Medical 94

5. FEBRUAR 2017.

GODINA VIII BROJ 94

1.00

Procedure medicinske sestre Matične ćelije zubne pulpe Rezistencija na antibiotike Ugroženo novorođenče Bronhiolitis Trovanje etiolom

www.medicalcg.me

Manja doza.

Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med.

Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij.

Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Rezistencija na antibiotike Dr Katarina Raspopović 14 – 16 Oštećenja bubrega i hipertenzija Dr Erol Muratović 20 – 21 Štetni efekti duvanskog dima Dr sci med. Aleksandra Klisić 22 – 24 Matične ćelije zubne pulpe Mr sci dr stom. Mladen Vuković 28 – 29 Maligni tumori kože Dr Dragutin Višnjić 30 – 31 Hronika Crne Gore 32 – 37 Testovi polnog diferenciranja Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović 44 – 45 Ugroženo novorođenče Dr Snežana Grubač 46 Bronhiolitis Dr Sanja Čizmović 47 Homeopatija i grip Dr Snežana Tomić 48 – 49 Trovanje etiolom Prim. dr Sabahudin Pupović 54 – 55 Psihodermatologija: um i koža Dr Olivera Simić Kovačević 56 – 58 Kako obnoviti oštećenu kožu Maja Mijanović dipl. ph 60 – 61 Maloljetnička delinkvencija Nikoleta Dajković dipl. spec. soc. rada 62 – 63 Med. sestra u medicinskom timu Vukosav Delibašić, med. tehničar 64 – 66 Procedure medicinske sestre Ranko Raketić, dipl. m. med. njege 68 – 69

Nacionalni program ranog otkrivanja raka grlića materice (skrining) 1. Obuhvat programom

Žene u dobi od 30 do 64 godine

Onkogeni potencijal HPV-a

2. Primarni skrining test (HPV DNK test)  Uzorkovanje brisa grlića materice  Određivanje prisustva visokorizičnih humanih papiloma virusa (HPV)  Ako je test negativan ponavlja se za 5 godina  Ako je test pozitivan žena se upućuje na Papanikolau test (LBC)

4. Kolposkopija i biopsija

3. LBC test  Liquid based cytology (LBC) je citologija na tečnoj podlozi  Ako je test pozitivan žena se upućuje na kolposkopiju i eventualnu biopsiju grlića materice

 Pregled vidljivog dijela grlića materice pod aparatom sa optičkim uvećanjem  Premazivanjem površine grlića materice sirćetnom kiselinom i Lugolovim rastvorom postaju vidljive promjene koje se do tada nisu mogle uočiti

5. Patohistološki nalaz

Normalan cerviks

HPV-om inficiran Prekancerozna cerviks lezija

Karcinom

Odluku o liječenju donosi konzilijum

Nacionalni program ranog otkrivanja raka grlića materice započeo je u julu mjesecu 2016. godine i za sada se sprovodi samo u Podgorici.

Ginekološki pregled, uzorkovanje brisa grlića materice, dodatna ispitivanja i tretman koji su organizovani u okviru skrininga raka grlića materice su besplatni!

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke (skrining) 2. Skrining test

1. Obuhvat programom

 Visoko osjetljiva metoda za otkrivanje promjena u dojkama  Snimanje traje 10-15 minuta  U slučaju urednog nalaza mamografiju ponoviti za 2 godine Žene u dobi od 50 do 69 godina

Digitalna mamografija

3. Radiolozi čitači

4. Dodatna dijagnostika

5. Patohistološki nalaz

Uredan nalaz

Redovne kontrole

BIRADS 1 i 2

Isključen malignitet

Potrebna dodatna ispitivanja BIRADS 4a, 4b i 5

UZ dojki + eventualna biopsija

Malignitet

Odluku o liječenju donosi konzilijum

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke sprovodi se, za sada, u četiri opštine: Cetinju, Danilovgradu, Kolašinu i Podgorici.

Mamografija, bilo koja dodatna ispitivanja i tretman organizovani u okviru skrininga raka dojke su besplatni!

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva (skrining) 1. Obuhvat programom

Populacija u dobi od 50 do 74 godine

2. Skrining test

iFOB test Imunohemijski test za otkrivanje okultnog krvarenja u stolici

3. Kolonoskopija

 Jednostavan za izvođenje  Potreban samo jedan uzorak stolice  Bez potrebe za restrikcijama u ishrani  Ako je test pozitivan osoba se upućuje na kolonoskopski pregled  Ako je test negativan ponavlja se za 2 godine

4. Patohistološki nalaz

 Izvodi se u tri centra (KCCG, OB Meljine i OB Cetinje)  Pregled traje 20-45 minuta, u analgosedaciji  Za manje lezije nije samo dijagnostička (biopsija) već i terapijska procedura Odluku o liječenju donosi konzilijum

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva započeo je 2013. godine i sprovodi se na čitavoj teritoriji Crne Gore.

Testovi, bilo koja dodatna ispitivanja i tretman organizovani u okviru skrininga raka debelog crijeva su besplatni!

Brinite o zdravlju na inteligentan način!

bez alergena bez glutena bez laktoze bez mliječnih bjelančevina

Od prvog dana života za: t proliv bilo koje etiologije t pomoć kod dojenačkih kolika t obnovu crijevne mikroflore Lactobacillus rhamnosus, LGG® Bifidobacterium, BB-12® www.jglprobiokulture.com, www.jgl.hr

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me

ZANIMLJIVOSTI

KUĆNI LJUBIMCI ZA BOLJE MENTALNO ZDRAVLJE

Kućni ljubimci mogu imati pozitivnu i vrlo aktivnu ulogu u liječenju dugotrajnih mentalnih poremećaja i bolesti njihovih vlasnika, pokazalo je istraživanje grupe naučnika iz Velike Britanije.

- Kućni ljubimci su često najsnažnija društvena potpora u životu njihovih vlasnika jer im garantuju trajan i siguran odnos kakav se ne može ostvariti u vezama sa ljudima – izjavila je voditeljica studije dr Helen Brooks, sa mančesterskog Univerziteta.

Terapija uz asistenciju životinja daje sjajne rezultate u liječenju depresije, stresa i anksioznosti. Kontakt sa krznenim i čupavim terapeutima vraća samopouzdanje, daje osjećaj sigurnosti, motiviše i podsjeća na značaj brige o drugome, o sebi, o psihofizičkom balansu i o zdravlju. Kućni ljubimci bude nježne osećaje, ideju o tome da smo nekome uistinu važni. Maske koje imamo pred drugim ljudima nestaju pred životinjama jer njih ne moramo ničim fascinirati. Dovoljno je posvetiti im pažnju, iskazati nježnost i oni je instinktivno vraćaju. Kućni ljubimci sa svojim vlasnicima grade stabilan i blizak odnos. To je posebno vidljivo kod osoba koje većinu vremena provode u četiri zida i kojima je kontakt sa ljudima vrlo ograničen. Ljubimci su trajno fizički prisutni i često odvraćaju vlasnikove misli od teških psihičkih simptoma, uznemirujućih iskustava, čak i suicidalnih misli.

Dr Brooks je istraživanje sa kolegama sprovela na 54 osobe kojima je dijagnostikovana dugotrajna psihička bolest. Fokusirali su se na svakodnevno iskustvo življenja ispitanika sa mentalnom bolešću.

Amerika i Australija su daleko ispred ostalih zemalja kada je u pitanju terapija uz asistenciju životinja. Pacijenti se oslanjanju manje na ljekove, a više na nefarmakološke intervencije. Jedna od njih je i terapija uz asistenciju životinja.

VEZA HLADNOĆE I GRIPE

Istraživanje sprovedeno u Švedskoj ukazuje na povećanje broja slučajeva gripe zimi u roku od nedjelju dana nakon prvog razdoblja hladnog vremena. Naučnici iz bolnice Sahlgrenska su tokom tri godine prikupili 20.000 nazalnih uzoraka od osoba koje žive u okolini Geteborga. Pokazalo se da je svake zime bio prisutan isti uzrok. Nakon prve hladne nedjelje sa temperaturama ispod nule i vrlo malom prisutnošću vlage u vazduhu dolazi do velikog povećanja broja osoba sa gripom.

Nakon početka epidemije broj zaraženih osoba se povećava bez obzira na temperature vazduha - piše Journal of Clinical Virology.

Istraživači pojašnjavaju da hladan i suv vazduh pogoduje širenju kapljica koje sadrže virus gripe, jer im takvi uslovi omogućavaju da se prošire na veće udaljenosti. Slično važi i za neke od virusa uzročnika prehlade.

08

PEJSMEJKER NA SOLARNI POGON Švajcerski naučnici sa Univerzitetu u Bernu razvijaju koncept pejsmejkera sa energijom iz solarnih ćelija implantiranih pacijentima.

Dosadašnji eksperimenti sugerišu kako bi za normalan rad pejsmejkera tokom cijele godine bila dovoljna implantirana solarna ćelija površine oko 10 kvadratnih centimetara. Rad medicinskih implantata se temelji na energiji iz baterija koje je neophodno redovno mijenjati. Korištenje solarnih ćelija bi otklonilo potrebu opetovanih postupaka zamjene baterija, te tako eliminisalo rizik za posljedične komplikacije. Uz to, otvara se mogućnost dizajniranja pejsmejkera znatno manje veličine - piše stručni časopis Annals of Biomedical Engineering.

Testiranja sprovedena na 32 osobe su potvrdila da implantirane solarne ćelije mogu proizvoditi dovoljne količine energije i zimi.

IZ MEDICINE STRES UTIČE NA ZDRAVLJE SRCA ISTO KAO I PUŠENJE ILI VISOK KRVNI PRITISAK

KAKO MOZAK MOŽE OTKRITI NAŠU HRONOLOŠKU STAROST

Nučnici sa Univerzita Harvard objavili su studiju u časopisu The Lancet u kojoj su objasnili kako stres utiče na zdravlje srca i krvnih sudova. Prikupljeni su i analizirani podaci od 300 ispitanika. Zabilježena je povećana aktivnost u dijelu mozga po imenu amigdala, što je povezano sa većim rizikom za razvoj bolesti. Kod osoba koje su bile izložene stresu pokazalo se kako su iz amigdale odlazili signali prema leđnoj moždini pa je došlo do povećane proizvodnje bijelih krvnih zrnaca.

Rezultat je razvoj upalnih procesa u krvnim sudovima i povećanje rizika za srčani udar. Naučnici tvrde da upravo stres djeluje na amigdalu i njegov je uticaj jednak uticaju pušenja ili visokog krvnog pritiska na zdravlje srca.

Sumnjalo se već dugo da je tzv. emocionalni stres povezan sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, no na koji način se to događalo nije do sada bilo razumljivo.

Leukociti ili bijela krvna zrnca su krvne ćelije imunološkog sistema čija je osnovna uloga zaštita organizma od mikroorganizama (bakterija, virusa, gljivica i parazita).

Amigdala ili corpus amygdaloideum u anatomiji je naziv za veliki sklop jezgara smješten u dorzomedijalnom dijelu vrha sljepočnog režnja i predstavlja glavni bazalni ganglij limbičkog sistema.

Kako starimo, tako se naše ćelije u mozgu mijenjaju.

Nova studija je pokazala da određene promjene pouzdano mogu reći koliko je neka osoba stara. U studiji su naučnici sa Instituta Masačusets analizirali uzorak mozga od 480 ljudi koji su umrli između 16 i 106 godina. Nijedan od ispitanika nije bolovao od neke moždane bolesti. Otkrili su da sa godinama, određene ćelije, poput glija ćelija, pokazuju promjenu u genskoj ekspresiji u određenim regijama mozga.

U neuronima nije viđena promjena. Na taj se način može odrediti starost osobe. Glija ćelije su, uz neurone, druga glavna vrsta ćelija u nervnom sistemu. Glija ćelije, zvane neuroglia su ne-neuronske ćelije koje omogućuju homeostazu, odnosno održavanje stalnih uslova u unutrašnjoj okolini ćelija i pružaju podršku i zaštitu neuronima – objasnio je dr Horman Haignere, jedan od autora studije.

VELIKI PROBLEM ŽENA JE STID OD GINEKOLOGA Jednostavno izgovaranje riječi vagina predstavlja veliki problem za 65 odsto mladih žena, pokazalo je najnovije istraživanje.

Još više treba da zabrine činjenica da polovina ispitanih djevojaka ne umije pravilno da locira vaginu na dijagramu Ogranizacija za podizanje svijesti o raku kod žena, Iv Apil, organizovala je istraživanje nad 1.000 žena, koje je za rezultat dalo zabrinjavajuća otkrića. Naime, mlade djevojke i žene imaju alarmantno slabo znanje o sopstvenoj anatomiji, ali i o glavnim simptomima najčešćih ženskih kancera. Svega polovina žena starosti od 26 do 35 godina obilježilo je vaginu pravilno na dijagramu.

Kod žena starosti između 66 i 75 godina, rezultati su mnogo bolji - osam od 10 je pravilno lociralo jajnike, a tek svaka deseta nije znala gde se nalazi materica. Što se najmlađe grupe tiče, svaka peta djevojka starosti između 16 i 26 godina zna da navede barem jedan simptom nekog od pet ginekoloških rakova, dok je 40 posto ove starosne grupe priznalo da umjesto riječi vagina, koriste izraze poput ženski djelovi. Kada se tome dodaju i žene iz drugih starosnih grupa, dolazimo do cifre od 65 posto žena koje koriste neke druge izraze za vaginu.

Još jedan zabrinjavajući podatak je isplivao, a to je činjenica da je ženama jako neprijatno da sa svojim ginekologom razgovaraju o ženskim problemima. Čak trećina ispitanih žena je priznala da su izbjegavale odlazak kod ginekologa, iako su znale da imaju neki problem.

Ljekari upozoravaju da su ginekološki kanceri podmukli, i da se najčešće otkrivaju tek u trećem stadijumu. Zato je razumijevanje osnovnih simptoma jako važno, a redovna posjeta ginekologu je jedini način prevencije.

Besplatne trakice i lancete dijabetičarima na insulinu Na insulinskoj terapiji je oko 10.000 dijabetičara (što čini 1/5 dijabetičara u Crnoj Gori). Za sve dijabetičare tip 1, i dijabetičare tip 2 koji su na insulinu samokontrola je obavezna, što praktično znači da su im trakice za mjerenje nivoa šećera u krvi potrebne koliko i insulin.

Samokontrola nivoa šećera u krvi je najbitniji način aktivnog učešća pacijenta u liječenju dijabetesa. Međutim, za mnoge dijabetičare u Crnoj Gori, samokontrolu je uslovljavao i kućni budžet jer se cijena kutije od 50 trakica u apotekama kreće od 17 do 27 eura. Dijabetičarima koji su na intenzivnoj insulinskoj terapji na godišnjem nivou su potrebne 33 kutije, što znači da su samo za trakice trebali izdvojiti preko 800 eura.

Od januara ove godine primjenjuje se novi Pravilnik Fonda za zdravstveno osiguranje, koji će omogućiti dijabetičarima na insulinu besplatnu samokontrolu.

Svi dijabetičari koji koji su na insulinu, bez obzira na životnu dob, imaju pravo na trakice i lancete preko ljekarskog recepta. Po novom propisu, svim dijabetičarima koji su na terapiji insulinom može se odobriti besplatan aparat za samokontrolu šećera u krvi. Ovo je regulisano novim Pravilnikom Fonda za zdravstveno osiguranje. Predlog za nabavku trakica, lanceta i aparata za samokontrolu šećera u krvi daje doktor subspecijalista endokrinolog, a izabrani doktor propisuje recept.

- Dio prevencije šećerne bolesti je i obezbjeđivanje medicinskotehničkih pomagala kod šećerne bolesti u skladu sa Pravilnikom i Listom pomagala - kao što je aparat za mjerenje nivoa šećera u krvi, dijagnostičke trake za aparat i lancete za vađenje krvi iz prsta. Novi Pravilnik je veliki pomak u odnosu na raniji Pravilnik i način os-tvarivanja prava osiguranika na aparat,dijagnostičke trakice i lancete.

Ranije su ova medicinskotehnička pomagala bila dozvoljena na teret sredstava Fonda samo oboljelim od dijabetesa do 18 godina - kazala je načelnica Odsjeka za farmaciju i farmakoekonomiju Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, mr ph spec. Olgica Knežević.

Osigurani pacijenti koji primaju insulin jednom dnevno, mogu besplatno da dobiju 25 do 30 trakica i isti broj lanceta mjesečno.

Po novom pravilniku Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO), maloljetni dijabetičari koji primaju insulin dva i više puta dnevno, a uz to koriste insulinske pumpe, dobijaju besplatno po 200 traka i lanceta mjesečno. Punoljetni građani koji insulin primaju dva i više puta dnevno, imaju pravo na 25 do 100 traka i isti broj lanceta mjesečno.

10

Po novom propisu, svim dijabetičarima koji su na terapiji insulinom može se odobriti besplatan aparat za samokontrolu šećera u krvi.

Trakice i lancete dijabetičari će dobijati u apotekama “Montefarma”.

Udruženja dibatečira Crne Gore i Savez Udruženja dijabetičara u dva navrata su se peticijama (oko 6.000 potpisa) obraćali Fondu za zdravstveno osiguranje i Ministarstvu zdravlja tražeči pomjeranje starosne granice za dodjelu trakica za samokontrolu za dijabetičare koji su na insulinu. Peticiju je pokrenula NVO Društvo za borbu protiv šećerne bolesti – Plavi krug Bar, čiji je osnivač i predsednca dr Valentina Kalinić, internista-endokrinolog.

- Inicijative Udruženja dijabetičara i Saveza udruženja dijabetičara su nekoliko godina stajale u fiokama. Ovo je veliki pomak za dijabetičare, ali i društvo u cijelini. Novi Pravilnik sada daje za nijansu više povoljnosti dijabetičarima u Crnoj Gori, nego što imaju u zemljama okruženja. Ono što mi endokrinolozi konstatno ističemo je da redovnim sprovođenjem samokontrole preveniraju se komplikacije od dijabetesa, kazala je dr Kalinić, ističući veliku podršku Nacionalne komisije za dijabetes. U nekoliko navrata Nacionalna komisija za šećernu bolest je ukazivala na ovaj problem i davala smjernice da se izmjeni pravilnik Fonda za zdravstveno osiguranje.

- Takođe, zahvaljujem se Fondu i Ministarstvu zdravlja što su prepoznali problem i našli način da stvore sve uslove za samokontrolu dijabetesa. Sada je na pacijentima da se edukuju i redovno sprovode samokontrolu. U zavisnosti od broja doza, dijabetičarima se daju preporuke za mjerenje nivoa šećera u krvi. Statistika je pokazala da 50% uspjeha u regulisanju tromjesečnog šećera ima samokontrola. Samokontrolom se mjeri šećer našte, 2 h posle jela i posle terapije, kao i 15 minuta nakon fizičke aktivnosti, da bi se provjerilo kako terapija i fizička aktivnost utiču na nivo šećera u krvi. Za dijabetičare koji primaju četri doze, idealno je mjerenje 7 puta dnevno, međutim, to je pravilo koje sprovode samo oni najdisciplinovaniji dijabetičari - kazala je dr Kalinić. Prema njenim riječima, pokrenuta je peticija i za samomjerače na senzore FreeStyle Libre. To bi bio idealan doprinos za liječenje najmlađe populacije dijabetičara jer djeci od nekoliko godina starosne dobi je teško i veoma traumatično više puta dnevno vršiti ubod zbog mjerenja nivoa šećera u krvi. Prema IDF atlasu, u odnosu na broj stanovnika u Crnoj Gori ima oko 9-11% dijabetičara - oko 50.000.

Prema podacima Nacionalne komisije za dijabetes, procjenjuje se da se za liječenje dijabetesa na godišnjem nivou iz Fonda izdvaja oko deset miliona eura. Od toga za liječenje komplikacija od dijabetesa država plaća 2/3, a 1/3 se izdvaja za prevenciju. Tendencija endokrinologa i nevladinog sektora koji se bave dijabetesom je da povećaju sredstva za prevenciju i edukaciju dijabetičara, što olakšava život dijabetičara, produžava im životni vijek, i smanjuje troškove države.

Biljana Dabić, NVO Plavi krug, Bar

Konferencija o unapređenju položaja osoba sa invaliditetom U Podgorici u Hotelu Ramada, 23. januara održala se Konferencija o unapređenju položaja osoba sa invaliditetom pod nazivom Ravnopravnost – realnost ili mit, u organizaciji NVO Hrišćanski pokret Crne Gore koji uz podršku svojih inostranih partnera afirmiše univerzalne vrijednosti u savremenom društvu, a ovom pitanju prilazi kroz imperativ poštovanja različitosti i prihvatanje invalidnosti kao dijelu ljudske raznovrsnosti i humanosti.

Osobe sa invaliditetom u našem Ustavu i zakonima imaju ista prava kao i ostali građani, međutim da li u praksi oni imaju jednake mogućnosti da ta prava i ostvare, kroz zdravstvo, školovanje i zapošljavanje. Da li smo im omogućili da uzmu aktivno učešće u društvenom, kulturnom, ekonomskom i političkom životu zajednice, kao i pristup svim strukturama, procesima i resursima kako bi se navedena zakonska prava i mogućnosti i ostvarile?

Ova Konferencija je imala za cilj da podigne društvenu svijest o delikatnosti ovih pitanja, da prepozna dodatne modele senzibilizacije društva po pitanjima invalidnosti i mehanizme efikasne pravne zaštite i sprječavanja diskriminacije osoba sa invaliditetom. Zato iako se pitanja tretmana osoba sa invaliditetom ne postavljaju kao segment socijalne politike, već kao pitanja poštovanja ljudskih prava, ipak moramo kao društvo iznova unaprijedjivati socijalne, zdravstvene i druge usluge bazirane na specifičnim pravima i potrebama ovih korisnika, u skladu sa savremenim međunarodno prihvaćenim standardima. Realizacijom aktivnosti koje vode većoj uključenosti osoba sa invaliditetom u drušvene tokove direktno se doprinosi unapređenju položaja ne samo osoba sa invaliditetom, već i drugih osjetljivih i marginalnih grupa.

- Jedan je zaključak mnogih da su zakoni dobri, ali da je situacija na terenu daleko od idealne. Ono što je imperativ jedne društvene zajednice je da tu, možda neku prirodnu nepravdu ispravlja. Jednakost se ne postiže tako što ćemo prema svima biti isti, jednakost se može postići samo ako uložimo dodatne napore da one koje su život i okolnosti učinile neravnopravnim, da im pružimo dodatnu ruku kako bi na neki način izjednačili

mogućnosti – objasnio je direktor NVO Hrišćanski pokret Crne Gore Lav Lajović.

Crna Gora mora imati odgovoran odnos prema oblasti unapređenja položaja osoba sa invaliditetom, posvetiti posebnu pažnja činjenici da rizici marginalizacije i socijalne isključenosti imaju tendenciju da se uvećavaju i umnožavaju, naročito u vremenu ekonomske stagnacije ili recesije, koje najviše pogađaju one najslabije.

- Iz mog iskustva profesionalnog rada, saradnje sa civilnim sektorom i sa institucijama sistema, čini se da nam sistemski tu ništa nije zatajilo, da je to stvar pojedinca u određenoj instituciji – izjavila je Senka Klikovac iz Ministarstva zdravlja.

Imajući u vidu sve navedeno, a u želji da naša savremena društvena zajednica nastavi da kroz jedan kompleksan, multisektorski pristupi rješavanju ovih pitanja koordinirano primjenjuje najviše evropske standarde i implementira ih u sve strateške, resorne i tematske dokumente.

Programima koji podrazumijevaju veću uključenost OSI u društvene tokove doprinosimo ne samo njihovom položaju, već i drugim osjetljivim grupama, ali i cijelom društvu, zaključeno je na konferenciji Ravnopravnost - realnost ili mit.

Verica Pantelić

11

Sa uspjehom nastavljene

transplantacije bubrega U Kliničkom centru Crne Gore sa uspjehom se nastavlja transplantacija bubrega. Ljekari iz Kliničkog centra Crne Gore, u saradnji sa ljekarima iz Kliničkog bolničkog centra iz Zagreba, obavili su još dvije transplantacije bubrega sa živog davaoca početkom ove godine. Tim povodom održana je konferencija 17. januara na temu Prezentacija dosadašnjih aktivnosti vezanih za transplantaciju organa u Crnoj Gori.

U Kliničkom centru Crne Gore od početka Transplantacionog programa 2012. godine do danas, obavljeno je 29 transplantacija bubrega, od čega 28 sa živog davaoca, a jedna kadaverična - saopštila je prof. dr Marina Ratković, Nacionalni koordinator za transplantacioni program u Crnoj Gori. Podsjetila je da je 25. septembra 2012. godine u KCCG urađena prva transplatacija bubrega sa živog davaoca.

- Do danas, dakle za 51 mjesec, urađeno je 28 živih transplatacija, odnosno transplatacija sa živog davaoca, a od toga je bilo 26 srodnih, i dvije takozvane emotivne transplatacije - dvije supruge su donirale bubreg svojim supruzima. Jedna transplatacija, odnosno retransplatacija obavljena je crnogorskom državljaninu u Kiliničkom bolničkom centu Zagreb, jer je taj pacijent morao da ima i hiruršku i hematološku potporu.

Urađeno je i šest transplatacija jetre i dvije srca.

Do sada je urađena samo jedna kadaverična transplantacja, kod koje je organ uzet sa moždano umrle osobe, prema Zakonu o transplataciji koji je usvojen 2009. godine.

28. oktobra 2013. godine potpisan je međunarodni sporazum sa Hrvatskom, preko kojeg se Crna Gora našla u Eurotransplantu, međunarodnoj organizaciji sa sjedištem u Lajdenu, prema kojoj gravitira oko 100 miliona ljudi i gdje se pacijenti stavljaju prema nacionalnim listama u redovan program za kadaveričnu transplantaciju (uzimanje organa od moždano mrtve osobe), od-

12

nosno, na prioritetnu kada je pacijent životno ugrožen i kada postoje medicinski razlozi.

- Ono što je dobro jeste da su naše transplantacione aktivnosti došle do toga da smo mi već ušli u trnsplantacioni program sa standardnim operativnim protokolom za transplantaciju bubrega. Kod nas se trenutno nalazi na listi čekanja za kadaveričnu transplataciju bubrega 37 pacijenata. To su sve pacijenti iz Crne Gore koji su medicinski sposobni za transplataciju a nemaju živog davaoca - objasnila je prof. dr Ratković.

Kontinuirano je obavljana edukacija ljekara a fokus je bio na edukaciji anesteziologa i neurologa za dokazivanje moždane smrti koja je jasno zakonski regulisana, te će biti nastavljena saradnja sa KBC Zagreb, a za mart je planirana prva inkopatibilna transplatacija.

Urolog doc. dr Petar Kavarić, direktor Klinike za urologiju i nefrologiju KCCG, kazao je da su proteklog vikenda obavljene dvije transplantacije bubrega sa živog davaoca, naglašavajući da su operacije i kod donora i kod primatelja organa prošle bez problema, i da se dobro osjećaju.

- Poslije ovolikog broja obavljenih živih transplatacija, nijesmo imali nikakvih hiruških problema. Hiruršku tehniku doveli smo do takvog nivoa da možemo da preduprijedimo sve moguće komplikacije - istakao je dr Kavarić, izražavajući nezadovoljstvo što nije zaživjela kadaverična transplantacija. On smatra da treba uložiti više napora da se u Crnoj Gori populariše donacija organa.

- Ono čime nijesmo zadovoljni je to što radimo samo srodne, odnosno žive transplatacije, a na polju kadaverične imamo samo jednu. Za Crnu Goru bi samo nekoliko donatora organa riješilo svu problematiku na godišnjem nivou kada su u pitanju pacijenti koji se nalaze na listi čekanja - pojasnio je doc. dr Kavarić.

U našoj zemlji trenutno važi pretpostavljena saglasnost za doniranje organa nakon smrti, ali, konačnu odluku donosi rodbina.

Urolog, prof. dr Željko Kaštelan, direktor Klinike za urologiju KBC Zagreb, kazao je da je transplatacioni program u Crnoj Gori znatno unaprijeđen u protekle četiri godine i da se mora dodatno unaprijediti razvojem programa kadaverične transplatacije, jer bi na taj način vrlo brzo svi bolesnici sa liste čekanja dobili kvalitetan organ. Podsjetio je da bez donorskog programa nema ni transplantacijskog.

Pacijenti umiru dnevno i nose organe sa sobom. Ukoliko se unaprijedi donorski program, možete iskoristiti pet organa od jednog takvog slučaja. Ne morate uzimati od živih donora jer time čuvate i kvalitet njihovog života. Strateški bi to bio najbitniji pomak u razvoju transplatacionog programa u Crnoj Gori. Ako nema ljudi koji će donirati organe, neće moći više da se obavi transplantacija srca ni jetre. Imate pacijente koji nemaju živog davaoca za bubreg - objasnio je prof. dr Kaštelan.

Nefrolog prof. dr Nikolina Bašić Jukić naglasila je da je život osobe nakon transplantacije neuporedivo kvalitetniji.

- Svaki donor organa donosi državi oko milion eura dobitka. Toliko se troši na bolesnike kojima treba transplantacija. Moramo biti

svjesni da sjutra bilo kome od nas može zatrebati organ. To se ne dešava drugima već svima nama.

Anesteziolog i koordinatorka za transplantaciju bubrega između Crne Gore i Hrvatske, dr Jasna Stoić Brezak je kazala da je naša država dala bazu i osnovu za transplantacioni program.

- Ono što očigledno nije dovoljno zaživjelo, to je rad kolega u samoj bolnici, anesteziologa, neurologa, koji trebaju iznijeti taj segment da se zakonski dokaže da je osoba moždano mrtva i da se nakon toga priđe porodici na jedan human i plemenit način i pokuša naći razumijevanje porodice, objasniti da su u privilegovanom položaju da mogu tada spasiti nekome život. Velika je stvar popraviti kvalitet života pacijentu, ali postoje i oni kojima spašavamo život transplantaciom jetre ili srca.

U Hrvatskoj su 98 % donora moždano mrtve osobe a transplantacioni program su započeli 1971. godine.

Planovi narednih aktivosti za Transplantacioni program su potpisivanje sporazuma o daljoj saradnji između Ministarstava zdravlja Crne Gore i Hrvatske, kao i potpisivanje Ugovora između KCCG i KBC Zagreb, koji će definisati edukaciju ljekara KCCG iz svih oblasti medicine u KBC Zagreb.

Verica Pantelić

13

Rezistencija bakterija na antibiotike i kako je spriječiti

Dr Katarina Raspopović, Dom zdravlja Danilovgrad

Šta su antibiotici?

Antibiotici su ljekovi koji ubijaju ili sprečavaju rast i razmnožavanje patogenih mikroorganizama, u prvom redu bakterija. Nekoliko antibiotika je efektivno protiv gljivica i protozoa, a neki su toksični za ljude i životinje, čak i kada se koriste u terapeutskoj dozi. Svi antibiotici nisu djelotvorni protiv svih bakterija. Postoji više od 15 različitih klasa antibiotika koji se razlikuju u svojoj hemijskoj strukturi i svojem djelovanju protiv bakterija. Antibiotik može biti djelotvoran protiv samo jednog ili više tipova bakterija. Antibiotici nemaju nikakvog uticaja na viruse.

Šta je rezistencija bakterija na antibiotike?

Rezistencija bakterija na antibiotike je rastući problem i predmet naučnog istraživanja od međunarodnog interesa. U vezi je sa potrošnjom antibiotika, kako od strane pojedinaca tako i zajednice, kao i potrošnjom određene grupe antibiotika. Rezistencija ili otpornost bakterija na antibiotike nastaje kada određeni antibiotici izgube svoju sposobnost da ubiju ili zaustave rast pojedine bakterije. Bakterije su pametni mikroorganizmi. Ako

14

ih konstantno „ubijamo“ na određen način, naučiće kako da ga izbjegnu. Na neki način evoluiraju kao i ljudska vrsta.

Rezistencija bakterija na antibiotike može biti urođena, što znači da je bakterija po svojim biološkim karakteristikama jednostavno neosjetljiva na određenu hemijsku supstancu, tj. lijek ili antibiotik. Kažemo da antibiotik ne djeluje na tu vrstu bakterija, da je ona na njega rezistentna. Urođena rezistencija je dakle genetska osobina nekih mikroorganizama. Međutim, bakterija može steći otpornost, prilagođavajući se nepovoljnim uslovima kako bi održala vrstu. Danas je poznato nekoliko mehanizama kojima se bakterije „bore“ protiv antibiotika. Ti mehanizmi podrazumijevaju odstranjenje antibiotika, hemijsku promjenu antibiotika, kao i nemogućnost ulaska u bakterijsku ćeliju (izmjena mjesta na bakterijskoj ćeliji gde je antibiotik trebao da se „veže“ a potom i uđe u istu).

vremena da se osjetljivost povrati (naravno bez prisustva antibiotika), ako je uopšte moguće. Dio krivice za prekomjernu upotrebu antibiotika snose i ljekari. Mnoga istraživanja pokazuju da su glavni faktori koji utiču na prekomjerno i neopravdano propisivanje antibiotika strah od mogućeg razvoja infekcije, lični interes, uticaj farmaceutske industrije, nedovoljno znanje i nedostatak informacija. Specifične intervencije fokusirane na te faktore mogu da doprinesu na planu poboljšanja upotrebe antibiotika.

Šta se smatra „nepravilnom“ upotrebom antibiotika?

Ako koristite antibiotike iz pogrešnih razloga: većina prehlada i gripa uzrokovana je virusima protiv kojih antibiotici NISU djelotvorni. U ovim slučajevima nećete poboljšati svoje stanje uzimajući antibiotike.

Ako koristite antibiotike pogrešno: ako skratite trajanje liječenja, smanjite doze, ne uzimate u pravilnom razmaku lijek (uzimate lijek jednom na dan umjesto 2 ili 3 puta na dan), u tijelu nećete akumulirati dovoljnu količinu lijeka, te će stoga bakterije preživjeti i mogu postati rezistentne.

Zašto antibiotici nisu korisni u liječenju kašlja i prehlade?

Antibiotik djeluje samo na bakterije, a ne na viruse.

Virusne infekcije puno su češće od bakterijskih. Virusi su uzrok prehlade, gripe, većine gušobolja, upala sinusa i kašlja. Kašalj i gušobolja većinom su simptomi virusne infekcije i antibiotik ne može pomoći u izlječenju niti ublažavanju simptoma.

Zašto "za svaki slučaj" ne uzimati antibiotik?

Istraživanja sprovedena na Tromso Univerzitetu u Norveškoj pokazuju da je za povratak osjetljivosti bakterija prema antibioticima potrebno potpuno prestati koristiti antibiotike na 40 godina! Osim što je vrlo prilagodljiva, bakterija se vrlo brzo razmnožava, pa je za evolucijske promjene u njoj, poput razvoja otpornosti, potrebno relativno malo vremena. Razmnoži se u 20-30 minuta tako da u jednom danu promijeni 50-70 generacija!

Bakterije postoje na Zemlji 3,5 milijardi godina zahvaljujući svojoj sposobnosti da se prilagođavaju promjenama. Broj različitih bakterijskih vrsta je ogroman, procjenjuje se između 10 miliona i 10 milijardi. Bakterije se nalaze svuda u našoj okolini i u našem organizmu, ali sve one ne uzrokuju bolesti. Zdrav čovjek u sebi ima 5-10 puta više bakterija nego sopstvenih ćelija.

Nalaze se na koži, usnoj i nosnoj sluznici, u crijevima, donjem dijelu ženskog polnog sistema, obavljaju poželjne hemijske procese i neophodne su za održavanje normalnih funkcija organizma.

Šta je najvažniji uzrok rezistencije na antibiotike?

Najvažniji uzrok rezistencije na antibiotike je prekomjerna i neprimjerena upotreba antibiotika. Takvu je rezistenciju teško predvidjeti, kada se jednom razvije, potrebno je jako puno

Antibiotik neće djelovati na uzročnike viroze i neće skratiti trajanje bolesti niti ublažiti simptome. Može izazvati neke neželjene reakcije, najčešće proliv, mučninu i osip. Neki simptomi viroze i prehlade mogu trajati duže od nedjelju dana, a kašalj može trajati čak do tri nedjelje. Antibiotik neće ubrzati izlječenje.

Ako se uzimaju prečesto i na nepravilan način, bakterije na njih razvijaju otpornost.

Zašto rezistencija na antibiotik predstavlja problem?

Problem nastaje kada antibiotici koji se najčešće primjenjuju više nisu djelotvorni, pa ljekari moraju odabrati druge antibiotike. Ovo može otežati liječenje, a može rezultovati i komplikacijama, uključujući i smrt. Takođe, bolesnicima će možda biti potrebno više njege kao i alternativni i skuplji antibiotici, što može imati ozbiljnije nuspojave.

Koliko je ovaj problem ozbiljan?

Stanje se pogoršava pojavom novih sojeva bakterija rezistetnih na nekoliko antibiotika istovremeno. Ove bakterije mogu na kraju postati rezistentne na sve postojeće antibiotike.

Desetine hiljada ljudi umre svake godine od infekcija uzrokovanih rezistentnim bakterijama. Bez djelotvornih antibiotika mogli bismo se vratiti u „razdoblje prije antibiotika“, kada nisu bile moguće transplantacije organa, hemoterapije raka, intenzivna

15

njega i drugi medicinski postupci. Bakterijske bolesti bi se proĹĄirile i viĹĄe se ne bi mogle lijeÄ?iti.

Svaki pojedinac moĹže imati vaĹžnu ulogu u smanjivanju rezistencije na antibiotike:

Ĺ ta uraditi po pitanju rjeĹĄavanja problema?

t #PMFTOJDJ PridrĹžavajte se ljekarskog savjeta kada uzimate antibiotike. Redovito perite svoje ruke i ruke svoje djece, primjerice nakon kijanja ili kaĹĄljanja, a prije dolaska u kontakt s drugim stvarima ili ljudima. Uvijek koristite antibiotike dobijene na ljekarski recept. ZatraĹžite od svog ljekara savjet o ispravnom naÄ?inu odlaganja preostalih ljekova.

Antibiotici se mogu dobiti u apotekama samo na ljekarski recept, dakle smiju se uzimati samo na preporuku ljekara.

Nemojte propisani antibiotik dijeliti s drugima. VaĹžno ga je uzimati dovoljno dugo, a ne prestati Ä?im se poÄ?nemo osjećati bolje. Ako prerano prekinemo uzimanje antibiotika, preostale bakterije nastave da se razmnoĹžavaju i mogu razviti otpornost na antibiotik. Antibiotici su djelotvorni u lijeÄ?enju bakterijskih infekcija ako se uzimaju:

t V QSBWPK EP[J

t V KFEOBLJN WSFNFOTLJN SB[NBDJNB

t EPWPMKOP EVHP

16

t -KFLBSJ J ESVHJ [ESBWTUWFOJ SBEOJDJ Propisujte antibiotike samo kada je to neophodno, u skladu sa nacionalnim smjernicama. Ako je moguće, propiĹĄite antibiotik koji je specifiÄ?an za infekciju, a ne antibiotik „ťirokog spektra“. Ukoliko je moguće, propisivanje antibiotika treba da bude zasnovano na kulturi i rezultatima testa osetljivosti ili na poznatim Ä?estim patogenima u tom stanju. Objasnite bolesnicima kako mogu ublaĹžiti simptome prehlade i gripe bez antibiotika.

Savjetujte bolesnike o vaĹžnosti postupanja u skladu sa smjernicama terapije u sluÄ?ajevima kada im ljekar propiĹĄe antibiotike.

MNE.CHC.15.04.01

250 kilograma na površinu od 2,5 kvadratna centimetra prosječan je pritisak tankih potpetica ženskih cipela.

Mozak se do odraslog doba uveća tri puta i dostigne težinu od 1.500 grama.

Sljedećih trideset godina mozak se smanjuje i postaje lakši za oko 500 grama.

Naočare sa zatamljenim staklima nosile su sudije u drevnoj Kini da pogledom ne otkriju šta misle.

Učiti više od 9 sati dnevno nema svrhe jer se zaboravi 65% pređenog gradiva.

Prvi prezervativi bili su pravljeni u starom Egiptu između 135 i 1200 godine prije naše ere.

Bili su pravljeni od životinjskih crijeva i bešike, a namazani maslinovim uljem.

18

Životni vijek cvenog krvnog zrnca je samo 120 dana.

Tokom života prosječnog čovjeka proizvede se oko pola tone crvenih krvnih zrnaca.

Prije nego što čovjek počne da kašlje udahne 5 puta više vazduha nego što je uobičajno. Pritisak u plućima poveća se na faktor 20 pa vazduh iz njih izlazi brzinom kojom se probija zvučni zid.

Koža na peti je do 40 puta deblja nego na ostalim djelovima ljudskog tijela.

Toplotom koju čovjekovo tijelo ispusti u toku jednog sata moglo bi da zagrije do ključanja 4 litra vode.

U Turskoj i Iranu drenjine se ljeti jedu sa solju.

U tijelu čovjeka postoji 300.000 kapilara, kada bi se svi oni ispružili dobili bi dužinu od 25 kilometara.

Oboljele biljke imaju za 0,1 do 2 stepena višu temepraturu od onih koje su zdrave.

Pošto čovjek dok je budan trepće vrlo često, u prosjeku dnevno njegove oči su zatvorene pola sata.

Ljudske uši čuju buku aviona kad polijeće i šum disanja osobe pored njih - što je za 10 milijardi puta tiši zvuk.

19

Patogeneza, dijagnoza i terapijska strategija kod oštećenja bubrega izazvanih hipertenzijom (II)

Dr Erol Muratović, internista kardiolog Opšta bolnica, Bijelo Polje

Dijagnoza ishemijske nefropatije - Doppler je najisplativija metoda, a u rukama ljekara sa iskustvom njena specifičnost i senzitivnost je 80-95%. Ona omogućava de se procijeni stepen stenoze ali i intrarenalni indeks rezistencije, čime se procenjuje stanje parenhima bubrega.

- Spiralna kompjuterizovana angiografija ima specifičnost i senzitivnost 90-99% ali zahtijeva primjenu jodnog kontrasta.

- Angiografija primjenom magnetne rezonanace je neinvazivna metoda, takođe visoke senzitivnosti i specifičnosti, ali veoma skupa.

- Renalna arteriografija uz primjenu niskomolekularnog kontrasta je zlatni standard u dijagnostici stenoze renalne arterije, jer omogućava odlično prikazivanje svih krvnih sudova bubrega.

Dijagnoza stenoze renalne arterije je značajna, jer je ishemijska bolest bubrega potencijalno reverzibilna ako se uradi revaskularizacija bilo perkutanom transluminalnom angioplas-

20

tikom ili hirurški. Međutim, ishod revaskularizacije nije uvek oporavak funkcije bubrega, posebno kod bolesnika sa aterosklerotičnom stenozom renalne arterije kod kojih obično postoje i druga oboljenja uzrokovana aterosklerozom. Noviji radovi pokazuju da posle revaskularizacije 25-30% bolesnika oporavi glomerulsku filtraciju, kod mnogih funkcija bubrega ostane nepromijenjena, a kod 19-25% dolazi do pogoršanja ili čak gubitka funkcije bubrega, ponekad usljed ateroembolizacije. Meta-analiza studija koje su poredile efekat medikamentoznog liječenja i revaskularizacije, kao i rezultati ASTRAL i STAR studija objavljenih nedavno, nisu pokazali značajnu razliku između revaskulatizacije perkutanom angiopastikom i medikamentozne terapije. Iako ove studije imaju više nedostataka, smatra se da je neophodna pažljiva selekecija bolesnika za revaskularizaciju, ali je nesumljivo da je ona i dalje indikovana kod bolesnika sa nekontrolisanom hipertenzijom, potvrđenom ishemijskom nefropatijom, edemima pluća i nekontrolisanom srčanom insuficijencijom.

Ishemijska nefropatija i embolizacija bubrega kristalima holesterola – diferencijalna dijagnoza.

U nekim slučajevima teško je razlikovati ishemijsku bolest bubrega od embolizacije bubrega kristalima holesterola.

To je sistemski poremaćaj koji nastaje kao posljedica embolizacije materijalom iz ulcerisanog aterosklerotičnog plaka aorte ili njenih glavnih grana, što uzrokuje opstrukciju malih krvnih sudova. Može nastati spontano, ali obično nastaje jatrogeno kao komplikacija

invazivnih vaskularnih procedura (angiografija, vaskularna hirurgija) ili tokom antikoagulantne terapije i trombolize. Incidenca bolesti raste zbog starenja opšte populacije i sve češćih invazivnih vaskularnih procedura. Histološki se definiše prisustvom kristala holesterola u lumenu krvnih sudova. Embolizacija bubrega kristalima holesterola može se ispoljiti kao akutna, subakutna ili hronična insuficijencija bubrega. Akutna se javlja u periodu od 7 dana od inicijalnog događaja i obično je samo jedna od multiorganskih oštećenja (retina, centralni nervni sistem, koronarne arterije, pluća, pankreas, mezenterični krvni sudovi, nadbubrežne žlijezde, koža - livedo reticularis) nastalih kao posljedica masivne embolizacije kristalima holesterola. U subakutnom obliku smanjenje funkcije bubrega razvija se postepeno tokom nekoliko nedjelja. Iako je proteinurija u ovoj bolesti obično minimalna, moguća je i pojava nefrotskog sindroma. Hronični oblik renalne embolizacije kristalima holesterola obično prolazi nedijagnostikovan, a ispoljava se sporoprogresivnom insuficijencijom bubrega, pa se često opisuje kao nefroskleroza. Dijagnoza se postavlja biopsijom bubrega ili drugih zahvaćenih organa i tkiva i pregledom očnog dna. Liječenje je simptomatsko i preventivno. Neophodno je obustaviti antikoagulantnu terapiju, odustati od ponovne vaskularne intervenciju, agresivno liečiti hipertenziju, a savjetuje se i primjena statina.

Početno ispitivanje osoba sa hipertenzijom i povećanim rizikom za hroničnu bubrežnu bolest podrazumijeva: - Mjerenje arterijskog pritiska; - Pregled urina test trakama na proteine. Ako se test trakama otkrije patološki nalaz potrebno je da se provjeri određenim kvantitativnim biohemijskim metodama; - Mjerenje koncentracije kreatinina u serumu i izračunavanje JGF; - Ultrazvučni pregled bubrega.

Dijagnoza hipertenzijom indukovanog oštećenja bubrega je bazirana na nalazu povećane ekskrecije albumina urinom i/ili smanjene bubrežne funkcije.

Redukcija proteinurije (i mikroalbuminurije i očigledne proteinurije) se široko razmatra kao terapijski cilj, jer su opservacione analize potvrdile da su promjene u urinarnoj ekskreciji proteina prediktori neželjenih renalnih i CV događaja.

Povećano izlučivanje albumina je rani znak bolesti bubrega kod pacijenata sa hipertenzijom, ali je to i nalaz karakterističan za sva ostala oboljenja kod kojih se javlja povećana propustljivost glomerulske membrane.

Redovne kontrole albuminurije kod bolesnika sa hipertenzijom i rizikom za HBB omogućavaju rano otkrivanje oštećenja bubrega. Zbog toga se preporučuje da se bolesnicima sa hipertenzijom koja traje preko 5 godina, i svim bolesnicima sa dijabetesom određuje mikroalbuminurija najmanje jedan put godišnje. Tradicionalno se kao granična vrijednost koja označava patološku albuminuriju smatra izlučivanje albumina u količini većoj od 30mg/24h.

Albumine je moguće odrediti iz bilo kojeg uzorka urina tako što će se albuminurija izraziti odnosom koncentracije albumina i kreatinina u urinu, kada se patološka albuminurija definiše se kao odnos albumina i kreatinina u urinu veći od 30 mg/g kreatinina (3,4mg/mmol/lkreatinina)

Jednom kada se otkrije, hronična bubrežna slabost se klasifikuje prema procjenjenoj stopi glomerularne filtracije (GFR), izračunate pomoću skraćene „modifikacija dijete u bubrežnoj bolesti“ (MDRD) formule, Cockcroft-Gault formule ili, nedavnoj datoj, Hronične bubrežne bolesti epidemiološka kolaboracija (CKD-EPI) formule, koja zahtjeva godine, pol, rasu i serumski kreatinin. Kada je GFR ispod 60ml/min/ 1.73m2, prepoznaju se tri različita stadijuma CKD: stadijum 3 sa vrijednostima između 30-60ml/min/ 1.73m2; i stadijum 4 i 5 sa vrijednostima ispod 30 i 15ml/min/ 1.73m2, respektivno.210 Ove formule pomažu da se otkrije umjereno oštećenje bubrežne funkcije kada su vrijednosti serumskog kreatinina još uvijek unutar normalnog opsega .211 Redukcija bubrežne funkcije i povećanje u CV riziku može biti izvedeno iz nalaza povišenog serumskog nivoa cistatina C.212 Blago povišenje (do 20%) u serumskom kreatininu može se ponekad pojaviti kada je antihipertenzivna terapija-posebno u vidu blokera renin angiotenzin sistema RAS- uvedena ili pojačana ali ovo ne treba da bude uzeto kao znak progresivnog bubrežnog oštećenja. Hiperurikemija se često viđa u neutretiranih hipertenzivnih pacijenata (posebno u preeklampsiji) i pokazano je da korelira sa redukovanim bubrežnim protokom i nefrosklerozom.

Sumacija preporuka o terapijskoj strategiji kod hipertenzivnih pacijenata sa nefropatijom Strategija liječenja kod hipertoničara sa nefropatijom Klasaa

Nivob

Ref.c

Trebalo bi razmotriti spuštanje SBP na <140 mmHg.

IIa

B

303, 313

Kada je prisutna očigledna proteinurija, trebale bi se razmotriti vrijednosti SBP <130 mmHg, pod uslovom da se prate promjene GFR.

Iib

B

307, 308, 313

Blokatori RAS su više efikasni u smanjivanju albuminurije nego drugi antihipertenzivi, i indikovani su kod hipertoničara kod prisustva mikroalbuminurije i očigledne proteinurije.

I

A

513, 537

Postizanje ciljanog KP obično zahtjeva kombinovanu terapiju i preporučeno je kombinovati RAS blokatore sa drugim antihipertenzivnim lijekovima.

I

A

446

Kombinacija dva blokatora RAS, iako je potencijalno efikasnija u smanjivanju proteinurije, nije preporučena.

III

A

331, 433, 463

Aldosteronski antagonisti se ne mogu preporučiti kod CKD, posebno u kombinaciji sa blokatorima RAS, zbog rizika od ekstenzivnog smanjenja bubrežne funkcije i hiperkalemije.

III

C

-

Preporuke

KP = krvni pritisak; CKD = hronična bolest bubrega; GFR = procjenjena stopa glomerularne filtracije; RAS = renin angiotenzin sistem; SBP = sistolni krvni pritisak; a

Klasa preporuka;

b

Nivo dokaza;

c

Reference koje podržavaju dokaze.

2013 ESH/ESC Guidelines for the management of arterial hypertension

21

Štetni efekti duvanskog dima Dr sci med. Aleksandra Klisić Spec. kliničke biohemije Dom zdravlja, Podgorica

Pušenje direktno ubija jednu osobu u svijetu na svakih 6 sekundi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zbog bolesti uslovljenih pušenjem danas u svijetu umire oko 6 miliona pušača.

Dim koji se stvara sagorijevanjem cigarete, udisanjem dospijeva do plućnih alveola, a odatle procesom difuzije u cirkulaciju, krvne sudove, mozak i sve ostale organe. Posredstvom nikotinskih holinergičkih receptora, nikotin dovodi do povećanog oslobađanja neurotransmitera i hormona u mozgu, od kojih su najznačajniji acetilholin, dopamin, noradrenalin, vazopresin i beta endorfin, dovodeći do povećanja koncentracije, budnosti, poboljšanja raspoloženja. Osim mozga, nikotin stimuliše i nadbubrežnu žlijezdu dovodeći do povećanog oslobađanja adrenalina, koji uzrokuje povećanje krvnog pritiska, broja respiracija i srčane frekvence.

Oksidativni stres i inflamacija Oksidativni stres i inflamacija čine osnov pokretanja patofizioloških procesa nakon izloženosti duvanskom dimu, kako u zidu krvnog suda, tako i u plućnom parenhimu, ali i brojnim drugim organima.

22

Duvanski dim je značajan izvor slobodnih radikala.

Slobodni radikali i oksidansi prisutni u duvanskom dimu, kao i oni endogeno proizvedeni izmjenom u ćelijskom redoks sistemu pod dejstvom istog, doprinose potenciranju oksidativnog stresa i stvaranju pro-oksidantne sredine. Ovakva sredina pogoduje nastanku i razvoju lipidne oksidacije i porastu oksidativne modifikacije, čak i inaktivacije brojnih biomolekula.

Slobodni radikali su atomi, molekuli ili joni koji sadrže jedan ili više nesparenih elektrona u spoljašnjem elektronskom omotaču. Prisustvo nesparenih elektrona čini ovu klasu jedinjenja vrlo nestabilnim i veoma reaktivnim. Usljed težnje da postignu elektronsku stabilnost, slobodni radikali reaguju sa susjednim molekulima, dovode do njihove oksidacije i otpočinju lanac radikalskih reakcija, koje za posljedicu imaju strukturna i funkcionalna oštećenja biomolekula i/ili promjenu signalne transdukcije i ekspresije gena, koji doprinose brojnim patološkim procesima u organizmu.

Oksidativni stres, pokrenut slobodnim radikalima, dalje doprinosi povećanoj ekspresiji proinflamatornih citokina prvenstveno preko uticaja na regulaciju transkripcionog faktora, nuklearnog faktora κB (NF-κB).

Metaboličke posljedice uticaja duvanskog dima Pušenje cigareta je povezano sa nepovoljnim promjenama u lipidnom statusu, insulinskom rezistencijom, kao i većim rizikom za nastanak metaboličkog sindroma i dijabetesa tip 2. Čak su i pasivni pušači izloženi riziku od oboljenja.

Istraživanja pokazuju dozno zavisni rizik za nastanak dijabetesa tip 2 kod pušača, a pretpostavlja se da je mehanizam povezanosti uzročna veza između pušenja, koncentracije cirkulišućeg kortizola, abdominalne gojaznosti, inflamacije, oksidativnog stresa, i posljedično insulinske rezistencije, i na kraju povećane koncentracije glukoze u krvi. Naime, dijabetičari koji puše imaju veće vrijednosti glikoziliranog hemoglobina (HbA1c), u poređenju sa dijabetičarima koji nisu pušači, i imaju češće hipoglikemije i problem sa kontrolom bolesti. Neke od ovih metaboličkih promjena se popravljaju nakon prestanka pušenja, uključujući porast insulinske senzitivnosti i poboljšanje glikoregulacije. Takođe, prestanak pušenja smanjuje rizik i od kardiovaskularnih bolesti, kao i mortalitet kod dijabetičara.

Akutni efekti aktivnog pušenja dovode do smanjenja apetita i ubrzavanja metaboličkih procesa, dok hronični efekti istog povećavaju apetit i usporavaju metaboličke procese. Utvrđeno je da izloženost duvanskom dimu utiče na prekomjernu sekreciju kortizola, što može objasniti vezu između pušenja i abdominalne gojaznosti.

Pušenje cigareta predstavlja i značajan doprinoseći faktor rizika za razvoj nealkoholne masne jetre.

Naime, dugotrajni efekat pušenja uzrokuje oksidaciju glukoze u ćelijama i dovodi do porasta slobodnih masnih kisjelina u plazmi, sa povećanim prilivom istih u jetru i masno tkivo i posljedičnim nastankom hepatične, ali i sistemske insulinske rezistencije, koja je u osnovi nastanka nealkoholne steatoze jetre. Kao dodatak navedenom, nikotin stimuliše i simpatički nervni sistem i povećava sekreciju kateholamina i glukagona, koji je snažan antagonist insulina.

oksidativnog stresa iniciranog brojnim oksidansima koji se nalaze u duvanskom dimu što, u krajnjem, dovodi do formiranja aterosklerotskog plaka sa posljedičnim formiranjem tromba u zidu krvog suda. Oksidativni stres pokrenut slobodnim radikalima dalje doprinosi povećanoj ekspresiji proinflamatornih citokina i disfunkciji endotela, uz smanjenje bioraspoloživog azot-monoksida (NO), snažnog vazodilatatora. Pro-oksidativno stanje koje nastaje u zidu krvnog suda, ne samo da smanjuje nivo NO i doprinosi

Uticaj duvanskog dima na kardiovaskularni sistem Kardiovaskularni sistem je posebno osjetljiv na štetne efekte duvanskog dima. Tako se pušenje cigareta smatra jednim od najkompleksnijih faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti, imajući u vidu da duvanski dim sadrži oko 4000 različitih supstanci, od kojih preko 100 ima štetne efekte na zdravlje čoveka jer su farmakološki aktivne, antigene, citotoksične, mutagene i kancerogene.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pušenje cigareta je uzrok 10% svih kardiovaskularnih bolesti. Promjene u lipidnom statusu pušača su uočene još prije više od 4 decenije, sa značajno višom koncentracijom ukupnog holesterola, VLDL-holesterola, LDL-holesterola i triglicerida, a nižom koncentracijom HDL-holesterola i apolipoproteina A1 u poređenju sa nepušačima. Takođe, osim izmjena u kvantitativnom sastavu lipida, utvrđene su i kvalitativne izmjene istih, prvenstveno oksidacije LDL-čestice.

Naime, izloženost duvanskom dimu indukuje brojne patofiziološke efekte u endotelu krvog suda, a koji su posljedica

23

vazokonstrikciji, već značajno doprinosi lipidnoj oksidaciji i inflamaciji koja je u osnovi samog aterosklerotskog procesa.

Supstance prisutne u duvanskom dimu, takođe, doprinose i povećanoj ekspresiji adhezionih molekula na površini endotela i indukuju oslobađanje velikog broja proinflamatornih citokina.

U centru svih ovih zbivanja je aktivacija NF-kB kaskadnog puta.

Vezivanje NF-κB za odgovarajuće mjesto u nukleusu dovodi do pojačane transkripcije proinflamatornih gena i samim tim pojačane inflamacije. Dalje, pojačana inflamacija doprinosi daljoj progresiji oksidativnog stresa, pri čemu se stvara začarani krug između inflamacije i oksidativnog stresa, a koji je pokrenut sastojcima duvanskog dima.

Takođe, izloženost duvanskom dimu rezultira i povećanoj aktivaciji trombocita, stimuliše koagulacijsku kaskadu, a smanjuje proces fibrinolize. Važno je naglasiti da su mnoge od ovih promjena reverzibilne, nakon prestanka pušenja. Tako je meta -analiza 89 prospektivnih kohortnih studija pokazala povezanost pušenja i većeg rizika oboljevanja i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u populaciji dijabetičara, ali i smanjenje istih nakon prestanka pušenja.

Uticaj duvanskog dima na respiratorni sistem Smatra se da je pušenje uzrok 30% svih karcinoma.

Učestalost oboljenja od karcinoma pluća raste kod pušača zahvaljujući sinergističkom dejstvu reaktivnih vrsta kiseonika, povećanoj ekspresiji proinflamatornih citokina u ćelijama plućnog epitela, oštećenju dezoksiribonukleinske kiseline, skraćenju telomera, modulaciji genske ekspresije i aktivaciji transkripcionih faktora, tj. iniciranju mehanizama uključenih u proces kancerogeze.

Pušenje cigareta glavni je faktor rizika za hroničnu opstruktivnu bolest pluća. Pušenje drugih tipova duvana (npr. lule, cigara, nargila, marihuana), kao i pasivno izlaganje duvanskom dimu, takođe mogu da doprinesu nastanku disajnih tegoba.

Sistemska inflamacija karakteristična za hroničnu opstruktivnu bolest pluća, sa povećanim brojem aktiviranih T limfocita i makrofaga, dovodi i do povećanog oslobađanja citokina i posljedične aktivacije endotela. Aktivirani neutrofili periferne cirkulacije kod pacijenata oboljelih od hronične opstruktivne bolesti pluća oslobađaju velike količine slobodnih radikala, imaju povećanu ekspresiju adhezionih molekula i pokazuju pojačanu hemotaksičnu i proteolitičku aktivnost-mehanizme uključene u patogenezu ateroskleroze. Reaktivne kiseonične grupe učestvuju i u oštećenju krvnih sudova, kroz promjenu njihove elastičnosti, promociju inflamatornog odgovora, migraciju i adheziju leukocita, povećanja migracije i proliferacije glatkih mišićnih ćelija tunike medije, što na kraju za posljedicu ima nastanak plaka. Izražen oksidativni stres, naračito u toku egza-

24

cerbacija hronične opstruktivne bolesti pluća, zajedno sa pojačanom inflamacijom, može dovesti do nestabilnosti plaka vodeći ka njihovoj rupturi.

Takođe, sve forme ćelijske smrti - apoptoza, nekroza, programirana nekroza, kao i autofagija, mogu biti indukovane hemijskim supstancama iz duvanskog dima.

Uticaj duvanskog dima na neurološke poremećaje Pušenje je povezano i sa patogenezom i/ili progresijom brojnih neuroloških poremećaja: cerebralni infarkt, cerebralna aneurizma, multipla skleroza, Alzheimer-ova bolest, neurorazvojna oštećenja tokom trudnoće.

Dosadašnje studije ukazuju na pro-oksidativno i proinflamatorno vaskularno oštećenje uzrokovano brojnim i, još uvijek, nedovoljno istraženim slobodnim radikalima sadržanim u duvanskom dimu, što predstavlja centralni mehanizam u inicijaciji i progresiji bolesti. Dim koji se stvara sagorijevanjem cigarete, udisanjem dospijeva do plućnih alveola, a odatle procesom difuzije u cirkulaciju, te brzo dospijeva do mikrovaskulature u mozgu. U normalnim okolnostima, moždani parenhim je efikasno zaštićen od toksina duvanskog dima zahvaljujući krvno-moždanoj barijeri. Međutim, hronična ekspozicija ovim supstancama utiče na propustljivost krvno-moždane barijere i remeti njenu funkciju, što čini pogodan teren za nastanak i progresiju brojnih neuroinflamatornih i neurovaskularnih poremećaja. Ovo vodi daljoj disfunkciji krvno-moždane barijere, stvarajući tako jedan začarani krug između oksidativnog stresa, inflamacije i neuroloških poremećaja.

U zaključku, duvanski dim je uzročnik brojnih poremećaja u čijoj osnovi leži pokretanje oksidativnog stresa i povećana ekspresija širokog spektra proinflamatornih citokina. Potrebne su buduće studije koje bi nas dovele do boljeg razumijevanja patofizioloških mehanizama kako bi se razvila efikasna terapeutska strategija, te smanjio morbiditet i mortalitet kao posljedica oboljenja uzrokovanih pušenjem. Ipak, prestanak pušenja će i dalje ostati najefikasnija mjera prevencije.

Idealno rješenje za sve vrste kašlja Sezona prehlada i virusa sa sobom donosi i široku rasprostranjenost njihovog najučestalijeg simptoma – kašlja.

Kašalj je, po definiciji, eksplozivna ekspiracija koja predstavlja protektivni mehanizam čišćenja traheobronhijalnog stabla od sekreta i stranih materija. U etiologiji kašlja, sa podjednakom učestalošću, razlikujemo egzogene iritanse (dim, prašina, strana tijela) i endogene iritanse (sekret iz gornjih respiratornih puteva i gastrični sadržaj).

Poznato je da postoje dva tipa kašlja (nadražajni i produktivni) koji se naizmjenično smjenjuju od primarne pojave kašlja do izlječenja. Da bi se kašalj efikasno i brzo umirio, a samim tim i zaštitile bronhije, u pomoć treba pozvati antitusike koji će ublažiti nadražaj kašljanja.

Jedan od najefikasnijih antitusika je biljka uskolisna (muška) bokvica (Plantago lanceolata). Ova biljka zahvaljujući svojim sastojcima, iridoidnim glikozidima i phenylethanoidima, pokazuje antivirusno, antibakterijsko, spazmolitičko i protiv upalno djelovanje, pa je stoga biljka izbora u terapiji svih tipova kašlja.

Mucoplant sirupi kompanije DR THEISS na tržište donose idealno rješenje za svaki kašalj i za cijelu porodicu! Respektabilna koncentracija od 5g/100 ml maloprije pomenute uskolisne bokvice u Mucoplant sirupima pacijentima omogućava da se u najkraćem mogućem roku i efikasno riješe problema kašlja. Pored toga što smiruje nadražaj na kašalj, Mucoplant-ova bokvica djeluje umirujuće na iritiranu sluzokožu formirajući zaštitni sloj na njoj.

Uporan kašalj koji se javlja tokom noći je poseban problem jer remeti miran san a samim tim i kvalitet života uopšte.

U svrhu rješavanja problema noćnog kašlja pacijenti se mogu osloniti na Mucoplant Good Night sirup za laku noć.

Ovaj sirup, pored uskolisne bokvice i svog njenog blagotvornog dejstva, o kome je već bilo riječi, u svom sastavu ima i matičnjak, timijan i kamilicu, biljke koje mu daju sposobnost da smiri, kako uporan noćni tako i kombinaciju dnevnog i noćnog kašlja. Mucoplant Good Night sirup ne sadrži alkohol ni šećer pa može biti indikovan i u simptomatskoj terapiji kašlja kod populacije pacijenata sa dijabetesom.

Mucoplant linija sirupa u svom sastavu ima i

26

sirup sa bokvicom, ehinaceom i vitaminom C, koji je takođe bez šećera i alkohola pa ga preporučujemo pacijentima sa dijabetesom, kao i onima koji žele da uz smirivanje kašlja podignu i imunitet, što sastojci ovog sirupa omogućavaju.

Višegodišnja prisutnost Mucoplant sirupa na tržištu Crne Gore je rezultirala prepoznavanjem kvalteta ovih sirupa od strane potrošača, što je potvrđrno i određenim nagradama.

Prema istraživanju QUDAL- QUality meDAL Health 2016/2017, Mucoplant sirupi su osvojili najveći broj glasova ispitanih crnogorskih građana - kupaca u apotekama za apsolutno najviši nivo kvaliteta u svojoj kategoriji.

Mucoplant sirupi za svaki kašalj i za cijelu porodicu!

Ljudi u Crnoj Gori su odabrali Mucoplant i znaju zašto su to uradili.

Dr Marko Kovačević

Matične ćelije zubne pulpe i njihov značaj u regenerativnoj medicini Mr sci dr stomatologije Mladen Vuković Spec. zdravstvenog menadžmenta

Iz zubne pulpe su do danas izolovane tri populacije matičnih ćelija koje su označene kao matične ćelije zubne pulpe (engl. Dental Pulp Stem Cells, DPSC), matične ćelije iz eksfoliranih mliječnih zuba (engl. Stem Cells From Human Exfoliated Decidual Teeth, SHED) i nezrele matične ćelije zubne pulpe (engl. Immature Dental Pulp Stem Cells, IDPC). Sve matične ćelije zubne pulpe su ektomezenhimalnog porijekla i lokalizovane su u perivaskularnoj niši. One se lako i efikasno izoluju, visoko su proliferativne, klonogene, multipotentne, ispoljavaju visok stepen plasticiteta i slične su mezenhimalnim matičnim ćelijama koštane srži (BMSC). U njima je pokazana visoka ekspresija gena alkalne fosfataze, proteina 1 matriksa dentina i dentin-sijalofosfoproteina.

Takođe, istaknuta je važnost u ovim ćelijama ekspresije više gena koji kodiraju sintezu komponenti ekstracelularnog matriksa, molekula ćelijske adhezije, faktora rasta, transkripcionih faktora, gena prenosa ćelijskih signala, ćelijske komunikacije i metabolizma. U uslovima in vitro ili in vivo ove ćelije mogu da se diferenciraju, s određenim međusobnim razlikama, u pravcu odontoblasta, hondrocita, osteoblasta, adipocita, neurona/glije, glatkih i skeletnih mišićnih ćelija, endotelnih ćelija i melanocita. U

28

uslovima in vivo, nakon implantacije, pokazuju različit potencijal za formiranje dentina, ali i koštanog, masnog i nervnog tkiva.

Generalno se smatra da DPSC imaju anti-inflamatorno dejstvo i ispoljavaju imuno-modulatorni efekat. Takođe, dovode do imunološke tolerancije ukoliko se implantiraju u alogena tkiva. Sposobnost inhibicije proliferacije T limfocita ukazuje na njihovo imuno-supresivno dejstvo.

Matične ćelije zubne pulpe otvorile su nove perspektive u terapijskoj primjeni ovih ćelija ne samo u regeneraciji dentina, tkiva periodoncijuma i koštano-zglobnog tkiva kraniofacijalne regije, već i u liječenju neurotraume, autoimunskih oboljenja, infarkta miokarda, mišićne distrofije i oštećenja vezivnog tkiva.

Izazivanje i pospješivanje osteogeneze sa ciljem nadoknade fiziološki i patološki izgubljenog koštanog tkiva predstavlja veliki izazov u savremenoj medicini i stomatologiji. Iako koštano tkivo ima sposobnost reparacije i regeneracije, gubitak kosti nakon periapikalnih infekcija, parodontalnih oboljenja ili traume, može dovesti do gubitka zuba ukoloko nije primijenjen adekvatan tretman.

Kako bi se izbjegla autotransplantacija kosti sa udaljenih djelova tijela (crista illiaca, rebra) savremena stomatologija sve češće pribjegava primjeni različitih aloplastičnih materijala, alograftova i ksenograftova. Ipak, svi ovi materijali imaju svoja ograničenja primjene i nedostatke. Alogeni i ksenogeni graftovi imaju slične biohemijske karakteristike kao kost (biomehanička stabilnost i elastičnost), ali veliki nedostatak predstavlja nemogućnost inicijacije osteogeneze. Napredak u istraživanjima vezanim za matične ćelije bi omogućio rješavanje ovog problema. Matične čelije zubne pulpe – DPSCs imaju mogućnost diferencijacije u različite fenotipove kao što su: osteoblasti, mioblasti, hondrociti i adipiociti. S obzirom na multipotentnost ovih ćelija, istraživači se nadaju njihovoj širokoj primjeni u regenerativnoj endodonciji, a naročito u terapiji kanala

korijena zuba sa nedovršenim rastom korijena. Čitava ideja o primjeni matičnih ćelija u endodonciji se zasniva na konceptu koji uključuje tri osnovne komponente: izvor ćelija, nosač (prirodnog porijekla ili od sintetskih polimera) i primjena signalnih molekula (TGF/BMPs). Adekvatan izvor ćelija bi bio onaj koji omogućava diferencijaciju u željeni tip ćelija, a pored toga je izdašan i lako dostupan i prije svega autogen čime se izbjegava imuološka reakcija. Nedavna istraživanja su dokazala moguće stvaranje tkiva jako sličnog fiziološkom tkivu zubne pulpe iz matičnih ćelija iz eksfoliranih mliječnih zuba.

Prilikom tkivnog inžinjeringa pulpnog i periodontalnog tkiva iz matičnih ćelija zubne pulpe i matičnih ćelija periodontalnog ligamenta kao najprihvatljiviji nosači su se pokazali polimeri i nosači od bovinog kolagena.

Opisana je izolacija, karakterizacija i diferencijacija matičnih ćelija zubne pulpe. Međutim pored njihove lake dostupnosi veliki problem predstavlja jako mali kvantitet i diskutabilan kvalitet proizvedenih ćelijskih linija. Količina matičnih ćelija zubne pulpe koje posjeduju potrebne ćejiske markere i sposobnosti je veoma ograničena. Najsavremenija istraživanja su pokazala da se matične ćelija nalaze u nišama sa niskim parcijalnim pritiskom kiseonika. Činjenica da hipoksija povećava mogućnost opstanka kloniranih ćelijskih linija i proliferaciju multipotentnih prekursora predstavlja važan napredak u oblasti istraživanja matičnih ćelija. Dalja istraživanja bi trebalo precizno da utvrde da li DPSCs drugačije reaguju na signalne molekule nakon tertmana hipoksijom, jer ta činjenica otvara nove mogućnosti samom promjenom njihovog potencijala diferencijacije. Neophodne su in vitro studije kako bi se omogućila fiziološka simulacija tkiva zubne pulpe i utvrdili tačni mehanizmi proliferacije i diferencijacije DPSCs u različitim uslovima.

29

Maligni tumori kože Biološke osobine malignih tumora

Dr Dragutin Višnjić, spec. hirurgije Opšta bolnica Nikšić Kancersko tkivo, posebno kod velikih tumora, sadrži više ćelijskih grupacija koje se međusobno razlikuju po: brzini rasta, kariotipu, antigenoj građi ćelijskih memebrana, imunogenim marker enzimima, osjetljivosti na pojedine citostatike i ostale terapijske metode, stepenu invazivnosti i metastaziranja.

Maligni tumori epitelnog porijekla po histološkom izgledu mogu se se klasifikovati na adenokarcinome (žlijezdanog porijekla), planocelularne karcinome (epidermalnog porijekla) i nediferencirane karcinome (anaplastični karcinom).

Neoplazme mekih tkiva klasifikuju se prema tkivu iz kojeg potiču (mišići, kosti, hrskavica, masno tkivo, krvni sudovi, vezivno tkivo, limfno i vezivno tkivo) i nazivaju se sarkomi.

30

- Obično manje lezije, prekrivene suvim, tvrdim ljuskicama koje su ćvrsto srasle za bazu; - Može se javiti multilokularno.

Postoje tri tipa: hipertrofični, atrofični i Bowen-oidni tip.

Može maligno da alterira u 15-20% slučajeva i to češće u planocelulalrni karcinom. Liječenje se sastoji u radikalnoj hirurškoj eksciziji sa patohistološkom verifikacijom ekscidirane promjene.

Cornu cutaneum Najčešće se razvija iz senilne keratoze a može nastati na bazi veruke i raznih ožiljaka.

Tvrda debela naslaga sa epitelnom proliferacijom, čunastog ili cilindričnog oblika poput roga.

Može maligno da alterira ali sa dobrom prognozom.

Prekancerski tumori epitelnog prijekla:

Intradermalni epiteliom Borst-Jodassohn Rijetko oboljenje ranije smatrano intraepidermalnim bazaliomom, danas se smatra posebnim entitetom seboroične keratoze gdje su bazaloidne ćelije tako raspoređene da stvaraju ograničene grupe, dok neki autori ipak ga opisuju kao hidroacanthoma simplex.

Senilna keratoza - Djelovi tijela izloženi suncu, atmosferskim i spoljnim uticajima - Češće kod starijih starosnih grupa;

Leukoplakia Rana anaplastična lezija donje usne, usne šupljine i vulve. Leukoplakia vermiliona donje usne spada u keratoze.

Uticaj na stvaranje imajui nikotin, alkohol, mehanički nadražaji...

Lezije se sastoje od bijelih mrlja nepravilnog oblika, koje su oštro ograničene i često multiple. Maligna alteracija je češća ako duže traje i ako se pojavi kod starijih starosnih grupa.

Hronični radijacioni dermatit Postoji u dva oblika: 1. Nastaje nakon ekspozicije visokim dozama jonizujućeg zračenja u kratkom vremenskom intervalu (liječenje i neoplazmi).

Prvo nastaje akutna reakcija kože oko treće nedjelje, pojavom eritema, mjehurića i ljuštenjem kože, poslije toga ožiljavanje sa atrofijom epidermisa i dermisa uz gubitak kožnih adneksa.

Fibroza zahvata dermis, a na krvnim sudovima dermisa i subdermisa javljaju se endarterit i okluzija. Na površini se pojavljuju telangiektazije, potom zone hiper i hipopigmentacije.

2. Hronično izlaganje niskim dozama jonizujućeg zračenja tokom dužeg vremenskog intervala. Najčešće zahvata ruke i lice. Znači, akutne faze se ne verifikuju ali ima isti proces dalje.

Kod oba tipa dermatita u kasnijem toku mogu nastati promjene u vidu: - Hiperkeratotičnog rasta, - Hronične ulceracije, - Pojava bazo ili planocelularnog karcinoma.

Morbus Bowen Češće se javlja na otvorenim dijelovima kože. Ima izgled crvenkastog ili braonkasti plak pljosnatog oblika ili sa manjom prominencijom. Vremenom se mijenja može postati krusta pa i ulceracija.

Eritroplazija Queyrat Skoro indentično oboljenje M. Bowen, kako klinički tako i histološki ali je ograničeno na glans penisa i vulvi.

Xeroderma pigmentosum Recidivno-nasljedna bolest, preosjetljivost na sunčeve zrake. Prvi simptomi se najčešće pojavljuju u djece. Najčešće je zahvaćena koža lica, vrata, ušnih školjki, šaka.

I stadijum - eritem sa perutanjem, II stadijum - atrofija kože mrljaste pigmentacije i telangiektazije, III stadijum - maligna alteracija.

Nevus sebaceus Nije pravi tumor - epitelijalno nevoidna tvorevina sa povećanjem broja lobula lojnih žlijezdi. Najčešće se pojavljuje na kapilicijumu, rjeđe na licu i to kao dobro ograničeno izbočenje nepravilnog oblika. Žućkaste je boje, nekada papilomatozne površine meke do elastične koegzistencije. Iz ove promjene se može razviti bazocelulalrni karcinom, izuzetno rijetko planocelularni karcinom.

Keratoakantoma Nastaje na suncu izloženim dijelovima tijela, kod starijih starosnih grupa kroz III faze: - pojava makulo-papulozne promjene na koži, - za 2-8 nedjelja papula naraste u prečniku 10-15 mm a u visinu 5-10 mm sa centralno postavljenim keratinskim rogom, - spontano povlačenje tumora u toku 2-8 nedelja.

Tri su kliničke forme: solitarni, multipli, ostali oblici (agresivna forma, verukozna forma).

Najčešće spontano regredira ali može dobiti maligni i agresivni tok.

Nastaviće se...

31

Hronika 04. januar – Sve veće interesovanje od strane očeva za prisustvo na porođaju Odluka KCCG da uz buduću majku u porođajnoj sali bude njen suprug ili druga bliska osoba iz porodice na snazi je od maja 2014. godine, a do sada je tu mogućnost iskoristilo ukupno njih 150. Interesovanje za prisustvo na porođaju sve je veće. U 2016. godini 90 partnera su prisustvovali porođaju svoje žene. Porođaju može pisustvovati osoba koju trudnica odabere.

Do sada su uglavnom prisustovali supružnici, ali je bilo i nekoliko sestara, kuma, tetaka i prijateljica.

Osoba koju trudnica odabere da prisustvuje njenom porođaju dužna je da plati troškove edukacije i potrošni materijal, što ukupno iznosi 79 eura.

Klinika za ginekologiju i akušerstvo organizuje edukaciju o prisustvu partnera na porođaju koja obuhvata konsultacije sa ginekolog akušerom, uz prezentovanje edukativnog video materijala, kao i odgovore ljekara na pitanja koja se odnose na pripreme i proces porođaja. Kada se završi edukacija, osoba koja je pohađala istu dobija potvrdu kao uslov za ulazak u porodilište.

11. januar - Predstavljen telemedicinski sistem TELEMONTEKG U Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore održano je promotivno predavanje, čiji je cilj bio upoznavanje sa rezultatima projekta - Razvoj, validacija i primjena telemedicinskog sistema TELEMONTEKG za brzu dijagnostiku bolesti srca u Crnoj Gori.

Prisutne je pozdravio dr Nebojša Kavarić, presjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju Crne Gore, a o projektu su govorili vođa projekta prof. dr Vesna Miranović, pedijatarkardiolog KCCG i dr Goran Vukomanović, pedijatar-kardiolog Univerzitetske dječije klinike iz Beograda.

Između Ministarstva nauke i Kliničkog centra Crne Gore zaključen je Ugovor o realizaciji Projekta 28. maja 2015. godine. Osnovni sadržaj Projekta bio je razvoj, validacija i primjena telemedicinskog sistema TELEMONTEKG za brzu dijagnostiku bolesti srca u Crnoj Gori. Ideja za kreiranje ovakvog

32

sistema je plod znanja i iskustva stečenog u svakodnevnom kontaktu sa pacijentima sa kardiološkim oboljenjima i potpunim uvidom u njihove potrebe. Namjera je da se na način komforan za pacijenta, a pouzdan i informativan za ljekara, zabilježe promjene u radu srca koje su od značaja za procjenu stanja zdravlja pacijenta i otkriju uzorci paroksizmalnih simptoma i znakova koji su posljedica opasnih srčanih aritmijama kod odraslih i djece. Ekspertski tim koji će uskoro biti formiran u Crnoj Gori omogućiće brzu dijagnostiku rijetkih i opasnih srčanih aritmija, što će uticati na smanjenje mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti u Crnoj Gori.

Rezultati Projekta primijenjeni u praksi omogućavaju da telemedicinsko sredstvo TELEMONTEKG sa svojim ključnim karakteristikama kao što su preciznost, dostupnost, povoljna tržišna cijena, jednostavnost upotrebe i široka upotrebna vrijednost, drastičnu promjenu ustaljene slike o crnogorskom zdravstvenom sistemu kao tipičnom konzumentu skupe uvozne tehnologije.

Uspješna primjena TELEMONTEKG-a u zdravstvenom sistemu Crne Gore može dovesti do revolucionarnih promjena u upotrebi EKG i Holter aparata u svijetu. To bi Crnoj Gori omogućilo pozicioniranje među tehnološki napredne države svijeta sa posljedičnim privlačenjem investicija u privredu i nauku.

12. januar - Fond pristupio proširenju prava na medicinsko tehnička pomagala i medicinsku rehabilitaciju Fond za zdravstveno osiguranje je donio dva pravilnika iz oblasti ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu osiguranih lica na teret sredstava zdravstvenog osiguranja, i to: 1. Pravilnik o indikacijama i načinu korišćenja medicinske rehabilitacije u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju sa listom bolesti, bolesnih stanja i posljedica povreda za korišćenje medicinske rehabilitacije. 2. Pravilnik o ostvarivanju prava na medicinsko-tehnička pomagala sa Listom medicinsko-tehničkih pomagala.

Fond je održao nekoliko konsultativnih sastanaka sa nevladinim organizacijama koje se bave pitanjima vezanim za lica sa invaliditetom, a konsultovani su i doktori odgovarajućih klinika Kliničkog centra Crne Gore, tako da je uvažavajući i stavove medicinske struke ocijenjeno opravdanim da se u cilju unapredjenja zdravlja ovih lica pristupi proširenju prava na medicinsko tehnička pomagala i medicinsku rehabilitaciju. Imajući u vidu ograničena finansijska sredstva Fonda za zdravstveno osiguranje za ove namjene, a uvažavajući navedene predloge i sugestije, pristupilo se određenom proširenju Liste medicinsko tehničkih pomagala i Liste bolesti, bolesnih stanja i posledica povreda.

Donošenje novih pravilnika usloviće povećanje troškova, s tim da preciznu procjenu troškova u ovom trenutku nije moguće

dati. Sredstva za povećanje troškova na pozicijama za medicinsko tehnička pomagala i medicinsku rehabilitaciju obezbijediće se u okviru budžeta Fonda.

12. januar – Besplatan aparat za samokontrolu šećera u krvi, trakice i lancete za osobe sa dijabetesom Osobe sa dijabetesom, njih oko 35.000, koji su na terapiji insulinom ubuduće će imati besplatno aparat za samokontrolu šećera u krvi, dijagnostičke trake za aparat, kao i lancete za vađenje krvi iz prsta.

Ovo pravo obezbijeđeno je pravilnicima koje je Fond usvojio, a kojima su proširene liste medicinsko-tehničkih pomagala i liste bolesti, bolesnih stanja i posljedica povreda. Osiguranik koji prima insulin dva ili više puta dnevno, korisnici insulinske pumpe i maloljetnici ostvaruju pravo do 200 traka i lanceta mjesečno, dok oni koji su stariji od 18 godina imaju pravo na 25 do 100 lanceta mjesečno. Predlog za nabavku ovih pomagala daje doktor subspecijalista endokrinolog, a propisuje ga izabrani doktor na recept.

Spoljna portabilna insulinska pumpa ubuduće će se odobravati pacijentima sa dijabetisom tip 1 koji su na insulinu, kod kojih je na intenzifikovanoj terapiji insulinom utvrđena nezadovoljavajuća glikoregulacija ili ponavljane hipoglikemije ili je izražen fenom zore ili postoji loša metabolička regulacija kod djece i mladih do 26 godina kod kojih se nije uspjela postići za-

dovoljavajuća metabolička regulacija primjenom ostalih raspoloživih načina liječenja u trajanju od 12 mjeseci. Odobravaće se i pacijentima u slučaju ranih pojava hroničnih komplikacija dijabetesa ili u slučaju dijabetesa kod dojenčadi i djece predškolskog uzrasta, ako i kada postoje udružene hronične bolesti kao što su cistična fibroza ili celijakija. Pumpa se odobrava i osiguranom licu koje planira trudnoću, a intenzifikovanom insulinskom terapijom je loša glikoregulacija u periodu pripreme za koncepciju, u trudnoći i periodu dojenja.

18. januar - Promet ljekova mogu obavljati samo pravna lica – veledrogerije, koja za to imaju dozvolu CALIMS-a Povodom interesovanja fizičkih lica (građana) da putem poštanskih pošiljki (DHL i sl) nabavljaju ljekove naručene na internetu odnosno poslate iz inostranstva, Ministarstvo zdravlja, Agencija za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) i Uprava carina, izdaju sljedeće zajedničko saopštenje: U skladu sa Zakonom o ljekovima, promet ljekova koji uključuje i njihov uvoz i izvoz, mogu obavljati samo pravna lica – veledrogerije, koja za to imaju dozvolu CALIMS-a. Dozvola za rad veledrogeriji se izdaje nakon što se utvrdi da ona ispunjava sve neophodne uslove da bi mogla da adekvatno vrši nabavku, uvoz, transport, skladištenje i rukovanje ljekovima koje dalje isporučuje zdravstvenim ustanovama (apotekama, bolnicama i sl). Na ovaj način se osigurava zaštita zdravlja naših građana, kroz

GE KIDS

Imunološka zaštita za Vaše dijete!

Ge Kids ids je bbezbjedna zbjedna formula, za razvoj oj pri prirodnog odnog imuni imuniteta!

Prirodni balans i stimulans, za razvoj narušenog, dječijeg, imuno sistema.

GE132+Na GE132+N atu turral USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA POMAŽE POBOLJŠANJU PH VREDNOST ORGANIZMA

GE132 International Health d.o.o. www.internationalhealth.biz Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA

SNIŽAVA NIVO HOLESTEROLA U KRVI

pouzdan i kontrolisan sistem distribucije ljekova.

CALIMS izdaje dozvole za uvoz ljekova isključivo veledrogerijama, odnosno dozvola ili bilo koja druga vrsta saglasnosti za uvoz se ne može izdati fizičkom licu. Fizičko lice može, bez dozvole ili saglasnosti CALIMS-a, unijeti sa sobom prilikom ulaska u zemlju količinu ljekova koja mu je potrebna za ličnu upotrebu ili za životinju koja putuje sa njim, najviše za šest mjeseci, a za ljekove koji sadrže droge i psihotropne supstance, najviše za 30 dana ukoliko kod sebe ima i odgovarajuću medicinsku dokumentaciju.

Takođe, u skladu sa Zakonom, kupovina ljekova putem interneta nije dozvoljena, a ukazujemo i na činjenicu da sve relevantne statistike SZO i zemalja EU pokazuju da je procenat otkrivenih falsifikovanih ljekova upravo najveći među ljekovima koji su nabavljeni putem interneta. Kupovinom lijeka putem interneta se stoga ne samo krši Zakon već se može i ozbiljno ugroziti zdravlje. Čak i ukoliko lijek nije falsifikovan, njegov kvalitet, pa time i efikasnost, mogu biti ozbiljno kompromitovani neadekvatnim transportom i uslovima skladištenja, a poštanske službe ne mogu uvijek da obezbijede da se potrebni uslovi transporta i čuvanja ispoštuju. Brojni proizvodi koji se prodaju putem interneta i koji mogu biti predmet poštanske pošiljke, uz mnoštvo neprovjerenih informacija o njihovoj primjeni, su područja koja sa sobom nose brojne rizike i ne mogu biti pouzdana alternativa postavljanju dijagnoze, propisivanju odgovarajućeg lijeka i konačno izdavanju lijeka od strane kvalifikovanog ljekara i farmaceuta.

Imajući u vidu sve navedeno, službenici Uprave carina neće dozvoliti uvoz pošiljki ljekova namijenjenih fizičkim licima, jer fizička lica ne mogu dobiti dozvolu od CALIMS-a kako bi izvršili uvoz lijeka u Crnu Goru.

Pacijenti trebaju da ljekove nabavljaju u zdravstvenim ustanovama, da se konsultuju sa ljekarom i farmaceutom o načinu njihove primjene, jer na taj način mogu biti sigurni da primjenjuju kvalitetan, efikasan i bezbjedan lijek, koji se u kontinuitetu prati od strane nadležnih institucija u Crnoj Gori.

19. januar - Kliničkom centru Crne Gore najavljene značajne donacije Zorica Kovačević, direktorica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) u prisustvu doc. dr Snežane Raspopović, medicinskog direktora i dr Nebojše Bulatovića, direktora Klinike za bolesti srca KCCG razgovarali su sa predstavnicima Fondacije Petrović Njegoš i Fondacije Coeur de la Tour iz Švajcarske.

Sastanku su pored predsjednika Fondacije, Princa Nikole Petrovića, prisustvovali i dr Marc Zimerman, kardiolog, dr Mišel

34

Montesuiea, kardiohirurg iz Ženeve, zatim dr sci. med. dr Aleksandar Čelebić, hirurg-onkolog, savjetnik za zdravstvene projekte Fondacije Petrović Njegoš i dr Hazrije – Ada Mustafić, kardiolog i epidemiolog iz Pariza, saradnica Fondacije na projektima u oblasti zdravstva.

Sastanak je upriličen radi razvijanja dalje saradnje između KCCG i dvije Fondacije.

Pored edukacije naših ljekara, na sastanku je govoreno i o realizaciji projekta Fondacije Cœur de la Tour iz Ženeve i Klinike za bolesti srca KCCG-a, koji se tiče nabavke aparata ehokardiografa sa transtorakalnom i transezofagusnom sondom, a o kome će se odlučiti na godišnjoj generalnoj skupštini planiranoj za april ove godine.

Medicinska i naučna saradnja je sastavni dio projekta i predviđa 2-4 godišnje posjete ženevskih kardiologa Podgorici, u cilju razvoja znanja i vještina crnogorskih kardiologa u oblasti ehokardiografije i drugih oblasti.

19. januar - Fondacija Petrović Njegoš i Fondacija Coeur de la Tour podržaće mnoge projekte crnogorskog zdravstvenog Sistema

Državni sekretar Ministarstva zdravlja Milovan Vujović, sa saradnicima razgovarao je sa princom Nikolom Petrovićem, predsjednikom Fondacije Petrović Njegoš i dr Markom Cimermanom, predsjednikom Fondacije Coeur de la Tour iz Ženeve i njihovim saradnicima.

Državni sekretar Vujović se zahvalio članovima Fondacije Petrović Njegoš na angažmanju i obezbjeđivanju brojnih donacija zdravstvenom sistemu Crne Gore, koje su značajno doprinijele unapređenju rada i stvaranju boljeg ambijenta u našim zdravstvenim ustanovama. Princ Nikola Petrović je iskazao spremnost za nastavak saradnje i pružanje svih vidova pomoći crnogorskom zdravstvenom sistemu, podsjećajući na brojne značajne projekte, koji su već realizovani uz pomoć Fondacije Petrović Njegoš.

Predsjednik Fondacije Coeur de la Tour, dr Mark Cimerman, naveo je da je misija njihove organizacije saradnja u oblasti kardiologije i kardiohirurgije i da, osim u Švajcarskoj, djeluju u više evropskih zemalja. On je naglasio da, kroz realizaciju brojnih projekata u domenu kardiovaskularnih oboljenja, zdravstvenim sistemima pružaju kako tehničku tako i stručnu pomoć.

Ministarstvo zdravlja je, prema riječima državnog sekretara Vujovića, veoma zainteresovano za saradnju sa švajcarskom fondacijom, posebno ako se ima u vidu da je u Crnoj Gori najveća stopa obolijevanja i smrtnosti upravo od kardiovaskularnih oboljenja.

20. januar - 12 ambulantnih vozila zdravstvenim ustanovama iz donacije NR Kine

Narodna Republika Kina donirala je Crnoj Gori 12 ambulantnih vozila, i to zdravstvenim ustanovama iz Andrijevice, Berana, Bijelog Polja, Cetinja, Kolašina, Mojkovca, Nikšića, Plava i Žabljaka. Ovom značajnom donacijom će se ostvariti višestruki pozitivni efekti na zdravstveni sistem, doprinoseći povećanju efikasnosti jednog od najznačajnijih sektora sistema i unapređenju brige o pacijentima.

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem mr Milutin Simović i ambasador NR Kine u Crnoj Gori Nj. E. Cui Dživei potpisali su Potvrdu o primopredaji 12 ambulantnih vozila sa pratećom medicinskom opremom. Kineski ambasador Cui se tim povodom zahvalio svima koji su doprinijeli realizaciji ovog projekta, i naglasio da, imajući u vidu tradicionalno dobre i prijateljske odnose dvije države, ova donacija predstavlja odraz emocija kineskog naroda prema crnogorskom. Podsjetio je takođe da je NR Kina već donirala Crnoj Gori u vrijednosti od 14 miliona eura u prethodnom periodu, i to kroz projekte instalacije solarne rasvjete na Cetinju i u Kotoru, izgradnje biciklističke staze u Podgorici, donacije carinskog skenera, i mnoge druge.

-Ubuduće naša ambasada i ja lično ćemo se truditi da dobijemo još više donacija za Crnu Goru u okviru svojih mogućnosti - rekao je ambasador Cui. Potpredsjednik Simović je istakao da svjedočimo nastavku podrške NR Kine narodu Crne Gore, ovaj put u veoma važnoj i osjetljivoj oblasti, kao što je zdravstvo. Podsjetivši na brojne primjere podrške NR Kine našoj zemlji, naglasio je da su to više nego jasni znaci razumijevanja naših prijatelja iz Kine, Narodne Republike Kine, Vlade Kine, u odnosu na ono što je potreba ubrzanja ukupnog ekonomskog razvoja Crne Gore.

Obraćajući se predstavnicima zdravstvenih ustanova prilikom uručenja ključeva od automobila na parkingu ispred Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Podgorici, Sead Čirgić,

direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, rekao je da su vozila opremljena medicinskom opremom i da su važna podrška zdravstvu.

- Naša nastojanja su da poboljšamo kvalitet zdravstvene zaštite, a na ovaj način ćemo obezbijediti pravovremenu zdravstvenu zaštitu za naše osiguranike, jer od danas ćemo imati 12 novih vozila sa savremenom opremom, koja će biti na raspolaganju javnim zdravstvenim ustanovama sa sjevera države. Posebno mi je drago, jer ovo doživljavam kao prijateljski odnos kineske države prema našim građanima i hvala im na tome - istakao je između ostalog Čirgić.

Milovan Vujović, državni sekretar Ministarstva zdravlja, ocijenio je takođe da će vozila iz ove kineske donacije doprinijeti kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti građana, podsjećajući istovremeno da su poslednjih dana prošle godine uručeni ključevi za još 12 vozila za Zavod hitne medicinske pomoći, koji su dodijeljeni kroz IPA projekat, realizovan kroz multisektorsku saradnju Ministarstva zdravlja, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministartsva ekonomije, pod okriljem Evropske unije.

20. januar – Zavod za transfuziju krvi Crne Gore Nevladina organizacija Internacionalni naučni centar (ILC) iz Tuzi, organizovala je akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici.

U akciji je učestvovalo više od 20 davalaca krvi.

22. januar - Obilježena Evropska nedjelja prevencije karcinoma grlića materice

Dom zdravlja Podgorica obilježio je Evropsku nedjelju prevencije karcinoma grlića materice, koja se ove godine obilježava od 22. do 27. januara.

U šoping centru Delta city ljekarski timovi Doma zdravlja Podgorica velikom broju zainteresovanih sugrađanki davao je informacije i preporuke o samoj bolesti, liječenju i prevenciji, a podijeljen je promotovni edukativni materijal, koji su pripremili ljekari Doma zdravlja Podgorica.

Rak grlića materice je jedna od najučestalijih malignih bolesti kod žena u svijetu i kod nas. Prema statističkim podacima stopa obolijevanja je 18 žena na 100 hiljada stanovnika. Bolest se može prevenirati, ali i uspješno liječiti ako se otkrije u ranoj fazi. U Domu zdravlja Podgorica sprovodi se skrining program ranog otkivanja karcinoma grlića materice, koji obuhvata žene starosti od 25 do 64 godine. Cilj programa je da se preventivnim pregledima odazove najmanje 75% sugrađanki, čime bi se za osam godina incidence obolijevanja smanjila za 60%, a nakon

35

deset godina sprovođenja programa očekivanja su da se smrtnost smanji za 50%.

Ranim otkrivanjem i uspješnim liječenjem, značajno se poboljšava kvalitet života žena, pospješuje očuvanje reproduktivnog zdravlja i sa ekonomskog aspekta, višestruko smanjuju troškovi liječenja.

22. januar – Održana humanitarna manifestacija BE HUMAN HAIR SHOW Humanitarna manifestacija Be Human Hair Show u organizaciji Kuće mode i ljepote Zoran, NVO-a Budi human i prijatelja manifestacije, održala se 22. januara u KIC Budo Tomović, a kompletna sredstva prikupljena prodajom ulaznica donirana su Udruženju roditelja djece oboljele od kancera Feniks.

Dijana Stojanović, predsjednica udruženja Feniks, rekla je da će novac biti iskorišten za završetak radova na odjeljenju dječije onkologije. Do sada je za radove vrijedne oko 50.000 eura, prikupljeno oko 30.000 i ona se nada da će ova humanitarna akcija pomoći da se radovi privedu kraju. Podsjetila da u Crnoj Gori oko 20 djece godišnje oboli od ove opake bilesti, kao i da se ona liječe uglavnom u Beogradu ili drugim centrima.

Zoran Vukčević je istakao da se njegov tim uvijek odazivao humanitarnim akcijama, bilo na Balkanu ili u gradovima po Evropi, gdje su učestvovali na takmičenjima.

24. januar - Delegacija EU u Crnoj Gori podržaće buduće projekte iz oblasti zdravstva Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, sa saradnicima, razgovarao je sa Aivom Oravom, ambasadorom Delegacije EU

u Crnoj Gori. Čestitao je ambasadoru Oravu imenovanje na novu funkciju i izrazio očekivanje da će se dosadašnja veoma kvalitetna saradnja sa Delegacijom EU u procesu pregovora za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji nastaviti i unaprjeđivati.

Ministarstvu zdravlja, kako je kazao ministar Hrapović, cilj je unapređenje funkcionisanja zdravstvenog sistema i samim tim zadovoljstvo građana zdravstvenim uslugama. On je naveo da se aktivnosti i mjere kroz poglavlja u procesu prestupnih pregovora, kojima je obuhvaćena oblast zdravstva, realizuju zadovoljavajućom dinamikom, a da bi propisi, akcioni planovi i strategije, čiji je nosilac izrade Ministarstvo zdravlja, trebalo da budu realizovani u definisanim rokovima, u skladu sa preporukama Evropske komisije. Ministar Hrapović upoznao je ambasadora Orava sa novim projektima u oblasti zdravstva, za koje je apliciralo Ministarstvo zdravlja, a finansiraju se iz evropskih fondova. On je predočio da je zdravstvenom sistemu neophodna pomoć Evropske delegacije u oblasti prevencije hroničnih nezaranih bolesti, budući da su kardiovaskularne i maligne bolesti i dijabetes, najčešći uzrok obolijevanja i umiranja u Crnoj Gori.

Zato je, prema riječima dr Hrapovića, sistem zdravstva neophodno ojačati, naročito na primarnom nivou zdravstvene zaštite u smislu doedukacije izabranih doktora, kako bi rješavali što veći broj hroničnih nezaraznih bolesti na primarnom nivou zdravstvene zaštite.

Ministarstvu zdravlja je, takođe, neophodna podrška u procesu uvodjenja Evropske kartice zdravstvenog osiguranja i sprovođenju Studije izvodljivosti o uticaju njenog uvodjenja na javne finansije, što je obaveza iz Pregovaračke pozicije. Ova obaveza bi trebala da se realizuje kroz Projekat socijalne sigurnosti.

Ministar Hrapović je upoznao ambasadora Orava i sa namjerom Ministartsva zdravlja da realizuje projekat: “Jačanje

Delegacija EU u Crnoj Gori podržaće buduće projekte iz oblasti zdravstva

36

kapaciteta Ministarstva zdravlja za podršku umreženog sistema monitoringa kroz unapređenje primjene informacionog sistema u oblasti supstanci ljudskog porijekla”, koji bi se finansirao iz Instrumenta za evropsku integraciju (IEI), u iznosu od 300.000 eura. Svrha projekta je bolja i kvalitetnija zdravstvena zaštita i unapređenje zdravlja stanovništva kroz umreženi sistem monitoringa svih nivoa zdravstvene zaštite, poštovanjem principa održivosti, stabilnosti i racionalnosti, efikasnosti i efektivnosti, kvaliteta i bezbjednosti uz podsticanje bržeg razvoja sistema izvještavanja, prikupljanja podataka i kontinuirane evidencije u oblasti supstanci ljudskog porijekla (krv, organi, tkiva, ćelije) u cilju blagovremenog reagovanja na neželjena dejstva ljekova.

Ambasador Orav je izrazio očekivanje da će Crna Gora napredovati na putu pristupanja Evropskoj uniji i naglasio da je u tom smislu zdravstveni sistem izuzetno značajan, jer je to osjetljiv sektor koji zahtijeva velika ulaganja i samim tim opterećenje za državni budžet. On je podsjetio na projekte u oblasti zdravstva koji su uspješno završeni u Crnoj Gori, a finansirani su iz evropskih fondova i iskazao spremnost Delegacije EU da pruži pomoć u realizaciji budućih projekata, koji će doprinijeti unaprjeđenju zdravstvenog sistema.

27. januar – Ambulanta u okviru Aerodroma Golubovci bogatija za defibrilator

Generalna direktorka Direktorata za ekonomiku i projekte u zdravstvu Milica Škiljević uručila je medicinski aparat defibrilator zaposlenima u zdravstvenoj ambulanti u okviru Aerodroma Golubovci. Defibrilator, koji se koristi kao terapija kod pacijenata sa životno ugrožavajućim poremećajima srčanog ritma, nabavljen je kroz IPA projekat - Adriatic model održive mobilnosti u oblasti zdravstvene zaštite, u kojem je Ministarstvo zdravlja Crne Gore bilo jedan od 15 partnera. Projekat, koji je realizacijom ove aktivnosti i završen, od 2013. godine finansirala je Evropska komisija, a obuhvatio je osam zemalja (Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Italiju, Grčku, Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju i Albaniju).

Uručujući defibrilator Milica Škiljević kazala je da je Ministarstvo zdravlja Crne Gore realizovalo brojne aktivnosti u sklopu ovog projekta, među kojima je i nabavka defibrilatora za ambulantu na Aerodromu Golubovci. Ona je istakla da je cilj projekta bio da se, korišćenjem modernih informatičkih tehnologija,

osigura mobilnost pacijenata, kao i ljekarskog kadra i usluga, kroz razvoj prekograničnog modela održive i efikasne komunikacije i razmjene podataka i iskustva među pružaocima zdravstvenih usluga, a sve u svrhu smanjenja nepotrebnog kretanja pacijenata u Jadransko-jonskoj regiji.

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore mr Milovan Đuričković kazao je da je od velikog značaja ulaganje u unaprjeđenje tehnoloških kapaciteta zdravstvene ambulante Aerodroma Golubovci i da će se nabavkom defibrilatora značajno unaprijediti kvalitet zdravstvene zaštite za sve putnike kojima je potreban ovaj vid zdravstvene usluge. On je izrazio očekivanje da će se i kroz buduće projekte koje bude implementiralo Ministarstvo zdravlja nastaviti ulaganje u zdravstvene ambulante aerodroma u Podgorici i Tivtu.

28. januar – Organizovana obuka za personalne asistente i njihove korisnike Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore organizovalo je obuku za personalne asistente i njihove korisnike u prostorijama ovog Udruženja.

Personalna asistencija je prvi i osnovni preduslov za ostvarivanje samostalnog življenja. Pri tom, personalni asistent podrazumijeva jednu osobu koja pruža pomoć osobi sa invaliditetom. S tim u vezi usluga se pruža shodno individualnim potrebama svakog korisnika personalne asistencije pojedinačno, pri čemu korisnik određuje vrijeme i mjesto pružanja usluge, dok personalni asistent pruža pomoć korisniku isključivo na način koji korisniku najviše odgovara, a ne na način koji je naučen kao opšte pravilo.

S tim u vezi obuka se organizovala kako bi se asistenti obučili za rad, odnosno pružanje pomoći i podrške osobama sa invaliditetom, a da sami korisnici tj. osobe sa invaliditetom nauče više o pojmu personalne asistencije, njenim principima, i procjeni sopstvenih potreba.

Obuka je organizovana u okviru projekta Za mlade s invaliditetom bez barijera. Obuku su vodili trenerski tim UMHCG. 30. januar - Ministar Hrapović na medicinskom sajmu Arab Health, koji se održava u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Delegacija Ministarstva zdravlja, predvođena ministrom zdravlja dr Kenanom Hrapovićem, na poziv ministra zdravlja Ujedinjenih Arapskih Emirata Abdula Rahman Mohammed Al Owais, učestvuje od 30. januara - 02. februara 2017. godine, na medicinskom sajmu Arab Health, koji se održava u Abu Dabiju.

Medicinski sajam Arab Health je po značaju prvi u arapskim državama, a drugi generalno u svijetu. Tokom bilateralnog sastanka sa ministrom zdravlja UAE, ministar Hrapović je prezentovao potencijale crnogorskog zdravstvenog sistema, a teme razgovora su modaliteti saradnje u oblasti zdravstva, kao i mogućnosti ulaganja stranih investitora u zdravstveni sistem Crne Gore.

37

ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje

antiupalna, antitumorska i antialergijska svojs organizma na proizvodnju specifičnih

prema brojnim rizicim Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe.

- Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima.

- Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad.

- Štiti sluzokožu od oštećenja.

- Reguliše probavu i sprječava zatvor.

- Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje.

- Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu.

- Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis).

- Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

. sadrže sve Hederini proizvodi nalazi u prirodi, bez ikakve he po čemu su jedinstveni na trž zaslađivače i gluten. Propolis j se u prirodi nalazi u čvrstom komponenti važnih za zdravlje sadrže sve aktivne kompone sirovini propolisa, jer ne po potpunosti otopiti. O pogotovo u alkoholu njegovih svojs

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode.

Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.

IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

e protiv bakterija, gljivica, virusa i parazita, a ima i antioksidativna,

stva. Podiže imunološki sistem podsticanjem materija koje jačaju njegovu odbranu

Za snaaažan imunitet

ma od pojave bolesti.

mališana

- Za jačanje otpornosti djece.

- Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma.

- Za zaštitu od česte prehlade kod djece.

- Za djecu stariju od jedne godine.

e materije propolisa kakav se emijske obrade rastvaračima, žištu. Ne sadrže aditive, boje, je izuzetno vrijedna smola koja m obliku, a sadrži preko 300 čovjeka. Rastvori propolisa ne ente koje se nalaze u izvornoj ostoji rastvor koji ga može u Otapanjem propolisa, u, gubi se znatan dio ljekovitih stava.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

APICET - Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva).

- Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Medik

CG

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354

REGION 03. januar – Sve više problema u bosanskohercegovačkom zdravstvu – BiH U posljednjih godinu dana Klinički centar Univerziteta u Sarajevu napustilo je više od 20 ljekara. Sve je više problema u bosanskohercegovačkom zdravstvu, često se kvare aparati, blokirani su računi bolnica, vodile se političke debate. Za zdravstvo se izdvajaju milijarde eura, a novca, žale se ustanove, hronično nema. Bolnice ne opterećuju samo liste čekanja, već i dugovanja od 200 miliona eura, a sa druge strane, zavodi zdravstvenog osiguranja duguju njima.

U Sarajevu su bolnice u dugovima, ali su zdravstvo potresali i drugi problemi. Zbog sukoba sa Ljekarskom komorom, KCUS je odbio da uplati članarinu za 600 ljekara.

Reformu zdravstva od Bosne i Hercegovine traži i Evropska unija. U posljednje tri godine zemlju su napustile hiljade zdravstvenih radnika, među kojima blizu 400 ljekara specijalista.

09. januar – Nova ograničenja o upotrebi duvanskih proizvoda - Hrvatska

Ovim se mjerama želi smanjiti broj pušača u EU i spriječiti dio od 700.000 smrtnih slučajeva godišnje uzrokovanih pušenjem.

Ministarstvo zdravlja navodi kako od posljedica pušenja u Hrvatskoj svake godine umire više od 9000 ljudi, otprilike svaka peta umrla osoba.

11. januar – Predloženo osnivanje Zdravog fonda - Hrvatska Udruženje poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) i Koalicija udruženja u zdravstvu (KUZ) predložile su osnivanje Zdravog fonda, u koji bi se, umjesto u HZZO, slivao novac koji je zdravstvenom sistemu dodijeljen od trošenja na duvanske proizvode, a prikupljena bi se sredstva upotrebljavala za liječenje bolesti uzrokovanih pušenjem.

U Hrvatskoj puši svaki treći građanin, odnosno 35% osoba starijih od 15 godina, a HZZO na liječenje bolesti koje uzrokuje pušenje, potroši desetinu svog proračuna. Od posljedica pušenja godišnje u Hrvatskoj umre oko 9000 osoba.

Zdravi fond bio bi zaseban fond, njegovo bi punjenje zavisilo o količini prodatih kutija cigareta na hrvatskom tržištu, a novac bi se koristio za direktnu zdravstvenu zaštitu.

14. januar - Produžen školski raspust zbog gripa - Makedonija

Završena je javna rasprava o izmjenama Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, u koji su ugrađene odredbe evropske Direktive o duvanu, a zbog čijeg kašnjenja u primjeni Hrvatskoj prijete sankcije Evropske komisije (EK).

Direktivom se, osim upozorenja na ambalaži o opasnosti pušenja, zabranjuju i svi dodani ukusi sa izuzetkom mentola koji će biti izbačen do 2020.godine, a dozvoljava se jedino duvan sa ukusima za nargile. Među mjerama koje propisuje direktiva su i zabrana kancerogenih, mutagenih i neurotoksičnih dodataka štetnih već u nezapaljenom duvanu, ne dozvoljava se navođenje količine katrana i nikotina kako ne bi dovelo u zabludu potrošače da koriste zdravije cigarete, zabranjuju se promotivni popusti i kuponi na ambalaži, a određuje se i da sve laboratorije za testiranje moraju biti potpuno nezvisne od duvanskih firmi.

40

U Makedoniji je zimski raspust za učenike bio produžen za pet dana, zbog gripa pa su školarci umjesto 18. januara u škole krenuli 23. januara.

Makedonsko Ministarstvo obrazovanja prihvatilo je predlog komisije za zarazne bolesti pri Ministarstvu zdravlja, a u cilju smanjenja broja oboljelih od gripa.

Izvršena je i dezinfekcija javnih autobusa.

Klinika za dječije bolesti u Skoplju saopštila je da su dvoje djece starosne dobi tri i četiri godine iz Kičeva i Gostivara preminuli od gripa. Prema podacima Instituta za javno zdravlje, u prvoj sedmici 2017. godine u Makedoniji je registrovano 8.067 osoba oboljelih od gripa.

14. januar – Obilježena 171. godišnjica OB Karlovac - Hrvatska Ministar zdravlja Milan Kujundžić je učestvovao na otvaranju rekonstruisanih i modernizovanih odjeljenja hematologije sa onkologijom i nefrologije sa hemodijalizom karlovačke Opšte bolnice, koja je tom prilikom obilježila 171. godišnjicu svoga funkcionisanja kao javne ustanove.

Direktor bolnice Ervin Jančić rekao je kako sa decentralizovanih 3,1 milijona kuna izvršena temeljita rekonstrukcija

i modernizacija pomenutih odjeljenja.

- Odjeljenja sada imaju novih 20 kreveta, a prema njima sada gravitira oko 140.000 pacijenata. Odjeljenje hematologije sa onkologijom jedino je vankliničko odjeljenje na području između Rijeke, Zadra i Zagreba - kazao je Jančić.

18. januar – Ljekari nezadovoljni Zakonom o zdravstvenoj zaštiti - Hrvatska Hrvatsko Udruženje koncesionara primarne zdravstvene zaštite (HUKPZZ) izrazilo je nezadovoljstvo Zakonom o zdravstvenoj zaštiti poručivši kako ih HZZO neopravdano kažnjava zbog stope bolovanja, pri čemu ne daje odgovor na pitanje o budućnosti koncesija i hoće li krenuti njihovo raspisivanje dok broj koncesionara opada.

Predstavnici HUKPZZ-a zatražili su obustavu kazni koje domovi zdravlja pokreću prema ordinacijama sa malim brojem osiguranika, ispod 1250, jer je osiguranika sve manje, a ljekar ne smije ništa naplatiti, dok lokalna samouprava ne ispunjava zakonske obaveze sufinansiranja primarne zdravstvene zaštite.

Predsjednica HUKPZZ-a Josipa Rodić upozorila je da se ljekari kažnjavaju i zbog previsoke stope bolovanja, što je vrhunac sarkazma. Ako je stopa bolovanja viša od prosječne, a realne su potrebe takve, ljekar ne može snositi odgovornost.

Problem je i sa potrošnjom ljekova jer su za oko 30% ljekova propisane smjernice koje ljekari moraju poštovati. Ako ljekar prepiše lijek koji ne zadovoljava smjernice, iako je bolji za pacijenta, dolazi do sukoba sa HZZO-om.

Mi ne možemo pacijentu uskratiti lijek koji su stručnjaci odabrali za liječenje. Dužni smo propisati najbolji lijek, a ne misliti koliki će trošak snositi osiguravajuća kuća, tj. HZZO - objasnila je Rodić.

Rodić se također žali i na premali broj ljekara, ustvrdivši da u primarnoj zdravstvenoj zaštiti radi 19% ljekara koji su već trebali da odu u penziju, a porodičnoj medicini nedostaje 1200 ljekara.

- Pojedini ljekari imaju preveliki broj pacijenata, primjera radi, jedan ginekolog brine o 9000 pacijentkinja. Pacijentu se ne odvoji više od pet minuta vremena, što je ispod dostojanstva i ljekara i pacijenata - kazala je Rodić dodajući da bi dnevni normativ bio pregledanje oko 40 pacijenata, a pregleda se od 80 do 120.

20. januar – Novi zakoni o zdravstvenoj zaštiti - Slovenija Umjesto dodatnog zdravstvenog osiguranja jednakog za sve u Sloveniji bi osiguranici ubuduće plaćali mjesečnu obaveznu zdravstvenu naknadu od 20 do 75 eura, zavisno o imovinskom statusu, predviđa predlog novog zakona o zdravstvenom osiguranju.

Zakon je dio reforme zdravstva koja bi se trebal postupno sprovesti do 2022. godine, do kada bi se sredstva za javno zdravstvo dodatnim uplatama osiguranika i države na godišnjem nivou povećala za 392 milijona eura.

Zakonski predlog predviđa i postupnu promjenu stopa izdvajanja za osnovno zdravstveno osiguranje i veća izdvajanja države za zdravstveni sistem, kako bi se smanjilo vrijeme čekanja na operacije.

- Reforma bi osigurala dugoročno održivo finansiranje zdravstva, obavezno dodatno osiguranje postalo bi u odnosu na sadašnje jeftinije za 80% korisnika, a osnovni paket zajamčenih zdravstvenih usluga ne bi se smanjivao - pojasnila je ministrica zdravlja Milojka Kolar.

Među brojnim novostima u zdravstvenoj reformi, predviđeno je da bolovanje više ne bi moglo da traje više od 12 mjeseci, nakon čega bi se kod zaposlenih osiguranika odredilo jesu li za invalidsku penziju ili se mogu vratiti na posao.

21. januar - Hemofarm dobitnik Glavne nagrade VIRTUS za filantropiju – Srbija

Hemofarm je dobitnik VIRTUS Glavne nagrade za doprinos kompanije na nacionalnom nivou za kampanju podrške programu doniranja i transplantacije organa u Srbiji – NAJVAŽNIJI POZIV U ŽIVOTU. U saradnji sa Ministarstvom zdravlja, Hemofarm i Hemofarm Fondaciju su, prema ocjeni žirija tokom 2016. godine podigli pažnju javnosti na probleme sa kojima se suočavaju ljudi na listama čekanja za novi organ i uticali na kreiranje pozitivnog odnosa prema donošenju novog Zakona o transplantaciji.

NAJVAŽNIJI POZIV U ŽIVOTU je kampanja koja je saradnjom sa najvišim institucijama društva, države i grada Beograda uticala na promjenu percepcije o doniranju organa u Srbiji i donijela prvi uspjeh, a 6. jun proglašen je za Nacionalni dan donora. Dugoročno, cilj kampanje je da stvori bolje i zdravije društvo koje bi dovelo do većeg broja donora u Srbiji i omogućilo ljudima sa lista čekanja novu šansu za život.

- Doniranje i transplantacije organa u svakom društvu treba da budu teme od najvišeg javnog interesa. Sa svega tri donora na milion stanovnika Srbija je na samom dnu evropske liste donora i naša kampanja usmjerena je na to da doniranje više ne bude incident, već da postane pojava kao što je to slučaj u nekim evropskim zemljama i u regionu. Doniranje je ogromna nada za cijelo društvo i za njegovu budućnost. Zato, vas pozivam da ako do sada niste, postanete donori, i pozivam Vas da zajedno sa nama doprinesete da NAJVAŽNIJI POZIV U ŽIVOTU dobije svoj puni smisao“– rekao je Ronald Seeliger, generalni direktor Hemofarma i potpredsednik STADA Grupe za Jugoistočnu Evropu.

41

22. januar – Novi pravilnik o specijalizacijama - Hrvatska Na snagu je stupio novi Pravilnik o specijalizacijama doktora medicine, koji je donijelo Ministarstvo zdravlja sa kompromisnim rješenjem po kojem su ljekari obvezni da nakon završene specijalizacije se vrate na rad u zdravstvenu ustanovu koja im je finansirala specijalističko usavršavanje, ali i da mogu otići uz odobrenje Ministarstva zdravlja iz ustanove uz manju odštetu u slučaju ranijeg prekida ugovora, koje neće morati sami plaćati, odnosno, bolnica ili dom zdravlja u koju ljekar prelazi moraće da plati odštetu ustanovi iz koje prelazi, pri čemu maksimalni iznos odštete za godine provedene na specijalizaciji iznosi 30.000 eura. Ljekar će iznos odštete morati da plati sam ako ugovor raskine zbog prelaska u privatnu ustanovu ili zbog odlaska na rad u inostranstvo.

Ministar zdravlja Milan Kujundžić smatra da je novi pravilnik pravičan, iako ne i idealan. Ocijenio je kako pravilnik ne sputava mlade ljekare u razvoju karijere, pa i u odlasku, a sa druge strane daje određenu sigurnost županijama, kao vlasnicima zdravstvenih ustanova na svom području, da će kroz odštetu moći da pokriju finansijski i ljudski deficit.

Novi Pravilnik o specijalizacijama zamjenjuje onaj iz prošle godine, koji je omogućio ljekarima da se nakon specijalizacije ne vrate u zdravstvenu ustanovu da odrade vrijeme provedeno na specijalizaciji i da za to plate minimalnu odštetu. Kritičari pravilnika su tada tvrdili da su na taj način mnoge manje bolnice dovedene u opasnost da ostanu bez ljekara, dok su se specijalizanti žalili da su bili izloženi nepravednim ugovorima, koji su trajali duže od vremena provedenog na specijalizaciji, a za raniji raskid ugovora morali se plaćati i do 1,2 miliona kuna odštete.

zdravstveni teret savremenom društvu.

-Naša vizija je da razvijemo okvir za predviđanje ishoda bolesti i izbor najbolje strategije liječenja. Uz mnoge nove ciljane terapije koje se javljaju na tržištu najvažnije je da pacijent dobije pravu terapiju u pravo vrijeme - izjavio je dr Philip Rosenstiel iz Instituta za kliničku molekularnu biologiju Univerziteta u Kielu, koordinator SYSCID konzorcija.

Za razliku od sadašnjih terapijskih metoda koje uglavnom ublažavaju simptome, SYSCID će nastojati da razvije terapijske strategije koje bi na kraju ponudile prvu uzročnu terapiju.

24. januar - Moderna oprema i bolji uslovi za liječenje u budućim zdravstvenim centrima – Srbija

23. januar - Hrvatski naučnici su dio prestižnog projekta SYSCID - Hrvatska U timu vodećih evropskih naučnika nalazi se i zagrebački naučna laboratorija Genos i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. Ovim programom finansiranja Evropska unija podržava personalizirani pristup liječenju hroničnih upalnih bolesti i istraživanja usmjerena na pronalaženje novih dijagnostičkih metoda.

Međunarodni konzorcijum koji čine vodeći evropski naučnici i elitne naučne institucije kao što su Cambridge University i Kings College London i dva mala i srednja poduzeća startovao je početkom godine sa novim istraživački projektom u okviru programa HORIZON 2020 pod nazivom SYSCID - Systems medicine approach to chronic inflammatory disease (Sistemski pristup liječenju hroničnih upalnih bolesti. Projekat ima za cilj razvoj personaliziranih metoda za liječenje više upalnih bolesti: upalnih bolesti crijeva, reumatoidnog artritisa i sistemskog lupusa.

Projekat SYSCID dobio je 14.4 milijona eura za naučno istraživanje na razdoblje od pet godina. Akademske institucije i poslovni partneri iz devet evropskih zemalja udružiće snage kako bi ostvarili ambiciozne ciljeve projekta, a među ovim naučnicima su i partneri iz Hrvatske: privatni znanstveni laboratorij Genos i Prirodoslovno-matematički fakultet iz Zagreba, pod vođstvom prof. dr sc. Gordana Lauca i prof. dr sc. Vlatka Zoldoš.

Hronične upalne bolesti su doživotne, a sa prevalencom od preko 10% u zemljama Evropske Unije, predstavljaju veliki

42

Novi Klinički centar biće otvoren u Nišu tokom ove godine, a uskoro počinje izgradnja još tri centra u Srbiji. Novi klinički centri, čiju je izgradnju najavio premijer Aleksandar Vučić, trebalo bi da budu opremljeni po savremenim svjetskim standardima.

Premijer je ovu godinu proglasio godinom zdravstva najavivši obnovu i izgradnju novih kliničkih centara.

Moderno opremljen ambijent, najsavremenija aparatura i vrhunski stručnjaci iz svijeta medicine biće svakodnevica u liječenju u novim zdravstvenim centrima. Rekonstrukcija Kliničkog centra Srbije, o kojoj se priča od 2009. godine, počinje konačno ove godine, a za njegovu obnovu biće uloženo 122 miliona eura.

25. januar – Kosovo, Makedonija i BiH među najkorumpiranijim državama u Evropi Kosovo, Makedonija i BiH su među najkorumpiranijim državama u Evropi, pokazuje novi indeks percepcije korupcije koji je objavljen. Osnovna žarišta su politička i pravosuđe i zdravstvo.

Rješenje bi moglo biti u pritisku koji bi evropske institucije, uz pritisak građana, civilnog društva i medija, izvršile na domaće političare, kažu u TI, koji je utvrdio da ove države nijesu ostvarile nikakav napredak.

- Neznatno je poboljšana ocjena u odnosu na 2015. godinu, ali to je na nivou statističke greške, ne može se govoriti o bilo kojem napretku. Posebno kada gledamo čitavu listu, BiH je znači doživjela pad ako vidimo da ove godine ima više zemalja koje su uključene u analizu - objašnjava Ivana Korajlić, predsjednica Transparency International.

bude usvojen na Vladi Srbije, pa da potom da uđe i u skupštinsku proceduru. U Ministarstvu zdravlja očekuju da će do polovine godine on biti usvojen, kada će veći dio novina i početi da se primjenjuje, dok će za neke stavke biti potrebno usvajanje podzakonskih akata, što će njihovu primjenu odložiti do početka 2018. godine.

25. januar - Srbija primljena u Eurotransplant

31. januar - Srpsko zdravstvo napredovalo u prošloj godini

Srbija je jednoglasno izabrana da postane članica "Eurotransplanta", koji će omogućiti da na evropsku listu budu stavljeni svi pacijenti kojima je hitno potreban organ, potvrđeno je "Blicu" u Ministarstvu zdravlja.

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar je rekao da je to veliki uspjeh za Srbiju i srpsko zdravstvo, pošto će zdravstveni sistem biti deo sistema EU, "kao i da bi tako zdravstvo prvo ušlo u EU".

Kako je rekao, to za naše pacijente znači da od momenta potpisivanja ugovora svaki pacijent kome je hitno potreban organ u roku od 48 sati do 72 sata može da dobije prvi organ koji bi se pojavio u Eurotransplantu. - Moramo da napravimo jedinstvene liste čekanja, kriterijumi moraju da budu isti i da usaglasimo te zakonske akte koji važe u EU. Procjena je da mi to možemo da uradimo u naredna dva do tri mjeseca, odnosno to je njihova procena na osnovu analize našeg stanja i onoga što smo mi do sada uradili i kako radimo - dodao je Lončar.

Inače, u Srbiji je u prvim danima 2017. godine već obavljeno pet transplantacija u kliničkim centrima. Članstvo u Eurotransplantu povećava mogućnost da pacijent pre dobije organ, a organi se raspoređuju u zemlje članice po prioritetu i hitnosti. Organizaciju Eurotransplant čini osam zemalja, a to su Belgija, Nemačka, Hrvatska, Luksemburg, Holandija, Mađarska, Austrija i Slovenija, za sve zemlje postoji jedinstvena lista čekanja. U okviru zemalja koje čine Eutrotransplant na listi čekanja je 15.000 pacijenata, a prošle godine uradjeno je 7.000 transplantacija. Eurotransplant postoji 50 godina, članice su osam zemalja EU, a obuhvata oko 130 miliona stanovnika.

Zdravstvo Srbije zauzelo je 24. mjesto među 35 rangiranih država u posljednjem Evropskom zdravstvenom potrošačkom indeksu, Euro Health Consumer Index (EHCI) za 2016. godinu.

Srbija je sakupila 670 od 1.000 maksimalnih bodova (prošle godine sa 554 boda završila je na 30. poziciji). Iza Srbije su ostali zdravstveni sistemi nekoliko članica Evropske unije: Rumunija, Bugarska, Poljska, Mađarska, Letonija, Litvanija i Grčka.

Pohvale zdravstvenom sistemu Srbije stigle su i od dr Arnea Bjornberga, predsjedavajućeg EHCI i vođe istraživanja, koji je u izveštaju istakao da je sa prikupljenih 116 bodova više nego prošle godine Srbija napravila najveći pomak u odnosu na sve zemlje obuhvaćene ispitivanjem.

Navodi se da je na bolji rezultat Srbije, prije svega, uticalo skraćivanje listi čekanja, pošto je, kako su objasnili, u Srbiji započela primjena integrisanog sistema zakazivanja i izdavanje elektronskih recepata. Takođe, glavna primedba istraživača i dalje ostaje neformalno plaćanje iz džepa ljekaru, odnosno korupcija za koju je Srbija i ove godine dobili crveni bod.

Zdravstveni sistemi 28 članica EU i sedam država van unije u ovom istraživanju se rangiraju u šest oblasti: poštovanje prava pacijenata i informisanost, vrijeme čekanja na pojedine operacije i preglede, ishodi po zdravlje, dostupnost usluga koje se pružaju, farmaceutska sredstva koja dobijaju bolesnici i oblast prevencije. Ukupno se boduje 48 pokazatelja. Ovo istraživanje od 2005. godine sprovodi privatna ekspertska organizacija sa sjedištem u Švedskoj. Rezultati EHCI-ja se svake godine predstavljaju u Briselu i veoma se uvažavaju, ali se ovo istraživanje ne radi za potrebe Evropskog parlamenta, kako se često pogrešno ističe.

28. januar – Predložene novine u zdravstvu - Srbija Kazne za neodazivanje na skrining preglede, uključivanje preduzetnika u zdravstveni sistem, kao i precizno definisane zdravstvene usluge koje će pacijenti dobijati za novac koji se odvaja za osiguranje, samo su neki noviteti koji se očekuju usvajanjem novog Zakona o zdravstvenom osiguranju.

Tekst zakona je u fazi nacrta, što znači da prvo treba da

43

Testovi bolesti puberteta i polnog diferenciranja Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović

Testovi za evaluaciju gonadalne funkcije Testosteron, ukupni Svrha. Dijagnostički može da bude veoma značajno određivanje bazalne testikularne funkcije, i odgovora na hCG, i GnRH, stimulacije analogom, i procjena stanja hiperandrogene funkcije u ženskih osoba.

Određivanje koncentracije testosterona je korisno u monitoringu terapije testosteronom kod hipogonadizma i terapije agonistima gonadotropina kod preranog puberteta.

Tabela 1. Testovi za procjenu centralne sekrecije gonadotropina Protokol. Dobijeni uzorci seruma ili plazme se analiziraju TR/FIA, RIA ili MS/MS. Interpretacija. Kod muških, bazalne vrijednosti veće od 10 pg/ml (3.67pmol/l) dosljedne sa pubertetom.

44

Komentar. Precizniji i osjetljiviji eseji se preporučuju kada se procjenjuje lučenje testosterona kod prepubertetskih dječaka i kod ženskih osoba.

Testosteron, slobodni Svrha. Koristan je u procjeni hiperandrogeničkih stanja kod ženskih osoba.

Protokol. Postoji više metoda za određivanje biodostupnog ili slobodnog testosterona. Biodostupni testosteron obuhvata slobodni testosteron i testosteron koji je slabije vezan za albumine.

Interpretacija. Niske vrijednosti testosterona ukazuju na hipogonadizam. Visoke vrijednosti slobodnog testosterona se nalaze kod policističnih ovarijuma (PCOS) i drugih hiperandrogenih sindroma.

Estradiol Svrha. Kod djevojčica prije puberteta i u peripubertetskom periodu ovaj osjetljivi esej je od koristi u odredjivanju nivoa ovarijalne aktivnosti (bazalne i u odgovoru na stimulaciju GnRH analozima). Kod muškaraca ovaj esej je koristan za procjenu aktivnosti aromataze. Koncentracija estrogena može da se mjeri pri monitoringu terapije agonistima gonadotropina kod preranog puberteta.

Protokol. Slično testosteronu i estradiol je u plazmi normalno vezan za SHBG. Interpretacija. Kod ženskih osoba bazalne vrijednosti estradiola veće od 10 pg/ml (3.67 pmol/l) su konzistentne sa pubertetom. Vrijednosti estradiola veće od 40 pg/ml (14.68 pmol/l) poslije stimulacije sa GnRH su konzistentne sa centralnim pubertetom. Kod muškaraca, nivo estradiola u pubertetu ne prelazi onaj kod adultnih (<80 pg/ml ili 29,37 pmol/l).

Komentar. U ovo vrijeme ultrasenzitivni eseji za odredjivanje minimalnih vrijednosti koriste se samo u istraživačkim radovima i još nijesu u široj komercijalnoj upotrebi.

Seks hormon vezujući globulin (SHBG) Svrha. SHBG je glavni polni hormon prisutan u serumu.

On veže testosteron, dihidrotestosteron i 17- ß estradiol sa visokim afinitetom. On se mjeri kada nivoi ukupnih polnih hormona ne koreliraju sa kliničkim karakteristikama.

Protokol. Koriste se razblaženi serum ili plazma, primjenom IRMA ili ICMA metodologije.

Interpretacija. SHBG je povišen u hipertiroidizmu, trudnoći i kod pacijenata koji primaju sintetsku estrogenu terapiju.

Nizak nivo SHBG se nalazi kod androgenog ekscesa, insulina, glukokortikoida, gojaznosti, metaboličkog sindroma i povećanog kardiovaskularnog rizika. hCG stimulacioni test Svrha. Ovaj test služi za evaluaciju sinteze gonadalnih androgena kod muškaraca sa sumnjom na ageneziju Leydigovih ćelija, anorhiju, nespuštene testise, greške u sintezi testosterona ili deficitu 5-alfa redukataze. hCG stimuliše gonade da produkuju androgene. Ovo se može koristiti u evaluaciji mikropenisa, sindroma nestalih testisa, dvopolnog genitala i testikularne disfunkcije da potvrdi prisustvo funkcionalnih muških gonada.

Protokol. Postoje različiti protokoli pri izvodjenju ovog testa: 5000 IU/m2, do 200-1500 IU u tri konsekutivna dana, do 1500 IU svaki drugi dan za 15 dana. Nije potrebno da pacijent bude fasting.

Prije nego se da prva injekcija hCG, treba izmjeriti serumski testosteron, dehidrotestosteron, androstenedion, dehidroepiandrosteron (DHEA), LH, FSH. Započeti jedan od protokola: - 5000 IU m² hCG im. Ponoviti hormonalne analize poslije 72 sata.

- 1500 IU hCG im u dane 1,3 i 5. Ponoviti hormonalne analize u 6.danu.

- 1500 IU hCG im svaki drugi dana za 15 dana.

Ponoviti hormonalne analize u 16. danu.

Ukupna doza ne treba da pređe 15.000 IU. Interpretacija. U toku testa dolazi do porasta testosterona i dihidro testosterona kod normalnih muškaraca, koji varira prema uzrastu. Normalnim se smatra dvostruko ili trostruko povećanje testosterona poslije davanja hCG. Kod djece do 6 mjeseci vrijednosti testosterona su povišene, tako da je manji porast na stimulaciju hCG. Posebno nizak odgovor može da se vidi u agenezi testisa ili disfunkciji. Odnos testosteron: dihidrotestosteronu (T:DHT) je važan u dijagnozi deficita 5- alfa reduktaze, zato što se zbog reducirane sposobnosti konverzije testosterona u dihidrotestosteron poslije davanja hCG, ovaj odnos povećava (Tabela 2).

Tabela 2. Vrijednosti testosterona i dihidrotestosterona tokom hCG testa

Komentar. Duga upotreba hCG može dovesti do ubrzanja koštane starosti. Retinirani testisi pod ovom terapijom mogu da se spuste u skrotum.

Testovi za procjenu centralne sekrecije gonadotropina Luteinizirajući hormon (LH) i Folikulostimulirajući hormon (FSH) Svrha. Koristan za procjenu stepena puberteta, gonadalne funkcije, menstrualnih poremećaja i funkcije hipofize.

Protokol. LH i FSH se mjere u serumu trećom generacijom imunoeseja (ICMA i TR/FIA).

Interpretacija. Normativni podaci (standardi) su dobijeni za različite faze menstrualnog ciklusa. LH i FSH može se pratiti za vrijeme terapije agonistima gonadotropina kod preranog puberteta da potvrde supresiju hipofize prije sledeće doze.

Povišene bazalne vrijednosti LH su konzistentne sa gonadnim oštećenjem, a povećan odnos LH:FSH se nalazi kod policističnih ovarijuma.

Komentar. Visoko senzitivan LH esej može otkriti rani početak puberteta, mada je za to sigurniji stimulacioni GnRH test.

GnRH stimulacioni test Svrha. Upotrebljava se za dokazivanje početka centralnog puberteta. Ovaj test se koristi i u monitoringu efikasnosti terapije agonistima gonadotropin oslobađajućeg hormona.

Protokol.

Sa GnRH(LHRH): Izmjeriti FSH i LH. Dati GnRH (LHRH) 1µg/kg iv.

Izmjeriti u serumu LH i FSH poslije 20 i 60 minuta.

Sa Leuprolidom (SAD): Izmjeriti u serumu kod djevojčica estradiol, a kod dječaka testosteron. Dati leuprolid 10-20 µg/kg subkutano. Mjeriti nivo LH i FSH u serumu u 0,1,2 i 3 sata poslije davanja injekcije leuprolida. Izmjeriti koncentraciju estradiola kod djevojčica i testosterona kod dječaka 24 sata poslije davanja leuprolida.

Interpretacija.

Kod GnRH (LHRH): Kod prematurne telarhe tipično je da predominira odgovor FSH, dok je LH odgovor mali. Nasuprot, LH odgovor pokazuje tipično pubertetsko povećanje kod centralnog preranog puberteta, a odgovor FSH i LFH je nizak kod perifernog uzroka preranog puberteta.

Kod leuprolida: pik LH je u 1-3 sata. Pik FSH je poslije 3-6 sati. Pik estradiola i/ili testosterona je poslije 24 sata. Prije pojave puberteta nema porasta FSH ili LH u odgovoru na jednu dozu GnRH. Kada je pubertet uspostavljen odnos LH:FSH je veći od 1. Ali u ranom pubertetu (bilo u normalnom ili preranom) FSH može da predominira.

Komentar. Leuprolid test se mnogo češće upotrebljava za dokazivanje preranog puberteta kod djevojčica nego dječaka. Globalno, nivo LH veći od 8 IU/l i nivo estradiola poslije stimulacije od 50 pg/ml i više ukazuje na veliku mogućnost da je u pitanju pubertet.

45

Ugroženo novorođenče Dr Snežana Grubač, pedijatar neonatolog Opšta bolnica Nikšić Novorođenče može biti ugroženo genetskim faktorima ili faktorima vezanim za gestaciju tj. ugroženom trudnoćom.

Kao ugrožena trudnoća označava se ona u kojoj postoje faktori koji povećavaju vjerovatnost pobačaja, fetalne smrti, prijevremenog porođaja te rođenja hipotrofičnog novorođenčeta, oboljelog fetusa ili novorođenčeta, novorođenčeta sa urođenim manama ili drugim poremećajima i bolestima koje ga ometaju u razvoju.

Računa se da je, zavisno od kriterijuma, 20-30% trudnoća ugroženo i da oko polovine ukupnog perinatalnog morbiditeta potiče od ovako definisanih trudnoća. Identifikacija ugroženih trudnoća prvi je korak prema prevenciji i liječenju stanja i zbivanja koja ugrožavaju fetus ili novorođenče, pa je prema tome nužan korak u smanjenju perinatalnog morbiditeta i mortaliteta.

Genetski faktori: - hromozomske abnormalnosti, kongenitalne anomalije, nasljedne metaboličke bolesti, mentalna zaostalost i druge bolesti i stanja koja se mogu prepoznati kod krvnih srodnika.

Gestacijski faktori: - SOCIJALNO MEDICINSKI FAKTORI: loše ekonomske prilike majke, vanbračna trudnoća, težak fizički rad u trudnoći.

- DOB, PARITET I KONSTRUKCIJA MAJKE: prvoratka

46

mlađa od 16 godina, prvorotka starija od 35 godina, trudnoća poslije 38 godina, mnogorotka vise od 4 porođaja, trudnica niža od 150 cm., teža pothranjenost ili pretilost trudnice.

- RANIJE NEUSPJELE ILI PATOLOŠKE TRUDNOĆE: reproduktivna insuficijencija (ranija infertilnost, ponavljani pobačaji, mrtvorođenost), porođaj djeteta s cerebralnom paralizom, mentalnom zaostalošću, traumom u porođaju.

- BOLESTI MAJKE: dijabetes, hipertenzija, bolesti bubrega, teže bolesti pluća i srca, endokrine bolesti, neoplastične bolesti, epilepsija, anemija.

- HIRURŠKI ZAHVATI NA MATERICI: carski rez u prethodnim trudnoćama, plastike uterusa i cerviksa, česte kiretaže - arteficijalni abortusi.

- BOLESTI U SADAŠNJOJ TRUDNOĆI: EPH gestoze, Rh inkopatibilija, dijabetes, prekomjerni prirast težine, usporenje rasta fetusa, infekcije u trudnoći, krvarenja u trudnoći, prenešenost.

BRONHIOLITIS Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica Nikšić Zima je uveliko došla, a sa njom i hladno vrijeme i bolesti disajnih organa. Hladno vrijeme i boravak u zatvorenom prostoru (kolektivi, jaslice, vrtići) pogoduju nastanku bolesti disajnih organa.

Bronhiolitis je zapanjenje bronhiola - najmanjih vazdušnih puteva čija je uloga da sprovode vazduh do alveola. Sluznica bronhiola je zadebljala i stvara veliku količinu sekreta, što dovodi do spazma i opstrukcije.

Bronhiolitis je najčešće izazvan virusima RSV - respiratornim sincicijalnim virusom, virusom influene, parainfluence, rinovirusima, adenovirusima. Svi virusi imaju zajedničke osobine - pogoduje im hladno vrijeme i proizvode veću količinu sekreta.

Može se iskomplikovati bakterijskom infekcijom kada njegov tok postaje vrlo ozbiljan i zahtijeva intenzivno bolničko liječenje. Ponekad liči na običnu prehladu ili grip.

Bolest najčešće pogađa djecu u prvoj godini života. Češće oboljevaju djeca koja nijesu dojena i koja su prerano rođena, DJECA KOJA SU IZLOZENA DUVANSKOM DIMU i koja boluju od bolesti srca i pluća.

Klinička slika

su INHALACIJE - preko kojih lijek direktno dospijeva u pluća djeteta, što omogućava da se dijete lakse izbori sa sekretom.

Teški oblici se hospitalizuju, a najteži u jedinicu intenzivne njege odlaze, što su izuzetno rijetki slučajevi.

Komplikacije Upale pluća koje se uspješno liječe i ono čega se pedijatri najviše pribojavaju, jeste izraženo slabljenje disajne funkcije respiratorna insuficijencija. Ona nastaje kada dijete više nije u stanju da udahne vazduh u pluća, ali ni da ga izbaci iz pluća, pa vazduh ostaje ostaje zarobljen. Ovo je najteža, ali srećom i veoma rijetka komplikacija bronhiolitisa.

Može li se spriječiti Teško je pobjeći od virusa, ali moramo učiniti sve da zaštitimo bebu. Kada beba stigne iz porodilišta, treba je maksimalno poštedjeti od posjeta i kontakata sa starijom djecom i odraslima. Posjete bebi treba svesti na razumnu, a to znači MINIMALNU, mjeru tokom zimskih dana.

SVIMA KOJI SU BOLESNI TREBA ZABRANITI ULAZAK U KUĆU U KOJOJ BEBA ŽIVI!

Tokom prvih nekoliko dana liči na običnu prehladu.

Obično krene sa curenjem iz nosa i zapušenim nosićem, ponekad blago povišenom tjelesnom temperaturom. Kad počne odbijanje obroka, plačljivost i razdražljivost, otežano i ubrzano disanje, zviždanje tokom disanja, lupanje srca - to su jasni znaci da je djetetu neophodna hitna i neodložna pomoć pedijatra. U najtežim slučajevima dolazi do cijanoze.

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, pregleda djeteta, rentgenskog snimka pluća i laboratorijskih analiza.

Kako se liječi Laksi oblici se mogu liječiti ambulantno - o tome odlučuje pedijatar. Broj jedan

47

HOMEOPATIJA U

prevenciji i liječenju gripa Dr Snežana Tomić, homeopat Za razliku od obične prehlade, grip se manifestuje ozbiljnijom i komplikovanijom simptomatološkom slikom, koja može ostaviti i svoje posljedice u vidu oslabljenog imunog i respiratornog sistema, opšte sabosti, hroničnog kašlja…

Djeca i starije osobe su podložnije virusu gripa. Djeca zbog nerazvijenog imunog sistema a starije osobe zbog oslabljenog imunog sistema koji je često kompromitvan već postojećom hroničnom bolešću, što čini pripadnike starije populacije posebno ranjivim u epidemiji gripa.

Najčešći simptomi su visoka temperature, groznica, glavobolja i težina u glavi i očima, lomnost u misićima i kostma, opšta slabost, najčešće suvi kasalj, bol u grlu. Obično u nekomplikovanim slučajevma grip traje oko nedjelju dana, ali osjećaj slabosti i kašalj mogu potrajati i duže.

Odmor, hidriranje organizma zdravim napitcima u vidu čajeva i limunade, kao i lagana zdrava ishrana u vidu domaće pileće supe sa povrcem npr., su važni za brži i potpuni oporavak.

U epidemiji gripe ne treba paničiti. Po nekim statistikama, od gripa nakon izloženosti virusu oboli od 40 do 60 posto populacije, u zavisnosti kako smo gore naveli, od uzrasta i generalnog stanja organizma, što znači da sa prevencijom u vidu

48

zdrave ishrane, fizičke aktivnosti, urednog načina života sa dovoljno sna, možete biti onaj deo statistike koji ne podliježe virusu gripa.

Virusi imaju problem da se razviju u sredini gde je Ph ćelije bazan. Ćelija je bazna ako u njoj ima dovoljno kiseonika i hranljivih materija koje stvaraju bazan ph, a to su svježe povrće i voće. Bijelo brašno, kravlje mlijeko i slatkiši stvaraju kako kisjeli Ph koji pogoduje razvoju virusa, tako i sluz u bronhijama i plućima koja hrani i podržava virus gripa. Pravilna ishrana, fizička aktivnost i pozitivan stav prema drugima i životu najbolja su preventiva u sezoni gripa.

Naravno, ni to vam neće pomoci ako izađete “goli” na hladnoću, kako mi mame znamo to da nazovemo. Utopljavanje i adekvatno oblačenje, kao i osnovna higijena pranja ruku se podrazumijevaju.

Homeopatska medicina pruža pomoc u liječenju gripa kroz homeopatske ljekove koji se biraju individualno prema slici sveukunih simptoma pacijenata. U praksi se srijećemo najčešće da dvije oboljele osobe dobiju različitu homeopatsku terapiju, bez obzira na istu dijagnozu, u ovom slučaju gripe. Lijek se ne bira prema dijagnozi već za pacijenta na osnovu specificnosti

njegovih simptoma.

U svrhu informisanja navešćemo nekoliko homeopatskih primjera tretiranja simptoma gripa prema diferencijalnoj dijagnozi, tj različitostima u simptomatološkoj slici pacijenta.

Gelsemium Ovo je homeopatski lijek koji pokriva svojom simptomatološkom slikom većinu slučajeva sezonske influence ili gripa u praksi.

Početak razvoja simptoma se obično dešava nešto sporije od 6 do 8 sati i praćen je intenzivnom slabošću i lomnošću naročito izraženo u mišićima. Pacijent se žali na bolove u mišićima i iscrpljenost, kao da ga je sva životna snaga napustila. Glavobolja u potiljačnom dijelu glave, često pulsirajuća i širi se prema vratu koji je često ukočen. Jedan od ključnih simptoma u diferencijalnoj dijagnozi s drugim homeopatskim ljekovima za nfluencu je težina i bol u očima, naročito kada pacijent pogleda nagore. Kapci su teški, olovni i ocne duplje osjetljive. Fotofobija.

Povišena temperatura praćena je jezom koja ide uz i niz kičmu, sa osjecajem kao da je neko polio hladnu vodu niz leđa, sa podrhtavanjem estremiteta i osjetljivošću na hladan vazduh i promaju. Tremor.

Još jedan od karakterističnih simptoma slike Gelsemiuma je odsustvo žeđi i pored povišene temperature, suve bukalne sluzokože.

Mentalna slika praćena je nezainteresovanošću, otupljenošću, pacijent želi da ga ostave na miru.

Eupatorium Perfoliatum Pored Gelsemiuma i ovaj homeopatski lijek je često indikovan kod gripa, i zbog sličnosti u simptomatološkoj slici sa Gelsemiumom, potrebno je utvrditi dobro simptome pacijenta po pitanju modaliteta po kojima se ova dva lijeka razlikuju. Karakteristika Gelsemiuma je lomnost i bol u mišićima, dok je kod Eupatoriuma bol izražena u kostima i to skoro svim od ruku, ramena, nogu, naročito potkoljenicama, leđima i kukovima. Bol može biti dosta jaka i to pacijentima najviše smeta. Opisaće bol kao da su mu kosti polomljene a zglobovi razglavljeni. S bolom ide i nervoza i uznemirenost, kao i potreba da se kreće da ublaži bol. Suprotno

od nepokretnosti i osjećaja velike fizičke slabosti kod Gelsemiuma.

Jos jedna razlika i potvrđujući simptom jeste žeđ koju pacijent osjeća kod Eupatorijuma a koja je odsutna u slici Gelsemiuma.

Baptisia Homeopatski lijek indikovan za influencu kod koje se simptomi razvijajo brzo i intenzivniji su u poređenju sa simptomima Gelsemiuma. Kao i kod Gelsemiuma prisutna je muskularna slabost i bolovi u mišićima. Lice pacijenta je obično crveno sa kongestijom u glavi koja se manifestuje vrućinom i otečenošću, pogotovo očnih kapaka. Razlika u odnosu na Gelsemium kod koga pacijent osjeća težinu u očima i teško podiže gornje kapke. Često pacijent osjeća vrućinu i kongestiju samo u glavi dok je ostali deo tijela hladan. Jedan od čudnih i specifičnih mentalnih simptoma Baptisie je osjećaj da je pacijent rasturen u sto komada koje pokušava da ponovo sastavi. U praksi se ovo ne mora doslovno manifestvati, ali će pacijent koristiti žargonsku riječ da se osjeća “rasturen”.

Osim homeopatskih ljekova koji se koriste kada se pojave simptomi gripa, postoje i homeopatski ljekovi za prevenciju i ublažavanje simptomatoloske slike ako bolest nastupi. U Evropi i Sjevernoj Americi veoma popularan, najpripisivaniji, kako od strane homeopata, tako i od strane ljekara, a najprodavaniji homeopatski lijek u apotekama je OSCILLOCOCCINUM. On se uobičajeno pripisuje radi imunizacije još u jesen sa jednokratnom upotrebom, obično jednom nedjeljno u roku od 6 konsekutivnih nedjelja.

INFLUENZINUM je homeopatski preparat koji se pravi od homeopatskog rastvora virusa Influence, izazivača epidemije u datoj sezoni gripe i miješa se zajedno u jedan kombinovani lijek sa virusma influence prethodnih epidemija u svrhu imunizacije.

Oba lijeka, Oscillococcinum i Influenzinum mogu se uzeti na samom početku pojave simptoma gripe u svrhu liječenja i ublažavanja kako simptoma tako i posljedica prelezanog gripa.

Mogu se kombinovati sa homeopatskim lijekom koji je indikovan kod pacijenta i individualno odabran prema njegovoj simptomatoloskoj slici, kako je gore navedeno i objašnjeno.

49

CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

BUDITE OPREZNI U NASTUPAJUĆIM HLADNIM DANIMA (Preporuke za zaštitu zdravlja od hladnoće) Meteorolozi upozoravaju da se narednih dana očekuju veoma niske temperature i hladno vrijeme koje će zahvatiti teritoriju Crne Gore. S obzirom na to, upozoravaju se građani na oprez i potrebu zaštite od pothlađivanja, smrzavanja ili povreda nastalih zbog vremenskih neprilika. Posebno rizičnoj grupi pripadaju stari i djeca, koji su osjetljiviji na djelovanje niske temperature.

Takođe se savjetuje oboljelim od srčanih bolesti kao i respiratornih bolesti izbjegavanje izlaganja niskim temperaturama, naročito u ranim jutarnjim i večernjim satima.

Osnovna preporuka je izbjegavanje izlaska po hladnoći, sem u situacijama kada je to neophodno.

Pri izlasku iz kuće potrebno je zaštiti glavu kapom (preporučuje se od vune), usta i nos zaštiti šalom, kako se ne bi direktno udisao ledeni vazduh, dok lice i ruke treba zaštiti masnom kremom, i rukavicama dodatno. Od posebnog je značaja izabrati odgovarajuću odjeću i obuću. Savjetuje se oblačenje pamučne i vunjene odjeće u više slojeva. Jakne bi trebalo da budu nepropustljive za vlagu, otporne na uticaj vjetra i hladnoće. Obuća bi trebalo da je udobna, nepropusna za vlagu, sa toplim ulošcima, a obavezno sa gumenim đonom koji onemogućava klizanje.

Savjetuje se da pažljivo birate put kojim hodate, izbjegavajući hodanje po zaleđenim površinama, kako ne bi došlo do klizanja,

50

padova i mogućih lomova.

Ukoliko ipak dođe do pada, preporuka je da se u što kraćem vremenskom periodu obratite najbližoj zdravstvenoj ustanovi kako bi se obezbijedila neophodna stručna pomoć.

U slučaju pojave simptoma koji ukazuju na pothlađivanje organizma (osjećaj hladnoće i drhtavice, ukočenost lica i prstiju na rukama i nogama, gubitak osjećaja u tim dijelovima tijela, teškoće pri hodanju, iscrpljenost) potrebno je potražiti hitnu medicinsku pomoć što je prije moguće. Ukoliko se osoba nalazi u udaljenom području, trebalo bi pozvati hitnu medicinsku pomoć. U tom slučaju, savjetuje se postepeno zagrijavanje tijela i uzimanje gutljaj po gutljaj tople tečnosti (nikako vrele).

Tokom dana trebalo bi konzumirati tople napitke, najbolje nezaslađeni čaj. Važno je i uzimati namirnice koje sadrže vitamine u viskoj koncentraciji. Alkohol i velike količine kofeina bi trebalo izbjegavati u potpunosti, jer izazivaju širenje krvnih sudova i dodatni gubitak tjelesne toplote. Preporučuje se i izbjegavanje zatvorenih prostora u kojima boravi veliki broj ljudi, kako bi se prevenirao prenos respiratornih infekcija.

Preporuke su i da češće kontaktirate članove porodice, prijatelje i komšije koji većinu vremena provode sami (naročito starije ili bolesne osobe).

Institut za javno zdravlje Crne Gore Centar za promociju zdravlja Centar za zdravstvenu ekologiju

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF

t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vreÄ&#x2021;ice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo KosiÄ&#x2021; bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

Istine i zablude

VITAMINI I MINERALI Da li ste znali da na vaše raspoloženje može znatno da utiče ono što jedete tokom dana? Postoje određeni vitamini i minerali koji su potrebni organizmu da bi bolje funkcionisao, ali i da bi se smanjio nivo stresa u organizmu, čime će se znatno poboljšati vaše raspoloženje. Nedovoljan unos nekog vitamina ili minerala može organizam izbaciti iz ravnoteže i prouzrokovati i neke zdravstvene probleme.

Vitamini i minerali su neophodni za pravilno funkcionisanje organizma?

ISTINA - Vitamini i minerali su prijeko potrebni za zdravo funkcionisanje organizma jer učestvuju u različitim biohemijskim procesima.

Budući da ih naše tijelo ne može samo sintetisati, moramo ih unositi u organizam hranom ili dodacima - suplementima. Oni imaju direktan uticaj na razmjenu materija u tijelu, razvoj, rast, nivo energije u ogranizmu, odbrambene sposobnosti, intelekt i sl. Dakle, naša fizička i mentalna kondicija, tokom cijelog života se nalazi na milost i nemilost vitamina i minerala.

Više vitamina i minerala znači i više zdravlja?

ZABLUDA - Nedostatak vitamina i minerala često dovodi do bolesti, ali i prevelik unos može imati negativan efekat. Prekomjerno unošenje može narušiti prirodnu ravnotežu hranjivih materija, neki vitamini (A, D, E i K) mogu biti i toksični. Ipak, većina ih se topi u vodi i organizam ih izlučuje mokraćom. Britanski naučnici ističu da je najveći problem u neumjerenosti. Neki ljudi, ne vodeći računa o propisanim dozama, uzimaju vitaminske dodatke sa pretpostavkom, ako su vitamini dobri za zdravlje, što više ih uzmu to bolje, što naravno nije tačno. Posebnu pažnju bi trebale obratiti žene za vrijeme trudnoće ili osobe koje uzimaju neke ljekove.

Postoji više grupa vitamina i minerala?

ISTINA - Vitamine dijelimo u dvije grupe: 1. hidrosulubilni - vitamini topivi u mastima (A, D, E i K vitamin), 2. Liposolubilni - vitamini topivi u vodi (vitamin C, skupina vitamina B, folna kiselina). Vitamini topivi u mastima mogu se dugo zadržati u organizmu i nakupljaju se u njemu pa ih treba oprezno uzimati da ne dođe do hipervitaminoze. Vitamini topivi u vodi ne mogu se značajno uskladištiti u organizmu, brzo se izlučuju i rok trajanja im je kraći pa ih trebamo svakodnevno uzimati.

Minerali se dijele na makrominerale (kalcijum, magnezijum, fosfor, natrijum, kalijum, gvožde i drugi) i na oligoelemente (hrom, kobalt, mangan, selen, fluor...). Da bi se povećala apsorbcija minerala oni se heliraju - hemijski obrađuju posle čega mijenjaju naelektreisanje. Minerali se oblažu u neku amino kiselinu ili so kao što je glukonat, citrat, pikolinat, aspartat jer ovako obrađene minerale organizam bolje prihvata i apsorbuje.

Vitamini i minerali se razlikuju?

ISTINA - Osnovna razlika između vitamina i minerala je u tome što vitamini potiču iz organskih materija, a minerali iz neorganskih. Vitamine nalazimo u živim sistetmima: biljkama i životinjama, odnosno, u voću, povrću i namirnicama životinjskog porijekla, dok se minerali izvorno kriju u vodi i zemlji. Nalazimo ih i u biljkama i životinjama, jer ih biljke apsorbuju iz zemlje i vode, a životinje se hrane biljkama.

Vitamini su više od minerala potrebni organizmu?

ZABLUDA - Organizmu su jednako potrebni i vitamini i minerali. Oni imaju paralelno dejstvo. Unos vitamina bez minerala neće dati očekivani efekat, jer minerali igraju važnu ulogu u apsorbciji vitamina.

52

Nedostatak vitamina može izazvati pad imuniteta?

ISTINA - Smatra se da usljed nedostatka vitamina najčešće dolazi do pada imuniteta i nastanka oboljenja. Naš organizam najbolje može da iskoristi vitamine i minerale iz hrane, tj iz prirodnih izvora. Redovno unošenje vitamina je odličan način prevencije pojedinih bolesti, između ostalog i onih težih, poput srčanih bolesti i raka.

Minerali imaju važnu ulogu u održavanju dobrog zdravlja?

ISTINA - Minerali su elementi neophodni za normalno funkcionisanje organizma, oni su katalizatori u nervnim reakcijama, mišićnim kontrakcijama i metabolizmu hranjivih sastojaka iz hrane. Veoma su važni za psihološke procese, jačanje koštane strukture i u očuvanju srca, mozga, mišića i nervnog sistema.

Iako su u organizmu potrebni u vrlo malim količinama, smatra se da su minerali čak važniji od vitamina, jer tijelo može da sintetiše neke vitamine, ali nijedan mineral.

Minerali su nosioci životnih funkcija, neobično važni za biohemijske procese. Za normalan rad organizma potrebno je oko osamnaest poznatih minerala.

Antioksidanti su posebna grupa vitamina i minerala?

ISTINA / ZABLUDA - Antioksidanti mogu biti vitamini, minerali i drugi nutrijenti. Oni održavaju zdravlje, snagu i štite organizam od dejstva slobodnih radikala koji uništavaju ćelije i tkivo. Jačaju imunološki sistem, podmlađuju organizam i smanjuju rizik od nastanka raznih bolesti.

Zdrav organizam, a naročito mlad, proizvodi dovoljno antioksidanata za neutralisanje razarajućeg dejstva slobodnih radikala, ali stariji, ili bolešću i fizički isrcepljeni organizmi nisu u stanju da obezbijede dovoljno antioksidanata pa ih moraju dodatno unositi putem dodataka ishrani.

Sintetički vitamini imaju istu vrijednost kao i prirodni?

ZABLUDA - Svježe organsko ili domaće voće i povrće su najvrijedniji prirodni izvor svih prijeko potrebnih materija pa tako i vitamina. Ukoliko ih konzumiramo redovno, apsolutno se ne trebamo brinuti o tome unosimo li dovoljno vitamina i ostalih neophodnih nutrijenata. U tom slučaju najčešće nam nisu potrebni vitaminski dodaci. Sintetički vitamini su zapravo izolovani vitamini. To znači da ne dolaze u paketu sa drugim antioksidansima i fitonutrijentima koji, između ostalog, kontrolišu način kako će ih tijelo prepoznati i iskoristiti, što je zapravo osnovni preduslov za potpunu funkcionalnost vitamina.

Sintetički vitamini i prirodni vitaminski suplementi se razlikuju?

ISTINA - Korištenje vitaminskih dodataka u obliku tableta i kapsula, u situacijama pojačane potrebe za vitaminima, je dobo rješenje, ali u tim slučajevima vrlo je važno znati jesu li takvi pripravci prirodni ili sintetički. Sintetički vitamini su poznati i kao laboratorijski izolovani vitamini promijenjene strukture i sastava. Za razliku od njih, prirodni vitaminski suplementi su proizvedeni tako da je u potpunosti očuvana njihova molekularna i biohemijska struktura. U procesu njihove proizvodnje nisu korištene hemikalije, aditivi i ostali štetni dodaci i kao takvi ne predstavljaju prijetnju za zdravlje.

Za razliku od prirodnih, većinu sintetičkih vitamina organizam daleko teže apsorbuje a puno brže eliminiše, pa je iz tog razloga njihova djelotvornost umanjena.

Nemaju svi iste potrebe za vitaminima i mineralima?

ISTINA - Potrebe za vitaminima i mineralima variraju i određene životne okolnosti zahtijevaju povećan unos. Preporučena dnevna doza vitamina je nešto viša kod starijih osoba i kod osoba sa narušenim imunitetom, kod pušača, trudnica i dojilja, sportista i kod osoba izloženih teškom fizičkom radu itd.

Namirnice koje sadrže potrebne vitamine: - Vitamin B1: integralne žitarice, tjestenina i hljeb, kvasac, mlijeko, jetra, riba, pečurke, povrće, voće, orasi, bademi, soja, smeđi pirinač.

- Vitamin B2: mlijeko i mlječni proizvodi, meso, jetra, soja, žitarice, razno voće i povrće. - Vitamin B3: kvasac, kikiriki, meso, riba, jetra, cijela zrna žitarica. - Vitamin B6: meso, jetra, kvasac, riba, grašak, spanać, sočivo, soja, jaja, banane, kikiriki.

- Vitamin B12: jetra, bubreg, školjke, riba, jaja, mlijeko, sirevi. - Vitamin C: šipak, paprika, kelj, brokoli, spanać, kisjeli kupus, paradajz, pomorandža, limun, crna ribizla, jagode, mandarine. - Vitamin A: jetra, sir, punomasno mlijeko, morska riba, šargarepa, peršun, spanać, kelj, brokoli, endivija, dinje, marelice. - Vitamin D: riblje ulje, riba, mlijeko i mliječni proizvodi, žumance, kvasac, jetra.

- Vitamin E: biljna ulja, suncokretovo ulje, bademi, kikiriki, jaja, mlijeko, pšenične klice, različito voće i zeleno lisnato povrće.

Namirnice koje sadrže potrebne minerale: - Folna kisjelina: jetra, bubrezi, zeleno lisnato povrće, kvasac, orasi. - Bakar: suncokret, kikiriki, soja, kvasac, bademi, susam, grašak.

- Cink: ostrige, govedina, sir, soja, tunjevina, pivski kvasac. - Kobalt: školjke, riba, crveno meso, mleko, soja. - Mangan: raž, ječam, spanać, grašak, zelena salata, zob. - Fluor: pirinač, luk, soja, spanać, krompir, kelj, mlijeko. - Natrijum: usoljene namirnice.

- Gvođže: zob, grašak, soja, ostrige, goveđa i teleća jetra. - Jod: bakalar, haringa, školjke, rakovi. - Magnezijum: lisnato povrće, bademi, smeđi pirinač, zob.

Prije uzimanja vitaminskih i mineralnih dodataka posavjetujte se sa ljekarom, nutricionistom ili farmaceutom, koji će utvrditi koji vitamini ili minerali i u kojoj dozi su vam potrebni.

53

Trovanje etiolom Prim. dr Sabahudin Pupović, spec. interne medicine Zavod za hitnu medicinsku pomoć CG - Jedinica Plav Organofosfati su jedinjenja koja imaju izraziti afinitet prema nervnom tkivu, odnosno prema enzimu acetilholinesterazi kojeg, inhibiraju i onemogućavaju vezivanje neurotransmitera acetilholina za svoje receptore. Kao posljedicu toga imamo nakupljanje acetilholina, što izaziva kontinuirane grčeve mišića.

Organofosforni insekticidi su visokotoksicni estri fosforne, tiofosforne i ditiofosforne kiseline veoma potentnih insekticidnih osobina. Unijeti u organizam se u velikoj mjeri, skoro potpuno metabolisu u jetri gdje se vecina ovog insekticida pretvara u jos toksicniji oblik”letalna sinteza”.

Insekticidi su hemijska sredstva za uništvanje štetnih nametnika u poljoprivredi, šumarstvu, komunalnoj higijeni, veterini, domaćinstvima itd.

Pri inhibiciji organofosforna jedinjenja fosforiliraju (ireverzibilno). Prilikom aplikacije PAMA-a dolazi do spajanja oksimske grupe ovog protivotrova i kompleksa organofosfata - enzima.

PAM djeluje tako da se organofosforno jedinjenje odcijepi a zatim

54

hidrolizira, što rezultira reaktivacijom enzima.

Načini unosa otrova su: oralni, dermalni i inhalacijom.

Opšti principi terapije trovanja Odrzavanje vitalnih funkcija; Prevencija resorpcije otrova; Eliminacija otrova; Simptomatska terapija; Primjena antidota.

Vrste akutnih trovanja Nestručno rukovanje i skladištenje; Slučajna trovanja (zades); Namjerna (samoubilačka, kriminalna, teroristička).

Put unošenja otrova je jedan od ključnih faktora koji projektuje u velikoj mjeri ishod trovanja.

Klinička slika trovanja - inhibicija aktivnosti acetilholinesteraze mozga (nervnog tkiva), krvi i drugih tkiva što rezultira skupljanjem acetilholina na centralnim i neuroefektornim sinapsama holinergickog nervnog sistema.

- glavobolja, - uznemirenost, - vrtoglavica, - znojenje, - hipersalivacija, - povraćanje, - bolovi u predjelu želuca (spastički), - hiperkinezija i grčevi (bradikardija), - spoor, - koma, - prestanak disanja i rada srca.

Terapija trovanja sa organofosfatima Teapija je specificna (antidotska), simptomatska ili detoksikaciona. Bilo kojoj vrsti terapije prethodi kardiopulmnlna reanimacija. Primjenjuju se prekid apsorpcije otrova, pranje kože

i ostale mjere.

Antidoti su atropin i reaktivatori acetilholinesteraze (oksimi). Atropin je farmakoloski antagonista acetilholina ali samo na postganglijskim i skeletnim nervnim završecima. Daje se intravenski i intramuskularno na 10 minuta do znakova hiperatropinizacije (crvenilo lica, suva usta i jezik, midrijaza i tahikardija, a onda se atropin daje u dozi održavanja tokom nekoliko dana.

Reaktivatori acetilholonesteraze se daju u dozi 2g dnevno (4x500mg).

Simptomatska terapija se daje prema potrebi (diuretici, kardiotonici, antikonvulzivi, antiaritmici i antibiotici).

Detoksikacija se vrši forsiranom diurezom, hemoperfuzijom. Hemodijaliza i zamjena plazme se mogu primijeniti ali su manje efikasne zbog velikog afiniteta i brzog vezivanja organofosfata za tkiva.

Mjere profilakse - Striktno se pridrzavati uputstva za skladištenje i upotrebu insekticida; - Držati van domašaja djece; - Ne koristiti insekticide u liječenju ljudi!!!

PSIHODERMATOLOGIJA:

kada um i koža međusobno reaguju

Dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog PZU „Dr Kovačević”, Budva

Psihodermatologija je relativno nova disciplina u psihosomatskoj medicini koja se bavi interreakcijom uma i kože. Ove dvije discipline su povezane prirodno već na embrionalnom nivou preko ektoderma. Zaista, postoji vrlo kompleksno međudjelovanje između kože, neuroendokrinog i imunološkog sistema. Koža reaguje i na spoljašnje i na unutrašnje stimuluse; koža osjeća i integriše znakove spoljašnje životne sredine i prenosi unutrašnja stanja organizma u spoljašnji svijet koji ga okružuje.

Tačna učestalost kožnih oboljenja, gdje psihološki faktori utiču na kožu i pojavu bolesti kože se ne zna, ali se ocjenjuje da 25% do 33 % bolesti kože nastaju pod uticajem različlitih stadijuma psiholoških poremećaja. Naučnici su dokazali, sa druge strane, da stimulusi koje koža prima mogu uticati na imunološki, endokrini i nervni sistem na lokalnom i centralnom nivou. Kod mnogih oboljenja, kao npr. kod atopijskog dermatitisa, nivoi

56

faktora rasta i neuropeptida, kao što su substancija P u tkivu, su povezani sa patogenezom bolesti i markeri su aktivnosti ove bolesti.

Kao što je naše znanje u psihoneuroimunologiji u porastu, uloga neuropeptida, hormona i neurotransmitera u psihodermatološkim bolestima postaje sve evidentnija! Za još bolje razumijevanje patogeneze, etiologije i terapije psihokutanih bolesti potrebno je znanje i iz psihoneuroimunologije.

STRES predstavlja unutrašnju i spoljašnju silu koja prijeti da poremeti homeostatsku ravnotežu organizma. Organizam ima sposobnost da se prilagodi akutnim homeostatskim izazovima; međutim, hronicitet dovodi do iscrpljenosti i bolesti kože ili do reaktivacije već postojećih dermatoza. Stres aktivira dva glavna neuronalna puta: hipotalamično-hipofizarno-adrenalnu osu i simpatički nervni sistem. Identifikacija spoljašnjeg

stresa u mozgu rezultira aktivacijom paraventrikularnih nukleusa i hipotalamusa i locus ceruleus-a. Corticotropin - releasing faktor se izlučuje u hipotalamusu i transportuje kroz portalnu cirkulaciju do hipofize gdje indukuje oslobađanje adrenokortikotropnog hormona iz prednjeg režnja hipofize u opštu cirkulaciju. Ovo dovodi do lučenja glukokortikoida i kateholamina iz nadbubrežne žlijezde. Kortizol djeluje kao negativna povratna informacija na hipotalamus i sprečava dalje oslobađanje kortikotropnog – realising (oslobađajućeg) faktora. Ćelije locus ceruleus-a aktiviraju simpatički sistem što rezultira lučenjem adrenalina i norepinefrina. I kateholamini i kortizol imaju snažne efekte na imuni sistem. Oni moduliraju ćelije koje prezentuju antigene i makrofage i inhibiraju njihovu aktivnost i produkciju interleukina – IL-12 i IL-18. Oni takođe posreduju u diferencijaciji „naivnih“ T-helper ćelija (TH) u TH2, na štetu razvoja TH1. Ovo predstavlja ravnotežu ka humoralnom imunitetu i aktivira B ćelije, mastocite i eozinofile što posljedično pojačava alergijski inflamatorni odgovor. Nervni završeci senzornih nerava u koži oslobađaju neuropeptide, kao što su calcitonin gene-related peptide i substanca P, koji imaju različite efekte

na lokalni inflamatorni odgovor. Sve se ovo dešava kod mnogih mukokutanih bolesti!

Proces DIJAGNOSTIFIKOVANJA kod pacijenata koji imaju kožne bolesti sa skrivenom psihijatrijskom komponentom obuhvata nekoliko dimenzija. Evaluacija ovih dimenzija igra glavnu ulogu u kreiranju efikasnog plana terapije i uključuje: 1. Uspostavljanje dobrog odnosa pacijent-ljekar; 2. Procjena pacijentovog nivoa funkcionisanja kao i razlilčitih fizičkih i psihosocijalnih stresora koji mogu da utiču na nivo funkcionisanja; 3. Procjena istovremenih afektivnih komponenti koje utiču na nivo funkcionisanja; 4. Mjerenje prisustva sekundarnih problema; 5. Odlučivanje o stvarnom i autentičnom kvalitetu konsultacije.

Za procjenu pacijenata sa psihokutanim oboljenjima se koristi mnogo psiholoških testova (Symptom Checklist-90Revised, Beck Depression Inventory,

57

Hospital Anxiety and Depression Scale, Dysmorphic Concern Questionnaire, Dermatology Life Quality Index, Skindex Questionnaire i Marburg Skin Questionnaire).

Ne postoji univerzalno prihvaćena klasifikacija psihodermatoloških bolesti. Koo i Lee su opisali najčešće upotrebljavanu klasifikaciju koja uključuje: 1. PSIHOFIZIOLOŠKE BOLESTI: bolesti kože su uzrokovane ili do egzacerbacije (vraćanja) dolazi zbog pishološkog stresa. Iskustvo pacijenata pokazuje jasnu i hronološku povezanost između stresa i egzacerbacije bolesti. Primjeri: atopijski dermatitis, psorijaza i akne.

2. PSIHIJATRIJSKE BOLESTI I DERMATOLOŠKI SIMPTOMI: nema spontanog kliničkog stanja na koži i sve izgleda na koži kao samo-izazvano. Ove bolesti su uvijek udružene sa skrivenom psihopatologijom i poznate su kao stereotipi psihodermatoloških bolesti. Primjeri uključuju: dermatitis artefacta, trihotilomaniju, neurotične ekskorijacije, bolesti dismorfoze tijela.

3. DERMATOLOŠKE BOLESTI SA PSIHIJATRIJSKIM SIMPTOMIMA: emocionalni problemi su više izraženi kao posljedica kožnog oboljenja i psihološke posljedice su mnogo jače nego prvo nastali fizički problemi na koži. Primjeri: vitíligo, alopecia areata, acne excorie i ihtioza.

4. OSTALO: nekoliko drugih bolesti, uključujući i nus pojave psihijatrijske i dermatološke terapije.

NAJČEŠĆE PSIHOKUTANE BOLESTI PSORIJAZA. Stres kao okidač za inicijalnu pojavu ove bolesti se pronalazi u 44% pacijenata, a vraćanje ove bolesti (rekurentne epizode) sa 80%. Problemi u socijalnom i profesionalnom funkcionisanju su često prisutni.

ATOPIJSKI DERMATITIS. Stresni životni događaji se povezuju sa 70% pacijenata oboljelih od ove bolesti. Nisko samopouzdanje, međuljudski i porodični stres i psihosocijalni problemi su vrlo često prisutni.

DERMATITIS ARTEFACTA. Samouzrokovane lezije na koži koje pacijent obično negira. Lezije su obično bilateralne i lako dostupne dominantnoj ruci. Mogu imati bizarne oblike sa oštrim geometrijskim ili uglovitim granicama. Mogu se pojaviti kao opekotine, purpurne lezije, bule, ulkusi, eritem i edem. Pacijenti ih mogu uzrokovati trljanjem, grebanjem, sisanjem, sječenjem ili udaranjem ili aplikacijom toplote, kaustika ili boja.

TRIHOTILOMANIJA. Bolest poremećaja kontrole impulsivnosti. Karakteriše se rekurentnim čupkanjem vlastite kose

58

što rezultira vidljivim gubitkom kose. Anksioznost, depresija, poremećaji prilagođavanja, zlostavljanje u djetinjstvu ili trauma, kao i opsesivno-kompulzivni sindrom mogu biti udruženi sa ovom bolešću.

POREMEĆAJI ISHRANE. Pacijenti sa anoreksijom neurozom (anorexia neurosa) ili bulimijom mogu imati niz znakova na koži i simptoma koji mogu pomoći pri postavljanju dijagnoze ove kompleksne bolesti. Dermatološki simptomi su rezultat neishranjenosti, gladi, samoizazvanog povraćanja, upotrebe laksativa, emetika ili diuretika.

DERMATOLOŠKI SIMPTOMI KAO NUS POJAVA RAZLIĆITIH DERMATOLOŠKIH ILI PSIHIJATRIJSKIH TERAPIJA. Različiti psihotropici mogu izazvati neželjene kožne problema - SSRI, triciklični antidepresivi, stabilizatori raspoloženja i antipsihotici… Antidepresivi mogu izazvati toksičnu epidermalnu nekrolizu, Steven-Johnson sy, leukocitoklasni vaskulitis i fotodermatitis. Litijum, koji se često koristi kod bipolarnih poremećeja, može izazvati ozbiljne kožne manifestacije.

S druge strane, kortikosteroidi, koji se koriste kod kožnih oboljenja mogu uzrokovati psihijatrijske simptome, kao što su kognitivni poremećaji, poremećaji raspoloženja, depresija, delirijum ili psihoze.

TERAPUETSKI PRISTUPI Glavni pristup psihodermatološkim bolestima je empatički: dobar odnos ljekar-pacijent i timski pristup koji podrazumijeva saradnju psihijatra, dermatologa i socijalnog servisa. Cilj liječenja je da se poboljša funkcionisanje pacijenta, smanji fizički stres, poboljša poremećaj spavanja, kontrolišu psihijatrijski simptomi kao što su anksioznost, depresija, socijalno povlačenje i izolacija i nizak nivo samopoštovanja.

Upotrebljavaju se i farmakološki i nefarmakološki terapijski modaliteti. Koriste se antidepresivi, anksiolitici, antipsihotici i topikalni dermatološki preparati. Antiderpresivi i SSR-i (selektivni inhibitori preuzimanja serotonina) pokazuju svoj efekat kroz antihistaminski, antiholinergički efekat i kroz blokadu lučenja serotonina. Antipsihotici se upotrebljavaju kao monoterapija ili za pojačanje dejstva drugih lijekova, kod pacijenata sa iluzijom parazitoze i mnogo češće kod trihotilomanije.

Od nefarmakoloških tretmana se koriste suportivna psihoterapija, kognitivna bihejvioralna terapija, hipnoza, relaksacioni trening, biofeedback, terapija stresa… U posljednje vrijeme se za liječenje psihokutanih bolesti osnivaju posebne psihodermatološke klinike i prave udruženi timski dermatološko-psihijatrijski programi liječenja kao podrška pacijentima i njihovim porodicama.

Kako obnoviti oštećenu kožu Maja Mijanović, dipl. ph Koža, kao jedinstven organ neophodan za preživljavanje, sa površinom i od 2m2, ima brojne bitne uloge: FIZIČKE BARIJERE - sprječava gubitak vode, prodiranje agenasa iz spoljašnje sredine i ublažava fizičke traume; ZAŠTITNE BARIJERE sa prisutnom specifičnom mikrobiotom i prisutnim receptorima urođenog imuniteta TLR2 (na keratinocitima); značajnom regulatornom ulogom (u kontrolisanju temperature tijela) ulogom u stvaranju vitamina D, senzitivnom ulogom u primanju čulnih nadražaja (osjećaj za dodir, toplotu, hladnoću, bol) i konačno estetskom ulogom.

Zarastanje rana fizički oštećene kože počinje kao prirodan proces koji zahtijeva redovno praćenje u cilju sprečavanja infekcija i/ili inflamacija udruženih sa diskomforom i nekada može imati značajan psihološki uticaj na čovjeka.

Mehanizmi zacjeljivanja kože su kompleksni. Sve napadnute strukture kože podliježu sukcesivnim fazama obnavljanja: reaguju krvni sudovi, zaustavlja se krvarenje i inflamacija i intenzivira se ćelijska proliferacija pod uticajem faktora rasta. Zarastanje rana se odvija kroz 3 važne sukcesivne faze: 1. Eksudativna / infamatorna faza, kratkotrajna (2-4 dana) tokom koje se rana zatvara, eliminišu ostaci kože i formira krusta.

2. Faza proliferacije, epidermanog obnavljanja (10-15 dana) tokom koje se obnavlja bazalni sloj epidermisa i remodeliraju oštećena tkiva pod dejstvom faktora rasta (GF):VEGF, NGF, TGF. 3. Faza diferencijacije, epidermalnog i dermalnog sazrijevanja (nakon 20-og dana) tokom koje se regenerišu razičiti slojevi epidermisa i remodelira dermis.

60

Bez obzira na uzrok i veličinu, svaku ranu je potrebno zbrinuti na pravilan način kako bi se smanjila mogućnost nastanka ožiljaka. Zacjeljujući dermo-kozmetički proizvodi za tretman manjih rana kao i za njegu ili optimizaciju procesa obnavljanja kože po završetku tretmana koji je odredio doktor, treba da obezbijede okruženje pogodno za obnavljanje kože. Birajte proizvode za njegu rana koji sadrže umirujuće aktivne sastojke u cilju borbe protiv diskomfora i svraba koji se obično pojačavaju tokom faze 2. Proizvodi takođe moraju da sadrže antibakterijske sastojke koji sprečavaju bakterijsku proiferaciju kao i sastojke koji intentzivno unapređuju regeneraciju kože.

Uriage dermatološka laboratorija je za srce formule Bariederm Cica kreme odabrala kombinaciju patentiranih aktivnih sastojaka, koji limitiraju formiranje ožiljka i poboljšavaju njegov izgled:

Poly-2P kompleks® (mješavina pirolidon i fosforilholin polimera) i Smektit koji imaju efekat „bandaže“ u cilju izolovanja i zaštite kože od spojašnjih agenasa.

Glukonati bakra i cinka limitiraju proliferaciju bakterija.

Glukonatne soli kao organska jedinjenja su više biokompatibilna sa kožom i veoma se dobro podnose u poređenju sa sulfatnim mineralnim solima. Dodatno, Uriage Termalna Voda (u koncentraciji od 30%) umiruje crvenilo, peckanje i iritacije krhke oštećene kože i unaprjeđuje sintezu ključnih gradivnih proteina kože (filagrina i klaudina) čime se dodatno pojačava regeneraciju kože.

Najnoviji patentirani GF – kompleks za regeneraciju kože® koji stimuliše faktore rasta (NGF, VEGF, TGF) i podstiče zarastanje i dubinsko obnavljanje tkiva.

Pantenol sa Hijaluronskom kisjelinom, unapređuje dermalnu i epidermalnu regeneraciju.

posjekotine

pelenski ojed

ogrebotine, poderotine

nakon depilacije

ujedi insekata

lezije, nakon operacija

površinske opekotine

nakon tetoviranja

Dermatološka laboratorija Uriage je kreirala novi proizvod Bariederm Obnavljajuću Cica kremu koja UMIRUJE, IZOLUJE, PROČIŠĆAVA I OBNAVLJA STRESIRANU KOŽU Ova krema djeluje na sve faze procesa zarastanja kože sa prisutnim ranicama, ogrebotinama, posjekotinama, površinskim opekotinama, sklone iritacijama, nespecifičnim inflamacijama, perioralnom dermatitisu ili kožu koja je bila pod uticajem spoljašnjih stresogenih faktora(laserskih tretmana,pilinga,specifičnih kozmetičkih procedura).

Obnavljajuća Bariederm CICA KREMA sa Cu-Zn je jedinstvena formula trostrukog dejstva:

1. Trenutno i dugotrajno štiti kožu i olakšava bol i diskomfor; 2. Umanjuje lezije i unapređuje granulaciju u cilju obnavljanja kože; 3. Reoblikuje dermis i epidermis.

Studije: crvenilo: -85% za 21 dan; bol: -81% za 5 dana; unaprjeđenje zarastanja: +83% za 21 dan.

Dodatno, dva inovativna preparata pružaju koži brzo i ciljano antimikrobno i antiinflamatorno dejstvo obzirom da su pojačana patentiranim TLR2 regulišućim kompleksom koji redukuje lučenje IL-8 uzrokovano prisustvom mikroorganizama P.acnes, M.furfur, S.aureus.

Bariederm CICA - GEL za pranje kože Nježna, hipoalergena, bezmirisna baza bez sapuna predstavlja svakodnevnu higijenu za iritiranu ili atopijsku kožu podložnu sekundarnim infekcijama. *Klinička studija pokazuje veoma visoku podnošljivost ovog proizvoda kod zapaljenskih polja atopijskog dermatitisa tretiranog kortikosteroidima.

Bariederm CICA - SPREJ sa Cu-Zn Brzo apsorbujuća tekstura namijenjena vlažnim iritiranim područjima kože koja su podložna sekundarnim infekcijama: kožni pregibi, dekubiti, koža sklona atopiji.

61

Maloljetnička delinkvencija Nikoleta Dajković Dip. spec. socijalnog rada i socijalne politike Usljed poboljšanja životnog standarda, širenja tendencije za vođenje, tako reći, modernog života koji zahtijeva ,,brzo življenje“ tj. manje slobodnog vremena, manju posvećenost porodici, a koji proizvodi veću otuđenost među ljudima, dolazi do povećanja stope kriminala a posebno maloljetničke delinkvencije.

U početku se pojam maloljetničke delinkvencije nije razlikovao od pojma kriminala, a sada o samom pojmu maloljetničke delinkvencije postoje brojna shvatanja. On se različito određuje u kriminološkoj, pravnoj, sociološkoj i pedagoškoj literaturi.

Pojam delinkvencija potiče od latinske riječi delictum što znači krivično djelo. Taj pojam obuhvata teže oblike antisocijalnog, socio-patološkog i kriminalnog ponašanja s izuzetkom ubistva, kao što su pljačka, krađa, namjerno izazivanje štete, razbojništvo, huliganstvo itd. Delinkvencija je socijalna bolest, to nije nikakva medicinska dijagnoza. Delinkventima smatramo osobe koje ne žive u skladu sa fizičkim i moralnim normama društva i koje su zbog toga trajno ili privremeno u konfliktu sa zakonima države.

62

Maloljetnička delinkvencija podrazumijeva sve oblike devijacije koji se javljaju u ponašanju maloljetnih lica. Ovaj pojam uključuje sve od antisocijalnog do asocijalnog ponašanja.

Uže shvatanje se oslanja na postojeće normativne sisteme u kojima su propisani oblici prihvatljivog ponašanja čijim se kršenjem postiže krivično djelo. Takođe treba spomenuti da se delikventne radnje ne izvode samo individualno, već i u parovima, grupama.

Uzroci maloljetničke delinkvencije Svako delinkventno ponašanje u svojoj biti izaziva težnju za kompenzacijom osjećaja manje vrijednosti. Mladi delikventi su često u sukobu s okolinom, zakonom i policijom, što kod njih izaziva dodatan osjećaj straha i nesigurnosti. Različiti su faktori koji dovode do delinkventnog ponašanja a možemo ih podijeliti na makro i mikro faktore.

Makro faktori su: ekonomski faktori/krize, rat i njegove posljedice, politički faktori, opšti (nasilni) kulturni modeli, medijske

slike, poruke i sadrĹžaji, druĹĄtvena pokretljivost â&#x20AC;&#x201C; migracije, urbanizacija, druĹĄtvena reakcija (moralna panika, rat protiv kriminala, poveÄ&#x2021;avanje represije i krĹĄenje ljudskih prava, uveÄ&#x2021;avanje ukupnog kriminala). VeÄ&#x2021;ina ovih faktora je uticala na poveÄ&#x2021;anje broja maloljetnih delinkvenata u Crnoj Gori, ali ispitivanja su pokazala da najviĹĄe utiÄ?u mikro faktori kao ĹĄto su:

t porodiÄ?ne prilike i odnosi (zanemarivanje od strane roditelja) 80% maloljetnih ispitanika u Crnoj Gori je bilo Ĺžrtva porodiÄ?nog nasilja ili zanemarivanja,

t Ă?LPMB OFVTQKFI OBTJMKF

t materijalni problemi, odgojno nepovoljne situacije (prepuĹĄtenost ulici),

t OFPSHBOJ[PWBOP TMPCPEOP WSJKFNF

Zakonski okvir za maloljetnike prestupnike u Crnoj Gori Prema Konvenciji UN o pravima djeteta, djeca koja su u sukobu sa zakonom imaju pravo na postupak usklaÄ&#x2018;en na unapreÄ&#x2018;ivanju osjeÄ&#x2021;anja dostojanstva i sopstvene vrijednosti djeteta, pravo na Ĺživot djeteta, opstanak i razvoj, nediskriminaciju.

Prevencija maloljetniÄ?ke delikvencije je jedan od glavnih prioriteta svih zemalja EU pa i Crne Gore.

Po uzoru na mnoge pravne sisteme, propisi o kriviÄ?no pravnom poloĹžaju maloljetnika u naĹĄem pravu iskazani su kroz Zakon o postupanju prema maloljetnicima u kriviÄ?nom postupku. Zakon o postupanju prema maloljetnicima u kriviÄ?nom postupku ureÄ&#x2018;uje postupanje prema maloljetniku kao uÄ?iniocu kriviÄ?nog djela ali ne i prekrĹĄaja (prekrĹĄaji su povrede javnog poretka), djetetu i maloljetniku kao uÄ?esniku postupka, koje se zasniva prema zakonu na poĹĄtovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, uz uvaĹžavanje najboljih interesa maloljetnih lica, vodeÄ&#x2021;i raÄ?una o njihovoj zrelosti, stepenu razvoja, sposobnostima i liÄ?nim svojstvima, kao i teĹžini kriviÄ?nog djela, u cilju njihove rehabilitacije i socijalne reintegracije Prema podacima Uprave policije tokom 2015. godine je registrovano 287 maloljetnih delinkvenata koji su poÄ?inili Ä?ak 362 kriviÄ?na djela. U izvjeĹĄtaju o radu Ministarstva unutraĹĄnjih poslova ukazano je da je u odnosu na 2014. godinu broj kriviÄ?nih djela bio u porastu.

NajveÄ&#x2021;a stopa maloljetniÄ?ke delinkvencije je registrovana u Podgorici, NikĹĄiÄ&#x2021;u, Bijelom Polju i Baru.

Postotak maloljetnih prestupnika raste s porastom dobi. Visoki udio u prijavljenom postotku Ä?ine maloljetnici od 16 i 17 godina.

Osobine maloljetnih delikvenata Emocionalna i socijalna nezrelost je jedna od glavnih osobina maloljetnih delinkvenata. Zatim posjeduju i

egocentriÄ?nost, zbog koje je pristup takvim osobama dodatno oteĹžan jer smatraju da su samo one u pravu. Zbog egocentriÄ?nosti oni se suprostavljaju svima u svom okruĹženju. Frustracione teorije delinkventno ponaĹĄanje posmatraju kao izraz ispoljavanja agresije. PoĹĄto osoba ne moĹže da zadovolji neke Ĺželje i potrebe ona zapada u bijes, agresivnost i ispoljava je u delinkventnom ponaĹĄanju napadom na objekte. Maloljetni delinkventi se snaĹžno odupiru kontroli i svakom pokuĹĄaju mijenjanja njihovog ponaĹĄanja, pa se zbog toga kod njih javlja i nesposobnost stvaranja prisnog dodira s okruĹženjem i osobama sa kojima Ĺžive.

Centar za socijalni rad kao organ starateljstva nadleĹžan je za sprovoÄ&#x2018;enje izvrĹĄenja vaspitnog naloga i vaspitne mjere prema Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u kriviÄ?nom postupku. On je tu da pruĹži zaĹĄtitu maloljetnicima i takoÄ&#x2018;e mora da se izbori sa maloljetnim delinkventima koji su destruktivni, impulsivni, osvetoljubivi, neprijateljski raspoloĹženi, okrutni kad im se neko suprostavi i da ih resocijalizuje kako bi se oni vratili normalnom Ĺživotu. Centri za socijalni rad su nosioci cjelokupnog struÄ?nog socijalnog rada u oblasti maloljetniÄ?ke delinkvencije.

Centar je organ opĹĄte socijalne zaĹĄtite i porodiÄ?no-pravne zaĹĄtite i zato omoguÄ&#x2021;ava pruĹžanje najadekvatnije pomoÄ&#x2021;i djeci u sukobu sa zakonom. MeÄ&#x2018;utim, ostvarivanje ciljeva socijalne zaĹĄtite zavisi od druĹĄtvenih moguÄ&#x2021;nosti i sredstava, odnosno od toga koliko su jake socijalne sluĹžbe i vaspitne ustanove, kao i kakva je povezanost svih subjekata koji se bave maloljetniÄ?kom delinkvencijom.

StruÄ?ni postupak u centru za socijalni rad omoguÄ&#x2021;ava procjenu delinkventnog ponaĹĄanja maloljetnika, prema liÄ?nosti maloljetnika, koja se sastoji od naslijeÄ&#x2018;enih i steÄ?enih osobina i reakcija na podraĹžaje koji utiÄ?u na ponaĹĄanje i prilagoÄ&#x2018;avanje sredini. Osim toga, jako bitna uloga centra je i ta ĹĄto pruĹža i savjetodavan rad roditeljima Ä?ija su djeca maloljetni poÄ?inioci kriviÄ?nih djela.

Medicinska sestra u psihijatrijskom timu i faktori koji utiču na njen rad Vukosav Delibašić, med. tehničar Odavno je čovjek shvatio da se zajedno, u kolektivu, postižu bolji rezultati rada, posebno u jednoj zdravstvenoj ustanovi gdje se malo šta može raditi izolovano od drugih radnika, nego samo zajedno, u timu, jer razvoj medicinske nauke i savremeni načini liječenja sve više zahtijevaju timski rad u zdravstvenim ustanovama, odnosno savremeno psihijatrijsko liječenje je nezamislivo je bez timskog rada. Tim je potpun na psihijatriji ako u njemu sudjeluju: psihijatar, psiholog, sociolog, socijalni radnik, radni terapeut, medicinske sestre a, po potrebi, i druga edukovana lica.

Uloga medicinske sestre u timu se odnosi na proces saradnje sa Ijekarima i ostalim članovima tima na dijagnostici i liječenju mentalno oboljelog čovjeka, gdje ona sudjeluje kao ravnopravan član, a ne kao pasivni izvršilac i nijemi posmatrač. Tim čine svi radnici koji rade na jednom odjeljenju, iako svi istog dana nijesu na poslu. Rad u smjenama je uzajamno zavisan i tijesno povezan. Radnik u svakoj smjeni mora biti zainteresovan da poslovi i u ostalim smjenama teku normalno, kako ne bi došlo do ometanja cjelokupnog rada. Zalaganjem svih u timu se razvija duh zajedništva i kolektivnosti, što se manifestuje na ukupne rezultate rada.

64

Kako na kvalitet cjelovitog rada tako i na kvalitet smjenskog rada utiču različiti faktori, kao što su: nedovoljno radnog iskustva, manjak individualne sposobnosti i lične odgovornosti, porodično stanje, život u kući i nedovoljno dnevnog odmora, starosna dob, zdravstveno stanje radnika i slično. Mnogo će bolje rezultate na poslu postići radnici iz porodica u kojima vladaju harmonični odnosi, gdje je djeci omogućen normalan razvitak i gdje o njima i kući brinu oba supružnika, tada će se oni i na poslu bolje zalagati i zračiće pozitivnom energijom, koja će se prenositi i povoljno uticati i na ostale radnike. Medicinske sestre koje su majke i supruge mnogo su više efektivno vezane za kuću i porodicu. Preko dana ih čekaju iste obaveze kao i žene koje nijesu u radnom odnosu, što im čini dodatno opterećenje, pa tako nemaju dovoljno vremena da se odmore i pripreme za posao koji ih čeka na radnom mjestu, posebno ako rade noću u smjenama. Kod nas još nije iskorijenjeno mišljenje da samo muškarci zarađuju i rade noću, a danju mogu da se odmaraju, dok ženi ostaje cjelokupna briga o djeci i kući. Tako žena, prezauzeta kućnim poslovima i obavezama oko djece, rad u ustanovi, posebno noćni, doživljava kao dodatno opterećenje pa, nažalost, s pravom ponekad zavidi onim ženama koje se brinu samo o kući i porodici.

Od funkcionalnih promjena koje utiču na kvalitet rada mogu se izdvojiti: staračka nagluvost, smanjenje oštrine vida, suženje vidnog polja, slabljenje pažnje, opadanje intelektualnih sposobnosti i slično.

Međuljudske odnose u jednom timu reguliše moralna svijest radnika, čast, pristojnost, zdrava solidamost i prijateljstvo.

Drugarstvo i solidrnost nijesu moralne vrijednosti, ako nijesu usklađeni sa interesima tima kao cjeline i ako ne služe njegovom opštem napretku u procesu liječenja. Pogrešno je i naopako shvaćanje solidarnosti štićenjem nerada ili pogrešnog rada. Nerad i izbjegavanje rada na radnom mjestu na račun kolega je na štetu bolesnika, a nije dobro ni za onoga ko se tako ponaša. Ljenjčarenje na radnom mjestu je nečasno i nepošteno i ne može čovjeka učiniti srećnim, nego je znak njegove smanjene društvene vrijednosti i najgori vid zadovoljenja njegovih potreba.

Jedna od uzvišenih Ijudskih osobina je pošteno i marljivo raditi na svom radnom mjestu, njegovati zdravo drugarstvo i solidarnost, ne podavati se negativnoj ograničenosti i stalno unapređivati svoju radnu sposobnost. Čovjek se ne može osjećati slobodnim, ako se ponaša suprotno od glasa svoje savjesti i ako ne slijedi osjećanje odgovornosti.

Na kvalitet rada i radni učinak medicinske sestre u jednom timu utiču razni faktori, kao što su: karakter ličnosti, motivcija za rad, međuljudski odnosi, radne navike i radno učenje, život u kući, starosna dob, njeno lično zdravstveno stanje i mnogi drugi, naizgled sitni faktori.

Motivacijom se postiže bolje zalaganje radnika u obavljanju radnih zadataka koji se postavljaju pred njih. Ako radnik postiže veću zaradu on nastoji da je opravda postižući bolje rezultate i time potvrdi svoju vrijednost, dobijajući šansu za usavršavanje i napredovanje u poslu. Neki radnici ne samo da su slabo motivisani za rad nego i druge podstiču na nerad, pa su šta više i uporni u nastojanju razbijanja kompaktnosti tima.

Pravi je zločin kada stariji radnici negativno utiču na mlađe i ne dozvoljavaju im da se pozitivno iskažu ili primijene bilo koje novine u radu koje su učili u školi. Potpunoj propasti kolektiva i neuspjehu vodi, ako u njemu inicijativu preuzmu neradnici i saboteri. To je naličje rada, gdje dolazi do izmjene ljudskih vrijednosti. Naravno da će se svaki pojedinac, kod koga preovladava zdrav razum i etika, snagom svoga bića boriti protiv nerada, bez obzira da li će zbog toga izgubiti neke privilegije i ličnu korist.

Materijalna situacija se takode odražava na rezultate i kvalitet rada. Danas se mnogi zdravstveni radnici nalaze u materijalnim i stambenim teškoćama, posebno srednje-medicinski kadar. Sve to utiče na život radnika, pogotovo žene, domaćice i majke, koja mora takoreći od ništa stvoriti djeci doručak, ručak i večeru i obezbjediti djeci; knjige za školu, odjeću i obuću. To umanjuje njen radni učinak u ustanovi, kao i neriješeno stambeno pitanje koje i te kako može biti krupan razlog za smanjenje radnog učinka. Radnik zbog toga postaje nervozan i mrzovoljan pa svoje nezadovoljstvo prenosi na kolege i saradnike. Loš životni

standard i svakodnevna borba za život ne može osloboditi Ijude svakodnevnih briga, ako su još dodatno prinuđeni da u slobodnom vremenu rade honorarno, njihovo interesovanje za posao u ustanovi opada, a time slabi i kvalitet rada.

Dugogodišnji rad postaje dio navike i već se ne nameće kao obaveza i teret, te tako kod starih radnika rad postaje kao nezavisni funkcionalni motiv, i njima rad postaje prijatan, dok je kod mladih radnika potreban period prilagođavanja radnoj atmosferi i timskom radu. Neka istraživanja u svijetu pokazuju da su stariji radnici sporiji, ali da prave manje grešaka na poslu, samo zbog toga što imaju više radnoga iskustva, zato se pad radne sposobnosti nadoknađuje rutinom i profesionalnim iskustvom. Rukovodstva zdravstenih ustanova bi trebala imati u vidu, iako se tome ne pridaje mnogo značaja, da starije radnike nije dobro premještati na nova radna mjesta, jer će se mnogo teže, nego mladi, prilagoditi novim zadacima, koji su u suprotnosti sa njihovim dosadašnjim iskustvima. Ako treba edukovati sestru tehničara za neki novi posao, bolje je uzeti mladog radnika, jer će mnogo Iakše naučiti novo i nepoznato nego stariji.

Radne navike se ne nasljeđuju, one se stiču, ali se one ne formiraju pasivnim djelovanjem, nego upornim i aktivnim radom. Dr Dušan Nedeljković u Etici II kaže - Onaj ko je stekao naviku i ukus rada ne može podnijeti da ne radi. Daleko od toga da zavidi ljenjivcu, čak šta više žali ga, ali takođe ima pravo i da ga prezire, jer ljenjost unižava čovjeka i čini ga odvratnim.

Za uspješan rad na jednom odjeljenju potrebno je da kod medicinskih sestara postoje dobre navike i približno ujednačeni stavovi u radu sa pacijentima. Ujednačene radne navike u svim smjenama dovode do osjećanja jedinstva u timu, jer se napor svakog pojedinca na neki način utapa u zajednički rad, te tako postaje svjestan da združen postaje jači i da postiže bolje radne rezultate. Neujednačenim stavovima bolesnici se zbunjuju pa tako, i pored njihovog shvatanja i napora da poštuju kućni red, neće u tome uspjeti (naprimjer, kod podjele terapije, ako jedna smjena bolesnicima daje terapiju u sobama, druga u dnevnom

65

boravku po prozivci, a treća u dnevnom boravku uslužuje ih dok sjede, oni već u četvrtoj neće znati šta da rade na poziv za podjelu terapije, da li da čekaju u svojim sobama ili idu u dnevni boravak i tamo stanu u red, ili pak sjednu. Ukoliko sestre u svim smjenama dijele terapiju na isti način i u isto vrijeme, kod bolesnika se stvara navika da uz mali podsticaj dolaze za terapiju u odgovarajuće vrijeme i na odgovarajuće mjesto).

Posjeta pacijentima je pitanje koje zaslužuje posebnu pažnju i moglo bi se obraditi kao posebna tema. Ukoliko medicinska sestra poštuje kućni red i unaprijed dogovorena pravila, kod pacijenata i kod njihove rodbine će se stvoriti navika da posjetu obavljaju u za to planirano vrijeme. Sestra griješi ako misli da joj je lakše kad pusti posjetu u svako vrijeme, time sebi otežava posao a na štetu bolesnika, pa i rodbine, koja će sljedećeg dana naići na odgovornu sestru i vratiće se neobavljena posla. Tako i odgovorna sestra gubi dragocjeno vrijeme i troši veliku radnu energiju, nastojeći da sačuva Ijubaznost, dok nekome objasni zašto u to vrijeme ne može ući na odjeljenje. Neodgovoma sestra, koja uvijek pušta posjetu, obmanjuje pacijenta i njegovu rodbinu, stvarajući kod njih iluziju da je ona dobra, a ona koja je savjesna i pridržava se kućnog reda, loša. Znači, kod odgovornih sestara se stvara navika da posjetu puštaju u određeno vrijeme, kod pacijenata da očekuju posjetu u to vrijeme, a kod rodbine da dolazi u posjetu u isto, za to planirano vrijeme.

Radno učenje i lično uzdizanje je čovjekova bezuslovna dužnost i moralna obaveza, jer od uspjeha svakog pojedinca zavisi uspjeh cijelog tima, pri tome vodeći računa da lični interes uskladi sa interesima cjeline. Radno učenje u timu ima značaj za razvijanje moralnih osobina i formiranje karaktera, kroz razvijanje spretnosti, upornosti i smisla za kolektiv i zajednicu, a time humanizaciju i socijalizaciju ličnosti. Samo dobro edukovana i motivisana sestra, a po potrebi u praksi samostalna, može biti ravnopravan član tima u procesu liječenja bolesnika. Razmjena informacija iz medicinske struke u timu je od velike važnosti za njegov uspješan rad, što se postiže na radnoj grupi (času), koji se održava jednom u mjesecu, a potrebno je da mu prisustvuju svi članovi tima. Uz poštovanja hijerarhije, svakoj sestri treba pružiti šansu za što potpunije potvrđivanje svoje ličnosti, a posebno na onom području koje ona smatra značajnim i za koje ima interesovanje, a koje je i od značaja za postizanje kolektivnog cilja. To medicinskoj sestri daje odgovarajući položaj u timu, ali od nje zahtijeva da svoja znanja medicinske etike i tehnike svakodnevno dopunjuje i u praksi primjenjuje, kao i da radna iskustva drugima prenosi.

Glavna sestra odjeljenja je jedna od spona između članova tima. Ona dobrim ličnim ugledom i stručnim i organizacionim sposobnostima stvara dobru radnu atmosferu, radi na izgrađivanju uzajamnog poštovanja i povjerenja i na izgrađivanju dobre komunikativnosti, učestvuje u objedinjavanju stavova i mišljenja, uspostavlja atmosferu opuštenosti u ovim odnosima tako da se svaki član tima osjeća slobodan, izražava poštovanje prema sposobnostima svih radnika, ali uvodi i ograničenja kako bi svak postao svjestan svoje odgovornosti u cilju što uspješnijeg rada cijelog tima.

Glavna sestra mora biti spremna da prihvata novine u radu i da podstiče saradnike. a posebno svoje kolege, medicinske sestretehničare na stalno učenje i usavršavanje. Ona će dobre rezultate postići svojom demokratičnošću i maksimalno korektnim odnosom, kako prema svojim nadređenim, tako i prema, uslovno rečeno, podređenim saradnicima, dozvoljavajući im slobodu izražavanja

66

i odlučivanja u domenu struke i posla kojim se bave, vodeći pri tome računa da to ne pređe u anarhističko ponašanje.

Radnik kao pojedinac je neodvojivi dio kolektiva kao cjeline. Svaka sestra svojim radom i ponašanjem doprinosi ili šteti svome ugledu i ugledu svojih kolega, odnosno njeno ponašanje i rad se odražavaju na cjelokupne rezultate rada. Sestra uvijek mora znati šta treba da radi i kako će određenu radnju da izvede. Sve radnje mora izvoditi sa tačnošću, promišljeno i smireno, bez panike i kolebanja, kako bolesniku ne bi dala povoda za sumnju u svoje sposobnosti. Bolesnik od sestre očekuje da mu pomogne u izlječenju, zato njeno držanje i samopouzdan stav kod njega stvaraju povjerenje i sigurnost da će mu pomoći u izlječenju. Sestra na radnom mjestu mora izbjegavati grube riječi, galamu, preglasno navijanje muzike, topkanje neprikladnom obućom, posebno noću i sumnjivo šaputanje pred pacijentom.

Od velikog je značaja sačuvati mir bolesniku i izbjeći sve ono što bi ga moglo uznemiriti. Sigurno je da će prikladna, udobna, čista i opeglana uniforma imati pozitivan efekat na onoga ko je nosi, pa i na bolesnika, ali i na ostale saradnike u okruženju.

Suvišno je govoriti o tome da je nedopustivo da radnik koji radi u ustanovi zatvorenog tipa kao što je to bolnica, u radnoj uniformi izlazi van bolničkog kruga, ide u trgovinu, banku i obavlja razne lične poslove. Ovdje treba napomenuti da i radne prostorije utiču na radne rezultate i kvalitet rada. Urednost radnih prostorija i jednog odjeljenja ne zavisi samo od radnika koji su zaduženi za higijenu, nego od svih koji rade na tom odjeljenju.

Smjenski rad je najodgovornija dužnost medicinske sestre, posebno u toku noći, jer tada sve obaveze oko njege, liječenja i kontrolisanja bolesnika padaju na nju. Bolesnici su tada povjereni smjenskoj medicinskoj sestri-tehničaru. Smjenska sestra naročitu pažnju posvećuje teškim bolesnicima i prati njihovo psihičko stanje ako se radi o mentalnom bolesniku, ili vitalne funkcije, ako je u pitanju organsko oboljenje, i rezultate pažljivo bilježi u knjigu pojačanog nadzora nad pacijentima, kako bi ih vjerodostojno prenijela narednoj smjeni i ljekaru. Zatim, blagovremeno preduzima sve neophodne mjere za ukazivanje medicinske pomoći bolesniku i o eventualnom pogoršanju i napredovanju bolesti obavještava dežurnog ljekara. Ona izvršava sve neophodne mjere koje odredi ljekar u cilju liječenja bolesnika i sprovodi stalnu kontrolu higijenskih mjera. Vrlo važan momenat u postizanju dobrih rezultata rada ostvaruje se prilikom primopredaje smjene. Uputno je da kolege koji predaju i oni koji primaju smjenu ostanu nekoliko minuta zajedno, kako bi ovi iz prethodne smjene, pored pismenog i usmeno referisali o stanju bolesnika na odjeljenju, o onome što je urađeno u toku smjene da se pomogne i olakša ođređenom pacijentu i, ujedno, da savjet koleginici kako da nastavi sa radom. Posebno se referiše o stanju najtežih bolesnika, zavisno od vrste bolesti. Ako se radi o mentalnom oboljenju, narednu smjenu će upoznati da li se radi o agitiranom, agresivnom, suicidalnom, paranoidnom, stuporoznom, ili nekom drugom bolesniku, a ako se radi o organskom oboljenju: da li je bolesnik dekompezovan, febrilan, hipertoničan, hipotoničan, kolika mu je diureza, puls, krvni pritisak i ostali parametri od vitalnog značaja. Potrebno je da sestra iz noćne smjene, pored pismenog i usmeno informiše načelnika odjeljenja i glavnu sestru o najbitnijim promjenama koje je uočila kod pacijenata u toku rada. Nakon prijema smjene sestra treba da posjeti bolesnike u svojim sobama i sama se uvjeri u njihovo zdravstveno stanje i procijeni kome je njena pomoć najneophodnija.

PROCEDURE medicinske sestre Postupanje sa nasilnim i agresivnim pacijentima

Ranko RaketiÄ&#x2021;, dipl. medicinar zdravstvene njege JZU Dom zdravlja â&#x20AC;&#x17E;Dr Nika LaboviÄ&#x2021;â&#x20AC;&#x153; Berane Da biste drĹžali pod kontrolom nasilno i napadno ponaĹĄanje pacijenta, morate da upotrijebite najmanju silu sa kojom je moguÄ&#x2021;e dovesti situaciju pod kontrolu. KljuÄ? uspjeha da se kontroliĹĄe ova vrsta situacije viĹĄe ukazuje na podsticanje pacijenta da priÄ?a o svojim osjeÄ&#x2021;anjima nego da ih potiskuje. VaĹžno je lijeÄ?iti pacijenta sa poĹĄtovanjem i dostojanstvom za vrijeme ove stresogene situacije.

IzvoÄ&#x2018;enje procedure

t Razgovarajte sa pacijentom da biste doznali ĹĄta ga je uznemirilo. Procijenite moguÄ&#x2021;nost njegove samokontrole ponaĹĄanja i moguÄ&#x2021;nosti da saraÄ&#x2018;uje. Govorite na miran, ubjedljiv ali samouvjeren naÄ?in. t 1PETUBLOJUF QBDJKFOUB EB WFSCBMOP EB PEVĂ?LB TWPN OF prijateljstvu. Skrenite njegovu paĹžnju ili mu pomozite da preusmjeri energiju na odgovarajuÄ&#x2021;e aktivnosti ili vjeĹžbe.

t 0NPHVĘ&#x2030;JUF QSJKBUOV TSFEJOV LPKB OF SB[ESBäVKF QBDJ jenta i u kojoj on moĹže da se relaksira ili razgovara.

68

t #VEJUF QPĂ?UFOJ TB QBDJKFOUPN PEHPWBSBKUF OB OKFHPWB pitanja istinito i nemojte da dajete laĹžna obeÄ&#x2021;anje.

t %FÄ&#x2022;OJĂ?JUF PHSBOJĘ&#x160;FOKB PEMVĘ&#x160;OP BMJ CF[ QSJKFUOKJ

t 0NPHVĘ&#x2030;JUF QBDJKFOUV EB CPSBWJ V UJĂ?JOJ .PäFUF PTUBUJ sa njim ili ga Ä?eĹĄÄ&#x2021;e posmatrati.

t Procijenite da li su potrebni ljekovi koji Ä&#x2021;e ga smiriti i obavijestite ljekara. Ljekar je nadleĹžan da za akutno poremeÄ&#x2021;enog pacijenta propiĹĄe odgovarajuÄ&#x2021;e ljekove, da bi se ĹĄto je moguÄ&#x2021;e viĹĄe sprijeÄ?ilo nasilno ponaĹĄanje.

t Dajte ljekove onoliko koliko je potrebno, prije nego J[PMVKFUF QBDJKFOUB JMJ HB Ä&#x2022;[JĘ&#x160;LJ PHSBOJĘ&#x160;JUF #PMKF KF QSJNJKFOJUJ ljekove u obliku sirupa nego putem tableta, kapsula ili parenteralno.

t 6LPMJLP TWJ OBQPSJ OF VTQJKV EB QPWSBUF JMJ PESäF TBNP LPOUSPMV J[PMVKUF HB JMJ Ä&#x2022;[JĘ&#x160;LJ PHSBOJĘ&#x160;JUF

t -KFLBS QSPQJTVKF J[PMBDJKV J NKFSF [BESäBWBOKB B OBĘ&#x160;JO pristupa i primjene mjera planirajte bez prisustva pacijenta.

Planiranje mjera represije u prisustvu pacijenta kod njega bi TUWPSJMP VUJTBL EB Ę&#x2030;F CJUJ J Ä&#x2022;[JĘ&#x160;LPH PCSBĘ&#x160;VOB Ă?UP CJ HB J[B[WBMP

na dodatnu agresivnost i poslije toga bi se teško kontrolisalo njegovo ponašanje.

t /BTUPKUF EB JNBUF EPWPMKOP QPNPʉJ PE ESVHJI TBSBEOJLB BMJ JI PTUBWJUF QP TUSBOJ J USBäJUF QPNPʉ LBLP KF SFHVMJTBOP V TMVʊBKV QSJNKFOF TJMF 3FDJUF QBDJKFOUV UJIP J NJSOP ÝUB ʉFUF EB VSBEJUF J OBTUBWJUF UP EB QPOBWMKBUF EPL NV TF QSJCMJäBWBUF

t 1SJNJKFOJUF KBLB BMJ IVNBOB ĕ[JʊLB QPNBHBMB EB CJTUF J[PMPWBMJ JMJ PHSBOJʊJMJ QBDJKFOUB

t "LP QBDJKFOU OFBEFLWBUOP PEHPWPSJ OB J[PMBDJKV UBLP ÝUP OBTUPKJ EB TF QPWSJKFEJ PETUSBOJUF HB J[ J[PMBDJKF J PHSBOJʊJUF NV LSFUBOKF V KFEOPLSFWFUOPK TPCJ ,BEB KF QBDJKFOU ĕ[JʊLJN TSFETUWJNB PHSBOJʊFO EBKUF NV MKFLPWF [B VNJSFOKF EB CJ MBLÝF QPEOJP WSJKFNF QSPWFEFOP V VTMPWJNB ĕ[JʊLPH PHSBOJʊFOKB t -KFLBSTLJ OBMPH USFCB EB EPCJKFUF V UPLV PE KFEOPH TBUB PE QPʊFULB NKFSB PHSBOJʊFOKB J J[PMBDJKF 6TNFOJ OBMP[J NPSBKV CJUJ OBQJTBOJ V ÝUP LSBʉFN SPLV 4WBLJ OBMPH USFCB EB TBESäJ WSFNFOTLP PHSBOJʊFOKF J OF TNJKF EB CVEF EVäJ PE TBUB [B PE SBTMF 0WMBÝʉFOB NFEJDJOTLB TFTUSB NPäF EB QSPEVäJ PHSBOJʊFOKF J J[PMBDJKV QBDJKFOUB [B EWB ʊFUWPSPʊBTPWOB QFSJPEB QP OBMPHV MKFLBSB VLPMJLP KF PEHPWPSOB TFTUSB QPOPWP QSPDJKFOJMB EB QPTUPKJ QPUSFCB EB TF OBTUBWJ J[PMBDJKB .BLTJNBMOP QPTMJKF TBUJ MKFLBS NPSB EB J[WSÝJ QSPDKFOV QBDJKFOUB vMJDFN V MJDFi J EB OBQJÝF OPWJ OBMPH J [BCJMKFÝLV P QSPHSFTJKJ CPMFTUJ

t 3B[NPUSJUF JODJEFOU [BKFEOP TB QBDJKFOUPN QPÝUP KF uspostavljena kontrola.

t 6LPMJLP QSPCMFN OF NPäF CJUJ SJKFÝFO QSJNKFOPN QSP QJTBOJI BLUJWOPTUJ QP[PWJUF MPLBMOV QPMJDJKV

Posebne preporuke 6ʊJOJUF NBLTJNBMOF OBQPSF EB TNJSJUF QBDJKFOUB QSJ NKFOPN OBWFEFOJI UFIOJLB QSJKF OFHP ÝUP QSJNJKFOJUF NKFSF PHSBOJʊFOKB JMJ J[PMBDJKV

t -JKFʊJUF QBDJKFOUB TB EPTUPKBOTUWPN J QPÝUPWBOKFN

t #VEJUF TQSFNOJ EB SB[VNJKFUF QBDJKFOUB J QPLBäJUF CSJ HV [B OKFHPWP CMBHPTUBOKF

t 0ESäBWBKUF LPNVOJLBDJKV KFEOPTUBWOP LSBULP J KBTOP

t /BTUPKJUF EB [BEPCJKFUF QPWKFSFOKF /FNPKUF QMBÝJUJ QB DJKFOUB

t *[CKFHBWBKUF VQPUSFCV TJMF J CPSCV /FNPKUF EB TF SBT QSBWMKBUF TB QBDJKFOUPN

t 4BPQÝUJUF NV EB ʉFUF VLPMJLP TBN OF QPTUJHOF TBNP LPOUSPMV QSJNJKFOJUJ NKFSF EB OF CJ QPWSJKFEJP TFCF JMJ ESVHF

t 0NPHVʉJUF QBDJKFOUV EPWPMKOP WSFNFOB EB J[SB[J TWPKB PTKFʉBOKB J EB TF TVPʊJ TB TWPKJN GSVTUSBDJKBNB

t 4LMPOJUF PTUBMF QBDJKFOUF J TWF QSFENFUF LPKF CJ NPHMJ biti upotrijebljeni da nanesu povredu.

t +BTOP VLBäJUF QBDJKFOUV EP LPKJI HSBOJDB ʉF TF UPMFSJTBUJ njegovo ponašanje.

t /BTUBWJUF EB QSPDKFOKVKFUF OJWP QBDJKFOUPWF LPOUSPMF ponašanja i njegovu sposobnost da sarađuje.

Dokumentacija

t %PLVNFOUVKUF TWF EPHBÿBKF ÝUP KF NPHVʉF SBOJKF J CV EJUF QSFDJ[OJ

t %PLVNFOUVKUF TWF JOUFSWFODJKF J QBDJKFOUPW PEHPWPS OB UF JOUFSWFODJKF

69

Hronika 01. januar – Evropska kartica zdravstvenog osiguranja vrijedi i za Švajcersku Evropska kartica zdravstvenog osiguranja (EKZO) koja pokriva nužnu i neodgodivu zdravstvenu zaštitu u zemljama Evropske unije važi i za Švajcersku. Evropska kartica pokriva svu nužnu i neodgodivu zdravstvenu zaštitu kod ugovorenih zdravstvenih ustanova prema istim uslovima i po istoj cijeni kakvu imaju osobe osigurane u toj zemlji. Na isti način švajcarski osiguranici od imaju pravo na neodgodivu zdravstvenu zaštitu tokom boravka u zemlje EU, koristeći svoju Evropsku karticu zdravstvenog osiguranja.

Naime, 1. januara je stupio na snagu protokol o slobodnom kretanju osoba između EU i Švajcerske, kojim se prava iz zdravstvenog osiguranja izjednačavaju sa postupkom koji se primjenjuje u odnosima sa drugim članicama EU. Neodgodiva zdravstvena zaštita podrazumijeva zdravstvenu zaštitu u vezi sa hroničnim ili postojećim bolestima ali nije zamjena za putno osiguranje jer ne pokriva troškove privatne zdravstvene zaštite, niti spašavanja.

02. januar – Optužen farmaceut za izazivanje epidemije meningitisa – SAD

Bivši izvršni direktor farmaceutske kompanije New England Compounding Center u Masačusetsu Beri Kaden optužen je za izazivanje epidemije meningitisa koja je 2012. godine odnijela živote 64 osobe. Suđenje je počelo u Bostonu.

Kaden koji je ranije izjavio da nije kriv, tereti se po 25 tačaka optužnice za ubistva i druga krivična djela propisana federalnim američkim zakonom.

Kaden je bio suosnivač i direktor farmaceutske kompanije New England Compounding Center.

Tužioci tvrde da je New England Compounding Center koristio zalihe kojima je istekao rok i nije pratio standarde čistoće,

70

što je kontaminiralo injekcije steroida namijenjene liječenju boli u leđima izazvane hernijom diska ili bolovima u zglobovima.

Epidemija gljivičnog meningitisa 2012. godine zahvatila je više od 750 ljudi u 20 američkih država, od čega je 64 smrtno stradalo. Gljivični meningitis rijetka je i neprenosiva infekcija, koja uzrokuje upalu zaštitnih membrana mozga i leđne moždine.

Farmaceutska kompanija New England Compounding Center sa sjedištem u Masačusetsu nedugo nakon epidemije povukla je sve svoje proizvode i prekinula djelovanje.

02. januar – Pokrenut projekat EUDONORGAN Evropska unija pokrenula je projekat EUDONORGAN posvećen edukaciji i podizanju svijesti javnosti o darivanju organa u Evropskoj uniji i susjednim zemljama. Voditelj projekta je Španija, dok su Hrvatska, Italija i Slovenija jedne od zemalja partnera na projektu. Procjenjuje se da u ovom trenutku samo 10% svjetskog stanovništva ima pristup metodi liječenja presađivanjem organa, s toga je cilj novog evropskog projekta povećanje broja donator organa.

Projekat će okupiti oko 400 učesnika iz zemalja Evropske unije i susjednih zemalja, uključujući zdravstvene radnike, pacijente, predstavnike javnih i vladinih organizacija, medije i ugledne i istaknute članove društva koji imaju snažan uticaj na kreiranje pozitivnog javnog mišljenja o darivanju organa.

Na inicijativu Evropskog parlamenta, projekat EUDONORGAN je dobio sredstva iz fonda Evropske unije, a predviđa izradu i promociju dva osnovna paketa mjera usmjerena na edukaciju edukatora i podizanje svijesti javnosti.

Izradu i sprovođenje prvog paketa mjera koordiniraće španski Zavod za donorstvo i presađivanje iz Barselone (DTI), koji je ujedno i nosioc licence priznatog međunarodnog tečaja Transplant Procurement Management - TPM. Zahvaljujući tom tečaju u posljednjih 25 godina osposobljeno je oko 13000 zdravstvenih radnika iz više od 100 zemalja.

Nosioc drugog paketa mjera usmjerenih na podizanje svijesti javnosti o važnosti darivanja organa poslije smrti su Slovenija - Slovenija Transplant i Hrvatska - Zavod za transplantaciju i biomedicinu.

U 2015. godini u Evropskoj uniji 10.495 donora odlučilo je da daruje svoje organe nakon smrti što je približno 20,8 donora na milion stanovnika. Broj donora organa unutar država Evropske unije neujednačen je i varira od samo 3,5 donora na milion stanovnika do čak 40 donora na milion stanovnika koje su ostvarile Hrvatska i Španija.

03. januar – Kutija koja održava rad srca - SAD Organi za transplantaciju se obično drže u hladnom i nemaju funkcije, zbog čega se mogu presadati u periodu od samo nekoliko sati. Međutim, uz pomoć uređaja koji održava srce na putu za transplantaciju živim - mnogo toga se promijenilo.

- Kao što vidite, srce ostaje funkcionalno. Sa novom tehnologijom, srce prestaje da kuca samo na nekoliko minuta prije nego što se izvrši transplantacija - kaže dr Jason Smith, hirurg na kliničkom centru Univerziteta u Wašingtonu.

Približno 22 osobe u SAD-u umre svaki dan čekajući transplantaciju srca, a više od 4.000 ljudi je na listi čekanja. Iako nova tehnologija doprinosi rješavanju tog problema, veći broj donora organa imao bi veći uticaj.

04. januar – Novi Zakon o donorima organa - Francuska U Francuskoj je na snagu stupio Zakon po kojem se svi smatraju donorima organa, osim ako se ne upišu u poseban registar osoba koje ne žele da daruju organe. Do početka ove godine su se donorima organa smatrale samo osobe koje su jasno naznačile takvu želju.

Ako želja za donorstvom nije bila izričito navedena, ljekari su se obraćali članovima porodica koji su u oko 30% slučajeva odbijali da daruju organe pokojnika.

Manjak organa za presađivanje predstavlja veliki problem u većini zemalja, tako da u SAD-u na transplantaciju čeka 120.000 pacijenata. 2015. godine je u SAD donirano 37.910 organa.

04. januar – Istraga o sigurnosti E-cigarete - SAD Američka Uprava za hranu i ljekove (FDA) nakon brojnih prijava korisnika o pregrijavanju i samozapaljenju e-cigareta istražuje opasnost od eksplozije baterija u njima. Tokom 2015. godine i u prvom dijelu 2016. godine FDA je u Sjedinjenim Državama registrirala 66 slučajeva eksplozija elektronskih cigareta.

Svrha ovog uređaja je pomoći korisnicima u odvikavanju od pušenja. Sigurnost elektronskih cigareta dosad nije bila u središtu ozbiljnijeg istraživanja, iako je poznato da u njima sagorijeva tečni nikotin.

Naučnici se do danas nisu uspjeli usuglasiti o djelotvornosti e-cigareta u borbi protiv pušenja. Prošle godine FDA je najavila početak uvođenja pravila u industriju proizvodnje elektronskih cigareta. Agencija je prvi put upozorila da će se od proizvođača tražiti da omoguće kontrolu e-cigareta i njihovih djelova.

05. januar – Pronađen novi ljudski organ - Irska Irski naučnici sa University of Limerick su objavili kako je u ljudskom tijelu otkriven novi, ukupno 79. organ.

Mezenterij je ranije smatran nakupinom fragmentiranih membrana probavnog sistema koje tanko i debelo crijevo povezuju sa trbušnim zidom. Funkcija mezenterija je još uvijek nepoznata, napominje se u časopisu The Lancet Gastroenterology and Hepatology.

Zasad je utvrđena struktura novog organa, a u sljedećim istraživanjima će naučnici pokušati da saznaju više o njegovoj funkciji.

10. januar – Izvršena studija o korištenju zdravstvenih resursa - SAD Gotovo 70% histerektomija u SAD-u, četvrtina zamjena koljena u Španiji i više od pola antibiotika propisanih u Kini je neprimjereno i nepotrebno, te predstavlja prekomjerno korištenje zdravstvenog sistema.

Naučnici su proveli niz istraživanja širom svijeta koja su pokazala da se liječenje i zdravstveni sistem rutinski previše ili premalo koriste, čime se stvara šteta, patnja i rasipanje koje se može izbjeći. Istraživanje je analiziralo nivo, uzroke i posljedice prekomjernog ili nedovoljnog iskorištavanja zdravstvenih usluga širom svijeta. Pokazalo se da se oboje može dogoditi i u istoj državi, organizaciji ili zdravstvenoj ustanovi, na istom pacijentu.

Istraživanje je naručio časopis Lancet, a sprovelo ga je 27 međunarodnih stručnjaka. Pokazalo je da je učestalost carskih rezova prevelika i da su oni česti kod žena koje ih uopšte ne trebaju, dok upotreba steroida za sprječavanje preranih rađanja zaostaje 40 godina.

- Tragedija koja je zajednička bogatim i siromašnim zemljama je u tome što se koristi skupa i nekad nedjelotvorna tehnologija dok se zanemaruju jeftini i efikasni zahvati - napisali su istraživači u saopštenju o rezultatima svog istraživanja.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da se godišnje izvede 6,2 miliona nepotrebnih carskih rezova, od kojih je 50% u Brazilu i Kini.

Dr Vikas Saini, jedan od glavnih istraživača, ističe kako su faktori koji utiču na neuspjeh u pružanju adekvatne zdravstvene usluge pohlepa, različiti interesi i slaba informiranost. Njegova koleginica dr Shannon Brownle, dodaje da pacijenti i građani moraju shvatiti šta je na kocki ako njihovi zdravstveni sistemi ne uspijevaju da riješe te probleme.

- U SAD trošimo milijarde dolara koji bi trebali biti usmjereni na poboljšanje zdravlja nacije - smatra Brownle.

Istraživači upućuju na studiju koja je pokazala da 57% pacijenata u Kini dobija neprimjerene antibiotike, da je 16-70% histerektomija u SAD-u nepotrebno, kao i 26% zamjena koljena u Španiji i 34% u SAD-u.

10. januar - Još jedna studija protiv mamografa - Danska U najnovijoj studiji se navodi da je svaka treća žena, kojoj je mamografom ustanovljen rak dojke, nepotrebno liječena, čime se nastavlja debata o upotrebi ove preventivne dijagnostičke metode.

U danskoj studiji, objavljenoj u časopisu Anali interne medicine, navodi se da su takve provjere dovele do takozvanih lažnih pozitivnih rezultata kod trećine žena, koje su imale tumore, koji su se toliko sporo razvijali da su u osnovi bili bezopasni. Takođe se navodi da redovni mamografski pregledi nisu ustanovili veći broj tumora u odmakloj fazi.

Zagovornici redovnih i ranih mamografskih snimanja kažu da liječenje raka dojke u ranoj fazi omogućava jednostavniji tretman i može da spasi život. Oni koji se zalažu za oprezniji pristup kažu da nepotrebno zračenje može da šteti ženama i da čak izazove novi kancer.

71

10. januar – Dodijeljena nagrada za medicinu Ernst Jung - Švajcerska Hrvatski biolog Nenad Ban dobio je nagradu Ernst Jung za medicinu, koja će mu biti dodijeljena u julu ove godine, za opis atomske strukture sistema koji u ćelijama proizvodi protein.

Sa nagradnim fondom od 300.000 eura, nagrada Ernst Jung jedna je od najatraktivnijih visoko plaćenih evropskih nagrada na području medicine. Ovogodišnju nagradu dijele Nenad Ban i neurolog Tobias Moser iz Getingena.

Nenad Ban je profesor na Institutu za molekularnu biologiju i biofiziku na ETH-u u Cirihu od 2000. godine. Prvi je naučnik koji je opisao atomsku strukturu ribosoma u ćelijama viših organizama. Ban je sa svojim timom dekodirao strukturu ribosoma u mitohondrijima ćelija sisavaca. Mitohondriji se smatraju elektranama ćelija jer su posebna struktura koja snadbijeva energijom unutar ćelija. Zbog temeljne važnosti ribosoma za mnoge osnovne ćelijske procese, njihovo loše funkcioniranje može uzrokovati bolesti poput raka ili metaboličkih poremećaja.

Ban je izrazio zadovoljstvo nagradom i istaknuo da je za nju zaslužan cijeli tim saradnika. -Nagrada je priznanje interdisciplinarnosti u strukturnoj biologiji koju smo izgradili tokom mnogih godina na ETH-u - kazao je Ban i naglasio važnost temeljnog istraživanja za razumijevanje medicinski relevantnih ćelijskih procesa.

12. januar – Na korak do rješenja za paralizu – Velika Britanija Ljudi paralizovani moždanim udarom uskoro bi mogli povratiti kontrolu nad rukama. Za taj napredak djelimično je zaslužan i jedan majmun. Naučnici su uspjeli da ponovo istreniraju mozak malog majmuna. Zahvaljujući radu sa njim, uspjeli su da otkriju novi način za pomaganje osobama koje su pretrpjele moždani udar da povrate motoričke sposobnosti.

Moždani udar može poremetiti signale koje mozak šalje ka kičmenoj moždini, što dovodi do djelimične paralize. Međutim, primati, uključujući ljude, imaju svojevrsni paralelni kičmeni vod, poput zaustavne trake pored autoputa.

- Ukoliko uspiju da obuče mozak da koristi taj paralelni vod pomoću malih šokova i zvukova nalik kliktanju, šokovi i zvučni signali moraju biti savršeno tempirani: ako bude kašnjenja između dva signala od samo 15 milisekundi, simptomi se mogu pogoršati.

Jedan od istraživača na ovom projektu svojevremeno je pretrpio moždani udar.

- Mislim, mogu podići šolju i to je dobro. Ali, ako je želim ispustiti iz ruke, to ne mogu - objasnio je Chris Blower, student istraživač Univerziteta u Newcastleu.

Istraživanje njegove laboratorije uskoro bi moglo pomoći Bloweru i drugima. Rana testiranja na ljudima imaju uspješnost od 60 posto.

14. januar - Desilo se ono čega su se naučnici najviše plašili Jedna od situacija od kojih najviše strahuju naučnici jeste ta da će bakterije postati imune na sve moguće antibiotike.

U SAD se desio jedan slučaj koji ukazuje na to da su

72

strahovi naučnika opravdani. Žena iz Nevade je umrla nakon što je zaražena superbakterijom koja se pokazala otpornom na sve antibiotike dostupne u SAD, saopštio je američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Foto: Vesna Lalić / RAS Srbija - Zaraze superbakterijama prijete svijetu Njeno stanje se pokazala neizlječivim, nakon što su ljekari uzaludno isprobali 26 različitih antibiotika prije nego što je umrla u septembru. Neimenovana žrtva je imala preko 70 godina, a razboljela se na putu u Indiji.

- Pokušali smo sa svim što je dostupno u SAD i ništa nije bilo efikasno. To je zabrinjavajuće. Toliko dugo smo se oslanjali na stvaranje novih antibiotika. Ali očigledno bakterije i bacili mogu da brže razviju otpornost nego što mi možemo da napravimo nove antibiotike - rekao je dr Aleksander Kejlen.

Prema rečima stručnjaka iz CDC-a, bakterije otporne na sve antibiotike su veoma rijetke i tada je neophodno sprovesti preventivne mjere koje podrazumijevaju izolaciju pacijenata.

Druga superbakterija je nađena kod najmanje četiri pacijenata u SAD prošle godine. Utvrđeno je da je ta bakterija otporna čak i na kolistin - lijek kome, zbog štetnih nuspojava, ljekari pribegavaju samo u izuzetnim slučajevima. CDC smatra da je otpornost bakterija na ljekove jedna od najvećih zdravstvenih prijetnji sa kojima se trenutno suočava SAD. 18. januar – Ukinuta zdravstvena reforma Obamacare - SAD Donald Tramp, novi predsjednik SAD-a je ukinuo Obamacare, najveću zdravstvenu reformu.

Obamacare je najupečatljivija reforma donesena tokom mandata bivšeg predsjednika Baraka Obame. Tim se zakonom iz 2010. godine, omraženim među konzervativcima zbog njegovih troškova i administrativne složenosti, željelo pomoći širem stanovništvu Amerike da ima zdravstveno osiguranje.

Zakon se ne može ukinuti jednim potpisom već o tome mora još glasati i Kongres. Međutim, u njemu većinu čine republikanci. Nedavno je potpredsjednik Mike Pence najavio da će ukidanje zakona o zdravstvenoj zaštiti biti prvi prioritet Donalda Trampa.

Tramp i republikanci, koji sada kontrolišu oba doma Kongresa, mogli bi izazvati haos na tržištu zdravstva ukidanjem Zakona o dostupnom zdravstvenom osiguranju, zvanog Obamacare, za koji Tramp kaže da ne funkcioniše, a nije ni dostupan,

dok je dosadašnja administracija tvrdila da je njime zdravstveno osiguranje prošireno na 20 miliona Amerikanaca koji ga nisu imali.

Za sad nije jasno koja će biti alternativa tom zakonu.

Republikanci kažu da imaju puno ideja o tome kako da zamijene postojeći zakon.

20. januar – Legalizovana marihuana u medicinske svrhe - Njemačka Njemački parlamentarni zastupnici jednoglasno su odobrili legalizaciju marihuane u medicinske svrhe za teško oboljele pacijente, kada ne postoji djelotvorna alternativna terapija.

Zakonom izglasanim u Bundestagu ljekari će moći da prepisuju kanabis pacijentima sa teškim oboljenjima poput raka, epilepsije ili multiple skleroze.

Njemačka se na taj način pridružila evropskim zemljama koje su legalizovale proizvode na bazi kanabisa: Austriji, Velikoj Britaniji, Češkoj, Finskoj, Francuskoj, Italiji, Norveškoj, Portugalu, Rumuniji, Sloveniji, Španiji, Hrvatskoj i Makedoniji. Njemački pacijenti će moći u apotekama uz recept da nabavljaju ekstrakt kanabisa ili njegov sušeni cvijet.

- Ovim zakonom će se omogućiti bolja briga za pacijente na palijativnoj njezi - ocijenio je ministar zdravlja Hermann Grohe čiji su zakon pozdravile stranke svih orijentacija.

Donošenje zakona najavljeno je u julu, nakon što je jednom pacijentu odobren uzgoj kanabisa kada je dokazano da se radi o jedinoj tvari koja mu može ublažiti tegobe.

22. januar – Lažni ljekovi su se koristili u državnim bolnicama - Meksiko U Meksiku je u toku opsežna istraga zbog optužbi da su djeca oboljela od raka umjesto hemioterapije dobijala vodu.

Optužbe je iznio guverner Migel Angel Junes Linares nakon čega je Ministarstvo zdravlja najavilo istragu.

Linares je utvrdio da su tokom mandata njegovog prethodnika Havijera Duartea kupljeni lažni ljekovi koji su se koristili u državnim bolnicama. On je bio guverner od 2010. godine, a poslednji put je viđen nedelju dana po silasku sa vlasti zbog optužbi za korupciju. Optužen je zbog organizovanog kriminala i pranja novca, a njegov nasljednik Linares otkrio je da je istraga otkrila i mnogo nepravdi u zdravstvu.

- Testirali smo ljekove za djecu, tačnije ljekove za hemioterapiju, i rezultati su pokazali da to nisu nikakvi ljekovi, već destilovana voda! Ovo je zaista brutalan zločin - rekao je Linares i otkrio da su sumnjivi i testovi za HIV. 22. januar - Opijati - faktor u smanjenju životnog vijeka u SAD-u Američki Centri za kontrolu bolesti saopštili su da je očekivani životni vijek u Americi smanjen. Direktor centara dr Tomas Friden objašnjava zašto bi to mogao da postane trend.

Većina roditelja izražava nadu da će njihova djeca uživati u dugačkom i srećnom životu i od 1950. godine Amerikanci su svoj očekivani životni vijek povećali sa 68 na 78 godina i deset mjeseci. Ali u najnovijem izvještaju, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti zabilježili su smanjenje za jedan mjesec.

- U smislu očekivanog životnog vijeka, generalno, postoje promjene svake godine ali ono što uočavamo je postepeni zastoj u dugotrajnom opadanju broja slučajeva srčanih napada i moždanih udara - kaže direktor Centara za kontrolu bolesti dr Tomas Friden i dodaje da takođe uočavamo veliko povećanje broja smrtnih slučajeva zbog predoziranja opijatima.

Prema podacima centara, broj smrtnih slučajeva zbog predoziranja opijatima na recept učetvorostručio se u poslednjih 20 godina. Više od 183 hiljade osoba umrlo je u Sjedinjenim Državama zbog predoziranja povezanih sa opijatima na recept, od 1999. godine.

Zavisnost od prepisanih opijata izazvala je da se ljudi okrenu jeftinijim narkoticima kao što je heroin. Centri za kontrolu bolesti navode da se upotreba heroina više nego udvostručila tokom posljednjih deset godina, što je pratio i povećan broj smrtnih slučajeva povezanih sa heroinom.

Da bi preokrenuli taj trend, potrebno je da poboljšamo upravljanje kada su u pitanju bol i zavisnost, a nadležni moraju da učine ilegalne supstance manje dostupnim, skupljim, težim da se nabave, što je sve neophodno da se spriječi teška epidemija zloupotrebe opijata, zavisnosti i smrti – napominje dr Friden.

Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je zavisnost od prepisanih ljekova povećana globalno. I dok se očekivani životni vijek povećava u drugim zemljama, gojaznost je više nego udvostručena u Americi od 1980. godine, što povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

23. januar – Centralna klinička bolnica za liječenje visokih državnih zvaničnika – Rusija

Vladimir Putin, predsjednik Rusije je izjavio da postoji problem u zdravstvu jer ruske državne bolnice i klinike, čak i najbolje među njima, nisu na nivou zadatka.

Kremlj sada ima rješenje: Putinovo osoblje je naručilo planove za novu jedinicu Centralne klinične bolnice, specijalno osmišljenu za liječenje visokih državnih zvaničnika u zemlji.

Trospratna jedinica će biti ekskluzivna sa prostorom za samo 10 pacijenata u jednom trenutku. Biće opremljena komunikacionim sistemima koji su, po ruskim zakonima, rezervisani za predsjednika, premijera i nekoliko drugih najviših zvaničnika. Novo zdanje će koštati 2,9 milijardi rubalja što je oko 48.11 miliona dolara, uz dodatne troškove za opremanje.

Predviđena za stacionarnu i ambulantnu njegu, specijalna klinika će imati dvije VIP sobe za pacijente, od kojih svaka pokriva 200 kvadratnih metara, što je skoro tri puta više od prosječnog ruskog stana. U planu je i velika konferencijska sala gdje će zvaničnici podvrgnuti tretmanu moći da sazivaju sastanke, kao i bazen.

73

24. januar – Natalitet u Kini raste Broj rođenih u Kini je porastao za skoro osam odsto tokom godine od kada je Vlada popustila svoju nepopularnu politiku jednog djeteta po porodici. Državni odbor za zdravstvo i planiranje porodice je ove sedmice saopštio da se prošle godine rodilo 17,86 miliona djece što je 1,31 miliona više nego 2015. godini. Gotovo polovina djece rodila se parovima koji već imaju dijete.

Kina je vodila politiku jednog djeteta od 1979. godine radi smanjenja rasta stanovništva, a nametala ju je kaznama i u nekim slučajevima abortusima po naređenju države. Ali, ona se sada suočava sa brzim starenjem radne snage i perspektivom da neće imati dovoljno mladih da podrže stare građane i da rade u i dalje rastućoj privredi.

Vlada je početkom 2016. godine odobrila da bračni parovi mogu imati i dvoje djece. Mnoge porodice iz finansijskih razloga oklijevaju da imaju drugo dijete, saopštio je Državni odbor za zdravstvo i planiranje porodice.

24. januar – SZO upozorava na ptičiji grip Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je sve države da pažljivo prate situaciju sa izbijanjem ptičjeg gripa i da odmah izvijeste o slučajevima kod ljudi.

Različite varijante ptičjeg gripa od prošle godine se šire Evropom i Azijom, dovodeći do masovnog klanja peradi u nekim državama i nekoliko smrtnih slučajeva u Kini.

- Samo od novembra prošle godine gotovo 40 država izvijestilo je o novim slučajevima veoma patogene ptičije gripe kod peradi ili divljih ptica. Geografska distribucija tih slučajeva rapidno se širi, a broj genetskih varijanti virusa koje trenutno cirkulišu stavile su WHO u stanje najvišeg opreza - rekla je dr Margaret Chan pred izvršnim odborom te agencije Ujedinjenih naroda u Ženevi.

U Kini je od decembra zabilježen iznenadni i znatan rast broja ljudi zaraženih virusom H7N9, a WHO ne može odbaciti da su se dogodili slučajevi gdje je bolest prešla sa čovjeka na čovjeka, no zasada nema informacija o većem širenju bolesti, dodala je.

- Svijet je pripremljeniji za iduću pandemiju gripe nakon što se H1N1 proširio svijetom 2009. i 2010. godine, no i dalje nedovoljno - tvrdi Chan.

27. januar - Prvi put stvoreni embrioni sa ćelijama životinje i čovjeka - Kalifornija Krajnji je cilj uzgojiti funkcionalne ljudske organe za transplantaciju, ali su embrioni uništeni nakon četiri sedmice.

Naučnici su uspjeli da uzgoje embrione koji sadrže kombinaciju ljudskih i svinjskih matičnih ćelija u prvom koraku na dugom putu razvoja ljudskih organa u tijelima životinja.

- To je važan prvi korak. Krajnji je cilj uzgojiti funkcionalne ljudske organe za transplantaciju, srca, pluća, bubrege, ali mi smo jako udaljeni od toga - rekao je vodeći autor studije dr Juan Carlos Izpisua Belmonte, profesor na Salkovom institutu bioloških studija u Kaliforniji.

Embrione su uništili prije nego što bi se bilo kakva kom-

74

binacija čovjeka i životinje, poznata kao himera, po grčkim mitološkim hibridnim zvijerima, mogla roditi. Međutim, istraživanja su prije uništenja pokazala da su se ljudske ćelije počele stvarati u mišićnom tkivu svinjskih embriona. Zbog izuzetno složene prirode eksperimenta, rad na tome trajao je četiri godine i uključivao 1.500 svinjskih embriona.

Pokušaji stvaranja ljudsko-životinjskog embriona izazivaju mnoge kontroverze i etička pitanja, posebno otkad se pokazalo da je teoretski moguće dovesti do stvaranja životinje sa ljudskim kvalitetama i ljudskom inteligencijom.

U Francuskoj je potpuno zabranjeno raditi na takvim mješovitim embrionima.

Naučnici kažu da je nivo doprinosa ljudskih matičnih ćelija u ovom eksperimentu bila jako niska i nije uključivala moždane ćelije. Profesor genetike na Univerzitetu u Kentu Darren Griffin rekao je kako su naučnici slijedili postojeće zakonske i etičke smjernice i uništili embrione kad je dosegnuto maksimalno dopušteno vrijeme za njihov razvoj. On ovakva istraživanja smatra jako važnim, ali napominje da je u sprovođenju istih potrebna maksimalna transparentnost kako bi se omogućio javni nadzor i rasprava.

28. januar - Nova nada za oboljele od raka - SAD Naučnici razvijaju novi lijek koji je ciljano usmjeren na neke agresivne vrste kancera koje se izuzetno teško liječe. Izvjestan broj pacijenata, koji nije reagovao na druge vrste tretmana, dobro je reagovao u kliničkim testovima.

Naučnici u kompaniji Fajzer, farmaceutskom gigantu i Abvi Stemcentriks, maloj biotehničkoj firmi, razvili su novi medikament koji je ciljano usmjeren na veći broj agresivnih vrsta raka. Takve kancere je veoma teško liječiti i obično se vrate. Lijek koji su te dvije kompanije razvile je djelotvoran na miševima i majmunima, a klinička istraživanja na ljudima su u toku.

- Nadamo se da ćemo moći da iščupamo rak iz korjena.

Kao kada plijevite baštu, morate da iščupate korjenje kako korov ne bi ponovo porastao i način na koji smo napravili taj lijek je da sam uništi korjen tumora. Uz to, sprovodimo hemoterapiju koja uništava kancerogene ćelije - objašnjava Mark Damelin iz kompanije Fajzer.

Lijek ima dvosmjerni pristup. Tu je antitijelo koje pomaže u borbi protiv raka. Naučnici su lijek za hemoterapiju privezali uz to antitijelo, koje je proteinski molekul. Antitijelo se prikači za ćeliju raka u razvoju kako bi je spriječilo da raste, dok je hemoterapija uništava.

Damelin kaže da je skoro 30 odsto pacijenata sa rakom jajnika pokazalo pozitivnu reakciju na testovima. To su pacijenti kod kojih su sve ostale terapije bile nedjelotvorne. Očekuje se da će novi lijek moći da bude zamjena za uobičajenu hemoterapiju.

I zato što je veoma usmjerena, bila bi mnogo manje otrovna i sa manje sporednih neželjenih efekata. Ako se pokaže djelotvornom, naučnici kažu da bi takođe mogla da pomogne pacijentima sa drudim vrstama raka, uključujući rak prostate, želuca, jednjaka i onima koji boluju od agresivne vrste leukemije.

Početak većeg kliničkog ispitivanja na ljudima zakazan je za ovu godinu. Ako se pokaže uspješnim, lijek bi mogao da spasi živote ljudi sa kancerima koje je teško liječiti na druge načine.

Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi.

U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.