Medical 96 by medical cg

5. APRIL 2017. GODINA VIII BROJ 96

1.00

www.medicalcg.me

Online prijava neželjenog dejstva lijeka Urođene anomalije novorođenčeta Alergije kod djece Anemija kod djece

Bolni sindromi kičme Liječenje dekubitusa

IV Medical konferencija 15-17. maj, Bečići

Manja doza. Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Online prijava neželjenog dejstva lijeka Mr ph Veselinka Vukićević 14 – 15 Savremena implantologija Mr sci. dr stomat. Mladen Vuković 20 -21 Marketinški koncepti u farmaceutskoj industriji Prof. dr Dušan Đurić 27 – 29 Podrška pacijentu Dr Ljiljana Đurović 30 – 31 Hronika Crne Gore 32 – 37 Bolni sindromi kičme Dr Ilija Stolić 50 – 52 Liječenje dekubitusa Ranko Raketić, dipl. medic. zdrav. njege 53 – 55 Urođene anomalije novorođenčeta Dr Snežana Grubač 58 – 59 Somatotropni hormon Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović 60 – 61 Alergije kod djece Dr Slobodan Vranješ 62 – 63 Anemija kod djece Dr Sanja Čizmović 64 – 65 In memoriam Doc. dr sci med. Božo Vuković Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović 74

IV GODIŠNJA

KONFERENCIJA

Aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji 15, 16, 17. maj 2017. g. Hotel „Mediteran“, Bečići

Pokrovitelj: MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

www.medicalcg.me

Brinite o zdravlju na inteligentan način!

bez alergena bez glutena bez laktoze bez mliječnih bjelančevina

Od prvog dana života za: t proliv bilo koje etiologije t pomoć kod dojenačkih kolika t obnovu crijevne mikroﬂore Lactobacillus rhamnosus, LGG® Bifidobacterium, BB-12® www.jglprobiokulture.com, www.jgl.hr

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me

ZANIMLJIVOSTI

CRVENOKOSE OSOBE SU VEOMA RIJETKE I RAZLIKUJU SE OD DRUGIH

Crvenokose osobe su osjetljivije na bol i niske temperature, pojedina istraživanja pokazala su da im je potrebno više anestezije tokom operacije, a imaju i veći rizik za dobijanje određenih bolesti. I dok naučnici tek moraju da otkriju zašto je sve to tako, oni vjeruju da je razlog gen pod imenom MC1R. Crvenokose osobe imaju variaciju ovog gena i to je razlog za proces koji mijenja pigmentaciju njihove kože i kose. Stručnjaci sumnjaju da se ovaj gen iskazuje u dijelu mozga koji je zadužen za osjećaje i da je to razlog za ovu pojačanu osjetljivost. Iako je gen MC1R otkriven prije samo 15 godina, nije poznato koliko tačno crvenokosih ljudi ima na svijetu, ali se procjenjuje na svega 1 do 2 odsto. Crvenokosim osobama je potrebno da uzimaju znatno mjanje doze ljekova protiv bolova da bi osjetile olakšanje i dostigle isti prag tolerancije kao i druge osobe. Znatno preciznije osjećaju promjene temperature i sa većim intenzitetom nego osobe sa drugom bojom kosom. Zemlje sjeverne Evrope imaju najveći broj crvenokosih osoba, a za to postoji razlog. Njihova koža posvijetlila je vremenom jer su bile izložene manjoj količini sunca. Sa druge strane, ljudi sa tamnijim tenom razvili su blokadu za štetne UV zrake, ali u tom procesu izgubili su i sposobnost da prirodno proizvode visoke količine vitamina D. Osobe sa crvenom kosom su se adaptirale i njihova tijela su naučila da efikasno generišu vitamin D. Crvenokose osobe imaju duplo veći rizik za dobijanje Parkinsonove bolesti i melanoma, a njihova kosa prvo prelazi u boju bakra, onda postaje plava pa bijela, potpuno preskačući fazu sive boje.

LOŠA BAKTERIJA KRIVA ZA POJAVU AKNI NA LICU Oko 80 posto ljudi u dobu od 11 do 30 godina ima problem s bubuljicama. Većina osoba tinejdžerske dane pamti po aknama i crvenoj koži. Akne se pojavljuju i u starijem dobu, a naučnici su otkrili razlog zašto su neke osobe podložnije ovom kožnom problemu. Akne se stvaraju kad naša koža sadrži više loših bakterija. Ovo je slično problemu sa varenjem, koji nastaje kao posljedica neravnoteže dobrih i loših bakterija u crijevima. Istraživači sa Univerziteta Columbia u Los Anđelesu otkrili su da bakterija koja izaziva akne sadrži loše sastojke koji stvaraju prištiće i one dobre koji štite kožu. Ova dodatna saznanja će pomoći u razvoju novih tretmana protiv akni. Istraživači su analizirali mikrob propionibacterium koji ulazi u masne pore kože. Kada naruši imunološki sistem nastaju crvene kvržice koje se pretvaraju u akne. Stručnjaci preporučuju da jednostavnom upotrebom losiona i krema koje su napravljene od sastojaka sličnih jogurtu pokušate da smirite kožu i povećate broj dobrih bakterija.

NIŽI STEPEN INTELIGENCIJE JE POVEZEN SA ALKOHOLIZMOM Ustaljeno je mišljenje da ispijanje većih količina alkohola oštećuje mozak i smanjuje inteligenciju. Istraživanje Instituta Karolinska, utemeljeno na ispitivanju 50.000 šveđana, pokazalo je da osobe nižeg stepena inteligencije imaju veću sklonost ka prekomjernoj konzumaciji alkohola. Ova veza je izraženija kod mlađih muškaraca. Na prekomjerno pijenje utiču i drugi faktori: imovinsko stanje, društveni status, obrazovanje. Ispitanici sa nižim koeficijentom inteligencije imaju i veću sklonost ka razvoju i drugih problema koji su povezani sa upotrebom alkohola kao što su: slabiji uspjeh u školi, rizično seksualno ponašanje, uzimanje doga i samoubistvo.

IZ MEDICINE MNOGI ODJEVNI PREDMETI MOGU BITI OPASNI PO ZDRAVLJE

MJERENJE PROTEINA U URINU PREKO SAVREMENOG APARATA

Trećina žena ne zna koliko su neki moderni odjevni komadi opasni po zdravlje. Jakne koje imaju teško krzno na kapuljačama i tašne su opasne po zdravlje, kažu naučnici. Tri četvrtine žena imale su bolove u leđima koji se povezuju sa odjećom ili obućom koju nose, pokazalo je istraživanje. Stručnjaci upozoravaju da nošenje teških torbi na ramenu poslije nekog vremena može da dovede do toga da vam jedno rame bude niže od drugog. Takođe, teške krznene kapuljače na kaputima i jaknama uzrokuju preveliko opterećenje na vrat. Isti je problem i sa glomaznim i teškim ogrlicama. - Veoma sam iznenađen koliko moji pacijenti ne znaju da njihova odjeća može da utiče na zdravlje i položaj kičme, ali i koliko njih ljepotu i odjevne komade stavlja ispred zdravlja kaže kiropraktičar Tim Hačful koji je predvodio ovo istraživanje. Još neki od potencijalno opasnih odjevnih komada je tijesan džins, koji otežava protok krvi u predjelu kukova i koljena. Visoke štikle mogu biti uzrok problema koji se kasnije javljaju jer stvaraju veliki pritisak na noge i donji dio leđa. - Ne kažemo da prestanete da nosite svoju omiljenu odjeću ili obuću, ali, kao i u mnogim stvarima u životu, umjerenost je najbolja, savjetuje kiropraktičar Hačful.

Nivo proteina u urinu je parametar koji se koristi za procjenu rada bubrega i određuje se u laboratorijama. Uskoro bi, međutim, ovaj postupak mogao da bude zamijenjen upotrebom jednostavnog aparata koji je razvila kompanija Bio Nano Consulting. Ovaj aparat je malih dimenzija, i posjeduje ekran na kome se očitava koncentracija proteina. Osim toga, sadrži čip koji bežičnim putem šalje rezultat u bolnički elektronski sistem. Ovaj izum još uvijek nije usavršen i ne upotrebljava se u praksi ali zbog prepoznavanja njegovog značaja, kompanija je već osvojila nagradu Smart Award, koju dodjeljuje britansko državno tijelo za tehnološki strateški razvoj - Innovate UK.

SAUNA DJELUJE NA SRCE KAO TRENING U časopisu JAMA Internal Medicine, objavljeni su rezultati istraživanja finskih naučnika o povezanosti boravka u sauni i bolesti srca. Finski naučnici su 20 godina pratili 2300 muškaraca starosti između 42 i 60 godina, koji su saunu koristili 4-7 puta nedjeljno i utvrdili da imaju 50% manji rizik za smrt od bolesti srca ili moždanog udara. Objašnjenje ovog rezultata je da boravak u tradicionalnoj finskoj sauna, u kojoj je vlažnost vazduha 10-20% a temperatura 80-100 stepeni C, izaziva zdrav stres koji se upoređuje sa fizičkim vježbanjem. Međutim, naučnici su i naglasili da studija ne dokazuje uzročno posljedičnu vezu između korišćenja saune i manjeg rizika od bolesti srca. Kardiolozi ipak, zbog visoke temperature ne preporučuju svojim pacijentima boravak u sauni.

Klinički centar - najopterećenija zdravstvena ustanova Direktorka Kliničkog centra Crne Gore Zorica Kovačević sa saradnicima održala je 23. marta o.g. konferenciju za novinare na kojoj je istakla da je KCCG najopterećenija ustanova u zdravstvenom sistemu Crne Gore. Analizirajući funkcionisanja KCCG za protekla tri mjeseca, od kada ona rukovodi najvećom zdravstvenom ustanovom u crnogorskom zdravstvenom sistemu, suočila se sa nedostakom opreme i prostornih kapaciteta, kao i deficitom kadra. Ona smatra da su upravo nedostatak opreme i dotrajalost postojeće, kao i deficit stručnog kadra, najveći problemi i glavni uzročnici stvaranja listi čekanja u našoj ustanovi kao i preopterećenost sa pacijentima iz opštih bolnica. Pored direktorke Kovačević, konferenciji je prisustvovala doc. dr Snežana Raspopović, medicinski direktor KCCG, kao i dr Sreten Kavarić, mr sc. med., direktor Interne klinike, prof. dr Vladimir Todorović, direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju, dr Nebojša Bulatović, direktor Klinike za bolesti srca, dr Branimir Vlahović, direktor Centra za radiološku dijagnostiku i dr Sonja Milašinović, direktorka Instituta za bolesti djece. Na pitanje novinara gdje su najduže liste čekanja, direktorka Kovačević je kazala da je najopterećeniji Centar za kardiologiju, uz naglasak da su kardiolozi preopterećeni. - Ne možete od njih očekivati da rade svakog dana u ambulanti. Oni imaju svoja odjeljenja i pacijente, idu u ambulante, dežuraju, pripravni su za hitne intervencije. Zaista, prvi put poslije tri mjeseca kažem da sam ponosna na rad većine ljekara u KCCG. Magnet se radi samo u KCCG, 95 odsto holtera se radi u KCCG, a svaka bolnica u Crnoj Gori ima najmanje tri kardiologa. Od početka govorim da je Klinički centar bespotrebno opterećen pacijentima iz drugih gradova, ako već imamo opšte bolnice. Predložili smo da Ministarstvo zdravlja obiđe opšte bolnice i vide šta im fali, jer nije u redu da pacijente, koji sve mogu riješiti u opštim bolnicama u svom gradu, šalju u KCCG - kazala je Kovačević. Ona je naglasila da se mora brzo reagovati i vidjeti šta

je to što fali opštim bolnicama, i na koji način se može rasteretiti KCCG jednog dijela procedura, naglašavajući da će KCCG i tokom čitave godine nastaviti sa dopunskim radom, kako bismo sve uradili da bi pacijenti što brže dobili zdravstvenu uslugu. Ona je, takođe, ocijenila da nije u redu da toliko pacijenata čeka na osnovne operacije koje mogu da se rade u svim bolnicama u Crnoj Gori. - U Klinici za očne bolesti za operaciju katarakte od 239 pacijenata termin je dobilo njih 164, iz opravdanih razloga termin je odložilo 30, dok termin čeka njih 45. U martu mjesecu planirano je da se obavi 198 operacija katarakte, od kojih 119 u redovnom i 79 u dopunskom radu. Započeli smo radove za dvije operacine sale u Klinici za očne bolesti, koje će biti završene za dvije do tri nedjelje, tako da će Klinika dobiti dvije nove operacione sale sa novom opremom. Na taj način ljekari će imati mogućnost da izvode operacije svakodnevno na samoj Klinici, i subotom i nedjeljom, ne samo katarakte već i druge vrste operacija - kazala je Kovačević, pojašnjavajući dalje da će se na ovaj način rastereti postojećih osam operacionih sala, što je inače nedovoljan broj za potrebe hirurških grana. Ovim projektom stvoreni su uslovi da operaciona sala koju je koristila Klinka za očne bolesti sada bude namijenjena drugim klinikama kojima je potrebna. - Što se tiče Klinike za ortopediju i traumatologiju, trenutno imamo 110 pacijenata koji čekaju operaciju, od čega njih 40 za protezu kuka, 37 za protezu koljena a ostali su za druge ortopedske intervencije. Od 01. do 21. 03 2017. godine ukupno je operisano 75 hitnih i elektivnih pacijenata u redovnom i dopusnkom radu. Na listi pacijenata koji su odložili operaciju je njih 28. U januaru i februaru na Klinici je operisano 175 pacijenata. Smatramo da nemamo liste čekanja na navedene dvije klinike i potrudićemo se da u narednim danim i ostali pacijenti dobiju termine kako bi smo Kliniku za ortopediju i Kliniku za očne bolesti u aprilu mjesecu doveli do optimalnog stanja” rekla je Kovačević. - U 2016. godini na Klinici za bolesti srca obavljene je 19.962 kardioloških pregleda, zatim EHO srca 7.868, holter EKG

5.206, ergometrija 2.717, stres EHO 714, ugrađeno pejsmejkera 320, EF i RF ablacija 80, koronarografija 2.616 i i od toga ugrađeno stenova 982 - saopštio je dr Nebojša Bulatović, direktor Klinike za bolesti srca (KBS). On je takođe iznio i podatke o obavljenim pregledima za period od 01. 01. do 20. 03. 2017. godine, i to: Kardiološka ambualnata – 5.027 pregleda, Eho srca – 1.920, Holter EKG – 671, Ergometrija – 733, Stres eho – 219, Koronarografija – 498, i PCI – 189, EF ispitivanja i RF ablacija- 21, Ugradnje pejsmejker – 35 i Ugradnja CRT – 5. Dr Bulatović je saopštio i liste KBS, uz napomenu da se pacijenti sa hitnih lista zbrinjavaju po prioritetima koje određuje njihovo zdravstveno stanje, odnosno u najkraćem mogućem roku. - Za koronarografiju (redovna) nalazi se 369 pacijenata, za koronarografiju (hitna) 90, za EF i RF ablacije 129, za 3D ablacije 94, zatim za pejsmejker (redovna) 28, za pejsmejker (hitna) 4. Na listi čekanja za ICD (redovna) nalazi se 16 pacijenata, za ICD 8 (hitna) 4, za CRT 11, za CRT – d 4 pacijenta, za kardiohiruršku operaciju (redovna) 82 pacijenta a za kardiohiruršku operaciju (hitna) 31 pacijent. U Centru za kardiohirurgiju od 01. 01. do 15. 03. 2017. godine operisano je 95 pacijenata. Od 25. 01. do 15. 03. 2017. godine hospitalizovana su 84 pacijenta, a u tom period je operisano 70 pacijenata. U 2016. godini operisano je 411 a u 2015. godini 451 pacijent - kazao je dr Bulatović. - Intena klinika na današni dan ima listu čekanja u Endoskopskom kabinetu, i to: 140 pacijenta za prvi pregled kod gastroenerohepatologa, dok za ezofago-gastro-duodenoskopiju184 a za kolonoskopiju 148 pacijenata. Zbog vašeg interesovanja i želje da znate u kom obimu Interna klinika radi poaao, kroz ambulante Intene klinike u u 2016. godini, znači u polikliničkom dijelu koji je samo jedan segment rada mene i mojih kolega na Internoj klinici, prošlo je 70.000 ljudi. Što se tiče normative koje Fond zdravstevenog osiguranja propisuje u 2016. godini je u gastroenterološkoj ambulanti primljeno i pregledano 8.782 pacijenta a normativ je bio 8100. Što se tiče gornjih endoskopija i ezofago –gastro-duodenoskopija normativ je bio 2.400 a u 2016.

godini urađeno je 3440. Zatim normativ za kolonoskopije je bio 1.920 a urađeno je 2.760. Meni kao direktoru, i menadžmentu naravno, ovi brojevi govore mnogo više od obične statistike i pokazuju da kolege sa kojima radim, rade mnogo više nego što to država od njih očekuje i plaća. I pored toga kao što ste mogli da čujete postoje liste čekanja - kazao je dr Sreten Kavarić, direktor Interne klinike. Za primjedbe roditelja na funkcionisanje Instituta za bolesti djece (IBD), direktorka ove organizacoione jedinice, dr Sonja Milašinović, vidi razlog u neblagovremenom planiranju kadra, odlivu ljekara uslovljen ekonomskim razlozima, kao i dotrajalosti aparature što je, kako ona navodi, trajalo decenijama. - Sadašnje rukovodstvo KCCG trudi se svim naporima, za dobrobit građana, da se ovi problem riješe, kako kadrovski tako i tehnički - kazala je dr Milašinović, pojašnjavajući da IBD trenutno ima samo jednog neurologa a da je drugi na višemjesečnom bolovanju sa neizvjesnim datumom povratka. Za prevazilaženje ovog problema na godinu dana je angažovana dr Jelica Stanišić koja ordinira dva puta sedmično, tako da je ona u period od 08. do 17. 03. 2017. godine pregledala 45 djece, a na listi je ostalo još 65 pacijenata, te će posljednje dijete sa liste čekanja biti pregledano 5. apriila 2017. - U pregovorima smo sa dječijim oftalmologom, dr Lidijom Peres, zaposlenom u Kliničkom centru u Skoplju, da bi smo je angažovali u petnaestodnevnom radu. Trenutno smo takođe, angažovali za ispomoć dvije doktorke, dr Sanju Borović i dr Natašu Jovović, koje su predviđene za oftalmološke preglede, prve i kontrolne, kao i za operacije strabizma. Dr Jovović je u prvih 15 dana marta pregledala 113 pacijenata. Na preostaloj listi čekanja je još 176 pacijenata koja će biti završena do 21. Juna - kazala je dr Milašinović. Ona je navela da postoje liste čekanja i na Odjeljenju radiologije, konkretno za MR dijagnostiku, koje su uslovljene tehnološkim nedostacima. Prijeko potreban je aparat za anesteziju koji će biti kompatibilan u magnetnom polju. Na listi čekanja za MR na danasnji dan je 79 pacijenata, a posljednji planirani pacijent je za 11. 05. 2017. godine. Dr Milašinović je govorila i o problemima za ortopedske

preglede zbog deficitarnosti kadra, jer u Crnoj Gori ima samo jedan dječiji ortoped. Ovaj problem je riješen angažovanjem dopunskog rada. Dr Milašinović je rekla da je u fazi nabavka aparata za anesteziju za porebe MR dijagnostike i novog CT aparata za koji su potrebna značajna finansijska sredstva. Dr Brano Vlahović, drektor Centra za radiološku dijagnostiku, kazao je da u Centru praktično nema prave liste čekanja, već da se pacijentima daju termini kada će biti pregledani. - Zadnji zakazani pacijent za MR je 30. 04. a za CT 27. 04. 2017. godine. Dakle čekanje je nešto malo preko mjesec dana. Sigurno su naši termini najkraći u region - kazao je dr Vlahović, naglašavajući da se nepotrebno u javnosti komentariše da se na ove procedure dugo čeka, uz napomenu da se hitni pacijenti odmah rješavnju. U Centru se mjesečno uradi oko 1.200 MR pregleda, odnosno ok 40 dnevno, što je maksimalna iskorištenost i aparata i osoblja. Prof. dr Vladimir Todorović kazao je da je Klinika za onkologiju i radioterapiju “pozamašan sistem” sastavljen od tri odjeljenja. On je pojasnio da na Odjeljenju nuklearne medicine postoji lista čekanja za procedure koje oni izvode. - To je dosta sofisticirana i oprema i metoda. Generatori koji stvaraju taj izotop se uvoze iz inostranstva svake dvije nedjelje, tako da zavisimo dosta od toga da li oni stižu na vrijeme, pri čemu je prve nedjelje maksimalan broj na tim aparatima - pojasnio je prof. dr Todorović. I on je podsjetio da je aparat dotrajao i da je potrebna nova gama kamera, kao i da je deficit u obučenim medicinskim tehničarima. Na listi je između 150 i 200 pacijenata, od toga između 70 i 100 duže od mjesec dana. Jedan manji broj pacijenata, kojima je to neophodno, šalje se van Crne Gore. Osim nove gama kamere neophodan je i PET CT, aparat koji do sada nije imala Crna Gora, pa se pacijenti moraju slati u inostranstvo. - Što se tiče radioterapije, mi imamo dva linearna akceleratora, jedan je relativno nov, nabavljen 2010. godine prilikom otvaranja nove Klinike za onkologiju i radioterapiju, a drugi je star preko 20 godina i nalazi se u staroj zgradi Klinike za onkologiju, i on je takođe u funkciji. Nije nam dovoljno i treba nam još jedan aparat, tako da njegovom nabavkom nećemo imati liste čekanja - kazao je prof. dr Todorović, naglašavajući da su liste čekanja minimalne. Direktorica Centra, Zorica Kovačević je kazala da su prioriteti u narednom periodu nabavka nove opreme i edukacija kadra, ali i komunikacija sa nadležnim institucijama i sindikatima u cilju povećanja plata zaposlenih u zdravstvu. - Menadžment je uradio potrebnu specifikaciju, i očekujemo ovih dana raspisivanje tendera za nabavku nove opreme – aparata za zračenje, gama kamere, novog magneta i skenera, dvije angio sale i ostale opreme koja je potrebna i za Kardio centar, i za druge klinike. U planu nam je i stvaranje kadra koji će tu novu opremu dočekati - navela je Kovačević. Ona je podsjetila da je iz budžeta obezbijeđeno 700 hiljada eura a KCCG će najveći dio novca ove godine potrošiti na edukaciju. Kovačević je zamolila pacijente za razumijevanje. - Kao što vidite, to nije nerad u Kliničkom centru. Ovo je rudnik. Ako dođete poslijepodne, ili subotom i nedjeljom, vidjećete da su sve operacione sale zauzete. Ona je poručila da menadžment KCCG

neće ništa „držati pod tepihom“. - Nama je interes da vam saopštavamo pravu istinu, jer ona treba da dođe do građana, o bilo kojem pitanju iz KCCG i zdravstva uopšte - istakla je Kovačević. Na pitanja novinara o eventualnim novim imenovanjima rukovodilaca organizacionih jedinica ona je kazala da je upravo KCCG dobio saglasnost Ministarstva zdravlja za novu sistematizaciju radnih mjesta i najavila da će početkom aprila saopštiti koje će kadrovske promjene uslijediti i na kojim klinikama, naglašavajući da je ponosna na rad većine ljekara u našoj ustanovi. - Inače, danas nam je došla saglasnost za novu sistematizaciju, što znači da svi zaposleni moraju dobiti rješenja po njoj. To će biti prilika da oni kojima dam mandat dobiju nova rješenja, a oni koji koji ne budu zadovoljili naše kriterijume neće dobiti rješenje kao direktori klinika, pojasnila je Kovačević. Upitana da li odlazak doc. dr Aleksandra Nikolića iz KCCG predstavlja problem, ona je kazala da će KCCG preduzeti sve mjere da pacijenti koji čekaju tu operaciju budu potpuno zbrinuti. - Sam podatak da je preko 80 pacijenata operisano za vrijeme njegovog godišnjeg odmora, mislim da dovoljno govori - dodala je Kovačević, najavljujuć da će KCCG od 1. maja angažovati dr Oliveru Rašović, koja već pet godina radi kao kardiohirurg u Italiji i ima za sobom veliki broj operacija. - Smatramo da će četiri kardiohirurga, i dva nova koji do kraja godine završavaju specijalizaciju, biti sasvim dovoljan broj - kazala je Kovačević i naglasila da je ubijeđena da kardiohirurzi koji trenutno rade u Centru za kardiohirurgiju zadovoljavaju, i da se hirurške intervencije izvode kao u evropskim centrima. Na pitanje da li je tačno da su još četiri ljekara najavila odlazak iz KCCG, ona je rekla da nema tu informaciju. Kovačević je kazala da su u proteklih tri mjeseca razgovarali sa jednim brojem ljudi koji su napustili Klinički centar, i da su se neki od njih vratili u KCCG, a neki su spremni da to učine. - Imamo čak najavu da će se jedan broj ljekara koji su radili u Codri rado vratiti - dodala je Kovačević. Ona je takođe kazala da je veom avažan status zaposlenih u KCCG. - Čekamo ministra i sindikat da sjednemo i vidimo kako ove godine možemo da utičemo na poboljšanje statusa svih zaposlenih u zdravstvu, i to nam je, pored svega ovoga, veoma značajno. Iako nabavite opremu, i sve završite, a ako nemate zadovoljan kadar, opet ćete imati problema u funkcionisanju svih zdravstvenih ustanova - naglasila je Kovačević. Govoreći o Institutu za bolesti djece (IBD), ona je podsjetila da je obezbijeđeno preko 200 hiljada eura donacija za nabavku neophodne opreme. - To nam je bio prioritet. Doći će novi skener do kraja godine, nabavili smo dva ultrazvučna aparata, obezbijedili ljekarima dopunski rad, dali saglasnost direktorici da preduzme sve mjere za angažovanje ljekara iz inostranstva, i krenuli u obezbjeđivanje kadra - navela je Kovačević, dodajući da budućnost vidi u 200 novih specijalizanata koji će tokom sljedećih godina doći u KCCG, ali neće odmah početi da rade sve, nego im je potrebna dodatna edukacija. PR služba KCCG 23. mart 2017.g.

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBÇ?JO

Âˇ jedinstven sastav probiotika Âˇ znanstveno podrĹžani sojevi Âˇ neĹĄkodljivi i sigurni GR-1ÂŽ i RC-14ÂŽ

oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni sapun J gel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vreÄ&#x2021;ice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo KosiÄ&#x2021; bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu

Online prijava neželjenog dejstva lijeka (www.calims.me)

Mr ph. Veselinka Vukićević Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Odjeljenje za farmakovigilancu Od marta 2017. zdravstvenim radnicima u Crnoj Gori je na raspolaganju aplikacija za online prijavu sumnje na neželjeno dejstvo lijeka, dostupna preko portala CALIMS (www.calims.me). Program za online prijavljivanje je razvio Kolaborativni Centar SZO – Uppsala Monitoring Centar (Uppsala Monitoring Centre, UMC), sa ciljem podrške razvoju sistema spontanog prijavljivanja u državama članicama Programa SZO za internacionalno praćenje bezbjednosti primjene ljekova. Aplikacija za online prijavu je prilagođena zdravstvenim radnicima u Crnoj Gori, lako je dostupna (www.calims.me) i jednostavna za upotrebu.

Zašto prijaviti? Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) u kontinuitetu radi na unapređenju sistema prijavljivanja sumnji na neželjena dejstva ljekova od strane zdravstvenih radnika. Prijave sumnje na neželjeno dejstvo lijeka, medicinsku grešku, neracionalnu primjenu ili zloupotrebu lijeka, koje dostavljaju zdravstveni radnici, za nas predstavljaju dragocjen izvor informacija. Bez obzira na intenzivnu međunarodnu saradnju i

razmjenu podataka važnih za bezbjednu primjenu ljekova, efikasnost i svrsishodnost nacionalnog sistema farmakovigilance u velikoj mjeri zavise od podataka prikupljenih sistemom spontanog prijavljivanja. Ipak, najveći broj ispoljenih neželjenih dejstava još uvijek ostaje neprijavljen, čak i kada ih zdravstveni radnici prepoznaju, obustave primjenu suspektnog lijeka i primijene odgovarajuću terapiju za liječenje neželjene reakcije. Neprijavljivanje neželjenih dejstava usporava proces prikupljanja podataka o bezbjednosti lijeka koji je u prometu, a time i odlaže donošenje odgovarajućih odluka, te sprovođenje mjera neophodnih za minimizaciju rizika koji prate njegovu primjenu. Razlozi za neprijavljivanje su brojni, a jedan od najčešćih je nedostatak vremena za pronalaženje, popunjavanje i slanje obrasca za prijavu neželjenog dejstva. Iz tog razloga, trudimo se da omogućimo više puteva prijavljivanja, kako bi svaki zdravstveni radnik, u trenutku kada posumnja na neželjeno dejstvo lijeka, imao na raspolaganju jednostavan, brz i efikasan način da o tome obavijesti CALIMS.

Kako prijaviti? Osim standardnog obrasca za prijavu neželjenog dejstva lijeka i forme za prijavu neželjenog dejstva lijeka u integralnom zdravstvenom informacionom sistemu, zdravstveni radnici u Crnoj Gori sada mogu koristiti i aplikaciju za online prijavu, koja je dostupna preko portala CALIMS - www.calims.me. Forma za online prijavu sumnje na neželjeno dejstvo lijeka se sastoji iz četiri osnovna dijela: Izvještač, Prijava, Sažetak i Kraj. Kao i prilikom popunjavanja papirnog obrasca, osnovni podaci o izvještaču, pacijentu, suspektnom lijeku i ispoljenom neželjenom dejstvu su neophodni da bi prijava neželjenog dejstva lijeka bila validna. Polja koja je neophodno popuniti da bi prijava bila validna su na aplikaciji označena zvjezdicom, a znakom pitanja su označena pojašnjenja data za popunjavanje određenih polja. Dio Prijava sadrži najviše polja, koja se odnose na podatke o pacijentu, primijenjenim ljekovima i ispoljenim neželjenim dejstvima. Prilikom popunjavanja prijave, potrebno je da zdravstveni radnik u polje Kontakt podaci izvještača unese svoje ime,

prezime, specijalnost, kao i ustanovu u kojoj je zaposlen. Podaci o izvještaču se smatraju povjerljivim i koriste se samo za potrebe procjene prijave. Kontakt podatke je neophodno unijeti kako bi izvještač dobio povratnu informaciju od strane CALIMS, u vidu odgovora izvještaču koji sadrži i stručnu procjenu prijave. Takođe, u situacijama kada je važno prikupiti dodatne informacije vezane za prijavljeni slučaj, CALIMS kontaktira zdravstvenog radnika koji je poslao prijavu. Nakon popunjavanja odgovarajućih polja u dijelu Prijava, zdravstveni radnik prelazi na sljedeću stranu – Sažetak, gdje može pregledati podatke koje je unio. Nakon pregleda prijave, izvještač se može, ukoliko je potrebno, vratiti na prethodnu stranu i izvršiti korekcije podataka, a zatim poslati prijavu. Nakon što pošalje prijavu putem online aplikacije, zdravstveni radnik dobija obavještenje da je prijava uspješno poslata, na email adresu koju prilikom popunjavanja prijave unese u polje Email. Mail potvrde da je prijava uspješno poslata sadrži i link pomoću kojeg zdravstveni radnik može pogledati i štampati prijavu koju je kreirao. Nadamo se da će mogućnost online prijave koristiti prije svega zdravstveni radnici koji su zaposleni u privatnom sektoru, kao i zdravstveni radnici u javnom sektoru koji nijesu direktno povezani sa CALIMS putem integralnog zdravstvenog informacionog sistema. Prijave koje zdravstveni radnici pošalju putem online aplikacije se automatski smještaju u nacionalnu bazu podataka CALIMS (VigiFlow), što ostavlja više vremena za kodiranje prijavljenih neželjenih dejstava i analizu dostavljenih informacija. Sve prijave koje zdravstveni radnici dostave CALIMS, prosljeđuju se u globalnu bazu podataka o neželjenim dejstvima ljekova (VigiBase), koja trenutno sadrži preko 14 miliona prijava. Svaka prijava neželjenog dejstva lijeka je, bez obzira na način dostavljanja CALIMS, bodovana od strane Ljekarske, odnosno Farmaceutske komore Crne Gore, kao vid kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika.

Održana prezentacija prirodnog brenda Helan

U hotelu Centre Ville u Podgorici, 01.03.2017. godine, održana je stručna prezentacija brenda Helan, jedinstvenog brenda na biljnoj bazi u Crnoj Gori čiji kvalitet dokazuju linije iz njegovog asortimana od kojih su neke čak i organskog porijekla. Sa preko 80 prisutnih zvanica iz oblasti farmacije, gospođa Malva Moncalvo, vlasnica kompanije Helan, uspješno je predstavila brend stručnom osoblju koje je prisustvovalo prezentaciji.

Prezentacija je održana u dva termina, u kojima su predstavljene Helan linije gdje su posebno istaknute linija za trudnice i mlade mame (Linea Mamma), linija za bebe (Linea Bimbi), linija za prevenciju i tretman ujeda komaraca (Zanz Helan), linija za prevenciju i tretman vaški (Occhio al pidocchio), kao i linije sa kompletnim asortimanom proizvoda za njegu kože lica, tijela, kose, itd.

Helan je italijanski brend nastao 1976. godine. Dr ph Elisa Botini Masa, profesor farmaceutskog fakulteta u Đenovi i lider brojnih projekata u tehnologiji proizvodnje kozmetike, stvara ovaj brend sa jasnim ciljem - proizvodnja isključivo kozmetike na prirodnoj bazi. Ime Helan je zapravo akronim nastao spajanjem dvije riječi – HELios (Sunce) i ANimus (duša, duh). Stoga, “duša ispunjena suncem”, naglašava da duh kompanije Helan mora biti jasan, topao i pun energije baš kao Sunce, koje predstavlja izvor života. Kvalitetu ovog brenda svjedoče mnogi dodijeljeni sertifikati ekspertskih institucija za kvalitet proizvoda. Istraživačka laboratorija Helan formuliše sigurnu, efikasnu, ugodnu fito kozmetiku sa namjenom, kako u prevenciji, tako i u tretmanu raznih problema vezanih za higijenu i njegu kože trudnica, beba, djece i odraslih, sve u cilju odlaganja fiziološkog procesa starenja kože. Visoko kvalitetni Helan proizvodi su rezultat ujedinjenja: t 1SJSPEF ESBHPDKFOPH J[WPSB TJSPWJI NBUFSJKBMB t 5SBEJDJKF CB[JSBOF OB EVHPHPEJÝOKFN CPHBUPN JTLVTUWV t /BVʊOJI JTUSBäJWBOKB J JOPWBUJWOJI UFIOPMPÝLJI SKFÝFOKB u cilju proizvodnje prirodne, efikasne i sigurne kozmetike ugodne i za čula i za kožu.

Posebno bi trebalo izdvojiti proizvode namijenjene tretmanu koĹže tokom trudnoÄ&#x2021;e i nakon poroÄ&#x2018;aja tj. liniju za trudnice i mlade mame, Linea Mamma, jer nudi rjeĹĄenja koja redovnom primjenom i njeĹžnom masaĹžom unapreÄ&#x2018;uju elastiÄ?nost koĹže, obnavljaju tonus i Ä?vrstinu koĹže i spreÄ?avaju degradaciju vlakana elastina i kolagena. ZahvaljujuÄ&#x2021;i inovativnom okrepljujuÄ&#x2021;em aktivnom kompleksu biljnog porijekla, jedan od najznaÄ?ajnijih proizvoda ove linije, Krema protiv strija, predstavlja pravi ĹĄok tretman za grudi, stomak i bedra trudnica. Ovaj preparat na bazi ulja slatkog badema, arganovog ulja, karite voska, vitamina C i E, kao i esencijalnih masnih kisjelina koje hrane i omekĹĄavaju, odrĹžava koĹžu elastiÄ?nom i spremnom da prebrodi jake tenzije koje trpi tokom mjeseci trudnoÄ&#x2021;e. Iz ove linije trebalo bi istaÄ&#x2021;i i UmirujuÄ&#x2021;u regenerativnu kremu za tretman i njegu bradavica dojilja. Ova krema na bazi pÄ?elinjeg voska, D-pantenola, vitamina E i ceramida, intenzivno hrani i jaÄ?a koĹžu, uklanja suvoÄ&#x2021;u koja prethodi stvaranju bolnih ragada prije i tokom dojenja i poboljĹĄava prokrvljenost areola. TakoÄ&#x2018;e, HELAN je formulisao i razvio liniju prirodnih proizvoda za svakodnevnu higijenu, njegu i tretman izuzetno osjetljive koĹže beba, Linea Bimbi, kliniÄ?ki i dermatoloĹĄki testiranih, odabirom specifiÄ?nih serija prirodnih sirovina bogatih najpogodnijim aktivnim sastojcima. Bogatu formulaciju Helan proizvoda Ä?ine: t Biljni suvi ekstrakti titrirani na sadrĹžaj aktivnih sastojaka: Aloe vera gel, borovnica, gotu kola, slez i crvena vinova loza su samo neke od 150 razliÄ?itih bijaka koje se koriste; t Esencijalna ulja i kombinacija multi-funkcionalnih aktivnih kompleksa: ruzmarina, lavande, timijana, eukaliptusa, nane, bora,... t )MBEOP DJKFĂżFOB biljna ulja, zadrĹžanih aktivnih svojstava: ulje argana, pĹĄeniÄ?nih klica, jojobe, slatkog badema, pirinÄ?anih klica, susama, koĹĄpica groĹžÄ&#x2018;a, maslinovo ulje,... t Biljni buteri, po sastavu sliÄ?ni sebumu koĹže, koji ne zatvaraju njene pore: karite buter, avokado buter, maslinov buter; t Ä&#x152;iste sirovine koje potiÄ?u iz sertifikovane, organske proizvodnje ekonomski razvijenih regiona. Sve sirovine su

rigorozno odabrane uz poĹĄtovanje standarda â&#x20AC;&#x17E;zabrane testiranja na Ĺživotinjamaâ&#x20AC;&#x153;. Inovativne formulacije ove efikasne, sigurne i ugodne kozmetike zahtijevaju rigoroznu kontrolu kvaliteta kako sirovina tako i finalnog proizvoda, kontrolu sistema proizvodnje, pakovanja i distribucije. Stoga, treba naglasiti da su Helan linije proizvoda: t #F[ EFSJWBUB Ă¤JWPUJOKTLPH QPSJKFLMB t Bez petroleja, lanolina i mineralnih ulja, s obzirom na to da ove supstance inhibiraju apsorpciju aktivnih sastojaka. t #F[ LPO[FSWBOBTB V HPUPWP TWJN QSPJ[WPEJNB 67*+&, BEZ PARABENA, u nekim sluÄ?ajevima sa kalijum sorbatom ili ostalim konzervansima odobrenim sa organski standardizovanim sertifikatima. t #F[ 4-4 J 4-&4 B V QSPJ[WPEJNB OBNJKFOKFOJN [B QSJ rodno, efikasno i njeĹžno Ä?iĹĄÄ&#x2021;enje koĹže. Ovi snaĹžni anjonski surfaktanti intenzivnog dejstva jako modifikuju hidrolipidni balans kutaneusne barijere, uzrokujuÄ&#x2021;i kontaktni dermatitis. t #F[ EPEBUJI TJOUFUTLJI CPKB HEKF CPKB TWBLPH QSPJ[WPEB potiÄ?e od prirodne boje samih sastojaka. t 4WF MJOJKF QSPJ[WPEB TV UFTUJSBOF OB PETVTUWP Ă¤JWF OJL la, hroma, olova i teĹĄkih metala (Evropska direktiva n.94/27/CE). Maja MijanoviÄ&#x2021;, dipl. ph

Iako težina ljudskog mozga iznosi svega 2-3 odsto ukupne težine čovjeka, za rad ovog organa potrebno je 20 odsto kiseonika i 15 odsto krvi koje preradi srce.

Ljudski organizam sagori isti broj kalorija za vrijeme spavanja kao i tokom 2 sata hodanja ili 52 minuta trčanja.

Godine 1859. 24 zeca puštena su na tlo Australije. Za 6 godina populacija zečeva dostigla je 2 miliona!

Miris pice i čokolade, omljene hrane mnogih ljudi širom planete, snažno djeluje na dio ljudskog mozga koji izaziva zavisnost poput opojnih droga. Najsmrtonosnija bolest u istoriji čovječanstva je malarija, od koje svake godine umre oko milion i po ljudi širom svijeta.

Klima na Tibetu je toliko suva da meso koje se drži vani ostaje nepokvareno godinu dana, dok se žitarice neće pokvariti ni za 100 godina.

Zagađenje atmosfere ugljen-dioksidom najvećim dijelom potiče iz termoelektrana i fabrika, čak 56 odsto, potom slijede privatna domaćinstva sa 24 odsto, a 20 odsto potiče iz izduvnih cijevi saobraćajnih vozila.

1890. godine američki hirurg Vilijam Stjuard Halsted zbog osjetljivosti svoje asistentkinje na fenol (koji je tada korišten za dezinfekciju ruku) zahtjeva da se proizvedu prve medicinske rukavice.

Pankreas proizvodi enzime neophodne za varenje hrane kao i sodu bikarbonu koja neutralizuje kisjelinu u crijevima.

Polovina energije koju ljudi dobijaju iz hrane potiče od tri vrste trava: pšenice, pirinča i kukuruza.

Kad je 1846. godine engleski ljekar Morton, umjesto dotadašnjeg viskija, prvi put primijenio etar za bezbolno vađenje zuba, a odmah potom i za odstranjivanje tumora sa vrata bolesnika, novi medicinski postupak nazvan anestezija raširio se svuda po svijetu.

Prosječan čovečiji kostur čini 206 kostiju (31 u svakoj nozi, 32 u rukama, 29 u lobanji, 26 u kičmi i 25 u grudima), mada se on mijenja zavisno od uzrasta.

Posebne koštane ćelije postepeno uništavaju i obnavljaju koštano tkivo tako da se može reći da svakih šest godina dobijamo potpuno nov skelet.

Najveći dio prašine koja se nakupi svuda po kući sastoji se od djelića izumrle čovječije kože.

SAVREMENA

I M P L A N TO LO G I JA

- mogućnosti i ograničenja

Mr sci dr stomatologije Mladen Vuković Spec. zdravstvenog menadžmenta Svaki čovjek se tokom života, prije ili kasnije, suoči sa gubitkom zuba. Razlozi tome mogu biti višestruki – oboljenje samog zuba koje počinje sa karijesnom lezijom, da bi se, ukoliko se blagovremeno ne preduzme adekvatno liječenje, proces proširio na zubnu komoru zahvatajući pulpu i pripadajuće strukture, te nastavio širenje dalje na korijen zuba i periapikalno tkivo. Do gubitka zuba može dovesti i oboljenje meko-tkivnih struktura - zubnog mesa koje se u početku manifestuje upalom – gingivitom, da bi se takođe, u slučaju izostanka adekvatne terapije, upalni proces proširio na koštane strukture i u konačnom doveo do gubitka zuba. Parodontopatija je bolest koja u uznapredovaloj fazi, u 3 i 4. stadijumu dovodi do klaćenja i ispadanja zuba. Gubitak zuba dovodi do funkcionalnih, estetskih i psiholoških problema. Funkcionalni nedostatak manifestuje se gubitkom osnovnih funkcija stomatognatog sistema – žvakanja, gutanja, govora i disanja. Pored ovoga, usljed gubitka zuba neminovno dolazi do resorpcije alveolarnog grebana i smanjivanja bazalnog dijela kosti. Oko 88% krezubih i bezubih pacijenata ima problema sa žvakanjem i govorom. Estetski nedostaci manifestuju se smanjenjem visine lica, smanjenjem labio-mentalnog ugla, produbljivanjem bora na licu, rotacijom brade unaprijed (što doprinosi progenom izgledu), spuštanjem ugla usana, gubitkom tonusa mimičnih mišića (što dovodi do istanjenja ivice vermil-

iona), produbljivanju nazo-labijalne brazde, povećanju ugla filtrum-kolumela, povećanju dužine gornje usne (povećava vidljivost zuba prilikom smijanja), te spuštanju pripoja obraznog i bradnog mišića, što doprinosi tzv. opuštenom izgledu lica. Psihološke posljedice predstavljaju dijapazon različitih psihičkih poremećaja koji mogu izazvati i razne oblike neurotičnih promjena. Gubitak zuba, razni oblici krezubosti ili totalna bezubost mogu se nadoknaditi raznim oblicima protetskih nadoknada, fiksnih ili mobilnih. Sve ove nadoknade imaju svoje prednosti i nedostatke kao i stroge indikacije kada ih treba primijenjivati. Značajan pomak u zbrinjavanju djelimične i totalne bezubosti predstavljala je primjena implantata koji su omogućili izradu protetskih nadoknada i u onim slučajevima kada je resorpcija alveolarnog grebena toliko uznapredovala da nije dozvoljavala izradu kvalitetnih mobilnih proteza, ili kada je gubitak zuba izražen, sa velikim međuzubnim prostorom, što je otežavajuća okolnost za izradu fiksnih protetskih radova – mostova i krunica. Prednosti protetskih radova na implantatima su višestruke – prevencija dalje resorpcije kosti, uspostavljanje i održavanje međuviličnih odnosa, poboljšanje funkcije mastikatornog aparata i facijalne ekspresije (mišićnog tonusa), estetski efekat – izgleda kao da zubi niču iz alveole, poboljšanje govora, okluzije, stabilnosti i retencije mobilnih nadoknada, oslobađanje potrebe brušenja

susjednih zuba, poboljšanje opšteg psihičkog stanja, itd. Na tržištu postoji veliki broj različitih implantnih sistema od kojih su najpoznatiji: Nobel Biocare, Straumann, Biohorizons, Bredent, ITI, Izomed, itd. Bez obzira o kojem se implantnom sistemu radi moraju se postovati sljedeća načela da bi implantacija bila uspješna: indikacije i kontraindikacije, biokompatibilnost, oseointegracija, protokol opterećenja implantata i procjena uspješnosti implantata.

Indikacije za implantaciju su: gubitak jednog ili više zuba ili totalna bezubost, što praktično znači svaki nedostatak zuba. U indikacije se ubrajaju i nedostatak dijela viličnih kostiju (retencija opturator – postresekcionih proteza) i nedostatak dijela lica (retencija facijalnih proteza). Kontraindikacije mogu biti opšte i lokalne, apsolutne i relativne. Među opšte kontraindikacije ubrajaju se sve sistemske bolesti (dijabetes, rahitis zavisan od vitamina D, osteoporoza, autoimuna oboljenja, AIDS, maligna oboljenja, itd.) ali i loše navike kao što su alkoholizam, narkomanija, strastveno pušenje. Uglavnom je riječ o relativnim kontraindikacijama ukoliko su bolesti u početnim stadijumima i pod kontrolom, dok su apsolutne kontraindikacije npr. svjež infarkt miokarda, pojedina teška oboljenja bubrega i jetre, terminalni stadijumi malignih oboljenja, zračna terapija ili hemioterapija koja je u toku. U lokalne kontraindikacije spadaju tumori, infekcije, loša higijena usne duplje, parafunkcije, ograničeno otvaranje usta, nepovoljni međuvilični odnosi, nepovoljni anatomski odnosi, itd. I ovdje je uglavnom riječ o relativnim kontraindikacijama dok su apsolutne kontraindikacije maligni tumori na mjestu predviđenom za implantaciju, akutne infekcije ili znatno ograničeno otvaranje usta. Biokompatibilnost podrazumijeva da je material od koga su izgrađeni implantati u harmoniji sa biološkim funkcijama živih tkiva, da je biološki inertan, da je njegova interakcija sa živim tkivima minimalna i da djelovanje tkivnih tečnosti ne izaziva nikakve promjene.

Kao materijal izbora za izradu savremenih implantata nametnuo se plazmirani titanijum koji u najvećem procentu zadovoljava pobrojane zahtjeve. Oseointegracija podrazumijeva direktni strukturni i funkcionalni kontakt između organizovane žive kosti i površine opterećenog implantata. Protokol opterećenja implantata

po savremenim koncepcijama može podrazumijevati neposredno, rano i kasno opterećenje. Neposredno (imedijatno) opterećenje podrazumijeva postavljanje privremenih ili konačnih zubnih nadoknada u prvih 48 sati nakon ugradnje implantata. U odnosu na okluziju zubna nadoknada može biti van okluzije sa antagonistima ili u punoj funkcionalnoj okluziji. Rano opterecenje predstavlja postavljanje zubne nadoknade u funkcionalnom kontaktu između 48 sati i tri mjeseca poslije ugradnje implantata. Kasno (konvencionalno) opterećenje podrazumijeva postavljanje zubne nadoknade između tri i šest mjeseci nakon ugradnje implantata, bilo da je riječ o jednofaznom protokolu (implantat se ugrađuje tako da se oko njegovog vrata adaptira meko tkivo, tj. jednim svojim dijelom prominira u usnu duplju) ili dvofaznom protokolu (implantat se ugrađuje tako da je potpuno prekriven mukoperisotalnim režnjem, njegovo ”oslobađanje” radi postavljanja “abatmenta” i opterećenja zubnom nadoknadom je druga faza). Procjena uspješnosti implantata obuhvata više kriterijuma kao što su funkcionalni (žvakanje, govor), psihološki (izostanak bolova, estetski rezultat) i fiziološki. Među pomenute kriterijume ubrajaju se i stabilnost implantata nakon uklanjanja zubne nadoknade, izostanak radioluscencije oko implantata na rendgenogramu, vertikalni gubitak kosti koji je manji od 2 mm godišnje (poslije prvih 12 mjeseci), izostanak bola, infekcije, parestezije. Liječenje implantatima smatra se uspješnim ako 85% implantata poslije 5 godina, odnosno 80% poslije 10 godina ispunjava navedene kriterijume. Najveci izazovi u savremenoj implantologiji predstavljaju implantacija u otežanim anatomskim uslovima i implantacija u zračenom području. Anatomski uslovi koji otežavaju ugradnju uobičajenih šraf – implantata predstavljaju nedostatak alveolarne kosti (horizontalan, vertikalan i kombinovan) i smanjena gustina alveolarne kosti. Savremena implantologija nudi sljedeće hirurške postupke za rješavanje anatomski otežanih uslova: slobodni autologni koštani transplantati sami ili u kombinaciji sa koštanim zamjenicima i resorpcionim ili neresorpcionim membranama, alveolarna distrakciona osteogeneza i princip bazalne oseointe-

gracije (BOI) disk implantatima. Zigomatični implanti su takođe jedno od rješenja anatomski otežanih uslova i najčešće se primjenjuju kod izražene atrofije alveolarnog grebena u gornjoj vilici i spuštenih sinusa (sinus procidens), do čega uglavnom dolazi kod ranog gubitka zuba, kada protekne dugi vremenski period do adekvatnog protetskog zbrinjavanja. Implantacija u zračenom području se vrši kod osoba oboljelih od oralnih karcinoma. Liječenje malignih tumora maksilofacijalne regije zahtijeva timski pristup ljekara vise specijalnosti. Naravno, najvažnije je radikalno ukloniti tumor i spriječiti njegovo širenje, što je, kao i rekonstrukcija uklonjenog tkiva, u domenu maksilofacijalnog hirurga. Ništa manje vazna nije ni primjena zračne terapije poslije operacije, a u pojedinim slučajevima i polihemioterapije, koje u okviru specifičnog onkološkog liječenja izvode radiolog, odnosno internista onkolog. Uspješnost implantata u zračenom području zavisi od mjesta u koje se ugrađuju, primljene doze zračenja i korišćenja hiperbarične komore. Procenat odbacivanja implantata iz zračenog područja lica i vilica je prilično velik (30-40%), ali se primjenom hiperbarične komore, koja revitalizuje kost, može znatno smanjiti. U svakom slučaju, savjetuje se da se sačeka sa ugradnjom implantata najmanje četiri mjeseca od primijenjene zračne terapije. Na kraju, da rezimiram, primjena oralnih i ekstraoralnih implantata je savremen i siguran metod (metod izbora) fiksacije zubnih nadoknada i proteza lica. Da bi implantacija bila uspješna, moraju se postovati sljedeća načela: indikacije i kontraindikacije, biokompatibilnost, oseointegracija, protokol opterećenja implantata i procjena uspješnosti implantata. Najveće izazove u implantologiji predstavljaju implantacija u otežanim anatomskim uslovima i implantacija u zračenom području, ali one nisu apsolutne kontraindikacije. Pravim izborom, odnosno primjenom adekvatnih implantacionih sistema omogućava se uspješna implantacija u različitim uslovima.

MNE.CHC.15.04.01

Njemačka kompanija DR THEISS predstavila nove proizvode U organizaciji veledrogerije Farmegra i farmaceutske kompanije DR THEISS organizovana su predavanja 3. i 4. marta u hotelu Ramada u Podgorici na temu LEKSIKOGRAFSKE HEURISTIKE, koja je održao prof. dr Dušan Đurić sa Instituta za rehabilitaciju u Beogradu, Fakultet medicinskih nauka u Kragujevcu. U okviru ovih predavanja dr Marko Kovačević predstavio je portfolio kompanije DR THEISS. Prvog dana su predavanjima prisustvovali farmaceuti i ljekari, a drugog dana stomatolozi. Dr Marko Kovačević je predstavio nove proizvode iz portfolija kompanije DR THEISS i podsjetio prisutne na njihovu liniju poznatih sirupa protiv kašlja i pastila. Podsjetio je da je kašalj jedan od najvažnijih simptoma prehlade i da predstavlja ekspolozivnu ekspiraciju koja obezbjeđuje normalni protektivni mehanizam čišćenja traheobronhijalnog stabla. Etiološki faktori kašlja su: egzogeni iritansi (prašina, strana tijela i dim) i endogeni iritansi (gastrični sadržaj, sekret iz gornjih respiratornih puteva). Kašalj je označen kao glavni simptom prehlade ali, osim njega kao redovni pratioci kliničke slike kod prehlade javljaju se nazalna kongestija, kijavica i sinusitis. Kašalj izazvan virusima je najrasprostranjeniji kašalj, ali nije jedini jer se javlja i pušački kašalj koji je posljedica pušenja. Potrebno je unositi antioksidanse da bi se ušlo u koštac sa pušačkim kašljem. Mucoplant sirupi su dobili nagradu od strane potrošača za kvalitet u svojoj kategoriji na teritoriji Crne Gore. - Unutar linije Mucoplant sirupa protiv kašlja imamo Mucoplant sirupe efikasne protiv oba tipa kašlja (nadražajnog i produktivnog) kao i Mucoplant Good night sirup, koji smiruje noćni kašalj a ne sadrži alkohol i šećer pa ga mogu koristiti i dijabetičari. Islandska lišaj je biljka koja sadrži najbolja antiok-

Dr Marko Kovačević

sidansna svojstva i ona je jedna od glavnih sastojaka DR THEISS Smokers relief sirupa za pušače, koji sadrži i kamilicu i matičnjak. Ova kombinacija sastojaka omogućava da se smiri dosadno grebanje grla. Pored islandskog lišaja koji ima izrazito povoljna antioksidantna svojstva, kamilica ima umirujuće dejstvo koje je opšte poznato, a ima i antivirusno i antibakterijsko svojstvo. Matičnjak ima antivirusno svojstvo i izraženo spazmolitičko dejstvo

– objasnio je dr Kovačević. Uz simptome nazalne kongestije, kijavice i sinuzitisa, uz prehladu se javljaju oštećenja oralne sluznice. Poznato je da kompanija DR THEISS ima širok spektar pastila sa kombinacijom žalfije i nane, tamijana i vitamina C. Prednost ovih pastila, kako ističe dr Kovačević, je što u najkraćem roku ublaže tegobe koje prate upalu sluznice usta i grla, regenerišu oštećenu i bolnu sluzokožu i djeluje prventivno kod nastanka superinfekcija, afti i gingivostomatita. Predstavljajući proizvode DR THEISS- a, dr Kovačević je naglasio liniju Beinwel, preparate koji sadrže biljku gavez. Fokus u fitoterapiji je na ovoj biljci koja je rasprostranjena u cijeloj Evropi pa i kod nas. - Ovo je jedini 10% gavez na našem tržištu, a ostali gavezi su nivoa 2 - 3%. Unutar ove linije postoje tri preparata u obliku gela, kreme i masti. Beinwell Gel je sa rashladnim efektom koji se indikuje kod akutnih sportskih povreda praćenih hematotom. Beinwell krema ima termo efekat, a u njenom sastavu su ulje ruzmarina, ulje susama i vitamin E. Preporučuje se kada je potrebno postići toplotni efekat i opuštanje poslije sporta. Beinwel mast plus u svom sastavu, pored gaveza ima biljku đavolju kandžu, pantenol, vitamin E i 10% svinjsku mast kao podlogu. Đavolja kandža ublažava zapaljenske procese i alergije, efikasno djeluje na oporavak i izgradnju oštećene hrskavice. Pantenol i vitamin E djeluju na regeneraciju oštećene kože, a svinjska mast je po sastavu najsličnija mastima ljudske kože, pa preparatima na

njenoj osnovi omogućava da lakše penetriraju u dublje strukture i da duže djeluju. Allga san linija ima dva preparata, Akut Genu i Akut Spazmus intensive. Akut Spazmus je indikovan za masaže i kod bolnih grčeva mišića, a Akut Genu je namijenjen za bolove u koljenima, u zglobovima. Artroza koljena je najčešće oboljenje koje je posljedica oštećenja hrskavice. Bol se ne javlja samo kod starije populacije već i kod mlađih. Bol je na području prednje strane koljena, a uzrokovan je najčešće sportskim povredama. Jedan od novih proizvoda DR THEISS su i Parasoftin piling čarape koje su inovativno rješenje za njegovanje stopala. Njihova namjera je da omekšaju rožnati sloj epiderma, izvrše piling i uklone žuljeve. Relativno nov preparat je Eyelash Booster, serum za stimulaciju rasta trepavica. Serum je namijenjen za prirodan rast trepavica, da budu gušće, duže i jače. Jednostavna je primjena, a u sastavu su kofein i arginin. Rađena je određena studija u Njemačkoj, gdje je dokazano da nakon primjene ovog seruma 80% ispitanica su imale duže trepavice nakon tridesetodnevne upotrebe istog. Dr Kovačević je predstavio i preparat, Maxi Mag koji je na bazi magnezijuma i indukovan je kod širokog spektra problema, kao što su: nesanica, razdražljivost i gubitak koncentracije. Maxi Mag sadrži vitamin B6 koji potpomaže iskoristivost magnezijuma do 40%. Kompleks vitamina i minerala je dodatak ishrani koji sadrži vitamine i minerale neophodne za pravilno

održavanje fizioloških procesa u organizmu, a to su kompleks vitamina B, vitamin D, C, E i gvožđe. Predstavljajući portfolio kompanije Dr Teisse, dr Kovačević je na kraju izlaganja istakao preparate koji potpuno eliminišu loš zadah. - Neprijatan zadah iz usta je mnogim ljudima neprijatelj broj jedan. Najčešći uzroci lošeg daha mogu biti razna oboljenja usne duplje, oboljenje respiratornog i digestivnog sistema, smanjena sekrecija pljuvačke, oboljenje drugih organa i konzumacija alkohola. Septinum koji je na bazi cinka, žalfije i mentola, ukloniće loš zadah ali ne samo površinski. Cink je jedan od sastojaka Septinuma. Metoda prevencije lošeg daha su i pastille na bazi cinka. Cink ima sposobnost da neutrališe dejstvo isparljivih jedinjenja sumpora i na taj način uklanja neprijatan zadah iz dubine digestivnog sistema. Cink blokira mikroorganizme, žalfija ima antibakterijsko svojstvo, a mentol osvježava dah. Drugog dana, odnosno 4. marta, dr Kovačević je govorio o parodontopatiji, prevenciji nastanka parodontopatije i proizvodima Lacalut namijenjenim za zdravlje i higijenu usne duplje. Paradontopatija je jedno od najčešćih oboljenja usne duplje, naravno uz karijes. Samo 18% gingivitisa biva izliječeno, a 80% prelazi u paradontopatiju. Gingivitis je moguće izliječiti dok paradontopatiju je moguće samo usporiti. Paradontopatija izaziva promjene na parodontalnim tkivima. U etiologiji paradontopatije razlikujemo lokalne i opšte faktore. U lokalne etiološke faktore spadaju prekomjerna potrošnja meke hrane, loša higijena koja bi trebalo da je prva koja je apostrofirana, i smanjenje sekrecije pljuvačke. U lokalne faktore ubrajamo i anomalije usne duplje, anomalije položaja zuba, mehaničke povrede, fizičke i hemijske traume i neke greške koje mogu i sami ljekari da naprave u smislu loših ortodontskih radova. Opšti etiološki faktori u parodontopatiji su endokrine bolesti (npr. diabetes melitus), poremećaj metabolizma, hipovitaminoza, bolesti digestivnog trakta, bolesti kardiovaskularnog sistema (npr. ateroskleroza), tjelesne bolesti, smanjenje ukupnog imuniteta. Parodontopatija se može javiti u dvije forme. Može biti lokalizovana i generalizovana i po svojoj ozbiljnosti imamo lak, srednji i teški oblik parodontopatije. Šta je to što se dešava histološki u fazama razvoja parodontopatije? Nastaje u trenutku kada se zapaljenje proširi i dolazi do epitelne proliferacije apikalno i formira se parodontalni džep i gingivitis postaje parodontopatija. Inflamirana ivica alveolarne kosti i ćelije okolnog tkiva su upaljene i proizvode interleukine i prostaglandine i počinje resorpcija kosti pod dejstvom osteklasta i osteoblasta. Tada u tom stadijumu počinje resorpcija vrha alveolarne kosti, potom dolazi do patološke mobilnosti zuba i pacijenti na kraju gube zub. Kako prepoznati parodontopatiju? Parodontopatija u početnim fazama ne boli. Pacijent se obično ne javi na vrijeme, a kada se javi već je u uznapredovalom stadijumu. Akcenat treba staviti na edukaciju naših pacijenata da do parodontopatije ne dođe. Ako dođe do parodontopatije, prepoznaćemo je po simptomima kao što su: krvarenje, prisustvo otoka i hipertrofije, kao i prisustvo parodontalnih džepova. U kas-

nijim fazama razvoja parodontopatije javljaju se ogoljeni korjenovi zuba i patološka pokretljivost zuba. Pušenje može biti faktor nastanka parodontopatije. Parodontopatija zahvata stariju populaciju, ali postoji i parodontopatija kod djece. Prve godine života obezbjeđuju normalne funkcije kao što su sisanje, gutanje i normalno zatvaranje usta. Ukoliko postoje određene anomalije, na primjer frenuluma, treba ih otkloniti. Ukoliko postoje hormonske disfunkcije treba ih liječiti zajedno sa pedijatrima i endokrinolozima. U kasnijem uzrastu od 4 godine treba se posvetiti sanaciji eventualnih karijesa i uspostavljanju normalne okluzije. Ukoliko dijete ima loše navike (grickanje noktiju itd) eliminisati ih. Kada je u pitanju preventiva parodontopatije kod djece uzrasta od 6 do 7 godina neophodno je eliminisanje loših navika, formiranje funkcije gutanja, korišćenje čvrste hrane i adekvatne oralne higijene. Djeci starijoj od 7 godina kao preventiva se preporučuje pravovremeno liječenje anomalija zagrižaja i, ukoliko je potrebno, snimanje raspodjele sile zagrižaja i adekvatna oralna higijena. Edukacija naših pacijenata se ne svodi samo na tehnike pranja zuba, kako će prati, ali i čime, odnosno, koje medicinske paste za zube treba da koriste. Dr Kovačević je prisutnima predstavio stomatološke proizvode iz Lacalut linije. - Sprovedena je studija sa Lacalut linijom medicinskih pasti za zube u saradnji sa Stomatološkim fakultetom u Nišu. Ispitivano je 120 učesnika podijeljenih u četri grupe sa temom: Uticaj Lacalut paste i rastvora u cilju redukcije parodontalnih oboljenja u okviru preprotetske pripreme pacijenata. Rezultati vrijednosti indeksa su pokazali da je nakon upotrebe Lacalut paste i rastvora došlo do poboljšanja i redukcije parodontalnih oboljenja. Lacalut paste i rastvor su se pokazali efikasnim u eliminaciji inflamacije gingive i preporučuju se kao pomoćno sredstvo u terapiji parodontopatije i preprotetskoj pripremi pacijenata. Postoje pacijenti koji nemaju parodontopatiju ali imaju osjetljivost zuba. Svaka treća osoba ima osjetljivost zuba i njima preporučujemo Lacalut sensitive pastu za zube. Uz ove linije na našem tržištu je prisutna i linija Lacalut white & repair, koja u svom sastavu ima hydroxyapatit, sastojak sa strukturom koji pomaže u obnavljanju zubne gleđi. Izgubljena struktura se obnavlja i novostvorena povezuje sa prirodnom zubnom gleđi. Hydroxyapatit pruža dodatnu zaštitu od zubnih naslaga jer površina zuba postaje glatka. Lacalut ima program zubnih pasta i za mališane, Lacalut baby paste za redovnu higijenu mliječnih zuba i njihovu zaštitu sa dodatkom vitamina A i E bez dodatka šećera, četkice za zube sa mekim vlaknima. Lacalut kids pasta je namijenjena djeci od četiri do šest godina, dok je Lacalut teens pasta sa dvojnom zaštitom za remineralizaciju mladih, stalnih zuba. Sve ove linije prate i četkice za zube kao što je Lacalut activ četkica, specijalno izrađena četkica od mekih vlakana koja temeljno čisti zube i masira desni. Kod osoba koje imaju manji interdentalni prostor između sekutića preporučujemo Lacalut interdentalne četkice. Verica Pantelić

Koncept tradicionalnog (transakcionalnog) marketinga (TM) naspram koncepta marketinga odnosa (relationship marketing-RM) u farmaceutskoj djelatnosti

Prof. dr Dušan Đurić Institut za rehabilitaciju, Beograd Fakultet medicinskih nauka Univerziteta u Kragujevcu Američka marketing asocijacija (AMA), međunarodna organizacija stručnjaka i akademika, definiše marketing: Marketing je proces planiranja i sprovođenja zamisli, cijena, promocija i distribucija ideja, dobara i usluga, radi stvaranja razmjena koje zadovoljavaju individualne i organizacijske ciljeve. Ova definicija opisuje šta je koncept tradicionalnog (transakcionalnog) marketinga: zamisao, cijene, promocija i distribucija ideja, dobara i usluga. Dalje, definicija ukazuje na spisak aktivnosti koje tržište treba da preduzme: planiranje i sprovođenje ova četri elementa konkurencije, tako da su ispunjeni individualni i organizacijski ciljevi. Druga karakteristika transakcionalnog marketinga je vjerovanje da nezavisnost izbora među marketing učesnicima stvara efikasniji sistem za nastanak i distribuciju marketinških vrijednosti. Održavanje odnosa „na dohvat ruke“ se smatra vrlo bitnim za efikasnost marketinga. Industrija i vlada vjeruju da nezavisnost „marketing igrača“ obezbjeđuje svakom igraču slobodu u izboru sopstvenih transakcionalnih partnera, na osnovu opažanja njihovih interesa u svakom trenutku odlučivanja. Rezultat je efikas-

nost najnižih cijena kupovine, kroz pregovaranje i licitiranje. Takozvana 4 P su sažet prikaz onoga što bi trebalo da bude urađeno i poznaju se kao „marketing miks“. Ova transakcionalna mikroekonomija i marketinškii okvir je jednostavan za razumijevanje i upotrebu u farmaceutskoj djelatnosti. U 50-im i 60-im godinama 20. vijeka pristup 4P se pokazao vrlo uspješnim. U SAD to je bio period masovne proizvodnje i masovnog marketinga, pakovanih potrošačkih dobara. Zbog toga je marketing imao više veze sa privlačenjem potrošača, nego sa zadržavanjem. Model transakcionog marketinga (kao 4P) se zasniva na tri pretpostavke: 1. postoji veliki broj potencijalnih potrošača; 2. potrošači i njihove potrebe su sasvim homogeni; 3. relativno je lako zamijeniti izgubljene potrošače novim potrošačima. Posmatrajući tržište današnjice pri pomjeranju sa potrošačkih tržišta ka industrijskim i uslužnim tržištima, ovaj pristup možda nije prikladan.

Koncept marketing odnosa (relationship marketing - RM) Prema tradicionalnom (transakcionalnom) marketing konceptu glavni fokus marketinških programa je bio da primora potrošače da kupe, bez obizira da li su to postojeći potrošači ili novi potrošači. Često je samo mali dio budžeta za marketing direktno upućen na postojeće potrošače. Od 80-ih godina 20. vijeka akademici su ispitivali ovaj pristup marketingu (npr. Gronroos 1996; Gummesson, 1999), i zastupaju mišljenje da ovaj pristup više nije sveobuhvatan, imajući u vidu važnost zadržavanja postojećih potrošača, promjene u konkurenciji i ograničenja transakcionog marketinga. U Evropi, novi pravac marketinga je, uglavnom, inicirala IMP-Grupa za industrijski marketing i kupovinu (Industrial Marketing and Purchasing Group). Marketing odnosa je proces u trajanju. Sastoji se od identifikacije i stvaranja novih vrijednosti sa individualnim potrošačima, a potom od dijeljenja iskustava stečenih tokom duge saradnje. Podrazumijeva razumijevanje, fokusiranje i menadžment saradnje između dobavljača i izabranih potrošača, radi zajedničkog stvaranja vrijednosti i dijeljenja kroz međusobnu zavisnost i organizacijsku saradnju. (Prema Gordonu, 1998) RM ne samo da uključuje i integriše dobljavače i potro-

šače, već i pored potrebe fokusiranja na zadržavanje potrošača, Payne (1995) naglašava da RM ukazuje na promjenu težišta ka organizaciji marketinških aktivnosti oko unakrsno funkcionalnih uloga. Payne (1995) predstavlja model (Slika 1.) po kojem šest tržišta mora da bude uzeto u obzir, kako bi potrošač bio zadovoljan. Potrošači ostaju glavni fokus u modelu, ali kako je na slici 1 prikazano, postoji i pet drugih tržišta, gde je potrebna detaljna marketingška strategija. RM pokušava da uključi i integriše potrošače, dobavljače i druge infrastrukturne partnere u razvoj firme i marketinških aktivnosti. Takvo uključenje rezultira bliskim interaktivnim odnosima sa dobavljačima, potrošačima ili drugim bitnim članovima lanca partnera jedne firme. Poslovni odnosi su najbitnija imovina kompanije. Više od bilo čega drugog - od same firme, proizvoda ili tržišta - poslovni odnosi određuju budućnost firme. Poslovni odnosi predviđaju da li će nove vrijednosti biti stvarane ili dijeljene sa kompanijom. Ako potrošači zavise od neke kompanije, više će poslovati sa njom. Ako zaposleni vole da rade u toj kompaniji, oni će nastaviti da se obrazuju (kriva obrazovanja) i proizvodiće više i bolje. Ako su investitori i bankari zadovoljni svojim zaradama, zadržaće svoja sredstva u kompaniji. Prema tome, razvoj marketinških odnosa ukazuje na značajnu promjenu paradigme u marketingu: sa konkurencije

Unutrašnja tržišta Unutrašnji marketing: svaki zaposleni je unutrašnji potrošač ili unutrašnji dobavljač Dobavljačka tržišta Saradnja sa ključnim dobavljačima

Potrošačka tržišta (Zadržavanje potrošača, dugovječne vrijednosti potrošača)

Tržišta za regrutovanje Ljudski resursi/ obučeni ljudi

Uticajna tržišta Oni koji utiču na industriju: udruženja, odjeljenja u sklopu vlade (univerziteti) itd.

Slika 1. Šest marketinških modela marketing odnosa

Tržišta na koja se upućuje Stvaranje zastupnika (pored potrošača): Posrednici, agencije, itd.

Uzajamna međuzavisnost Marketing odnosa

Konkurencija i konflikt

Uzajamna saradnja

mnogo tržišta ograničenih direktnim kontaktom sa potrošačima, pristup zasnovan na poslovnom odnosu je teže uočljiv.

Transakcioni marketing

Važnost zadržavanja korisnika

Međuzavisnost i izbor Slika 2. Transakcioni marketing i marketing odnosa i konflikta, na međusobnu saradnju i zavisnost kao i sam izbor da zavise jedni od drugih, što je prikazano na slici 2. U današnje vrijeme, mnoge kompanije prepoznaju važnost RM pristupa, ali većina kompanija posluje pri mješavini TM i RM pristupa. Neke pridaju veću važnost RM pristupu, a neke rade obrnuto. RM ističe saradnju, prije nego konkurenciju, a njen rezultat je konflikt između stranaka. Takođe, ističe saradnju u odnosu na konkurenciju, a njen rezultat je konflikt između marketinških igrača. Transakcioni marketing zasnovan je na razmjeni i pojmu mnogobrojnih tržišta, gdje su pojedinačni potrošači anonimni. Cilj je da potrošači izaberu jedan brend, između niza konkurentnih brendova. Ovo lako stvara konkurenciju između potrošača i prodavca. U transakcionim marketinškim situacijama, potrošači kao neidentifikovani članovi segmenta su izloženi velikom broju konkurentskih proizvoda i treba da donesu nezavisnu odluku u okviru dostupnih opcija. Dvije strane imaju konfliktne interese. Početni trenutak je da potrošač ne želi da kupi; on ili ona moraju biti ubijeđeni da to urade. Kod RM, gdje interakcije i saradnja postoje na nekom nivou, potrošač i dobavljač ili uslužna agencija, nisu potpuno izolovani jedni od drugih. Poslovni odnos se zasniva na stvaranju vrijednosti i interakciji između dobavljača ili uslužnih agencija i potrošača. Saradnja je potrebna da bi stvorile vrijednosti koje potrošač traži. To naravno ne znači da konflikti ne postoje, međutim, saradnja je pokretačka snaga, a ne konflikt. U situacijama kada postoji ograničen broj potrošača i/ili kada se javlja stalna interakcija sa potrošačima, relativno je lako usvojiti pristup koji se zasniva na poslovnim odnosima; ako se smatra da bi se takav pristup mogao isplatiti i ako ga potrošači cijene. Ovo je slučaj u mnogim tržištima elektronskog poslovanja (business-to-business) i na uslužnim tržištima. Kada firma ima

U posljednje vrijeme postoje dokazi o važnosti dugoročnih poslovnih odnosa sa korisnicima i kako može da se poboljša rad kompanije pri fokusiranju na zadržavanje korisnika, umjesto na pojedinačnu prodaju. Podaci govore da može biti čak i deset puta skuplje privući novog korisnika, nego zadržati starog, a cijena dovođenja novog korisnika do nivoa profitabilnosti koju je kompanija imala od starog, čak i do 16 puta viša (Peppers and Rogers, 1993). Dalje dokaze obezbijedili su Lindgreen i Crawford (1999) koji pokazuju da je zadržavanje potrošača sa 80% na 94% u katering poslu učetvorostručilo vrijednost prosječnog potrošača. Dalje, postojeći zadovoljni potrošači mogu da nadomjeste čak do dvije trećine opsega prosječnog poslovanja (Vavra, 1995). Rečeno je da je transakcioni marketing uprošćen za okvire poslovanja današnjice, jer se ta poslovanja odvijaju uz veliku konkurenciju. Devedesetih godina tržišta su većinom postala zrela i postoji samo mala mogućnost za razlikovanje proizvoda. RM savjetuje da kompanije treba da se fokusiraju na krajnji segment tržišta i da usluže potrošače kao pojedince. Kompanije mogu da daju pojedinačnim potrošačima ili logičnim grupama potrošača (gde usluživanje pojedinca nema nikakvog smisla ni za potrošača ni za dobavljača) vrijednost koju svako želi uz upotrebu tehnologije na odgovarajući način, u lancu vrijednosti. To često može da znači rastavljanje postojećih poslovnih procesa i uvođenje tehnologije u te procese. Međutim, sve ovo ne isključuje transakcioni marketing. Na neki način transakcioni marketing i RM postaju dio iste fundamentalne paradigme: pažnju usmjeravaju na zadovoljnog potrošača. Iako je RM snažan strateški koncept, njegovo sprovođenje zahtijeva upotrebu moćnih instrumenata. Ova dimenzija je najčeće zapostavljana u ranim akademskim diskusijama RM koncepta. Većina kompanija i akademika koristi transakcionalni paradigmatski okvir pri identifikaciji odgovarajućih marketinških instrumenata, za stvaranje i održavanje odnosa sa potrošačima. Nastaviće se...

Podrška pacijentu na svim nivoima zdravstvene zaštite Dr Ljiljana Đurović, spec. opšte medicine Dom zdravlja Podgorica Brzi tehnološki razvoj medicine uvodi nove dijagostičke metode, transplantacije organa i primjenu novih aparata kod pacijenata. Edukacija putem edukativnih programa i predavanja, uz sredstva javnog informisanja cilj je, kako medicinskih radnika, tako i opšte populacije. I u primarnoj zdravstvenoj zaštiti upoznajemo se sa programima transplantacija srca, ugradnji srčanih pumpi koje pomažu rad oslabljenom organu i produže život pacijentu. Moramo biti upoznati sa najnovijim dostignućima savremene medicine, gdje se srce ne odstranjuje iz organizma, a aparati u potpunosti zamjenjuju rad istrošenog srčanog organa. Medicina uvijek teži savršenom mehanizmu koji će moći da radi “za srce”, bez obzira da li pacijent boluje od ishemijske bolesti, infarkta, bolesti zalistaka ili neke urođene srčane mane. Sa mehaničkom pumpom srca, u svijetu živi oko 20 hiljada pacijenata. Medicinska nauka je imala ideju da kod pacijenata premosti vrijeme do pojave odgovarajućeg donora i transplantacije. Međutim ispostavilo se u međuvremenu da ove pumpe umjesto slabog srca mogu da kucaju godinama. Kada iz ordinacije opšte, porodične medicine pošaljemo pacijenta koji ima srčanu insuficijenciju (slabost srca) na pregled kardiologu, na njegovom

UZ pregledu registruje se EF od 10%. Konzilijum odlučuje o daljem liječenju. Medikamentozna terapija pomaže, ali kod terminalne srčane slabosti gdje pored popuštanja srca, i ostali organi postaju ekstremno oštećeni, razmišlja se o transplantaciji srca ili ugradnji pumpe. Nije samo nedostatak donora problem, jer teška biventrikularna dilatacijska kardiomiopatija nekada je trenutna, apsolutna kontraindikacija za transplantacijsko liječenje u vidu visoke plućne vaskularne rezistencije (PVR 4.9 WU). Konzilijum u dogovoru sa bolesnikom utvrdi ugradnju mehaničke cirkulacijske potpore, kao optimalan modalitet liječenja. Kvalitet života kod ovih pacijenata se mijenja i pojave se u našim ordinacijama sa ugrađenom pumpom koja je praktična, ne smeta pacijentu i omogućavaju mu da vodi normalan život. Nekada se pacijenti sa implantiranim HeartMateom požale jedino na kabal (80-100cm), koji iz grudnog koša vodi do baterije teške 300-400g. Pacijent nosi te baterije u torbici i zahvaljujući energiji i impulsima koji stižu iz baterije, on ima kvalitetniji život. Revolucija u medicini desiće se onog dana kada se pronađu baterije koje će omogućiti rad srca i nekoliko godina. To je sada slučaj sa pejsmejkerima, jer postoje baterije koje traju i daju energiju pejsmejkerima i do 10 godina. Kabal pumpe i modularni kabal su međusobno povezani i nazivaju se perkutanim kablom, koji šalje energiju i operativne signale u pumpu. Kabal pumpe i modularni kabal povezuje modularni ugrađeni priključak. Kabal pumpe prekriven je posebnim

materijalom koji omogućava razvoj kožnih ćelija na kablu. Stvaranje kože na kablu predstavlja barijeru koja smanjuje rizik od infekcija. Pacijent je odgovoran da održava kožu čistom i suvom na mjestu izlaska kabla i tako smanji rizik od infekcija. Ako se alarm uključuje na pumpi neophodna je konsultacija sa subspecijalistom. Veoma je važno da je i pacijent edukovan. Sigurno da su konsultacije izabranog ljekara i kolega na sekundarnom i tercijalnom nivou dobar put za brzi razvoj medicinske misli.

Hronika 01. mart – Održan sastanak povodom nasilja djece i njihovom budućem razvoju

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović razgovarao je sa šefom kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžaminom Perksom i pedijatrom Nadin Burk Haris iz San Franciska, osnivačem i predsjednicom centra za unapređenje kvaliteta života mladih u San Francisku. Tema sastanka bila je uticaj nasilja u djetinjstvu na kasniji razvoj kardiovaskularnih, malignih i autoimunih bolesti. Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović upoznao je predstavnike UNICEF-a sa osnovnim pravcima djelovanja ministarstva zdravlja u preventivnoj bolesti sa ciljem podizanja kvaliteta zdravstvenih usluga. UNICEF će dati punu podršku jačanju patronažne službe u dijelu podrške roditeljima nakon rođenja djeteta za davanje uputstava za ishranu i njegu djece što ima za cilj jačanje povezanosti između roditelja i djece. Dr Nadin Burk Haris je dala punu podršku prezentovanim planovima i aktivnostima u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i gojaznosti djece i odraslih uz sugestije da se problemi zlostavljanja djece moraju rano prepoznati i njihovi loši efekti sprečavati u začetku. Predstavnici UNICEF-a iskazali su veliko zadovoljstvo pokretanjem akcije rješavanja pitanja autizma u Crnoj Gori i prvu konferenciju održanu na tu temu 20. februara 2017. godine ocijenio veoma uspješnom. 01. mart - Bolnica Brezovik obilježila je 66 godina rada Specijalna bolnica za plućne bolesti u Brezoviku kod Nikšića, jedina te vrste u Crnoj Gori, do kraja godine trebalo bi da postane Institut. Bolnica u Brezoviku obilježila je 66 godina rada, a kao poklon od Opštine dobila je donaciju Od 850 eura, koliko je prikupljeno od ulaznica za jednu od predstava u Nikšićkom pozorištu. Direktorica te zdravstvene ustanove dr Gordana Reljić istakla da je Brezovik za posljednjih desetak godina doveden na nivo institucije evropskog nivoa, koja prati savremena zbivanja i dijagnostike u oblasti pulmologije.

- Planovi Brezovika i nikšićke lokalne uprave su da se kroz prekograničnu saradnju ugovorima povežu sa susjednim državama, čijim bi pacijentima omogućili zdravstvene usluge, s obzirom da smo jedina ustanova te vrste u Crnoj Gori. Cilj nam je da Nikšić i po tome postane prepoznatljiv i u regionu. Imamo najmoderniju opremu za dijagnostiku i terapiju primarnog karcinoma koji sada dominira. Ono što je kod nas u patologiji dominantno su maligne bolesti koje su povećane sa šest na deset odsto, ali je srećom obolijevanje od tuberkoloze u padu, za razliku od prethodnih desetak godina - rekla je dr Reljić. Ona je podsjetila da su u proteklih šest godina izvršili kompletnu rekonstrukciju bolnice i nabavili najmoderniju opremu, u šta je uloženo oko dva miliona eura. Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović kazao je da su prezadovoljni postignutim rezultatima u Brezoviku i najavio pomoć kako bi ta ustanova postala Institut. Grbović je kazao i da je razgovarao sa čelnicima susjednih opština,Trebinja, Gacka i drugih gradova i predložio da im Brezovik pruža zdravstvene usluge. 03. mart - Ministar Hrapović boravio u radnoj posjeti opštinama i zdravstvenim ustanovama u Baru i Ulcinju

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović sa saradnicima boravio je u radnoj posjeti u opštinama i zdravstvenim ustanovama u Baru i Ulcinju, gdje se sastao sa predsjednicima opština doc. dr Zoranom Srzentićem i Nazifom Cungu. U okviru radne posjete ministar dr Kenan Hrapović razgovarao je sa menadžmentima domaova zdravlja Bar i Ulcinj i Opšte bolnice Bar o aktuelnim pitanjima u oblasti zdravstva, kvalitetu zdravstvene zaštite, shodno potrebama stanovništva ove dvije opštine. Predsjednik Opštine Ulcinj, Nazif Cungu je istakao da ovoj opštini nedostaje operaciona sala i transfuzija krvi u porodilištu, kao i doktori koji govore albanski jezik. Ministar Hrapović je rekao da će se tokom novih zapošljavanja u Domu zdravlja u Ulcinju i Opštoj Bolnici u Baru prioritet dati doktorima iz ova dva grada. Za unapređenje kvaliteta usluga u zdravstvu treba razmišljati u pravcu uvođenja privatno-javnog partnerstva i tražiti od Istituta za javno zdravlje da tokom sezone

redovno prati kvalitet vode u Port Mileni kako bi pravovremeno reagovali ako se ukaže potreba. On je dodao da očekuje podršku Opštine u otvaranju turističkih ambulanti tokom sezone u najfrekventnijim zonama u Ulcinju. 07. mart – Ministar Hrapović boravio je u radnoj posjeti opštini i zdravstvenim ustanovama u Nikšiću Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović sa saradnicima boravio je u radnoj posjeti opštini i zdravstvenim ustanovama u Nikšiću, gdje se sastao sa predsjednikom opštine mr Veselinom Grbovićem. U okviru radne posjete ministar Hrapović razgovarao je sa menadžmentima Specijalne bolnice za plućne bolesti Brezovik i Doma zdravlja Nikšić o aktuelnim pitanjima u oblasti zdravstva, kvalitetu zdravstvene zaštite, shodno potrebama stanovništva ove opštine. Kvalitet zdravstvene zaštite u nikšićkoj opštini je zadovoljavajući, ali ne onakav kakav treba da imaju građani, ocijenio je ministar Hrapović. Hrapović je najavio kvalitetnije angažovanje svih zaposlenih u zdravstvenom sitemu kako bi usluge podigli na veći nivo. Prema njegovim riječima, problemi uočeni u nikšićkim zdravstenim ustanovama odnose se na opremljenost Opšte bolnice medicinskim sredstvima i opremom, kao i nedostatak kadra i edukacija, i doedukacija zaposlenih. - Obaveza Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstva je obezbjeđenje nedostajuće opreme, prije svega u operacionim salama Opšte bolnice, kako pacijenti iz Nikšića i susjednih Šavnika i Plužina, ne bi morali ići na liječenje u Klinički centar, kao i obezbjeđenje adekvatnih uslova rada doktorima u nikšićkim zdravstvenim ustanovama - rekao je Hrapović. On je saopštio da je dogovorena saradnja sa Kliničkim centrom Crne Gore u Podgorici koja predviđa dolazak specijalista iz te ustanove u Nikšić kako bi pacijenti u tom gradu imali kvalitetne operativne usluge laporativnim metodama iz ortopedskih, hirurških grana, očne i ORL dijagnostike. Ministarstvo zdravlja i Vlada obezbijedili su sredstva za nabavku novog skenera u Opštoj bolnci, što je neophodno zbog čestih kvarova i skupih opravki na postojećem aparatu. Ministar je najavio da će vrlo brzo u naselju Rudo Polje početi gradnja dvije stambene zgrade za zdravstvene radnike sa po 35 stanova, za koje je u toku oglas za izbor najpovoljnijeg izvođača. Govoreći o Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Brezoviku, ministar je ocijenio da ta zdravstvena ustanova nema velike probleme, jer je veoma tehničko-tehnološki opremljena i kadrovski osposobljena, ali da nedostaje još zaposlenih. Direktor Fonda zdravstva Crne Gore, Sead Čirgić kazao je da je država prošle godine rebalansom budžeta podmirivala sve neizmirene obaveze zdravstvenih ustanova iz nikšićke opštine. On je kazao da očekuju brojne aktivnosti Doma zdravlja u Nikšiću kako bi se upostavio bolji sistem kontrole koji se prije svega odnosi na propisivanje i izdavanje ljekova i predlaganje bolovanja. Direktor Doma zdravlja dr Veselin Bulatović je najavio skori početak realizacije značajnih projekata energetske efikasnosti i omogućavanja pristupa invalidnim osobama koji podrazumijeva izgradnju i tri lifta.

07. mart – Započeti radovi u Domu zdravlja Berane Uređenjem gradilišta i otvaranjem građevinskih dnevnika od strane investitora, izvođača radova i nadzora, otpočeli su radovi na prilagođavanju glavnog objekta Doma zdravlja u Beranama potrebama osoba sa invaliditetom i licima smanjene pokretljivosti. - Cilj projekta je uklanjanje barijera na pristupnim površinama objekta, saobraćajnim komunikacijama, parking prostorima, kao i u samom objektu, radi stvaranja preduslova za nesmetan pristup, kretanje, rad i boravak lica smanjene pokretljivosti i osobama sa invaliditetom - kazala je direktorka Doma zdravlja Berane dr Zuhra Hadrović. Ona je dodala da će projekat u skladu sa Pravilnikom o bližim uslovima i načinu prilagođavanja objekata za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti obezbijediti dostupnost objekta licima sa invaliditetom izgradnjom prilaznih staza, rampi i spoljašnjeg lifta, prilagođavanjem četiri postojeća i izgradnjom tri nova sanitarna čvora. Biće uređeni ulazni prostori na šest ulaza, kao i zamijenjena unutrašnja bravarija na svim prostorijama, uređena po tri parking mjesta sa obje stane objekta i označavanje objekta. 10. mart - KCCG uručena donacija povodom pet godina Premium programa

Predstavnici Hipotekarne Banke i Crnogorskog Telekoma uručili su donaciju, set laparoskopskih instrumenata, Klinici za ginekologiju i akušerstvo KCCG. Riječ je o zajedničkoj donaciji kojom dvije kompanije obilježavaju pet godina Premium programa, čije Premium kartice, uz brojne povoljnosti, koristi preko 19,5 hiljada građana u Crnoj Gori. Tim povodom, direktorka KCCG-a Zorica Kovačević uručila je zahvalnice Esadu Zaimoviću, glavnom izvršnom direktoru Hipotekarne Banke i Miliji Zekoviću, izvršnom direktoru Crnogorskog Telekoma. Direktorka se zahvalila na vrijednom poklonu i poželjela donatorima puno uspjeha u daljem radu. - Ovo nije vaša prva donacija našoj ustanovi, a uvjerena sam da ćete i ubuduće nastaviti da nas podržavate. O značaju donacije najviše govori činjenica da će donirani instrumenti obezbijediti kontinuiranu primjenu minimalno invazivne hirurgije u ginekologiji. Riječ je o mikroinvazivnim hirurškim procedurama sa monogostrukim benefitima po pacijentkinje u odnosu na klasične operativne zahvate - kazala je direktorka Kovačević. Milija Zeković, izvršni direktor Crnogorskog Telekoma je istakao da je ova donacija još jedna u nizu aktivnosti kojom Telekom pruža podršku zdravstvenom sistemu Crne Gore.

Glavni izvršni direktor Hipotekarne Banke Esad Zaimović naveo je da na polju društveno odgovornih inicijativa, Hipotekarna Banka posebnu pažnju posvećuje građanima u cilju poboljšanja njihove zdravstvene zaštite. 15. mart – Prezentovani rezultati rada Centra za kardiohirurgiju KCCG Direktorka KCCG Zorica Kovačević i dr Nebojša Bulatović, direktor Klinike za bolesti srca, prezentovali su rezultate rada Centra za kardiohirurgiju za protekla tri mjeseca, kao i dalje planirane aktivnosti na podizanju nivoa zdravstvene zaštite u Klinici za bolesti srca KCCG. Tim povodom direktorka Kovačević je naglasila da se danas u KCCG može dobiti standardna kardiohirurška operacija, koju bi pacijenti dobili bilo gdje drugdje u Evropi. Takve ocjene, pojasnila je ona, potvrđene su i od konsultanata koji su zadnjih mjesec dana boravili u KCCG. Direktorka Kovačević je saopštila novinarima da menadžment, u cilju podizanja kvaliteta usluga koje se pružaju u Centru za kardiohirurgiju, planira nabavku neophodne opreme, obezbjeđivanje kadra i edukaciju zaposlenih. KCCG je uradio potrebnu tehničku dokumentaciju i dostavio Ministarstvu zdravlja za nabavku savremene opreme, gdje posebno mjesto zauzima nabavka opreme za Centar za kardiohirurgiju (nabavka novih monitora, respiratora, hirurških setova, novih kreveta za kompletan Centar za kardiohirurgiju) kao i adaptacija postojećeg prostora koji treba da uradimo u avgustu mjesecu, za koju su obezbijeđena sredstva. Kovačević je dalje kazala da u Centru rade četiri kardiohirurga, šest anesteziologa i tri kardiologa. Govoreći o edukaciji zaposlenih, Kovačević je objasnila da je Vlada Crne Gore odobrila 700.000,00 eura za dodatnu edukaciju u svim zdravstvenim ustanovama od kojih će oko 70% koristiti zaposleni KCCG. 16. mart - Zdravstvenim radnicima u Crnoj Gori omogućeno online prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova Agenciji za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) je kroz saradnju sa Kolaborativnim Centrom Svjetske zdravstvene organizacije za internacionalno praćenje bezbjednosti primjene ljekova (UMC - Uppsala Monitoring Centre) omogućena nova funkcionalnost za prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova. U pitanju je online forma za prijavu sumnje na neželjeno dejstvo lijeka, koja je namijenjena zdravstvenim radnicima, za brzo i jednostavno popunjavanje prijava i proslijeđivanje nadležnim Agencijama za ljekove. Prijavljivanje sumnji na neželjena dejstva ljekova je vrlo važan segment kontinuiranog praćenja bezbjednosti primjene ljekova u Crnoj Gori i od velikog je značaja za bezbjednost pacijenata. Uvođenje i razvoj informacionih tehnologija u oblasti farmakovigilance je vrlo značajna komponenta njenog razvoja i CALIMS u kontinuitetu razvija i čini dostupnim zdravstvenim radnicima savremene, a ujedno i jednostavne forme za komunikaciju o neželjenim dejstvima ljekova. Online forma za prijavu namijenjena je svim zdravstvenim radnicima, iz javnog i privatnog sektora, koji prijavljivanjem neželjenih dejstava ljekova ispunjavaju svoju

moralnu, profesionalnu i zakonsku obavezu, za dobrobit pacijenata u Crnoj Gori. Sve prijave koje zdravstveni radnici proslijede na ovaj način CALIMS, se direktno prenose u globalnu bazu podataka o neželjenim dejstvima ljekova (VigiBase) koju vodi Svjetska zdravstvena organizacija. Ova baza broji više od 14 miliona prijava neželjenih dejstava ljekova, koje su proslijeđene u globalnu bazu podataka od strane država, članica Programa za internacionalno praćenje bezbjednosti primjene ljekova, koji se nalazi u Upsali (Švedska). CALIMS će i ubuduće raditi na unapređenju svijesti o značaju prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova, razvijati nove funkcionalnosti za prijavljivanje, što konačno unapređuje javno zdravlje i doprinosi boljoj bezbjednosti pacijenata. 16. mart – Utvrđene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju

Vlada Crne Gore je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, kojim je propisan potpun obuhvat lica koja treba da imaju svojstvo osiguranika. U cilju usaglašavanja sa ovim Zakonom, utvrđen je i Predlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, saopšteno je nakon sjednice Vlade kojom je predsjedavao potpredsjednik Milutin Simović. 17. mart – Održan sastanak ministra Hrapovića sa predstavnicima komora

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, sa saradnicima organizovao je sastanak sa predstavnicima strukovnih organizacija Crne Gore iz oblasti zdravstva, Ljekarskom, Farmaceutskom i Stomatološkom komorom. Teme sastanka su bile dosadašnji rad komora i ostvareni rezultati, planirane aktivnosti u narednom periodu i mogućnosti za unaprjeđenje saradnje.

Hrapović je kazao da su na sastanku predložili određene mjere i aktivnosti, kako bi u narednom periodu zajednički radili na postizanju kvaltieta zdravstvene usluge za crnogorske građane, kao i na nivou standarda zaposlenih u zdravstvenom sistemu. On je naveo da će pomoć Minsitarstva u svakom pogledu biti svakodnevna, ukoliko ona bude potrebna komorama. Ministar je saopštio i da je u osnivanju Komora za fizikalnu terapiju. On je, govoreći o Ljekarskoj komori, rekao da je Skupština Komore, koja je nedavno održana, na legalan i legitiman način izabrala predsjednika Skupštine. - Ljekarska Komora treba da, u zakonskim rokovima, sazove Skupštinu na kojoj će ispraviti radnje koje su urađene suprotno Statutu, a tiču se izbora predsjednika Komore i njegovog zamjenika. Želimo da gradimo partnerstvo na jakim osnovama, kontinuiranu saradnju, stalnu komunikaciju i razmjenu stručnih mišljenja. Želimo da na pravi način iskoristimo kapacitete svih komora, jer tamo sjede najreprezentativniji članovi iz zdravstvenog Sistema. Nije namjera Ministarstva zdravlja, niti bilo koga zaposlenog u tom resoru, da pokušava da utiče na izbor skupštinskih tijela i ostalih radnih tijela u bilo kojoj komori, pa ni u Ljekarskoj - saopštio je ministar zdravlja. On, kako je kazao, očekuje da će Ljekarska Komora u kratkom roku ispraviti nedostatke koji su utvrđeni na osnovu upravnog nadzora koje je sprovelo Ministarstvo zdravlja. Prema njegovim riječima, Ministarstvo zdravlja naložilo je da na narednoj Skupštini ta Komora uskladi novi Statut, u čemu je taj resor spreman da im pomogne u domenu koji je potreban. Jovan Ivović iz Ljekarske komore izjavio je - Možda smo mi napravili neki pravni propust i nismo nešto uradili prema pravnim aktima, ali sam siguran da će ova novoizabrana Skupština uspjeti da to prevaziđe i da će sve ono što je možda pravno propušteno, legalizovati na pravi način, a sve u interesu poboljšanja statusa doktora medicine i zdravstvene situacije crnogorskih građana. Borislav Ćalović iz Stomatološke komore naveo je da toj Komori, koja je osnovana prije oko tri mjeseca, slijedi mnogo posla, a sve da u cilju da što prije postigne kvaliteta komora koje više godina, a neke i decenija, postoje u okruženju dodajući da svaki stomatolog treba da da svoj doprinos ukoliko se želi postići cilj. Mr ph Milanka Žugić iz Farmaceutske komore, saopštila je da ta Komora traži da Farmaceutski fakultet bude vraćen, u čemu bi voljeli da im pomogne ministar. - Voljeli bi da napravimo svoj model mreže apoteka kao zdravstvenih ustanova koju Crna Gora još nema, zajedno sa Ministarstvom i, ukoliko je to moguće, da vlasništvo apoteke bude farmaceuta 100 odsto - rekla je Žugić.

nih respiratornih infekcija (16.784), varičele (boginja) 190, 58 od šuge (skabijesa), nediferenciranog i diferenciranog oblika gripa 143, upale disajnih puteva (streptokoknog tonzilofaringitisa) 54, upale tankog i debelog crijeva (enterokolitisa uzrokovanog Rota virusom) 26 i stomačnog virusa 24. Ne uzimajući u obzir akutne respiratorne infekcije, nediferencirani i diferencirani oblik gripa, navedenih pet oboljenja čine 83,3 odsto od ukupnog broja prijavljenih zaraznih bolesti u ovom mjesecu, ističu u izvještaju. U ovom mjesecu nije bilo smrtnih slučajeva od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju. Zdravstvene ustanove iz 21 opštine prijavile su obolijevanje od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju (nije bilo prispjelih prijava obolijevanja od zaraznih bolesti iz opština Gusinje i Šavnik), potvrdili su iz Instituta. 17. mart - Oduzeta roba donirana u humanitarne svrhe Uprava carina Crne Gore je tokom marta, trajno oduzetu robu uputila na adrese više zdravstvenih ustanova i dnevnih centara širom Crne Gore. Donacije su upućene u skladu sa Urebom o uslovima i načinu prodaje carinske robe i drugim postupcima sa carinskom robom kojom je propisano da Odlukom direktora Uprave carina lako kvarljiva roba i roba čije je čuvanje povezano sa velikim troškovima može biti besplatno ustupljena humanitarnim organizacijama i drugim korisnicima ako im je ova roba potrebna za obavljanje djelatnosti. Odsjek za postupanje sa carinskom robom uručio je donacije Bolnici Danilo I na Cetinju, JZU Opšta bolnica u Nikšiću i JZU Specijalna bolnica za plućne bolesti Dr Jovan Bulajić - Brezovik, Dnevnim centrima za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju, Pljevljima i Ulcinju, kao i Resurnom centru 1. jun iz Podgorice. Uprava carina će i u narednom periodu, u slučajevima kada su ispunjeni zakonom predviđeni uslovi, trajno oduzetu robu donirati ustanovama i organizacijama koje se bave humanitarnim radom i kojima je potrebna za obavljanje djelatnosti. 23. mart – Jugopetrol donirao ultrazvucni aparat Institutu za bolesti djece KCCG

17. mart - Od boginja i šuge oboljelo 248 osoba Institut za javno zdravlje saopštio je u mjesečnom izvještaju da je od zaraznih bolesti ukupno oboljelo 17.357 osoba, od kojih 190 od boginja i 58 od šuge (skabijesa), a 16.784 od respiratornih infekcija. Ističu i da su im prijavljene ukupno 424 osobe oboljele od zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju. Prema njihovim podacima, tokom ovog perioda od virusa gripa oboljela su 143 građanina. U februaru je registrovan najveći broj oboljelih od akut-

Kompanija “Jugopetrol” a.d. Podgorica donirala je ultrazvučni aparat za potrebe Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, čija je ukupna vrijednost oko 24.000 eura povodom obilježavanja 70 godina poslovanja na crnogorskom tržištu. Direktorica Instituta za bolesti djece dr Sonja Milašinović ocijenila je da se radi o veoma važnoj donaciji, jer su radiolozi

vršili snimanja na nepouzdanom aparatu, koji je star 10 godina. Ona je istakla da će ljekari sada imati precizne i pouzdane snimke. Direktor „Jugopetrola” Antonis Selmeledes kazao je da će povodom jubileja donirati dva ultrazvučna aparata i drugim bolnicama, pa će iste aparate za preglede djece uskoro dobiti i bolnice u Kotoru i Baru. 23. mart – Italija podržava planirane reforme u zdravstvu Ministar zdravlja, dr Kenan Hrapović, sastao se sa ambasadorom Republike Italije u Crnoj Gori, Vinćencom Del Monakom i predstavio je planirane reforme u crnogorskom zdravstvenom sistemu i naglasio da se one sprovode temeljno, kako bi sistem bio dugoročno održiv. Hrapović je izdvojio reformu farmaceutske politike i najavio novu listu ljekova, takođe i skoro uključivanje privatnih apoteka u javno zdravstvo. Kada je riječ o nabavci savremene medicinske opreme, što je definisano kao jedan od najvećih problema, za tu svrhu su predviđena sredstva u vrijednosti od oko 11 miliona eura kroz kapitalni budžet. Prema riječima ministra Hrapovića, jedan od prioriteta je i zapošljavanje i edukacija mladog kadra, kao i dodatna edukacija i usavršavanje postojećeg medicinskog karda, u čemu, saglasan je i Del Monako, Italija može pomoći. Del Monako je pohvalio dosadašnje napore Ministarstva zdravlja da izgradi savremeni i održivi zdravstveni sistem i istakao da su reforme u zdravstvu aktivnost koja se nikad ne završava, a zdravstveni sistem osovina jednog društva i vlade. On je predstavio italijanski zdravstveni sistem, koji ima brojna, za Crnu Goru inovativna rješenja i naglasio da je moguća saradnja u oblasti edukacije i stručnog usavršavanja crnogorskih ljekara u renomiranim zdravstvenim centrima u Italiji. Italijanski ambasador prenio je interesovanje italijanskih firmi za privatizaciju Instituta Dr Simo Milošević iz Igala, koji je u privatizacionom planu za ovu godinu, a dogovoreno je da se u dogledno vrijeme organizuje sastanak ministra Hrapovića sa ministrom zdravlja Italije, u cilju razmjene mišljenja i iskustava i preciznijeg dogovora eventualne saradnje u oblasti zdravstva. 23. mart – Značajna razmjena znanja i iskustava ljekara Crne Gore i Rumunije Ministar zdravlja, dr Kenan Hrapović, sastao se sa ambasadorom Rumunije u Crnoj Gori, Ferdinandom Nagijem i naveo da će aktivnosti Ministarstva zdravlja u naredenom periodu biti usmjerene na unaprjeđenje uslova u zdravstvenim ustanovama i podizanje kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga građanima. Prioriteti su, prema njegovim riječima, će biti doedukacija medicinskog kadra, reforma na svim nivoima zdravstvene zaštite i farmaceutske politike, rješavanje problema komplikovanih procedura nabavke ljekova. Na sastanku je ocijenjeno da je razmjena znanja i iskustava među ljekarima i medicinskog osoblja ove dvije zemlje jako značajna. Ambasador Nagi pojasnio je da je u Rumuniji razvijen sistem porodičnog ljekara, čime su smanjeni troškovi, a poboljšan kvalitet zdravstvene zaštite. Sistem Hitne pomoći, koji je u Rumuniji na visokom nivou i zdravstveni turizam, precizirani su kao oblasti za potencijalnu saradnju dvije zemlje. Ambasador Nagi je istakao da će našem zdravstvu član-

stvo u Evropskoj uniji pomoći, kao što je Rumuniji, jer ćemo imati veći pristup evropskim finansijskim fondovima, koji će se koristiti za uvođenje novih sadržaja i opreme, i dodao da i u Rumuniji, kao i u Crnoj Gori postoji problem odliva kadrova iz zemlje. 23. mart - Analizirano funkcionisanje KCCG za protekla tri mjeseca Direktorka Kliničkog centra Crne Gore Zorica Kovačević sa saradnicima održala je 23. marta o.g. konferenciju za novinare na kojoj je istakla da je ta ustanova najopterećenija u zdravstvenom sistemu Crnn Gore. Analizirajući funkcionisanje KCCG za protekla tri mjeseca, od kada ona rukovodi najvećom zdravstvenom ustanovom u crnogorskom zdravstvenom sistemu, suočila se sa nedostakom opreme i prostornih kapaciteta, kao i deficitom kadra. Ona smatra da su upravo nedostatak opreme i dotrajalost postojeće, kao i deficit stručnog kadra, najveći problemi i glavni uzročnici stvaranja listi čekanja u našoj ustanovi kao i preopterećenost sa pacijentima iz opštih bolnica. Pored direktorke Kovačević, konferenciji je prisustvovala doc. dr Snežana Raspopović, medicinski direktor KCCG, kao i dr Srereten Kavarić, mr sc. med., direktor Interne klinike, prof. dr Vladimir Todorović, direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju, dr Nebojša Bulatović, direktor Klinike za bolesti srca, dr Branimir Vlahović, direktor Centra za radiološku dijagnostiku i dr Sonja Milašinović, direktorka Instituta za bolesti djece. 27. mart - Započete aktivnosti na Projektu automatskog ažuriranja baze podataka osiguranih lica Nakon stvaranja neophodnih tehničkih preduslova, Fond za zravstveno osiguranje Crne Gore započeo je aktivnosti na realizaciji Projekta automatskog ažuriranja baze podataka osiguranih lica na zdravstveno osiguranje. Jedna od prvih aktivnosti podrazumijevala je automatsko preuzimanje podataka iz Centralnog registra stanovništva (CRS), koji vodi Ministarstvo unutrašnjih poslova, prije svega podataka o umrlim licima. Zahvaljujući postignutoj saradnji sa nadležnim službama MUP-a stručne službe Fonda, preuzele su podatke iz CRS-a o umrlim licima, na osnovu kojih je u bazi osiguranika Fonda izvršena odjava sa zdravstvenog osiguranja, zbog smrti, za 50.327 osiguranika. Od tog broja ukupno 17.383 je bilo registrovano kod izabranog doktora u Crnoj Gori, tako da su isti po automatizmu odjavljeni sa evidencija izabranih doktora, na koji način je omogućena registracija novih osiguranika kod izabranih doktora, za gotovo isti broj. Automatsko ažuriranje baze osiguranika na osnovu podataka iz Centralnog registra stanovništva ubuduće će se vrši po dogovorenoj dinamici, tj. jednom sedmično. U narednom periodu predviđeno je ažuriranje baze izbjeglih i interno raseljenih lica koja imaju pravo na zdravstvenu zaštitu na osnovu zdravstvenog kartona koji im je izdao Fond, a prema podacima dobijenim iz MUP-a o broju ovih lica koji su u postupku dobijanja statusa lica sa stalnim boravkom. Završetkom pomenutih aktivnosti stvorene su pretpostavke za dalji nastavak aktivnosti na pomenutom Projektu u smislu automatskog ažuriranja baze podataka Fonda i za ostale kategorije osiguranika i statuse osiguranja.

28. mart – Uručena donacija KCCG od kompanije MTEL

Povodom desetog rođendana, kompanija MTEL je donirala aparat za mehaničku ventilaciju pluća najnovije generacije, za potrebe Centra za neonatologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). Tim povodom, zahvaljujući se na vrijednom poklonu, doc. dr Snežana Raspopović, medicinski direktor KCCG, je rekla da je ova ustanova uvijek nailazila na razumijevanje kada se obraćala kompaniji MTEL za podršku projektima, naročito kada su djeca u pitanju. - Od juče smo bogatiji za respirator koji je veoma bitan za potrebe Centra za neonatologiju. Kao što znate, rekli smo na početku našeg mandata, jako puno smo obezbijedili donacija. Do sada je većina tih donacija bila usmjerena prema Institututu za bolesti djece i za njihove potrebe, jer smo smatrali da je to jedan od najvažnijih segmenata sa kojim moramo krenuti. Od djece se počinje i od njihovog zdravlja zavisi i zdrava populacija naše države. Tako da je to nama uvijek prioritet, i kad god budemo mogli, mi ćemo usmjeriti svoju pažnju i mogućnosti za nabavku nove opreme i svega onoga što je potrebno za dobar i kvalitetan rad - rekla je doc. dr Raspopović. Na vrijednoj donaciji zahvalila se i dr sci med. Lidija Banjac, načelnica Centra za neonatologiju. - Mi ove godine slavimo deseti rođendan. Prepoznati smo kao društveno odgovorna kompanija. Dosta ulažemo u humanitarne i sportske akcije širom Crne Gore, ali moram da kažem da ne postoji ljepši način da se započne poslovna godina nego sa jednom ovakvom donacijom, jer je usmjerena ka pomoći najmlađoj djeci - kazao je izvršni direktor MTEl-a, Vladimir Lučić. U ime Kliničkog centra Crne Gore, direkorka Zorica Kovačević uručila je zahvalnicu gdinu Lučiću i čestitala jubilej kompanije. 31. mart – Potpisan memorandum o saradnji KCCG i KC Vojvodine Direktorka Kliničkog centra Crne Gore Zorica Kovačević i direktor Kliničkog centra Vojvodine prof. dr Petar Slankamenac, potpisali su u Novom Sadu Memorandum o poslovnoj saradnji u oblasti zdravstvene djelatnosti, a naročito u oblasti stručnog i praktičnog, kao i naučnog usavršavanja. Direktrorka Kovačević i predsjednik Odbora direktora

Klničkog centra Crne Gore dr Jevto Eraković boravili su u jednodnevnoj službenoj posjeti Kliničkom centru Vojvodine, radi uspostavljanja poslovne saradnje. Potpisani sporazum se zasniva na zajedničkim potrebama i interesima a sve u cilju doprinosa razvoju medicinske nauke i prakse. Poslovna saradnja po ovom Memorandumu vezuje se za oblasti adultne i dječje neurologije, dječije anesteziologije, uključujući i sve kompleksne hirurške intervencije u skladu sa savremenim medicinskim standardima. Odgovarajući ljekari potrebne specijalnosti iz Kliničkog centra Vojvodine će povremenim angažovanjem pružati stručnu pomoć Kliničkom centru Crne Gore. Memorandum, takođe podrazumijeva i odlazak ljekara iz Kliničkog centra Crne Gore na edukaciju i stručno usavršavanje u Klinički centar Vojvodine. Današnji sporazum je rezultat tradicionalono dobre saradnje zdravstvenih ustanova Crne Gore i Srbije. Mart 2017.g - Aktivnosti zavoda za transfuziju krvi Udruženje dobrovoljnih davalaca krvi "Kombinat aluminijuma Podgorica" organizovalo je akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici u kojoj je učestvovalo oko 15 davalaca krvi. Udruženje dobrovoljnih davalaca krvi "40 Sveta novomučenika momišićka" organizovalo je akciju dobrovoljnog davanja krvi. U akciji je učestvovalo oko 90 davalaca krvi. Mreža mladih Pzp organizovala je akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 10 davalaca. Zaposleni u Erste banci organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 10 zaposlenih. Zaposleni u kompaniji Telenor organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama kompanije u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 25 davalaca krvi. Maturanti Srednje stručne škole "Spasoje Raspopović" iz Podgorice organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi sa oko 15 davalaca krvi. Maturanti Srednje ekonomske škole "Mirko Vešović" iz Podgorice organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo je više od 150 učenika. Maturanti Srednje medicinske škole iz Podgorice organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 20 davalaca krvi. Studenti Biotehničkog fakulteta organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici. U akciji je učestvovalo oko 40 davalaca krvi. NVO Mladiinfo Montenegro i NVO Mensa Crna Gora organizovali su akciju u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici. Akcija je organizovana povodom godišnjice postojanja NVO Mladiinfo Montenegro, a svi davaoci krvi koji su danas donirali krv, dobili su priliku da besplatno testiraju bazičnu inteligenciju u organizaciji NVO Mensa Crna Gora. U akciji je učestvovalo više od 20 davalaca krvi. Parking servis Podgorica organizovao je akciju dobrovoljnog davanja krvi povodom 10 godina postojanja tog javnog preduzeća. U akciji je učestvovalo oko 20 davalaca krvi.

ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje

antiupalna, antitumorska i antialergijska svojs organizma na proizvodnju speciﬁčnih

prema brojnim rizicim Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe. - Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima. - Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad. - Štiti sluzokožu od oštećenja. - Reguliše probavu i sprječava zatvor. - Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje. - Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. - Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis). - Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

. sadrže sve Hederini proizvodi nalazi u prirodi, bez ikakve he po čemu su jedinstveni na trž zaslađivače i gluten. Propolis j se u prirodi nalazi u čvrstom komponenti važnih za zdravlje sadrže sve aktivne kompone sirovini propolisa, jer ne po potpunosti otopiti. O pogotovo u alkoholu njegovih svojs

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode. Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.

IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

e protiv bakterija, gljivica, virusa i parazita, a ima i antioksidativna,

stva. Podiže imunološki sistem podsticanjem materija koje jačaju njegovu odbranu

Za snaaažan imunitet

ma od pojave bolesti.

mališana

- Za jačanje otpornosti djece. - Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma. - Za zaštitu od česte prehlade kod djece. - Za djecu stariju od jedne godine.

e materije propolisa kakav se emijske obrade rastvaračima, žištu. Ne sadrže aditive, boje, je izuzetno vrijedna smola koja m obliku, a sadrži preko 300 čovjeka. Rastvori propolisa ne ente koje se nalaze u izvornoj ostoji rastvor koji ga može u Otapanjem propolisa, u, gubi se znatan dio ljekovitih stava.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

APICET - Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva). - Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Medik

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354

REGION 01. mart – Počeo rad na urodnimaničkim ispitivanjima - Vojvodina Klinika za urologiju je jedina zdravstvena ustanova u Vojvodini koja radi urodinamičko ispitivanje – urodinamiku, što znači ispitivanje bešike i susjednih mišića. Ova metoda se radi kod pacijentkinja kod kojih nije pronađen uzrok poremećaja mokrenja. Inkontinencija urina je nevoljno oticanje urina iz bešike. Oko 30% žena starijih od 50 godina ima ovaj problem ali se tek svaka deseta javi ljekaru zbog toga. Godinama unazad je problem bio i što ljekari nisu imali načina da postave tačnu dijagnozu i da utvrde kome bi operacija mogla biti od pomoći. Urodinamičko ispitivanje omogućava da se utvrdi tačno koja vrsta inkontinencije je u pitanju i nakon toga moguće je precizno odrediti način liječenja. Ukoliko se utvrdi da je potrebna operacija, ovom metom se može odrediti i koja vrsta operacije je potrebna i šta pacijent nakon iste može da očekuje. Urodinamičko ispitivanje je skup nekoliko različitih metoda ispitivanja. Ne primjenjuju se sve metode kod svakog pacijenta. Neinvazivna ispitivanja su jednostavna, jeftina i daju obilje korisnih podataka na osnovu kojih se odlučuje da li je uopšte potrebno izlagati pacijenta skupom i neprijatnom ispitivanju. Ukoliko je potrebno radi se invazivno ispitivanje i tada je ljekar u mogućnosti da utvrdi tačan uzrok tegoba sa mokrenjem i način daljeg liječenja. 01. mart – SMS-om zakazivanje pregleda – Hrvatska U Hrvatskoj će pacijenti uskoro dobijati dva do tri dana prije zakazanog termina SMS poruku kao podsjetnik za pregled, a odgovorom na poruku moći će da potvrde ili otkažu svoj dolazak kod doktora, izjavio je ministar zdravstva Hrvatske Milan Kujundžić.

Kujundžić kaže da je sistem isproban i da funkcioniše, i da će zaživjeti u martu ove godine. - To će izgledati tako da ćete

dobiti dva dana prije pregleda SMS poruku sa podsjetnikom da imate zakazano kod ljekara. Pa vas lijepo molimo da potvrdite dolazak ili da nam pošaljete poruku da ne možete da dođete pojasnio je Kujundžić. Sankcije za neodazivanje nisu predviđene iako se, prema ranijim iskustvima, na zakazane termine ne odazove trećina pacijenata, što dodatno produžuje liste čekanja. 02. mart – Organizovan IV internacionalni simpozijum nuklearne medicine – Vojvodina Pokrainski sekretar za zdravstvo, doc. dr Zoran Gojković pozdravio je učesnike dvodnevnog IV internacionalno simpozijuma nuklearne medicine koji se održao u rektoratu Univerziteta u Novom Sadu. Obraćajući se učesnicima i otvarajući simpozijum sekretar, dr Gojković je istakao izuzetan značaj ovakvih susreta i vidova saradnje koji okupljaju eminentne stručnjake iz oblasti nuklearne medicine. Otvaranju simpozijuma prisustvovala je i prof. dr Dušica Rakić, zamjenik pokrainskog sekretara za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku djelatnost, kao i prof. dr Snežana Brkić, dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, koji je ujedno i suorganizator IV internacionalnog simpozijuma nuklearne medicine. Simpozijumu su prisustovali eksperti iz oblasti nuklearne medicine sa svrhom razmjene iskustava i sagledavanja aktuelnog stanja i trendova u ovoj oblasti. 03. mart - Obilježen Dan Medicinskog fakulteta VMA - Srbija Na Vojnomedicinskoj akademiji je obilježen Dan Medicinskog fakulteta VMA Univerziteta odbrane u Beogradu. Dekan Medicinskog fakulteta VMA, pukovnik prof. dr Nebojša Jović podsjetio je da se trenutno na integrisanim studijama medicine nalazi 157 kadeta, na akademskim specijalističkim studijama 25 studenata, na doktorskim 37 ljekara, a na zdravstvenim specijalizacijama njih 216. Od toga je 115 profesionalnih vojnih lica iz sistema odbrane, 78 iz civilnih ustanova, a 24 iz inostranstva. Na Medicinskom fakultetu VMA trenutno se realizuje 38 naučnih projekata. On je istakao da je počeo da radi budžetski fond Univerziteta odbrane i da će se iz njega finansirati materijalne nadoknade za nastavnike i saradnike Medicinskog fakulteta VMA, kao i materijalna sredstva za naučnoistraživačke projekte. Diplomcima specijalističkih akademskih studija i specijalizantima VMA na skupu su uručene diploma - saopšteno je iz Vojno medicinske

akademije. Govoreći o značaju ovog fakulteta za budućnost vojnog zdravstva, zastupnik načelnika VMA pukovnik prof. dr Miroslav Vukosavljević je podsjetio da je prošle godine promovisana druga generacija sanitetskih potporučnika, koji stasavaju ili su stasali u mlade ljekare. 09. mart - Usvojen novi zakon - udar na pušače - Hrvatska

Hrvatski Sabor podržao je predlog Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih i srodnih proizvoda kojim se elektronske cigarete izjednačavaju sa ostalim duvanskim proizvodima, a poslanici su se zauzeli i za strožije kazne, kao i veće akcize na cigarete. Hrvatskoj su zbog kašnjenja sa usvajanjem ovog zakona prijetile sankcije EU. Ministar zdravlja Milan Kujundžić objasnio je da ovaj zakon zabranjuje stavljanje na tržište duvanskih proizvoda sa svojstvenom aromom, te uvodi novi način označavanja duvanskih proizvoda u obliku zdravstvenih upozorenja i štetnosti tih proizvoda. Prema ovom zakonu, zabranjuje se konzumacija svih vrsta elektronskih cigareta u prostorima u kojima pušenje nije dopušteno. Hrvatska ima više od 30 odsto odraslih pušača, a na bolesti koje se dovode u vezu sa pušenjem godišnje se izdvaja više od 200 miliona eura iz zdravstvenog budžeta. Prema navodima iz Kluba poslanika HDZ-a, Hrvatska se nalazi na 23. mjestu od 182 zemlje po broju popušenih cigareta godišnje.

15. mart - Savremenija terapija za oboljele od raka, sa manje zračenja zdravog tkiva - Vojvodina Institut za onkologiju Vojvodine u Sremskoj Kamenici jedini je u Srbiji počeo da primjenjuje naprednu tehnologiju zračenja pacijenata. Do sada su ovu terapiju primijenili kod osmoro oboljelih od malignih bolesti, a planiraju da na ovaj način do kraja godine zrače stotinu oboljelih. Napredna tehnologija djeluje na tumor većom dozom zračenja, a pošteđuje okolno, zdravo tkivo. Pokrajinski sekretar zadužen za zdravstvo doc. dr Zoran Gojković kaže da se godišnje u Institutu zrači više od 3.000 oboljelih i uvođenjem nove tehnologije, Institut je postao najreferentniji centar u Srbiji, jer se ovo ne radi ni u jednoj drugoj ustanovi. - Za nepunih devet mjeseci od kako je pušten u rad novi aparat za zračenje u Kamenici dva, tim ljekara uspjeo je da ovlada najnaprednijom tehnologijom i time poboljša zračenje pacijenata, koje je sada bezbjednije i daje bolji rezultat - rekao je Gojković. Vršilac dužnosti direktora Instituta za onkologiju Vojvodine, prof. dr Zoran Radovanović rekao je da napredna tehnologija tumor gađa iz mnogo polja i sa manjom dozom zračenja. - Time pacijent dobija veću dozu zračenja, a manje se oštećuje okolno tkivo. Planiranje ove terapije je komplikovanije i u njemu učestvuju ljekari i fizičari i duža je priprema. Pacijent zadrži dah na dvadesetak sekundi i tada se zrači. Ukoliko pacijent diše, mašina staje. Potrebno je da stalno bude isti volumen pluća – objasnio je Radovanović i dodao da je nova terapija počela da se primjenjuje prije mjesec dana. 16. mart – Obilježeno osamdeset godina Zavoda za plućne bolesti u Nišu - Srbija

12. mart – Uvođenje standarda sigurnosti i kvaliteta u zdravstvene private ustanove - BiH U Banjaluci su u prostorijama Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske prezentovani rezultati druge i treće faze istraživanja Uvođenje standarda sigurnosti i kvaliteta u zdravstvene ustanove u privatnom vlasništvu u Republici Srpkoj. Na prezentaciju su bili pozvani predstavnici institucija i strukovnih udruženja i organizacija iz područja zdravstva. Farmaceutsko društvo Republike Srpske na sastanku je predstavljala predsjednica prim. mr ph. Rada Amidžić. U toku predavanja je u nekoliko navrata naglašena uloga strukovnih udruženja, pri čemu je posebno istaknuto značajno učešće Farmaceutskog društva Republike Srpske u implementaciji sertifikacionih standarda u apotekama.

Zavod za plućne bolesti i tuberkulozu u Nišu obilježio je 80 godina postojanja. Jedan je od četiri Zavoda te vrste u Srbiji, kroz koji godišnje prođe oko 140.000 pacijenata, koji imaju probleme sa plućima, a kojima za pregled nije potreban uput. Izmjenom Zakona o zdravstvu i Zavod za plućne bolesti u Nišu dobiće stacionar, te će i proširiti svoje usluge za pacijente koji uglavnom dolaze iz Nišavskog okruga. Bez uputa i zakazivanja pacijenti u niškom Zavodu za plućne bolesti i tuberkulozu za samo jedan dan mogu da uz konsultaciju sa pulmolozima završe sve preglede, od laboratorije i rentgena do spirometrije i raznih alergo testova. Prvog maja 1937. godine Liga za borbu protiv tuberkuloze

Niša, koju je činilo 40 eminentnih Nišlija, predvođenih Lukom Smiljanićem, otvorila je u privatnoj kući dispanzer za tuberkulozu. Prvi rentgen kupljen je od dobrovoljnih priloga. Ostalo je zabilježeno da je prvi direktor ustanove bio dr Bogoljub Boža Maksimović, rođeni brat pjesnikinje Desanke. Danas ljekari Zavoda koji je u Nišu nekada bio pozant i kao ATD, jednom nedjeljno su na terenu u Merošini, Svrljigu, Gadžinom Hanu i Doljevcu, a uskoro će biti i u Ražnju. Kada Zavod dobije stacionar, usluge pacijentima u Nišu pružaće se u tri smjene. 24. mart – Održana naučna konferencija iz oblasti kardiologije - Srbija Više od stotinu stručnjaka interventne kardiologije iz Srbije i inostranstva boravilo je u Nišu, gde su kroz dvodnevne radionice imali zajedničke intervencije na pacijentima sa kardiovaskularnim problemima. Direktnim video-linkom učesnici naučne konferencije u Nišu pratili su rad kardiologa iz sala za interevencije. Stručnjaci za interventnu kardiologiju podsećaju da je provjera rada srca neophodna i zdravim ljudima jer su kardiovaskularne bolesti ujedno i najčešći problem građana Srbije po broju oboljelih, a Srbija je po ovom pitanju na trećem mjestu u Evropi.

u prethodnih 15 godina imamo blagi pad broja žena koje obolijevaju i umiru od raka dojke. - To su pozitivini podaci i treba sistemski da radimo na organizovanom skriningu i pozivanju žena na preglede - naglasila je Jovanović. Istakla je da je veoma važna skrining mamografija i da bi žene koje imaju između 50 i 69 godina trebalo jednom u dvije godine da obave taj pregled. - Kada prođu dvije godine one će ponovo biti pozvane. Veoma je važno i da mlađe žene svoje preventivne preglede, posjećujući ljekare opšte medicine i specijaliste ginekologije, obave kroz ultrazvučne preglede ili palpacijom, što će učniti sam ljekar. To treba da se uradi najmanje jednom godišnje - navela je Jovanović. 21. mart - Organizovana akcija besplatnog pregleda za sluh - Srbija

19. mart - U Srbiji godišnje zatrudni 16.000 djevojčica mlađih od 18 godina U Srbiji godišnje zatrudni oko 16.000 djevojčica mlađih od 18 godina, a znatan procenat prekida trudnoće odvija se anonimno, neprijavljeno, u privatnim klinikama. Otvarajući konferenciju Zdrave žene Srbije – preventivna medicina potpredsjednica vlade i predsjednica koordinacionog tijela za rodnu ravnopravnost Zorana Mihajlović je navela ove alarmantne podatke i istakla da sve to utiče i na razvoj cijelog društva i da zato treba od malih nogu da učimo djecu i radimo na prevenciji. – Važna je preventiva ako želimo da vodimo računa o zdravlju djevojčica, djevojaka i žena. Za mene je posebno porazan podatak da su maloljetničke trudnoće u porastu i da 16.000 maloljetnih djevojaka ostaje u drugom stanju godišnje po zvaničnim podacima – navela je Mihajlović. Edukacija i prevencija su izazov sa kojim se bori cijela Evropa. Velika Britanija ima veliki procenat maloljetničkih trudnoća - čak 19,7 na 1.000 djevojčica, a ispred nje su Bugarska, Rumunija i Slovačka. Najnižu stopu maloljetničkih trudnoća imaju Danska, Slovenija i Holandija, dok se u Švajcarskoj godišnje dese u prosjeku tri ovakva slučaja. 20. mart - Rak dojke godišnje odnese živote 1.700 žena - Srbija U Srbiji godišnje od raka dojke oboli nešto manje od 4.000 žena, a registruje se oko 1.700 smrtnih ishoda, izjavila je direktorka Instituta za javno zdravlje Batut, dr Verica Jovanović. Ona je, povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv raka dojke 20. marta, rekla da uprkos toj poražavajućoj statistici

Savjet za zdravstvo GrO SNS podržao je akciju besplatnih pregleda sluha za građane Srbije u prostorijama tog odbora u Leskovcu. Preglede su obavili ljekari specijalisti Otorinolaringološkog odjeljenja. Dr Mina Cvetanović, u ime Savjeta za zdravstvo, je rekla da briga za zdravlje stanovništva treba da bude jedan od prioriteta svake stranke. - Zato Savjet za zdravstvo SNS-a od osnivanja učestvuje u akcijama koje imaju za cilj prevenciju i dijagnostiku najrazličitijih bolesti. Mi već pune četiri godine pružamo podršku akcijama ljekarskih pregleda koje podrazumijevaju mjerenje krvnog pritiska i visine šećera u krvi, određivanja gustine kostiju, ali i brojnim edukativnim tribinama. Nastavićemo da pružamo podršku svim akcijama koje će doprinijeti poboljšanju zdravstvenog stanja naših sugrađana i stvaranju zdravijeg društva - rekla je ona. Prof. dr Miško Živić, sa Medicinskog fakulteta u Nišu i direktor ORL klinike, rekao je da je ovakav vid pregleda jako bitan, jer je prevencija mnogo bolja, nego da se bolest kasnije liječi, kada dođe do raznih komplikacija. - Moram da napomenem da su zahvaljujući Ministarstvu zdravlja sva 54 bolnička porodilšta u Srbiji, a tu ubrajam i one na Kosovu i Metohiji, dobili aparat za neonatalni slušni skrining. To znači da imamo mogućnost da otkrijemo oštećenje sluha odmah u dobu nakon porođaja. Planiramo da nabavimo još nekoliko

ovakvih aparata za slučaj da se pokvari neki od onih u upotrebi. Tako bi napravili nacionalnu strategiju za slušni skrinig. To je jako bitno, jer što se prije otkrije problem kod takve djece, ona će brže ući u program rehabilitacije sluha i govora, čime bi im se omogućio normalniji život.

kao ni participaciju za bolnički dan i pomagala. Izuzetak su dobrovoljni davaoci krvi koji nisu oslobođeni plaćanja participacije za implantate, ljekove i pomagala.

22. mart – Ukinuta participacija na ljekove i preglede penzionerima sa minimalnim i socijalnim primanjima - Srbija

Institut za zdravstvenu zaštitu djece i omladine, nakon 35 godina dobio je novi rendgen aparat, koji će u budućnosti liječiti više od 20 hiljada pacijenata. Tim povodom i pokrajinski sekretar za zdravstvo doc. dr Zoran Gojković posjetio je Institut gde se upoznao sa trenutnom situacijom. Dječija bolnica godišnje obavi više od 130 hiljada pregleda, a većina uključuje i rendgen aparat. Njegovom nabavkom, za koji je Pokrajinska vlada iz budžeta izdvojila 14 miliona dinara, znatno će unaprijediti rad dječije bolnice. - Ono što je bitno i važno jeste napomenuti da se, osim što se unapređuje rad i kvalitet rada naravno, utiče maksimalno na bezbjednost djece jer će samim tim zračenje biti znatno manje, a kvalitet radiografske slike znatno bolji – objasnio je Gojković. Na Institutu trenutno radi samo devet radiologa, a direktorka Instituta ističe da je to nedovoljno za potrebe bolnice. - Mi na neki način pravimo i kadrovski plan i planiramo obuku naših sadašnjih radiologa, a isto tako će nam biti neophodno da apliciramo za još dodatnih radnih mjesta – izjavila je direktorka Instituta dr Jadranka Jovanović - Privrodski. Sljedeći korak je nabavka i magnetne rezonance uz pomoć fondacije Magnet za ljubav. Krajem prošle godine, u njihovu akciju uključila se i Pokrajinska vlada.

Stariji građani Srbije ne mogu samo po osnovu godina da se oslobode plaćanja obavezne participacije u zdravstvu, ali mogu na osnovu svoje hronične bolesti ili lošeg socijalnog statusa. Da bi uštedjeli 50 dinara po pregledu ili kutiji lijeka, trebalo bi da pribave dokaz Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje kojim se oslobađaju od participacije, a za to sa dokumentacijom treba da odu u matičnu filijalu osiguranja. Osiguranici stariji od 65 godina mogu biti oslobođeni plaćanja participacije ukoliko imaju primanja po članu porodice ispod utvrđenog materijalnog cenzusa, zatim ukoliko su zdravstveno osigurani kao socijalna kategorija: bez penzije i drugih materijalnih davanja i članova porodice, ako imaju priznato pravo na novčanu naknadu za pomoć i njegu drugog lica. U toj kategoriji su i ratni vojni invalidi, mirnodopski vojni invalidi ili civilni invalidi rata, kao i slijepe osobe. Djelimično mogu biti oslobođeni plaćanja participacije i dobrovoljni davaoci krvi koji su krv dali deset i više puta, ili manje od 10 puta ako od posljednjeg davanja nije prošlo 12 mjeseci. Materijalni cenzus kao osnov za oslobađanje participacije se utvrđuje kvartalno. Trenutno iznosi 31.096 dinara za one koji žive sami ili 23.920 dinara po članu domaćinstva. Tako po tom osnovu participacije mogu da se oslobode svi koji imaju primanja ispod ovog cenzusa. Da bi osiguranik ostvario pravo na oslobađanje od plaćanja participacije za sebe i članove svoje porodice, neophodno je da svojoj filijali RFZO podnese zahtjev na obrascu UP1 koji dobija u matičnoj filijali, kao i dokaze o visini svojih i prihoda ostalih članova porodice. Ukoliko je osiguranik oslobođen plaćanja participacije po nekom osnovu propisanom opštim aktom RFZO, ne plaća participaciju za implantate: medicinska sredstva koja se ugrađuju u ljudski organizam - ugradni materijal, kukove, stentove i drugo,

23. mart - Novi rendgen za Dječiju bolnicu - Vojvodina

25. mart - Zvaničnici neće biti testirani na droge - Slovenija Skupština Slovenije je velikom većinom glasova odbila da razmatra predlog zakona opozicije po kojem bi se najviši državni zvaničnici, uključivši sve poslanike, članove vlade i šefa države, ubuduće redovno testirali na prisustvo zabranjene droge u organizmu. Protiv takvog zakona su bila 42 poslanika, a podržalo ga je 20. Slovenačka demokratska stranka (SDS) koju predvodi nekadašnji premijer Janez Janša, predožila je donošenje zakona po kojem bi se svi državni zvaničnici na najodgovornijim položajima jednom godišnje u više faza testirali na prisutnost opojnih droga, a rezultat ispitivanja njihove krvi i urina bi obavljala i objavljivala laboratorija Medicinskog fakulteta u Ljubljani. SDS je tvrdila da bi to bio prilog transparentnosti u praćenju zdravlja

državnih funkcionera. Vlada premijera Mira Cerara je ocijenila da takav zakon nije potreban i da je predložen iz političkih razloga. Vlada je navela da Zakon o radnim odnosima i zdravlju omogućava da se svi zaposleni, te i državni zvaničnici, ispitaju na moguću zavisnost u slučaju da za to povod daju njihovo ponašanje na radnom mjestu ili medicinski simptomi. SDS je sličan zakonski predlog podnijela prije nekoliko godina, u vrijeme vlade bivšeg premijera, a sadašnjeg predsjednika Republike Boruta Pahora, kada su se pojavile spekulacije i aluzije da su neki članovi vlade zavisnici. I tada je predlog o obveznom testiranju na drogu bio odbijen. 27. mart – Nevakcinisana djeca neće moći u vrtić i školu - BiH Prema novoj odredbi koju je donijelo Ministarstvo zdravlja Bosne i Hercegovine, djeca koja nisu vakcinisana ubuduće neće moći da budu upisana u vrtiće i škole. Šefica Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH dr Mirsada Mulaomerović izjavila je kako posljednjih nekoliko godina opada broj vakcinisane djece, a pogotovo opada pokrivenost vakcinom protiv malih boginja, rubeole i zauški (MMR vakcina). Međutim, u skladu sa novom naredbom Federalnog ministarstva zdravlja, nevakcinisana djeca ubuduće neće moći da pohađaju vrtiće, škole i druge kolektive, a teško će u budućnosti moći da se i zaposle. Po riječima dr Mirsade Mulaomerović, vakcinisanost MMR vakcinom u BiH pala je na 64 odsto, što je značajno ispod

prosjeka od 95 procenata koliko je potrebno za kvalitetan kolektivni imunitet koji preporuje Svjetska zdravstvena organizacija. 28. mart - Feniks Grupa otvara logistički centar za distribuciju ljekova - Srbija Njemačka kompanija Feniks Grupa (Phoenix Group) otvorila je u industrijskoj zoni u Šimanovcima logistički centar za Zapadni Balkan, čime Beograd, poslije Praga i Varšave, postaje treći regionalni centar vodeće evropske kompanije u distribuciji ljekova i drugih medicinskih proizvoda. Objekat su otvorili izvršni direktor Feniks Grupe Oliver Vindholc, predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež i ministar zdravlja Zlatibor Lončar. Iz beogradskog distributivnog centra, koji se prostire na više od 10.000 kvadratnih metara sa 7.000 kvadrata skladišnog prostora, zahvaljujući investiciji od tri miliona eura, objedinjeno će se snabdjevati tržišta Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije, Crne Gore, Srbije i Kosova, sa ukupno oko 18 miliona potrošača. Objekat u Šimanovcima ujedno će biti i carinsko skladište za 15 najvećih evropskih proizvođača. Feniks Grupa sa sjedištem u Manhajmu, prisutna je u 26 evropskih zemalja, ima više od 150 distributivnih centara i 2.000 svojih apoteka, zapošljava 34.000 ljudi i na tržište godišnje distribuira 260 miliona pakovanja ljekova za više od 120 miliona potrošača. U regionu Zapadnog Balkana posluje kao Phoenix Pharma, kroz mrežu 200 svojih i oko 600 partnerskih apoteka, ima 2.000 zaposlenih, od kojih u Srbiji 1.300 i uz stalni rast, dostigla je ukupan promet od 470 miliona eura.

Nevakcinisana djeca neće moći u vrtić i školu - BiH

Akne i mikrobiom kože U organizaciji veledrogerije Farmegra i kompanije La Roche Posey održan je stručni skup na temu: Akne i kako ih liječiti, u hotelu Ramada, u Podgorici 11. marta. Skupu su prisustvovali farmaceuti i ljekari Doc. dr Dušan Škiljević, iz Kliničkog centra Srbije, Klinika za dermatovenerologiju, Medicinski fakultet u Beogradu - govorio je o mikrobiomu kože i njegovom značaju i aknama kao veoma čestom problemu. Podsjetio je da akne predstavljaju hroničnu zapaljensku bolest pilosebacealne jedinice. Najčešće je oboljenje u dermatologiji (prevalencija u svijetu 9,4%), odnosno, osma je najčešća bolest uopšte u svijetu. Godišnje se u svijetu na liječenje akni potroši tri milijarde dolara. Oko 70-95% adolescenata imaju neku formu akni, međutim samo 15-30% osoba zahtijeva medicinski tretman, ostalima je dovoljna adekvatna njega. Najveća incidenca je između 15. i 18. godina života, i kod većine akne regrediraju nakon puberteta, kod 10-25% osoba zaostanu i nakon 25 godina života, najčešće kod žena. - Akne ostavljaju značajne ožiljke koji zahtijevaju poseban tretman kod 2-7% pacijenata. Koliko je interesovanje za opštu populaciju i koliko je interesovanje za akne među medicinskim profesionalcima? Interesovanje javnosti je veliko, a i interesovanje medicinskih profesionalaca je veliko jer 15-30% zahtijeva terapiju, a onih 70-85% tinejdžera zaista pati od akni. Mi smo navikli da liječimo samo ono što nama izgleda strašno – kaže dr Škiljević. Predstavljajući proces nastanka akni, dr Škiljević je ukazao na mnoge probleme koje one izazivaju, skrećući pažnju na to da ih je potrebno tretirati na vrijeme, odnosno liječiti. - Akne nastaju tako što nivo polnih hormona raste u pubertetu, one se pretvaraju u dihidrotestosteron koji stimuliše lojne žlijezde, a lojne žlijezde rade svoj posao. Pod dejstvom androgena, muških polnih hormona, u toku puberteta dolazi do pojačanog lučenja sebuma, ali i do pojačane keratidizacije u folikulu, čime se stvaraju čepovi na koje djeluje bakterija koja se stimuliše sama i putem oslobađanja medijatora stimuliše stvaranje zapaljenja. Zapaljenje kasnije može dovesti do stvaranja nodusa i cisti do ruptura. Naseljavanjem mikrokomedona, dejstvom faktora zapaljenja dolazi do stvaranja, prvo vidljivog mikrokomedona, a onda i inflamatornih lezija. Inflamatorne lezije su papule i pustule, odnosno nodusi i ciste. Mitiseri (komedoni) su oni koji

Doc. dr Dušan Škiljević imaju crnu tačku i kasnije bivaju zatvoreni. Inflamatorne lezije su papule i pustule, prve se javljaju ako se ne izdreniraju, onda se sadržaj brojanice izlije u kožu. Organizam na njega djeluje kao na strano tijelo, napravi dodatno zapaljenje u vidu nodusa i cisti tj. cističnih nodusa. To je teška forma akni i zahtijeva ozbiljnu terapiju. I ove i sve druge lezije akni se javljaju na seboroičnim regionima, oni koji su bogati sebacelnim žlijezdama, međutim, kod najtežih formi akni imate zahvaćene i druge regione, one se šire i mogu da zahvate čitav trup. Širenje nodulocističnih akni van originalnih regiona sa sebacelnim žlijezdama zovemo akne konklobata, one su najteža forma kožnih akni, a moguće je uz njih da se jave promjene na zglobovima i na kostima, što se rijetko javlja, a u nekim slučajevima mogu biti čak i sistemska

bolest. Akne ostavljaju različite vrste ožiljaka, do 7% pacijenata ima ožiljke koji zahtijevaju dodatne tretmane. Ožiljci mogu biti atrofični i hipertrofični i imaju razlišite oblike, a zavisno u koji oblik spadaju različito se tretiraju. Akne je najlakše klasifikovati prema tome koja je dominantna lezija. Akne komedonika su one kojima dominira komendon i to su najblaže forme akni koje zahtijevaju samo lokalnu terapiju. Prve inflamatorne akne su papulopustulozne, tu se dodaje neka opšta terapija, a nodulocistične se liječe opštom terapijom uz dodatak topikalne, i tu je lokalna terapija od sekundarnog značaja. Po američkim vodičima akne se dijele na blage, umjerene i teže. Evropski vodiči su umjerene podijelili u dvije grupe, jednu grupu bližu blažim aknama i drugu grupu bližu težim aknama. Zna se da ako osoba ima komidone i poneku inflamatornu leziju da su to blage akne. Ako dominiraju papulopustule uz poneki nodulus to su umjerene akne, a pojava više od dva nodulusa govori o tome da su akne teška norma i zahtijevaju prvenstveno opštu terapiju. Umjerene akne se liječe fiksnim kombinacijama. Dr Škiljević je nakon predavanja o aknama nastavio izlaganje o mikrobiomu kože i njegovom uticaju na akne. Naglasio je da je koža najveći organ ljudskog organizma, sa dva kvadrata i 4,5 kg težine. Koža je organ koji prvi, pored očiju, stupa u stalni kontakt sa spoljašnjom sredinom. Zdravlje i bolest kože ne zavisi ni od hronološkog starenja, ni od unutrašnjeg stanja same kože i unutrašnjih organa, nego od stanja toga sa čim je koža u kontaktu, tako da se koža sa nekog mikrobiološkog stanovišta smatra ekosis-

temom u kome obitava različiti broj različitih mikroorganizama. - Odakle sad odjednom različit broj mikroorganizama? Svi ti mikroorganizmi, bakterije, gljivice, virusi i paraziti koji žive u određenoj zajednici čine mikrobiotu te zajednice, odnosno mikrobiotu kože. Genetski materijal, svi otisci gena koji nam ostavljaju ti mikroorganizmi koji su sa nama u kontaktu se zove mikrobiom. Mikrobiom obuhvata sve genske otiske, a ne samo vijabilne organizme, oni koji su živi, koji žive na nama. Različitost mikroorganizama koji borave na nama, ne samo na koži, doprinosi zdravlju, a neravnoteža među njima predstavlja uvod u bolest tj. doprinosi bolesti. Mikrobiom čini 100 triliona ćelija mikroorganizama. Mikrobiom predstavlja preko pet hiljada bakterijskih vrsta, od toga preko hiljadu bakterijskih vrsta obitava na koži. Na koži 1,5 kg čini mikrobiom koji ima osam miliona gena. Manje od 10% mikrobioma može da se kultiviše, može da poraste, uzmete bris pa vidite da je nešto poraslo. 90% mi ne znamo da imamo, neće porasti, već ga dijagnostikujemo metodama molekularne dijagnostike, odnosno sekvencioniranja DNK bakterija. Kad se ušlo u jedno novo polje, to je krenulo prije 10- 12 godina, došlo se do svakakvih rezultata, pa je prije 5 godina napravljena mapa različitih mikroorganizama koji su na nama, u nama i oko nas, pa se našlo da je 1/5 našeg mikrobioma na koži i za očekivati je da je pola toga u gastrointestivnom traktu, u crijevima, u ustima, i oni su najbogatiji tom florom, ali jako puno ih ima i u disajnim putevima, u genitalnom traktu, čak i u krvi koja se smatrala sterilnom sredinom.

Mikrobiom kože čini oko milion bakterija po centrimetru kvadratnom. Mikrobiom su genski otisci, nisu žive bakterije koje vrve po nama, nego njihovi genski otisci, ali oko 500 vrsta bakterija, i više, može da se identifikuje putem sekvencioniranja gena na zdravoj koži. Kada se to svrstalo u neke klasične vrste bakterija došli smo do toga da mikrobiom kože čine četiri vrste bakterija: aktinobakterije, među kojima su i propionske bakterije, potom firmikute, među kojima su različiti sojevi stafilokoka i proteobakterije. Objašnjavajući šta predstavlja mikrobiom kože dr Škiljević je dao odgovore i od čega zavisi sastav bakterija mikrobioma. - Od pola, uzrasta, od lokalizacije, od okoline, svakako i od genotipa. Fillagrin je gen koji pomaže da koža zadrži svoju barijernu funkciju, onako kako treba i on daje strukturu koži. Mikrobiom različitih osoba, svakog od nas, nije isti, ali je sličan. Mikrobiom kože svih nas, iako se djelimično razlikuje, mnogo nam je bliži taj mikrobiom (sastav bakterija kože) nego što je odnos bakterija u koži i u crijevima, one se mnogo više razlikuju u četiri regije kože kod četiri različite osobe, npr. leđa ili aksile. Aksile svih nas imaju vrlo sličan sastav bakterija. Došlo je do toga da kada se to grupiše, možete da identifikujete koji sastav i koje bakterije možete očekivati u kom regionu. Ono što su dalja istraživanja mikrobiona pokazala je da ta raznolikost, koja nam je važna za održavanje zdravlja, opada kad je komplement blokiran, kad naš imuni sistem ne radi kako treba. Urođeni imunitet ima ulogu u održavanju raznolikosti mikrobioma, kao što mikrobiom ima uticaj na urođenost kože. Koža je najveći imunološki organ, odgovorna je za razvoj sistemskog imunskog odgovora i za razvoj sazrijevanja kožne barijere. To su fiziološka stanja, stanja razvoja, rasta, odnosno stanja zdravlja. U patološkim stanjima takođe je nađeno da određene komponente mikrobioma mogu imati značaj, tako da disbioza mikrobioma u vlažnim regionima može imati značaj za razvoj atopijskog dermatitisa. Humani mikrobiom je izvor genetske raznolikosti, esencijalna komponenta imuniteta, faktor koji u patološkim stanjima utiče na bolest, na metabolizam, a na kraju i na interakcije ljekova. Ulogu u nastanku zapaljenja ima ne samo to prerastanje nego i vrsta. Odnos tih sojeva može imati veću ulogu u razvoju inflamacije nego što je prisustvo u određenom broju. Završavajući izlaganje dr Škiljević je predstavio studiju koja je rađena u Parizu i gdje je nađeno analizom kože kod 55 pacijenata da se profil mikrobioma razlikuje na zdravoj koži, na onoj na kojoj nema lezija i onoj na kojoj postoje lezije akni, mitiseri ili inflamatorne lezije. Dr Marko Stamenović iz kompanije LA ROCHE POSAY je, predstavljajući novu dermatološku liniju Effaclar duo plus za masnu kožu, naglasio da je ova kompanija uzela učešće sa najeminentnijim svjetskim institucijama od samog starta u otkrivanju ovog novog pojma i uopšte ideja vezanih za mikrobiom kože. - Niko se nije bavio površinom kože mimo samog pilosebacelnog kanala. Glavna uloga je vratiti balans mikrobioma, da se taj balans dovede do vraćanja fiziološkog i normalnog stanja kože kao najvećeg organa. Ono što nas je zanimalo je nekoliko stvari vezanih za mikrobiom kože i patofiziologije akni. Da li neka posebna dermokozmetika i naš proizvod mogu da utiču na mikrobiom kože kod pacijenta koji boluje od akni - mi se trudimo da dokažemo da Effaclar duo to može, i kroz naše kliničke studije da li može da se poredi njegova efikasnost sa lokalnom antibiotskom terapijom koja se često primjenjuje u našoj medicinskoj

Dr Marko Stamenović praksi. Preparat Effaclar duo plus ima dejstvo sprečavanja nastanka post infalamatornih hiperpigmentacija, što je dokazala studija koja je rađena u Kini. Posebna dermokozmetika kompanije LA ROCHE POSEY, Effaclar duo plus sadrži poznate aktivne sastojke, lipo hidroksi kisjelinu koja djeluje keratolički na kožu koja oslobađa zatvoreni pilosebacealni kanal, a sa druge strane sadrži i niacinamid sastojak koji je često upotrebljivan jer djeluje antiinflamantorno, I PROCERAD koji sprečava nastanak fleka, zatim pirokton olamin koji sprječava bujanje loših akni i bakterija. Ovaj preparat sadrži i cink i linolnu kisjelinu, koji vraćaju lučenje sebuma na fiziološki nivo tj. spriečavaju pretjerano lučenje sebuma i sav sebum vraćaju na normalan fiziološki nivo. Sardži i PROCERAD koja je vrlo efikasan sastojak i djeluje direktno na melanocite i vraća lučenje preko enzimskih reakcija na fiziološki nivo i sprječava nastanak postinflamatornih hiperpigmentacija. Jedan od aktivnih molekula je lipohidroksi kisjelina, koja je derivat salicilne kisjeline i jača je sedam puta od nje, a nema iritaciju. Piroktonolamin sprečava poremećaj sebuma i bujanje gljivica djelujući na sam energetski proces u mikroorganizmima – kaže dr Stamenović naglašavajući da Effaclar duo plus djeluje na šest nivoa, keratolitički, anti-inflamatorno, sprečava postinflamatorne hiperpigmentacije, antibakterijski, normalizuje sebum i sprečava njegovo pretjerano lučenje, dok je Effaclar gel dodatak ovoj terapiji koji je prošao kroz brojne kliničke studije. Djeluje samostalno bez terapije na smanjenu poremećaja koji dovode do inflamatornih lezija i smanjenja lučenja sebuma. Dr Stamenović je na kraju izlaganja istakao da je upotreba dermokozmetike, kao monoterapije, primjerena posebno kod pacijenata koji imaju blagu formu akni a ne posjećuju dermatologa, ili idealna kao dodatak terapiji umerenih formi lokalne ili sistemske terapije jer dovodi do bržih rezultata a manje neželjrnih efekata. Verica Pantelić

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125; Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

Bolni sindromi

kičme Dr Ilija Stolić, spec. neurolog Dr Draško Vuković, spec. ortoped PZU “Hipokrat”, Podgorica Bol u vratu i krstima sa ili bez širenja niz ekstremitete je izuzetno čest problem koji je skoro svaki čovjek imao, barem tokom kraćeg vremena. Ovi bolni sindromi čine jedan od najčešćih zdravstvenih problema današnjice koji značajano umanjuju radnu sposobnost, a čest uzrok su bolovanja kod radno sposobnog stanovništva. Troškovi liječenja i gubitka radnih dana zbog tegoba koje se vezuju za kičmeni stub u SAD procjenjuju se na više od 100 milijardi dolara godišnje. Zbog toga postoji potreba da se široj javnosti približi ova problematika, a u isto vrijeme da izabrani ljekari, fizijatri i drugi kojima se ovakvi pacijenti jave imaju uvid u dijagnostičke i terapijske metode koje stoje na raspolaganju specijalisti kojem bi takvog pacijenta uputili. Pokušaćemo da u nekoliko nastavaka magazina Medical približimo svima dijagnostički i terapijski put pacijenta sa ovakvim tegobama. Bolne sindrome kičme karakteriše bol kao najvažniji simptom. Uz bol se javlja ukočenost, zaštitna pozicija obično u stranu i naprijed sa spazmima okolnih mišićnih struktura koja sprečava pokretanje, a ponekad i osjećaj trnjenja i širenje bola u ekstremitete sa gubitkom snage. Spektar bolesti koji može izazvati ove tegobe je vrlo širok. Uglavnom se bol pripisuje degenerativnim promjenama u kičmenom stubu. Obzirom da su tegobe mahom blage i da se spontano povlače kroz nekoliko dana uz uobičajene analgetike, precizno utvrđivanje uzroka se najčešće i ne vrši, tj. pacijent se tokom tri mjeseca od početka tegoba u 90% slučajeva ne javlja ljekaru na ponovni pregled. Glavni uzrok ranog javljanja degenerativnih promjena je životni stil koji nameće savremena civilizacija, tj. nedovoljna

fizička aktivnost i dugo sjedenje, nepovoljan položaj tijela i ponavljajući pokreti tokom rada, psihički stres, kao gojaznost i pušenje. Češće se javljaju kod ženskog pola i u starosti. Na sve to se nadovezuje i često necivilizacijski odnos prema svom zdravlju uopšte, kao i prema zdravlju kičmenog stuba, iako se vrlo lako uče jednostavne vježbe koje popravljaju tonus paravertebralnih mišića, kao i strategija pokreta koji štede kičmeni stub i zglobove od prekomjernog opterećenja. Naravno, bol u kičmi povratno negativno djeluje na zdrave navike, skoro tri četvrtine pacijenata koji su zatražili pomoć ljekara naveli su da su odustli od rekreativnih sportskih aktivnosti, čak skoro dvije trećine ne može više da obavlja neke od uobičajnih dnevnih aktivnosti. Svakako, pored degenerativnih promjena kičmenog stuba treba kod izraženih i dugotrajnih ili atipičnih tegoba razmotriti i povrede, urođene deformitete, tumorske, infektivne ili zapaljenske (urološke, ginekološke prirode) i ostale rjeđe uzroke. Zato se kod ovih pacijenata neurološki i ortopedski nalazi obično dopune CT ili MRI pretragama, po potrebi i EMNG pregledom. Postoji obilje termina koji opisuju bolna stanja vezana za kičmeni stub i vezani su za radiološki nalaz: spondiloza, unkartroza, spondilolistheza, spondiloliza, hernijacija diska, fizikalni nalaz: lordoza, kifoza, skolioza i klinički nalaz: neurogena (spinalna) klaudikacija, radikulopatija, fasetni sindrom, sindrom kaude ekvine, mijelopatija). Postoje takođe i klinički entiteti koji se povezuju sa bolom u vratu ili slabinama, a dijagnostički i terapijski zadaju velike probleme, kao što su piriformis i psoas sindrom, anularne protruzije diskusa, osteofitoza, Šmorlove hernije, disfunkcija sakroilijačnog zgloba, osteoporoza...

Potrebno je prije svega razlikovati radikulopatije od ostalih bolnih sindroma koji se vezuju za kičmeni stub. Radikulopatija označava oštećenje korijena perifernog nerva i, bez obzira na uzrok, javlja se kao trnjenje ili bol koji se obično širi niz ekstremitet uz moguću slabost i ispad senzibiliteta, a u inervacionom području korijena. Bol je osnovna i sa vrlo rijetkim izuzetcima obavezna komponenta u radikulopatijama. Međutim, ukoliko je bol lokalizovan samo u vratu ili krstima, nema širenja niz ekstremitete, onda korijen kičmenog nerva vjerovatno nije zahvaćen. Ovakvo obilje simptoma i nalaza koji se prepliću kod bolnog sindroma kičme nije lako predastaviti zajedno, te ćemo se truditi da ih klasifikujemo na osnovu tegoba, uzroka i terapijskih mogućnosti. O radikulopatijama će biti riječi narednom broju časopisa, a sada ćemo nešto više reći o ostalim bolnim sindromima. Kao prvi i najčešći mora se pomenuti lumbago (krstobolja), koja se označava kao bol u donjem, slabinskom dijelu kičme, koji se širi bočno u miru ili pri pokretima. Kao paralela može se odmah navesti i cervikalgija, odnosno bol u vratnom dijelu kičme

sa eventualnim širenjem ka ramenima i grudnom košu. Kod mlađe populacije kao glavni uzrok problema najčešće se navodi nepravilno i prekomjerno naprezanje koje prvazilazi snagu mišića, ligamenata i međupršljenskih zglobova. Težak fizički rad ili višesatni nepravilni položaj, tj. opušteni ili prenapregnuti mišići, mogu pogoršavati tegobe mjesecima, a mogu i naglo izazvati oštar bol uz ograničenje pokreta. Kako se starosna dob povećava,

tako raste i udio degenerativnih promjena kičmenog stuba, prvenstveno promjene na međupršljenskim diskovima i fasetnim zglobovima.

Musculus iliopsoas Takozvani psoas sindrom koji se vezuje za psoas maior mišić, iako do sada nije klinički dovoljno definisan, često može biti uzrok tupog bola u slabini. Zbog položaja mišića koji se pripaja od dvanaestog grudnog do trećeg ili petog lumbalnog pršljena i prostire retroperitonealno naniže do malog trohantera na kojem se pripaja za butnu kost, bolna senzacija zbog grča u mišiću može imitirati bubrežnu koliku ili ginekološke tegobe, čak i bol u kuku. Smatra se da je to izuzetno važan mišić za održavanje uspravnog položaja i balansa ljudskog tijela, hoda, pa čak i disanja. Obično se javlja zbog pretjerane i nepravilno izvođene aktivnosti poput trčanja po usponu, šutiranja i sl. Vrlo se teško može dijagnostifikovati radiološki, a uobičajena fizikalna terapija za lumbalnu kičmu ostaje bez efekta. Najlakše se sumnja na ovaj sindrom postavlja fizikalnim pregledom, kada se prilikom pritiska u ingvinalnom regionu registruje pojačan tonus mišića, a pojačava se i bol u istostranoj slabini. Klinička potvrda je kompleksna i vrši se infiltracijom mišića lokalnom anestetikom uz radiološko navođenje, pozitivan znak je trenutno smanjenje bola. U nekim slučajevima je ovaj zahvat ujedno i terapijski. Ukoliko se bol nakon kraćeg perioda ponovo javi, razmatra se i upotreba botulinskog toksina, takođe pod radiološkim navođenjem. U našim uslovima može se pokušati sa fizikalnom terapijom usmjerenom na ovaj mišić. Na fasetni sindrom se može posumnjati u koliko je oštar bol poput uboda nastao pri ekstenziji, odnosno uspravljanju iz sagnutog položaja. O ovom sindromu je već bilo riječi u jednom od prethodnih brojeva, ali ga ponovo vrijedi navesti kao primjer kako oštećenje direktno nerva ili struktura fasetnog zgloba izaziva ne samo bol, već i grč mišića koji ograničava pokrete kičmenog stuba, narušava fiziološke anatomske odnose i dalje pogoršava oštećenje nerava i zglobnih struktura. Tako se stvara ,,začarani krug” oštećenja, bola i mišićnog grča koji se rijetko razrješava bez farmakološke i fizikalne potpore.

Naravno, bol u kičmi može da se javi i zbog drugih oboljenja kao osteoporoze, osteohondroze, reumatoloških bolesti, tada sa tendencijom ka hronicitetu. Sve ove tegobe može da pogorša prekomjerna tjelesna težina, nepravilna obuća s previsokim potpeticama, ravna stopala, prevelika psihička napetost i hronični stres. Pitanje je koje pretrage je racionalno sprovesti kod pacijenta koji se prvi put javlja sa ovakvim tegobama i koje po trajanju ne prevazilaze akutnu fazu (ne poboljšavaju se ni nakon mjesec dana)? Najjednostavniji su svakako laboratorijski testovi, ali samo komletna krvna slika, sedimentacija i CRP su se pokazali opravdanim, uglavnom da isključe zapaljenske, tj. infektivne, neoplastične i reumatološke uzroke. Ovome se mogu dodati i alkalna fosfataza, kao i serumski kalcijum kao pokazatelji metabolizma kalcijuma (kostiju). Radiografska pretraga dostupna u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je rentgenski snimak. Rizici koje nosi radiografska ekspozicija male karlice ili npr. štitaste žlijezde u odnosu na malo korisnih podataka koji se dobijaju ovom tehnikom ne opravdava rutinsku primjenu rentgena. Čak i kada su uključene u dijagnostiku sofisticirane metode poput CT i MRI lumbalne kičme kod pacijenata sa akutnim ili subakutnim bolom u leđima, uz sve modalitete terapije koje iz nalaza proizilaze, nije nađeno da bitno doprinose poboljšanju stanja. Američki radiološki koledž je preporučio deset situacija u kojima kod bola u krstima treba razmotriti dalje radiološke pretrage (Rtg): povreda, ponovljene povrede, neobjašnjen gubitak težine, starost preko 50 godina – naročito kod žena, a i muškaraca sa osteoporozom ili ranijom kompresivnom frakturom, povišena temperature i ranije infekcije, imunosupresija ili dijabetes mellitus, raniji malignitet, intravenska upotreba droga, produžena upotreba kortikosteroida, starost preko 70 godina, fokalni neurološki deficit sa progresivnim ili onesposobljavajućim simptomima, kao i trajanje tegoba duže od 6 nedjelja. Kod pacijenata koji nemaju indikacija za dalje ispitivanje i specijalističke preglede potrebno je ublažiti tegobe analgeticima i uputiti ih na fizikalnu terapiju. U procjeni dalje terapije i pristupa pacijentu od značaja je i psihosocijalna anamneza, tj. želja pacijenta da se vrati uobičajenim aktivnostima, ranija upotreba analgetika, antidepresiva ili drugih psihoaktivnih substanci, postojanje depresije.

U sljedecem broju: radikularni sindromi

Procedure medicinske sestre

Liječenje DEKUBITUSA tupferi od gaze veličine 10x 10cm, sterilni pamučni tampon, zavoj, podmetači za zaštitu posteljine, nepropustljiva plastična kesa za otpatke, uredaj za mjerenje rane, sterilne makaze, zaptivna smješa za kožu, igla od 21 G i špric, tupfer sa alkoholom. Ranko Raketić, dipl. medicinar zdravstvene njege JZU Dom zdravlja „Dr Nika Labović“ Berane Kada se ulceracija razvije uprkos preventivnim naporima, liječenje se nastavlja metodama za smanjenje pritiska (često mijenjanje položaja da bi se skratilo trajanje pritiska i upotreba specijalnog pribora da bi se smanjio intenzitet pritiska). Liječenje može uključivati i uređaje za smanjivanje pritiska, kao što su specijalni kreveti, dušeci, obloge dušeka i jastuci za stolice. Druge terapijske mjere uključuju smanjenje faktora rizika i primjenu lokalnih postupaka, čišćenje rane, debridman i zavoje, a sve to ubrzava iscjeljenje vlažne rane. Medicinske sestre obavljaju procedure u skladu sa pravilima svoje ustanove. Procedure opisane u ovom poglavlju odnose se na čišćenje i previjanje ulceracija nastalih usljed pritiska.

Oprema

Hipoalergijski flaster ili elastična mreža, stočić preko kreveta, špric za ispiranje, dva para rukavica, fiziološki rastvor,

Priprema opreme

Postavite opremu kraj pacijentove postelje. Isijecite flaster na trake za učvršćivanje zavoja. Razlabavite poklopce na rastvorima za čišćenje i ljekovima radi lakog skidanja. Razlabavite ivice postojećeg zavoja i flastere prije stavljanja rukavica. Pričvrstite nepropustljivu plastičnu kesu za otpatke na stočić preko kreveta, za držanje upotrebljenih zavoja i otpadaka.

Izvođenje procedure

Prije bilo koje zamjene zavoja, operite ruke i ponovo razmotrite principe standardnih preventivnih mjera (kontrola infekcije).

Čišćenje dekubitusa

- Obezbijedite privatnost i objasnite proceduru pacijentu da biste umanjili njegove strahove i obezbijedili saradnju. - Postavite pacijenta u najudobniji položaj. Obezbijedite lak pristup mjestu ulceracije. - Prekrijte posteljinu podmetačem za zaštitu posteljine da spriječite prljanje.

- Otvorite posudu sa fiziološkim rastvorom i špric sa klipom. Pažljivo sipajte fiziološki rastvor u posudu za ispiranje da biste izbegli prskanje (posuda može biti čista ili sterilna). Stavite špric sa klipom u predviđeni otvor posude za ispiranje. - Otvorite pakovanja sa priborom. - Navucite rukavice, uklonite stari zavoj i otkrijte dekubitus. Bacite zaprljani zavoj u nepropustljivu plastičnu kesu za otpatke da izbjegnete kontaminaciju sterilnog pola i sirenje infekcije. - Pregledajte ranu. Zabilježite boju, količinu i miris drenaže i nekrotičnog debrisa. Izmjerite periferiju rane pomoću uređaja za mjerenje rane za jednokratnu upotrebu (četvrtasti providni šablon sa koncentričnim krugovima raspoređenim u obliku ,,bikovog oka", oivičen lenjirom ravnih ivica). - Koristeći špric sa klipom, isperite dekubitus mlazom pod pojačanim pritiskom, da biste uklonili nekrotični debris i smanjili bakterije u rani. Za rane koje nisu nekrotizovale, koristite blagi pritisak da ne bi došlo do oštećenja novostvorenog tkiva. - Skinite i bacite zaprljane rukavice i stavite novi par. - Stavite prst u rukavici ili sterilni pamučni tampon u ranu da procijenite tunel rane i podrivenost zidova. Stvaranje tunela obično upućuje na proširivanje rane duž fascijalnih površina. Izmjerite dubinu tunela i odredite koliko duboko možete uvući prst ili pamučni tampon. - Ponovo procijenite stanje kože i ulceracije. Zabilježite osobine čistog dna rane i okolne kože. - Ako postoji slijepljen nekrotični materijal, obavijestite specijalistu za liječenje rana ili ljekara, da biste obezbedili odgovarajući debridman. - Pripremite zavoj odgovarajuće veličine. Poštujte uputstva za stavljanje sljedećih vrsta zavoja: od gaze sa fiziološkim rastvorom, hidrokoloidnog, providnog, sa alginatom, pjenastog i zavoja sa vodenim gelom. Za druge zavoje ili lokalna sredstva, slijedite protokol vaše ustanove ili uputstva proizvođača.

Stavljanje zavoja od gaze navlažene ﬁziološkim rastvorom

- Isperite dekubitus fiziološkim rastvorom. Osušite okolnu kožu sterilnim tupferom od gaze veličine 10 x 10 cm. - Ovlažite zavoj od gaze fiziološkim rastvorom - Nježno stavite zavoj preko površine ulceracije. Da biste odvojili površine unutar rane, nježno stavite zavoj između naspramnih površina rane. Nemojte mnogo nabijati gazu u ulceraciju da biste izbjegli oštećenje tkiva. - Mijenjajte zavoj dovoljno često da držite ranu vlažnom.

Stavljanje hidrokoloidnog zavoja

- Isperite dekubitus fiziološkim rastvorom. Osušite okolnu kožu sterilnim tupferom od gaze veličine 10 x 10 cm. - Izaberite čist, suv zavoj određene veličine ili isijecite jedan da prepokrijete dekubitus za oko 2,5 cm. Izvadite zavoj iz pakovanja, povucite zaštitni papir sa lepljive strane zavoja i stavite zavoj na ranu. Da biste smanjili iritaciju na najmanju moguću mjeru, pažljivo izravnajte nabore kad namjestite zavoj. - Ako je potrebno, pričvrstite ivice zavoja pomoću flastera, stavite zaptivnu masu za kožu na intaktnu kožu oko ulceracije. Nakon sušenja površine, zalijepite zavoj na kožu. Zaptivna masa štiti kožu i pomaže da se flaster bolje zalijepi. Izbjegavajte zatezanje

ili pritisak pri stavljanju flastera. - Skinite rukavice i bacite ih u nepropustljivu plastičnu kesu za otpatke. Bacite otpatke u skladu sa pravilima odlaganja medicinskog otpada vaše ustanove i operite ruke. - Mijenjajte hidrokoloidni zavoj na svakih 2 do 7 dana ako je neophodno (na primjer, ako se pacijent žali na bolove, ako se zavoj odlijepi ili ako dođe do curenja). Skinite ga ako postoje znaci infekcije.

Stavljanje propustljivog zavoja

- Isperite dekubitus fiziološkim rastvorom. Osušite okolnu kožu upijajući sterilnim tupferom od gaze veličine 10 X 10 cm. - Izaberite zavoj da prekrije ulceraciju za oko 5 cm. - Nježno položite zavoj preko ulceracije. Ne zatežite zavoj da biste spriječili silu istezanja. Pritisnite čvrsto na ivice zavoja da biste pospješili prianjanje. Iako je ovaj tip zavoja samoljepljiv, nekada morate da zalijepite ivice da biste spriječili njihovo izvijanje. - Ako je neophodno, aspirirajte nagomilanu tečnost pomoću igle od 21G i šprica. Nakon aspiracije džepa sa tečnošću, očistite mjesto aspiracije tupferom sa alkoholom i pokrijte ga drugom trakom propustljivog zavoja. - Mijenjajte zavoj na svakih 3 do 7 dana, zavisno od količine drenaže.

Stavljanje zavoja sa alginatom

- Isperite dekubitus fiziološkim rastvorom. Osušite okolnu kožu upijajući sterilnim tupferom od gaze veličine 10 X 10 cm. - Stavite zavoj sa alginatom na površinu dekubitusa. Pokrijte površinu drugim zavojem (kao što su tupferi od gaze) kako je propisano. Učvrstite zavoj flasterom ili elastičnom. - Ako se rana obilno drenira, mijenjajte zavoj jedanput ili dvaput dnevno tokom prvih 3 do 5 dana. Kako se drenaža smanjuje, mijenjajte zavoj rjeđe (svaka 2 do 4 dana). Kada drenaža prestane ili dno rane izgleda suvo, prekinite sa upotrebom zavoja sa alginatom.

Stavljanje pjenastog zavoja - lsperite ulceraciju koja je nastala usled pritiska fiziološkim rastvorom. Osušite okolnu kožu upijajući sterilnim tupferom od gaze veličine 10 x 10 cm. - Nježno položite pjenasti zavoj preko dekubitusa. - Koristite flaster, elastičnu mrežu ili gazu da zadržite zavoj na mjestu. - Promijenite zavoj kada pjena više ne upija eksudat.

Stavljanje zavoja sa vodenim gelom - Isperite dekubitus fiziološkim rastvorom. Osušite okolnu kožu upijajući sterilnim tupferom od gaze veličine 10 x 10 cm. - Stavite gel na dno rane. - Pokrijte površinu drugim zavojem. - Mijenjajte zavoj dnevno ili koliko je potrebno da bi dno rane bilo vlažno. - Ako je zavoj koji ste odabrali u obliku čaršava, isijecite zavoj da odgovara dnu rane; inače, intaktna okolna koža može postati macerirana.

- Zavoji sa vodenim gelom prethodno su spakovani kao impregnirane gaze za rane koje su namijenjene popunjavanju „mrtvog prostora". Slijedite uputstva proizvođača za upotrebu.

on je pogodan za pacijente koji ne mogu da podnesu nijedan drugi metod. Ako je ulceracija inficirana, autolitički debridman nije metod izbora.

Upotreba hidroﬁber zavoja

IZBOR ZAVOJA ZA TRETIRANJE DEKUBITUSA

- Isperite dekubitus fiziološkim rastvorom, a okolnu kožu osušite upijajući sterilnim tupferom od gaze veličine 10X10 cm. - Stavite zavoj na dno rane. - Pokrijte površinu drugim zavojem (kao što su tupferi od gaze), kako je propisano. Učvrstite zavoj flasterom ili elastičnom mrežom. - Mijenjajte zavoj kako je propisano, kada je natopljen eksudatom rane, ako je sekundarni zavoj procureo ili su ivice zavoja naborane.

DEBRIDMAN DEKUBITUSA S obzirom na to da vlažno nekrotično tkivo pogoduje rastu patogenih mikroorganizama, uklanjanje takvog tkiva pomaže iscjeljenju dekubitusa. Debridman dekubitusa može biti obavljen na nekoliko načina. Stanje pacijenta i ciljevi njege određuju metod koji ćete da primijenite. Oštar debridman je indikovan kod pacijenata kojima je potreban hitan debridman, kao što su oni sa sepsom ili celulitisom. Inače, mogu biti primijenjene i druge metode, kao što su mehanički, enzimatski ili autolitički debridman. Ponekad se kombinuje nekoliko metoda. Debridman nije indikovan za ulceracije na kojima se formira normalno granulaciono tkivo.

Oštar debridman

Oštar debridman je najbrži metod kojim se uklanja debela prilijepljena skrama i devitalizovano tkivo korišćenjem skalpela, zakrivljenih makaza sa tupim vrhom ili drugog oštrog instrumenta. Debridman malih količina nekrotičnog tkiva može biti obavljen pored kreveta, debridman velikih količina mora biti obavljen u operacionoj sali.

Mehanički debridman

Mehanički debridman obično se vrši vlažnim ili suvim tupferima. Gaza nakvašena fiziološkim rastvorom stavlja se na ranu i zatim uklanja nakon što se osuši i prione na dno rane. Cilj je da se uklonjenim zavojem ostvari debridman rane. Mehanički debridman ima izvjesne mane, na primjer, često je bolan i može biti potrebno dugo vrijeme za kompletan debridman ulceracije.

Enzimski debridman

Enzimskim debridmanom se uklanja nekrotično tkivo uništavanjem tkivnih elemenata. Lokalna sredstva za enzimski debridman stavljaju se na nekrotično tkivo. Ako postoji skrama, ona mora biti ispresijecana da bi omogućila prodiranje enzima u tkivo.

Autolitički debridman

Autolitički debridman se vrši zavojima koji zadržavaju vlagu za pokrivanje dna rane. Nekrotično tkivo se zatim uklanja samodigestijom enzima u tečnosti rane. Iako je za autolitički debridman potrebno duže vrijeme nego za druge metode debridmana,

Na osnovu potreba pacijenta i osobina ulceracija određuje se tip zavoja koji će se koristiti u tretmanu ulceracija koje su nastale usljed pritiska.

Zavoji od gaze

Načinjeni od upijajućeg pamuka ili sintetičke tkanine, zavoji od gaze su propustljivi za vodu, vodenu paru i kiseonik i mogu biti impregnirani petrolejskim želeom ili drugim sredstvom. Kada niste sigurni koji zavoj da upotrijebite, možete staviti zavoj od gaze nakvašen fiziološkim rastvorom dok specijalista za rane ne preporuči definitivni postupak. Izbjegavajte stavljanje vlažnog zavoja na kožu oko rane da biste spriječili maceraciju kože i njeno dalje oštećenje.

Hidrokoloidni zavoji

Ovi adhezivni oblagači koji se mogu oblikovati načinjeni su od materijala na bazi ugljenih hidrata i obično imaju vodootporne prevlake. Oni su nepropustljivi za kiseonik, vodu i vodenu paru i većina ima neke apsorptivne osobine.

Providni ﬁlm-zavoji

Providni, adherentni i neapsorptivni, ovi zavoji na bazi polimera su propustljivi za kiseonik i vodenu paru, ali ne i za vodu. Njihova providnost omogućava vizuelni pregled. S obzirom na to da ne mogu da apsorbuju drenažu, providni film-zavoji se koriste za rane koje zahvataju dio kože sa minimalnim eksudatom.

Zavoji sa alginatom

Načinjeni od algi, ovi netkani apsorptivni zavoji su meki bijeli sterilni tupfer. Oni apsorbuju prekomjerni eksudat i mogu se upotrebiti za inficirane rane. Kako ovi zavoji upijaju eksudat, oni se pretvaraju u gel koji drži dno rane vlažnim i pomažu iscjeljenje. Kada eksudat više nije preobilan, koristite drugi tip zavoja.

Pjenasti zavoji

Ovi polimerni zavoji nalik sunđeru mogu biti impregnirani ili obloženi drugim materijalima. Imaju slabu sposobnost upijanja. Mogu biti ljepljivi. Pjenasti zavoji potpomažu iscjeljenje vlažnih rana i korisni su kada se želi neadherentna površina.

Zavoji sa vodenim gelom

Napravljeni su na bazi vode i polimera. Ne mogu da se lijepe, a delimično mogu da apsorbuju sekret. Nalaze se u vidu gela u tubi ili savitljivih ploča ili kao spakovane trake od gaze. Imaju efekat hladenja, što umanjuje bol.

Zavoji sa hidroﬁlnim vlaknima

Ovo su meki, sterilni, netkani tupferi ili trake zavoja načinjene od vlakana natrijum karboksimetilceluloze. Zavoji sa hidrofilnim vlaknima apsorbuju eksudat i ne bi trebalo da se koriste za suve rane. Zavoj stupa u interakciju sa eksudatom rane i stvara meki gel koji se lako uklanja.

Liječenje degenerativnog oboljenja zglobova primjenom

ASC - Orthokin terapije U specijalnoj bolnici Dr Med Tim u Podgorici započeta je primjena biološke terapije Orthokin i tim povodom je 25. marta urađena provjera tehničke ispunjenosti Orthokin centra od strane ovlašćenog lica, prostora, aparata i osoblja koje je tog dana dobilo licencu za rad na ovoj metodi liječenja. Nakon tehničke provjere, prof. dr Zoran Popović iz Voždmedica, Beograd održao je predavanje o načinu, primjeni i efikasnosti orthokin terapije. U uvodnom dijelu objasnio je da se radi o autonomno obogaćenom serumu koji produkuje, između ostalog, blokatore interleukina 1, koji je glavni uzročnik bola i destrukcije bolne hrskavice, pogotovo kada dođe do poremećaja balansa u vitalnosti hrskavice. Ovo je dio nove discipline u ortopediji koja je nastala posljednjih godina, a to je regeneraProf. dr Zoran Popović Dr Svetlana Vučeković tivna ortopedija koja se sastoji od nekoliko polja i zavisi od toga šta se primjenjuje: rekombinantni proteini, genska terapija, terapija matičnim ćelijama i autonomnim proteinima. Autonomni gonist receptora i u sebi sadrži šest do osam faktora rasta koji proteini su najdefinisaniji segment, dok su ostale terapije još u su prisutni u onome što izdvojimo po proceduri koja se sprovodi. eksperimentalnoj fazi. To je obogaćeni serum koji je potvrđen Imamo dejstvo na hrskavicu, na tkivne lezije, analgetsko dejstvo u kliničkoj praksi na animalnim i humanim modelima. i poboljšanje funkcije. Supstanca je nazvana orthokin, koji je - Interleukin 1 je glavni sastojak destrukcije zglobne hrsčisti serum sa antiinflamatornom regenerativnom i analgetskom kavice. Kada se on spoji sa svojim receptorima hrskavice dolazi komponentom koja u njemu postoji. Ovo je normalan balansiran do celularnog i molekularnog poremećaja sa izmijenjenom fukcipristup, podržavanje zglobne hrskavice koje se u organizmu jom disbalansa citokina i gubitak procesa regeneracije prirodne dešava po svojoj prirodi. Međutim, preopterećenje, povrede, reparacije hrskavice. To je proces koji organizam sam sprovodi. disbalans, gubitak osovine, sistemska oboljenja, kao i genska Autonomni obogaćeni serum sadrži antagonist ovog receptora, naklonjenost dovode do toga da se taj balans poremeti i imamo sprječava spajanje interleukina 1 sa ovim receptorom i na taj tok jednog degenerativnog procesa koljena – kaže dr Popović.. način spriječava dalju destrukciju zglobne hrskavice. Omogućena Po riječima dr Popovića, hialgan je jedna od prvih supje produkcija terapijskih doza, neprirodnih standarda, to je antastanci koja se počela primjenjivati 1998. godine kod nas, u cilju

poboljšanja povrijeđenog zgloba, podmazivanjem, smanjenjem trenja i u svrhe doziranog antistres efekta. Hijalgan, odnosno, hijaluron je omogućavao samo da se sačuva preostala hrskavica, dok kod terapije orthokin je moguća njena regeneracija. Objašnjavajući potpuno bezbjedan način pripreme i primjene ove terapije, prof. Popović je naglasio da je orthokin terapija, odnosno produkcija ovog seruma - znači uzimanje krvi od pacijenta koja se stavlja u inkubator na 37 stepeni, a inkubacija traje šest do osam sati. Krv se obično uzima u jutarnjim satima, a najbolje je oko 9h. Pacijent prethodne noći može da večera i normalno da uzima tečnost, a ujutro može da doručkuje, a potrebno je da uzima više tečnosti jer je tada serum kvalitetniji. Ne preporučuje se uzimanje krvi od pacijenata koji su pod antibiotskom i kortikosteroidnom terapijom. Serum se centrifugira, a na ovom izdvajanju može raditi samo sertifikovano i obučeno osoblje u isključivo sterilnim uslovima. Nakon centrifugiranja dobija se pet do šest doza seruma. Pet doza se daje pacijentu po protokolu. Prvu dozu pacijent može primiti istog dana u popodnevnim časovima, a drugu dozu nakon sedam dana. Preporuka je da se nakon primljene doze dva dana pacijent suzdržava od sportskih aktivnosti i dužeg pješačenja (u jednom cugu dužem od tri do četi kilometra). Nakon dva dana se mogu nastaviti sve redovne aktivnosti. Nakon primljenih pet doza potrebno je uraditi prvu kontrolu nakon jednog mjeseca, a drugu nakon četiri mjeseca Supstanca koju je pacijent primio je aktivna još 20 nedjelja, ona u sebi sadrži antagonist receptore interleukina 1 sa antidestruktivnim dejstvom na hrskavicu, analgetskim i antiinflamatornim efektom i sadrži faktore rasta koji utiču na obnavljanje hrskavice. Orthokin nije PRP metoda. PRP sadrži ćelije trombocite, antikoagulantne faktore, koagulantne faktore, fibrinogen i komplement. Znači, jedan prilično šarolik spektar supstanci. Orthokin za razliku od PRP ima mnogo veću dozu supstanci koje utiču na in-

flamatorni, antidestruktivni i analgetski efekat i ima osam faktora rasta koji utiču na revitalizaciju hrskavice. Orthokin se preporučuje kod povreda ahilove tetive, rekonstrukcije prednjih ukrštenih ligamenata, a najprije kod sportske ortopedije. Primjenjuje se kao terapija zbog boljeg i bržeg zarastanja nakon tih operacija. Orthokin je čisti serum i nema ćelija krvi i faktora koagulacije u njemu. To je metoda koja je bogata faktorima rasta i antiinflamatornim citokinima, ali je mehanizam dejstva i dalje nedovoljno proučen pa se otvaraju nove mogućnosti dodatnih istraživanja. Orthokin je nedvosmisleno efikasan i pouzdan kod stanja na kičmenom stubu radikularne simptomatologije. Preliminarna istraživanja pokazuju da ima regenerativna i reperativna tkivna svojstva. Najviše primjene ove terapije kod nas je bilo kod koljena i skočnog zgloba. Svi pacijenti su liječeni od strane istog tima i to isključivo prema protokolu od strane autora ovog načina liječenja - istakao je dr Popović. Po tvrdnjama dr Popovića, rezultat nakon primjene ove terapije je značajno manji bolovi. Terapija je bez komplikacija i nema mogućnosti da se naškodi pacijentu. Ovu metodu je najbolje kombinovati sa hijaluronom, jer tada daje najbolje rezultate. Začetnik Orthokin terapije je prof. dr sci Peter Wehling iz Duseldorfa, Njemačka, a u svijetu je poznata kao Coby Bryant terapija (košarkas NBA lige USA). Primjena orthokina je započeta u Beogradu 2013. godine u Voždmediku, u saradnji sa Medicoservisom, dok će u Crnoj Gori ova terapija biti dostupna za sada samo u privatnoj bolnici Dr Med Tim u Podgorici, koja je razvila saradnju sa kompanijom Urion. Regenerativna ortopedija je trenutno u eksperimentalnoj kliničkoj fazi. Verica Pantelić

Urođene anomalije koje neposredno ugrožavaju život novorođenčeta Dr Snežana Grubač, pedijatar neonatolog Opšta bolnica Nikšić KONGENITALNE ANOMALIJE su strukturni deformiteti tkiva i organa nastali tokom morfogeneze, prisutne i vidljive na rođenju. DEFORMACIJE su promjene tkiva ili organa nastale kao posljedica intrauterusnog oštećenja – najčešće mehaničke prirode. DISRUPCIJE su morfološki defekti nastali usljed destrukcije tkiva koje je prvobitno bilo normalno razvijeno. SEKVENCA predstavljaju multiple anomalije nastale usljed poznatog ili pretpostavljenog uzroka. ASOCIJACIJA je kongenitalna anomalija udružena sa multiplim malformacijama za koje nije utvrđeno postojanje specifičnog ili zajedničkog uzroka.

SINDROM podrazumijeva grupu anomalija koje su posljedica jednog specifičnog uzroka. FENOTIP je individualni izraz genetske osnove. Ne postoji dio tijela koji je u toku komplikovanog embrionalnog razvoja pošteđen od mnogih „grešaka“. Nekada se istovremeno javljaju na više organa, kada govorimo o multiplim anomalijama. Nastaju kao posljedica dejstva nekog štetnog faktora u momentu kada su se zahvaćeni organi najintenzivnije razvijali. Na osnovu tih nenormalnosti, uz pomoć „razvojnog kalendara“ zvanog embriogeneza, možemo i poslije rođenja djeteta da zaključimo u kojem periodu trudnoće je nastao problem. Kako se embriogeneza odvija samo tokom prvog tromjesečja trudnoće, jasno je da je ovo najosjetljiviji period u razvoju ploda. Teška oštećenja koja plod pretrpi u ovom periodu dovode do spontanog pobačaja, a manja mogu dovesti do prijevremenog porođaja,

ali i do rođenja djeteta u terminu sa urođenim anomalijama. Velike tzv. “major anomalije“ zahtijevaju liječenje, dok male „minor“ anomalije uglavnom ne prave veće smetnje u životu. Ne moraju sve urođene „major anomalije” da se lijeće operativno. Kod nekih se prvo pokuša sa konzervativnim tretmanom, a hirurški se ostavlja za kraj – ako prethodne metode nisu dale zadovoljavajuće rezultate. Ukoliko je operacija ipak neophodna, vrijeme njenog izvođenja zavisi od stepena ugroženosti djeteta.

NATI U PRVIM TRENUCIMA I SATIMA POSLIJE ROĐENJA JER NEPOSREDNO UGROŽAVAJU ŽIVOT NOVOROĐENČETA I ZAHTIJEVAJU SMIŠLJEN I NEODGODIV POSTUPAK SU:

Neposredno nakon rođenja kod svakog novorođenčeta treba već u porođajnoj sali orjentacionim pregledom tragati za određenim malformacijama. Neke su od njih na prvi pogled uočljive, iako ne moraju neposredno ugrožavati život novorođenčeta (npr. anomalije i deformiteti ekstremiteta). Druge nisu doduše odnah vidljive, ali mogu od prvih trenutaka života ometati prilagođavanje novorođenčeta na ekstrauterini život i neposredno mu ugroziti život (npr. dijafragmalna hernija, atrezija ezofagusa, neke urođane anomalije srca), dok će se treće manifestovati tek poslije nekoliko mjeseci ili godina (neke anomalije bubrega i mokraćnih kanala, neke anomalije srca). UROĐENE ANOMALIJE KOJE SE MORAJU PREPOZ-

Teškoće disanja i povrećanje uzrokuje: Atreziju ezofagusa, dijafragmalnu herniju.

Teškoće disanja uzrokuje: Obostranu atreziju hoana, pierre-robinov sindrom, kongenitalni lobarni enfizem.

Povraćanje uzrokuje: Atreziju tankog crijeva (duodenuma, ileuma). Izostanak izlaska mekonijuma (stolice) uzrokuje: Mekonijalni ileus, atrezije anusa ili rektuma, hirschsprungova bolest. Ostale anomalije: Omfalokela i gastroshiza, mijelomeningokela.

SOMATOTROPNI HORMON

(STH-HORMON RASTA)

Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Hormon rasta (STH) koji ima poseban značaj u dječjem uzrastu sintetiše se u adenohipofizi, ekskluzivnom mjestu njegovog stvaranja. Kodiran je grupom od pet gena lociranih na 17 hromozomu. Od pet gena, jedan je za pituitarni hormon rasta, jedan za placentarnu varijantu hormona rasta i tri “placental lactogen related”. Hormon rasta je izolovan iz ljudske hipofite 1956. godine, a aminokisjelinski sastav je definisan 1971. godine. Hormon rasta je pojedinačni peptidni lanac od 191 aminokiseline, sa dvije disulfidne veze i bez prisutnih ugljenih hidrata.

Razvojem molekularne biologije ustanovljeno je nekoliko različitih formi hormona rasta, za sada poznatih pet molekularnih formi (27 kDa, 22 kDa, 20 kDa, 17 kDa i 5 kDa). Poznavanje postojanja i funkcionisanja različitih GH formi očigledno je od velikog značaja kako u rješavanju problema rasta, tako i u modernoj dijabetologiji. Pitanje šta se zbiva sa hormonom rasta poslije sekrecije u adenohipofizi, odnosno kako dospijeva do tkiva na koja ispoljava svoj uticaj, u mnogom je razriješeno saznanjem da se hormon rasta u cirkulaciji prenosi vezan za noseće proteine kao GHBP. Glavni izvor GH-BP je jetra, ali se ne isključuje i udio drugih izvora. Na nivo GH-BP utiču hormon rasta, insulin, polni steroidi i uhranjenost. Vezujući se za noseći protein hormon rasta se štiti od degradacije i značajno produžava poluživot. A. Model aktiviranja hormona rasta (GH) JAK2 tirozin kinaze. GH povećava afinitet svakog receptora za JAK 2. Aktivirani JAK 2 fosforiliši potom, sam sebe i citoplazmatični domen GH receptora. B. Regulacija GH-JAK 2 signalizacija. C. Signalni putevi GH receptora GH, hormone rasta; GHR, receptor hormona rasta; IRS, substrati insulin receptora; JAK 2, janus kinaza 2; MARK, mitogenaktivirajuća protein kinaza;

Slika 1. Receptori hormona rasta

P, fosfat; PI3K, fosfatidinilositol 3-kinaza; STAT, transduktori signala i aktivatori transkripcije. Na nivou ciljnih ćelija odvija se kompleksna interakcija hormona rasta, GH-BP i receptora za hormon rasta (GHR) čime se omogućava transdukcija signala. Receptor za hormon rasta pripada familiji GH i prolaktinskih receptora. Zahvaljujući transdukciji signala dolazi do fosforilacije najmanje tri intraćelijska proteina. Fosforilaciju proteina u raznim ćelijama organizma ostvaruje “GH receptor asocirani protein”, ustvari “GH receptor asocirana kinaza”, koja se često označava kao JAK -2. Fosforilacijom JAK-2 fosforiliše se i sam GH receptor. Na ovaj način se konačno završava kompleksni proces ostvarenja aktivnosti hormona rasta (Slika 1).

Insulinu slični faktori rasta (IGF)

može smatrati hormonom u punom smislu tog značenja. Naime, IGF se ne stvara u nekoj posebnoj endokrinoj žlijezdi, ne deponuje se u tkivima i nema specifičnih target tkiva, već praktično su to sva tkiva u tijelu. Mehanizam dejstva IGF je višeznačan i kompleksan. IGF-1 ima sposobnost da stimuliše sintezu DNA i/ili ćelijsku proliferaciju. Takođe, IGF-1 ima sposobnost da stimuliše različite ćelijske funkcije, i to, nezavisno od mitoze. Koncentracija IGF-1 ima značajnu ulogu u ispoljavanju dejstva ovog značajnog faktora rasta. Niske vrijednosti IGF-1 u fibroblastima stimulišu preuzimanje aminokisjelina, a visoke koncentracije mogu stimulisati i DNA sintezu. Takođe, visoke vrijenosti IGF-1 u mioblastima stimulišu mitozu, što je daljna potvrda bifazičnog dozno zavisnog efekta IGF-1). IGF svoje biološko dejstvo ostvaruju vezujući se za receptore koji se nalaze na površinskim membranama raznovrsnih ćelija (Slika2). Postoje dvije porodice IGF receptora: tip 1 i tip 2. Preko tipa 1 receptora ostvaruje se mitogeni celularni odgovor ne samo IGF-1, već i IGF-2 i insulina, ali sa efektom vezivanja koji je dozno zavisan. Tako insulin može indukovati DNA sintezu, ali samo u koncentracijama dovoljno visokim da unakrsno odreaguju i sa insulinskim i sa tip 1 receptorima. Tip 2 receptora je strukturno različit u odnosu na tip 1. Najveći broj receptora za IGF-1 i za IGF-2 otkriva se na nivou hipotalamusa, odnosno eminencije medijane, mjesta sekrecije oslobadjajućih hormona za hormon rasta i somatostatina. Na nivo IGF-1 i IGF-2 u serumu mogu da utiču brojni faktori: hormon rasta, ishrana, hormonu rasta slični hormoni, insulin, tiroksin, glikokortikoidi, polni steroidi, drugi faktori rasta. Djelovanje i biološka aktivnost IGF-1 i IGF-2 regulisana je postojanjem porodice od najmanje 6 vezujućih proteina, koji se označavaju kao IGF-BP-1do IGF-BP-6. Moguće je postojanje i drugih vezujućih proteina za IGF. Geni za IGF-BP-1 i IGF-BP-3 locirani su na dugom kraku 7. hromozoma; IGF-BP-2 na kratkom kraku 2. hromozoma, a IGF-BP-4,5,6 na hromozomima 17, 5,12.

Najveći broj anabolnih akcija hormon rasta ostvaruje posredstvom insulinu slčnih faktora rasta (IGF). Nekada označavani kao somatomedini, to su peptidi sa strukturnom homologijom sa insulinom. IGF su sposobni da ostvaruju brojne učinke, posebno zahvaljujući mitogenom efektu. IGF-1 je glavni insulinu slični faktor rasta kod odraslih, dok se IGF-2 nalazi prvenstveno u embrionalnom i fetalnom tkivu. IGF se sintetišu u različitim tkivima i organima, gdje mogu da ostvare svoje efekte lokalno, ali mogu i da se prenesu cirkulacijom do udaljenih drugih tkiva i da ispoljavaju svoje prave endokrine efekte. IGF-1 je pojedinačni peptidni lanac od 70 aminokisjelina, sa 43% strukturne homologije prema A i B lancu isnulina. IGF-2 je takodje jedinični aminokisjelinski lanac od 67 članova, sa 65% homologije u odnosu na strukturu IGF-1 i 41% prema insulinu. Gen za kodiranje IGF-1 se nalazi na dugom kraku 12. hromozoma, dok je gen za IGF-2 blizu insulinskih gena na kratkom kraku 11. hromozoma. Glavno mjesto sinteze IGF-1 je jetra. Jetra preuzima hormon rasta iz cirkulacije i odgovara adekvatnom produkcijom IGF-1. Međutim, mnogobrojne somatske ćelije imaju sposobnost da sintetišu IGF-1. Posebno tu sklonost imaju fibroblasti. Poslije davanja hormona rasta, obično nakon 4-8 sati raste koncentracija IGF-1 u bubregu, plućima, srcu i dostiže maksimum 12 sati nakon davanja hormona rasta. IGF- se tako stvara u mnogim tkivima, ali je u svakom regulisan lokalnim uticajem hormona rasta. U cirkulaciji se IGF-1 veže za svoje proteinske nosače. IGF-1 vezan za svoje nosače nije biološki aktivan, ali su neki od tih nosećih proteina veoma važni za djelovanje IGF-1. Svoje dejstvo IGF-1 može ostvariti na tri načina: autokrino, parakrino Slika 2. i endokrino (Slika 2). Mada nošen Mehanizmi djelovanja faktora rasta IGF-1: djelovanje na mjestu svoje sinteze (autokrinoo); cirkulacijom do različitih tkiva IGF-1 djelovanje u susjedstvu mjesta svoje sinteze (parakrino); djelovanje cirkulacijom na djeluje kao hormon, on se ipak ne udaljene ćelije (endokrino)

Alergije kod djece Alergije su sve rasprostranjenija pojava sa kojom se suočavaju djeca još od najranijeg uzrasta, zbog čega roditelji moraju voditi računa o mnogo detalja. Kako prepoznati alergije kod djeteta i kako postupati u borbi sa njima, roditelji su imali priliku da se informišu 29. marta u razgovoru sa pedijatrom i alergologom dr Slobodanom Vranješom iz ordinacije Milmedika, u Kutku za roditelje, čiji je sastanak organizovalo Udruženje Roditelji. Roditelji su u razgovoru sa dr Vranješom mogli da saznaju korisne informacije o različitim vrstama alergija i da dobiju savjete šta i kada da preduzmu kada se neka alergija potvrdi. Dr Vranješ je istakao da je najčešći zdravstveni problem to što ne pridajemo puno važnosti prevenciji, koja je osnov zaštite mnogih bolesti, pa i kada su alergije u pitanju. Dr Vranješ savjetuje da prije potvrđivanja bilo koje vrste alergije potrebno je pažljivo pratiti sve reakcije djeteta nakon uključivanja određene namirnice, i ukoliko se pojave neki simptomi potrebno je uraditi sve testove jer razni osipi, otoci i druge promjene u organizmu nijesu uvijek i alergijska reakcija. - Danas iz krvi utvđujemo da li je povišen IgE i ta analiza je rutinska jer kod određenog broja djece je u pitanju stečena alergija. Kod većine alergijskih bolesti izbjegavanje alergena je preventiva broj jedan. Kad su djeca i odrasli alergični na kućnu prašinu, na grinje, na polen, vrlo teško je izbjegavati alergene, dok ukoliko ste alergični na neku namirnicu ne jedete je i izbjegli ste problem. Kod djece sa alergijom na kućnu prašinu i grinje preporučujemo sobu bez prašine. Soba treba da bude sa patosom koji se lako održava (parket, laminat, pločice) bez tepiha, lake zavjese, knjige da budu u zatvorenim policama i sl. Uz sve to potrebno je i medikamentno liječenje ukoliko dijete ima izraženije tegobe, da se budi u toku noći, kašlje i sl. Danas postoje vakcine koje se preporučuju djeci sa određenim vrstama alergija, u prvom redu polenska alergija, zatim alergije na grinje. To je tkz. imunoteparija ili hiposenzibilizacija. Nisu to klasične vakcine, već je to mješavina supstanci na koje je dijete alergično, npr. alergija na polen, travu, kada se djetetu daje vakcina koja sadrži te supstance u jako razblaženoj formi. Ranije se uključivala ista ova terapija (vakcine) samo su djeci uključivane kroz injekcije koje je trebalo primati svakog dana, a danas je to pojednostavljeno. Postoje oralni pripravci koji se djetetu daju u kućnim uslovima ali vakcina je trenutno jedina terapija koja može da izliječi ovu vrstu alergije. Postoje četiri tipa alergijske reakcije. Pod prvi tip alergija potpadaju klasične, koje izazivaju ozbiljne promjene, astmu, koprivnjaču i sl. Običan osip zbog dodira sa prašinom ili određenom

Dr Slobodan Vranješ hranom ne mora da znači da je dijete i alergično na tu vrstu hrane. Djeca koja imaju urođenu sklonost ka alergijama, ne znači da će i tokom života biti alergična na bila šta. Potrebno je da se više kockica složi da bi došlo do kliničkog ispoljavanja neke vrste alergije. Nije dovoljna samo atopija, odnosno, urođena sklonost ka alergiji pa da dijagnostikujemo alergiju. Dr Vranješ je skrenuo pažnu na najučestalije alergije, nutritivne alergije pod koje potpada alergija na proteine kravljeg mlijeka. U porastu je broj djece kojima je dijagnostikovan ovaj tip alergije, što zabrinjava. - Sve je veći broj djece kod kojih je dijagnostikovana alergija na proteine kravljeg mlijeka. Preporučujem da prije nego bi se djetetu isključilo kravlje mlijeko iz ishrane u prvoj godini života, potrebno je uraditi sve analize - testove da bi se utvrdila alergija jer se ta alergija različito ispoljava, a mlijeko je djeci do prve godine života osnovna, esencijalna namirnica. Treba imati na umu da i ukoliko se potvrdi prisustvo ove alergije kod djeteta, ona u velikom procentu iščezava nakon prve godine života. Suština svake adaptirane, odnosno humanizirane formule mlijeka je kravlje mlijeko, pa djeca koja uzimaju ove formule mogu uzimati i kravlje mlijeko bez straha roditelja da dijete može biti alergično na proteine kravljeg mlijeka. Treba naglasiti da adaptirana mlijeka

nisu isto što i kravlje mlijeko već su prilagođena djeci. Česta zabluda kod roditelja je da je djeci potrebno uvoditi kravlje mlijeko sa što manje masnoća. Zapravo, preporučuje se djeci davati masnije mlijeko od 3,2 ili 2,8 % masnoće. Dobro je da to bude domaće mlijeko ali uvijek od poznatog proizvođača i obavezno mlijeko pasterizovati kod kuće, odnosno prokuvati. Intolerancija na laktozu nije isto što i alergija na proteine kravljeg mlijeka. Nutritivne alergije nisu najčešći uzročnici kada su u pitanju alergije kod djece, i djeca sa akutnom urtikarijom se često nepotrebno i dugo stavljaju na stoge dijete. Kada se uvodi neka nova namirnica djetetu je potrebno to raditi postepeno i u vrlo malim količinama, oko 5 gr. dnevno i samo jedan tip hrane. Potrebno je oko pet dana da dijete konzumira samo tu namirnicu kako bi se utvrdilo da li je alergično na istu. Po novim preporukama, nakon četiri navršena mjeseca djeteta potrebno mu je uvoditi i razne vrste namirnica. Dijete se tako navikne na mnoge ukuse pa ih kasnije lako prihvata. Nekada je bila preporuka da se djeci uvode namirnice nakon šest mjeseci ali se pokazalo da dijete već u sedmom mjesecu odbija raznu hranu. Uvijek se počinje sa uvođenjem slanih obroka pa tek kasnije slatkih, jer djeca lakše prihvataju slatke namirnice. Između podoja je potrebno djetetu ponuditi vode, pa ukoliko je ono žedno piće je. Potrebno je sve nove smjernice prilagoditi određenim područjima. Medicina stalno napreduje pa se tako i mijenjaju načini liječenja i preporuke pa su roditelji često u zabludi. S tim u vezi dr Vranješ je naveo neke primjere. - Nekada je iščašenje kukova kod nas bilo zastupljeno kod velikog broja djece i tada su eksperti Svjetske zdravstvene organizacije predložili obavezno široko povijanje za svu djecu, što je doprinijelo smanjenu broja djece sa težim posledicama. Nekada su se alergije kod djece dijagnostikovale tako što im se na kožu nakapa malo kravljeg mlijeka, pa ako se to područje zacrveni potvrđuje se alergija, dok danas postoje alergo testovi koji se rade iz krvi. Nekada je bila preporuka da se ti testovi rade tek nakon navršene treće godine. Dr Vranješ savjetuje da, kada je već potvrđena neka alergija, treba biti vrlo oprezan i pratiti sve promjene kod djeteta, a prepisane terapije ne treba izbjegavati jer su iste bezbjedne za djecu. - Kortikosteroidi se daju djeci ukoliko dijete ima gušenje, otok i sl., ali ne i kada je u pitanju samo osip, jer kortikosteroidi ne liječe alergije već samo izazivaju spazam krvnih sudova. Nazalni kortikosteroidi se daju djeci i bezbjedni su jer ne utču na rast i razvoj djeteta jer se daju kratkotrajno i u malim dozama. Ukoliko je potrebno djetetu se daju antihistaminici, ali većina alergija obično traje sedam do deset dana bez obzira na to koji je uzročni faktor. Ukoliko u prva dva sata nakon konzumiranja neke namirnice ne dođe do alergijske reakcije u vidu gušenja, otežanog disanja i sl. kasnije neće doći do nekih komplikacija. Najčešća klasična alergija - koprivnjača ili urtikarija je infektivne etiologije. Na prvom mjestu je virus, a na drugom bakterija. Kod atopične djece, znači djece sa urođenom sklonošću ka alergijama, nema povećanog rizika od penicilinske alergije. Djeca čiji su roditelji alergični na penicilin ne nasljeđuju tu alergiju. Penicilinska alergija nije nasljedna, može da nastane bilo kada. Kada su bakterijske infekcije u pitanju, penicilin je još

uvijek izbor broj jedan jer ima selektivnu toksičnost, odnosno, ubija bakterije ali ne oštećuje ćelije organizma. Moja lična preporuka je da se dijete ne šalje u vrtiće - kolektive prije navršene treće godine života, kada počinje da uči i da se socijalizuje, ukoliko roditelji imaju uslova za to, jer dijete ima imunološku prazninu do prvih godinu i po dana, a tada je dijete vrlo podložno mnogim infekcijama. Postoji preko 200 respiratornih virusa pa je teorijski moguće da dijete svakog drugog dana dobije novi virus. Inhalacije su jedan vid moderne terapije koja djeluje direktno na pluća i treba ih upotrebljavati ukoliko su prepisane jer ne postoji navikavanje i štetnost ukoliko se upotrebljavaju po uputstvu. Ukoliko je kod djeteta zapušen nos potrebno ga je osloboditi od sekreta jer dijete ne može da se normalno hrani i postaje nervozno. Sekret je najbolje odstraniti fiziološkim rastvorom. Alergijski rinitis, odnosno upala sluznice nosa, obično se javlja kod djece starije od pet godina. Najčešće infekcije kod djece su infekcije grla, odnosno upala krajnika. Treći krajnik imaju sva djeca, samo što je kod nekog djeteta treći krajnik hronično upaljen pa pravi smetnje pri disanju - tada se preporučuje uklanjanje istog. Kada je upaljen treći krajnik dijete hrče dok spava, blokiran mu je nosić pa diše direktno na usta i tada dolazi do čestih upala krajnika. Ukoliko se kod djece pojave otoci na vratu najčešće je u pitanju reakcija limfnih žlijezda koje se inače nalaze po cijelom organizmu. One imaju svoju funkciju, luče bijela krvna zrnca kako bi spriječila dalje prodiranje mikroorganizama, odnosno štite organizam kako ne bi došlo do sepse i sl. Ukoliko je dijete dobrog statusa, odnosno, normalno uhranjeno, razvijeno, ukoliko nema neku hroničnu bolest i ukoliko su mu mirni zapaljenski parametri, a pojavi se neki od problema kojeg prati visoka temperatura, ne treba žuriti sa antibioticima. Zapravo, ukoliko je dijete dobrog opšteg stanja, a ima temperaturu, kašlje, kija i sl, a u periodima bez temperature je veselo i živahno, znači da je u pitanju najčešće virusna infekcija koja spontano prolazi. Ali, ukoliko je dijete sa istim simptomima i nakon pada temperature - blijedo, malaksalo i nezainteresovano, treba ga odvesti ljekaru – kaže dr Vranješ. Druženje sa roditeljima dr Vranješ je završio savjetujući ih da se po novim svjetskim zdravstvenim preporukama, ne preporučuje kupanje djeteta svaki dan jer njegova koža treba da osjeti bakterije i viruse kako bi bio stimulisan imuni sistem i dijete bilo otpornije! Verica Pantelić

Anemija kod djece ŠTA JE NEOPHODNO DA ZNAJU RODITELJI Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica Nikšić Anemija ili slabokrvnost je manjak crvenih krvnih zrnaca, eritrocita ili manjak hemoglobina krvnog pigmenta. Jedno prati drugo ali postoje izuzeci. Da bi se složeni proces stvaranja crvenih krvnih zrnaca mogao obaviti potrebna je zdrava koštana srž (gdje se stvaraju crvena krvna zrnca), supstanca koja se zove eritropoetin (stvara se u bubrezima), gvožđe, vitamin B12, folna kisjelina, C vitamin (koji se unose u organizam zdravom i pravilnom ishranom). Anemija ima mnogo vrsta. Najčešća je SIDEROPENIJSKA ANEMIJA koja nastaje usljed nedostatka gvožđa, kada unos gvožđa nije dovoljan, pa samim tim smanjena je njegova

apsorppcija u crijevima i ugradnja u crvena krvna zrnca. Postoje i HEMOLITIČKE ANEMIJE, nasatale usljed slabosti opne eritrocita, pa isti lako pucaju i dolazi do njihove hemolize, a samim tim i manjka eritrocita. Ako nema dovoljno unosa B12 vitamina, eritrociti postaju veliki, slabo su funkcionalni, imaju nepravilan oblik - to se zove MEGALOBLASTNA ANEMIJA. Najčešći uzrok anemija je neadekvatna ishrana. Bebe do godinu dana treba da doje, ili ako ne doje da budu na visoko adaptiranoj formuli (NIKAKO KRAVLJE MLIJEKO) potom da unose dovoljnu kolicinu mesa, žumanceta i povrća. Za djecu

predškolskog uzrasta bitno je, pored pravilne i raznovrsne ishrane, da ne piju velike količine KRAVLJEG MLIJEKA jer u varenici, kako se kod nas popularno zove kravlje mlijeko, postoje soli koje u crijevima za sebe vežu gvozdje i tako onemogućavaju njegovu apsorpciju, a samim tim i njegovu ugradnju u eritrocite, a sve to vodi nastanku SIDEROPENIJSKE ANEMIJE koja je najraširenija bolest dječije dobi, ne samo kod nas nego i u regionu. Gruba procjena govori da svako 4.dijete boluje od sideropenijske anemije. Postoje bolesti crijeva kod djece koja takođe ometaju apsorpciju gvožđa i uzrokuju anemiju.

Kako prepoznati malokrvnost Ako dijete nema neku drugu bolest ono je blijedo, blijedje kože i vidljivih sluznica (konjuktiva i desni), lakše se zamara, ponekad ima nesanicu, neka djeca su nervoznija, a veća djeca se žale na vrtoglavicu i glavobolje, a nekad imaju i slabiji apetit. Kod težeg stepena anemije, nokti i kosa su lomljivi, a javlja se i šum na srcu. Ako roditelj posumnja na malokrvnost, potrebno je da se obrati pedijatru. Dijagnoza se lako postavlja, uzme se krv iz prstića i dobiju se dragocjeni podaci o anemiji. Tada se može naslutiti i vrsta anemije, a nekada je potrebno da i sam pedijatar uputi dijete pedijatru-hematologu.

počinje u fetalnom životu, a rezerve gvožđa u jetri, koje se naslijede u "miraz" treba bebi da obezbijede normalan broj eritrocita u prvih šest mjeseca života. Dokazano je da je i dojenje prevencija. Roditelji treba da znaju da obične anemije, prepoznate na vrijeme, ne dovode do komplikacija, ali ako traju godinama odlična su podloga za razvoj nekih ozbiljnih oboljenja, uključujuci I USPORENIJI MENTALNI RAZVOJ. Postoje anemije kada postoji defekt u stvaranju hemoglobin, i one mogu imati veoma ozbiljne komplikacije, ali su to izuzetno rijetke bolesti.

Terapija anemije Terapija sideropenijske anemije je jednostavna, daju se preparati gvožđa uz korekciju ishrane. Ostale anemije se liječe nadoknadom faktora koji nedostaju, vitaminom B12 ili folne kisjeline, a što se tiče nedostatka faktora koji stimulišu razvoj eritrocita-eritropoetina, njega je potrebno dodati djeci koja nijesu u stanju da ga proizvedu - a to su djeca sa teškim oštećenjem bubrega. ANEMIJA SE MOŽE SPRJEČITI prvenstveno zdravom i pravilnom ishranom. Prevencijom - u trudnoći, kada je potrebno da se buduća majka zdravo hrani, što podrazumijeva dovoljan unos gvožđa i vitamina, jer stvaranje eritrocita

Istine i zablude

RAK DOJKE ZABLUDE Rak dojke nalazi se samo u određenim strukturama dojke. Postoji puno tipova raka dojke i svaki je sastavljen od različitih tipova nenormalnih ćelija. Svaki rak dojke je načinjen od istog tipa nenormalnih ćelija. Žene sa većim dojkama imaju veći rizik za nastanak raka dojke. ISTINE Većina malignih tumora dojke nalazi se u kanalićima dojke koje povezuju žljezdano tkivo koje produkuje mlijeko. Veličina dojki nije u relaciji sa rizikom, ali je nekad teži pregled većih dojki, jer ima više tkiva koje maskira zadebljanja u dojci. ZABLUDE Većina kvržica u grudima je opasna. U reproduktivnom dobu kod žena se često javlja mastopatija, koju one odmah povezuju s rakom dojke. Ove displazne promjene u tkivu predstavljaju dobroćudne tumore koji, vjeruje se, prerastaju u maligni karcinom. Žene s fibrocističnim promjenama u dojkama imaju veći rizik od pojave raka dojke. ISTINE Oko 80 odsto kvržica u ženskim grudima uzrokuje benigne promjene, ciste i druga stanja. Međutim, ljekari podstiču žene da im se jave ako uoče bilo kakvu promjenu jer je uočavanje raka dojke u ranoj fazi presudno za liječenje. Istina je da pojava dobroćudnih tumora, najčešće fibroadenoma, diskretno povećava rizik od raka dojke. Fibrocistične promjene u žljezdanom tkivu dojki smatraju se bolešću samo kada izazivaju bolove i druge tegobe, ali i one neznatno povećavaju rizik od karcinoma. Uglavnom su povezane s menstrualnim ciklusima i oscilacijom nivoa hormona, koja je potpuno uobičajena. S druge strane, teška, proliferativna displazija, koja se ispoljava kao asimetrično zadebljanje tkiva dojke u odnosu na simetričnu tačku suprotne dojke, nosi povišen rizik. Najvažnije je otići na pregled kod iskusnog kliničara koji može da razlikuje dobroćudne od rizičnih, posebno zloćudih promjena, i da procijeni da je operacija neophodna. Većina ljekara će, kada je riječ o teškoj asimetričnoj proliferativnoj displaziji, predložiti njeno odstranjivanje uz odgovarajući estetski pristup. Inače, neophodno je da se dojka rekonstruiše kako bi žena nastavila normalno da živi, bez ožiljaka. ZABLUDE Samo žene mogu oboljeti od raka dojke. Svaka osma žena oboli od raka dojke, a rizik je isti za sve. ISTINE I muškarci mogu oboljeti od raka dojke. Rizik se povećava s godinama. Dok u tridesetim šansa da žena oboli iznosi 1 na 233, u dobi od 85 godina iznosi 1 na 8.

ZABLUDE Iako većina žena vjeruje da će sigurno dobiti rak dojke ako je makar jedna žena iz njene familije, bilo da je reč o majci, baki ili sestri, imala ovu opaku bolest, to nije tačno. Redovnim korišćenjem antipersiranata, doći će do nastanka raka dojke. ISTINE Rizik se povećava s godinama. Dok u tridesetim šansa da žena oboli iznosi 1 na 233, u dobi od 85 godina iznosi 1 na 8. Genetski faktor je uzrok raka dojke samo kod pet do deset odsto žena, dok u čak 75 odsto slučajeva razlog nastanka ovog oboljenja ostaje nepoznat. Geni odgovorni za nastanak raka dojke zovu se BRCA 1 i BRCA2, a potomci nosilaca gena imaju 50 odsto šanse da ga naslijede. Srećom, ne obolevaju svi nosioci ovog gena, ali svakako treba znati da se nasljedni rak dojke dobija prije 50. godine i najčešće je obostran. Osim redovnih pregleda i zdravih stilova života, pojedinim ženama koje imaju genetsku predispoziciju za rak dojke preporučuje se preventivno odstranjivanje grudi. Rak dojke je češći kod žena bijele rase. Žene koje imaju gušće tkivo dojki, imaju veće šanse za nastanak raka dojke. Studijama je ustanovljena povezanost između žena koje nemaju djecu ili nisu rađale sa učestalijim rizikom za nastanak raka dojke. ZABLUDE Kod žena koje nisu bijele rase, rak dojke se ne javlja. Žene koje nemaju gusto tkivo dojki, nemaju rizik za nastanak raka dojki. Svaka žena koja nema djecu, ili je kasno rodila razviće rak dojke. Pilule izazivaju rak dojke. Dojenje štiti od raka dojke. Povreda uzrokuje rak dojke. Žene sa viškom kilograma imaju isti rizik da dobiju rak dojke kao i sve druge. ISTINE U vrijeme kada su uvedene kontraceptivne pilule, doza hormona je dostizala 150 mikrograma, a danas ne prelazi 15–20 mikrograma. Ove doze hormona zasigurno ne izazivaju rak dojke, ali ih ipak ne treba upotrebljavati godinama. Tek u menopauzi upotreba kontraceptiva, kada se hormoni koriste da bi se produžila mladost, povećava rizik od raka dojke. U svakom slučaju, sredstva za kontracepciju treba uzimati samo po preporuci ginekologa, a ako žena ima neki od poznatih faktora rizika za ovu bolest, trebalo bi da se konsultuje i sa onkologom. Povreda ne uzrokuje rak. Ipak žena nekad oktrije rak, kada poslije povrede pregleda dojke. Prekomjerna kilaža povećava rizik, pogotovo ako ste prošli menopauzu i ako ste se ugojili u kasnijem periodu života. Neka istraživanja pokazala su povezanost između redovitog korištenja antiperspiranta i raka dojke. Rizik je još veći, ako se antiperspirant koristi odmah nakon brijanja. ZABLUDE Brushalteri sa žičanom potporom povećavaju rizik od raka dojke. Abortus povećava rizik za nastanak raka dojke. Žene koje su ugradile implantante, direktno su ugrožene za nastanak raka dojke. Pušenje se ne dovodi ni u kakvu vezu sa nastankom raka dojke. ISTINE Zbog vjerovanja da abortus remeti hormonalni ciklus u trudnoći, postoje brojne studije koje traže vezu između abortusa i raka dojke. Žene koje imaju implante u grudima, ugrožene su jer je kod njih teže otkriti rak dojke, pa se bolest kod njih dijagnostifikuje tek u poodmaklim fazama, kažu istraživači. Rizik nastanka raka dojke je povišen kod žena koje su počele pušiti prije 16. godine života. Većina ranih karcinoma ne boli. Nekad su udruženi sa neuobičajnim osjećajima u dojci u vidu pečenja ili bolnosti. Većina čvorića koje žene napipaju u dojkama (čak 8 od 10) nisu rak. To su najčešće ciste, fibroadenomi ili ciste koje se pojavljuju tokom menstrualnog ciklusa. Bitno je da žena poznaje svoje tijelo i primijeti njegove promjene jer joj to može spasiti život. ZABLUDE Veličina čvorića ukazuje na njegovu prirodu. Kvržice koje upućuju na rak uvijek se mogu napipati. Udruženje zdravstvenih radnika i saradnika nišavskog okruga ,,E D U K A” Mr sci dr Danijela Cvetković i VMS Vesna Jocić

CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Svjetski dan borbe protiv

tuberkuloze Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze (TBC) obilježava se 24. marta u cijelom svijetu s namjerom da skrene pažnju javnosti da je problem TBC-e, iako ne u obimu u kojem je nekada bio prisutan, ipak još uvijek evidentan u svim, a posebno u nerazvijenim zemljama. Zbog činjenice da se TBC povezuje sa socio-ekonomskim komponentama, uvrštena je u oboljenja od posebnog socio-medicinskog značaja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije TBC je i danas globalna opasnost jer je i dalje među prvih deset uzročnika smrtnosti. Procjenjuje se da je u 2015. godini broj novooboljelih u svijetu iznosio 10,4 miliona, od kojih je 5,9 miliona (56%) muškaraca, 3,5 miliona (34%) žena i 1 milion (10%) djece. Crna Gora spada u zemlje sa niskom incidencijom TBC. Prema podacima Instituta za javno zdravlje u 2015. godini u Crnoj Gori prijavljeno je 80 slučajeva obolijevanja od aktivne TBC-e i to: 55 muškaraca (69%), 24 žene (30%) i 1 dijete (1%)). U istom periodu identifikovan je 1 slučaj multirezistentne (MDR) i 1 slučaj ekstremno rezistentne (EDR) TBC-e. Posmatrano tokom perioda od 2000. do 2015. godine primjetna je tendencija pada broja novooboljelih od TBC-e. Adekvatna kontrola putem redovnih vakcinacija, prepoznavanjem ranih simptoma bolesti, sa posebnim osvrtom na djecu mlađu od 5 godina života u čijoj porodici postoje potvrđeni slučajevi TBC-e, kao i bolji standard stanovništva Crne Gore uslovili su pad broja oboljelih od ove bolesti. Prema posljednjim podacima stopa umiranja od TBC-a iznosila je 0,48 na 100.000 stanovnika. TBC uzrokuje Mycobacterium tuberculosis, kojeg je otkrio dr Robert Koh 24. marta 1882. godine. Nakon otkrića antibiotika, TBC-a se smatrala pobijeđenom bolešću, međutim,

opasnost od ove bolesti se vratila, udružena sa novom bolešću, AIDS-om (sindrom stečenog nedostatka imuniteta), i s još opasnijim oblikom bolesti, MDR, koja predstavlja oblik bolesti kada je bacil TBC-e otporan na osnovne ljekove koji se koriste u liječenju TBC. Iz tog razloga liječenje ovog oblika bolesti je skuplje i traje duže. TBC je kapljična infekcija koja se prenosi vazduhom, kašljanjem, kijanjem, govorom. Od svih bolesnika oboljelih od TBC-e njih 90% boluje od TBC-a pluća. Postoje i vanplućni oblici te se TBC javlja i u limfnim čvorovima, bubrezima, kostima i crijevima. Najčešći simptomi jesu malaksalost, gubitak apetita, mršavljenje, pojačano noćno znojenje, povišena tjelesna temperatura, uz kašalj koji je najčešće gustog sekreta, krvav i uporan, otežano disanje, bolovi u grudima. Faktori rizika za nastanak ove bolesti su smanjeni imunitet organizma, pušenje (pri čemu se rizik povećava sa dužinom pušačkog staža i brojem popušenih cigareta), zloupotreba alkohola, upotreba droga, prisustvo hroničnih nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i bolesti sistema krvotoka, nizak socio-ekonomski status, dijeljenje životnog ili radnog prostora sa oboljelima. Bolesnici kojima je izvršena transplantacija organa ili koštane srži, oboljeli od HIV/AIDS-a spadaju, takođe, u grupu sa povećanim rizikom. Sve važniji faktori rizika, posebno u razvijenim zemljama, postaju i neki ljekovi, kao što su kortikosteroidi, a neki autori ukazuju i na genetsku predispoziciju za obolijevanje od TBC-a. Mjere prevencije i kontrole TBC-a, kontinuirano realizuju centri za plućne bolesti i tuberkulozu u domovima zdravlja, dok se liječenje oboljenja sprovodi u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Brezoviku. Suština prevencije TBC-a je diseminacija informacija i podizanje kvantuma osnovnog znanja populacije o riziko faktorima koji doprinose pojavi TBC-a, i kako oni mogu uticati na

obolijevanje i tok liječenja. S obzirom da je TBC oboljenje preventabilnog karaktera, autori ističu kao važne mjere kojima se utiče na smanjenje prevalencije ove bolesti, rast opšeg i ličnog standarda, veći nivo obrazovanja, kao i mjere uticaja na ponašanje i prihvatanje zdravih stilova života. Osim toga, mjere kontrole upotrebe duvana u opštoj populaciji i identifikovanje TBC-a među alkoholičarima i njihovo uspješno liječenje su važna mjera prevencije bolesti. Institut za javno zdravlje Crne Gore, u skladu sa kalendarom zdravlja, aktivno učestvuje u mjerama prevencije putem zdravstvenog vaspitanja stanovništva, jer je za preveniranje pojave bolesti važno upoznavanje sa karakteristikama oboljenja, načinom na koji se bolest prenosi i mjerama koje se preduzimaju radi zaštite od TBC-a. S tim u vezi, Centar za promociju zdravlja IJZ organizuje edukativne radionice na temu prevencija i značaja liječenja TBC-a među pripadnicima vulnerabilnih kategorija, kao što su Romi i djeca u školama. Dijagnostika TBC-a se vrši na osnovu RTG snimka, mikrobiološke dijagnostike uzorka sekreta, bronhoskopije i patohistologije. Nakon utvrđene dijagnoze započinje se liječenje u bolničkim uslovima (izolovano od zdravog stanovnistva). TBC je izlječiva ako se pravilno liječi, adekvatnom terapijom i posebnim režimom života. Liječenje TBC-a je dugotrajno, traje 6-9 mjeseci, a katkad i do godinu dana, uvijek uz kombinaciju više ljekova. Liječenje TBC-a je, takođe, mjera prevencije kojom se sprečava pojava recidiva i novooboljelih, a rano otkrivanje omogućiće smanjenje prevalnecije obolijevanja u populaciji. Važna preventivna mjera širenja bolesti je i primjena adekvatnih higijenskih mjera. Institut za javno zdravlje Centar za promociju zdravlja

Hronika 01. mart - Kampanja protiv vakcinacije velika prijetnja po zdravlje djece - SAD Male boginje su u Sjedinjenim Državama iskorijenjene prije 15 godina, zahvaljujući razvoju pouzdane vakcine protiv tog virusa, ali brojni američki ljekari su zabrinuti jer se sada mnogi roditelji protive vakcinaciji svoje djece protiv te bolesti. Dr Piter Hotez sa Bejlor koledža za medicinu kaže da u Teksasu postoji aktivan pokret protiv vakcinacije. - Veoma je organizovan, do tačke u kojoj sada imamo skoro 50 hiljada djece u Teksasu čije porodice nisu željele da ih vakcinišu. Roditelji koji su skeptični u vezi sa vakcinama dobijaju pogrešnu poruku od različitih slavnih ličnosti, čak i od Donalda Trampa. Dr Hotez i mnogi ljekari su zabrinuti da će se smrtonosne bolesti kao što su male boginje ponovo vratiti u Sjedinjene Države. Oni su takođe zabrinuti da će se pokret proširiti po svijetu ka zemljama kao što su Indija, Kina i Nigerija. Posebno su zabrinuti zbog malih boginja, veoma zarazne, često smrtonosne bolesti. 04. mart - Odžan skup podrške nacionalnom zdravstvenom sistemu - Velika Britanija Nekoliko hiljada ljudi okupilo se u Londonu u znak podrške zdravstvenom sistemu u Velikoj Britaniji koji je pogođen krizom bez presedana. Demonstranti su prošetali od sjedišta Nacionalne zdravstvene službe (National Health Service - NHS) do parlamenta. - NHS je naš i ne želimo štednje u zdravstvu niti njegovu privatizaciju - poručili su demonstranti. Britanski ogranak crvenog krsta početkom januara se žalio da je konzervativna vlada smanjila usluge za socijalnu pomoć, zbog čega mnogi pacijenti ne mogu da budu otpušteni jer nemaju dostupnu pomoć, a to dovodi do prenatrpanosti u bolnicama. NHS je institucija u Velikoj Britaniji, koju je 1948. godine osnovala tadašnja laburistička vlada. Sada ta institucija zapošljava oko 1,5 miliona ljudi i ima četiri ogranka u Engleskoj, Škotskoj, Velsu i Sjevernoj Irskoj. NHS garantuje svim stanovnicima besplatno liječenje, od obične prehlade do složenih operacija srca. Britanci su veoma privrženi tom sistemu uprkos kritikama o ogromnim troškovima tog sistema, dugom čekanju na pregled i kvalitetu usluga koji je bolji kod privatnika. 10. mart – Zaboravite proteze i implantate? - Kolumbija Svi znamo za zubne implatante koji nam mogu nadoknaditi nedostatak, ali medicina je otišla korak dalje. Stručnjaci kažu da nam nova otkrića mogu dati priliku da sami regenerišemo

nove zube u usnoj šupljini. Dr Džeremi Mao sa univerziteta u Kolumbiji je predvodio ovo istraživanje. On i njegov tim su osmislili šuplji bio-umetak u koji se stave matične ćelije osobe i sve zajedno se umetne u šupljinu desni u kojoj se prije nalazio korjen zuba. Taj umetak se vremenom stapa sa okolnim tkivom i povezuje matične ćelije sa njim i podstiče rast novog zuba. Ovo otkriće moderne tehnologije obećava svijetlu budućnost stomatologiji i svim osobama koje imaju probleme sa zubima. Zahvaljujući ovom napretku, više neće postojati potreba za bolnim procesima vađenja zuba. Ova tehnologija omogućava da ljudi sami regenerišu svoje zube za samo 9 nedjelja. - Zub koji vam nedostaje će se zamijeniti sa matičnim ćelijama iz vašeg vlastitog tijela, a potom će se zahvaljujući regeneraciji zub stopiti sa okolnim tkivom te će se pravilno spojiti sa ostalim zubima ne utičući na anatomiju vilice i usne duplje. Da, to je tako jednostavno. To će povećati proces regeneracije i dovesti do brzog oporavka - kaže dr Mao. Procedura se još uvijek proučava i testira, i još nije dostupna za masovno korištenje. 12. mart - Masne kisjeline podstiču širenje raka? - Španija Naučnici već odavno smatraju da postoji snažna veza između masti i kancera. U najnovijoj studiji objavljenoj u časopisu Nauka ustanovljena je direktna veza između masti i sposobnosti raka da se proširi. To otkriće moglo bi da vodi ka potpuno novim načinima za tretiranje raka. Istraživači koji su radili u Barseloni otkrili su protein pod nazivom Ce De 36 koji živi na ćelijama raka. Oni su to ustanovili dok su tragali za razlogom zbog kog kancerogene ćelije odlučuju da metastaziraju, odnosno da se prošire po tijelu. - I dalje nije sasvim jasno koje su to ćelije, među milionima njih, koje će imati tako značajan kapacitet da izađu iz tumora i kolonizuju udaljene organe. Ce De 36 je jedan od načina na koji će ćelije raka uzeti masne kisjeline koje su im potrebne da se umnože. Masne kisjeline mogu da uđu u ćelije na mnogo različitih načina, a Ce De 36, koji je receptor, je kao tunel kroz koji masne kisjeline ulaze u ćeliju - objasnio je istraživač dr Salvador Aznar Benita. Ispostavilo se da su ćelije raka koje su dobile masne kisjeline kroz Ce De 36, bile one koje će se kasnije raširiti po tijelu. Zato su istraživači blokirali Ce De 36 i rak je prestao da se širi. - Ono što se dogodilo je da kada smo blokirali Ce De 36 protein, ustanovili smo da je u mnogim slučajevima raka, njihova

sposobnost da izazovu metastaze bila potpuno uništena, ne samo značajno, već potpuno. I ne samo to, već je kod miševa, ako se rak već proširio, blokiranje proteina zapravo spriječilo sve nove tumore - objašnjava dr Benita. Naučnici tragaju za prirodnim i farmaceutskim načinima da blokiraju Ce De 36. Oni sprovode eksperimente kako bi vidjeli da li ishrana sa niskim nivoima masnih kisjelina može da umanji rast kancera i takođe tragaju za novim ljekovima koji bi mogli da blokiraju taj protein koji voli mast. Naučnici smatraju da bi mogli da imaju proizvod koji je spreman za pacijente u narednih pet godina. 13. mart - Epidemija boginja zbog niskog nivoa vakcinisanja - Rumunija Rumunija je od 2016. godine pogođena ozbiljnom epidemijom boginja zbog niskog nivoa vakcinisanja. Sedamnaestero djece umrlo je od malih boginja u Rumuniji od septembra prošle godine, dok je više hiljada oboljelo. Ova zemlja se suočava sa velikom epidemijom još od 2016. godine, a doktori se slažu da je to posljedica sve manje vakcinisane djece. - Umrla djeca nisu primila vakcinu. Uzroci niske vakcinacije su u siromaštvu, nedostupnosti zdravstvenih usluga, ali i povećanom broju roditelja koji odbijaju da vakcinišu svoju djecu - saopštio je ministar zdravlja Florian Bodog. Po njegovim rije-

čima, u posljednjih godinu dana zaraženo je 3.400 djece. Samo godinu dana ranije bilo je svega sedam slučajeva zaraze, bez ijednog smrtnog slučaja. Ministarstvo zdravlja uputilo je poziv stanovništvu na hitno vakcinisanje koje efikasno štiti od bolesti. U Rumuniji je procenat djece koja su primila vakcinu 80% i svega 50% kod revakcinacije. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da taj procenat bude 95 posto. Prema izvještaju Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, u šest evropskih zemalja boginje su endemske. Radi se o Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj i Rumuniji. 14. mart - Prodavci alkohola moraju istaći sadržaj pića na etiketama - EU Evropska komisija zatražila je od prodavaca alkoholnih pića da na etiketama istaknu sadržaj pića kao i nutritivne vrijednosti tog napitka. Prodavci imaju rok od godinu dana da na etikatama navedu detaljan sadržaj alkoholnog pića. - Potrošači imaju pravo da budu u potpunosti obaviješteni o sadržaju pića i nema opravdanih razloga da na bocama nema spiska sastojaka alkoholnog pića - izjavio je evropski komesar za zdravstvo Vinetis Andruikatis. Sastojci na etikatama su obavezni za neke prehrambrene proizvode koji se prodaju u EU, ali se taj propis nije do sada primjenjivao za napitke koji sadrže više od 1,2 odsto alkohola.

GE KIDS

Imunološka zaštita za Vaše dijete! Ge Kids ids je bbezbjedna zbjedna formula, za razvoj oj pri prirodnog odnog imuni imuniteta! Prirodni balans i stimulans, za razvoj narušenog, dječijeg, imuno sistema.

GE132+Na GE132+N atu turral USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA POMAŽE POBOLJŠANJU PH VREDNOST ORGANIZMA

GE132 International Health d.o.o. www.internationalhealth.biz Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA

SNIŽAVA NIVO HOLESTEROLA U KRVI

19. mart - Trodimenzionalni štampač i za ljudsku kožu - Španija Španski naučnici razvili su tehniku za stvaranje ljudske kože pomoću 3D bio-štampača, što bi moglo da vodi ka masovnoj proizvodnji ljudskog tkiva. Vještačka koža bila je prvi živi ljudski organ dostupan u prodaji ali njena proizvodnja može da bude skupa i dugotrajna. Istraživači na univerzitetu Karlos Treći u Madridu kažu da su stvorili metod upotrebe bio-mastila, supstance koja sadrži bološke komponente kao što je plazma, u kojoj su ljudske ćelije kože. Koristeći kompjuter, naučnici stavljaju ta bio-mastila u ležište štampača kako bi oblikovali kožu. Šef odsjeka za bio inženjering na univerzitetu Karlos Treći, dr Hoze Luis Horkano kaže da bi taj novi metod mogao da se pokaže kao revolucionaran. - Ideja primjene bio-štampača za stvaranje ljudskog tkiva i organa je presudno otkriće jer je promijenilo načine na koji ljudi na ovom polju misle, jer do sada to smo radili ručno. Biti u mogućnosti da koristimo bio-štampač za kontrolu količine kože tokom vremena, pruža nam nove mogućnosti koje su bile nezamislive kada smo radili ručno - objasnio je dr Horkano. Iako će biti potrebne godine, dr Horkano kaže da vjeruje da bi ta tehnologija mogla da se upotrijebi za bio-inženjering drugih složenijih ljudskih organa. 20. mart - Norveška najsrećnija zemlja na svijetu Norveška je najsrećnija zemlja na svijetu, među najnesrećnijim su afričke zemlje, stoji u svjetskom izvještaju o sreći (World Happiness Report) koji je objavljen. Najsrećniji su ljudi u Norveškoj sa koeficijentom 7,54. Listu su ekonomisti napravili na osnovu prihoda i životnog vijeka, kao i prema tome kako ljudi vide socijalnu podršku, ličnu slobodu, korupciju i koliko su velikodušni. Norveška se sa četvrtog mjesta popela na vrh liste, a iza nje su Danska, Island, Švajcarska i Finska. SAD su sa 13. pale na 14. mesto, Kanada je na sedmom, Australija na devetom, Nemačka na 16, Rusija na 49, a Kina na 79. mjestu. Među 10 najsiromašnijih zemalja najviše je zemalja Afrike. Na posljednjem mjestu je Centralnoafrička Republika, zatim Burundi, Tanzanija, Sirija i Ruanda. 20. mart – Stvorena kapsula koja iz želuca na telefon šalje podatke o zdravlju - SAD Dr Filip Nad kreirao je kapsulu pod nazivom Silver bullet (srebrni metak), koja pokretana želudačnom kisjelinom šalje podatke o našem unutrašnjem zdravlju na mobilni telefon. Vjeruje se da će malena pilula biti revolucija u medicini jer će konstantno moći da prati vitalne znakove iznutra, da šalje podatke na telefon i da aplicira potrebne ljekove. Ovo otkriće objavljeno je na najvećoj naučnoj konferenciji održanoj u Bostonu. Pilulu je inspirisao uticaj limunske kisjeline na promjenu eksera i bakrenih elektroda. Verzija pilule koja se aktivira kada cinkova elektroda dođe u dodir sa želudačnom kisjelinom, testirana je na svinjama. Maleni senzori kontinuirano su pratili temperaturu i otkucaje srca. Uređaj, dug 30 milimetara, je šest dana putovao kroz probavni sistem svinje.

Naučnici pokušavaju da za ljude stvore još manju verziju uređaja. Prototip je sada veliki oko 10 milimetara i napravljen je sa ručicama u obliku zvijezde kako bi bilo sigurno da može ostati u želucu bez da zapne. Radeći u saradnji sa Birgham and Women’s Hospital, kapsula može da generiše dovoljno energije da napuni termometar koji podatke bežično šalje na uređaj radijusa do 2 metra. Uzimanje kapsule jednom mjesečno moglo bi da promijeni način na koji dajemo ljekove - ističu stručnjaci. 22. mart – Mediteranska ishrana smanjuje rizik od obolijevanja od raka - Holandija Na 62.000 žena u više od 20 godina naučnici su došli do zaključka kako mediteranski model ishrane smanjuje rizik od obolijevanja od smrtonosnog oblika raka dojke za čak 40%. Radi se o trostrukom negativnom raku dojke, jer taj oblik raka ne posjeduje estrogenske (ER) ni progesteronske receptore (PR) kao ni receptore za humani epidermalni faktor rasta (HER2). Ovaj tip raka je teško liječiti i češće je fatalan. U ovoj studiji naučnici sa Univerziteta u holandskom Maastrichtu pokazali su kako je upravo mediteranska ishrana uticala na smanjivanje rizika za rak. Tipična mediteranska ishrana se temelji na čestom unosu ribe, maslinovog ulja, voća i povrća. Poražavajuća je činjenica da svake godine u toj zemlji od posljedica raka dojke umre 11.400 žena. - Pronašli smo snažnu vezu između mediteranskog načina ishrane i smanjenog razvoja trostruko negativnog raka dojke među ženama u postmenopauzi, bez obzira na to je li se radilo o nemediteranskoj populaciji. Ovaj oblik raka dojke najčešće ima lošije prognoze od ostalih vrsta - istakli su naučnici. Tim naučnika identifikovao je protein za koji vjeruju da je terapijska meta svih bolesti sa velikom stopom smrtnosti, poput ebole, influence, hepatitisa i raka. Naučnici sa Sveučilišta Virginia Commonwealth zaključili su da je protein GRP78 univerzalna meta čijim eliminiranjem bi se uspješno izliječile teške virusne i bakterijske bolesti poput ebole, influence, hepatitisa, a mogao bi se otvoriti put i do pronalaska lijeka za rak mozga. 24. mart - Povučen predlog zakona o zdravstvenoj zaštiti - SAD Poslije dugotrajne debate, na zahtjev Bijele kuće, predsjedavajući predstavničkog doma Pol Rajan povukao je predlog Zakona o američkoj zdravstvenoj zaštiti, republikanskog plana kojim je trebalo da se zamijeni Obamaker - zakon o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti koji je usvojen za vrijeme prethodnog predsjednika, Baraka Obame. Predlog zakona je povučen pošto je ustanovljeno da republikanci nemaju dovoljno glasova da ga usvoje, iako je Donald Tramp lično lobirao kod 120 zakonodavaca. Predsjednik Tramp je u porukama na Tviteru, u posljednjem trenutku pokušao da promijeni mišljenje članova konzervativnog bloka u predstavničkom domu kako bi obezbijedio dovoljno glasova, ističući da je to posljednja šansa da se zamijeni Obamaker. Ukidanje Obamakera bilo je jedno od ključnih Trampovih obećanja tokom predsjedničke kampanje. Pol Rajan je potvrdio da Obamaker ostaje zakon na snazi.

Predlogu novog zakona o američkoj zdravstvenoj zaštiti protivili su se konzervativni republikanci, smatrajući da zadržava suviše elemenata Obamakera. 24. mart – Postignut napredak u smanjenju pušenja - Kanada Zahvaljujući Opštoj konvenciji o nadzoru nad duvanom (FCTC) Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2005. godine smanjena je stopa pušenja za 2,5% u svijetu u proteklih 10 godina. Ali to nije dovoljno, mora se mnogo više raditi na antipušačkoj politici, upozoravati ljude, posebno mlade, smatraju naučnici. U analizi objavljenoj u časopisu Lancet javno zdravstvo, istraživači sa kanadskog Univerziteta Waterloo i WHO-a utvrdili su da je postignut napredak u smanjenju globalne duvanske epidemije ali ne i s obzirom na brzinu zacrtanu konvencijom. Utvrđeno je da je, u prosjeku, stopa pušenja pala na 22,2 posto u 2015. godini. Ali trendovi variraju, pri čemu stope pušenja padaju u 90 zemalja, rastu u 24 zemlje dok su u 12 zemalja ostale iste. Konvencija obavezuje 180 zemalja koje su je potpisale na uvođenje visokih poreza na duvan, na osiguranje javnih prostora bez dima, uvođenje upozoravajućih naljepnica i oglašavanje zabrane pušenja kao i pružanje pomoći onima koji pružaju pomoć u odvikavanju od pušenja. Analizirani su podaci iz 126 zemalja, među kojima su 116 potpisnici FCTC, koje su pratile sprovođenje pet ključnih mjera u razdoblju od 2007. do 2014. U zemljama koje u potpunosti sprovode mjere FCTC vidljivo je značajno veće smanjenje stope pušenja, pokazalo je istraživanje. Svaka mjera doprinosi smanjenju stope pušenja od 1,57 posto, što govori o 7,1 posto manje pušača u 2015. godini u poređenju sa 2005. godinom. WHO navodi da pušenje ubija šest miliona ljudi godišnje u svijetu što je i veliki teret za svjetsku privredu. Godišnji troškovi zdravstvenog sisema i izgubljene produktivnosti za one koji su oboljeli zbog pušenja procjenjuju se na oko jedan trilion dolara. Studija ne daje potpunu globalnu sliku jer je 65 posto zemalja imalo potrebne podatke a bile su uključene zemlje sa različitim nivoima prihoda iz svih regija. 25. mart - Vježbanje je ključno za kancelarijske radnike – Velika Britanija, Australija Nova studija nagovještava da i ako provedete cio dan u stolici, nekoliko sati kretanja nedeljno može da bude dovoljno da vas održi zdravim. Za mnoge zaposlene sjedenje predstavlja veliki dio dana. Sjedimo dok putujemo, dok radimo i kada stignemo kući sjedimo ispred televizora. I nema sumnje da sve to sjedenje može da bude loše za nas. Ali nova studija naučnika u Britaniji i Australiji došla je do nekih zanimljivih otkrića o sjedenju, ispostavilo se da nije svako sjedenje isto. - Vrstu sjedenja je važno utvrditi jer sjedenje se ne radi samo po sebi. Ljudi često sjede dok rade istovremeno nešto drugo. Mogu da sjede radeći, sjede dok gledaju televiziju, mogu da sjede dok voze i u nekom smislu, zdravlje i uticaj sjedenja zavise od toga šta još radite dok sjedate -ističe dr Emanuel Stamatakis sa univerziteta u Sidneju. Sjedenje kao dio nepokretnog životnog stila oduvijek je

povezivano sa dijabetesom tipa 2 i kancerom. Ali istraživanje je pokazalo da biti zdrav zavisi od onog što ljudi rade poslije provedenog dana sjedenja u stolici. Istraživanje je pokazalo da 150 minuta nedjeljno vežbanja mijenja bilo koje negativne efekte sjedenja za stolom celi dan. Istraživanje pokazuje da sjedenje nije stvarni problem, neaktivnost je ta koja usmrti oko 5 miliona osoba godišnje.

26. mart - Nezdrava ishrana jedan je od najvećih ubica u SAD - u Pojedine vrste hrane koje amerikanci najviše vole su istovremeno i najgore za njih, zaslađeni napici, slana hrana i prerađeno meso. Ali u novoj studiji navodi se da konzumiranje prevelike količine takve hrane i nedovoljno zdravih namirnica, doprinosi skoro polovini broja smrtnih slučajeva u Sjedinjenim Državama. U izvještaju su detaljno opisani zdravstveni rizici od određenih vrsta hrane i dobrobiti od drugih vrsta hrane. Ova studija je rađena na univerziteta Tafts koja vodi nacionalno istraživanje o navikama u ishrani. Ustanovljeno je da većina amerikanaca ne jede preporučene količine zdravih namirnica kao što su voće, povrće, morska hrana, nerafinisane žitarice, koštunjavo voće i sjemenke. - Nedostatak takve hrane pokreće kardiometaboličke probleme, moždani udar, dijabetes ili srčana oboljenja. Način ishrane značajno doprinosi ukupnim procentima smrtnosti od kardiometaboličkih oboljenja. - I značajan procenat bi mogao da bude umanjen ili izbjegnut ako povećamo unošenje određenih vrsta hrane što može da preraste u naviku - kaže dr Noel Mjuler, zdravstveni istraživač na univerzitetu Džons Hopkins. - Najveći procenat smrtnosti je izazvan prekomjernim unošenjem natrijuma, takođe prekomjernim unošenjem slatkih pića, prerađenog mesa i smanjenim unosom koštunjavog voća i sjemenki. Ljudi bi mogli da povećaju svoje šanse da žive duže tako što će jesti dobru hranu. Studija ističe da bi mjere javnog zdravlja usmjerene na nezdravu ishranu mogle da pomognu pri sprječavanju nekih smrtnih slučajeva.

In memoriam

Doc. dr sci med. Božo Vuković

Dr Božo Vuković na specijalizaciji u Parizu 1963. godine

Umro je Božo Vuković. Prvi doktor medicinskih nauka u Crnoj Gori poslije Dugog svjetskog rata. Naučnik sa prirodnim darom vrsnog istraživača, erudita, intelektualac, poliglota, boem. Specijalista interne medicine, subspecijalista kardiologije, asistent na Medicinskom fakultetu u Parizu, docent Medicinskog fakulteta u Zagrebu. I iznad svega istinski narodini ljekar, vjerni sljedbenik Hipokratove zakletve, altruista - čovekoljubac koji je bogatstvo svojeg duha, znanja i profesije nesebično darivao drugima.

Sjeverne Crne Gore i Jugozapadne Srbije, učešćem zdravstvenih radnika koji rade u ovim područjima uz podršku i pomoć iz razvijenih institucija doživjeće punu afirmaciju u unapređenju nivoa zdravstvene zaštite stanovništva i dinamičnom razvoju naučne medicine u ovim do juče zaostalim krajevima. Sabor će tako postati generator brojnih individualnih i institucionalnih naučnih ostvarenja koja će postati poznata i van granica nekada zajedničke države.

Stasavao takav u vremenu kada je teško bilo postati Ime, ne prihvata ponude na strani, onih koji su znali da cijene njegove vrijednosti, vraća se rodnom kraju da u bespućima sjeverne Crne Gore pruža bolju nadu bolesnicima prepuštenim samim sebi. I brzo će u narodu Božo Vuković postati Ime za uzor i trajno pamćenje. Božo Vuković je idejni nosilac i inicijator tradicionalnog Sabora ljekara Sjeverne Crne Gore i Jugozapadne Srbije, koji se počev od 1971. održava svake godine u krajevima gdje vjekovima nije bilo skoro nikakve organizovane zdravstvene zaštite naroda. Njegova zamisao da se na ovaj način proučava etnopatologija

Nemirni istraživački duh Boža Vukovića tražio je nove prostore. I dok su se na strani pred njim širom otvarala vrata medicinskih ustanova, u metropoli crnogorske medicine su bila zatvorena za prvog doktora medicinskih nauka u poslijeratnoj Crnoj Gori. I to doktoranta medicinskih nauka sa Sorbone. Vojno regrutni centar, i pored najboljih želja, nije mogao biti plodno tlo za razvoj medicinskih nauka. Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović

Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna ﬂora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi. U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.