Medical 98 by medical cg

5. JUN 2017. GODINA IX BROJ 98

1.00

Ministar zdravlja dr sci Kenan Hrapović otvorio IV Medical konferenciju

www.medicalcg.me

Dr Boban Mugoša na obilježavanju 95 godina postojanja Instituta za javno zdravlje

Podizanje nivoa zdravstvene zaštite modernizacijom opreme Uručena Medical plaketa dr Samu Fakinu

Modeli nabavke ljekova

Online prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova Povećanje stepena kvaliteta statusa pacijenta Klinički centar Crne Gore obezbijedio značajne donacije

Manja doza. Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Održana IV Medical konferencija 10 – 13 Okrugli sto Ministarstva zdravlja Oprema – podizanje nivoa zdravstvene zaštite 14 – 18 Okrugli sto Fonda za zdravstveno osiguranje Modeli nabavke ljekova 19 – 21 CALIMS – neželjena dejstva ljekova Mr ph Maja Stanković Dr pharm. Nemanja Turković 22 – 23 Interakcija sa pacijentima Mr ph Pavle Zelić Dr Vesna Miranović 24 – 25 Karcinom debelog crijeva Dr sci med. Velimir Milošević 29 Hronika Crne Gaore 30 - 37 Institut za javno zdravlje obilježio 95 godina postojanja 44 – 46 Homeopatija i post partum Dr Snežana Tomić 50 – 51 Sekrecije hormona rasta Dr sci med. Božidar M. Bojović 62 – 63 Dijabetično stopalo Dr Pero Mitrović 64 – 65 Ultrazvuk – sportske povrede Dr Zorica Bajović Srđan Bajović 66 – 68

METASTATSKI

MELANOM smrtonosna forma karcinoma kože

ŠTA JE METASTATSKI MELANOM?

Melanom je veoma ozbiljan oblik karcinoma kože koji nastaje kao posljedica nekontrolisanog rasta pigmentnih ćelija kože. Bolest može imati fatalan ishod ukoliko se ne liječi.1

Metastatski melanom je uznapredovala forma melanoma koji se proširio (metastazirao) na ostale dijelove tijela.2

Porodična istorija bolesti

INCIDENCA JE POVEĆANA U POSLJEDNJIH 30 GODINA Više od

Više od

232.000 70.000

novih slučajeva melanoma u 2012.3

Dostupno na sajtu:

ljudi širom svijeta umre svake godine kao posljedica melanoma i ne-melanomskih 4 karcinoma kože.

50% ljudi sa metastatskim melanomom imaju mutaciju BRAF 5 V600 gena. Mutirani BRAF uzrokuje nekontrolisani rast ćelija, a samim tim i 6,7 rast karcinoma.

Izloženost suncu

Svijetla i osjetljiva koža

Pjege i mladeži

Starost

FAKTORI 8-14 RIZIKA

DA LI MOŽE DA SE LIJEČI?

NA ŠTA TREBA OBRATITI PAŽNJU

Jednom kada melanom metastazira, liječenje je veoma teško. Uprkos značajnom napretku u razvoju liječenja u posljednjih nekoliko godina, očekivano preživljavanje je još uvijek malo.

Postoje četiri vrste 15 melanoma:

Stope preživljavanja:

Dostupno na sajtu:

5 godina Površinsko šireći

Nodularni Akrolentiginozni

Lentigo maligna

Znakovi koji ukazuju da se melanom proširio: Tvrde izrasline Otečeni ili bolni limfni čvorovi ispod kože

Otečena jetra ili gubitak apetita

Glavobolje ili napadi

Problem Bol u sa disanjem kostima

Gubitak težine

10 godina Posmatrane stope preživljavanja 60,000 pacijenata kao dio 2008 AJCC 17 Melanoma Staging baze podataka

Umor ili slabost

Poznavanje specifičnih markera bolesti pomaže u poboljšanju ishoda za pacijente sa metastatskim melanomom kroz personalizovani 18 pristup liječenju.

Hemoterapija

Ciljana terapija

Imunoterapija

Dostupno na sajtu:

#SJOJUF P [ESBWMKV OB inteligentan OBǏJO

· jedinstven sastav probiotika · znanstveno podržani sojevi · neškodljivi i sigurni GR-1® i RC-14®

oralne kapsule, vaginalnF kapsule oralne kapsule, vaginalnF kapsule intimni intimni sapun J gel sapun J gel

Zaštita i obnova vaginalne mikroflore t kod bakterijskF vaginozF J vaginalnF mikozF t prevencijB genitalnih infekcijB

kapsule J vrećice

Zaštita i obnova crijevne mikroflore t kod atopijskoH dermatitisB t kod H pylorJ infekcije t kod IBS J IBD

suspenzija, kapsule, ENZIMI kapsule, pastile

Regulacija crijevne mikroflore t kod proljevB t kod nadutosti J slabe probave Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu

ZANIMLJIVOSTI

Vježbanje za žene postaje sve teže sa godinama

Zašto fizička aktivnost postaje teža za starije žene? Istraživači su proučavali upravo to pitanje, kako bi pomogli ženama da ostanu aktivne i zdrave kako stare. Prisiljavati samu sebe je teže ako ste žena preko 50 godina. Fizičke aktivnosti izgleda da opadaju za žene koje ulaze u menopauzu. Istraživači na Univerzitetu Misurija ustanovili su vezu između nivoa estrogena i dopamina u mozgu. Kako žene stare, njihovi jajnici proizvode manje estrogena. Prof. Viktorija Vijeira Poter vjeruje da gubitak estrogena kod žena u postmenopauzi vodi ka smanjenju nivoa dopamina, hemikalija koje šalju signale u nagradni centar u mozgu. Rezultat je da starije žene imaju više šanse da povećaju tjelesnu težinu i ako ne jedu više, što ih izlaže riziku da dobiju srčana oboljenja i dijabetes. Drugi naučnici uključeni u istraživanje proučavali su ostale razloge zbog kojih su starije žene možda manje zainteresovane za fizičku aktivnost. Jedna grupa studirala je mišiće koji podržavaju bešiku i debelo crijevo, dno karlice. - Mislimo da mišići na nogama postaju slabiji sa godinama kod muškaraca i žena ali dno karlice je takođe mišić. Postoji sve više dokaza da i taj mišić postaje slabiji sa godinama. Sve više ima dokaza da, posebno kod žena, estrogen utiče na rad mišića - objašnjava dr Don Lou sa Univerziteta Minesote. Opadanje nivoa estrogena moglo bi da znači gubitak nekih kontrola nad bešikom ili crijevima, posebno kada žena vježba. Naučnici su ustanovili da je to još jedan razlog zbog kojeg starije žene ne vježbaju. Lou kaže da u narednih nekoliko godina možemo da očekujemo više informacija o ženskom zdravlju i kako se ono mijenja kroz godine menopauze.

Koliko je šetnja važna za srce Ljudi koji naprave 15.000 koraka dnevno, što je otprilike 11-12 kilometara i oni koji sedam sati pretežno stoje, imaju najniži rizik od srčanih oboljenja. Ljekari stalno upozoravaju na značaj šetnje ali da biste imali dobre rezultate, potrebno je da hodate mnogo više nego što mislite, zaključak je nove britanske studije. U istraživanju je učestvovalo nekoliko stotina radnika u pošti, koji su dobili uređaj za praćenje srčane aktivnosti. Ispitanici su podijeljeni u dvije grupe - kancelarijskih radnika i poštara, sastavljene od zdravih nepušača koji nemaju dijabetes, visok krvni pritisak, ni bolesti srca. Ustanovljeno je da ljudi čiji posao traži sjedenje imaju veći obim struka i viši rizik od kardiovaskularnih bolesti nego radnici na terenu. Za svaki dodatni sat sjedenja nakon 17 časova, povećava se loš holesterol, a dobar se smanjuje.

Kako starimo, sve teže podnosimo mamurluk Dok je u dvadesetim godinama mamurluk najčešće blaga smetnja poslije burne noći, u četrdesetim on postaje razlog zbog koga se manje pije, tvrde naučnici Univerziteta Pensilvanija. Oni su otkrili da je glavni krivac za to gubitak mišićne mase koju mijenjaju masti i pojašnjava da masti sadrže manje vode, drugačije apsorbuju alkohol, a što je u tijelu manje mišića lakše dolazi do dehidracije. Upravo je dehidracija ključni uzrok mamurluka, objašnjava autor studije prof. Dejvid Oslin i ukazuje da je dodatni razlog i manja sposobnost jetre da probavi alkohol koji se duže zadržava u tijelu poslije četrdesete, a posebno poslije pedesete godine. - Stariji ljudi su više opijeni od svake čaše koju popiju, efekat alkohola traje duže, a i simptomi mamurluka poput mučnine i glavobolje su gori - kaže dr Geri Marej iz britanskog Instituta za zloupotrebu alkohola, objašnjava i da je za teže podnošenje alkohola odgovoran i mozak, jer neuroni postaju manje efikasni kako starimo, ali i ljekovi koji se obično piju u starijoj dobi i koji dodatno opterećuju jetru.

IZ MEDICINE Zašto je nekim ljudima uvijek hladno

Otkriveni prvi ljekovi koji zaustavljaju odumiranje neurona

Bez obzira na vremenske uslove, nekim osobama je stalno hladno i ne izlaze iz kuće bez toplog džempera, čak ni kada je spoljna temperatura u debelom plusu. Stručnjaci tvrde da je nedostatak gvožđa jedan od najčešćih razloga hroničnog osjećaja hladnoće, jer ovaj mineral pomaže crvenim krvnim zrncima da dopreme kiseonik u ćelije, koje ga inače koriste za proizvodnju energije. A ukoliko ćelije ne proizvode dovoljno energije, termoregulacioni sistem ne može dovoljno da se ugrije, zbog čega se javlja osjećaj hladnoće čak i kada je toplo vrijeme, ističe američki stručnjak dr Jakob Tejtelbaum. Da biste bili sigurni da je razlog manjak gvožđa, treba provjeriti prisustvo feritina u krvi, proteina uz koji se skladišti gvožđe. Ukoliko patite od nedostatka ovog važnog minerala, jedite češće crveno meso životinja koje pasu ili se tove prirodnom hranom, zatim džigericu, školjke kamenice, spanać, jaja, bijeli pasulj i sočivo. Preporučuju se takođe i suplementi.

Naučnici britanskog Savjeta za medicinska istraživanja pronašli su prvi lijek koji može da zaustavi odumiranje moždanih ćelija kod ljudi. Oni su, na osnovu ranijih proba nad životinjama, otkrili da dvije različite smješe mogu da budu bezbjedno primijenjene u liječenju demencije. Ljekovi mijenjaju prirodnu odbrambenu reakciju mozga na virusne infekcije, koja se može aktivirati greškom, u slučaju pretjerane proizvodnje odgovarajućeg proteina. Kada inficirane ćelije počnu da gomilaju proteine virusa koji je preuzeo kontrolu nad njima dolazi do potpune obustave ovog procesa kako bi se zaustavilo napredovanje bolesti. Do slične pojave dolazi i u odsustvu zaraze, ali ovaj put neuroni izgladnjuju na smrt sami sebe, obustavom izrade bitnih proteina. Smatra se da ovaj mehanizam stoji iza degenerativnih oboljenja poput demencije. Njegovo bezbjedno zaustavljanje moglo bi drastično da promijeni sudbinu oboljelih od Alchajmerove, Parkinsonove, Hantingtonove i drugih bolesti ukoliko se na kliničkim studijama dokaže da su jedinjenja trazodon i DBM, koja se već koriste u različitim terapijama, pouzdana. - Male su šanse za potpuno izlječenje, ali ako zaustavite napredak možete da promijenite ishod Alchajmerove bolesti tako da je moguće živjeti sa njom – upozorava prof. Đovana Maluči. Ona očekuje da će se poslije dvije do tri godine testiranja nad pacijentima oboljelim od demencije znati da li ovi ljekovi i koliko pomažu.

Vegetarijanci nijesu dugovječniji Istraživanje Univerziteta u Sidneju obeshrabruje sve one koji su se za vegetarijanski način ishrane odlučili da bi bili dugovječniji. Naime, istraživači su utvrdili da vegetarijanstvo nije povezano sa smanjenjem rizika od prerane smrti. Australijski istraživači pratili su šest godina navike oko 250.000 ljudi od 45 godina i starijih. U izvještaju, objavljenom u časopisu Preventive Medicine navedeno je da nije bilo značajnih razlika u riziku od prerane smrti između onih koji praktikuju kompletan, polukompletan (meso jednom nedeljno) ili pesco (baziran na ribi) vegetarijanski način ishrane i onih koji redovno jedu meso. Istraživači su uzeli u obzir i ostale faktore kao što su - godine, konzumiranje cigareta i alkohola, visok krvni pritisak, dijabetes tipa dva i bolest srca. Vegani su, takođe, kategorizovani kao vegetarijanci. Istraživanje je ustanovilo da vegetarijanci nemaju običaj da pretjerano puše i piju, nisu gojazni, kao i da je kod njih manja šansa da obole od raka ili bolesti srca. - Važno je da se napomene da vijesti nisu toliko loše za vegetarijance, jer oni u suštini imaju mnogo zdraviji stil života od nevegetarijanaca - navodi koautorka studije dr Sima Mihršahi, viši naučni saradnik Univerziteta u Sidneju. To potvrđuju i neke ranije studije. Istraživači sa Oksfordskog univerziteta još 2013. godine su objavili izvještaj u kome je utvrđeno da je rizik od hospitalizacije ili smrti usljed srčane bolesti za 32 odsto manji kod vegetarijanaca.

Sredinom maja u Bečićima održana IV Medical konferencija, na kojoj su učestvovali najodgovorniji učesnici crnogorskog zdravstvenog sistema, te brojni stručnjaci iz zemlje i inostranstva

JAČANJE POVJERENJA U ZDRAVSTVENI SISTEM

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović otvorio je 15. maja IV Medical konferenciju, koja se već po tradiciji održana u Bečićima, u hotelu „Mediteran“, na kojoj iz godine u godinu učestvuju najpoznatija imena crnogorskog, ali i zdravstvenih sistema iz regiona pa i šire. U fokusu ovogodišnjeg skupa bilo je unapređenje funkcionisanja zdravstvenog sistema Crne Gore i njegova finansijska stabilnost, ali nijesu izostale ni sesije sa prezentacijama iz oblasti medicine i farmakologije. Ministar Hrapović, kazao je na otvaranju da je prioritetan

zadatak Ministarstva na čijem je čelu „obezbjeđivanje uređenog i efikasnog zdravstvenog sistema na stabilnim osnovama u čijem će središtu biti pacijent“. - Naš cilj je jačanje povjerenja u crnogorski zdravstveni sistem. To želimo postići podizanjem kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata, reformom farmaceutske politike, nastavkom započetih i uvođenjem novih preventivnih programa, smanjenjem nezadovoljstva građana pruženim zdravstvenim uslugama, skraćivanjem vremena čekanja na medicinske procedure

i intervencije, edukacijom i stručnim osposobljavanjem ljekara i srednjeg medicinskog kadra na svim nivoima zdravstvene zaštite - naglasio je ministar Hrapović. Povjerenje u zdravstveni sistem, prema njegovim riječima, steći će se i efikasnijim korišćenjem zdravstvenih tehnologija, efikasnim upravljanjem finansijskim resursima, a značajna pažnja posvetiće se poboljšanju standarda zaposlenih u zdravstvenom sistemu. - Siguran sam da će ova Konferencija pomoći učesnicima da se upoznaju sa dostignućima iz medicinske nauke i prakse, novim tehnologijama, kao i da razmijenite iskustva koja su od neprocjenjivog značaja za unapređenje zdravstvene zaštite na svim nivoima - kazao je ministar Hrapović. On je istakao značajnu ulogu časopisa Medical, kao jedinstvene publikacije u Crnoj Gori, koja se bavi isključivo zdravstvenim temama i u „kontinuitetu prati rad svih institucija crnogorskog zdravstvenog sistema“. - Medical godinama prati rad svih ustanova i odan je

partner ministarstva zdravlja na našem reformskom putu, o čemu u kontinuitetu i na pravi način informiše čitaoce - istakao je ministar Hrapović. Urednik Naučnog programa skupa dr sci med. Majda Šahman Zaimović, kazala je da su u fokusu ovogodišnje Konferencije teme koje se tiču same zdravstvene politike, kao što su nabavka opreme i ljekova, uz kardiologiju sa temama iz kliničke prakse, a značajna pažnja posvećena je i statusu pacijenata i interakciji sa njima. - Učinilo nam se da je to izuzetno važno u ovom periodu i ne tiče se samo Ministarstva koje vodi zdravstveni sistem, već povećanje nivoa kvaliteta zdravstvenog statusa pacijenata zavisi od svih komponenata sistema. Rad profesionalaca zavisi i od onoga šta im država obezbijedi, odnosno uslova u kojima rade - naglasila je dr Zaimović, napominjući da je crnogorska Agencija za ljekove i medicinska sredstva, na ovogodišnjoj konferenciji pažnju posvetila temama iz oblasti farmakovigilance.

Plakete zahvalnosti U ime Medicala, Slavica Pantelić uručila je zahvalnice dugogodišnjim saradnicima časopisa i učesnicima dosadašnjih Konferencija. Plakete su dobili dr Samo Fakin, nekadašnji direktor slovenačkog Fonda za zdravstveno osiguranje, Andrea Stajović iz crnogorskog Fonda zdravstvenog osiguranja, prof. dr Božidar Bojović, koji nije bio u prilici da prisustvuje uručenju plakete, poznati crnogorski pedijatar i endokrinolog, a plaketa je dodijeljena i Institutu za Javno zdravlje Crne Gore, u ime skromnog obilježja svesrdne višegodišnje podrške ukupnom Medikal projektu. Plaketu je, u ime Instituta, preuzela Dragica Pejanović.

Prvog dana skupa održan je okrugli sto pod nazivom „Nabavka opreme i jačanje kapaciteta zdravstvenih ustanova i podizanje nivoa zdravstvene zaštite“ u organizaciji Ministarstva zdravlja Crne Gore. Sljedećeg dana, okrugli sto organizovao je Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore, sa temom „Modeli nabavke ljekova“, a prva sesija, održana u popodnevnim satima drugog dana konferencije bila je sa temama iz oblasti kardiologije. Trećeg, posljednjeg dana skupa, održana je sesija iz oblasti farmakovigilance, u organizaciji CALIMS, uz gostujuće izlaganje iz oblasti farmaceutske industrije (Sanofi) na temu bioloških i

biološki sličnih ljekova. Konferencija je završila rad trećeg dana skupa okruglim stolom “Interakcija sa pacijentima sa ciljem povećanja kvaliteta statusa pacijenata” sa predavačima iz Agencije za ljekove Srbije i crnogorskog Instituta za javno zdravlje. Aktivno učešće na IV Medical konferenciji imale su, tradicionalno, farmaceutske kompanije i veledrogerije koje posluju u Crnoj Gori, kroz aktivno učešće u okruglim stolovima i sesijama, učešće u diskusijama, kao i izlaganjem putem štandovskih postavki proizvoda.

Okrugli sto

PODIZANJE NIVOA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

„Nabavka opreme, jačanje kapaciteta zdravstvenih ustanova i podizanje nivoa zaštite“, bila je tema prvog okruglog stola na ovogodišnjoj, četvrtoj po redu Madical Konferenciji, održanoj u hotelu „Mediteran“ u Bečićima od 15. do 17. maja. Podteme prvog panela bile su: 1. „Edukacija i doedukacija zaposlenih u zdravstvu“, 2. “Definisanje prioriteta nabavke nove i zamjene zastarjele medicinske opreme“ i 3. „Reforma farmaceutske politike u Crnoj Gori“. Moderator panela bio je ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, koji je naglasio da je stalna dilema svake zdravstene politike „s jedne strane potrebe i zahtjevi, a sa druge određivanje

prioriteta i u skladu s njima obezbjeđivanje novca za stabilno i dugotrajno funkcionisanje zdravstvenog sistema“. - Pokrenute reforme u zdravstvu ne mogu se sprovesti preko noći, to je dugotrajan proces, ali mi obećavamo da ćemo biti istrajni u njihovoj realizaciji. Međunarodni standardi su da se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti pružaju usluge za 80 do 85 odsto svih zdravstvenih problema, što kod nas nije slučaj. Slična je situacija i na sekundarnom i tercijarnom nivou - istakao je ministar, dodajući da je važan segment reformi stalna edukacija zdravstvenih radnika. Ministar je rekao da se privodi kraju projekat zajedničkog

rješavanja sistematizacije u ustanovama, kao dugoročne projekcije broja zaposlenih u zdravstvenom sistemu. - Mi ne želimo da, kao ministarstvo, naredbodavno kažemo imećete toliki broj zaposlenih narednih deset godina. Pozvali smo sve da zajednički prođemo kroz sistematizaciju i da vidimo šta su dugoročne projekcije. Paralelno sa ovim pravili smo projekciju specijalizacija i subspecijalizacija za Crnu Goru i došli do brojke od 137 nužno potrebnih specijalizacija u narednih pet godina - kazao je ministar Hrapović, ističući da je edukacija zaposlenih definisana na nekoliko nivoa. Prvi je unutar sistema, kroz razmjenu kadrova, putem koje će se pružati konsultanske usluge, te prenositi specijalistička i subspecijalistička znanja i operativne procedure. Takođe će se edukacija obavljati u inostranstvu, a već je, kako je rekao Hrapović, to dogovoreno sa Turskom. I posljednji vid je dolazak edukatora iz inostranstva u naše ustanove. - Nedostaje nam edukacija menadžera, kao i sistem kvalitetnog upravljanja unutar bolnica. To je izazov za nas i na tome treba raditi - kazao je ministar. Direktor Fonda zdravstva Crne Gore Sead Čirgić, takođe smatra da nedostaje edukacija menadžera, ali i da sadašnja njihova znanja ne mogu da dođu do izražaja jer ih sputava model finansiranja zdravstva koji se bazira na prikupljanju doprinosa, a ne na osnovu stvarnih prihoda koje bi ostvarile same ustanove. - Trenutno menadžeri ne mogu da ispolje ona znanja i sposobnosti koje imaju, zbog ovog načina finansiranja jer se u toj situaciji ponašaju kao administrator, pošto unaprijed znaju koliko će novca dobiti od države. Naš model finansiranja favorizuje privatni sektor u odnosu na javni, jer se njima plaća po ispostavljenim fakturama, a javnom zdravstvu po stavkama - rekao je Čirgić. Zorica Kovačević, direktorica Kliničkog centra Crne Gore kazala je da je u toj ustanovi usaglašena sistematizacija za nerednih pet godina, te da se njoj nije svidio plan edukacije u KC-u. - Nije bilo kontrole ljekara koji idu na edukaciju u okruženje, a s druge strane veliki je broj konsultanata koji dolaze kod

nas sa strane, ali to nije iskorišćeno na pravi način. Oni rade operacije umjesto da to rade naši ljekari, koji su tako trebali da se usavršavaju. Ljekari iz KC su uglavnom bili pasivni ili nijesu ni prisustvovali, pa je izostalo usvajanje novih procedura - kazala je Kovačević, naglašavajući da se to mora promijeniti. Ona je rekla da je u novom planu edukacije utvrđen spisak za edukaciju, te da će ona biti organizovana prije svega unutar ustanove sa stručnjacima iz KC. Edukacija je predviđena i odlaskom negdje na stranu, a van ustanove, prema njenom mišljenju, treba da idu mladi ljudi koji hoće da rade i koji će se vratiti u Crnu Goru. Kovačević je podsjetila da KC još nema zaokružen informacioni sistem. Prof. dr Miodrag Radunović, iz Skupštinskog Odbora za zdravstvo, kazao je da se mora raditi na kontinuiranoj edukacija kadra na svim nivoima, te da Crnoj Gori fali normativna regulacija indikatora kvaliteta zdravstvene zaštite, što se mora zakonski regulisati. - Moramo donijeti taj zakon, jer tek onda možemo formirati agenciju za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu, koja će pratiti indikatore rada ustanova. Tek tada moći ćemo vidjeti koja ustanova dobro radi, a koja ne. O našem zdravstvu se u javnosti stalno provlači jedna loša slika, ali to objektivno nije tačno. Kod nas se ne čeka na neke procedure, kao što je to u okruženju. Recimo, ako je potrebna hitna magnetna rezonanca ona će biti urađena za sat, dok u nekim zemljama se ni tada ne može uraditi za desetak sati. Moramo promijeniti tu negativnu sliku o našem zdravstvu, a podaci već demantuju negativne napise. Da bi sistem optimalno funkcionisao neopodna je i promjena finansiranja, kao i edukacija dodatnog kadra, koji u ovom trenutku nedostaje - kazao je Radunović, podsjećajući da se naš zdravstveni sistem može opisati sa tri slova D. Prvo D označava, prema njegovim riječima, da imamo defanzivnu medicinu, a drugo demotivisanog radnnika. Ta dva problema, kazao je on, treba da rješava zdravstveni sistem, a treći, koji se tiče demografske centralizacije ka glavnom gradu, treba da rješava politika.

Diskusija U diskusiji koja se razvila poetncirano je više problema, pa je tako dr Fahrudin Hadrović, nefrolog iz Opšte bolnice Berane, podsjetio da pri opštim bolnicama nedostaju urgentni centri, te da bi trebalo jačati dnevne bolnice.

Dr Saša Stefanović, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, kazao je da se taj Zavod sve više pretvara u transportnu službu, a da su rezultati koji oni postižu jako dobri i da odgovaraju na sve izazove. Zato, smatra on, treba drugačiji koncept rada Zavoda. Direktorka Zavoda za transfuziju krvi prim. dr Gordana Rašović, istakla je da služba predstavlja preduslov za dobro funkcionisanje sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, ali da imaju veliki deficit kadra i budžeta.

Dr Samo Fakin, dugogodišnji direktor slovenačkog Fonda za zdravstvo, istakao je da u procesu edukacije treba ispoljiti opreznost, te da generalnu sliku potreba treba da dâ država, a ne strukovna udruženja kao što je to bilo u Sloveniji. - Kod nas smo dosta edukovali medicinske sestre, možda i previše jer ih sada u bolnicama ima 40 odsto diplomiranih. U komorama su sami sebi određivali koliko edukacija je potrebno, pa je to ispalo prilično puno. Mislim da prvo treba analizirati na nivou države, koliko je i kojih znanja potrebno. Populacija stari, a to znači da ćemo imati komplikovanije hronične bolesti, koje su

u finansijskom smislu najzahtjevnije. Sa edukacijom ne treba pretjerivati - kategoričan je Fakin, dodajući da je transformacija u menadžersko vođenje zdravstvenih institucija neophodna, te da treba uključiti sve intelektualce. - Ljudima se ne može upravljati, oni prema tome imaju otpor. Ljudi moraju da prihvate poslanstvo neke ustanove za svoje, a onda će raditi dobrovoljno bez velike prisile. Dugoročno se ne može ići na to „slušaj, jer ja sam šef “, ali ovaj drugi način upravljanja, sa drugim metodama je jako težak - objasnio je Fakin.

Hrvatska iskustva Bivša direktorka hrvatskog Zavoda za zdravstveno osiguranje Tatjana Prenđa Trupec, kazala je da su se ulaskom te države u Evropsku uniju otvorili veliki strukturni fondovi i da su mogli da koriste novac iz njih, ali su prethodno morali da napišu brojne strategije i konkretne planove finansiranja. - Jedan veliki dio je bio za finansiranje specijalizacija, a drugi za kontinuiranu edukaciju za sve doktore. Strategija ljudskih resursa bila je preduslov dobijanja novca. Jedan od parametara izrade strategije bio je praćenje postignuća rada ljekara. Tako smo vidjeli gdje nam je i koja specijalizacija bila zaista potrebna u bolnicama - kazala je Trupec.

Hercegovci se rado liječe u Podgorici Zamjenica direktora Fonda za zdravstvo Republike Srpske Nataša Grubiša, kazala je da su pacijenti iz Istočne regije RS (Trebinje, Bileća, Gacko), koja gravitira ka Crnoj Gori, dosta upućeni na naš zdravstveni sistem i da žele da se liječe u Podgorici. - Naši pacijenti koji su se liječili u Podgorici imaju samo riječi hvale za usluge koje su tamo dobijali i za odnos osoblja i ljekara prema njima. Oni uvijek to ističu i žele da se liječe u Podgorici - kazala je Grubiša, zavaljujući crnogorskim zdravstvenim radnicima što su uvijek izlazili u susret pacijentima iz tih djelova RS.

Unapređenje tehnološke i komunikacione strukture Ovogodišnji crnogorski Budžet za zdravstvo uvećan je za 16 miliona evra, a od tog novca 10 miliona je predviđeno za obnavljanje i kupovinu nove opreme. Ministarstvo zdravlja je, zajedno sa predstavnicima medicinskih ustanova, utvrdilo potrebe i prioritete za unapređenje tehnološke i komunikacione infrastrukture. Ministar dr Kenan Hrapović, rekao je da su definisane strateške djelatnosti u kojima treba unaprijediti tehnološke kapacitete. - To je u prvom redu kardiologija, pa radiologija, gastroenterologija, oftalmologija i hirurgija. Nabavku opreme za Klinički centar uradiće sama ta institucija, za domove zdravlja i opšte bolnice to će uraditi Fond zdravstva, a opremu za Institut za javno zdravlje i dva zavoda, za hitnu pomoć i transfuziju krvi, takođe će nabaviti same ustanove. Ono što je važno je da smo zajednički utvrdili šta je neophodno od opreme za dugoročno funkcionisanje zdravstvenog sistema i njegovih ustanova, te koliko je novca za to potrebno - rekao je Hrapović. Ministar je kazao da je cilj zdravstvene politike da se regionalizuje problematika dijagnostike i operativnih procedura. Na taj način, objasnio je Hrapović, rasteretio bi se Klinički centar, kako bi mogao da pruža one usluge za koje je predviđen, a to su usluge tercijarnog tipa. KCCG je projektovan za 70.000 ljudi, ali on je trenutno i Opšta bolnica za tri opštine – Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin, a uz to pruža dijagnostičke i terapijske usluge brojnim drugim pacijentima iz Crne Gore. Ministar Hrapović je kazao da još nije urađena specifikacija postojeće opreme, te zamjerio na neažurnosti nekih direktora bolnica koji su, kako je istakao, više puta slali različite podatke o trenutnom stanju opreme.

- Problem je do sada bio neselektivno nabavljanje opreme, pa je jedan dio bio neiskorišten na pravi način, a svaki takav aparat koji nije u funkciji je samo trošak za sistem. Neophodno je ukrupnjavanje sistema, odnosno regionalizacija. Od Igala do Ulcinja postoji 11 zdravstvenih ustanova. To je veliko opterećenje i trošak za državu, s obzirom na razdaljinu na kojoj su koncentrisane te ustanove, svega nekih 200 kilometara. Kada bismo imali jednu regionalnu bolnicu, u njoj bismo mogli koncentrisati kadar i dijagnostiku - kazao je ministar Hrapović, ukazujući na neophodnost osnivanja agencije za akreditaciju zdravstvenih ustanova, jer bi se tek tada jasno vidjela njihova uspješnost rada i opravdanost postojanja. Prof. dr Miodrag Radunović, iz Skupštinskog Odbora za zdravstvo, takođe smatra da je nabavka opreme do sada bila kampanjska i da je dobro što je napravljena analiza i plan obnavljanja. - Nije zdravstvena tehnologija samo oprema, već i svaki novi lijek koji se stavi na listu. To su i medicinski proizvodi, hirurški i dijagnostički postupci, prevencija. Zato moramo imati neko tijelo koje će raditi procjenu zdravstvenih tehnologija, stručno i nepristrasno. Ta procjena mora sadržavati opis zdravstvenog problema, sadašnju primjenu zdravstvene tehnologije, tehničke karakteristike tehnologije, kliničko postignuće i sigurnost, troškove, te etički, socijalni i pravni aspekt - rekao je Radunović, ističući da se moraju smanjiti troškovi za putovanja unutar Crne Gore, koji godišnje iznose 4,8 miliona eura. Po njegovom mišljenju, regionalizacija je neophodna zbog racionalizacije sistema, a zdravstvene usluge će biti dostupne. Treba otvoriti regionalne centre na Jugu i Sjeveru, što bi uz Klinički centar, smatra on, bila najbolja organizacija koja bi odgovorila svim izazovima.

Dr Ivan Ilić, direktor Opšte bolnice Kotor, kazao je da treba napraviti strateški plan razvoja sekundarnog zdravstvenog sistema, jer našem zdravstvu ne treba toliko opštih bolnica. - Budućnost je regionalizacija, te male bolnice koje će raditi 24 sata i koje će biti stručno ekipirane tako da mogu u svakom trenutku zadovoljiti potrebe regije. Ova tema je povezana sa temom o kupovini opreme, jer moramo vidjeti za koje ustanove ćemo nabavljati nove aparate - kazao je on, ističući da je potrebna sistemska procjena zdravstvene tehnologije i strateški plan nabavke opreme. To bi, po njegovom mišljenju, trebalo da radi buduća agencija za akreditaciju i kontrolu kvaliteta u zdravstvu. Dr Savo Fakin kaže da je pitanje o tome koliko bolnica je potrebno jednoj državi kulturološko i političko, te da se bolnica isplati ako njoj gravitira najmanje 150 hiljada ljudi. Tako se, kaže on, mogu razviti neke subspecijalnosti a da se to „racionalno pokrije“. - Kod formiranja bolnica bitna su dva pitanja, prvo je da li su bolnice stručno bezbjedne i imaju li standarde za broj pretraga. Drugo pitanje je ekonomska isplativost rada. Najveći stepen hospitalizacija u Evropi je u Belgiji, a najmanji u Holandiji - 130 na hiljadu stanovnika za godinu. Ovo pokazuje koliki kapaciteti su potrebni. Moj zaključak je da sve treba izračunati, pa tek onda kupovati opremu. Recimo, ne treba kupovati aparate za mamografiju dok se ne preračuna koliko godišnje obolijeva od raka dojke-rekao je on, ističući da su u Sloveniji kupili više tih aparata nego što im je bilo potrebno. Tatjana Prenđa Trupec, bivša direktorka hrvatskog Fonda zdravstva, rekla je da je najvažniji motiv postojanja bolnica da su one bezbjedne, odnosno da su pouzdane dijagnostički i terapijski.

- Što se tiče zanavljanja opreme glavno pitanje je koliko je izvršenje. Aparati moraju biti iskorišteni do kraja, što znači da u bolnicama treba raditi i u trećoj smjeni, kako bi se optimalno iskoristio svaki aparat, a ne da se gomilaju a da se dnevno obavi po nekoliko pregleda. Čemu onda oni služe - zapitala se Trupec, ističući da je najbolje kada se što više stvari riješi već na primarnom nivou.

Opasnost od antibiotske rezistencije Dr Mileva Mašanović, član Nacionalne komisije za sprečavanje rezistencije na antibiotike, podsjetila je da se Crna Gora nalazi na drugom mjestu u Evropi po propisivanju i potrošnji antibiotika. - Problem sa antibiotskom terapijom je što nema novih antibiotika na tržištu, pošto farmaceutske kompanije nemaju interesa za njihovom proizvodnjom zbog skupog i dugotrajnog postupka njihove proizvodnje. Najviše se antibiotici propisuju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pa direktori domova zdravlja treba da učine sve da se to smanji. Na taj način smanjićemo rezistenciju, koja je velika svuda u svijetu. Najveća rezistenca je na gram negativne bakterije, a to su sojevi koji su rezistentni na gotovo sve postojeće antibiotike -kazale je dr Mašanović. Ministar zdravlja dr Hrapović, rekao je da je u Kliničkom centru nedavno urađen projekat kontrole potrošnje antibiotika, te da je nakon toga zabilježena ušteda od oko 50.000 eura za kratko vrijeme. Dragan Novčić

Crna Gora mora nužno regulisati tržište ljekova i izmijeniti dosadašnji način nabavke za apoteke, ocijenjeno je na sesiji o modelima nabavke medikamenata, koja je održana u sklopu Četvrte Medical konferencije. Ljekovi za opšte bolnice obezbjeđivali bi se i dalje putem javnih nabavki

IZJEDNAČITI MONTEFARM I PRIVATNE APOTEKE

- Tržište ljekova je neregulisano, pa je zato Fond za zdravstvo pokrenuo inicijativu za uređivanje farmaceutske politike i tržišta ljekova, odnosno promjenu dosadašnjeg modela nabavke medikamenata u Crnoj Gori. Osnovni problem je stalan porast potrošnje ljekova, te neizjednačenost javnih (Montefarmovih) i privatnih apoteka. Naša inicijativa ima za cilj da se Montefarmove apoteke stave u ravnopravan položaj sa privatnim, odnosno da snabdijevanje ljekovima i za njih ide po tržišnim uslovima, a ne kao do sada preko javnih nabavki. Model javnih nabavki bio bi zadržan kod snabdijevanja opštih bolnica - kazao je direktor Fonda zdravstva Crne Gore Esad Čirgić, na panelu posvećenom mo-

delima nabavke ljekova, odnosno inicijativi za njegovu izmjenu, održanom u sklopu Medical konferencije, koja je sredinom maja organizovana po četvrti put u Bečićima. Čirgić je objasnio da je Zakonom o ljekovima propisano da je proizvodnja i promet ljekova djelatnost od javnog interesa. Zato se lijek mora tretirati kao dobro od interesa svih građana, dobro koje je u direktnoj povezanosti sa njihovim zdravljem. - Zakonski osnov inicijative za promjenu načina nabavke ljekova putem javnog poziva, pronalazimo kroz tumačenje Zakona o zdravstvenom osiguranju, kao posebnog (lex specialis) zakona u odnosu na Zakon o javnim nabavkama, kao opšteg (lex

generalis). Nabavku ljekova za izdavanje na recept građanima i za potrebe bolnica, vrši „Montefarm“ na osnovu plana godišnjih potreba i saglasnosti za obezbjeđivanjem finansijskih sredstava. To je centralizovani način nabavke, koji ima prednost jer je bolji kvalitet ponude, ujednačene su i povoljnije cijena u javnim ustanovama, te veća bezbjednost. Ali, i pored toga suočeni smo sa stalnim problemima u nabavci, iako država za ljekove izdvaja značajna sredstva. Osnovna dva problema sadašnjeg modela su povremeni poremećaji u snabdijevanju i nestašice određenih ljekova; te to što su dostupni samo ljekovi koji su odabrani kroz tendersku proceduru, a ne oni sa Liste ljekova. Veliki problem je i nemogućnost pravovremene nabavke ljekova u hitnim slučajevima, zbog složenih i dugih postupaka nabavke preko tendera - objasnio je Čirgić, ističući da je namjera da se pozovu sve apoteke u ugovorni odnos sa Fondom, nudeći im referentne cijene po Listi ljekova. - Utvrđivanjem cijena ljekova od strane Vlade ili Fonda, država bi imala bolju kontrolu nad cijenama nego što je to prema sadašnjem modelu, gdje postoji uticaj veledrogerija ili predstavnika proizvođača. Novi model podrazumijeva upućivanje javnog poziva za obezbjeđivanje ljekova, na koji se mogu javiti svi zainteresovani ponuđači za dostavljanje ponuda pod jednakim uslovima i po unaprijed utvrđenim cijenama (državne i privatne apoteke). Unaprijed utvrđene cijene bi obezbijedile finansijsku održivost budžeta, te kontinuiranu snadbijevenost ljekovima. Biće bolja i brža dostupnost medikamenata sa Liste ljekova, potrošnja će se racionalizovati, javna sredstva efikasnije upotrebljavati, a eliminisaće se i negativne pojave na tržištu, kao što je nelojalna konkurencija ili posredan uticaj na cijene. Mislimo da bi proizvođači imali motiva za sniženjem cijene, jer bi tako postigli “referentnu cijenu“ koju plaća Fond, a time i obezbijedili veći plasman svojih ljekova-rekao je Čirgić. Doc. dr Mersad Mujević, direktor Direkcije za javne nabavke, kazao je da „ne zna koji je bolji postupak od otvorenog postupka javne nabavke, odnosno procedura koje su otvorene,

svak ih vidi i svakom daju jednake šanse“. - Ne vidim razlog da se nabavka sprovodi na bilo koji drugi način koji nije u skladu sa javnim nabavkama. Kako smo malo tržište veoma lako možemo doći u poziciju koordinisanih ponuda, pa da sve ponude niže od realnih tržišnih sistema budu reper kroz ovakav sistem referentnih cijena-kazao je Mujević, govoreći o predloženom modelu. On je istakao da se i putem javne nabavke mogu izbjeći teškoće o kojima se govori, a koje se tiču rokova u slučaju hitnosti. Prema njegovom mišljenju treba razlikovati „hitnost“ i „krajnju hitnost“, a u drugom slučaju se suspenduje čitav postupak. Na takve situacije, rekao je on, Uprava je reagovala odmah. - Problem su žalbe i to da li su one nekad opravdane i da li postoji njihova zloupotreba. Da ne bi došli dalje u ovu poziciju postoji jasan okvirni sporazum, višegodišnji, pa se u tim situacijama može nabaviti lijek. Model centralizacije javnih nabavki bez okvirnog sporazuma je krajnje besmislen. Višegodišnji ugovori podrazumijevaju ugovore sa više ponuđača. Postoji i lista kvalifikovanih ponuđača, pa sa nje uvijek možete nekoga da angažujete-kazao je Mujević, ističući da postoje greške u tenderima koje produžavaju rokove nabavke. Najčešće su, istakao je, različiti diskriminatorski uslovi, odabir postupka javne nabavke – naročito kod šopinga, često puta nije određen predmet javne nabavke po svim elementima, greške kod jedinice mjere ili to da su ponuđene cijene nesrazmjerne stvarnoj vrijednosti. Prema njegovim riječima svrha rokova je da se „osigura efikasna konkurencija na polju javnih nabavki kroz pravovremeno informisanje svih koji su zainteresovani da prodaju svoju robu i da uđu u obligaciju sa državom, koja je stvarno dobar poslodavac“. Milena Cvijanović, pomoćnik direktora Fonda zdravstva za finansije, kazala je da postoje tri cilja zbog kojih se traži izmjena načina nabavke. Prvi cilj je bolja dostupnost ljekova sa liste, drugi niže cijene ljekova i veća efikasnost upotrebe javnih sredstava. - Niko bolje od države neće utvrditi cijene ljekova koje

će zaštititi javna sredstva, jer unaprijed definisane cijene bi otklonile uticaj ponuđača koji mogu da se ne jave na tender i tako iznude veće cijene. Treći cilj je izjednačavanje položaja privatnih i državnihh apoteka-kazala je Cvijanović. Direktor Montefarma Radoman Dragaš, rekao je da su jednom periodu javne nabavke dovele do smanjenja cijene ljekova i potrošnog materijala, ali da to više nije slučaj.

- Sada imamo povećanje izdataka za lijek i to ne za osnovnu listu, nego za konzilijarno-komisijske ljekove. Svake godine su izdvojena sredstva nedostajuća. Realno planirannje je nemoguće ukoliko se unaprijed ne obezbijede sredstva i ne kaže sa koliko se raspolaže. Bitno je da Montefarm i privatne apoteke imaju istu polaznu osnovu, da se svi izborimo na tržištu - rekao je Dragaš, ocjenjujući da je sadašnji način nabavke, naročito za hitne slučajeve, više neizdrživ.

Inovativni ljekovi protiv ﬁnansijske nesigurnosti Andrijana Čilić, zagrebačka predstavnica famaceutske firme Sanofi smatra da je uvođenje novih inovativnih ljekova korisno za uklanjanje finansijskih nesigurnosti, protiv koji se bore svi zdravstveni fondovi. - Firme koje se bave inovativnim ljekovima sve više gube ekskluzivnost jer sve više ulaze generici i biosimilari. Interes javnosti za troškove u zdravstvu se povećava, zato treba svi da djelujemo kao partneri da bi se uveli novi ljekovi na tržište. Glavni načini za kontrolu budžeta su diskonti, naturalni rabati, računanje cijene nekoliko puta godišnje, raznorazni popusti. Mjere za kontrolu budžetske nesigurnosti su i određivanje finansijskih kapa, odnosno iznosa novca koji država ima da bi uvela novi lijek - kazala je Čilić, objašnjavajući da se radi obezbjeđenja od kliničke nesigurnosti novih ljekova sve više uvode razne vrste ugovora kojima se prvenstveno potencira efektivnost lijeka, ali i definiše populacija pacijenata, te stvarni trošak države za određenog korisnika lijeka.

Cijena lijeka zavisi od GDP-ja Dr Samo Fakin, bivši direktor slovenačkog Fonda zdravstva, kazao je da se u toj zemlji na ljekove godišnje troši 600 miliona eura, te da javne nabavke postoje samo kod nabavke ljekova za bolnice. - Ljekove na recept nabavljamo prema formuli referentnih cijena, a postoji još nekoliko načina za sniženje cijena. Originalnim ljekovima teško se može spustiti cijena, dok sa generičkim to ide lakše. U suštini, cijena lijeka zavisi od bruto domaćeg proizvoda, ako je on veći država će moći da utiče na smanjenje cijena kod proizvođača-rekao je Fakin, objašnjavajući da je regulisanje i pregovaranje oko cijena mukotrpan posao i da to treba da radi posebna grupa ljudi. U Sloveniji je za to pri Fondu zaduženo 15 osoba.

Raste potrošnja Prema riječima direktora Fonda zdravstva Esada Čirgića, ta institucija je posljednjih godina suočena sa porastom potrošnje ljekova koja opterećuje finansije zdravstva, a posredno i ukupne javne finansije. - Prema podacima Crnogorske agencije za ljekove i medicinska sredstva - CALIMS, ukupna potrošnja ljekova u Crnoj Gori u 2015. godini, uključujući javni i privatni sektor, iznosila je 66.167.804,55 €, što znači da je potrošnja po glavi stanovnika u toj godini bila 106,71 €. Od 2012. do 2016. godine potrošnja je porasla za 49,5 miliona ili za oko 30% -kazao je Čirgić.

Dragan Novčić

IV Medical konferencija

ZA PRAVOVREMENU I POUZDANU REAKCIJU Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) na svom portalu postavila je aplikaciju za online prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova. Aplikacija će omogućiti bolje praćenje mogućih negativnih efekata medikamenata Online aplikacija za prijavljivanje neželjenih dejstava ljekova dostupna je zdravstvenim radnicima u Crnoj Gori od marta mjeseca, tako da će oni kada god to primijete kod pacijenata o tome moći da obavijeste Agenciju za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, čija je jedna od osnovnih djelatnosti briga o bezbjednosti ljekova. Dipl. ph Lela Vukićević, iz Odjeljenja za farmakovigilancu CALIMS, objasnila je da aplikacija nije još dostupna pacijentima, ali da se to očekuje u budućnosti. Moderator sesije bila je mr ph Maja Stanković, direktorica Odjeljenja za farmakovigilancu CALIMS. - Neželjeno dejstvo lijeka je svaki štetni i nenamjerno izazvani efekat, koji je ozbiljnog karaktera ili neuobičajen po nečemu. Problem je nedovoljna stopa spontanog prijavljivanja, koje je dragocjeni izvor o bezbjednosti ljekova. Iz prijave saznajemo dosta o dejstvu lijeka i možemo pravovremeno reagovati da preduprijedimo rizike ili ih svedemo na najmanju moguću mjeru - kazala je Vukićević, objašnjavajući da su zdravstveni radnici obavezni da prijave neželjene efekte, kako ljekari u domovima zdravlja, tako i farmaceuti, stomatolozi, medicinske sestre i farmaceutske kompanije. Ona je objasnila da se prijava dostavlja veoma lako, da se može naći na portalu CALIMS, te da sadrži četiri osnovna dijela. - U prvi dio unose se podaci o izvještaču, e-mail adresa, a u drugom dijelu popunjavaju se podaci o pacijentu, informacije o neželjenom dejstvu, obavezno je kratko opisati slučaj, dati naziv bar jedne neželjene reakcije, te navesti datum, barem okviran,

kada se desila reakcija. Zdravstveni radnik je obavezan da unese podatke o suspektnom lijeku, odnosno on treba da čekira da li je lijek suspektan. Osim toga treba navesti ljekove u istovremenoj primjeni, ako pacijent koristi više različitih ljekova. Ljekar treba da navede i dodatne informacije, one koje smatra značajnim za procjenu samog slučaja. Sažetak je finalni pregled prijave - objasnila je Vukićević i dodala da je prijava odmah vidljiva kada se pošalje. Ona je podsjetila da se prijavljivanje do sada moglo obaviti preko zdravstvenog informacionog sistema, ali kako on ne obuhvata svaku državnu medicinsku ustanovu niti privatne apoteke i veledrogerije, to je online prijava velika prednost. Rezultate prijavljivanja neželjenih dejstava tokom prošle godine predstavio je dipl. ph Nemanja Turković, koji je kazao da je tokom 2016. bilo 159 prijava, od čega je njih 45 ili 28% zadovoljilo makar jedan kriterijum da se nešto može označiti kao neželjeno dejstvo. O neželjenom dejstvu može se govoriti, objasnio je on, ako je nastupila smrt, došlo do životne ugroženosti, kongenitalnih anomalija, poremećaja tokom dojenja, hospitalizacije ili je izazvano stanje zahtijevalo hitnu ljekarsku intervenciju. - Spontanim prijavljivanjem bilo je 115 prijava, 38 je iz neintervencijskih marketinških ispitivanja ljekova, a 6 na osnovu medicinske stručne literature. Zdravstveni radnici uputili su 103 prijave, a 56 su poslali nosioci dozvole za lijek, veledrogerije i sponzori neintervencijskog marketinškog istraživanja. Postoji blagi porast prijava od nosilaca dozvole, u odnosu na 2015.g, a u odnosu na taj period više je i spontanih prijava za tri odsto, dok je pad vidan kada se radi o prijavama farmaceuta - kazao je Turković, objašnjavajući da je standard SZO da godišnje treba

Gostujućim predavanjem “Međusobna (ne) zamjenljivost bioloških i biološki sličnih ljekova” predavača Semir Attara, u organizaciji kompanije Sanoﬁ, u okviru sesije CALIMS, predstavljen je stav struke i industrije u cilju veće dostupnosti ljekova, uz uvažavanje pitanja bezbjednosti ljekova.

Prijave iz CG dio međunarodnog registra Vukićević je objasnila da je online prijava preuzeta od “Upsala monitoring centra” sa sjedištem u švedskom gradu Upsali. Taj centar sarađuje sa SZO, a njegovu aplikaciju koristi preko 100 zemalja svijeta. - “Upsala centar” za SZO obavlja internacionalno praćenje bezbjednosti primjene ljekova, te održava globalnu bazu podataka o prijavljenim neželjenim dejstvima. Sve prijave koje mi dobijemo, a do sada smo dobili 797, dužni smo da proslijedimo Upsala centru, na čijem se sajtu one mogu vidjeti - kazala je Vukićević.

na million stanovnika da bude 200 prijava. Taj standard Crna Gora, kazao je on, već ispunjava. Prošle godine, prema njegovim riječima, bilo je 23 prijave o neželjenimm reakcijama nakon vakcinacije, a procjenu tih dejstava vrši radna grupa koju formira CALIMS. Tokom prošle

godine, kazao je Turković, grupa se sastala dva puta i procjenjivala je prijave s aspekta očekivanosti, ozbiljnosti i uzročno - posljedične veze vakcine i reakcije. Dragan Novčić

Najsumnjiviji imuno-modulatori Turković je istakao da se više prijava o neželjenim dejstvima ticalo žena, a reakcije su češće kod odraslih nego kod djece. - U svim prispjelim prijava kao suspektno označeno je 186 ljekova, a među njima prednjače imunomodulatori i antineoplastici, pa aktivni ljekovi za sistemsku primjenu, te kardio-vaskularni. Prijavljeno je 356 neželjenih dejstava. Najveći broj neželjenih dejstava se odnosio ne opšte poremećaje, odnosno efekte na mjestu primjene, te poremećaje kože i potkožnog tkiva, kao i gastrointestinalne poremećaje. Karakter dejstva u prijavama nije ozbiljan, već najčešće se radilo o osipu ili hipertenziji - rekao je Turković.

Interakcija s pacijentima, građenje povjerenja i transparentnost saradnje, osnovni je put približavanja pacijentu. Ocijenjeno je na panelu posvećenom mogućnostima za povećanje kvaliteta statusa pacijenata u Crnoj Gori

M E D I C I N A OKRENUTA OSOBI - Značajan domen rada Agencije za ljekove Srbije jeste saradnja sa pacijentima, ali taj segment nije naročito opisan u regulativi. Ovaj domen rada tiče se transparentnosti saradnje, pružanja pravovremenih informacija, građenja povjerenja i stavljanja pacijenta u središte svih aktivnosti - rekao je mr ph Pavle Zelić, iz srbijanske Agencije za ljekove i medicinska sredstva (ALIMS), učestvujući na panelu čija je tema bila „Interakcija s pacijentima s ciljem povećanja kvaliteta statusa pacijenata“. Panel je održan sredinom maja, u okviru IV Medical konferencije.

Pacijenti i u naučnim komitetima Evropska agencija za ljekove, prema riječima Zelića, učinila je mnogo više u domenu saradnje sa pacijentima, pa već 1995. godine, kada je osnovana, počinje saradnju sa udruženjima pacijenata. - Kasnije su dodatno definisali okvir te saradnje, a u Upravnom odboru Agencije postoji predstavnik pacijenata. Pacijenti su angažovani i u četiri naučna komiteta, te uključeni u veoma širok spektar aktivnosti Agencije, čak i u dijelu evaluacije. Učestvuju i u naučnim komitetima, daju savjete famaceutskim kompanijama na savjetodavnim grupama - kazao je Zelić.

Prema njegovim riječima u Srbiji postoji inicijativa da se model razvijen u Evrospkoj uniji, primijeni i u toj zemlji. - Mi možemo pratiti evropski način približavanja pacijentu, a jedan od najbitnijih je saradnja kroz njihova udruženja, što bi omogućilo da razgovorom sa jednom osobom prenesemo neku bitnu informaciju i drugima. Cilj ALIMS-a je postizanje racionalne upotrebe ljekova. Tu je ključna uloga pacijenta, koji nekada traži da mu se propiše lijek iako za to ne postoji opravdan razlog. Mi moramo pomoći da pacijenti postanu odgovorni, da razmišljaju o sopstvenom i zdravlju drugih ljudi. Trudimo se da kod pacijenata podignemo svijest o tome. Važno je da mogućnost

prijave neželjenih efekata na lijek bude pojačana, da pacijenti sami mogu da prijavljuju ove vrste reakcija. Bitna oblast u kojoj bi mogli da pomognu jeste i, ovdje prisutan, problem falsifikovanih ljekova. Tu vidimo mogućnost da nas pacijenti informišu o preprodaji i tako nam pomognu da pobijedimo u toj teškoj borbi - kazao je Zelić. Dr Aleksandra Marjanović, specijalista socijalne medicine iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, govorila je o statusu pacijenta u našoj državi, ističući da su obilježja crnogorskog pacijenta tendencije postepenog starenja. Opšti pokazatelji, kazala je dr Marjanović, su pad stope nataliteta za 14,4 odsto, uz povećanje stope mortaliteta 8,8 odsto. Prirodni priraštaj povećava se 2,5 odsto, što je, po njenoj ocjeni, još uvijek znatno povoljnije nego u nekim regionima Evrope. Tamo je ta stopa 0,2 u Istočnoj, a 0,5 odsto u Južnoj Evropi, po podacima iz u 2011. godine. - Učešće starih od 65 i više godina u ukupnoj populaciji bilo je manje od prosjeka u Evropskom regionu (15,1%), dok je učešće mlađih do 14 godina bilo 19,2%. Očekivano trajanje života na rođenju, u 2013. g. procijenjeno je na 76,6 godina, pri čemu za muškarce 74,1 godina, a za žene 79 godina, što je niže za nekoliko godina nego u zemljama EU. Hronične nezarazne bolesti (HNB) su vodeći uzroci obolijevanja, invalidnosti i prijevremenog (prije 65-te godine) umiranja stanovnika. Ishemične bolesti srca, cerebro-vaskularne bolesti, rak pluća, afektivni poremećaj (unipolarna depresija) i dijabetes, predstavljaju skoro dvije trećine bolesti u društvu. Stopa bolničke hospitalizacije u 2013. godini iznosila je 134 na hiljadu stanovnika - kazala je dr Marjanović, ističući da skoro pola anketiranih u prošloj godini smatra da se dugo čeka na pregled, dok 66.8 odsto smatra da su duge liste čekanja za neke usluge. Većina ispitanika (68.2%) smatra da se ljekari odnose prema njima sa poštovanjem i da su medicinske sestre ljubazne, dok postoji velika neinformisanost kome se obratiti u slučaju ugroženosti prava. - Četiri od deset ispitanika (41,0%) su zadovoljni komunikacijom sa medicinskim osobljem. Ljubaznost izabranog ljekara prosječno je ocijenjena 3,36, njihova posvećenost poslu sa 3,30, a stručnost 3,26. Ispitanici smatraju da je najveći problem u zdravstvenom sistemu nemotivisanost ljekara, dok izabranog

Partnerski odnos Odnos ljekara i pacijenta treba da bude partnerski, jer tada postoji kvalitetna komunikacija, koja je veoma važna za uspješno liječenje. SZO kvalitetnu komunikaciju definiše kao jednu od pet vještina neophodnih za zdrav i srećan život. - Važan je dobar pristup prilikom prvog kontakta, a ljekar treba da stvori otvorenu i podržavajuću atmosferu za pacijenta. Izabrani ljekar mora pacijentu posvetiti punu pažnju i omogućiti mu da u potpunosti shvati stanje svog organizma, kao i preporučenu terapiju. Ali, komunikacija podrazumijeva dvostranost, kroz međusobni razgovor. Ljekar treba da zna da sluša bolesnika, jer on uvijek nesvjesno želi da upozori na neke svoje bitne probleme, koji ponekad i nijesu vezani uz osnovnu bolest. Bolesnik pričajući šalje dvije vrste poruka: jedne dolaze od bolesnog organa, a druge od cjeline ličnosti. Prva je razmjerno jednostavna, dok je druga zamršenija, jer je maskirana. Te dvije poruke teku simultano. Treba da se znaju, slušaju i razumiju svi nivoi poruka koje nam bolesnik pokušava da uputi - kaže dr Marjanović.

doktora većina doživljava stručnim i posvećenim. Ispitanici ocjenjuju da nijesu dovoljno uključeni u donošenje odluka o njihovom budućem liječenju (2,83), da ne postoji isti tretman prema svim pacijentima (2,87) i da nemaju dovoljno vremena za postavljanje dodatnih pitanja tokom pregleda (2,92) - navela je dr Marjanović, ističući da je ovdje još prisutan paternalistički odnos između pacijenta i ljekara, koji podrazumijeva „apsolutni autoritet ljekara o životu i smrti pacijenta“ s jedne strane, a s druge strane bolesnik se shvata kao „objekat od kojeg se očekuje slušanje uputstava i uzimanje preporučenih lijekova“. To se, po njenom mišljenju, mora promijeniti vraćajući se medicini orijentisanoj prema osobi, a ne „prema bolesti ii bolesniku“.

- Medicina orijentisana prema osobi se zalaže za jednake mogućnosti za sve, posebno u dostupnosti. Naglasak je i na pravu pojedinca na zdravstvenu zastitu, te poštovanje ljudskog života i dostojanstva. Ljekar se mora znati suočavati s raznim osobenostima bolesnika te najsloženijim medicinskim i socijalnim situacijama, a može pružiti dobru pomoć samo ako razumije bolesnika u njegovom ličnom životnom kontekstu. Pregled je prilika da bolesnik podijeli s ljekarom informacije o sebi, te da ljekar upozna bolesnika kao osobu - zaključila je dr Marjanović. Dragan Novčić

Još uvijek prepreke za hendikepirane Milenko Vojičić, ispred Uruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, ukazao je na brojne prepreke s kojima se susreće ta populacija. To je prvenstveno još uvijek fizička nepristupačnost pojedinim medicinskim ustanovama, a ne može se, kako je kazao, ni sa ljekarima „uspostaviti odgovarajući kontakt“. - Niko ne poznaje gestovni govor, što nekim našim članovima donosi velike komplikacije. Subjektivitet pacijenta je ugrožen, jer je neodgovarajući odnos ljekara i pacijenta, koga treba prihvatiti kao osobu i pružiti mu odgovarajuću informaciju, da bi mogao primiti pomoć na pravi način - kazao je Vojičić.

Od svih primata samo čovjek na dlanovima i u unutrašnjim djelovima prstiju ima svijetlu kožu, gotovo bez pigmenta.

Samo jedno od dvadesetero djece se rodi tačno onog dana kada ljekari to predvide.

Muškarci su bijesu 4 puta skoniji nasilju nego žene.

Najsnažnija kost u čovjekovom tijelu je donja vilica, ona može da izdrži teret i do 1600 kilograma.

Dlake brade najbrže rastu pa tako da muškarac koji se ne bi brijao tokom života imao bi bradu dugačku oko 9 metara tvrde naučnici.

90 odsto ljudi bolje čuje na desno nego na lijevo uho.

Osoba koja bolje vidi u mraku nego na dnevnoj svjetlosti naziva se niktalop.

Četri bubrega ima amerikanka Dena Sejlas iz Ferfilda u Kaliforniji.

Ljudsko tijelo je sačinjeno od 26,5 milijardi ćelija.

Svaki sat vremena sa našeg tijela otpadne 600.000 čestica sa kože, godišnje oko 300 grama, a za 70 godina života izgubimo oko 50 kilograma kože.

Površinski sloj ljudske kože potpuno se obnovi za 25 dana.

Na koži jednog čovjeka živi više mikoorganizama nego što ima ljudi na planeti Zemlji.

Najveći broj znojnih žlijezda kod čovjeka se nalazi na dlanovima i stopalima.

Kosa na glavi ne raste neprestano, poslije nekoliko godna njen rast se zaustavlja te nakon manje pauze ponovo počne da raste.

Ulaganje u Klinički centar je ulaganje u zdravlje svih crnogorskih građana Menadžment Kliničkog centra Crne Gore je upriličio koktel za donator te ustanove 29. maja u hotelu Verde u Podgorici. U želji i namjeri da se obezbijedi što bolji kvalitet u pružanju zdravstvenih usluga, Klinički centar je uvijek imao razumijevanja i punu podršku institucija, kompanija i pojedinaca. Mnogi projekti ove ustanove, na zadovoljstvo pacijenata, zaposlenih i svih građana Crne Gore, realizovani su zahvaljujući prijateljima Kliničkog centra kroz razne vidove donacija. Ulaganje u Klinički centar znači ulaganje u zdravlje svih crnogorskih građana. Koktelu je prisustvovao presjednik Vlade Crne Gore, Duško Marković, ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, direktor Fonda zdravstva Sead Čirgić, direktori organizacionih jedinica Kliničkog centra Crne Gore, mnogi donator i prijatelji kao i predstavnici medija. Direktorka Kliničkog centra Zorica Kovačević je pozdravila sve prisutne i izrazila zahvalnost donatorima Kliničkog centra Crne Gore na podršci koju su iskazali u davanjima vrijednih donacija. Kliničkom centru je posljednjih pet mjeseci obezbijeđena donacija u iznosu preko 700.000 eura. Prikupljena sredstva su namjenski utrošena najvećim dijelom za nabavku nedostajuće opreme za Institut za bolesti djece Kliničkog centra, a ostali dio za nabavku opreme i izvođenju građansko – zanatskih radova i operacionih sala na pojedinim klinikama kako bi se obezbijedila kvalitetna zdravstvena zaštita i pristojni uslovi, ne samo pacijentima nego i medicinskom osoblju. - U želji i namjeri da obezbijedimo što bolji kvalitet pružanjem zdravstvenih usluga Klinički centar je uvijek imao razumijevanja i punu podršku institucija, kompanija, pojedinaca i Vlade Crne Gore. Mnogi projekti naše ustanove na zadovoljstvo pacijenata, zaposlenih i svih građana Crne Gore realizovani su zahvaljujući prijateljima Kliničkog centra kroz razne vidove donacija koji su večeras sa nama. Cijenimo da ulaganje u Klinički centar znači ulaganje u zdravlje crnogorskih građana – naglasila je Kovačević. Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović je istakao da značajna i velika sredstva država Crna Gora odvaja za zdravstveni sistem napominjući da je kroz kapitalni budžet Vlada Crne Gore opredijelila 10 miliona eura za nabavku savremene medicinske opreme i zamjenu dotrajale. - Uz ove značajne donacije daje mi za pravo da kažem

da ćemo zaokružiti na kvalitetan način dugoročnu tehničko – tehnološku opremu cijelog zdravstvenog sistema Crne Gore. Ministarstvo zdravlja kroz svoju zdravstvenu politiku ima jedan cilj, a to je zadovoljan pacijent i u skladu sa tim i u ovom segmentu donacija, Ministarstvo zdravlja je donijelo prije dva mjeseca uputstvo o doniranju kako bi na još bolji način unaprijedili ovu granu i na lakši način omogućili da nam donatori pruže ono što tražimo – objasnio je dr Hrapović. Ministar je izrazio zahvalnost u ime svih zdravstvenih ustanova i njihovih predstavnika i u ime Ministarstva zdravlja i svih građana Crne Gore kojima je ova pomoć i najpotrebnija najavljujući nove projekte i donacije. - Mi smo prije nekoliko dana bili u prilici da otvorimo rekonstruisanu neurološku kliniku u Kliničkom centru, a u narednom periodu ćemo otvoriti rekonstruisanu operacionu salu i Kliniku za očne bolesti. Dobićemo jedan značajan aparat za probleme pacijenata sa jetrom u iznosu od 80.000 eura. Domaće i inostrane kompanije nam pomažu da unaprijedimo zdravstvenu zaštitu u Crnoj Gori. Ono što je naša odgovornost i obaveza je da zajedno nastavimo da radimo sve projekte, a obaveza da odgovorimo na zadatke koje ste dali pred nas. Znamo da koristimo tu opremu na najbolji način. Paralelno sa ovim donacijama i nabavkom opreme kroz programe ministarstva zdravlja radimo na edukaciji kadra koji će uspješno da zna i unaprijedi zdravstvenu politiku kroz korišćenje ove opreme – kazao je Hrapović. Direktorica KC Zorica Kovačević je uručila zahvalnice mnogim državnim institucijama, opštinama i privatnom sektoru koji godinama pomažu ovu ustanovu kroz razne vidove donacija.

Karcinom debelog crijeva

- kako ga spriječiti? Dr sci Velimir Milošević, gastroenterohepatolog Klinički centar Crne Gore Kolorektalni karcinom ili karcinom debelog crijeva i rektuma (CRC) je najčešći gastrointestinalni karcinom, drugi po učestalosti karcinom kod žena i treći po učestalosti kod muškaraca. Sa preko milion novootkrivenih slučajeva svake godine, i činjenicom da oko pola miliona ljudi svake godine umre od ove bolesti, CRC predstavlja na globalnom nivou značajan dio tereta koji sa sobom nosi morbiditet i mortalitet malignih bolesti. Ono što nas treba da zabrine je činjenica da je mortalitet od ove bolesti najveći u Centralnoj i Južnoj Evropi. Stoga je primarna prevencija, tj. ono što možemo da uradimo, da spriječimo nastanak ove bolesti ili je otkrijemo u fazi kada je potpuno izlječiva, od presudnog značaja u borbi protiv ovog, sve prisutnijeg, malignog oboljenja. Nastanak ove bolesti, iako još uvijek nedovoljno razjašnjen, vezuje se za više faktora. Tradicionalno se genetske mutacije smatraju glavnim uzročnikom ovog karcinoma. Međutim, činjenica je da samo 20% ljudi koji tokom života obole od CRC imaju porodičnu istoriju oboljevanja od ove bolesti. Od toga, svega 5% je onih koji spadaju u grupu rijetkih nasljednih sindroma, koji se prenose na potomstvo. Znači, do 80% ljudi dobiju ovu bolest a da nemaju rođake koji su obolijevali od CRC. Taj tip CRC naziva se sporadični, i najveći doprinos u njegovom nastanku daju tzv. faktori okoline, u prvom redu način ishrane. Brojni su faktori koji mogu doprinijeti nastanku ovog oboljenja. Najčešće spominjani su svakako prekomjerni unos zasićenih i trans masti životinjskog porijekla, kojih u izobilju ima u crvenom mesu, kao i nedovoljan unos vlakana, vitamina B kompleksa i vitamina D, koji su uglavnom posljedica nedovoljnog unosa voća, povrća i mliječnih proizvoda. Način pripremanja hrane je takođe bitan, jer pržena i pečena hrana, naročito meso, u sebi sadrži veći procenat potencijalno štetnih materija koje mogu doprinijeti nastanku CRC. Iako posljednje velike multicentrične studije nisu uspjele da, na nivou statističke značajnosti, dokažu ulogu pomenutih dijetalnih faktora, razumno je i logično, pridržavati se izbalansirane i raznovrsne ishrane, sa akcentom na način njene termičke obrade. Faktori koji su i po posljednjim velikim istraživanjima dokazano povezani sa nastankom ovog karcinoma su gojaznost i fizička neaktivnost. Stoga, insistiranje na održavanju idealne tje-

lesne mase i redovna fizička aktivnost, u značajnoj mjeri mogu doprinijeti smanjenju rizika od oboljevanja. Osim toga, i pušenje, kao i prekomjerna konzumacija alkohola, nedvosmisleno povećavaju rizik nastanka ove bolesti, te je prekid pušenja, kao i oprez i umjerenost prilikom konzumacije alkohola, od izuzetnog značaja za prevenciju kolorektalnog karcinoma. S obzirom na činjenicu da nakon četrdesete, a naročito nakon pedesete godine života, značajno raste rizik od obolijevanja, izuzetan značaj u ranom otkrivanju ove bolesti ima tzv. „screening“ program. On podrazumijeva neinvazivne i invazivne dijagnostičke pretrage. Neinvazivne uglavnom čine brojni testovi na okultno krvarenje iz stolice, koji relativno pouzdano označavaju populaciju koja zahtijeva endoskopski pregled debelog crijeva. Endoskopski pregled, tj. kolonoskopija, invazivna je dijagnostička procedura, koja predstavlja „zlatni standard“ u dijagnostici ove bolesti. „Screening“ se preporučuje kod svih osoba sa navršenih pedeset godina i starijim, koji uglavnom nemaju nikakve simptome. Kod mlađih, endoskopski pregled je indikovan u slučaju da postoji krv u stolici, malokrvnost, poremećaji u crijevnom pražnjenju, gubitak u tjelesnoj masi i ukoliko postoji porodično opterećenje za CRC. „Screening“ programima, kod značajnog broja pacijenata bolest bude otkrivena u prekancerskoj fazi, u formi polipa, koji se endoskopski odstranjuju elektrohirurškom resekcijom.U zavisnosti od patohistološkog nalaza, kod pacijenata se u određenim vremenskim intervalima kolonoskopija ponavlja u cilju praćenja i sprječavanja nastanka novih polipa. Dakle, kolorektalni karcinom je bolest koja se u značajnoj mjeri može spriječiti, ali i na vrijeme otkriti. U tome podjednako učestvuju i pacijent, insistiranjem na zdravim stilovima života, i ljekar, koji procjenjuje rizik od oboljevanja kod svakog pacijenta ponaosob, uz pravovremeno uključivanje u programe ranog otkrivanja ove bolesti. Zajedničkim naporom, stopa oboljevanja se može značajno smanjiti, i time uštedjeti ogromna sredstva koja iziskuje liječenje ove bolesti.

Hronika 03. maj - Klinički centar će pomagati bolnici Meljine U susret predstojećoj turističkoj sezoni Klinički centar Crne Gore pomoći će kadrovski i tehnički Opštoj bolnici Meljine, što je od velikog značaja s obzirom na nezavidan položaj te ustanove i spor države i Atlas grupe oko njenog statusa. KCCG će intenzivirati saradnju u pogledu slanja pacijenata i kadra sa Opštom bolnicom u Meljinama, najavila je direktorica te zdravstvene institucije, Zorica Kovačević. - Ovo je bolnica koja ima dugu tradiciju, kroz nju je prošao veliki broj pacijenta iz čitave Crne Gore i ona ima mogućnost da pruža kvalitetnu zdravstvenu zaštitu posebno u pogledu rehabiitacije i specifične zdravstvene zaštite kao što je baro komora - istakla je Kovačević prilikom posjete Opštoj bolnici u Meljinama. Ona je dodala da je upoznata da se jedan broj pacijenata šalje na oporavak u bolnicu u Meljimana, a najčešće su u pitanju kardiološki bolesnici i oni kojima je potrebna baro komora. - Dogovorila sam se sa direktorkom da nastavimo tu saradnju. Obećala sam i pomoć u kadrovskom smislu, prije svega u obezbjeđivanju kardiologa i anesteziologa kako bi bolnica u potpunosti bila spremna da građanima Herceg Novog, Boke i turistima pruži kvalitetnu zdravstvenu zaštitu - navela je Kovačević. Izvršna direktorica bolnice Meljine, dr Olivera Elez, rekla je da ta zdravstvena ustavnova ima kadrovske i finsnasijske probleme i da se iz tog razloga obratila KCCG kao tercijarnom nivou zdravstvene zaštite u Crnoj Gori. 04. maj – Uskoro u privatnim apotekama izdavanje ljekova na recept Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović rekao je da će se uključivanjem privatnih apoteka u mrežu zdravstvenih ustanova izbjeći dugotrajne procedure nabavke ljekova i potencijalne mogućnosti nestašice, kako se dešavalo. - Prednosti su stabilno snadbijevanje ljekovima, obezbijediće se bolja dostupnost ljekova građanima koji se izdaju na recept, biće povećana konkurentnost na tržištu ljekova i građani će biti pošteđeni odlaska od apoteke do apoteke da bi dobili propisani lijek - objasnio je Hrapović i naglasio da će cijene ljekova biti jedinstvene. Istakao je i da realizacijom ovog projekta ovogodišnji budžet neće biti probijen, već će ostati isti, a ono što je u ovom projektu još pozitivno je da postoji već urađeni Informacioni sistem. Uključivanjem privatnih apoteka u mrežu zdravstvenih ustanova omogućiče se pristup privatnih apoteka tržištu maloprodaje lijekova i vršenja usluga izdavanja ljekova na recept za osiguranike Fonda, pod jednakim uslovima kao i apoteke Montefarma, što je praksa zemalja Evropske unije i šireg regiona. Hrapović je najavio da će Fond, na osnovu odluke Vlade,

raspisati javni poziv za sve koji žele da se uključe u ugovorni odnos sa Fondom. Nakon toga slijedi faza implementacije projekta. - Očekujemo da će naši građani moći da podižu ljekove istovremeno i u državnim, i u privatnim apotekama tokom jula ove godine - rekao je Hrapović. 10. maj - Liste čekanja u KCCG su najkraće u regionu

Direktorka Kliničkog centra Crne Gore Zorica Kovačević sa saradnicima, medicinskom direktoricom KCCG doc. dr Snežanom Raspopović, direktorkom Instituta za bolesti djece (IBD) dr Sonjom Milašinovič, direktorom Klinike za bolesti srca dr Nebojšom Bulatovićem i direktorom Interne klinike dr Sretenom Kavarićem, kao i direktorom Fonda za zdravstveno osiguranje CG Seadom Čirgićem, održala je konferenciju za novinare na kojoj su predstavljene liste čekanja u KCCG. Tim povodom direktorka Kovačević je istakla da su liste čekanja u KCCG najniže u regionu. - Podaci sa kojima raspolažemo govore da smo i u aprilu radili intenzivno, i da su liste čekanja između mjesec i mjesec i pokazala je Kovačević. Direktorica IBD, Sonja Milašinović, istakla je da problemi koji su bili evidentni u toj ustanovi nijesu nastali zbog loše organizacije, već više zbog odliva specijalističkog kadra u privatni sektor i opravdanih bolovanja. - Međutim, dobrom organizacijom posla uspjeli smo da liste čekanja svedemo na minimum - kazala je dr Milašinović. Direktor Klinike za bolesti srca, dr Nebojša Bulatović, kazao je, takođe, da su i na ovoj Klinici ostvareni značajni rezultati. - Najbolji rezultati postignuti su u Centru za kardiohirurgiju, gdje je trenutno na listi čekanja 68 pacijenata, i čeka se dva do tri mjeseca - kazao je dr Bulatović i dodao da je najduža lista čekanja za kateterizaciju srca, na kojoj je 412 pacijenata. Direktor Interne klinike, dr Sreten Kavarić, rekao je da je Interna klinika uspjela da u prethodnom periodu liste čekanja na prvi pregled dovede u ravan gdje se za mjesec, kroz dopunski rad, mogu završiti gotovo za sve organizacione cjeline.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, Sead Čirgić, rekao je da se trend opadanja listi čekanja nastavlja, tako da se opravdanim pokazalo davanje saglasnosti Ministarstva zdravlja i Fonda za uvođenje dopunskog rada. - Sva finansijska sredstva koja su opredijeljena za tu namjenu, pokazala su svoju opravdanost i postigla puni efekat - ocijenio je Čirgić. On je rekao da je, prilikom posjete fondovima zemalja regiona, saznao da se u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji na pojedine operacije čeka mnogo duže nego u Crnoj Gori. On je istakao da su, bez obzira na stepen ekonomskog razvoja, izazovi u zdravstvenim sistemima svuda isti. - S tim što se boljom organizacijom, uvođenjem dopunskog rada, jačanjem sopstvenih kapaciteta i efikasnijim trošenjem novca, postižu bolji efekti, što nam je i cilj - dodao je Čirgić

2030. godine koju su sve države članice Ujedinjenih nacija usvojile 2015. - Svjetski lideri su se ujedinili u stavu da se svijet može promijeniti i biti bolje mjesto za sve jedino ukoliko bezbjednost u saobraćaju postane sastavni dio plana za ostvarivanje boljeg zdravlja i održivog urbanog razvoja – navela je Brajović. 11. maj – Obilježen dan dobrovoljnih davalaca krvi

10. maj - Inicijativa Brzina ili život

- Master planom razvoja zdravstva od 2015 - 2020, kao krovnim strateškim dokumentom zdravstvene politike, prepoznato je povređivanje kao jedan od glavnih prioriteta u okviru oblasti očuvanja i unapređenja zdravlja, među kojima i povrede u saobraćaju – kazao je ministar zdravlja dr Kenan Hrapović na skupu pod nazivom Brzina ili život, koji su organizovali Vlada Crne Gore i Sistem Ujedinjenih nacija u zemlji, u okviru Globalne sedmice bezbjednosti u saobraćaju. On je naveo da se Ministarstvo zdravlja posebno fokusira na uspostavljanje stabilnog sistema izdavanja i monitoringa ljekarskih uvjerenja, unapređenje informacionog sistema za hitnu medicinsku pomoć, kao i razvoja alata za monitoring napretka u oblasti bezbjednosti na putevima. Skup u Eko zgradi UN u Podgorici okupio je sve relevantne aktere iz oblasti bezbjednosti u saobraćaju uključujući visoke predstavnike Vlade, Skupštine, civilnog sektora, međunarodnih organizacija, akademije, privatnog sektora i lokalne vlasti, kako bi zajendičkim snagama identifikovali konkretne načine prevazilaženja rastućeg problema bezbjednosti u saobraćaju. Učesnici su imali priliku da se upoznaju sa presjekom situacije kada je riječ o bezbjednosti u saobraćaju, globalno i u Crnoj Gori, kao i sa najnovijim naučnim preporukama za suočavanje sa kompleksnim problemom kakav je bezbjednost u saobraćaju. U ime Sistema UN u Crnoj Gori, Mina Brajović je pozdravila napore Crne Gore na uspostavljanju strateškog odgovora na ovaj problem i posebno ukazala na važnost takvog opredeljenja države u kontekstu ostvarivanja Agende održivog razvoja do

Crveni krst Crne Gore (CKCG) je, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, obilježio 11. maj - Dan dobrovoljnih davalaca krvi u Crnoj Gori. Kako je saopšteno iz CKCG, Ministarstvo zdravlja je 18-u godinu za redom, dodijelilo priznanja i simbolične nagrade najzaslužnijima za razvoj djelatnosti dobrovoljnog davalaštva krvi u prethodnoj godini, a priznanja je uručio ministar zdravlja dr Kenan Hrapović koji je dobrovoljnim davaocima krvi čestitao njihov dan i zahvalio im na humanosti i solidarnosti koju iskazuju prema onima kojima je ta dragocjena tečnost potrebna. U Crnoj Gori se u prošloj godini 21.422 građana prijavilo da dobrovoljno da krv, a prikupljeno je ukupno 17.433 jedinica. - Ovi podaci ukazuju na neophodnost daljeg planskog i kontinuiranog sprovođenja vaspitno-motivacionog rada i edukacije stanovništva o značaju dobrovoljnog davanja krvi u cilju postizanja preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, odnosno dostizanje evrospkog prosjeka broja davanja koji se kreće od četiri do pet odsto. Želim da naglasim da su dobrovoljni davaoci krvi i Zavod za transfuziju krvi Crne Gore svakodnevo na istom zadatku, a to je obezbijedjivanje u svakom trenutku potrebne količine krvi za liječenje i nerjetko za spašavanje života naših sugrađana. To potvrđuje i podatak da je u 2016. godini izvedeno 175 akcija dobrovoljnog davanja krvi, od čega u Zavodu 115 odnosno 65,7%, a na terenu 60 ili 34,3% - podsjetio je dr Hrapović. Na dostizanju tih ciljeva posebno je značajna uloga Ministarstva zdravlja i resornih organa, Zavoda za transfuziju krvi i CKCG. Potpredsjednik CKCG, Besim Kadić, naglasio je da je dobrovoljno davalaštvo krvi djelatnost od opšteg društvenog značaja i da predstavlja humanitarno-socijalnu aktivnost. Kontinuirano, blagovremeno i efikasno snabdijevanje zdravstvenih ustanova i bolesnika bezbjednom krvlju i krvnim produktima predstavlja veoma važan preduslov za funkcionisanje zdravstvenog sistema svake zemlje. Prioriteti CKCG u narednom periodu su bolja informisanost stanovništva o potrebi za davanjem krvi i podizanje nivoa svijesti najšire populacije, posebno mladih.

12. maj - Obilježen Međunarodni dana sestrinstva

12. maj - Početak rada Stomatološke komore Crne Gore

Nacionalno udruženje medicinskih sestara i babica Crne Gore je 12. maja obilježilo Međunarodni dan sestrinstva ICN (međunarodnog vijeća medicinskih sestara) pod sloganom Sestre za postizanje ciljeva održivog razvoja. Skup je održan u Podgorici u hotelu Centre ville, a pored brojnih gostiju prisustvovalo je i oko 170 sestara i babica iz zdravstvenih ustanova Crne Gore. Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović prisustvovao ovoj proslavi i tom prilikom istakao ulogu medicinskih sestra i njihov značaj u sistemu zdravstva. - Uloga Ministarstva zdravlja je da u saradnji sa Nacionalnim udruženjem medicinskih sestara i babica pospješi razvoj sestrinstva kroz aktivnosti na razvoju politike za dugoročno obezbijeđenje zdravlja populacije. Naš stalni zadatak je i poboljšanje statusa i položaja medicinskih sestara -rekao je Hrapović. Ministar Hrapović je pozvao medicinske sestre da budu aktivni učesnici kreiranja boljeg sistema zdravstva, po mjeri pacijenata i svih zdravstvenih radnika. Prisutnima se obratila i generalna direktorica direktorata za zdravstvenu zaštitu u ministarstvu zdravlja, dr Alma Hajdarpašić Drešević podsjećajući da medicinske sestre, tehničari i babice, predstavljaju oslonac zdravstvene njege, a odnos sestara prema pacijentima u najvećoj mjeri kvalifikuje pruženu zdravstvenu uslugu u zdravstvenoj ustanovi. - Svjesni smo činjenice da bez adekvatne zdravstvene njege kao integralnog dijela zdravstvene zaštite nema dobrog unapređenja zdravlja, pravilne prevencije bolesti i brige o fizički, mentalno i socijalno oboljelim i onesposobljenim licima svih uzrasta, kako u porodici, tako i u zajednici i zdravstvenim ustanovama - kazala je dr Hajdarpašić Drešević. Naglasila je da budućnost sestrinstva najviše zavisi od ulaganja u neprestano školovanje i usavršavanje medicinskih sestara. - Zato je jedan od naših prioriteta ulaganje u kontinuiranu medicinsku edukaciju medicinskih sestara i tehničara zaključila je dr Hajdarpašić Drešević. Predsjednica Nacionalnog udruženja medicinskih sestrara i babica Nada Rondović naglasila je da je neophodno podizanje svijesti kod sestrinske profesije, ukupnog stanovništva kao i kreatora politike. - Ovogodišnja kampanja ima za cilj da svima da šansu da daju doprinos na svom nivou i da usmjere svakodnevni rad na postizanju ovih ciljeva – istakla je Rondović. Potpredsjednica nacionalnog udruženja Rajka Srdanović je podsjetila na razvoj crnogorskog sestrinstva i otvaranje prve škole za obrazovanje sestara u Crnoj Gori.

U Podgorici je počela sa radom Stomatološka komora Crne Gore, čiji je predsjednik dr Borislav Ćalović, koji je najavio da planovi Komore podrazumijevaju pomoć mladim stomatolozima sa specijalizacijom i kontinuiranom edukacijom, vraćanje stomatoloških ordinacija u osnovne škole i dogovor za Fondom zdravstva oko povećanja cijena zubarskih usluga. Najmlađa strukovna organizacija je osnovana 16. decembara 2016. godine kada je zasijedala prva sjednica Skupštine i formirana je Stomatološka komora Crne Gore i to je bio početak njenog rada. Ćalović tvrdi da sadašnje cijene vrijeđaju i ugrožavaju dostojanstvo njihove profesije jer je cijena vađenja zuba manja od najniže cijene usluge u frizerskom ili kozmetičkom salonu. Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović je istakao da mu posebno zadovoljstvo predstavlja druženje sa najmlađom strukovnom organizacijom i to kada i zvanično započinju svoju misiju. - Kontinuirana komunikacija i zajednički rad dio su težnje ka našem zajedničkom cilju,a to je zadovoljan osiguranik i korisnik usluga našeg zdravstvenog sistema, ali i zadovoljan zdravstveni radnik. Samo na taj način možemo biti na pravom putu,a on podrazumijeva partnerski odnos i saradnju, kako sa Stomatološkom, tako i sa Ljekarskom, Farmaceutskom i Komorom fizioterapeuta koja je u osnivanju. Želimo da iskoristimo kapacitete svake od komora jer one, kao strukovna udruženja trebaju zdravstvenom sistemu kako bi u punom kapacitetu obavljale poslove iz svoje nadležnosti. U cilju zakonitog i efikasnog vršenja prenesenih poslova, u interesu zdravstvenih radnika, svake godine se u budžetu Ministarstva zdravlja planiraju sredstva, koja Ministarstvo prenosi komorama za vršenje ovih poslova. Uvaženi doktori stomatologije, vjerujem da će edukacija, usavršavanje i praćenje etičkih kodeksa biti u fokusu vašeg djelovanja kao novoformirane strukovne organizacije, a u Ministarstvu zdravlja imaćete sigurnog saradnika posvećenog istim ciljevima – unapređenju struke, nauke i zdravstva u Crnoj Gori – zaključio je Hrapović. 13. maj - Festival roditeljstva Porodica fest Prvi festival roditeljstva Porodica fest je organizovan u susret Međunarodnom danu porodice. Festival je organizovalo Udruženja Roditelji u parku Dvorca Petrovića. Akušerske sestre Doma zdravlja tokom cjelodnevne manifestacije dijelile su edukativni materijal i pružale korisne

informacije za trudnice i uopšte sve buduće roditelje o pripremi za dolazak novog člana porodice i njezi i razvoju beba. Svi koji očekuju novog člana porodice bili su u prilici da na jednom mjestu dobiju veliki broj važnih i korisnih informacija, ali i da porazgovaraju sa stručnim licima Savjetovališta za reporoduktivno zdravlje Doma zdravlja - Škole roditeljstva i Škole za trudnice. Na prezentaciji koju je održala medinska sestra Dajana Zlatičanin bilo je riječi o značaju psihofizičke pripreme za porodjaj trudnica, porođaju, pripremi za dolazak bebe u porodicu, pedijatrijskoj njezi, njezi bebe - kupanju, povijanju i njezi pupka i kože, dojenju, laktaciji, te rastu i razvoju bebe u prvoj godini života, odnosno svemu onome što posebno interesuje buduće roditelje.

Festival roditeljstva organizovan je u cilju promocije uloge porodice kao temelja svakog društva i njenog značaja za zajednicu i pojedinca. U okviru zabavno-edukativnog programa koji je trajao od 10h do 20h održana su zanimljiva stručna predavanja i paneli, aktivnosti i aktivacije za djecu svih uzrasta. 15. maj – Ministar zdravlja otvotio IV Medical konferenciju Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović otvorio je 15. maja IV Medical konferenciju koja je trajala tri dana u bečićkom hotelu Mediteran. - Poštovane dame i gospodo, koleginice i kolege, predstavnci zdravstvenih ustanova, predstavnici medija, Želim da vas pozdravim u ime Ministarstva zdravlja i izrazim zadovoljstvo što imam priliku da otvorim četvrtu Medical konferenciju, u organizaciji časopisa „Medical“, koji je jedinstven u Crnoj Gori jer bavi isključivo zdravstvenim temama i u kontinuitetu prati rad svih institucija u okviru zdravstvenog sistema. Časopis Medical godinama profesionalno prati sve aktivnosti, projekte i novine u crnogorskom zdravstvenom sistemu i svih ovih godina odani je partner Ministarstva zdravlja na našem reformskom putu, o čemu u kontinuitetu i na pravi način informiše čitaoce. Ovogodišnja konferencija okupila je stručnjake iz raznih oblasti medicine i farmacije, predstavnike brojnih zdravstvenih ustanova i farmaceutskih kompanija iz zemlje i regiona, kao i veliki broj posjetilaca, kako bi se upoznali sa dostignućima medicinske nauke i prakse, novim tehnologijama na nivou naših i institucija regiona, kao i da se razmjene iskustva, koja su od neprocjenjivog značaja za unapređenje zdravstvene zaštite na

svim nivoima. To je veoma važno jer bez usvajanja novih metoda i pristupa nema napretka ni u jednoj oblasti, pa ni u medicini koja se ne može razvijati bez razmjene mišljenja onih koji neposredno pružaju usluge.

Poštovani gosti, Prioritetan zadatak Ministarstva zdravlja je obezbjeđivanje uređenog i efikasnog zdravstvenog sistema, na stabilnim finansijskim osnovama, u čijem je središtu pacijent. Naš cilj je jačanje povjerenja u zdravstveni sistem. To želimo postići: t QPEJ[BOKFN LWBMJUFUB [ESBWTUWFOF [BÝUJUF J CF[CKFEOPTUJ pacijenta, t SFGPSNPN GBSNBDFVUTLF QPMJUJLF t OBTUBWLPN [BQPʊFUJI J VWPÿFOKFN OPWJI QSFWFOUJWOJI programa, t TNBOKFOKFN OF[BEPWPMKTUWB HSBÿBOB QSVäFOJN [ESBWTUvenim uslugama, t TLSBʉJWBOKFN WSFNFOB ʊFLBOKB OB NFEJDJOTLF QSPDFdure i intervencije, t FEVLBDJKPN J TUSVʊOJN PTQPTPCMKBWBOKFN LBLP MKFLBSB tako i srednjeg medicinskog kadra na svim nivoima zdravstvene zaštite, t FĕLBTOJKJN LPSJÝʉFOKFN [ESBWTUWFOJI UFIOPMPHJKB t FĕLBTOJKJN VQSBWMKBOKFN ĕOBOTJKTLJN SFTVSTJNB t J POJN ÝUP KF [BJTUB WFPNB CJUOP QPCPMKÝBOKFN TUBOEBS da zaposlenih u zdravstvenom sistemu. Dragi prijatelji, Siguran sam da će vam Sajam medicine, kroz brojne prezentacije i promocije omogućiti da se upoznate sa dostignućima medicinske nauke i prakse, novih tehnologija na nivou naših i institucija regiona, kao i da razmijenite iskustva, koja su od neprocjenjivog značaja za unapređenje zdravstvene zaštite na svim nivoima. Želim vam uspješan rad i proglašavam četvrtu Medical konferenciju otvorenim. 15. maj – Kampanja Euromelanoma Kampanja Euromelanoma 2017. je panevropska, preventivna kampanja u borbi protiv raka kože. Ove godine održava se pod sloganom Imate samo jednu kožu i biće pokrenuta u 33 zemlje širom Evrope. Ova kampanja ima za cilj da javnosti pruži informacije o značaju prevencije i ranog dijagnostikovanja raka kože.

U okviru kampanje organizuju se besplatni preventivni pegledi kože radi ranog otkrivanja raka kože i otkrivanje osoba koje imaju povećan rizik za obolijevanje od melanoma i drugih vrsta karcinoma kože. Klinički centar Crne Gore podržava navedenu kampanju i organizovao je besplatne skrining preglede koje su dermatolozi Klinike za dermatovenerologiju obavljali tog dana. Medijska kampanja Euromelanoma 2017. usmjerena je ove godine na informisanje javnosti o neophodnoj adekvatnoj zaštiti od UV zračenja kao i izbjegavanje izlaganja vještačkim izvorima UV zračenja (sloarijumi). Euromelanom je pokrenula široku kampanju, kako bi se promijenilo ponašanje javnosti u vezi sa zaštitom od sunca. Na osnovu istraživanja koje je sprovedeno, utvrđeno je da samo 14% građana Evrope poštuje savjete za zaštitu od sunca iako je 91% upoznato sa rizicima. 16. maj - Sa uputom na magnetnu kod privatnika Građani Crne Gore i dalje mogu, ukoliko su ispunjeni propisani uslovi, sa uputom izabranog doktora u privatnoj poliklinici Hipokrat obaviti snimanje magnetnom rezonancom. Nakon što je istekao prethodno sklopljen ugovor za snimanje magnetnom rezonancom između Fonda za zdravstveno osiguranje i poliklinike Hipokrat, kratko vrijeme ta poliklinika nije zakazivala termine pacijentima sa uputom izabranih doktora. Razlog je to što se čekalo produženje ugovora sa Fondom zdravstva, koji je sada i zvanično i produžen. Ugovor sa Fondom je produžen i ponovo se mogu zakazivati termini pacijentima sa uputom izabranog doktora. Ukoliko pacijenti ne mogu obaviti snimanje magnetnom rezonancom u Kliničkom centru za kraće od mjesec dana, PZU Hipokrat im na osnovu uputa izabranog doktora zakazuje u roku od nedjelju dana kako je i predviđeno ugovorom sa Fondom zdravstva.

16. maj - Donacijama rekonstruisano Očno odjeljenje bolnice Nikšić U rekonstrukciju i adaptaciju Odjeljenja za oftamologiju Opšte bolnice u Nikšiću, koje će biti apartmanskog tipa, utrošeno je 185 hiljada eura, a sredstva su obezbijeđena od donacije američke Ambasade. Direktor Opšte bolnice dr Ilija Ašanin kazao je da predstoji opremanje tog Odsjeka, koji će za smještaj pacijenata imati 14 kreveta, za šta će neophodnih oko 20 hiljada eura, takođe biti obezbijeđeno iz donacija. - I ovaj Odsjek smo, po našim ranije zacrtanim standardima, doveli do apartmanskog tipa, kao što smo uradili i sa oko 80 odsto rekonstruisanih smještajnih kapaciteta Opšte bolnice - rekao je dr Ašanin. Prvi pacijenti u rekonstruisanom i adaptiranom prostoru Očnog odjeljenja, kako se planira, trebalo bi da budu primljeni najkasnije za tridesetak dana, dok se raspiše tender i okonča opremanje. - Na Oftamologiji se godišnje uradi oko 11.000 ambulantnih pregleda, što to odjeljenje nikšićke Opšte bolnice svrstava u red vodećih u Crnoj Gori - smatra dr Ašanin. On je podsjetio da su prije mjesec dana završeni radovi i opremanje Odjeljenja urologije, a da je u toku tender za adaptaciju dijela Operacionog bloka. Prema riječima dr Ašanina, preostaje da se na isti najsavremeniji način rekonstruišu Ginekologija i Porodilište. 16. maj – Seminar na temu „Deinstitucionalizacija i psihijatrija u zajednici“

16. maj - Bolnicama tri nova ultrazvučna aparata Predstavnici kompanije Jugopetrol AD su posjetili bolnicu u Baru, kojoj su donirali novi ultrazvučni aparat. Ova kompanija je donirala još dva ultrazvučna aparata: Institutu za dječje bolesti u Podgorici i bolnici u Kotoru. Donacija tri ultrazvučna aparata, ukupne vrijednosti 65.000 eura, samo je dio društveno odgovornog poslovanja ove kompanije koja ove godine slavi jubilej poslovanja na crnogorskom tržištu. - U našem poslovanju se trudimo da ulažemo u razvoj zajednice kroz podršku brojnim projektima koji doprinose razvoju svih slojeva društva kao i očuvanju životne sredine. Svjesni smo da za se za ulaganje u polje zdravstva moraju izdvajati i velika novčana sredstva pa smo odlučili da ovim donacijama doprinesemo boljim uslovima rada ljekara kako bi građani imali kvalitetniju zdravstvenu uslugu - istakao je direktor sektora operativnih poslova i logistike u ovoj kompaniji, Veselin Gačević. Kako navode iz kompanije, Jugopetrol AD, kao dio grupacije Hellenic petroleuma, vode računa da dio svog profita, kroz brojne društveno odgovorne aktivnosti, vrate zajednici u kojoj posluje već 70 godina pa će jubilej, osim donacija, obilježiti i brojni projekti i kampanje sa ciljem edukacije i finansiranja ideja i inicijativa od značaja za zajednicu.

Dana 16 i 17. maja 2017. održan je seminar na temu ,,Deinstitucionalizacija i psihijatrija u zajednici’’ u Baru u hotelu Prinecess, čiji je organizator bila ZU Specijalna bolnica za psihijatriju „Dobrota“ Kotor. Seminar je održan u saradnji sa Centrima za mentalno zdravlje iz Trsta i Udina, sa kojima je saradnja uspostavljena još prije tri godine, a u matu 2015. godine održan je seminar na sličnu temu u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Kotoru. Glavni cilj seminara je razmjena iskustva, analiziranje čuvenog ,,tršćanskog’’ modela deinstitucionalne psihijatrije i mogućnost njegove primjene u našim uslovima, kroz razvoj psihijatrije u zajednici.

17. maj – Boljom multisektorskom saradnjom do efikasne kontrole štetne upotrebe alkohola u Crnoj Gori Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović otvorio je u hotelu Centre Ville, u Podgorici stručni skup na temu Boljom multisektorskom saradnjom do efikasne kontrole štetne upotrebe alkohola u Crnoj Gori, koji je organizovalo Ministarstvo zdravlja i Kancelarija Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori. U uvodnom dijelu skupa učesnicima se obratila i Mina Brajović, šefica Kancelarije SZO u Crnoj Gori, dok su u stručnom dijelu govorili eksperti Svjetske zdravstvene organizacije, predstavnici Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje i nevladinih organizacija, koje se bave bolestima zavisnosti.

Slovenijom, Njemačkom i od nedavno sa Austrijom. Načelnik Jednice za međunarodnu saradnju, u okviru Generalne inspekcije socijalnog osiguranja Velikog Vojvodstva Luksemburga Claude Ewen, kazao je da se evropske kartice zdravstvenog osiguranja koriste u Srbiji i Makedoniji i da je njena primjena ispunila očekivanja.

18. maj - Institut za javno zdravlje obilježio 95. godina postojanja

Na sastanku je ocijenjeno da je saradnja u oblasti socijalne i zdravstvene zaštite između dvije zemlje veoma dobra i da se Sporazum o socijalnom osiguranju, između Crne Gore i Velikog Vojvodstva Luksemburga, sprovodi planiranom dinamikom, na obostrano zadovoljstvo. 21. maj – Kod ljekara preko interneta

Institut za javno zdravlje Crne Gore obilježio je 95. godina postojanja 18. maja na Imanju Knjaz u Podgorici. Svečanosti su prisustvovali predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, mnogi ministri iz Vlade Crne Gore i ambasadori, direktori instituta za javno zdravlje iz regiona kao i mnogi drugi ugledni gosti i prijatelji Instituta. U uvodnom dijelu programa prikazan je film o nastanku i razvoju Instituta za javno zdravlje Crne Gore nakon čega se obratio direktor te ustanove dr Boban Mugoša ističući da Institut za javno zdravlje nakon skoro jednog vijeka postojanja može stati rame uz rame sa najrazvijenijim sličnim ustanovama iz regiona i šire. 19. maj - Potpisan Dogovor o korišćenju evropske kartice zdravstvenog osiguranja Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Veliko Vojvodstvo Luksemburga, na osnovu Sporazuma o socijalnom osiguranju, potpisali su Dogovor o korišćenju evropske kartice zdravstvenog osiguranja na teritoriji Crne Gore. Evropska kartica zdravstvenog osiguranja koristi se u svim situacijama privremenog boravka u inostranstvu tokom kojeg je osiguraniku potrebna zdravstvena zaštita, nezavisno od svrhe boravka. Sekretarka Tijana Prelević, koja je ispred Ministarstva zdravlja potpisala sporazum, zahvalila se delegaciji Vojvodstva inicijativi za njegovo donošenje i potpisivanje i istakla prednosti korišćenja Evropske kartice zdravstvenog osiguranja umjesto papirne forme, koja je trenutno u primjeni. Sekretarka Prelević je naglasila je da se ovakva vrsta dogovora već primjenjuje sa

Pacijenti bi za dva mjeseca mogli bez odlaska ljekaru da zakažu pregled preko interneta, a imaće i mogućnost da do kraja godine na telefonu ili računaru imaju kompletan uvid u svoje laboratorijske nalaze i ljekarske recepte - saopštio je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, Sead Čirgić, dodajući i da bi naredne godine papirne zdravstvene knjižice trebalo da budu zamijenjene elektronskim, a da bi do kraja ove godine papirni recepti za ljekove mogli postati prošlost. On smatra da bi se definisanjem cijena ljekova od Vlade ili Fonda postigle niže cijene za određene ljekove. - S obzirom na to da u Crnoj Gori ljekove za potrebe građana obezbjeđuje Montefarm, čiji je osnivač država, te je shodno tome obveznik primjene Zakona o javnim nabavkama, a u cilju izjednačavanja položaja državnih i privatnih apoteka, predložili smo da se nabavka ljekova na recept izuzme iz postupaka i procedura propisanim Zakonom o javnim nabavkama - istakao je Čirgić. 22. maj - U Institutu Igalo otvorena senzorna soba Senzorna soba je proširenje terapijske usluge Dječijeg odjeljenja Instituta Igalo i namijenjena je pacijentima Instituta, korisnicima Dnevnog centra u Herceg Novom, kao i Centra za djecu sa posebnim potrebama u Domu Zdravlja Herceg Novi. Ova terapija ima pozitivan efekat na psihomotorni razvoj djece sa smetnjama ponašanja, autizmom i drugim vrstama poremećaja razvoja. Otvaranju je prisustvovao donator iz Velike Britanije, Ričard Rapazini, čijim sredstvima je nabavljena oprema i izvršena adaptacija prostora. Pored njega, i predstavnica NVO Meritum Lin Montgomeri, kao i predstavnici Instituta, lokalne uprave, osoblje

Dječijeg odjeljenja i gosti. Senzorna soba je sve zastupljenija u terapjiji djece sa posebnim potrebama tako da je sa oduševljenjem prihvaćena mogućnost da se jedan takav spcifičan prostor opremi u Institutu dr Simo Milošević, gdje je među malim pacijentima i do 30 odsto onih kojima je takva terapija potrebna, kazala je dr Sonja Kosać.

kojim je predviđeno da se crnogorskim ljekarima omogući stručno usavršavanje na toj švajcarskoj zdravstenoj ustanovi. Cilj je da doktori steknu praktična iskustva i saznanja u određenim medicinskim granama. Zahvaljujući se renomiranom univerzitetskom centru u Ženevi na inicijativi da se kroz edukaciju pomogne crnogorskom zdravstvu, Hrapović je kazao da je Ministarstvu zdravlja cilj unapredjenje funkcionisanja zdravstvenog sistema i u krajnjem zadovoljstvo građana zdravstvenim uslugama. Jedan od prioriteta je edukacija mladog kadra, kao i dodatno stručno usavršavanje postojećeg medicinskog kadra, u čemu je pomoć ženevske bolnice od velikog značaja. Predstavnica Univerzitetske bolnice u Ženevi, dr Hazrija Ada Mustafić je navela da se u ovom poznatom zdravstvenom centru razvijaju i sprovode najsavremenije tehnologije i kliničke inovacije i da je njihova misija, između ostalog, prenos znanja i tehnologija.

Senzorna soba je proširenje terapijske usluge Dječijeg odjeljenja Instituta Igalo i namijenjena je pacijentima Instituta, korisnicima Dnevnog centra u Herceg Novom, ali i svima kojima je takva terapija potrebna, podsjetila je direktorka medicinskog sektora Instituta, dr Marina Delić. Donator Rapazini je kazao da je apsolutno oduševljen kad je vidio kako je potrošen njegov novac: - Urađen je odličan posao. Drago mi je što sam pomogao. Nikada ovaj dan neću zaboraviti. Uslijediće i obuka osoblja Instituta takođe kroz donaciju NVO Meritum. U Herceg Novom postoje još dvije senzorne sobe, u Osnovnoj školi Ilija Kišić i u Dječjem domu Mladost. Ali potrebe za ovakvim prostorom su veće.

25. maj - Najnovija dostignuća regenerativnih i imunoprotektivnih preparata Heliocare i Endocare

22. maj – Crna Gora je među zagađenijim zemljama u Evropi

MSF Pharm-a i Farmegra su 25. maja organizovali veliko proljećno druženje na Akademiji znanja u Budvi, a prisutni su imali priliku da nakon održane prezentaciju na temu Inovacija Heliocare i Endocare IFC Španija, učestvuju kroz diskusiju. Na temu o najnovijim razvojnim dostignućim regenerativnih i imunoprotektivnih preparata kompanije IFC - Industrial Farmaceutika Cantabria i S.A Heliocare & Endocare govorila je gošća iz Beograda mr ph Jelena Mojsa, mr ecc predstavljajući nove trendove fotozaštite i prvu Endocare dermalnu antiage regeneraciju. Skupu su prisustvovali ljekari – dermatolozi i farmaceuti koji su imali prilike da se upoznaju sa novim metodama zaštite od sunčevog zračenja i jedinom antiaging linijom koja sadrži faktore rasta životinjskog porijekla.

Najnovnije informacije koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija govore da je Bosna i Hercegovina po svim parametrima najzagađenija zemlja u Evropi, a teritorija Balkana i Istočne Evrope prednjače u odnosu na ostale zemlje. Slijede Makedonija, Bugarska, Poljska, Crna Gora i Mađarska. Prema podacima SZO koji se odnose na 2014. godinu, teritorije Balkana i Istočne Evrope prednjače u odnosu na ostale zemlje. BiH, Bugarska, Albancija i Ukrajina su zemlje sa najvišom stopom mortaliteta zbog velike zagađenosti vazduha. Mnoge od zemalja sa ovog prostora imaju najviši godišnji koeficijent zagađenosti, koji žestoko prelazi granice normalnog. Najnižu stopu štetnih čestica u vazduhu imaju Švedska, Finska, Island, Estonija i Norveška, dok BiH, Makedonija, Bugarska, Poljska, Crna Gora i Mađarska imaju najveću koncentraciju štetnih čestica. BiH ima 55.1 mikrograma po kubnom metru vazduha, dok Makedonija ima 42.7. Slijedi Bugarska sa 30.3, Poljska sa 25.4, Crna Gora sa 24.3, Mađarska sa 22.7, Srbija sa 21.4 i Češka sa 20.7 mikrograma po kubnom metru. 24. maj – Crnogorski ljekari na obuku u Švajcersku Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović potpisao je Memorandum o razumijevanju sa Univerzitetskom bolnicom u Ženevi,

25. maj – Negativna iskustva u djetinjstvu i njihov uticaj na zdravlje UNICEF uz podršku Ministarstva zdravlja u hotelu Centre Ville u Podgorici organizovao je Konferenciju na temu Negativna iskustva u djetinjstvu i njihov uticaj na zdravlje. Konferenciju je pokrenuo UNICEF u saradnji sa Vladom Crne Gore i uz podršku Evropske unije, a ovom prilikom predstavljen je Vodič za pedijatre za skrining negativnih iskustava u djetinjstvu. Generalna direktorica prof. dr Vesna Miranović je na otvaranju Konferencije koja je održana na temu Negativna iskustva u djetinjstvu i njihov uticaj na zdravlje, u ime ministarstva

zdravlja istakla da su djeca najdragocjeniji dio ljudske populacije, da su i najosjetljiviji, najzahtjevniji i najvulnerabilniji dio našeg društva. Odnos prema djeci je odnos društva prema sopstvenoj budućnosti. - To je mjera naše sposobnosti da se mijenjamo, usvajamo, učimo i u praksi primjenjujemo savremen pristup brige prema djeci u cilju obezbjeđenja sigurnog okruženja u kome će pravilno rasti i razvijati se i formirati sopstvene stavove koje će u budućnosti primjenjivati na svojoj djeci. Tako se stvaraju koncetrični krugovi odnosa uzajamnog povjerenja između djece i njihovog okruženja koji su garant zdrave budućnosti nacije. U oblasti prevencije i očuvanja društvenih vrijednosti se suočavamo sa dvostrukim izazovom – s jedne strane nedovoljno razvijenom svijesti opšte populacije o značaju rodne jednakosti i nenasilja kao društvenih vrijednosti, a sa druge, kod profesionalaca koji rade u ovoj oblasti nije razvijena svijest o rodno zasnovanom nasilju i važnosti pristupa u kome je žrtva u centru pažnje. U skladu sa strateškim opredjeljenjima svim mjerama kada je u pitanju nasilje, bez obzira na koju oblast za rješavanje problema se odnosile, mora se obezbijediti multidisciplinarni pristup, jer je to jedini način za smanjenje nasilja i stvaranje uslova za život djece i porodice bez nasilja, kao i cjelokupnog društva na dobrobit svih građana države, te samim tim i izgradnjom cjelokupnog sistema bez bilo kog oblika nasilja – naglasila je dr Miranović. 25. maj - V Konferenciji Asocijacije ljekara porodične medicine jugoistočne Evrope Održana je V Konferencija Asocijacije ljekara porodične medicine jugoistočne Evrope U Bečićima u hotelu Mediteran od 25. – 28. Maja sa temom Zdraviji u Jugoistočnoj Evropi, šta mi možemo da uradimo? U ime Udruženja ljekara opšte/porodične medicine Crne Gore I organizacionog komiteta ovog skupa prisutne je pozdravila dr Draginja Radunović. - Ponosni smo što smo pored ostalih 10 zemalja članica (pored Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Rumunije, Srbije, Slovenije, Makedonije i Turske) dio AGPFM SEE koja uspješno radi na promociji porodične medicine i jačanju njene pozicije u zdravstvenom sistemu kako bi se dostigli najveći mogući standardi u edukaciji, etici i liječenju pacijenata. Ubijeđeni smo da će i ova Konferencija nastaviti uspješnu tradiciju prethodnih, te da će omogućiti ljekarima da razmijene svoja stručna znanja i vještine, da diskutuju i iznesu svoje stavove u vezi brojnih tema koje se odnose ne samo na kvalitet i organizaciju rada već i na socijalne i ekonomske interese ljekara opšte/porodične medicine u ovom dijelu Evrope – istakla je dr Radunović. Ovo je bila prilika da ljekari saslušaju jedni druge, ali i da razmijene ideje koje mogu biti od pomoći u rješavanju svakodnevnih problema uz korišćenje institucija zdravstvenog sistema koje su im na raspolaganju. 25. maj – Duvan je prijetnja za razvoj Povodom Međunarodnog dana kontrole duvana iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da upotreba duvanskih proizvoda u Crnoj Gori, iako ima tendenciju smanjenja, još je na visokom nivou, jer čak 31 odsto odraslog stanovništva konzumira

duvanske proizvode. Međunarodni dan kontrole duvana se ove godine obilježava pod sloganom Duvan je prijetnja za razvoj, čime je Svjetska zdravstvena organizacija pokušala da ukaže na sveukupnost problema nastalih zbog upotrebe duvana. Posebno je zabrinjavajuća situacija upotrebe duvana među mladima. U odnosu na podatke iz 2008. godine udvostručen je broj dječaka petnaestogodišnjaka koji su stalni korisnici cigareta. To je uslovilo da, iako je potrošnja cigareta među djevojčicama znatno smanjena, na ukupnom uzorku petnaestogodišnjaka bilježi se povećanje broja korisnika. Posmatrano posebno po polovima, trend rasta je kod dječaka još izraženiji (od 8% u istraživanju 2011. godine do 13% u istraživanju 2015. godine), dok se kod djevojčica bilježi blaži pad prevalence svakodnevnog pušenja. Zakon o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda zabranjuje prodaju duvanskih proizvoda maloljetnicima i to je, uglavnom, naznačeno na svim prodajnim mjestima. Međutim, u praksi se navedena odredba ne primjenjuje. 29. maj - Ulaganje u Klinički centar je ulaganje u zdravlje svih crnogorskih građana Menadžment Kliničkog centra Crne Gore je upriličio koktel za donator te ustanove 29. maja u hotelu Verde u Podgorici. U želji i namjeri da se obezbijedi što bolji kvalitet u pružanju zdravstvenih usluga, Klinički centar je uvijek imao razumijevanja i punu podršku institucija, kompanija i pojedinaca. Mnogi projekti ove ustanove, na zadovoljstvo pacijenata, zaposlenih i svih građana Crne Gore, realizovani su zahvaljujući prijateljima Kliničkog centra kroz razne vidove donacija. Ulaganje u Klinički centar znači ulaganje u zdravlje svih crnogorskih građana. Koktelu je prisustvovao presjednik Vlade Crne Gore, Duško Marković, ministar zdravlja, dr Kenan Hrapović, direktori organizacionih jedinica Kliničkog centra Crne Gore, mnogi donator i prijatelji kao i predstavnici medija. 31. maj – Obilježen Svjetski dan multiple skleroze Obilježavajući Svjetski dan multiple skleroze koji se ove godine obilježava pod sloganom Jači smo od MS, članovi NVO Udruženje multiple skleroze Crne Gore zahvalili su se svima koji su ih podržavali kroz mnoge aktivnosti, čineći ovo društvo humanijim i senzibilisanijim za potrebe oboljelih od multipleks skleroze. Partnerima koji su razumijevajući prava pacijenata, radeći na poboljšanju njihovog statusa, te podržavajući rad Udruženja multiple skleroze Crne Gore, predsjednica ovog udruženja Andrijana Nikolić je uručila zahvalnice. Ovom skupu se odazvao veliki broj gostiju, a isti se održao u hotelu Podgorica 31. maja. Svjetski dan MS je godišnja kampanja za podizanje svijesti o stanju i potrebama 2,3 miliona ljudi koji žive sa MS širom svijeta. To je dan kada se solidarišemo i kada na globalnom nivou dijelimo nadu za budućnost oboljelih od multiple skleroze. 2009. godine Međunarodna federacija multiple skleroze sa sjedištem u Londonu pokrenula je prvi Svjetski dan MS, animirajući široku javnost. Milioni ljudi su se pokrenuli ujedinjeni kampanjom, koja se fokusira na jednoj temi svake godine. Svetski dan MS je zvanično obilježen posljednje srijede u mjesecu maju čime se podiže osvješćivanje javnosti na globalnom nivou o ovom autoimunom oboljenju.

ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje

antiupalna, antitumorska i antialergijska svojs organizma na proizvodnju speciﬁčnih

prema brojnim rizicim Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe. - Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima. - Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad. - Štiti sluzokožu od oštećenja. - Reguliše probavu i sprječava zatvor. - Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje. - Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. - Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis). - Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

. sadrže sve Hederini proizvodi nalazi u prirodi, bez ikakve he po čemu su jedinstveni na trž zaslađivače i gluten. Propolis j se u prirodi nalazi u čvrstom komponenti važnih za zdravlje sadrže sve aktivne kompone sirovini propolisa, jer ne po potpunosti otopiti. O pogotovo u alkoholu njegovih svojs

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode. Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.

IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

e protiv bakterija, gljivica, virusa i parazita, a ima i antioksidativna,

stva. Podiže imunološki sistem podsticanjem materija koje jačaju njegovu odbranu

Za snaaažan imunitet

ma od pojave bolesti.

mališana

- Za jačanje otpornosti djece. - Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma. - Za zaštitu od česte prehlade kod djece. - Za djecu stariju od jedne godine.

e materije propolisa kakav se emijske obrade rastvaračima, žištu. Ne sadrže aditive, boje, je izuzetno vrijedna smola koja m obliku, a sadrži preko 300 čovjeka. Rastvori propolisa ne ente koje se nalaze u izvornoj ostoji rastvor koji ga može u Otapanjem propolisa, u, gubi se znatan dio ljekovitih stava.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

APICET - Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva). - Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Medik

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354

REGION 1. maj - Hercegovci najviši na svijetu - BiH Prema studiji Američkog vijeća za nauku i zdravlje (ACSH), najviši ljudi na svijetu su Hercegovci. Prethodna istraživanja su na najviše mjesto svrstavale Holandiju, ali najnovije, koje je predvodio Pavel Grasgruber sa češkog Masarikovog Univerziteta, pokazalo je da su u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine muškarci još viši. Istraživanje je obuhvatilo 3.192 muškarca starosti od 17 do 20 godina, iz 37 bosanskohercegovačkih gradova. U priloženoj mapi prikazana je prosječna visina u svakoj regiji. Najviši stanovnici BiH žive u Hercegovini, gdje je prosječna visina muškaraca 183,6 centimetra, što je za 2 milimetra više od Holanđana. Ipak, u nekim regijama Hercegovine muškarci su visoki 184 centimetra ili više. U istraživanju se napominje da su najviši stanovnici Čapljine, gdje je prosječna visina muškaraca starosti od 17 do 20 godina 185,9 cm. Jedan od faktora visine je genetski faktor ipsilon haplotip I-M170. Istraživanja pokazuju da je rast ovog genetskog profila povezan sa rastom visine stanovništva. U Holandiji 35 posto muškaraca ima ovaj genetski profil, a u Hercegovini ga ima više od 70 posto muškaraca. Prema ovim rezultatima, prosječni Hercegovac mogao bi biti visok čak jedan metar i 90 centimetara. Odgovor na pitanje zašto njihova prosječna visina ipak nije tolika naučnici su pronašli u drugom faktoru - ishrani, navodi se u studiji baziranoj na istraživanju The mountains of giants: an anthropometric survey of male youths in Bosnia and Herzegovina. U državama sa ishranom bogatom proteinima iz svinjetine, mliječnih proizvoda, jaja i ribe muškarci su viši. Oni koji većinu proteina unose iz žitarica su niži. Istraživanje je pokazalo da je ishrana Holanđana bogata proteinima, dok ih Hercegovci ne unose toliko i zato ne dostižu puni genetski potencijal za visinu. 05. maj - Ljekarsko društvo udijelilo priznanja koja obavezuju - Srbija Povodom Đurđevdana, slave Srpskog ljekarskog društva, najstarije strukovno udruženje ljekara, dodijelilo je priznanja najzaslužnijima, koji su godine i decenije uložili u razvoj srpskog zdravstva i zdravlje građana. A onima koji su budućnost medicine i stomatologije, najboljim studentima, dodijeljena su prva priznanja. Srpsko ljekarsko društvo broji oko 27.000 članova, ljekara i stomatologa, i ima 49 specijalističkih sekcija. Najviše godišnje priznanje Srpskog ljekarskog društva – Veliki pečat, uručeno je Obradu Zeliću, Ljubici Đukanović i Pavlu Milenkoviću, a nagrade za životno djelo, između ostalih, dobili su Zoran Krivokapić i Radan Džodić. Mnogi od nagrađenih radili su u inostranstvu, ali su se i vratili, i znaju kako bi država mogla da pomogne njihovim nasljednicima.

Nema preciznih podataka o tome koliko je ljekara u poslednjih nekoliko godina otišlo iz Srbije, mnogo je onih koji će i u penziju, ili iz državne prakse odlaze u privatnu. Do 15. maja u većini zdravstvenih ustanova biće raspisan konkurs za 2.010 radnih mjesta. Iz Ministarstva zdravlja najavljuju da na tom broju neće stati, a nastavljaju i odobravanje specijalizacija. 07. maj - Najviše zaraženih krpelja u Kolubarskom okrugu - Srbija Godišnje se lajmska bolest registruje kod sedam do 13 na 100.000 ljudi. Rani simptomi su nespecifični pa je postavljanje dijagnoze otežano, zbog čega oboljenje može da ostane neprepoznato do najteže faze. Brojnost krpelja od polovine februara se povećava i tako će biti sve do kraja septembra, ukoliko ih visoke temperature vazduha ne primoraju da se povuku u stanje mirovanja. Stručnjaci zato upozoravaju da je potreban oprez, naročito tokom boravka u prirodi, jer ujedom krpelja mogu da se prenesu mnoge bolesti od kojih je najčešća lajmska. - U Srbiji, lajmska bolest predstavlja vodeću u grupi vektorskih oboljenja koju prenose zglavkari. Godišnje se zarazi između sedam i 13 na 100.000 ljudi. Najviše zaraženih krpelja ima u Kolubarskom, a najmanje u Jablaničkom okrugu - kaže Radmila Zlatić Sibinović, biolog iz Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju. S obzirom na to da su rani simptomi lajmske bolesti nespecifični i podsećaju na početni stadijum mnogih oboljenja, postavljanje dijagnoze je otežano kod onih kod kojih nije došlo do pojave karakterističnih kožnih promena. Ukoliko se bolest ne prepozna i ne liječi na vrijeme, nakon nekoliko nedelja razvija se drugi stadijum sa neurološkim simptomima, pojavom bolova u zglobovima i kardiološkim simptomima, a ukoliko se i u ovoj fazi bolest ne tretira nakon više mjeseci ili godina ona ulazi u treću fazu sa teškim neurološkim ispadima, promjenama na zglobovima i koži. 08. maj - Nacrt zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja - BiH U velikoj sali Parlamenta Federacije u Sarajevu održana je završna sesija javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja. Predlog Zakona koji je od strane Vlade Federacije BiH upućen u parlamentarnu proceduru na razmatranje, i to po skraćenom postupku, razmatran je i usvojen od oba doma Parlamenta Federacije BiH, ali u formi nacrta. Prethodno usvojeni amandmani na Predlog Zakona od

strane Vlade Federacije BiH, na sjednici od 20.04.2016. godine, postali su sastavni dio Zakona, te je Zakon vraćen u redovitu proceduru. Federalno ministarstvo zdravlja je pokrenulo aktivnosti na organizovanju javne rasprave sa svim zainteresiranim relevantnim subjektima, i prikupilo komentare, predloge, mišljenja i sugestije koji će biti uzeti u obzir prilikom izrade predloga zakona, a čime su se stekli uslovi za organizovanje centralne javne rasprave. S tim u vezi, održana je završna sesija javne rasprave na koju su pozvani predstavnici klubova političkih stranaka Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, Odbor za zdravstvo Zastupničkog doma Parlamenta BiH, predstavnici klubova Doma Naroda Parlamenta FBiH, predstavnici zdravstvenih ustanova (kliničkih centara i bolnica), vjerskih zajednica, imenovanim bolničkim koordinatorima, predstavnicima kantonalnih ministarstva zdravstva, kao i udruženjima oboljelih. Sve diskusije, kao i svi materijali koji su pristigli u toku javne rasprave će biti uzeti u razmatranje prilikom izrade Predloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja. 08. maj – Obilježen Svjetski dan borbe protiv raka jajnika - Srbija U Srbiji svakog dana obele dvije žene od raka jajnika, a jedna umre. Statistika pokazuje da je u Srbiji u posljednjih 20 godina od ove bolesti život izgubilo oko 10.000 žena. Podpredsjednica Vlade i predsjednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Zorana Mihailović kaže da se u borbi protiv ove bolesti mora uključiti cijelo društvo, da se mora više raditi na preventivnim pregledima, kako bi žene na vrijeme saznale za bolest i da budu kvalitetno liječene. Ona naglašava da današnja medicina nije samo pitanje preživljavanja određenih bolesti, već je i pitanje kvaliteta života. Tvrdi da će se zalagati za viši nivo brige za mlade žene kojima se bolest otkrije u odmaklom stadijumu. - Za mlade žene koje se nisu ostvarile kao majke da kroz banku ćelija, nakon liječenja mogu postati majke, a za sve one kojima se bolest otkrije u odmakloj fazi da učinimo više kroz otvaranje hospisa koji postoje svuda u svijetu- naglasila je Mihailović. Državni sekretar Ministarstva zdravlja Ferenc Vicko podsjetio je da je država od prošle godine uvela 23 inovativna lijeka za liječenje pacijenata u Srbiji, a da se jedan od njih odnosi na liječenje oboljelih od raka jajnika, ali sa mutacijom BRCA genima. U svijetu se godišnje registruje 250.000 novih slučajeva oboljelih od raka jajnika, a 140.000 žena izgubi bitku sa tom bolešću. Karcinom jajnika je deseti najučestaliji rak kod žena i peti po smrtnosti od svih kancera koji pogađaju žene, a 8.maj u cijelom svijetu se obilježava kao Svetski dan borbe protiv te bolesti. Ove godine Svjetski dan borbe protiv karcinoma jajnika se obilježava pod sloganom Danas nam je struka potrebna, a u Knez Mihajilovoj ulici su se dijelile edukativne brošure i flajeri, a i popunjavo se Upitnik o istinama i zabludama vezanim za rak jajnika. Lekari i predstavnici pacijenata davali su građanima savjete, sugestije i odgovore na sva pitanja.

17. maj – Spajanje klinike izazvalo nezadovoljstvo - BiH Direktorka Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), dr Sebija Izetbegović donijela je odluku da sada spoji tri klinike – Kardiohirurgiju, Vaskularnu hirurgiju i Torakalnu u jednu. Nedavno je spojila Kliniku za nuklearnu medicinu sa Endokrinologijom, a planira i spajanje Glandularne s Abdominalnom hirurgijom. Odluka dr Izetbegović da Kliniku za fizijatriju pripoji Ortopedskoj klinici izazvala odbojnost struke i pacijenata. Sada na Ortopediju dolaze pacijenti sa Fizijatrije pa je mogućnost zaraza, oboljenja i fatalnih posledica velika. Dr Izetbegović je odlučila da spoji Pedijatrijsku ginekologiju i prebaci je na Pedijatriju. Pod isti krov je smeštena i Neonatološka služba i Neonatalna intenzivna njegu. Na ovaj je potez je dr Izetbegović bila primorana jer na Neonatologiji, nakon odlaska mnogih ljekara skoro niko nije ostao da radi. Ljekari ove ustanove tvrde da su sve to nekakvi surogati klinika. KCUS je univerzitetska bolnica, a to znači da moraju imati klinike. Klinika je nastavna osnova i KCUS se po tome razlikuje od seoskih bolnica. 18. maj - Hrvatska povećava naknade porodiljama Hrvatska Vlada povećava porodiljske i roditeljske naknade za što je u državnom proračunu osigurano 21 milijon eura. U hitnu saborsku proceduru upućen je predlog zakona kojim bi zaposlenim roditeljima za drugih šest mjeseci povećali maksimalni iznos naknade plate na 535 eura umjesto sadašnjih 357eura. Povećaće i naknadu nezaposlenim roditeljima i roditeljima blizanaca, za treće, ali i svako sljedeće dijete, sa 223 na 312 eura. Početak primjene zakona u Vladi očekuje se od druge polovice godine, a cilj povećanja je demografska obnova, rečeno je na sjednici Vlade. - Sve ovo je proračunski održiv plan i vrlo konkretna realizacija našeg izbornog programa - rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković. 19. maj – Porast oboljelih od HIV-a - Srbija Tokom prošle, 2016. godine, u Srbiji su novootkrivene 164 osobe inficirane HIV-om, deset osoba je umrlo od AIDS-a, a za liječenje je država izdvojila oko 10 miliona eura. - Potrošeni iznos je za oko 25 odsto veći nego 2015. godine - rekla je predstavnica Instituta za javno zdravlje Batut, epidemijološkinja dr Danijela Simić. Ona je povodom Međunarodnog dana sjećanja na preminule od AIDS-a navela da u Srbiji po procjenama živi oko 3.000 ljudi sa HIV infekcijom od kojih trećina i ne zna da je inficirana. Glavni način prenošenja bolesti je seksulani odnos, jedan od novotkivenih je bio korisnik droge, a nije poznat način prenošenja kod 25 zaraženih. Cilj službi je da u saradnji sa Ministarstvom zdravlja do 2030. godine HIV virus bude dijagnostifikovan kod 90 odsto inficiranih, kako do 2030. godine HIV epidemija više ne bi bila javno zdravstveni problem. Predstavnica Ministarstva zdravlja, dr Vesna Knjeginić

navela je da je obezbijeđeno besplatno i anonimno testiranje u četiri Klinička centra u Srbiji i na studentskoj poliklinici, jer ako se infekcija otkrije ranije, terapija ima više efekta. - Polovina njih dijagnozu otkrije u onom trenutku kada je bolest poodmakla i onda kada im je zdravlje znatno narušeno, a liječenje u tom trenutku je mnogo teže - rekla je dr Knjeginjić dadajući da su zdravstvene vlasti omogućile liječenje najnovijom generacijom ljekova. Na skupu je rečeno da je od početka epidemije 1985. godine, u Srbiji registrovano 3.500 inficiranih HIV-om, od kojih je polovina oboljela, a trećina umrla od AIDS-a. 21. maj - Dug zdravstvenih ustanova u RS-u veći od 250 miliona eura - BiH Podaci PDP-a pokazuju da je stanje u zdravstvu teško jer samo na ime poreza dug iznosi više od 108 miliona eura. Prema podacima do kojih je došao PDP dug zdravstvenih ustanova prema Fondu PIO Republike Srpske sa 31. martom ove godine je bio 56,5 milona eura. Milan Švraka, PDP-ov poslanik u NSRS rekao je da nijesu to jedina dugovanja zdravstvenih ustanova u RS. Dugovanja zdravstvenih ustanova u ovom bh. entitetu su ogromna, na ime poreza i doprinosa dug doseže više od 108 miliona eura, dok su kreditna zaduženja oko 148 miliona eura. - To su u podaci od prije godinu i po dana, a sada su ta dugovanja i veća - rekao je Švraka. Od ukupno 60 posljednjih mjeseci bolnica Kasindol nije uplatila obaveze za 55 mjeseci, Klinički centar Banja Luka nije uplatio obaveze za 42 mjeseca, bolnica Doboj za 44, a bolnica Gradiška za 36 mjeseci. - U 2015. godini čak 37.300 radnika nije imalo uplaćen niti jedan mjesec za penziono-invalidsko osiguranje - rekao je Švraka. 22. maj - Terapija koja sprečava invalidnost dostupna u RS-u - BiH Biološki ljekovi koji sprečavaju invalidnost kod zapaljenskih reumatskih bolesti, od kojih prema procjenama ljekara boluju desetine hiljada građana Bosne i Hercegovine, već su standard u liječenju pacijenata u svijetu. Biološka terapija već nekoliko godina osigurana je i za pacijente u bh. entitetu Republika Srpska. Međutim, oboljeli u Federaciji BiH još uvijek čekaju da im se omogući ovaj novi lijek dobijen genetskim inžinjeringom koji godišnje košta do 30.000 eura i nadaju se da u tom periodu neće doći do invalidnosti. - Rendgenski snimci koje mi napravimo više se ne mogu vidjeti u Evropi i razvijenim zemljama u svijetu, jer nema više takvih deformacija i takvih pacijenata, jer oni ne dopuštaju da se to desi - objašnjava dr Ljubinka Majstorović-Božić, predsjednica Udruženja reumatologa u BiH, prema čijoj procjeni desetine hiljada građana u BiH boluje od ovih autoimunih bolesti. Udruženje oboljelih i ljekari u RS-u nekoliko godina su se borili da biološki ljekovi budu na redovnoj listi Fonda zdravstvenog osiguranja. Dr Mevludin Mekić, potpredsjednik Udruženja reumatologa u BiH i reumatolog na Kliničkom centru Univerziteta u

Sarajevu, objašnjava da u periodu od deset godina veliki broj pacijenata postaju invalidi te da su neke studije pokazale da u tom periodu dvije trećine njih doživi i psihičke promjene. Prema njegovim riječima, u pretprošloj godini Slovenija je za ovakve ljekove u reumatologiji izdvojila 18 miliona eura, a Srbija, koja je u sličnoj ekonomskoj situaciji kao BiH, više od sedam miliona eura. Hrvatska je godišnje osigurala 2.000 terapija. Određen broj bioloških terapija ipak je osiguran u Tuzlanskom kantonu. Suadu Ajdasliću, predsjedniku Udruženje Oboljelih od reumatskih bolesti u Tuzlanskom kantonu Snaga, ona je, kako kaže, puno pomogla. Dodaje da se njihovo udruženje uspjelo izboriti da u Tuzlanskom kantonu ove godine bude dostupno 20 ovakvih terapija. 26. maj - Hiperbarična medicina dovela svijet u Beograd – Srbija

U Beogradu je prvi put održan veliki svjetski skup posvećen hiperbaričnoj medicini i dometima te naučne oblasti. Kongresu su prisustvovali eksperti iz cijelog svijeta. Iako je terapijsko dejstvo kiseonika poznato od 1775. godine, nagli razvoj terapije hiperbaričnom oksigenacijom počinje 1956. godine u Holandiji, a hiperbarična medicina u svijetu i dalje predstavlja izazov. Hiperbarična medicina se zasniva na liječenju čistim kiseonikom koji se udiše u hiperbaričnim komorama pod pritiskom višim od atmosferskog. Komora se koristi kao medicinski instrument, a kiseonik kao lijek. Svjetski kongres u Beogradu okupio je 117 stranih eksperata te oblasti iz 23 strane zemlje, kao i 190 ljekara iz Srbije. Stručni skup Svjetske asocijacije organizovali su Specijalna bolnica za hiperbaričnu medicinu i Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu. Stručni skup je otvorio i zaključio inženjer Miodrag Zarić, predsjednik Svjetske asocijacije za hiperbaričnu i podvodnu medicine - Ukoliko hoćemo da napravimo iskorak, idemo naprijed i ubrzamo razvoj važna su tri preduslova, edukacija, edukacija i edukacija! Simpozijum je bio prilika da se sagledaju dometi hiperbarične medicine, predstave rezultati novih naučnih istraživanja, kao i naučno utemeljeni dokazi da je kiseonik pod povišenim pritiskom sve moćniji lek. Svuda u svijetu se kiseonik pod povišenim pritiskom smatra efikasnim lijekom za veliki broj različitih bolesti i stanja. Ljekari i vrhunski naučnici od Japana, Australije, Afrike, Sjeverne i Južne Amerike, Novog Zelanda, do Evrope i Rusije složili su se tokom ovog svjetskog okupljanja u Beogradu da je pred hiperbaričnom medicinom svijetla budućnost. Naučna preporuka je da bi tu metodu trebalo sprovoditi mnogo više jer svjetske studije isplativosti dokazuju njenu ekonomičnost, a medicinska istraživanja i klinička praksa potvrđuju efikasnost.

27. maj - NR Kina i Primorsko-goranska županija nastavljaju sardnju - Hrvatska Kineska delegacija predvođena zamjenikom ministra za ljudske resurse i socijalnu sigurnost Zhang Jianguom posjetila je sjedište Primorsko-goranske županije, gdje ih je primio zamjenik župana Petar Mamula. U kratkoj prezentaciji Primorsko-goranske županije visokoj kineskoj delegaciji zamjenik župana Mamula osvrnuo se na dosadašnju saradnju Županije sa kineskom provincijom Liaoning, ali i na kontakte koji se održavaju sa kineskim gradovima Dalianom i Ningboom. Kao moguća područja od interesa za saradnju sa kineskim partnerima istakao je sektor zdravstvenog turizma u Primorsko-goranskoj županiji kao i kulturnu saradnju i saradnju sa Univerzitetom u Rijeci. Kineske goste takođe je upoznao sa činjenicom da je Grad Rijeka zahvaljujući saradnji sa Primorskogoranskom županijom nositelj titule Evropske prijestonice kulture za 2020 godinu. Zamjenik ministra Jianguo istakao je da, na temelju inicijative One belt, one road, koju je Kina inicirala sa ciljem snažnijeg povezivanja na međunarodnom planu, jedan od temeljnih ciljeva njegovog resora predstavlja razmjenu stručnjaka. Razmjena podrazumijeva boravak stručnjaka iz stranih zemalja u Kini, kao i slanje kineskih predstavnika na edukacije u države partnere. 28. maj - Hrvatska ima više zdravstvenih osiguranika nego stanovnika Hrvatska koja prema procjenama demografa ima oko 4 milijona stanovnika, prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) ima i nakon Orepićeva brisanja fiktivnih stanovnika 4,298.008 zdravstvenih osiguranika. Dakle, Hrvatska danas ima više zdravstvenih osiguranika nego što je na posljednjem popisu 2011. godine imala stanovnika, kada je popisano njih 4,284 milijona. To je moguće samo u neuređenim državama EU koje nemaju registar stanovništva jer, da ga imamo, tada ne bi bile moguće manipulacije sa brojem stanovnika, osiguranika i birača. U godišnjem izvještaju HZZO-a navodi se da je 2016. smanjen broj osiguranika u odnosu na 2015. za samo 0,64% ili za 27.844 građana. Od popisa stanovništva 2011. samo smo prirodnim padom izgubili 75.000 stanovnika, što znači da čak i nije bilo iseljavanja, broj osiguranika ne može biti veći od 4,2 milijona. Usto prema službenim podacima iselilo se od 2011. nešto manje od 100.000 hiljada ljudi, a u stvarnosti je vrlo vjerovatno da se od 2011. do danas iselilo 200.000 ljudi jer se mnogi iseljeni ne odjavljuju, što znači da imamo gotovo 300.000 ljudi manje nego 2011. pa nikako ne možemo imati 4,298 milijuna zdravstvenih osiguranika – kaže demograf dr Stjepan Šterc. Vjeruje se da su fiktivni stanovnici Hrvatske hrvatski državljani, Srbi koji su napustili Hrvatsku, Hrvati iz BiH, zatim hrvatski građani koji su se iselili, a nisu se odjavili i stranci koji na obali imaju nekretnine. - Inače, kad smo lani radili analizu broja osiguranika i uspoređivali ih sa popisom stanovnika, ispostavilo se da su 142 grada i opštine imali više osiguranika nego stanovnika. Koliko

građana koji nisu stanovnici Hrvatske koristi besplatno zdravstvo, a koliko je među njima iseljenih i samo formalno prijavljenih na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, teško je precizno procijeniti – dodao je dr Šterc. 27. maj - UN osniva fondaciju za Rome, Aškalije i Egipćane - Kosovo Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres uspostaviće fondaciju koja će podržavati zajednice Roma, Aškalija i Egipćana na Kosovu i obezbijediti im potrebnu pomoć. - Imajući u vidu posebne prilike i uslove na Kosovu, generalni sekretar UN-a je odlučio kao izuzetnu mjeru da uspostavi fondaciju koja će sprovesti projekte asistencije, prvenstveno u Mitrovici i Leposaviću. Od toga će više benefita imati zajednice Roma, Aškalija i Egipćana", navodi se iz UN-a. Projekti asistencije će se fokusirati na najpreče potrebe najranjivijih zajednica, uključujući zdravstvene usluge, ekonomski razvoj i infrastrukturu. Guterres je odao priznanje radu Savjetodavnog panela za ljudska prava, koji je ispitao navode da je UNMIK na Kosovu kršio ljudska prava. Među slučajevima koje je panel razmotrio bila je žalba koju je podnijela grupa od 138 pojedinaca iz zajednica Roma, Aškalija i Egipćana, a koji su pretrpjeli trovanje olovom i druge ozbiljne posljedice po zdravlje kao rezultat njihovog preseljenja u kampove za interno raseljena lica na sjeveru Kosova. Panel je uspostavljen kao mehanizam za ljudska prava u kontekstu mirovnih misija UN-a koje imaju izvršni mandat u postkonfliktnim područjima. Postao je operativan u novembru 2007. godine i od tada je primio i razmotrio više od 500 žalbi. Panel je zaključio da je u više slučajeva bilo propusta u poštovanju ljudskih prava. UN će preduzeti akcije kako bi se spriječilo da se ponove takve sitaucije. 28. maj - Dovoljno para za liječenje djece u inostranstvu - Srbija Predsjednik ljekarske komisije Budžetskog fonda dr Vladislav Vukomanović rekao je da je za dvije i po godine rada tog fonda upućeno više od 55 djece na liječenje, a više od 130 uzoraka je poslato na različite vrste dijagnostičkih procedura u inostranstvu. Kada ljekari iz Srbije ne mogu da pomognu, a zvanična medicina u svijetu dokazano može, o trošku države djeca na liječenje u inostranstvo odlaze preko dva fonda - Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, i Budžetskog fonda. Bolesnoj djeci pomažu i humanitarne organizacije. Dr Vukomanović objašnjava da su najčešće u pitanju zahtjevi za neurohirurškim intervencijama, duboke moždane stimulacije, ortopedske intervencije, hematoonkološka oboljenja i problemi sa očima kod prijevremeno rođene djece. - Osnov osnivanja Fonda je da se zaštiti i unaprijedi interes pacijenta, da se očuva interes našeg zdravstvenog sistema i da se novac koji je jednim dijelom budžetski, a jednim dijelom i humanitarnog porijekla najracionalnije troši - kaže Vukomanović. Sa osnivanjem Budžetskog fonda broj SMS liječenja i apela preko medija polako opada srazmjerno povećanju broja bolesnika koji se javljaju Budžetskom fondu.

CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Institut za javno zdravlje obilježio 95. godina postojanja Institut za javno zdravlje Crne Gore obilježio je 95. godina postojanja 18. maja na Imanju Knjaz u Podgorici. Svečanosti su prisustvovali predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, mnogi ministri iz Vlade Crne Gore i ambasadori, direktori instituta za javno zdravlje iz regiona kao i mnogi drugi ugledni gosti i prijatelji Instituta. U uvodnom dijelu programa prikazan je film o nastanku i razvoju Instituta za javno zdravlje Crne Gore, nakon čega se obratio direktor te ustanove dr Boban Mugoša ističući da Institut za javno zdravlje, nakon skoro jednog vijeka postojanja, može stati rame uz rame sa najrazvijenijim sličnim ustanovama iz regiona i šire. - Jedna institucija i rad te institucije se najprije ogleda u prostoru i opremi, mada se naša ogleda u ljudima, njihovom snagom, radom, te posvećenosti i postizanju ciljeva koji su pred njima postavljeni. Institut je uvijek bio posvećen očuvanju zdravlja i maksimalnom unapređenju u postojećim uslovima. Vidjeli smo kakvi su to sve bili uslovi tokom vremena i ponosan sam jer smo uspijevali i uspijevamo. Nema sumnje da je pregoran rad onih 11 sa početka i ovih danas 199 radnika doprinio da se sa uspjehom

sprovedu mnogi projekti i programi koji su vremenom neke bolesti eliminisali, a neke reducirali. Ovo nam govori da su sve države na ovom prostoru u proteklih 95. godina posebno promovisale prevenciju kao osnov očuvanja zdravlja stanovništva, i trudile se da kroz organizovanje rada zajednice preko svojih institucija postignu plemenit cilj. Formiranje Instituta je započeto 1922. godine i svakim danom je napredovao da bi danas bio to što jeste. U ovom trajanju posebno mjesto zauzima posljednjih 15 godina. Početkom ovog vijeka, riješena Crna Gora da se osloni na sebe i svoje donosi odluku krucijalne važnosti, zahtijevajući da se Institut podigne na najviši nivo i da u nezavisnoj Crnoj Gori preuzme sve ono što je djelokrug njegovog rada, a ranije se obavljalo van Crne Gore. Danas, kada slavimo jubilej, može se konstatovati da smo rame uz rame sa najvećim institucijama u regionu i šire. Unaprijedili smo radni prostor, raspolažemo vrhunskom opremom, uvećavamo stručni i naučni kadar tako da Institut danas ima 199 zaposlenih, od čega su više od trećine visokoškolci, zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, specijalizanti i specijalisti, magistri i doktori nauka, docenti i profesori. Institut stvara

preduslove kako bi mogao odgovoriti i najsloženijim zahtjevima koji se pred njega postavljaju, bilo da se radi o javno zdravstvenim, akademskim ili naučnim ustanovama. Tako stvaramo preduslove da Institut može da odgovori i na najsloženije zahtjeve koji se pred njega postavljaju – istakao je dr Mugoša. Prema njegovim riječima, IJZ je prva javna zdravstvena ustanova u Crnoj Gori čije su laboratorije akreditovane, prva naučno licencirana, sertifikovana ustanova koja je i jedina u Centru izvrsnosti. – Jedina smo zdravstvena ustanova u centru izvrsnosti Crne Gore, a i ustanova čiji rad cijene i domaći i strani partneri, tako da je Institut od strane Vlade Crne Gore, a uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije i Mreže za Jugoistočnu Evropu, postao Razvojni zdravstveni centar za nezarazne bolesti Mreže za Jugoistočnu Evropu, što predstavlja novi i veliki izazov, s obzirom da danas nezarazne bolesti predstavljau najveći javnozdravstveni problem u razvijenim zemljama, pa i u Crnoj Gori – kazao je dr Mugoša. Na kraju govora dr Mugoša se zahvalio prisutnima i istakao da teže saradnji sa mnogim međunarodnim zdravstvenim institucijama. - Institut je uvijek težio sardnji sa institucijama i iz regiona i šire zato su sa nama da proslave jubilej predstavnici instituta zemalja okruženja i Evrope, te koristim priliku da im se zahvalim za podršku i saradnju, kao i Vladi Crne Gore i NVO sektoru. Najveću zahvalnost upućujem svim bivšim i sadašnjim radnicima Instituta za uloženi trud i rad koji je doprinio da Institut bude prestižna ustanova, posvećeno sprovodeći misiju za očuvanje i unapređenje zdravlja stanovništva Crne Gore. Prisutnima se u ime Ministarstva zdravlja obratio i državni sekretar Milovan Vujović naglašavajući da je period od skoro jednog vijeka postojanja i rada Instituta za javno zdravlje Crne Gore, veliki jubilej za bilo koju instituciju, ali da je od posebnog značaja kada se radi o instituciji čije je djelovanje umnogome doprinijelo da stanovništvo Crne Gore živi duže i zdravije. Zaposleni koji su radili u ovoj instituciji, od Bakteriološke stanice do današnjeg Instituta za javno zdravlje, imali su tokom proteklih 95 godina obavezu da pospješuju preventivnu medicinu, sprovode preventivne mjere, te da utiču da se implementiraju savremeni koncepti o zdravlju i očuvanju zdravlja u Crnoj Gori. - Istrajavalo se na zdravstvenom prosvjećivanju i vaspitanju, sa ciljem da se podigne nivo shvatanja stanovništva o vrijednosti zdravlja. Promovisali su se jednakost prava na zdravstvenu zaštitu i njenu ravnomjernu dostupnost svim stanovnicima Crne Gore. Tokom svih tih godina crnogorsko zdravstvo postaje organizovanije i postiže značajnije rezultate u zaštiti zdravlja stanovništva. Međutim, današnje vrijeme pred sve nas u sektoru zdravstva, a posebno pred Institut za javno zdravlje postavljaju

se novi zdravstveni izazovi u vidu nezaraznih masovnih bolesti. Posebno zabrinjavaju rast rezistencije na antibiotike i pad obuhvata imunizacijama usljed aktivnosti antivakcinalnih lobija, čime se stvaraju uslovi da se danas ponovo obolijeva i umire od onih bolesti od kojih ne bi smjelo, makar ne u razvijenom svijetu kojem pripadamo – upozorio je Vujović. On je takođe naglasio da su Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja u svim svojim dokumentima i politikama ustanovili da prevencija i preventivne aktivnosti, kao i javno zdravlje imaju centralno mjesto u zdravstvenoj politici. Vodeća institucija u kreiranju javno-zdravstvenih strategija, preventivnih programa i aktivnosti, te njihove supervizije je Institut za javno zdravlje i zbog toga je njegova uloga posebno važna i posebno odgovorna. - Danas možemo reći da je Institut za javno zdravlje moderna zdravstvena ustanova na nivou ovakvih institucija u regionu, čak i u Evropi. U kontinuitetu se ulaže u školovanje i stručno usavršavanje kadra i unaprjeđenje prostornih i tehnoloških uslova. To je neophodno kako bi se rad sprovodio bez prepreka i sa uspjehom, obezbijedilo kontinuirano sprovođenje nastave za studente, ali i omogućio naučni rad i sprovođenje istraživanja, koja bi pomogla da pronađemo najadekvatnija rješenja za zdravstvene izazove i probleme sa kojima se suočava stanovništvo Crne Gore u modernom dobu – zaključio je Vujović.

Na kraju uvodnog dijela svečane večeri uručene su plakete zahvalnice zaposlenim u Institutu za poseban doprinos koji su dali u razvoju ove ustanove, na šta je i podsjetio ovaj jubilej. Kao i svaku uspješnu priču, Institut su stvarali stotine zdravstvenih radnika i saradnika. Ugled i uspjeh Instituta marljivo su stvarali i očuvali prije svega izuzetni ljudi. Prva plaketa je uručena prof. dr Novici Vujoševiću, epidemiologu, za izuzetan rad od 1965. do 2002. godine, za poseban doprinos epidemiološke službe Institutu i uopšte u Crnoj Gori. Prvi je predavač epidemiologije na medicinskom Univerzitetu Crne Gore, a bio je i direktor Zavoda za zdravstvenu zaštitu u periodu od 1991. do 2000. godine. Plaketa zahvalnosti za predan rad u Institutu od 1972. do 2004. godine je dodijeljena i specijalisti zdravstvene statistike prof. dr Neđeljku Kecojeviću za izuzetan doprinos u uspostavljanju moderne zdravstvene statistike u Institutu i Crnoj Gori koji je i prvi predavač zdravstvene statistike na medicinskom Univerzitetu Crne Gore. Bio je i rukovodilac Odjeljenja socijalne medicine centra zdravstveno informacione službe.

Prim. dr Ljiljana Žižić, specijalista higijene, iz opravdanih razloga nije bila u prilici da lično primi plaketu pa je u njeno ime to učinila pomoćnica direktora Instituta gđa. Vera Bošković. Dr Žižić je plaketa zahvalnosti udijeljena za posvećen rad u Institutu od 1974. do 2010. godine. Bila je rukovodilac odjeljenja higijene, te i za izuzetan doprinos radu i unapređenju higijenske djelatnosti u Institutu i Crnoj Gori i za uspostavljanje rada ambulante sa poremećajima ishrane u Institutu. Poseban doprinos je dala unapređenju nadzora kvaliteta namirnica i vode za piće. Za poseban doprinos radu Instituta od 2003. godine, za rukovođenje Centra za zdravstvenu ekologiju Instituta i posebno za izuzetan doprinos u rukovođenju i podizanju kvaliteta rada komisije Instituta i uvođenju standarda ISO 9001 uručena je plaketa mr sci Nadi Mališić, specijalisti sanitarne hemije koja je prije početka rada u Institut rukovodila zdravstvenim ustanovama u Baru, Domom zdravlja i bolnicom. Verica Pantelić

Brinite o zdravlju na inteligentan način!

bez alergena bez glutena bez laktoze bez mliječnih bjelančevina

Od prvog dana života za: t proliv bilo koje etiologije t pomoć kod dojenačkih kolika t obnovu crijevne mikroﬂore Lactobacillus rhamnosus, LGG® Bifidobacterium, BB-12® www.jglprobiokulture.com, www.jgl.hr

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me

Jači smo od multiple skleroze Obilježavajući Svjetski dan multiple skleroze, članovi NVO Udruženje multiple skleroze Crne Gore zahvalili su se svima koji su ih podržavali kroz mnoge aktivnosti, čineći ovo društvo humanijim i senzibilisanijim za potrebe oboljelih od multipleks skleroze. Partnerima koji su, razumijevajući prava pacijenata, radeći na poboljšanju njihovog statusa, te podržavajući rad Udruženja multiple skleroze Crne Gore, predsjednica ovog udruženja Andrijana Nikolić je uručila zahvalnice. Ovom skupu se odazvao veliki broj gostiju, a isti se održao u hotelu Podgorica 31. maja. Svjetski dan MS je godišnja kampanja za podizanje svijesti o stanju i potrebama 2,3 miliona ljudi koji žive sa MS širom svijeta. To je dan kada se solidarišemo i kada na globalnom nivou dijelimo nadu za budućnost oboljelih od multiple skleroze. 2009. godine Međunarodna federacija multiple skleroze, sa sje-

dištem u Londonu, pokrenula je prvi Svjetski dan MS animirajući široku javnost. Milioni ljudi su se pokrenuli ujedinjeni kampanjom koja se fokusira na jednoj temi svake godine. U pozdravnom govoru g-đa. Nikolić je naglasila važnu ulogu porodice i društva u razumijevanju ove bolesti i iznijela statističke podatke sa kojima raspolaže njeno Udruženje. - Svetski dan MS je zvanično obilježen posljednje srijede u mjesecu maju, čime se podiže osvješćivanje javnosti na globalnom nivou o ovom autoimunom oboljenju. Namjerno ne govorim teško oboljenje jer sam u dosadašnjem desetogodišnjem radu na svim predavanjima, bolje rečeno motivacionim tribinama, govorila i ponavljam da je multiple skleroza proces, a skala njene snage zavisiće od snage ljubavi i razumijevanja, tolerancije i svakako od adekvatne primjene terapije. Moramo shvatiti da ni dobra terapija ne pomaže u negativnom porodičnom miljeu,

Među mnogim zahvalnicama za razumijevanje, podršku, predusretljivost i posvećenost, koje je Udruženje MS udijelilo zdravstvenim institucijama i ustanovama, medijima, farmaceutskim kompanijama, raznim preduzećima i mnogim pojedincima, zahvalnica je uručena i časopisu Medical CG koji prati i promoviše njihove aktivnosti. Zahvalnicu je u ime Medicala primila Verica Pantelić.

čega smo itekako svjesni, jer svijest o bolesti je refleksija porodice i društva, ona neumitna membrana oko oboljelog kroz koju se filtriraju osjećanja bližnih, njihov senzibilitet prema oboljelom ili apsolutno zanemarivanje činjenice o posebnim potrebama oboljelih. Zato podvlačim da je multiple skleroza podstanar kojem ne treba dozvoliti da zagospodari. Sa ovom bolešću u Crnoj Gori živi oko 600 ljudi, dok ih je u bazi podataka Udruženja multiple skleroze 445, sa tendencijom rasta oboljelih u Podgorici, u kojoj su sada 134 evidentirana bolesnika. Slijedi opština Nikšić sa 55 oboljelih, Bijelo Polje sa 49 i Berane sa 29 oboljelih. Po broju oboljelih spadamo u države visokog rizika jer je incidenca obolijevanja preko 30 oboljelih na 100.000. Procjenjuje se da u Americi MS pogađa svake godine oko 400.000, a u cijelom svijetu boluje preko 2,5 miliona osoba. Ova bolest predominantno pogađa mlađe odrasle osobe u najproduktivnijem dobu, obično između 20-te i 40-te godine života, a rijetko ispod 15 i iznad 60 godina. Pojava u djetinjstvu se procjenjuje na 3 – 5% slučajeva i smatra se da bar 2,5 do 5% od svih pacijenata sa MS–om prvi atak bolesti doživi prije 16. godine života. Pojava prije 10. godine je rijetkost i procjenjuje se da se javlja kod 0,2% djece ovog uzrasta. Nakon 45. godine učestalost novih obolijevanja se kontinuirano smanjuje. Žene obolijevaju češće od muškaraca u odnosu 3:2. Učestalost ove bolesti je različita u raznim krajevima svijeta, a u tropskim krajevima je vrlo rijetka. Tema kojom se obilježava ovogodišnji dan je Život sa MS-om. Multiple skleroza je individualna bolest i niko ne može reći da su im stanja ista, postupci slični, pa ni sam tok bolesti, a ni oporavak. Multiple skleroza zahtijeva cijelu porodicu, da se posveti pacijentu i razumije njegove potrebe. Samo na taj način možemo reći da je pacijent zaista zbrinut, pored zdravstvenog tretmana – kazala je Nikolić. Predstavljajući rad Udruženja i rezultate koje su postigli, Nikolić je predstavila novi prijekat koji su uradili sa Centrom za

multimedijalnu produkciju, animirani film koji je ovom prilikom i prikazan, a kod prisutnih je izazvao jake emocije. - Udruženje multiple skleroze Crne Gore u svom desetogodišnjem radu uspješno je sprovelo program personalne asistencije i fiziotarapeutskog tretmana u Podgorici i Nikšiću. Korisnici naših usluga bili su oboljeli od MS, polupokretni i nepokretni, koji nisu bili u stanju da pođu na fizikalne terapije. Ovim programom u ovom periodu obuhvatili smo oko 60 osoba u Podgorici. Od ovog broja neki su pojedinci u projektu od prvog dana i konstantno su obuhvaćeni projektnim aktivnostima. U Nikšiću smo ovim projektom obuhvatili oko 30 osoba i veoma smo zadovoljni dostignućima. Preko 30 motivacionih radionica smo održali u gotovo svim gradovima u kojima imamo oboljele od multiple skleroze, podijelili vitaminske donacije tri puta na nivou Crne Gore, promijenili smo Pravilnik Fonda zdravstva i omogućili svim oboljelim da svake godine dobiju rehabilitaciju o trošku države u trajanju od 21 dan. Obezbijedili smo značajan broj invalidskih kolica i hodalica podsredstvom Mormonske crkve. I dalje obezbjeđujemo subvencionirani avionski, željeznički i drumski saobraćaj, kao i račune za vodu u Podgorici i Danilovgradu – istakla je Nikolić. Nikolić, autorka slikovnice „Moja mama ima MS“ je, u produkciji sa Centrom za multimedijalnu produkciju, uradila prvi animirani film takve sadržine, koji je edukativnog karaktera i koji će biti poklonjen TVCG, za koji vjeruje da će naći svoje mjesto kroz edukativne programe i koji je ovom prilikom prikazan prisutnima. Uz želju da ovaj dan sljedeće godine bude obilježen sa još boljim rezultatima, prisutnima se Nikolić zahvalila na odzivu i uručila zahvalnice pojedincima i kompanijama koji su proteklih 10. godina bili uz njih. Verica Pantelić

HOMEOPATIJA I

POST PARTUM Dr Snežana Tomić, homeopat

Post partum ili period nakon porođaja nosi sa sobom niz stanja kako fizičkih tako i emotivnih s kojima se novopečene majke susreću. Ovaj period je često najteži za mnoge žene jer se susreću sa nizom situacija, koje ih često snađu odjednom, kao što su oporavljanje od carskog reza ili epiziotomije, upala mliječnih žlijezda i problemi sa laktacijom, zabrinutost i uznemirenost oko brige za bebu, neispavanost, hormonske promjene koje mogu uzrokvati i postpartalnu depresiju… Za žene koje prvi put donose bebu na svijet post partum nosi izazove prilagođavanja novoj i nepoznatoj situaciji i brige oko novog ljudskog bića za koje su postale odgovorne. Homeopatija kao prirodna i holistička medicina, koja tretira ženu sveobuhvatno na svim nivoima, od mentalnog, emotivnog do fizičkog, pruža podršku u ovom periodu oporavka i prilagođavanja majčinstvu. Kroz prirodne homeopatske preparate izabrane individualno prema sveobuhvatnim karakteristikama simptomatološke slike, homeopatija djeluje na podsticanje vitalne sile ili unutrašnje inteligencije, našeg unutrašnjeg doktora, da vrati organizam u stanje balansa na svim nivoima. Za određivanje adekvatne terapije potreban je razgovor sa homeopatom koji će dabrati terapiju baziranu na individualnim karakteristikama, često u praksi različitu, bez obzira na istu dijagnozu. U homeopatiji dijagnoza ne znači mnogo i ne postoje standardne terapije prepisane prema dijagnozi. Homeopatijom se etretira osoba a ne dijagnoza pa je tako najčešći slučaj u homeopatskoj praksi da se za istu tegobu kod dvije osoba daju različiti ljekovi prilagođeni psihofizičkoj

slici pacijenta. Ovo su neki od njčešće korištenih homeopatskih preparata u post partumu, prikazani u svrhu informisanja, ali ne i u svrhu samoprepisivanja.

ljubavi prema rođenom djetetu, zabrinutost, preopterećenost obavezama. Stanja i zdravstevi problemi koji su nastali nakon porođaja ili kao rezultat porođaja. Za stanja kada pacijentkinja kaze “Od porođaja se nisam nikako vratla u normalu”.

ARNIKA MONTANA

PULSATILA

Homeopatski preparat koji ubrzava oporavak poslije porođaja, epiziotomije, carskog reza. Ubrzava zarastanje rana, kod trauma tkiva, modrica, prevencija infekcija, kod emotivnog i fizičkog šoka i naprezanja. Od neprocjenjive pomoći da ubrza oporavak i spriječi infekcije. Kao biljka Arnika ili Brđanka je poznati narodni lijek za rane i uboje, modrice…

Plačljivost i velika emotivna osjetljivost nakon porođaja, osjećaj odbačenosti i zanemarenosti od strane supruga i familije. Strahovi i osjecaj da nije dorasla zadatku, oslanjanje na druge i potreba da uvijek neko bude uz nju. Hormonski disbalans, problem s laktacijom.

BELLIS PERENIS Slično dejstvo kao Arnika ali je više indikovan za dubinsko oštećenje tkiva, kao kod carskog reza, cijepanja tkiva pri porođaju i naprezanju, da vrati matericu u normalno stanje, poslije vakuma i forcepsa.

PHYTOLACCA Od velike pomoći kod svih mogućih problema sa laktacijom. Kod upala mliječnih žlijezda, odnosno mastitisa, nabreknutosti i bolova u grudima, crvenila…

URTICA URENS Ili kopriva homeopatski pripremljena je odličan lijek za nedostatak mlijeka, slab mlaz, mlijeko koje nije krenulo, nedovoljna produkcija mlijeka…

NUX VOMICA Za paralizu crijeva kao nus pojavu poslije anestezije gdje nastupa nagomilavanje gasova, lijena crijeva i zatvor. Bolovi u abdomen kao rezultat, konstipacija.

SEPIA Vjerovatno najprepisivaniji homeopatski lijek u postpartum za regulisanje nivoa hormona i balansiranje stanja majke na svim nivoima. Hormonski problem i disbalans. Prolaps materice. Post partalna depresija i neraspoloženje, ravnodušnost, nezainteresovanost za bebu, nesposobnost osjećanja bliskosti i

Homeopatski prirodni ljekovi pomažu majkama da se vrate u stanje psiho-fizicke ravnoteže i da s vise ljubavi i optimizma uživaju u majčinstvu i čudesnom doživljaju donošenja nove duše na ovaj svijet.

Najnovija dostignuća regenerativnih i imunoprotektivnih preparata Heliocare i Endocare MSF Pharm-a i Farmegra su 25. maja organizovali veliko proljećno druženje na Akademiji znanja u Budvi, a prisutni su imali priliku da nakon održane prezentacije na temu Inovacija Heliocare i Endocare IFC Španija, učestvuju kroz diskusiju. Na temu o najnovijim razvojnim dostignućima regenerativnih i imunoprotektivnih preparata kompanije IFC - Industrial Farmaceutika Cantabria i S.A Heliocare & Endocare govorila je gošća iz Beograda mr ph, mr ecc Jelena Mojsa, predstavljajući nove trendove foto zaštite i prvu Endocare dermalnu antiage regeneraciju. Skupu su prisustvovali ljekari – dermatolozi i farmaceuti koji su imali prilike da se upoznaju sa novim metodama zaštite od sunčevog zračenja i jedinom antiaging linijom koja sadrži protein male molekularne mase, koji djeluju slicno faktorima rasta. Mr ph Jelena Mojsa je u uvodnom dijelu istakla da je Heliocare dugotrajna i prva foto – imuno zaštita. Podsjećajući da se od 1960. godine kada se pojavio prvi zaštitni faktor pa do danas mnogo toga uradilo i saznalo. Došlo je do značajnih promjena u konceptu zaštite od sunca tako da je foto zaštita postala neophodan korak za zdravo starenje. Cilj je bio da se spriječi ogromna količina slobodnih radikala koja nastaju pod dejstvom sunca koja dalje izazivaju i fotostarenje kože i kancer kože. - Da se podsjetimo solarnog zračenja koje se dijeli prema talasnim dužinama. Poznato nam je da UVB dovodi do imunosupresije i oštećenja DNK, a sledeća neželjena dejstva su otkrivena sa UVA zračenjem gdje je otkriveno da dolazi do foto starenja, imuno supresije i DNK oštećenja. Prema najnovijim istraživanjima

Mr ph, mr ecc Jelena Mojsa i vidljivi dio svjetlosti, pogotovo visoko energetsko zračenje, koje vidimo kao plavu svjetlost (HEV), ima izuzetno štetno djelovanje na kožu. Naime, ova vrsta zračenja je odgovorna za nastanak više od 50% ROS, što dalje vodi u nastanak melazmi, PIH (post inflamatornih hiperpigmentacija), solarnih urticaria, polimornih kožnih erupcija, porfirije, hroničnih aktiničnih keratoza. Solarno zračenje obuhvata i infracrvenu svjetlost koja najdublje prodire u kožu, čak do hipodermisa. Njeno djelovanje je za razliku od UVA, indirektno, na mitohondrije fibroblasta, gdje izaziva ekspresiju protein kinaza (MAPKs) koje dalje stimulišu sintezu MMP-1 i degradaciju strukturnih elemenata kože. Sunce je odgovorno za 90 % foto starenja kože, za razliku od hronološkog starenja, gdje presudnu ulogu igra genetska predispozicija. Ono što savjetujem je smanjenje izlaganja suncu. Prva upozorenja izlaganja suncu su se odnosila na zračenja u periodu od 12:00h do 16:00h, a kasnije od 11:00h do 16:00h, a danas se ista upozorenja odnose na vrijeme između 10:00h do

Sluz puža je bogata faktorima rasta, antioksidantima i glukozaminom. Do ovog otkrića se došlo nevezano za antiaging liniju. Jedan od vodećih onkologa, Rafael Abada Iglesias i tadašnji direktor bolnice u Madridu, Ramón y Cajal tražio je životinjski model kako bi mogao da nađe kako to radioterapija utiče na hromozomske aberacije i tako je izložio puževe zračenju. Ispostavilo se da je to puža dovelo do stresa i prva reakcija je bila da puž uvuče rogove i istovremeno je lučio sluz. Ta sluz je štitila puža od zračenja i ispostavilo se da lezije koje su nastale zračenjem su vrlo brzo prošle. Profesor je nastavio svoje istraživanje i tražio način kako to može da primijeni u praksi kod ljudi. Nažalost prvi pacijenti na kojima je probao eﬁkasnost ekstrakta koji je izolovao iz puža, su bili pacijenti koji su dobili intenzivne dermatite u černobilskoj katastroﬁ. Rezultati su impresionirali profesora, a kasnije su uložena ogromna sredstva u istraživanju sluzi puža. Sredinom devedesetih proces sinteze je patentiran jer je cilj bio da se zaštite i sami puževi.

17:00h. Obavezno je korišćenje oralne i topikalne fotozaštite. Topikalnu zaštitu treba aplikovati u zavisnosti od stanja i tipa kože, 20 – 30 minuta prije izlaganja suncu, svaka 2h, nakon kvašenja, intenzivnog znojenja i/ili sportskih aktivnosti.. Najnovija preporuka je da se djeca ne izlažu suncu do druge godine života. Ne koristiti faktore ispod 30 SPF. Fotozaštita koju smo do sada koristili nije bila dovoljna zbog ekstremnih djelovanja slobodnih radikala i ekspresije inflamatornih molekula koje izazivaju. Važno ih je neutralisati, da obnovimo DNK kako ne bi došlo do kancerogeneze. Jedna topikalna formula bi morala da ima savršenu kombinaciju filtera hemijskih, fizičkih i izuzetno antioksidativno dejstvo kako bi obnavljala ćelijska oštećenja uz to da je stabilna i bezbjedna. Sve ovo je potrebno kada je topikalna zaštita u pitanju – naglasila je mr ph Mojsa. Ističući opasnosti i posljedice izlaganja suncu, naglasila je važnost odabira kvalitetne topikalne i oralne zaštite i predstavila najnovije preparate iz Španije, Heliocare koji se mogu naći na našem tržištu. Idejni tvorci Heliocare su prof. dr Tomas Fitzpatrick, otac moderne dermatologije i prof. dr Muad Pathak, svjetski poznati ekspert foto biologije i foto zaštite. Patentirali su ekstrakt paprati Polypodium leucotomos, pod zaštićenim imenom Fernblock®. Fernblock je daleko ispred i iznad standardne foto zaštite i pruža 4 nova nivoa zaštite kože: 1. Antioksidativnu 2. Imunološku 3. Zaštitu ćelijskog DNK 4. Zaštitu od foto starenja kože. Sva naučna istraživanja su publikovana u svjetski poznatim naučnim časopisima sa visokim impakt faktorima. - Foto starenje je mnogo drastičnije nego što je slučaj

sa hronološkim. Za oralnu i topikalnu zaštitu postoji široka paleta preparata. Oralna zaštita je manje poznata, manje se koristi, a mnogo je važnija od lokalne zaštite. Oralna zaštita je važna jer se ne aplikuje dovoljna količina preparata već prosječna osoba dnevno koristi samo jednu četvtinu preporučene doze. Neadekvatna zaštita ne znači da je samo količina u pitanju već kod osoba koje su ćelave, kojima uši gore, stopala ili stomak je bilo potrebno spriječiti nastanak opekotina. Sa oralnom zaštitom smo zaštićeni 6 do 8 časova, nema ispiranja, lijepljenja i sl. Za razliku od topikalne zaštite, oralna pokriva sve što neadekvatna topikalna ne može da pokrije. Ultra D je formula u obliku kapsule koja je obogaćena vitaminom D, koji je važan za rast i razvoj kostiju. Studijom koja je rađena krajem prošle godine se ispostavilo da osobe koje imaju deficijenciju vitamina D ne treba da se izlažu suncu već da nadoknadu vrše oralnom suplementacijom. Kao prvu pomoć kod alergija na sunce, uz antihistaminik bi trebalo uzeti i Heliocare Ultra D kapsule, kako bi se ubrzao oporavak. U Heliocare Oral kapsulama imamo duplo manju dozu Fernblock-a (240mg), od Ultra D kapsula, betacarotena 4,8mg i zeleni čaj kao antioksidanse. Heliocare Oral kapsule možemo da koristimo mjesec dana prije izlaganja suncu, kako bi smo spriječili nastanak alergija, dobili zdravu i dugotrajnu boju. Preventivno je dovoljno popiti jednu kapsulu dnevno, a kod intenzivnog izlaganja suncu 2, s tim što se druga kapsula pije 1h prije intenzivnog izlaganja suncu. IFC je formulisao i novu topikalnu liniju zaštite od sunca Heliocare 360. Ova genijalna inovacija predstavlja prvu i jedinu zaštitu, koja štiti od svih vidova zračenja: UVA, UVB, HEV i IR.

Heliocare 360 Air gel je namijenjen mješovitoj i masnoj kože sklonoj aknama. Preporučuje se za upotrebu, kako samostalno, tako i neophodna foto zaštita uz svu terapiju akni. Heriocare ultra sa faktorom 90 ima gel i krem formulu, a preporučuje se za visoko reaktivnu i osjetljivu kožu, kao i kod različitih vrsta foto osjetljivih i foto toksičnih terapija. Za atopijski dermatitis i psorijazu imamo dvije formule za ove vrste problema. To su Fluid krema, mineralna krema za kožu koja je već dodatno reaktivna i vrlo osjetljiva, i krema sa faktorom 90 iz Ultra linije. Takođe, u ponudi imamo preparate za lice koje pokrivaju nepravilnosti. To su tonirane kreme, odnosno, puderi koji su namijenjeni dehidriranoj – suvoj koži. Mr ph Mojsa je za kraj predstavila najnoviju antiaging liniju koja je bazirana na faktorima rasta sluzi puža, koja daje izuzetne rezultate i kod prvih znakova starenja – linija preparata Endocare i kod izraženih i vrlo izraženih znakova starenja – Endocare Tensage. - U novijoj eri antiaginga prvi put su formulisani proteini male molekularne mase iz sluzi puža, koji uspješno prodiru do dermisa i aktiviraju fibroblaste, kao što to rade i faktori rasta, odgovorni za fiziološko funkcionisanje fibroblasta. Formula je obogaćena dodatnim aktivnim principima, kako bi se efikasno djelovalo na sve uzroke starenja kože, da bi se koži pružio zdrav,

mladalački izgled. Endocare linija je bazirana na sluzi puža. To su standardizovani proteini koji su prvi uspjeli da dopru do dermisa. 99 odsto preparata djeluje samo na površinu kože jer ne mogu da dopru do dermisa. U antiagingu se najčešće koriste voćne kisjeline, retinoidi, itd. koje djeluju na samom epidermu, dok sluz puža djeluje u samom dermisu. Tako da imamo novu eru dermalne regeneracije. Ono što je karakteristično za sluz puža je da je bogata faktorima rasta, antioksidantima i glukozaminglikanima (hijaluronskom kisjelinom). Endocare linija preparata je namijenjena za prve bore i preventivu i služe za regeneraciju kože. Preparati djeluju i antioksidativno, pružaju savršenu hidrataciju i baršunastu blistavost kože. Za čišćenje kože je formulisana prva miceralna pjena koja ne mora da se ispira vodom, namijenjena i ženama i muškarcima. Endocare Light Touch gel sadrži faktore rasta u odmeru od 15 odsto sluzi puža dok Endocare ampule sadrže faktore rasta 40 odsto sluzi puža koje su namijenjene svima već od prvih znaka starenja. Endocare Tensage linija je namijenjena zrelijoj koži, gdje je pored bora i linija, došlo i do gubitka čvrstoće kože. Ampule mogu da se koriste kao blic tretman ili u periodu od mjesec dana, Serum je namijenjen održavanju izuzetnih rezultata postignutih ampulama, a krema osoboma koje dodatno imaju dehidriranu i suvu kožu.

SEMINAR NA TEMU ,,DEINSTITUCIONALIZACIJA I PSIHIJATRIJA U ZAJEDNICI’’ Dana 16 i 17. maja 2017. održan je seminar na temu ,,Deinstitucionalizacija i psihijatrija u zajednici’’ u Baru u hotelu Prinecess, čiji je organizator bila ZU Specijalna bolnica za psihijatriju „Dobrota“ Kotor. Seminar je održan u saradnji sa Centarima za mentalno zdravlje iz Trsta i Udina, sa kojima je saradnja uspostavljena još prije tri godine, a u matu 2015. godine održan je seminar na sličnu temu u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Kotoru. Glavni cilj seminara je razmjena iskustva, analiziranje čuvenog ,,tršćanskog’’ modela deinstitucionalne psihijatrije i mogućnost njegove primjene u našim uslovima, kroz razvoj psihijatrije u zajednici. Seminar je otvorio doc dr sc Dragan Čabarkapa, direktor Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru, zahvalio se gostima i predavačima iz Trsta, kao i brojnim polaznicima seminara, i održao predavanje na temu: ,,Deinstitucionalizacija kao ohrabrenje u unapređenju razvoja mentalnog zdravlja’’. Predavači na okruglom stolu bili su i ljekari specijalisti psihijatri iz Italije, i to: prim. dr Renzo Bonn, rukovodilac Centra za mentalno zdravlje u Udinama, koji je izložio predavanje na temu: ,,Proces deinstitucionalizacije u Italiji, od Basaglie do danas’’, dr Stana Stanić, iz Centra za mentalno zdravlje u Trstu, i med. tehničar Roberto Sou, takođe iz Centra za mentalno zdravlje Trst, koji su govorili na temu ,,Prezentacija Odsjeka za mentalno zdravlje u Trstu, deinstitucionalizacija i razvoj službi u zajednici’’. Učesnici okruglog stola bili su i predavači iz Crne Gore, i to: dr Borislav Mitrić, psihijatar, sa temom: ,,Razvoj psihijatrije u zajednici u Crnoj Gori’’, dr Marina Roganović, neuropsihijatar, na temu: ,,Gdje smo danas - liječenje u psihijatrijskoj bolnici i postojeći vanbolnički tretmani u Crnoj Gori’’, dr Jovo Đedović, psihijatar, koji je izložio temu: ,,Naša iskustva u sprovođenju asertivnog tretmana u zajednici’’, a o modelima rada i iskustvom Kancelarije za prevenciju narkomanije u Kotoru, govorila je Slađana Mijanović, dipl sociolog. Program seminara je bio otvorenog karaktera, što su maksimalno iskoristili za aktivno učešće svi ostali učesnici, među kojima su bili predstavnici: Centara za socijalni rad i Centara za mentalno zdravlje iz cijele Crne Gore, Doma starih Risan, JU Komanski most, JU Kakaricka gora, JU Resursni centar ,,1 jun’’, Specijalne psihijatrijske bolnice Kotor, NVO sektora i dr. Seminar je bio edukovan i za menadžere iz oblasti zdravstva, NVO i civilni sektor, zaposlene iz organa uprave koji se

bave poslovima zdravlja, rada i socijalnog staranja, pravde, unutrašnjih poslova, zapošljavanja, ljudskih prava i sloboda i drugih djelatnosti. Razvoj koncepta psihijatrije u zajednici i destigmatizacija osoba sa mentalnim problemima je veliki izazov i ogroman zadatak za Crnu Goru, a unapređenje postojećih službi i kvaliteta usluga pruženih u oblasti mentalnog zdravlja je jedan od prioriteta Vlade Crne Gore i Ministarstva zdravlja. Iskustvo i praksa iz Trsta mogu doprinijeti na tom putu, njhov model deinstitucionalizacije, koji je mukotrpno sprovođen 20 godina, kroz reformu, čiji je tvorac bio poznati reformator psihijatar Franco Basaglia, daju veliko ohrabrenje da je i u našim uslovima moguće postići slično. Zaštita mentalnog zdravlja i reforma službi mentalnog zdravlja zahtjevaju razvijanje partnerstva i intersektorsku saradnju civilnog društva, obrazovnog sistema, različitih ministarstava i medija, na tom putu Specijalna psihijatrijska bolnica Kotor, može biti prekretnica i doživjeti transformaciju kao bolnica San Giovanni u Trstu, čime bi uspostavila savremeniji i još humaniji model rada. Otvaranje „sudske bolnice“ u Crnoj Gori i rješavanje ,,socijalnih pacijenata’’a posebno razvoj komunalne psihijatrije, su težište rada menadžmenta Specijalne psihijatrijske bolnice u Kotoru, što je naišlo na opštu podršku učesnika skupa. Ono što je kratkoročno moguće uraditi je: integrisati psihijatrijsku službu i ostali zdravstveni sistem, a težište staviti na primarnu zdravstvenu zaštitu – edukovati timove izabranih doktora, timove HMP i razviti timove za terenski rad pri Centrima za mentalno zdravlje u najkraćem roku. Doc dr sc Dragan Čabarkapa, dipl pravnik

Istine i zablude

PROTEINI Proteini ili bjelančevine su specifična jedinjenja međusobno različitih ali kompatibilnih

aminokisjelina. U sastavu samo jednog proteina može se naći čak nekoliko desetina ili nekoliko stotina različitih aminokisjelina. Sastav proteina može se razlikovati u skladu sa različitošću aminokiselina koje su njegovi činioci. Ipak, ono što je zajedničko svim proteinima, jeste da su oni neophodni i nezamjenljivi elementi u sastavu svakog živog organizma, pa tako i ljudskog organizma Proteini su jako važni za normalno funkcionisanje organizma? ISTINA - Pored vode, proteini su najrasprostranjeniji molekuli u našem tijelu. Proteini se nalaze u svim ćelijama i istovremeno su glavna gradivna komponenta svih ćelija u tijelu, posebno mišića. Pored toga proteini regulišu metabolizam, podržavaju imuni sistem i druge funkcije. Proteini su neophodni za formiranje krvnih ćelija, a zauzimaju visok procenat u sadržaju gradivnog materijala od koga su sačinjeni svi mišići, sve kosti, koža, kosa i svi organi unutar organizma. Svakodnevni unos proteina je neophodan za normalno funkcionisanje organizma? ISTINA - Proteini u našem tijelu se stalno grade i ražlažu. Nakon što jedemo, proteini se razlažu pomoću želudačnih sokova na osnovne jedinice - aminokisjeline. Aminokisjeline se onda apsorbuju i koriste za izgradnju drugih proteina koji su tijelu neophodni. Adekvatan unos proteina i energije na dnevnom nivou osigurava da se ovaj ciklus stalno ponavlja. Sve vrste proteina imaju istu vrijednost? ZABLUDA - Po porijeklu razlikujemo proteine životinjskog i biljnog porijekla. Esencijalne aminokisjeline se nalaze uglavnom u namirnicama životinjskog porijekla. Ove vrste proteina uglavnom sadrže sve esencijalne aminokisjeline. Biljni proteini sadrže mnoge aminokisjeline, ali nijedan biljni izvor ne sadrži sve esencijalne aminokisjeline u potpunosti. Proteini životinjskog porijekla su kompletni? ISTINA - Proteini životinjskog porijekla se nazivaju i kompletnim i mogu se naći u mesu, piletini, ribi, jajima i mliječnim proizvodima. Masne ribe (losos, sardine, pastrmka, tuna) su dobri izvori proteina. Imaju dodatnu prednost što pored proteina sadrže i visoku koncentraciju masnih kisjelina koje pružaju zaštitu od srčanih oboljenja i moždanog udara. Masna riba sadrži i do osam puta više omega-3 i omega-6 masnih kisjelina nego manje masne ribe.

Proteine biljnog porijekla je potrebno kombinovati? ISTINA - Proteini biljnog porijekla se nalaze u mahunarkama (grašak, boranija, sočivo), žitaricama, pasulju, orasima, sjemenkama i sojinim proizvodima. Potrebno je da kombinujete proteine biljnog porijekla da bi ste unijeli sve aminokisjeline koje su vašem tijelu neophodne. To može da se postigne bez pretjeranog napora - tako što ćete da pojedete pasulj sa hljebom ili musli sa mlijekom. Aminokisjeline se razlikuju po vrsti? ISTINA - Postoje dvije vrste aminokisjelina: - neesencijalne aminokisjeline koje organizam može samostalno da proizvede, - esencijalne amino kisjeline koje organizam ne može da proizvede već moraju da se unose hranom. Nedostatak proteina u organizmu ne može ozbiljno ugroziti zdravlje? ZABLUDA - U zavisnosti od toga u kojoj mjeri je zastupljen nedostatak proteina u organizmu, zavisi i oblik i razmjera u kojoj se to može negativno odraziti na organizam. Uglavnom, može doći do smanjenja nivoa i kvaliteta mišićne i koštane mase. Može doći do poremećaja rada organa i do smanjenja kvaliteta svih životnih funkcija. Tada organizam može postati izložen napadima različitih vrsta infekcija i oboljenja i na kraju, u drastičnim slučajevima može doći i do gašenja životnih funkcija. Svakodnevno konzumiranje proteina doprinosi boljem zdravstvenom stanju? ZABLUDA - Pojedine dijete zagovaraju visokoproteinsku ishranu, naročito kad je u pitanju kontrola težine ili izgradnja mišićne mase, ali ovo može imati seriju negativnih efekata, naročito u kombinaciji sa niskim unosom ugljenih hidrata. Osim ako ste sportista ili vam je doktor propisao takav način ishrane, pretjerana konzumacija nije dobra jer povećava rizik od osteoporoze, previše crvenog mesa povećava rizik od raka crijeva, a metabolizam nam radi tako da može samo određenu dozu proteina da obradi, dok ostalo izbacujemo kroz urin. Vegeterijanci ne konzumiraju dovoljno proteina? ISTINA / ZABLUDA - Vegeterijanci moraju da obrate posebnu pažnju na unos proteina. Da bi unijeli sve neophodne aminokisjeline potrebne za proizvodnju novih protein, i na taj način održali organizam u dobrom stanju - osobe koje ne jedu meso, ribu, piletinu, jaja ili mliječne proizvode bi trebalo dnevno da unose spektar namirnica koje sadrže različite proteine. Proteini mogu pomoći pri mršavljenju? ISTINA / ZABLUDA - Piletina, govedina, riba, mahunarke i druga visoko-proteinska hrana se sporije kreće iz želuca do crijeva. Sporije pražnjenje želuca znači da se osjećate duže sitim i sporije ogladnite. Proteini imaju blag, odmjeren učinak na nivo šećera u krvi, koji izbjegava nagli porast šećera u krvi kao i osjećaj gladi koji se javlja nakon što jedemo lako svarljive ugljene hidrate, poput bijelog hljeba ili pečenog krompira. Tijelo koristi više energije za probavu proteina nego za varenje masti ili ugljenih hidrata. Veći unos proteina doprinosi bržem mršavljenju? ZABLUDA - Nema potrebe da pretjerujete sa unosom proteina i isključujete ostale namirnice zarad mršavljenja. Izbjegavanje voća i integralnih žitarica znači da ne unosite zdrava vlakana, vitamine, minerale i druge fitonutrijente. Takođe je važno da obratite pažnju u kojem paketu dolaze proteini. Odabir biljnih proteina koji imaju malo zasićenih masnoća pomoći će srcu i struku. Gledano sa aspekta zdrave ishrane, trebalo bi da stremite dijeti sa većim unosom biljnih nego životinjskih proteina. Najbolji izbor životinjskih proteina su riba i piletina. Ako jedete crveno meso, kao što su govedina, svinjetina ili jagnjetina, odaberite nemasne djelove u umjerenim porcijama. SAVJETI: - Unosite mješavinu zdravih proteina. Unos raznolike hrane će osigurati da dobijete sve aminokisjeline koje su vam potrebne. - 1g proteina iznosi 4 kalorije. - Djeci je potrebno najviše proteina u toku dana. Djetetu uzrasta od 1 do 2. godine potrebno je 1.2g proteina na svaki kilogram tjelesne mase. - Kod starije djece, adolescenata i odraslih preporuke su 1g/kg tjelesne mase. Od ukupnog dnevnog unosa hrane, proteini treba da čine oko 20‐25% i to prvenstveno proteini životinjskog porijekla. Većina nas jede mnogo više od toga, istraživanja su pokazala da prosječno muška osoba unese dnevno oko 88g proteina, a žene 64g. - Oko dvije trećine proteina unosimo iz životinjskih izvora, četvrtinu iz žitarica, a samo dvanaestinu iz mahunarki i orašastih plodova.

DENTAID

Internacionalna španska kompanija sa dugogodišnjom tradicijom, od sada i u Crnoj Gori

DENTAID, španska kompanija sa preko 35 godina tradicije, u hotelu Centre Ville u Podgorici 04.04.2017. godine, uspješno je održala stručnu prezentaciju kompanije, predstavivši svoj istorijat, način rada i proizvodnje, kao i portfolio brendova sa kojima već nekoliko decenija zadovoljava sve potrebe oralnog zdravlja ljudi, sa posebnim akcentom na rješavanje konkretnih medicinskih problema. Naime, osnovana 1980. godine, DENTAID je pionirska istraživačka kompanija koja za cilj ima poboljšanje oralnog zdravlja ljudi, obezbjeđujući rješenja zasnovana na temeljnim naučnim istaživanjima, svojim korisnicima širom planete. -BCPSBUPSJKB LPNQBOJKF %&/5"*% TQBEB V HSVQV SJKFULJI FWSPQTLJI MBCPSBUPSJKB LPKF TV TQFDJKBMJ[PWBOF za mikrobiološka istraživanja dentalnog biofilma. U svom portfoliju, DENTAID ima 5 brendova, čiji kvalitet sa sigurnošću može garantovati zahvaljujući najsavremenijoj tehnologiji, kao i visoko kvalifikovanom osoblju koje radi na njihovoj proizvodnji. Za sada, 4 brenda iz asortimana ove kompanije će se naći na UFSJUPSJKJ $SOF (PSF J UP */5&31309 1&3*0t"*% )"-*5" 7*5*4 Interprox Interprox nudi izuzetno širok asortiman interproksimalnih četkica za zube koje su namijenjene potpunom uklanjanju oralnog biofilma iz interdentalnih prostora. ,WBMJUFU PWJI ʊFULJDB EPLB[VKF *40 4UBOEBSE J HBSBOUVKF OKJIPWV EVHPUSBKOPTU 1SBWMKFOF TV PE WJTPLPLWBMJUFUOJI 5ZOFY¥ WMBLBOB koja su obavijena oko žice od nerđajućeg metala, presvučene plastičnim izolovanim materijalom koji štiti desni i sprečava osjetljivost LPKV J[B[JWB HBMWBOJ[BN 4QFDJKBMOP VSBÿFOB EWPCPKOPTU äJDF LPKV KF %&/5"*% J QBUFOUJSBP PNPHVʉBWB EFUFLUPWBOKF LSBWFSFOKB J oralnog plaka. Interprox četkice se prilagođavaju svim prostorima i dizajnirane su sa cilindričnim i koničnim oblikom površine glava. Pored četkica, brend Interprox nudi i gel čija kompozicija i svojstva mu omogućavaju da brzo prodire u interdentalne prostore i na taj način umanjuje gingivalno krvarenje, prevenira gingivalne inflamacije i formiranje karijesa.

1FSJPt"JE 1FSJPt"JE KF VTLP TQFDJKBMJ[PWBOJ PSBMOJ BOUJTFQUJL [B USFUNBO J PESäBWBOKF QFSJPEPOUBMOJI J QFSJJNQMBOUOJI CPMFTUJ LPKJ KF QPULSJKFQMKFO CSPKOJN LMJOJʊLJN TUVEJKBNB /KFHPWB FLTLMV[JWOB GPSNVMB LPNCJOVKF EWB BOUJTFQUJLB )MPSFLTJEJO J $FUJMQJSJEJOJKVN )MPSJE LPKJ SBEF TJOFSHJʊOP V DJMKV PCF[CKFÿFOKB NBLTJNBMOF FĕLBTOPTUJ LPSJTUFʉJ LPODFOUSBDJKF LPKF OF EPWPEF EP OFäFMKFOJI FGFLBUB NVʊOJOF EJTLPMPSJ[BDJKF [VCB J HVCJULB PTKFʉBKB VLVTB J LPOUSPMV OBE PSBMOJN CJPĕMNPN QP[OBUJKJN LBP CBLUFSJKTLJ QMBL ;CPH OBʊJOB JTISBOF [BHBÿFOPTUJ WB[EVIB QSJSPEOPH PLSVäFOKB J TM LPE MKVEJ TB SB[MJʊJUJI QPEOFCMKB NPHV TF KBWJUJ ESVHBʊJKJ QSPCMFNJ V [BWJTOPTUJ PE WSTUF CBLUFSJKB LPKB JI J[B[JWB *[ PWPH SB[MPHB %&/5"*% KF KFEOB PE SJKFULJI LPNQBOJKB LPKB KF SB[WJMB WKFÝUBʊLB VTUB J WKFÝUBʊLJ PSMBOJ CJPĕMN SBEJ DJMKBOPH J FĕLBTOJKFH SKFÝBWBOKB QSPCMFNB Halita )BMJUB KF KFEJOJ USFUNBO TB EPLB[BOPN OBVʊOPN FĕLBTOPÝʉV LPKJ SFÝBWB QSPCMFN OFQSJKBUOPH [BEBIB WFPNB VPCJʊBKFOPH QSPCMFNB LPKJ QPHBÿB TWBLV ESVHV PTPCV J LPKJ OFHBUJWOP VUJʊF LBLP OB TPDJKBMOF UBLP J OB QSPGFTJPOBMOF JOUFSQFSTPOBMOF PEOPTF 0WBK JOPWBUJWOJ OBVʊOJ USFUNBO LPKJ FMJNJOJÝF CBLUFSJKF PEHPWPSOF [B TUWBSBOKF OFQSJKBUOPH [BEBIB OVEJ BTPSUJNBO QSPJ[WPEB LPKJ PCVIWBUB QBTUV [B [VCF UFʊOPTU [B JTQJSBOKF VTUB LBP J TQSFK LPKJ KF TQFDJKBMOP GPSNVMJTBO EB FMJNJOJÝF PWBK QSPCMFN V TBNPK TSäJ Vitis 7JUJT KF CSFOE J[V[FUOP ÝJSPLPH BTPSUJNBOB TB TQFDJKBMJ[PWBOJN ʊFULJDBNB [B [VCF QBTUBNB [B [VCF UFʊOPTUJNB [B JTQJSBOKF VTUB LBP J LPODJNB J USBLBNB [B ʊJÝʉFOKF [VCB [B EKFDV J PESBTMF ;BIWBMKVKVʉJ QPTWFʉFOPN J QSPGFTJPOBMOPN SBEV V QPMKJNB JTUSBäJWBOKB J SB[WPKB OPWJI QSPJ[WPEB J GPSNVMB 7JUJT KF CSFOE OBNJKFOKFO PSBMOPN [ESBWMKV J IJHJKFOJ ʊJKJ JEFBMOJ WJTPLPLWBMJUFUOJ QSPJ[WPEJ PNPHVʉBWBKV BEFLWBUOP PESäBWBOKF PSBMOF IJHJKFOF 6 TLMPQV CSFOEB 7JUJT QPTUPKJ QPEMJOJKB 7JUJT 0SUIPEOPUJD 7JUJT "OUJDBSJFT 7JUJT (JOHJWBM 7JUJT 8IJUFOJOH 7JUJT +VOJPS 7JUJT (JOHJWBM 7JUJT (JOHJWBM KF MJOJKB OBNJKFOKFOB OKF[J EFTOJ LPE MKVEJ TB OKFäOPN J PTKFUMKJWPN HJOHJWPN B UBLPÿF TF LPSJTUJ J LBP QSFWFODJKB PE QBSBEFOUP[F ɇFULJDF PWF MJOJKF JNBKV NBMV HMBWV J NFLBOB WMBLOB 7JUJT 0SUIPEPOUJD 7JUJT 0SUIPEPOUJD TMVäJ TWBLPEOFWOPK PSBMOPK OKF[J MKVEJ TB PSUPEPOUTLPN UFSBQJKPN 1PNBäF LPE TWJI QSPCMFNB LPKJ QSBUF OPTJPDF ĕLTOJI PSUPEPOUTLJI BQBSBUB ÝUP KF EPLB[BOP CSPKOJN LMJOJʊLJN TUVEJKBNB 7JUJT "OUJDBSJFT 7JUJT "OUJDBSJFT [BIWBMKVKVʉJ OBOPUFIOPMPHJKJJ UK OBOPʊFTUJDBNB IJESPLTJ BQBUJUB V LPNCJOBDJKJ TB OBUSJKVN NPOPĘVPSGPTGBUPN J LTJMJUPMPN JNB USPTUSVLJ NFIBOJ[BN EKFMPWBOKB o GPSNJSB FSP[JWOP SF[JTUFOUOJ [BÝUJUOJ PNPUBʊ EVCJOTLJ SFQBSJSB PÝUFʉFOV [VCOV HMFÿ V JTUP WSJKFNF KF SFNJOFSBMJ[VKVʉJ J VʊWSÝʉVKVʉJ /B PWBK OBʊJO VTQKFÝOP EKFMVKF LBP QSFWFODJKB PE LBSJKFTB J EFOUBMOF FSP[JKF 7JUJT 8IJUFOJOH 7JUJT 8IJUFOJOH FĕLBTOP J[CKFMKVKF [VCF J TQSFʊBWB [VCOV QSFPTKFUMKJWPTU ;BIWBMKVKVʉJ TWPN TBTUBWV QSPJ[WPEJ PWF MJOJKF VTQKFÝOP J[CKFMKVKV [VCF VLMBOKBKV QPTUPKFʉF ĘFLF J TQSFʊBWBKV [VCOV QSFPTKFUMKJWPTU LPSJTUFʉJ OJTLP BCSB[JWOF TVQTUBODF QPTUJäVʉJ TKBKOJ FGFLBU WFʉ V SPLV PE EBOB 7JUJT +VOJPS 7JUJT +VOJPS KF MJOJKB OBNJKFOKFOB OBKNMBÿJNB 1BTUF TV J[V[FUOP QSJKBUOPH VLVTB EPL TV ʊFULJDF NBMJI HMBWB QSJMBHPÿFOF EKFDJ 4WJ QSPJ[WPEJ PWF LPNQBOJKF TV #&; "-,0)0-" J #&; (-65&/" J KFEJOJ TV QSPJ[WPEJ PWPH UJQB V ÀQBOJKJ LPKF NPHV LPSJTUJUJ PTPCF TB DFMJKBLJKPN /BQSFEOB J TBWSFNFOB QPTUSPKFOKB LPKB TV FLTLMV[JWOP QPTWFʉFOB JTUSBäJWBOKV J SB[WPKV J WFPNB KBLB TBSBEOKB TB EFOUBMOJN J GBSNBDFVUTLJN TUSVʊOKBDJNB LBP J TB HMBWOJN FWSPQTLJN J BNFSJʊLJN VOJWFS[JUFUJNB QPUWSÿVKV SFQVUBDJKV %&/5"*% LPNQBOJKF LBP KFEOF PE WPEFʉJI TWKFUTLJI LPNQBOJKB V PCMBTUJ PSBMOPH [ESBWMKB LPKB KF [BTUVQMKFOB V QSFLP [FNBMKB TWJKFUB Maja Mijanović, dipl. ph

CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Međunarodni dan

porodice Centar za promociju zdravlja Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 15. maj proglasila Međunarodnim danom porodice, kako bi se podigla svijest o problemima sa kojima se danas porodica suočava. Cilj obiljležavanja Međunarodnog dana porodice je očuvanje porodičnih vrijednosti, podsticanje jednakosti između žena i muškaraca u okviru porodice, zaštita porodice kao osnovne jedinice društva. Prema popisu iz 2011. godine u Crnoj Gori se evidentira ukupno 167.177 porodica. Najveći broj porodica je zabilježen u Podgorici i to 50.024, što čini oko 30% od ukupnog broja porodica, a zatim slijedi Nikšić sa 19.278 porodica, što je 11% ukupnog broja,a potom Bijelo Polje i Bar sa po 7%. Šavnik je opština sa najmanjim brojem porodica i to 526 što je svega 0,3% porodica u Crnoj Gori. Ispod 1% porodica imaju još Žabljak, Plužine i Andrijevica. Prosječan broj članova u porodici, na nivou Crne Gore, iznosio je 3,3, pri čemu se, po opštinama kretao između 3,8 članova, koliko je prosječno evidentirano u Rožajama, do 3,1 u sljedećim opštinama: Kotor, Budva, Tivat, Pljevlja i Herceg Novi. Poređenjem broja sklopljenih brakova registrovanih u popisima iz 1991. i 2011.godine, zaključuje se da je taj broj

smanjen za 8%, dok je broj razvoda u porastu za 21%. Posljednji raspoloživi podaci ukazuju da je broj sklopljenih brakova u 2015.godini iznosio 3837, a istovremeno je zabilježeno 577 razvoda. U 2016. godini, u Crnoj Gori sklopljeno je 3 178 brakova a razvedeno 703 braka. Praćenje nupcijaliteta i denupcijaliteta u Crnoj Gori ukazuje da je broj sklopljenih brakova u 2016. godini, manji je za 17,2% u odnosu na 2015. godinu, kao i da se u 2016. godini bilježi porast broja razvedenih brakova za 21,8% u odnosu na predhodnu godinu. Naime, zabilježene su promjene u smislu porasta sa 577 u 2015. godini na 703 razvedena braka u 2016. godini. Veliki broj komponenti je uticao na povećanje broja razvoda, a posebno se ističu: loša socio-ekonomska situacija, nepripremljenost mladih ljudi za brak i porodicu zbog njihove primarne orijentisanosti ka sopstveninim potrebama, uslijed čega su nespremni za kompromis. S obzirom da savremeno društvo forsira individualnost, slobodu, pravo na sopstveno mišljenje, koje je, vrlo često, isključivo i ne ostavlja neophodan prostor za toleranciju, razumijevanje, različitost, vještine komunikacije, ne stvaraju se adekvatni uslovi za zajednički život. Podaci pokazuju da je, u Crnoj Gori, stopa nataliteta

1991. godine iznosila je 16,5 dok je u 2011. godini zabilježena vrijednost od 11,6, što ukazuje na značajno smanjenje vrijednosti ovog pokazatelja. U 2015. godini došlo do blagog povećanja vrijednosti stope nataliteta na 11,9 promila, što se nastavlja i u 2016. godini, kada je navedena stopa iznosila 12,16 promila. U Crnoj Gori, prema posljednjim podacima Monstata iz 2015. godine, ukupan broj porodjaja uzrasta od 15-19 godina iznosio je 217, pri čemu su se porodile dvije djevojčice mlađe od 15 godina, dok su njih 56 imale od 15 do 17 godina. Stopa ukupnog fertiliteta u 2011.godini iznosila je 1,7, čime je ukazano da se u Crnoj Gori ne ostvaruje prosta reprodukcija, a ista vrijednost je zabilježena i u 2015. godini. Zapaža se, sve češće da žene odlažu rađanje djece, zbog školovanja, napredovanja u karijeri i uključivanja u različite društvene sfere. Zbog toga, se evidentira sve veći udio žena starijih od 35 godina u ukupnom fertilitetu. Porodica, kao osnovna socijalna jedinica, ima odlučujuću ulogu u zdravlju i bolesti svojih članova, jer predstavlja primarnu jedinicu u kojoj se zdravstvene potrebe formiraju i rješavaju. Ona formira idealno mjesto na kome se mogu zadovoljiti zdravstvene potrebe njenih članova. Zbog toga se, porodica u javnom zdravlju definiše kao jedinica zdravlja i bolesti. Unutar porodice, u procesu primarne socijalizacije formira se ponašanje u vezi sa zdravljem, pod neposrednim uticajem roditelja, koje se nadograđuje kasnije, tokom sekundarne socijalizacije, pod uticajem okruženja. U oblasti zdravlja porodice, veliku ulogu igra izabrani doktor, koji predstavlja formu osnovne zdravstvene zaštite, koja postepeno vodi ka porodičnoj medicini. Osim uloge da liječi oboljele članove porodice izabrani doktor, takođe, ima ulogu u promociji zdravlja, prevenciji oboljenja, evidentiranju faktora koji determinišu zdravlje, adekvatnom i kompetentnom liječenju, kao i rehabilitaciji. Osim toga, u zdravstvenom sistemu Crne Gore zaštita zdravlja porodice se obezbjeđuje i kroz savjetovališta centara za prevenciju domova zdravlja, koji realizuju zdravstvenovaspitne aktivnosti sa ciljem informisanja i edukovanja stanovništva u vezi sa svim parametrima očuvanja i unaprijeđenja zdravlja porodice. Očuvanje i unaprijeđenje zdravlja porodice je povezano sa planiranjem porodice i specifičnost u organizaciji Primerne zdravstvene zaštite, u Crnoj Gori, je u tome što žene imaju prava, pored izabranog doktora za odrasle, da biraju i svog ginekologa. Važan aspekt djelovanja izabranog ginekologa je i planiranje porodice, koje ima za cilj regulisanje broja trudnoća i razmak između trudnoća. U tom cilju preduzimaju se aktivnosti organizovanog i sistemskog zdravstveno vaspitnog rada sa mladim ženama, ženama u reproduktivnom periodu, trudnim ženama, parovima i porodicama na podizanju nivoa znanja za zdravo ponašanje, usvajanje pozitivnih i suzbijanje negativnih oblika ponašanja vezanih za reproduktivno zdravlje. U okviru savjetovališta za reproduktivno zdravlje koje realizuje svoje aktivnosti u svim domovima zdravlja u Crnoj Gori, u 2016. godini ukupno je obuhvaćeno 3144 korisnika i realizovano 362 radionica sa trudnicama, što je značajno više nego što je planirano za predstavljenu godinu. Istovremeno je ostvareno i 1252 individualne posjete ovom Savjetovalištu, radi dobijanja savjeta u vezi sa trudnoćom i porođajem, a diseminiran je veliki broj

zdravstveno-vaspitnih poruka putem adekvatnih sredstava. U nekim domovima zdravlja pružaoci usluga ovog savjetovališta ostvarili su kontakt sa porodilištima, kako bi se porodilje upoznale sa prostorom i ostalim faktorima važnim za porođaj. Takođe, u navedenom periodu, realizovane su zdravstveno-vaspitne radionice među ženama, pripadnicama RE populacije na različite teme, a deset radionica je realizovano na teme iz domena očuvanja i unaprijeđenja reproduktivnog zdtravlja, kao što su: prevencije poremećaja reproduktivnog zdravlja, značaja ranog otkrivanja takvih poremećaja, savjetovanja u vezi sa samokontrolom kod Ca dojke, identifikovanje ranih simptoma Ca reproduktivnih organa, planiranje porodice, prevencija ranih brakova i druge. Važna tema u edukaciji žena u vezi sa unaprijeđenjem reproduktivnog zdravlja je i kontracepcija, pri čemu je važno prenijeti poruku da je najmanje poželjna mjera - abortus. Broj legalnih abortusa u 2015. godini prema posljednjim dostupnim podacima pokazuje trend rasta u odnosu na predhodni period i iznosio je 980. Međutim, podaci o broju abortusa u Crnoj Gori su nepotpuni, jer svi pružaoci ovih zdravstvenih usluga ne izvještavaju u skladu sa svojim obavezama. Odnos ukupnog broja porodjaja u odnosu na ukupan broj abortusa izvrsen u 2015.godini iznosi 7,4 (na 100 porodjaja se izvrši 13,5 abortusa). Crnogorsko društvo stari, a ekonomska iscrpljenost građana može negativno uticati na natalitet. Povećava se udio stanovnika preko 65 godina starosti, što može uticati na dalji pad nataliteta. Starenje stanovništva suočava Crnu Goru sa rastućim troškovima zdravstva, povećanjem odnosa neproduktivnog i produktivnog stanovništva, što se u srednjem i dugom roku odražava na smanjenje dohotka po stanovniku, odnosno pad životnog standarda. Međunarodni dan porodice je prilika da još jednom podsjetimo da samo zajedničkim naporima svih društvenih činilaca uloga porodice može biti značajnije promjenjena, a briga za očuvanje porodice je ujedno i briga za očuvanje života. Obilježavanje Međunarodnog dana porodice već je započeto radionicama koje se realizuju po školama, kampovima među pripadnicama RE populacije i drugim mjestima, na prigodne teme i nastaviće se u narednim danima.

BIOHEMIJSKA PROCJENA SEKRECIJE HORMONA RASTA stepenice ili 15. minutni brzi hod) 10 minuta, kada se u najvećeg broja bilježi pik hormona rasta. Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović

Deficit hormona rasta se definiše kao nemogućnost da se poveća serumski nivo hormona rasta iznad 10 mIU/l na standardne fiziološke i farmakološke stimuluse (tzv. potpuni nedostatak hormona rasta). Vrijednost hormona rasta u najmanje dva testa između 10 i 15 mIU/l sugeriše djelimični (parcijalni) nedostatak hormona rasta. Vrijednosti iznad 15 mIU/l isključuju deficit hormona rasta. Preporučuju se sljedeći stimulacioni testovi: opterećenje glikozom, fizičkim naporom, spavanjem, argininski test, L-dopa i propranolol test, klonidinski test, glukagonski test i GHRH test.

Test opterećenja glikozom Uzorak krvi za hormone rasta uzima se 3-4 sata poslije uzimanja glikoze 1,4 gr/kg tt ili poslije jela sa visokim sadržajem ugljenih hidrata. Kod većine djece dolazi do incijalnog pada u sekreciji hormona rasta, a zatim slijedi skok do uobičajenih referentnih vrijednsoti.

Test spavanja Nakon prethodnog aplikovanja venske kanile i 60-90 minuta po uspavljivanju uzima se uzorak krvi za hormon rasta. U oko 60-70% zdrave djece skok hormona rasta je preko 20 mIU/l.

Test insulinske provokacije Nakon davanja 0,1-0,15 IU/kg regularnog insulina uzorci krvi za hormone rasta uzimaju se u sljedećim intervalima:-15, 0, 15, 30, 45, 60, 90, 120. Maksimalni skok hormona rasta se očekuje poslije 30-45 minuta. Neželjeni efekat ovog testa je hipoglikemija.

Argininski test Uzorci krvi za odredjivanje hormona rasta se uzimaju -15, 0, 15, 30, 45, 60, 90, 120, 180 minuta prije, odnosno poslije davanja Arginina u dozi 0,5 g/kg do maksimalno 30 grama. Ovaj test nema neželjenih efekata.

Test ﬁzičke aktivnosti

Klonidinski test

Nivo hormona rasta određuje se poslije 20-30 minuta nakon fizičkog opterećenja (vožnja na egometar biciklu pod opterećenjem 2 watt/kg; desetominutno forsirano penjanje uz

Klonidin se daje u dozi od 0,15 mg/m² površine tijela per os. Uzorci krvi za određivanje hormona rasta se uzimaju -15, 0, 15, 30, 45, 60, 90, 120, 150 minuta.

Glukagonski test Glukagon se daje u dozi do 1 mg im. ili iv. Uzorak krvi za hormon rasta se uzima 0, 60, 90, 120, 150 I 180 minuta.

L-dopa test L-dopa se daje per os u dozi od 125 mg za djecu do 15 kg tt, 250 mg za djecu 15-35 kg i 500 mg za djecu težu od 35 kg. Propranolol se daje u dozi od 0,75 mg/kg maksimalno do 40 mg. Uzorci krvi za hormon rasta se uzimaju -30, 0, 30, 60, 90 i 120 minuta.

GH-RH test Odgovor hormona rasta na GH-RH je dozno zavistan. Daje se u jednominutnom bolusu intravenski u dozi 1µg/kg. Uzorci krvi za hormon rasta se uzimaju -30, 0, 15, 30, 45, 60, 90 i 120 minuta.

Slika 1. Određivanje spontane sekrecije hormona rasta. Prikaz spontane noćne sekrecije hormona rasta u dječaka sa djelimičnim nedostatkom hGH

Određivanje spontane sekrecije hormona rasta Izvođenje stimulacionih testova u dijagnostici deficita hormona rasta ima niz prednosti. Medjutim, na taj način se dobija uvid u ukupni kapacitet hormona rasta, ali se ne dobija uvid u način njegovog lučenja. Zato je nekad veoma važno dobiti uvid u način sekrecije hormona rasta, čija se koncentracija zbog pulzatilnosti ne odvija ravnomjerno. U tom cilju moguće je analizirati spontanu sekreciju hormona rasta određivanjem 24-satnih profila, cjelonoćnih profila ili mjerenjem urinarnog izlučivanja hormona rasta. Mada ne postoje u punoj mjeri usaglašeni stavovi čak ni u distance uzimanja uzoraka krvi za analizu, kao ni u interpretaciji podataka profila sekrecije, ovaj dijagnostički postupak treba u određenim situacijama primijeniti. Za procjenu spontane sekrecije potrebna je adekvatna priprema djeteta. Dijete treba prethodno klinički ispitati i pripremiti. Dva sata prije početka testa aplikuje se intravenski kateter. Najčešće se koristi pristup praćenja od 20h do 06h sljedećeg dana. Uzorci krvi se uzimaju najčešće na 20 minuta. Za razliku od teških deficita hormona rasta, gdje su provokacioni testovi sasvim dovoljni za dijagnozu, detekcija suptilnih promjena u lučenju hormona rasta (“funkcionalne” insuficijencije hormona rasta) moguća isključivo mjrenjem spontane sekrecije hormona rasta. Ako se uz deficit hormona rasta dijagnostikuje i manjak tireostimulirajućeg hormona (TSH), treba prvo uključiti supstituciju hormonima štitne žlijezde, a zatim ponoviti ispitivanje hormona rasta. Dijagnoza deficita hormona rasta mora biti potvrđena u 2 ili 3 testa. U slučajevima kada se dijagnostikuje deficit hormona rasta, bez deficita TSH, treba poslije uvođenja supstitucione terapije hormonom rasta, ponoviti ispitivanje TSH. Prepubertetska djeca mogu da rastu sporo, da imaju subnormalan odgovor na stimulacione testove, mada se ponavljanim ispitivanjima za vrijeme puberteta isključuje deficit hormona

rasta. Pošto polni steroidi povećavaju sekreciju hormona rasta za vrijeme puberteta, “pretretiranjem” prepubertetske djece polnim hormonima, mogu se izbjeći lažno negativni rezultati. Stoga, ako je koštana zrelost najmanje 10 godina, a kod djeteta se ne zapažaju znaci puberteta, 2-8 dana prije tretiranja stimulacionim testom potrebno je dati dječacima 100 mg testosterona intramuskularno, a djevojčicama 3 dana prije testisranja 50-100 µg etinilestradiola dnevno. Određivanje glavnog IGF vezujućeg proteina (IGF-BP) je posebno značajano, naročito u djece starije od 5 godina. Takođe, određuje se IGF-1 i IGF-BP3. Uz hormon rasta u testu hipoglikemije ispituje se i ACTH, a po potrebi kortizol i prolaktin. U TRH testu ispituje se TSH i prolaktin, a u LHRH testu gonadotropini LH i FSH. Od ostalih laboratorijskih nalaza treba tragati za fasting hipoglikemijom i poremećajem lipidnog statusa. Dopunska dijagnostika podrazumijeva rtg lijeve šake, radi procjene kostne zrelosti, kraniogram u kojem se traže kalcifikacije u tumoru i veličina turskog sedla. Preporučuje se i CT i MR hipotalamo-hipofizne regije.

Diferencijalna dijagnoza U prijepubertetskom uzrastu dolazi u obzir, kod izraženog zaostatka u rastu, primarna hipotireoza, konstitucionalno nizak rast, primordijalno niski rast, gonadna disgeneza (Turnerov sindrom) kod djevojčica, kao i poremećaji rasta drugih uzroka. U vrijeme puberteta diferencijalno dijagnostički dolazi u obzir primarna gonadna insuficijencija i Laronov sindrom. Intelektualni razvoj nije oštećen, naravno, ako ne postoji i defekt tireotropnog hormona, koji na vrijeme nije dijagnostikovan i liječen. Ako je hipopituitarizam posljedica tumora, ispoljiće se i neurološki simptomi: glavobolja, mućnina, povraćanje i smetnje vida. Pošto će skokovi hormona rasta biti veći, ovakav “priming” obavezuje da se redefinišu vrijednosti “normalnog”odgovora hormona rasta, kako bi se izbjegla mogućnost previdjanja deficita hormona rasta.

Dijabetično stopalo Dr Pero Mitrović Opšta bolnica, Nikšić Dijabetično stopalo je hronična komplikacija diabetes melitusa koja nastaje kombinacijom dijabetesne periferne neuropatije (kao mikroangiopatske dijabetesne komplikacije) i dijabetesne angiopatije (kao makroangiopatske dijabetesne komplikacije). Dijagnoza dijabetesnog stopala se postavlja na osnovu: 1. Subjektivnih tegoba: parestezija, hiperestezija, termoanalgezija, claudicatio intermitens, 2. Standardnog kliničkog pregleda stopala: status noktiju, inspekcija kože, pojava kaloziteta, prisustvo ulceracija, deformiteta na stopalima, procjena vaskularnog statusa i mjerenje obima pokreta zglobova stopala, i 3. Dijagnostickih pretraga: radiografska dijagnostika (AP, lateralni i kosi snimak stopala po mogućnosti u stojecem stavu), scintigrafija, CT, NMR, zatim dodatna vaskularna evaluacija: transkutano mjerenje kiseonika, dopler ultrasonografija donjih ekstremiteta, arteriografija. Pacijenti sa dijabeticnim stopalom moraju da znaju da briga za njihova stopala nije ni malo manje vazna od svakodnevne kontrole i borbu za održavanje fizioloskog nivoa šećera u krvi, jer kada jednom nastupe promjene na stopalima, njihovo liječenje može biti jako tesko i često povezano sa većim brjem, ne uvjek uspješnih, operativnih zahvata. O učestalosti dijabetičnog stopala govori podatak da

25% bolesnika sa šećernom bolešću bar jednom tokom života ima znakove dijabetičnog stopala, a o ozbiljnosti te komplikacije govori podatak da se u svuijetu svakih 30 sekundi izvrši jedna amputacija koja je posljedica dijabeticnog stopala. Osim toga, više od 50% svih amputacija nogu učinjeno je zbog dijabetičnog stopala. Međutim, procjenjuje se da 48%, a prema nekim autorima i 79%, svih amputacija uzrokovanih diabetesom može biti spriječeno odgovarajućom zdravstvenom njegom i edukacijom o samopreglerdu. Iz ovih statističkih podataka proizilazi važnost prevencije i značaj edukacije pacijenta, kao i ljekara na nivou primarne zaštite da prenese informacije pacijentu o prirodi oboljenja i njegovih koplikacija.

Prevencija kod dijabetesnog stopala Prevencija dijabetesnog stopala se moze podijeliti na primarnu, sekundarnu i tercijarnu. Primarna prevencija se uglavnom bazira na pojačavanje reparatornih i odbrambenih procesa na stopalima, a podrazumijeva: liječenje osnovne šećerne bolesti, liječenje vaskularnih bolesti, liječenje promjena na nervima, liječenje ranijih popratnih bolesti – povišenog krvnog pritiska, povišenje nivoa lipida u krvi,

kao i identificiranje, te sprovođenje edukacije o ispravnom načinu života kod bolesnika sa visokim potencijalom i rizikom za pojavu komplikacija. Sekundarna prevencija se bazira na spoljašnjim faktorima koji bi mogli izazvati promjene na stopalima, pa se u tom cilju savjetuje: - Svakodnevna kontrola stopala i njihova svakodnevna njega sastoji se u svakodnevnoj vizuelnoj inspekciji stopala. Najbolje i najlakše se izvodi upotrebom ogledala koje omogućava pregled teže dostupnih područja, kao na primjer odraz tabana u ogledalu. Pranje stopala treba obavljati svakodnevno, u ljetnjim mjesecima i više puta na dan. Ono treba da bude u mlakoj vodi, nikako u vreloj jer pacijent ne osjeća toplotu, pa mogu nastati opekotine. Zatim se pranje savjetuje sa blagim sapunom i mekom krpom. Nikako ne treba trljati stopala prilikom sušenja, vec tapkati, da se nebi napravile mehaničke maceracije kože i ogrebotine, jer kao takve mogu izazvati fatalne komplikacije. Stopala treba dobro posušiti, naročito prostor između prstiju. Nakon pranja poželjna je primjena hidrantnih krema, kako bi se postigla dovoljno mekana i elasticna koža. Značaj članova porodice oboljelog u ovim aktivnosti je itekako veliki, pa se savjetuje i njihova edukacija. - Zagrijavanje stopala: pošto pacijenti osjećaju hladnoću kao posljedicu mikro i makro angiopatskih komplikacija, sa propratnom ishemijom stopala, savjetuje se zagrijavanje istih. U tu svrhu se koriste čarape i to od prirodnog materijala, vune i pamuka, bez stezanja, kako se nebi kompromitovala već oslabljena cirkulacija. S druge strane, prirodni materijali imaju najveću moc upijanja vlage, pa se savjetuje, kod pacijenata koji imaju izražajnije znojenje, mijenjanje čarapa više puta na dan. - Inspekcija noktiju: nokte treba sjeci pravo, bez zaobljavanja ivica, a ako je to nekad neizvodljivo treba potraziti pomoć od strane pedikira. - Uklanjanje žuljeva: suve i zadebljale žuljeve, posebno na vrhovima prstiju kao posljedica pritiska neadekvatne obuće, treba uklanjati grubim kamenom, po pravilu poslije kupanja, kada je koža mekša. Ako to nije efikasno, treba zatraziti pomoć od strane ljekara i ukloniti žuljeve po svim principima asepse u hirurškoj sali. Nikako se ne savjetuje primjena hemijskih agenasa koji mogu napraviti hemijske opekotine i rane. Ne preporučuje se ni takozvana “hirurgija u kupatilu“ kojoj su pacijenti skloni, koristeći žilete i druga ostra sredstva za uklanjanje žuljeva, a

samim tim mogu nekontrolisano izazvati duboke rane. - Izbor obuće i upotreba ortokinetičkih uložaka: obuća mora biti dovoljno široka i komotna. Savjetuje se primjena individualnih ortokinetičkih uložaka koji će omogućiti ravnomjernu distribuciju opterećenja na stopalima. Oni djelovi stopala koji trpe najveci pritisak, bilo da su anatomske ili deformitetom izazvane prominencije stopala, rasterecuju se, a opterećenje distribuira na manje aktivne djelove stopala. Najsavremenija tehnologija za izradu uložaka se bazira na skeniranju stopala pri hodu i stajanju, nakon čega se pravi projekat uloška za svako stopalo individualno. Tercijarna prevencija se odnosi na liječenje već postojećih ulkusa, kako bi se sprečile dalje komplikacije, posebno sprečavanje i minimiziranje eventualne amputacije. Aktivnosti tercijarne prevencije obuhvataju sve aktivnosti multidisciplinarnog tima povezane sa smanjenjem postojećeg ulkusa i sprečavanja infekcija i amputacija. Svakako je najvažnije rasterećenje onog dijela stopala koji ima ulkus, za šta je najpogodniji total kontakt gips. U zaključku proizilazi da blagovremena dijagnostika dijabetičnog stopala i prevencija promjena na stopalu, sprečava niz komplikacija koje se u velikom broju slučajeva, na žalost, završavaju amputacijom.

ULOGA ULTRAZVUKA U DIJAGNOSTICI NAJČEŠĆIH SPORTSKIH POVREDA Dr Zorica Bajović, radiolog Centar za radiološku dijagnostiku OB Nikšić Srđan Bajović, student Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, Nikšić

“Sportske povrede su povrede muškaraca i žena u svim životnim dobima, koji učestvuju pojedinačno ili grupno u organizovanim ili neorganizovanim sportskim aktivnostima“. Pozitivni uticaj bavljenja sportom na ljudsko zdravlje daleko nadmašuje negativni uticaj koji se manifestuje sportskim povredama. Danas sportske povrede čine 10-15% svih povreda u opštoj traumatologiji. Najčešče se povređuje koljeno, nadkoljenica, skočni zglob, rame, šaka i prsti, glava i lice, stoplao, potkoljenica, prepona, leđa, lakat, ručni zglob, ahilova tetiva itd. Povrede mogu biti lake i teške, akutne i hronične, koje nastaju zbog prenaprezanja i hroničnih trauma. Prevencija sportskih povreda podrazumijeva: - pravilnu orijentacija ka adekvatnom sportu i pravilnu selekciju sportista, - dobru pripremljenost i takmičarsku spremnost, - pravilno zagrijavanje i hlađenje kao dio svakog treninga i takmičenja, - kvalitetna sportska borilišta, kvalitetnu zaštitnu opremu, - kvalitetno saniranje prethodnih povreda. Kod sportista i rekreativaca zbog velikih napora, brzih i snažnih pokreta i kontakata, često dolazi do povreda. Precizna dijagnostika vrste i intenziteta povrede uslov je za izbor daljeg tretmana povrijeđenog, pravilnog načina liječenja, što je uslov brzeg oporavka i vraćanja na trening i takmičenje. U dijagnostici se koristi više metoda: radiografija, ultrazvuk, kompjuterizovana tomografija, magnetna rezonanaca, scinti-

grafija i angiografija. Za kvalitetnu dijagnostiku neophodna je kvalitetna oprema i izbor prave metode snimanja, što je uslovljeno i dobrom saradnjom sa ordinirajućim ljekarom i pacijentom. Ultrazvuk je zbog neškodljivosti, lake dostupnosti i mogućnosti čestog ponavljanja metoda izbora za dijagnostiku povreda mišića. Longitudinalnim i transverzalnim presjecima se brzo može ustanoviti parcijalna ili potpuna ruptura mišica, velikih tetiva (ahilove i patelarne), postojanje hematoma. Pregled je najbolje obaviti u vremenskom intervalu od 2h do 48h od povrede. U prva dva sata hematom je u formiranje, a poslije 48 sati se razliva u okolna tkiva i izvan mišića. Pregledi se vrši linearnom sondom od 5 do 12MHz. Mišićno tkivo je osnov fiziologije sporta, ali zato i centralni problem sportskog traumatizma. Mišićne povrede se na osnovu kliničnog nalaza klasifikuju na:1- bol u mišićima kao posljedica zamora, 2- grčevi u mišićima, 3- istegnuća bez prekida vlaka i krvarenja, 4- parcijalna ruptura mišića, 5- totalna ruptura mišića. Kod prva tri oblika ne diferenciraju se eho promjene u mišićnom tkivu. Parcijalna i totalna ruptura se dijagnostikuje ultrazvučnim pregledom. Mišići se ultrazvučnim pregledom prikazuju kao hipoehogene strukture odvojene međusobno vezivnotkivnim septama i fascijama. S obzirom na ultrazvuk, povrede mišića se dijele na tri stepena. Prvi stepen su blage povrede bez jasno vidljivih ultrazvučnih promjena. Drugi stepen se manifestuje pojavom hipoehogenoe zone hematoma nejasno konturisane sa prekidom kontinuiteta mišićanih vlakana promjera do 20mm. Treći stepen

obuhvata teške povrede mišića, gdje uz prateći hematom postoji prekid mišićnih vlakana veći od 20mm. Povrede zglobova, tetiva i ligamenata najčešće su sportske povrede. One čine, zavisno od vrste sportu, između 37 i 75% svih sportskih povreda. Tetive spajaju mišiće sa kostima a ligamenti povezuju kosti. Tetive se sastoje od vezivnih i kolagenih vlakana i obavijene su tankom vezivnom opnom. Duge tetive imaju sinovijalne ovojnice koje imaju dva sloja – spoljašnji i unutrašnji. Enteza je tetivna

insercija za kost. Proksimalne mišićne insercije su široke, a mišićna masa skoncentrisana proksimalno. Distale insercije su aponeurotične, jer mišićnu snagu treba prenijeti na daljinu. Oboljenja tetiva su: - entesitis; oboljenje tetivne insercije koje nastaje zbog dugotrajnog selektivnog naprezanja (teniski lakat, skakačko koljeno, bolna prepona kod fudbalera...), - tenosynovitis; oboljenje tetivnih ovojnica, - tendinitis; degenerativno oboljenje tetive zbog ponavljanih trauma i prenaprezanja, - ruptura tetive; može biti potpuna i nepotpuna, nastaje naglim istezanjem i jakom kontrakcijom. Najčešće se dešava na

Ahilovoj tetivi, tetivama dugih fleksora potkoljenice, adduktora natkoljenice, na gornjim ekstremitetima tetiva - muskulus biceps brahii, tetive rotatorne manžetne i tetiva dugog ekstenzora palca. Ligamenti su zglobne veze, stabilizuju i štite zglobove, obezbjeđuju im čvrstinu i sprečavaju prekomjerne pokrete. Povrede mogu biti: - elongaciona distrozija - kada je ligament očuvan, - laceraciona distorzija - ligament je djelimično pokidan, - rupturaciona distorzija - potpuni prekid ligamenta. Kod jakih sila istezanja može doći i do odlamanja manjih djelova kosti (avulzija). Najčešće se povređuju skočni zglob, koljeno, lakat, rame, šaka sa prstima i stopalo. Najčešće povrede koje se mogu dijagnostikovati ultrazvukom su: Povreda Ahilove tetive; najčeše se javlja kod muškaraca rekretaivaca, između 30 i 50 godina, bivših aktivnih sportista, a od aktivnih sportista kod trkača, košarkaša, fudbalera, gdje su trčanje i skokovi osnovne komponente sportske aktivnosti. Ahilova tetiva je najduža i najjača tetiva u ljudskom tijelu, završni je dio troglavog mišića potkoljenice (m. triceps surae) i hvata se na donju polovinu zadnje strane petne kosti (calcaneusa). Izložena je velikim naporima pri svakodnevnim aktivnostima, pa su česte upale i bolna stanja, kao i rupture. Zdrava tetiva se ultrazvukom prikazuje kao ehogena struktura sa finom pravilnom vlaknastom (fibrilarnom) mrežom. Rupture tetive mogu biti parcijalne i totalne, a ultrazvukom se manifestuju kao parcijalni ili potpuni prekid kontinuiteta tetivnih niti, tj. kao anehogeni defect. Povreda koljena; koljeno je najsloženiji zglob, lako se povređuje a teško liječi. Pasivni stabilizatori koljena su ligamenti a aktivni mišići. Najčešće se povređuje prednji ukršteni ligament, zatim medijalni kolateralni ligament i medijalni meniscus. Manifestuje se pojavom otoka (haemarthros), bola, ograničenošću pokreta, nestabilnošću i nemogućnošću oslonca na nogu. Nemogućnost podizanja noge upućuje na povredu ekstenzornog aparata, kojeg čine m. quadriceps sa tetivom, patella, ligament patele i pripoj lig. patele za tiberositas tibije. Ultrazvukom koljena se dijagnostikuju tečne kolekcije u recesusima koljena, bursitis (supra, pre i infrapatelarni), povreda ligamenta patele, cistične promjene poplitealne regije. Kvalitetnim linearnim sondama visoke rezolucije mogu se dijagnostikovati povrede medijalnog i lateralnog meniskusa kao i ligamenata koljena. Povreda rotatorne manžetne ramena Rotatornu manžetnu čine četiri mišića rotator ramena, (supraspinatus, infraspinatus, teres minor i subscapularis) koji sa gornje, prednje i zadnje strane oblažu zglobnu kapsulu ramena. Oni stabilizuju glavu humerusa,sprečavaju prekomjerne pokrete, potpomažu rotatorne pokrete i elevaciju nadlaktice. Rupture nastaju kao posljedica povrede kod sportista (najčešće tenisera, rukometaša, kod bacačkih sportova) ili zbog degenera-

cije tetiva kod starijih osoba. Najčešće su to parcijalne rupture koje postepeno postanu potpune. Ultrazvukom je moguće vidjeti parcijalnu i kompletnu rupturu rotatorne manžetne. Parcijalna rupture se najčešće dešava na inserciji supraspinatusa, koja se manifestuje kao hipoehogeni fokus, udružen često sa distenzijom subdeltoidne burse. Totalna ruptura se manifestuje kao potpun prekid rotatorne manžetne. Magnetska rezonancija (MR) omogućava prikaz cijele tetive i mišića, pri čemu se može vidjeti mjesto i veličina rupture i stanje mišića. Povrede lakta Teniski lakat predstavlja zapaljenje tetiva ekstenzora i supinatora podlaktice koji se pripajaju na spoljašnjem epikondilu humerusa, zbog hroničnog opterećenja. Lateralni epikondilitis, poznat još i pod nazivom teniski lakat (često se javlja kod tenisera) manifestuje se bolovima u laktu. Smatra se kumulativnom traumatološkom povredom izazvanom stalnim korištenjem mišića ruke i nadlaktice. Bol sa spoljašnje strane lakta, koji se javlja nakon intenzivnog korištenja ruke, prvi je znak teniskog lakta. Ponekad podizanje ili hvatanje predmeta može biti otežano, bol može da se širi niz ruku. Ultrazvučnim pregledom se može vidjeti izliv u zglobnoj kapsuli i olekranonski bursitis. Značaj ultrazvuka, kao lako dostupne i za pacijente prijatne metode pregleda, bez jonizujućeg zračenja, nije samo u ranoj i brzoj dijagnostici, već i mogućnosti praćenja toka bolesti i efekata primijenjene terapije.

Hronika 01. maj - Vještačka materica uskoro i za bebe - SAD Naučnici su uspješno razvili i testirali vještačku matericu koja je u stanju da podrži prijevremeno rođene jaganjce na period do četiri nedjelje. Ova novina bi mogla dramatično da smanji rizike od prijevremenih porođaja i kod ljudi. Prijevremeno rođeni jaganjci se čuvaju u transparentnoj posudi koja služi kao materica i inkubator. Istraživanje je sproveo tim ljekara i naučnika na čelu sa dr Alanom Flejkom, fetusnim hirurgom u Dječjoj bolnici u Filadelfiji. - Ako možemo da podržimo rast i sazrijevanje organa za samo nekoliko nedjelja, možemo dramatično da poboljšamo ishod za bebe koje su rođene mnogo prije vremena - rekao je dr Flejk. Bebe rođene prerano u ovoj kritičnoj fazi razvoja ne mogu da dišu i da se hrane, a nisu u stanju ni da se bore protiv infekcija bez medicinske pomoći. Čak i sa vještačkim održavanjem života, često pate od iznurujućih uslova koji u velikoj mjeri utiču na kvalitet njihovog života i stope smrtnosti. Prema istraživačima, više od jedne trećine svih smrtnih slučajeva kod odojčadi i 50 procenata slučajeva cerebralne paralize može da se pripiše prijevremenim porođajima. Od fetusa koji prežive, mnogi pate od hroničnih bolesti pluća i drugih povezanih komplikacija koje proizilaze iz nezrelosti organa. Dr Flejk je istakao da nećemo gledati stvaranje djece iz epruvete poput onih opisanih u Hakslijevom Vrlom novom svijetu. Barem ne u skorije vrijeme. - Realnost je da u ovom trenutku nema takve tehnologije na horizontu. Ne postoji ništa što bi zamijenilo majku u razvoju fetusa prvih nekoliko mjeseci. Te bebe se stavljaju na ventilatore, u inkubatore u vrijeme kada njihova pluća zaista nisu u stanju da udišu vazduh. Zato su istraživači odlučili da se vrate majci prirodi i imitiraju majčinu matericu sa kontejnerom punim tečnosti u koje bi prijevremeno rođene bebe mogle da se stave u zamjenu za plodovu vodu, na način na koji su u pravoj materici. Mašina zakačena za pupčanu vrpcu jagnjeta dovodi kiseonik i odvodi ugljen dioksid. To je potpuno nova tehnologija tako da predstoji dugačak put do potencijalne pomoći za oko 15 miliona beba koje se rode prije vremena svake godine – objasnio je dr Flejk. 01. maj - Borba za ravnopravnost polova u muslimanskom svijetu Ekonomski napredak u muslimanskom svijetu zavisi od kulturnog osnaživanja žena i njihove emancipacije. - Ako želite ići naprijed, morate obrazovati djevojčice. A kada obrazujete djevojčice, promijenićete cijelu zajednicu.

Tako mijenjate cijelo društvo – izjavila je dobitnica Nobelove nagrade Malale Yousafzai, kada je imenovana najmlađom u istoriji UN-ovom glasnogovornicom za mir na ceremoniji u New Yorku. SAD je najavio da će ukinuti sva sredstva za UN-ov Populacijski fond (UNFPA). U izjavi iz UNPFA-e, ova agencija djeluje u više od 150 država obezbjeđujući pomoć pri planiranju porodice, treninge za babice, pretporođajnu njegu i usluge sigurnog poroda, a radi i na ukidanju prakse dječjih brakova kao i obrezivanja djevojčica. Postojanje takvih ključnih usluga osnažuje djevojke i žene da se obrazuju, zarade platu i žive prosperitetnijim životom. Manjak pristupa obrazovanju ima veliki povratni učinak na zdravlje. Žene ne mogu doći do ključnih informacija i nisu u stanju da promijene vlastite živote, što ih čini podložnijim zaostalim kulturnim praksama i iskrivljenim vjerskim učenjima. Sve su ovo ključne prepreke ne samo za napredak žena već i za sveukupni ekonomski razvoj cijelih društava. Ovi izazovi su posebno zastupljeni u muslimanskom svijetu, gdje je približno 65 posto žena nepismeno, u poređenju sa 40 posto nepismenih muškaraca. 03. maj - Čovjek primio tuđe reprogramirane matične čelije - Japan Prva transplantacija ovakve vrste obavljena ja sa ciljem liječenja makularne degeneracije. Japanska bolnica Kobe City Medical Center General Hospital obavila je jedinstveno presađivanje u svijetu medicine. Japanskom građaninu u 60-im godinama kojem je dijagnostikovana makularna degeneracija ili degeneracija žute pjege, jedan od vodećih uzroka gubitka centralne vidne oštrine kod pacijenata starije životne dobi, obavljena je transplantacija matičnih ćelija sa ljudskog donora. Ljekari su ćelije kože donora pretvorili u pluripotentne, a potom ih reprogramirali u retinalne ćelije. Ukoliko sve prođe u redu, te će ćelije zaustaviti dalju degeneraciju i sačuvati pacijentov trenutni vid. Naučnici smatraju da je ovo tek prvi korak u razvoju ovakvih transplantacija matičnih ćelija, pa već stvaraju banku matičnih čelija koje će omogućiti da pacijentima vrlo brzo omogući tretman umjesto da se čeka mjesecima na uzgoj ćelija koje odgovaraju primaocima. Takođe kažu kako će liječenje makularne degeneracije imati pozitivan učinak na 30 do 50 posto japanske populacije, no moglo bi poboljšati život ljudima čitavog svijeta. 05.maj - Kineske bolnice trguju organima osuđenih na smrt Iako je Peking 2015. godine službeno saopštio da se prekida praksa uzimanja organa od zatvorenika osuđenih na

smrt, izvještaji kineskih i stranih organizacija za ljudska prava ukazuju na to da Kina i dalje uveliko koristi organe zatvorenika u svrhu transplantacije. Razlozi stalnog odbijanja Kine da razmotri ukidanje smrtne kazne proizilaze upravo iz imovinske koristi koja se ostvaruje trgovinom organa zatvorenika osuđenih na smrt. U izvještaju se navodi da Kina zauzima prvo mjesto na listi država sa najvećim brojem smrtnih kazni u 2016. godini. Dr Dan Zhang, istraživač u oblasti transplantacije organa, kaže da gotovo 70 posto organa koji se transplantiraju potiče od zatvorenika osuđenih na smrt. Dodaje da kineske bolnice obave između deset i dvadeset hiljada transplantacija godišnje i da je sve do 2015. godine više od 350 bolnica u Kini učestvovalo u trgovini organima, a da je jedna operacija koštala više od 50.000 dolara. Skrenuo je pažnju i na to da je broj bolnica koje i danas imaju odobrenje od vlasti da vrše transplantacije preko 170. Huanga Jiefua, bivši zamjenik kineskog ministra zdravlja kaže da kineski zakon tretira zatvorenike osuđene na smrt kao građane. Prema tome, zatvorenici imaju parvo da doniraju svoje organe. Kada to učine, organi se evidentiraju kao donacija dobrovoljnih davalaca. Ovaj kineski zvaničnik navodi kako je to glavni izvor organa za potrebe transplantacije zbog velike potražnje i male ponude, kao i nespremnosti kineskog naroda da donira svoje organe zbog kulturoloških uvjerenja. Huang je istakao da oduzimanje organa zatvorenika nije u skladu sa kineskim zakonom.

Pod pritiscima međunarodnih organa i organizacija za zaštitu ljudskih prava na Kinu zbog prakse uzimanja organa zatvorenika u svrhu transplantacije, kineske vlasti su odlučile da pokrenu niz projekata koji imaju za cilj podstaći građane na dobrovoljno doniranje organa, i to pružanjem finansijske podrške. Od pokretanja ovih projekata gotovo 100.000 Kineza je popunilo formulare kojim se obavezuju na doniranje organa nakon smrti. Važno je napomenuti da je transplantacija organa u Kini započela u ranim sedamdesetim godinama i da se Kina smatra jednom od država sa najvećim brojem transplantacija na svijetu. 07. maj - Alge - buduća zaštita od sunca – Velika Britanija Morska trava veoma dobro štiti samu sebe od sunčevih štetnih ultraljubičastih zraka. Organizam koji brzo raste proizvodi prirodni sastojak koji djeluje kao zaštitna krema za sunčanje. - Ti sastojci se nazivaju amino kisjeline slične mikosporinu (MMA) i ima ih čitav niz i različite vrste algi sadrže različite amino kiseline u zavisnosti od uslova u kojima žive kaže dr Kerol Luelin sa Univeziteta Svonsi. Luelin veruje da bi ti sastojci mogli jednostavno da se ugrade u sve, od krema za ruke, do šampona, koji ne bi imali štetne efekte. Laboratorija Kerol Luelin je puna rastućih algi. Neke rastu ispod bezbjednog bijelog svijetla, dok su druge bombardovane ultraljubičastim zracima.

GE KIDS

Imunološka zaštita za Vaše dijete! Ge Kids ids je bbezbjedna zbjedna formula, za razvoj oj pri prirodnog odnog imuni imuniteta! Prirodni balans i stimulans, za razvoj narušenog, dječijeg, imuno sistema.

GE132+Na GE132+N atu turral USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA POMAŽE POBOLJŠANJU PH VREDNOST ORGANIZMA

GE132 International Health d.o.o. www.internationalhealth.biz Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA

SNIŽAVA NIVO HOLESTEROLA U KRVI

- Ustanovili smo da alge koje rastu ispod ultraljubičastog zračenja mogu da prave zaštitne sastojke. Zato njihovo gajenje pod ovim zracima može zapravo da poveća količinu sastojaka koji štite od sunca. To je još samo jedna svrha morske trave koja se već konzumira širom svijeta kao super hrana, puna hranljivih sastojaka. Oni na primer imaju antioksidaciona i antiinflamatorna svojstva. Zato smo zaineresovani da pronađemo različite dobrobiti od različitih metabolita koje želimo da proučavamo – ističe dr Luelin. 13. maj - Korak naprijed u borbi protiv salmonele - Njemačka

metode mikroskopije naučnici iz Frankfurta su prvi pokazali da linearni lanci proteina Ubikvitina predstavljaju signal koji pospješuje upalni odgovor ćelije i smanjuje broj bakterija. U isto vrijeme naučnici su identifikovali enzim Otulin kao važan regulator tih procesa. - Takva i slična interdisciplinarna istraživanja otvaraju nove mogućnosti za razvoj budućih ljekova koji će ciljano djelovati na patološke bakterije i njihove signalne puteve, a neće ubijati zdrave bakterije u crijevu - ističe dr Đikić, koji je prošlog mjeseca drugi put primio prestižni ERC Advanced Grant u iznosu od 2,5 milijona eura za istraživanje uloge Ubikvitina tokom bakterijskih infekcija. 14. maj – Novo rješenje za hronične upale uha – Poljska

Tim naučnika na čelu sa dr Ivanom Đikićem sa Univerziteta Gete objavio je da su otkriveni novi signalni putevi koji blokiraju infekciju salmonelom, od koje obolijeva 200 milijona ljudi godišnje, a najnovije otkriće predstavlja mogući temelj za nove terapije. Salmonela je najčešći uzročnik gastroenteritisa ili upale probavnog trakta karakterisana prolivima, a u manjem broju slučajeva može se proširiti u krv i dovesti do smrtnih slučajeva. Do zaraze salmonelom dolazi konzumiranjem zaražene hrane poput jaja, mesa, voća i povrća, a do danas nije pronađen ni jedan djelotvoran lijek koji se može dati zaraženima. Antibiotici su kontraindikovani kod većine akutnih upala jer mogu produžiti i pogoršati simptome, pa se daju samo kod pojedinačnih slučajeva, odnosno, tokom širenja bakterija u krvi. Kako bi pronašli nove terapije protiv patogenih bakterija naučnici pokušavaju da razumiju interakciju između patogena i ljudskih ćelija, a naučnici sa Univerziteta Goethe na čelu sa Ivanom Đikićem dali su značajan doprinos razumijevanju te interakcije. Njihov rad objavljen je u časopisu Nature Microbiology, a u njemu su naučnici detaljno opisali nove signalne puteve koji blokiraju infekciju salmonelom. - Kada salmonela uđe u epitelnu ćeliju obično živi skrivena unutar vakuole i luči specifične enzime koji su sposobni da potaknu širenje bakterija, uništavanje ćelija crijeva i na taj način uzrokuju gastroenteritis - pojasnio je dr Đikić. Ljudske ćelije razvile su djelotvorne obrambene mehanizme kako bi se zaustavila invazija bakterija. Koristeći savremene

Infekcija uha je bolna ali generalno ju je jednostavno tretirati. Ali za mnoge osobe, hronične infekcije uha mogu značajno da utiču na sluh i njihov životni stil. Ljekari u Poljskoj su otkrili sićušno rješenje za nešto što može da bude veliki problem. Infekcija za infekcijom može da ošteti tri sićušne kosti u ljudskom telu koje se zovu čekić, nakovanj i uzengija. One prenose zvučne talase od bubne opne do mozga. Ali ovaj mali implantat mogao bi da riješi problem hronične infekcije. - Hirurškim putem smo ugradili protezu pacijentu kao dodatni vibrirajući element na vrh uzengije, tako da je to bio dodatni oscilirajući element između membrane bubne opne reprodukovan tokom operacije i uzengije. Rekonstrukcija kao što je ova poboljšava zvuk sproveden u unutrašnje uho i poboljšava taj zvuk - objašnjava hirurg dr Maćej Vjatr. Ne samo što mala proteza poboljšava sluh, već takođe može da pomogne borbu protiv hronične infekcije. - To je veoma lagan implantat. On čini oštećenje unutrašnjeg uha zbog prekomjerne težine, potencijalne komplikacije i disfunkciju organa, nemogućim. Druga stvar je da prenosi glas obično kao akustična kocka. A, treća stvar je da je obogaćen srebrom, što sprječava stvaranje i razvoj bakterija ili patogenih gljivica koje bi mogle da izazovu komplikacije - ističe dr Jacek Skladjen sa Univerziteta Jagelon. 18. maj – Nova tehnologija u liječenju cerebralne paralize – SAD Jedan od efekata progresivnih bolesti mišića, kao što je cerebralna paraliza je zgrčenost mišića. Postoje ljekovi i terapije koji bi trebalo da pomognu ali je mjerenje njihove djelotvornosti komplikovano. Sada postoji visoko-tehnološki način koji bi mogao da pruži olakšanje pacijentima. Nova rukavica, sa više od 300 senzora, mogla bi da promijeni prirodu tretiranja ukočenosti mišića. - Ta tehnologija će, kao dodatak onome što rade ljekari, pružiti objektivne mjere kako bi oni mogli da poboljšaju svoje dijagnoze i intervencije - ističe dr Harinat Garudadri sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu. To funkcioniše tako što se zabilježi pritisak na svaki senzor dok ljekar pomjera različite djelove na tijelu pacijenta. Razvijen je sa lažnom rukom koja velikim dijelom izgleda kao mašina za vježbanje. Pronalazači kažu da su se bez rukavice, ljekari i pacijenti složili o nivou zgrčenosti mišića u samo oko

26 procenata. Ali rukavica pravi ogromnu razliku. - Razvili smo lažnog pacijenta. On ima sopstvene senzore i takođe mjeri koliko je vježbi urađeno pomjeranjem lažne pacijentove ruke. Upoređivanjem brojeva iz rukavice i lažnog pacijenta, dobili smo 82 odsto, što je bilo veliko poboljšanje. To bi moglo da donese nove terapije na tržište i poboljša njegu pacijenata do mjere da svaki lijek djeluje bolje za pojedinačne pacijente, da se utvrdi koji tretmani su delotvorni, koje doze su optimalnije za njih i jednostavno pomogne da se ljekovi prave mnogo preciznije, umjesto medicinske vještine koju trenutno koristimo, a koja se završava ne baš kao naučni process – ističe dr Skalski Rukavica je još u razvoju ali bi mogla u budućnosti i da pruži mnogo preciznije podatke za sve vrste bolesti, uključujući moždani udar i traumatske povrede mozga. 20. maj - Epidemija kolere prijeti da ode van kontrole – Jemen Iz organizacije Ljekari bez granica (MSF) upozorili su da bi epidemija kolere u Jemenu mogla otići van kontrole ukoliko se ne preuzmu potrebne mjere. Kako su naveli veliku zabrinutost predstavlja povećan broj onih koji su zaraženi kolerom ili enterokolitisom. Prema njihovim navodima, kod više od 17.000 osoba dijagnostikovana je kolera. Ekipe Ljekara bez granica su do sada u Amranz, Hudejdi, Haku, Daliji, Taizu i Ibu hospitalizovale najmanje 3.000 osoba. Predstavnik ekipe u Jemenu dr Gasan Ebu Sear istakao je da se kolera veoma brzo širi u Jemenu te da postaje alarmantno. Ukazali su i na veoma loš zdravstveni sistem u Jemenu te da nisu dovoljne zalihe ljekova i medicinskih materijala. Dr Ebu Sear je dodao da će u narednim danima u Jemen stići 63 tone ljekova i medicinskih potrepština koje će biti korišćene za liječenje od kolere. Iz Svjetske zdravstvene organizacije su prethodnih dana pozvali Arapsku uniju i arapska ministarstva zdravlja da hitno reaguju u spašavanju hiljada oboljelih građana Jemena.

svaki put kada tamne, imaju osjećaj sličan onom koji imaju konzumenti kada uzmu drogu. Problem je što je rak kože vrlo česta bolest, najbrže rastuća u svijetu. Tokom 2015. godine od melanoma je oboljelo 3,1 miliona ljudi, od kojih je 59.800 preminulo. Najvišu stopu oboljelih od melanoma imaju Australija i Novi Zeland. 22. maj - Bacaju stare cigarete - EU U skladu sa duvanskom direktivom EU, kao i Zakonom o ograničenju uporabe duvanskih i srodnih proizvoda u cijeloj EU ne smiju se prodavati paklice ili paketići duvana za motanje ako zdravstvena upozorenja na njima ne čine 65 odsto prednjeg i zadnjeg dijela pakovanja. Iz upotrebe izlaze i cigarete sa aromama, poput mentola, vanile ili bombona kojima se prikriva ukus i miris duvana, osim onih koji drže više od 3 odsto tržišta. U tom će se slučaju njihova zabrana primijenjivati od 2020. godine. Zabranjena su i pakovanja u obliku kozmetičkih proizvoda poput šminke ili parfema, kancerogeni, mutageni i neurotoksični dodaci štetni već u nezapaljenom duvanu, dok se na kutijama više ne dozvoljava navođenje količine katrana i nikotina kako ne bi doveli u zabludu potrošače da koriste zdravije cigarete. Direktivom EU prvi put se regulišu e-cigarete. Međutim kako je članicama ostavljeno da same odluče hoće li ih tretirati kao medicinski ili duvanski proizvod mnoge članice su odabrale najrestriktivniji model u EU. E-cigarete su sasvim izjednačene sa konvencionalnim što znači da se zabranjuje njihova upotreba svuda gde je zabranjeno i pušenje. Zabranjuje se i njihovo izlaganje u prodajnim prostorima. 23. maj - Etiopljanin na čelu Svjetske zdravstvene organizacije

21. maj - Instagram i Fejsbuk povećavaju broj oboljelih od raka kože? Društvene mreže poput Instagrama i Fejsbuka dolivaju ulje na vatru kada je u pitanju broj oboljelih od raka kože, tvrdi ekspert dr Kristofer Roland Pejn. Mladi koji su zavisni od selfija ignorišu upozorenja o dugoročnoj šteti zbog trenutnog lajka svojih prijatelja. - Možete dobiti tamnu boju kože za tri ili četiri dana, ali posljedice dolaze mnogo kasnije. To je kratkoročna nagrada i trenutno zadovoljstvo, ali cijena je dugoročna - rekao je dr Pejn. On smatra da je sve to povezano sa ludilom zvani selfi na društvenim mrežama, te da ljudi zbog toga žele da imaju tamnu kožu. - Prema anketi koju smo uradili, veliki broj ljudi smatra da je taman ten privlačan. Javne zdravstvene kampanje nisu uspjele da promijene navike i dovoljno ukažu na opasnosti izlaganja suncu kao što su to učinili za rak pluća i okrenuli ljude protiv cigareta. Pušenje se sada smatra lošim, ali tamnjenje ne. Žene sve rade kako bi bile tamne, a muškarci se dive ženama sa takvim tenom. Pejn je još istakao da ljudi vole tamniju kožu jer,

Bivšu liderku WHO-a Margaret Chan zamijenio Tedros Adhanom Ghebreyesus, bivši ministar zdravlja Etiopije. Tedros Adhanom Ghebreyesus izabran je za čelnika Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kao prvi Afrikanac, uspjevši da pobijedi veterana iz Velike Britanije Davida Nabarro. - Uspjeli smo! Ovo je pobjednički dan za Etiopiju i za Afriku - rekao je etiopski ambasador Negash Kebret Botora Reutersu. Tedros je dobio 133 glasa od 185 zemalja članica WHO-a koje su mogle glasati u izboru nasljednika Margaret Chan koja je na čelu UN-ove agencije sa sjedištem u Ženevi bila od 2006. godine. Organizacija WHO ima zadatak da se bori protiv epidemija

i hroničnih bolesti u svijetu. Chan je bila kritikovana zbog sporog odgovora WHO-a na epidemiju ebole u zapadnoj Africi 2013. do 2016. u kojoj je umrlo 11.300 osoba. U posljednjem obraćanju prije glasanja Tedros je ministrima obećao kako će predstavljati njihove interese i osigurati da više zemalja dobije vodeća mjesta u WHO-u. 23. maj - Naučnici uzgojili matične krvne ćelije u laboratoriji - SAD Istraživači medicinskog fakulteta Weill Cornell iz New Yorka prvi su put unutar laboratorije uspjeli uzgojiti matične ćelije koje proizvode krv. Ovo bi moglo promijeniti budućnost stvaranja i transfuzija krvi, kao i liječenje pacijenata sa poremećajima krvi, upotrebljavajući njihove vlastite ćelije umjesto donorskih. Kako bi stvorili matične ćelije, istraživači su prvo uzeli ćelije životinjskih plućnih membrana, a zatim su iskoristili četiri proteina koja ih podstiču na stvaranje krvnih matičnih ćelija. U eksperimentu su reprogramirane krvne ćelije regenerisale cijeli krvni sistem kod miševa koji je trajao cijeli život, a osim toga, ojačan je i njihov imunološki sistem. Rezultat dokazuje efikasnost pretvaranja ćelija iz krvnih sudova u potpuno funkcionalne matične ćelije, koje nakon presađivanja mogu pružiti doživotne zalihe novih i zdravih krvnih zrnaca. - Našu metodu sada testiramo na velikim životinjama. Pronašli smo novi pristup, koji primjenjujemo na majumunima, u saradnji sa Institutom Fred Htchinson - kaže dr Raphael Lis. 26. maj - Odobreno korištenje revolucionarnog lijeka protiv raka - SAD Američka Agencija za hranu i ljekove (FDA) po prvi put je odobrila liječenje zloćudnih tumora samo jednim lijekom za veći broj organa, nezavisno o njihovom izvoru. Ovo je prvi put da će se u liječenju raka koristiti samo jedan lijek za liječenje većeg broja organa, uz uslove da tumori imaju odgovarajuće genske biomarkere poznate kao MSI-H i dMMR. Ovi biomarkeri najčešći su u karcinomima rektuma i debelog crijeva, endometrijuma i gastrointestinalnim tumorima, međutim, mogu biti prisutni i kod raka dojke, prostate, prostate, štitne žlijezde itd. Izvršni direktor kancelarije za hematologiju i onkologiju FDA-e prof. Richard Pazdur je izjavio - FDA je do sada odobravala liječenje raka na temelju lokacije na kojoj je započeo. Sada smo odobrili lijek na temelju biomarkera tumora, bez obzira na njegov izvor. Iz FDA-e su objavili da je u testiranjima lijeka učestvovalo 149 pacijenata, a 39,6 posto ih je potpuno ili djelimično reagovalo na lijek. Za njih 78 posto pozitivni učinci lijeka su djelovali šest mjeseci ili duže. 26. maj - Prijave roditelja koji odbiju vakcinisati dijete – Njemačka Njemačka je usvojila zakon kojim će dječiji vrtići morati obavijestiti vlasti ukoliko roditelji ne dostave dokument od ljekara

o vakcinaciji djeteta. Roditelji koji se ogluše o ovom ljekarskom savjetu moraće u skladu sa zakonom platiti kaznu od 2.500 eura. Pravila o vakcinaciji su pooštrena širom Evrope jer je, po podacima Evropskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC), zbog sve manje vakcinacije porastao broj oboljelih od boginja, vodenih kozica i zaušnjaka. - Niko ne može ostati ravnodušan na činjenicu da u današnjem svijetu ljudi još umiru od posljedica boginja. Upravo zato pooštravamo pravila o vakcinaciji - rekao je njemački ministar zdravlja Hermann Groehe. Sve češće izbjegavanje vakcinacije djece postalo je globalni zdravstveni problem. Stručnjaci kažu da je jedan od razloga to što se brojni roditelji plaše potencijalnih nuspojava, a i neki ljekari nisu skloni vakcinaciji. U deset evropskih zemalja broj slučajeva oboljelih od boginja, koje mogu prouzrokovati encefalitis i sljepilo, udvostručen je u prva dva mjeseca 2017. u odnosu na prethodne godine, podaci su koje je prošli mjesec iznio ECDC. 27. maj – Aplikacija Dokon je ljekar budućnosti - SAD Ubrzo ćete moći virtuelno da posjetite svog ljekara. Umjesto da posjetite ljekara lično radi zdravstvenih informacija ili pretrage na internetu, mogli biste da upitate za savjet medicinskog eksperta koji je zapravo avatar. Nova aplikacija razvijena je za upotrebu na pametnim telefonima i pomoću nje možete da postavljate pitanja virtuelnom ljekaru o različitim medicinskim stanjima i tretmanima. Kardiolog dr Lesli Sakson ne može da bude svugdje ali možda u skorijoj budućnosti, njen digitalni avatar može. Dr Sakson je izvršna direktorka Centra za kompjuterizovanje tijela univerziteta Južne Kalifornije, koji je razvio novu aplikaciju pod nazivom Dokon. Pacijenti mogu da postavljaju pitanja avataru doktorke Sakson koristeći aplikaciju na svojim pametnim telefonima. Za ljekare, Dokon bi mogao da omogući više vremena da se fokusiraju na pacijente sa ozbiljnim zdravstvenim problemima. - Za nekoliko godina, 80 odsto zdravstvene zaštite koja se sada obavlja u ljekarskim ordinacijama, tokom zakazanih posjeta, kada su ljekar i pacijent u istoj prostoriji, to više neće postojati. Zato bi aplikacija mogla da bude veoma važna za pacijente koji žele medicinsku informaciju od ljekara kojeg već poznaju i kojem vjeruju. Mogu redovno da ažuriram svoju virtuelnu osobu, da je poboljšam – objašnjava dr Sakson. Kompjuterski naučnik Ari Šapiro koji radi na ovom projektu vjeruje da bi pacijenti trebalo da uspostave bolju vezu sa svojim digitalnim ljekarom time što bi pokazali izraze lica i pokrete. Doktorka Sakson se nada da će senzori na pametnim telefonima prikupljati dragocjene medicinske podatke koji bi pomogli u tretiranju pacijenata koji imaju medicinska stanja kao što su aritmija ili neredovni otkucaji srca. - Na taj način, ja uhvatim vašu aritmiju kada se dogodi, na telefonu sa mjesta na kojem ste bili tog dana. Znaću koliko ste imali aktivnosti samo očitavanjem senzora. Sakson očekuje da će digitalni ljekari postati glavna komponenta lične zdravstvene zaštite.

Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna ﬂora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi. U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.

MEDITAS d.o.o. Podgorica, Crna Gora Oktobarske revolucije 130 info@meditas.me mob: +382 69 024 084

MEDITAS RS d.o.o. Beograd, Srbija Gundulićev venac 38 office@meditasrs.rs mob: +381 69 399 9 056

MEDITAS BH d.o.o. Sarajevo, BiH Dabrobosanska 17 info@meditasbh.com mob: +387 65 001 328