Medical 93

Srećne praznike želi vam

1.00

5. JANUAR 2017.

GODINA VIII BROJ 93

www.medicalcg.me

Astma Probiotici Stres na radu Korekcija vida TORCH infekcije Infekcija kože novorođenčadi Oštećenja bubrega hipertenzijom

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Godišnje nagrade Ljekarske komore 10 – 11 Procedure medicinske sestre Ranko Raketić, dipl. medicinar 12 – 13 SMART projekat – napredni farmaceut (II) Mr ph Gordana Obradović 14 – 15 Astma – Dr Marija Bogdasnović 16 – 17 Stres na radu Dr sci med. prim. Alma Bajramspahić 20 – 22 Oštećenja bubrega hipertenzijom De Erol Muratović 25 – 27 Hronika Crne Gore 30 – 37 Hormonsko liječenje magistralnim preparatima Dr sci Maja Franić Ivanišević 44 Liječenje plazmom u ginekologiji Doc. dr Damir Franić 45 TORCH infekcije Dr Milica Glušac 46 – 47 Probiotici – Dr Sanja Čizmović 48 Infekcije kože novorođenčadi Dr Snežana Grubač 50 – 51 Ženski pseudohermafroditizam Dr sci med. Božidar M. Bojović 52 – 53 Epiglotitis kod djece Dr Rajko Zdravković 54 Autizam Nikoleta Dajković, dipl. spec. soc. rada 56 – 57 Promjene u dojci u pubertetu Dr Zorica Bajović 60 – 61 Meningealni sindrom Dr med. Vasilije V. Bošković 64 – 65 Vaške nijesu bezopasne Dr Verica Osmanović Dr Vilnerina Ramčilović 66 Korekcija vida: PRK vs LASIK Dr sci med. Sergej Alpatov 68 – 69 Njega kože sklonoj atopiji Maja Mijanović, dipl. ph 70 - 71

Nacionalni program ranog otkrivanja raka grlića materice (skrining) 1. Obuhvat programom

Žene u dobi od 30 do 64 godine

Onkogeni potencijal HPV-a

2. Primarni skrining test (HPV DNK test)  Uzorkovanje brisa grlića materice  Određivanje prisustva visokorizičnih humanih papiloma virusa (HPV)  Ako je test negativan ponavlja se za 5 godina  Ako je test pozitivan žena se upućuje na Papanikolau test (LBC)

4. Kolposkopija i biopsija

3. LBC test  Liquid based cytology (LBC) je citologija na tečnoj podlozi  Ako je test pozitivan žena se upućuje na kolposkopiju i eventualnu biopsiju grlića materice

 Pregled vidljivog dijela grlića materice pod aparatom sa optičkim uvećanjem  Premazivanjem površine grlića materice sirćetnom kiselinom i Lugolovim rastvorom postaju vidljive promjene koje se do tada nisu mogle uočiti

5. Patohistološki nalaz

Normalan cerviks

HPV-om inficiran Prekancerozna cerviks lezija

Karcinom

Odluku o liječenju donosi konzilijum

Nacionalni program ranog otkrivanja raka grlića materice započeo je u julu mjesecu 2016. godine i za sada se sprovodi samo u Podgorici.

Ginekološki pregled, uzorkovanje brisa grlića materice, dodatna ispitivanja i tretman koji su organizovani u okviru skrininga raka grlića materice su besplatni!

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke (skrining) 2. Skrining test

1. Obuhvat programom

 Visoko osjetljiva metoda za otkrivanje promjena u dojkama  Snimanje traje 10-15 minuta  U slučaju urednog nalaza mamografiju ponoviti za 2 godine Žene u dobi od 50 do 69 godina

Digitalna mamografija

3. Radiolozi čitači

4. Dodatna dijagnostika

5. Patohistološki nalaz

Uredan nalaz

Redovne kontrole

BIRADS 1 i 2

Isključen malignitet

Potrebna dodatna ispitivanja BIRADS 4a, 4b i 5

UZ dojki + eventualna biopsija

Malignitet

Odluku o liječenju donosi konzilijum

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke sprovodi se, za sada, u četiri opštine: Cetinju, Danilovgradu, Kolašinu i Podgorici.

Mamografija, bilo koja dodatna ispitivanja i tretman organizovani u okviru skrininga raka dojke su besplatni!

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva (skrining) 1. Obuhvat programom

Populacija u dobi od 50 do 74 godine

2. Skrining test

iFOB test Imunohemijski test za otkrivanje okultnog krvarenja u stolici

3. Kolonoskopija

 Jednostavan za izvođenje  Potreban samo jedan uzorak stolice  Bez potrebe za restrikcijama u ishrani  Ako je test pozitivan osoba se upućuje na kolonoskopski pregled  Ako je test negativan ponavlja se za 2 godine

4. Patohistološki nalaz

 Izvodi se u tri centra (KCCG, OB Meljine i OB Cetinje)  Pregled traje 20-45 minuta, u analgosedaciji  Za manje lezije nije samo dijagnostička (biopsija) već i terapijska procedura Odluku o liječenju donosi konzilijum

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva započeo je 2013. godine i sprovodi se na čitavoj teritoriji Crne Gore.

Testovi, bilo koja dodatna ispitivanja i tretman organizovani u okviru skrininga raka debelog crijeva su besplatni!

Pogled izbliza na SLOW AGE

SLOW AGE je prva Vichy dnevna njega koja djeluje na znakove starenja u nastajanju Kako se znakovi starenja javljaju na koži?

Znakovi starenja se ne pojavljuju samo zato što je prošao još jedan rodjendan, već i zato što malo po malo nastaju nevidljiva oštećenja kože: nivo hidratacije se smanjuje, barijera kože je oslabljena, a oksidacija se povećava.

SNAGA TRI AKTIVNA SASTOJKA INSPIRISANA PRIRODOM, POZNATA PO SVOJIM BLAGOTVORNIM SVOJSTVIMA

Da li znakovi starenja zavise od genetike?

Ekstrakt korijena bajkalske kapice antioksidativnog djelovanja

Znamo da ta prva oštećenja nastaju pod uticajem okoline (UV zračenje, zagađenje), stila života i u mnogo manjoj mjeri zavise od naše genetike.

Šta da uradimo da bismo odložili pojavu znakova starenja?

UV filteri su najvažniji u sprječavanju uticaja UVA i UVB zraka na prerano starenje kože. Oni moraju da budu ukombinovani sa snažnim antioksidansima i komponentama za zaštitu od zagađenja i komponentama koje jačaju kožu. Zdravo starenje je povezano sa onim što jedete, koliko spavate i koliko često vježbate.

Vichy vam predstavlja prvu dnevnu njegu koja djeluje na znakove starenja u nastajanju: od tankih linija do bora, od dishromije do tamnih fleka, od gubitka volumena do gubitka punoće. Koža je hidrirana, punija i snažnija, izgleda mlađe, uz blistav zdrav sjaj.

NOVA GENERACIJA ANTI-AGEING SENZORIJALNOSTI Slow Age je svjež, kremast fluid, bogatog i baršunastog osjećaja na koži i cvjetnog mirisa. Tajna naših Laboratorija? Vosak odabran zbog svoje niske tačke topljenja za bolju apsorpciju u kožu i nježan prefinjen miris.

06

Korijen bajkalske kapice koristi se već 2.000 godina i jedna je od 50 osnovnih biljaka tradicionalne kineske medicine.

Istraživači Laboratorija Vichy dokazali su djelovanje tog korijena protiv slobodnih radikala, UVA zraka i zagađenja.

Probiotički sastojak Bifidus Bifidus se dobija fermentacijom bakterija Bifidobacterium Longum. Ojačava barijeru kože i smanjuje njenu osjetljivost, a zahvaljujući njemu Slow Age kožu čini snažnijom.

Vichy mineralizovana termalna voda Čista i puna minerala, vraća koži ravnotežu, jača je i obnavlja, što je dokazano in vitro i kliničkim naučnim ispitivanjem.

ZAŠTO ĆETE VOLJETI SLOW AGE NJEGU? * ULIVA POVJERENJE ČINJENICA DA ĆE MOJA KOŽA STARITI ZDRAVIJE I VRLO POLAKO * ONO ŠTO ČINITE DANAS OSIGURAĆE VAM BOLJE SJUTRA * BRINITE O SVOJOJ KOŽI, JEDNAKO KAO I O SVOM ZDRAVLJU

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125; Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

ZANIMLJIVOSTI

Vitamin C za sprječavanje i liječenje prehlade

Obična prehlada je glavni razlog odlaska ljekaru u zemljama sa visokim dohotkom, kao i glavni razlog izostanka sa posla ili iz škole. Postoji preko 200 virusa koji uzrokuju simptome prehlade, kao što su curenje nosa, grlobolja, kijanje i kašalj, a ponekad i povišena temperatura, glavobolja i crvene oči. Simptomi variraju od osobe do osobe. Budući da su prehlade najčešće uzrokovane respiratornim virusima, antibiotici ne djeluju pa je pronalazak alternativne potencijalne metode liječenja od značajnog interesa za javno zdravstvo.

Još otkad je izolovan 1930-ih, vitamin C se predlaže kao pomoć pri liječenju infekcija disajnog sistema. Vitamin C je postao populran nakon što je 1970-ih Nobelovac Linus Pauling zaključio na osnovu ranijih placebo-kontrolisanih istraživanja da vitamin C može spriječiti i ublažiti prehladu. Otada su sprovedena mnoga nova istraživanja.

Vitamin C se naveliko prodaje kao lijek za prevenciju i liječenje.

Ovaj pregled je bio ograničen na istraživanja u kojima je grupa ispitanika primala 0.2 grama vitamina dnevno, a kontrolna je grupa primala placebo. Na osnovu 29 kliničkih istraživanja sprovedenih na ukupno 11.306 ispitanika, zaključeno je da redovna konzumacija vitamina C nema učinka na učestalost prehlada u populaciji. Međutim, redovna konzumacija je imala blag učinak na smanjenje trajanja simptoma prehlade.

Zaključak je izveden na osnovu 31 studije sa ukupno 9.745 epizoda prehlade. U 5 sprovedenih studija sa 598 učesnika izloženih kratkim periodima ekstremnog fizičkog napora zaključeno je da konzumiranje vitamina C smanjuje rizik od prehlade na pola.

Objavljene studije nisu izvijestile o postojanju štetnih učinaka vitamina C na zdravlje.

Otkrivena nova veza između hormona ljubavi i empatije

Oralna higijena je preventiva srčanih oboljenja

Istraživanje naučnika sa Univerziteta Cardiff otkrilo je vezu između tzv. hormona ljubavi (oksitocina) i empatije. Pokazalo se kako je nizak nivo oksitocina povezan sa smanjenjem empatije, emocionalnog stanja uživljavanja. Naučnici kažu kako je riječ o prvom istraživanju koje je uzelo u obzir nivo oksitocina i medicinska stanja, a ne psihološke poremećaje.

Osobe sa najviše bakterija u ustima su najverovatnije žrtve srčanog udara, zaključili su stručnjaci sa Univerziteta Bafalo, u SAD, potvrđujući sve zastupljeniju tezu da je oralna higijena u tijesnoj vezi sa opštim zdravstvenim stanjem. Tim iz Bafala je do ovog zaključka došao analizirajući 386 muškaraca i žena koji su pretrpjeli srčani udar, kao i 840 osoba koje nisu. Stručnjaci su željeli da otkriju i da li neke vrste bakterija naročito pogoduju infarktu. Utvrdili su da su dvije bakterije: tanarela forsintezis i prevotela intermedia, znatno češće u ustima onih koji su bili žrtve infarkta nego u ustima ispitanika iz kontrolne grupe. Međutim, još rizičniji faktor je znatna ukupna količina svih vrsta bakterija u ustima, naglašavaju istraživači sa Bafala.

Još se ne može precizno odrediti veza između bakterija u ustima i srčanog udara. U nekoliko ranijih studija pokazalo se, međutim, da postoji neka veza između bolesti desni i srčanih oboljenja. Osim toga, stručnjaci ističu da bakterije mogu da izazovu opšte zapaljenje koje pogoduje stvaranju krvnih ugrušaka.

Oksitocin se naziva i hormon ljubavi jer je povezan sa obrascima materinskog ponašanja (maženja i briga) kod sisavaca, a snažno se luči tokom trudnoće i pokreće laktaciju. Luči ga hipofiza.

08

IZ MEDICINE Joga u prevenciji srčanih oboljenja

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su veliki globalni problem. No, smatra se da se rizik od KVB može smanjiti djelovanjem na činioce rizika, kao što su povećanje fizičke aktivnosti i opuštanje za smanjenje stresa, a oboje se postiže jogom.

U ovom Cochrane sistemskom pregledu istražena je djelotvornost bilo koje vrste joge kod zdravih i odraslih i onih koji su pod rizikom od KVB. Autori su pretražili naučne baze u kojima su objavljena istraživanja. Pronađeno je 11 kliničkih studija sa ukupno 800 ispitanika. Nijedno od tih istraživanja nije bilo dovoljno veliko niti je trajalo dovoljno dugo da bi se ispitali učinci joge na smanjenje smrtnosti ili druge dugoročne ishode.

Studije su se razlikovale po vrsti i trajanju joge, a dužina praćenja ispitanika varirala je od 3 do 8 mjeseci. Rezultati analize svih istraživanja pokazali su da joga ima blagotvoran učinak na dijastolički krvni pritisak, HDL holesterol i trigliceride (lipide u krvi), a učinak na lipoproteine niske gustoće (LDL) nije bio jasan. Nijedna od uključenih studija nije prikazala neželjena dejstva, pojavu dijabetesa tipa 2 ili cijenu intervencije. Potrebna su dalja istraživanja visokog kvaliteta kako bi se odredila djelotvornost joge u prevenciji KVB. Dobijeni rezultati trebali bi se uzeti kao eksploratorni i interpretirati sa oprezom, jer su uključene studije bile kratkotrajne, sa malim brojem ispitanika i visokim rizikom od pristranosti, zbog čega postoji rizik od pogrešnih zaključaka.

Smijeh je najbolji lijek Dr Kristof Emelman je osnovao prvu školu smijeha u Minhenu. On uči ljude kako da se smiju i osjećaju bolje u svojoj koži i svijetu koji ih okružuje.

- Ovo je moja osnovna profesija – smijeh i humor, u potpunosti sam se posvetio tome, tako da se može reći da sam gelotolog. Škole smijeha vode obučeni treneri za terapiju joge smijeha. Radimo sa bolesnim pacijentima jer je to najbolja tehnika koja dovodi tijelo, duh i um u sklad, a smijeh je i najbolja vježba disanja - objašnjava za dr Kristof. Škola smijeha se sastoji od sedam sesija od po sat vremena. Ideja je da ljudi ponovo nauče da se smiju. Mnogi koji pohađaju kurs pate od različitih problema: nesanice, stresa na poslu, psihosomatskih bolesti, ili se, kao i sam Kristof, oporavljaju od nekog većeg zdravstvenog problema. On je počeo sa terapijom smijeha poslije operacije srca i kaže da smijeh pokreće stomačne mišiće i pluća, podstiče i imunisistem.

- U našem društvu, kontakti su sve rjeđi i ljudi se boje da se pokažu. To je ono što ovdje treniramo kroz igru – da se bude autentičan, da se pokažu osjećanja, posebno pred drugim ljudima. Jednostavno da se skinu maske i da ljudi imaju više vjere u sebe. Kada vjeruješ sebi sve više liči na igru i sve je kreativnije. Na kraju, smijeh služi i tome da se isključi intelekt kaže dr Kristof.

Smijeh je ljekovit jer umanjuje hormone stresa kao adrenalin i kortizol, a oslobađa koktel hormona raspoloženja uključujući serotonin i dopamin, takođe izaziva nalet endorfina.

Supružnici imaju sličnu DNK strukturu DNK, odnosno deoksiribonukleina kisjelina, osnovna je molekula na kojoj se temelji nasljeđivanje i odgovorna je za prenošenje nasljednog materijala i osobina.

Nova studija naučnika na University of Colorado-Boulder pokazala je veću sličnost u DNK strukturi kod supružnika, nego u DNK strukturi parova nasumično odabranih prolaznika. Rezultati studije objavljeni su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. Naučnici su radili sa uzorkom kojeg je činilo 825 parova Amerikanaca, bijelaca, nehispanskog porijekla. Gen svakog učesnika bio je upoređen sa genomom njegovog supružnika i genomom dvoje nasumično odabranih ljudi. Studija je uporedila otprilike 1,7 miliona polimorfizama u jednom nukleotidu.

- Poznata je činjenica kako ljudi stupaju u brak sa partnerima sličnima sebi. Međutim, uzevši u obzir genetiku i genetske predispozicije, pitanje jeste parimo li se ipak na kraju nasumično ili ne - izjavio je autor studije dr Benjamin Domingue.

Populacijska genetika, koja se bavi proučavanjem genetičke strukture populacije, odnosno, analizom učestalosti gena i genotipova u prirodnim populacijama kao i činiocima koji ih određuju, tvrdi kako je parenje nasumično. Znamo kako ovo ipak nije potpuno istinito, pošto ljudi uglavnom imaju kriterijume prema kojima biraju sa kime će se pariti. Stoga će dalje proučavanje partnera na genetskom nivou nastojati doprinositi oblikovanju modela koji će se koristiti u stvaranju preciznijih predviđanja i tvrdnji po tom pitanju. Iako genetika ostaje faktor u odabiru partnera, njena uloga ipak nije toliko velika.

09

Dodjela nagrada Ljekarske komore za 2016. godinu Godišnje nagrade Dr Ranko Zogović se dodjeljuju jednom doktoru za poseban doprinos u radu i afirmaciji humanih načela profesije i jednoj zdravstvenoj ustanovi za poseban doprinos u radu zdravstvene službe. Razmatrajući dospjele predloge komisija za dodjelu nagrada je jednoglasno donijela odluku da se godišnja nagrada dodijeli dr Dragoljubu Kastratoviću spec. opšte hirurgije i supspec. hepatobilijarne hirurgije, koji je zaposlen u KCCG, a za najbolju zdravstvenu ustanovu u 2016. godini Ljekarska komora je proglasila Institut dr Simo Milošević – Igalo, jedan od najvećih i najpoznatijih centara za multidisciplinarnu rehabilitaciju, fizikalnu i preventivnu medicinu. Nagradu u ime ove ustanove primila je direktorica dr Marina Delić.

Dr Đoko Jočić, predsjednik Ljekarske komore Crne Gore, pozdravljajući prisutne na svečanosti povodom dodjele godišnje nagrade dr Ranko Zogović, doktoru pojedincu za poseban doprinos u radu i afirmaciji humanih načela profesije i zdravstvenoj ustanovi za poseban doprinos u organizovanju i radu zdravstvene službe naglasio je: - Na kraju kalendarske godine moramo se osvrnuti na naš rad, na naše uspjehe i na propuste u našem radu. Crnogorska medicina je napravila krupne iskorake na planu medicinske struke i nauke. Usvojila je najsloženije dijagnostičke terapijske procedure koje se rade u najsavremenijim svjetskim centrima.

Propusti u radu se dešavaju kod nas i u zemljama sa daleko razvijenom medicinom. Doktor je često prinuđen da bez odlaganja, u cilju spašavanja života ugroženog pacijenta, preduzme hitne mjere na osnovu sopstvene procjene, na osnovu znanja i iskustva

10

bez mogućnosti konsultacija. Kod nepovoljnog ishoda liječenja pokreću se sudski sporovi koji dugo traju, a pojedina sredstva informisanja sude, osuđuju i presuđuju. Permanentno stručno usavršavanje i praćenje savremenih medicinskih dostignuća, uz obavezu da se primjenjuje u praksi, imperativ je svakog doktora, člana komore i uslov za dobijanje licence iz prakse, koja je dokaz praćenja savremenih medicinskih dostignuća i koja doktorima koji posjeduju ovu licencu, shodno zakonskom rješenju i normativnim aktima komore, obezbjeđuje mjesto u stručno rukovodnim procesima.

U cilju stvaranja uslova za dobijanje ove licence, komora u saradnji sa specijalističkim udruženjima, institucijama i farmaceutskim kompanijama, organizuje stručne i edukativne skupove

koje nadležna komisija kategoriše prema pravilniku. Krajem ovoga mjeseca održaće se izborna skupština Ljekarske komore u kojoj će paricirati doktori medicine – najavio je dr Jočić.

Ministar zdravlja dr sci Kenan Hrapović čestitao je dobitnicima nagrade za 2016. godinu.

- Modernizovanjem, izgradnjom i adaptacijom zdravstvenih ustanova, nabavkom najsavremenije i sofisticirane opreme, razvojem medicinske tehnologije i edukacijom kadra, radi se na unapređenju i podizanju kadra i podizanju kvaliteta, efikasnosti i sigurnosti zdravstvene zaštite građana. Unapređenje stručnog znanja i razvijanje specifičnih znanja i vještina kroz edukaciju zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, jedan je od prioriteta ministarstva zdravlja u narednom periodu. U tom smislu Ljekarska komora ima važan zadatak da pored zaštite profesionalnih interesa i jačanja profesionalne medicinske etike učestvuje u organizovanju kontinuirane medicinske edukacije, jer na njima počiva zdravstveni sistem.

Postojanje Ljekarske, Farmaceutske i Stomatološke komore, koja je osnovana ovih dana, pokazuje veoma dobro koncipiranu zdravstvenu politiku i strateški pristup.

Dobitnicima ovogodišnjih priznanja čestitam i želim im i ubuduće puno uspjeha u radu i koristim priliku da pozdravim i da se zahvalim svim crnogorskim ljekarima i zdravstvenim radnicima na značajnom doprinosu na očuvanju i unapređenju zdravlja građana Crne Gore – rekao je ministar Hrapović.

Dr Vera Bojović, u ime Ljekarke komore je predstavila dosadašnji rad nagrađenih.

- Shodno pravilniku za dodjeljivanje nagrada za jednu kalendarsku godinu, razmatrajući dospjele predloge, komisija za dodjelu nagrada je na sjednici održanoj 14. decembra jednoglasno donijela odluku da se godišnja nagrada Dr Branko Zogović dodi-

jeli dr Dragoljubu Kastratoviću spec. opšte hirurgije i supspec. hepatobilijarne hirurgije koji je zaposlen u KCCG. Rođen je 1951 u Andrijevici, a medicinski fakultet je završio u Beogradu 1975. godine, a 1987. godine je odbranio uže supspecijalizaciju iz oblasti hepatobilijarne praktične hirurgije. Od 32. godine radi u KCCG. Dobitnik je ordena rada, proglašavan je najboljim doktorom Kliničkog centra i dobitnik je 17-julske nagrade grada Andrijevice.

Institut Dr Simo Milošević - Igalo je osnovan 1949. godine od strane ministarstva zdravlja pod imenom Jadransko prirodno lječilište. 2014. godine Institut dobija nagradu Evropskog udruženja menadžera kao najbolja kompanija ove vrste u jugozapadnoj i centralnoj Evropi. Institut Igalo se bavi medicinskom rehabilitacijom, preventivnom medicinom i promocijom zdravlja.

Pristup liječenju i rehabilitaciji bazira se na tri glavna principa i visoko specijalizovano i profesionalno osoblje u oblasti rehabilitacione medicine, primjenom prirodnih faktora ljekovitog blata, mineralne vode, uz blagu mediteransku klimu sa optimalnom temperaturom i velikim brojem sunčanih dana, timskim radom i individualnom pristupu svakom korisniku. Od samog početka svog postojanja Institut je efikasno kombinovao moderno sa tradicionalnim uz dobre profesionalne programe medicinske rehabilitacije i medicinskog velnesa. Institut kao respektabilna zdravstveno turistička ustanova čiji, je brend prepoznatljiv ne samo u Crnoj Gori nego i na evropsko zdravstvenom tržištu, doprinosi ekonomskom napretku i razvoju ne samo lokalne zajednice nego i ukupnog zdravstva i turizma Crne Gore. Žiri za dodjelu nagrada Dr Branko Zogović je bez dileme ovoj uglednoj zdravstvenoj instituciji dodijelio ovo visoko priznanje.

Verica Pantelić

11

PROCEDURE MEDICINSKE SESTRE

Ranko Raketić, dipl. medicinar zdravstvene njege JZU Dom zdravlja „Dr Nika Labović“ Berane Pacijenti dolaze u zdravstvene ustanove jer im je potreban stručan savjet, klinički pregled i liječenje. Za mnoge je to teško iskustvo. Hospitalizacija je izazov za pacijentovu privatnost i kontrolu njegovog života, jer se mora odreći barem dijela svog svakodnevnog života.

Pacijent se mora osloniti na medicinsku sestru i ostale zaposlene kako bi zadovoljio svoje osnovne potrebe. U zavisnosti od složenosti zdravstvenog problema, pacijentu i njegovoj porodici je neophodno podučavanje, savjetovanje, koordinacija usluga, razvijanje sistema podrške u zajednici i pomoć u savladavanju životnih promjena prouzrokovanih zdravstvenim problemima.

U zdravstvenim ustanovama, medicinske sestre, glavne sestre i sestre specijalisti, obezbjeđuju ove vitalne usluge. Obrazovanje predstavlja početnu tačku za razumijevanje i izvođenje velikog broja zadataka, efikasno i sa samopouzdanjem.

Sestrinske procedure su: - Osnovne procedure (prijem, premještaj i otpust pacijenata; plan njege; pravilne tehnike pokreta i tehnike premještanja; lična higijena; ishrana) - Kontrola bolničkih infekcija - Primjena ljekova - Sakupljanje uzoraka i testiranje - Njega majke i novorođenčeta - Pedijatrijska njega - Njega kože

12

- Njega oka, uva i nosa - Kardiovaskularna njega - Respiratorana njega - Gastrointenstinalna njega - Njega hirurških bolesnika - Njega bolesnika u ortopediji - Nefrološka i urološka njega - Neurološka njega - Psihijatrijska njega

- Njega u gerijatriji - Fizikalna terapija Prije osvrta na specifičnu sestrinsku njegu, treba šire sagledati ciljeve zdravstvene njege kao što su: - pomoć pacijenta da se suoči sa ograničenom pokretljivošću - omogućiti komfornu sredinu koja ga ohrabruje - omogućiti čulne stimulacije - obezbijediti sugurnost (briga da pacijent ne dođe na bilo koji način u opasnost) - spriječavanje komplikacija - pomoć pacijentu da se vrati svom normalnom životu (rehabilitacija)

Suočavanje sa ograničenom pokretljivošću Kada se pogorša opšte stanje pacijenta ili on postane nepokretan, medicinska sestra treba: - da podstiče motivaciju pacijenta za samostalnost - da mu pomaže u postavljanju ciljeva - da spriječava povrede i komplikacije koje nepokretnost može da izazove

ječenje. Na primjer, sobna temperatura od 20-22,2°C i relativna vlažnost vazduha od 30-60%, iako komforni za većinu pacijenata, ne prijaju starijim pacijentima jer može da im bude suviše hladno.

Takođe, vještačko ili prirodno osvjetljenje pomaže u formiranju dnevno-noćnog ritma.

Omogućiti čulne stimulacije Čulna stimulacija (kao što je terapeutski dodir), doprinosi poboljšanju stanja pacijenta. Iako količina i vrsta potrebne stimulacije variraju kod svakog pacijenta, preopterećenje čulnim doživljajima može se spriječiti adekvatnom procjenom pacijentovih potreba. Pri procjeni stimulansa u pacijentovom okruženju, treba imati na umu da je bolest jedna vrsta stresa, koji može da izazove pacijentovo reagovanje, posebno na buku i mirise.

Obezbijediti sigurnost Pored toga što bolest i stanja koja je prate liječenje mogu da oslabe pacijenta, ona mogu i da oštete njegovo rasuđivanje i da doprinesu mogućim nesrećama. Treba obratiti pažnju na opasnosti u pacijentovom okruženju i naučiti njega i njegovu porodicu da ih prepoznaju i otklone. Što se tiče njege pacijenta sa ograničenom pokretljivošću, medicinska sestra mu mora pomoći pri kretanju, podizanju i transportu. Korišćenjem adekvatne tjelesne mehanike i odgovarajućih pomoćnih sprava, spriječavaju se povrede, zamor i neudobnost i za pacijenta i za medicinku sestru.

Sprečavanje komplikacija Za pacijente vezane za krevet, nepokretnost uzrokuje posebne opasnosti kao što su: pritisak na djelove tijela zbog prinudnog položaja, zastoj u venama, plućima i urinarnom sistemu, prestanak korišćenja mišića i zglobova. Ovo može da dovede do takvih komplikacija kao što su dekubitusi, trombovi, pneumonija, kalkuloza u urinarnom traktu i stvaranje kontraktura zglobova. Da bi se ove komplikacije spriječile, treba pacijenta postaviti u pravilan položaj, vršiti detaljnu njegu kože, koristiti pomoćne sprave i redovno vježbati.

Rehabilitacija Prvi korak ka rehabilitaciji je progresivna aktivnost, koja treba da počne što je prije moguće, ako je potrebno korišćenjem pomoćnih sprava kao što su štap, štake ili hodalica.

- da podučava pacijenta neophodnim vještinama - da učestvuje u formiranju pozitivne slike o sebi, pogotovu ako je u pitanju duža ili trajna nepokretnost.

Omogućiti komfornu sredinu Prilagođavanjem fizičkih faktora u pacijentovoj sredini: temperatura, vlažnost vazduha, osvjetljenja - može se uticati na pacijentov komfor, stanje, a ponekad i na njegovu reakciju na li-

Efektivna rehabilitacija takođe može zahtijevati od medicinske sestre da pacijenta i njegovu porodicu nauči tehnikama zauzimanja položaja, pomjeranja i kretanja. Preporučljivo je da pacijent i njegova porodica demonstriraju pokazane im tehnike i vještine, kako bi se ispravile moguće nepravilnosti. Demonstracija tehnike, kao na primjer premještanje pacijenta sa kreveta u invalidska kolica, tokom hospitalizacije pomaže pacijentu i njegovoj porodici da je razumiju i savladaju potrebne vještine. Dopustite im da ih uvježbavaju pod vašim nadzorom, jer će onda imati više sigurnosti da ih izvedu kod kuće. Ohrabrite ih da pozitivno motivišu pacijenta da radi na ispunjenju svojih ciljeva.

13

SMART projekat (pilot) - Napredni farmaceut (II) Mr ph Gordana Obradović, spec. farmaceutske zdravstvene zaĹĄtite Dakle, primarni cilj lijeÄ?enja astme treba da bude optimalna kontrola bolesti. Da bi se ona postigla, mora se obratiti dovoljna paĹžnja na edukaciju kako samih pacijenata, tako i zdravstvenih radnika. Pacijentima sa astmom i Ä?lanovima njihove porodice treba pruĹžiti odgovarajuće informacije i obuÄ?avati ih, tako da oboljeli mogu uspjeĹĄno da kontroliĹĄu svoju bolest i da dostignu zadovoljavajući nivo kvaliteta Ĺživota. Potrebno je dobro obuÄ?iti pacijenta za pravilnu primjenu inhalacionih lijekova, jer je jedino pravilnom tehnikom inhalacije moguće iskoristiti odgovarajuću dozu lijeka. Stoga je na radionici sprovedeno savjetovanje o tome ĹĄta je astma, ĹĄta prouzrokuje simptome astme i ĹĄta dovodi do njenog pogorĹĄanja, koji se lijekovi primjenjuju za astmu. Obraćena je paĹžnja na dvije glavne grupe ljekova koji se koriste u terapiji astme: preventivni, inhalacijski kortikosteroidi (za dugotrajnu primjenu radi izbjegavanja pojave simptoma) i ljekovi za brzo otklanjanje simptoma, kao i postojanje kombinovanih preparata (inhalatora) koji sadrĹže obije vrste ljekova, Ä?ime se popravlja komplijansa kod pacijenata.

Na radionici je sprovedeno i savjetovanje o tehniÄ?kim pitanjima, sa ciljem da farmaceuti svoja znanja iz ove oblasti prenesu pacijentima oboljelim od astme prilikom posjete apotekama.

PruĹženo je savjetovanje o inhalacijskoj tehnici, o etapama pravilnog koriťćenja inhalatora, redosljedu upotrebe inhalacijskih pumpica i diskusa, o naÄ?inu inhalacije fizioloĹĄkog rastvora sa ljekovima, kao i znaÄ?aju upotrebe komorica za uspjeĹĄniju inhalaciju. Farmaceuti su imali mogućnost da se upoznaju i sami provjere tehnike rukovanja savremenim ureÄ‘ajima koji omoguÄ?avaju primjenu ljekova u inhalacionom obliku, i to sa: t .KFSOP EP[OJN SBTQSĂ?JWBĘŠJNB QVNQJDF TQSFKPWJ

14

t *OIBMBUPSJNB LPKJ TBESäF MKFLPWF V PCMJLV TVWPH QSBIB

t Aparatima za stvaranje aerosola - nebulizatorima ili inhalatorima.

Slika 3. Komorica za uspjeĹĄniju inhalaciju

*TUBLOVU KF J QPTFCBO [OBĘŠBK SFEPWOPH NKFSFOKB QMVʉOF funkcije pacijenata upotrebom jednostavnih aparata, tzv. mjeraÄ?a WSĂ?OPH QSPUPLB JMJ QFBL ĘPX NFUBSB 'BSNBDFVUJ V 4."35 projektu će u narednih 6 mjeseci intenzivno pruĹžati zdravstvenu zaĹĄtitu pacijentima s hroniÄ?nim respiratornim bolestima, mjereći njihovu funkciju pluća pomoću peak flow metara, a rezultate o izmjerenim vrijednostima parametra vrĹĄnog ekspirijumskog prostora – PEF (Peak Exspiratory Flow) upisivati u dnevnike samokontrole. Upravo njegovo mjerenje, uz praćenje simptoma bolesti, omogućava da u velikom broju sluÄ?ajeva oboljeli sami prilagode svoju terapijsku stretegiju. Ovaj vid samolijeÄ?enja se pokazao kao efikasan, jer smanjuje broj pogorĹĄanja, teĹžinu bolesti, popravlja kvalitet Ĺživota bolesnika i smanjuje ukupne troĹĄkove lijeÄ?enja.

Slika 4. Mjerač vršnog protoka (peak flow metar) Za praćenje i kontrolu astme kod pacijenata, farmaceuti koji učestvuju u realizaciji projekta, će koristiti Test o kontroli astme (Asthma Control Test). Test o kontroli astme je jednostavan test koji se sastoji od pet pitanja, a pogodan za sve oboljele od astme (starije od 12 godina). Test su osmislili medicinski stručnjaci koji se bave astmom i naučno je testiran na stotinama osoba sa astmom. Rezultati testa će pomoći da se utvrdi pod kolikim stepenom kontrole je astma kod pacijenata.

taka o pacijentima i njihovoj terapiji, redovne razgovore sa pacijentima i ljekarima, kao i stalno praćenje pacijenata. Farmaceuti će sprovoditi intervencije uočavanjem interakcija ljekova, prijavom neželjenih efekata, kontrolnim mjerenjima i edukacijama pacijenata.

Koristeći svoja znanja o astmi, o ljekovima koji se koriste u terapiji astme i njihovim interakcijama, pravilnoj upotrebi inhalacionih aparata i zdravim stilovima života, a sve naravno u saranji sa ljekarima, farmaceuti će sprovesti kvalitetno savjetovanje pacijenata. Kakav će to uticaj imati na pacijente? Nadamo se boljem kapacitetu disanja kod pacijenata sa astmom, boljoj kontroli astme, manjim greškama, manjoj upotrebi salbutamola, a samim tim i manjim komplikacijama bolesti. Postojanjem tradicije u pružanju kvalitetnih zdravstvenih usluga u našoj zemlji, u korelaciji sa posvećenošću i kvalitetnom edukacijom farmaceuta, sa primjenom inovatnih modela u kontinuiranom profesionalnom razvoju, smatramo da ćemo dobiti rezultate koji će postati nacionalno vidljivi. Rezultati projekta će biti predstavljeni na konvenciji 13.07.2017. godine.

Edukacija predstavlja veoma značajan aspekt u liječenju astme. Trebalo bi da se stalno sprovodi, prilikom svake posjete pacijenta farmaceutu, jer predstavlja ključ uspješnog liječenja pacijenta sa astmom.

Projekat će otvoriti nove mogućnosti saradnje ljekara i farmaceuta. Uspešnom komunikacijom u ovom odnosu obezbjeđuje se optimalno liječenje i unapređuje zdravstvena zaštita pacijenata. Farmaceuti i ljekari moraju da budu partneri u radu jer savremenu zdravstvenu zaštitu karakteriše timski rad.

Samim tim otvoriće se nove mogućnosti za bolju brigu o pacijentima, jer kvalitet života i sigurnost pacijenata predstavljaju osnovni cilj i zadatak svakog zdravstvenog radnika.

Slika 5. Upitnik o kontroli astme (ACT) Farmaceuti će tokom projekta svoju aktivnost i pažnju usmjeriti na tri nivoa:

t Propisivača (predlažući ljekarima promjene u farmakoterapiji),

t Pacijenta (savjetovanje pacijenta o lijeku i njegovoj pravilnoj primjeni),

t -JKFLB QSPNKFOB UFSBQJKF doze, oblika i dr.).

To će svakako uključiti prikupljanje i dokumentovanje poda-

Slika 6. Učesnici SMART projekta - Napredni farmaceut sa koordinatorkom dr sc. Arijanom Meštrović i mr ph Milankom Žugić, predsjednicom Farmaceutske komore Crne Gore

15

Astma i status asmathicus Dr Marija Bogdanović Zavod za HMP Crne Gore, odsijek Cetinje Astma je bolest disajnih puteva koju karakteriše pojačana preosjetljivost trheobronhijalnog stabla na velik broj različitih stimulusa. Prema definiciji globalne inicijative za astmu (eng.

GINA) astma je hronična zapaljenska bolest disajnih puteva u čijem nastanku igraju ulogu velik broj ćelija i ćelijskih elemenata.

Kao rezultat dejstva više faktora koji pogoduju nastanku astme javlja se hronična upala (inflamacija) i hiperreaktivnost disajnih puteva, što se u kliničkoj slici očitava kao napad gušenja, stezanja u grudima, vizing ili sviranje u disajnim putevima zbog povećanog otpora kretanju vazduha u suženim bronhijama kao i kašalj. Najčešće se ovi simptomi javljaju noću ili rano ujutro.

U etiološkom smislu za nastanak astme odgovorno je više faktora koji se dijele na: 1. Faktori domaćina: atopija, pol, gojaznost, genetska predispozicija za nastanak astme, konstitucija i hipereaktivnost bronhija.

2. Faktori spoljne sredine: razne vrste alergena, duvanski dim, respiratorne infekcije.

3. Provocirajući faktori: fizičke vježbe, hiperventilacija, hladan vazduh, neki ljekovi kao što su aspirin, beta blokatori, sulfatni agensi.

16

Najćešče akutizaciju astme izazivaju virusne infekcije.

Za epidemiološke i kliničke svrhe astma je podijeljena na alergijsku, koja je vezana za pozitivnu porodičnu anamnezu za alergije, povećan titar IgE antitijela u krvi kao i pozitivnim odgovorom na provokativne testove uključujući i inhalaciju specifičnih antigena i idiosinkrazijsku, kod koje alergija nije uzrok već obična prehlada može da dovede do prvih simptoma astme. Zato se alergiska srijeće kod mladjih osoba, naročito djece, dok ćemo drugi oblik češće sresti u starijem dobu. Ali, ono što je bitno napomenuti, da ova podjela je prilično oštra i u praksi se dešavaju češće oni slučajevi koji pripadaju i jednom i drugom obliku, tačnije, mješoviti oblici, kod kojih je više faktora doprinijelo nastanku astme.

U patogenetskom smislu govorimo o tri komponente koje se javljaju kao rezultat ovog stanja a to su: inflmacija disjanih puteva, hipereaktivnost i opstrukcija istih. Kao krajnji rezultat dobija se remodeliranje i trajno suženje lumena disajnih puteva.

U kliničkoj slici ovih pacijenata imamo trijadu simptoma: dispneja, vizin i kašalj. Na početku napada pacijent se žali na pritisak u grudnom košu, neproduktivan kašalj, zatim nastaje vizing prilikom udaha i izdaha i produžen ekspirijum (izdah).

U daljem toku javlja se tahipneja (povećana frekvenca disanja) tahikardija (ubrzan srčani rad) kao i sistolna hipertenzija. Auskutacijom čujemo oslabljen disajni šum, vizing, produžen ekspirijum.

Zbog zarobljavanja vazduha javlja se i hiperinflacija pluća, poremećaj gasne razmjene i acido baznog statusa. U akutnom napadu, kao posljedica hiperventilacije nastaje hipokapnija sa respiratornom alkalozom međutim, kako bolest napreduje i pogoršavaju se simtomi, dolazi do zamora respiratorne muskulature a samim tim do hipoventilacije koja za posljedicu nosi hiperkapniju, hipoksiju, acidozu i respiratornu insuficijenciju.

Napad se završava produktivnim kašljem i izbacivanjem gustog i viskoznog sekreta.

Podjela astme po težini kliničkih simptoma jeste na blagu, intermitetntnu, umjereno i teško perzistentnu astmu.

Dijagnozu postavljamo na osnovu anamneze, fizikalnog pregleda, kliničke slike, spirometrije kao i bronhodilatatornih i bronhoprovokativnih testova.

Terapija astme se zasniva na primjeni kratkodjelujućih beta agonista i antiholinergika koji za cilj imaju brzo otklanjanje akutnih simptoma i dugodjelujućih beta 2 agonista, kortikosteroida, metilksantina a antagonista leukotrijena za dugotrajnu kontrolu bolesti.

Status asmathicus ili akutni teški napad astme jeste po život opasno stanje, jedno od najurgentnijih stanja koje podrazumijeva sve gore navedene simptome ali u mnogo jačem intez-

itetu. GINA ga definiše kao tešku opstrukciju koja ni nakon 30 do 60 minuta poslije terapije nema poboljšanja. Kod ovih pacijenata je opstrukcija takva da se javlja izmijenjeno stanje svijesti zbog izrazite hipoksije, saturacija kiseonikom je ispod 90 procenata, tahikardija je preko 120 otkucaja u minuti, tahipneja preko 30/min. Auskultacijom registrujemo polifoni vizing i oslabljen do nečujan disajni šum (tiha pluća).

2010 godine GINA je izdala protokol za liječenje ovog akutnog stanja: Inhalacioni Beta 2 agonisti. Dva udaha svakih 20 minuta tokom prvog sata.

Glukokortikoidi 0,5 do 1 mg po kg Oksigenoterapija Antiholonergici Magnezijum slulfat u slučaju da nemamo odgovor na kortikosteroide i bronhodilatatore.

U liječenju ne koristiti sedative, mukolitike, fizikalni tretman i hidraciju velikim količinama tečnosti kod odraslih.

Adrenalin nije indikovan kod status asmathicus-a, osim ako bronhoopstrukcija nije rezulat anafilakse. Intubacija traheje sama po sebi nosi rizik od bronhospazma pa bi korisnije bilo koristiti laringealnu masku ako za to postoje indikacije.

Sa ovim stanjem najčešće se srijeću ljekari hitne medicinske službe.

17

Iako težina ljudskog mozga iznosi svega 2-3% ukupne težine čovjeka, za rad ovog organa potrebno je 20% kiseonika, 15% krvi koje preradi srce, odnosno 1.1 litar krvi.

Najsmrtonosnija bolest u istoriji čovječanstva je malarija, od koje svake godine umre oko milion i po ljudi širom svijeta.

Ljudski DNK ima 3 milijarde podataka, što je dovoljno da popuni 3 enciklopedije "Britanike", a virus obične prehlade ima samo 7.000 podataka u svojoj DNK.

Jabuke uspješnije od kofeina održavaju čovjeka budnim.

Ako poslije ručka u gostima, kod Japanaca, ostavite nepojeden pirinač u tanjiru, domaćini će to smatrati za ozbiljnu uvredu.

Prema veličini tijela mrav je životinja sa najvećim mozgom.

Osmijeh je najčešće korišćen izraz lica.

18

Kiseonik je gas koji se na temperaturi od 183 stepena ispod nule pretvara u tečnost, dok živa, jedini metal koji je na sobnoj temperaturi u tečnom stanju, prelazi u čvrsto stanje na temperaturi od 39 stepeni ispod nule.

Suprotno ukorijenjenom mišljenju, magarci spadaju u najpametnije kopitare.

So je jedan od rijetkih začina koji ima ukus, ali ne i miris.

Muskatni oraščić u srednjem vijeku bio je najskuplji začin, ne zbog ukusa i mirisa već zbog vjerovanja da štiti od kuge.

Kad bi nam usta bila suva ne bi smo mogli da osjetimo ni jedan ukus.

Na koži jednog čovjeka živi više mikroorganizama nego što ima ljudi na planeti Zemlji.

Koža se stalno obnavlja tako da u životu prosječne osobe oko 18 kg kože bude odbačeno u vidu ljuspica peruti i zamenjeno novim ćelijama.

19

Stres na radu,

sindrom izgaranja Dr sc med. prim. Alma Bajramspahić Dom zdravlja, Bijelo Polje Stres je reakcija organizma na novonastale životne situacije koja može da rezultira pozitivnim prilagođavanjem (adaptacija) kada govorimo o eustresu ili negativnim prilagođavanjem (maladaptacija) i pojavom bolesti, kada govorimo o distresu. Ljudi obično ne osjećaju stres kada imaju dovoljno vremena, iskustva i sredstava da se nose sa nekom situacijom, ali osjećaju veliki stres kada ne mogu ispuniti postavljene zahtjeve.

Uzročnici stresa su egzogeni ili endogeni faktori, biološke, psihološke, socijalne prirode, individualnog ili grupnog karaktera.

Stres može biti akutni i hronični, a prema situacijama u kojima nastaje može se klasifikovati i na životni i profesionalni.

Stres na radu je reakcija na neprijatne štetne aspekte rada, radne sredine i organizaciju rada. Stres na radu raste sa globalizacijom, negativno utiče na ljude svih zemalja, svih zanimanja, na porodicu i društvo u cjelini. Ipak, najteže pogađa zdravstvene i socijalne radnike, defektologe i slična, tzv. ,,pomagačka zanimanja,, koja podrazumijevaju svakodnevni kontakt sa ljudima i specifične zahtjeve radnog mjesta (policajci, menadžeri, prosvjetni radnici, novinari, vozači i druge profesije).

Prije više od 10 godina Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom.

Pojavni oblik stresa na radu je Sindrom izgaranja (engl. „burn-out“) koji dovodi do bezvoljnosti, iscrpljenosti i pada produktivnosti. Naravno, svima se dešava da se ponekad osjećaju ovako, ali kada se takvo stanje prolongira u pitanju je burnout.

20

Termin „burn-out“ potiče iz anglosaksonskog govornog područja i znači izgorjeti, utihnuti. U Japanu se za ovaj sindrom koristi riječ „kaloshi“ koja doslovno znači smrt od umora na poslu. Kod nas se ovaj pojam najčešće prevodi kao sindrom izgaranja ili sagorijevanja na radu.

Izgaranje je kao termin uveden u stručnu literaturu 70-ih godina 20. vijeka, kada ga je psiholog Herbert Frojdenberger primijetio i opisao kod mladog medicinskog osoblja i definisao ga kao izumiranje motivacije ili podsticaja, naročito tamo gdje nečija privrženost ili odnos prema poslu ne daje željene rezultate.

Naziv potiče iz naslova romana Grejema Grina “Slučaj Burn out” (1961.g.) u kojem glavni protagonista, arhitekta napušta svoj posao i odlazi u afričku džunglu. Frojdenberger pod izgaranjem na poslu podrazumijeva: „Postepeni gubitak energije, smisla i ciljeva koje doživljavaju ljudi koji se bave pomažućim profesijama, a što predstavlja posljedicu uslova u kojima rade, odgovor pojedinaca na hronični stres koji se manifestuje u fizičkoj, emocionalnoj i mentalnoj iscrpljenosti”.

U isto vrijeme, za fenomen iscrpljenosti kod zaposlenih u humanističkim i pomagačkim profesijama, interesuje se i Kristina Maslah, američki psiholog. Fokus njenog istraživanja su bili zdravstveni radnici i zaposleni čiji posao uključuje pomaganje ljudima i koji se nose sa snažnim emocionalnim pritiskom na poslu. Neki ispitanici su svoje psihološke teškoće opisali kao “izgaranje”, pa je Maslah definisala ovaj pojam kao: “skup simptoma

nastalih u situaciji prolongiranog stresa na radnom mjestu, koji karakteriše emocionalno iscrpljenje (centralni simptom izgaranjaiscrpljenosti zbog kontakata sa ljudima), depersonalizacija (bezosjećajan i ravnodušan odnos prema drugima) i smanjeni lični uspjeh” (pad kompentencije i loši rezultati rada).

Kako nastaje burnout? Ubrzani razvoj tehnologije, preokupiranost poslom, ubrzane socio-ekonomske promjene sa kojima se naše društvo suočava, organizacija radnog vremena koja prisiljava ljude da svoje najbolje vrijeme posvjećuju poslu, pa je vrijeme posvećeno poslu „pojelo“ ono koje pripada privatnosti, povećan obim posla, više odgovornosti, nesigurnost u radnu poziciju, nezadovoljstvo radnim mjestom, zaradom i egzistencijom - postavljaju pred pojedinca velike zahtjeve i on ne samo da trpi stres da bi opstao, nego ga i sam proizvodi kako bi osigurao lični uspjeh.

Nezadovoljstvo radnim mjestom, okruženjem, poslovnom i porodičnom ulogom i prolongiran i intenzivan stres mogu dovesti do gubitka kontrole nad vlastitim životom i do sindroma izgaranja.

Način rada koji dovodi do izgaranja stran je našem mentalitetu. Geografski, mi smo sredozemna, mediteranska kultura koja ima izbalansiran odnos prema radu, odmoru i zabavi, dok stanovnici zemalja na sjeveru kontinenta uče još u detinjstvu da vrijede samo ako rade, pa su oni najviše skloni ovom sindromu.

Sindrom izgaranja je prvobitno bio vezan za pomagačka zanimanja kojima su izloženi ljudi koji požrtvovano, sa puno idealizma i želje da pomognu drugima, imaju dodatni teret rada u emocionalno zahtjevnim situacijama koje povećavaju rizik od izgaranja (rad sa ljudima koji pate ili su doživjeli teška traumatska iskustva).

To su zanimanja: ljekar, medicinsko osoblje, psiholog,

socijalni radnik, sa specifičnim izvorima stresa kao što su konfliktna očekivanja i zahtjevi od različitih interesnih grupa (klijenata, rukovodstva i socijalnog okruženja) što pojačava psihološki pritisak ali i tzv. emocionalni rad koji je karakterističan za ove profesije.

Danas se sindrom izgaranja vezuje za gotovo sve profesije, naročito one koje su stresne zbog odgovornosti, obima posla, vremenske ograničenosti, tako da svako može biti kandidat za izgaranje. Istraživači ističu da priroda posla predstavlja glavni okidač za razvoj ovog sindroma.

Sindrom izgaranja je tokom posljednjih decenija veoma istraživan fenomen u sjevernoameričkoj i zapadnoevropskoj kulturi. Osnovni razlog za to su predvidive posljedice, odnosno narušavanje psihofizičkog zdravlja radnika, pad produktivnost i loši socijalni odnosi na radu.

U nekim zapadnoevropskim zemljama (Švedska i Holandija), sindrom izgaranja je prepoznat kao zvanična medicinska dijagnoza.

U našoj zemlji je ovo akademski prepoznat fenomen i posljednjih godina domaća stručna javnost daje veći značaj ovoj temi, ali se stiče utisak da to još uvijek nema željenih uticaja na praksu (posebno na sprovođenje programa prevencije).

Ovaj poremećaj je prema Klasifikaciji mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja uključen u dijagnozu Poremećaji prilagođavanja (F43.2) koje karakterišu poremećaji u socijalnom, radnom i akademskom funkcionisanju.

Faktori koji utiču na pojavu izgaranja dijele se na situacione i individualne. Situacioni faktori su: karakteristike radnog mjesta, veći obim posla, dužina radnog vremena, loši međuljudski odnosi, smanjena kontrola dinamike posla, nemogućnost odlučivanja, izostanak zasluženog priznanja. Individualni faktori

21

su: demografske karakteristike, osobine ličnosti, stavovi i uvjerenja.

Postavlja se pitanje, zašto se kod pojedinih ljudi, zaposlenih u istoj struci, koji obavljaju posao pod istim okolnostima, javlja izgaranje, a kod drugih ne.

Osobina ličnosti koja je najčešće povezana sa izgaranjem, naročito sa emocionalnom iscrpljenošću je neuroticizam, temperament osobe koja češće doživljava negativne emocije, koja je manje zadovoljna svojim životom i sklonija pesimističnom razmišljanju. Ne radi se o poremećaju već o specifičnoj osobini ličnosti. Osobina ličnosti koja se pokazala kao zaštitni factor, kada je ovaj sindrom u pitanju, je ekstraverzija - pozitivna emocionalnost, a takve osobe se doživljavaju kao druželjubive i dobro raspoložene.

Dakle, dosta toga zavisi od temperamenta. Oni koji se lako oneraspolože i iznerviraju, rizičnija su grupa za razvoj izgaranja, naročito emocionalne iscrpljenosti, dok su druželjubivi “veseljaci” pod manjim rizikom, naročito za depersonalizaciju (neprijatan i otuđen stav prema radnoj okolini).

Kruti stavovi i uvjerenja koje ljudi imaju o sebi, drugima i životu uopšte, predstavljaju predispoziciju za razvoj izgaranja.

Nerealistička uvjerenja (najčešće počinju sa MORA i TREBA) su osnova emocionalnih problema, jer su nelogična i ekstremna i sabotiraju osobu u ostvarenju životnih ciljeva.

Najčešći fizički simptomi sindroma izgaranja su hronični umor, iscrpljenost, pad imuniteta, različiti bolni simptomi (glavobolja, bolovi u mišićima), stomačne tegobe, nagla promjena tjelesne težine, lupanje srca, poremećaji spavanja, pamćenja i pažnje.

Emocionalni simptomi su gubitak samopouzdanja, interesovanja i motivacije, apatija, izolovanost, anksioznost.

Bihejvioralni simptomi su povlačenje od drugih i konflikti sa njima, prokrastinacija tj. konstantno odlaganje obaveza i zanemarivanje radnih obaveza. Stalne žalbe na posao u porodici koja bi trebala da bude “ventil” za pražnjenje akumulirane frustracije, mogu voditi u porodične probleme.

Osobe kod kojih je razvijen ovaj sindrom su sklone zloupotrebi alkohola, nikotina, sedativa koji se piju “na svoju ruku”, preosjetljivi su na spoljašnje uticaje (buku, svjetlost, mirise), eksplozivni, zaboravni, zatvoreni, imaju negativan stav prema ljudima, a u ekstremnim slučajevima mogu biti sklone i suicidu.

Ono što je nekada bilo važno i izazov radnog mjesta postaje beznačajno i neprijatno. Energija se pretvara u iscrpljenost a efikasnost u neefikasnost. Na taj način se dimenzije radnog angažovanja pretvaraju u svoje suprotnosti i postaju karakteristike izgaranja.

Najčešće citirana definicija, izgaranje određuje kao sindrom koji se sastoji od sljedećih komponenti: Veći naglasak na psihičkim simptomima i/ili na poremećaju ponašanja nego na fizičkim simptomima, pa se emocionalna iscrpljenost, koja predstavlja reakciju organizma na stres opisuje kao kontinuirano “trošenje” emocionalnih resursa osobe i karakteriše se hroničnim neraspoloženjem i apatijom.

Depersonalizacija se karakteriše ciničnim stavom i doživljajem otuđenosti od ljudi (kolega i klijenata) na radnom mjestu.

Više nema ličnog odnosa prema drugima, nema brige za njihove potrebe.

Doživljaj ličnog neuspjeha, koji se ogleda u padu produktivnosti i efikasnosti na poslu i u privatnom životu.

22

Sindrom izgaranja se razvija kroz 4 faze: Prva faza je idealistički entuzijazam i velika posvećenost poslu, u kojoj zaposleni ima veliku energiju, nadu i ne štedi se.

U drugoj fazi ili fazi stagnacije zbog neadekvatnog odgovora na uložen napor nastaje razočaranost i teškoće u komunikaciji sa saradnicima i prijateljima. Osobe su emocionalno ranjive i nepovjerljive. Iako se suočavaju sa stvarnošću (“prizemljenje,”) i dalje vole svoj posao ali ga ne rade sa istim zadovoljstvom.

Treću fazu ili fazu frustracije čini emocionalno povlačenje i izolacija, kao “spas” od prethodne faze. Osoba se preispituje koji je smisao posla koji obavlja i javljaju se prvi znaci fizičkog iscrpljivanja. Četvrta faza ili faza apatije. Kao reakcija na hronično nezadovoljstvo, izostaje uživanje u bilo kakvoj aktivnosti, gubi se vjera u svoju kompetentnost i interesovanje za posao. Apatija je odsustvo emocija i ona je jedno od najtežih psihičkih stanja.

Apatični ljudi su potpuno nezainteresovani za posao i druge sfere života. Najčešće se u ovoj fazi osoba odlučuje za promjenu, odnosno “liječenje” ili rad na sebi, ili se problem još više produbljuje pa se odlučuje na promjenu radnog mjesta ili ostaje na poslu ali potpuno demotivisana.

Najočiglednija posljedica izgaranja na radnom mjestu je pad produktivnosti, efikasnosti i kvaliteta rada. Zbog toga su kompanije u ekonomski razvijenijim i “osviješćenijim” zemljama zainteresovane da finansiraju preventivne programe.

U rješavanju ovog problema prevencija je najbolji lijek i podrazumijeva identifikaciju stresora u radnom okruženju i simptoma izgaranja kao prvi i najvažniji korak. Mnogi simptomi ovog sindroma se pogrešno prepoznaju kao izraz patologije (depresivnost, iritabilnost, uzimanje sedativa), neažurnosti (kašnjenje na posao, odsustvovanje, pad radne efikasnosti) i najčešće se na njih reaguje pojačanim pritiskom u smislu radne discipline.

Prevencijea se odnosi na promjenu individualnih i situacionih faktora, pa strategije prevencije mogu biti lične i organizacione.

Postupci u domenu individualnih faktora odnose se na učenje vještina relaksacije, primjenu konstruktivnih strategija prevladavanja stresa i različite vrste samopomoći.

Lične strategije za prevenciju sindroma izgaranja su edukacija, samoopažanje izloženosti stresu, samoohrabrivanje pozitivnim stavovima, redefinisanje postavljenih ciljeva, strukturisanje vremena, postavljanje granica. Iako se problem ispoljava individualno, uzroci nastanka vezani su za radno mjesto, pa se intervencije u vezi sa situacionim faktorima odnose na organizacione promjene u smislu bolje raspodjele zadataka i poboljšanja međuljudskih odnosa. Socijalna podrška je najbolji faktor u umanjenju posljedica izgaranja. Organizacione strategije za prevenciju su: treninzi, edukacije vezane za radon mjesto, ograničeni broj klijenata i radnih sati, jednake mogućnosti za napredovanje, pri čemu su edukacija i trening najkorisnije metode.

Liječenje izgaranja je teško i na prvom mjestu mora da uzme u obzir uzroke. Psihoterapija i savjetovanje se preporučuju u drugoj i trećoj fazi. Prognoza zavisi od individualnih karakteristika pojedinca. Pojedinci, svjesni značaja koji u pojavi izgaranja ima njihov posao, a u nemogućnosti da spriječe njegovu pojavu, jedini izlaz nalaze u promjeni radnog okruženja.

Istine i zablude

STRES

Stres je gotovo neizbježna posljedica savremenog života. Svakodnevni poslovni zadaci i porodične obveze su situacije koje donose veću ili manju količinu stresa. Dok se za kratkotrajni stres tvrdi da je zapravo dobar i podsticajan za organizam, dugotrajne i jako stresne situacije negativno djeluju na tijelo i čine nas podložnijim za razne bolesti.

Stres je dio naše svakodnevnice?

ISTINA - Važno je da znamo da je stres nešto što je u nama. On je subjektivno reagovanje koje osoba doživljava u skladu sa svojim iskustvom i sopstvenom procjenom situacije u kojoj se nalazi. To je sklop emocionalnih, fizičkih, fizioloških reakcija i ponašanja koje se javljaju kada osoba za neki događaj procijeni da je opasan ili uznemiravajući i prevazilazi njene kapacitete nošenja sa postojećom situacijom.

Važno je da shvatimo suštinu stresa, budemo svjesni koji su njegovi izvori, procijenimo sopstvenu snagu, spremnost i mogućnosti da nešto preduzmemo u smislu suočavanja i prevazilaženja njegovih nezdravih posljedica, kao i da naučimo nove ili osvježimo i unaprijedimo već postojeće strategije u ovoj borbi.

Uzrok stresa je uvijek isti?

ZABLUDA - Raznovrsni su činioci koji dovode do stresa. Oni mogu biti biološke, psihološke ili socijalne prirode: ljubomora, samoća, nezadovoljstvo, problemi na poslu, finansijski problemi, nervoza i depresija i naravno razni strahovi.

Stres možemo lako prepoznati?

ZABLUDA - Na stres možemo da se naviknemo. Neki ljudi su se toliko navikli na svakodnevnu žurbu, pritisak i stres da im je to prešlo u uobičajeno stanje. Stres se lako nagomila, pa nekad ne možemo da prepoznamo da smo zapravo pod stresom.

Mali stres ne šteti organizmu?

ZABLUDA - Organizam ne razlikuje mali stres od velikog. Tipična reakcija na stres koju svakodnevno doživljamo i po nekoliko puta počinje kaskadom oko 1.400 hemijskih reakcija!

Stres uvijek negativno utiče na zdravlje?

ZABLUDA - Postoje dvije vrste stresa, stres sa pozitivnim i stres sa negativnim efektima na fizičko i mentalno zdravlje. Stres je lično iskustvo, i zbog toga ne postoji uopštena granica gdje pozitivan stres prelazi u negativan. Ako se nakupe različite vrste stresa ili se stres poveća, pojedinac dostiže svoju ličnu granicu.

Pozitivni stres je poželjan?

ISTINA - Stres sa pozitivnim efektima se naziva eustres (εὖ-, grčka riječ dobro). On ima stimulativno dejstvo, unapređuje zalaganje i dovodi do povećanja radnog učinka. Javlja se u situacijama kada smo pozitivno uzbuđeni pri aktivnostima gdje očekujemo uspjeh, pri čemu se luči povećana doza adrenalina. Ovaj stres kreativno utiče na čovjeka, a praćen je visokim nivoom motivacije. Praćen je konstruktivnim doživljajem samoispunjenja i radosti, bez obzira na prethodni šok, borbu i eventualnu iscrpljenost.

Negativan stres utiče na mentalnu stabilnost?

ISTINA - Negativan stres ili distres se može definisati kao štetan, jer otežava normalno funkcionisanje osobe. Obuhvata neprijatan emocionalni doživljaj, stanje razdražljivosti, bezvoljnosti, iscrpljenosti, anksioznosti, depresije i gubitka kontrole nad emocijama i ponašanjem. Učestao stres će oslabiti zdravlje osobe i njenu mentalnu stabilnost.

Smanjuje se volumen sive materije u mozgu, odgovorne za emocije, samokontrolu i normalno psihološko funkcionisanje. S vremenom se javljaju ozbiljne poteškoće u koncentraciji i sposobnosti nošenja sa sopstvenim emocijama.

Stres utiče na pamćenje?

ISTINA - Kada smo pod stresom, simpatički nervni sistem stimuliše nadbubrežnu žlijezdu, koja tada proizvodi hormone epinefrin (adrenalin) i kortizol. Konstantno visok nivo ovih hormona utiče na pamćenje i sposobnost učenja i povećava sklonost ka depresivnim raspoloženjima.

Mozak je i najosetljiviji, pa su se naučnici, između ostalog, najviše bavili djelovanjem stresa na ovaj organ. Posljednjih godina su otkrili da stres snažno utiče na mozak i bukvalno ga mijenja. Francuski naučnici su dokazali da dugotrajan stres narušava sposobnost mozga za pamćenje i učenje.

Respiratorni sistem je pod naporom u trenucima stresa?

ISTINA - U trenucima visokog stresa primijetićete kratkoću daha, ubrzano disanje, a kod nekih osoba čak dolazi i do hiperventilacije. Ako se stresne situacije nastave, respiratorni sistem je pod sve većim naporom, pa postaje podložniji infekcijama gornjih disajnih puteva.

Stres izaziva visok krvni pritisak?

ISTINA - Kada smo izloženi akutnom stresu naše tijelo trenutno reaguje ubrzanim otkucajima srca, a krvni prtisak raste. Dugoročni stres, s druge strane, može dovesti do sužavanja arterija i povišenog nivoa holesterola, a samim tim raste rizik od srčanih bolesti, srčanog i moždanog udara.

Zbog stresa imunitet slabi?

ISTINA – ZABLUDA - U malim količinama stres može djelovati podsticajno na naš imunitet i tada pomaže organizmu u borbi protiv infekcija.

Međutim, dugotrajan stres usporava proces izlječenja i čini nas podložnim infekcijama, takođe pogoršava kožna oboljenja poput akni i ekcema.

Ekstremni stres može uzrokovati razne probavne probleme?

ISTINA - Ekstremni stres može uzrokovati smetnje u varenju, mučninu i gasove i stimulisati mišiće crijeva tako da uzrokuje dijareju ili zatvor.

Osobe koje su pod velikim stresom duži period sklonije su sindromu iritabilnog crijeva, gastritisu i čirevima.

Hronični stres utiče na mišićno-koštani sistem?

ISTINA - Jake glavobolje, bol u vratu, ramenima i leđima neke su od posljedica koje stres ima na mišićno-koštani sistem. Hronični stres takođe može pojačati rizik od razvoja osteoporoze.

Ne možemo da kontrolišemo reakciju na stres?

ZABLUDA - Ne moramo da budemo žrtve sopstvenih osjećanja i misli. Istina je da možemo da naučimo kako da se nosimo sa stresnim situacijama. Najbolja strategija kontrole stresa je u trenutku, jer odlaganje oslobađanja od stresa neće imati puno efekta. Ako čekamo vikend da se napijemo, odradimo trening ili nešto drugo, naše tijelo je već pretrpjelo stresnu reakciju.

Stres nam je nepotreban?

ZABLUDA - Stres je u svojoj suštini veoma pozitivan dio čovjekove prirode. Ovakva reakcija prvenstveno ima zaštitnu ulogu u opasnim situacijama, kada organizam treba da bude spreman da bi se spasao. Kad se uspješno i na pravi način izborimo sa poteškoćama, velika je vjerovatnoća da ćemo iz te borbe izaći jači, iskusniji, mudriji... U skladu sa svim ovim, možemo govoriti o stresu i kao izazovu, nečemu što motiviše i podstiče na razvoj.

Stres ne možemo izbjeći ili umanjiti?

ZABLUDA - Stres možemo smanjiti na više načina, nekada su čak i najmanje promjene u ponašanju i svakodnevnim aktivnostima dovoljne da naprave pomak. Promjena dekora u domu ili ukrašavanje radnog prostora, učestalije druženje i kafenisanje sa prijateljima ili češći odlazak u bioskop ili pozorište mogu dosta doprinijeti poboljšanju psihičkog i fizičkog stanja. Pored toga, slušanje umirujuće i ambijentalne muzike može dosta pomoći. Vježbe i zdrav način ishrane takođe dosta pomažu u oslobađanju od stresa. Ključ je u tome da pronađete vremena za one stvari koje vas čine srećnim i opuštenim.

SAVJETI: Ukoliko primijetite da imate problem sa stresom i da niste u stanju da se samostalno suočite sa njim, neophodno je da se obratite nekome za pomoć. Naime, ako vam stres stvara ozbiljne, kako fizičke, tako i psihičke probleme, nemojte da se nadate da će sam nestati i nemojte pokušati da ga ignorišete. Vrlo je važno da budete svjesni problema koje imate i da budete dovoljno snažni da potražite pomoć profesionalca.

Ovo je ponekada teško jer je kod nas rasprostranjeno vrlo pogrešno vjerovanje da je sramota ići kod psihologa ili psihijatra, kao i da samim odlaskom poručujemo ostatku svijeta da je naše mentalno zdravlje narušeno. Treba imati na umu da priznavanje problema i traženje pomoći za rješavanje istog nije znak slabosti, već razboritosti.

25

Patogeneza, dijagnoza i terapijska strategija kod oštećenja bubrega izazvanih hipertenzijom Tabela 6 Definicija hipertenzije pomoću ordinacijskog i vanordinacijskog nivoa krvnog pritiska Kategorija

≥ 140

i/ili

≥ 90

--- Tokom dana (budan)

≥ 135

i/ili

≥ 85

--- Tokom noći (spavanja)

≥ 120

i/ili

≥ 70

Ordinacijski KP

Dr Erol Muratović, internista kardiolog Opšta bolnica, Bijelo Polje

Dijastolni KP (mmHg)

Sistolni KP (mmHg)

Ambulantorni KP

Arterijska hipertenzija je patološko stanje koje se ka--- 24-h ≥ 130 i/ili ≥ 80 rakteriše povišenim vrijednostima arterijskog pritiska.

Kućni KP ≥ 135 i/ili ≥ 85 Postoji više načina mjerenja arterijskog pritiska: Ordinacijski – konvencionalno mjerenje 2013 ESH/ESC Guidelines for the management of arterial hypertension Mjerenje u kućnim uslovima – samomjerenje 24h ambulatorni monitoring arterijskog pritiska. savremenog čovječanstva. Često se sa opravdanjam kaže ,,tihi Za svaki način mjerenja arterijskog pritiska postoje vriubica“. 2005. godine je 26,4% ili 972.000.000 stanovnika imalo jednosti koje definišu arterijsku hipertenziju.

Za postavljanje dijagnoze hipertenzije potrebno je uraditi arterijsku hipertenziju. 7100000 ljudi godišnje u svijetu umire od direktnih posljedica hipertenzije, što predstavlja 13% od ukupne više mjerenja u različitim momentima kada je bolesnik budan. smrtnosti.

U odsustvu oštećenja ciljnih organa ne bi trebalo postavljati diKomplikacije arterijske hipertenzije nastaju prvenstveno jagnozu hipertenzije sve dok se ne potvrde povišene vrijednosti zbog promjena na arterijskim krvnim sudovima gdje su zahvaćene krvnog pritiska na bar još dva uzastopna pregleda u razmaku od velike, srednje i male arterije. najmanje sedam dana. Sve je više dokaza da je za to potrebno najmanje 12–14 mjerenja, kako jutarnjih, tako i večernjih, tokom Nastanak komplikacija uglavnom zavisi od: najmanje sedam uzastopnih dana.

- Dužine trajanja arterijskog pritiska Arterijska hipertenzija je najmasovnija nezarazna bolest

26

- Visine arterijskog pritiska - Akutnosti javljanja arterijskog pritiska i visine njegovih vrijednosti - Vrste hipertenzije: izolovana sistolna hipertenzija, sekundarna hipertenzija - Pridruženih faktora rizika (dijabetes, hiperlipoproteinemija, pušenje cigareta, gojaznost…).

Kod promjena na malim arterijama i arteriolama dominantan uticaj ima arterijska hipertnzija, dok ih može ubrzati dijabetes. Na velikikim arterijama, pored arterijske hipertenzije, svi konvencionalni faktori rizika dovode do ubrzanja procesa ateroskleroze i nastanka ishemijskih komplikacija na ciljnim organima.

Hipertenzivne promjene arterija primarno zhvataju male mišićne arterije i arteriole. Ove promjene su generalizovane, ali su najizraženije i najviše izučavane u bubrezima pod nazivom benigna nefro (angio) skleroza (BNS).

Na svjetlosnoj mikroskopiji kod BNS uočavaju se sljedeće promjene: -a) suženje lumena interlobarnih i lučnih arterija i arteriola usljed hipertrofije i hijalinizacije njihovih zidova. Hipertrofija medije malih mišićnih arterija i arteriola nastaje zbog uvećanja glatkih mišićnih ćelija, kao i povećanja njihovog broja. Hijalinoza arteriola predstavlja taloženje kompleksne bjelančevinaste materije ispod endotela. U sastav hijalina ulaze bjelančevine plazme, inaktivni oblik komplementa C3, osnovna supstanca veziva. Ovako subendotelijalno nataloženi hijalin dovodi do atrofije glatkih mišićnih ćelija. Kasnije se cijeli zid prožima hijalinom, postaje homogeno zadebljan, uz znatno suženje lumena.

-b) elastoza intime arterija iz umjerene proliferacije glatkih mišićnih ćelija u intimi, ali sa obimnim stvaranjem novih koncentrično raspoređenih elastičnih lamina. Kao posljedica opisanih promjena na arteriolama, malim i srednjim mišićnim arterijama u parenhimu bubrega se javljaju sekundarne ishemijske lezije hijalinizacija glomerula, atrofija kanalića i fibroza intersticijuma sa minimalnim zapaljenskim infiltratom. Pored bubrega navedene promjene su izražene na arterijama miokarda, pankreasa, crijeva, dok se kod arterija mozga, pored navedenih promjena za benignu nefrosklerozu, nalazi i fibrinoidna nekroza njihovog zida kao i stvaranje mikroaneurizmi Charcot-Bouchard.

Maligna hipertenzija je klinički definisana kao prisustvo naglo nastalog veoma visokog KP povezanog sa ishemičnim oštećernjem organa (retina, bubrezi, srce i mozak).

su:

Patohistološke promjene arterija u malignoj nefrosklerozi

- fibrinoidna nekroza gdje fibrinoidnu nekrotičnu masu čine fibrin i druge bjelančevine plazme, osnovni matriks vezivnog tkiva i nekrotični ostaci ćelija sa posljedičnom insudacijom plazme i krvi u okolno tkivo.

- hiperplastična arterioskleroza: se sastoji od jako izražene proliferacije glatkih mišićnih ćelija, umnožavanja elastičnih i retikulinskih vlakana kao i osnovnog matriksa vezivnog tkiva. Ćelije i vlakna se raspoređuju koncentrično u intimi sa stvaranjem ,,lukovičastih formacija” sa posljedičnim jako izraženim suženjem lumena, skoro do potpune okluzije.

Nefroangioskleroza Theodor Fahr je 1919. godine predložio naziv nefroskleroza za hroničnu bolest bubrega koja nastaje kao posljedica dugotrajne

27

hipertenzije ili starenja. Kako ovaj naziv ističe renalnu sklerozu, a zanemaruje vaskularne promjene karakteristične za ovaj entitet, u evropskoj medicinskoj literaturi se češće koristi naziv nefroangioskleroza. Posljednjih godina se sreće i naziv hipertenzivna nefropatija, mada njegovo značenje nije u potpunosti definisano.

Tačna dijagnoza nefroangioskleroze može da se postavi samo histološki, ali se biopsija bubrega kod ovakvih bolesnika, a pogotovo kod starijih, rijetko primjenjuje, što se ne može smatrati pogrešnim. U praksi se najčešće dijagnoza nefroangioskleroze postavlja na osnovu kriterijuma koje su predložili Schlessinger i saradnici, a koji se danas već smatraju klasičnim.

Klinički kriterijumi za dijagnozu nefroangioskleroze: 1. Porodična anamneza o esencijalnoj hipertenziji 2. Dugogodišnja hipertenzija koja prethodi proteinuriji 3. Prisustvo hipertenzivne retinopatije 4. Dokaz o hipertrofiji lijeve komore (EKG ili EHO) 5. Druge aterosklerotične promjene: periferna arterijska bolest, ishemijska bolest srca, cerebrovaskularna bolest 6. Proteinurija ispod 0,5 g/24 h ili ≤ 2+ pomoću test traka 7. Normalna ili blago smanjena funkcija bubrega 8. Odsustvo bilo koje druge bolesti bubrega, dijabetesa, drugih sistemskih bolesti ili izloženost nefrotoksinima.

Zarif i saradnici su pokazali da mnogi bolesnici sa dijagnozom nefroangioskleroze u terminalnoj insuficijenciji bubrega ne zadovoljavaju preporučene kliničke kriterijume za dijagnozu ove bolesti, pa je i prevalenca ove bolesti nesumnjivo značajno manja nego što to navode pojedini registri. S druge strane, do sada je objavljen mali broj radova u kojima je u dijagnostici nefroangioskleroze korišćena biopsija bubrega. Zucchelli i Zuccala su kod bolesnika sa dijagnozom nefroangioskleroze, postavljenom na osnovu kliničkih kriterijuma, uradili biopsiju bubrega i potvrdili ovu dijagnozu kod 48% bolesnika, dok su kod ostalih otkrivene druge bolesti bubrega, a najčešće embolizacija bubrega holesterolom (29,5%) i ishemijska bolest bubrega (26,5%). Bez obzira na ove podatke, biopsija bubrega se i dalje ne koristi često u dijagnostici nefroangioskleroze. Međutim, iako nefroangioskleroza najčešće protiče kao asimptomatska bolest sa oskudnim nalazom u mokraći, ponekad se može javiti i obilnija proteinurija, čak nefrotskog ranga. U tim slučajevima, kao i kod bolesnika sa

28

rekurentnom ili perzistentnom hematurijom, bolest se ne može klinički razlikovati od glomerulonefritisa. Tada je indikovana biopsija bubrega, ne samo da bi se postavila tačna dijagnoza nego i zbog odluke o liječenju.

Ishemijska nefropatija, koja se razvija kod bolesnika sa hemodinamski signifikantnom stenozom renalnih arterija oba bubrega ili stenozom renalne arterije solitarnog bubrega i koja je praćena klinički značajnim smanjenjem glomerulske filtracije.

Stenozu renalnih arterija može da uzrokuje ateroskleroza, fibromuskularna displazija ili neke rjeđe bolesti aorte, uključujući disekciju aorte i vaskulitise (Takayasu arteritis), a ishemijska bolest bubrega je najčešće posljedica aterosklerotične stenoze renalnih arterija. Bolest zahvata i velike i male krvne sudove bubrega, progresivna je i vodi gubitku funkcije bubrega. Podaci o učestalosti ishemijske bolesti bubrega kao uzroku terminalne insuficijencije bubrega su različiti, pa se navodi učestalosti od 11%-25%.

Ishemijska nefropatija se može ispoljiti sljedećim kliničkim slikama: – Akutna insuficijencija bubrega tokom liječenja hipertenzije, naročito pri upotrebi ljekova iz grupe blokatora renin-angiotenzin sistema često u kombinaciji sa diureticima.

Obično nastaje 1-14 dana po otpočinjanju liječenja i često je reverzibilna. Kako je obostrana stenoza bubrežne arterije česta (između 30%-50%), na ishemijsku nefropatiju bi trebalo uvijek posumnjati pri pojavi azotemije kod bolesnika sa prethodno dijagnostikovanom renovaskularnom hipertenzijom. Ponavljane epizode edema pluća koji mogu biti udruženi sa hipertenzijom ali i sa normalnim ili čak sniženim krvnim pritiskom. U osnovi ovog poremećaja je najvjerovatnije zadržavanje vode i soli. Nejasna i progresivna azotemija kod starijih bolesnika (preko 60 godina starosti, kada nastanak esencijalne hipertenzije nije tipičan), pogotovu kod onih sa postojećom poliarterijskom bolešću aterosklerotične prirode. Progresivna azotemija kod bolesnika sa poznatom renovaskularnom hipertenzijom liječenom medikamentozno. Akutna bubrežna insuficijencija koja se superponira na hroničnu insuficijenciju bubrega. Bolesnici sa stenozom renalne arterije (jednostrano kod solitarnog i afunkcionalnog kontralateralnog bubrega ili obostrano) imaju rizik od okluzije arterije. Nagli nastanak okluzije se prikazuje u vidu naglo nastale anurije, akutne bubrežne insuficijencije i hipertenzivne krize.

Nastaviće se...

Hronika 01. decembar – NASTAVAK DOBRE SARADNJE CRNE GORE I MAĐARSKE U OBLASTI ZDRAVSTVA

Crnogorski ministar zdravlja dr Kenan Hrapović i mađarski ambasador Kristijan Poša izrazili su zadovoljstvo dosadašnjom uspješnom saradnjom dvije zemlje u oblasti zdravstva, uz obostrano uvjerenje da će se nastaviti i intenzivirati kroz buduće zajedničke projekte, u cilju kvalitetnijeg pružanja zdravstvenih usluga građanima Crne Gore.

Ambasador Poša upoznao je ministra Hrapovića sa zdravstvenim kapacitetima sa kojima raspolaže Mađarska, naglašavajući da su mađarski medicinski centri prepoznati po kvalitetu u cijeloj Evropi, kao i da imaju izuzetno razvijen banjski turizam. On je istakao da su fakulteti medicine u Mađarskoj prepoznati u evropskom regionu, a diploma mađarskog univerziteta priznata u cijelom svijetu.

Ministar Hrapović je mađarskom ambasadoru predočio na koji način je organizovan i funkcioniše zdravstveni sistem Crne Gore i ocijenio da su se stvorili uslovi za potpisivanje memoranduma o saradnji izmedju Ministarstva zdravlja Crne Gore i Ministarstva ljudskih resusrsa Mađarske, u sklopu kojeg je sektor zdravstva i istakao važnost saradnje dvije zemlje, s obzirom na to da je Crna Gora na putu ka NATO i Evropskoj Uniji.

Na sastanku je bilo riječi i o mogućnosti stručnog usavršavanja crnogorskih ljekara u prestižnim mađarskim zdravstvenim centrima, kao i dolazak mađarskih stručnjaka u crnogorske zdravstvene ustanove, jer je edukacija zdravstvenih radnika jedan od prioriteta Ministarstva zdravlja u narednom periodu. Razgovarano je i o mogućnosti saradnje u oblasti farmaceutske politike i unaprjeđenja tehnoloških kapaciteta u crnogorskim zdravstvenim ustanovama.

01. decembar – OTVORENA FILIJALA FONDA U PETNJICI U Petnjici je u prisustvu predstavnika lokalne samouprave i Doma zdravlja iz Berana svečano otvorena filijala Fonda za zdravstveno osiguranje u Petnjici. Otvaranjem filijale Fonda, stvoreni su uslovi za pružanje boljih usluga osiguranja i ostvarivanja prava građana i mještana petnjičkog i bihorskog kraja kojima će biti skraćen put i pojednostavljena procedura, jer su do sada

30

zbog velike razuđenosti terena morali da putuju od 15 do 45 km, u zavisnosti u kojem dijelu opštine žive da bi ovjerili zdravstvenu knjižicu ili da bi ostvarili neka svoja druga prava iz oblasti zdravstvenog osiguranje.

Filijalu je otvorio Sead Čirgić, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje koji je istakao da je otvaranje prostorija Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore u Petnjici konkretan primjer brige Fonda za zdravstveno osiguranje i Vlade Crne Gore za sve građane jedne od najmlađih opština u našoj državi - Reforma zdravstva koju će Fond sprovoditi zajedno sa Ministarstvom zdravlja u centar stavlja pacijenta, odnosno osiguranika i to je naš cilj. To je osnovni parametar u radu Fonda za zdravstveno osiguranje pa nam je zbog toga zadovoljstvo da pacijent bude prioritet u daljem radu i pružanje kvalitetne, sveobuhvatne zdravstvene zaštite. Stoga ćemo sve učiniti da podignemo kvalitet pružanja zdravstvene zaštite i da naši osiguranici ne trpe i da budu zadovoljni - kazao je Čirgić.

01. decembar – ANONIMNO TESTIRANJE NA HIV Dom zdravlja Podgorica organizovao je i ove godine anonimno testiranje na HIV. Anonimno testiranje na HIV zainteresovani građani mogli su da obave u Savjetovalištu za mlade, u sklopu zdravstvenog objekta Doma zdravlja Podgorica Studentski centar.

Povjerljivo noćno testiranje i savjetovanje Dom zdravlja Podgorica organizovano je povodom 1. decembra – Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a. Ljekarski tim Doma zdravlja Podgorica, osim testiranja na HIV, informisao je građane o tome na koji način se prenosi virus i kako se mogu zaštiti, koje kategorije stanovništva su najugroženije, kao i kako se HIV infekcija manifestuje i AIDS liječi.

02. decembar – ZORICA KOVAČEVIĆ, DIPL. PRAVNIK DIREKTORICA KCCG Zorica Kovačević, dipl. pravnik, imenovana je za direktoricu Kliničkog Centra Crne Gore. Kovačević je na to mjesto imenovana odlukom Vlade. Ona je na čelu Kliničkog centra zamijenila dr Ranka Lazovića koji je početkom novembra podnio

- Ostavila sam direktorima klinika da još malo razmisle ko bi mogao da bude glavna sestra. Vidjećemo narednih dana, ovo je za sada bilo hitno. Dr Snežana Raspopović je dugo godina radila na Klinici za ginekologiju i akušerstvo. Dr Nermin Abdić je ortoped na Klinici za ortopediju, a dr Filip Vukmirović je patolog, načelnik Odjenjelja patologije - kazala je Kovačević.

09. decembar – ODRŽANA RADIONICA MLADIH SA HENDIKEPOM

ostavku.

Kovačević je prethodno bila ministarka rada i socijalnog staranja u Vladi Crne Gore, kao i direktorica Doma zdravlja u Danilovgradu.

- Moj cilj je da zajedno sa svim zaposlenima radimo na dva kolosjeka, da budu zadovoljni i pacijenti i zaposleni u zdravstvu. Premijer je jedan dio svog ekspozea posvetio zdravstvenom sistemu, sa čime se ja potpuno slažem, da ćemo raditi na vraćanju povjerenja građana u čitavi zdravstveni sistem i na poboljšanju životnog standarda zaposlenih u zdravstvu – izjavila je Kovačević.

Direktorica Kliničkog centra Crne Gore Zorica Kovačević formirala je svoj tim, i za medicinskog direktora imenovala dr Snežanu Raspopović, za direktora Urgentnog centra dr Nermina Abdića i Centra za nauku dr Filipa Vukmirovića.

Radionica Djeca sa invaliditetom u Crnoj Gori, kroz objektiv Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom, organizovana je u saradnji sa Evropskim formumom osoba sa invaliditetom EDF i UNICEF-om, u okviru projekta kojeg finansira Evropska unija. Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić, ocijenila da su djeca sa invaliditetom u Crnoj Gori dugo godina bila tabu tema, navodeći da se situacija značajno promjenila, ali ne u dovoljnoj mjeri.

- Djeca sa invaliditetom ni danas nemaju dovoljnu podršku. Institucije i dalje djeci sa invaliditetom pristupaju kao prema nekome kome treba pomoć, a ne nekome kome su potrebne mogućnosti da postane građanin dostojan sloboda i prava - izjavila je Vujačić.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković, kazao je da u Crnoj Gori ne možemo biti zadovoljni kvalitetom inkluzije u obrazovnom sistemu.

Kao jedan od problema, pojavljuje se rad Komisije za

GE KIDS

Imunološka zaštita za Vaše dijete!

Ge Kids ids je bbezbjedna zbjedna formula, za razvoj oj pri prirodnog odnog imuni imuniteta!

Prirodni balans i stimulans, za razvoj narušenog, dječijeg, imuno sistema.

GE132+Na GE132+N atu turral USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA POMAŽE POBOLJŠANJU PH VREDNOST ORGANIZMA

GE132 International Health d.o.o. www.internationalhealth.biz Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA

SNIŽAVA NIVO HOLESTEROLA U KRVI

usmjeravanje djece. Komisije se formiraju na lokalnom nivou, i ta tijela nisu dovoljno ažurna. Imamo tako neprihvatljivih sitaucija da pojedine Komisije kasne sa donošem rješenja o usmjeravanju, pa se dešava da dijete započne školsku godinu i ide u redovni obrazovni sistem, iako se radi o djetetu sa posebnim obrazovnim potrebama. Drugi je problem što ne postoji održiv sistem finansiranja Komisija, a problem predstavlja i to što između škole i Komisija nije najbolja komunikacija - objasnio je Baković.

Predstavnik UNICEF-a u Crnoj Gori, Bendžamin Perks, kazao je da je ta međunarodna organizacija u proteklih nekoliko godina blisko sarađivala sa Vladom, civilnim društvom da bi, kako je naveo, omogućili svakom djetetu sa invaliditetom da raste u bezbjednoj porodičnoj okolini, zajedno sa vršnjacima, da ima pristup obrazovanju i svim drugim osnovnim servisima. Šef Sektora za Kooperaciju u Delegaciji EU, Andre Lis, izjavio je da se djeca i mladi sa invaliditetom još suočavaju sa nejednakim tretmanom u odnosu na drugu djecu u Crnoj Gori, jer se, kako je naveo, suočavaju sa brojnim poteškoćama u svakodnevnom životu, koje im onemogućavaju da u potpunosti ostvare svoja prava. Jasan primjer su nepristupačni javni objekti poput škola i fakulteta, koji predstavljaju prepreku za slobodu izbora i obrazovanja.

Ministar za ljudska i manjinska prava, Mehmed Zenka, smatra da, pored unaprijeđenja zakodonodavnog okvira, koji štiti prava osoba sa invaliditetom, predstoji još mnogo posla u toj oblasti.

Drugi dan radionice dio je projekta Zaštita djece od nasilja i promocija socijalne inkluzije djece sa invaliditetom u zemljama Zapadnog Balkana i Turske, a koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNICEF i EDF. 10. decembar – ODRŽAN HUMANITARNI BOŽIĆNI BAZAR

U šoping molu Delta City održan je tradicionalni humanitarni Božićni bazar u organizaciji Međunarodnog udruženja žena Crne Gore. Tradicionalnu manifestaciju Božićni bazar podržavaju brojne ambasade, kompanije i volonteri, a ona je tokom proteklih godina, postala događaj koji ima za cilj prikupljanja sredstava namijenjena institucijama, organizacijama i pojedincima kojima je to neophodno.

Prošle godine, u okviru Božićnog bazara, Međunarodno udruženje žena Crne Gore prikupilo je 36,146.08 eura. Sredstva su upotrijebljena za kupovinu medicinske opreme za Klinički centar Podgorica, opreme za dječije igralište Centra za djecu sa invaliditetom u Pljevljima, kao i opreme i nastavnička sredstva za četiri osnovne škole u Podgorici.

Ovogodišnja misija humanitarnog Bazara je da se obezbi-

32

jede sredstva za Električni morselator za potrebe Ginekološko akušerske klinike za unapređenje laparoskopskih operacija u ginekologiji, kao i madrace, posteljinu i pokrivače za odjeljenja bolnice kojima je to najpotrebnije; sredstva za postavku vještačke trave na fudbalskom terenu dječijeg kluba Breznica u Pljevljima, kao i nastavna i didaktička srestva za osnovne škole u Podgorici i okruženju.

14. decembar – BOLOVANJE SE IZDAJE KAO LIJEK Bolovanje se izdaje kao lijek i pacijentu ne bi trebalo da se oduzima 30 posto od zarade, poručili su iz nevladine organizacije Ljekari. Cilj je da se zaštite pacijenti i da se pomogne oboljelima, kao i da se kroz izolaciju i mirovanje smanji širenje gripe. Do ove godine gripa kao zarazna bolest se tretirala kroz izolaciju i mirovanje, odnosno bolovanje kao prijeki lijek.

Ljekari insistiraju na mirovanju i izolaciji na prvom mjestu kako bi se smanjio broj komplikacija koje se mogu javiti i koje mogu biti veoma teške, a još jedan razlog insistiranja na mirovanju i izolaciji je sprječavanje širenja virusa u populaciji.

- Od ove godine, gripu možemo tretirati samo kao obično bolovanje, odnosno bolovanje kod kojeg se pacijentu oduzima 30 posto zarade. Ovo dovodi do medicinsko etičkog nonsensa, jer se bolovanje izdaje kao lijek i ne treba da bude odbijeno od zarade - poručili su iz NVO Ljekari.

Kako su pojasnili, njihov zahtjev kao ljekara praktičara kojima je osnovni cilj da pomognu i zaštite pacijente jeste da saznaju ko je donio takve adminsitrativne mjere i na koji ih način može kvalitetno obrazložiti.

16. decembar – NASTAVLJENA DOBRA SARADNJA SZO I MINISTARSTVA ZDRAVLJA Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović razgovarao je sa šeficom Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije Minom Brajović. Na sastanku je ocijenjeno da je saradnja Ministarstva zdravlja i Svjetske zdravstvene organizacije uspješna, uz obostrano uvjerenje da će se nastaviti i intenzivirati kroz buduće zajedničke projekte, u cilju kvalitetnijeg pružanja zdravstvenih usluga građanima Crne Gore.

Ministar Hrapović se zahvalio Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji za sveukupnu podršku koju dugi niz godina pruža Ministarstvu zdravlja Crne Gore i iskazao uvjerenje da međusobno razumijevanje i ostvarena saradnja predstavljaju dobar osnov za dalju dinamičnu saradnju i realizaciju novih zajedničkih projekata u predstojećem periodu.

Šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori čestitala je ministru Hrapoviću stupanje na dužnost i naglasila da Ministarstvo zdravlja, kao i do sada, može računati na podršku SZO u nastavku započetih procesa.

Sagovornici su se saglasili da u narednom periodu treba još više jačati saradnju u oblasti zdravstva, sa fokusom na unapredjenje primarne zdravstvene zaštite, preventivnhih usluga u cilju smanjenja opterećenja od hroničnih nezaraznih bolesti.

16. decembar – FORMIRANA STOMATOLOŠKA KOMORA CRNE GORE

Zasijedanjem prve sjednice Skupštine Komore u Podgorici 16. decembra formirana je Stomatološka Komora Crne Gore (SKCG), a za njenog prvog predsjednika izabran je dr Borislav Ćalović.

Dr Ćalović je po izboru na mjesto predsjednika SKCG naveo da će raditi savjesno i odgovorno, te da će se zalagati da Komora stane - rame uz rame sa Komorama sa višedecenijskim iskustvom. Akcenat u radu staviću na uzdizanju stomatologije na onaj nivo koji joj pripada. Okrenućemo se mladim ljekarima i pokušati im omogućimo da dio specijalističkog staža obave u Crnoj Gori, pokušaćemo da vratimo školske ambulante, stalnom edukacijom poboljšaćemo struku i nauku – poručio je između ostalog dr Ćalović.

Osnivačkom Skupštinom je do izbora prvog predsjednika Skupštine predsjedavao dr Branko Rašović kao predsjednik Inicijalne komisije doktora stomatologije. Na samom početku dr Rašović se zahvalio prisutnim delegatima i zainteresovanim ljekarima, a uvodnu riječ je prepustio dr Đoku Jočiću, predsjedniku Ljekarske komore Crne Gore, pod čijim mentorstvom su se odvijale aktivnosti u vezi sa osnivanjem SKCG. Dr Jočić je kazao da osnivanjem Komore stomatolozi postaju postaju dio države i naveo da će 16. decembar 2016. godine biti upisan kao jedan od najznačajnijih datuma u istoriji crnogorske stomatologije i medicine. Pozdravljajući prisutne on je kazao i kako će Stomatološka komora i dalje imati svesrdnu podršku od Ljekraske komore pod čijim je patronatom i nastala.

– U Ljekarskoj komori imaćete sigurnog saradnika posvećenog istim ciljevima – unapređenju struke, nauke i zdravstva u Crnoj Gori – poručio je on.

U Izvršni odbor Komore, osim predsjednika dr Ćalovića, izabrani su dr Bratislav Jašović kao predstavnik sjeverne regije, dr Dejan Mušura u ime stomatologa južne regije, dr Goran Mandić iz Nikšića, dr Sandra Šćepanović i dr Nikola Barović iz Podgorice i dr Dženo Ganjola kao predstavnik Stomatološkog fakulteta i Poliklinike.

17. decembar – NIKŠIĆKA BOLNICA OSAVREMLJENA PO VISOKIM STANDARDIMA Nikšićka bolnica je i tehnološki i kadrovski osavremenjena po visokim standardima, a uglavnom svi radovi i vrijedna oprema finansirani su iz donacija.

Rekonstrukcija Odjeljenja urologije u nikšićkoj Opštoj bolnici, koja je koštala oko 174,4 hiljade eura, završena je u roku, čime je više od 80 odsto smještajnih kapaciteta te zdravstvene ustanove dovedeno do apartmanskog nivoa.

Direktor bolnice dr Ilija Ašanin, podsjetio je da su sredstva za rekonstrukciju Urologije dobili iz projekta programa humanitarne pomoći Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, a kompletne radove izvodila je firma B-ST iz Tirane. - Dobili smo još jedan komforan prostor za smještaj naših pacijenata i čim bude završeno opremanje, što očekujemo u drugoj polovini januara, Odjeljenje urologije biće otvoreno - kazao je dr Ašanin.

Na Odjeljenju urologije izvšena je potpuna rekonstrukcija podova, plafona i stolarije, urađena je termo–tehnička instalacija, toplovodna, vodovodna i elektromreža, sistem zagrijavanja i hlađenja prostora, a iznad kreveta pacijentima postavljeni su setovi za komunikaciju sa medicinskim osobljem. U svakoj sobi sanitarni čvorovi urađeni su i za osobe sa invaliditetom.

Dr Ašanin je najavio rekonstrukciju i adaptaciju Odsjeka za oftalmologiju, površine 600 kvadrata, a za izgradnju heliodroma u krugu Bolnice novac je obezbijeđen iz donacija, a radovi vrijedni 70 hiljada eura trebalo bi da budu realizovani u toku naredne godine. Realizacija projekta rekonstrukcije i adaptacije preostalog dijela Operacionog bloka planirana je za početak juna 2017. godine, a izgradnja parkinga za zaposlene u saradnji sa SO Nikšić tokom ljeta.

Kada je riječ o obnavljanju opreme, planirana je nabavka CT aparata, ultrazvučnog kolor doplera sa kardiološkom sondom, aparata za anesteziju i automobila – reanimobila za transport pacijenata.

U nikšićkoj Opštoj bolnici se vodi računa i o usavršavanju kadra, pa je planirano dodatnih 14 specijalizacija i četiri subspecijalizacije, a u 2017. Godini će biti formiran i Odsjek za patologiju.

17. decembar – ODRŽAN IV SKUP UDRUŽENJA PRAKTIČARA INTEGRATIVNE MEDICINE

NVO Holistički centar HARMONIJA iz Kotora je 17. decembra 2016. održala IV Skup Udruženja praktičara integrativne medicine u konferencijskoj sali Centre Ville, The CAPITAL PLAZA, u Podgorici.

33

Skup je propraćen od brojne publike zainteresovane za teme koje su bile obrađivane. Veliki broj prisutnih je sa pažnjom slušao interesantne zdravstvene teme.

Izlagači su govorili o aktuelnim temama i u 15-minutnim izlaganjima upoznali slušaoce o integrativnoj medicini, psihoretapiji i bahovim kapima, homeopatiji, darkfield mikroskopiji, nutricionizmu i kvantnoj fizici, savremenoj bioterapiji, kvantnoj medicini i metodi fraktalnog crteža. Predavači su bili: dr. Lidija L. Maslovar, dr. Vjera L. Usanović, ing. arh. Gordana Ražnatović, dr Milenka Grujičić Vraneš, Dipl. hem – homeopata Ljiljana Krgović, mr Tanja Mitrović, bioterapeut Boštjan Fistrič i mr ph Pavle Jurina.

Nakon informativnih i sadržajnih predavanja uslijedila je podjela nagrada koje su učesnici u izlaganjima namijenili publici. Nagrade su bile iz domena oblasti kojima se izlagači bave, kao znak dobre volje organizatora i u svjetlu nadolazećih praznika.

18. decembar – NAGRAĐENI NAJBOLJI RADNICI DOMA ZDRAVLJA PODGORICA Dom zdravlja Podgorica nagradio je najbolje radnike i organizacione jedinice, uoči obilježavanja 89 godina postojanja.

Godišnju nagradu kao najbolja organizaciona cjelina u Domu zdravlja Glavnog grada dobio je Call centar. Izabrani doktor za odrasle Bojan Bekan, pedijatrijska medicinska sestra u Centru za djecu sa posebnim potrebama Maja Vujačić i nemedicinska radnica Nataša Brnović nagrađeni su za poseban doprinos i zalaganje u ovoj godini.

Uručene su i zahvalnice udruženjima i kompanijama koje su aktivnostima značajno doprinijeli poboljšanju zdravstvene zaštite i unaprjeđenju prostornih i tehnoloških kapaciteta u zdravstvnim objektima. Zahvalnice su dobili Fond za razvoj Kuča Marko Miljanov za ulaganje u renoviranje zdravstvene stanice Doma zdravlja Dr Obren Milačić u Ublima, Udruženje penzionera Podgorica za ustupanje prostorija za otvaranje zdravstvene stanice Novi blok Zabjelo i kompanija MPM d.o.o. Cosmetiks za poslovnu saradnju u cilju pružanja efikasnije zdravstvene zaštite na primarnom nivou.

Priznanja je uručio direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Nebojša Kavarić.

19. decembar – PRIORITET MINISTARSTVA ZDRAVLJA JE ZADOVOLJAN PACIJENT

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović razgovarao je sa šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžaminom

34

Perksom o temama iz oblasti zdravstva od zajedničkog interesa.

Na sastanku je ocijenjeno da je da je saradnja Ministarstva zdravlja i UNICEF-a izuzetno dobra i da će se ubuduće kroz zajedničke projekte dodatno unapređivati.

Ministar dr Hrapović je istakao je prioritet Ministarstva zdravlja zadovoljan pacijent, a posebno briga o zdravlju djece, što je prepoznato i u programu rada za narednu godinu, u kojem su poseban segment preventivni programi i promocija zdravih stilova života.

Perks je kazao da se UNICEF-ove aktivnosti, kada je zdravstveni sistem u pitanju, fokusiraju na prvih hiljadu dana od rođenja djeteta, jer istraživanja pokazuju da je to najvažniji period u njihovom razvoju.

Na sastanku je dogovoreno da se nastave aktivnosti na unapređenju kvaliteta perinatalne njege u Crnoj Gori, kao i da se procijeni kvalitet bolničke njege majki i beba u porodilištima u kojima to nije urađeno u prethodnom istraživanju koje su sproveli Ministarstvo zdravlja i UNICEF, a da se u onim porodilištima u kojima je obavljena kontrola utvrdi da li se primjenjuju preporuke eksperata. Takođe, UNICEF će nastaviti da pruža pomoć u izradi kliničkih smjernica i protokola, procjeni zdravstvenog stanja djece u predškolskom uzrastu, kao i u edukaciji roditelja i djece o zdravstvenim i socijalnim problemima koji najviše opterećuju populaciju.

20. decembar – TURSKE INVESTICIJE SU OD IZUZETNOG ZNAČAJA ZA ZDRAVSTVENI SISTEM

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović sa saradnicima razgovarao je sa ambasadorom Republike Turske NJ.E. Serhatom Galipom i koordinatorom Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju TIKA Ahmetom Altunom.

Ministar Hrapović je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom uspješnom saradnjom dvije zemlje u oblasti zdravstva i zahvalio ambasadoru Galipu, što je Republika Turska prepoznala značaj ulaganja u zdravstveni sistem. On je istakao da će aktivnosti Ministarstva zdravlja i u naredenom periodu biti usmjerene na unaprijeđenje uslova u zdravstvenim ustanovama i podizanje kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga građanima. Tokom razgovora bilo je riječi i o mogućnosti stručnog usavršavanja i crnogorskih ljekara i srednjeg medicinskog kadra u zdravstvenim centrima u Turskoj i dolazak turskih stručnjaka u Crnu Goru.

Za crnogorski zdravstveni sistem, kako je kazao ministar Hrapović, od izuzetnog značaja bile su brojne donacije turske Agencije TIKA, koja je u proteklom periodu realizovala, u finansijskom smislu, velike investicije u infrastrukturu i tehnološko opremanje zdravstvenih institucija Crne Gore. Takođe, crnogorski

zdravstveni sistem ima veoma dobru saradnju i sa turskom bolnicom Adžibadem, gdje se crnogorskim osiguranicima pružaju određene zdravstvene usluge iz oblasti dijagnostike, koje se ne izvode u Crnoj Gori. Ministar Hrapović je istakao da su turski investitori prepoznati kao potencijalni investitori u bolničku infrastrukturu, kroz projekte privatnog – javnog partnerstva.

Ambasador Galip je čestitao ministru Hrapoviću stupanje na dužnost i izrazio uvjerenje da će se izuzetno dobri odnosi Crne Gore i Turske nastaviti i intenzivirati kroz buduće zajedničke projekte, u cilju kvalitetnijeg pružanja zdravstvenih usluga građanima Crne Gore.

Koordinator Agencije TIKA Ahmet Altun naglasio je da će nastaviti da pružaju pomoć crnogroskom zdravstvenom sistemu na osnovu prioriteta koje utvrdi Ministarstvo zdravlja.

Altun je podsjetio na brojne donacije Agencije TIKA u opremi i infrastrukturi, od kojih je, kako je naveo najvrjednija rekonstrukcija Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore, za koju je izdvojeno 700 hiljada eura.

21. decembar – NEDOSTATAK PEDIJATARA U SISTEMU JAVNOG ZDRAVSTVA Panel diskusija Nedostatak ljekara za djecu u sistemu javnog zdravstva odžana u okviru projekta HealthUP koji je podržan od strane Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, a za cilj ima jačanje partnerskog dijaloga i saradnje između vladinog i nevladinog sektora u oblasti zdravstva.

Direktor Doma zdravlja Podgorica doc. dr Nebojša Kavarić, naveo je da u zdravstvenom sistemu Crne Gore nema dovoljno pedijatara, kao ni zdravstvenog osoblja i pripadajućih zdravstvenih struka koje se bave djecom, a smatra da na tu problematiku utiče više faktora, između ostalog i demografska kretanja unutar Crne Gore.

- Više od polovine crnogorskog stanovništva trenutno je u Glavnom gradu.Više od polovine pedijatara u Crnoj Gori ima 55 i više godina, a od toga trećina pedijatara ima više od 60 godina - kazao je dr Kavarić i dodao da je na specijalizaciji pedijatrije oko 30 ljekara.

Snežana Mijušković iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda ukazala je da na teritoriji čitave Crne Gora nisu stvoreni uslovi za kvalitetnu stomatološku zaštitu za djecu sa poteškoćama u razvoju.

Dr Marija Palibrk iz Instituta za javno zdravlje saopštila je da je prema posljednjim dostupnim podacima iz 2015. godine, u Crnoj Gori 166 pedijatara i doktora na specijalizaciji pedijatrije.

- Znači u Crnoj Gori ide oko 26 pedijatara na 100 hiljada stanovnika, dok je evropski prosjek 17 pedijatara na 100 hiljada stanovnika. Mi smo iznad evropskog prosjeka i u poređenju sa drugim evropskim zemljama - rekla je Palibrk.

Cilj programa, koji će naredne dvije godine sprovoditi CAZAS, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica i udruženje Roditelji, je da se dodatno osnaže i ojačaju organizacije civilnog društva kako bi sistem zdravstvene zaštite bio efikasniji i više okrenut potrebama pacijenata.

21. decembar – UNAPREĐENJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE NA SVIM NIVOIMA Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, sa saradnicima razgovarao je sa delegacijom Svjetske banke, koju je predvodila

Tatjana Proskurikova, šefica Kancelarije za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Ministar Hrapović je naveo da su u toku reforme crnogroskog zdravstvenog sistema i da su pravci budućeg djelovanja, kroz programske aktivnosti Ministarstva zdravlja, unapređenje zdravstvene zaštite na svim nivoima, sa akcentom na preventivne programe, zatim reforma u oblasti farmaceutske politike i edukacija zdravstvenih radnika, kako ljekara tako i srednjeg medicinskog kadra. On je istakao da je za realizaciju svih planiranih aktivnosti neophodna pomoć Svjetske banke, koja je i do sada bila pravi partner i svojim angažmanom značajno doprinijela razvoju zdravstvenog sistema. Šefica Kancelarije za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Tatjana Proskurikova kazala je da je Svjetska banka zainteresovana za ulaganje u sektor zdravstva, kako finansijski tako i u pružanju ekspertske pomoći. Ona je ocijenila da Crna Gora opredjeljuje adekvatan budžet za sektor zdravstva i da ga ne treba smanjivati, već je potrebno raspoloživa sredstva kvalitetnije raspodijeliti, u čemu mogu očekivati pomoć stručnjaka iz Svjetske banke.

Učesnici sastanka izrazili su očekivanja da će se saradnja sa Svjetskom bankom nastaviti i unaprjeđivati, kroz zajedničko učešće u realizaciji programskih aktivnosti Ministarstva zdravlja.

23. decembar – DODIJELJENE NAGRADE LJEKARSKE KOMORE ZA 2016. GODINU

Godišnje nagrade Dr Ranko Zogović se dodjeljuju jednom doktoru za poseban doprinos u radu i afirmaciji humanih načela profesije i jednoj zdravstvenoj ustanovi za poseban doprinos u radu zdravstvene službe.

Razmatrajući dospjele predloge komisija za dodjelu nagrada je jednoglasno donijela odluku da se godišnja nagrada dodijeli dr Dragoljubu Kastratoviću spec. opšte hirurgije i supspec. hepatobilijarne hirurgije koji je zaposlen u KCCG, a za najbolju zdravstvenu ustanovu u 2016. godini Ljekarska komora je proglasila Institut dr Simo Milošević – Igalo, jedan od najvećih i najpoznatijih centara za multidisciplinarnu rehabilitaciju, fizikalnu i preventivnu medicinu. Nagradu u ime ove ustanove primila je direktorica dr Marina Delić.

23. decembar – REALIZACIJA PROGRAMSKIH AKTIVNOST – UNAPREĐENJE KVALITETA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, sa saradnicima, sastanak sa direktorima svih javnih zdravstvenih ustanovama.

Tema sastanka, kojem su prisustvovali direktori Fonda za zdravstveno osiguranje, Institita za javno zdravlje, ZU Apoteke Crne Gore Montefarm, Kliničkog centra Crne Gore, Zavoda za hitnu

35

medicinsku pomoć, Zavoda za transfuziju krvi, svih opštih i specijalnih bolnica i domova zdravlja, bila je realizacija programskih aktivnosti s krajnjim ciljem unaprjeđenje kvaliteta zdravstvene zaštite.

Ministar dr Hrapović je, u uvodnom obraćanju, istakao da je obezbjeđivanje uređenog i efikasnog zdravstvenog sistema, na stabilnim finansijskim osnovama, u čijem je središtu pacijent, prioritetan zadatak Ministarstva zdravlja. Zajednički cilj svih zdravstvenih ustanova je, kako je naveo, podizanje nivoa povjerenja građana u zdravstveni sistem, kroz obezbjeđivanje kvalitetnije i efikasnije zdravstvene zaštite, edukaciju i stručno osposobljavanje zdravstvenih radnika, nastavak započetih i uvođenje novih preventivnih programa, bolju iskorišćenost bolničkih kapaciteta, smanjenje listi čekanja na medicinske procedure i intervencije, efikasnije korišćenje zdravstvenih tehnologija i poboljšanje standarda zaposlenih u zdravstvenom sistemu.

Prema riječima ministra dr Hrapovića, u realizaciji svih zacrtanih ciljeva, neohodno je realnije planiranje budžetskih sredstava za potrebe zdravstvenog sistema i efikasnije upravljanje finansijkim resursima, koje se neće odraziti na kvalitet pružanja zdravstvene zaštite. On je podsjetio da direktori zdravstvenih ustanova, sprovođenjem redovnih kontrola i analiza, treba da prate i kontrolišu rad u svim segmentima sistema, kako kada je nivo pružanja zdravstvenih usluga u pitanju, tako i u oblasti potrošnje ljekova i propisivanja bolovanja.

23. decembar – POVEĆATI BROJ FIZOTERAPEUTA U ZDRAVSTVU Udruženje fizioterapeuta Crne Gore (UFCG) pozvalo je nadležna ministarstva da učine veće napore kako bi se povećao broj zaposlenih fizioterapeuta u javnom zdravstvu i tako smanjile liste čekanja na fizikalnu terapiju.

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore do 30. novembra je bilo 136 fakultetski obrazovanih fizioterapeuta (93 bečelora primijenjene fizioterapije i 43 specijalista primijenjene fizioterapije). Podaci govore da u Crnoj Gori ima značajan broj fakultetski obrazovanih fizioterapeuta koji traže zaposlenje u svojoj struci.

Ocjenjuje se da je neophodno povećati broj zaposlenih fizioterapeuta u javnom zdravstvu u Crnoj Gori, ići u korak sa EU standardom gdje je odnos 1 fizioterapeut na 1100 osoba, dok je u Crnoj Gori odnos 1 fizioterapeut na od 8.000 do 12.000 (prosjek 10.000) osoba.

24. decembar – POTREBNO JE OBEZBIJEDITI DODATNA SREDSTVA ZA ZDRAVSTVENI SISTEM Budžetom je planirano da se Fondu za zdravstveno osiguranje opredijeli 196 miliona eura, a potrebni minimum za funkcionisanje je 207 miliona. Zato je Fond predložio program sanacije finansija zdravstvenog sistema, s ciljem da se nadomjesti hroničan

36

nedostatak novca u ovoj oblasti. Mjere je predstavio direktor te institucuiuje Sead Čirgić.

- Poznato je u ekonomiji zdravstva da nesrazmjer između rashoda i prihoda, odnosno između obima prava osiguranika i raspoloživih sredstava u budžetu Fonda može dovesti, odnosno dovodi, do brojnih problema u funkcionalnosti zdravstvenog sistema - kaže direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, Sead Čirgić.

On je naveo da je jedna od mjera bila uvođenje akciza na duvanske proizvode i alkohol, kao faktore rizika po zdravlje stanovništva. -Smatramo da ako bi se uvela akciza po 20 centi po paklici cigareta, mi bismo obezbjedili dodatnih 15 miliona na godišnjem nivou - objasnio je Čirgić.

Takođe, u Fondu predlažu izdvajanje i od obaveznog osiguranja od auto-odgovornosti, ali i od boravišne takse.

- Računam da će se uvažiti dobar dio predloženog. Nama je bitno da se nađe dodatan izvor finansiranja, a mi ga vidimo na ovaj način jer je najbezbolniji, pošto ne utiče direktno na standard stanovništva – istakao je Čirgić.

25. decembar – PRAZNIČNA BAJKA U organizaciji Sportskog konjičkog kluba Budućnost održan je sada već tradicionalni, novogodišnji program koji je prvenstveno namijenjen djeci sa smetnjama i teškoćama u razvoju i korisnicima hiporehabilitacionih tretmana u toj školi. Ovogodišnja tematska manifestacija nosila je naziv Praznična bajka, u kojoj su učestvovali terapeuti, a inspirisana je upravo bajkama koje djeci pomažu da prepoznaju i razviju istinske vrijednosti poput prijateljstva, odanosti i hrabrosti.

- One razvijaju kreativnost i maštu, ali prije svega jačaju sigurnost kod djece, jer uvijek nose pozitivnu poruku, što omogućava djetetu da se sa optimizmom nosi sa raznim situacijama.

Zato smo se danas potrudili da im još malo približimo svijet bajki. Cilj nam je da kroz ovakva zajednička druženja i aktivnosti u našem klubu podstičemo socijalnu inkluziju, koristeći najljepše osobine djece, a to su iskrenost i otvorenost i da im pomognemo da od najranijeg djetinjstva razviju socijalno prihvatljive vještine ponašanja i odnosa prema djeci sa smetnjama u razvoju - kazali su iz SKK Budućnost.

Učesnici današnjeg programa su bili sjajna grupa “Cirkus Bosko” Škole žongliranja iz Don Bosko Centra koji su djeci pokazili svoje vještine koje stiču upornošću, a aktivnosti koje oni sprovode sa djecom u svom centru.

26. decembar – 12 NOVIH REANOMOBILA Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović uručio je ključeve 12 reanimobila sa medicinskim aparatima i potrebnom opremom Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, koji su dodijeljeni kroz IPA projekat, realizovan kroz multisektorku saradnju Ministarstva zdravlja, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministartsva ekonomije, pod okriljem Evropske unije. Svečanom uručenju ključeva prisustvovali su direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, direktor Zvaoda za hitnu medicinsku pomoć dr Saša Stefanović i predstavnici Kancelarije Evrospke delegacije u Crnoj Gori.

Dva reanimobila dodijeljena su jedinici hitne medicinske pomoći u Podgorici i po jedan jedinicama hitne medicinske pomoći u Herceg Novom, Kotoru, Baru, Ulcinju, Danilovgradu, Cetinju,

tualnim invaliditetom.

Trenutno se na smještaju u ovoj ustanovi nalazi 112 korisnika.

Decembar 2016.g – AKTIVNOSTI ZAVODA ZA TRANSFUZIJU KRVI

Pljevljima, Bijelom Polju, Beranama i Rožajama.

Ministar dr Hrapović se zahvalio Delegaciji Evropske unije, uz čiju je podršku realizovan cjelokupni projekat i naveo da su reanimobili ukupne vrijednosti oko 700 hiljada eura, a da je kroz ovaj projekat završena i edukacija zaposlenih u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, kako bi na najbolji način koristili savremenu opremu i pružali građanima zdravstvenu zaštitu iz opsega urgentne medicine. Unapređenjem kadrovskih kapaciteta i osavremenjavanjem voznog parka Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, značajno će se unaprijediti kvalitet rada u oblasti urgetnog terenskog medicinskog zbrinjavanja povrijeđenih i oboljelih i obezbijediti dostupna i efikasna zdravstvena zaštita za sve građane, kako u gradskim i prigradskim tako i u ruralnim područjima Crne Gore.

Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Saša Stefanović istakao je da je projekat uspješno realizovan zahvaljujući Ministartsvu zdravlja, koje je prepoznalo važnost unaprjeđenja ove oblasti i kandidovalo ga kao prioritet za IPA fondove. Na ovaj način, kako je kazao dr Stefanović, značajno će se unaprijediti kvalitet urgentnog medicinskog zbrinjavanja, kako ambulantnog, tako i terenskog na teritoriji cijele Crne Gore.

28. decembar – OBILJEŽENO 40 GODINA RADA KOMANSKI MOST

Obilježeno je 40 godina rada JU Komanski most i otvoreno je odjeljenje za autizam, čiju je adaptaciju finansirala turska Agencija za međunarodnu saradnju TIKA u vrijednosti od 35.000 €.

Na svečanosti, koja je upriličena ovim povodom, govorili su ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, direktor Zavoda Komanski most Vaselj Dušaj, NJ.E. ambasador Turske Serhat Galip i koordinator TIKA kancelarije u Crnoj Gori Ahmet Altun.

JU Zavod Komanski most je počeo sa radom 12.11.1976. godine kao ustanova za umjereno, teže i teško psihičku zaostalu djecu i omladinu. Postepeno se broj djece u Zavodu smanjivao, tako da je Zavod prerastao u ustanovu za zbrinjavanje odraslih osoba sa ozbiljnim ograničenjem u socijalnom funkcionisanju, zbog intelektualnih teškoća i drugih smetnji povezanih sa intelek-

Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Danilovgrad organizovalo je akciju dobrovoljnog davanja krvi u Domu zdravlja u tom gradu. U akciji je učestvovalo oko 120 davalaca krvi.

Studenti Prirodno-matematičkog fakulteta iz Podgorice i zaposleni u Dječjem domu "Mladost" u Bijeloj, Herceg Novi, organizovali su akcije dobrovoljnog davanja krvi. U odvojenim akcijama učestvovalo je ukupno oko 45 davalaca krvi.

Zaposleni u Direkciji Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 15 davalaca krvi.

Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Podgorica organizovalo je akciju davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo skoro 100 davalaca krvi.

Kompanija Unika osiguranje u saradnji sa Kapital plaza centrom i partnerima organizovala je akciju dobrovoljnog davanja krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 80 davalaca krvi.

Grupa visokoškolaca koji studiraju u inostranstvu organizovala je akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 10 studenata.

Nakon akcije, studenti su u pratnji direktorke Zavoda, prim. dr Gordane Rašović, obišli zgradu Zavoda, gdje im je dr Rašović predstavila sistem organizacije i način funkcionisanja Zavoda, sa naglaskom na postupak kolekcije, pripreme i distribucije komponentne terapije.

Zaposleni u kompaniji Sava Montenegro organizovali su tradicionalnu akciju u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 20 davalaca krvi.

Zavod za transfuziju krvi Crne Gore, u saradnji sa kompanijom IDEA, organizovao je novogodišnje druženje djece roditelja članova NVO Zinak sa Djeda Mrazom. Osim podjele novogodišnjih poklona, Djed Mraz je mališane upoznao sa dobrovoljnim davalaštvom krvi, a i svojim primjerom pokazao kako izgleda davanje krvi u praksi. - Učite i vi djecu da jednog dana postanu plemeniti ljudi - dobrovoljni davaoci krvi, jer krv se ne može nabaviti bilo gdje i ne postoji lijek koji može zamijeniti krv - kazala je izvršna direktorka NVO Zinak, Nikoleta Strugar.

Mališani su u znak zahvalnosti Zavodu poklonili crteže koji oslikavaju njihovo viđenje dobrovoljnog davalaštva krvi.

37

ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje

antiupalna, antitumorska i antialergijska svojs organizma na proizvodnju specifičnih

prema brojnim rizicim Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe.

- Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima.

- Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad.

- Štiti sluzokožu od oštećenja.

- Reguliše probavu i sprječava zatvor.

- Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje.

- Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu.

- Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis).

- Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

. sadrže sve Hederini proizvodi nalazi u prirodi, bez ikakve he po čemu su jedinstveni na trž zaslađivače i gluten. Propolis j se u prirodi nalazi u čvrstom komponenti važnih za zdravlje sadrže sve aktivne kompone sirovini propolisa, jer ne po potpunosti otopiti. O pogotovo u alkoholu njegovih svojs

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode.

Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.

IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

e protiv bakterija, gljivica, virusa i parazita, a ima i antioksidativna,

stva. Podiže imunološki sistem podsticanjem materija koje jačaju njegovu odbranu

Za snaaažan imunitet

ma od pojave bolesti.

mališana

- Za jačanje otpornosti djece.

- Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma.

- Za zaštitu od česte prehlade kod djece.

- Za djecu stariju od jedne godine.

e materije propolisa kakav se emijske obrade rastvaračima, žištu. Ne sadrže aditive, boje, je izuzetno vrijedna smola koja m obliku, a sadrži preko 300 čovjeka. Rastvori propolisa ne ente koje se nalaze u izvornoj ostoji rastvor koji ga može u Otapanjem propolisa, u, gubi se znatan dio ljekovitih stava.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

APICET - Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva).

- Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Medik

CG

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354

REGION 01. Decembar – OBILJEŽEN SVJETSKI DAN AIDS-a – Hrvatska Već 28 godina unazad, svake godine se u svijetu 1. decembra obilježava Svjetski dan AIDS-a. Cilj je podići svijest javnosti i ukazati na javnozdravstveni značaj HIV/AIDS-a: rizike i mjere zaštite, važnost prevencije, ranog dijagnostikovanja, liječenja i zaštite za oboljele, kao i pokazati solidarnost prema oboljelima te dati doprinos smanjenju stigme i diskriminacije i zaštiti polnog i reproduktivnog zdravlja. Međunarodni simbol svjesnosti i podrške prevenciji i liječenju HIV infekcije i AIDS-a je crvena vrpca.

HIV je virus koji spada u polno i krvlju prenosive infekcije i napada imunološki sistem i uzrokuje cjeloživotnu hroničnu bolest, koja najčešće nema simptoma dugi niz godina.

Virus se prenosi nezaštićenim polnim odnosom, krvlju (najčešće dijeljenjem igala i šprica kod injektiranja droga) i sa zaražene majke na dijete. Liječenje zaustavlja napredovanje bolesti i razvoj AIDS-a. AIDS je krajnji stadijum HIV infekcije koji nastaje usljed uništenja imunološkog sistema, kada se javljaju različite bolesti zbog smanjenog imuniteta. Testiranje je jedini način otkrivanja i dijagnostikovanja infekcije HIV-om, omogućuje rano otkrivanje infekcije i uspješnije liječenje te pomaže u sprečavanju daljnjeg širenja HIV-a.

Ove godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) i Hrvatska udruženje za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV) pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Ministarstva zdravlja, Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država Zagreb i uz podršku Ministarstva nauke i obrazovanja i brojnih partnera sprovedena je kampanja čiji je cilj bio informisati i edukovati mlade o rizicima i načinima zaštite. HZJZ i HUHIV u partnerstvu su izradili prvu u Hrvatskoj, inovativnu platformu i mobilnu aplikaciju Polno zdravlje. Ovaj moderan pristup mladima na pregledan i zanimljiv način pruža korisne informacije o polnom i reproduktivnom zdravlju, uključujući procjenu rizičnih polnih ponašanja, savjete za odgovorno polno ponašanje i preporuke za zaštitu zdravlja, testiranje i liječenje, skladno važećim naučnim i stručnim spoznajama.

01. decembar – MLADI HEROJ IZ NOVOG PAZARA – Srbija Mladi istraživač iz Novog Pazara Jasmin Nurković završio je eksperiment kojim je prvi put pokazano djelovanje laseroterapije na matične ćelije, što može ubrzati liječenje povreda.

- Istraživanjem u oblasti matičnih ćelija počeo sam da se bavim sasvim slučajno prije pet i po godina, nakon svojih osnovnih studija. Sticajem okolnosti, tada je na državnom univerzitetu u Novom Pazaru osnovana laboratorija za matične ćelije i ja sam tu počeo da radim - kaže Nurković.

40

Nuković je dobitnik nagrade Mladi heroj Srbije koju je dobio početkom ove godine u oblasti nauke i obrazovanja nakon ostvarenih rezultata u oblasti matičnih ćelija i 57 publikacija na tom polju.

Sada su postavili teoriju da laserom niske snage i elektromagnetnim poljem stimulišu endogene, odnosno te matične ćelije koje se nalaze već u samom tkivu, na brži rast i razmnožavanje, te se na taj način ubrzava izlječenje. Pokazali su prvi put u svijetu da ta dva fizikalna agensa, koja se inače koriste u fizikalnoj medicini, poboljšavaju rast i razvoj i diferencijaciju tih matičnih ćelija.

02. decembar – OTKRIVENO KAKO LEGIONELA KONTROLIŠE ĆELIJE – Hrvatska

Jedan od hrvatskih naučnika dr sci Ivan Đikić sa Univerziteta Goethe u Frankfurtu, objavio je svoje otkriće u naučnom časopisu Cell, a radi se o dosad nepoznatom mehanizmu kojim se koristi bakterija legionela kako bi preuzela kontrolu nad ćelijama, što prouzrokuje smrtonosne upale pluća kod pacijenata sa oslabljenim imunitetom.

- Otkriće jeste iznenađujuće i privlači pažnju naučnika jer otvara mnoštvo novih pitanja i mogućnosti. Jedan od velikih izazova je otkriti postoje li slični enzimi u ljudskom genomu koji mogu koristiti tu ili slične modifikacije za pozitivne fiziološke procese. Na tome sada intenzivno radimo i vjerujem da ćemo za nekoliko godina moći puno više reći o uticaju ovog otkrića na životne procese unutar ćelije i moguću patogenezu raznih bolesti – izjavio je dr Đikić.

Ovo otkriće će pomoći u otkrivanju novih strategija za razvoj modernih ljekova, ponajprije onih za liječenje bakterijskih bolesti.

05. decembar – BESPOVRATNA SREDSTVA EU FONDOVA ZA PROGRAM ŽIVJETI ZDRAVO – Hrvatska

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar je kazao da su nova sanitetska vozila od izuzetnog značaja za zdravstvo jer su vozila domova zdravlja i bolnica lošeg kvaliteta, a prešla su i po million i više kilometara. Do sada je nabavljeno 64 nova vozila koja su za pet mjeseci zbrinula oko 11.000 građana.

U planu je da se uskoro zamijene sva sanitetska vozila u Srbiji.

11. decembar - BUDŽET ZA ZDRAVSTVO ZA 2017.

GODINU DOVOLJAN – Srbija

U Ministarstvu zdravlja potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz Evropskog socijalnog fonda, u okviru Operativnog programa Djelotvorni ljudski potencijali. Riječ je o bespovratnim sredstvima koje je ugovorilo Ministarstvo zdravlja, a dodijelit će se Hrvatskom zavodu za javno zdravlje za sprovođenje programa Živjeti zdravo, kojeg je Vlada RH 2015. godine proglasila Nacionalnim programom.

Ugovor su potpisali ministar zdravlja prof. Milan Kujundžić, direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravlje doc. Krunoslav Capak i v.d. direktor Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar. Potpisivanju je prisustvovao i ministar rada Tomislav Ćorić u svojstvu čelnika Upravljačkog tijela za Operativni program Djelotvorni ljudski potencijali za razdoblje 2014. – 2020.

Program Živjeti zdravo sprovodi Hrvatski zavod za javno zdravlje, krovna javnozdravstvena ustanova koja zajedno sa mrežom županijskih zavoda za javno zdravlje brine o zdravlju hrvatskih građana. Riječ je o programu promocije pravilne ishrane i fizičke aktivnosti radi prevencije gojaznosti, očuvanja i unaprjeđenja mentalnog i polnog i reproduktivnog zdravlja. Cilj projekta Živjeti zdravo je unaprjeđenje zdravlja populacije putem smanjenja negativnog učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih činioca te kreiranje okruženja u kojem je svim osobama u Hrvatskoj omogućen najviši nivo zdravlja i kvaliteta života.

08. decembar – ZA 15 BOLNICA 21 SANITETSKO VOZILO – Srbija Ministri u Vladi Srbije Nela Kuburović i Zlatibor Lončar uručili su predstavnicima 15 bolnica u Srbiji ključeve 21 sanitetskog vozila koja su opremljena najsavremenijom opremom i predstavljaju pokretne bonice. Vozila su kupljena novcem prikupljenim od odlaganja krivičnog gonjenja, a koja su raspodijeljena korisnicima na osnovu konkursa Ministarstva pravde iz marta 2016. godine.

Prema riječima ministarke Kuburović na tom konkursu je učestvovalo oko 1.000 korisnika, a 67 je dobilo sredstva na osnovu projekata koje su predložili. Preko 22 zdravstvene institucije su dobile odgovarajuća sredstva. Ministarstvo pravde nadzire sprovođenje projekata, odnosno da li se sredstva troše namjenski i da li se projekti sprovode u roku.

Budžet za 2017. godinu biće dovoljan za sve ono što Ministarstvo zdravlja planira u narednoj godini. Ministar Zlatibor Lončar je kazao da je budžet u skladu sa mogućnostima i da je dovoljan za sve planove koji nisu mali te da su konačno stvoreni svi preduslovi da se zdravstvo Srbije poboljša.

- Planirano je da se dio budžeta odvoji za najsavremeniju opremu za KC u Nišu, koji će biti otvoren u prvoj polovini 2017. godine tako da će KC Niš biti i najsavremenija bolnica u tom dijelu Balkana. U budžetu je odvojen novac i za oboljele od dijabetesa kako bi se unaprijedio pozivni centar koji ima više od 2.000 poziva i gdje se odmah dobije tretman pregleda. Ovo je samo dio onoga na šta će novac biti potrošen – najavio je ministar Lončar.

Lončar je naglasio važnost i ostalih planova za 2017. godinu, a najvažniji projekat je ulazak Srbije u međunarodnu organizaciju Eurotransplant o čemu će se odlučivati 25. januara.

Podsjetio je da je u zadnja dva mjeseca obavljeno osam transplantacija jetre, šest transplantacija srca, kao 20 bubrega, dok je 140.000 ljudi potpisalo donorsku karticu.

Do sada je odobreno 513 radnih mjesta za medicinske radnike i do kraja ove godine će biti još jedna komisija. – Mi hoćemo jednu potpuno novu generaciju ljekara i medicinskog osoblja, hoćemo novo razmišljanje, predvidivost. Hoćemo da za pet do 10 godina imamo ljekare koji drugačije razmišljaju i vode zdravstveni sistem bez ikakavih poteškoća – najavio je Lonačar.

13. decembar – VELIKI USPJEH NAUČNIKA SA INSTITUTA RUĐER BOŠKOVIĆ – Hrvatska Naučnici Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr sci Vedrana Filić Mileta i dr sci Igor Weber, u saradnji sa kolegama sa Medicinskog fakulteta u Hannoveru, objavili su rad u prestižnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America, u kojem razjašnjavaju drevni mehanizam hranjenja stanica. Ovaj je rad prepoznala ugledna međunarodna referentna baza Faculty of 1000 Prime i uvrstila ga u listu izuzetno značajnih radova, posebno istaknuvši rezultate istraživanja koji otkrivaju potencijalni cilj za nove ljekove.

U radu pod naslovom: A Diaphanous-related formin links Ras signaling directly to actin assembly in macropinocytosis and phagocytosis naučnici su pokazali da endocitoza, tj. ćelijska internalizacija većih količina krutina i tečnosti, u amebi Dictyostelium zavisi o proteinu forminu G, čiju aktivnost regulišu male GTP-hidrolaze RasG i RasB. To je prvi otkriveni slučaj regulacije formina pomoću Ras proteina i njihove važne uloge u endocitozi, a mogao bi imati uticaj na istraživanja razvoja tumora zbog srodnosti spomenutih Ras proteina sa humanim proto-onkoproteinom

41

KRas. Radi se o srodnim i evolucijski očuvanim procesima endocitoze koji nisu zavisni o strukturnom proteinu klatrinu.

Specijalizovane krvne ćelije, poput neutrofilnih leukocita i fagocita, čiste organizam od patogenih bakterija i virusa koristeći fagocitozu koja predstavlja jedan od osnovnih mehanizama obrane organizma u sklopu prirođene imunosti.

početnu platu od 2.300 eura mjesečno. Mladi ljekari mogu dobiti i specijalizaciju u inostranstvu.

17. decembar – MARŠ SEKSUALNIH RADNIKA – Makedonija

14. decembar – U 2017. GODINI DOBROVOLJNA HPV IMUNIZACIJA – Srbija Javni skup na temu Uloga i značaj HPV imunizacije održan je u Narodnoj skupštini Republike Srbije u organizaciji Odbora za zdravlje i porodicu. Cilj ovog skupa, na kojem su učešće uzeli predstavnici državnih institucija, eminentni ljekari Srbije, direktor kancelarije SZO, predstavnici organizacija i udruženja građana, bio je unapređenje javne svijesti o značaju i mogućnostima prevencije raka grlića materice i drugih HPV oboljenja imunizacijom.

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Srbije Borislav Vekić istakao je čvrstu opredijeljenost Vlade da se u narednom periodu stopa smrtnosti od kancera drastično smanji i konačno pobijedi rak grlića materice.

Ministarstvo zdravlja je, na osnovu preporuke Republičke stručne komisije za infektivne bolesti i komisije za ginekologiju i predloga Instituta za javno zdravlje, preduzelo sve potrebne mjere da 2017. godina bude godina u kojoj će i zvanično početi dobrovoljna HPV imunizacija dječaka i djevojčica uzrasta od 12 godina i to na teritoriji cijele zemlje. Uporedo sa tim, skrining programi će ostati u fokusu jer samo uporedno sproveden program i primarne i sekundarne prevencije omogućava smanjenje obolijevanja i smrtnosti od bolesti izazvanih Humanim Papiloma virusom – izjavio je Vekić.

14. decembar – HRVATSKU NAPUSTILO VIŠE OD 500 LJEKARA Hrvatsku je od ulaska u Evropsku uniju napustilo 525 ljekara, što je broj osoblja jednog kliničkog bolničkog centra.

Njih još 1.215 je od Hrvatske ljekarske komore zatražilo dokumente potrebne za odlazak na rad u inostranstvo. Najviše je otišlo bolničkih ljekara i to u dobi od 24 do 46 godina. Najčešće odlaze u Veliku Britaniju, Njemačku, Irsku, Austriju i Švedsku, a uz nekoliko puta veću platu ondje im se nude bolji uslovi rada.

- Ako se ne poduzmu hitne i odlučne mjere, hrvatska Vlada će snositi odgovornost za rušenje sistema zdravstvene zaštite - upozorio je predsjednik Hrvatske ljekarske komore dr Trpimir Goluža.

Prema ranije objavljenim podacima, nešto manje od pet posto od ukupnog broja ljekara u Hrvatskoj u posljednjih nešto više od godinu dana podnijelo je zahtjev za rad ili školovanje u nekoj od članica Europske unije.

Hrvatske ljekare u prvom redu privlače plate koje im se u inostranstvu nude. Stoga ne čude često održavanje međunarodnih sajmova poslova za ljekare i medicinsko osoblje kakve organizuje firma Careers in White (Karijere u bijelom).

Tamo se nude poslovi sa početnom platom od 3.200 eura naviše za ljekare specijaliste, a od 5.000 eura za subspecijaliste i primarijuse. Medicinske sestre i tehničari mogu računati na

42

Sa crvenim kišobranima u rukama makedonski seksualni radnici su u Skoplju, devetu godinu uzastopno, održali marš na kojem su zatražili da se zaustavi nasilje, stigmatizacija i tortura koju svakodnevno trpe.

Grupa seksualnih radnika, stripera i striptizeta, hot lajn operatora, eskort djevojaka i momaka i aktivista za ljudska prava, prisustvovali su maršu koji je održan povodom Međunardnog dana zaustavljanja nasilja nad seksualnim radnicima. Marš je održan pod sloganom Slobodni izbor je pravo, a ne privilegija.

Neke učesnica marša bile su odjevene samo u donjem vešu.

Predstavnici organizatora marša Crvenih kišobrana, nevladine organizacije Star-star, rekli su da žele da podignu svijest o postojanju velikog broja seksualnih radnika u Makedoniji i da istaknu zastrašujuće stanje o nebezbjednosti i lošim uslovima u kojiima žive i rade.

Organizator skupa NVO Star-star od 2012. godine radi na primjeni programa za HIV prevenciju među seksualnim radnicima.

23. decembar – POSTAVLJENE KABINE ZA UDISANJE PLANINSKOG VAZDUHA – Makedonija Improvizovane kabine za udisanje planinskog vazduha postavljene su na dva mjesta u Skoplju, jednom od najzagađenijih gradova Evrope.

Na banderama, u improvizovanom okviru nalik na ulične telefonske govornice, nalazi se maska za nos i usta, povezana sa crijevom kroz koje stiže čist planinski vazduh iz uređaja koji je na trotoaru, pod banderom. Te kabine kod dvije pijace u najzagađenijim djelovima grada, postavila je Urbana umjernička akcija.

Ta akcija je podrška naporima građana i ekološkim organizacijama za rješavanje problema ekstremnog zagađenja vazduha u glavnom gradu Makedonije. Iz Urbane umjetničke akcije najavljuju da će kabine postaviti i u Tetovu koje ima isti problem sa zagađenim vazduhom.

Uz Tetovo i još nekoliko većih makedonskih gradova, Skoplje je zimi grad sa najzagađenijim vazduhom u Evropi.

CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

1. decembar - Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a Od početka epidemije HIV-a prema podacima SZO u 2015. godini procijenjeno je da je oko 78 miliona osoba inficirano ovom infekcijom. Takođe, oko 35 miliona osoba je umrlo od početka epidemije od posljedica bolesti izazvanih HIV/AIDS-om, a oko 36.7 miliona osoba u svijetu živi sa HIV-om.

U 2015. godini procijenjeno je da je oko 2.1 miliona novoinficiranih osoba, a da je 1.1 milion osoba umrlo od bolesti izazvane HIV/AIDS-om.

Globalno, broj novoinficiranih je pao 6% u odnosu na 2010. godinu. Širom svijeta, 2.1 milion osoba je novoinficirano sa HIV-om u 2015. u odnosu na 2.2 milion u 2010. godini. Smanjena je nova HIV infekcija među djecom za 50% u odnosu na 2010. godinu. Smrti koje su povezane sa posljedicama AIDS-a su u padu za 45% u odnosu na najveći pik (porast) koji se dogodio 2005. godine.

Smrt uzrokovana posljedicom tuberkuloze kod osoba koje žive sa HIV-om je u padu za 32% od 2004. godine. Tuberkuloza ostaje vodeći uzrok smrti među osobama koje žive s HIV-om, što čini jednu od u tri smrti koje se dogode kao posljedica AIDS-a.

U 2014. godini, postotak otkrivenih HIV-pozitivnih bolesnika sa TB koji su počeli ili nastavili sa antiretrovirusnom terapijom je dosegao 77%.

U Crnoj Gori se nadzor nad HIV-om sprovodi više od dvije decenije, a značajno je unaprijeđen usvajanjem Strategije za borbu protiv HIV/AIDS-a i uvođenjem Druge generacije nadzora, čime su stvoreni preduslovi za efikasniji i sveobuhvatni odgovor na epidemiju HIV-a.

U periodu od 01.01- 01.12. 2016. godine u Crnoj Gori su registrovana 33 nova slučaja infekcije HIVom. Ovaj podatak ne znači da su se infekcije dogodile ove godine, već da su registrovane u 2016. godini. Veći broj registrovanih u ovoj godini, može se objasniti povećanim testiranjem i jačanjem epidemiološkog

nadzora.

Prema geografskoj distribuciji broj inficiranih je: 10 registrovanih u Podgorici, po 4 u Budvi i Kotoru, po 2 registrovana u Herceg Novom, Beranama i Bijelom Polju i po 1 registrovani u Ulcinju, Baru, Mojkovcu, Petrovcu, Danilovgradu i Nikšiću.

Od ovog broja, 5 osoba (15%) su strani državljani (2 migranta i 3 na privremenom radu u CG). Od ukupnog broja registrovanih 3 osobe su ženskog pola (9%). Najveći broj novootkrivenih je u dobnoj grupi od 20-39 godina (29 osoba-88%) i 4 (12%) u uzrastnoj dobi od 40-59 godina. Kod 11 osoba je način prenosa bio heteroseksualni, kod 2 osobe se ne zna način prenošenja, a kod 20 osoba identifikovan je homobiseksualni prenos (64%). 16 osoba je odmah počelo sa terapijom, a vrijeme od dijagnostike do početka terapije je iznosilo u prosjeku 1,5 mjeseci.

Ukupan broj osoba na terapiji u Kliničkom centru Crne Gore, do prvog decembra, iznosio je 115.

Prema dostupnim podacima u 2015. godini stopa testiranja na HIV je iznosila 10,7/1000 stanovnika. U transfuziološkim jedinicama testirano je 17159 dobrovoljnih davalaca krvi, a po uputu ordinirajuceg ljekara ili usljed nekih drugih razloga testiranje je obavilo 2512 osoba. U mreži savjetovališta (DPST) u Crnoj Gori testirana je 1031 osoba. U Savjetovalištu za dobrovoljno i povjerljivo testiranje Instituta za javno zdravlje registrovane su 584 posjete radi testiranja i savjetovanja.

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

43

Individualno hormonsko liječenje magistralnim hormonskim preparatima

Dr sci Maja Franić-Ivanišević Klinika za ginekologiju i akušerstvo, Klinički centar Srbije Supstituciona hormonska terapija (SHT) je zlatni standard u liječenju klimakteričnih tegoba od ranih 60-tih godina, kada je Robert Wilson izdao knjigu “Feminine forever“ (Žena zauvijek) kojom je promovisao estrogen kao eliksir vječne mladosti. Od tada na ovamo SHT je prolazila kroz svoje uspone i padove. Zadnji veliki pad SHT desio se nakon 2002. godine i prekida velike radnomizirane studije Women’s Health Initiative (WHI), zbog povećanog rizika za koronarnu srčanu bolest, moždani udar i pogotovo rak dojke. Nakon toga mnogo je žena odmah prekinulo upotrebu SHT, a žene koje su trebale hormonsku supstituciju, za nju se nisu odlučivale. U svijetu pa tako i kod nas, potrošnja SHT opala je za više od 50%.

Problem koji je zbog toga nastao, oduzeo je mogućnost izbora ženama koje su zbog jakih simptoma trebale SHT, kako bi poboljšale svoj kvalitet života. Farmceutska industrija je izgubila interes za traženjem novih preparata koji bi potvrdili da je dobrobit SHT veća od rizika.

Sve to dovelo je do porasta upotrebe tzv. Fito-preparata, koji se bez recepta mogu kupovati u apotekama i koji imaju kratak učinak do 6 mjeseci. Kada bi žene bile biljke tada bi supstitucija biljnim hormonima bila dovoljna. Naime, i studije su potvrdile da fitopreparati imaju učinak sličan placebu. SHT smanjuje klimakterične tegobe za preko 80% i njen učinak ne prestaje dok su pacijentkinje na terapiji.

Osim fitopreparata, porasla je i upotreba tzv “bio-iden-

44

tičnih hormona” koje ljekar propisuje na recept, koji se pripremaju u apotekama. Ideja tih magistralnih preparata je bila da se propisuju prirodni hormone, istovjetni onima koje stvaraju jajnici i da se terapija individualizira. To je oduvijek bio i cilj SHT, koji nažalost u praksi nikada do kraja nije bio realizovan. Razlog je u tome jer su svi preparati SHT bili fiksna kombinacija prirodnog hormona estrogena i sintetičkog progesterona (gestagena), bilo u kontinuiranoj ili u cikličnoj primjeni. To je u praksi značilo da su sve žene uzimale isti sastav i koncentraciju hormona, što svakako nije bio idealan izbor. Nakon raspada SHT žene su se snalazile na razne načine, koristeći internet, bombastične članke u revijama za žene, ili su same u apotekama birale preparate koje bi im tamo ponudili. Osim toga, u procvatu je i tzv “anti-aging” medicina gdje ljekari raznih grana medicine, završivši kratke tečajeve o hormonskoj terapiji, prepisuju razne hormonske preparate u svrhu zaustavljanja starenja i poboljšanja kvaliteta života. Na drugoj strani su na žalost iskusni ljekari sa dugogodišnjim iskustvom ginekološke endokrinologije i dalje ostali “vjerni” klasičnoj šemi SHT, što znači oralna upotreba hormona u fiksnim kombinacijama sa sintetičkim gestagenima koje kod žena izazivaju nuspojave.

Budučnost medicine je pravilan spoj medicine koja se bazira na podacima i medicine koja se bazira na iskustvima i koja pokušava problem rješavati cjelovito (“holistički”). Zato je prepisivanje individualne hormonske terapije prirodnim hormonima u obliku transdermalne aplikacije danas najbolje rješenje za probleme žena u perimenopauzi i postmenopauzi. Uz standardnu kombinaciju estrogena i progesterone često je nužno dodavanje malih količina testosterone, koji pomaže kod psihičkih ciklotimija, smanjene životne energije i libida. Testosteron u koncentracijama primjerenim za žene ne proizvodi nijedna farmaceutska kuća, zato se mora prepisati individualno na recept. Razne kombinacije estrogena sa testosteronom u obliku vaginalnog gela ili kreme znatno pomažu u odklanjanju tegoba zbog urogenitalne atrofije.

Kontrola hormonalnog statusa, vaginalni ultrazvuk uz pračenje poboljšanja parametara kvaliteta života i holistički pristup, jedini su pravi pristup ka poboljšanju kvaliteta života žena u perimenopauzi i postmenopauzi.

Liječenje plazmom bogatom trombocitima u ginekologiji

Doc. dr Damir Franić Ginekologija Dr. Franić d.o.o. Rogaška Slatina, Medicinski fakultet Univerziteta u Mariboru Liječenje plazmom bogatom trombocitima (PBT) je u medicinskom svijetu prisutno već duže vrijeme pogotovo u traumatologiji, ortopediji, dermatovenereologiji, liječenju opekotina i kao pomoć u liječnju rana. Šta je i kakva je to plazma bogata trombocitima? To je plazma koja nakon centrifugiranja ima 2-5 puta više trombocita nego je to u punoj krvi. PBT se dobija iz autologne krvi, zato je potpuno sigurna i očiščena od svih mogučnosti prenosa bolesti krvlju, kao što su HIV i hepatitis. Unutar PBT koncentrirani trombociti nose velik broj rastnih faktora u njihovim biološki određenim odnosima, što ih razlikuje od rekombinatnih (neprirodnih) rastnih faktora koji se sintetitziraju u laboratoriji. Rastni faktori djeluju kao matične ćelije koje obnavljaju i regenerišu ćelije “iznutra” i na taj način pomažu bržem obnavljanju ćelija.

U ginekologiji PBT se upotrebljava u liječenju: 1. Sindroma seksualnih poremećaja Kod žena koje zbog određenih tegoba, duge apstinencije i menopauze imaju problema sa svojom seksualnošču (teže se uzbuđuju, teže doživljavaju orgazam, imaju suvu vaginu), PBT

se aplicira direktno u bazu klitorisa i u prednji zid vagine (G-tačka). Takav postupak se zove orgazam shot – “O-shot”.

2. U liječenju lihens klerosusa Lihen sklerosus je neugodno autoimuno oboljenje koje se pojavljuje bimodalno; a) prije puberteta b) nakon menopauze, dakle onda kada žena nema estrogena. Karakteriše ga pečenje, jaki svrb, žarenje spoljašnjih genitalija, petehijalna krvarenja, ulceracije i sklerozantne promjene na vulvi. Često dolazi do fimoze klitorisa, resorpcije malih usana uz sužavanje introitusa vagine. Dijagnoza se postavlja na temelju histološkog nalaza, gdje dominiraju hiperkeratoza epidermis i epidermalna atrofija.

Dosadašnje liječenje uključuje liječenje 0,05% mastiklobetazola, imuno-moduliranim ljekovima, ponekada se daju kortkosteroidi, testosteron ili estrogen lokalno. Ta terapija je uglavnom simptomatska i ne rješava problem u cjelosti. PBT regeneriše sluznicu i ženu oslobađa simptoma gotovo u potpunosti.

3. Kao adjuvantna th. nakon laserskog pomlađivanja vagine ili lečenja stresne urinarne inkontinencije gdje se PBT aplicira na vise mjesta pod sluznicu vagine.

4. Nakon manjih operativnih zahvata: labioplastika, reparacija perineja nakon poroda, operacija bartolinijeve ciste, celjenje rane nakon carskog reza.

PBT je u ginekologiji novost koja ženama pogotovo u menopauzi omogučava bolji kvalitet života.

45

T O R C H infekcije Dr Milica Glušac, spec. ginekolog akušer Opšta bolnica, Nikšić TORCH je skraćenica koja sadrži početna slova za 5 i više infekcija koje, ako se dogode u trudnoći, mogu da se prenesu preko posteljice sa majke na plod i uzrokuju anomalije ili pak smrt ploda.

T-Toxoplasmosis O-other infections ( Parvo B 19, HIV, VZV) R-Rubella C- Cytomegalovirus H-herpes simplex virus Većina infekcija su virusnog porijekla, rjeđe bakterijskog i protozoalnog. Do infekcije može doći u bilo kom periodu trudnoće.

Simptomi ovih infekcija kod trudnice mogu biti: povišena tjelesna temperatura, uvećanje limfnih žlijezda, umor, slab apetit, kožni osip, a često se dešava da infekcija prođe sa blagom kliničkom slikom ili asimptomatski. Težina i ishod infekcije zavise od vrste uzročnika, broja i virulencije mikroorganizama, otpornosti trudnice kao i od perioda trudnoće tj. trimestra u kojem se infekcija dogodila. Najveći značaj imaju infekcije koje se dogode u prvih 12 nedjelja trudnoće, jer izazivaju embriopatije tj. oštećenja embriona. Embriopatije nisu specifične za vrstu uzročnika infekcije već za gestacijsku dob tj.fazu razvoja u kojoj je embrion inficiran.

46

Ako se desi teško oštećenje embriona nastupi spontani pobačaj ili teške anomalije ploda: chorioretinitis (zapaljenje oka), mikrocefalija (smanjenje obima glave), hepatosplenomegalija sa žuticom, oštećenje vida, sluha itd. Najviše su pogođeni oni organi koji se u trenutku nastanka infekcije najintenzivnije razvijaju.

Dakle, nisu svi organi podjednako zahvaćeni.

Fetopatije predstavljaju oštećenja ploda nastala poslije 12 nedjelje gesatcije pa sve do porođaja. Posljedice infekcije zavise od vrste uzročnika i mogu biti IUGR (zastoj u rastu ploda), prijevremeni porođaj, FMU (smrt ploda) a može se roditi i novorođenče sa znacima preležane infekcije, sa znacima infekcije koja još traje, bez ikakvih posljedica ili sa posljedicama koje će se javiti kasnije u djetinjstvu (mentalna retardacija, autizam).

Infekcije ploda u II i III trimestru ne daju kongenitalne anomalije.

U trudnoći se može desiti i da dođe samo do infekcije majke a da plod ne bude inficiran.

Kada treba raditi TORCH? TORCH treba uraditi prije trudnoće kako bi buduća trudnica znala koja antitijela ima u krvi, kako bi mogla prevenirati pojavu infekcije onim uzročnicima čija antitijela nema.

TORCH predstavlja test kojim se iz krvi trudnice određuju IgM i IgG antitijela na navedene uzročnike infekcija, na osnovu kojih se može saznati je li trudnica ranije preležala tu infekciju (pozitivna IgG antitijela i time posjeduje zaštitna antitijela

u svojoj krvi) ili je do infekcije došlo u toku trudnoće (pozitivna IgM antitijela).

Ako je dokazana mala količina IgM antitijela tj. granična vrijednost test treba ponoviti za 2-3 nedjelje nakon prvog uzimanja krvi da bi se vidjelo da li je došlo do porasta titra antitijela. Ako jeste, to znači da je u pitanju svježa infekcija a ako titar antitijela ne raste u pitanju je stara infekcija. Dilemu da li je u pitanju stara ili svježa infekcija može riješiti i određivanje aviditeta. Visok aviditet govori u prilog stare infekcije, što znači da nema opasnosti za plod. Kod dokazane svježe infekcije potrebno je ultrazvučno praćenje ploda uz amniocentezu po poterbi, koja može da razriješi dilemu da li je beba inficirana.

Kod nekih infekcija u trudnoći postoji specifična terapija kao što je primjena lijeka kod toksoplazmoze ili intrauterina transfuzije kod PARVO B 19 virusa, dok kod većine infekcija ne postoji mogućnost liječenja.

Savjeti za prevenciju ovih infekcija su: 1. izbjegavati kontakte sa mačkama u trudnoći (izvor su toksoplazmoze), 2. dobro oprati i po potrebi oljuštiti voće i povrće, 3. jesti termički dovoljno obrađeno meso, 4. izbjegavati dječije kolektive u zimskim mjesecima (škole i vrtići ) ukoliko nisu pozitivna antitijela IgG na CMV, 5. rubela i varičela se mogu prevenirati ako se majka vakciniše prije trudnoće.

47

Probiotici za bolji

i snažniji imunitet Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica Nikšić Probiotici su živi nepatogeni mikroorganizmi nastanjeni u crijevnoj flori, koji zajedno sa prebioticima čine tzv. mikrobiotu crijeva, koju sačinjava vise od 500 razlicitih vrsta bakterija. Mikrobiota ima višestruku ulogu u očuvanju ljudskog zdravlja, što su i dokazale brojne naučne studije. Ove dobre bakterije su dobile ime po grčkoj riječi pro – za, bios - život. Prije više od jednoga vijeka ruski naučnik Ilja Iljič Mecnikov otkrio je da probiotici povoljno utiču na zdravlje i za to otkriće dobio Nobelovu nagradu. Od tog momenta počinje istraživanje na polju nauke o probioticima. Postoji vise vrsta probiotskih sojeva.

Probiotici imaju protivupalna, antimikrobna, antialergijska, antiteratogena svojstva. Poboljšavaju ravnotežu crijevne mikroflore, ojačavaju crijevnu barijeru i lokalni imuni odgovor, omogućavaju varenje i prolaz hrane kroz crijeva.

Probiotici se nesumnjivo najčešće primjenjuju kod dijareja - proliva, jer smanjuju povećanu propustljivost sluznice crijeva i tako smanjuju dužinu trajanja proliva. Ovo je vrlo značajno kod djece koja su sklonija dehidrataciji. Proliv je najčešće prouzrokovan virusima, zatim antibioticima, a naročito antibioticima širokog spectra. Produzena upotreba antibiotika, ili kombinacija dva ili više antibiotika, dovodi do poremećaja crijevne mikroflore, njene propustljivosti, a samim tim i do poremećaja crijevne barijere i poremećaja lokalnog imunog odgovora. Sojevi koji su najpogodniji za dijareju su Lactobacili i Bifidobakterije.

Pored uobičajene primjene probiotika kod dijareja, posljednjih godina nauka je došla do novih saznanja, a to je da probiotici povećavaju aktivnost ćelija imunog sistema djelujući na faktore lokal-

48

nog i sistemskog odgovora, i podsticu stvaranje određenih antitijela, što proširuje njihovu primjenu. To rezultira povoljnim efektom na alergijske bolesti - alergijski rinitis, astmu, alergiju na proteine kravljeg mlijeka, kao i atopijski dermatitis - ekcem. Kliničke studije koje su rađene 2011. godine potvrdile su da neprekidna primjena probiotika u trajanju od tri mjeseca smanjuje jačinu i rasprostranjenost manifestacija ekcema. Čak i preventivna primjena probiotika lactobacilnih sojeva majkama koje su atopicari, kao i bebama u prvih šest mjeseci života, smanjilo je ispoljavanje simptoma ekcema.

Time se smanjuje upotreba kortikosteroida, kao prilično agresivna terapije koja je osnov u liječenju alergijskih bolesti.

Sa pojavom probiotika u obliku kapi intenzivirala se njihova primjena kod djece od prvog dana života. Probiotici u kapima su bez alergena, glutena, laktoze i bez bilo kojih aditiva koji bi mogli biti uzrok nekih negativnih efekata na zdravlje bebe. U pitanju su uljane suspenzije (suncokretovo ulje) i potpuno prirodni bakterjski sojevi. To nam daje sigurnost prilikom njihove preporuke, i sigurnost da će ispoljiti samo pozitivne efekte. Ti pozitivni efekti se ogledaju u preventivnom djelovanju na atopijski dermatitis i druge alergijske bolesti, a direktna su pomoć kod grčeva novorođenčadi i odojčadi, odnosno infantilnih kolika. Za pomoć kod grčeva su posebno pogodni bakterijski oblici Lactobacillus rhamnosus LGG, koji jedini imaju A preporuku ESPHAGAN-a (Evropsko drustvo za gastroenterologiju, hepatologiju i nutriciju) uz kvasac bulardi.

Sojevi Bifidobacterium imaju jako puno kliničkih studija rađenih kod djece, kao i dokaza pozitivnog učinka kod alergijskih oboljenja, prije svega ekcema.

Danas je pravilo da se dijarealni sindrom različite etiologije, posebno kod djece, liječi uz dodatak probiotika, da se uz antibiotik propisuje i probiotik ali se sve više, na temelju dokaza, preporučuje primjena probiotika kod alergijskih bolesti i kao pomoć kod kolika - grčeva kod beba. Izučavanje probiotskih sojeva ide i u mnogim drugim pravcima, ali ono sto je izvjesno je da prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, probiotici imaju povoljan efekat kod proliva, konstipacije, alergija, infekcija mokraćnog sistema, intolerancije glukoze, prevencije karcinoma debelog crijeva, sniženja holesterola i krvnog pritiska, smanjenja upale. poboljšavanja imunološke funkcije, imaju povoljan efekat kod sindroma iritabilnog crijeva, a učestvuju i u stvaranju vitamina B i K.

Brinite o zdravlju na inteligentan način!

bez alergena bez glutena bez laktoze bez mliječnih bjelančevina

Od prvog dana života za: t proliv bilo koje etiologije t pomoć kod dojenačkih kolika t obnovu crijevne mikroflore Lactobacillus rhamnosus, LGG® Bifidobacterium, BB-12® www.jglprobiokulture.com, www.jgl.hr

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me

INFEKCIJE KOŽE NOVOROĐENČADI Dr Snežana Grubač, pedijatar neonatolog Opšta bolnica Nikšić Fetus se razvija u sterilnoj sredini. Pri rađanju i po rođenju koža i površne sluzokože se kolonizuju mikroorganizmima majke, osoblja ili sa medicinske opreme. Koža, posebno prijevremeno rođenog djeteta je osjetljiva, tanka i lako se može povrijediti. Neposredno po rođenju na koži je vermiks kazeoza, nema mikroflore, pH kože se razlikuje od pH starije djece, uz to novorođenčad imaju i pupčanu ranu. Fetalni monitoring i uzimanje uzoraka krvi, kao i porođaj operativnim putem, dodatni su faktori rizika za nastanak lezija kože i sluzokoža. Većinom kolonizovani mikroorganizmi ne uzrokuju infekciju. Kod neke djece se razvija lokalna infekcija, a prodor mikroorganizama u krvotok dovodi do širenja infekcije.

Etiologija i epidemiologija Uzročnici infekcije kože novorođenčadi mogu biti bakterije, virusi i gljivice. Do infekcije može doći u intrauterusnom, intrapartalnom i neonatalnom periodu. U prvim danima života kožu najčešće kolonizuju stafilokok koagulaza neg. sojevi, stafilokok aureus, streptokok gr. B, difteroidi i gram neg. bacili. Mikroflora se razlikuje od porodilišta do porodilišta. Primjena antiseptičkih rastvora i sapuna utiče na strukturu mikroorganizama.

Kliničko ispoljavanje Bakterijske infekcije kože i potkožnog tkiva mogu da se ispolje kao: makulopapulozni raš, eritema multiforme, impetigo, pustule, vezikule ili bule, stafilokokni “scalded scin sy“, apsces,

50

nekrotični fascilitis, eritema gangrenosum, petehije, purpura i ekhimoze. Jedna vrsta mikroorganizama može da bude uzročnik različitih oblika infekcije i suprotno.

(u glutearnom predjelu se može sekundarno inficirati).

Dijagnoza Površne infekcije su lako pristupačne za obradu i uzimanje uzoraka za mikrobiološka ispitivanja, tako da se relativno lako može doći do etiološke dijagnoze.

Terapijske mjere zavise od opsega promjena i opšteg stanja djeteta. Kod opsežnih promjena i poremećaja opšteg stanja djeteta (dijete nije dobro) poslije uzimanja uzoraka za analize (KKS, LF, CRP, hemokultura, kulture briseva) primjenjuje se lokalna, sistemska i potporna terapija.

Diferencijalna dijagnoza

Zaključak

Mnoge neinfektivne promjene po koži je teško izdiferencirati od infektivnih: - milije, bijele papule do 1 mm na nosu, obrazima ili čelu, - sclerem zahvata kožu i potkožno tkivo glutearne regije, čvrste konzistencije i širi se, često udružen sa acidozom, dehidracijom i šokom, kod djece sa sepsom ima loš prognostički značaj, - subakutna aseptična masna nekroza kao lokalizovani lobularni nodusi ili tamno ljubičaste ploče, - purpura se može ispoljiti na mjestu traume ili kod poremećaja faktora koagulacije, - kontaktni dermatitis se može ispoljiti u obliku raša

Infekcije kože novorođenčadi se relativno lako mogu uočiti još na početku bolesti. Ispoljavaju se u različitim kliničkim oblicima koji nijesu specifični za uzročnik. Često su lokalizovane ali se mogu proširiti i komplikovati sistemskom infekcijom. Lokalizovane imaju blagu kliničku sliku, a sistemska infekcija ugrožava život novorođenčeta. Uzorak za mikrobiološka ispitivanja je relativno dostupan, tako da se uzročnik može lako dokazati i po dobijanju podataka primjenjuje se etiološka terapija. Poseban značaj imaju adekvatna lokalna i potporna terapija.

Terapija

51

Ženski pseudohermafroditizam (46,xx intersex)

Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Ženski pseudohermafroditizam znači da je osoba ženskog genskog i gonadnog pola, a da ima maskulinizirane spoljne organe.

Stepen maskulinizacije može da bude različitog inteziteta. Prema uzroku ženski pseudohermafroditizam se dijeli u dvije veće grupe: - ženski pseudohermafroditizam s progresivnom virilizacijom i - ženski pseudohermafroditizam bez progresivne virilizacije.

U ženski pseudohermafroditizam s progresivnom virilizacijom spada kongenitalna adrenalna hiperplazija (KAH) o kojoj se govori u posebnom poglavlju.

U grupu ženskog pseudohermafroditizma bez progresivne virilizacije spadaju: - uzrokovani davanjem polnih steroidnih hormona majci (jatrogeni), - zbog virilizirajućih tumora ovarijuma ili kore nadbubrežnih žlijezda majke u trudnoći, - koji nije uzrokovan endogeno stvorenim niti spolja datim hormonima, - neodredjenog porijekla (idiopatski).

Ove osobe pripadaju genski i gonadno ženskom polu, imaju unutrašnje ženske polne organe. Spoljni polni organi su maskulinizirani kao kod kongenitalne adrenalne hiperplazije.

Stepen virilizacije je veoma različit od blagih slučajeva sa hipertro-

52

fijom klitorisa pa sve do na izgled sasvim muških polnih organa sa dobro razvijenim penisom, sraslim labioskrotalnim naborima, koji u potpunosti liče skrotumu koji je prazan jer ne sadrži testise.

Hormonske analize odgovaraju fiziološkim vrijednostima ženskih osoba odgovarajućeg uzrasta. To je potvrda da maskulinizacija nije posledica hiperplazije kore nadbubrega. U pubertetu dolazi do razvoja normalnog ženskog fenotipa. Pojava menstruacije može da se proglasi hematurijom zbog dvopolnog izgleda spoljnih genitalija. Ovaj oblik ženskog pseudohermafroditizma u kojem su maskulinizirani samo spoljni polni organi, etiološki može da bude usljed davanja polnih steroidnih hormona majci, virilizirajućeg tumora majke u trudnoći i nije uzrokovan egzogeno ili endogeno nenormalno nastalim steroidima.

Od ranih pedesetih godina prošlog vijeka datiraju prva saopštenja o maskulinzaciji ženske djece kod majki koje su primale metilandrostendiol i testosteron. Zapaženo je takođe, da nijesu kod svih žena koje su primale ove androgene djeca imala znake maskulinizacije. Dokazano je da postoji specifično vrijeme, tačno ograničeno u toku trudnoće, kada androgeni mogu djelovati na razvoj urogenitalnog sinusa. Nakon tog vremena androgeni djeluju samo na povećanje klitorisa. I davanje estradiola majkama u trudnoći može da bude praćeno maskulinizacijom ploda, istina znatno rjeđe, ali izgledom veoma sličnom onoj koja se viđa pri davanju androgena. Davanje testosterona s progesteronskom aktivnošću takodje dovodi do maskulinizacije ploda. Međutim, dokazano je da je samo kod djece čije su majke primale androgene prije kraja trećeg mjeseca trudnoće, došlo do kompletne labioskortalne fuzije. Ako je terapija bila započeta nakon prvog tromesečja opažen je manji oblik labioskorotalne fuzije. Pri davanju 17-OH progesterona ili čistog progesterona u velikim, nefiziološkim dozama, dešavala se maskulinizacija ploda.

Kod djece čije majke imaju virilizirajući tumor sa endogenom produkcijom androgena može da dodje do maskulinizacije spoljnih genitalija. Na sreću ovi tumori su veoma rijetki, a i kad postoje, hormoni koje oni luče inhibiraju hipofizu, koče ovulaciju, pa je zbog toga trudnoća sa tim tumorima prava rijetkost.

Ženski pseudohermafroditizam kod kojeg maskulinizacija nije uzrokovana egzogeno ili endogeno nenormalno nastalim steroidima, može se podijeliti na dvije grupe: bolesnice kod kojih istovremeno sa maskulinizacijom postoje i anomalije analne regije, bubrega i mokraćnih izvodnih kanala; i bolesnice s izolovanim anomalijama spoljnih genitalija bez drugih nepravilnosti. U prvu grupu spadaju takozvane teratogene supstance koje se okrivljuju kao uzrok. Kao mogući uzroci najčešće se navode avitaminoza A, mehanički faktori, magnezijum, stroncijum i rubeola. Drugu grupu čine bolesnice kod kojih nije jasan uzrok nenormalnosti spoljnih genitalija. To je tzv. idiopatski ženski pseudohermafroditizam.

Terapija. Kod djece sa ženskim pseSlika 1. Dijagnostički algoritam kod novorodjenčeta sa biseksualnim genitalijama udohermafroditizmom praćenim s neprogresivnim oblikom maskulinizacije treba što prije (< 18 mjeseci) operacijom korigovati spoljne genitalne organe. dovoljno mali da se može očekivati regresija primjenom antiandrogene terapije, većina roditelja radije pribjegava operaciji. Osim Druga terapija nije potrebna jer će kod njih doći do spontanog toga, ako je položaj uretre visok, indikovana je hirurška intervencija nastanka puberteta. kako bi se omogućilo lučenje mokraće bez rizika na rekurentne infekcije urinarnog trakta. Uzrast u kojem se predlaže operacija Diferencijalna dijagnoza dvopolnih genitalija varira od neonatalnog do nekoliko mjeseci kasnije. Roditeljima treba ukazati da je operacija indikovana prije nego dijete bude Novorođenče s interseksualnim spolovilom spada u dosvjesno dvopolnog izgleda (<18 mjseci). Ekstenzivna rekonstrukcija men urgentne medicine. Ljekar mora brzo i racionalno da procijeni, vagine se obično odlaže do adolecentnog uzrasta zato što mogu ne sa ciljem da odredi “šta je to dijete” s genetskog aspekta po da budu neophodni fiksirajući grafovi, pošto postoperativni period polu, već koji će pol, njegov ili njezin, najbolje da odgovara tom zahtijeva dilatatore i zato što se u ranije uradjenim intervencijama djetetu, anatomski i funkcionalno. Prvo se vidi da li su prisutne dešavaju češće stenoze. gonade u skrotumu ili ingvinalnom kanalu (prisutni su po pravilu, Kod dječaka rekonstrukcija falusa zavisi od stepena hipostestisi). Zatim se određuju testosteron, DHT (bazalni i poslije padije i tetiva.

Prije nego se odluči za intervenciju, roditelje treba hCG), estradiol, androgeni steroidi i kariotip. Dodatna ispitivanja upoznati sa tim da slijedi više intervencija u korekciji, da je potrebkoja mogu biti potrebna su mjerenje serumskog inhibina B ili anti na saradnja djeteta u zahtjevima za mokrenje i drugim detaljima.

Müller-ovog hormona (AMH) radi evaluacije prisustva testisnog Ako se testis ne nalaze u skrotumu može se preporučiti skrotalni tkiva (specifično Sertolijevih ćelija), što je važno u diferenciranju implantat. Međutim, pošto je mogućnost komplikacija pri postavovotestikularnog sindroma i virilizacije usled androgena-KAH. ljnju implantata česta, preporučuje se da se to uradi u adolescentDavanje testosterona (50 mg mjesečno) i mjrenje rasta falusa je nom uzrastu. korisno, kako bi se procijenila periferna osjetljivost na androgene Kod djece sa kongenitalnim anomalijama potrebna je (potreban porast falusa iznad 2.5 cm). Navedena ispitivanja uz kordinacija stručnjaka više profila. U timu stručnjaka za interseks korišćenje algoritama, daju osnovu i sugerisaće smjernice u dijagtreba da su endokrinolog, hirurg, psiholog, urolog, genetičar, ginozi, koja kasnije može biti postavljena uz dopunsku upotrebu nekolog i socijalni radnik koji koordinira komunikaciju sa romolekularnrne dijagnostike, histoloških analiza ili hirurških uzoditeljima. raka (Slika 1).

Terapija djece sa dvopolnim genitalijama Kada se postavi dijagnoza dvopolnih genitalija i ustanovi pol, tretman oboljelog djeteta i njegovih roditelja podrazumijeva dva bitna pristupa: plan rekonstruktivne hirurgije i mehanizam interdisciplinarne zaštite djeteta i porodice.

Plan rekonstruktivne hirurgije Kod djevojčica sa uvećanim klitorisom treba odlučiti da li se prema veličini klitorisa preporučuje klitoroplastika ili redukcija klitorisa. Pri tome roditelje treba upoznati sa činjenicom da rešenje u ovom uzrastu može biti privremeno i da postoji mogućnost da dijete kada odrasle promijeni odluku. Uopšteno, kada je klitoris

Mehanizmi za interdisciplinarnu zaštitu djeteta i roditelja Djeci sa dvopolnim genitalijama često je potrebno medicinsko i hirurško praćenje, koje je najbolje da koordinira pedijatar endokrinolog. U dužem praćenju potrebno je planirati i edukaciju roditelja. Pošto se većina oboljenja vezanih za interseks prenose autosomalno recesivno vezano za X hromozom, potrebna su genetska ispitivanja porodice.

Psihološki uticaj kao i kliničko stanje oboljenja sa dvopolnim genitalijama zahtijevaju dugotrajno liječenje, česte hirurušlke intervencije što sve devastira porodicu, kasnije i dijete. Zato je potrebna kontinuirana pomoć, prvenstveno medicinkog tima koji brine o njegovom zdravlju, ali, svakako, i društva.

53

EPIGLOTITIS

KOD DJECE Dr Rajko Zdravković, specijalizant pedijatrije Dom zdravlja Bar Epiglotitis predstavlja jedno od najurgentnijih stanja u pedijatriji. Epiglotis je struktura koja zatvara ulaz u grkljan i dušnik. Infekciju epiglotisa gotovo uvijek uzrokuje bakterija Haemophilus influenzae tip b. Vrlo rijetko uzročnici mogu biti streptokoki, posebno u starije djece i odraslih. Najčešći je u djece uzrasta od 2-5 godina. Neuobičajen je u djece ispod dvije godine, ali može pogoditi osobe bilo koje dobi, uključujući i odrasle.

Infekcija obično počinje u gornjem disajnom traktu kao upala nosa i ždrijela. Infekcija potom silazi na epiglotis. Često dolazi do prodora bakterija u krvotok (bakterijemija).

Klinička slika Djeca su jako uznemirena, razdrazljiva. Kliničku sliku Blackstock i saradnici opisuju kao četiri D: disfonija (bez glasa, promuklost), disfagija (otežano gutanje), dispneja (tesko disanje) i hiperslaivacija (pojačano lučenje pljuvačke, balavljenje, drooling na engl.). Temperatura je izrazito povišena, djeca ne kašlju. Dijete zauzima tipičan polozaj tronošca, sjede otvorenih usta sa zabačenom glavom oslanjajući se na ruke.

Dijagnoza je klinička, laboratorijska ispitivanja ne treba činiti, a snimak vrata se radi onda ako postoji sumnja na neko drugo oboljenje (npr. strano tijelo). Rentgenski nalaz je karakterističan (“thumb sign” znak palca na latelarnom snimku). Pregled

54

ždrijela spatulom je kontraindikovan!

Terapija se sastoji u smirivanju djeteta, dopuštanju da dijete samo zauzme položaj koji mu najviše odgovara, davanju kiseonika preko maske i primjeni potentnih antibiotika intravenski. Zbog nepredvidive opstrukcije disajnih puteva, medicinski tim koji zbrinjava dijete treba da čine pedijatar, anesteziolog i otorinolaringolog. Ako se stanje djeteta pogoršava potrebno ga je intubirati. U protivnom neophodno je načiniti traheostomiju.

Prevencija epiglotitisa se sastoji u vakcinaciji protiv Hemophilusa influenze tip b, tako da je ova bolest u eri vakcinacije rijetka. Kod djece koja su preležala ovu bolest, nema njene ponovne pojave.

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF

t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vreÄ&#x2021;ice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo KosiÄ&#x2021; bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

Autizam: posebnost ili mana Na putu otkrivanja jedinstvenih bića

Nikoleta Dajković Dip. spec. socijalnog rada i socijalne politike Autizam podrazumijeva poteškoće djece na područjima komunikacije, ponašanja i socijalne interakcije. Takva djeca odbijaju tjelesni kontakt, ne obraćaju pažnju na druge, potrebe zadovoljavaju vođenjem ruke odraslog, nemaju kontakta očima, ne igraju se s drugom djecom, ne percipiraju strah od opasnosti, smiju se bez razloga, upadljivo su hiperaktivni ili pasivni, djeluju kao da ne čuju, okreću predmete repetitivno, pružaju otpor učenju, ponavljaju riječi mehanički, nemaštovita su u igri, neobično su vezana uz predmet. Njima je važan redosljed, rutina i ne vole novine.

Autistični poremećaj i slični poremećaji svrstani su u skupinu pervazivnih razvojnih poremećaja ili poremećaja autističnog spektra (autistični kontinuum). Ovaj pojam, osamdesetih godina prošlog vijeka, uvela je engleska psihijatrica Lorna Wing. Poremećaji autističnog spektra su velika i etiološki raznolika skupina poremećaja rane dječije dobi nepoznate etiologije koja uključuje organske uzroke, posebno genetske, biohemijske, imunološke, traumatološke. Najznačajnije zajedničke karakteristike osoba koje su u spektru su poteškoće u socijalnim interakcijama.

56

Svaka osoba iz autističnog spektra je jedinstvena. Većina ljudi misli da zna kako autizam „izgleda“ ako u svom okruženju imaju osobu sa autizmom ili ako su gledali emisiju o autizmu. To je, naravno, potpuno pogrešno. Ko zna jednu osobu sa autizmom, zaista zna samo jednu osobu sa autizmom.

Moguće je da osoba u autističnom spektru bude natprosječno inteligentna i neošećenih verbalnih sposobnosti (40% osoba iz spektra), a isto tako osoba iz spektra može imati i mentalnu retardaciju (35% osoba u spektru), dok je oko 25% osoba u spektru neverbalno, ali mogu naučiti komunicirati koristeći neverbalne načine komunikacije. Upravo se iz razloga širine i raznolikosti simptomatologije govori o autističnom spektru.

Zadržimo se na djeci koja pokazuju da autizam, ukoliko nije povezan sa mentalnom retardacijom, predstavlja posebnost i savršenstvo ,,nesavršenog“, jedinstvenost.

Jedna studija je pokazala da su djeca koja su imala autizam i poteškoće u ostvarivanju komunikacije, kod logopeda pokazala nevjerovatne rezultate i nadmašila sva predviđena očekivanja. Naime, dječak N.N. koji je imao dijagnozu autizma

i mentalne retardacije prvi kontakt sa logopedom je uspostavio pisanim putem, on je sa lakoćom usvajao komunikaciju, bez prethodnog podučavanja, bilo govornim ili pisanim jezikom – on je to naprosto znao. Nakon tog slučaja, broj slične djece je porastao.

Autistična djeca poznata su i kao kristalna i indigo djeca. Definicijom autizma se smatra da osoba nema sposobnost uspostavljanja komunikacije, poteškoća sa prostornom orijentacijom, koje nema doživljaj svog tijela i prostora i koje slabo reaguje ili ne reaguje na ljude, zaključuje se, da je u svom svijetu i da ima mentalnu retardaciju. Međutim, ovaj stav se u posljednje vrjeme pokazuje i kao pogrešan jer se dokazalo da oni ne samo da vladaju jezikom, nego da u potpunosti razumiju sve što se oko njih događa, te da suprotno utvrđenom mišljenju, imaju vrhunski razvijenu emocionalnu inteligenciju.

Različite studije i praćenja djece sa autizmom dovela su i do odgovora na pitanje zasto većina njih ne želi da govori.

Neki od njih ne govore zbog svjesnog izbora da ne govore. Oni u potpunosti vladaju jezikom i najverovatnije nije problem same govorne ekspresije, ali evo kako su sami, pismeno odgovorili na to pitanje: ,,Ne govorim jer ako progovorim zaboraviću odakle sam došao.” ,,Ne govorim jer ću izgubiti sposobnost intuitivne telepatske komunikacije.”

Indigo i kristalne generacije su neki novi naraštaji djece, nisu to samo autistični, tu ima djece sa drugim dijagnozama i onih koji nemaju nikakvih dijagnoza. Taj fenomen možemo hipotetički shvatiti i kao mogući dalji tok ljudske evolucije. U

radu sa autističnom djecom primijetićemo da puno znaju o različitim stvarima. Kad jednom prihvatite da ispred sebe imate takvo jedinstveno biće i utišate se i samo posmatrate, tada omogućavate istinsku komunikaciju sa njima. Događa se da nešto pomislite i on vam klimne, potvrđujući tu misao. Kad omogućimo taj osjećajni nivo, koji nije naučna fantastika, nego nešto što je svuda oko nas, onda se čarobne stvari počnu događati.

Imati autizam ne ogarničava mogućnosti. Autizam samo mijenja način na koji razmišljamo i način na koji opažamo sopstveno okruženje.

Lijek za autizam ne postoji. Liječiti se mogu samo nepoželjni simptomi autizma kao što su agresija, autoagresija, psihomotorni nemir, te se u tu svrhu primjenjuju antipsihotici, sedativi, hipnotici. Takođe je bitno da dijete sa autizmom bude uključeno i u: bihevioralnu terapiju i defektološki tretman, zatim treba uključiti i grupne aktivnosti kao i pomoć kroz savjetodavnu podršku porodici djeteta. Potrebno je roditelje dobro informisati o ovom poemećaju, a najbolje informacije mogu dobiti od stručnjaka koji rade sa djecom sa autizmom: dječijih psihijatara, pedijatara, defektologa. Važno je da roditelj nauči da razumije potrebe i mogućnosti svog djeteta. Takođe, treba naučiti porodicu da i sa najmanjim ostvarenim napretkom svog djeteta budu zadovoljni. Djeca sa autizmom treba da budu uključena i u obrazovanju, što im je u Crnoj Gori omogućeno kroz program inkluzije djece sa poteškoćama u razvoju u svim osnovnim školama.

U MAROKU - KAZABLANKA, NAGRAĐENA PREZENTACIJA UDRUŽENJA MULTIPLE SKLEROZE CRNE GORE - PODGORICA U okviru EEMEA Expirience Exchange for patient Organizations, koji se održavao 13-14 decembra 2016. godine od strane ostalih učesnika, pano-prezentacija Udruženja multiple skleroze Crne Gore pobijedio u konkurenciji 28 zemalja iz Afrike, Bliskog istoka i Istočne Evrope

U organizaciji farmaceutske kompanije Hoffmann-La Roche, u sjevernoafričkoj državi Maroko u srcu Kasablanke održao se dvodnevni kongres udruženja pacijenata. Izabrani od strane organizatora, predstavnici udruženja pacijenata oboljelih od kancera, reumatoloških bolesti i skleroze multipleks imali su priliku izmijeniti svoja iskustva u radu, brizi za pacijente, te istaći i probleme sa kojima se susrijeću. U interaktivnoj saradnji sa prezenterima cjelodnevnih modula, mogla su se čuti interesantna pitanja, ali i konstatacije, poput one koju je istakla Kenijska parlamentarka Hon Beth Hugo, koja je osnovala i fondaciju Beth Hugo Cancer Foundation, kada je rekla koliko napora ulažu kako bi najmlađe naučili higijeni, jer je broj oboljelih od kancera izuzetno visok, te je prioritet prevencije u ličnoj higijeni, antinikotinskoj kampanji, a sve je objedinjeno kroz Nacionalnu strategiju prevencije kancera, na kojoj je i sama ona radila kao parlamentarka, ali i kao pacijentkinja, jer je oboljela od kancera.

Slušajući izlaganja predstavnika organizacije za pacijente oboljele od kancera, The Oman Cancer Association iz kraljevine Oman ili predstavnika Dr Sawsan A.S. Al Madhi iz UAE, postajemo svjesni moći novca koji ulažu vlade ovih bogatih zemalja, od društvenih masovnih događaja do marketinga na nacionalnom nivou, do konkretne pomoći od prikupljenih sredstava. Ipak, ono što je ujedinilo sve prisutne jeste nepotpunost palijativne njege za sva neizlječiva oboljenja, koja podrazumijevaju zdravstvenu,

58

psihološku, socijalnu i duhovnu njegu oboljelog, podižući mu kvalitet života i samopouzdanja u teškoj borbi sa bolešću. Za palijativnu njegu bitno je da se ujedine doktori, farmaceuti, socijalni radnici, medicinske sestre, udruženja pacijenata i volonteri, u saradnji sa porodicom oboljelog, kako bi se pacijent potpomogao fizički, duhovno i socijalno. Od afričkog do evropskog kontinenta daljina je prevaziđena tipovanjem istog problema, palijativne njege, dok je Peter Hug, glavni predstavnik kompanije HoffmannLa Roshe u Bazelu, podržao inicijativu predsjednice crnogorskog Udruženja multiple skleroze dr Andrijane Nikolić, da je za sprovođenje bilo kakvih aktivnosti za pacijente neophodna baza podataka pacijenata, koju ovo crnogorsko udruženje ima. Govoreći o prednostima postojeće baze podataka, dr Andrijana Nikolić je istakla da samo brojčano možemo pomoći farmaceutskim kompanijama o postojanju određenih bolesti i njihovih stepena, čime udruženja pacijenata direktno utiču na politiku farmaceutskih kompanija za targetiranjem određene grupacije i izrade neophodnih ljekova. Tom prilikom naglasila je da crnogorsko Udruženje multiple skleroze broji u bazi podataka 470 pacijenata, od čega 68 sa primarno progresivnim tipom ove bolesti. Ova brojka je izazov za farmaceutske kompanije u ažurnijem pronalaženju ljekova za ovu grupaciju pacijenata.

Prvog dana kongresa, između dva modula predavanja, organizovan je World Cafe, odnosno predstavljanje svih učesnika.

World cafe

Dr Andrijana Nikolić

Prije samog kongresa svi učesnici su dobili zadatak da urade prilagođeni poster na kojem će prikazati rad svog udruženja i najznačajnije projekte. Dolaskom na kongres u luksuzni hotel Grand Mogador, u konferencijskom dijelu hotela bili su postavljeni panoi veličine 1.80 x 1.00cm. Svi učesnici su dolaskom na prvi modul dobili radni materijal i na jednom papiriću 10 crvenih okruglih stikera, kojima smo obilježavali najbolje panoe. Kraj svakog panoa stajao je predstavnik organizacije i prezentovao rad iste na najbolji mogući način. Ono čime je crnogorsko Udruženje multiple skleroze participiralo, jeste prevod slikovnice MOJA MAMA IMA MS(Multiplu Sklerozu), MY MOM HAS MS, autorke, predsjednice Udruženja multiple skleroze, dr Andrijane Nikolić. Dovoljno je reći da su svi učesnici ovog međunarodnog kongresa dobili slikovnicu sa porukom koliko ljubav i pažnja porodice znače pacijentu.

Tog istog dana lijepljeni su stikeri, da bi sjutradan, 14. decembra, već na početku radnog dijela proglašen najbolji pano,

odnosno najbolji rad i poruka, i to iz male države Istočne Evrope, Crne Gore.

Iako je nagrada za ovu pobjedu bila glamurozno upakovana kutija puna tradicionalnih marokanskih kolača, ponos je čuti prozivku zemlje koju predstavljaš i koju će ostali učesnici pamtiti po jednom udruženju koje je za svoje pacijente omogućilo razne subvencije u drumskom, željezničkom i avionskom prevozu, osobađanje od pretplate na fiksnu telefoniju, pogodne mobilne pakete preko Univerzalnog servisa, do fizioterapetskog tretmana u banji u Igalu, svake godine po 21 dan, na teret države, do subvencija na račune za vodu u opštinama Podgorica i Danilovgrad, subvencija na uvoz automobila za ličnu upotrebu...

Dr Andrijana Nikolić, predsjednica Udruženja multiple skleroze Crne Gore, Podgorica

59

Promjene u dojci u pubertetu i adolescentnom periodu

Dr Zorica Bajović, radiolog Centar za radiološku dijagnostiku, Opšta bolnica Nikšić Dojke su endokrino zavisni organi, posjeduju hormonske receptore pa je većina oboljenja endokrino uslovljeno, tj. hiperestrogenizmom.

Od puberteta, preko adolescencije, doba zrelosti, graviditeta, laktacije, u postmenopauzi i senijume dojke su izložene egzogenim i endogenim uticajima koji dovode do različitih oboljenja koja su, osim upala i trauma, endokrino zavisna oboljenja.

U praksi u ambulantama, na stručnim sastancima, kongresima i u medijima, uglavnom se bavimo oboljenjenjima dojke zrele dobi, tako da često budemo iznenađeni i zatečeni kad se pojavi mlada pacijentkinja, uplašena i zbunjena, sa uznemirenim roditeljima.

U toku života žene, dojke prolaze kroz različite fiziološke faze, počevši od doba adolescencije, menstrulanog ciklusa, graviditeta, laktacije i menopauze. Kod nas doba puberteta počinje obično oko 11. godine i završava se sa dobijanjem prve menstruacije (menarche) oko 12-14. godine. Tada počinje razvoj dojke koji se završava se sa laktacijom.

Razvoj dojki počinje 3-5 godina prije menarche. Prvo dolazi do rasta bradavica, zatim laganog uvećanje dojki sa pojavom žljezdanog tkiva samo ispod bradavica, daljim rastom dojke, koji podrazumijeva prolifetraciju svih parenhimskih struktura, dobijaju završni morfološki izgled. Razvoj nije uvijek ravnomjeran u cijeloj dojci, jer je zavistan od estrogene funkcije ovarijuma.

60

Estrogen počinje da se luči u jajnicima od 7. godine, sa postepenim povećanjem koncentracije do 11. godine, zatim naglim skokom oko 12-13. godine - prije menarche, sa uspostavljanjem menstrualnog ciklusa lučenje estrogena postaje ciklično kao kod odrasle žene.

2-3 godine poslije menarche koncentracija estrogena je veća u sekretornoj fazi nego kod odraslih žena, zbog proliferativnih procesa u polnim organima i dojci. Lučenje progesterona u toku polnog sazrijevanja je malo - on utiče na razvoj alveola.

Estrogen je odgovoran za rast dojki, proliferaciju mliječnih kanala i strome, i za odlaganje masti u dojkama. Pored ova dva hormona, na formiranje dojki utiče i hormon rasta, tiroksin, glikokortikoidi i prolaktin.

U toku menstrualnog ciklusa promjene u dojkama su posljedica cikličnih promjena sekrecije estrogena i progesterone u dojkama. U proliferativoj fazi pod dejstvom estrogena nastaje dilatacija mliječnih kanalića, edem intersticijskog tkiva, prolifearcija epitelnih ćelija i bubrenje mioepitelnih ćelija. U drugoj sekretornoj fazi ciklusa žuto tijelo luči veće količine progesterone i estrogena, koji dovode do stvaranja novih acinusa i uvećanje postojećih. Ove promjene mogu da budu uzrok predmenstrualnih tegoba - dojke su napete, bolne (mastodinija), koja je posljedica hiperestrogenije. Dva dana prije završetka menstrualnog ciklusa dolazi do naglog pada lučenja estrogena i progesterone, što dovodi

do pojave menstrualnog krvarenja i brze involucije prethodno nastalih promjena.

Anomalije dojki mogu biti urođene i stečene: 1. Anomalije broja – amastija (urođeni nedostatak dojki, najčešće samo jedne) i polymastia (prekobrojna dojka), 2. Anomalije položaja, 3. Anomalija structure, 4. Anomalija veličine: mikromastia (izrazito mala dojka), mikrothelia (mala bradavica), makromastia (prekomjerno uvećanje dojki).

Makromastija može biti: - Prepubertetska, kada je sekundarna manifestacija osnovne bolesti (sekretorno aktivni tumor jajnika), - pubertetska makromastija - prekomjerni rast dojki u pubertetu. Obično traje jednu do dvije godine a uzrok je nepoznat, ali je vjerovatrno povezan sa endokrinim poremećajima (istovremeno je prisutna i amenoreja), - graviditetna mastopatija - javlja se u prvim nedjeljama trudnoće. Porođajem, dojke se smanjuju i dobijaju uobičajenu veličinu.

Ginekomastija je jednostrano ili obostrano uvećanje dojke kod muškaraca. Može biti fiziološka i patološka. U grupu fizioloških spadaju: - Neonatalna ginekomastija je posljedica estrogena koji je krvotokom majke dospio u krvotok novorođenčeta. Estrogen se razgrađuje u toku prve dvije nedjelje, i dolazi do smanjenja dojki novorođenčeta.

- Adolescentna ginekomastija nalazi se kod 60-70% dječaka uzrasta od 12-15. godine. Uvećanje je obično retroareolarno, može biti bolno osjetljivo, povezano je sa većim nivoom estrogena u odnosu na testosternon kod adolescentnih dječaka.

- Senescentna ginekomastija - poslije 60 godine, zbog pada nivou testosterone.

Ginekomastija se može pojaviti i kao posljedica hroničnih oboljenja i upotrebe određenih ljekova, 70% promjena u dojkama su benigne lezije. Najčešće promjene u mladoj dobi su: 1. Fibrocistična bolest ili displazija je najčešće benigno oboljenje mladih žena i žena u generativnoj dobi. Osnovni uzrok je ovarijska disfunkcija - deficit progesterone i višak estrogena dovode do proliferativnih procesa sa bujanjem veziva ili epitela, deskvamacije epitela i cistične degeneracije. Na benignu prirodu ukazuje istovremena, obostrana pojava u dojkama, premenstrulana mastalgija i obostarna multipla nodularnost. Ehotomografski se manifestuje hiperehogenošću parenhima lokalizovanom (fibrozni plakovi) ili difuznom sa mikro ili makrocističnim promjenama.

2. Fibroadenomi su načešči benigni tumori dojki, najčeće se javljaju između 15 i 25. godine, najčešće u gornjim spoljnim kvadranatima, često multipli i obostrano, načešće ovalnog oblika, glatkih kontura, pokretni prema okolini, bez vaskularizacije u toku color Doppler pregleda. Karakterističan je juvenilni fibroadenom, koji brzo raste i deforormiše dojku, može da bude obostrani i da

poslije escizije recidivira.

Zbog brzog rasta izražena je vaskularizacija pri Color Doppler pregledu, za razliku od adultnog tipa fibroadenoma koji je načešći kod adolescenata.

3. Makrociste, uz fibroadenome najčešće su benigne promjene dojke. Kružnog oblika, glatkih kontura, kompresibilne (osim tenzionih cista) manje pokretne jer su povezane sa duktalnim strukturama iz kojih nastaju. Karakterističan tip su retroaleolarne ciste koje nastaju opstrukcijom terminalnog kanala, mogu biti simpomatske (praćene akutnom mastalgijom i periareolarnim eritemom) ili bez simptoma, razlikuju se od ostalih cista i smatraju se posebnim entitetom.

Ultrazvuk je metoda izbora za dijagnostiku. Često su multiple, obostrane kružne ili lobulirane, ponekad septirane sa perifernom vaskularizacijom (simptomatske ciste). U polovini slučajeva su asimptomatske. Inflamirane retroareolarne ciste najčeše dobro reagiju na antibiotike i nesteroidne antiinflamatorne ljekove. Ultrazvičnim praćenjem se može ustanoviti povlačenje inflamacije, čak i nestanak ciste. Ultrazvučnim praćenjem se može ustanoviti i nestanak asimtomatskih cista.

4. Mastitisi - zapaljenski procesi u dojci.

5. Galaktoreja - sekrecija iz dojke koja nije povezana sa periodom dojenja, a može biti različitog uzroka: hormonski uticaji, infekcija mliječnih kanala, infekcija bradavice itd.

Malignitet je rijedak i smatra se da je najčešće u pitanju cystosarcoma phylloides, morfološki sličan fibroadenomu, sa izraženom peri i intratumorskom vaskularizacijom. Za korektan pregled neophodno je prvo uspostaviti odnos povjerenja sa mladom pacijentkinjom, uzeti dobru anamnezu od pacijentkinje i roditelja, zatim uraditi klinički i ultrazvučni pregled i odlučiti o eventualnoj daljoj dijagnostici i tretmanu.

Vašem djetetu je neophodan pregled ako se primijeti prerani razvoj grudi, rani simtome puberteta, asimetričan rast dojki, pojava palpabilne mase u dojkama, pojava palpabilne mase nakon traume, bol u dojkama van menstrualnog ciklusa ili jak bol u toku menstrualnog ciklusa, kao i pojava sekreta iz bradavica.

61

Nedostatak pedijatara u sistemu javnog zdravstva U prostorijama EU Info centra u Podgorici, 21. decembra održana je panel diskusija na temu Nedostatak ljekara za djecu u sistemu javnog zdravstva, koju je organizovalo udruženje Roditelji u saradnji sa NVO CAZAS i NVO SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja, Podgorica. Debata je realizovana u okviru projekta HealthUP, koji je podržan od strane Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, a za cilj ima jačanje partnerskog dijaloga i saradnje između vladinog i nevladinog sektora u oblasti zdravstva.

Cilj programa, koji će naredne dvije godine sprovoditi CAZAS, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja - Podgorica i udruženje Roditelji, je da se dodatno osnaže i ojačaju organizacije civilnog društva kako bi sistem zdravstvene zaštite bio efikasniji i više okrenut potrebama pacijenata.

Snežana Mijušković, zaštitnik prava pacijenata je objas-

62

nila da se institucija zaštitnika ljudskih prava i sloboda bavi zaštitom prava djeteta i u okviru svog tog djelovanja se bavi i pitanjem ostvarivanja zdravstvene zaštite, koja je zagarantovana međunarodnim dokumentima i pripada svoj djeci. Crna Gora je jedna od potpisnica Konvencije o pravima djeteta. Postupanja zaštitnika su utemeljena na pritužbama djece i roditelja i rada na pojedinim predmetima. U pritužbama djece i roditelja se ukazivalo na problem ostvarivanja zdravstvene zažtite na različitim nivoima. Isticana je nemogućnost ostvarivanja kvalitetne primarne zaštite, deficit specijalista iz različitih oblasti, dugo čekanje na zakazani pregled, nemogućnost ostvarivanja različitih medicinskih tretmana koji su potrebni djeci sa smetnjama u razvoju, neadekvatan pristup, dostupnost zdravstvenih usluga, neadekvatno liječenje, nemogućnost naplate troškova, refundacija i sl.

- Naša zapažanja su se odnosila na nedostatak logopeda, defektologa i fiziotarapeuta, što je prevashodno neophodno djeci sa smetnjama u razvoju. Takođe smo primijetili nemogućnost ostvarivanja kvalitetne stomatološke zaštite. Posebo ističem problem zbog nedostatka dječijih psihijatara. Najvažnije je preventivno djelovanje kako bi se nedostaci i problemi kod djece uočili u najranijem životnom dobu. Posebnu pažnju ukazujemo na neravnomjernost razvoja zdravstvenog sistema. Potrebno je ukazati posebnu pažnju i na seosko područje – zaključila je Mijušković.

U ime Ministarstva zdravlja i Doma zdravlja Podgorica, obratio se dr Nebojša Kavarić i ukazao na problem sa natalitetom, sa priraštajem.

– Crna Gora demografski polako ali sigurno ide ka starenju stanovništva. Starosna struktura govori da preko polovine pedijatara u Crnoj Gori je starosti preko 55 godina, a jedna trećina je preko 60 godina. Na specijalizaciji je oko 30 ljekara.

Pedijatara iz okruženja koji dolaze u Crnu Goru je skroman broj.

Politiku davanja specijalizacija Ministarstvo zdravlja snažno podržava. Zaštita majke i djece je jedan od stubova zdravstvenog sistema i jedan od prioriteta. Povećan je broj u sistematizacijama u zadnjih godinu dana koje se tiču djece, povećan je broj izvršilaca u specifičnim servisima koji se tiču djece sa posebnim potrebama.

Sva djeca po rođenu ostvaruju pravo kompletne zdravstvene zaštite. Bez obzira da li imaju izabranog pedijatra, zakon im dozvoljava da porodični doktor bude i izabrani doktor za dijete i da to dijete dobije kompletnu zdravstvenu zaštitu.

Procenat, u zavisnosti od koeficijenta, je kod jednog pedijatra oko 2000 djece i svakom pedijatru u glavnom gradu se pridoda još nekoliko stotina djece koja se pregledaju i ako nisu formalno registrovana kod njih. Da li je 2000 djece veliko opterećenje kod jednog pedijatra, odnosno njegovog tima, zavisi od statusne kvalifikacije svakog pacijenata. Kroz dodavanje koeficijenata, što je i budućnost informatičkog zdravstvenog sistema, svaki zdravstveni status, misli se na teška i hronična oboljenja, treba

da poveća koeficijent svakog pacijenta. U zavisnosti od veličine koefcijenta broj će biti limitiran na onoliko koloka je odluka nadležnih institucija Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstva.

Ukoliko su u pitanju mlađi uzrasti veći su i zahtjevi. Najveći koefcijent koji se prepoznaje u informatčkom sistemu su kod djece mlađe od godinu dana i starijih od 65 godina – istakao je dr Kavarić.

U ime Instituta za javno zdravlje govorile su dr Marija Palibrk i dr Verica Osmanović koje su iznijle obaveze i planove Instituta za naredni period i dale savjete kako uticati na smanjenje dugog čekanja na pregled.

- Jedna od naših obaveza je da pratimo sistem zdravstvene zaštite u Crnoj Gori, a to podrazumijeva da dobijamo i analiziramo podatke iz zdravstvenih ustanova. U planu nam je da počnemo voditi Registar kadrova u sistemu zdravstvene zaštite i da se usvoji pravilnik koji treba Ministarstvo zdravlja da usvoji. Prema posljednjim dostupnim podacima iz 2015. godine trenutno pedijatara i doktora na specijalizaciji je 166. Kada se poredimo sa drugim evropskim zemljama, ne možemo govoriti o deficitu.

Radi se o različitim sistemima kada je u pitanju primarna zdravstvena zaštita. U sistemima kao što je Velika Britanija, gdje je razvijen koncept porodičnog doktora, liječenje djece sprovodi porodični doktor pa je kod njih prosjek 15 pedijatara na 100.000 stanovnika. Preko 80% pedijatara je ženskog pola – pojasnila je dr Palibrk.

Dr Verica Osmanović iz centra za promociju zdravlja, osvrnula se na žalbe po osnovu dugog čekanja na pregled. – Postoji Call centar koji je olakšao zakazivanje pregleda. Ukoliko bi zakazivanja bila kod izabranih doktora gužve bi bile manje. Što se tiče rješavanja hitnih slučajeva postoji i dežurni Dom zdravlja gdje se treba javiti. Preporuke su da i tada treba zakazati pregled.

Jedan pedijatar je prebukiran brojem korisnika i nema vremena da posveti dovoljno pažnje pacijentu. Nadamo se da će mlađe generacije riješiti problem deficita kadra – kaže dr Osmanagić.

Verica Pantelić

63

MENINGEALNI SINDROM Dr med. Vasilije V. Bošković Dom zdravlja, Bijelo Polje Meningealni sindrom je skup simptoma i znakova, od kojih su najvažniji glavobolja, ukočen vrat i pozitivni meningealni znaci. Ovaj sindrom nastaje zbog povećanog intrakranijalnog pritiska i nadražaja korjenova spinalnih živaca.

Kliničke manifestacije: Glavobolja je najkonstantniji simptom meningealnog sindroma. Nastaje zbog povećanog intrakranijalnog pritiska. Obično je veoma uporna, difuzna, ali ipak najviše izražena u čeonom i potiljačnom dijelu glave. Pojačava se pri kihanju, kašlju i potresu glave.

Povraćanje je posljedica nadražaja bulbarnih centara na dnu IV moždane komore (n. vagus). Ono je bez nauzeje i ne dovodi do olakšanja.

Ukočenost vrata nastaje zbog spazma vratnih mišića, što je posljedica istezanja iritiranih nervnih korjenova. Ukočenost je time veća što je pokušaj fleksije vrata intenzivniji.

64

Bazilarni znaci se mogu pojaviti zbog podražaja nervnog stabla na bazi mozga i povrede motornih nerava, ili njihovih grana, a najvažniji su strabizam, mioza, trizmus, sardoničan osmjeh itd.

Encefalitični sindrom. Pored meningealnih simptoma kod pojedinih, pretežno težih bolesnika, mogu se javiti i encefalitični simptomi, pa se onda radi o meningoencefalitisu. Ti simptomi su: konvulzije, pareza i paralize, te psihički poremećaji.

Meningealni sindrom je praćen i opštim znacima infekcije, temperaturom, anoreksijom. opstipacijom ili prolivom, kožnim manifestacijama itd.

Kerningov znak se javlja kao posljedica podražaja odgovarajućih senzitivnih korjenova spinalnih živaca pri istezanju mišićnih tetiva. Izvodi se tako da se bolesniku koji leži na leđima opruženih nogu, dlan lijeve ruke ispitivača stavi na koljeno a desnom rukom se uhvati potkoljenica iznad pete. Tako potpuno ispružena noga se flektira u kuku. Ukoliko je Kerningov znak pozitivan, onda se ne može napraviti pravi ugao između trupa i ekstremiteta. Isti znak se može izvesti kada bolesniku kažemo da se iz ležećeg položaja uspravi u sjedeći položaj. Ako je Kerningov znak pozitivan, onda će bolesnik flektirati noge u koljenima i kukovima, a rukama će se podupirati.

Gornji Brudzinskijev znak je pozitivan ukoliko se noge flektiraju i privlače prema trbuhu pri energičnoj fleksiji glave prema grudnom košu.

Donji Brudzinskijev znak. Pri pasivnoj fleksiji jedne noge u koljenu i kuku istovremeno se flektira i druga noga, ako je znak pozitivan.

Vujićev znak se ispituje tako što se bolesnik položi na leđa, noge mu se postave u pasivan položaj rotacije prema spolja, a ruke u položaj supinacije. Ako je Vujićev znak pozitivan, onda će pri energičnom savijanju glave bolesnika prema grudnom košu, nastati tonično-refleksni pokreti unutrašnje rotacije nogu i aduktne-supinacije stopala, ili jedan od ta dva znaka i pronacioni pokret jedne ili obje ruke.

Meningealni sindrom kod dojenčadi po svojim simptomima se znatno razlikuje od meningealnog sindroma kod odraslih. Najvažniji simptomi i znaci su napeta fontanela i hiperestezija, te bolesniji izgled djeteta nego što može objasniti klinički nalaz.

Vaške nijesu bezopasne Dr Verica Osmanović Dr Vilnerina Ramčilović Institut za javno zdravlje, Centar za promociju zdravlja Vaške su parazitski insekti koji žive na glavi, tijelu i na stidnoj regiji čovjeka, gdje polažu jaja (gnjide) i hrane se veoma malim količinama krvi. Veoma su zarazne jer se lako prenose direktnim kontaktom, sa osobe na osobu. Zajedničko korišćenje odjeće, posteljine, kape povećava mogućnost zaraze. Vašljivost nije privilegija siromašnih sredina, već se one javljaju i na mjestima koja imaju visoke higijenske standarde.

Zaraza vašima glave pojavljuje se povremeno kod djece u vrtićima i školama. Prvi znak vašljivosti često je jak svrab vlasišta, te nadraženost kože. Pažljivim pregledom vlasišta mogu se otkriti živi pokretni paraziti smeđkasto-crvenkaste boje, veličine 2-3mm. Mnogo češće se nalaze samo gnjide. Gnjide su sitna jajašca bjelkasto-sive boje, oko 1 mm, čvrsto priljepljena uz kosu, za razliku od peruti koja se lako skida. Gnjide je potrebno jednu po jednu tretirati. Kod veće zaraženosti vaškama preporučuje se i šišanje, posebno duge plave kose jer su na njoj gnjide gotovo nevidljive. Sa kraće kose mnogo je lakše ukloniti vaške i gnjide.

Odstranjivanje vaški je veoma zahtjevan posao, pa je odgovornost i na porodici, posebno zbog činjenice da kod vašljivosti tretman treba preduzeti na svim članovima porodice.

Osim tretiranja glave prema uputstvima izabranog ljekara, neophodno je oprati na visokoj temperaturi posteljinu, odjeću, ćebad, kape, plišane i krpene igračke.

Ukoliko se vašljivost evidentira u kolektivu (dječji vrtić, škola), preporučuje se tretman kod svih članova kolektiva istovremeno.

Prosvjetni radnici su u obavezi da obavijeste cijelo odijeljenje (a vaspitačice u vrtićima sve roditelje), o potrebi sprovođenja razvašljivanja svih članova, te da u saradnji sa zdravstvenom službom podjele roditeljima pisana uputstva kako i kada to treba uraditi.

66

Ukoliko se zarazite vaškama Vi ili Vaše dijete, jedini ispravni postupak je da se javite Vašem izabranom ljekaru (za odrasle ili za djecu).

Potrebno je da se striktno pridržavate uputstava koje Vam je izabrani ljekar savjetovao.

Upotreba raznih hemijskih, nemedicinskih sredstava, antibiotika i narodnih ljekova može biti veoma opasna.

Ukoliko nijeste sigurni da ste se riješili vaški i nakon dvonedjeljnog tretmana, posjetite ponovo ambulantu izabranog ljekara.

MNE.CHC.15.04.01

Korekcija vida: Korekcija vida:

PRK vs LASIK PRK vs LASIK Dr sci med. Sergej Alpatov Klinika Optimal, Podgorica Istorija hirurških korekcija nepravilnosti kod refrakcije oka (kratkovidost, dalekovidost i astigmatizam) počinje od 30-ih godina prošlog vijeka, ali je ipak širu primjenu dobila nakon otkrića radijalne keratotomije od strane Svjatoslava Fjodorova. „Ruski“ metod liječenja se veoma brzo proširio i pomogao je stotinama hiljada ljudi u čitavom svijetu da dobiju dobar vid.

Prošle su desetine godina i u današnje vrijeme se za korekciju dioptrijskih nepravilnosti već primjenjuje laserska korekcija. Ona postoji u dva oblika i to PRK i LASIK. Cilj i jedne i druge metode jeste da se promijeni oblik prednjeg providnog omotača oka - rožnjače, uz pomoć eksimernog lasera. Kod PRK metode to se radi

68

odmah, kao jedna etapa, dok se kod LASIK metode prvo pravi „poklopac“ od površinskih slojeva mrežnjače, pa se tek ispod njega izvodi lasersko oblikovanje rožnjače.

U savremenom svijetu se većina refrakcionih laserskih operacija radi metodom LASIK. Zašto? Po čemu je bolja ta metoda?

Pokušaćemo da iznesemo razloge „za“ i „protiv“. Obije metode su se pojavile u približno isto vrijeme, oko 1990. godine (PRK za nijansu ranije). To znači da u ovom trenutku iza nas imamo statističke podatke za oko 25 godina. Obim informacija po pitanju dugoročnih posljedica je skoro jednak, ali je ipak tu

statistiku teško interpretirati. LASIK i PRK metode koje su rađene 90-ih godina imaju vrlo malo zajedničkog sa današnjim hirurškim procedurama. Svake godine se poboljšava kvalitet, kako dijagnostičke aparature, tako i hirurških uređaja. Svakim danom se smanjuje broj komplikacija.

PRK i LASIK jednako dobro koriguju kratkovidost slabog i srednjeg stepena. PRK daje slabije i nestabilne rezultate kod hipermetropije (dalekovidosti). Astigmatizam je u nekim slučajevima bolje korigovati LASIK-om.

Period oporavka poslije LASIK-a je izuzetno kratak. U našem dinamičnom načinu života to je od izuzetne važnosti. U nekim slučajevima pacijent već sljedećeg dana može da se vrati poslovnim obavezama. Sa te tačke gledišta LASIK je apsolutni lider. Poslije PRK mora proći 3-7 dana kako bi se omogućio vid koji je potreban za normalan život. Medikamentozno liječenje poslije LASIK-a traje svega nedjelju dana. Poslije PRKa je potrebno kapati kapi oko 2 mjeseca pod strogom kontrolom ljekara.

Prognoza rezultata operacije je opet na strani LASIK-a.

Obnavljanje epitela, koje je potrebno poslije PRK metode, ne odvija se uvijek onako kako je potrebno. Može se javiti zamućenje rožnjače (haze), ali i drugi problemi. U slučaju LASIK-a epitel i Boumanova membrana ostaju netaknuti. U tom smislu LASIK djeluje kao pogodnija varijanta.

Sindrom bola poslije LASIK-a sasvim je isključen, zbog toga što površina rožnjače ostaje pokrivena poklopcem. Kod PRK metode za potpunu epitelizaciju rožnjače potrebno je 1-2 dana i za to vrijeme pacijent će osjećati nelagodu a ponekad i bolove.

Dolazimo do zaključka da je LASIK po mnogim parame-

trima bolji izbor od PRK metode. Zašto onda sve do danas PRK metoda nije isključena iz upotrebe?

Kao prvo, LASIK se ne može baš uvijek primijeniti. Kod slučajeva tanke rožnjače, PRK dozvoljava skidanje više dioptrija.

To je posebno aktuelno na Balkanu. Započevši 2011. godine naš rad u Crnoj Gori, mi smo sa iznenađenjem zaključili da ima veliki broj pacijenata sa kompleksom specifičnih promjena na rožnjači, kao što su: tanka rožnjača (manje od 500 mikrona), astigmatizam, taloženje hemosiderina u centralnim djelovima rožnjače i intrastromalni kornealni nervi koji su vidljivi na špalt lampi.

U takvim slučajevima je opasno izvoditi operaciju metodom LASIK, zato što može da dovede do razvoja keratektazije (istanjenje i patološko izbočenje rožnjače) na duži period. PRK dozvoljava ne samo da se uklone nepravilnosti kod refrakcije već u određenom stepenu dodatno učvršćuje „crnogorsku“ rožnjaču.

Kao drugo, kod PRK metode se čuvaju mehanička svojstva rožnjače, njen prvobitni otpor na traumatska dejstva. Upravo zbog toga u najvećem broju slučajeva kada se operacije izvode nad sportistima, vojnicima, policajcima mi radimo ovu metodu.

Da ukratko sumiramo - u slučaju dalekovidosti LASIK se bez sumnje izdvaja kao bolja metoda. Tanka rožnjača kod jednog dijela pacijenata ne dozvoljava izvođenje LASIKa, zato kao jedina moguća varijanta ostaje PRK. U slučaju kada se zbog nečega ne smije koristiti mikrokeratom, PRK se opet izdvaja kao jedina dozvoljena varijanta. U svim ostalim slučajevima LASIK je bolja varijanta. Ipak, konačan izbor koji se zasniva na nizu preciznih ispitivanja, na adekvatnoj ocjeni stanja očiju kao i opšteg zdravlja pacijenta, ali i socijalnog statusa pacijenta, ostaje na doktoru i pacijentu.

69

U BORBI PROTIV VEOMA SUVIH I KOŽA SKLONIH ATOPIJI Namijenjena koži beba, djece i odraslih

Maja Mijanović, dipl. ph

Atopijski dermatitis Kao hronična inflamatorna dermatoza sa genetskom predispozicijom, svrab predstavlja nezarazno oboljenje kože koje se karakteriše izrazitom suvoćom (kserozom), crvenilom, svrabom, iritacijom, a nekada i prisutnim vezikulama. Pokreće se i/ili pogoršava kako egzogenim tako i endogenim faktorima: hladnoćom, zagađenjima iz spoljašnje sredine (polen, prašina), infektivnim faktorima (herpes, Staphylococcus aureus ), nekim prehrambenim proizvodima (jaja, mlijeko, kikiriki...), kao i psihološkim faktorima (stres).

Disfunkcija kutaneousne barijere, kao primarni uzrok nastanka kseroze, povezana je sa lipidnim disbalansom interkorneocitnog cementa koji dovodi do serije poremećaja. Važno je imati u vidu da je ovaj cement bogat lipidnim elementima (ceramidima, holesterolom i slobodnim masnim kisjelinama)

70

tako da svaka kvalitativna ili kvantitativna promjena u njihovoj organizaciji vodi poremećaju kvaliteta barijere, deficitu hidrolipidnog zaštitnog filma na površini kože, i shodno tome, nekontrolisanom transepidermanom gubitku vode, koji rezultira dehidratacijom. Koža puca i postaje pogodno tlo za prodiranje mnogih agenasa iz spoljašnje sredine i nastanak inflamatorne reakcije preko aktivacije receptora urgenog imuniteta (TLR2 receptori).

Kod pacijenata sa problemima ovog tipa mikrobiota kože je poremćena u smislu povećanja i broja i kapaciteta adhezivnosti i virulentnosti Staphilococcus aureus. Zbog toga tretman kseroza i koža sklonih atopiji uključuje neophodnu upotrebu, kako adekvatnih sredstava za higijenu, tako i emolijenasa koji trebaju da djeluju na više nivoa: - Obnavljaju i restruktuiraju kutaneusnu barijeru, limitirajući trans epidermalni gubitak vode, - Štite kožu od prodiranja agenasa iz spoljašnje sredine,

- Umiruju svrab i zapaljensku reakciju kože.

Uriage Xémose, nova generacija proizvoda je rješenje za sve probleme kseroza i koža sklonih atopiji za bebe, djecu i odrasle osobe. Sa tri patentirana kompeksa i Uriage Termalnom vodom predstavljaju proizvode za njegu kože dvostrukog dejstva: LIJEČENJA i PREVENCIJE. Trenutno umiruju iritatacije i svrab kože, produžavajući interval između zapaljenskih faza.

Lagane, brzo upijajuće teksture bez mirisa i parabena, zahvaljujući kojima se pacijenti mogu nakon mazanja odmah obući. * CHRONOXINE, patentirani kompleks nove generacije (modifikovani lipidi proizvedeni biotehnologijom) ubrzavaju rješavanje procesa inflamacije i trenutno umiruju svrab. * CERASTEROL-2F (kombinacija omega-3 i omega-6 ceramida i fitosterola iz ulja sjemenki maline) imaju snažno obnavljajuće i umirujuće dejstvo na kutaneusnu barijeru. *TLR2 REGUL KOMPLEKS modulira odgovor urođenog imuniteta preko aktivacije TLR2 receptora na keratinocitima.

Izuzetna podnošljivost i efikasnost, brojne studije sa klinički potvrđenim rezultatima i nevjerovatno prijatne brzoupijajuće teksture, proizvode Xémose nove generacije čine idealnim za primjenu, kako u monoterapiji, tako i u kombinovanoj terapiji uz medicinske tretmane.

Za dnevnu higijenu kserotičnih koža indikovana su nježna neagresivna sredstva bez sapun komponenti, koja hidriraju i njeguju kožu i, nadasve, pružaju osjećaj mekoće i dugotrajnog komfora.

XÉMOSE Syndet, kremasti gel za svakodnevno pranje bez sapuna i XÉMOSE Umirujuće ulje za pranje iziritirane kože bez sapuna, predstavljaju nježne baze aktivnih sastojaka kombinovanih sa supermasnim agensima koji poštuju fiziologiju kutaneusne barijere, ne isušuju kožu, garantuju izuzetnu ugodnost prilikom primjene i stoga se klasifikuju kao „dermo zaštitni proizvodi“.

Topikani emolijensi su neophodni restruktuirajući proizvodi čija je uloga da obezbijede trenutno i dugotrajno olakšanje simptoma kseroza u vidu svraba, crvenila, zategnutosti i nelagode uz dugotrajni komfor kože.

Xémose Lipo Restitutivna krema protiv iritacija je dokazano nevjerovatno efikasna za sve suve i veoma suve kože, kao i kože sklone atopiji, bilo kao preventivan tretman bilo kao tretman koža u akutnoj fazi kao dodatak medikamentoznoj terapiji. Trenutno umiruje svrab, obnavlja, hidrira kutaneusnu barijeru i umiruje iritacije.

XÉMOSE Emolijentno mlijeko protiv iritacija je idealno za kserotične kože sklone perutanju. Obnavljajući je i umirujući tretman, kako za tretman koža u ljetnjem periodu tako i za tretman koža sa prisutnim psorijatičnim plakama.

XÉMOSE Lipo Restitutivni,Visoko Hranljivi Cerat protiv iritacija je visoko efikasan tretman za ekstremno suvu kožu sa vidno prisutnim bolnim fisurama i ragadama. Bogata, supermasna krem emulzija koja, zahvaljujući aktivnm sastojcima i shea buteru u koncentraciji od 25%, trenutno umiruje bolne senzacije kserotičnih koža. Za svakodnevnu njegu suve, veoma suve kože lica sklone atopiji beba, djece i odraslih, preporučuje se kombinacija XÉMOSE Kreme za lice protiv iritacija & Stika za usne, koji pružaju 24h hidrataciju i zaštitu kože, ostavljaju je mekanom i zaštićenom tokom cijelog dana.

71

Hronika 02. decembar - Nove terapije za rak prostate?

09. decembar - Nedostatak sna vodi do srčanih problema - SAD

Do nedavno je bilo uvaženo mišljenje da je testosteron svojevrsno “gorivo” za napredovanje raka prostate i cilj skoro svih terapija bio je da se smanji nivo tog hormona u organizmu pacijenta, ali je novo, još uvijek eksperimentalno medicinsko istraživanje, pokazalo sasvim suprotno.

Nedostatak sna može da izazove ozbiljne probleme sa srcem, tvrde naučnici sa Univerziteta u Bonu u novoj studiji objavljenoj na godišnjem sastanku Radiološkog društva Sjeverne Amerike (RSNA).

Ovo istraživanje pokazalo je da manjak sna dovodi do vrlo primjetnih promjena na srcu. Istraživanje je obuhvatilo zaposlene u hitnoj pomoći, koji su često radili noćne smjene i prekovremeno, i stalno bili izoženi stresu. Oko dvadeset zdravih radiologa išlo je na snimanje srca prije i poslije dežurstva, tokom kojeg su prosječno spavali dva do tri sata. Mjereni su im pritisak i puls, kao i broj otkucaja srca, vađena krv i davali su urin. Kada su te dvije slike upoređene, ispostavilo se da je njhovo srce pod naporom, što je preduslov za srčane probleme. Registrovano je i uvećanje krvnog pritiska, broja otkucaja srca i hormona štitne žlijezde, koji se oslobađaju kao odgovor na stres.

Ova studija je mala i potrebno je još istraživanja da bi se do kraja shvatila veza između spavanja i srčanih bolesti. Ali, istraživači su zaključili da je ova studija jedna od prvih koja se bavi stvarnim efektima nespavanja na rad srca, posebno kod onih koji rade po smjenama i pod stresom.

Muškarca s uznapredovanim stadijumom raka prostate navodno je potpuno izliječila takozvana “šok terapija” velikom dozom testosterona. I drugim pacijentima koji su učestvovali u ovom istraživanju rak je polako počeo da se povlači.

Nivo antigena specifičnog za prostatu, koji je ujedno i jedini tumorski marker pomoću kojeg se prilično rano može otkriti rak, drastično se smanjila kod većine od 47 muškaraca koji su se podvrgli novoj terapiji.

– Kod jednog pacijenta nivo antigena pao je na nulu poslije tri meseca i 22 ciklusa liječenja, pohvalili su se naučnici.

Ovaj potencijalno revolucionarni medicinski eksperiment pokrenuo je profesor Sem Denmejd iz univerzitetske bolnice Džon Hopkins u američkom gradu Baltimor.

– Cilj nam je da šokovima ubijemo ćelije tumora napadajući ih testosteronom. Rezultati su zapanjujuće dobri, iako smo još u početnoj fazi. Ohrabruje nas činjenica da bolest kod većine muškaraca već godinu dana, otkad su na našoj terapiji, stagnira, izjavio je profesor Denmejd.

Decenijama prije ovog otkrića muškarce s rakom prostate liječili su smanjujući im nivo testosterona, polnog hormona koji luče testisi, a takav oblik terapije i danas zagovaraju mnogi stručnjaci, piše Dejli telegraf. Vrijeme će pokazati koliko je nova šok terapija koju su Amerikanci predstavili na simpozijumu u Minhenu u Njemačkoj, zaista uspješna.

72

11. decembar – Nova nada za liječenje oboljenja srpaste anemije - SAD Pomaci u liječenju oboljenja srpasta anemija tzv. bolesti srpastih ćelija, koje predstavljaju grupu genetičkih poremećaja.

To su nasljedne, hronične i doživotne bolesti krvi, koje pogađaju crvena krvna zrnca, odnosno njihov glavni dio hemoglobin, koji omogućava prenos kiseonika od pluća do svih djelova tijela. Nova tehnika modifikacije gena mogla bi da otvori put ka konačnom izlječenju srpaste anemije, koja pogađa oko pet miliona ljudi na planeti, većinom u Africi.

- Znamo tačno koja mutacija izaziva bolest i znamo da ako uspijemo da ispravimo tu mutaciju onda ćemo moći da izliječimo bolest – objašnjava prof. dr Mark Djuit sa Univerziteta Kalifornije u Berkliju.

Ova bolest pogađa crvena krvna zrnca i izaziva anomalije u njihovom obliku, što blokira protok krvi i dovodi do jakih bolova i oštećenja organa. Istraživači navode da su korigovali genetičke mutacije u matičnim ćelijama i da su ih implantirali kod miševa.

Prof. Dujit ističe da su se zdrava crvena krvna zrnca proizvodila dovoljno brzo da potencijalno izliječe bolest kod ljudi, ali napominje da će proći nekoliko godina dok se dođe od istraživanja do tretmana.

12. decembar - Lijek za dijabetes tipa 2 ima i antitumorska svojstva! - SAD Naučnici nisu očekivali da će lijek metformin za liječenje dijabetesa tipa 2 imati i antitumorska svojstva, tj. moći zaustaviti rast tumora. Istraživači Univeziteta Kalifornija u San Diegu otkrili su mehanizam lijeka koji djeluje na nivou ćelija i štiti epitelno tkivo tjelesnih šupljina i organa od infekcija, upala i rasta tumora.

Ključ je u polaritetu svih stanica jer bez toga nema zaštitne barijere za razne toksine.

Gubitak polariteta stanica znači i gubitak zaštitne barijere koja dovodi do njihove disfunkcije i razvoja tumora. Nova studija objavljena u časopisu Life otkriva dosad nepoznati molekularni mehanizam koji pomaže ojačati strukturu između epitelnih stanica. Drugim riječima, metformin aktivira polaritetni stresni put LKB1 - AMPK koji postoji samo ako su epitelne stanice pod stresom. Put se uključuje kad enzim AMPK, koji štiti stanični polaritet u uslovima stresa, aktivira supresorske molekule zvane LKB1. Naučnici su pokazali da lijek za dijabetes tipa 2 pomaže u aktiviranju tog puta stvarajući ravnotežu.

14. decembar - Oko 80.000 djece umire od gladi - Nigerija Oko pola miliona djece na sjeveroistoku Nigerije gladuje, a 80.000 će umrijeti od gladi sljedeće godine ako im se ne pruži pomoć u humanitarnoj krizi, saopštio je Međunarodni fond UN za pomoć djeci (UNICEF).

Prema riječima izvršnog direktora UNICEF-a Entonija Lejka, oko 400.000 nigerijske djece suočeno je sa opasnošću od gladi, što je, kako je ocijenio, samo dio krize u kojoj se nalazi 2,6 miliona izbjeglica.

Lejk je upozorio da će svako peto dijete umrijeti od gladi ako mu se ne pruži medicinska pomoć. Humanitarni konvoji nemaju pristup većem dijelu nigerijske savezne države Borno, pa su UN zabrinute za sudbinu djece zarobljene u toj oblasti.

Agencija AP navela je da djeca u Maiduguriju umiru od gladi, a međunarodna organizacija Ljekari bez granica procjenjuje da je više hiljada njih već umrlo, među njima je i između 10 i 25 posto djece smještene u humanitarni centar u tom gradu.

24. decembar – Zbog otrovnog alkohola veliki broj mrtvih - Pakistan Pakistanska policija saopštila je da su 24 osobe, uglavnom hrišćani koji su slavili Božić, umrle od alkohola napravljenog u

kućnoj radinosti. Drama se dogodila na Badnje veče u hrišćanskom kvartu Tobak Tek Sing siti, oko 300 kilometara južno od glavnog grada Pakistana, Islamabada.

U Pakistanu je prodaja alkohola zabranjena muslimanskoj većini, međutim hrišćani i stranci koji nisu muslimani mogu da dobiju bonove za kupovinu alkohola, po vrlo visokim cijenama.

Mnogi ljudi sami prave jeftina alkoholna pića kod kuće i često se dešavaju nesrećni slučajevi, kada su ta pića otrovna.

U oktobru je 11 pakistanskih hrišćana umrlo pošto su pili ilegalni alkohol, a najmanje 23 osobe umrle su u martu od otrovnog alkohola na jugu zemlje.

25. decembar - Naučnici otkrili glavni uzrok autizma! - Kanada

Manjak jednog proteina u mozgu mogao bi biti uzrok barem trećine slučajeva oboljelih od autizma, kažu istraživači iz Toronta koji su studiju objavili u časopisu Molecular Cell. Oni su zabilježili smanjivanje nivoa proteina nSR100 kod miševa, što pokreće ispoljavanje simptoma autističkog ponašanja. To bi značilo da je nizak nivo tog proteina odgovoran za autizam.

- Ranije smo zabilježili povezanost nivoa proteina nSR 100 i autizma. No, ovog puta smo pokazali da smanjene nivoa uistinu mogu biti uzrok ovih poremećaja i to je velika stvar. Jednostavnim smanjenjem nivoa nSR100 za 50 posto podstakli smo pojavu ključnih obilježja autizma - izjavila je dr Sabine Cordes iz Odjeljenja za molekularnu genetiku na Lunenfeld-Tanenbaum Research Institute.

Kada se ovo otkriće potvrdi, trebalo bi omogućiti razvoj novih tehnika liječenja ili ublažavanja simptoma autizma.

25. decembar - Prvi zahvat liječenja matičnim ćelijama kod djece sa srčanim manama - SAD Terapija matičnim ćelijama se već uveliko koristi u transplantaciji koštane srži. Ali naučnici takođe aktivno istražuju potencijalnu upotrebu tih svestranih ćelija u tretiranju bolesti i povreda, u širokom spektru, od povreda kičme do Alchajmerove bolesti.

Ljekari na univerzitetu države Merilend nedavno su upotrijebili matićne ćelije na novi način, ubrizgavajući ih direktno u oštećeno srce četvoromjesečnog deteta. Četvoromjesečna beba rođena je sa srčanom manom zbog koje je desna komora njegovog srca suviše mala ili nedostaje potpuno. Hirurški zahvat je napravljen tako da preusmjeri protok krvi oko oštećenja ali, tokom operacije njeni ljekari probali su nešto radikalno.

- Prikačili smo njenu venu iz gornjeg dijela tijela direktno

73

na pulmonarne arterije ali tokom te operacije, pred sam kraj, ubrizgali smo matične ćelije direktno u desnu srčanu komoru kako bi ojačali ili regenerisali tu desnu komoru - objašnjava dr Sandžej Kaušal sa Univerziteta Merilend.

- Ovo je jedno od prvih istraživanja u Sjedinjenim Državama u kojima se koriste matične ćelije za regeneraciju ili jačanje desne srčane komore - navodi Kaušal.

Biće potrebno nekoliko godina da bi se ustanovilo da li je terapija djelotvorna, ali ako to bude slučaj, to bi moglo da otvori vrata i za druge vrste terapija matičnim ćelijama u pedijatriji.

26. decembar - Revolucija u medicini: Stvoren instrument koji može u sekundi da otkrije mnoge opake bolesti Nekada su ljekari uspijevali da pomoću zadaha bolesnika i čula mirisa utvrde od čega boluje. Čak su drevni Grci koristili metodu "mirisa zadaha" pri liječenju pacijenata, da bi se poslije 1800 godina ona vratila u velikom stilu i uz naprednu medicinsku tehnologiju ponovo zauzela bitno mjesto u liječenju oboljelih.

Danas su švedski naučnici razvili instrument sa identičnom svrhom, koji će biti od neizmjerne koristi pri dijagnostikovanju bolesti.

Naš zadah sadrži nitrogen, karbon-dioksid i kiseonik, kao i preko sto hemijskih komponeneti. Količina ovih supstanci variraće od zdravstvenog stanja osobe, što daje veliku nadu naučnicima koji će pokušati uz pomoć nano senzora da dijagnostikuju bolest.

Ovaj aparat može da dijagnostikuje čak 17 bolesti, uključujući kancer i Parkinsovu bolest.

Mets Dž. Olson, profesor na Univerzitetu Karolinska kaže da je ovo otkriće veoma bitno i da otvara polja za još preciznije inovacije koje će pomoći u otklanjanju bolesti na vrijeme.

- Riječ je o jednostavnoj spravi koja bolest otkriva na taj način što prikaže 'grešku' u funkcionišanju organizma. Na ovaj način biće spriječeno bespotrebno vršenje analiza, a ono što je najbitnije jeste njegova prednost u otkrivanju bolesti u početnim stadijumima - kaže Olson.

Prvi korak je utvrđivanje na osnovu zadaha, a zatim se vrše patološke analize koje slijede.

- Istraživački tim je koristio spektrometriju, alat koji za ispitivanje bioloških uzoraka, kako bi se identifikovali sastojci "bolesnog" daha. Na osnovu udjela od 13 komponenti, oni su otkrili da svaka bolest proizvodi jedinstveni “grafik zadaha”, objašnjava Olson.

27. decembar - Nova žarišta ptičjeg gripa – Japan, Južna Koreja, Kina Novo žarište ptičjeg gripa potvrđeno je u Japanu, zbog čega je odlučeno da se uništi dodatnih 90.000 jedinki živine.

Time se broj uništene živine zbog ptičijeg gripa u Japanu povećao na više od milion jedinki. Epidemija ptičjeg gripa proširila se na južnu oblast Kumamoto, pošto je već više žarišta registrovano na farmama još četiri prefekture, u Nigati, na sjeverozapadu, Hokaidu, Amori na sjeveru i Mijazaki na jugozapadu.

Brojni slučajevi ptičjeg gripa registrovani su na drugim mjestima u svijetu, a najviše u Južnoj Koreji. Južna Koreja se bori

74

sa jednom od najtežih epidemija ptičjeg gripa u posljednjih deset godina, zbog koje rastu cijene jaja i otkazuju se razne proslave.

Ova najnovija epidemija, koja se pojavila 17. novembra, najgora je u Južnoj Koreji od 2003. godine, od kada je bilo još šest epidemija.

U Kini je u decembru registrovano najmanje sedam slučajeva ptičijeg gripa kod ljudi, uključujući dva smrtna slučaja, a vlasti preduzimaju korake kako bi se spriječila epidemija. Epidemija virusa H7N9 prvi put je pogodila Kinu marta 2013. godine, kada više od 40 ljudi preminulo zbog ptičijeg gripa.

Soj H7N9 manje je zarazan od ptičijeg gripa tipa H5N1 koji se pojavio 2003. godine i zbog kojeg je, kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija, preminulo više od 370 ljudi.

28. decembar - Magneti smanjuju broj hirurških rezova – Južna Amerika Minimalno invazivne laparaskopske hirurške operacije koriste se širom svijeta. Uz finije, preciznije instrumente, hirurzi takođe razvijaju nove procedure koje umanjuju neprijatnost i krvarenje kod pacijenata, što vodi ka bržem oporavku. Ljekari iz Čilea pronašli su novi metod koji smanjuje broj potrebnih rezova.

Uklanjanje žučne kese je jedna od najčešćih hirurških procedura na svijetu koja se sve više izvodi korišćenjem minimalno invazivne laparaskopske tehnike. Uobičajeni laparaskopski metod zahtijeva četiri mala reza u abdomenu, kroz koje hirurzi ubacuju instrumente i sonde sa malim kamerama i svijetlima.

Najnaprednija tehnika zahtijeva samo jedan rez kroz pupak što ograničava radijus pokreta za ubačene instrumente i mali aparat koji bi mogao da se pomjera uz pomoć snažnog spoljnog magneta, u velikoj mjeri povećava operativnu oblast.

- Ako napravite pokret kroz zid, to vam omogućava mnogo veći prostor kretanja i omogućava hirurgu da ima instrument koji je mnogo okretniji, mnogo bolje vidi i izvodi operaciju na bolji način. Žučna kesa može jednostavno da se pomjeri radi odvajanja i vađenja kroz jednu ulaznu tačku. Dobrobit za pacijenta je očigledna – objasnio je dr Alberto Rodrigez Navaro, direktor kompanije Levit magnetiks.

Ranije ove godine, američka Uprava za hranu i ljekove odobrila je novi metod za upotrebu u Sjedinjenim Državama.

Američko udruženje laparaendoskopskih hirurga nagradilo je doktora Navara nagradom za inovacije za 2016. godinu.

30. decembar - Građani New Yorka traže ustavno pravo na čist vazduh i vodu – SAD Udruženja za zaštitu životne sredine i grupe javne politike u New Yorku traže amandman na Ustav te američke države kojim bi se stanovništvu garantovala prava na čist vazduh i vodu. Šest saveznih država SAD-a ima u svojim ustavima odredbe o ekološkim pravima, a samo Ustav Pensilvanije daje osnovu za zabranu radova koji ugrožavaju javno zdravlje i životnu sredinu.

- Ove godine se niz zajednica u New Yorku borilo za čistu vodu za piće i za čist vazduh. Nedostaje jasna formulacija u Ustavu, koja bi ljudima dala pravo na vodu od koje se neće razboljevati i na siguran zrak vazduh - rekao je Petar Ivanović, izvršni direktor organizacije Zagovornici životne sredine New Yorka.

XĂ&#x2030;MOSE Umirenje svraba, zategnutosti i nelagode kao i dugotrajan komfor suvih, veoma suvih i koĹža sklonih atopiji!

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o. Oktobarske revolucije 130, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: vpmeditas@t-com.me, MEDITAS Crna Gora

www.meditas.me