da uključivanje SGLT2 inhibitora značajno smanjuje procenat hospitalizacija: čak za 27% zbog srčane insu cijencije. Dapagli ozin poslije 28 dana dovodi do poboljšanja srčane insu cijencije za 26%. Uz bene te u liječenju, dr Radenović je opisao i algoritam u liječenju srčane insu cijencije.

Bubrežna slabost i dijabetes

Dr Alma Adrović Kršić, spec. interne medicine Kliničkog centra Crne Gore, upozorila je da 42% pacijenata sa dijabetesnom bolešću u roku od 5 godina ima rizik da oboli od bubrežne insu cijencije. Na drugom mjestu je hipertenzija, sa 17%, a tek na trećem mjestu su sve ostale grupe oboljenja.

Uz napomenu da za dijagnostikovanje nije dovoljno izmjeriti kreatinin, već i jačinu glomerularne ltracije i albuminurije u 24-časovnom urinu, spec. dr Adrović Kršić objasnila je i da veliki broj pacijenata djeluje asimptomatski ili su simptomi nespeci čni: smanjen apetit, nesanica, poliurija, grčevi, edemi, nedostatak vazduha.

Pacijenti u trećem stadijumu bubrežne insuficijencije su čak u 4 puta većem riziku od kardiovaskularnog događaja, dok pacijenti u 4-om stadijumu imaju čak 14 puta povećan rizik.

Opisujući mehanizam smanjenja kompikacija primjenom terapije i uz preporuke za kombinovanje terapije, spec. dr Adrović Kršić je istakla da su ovdje posebno važni održavanje

dobre glikoregulacije, nivoa HbA1c manjeg od 7, a nakon toga i nefroprotekcija.

Dekler studija pokazuje značajan uticaj SGLT2 inhibitora u liječenju bubrežne bolesti: do 47%. 39% pacijenata ima pozitivan odgovor na regulaciju bubrežne funkcije, dok je kod 37% smanjena smrtnost od bilo kog uzroka.

Onaj vid terapije uključuje se čak i kod najugroženijih pacijenata.

Vitamin (ili hormon) D

U niz intrigantnih medicinskih tema svakako ulazi i vitamin D. Razlog tome je otkrivanje njegovih speci čnosti, pa i dilema da li se radi o vitaminu ili hormonu. Dr Ivan Božović, iz OB Bijelo Polje, objasnio je da se vitamin D smatra hormonom zbog strukture sinteze, regulacije sinteze, receptora i pleotropnih i genetskih dejstava. S obzirom na to da se stvara u koži, vitamin D se može smatrati hormonom i citokinom.

U našoj zemlji, kao i zemljama regiona, postoji nekoliko izvora ovog vitamina u hrani: adirano mlijeko, losos, žumance, ali je to, po dr Božoviću, nedovoljno za adekvatan dnevni unos ovog vitamina. Glavni prirodni izvor je ipak njegova sinteza u koži, posebno nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti ultravioletnom B zračenju u malom spektru 280-320 nm.

Skoro 70% evropskog stanovništva ima suboptimalne nivoe vitamina D. Oko 35% ima manjak, tj. insuficijenciju, od čega 25% deficit i čak 10% težak deficit vitamina D. Njega zaštitnim kremama za sunčanje i komforan život u dobro izolovanim stambenim objektima dodatno otežavaju adekvatnu resorpciju.

Vitamin D koji nastaje endogenom sintezom nije biološki aktivan. Njegova aktivacija zahtijeva niz reakcija hidroksilacije koje se odvijaju u jetri i bubrezima, ali i u drugim tkivima. Po objašnjenju dr Božovića, sintetiše se u koži u vidu termolabilnog previtamina D koji se tokom sljedećih 48 sati pretvara u vitamin D. Potom se nastavlja sa hidroksilacijama, čime se dovodi do nastanka 1,25 dihidroksi-holekalciferol koji se veže za receptore vitamina D. Oni se nalaze skoro u svim ćelijama organizma.

Doziran u velikim količinama vitamin D djeluje i na malignitete, pozitivno stimuliše limfni sistem, djeluje pozitivno na miogenezu i kontraktilnost mišićnog sistema, kao i na kardiovaskularni sistem. Posebno se ističe njegova funkcija u okviru kalcijum-fosfor homeostaze i stvaranja koštane mase u organizmu.

Studije pokazuju da je de cit vitamina D u organizmu u vezi sa porastom rizika od obolijevanja od skoro svih bolesti, pa čak i dijabetes melitusa. - Procjena njegovog statusa jedan je od najznačajnijih koraka u zaštiti zdravlja koji može da se preduzme. Velike su šanse da nema dovoljno količine ovog vitamina u našem organizmu, ali na sreću to je vrlo lako regulisati, nije skupo i štiti od velikog broja smrtonosnih bolesti - kaže dr Božović. Uz smjernice za doziranje i regulaciju nivoa vitamina D, on je ukazao i na optimalan nivo unosa od 75-250 nm/l. Takođe, prezentovao je i preporuke za prevenciju nedostatka i liječenje de cita ovog vitamina. Vid. Sl. 2 i 3.

Samokontrola

Ističući kao pohvalno obezbjeđivanje osteodenzimetrijskog aparata namijenjenog za vršenje ovih analiza i na Sjeveru Crne Gore, dr Snežana Radovanić je izrazila uvjerenje u e kasnije liječenje, pogotovu jer su ambulante svakodnevno opterećene dijagnostikom hipovitaminoze. Ona je skrenula pažnju da su retinopatije najčešće posljedice dijabetesa. 2-4 puta je veći kardiovaskularni mortalitet. Dijabetesna nefropatija često dovodi do hronične bubrežene insu cijencije, a dijabetesna neuropatija je čest uzrok netraumatskih amputacija.

U vezi s oscilacijama nivoa glikoziliranog hemoglobina, dr Radovanić je objasnila da srazmjerno povećanju njegovog nivoa mnogo više rastu mikro i makrovaskularne komplikacije. Nefropatije su u porastu za 37%, retinopatije za 50%, neuropatije za 60%, a moždani udar za čak 12%.

Po preporuci dr Radovanić, treba dobro voditi računa o postprandijalnim glikemijama. Budući da veći dio života provodimo u postprandijalnom stanju, valja znati da hiperglikemija dovodi do oksidativnog stresa, a on djeluje na disfunkciju endotela krvnog suda što vremenom dovodi do ishemije i infarkta. - Bolja kontrola znači smanjenje komplikacija. Ako smanjimo HbA1c

samo za 1% smanjujemo smrtnost za 21% - upozorila je ona. Prezentujući studijske podatke, dr Radovanić je navela da smanjenje nivoa glikoziliranog hemoglobina za 2% utiče na smanjenje retinopatija za 63%, nefropatija za 54%, neuropatija za 60%.

Ipak, glikoregulacija u dobroj mjeri zavisi i od pacijenta. Ovo je posebno važno u postizanju dobrih rezultata samokontrole i promjene načina života. Pacijentima, kako je objašnjeno, treba obezbijediti da razumiju smisao i način korišćenja terapije, ali im nedostaje i češći kontakt sa izabranim ljekarima. U okviru funkcionalne samokontrole pacijent obavezno treba da se potrudi da donese dnevne pro le glikemije na kontrolni pregled. Posebno treba izbjegavati pojavu hipoglikemije jer to predstavlja veliki rizik za nepoštovanje terapijskih preporuka. Njeno rano i adekvatno uklanjanje od ključnog je značaja za izbjegavanje oksidativnog stresa, odakle sve i počinje.

Dr Radovanić se ovom prilikom potrudila i da prezentuje savremene modele glukometara.

Kako to izgleda u praksi?

Dr Đorđije Krnjević, moderator endokrinološke radionice, istakao je da je rizik od hiperkalcemije vitaminom D izuzetno mali, a da se zbog komfornosti u terapiji preporučene sedmične doze mogu podijeliti u dvije doze, kako pacijent ne bi bio u obavezi da svakodnevno vrši supstituciju. Tokom ljeta, takođe, ne treba prekidati supstituciju vitamina D.

Dr Lidija Delević, iz OB Bijelo Polje, opisala je klinički slučaj dijabetičarke sa kardiorenalnim rizikom. Ovom prilikom naglasila je da treba obratiti pažnju na riziko faktore kod pacijenata sa nerazvijenim komplikacijama i na vrijeme uključiti adekvatnu terapiju kako bi se spriječio nastanak kardiorenalnih komplikacija.

Dr Saša Stefanovski upozorio je da je očekivani životni vijek kod dijabetičara smanjen za čak 12 godina. Uz opis terapijskih izazova i rizika od komplikacija, on je akcentovao rano prepoznavanje bubrežne bolesti jer 1 od 4 pacijenta terminalnog stadijuma bolesti završi na hemodijalizi. Dr Stefanovski je ovom prilikom konkretizovao preporuke za liječenje. Tokom Radionice iznesena je inicijativa za uvođenje skrininga GFR-a i albuminurije, jer su to, kako je objasnio dr Krnjević, najprecizniji pokazatelji bubrežne slabosti.

U vezi s pitanjem o tome koliko je laboratorijskih analiza dozvoljeno raditi po nalogu izabranog ljekara, konstatovano je da na ovom nivou liječenja nije dozvoljen veći broj analiza. Uglavnom je to dostupno tek na specijalističkom nivou. Takođe, ukazano je i da na Sjeveru Crne Gore postoji de cit bazičnih laboratorijskih testova u redovnoj dijagnostici, pa je naglašena i neophodnost promjena na tom planu. U vezi s naprednijim oblicima liječenja, tipa primjene hiperbarične komore u preventivne svrhe, objašnjeno je da su isključivi razlog prekida takvih usluga nansije. Nedostaje 2,5 miliona evra godišnje koje bi trebalo izdvojiti u te svrhe.

Anita ĐurovićSl. 3: Preporuke za liječenje nedostatka vitamina D

Sl. 2: Preporuke za prevenciju nedostatka vitamina D

Dislipidemija - nedovoljno vidljiv i nerješiv zdravstveni problem?

Dr Emir Muzurović, subspecijalista endokrinolog, spec. interne medicine

Odjeljenje endokrinologije, Interna klinika Kliničkog Centra Crne Gore

Pojam dislipidemija se koristi za označavanje povišenih „masnoća u krvi“ tj. „lošeg“ holesterola i triglicerida, kao i sniženog nivoa „dobrog“ holesterola tj. lipoproteina visoke gustine (HDL-C, „high desity lipoprotein cholesterol“). Navedeni poremećaji su bitni, u krajnjem, jer imaju vrlo veliki uticaj na razvoj ateroskleroze i posljedičnih kardiovaskularnih bolesti.

Da bi se razumjelo mjesto lipida („masnoća“) u razvoju KVB, vrlo je bitno prvo istaći da holesterol i trigliceridi nijesu uvijek „loši“. Prije svega oni imaju nekoliko važnih uloga u organizmu, poput obezbjeđivanja energije, učestvovanja u nekim procesima prenosa signala u organizmu (npr. potrebni su za izgradnju pojedinih hormona), te kao gradivni sastojci ćelija u tijelu. Stoga, možemo zaključiti da je odnos dobrih i loših frakcija holesterola, tj. način na koji su lipidi dominantno „spakovani“ u tijelu, najbitniji za procjenu kardiovaskularnog rizika. Iz ugla kardiovaskularnih bolesti, najviše pažnje pružamo povišenom ukupnom holesterolu i LDL-holesterolu („low density lipoproteins“ tj. lipoproteinima niske gustine), obzirom da se na

njih može dijelom uticati promjenom načina života i lijekovima. Dislipidemija takođe može imati različito značenje u određenim grupama bolesnika, vezano za genetsku predispoziciju i/ili komorbiditete, što zahtijeva posebnu pažnju i procjenu ukupnog KV rizika. Znači uzroci dislipidemija mogu biti: genetski (primarni) i/ili posljedica drugih metaboličkih bolesti (sekundarni). Najčešća genetska bolest povezana sa izrazito visokim obolijevanjem i smrtnošću od kardiovaskularnih bolesti je familijarna hiperholesterolemija (FH). U osnovi FH je genetska greška koja otežava uklanjanje „lošeg“ (LDL-C) holesterola iz krvi (što istovremeno onemogućava metabolizam holesterola u jetri), zbog koje bolesnici sa FH imaju nekoliko puta više vrijednosti LDL-C od normalnih. Ukoliko su pacijenti sa izrazito povišenim nivoima holesterola (ukupnog i LDL-C) mršavi, onda je vjerovatnoća da se radi o genetskom uzroku hiperholesterolemije veća. Dalje, bitno je istaći da je rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti približno 20 puta veći kod osoba sa neliječenom FH u poređenju sa pacijentima koji ne boluju od FH.

Poremećaj lipida je takođe jako čest kod gojaznih ljudi, koji imaju i druge/multiple faktore rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti poput povišenog krvnog pritiska i šećerne bolesti.

Za većinu bolesti je uobičajeno karakteristično da imaju neke simptome i znake. Međutim, povišene „masnoće“ tokom niza godina i decenija ne daju apsolutno nikakve simptome i vrlo zanemarljive znake (poput nakupljanja masnoća na kapcima i tetivama), a pacijenti čim ne osjećaju simptome neke bolesti onda je i ne shvataju ozbiljno, tj. ne „registruju“ opasnost po njihovo zdravlje.

Ako se zna sa su pojedine bolesti puput infarkta miokarda, moždanog udara i amputacija ekstremiteta (zbog periferne arterijske bolesti) krajnji rezultat ateroskleroze, koja značajnim dijelom nastaje kao posljedica „poremećaja masnoća u krvi“, onda je jasno da dislipidemija jeste „tiha pošast“ koja vodi značajnom obolijevanju i smrtnosti od ovih bolesti. Iz ovoga se mora zaključiti da se u budućnosti mora puno raditi na povećanoj „vidljivosti“ dislipidemije, a sve sa ciljem brzog upoznavanja pacijenata sa koliko ozbiljnim problemom se mora suočiti.

Osim indolentnosti pacijenata prema povišenim vrijednostima lipida u krvi, mnogo više zabrinjava indolentnost zdravstvenih razlika prema navedenom problemu. Bitno je raditi na podizanju svijesti o posljedicama neadekvatnog prepoznavanja dislipidemija, a sve sa ciljem budućeg adekvatnog liječenja i prevencije kardiovaskularnih bolesti.

Kada već jednom de nišemo problem koji dislipidemija nosi sa sobom, jako je bitno pristupiti liječenju na adekvatan način. U razvijenim zemljama u kojima su dostupni svi savremani modaliteti liječenja (statini, ezetimibe i PCSK9 inhibitori), moguće

je redukovati inicijalne nivoe „lošeg“ holesterola za oko 85%. Rezultati istraživanja su pokazala da redukcila lipida u krvi takvog nivoa značajno redukuje i obolijevanje i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti.

Osnovu liječenja dislipidemija čine promjena stila života i statini, kao inicijalna farmakološka terapija, kod većine pacijenata nakon adekvatne procjene kardiovaskularnog rizika. Ovdje treba istaći da problem u liječenju dislipidemija takođe leži u „nekompli jantnosti“ pacijenata koji ili nerado koriste ili uopšte ne žele koristiti lijekove za snižavanje lipida u krvi. Ipak, ukoliko ih i odluče koristiti na adekvatan način (tj. kontinuirano i u adekvatnim dozama) i ako se maksimalnim tolerabilnim dozama statina ne postignu željeni rezultati, indikovano je započeti drugu liniju terapiju, tj. ezetimibe (inhibitor apsorpcije holesterola), koji za sada nažalost nije registrovan u Crnoj Gori.

U odsustvu navedenog lijeka sljedeća linija terapije su kategorija lijekova koji se skraćeno nazivaju PCSK9 inhibitori, spadaju u injektibilne preparate, vrlo su e kasni, bezbjedni i omogućavaju postizanje željenih nivoa lipida u krvi kod većine pacijenata.

Na osnovu svega navedenog se može zaključiti da ukoliko odlučimo da „rasvijetlimo“ tj. učinimo vidljivim probleme koje dislipidemije nose sa sobom, moramo puno raditi na edukaciji zdravstvenih razlika prvenstveno, ali i pacijenata, jer objektivno problem koji ne vidimo i ne postoji. Drugo, da bi se izborili na adekvatan način sa dislipidemijama, neophodno je U Crnj Gori, osim statina, učiniti dostupnim i druge e kasne i bezbjedne savremene terapijske modalitete, kakvi ezetimib i PCSK9 inhibitori sigurno jesu.

Hitna kontracepcija

Iako postoje brojne dostupne savremene kontraceptivne metode, korišćenje redovne kontracepcije je i dalje na vrlo niskom nivou, što za posljedicu ima visoku stopu neplaniranih trudnoća i abortusa.

Kako bi smanjili broj abortusa i zdravstvenih komplikacija koje abortus može da prouzrokuje, naučnici su 60-ih godina prošlog vijeka razvili prvu farmakološku hitnu kontracepciju, a krajem 70-ih godina prošlog veka izumili pilulu za tzv. “hitnu postkoitalnu kontracepciju”.

Kada i kome je indikovana?

Hitna kontracepcija se preporučuje ženama koje su imale nezaštićen polni odnos ili neuspjelu kontraceptivnu metodu, najduže 72 sata nakon rizičnog odnosa, s tim što je procijenjena e kasnost hitne kontracepcije najveća ako se primijeni u prvih 12 sati.

Hitna kontracepcija se može koristiti u sljedećim situacijama:

Koliko često smije da se uzima?

Kada je u pitanju učestalost primjene, ginekolozi preporučuju da “pilulu za jutro poslije” ne treba koristiti kao metodu redovne kontracepcije, već kao dopunu u hitnim i neplaniranim situacijama. Prema posljednjim objavljenim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije o upotrebi kontraceptiva navedeno je da ne postoji situacija u kojoj rizik prevazilazi korist od upotrebe hitne kontracepcije. Može se koristiti više puta u toku jednog menstrualnog ciklusa, ali se može očekivati da će se naredni ciklus vjerovatno poremetiti.

Kako djeluje?

Pri preporučenom režimu primjene, levonorgestrel uglavnom djeluje tako što prevenira ovulaciju i oplođenje, ako je do polnog odnosa došlo u preovulatornoj fazi, kada je vjerovatnoća za oplođenje najveća. Kada otpočne proces implantacije, levonorgestrel više nije e kasan.

“Pilula za jutro poslije” djeluje tako što sprječava da do trudnoće dođe i nema uticaja na trudnoću ukoliko je ona već nastala. Bitno je znati da pilule za hitnu kontracepciju nisu tzv. “abortivne pilule”, čak i u slučajevima u kojima se nenamjerno desi da se pilula upotrijebi nakon što je nastupila trudnoća, dokazano je da nema štetnog djelovanja na plod.

Savjeti o mjerama kontracepcije:

Hitna kontracepcija nije namijenjena redovnoj upotrebi. Ukoliko postoji potreba za ponovljenom primjenom hitne kontracepcije treba razmatrati dugotrajne metode kontracepcije. Upotreba hitne kontracepcije ne zamjenjuje neophodne mjere zaštite od polno prenosivih bolesti. Primjena savremenih i dostupnih metoda kontracepcije u svim dobnim grupama u reproduktivnom periodu, treba da omogući rađenje zdrave i željene djece ali i da sačuva reproduktivno zdravlje posebno mladih za period kada budu željeli da formiraju porodicu.

Konzumiranje alkohola uz hranu može spriječiti trovanje hranom, pod uslovom da je alkohol jači od 10%.

Kada se brada ne bi brijala, dosegla bi dužinu od 1 m.

U mililitru sjemene tečnosti zdravih muškaraca nalazi se prosječno 120 miliona muških polnih ćelija, a samo jedan spermatozoid biva iskorišćen za stvaranje ploda u susretu sa jajnom ćelijom.

Kada želite da sačuvate šećer u krvi, zelene banane moraju biti ključni dio vaše ishrane.

U komunikaciji sa drugim osobama, 70% uticaja ima naša gestikulacija tijela, 23% ton kojim izgovaramo riječi i samo 7% same riječi.

Ukupno u organizmu ima dva miliona znojnih žlijezda i to najviše na preponama, pazuhu, rukama i stopalima koje proizvode litar znoja dnevno.

Ljudske uši i nos nikada ne prestaju da rastu.

Ljudi u starom Rimu su vjerovali da će najviše živjeti 25 godina.

Prilikom kašlja vazduh iz pluća izađe brzinom koja može da se mjeri onom kojom borbeni avioni probijaju zvučni zid.

Nikotin se kod redovnih pušača može pronaći u svakom dijelu tijela, pa čak i u majčinom mlijeku.

Kompanija koja proizvodi Korona pivo je u gubitku 132 miliona funti, zbog novog širenja virusa koji nosi isto ime kao njihovo pivo.

Pacov može da izdrži bez vode duže nego kamila.

U tijelu svakog čovjeka danas postoji 300 molekula različitih industrijskih jedinjenja, dok prije pedesetak godina ih uopšte nije bilo.

Ukoliko je tačno da je svemir beskonačan, svako od nas negdje u njemu ima identičnu kopiju.

Modni ružičasti oktobar: po prvi put organizovana oktobarska Crnogorska nedjelja mode u cilju jačanja svijesti o značaju prevencije karcinoma dojke

ZAINTERESUJTE SE ZA SEBE!

Ovogodišnja Crnogorska nedjelja mode održana je po 31. put, a bila je posvećena jačanju svijesti društva o značaju zaštite zdravlja žena od karcinoma dojke, kao i značaju zaštite socijalnih grupa ugroženih nasiljem: žena i djece. Manifestacija pod sloganom ,,Modom protiv kancera dojke” jedna je u nizu brojnih projekata kojima se svake godine tokom „ružičastog oktobra” skreće pažnja na značaj prevencije u suzbijanju pojave karcinoma dojke. Dodatno, njome je podržan i projekat uspostavljanja Centra za rehabilitaciju i dugotrajni oporavak od traume nasilja za žene i djecu. Tim povodom organizovano je donatorsko veče.

Revija mode „Somersby Fashion Week Montenegro” bila je okrilje velikom broju raznovrsnih modnih kreacija. Svečano otvaranje organizovano je 24. oktobra u „Capital Plazi”1. Tom prilikom predstavljena je modna revija Marine Banović i organizovana humanitarna akcija za pomoć u uspostavljanju Centra za rehabilitaciju i dugotrajni oporavak od traume nasilja za žene i djecu. Nastavak programa održan je 25-27. oktobra, na Imanju Knjaz.

Posjetiocima su narednih večeri predstavljene kreacije Ane Simone, Maje Pavićević, Sanje Bobar, Nade Koljenšić, Nade Pavlović, Jelene Popović, Bojane Čelebić, Mariarosarije Vendito, Lili Ratke Pozdnjakove, Senke Tujković, Natalije Urbanove, Jelene Buhe, kao i diplomaca smjera Modni dizajn FDM UDG-a. Speci čan ton atmosferi dodao je angažman manekenki brenda „Nurban” zaduženih za doček gostiju.

Ovom prilikom donirana su sredstva za uspostavljanje Centra za rehabilitaciju i dugotrajni oporavak od traume nasilja za žene i djecu. To je projekat koji se realizuje u saradnji sa organizacijom ,,SOS telefon” iz Nikšića. Upozorivši da svakih sedam minuta jedna žena doživi nasilje u porodici u Crnoj Gori, izvršni direktor Nacionalne modne komore Crne Gore Srđan Lubarda istakao je značaj hitne realizacije ovog centra podrške. – Mi smo po prvi put organizovali Crnogorsku nedjelju mode upravo

u oktobru s namjerom da i mi na neki način utičemo na sve dame da idu i da se pregledaju – rekao je Lubarda. On je usput istakao da ovo može biti dobra prilika da se izvrši uticaj na ciljnu grupu jer Crnogorsku nedjelju mode prati 95 odsto žena i upravo one čine najvjerniju publiku.

Organizator Nedjelje mode bila je Nacionalna modna komora Crne Gore, a otvorena je nastupom 16 modela kreatorke

Marine Banović Džuver. Sponzori revije bili su „Somersby” i „1664 Blanc”, a događaj je upriličen na Imanju Knjaz, 24-27. oktobra. Poliklinika „Natal” dala je, takođe, značajan doprinos u realizaciji revije, a specijalno za ovu priliku iz SAD-a je doputovala i Emina Čunmuljaj, renomirani modni model. – Pokrenula me je humana strana. Ja sam izgubila majku od raka i za mene je rak nešto što nosi veliku težinu. Želim da skrenem pažnju ženama u našim krajevima, ne samo u Crnoj Gori nego u regionu, na Balkanu, da bi mogle više da se zainteresuju za sebe, za svoje zdravlje. Jer, na kraju krajeva, jedna dobra majka, jedna dobra sestra - mora biti i zdrava prvenstveno –rekla je ona2. Ističući da je jako važno da preventivni pregledi postanu ženin ritual, manekenka Čunmuljaj je dodala: - Nije rečeno da, ako imam 32 godine, ne može nešto da mi se desi, a najbitnije je da se ono najgore može ,,uhvatiti” na vrijeme, jer za to ima liječenja. Predložila bih svim ženama da idu jedanput godišnje, od 30. godine makar na ultrazvuk ili mamogram. Ona je ovom prilikom donirala 1.000 evra u cilju podrške osnivanju imenovanog Centra za žene i djecu.

Humanost prije svega

Uz interpretaciju poruke svoje modne linije predstavljene na Crnogorskoj nedjelji mode, kreatorka Marina Banović Džuver je naglasila da je humanitarni dio ipak najznačajniji. Ona je objasnila da je tome s razlogom dat poseban značaj: da bi se akcentovale mnogo značajnije društvene pojave koje su naša svakodnevica. - Sve više je nasilja oko nas. Lajtmotiv kompletnog događaja je borba protiv nasilja nad ženama i djecom i protiv raka dojke

– podsjetila je ona u intervjuu za MNE magazin3. – Ne mogu poslati drugu poruku osim da kažem da sam u nekom procesu već nekoliko mjeseci i ja. Odlazim kod ljekara zbog nekih promjena koje doktorka Bogdanović4 prati – rekla je dalje kreatorka.

Karcinom dojke je izlječiv!

- Mi nemamo vakcinu. Nemamo mogućnost da dobijete čarobnu pilulu, ali redovnom prevencijom, odnosno pregledima, svih dobi, mladih djevojaka, kao što je moja kćerka koja ima svega 16 godina, i druga, koja ima 28, mi na taj način, već sa 16 godina, kad se počne sa samopregledima, a sa 28, sa redovnim ultrazvučnim pregledima, uočavamo rane faze - istakla je prof. dr Dragana Bogdanović, predstavnica Poliklinike „Natal”. I sama se našavši u poziciji modela na reviji, ona je ovom prilikom podijelila pistu sa svojim dvijema kćerkama. - Večerašnje kraljice zaista su žene koje su oboljele od raka dojke. Jedna od njih je danas primila i hemioterapiju — rekla je prof. dr Bogdanović, pozivajući na podršku i aplauz. Neobične heroine su, uz pjesmu ,,I will survive” u izvođenju Verice Čuljković i kvarteta ,,Unique”, a u pratnji Emine Čunmuljaj i doktorke Bogdanović, u znak zajedništva pustile balone sa piste i istakle da žene treba da budu svjesne da nijesu same u borbi protiv ove opasne bolesti. Važno je samo preventivno otići na pregled!

Uoči realizacije Nedjelje mode, najznačajnijeg modnog događaja kod nas, u Podgorici je organizovana Konferencija za štampu. Program ovogodišnje nedjelje mode tom prilikom su prezentovali direktor Modne komore Crne Gore Srđan Lubarda, predstavnica kompanije „Carsberg Montenegro” Anđela Bošković, supermodel i crnogorska ambasadorka dobre volje Emina Čunmuljaj, predstavnica „SOS telefona” iz Nikšića Leonora Dukaj i Biljana Jovanović iz Poliklinike „Natal”. Ovom prilikom istaknut je značaj prevencije i ranog otkrivanja raka dojke, ali i udruživanja resursa u cilju podrške pojedinca društvu. Modna manifestacija „Somersby Fashion Week”, sudeći po interesovanju medija i brojnom prisustvu učesnika, pobudila je značajnu pažnju crnogorske javnosti. Čini se da je već tim ispunjen jedan od njenih glavnih ciljeva: da privuče pažnju javnosti. Suptilno mašući ružičastom oktobarskom vrpcom Crnogorska nedjelja mode istakla je, na valjan način, značaj preventivnih aktivnosti u očuvanja zdravlja.

1 Kronenbourg Fashion Day

2 Vid. MNE magazin: int. Neka pregled dojki postane ženama ritual, Boris Šekularac

3 Vid. MNE magazin: int. Revijom Marine Banović otvorena Crnogorska nedjelja mode, Boris Šekularac

4 Dr Dragana Bogdanović, Poliklinika „Natal”

Anita Đurović

Značajan iskorak CInMED-a u unapređenju međunarodne saradnje

Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED) izuzetno je posvećen unapređenju međunarodne saradnje sa brojnim regulatornim organima i međunarodnim organizacijama u oblastima iz svojih nadležnosti. U prilog tome govori i poziv Međunarodnog udruženja farmaceutskih inspektorata (Pharmaceutical Inspection Cooperation Scheme – PIC/S) na kongres u čast proslave 50 godina postojanja ovog izuzetno značajnog internacionalnog udruženja.

- Uticaj PIC/S-a je od neprocjenjivog značaja za sprovođenje inspekcija u proizvodnji i prometu ljekova, a naročito u pogledu uspostavljanja i harmonizacije legislative i standarda na međunarodnom nivou - kazala je direktorica CInMED-a doc. dr med. spec. Snežana Mugoša.

Kongresu su prisustvovali najviši predstavnici Evropske komisije, Evropske agencije za ljekove, kao i evropskih i međunarodnih regulatornih organa u oblasti ljekova i medicinskih sredstava. Tom prilikom predstavnici CInMED-a ostvarili su značajne kontakte i razmijenili mišljenja po pitanju daljeg razvojnog puta CInMED-a i pridruživanja evropskoj porodici regulatora. Predstavnici su takođe prezentovali preduzete aktivnosti koje su sprovedene u cilju dostizanja evropskih standarda u sprovođenju GMP i GDP inspekcija, odnosno nadzora nad proizvodnjom i prometom ljekova, nakon čega su razmotrene mogućnosti pristupanja CInMED-a PIC/S-u i prije pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

- Naše učešće na ovom prestižnom događaju rezultiralo je podrškom brojnih međunarodnih partnera, a naročito bih istakla podršku od strane direktorice Evropske agencije za ljekove Emer Kuk, kao i predsjedavajućeg Upravnog odbora PIC/S-a Pola Gustafsona, istakla je dr Mugoša i dodala da će Evropska komisija u narednom periodu izvršiti procjenu kapaciteta CInMED-a da odgovori zahtjevima evropskih standarda za sprovođenje inspekcija u proizvodnji i prometu ljekova. Stoga će, kako je kazala, CInMED nastaviti da svoje kapacitete adekvatno i prioritetno usmjerava i razvija, kako bi Evropska komisija pozitivno ocijenila rad CInMED-a.

Ishod pozitivne ocjene Evropske komisije biće priznavanje nalaza Inspektorata CInMED-a od strane svih država članica Evropske unije, kao i sticanje punopravnog članstva u PIC/S-u po ubrzanom postupku. Takav rezultat bi državi donio brojne bene te, a kod međunarodnih partnera percepciju istinske opredijeljenosti za postizanje najviših standarda na putu ka Evropskoj uniji - zaključila je dr Mugoša.

CInMED dobio podršku da postane punopravni član Međunarodnog udruženja farmaceutskih inspektorata i prije pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji

CInMED učestvovao na 17.

međunarodnom godišnjem simpozijumu ALIMS-a

Direktor HALMED-a Siniša Tomić, direktorica CInMED-a Snežana Mugoša i direktor ALIMS-a Saša Jaćović

Predstavnici Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED) – direktorica doc. dr med. spec. Snežana Mugoša sa saradnicima, učestvovali su na 17. međunarodnom godišnjem simpozijumu u organizaciji Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALMS) pod nazivom „Do novih visina regulatorne prakse“. Simpozijum je održan u periodu 21.10 – 22.10.2022. godine na Kopaoniku.

Koorganizatori simpozijuma bili su Privredna komora Srbije, Udruženje inovativnih proizvođača lekova – Inovia i Udruženje inostranih generičkih proizvođača lekova Genezis. Sastanku su prisustvovali predstavnici svih regionalnih regulatornih agencija na najvišem nivou, predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije, kao i predstavnici brojnih evropskih i svjetskih regulatornih organa, univerziteta i farmaceutske industrije. Programom simpozijuma obuhvaćene su brojne aktuelne teme od velikog značaja za rad regulatornih organa u oblasti ljekova i medicinskih sredstava, kao što su kolaborativne registracione procedure, saradnja u oblasti humane i veterinarske medicine i nove regulative u oblasti medicinskih sredstava. Pored toga, razmatrana su brojna druga aktuelna pitanja, kako u regionu, tako i na nivou Evropske unije, poput primjene monoklonskih antitijela u veterinarskoj medicini, zatim borba protiv krađa

ljekova kroz projekat MEDI-THEFT, aktuelni regulatorni zahtjevi u procjeni dokumentacije o kvalitetu lijeka, kontrola kvaliteta ljekova, novi regulatorni zahtjevi u oblasti kliničkih ispitivanja, ali i upravljanje krizama i borba protiv dezinformacija.

O temama su govorili eksperti ALIMS-a, ali i eminentni predavači iz Svjetske zdravstvene organizacije, Evropske agencije za ljekove, Agencije za lijekove i medicinske proizvode Hrvatske, Agencije za ljekove Italije, Agencije za ljekove i medicinska sredstva Tanzanije, Johnson&Johnson, Syneos Health, International Certi cation Group, zatim profesori Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, kao i Univerziteta Harvard, Univerziteta Džordžije i Univerziteta Kristiania iz SAD-a.

Prepoznajući zajednički interes za uspostavljanje intenzivne saradnje, kao i potrebu održanja kontinuiranog dijaloga, razmjene informacija, znanja i iskustava, predstavnici CInMED-a razmijenili su mišljenja sa predstavnicima inostranih regulatornih organa u cilju jačanja regionalne i međunarodne saradnje.

Predstavnici CInMED-a imali su priliku i da sa kolegama iz regiona razmotre pitanja daljeg razvojnog puta i unapređenja saradnje između regulatornih institucija, kao i mogućnosti zajedničkog istupanja i konkurisanja za projekte Evropske unije i drugih međunarodnih organizacija.

Hronika

01. oktobar - Telemedicina može unaprijediti zdravstvenu zaštitu pacijenata

Klinički centar Crne Gore (KCCG) spreman je da postane centar telemedicine u regionu, poručeno je sa radionice Pristup telemedicinskoj mreži na Zapadnom Balkanu. Kako su kazali iz KCCG, u protekla tri dana radionici je prisustvovao eminentan broj stručnjaka iz oblasti medicine država Zapadnog Balkana i Njemačke.

Predstavnici, klinički saradnici, Univerzitetske klinike Šarite i Robert Koh Instituta iz Berlina ocijenili su da uspostavljanje takve vrste saradnje znači i približavanje zdravstvenom standardu Evropske unije (EU), čemu Crna Gora i teži.

Navodi se da je njemački ambasador Peter Felten ocijenio da je Crnoj Gori mjesto u sistemu EU.

- Jačanje naše međusobne saradnje dodatno će uticati na njihov evropski put i približiti ih zdravstvenom sistemu EU - kazao je Felten.

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić rekao je da je funkcionisanje svih segmenata društva danas nezamislivo bez digitalizacije i da ona nije zaobišla ni zdravstveni sistem.

- Savremena medicina se razvija pod uticajem digitalne transformacije, kao rezultat ekspanzije tehnoloških dostignuća što se odražava i u medicinsko-tehnološkoj industriji - kazao je Šćekić.

On je rekao da Ministarstvo zdravlja posebnu pažnju posvećuje unapređenju zdravstvene zaštite pacijenata, čemu telemedicina može značajno da doprinese i da mu je drago što se ovako važan projekat realizuje upravo u Crnoj Gori.

Šćekić je rekao da je, osim mogućnosti razmjene iskustava i zajedničkog rješavanja svih dilema putem primjene telemedicine, tim projektom predviđeno i dodatno usavršavanje domaćeg kadra.

Na radionici je, kako se navodi, zaključeno da je to najbolji vid uspostavljanja saradnje i razmjene stečenih znanja i iskustava.

- Nema unaprjeđenja zdravstvene zaštite bez kontinuirane edukacije medicinskog kadra, a posebno međuinstitucionalne i međunarodne saradnje zemalja regiona i EU - kaže se u saopštenju. Radionica je, kako se dodaje, rezultat baš takve saradnje sa ljekarima iz Robert Koh Instituta i bolnice Šarite, a uz punu podršku ministarstava Crne Gore i Njemačke.

Direktorica KCCG dr Ljiljana Radulović zahvalila je Ambasadi Njemačke i njemačkom Ministarstvu zdravlja, koji su prepoznali Crnu Goru kao pouzdanog partnera sposobnog da odgovori svim izazovima današnjice.

- Posebno mi je drago što su eminentni stručnjaci iz renomiranih zdravstvenih centara, kao što je Robert Koh Institut i Univerzitetska bolnica Šarite, spremni da svoja bogata medicinska znanja prenesu nama i time doprinesu jačanju sopstvenih kapaciteta za razvoj telemedicine, od čega će prednost imati i naši pacijenti i ljekari - kazala je dr Radulović.

Prema njenim riječima, od izuzetnog značaja je i težnja

da cijeli region Zapadnog Balkana jednako poveća kvalitet zdravstvene zaštite. TVCG

02. oktobar - Epidemijom se upravljalo prepisivanjem mjera iz drugih zemalja

Zdravstveni sistem nema nikakve podatke o tome koliko je trenutno ljudi u Crnoj Gori propisno zaštićeno pred potencijalni novi talas korona virusa, koji procenat populacije ima hibridni, a koji procenat imunitet samo od vakcinacije ili samo od infekcije, kazala je epidemiološkinja i predsjednica Sindikata doktora medicine dr Milena Popović-Samardžić.

Ona je na nedavnoj konferenciji o trideset mjeseci borbe sa pandemijom korona virusa, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje, govorila o istraživanju učinkovitosti vakcina protiv SarsCoV2 virusa koje je radilo Odjeljenje za imunopro laksu Instituta za javno zdravlje, a koje je pokazalo znatno manje učinke vakcina kineskih i ruskih proizvođača u zaštiti od smrtnih ishoda u odnosu na „konkurenciju“.

- Analizu koju smo radili na Odjeljenju za imunopro laksu prezentovali smo tadašnjoj ministarki zdravlja, direktoru IJZ-a i ostalim članovima radne grupe za kovid-19 vakcinaciju. Uprkos ograničenjima, ovi podaci ukazivali su na učinkovitost vakcinacije i na bene te u odnosu na preživljavanje prema starosnim grupama. Međutim, poslije prezentovanja izvještaja, za koji se očekivalo da će biti predmet daljih statističkih analiza u svrhu bolje organizacije procesa imunizacije, desilo se potpuno suprotno.

Nakon 5. januara, više se ne obrađuju podaci o vakcinaciji, a analize koje smo ranije radili niko nije nastavio. Institucije u Crnoj Gori nemaju podatke o učinkovitosti svih dostupnih vrsta vakcina protiv kovid-19, broju zaraženih nakon vakcinacije, broju reinfekcija, ne sprovode analize o hospitalnim pacijentima na nivou Crne Gore, koliki broj hospitalnih pacijenata koji je ili nije vakcinisan, je razvio tešku kliničku sliku, koliko je preminulih u grupi hospitalnih pacijenata koji su bili vakcinisani i kojom vakcinom su vakcinisani.

Sa novim talasom soja omikron, ostali smo bez osnovnih podataka o epidemiji i to nas je onemogućilo da se bavimo praćenjem efektivnosti vakcina. Valja napomenuti i da su prve uvezene vakcine (Sputnjik i Sinopharm) odobrene samo na osnovu naredbe Vlade, a ne na osnovu studija o e kasnosti i bezbjednosti, tako da za njih nijesmo imali nikakve procjene o učinkovitosti. Mišljenja sam da bismo značajno doprinijeli izgradnji povjerenja u vakcinaciju da smo javnosti prezentovali podatke o učinkovitosti svih korišćenih vakcina protiv kovida-19 u Crnoj Gori – saopštila je dr Popović Samardžić.

Ona je istakla da bi se mogla pratiti epidemija moramo

imati svoje podatke, po mogućnosti sa visokim stepenom pouzdanosti.

- Nažalost, epidemijom se nije upravljalo na osnovu prikupljenih podataka već prepisivanjem mjera iz drugih zemalja. Mi ne znamo koliko pacijenata je razvilo long covid (produženi kovid), koje su najčešće posljedice i komplikacije bolesti razvili naši pacijenti, niti od kojih se komplikacija najčešće umiralo. Ti podaci se sistematski ne prikupljaju i ne analiziraju, a bez njih ne možemo realno sagledati posljedice pandemije.

Ključna prepreka je što IJZ nema pristup Centralnom registru stanovnika, što gotovo da onemogućava vođenje registara raznih bolesti, onemogućava analize učinkovitosti preventivnih programa, a samim tim onemogućava izradu planova razvoja zdravstvenog sistema shodno potrebama stanovništva.

Iz tog razloga postavlja se pitanje do koje mjere smo mi u mogućnosti da pratimo zdravlje naše populacije, na koji način planiramo razvijanje kadra i jačamo bolničke kapacitete. Potreban nam je hitan zaokret u vođenju zdravstvene politike koja mora proizilaziti iz stvarnih potreba stanovništva – kazala je epidemijološkinja dr Popović Samardžić. Pobjeda

05. oktobar - Prioritet za vakcinaciju protiv HPV-a imaju djevojčice od 10-13 godina

Iskazivanje interesovanja za vakcinaciju protiv HPV-a djece uzrasta 10-13 godina se može obaviti putem poziva ili sms-a. Potrebno je dostaviti: ime i prezime djeteta, datum rođenja, opštinu boravka, broj telefona roditelja.

Kontakt telefon na koji se može zakazati vakcinacija i dobiti tačna informacija je 067/143-949. Vrijeme kada se može izvršiti prijava je u terminu od 13:00h do 15:00h od ponedeljka do petka.

Plan za organizovanje “catch up” vakcinacije za sljedeću godinu biće donesen do 31.01.2023.g. Trenutno se ne može tvrditi u koliko generacija tj. uzrasnih grupa u intervalu 10-13 godina će kroz “catch up” (programe sustizanja) vakcinacija biti moguća. Djeca koja budu prijavljena će u slučaju organizovanja vakcinacije u toj uzrasnoj grupi imati prioritet za pozivanje.

Prioritet u prijavi i planovima za širenje Programa vakcinacije protiv HPV-a imaju djevojčice. Ukoliko roditelji žele da prijave dječake, to takođe mogu učiniti.

07. oktobar - Zavod za transfuziju krvi i NTO nastavljaju da nagrađuju dobrovoljne davaoce krvi

davaocu krvi iz Danilovgrada. On je dobitnik nagradne igre Nacionalne turističke organizacije koja podrazumijeva vikend aranžman na primorju za dvije osobe na bazi polupansiona, a od srećne ruke za njega je bila Tajana Nedić, PR Sea Dance festival koja je i sama dobrovoljni davalac krvi. Ona je pozvala sve humane i plemenite ljude da posjete Zavod, daruju krv i spase nečiji život.

- Kada damo krv zaista je dobar osjećaj, jer nama zdravima ta krv je energija, a onome kome je potrebna ta krv je život. Treba da damo i sebi priliku da učinimo nešto što će da nas oplemeni i obogati, jer to što će nas iznutra da obogati i oplemeni nekome može značiti život - poručila je Nedić.

Da biste bili konkurent za osvajanje vikend aranžmana za dvoje na primorju, potrebno je da do kraja godine date krv u nekoj od jedinica Zavoda na teriroriji cijele države.

Nagrade je obezbijedila Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u cilju aktivne podrške i podsticanja davalaštva krvi. Podsjećamo, osim boravka na primorju koji je obezbijedila NTO u saradnji sa turističkom privredom, i Nacionalni parkovi Crne Gore ranije su obezbijedili besplatne ulaznice za dobrovoljne davaoce dragocjene tečnosti.

08. oktobar – Kroz različite aktivnosti obilježen Međunarodni dan fizoterapeuta

Međunarodni dan zioterapeuta obilježava se širom svijeta svake godine 8. oktobra nakon što je 1951. godine osnovana Svjetska konfederacija za zikalnu terapiju. Tog dana zioterapeuti skreću pažnju na njihov doprinos u poboljšanju javnog zdravlja i kvaliteta života svakog pojedinca. Fizioterapija je važna za očuvanje i poboljšanje zdravlja i kvaliteta života od rođenja pa do duboke starosti.

Ovaj dan značajan je za promociju zioterapeutske struke i podizanje svijesti o e kasnosti i uspjehu zioterapeuta u prevenciji i lječenju različitih oboljenja tokom cijelog životnog vijeka. Crnogorski zioterapeuti dugi niz godina, takođe, različitim aktivnostima obilježavaju ovaj datum kada aktivno učešće uzimaju zioterapeuti Centra za zikalnu medicinu i rehabilitaciju (CFMR) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).

Centar je veoma opterećena organizaciona jedinica KCCG koji sprovodi zikalnu medicinu i rehabilitaciju ambulantnih i pacijenata koji su na bolničkom liječenju. Ističe se njihova važna uloga koju su imali i imaju i dalje u liječenju i rehabilitaciji oboljelih od COVID-19.

Centar sprovodi ranu kardiološku, neurološku, ortopedsku, neurohiruršku i hiruršku rehabilitaciju hospitalizovanih pacijenata, ne samo na klinikama već i jedinicama intenzivnog liječenja, dva puta dnevno svakog dana, što znači i vikendom i praznicima. Od početka godine do danas ambulantno su zbrinuta 7.144 pacijenta, kao i dodatnih 2.000 konzilijarnih pregleda od kojih je 1.883 bilo na Konzilijumu za upućivanje na rehabilitaciju u Igalo i 173 na Konzilijumu zijatara.

Na Odeljenju za ambulantnu rehabilitaciju dnevno bude između 450-500 pacijenata, a sprovodi se elektro, ultrazvučna, lasero i magnetna terapija, zatim kinezi terapija, manuelna masaža, para noterapija kao i kompleksna denkongestivna zikalna terapija u liječenju limfedema (KDFT).

Na Odeljenju za ranu rehabiliticaju na dnevnom nivou je oko 80 do 100 pacijenata koji su uključeni u neki od vidova rane

U Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore izvučen je novi dobitnik vikend aranžmana na primorju. Riječ je o dobrovoljnom

rehabilitacije (ortopedska, neurološka, neurohiruška, kardiološka, kardiohiruška, rehabilitacija u jedinicama intenzivnog liječenja, kao i na Internoj i Hiruškoj llinici).

Iz KCCG su naveli da se sve navedeno postiže zahvaljujući profesionalnom i veoma posvećenom radu zaposlenih CFMR od kojih je pet ljekara specijalista zikalne medicine i rehabilitacije, 45 visokoškolovanih zioterapeuta, četiri zioterapeutska tehničara, dva masera, tri medicinske sestre i dvije radnice. Osim stručnog, zaposleni CFMR veliku pažnju posvećuju i akademskom obrazovanju. Od pet ljekara jedan je profesor, jedan primarijus a dva su na doktorksim studijama, dok tri zioterapeuta imaju akademsko zvanje magistra.

09. oktobar - Mentalno zdravlje i blagostanje – globalni prioriteti

Učinimo da mentalno zdravlje i blagostanje za sve bude globalni prioritet - tema je Svjetskog dana mentalnog zdravlja 2022. godine. Prošle godine na ovaj dan govorili smo o mentalnom zdravlju u svijetu nejednakosti, dok smo prije dvije godine govorili o potrebi da se u mentalno zdravlje ulaže više i upravo ovogodišnja tema objedinjuje ove dvije.

Potrebna je mobilizacija cijelog društva, od svih donosilaca odluka do svakog građanina da se protiv negativnih društvenih stavova i praksi ustane, da se predrasude razbiju, da napokon zaista širom otvorimo vrata dobrom mentalnom zdravlju i blagostanju za sve i da napokon shvatimo da se problemi mentalnog zdravlja ne događaju samo drugima. Mentalno zdravlje se tiče svih nas, poručili su iz Klinike za psihijatriju KCCG.

10. oktobar – Stižu digitalni mamografi za sjevernu i južnu regiju

Bez većeg ulaganja u mentalno zdravlje, možemo oćekivati da će kriza u domenu mentalnog zdravlja, koja je neodvojiva od globalne zdravstvene krize, a na koju su se naslonile i nastavile i brojne druge društvene i ekonomske krize, pa i rat, trajati mnogo duže od same pandemije i svih pobrojanih kriza. Istraživanja i pokazuju da su posljedice svih kriza i katastrofa po mentalno zdravlje uvijek veće i dalekosežnije od samih kriza i katastrofa a mi smo, globalno gledano, nažalost, savremenici, učesnici i svjedoci isprepletanih kriza, radikalizacije, polarizacije i tribalizacije društva, saopštili su iz Kliničkog centra Crne Gore.

Ono što aktuelno, dakle, živimo je i globalna kriza mentalnog zdravlja, koja je podstaknuta i podstiče kratkoročne i dugoročne stresogene okolnosti i narušava mentalno zdravlje miliona ljudi. Istraživanja pokazuju da u svakom datom trenutku oko milijardu ljudi na planeti živi sa poremećajima mentalnog zdravlja, da će 1 od svake 4 osobe barem jednom u životu doživjeti neki od poremećaja mentalnog zdravlja, a tokom prošle godine bilježimo i porast incidence poremećaja iz spektra anskioznosti i depresivnosti za 25-30%. Ova godina nam je donijela i porast društvene i ekonomske nejednakosti, protrahovane kon ikte, nasilje, izbjeglištvo i ogoljavanje interferencija u poštovanju ljudskih prava a naročito žena. Posljedice ovih okolnosti ćemo tek bilježiti i nositi se sa njima u vremenu koje je pred nama, istakli su KCCG.

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić i direktor Uprave policije Zoran Brđanin podržali su akciju dijeljenja edukativnih ajera učesnicima u saobraćaju, a povodom Ružičastog oktobra - mjeseca borbe protiv karcinoma dojke.

Ministar zdravlja tom prilikom poručio je svim pripadnicama ljepšeg pola da vode računa o svom zdravlju i da posebno budu odgovorne prema sebi kada se govori o prevenciji, tačnije skrining programima kojima se otkrivanju rane promjene i kada je bolest izlječiva.

On je najavio i nabavku dva nova savremena, digitalna mamografa za sjevernu i južnu regiju kako bi ova dijagnostika bila dostupna na cijeloj teritoriji Crne Gore.

- Na ovaj način dodatno ćemo unaprijediti skrining dijagnostiku, posebno na mamografu, koji predstavlja zlatni standard kada je u pitanju rano otkrivanje kancerogenih promjena. Zato apalujem na naše dame da u toku godine jedan dan posvete ovom pregledu i tako obezbijede sigurnu i zdravu budućnost – kazao je Šćekić.

Dr Galić, kazao je da ustanova kojom rukovodi uz podršku i pomoć ostalih ustanova iz sistema planira niz aktivnosti tokom ovog ali i narednih mjeseci. On je zahvalio medijima na podršci i istakao njihov neprocjenjiv značaj i ulogu u osvješćivanju građana po svim pitanjima koja se tiču javnog zdravlja. I on je pozvao građanke da se odazovu pozivu i obave preventivne preglede.

12. oktobar - Vakcinacija protiv gripa

Iz Doma zdravlja Podgorica istakli su obavještenje za građane Glavnog grada da vakcinacija protiv sezonskog gripa počinje 13.10.2022. u svim punktovima Doma zdravlja glavnog grada, kod timova izabranog doktora za odrasle i timova izabranih doktora za djecu.

Prijavljivanje za vakcinaciju se vršiti preko brojeva telefona izabranih timova, kao i dolaskom u punkt doma zdravlja gdje je

pacijent registrovan.

Vakcinacija će se sprovoditi u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje. Preporučuje se svim osobama starijim od šest mjeseci sa hroničnim oboljenjima respiratornog sistema, kardiovaskularnog sistema i bubrega, osobama koje se liječe od metaboličkih poremećaja (kao što je šećerna bolest), licima sa smanjenom funkcijom imunološkog sistema uključujući i lica sa HIV/AIDS-om, kao i osobama koje imaju transplantirane organe i/ili ćelije.

Takođe, vakcinacija je predviđena i preporučuje se svim starijim od 65 godina, hronično oboljelim osobama koje žive u kolektivnom smještaju, zdravstvenim radnicima i saradnicima, a naročito je bitno da budu vakcinisani zaposleni na odjeljenjima intenzivne njege, neonatalne njege i u stacionarima za hronično oboljela lica jer na taj način – ne samo da štite svoje zdravlje i zdravlje svojih ukućana, već značajno doprinose zdravlju onih koje liječe i o kojima brinu.

14. oktobar - Ružičasti oktobar - tiha epidemija malignih bolesti uvijek aktuelna

O kanceru dojke ne treba pričati samo u oktobru već bi ta tema trebalo da bude aktuelna cijele godine, kazao je onkolog -hirurg dr Aleksandar Čelebić.

- Činjenica da se maligna bolest dojke otkrije u najranijoj fazi mnogo nam znači - to nam obezbjeđuje veću mogućnost da dovedemo tu pacijentkinju do stoprocentnog izlječenja. I nije mali broj pacijentkinja kod kojih to izlječenje postižemo – objasnio je dr Čelebić.

Psihološkinja i psihoterapeutkinja Milena Raspopović kazala je da je u radu sa onkološkim pacijentima zaključila da prevencija nije prioritet države i društva.

- Ni u oblasti zičkog ni u oblasti mentalnog zdravlja. Prije nekoliko dana bio je 10. oktobar, svima su nam bila puna usta mentalnog zdravlja, a već 11. oktobra niko o tome nije pričao – istakla je Raspopović.

Kazala je da bi eduakcija o značaju prevencije i zdravih stilova života pomogla u rješavanju problema.

Dr Čelebić je kazao da je tiha epidemija malignih bolesti uvijek aktuelna.

- Ona je bila aktuelna prije kovida, bila je aktuelna tokom kovida i biće, nažalost, aktuelna i nakon toga. Po nekim statistikama, trećina svjetske populacije oboljeće od nekog vida tumorskog oboljenja. Kad kažem tumorskog oboljenja, ne mora da znači da je riječ o malignom tumoru, ali to vam već govori o negativnoj perspektivi koja poprima karakter epidemije hroničnih, nezaraznih bolesti - u kojoj dominantan dio upravo ima kancersko oboljenje - objasnio je dr Čelebić.

Raspopović ističe da je strah najčešći razlog zašto neko bježi od preventivnog pregleda. Taj strah, kako je objasnio dr Čelebić, nije svojstven samo pacijentkinji ili pacijentu - taj strah obuzima čitavu porodicu. Ističe i da je uvijek bio pobornik toga da pacijentkinja mora da zna svoju dijagnozu. TVE

15. oktobar - Ambasada Poljske donira ultrazvučni aparat Kliničkom centru

Ambasada Republike Poljske u Crnoj Gori donirala je Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) 25.000 eura za nabavku

ultrazvučnog aparata. Ugovor o donaciji potpisali su Nj. E. Artur Dmochowski, ambasador Republike Poljske u Crnoj Gori i dr Ljiljana Radulović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore. Potpisivanju ugovora prisustvovao je i ministar zdravlja u Vladi Crne Gore Dragoslav Šćekić, medicinski direktor KCCG, dr Zoran Terzić i zamjenica ambasadora Poljske gospođa Monika Dmohovska.

Ministar zdravlja zahvalio je poljskom ambasadoru na vrijednoj donaciji i podsjetio na velikodušnu podršku Poljske tokom cijelog COVID perioda kada su pomogli kroz donaciju vakcina protiv koronavirusa. Šćekić je posebno naglasio značaj solidarnosti i činienicu da zdravlje ne poznaje granice i da je Crna Gora posvećena zdravstvenoj zaštiti kako svojih građana, tako i turista i stranih državljana koji borave u našoj zemlji.

- Svaka pomoć u tom pravcu nam je dobrodošla - poručio je ministar Šćekić.

Zahvaljujući se na vrijednoj donaciji, dr Radulović podsjetila je da ovo nije prva donacija crnogorskom zdravstvenom sistemu ambasade i naroda Republike Poljske.

Ambasador Dmohovski je prilikom potpisivanja ugovora sa KCCG kazao da mu je prije svega drago što će zahvaljujući akciji Poljska pomoć crnogorski pacijenti i ljekari moći da dobiju savremenu medicinsku opremu koja će im pomoći u dijagnostikovanju i liječenju. Donacija Poljske Vlade Kliničkom centru značajno će poboljšati nivo zdravstvenih usluga. Takođe je izrazio zadovoljstvo nastavkom saradnje Kliničkog centra Crne Gore i Poljske i nadu da će se ona razvijati u narednom periodu, kako u pogledu tehničkotehnološke modernizacije, tako i u oblasti naučne razmjene medicinskog osoblja.

16. oktobar - Svjetski dan hrane

Svjetski dan hrane jedan je od najvažnijih datuma u Kalendaru javnog zdravlјa. Obiljeležava se od 1981. godine, u preko 150

zemalјa svijeta. Za datum njegovog obilježavanja, 16. oktobar, simbolično je uzet dan kada je 1945. godine osnovana Svjetska organizacija za hranu i polјoprivredu (Food and Agriculture Organisation – FAO).

Ove godine Svjetski dan hrane se obilježava pod sloganom Ne ostaviti nikoga iza sebe (eng: „Leave No One Behind“).

Iako smo napredovali u izgradnji boljeg svijeta, previše ljudi je ostavljeno iza. Prema podacima FAO, preko 3 milijarde lјudi širom svijeta, što je oko 40% svjetske populacije, ne može sebi da priušti zdrave i bezbjedne namirnice što, direktno gledano, dovodi do malnutricije. U svijetu gladuje oko 811 miliona lјudi, a samo tokom 2021. godine, oko 193 miliona lјudi je bilo prinuđeno da se osloni na humanitarnu pomoć.

Ovogodišnji Svjetski dan hrane dočekujemo u vremenu kada se globalna bezbjednost i dostupnost hrane suočava sa mnogobrojnim prijetnjama. Rastuće cijene hrane, energije i sirovina za proizvodnju doprinose tradicionalnim pokretačima svijetskih kriza kao što su klimatske promjene i sukobi. Takođe, pandemija COVID-19 nastavlja sa negativnim uticajem na ukupnu situciju, naglašavajući povezanost koja postoji između ekonomije i zdravlja svih nas, kazali su iz Instituta za javno zdravlje.

Činjenica je da su svim ovim globalnim potresima najviše pogođeni oni koji su već bili ugroženi. Naime, u svijetu više od 80% ljudi koji se ubrajaju u kategoriju ekstremno siromašnih žive u ruralnim područjima i preživlјavanje im zavisi od sopstvene polјoprivredne proizvodnje. Stoga ne čudi podatak da je oko 80 odsto raselјenih u svijetu iz zemalјa ili sa teritorija koje su pogođene nedostatkom hrane, pri čemu se mnoge od njih suočavaju i sa ozbilјnim klimatskim nepogodama i prirodnim katastrofama.

- S tim u vezi, ovogodišnja globalna kampanja ima za cilј da podstakne osjećaj lične i kolektivne odgovornosti, da probudi solidarnost i aktivizam, kako u svakom od nas ponaosob, tako na nivou zajednica i društva u cjelini – naglasili su iz IJZ.

17. oktobar – Ljekari KCCG iz intezivnih jedinica obučavaće se u Berlinu

Njemački zdravstveni standardi su uzor Crnoj Gori, poručio je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić nakon učešća delegacije Ministarstva zdravlja na Svjetskom zdravstvenom samitu koji je održan u Berlinu. Ovo je drugi put da Crna Gora učestvuje na samitu čiji je ovogodišnji slogan Naprijed: Biramo zdravlje.

najjačeg udara korona virusa.

Šćekić je tom prilikom ocijenio da je saradnja crnogorskih zdravstvenih ustanova sa kolegama iz Berlina dala značajnije rezultate i od očekivanih.

- Nakon što su naši ljekari i osoblje KCCG iz više navrata boravili u bolnici Šarite i pošto su kolege iz Njemačke najvećoj crnogorskoj bolnici donirali robota za telemedicinu kako bismo ujednačili terapiju i tretman COVID pacijenata u Berlinu i Podgorici, dogovoreno je da upravo KCCG postane regionalni centar za telemedicinu - podsjetio je Šćekić.

Osim toga, kako je naglasila direktorica KCCG, dr Ljiljana Radulović ohrabruje i što se privodi kraju dogovor u vezi sa obukom doktora KCCG iz jedinica intenzivne njege u Berlinu.

- Tako ćemo, nakon ujednačenog liječenja COVID pacijenata u Crnoj Gori i Njemačkoj, iste standarde primijeniti u tretmanu najtežih pacijenata kojima je potrebna intenzivna njega - ocijenila je dr Radulović.

U crnogorskoj delegaciji, uz ministra, bili su državni sekretar, Vladimir Obradović, direktorica KCCG, dr Ljiljana Radulović sa kolegama dr Zoranom Terzićem, dr Žankom Cerović i dr Marijom Krnjević kao i direktor IJZCG dr Igor Galić sa saradnicima.

18. oktobar – Dom zdravlja Podgorica organizovao preventivne preglede dojki

Dom zdravlja Glavnog grada u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za Javno zdravlje organizovao je preventivne mamografske preglede na digitalnom mamografu u Centru za Rtg i UZ dijagnostiku Stari aerodrom tokom mjeseca oktobra.

Pregled je namijenjen ženama od 40. do 49.godina života. Pregled se može ostavariti bez uputa, svakog radnog dana u periodu od 8-12h.

Rak dojke je veoma ozbiljno oboljenje koje zauzima prvo mjesto u strukturi obolijevanja i umiranja žena od zloćudnih bolesti. Najčešće se javlja nakon 40. godine života, ali rak dojke mogu da dobiju i mlade djevojke i žene, upozoravaju iz DZ Podgorica.

Ultrazvučni pregled dojki i mamogra ja su veoma važne metode pregleda dojki, jer se pomoću njih mogu otkriti promjene koje nijesu dovoljno velike da se mogu osjetiti dodirom. Ultrazvučni pregled dojki predstavlja metodu izbora za pregled mlađih žena, nakon 35. godine života i trudnica. Preporuka je da se bar jednom godišnje zakaže i ode na ultrazvučni pregled dojki. Mamogra ja je široko prihvaćena kao zlatni standard za otkrivanje raka dojke u ranoj fazi kada je u velikom procentu izlječiv. Mamogra jom se otkrivaju promjene u dojci, koje se ne mogu napipati ili otkriti drugim vrstama pregleda. Prilikom mamogra je se koriste se male i neškodljive doze zračenja. Prema novim smjernicama mamogra ja se obavezno preporučuje ženama nakon 45. godine života ili ranije za žene koje imaju pozitivnu porodičnu anamnezu. Od 40 do 44. godine života mamogra ja se zakazuje u dogovoru sa radiologom.

Skrining raka dojke predstavlja veoma značajan program u cilju zaštite zdravlja žena. Namijenjen je ženama od 49-69 godine života. Osnovni cilj skrininga je identi kovanje promjena u dojkama, prije pojave simptoma i znakova bolesti, kada je e kasno liječenje moguće čime se značajno unapređuje kvalitet života žena oboljelih od raka dojke.

Nakon Svjetskog zdravstvenog samita, crnogorska delegacija posjetila je bolnicu Šarite i Institut Robert Koh sa kojima su KCCG i IJZCG uspostavili direktnu saradnju prošle godine, tokom

Prihvatanjem zdravih životnih navika znatno se može smanjiti rizik obolijevanja od zloćudnih bolesti. Kontrolni pregledi za rano otkrivanje raka dojke su besplatni i dostupni svima. Kontrolni pregledi se planiraju tokom čitave godine, ne samo tokom oktobra mjeseca.

19. oktobar - Porodilište po mjeri beba

U cilju revitalizacije porodilišta u Crnoj Gori prije godinu dana, tačnije u septembru 2021. godine, na inicijativu Ministarstva zdravlja a uz podršku UNICEF-a, održan je trening za trenere iz oblasti Porodilište po mjeri beba (BFHI/Baby Friendly Hospital Initiative). Nakon toga je izvršena brza procjena stanja svih crnogorskih porodilišta u javnim zdravstvenim ustanovama. BFHI podržava dojenje i omogućava da se uspostavi dojenje u onom kritičnom periodu za majku i dijete, a to su prvi sati života novorođene bebe.

izuzetne važnosti u liječenju kardioloških pacijenata. Donaciju su direktoru Klinike za kardiologije KCCG, dr Nikoli Pavloviću uručile predstavnice kompanije Meridianbet Dragana Glušica i Biljana Ilić.

- Želim da se u ime Klinike za kardiologiju i u ime Kliničkog centra zahvalim kompaniji Meridianbet koja je pozitivno odgovorila na našu molbu i donirala nam veoma vrijedan aparat za snimanje EKG-a koji će pomoći u našem svakodnevnom radu i što boljem zbrinjavanju naših pacijenata - kazao je dr Pavlović.

- Ovo je još jedna u nizu donacija kompanije Meridianbet Kliničkom centru Crne Gore koja je uvijek imala razumijevanje za potrebe naših pacijenata – kazali su iz KCCG.

20. oktobar - Rekonstruisani Centar za mentalno zdravlje - Kotor, počeo sa radom

Rekonstrukcijom Centra za mentalno zdravlje, koji se nalazi u okviru Doma zdravlja Kotor, zaokruženo je ulaganje u prostornu i tehničko-tehnološku modernizaciju te zdravstvene ustanove, ocijenio je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić.

Uz prisustvo predstavnika Ministarstva zdravlja i Opštine Kotor, kao i menadžementa i zaposlenih u DZ Kotor, rekonstruisani Centar za mentalno zdravlje zvanično je pušten u rad.

- Zahvaljujući, prije svega, viziji direktora DZ Kotor, dr Kumburovića, njegovim zavidnim organizacionim i menadžerskim sposobnostima, u Domu zdravlja Kotor stvoren je ambijent u kojem se pruža kvalitetna i e kasna zdravstvena zaštita, zasnovana na savremenim doktrinama medicine - rekao je Šćekić.

Projektom je predviđeno da se u svim javnim zdravstvenim ustanovama sprovede obuka zaposlenih u porodilištima i jedinicama za novorođenčad. Predavači su treneri koji su završili obuku septembra 2021. i postali nacionalni treneri za BFHI: neonatolog prim. dr Saveta Stanišić, ginekolog-endokrinolog, dr Marija Đurović, supspecijalista steriliteta i fertiliteta dr Aida Šahmanović, zatim medicinske sestre Darinka Perović, Milica Đoković i Draginja Đukić iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). Iz bjelopoljske Opšte bolnice (OB) neonatolog dr Adrijana Kočović Vojinović, iz beranske neonatolog dr Ljubica Ljubić i VMS Marijana Paunović Barjaktarević, zatim kotorske dr Milica Vušurović, kao i medicinske sestre Ana Žugić iz nikšićke OB i iz pljevaljske Bojana Stevančević i Danka Krvavac, a isperd Ministarstva zdravlja mr Milica Dukić Marković, VMS.

Predavači su treneri koji su završili obuku u septembru 2021. godine.

Prvi edukativni trodnevni kurs održan je u KCCG za zaposlene Porodilišta i Jedinice za novorođenčad Kliničkog centra, kao i za zaposlene iz OB Nikšić i OB Cetinje.

Nakon KCCG obaviće se obuka za zaposlene u OB Pljevlja, a zatim i ostala porodilišta prema planu i programu. Cilj edukacije je unaprjeđenje dojenja jer je ono od presudnog značaja za zdravlje i razvoj djece, a istovremeno je važno i za zdravlje njihovih majki.

20. oktobar – Meridianbet donirao EKG aparat KCCG

Kompanija Meridianbet donirala je Klinici za kardiologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) EKG aparat koji će biti od

Prema njegovim riječima, odgovornim i domaćinskim poslovanjem i pravilnim upravljanjem resursima, Dom zdravlja Kotor je nansiranje najvećeg dijela investicija i radova obezbijedio upravo iz sredstava ustanove. To, kako je istakao Šćekić, treba da bude pokazni primjer i ostalim menadžerima zdravstvenih ustanova, kako se racionalno i za prioritetne aktivnosti troše raspoloživi novac.

Dr Kumburović je kazao da je investicijom vrijednom oko 50 hiljada eura obuhvaćena kompletna rekonstrukcija prostora površine 214 kvadrata, kao i nabavka savremene opreme.

- I ovaj projekat smo realizovali smo uz podršku Fonda za zdravstveno osiguranje, koji je za ovu namjenu opredijelio 20 hiljada eura, dok je preostalih oko 30 hiljada eura Dom zdravlja Kotor obezbijedio iz sopstvenih sredstava - naveo je dr Kumburović.

Prema njegovim riječima, realizacijom projekta, zaokružili su modernizaciju centralnog objekta Doma zdravlja Kotor. Podsjetio je da su u proteklom periodu u potpunosti rekonstruisali sve

segmente ustanove i time značajno unaprijedili i uslove za rad zaposlenih, boravak pacijenata i kvalitet zdravstvenih usluga.

- U potpunosti su rekonstruisane i opremljene savremenom medicinskom opremom organizacione cjeline izabranih doktora za odrasle, djecu i žene, kao i specijalističke ambulante –istakao je dr Kumburović.

On je kazao da su unaprijeđeni uslovi za rad u Centru za ultrazvučnu i renbdgen dijagnostiku, laboratoriji, centrima za podršku, patronaži, novim sanitarnim vozilima obnovljen vozni park, uređen je i dvorišni prostor i parking u krugu Doma zdravlja.

Najavio je da im predstoji adaptacija objekta zdravstvene stanice u Risnu, za šta su opredijelili 150 hiljada eura.

- Uz podršku Fonda pokrenuli smo proceduru za nabavku savremenog 4D ginekološkog ultrazvučnog aparata, u vrijednosti od 40 hiljada eura, a iz sopstvenih sredstava nabavićemo ginekološku stolicu sa kolposkopom i ekranom koja će biti integrisana sa novim ultrazvukom, čija je vrijednost 20 hiljada eura - dodao je dr Kumburović.

Zahvaljujući se Vladi Crne Gore, Ministarstvu zdravlja i Fondu za zdravstveno osiguranje i Opštini Kotor istakao je da je posebno zahvalan svim zaposlenima, jer zajedno sa puno entuzijazma i profesionalizma unaprjeđuju, dograđuju i čuvaju Dom zdravlja.

21. oktobar - Počela rekonstrukcija bolnice u Risnu

Započeta je rekonstrukcija Specijalne bolnice (SB) Vaso Ćuković u Risnu, čija je vrijednost radova više od dva miliona eura, saopštio je ministar zdravlja, Dragoslav Šćekić.

humanost.

- Mi bolnicu u Risnu doživljavamo kao naš posebni brend zdravstvenog sistema, i mislimo da ona ne treba da pruža usluge samo za pacijente u Crnoj Gori, već na širem nivou, jer može da radi interevencije u rangu sa poznatim centrima u Evropi i svijetu - poručio je Ščekić.

On je čestitao slavu bolnici u Risnu, direktoru bolnice dr Vladu Popoviću i svim njenim zaposlenima.

Direktor SB dr Popović kazao je da je resorni ministar zajedno sa svojim saradnicima od samog početka „na putu nastavka humane misije Vasa Ćukovića“.

- Svi zajedno želimo da ulažemo u ovo ustanovu i kreiramo uslove za dobar rad i kvalitetno zbrinjavanje svih pacijenataistakao je dr Popović.

On je rekao da se nada da će započeti projekat do kraja iznijeti kako treba i da će sljedeća posjeta biti u potpuno drugačijem ambijentu.

- Ovo je samo početak kreiranja jedne konačne slike koju bi trebalo da završimo do 2025. godine, kada obilježavamo veliki jubilej 80 godine postojanja ortopedije u Risnu - najavio je dr Popović.

21. oktobar – Globalni dan prevencije nedostatka joda

Globalni dan prevencije nedostatka joda obilježava se svakog 21. oktobra radi podizanja svijesti javnosti o kritičnoj ulozi joda u ljudskom zdravlju. Jod je mikronutrijent koji je neophodan za odgovarajuću funkciju štitne žlijezde, za pravilan rast i razvoj. Nedostatak joda utiče na neadekvatnu proizvodnju hormona štitne žlijezde što ima višestruke štetne efekte na rast i razvoj. Na negativne efekte nedovoljnog unosa joda osjetljiva je cijela populacija, a posebno, trudnice, dojilje i mala djeca.

Hormoni štitne žlijezde su neophodni za normalan razvoj mozga, a nedostatak joda u fetalnom periodu, kod novorođenčadi ili male djece može izazvati trajno mentalno oštećenje.

- To je za nas jedan važan momenat, s obzirom na to što znamo šta zdravstvenom sistemu Crne Gore znači bolnica u Risnu - istakao je Šćekić tokom posjete bolnici.

Prema njegovim riječima, biće uloženo oko dva miliona eura, od toga će 1,4 miliona biti uložena u adaptaciju samog prostora, dok će ostatak biti uložen u opremu za adaptirani dio. Šćekić je napomenuo da će 250 hiljada eura biti uloženo u pristupni put bolnici i za parking za zaposlene, a kompletni radovi bi trebalo da budu završeni za godinu.

-Jako sam zadovoljan kao ministar što imamo vrlo kvalitetan menadžment, na čelu sa doktorom Popovićem, koji daje sve od sebe kako bi bolnica došla na nivo koji joj je uvijek pripadao u crnogorskom zdravstvenom sistemu - kazao je Šćekić.

On je podsjetio da bolnica ima i posebnu tradiciju, a briga i pažnja koju zaposleni pokazuju prema pacijentima je primjer za

Univerzalno jodiranje soli (USI), je moćna i naje kasnija međunarodno dogovorena strategija u borbi protiv bolesti i poremećaja uzrokovanih nedovoljnim unosom joda. Strategijom jodiranja soli se postiže optimalan unos u populaciji što obezbjeđuje adekvatan kognitivni razvoj djece omogućavajući im da školovanjem dostignu svoj puni potencijal. Ovi efekti imaju veliki značaj u svijetlu pandemije koronavirusa, koji je sve javnozdravstvene kapacitete usmjerio na najveću globalnu zdravstvenu krizu čime su ugroženi i rutinski programi među kojima i programi za smanjenje de cita joda.

Crna Gora je endemsko područje za jodni de cit pa je osnovni izvor joda u ishrani jodirana kuhinjska so. Opšte preporuke za smanjenje unosa soli u populaciji naglašavaju značaj praćenja jodnog unosa, naročito za osjetljive kategorije: trudnice, dojilje i djecu do dvije godine starosti.

Zahvaljujući preduzetim preventivnim aktivnostima možemo biti zadovoljni činjenicom da populacija u Crnoj Gori ima zadovoljavajući jodni unos, ali imajući u vidu da su trudnice, dojilje i mala djeca veoma osjetljivi na uktuacije u jodnom unosu neophodno je sistemsko praćenje i blagovremeno preduzimanje mjera da bi se prevenirali de cit, istakli su iz Instituta za javno zdravlje.

22. oktobar - Jačanje kapaciteta i digitalnih kompetencija studenata Medicinskog fakulteta

Pandemija COVID-19 je dala jedno novo iskustvo ograničenosti u međunardnoj razmjeni znanja i vještina na polju biomedicinskih nauka te je u pravcu prevazilaženja tih ograničenosti i nastao nedavno odobreni projekat Medicinskog fakulteta BIOSINT

- Riječ je o međunarodnom projektu Jačanje kapaciteta i digitalnih kompetencija u biomedincskom obrazovanju kroz internacionalizaciju kod kuće, koji je dobijen u prvom pozivu novog ciklusa Erasmus + projekata izgradnje kapaciteta u oblasti visokog obrazovanja (CBHE) za 2021-2027, kao jedan od 14 dobijenih projekata UCG - saopštila prodekanka za nastavu na ovom fakultetu i rukovodilac ovog projekta prof. dr Aleksandra Božarić.

Naveli da su urađene tri polipektomije, otkrivene dvije Kronove bolesti, dijagnostikovana tri karcinoma kolona i dva karcinoma želuca.

-To su podaci koji ukazuju na opravdanost angažovanja dr Muhovića koji u našoj Bolnici ordinira od maja - rekli su iz OB Berane.

Dodaje se da je dr Muhović pojedinačni član European Society of Gastrointerstinal Endoscopy, United European Gastroenterology i Udruženja gastroeterohepatologa Crne Gore.

Opšta bolnica će nastaviti sa angažovanjem stručnjaka kako bi građanima pružili što bolju zdravstvenu zaštitu, poručili su iz ove zdravstvene ustanove.

25. oktobar – Ulaganje u zdravlje djece predstavlja strateški prioritet Vlade

Višednevna ekspertska posjeta tima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za programe imunizacije u Crnoj Gori počela je sastankom sa ministrom zdravlja Dragoslavom Šćekićem.

Tom prilikom ministar zdravlja je istakao da ulaganje u zdravlje djece predstavlja strateški prioritet Vlade Crne Gore.

- Već duži niz godina Crna Gora bilježi alarmantan pad u smislu obuhvata programa obavezne vakcinacije, poput MMR vakcine. COVID 19 pandemija je ovaj naslijeđeni kompleksni javno-zdravstveni problem učinila još većim i težim. Ulaganje u osnaživanje programa imunizacije, kako bi sačuvali živote i zdravlje nase djece, jedan je od prioriteta Vlade Crne Gore i Ministarstva zdravlja - istakao je ministar Šćekić.

Medicinski fakultet UCG je partner na projektu koji ima za cilj da unaprijedi obrazovanje i profesionalni i lični razvoj studenata biomedicinskih nauka, kao i nastavnika i administrativnog osoblja medicinskih fakulteta koji učestvuju u projektu - kazala je prof. Božarić.

Projekat će se realizovati u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji, dok će visokoškolske ustanove iz Belgije, Rumunije i Srbije imati savjetodavnu ulogu i prenijeti svoja iskustva i znanja.

23. oktobar - OB Berane angažuje konsultante iz KCCG

Opšta bolnica (OB) Berane angažuje konsultante iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), radi unapređenja zdravstvene zaštite, povećanja zdravstvenih usluga i smanjenja troškova liječenja.

Iz OB Berane su kazali da u toj ustanovi, u službi gastroenterologije, svakodnevno ordinira subspecijalista gastroenterologije dr Veselin Račić, kao i da je u istoj službi trenutno na subspecijalizaciji specijalista interne medicine dr Alma Adrović Kršić.

- U cilju unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite, povećanja vrsta zdravstvenih usluga, a samim tim i smanjenja troškova liječenja, rasterećenja KCCG, a prije svega zdravlja naših građana, OB je angažovala konsultante iz Kliničkog centra – saopštili su iz ove ustanove.

Kako se dodaje, angažovan je subspecijalista gastroenterolog iz KCCG dr Damir Muhović, koji četiri dana u mjesecu radi ambulantne preglede, kao i gastroskopije i kolonoskopije u opštoj intravenskoj anesteziji.

- Samo u toku juna urađeno je 50 endoskopija i to 26 kolonoskopija i 24 gastroskopije - istakli su iz OB Berane.

U tom smislu, prema njegovim riječima, Ministarstvo zdravlja planira intenziviranje aktivnosti u cilju podizanja obuhvata vakcinacije, shodno Nacionalnom akcionom planu koji je pripremljen uz angažman Instituta za javno zdravlje, a u skladu sa vizijom i principima Evropske agende za imunizaciju 2030.

- Kao mehanizam za unapređivanje odgovornosti i redovnog praćenja sprovođenja imunizacije, planirano je uspostavljanje posebnog implementacionog aranžmana na visokom nivou. Rješenje za ovaj izazov iziskuje multisektorsku saradnju, punu političku posvećenost i podršku partnera - naglasio je ministar zdravlja.

On je iskazao zahvalnost timu SZO za kontinuiranu podršku, kao i očekivanje da će tokom ove posjete biti generisani dragocjeni inputi za de nisanje konkretnih intervencija za podizanje obuhvata vakcinacijom.

Še ca Kancelarije SZO u Crnoj Gori dr Mina Brajović i član ekspertskog tima SZO, program menadžer za imunizaciju za region Evrope, dr Sidarta Data uputili su pohvale ministru zdravlja za posvećenost promociji imunizacije i rješavanju ozbiljnog problema niskog obuhvata MMR vakcinacije u Crnoj Gori, kroz insistiranje na sistemskim intervencijama, institucionalnim i održivim rešenjima, koja pretpostavljaju političku podršku i sinergijsku akciju svih relevantnih činilaca u društvu.

25. oktobar - Unaprijeđena saradnja sa klinikom Acibadem

Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore je sa klinikom Acibadem zaključio Aneks II Ugovora o međusobnoj saradnji, kojim se dodatno smanjuju cijene za zdravstvene usluge koje pruža ova svjetski poznata klinika našim osiguranicima.

Istovremeno, dodatno je unaprijeđena saradnja na polju naprednih medicinskih tretmana, razmjene iskustava i profesionalne edukacije naših ljekara i ostalog medicinskog kadra.

cionalnu dijagnostiku i u saradnji sa kardiohirurzima i grudnim hirurzima donosićemo konačni sud o mogućnostima obavljanja teških hirurških zahvata - pojasnio je dr Jovanović.

Zahvaljujući dr Dobrivoju Novkoviću, načelniku Centra za funkcionalnu dijagnostiku Klinike za plućne bolesti Vojnomedicinske akademije iz Beograda, odmah nakon instalacije u Pulmološkoj ambulanti, obavljena je edukacija zaposlenih za rad sa ovim aparatom.

26. oktobar - U bolnici Berane

počinje snimanje gustine kostiju

Opšta bolnica (OB) Berane dobila je osteodenzimetar, aparat za mjerenje mineralne gustine kostiju, a ta dijagnostička procedura će se od početka novembra raditi u Beranama.

Na ovaj način nastavlja se uspješna saradnja između Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore i klinike Acibadem iz Turske koja traje dugi niz godina.

26. oktobar - U KCCG dostupna kompletna funkcionalna dijagnostika pluća

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) po prvi put se sprovodi bodipletizmogra ja i difuzija-funkcionalna dijagnostika plućnih oboljenja. Zahvaljujući nabavci aparata bodipletizmografa KCCG je zaokružio savremenu dijagnostiku plućnih oboljenja, naročito hroničnih opstriktivnih plućnih bolesti. Ukupna vrijednost aparata je blizu 55.000 eura od kojih je 50.000 eura obezbijeđeno zahvaljujući donaciji Ambasade NR Kine u Crnoj Gori.

Iz OB Berane su naveli da je ta dijagnostička procedura do sada je rađena samo u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG).

- Od početka novembra ova vrsta snimanja radiće se u Beranama. Medicinsko osoblje koji će raditi na ovom aparatu nalazi se na obuci u KCCG - rekli su iz OB Berane.

Oni su pojasnili da snimanje DXA metodom traje kratko, kao i da je neinvazivno i bezbolno.

- Standardno snima se lijevi kuk i predio slabinske kičme od prvog do četvrtog lumbalnog pršljena - kazali su iz OB Berane. Iz te ustanove su naveli da, u nekim stanjima, kada je operisana kičma ili kada je značajno degenerativno promijenjena, snimaju se oba kuka.

- Ukoliko imate protezu lijevog kuka, snima se desni a ukoliko imate proteze oba kuka, snima se samo kičma - rekli su iz OB Berane.

Oni su naveli da je, u slučaju povećanog nivoa paratireoidnog hormona u krvi, potrebno uraditi snimak podlaktice, koji se radi i kod osoba koje imaju tjelesnu težinu preko 150 kilograma ili ukoliko se iz nekih drugih razloga ne može uraditi standardno DXA skeniranje.

Posebna priprema za osteodenzitometriju nije potrebna.

- Preporuka je da na sebi imate odjeću koja u predjelu regija koje se snimaju (lumbalni dio kičme i kuk) nema metalnih djelova - kaže se u saopštenju.

Načelnik Odjeljenja za pulmologiju Interne klinike KCCG dr Vladimir Jovanović je ovim povodom iskazao veliko zadovoljstvo zbog nabavke ovog aparata i uputio iskrenu zahvalnost ambasadi NR Kine na vrijednoj donaciji koja je omogućila da KCCG zaokruži savremenu dijagnostiku opstruktivnih plućnih oboljenja.

Pušten je u funkciju aparat za bodipletizmogra ju i za difuziju gasova.

- Da pojasnim, imali smo tzv. „mali spirometar“, a sad je ovo „velika spirometrija“ i aparat za difuziju koji će koristiti bolesnici kovid i postkovid. Aparat će, takođe koristiti i bolesnici koji se pripremaju za kardiohirurške kao i za operacije iz oblasti grudne hirurgije radi prijeoperativne procjene pulmološkoh statusa ovih pacijenata za tako komplikovane operativne zahvate i dugotrajne anestezije. Svi ti pacijenti će se obrađivati u našem Centru za funk-

Pojašnjavaju da sve žene starije od 65 godina i muškarci preko 70 godina, nevezano od faktora rizika za prelom, treba da urade DXA skeniranje kao i postmenopauzalne žene i muškarci od 50 do 69 godine sa prisutnim faktorima rizika. Takođe, je osteodenzitometrija potrebna i u slučaju frakture na malu traumu (pri padu sa sopstvene visine), da bi medicinsko osoblje kasnije moglo kroz kontrolne snimke da prati efekat terapije.

- Doza zračenja tokom jednog DXA skena je na nivou dnevnog zračenja iz okruženja (kosmičkog zračenja, zračenja od uređaja u našoj okolini – mobilnih telefona, televizora, kompjutera) ili koje primimo tokom jednog prekookeanskog leta - saopštili su iz OB Berane.

Istakli su da se osteodenzitometrija ne radi kod trudnica. Takođe, kod pacijenata koji su nedavno snimani sa korišćenjem kontrastne supstance ili su primili radioaktivnu terapiju potrebno je da se, do njene eliminacije iz organizma, odloži DXA skeniranje. Pojasnili su i da suplementi kalcijuma ne bi trebalo da se uzmu na dan snimanja, jer neresorbovana tableta, u regiji koja se snima, može da utiče na vrijednost koštane mase.

27. oktobar - Položen kamen temeljac za izgradnju klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju

Simboličnim polaganjem kamena temeljca, predsjednik Vlade Dritan Abazović, ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, ambasadorka EU u Crnoj Gori Kristina Oana Popa i direktorica Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović, ozvaničili su početak radova na izgradnji objekta za klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju.

javno zdravlje te rekonstrukcija i opremanje devet mikrobioloških laboratorija širom zemlje – istakao je ministar zdravlja.

Da posebna pažnja usmjerena je ka regionalnom razvoju i univerzalnosti zdravstvene zaštite.

U toku su pripreme za tendere ukupne vrijednosti preko 10 miliona eura za potrebe rekonstrukcije opštih bolnica u Bijelom Polju, Beranama, Cetinju i Nikšiću, kao i domova zdravlja u Ulcinju, Budvi, Cetinju i Plavu.

- Drago mi je što nakon toliko godina Crna Gora konačno gradi nove klinike, koje su samo jedan od mnogih projekata kroz koje EU podržava crnogorski zdravstveni sistem. Pristup dobroj zdravstvenoj zaštiti dio je životnog standarda EU, čemu i građani Crne Gore s punim pravom teže. Raduje me što danas imamo priliku da doprinesemo ostvarenju te težnje, jer će ove dvije nove klinike značajno unaprijediti kvalitet zdravstvenih usluga za sve građane Crne Gore. Medicinski radnici uskoro će raditi u potpuno novim objektima, s pristupom najsavremenijoj opremi - poručila je ambasadorka EU Oana Popa.

Ona je podsjetila da je Crna Gora od početka pandemije dobila 130 miliona eura bespovratnih sredstava i kredita EU, u cilju spašavanja života, unaprjeđenja javnog zdravlja i očuvanja hiljada radnih mjesta.

Ovaj izuzetno značajan projekat za crnogorski zdravstveni sistem, vrijedan 8,5 miliona eura, nansira se iz IPA fondova EU.

- Ne postoji veća čast za nekoga ko radi u državnoj upravi od one kad se gradi naša zemlja. Ovo je već druga aktivnost postavljanja kamena temeljca za nove klinike u Crnoj Gori. Nakon 40 godina, konačno se grade novi zdravstveni objekti u našoj državi - kazao je premijer Abazović.

On je izrazio neizmjernu zahvalnost EU na podršci, bez koje se ovaj projekat ne bi mogao realizovati, naglašavajući da „ove stvari učvršćuju naše partnerstvo“.

- Sadašnja ustanova u kojoj je smještena Klinika za infektivne bolesti slika je i prilika decenijskog nemara i nebrige koju su tadašnje političke elite imale prema zdravstvenom sistemu, zaposlenim u njemu a posebno prema građanima koji su liječeni u uslovima nedostojnim čovjeka. Oni koji su nažalost bili prinuđeni da borave i liječe se tamo, a pandemija koronavirusa nas je na to itekako primorala, znaju o čemu govorim. To više tako neće bitiporučio je ministar Šćekić.

On je dodao da se postavljanjem kamena temeljca za ovaj kao i za druge objekte koji su započeti, odlučno postavljaju čvrsti temelji za novi pristup zdravstvenoj zaštiti naših osiguranika, ali i za pristojne uslove za rad ljekara i ostalog medicinskog osoblja.

- Na tom putu, nesebičnu pomoć i podršku pruža nam Evropska Unija, koja sa sredstvima od 8,5 miliona eura u potpunosti nansira izgradnju i opremanje Klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju. Uz liderstvo še ce Delegcije EU u Crnoj Gori, uz ovaj, realizuju se i drugi značajni projekti koje naša zemlja kao kandidat za pristupanje evropskoj porodici uveliko koristi - istakao je ministar Šćekić.

- Pored dva moderna objekta za potrebe Klinika za mentalno zdravlje, infektivne i kožne bolesti, prošle nedjelje počeli su radovi na rekonstrukciji i adaptaciji Specijalne bolnice Vaso Ćuković u Risnu, vrijedni 2,2 miliona eura, a do kraja godine, takođe uz pomoć Evropske Unije, počeće radovi na izgradnji i opremanju Operativnog centra za vanredne situacije u okviru Institutta za

Direktorica KCCG dr Radulović podsjetila je da je Klinika za dematovenerologiju, nakon vremenskih nepogoda prije čak deset godina iseljena i od tada dijeli prostor sa Klinikom za očne bolesti i od tada ljekari i pacijenti čekaju da se obećanja o novoj zgradi konačno ostvare.

28. oktobar - Apel građanima da ne uništavaju medicinske aparate koji spašavaju živote

Zavod za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) apelovao je na građane da ne uništavaju medicinske aparate koji spašavaju živote. ZHMP se oglasio povodom nedavnog slučaja vandalizma u Nikšiću kada je nepoznata osoba ošetetila de brilator koji je postavljen na javnoj površini u Nikšiću u skladu sa saglasnošću Ministarstva zdravlja, kod Doma zdravlja Nikšić.

- Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore ovim putem apeluje da se ne uništava medicinska oprema koja građanima spašava živote. O navedenom incidentu biće obaviješten Centar bezbjednosti Nikšić kako bi preuzeo radnje iz svoje nadležnosti i kako bi počinilac navedenog djela odgovarao pred zakonom - navodi se u saopštenju ZHMP.

De brilatore su dobili Podgorica, Nikšić, Danilovgrad, Cetinje, Budva, Kotor, Tivat, Herceg Novi, Bar, Ulcinj i Plužine, a uređaji su nabavljeni okviru IPA projekta Evropske unije RACE. U saopštenju je pojašnjeno da je automatski eksterni de brilator prenosni uređaj koji isporučuje električnu struju osobama koje imaju srčani zastoj usljed poremećaja srčanog ritma.

- Kuriozitet je da ovaj aparat daje glasovne instrukcije prema najnovijim smjernicama osnovnih postupaka održavanja života. Aparat vrši analizu ritma i preporučuje ili ne preporučuje de brilaciju, i korisnika vodi kroz cijeli postupak oživljavanja. Ovi aparati su od neprocjenjive važnosti za zdravstveni sistem s obzirom na to da je najčešći uzrok iznenadnog srčanog zastoja smrtonosni srčani ritam, pa preživljavanje zavisi od brzine tretmana koji se naziva de brilacija, a koja se vrši upravo ovim uređajima - navodi se u saopštenju HMP.

29. oktobar - Podrška SAD i SZO u jačanju kapaciteta za zdravstvenu sigurnost

- Zdravlje predstavlja politički i razvojni prioritet Vlade Crne Gore, kao osnov održivog, inkluzivnog razvoja i “zelene“ tranzicije“ - poručio je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, na sastanku sa američkom ambasadrokom u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke i dr Gundom Veilerom, direktorom Svjetske zdravstvene organizacije za saradnju sa zemljama u regionu Evrope.

Posebnu zahvalnost, dr Veiler je izrazio u vezi sa aktivnim učešćem ministra Šćekića i delegacije Crne Gore tokom nedavno održanog SZO Regionalnog komiteta na različitim sesijama, gdje su zemlje članice SZO odlučivale o daljim pravcima djelovanja u oblasti zdravstvene sigirnosti, digitalnog zdravlja, dostupnosti ljekovima, javnog zdravlja i sl.

Sastanku je prisustvovali Vladimir Obradović, državni sekretar Ministarstva zdravlja i dr Mina Brajović, še ca SZO kancelarije u Crnoj Gori.

30. oktobar – COVID 19, presjek stanja

– Institut za javno zdravlje Crne Gore

Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 411 uzoraka na novi koronavirus.

Ukupno su dijagnostikovana 34 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2. Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 30.10.2022. godine iznosio je 8,27%.

Prijavljen jedan smrtni slučaj povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom.

Izražavajući zahvalnost za dragocjenu podršku naroda i Vlade SAD-a i kontinuiranu pomoć SZO, ministar Šćekić je kazao da je nivo pripremljenosti za vanredne situacije, ne samo u Crnoj Gori, već u svim zemljama Zapadnog Balkana, i dalje neadekvatan i traži političku posvećenost, ulaganja i snažna partnerstva. Ministar je poručio da nema bezbjedne Evrope bez bezbjednog i snažnog Balkana i izrazio očekivanje da će na predstojećem Samitu zemalja zapadnog Balkana biti “prostora“ za zdravlje, jer, kako je kazao, ulaganje u zdravlje i zdravstvenu sigurnost je investicija u budućnost.

Ambasadorka Rajnke je istakla važnost implementacije USAID-ovog projekta u odgovoru na COVID-19 (American Rescue Plan COVID-19 Response Activity ARPA) vrijednog 2,7 miliona dolara, koji sprovodi Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Crnoj Gori. Projekt podržava zdravstveni sistem Crne Gore u borbi protiv pandemije, kroz proširenje pristupa dijagnostici i terapiji za otkrivanje, upravljanje i liječenje COVID-19, kao i podsticanje napora zdravstvenih vlasti u imunizaciji, rekla je Ambasadorka.

Aktivnosti na jačanju kapaciteta za odgovor na COVID 19 pandemiju, koje je u prethodnom periodu realizovala SZO, a uz dragocjenu nansijsku podršku Vlade SAD-a, kako u Crnoj Gori, tako i u drugim zemljama regiona Evrope, prema riječima dr Veilera iz SZO, predstavljaju paradigmu uspješnog partnerstva u funkciji unapređenja zdravlja, očuvanja života i jačanja kapaciteta pripremljenosti i odgovora na buduće krize.

U predstojećem periodu ova saradnja u Crnoj Gori dodatno će se unaprijediti i intenzivirati kroz planirane aktivnosti na planu promocije imunizacije protiv COVID 19.

On je poručio da će SZO, sa jednakom posvećenošću nastaviti podršku Ministarstvu zdravlja pod liderstvom ministra Šćekića, kako bi se temeljima ostvarenih rezultata ovog produktivog partnerstva sa Vladom SAD-a, dalje osnažili kapaciteti za zdravstvenu sigurnost u zemlji, a posebno kroz saradnju sa Evropskom Unijom.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 786. Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 504. Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 282 764.

ZANIMLJIVOSTI

Naučnici u šišmišima pronašli novi koronavirus koji je otporan na vakcine

U septembru je stigla vijest da je kod šišmiša otkriven novi koronavirus koji bi mogao da izazove nove probleme za ljude. Može da zarazi ljudske ćelije i već je u stanju da zaobiđe imunološku zaštitu od vakcina protiv kovida.

Prema izvještaju u časopisu PLoS Pathogens, naučnici predvođeni dr Majklom Letkom, docentom na Paul G. Allen School for Global Health na Univerzitetu u Vašingtonu, pronašli su grupu koronavirusa sličnih virusu SARS-CoV-2, koji su prvobitno otkriveni 2020. godine kod slijepih miševa koji žive u Rusiji. Tada nijesu mislili da virus, koji je nazvan Khosta-2, predstavlja prijetnju za ljude.

Međutim, kada je dr Letkov tim napravio pažljiviju analizu, otkrili su da virus može da zarazi ljudske ćelije u laboratoriji, što je prvi znak upozorenja da bi mogao postati moguća prijetnja za zdravlje. Srodan virus koji je takođe pronađen kod ruskih šišmiša, Khosta-1, nije mogao lako da uđe u ljudske ćelije, ali Khosta-2 je mogao. Khosta-2 se veže za isti protein, ACE2, koji SARS-CoV-2 koristi za prodiranje u ljudske ćelije.

- Receptori na ljudskim ćelijama način su na koji virusi ulaze u ćelije. Ako virus ne može da uđe kroz vrata, onda ne može da uđe ni u ćeliju, a teško je ustanoviti bilo koju vrstu infekcije – kazao je dr Letko.

Ipak, izgleda da Khosta-2 nema taj problem, jer se čini da lako in cira ljudske ćelije. Još više zabrinjava činjenica da, kada je dr Letko kombinovao serum ljudi koji su vakcinisani protiv kovida s Khostom-2, antitijela u serumu nijesu neutralizovala virus. Ista stvar se dogodila kada su kombinovali virus Khosta-2 sa serumom ljudi koji su se oporavili od zaraze varijantom omikron.

- Ne želimo nikoga da plašimo i kažemo da je ovo virus koji je potpuno otporan na vakcine. Ali zabrinjava činjenica da u prirodi kruže virusi koji imaju ta svojstva – mogu se vezati za ljudske receptore i nijesu toliko neutralizovani trenutnim odgovorima na vaccine – istakao je dr Letko, piše Tajm.

Dobra vijest je da studije dr Letka pokazuju da, poput varijante omikron virusa SARS-CoV-2, izgleda da Khosta-2 nema gene koji bi sugerisali da bi mogao uzrokovati ozbiljne bolesti kod ljudi. Ali to bi se moglo promijeniti ako Khosta-2 počne šire da cirkuliše i miješa se s genima iz SARS-CoV-2.

Nalazi dolaze kao izvještaj radne grupe Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da se odugovlači kontinuirani odgovor na pandemiju covida-19 u obliku testiranja, vakcinisanja i liječenja. S nižim globalnim imunitetom na trenutni virus SARS-CoV-2, borba protiv svih novih patogena, uključujući nove koronaviruse poput Khosta-2, postaje teža. Prema posljednjim podacima koje je prikupila SZO, četvrtina ljudi širom svijeta još uvijek nije primila ni prvu dozu vakcine protiv kovida. Nedeljnik.rs

Muškarci probali simulator menstrualnih grčeva

Nekoliko muškaraca odlučilo je da se podvrgne testu da bi ustanovili kako se žena osjeća dok ima menstruaciju. Simulatori menstruacije u suštini su isti kao i simulatori trudova. Zovu se uređaji za transkutanu električnu nervnu stimulaciju (TENS)

koji su dizajnirani za ublažavanje bola. Međutim, kad se pojačaju, mogu prouzrokovati intenzivnu, iscrpljujuću neprijatnost.

Grupa je zauzela naučni pristup eksperimentu sa ženom koja je bila kontrolni subjekat. Ona je pričvrstila simulator na područje svojih jajnika i pojačala ga na deset, najvišu jačinu. Svi prisutni su bili impresionirani jer žena nije pokazivala nikakve znakove neprijatnosti.

Kada je prvi muškarac isprobao simulator, bio je šokiran neprijatnošću.

- Zar bi trebalo toliko da boli - upitao je jedan od muškaraca dok je drugi rekao da je osjećao bol sve do čašica koljena. U dijelu ispitivanja simulator je bio spojen istovremeno na muškarca i ženu. Dok je uređaj uključen, na muškarcu se vidjelo da trpi jak bol, a žena je potpuno mirna, tvrdeći da osjećaj koji joj uređaj stvara nije uopšte tako strašan kao pravi menstrualni grčevi.

- Tome treba dodati i bolove u leđima, glavobolje, nadutost, mučninu i osjećaj da gubiš krv - kazala je jedna od učesnica ispitivanja. Index.hr

IZ MEDICINE

Pacijenti lakše podnose operacije sa VR naočarima

Sistemi za uživanje u virtuelnoj stvarnosti još uvijek se nijesu odomaćili ni kod najokorelijih gejmera, a evo i prvih istraživanja o njihovoj primjeni u zdravstvu. Kako navodi Endgadget, pacijenti koji tokom operacije nose VR naočare zahtijevaju manje doze anestezije, a imaju i lakši postoperacioni oporavak.

Pronalazi se sve više dokaza koji govore u prilog činjenici da oni pacijenti koji tokom svoje operacije uživaju u blagodetima virtuelne stvarnosti prolaze kroz niži nivo bola u poređenju sa pacijentima koji na ispred svojih očiju nemaju dva sitna ekrana koja direktno emituju željeni sadržaj. Naime, istraživači sa Beth Israel Deaconess medicinskog centra u Bostonu, Sjedinjene Američke Države, objavili su studiju u kojoj se tvrdi kako je za pacijente koji su nosili VR sistem tokom operacija bila potrebna manja količina anestezije tokom operacije šake.

Sa jedne strane nalazili su se pacijenti koji nijesu uživali u VR sadržajima i za koje je bilo potrebno obezbijediti 750,6 miligrama sedativa na sat, dok je kod onih koji su koristili virtuelnu

stvarnost ta količina smanjena na veoma malih 125,3 miligrama na sat. Pored toga, VR pacijenti su prikazivali olakšani proces oporavka, pa su tako bili u stanju da napuste prostoriju za oporavak od anestezije za prosječno 63 minuta u poređenju sa 75 minuta, koliko je bilo potrebno pacijentima bez VR sistema.

Kako tvrde naučnici, virtuelna stvarnost pomaže da se pacijentu skrene pažnja sa bola tokom operacije, koji u suprotnom obuzima čitavu njihovu pažnju. Međutim, istraživači naglašavaju i kako su pacijenti očekivali da im VR sistemi pomognu prilikom operacije, pa je tako moguće da su psihosomatski sami sebe pripremili na neizbježan bol, zbog čega je neophodno obaviti dodatna istraživanja kako bi se iz jednačine isključila mogućnost placebo efekta.

Sa jedne strane, pacijentima bi se znatno olakšao proces tokom određenih vrsta operativnih zahvata. Sa druge strane, bolnice bi smanjile potrebu za anesteticima, pa se ovo čini kao pobjeda za obje strane.

Nova studija razbila veliki mit o mršavljenju

Dugo se vjerovalo da je, želite li smršati, najbolje pojesti obilan doručak, a svi ostali obroci tokom dana bi trebali biti manje obilni. No najnovije istraživanje upućuje na to da doba dana kada konzumirate najobilniji obrok nije toliko važno za 'skidanje kilograma' kao što se prije mislilo.

Posljednjih godina najpopularniji savjeti o prehrani temelje se na pretpostavci po kojoj točno određeno vrijeme konzumiranja obroka može napraviti veliku razliku kada je posrijedi gubitak kilograma, piše ScienceAlert.

Logika iza ove teorije je razumljiva, posebno ako se uzme u obzir da gotovo svaka ćelija u našem organizmu slijedi isti 24-satni ciklus kao i mi.

Dvije studije iz 2013. upućivale su na to da unos većeg broja kalorija u jutarnjim satima i konzumacija manje količine kalorija naveče pomaže ljudima da smršaju. No najnovija velika studija otkriva da, premda relativna količina hrane koju pojedemo za doručak i večeru utiče na apetit pojedinca, ona nema uticaja na metabolizam niti na gubitak težine.

Da bi istražili povezanost između količine hrane koja se pojede za doručak i večeru i njenog učinka na osjećaj gladi, tim istraživača sa Univerziteta u Aberdeenu i Surreyu sproveo je kontroliranu studiju na zdravim ljudima s prekomjernom težinom. Učesnici su bili podvrgnuti sa dva različita režima ishrane. Svaki je trajao četiri nedjelje - obilan doručak i količinski manja večera, odnosno manje obilan doručak i obilna večera. Ručak je cijelo vrijeme studije bio isti.

Mjere potrošnje energije uključivale su bazalni metabolizam (koliko kalorija vaše tijelo koristi u mirovanju), tjelesnu aktivnost i upotrebu hemijskog oblika vode koji omogućuje procjenu ukupne dnevne potrošnje energije.

Naučnici su primijetili da nema razlika ni u dnevnom nivou glukoze u krvi, insulina ili lipida. Ovo je važno jer su promjene ovih mateija u krvi povezane s metaboličkim zdravljem.

Rezultati istraživanja ukazuju na to da način na koji naše tijelo obrađuje kalorije ujutro u odnosu na veče ne utiče na gubitak težine onako kako su ranije pokazivale druge studije. Jedina razlika između prethodnih i najnovije studije bila je subjektivna promjena kada se radilo o osjećaju gladi i povezanim činiocima među učesnicima istraživanja, na primjer, količini hrane koju su željeli da konzumiraju. Oni su tokom dana, nakon obilnog doručka i količinski manje večere prijavili manji osjećaj gladi, što može biti korisno za sve one koji žele da smršaju, jer im može pomoći da djelotvornije kontrolišu glad i manje jedu.

Kao i kod svih istraživanja i ovo je imalo određeno ograničenje. Uticaj ritma ishrane proučavan je u periodu od samo četiri nedjelje, a ranija istraživanja su pokazala najveće razlike u učinku ranog u odnosu na kasni unos energije upravo nakon četiri nedjelje. No činjenica da u te četiri nedjelje nije uočena promjena ni unesenih ni potrošenih kalorija ukazuje na to da se tjelesna težina pojedinca vjerovatno ne bi promijenila ni da je studija trajala duže.

Rezultati studije objavljeni su u časopisu Conversation, a sproveli su ga Jonathan Johnston, profesor kronobiologije i integrativne ziologije sa Univerziteta Surrey u saradnji s prof. Alexom Johnstoneom i prof. Peterom Morganom, naučnicima sa Univerziteta u Aberdeenu. Hina

01. oktobar - Do 2030. trećinu populacije će činiti stariji od šezdeset godina - Srbija

Prvi oktobar se u svijetu obilježava kao Međunarodni dan starijih osoba već trideset i dvije godine. Procjene su i da će u Srbiji do 2030. trećinu populacije činiti stariji od šezdeset godina. Zbog toga je i značajna socijalna inkluzija starije populacije kroz ustanove, zdravstvo, ali i različite kulturne projekte i sportske aktivnosti, kako bi treće doba bilo lakše i sadržajnije starijoj populaciji.

Više od tri stotine starih živi u Gerontološkom centru u Kragujevcu, a mnogi od njih pronašli su način kako da ispune dan za vrijeme pandemije.

- Bili su okrenuti samo ka nama, a mi smo im bili i rodbina i prijatelji i zaista smo pokušavali da zamijenimo, koliko je to bilo u našoj mogućnosti, sve ljude koji su njima dragi - kazala je Vesna Martinović, radna terapeutkinja Gerontološkog centra u Kragujevcu. RTV

01. oktobar - Dovođenje ljekara iz dijaspore uticaće na živote i zdravlje građana - Kosovo

Premijer Kosova Aljbi Kurti na trećem sastanku Izvršne komisije za zdravstvo istakao je važnost usvajanja Administrativnog uputstva za licenciranje stranih zdravstvenih radnika, koje će, prema njegovim riječima, direktno uticati na živote i zdravlje građana, prenosi Zeri.

Kurti koji predvodi Izvršnu komisiju za zdravstvo, istakao je da je ta komisija značajna za unapređenje kvaliteta zdravstvenih usluga na Kosovu.

Tokom sastanka predstavljene su dvije studije izvodljivosti u sektoru zdravstva.

- Direktiva ne može da ostvari svoj cilj bez konkretnih, brzih i kontinuiranih koraka da se obezbijedi njena primjena. Članovi Komisije saglasili su se da Ministarstvo zdravlja i Univerzitetsko klinički centar odmah krenu sa neophodnim koracima kako bi se isplanirao plan dovođenja što većeg broja ljekara specijalista iz dijaspore radi pružanja usluga i obuke - navodi se u saopštenju Vlade Kosova.

Kako se dodaje u saopštenju, Kurti je naveo da je implementacija ove inicijative hitna stvar i da je svaki dan odlaganja izgubljeno vrijeme. Koha ditore

02. oktobar - Dječiju bolnicu će prenamijenit za zdravstveni turizam - Hrvatska

Arhitektonski vrijedan kompleks riječke Dječje bolnice, koja će se sa atraktivne lokacije na Kantridi preseliti u novu bolnicu na Sušaku, biće prenamijenjen razvijanju zdravstvenog turizma, otkrila je riječka Gradska uprava.

- Završetkom nove bolnice na Sušaku, namijenjene u prvom redu pedijatriji, ginekologiji i porodilištu, počeće preseljavanje Dječje bolnice te će taj prostor čekati novu namjenu, a riječ je o djelatnosti koja spaja turizam i zdravstvo –saopštili su iz uprave Grada.

To je područje površine oko tri hektara neposredno uz more, na zapadnom ulazu u Rijeku, generalnim urbanističkim planom određeno kao turistička zona. U tu površinu nije uračunat morski pojas, jer je riječ o morskom dobru. Cijeli kompleks je stavljen pod preventivnu zaštitu kao kulturno dobro i za bilo kakve zahvate nužno je zadovoljiti konzervatorske uslove. U tom smislu, Grad Rijeka je morao da napravi konzervatorske elaborate za svaki objekat koji se nalazi u kompleksu te za utvrđivanje hortikulturne vrijednosti, odnosno istraživanja perivojne arhitekture. Oba elaborata su dovršena i očekuje se uskoro da će Grad Rijeka dobiti očitovanje konzervatora u kojem će biti utvrđeno koji će zahvati biti mogući u cijelom kompleksu, ali i na svakoj pojedinačnoj građevini. Hina

03. oktobar - Otvorio novoizgrađeni blok Medicinskog fakulteta - Srbija

Predsjednik Pokrajinske vlade Igor Mirović otvorio je novoizgrađeni blok Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, objekat površine 2.700 kvadratnih metara. Riječ je o zajedničkom projektu za koji je Pokrajinska vlada izdvojila 143 miliona dinara uz učešće Medicinskog fakulteta u iznosu od 190 miliona dinara.

- Zadovoljan sam jer sam vidio dobar rezultat zajedničkog rada. Zdravstvo traži kontinuitet ulaganja i u ljude i u opremu, kako bi se ova važna oblast razvijala na najbolji mogući način. Ovaj objekat omogućiće još bolje uslove i za studiranje i za naučni rad, čije kontinuirano unapređivanje i jeste naš glavni cilj - izjavio je Mirović.

U okviru novoizgrađenog dijela Medicinskog fakulteta nalazi se šest laboratorija, specijalizovani kabinet za zdravstvenu njegu, kabinet za logopede i zioterapeute, am teatri, dvije garaže – koje Medicinski fakultet do sada nije imao, prostor za skladištenje opasnih materija i drugi pomoćni objekti.

Mirović je podsjetio na to da je kompletna revitalizacija i modernizacija pokrajinskog zdravstvenog sistema, još od 2016. godine, jedan od ključnih prioriteta Pokrajinske vlade, u koji je uloženo 16 milijardi dinara. Blic

03. oktobar - Prvi u svijetu po stopi smrtnosti - Srbija

Sadašnje Ministarstvo zdravlja kao kriterijum u organizaciji posla jedino vrednuje apsolutnu i bespogovornu poslušnost,

a ne stručnost, i to mora da se mijenja, pogotovu u situaciji kada je Srbija po projektovanoj stopi smrtnosti za 2022. godinu prva u svijetu, kazao je prof. dr Dragan Milić, direktor niške Klinike za kardiohirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Niš (UKC).

Stručni savjet UKC je februara 2021. godine, u skladu sa propisanom procedurom, predložio njega i dr Milana Lazarevića za interne članove UO, ali Ministarstvo zdravlja, kako on kaže, nije proslijedilo predlog Vladi, koja treba da ih imenuje.

- U zdravstvo se nikada više nije ulagalo, a rezultati nikada nijesu bili gori. Po najnovijim tragičnim podacima, projektovana stopa smrtnosti na 1000 stanovnika za 2022. godinu u Srbiji je čak 16,39 odsto, po čemu smo ni manje ni više nego prvi u svijetu. Takav rezultat je neuspjeh zdravstvenog sistema, i poražavajuć za sve nas koji u njemu radimo, a jedan od ključnih razloga za to je nepoštovanje struke. I podaci koje ima Stručni savjet UKC govore da je stopa mortaliteta u Nišu skočila sa 2400 umrlih na skoro njih 3300, i to već u prvoj godini po otvaranju novog UKC (u decembru 2027, prim. aut.) – kazao je prof. Milić.

Prema njegovim saznanjima, sadašnji UO UKC se “nije sastao zički jako dugo” i sve sjednice se održavaju telefonskim putem, što je “nedopustivo i pokazuje odnos imenovanih članova UO prema niškoj ustanovi”. Pritom, “brojna pitanja” čekaju odgovore i rješenja koje bi trebalo da ponudi UO UKC.

- Naš stav je i da treba da se jasno razdvoje privatno i državno zdravstvo, jer sada imamo jednu zdravstvenu himeru koja ništa dobro doneti neće. Izvjesno je da bi insistirali da rukovodioci klinika u okviru UKC ne mogu biti ljekari koji su vlasnici privatnih ordinacija ili rade privatno, jer je to kon ikt interesa – objasnio je prof. Milić.

03. oktobar – Problemi nacrta reforme zdravstva čine predaleki rokovi – Hrvatska

Ministar zdravlja Vili Beroš sastao se sa Inicijativom mladih ljekara koja zahtijeva promjene u sistemu, sastanak je, rečeno je, prošao konstruktivno s porukama da imaju zajednički cilj poboljšanja zdravstvenog sistema.

Državna sekretarka u Ministarstvu Marija Bubaš nakon sastanka je istakla da je razgovor pokazao zrelost i ozbiljnost mladih kolega.

- Ne bih željela da ispadne da su došli isključivo da pregovaraju za plate jer imaju zreli pristup kompleksnosti zdravstvenog Sistema - izjavila je Bubaš.

Predstavnik Inicijative mladih ljekara dr Marin Smilović istakao je da su se najviše fokusirali na digitalizaciju i e-karton, a takođe smatra da je razgovor bio konstruktivan. Pregledali su nacrt reforme zdravstva i slažu se sa dosta stvari, no problem su im predaleko de nisani rokovi. Hina

04. oktobar - Parlament dozvolio brak istopolnih parova i usvajanje djece - Slovenija

Slovenački parlament usvojio je amandman kojim se dozvoljavaju istopolni brakovi i usvajanje djece u istim, nakon odluke Ustavnog suda.

Slovenija postaje prva država istočne Evrope koja je usvojila takav zakon dok većina država tog regiona ne dozvoljava ni istopolne građanske zajednice i brakove.

U susednoj Mađarskoj je razgovor o homoseksualnosti pred maloletnicima od prošlog ljeta čak i kažnjiv novčano. Beta

05. oktobar - Onkološki pacijenti će dobiti novu šansu za život - Hrvatska

Uvođenjem četiri oblika imunoterapije u Hrvatsku, bila bi stvorena nova nada za liječenje onkoloških pacijenata. Kako bi terapije postale dostupne, a pacijenti dobili novu priliku za život, potrebno je prikupiti 2,5 milijuna eura. Poruka je to sa konferencije za medije na kojoj su doktori i naučnici okupljeni ispred Udruženja Zora predstavili projekt Uvođenja naprednih oblika ćelijskih imunoterapija tumora u Hrvatskoj.

- Ćelijska imunoterapija je složena, ali djelotvorna metoda liječenja onkoloških pacijenata kod kojih je tumor metastazirao i drugi oblici liječenja više ne djeluju. Ideja je da u kliničku praksu uvedemo četiri oblika ćelijskih imunoterapija tumora. Limfocite T s kimeričkim receptorom (CAR-T) koji su već pokazali izvrsnu učinkovitost u liječenju određenih podgrupa leukemija B stanica ili limfoma 1, zatim tumor-in ltrirajuće limfocite koji su visoko djelotvorni u liječenju metastatskog raka dojke 2, tumorske vakcine koje produžuju život pacijenata s karcinomom prostate i pluća te onkolitičke viruse koji djeluju kod pacijenata s glioblastomomistakao je dr Mladen Merćep, imunolog iz Dječje bolnice Srebrnjak, inače idejni začetnik projekta uvođenja ćelijskih imunoterapija u Hrvatsku.

U Hrvatskoj trenutno postoji primjena CAR-T limfocita, no samo za liječenje velikoćelijskog limfoma, poručio je internista dr Igor Aurer iz KBC-a Zagreb, a cilj je da CAR-T terapija postane dostupna svim onkološkim pacijentima kojima drugi oblici liječenja više ne pomažu.

U projekat se uključila i Caring Cross nepro tna organizacija iz Sjedinjenih Američkih Država, čiji je izvršni direktor Hrvat Boro Dropulić. Za uvođenje CAR-T ćelija planirano je ko rištenje nove generacije vektora koju razvijaju naučnici iz Caring Crossa. Danas.hr

06. oktobar – UNICEF povukao kampanju o mentalnom zdravlju nakon osuda javnosti - Hrvatska

Samo slabiči dobijaju depresiju - piše na plakatu za UNICEF-ovu kampanju o mentalnom zdravlju, koji je osvanuo u Zagrebu i izazvao brojne reakcije.

- Meni je potpuno nezamislivo da o nečemu što je tako ozbiljno i ponekad tragično može neko na tako neozbiljan način da pristupi kampanji i ne razmišljati o posljedicama jer se s nekim

stvarima ne smije šaliti - kazala je Sanja Sarnavka, aktivistica za ženska prava.

UNICEF Hrvatska pokušao je na plakatima baratati stereotipima o neznanju, s pravopisnim pogreškama, ali nije uspjelo. Povukli su kampanju i naknadno objavili plakate s objašnjenjima, a za izjave nijesu bili raspoloženi.

- Koncept ovih teaser kampanja, mamac kampanja je da izazovu pažnju. I to možda vrijedi za auto gume, za sredstva za čišćenje, ali dio ljudi možda neće ni vidjeti poruku koja je trebala da uslijedi nakon par dana. Mi smo imali potrebu da reagujemo da ovakav način kampanja može izazvati više štete nego koristi. Mi želimo biti pozitivni, ideja je bila dobra, treba i dalje razgovarati o mitovima - kazao je Damir Ljubotina, načelnik Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Komunikacijski stručnjak Petar Tanta kaže, pak, da se o tom plakatu vjerovatno ne bi pričalo da je UNICEF na njega stavio podatak da u Hrvatskoj od mentalnih bolesti boluje recimo 400 hiljada ljudi.

- Preko tog podatka bi prešli i vjerojatno se ne bi ni okrenuli. Ovo je poruka koja je poprilično jasna i možemo to vidjeti kao odjek onoga što ljudi misle kada čitamo portale i komentare i to su dobro primijetili - smatra Tanta. Danas.hr

09. oktobar - Prijeti epidemija zaraznih bolesti - BiH

Boginje, rubeole, zauške, di erija i veliki kašalj bolesti su čija epidemija prijeti Bosni i Hercegovini ako ne bude povećana vakcinacija stanovništva.

Imunizacija stanovništva u nekim djelovima BiH pala je ispod 30 posto, odnosno do nivoa koji ugrožava imunitet, piše zagrebački Večernji list, u izdanju za BiH.

Dr Jasmina Brkić-Džambić, epidemiolog u Zavodu za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona kaže da se na prostoru BiH vakcine primaju protiv 10 zaraznih bolesti. Obavezna vakcinacija djece je protiv tuberkuloze, di erije, tetanusa, velikog kašlja, dječije paralize, hemo lusa, gripa tipa B, hepatitisa B, boginja, rubeole i zauški.

Ljekari upozoravaju da je neophodno mijenjati svjest i tako povećati broj vakcinisanih. Tanjug

10. oktobar - Otvoren Festival mentalnog zdravlja - Srbija

Otvaranju Festivala koji se ove godine realizuje pod sloganom Kultura i mentalno zdravlje prisustvovao je član Gradskog vijeća za zdravstvo dr Dragan Stajić i tom prilikom istakao da Grad godinama u kontinuitetu izdvaja sredstva za realizaciju projekata kako udruženja, tako i zdravstvenih ustanova, koji se odnose na unaprjeđenje mentalnog zdravlja i prevenciju mentalnih poremećaja, i koji imaju za cilj pojačanje pozitivnog mentalnog zdravlja.

Prema riječima organizatora Institut za javno zdravlje Vojvodine, u saradnji sa 60 ustanova i organizacija, obilježava 10. oktobar, Svjetski dan mentalnog zdravlja, priređivanjem 64 događaja u Novom Sadu, Subotici i Somboru, a ovogodišnja kampanja podiže svijest o povezanosti kulture i mentalnog zdravlja i blagostanja pojedinaca i zajednice u kojoj živimo. Festival se organizuje uz podršku Uprave za zdravstvo Grada Novog Sada.

U okviru ovogodišnjeg festivala, do 20. oktobra, na više lokacija u Novom Sadu i Subotici biće održane radionice, interaktivna predavanja, tribine i okrugli stolovi, nagradni konkursi, lmske projekcije sa diskusijom, izložbe, interaktivni performansi i kvizovi. Mojnovisad.com

13. oktobar - Hrvatska donirala vakcine Sjevernoj Makedoniji

Hrvatska Vlada je na sjednici donijela odluku o doniranju vakcina protiv bolesti COVID-19 Sjevernoj Makedoniji i državama kojima je to po procjeni mehanizma COVAX najpotrebnije. Sjevernoj Makedoniji donirano je 87.750 doza vakcina P zer, a državama po procjeni mehanizma COVAX 734.400 doza. U odluci se ne navodi kome ide vakcina preko COVAXA, ali prema izvještaju Ministarstva zdravlja upućenom hrvatskoj Vladi 5. oktobra, vidljivo je da se radi o donaciji vakcina P zer za Meksiko.

Hrvatska je do sada donirala 2.467.820 doza vakcina. Do kraja godine Hrvatska će Tunisu bilateralno donirati još 45.000 doza vakcina proizvođača Moderna i 135.360 doza P zer, i još jednoj zemlji preko mehanizma COVAX 794.400+31.200 doza cjepiva Johnson & Johnson. COVAX, najveći svjetski program za razmjenu vakcina protiv COVID-19, vodi se pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije i namijenjen je siromašnim i zemljama u razvoju. Radio Slobodna Evropa.

14. oktobar - Onkološka oboljenja uzrok smrti skoro četvrtine građana - Srbija

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Predrag Sazdanović ocijenio je da je vlada za poslednjih osam godina ulaganjem u zdravstvo postavila osnov za vrhunsku radioterapiju u Srbiji, a u budućnosti i za cijeli region, ali i upozorio da su onkološka oboljenja i dalje razlog smrti skoro četvrtine srpskog stanovništva. - Imamo strašne podatke i dan danas kao i prije osam godina kada smo krenuli u unaprjeđenje radioterapije u Srbiji, 20 do 25 odsto ljudi umire od onkoloških oboljenja, od hroničnihi nezaraznih bolesti 54 odsto - rekao je Sazdanović na međunarodnoj konferenciji Unaprjeđenje kvaliteta radioterapije od 2015. do 2022.

Premijerka Ana Brnabić navela je da je za posljednjih osam godina u zdravstveni sistem u Srbiji uloženo milijardu eura.

Sedmi po redu Festival mentalnog zdravlja otvoren u knjižari Bulevar books

- Napravili smo kvantni skok u radioterapiji u Srbiji, to je samo početak, nije dovoljno. To je bio 'hardver', iza toga mora da slijedi 'so ver' i ulaganje u ljude - rekao je Sazdanović koji je naglasio da će u fazi koja slijedi akcenat biti na prevenciji, srkiningu i edukaciji.

- Moramo da vidimo kako da na vrijeme preveniramo bolest, da li su to izmjene naših životnih običaja, ili je potrebno nešto drugo posebno - naveo je državni sekretar.

Od 2014. godine, kako je dodao, Srbija može da se pohvali jednim od najboljih projekata na unaprjeđenju kvaliteta radioterapije, kupljeno je 12 najmodernijih linearnih akceleratora sa pratećom opremom, a donijet je i čitav niz mjera u cilju poboljšanja položaja i liječenja pacijenata sa malignim bolestima. Tanjug

16. oktobar - Onklogija zauzima sve značajnije mjesto - Srbija

Dnevna bolnica za hemioterapiju u Vranju bila je domaćin Drugog nacionalng simpozijuma pod nazivom Novine u liječenju onkoloških bolesnika u Srbiji.

20. oktobar – Od virusa Zapadnog Nila oboljelih 218 - Srbija

U Srbiji je do sada registrovano 218 slučajeva obolijevanja od groznice Zapadnog Nila, a 11 smrtnih slučajeva dovodi se u vezu sa tim oboljenjem, saopštio je Institut za javno zdravlje Dr Milan Jovanović Batut.

Najveći broj zaraženih je u Beogradu - 92 slučaja, 30 u Šumadiji, 21 u Južnobanatskom regionu, 16 u Južnobačkom i po 13 u Braničevskom i Sremskom.

Po sedam zaraženih je u Srednjebanatskom i Podunavskom okrugu, po četiri u Kolubarskom, Pomoravskom i Zapadnobačkom, po dva u Mačvanskom i Sjevernobanatskom i po jedan u Moravičkom, Zlatiborskom i Rasinskom okrugu. Blic

20. oktobar - Reforme zdravstva donosi skuplju participaciju i strože kontrole za bolovanja - Hrvatska

Stigla je reforma zdravstva, neki će tako plaćati veću participaciju, strože će se kontrolisati bolovanje, a ako vas uhvate i kazne su veće i za ljekare i za pacijente. Ako ljekari propišu bolovanje bez osnove, pacijentima ide kazna do 15.000 kuna, a ljekarima do 20.000. Kažu da je kazna bila 6 puta manja, javlja RTL.

- Što ćemo mi sada kad nam se pacijent obrati za pomoć. Da li ćemo morati misliti o kazni koja nam visi nad glavom ili ćemo imati u fokusu problem našeg pacijenta. Hoće li se stvarati novi kon ikti s pacijentima u ordinacijama - rekla je predsjednica Koordinacije porodične medicine, dr Nataša Ban Toskić.

Prosječno je trećina bolovanja zaključena na sugestiju kontrolora HZZO jer u tom trenutku za njih nije bilo medicinskog opravdanja. Iz Udruženja pacijenata su nezadovoljni.

Izmjenom Zakona predlaže se povećanje maksimalnog iznosa participacije s dvije na četiri hiljade kuna. Rastu cijene i za razne bolničke usluge. Specijalistička dijagnostika će skočiti za 17 kuna, a troškovi bolničkog liječenja za 34 kune.

U radu ovog skupa učestvovao je državni sekretar u Ministarstvu zdravlja prof. dr Ferenc Vicko, koji je rekao da je u srpskom zdravstvu onklogija oblast koja zauzima sve značajnije mjesto. - Kada je riječ o Srbiji incidencija raka je takva da smo mi negdje u sredini, ali je smrtnost mnogo veća i po tome smo među prve dvije zemlje u Evropi. Tu moramo nešto preduzeti i zbog toga su ovi simpozijumi i sastanci važni i usmjereni na što veću edukaciju zdravstvenh radnika. Važno nam je i da pacijenti budu malo više edukovani, kako bi došli do ljekara kada nema simptoma, na rano otkrivanje, aktivni skrining i u stanju koje je moguće uspješno liječiti - rekao je dr Vicko.

On je dodao da liječenje onkoloških pacijenata izuzetno kompleksno i zahtijeva sve više pažnje, naročito onaj epidemiološki podatak koji kaže da će do 2050. godine svi ljudi koji su preko 65 godina života, imati neku formu raka i to jeste zastrašujuće.

U protekla dva dana održana su stručna predavanja o novinama u liječenju onkoloških pacijenata. Predavači su bili eminentni medikalni onkolozi iz svih tercijarnih zdravstvenih ustanova u Srbiji.

Bio je to treći najveći onkološki simpozijum po veličini i značaju u zemlji, iza Beograda i Novog Sada. Simpozijum je održan pod pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja. Blic

- Meni se to sve skupa čini kao popis lijepih želja. Novi modeli, novo ovo novo ono. Povećanje broja primarne zdravstvene zaštite, timova. Ja ne znam gdje će oni naći sve te ljude, kako će sve to skupa izgledati - rekla je predsjednica Hrvatskog Udruženja bolničkih ljekara, dr Ivana Šmit.

Sve bolnice, osim specijalnih, postaju državne, uvode se preventivni zdravstveni pregledi i obavezni sistematski pregledi. Prije svega slijedi 15 dana javne rasprave, a onda stupanje na snagu do kraja ove godine ili početkom sljedeće. Danas.hr

23. oktobar - NIS podržao projekte u oblasti reproduktivnog zdravlja i povećanja nataliteta - Srbija

Jedno od trenutno najaktuelnijih društvenih pitanja, ne samo u Srbiji, već u gotovo cijeloj Evropi, jeste pitanje negativnog prirodnog priraštaja. Ovaj izazov dodatno složenim čini i podatak da se sve više parova u svijetu suočava sa problemom steriliteta. Prema dostupnim podacima, danas se svaki sedmi par suočava sa neplodnošću, što je dramatičan porast u odnosu na period od prije tridesetak godina. Procjenjuje se da će se do 2025. godine oko 10 miliona parova boriti protiv steriliteta kako bi dobili potomstvo. Ovaj trend nije zaobišao ni Srbiju. Kako je riječ o važnom društvenom pitanju, za e kasan odgovor na njega potrebno je

Simpozijum je okupio preko 250 medicinskih radnika iz cijele Srbije.

sveobuhvatno angažovanje. Odgovarajući na aktuelne potrebe zajednice, kompanija NIS je ove godine u fokus svog društveno odgovornog programa Zajednici zajedno stavila očuvanje reproduktivnog zdravlja i povećanje nataliteta u Srbiji. Čak 22 projekta, ukupne vrijednosti od 118,5 miliona dinara, biće sprovedeno u 13 partnerskih gradova i opština širom naše zemlje. Projekti će biti realizovani pod sloganom Da se nove nade rode.

zdravstvo i socijalnu zaštitu Bekim Hadžiu istakao je da je njihovom inicijativom Skupštini Kosova dostavljen Nacrt zakona o regulisanju cijena ljekova, ali da nije izglasan od strane poslanika Pokreta Samoopredjeljenja.

- Mi smo podnijeli nacrt zakona za regulisanje cijena ljekova, podnijeli smo ga Skupštini kako bi zaustavilu zloupotrebe cijena, ali, nažalost, nijesu ga izglasali poslanici Samoopredjeljenja. Ljekovi na Kosovu su za 300 odsto skuplji - rekao je Hadžiu. U Ministarstvu zdravlja naveli su da je nacrt zakona nalizovan i da će biti obrađen uskoro. Kosovo Online

28. oktobar - Svjetski dan borbe protiv psorijaze

- Srbija

Udruženje 3P – Pacijenti protiv psorijaze je povodom Svjetskog dana borbe protiv psorijaze ukazalo da je važno da oboljeli budu motivisani i ohrabreni da razgovaraju sa dermatologom o svojoj bolesti i mogućnostima liječenja koje su sada mnogo veće nego prije nekoliko godina.

Kompanija NIS, u skladu sa nacionalnim prioritetima, već godinama pruža podršku zajednici, nastojeći da doprinese poboljšanju uslova života građana Srbije, a sve u cilju rješavanja važnih društvenih pitanja. Samo kroz program Zajednici zajedno u posljednjih 13 godina realizovano je više od 1.000 projekata vrijednih više od 1,5 milijardi dinara. U kompaniji NIS navode da je sada vrijeme za nove projekte i novi zajednički cilj važan za budućnost cijelog društva. RTS

25. oktobar - Oboljeli od raka kože traže zabranu solarijuma - Srbija

Udruženje pacijenata oboljelih od melanoma predali su novoj ministarki zdravlja dr Danici Grujičić zahtjev da se upotreba solarijuma u Srbiji zabrani za sve građane. Podsjećamo, trenutno ova zabrana važi za mlađe od 18 godina, dok stariji prije odlaska na „vještačko” sunčanje moraju da potpišu pristanak gdje se navodi da su svjesni rizika koji sa sobom nosi boravak u solarijumu.

Prof. dr Željko Mijušković, dermatovenerolog, objasnio je na konferenciji za medije da je u 76 odsto slučajeva kod mlađih od 29 godina upravo sunčanje u solarijumu odgovorno za nastanak najopasnijeg raka kože.

– Ali ne zaboravimo da je i izlaganje kože suncu opasno, jer kada koža pocrveni ili pocrni – to je znak da je oštećena – dodao je dr Mijušković.

Kako je najavio Savo Pilipović, predsjednik Udruženja pacijenata oboljelih od melanoma, od 28. do 30. oktobra u Zemunu će biti održan Sedmi regionalni skup o melanomu, kada će biti osnovano i Regionalno udruženje pacijenata. Učesnici skupa biće ljekari i pacijenti iz Ljubljane, Zagreba, Sarajeva, Banjaluke i iz nekoliko gradova Srbije. Politika

26. oktobar - Ljekovi na Kosovu najskuplji u region

Ljekovi na Kosovu najskuplji su u regionu zbog nedostaka zakona koji bi regulisao cijene farmaceutskih proizvoda, prenosi Ekonomija onljan.

Poslanik Demokratske partije Kosova i član Odbora za

- Molimo sve pacijente, one koji su tek primijetili prve simptome bolesti, ali i one koji već godinama imaju psorijazu i možda misle da im niko ne može pomoći, da što prije odu na pregled kod dermatologa. Na raspolaganju su ljekovi za lokalnu i sistemsku primjenu, uključujući i biološku terapiju za pacijente sa umjerenim i teškim oblikom psorijaze - rekao je predsjednik Udruženja 3P Vladimir Kecić.

Dodao je da se primjenom biološke terapije povlače promjene na koži i smanjuje rizik od razvoja drugih oboljenja, a ono što je veoma značajno za pacijente – poboljšava se kvalitet njihovog života i mogu potpuno normalno da žive i sprovode socijalne i profesionalne aktivnosti.

Psorijaza nije zarazna već predstavlja hronično nezarazno autoimunsko oboljenje i nema potrebe da se ljudi boje kontakta sa pacijentima koji imaju psorijazu.

Sekcija za dermatologiju Srpskog ljekarskog društva nastavlja projekat Za život bez psorijaze koji je započet u maju ove godine sa ciljem da se unaprijedi liječenje pacijenata sa psorijazom.

Psorijaza se javlja kod dva odsto populacije, pa je procjena da u Srbiji ima oko 140.000 pacijenata sa ovim oboljenjem, a 20 odsto njih ima tešku formu bolesti, koja zahtijeva sistemsku terapiju. Beta

28. oktobar - Potrebna apsolutna reforma primarne zdravstvene zaštite - Srbija

Svaki odličan zdravstveni sistem podrazumijeva prije svega odlično organizovanu primarnu zdravstvenu zaštitu, zaključak je panela Zdravstvo - briga za čovjeka ili pro t, u okviru drugog dana Prvog međunarodnog omladinskog samita Otvoreni svijet - Koliko se sjećam, u jednoj godini je bilo šest puta više specijalista u odnosu na ljekare opšte prakse, potpuno nepotrebno, ali organizacija je takva u domu zdravlja da mojim kolegama ne dozvoljava i onemogućava da se posvete pacijentu koliko je potrebno. Želim da apelujem i na najbolje studente da ne bježe od opšte medicine, odlično je što je Medicinski fakultet prepoznao da mi osim velikih naučnika pravimo ljekare opšte prakse i to je najvažnije - istakla je ministarka zdravlja dr Danica Grujičić. Ona je naglasila da je potrebna apsolutna reforma primarne

zdravstvene zaštite i da je neophodno vratiti porodičnog ljekara.

- Moramo raditi, to je jedan mukotrpan proces koji mora krenuti sa projektnim zadacima i pilot projektima. Moramo vratiti porodičnog ljekara. Ta reforma mora da se napravi da bi mogli bez ikakvog problema da sprovedete skrining, da otkrijete na vrijeme bolest i da tačno ne gubite vrijeme zato što znate porodičnu anamnezu. Ako bismo medicinu posmatrali kao jedan sportski poligon, onda bi znali da su margine tog poligona koji ga negdje ograničavaju, ali i čine njegovu suštinu, preventiva i palijativanaglasila je pulmolog i bivša ministarka zdravlja u Crnoj Gori dr Jelena Borovinić Bojović.

Takođe, naglasila je da je decentralizacija zdravstvenog sistema jako važna, ističući da "niko ne sme da bude zaboravljen".

- Svi su jednako važni i svi moraju da imaju jednake uslove za zdravstvenu zaštitu - dodala je dr Borovinić Bojović.

- Mislim da je izvor korupcije što je dozvoljeno da ljekar radi i u privatnoj i u državnoj službi. Takođe, smatram da je digitalizacija zdravstva koju je predložila premijerka sjajna stvar. Tako ću, recimo, ja kao ministar na jedno dugme moći da vidim koliko je neki doktor odradio pregleda taj dan, koliko operacija, a koliko je lozo rao – naglasila je dr Grujičić. Telegraf

28. oktobar - Svaki šesti građanin je invalid - Hrvatska

Svaki šesti stanovnik Hrvatske, odnosno 16 posto ukupne populacije ima neku vrstu invaliditeta. Prema Izvještaju o osobama s invaliditetom koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 1. septembra ove godine u Hrvatskoj je živjelo 624.019 osoba s invaliditetom.

Taj je broj u samo tri godine narastao za čak 110.000 osoba - tijekom 2019. u istom je izvještaju bilo registrovano 511.281 osoba s invaliditetom.

Razloga za to je, objašnjavaju u HZJZ-u, nekoliko - od nešto izmijenjene metodologije vođenja evidencije, preko novog popisa stanovništva (prema kojem se ukupni broj stanovnika smanjio pa je udio osoba s invaliditetom automatski narastao), do opšteg starenja stanovništva, procesa koji neminovno dovodi i do većeg broja osoba s teškoćama u svakodnevnom funkcionisanju. Hrvatski udio značajno je viši od prosjeka. Prema procjenama Ujedinjenih nacija (UN), od deset stanovnika svake zemlje jedan je u izvjesnoj mjeri osoba s invaliditetom. To je pravilo ranijih godina više-manje bilo primjenjivo i na Hrvatsku. Jutarnji list

29. oktobar - Kardiovaskularna oboljenja godišnje usmrte više od 50.000 stanovnika - Srbija

Srbija zbog bolesti srca i krvnih sudova godišnje izgubi grad veličine Pirota, Kikinde ili Zaječara. Crna statistika ukazuje da svake godine umire više od 50.000 stanovnika, a dnevno blizu 50, što je ove bolesti dovelo na vrh liste uzročnika umiranja u Srbiji. Stručnjaci ukazuju da svaki peti pacijent ne preživi akutni infarkt. Posljednji podaci koje je objavio Nacionalni institut za javno zdravlje Batut govore da je prošle godine umrlo 56.610 osoba, kao i da je učešće umiranja od srca u svim uzrocima smrti prema podacima Populacionog registra za akutni koronarni sindrom bilo 41,4 odsto. Češće umiru žene o čemu govori podatak da je tokom 2020. godine od 55.305 preminulih u Srbiji, bilo 25.617 muškaraca i 29.688 žena.

Kardiolog dr Gabrijela Nikčević ukazuje da su bolesti srca i krvnih sudova sa učešćem od 47,3 odsto, ili 55.305 osoba u 2020, po podacima Batuta vodeći uzrok umiranja u Srbiji. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti i u EU sa 1,8 miliona smrtnih slučajeva svake godine, što čini 37 odsto svih smrtnih slučajeva. Na planeti danas živi 520 miliona ljudi sa kardiovaskularnim bolestima, a svakoga dana od posljedica neke od bolesti srca i krvnih sudova umre u prosjeku 49.000 ljudi. Kardiovaskularne bolesti, uključujući srčane bolesti i moždani udar, oduzmu više od 18 miliona života svake godine. Procjene su da će do 2030. godišnje umirati 23,3 miliona ljudi.

Od ukupnog broja umrlih od kardiovaskularnih bolesti u svijetu više od 80 odsto odlazi na srednje razvijene i nerazvijene zemlje, a javljaju se gotovo podjednako kod muškaraca i žena. Vesti

31. oktobar – Farmaceuti podržali Ružičasti oktobar - Srbija

Srbija se i dalje nalazi u vrhu evropskih zemalja po broju oboljelih od raka dojke i zato se svake godine apeluje da je rano otkrivanje od ogromnog značaja za život svake žene.

Zbog velikog značaja, farmaceuti podržavaju Ružičasti oktobar – međunarodnu inicijativu za podizanje svijesti o kanceru dojke kao najčešćoj malignoj bolesti koja se javlja kod žena i koja čini oko 25 odsto tumora u ženskoj populaciji.

Rak dojke, prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut odnosi više od 1.600 života godišnje, a u istom periodu je registrovano preko 4.000 novooboljelih.

Oktobar se, kao međunarodni mjesec borbe protiv raka dojke, obilježava u mnogim zemljama širom svijeta, kako bi se skrenula pažnja na rasprostranjenost ove bolesti i podigla svijest o značaju prevencije, ranog otkrivanja i pravovremenog započinjanja liječenja osoba oboljelih od karcinoma dojke. Jer, kada se otkrije na vrijeme, rak dojke je izlječiv u preko 90 odsto slučajeva, jer su tada terapijske mogućnosti veće i liječenje e kasnije, čime se podiže kvalitet života oboljelih žena.

Farmaceutska Komora Srbije ovog oktobra podržala je svjetsku kampanju. Ove godine, tokom oktobra meseca, farmaceuti su u apotekama imati odštampano uputstvo sa vježbama koje pacijentkinje treba da rade kod kuće nakon odobrenja od strane ljekara, a koje olakšavaju povratak normalnim dnevnim aktivnostima nakon operacije. Uloga farmaceuta kao zdravstvenog radnika u savetovanju pacijentkinja sa kancerom dojke je veoma važna. Farmaceuti u apotekama to pokazuju prilikom svakog kontakta sa pacijentima, a ružičasti oktobar predstavlja povod da se podigne svest o obolevanju od kancera dojke. Danas

Dr Nikola Pavlović, direktor Klinike za srce KCCG, prezentovao terapijske izazove u vezi s liječenjem hipertenzije. U uspjehu liječenja naglasio značaj pacijentovog odgovora na primjenu terapije.

VAŽAN JE I PACIJENTOV ODGOVOR

Povišen krvni pritisak, sam po sebi, nije nešto što direktno ubija pacijenta. Međutim, ako gledamo kakve sve posljedice, bilo akutne, bilo hronične, ona ostavlja na zdravlje pacijenta, hipertenzija je vrlo ozbiljno oboljenje koje za posljedicu ima veliku smrtnost - upozorava dr Nikola Pavlović. Direktor Klinike za srce KCCG, dr Pavlović, prezentovao je u okviru Edukativnog sastanka u Ulcinju, osnovne preporuke i ciljeve u terapijskom pristupu hi-

spriječiti i loše ishode koji se nalaze na kraju kardiovaskularnog kontinuuma - kaže on.

Među faktorima loših navika ili određenih oboljenja koji utiču na smrtnost ubjedljivo najveći problem čini hipertenzija. Povišeni sistolni krvni pritisak je iz godine u godinu vodeći uzrok prijevremene smrti u svijetu. Arterijska hipertenzija se može posmatrati kao jedan od dominantnih uzroka pojave čak 51% smrti usljed moždanog udara, 45% smrti usljed ishemijske bolesti srca, u stvari srčanog udara /infarkta, što je 10 miliona smrti godišnje.

novodijagnostikuje sa povišenim krvnim pritiskom.

Hipertenzijom započinje kardiovaskularni kontinuum Polazeći od prikaza tzv. kardiovaskularnog kontinuuma, dr Pavlović je naglasio da kako bi se spriječila smrt pacijenata nastala kao posljedica terminalne srčane insu cijencije, strukturnih oštećenja srca, smrtnosne aritmije, moždanog udara itd., moraju se prevashodno liječiti osnovna oboljenja koja su na samom početku kardiovaskularnog kontinuuma. To su hipertenzija, dijabetes, gojaznost, hiperlipidemija, loše životne navike u smislu pušenja, neadekvatne zičke aktivnosti itd. - Ako adekvatno tretiramo ova oboljenja na samom početku, u velikoj mjeri ćemo

Sl. 1: Hipertenzija – najveći uzročnik mortaliteta

Uloga pacijenta veoma je važna

Prvi korak u liječenju hipertenzija ne čini primjena farmakoterapije, već, kako je naglasio dr Pavlović, dosljednost pacijenta u sprovođenju adekvatnih životnih navika. Pacijenti treba da budu zički aktivni, da ne budu gojazni, da vode računa o pravilnoj ishrani (masna, slana ishrana). Značajan broj blažih oblika hipertenzije može se liječiti na taj način.

Pozivajući se na preporuke Evropskog udruženja kardiologa i Evropskog udruženja za hipertenziju, dr Pavlović je objasnio da je danas u fokusu namjera da se pacijentima olakša uzimanje terapije. On je naveo da se primjena monoterapije odnosi uglavnom na selektovane grupe pacijenata. To su pacijenti koji imaju visoko normalan ili granični krvni pritisak, ali na osnovu nekih parametara imaju jako visok kardiovaskularni rizik, onda pacijenti koji imaju blagu hipertenziju a nizak kardiovaskularni rizik, kao i stare osobe, preko 80 godina, koje bi možda mogle imati nepredvidljivu reakciju na lijek. Njima se terapija započinje samo jednim lijekom.

Po smjernicama Evropskog udruženja kardiologa, apsolutno se ide na to da je velika većina pacijenata već u startu liječenja indikovana za kombinovanu terapiju, odn. za primjenu ljekova koji sadrže dvije aktivne komponente. Savjetuje se da to bude lijek iz grupe ACE inhibitora ili antagonista angitenzinskih receptora, sa diuretikom ili kalcijumskim antagonistom. Ukoliko to nije dovoljno, u sljedećem koraku se dodaje i treći lijek i sl.

Preporuke insistiraju da se sve ovo pacijentu daje u samo jednoj tableti. Tek u trećem koraku, kada i pored ove trojne kombinacije moramo dodati još neki lijek, uvodi se i druga tableta. Znači, govori se ne samo o liječenju pacijenta, o kombinacijama ljekova, nego i o komplijansi koja je jako važna da se pacijentu olakša uzimanje ljekova kako bi on bio dosljedan u uzimanju terapije.

Procjena desetogodišnjeg rizika

Kardiovaskularni rizik predstavlja entitet koji pokazuje kolika je vjerovatnoća da pacijent u desetogodišnjem periodu dobije fatalni ili nefatalni kardiovaskularni ili koronarni događaj. Podsjećajući da su prošle godine obnovljeni skorovi za procjenu ovog rizika, dr Pavlović je upozorio na poražavajuću procjenu po kojoj se konkretno mi u Crnoj Gori nalazimo u rizičnijoj kategoriji. Koliki je desetogodišnji rizik procjenjuje se na osnovu pola, starosti pacijenta, činjenica o životnim navikama pacijenta/ pušenje, kakva je vrijednost lošeg ne-HDL holesterola i kakav je sistolni pritisak.

Koji su terapijski ciljevi?

E kasna i dugoročna kontrola krvnog pritiska predstavljaju ključne izazove u liječenju hipertenzije. - potrebno je da u toku 24 h varijacije krvnog pritiska budu što manje što dugoročno spriječava neželjene ishode kardiovaskularnih događaja. Pod komplijansom se podrazumijeva istrajanje pacijenta u sprovođenju preporuka ljekara. Upravo na ovom entiteti insistira i Evropsko udruženje kardilologa dajući sugestiju da se što prije započne liječenje kombinacijama ljekova a ne maksimalnim dozama, i na liječenju sa što manje dnevnih doza kako bi i posvećenost pacijenta liječenju odn. uzimanju terapije bila što bolja. - Analize kažu da ukoliko pacijentu terapiju za hipertenziju prepišete u vidu tablete koju će piti jednom dnevno za očekivati je da će dugoročni procenat pridržavanja od strane pacijenata biti oko 70%, dok ukoliko dajete 4 dnevne doze lijeka, ne može biti preko 40%. Smatra se da pored samih ljekova i adekvatna komplijansa, odn. odgovor pacijenta na terapiju ima uticaja na kardiovaskularni morbiditet i ukupni mortalitet, sa relativnom redukcijom rizika koja ide do 20-30% - kaže dr Pavlović.

Krvni pritisak se, po preporukama, mora efikasno sniziti, mora se brzo sniziti i to sniženje mora da bude postojano.

E kasno sniženje krvnog pritiska znači da maksimalne vrijednosti gornjeg (sistolnog) pritiska treba da budu do 130mm živinog stuba, a kada su u pitanju starije osobe (preko 65 godina) toleriše se i do 140 mmHg. Donji krvni pritisak ne smije da bude preko 80mm živinog stuba. Cilj ljekara treba da bude da ove vrijednosti treba da se postignu unutar 3 mjeseca od započinjanja terapije.

Ukoliko se pacijentu adekvatno snizi krvni pritisak i ukoliko taj pritisak ostane kontinuirano snižen, značajni su i procenti sniženja pojave koronarne bolesti, srčane slabosti i ukupnog mortaliteta: do 30%. Brza regulacija krvnog pritiska je posebno važna stoga što će vjerovatno dugoročno regulisati krvni pritisak ukoliko je komplijansa zadovoljavajuća.

Dr Pavlović je ocijenio da je situacija u crnogorskom zdravstvu u ovom smislu vrlo povoljna i da su našim pacijentima kako za hipertenziju tako i za druga kardiovaskularna oboljenja pacijentima dostupni najsavremeniji ljekovi. Uz dobar angažman ljekara ali prvenstveno pacijenta možemo kod većine pacijenata postići zadovoljavajuću kontrolu krvnog pritiska - kaže on.

Podaci o komplijansi govore da upotreba fiksnih kombinacija može za 73% smanjiti rizik od prestanka uzimanja terapije. 9 od 10 tih pacijenata i nakon pola godine nastavlja da uzima lijek. Kod upotrebe 3 tablete dnevno uočeno je da za pola godine 50% pacijenata odustane od redovnog uzimanja terapije.

Anita ĐurovićSl. 2: Prikaz tablica za procjenu kardiovaskularnog rizika

Pogotovu je u postkovid eri, kako potvrđuje prof. dr Branislava Ivanović, ojačalo interesovanje za liječenje na bazi prirodnih svojstava. Ne zanemarujući efekte liječenja primjenom klasične medicinske doktrine i sve većeg tehnološkog napretka medicine, prof. dr Ivanović je ukazala na značaj i mogućnosti primjene ljekova na prirodnoj biljnoj osnovi u liječenju, a pogotovu u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja. Učešće na Edukativnom skupu o kardiovaskularnim bolestima u Ulcinju ona je stoga posvetila opisivanju novog kvaliteta sinergije aktivnih biljnih principa u kardiologiji.

Priroda sve više dobija na cijeni

Prof. dr Branislava Ivanović, sa Klinike za kardiologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, bila je gostujući predavač na Edukativnom skupu posvećenom zdravlju srca, organizovanom u Ulcinju. Njen stručni osvrt na mjesto primjene aktivnih biljnih principa u kardiologiji privukao je značajnu pažnju stučne publike.

Na samom početku ona je naglasila da za arterijsku hipertenziju i te kako ima razvijenih mehanizama liječenja, ali se mora priznati da oni nijesu u dovoljnoj mjeri uspješni. - Prema posljednjim epidemiološkim podacima objavljenim prošle godine na Evropskom kongresu, uspješni smo kod svega 18% muškaraca i 22% žena. Znači, samo kod tog procenta hipertoničara mi postižemo ciljne vrijednosti - navela je ona.1

Prof. dr Ivanović je ovom prilikom podsjetila na inicijativu Evropskog udruženja za hipertenziju koje je prije pandemije kovida pokrenulo pisanje dokumenta o nefarmakološkom liječenju arterijske hipertenzije, koje je ostalo nedovršeno. To je podrazumijevalo ishranu namirincama koje mogu da smanje visinu krvnog pritiska i uvedu primjenu određenih suplemenata. Međutim, tada je došlo i do promjene a niteta pacijenata. - Nakon kovida, pacijenti su prestali da uzimaju redovnu terapiju i okrenuli se neverovatno mnogo vitaminima, suplementima i sa tom praksom nastavljaju. Mnogo su primjemčiviji za nešto iz prirode - kaže ona.

Prema podacima iz 2020, u svijetu je od kardiovaskularnih bolesti umrlo 18,6 miliona ljudi. Pretpostavlja se, uprkos svemu, da će 2030. od ovih

bolesti preminuti 22,2 miliona osoba. Ukazujući na ove poražavajuće podatke, prof. dr Ivanović je objasnila da kad je riječ o kardiovaskularnim bolestima, u savremenim terapijskim konceptima pažnja se dominantno posvećuje prevenciji. Ona je podsjetila na činjenicu da veliki broj ljekova potiče iz prirode¹ (od aspirina do SGLT2 inhibitora) i izrazila mišljenje da treba da se vratimo prirodi.

Suplementacija koja ima pokriće u nauci

S ciljem da opiše terapijska svojstva savremenih preparata na biljnoj bazi raspoloživih u kardiologiji prof. dr Ivanović je detaljno opisala nekoliko njihovih komponenti: natokinaze, monakolina K, arđune, koenzima Q10, lovora i hidroksitirozola.

Natokinaza je sastojak japanskog tradicionalnog jela koje je u upotrebi od 11-og vijeka. Izdvojena je iz fermentisanih kuvanih zrna soje u prisustvu Bacillus nato-a koji utiče na produkciju natokinaze i vitamina K2.

Japanci, kao najdugovječnija nacija, imaju običaj da doručkuju nato. To jelo sadrži i vitamine i natokinazu, ali zbog dejstva želudačne kiseline ne postiže se njihova optimalna koncentracija. Nato ima značajnu kalorijsku vrijednost i veoma specifičan miris. Zato je i izdvojena natokinaza i dostupna u tabletarnoj formi.

Sl. 1: Aktivni sastojci natoa

Pokazalo se da je dejstvo natokinaze višestruko. Studijski rezultati ukazuju da ona ima brinolitičko dejstvo, redukuje plazminogen-aktivator inhibitor, smanjuje viskoznost krvi, ima antitrombocitnu aktivnost, a samim tim popravlja protok i učestvuje u redukciji krvnog pritiska. Natokinaza direktno djeluje na razgradnju tromba i dovodi do povećanja brin-degradacionih produkata, pa djeluje preko prourokinaze na stvaranje urokinaze, koja takođe rastvara tromb. Ona djeluje preko plazminogen-aktivator inhibitora 1, čime se stvara tkivni plazminogen, i na tri načina dovodi do razgradnje tromba. Nakon 6 sati takvog dejstva brin biva razložen. U eksperimentalnim uslovima je dokazano

da dovodi do dozno zavisnog brzog smanjenja plazminogen-aktivator inhibitora 1.

Suština dejstva natokinaze je, kako objašnjava prof. dr Ivanović, u tome da ona djeluje prolongirano, a ne u momentu davanja, kao svi brinolitici. To je, kako navodi prof. dr Ivanović, bio glavni razlog njenog upornog korišćenja kod delta soja kovida zbog potencijalnih rizika od tromboza.

Jasno je pokazano da tkivni plazminogen iz natokinaze dovodi do značajnog smanjenja tromboze i povećanja protoka. Deksametazon, koji je davan u isto vrijeme, povećava djelovanje natokinaze, s tim što je na animalnom modelu jasno dokazano da je u timusu i plućima animalnog modela natokinaza dovodila do značajno manjeg krvarenja. To je, kako je objašnjeno ovom prilikom, bio preduslov dalje šire primjene ovog preparata.

Ona ima i izvjesan antitromobocitni efekat, a jedinu dilemu kod ljekara postavlja pitanje da li ga davati sa dvojnom antitrombocitnom i antikoagulantnom terapijom. Prof. dr Ivanović preporučuje da na tome ne treba insistirati, ali da u situacijama kada je potrebna pomoć monoantitrombocitnoj i antikoagulantnoj terapiji, ima smisla dati natokinazu.

Ona smanjuje slepljivanje eritrocita, smanjuje viskoznost krvi i kod lediranog krvnog suda animalnog modela sprečava stvaranje aterosklerotskog plaka. Pokazano je da u ligiranim cerebralnim arterijama sama natokinaza dovodi do smanjenja oslobađanja slobodnih radikala i to je u Japanu kod neuroloških

pacijenata široko primijenjeno. Smanjuje stvaranje angiotenzin konvertujućeg enzima i samim tim djeluje na izvjestan način na sistem renin-angiotenzin-aldosteron.

Ilustrujući rezultate studija sa humanim modelima prof. dr Ivanović je navela da je u vezi s efektom primjene u hipertenziji, cerebrovaskularnim događajima i prevenciji tromboza dokazano da natokinaza brzo dovodi do povećanja brin-degradacionih produkata i ima održivo dejstvo. Povećanje brin-degradacionih produkata, euglobina i tkivnog plazminogena, takođe su pozitivne konsekvence davanja natokinaze. - Jasno je dokazano nakon 2-4 sata da raste D-dimer, brin-degradacioni produkti, smanjuje se nivo brinogena, raste aPTT, smanjuje se faktor 7 i 8 i raste antitrobin. Na grupi zdravih pacijenata, grupi doborovoljaca sa kardiovaskularnim bolestima i onih na hemodijalizi jasno je pokazano da u različitom stepenu i vremenu dolazi do smanjenja 7-og i 8-og faktora koagulacije - navodi prof. dr Ivanović. Dejstvo natokinaze ispitivano je i kod pacijenata na hemodijalizi, kod kojih postoji prokoagulantno stanje. U kombinaciji sa heparinom postignut je izuzetno dobar rezultat. Ipak, 2017. objavljen je rad u kom je pokazano da je natokinaza bila e kasna u smanjenju intima medija zadebljanja, što, kako je objašnjeno, govori da ima antiaterogeni potencijal zato što smanjuje nivo ukupnog holesterola, ali nažalost ne djeluje na HDL.

- Kada je riječ o arterijskom pritisku mi imamo ogroman procenat pacijenata sa visokonormalnim vrijednostima krvnog pritiska i arterijskom hipertenzijom prvog stepena koje nikad nećemo ubijediti da treba da se liječe. Upravo je natokinaza ta koja će arterijsku hipertenziju prvog stepena sanirati. U povećoj studiji pokazano je da dobro redukuje i sistolni i dijastolni krvni pritisak sa interesantnim rezultatom: manje je efikasan kod žena i za to nemamo objašnjenje - kaže prof. dr Ivanović.

Natokinaza, po studijskim rezultatima iz Japana, dovodi i do značajno bržeg i boljeg oporavka kada je riječ o neurološkim komplikacijama. U Takajami studiji, sa preko 30,000 ispitanika u Japanu, pokazano je da smanjuje kardiovaskularni mortalitet, kardiovaskularni mortalit od moždanih udara i same moždane udare.

Maslina kao kardioprotektiv

U sastav kardioprotetičkih suplemenata na biljnoj bazi ulazi i hidroksitirozol, jedan od sastojaka lista masline. Pored toga što, po objašnjenju prof. dr Ivanović, ima bakteriostatsko i antiin amatorno dejstvo, u okviru kardioprotektivnih svojstava smanjuje LDL, inhibira stvaranje i oslobađanje slobodnih radikala, smanjuje ukupni holesterol, povećava HDL, smanjuje visinu krvnog pritiska, djeluje na tromboksan A2, smanjuje plazminogenaktivator inhibitor E1, a u populaciji sa vrlo visokim rizikom dovodi do smanjenja intima medija zadebljanja.

Ljekoviti pirinač

Iako ne podržava tezu da se isključivom primjenom ovakvih pripravaka može zamijeniti efekat statina, prof. dr

Ivanović ukazuje na nezanemarljiv uticaj koji ovakva vrsta ljekova može ostvariti. Ona je zato ukazala na pozitivan efekat još jednog sastojka iz prirode: monakolina K.

Podaci o ljekovitom uticaju monakolina K datiraju još od kineske dinastije Minga. Dobija se iz crvenog pirinča i ima istu hemijsku strukturu kao lovastatin. - To je samo prirodni statin koji na isti način kao i svi statini povećava broj receptora na hepatocitu i dovodi do smanjenja nivoa LDL-a - kaže prof. dr Ivanović.

Monakolin K dokazano smanjuje nivo LDL-a za blizu 15%. Podaci brojnih studija i metaaanalize potvrđuju da dovodi do smanjenja nivoa holesterola, smanjenja nivoa LDL-a, triglicerida, a jedino na šta nema mogućnosti da djeluje je nivo HDL-a. Uz minimum neželjenih efekata, smanjuje CRP i nivo matriks metaloproteinaza, a ima i jako dobru bezbjednost lijeka (što je indikovano kod pacijenata sa HIV-om, sa razvijenom koronarnom bolešću i kod onih sa nepodnošljivošću statina). Kod hipertoničara idealno sinergistički djeluje sa bilo kojom terapijom. Kinezi su na blizu 5,000 pacijenata pokazali da monakolin K može da se koristi i u sekundarnoj prevenciji. To je naročito na cijeni u liječenju starijih pacijenata.

Polifenoli, arađuna, koenzim Q10 i lovor

Jedan od sastojaka biljnih kardioprotektivnih formulacija mogu biti i polifenoli. Oni, kako je podsjetila prof. dr Ivanović, smanjuju nivo holesterola i LDL-a, povoljno utiču na ukupne dnevne vrijednosti krvnog pritiska, a mogu i da poprave nivo glikemije.

Manje poznat sastojak je arađuna. Studijski podaci ukazuju da ekstrakt dobijen iz drveta arađune popravlja ejekcionu frakciju i smanjuje ishemijsku mitralnu regurgitaciju, utiče na visok nivo krvnog pritiska, nivo lipida, oksidativni stres.

Koenzim Q10 je dosta popularan u terapiji kardiovaskularnih bolesnika. On, po objašnjenju prof. dr Ivanović, sjajno utiče na metabolizam kardiomiocita i jasno je pokazano da i te kako povoljno utiče kod onih sa kardiomiopatijama i lošom ejekcionom frakcijom ne samo u smislu izvrsnog popravka, nego povećava i preživljavanje. Noviji dokazi pokazuju da povoljno utiče i na bubrežnu funkciju i na smanjenje rizika od cerebrovaskularnih događaja.

Lovor, kao kardioprotektivni agens, dovodi, po prošlogodišnjim rezultatima, do značajno bolje regulacije glikemije u odnosu na neke preparate. On smanjuje i nivo lipida. Sumirajući priču o mogućnostima primjene preparata na biljnoj bazi u kardiologiji, prof. dr Ivanović je ocijenila da treba iskoristiti prednost ljekova sastavljenih od potpuno prirodnih sastojaka jer se njima mogu uspješno redukovati krvni pritisak, LDL holesterol i popraviti nivo glikemije. To može biti naročito korisno u prevenciji kardiovaskularnih događaja.

Anita Đurović

1 Aspirin, digoksin, efedrin, lovastatin, taksol, rezerpin, kinin

Kompleksna regulacija nivoa holesterola u krvi, rada srca, krvnog pritiska i normalne funkcije cirkulacije. Efikasan u primarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti i post Covid stanjima.

PRIMARNA PREVENCIJA

Kompleksna regulacija nivoa holesterola u krvi Rada srca

Krvnog pritiska

Normalne funkcije cirkulacije

Podrška u tretmanu Covid infekcija i post Covid komplikacija

regulacija infekcija

• Natokinaza, (2000 FU), je proteolitički enzim izolovan iz tradicionalne japanske hrane “Natto” napravljene od sojinog zrna fermentisanog sa Bacillus subtilis (Japanci koriste Natto u ishrani više od 1.000 godina i vjeruje se da je uzrok najnižeg obolijevanja i umiranja od KVB). Natokinaza podržava normalnu cirkulaciju, sprječava stvaranje krvnih ugrušaka, rastvara postojeće krvne ugruške, podržava normalan krvni pritisak

• Monacolin K, 10mg (iz fermentisanog crvenog pirinča) pomaže održavanje normalnog nivoa holesterola u krvi

• Koenzim Q10, 30mg poboljšava srčanu kontrakciju, smanjuje krvni pritisak, učestvuje u mehanizmu stvaranja energije

• Ekstrakt kore biljke Terminalia arjuna (Tanini 10mg), tradicionalni preparat, pomaže u održavanju normalne srčane aktivnosti, koronarne cirkulacije, krvnog pritiska

• Ekstrakt lista Lovora pomaže u održavanju normalne cirkulacije krvi, efikasna podrška u regulisanju nivoa holesterola u krvi

Doziranje 1 kapsula na dan. 30 kapsula u pakovanju. Proizvodi VALENTIS AG, Švajcarska, porijeklo EU www.protopharma.eu

KAPSULA

Na Edukativnom skupu o bolestima srca, u Ulcinju, dr Aleksandra Nikolić Jegdić prezentovala je podatke Nacionalnog registra akutnog koronarnog sindroma. Upozorila je na statističke podatke i faktore rizika, ali i istakla značaj preventive

Statistika akutnog koronarnog sindroma u Crnoj Gori

Šta pokazuju podaci Registra akutnog koronarnog sinroma Crne Gore?

Koji su faktori rizika i načini preventive?

Ističući slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana srca KORISTITE SRCE ZA SVAKO SRCE dr Aleksandra Nikolić Jegdić, iz Instituta za javno zdravlje, uputila je poziv za aktivno preventivno djelovanje u cilju očuvanja zdravlja srca. Podsjećajući da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, ona je upozorila da se do 2030. godine očekuje porast broja umrlih na 23 miliona.

Kakva je situacija u Crnoj Gori?

Prisutnost kardiovaskularnih bolesti u Crnoj Gori je slična kao u ostatku svijeta. One su i kod nas odgovorne za skoro polovinu svih uzroka smrti. Petinu umrlih od kardiovaskularnih bolesti u Crnoj Gori čine umrle osobe od ishemijske bolesti srca, a najčešći uzrok smrti u grupi ishemijske bolesti srca je upravo akutni koronarni sindrom - upozorila je dr Nikolić Jegdić.

Svi podaci se provjeravaju

Nacionalni populacioni Registar akutnog koronarnog sindroma (akutnog infarkta miokarda i nestabilne angine pektoris) u Crnoj Gori počeo je da funkcioniše 2013. godine. Ovdje se registruju svi slučajevi akutnog koronarnog sindroma koji se dešavaju u cjelokupnoj crnogorskoj populaciji.

Upravo je ovakav način prikupljanja podataka, kako objašnjava dr Nikolić Jegdić, najbolji izvor podataka i jedino relevantan za praćenje obolijevanja i umiranja od akutnog koronarnog

sindroma. Registar vodi Institut za javno zdravlje, a podaci se unose na osnovu dostupne medicinske dokumentacije (otpusne liste i sl.). Svaka prijava podataka se kontroliše.

Najveći broj podataka u Registru, kako je objašnjeno ovom prilikom, dobija se popunjavanjem prijave/odjave akutnog koronarnog sindroma od ljekara Kliničkog centra i opštih bolnica. Uključene su i druge zdravstvene ustanove: domovi zdravlja i Zavod za hitnu medicinsku pomoć i koristeći potvrde o smrti prate se fatalni slučajevi akutnog koronarnog sindroma koji se dešavaju van bolnice. Značaj i upotreba podataka Registra ogledaju se u sagledavanju obolijevanja i umiranja od akutnog koronarnog sindroma na području cijele Crne Gore, omogućavaju uvid u e kasnost liječenja oboljelih, praćenje bolničke i vanbolničke smrtnosti, planiranje opreme, kadra, prostora za dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju oboljelih. Podaci Registra su izvor za izradu programa prevencije i evaluaciju sprovođenja preventivnih mjera kao i procjenu troškova zdravstvene zaštite oboljelih.

Muškarci su ugroženiji

Uvođenjem Registra dobijen je veliki broj podataka o obolijevanju od AKS u Crnoj Gori.

2013. godine registrovano je 1.420 slučajeva akutnog koronarnog sindroma, što je utvrđeno kod 1.393 oboljele osobe, jer su pojedine osobe u toku jedne godine više puta obolijevale od akutnog koronarnog sindroma.

Muškarci češće obolijevaju od akutnog koronarnog sindroma. Po podacima koje je interpretirala dr Nikolić Jegdić, 63% oboljelih od akutnog koronarnog sindroma bili su muškog pola. 96% oboljelih stariji su od 45 godina, ali nije pošteđena ni mlađa populacija. Najmlađa osoba oboljela od akutnog koronarnog sindroma imala je 22 godine, a najstarija je bila žena stara 93 godine.

Preciznije rečeno, do 69. godine života više obolijevaju muškarci, ali poslije 70. godine života približno jednako obolijevaju i muškarci i žene.

75% slučajeva akutnog koronarnog sindroma, po podacima Registra, činio je akutni infarkt miokarda.

Nestabilna angina pektoris je dijagnostikovana kod 25% slučajeva. Kako je objasnila dr Nikolić Jegdić, najzastupljenija

forma akutnog koronarnog sindroma kod hospitalizovanih pacijenata bio je infarkt miokarda sa ST elevacijom - u 41%. Zatim po zastupljenosti slijedi nestabilna angina pektoris (32%), a najmanje je bilo oboljelih od infarkta miokarda bez ST elevacije (27%).

Upozoravajući da je akutni koronarni sindrom veliki javnozdravstveni problem zbog privremene spriječenosti za rad i radne nesposobnosti, visokih troškova zdravstvene zaštite kao i na žalost prijevremene smrti, dr Nikolić Jegdić je navela da su u Crnoj Gori 32 % umrlih od akutnog koronarnog sindroma bili mlađi od 70 godina. Skoro polovina oboljelih od akutnog sindroma je u grupi radno sposobnog stanovništva. Koristeći se metodom indirektne standardizacije za izračunavanje rizika obolijevanja i umiranja za opštine u Crnoj Gori, došlo se do podataka da je stanovništvo u opštinama: Mojkovac, Nikšić, Bar, Šavnik, Berane i Petnjica, Rožaje, Cetinje, Ulcinj, Pljevlja i Danilovgrad imalo veći rizik obolijevanja od drugih opština,

Sl. 2: Uzrasna distribucija akutnog koronarnog sindroma

Sl. 1: Polna i uzrasna distribucija akutnog koronarnog sindroma

a najveći rizik od obolijevanja bio u opštini Plužine.

2013. godine u Crnoj Gori od akutnog koronarnog sindroma umrlo je 214 osoba, od čega je 96% umrlo zbog akutnog infarkta miokarda.

32% umrlih od akutnog koronarnog sindroma umrli su prijevremeno (prije 70. godine života). Muškarci su više umirali (64% umrlih bili su muškog pola). Najmlađa osoba koja je umrla od akutnog koronarnog sindroma bio je muškarac od 38 godina, a najstarija je bila žena od 93 godine. Kod mlađih od 35 godina nije zabilježen nijedan smrtni ishod zbog akutnog koronarnog sindroma.

Veća smrtnost (veći rizik od umiranja) zabilježeni su u opštinama: Šavnik, Pljevlja, Ulcinj, Bar, Danilovgrad, Rožaje, Tivat, a Plužine su imale čak 2 puta veći rizik od umiranja u odnosu na cjelokupnu crnogorsku populaciju. Plav i Gusinje bili su ugroženi čak 2,5 puta više u odnosu na ostale, a najveći rizik od umiranja od akutnog koronarnog sindroma bio je u opštini Mojkovac.

Faktori rizika

Faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti zastupljeni su u velikom broju kod oboljelih od AKS. Prema podacima na koje je ukazala dr Nikolić Jegdić, na prvom mjestu je prisutnost arterijske hipertenzije. Čak 84% oboljelih od akutnog koronarnog sindroma imalo je arterijsku hipertenziju. Slijede po zastupljenosti kod oboljelih pozitivna porodična anamneza, zička neaktivnost, pušenje i hiperholesterolemija. Takođe, značajan broj oboljelih od akutnog koronarnog sindroma bili su dijabetičari (38%). Zabilježeno je da je više od 50% oboljelih od akutnog koronarnog sindroma pušilo duže od 25 godina i to više od 20 cigareta dnevno.

Pacijenti treba da se što prije jave ljekaru kada dobiju bol u grudima - naglasila je dr Nikolić Jegdić. Na žalost, kod 50% oboljelih prošlo je više od 5 sati od nastanka bola do prijema u koronarnu jedinicu.

50% oboljelih od akutnog koronarnog sindroma provelo je na bolničkom liječenju 6-13 dana. Lična anamneza ukazivala je da je 33% oboljelih imalo prethodnu anginu pektoris, a 21% oboljelih prethodni infarkt miokarda. - Ovi podaci

ukazuju na veliki značaj sekundarne prevencije, kako se ne bi dešavali ponovljeni slučajevi akutnog koronarnog sindromakaže dr Nikolić Jegdić.

Studije su pokazale da uz optimalan medicinski tretman i farmakološku terapiju pacijenti koji su promijenili životni stil i pridržavaju se preporuka za fizičku aktivnost i pravilnu ishranu imaju za 54% manji rizik od ponovljenog akutnog infarkta miokarda, a ukoliko bi prestali sa pušenjem imaju za 43% manji rizik.

Najčešće komplikacije tokom hospitalizacije bili su poremećaji ritma i provođenja - 15%, zatim postinfarktna angina pektoris, infarkt miokarda za pacijente sa nestabilnom anginom pektoris, kardiogeni šok, reinfarkt, a najređe komplikacije su bile krvarenje, moždani udar i mehaničke komplikacije - kaže dr Nikolić Jegdić.

Podaci Registra pokazuju da je 42% oboljelih od akutnog koronarnog sindroma koji su liječeni u opštim bolnicama tokom hospitalizacije premješteno na dalje liječenje u Klinički centar Crne Gore.

Akutni koronarni sindrom je oboljenje koje ima visok letalitet, pa je u Crnoj Gori 2013. godine 15% oboljelih umrlo u prvih 28 dana od nastanka oboljenja. Letalitet za hospitalizovane pacijente iznosio je 5,6%. Studije su pokazale da 40-75% pacijenata umre zbog akutnog koronarnog sindroma prije nego što stigne do bolnice. U Crnoj Gori 2013. godine, 46% osoba koje su umrle od akutnog koronarnog sindroma su umrle prije nego što su stigle do bolnice.

Ističući činjenicu da su kardiovaskularne bolesti preventabilne, dr Nikolić Jegdić je navela da studijski podaci pokazuju da se kontrolom glavnih faktora rizika može spriječiti najmanje 85% prijevremenih smrtnih ishoda. Ona je, s tim u vezi, pozvala na poštovanje poziva Svjetske federacija za srce da hodamo, trčimo, vozimo bicikl, kako bi doprinijeli prevenciji kardiovaskularnih bolesti i promociji zdravih stilova života.

Anita Đurović

Sl. 4: Prikaz rizika umiranja od akutnog koronarnog sindroma u opštinama

Sl. 3: Standardizovani morbiditetni odnos akutnog koronarnog sindroma po opštinama

Neprilagođena ishrana kao faktor rizika za hipertenziju

Jedna od tema Edukativnog skupa povodom Dana srca u Ulcinju bila je pravilno prilagođena ishrana. Na pitanje o uticaju i elementima nepravilne ishrane, uz brojne korisne preporuke, stručni osvrt ponudila je dr Snežana Barjaktarović Labović, iz Instituta za javno zdravlje.

Ističući značaj zadovoljenja dva elementarna uslova u vezi s hranom: da ona bude nutritivno vrijedna i zdravstveno bezbjedna, dr Barjaktarović Labović je pojasnila da to znači da hrana treba da je bogata različitim nutrijentima, ali i da nakon konzumacije ne dovede do poremećaja zdravlja ili ga ugrozi na bilo koji način. Podsjetivši na promjenljive i nepromjenljive faktore rizika za hroične nezarazne bolesti, pa i hipertenziju, ona je objasnila da se može reći da su gojaznost, hipertenzija, dijabetes i hiperlipidemija direktno povezani sa načinom ishrane.

PROMJENLJIVI FAKTORI RIZIKA

Osnovni razlog povećanja tjelesne mase, kako nam tumači dr Barjaktarović Labović, sastoji se u tome što unosimo mnogo više energije nego što potrošimo. To se uglavnom vrši na račun ukupnih masti, prije svega zasićenih masnih kiselina, transmasnih kiselina, animalnih proteina, prostih odn. ra nisanih ugljenih hidrata, povećanog unosa soli, nedovoljnog unosa povrća i voća. - Treba postaviti neke opšte ciljeve, a to su da ishrana bude balansirana i da zahvaljujući toj ishrani održavamo dobru tjelesnu masu, da održavamo normalne vrijednosti svih parametara u krvi, da održavamo vrijednosti svih parametara u preporučenim granicama, da održavamo normalne vrijednosti krvnog pritiska, da budemo redovno zički aktivni i da izbjegavamo korišćenje duvana - jasna je dr Barjaktarović Labović.

FAKTORI RIZIKA

Šta treba znati u vezi s povećanjem tjelesne mase?

Sl. 1. Faktori rizika za hronične nezarazne bolesti

Redukovati unos soli

Povećan unos soli, odn. natrijuma, dovodi do hipertenzije, pa je to jedan od razloga zašto se treba potruditi da se redukuje unos soli tokom ishrane. Naučne institucije su razvile nekoliko različitih preventivnih programa koji podrazumijevaju primjenu velikog broja preventivnih mjera. Kako je podsjetila dr Barjaktarović Labović, možda jednu od najvećih incijativa SZO-a predstavlja ona iz 2013. god., kada je postavljen cilj da se do 2025. redukuje unos soli za čak 30%.

U skladu s ovim projektom, Velika Britanija je postigla odličan rezultat. Za 4 godine smanjeno je za 45 % sadržaj soli u gotovoj hrani i to je, kako je pojasnila dr Snežana Barjaktarović Labović, imalo reperkusiju i na uštedu u smislu liječenja. Francuzi su uspjeli da dnevnu konzumaciju soli smanje sa 10 g prosječne na 8 g, a Finci su primjenom ovog projekta smanjili smrtnost u visokom procentu.

Prosječan dnevni unos soli u Crnoj Gori je 11,6 g. Dr Snežana Barjaktarović Labović objašnjava da je potrebno pojesti samo 1 burek sa sirom kako bi se zadovoljile dnevne potrebe za unosom soli (5 g). Time je potencirala preveliku zastupljenost ovog sastojka u pekarskim proizvodima. Oni, s jedne strane, sadrže tzv. „skrivene soli”, a s druge, imaju preveliku „redovnu” zastupljenost soli.

Dok je Finska od 80-ih prošlog vijeka do danas uspjela da sprovede pravilnike o ishrani po kojim je u toj zemlji nemoguće proizvesti ili uvesti hranu koja sadrži transmasti, kod nas bi, kako je istakla dr Barjaktarović Labović, najprije trebalo raditi na promjeni tehnološkog postupka proizvodnje pekarskih proizvoda na način da zamjes ipak bude kvalitetan. Ona je navela da je potrebno naučiti narod koliko je važno da se smanji unos soli tokom dana i edukovati ga da čita sadržaj deklaracije na proizvodu. - Preporuka je da se ostave na policama one namirnice koje sadrže više od 1,4 g soli na 100 g hrane. Treba da biramo namirnice koje su skromnijeg sadržaja natrijuma, treba forsirati i učiti ljude zašto je važno da se jede svježe povrće. Treba objasniti ljudima da je povrće super hrana, da je to hrana koja je izuzetno bogata mikronutrijentima, da ima vrlo malo kalorija zato što ima puno vode - objasnila je ona.

Edukacija o pravilnoj ishrani i pravilnom pristupu ishrani treba da predstavlja novi obrazovni metod. Potrebno je, kako je ovom prilikom naglašeno, učiti ljude da biraju one mliječne proizvode koji imaju ne samo nizak sadržaj natrijuma nego i nizak sadržaj masti, dati prednost svježem mesu i ribi u odnosu na one koji su konzervirani, redukovati konzumiranje polugotovih i gotovih jela, voditi računa o tome da pekarski proizvodi redovno sadrže margarin koji se u većini slučajeva sastoji od transmasti. To je, kako objašnjava dr Barjaktarović Labović, osnovni razlog viška soli, pa je potrebno razmisliti i o navici da se jedu baš lisnata tijesta.

Loše navike u ishrani

- Svako ko ima dobar lipidni status, svako ko ima dobru tjelesnu masu, da bi to održao mora voditi računa o načinu ishrane. Oni koji imaju uvećanu tjelesnu masu, koji imaju dislipidemije, moraju biti posebno oprezni u svim segmentima o kojima govorimo - kaže dr Barjaktarović Labović. Navodeći niz konkretnih sugestija upućenih pružaocima usluga u oblasti ishrane (kuvar, mesar, trgovac i sl.), ona je sugerisala i da je moguće na ličnom planu izvršiti uticaj u cilju poboljšanja kvaliteta ovih usluga na kolektivnom nivou, a time uticati i na poboljšanje ukupne slike.

Kako smanjiti unos soli?

Nizom konkretnih preporuka dr Barjaktarović Labović ponudila je obrazac pomoću kog je moguće poboljšati kolektivni pristup ishrani u smjeru nabolje. Npr. kad kupujemo kikiriki trebalo bi izabrati pečeni, neslani ili prženi zamijeniti indijskim oraščićima i sl. Šunka se može uspješno zamijeniti ćuretinom. Tokom spremanja hrane kašičica soli može da se redukuje i za nekoliko dana može se navići na taj ukus. Nema potrebe za pohovanjem hrane ili prženjem, jer pored toga što se dodaje energija hrani, teško se mogu izbjeći negativni rezultati hemijskog procesa prilikom pripreme hrane. Kada je u pitanju meso, treba birati ono manje masno (krto meso), a sirevi treba da su sa manjim sadržajem masti.

Ako svakog dana unesemo 30 kalorija više, na godišnjem nivou to dodaje čak 2,5 kg čistog masnog tkiva u organizmu, a ako promijenimo navike pa unosimo makar 30 kalorija dnevno bez mnogo muke moguće je regulisati težinu za nekoliko kilograma manje.

Veliki problem su „skrivene soli” u pekarskim proizvodima, prerađena hrana, konzervirani proizvodi, grickalice, kečap, senf, korn ejks. - Ako promijenimo navike i smanjimo unos soli sasvim sigurno možemo da djelujemo pozitivno na svoje zdravlje u smislu da možemo da redukujemo vrijednosti krvnog pritiska, a samim tim i da utičemo na smanjenje incidence moždanog udara u velikom procentu, kao i koronarne bolesti - kaže

dr Barjaktarović Labović.

Pored navedenog, potrebno je voditi računa o unosu vlakana. Osnovni izvori vlakana su žitarice, povrće, voće. Neophodno je unositi dovoljno vode tokom dana, a ribu treba jesti najmanje dvaput sedmično. Nije svejedno ni koje masnoće su zastupljene u kojoj hrani. Treba strogo izbjegavati zasićene i transmasti. Po pitanju trendovske upotrebe kokosovog ulja dr Barjaktarović Labović je izričita: u odnosu na njihovu primjenu, zdravije je jesti čak i slaninu!

Pridržavati se preporuka

Naročito je važno pridržavati se preporuka koje su dale referentne institucije i voditi računa da se ukupan unos zasićenih masti redukuje na manje od 10%, a transmasti na manje od 1%. Za one koji imaju dobar lipidni status odobrava se do 300 ml holesterola, a do 200 ml u ishrani onih koji imaju problema sa masnoćama u krvi.

Ishrana prvenstveno treba da je bogata povrćem, ali u manjoj mjeri i voćem. Važno je smanjiti i unos napitaka i namirnica kojima je dodat šećer. Kada je u pitanju priprema hrane, valja dati prednost kuvanju i pečenju, sa najminimalnijim dodavanjem masnoća. Potrebno je voditi računa i o pravilnom izboru namirnica. Fizička aktivnost mora da bude aerobna, da je umjerenog intenziteta, da dugo traje. Jedina dokazano e kasna dijeta je mediteranska, pa dr Barjaktarović Labović savjetuje da bi pogotovu mi na Mediteranu trebalo da vodimo računa o tome. Nizu preporuka dr Barjaktarović Labović dodala je i da bi trebalo formirati i ojačati centre za prevenciju, na nivou primarne zdravstvene zaštite, i sprovoditi dobro osmišljene zakonske projekte. - Ciljna populacija uvijek treba da budu najmlađi da bismo u perspektivi postali zdravija nacija - kaže ona. Ističući sentencu da je gram prevencije jednak kilogramu liječenja, dr Snežana Barjaktarović Labović je istakla i da treba voditi računa o praktičnijem pristupu higijeni kao nauci. - Epidemiolozi zapravo imaju posla tek kad higijena omane i zato treba praktično postupiti i omasoviti higijenu u medicini - naglasila je ona.

Anita Đurović

hijaluronska kiselina

mliječna kiselina vitamin E propolis

aloja

Kontrola faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja predstavlja jedan od trendova uticaja na smanjenje njihove zastupljenosti u populaciji. Prof. dr Agima Ljaljević skrenula je pažnju na činjenicu da veoma uticajan faktor oštećenja zdravlja ovog vitalnog sistema jeste konzumacija duvanskih proizvoda.

PUŠENJE KAO FAKTOR RIZIKA ZA BOLESTI SRCA

U okviru stručne prezentacije na Edukativnom skupu povodom Svjetskog dana srca u Ulcinju prof. dr Agima Ljaljević istakla je da su bolesti sistema srca osnovni uzrok mortaliteta stanovništva, ne samo u razvijenim zemljama svijeta, već sve više i u nerazvijenim. Ona je podsjetila da je to oboljenje koje nastaje zbog djelovanja čitavog niza različitih faktora, te da se prostor za uticaj na promjenu ovog stanje može naći u domenu faktora koji se mogu modi kovati.

Prof. dr Ljaljević: - Pušenje duvanskih proizvoda, kao vrlo značajan javnozdravstveni problem, faktor je rizika koji ubija više od 50% svojih korisnika. Osnovni je faktor koji utiče na nastanak bolesti sistema srca.

Prof. dr Ljaljević upozorila je da 35,4% populacije Crne Gore svakodnevno konzumira duvanske proizvode, a ne smije se zaboraviti da je još 17% stanovništva, nekada tokom života koristilo duvanske proizvode. To znači da je manje od polovine crnogorske populacije apstiniralo je od upotrebe duvana tokom života. Žene se, po upotrebi duvanskih proizvoda, približavaju muškarcima, a čak ima i populacionih grupa, npr. 18-24 godina, u kojima su one aktivnije po upotrebi duvana.

Važno je naznačiti da se sve komplikacije od upotrebe duvana vezuju se za dužinu pušačkog staža i broj duvanskih proizvoda koji se koriste tokom dana. Oni pokazuju da najveći dio

mladih uzrasta 13-15 godina. Govoreći o rezultatima istraživanja u ovim grupama prof. dr Ljaljević je ukazala na moguće smjerove uticaja javnozdravstvenog sistema na smanjenje broja konzumenata, a ujedno i poboljšanje stanja u ovoj oblasti. - Trudimo se da iniciramo aktivnosti kojima bismo motivisali korisnike da prestanu sa ovom bolešću a ne navikom - kaže ona.

Međutim, istraživanja pokazuju da gotovo polovina konzumenata duvanskih proizvoda i ne razmišlja da napusti ovu svoju lošu naviku!

Istražujući upotrebu duvana među mladima 13-15 godina i među 16-godišnjacima, koje su sproveli zaposleni u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, pokazalo je da i u navedenim populacionim grupama postoji vrlo značajna rasprostranjenost konzumiranja duvanskih proizvoda. - Među 16-godišnjacima imamo oko 10% onih koji svakodnevno koriste cigarete, a imamo i oko 2,2 % onih koji koriste druge duvanske proizvode: elektronske cigarete, snus, snuf, šiše, pipe itd. - navela je prof. dr Ljaljević po podacima iz

Sl. 1: Zastupljenost pušenja u globalnoj populaciji

2018. Uz upozorenje da bi statistika danas bila mnogo nepovoljnija kada je riječ o upotrebi tz. “novih duvanskih proizvoda”. Naime, zbog ograničavajućih odredabi Zakona o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda, mladi sve češće pribjegavaju konzumaciji alternativnih proizvoda u zatvorenim prostorima, ali i upornom istrajavanju duvanske industrije da vrlo često reklamiraju ove proizvode kao zdravije ili kao važne za „ostavljanje duvana”. - Istraživanja pokazuju da ovi navodi nisu taćni, jer se raspolaže sa podacima o štetnosti upotrebe, kao i da mladi ljudi počinju da koriste upravo ove proizvode a da prethodno nisu koristili tradicionalne duvanske proizvode. To je novi trend o kom treba razmišljati, a pri tome, oni su zabranjeni u zemljama EU. Jedino Švedska je zemlja u kojoj se navedeni proizvodi slobodno koriste, jer su neki od njih upravo tamo proizvedeni - objasnila je ona.

Ima i vrlo mladih početnika

Posmatrano po kvantitetu upotrebe, najviše mladih koristi 2-5 cigareta dnevno. To su uglavnom periodi kad je ponašanje značajno zavisno od uticaja vršnjaka, ali je, kako upozorava prof. dr Ljaljević, nezanemarljiv broj mladih koji koriste više od 20 cigareta na dan. - Mladi najčešće počinju da eksperimentišu sa duvanom u periodu 13-15 godina, ali imamo i vrlo mladih početnika, i to se najčešće dešava u sopstvenom domu - kaže ona.

Mladima su duvanski proizvodi naročito dostupni u porodicama u kojima njihovi roditelji ili drugi članovi konzumiraju duvan i oni vrlo rano počinju da eksperimentišu sa duvanom.

- Nas u javnom zdravlju vrlo zabrinjava izloženost mladih pasivnom uticaju duvana i to u sopstvenoj kući. Polovina djece koja ne koriste duvanske proizvode konstantno su izloženi uticaju duvanskog dima. Pasivna upotreba duvana dovodi do gotovo istih komplikacija kao i aktivna - upozorava prof. dr Ljaljević. Veliki broj djece umire od pasivne izloženosti duvanskom dimu. Podaci za djecu 13-15 godina pokazuju da najveći broj njih koji koriste duvan koriste više nego jednu cigaretu dnevno.

Prognoza sumorna

Ističući da su prognoze za naredni period vrlo depresivne, prof. dr Ljaljević kaže da se smatra da će do 2050. godine pušenje u strukturi mortaliteta učestvovati čak do 70%. - Pušenje je bolest koja ima svoju šifru u međunarodnoj klasi kaciji bolesti i zahtijeva isti tretman kao i sva druga oboljenja - izričita je ona. Američka asocijacija za kontrolu bolesti uporedila je pušenje sa dijabetesom navodeći da ako dijabetes zahtijeva prevenciju i rano otkrivanje, liječenje i rehabilitaciju, to isto se očekuje da se pruži i kada je riječ o pušenju. - To bi značilo da pored individualne odgovornosti, moramo omogućiti ljudima da biraju, da imaju zdrave izbore, i, naravno, sve ove mjere koje su im neophodne u procesu ostavljanja duvana - objašnjeno je dalje.

Pušenje je opasno po zdravlje zato što se u duvanskom dimu nalazi jako veliki borj različitih materija. Novija istraživanja ukazuju da u sastav duvana ulazi čak 9,000 različitih hemijskih supstanci, od kojih je veliki broj toksičan, a čak 50 su, kako ističe prof. dr Ljaljević, sigurni kancerogeni. To stvara vrlo veliku opasnost po zdravlje.

Sl. 2: Štetni hemijski sadržaj cigarete

Kao metod za kontrolu stepena zastupljenosti nikotina, ugljen-monoksida i drugih štetnih sastojaka, preporučuje se na nacionalnom nivou obavezno kontrolisati navedene koncentracije sadržaja duvanskih proizvoda, čije su vrijednosti štampane na paklicama cigareta. - Svaka zemlja na nacionalnom nivou bi trebalo da kontroliše sve uvezene duvanske proizvode, da li su ovi podaci tačni. Ogroman je broj aditiva - kaže prof. dr Ljaljević kopji se dodaju duvasnkim proizvodima, uz opasku da Američka asocijacija za hranu, što se tiče duvanskih proizvoda, zabranjuje primjenu svih aditiva sem mentola.

Pušenje ne samo da je osnovni faktor rizika za nastanak bolesti sistema srca nego utiče na sve organe i organske sisteme. Kod duvana nema neposrednih efekata nakon konzumiranja, ali je činjenica da se u dugogodišnjem periodu upotrebe duvanskih proizvoda ostvaruju vrlo negativni efekti po zdravlje.

Skup sport

Upozoravajući da posebno zabrinjavaju sve posljedice konzumiranja duvanskih proizvoda, prof. dr Ljaljević ističe posebno teške komplikacije vezane za povećani rizik nastanka karcionma pluća, u vezi sa čime je navedeno da se za liječenje jednog oboljelog od karcinoma pluća izdvoji više desetina hiljada evra. U Crnoj Gori se godišnje registruje oko 400 novooboljelih svake godine - Kod gotovo U 95% slučajeva, prema novim svjetskim istraživanjima, pušenje predstavlja osnovni faktor rizika za nastanak karcinoma pluća. Stoga je vrlo važno da se kontinuirano radi na prevenciji pušenja, da se stvoraju uslovi za kompetentno odvikavanje od pušenja - kaže prof. dr Ljaljević. Ona je ovom prilikom podržala i ideju da u tom cilju treba raditi na formiranju savjetovališta za prevenciju komplikacija I razvoja metoda odvikavanja od upotrebe duvanskih proizvoda.

- Mi sada radimo na tome da se omogući korisnicima duvanskih proizvoda da se bezbjedno odvikavaju, da im se omogući da dođu do neophodnih preparata kako bi uspješno mogli da se odvikavaju, ali je važno da radimo i na edukaciji i da primjenjujemo ostale mjere iz Okvirne konvencije, a tu se moraju uključiti svi sektori sa aspekta svojih ingerencija - naglašeno je ovom prilikom. Vrlo je značajan ne samo uticaj roditelja na mlade, nego i njihovih vršnjaka. Ovdje se stvara prostor koji se, po ocjeni prof. dr Ljaljević može iskoristiti u procesu njihovog odvikavanja od upotrebe duvana.

Anita Đurović

Dr Marina Vuković, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, učešćem u ulcinjskom Edukativnom skupu povodom Svjetskog dana srca ukazala je na aspekt fizičke aktivnosti u kardiovaskularnom statusu osobe. Generalno, populacija danas dobrim dijelom nije fizički aktivna u dovoljnoj mjeri.

Fizička aktivnost u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja

Da zička aktivnost može biti veoma važan faktor uticaja na kardiovaskulano zdravlje pokazala je dr Marina Vuković, spec. zikalne medicine i rehabilitacije. Stručnom prezentacijom na Edukativnom skupu o zdravlju srca u Ulcinju ona je dala svestran prikaz uticaja zičke aktivnosti u prevenciji i saniranju kardiovaskularnih oboljenja.

De nišući terminologiju u vezi sa zičkom aktivnošću spec. dr Vuković je navela da zička aktivnost predstavlja bilo koji tjelesni pokret koji je proizveden od strane skeletnih mišića i zahtijeva potrošnju energije. Tu spadaju sve vrste pokreta koje jedna osoba proizvede u toku dana. Fizički trening predstavlja sistemsku zičku aktivnost na nivoima većim od uobičajenih. Vježba, kako je objašnjeno, treba da bude planirana, strukturirana i ima određeni cilj. To je poboljšanje ili održavanje zičke kondicije. Fizička spremnost odn. tnes uključuje i kardiorespiratornu kondiciju, snagu mišića, tijela i eksibilnost.

Kako se reguliše intenzitet vježbi?

U okviru pojašnjenja o intenzitetu vježbanja spec. dr Vuković je navela da se on može de nisati u apsolutnom ili relativnom smislu. Apsolutni intenzitet odražava stopu potrošnje energije tokom vježbanja i obično se izražava u metaboličkim ekvivalentima ili MET, gdje je 1 MET jednak stopi metabolizma u mirovanju od približno 3,5 ml kiseonika po kilogramu. Relativni intenzitet se odnosi na procenat aerobne snage iskorišćene tokom vježbanja i izražava se kao procenat maksimalnog otkucaja srca ili procenat Vo2max.

Aktivnosti umjerenog intenziteta su one koje se izvode pri relativnom intenzitetu od 40% do 60% Vo2max (ili apsolutnom intenzitetu od 4 do 6 MET). Aktivnosti snažnog intenziteta su, po prezentovanim podacima spec. dr Vuković, one koje se izvode pri relativnom intenzitetu većem od 60% Vo2max (ili apsolutnom intenzitetu većem od 6 MET). Na primjer, brzo hodanje na 4,8 km/h ima apsolutni intenzitet od približno 4 MET. U relativnom smislu, ovaj intenzitet se smatra laganim za 20-godišnju zdravu osobu, ali predstavlja snažan intenzitet za osobu od 80 godina.

Kakvi mogu biti efekti vježbanja?

Govoreći o efektima zičke aktivnosti spec. dr Vuković je akcentovala efekat akutne zičke aktivnosti. Za nju, kako je

objasnila, nije bitno da li neko vježba duži niz godina, da li ima dobru ili lošu zičku kondiciju, već bene ti za organizam koji se realizuju neposredno nakon vježbanja.

Pri intenzivnom vježbanju, trigliceridi u serumu se smanjuju i održavaju do 72 sata, HDL se prolazno povećava. Dolazi do akutnog smanjenja sistolnog krvnog pritiska. Ovaj efekat se održava do 12 h nakon vježbanja i ima povoljne efekte na homeostazu glukoze.

Sl. 1: Efekti zičke aktivnosti

Zastupljenost fizičke aktivnosti

Više od 1/4 odrasle svjetske populacije je nedovoljno aktivno. Jedna od 3 žene i jedan od 4 muškaraca ne upražnjavaju zičku aktivnost u dovoljnoj mjeri. Nivoi neaktivnosti su, kako je objasnila spec. dr Vuković, značajno veći u zemljama koje imaju visok lični dohodak. Iako je, kako je rekla, na globalnom planu sproveden niz aktivnosti i očekivalo se da će doći do smanjenja neaktivnosti, ipak u godinama između 2001. i 2016. neaktivnost se povećala za gotovo 5%.

dohotkom to je 25% muškaraca / 35% žena. Smatra se da je to zbog uobičajenog načina transporta, pasivnim prevozom i zbog sedentarnog načina života. Najviše zabrinjava podatak, naglasila je spec. dr Vuković, da je 81% adolescenata (11-17 godina) nedovoljno fizički aktivno, pri čemu je to 85% adolescentkinja.

Preporuke

Preporuke SZO-a projektuju da dijete treba da bude što više aktivno. Naročito mu treba dozvoljavati da se igra na podu i tako ga animirati da ne bude vezano1 duže od 1h tokom dana. Preporučeno vrijeme sna za dijete starosti do 3 mjeseca je 14-18 h, odn. 12-16 h za dijete 4-11 mjeseci. Dijete uzrasta 1-2 godine treba minimalno da bude dnevno aktivno 180 min, uz različiti intenzitet aktivnosti, pri čemu se provodi 11-14 h kvalitetnog sna. Za ovu djecu se preporučuje da ne smiju biti duže od 1h dnevno ispred ekrana. Djeca starosti 3-4 godine treba da provode najmanje 180 min u raznim zičkim aktivnostima, a minimum 60 min aktivnosti umjerenosnažnog i snažnog intenziteta.

Djeca školskog uzrasta 15-17 godina, koja su prema epidemiološkim podacima bili najneaktivnija, trebalo bi da u prosjeku sprovode zičke aktivnosti minimalno 60 minuta dnevno, umjerenog do jakog intenziteta. Uz aerobne vježbe, oni treba da uključe i vježbe snage, minimum 3 puta dnevno tokom jedne sedmice.

Za odrasle od 17-64 godine preporučuje se 150-300 minuta aerobne zičke aktivnosti umjerenog intenziteta sedmično ili 75-150 minuta aerobne zičke aktivnosti snažnog intenziteta ili njihova ekvivalentna kombinacija tokom jedne sedmice. To, kako je interpretirala spec. dr Vuković, znači da odrasli treba da budu umjereno aktivni oko 45 minuta dnevno. Takođe, treba sprovoditi aktivnosti i jačanja mišića 2 ili više puta sedmično.

Za starije od 65 godina važe iste preporuke za dužinu trajanja aerobne aktivnosti kao i za mlađe od 65 godina, ali se

uvode vježbe jačanja 3 ili više puta sedmično. Bitno je, naglasila je spec. dr Vuković, da treba uvoditi vježbe koje rade na koordinaciji i balansu, odnosno ravnoteži, da bi se prevenirali padovi koji su učestali u ovoj populaciji. Interesantno je da osobe sa hroničnim oboljenjiima imaju iste preporuke za zičku aktivnost

Trudnice treba da sprovode minimalno 150 minuta fizičke aktivnosti dnevno, umjerenog intenziteta.

Osobe sa invaliditetom imaju iste preporuke što se tiče dužine aerobnih aktivnosti. Grupa slabo pokretnih ili nepokretnih treba da praktikuje one aktivnosti gdje se angažuju trup i gornji ekstremiteti. Društvena zajednica treba da utiče na određene inkluzivne i speci čne sportske programe gdje oni mogu biti

Kako možemo povećati fizičku aktivnosti?

U svakodnevnom životu treba podsticati aktivne oblike transporta, tj. nemotorizovane: pješačenje, biciklizam. Vrtići i školske ustanove treba da obezbijede sigurne prostore gdje može da se sprovodi aktivna ali i bezbjedna aktivnost za učenike. Budući da svi treba da učestvuju u sistemu poboljšanja zičke aktivnosti, i društvena zajednica treba da omogući lagan i bezbjedan pristup.

Pružaoci zdravstvenih usluga, takođe, treba da daju doprinos savjetovanjem i podržavanjem pacijenata. Bitno je da vježba bude interesantna i raznolika da bi održala pažnju i da bi ljudi nastavili redovno da vježbaju. U cilju što uspješnije motivacije pacijenata, korisno je upotrebiti i vizuelnu stimulaciju u vidu boja, traka i sl. kako bi se pacijentima olakšale aktivnosti.

Spec. dr Vuković je ovom prilikom podsjetila na činjenicu da je SZO napravila plan za smanjenje zičke neaktivnosti do 2030. godine. Cilj je, kako je rekla, da se smanji neaktivnost za 15%. Parametri učinka prate se na osnovu podataka globalnog upitnika o zičkoj neaktivnosti.

Sl. 2: Prikaz zičkog treninga u Centru za zikalnu terapiju i rehabilitaciju Romatem Montenegro

Anita Đurović

1 Nosiljke, kolica i sl.

Brodovi - bolnice i vojna medicina u Boki

Zahvaljujući svom vojnom značaju, Boka je uvijek imala jake medicinske ustanove – VOJNIKE LIJEČILI I NA BRODOVIMA-BOLNICAMA

Zahvaljujući svom geostrateškom položaju, zaliv Boke Kotorske je kroz istoriju imao uvijek poseban vojni značaj za onog ko je njime upravljao, pa su stoga kao popratni sadržaji uređenja i utvrđivanja Boke kao vojnog uporišta, ovdje nastajali i medicinski objekti kakve drugi krajevi današnje Crne Gore nisu nikada imali prilike ni vidjeti, ni koristiti. Istovremeno, zbog bogatog iskustva osoblja koje je u njima spašavalo živote vojnika i liječilo i saniralo njihove teške povrede i ranjavanja u ratnim dejstvima, odnosno povrede tokom nesrećnih slučajeva na ratnim brodovima i podmornicama, vazduhoplovnim udesima ili podvodnim incidentima, bokeljske vojne medicinske ustanove uvijek su imale visok stručni renome, kakav je bio nedostižan za mnoge „obične“ bolnice.

Iako je tradicija civilne medicine u Boki znatno duža jer je prvi ovdašnji ljekar Lucius Luscus Euscarpus ordinirao još u 3. vijeku, prvu striktno vojnu bolnicu u Boki uspostavila je 1668. Mletačka Republika. Objekat podignut unutar gradskih zidina u blizini Gurdića funkcionisao je do 1769. Godine, kada vanredni providur Epira Đovani Đusto, po odluci Senata Mletačke republike, neposredno uz ovu, sagradio novu Vojnu bolnicu u Kotoru. On je, prema natpisu na pročelju zgrade koji i danas postoji, taj objekat podigao „za potrebe bolesnih vojnika, odmah nakon što je ugušena pobuna brđana“, a što upućuje na učešće mletačkih vojnika u eliminisanji pobune u reonu Maina, Pobora i Brajića iznad Budve, koja se desila za vrijeme vladavine Šćepana Malog u Crnoj Gori.

Koristimo priliku da se zahvalimo na nesebičnoj pomoći Siniši Lukoviću, poznatom crnogorskom novinaru, bez čijeg angažovanja ovaj tekst ne bi ugledao svjetlost dana.

Dvospratna zgrada te mletačke Vojne bolnice bila je u „L“ obliku i zatvarala je cjelinu sa zgradom stare bolnice, oslonjenom na dio gradskih zidina prema jugu, a kompleks je sadržao i posebnu kuću za tadašnjeg glavnog vojnog ljekara. Prema sačuvanim podacima, ova bolnica je krajem 18.vijeka raspolagala sa bolesničkim sobama, zajedničkim prostorijama, kuhinjom, sobama za medicinsko osoblje i privremenom crkvicom sa oltarom. Kotor je u to vrijeme imao dva ljekara, apoteku i apotekara, te hirurga-brijača.

U nekadašnjoj mletačkoj Vojnoj bolnici koja je tokom većeg dijela 19. vijeka služila i za vojne potrebe Austro-Ugarske, danas je smješten kotorski Centar za kulturu.

Nova Vojna bolnica u Kotoru, u kojoj su se mogli liječiti i civili, sagrađena je za vrijeme austro-ugarske uprave, 1875. godine u blizini Peluzice, na mjestu gdje se danas nalazi kotorska Opšta bolnica.

U hercegnovskom kraju više od tri vijeka - od 1687. pa do prve decenije 21. vijeka, djelovala je vojna bolnica. Na osnovu dokumentacije - arhivske građe, zna se da su mletačke vlasti po zauzeću Herceg Novog poslije dvovjekovne vladavine Turaka, u 17. vijeku osnovale vojnu bolnicu. Nalazila se u Starom gradu, kao i civilna bolnica, uz crkvu kapucina Sv. Franje.

Siniša Luković

Stojan Terzić

Boka je ipak najpoznatija po velikoj Vojnoj (mornaričkoj)

bolnici Meljine, koju je sredinom 19. vijeka, na obroncima Savine u blizini nekadašnjeg velikog mletačkog lazareta (karantina) u Meljinama, počela graditi Austro-Ugarska. Bečka carevina je inače, Boku tokom 19. vijeka intenzivno utvrđivala, gradila i razvijala kao svoju, drugu po važnosti, vojnopomorsku bazu na Jadranu. „Primorska tvrđava Boka“ kako je bio zvaničan naziv ovog kompleksnog sistema utvrđenja, forova, baterija, kasarni, skladišta, brodogradilišta, aerodroma, magacina i drugih vojnih objekata, iziskivala je i preduzimanje opsežnih mjera u cilju sanitetskog zbrinjavanja trupa u tvrđavi, ali i posada ratnih brodva koji su bili bazirani u zalivu. Iako su skoro svi tvrđavski objekti i gotovo svi brodovi što su bili na vezovima ili sidrištima u zalivu, imali vlastito sanitetsko osoblje i ambulante, moralo se sistematski i ozbiljno prići rješavanju složenijih medicinskih potreba koje su se neminovno javljale u bazi gdje je bilo nekoliko desetina hiljada vojnika i brojno civilno osoblje. Stoga su sagrađene ili u postojećim prenamijenjenim obkjektima opremljene manje bolnice u Perastu, Kotoru, Budvi, kao i nove bolnice u tzv. utvrđenim logorima Crkvice, odnosno Njeguši kasnije tokom Prvog svjetskog rata i proboja lovćenskog fronta. Impozatni stari mletački karantin iz 1732. u Meljinama je prilagođen novim potrebama i dograđen, ali je vrhunac svega bila gradnja potpuno nove tzv. „Carske i Kraljevske Tvrđavske bolnice broj 2“ (K.u.K. Festungsspital Nr.2) u Meljinama.

Većina dokumenata o gradnji bolnice na žalost je izgubljena tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, ali se iz onoga što se još može naći po bečkim arhivima da naslutiti da je Austro-Ugarska otkupljivala zemlju za gradnju i širenje bolničkog kompleksa u Meljinama od polovine, pa sve do početka osamdesetih godina 19. vijeka, i da je taj kompleks postepeno rastao. Festungsspital Nr.2 bila je okosnica medicinskog obezbjeđivanja svog osoblja Primorske tvrđave Boka u složenijim hirurškim zahvatima i liječenja u slučaju težeg obolijevanja ili povređivanja. Osim prostorija za smještaj bolesnika, ljekara i medicinskog osoblja, bolnica je imala operacionu dvoranu, niz laboratorija, najmoderniji rendgen uređaj, ambulante, skladišta za materijal i opremu, veliku parnu perionicu-vešeraj, čak i sopstvenu malu fabriku leda. U njoj je radilo par desetina ljekara opšte prakse i specijalista, te dosta nižeg medicinskog i pomoćnog osoblja. Osim za vojno osoblje, ona je povremeno pružala usluge i civilnom stanovništvu. Kakav je medicinski kompleks u Meljinama napravila Austro-Ugarska prije skoro vijek ipo, svjedoči i podatak da je Vojna bolnica Meljine nakon Prvog svjetskog rata postala glavna Mornarička bolnica Kraljevine Jugoslavije. Kada je izbio Drugi svjetski rat u Jugoslaviji 1941., Mornarička bolnica Meljine imala je kapacitet od 280 kreveta a u njoj je radilo 35 ljekara-o cira, 11 civilnih lica i 216 podo cira i mornara. Bolnicu su za svoje potrebe tokom rata koristili Italijani i Njemci, a nakon oslobođenja 1945., Meljine su postale jedna od najvećih i najbolje opremljenih vojnih bolnica u nekadašnjoj SFRJ, koja je pored ostaloga imala i posebno odjeljenje za hiperbaričnu medicinu.

Kao što to danas u suočavanju sa epidemijom koronavirusa u Njujorku radi Vlada SAD, koja je u tamošnju luku za ispomoć njujorškim medicinksim ustanovama uputila i veliki brod-bolnicu kapaciteta 1.000 kreveta USNS „Comfort“ američke Ratne mornarice, tako su se brodovi-bolnice nekada veoma koristili i u Boki Kotorskoj. Naime, tokom Prvog svjetskog rata Carska i Kraljevska mornarica Austro-Ugarske mobilisala je više civilnih plovila, prvenstveno većih putničkih parobroda i opremila ih da služe za transport,

ali i njegu ranjenika i bolesnika. Propisno označeni u skladu sa odredbama Ženevske konvencije (trup ofarban u bijelo sa velikom zelenom linijom i oznakama Crvenog krsta na bokovima, dimnjaci ofabrani u žuto sa istaknutom oznakom Crvenog krsta na njima), ovi brodovi bi uz svoje civilno ime dobijali i službenu vojnu oznaku Spitalschi (Bolnilki brod) i rimski redni broj. Tako umreženi i opremljeni da se na njima mogu izvoditi i operativni zahvati, a ranjenicima i bolesnicima pružiti sva neophodna njega, ovi brodovi tokom Prvog svjetskog rata su stalno vozili po Jadranu, posebno na njegovom južnom dijelu, evakuišući ranjene, povrijeđene i bolesne austro-ugarske vojnike sa ratišta u Albaniji i Crnoj Gori prije njene kapitaluacije u januaru 1916. Pri tome su često dolazili i duže vrijeme boravili u Boki koja im je bila privremena baza. Već na početku rata u ljeto 1914. austro-ugarska mornarica mobilizuje i kao bolničke brodove oprema putničke parobrode „Baron Call“, „Africa“, „Elektra“, „Metkovich“ i „Tirol“ kompanije Lloyd Austriaco iz Trsta, dok je austrougarska vojska kupila remorker „Lissa“ od Pomorske uprave Trsta da bi ga koristila za transport povrijeđenih i ranjenih vojnika unutar zaliva Boke Kotorske. Do kraja te godine bolničkim plovilima prevezena su 742 ranjenika. Naredne godine nije bilo transporta ranjenika bolničkim brodovima, ali nakon pada Crne Gore i proboja austrougarskih trupa u Albaniju, potreba za njima raste pa se kao bolnilki brodovi mobilišu i opremaju i parobrodi „Wien“, „Helouan“, „Argentina“, „Oceania“, kao i „Graf Wurmbrand“ koji je pripadao poznatom tršćanskom brodovlasniku rodom iz Boke, Bogdanu Tripkoviću. Godine 1916. za transpor ranjenih i povrijeđenih vojnika unutar zaliva Boke mobilišu se i dva manja privatna broda – mali motorni jedrenjak „Tivat“ od 48 BRT, i parobrod „Szamos“ od 138 BRT. Aprila te godine bolnički brod „Tirol“ pred Dračom nalijeće na italijansku morsku minu od čije eksplozije biva teško oštećen a u tom incidentu poginulo je 40 ljudi. Oštećeni „Tirol“ dotegljen je iz Albanije u Boku gdje je privremeno „zakrpljen“ da izdrži ostatak putovanja do brodogradilišta na sjevernom Jadranu gdje je popravljen i vraćen u službu.

Početkom 1918. Boka Kotorska dobija i svoj posebni, tzv. stacionarni bolnički brod – putnički brod „Sophie Hohenberg“ od 5.500 tona, kompanije Austro-Americana. Taj brod je još od početka rata 1914. bio vezan u Herceg Novom, gdje je zbog svojih velikih frižidera u štivama služio kao plutajuće skladište smrznutog mesa, da bi početkom 1918. „Sophie Hohenberg“ opremljena neophodnom medicinskom opremom i sa ukrcanim ljekarima i medicinskim sestrama bio usidren ispod Đenovića, gdje je služio kao stacionarni bolnički brod do kraja rata. Za razliku od drugih austro-ugarskih bolničkih brodova koji to nisu činili, „Sophie Hohenberg“ je u Boki povremeno u manjoj mjeri zdravstvene usluge, pored vojnom osoblju pružao i civilima. Inače, tokom tri posljednje godine rata, austrougarski bolnički brodovi transportovali su i na njima se liječilo ukupno preko 128.000 ranjenika i bolesnika.

Hronika -

01. oktobar - Austrijanci nezadovoljni zdravstvenim sistemom

Austrijanci nijesu baš zadovoljni svojim zdravstvenim sistemom, pokazuje istraživanje Instituta za empirijsko socijalno istraživanje (IFES).

Samo tijesna većina od 56 odsto stanovnika Austrije i 54 procenata ljekara i farmaceuta navelo je da je zadovoljno zdravstvenim sistemom.

- Time smo daleko udaljeni od vrlo dobrog rezultataistakao je Rajnhard Raml iz IFES-a.

Građani i ljekari kritikuju najviše to da ima nedovoljno osoblja u zdravstvu. Takođe, građani i ljekari smatraju da u Austriji postoji "medicina dvije klase". Tako 79 odsto tvrdi da ljudi koji sebi mogu da priušte zdravstvene usluge u privatnim klinikama mnogo brže dobiju medicinski tretman.

Samo 22 odsto gađana smatra da je zdravstveni sistem fer, i da svi dobijaju isti tretman. Isto mišljenje ima 43 odsto medicinskog osoblja. Najviše povjerenja Austrijanci imaju u svog "kućnog" odnosno izabranog ljekara. Tanjug

02. oktobar - Nove podvarijante omikrona sve lakše izbjegavaju imunitet – Velika Britanija

Najčešći simptomi covida-19 koji muče Britance su se promijenili, upozorili su stručnjaci. Kako javlja e Sun, ta informacija se pojavila u trenutku kada je nagli porast slučajeva naveo neke stručnjake da upozore da je Ujedinjeno Kraljevstvo na ivici "razornog" novog talasa ove zime.

Infekcije covidom-19 u Ujedinjenom Kraljevstvu porasle su za 72 posto od prošlog mjeseca, prema najnovijim podacima aplikacije ZOE. Trenutno se procjenjuje da je u Ujedinjenom Kraljevstvu 176.090 novih simptomatskih slučajeva dnevno, dok Kancelarija za nacionalnu statistiku pokazuje da je trenutno zaraženo oko milion ljudi.

I dok su nekada temperatura i gubitak ukusa ili mirisa bili rani znakovi upozorenja na virus, aplikacija za praćenje simptoma otkrila je da su se najčešći simptomi promijenili. Sada je bol u grlu najčešći simptom covida-19.

Prof. Tim Spector, suosnivač aplikacije Covid ZOE, rekao je za e Independent da mnogi ljudi još uvijek koriste vladine smjernice o simptomima "koje su pogrešne".

- U ovom trenutku covid počinje grloboljom kod dvije trećine ljudi. Temperatura i gubitak mirisa sada su stvarno rijetki – tako da mnogi stari ljudi možda misle da nemaju covid. Misle da je prehlada i da se ne trebaju testirati - objasnio je prof. Spector.

On je takođe pokazao da su rani podaci pokazali da nove podvarijante omikrona sve lakše izbjegavaju imunitet i da bi

mogle prouzrokovati "prave probleme" Ujedinjenom Kraljevstvu kako se približava zima s NHS-om koji je "već na koljenima". Danas.hr

03. oktobar - Nobelova nagrada za medicinu i fiziologiju pošla u Švedsku

Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu i ziologiju je Šveđanin Svante Paabo za rad na genomima izumrlih hominida i ljudskoj evoluciji, objavila je u Stockholmu Nobelova skupština.

Proglašenjem dobitnika Nobelove nagrade u kategoriji medicine na Institutu Karolinska u Stockholmu počela je nedjelja u kojoj će biti objavljene nagrade i za ziku i hemiju, književnost i mir. Jedino se dobitnik Nobelove nagrade za mir objavljuje u Oslu.

Nobelova nagrada za ekonomiju biće objavljena kasnije, iako se ne temelji na konačnoj oporuci donatora nagrade i izumitelja dinamita Alfreda Nobela (1833.-1896.).

Nagrade se dodjeljuju na godišnjicu Nobelove smrti 10. decembar.

Prošle godine Nobelova nagrada za medicinu pripala je naučnicima Davidu Juliusu i Ardemu Patapoutianu za otkriće ćelijeskih receptora koje ljudi koriste za osjećaj temperature i dodira.

Nobelove nagrade prati novčani iznos od 10 miliona švedskih kruna po kategoriji. Hina

05. oktobar – U liječenju karcinoma jednjaka mogle bi pomoći tablete za erektivnu disfukciju – Velika Britanija

Ljekovi koji se rutinski koriste za liječenje erektilne disfunkcije mogli bi povećati stope preživljavanja kod ljudi s određenim vrstama karcinoma čineći njihovo liječenje djelotvornijim. Istraživači u Ujedinjenom Kraljevstvu otkrili su da ljekovi koji se nazivaju inhibitori fosfodiesteraze tipa 5 (PDE5), uključujući Viagru, potencijalno mogu poboljšati odgovor bolesnika sa karcinomom jednjaka na hemoterapiju.

Iako je relativno rijedak, upravo je karcionom jednjaka jedan od najopasnijih karcinoma jer ne samo da je u porastu, nego je usprkos svim dostignućima često smrtonosan. U incidenciji raka probavnih organa jednjak je na šestom mjestu, a ono što posebno zabrinjava je to što se uprkos svim medicinskim dostignućima, stopa smrtnosti ne smanjuje. Prognoza najviše zavisi o

stadiji bolesti, ali konačno preživljavanje je loše - petogodišnje preživljenje je manje od 5 posto, jer se većina karcinoma otkriva u uznapredovaloj fazi bolesti. Dodatno, tumorne ćelije slabo reaguju na hemoterapiju, što bi korištenje novog lijeka moglo promijeniti.

- Karcinom jednjaka teško je liječiti jer oko 80 posto ljudi ne reaguje na hemoterapiju – istakao je dr Tim Underwood, profesor gastrointestinalne hirurgije na Univerzitetu Southampton, koji je vodio ovo istraživanje. Nova studija, objavljena u časopisu Cell Reports Medicine, sugeriše da bi inhibitori PDE5 mogli poboljšati ishode pacijenata, prenosi Daily Mail.

Ljekovi djeluju na glatke (autonomne) mišiće, čineći ih opuštenima. U slučaju impotencije, ovo pomaže glatkim mišićima krvnih sudova da se opuste i prošire, povećavajući protok krvi u penis. Kod karcinoma, ljekovi pomažu tako što ciljaju ćelije koje se nazivaju broblasti povezani sa karcinomom, a nalaze se u području koje okružuje karcinom, uključujući karcinom prostate i pluća, kao i jednjaka.

Fibroblasti pomažu u stvaranju zdravog vezivnog tkiva koje daje osnovnu strukturu organa i ljudskog tkiva. Međutim, ćelije karcinoma šalju hemijske signale koji kvare broblaste i mijenjaju njihovu prirodu - zapravo broblasti počinju da nalikuju glatkim mišićima, tako da podržavaju rast karcinoma i grade njegovu otpornost na hemoterapiju.

Ljekovi inhibitori PDE5 opuštaju strukturu broblasta karcinoma, tako da oni postaju mlitavi, što znači da više ne mogu pomoći tumoru da napreduje i raste. Kad je tim iz Southamptona testirao ljekove inhibitore PDE5 na ćelijama raka u laboratoriju i na miševima, otkrili su da je hemoterapija tada bila djelotvorna u 75 posto slučajeva, u poređenju sa uobičajenih 20 posto pacijenata oboljelih od karcinoma jednjaka. Tim se nada da će uskoro započeti ispitivanja na ljudima a da će se terapija pokazati uspješnom i kod drugih vrsta raka. Magazin.hr

07. oktobar - Španiji nedostaju pedijatri – oko 600.000 djece bez ljekara

Više od 600.000 djece i adolescenata u Španiji nema pedijatra ili nekog drugog ljekara koji bi se brinuo o njima, pokazuju podaci španskog udruženja pedijatara primarne zdravstvene zaštite.

Prestonica Madrid i oblast Navare su zajednice sa najvećim de citom ovih profesionalaca, a slijede Andaluzija i Katalonija. Procjenjuje se da nedostaje još 600 ljekara da bi se popunile ove pozicije, izvještava RTVE.

Mnogo je faktora koji su doveli do ove situacije: nesigurni uslovi u kojima ljekari rade, prepune čekaonice gdje postoji samo jedan profesionalac, velika ruralna područja koja treba pokriti, kao i nedostatak medicinskih sestara.

Skoro polovina ove radne snage je starija od 55 godina i otići će u penziju za nekoliko godina.

- Pedijatri biraju drugu vrstu posla, jer često rade prekovremeno uz žestok pritisak. S druge strane, značajan procenat nas pedijatara je pred penzijom i uskoro ćemo se povući – kazao je dr Dora Beharano, pedijatar i delegat Madridskog udruženja ljekara i diplomaca (AMITS).

S obzirom na situaciju manjeg broja pedijatara, konsultacije po djetetu traju kraće.

Stručnjaci upozoravaju da će se, ukoliko se djeca ne zbrinu na vrijeme, povećavati broj slučajeva poremećaja u ishrani i psihičkih problema, kao i broj djece sa poteškoćama u neurološkom ili govornom razvoju. Tanjug

08. oktobar - Stvoren hibridni supercovid sa smrtnošću od čak 80 posto - SAD

Naučnici sa Univerziteta u Bostonu spojili su omikron i originalni wuhanski soj što je izazvalo skepsu kod nekih njihovih kolega, pišu britanski mediji. Prof. dr Shmuel Shapira, izraleski naučnik, rekao je: "Ovo bi trebalo biti potpuno zabranjeno, to je igranje vatrom".

- Želimo li izbjeći sljedeću pandemiju generisanu u laboratoriji, imperativ je pojačati nadzor istraživanja potencijalnih patogena pandemije – kazao je dr Richard Ebright, hemičar sa Univerziteta Rutgers u New Brunswicku.

Neki doktori su ovo istraživanje nazvali "ludilom" i "totalno neodgovornim".

Virus koristi šiljasti protein da se uhvati i uđe u ćelije koje in cira. Omicronov šiljak ima desetine mutacija, što ga čini posebno zaraznim. Kada je grupa miševa bila izložena standardnom Omicronu, svi su preživjeli i imali su samo 'blage' simptome. Međutim, 80 posto onih koji su bili izloženi hibridnom soju je umrlo.

Kritičari dovode u pitanje naučnu vrijednost ove studije i tvrde da njezini potencijalni rizici i dobrobiti nijesu pravilno pregledani prije nego što je studija sprovedena. Neki naučnici dovode u pitanje relevantnost studije za zaštitu ljudskog zdravlja te kažu da se nalazi dobijeni na miševima često ne mogu prenijeti na ljude. Magazin.hr

10. oktobar - Merk i Moderna razvijaju vakcinu protiv karcinoma

Kompanija Merk odlučila je da zajedno sa kompanijom Moderna razvije personalizovanu mRNK vakcinu protiv karcinoma.

Modernina eksperimentalna vakcina testira se u kombinaciji sa Merkovom popularnom imunoterapijom protiv karcinoma, i nalazi se u srednjoj fazi ispitivanja za liječenje pacijenata sa melanomom.

Podaci o vakcini, mRNK-4157, očekuju se u krajem ove godine.

Očekuje se da će se veliko tržište vakcina protiv kovida19, kakvo je bilo 2021. godine, smanjiti u narednim godinama, a Moderna polaže nade u svoje vakcine protiv gripa i respiratornog sincicijalnog virusa.

Vakcina protiv karcinoma je prilagođena svakom pacijentu da generiše T-ćelije, ključni dio imunološkog odgovora tijela, na osnovu speci čnog mutacionog potpisa tumora. Još 2016. godini, kompanije Merk i Moderna ušle su u strateško partnerstvo za razvoj personalizovane vakcine za liječenje različitih vrsta carcinoma. Rojters

11. oktobar - Spremili zalihe lijeka protiv radijacije - SAD

Američka vlada kupila je zalihe lijeka dizajniranog za liječenje povreda krvnih zrnaca nakon radioloških i nuklearnih

hitnih slučajeva, u vrijednosti od 290 miliona, kao dio "dugogodišnjih napora da se pripremi za potencijalne zdravstvene uticaje prijetnji po nacionalnu bezbjednost", prenosi Reuters.

Portparol Odjeljenja za zdravstvo i socijalne usluge (HHS) je rekao da je to dio tekućih napora da se pripremi za širok spektar prijetnji, uključujući hemijske, biološke, radiološke, nuklearne i prijetnje od novih zaraznih bolesti.

Uz sredstva iz Project Bioshield Act, zakona usvojenog 2004. godine, HHS podržava razvoj dijagnostike, vakcina i tretmana, kako bi se odgovorilo na potencijalne zdravstvene uticaje takvih prijetnji.

Kada je razvoj uspješan, HHS kupuje proizvode za nacionalnu spremnost.

Zabrinutost oko potencijalne upotrebe nuklearnog oružja porasla je nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin poslednjih nedelja upozorio da je spreman da ga upotrijebi za odbranu Rusije, upozoravajući da to nije blef.

Bijela kuća je više puta ponavljala da nije vidjela nikakve indikacije da se Rusija sprema da upotrijebi nuklearno oružje uprkos onome što naziva Putinovim "zveckanjem nuklearnom sabljom".

Predsjednik Džo Bajden rekao je da je prijetnja Putina da će upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini dovela svijet bliže "Armagedonu" nego u bilo kom trenutku od kubanske raketne krize. Alo.rs

12. oktobar - Bebe rođene u kovid-karantinu sporije razvijaju neke vještine - Irska

Bebe rođene tokom prvog kovid-karantina imale su manje prekretnica u razvoju sa godinu dana nego one rođene prije pandemije iako su možda brže puzale, ukazuju podaci. Oko 600.000 beba je rođeno u Britaniji, a još 60.000 u Irskoj u 2020. kada su zbog kovid-restrikcija i nošenja maski obustavljene mnoge društvene aktivnosti, uključujući grupne igre najmlađih, izleti trudnica i zagrljaji s roditeljima. Roditelji i psiholozi od tada razmišljaju o uticaju takve iznuđene izolacije na društveni razvoj beba.

- Karantin je naročito bio strog u Irskoj. Tokom prvih šest mjeseci porodice koje smo proučavali su bile u kontaktu sa u prosjeku samo četvoro drugih ljudi izvan porodične jedinice, a svaka četvrta beba se do svojih godinu dana nije susrela s drugim djetetom svog uzrasta - rekla je dr Sjuzan Birn, dječji neurolog na Kraljevskom koledžu hirurga u Irskoj.

Da bi istražili kako je ovo uticalo na njihov razvoj, dr Birn i njene kolege su tražili od roditelja 309 „pandemijskih“ beba da kada napune 12 mjeseci, procjenjuju njihovu sposobnost puzanja, podizanja malih predmeta koristeći palac i kažiprst, jasnog izgovaranja bar jedne smislene riječi kao i još sedam razvojnih prekretnica. Sve bebe su rođene između marta i maja 2020.

Kako piše Gardijan, studija, koja je objavljena u Archives of disease in childhood, ukazala je da karantin u pandemiji ima male, ali mjerljive uticaje na jezičke i komunikativne vještine beba – u poređenju s bebama rođenim prije pandemije, postojala je manja vjerovatnoća da jasno izgovore jednu smislenu riječ (89 odsto prema 77 odsto), da pokazuju na ljude ili predmete (93 u odnosu na 84 odsto) ili da mahnu. Međutim, više njih je

moglo da puzi (91 odsto prema 97,5 odsto) – vjerovatno zbog toga što su više vremena provodile na podu, umjesto u sjedištima automobila i kolicima.

13. oktobar - Novi lijek protiv Alchajmerove bolesti istorijski pomak

Preliminarni rezultati ispitivanja pokazali su da izgleda da novi lijek usporava Alchajmerovu bolest i to je „istorijski trenutak“, tvrde stručnjaci.

Farmaceutske kompanije Eisai i Biogen saopštile su da njihov lijek djeluje kada se daje u ranim fazama bolesti. Detaljniji rezultati istraživanja tek treba da budu objavljeni, ali djeluje da lijek usporava razvoj bolesti.

Čak i sa ovako ograničenim podacima istraživanja, ova vijest je izazvala uzbuđenje među naučnicima i organizacijama koji se bave demencijom.

Lijek Lekanemab je osmišljen tako da uklanja grudvice toksičnih beta-amiloid proteina, koje se stvaraju u mozgu ljudi oboljelih od Alchajmerove bolesti. Mnoga druga testiranja ljekova nijesu donijela dobre rezultate, što je dovelo do pitanja da li amiloid zaista izaziva ovu bolest. Tokom ispitivanja 1.795 dobrovoljaca u ranim fazama bolesti dobijalo je injekciju Lekanemaba na svake dvije nedelje i redovno im je provjeravano pamćenje i mentalna sposobnost.

- Stopa opadanja saznajnih sposobnosti se smanjila za 27 odsto u poređenju sa ljudim kojima su dati placebo ljekovi tokom 18 mjeseci testiranja - rekli su iz farmaceutske kompanije. Pokazalo se i da je nivo otrovnog proteina opao u mozgu pacijenata. Terapija je izazvala nuspojave poput oticanja mozga i glavobolja. Lijek nije bio djelotvoran na druge oblike demencije. Podnijeti su zahtjevi za dobijanje upotrebne dozvole za ovaj lijek u Americi, Evropi i Japanu.

- Ovo je napredak i istorijski momenat za istraživanje demencije pošto je Lekanemab prvi lijek ove generacije koji se u kliničkim ispitivanjima pokazao da uspješno usporava smanjenje kognitivnih funkcija – kazala je dr Suzan Kolhas, direktorka britanskog Istraživačkog centra za Alchajmerovu bolest.

Prof. dr Džon Hardi sa Univerzitetskog koledža u Londonu kaže da su rezultati istraživanja „stvarno ohrabrujući“, a ovo „djeluje kao prvo pozitivno mehanističko ispitivanje terapije Alchajmerove bolesti“.

- Rezultati djeluju skromno, ali stvarno. Očigledno je da ovo nije čarobni štapić, ali čini se kao de nitivan ‘kraj početka' – naglasio je prof. Hardi.

- Ovo je nedvosmisleno statistički pozitivan rezultat i predstavlja istorijski momenat, gdje prvi put vidimo uvjerljive promjene Alchajmerove bolesti - istakao je prof. dr Rob Hauard sa Univerziteta Kalifornija i stručnjak za psihijatriju starih. BBC

15. oktobar - Zabranili upotrebu sirupa zbog smrti stotinu djece - Indonezija

Indonezija je privremeno zabranila upotrebu svih medicinskih sirupa nakon što je smrt 99 djece tokom ove godine dovedena u vezu sa korišćenjem pojedinih sirupa i u toku je istraga o tim slučajevima, saopštio je indonežanski ministar zdravlja Budi Gunadi Sadikin.

On je rekao da se sumnja da su pojedini sirupi koje su koristila djeca sa akutnom bolešću bubrega, uglavnom uzrasta ispod pet godina, izazvala smrtni ishod kod 99 djece, objavio je BBC.

- Ti sirupi su sadržali etilen glikol i dietilen glikol, a da uopšte nije trebalo da sadrže te supstance ili u veoma malom procentu. Iste supstance pronađene i u nekim medikamentima koji se primjenjuju lokalno - istakao je ministar Sadikin. Nije jasno da li su ti sirupi uvezeni u Indoneziju ili su domaće proizvodnje, naveo je BBC.

U Gambiji je prije nekoliko sedmica objavljeno da je sirup protiv kašlja doveden u vezu sa smrću gotovo 70 djece.

Svjetska zdravstvena organizacija je ovog mjeseca izdala globalno upozorenje da se četiri vrste sirupa protiv kašlja, proizvedene u Indiji, dovode u vezu sa smrću više od 70 djece u Gambiji. Tanjug

17. oktobar - Inflacija prijeti da zatvori bolnice - Njemačka

Teška vremena za bolnice u Njemačkoj. Troškovi rastu, navodi se u upozoravajućem obraćanju ministru zdravlja Karlu Lauterbahu.

Zdravstveni radnici u toj zemlji upozoravaju na zatvaranje klinika zbog visoke in acije i povećanih cijena energenata.

- Približavamo se dramatičnom uskom grlu likvidnosti u bolnicama - napisao je predstavnik u pismu saveznom ministru zdravlja Karlu Lauterbahu, piše njemački RND.

- Kao rezultat toga, u narednim mjesecima će neizbježno doći do zatvaranja i ograničenja u radu u njezi pacijenata - dodato je. Već ove godine sve bolnice nijesu mogle da isplate dnevnice za praznik. A po riječima predsjednika udruženja sa tim nema veze uprava bolnice, već politika. On je kritikovao to što je Lauterbah u razgovoru početkom oktobra prvo prihvatio ocjene zdravstvenih radnika, a potom ih javno doveo u pitanje u Bundestagu. Ponašanje ministra je nazvano "iritantnim", a upućen mu je i poziv da konačno pokrene obećani paket pomoći za bolnice.

Prema njihovim proračunima in acija i dodatni troškovi u vezi sa energentima, koje ne nadoknađuju zdravstvene osiguravajuće kuće, u periodu od 2021. do 2023. godine iznose ukupno 15,5 milijardi eura. Telegraf.rs

18. oktobar - Skoro svaki deseti radnik zaražen koronavirusom ide na posao

Skoro svaka deseta osoba koja je pozitivno testirana na koronavirus, u slučaju lakšeg toka bolesti odlazi na svoje radno mjesto, piše DW. Devet posto oboljelih i dalje odlazi na posao, 17% radi od kuće, a 17% ih nekoliko dana provede u svom domu dok ne prođu najteži simptomi, objavila je medijska grupacija Funke. Pritom se citiraju rezultate reprezentativne studije Rad 2022 koju je sprovelo zdravstveno osiguranje Pronova BKK. U sklopu istraživanja tokom septembra ispitano je 1200 zaposlenih. Osam posto o (ne)odlasku na radno mjesto odluku donose zavisno o tome kakva je situacija na poslu; 33% u slučaju lakšeg toka bolesti ostaju kod kuće sve dok ne ozdrave, a 16% ih je izjavilo da do sada još nijesu bili in cirani koronavirusom.

- Ko se ne oporavi na miru rizikuje da virusno oboljenje zahvati i srce ili druge organe, odnosno da se zbog ljekova pogoršaju neki potisnuti simptomi - kazao je dr Gerd Herold, savjetnik Pronova BKK.

- Osim toga, može da zarazi i druge radnike. Odlazak na posao, odnosno u kancelariju, i to usprkos pozitivnom testu na koronu je neprihvatljiva opasnost – istakao je dr Herold.

Iskustva po pitanju zaštite od infekcija tokom pandemije koronavirusa nijesu ništa promijenila vezano za naviku da na posao idu i bolesne osobe, dodaje dr Herold.

Većina ispitanih poslodavaca, sudeći po rezultatima studije, odlazi na posao i u slučaju bolesti. Samo 28% radnika u slučaju bolesti dosljedno ostaje kod kuće – i ne rade.

Na posao najčešće odlaze ljudi koji imaju problema s bolovima u leđima, njih 49% i dalje ide na radno mjesto; 38% ispitanih radi uprkos nekoj alergiji. Na posao dolazi i trećina zaposlenih koji imaju psihosomatske ili psihičke probleme. Danas.hr

19. oktobar - Podsjećaju da je kovid-19 i dalje globalna zdravstvena opasnost – SZO

Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da kovid-19 ostaje globalna vanredna situacija, skoro tri godine nakon što je prvi put proglašena.

Komitet SZO za hitne slučajeve prvi put je dao izjavu za kovid-19 30. januara 2020.

Agencija UN je posljednjih mjeseci saopštila da, iako u nekim djelovima svijeta broj slučajeva pada, zemlje i dalje moraju da zadrže budnost i da se zalažu za vakcinaciju najugroženije populacije, prenosi Reuters.

- Iako je percepcija javnosti da je pandemija gotova u nekim djelovima svijeta, ona ostaje javnozdravstveni događaj koji nastavlja da negativno i snažno utiče na zdravlje svjetske populacije - saopštio je komitet SZO.

Napominje se da, iako je broj nedjeljnih smrtnih slučajeva najmanji od početka pandemije, oni su i dalje visoki u poređenju sa drugim virusima.

- Ova pandemija nas je ranije iznenadila, a možda to i ponovo učini - rekao je generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus. N1

20. oktobar - Revolucionarna nova pretraga može predvidjeti nastanak čak četiri vrste raka – Velika Britanija

Novi test koji su razvili naučnici može tačno testirati promjene ćelija koje bi mogle dovesti do smrtonosnog raka grlića maternice. Takođe, može pokupiti DNK markere za neke druge vrste raka, što znači da bi se u budućnosti mogao koristiti kao prediktivni test za rak dojke, maternice, grlića maternice i jajnika. Kada je testiran na rak grlića maternice, pokazao se boljim od trenutno dostupnih metoda za otkrivanje onih s uznapredovalim ćelijskim promjenama kojima je potrebno liječenje, piše e Sun.

Za one bez promjena ćelija, ali koji su imali humani papiloma virus (HPV) koji uzrokuje većinu slučajeva raka grlića maternice, otkrio je 55 posto ljudi koji bi doživjeli promjene

ćelija u sljedeće četiri godine. Za potrebe studije, stručnjaci su posmatrali metilaciju DNK, koja djeluje kao dodatni sloj informacija povrh DNK.

DNK sadrži sve gene koje ljudi nasljeđuju od oba roditelja, dok metilacija DNK govori ćelijama koje djelove DNK treba čitati. Metilacija DNK je biološki ćelijski proces na DNK. Ne sprječava replikaciju molekula DNK. Metiliranje se odvija na citozinskim ostacima koji prethode gvaninima u polinukleotidnom lancu. Ovim se procesom inhibira prepisivanje gena. Metiliranje inhibira transkripciju gena.

Loše navike kao što su pušenje, loša ishrana i prekomjerna tjelesna težina mogu promijeniti ove markere i promijeniti način na koji se ćelija ponaša. Pomno promatrajući metilaciju DNK, naučnici misle da mogu otkriti rak i možda predvidjeti rizik koji neko ima od razvoja raka u budućnosti.

Prethodne studije o novom testu uz korištenje uzoraka grlića maternice sugerisale su tačnost u predviđanju žena s rakom dojke ili jajnika.

Nova studija, objavljena u časopisu Genome Medicine, uključila je 1254 uzorka cervikalnog probira žena s promjenama ćelija u rasponu od nižeg do visokog rizika, žena s HPV-om, ali bez promjena ćelija cerviksa, i uzoraka žena bez promjena ćelija cerviksa koje su nastavile da razvijaju visokorizične promjene ćelija unutar četiri godine.

- Vakcinacija protiv virusa koji uzrokuje rak grlića maternice sada se široko primjenjuje i dovodi do promjena u količini i vrsti virusa koji cirkuliše u zajednici. Naši pristupi pregledu grlića maternice moraju se prilagoditi kako bi programi i dalje donosili korist.

- Želimo spriječiti rak, a znamo da kod raka grlića maternice možemo intervenisati u ranoj fazi. Ova nova metoda je speci čnija i ne dovodi do pretjeranog liječenja, što je dobra vijest za prevenciju raka grlića maternice i sjajna vijest za sve koji se moraju pregledati – kazala je Athena Lamnisos, izvršna direktorica dobrotvorne organizacije Eve Appeal.

Prema jednom istraživanju, svake godine u Ujedinjenom Kraljevstvu ima oko 3200 novih slučajeva raka grlića maternice i oko 850 smrtnih slučajeva. Otprilike polovina žena s tom bolešću preživi 10 ili više godina. Magazin.hr

23. oktobar - Svijet pogođen nestašicom ljekova

Na popisu Saveznog instituta za ljekove i medicinska sredstva (BfArM) nalaze se ljekovi za HIV, kao i inzulin koji ljudi s dijabetesom tipa 1 moraju redovo da ubrizgavaju. U Njemačkoj postoje uska grla s isporukama narudžbi, ali prema BfArM-u još uvijek nema problema u snadbjevanju pacijenata, piše Deutsche Welle. Oko 300 različitih ljekova trenutno nije dostupno - samo u Njemačkoj. Većinom je dostupna alternativa, ali ne uvijek.

- Usko grlo u isporukama je prekid isporuke uobičajenog obima za koji se očekuje da će trajati duže vremena ili značajno povećana potražnja koja se ne može adekvatno zadovoljiti - navodi se na web stranici tog Saveznog zavoda.

Ovdje je posebno važno postoje li alternativni preparati za terapiju i jesu li ti ljekovi trenutno na tržištu, ali kratkoročni problemi s isporukom takođe predstavljaju značajan dodatni teret za apoteke, jer čak i ako su alternative dostupne, prvo ih treba pronaći i nabaviti. Uz to, takva situacija stvara stres pacijentima:

možda su godinama uzimali isti lijek, a sada se od njih iznenada traži da pređu na drugi lijek - samo zato što tog njihovog lijeka nema na tržištu.

Osim inzulina i ljekova protiv HIV-a, nedostaju i antibiotici, sprejevi za astmu, ljekovi protiv visokog pritiska, protiv karcinoma, protiv epilepsije, pa čak i protiv bolova.

Ljudi koji pate od raka ili dijabetesa, na primer, ili HIVpozitivni pacijenti moraju hitno i redovno uzimati ljekove. Ako se tretman prekine ili čak potpuno obustavi, to može dovesti do komplikacija.

U mnogim afričkim zemljama je situacija još puno gora. Tamo ionako postoji ozbiljan nedostatak ljekova. Situaciju dodatno otežavaju dijelom uska grla u isporuci. Prema Centru za istraživanje infektivnih bolesti Univerziteta u Minnesoti (CIDRAP) manjka oko četiri miliona doza vakcina protiv rotavirusa. Ovo posebno pogađa djecu u Keniji, Tanzaniji, Senegalu i Kamerunu. Rotavirusna infekcija izaziva dijareju kod male djece, što dovodi do dehidracije njihovog tijela. Kao rezultat toga, više od dva miliona djece mora biti hospitalizovano svake godine. Danas.hr

24. oktobar - Bukti kolera u Libanu

U Libanu je od oktobra do sada registrovano 220 slučajeva kolere i pet smrtnih ishoda, a epidemija kolere najviše ugrožava sirijske izbjeglice u kampovima, navodi Rojters.

U Libanu se početkom oktobra pojavio prvi slučaj kolere poslije 30 godina.

- Najviše slučajeva u Libanu je zabilježeno u izbjegličkim kampovima, gdje se nalazi oko milion Sirijaca - rekao je libanski ministar zdravlja Firas Abiad.

Uzroci rasplamsavanja epidemije su i ekonomske prirode, dodao je Abiad.

Liban se već tri godine nalazi u ozbiljnoj ekonomskoj krizi i nema dovoljno goriva za postrojenja za prečisćavanje otpadnih voda.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je saopštila da je Liban posljednja u nizu zemalja koju je pogodila epidemija kolere. Epidemija je započela u junu u Avganistanu i ubrzo se proširila na Pakistan, Iran, Irak i Siriju.

Kolera se najčesće širi preko zagađene vode, hrane ili otpadnih voda, a kampovi spadaju u najranjivija mjesta gdje se bolest lako širi zbog nedostatka čiste vode i odsustva sanitarnih mjera. Telegraf.rs

25. oktobar - Njemačka postaje prva evropska država koja legalizuje kanabis

Njemačka je predstavila planove za legalizaciju kanabisa, što je potencijalno čini jednom od prvih zemalja u Evropi koja će legalizovati marihuanu. Predstavljajući svoje planove kabinetu kancelara Olafa Šolca, njemački ministar zdravlja Karl Lauterbah rekao je da je cilj predloga da se postigne "najliberalnija liberalizacija kanabisa u Evropi, i, s druge strane... najstrože regulisano tržište".

Njemački savezni kabinet je navodno odobrio plan, otpočevši dugotrajan proces legalizacije rasta, uzgoja i distribucije biljke.

- Njemački zakoni moraju biti u skladu sa evropskim zakonodavstvom, a prema predlogu, vlada bi regulisala proizvodnju,

prodaju i distribuciju kanabisa kao dio kontrolisanog, legalizovanog tržišta - rekao je Lauterbah, opisujući reformu kao mogući "model" za druge evropske zemlje.

Iako su mnoge evropske zemlje dekriminalizovale male količine kanabisa u rekreativne svrhe, samo jedna - Malta - ga je u potpunosti legalizovala.

Predloženim planom bi se legalizovala i nabavka i posjedovanje 20 do 30 grama kanabisa za ličnu potrošnju, uzgoj do dvije ili tri biljke po osobi i prodaja preko specijalizovanih prodavnica. Upotreba kanabisa ostala bi zabranjena za sve mlađe od 18 godina.

Legalizacija kanabisa bi eliminisala njemačko crno tržište kanabisa i mogla bi da poveća godišnje poreske prihode, otvori 27.000 novih radnih mjesta i uštedi oko 4,7 milijardi dolara, navodi Rojters. VOA

26. oktobar - Epidemija ebole ne izmiče kontroli - Uganda

Epidemija ebole u Ugandi ne izmiče kontroli uprkos povećanom broju registrvanih slučajeva zaraze, saopštili su zvaničnici Afričkog centra za kontrolu i prevenciju zaraza.

- Epidemija ebole u Ugandi ne izmiče kontroli... još je kontrolišemo - rekao je vršilac dužnosti direktora Centra Ahmed Ogvel Ouma.

Virus koji kruži u Ugandi pripada sudanskom soju ebole, za koji ne postoji e kasna vakcina, za razliku od zairskog soja koji je bio dominantan u nedavnoj epidemiji u susjednoj Demokratskoj Republici Kongo.

Ministarka zdravlja Ugande saopštila je da je broj potvrđenih slučajeva ebole porastao je na 109, a od posljedica bolesti do sada je umrlo 30 osoba.

Ona je dodala da vlada otvara dodatni centar za liječenje. Tanjug

27. oktobar – SZO objavila prvi spisak opasnih gljivićnih infekcija

Svjetska zdravstvena organizacija sastavila je prvi spisak gljivičnih patogena koje karakteriše kao najveću prijetnju ljudskom zdravlju. Neki od sojeva gljivičnih infekcija na spisku SZO su sve otporniji na liječenje, i sve rasprostranjeniji.

SZO već ima slične spiskove virusa i bakterija, ali je ovo prvi put da klasi kuje gljivične infekcije na ovaj način. Sve veća otpornost opasnih gljivičnih infekcija na razne metode liječenja znači da postoje praznine u ljudskom znanju, ali i nedostaci u dijagnostici i tretiranju.

- Bilo je teško i procijeniti razmjere prijetnje zbog nedovoljno podataka, i pozivamo vlade i naučnu zajednicu da preduzmu velike napore kako bi pojačali odgovor na 19 infekcija sa spiska - saopštila je SZO.

- Bakterije su već otporne na antimikrobe, a gljivične infekcije polako postaju problem javnog zdravlja na čitavoj planeti - upozorio je dr Hanan Balki, pomoćnik glavnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije za antimikrobnu rezistenciju. Gljivične infekcije su veliki problem za ljude koji već imaju neko ozbiljno stanje kao što je tuberkuloza ili karcinom. Postoje samo četiri načina njihovog liječenja i trenutno je u

razvoju vrlo malo novih opcija za pacijente. Klimatske promjene takođe su uslovile brže širenje patogena, a otpornost je donekle izazvana pretjeranom upotrebom antibiotika u poljoprivredi. Spisak opasnih gljivičnih infekcija podijeljen je u tri kategorije - kritične, visokog i srednjeg prioriteta.

U kritičnom dijelu su candida auris, vrlo otporna na ljekove, koja je izazvala brojne epidemije u bolnicama. Tu su i cryptococcus neoformans, aspergillus fumigatus i candidu albicans.

U grupi visokog prioriteta su mnoge druge članice soja kandide, ali i mucorales, izazivač crne gljivice koja je u Indiji napravila ozbiljnu situaciju. U srednjem prioritetu su brojne druge infekcije među kojima su coccidioides spp i cryptococcus gattil. Mondo

28. oktobar - EMA o nuspojavi vakcina protiv koronavirusa

Odbor Evropske agencije za ljekove (EMA) preporučio je da se obilno menstrualno krvarenje doda u nuspojave mRNA vakcine protiv kovida 19 koje proizvodi Moderna, kao i partneri Fazer/Bajontek.

Izvještaji o obilnim menstruacijama, krvarenjima karakterističnim povećanim obimom i/ili trajanjem koje ometaju kvalitet života, primijećeni su tokom kliničkih ispitivanja, iz slučajeva u stvarnom svijetu i u medicinskoj literaturi, rekla je EMA.

Slučajevi - koji uglavnom nijesu bili ozbiljni i privremene su prirode - prijavljeni su nakon prve, druge i buster doze vakcina Fajzer i Moderna, dodaje se.

Regulator je sada zaključio da postoji barem "razumna mogućnost" da je teško menstrualno krvarenje uzročno povezano s ovim vakcinama.

Menstrualni poremećaji mogu se pojaviti zbog niza razloga, uključujući hronične bolesti, stres i umor. Zdravstvene vlasti naglasile su da su zabilježeni i slučajevi nakon zaraze kovidom 19. Index.hr

28. oktobar - Ljekari koji se nijesu vakcinisali biće vraćeni na posao - Italija

Italijanski ljekari i medicinsko osoblje, koje je bilo suspendovano sa posla zbog toga što nijesu bili vakcinisani protiv kovida 19, uskoro će biti vraćeni na posao, saopštio je novoimenovani ministar zdravlja Oracio Skilači.

Ovaj potez motivisan je zabrinjavajućim manjkom ljekarskog osoblja, kao i sve manjim brojem novozaraženih korona virusom, prenosi Rojters.

Ministar Skilači je dodao da će nova vlada takođe poništiti novčane kazne određene svim osobama starijim od 50 godina koje se nijesu vakcinisale.

Italija je jedna od zemalja koje su bile najteže pogođene pandemijom kovida, a registrovano je čak 179.000 smrtnih slučajeva, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije.

Vlada bivšeg premijera Marija Dragija uvela je 2021. godine obaveznu vakcinaciju za nastavno i medicinsko osoblje, a u januaru ove godine ta mjera je proširena na sve osobe starije od 50. Tanjug

29. oktobar - Ista mutacija koja nas je spasila od kuge prije 700 godina sada izaziva niz bolesti

Zvuči gotovo nevjerovatno, ali mutacije koje su spasile čovječanstvo prije 700 godina i dalje značajno utiču na ljudsko zdravlje i izazivaju niz autoimunih bolesti, smatraju naučnici. Naime, na teritoriji Evrope i sjeverne Afrike 1346. godine izbila je crna smrt, odnosno kuga, koja je u narednih 7 godina ubila skoro 200 miliona ljudi i ostavila neizbrisiv genetski trag na čovječanstvo.

Naučnici su analizirali DNK izvađen iz zuba 206 skeleta iz jame Ist Smit ld, koji je korišćen za masovne sahrane u blizini Londona tokom smrtonosne pandemije.

Kako piše u časopisu Nature, otkrivena je mutacija ERAP2 koja je pomogla ljudima da prežive kugu u to vrijeme, ali ova ista mutacija danas povećava rizik od Kronove bolesti i reumatoidnog artritisa.

- Ovo je ogromno otkriće, iznenađujuće je pronaći nešto u ljudskom genomu koji ima toliki uticaj na čovječanstvo - rekao je prof. dr Luis Bareiro sa Univerziteta u Čikagu, dok je autor studije prof. Hendrik Poinar sa Univerziteta Mekmaster u Hamiltonu objasnio efekat mutacije.

Pojedinci koji su tokom kuge imali dvije kopije ERAP2 imali su 40 odsto veće šanse da prežive kugu, i to prenijeli na svoje potomstvo. Te dvije kopije su funkcionisale kao makaze, objasnio je Poinar.

- Ako ih imate i obje kopije su dobre, oni jednostavno isjeku patogene i predaju djelove imunom sistemu, koji ih odmah napadne. Međutim, problem je što sada, 700 godina kasnije, postoji vrlo malo patogena koji nas napadaju. A te hiperaktivne makaze u ‘dokolici’ prepoznaju vaše tijelo kao neprijatelja i počnu da ga napadaju – zaključio je prof. Poinar.

Rezultati su potvrđeni u savremenim eksperimentima sa bakterijom kuge Iersinia pestis. Krvne ćelije ljudi sa korisnim mutacijama bile su sposobnije da se odupru infekciji od onih bez njih.

Međutim, kovid neće ostaviti slično nasleđe. Evolucija funkcioniše kroz vašu sposobnost da reprodukujete i prenosi te svoje gene. Kovid uglavnom ubija starije osobe koje su već prešle tačku u kojoj su plodne, objasnili su naučnici. Jutarnj list 30. oktobar - Strožim zakonskim ograničenjima do nultog zagađenja do 2050. - EK

Evropska komisija predložila je stroža zakonska ograničenja za emisije zagađujućih materija u vazduhu, kao i pravila koja će primorati farmaceutske i kozmetičke kompanije da uklone zagađenje vode izazvano njihovim proizvodima. Ovi predlozi su ključni za realizaciju ambicije Evropskog zelenog dogovora o nultom zagađenju i plana da se do 2050. godine stvori životna sredina bez štetnog zagađenja.

EK je predložila tri zakona koja se odnose na posljedice zagađenja vazduha i vode po zdravlje i životnu sredinu i zahtjev da do 2030. godine EU ispuni nove zakonske obavezujući granice zagađenja vazduha koje će biti bliže strožim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije kad su u pitanju granične vrijednosti zagađenja vazduha.

Današnji predlog će pomoći, kaže Komisija, u postizanju

dramatičnog poboljšanja kvaliteta vazduha širom Evrope do 2030. godine, što će dovesti do bruto godišnje koristi između 42 i 121 milijarde eura u 2030. godini, za trošak manji od 6 milijardi eura godišnje.

Komisija objašnjava da skoro 300.000 Evropljana prerano umire svake godine zbog zagađenja vazduha, a predložena nova pravila smanjiće smrtnost za 75 odsto za deset godina.

Izvršni potpredsjednik zadužen za Evropski zeleni dogovor, Frans Timermans, je rekao da "EK želi da do 2050. godine naše okruženje bude bez štetnih zagađivača“ i da predlozi Komisije ciljaju "dalje smanjenje zagađenja vode i vazduha" i oni su "ključni dio te slagalice“.

Komisija predlaže redovnu reviziju standarda kvaliteta vazduha, usklađenim sa najnovijim naučnim dokazima, kao i društvenim i tehnološkim razvojem, a predlaže se da se smanji za više od polovine godišnja granična vrijednost za glavni zagađivač - ne čestice PM2,5.

Predlog će takođe donijeti više jasnoće u pogledu pristupa pravdi, e kasnih kazni i boljeg informisanja javnosti o kvalitetu vazduha. Ovi predlozi ostavljaju nacionalnim i lokalnim vlastima da odrede konkretne mjere koje će preduzeti da bi ispunili standarde. Tanjug

31. oktobar - Topljenjem ledenjaka otkriven virus star 15.000 godina

Od nevjerovatno očuvane izumrle megafaune poput vunastog nosoroga, do 40.000 godina starih ostataka divovskog vuka i bakterija starih preko 750.000 godina nije mrtvo već sve proučavaju naučnici i poručuju da je vjekovima stara mahovina uspjela da oživi u toplini laboratorije, piše u časopisu Microbiome. Ovi fascinantni pogledi na organizme iz Zemljine daleke prošlosti otkrivaju istoriju drevnih ekosistema.

-Otapanje ne samo da će dovesti do gubitka tih drevnih, arhiviranih mikroba i virusa, već će ih i otpustiti u okolinu u budućnosti - objasnili su istraživači u prošlogodišnjoj studiji koju je vodio prvi autor i mikrobiolog prof. Zhi-Ping Zhong iz Ohia.

Zahvaljujući tehnikama metagenomike i novim metodama za održavanje steriliziranih uzoraka jezgra leda, istraživači mogu bolje da razumiju što se tačno nalazi unutar ledenjaka.

U studiji je tim uspio da identi kuje arhivu desetina jedinstvenih virusa starih 15.000 godina s ledene kape Guliya na tibetanskoj visoravni i steći uvid u njihove funkcije.

- Ti ledenjaci su se formirali postepeno, a zajedno s prašinom i gasovima, mnogi virusi takođe su se taložili u taj ledrekao je prof. Zhong. Ovi mikrobi potencijalno predstavljaju mikrobe u atmosferi u vrijeme njihovog taloženja, objasnio je tim u svom radu.

Prijašnje studije pokazale su da su mikrobne zajednice u korelaciji s promjenama koncentracije prašine i jona u atmosferi, a takođe mogu ukazivati na klimatske uslove u to vrijeme.

Unutar ovih zamrznutih zapisa iz davnih vremena, 6,7 kilometara iznad nivoa mora u Kini, istraživači su otkrili da 28 od 33 virusa koje su identi kovali nikada prije nijesu viđena.

- Ovi zamrznuti virusi vjerovatno potiču iz tla ili biljaka i olakšavaju sticanje hranjivih materija svojim domaćinimazaključio je tim. Magazin.hr