Medical cg 34

1.00

5. FEBRUAR 2012.

GODINA III - BROJ 34

Ljubav - vrhunska mudrost majke prirode Homeopatija i tajne srca Beba - prvih 12 mjeseci Roditeljska ljubav Med - ljekovita svojstva Ugljeni hidrati u obroku Organska hrana

Gost: Dragan Radojičić Intervjui:

Prof. dr Slavica Vujisić

Dr Vladimir Pavićević

)( shapeit® FLASTERI ZA MRŠAVLJENJE Manje kilograma bez dijete prirodnim putem - Smanjenje tjelesne težine bez dijete - Djeluje 48 sati - Pakovanje za jedan mjesec - Samo prirodni sastojci Sa SlimPatch do željene figure – za prirodnu i umjerenu pomoć kod mršavljenja Nakon mnogo godina istraživanja otkriveno je da male količine jedinstvene formule (kombinacije prirodnih sastojaka) u obliku četvrtastih, gotovo nevidljivih flastera, nanijetih (zalijepljenih) na kožu mogu da dovedu do fantastičnih rezultata – do vitke i zategnute figure – bez stresa, iscrpljućih dijeta i napora uz minimum fizičke aktivnosti.

Flaster koji se nanosi na kožu smanjuje apetit, dok ujedno sagorijeva masti u vašem organizmu i ubrzava metabolizam.

Kako djeluje?

Flaster se nanosi na suvu i čistu kožu, najbolje na unutrašnju stranu nadlaktice, i lagano (tokom 48 sati) otpušta aktivne sastojke koji regulišu razmjenu materija i sagorijevanje kalorija, a u organizam ulaze kroz kožu.

Tijelo polako apsorbuje ove supstance ubrzavajući metabolizam. Za najbolje rezultate savjetuje se lagana fizička aktivnost, malo više kretanja od uobičajenog ili jednostavno – šetnja.

Primjena: Za žene i muškarce starije od 18 godina Napomena: Upotreba flastera nije pogodna za trudnice, dojilje i osobe osjetljive na jod.

Ako postoji osjetljivost na neki od sastojaka koje flaster sadrži, ne koristiti.

)( Slim Patch

U apotekama

MONTEFARM-a

5. FEBRUAR 2012.

GODINA III - BROJ 34

1.00

Impresum

Gost: Dragan RadojiÄ?ić

IzdavaÄ?: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica IzvrĹĄni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIĹ TVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Boťković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc BoŞo Vuković Dr Ilija Aťanin, spec.hir.

Dr Jelica Staniťić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina MugoĹĄa Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin StaniĹĄić, mr sc STALNI SARADNICI Dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg Anita Radanović, profesor Spec. fiz. Bojan Kraljević Damir PeliÄ?ić, vsmt.

Dr DuĹĄan Nenezić, mr sci Spec. pedag. Dragana Marković Dr. Sc Dragan ÄŒabarkapa Dr Fehmija Fetahović, spec ginekolog Dr Lidija RakoÄ?ević, sprec. pedijatar Dr Milana Ĺ oć Dr Milica Ĺ ofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struÄ?. rad. terapeut Dr MiloĹĄ Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Dr Olivera KovaÄ?ević spec. dermatoven.

Mr ph Pavle Jurlina Prof. dr Rajko Ĺ ofranac Radmila Stupar-Ä?uriĹĄić, dipl. psih. doc. sc med. dr SaĹĄa RaiÄ?ević, spec. ginek. akuĹĄ.

Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić, spec. or. hir.

Dr Valentina Kalinić, spec endokrinolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehniÄ?ki urednik: Petar Nikolić fotograf: Ivan Savić Ĺ tampa: M Print Adresa: Mitra Bakića br.140 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadrĹžaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

Intervjui:

Prof. dr Slavica Vujisić

Dr Vladimir Pavićević

foto: shutterstock

Mudrost majke prirode Radmila Stupar-Ä?uriĹĄić, psiholoĹĄkinja 10 – 11 VaĹžna pitanja seksualnog odnosa Dr Fehmija Fetahović 12 – 13 Roditeljska ljubav Dragana Marković, pedagoĹĄkinja 16 Reforma sistema zdravstva PorodiÄ?na medicina 20 – 21 Trudnica i prevoz avionom Dr Izet Bralić 22 – 24 Beba – prvih 12 mjeseci Dr Indira Fetahović 25 Predijabetes Dr Branka Gogić 28 Insulinske terapije Dr Sreen Kavarić 30 – 31 Intervju: dr Vladimir Pavićević 32 – 34 SrÄ?ani udar – 7 znakova Dr Aleksandar Nikolić 35 Kardiovaskularna rehabilitacija Dr Rajmonda Tuna 36 – 38 Intervju: prof. dr Slavica Vujisić 42 – 43 Homeopatija i tajne srca Dr SneĹžana Tomić 44 Ĺ ta je krv Damir PeliÄ?ić, med.spec.zdr.njege 46 Organska Hrana Vesna Orlandić, spec.prirodne medicine 48 -49 Med – ljekovita svojstva Mr ph. Ivana Gojković 50 – 51 Ugljeni hidrati u obroku Dr Valentina Kalinić 52 – 53 Respiratorne infekcije Dr SneĹžana Barjaktarović-Labović 54 – 55 Gost: Dragan RadojiÄ?ić 56 – 57 Preventivna stomatologija Dr MiloĹĄ Radulović 59 – 61 Parodontopatija Dr Ognjen KovaÄ?ević 62 – 63 Gerijatrija Bojan Kraljević spec. prim. fizioter.

64 – 65 Ultrasonografija pluća Dr Gani Karamanaga 70 – 71 Proteze za ekstremitete Milorad Aranitović, s.r.terapeut 72 – 73 Divna Veković, prva crnogorska ljekarka Anita Radanović, profesor 76 Dr Mihailo Laković (1914-1958) Dr BoŞo Vuković 80

Specijalna formula, koja sadrži heteropolisaharidna jedinjenja dobijena iz 6 vrsta najpotentnijih medicinskih gljiva, uključujući Cordyceps, i rijetkog jedinjenja iz zelenog čaja.

Preparat izbora u stanjima ozbiljnije narušenog imuniteta, prije svega u virusnim infekcijama.

Najefektivniji stimulator imunog sistema.

Sadrži više od 200 klinički ispitanih polisaharidnih jedinjenja.

Preporučuje se kao dodatna terapija u liječenju hepatitisa B, alkoholnim bolestima jetre… Ima dokazano snažno imunostimulativno dejstvo.

Ovo je vrhunski Alohin proizvod od Cordycepsa. Tablete od 750 mg sa odloženim dejstvom. Sadrži 4 različite vrste i nekoliko rodova Cordycepsa iz svih krajeva svijeta. Namijenjen je onima kojima je potrebna mnogo veća energija da bi savladali hroničan umor. Posjeduje izvanrednu sposobnost povećavanja ATP (za 30%) i iskorišćavanja kiseonika (za 40%), pa se preporučuju kao dodatak ishrani profesionalih sportista.

Namijenjen je svima koji žele da postignu i održe optimalan nivo funkcionisanja imunološkog sistema. Ima uticaj na nivo šećera u krvi, povecava osjetljivost na insulin.

Ima uticaja na koronarnu i cerebralnu cirkulaciju, stabilizaciju pulsa i korekciju srčanog ritma.

Pospješuje rastvaranje krvnih ugrušaka. Održava normalan krvni pritisak (inhibirajući dejstvo Angiotenzina). Sprečava formiranje novih krvnih ugrušaka. Rastvara fibrin. Povećava proizvodnju plazmina i drugih jedinjenja, uključujući urokinazu, koji utiču na razgradnju ugrušaka. Utiče na povećanje gustine kostiju oslobađajući Ca iz ugrušaka i vraćajući u kost.

Američka vlada daje status "GanoUltra" kao najkvalitetnijoj Reishi u svetu. Ganodermna kisjelina se koristi kod infekcija, crijevnih oboljenja, hepatitisa, alergija. Polisaharidi ove gljive imaju jak imunobiološki efekat kojim organizam mijenja svoje funkcionisanje kako bi ozdravio.

U SVIM APOTEKAMA

UVOZNIK I DISTRIBUTER: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067

Prije uporebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu

Predstavljena dva nova priručnika za dijagnostiku i liječenje gastrointestinalnih i neuroendokrinih tumora

RIJETKIH TUMORA U okviru projekta „Rijetki tumori - GIST / NET: dijagnostika i liječenje - podsjetnik za izabrane ljekare” u Podgoričkom hotelu „Apart Hotel Premier”, 26. januara, održana je prezenacija dviju brošura namijenjenih za dijagnostiku i liječenje gastrointestinalnih i neuroendokrinih tumora. U prisustvu najuticajnijih predstavnika zdravstvenih vlasti, velikog broja izabranih ljekara, predstavnika sponzorske kompanije „Novartis Oncology”, Predraga Bogavca i Marije Lopičić, autorke brošure dr Olivera Bošković i dr Brigita Smolović predstavile su osnovne postavke ovih publikacija. Prof. dr Svetozar Damjanović, iz Instituta za endokrinologiju Kliničkog centra Srbije, ukazao je na osnovne probleme sa kojima se ljekari suočavaju kada su u pitanju rijetke bolesti. Projekat će, kako je predviđeno, biti promovisan u tri grada Crne Gore: Danilovgradu, Tivtu i Beranama, a važan doprinos njihovom objavljivanju omogućio je Dom zdravlja u Danilovgradu.

Rijetki tumori su bolesti sa učestalošću manjom od 5-10.000 oboljelih u svijetu. To je i razlog zbog kog dolazi do smanjenog interesovanja u sferi istraživanja, preciziranja terapijskih modaliteta i jačanja kapaciteta borbe. Tome je, nažalost, posljedica kašnjenje dijagnoze. Sve ovo ima loš efekat u povoljnosti ishoda liječenja. Veliki procenat ovih oboljenja, kako je upozorio dr Damjanović, otpada na nasljedne bolesti. On je istakao poražavajući uticaj koji oboljelost od ove vrste oboljenja kod člana porodice izaziva u odnosu na cijelu porodicu, nedovoljno interesovanje farmaceutskih kompanija u iznalaženju terapijskih inovacija, te lošu zastupljenost terapeutika za ovaj oblik bolesti na pozitivnim listama ljekova i predominantnost ljekova za liječenje „masovnih bolesti”. Iako se prevalenca pojave rijetkih tumora kreće u rasponu od 1 : 100.000 do 32 : 100.000, karakterističnom za tumore štitaste žlijezde i najfrekventnije rijetke tumore - tumore neuroendokrinog sistema, brojne su prepreke koje postoje u pristupu liječenju ovih oboljenja. Prema ocjeni dr Damjanovića, veoma je važno uspostaviti ravnomjeran tretman na svim nivoima

06

zdravstvene zaštite, čime će se izbjeći usmjerenost pacijenata na samo jedan centar.

Ističući da je riječ o tumorima koji najčešće imaju spor rast, malu incidencu koja doprinosi neprepoznavanju prisustva bolesti kod pacijenta, veliki problem u liječenju, po ocjeni dr Olivere Bošković, kod velike većine pacijenata prisutne su metastaze u trenutku postavljanja dijagnoze. - Ako ne bismo gubili 2-3 godine u postavljanju dijagnoze, onda bi sigurno obezbijedili liječenje našim pacijentima, duže preživljavanje i kvalitetniji život - objasnila je ona. Ukazujući na specifičnost pristupa, asimptomatsko prisusvo bolesti, nefunkcionalnost tumora, potrebu za racionalnijim pristupom u raspodjeli raspoloživih markera i sredstava za istraživanje prisustva bolesti, dr Bošković je prikazala komplikovanost pristupa ovim bolestima i ograničenja koja postoje u našem zdravstvenom sistemu. Multidisciplinarnost ljekarskih timova, sa posebnim značajem angažovanosti patologa, mogućnost nabavke inoviranih markera i obnavljanja resursa

borbe protiv rijetkih bolesti, doedukacija ljekara u smislu isticanja potrebe za prepoznavanjem mogućnosti prisustva ove bolesti, što doprinosi efikasnoj individualizaciji metoda liječenja, obaveze su koje, po mišljenju ove autorke, predstoje u terapiji rijetkih bolesti. Projekat objavljivanja ovog korisnog priručnika, ima bitnu misiju u svemu tome.

Ocjenjujući da je riječ o projektu podsjećanja izabranih ljekara na statistiku obolijevanja od rijetkih bolesti, značaj procjene malignog potencijala, simptomatologiju i dijagnostiku bolesti, dr Brigita Smolović objasnila je da cijeli projekat ima za cilj da se ukaže na važnost prisustva pomisli kod izabranog ljekara o postojanju ove vrste oboljenja kod pacijenta. 1/3 ovih oboljenja, kako je objasnila, asimptomatska je, a kod 40-90% broja pacijenata javljaju se recidivi oboljenja nakon 17-25 mjeseci od hirurške resekcije tumora. Videći ograničenja terapijskog pristupa i kašnjenje sa dijagnozom kao velike smetnje uspješnog liječenja, ona je istakla i značaj mutacija u širenju bolesti. Ključno je, prema tome, pomisliti na prisustvo ove bolesti, na vrijeme pristupiti liječenju pacijenta, pratiti tok bolesti u skladu sa preporukama, uključiti multidisciplinarni pristup liječenju i ostvariti što bolju individualizaciju metoda terapije.

Ocijenivši obolijevanje od karcinoma kao najčešći uzrok

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

smrti kako u Evropi tako i u Crnoj Gori, ministar zdravlja Crne Gore, doc. dr Miodrag Radunović, prilikom obraćanja na ovom skupu ukazao je na značaj i efekte prevencije, ranog liječenja, edukacije ljekara i zdravstvenih timova, te unapređenja organizacije. - Nastojimo da u okviru mjera na unapređenju zdravstvene službe posebno unaprijedimo preventivne aktivnosti, kroz Strategijom za nezarazne bolesti razvijamo i posebne skrining programe za rano otkrivanje raka. Započeli smo niz projekata kojima osavremenjujemo opremu za dijagnostiku i liječenje najtežih bolesnika. Školujemo ljekare, a uvodimo i nove procedure u liječenju i tretmanu oboljelih - naveo je dr Radunović. Dodatno, neophodno je usavršiti određivanje protokola i efikasne terapeutske opcije za bolesti sa niskom frekvencom obolijevanja, što, naravno, zahtijeva ulaganje. U dvijema predstavljenim brošurama, po mišljenju dr Radunovića, na prikladan i razumljiv način prikazani su definicija, etiologija, kliničke manifestacije, dijagnostika i terapijski pristup pacijentima sa rijetkim tumorima, te da su one prikladne za edukaciju ne samo ljekara svih profila, posebno izabranih doktora, već i pacijenata i zdravih osoba. Već to je, svakako, veoma značajno u podsticanju svjesnosti o mogućnosti prisustva rijetkih bolesti u populaciji.

A. R.

ZANIMLJIVOSTI Uprkos običajima univerzuma

Definitivno najslavniji paraplegičar, Stiven Hoking, savremeni fizičar koji je doprinio da istraživanje vremena i prostora dobije nove dimenzije u svijetu nauke, posebno je poznat po tome što svojim upornim radom i bezgraničnom voljom već skoro pola vijeka ostvaruje skoro nevjerovatne radne rezultate, u nemogućim uslovima. Ovaj slavni britanski naučnik rođen je 1942. godine. Još kao oksfordski student razbolio se od amiotrofične lateralne skleroze, što je, između ostalog, za posljedicu imalo trajnu paralizu ekstremiteta i nemogućnost govora. Čak i u takvim uslovima nije mu manjkalo snage za nastavak naučnog rada. Njegova invalidska kolica više liče na kompjuterski centar nego na pomagalo za invalidne osobe. Posebno prilagođeni kompjuterski program omogućava naučniku da komunicira sa javnošću i na taj način objašnjava svoje teorije. Brojni javni nastupi pred veoma velikim brojem posjetilaca samo su dio svakodnevne prakse ovog neumornog naučnika koji je još od 1974. godine član Kraljevskog društva Velike Britanije a od 1979. profesor na Univerzitetu u Kembridžu.

Na sajtu ovog teoretičara relativnosti http://www.hawking.org.uk nedavno je objavljen oglas za zapošljavanje pomoćnika za održavanje njegovog elektronskog sistema. Osoba koja konkuriše za posao koji obezbjeđuje godišnju platu od 25.000 funti, morala bi, kako se tamo navodi, da raspolaže odličnim poznavanjem elektronskih sistema, da dobro radi „pod pritiskom”, da je spremna da često putuje, i da nema tremu pred velikom publikom.

Zagrljaj za život Kada je početkom oktobra prošle godine dr Džef Mulan na svom Fejzbuk profilu objavio svjedočanstvo o čudesnom oživljavljavanju djevojčice Brijel, vijest o nevjerovatnoj moći zagrljaja veoma brzo se proširila na sve četiri strane svijeta.

Pozivajući se na lično iskustvo, ovaj ljekar iz Kejptauna objasnio je kako su dvije blizankinje donijete na svijet cijelih 12 sedmice prije roka predviđenog za porođaj. Smještene u inkubatore, djevojčice Brijel i Kiri borile su se za svoje mjesto pod nebom.

Kiri je bila nešto snalažljivija pa je vrlo brzo po rođenju počela da dobija na težini. Mlađa blizankinja Brijel, rođena sa svega 2 kg težine, suočavala se sa teškoćama u disanju, srčanim komplikacijama i sl. Prognoza za njeno preživljavanje nije bila ohrabrujuća.

Podstaknuta osjećajem nježnosti jedna od medicinskih sestara bolnice u kojoj su bile smještene male blizankinje odlučila

08

je da obje djevojčice smjesti u zajednički inkubator. Zahvaljujući tome, dogodilo se čudo. Kiri je zagrlila svoju sestricu i, neznano kako, dogodilo se da se Brijel stabilizovalo disanje a srce je počelo pravilno da funkcioniše. Cijeli tim ljekara bio je svjedok ovom neobičnom događaju.

Napredna verzija kućnog ljubimca Depresivnost i srodne joj vrste ponašanja, zahvaljujući uslovima savremenog življenja, postali su vjerovatno najfrekventnije vrste poremećaja stanja ličnosti. Stoga predstavljaju i poseban izazov za naučnike. U želji da ponudi efikasan odgovor na premošćavanje ovih po pojedinca i zajednicu štetnih stanja, japanski naučnik Masajoši Kanoh promovisao je krajem prošle godine Bejbiloid, robota koji je u stanju da imitirajući ponašanje bebe, kod svog vlasnika probudi želju za poklanjanjem pažnje, za pružanjem nježnosti i brige o bebi. Bejbiloid može da se smije, oglašava kao beba, i čak da pokazuje emocionalno stanje. Zahvaljujući primjeni LED tehnologije, njegovi obraščići postaju crveni kada je zadovoljan, a plavi kada je nesrećan.

Procjene o tržišnoj cijeni ovog robota kreću se oko 195 evra (100.000 japanskih jena).

IZ MEDICINE TAJMOVA TOP LISTA NAJVEĆIH MEDICINSKIH OTKRIĆA U 2011. GODINI http://www.time.com

1. Naučnici Njujorške fondacije za matične ćelije klonirali matične ćelije.

2. Proizvedena prva vakcina protiv malarije koja umanjuje opasnost od ove bolesti za 50 odsto.

3. Liječenje HIV-a uz pomoć antiretroviralnih tableta koje smanjuju nivo virusa u organizmu, a samim tim i mogućnost prenošenja HIV-a.

4. „Moj tanjir”, nova lista instrukcija zdrave ishrane koju su u junu objavili Američko odjeljenje za poljoprivredu i Odjeljenje za zdravlje.

5. Laboratorijski napravljena prostata, djelo dr Entonija Atale, direktora Instituta regenerativne medicine iz Vejk Foresta.

6. Objavljivanje uzročno-posljedične povezanosti tzv. fusobakterije i karcinoma debelog crijeva.

7. Dokazana djelotvornost „srebrne tablete” protiv gojaznosti.

8. Trening pasa za predviđanje prisustva karcinoma pluća nekoliko mjeseci prije mogućnosti njegovog dijagnostikovanja.

9. Dokazano da pljuvačka određuje starost osobe.

10. Istraživači sa Univerziteta Upsala u Švedskoj objavili rezultate istraživanja prema kojem je iz krvne slike moguće prognozirati da li će osoba umrijeti od bolesti srca ili od karcinoma.

Ljubav djeluje stresno ali iscjeljujuće

Žvakaće gume podstiču efikasnost razmišljanja

Šta se dešava u mozgu zaljubljene osobe? Da li i na koji način se manifestuju promjene koje su u većini slučajeva evidentne u ponašanju Amorovih sljedbenika? Nedvosmisleno, naučno je potvrđeno da u opisanoj situaciji zaista dolazi do promjene načina ponašanja. Zaljubljenost, kako se tvrdi, djeluje na mozak zaljubljene osobe kao faktor stresa. Mozak tada luči iste hemikalije kao u slučaju opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Postoje i naučnici koji poput američke naučnice Helen Fišer tvrde da mozak zaljubljene osobe doživljava hemijske promjene karakteristične za ovisnike od opijata. To je razumljivo ako se uzme u obzir činjenica da hormon endofrin koji se proizvodi u toku ljubljenja može da proizvede reakciju koja 200 puta snažnije od morfijuma djeluje na ljudski organizam.

Najveći susret na svijetu, poljubac, predmet je posebne nauke - filematologije. Zanimljiv statistički podatak na koji ukazuju stručnjaci iz ove oblasti govori da poljubac „prave” ili „pravog”, makar i u obraz, može da skrati život za cijeli minut. Ipak, dokazano je i da muškarci koji prije odlaska na posao imaju običaj da poljube svoju suprugu, u prosjeku žive pet godina duže od onih koji to ne čine. Ljubljenje, dokazano je, utiče na zatezanje kože lica, sagorijevanje kalorija, a prouzrokuje i stvaranje hormona koji su zaslužni za osjećaj sreće.

Studenti koji pet minuta prije početka testiranja žvaću žvakaću gumu, prema podacima studije objavljene u žurnalu „Apetit”, dobijaju bolje ocjene od onih koji to ne čine. Ovo bi moglo da predstavlja sasvim legitimno i efikasno doping sredstvo, ali samo u slučaju kada student završi žvakanje prije početka testa. Ovo ograničenje nije, kako bi se moglo pretpostaviti, uslovljeno pravilima bontona.

Pored tvrdnje da uzbuđenje izazvano žvakanjem, koje traje oko 20 minuta poslije uzimanja žvake, prediktuje uspjeh u provjeri znanja, naučnici Univerziteta u Kantonu (Njujork), iznose i postavku da žvakanje žvakaće gume i razmišljanje ipak ne mogu biti sinhronizovane radnje jer takav postupak ide na štetu razmišljanju.

09

LJUBAV Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja

VRHUNSKA MUDROST MAJKE PRIRODE

Prema vjerovanju starih Grka, rašireno je mišljenje da je ljubav misteriozno, elektrificirano i neizrecivo osjećanje, jednako prolaznom obliku ludila. Tvrdi se čak da istraživanja prirode ljubavi ne samo da nijesu moguća nego nijesu ni poželjna jer bi se saznanjima uništilo njeno božansko svojstvo.

Nauka je, nažalost, hladna i nepristrasna tvorevina. Ona kaže: Ljubav je, jednostavno, vrsta socijalnog ponašanja, što ukazuje na činjenicu da je mistika ljubavi forma komunikacije koju kontroliše bezbroj unutrašnjih i spoljašnjih činilaca, često banalnih.

Nauka je razbila predstavu da na svijetu postoje samo dvije osobe čije se hemije tako poklapaju da se pri njihovom susretu obavezno dešava „prava ljubav”. To je pogrešno iz jednog prostog razloga. Čovjek živi u tako ograničenom miljeu da se ljubav najčešće dešava na radnom mjestu, u lokalnom kafiću, na žurkama i tako dalje. Pokazalo se, dalje, da se ljubav začinje na osnovu „malog broja informacija” od kojih je najznačajnija ona stvar koju prvu čujemo o toj osobi1. Tako na primjer, ako nam je rečeno da ćemo tamo negdje upoznati „veoma slatku osobu”, impresija o njoj neće se puno promijeniti čak ni ako ona na tom prvom susretu i nije toliko „slatka”. Ljubav će se lakše dogoditi ako u situaciji kada se dešava „nijesmo ustali na lijevu nogu”, kada smo, sa razlogom ili bez razloga, dobro raspoloženi, kada nam je raspoloženje začinjeno nekom kapljicom pića i slučajevima kada ona druga osoba ne pokazuje jasne znake

10

socijalne anksioznosti koji se ogledaju u ukočenom stavu, mlataranju rukama, preznojavanju, zamuckivanju…

Nauka traži odgovor na pitanje krajnje svrhe ljubavi.

Nalazi ga u postojanju veze između ljubavi i seksualnosti. Ovu vezu objašnjava kao vrhunsku mudrost Majke Prirode.

Zbog biološke potrebe za promjenom poslije zasićenja seksualne gladi, ljudski par bi se razdvojio prije nego što ostvari cilj - produžavanje vrste, a eventualne posljedice (djeca) bile bi prepuštene na brigu slabijem polu - majci. Ljudska beba je najbespomoćnije mladunče u prirodi i za kvalitetan razvoj potrebna su mu oba roditelja. Da se raskid među uživaocima seksa ne bi desio, bar ne tako brzo, Majka Priroda smišlja ljubav. Okovani ljubavlju, roditelji žele da se staraju o svom potomstvu. „Dobra djeca” će kasnije postati dobri ljudi. Dobri ljudi su rezultat udruženih napora oba roditelja i krajnji cilj Prirode.

Ovdje postoji i racionalan razlog za ljubavno-seksualne veze, a to je svijest o prolaznosti života. Mi, kao pojedinci, prevazilazimo sopstvenu egzistenciju ako na vrijeme stvorimo potomstvo. Naravno, možete pokušati da postanete akademik (dakle „besmrtnik”), ali je to rijetka prilika. Mnogo lakše i jednostavnije svoju dugovječnost i postojanje možete osigurati svojom djecom.

Nijedno ponašanje nije tako individualizovano kao ponašanje koje nazivamo ljubavlju i seksom. Odvija se priča u kojoj osoba, bez obzira na pol, pokušava da skroji partnera po svojoj mjeri - kao odijelo, ili nastoji da se prilagodi drugoj osobi

u namjeri da mu postane udobna kao stare cipele.

Teško da može biti sporna prevlast ljubavi nad seksom.

Iz svake ljubavne veze, u principu, prije ili kasnije, izrašće i seksualna veza. Međutim, iz dobrog seksa izrašće još bolji seks a rijetko kada (da li ikad ?) i ljubav. Ljubav ima moć da popravi ili učini boljim loš seks, da pomiri partnere u međusobnim razmiricama, nesuglasicama ili neskladima.

Ako se ljubavnici rastanu, uvijek će u njihovom budućem životu postojati međusobna naklonost i nježnost, a kada se rastanu seksualni partneri ostaje samo jedna crta više za one koji vole da „broje”.

Ljekari tvrde da seksualna aktivnost pospješuje pravilno funkcionisanje krvotoka, otklanja bol, smanjuje napetost a možda čak i jača imunitet. Znači, i nauka preporučuje seksualnu aktivnost. A ljubav?

Stupanje u seksualne odnose odmah po upoznavanju sprečava rađanje ljubavi. Izvjesno vrijeme nezadovoljena seksualna glad za nekom osobom, uz druge povoljne pshihološke uslove, zasigurno će rezultirati ljubavlju. Žene to mnogo bolje znaju od muškaraca. One žele da u seks stupe zbog ljubavi, zato u početku veze više mame, nagovještavaju i obećavaju. Strpljiv muškarac, obično, biva izdašno i nesebično nagrađen.

Ljubav daje smisao i svrhu životu i razvija lično osjećanje pripadanja, pa jača osjećanje samopouzdanja, pogotovo u zrelim godinama kada uminu strasti i sposobnost za njihovo izazivanje kod suprotnog pola. Iako više od 50% samoubistava kao razlog ima neuzvraćenu ljubav, a oko 40% ubistava takođe ima ljubavne probleme kao uzrok tragedije, nauka preporučuje ljubav!

Znači, imamo i ljubav i seks. Ne samo ljubav, i ne samo seks, kao činioce zadovoljstva na duge staze. Vrijeme je da se spomene opaska mog profesora J. Zdravkovića: „Stalno govorim pacijentima: ’Nemojte juriti orgazam po svaku cijenu, jer ćete propustiti sve ostalo’.”

Veza između ljubavi, seksa, orgazma i zadovoljstva sopstvenim

seksualnim životom veoma je složena. Svakako, veza između zadovoljstva seksom i njegovog orgazmičkog ishoda pozitivna je.

Doživljaj orgazma uvijek rezultira snažnim osjećanjem zadovoljstva koje se neki put može poistovjetiti sa ljubavlju. Doista, ta zabluda traje kratko. Isto kao i ljubav i seks, tako i orgazam i ljubav. Ljubav može proizvesti orgazme a sam orgazam nikad ne može proizvesti ljubav. Stoga se savjetuje: „Držite se ljubavi i seksa, pa ako orgazam dođe - dobrodošao!”

A koliko seksa ? Na pitanje: „Ako bi Vaš partner bio na raspolaganju, koliko često biste vodili ljubav?”, 637 muškaraca i 800 žena od ukupno 1.826 ispitanika u jednom mom istraživanju, rekli su - tri do pet puta sedmično. Znači, velika većina daje odgovor na pitanje koliko seksa. Ako primijetite da Vašeg partnera prečesto „boli glava” kada biste Vi željeli da vodite ljubav, ozbiljno se zamislite šta nije u redu sa Vašim pristupom ili izvedbom te sfere partnerstva.

Ljudi vole da se „vole”. Pa i oni koji se jedva podnose, mogu da se „dobro vole”. Zato u ljudskim životima ima više seksa nego ljubavi. Ali o konačnom ishodu brine se Majka Priroda, magičnim sastojkom zvanim ljubav.

Svi seksualni parametri su viši kada se dvoje ljudi zaista vole. Oni parovi koji to rade na obostrano zadovoljstvo, uvijeni u ljubavnu magiju, rjeđe bivaju povrijeđeni i seksualnu aktivnost uvijek vezuju za pozitivne životne aktivnosti kojima se rado i često vraćaju.

1 Pojava koju su u psihologiji nazvali „primarni efekat”.

11

ORGAZAM SEKSUALNOG ODNOSA Autor: dr Fehmija Fetahović, spec. ginekologije

KAKO POBOLJŠATI SEKS U BRAKU Nakon niza godina provedenih zajedno, pogled na partnerovo golo tijelo nije više tako uzbuđujući. No, kako biste zadržali strast i dobar seks, i žene se moraju potruditi oko muškaraca, a ne jednostavno čekati da on napravi prvi korak.

Svakodnevne obaveze, problemi na poslu i kod kuće mogu nas odvratiti od trenutaka nježnosti s partnerom.

Entuzijazam je jedan od ključnih faktora za podsticanje akcije u spavaćoj sobi. Stručnjaci savjetuju da prestanete čekati da on prvi priđe vama, već za promjenu vi inicirajte prvi korak.

Osim što ćete partneru inicijativom pokazati da vam je i dalje neodoljivo privlačan, njegovo samopouzdanje i zadovoljstvo će narasti.

Raznolikost je drugi element koji ne treba zanemariti.

Naime, ljudi su bića vrlo sklona navikama, te kada jednom pronađu nešto što im se sviđa, nerijetko tu stvar često ponavljaju.

Shodno tome, i seksualni život vrlo lako postane stvar navike.

Kako biste to izbjegli, potrudite se da predigra dugo traje, a možete je započeti već samim odlaskom pod tuš ili ostavljanjem seksi poruka za vrijeme radnog vremena. Traženje erogenih zona nikada ne prolazi bezuspješno, a isprobavanje novih seksi poza može donijeti dodatno zadovoljstvo kako vama, tako i njemu.

Svakome je povremeno potrebno malo avanture koja unosi raznolikost i uzbuđenje u seksualni život. Ispričajte jedno drugome omiljenu fantaziju i provedite je u djelo. Mnogi parovi unose pravu akciju u spavaću sobu igranjem raznih uloga, dok druge uzbuđuje seks u javnosti.

Darežljivost nije nešto na što treba zaboraviti u spavaćoj sobi. Stručnjaci upozoravaju da se dosta parova ponaša vrlo sebično prilikom oralnog seksa, što može narušiti ravnotežu u

12

vezi. Stoga je veoma važno voditi računa o tome da partneru uzvratite istom mjerom.

Porodični život ponekad može biti vrlo stresan, a svakodnevno suočavanje s problemima i međusobnim razmiricama udaljava misli od seksa. Iskren razgovor i iznošenje vlastitih želja i potreba mogu riješiti mnoge probleme, a to će sigurno uticati i na vaš seksualni život.

SEKS NAKON POROĐAJA Ovaj tekst je odgovor na pitanje: Porodila sam se prije 5 mjeseci. Porođaj je bio jako težak.

Ja i suprug nijesmo upražnjavali seksualne odnose od tada. Problem je u meni, prvo nedostatak želje, a zatim strah od bolnog odnosa.

Ovo nije rijedak slučaj, i ona nije sama. Mogu slobodno reći da svaka treća, ako ne i druga porodilja ima ovaj problem.

Problem je posebno naglašen ako je porođaj bio težak, ako se radila neka intervencija kao što je forceps, vakum ekstrakcija, manuelna revizija materice… Ako rana od epiziotomije dugo zarasta.

Kod prvorotki strah je mnogo izraženiji i prvi seksualni odnos nakon porođaja odlaže se, u prosjeku, mnogo više kod prvorotki nego kod žena koje su već rađale.

Osim straha od bola, postoji strah da nešto ne „prsne unutra” kako kažu porodilje, jer je šiveno nakon porođaja.

Psiholozi to bolje znaju, ali ja to više slušam. Bojazan da se partneru neće svidjeti novi izgled, novo tijelo, opuštena koža, novonastale strije, proširena vagina, ožiljak od epiziotomije… i svijest da žena više nije tako privlačna kao prije porođaja, dodatno pojačavaju strah od prvog seksualnog odnosa nakon porođaja.

Tu je i novi član, BEBA koja plače, budi se i gleda šta sad to njegova majka treba da radi. Često to žene opisuju kao: „Sramota me da to radimo u sobi u kojoj spava beba”. „Nervira me što stalno iščekujem hoće li da se probudi, zaplače…”

Ne treba zaboraviti da ne tako rijetko postoji i stvarni problem kao što je smanjena vlažnost vagine koja doprinosi bolu pri pokušaju da se ima seksualni odnos. Suvoća vagine je nešto

izraženija kod majki koje doje, zbog povećanog prolaktina i smanjenog estradiola (hormona koji utiče na žlijezde koje luče sluz i vlaže vaginu).

Svi ovi razlozi koje sam nabrojao, a i mnogi drugi kojih se nisam sjetio, na kraju rezultiraju smanjenom željom za seksualnim odnosima. Kad se tome pridoda umor i iscrpljenost od nespavanja, malokrvnost koja je neliječena pa se tek nakon porođaja ispolji sa tegobama… problem postaje veliki.

Izuzetno je važna podrška partnera koji se mora naoružati strpljenjem, koji mora da pokaže interesovanje i jasno kaže da mu je njegova supruga i dalje privlačna u novoj ulozi majke, da joj bude podrška u svemu.

Najbolji stimulans za seksualnu želju je kad se žena osjeća poželjnom u svakom trenutku. Ovo psiholozi znaju bolje od mene, a žene pogotovo znaju mnogo više, zato je moj savjet da to i kažu partneru.. Treba otvoreno pričati o toj temi, o strahovima, o gubitku želje za seksom, o izmijenjenom odnosu prema svom tijelu.

Nekada dominira strah od trudnoće. Tada uvođenje kontracepcija djeluje opuštajuće za ženu, da ne razmišlja o neželjenoj trudnoći i opuštenije uživa u seksu. Savjet je da žene preuzimaju dominantnu ulogu, da biraju pozu koja im najviše odgovara, da se izbjegava duboka penetracija koja može ponekad u početku biti bolna, da se ne preskače predigra i da se koriste pomagala, kao što su lubrikanti …

Strpljenja, i stvari će se vratiti na svoje mjesto. Nekima seksualni odnosi nakon porođaja budu kvalitetniji, zato, ne odustajte ako imate problem, istražujte i uživajte u seksualnim odnosima.

ORGAZAM Vođenje ljubavi nije isto kao kuvanje jela po receptu.

Teško je dati precizna i univerzalna uputstva kako to raditi ili kako to najbolje raditi.

Postoje mnoge teorije o postizanju orgazma tokom seksualnih odnosa. Možete pronaći gomilu tekstova o vrstama orgazma kod žena, tački G, uzrocima nepostizanja orgazma, metodama liječenja, komplikacijama koje se javljaju kod žena koje nemaju orgazam itd., itd.

Za 99,9 posto žena masturbacija je najbrži način postizanja orgazma. Vjeruje se da tako imaju potpunu kontrolu nad svojim tijelom. Jedan broj žena to postigne i tokom seksualnih odnosa i onda lakše doživljavaju orgazam. Ovi problemi muče mnogo veći broj žena nego što se o tome priča.

Rijetko se žene žale na ove probleme. Obično ih usput saopštavaju, tokom pregleda i razgovora sa ljekarom, ali nakon detaljnijeg pregleda i ispitivanja često se ispostavi da je to glavni razlog zbog kojeg se obraćaju ljekaru i da im je teško da o tome pričaju.

Kada se isključe svi organski uzroci kao što su upalna stanja, infekcije, bolesti nerava…često se ženama savjetuje razgovor sa psihologom i psihijatrom, što ponekad još više oteža stvar jer joj se onda šalje poruka da sa njom nešto nije u redu i da mora svoj problem još nekom da ispriča. Stoga one često odustaju od traženja pomoći.

Ako preskočim priču psihologa o povjerenju u partnera, opuštenoj atmosferi i seksu koji se zasniva na ljubavi, par savjeta „tehničke” prirode možda mogu pomoći.

Za neke žene, prelazak u pozu pri kojoj se ona nalazi „gore”, već sam po sebi može biti dovoljan da dožive orgazam lakše nego što su mislile da je to moguće.

Ne brinite o tome kako izgledate i ne pokušavajte razmišljati što on misli - ako će vam to pomoći, zatvorite oči.

Neke žene imaju psiholoških problema s ovim položajem, kojeg doživljavaju kao manifestaciju agresivnog egzibicionizma - opustite se i nemojte sve analizirati, jer seks ipak prije svega služi za potpuno prepuštanje i uživanje.

OTKRIVEN PUT DO ŽENSKOG ORGAZMA Holandski naučnici su otkrili da ženski orgazam vodi u drugo stanje svijesti, a to otkriće pomoglo bi onim damama koje ne uspijevaju da dožive vrhunac. Istraživači sa Univerziteta u Groningenu (Holandija) došli su do tog otkrića dok su pregledali rezultate skenera glave žena u stanju orgazma. Tim je primijetio da se oblast u mozgu poznata kao orbitofrontalni korteks „gasi” u trenutku postizanja vrhunca. Istraživač Janiko Georgjadis rekao je da taj dio u mozgu predstavlja osnovu seksualne kontrole i da zahvaljujući njemu žena doživljava orgazam. „Ne mislim da orgazam gasi svijest, ali je svakako mijenja. Kada pitate ljude kako doživljavaju orgazam, opisuju ga kao osjećaj gubitka kontrole”, objašnjava on.

Da bi napravili analize, holandski istraživači stavili su žene pod MRI skener i dozvolili njihovim partnerima da ih zadovoljavaju do orgazma. Sve vrijeme pravljeni su snimci njihove moždane aktivnosti.

Naučnici se nadaju da će žene sa anorgazmijom, posmatranjem moždane aktivnosti u realnom vremenu, uspjeti da se „utreniraju” i ponove istu aktivnost kao žene koje mogu da ga dožive. To će imati efekta budući da ljudi koji pate od bilo koje vrste hroničnih bolova, mogu da budu „utrenirani” da se osjećaju bolje tako što će pozitivno razmišljati.

Eksperimenti pokazuju da su osobe koje su posmatrale prikaz svog mozga i oblasti zadužene za osjećanje bola, u stanju da voljom umanje simptome.

Na sajtu: www.drfeko.com trudnice mogu postvaiti pitanja na koja će dobiti odgovor u naredna 24 sata.

13

ERIH FROM: 1

(izvod iz djela) Je li ljubav umijeće? Ako jest, ona zahtijeva znanje i trud. Ili je ljubav ugodno osjećanje koje se rađa slučajno, nešto što čovjeka „obuzme” ako ima sreću?

Pošto smo usvojili stanovište da se nema što učiti o ljubavi, druga premisa je pretpostavka da je problem ljubavi problem objekta, a ne problem sposobnosti. Ljudi vjeruju da je voljeti lako, ali je teško naći pravi objekt ljubavi, ili pravu osobu koja bi nas voljela. Za to stanovište postoji više razloga čije porijeklo moramo tražiti u samom razvitku modernog društva […]

U viktorijansko doba, kao i u mnogim tradicionalnim kulturama, ljubav većinom nije bila spontano lično iskustvo koje je moglo dovesti do braka. Naprotiv, brak je bio ugovaran prema konvenciji - ili između porodica partnera, ili pomoću bračnog pregovarača, ili bez takvih posrednika. Brak je sklapan iz socijalnih motiva, a pretpostavljalo se da će se ljubav razviti pošto je brak već sklopljen. U posljednjih nekoliko generacija ideja romantične ljubavi je postala gotovo univerzalna na Zapadu. U Sjedinjenim Državama, mada obziri konvencionalne prirode nisu potpuno odsutni, ljudi u velikoj mjeri traže „romantičnu ljubav”, lični doživljaj ljubavi, koji ih zatim treba da dovede do braka […] Čitava se naša kultura zasniva na apetitu za kupovanjem, na ideji uzajamno korisne razmjene. Sreća savremenog čovjeka sastoji se u zadovoljstvu što mu ga pruža gledanje izloga i kupovanje svega onoga što on sebi može priuštiti da kupi, bilo za gotovinu, bilo na otplatu. On (ili ona) promatra ljude na sličan način. Za muškarca je privlačna djevojka, a za ženu privlačan muškarac, nagrada koju traže. „Privlačan” obično znači zgodan omot osobina koje su popularne i tražene na težištu personalnosti […] Dvadesetih godina bila je privlačna djevojka koja puši i pije, koja je neuglađena i izazovna; danas moda više zahtijeva privrženost domu i povučenost.

Spreman sam, dakle, za pogađanje: predmet mora biti poželjan sa stanovišta njegove socijalne vrijednosti, a u isto vrijeme mora me željeti uzimajući u obzir sve moje otvorene i prikrivene osobine i mogućnosti. Tako se dvije osobe zaljubljuju kad osjećaju da su našle najbolji raspoloživi predmet na tržištu, uvažavajući ograničenja vlastitih prometnih vrijednosti.

Kao i pri kupovanju nekretnina, često prikrivene mogućnosti, koje se mogu razviti, igraju znatnu ulogu u tom pogađanju.

14

..................

Pri kraju devetnaestog i na početku ovog stoljeća muškarac je morao biti agresivan i ambiciozan - danas mora biti društven i tolerantan, kako bi imao privlačan „omot”.

Na svaki način, čovjek se zaljubljuje u partnera takvih ljudskih kvaliteta kakve su dostupne njegovoj vlastitoj mogućnosti razmjenjivanja.

..................

Ne bi nas trebalo iznenaditi da u društvu, u kojem tržišna orijentacija prevladava i u kojem je materijalni uspjeh vrhunska vrijednost, i ljudski ljubavni odnosi slijede obrazac razmjene koji vlada na tržištu roba i radne snage.

Treća greška koja vodi do pretpostavke da nema ničega što treba učiti o ljubavi leži u zbrci između početnog doživljaja „zaljubljivanja” i trajnog stanja „ljubavi” ili, bolje rečeno, „ostajanja” u ljubavi. Ako dvoje ljudi koji su bili stranci, kao što svi mi jesmo, iznenada dopuste da se zid između njih sruši, osjete bliskost, sjedinjenost, taj trenutak sjedinjenja jedan je od najblaženijih, najuzbudljivijih doživljaja u životu. Taj doživljaj je još krasniji i čudesniji za osobe koje su bile osamljene […]

To čudo iznenadne intimnosti često je olakšano ako je spojeno sa seksualnom privlačnošću i zadovoljenjem, ili njima potaknuto. Međutim, ta vrsta ljubavi nije po samoj svojoj prirodi trajna. Dva se bića dobro upoznaju, njihova intimnost gubi sve više svoj čudesni karakter, dok njihov antagonizam, njihovo razočaranje i uzajamna dosada ne ubiju i ono što je još preostalo od prvotnog uzbuđenja. Ipak, oni to sve ne znaju na početku: zapravo, oni uzimaju intenzitet zanesenosti, ono „ludovanje” jednoga za drugim, kao dokaz intenziteta njihove ljubavi, dok to može svjedočiti samo o stupnju njihove prijašnje osamljenosti […] […] Ako želimo saznati kako se ljubi, moramo i dalje nastojati u istom smislu kao što to moramo činiti kad želimo svladati bilo koje drugo umijeće, recimo muziku, slikarstvo, drvodjeljstvo, umijeće medicine, ili inženjerstva.

..................

Pri kraju devetnaestog i na početku ovog stoljeća muškarac je morao biti agresivan i ambiciozan - danas mora biti društven i tolerantan, kako bi imao privlačan „omot”.

..................

Koji su nužni stupnjevi u ovladavanju bilo kojim umijećem? Proces ovladavanja umijećem može se prikladno podijeliti na dva dijela: jedno, ovladavanje teorijom, i drugo, ovladavanje praksom. Ako želim ovladati umijećem medicine, moram prvo poznavati činjenice o ljudskom tijelu i o različitim bolestima.

Kad imam sve to teorijsko znanje, nisam nikako mjerodavan u ocjeni umijeća medicine. Postat ću majstor tog umijeća istom poslije velike prakse, dok se rezultati mog teorijskog znanja i moje prakse ne stope u jedno - u moju intuiciju, tu suštinu majstorstva u svakom umijeću. […] Ovladavanje umijećem mora biti naš najviši cilj. Ništa nam u životu ne smije biti važnije od tog umijeća. To vrijedi za muziku, medicinu, drvodjeljstvo - a i za ljubav. I možda ovdje leži odgovor na pitanje zašto ljudi u našem društvu tako rijetko pokušavaju da savladaju to umijeće, čak uprkos svojim očitim neuspjesima. […] Gotovo se sve drugo smatra važnijim od ljubavi: uspjeh, prestiž, novac, vlast - gotovo svu svoju energiju upotrebljavamo da saznamo kako da postignemo te ciljeve, a vrlo se malo trudimo da ovladamo umijećem ljubavi. Zar se samo ono smatra za vrijedno truda čime se može steći novac, prestiž, a ljubav, koja koristi „samo” duši, ali je nekorisna u modernom smislu, predstavlja luksuz na koji nemamo pravo trošiti mnogo energije?

..................

Ista polarnost muškog i ženskog principa postoji i u prirodi: ne samo kod životinja i bilja, što je očito, već i u polarnosti dviju fundamentalnih funkcija - funkcije primanja i prodiranja. To je polarnost zemlje i kiše, rijeke i mora, noći i dana, tame i svijetla, materije i duha. Tu ideju je predivno izrazio veliki muslimanski pjesnik i mistik Rumi:

S gledišta mudraca nebo je muškarac, a zemlja žena: zemlja uzgaja ono što nebo dopušta da padne.

Kad zemlji nedostaje topline, nebo je šalje, kad ona izgubi svježinu i vlagu, nebo je obnavlja.

Nebo se neprekidno okreće, poput muža koji ženi neprestano donosi namirnice.

I zemlja je zaposlena kućnim poslovima: ona poslužuje rođeno i mlado onime što na njoj uspijeva.

Smatraj da su zemlja i nebo obdareni inteligencijom, budući da obavljaju posao inteligentnih bića.

Zašto mile jedan drugome poput ljubavnika, dok ne kušaju užitak jedan od drugoga?

Bez zemlje, kako bi cvijet i drvo cvali? Sta bi tada nebeska voda i toplina proizvele?

Kao što je bog stavio želju u muškarca i ženu s ciljem da bi svijet bio sačuvan putem njihova sjedinjenja, Tako je on usadio u svaki dio bića želju za drugim dijelom.

Dan i noć su samo izvana neprijatelji, jer oni ipak služe istom cilju, Svaki zaljubljen u drugog sa svrhom usavršavanja zajedničkog posla; Bez noći čovjekova priroda ne bi primila plaću, pa dan ne bi imao ništa da potroši2.

..................

Zaista, nikada ljubavnik ne traži a da nije tražen od ljubljene.

Kad je munja ljubavi udarila u ovo srce, znaj da postoji ljubav u onom srcu.

Kad ljubav prema bogu raste u tvom srcu, nema nikakve sumnje da i bog voli tebe.

Nikakav zvuk pljeskanja ne može odjeknuti od jedne ruke bez pomoći druge.

Božanska mudrost je sudbina i naredila nam je da budemo ljubavnici jedni drugima.

Zbog te prethodne zapovijedi svaki dio svijeta se sjedinjuje sa svojim parom.

ERIH FROM 1 Erich Fromm: Umijeće ljubavi, www.pdffactory.com, str. 11-16, 50-52 2 R. A. Nicholson „Rumi”, George Allen and Unwin, Ltd., London 1950, str.

122—3.

Priredila: Anita Radanović

15

RODITELJSKA

LJUBAV Piše: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije

Као što je biljci potrebna sunčeva svjetlost i toplota da bi mogla da se pravilno razvija, isto je tako i djetetu potrebna roditeljska ljubav. Ako je nema, dijete počinje da zaostaje u emocionalnom, intelektualnom, moralnom i fizičkom pogledu.

Uživajući u ljubavi roditelja, dijete se uči i osposobljava da voli ljude i da uspostavlja normalne odnose sa njima.

Majčina ljubav je od posebnog značaja, jer ništa ne može da zamijeni majku. Ona prva uspostavlja najprisniji odnos sa djetetom i vrši najjači uticaj na njega. Prema tome, majka je prvi i najprirodniji vaspitač djeteta. Toplota majčine ljubavi prija djetetu i ono se pravilno razvija. Naravno, ako je ta ljubav ograničena na prirodnu, razumnu mjeru. Međutim, ako se ona pretjerano ukazuje djetetu, onda će štetno djelovati na vaspitanje.

Mnoge su majke svojom pretjeranom, bolećivom ljubavlju upropastile rođenu djecu. Naučnim proučavanjima utvrđeno je da je veći broj djece stradao od nerazumne, pretjerane majčine ljubavi nego od nedostatka te ljubavi.

Ima majki koje stalno drhte nad svojim djetetom, pretjerano se brinu o njemu, uklanjaju sve teškoće i prepreke koje se pred njim pojave, pa mu time onemogućavaju da se osamostali. Ovakva ljubav najčešće se ispoljava prema jedinčetu, ali žrtve te ljubavi mogu biti i djeca brojnije porodice.

Ako se djetetu ne pruži dovoljno ljubavi, ono se osjeća odgurnuto, odbačeno i zapostavljeno u odnosu na ostalu djecu. To u njemu rađa razne negativne osobine i usljed ljubomore i zavisti izaziva

16

Djeca lišena roditeljske ljubavi postaju neuravnotežena, veoma labilna, plašljiva i povučena, nesposobna da druge vole i da s njima dijele dobro i zlo, siromašna u osjećanjima, nesposobna za uspostavljanje socijalnih kontakata. Intelektualne, moralne i fizičke sposobnosti, umanjene su.

Takva djeca su sklona i delikventnom ponašanju.

težnju za agresijom. Često to zadaje brige i nastavnicima. Takvo dijete voli da kinji i ugnjetava drugu djecu, koja su u boljem položaju i postižu bolje rezultate u nastavi.

Kada mu drugovi pruže ljubav i pomoć, neće da je primi.

A zašto? Zar nije naviknuto na ljubav u svojoj porodici. Nekako je divlje u svome ponašanju. Ta neuravnoteženost u ponašanju koja dolazi do tako vidnog izražaja, takođe je posljedica toga što djetetu porodica nije pružila ljubav koju je bila dužna da pruži.

Nastavnici bi trebalo da imaju to u vidu, pa da ovakvoj djeci prilaze na poseban način, kako bi pridobili njihovo povjerenje.

Posljedice pružanja pretjerane ljubavi djeci vrlo su teške jer stvaraju razmaženu, sujetnu i ćudljivu djecu koja su nepodobna za vaspitanje, opterećena su najnesocijalnijim osobinama, kao što su egoizam i egocentrizam, hoće da se samo njima poklanja pažnja, da im drugi sve čine, a ona neće drugome ništa da učine, hoće po svaku cijenu, ne birajući sredstva i načine, da ostvaruju svoje lične prohtjeve i želje, ma koliko se to kosilo sa opštim društvenim i zajedničkim interesima.

Roditeljska ljubav je osnovni uslov za pravilan razvitak i vaspitanje djece. Ona treba da je umjerena i razumna, jer pretjerana ljubav, kao i nedostatak ljubavi, pogoduje razvijanju najvećih negativnosti kod djece. To postaje velika smetnja njihovom pravilinom vaspitanju i zadaje mnogo briga i nastavnicima i roditeljima.

čajevi Bebama koje se doje nije potrebna dodatna tečnost, osim u slučaju gubljenja tečnosti jakim znojenjem ili prolivom. HiPP čajevi su blagi i lako probavljivi, pripremljeni su od biranog bilja. Sa uvođenjem dopunske hrane i porastom količina bjelančevina u hrani raste i potreba za tečnošću. Dnevna potreba za tečnošću kod odojčadi iznosi prosječno 150 ml/kg težine; a u 2. godini života dijete bilo čvrstom hranom ili tečnošću treba da unosi 110 ml/kg težine.

Kat. br 3777 3765 3725 3745 3755 3905 3921

Čaj, 200 gr Čaj od komorača (nakon 1.nedelje) Čaj od kamilice (nakon 1.nedelje) Čaj za laku noć (od 6.mjeseca) Čaj za probavu (od 2.mjeseca) Dječiji čaj (od 4.mjeseca) Čaj od šumskog voća (od 6.mjeseca) Voćni čaj (od 6.mjeseca)

Karakteristika Blagotvorno za probavu Blagotvorno za probavu Umirujuće Protiv zatvora Od biranog bilja Osvježavajući Osvježavajući

Natal čaj za dojilje HiPP čaj za dojilje pripravljen je od raznih ljekovitih biljaka (anis, kim, komorač, kopriva i melisa). Ugodnog je ukusa, poboljšava opšte stanje organizma porodilje. Ima umirujuće i antiseptičko dejstvo. Efikasan je kod grčeva beba i nadimanja jer se izlučuje u majčinom mlijeku.

Naučno je dokazan laktogeni efekat ovog čaja (povećava se produkcija mlijeka za čak 13%).

Ukoliko želite više informacija – tu smo za Vas! "Gruppo Tessile" d.o.o. Kuće Rakića bb – Podgorica Tel./Fax: 00 382 20 870 061; e-mail: gruppotessile@t-com.me, web: www.hipp.co.me

Akupunkturisti smatraju da je kontrolu apetita moguće sprovesti pritiskom na tačku koja se nalazi u blizini uha.

55% ukupnog broja svih osoba zijevne u roku od 5 minuta nakon gledanja osobe koja zijeva.

Hipokrat je svojevremeno savjetovao ženama da za očuvanje ljepote stasa pribjegavaju pjevanju.

Čovjek, prosječno, može da zadrži dah oko 1 min. Svjetski rekorder Dejvid Merlini uspio je da bez vazduha izdrži čak 21 min i 29 sec.

Dokazano je da zaljubljenost muškarca može da utiče na porast brzine rasta dlaka njegove brade.

Glava novorođenčeta čini četvrtinu njegove težine.

18

Obavezan dio ginekološke opreme u Nepalu predstavlja kravlji izmet.

Ona se, nasuprot naučnim preporukama, upotrebljava kao antiseptičko sredstvo.

Ljudski mozak, u trenutku straha, reaguje brže nego bilo koji računar.

Osjećaj žeđi javlja se u slučaju da se ukupna količina tečnosti u organizmu smanji za 1%.

Postoje istraživanja koja pokazuju da čak 40% ukupnog broja pripadnika populacije SAD-a nikada u životu ne posjeti stomatologa.

Prva uspješna promjena pola u humanoj medicini izvšena je 1950. godine, u Danskoj. Zahvaljujući tome, Georg Jorgensen postao je osoba ženskog pola.

Pepeo kremirane osobe ima prosječnu težinu oko 4 kg.

Jedino djeca koja doje mogu istovremeno da gutaju i dišu. Po prestanku te važne životne funkcije, ljudi gube ovu sposobnost.

U antičkog Grčkoj smatralo se da funkcionisanje slezine ometa aktivno bavljenje sportom.

To se pogotovu odnosilo na trening u maratonskim trkama. Hipokrat je čak savjetovao i upotrebu pojedinih gljiva koje blokiraju rad ovog organa.

19

PORODIČNA MEDICINA

Pripreme za reformu sistema zdravstva u Crnoj Gori započete su, po odluci Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore, 2002. godine. 2004. godine ustanovljen je Zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji je bazični dokument u ovoj oblasti. Jedna od važnih smjernica koja je njime profilisana jeste i uvođenje porodične medicine u sistem zaštite zdravlja građana Crne Gore. Povodom završetka 11. kursa doedukacije timova izabranih ljekara, u okviru Projekta unapređenja sistema zdravstva u Crnoj Gori, u Institutu za javno zdravlje krajem decembra 2011. održana je konferencija za javnost. Sabirajući efekte ostvarenja u ovom dijelu rada, prisutnima su se obratili prim. dr Mensud Grbović, pomoćnik ministra zdravlja u Vladi Crne Gore, doc. dr Ljiljana Cvejanov-Kezunović, koordinatorka za sprovođenje specijalizacije iz oblasti porodične medicine na Medicinskom fakultetu u Podgorici, prof. dr Mara Drecun, koordinatorka komponente za edukaciju u projektu unapređenja zdravstva, i Marija Đenović, medicinska sestra, koordinatorka za edukaciju medicinskih sestara.

Ukazujući na značaj ustanovljenja zakonskih postavki za sprovođenje reforme u oblasti zdravstvenog sistema Crne

Od 2005. godine, kada se krenulo sa Projektom unapređenja sistema zdravstva u Crnoj Gori, do svršetka 11-og kursa doedukacije, ostvareno je mnogo. 246 timova izabranih ljekara ostvarilo je edukaciju na ovom planu, 280 medicinskih sestara uspješno je završilo ponuđeni program, edukatori su bili učesnici 2 manja kursa obuke, a 2007. godine na studijama medicine 4. i 5. godine uveden je nastavni predmet Porodična medicina, od čak 30 časova sedmično. U toku je uvođenje specijalizacije iz ove oblasti.

20

Gore, dr Mensud Grbović objasnio je da projekat doedukacije ima akcenat na reformi bolničkog sektora, tj. edukacije ljekara i medicinskih sestara iz domova zdravlja odnosno timova izabranog ljekara. Projekat pokrenut 2004. godine, potpomognut je, kako je naveo dr Grbović, od strane Svjetske banke i Vlade Crne Gore, a osnovni dio sredstava usmjeren je na jačanje kapaciteta za pružanje zdravstvenih usluga i poboljšanje sistema pružalaca usluga.

Navodeći tvrdnju da bez adekvatne edukacije angažovanih u sistemu primarne zdravstvene zaštite ne bi bilo ni rezultata reforme ukupnog sistema, doc. dr Mara Drecun objasnila je da je cijeli projekat sprovođen na tri nivoa: edukacija ljekara i sestara iz timova izabranih ljekara, uvođenje porodične medicine u program studija medicine i obezbjeđenje uslova za specijalizaciju porodične medicine.

- Kad se pogleda obim posla koji je urađen kroz tih 11 kurseva, broj radnih sati koji je utrošen, broj predavača i edukatora koji su u tome učestvovali, i naročito broj edukanata koji su sve to prošli, onda možemo da kažemo da je ovo jedna od najvećih edukacionih aktivnosti iz oblasti zdravstva poslije otvaranja Medicinskog fakulteta, specifično usmjerena na oblast primarne zdravstvene zaštite - istakla je dr Drecun.

Pohađanje jednog kursa trajalo je 14 sedmica, tj. 28 radnih dana sa punim radnim vremenom, ako se računa da je obuka vršena po dva dana tokom sedmice. Predviđeno je, kako je objasnila dr Drecun, da obuka za ljekare traje 222 aplikativna časa, a za medicinske sestre 178. Sve to podrazumijevalo je izdvajanje dodatnog vremena za individualni rad. Program obuke bio je sveobuhvatan. Jedan od važnih ciljeva bio je da se ostvari ujednačavanje sposobnosti kod zaposlenih u oblasti primarne zdravstvene zaštite. Učesnici konferencije objasnili su da je doedukacija trebalo da bude i podsjećanje na znanje stečeno školovanjem, ali i usmjerenje na znanja iz oblasti medicine koja ne ulaze u okvir specijalizovanih znanja kojima raspolažu pojedini stručni profili. Time bi se, kako je navedeno, uticalo na smanjenje pritiska na pružaoce usluga iz sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite i ostvarila mogućnost pružanja kompletne zdravstvene usluge već na prvom nivou zdravstvene zaštite. Sve zajedno, uticalo bi na bolju organizaciju i efikasniji rad u zdravstvu.

- Radi se o proširivanju znanja, inovaciji, mogućnosti da se direktno upoznamo sa novim stvarima koje se dešavaju u medicini, a to je za tako obiman posao kao što je posao izabranog ljekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, jedan veliki problem - objašnjava dr Drecun. Uspostavljanje međusobne saradnje i komunikacije kod učesnika, takođe, važan je efekat sprovođenja ovog projekta.

Važnu postavku rada na navedenom projektu, kako je istakla dr Cvejanov-Kezunović, činilo je angažovanje nastavnika i saradnika sa Medicinskog fakulteta u Podgorici, doktora medicine i medicinskih sestara iz Kliničkog centra Crne Gore, kao i predstavnika domova zdravlja kao edukatora u ovom programu.

Jedini predavač po pozivu bio je prof.dr Igor Švab, šef Katedre za porodičnu medicinu Univerziteta u Ljubljani.

Na četvrtoj i petoj godini studija medicine u Podgorici, sa 30 časova nastave u oblasti dodiplomskih studija i specijalizacije sprovodi se edukacija studenata iz oblasti porodične medicine.

Radi se na dogradnji baze mentora jer postoji trend da svi ljekari angažovani u primarnoj zdravstvenoj zaštiti postanu specijalisti.

Cilj ovog projekta je da se populariše porodična medicina i

animiraju kadrovi za specijalizaciju iz ove oblasti. - Računamo da ćemo u narednih godinu dana uspjeti da na Medicinskom fakultetu školujemo, u saradnji sa našim stranim konsultantima sa Katedre za porodičnu medicinu Medicinskog fakulteta u Ljubljani, prvu grupu specijalizanata porodične medicine sa funkcijom budućih mentora za buduće specijaliste - objasnila je ovom prilikom dr Ljiljana Cvejanov-Kezunović. Plan i program rada u ovom segmentu usklađeni su sa principima relevantnih svjetskih ustanova, a program obuke studenata, kako je navedeno, trajaće 48 mjeseci. 12 mjeseci bila bi vršena teorijska nastava, a ostatak vremena polaznici obuke provodili bi u ambulantama domova zdravlja.

Ističući da je navedeni projekat mnogim medicinskim sestrama bio prva prilika za doedukaciju, Marija Đenović je pohvalila zainteresovanost i odgovornost medicinskih sestara uključenih u ovaj segment obuke. U nadi da će projekat doedukacije ostvariti efekte u poboljšanju zdravstvene usluge, ostaje da se dovrši program specijalizacija i time stvori stabilna osnova za ustanovljenje trajno funkcionalnog sistema obuke.

A. R.

Brinite o zdravlju na inteligentan način!

Brz i dugotrajan učinak - potpuna zaštita vaginalne mikroflore kod recidivirajućih genitalnih infekcija tokom antibiotske terapije za sve životne dobi žene, trudnice i dojilje zaštita, njega i vlaženje neškodljiv i siguran Učinkovitost Lactogyna dokazana je u 11 kliničkih studija na 1170 žena različite životne dobi.

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije uporebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu

I PREVOZ

AVIONOM ?

Piše: prim. dr Izet Bralić Trudnice koje žele da putuju strahuju od eventualnih posljedica po trudnoću i plod i imaju mnogo pitanja: - Da li smijem da putujem avionom? Da li to povećava rizik od abortusa i prijevremenog porođaja? Šta sa zamornim sjedjenjem? Da li da vežem pojas dok putujem? Na koje destinacije smijem da se odlučim? Šta treba uraditi prije leta? Sva ova i brojna druga pitanja navela su me da ovu temu obradim i svim trudnicama je učinim dostupnom.

Let avionom ne predstavlja nikakav rizik za normalnu trudnoću, naprotiv - to je najkomforniji način da se prevezete do željene destinacije.

Trudnicu ne treba smatrati „fiziološkom zatvorenicom”.

Putovanje avionom vrlo je praktično i za buduće majke najudobnije i najbrže putovanje. Uz konsultaciju sa vašim ginekologom, bez problema možete da putujete tokom čitave trudnoće. Ipak, nijesu dovoljni samo želja trudnice da putuje i potvrda ljekara, jer sve aviokompanije u svijetu imaju svoja pravila letjenja za trudnice.

Prema ACOG (The American College of Obstetricians and Gynecologists), zdrave trudnice sa jednostrukom trudnoćom bezbjedno mogu letjeti do ulaska u 36. sedmicu trudnoće.

Evropske kompanije dozvoljavaju prevoz trudnica do 36. sedmice normalne nekomplikovane trudnoće. U slučajevima komplikovane trudnoće (blizanci, šećerna bolest, povišeni krvni pritisak, tromboza, nisko usađena posteljica), prevoz avionom dozvoljava se do 32. sedmice. Poslije 36. sedmice trudnoće trudnicama je zabranjeno letjenje avionom. Naročito morate da obratite pažnju da vam povratni let takođe bude prije 36. sedmice, jer Vam aviokompanija neće omogućiti povratak.

Po pravilima Montenegro Airlinesa, do 28. sedmice trudnoće možete nesmetano putovati, a ako ste trudni više od 28 sedmica, najviše do navršenih 35, potrebna je potvrda ginekologa, koju ste dužni pokazati na zahtjev osoblja. Potvrda ne smije biti starija od sedam dana. Mora sadržati datum zadnje menstruacije, trenutno stanje trudnoće, predviđeni datum porođaja, krvnu grupu i RhD faktor. Pored te potvrde, potrebno

22

je ponijeti sa sobom polisu osiguranja koja pokriva troškove liječenja i eventualnog porođaja.

Trudnice koje očekuju porođaj u roku od sedam dana, ili su rodile prije manje od sedam dana, ne mogu putovati avionom. Trudnicama se, takođe, ne dozvoljavaju transferni letovi, gdje je vrijeme čekanja na naredni let duže od 4 časa.

Takođe, neophodno je i da trudnica obavijesti aviokompaniju o trudnoći još prilikom rezervacije mesta za let ili pri kupovini karte. Radnik na šalteru dužan je da u rezervaciji trudnice (PNR) evidentira trudnoću „starosti” od 28. do 36.

Posle 36. sedmice nijedna kompanija neće rizikovati prevoz trudnice i eventualni porođaj, jer pored rizika za nju i bebu preuzima odgovornost i za uznemiravanje drugih putnika.

Statistika pokazuje da se u avionima Britiš ervejza, godišnje desi, u prosjeku, jedan porođaj.

KOJE TRUDNICE NE SMIJU LETJETI AVIONOM? Ukoliko imate teži oblik anemije, ranije ste imali probleme sa zgrušavanjem krvi, ili ako Vam je dijagnostikovana insuficijencija posteljice, nisko usađena posteljica, slabost grlića materice, ukoliko ste imali prethodne prijevremene porođaje, ako ste trudnica-dijebetičar sa insulinskom pumpom, postoji opasnost da se teže i sporije adaptirate na atmosferu (temperaturne promjene, pritisak, manja vlažnost vazduha...) u avionu. U tim specifičnim slučajevima bolje je izbjegavati ovaj vid prevoza.

U KOM JE PERIODU TRUDNOĆE NAJBEZBJEDNIJE PUTOVATI? Period trudnoće dijeli se na tri faze. Prvo tromesečje do navršene 13. sedmice trudnoće, drugo od 14. do navršene 27. sedmice trudnoće i treće tromesečje - od 28. sedmice do porođaja. U prvom tromesečju pad pritiska u avionu ima najveći negativni uticaj na plod i ne preporučuje se duže putovanje, u drugom tromesečju je najbezbjednije putovanje avionom, a u

trećem, uz potvrdu ginekologa, možete bezbrižno letjeti do 36. sedmice. Ako ste u mogućnosti da planirate, uvijek izaberite drugo tromesečje za putovanje avionom.

KAKO SE PRIPREMITI DA BI VAM PUTOVANJE BILO UGODNO? Što se bolje pripremite,to će vam put biti ugodniji.

Naspavajte se prije putovanja !!!

Prije leta trudnica treba da provjeri nivo krvnog pritiska, krvnu sliku, šećer u krvi i posavjetuje se ginekologom. Sat-dva prije polijetanja pojedite lagani obrok (špageti, jogurt i bareno povrće i voćni kompot). Jedite svježe pripremljenu hranu.

Usljed promjene visine, temperature i pritiska i vlažnosti vazduha u toku leta, neophodna je dodatna količina energije. Pijte dosta tečnosti (najbolje negazirana mineralna voda u bocama). Izbjegavati kafu i čaj, prije i u toku leta. Izbjegavjte neflaširanu vodu, kocke leda, hranu i piće nabavljeno kod uličnih prodavaca.

Ako imate jutarnje mučnine, možete nazvati kompaniju 24 časa prije leta i zahtijevati poseban obrok. Prije putovanja izbjegavajte preobilne obroke, začinjenu, masnu hranu, kao i namirnice koje sadrže dosta biljnih vlakana (celuloze) voće i povrće - jer mogu da izazovu pojavu gasova koji povećavaju krvni pritisak i ubrzavaju cirkulaciju krvi, a kao rezultat nastaje mučnina i povraćanje.

Za doručak se preporučuju žitarice. Izbjegavajte brzu hranu (sendviče, pržene krompiriće, teške umake). Za vrijeme leta izbjegavajte guste voćne sokove, gazirana pića, crne čajeve, kafu i alkohol. U avionu zatražite obrok sa manje soli i masnoće.

NE PLAŠITE SE PREGLEDA NA AERODROMU Na putovanje treba ponijeti što manje nakita i metalnih premeta na garderobi jer i trudnice su u obavezi da prođu kroz detektor metala koji je potpuno bezbjedan za nju i plod. Pri prolasku kroz sigurnosni prolaz Vi prolazite kroz metalni detektor koji ne zrači, a Vaš prtljag kroz rendgenski detektor.

Na velikom broju aerodroma u Evropi osoblje koje obavlja kontrolu gasi detektor metala kada ugleda trudnicu, te Vas naknadno prekontroliše.

GDJE JE NAJBOLJE SJEDETI U AVIONU? Najbolje je sjedeti u prednjem dijelu kabine gdje je najveća koncentracija kiseonika u vazduhu. Ako tokom letenja osjećate mučninu, najbolje je da sjednete blizu krila jer taj dio aviona trpi najmanja pomjeranja. Prednji i zadnji dio najviše se pomjeraju, pa Vam pokreti neće prijati. U slučaju da su sjedišta

na sredini zauzeta, birajte ona bliže pilotskoj kabini, jer se rep aviona pomjera više nego prednji dio.

USLOVI U AVIONU Kada rezervišete let, obavezno tražite onaj koji ima kabinu pod pritiskom. U avionu su uslovi nešto drugačiji, naročito pri polijetanju na velikim visinama i pri slijetanju. Posebno budite pažljivi pri izboru aviona za kraće letove, jer oni obično nemaju kabinu pod pritiskom.

Na 10.000 m visine vlažnost vazduha u avionu smanjuje se za nekih 15 odsto i iznosi 7%. Manja vlažnost vazduha ubrzano suši sluzokožu nosa i usta, što izaziva dehidrataciju i žeđ. Sve ovo zajedno ima još jedan efekat - u opisanim uslovima receptori ukusa i mirisa sporije i teže šalju signale do mozga. Istraživači su već otkrili da hrana u avionu mora biti jače začinjena nego ona na zemlji. To je kao prehlada. Kada ste prehlađeni, nosna sluznica se isušuje i slabije registrujete mirise i ukuse.

U avionu je temperatura oko 20 stepeni, vazdušni pritisak je 550 milibara na visini od 10.000 m, što odgovara atmosferskom pritisku na planini od oko 2.500 m, Pritisak od 800 milibara registruje se na visini od 3.000 m, a na nivou mora pritisak je iznad 950 milibara. Vibracije i buka su minimalni, izuzev u uslovima turbulencije koja je češća kod manjih aviona (trudnice treba da ih izbjegavaju).

23

Atmosferski pritisak, PaO2(kPa) и PaCO 2(kPa) na raznim visinama Visina(m)

Atmosferski pritisak (kPa)

PaO2 (kPa)

PaCO2(kPa)

0

101 (760 mmHg)

13.3

4,9

1.500

85 (641 mmHg)

10,1

4,9

2.500

75 (570 mmHg)

8,2

4,9

3.500

67 (506 mmHg)

6,4

4,9

5.500

52 (394 mmHg)

3,4

4,9

8.000

37 (284 mmHg)

0,4

4,9

POSTOJI LI RIZIK OD KOSMIČKOG ZRAČENJA U AVIONU? Opasnost od kosmičkog zračenja u kabini aviona minimalna je i nije povezana sa povećanim procentom lošeg ishoda trudnoće.

Neki raniji izvještaji koji su ukazivali na povećan rizik od leukemije i karcinoma kod djece čije su majke češće putovale avionom, u potpunosti su opovrgnuti brojnim naučnim istraživanjima koja su rađena za više aviokompanija.

STA VAS OČEKUJE PRI POLIJETANJU? Pri polijetanju će doći do pada pritiska u kabini. Nagli pad pritiska potiskuje svu tečnost u tijelu na gore, što će ubrzati puls i povisiti krvni pritisak, pa možete imati manjih poteškoća sa disanjem. Kratkotrajna glavobolja i osjećaj smanjene svijesti rezultat su skoka pritiska i hipoksije. Sa rastom visine pritisak vazduha opada, kao i koncentracija kiseonika u njemu, što nekada može izazvati pojavu simptoma visinske bolesti glavobolja, nesanica, umor i opšta slabost, pojačana žeđ, mučnina, gubitak apetita, vrtoglavica.

Ne treba da paničite, jer su ove tegobe prolaznog karaktera. Trudnice koje imaju potrebe za dodatnim kiseonikom, isti mogu dobiti u avionu tokom leta.

KAKO SE PONAŠATI U TOKU LETA? Povremeno se krećite jer mišići svojim stezanjem masiraju vene, potiskuju krv i na taj način podstiču cirkulaciju.

Važno je piti dovoljno tečnosti, jer se u avionu isušuje sluznica usta i nosa. Povoljno je na svakih sat vremena u nos ubrizgati sprej fiziološkog rastvora koji možete bez recepta kupiti u apotekama.

Dozvoljeno je unošenje ljekova i vitamina, ali ih spakujte u providan neseser u ručnom prtljagu, zbog lakšeg pregledanja, a i za slučaj da Vam nešto zatreba tokom leta. Takođe, obavezno ponesite i recept za lijekove, kako bi dokazali da koristite one koje Vam je ljekar prepisao.

Prilikom vezivanja pojasa vodite računa da ne ide preko stomaka i da ne pritiska matericu! Pojas treba da ide ispod stomaka, tj. preko gornjeg dela butina, ali ukoliko imate bilo kakav problem, ili nedoumicu oko toga kako da pravilno zavežete sigurnosni pojas, pozovite osoblje aviona koje će Vam pomoći.

24

KAKO SE OBUĆI ZA PUT U AVIONU? Važna je i odgovarajuća garderoba. Najbolje je obući prijatnu i slojevitu odjeću, zbog temperaturnih promjena. Obuća treba da bude udobna - ravne cipele, sandale, patike i dovoljno široke u slučaju da noge počnu da otiču.

Radite lagane vježbe istezanja na svakih 20-ak minuta, da Vam noge ne bi otekle. Ustanite s vremena na vrijeme, a u slučaju i najmanje turbulencije, odmah sjedite. Na kraju, da bi Vam tokom leta avionom bilo udobno, najvažnije je da sve vrijeme budete opušteni. Nikako nemojte sjedjeti sa prekrštenim nogama.

Odaberite sjedište s dovoljno mjesta za noge i uz prolaz. Kružite stopalima i nožnim prstima.

Ne treba zaboraviti ni fotoaparat ili kameru, da biste jednog dana mogli svom djetetu da pokažete kako je izgledao njegov prvi let. No, i ako se desi porođaj, nije strašno.

Jedini porođaj u bivšoj Jugoslaviji desio se 13. februara 1978. godine u Boingu 707, na letu za Sidnej. Marija Tadej je dobila porođajne bolove. Prostor oko nje je ograđen i sterilisan, a ulogu babice preuzeo je stjuard Radoje Rakočević. Taj prisebni mladić kasnije je na zahtjev roditelja postao i kum zdravom dječaku. Događaj su zabilježili svi svjetski mediji.

Kada putovanje traje dugo, bez obzira što ste u avionu, povremeno ustanite i malo prošetajte, koliko to uslovi dozvoljavaju. Mala promjena položaja i nekoliko koraka mogu puno da pomognu Vašim krvnim sudovima, da ne bi došlo do zastoja u cirkulaciji.

POSTOJI LI MOGUĆNOST ŠIRENJA BOLESTI VAZDUHOM U AVIONU? Vazduh u kabini aviona se reciklira. On u kabini struji otprilike svakih tri do pet minuta, pa su zbog toga putnici često zabrinuti, misleći da se tako virusi brže šire. Međutim, avioni koriste sofisticirane HEPA filtere, na kojima se zadržava 99,5 odsto klica. Testiranja su pokazala da ovi filteri za vazduh zadržavaju čak i virus ptičjeg gripa i SARS, tako da je, teorijski, vazduh u kabini aviona čistiji od onog koji udišete na ulici.

KAKO SE PONAŠATI NAKON SLIJETANJA? Nakon slijetanja otoci na nogama će se najbrže povući šetnjom po šljunku i pijesku, bosih nogu. Boljoj cirkulaciji i smanjenju otoka naročito pomaže hodanje kroz vodu, a plivanje poboljšava opštu kondiciju i jača mišiće i zidove krvnih sudova.

Uveče izmasirajte noge ili ih istušitajte hladnom vodom. Odmarajte noge što češće i u uzdignutom položaju. Obratite pažnju šta jedete u zemlji gde sletite, jer dijareja može biti čest problem. Dijareja izaziva dehidrataciju koja redukuje protok krvi u posteljici i vašoj bebi.

PO POVRATKU ?

Po povratku se svakako javite svom ginekologu i obavijestite ga o eventualnim zdravstvenim tegobama na putovanju, a po potrebi uradite i pregled. Uz pridržavanje ovih uputa za putovanje, odmor ili službeni put proći će upravo onako kako ste željeli - opuštajuće, ugodno i sigurno za buduću majku i plod.

12 MJESECI ?

Autor: dr Indira Fetahović Često su roditelji zabrinuti da li se njihova beba razvija kako treba. Skloni su da je upoređuju sa drugim bebama. Prate svaki njen pokret i aktivnost.

Većina beba u odreÄ‘enom periodu radi sliÄ?ne stvari.

Iako postoje odstupanja, ovaj tekst moĹže roditeljima posluĹžiti kao putokaz.

SA NAVRĹ ENIH MJESEC DANA:

t #FCB PLSFʉF HMBWV QSFNB QSFENFUJNB CSBEBWJDB J DVDMB LBE KPK TF EPEJSVKF PCSB[

t #FCB QPTUBWMKFOB EB MFäJ OB TUPNBL QPEJäF HMBWV PE QPEMPHF OBLSBULP PLSFʉF HMBWV V TUSBOV

t 0LSFʉF TF QSFNB QP[OBUJN HMBTPWJNB J [WVDJNB

t 6TQPTUBWMKB SJUBN EPKFOKB B SFĘFLT TJTBOKB KF TOBäBO

t 4UBWMKB SVĘŠJDF V VTUB IWBUB EPKLV SVĘŠJDBNB SA NAVRĹ ENIH 3 MJESECA

t #FCB TF PTNKFIVKF

t #FCB QPTUBWMKFOB EB MFäJ OB TUPNBL QPEJäF HMBWV PE podloge i odrŞava je uspravno.

t ;BJOUFSFTPWBOP [BHMFEB TWPKF Ă?BLF

t 1PĘŠJOKF EB vHVĘŠFw SA NAVRĹ ENIH 6 MJESECI

t -FäFʉJ OB TUPNBLV CFCB QPEJäF HPSOKJ EJP USVQB J PTUWBSVKF PTMPOBD OB �BLBNB

t 1SVäB SVLF LB QP[OBUJN PTPCBNB

t 0LSFʉF HMBWV OB EP[JWBOKF JNFOPN SFBHVKF OB QP[OBUF osobe.

t *NB HMBTPWOF MBODF LBEB TF vOFLPN PCSBʉBw

t )WBUB JHSBʊLF JTUSBäVKF JI QSFCBDJWBOKFN J[ SVLF V ruku i stavlja ih u usta.

SA NAVRĹ ENIH 12 MJESECI

t 1V[J OBJ[NKFOJĘŠOP OPHB SVLB TB PTMPODJNB OB EMBOV i koljenima.

t 1PEJäF TF J[ WJTPLPLMFʊFʉFH V TUPKFʉJ TUBW J QSBWJ QSWF korake.

t ÀBMKF QPMKVQDF

t (SMJ QP[OBUF PTPCF QP[ESBWMKB V [OBLV vQB QBw

t 6TQPTUBWMKFOB KF LPPSEJOBDJKB PLP SVLB

t 1SPWMBʊJ J VCBDVKF QSFENFUF LSP[ PUWPSF IWBUB TJUOF QSFENFUF vQJODFUOJN IWBUPNw PEOPTOP QBMDFN J LBäJQSTUPN

t *[HPWBSB QSWF SJKFĘŠJ TB [OBĘŠFOKFN

t -JTUB LOKJHV J DJKFQB TUSBOJDF

Na sajtu: www.drfeko.com trudnice mogu postvaiti pitanja na koja će dobiti odgovor u naredna 24 sata.

25

ISTINE I ZABLUDE:

LJUBAV Jedan od najpoznatijih oblika ispoljavanja osjećajnosti svakako predstavlja ljubav.

Ljubav, koja se nipošto ne smije poistovjećivati sa zaljubljenošću, predstavlja veoma kompleksan psiho-biološki proces Dokazano je da ljubav ima biološku osnovu u ponašanju pojedinca.

ISTINA: Ljubav, kako bi se moglo i očekivati ako se ima u vidu da je riječ o obliku ispoljavanja emocija, podstiče funkcionisanje faktora nervnog rasta neurotrofina. Pod uticajem hormona oksitocina i feromona vrši se regulacija ovog složenog emocionalnog procesa. Poznato je da u ovome učestvuju i serotonin, dopamin, testosteron i estrogen. Naravno, postojanje emocionalne veze između seksualnih partnera najkompleksniji je oblik pražnjenja resursa energije i kao takav zahtijeva najveći napor cijelog organizma.

Erotska ljubav je odrednica za strasnu seksualnu privlačnost.

ZABLUDA: Iako najnovije teorije ljubavi sve više idu na korist ovakvoj tvrdnji, ne može se reći da ova opšteprihvaćena postavka zaista ima naučnu potvrdu. U suštini, erosom se naziva ljubav koja u osnovi ima usmjerenost ka čulnom, ali značenje tog pojma nipošto ne podrazumijeva vulgarizaciju. Inače, porijeklo riječi vezuje se za analogiju sa imenom antičkog boga ljubavi Erosa.

Strastven poljubac put je ka gubitku viška kalorija.

ISTINA: Naučno je dokazano da ne samo izvršenje seksualnog čina, već i ljubljenje dvije zaljubljene osobe zaista jeste put ka gubitku suvišnih kalorija. Na skali procjene količine kalorija koje se daju utrošiti, pominju se cifre u rasponu od 32 do nekoliko puta više kalorijskih jedinica. Jedno je sigurno, što god je emotivni učinak veći, veći je i efekat na planu utroška energije.

Najtrajniju komponentu emocionalne povezanosti predstavlja odanost.

ISTINA: Bliskost i strast, kao dva početna stadijuma emocionalne veze ipak su prolazna stanja. Postoje različite procjene o tome do kada ta stanja gube svoju početnu snagu. Ipak, šta ostaje poslije ljubavi?

Navika, odanost, zajedništvo, po svemu sudeći.

26

Ljubav između muškarca i žene sasvim regularno može da postoji i na nivou prijateljstva.

ISTINA: Postoji veoma veliki broj polemika na ovu temu.

Phillius (lat.), tradicionalno ustanovljen oblik ljubavi, zaista je moguć oblik konekcije između osoba različitog pola. Najčešće, predrasude koje su odlika svake socijalno primitivne sredine, ograničavaju ovaj oblik ispoljavanja ljubavi i dovode u pitanje iskrenost ove vrste osjećanja.

Konflikti u ljubavnim vezama nastupaju zbog straha.

ISTINA: Strah od gubitka voljene osobe, patološki shvaćene kao ličnog posjeda, nalazi se u osnovi ljubomore i uopšte patologije ljubavnog odnosa. Tako iskrivljena slika o stvarnosti uzrok je nestabilnosti veze i konflikata.

To je i razlog zašto se baš strah, a ne mržnja, shvata kao suprotnost ljubavi. Strah je haos, ljubav je kosmos.

Ljubav je oblik bjekstva od smrti.

ISTINA: Strah od smrti jedan je od najfrekventnijih strahova u istoriji ljudskog bića. Koliko god da su se mijenjali i modernizovali uslovi življenja, čovjek nikada nije prevazišao krajnju tačku svog postojanja u vidljivom svijetu. Stoga je razvijao i mehanizme otklona prema neizbježnom, prema smrti.

S druge strane, potreba za time da se bude voljen, da se osjeća srodnost sa drugim ljudskim bićem, urođeno je svojstvo svake jedinke. To je i vid borbe - želje za produžetkom vrste. Ovo je, ipak, tek jedan od razloga zašto ljubav smatramo sredstvom koje pobjeđuje smrt.

Ljubomora je izraz želje za posjedovanjem.

ISTINA: Ljubomora, kao bolest ljubavi, odlika je primitivnosti duha. Prirodom određene karakteristike ličnosti, kao što je posesivnost, teško je, ili skoro nemoguće, prevazići, ma koliko se onaj koji uoči nepravilnost takvog svog ponašanja trudio da to izvrši. U tome mu, bez obzira na to koliko se kod nas smatra neuobičajenom praksom, mogu pomoći osobe koje se profesionalno bave ovakvim problemima - u prvom redu psiholozi. Ipak, vrijedi pokušati. Ulog je prevelik opstanak ljubavne veze.

27

STANJE ILI

BOLEST

Piše: dr Branka Gogić Dom zdravlja, Bijelo Polje Prije nego što se dijabetes tipa 2 razvije, kod većine ljudi se javlja tzv. stanje predijabetesa. To je faza u kojoj je vrijednost glukoze povišena u odnosu na normalnu, ali je još uvijek ispod nivoa dovoljnog da bi se dijagnostikovao dijabetes. Upravo ta faza značajna je jer se pojava dijabetesa može odgoditi ili čak izbjeći ako se znatno promijene navike, a najveći broj ljudi je prolazi i ne znajući da im je nivo šećera povišen.

Istraživanja pokazuju da se kod većine osoba u predijabetesnom stanju dijabetes tipa 2 razvija u roku od 5 do 10 godina.

Ovo znači da bi redovna jednogodišnja kontrola (sistematski pregled koji uključuje kontrolu krvi), bila sasvim dovoljna da se na vrijeme prepozna predijabetes. Kada se na pregledu posumnja u probleme sa šećerom, ljekar procjenjuje dalju proceduru i pacijent se može podvrgnuti testu opterećenja glukozom. Posebno

28

?

je bitno naglasiti da se hronične komplikacije dijabetesa na krvnim sudovima i nervima, bubregu, oku i drugim organima, u fazi predijabetesa mogu razviti gotovo istom brzinom kao i kod osoba već oboljelih od dijabetesa.

Faktori rizika za predijabetes i dijabetes: - Starost - više od 40 godina, - Način života, - Ranije povišen nivo šećera u krvi, - Lično zdravstveno stanje - posebno utiče povišen krvni pritisak (iznad 130/80mmhg), - Prisustvo dijabetesa u toku trudnoće ili rođenje djeteta sa porođajnom težinom većom od 4,5 kg, - Povišen nivo lošeg - LDL holesterola i triglicerida, - Sindrom policističnih ovarijuma, - Ranija pojava oboljenja u porodici - nasljedno opterećenje.

Iako ljekari ponavljaju da bi svaka odrasla osoba trebalo jednom godišnje da obavi sistematski pregled, predijabetes se uglavnom otkriva tek pet godina nakon pojave. Nažalost, u tom stanju je moguće biti i bez simptoma, ali ne i bez rizika. Mnogi misle da samo dijabetes šteti organizmu, ali podaci pokazuju da i ovo stanje, ako se ne preduzmu mjere i promijeni način života, znatno povećava rizik od nastanka srčanog i moždanog udara.

Dijabetes tipa 2 može se spriječiti ili odložiti, prije svega promjenama ishrane i fizičkom aktivnošću, a ako se i ne spriječi, može se, u svakom slučaju, kontrolisati. Kontrolisati dijabetes znači održavati nivo glukoze jer u protivnom dolazi do razvoja akutnih ili hroničnih komplikacija koje mogu biti fatalne po pacijenta.

Dijabetes je danas vodeći uzrok oštećenja bubrega, sljepila i amputacija koje nijesu posljedica trauma. Nažalost, dijabetesu se najčešće kasno postavi dijagnoza (procjenjuje se da je period od pojave bolesti do uspostavljanja dijag dijagnoze duži od pet godina). Ovo je veoma važno, jer do tog perioda kod većine oboljelih nastupaju nepovratna oštećenja. U kojoj god fazi se dijabetes otkrije, promjenama načina života moguće je bitno usporiti posljedice, a što se ranije bolest otkrije, posljedice će biti manje štetne.

URIAGE PROIZVODI ZA INTIMNU HIGIJENU

GLYCO-GYN® kompleks

Glyco-esteri - ultra-blaga neionska baza za čišćenje bez sapuna - sprečava isušivanje i čuva ravnotežu sluznice Glyco-flavonoidi iz runolista - pružaju ugodnost, nježnost i osjećaj olakšanja Mliječna kiselina (održava fiziološki pH) Održava blagu kiselost sluznice kako bi se spriječilo umnažanje mikrobne flore koja uzrokuje iritacije Uriage termalna voda 10% Hidrira, neutralizuje slobodne radikale i umanjuje osjećaj nelagode Djeluje na enzim bakterijskog porijekla, fosfolipazu A2, i na taj način sprječava umnožavanje spoljne mikrobne flore koja uzrokuje iritacije Tolerancija na intimnom području testirana pod nadzorom ginekologa Svježi miris – Bez parabena – Bez sapuna

GYN-PHY

(fiziološki pH 5,5)

Ekstremno nježan i zaštitni pjenušavi gel za svakodnevnu higijenu genitalnog područja čak i najosjetljivijeg i kod iritacija.

Za sve žene, mogu ga koristiti i djevojčice od 4 godine starosti.

Sigurnost i ugodnost

GYN-8 (pH 8)

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

Umirujući pjenušavi gel s alkalnim pH za higijenu genitalnog područja u slučaju iritacija ili infekcija. Higijena u slučaju mikoza, svrabeža i osjećaja nelagode. Samostalno ili u kombinaciji s antimikotičkim tretmanima.

Za odrasle žene.

Ne preporučuje se koristiti duže od 7-10 dana.

Sigurnost i olakšanje

PREPORUKE IZ VODIČA ZA PRIMJENU INSULINSKE TERAPIJE U

Piše: dr Sreten Kavarić, mr sc. med., spec. interne medicine - endokrinolog Bolest čija se pojava do prije pedesetak godina u Crnoj Gori krila čak i od članova porodice, tada imenovana kao cukerina, po aktuelnim procjenama pogađa oko 50 hiljada građana naše države. Terapijska mapa ove bolesti pokazuje da od dijabetesa tipa 2 pati oko 90% ukupnog broja oboljelih, a od dijabetesa 1 svega 10% te populacije. Broju oboljelih treba dodati i cifru od oko 35 hiljada, koliko se smatra da ima nedijagnostikovanih slučajeva. Činjenica je i da pored svih preporuka u Crnoj Gori imamo vrlo mali procenat onih koji se liječe insulinskom terapijom - oko 17%. U Hrvatskoj se na taj način liječi 25% ukupnog broja tih pacijenata, u Bugarskoj 30%, a u Sloveniji 31%.

Nedostatak vodiča za liječenje i tretman pacijenata predstavlja dodatnu prepreku za poboljšanje stanja u ovoj oblasti. Kako navodi prof. Kan, sa Univerziteta u Sjevernoj Karolini, vodiči su nam uvijek potrebni, vrlo često ih ne volimo, ali činimo sve da ih učinimo boljim. Vodiči koje preporučuju Američka dijabetološka asocijacija (ADA) i Evropska studijska grupa za prevenciju dijabetesa (EASD), predstavljaju nekoliko ključnih pretpostavki: za kvalitetno liječenje pacijenata: godište pacijenta, vrijeme postavljanja dijagnoze, prisustvo komorbiditeta, trudnoća. EASD i ADA posjeduju 23 vrste vodiča koji su vezani za liječenje: komplikacija, hipertenzije, nefropatije, retinopatije, dijabetičnog

30

stopala, postprandijalnih hiperglikemija, hiperlipoproteinemija, prevenciju hipoglikemija… Nacionalna komisija za dijabetes i ekspertska grupa za reformu zdravstvene zaštite rade na izradi zbirne verzije vodiča za liječenje šećerne bolesti, koja će biti primijenjena u crnogorskom zdravstvu. Očekuje se da se vodič, koji će najvjerovatnije biti prevod škotskog vodiča za liječenje šećerne bolesti, kod nas pojavi do kraja 2012.

Optimalnu regulaciju glikemija (šećerne bolesti) prati značajan rizik od hipoglikemija. Smatra se da dobro regulisan nivo hemoglobina, manji od 7%, ima svega 5% populacije oboljelih. Odličnu glikoregulaciju ima svega 30-35% pacijenata u Velikoj Britaniji i Holandiji.

Izuzev trudničkog dijabetesa, ostali tipovi ovog oboljenja razlikuju se po dužini trajanja bolesti, postojanju predviđene dužine trajanja života ili prisustva kardiovaskularne bolesti. Uz sve, pacijenti mogu da imaju hipoglikemijske incidente, odmakle komplikacije, komorbiditete i mnogo drugih kofaktora koji mogu da budu prijetnja u primjeni insulinske terapije. U dijabetologiji je izuzetno značajna individualizacija terapije.

Prednosti vodiča sastoje se u tome da obezbijede minimum procedura (u dijagnostici i terapiji) i da su jednostavni za primjenu. Nedostatak može da predstavlja bukvalno prihvatanje preporuka, što

onemogućava individualizaciju ili obeshrabruje za inoviranje terapije. Ipak, bez vodiča, nema obavezujućih preporuka u dijagnostici i u liječenju. Shodno navedenom, nema mogućnosti kontrole liječenja. Prema vodiču Američke asocijacije kliničkih endokrinologa, postoje granični pacijenti, koji se istovremeno liječe i od drugih internističkih oboljenja.

Modifikacija životnog stila podrazumijeva precizan broj obroka, vrste hrane, fizičke aktivnosti i medikamentozne terapije. Tako za hemoglobin A1C nalazimo da je donja granica hemoglobina 7% ili čak 6.5%. Što je nivo hemoglobina viši, veća je mogućnost odlaganja komplikacija. Pri tome, značajan uslov je i genetika. Postoje pacijenti sa loše regulisanim nivoom hemoglobina, ali sa odsustvom komplikacija. Takođe, postoje i pacijenti koji imaju „lošu genetiku”, ali koji preciznom regulacijom, sa vrijednošću glikoliziranog hemoglobina između 7 i 7.5%, mogu da odlože nastanak komplikacija i do 20 godina. To su velike studije i potvrdile. Čega se mi, u stvari, najviše plašimo u liječenju dijabetesa? Jedno je neposredno akutna, životno ugrožavajuća komplikacija-opasnost od hipoglikemija.

Na drugom mjestu su postprandijalne hiperglikemije.

One su osnov za hipertrigliceridemiju, remećenje endotelne funkcije u krvnim sudovima, za poremećaj metaboličke ćelijske memorije itd. Patolog Robins je zaključio: „Nismo stari onoliko koliko imamo godina, već onoliko koliko su nam krvni sudovi stari.”

Terapijska mapa dijabetesa pokazuje da je od ukupnog broja dijabetičara aktuelno dijagnostikovano svega 30%. Od toga, insulinskom terapijom i oralnim hipoglikemicima liječi se 31-32%. Pacijente ne treba obeshrabrivati insulinskom terapijom. Danas se mnogo ranije, nego u odnosu na period od prije 10 godina, prelazi na primjenu ove terapije. Stanje predijabetesa traje 6-10 godina, rana faza liječenja, u toku koje se primjenjuje 1, 2 ili čak 3 oralna hipoglikemijska lijeka, traje najčešće 3-4 mjeseca, i na kraju, se dodaje bazalni

insulin, u zavisnosti od laboratorijskih parametara glikoziliranog hemoglobina. Kliničke preporuke daju mogućnost kliničke procjene i stimulativne su za rano uvođenje insulina u terapiju.

Kod slabo kontrolisanih pacijenata sa dijabetesom predlaže se korekcija ishrane i fizičkih aktivnosti, promjena terapije. Inslinska terapija se preferira u odnosu na sve ostale terapijske postupke. Vodiči za liječenje predviđaju mogućnost individualnog izbora insulina, broja i veličine doza. Raspon dnevnih doza uobičajeno se kreće od 12 do 200 internacionalnih jedinica. Endokrinolozi u Crnoj Gori slijede preporuke iz ADA/EASD vodiča u izboru insulina u odnosu na tjelesnu masu pacijenta, postojanje komplikacija (dijabetička retinopatija), stanje insulinske rezerve, starosne dobi pacijenta, motivacije pacijenta da prihvati primjenu insulina.

Postoji oko 40 vrsta insulinskih pripravaka.

Terapijski režim se pojedinačno prilagođava. Insulin, za razliku od svih ostalih lijekova ima povoljan efekat u izbjegavanju pojave triglicerida i holesterola, a ima i mogućnost brzog snižavanja vrijednosti glikemije.

Koristi se kao prva linija liječenja u terapiji veoma loše regulisanih pacijenata. On nije čaroban, ali je moćno sredstvo u rukama endokrinologa.

Strah od pada šećera u krvi (hipoglikemija) i strah od uboda iglom predstavljaju vodeće razloge da pacijenti odbiju primjenu insulinske terapije.

HIPOGLIKEMIJE se javljaju u toku primjene insulinske terapije u istom procentu kao kod primjene oralnih hipoglikemika. Inače, studije u kojima su korišćeni aparati - glukometri za dvadesetčetvoročasovno mjerenje šećera u krvi, pokazuju da oko 50% dijabetičara ima hipoglikemije koje nijesu bile praćene simptomima. Istim iglama se daje insulinska terapija i kod đece i kod odraslih. Radi se o microfine iglama, dizajniranim da izazovu minimalna oštećenja kod uboda pri aplikaciji insulina.

31

Intervju: dr Vladimir Pavićević, Klinički centar Crne Gore

USPOSTAVLJEN FUNKCIONALAN DIJALOG IZMEĐU MINISTARSTVA I SINDIKATA Jedan od sindikalnih lidera koji su imali značajnu ulogu u štrajku zdravstvenih radnika koji je trajao od 31. oktobra do ustanovljenja sporazumskog granskog kolektivnog ugovora, dr Vladimir Pavićević, predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata i predsjednik Sindikata zdravstva Kliničkog centra, u retrospektivi tih događaja ocjenjuje kako sporazum zdravstvenih vlasti i radnika podrazumijeva kompromis. Prihodi zdravstvenih radnika, kako objašnjava, nijesu vraćeni na zahtijevani nivo, ali su obezbijeđena alternativna rješenja koja bi trebalo da utiču na poboljšanje statusa predstavnika ovog sistema u našem društvu. Pored pojedinosti vezanih za ovu aktuelnu temu, u toku razgovora nametnule su se teme stanja u zdravstvu i pojedinih njegovih specifičnosti.

Budući da je u ovom trenutku evidentan sporazum zaposlenih u zdravstvu i nadležnih vlasti, kako ocjenjujete učinak višemjesečnog štrajka zdravstvenih radnika?

Učinak svakako nije onakav kakav smo očekivali, bar što se tiče povećanja zarada, jer, da Vas podsjetim, tražili smo da se zarade vrate na nivo iz 2009. godine, i to da se uvećaju za sedam procenata i dodatnih trideset eura linearnog uvećanja.

Ono što je postignuto, kroz Fond za stimulacije, jeste linearno povećanje oko 11 eura koje će zajedno sa povećanjem utvrđenim sporazumom o obračunskoj vrijednosti koeficijenta iznositi ukupno oko 15 eura. Neke kategorije čiji rad do sada nije vrednovan na pravi način, a to su zdravstveni radnici koji rade pretežno sa nepokretnim pacijentima, imaće nešto veće uvećanje zarada čak i do 40 eura. Međutim, svakako time ne možemo biti zadovoljni.

Ono čime možemo biti zadovoljni je to što je po mom mišljenju ovaj štrajk najviše doprinio stvaranju pretpostavki da javne finansije budu transparentne, tj. potpisivanju sporazuma o politici zarada u javnom sektoru koji će omogućiti Sindikatu da kontroliše budžet javnog sektora a na taj način i javnih zdravstvenih ustanova.

32

...................

težine poslova i rizika radnog mjesta. Moramo da priznamo da je Granski kolektivni ugovor značajno bolji nego što je bio a na sindikatima ostaje da u svojim kolektivima sprovedu kontrolu budžeta i da se sredstva racionalno troše, na zadovoljstvo svih zaposlenih.

Jedno od najznačajnijih dostignuća ovog štrajka, po meni, jeste što je, čini mi se, konačno počeo pravi dijalog između Ministarstva i sindikata, jer je veliki broj sindikalnih predstavnika imao priliku da lično sa ministrom zdravlja razgovara o svim problemima sa kojima se susreću u svom radu i isto tako da sasluša probleme sa kojima se Ministarstvo suočava, te da se zajednički nalaze rješenja. Šta, po Vašoj viziji, budući da ste predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata i predsjednik Sindikata zdravstva Kliničkog centra, treba da od strane Sindikata zdravstva bude obezbijeđeno svakom članu vaše organizacije?

dr Vladimir Pavićević

Svakom članu Sindikata zdravstva čiji sam predstavnik mora biti obezbijeđena mogućnost aktivnog učešća u radu Sindikata, besplatna pravna zaštita, sindikalna edukacija, korišćenje sindikalnog fonda za odmor i rekreaciju, sindikalna solidarnost, povoljnija nabavka roba i usluga i transparentno informisanje o radu Sindikata.

...................

Štrajk koji je bio na snazi od 31. oktobra, nije bio radikalan.

Upravo zahvaljujući tome, ostvareno je očuvanje dostojanstva struke, tj. humanosti kao njene osnovne premise.

Kakvo je Vaše mišljenje o tome?

Smatramo da će se sprovođenjem sporazuma eliminisati nepravilnosti iz ranijeg perioda i ostvariti uštede koje će omogućiti da se ušteđena sredstva usmjere na poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih. Sindikat će biti u prilici da na državnom nivou prati efekte poreske politike i sprovođenje mjera na suzbijanju sive ekonomije. Isto tako, moram naglasiti da smo na određen način uozbiljili javnu scenu, jer podsjećam, istog dana kada je najavljen štrajk u zdravstvu, ukinuta je odluka o povećanju zarada poslanicima, nakon toga ukinuti ministarski bonusi i čini mi se da je to bio početak odgovornijeg odnosa prema sredstvima poreskih obveznika.

Zakon o štrajku Crne Gore je loš iz razloga što minimum procesa rada određuje poslodavac. Tako je i u ovom štrajku minimum procesa rada bio izuzetno visok, te praktično nije ni moglo biti štrajka. Takođe, moram naglasiti da zdravstvo jeste specifično i da je nama vrlo teško da pokušamo da smanjimo obim i nivo usluga koje pružamo da bi postigli svoje ciljeve a na uštrb građana koji nisu krivi za naše materijalne probleme. Zbog svega toga mi nismo imali efekte kakve smo željeli, ali moram izraziti zadovoljstvo što nijedan pacijent nije ispaštao, niti mu je bilo ugroženo zdravlje zbog štrajka.

Zadovoljstvo zbog korekcija Granskog kolektivnog ugovora izrazili su svi predstavnici sindikalnih organizacija koje su predvodile štrajk u zdravstvu. Šta, konkretno, podrazumijeva taj sporazum?

Za značajan broj zaposlenih povećan je broj dana godišnjeg odmora, za pojedine kategorije i za osam dana. Ugrađeni su neki novi instituti u Granski kolektivni ugovor, kao i nove kvalifikacije (zdravstveni radnici sa bečelor diplomama i dr. ). Sindikat će imati mnogo veću ulogu u donošenju plana i programa stručnog usavršavanja. Otpremnine za tehnološki višak povećane su i do pet puta. Na godišnjem nivou će se u naredne tri godine uplaćivati 350 000 eura za rješavanje stambenih pitanja zdravstvenih radnika. Zdravstvene ustanove su obavezne da rade na izradi procjene rizika radnog mjesta, na osnovu koje će značajan broj zaposlenih imati uvećanje osnovnog koeficijenta po osnovu

Pacijenti su u prvim danima štrajka pružili značajnu podršku Vašoj odluci na način što su svoje dolaske ljekarima sveli na minimum. U kojoj mjeri smatrate da je to pomoglo ostvarenju Vaših ciljeva?

Prvih nedjelja štrajka broj pruženih usluga bio je značajno smanjen, zbog velikog razumijevanja građana za probleme sa kojima se suočavamo, koji su se trudili da što manje posjećuju ljekare, što govori o velikoj podršci javnosti koju smo imali svo vrijeme štrajka.

Vi ste po užoj profesionalnoj opredijeljenosti otorinolaringolog. Kako biste opisali aktuelno stanje u toj oblasti kada je Crna Gora u pitanju? Što se tiče otorinolaringologije u Crnoj Gori, to je struka koja ima tradiciju u našoj zemlji. Broj ljekara koji se bave ovom

33

problematikom svake godine se povećava, što doprinosi boljoj i efikasnijoj primjeni novih znanja i procedura u ovoj oblasti. Problemi sa kojima se suočavamo u svakodnevnom radu jesu nedostatak specifičnih medicinskih tehnologija koje se koriste u našoj struci, kao i nedovoljan budžet za odlazak na stručna usavršavanja, kongrese itd.

U ovom dijelu moram pohvaliti svoje kolege iz Instituta za bolesti djece koji su za kratko vrijeme uspjeli da u kliničku praksu uvedu najsavremenije procedure, kao što su ugradnja kohlearnog implanta za djecu teško oštećenog sluha, dijagnostičke procedure ( BERA, otoakustičke emisije), funkcionalnu endoskopsku hirurgiju sinusa, a koji predstavljaju pravi primjer kako mladi ljudi mogu mnogo doprinijeti razvoju struke. Broj pacijenata koji pati od oboljenja iz ove oblasti u Crnoj Gori je velik i ono čemu se mora posvetiti pažnja su mjere prevencije, naročito teških oboljenja.

Koja vrsta oboljenja dominira na kliničkoj mapi otorinolaringologije u Crnoj Gori?

Najčešća oboljenja sa kojima se susrećemo u ambulantnom radu jesu infekcije (gornjeg respiratornog trakta, spoljašnjeg i srednjeg uva). Traumatizam, takođe, zauzima značajno mjesto (povrede mekih tkiva, prelomi nosnih kostiju, čeone kosti, temporalne kosti, sinusa...). Što se tiče kliničke prakse moram naznačiti da imamo značajan broj oboljelih od karcinoma grkljana i u nešto manjoj mjeri karcinoma ždrijela (dominantno hipofarinksa), dok su maligne bolesti drugih lokalizacija, (nosa i sinusa, spoljašnjeg i srednjeg uva itd.) znatno rjeđe. Šta mislite o primjeni Zakona o zabrani pušenja duvanskih proizvoda?

Mislim da se taj zakon mora poštovati. Pušenje predstavlja faktor sa visokim stepenom rizika za nastanak mnogih malignih oboljenja a naročito respiratornog trakta (najčešće grkljana i pluća). Ovdje moramo govoriti i o određenom stepenu kulture svih nas. Najveći dio vremena svi provodimo u zatvorenim prostorijama i smatram da pušači moraju poštovati pravo nepušača da ne udišu duvanski dim. Izloženost duvanskom dimu, tzv. pasivno pušenje, takođe je faktor rizika za nastanak određenih bolesti. Mislim da ćemo se vremenom navići na ovaj zakon a i da će jedan od efekata Zakona biti i manji broj pušača. Čemu treba posvetiti posebnu pažnju kako bi se nivo zadovoljenja zdravstvenih usluga u oblasti otorinolaringologije doveo na što bolji i moderniji nivo?

Mora se posvetiti pažnja stručnom usavršavanju i kontinuiranoj edukaciji ljekara, stvaranju multidisciplinarnih timova koji će se dominantno baviti određenom patologijom (oštećenjima sluha, poremećajima i rehabilitacijom govora itd.). Naravno, uz to se moraju obezbijediti i tehničke pretpostavke za sprovođenje određenih procedura, kao i renomirani konsultanti iz referentnih ustanova.

34

...................

NEOPHODNO URADITI STUDIJU U kojoj su mjeri pacijenti na ORL klinikama u stvari žrtve zagađenosti životne sredine? Možete li nam predočiti neke statističke parametre koji bi mogli pokazati stanje u toj oblasti?

Zagađenost životne sredine svakako utiče na pojavu određenih bolesti u našoj oblasti. Kao što znate, mi u Crnoj Gori imamo dva industrijska giganta, KAP i Željezaru, koji ne sprovode adekvatne mjere zaštite životne sredine, deponuje se otpad sa toksičnim supstancama koje imaju dokazano kancerogeno djelovanje ( npr. policiklični aromatični ugljovodonici i dr.). Mislim da je neophodno uraditi studiju koja bi pokazala u kom stepenu izloženost uticajima ovih zagađivača utiče na povećanje procenta oboljelih od karcinoma, naročito respiratornog i digestivnog trakta, što bi podrazumijevalo višegodišnje praćenje velikog broja ispitanika.

...................

Isto tako se moraju poboljšati mjere prevencije, rad na terenu sa rizičnim grupama, skrining nivoa sluha kod novorođenčadi, kako bi se na vrijeme otkrila oštećenja sluha, edukacija stanovništva, itd. Šta mislite o menadžmentima javnih zdravstvenih ustanova, da li postoji prostor za efikasnije i profitabilnije funkcionisanje javnog zdravstva?

Rukovodioci javnih zdravstvenih ustanova moraće u budućem periodu da bolje rade svoj posao, jer smatram da je neprihvatljivo da se pojedine procedure (vještačka oplodnja, razne hirurške procedure...), od kojih privatne zdravstvene ustanove prihoduju godišnje stotine hiljada eura, ne obavljaju npr. u Kliničkom centru koji bi na taj način stvorio značajan fond za poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih. Ovo sve još više dolazi do izražaja u svijetlu najavljene mogućnosti dopunskog rada u javnim zdravstvenim ustanovama, što znači da će zdravstveni radnici moći raditi dopunski na način što će zakupljivati ordinacije i operacione sale u javnoj zdravstvenoj ustanovi kako se značajna finansijska sredstva ne bi prelivala u privatni sektor već bi ostajala u javnom sektoru i upotrebljavala za poboljšanje infrastrukture i materijalnog položaja svih zaposlenih.

D. Nikolić

7

Piše: dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg http://drnikolic.rs/

SRČANI UDAR

ZNAKOVA

Evo jednog interesantnog članka o istraživanju stručnjaka sa Kolumbija univerziteta o razlikama u simptomatologiji srčanog udara kod žena i muškaraca Simptomi srčanog udara razlikuju se kod muškaraca i žena. „Ono što mislimo da je karakterističan bol za srčani udar - kao da nam je slon sjeo na grudi - uglavnom ne važi za žene”, kaže dr Marianne Legato sa Kolumbija univerziteta. Činjenica je da 43% žena uopšte ne osjeti bol. Zbog toga što su kod žena znaci manje očigledni, žene duže čekaju u Urgentnom centru nego muškarci. To može biti fatalno: Vaše šanse za preživljavanje povećavaju se za 23% ako dobijete terapiju u roku od 3h, ili za 50% u roku od 1h. Evo 7 upozoravajućih znakova koje ćete najvjerovatnije ignorisati. Ako ste osjetili neki od njih ili više njih, djelujte ODMAH - ne odlažite, bolje je obrukati se nego biti mrtav, kaže dr Legato.

1. Ekstremni zamor - U danima ili čak sedmicama prije srčanog udara više od 70% žena ima osjećaj ekstremnog zamora, u smislu da je osoba previše umorna da skuva ručak ili čak da podigne laptop.

2. Blagi bol - Bol nije jak i ne mora da bude u predjelu srca, već može biti samo osjećaj pritiska u gornjem dijelu leđa, ramenima, vratu, vilici.

3. Znojenje - Jako znojenje bez ikakvog razloga, promjena boje lica u bijelo ili pepeljasto.

4. Mučnina ili vrtoglavica.

5. Osjećaj da ostajete bez daha - Javlja se kod 50% žena.

6. Nesanica - Polovina ukupnog broja žena ne može da zaspi ili se budi noću - po nekoliko sedmica prije srčanog udara.

7. Anksioznost - Mnoge žene doživljavaju osjećaj nadolazeće propasti ili straha. Iako nije jasno zašto, pretpostavka je da Vaše tijelo želi da Vam kaže da obratite pažnju.

Vjerujte svojim instinktima.

35

REHABILITACIJA PACIJENATA NAKON

Piše: Dr Rajmonda Tuna Kardiovaskularni sistem obuhvata pored srca i krvne sudove, pa je mogućnost oboljenja njegovih dijelova velika. Rehabilitacija ovih bolesnika zasniva se na opštim principima rehabilitacije, ali je znatno odmjerenija, sa pažljivo planiranim opterećenjem i zamorom, uz stalnu kontrolu rada srca (pritisak i puls). Plan rehabilitacije treba da bude realan i zasnovan na tačnoj ocjeni stanja bolesnika i njegovog kardiovaskularnog sistema.

Postoje slučajevi kada potpunu rehabilitaciju i vraćanje bolesnika u svakodnevan život nije moguće postići konzervativnim mjerama, nego je neophodna hirurška intervencija na srcu. Ona podrazumijeva uklanjanje zapušenih i suženih koronarnih arterija i njihovo zamjenjivanje krvnim sudovima odgovarajućeg promjera i kvaliteta zidova. Poslije ove operacije

neophodna je rehabilitacija radi osposobljavanja bolesnika za svakodnevni život i rad.

Dugo se smatralo da su kineziterapijske procedure kontraindikovane kod svih oboljenja srca, a pogotovo poslije operacija na njemu i da je to kod tih bolesnika liječenje u mirovanju i potpunoj neaktivnosti.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, kardiološka rehabilitacija obuhvata skup mjera i postupaka sa svrhom postizanja najboljeg mogućeg fizičkog, psihološkog i socijalnog stanja, tako da bolesnici nakon akutne epizode kardiovaskularne bolesti, znatnim dijelom svojim vlastitim snagama, očuvaju, tj. ponovo zauzimaju mjesto u zajednici i nastavljaju sa dotadašnjim aktivnim životom. Rehabilitacija ovih bolesnika izuzetno zahtijeva timski rad i blisku saradnju ljekara raznih specijalnosti, kao i drugog medicinskog i paramedicinskog osoblja.

Prilikom rehabilitacije mora se voditi računa o kliničkim ograničenjima koja postoje u odnosu na dijagnozu, vrstu operativnog zahvata i prognozu toka oboljenja, odnosno o daljim mogućnostima srčanog mišića. Opterećenje prilikom fizičkog napora i vježbanja mora biti strogo individualno dozirano, u zavisnosti od više parametara (vrsta i težine operacije, starost bolesnika, fizička konstitucija, krvni pritisak, puls, EKG).

Vodeći računa o svemu tome, mogu se postići zadovoljavajući rezultati u rehabilitaciji ovih bolesnika i maksimalno izbjeći komplikacije, a bolesnik se relativno brzo može uključiti u svakodnevni život i rad.

REHABILITACIJA Kardiohirurška rehabilitacija je proces osposobljavanja srčanih bolesnika za obavljanje aktivnosti svakodnevnog života, kojeg čine opsežni, dugotrajni programi koji uključuju medicinsku evaluaciju, fizički trening, modifikaciju kardiohirurških faktora rizika, edukaciju i savjetovanje. Programi su dizajnirani da

36

ograniče fiziološke i psihosocijalne učinke srčanih bolesti, smanje rizik od nagle smrti ili reinfarkta, kontrolišu simptome bolesti, stabilizuju ili smanje aterosklerotske procese i poboljšaju psihosocijalni i radni status odabranih bolesnika. Najvažniji učinci kardiovaskularne rehabilitacije prema dosadašnjim naučnim radovima jesu: - poboljšanje funkcionalnog kapaciteta (podnošenja napora), - smanjenje simptoma bolesti, - poboljšanje lipidnog statusa, - smanjenje pušenja, - poboljšanje osjećaja dobrog zdravlja i smanjenje stresa, - smanjenje smrtnosti.

ISTORIJAT Istorijski, programi kardiološke rehabilitacije počeli su se razvijati i sprovoditi 60-tih godina prošlog vijeka. Tjelesni trening je bio osnova tih programa, a preporučivan je većinom osobama tek nekoliko mjeseci nakon akutne faze srčanog infarkta, tokom koje nije bilo značajnih komplikacija. Danas tjelesni trening i dalje čini osnovni dio rehabilitacije, ali za razliku od prošlih vremena preporučuje se već od ranih faza srčanog infarkta

ili kardiohirurškog zahvata, takođe i bolesnicima sa teškim oblicima bolesti (nakon komplikovane hirurške revaskularizacije miokarda, transplantacije srca, bolesnicima sa znatno sniženom sistoličkom funkcijom lijeve komore i dr.). Formalno organizovana kardiovaskularna rehabilitacija visoko je sigurna i ima vrlo povoljan razmjer dobijenih rezultata i koštanja. Evropsko kardiološko društvo (ESC) i Američki kardiološki zbor / Američko srčano udruženje (ACC/AHA) u svojim najnovijim smjernicama preporučuju organizovanu kardiološku rehabilitaciju srčanih bolesnika.

Rehabilitacija se u principu sprovodi u tri faze: I faza - akutna i rana postakutna hospitalna faza II faza - kasna postakutna hospitalna faza III faza - održavajuća faza I faza - akutna i rana postakutna hospitalna faza započinje odmah nakon perakutne faze bolesti ili kardiohirurškog zahvata, još u jedinici intenzivnog liječenja i nastavlja se na kliničkom kardiološkom ili kardiohirurškom odjeljenju. Obuhvata vježbe disanja i razgibavanja u krevetu, potom sjedenje u krevetu, ustajanje i programirane/kontrolisane šetnje bolesnika hodnikom.

Tamo gdje se spajaju njega kože i zdravlje

Kozmetički centar • Naučno zasnovana njega kože VIRTUELNA MEZOTERAPIJA No needl (Tretman koji uz savremenu tehnologiju djeluje na kožu lica i tijela. Odabirom nekog od programa postiže se efekat umanjenja bora i crta lica, vraća čvrstina vaše kože, posvjetljuju sve stečene pigmentacije ili pak djeluje na smanjenje celulita i strija.

ostali tretmani: • Eternal - tretman „vječna mladost” sa stem ćelijama • SK Hydra filler - tretman „vlažnost koja traje” sa efikasnom korekcijom bora • Aquatherm Recovery - tretman za posebno osjetljivu kožu • Platinum SK - tretman za zatezanje kože lica • Platinum - tretman za njegu očiju i usana

“MEDITAS” • Odaberite put za lijepu i zdravu kožu

Dr • Tretman voćnim kiselinama • Tretman enzimima protiv akni i masne kože • Tretman vitaminom C • Reaktivizirajući tretman • Tretman za osjetljivu kožu i protiv crvenila • Tretman protiv celulita i strija • IP5 tretman sa Immuno Skin-Complexom NOVO!

Upoznajte se sa vašom kožom, pružite joj odgovarajuću njegu!

Ul.Oktobarske revolucije 52 ”Pejton”, Podgorica, Montenegro e-mail: kcmeditas@t-com.me, Tel: +382 20 634 834 Mob: +382 69 399 904, +382 69 327 214

Paralelno se započinje sa edukacijom bolesnika i porodice o bolesti i faktorima rizika, u čemu sudjeluju medicinska sestra, fizioterapeut i ljekar. Kod otpusta se nastoji procijeniti stanje petominutnom ergometrijom sa 50-75 W opterećenja. Zabranjuje se pušenje i uvodi terapija sekundarne prevencije.

II faza - kasna postakutna hospitalna faza Nastavak rehabilitacije može uslijediti neposredno ili nekoliko sedmica nakon I faze. Bolesnik se upućuje u ustanove stacionarne ili ambulantne rehabilitacije gdje se provodi druga (konvalescentna) faza. Ova faza traje 3-5 sedmica u uslovima stacionarne ili do 8 sedmica ambulantne rehabilitacije. Oblik provođenja kardiovaskularne rehabilitacije (ambulatni / bolnički) zavisi prije svega o stratifikaciji rizika bolesnika, ali i o finansijskim, tradicijskim, logističkim i drugim faktorima. Ciljevi ove faze su: unapređenje oslabljene ili od ranije slabe tjelesne kondicije, stabilizacija kardiološkog statusa bolesnika i redukcija rizika progresije bolesti, psihološka stabilizacija i priprema za punu socijalnu reintegraciju s obnavljanjem radnih sposobnosti. U ovoj fazi sudjeluju kardiolozi, fizijatri, edukovane sestre i fizioterapeuti, dijetetičari, psiholozi, a po mogućnosti i socijalni radnici i specijalisti medicine rada. U dolasku se kod bolesnika reevaluira stanje bolesti, da bi se bolesnici selekcionisali u grupe različite težine tjelesnog treninga, no stvarni raspon je od strogo doziranog treninga, s individualnim pristupom i pod strogim nadzorom, pa kroz niz kategorija do skupnog treninga s raznovrsnim odabirom vježbi, uz nadzor.

Sadržaj II faze rehabilitacije znatno je opsežniji od rane rehabilitacije. Provodi se: - tjelesni trening podrazumijeva više oblika tjelesne aktivnosti: vježbe disanja i razgibavanja, opterećenje na biciklergometru, vježbe u prirodi i šetnje trim-stazama, rekreacijsko plivanje, stoni tenis i drugo. Uz rijetke izuzetke, vježbe se nastoje sprovoditi u grupi, pod nadzorom fizioterapeuta, eventualno i ljekara, po potrebi uz EKG monitoring, intervalno, s doziranim povećanjem intenziteta opterećenja i trajanja treninga, obično od 15 minuta u početku do 2 puta po 30 minuta. Tjelesni trening počinje peto-desetominutnim zagrijavanjem, nastavlja se s 30-tak minuta „pune” aktivnosti (s intervalnim odmorima) i završava peto-desetominutnim „hlađenjem”.

Težina vježbi se u pravilu određuje prema trenutnoj funkcijskoj sposobnosti i stepenu rizika.

- psiho-socijalna adaptacija: bolesnici se u dolasku podvrgnu psihološkom testiranju, nakon čega slijedi edukacija a po potrebi i rad s psihologom.

- edukacija - bolesnici detaljnije upoznaju uzroke i simptome bolesti, njihov značaj i način otklanjanja, odnosno liječenja, i dobijaju detaljne savjete oko sekundarne prevencije.

- korekcija medikamentne terapije i klinička pomoć prema kliničkom stanju i učinjenoj dijagnostici zbog smanjenja simptoma i postizanja stabilnosti bolesti.

- procijena rizika i ocjena radne sposobnosti uz bihevioralističke intervencije.

Smatra se da stabilni bolesnici, bez komplikacija bolesti, s EF > 50%, bez stenokardija i aritmija, mogu započeti poslovne aktivnosti odmah na početku 3. faze rehabilitacije, no većina onih koji će biti radno sposobni počinju s radom tek nakon 3-6 mjeseci.

38

Po potrebi se tokom rehabilitacije mogu i simulirati uslovi radnog mjesta.

III faza - održavajuća faza rehabilitacije nastavlja se na drugu fazu i u principu traje doživotno. Naučene vježbe bolesnici sprovode kod kuće ili u klubovima, ambulantno, optimalno 2-3 puta dnevno po 30 minuta, minimalno 3 puta sedmično.

Bolesnika kontroliše izabrani doktor i 2-4 puta godišnje kardiolog, s tim da se 2-3 mjeseca nakon otpusta sa rehabilitacije druge faze napravi maksimalni, simptomima ograničen test opterećenja.

Cilj je rehabilitacije kardijalnih bolesnika povratak privremeno izgubljene ili oslabljene sposobnosti za život i rad, tj. izbjegavanje ili smanjenje invalidnosti i poboljšanje kvaliteta življenja. Program se temelji na opšteprihvaćenim stručnim i naučnim medicinskim činjenicama i dugogodišnjim međunarodnim iskustvima. Rehabilitacija može biti: stacionarna, ambulantna i kućna. Pojedini oblici rehabilitacije međusobno su ravnopravni pod uslovom da se sprovode prema prihvaćenim kautelama. Oblik koji će se odabrati zavisi od: demografskih faktora, socioekonomske strukture, zakonskih propisa, oblika zdravstvenog osiguranja, nacionalne tradiciji STACIONARNA KARDIOVASKULARNA REHABILITACIJA Ciljevi stacionarne kardiovaskularne rehabilitacije isti su kao i pri ambulantnoj rehabilitaciji, ali su programi posebno strukturirani da omoguće intenzivnije i/ili kompleksnije intervencije. Prednosti: - može početi ranije, nakon akutne faze bolesti ili intervencije, - uključuje komplikovanija stanja bolesnika, s višim rizikom, ili klinički nestabilne bolesnike, - uključuje teže pokretne i/ili starije bolesnike (osobito one s komorbiditetom) - pomaže u tranziciji iz akutne hospitalne faze u stabilnije kliničke uslove i u održavanju samostalnog života kod kuće.

Idealno bi bilo da stacionarnu rehabilitaciju slijedi dugotrajni program ambulantne rehabilitacije.

Komponente stacionarne rehabilitacije tipične su za II fazu rehabilitacije i ranije su detaljnije opisane. Zašto postoji potreba za stacionarnom rehabilitacijom ? Povećana je prevalencija ishemičke bolesti srca i srčane insuficijencije. Populacija postaje starija i bolesnija, a bolesnici s akutnim koronarnim sindromima imaju sve više komorbiditeta. Bolesnici koji se hirurški revaskularizuju sve su stariji, sve češće su to žene, češće imaju trožilnu koronarnu bolest, abnormalnu funkciju lijeve komore, komorbidet i više komplikacija.

Stalnim skraćivanjem akutnog liječenja, vrijeme provedeno u bolnici često postaje nedovoljno za procjenu kliničke stabilnosti, za detaljnu procjenu stratifikacije rizika, za funkcionalni oporavak, za sticanje vještina potrebnih za praćenje fizičkih aktivnosti i edukaciju.

Zbog nepoznavanja važnosti, dugogodišnjeg zanemarivanja, nedovoljne informisanosti ljekara i bolesnika samo manji broj bolesnika prolazi formalno organizovanu kardivaskularnu rehabilitaciju, a time se dugoročno povećavaju troškovi njihove kasnije medicinske i socijalne rehabilitacije, uz smanjeno preživljavanje i manji kvalitet života.

Hronika 29.12. 2011 - „LOVĆEN OSIGURANJE” OBEZBIJEDILO POKLONČIĆE ZA DJECU NA KLINICI ZA ORTOPEDIJU I TRAUMATOLOGIJU Djeci koja se liječe na Klinici za ortopediju i traumatologiju Kliničkog centra Crne Gore, po sada već lijepoj tradiciji, „Lovćen osiguranje” AD „Podgorica” i ove godine su uručeni novogodišnji paketići. Kako se navodi u saopštenju o ovom događaju „ovaj dugogodišnji humani gest Lovćen osiguranja djeci koja za vrijeme novogodišnjih praznika nijesu u svom domu sa svojom porodicom, boravak na našoj Klinici učini radosnijim”.

29. decembra 2011. organizovan je program dodjele paketića.

2.1 - DOMU ZDRAVLJA U BIJELOM POLJU DONIRANA OPREMA VRIJEDNOSTI 30.000 EVRA Domu zdravlja u Bijelom Polju početkom 2012. uručena je donacija čija se vrijednost procjenjuje na oko 30.000 evra. 2. januara organizovano je uručenje 500 aparata za samokontrolu šećera u krvi, 500 pakovanja dijabetoloških traka od po 50 komada i 1.000 pakovanja lanceta, od po 25 komada. Izražavajući zahvalnost sponzoru DOO „Adocu”, kompaniji koja je ekskluzivni uvoznik i distributer za „Roche diagnostics”, direktor Doma zdravlja prim. dr Rasim Agić obratio se prisutnima. Kako je najavljeno, donirana sredstva će biti razdijeljena do kraja marta mjeseca a prioritet će imati djeca, stariji od 65 godina, osobe koje pate od dijabetesa ili invalidnosti.

10. 1 - EDUKACIJA U SKLADU SA EVROPSKOM NORMOM

unapređenja zdravstvene zaštite iz oblasti bolesti zavisnosti. Oblast prevencije i suzbijanja zloupotrebe droga i alkohola je oblast koja ne dozvoljava preduzimanje provizornih i kratkoročnih programa i mjera. Crna Gora se opredijelila da sve programske aktivnosti detaljno osmišljava i planira kao kontinuirane i sveobuhvatne mjere koje će se sprovoditi sinhronizovano i koordinirano na nacionalnom nivou, od strane svih činilaca uključenih u ovaj proces - naveo je dr Grbović. Na skupu su govorili i dr Jasna Sekulić, rukovodilac Nacionalne kancelarije za droge u Ministarstvu zdravlja, i Anja Buse, predstavnica Kancelarije za drogu i kriminal Ujedinjenih nacija u Beču.

16.1 - USTANOVLJENE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje su postale važeće od 16. januara, po objašnjenju nadležnog ministarstva, odnose se na regulaciju uslova obavljanja dopunskog rada zdravstvenih radnika. Zdravstveni radnici, prema ovome, mogu raditi kod drugog poslodavca, u okviru Mreže zdravstvenih ustanova. Precizirajući proceduru odobrenja obavljanja ovakvog rada, najnovije izmjene i dopune Zakona predviđaju da saglasnost za obavljanje dopunskog rada daje direktor zdravstvene ustanove.

Podsjećajući da je ova mogućnost rada postala zakonski regularna od 2004. godine, u tumačenju se napominje i da zdravstveni radnik koji dopuski radi suprotno zakonu, čini težu povredu radne dužnosti, a to je domen direktora zdravstvene ustanove u kojoj radi puno radno vrijeme. Ovakav rad je, kako se navodi, pod nadzorom Inspekcije rada, tako da zakonitost obavljanja ove vrste rada, kontrolisana sa više nivoa, obezbjeđuje sigurnost pacijenata i smanjuje mogućnost koruptivnih radnji.

18. 1 - DOM ZDRAVLJA U DANILOVGRADU OBILJEŽIO 56 GODINA POSTOJANJA

Skup koji je 10. 1.2012. u Hotelu „Queen of Montenegro” u Bečićima okupio značajan broj predstavnika domaće i svjetski relevantne zdravstvene javnosti, imao je za cilj da ukaže na standarde edukacije zdravstvenih radnika po principima Ujedinjenih Nacija i Svjetske zdravstvene organizacije. Otvarajući radni dan, pomoćnik ministra zdravlja prim. dr Mensud Grbović podsjetio je da je Ministarstvo zdravlja dobilo podršku Kancelarije za drogu i kriminal Ujedinjenih nacija (UNODC), u vidu obezbjeđenja edukacije visokog ranga za stručnjake, a u cilju

Povodom 56 godina od osnivanja prvog narodnog Doma zdravlja u Danilovgradu i 34 godine rada u renoviranim objektima, na svečanosti organizovanoj u tu čast prisutnim zvanicama obratili su se predsjednik Ljekarske komore Crne Gore prim. dr

39

Đoko Jočić i direktorica te ustanove Zorica Kovačević. Jočić je ovom prilikom istakao da je Danilovgradski dom zdravlja prepoznat kao vjesnik reformi u zdravstvu i naveo da su upravo u ovoj ustanovi 19. februara 1999. godine uručene licence za rad doktorima medicine i stomatologije u Crnoj Gori. Ljekarima Danilovgradskog doma zdravlja on je uručio Kodekse medicinske etike i deontologije, a Kodeks štampan u luksuznom izdanju bio je dar direktorici Kovačević. U saradnji sa diskotekom „Central” Danilovgrađani su ovim povodom dobili na poklon koncert Zorana Kalezića i Igora Đurovića.

22.1 - POTVRĐEN PRVI SLUČAJ OBOLIJEVANJA OD GRIPA TIPA A Obavještavajući javnost Crne Gore o prvom laboratorijski potvrđenom slučaju obolijevanja od infekcije virusom gripa tipa A, ustanovljenom 22.1.2012, u Saopštenju za javnost Instituta za javno zdravlje navodi se da je u pitаnju sеzоnsкi virus gripа, којi је u cirкulаciјi u većem broju zеmаljа Еvrоpe, gdje se tokom nekoliko posljednjih nedjelja registruje lagani porast stope obolijevanja. - Preporučujemo da se što prije vakcinišu osobe koje su u povećanom riziku od razvoja komplikacija. Vakcinacija je najefektivnija mjera prevencije, pri čemu se zaštita stvara nakon 2-3 nedjelje od dobijanja vakcine. Građani koji imaju neko hronično oboljenje, kao i stariji od 65 godina, trudnice i djeca mlađa od dvije godine, imaju povećan rizik od razvoja komplikacija, zbog čega je potrebno da se u slučaju pojave simptoma gripa obrate ljekaru - ističe se u Saopštenju Instituta za javno zdravlje. Ostalima se preporučuje da se pridržavaju preventivnih mjera: rеdоvnо prоvjеtrаvаnjе prоstоriја, izbjеgаvајnjе blisкih коntакаtа sа оbоljеlim оsоbаmа, rеdоvnо prаnjе ruкu i izbjеgа vаnjе dоdirivаnja оčiјu, nоsа i ustа.

26. 1 - PREZENTOVAN PODSJETNIK ZA IZABRANE LJEKARE O RIJETKIM TUMORIMA

Promocija brošure „Rijetki tumori - GIST, NET dijagnostika i liječenje - podsjetnik za izabrane ljekare” održana je 26. 1.

2012. godine u Podgoričkom hotelu „Apart hotel Premier”.

Govoreći o problematici gastrointestinalnih i neuroendokrinih rijetkih bolesti, prisutnima su se ovom prilikom obratili ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović, prof. dr Svetozar Damjanović, iz Instituta za endokrinologiju Kliničkog centra Srbije, te dr Olivera Bošković i dr Brigita Smolović, iz Kliničkog centra Crne Gore, autorke ovog projekta. Nosilac projekta bio je Dom zdravlja u Danilovgradu.

40

26. 1 - U BIJELOM POLJU SLIJEDI NASTAVAK AKCIJE „ENERGETSKA EFIKASNOST U CRNOJ GORI” Povodom početka radova na rekonstrukciji termotehničkih instalacija u Opštoj bolnici - Bijelo Polje 26. 1. 2012. ovu ustanovu obišli su pomoćnik ministra zdravlja Nebojša Todorović i šef tima Svjetske banke za projekat „Energetska efikasnost u Crnoj Gori”, Džeri Vejrajnen. Vrijednost rekonstruktivnih radova procijenjena je na 166.872,98 evra, a sam projekat predstavlja nastavak akcije „Energetska efikasnost u Crnoj Gori”.

26. 1 - UPRILIČEN PROTOKOLARNI RAZGOVOR AMBASADORA SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE I MINISTRA ZDRAVLJA

Ambasador Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori Pius Fišer, 26. januara bio je gost ministra zdravlja doc. dr Miodraga Radunovića. Razgovor o funkcionisanju i reformama zdravstvenog sistema i preciziranje mogućnosti unapređenja ekonomske saradnje u oblasti farmaceutske industrije, medicinske opreme i zdravstvenog osiguranja, prema zvaničnom izvještaju iz Ministarstva, obilježili su tok ovog razgovora. - Ministar je predstavio novitete važeće legislative koja se tiče lijekova, a koja je usklađena sa direktivama EU, predstavio je i rad Agencije za lijekove i medicinska sredstva. Takođe, objasnio je i sadržinu Projekta unapređenja zdravstva i Projekta opremanja zdravstvenih ustanova čiji je osnovni cilj implementiranje u naš sistem najkvalitetnije medicinske opreme za koju je važan i segment postojanja predstavništva i servisa. Kao dobar primjer saradnje, ministar je naveo njemačku firmu Simens, od kojih je i nabavljen aparat za nuklearnu magnetnu rezonancu, te nekoliko multislajs skenera - navodi se dalje u ovom objašnjenju.

Ukazujući na rezultate ugledanja na pravila Evropske unije, njemačkom ambasadoru naglašena je i težnja za angažovanjem na pristupnim pregovorima za članstvo u toj organizaciji.

26. 1. DOM ZDRAVLJA U PODGORICI DONIRAO OPREMU ZAVODU „KOMANSKI MOST” I CENTRU ZA OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE „1. JUN” Zavodu „Komanski most” i Centru za obrazovanje i osposobljavanje „1. jun”, 26. januara donirane su dvije značajne donacije od strane Doma zdravlja u Podgorici. Zavod „Komanski

most” dobio je opremu za stomatološku i ginekološku ambulantu, a Centar za obrazovanje i osposobljavanje kompletnu opremu za stomatološku ambulantu. Dr Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja -Podgorica, na konferenciji za novinare organizovanoj povodom ovog događaja, objasnio je da je Odbor direktora Doma zdravlja donio odluku da se dio opreme koja se ne koristi u njihovoj ustanovi, a koja je reparirana i kvalitetna, instalira u navedenim institucijma.Vaselj Dušaj, direktor „Komanskog mosta”, i Željko Darmanović, direktor Centra „1. jun” zahvalili su se na uručenoj opremi. Ovom prilikom potpisan je Memorandum o saradnji, u cilju unapređenja pružanja zdravstvene zaštite u ovim trima ustanovama.

Februar 2012 - OKONČANJE ŠTRAJKA ZDRAVSTVENIH RADNIKA Štrajk zdravstvenih radnika, po ocjeni predstavnika sindikata i Ministarstva, predviđeno je da bude okončan potpisivanjem Granskog kolektivnog ugovora, i Memoranduma o saradnji u rješavanju stambenih pitanja.

Već polovinom januara usaglašene su odrednice ovih

dokumenata, a to predstavlja i okončanje štrajka započetog 31. oktobra 2011. Riječ je o izmijenjenim aktima nastalim kao rezultat kompromisa. Zahtjev učesnika štrajka da se njihovi prihodi vrate na nivo iz 2009. godine, nije potvrđen, ali bi zajednička rješenja trebalo donekle da olakšaju materijalni status zaposlenih u ovom sistemu. Kako navodi dr Vladimir Pavićević, predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata i predsjednik Sindikata zdravstva Kliničkog centra: - Ono što je postignuto, kroz Fond za stimulacije, jeste linearno povećanje oko 11 eura koje će zajedno sa povećanjem utvrđenim Sporazumom o obračunskoj vrijednosti koeficijenta, iznositi ukupno oko 15 eura. Neke kategorije čiji rad do sada nije vrednovan na pravi način, a to su zdravstveni radnici koji rade pretežno sa nepokretnim pacijentima, imaće nešto veće uvećanje zarada čak i do 40 eura. Međutim, svakako time ne možemo biti zadovoljni. Ono čime možemo biti zadovoljni je to što je po mom mišljenju ovaj štrajk najviše doprinio stvaranju pretpostavki da javne finansije budu transparentne, tj. potpisivanju Sporazuma o politici zarada u javnom sektoru koji će omogućiti Sindikatu da kontroliše budžet javnog sektora a na taj način i javnih zdravstvenih ustanova.

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

PREDSTAVLJAMO: Centar za nauku (CEZANA), Klinički centar Crne Gore

OPREDIJELJENI

CEZANA - Centar za nauku Kliničkog centra Crne Gore, funkcioniše kao jedinica za usavršavanje naučnih potencijala ne samo ovog centra već i predstavnika svih segmenata zdravstvenog sistema Crne Gore. Od osnivanja, u njenoj organizaciji realizovan je veoma veliki broj naučnih manifestacija, sastanaka, prezentacija i susreta druge vrste usmjerenih na afirmaciju nauke u medicini. Tokom 2011. godine okončano je 329 programa usavršavanja i ostvareno učešće predstavnika crnogorskog zdravstva na 121-om kongresu, od čega na 9 svjetskih, 52 kursa, 45 seminara, 19 simpozijuma, 52-ije edukacija, 24 stručna sastanka i 16 konferencija. Za 2012. godinu predviđen je takođe veliki broj za naučnost opredijeljenih programa.

O radu ovog centra razgovarali smo sa direktorkom Prof. dr Slavicom Vujisić.

Prof. dr Slavica Vujisić

42

simpozijumi, predavanja, kursevi i ostali stručni skupovi namijenjeni su i ljekarima iz primarnog i sekundarnog nivoa tako da redovno šaljemo obavještenja kolegama iz drugih zdravstvenih ustanova. Informacije kolegama pružamo u direktnim kontaktima, putem pisanih obavještenja, slanjem elektronske pošte kao i putem internet-sajtova Kliničkog centra i Centra za nauku. I upravo, analiziranje broja posjeta našim sajtovima, koje se povećava iz mjeseca u mjesec, govori o tome da postoji veliko interesovanje stručne javnosti za rad Centra za nauku.

Kako je koncipiran Centar za nauku? Ko radi na zadatim projektima?

U Centru za nauku, osim mene, kao saradnici medicinske struke imaju veoma značajnu ulogu dr sc. med. Elvir Zvrko (sektor kontinuirana edukacija), dr sc. med. Aleksandar Čelebić (sektor međunarodne saradnje) i mr sc. med. Ognjen Jovićević (sektor za naučno-istraživački) saradnik Centra za nauku, zaštitnik prava pacijenata prim. dr Momčilo Jovović kao i bibliotekarVesna Burzanović, pravnik Milica Knežević, tehnički sekretar Irena Nišavić i Tomo Čađenović, zadužen za tehničku podršku.

Naravno, poslovi Centra za nauku ne mogu se odvojiti od stručnog rada Kliničkog centra i predlozi, ideje i rješenja Centra za nauku diskutuju se zajedno sa medicinskim i generalnim direktorom i usvajaju.

Centar za nauku je u svojstvu organizatora angažovan u priređivanju veoma velikog broja seminara, kurseva, predavanja, prezentacija, stručnih sastanaka, konferencija i sl. Kakvo je interesovanje crnogorske stručne javnosti za rad Vašeg centra?

U smislu podsticanja aktivnosti na planu razmjene znanja Centar za nauku nudi mogućnost slanja autorskih radova na adrese nekoliko eminentnih naučnih glasila. Da li pripadnici ljekarske branše u Crnoj Gori pokazuju dovoljan stepen spremnosti za samoinicijativno učešće u projektima koje nudi vaš centar?

Centar za nauku, kao organizaciona jedinica Kliničkog centra, prije svega ima za cilj da pruži različite usluge ljekarima, medicinskim sestrama, tehničarima i saradnicima kako bi se oni kontinuirano edukovali i usavršavali. Na taj način se osavremenjuje liječenje i pružanje zdravstvene njege našim pacijentima i prati razvoj medicine u svijetu. Zbog toga su zdravstveni radnici vrlo zainteresovani i redovno prate naš rad. Međutim, naše aktivnosti nisu zanimljive samo zdravstvenim radnicima Kliničkog centra već i onima koji rade u drugim sredinama. Seminari,

U cilju daljeg razvoja stručne i naučne misli, i prezentiranju novih ideja i rezultata u medicini, Centar za nauku je uspostavio saradnju sa urednicima više stručnih časopisa.

Međutim, treba istaći da ljekari iz Crne Gore mogu svoje radove, pripremljene po strogim kriterijumima, na recenziju i eventualno objavljivanje slati u bilo koji časopis. Na osnovu broja objavljenih radova danas se u svijetu vrši i rangiranje autora, institucija, zemalja. Analize pokazuju da u ovom segmentu još uvijek nismo na zavidnom nivou, ali ohrabruje podatak da se situacija popravlja

iz godine u godinu. Zaključak je da su potrebni kvalitetni projekti iz kojih bi proizašli kvalitetni radovi koji bi zatim bili publikovani u renomiranim časopisima. Mnogo očekujemo od projekata sa kojima su ljekari Kliničkog centra aplicirali kod Ministarstva nauke na poslednjem konkursu. Istakla bih da su se na konkurs prijavili ljekari različitih specijalnosti, prije svega oni koji su kao profesori i saradnici Medicinskog fakulteta zainteresovani za naučni i akademski rad i koji kroz svoje projekte, što je vrlo bitno, pružaju mogućnost mladim kolegama da se dodatno edukuju i napreduju u struci i nauci.

Događaj koji je na planu nauke u Crnoj Gori imao značajan odjek svakako su prošlogodišnji septembarski Otvoreni dani nauke. U čemu se ogledao učinak Centra za nauku u ovom projektu?

Otvoreni dani nauke su vrlo važna manifestacija koja ima za cilj da nauku, na razumljiv i prihvatljiv način, približi građanima i taj značaj je višestruk. Medicina je oblast ljudskog stvaranja i rada koja je, što je razumljivo, vrlo interesantna i onima kojima nije životni poziv. Ipak se zdravlje tiče svih nas.

Ljudi vole da znaju ili da razumiju kako nastaje infarkt, epilepsija, kako se razvija tumor, kako se izvodi vještačka oplodnja, zbog čega su bitne krvne grupe itd. Mi smo željeli da se uključimo u slavljenje nauke i predavanjima naših mladih doktora nauke pomognemo sugrađanima da razumiju neke procese koji se odigravaju u ljudskom organizmu. Uloga ljekara nije samo liječenje već i edukacija građana, promovisanje zdravih stilova života, stimulisanje preventivnih aktivnosti i pregleda itd. Naše mjere će biti efikasnije ako imamo građane koji su zdravstveno prosvijećeni i koji razumiju šta je bolest. Zato će se Centar za nauku uključivati u sve aktivnosti koje imaju za cilj da medicinu približe građanima.

Tokom 2011. ostvareno je učešće predstavnika crnogorskog zdravstva na 121-om kongresu, u 34 države svijeta. Ipak, zastupljenost objavljenih naučno-istraživačkih publikacija u odnosu na ukupan broj ostvarenih stručnih putovanja iznosi svega 16.71%. Smatrate li da je ostvaren dovoljan stepen učinka u dijelu javne prezentacije znanja stečenih na kongresima? Da li bi objavljivanje stručnog rada trebalo da predstavlja obavezan dio programa takve edukacije ili se korist od ovog oblika doedukacije očekuje, na primjer, od primjene novostečenih znanja u praksi?

Postoje različiti vidovi edukacije, tako da mjera uspješnosti nije samo udio publikacija. Svakako da se neke edukacije sprovede u cilju usvajanja novih vještina koje se zatim uvode i sprovode u Kliničkom centru. Takođe, jedan dio edukativnih programa namijenjen je mladim specijalistima ili ljekrima na specijalizaciji sa ciljem da oni usvoje savremena znanja. Međutim, treba istaći da se na kraju svake godine analiziraju sprovedeni programi i traže načini kako bi edukacija bila što efikasnija, korisnija i primjenljivija u praksi. Svakako ćemo nastojati da povećamo i broj radova koje ljekari Kliničkog centra prezentiraju na kongresima i, što je još bitnije, publikuju u renomiranim svjetskim časopisima kako bi i na taj način podigli rejting Kliničkog centra.

Koji su osnovni planovi za 2012. godinu?

U toku 2012. godine Centar za nauku planira realizaciju brojnih i raznovrsnih programa edukacije zdravstvenih radnika.

Nastavićemo sa edukacijom ljekara na specijalizaciji kao i kliničkih ljekara koji su nedavno primljeni u radni odnos. To je vrlo važan dio našeg posla jer primamo za rad ljekare koji će sledećih ne- koliko decenija biti okosnica zdravstvene zaštite i Kliničkog centra i Crne Gore. U Kliničkom centru planiramo ogranizovanje brojnih seminara, simpozijuma, predavanja, kurseva koji su dio kontinuirane medicinske edukacije i namijenjeni su zdravstvenim radnicima različitih profila.

Aktivnosti će se realizovati svakog mjeseca u dogovoru sa drugim organizacionim jedinicama. Jedan broj ljekara iz Kliničkog centra će i u toku ove godine učestvovati u programima kratkoročnog usavršavanja u zemljama regiona, Evrope i Sjeverne Amerike. Ovaj segment je vrlo značajan jer obezbjeđuje implementaciju novina u naš svakodnevni rad.

Takođe, podržavaćemo učešće naših ljekara na brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu kako bi oni i na taj način prezentovali svoje rezultate i rad Kliničkog centra Crne Gore.

Pripremili smo i svu regulativu za sprovođenje kliničkih studija u Kliničkom centru tako da očekujemo da će i u ovom dijelu biti brojnih aktivnosti.

Svakodnevno radimo i na tome da ljekarima Kliničkog centra obezbijedimo pristup savremenoj medicinskoj literaturi kroz različite elektronske baze medicinskih časopisa. Potrebna su značajna finansijska sredstva kako bi bio omogućen pristup elektronskim bazama, ali to moramo finansirati jer jedino tako ljekari mogu svakodnevno pratiti napredak u medicini i imati potrebnu literaturu za pisanje svojih radova. U ovom trenutku imamo pristup EBSCO bazi, „Pro Quest” bazi sa mogućnošću pristupa velikom broju časopisa, tj. radova iz svih oblasti medicine.

Dakle, očekuje nas puno posla u ovoj godini, ali moramo pratiti razvoj medicine i obezbjeđivati optimalne uslove za rad našim zdravstvenim radnicima.

Od novih projekata u planu je osnivanje kvalitetnog medicinskog časopisa, intenziviranje saopštenja - seminara unutar KC CG-a učešćem svake organizacione jedinice - klinike ili centra sa predavanjima, okruglim stolovima ili radionicama namijenjenim ljekarima Kliničkog centra ali i svim zainteresovanim kolegama iz drugih ustanova jer će kalendar tih događaja ubrzo biti postavljen na sajt Centra za nauku.

Takođe, bibliotekar formira bazu podataka o publikacijama naših ljekara ili saradnika na osnovu dostavljenih bibliografija zaposlenih, što ima značaja u smislu referentnosti naše kuće kao istraživačkog centra, poštovanje i podsticaj svih onih koji ostavljaju pisani trag o onome što su uradili. Poznata je sentenca „ono što nije zapisano, kao da nije ni urađeno”, jer svoje iskustvo niste podijelili sa kolegama, a to znanje ili rezultati istraživanja ostaju nepoznati i ostaju u krugu malog broja ljudi.

Centar za nauku je otvoren za sve nove ideje i saradnju svih kolega i zaposlenih u KCCG-u.

Anita Radanović

43

Februar je mjesec Svetog Valentina i, u znaku ljubavnih i romantičnih poruka, crvenih srca, čokolade, cvijeća, romantičnih večera udvoje, uz vino i svijeće. 14. februar je dan kada mnogi u svijetu slave Dan zaljubljenih i kada porukama ili poklonima izražavaju svoju ljubav i zahvalnost voljenim osobama

HOMEOPATIJA

I TAJNE SRCA Piše: dr Snežana Tomić Iako komercijalizovan, Dan zaljubljenih svakako nosi uzbuđenje i romantiku koja osvježi rutinu svakodnevnice i podsjeti nas na one koje volimo i koje često uzimamo zdravo za gotovo, zaboravljajući da im kažemo koliko ih volimo i da im se zahvalimo što su dio našeg života. Međutim, za neke od nas ovo je dan koji donosi bolne uspomene na neuzvraćenu ljubav, neuspješan brak, gubitak voljene osobe. Vjerovatno nema osobe koja nije bar jednom iskusila razočaranje u ljubavi i kojoj se nadanja i ljubavno ushićenje nisu raspršili kao mjehur od sapunice.

Sva ova stanja mogu se uspješno tretirati u homeopatiji.

Kao što smo to objasnili u prethodnom broju, homeopatija je medicina koja uzima u obzir cijelog čovjeka, a pri odabiru adekvatne terapije u obzir se ponajviše uzima upravo mentalno i emotivno stanje osobe i ono nam je putokaz do odgovarajućeg homeopatskog lijeka, koji se bira prema osobi a ne prema dijagnozi.

Pri razgovoru sa pacijentom, pažnja se usmjerava na osjećanja osobe, na subjektivni doživljaj. Traži se glavna nit koja se provlači kroz priču.

Jedan isti događaj, kao što je prekid emotivne veze, biće drugačije doživljen i opisan kod različitih ljudi. Kod jedne osobe razvod braka donosi tugu, razočaranje usljed prevelikih očekivanja. Osoba je sklona romantiziranju i idealizovanju partnera i ima visoka očekivanja koja donose veliko razočaranje i za posljedicu imaju slomljeno srce. Adekvatno prepisan lijek pomoći će ovoj osobi da postane realnija u svojim očekivanjima,

44

da partnera lakše prihvate kao osobu od krvi i mesa, sa svim njenim dobrim i lošim osobinama. Primjena lijeka asistira „skidanju ružičastih naočara” i pomaže osobi da poveća sopstveno samopouzdanje i vjeru u sebe, te da time smanji projekciju i očekivanja od partnera. Kod druge, pak, osobe izražena su osjećanja iznevjerenosti, bijesa, osjećaj odbačenosti. Takva osoba sklona je da dugo „guta bijes”, ima problem da zaboravi i oprosti, živi u prošlosti i vrti jedan te isti film u svojoj glavi. Sklona je da bira pogrešnog partnera, nekog ko je ne cijeni i ne voli dovoljno, ko nije tu kraj nje kad joj treba. Može se upustiti u vezu s nekim ko je već u braku ili zauzet. Ovoj osobi će biti protreban drugačiji homeopatski lijek nego onoj gore navedenoj. Pravilno odabran lijek pomoći će da joj srce postane lakše, da izbaci iz sebe gorčinu, da se okrene sadašnjosti, da lakše oprosti ili prihvati situaciju u kojoj je. Suština problema kod ove osobe jeste osjećanje inferiornosti i odbačenosti koje uglavnom datira iz djetinjstva i odnosa s roditeljima, te osoba ponavlja situacije u kojima će iznova biti odbačena i iznevjerena. Homeopatski lijek pomaže joj da zacijeli emotivne rane i da ojača osjećanje samopoštovanja i sopstvene vrijednosti.

Homeopatija, kao prirodna i holistička medicina, pruža veliku pomoć kod tretiranja emotivnih i mentalnih stanja i na prirodan, suptilan način vraća osobu u emotivnu ravnotežu i harmoniju.

Za ljekara homeopata nema većeg zadovoljstva nego da vidi svog pacijenta, ranije osobu slomljenog srca, kao opet vedru, nasmijanu osobu, sa vraćenom vjerom u ljubav i život. Ipak, ako je za utjehu onima koji pate, bolje je imati i bolno srce nego hladno okamenjeno srce koje ne zna ni za ljubav ni za bol.

Srećan vam Dan zaljubljenih !

Ĺ TA JE KRV, GDJE SE STVARA I KAKO FUNKCIONIĹ E

PiĹĄe: Damir PeliÄ?ić, dipl. med. spec. zdravst. njege KRV

Krv se sastoji od krvnih ćelija (engl. blood cells) i plazme (engl. plasma). Plazma je teÄ?ni dio krvi. To je prenosna teÄ?nost za krvne ćelije, mikroskopski uoÄ?ljive djeliće koji lebde u krvnoj teÄ?nosti.

KOŠTANA SRŽ Sunđerasto tkivo koje ispunjava koťtane ťupljine naziva se koťtana srŞ. To je „fabrika� za proizvodnju krvnih ćelija. Ona ispuťta krvne ćelije u krvotok u trenutku kada su „zrele� i kad su posebno potrebne tijelu. U zdravom tijelu koťtana srŞ proizvodi većinu krvnih ćelija kojih ima tri vrste. To su:

t $SWFOB LSWOB [SODB FSJUSPDJUJ

t #JKFMB LSWOB [SODB MFVLPDJUJ

t ,SWOF QMPĘŠJDF USPNCPDJUJ

KRVNA PLAZMA Plazma je kao rijeka koja prenosi materije vaĹžne za Ĺživot: TWBSFOF ISBOMKJWF NBUFSJK PE [JEPWB UBOLPH DSJKFWB EP UKFMFTOJI ULJWB ili suviĹĄne materije iz tkiva u bubrege. Ipak, to je samo jedan dio posla koji obavlja plazma. Ona prenosi antitijela koja stvaraju otpornost QSFNB CPMFTUJNB IPSNPOF LPKJ SFHVMJĂ?V SB[OF GVOLDJKF UJKFMB J EJP ugljen-dioksida, iz tkiva u pluća. Ona sadrĹži nekoliko stotina razliÄ?itih materija.

1MB[NB TBESäJ WPEV PLP QSPDFOBU CKFMBOʊFWJOF J mineralne soli - 0,9.

Soli i bjelanÄ?evine su vrlo vaĹžne za odrĹžavanje potrebne ravnoteĹže vode u tkivima i u krvi. Mineralne soli u plazmi vrĹĄe i ESVHF äJWPUOP [OBĘŠBKOF GVOLDJKF /KJI EPCJKB J[ ISBOF LPKV VOPTJNP CRVENA KRVNA ZRNCA

$SWFOB LSWOB [SODB TBESäF IFNPHMPCJO LPKJ TMVäJ [B QSFOP�FOKF LJTFPOJLB J[ QMVʉB V TWF EKFMPWF UJKFMB /B TWPN QVUV LSP[ tijelo skupljaju otpadne proizvode i odnose ih u pluća, odakle se J[EJ�V LBP VHMKFO EJPLTJE "LP PTPCB OFNB EPWPMKOP DSWFOJI LSWOJI [SOBDB NPäF TF PTKFʉBUJ QSFNPSFOB J TMBCB .PäF CJUJ CMJKFEB J CS[P

46

Rast i razvoj krvnih ćelija paĹžljivo se kontroliĹĄu, kako bi se proizveo ispravan broj ćelija svake vrste, za odrĹžavanje zdravog tijela. t Svake sekunde proizvedu se milioni crvenih i bijelih krvnih zrnaca. t Ćelije normalno ostaju unutar koĹĄtane srĹži dok ne postanu dovoljno zrele da cirkuliĹĄu u krvi i propisno obavljaju svoje raznovrsne zadatke. t Sve krvne ćelije ostare i odumru, ali njihov Ĺživotni vijek se jako razlikuje. t Crvena krvna zrnca Ĺžive oko Ä?etiri mjeseca poslije napuĹĄtanja koĹĄtane srĹži. t Bijela krvna zrnca Ĺžive svega nekoliko Ä?asova. t Krvne ploÄ?ice Ĺžive nekoliko dana.

Zbog svog kratkog Ĺživotnog vijeka, bijela zrnca i ploÄ?ice ne mogu se lako nadomjestiti transfuzijom krvi.

se zamarati jer joj tijelo ne dobija potrebani kiseonik. Pomanjkanje DSWFOJI LSWOJI [SOBDB OB[JWB TF BOFNJKB JMJ NBMPLSWOPTU BIJELA KRVNA ZRNCA

#JKFMB LSWOB [SODB TF CPSF QSPUJW JOGFLDJKB QSB[OF J[ UJKFMB patogene mikrorganizme (viruse, bakterije).

t T-limfociti (engl. T-lymphocytes) kontroliťu imunitet i mogu uniťtavati viruse i ćelije raka.

t B-limfociti (engl. B-lymphocytes) stvaraju antitijela.

t Neutrofili (engl. Neutrophils CPSF TF QSPUJW JOGFLDJKB uniťtavaju bakterije i uklanjaju oťtećeno tkivo.

t Monociti (engl. Monocytes SBEF [BKFEOP T MJNGPDJUJNB V SFBLDJKBNB QSPUJW JOGFLDJKB QPUSFCOJI [B QSPJ[WPEOKV BOUJUJKFMB

/FEPWPMKBO CSPK CJKFMJI LSWOJI [SOBDB QPWFʉBWB VĘŠFTUBMPTU J KBĘŠJOV JOGFLDJKB LPKF NPHV CJUJ PQBTOF QP äJWPU KRVNE PLOÄŒICE

,SWOF QMPʊJDF [HSV�BWBKV LSW J TQSFʊBWBKV LSWBSFOKF "LP KF LSWOJ TVE P�UFʉFO OQS QPTKFLPUJOPN JMJ NPESJDPN QMPʊJDF äVSF OB MJDF NKFTUB J TLVQF TF V HSVNFO LBLP CJ v[BʊFQJMFw P�UFʉFOP NKFTUP /FEPWPMKBO CSPK LSWOJI QMPʊJDB NPäF QSPV[SPLPWBUJ ʊFTUP LSWBSFOKF J[ OPTB QSPEVäFOP LSWBSFOKF J[ QPTKFLPUJOF BCOPSNBMOF NPESJDF JMJ LSWBSFOKF J[ DSJKFWB V NPLSBʉV JMJ J[ LPäF 6 P[CJMKOJN TMVʊBKFWJNB gdje je broj ovih ćelija vrlo nizak, postoji rizik od krvarenja u unutraťnjim organima i u mozgu.

ORGANSKA HRANA U SLUŽBI ZDRAVLJA Piše: Vesna Orlandić, predsjednica Nacionalnog udruženja organskih proizvođača Crne Gore „Organic Montenegro” Pojam organska proizvodnja / organski proizvod kod potrošača sa našeg tržišta još uvijek nije dovoljno prepoznatljiv.

Prije predstavljanja gotovog organskog proizvoda, potrebno je znati koji se principi u organskoj proizvodnji moraju poštovati.

Prednost organskog divljeg ljekovitog bilja u odnosu na konvencionalne proizvode sastoji se u samom načinu tretiranja bilja od trenutka njegovog nastanka. Da bi se dobio gotov organski proizvod čaj / zdrav napitak (za razliku od gaziranih pića, kafe i alkohola) potrebno je ostvariti sledeće: 1. Sertifikovati teren gdje će se vršiti berba (ovakav teren mora da bude udaljen 30-50 km od izvora bilo koje vrste zagađenja, udaljen od puteva, od voćnjaka i njiva koje se prskaju) tako da su planine 1700-2200 m nadmorske visine veliko prirodno bogatstvo ljekovitog bilja.

2. Edukovati berače koji će obavljati berbu prema zahtjevima otkupljivača sa kojima imaju sklopljen ugovor. Oni moraju voditi računa kako se bilje bere, u koje vrijeme i koji dio bilja (list, cvijet, herba, korijen). Berba se odvija isključivo na sertifikovanim terenima, a ostavlja se neubrano 30% količine određene biljne vrste. Tako se obezbjeđuje obnavljanje i umnožavanje biljnih vrsta (održivost) 3. Transportovanje ubranog organskog bilja do otkupnog mjesta, gdje nadzornik i kontrolor pregledaju primljeno bilje i odlažu ga na sušenje, na stalaže u hladu, na promaji. Otkupno mjesto - objekat je zaštićen od štetočina i insekata. Osušeno organsko bilje pakuje se u papirne džakove, sa evidencionim listama sa sledećim podacima: berač, teren branja, ime biljke, datum branja.

4. Ovako ubrano, osušeno bilje se transportuje vozilom do mjesta prerade gdje se melje, sije, pakuje kao gotov proizvod

48

i lageruje za dalju prodaju kao gotov organski proizvod, čisti čaj, mješavina ili derivat organskog ljekovitog bilja. Svaki organski proizvod mora imati svoj lot-broj, preko kojeg se prati tok proizvoda od nastanka do potrošača.

5. Svi organski proizvodi podliježu zdravstvenoj i mikrobiološkoj kontroli kod Ekotoksikološkog zavoda Crne Gore.

Ovako obrađeno divlje organsko bilje, zadržalo je sva svoja najbitnija biohemijska, mineralna svojstva bitna za ljudsko zdravlja (npr. kopriva - gvožđe, rastavić - kalcijum, silicijum...). Ove činjenice i podaci najbolje prikazuju prednost organskog bilja u odnosu na konvencionalno.

Usko povezano sa proizvodnjom organskih čajeva stoji i proizvodnja organskog meda - organsko pčelarstvo. Za dobijanje organskih pčelinjih proizvoda potrebno je poštovati sledeće principe: 1. Organski pčelinjak mora biti postavljen na terenu, planini koja je organski sertifikovana.

2. Zaštita pčelinjaka se obavlja uz primjenu prirodnih zaštitnih sredstava, kao što je mravlja kisjelina, bijeli pelin...

3. Pčele se dohranjuju svojim medom, a ne šećerom.

4. Ako se ne počinje organsko pčelarstvo od starta, prelazni period za već postojeći pčelinjak na organski traje minimalno 3 godine.

5. Kontrolišu se prostorije za preradu meda i zaštita od štetočina i insekata.

6. Kontoliše se pakovanje meda, transport i plasiranje krajnjem potrošaču.

7. Radi se kontrola zdravstvene ispravnosti pčelinjih proizvoda (meda, polena, propolisa, matičnog mliječa). Organski med je visoko hranljiva, biološki vrijedna hrana, dodatak ishrani pun vitamina i minerala, zdrav za sve uzraste, od najmlađih do najstarijih. Kašika organskog meda može da zamijeni kolač, parče torte... Zdrav način da se zasladimo.

Firma DOO „In Spe Bar”, kao prvi organski proizvođač u Crnoj Gori i nosilac HACCP standarda, napravila je organske proizvode hranljive, biohemijski, vitaminsko-mineralno vrijedne, prilagođene različitim uzrastima. Inženjer prehrambene tehnologije visoko tehničko-tehnoloških nauka Srđan Orlandić, ocjenjivač HACCP ISOO 9001, rukovodilac je proizvodnog pogona DOO In Spe i on kaže da je kombinacija divljeg organskog bilja i pčelinjih proizvoda u liniji „Ekomontenegro” učinila da ovi organski proizvodi dobiju na svom kvalitetu i još bolje pomažu očuvanju i poboljšavanju zdravlja kako najmlađih tako i najstarijih. Dobijanje velikog broja inostranih nagrada potvrdilo je kvalitet ovih naših organskih proizvoda. Boravak na svježem vazduhu, fizička aktivnost, ako ne vježbanje, tada brza šetnja, zdrava ishrana (bez gaziranih pića, alkohola, nikotina, brze hrane...), upotreba organske hrane, mogu mnogo da pomognu u očuvanju i poboljšanju zdravlja. Čajevi i pčelinji proizvodi jesu proizvodi koji se dopunjuju i obogaćuju našu svakodnevnu ishranu. Umjesto jutarnje kafe i cigarete za buđenje, što je vrlo česta navika, uz izreku: „Ne mogu se rasaniti ako to ne popijem”, za naše zdravlje i zdrav početak novog dana učinićemo dobro ako se ujutru popije mješavina organskog čaja Ekoimuno, ukusnog i osvježavajućeg napitka.U sastavu ove organske mješavine zdravlju pomažu:

sjeme koprive (biostimulator) iva (jačanje organizma) ljubičica (prehlade, virusi), bijela rada (kao ljubičica) žalfija ili majčina dušica. Uz šolju ove organske mješavine, za naš organizam odličan je pčelinji proizvod Imunoenergetik (med, polen, propolis, matični mliječ). On je pun vitamina i minerala, veoma hranljiv, pomaže jačanju našeg organizma i čuvanju otpornosti.

1 kafena kašičica imunoenergetika ujutru, uz šolju Ekoimuno čaja i 15-20 kapi Candi septa (propolisne biljne kapi), učiniće da dan počnemo zdravo, osvježeni. Za razliku od kafe, cigarete, gaziranog soka i sličnih jutarnjih nezdravih navika, pomoći ćemo svom organizmu da lakše sačuva i popravi svoj imunitet, nezavisno od toga da li je u pitanju dijete ili odrasla osoba. Čajevi i pčelinji proizvodi ne postoje samo da bi se pili kada smo bolesni. Postoji izreka: Nisam bolestan da pijem čaj.

Njihova najveća uloga je u svakodnevnoj upotrebi. Organski voćni čaj naše linije Ekomontenegro, veoma je pitak, može se piti kao topao i hladan, pun je vitamina i minerala, a posebno vitamina C, a sušeni plodovi iz čaja jedu se poslije pijenja čaja. U sastavu ovog organskog čaja Firme In Spe nalaze se: divlja jabuka, borovnica, divlja kruška, šipurak, kleka, trnjina, drenjina. Ovim čajem sa voćnim plodovima nadoknađujemo vitamine i minerale potrebne tokom dana. Uz zdraviji način života i korišćenje organskih proizvoda, možemo mnogo učiniti za naš organizam, za svoje zdravlje, i bar tako se možemo zaštititi od ishrane pune aditiva, konzervansa i emulgatora.

49

Med… asocijacija na djetinstvo, na razdragane dane, na smijeh, kućnu atmosferu, domaću kuhinju, na kuću pored potoka, tetkove košnice pčela, propolis kapi koje je s ljubavlju spravljao i učio nas kako je korisno da ih uvijek stavljamo u čaj… Med budi u meni ono najskrivenije, najintimnije i najnježnije. Asocira me na divno djetinjstvo koje sam imala...

Piše: mr ph. Ivana Gojković Med je proizvod jedinstvenog sastava, koji nam je priroda podarila. Čist proizvod, bez dodatka bilo koje druge supstance.

Sadrži gotovo sve supstance koje ulaze u sastav ljudskog organizma. Sa sadržajem bogatim mineralima (gvožđe, cink, kalcijum, fosfor, kalijum, magnezijum, mangan, hrom, selen…), aminokisjelinskim sastavom i enzimskim, med je proizvod koji se može koristiti u razne svrhe. Za jačanje imunog sistema, u tretmanu liječenja mnogih bolesti, kao zaslađivač, u ishrani i dr.

Med datira još od davnina. U starom Egiptu se koristio prilikom balzamovanja, u antičkoj Grčkoj kao medovina1 - sveto piće Olimpa, u Evropi najčešće za ishranu, pravljenje maltera i napitaka i kao ljekovito sredstvo.

Kako prepoznati pravi med ? Obično se svi vodimo time da pravi med kristališe. Potom, pravi proizvod moguće je razlikovati na osnovu konzistencije. Kada kašiku umočimo u med, on treba da curi u vidu neprekidne niti. Jako je bitno da prilikom upotrebe meda u zaslađivačke svrhe, koristimo isključivo prohlađen napitak kako ne bi izgubio svoja ljekovita svojstva.

Med je mješavina više od 70-ak raznovrsnih komponenti.

70% meda čine ugljeni hidrati - invertni šećer (voćni i grožđani), do 20 % je zastupljena voda, oko 5 % saharoza, maltoza, oligosaharidi, 1 Alkoholno piće od meda

50

inulin, organska kisjelina, minerali, bjelančevine. Kada govorimo o nutritivnim svojstvima meda bitno je naglasiti da je energetska vrijednost meda 300 kcal/1270 kJ. Danas se najčešće koristi miješani med. Dobija se miješanjem dvije ili više vrsta različitog meda. On se masovno koristi u ljekovite svrhe u tradicionalnoj kineskoj medicini.

Ljekovita svojstva meda jako su značajna i širokog su opsega. Koristi se za podizanje otpornosti organizma, jer povećava broj bijelih krvnih zrnaca. Med se često kombinuje sa cimetom i kao takav se koristi za suprimiranje prehlada, kao lijek u tretmanu snižavanja holesterola, infekcija mokraćnih puteva, protiv umora, za poboljšanje sluha, za mršavljenje, protiv zubobolje, protiv ćelavosti.

Odličan recept za tretman akni: Umiješati tri velike kašike meda i jednu malu kašiku cimeta. Nanositi na aknoznu kožu svako veče prije spavanja.

Recept protiv ćelavosti: U vruće maslinovo ulje umiješati veliku kašiku meda i malu kašiku cimeta. Ova smješa se utrlja u korijen kose i ostavi da djeluje 15 min. Smatra se da su rezultati vidljivi poslije nekoliko dana svakodnevne i pravilne upotrebe.

Savjet za liječenje lumbaga: Lumbalni dio kičme premaže se medom i pospe mljevenim biberom. Prekrije se ugrijanom pamučnom tkaninom i ostavi da prenoći.

Med je odličan lijek za bolove u grlu, odlično sredstvo za suzbijanje neprijatnog zadaha iz usta i bolova u očima (preporučljivo je i svakodnevno ispiranje usne duplje mješavinom meda i svježih višanja). Bagremov med u čaju od kamilice dobar je za liječenje vrtoglavice, nesanice, klimakteričnih tegoba. Lipov med u šolji toplog mlijeka ublažiće posljedice nazeba. Med u čaju od šipurka odličan je za liječenje bolesti bubrega i mokraćnih puteva. Za liječenje opstipacije koristi se med rastvoren isključivo u hladnoj vodi.

Za poboljšanje opšteg stanja organizma preporučuje se konzumacija meda, i to svakog jutra, na prazan stomak. U tom slučaju poželjno je duže zadržavanje meda u ustima, kako bi se

bolje iskoristile ljekovite materije. Za liječenje srčanih tegoba uzima se livadski med rastvoren u čaši vode, uz dodatak limunovog soka.

Med nema štetnih dejstava, sem što se ne preporučuje za konzumaciju od strane dijabetičara, ali i kod osoba koje su ispoljile bilo kakvu alergijsku reakciju pri konzumaciji meda.

Propolis nastaje miješanjem biljnih materija (koje pčele skupljaju), sa probavnim enzimima i voskom. Sadrži bar 200 različitih sastojaka, kao što su cvjetni prah, vosak, smola, esencijalna ulja, oligoelementi, vitamini. Odlično je sredstvo za liječenje raznih bolesti, i to virusnih, bakterijskih i gljivičnih infekcija, te se smatra prirodnim antibiotikom i antimikotikom. Dobre efekte pokazao je i u tretmanu liječenja disajnih organa, paradentoze, opekotina, akni, ekcema, hemoroida, zapaljenja sluznice usne šupljine.

Savjet: U odnosu 1 : 8 izmiješati propolis prah sa puterom, do želatinozne konzistencije. Smjesa se zagrijava na slaboj vatri (nad svijećom) ili na vodenoj pari, dok se ne homogenizuje.

Kada se smjesa prohladi do sobne temperature, treba je ostaviti u frižider. Preporučuje se konzumacija dvije-šest kašičica ovog proizvoda dnevno, između obroka. Ovaj ekstrakt je odličan za poboljšanje opšteg stanja organizma.

Matična mliječ je bogata vitaminima A, B, C, aminokisjelinama i bjelančevinama, pa je zbog toga veoma koristan prirodni lijek protiv umora, iscrpljenosti, slabosti, loše koncentracije i senilnosti, nesanice, nervoze, psihičkih oboljenja, srčanih oboljenja, loše cirkulacije, prevremenog starenja. Kombinacija meda i matičnog mliječa vraća organizmu energiju i vitalnost.

Pri upotrebi mliječa treba koristiti drvene ili plastične kašike, a nikako metalne. Kako naš narod kaže za nekoga kome u životu dobro ide: njemu teče med i mlijeko. Da bi nam život bio kao med i mlijeko, iskoristimo prirodne dobrobiti, učinimo naše zdravlje bogatim, odbranimo se od svih štetnih uticaja na vrijeme, dajmo sebi najbolje od života, od prirode. Ona je tu za nas, budimo i mi tu za nju. Upoznajmo je na pravi način, dajmo da bi nam davala.

International Health d.o.o.

Podgorica, ul. Vuka Karadžića 11 Tel./Faks: 020/ 231-342 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

PROCJENA SADRĹ˝AJA UGLJENIH HIDRATA U OBROKU PiĹĄe: dr Valentina Kalinić, spec.endokrinolog druĹĄtvo za borbu protiv ĹĄećerne bolesti, Bar Ugljeni hidrati su znaÄ?ajan dio svakodnevne ishrane jer se njima obezbjeÄ‘uje najveći dio energetskih potreba (50–55% od ukupnih kalorija). Pored namirnica koje sadrĹže skrob (hljeb, tjestenine, krompir, pirinaÄ?, pasulj) ugljeni hidrati se nalaze u mlijeku, voću, voćnim sokovima, obojenom povrću i, naravno, u slatkiĹĄima.

KAKO UGLJENI HIDRATI UTIÄŒU NA KONCENTRACIJU Ĺ EĆERA U KRVI? Ako dijete s dijabetes melitusom unese hranom previĹĄe ugljenih hidrata bez istovremenog povećanja doze insulina, dolazi do prevelikog porasta nivoa ĹĄećera u krvi. (Primjer obroka sa relativno velikim sadrĹžajem ugljenih hidrata: tanjir ĹĄpageta sa sosom od mesa). Ovakav obrok zahtijeva neĹĄto veću koliÄ?inu insulina od uobiÄ?ajene.

Ako dijete s dijabetes melitusom unese hranom malo ugljenih hidrata, a dobije uobiÄ?ajenu dozu insulina, doći će do hipoglikemije. (Primjer obroka sa relativno malim sadrĹžajem ugljenih hidrata: peÄ?ena piletina sa malo pirinÄ?a i mnogo povrća).

Ovakav obrok zahtijeva manju dozu insulina od uobiÄ?ajene.

Doze insulina treba da se prilagode oÄ?ekivanom unosu ugljenih hidrata i oÄ?ekivanoj fiziÄ?koj aktivnosti.

ReĹžim sa dvije injekcije insulina kratkog i srednje dugog dejstva zahtijeva regularne obroke bogate sloĹženim ugljenim hidratima, sa pribliĹžno jednakom koliÄ?inom ugljenih hidrata u odreÄ‘enom obroku iz dana u dan, kao i redovne uĹžine zbog prevencije hipoglikemija tokom neizbjeĹžnih perioda relativno visoke koncentracije insulina u krvi (hiperinsulinemija).

52

Intenzivni reŞim insulinske terapije sa insulinom kratkog dejstva ili insulinskim analogom kratkog dejstva koji se daje prije svakog glavnog obroka omogućava fleksibilniji pristup, uz eventualno izostavljanje uŞina i određivanje doze insulina na osnovu procjene sadrŞaja ugljenih hidrata u obroku i koncentracije glukoze u krvi prije predstojećeg obroka.

U većini reĹžima insulinske terapije preporuÄ?uje se obrok ugljenih hidrata pred spavanje radi prevencije noćnih hipoglikemija.

Intenzivna fiziÄ?ka aktivnost i sport zahtijevaju dodatni unos ugljenih hidrata prije, za vrijeme i poslije vjeĹžbanja, radi prevencije hipoglikemije. IzraÄ?unavanje ugljenih hidrata u obroku prihvaćeno je u svijetu, prije svega, pri upotrebi insulinske pumpe.

To je u stvari dobar put za postizanje zadovoljavajuće regulacije dijabetes melitusa i upotpunjuje tehniÄ?ke mogućnosti insulinske pumpe. Ovaj metod je posebno koristan za osobe na intenzivnom (bazalno-bolusnom) reĹžimu insulinske terapije. Metod je jednostavan i oduzima malo vremena. U cilju dobijanja bolje predstave o koliÄ?ini namirnica u poÄ?etku treba da se koristi mjerenje teĹžine, odnosno zapremine. Kasnije, za ocjenu koliÄ?ine ugljenih hidrata u obroku mogu da se upotrebljavaju domaće mjere kao ĹĄto su:

t +FEOB ĘŠBĂ?B KFEOB QMBTUJĘŠOB ĘŠBĂ?B [B KPHVSU KFEOB Ă?PMKB NM t +FEOB TVQFOB LBĂ?JLB HSBNB t +FEOB NBLTJNBMOP QVOB TVQFOB LBĂ?JLB HSBNB t +FEOB ĘŠBKOB LBĂ?JĘŠJDB HSBNB

SadrĹžaj ugljenih hidrata u obroku izraÄ?unava se na osnovu: mjerenja koliÄ?ine (teĹžine, odnosno zapremine) namirnica i odgovarajućih tablica. Procjena koliÄ?ine ugljenih hidrata olakĹĄana je koriťćenjem i pamćenjem tzv. ugljeno-hidratnih KFEJOJDB +FEOB VHMKFOP IJESBUOB KFEJOJDB KF POB LPMJĘŠJOB PESFĂżFOF OBNJSOJDF LPKB TBESäJ QSJCMJäOP HSBNB VHMKFOJI IJESBUB

Sadržaj ugljenih hidrata u raznim namirnicama Namirnice sa skrobom Domaća mjera Ražana zrna 2 kašike Ječmena zrna 2 kašike Kukuruzna zrna 2 kašike Pšenična zrna 2 kašike Ovsena zrna 2 kašike Kokice 2 kašike Kesten 6 komada Bijeli hljeb 1 tanja kriška Polubijeli hljeb 1 kriška Crni hljeb 1 kriška Ražani hljeb 1 kriška Integralni hljeb 1 kriška Kukuruzni hljeb 1 kriška Ovseni hljeb 1 kriška Zemička graham 1 mala Zemička bijela ½ srednje Krompir, pečen ili kuvan 1 srednje veličine Krompir pire ½ šolje Pomfri 16-25 komada Čips 12-18 komada Bijelo brašno, tip 500 1 kašika Crno brašno, tip 1000 1 kašika Ovseno brašno 1 kašika Pšenične pahuljice ½ šolje Pšenični griz ½ šolje Musli 2 kašike Glazirani pirinač 1 kašika Neglazirani pirinač 1 kašika Tjestenina 1 kašika Tjestenina kuvana ½ šolje6015 Mlijeko i mliječni proizvodi Domaća mjera Jogurt bifidus 1 čaša Jogurt sa 3,2% mliječne masti 1 čaša Jogurt sa 1% mliječne masti 1,5 čaša Kisjelo mlijeko 3,2% masti 1 čaša Kefir 3,2% mliječne masti 1 čaša Punomasno mlijeko (3,2%) 1 šolja Obrano mlijeko (1,6%) 1 šolja Čokoladno mlijeko 1 šolja Sladoled, mlječni ½ šolje Voćni jogurt „light” 1 šolja Voće Domaća mjera Ananas, svježi 1,5 tanje kriške Sok od ananasa ½ čaše Banana 1 manja Breskva 1 komad Sok od breskve ½ čaše Trešnje 12 komada Dinja 1,5 tanja kriška Lubenica 1 manja kriška Grejpfrut 1 srednje veličine Sok od grejpfruta ½ čaše Bijelo grožđe 15 zrna Crno grožđe 17 zrna Kruška 1 srednje veličine Jabuka 1 manja Sok od jabuke ½ čaše Jagode 1,5 šolja Kivi 2 komada Maline 1,5 šolja Nektarine 1 srednje velika Pomorandža 1 srednje velika Šljive 6 komada Višnje 12 komada Povrće Domaća mjera Tikvice 1 šolja Blitva, svježa 4 šolje Blitva, kuvana 1 šolja Brokoli 1,5 šolja

Količina (g) 25 25 20 25 25 20 45 20 25 30 30 30 30 25 30 25 80 35 30 20 20 20 20 20 20 20

UH (g) 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

Količina 150 g 200 g 300 g 180 g 180 g 200 ml 200 ml 200 ml 100 ml 200 ml Količina 150 g 100 ml 100 g 160 g 100 ml 90 g 225 g 300 g 100 ml 80 g 90 g 150 g 100 g 100 ml 210 g 130 g 180 g 120 g 150 g 100 g 100 g Količina (g) 100 100 100 100

UH (g) 15 15 15 15 15 15 15 30 15 15 UH (g) 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 UH (g) 5 5 5 5

Brokoli, kuvani Karfiol, svježi Kuvani karfiol Crni luk Grašak Šargarepa Zelje Paradajz Sok od paradajza Paprika Cvekla Spanać, svježi Kuvani spanać Šampinjoni, svježi Šampinjoni, kuvani Zelena salata Zelena boranija, svježa Zelena boranija, kuvana Slatkiši Dijet marmelada Džem Kakao Med Puding u prahu Bombone Dijet čokolada Dijet čokoladne bombone Mlječna čokolada Čokoladno mlijeko Bijela kafa Puding sa obranim mlijekom Palačinke Sutlijaš Krofna Pita sa jabukama Sirup od maline Gotova jela Čorba od praziluka Goveđa supa Goveđa supa sa knedlama Goveđa supa sa rezancima Teleća supa Pileća supa s povrćem Krompir-čorba Sarma Punjena paprika Paprikaš Tjestenine Tjestenine „karbonare” Tjestenine „bolonjeze” Pica Ravioli Mc Donalds Hamburger Cheesburger Big Mac Fish Mac Chicken McNuggets –mali Chicken McNuggets -srednji Chicken McNuggets –veliki Mc Chicken Mc pomfri – mali Pita sa jabukama Mlječni šejk od jagode-veliki Mlječni šejk od vanile Mlječni šejk od čokolade Sladoled sa karamelom Kukuruzni hljeb Ovseni hljeb

1 šolja 1,5 šolja 1 šolja 1 manji ¼ šolje 1 veća 1 šolja 2 manja ½ šolje 2 komada 1 manja 4 šolje 1 šolja 2 šolje 1 šolja 1 veza 1 šolja ½ šolje Domaća mjera 2 kašike 2 kašike 1 kašika 2 kašike 1 i po kašika 2 komada 2 kockice 2 komada 2 kockice 1 šolja 1 šolja ½ šolje ½ šolje srednje veličine 1/3 parčeta 2 kašike Domaća mjera 1 tanjir 1 tanjir 1 tanjir 1 tanjir 1 tanjir 1,5 tanjir 1 tanjir ½ šolje Domaća mjera 35 cm -

100 100 100 100 40 100 100 150 150 100 100 100 150 100 200 100 150 Količina(g/ml) 15 g 15 g 15 g 15 g 15 g 10 g 20 g 20 g 200 ml 200 ml 100 ml 10 cm 100 g 60 g 20 g 30 g Količina (ml/g) 200 ml 200 ml 200 ml 200 ml 200 ml 300 ml 200 ml 65 g 70 g 100 g Količina (g) 80 110 1/8 pice 100

1 porcija 1 porcija 1 porcija 1 porcija 1 porcija 1 porcija 1 porcija 1 porcija 1 porcija 1 porcija 1 porcija 1 porcija 1 porcija 1 porcija 1 kriška 1 kriška

105 119 215 144 104 156 347 160 100 80 500 500 500 218 30 25

5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 UH (g) 15 15 12 10 15 10 15 15 15 15 15 15 15 15 22 15 15 UH (g) 3 10 15 15 15 15 20 15 15 10 UH (g) 15 15 46 15 30 40 45 40 15 25 50 40 40 25 90 90 90 65 15 15

53

RESPIRATORNIH INFEKCIJA ?!

Piťe: dr SneŞana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene

54

Odrasli od respiratornih infekcija obolijevaju tri do pet puta godiĹĄnje, dok djeca obolijevaju Ä?etiri do sedam puta godiĹĄnje. Djeca u djeÄ?ijim kolektivima mogu

Respiratorne infekcije (RI) su najÄ?eťće i najmasovnije infekcije. Po definiciji su to sve infekcije kod kojih je patoloĹĄki proces lokalizovan u disajnim putevima. One mogu da zahvate cio sistem organa za disanje ili (ĹĄto je Ä?eťće) pojedine njegove djelove. NajÄ?eťće su infekcije gornjih i srednjih, a rjeÄ‘e donjih djelova disajnih puteva.

Izvor infekcije je sekret disajnih puteva inficirane osobe.

UzroÄ?nik se prenosi na zdravu osobu: 1. KapljiÄ?nim putem prilikom:

t ,JKBOKB LBEB J EP NJMJPO ʊFTUJDB NPäF QVUPWBUJ CS[JOPN od 300 m/s

t KaĹĄljanja, oko 5.000 Ä?estica, putuje brzinom od 150 m/s

t (MBTOPH HPWPSB PLP ĘŠFTUJDB QVUVKF CS[JOPN m/s

t 4NJKFIB

t 1MBLBOKB Boravak u zatvorenim i neprovjetrenim prostorijama povećava mogućnost prenosa uzroÄ?nika respiratorne infekcije.

1SFLP [BHBĂżFOJI SVLV

t Rukovanjem sa osobom koja je kijala ili kaĹĄljala u ruke

t Rukovanjem sa osobom koja je brisala nos maramicom.

/FPQIPEOP KF PESäBWBUJ IJHJKFOV SVLV QSBOKFN IJHJKFOTLJ ispravnom vodom i sapunom, posle rukovanja sa prehlađenom osobom ili posle dodirivanja moguće kontaminiranih povrťina, kao i posle upotrebe maramica.

zahvataju gradska naselja, i to uglavnom djecu!

IzazivaÄ?i bolesti su najrazliÄ?itiji respiratorni mikroorga nizmi: * Virus VMB[J V PSHBOJ[BN QSFLP VTUB OPTB JMJ TMV[PLPäF PLB B Ă?JSJ TF LBQMKJDBNB WB[EVIPN LBEB [BSBäFOB PTPCB HPWPSJ LJKB JMJ LBĂ?MKF 6 TQPMKBĂ?OKPK TSFEJOJ TF WJSVTJ [BESäBWBKV WFPNB dugo, tako da se lako prenose dodirom ili koriťćenjem zajedniÄ?kih stvari, kao ĹĄto su kvaka, telefon i sl. Dodirivanjem oÄ?iju, nosa ili usta nakon kontakta s predmetom na kome se nalazi virus, povećava se vjerovatnoća da dobijete prehladu. * Bakterije TV SKFĂżF J[B[JWBĘŠJ 3* TMVĘŠBKFWB

meÄ‘utim, Ä?esto su uzroÄ?nici sekundarnih infekcija, tj. nadovezuju se na postojeću virusnu infekciju.

NajÄ?eťće RI su:

t ,JKBWJDB vQSFIMBEBw

t 6QBMB HSMB

t 6QBMB äESJKFMB

t 6QBMB TJOVTB

t #SPOIJUJTy

Iako se javljaju tokom cijele godine, respiratorne infekcije su najÄ?eťće u hladnim mjesecima. Broj oboljelih krajem jeseni SBTUF EPL KF V KBOVBSV GFCSVBSV OBKĘŠFĂ?ʉB SFTQJSBUPSOB JOGFLDJKB grip! Javljaju se pojedinaÄ?no, u obliku epidemija koje obiÄ?no

/BKĘŠFĂ?ʉB BLVUOB SFTQJSBUPSOB JOGFLDJKB KF obiÄ?na prehlada. Bolest zapoÄ?inje naglo, 1 do 3 dana nakon ulaska virusa u organizam. Najprije se javi osjećaj suvoće i peÄ?enja u OPTV J äESJKFMV [BUJN LJKBOKF TV[FOKF PĘŠJKV HSFCBOKF V HSMV .PäF

oboljeti i do 10 puta godiĹĄnje.

se javiti blago poviĹĄena tjelesna temperatura, glavobolja, malaksalost. Ubrzo poÄ?inje vodnjikava sekrecija iz nosa, zatim sluzava i na kraju gusta. SluzokoĹža nosa je crvena i oteÄ?ena, pa je ovo stanje slabije prolazno, a Ä?ulo mirisa oslabljeno. Ĺ˝drijelo je obiÄ?no umjereno crveno.

OpĹĄte stanje je dobro, pa Ä?esto bolesnik odboluje prehladu „na nogamaâ€?. Bolest se zavrĹĄava ozdravljenjem posle 4 do 8 dana.

Akutna upala Ĺždrijela - izazvana adenovirusima, najÄ?eťće kod predĹĄkolske djece zapoÄ?inje umjereno poviĹĄenom tjelesnom temperaturom, koja traje 4–5 dana, i guĹĄoboljom. Javljaju se glavobolja i malaksalost kao kod gripa. Ĺ˝drijelo je crveno, krajnici uvećani i soÄ?ni, Ä?esto su prisutni suzenje oÄ?iju, zapuĹĄenost nosa i osjećaj punoće u uhu. Bolest Ä?eťće ide sa neznatno poviĹĄenom tjelesnom temperaturom, suvim kaĹĄljem i malaksaloťću. Osoba se obiÄ?no bolje osjeća već za Ä?etiri–pet dana, dok svi simptomi nestaju za manje od deset dana, s tim da kaĹĄalj moĹže da se zadrĹži i do tri nedjelje. Nekada upala moĹže da se spusti na pluća izazivajući atipiÄ?nu upalu pluća.

Kod odojÄ?adi ovo oboljenje je skoro uvijek teĹĄko, praćeno visokom temperaturom, teĹĄkim disanjem, nekada grÄ?evima, pa Ä?ak i komom. U nekim sluÄ?ajevima respiratorna infekcija se moĹže komplikovati bakterijskom upalom sinusa ili unutraĹĄnjeg uha.

Ko je najugroĹženiji?

t 0EPKĘŠBE J NBMB EKFDB EP QFU HPEJOB TUBSPTUJ KFS JN KF imunoloĹĄki sistem joĹĄ u razvoju,

t Stariji ljudi, jer s godinama imunoloĹĄki sistem slabi, i

t #PMFTOJDJ KFS TWBLB CPMFTU TMBCJ JNVOPMPĂ?LJ TJTUFN Prevencija

t 1PLSJUJ TWPK OPT J VTUB EPL LB�MKFUF J LJKBUF LPSJTUFʉJ papirne maramice kad je god to moguće

t Izbjegavati blizak kontakt sa osobama koje su bolesne

t *[CKFHBWBUJ EPEJSJWBOKF PĘŠJKV VTUB JMJ OPTB QSMKBWJN rukama

t *[CKFHBWBOKF CPSBWLB V [BUWPSFOJN QSPTUPSJNB HEKF se nalazi veliki broj ljudi

t ɇFTUP QSPWKFUSBWBOKF J PESäBWBOKF IJHJKFOF V äJWPUOPN prostoru

t /FPQIPEOP KF EB PCPMKFMJ PTUBOF LPE LVʉF

t *[CKFHBWBUJ LPOUBLUF TB ESVHJN MKVEJNB EB TF CPMFTU ne bi prenosila.

Kako smanjiti rizik od zaraze?

1SBWJMOB J SFEPWOB IJHJKFOB SVLV EPCBS KF KFEOPTUBWBO i jeftin naÄ?in spreÄ?avanja ĹĄirenja mnogih zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti neÄ?istim rukama (obiÄ?na prehlada, grip, infek-

tivni prolivi, zarazna Ĺžutica, meningitis).

1SBWJMOJN QSBOKFN SVLV uniĹĄtava se viĹĄe od 99% mikroorganizama koji se uobiÄ?ajeno nalaze na koĹži ruku, pa tako i patogenih mikroorganizama.

Kada sve treba oprati ruke?

Uvijek:

t ,BE J[HMFEBKV QSMKBWP

t ,BE EPMB[JUF LVʉJ JMJ OB SBEOP NKFTUP Kod poslova u kuhinji:

t 1SJKF KFMB

t 1SJKF LVWBOKB

t /BLPO PCSBEF TJSPWPH QPWSʉB NFTB J SJCF 1SJ LPSJ�ʉFOKV TBOJUBSOPH ʊWPSB

t 1PTMJKF VQPUSFCF 8$ B

t 1SJKF J QPTMF QSPNKFOF QFMFOB

t /BLPO QPTMPWB PLP [BQSMKBOPH SVCMKB Kod kontakta s kućnim ljubimcima:

t 1PTMF ʊJ�ʉFOKB QSJCPSB

t 1PTMF JHSF 1SJ SBEV PLP TUBOB JMJ LVʉF

t 1PTMF ʊJ�ʉFOKB

t 1PTMF SBEB PLP DWJKFʉB TB [FNMKPN J V WSUV Kod poslova vezanih za zdravstvene probleme:

t 1SJKF TUBWMKBOKB LPOUBLUOJI TPĘŠJWB

t 1SJKF EBWBOKB JMJ V[JNBOKB MKFLPWB

t 1SJKF PCSBEF NBOKJI SBOB JMJ PQFLPUJOB

t /BLPO EPEJSB T J[MVʊFWJOBNB QMKVWBʊLB JTDKFEBL J[ nosa, krv, povraćeni sadrŞaj)

t /BLPO OKFHF OFQPLSFUOJI CPMFTOJLB

55

POZNATI I ZDRAVLJE: DRAGAN RADOJIČIĆ, najbolji sportski trener 2011. godine

UPORNOŠĆU I LIČNOM STABILNOŠĆU POSTIĆI MAKSIMUM Fudbalski stručnjak Dragan Radojičić, igračku karijeru započeo je u Nikšiću. Profesionalne nastupe zabilježio je i u „Budućnosti”, „Vojvodini”, potom u timovima u Austriji, Grčkoj, Mađarskoj, Španiji. Aktivno bavljenje fudbalom završava 2003. godine, kada počinje da se bavi trenerskim poslom.

Trenirao je FK „Novi Sad”, FK „Vojvodinu”, „Grbalj”, a od juna 2011. godine angažovan je u FK „Rudar” iz Pljevalja. Za kratko vrijeme, jednu polusezonu, ostvario je zapažene rezultate, pa ne iznenađuje činjenica da je u decembru 2011. od strane fudbalskih stručnjaka Prve lige izabran za najboljeg trenera 2011. godine.

Kako je fudbal postao nešto čemu ste posvetili svoj život?

Ogromna ljubav, još kao klinca, prema fudbalu, kao i prvi odlazak na trening i moj kontakt sa loptom, odlučili su da će fudbal biti moj život. Na jednom od treninga gdje je bilo prisutno oko 3.000 dječaka, trener nam je dao zadatak da pokažemo šta umijemo sa loptom, a poslije nekoliko poteza pored mog imena stavio je znak koji je značio da sam talentovan.

Od tog momenta moj san je bio ispunjen. Znao sam da ću svaki atom svoje snage i truda uložiti da postanem dobar fudbaler.

Sa koliko godina ste počeli da trenirate?

Sa 9 godina sam počeo u mlađim selekcijama, a profesionalni nastup za prvi tim imao sam sa 15 godina, za FK „Sutjeska”.

Koliko je bilo teško nositi se sa svim posljedicama Vaše odluke? Škola je mojim roditeljima uvijek bila na prvom mjestu.

Iako sam od samog početka bavljenja fudbalom imao njihovu podršku, znao sam da uporedo sa treninzima, utakmicama, moram ispuniti i školske obaveze. Nekada je to izgledalo jako teško, ali dobra igra koju sam pružao na terenu, kao i pohvale

56

nastavnika, vredjele su svakog truda. Neke stvari su mi kasnije još teže padale, jer kada sam oformio svoju porodicu, dobio klince, bilo je trenutaka kada nisam bio sa njima, na njihovim rođendanima, slavljima, ali sve ima svoju cijenu i ne kajem se.

Da se opet rodim, opet bih uradio sve isto. Jer i samo jedna od nagrada znači da sam bio na pravom putu i da nikada ne treba pokleknuti već samo vjerovati u sebe i ići naprijed.

Kako podnosite poraz? Koji je Vaš najveći uspjeh?

Poraz podnosim jako loše, od najmlađih dana pa do danas, meni je poraz kao da se ruši čitav svijet, iako znam da je to sastavni dio sporta a i života. Kao igrač izdvojio bih nekoliko uspjeha: sa mlađim selekcijama osvojio sam sve moguće trofeje kao kapiten FK „Sutjeska”, u seniorskoj konkurenciji to je debitantski nastup za prvi tim, zatim jesenji prvak FK „Vojvodina”, gdje sam bio najbolji strelac lige 1994. godine, osvajanje Kupa Mađarske sa timom za koji sam nastupao 2000. godine. Uspjeh koji ću pamtiti dok sam živ jeste baraž-utakmica između FK „Sutjeska” i FK „Novi Pazar”, za ulazak u viši rang takmičenja gdje sam bio strelac oba pogotka.

Poslije aktivnog igranja fudbala postali ste trener. Šta je, po Vama, lakše biti: igrač ili trener?

Lakše je biti igrač jer si na terenu i sve zavisi od tebe i saigrača. Potrebno je da realizuješ ono što su trener i članovi stručnog tima sa igračima dogovorili pred utakmicu. Trener, da bi bio dobar trener mora biti i pedagog, da sasluša i razumije svakog igrača, posavjetuje ga, bude kako ja volim da kažem „stariji brat”, jer je nekada potrebno ubijediti igrača da vjeruje u sopstvene mogućnosti. Želim još kao trener da im ulijem samopouzdanje, da probudim taj pobjednički mentalitet, jer volim i cijenim pobjednike i to je moj zadatak kao trenera. Želim da mi vjeruju jer znam šta radim, a samo obostrana saradnja može da rezultira najboljim.

Sportski život, po Vama, podrazumijeva?

Ogromna odricanja i maksimalnu posvećenost fudbalu. Od 24 sata vi non-stop morate da budete usredsređeni na treninge, utakmice, ishranu.

Naravno, nekada se napravi i neki izuzetak, izlasci, ali u granicama normale, kako ne bi trpio ni igrač a ni tim za koji nastupa. Ono što je posebno teško kada je sportski život u pitanju, po meni naročito kada fudbaleri osnuju porodicu, česta su odsustvovanja od kuće, nekada čak izostanak i sa dječijih rođendana, ali kada znate da radite pravu stvar i da ste uspješni u svom poslu, a pri tom imate kod kuće nekog ko vas voli i čeka, sve je lako. Po meni, sportski život nije težak ukoliko se sve radi sa mjerom i po pravilima. Tada se, siguran sam, sve stiže, jer sam prošao kroz to.

Da li i koliko vodite računa o zdravlju? Vaš hobi? Na koji način se oslobađate stresa ?

Vodim računa jer samo bavljenje sportom znači da morate biti potpuno zdravi, voditi računa šta i koliko jedete i pijete. Redovno odlazim na godišnje preglede jer smatram da je to kultura življenja svakog savremenog čovjeka. Meni je i fudbal hobi, tako da u slobodno vrijeme čitam literaturu vezanu sa fudbal jer mislim da čovjek da bi bio u toku mora da prati zbivanja iz oblasti kojom se bavi ne samo u zemlji već i u svijetu. Uporedo, odlazim na seminare i usavršavanja za profesionalne licence za fudbalske trenere. Kada je stres u pitanju, njega je u trenerskom poslu mnogo, naročito prije, a i poslije utakmice. Tada volim da slušam opuštajuću muziku, volim da budem sam neko vrijeme, posebno ako imam mogućnost da prošetam negdje u prirodu, blizu rijeke, gdje uvijek nađem meni potreban mir. Šta biste savjetovali mladim ljudima koji žele da se bave fudbalom?

Da mnogo treniraju, da znaju da su odricanja profesionalnog sportiste velika, maksimalnu posvećenost, da slušaju savjete trenera, da vjeruju u sebe i ono što rade. Dati maksimum od sebe u svakom dobijenom zadatku. To je jedini put ako želite da postignete uspjeh.

Naravno u karijeri se svi sretnu sa teškim momentima, povredama, nesuglasicama, ali upornošću i ličnom stabilnošću sve se može prevazići.

Savjet za zdrav i kvalitetan život čitaocima našeg lista. Šetnja kroz prirodu, u trajanju od 45 minuta, po planini, pored neke rijeke ili mora, lagana gimnastika i pravilna i umjerena ishrana, mislim da su dovoljni za zdrav život.

Milorad Aranitović

57

Okrugli sto: Zaťtita prava pacijenata - dostignuća i izazovi

RAVNOPRAVNOSTI U ZDRAVSTVU MeÄ‘unarodni dan borbe protiv korupcije bio je povod da se 9-og decembra u PodgoriÄ?kom hotelu „Crna Goraâ€? organizuje okrugli sto na temu ZaĹĄtita prava pacijenata - dostignuća i izazovi. Organizatori: Ministarstvo zdravlja i Program Ujedinjenih nacija za razvoj u Crnoj Gori poziv za uÄ?eťće na ovom skupu uputili su zaĹĄtitnicima prava pacijenata, predstavnicima Ljekarske komore Crne Gore kao i nevladinog sektora. Uvodni izlagaÄ?i bili su prim. dr Jadranka Lakićević, pomoćnica ministra zdravlja u Vladi Crne gore, Rastislav Vrbenski, stalni koordinator sistema UN-a i predstavnik UNDP-a u Crnoj Gori, i mr Ä?ula RuĹĄinovićSunara, konsultantkinja UNDP-a i predsjednica Udruge za promicanje prava pacijenata Republike Hrvatske.

UnapreÄ‘ivanje prava na kvalitetnu zdravstvenu zaĹĄtitu svih graÄ‘ana Crne Gore jedan je od podrazumijevanih ciljeva rada nadleĹžnog ministarstva. Sa namjerom da se korisnicima tih usluga obezbijedi mogućnost informisanja, ustanovljen je institut zaĹĄtitnika prava pacijenata. U zdravstvenim ustanovama Crne Gore trenutno je angaĹžovano 30 vrĹĄilaca ove duĹžnosti. Ipak, potrebno je uloĹžiti joĹĄ napora. Suzbijanjem problema korupcije, kao jednog od vidova poremećenih oblika druĹĄtvenog funkcionisanja, obezbjeÄ‘uje se efikasnije djelovanje sistema zdravstva, dostupnost zdravstvenih usluga svima i smanjuje ekonomski gubitak na nivou drĹžavne cjeline. Kao problemi od najveće zastupljenosti u naĹĄem zdravstvenom sistemu, ovom prilikom su akcentovani uÄ?estalost vrĹĄenja neformalnih plaćanja i izdvajanje finansijskih sredstava mimo zvaniÄ?nih doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Aktuelni zakon o zaĹĄtiti prava pacijenata precizira uslove pod kojima se svim pacijentima garantuje pravo na slobodan izbor doktora medicine ili doktora stomatologije, informisanje ili obavjeĹĄtavanje, samoodluÄ?ivanje, uvid u medicinsku dokumentaciju, odbijanje da bude predmet nauÄ?nog ispitivanja ili istraĹživanja, drugo struÄ?no miĹĄljenje, privatnost i povjerljivost, blagovremenu zdravstvenu zaĹĄtitu, pravo na prigovor, naknadu ĹĄtete i samovoljno napuĹĄtanje zdravstvene ustanove. Rezultati istraĹživanja koje je sprovedeno na uzorku od 4.500 ispitanika, u realizaciji kompanije CEED Consulting ponudili su neke odgovore na pitanja iz ove oblasti. Osnovni cilj bila je analiza integriteta zdravstvenog sistema, naÄ?ina njegovog funkcionisanja, reforme

58

sistema, privatnog sektora i, po prvi put do sada, utvrÄ‘ivanja nivoa neformalnih plaćanja u okviru imenovanog sistema. Izdvaja se nekoliko zakljuÄ?aka:

t 4LPSP JTQJUBOJLB QP[JUJWOP PDKFOKVKF TUFQFO PTUWBrenosti reforme zdravstvenog sistema.

t *TQJUBOJDJ TV [BEPWPMKOJ MKVCB[OPĂ?ʉV QPTWFʉFOPĂ?ʉV J struÄ?noťću svojih izabranih ljekara, ali imaju primjedbe na njihovu dostupnost.

t ɇBL VLVQOPH CSPKB JTQJUBOJLB UPLPN CPSBWLB u bolnici ostvarilo je neki od oblika neformalnog plaćanja medicinskom osoblju - bilo u vidu novca ili poklona.

t 1BDJKFOUJ TV OPWBD QPLMPOF OBKʊF�ʉF EBWBMJ MKFLBSJNB LPKJ JI MJKFʊF NFEJDJOTLJN TFTUSBNB J CBCJDBNB

)JSVS[JNB TV UB TSFETUWB VSVʊJWBMJ V QSPDFOUVBMOPK [BTUVQMKFOPTUJ PE BOFTUF[JPMP[JNB V B SBEJPMP[JNB J MBCP SBOUJNB V TMVʊBKFWB /BKʊF�ʉF TV PWBLWP QPOB�BOKF PTUWBSJWBMF QPSPEJMKF

t 7SĂ?FOKF OFGPSNBMOPH QMBʉBOKB OBKĘŠFĂ?ʉF KF JOJDJSBOP PTKFʉBKFN [BIWBMOPTUJ LPE JTQJUBOJLB BMJ KF CJMP VTMPWMKFOP i tradicionalnom kulturnom baĹĄtinom. U sluÄ?ajevima kada je neformalno plaćanje vrĹĄeno prije pruĹžanja zdravstvene usluge, takav vid ponaĹĄanja imao je za cilj podsticanje medicinskog osoblja za pruĹžanje kvalitetnije zdravstvene usluge.

t 1SPDKFOKVKF TF EB TV OB JNF OFGPSNBMOJI QMBʉBOKB QBDJKFOUJ PLPN HPEJOF VQMBUJMJ QSPTKFĘŠOP QP FWSB Promjena sistema plaćanja medicinskog osoblja u smislu ostvarenja procjene efikasnosti njihovog rada i dodatnog sankcionisanja ili stimulisanja visine zarada, uvoÄ‘enje sistema kontrole rada, integrisanje javnog i privatnog sektora, aktivnije uÄ?eťće predstavnika lokalnih zajednica u praćenje efektivnosti rada zaposlenih u zdravstvenim centrima i pokretanje kampanja za bolje informisanje pacijenata, samo su neke od preporuka koje bi u cilju izbjegavanja korupcije u zdravstvu trebalo ustaliti u naĹĄem druĹĄtvu.

AngaĹžovanjem ukupne javnosti moguće je ostvariti dobar uÄ?inak u modernizovanju odnosa na relaciji pacijent - medicinsko osoblje.

A.R.

Moj stomatolog

STOMATOLOGIJA Piše: dr Miloš Radulović, stomatolog Preventivna stomatologija se, kao što joj i samo ime kaže, bavi prevencijom, tj. sprečavanjem nastanka oboljenja zuba i mekih tkiva u predjelu usta. Vodeći se narodnom izrekom „Bolje spriječiti nego liječiti” stomatolozi se zalažu da, u okviru svojih mogućnosti, što više doprinesu prevenciji nastanka ovih oboljenja. Ovdje se prije svega misli na prevenciju karijesa koji, kao najrasprostranjenije oboljenje, predstavlja primarni cilj preventivne stomatologije. U tu svrhu upotrebljavaju se brojne mjere koje se sprovode ili na individualnom nivou (sprovodi ih svaki pojedinac kao što je npr. pranje zuba) ili na opštem nivou (sprovodi ih zajednica, npr. fluorizacija vode).

Osnovne mjere prevencije oboljenja usne duplje jesu one mjere koje treba da sprovodi svaki pojedinac i za koje ne treba znanje i iskustvo. U ove mjere prije svega spada: LIČNA HIGIJENA Ona u prevenciji oboljenja u ustima prije svega podrazumijeva pravilno i redovno pranje zuba. Jedino se na ovaj način sa sigurnošću mogu spriječiti oboljenja tvrdih zubnih tkiva tj. karijesa kao i njegove komplikacije. Plak, koji se stvara poslije svakog obroka, se nagomilava na zubnim površinama i dovodi do stvaranja karijesa. Mehaničkim čišćenjem tj. pranjem zuba on se uklanja, čime se sprečava nastanak karijesa.

PRAVILNA ISHRANA Pravilno i dobro razvijeni organizam daje najbolju zaštitu svim tkivima u usnoj duplji. Dobro mineralizovani zubi predsta-

vljaju mnogo bolju osnovu za očuvanje njihovog zdravlja pa je samim tim i prevencija karijesa umnogome olakšana. Pod pravilnom ishranom se, pored unošenja odgovarajućih količina minerala i vitamina, podrazumijeva i pravilna dijeta, tj. ishrana koja ne bi trebalo da se bazira na unosu ugljenih hidrata.

Pod dodatnim mjerama podrazumijevaju se sve one mjere koje se sprovode sa ciljem da se spriječi neko specifično oboljenje, tj. karijes, ortodontske anomalije i oboljenja mekih tkiva i parodoncijuma. Osim ovih mjera prevencije, odnosno sprečavanja nastanka, ovdje spadaju i mjere sanacije, odnosno liječenja, već postojećih oboljenja i anomalija sa ciljem prevencije nastanka drugih ili napredovanja postojećih oboljenja.

ZALIVANJE FISURA Zalivanje fisura – predstavlja veoma efikasan način prevencije karijesa na bočnim zubima. Preporuka je da se ova preventivna mjera radi u uzrastu od 6 godina, i to neposredno nakon nicanja prvih stalnih molara kao i nakon nicanja ostalih bočnih zuba. Veoma je važno odraditi ovo neposredno nakon nicanja kako bi se mogućnost stvaranja karijesa smanjila na najmanju moguću mjeru.

Sama procedura nije mnogo zahtjevna i traje svega 15-ak minuta. Zub se prvo pripremi, što podrazumijeva uklanjanje mekih naslaga posebnom vrstom paste i nagrizanje grizne površine zuba kisjelinom (čime se omogućava vezivanje zalivača za zub). Nakom toga se, na tako pripremljeni zub, nanosi zalivač koji se vezuje posebnom lampom. Sam zalivač, nakon postavljanja

59

na zub, u malim količinama ispušta fluor koji sprečava nastanak karijesa.

Zalivanje fisura predstavlja veoma efikasan i jednostavan način prevencije karijesa. Čuvanje stalnih molara od karijesa ima veliki značaj jer rani gubitak ovih zuba (kao posljedica komplikacija nastalih od karijesa) dovodi do nastanka ortodontskih anomalija. Naglašavam da jednom zaliveni zubi nisu otporni na karijes do kraja života. Vremenom se zalivač skida sa zuba te ga je zbog toga potrebno s vremena na vrijeme mijenjati (jednom u nekoliko godina). Takođe naglašavam da zaliveni zubi nisu 100% otporni na karijes, tj. i pored toga što su zaliveni ove zube treba i dalje svakodnevno prati.

FLUOR Prevencijom i liječenjem nastalih ortodontskih anomalija bavi se prije svega ortodoncija. Iako su neke ortodontske anomalije genetski predodređene, veliki broj anomalija javlja se uslijed ranog gubitka zuba i loših navika djeteta. Upravo zbog treba preduzeti mjere kojima će se spriječiti njihov nastanak.

Fluor je hemijski element koji, upotrebljen u malim količinama, sprečava nastanak karijesa. Ovu ulogu ostvaruje tako što se ugrađuje u gleđ zuba. Tako stvorena gleđ mnogo je otpornija na karijes od „obične” gleđi. Upravo zbog ovakve funkcije stomatolozi preporučuju unošenje fluora u organizam za vrijeme trudnoće, tj. u periodu kada se formiraju zubne klice. Na taj način se omogućava idealna koncentracija fluora u krvi majke (a

60

samim tim i fetusa) za izgradnju tvrdih zubnih tkiva koja su otpornija na karijes. Pri unošenju fluora najvažnije je da se on uzima u tačno određenim (malim) količinama. Preveliko unošenje dovodi do neželjenih efekata i trovanja organizma.

Fluorisanje zuba se vršii na dva načina. Prvi način je sistemski, kada se fluor unosi u organizam gdje se putem krvi doprema do zuba u razvoju, i lokalni, kada se fluor nanosi direktno na zube.

Sistemsko unošenje fluorida najbolji je način da se ugradi dovoljna količina fluora u strukturu zuba. Ono se izvodi, kao što je već rečeno, unošenjem fluora u organizam. Metode, tj. načini unošenja mogu biti putem: 1. Fluorisanje vode – predstavlja najbolji način „masovne” fluorizacije stanovništva. Fluorizacijom vode u gradskom vodovodu omogućava se da svi njeni korisnici unose dovoljne količine fluora u organizam. Na žalost, iako najbolji i najefektivniji način, fluorizacija vode ne vrši se u većini gradova. Zbog toga stomatolozi preporučuju unošenje dovoljne količine fluora individualno.

2. Fluorisanja mlijeka i soli – predstavlja, takođe, jedan od načina masovne fluorizacije. Iako ovakvi načini predstavljaju samo dodatnu mjeru (a ne osnovnu), nažalost ni oni se ne upotrebljavaju.

3. Fluor tableta – što predstavlja možda i najsigurniji način unošenja optimalne količine fluora u organizam. Fluor se, na ovaj način, unosi u organizam djeteta, još od uzrasta od

6 mjeseci pa sve do 16. godine. Vrijednosti, tj. količina fluora koja treba da se unosi, određuju se prema nivou fluora u gradskom vodovodu. Kako je, nažalost, u većini vodovoda nivo fluora ili blizu ili jednak nuli, to se količina fluora koju djeca treba da unose može vidjeti iz ove tabele (izvor: American Academy of Pediatric Dentistri, 1998).

KONCENTRACIJA FLUORA U VODI ZA PIĆE

UZRAST

< 0,3 mg/L

0,3 - 0,6 mg/L

> 0,6 mg/L

6 mjes. – 2 god.

0,25

0

0

3 god. – 5 god.

0,5

0,25

0

6 god. – 16 god.

1,0

0,5

0

VAŽNA NAPOMENA: Fluor je veoma toksičan materijal i unošenje veće količine može dovesti do sistemskog trovanja. Prvi znaci trovanja su mučnina, proliv i povraćanje. Ukoliko primijetite, ove prva mjera jeste dati djetetu da pije mlijeko. Kalcijum iz mlijeka veže se za fluor i tako onemogućava njegovu dalju resorpciju.

Lokalna aplikacija fluora najčešće se vrši kao dodatna

mjera prevencije karijesa kao i kod pacijenata rizika. Postoji nekoliko načina lokalne fluorizacije, od kojih neke mogu sprovoditi sami pacijenti a neke stomatolozi: 1. Paste za zube – najviše su rasprostranjen materijal za lokalno nanošenje floura. Kao što je svima poznato, upotrebljava ga pacijent lično. Paste su, uz pranje zuba, osnovni i najefikasniji metod prevencije karijesa. Zbog toga djecu treba od ranog uzrasta naučiti da svakodnevno i redovno peru zube.

2. Gelovi i rastvori sa fluorom – mogu biti kako za svakodnevnu upotrebu (oni rastvori sa malom koncentracijom fluora) tako i isključivo za profesionalnu upotrebu (sa velikom koncentracijom fluora). Ove prve upotrebljava sam pacijent svakodnevno, poslije pranja zuba. Ovakvi rastvori mogu se nabaviti u većini apoteka. Sa druge strane, preparati sa visokim nivoom fluora upotrebljavaju samo stomatolozi i oni se nanose na zube od nekoliko puta godišnje do jednom u nekoliko godina (što zavisi od koncentracije fluora).

3. Materijali sa fluorom – koji se koriste u stomatologiji takođe predstavljaju jedan od načina fluorizacije zuba. Najviše rasprostranjeni su glas-jonomer cementi i zalivači zuba. Glasjonomer cementi koriste se kao materijal za ispune. Tokom vremena oni ispuštaju fluor i na taj način sprečavaju nastanak zuba. Upravo zbog toga se oni postavljaju na karijes predilikcionim mjestima kako bi se na taj način ispoljila njihova preventivna uloga.

CAI - PAN, prirodni proizvodi na bazi japanskog pepermint ulja Roler Roler vam omogućava jednostavno i odlično nanošenje masažne kreme na kožu, gdje je to potrebno, a pri tom ruke ostaju čiste.

Roler sadrži kremu sa 33% pepermint ulja.

Masažna krema 33% pepermint ulje Podstiče rehabilitaciju krutih i preopterećenih mišića Masažna krema je idealna za sve vrste masaža, zagrijavanja (warming up), poslije sporta i kod sportskih ozlijeda.

Ekskluzivno za Crnu Goru !

CAI - PAN Montenegro d.o.o.

Pepermint je biIjka, koja se u Japanu uzgaja vjekovima. Posebnosti tamošnje klime i tla omogućavaju uslove za postizanje, svjetski, najboljeg kvaliteta u uzgajanju ove biljke. Svi ovi faktori omogućavaju da, upotrebom CAI-PAN proizvoda, doživite jedan izuzetno opuštajući, smirujući i lijekovito stimulativni osjećaj.

CAI-PAN je svestran za upotrebu Koristite proizvode CAI-PAN i.o.: -Kruti i premoreni mišići -Glava, vrat i bol u leđima -Za pročišćavanje nosa i disajnih puteva

Tablete za grlo Tablete odlično oslobađaju i smiruju grlo prilikom prehlada.

Tablete djeluju vrlo osvježavajuće, te pročišćavaju grlo od neprijatnog ukusa.

100% čisto pepermint ulje Koristite ulje kada su preopterećeni ili ukočeni mišići, vrat i leđa, ili ako imate glavobolju. Nekoliko kapi u parnu kupku koja će vam pomoći da dišete slobodnije.

Vuka Karadžića 1, 85310 Budva tel. 033 454 354, mob. 069 039 438, e-mail: caipan.mne@gmail.com

ZBOG ČEGA

,,ZDRAVI ZUBI”

Piše: dr Ognjen Kovačević, doktor stomatologije

Često se u praksi stomatolozi susreću sa pacijentima koji se žale na desni. Govore da su im desni otečene, crvene, peku ih i povlače se. Kažu kako se bijeli kaladont začas oboji krvlju, da im se iz usta širi neprijatan zadah, da osjećaju da postoji strano tijelo između zuba. Stomatolog u tom slučaju zna da su to tipični znaci koji upućuju na parodontopatiju, bolest u narodu poznatiju kao parodontoza. Premda je teško dati jednu definiciju ove bolesti, može se najjednostavnije reći da je to progresivno i degenerativno oboljenje potpornog aparata zuba. U potporni aparat zuba spadaju desni, vilična kost, cement i periodoncijum.

Sva ova tkiva okružuju zub i pružaju mu potporu.

Parodontopatije spadaju u najrasprostranjenija oboljenja ljudi. Patološke promjene koje se dešavaju u toku parodontopatije destruktivne su prirode, tako da vode rasklaćenju zuba a kasnije gubitku jednog ili više njih. Osobe oboljele od parodontopatije već nakon četrdesete godine života, izgube veći broj zuba zbog parodontopatije nego od zubnog kvara.

KAKO NASTAJE OVO OBOLJENJE? Postoji nekoliko stadijuma parodontopatije. U početku se razvija zapaljenje desni (gingivitis) koji u ranoj fazi prolazi kao blaga upala desni. To je praćeno nagomilavanjem naslaga (plaka) u predjelu vrata zuba. Desni su crvene i otečene, pa lako krvare pri pranju zuba. U tom stadijumu vlakna koja drže zub u koštanoj čašici (periodontalna vlakna) nisu još oštećena. Vaš stomatolog tada može da interveniše i skine naslage na vrijeme,

62

što dovodi do popravljanja situacije.

Ukoliko ne uklonite naslage, nevolje mogu nastati kada on krene da se širi na korijen zuba. U tom slučaju dolazi do oštećenja vezivnih vlakana i koštane čašice zuba.

Kod zdravog potpornog aparata zuba u viličnoj kosti nalaze se dvije trećine zuba, a jedna trećina je van. Kad nastane oboljenje, dolazi do remećenja tog odnosa, naime, razaranje vilične kosti (koštane čašice) prati i povlačenje desni. U tom slučaju zubi (zub) postaju izduženi. Ako se desni ne povlače istom brzinom kao koštana čašica, onda se između desni i cementa korijena zuba stvaraju tzv. parodontalni džepovi. I u ovom stadijumu moguće je zaustaviti dalja oštećenja. Ukoliko zapaljenje duže traje ,,džepovi” postaju sve dublji i zubi počinju da se ljuljaju.

U početku to ljuljanje može primijetiti stomatolog a kako oboljenje napreduje to počinje da primjećuje i pacijent. Pri žvakanju, dolazi do ulaska hrane u ,,džepove”, što se teško može ukloniti prirodnim putem. To zadržavanje hrane u „džepovima” izaziva bujanje mikroorganizama, što je praćeno zapaljenjem i gnojnim procesima. U tom slučaju desni su tamne i postaju ljubičastocrvene, otečene i krvare. Ovdje se lako nakupi i zubni kamenac. Kako proces napreduje zapaljenja dolaze do vrha korijena i istiskuju zub. Zub možemo uporediti sa dvokrakom polugom koja u tom momentu gubi tačku oslonca.

KOJI JE UZROK POJAVE PARODONTOPATIJE? Parodontopatiju izaziva detalni plak. Dentalni plak je bezbojna, ponekad opalescentna naslaga nakupljena na površini zuba, bogata mikroorganizmima. Osim na zubima, prisutan je i u drugim mjestima u usnoj duplji (desni, protetski radovi).

Razvitkom civilizacije sve više se koristi industrijski prerađena kašasta i meka hrana i njeno konzumiranje dovodi do lakog nastanka zubnog plaka, jer izostaje efekat samočišćenja zuba.

Ovakva ishrana, udružena sa lošom higijenom usta i zuba, dovodi i do stvaranja ostalih zubnih naslaga. Pošto je pljuvačka bogata mineralima, oni se talože u dentalni plak i on se pretvara u zubni kamenac i konkramente (kamenac koji je pod desnima). Oni se jedino uklanjaju primjenom ultrazvučnog liječenja ili ručno, u ambulanti.

može da se javi i u mliječnoj denticiji. Zahvata jedan posto dječije populacije. Naziva se juvenilna parodontopatija, koja se po kliničkoj slici i toku razlikuje od oboljenja kod odraslih. Oboljenje ima brzonapredujući tok, tako da ubrzo dovodi do gubitka svih zuba, čak i prije dvadesete godine života. Rezultati liječenja ovog oboljenja nisu zadovoljavajući, a tome doprinosi činjenica što se dijagnoza teško uspostavi jer nema pratećih simptoma, pa djeca kasno dođu kod stomatologa. Uzrok ovog oboljenja još nije u potpunosti razjašnjen, a kao mogući faktori navode se nasljeđe, razna opšta oboljenja, nepravilno pranje zuba, imunološki poremećaji i drugo.

Za razliku od parodontopatije, koja uglavnom prolazi bezbolno osim kad se jave komplikacije, oboljenja zuba su obično praćena bolom. To su uglavnom nesnosni bolovi koji čovjeka natjeraju da potraži ljekarsku pomoć, što uglavnom dovodi do spašavanja kvarnih zuba. Međutim, mnogo je opasnije kada zubi propadaju bez ikakvog bola. Ljudi se tada zavaravaju da su im zubi zdravi, a kod nas je ustaljena navika da se ne traži mišljenje ljekara kada ništa ne boli. U tom slučaju dolazi do gubljenja zuba koji su se blagovremenim liječenjem mogli spasiti. Osim toga, mogu nastati i štetne posljedice na cjelokupno zdravlje čovjeka.

ŠTA JOŠ UTIČE NA NASTANAK OVOG OBOLJENJA?

LIJEČENJE

Pošto je zubni plak osnovni faktor za nastanak parodontopatije, za nastanak ovog oboljenja odgovorni su lokalni i opšti faktori. Lokalni faktori utiču na način što omogućavaju nastanak dentalnog plaka, a opšti faktori na način što smanjuju otpornost organizma na dejstvo štetnih agenasa dentalnog plaka.

Naveo bih samo najčešće faktore koji mogu da utiču na pojavu parodontopatije. To su: žvakanje jednom stranom vilice, disanje na usta, konzumiranje meke hrane, nepravilan položaj i odnos zuba u vilici, mostovi, krunice neadekvatne plombe, pušenje i mnoge druge loše navike. Parodontopatiju mogu izazvati i neke opšte bolesti organizma. U slučaju rasklaćenja zuba, treba se posavjetovati sa ljekarom.

Liječenje ovog oboljenja može se sprovesti konzervativno i hirurški. Konzervativno liječenje se izvodi u fazama u koje spadaju: eliminacija zapaljenja (identifikacija i uklanjanje dentalnog plaka, uklanjanje ostalih naslaga: prije svega kamenca, obuka i motivacija pacijenta za održavanje oralne higijene), djelovanje na parodontalne džepove sa ciljem da se uklone ili smanje, uspostavljanje povoljnih odnosa među zubima, i na kraju, sprovođenje mjera da se postignuti rezultati stabilizuju. Od hirurških metoda primjenjuju se gingivektomija i režanj operacija.

Parodontopatija je doživotno oboljenje koje se ne može izliječiti već se samo usporiti, tj. kontrolisati. Stoga bi na svakih šest mjeseci trebalo uraditi stomatološki pregled. Veoma je bitna intenzivna edukacija i motivacija pacijenata. Naglasak treba dati prevenciji i preventivnim metodama u koje spadaju učenje pravilne tehnike pranja zuba već od malih nogu, upotreba zubnog konca, uklanjanje zubnog kamenca bar svako pola godine. Tu još spadaju i poliranje zuba i kontrola plaka.

DA LI OVO OBOLJENJE NASTAJE KOD DJECE? Nažalost, parodontopatija može biti prisutna kod djece i adolescenata. Oboljenje se najčešće javlja u pubertetu, mada

63

Piše: Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije (BApp, Spec. App) Gerijatrija (grč. geras - starost ) grana je medicine koja se bavi problemima zdravlja starih uključujući prevenciju i tretman bolesti i povreda. Starenjem se naziva proces progresivnog remećenja funkcija organizma praćen gubitkom sposobnosti odgovora na stres i porastom rizika od bolesti poznog doba.

Starenje je proces koji dovodi do slabljenja životnih funkcija: - Smanjenja broja mišićnih vlakana, a time i smanjenja mišićne snage - Pogoršanja srčane frekvence i plućne funkcije, praćenog smanjenjem aerobnog kapaciteta i sl.

Starenje je biološki proces, ali svi organi i organski sistemi ne stare na isti način i istom brzinom. Na brzinu starenja utiču: tima)

- Socijalni faktor (angažovanje u društvenim aktivnos- Fizička neaktivnost - Mentalna aktivnost - Način ishrane i sl.

Generalno posmatrano, dužina života ljudi znatno se povećala u 20. vijeku, zahvaljujući imunizaciji, antibioticima, smanjenju incidence srčanog i moždanog udara i sl. Međutim, produženje životnog vijeka prati povećani stepen mogućnosti razvoja poremećaja intelektualnih funkcija i smanjenje kvaliteta života. Shodno tome, populacija starije dobi predstavlja već značajan dio stanovništva svih zemalja svijeta.

Normalne promjene koje se dešavaju starenjem moraju se razlikovati od onih koje su inicirane bolešću ili prevelikim intenzitetom procesa starenja. Osnovne karakteristike vezane za starenje jesu da se istovremeno javlja više bolesti i da obolijevanje

64

jednog sistema često inicira obolijevanje drugog. Kod starih osoba javlja se insuficijencija više organa. Ono što je nadalje karakteristično jesu gerijatrijski sindromi ili, najčešće, promjene koje dovode do skupa simptoma. Među njima su: - Demencija - Depresija - Delirijum - Inkontinencija - Osteoporoza - Slabost u oporavku.

Dalja karakteristika procesa starenja jeste multifaktorijalnost - više uzroka dovodi do jednog istog simptoma. Generalno posmatrano, osobe starije dobi manje se žale na bol u poređenju sa mladim. Doprinos ovome je vjerovatno vezan za mišljenje da je to nezaobilazan dio starenja, a on je i često nedovoljno tretiran.

Procenat hroničnog bola značajno raste sa starenjem. Sljedeća karakteristika starenja povezana je i sa polom, a tiče se činjenice da muškarci više obolijevaju akutno, a žene hronično.

Nadalje, kod starijih osoba često ne postoji sposobnost da se prepozna problematika, što zbog slabosti informisanosti, što zbog smanjenja intelektualnih sposobnosti i slabosti komunikacije, a to generalno predstavlja otežavajuću okolnost u procesu uzimanja anamneze. Incidenca zdravstvenih problema u starosti zavisi od dermografskih faktora.

Hronična stanja koja najčešće prate osobe starije dobi su: - Artritis - Hipertenzija - Oštećenja sluha - Srčane bolesti - Ortopedski deformiteti - Sinusitis - Katarakta - Dijabetes melitus - Proširene vene.

Učestalost padova i njihove posljedice ne treba zanemariti. 20-30% starih godišnje padne, a više njih doživi pad i po više puta u toku godine. Dobre sigurnosne navike i dobro psihičko

stanje kod starih smanjuje moguÄ&#x2021;nost pojave padova. Kada govorimo o sigurnosnim navikama mislim na dobro organizovanje prostora i uÄ?enje pravilnom padanju. Model prevencije padova kod osoba starijih od 85 godina podrazumijeva najjednostavnije hodanje: 40-60 minuta, brzinom 4-6 km/h.

Prestanak aktivnog radnog ciklusa neminovno dovodi do siromaĹĄtva koje se daleko Ä?eĹĄÄ&#x2021;e javlja kod starih. Odsustvo sa posla smanjuje nivo socijalne interakcije, vodeÄ&#x2021;i u potencijalnu samoÄ&#x2021;u. Zbog nesnalaĹženja u novim okolnostima Ĺživota sve ovo moĹže imati za posljedicu i promjene u psihi. Na to se nadovezuju i bioloĹĄke manifestacije procesa starenja koje postepeno dovode do poveÄ&#x2021;ane uÄ?estalosti hroniÄ?nih oboljenja. Karakteristike koje Ä?esto prate ponaĹĄanje starih a koje njihovo lijeÄ?enje Ä?ine specifiÄ?nijim u odnosu na druge jesu: tuga, koja se prepoznaje po pogledu, povuÄ?enosti, neurednom izgledu; strah, koji je Ä?esto praÄ&#x2021;en psihiÄ?kim reakcijama u vidu panike, izraza lica, ili fiziÄ?kim - tahikardija HTA i sl.; intelektualna usporenost i usporenost u odgovorima; poremeÄ&#x2021;aj hoda; oĹĄteÄ&#x2021;enje senzornih funkcija (vid, sluh, govor i sl.).

Teorije koje se vezuju za uzroke starenja: Neuroendokrina teorija stavlja neuroendokrine razloge na prvo mjesto uzroka starenja. Osovina hipotalamus-hipofizanadbubreĹžna Ĺžlijezda (HHN) najvaĹžnija je za regulaciju procesa starenja. Funkcionalne promjene u ovom sistemu dovode do funkcionalnih promjena u cijelom organizmu.

ImunoloĹĄka teorija govori o tome da imune funkcije sa starenjem slabe, ĹĄto dovodi do smanjene otpornosti organizma na infekcije i poveÄ&#x2021;anja autoimunih bolesti u starosti.

Teorija uloge slobodnih radikala na proces starenja tvrdi da veÄ&#x2021;ina promjena u starosti nastaje kao posljedica oĹĄteÄ&#x2021;enja tkiva slobodnim kiseoniÄ?kim radikalima.

Danas se smatra da je starenje rezultat meÄ&#x2018;usobnog djelovanja: - Genetskih faktora - Ĺ tetnih uticaja spoljne sredine.

65

Hronika - svijet 3. januar - ATM GEN UZROČNIK PREDODREĐENOSTI ZA GENETSKI PRENOS KODA ZA OBOLIJEVANJE OD KARCINOMA PANKREASA Prema podacima istraživanja objavljenog u glasilu Američkog udruženja za istraživanje karcinoma, „Cancer Discovery”, oko 10% broja žrtava jednog od karcinoma sa najnepovoljnijom prognozom, karcinoma pankreasa, potiče iz porodica sa genskom predispozicijom za razvoj ove bolesti. Istražujući način i mogućnosti nasljeđivanja ovog karcinoma, stručnjaci predvođeni Alison Klajn utvrdili su između ostalog da postoji pravilnost u mutiranju gena odgovornog za nastanak ovog karcinoma kod više članova porodice. Tačnije, oni tvrde da su ATM mutacije i poseban ATM gen odgovorni za razvoj ove patologije. Objašnjavajući cijeli niz karakteristika tako formiranog genoma, stručnjaci opisuju svoju viziju hronologije transfera bolesti sa generacije na generaciju. Metod, kako se tvrdi, može biti i klinički primjenljiv, ali on za sada ima samo karakter inovacije.

4. januar - TOP 5 TRENDOVA ZDRAVLJA U 2012.

Institut za vrijednosti u Kaliforniji koji je bio zadužen da na praktičan i jednostavan način prikaže listu preporuka za zdrav život, tačnije 5 najefikasnijih trendova zdravlja za 2012. godinu, početkom januara dao je odgovor na ovaj zahtjev. 4. januara 2012. u Medikal njuzu predstavljen je prikaz ove liste.

1. Podsticanje proizvodnje prirodnih energetskih pića 2. Dovoljna naspavanost koja utiče na smanjenje rizika od hipertenzije, depresije, slabljenja imunog odgovora i na regulaciju tjelesne težine.

3. Flekitarijanizam - vegeterijanstvo koje u osnovi podrazumijeva racionalno smanjen unos mesnih proizvoda i proizvoda životinjskog porijekla.

4. Digitalna motivacija za bavljenje fizičkom aktivnošću.

5. Upotreba aplikacija za unapređenje zdravlja koje postaju dio računarske ili mobilne mreže.

66

11. januar - ZAVISNOST KOJA MIJENJA STRUKTURU MOZGA

U časopisu „PLoS ONE”, 11. januara objavljeni su zvanični podaci istraživanja sprovedenog od strane referentnog kineskog naučnog tima koji je imao za cilj da provjeri uticaj zavisnosti od interneta na nastanak fizioloških promjena u mozgu zavisnika.

Kod 18 tinejdžera koji su učestvovali u istraživanju a kod kojih je ustanovljen sindrom zavisnosti od interneta uočeno je da postoji razlika u gustini moždane mase. Naime, u više od 20 moždanih regija koje su posmatrane uočeno je da postoji razlika u odnosu na normalnu gustinu bijele moždane mase. Anksioznost, poremećaj emocionalnosti, desocijalizacija, asinhronija i zavisnost, niz su karakteristika čije su prisustvo naučnici ustanovili kod svojih ispitanika.

18. januar - MARGARET ČEN OPET NOMINOVANA ZA PREDSJEDNICU SZO-A Sredinom januara 2012. zvanično je potvrđena vijest o tome da će dr Margaret Čen, generalna direktorka Svjetske zdravstvene organizacije po drugi put zaredom biti nominovana za obavljanje tog mandata. Predlog će, kako je saopšteno 18. januara, biti dostavljen na odobrenje u okviru Šezdest pete skupštine SZO-a, koja bi trebalo da se održi u periodu 21-26.

Maja ove godine u Ženevi. Novi mandat, po predviđenim okvirima, biće obavljan od 1. jula 2012. do 30. jula 2017.

Rođena u Narodnoj Republici Kini, dr Margaret Čen je stekla medicinsko obrazovanje u Kanadi. 1978. godine, angažmanom u Ministarstvu zdravlja Kine započela je uspješnu karijeru svjetski značajnog zdravstvenog poslenika. Od 9. novembra 2006. obavlja dužnost predsjednice Svjetske zdravstvene organizacije.

30. januar - INOVACIJE U SFERI PRETKLINIČKG TRETMANA KARCINOMA

da iako je u posljednjih 3 decenije frekvenca obolijevanja značajno porasla, još uvijek nije poznata prava epidemiologija. Dalje, ne postoji ni efikasan metod vakcinacije, a prenos je, relativno lak.

U usnoj regiji najčešće je zastupljen tip 16 HPV-a. Po procjeni naučnika, do 2020. svijet će bilježiti sve veći porast broja oboljenja ove vrste jer je preventivni odgovor još uvijek nedefinisan i neefikasan.

Januar 2012 - ZA DESET GODINA ILI MANJE?

Tržište ljekova kojima se tretira karcinom u pretkliničkom stadijumu moglo bi postati bogatije za izum naučnika sa Triniti koledža u Dablinu. Riječ je o terapijskom modelu koji bi, prema objašnjenju profesora Kingstona Milsa, vođe ovog stručnog tima, mogao da ima značajnu primjenu u preventivi obolijevanja. Pri tome, ključni momenat predstavlja uticaj na imuni sistem. Iako već postoje planovi za proširenje primjene ove metode na klinički nivo, za sada nije moguće govoriti o praktičnoj potvrdi veoma obećavajućih karakteristika vakcine.

Prva u seriji vakcina od prošle godine se koristi za terapiju pacijenata oboljelih od karcinoma prostate koji su postali rezistentni na uticaj hormonske terapije. Tek 30. januara ove godine u Medikal njuzu objavljeni su detaljniji podaci o namjeri za patentiranje ovog proizvoda.

Na Univerzitetu u Centralnoj Floridi izvršen je cijeli niz prezentacija kojima se pokazuje da do sada uobičajeni način testiranja efikasnosti farmaceutika može biti promijenjen na znatno funkcionalniji način.Projekat koji se zasniva na istraživanju profesora Svadesmukula Santre i njegovog naučnog tima, u stvari je baziran na primjeni elektronskog kvantnog potencijala.

Elektronske kvantne tačke u kombinaciji sa sondažnom tehnologijom, po tvrdnji ovih naučnika, mogu da pokažu kojom brzinom i sa kakvim efektom se ljekovi vezuju i djeluju na ćelije, konkretno na ćelije karcinoma koje su tretuirane njihovim istraživanjima.

Ukoliko se pokaže da je ova metoda zaista efikasna onoliko koliko njeni izumitelji tvrde, ovo bi moglo radikalno promijeniti uobičajenu praksu provjere efektivnosti ljekova koja u savremenoj farmakologiji traje 10 ili više godina.

30. januar - HUMANI PAPILOMA VIRUS PROGRESIVNO NAPREDUJE U INFICIRANJU

Ukupna prevalenca humanog papiloma virusa (HPV), kada je u pitanju oralna regija, u američkoj populaciji starosti 14 do 69 godina iznosi 7%. Prema podacima studije JAMA asocijacije, prisustvo ovog virusa znatno je veće kod predstavnika muške populacije. Više od 50% svih transfera ovog nimalo bezazlenog uzročnika brojnih oboljenja vrši se upravo oralnim putem.

Dovodeći ovaj vid infekcije u vezu sa obolijevanjem od karcinoma, naročito karcinoma grlića materice i pluća, naučnici konstatuju

TRADICIJA I ISKUSTVO Dođite da BESPLATNO probate najnovije Siemens aparate.

Da bolje čujete i razumijete.

Za penzionere mogućnost plaćanja na rate.

Vasa Raičkovića 13a - 81000 Podgorica

Telefon: 020 242 258, 069 879 713 67

SIL A KOJA POKORAVA CIJELI SVIJET Tema o kojoj se vjerovatno najviše razmišlja lako bi mogla biti Njezino visočanstvo Ljubav. Od kada je svijeta građena je riznica savjeta i pouka o ovom obliku osjećajnosti, ipak, sve ukazuje da su iskustva pojedinačna i neponovljiva. Da li, uopšte, postoje pravila u ljubavi? Kako to izgleda na Brijegu Bogova?

Da li su slavni možda povlašćeni ili su bez privilegija kada je u pitanju zaljubljivanje i pronalaženje srodne duše? Činjenica da je najveći broj afera u krugovima slavnih inspirisan burnim raskidima ljubavnih veza ipak nije dovoljan razlog da se izgubi vjera u mogućnost ostvarenja dugotrajnih i uspješnih veza i u ovom dijelu svijeta. Brojni su primjeri velikih i slavnih ljubavi. Počev od Kleopatre i Julija, preko, recimo, slavnog bračnog para Fonda do Anđeline i Breda Pita,Viktorije i Dejvida Bekama, Džade i Vila Smita...

Brojni su i primjeri onih koji se pamte po sili osjećajnosti kojom su uzdrmali svijet. Sergej Jesenjin i Isidora Dankan, na primjer. Savremeno im čovječanstvo bilo je svjedok strasne tragično završene ljubavi, ostvarene između ruskog pjesnika koji nije razumijevao ni riječ bilo kog stranog jezika i američke plesačice koja je na njegovu ljubav uzvratila strašću svojstvenom samo umjetnicima. Zanimljiva je priča o tom tragičnom raspletu.

Brak ovo dvoje slavnih umjetnika okončan je davno prije nego što je Jesenjin izvršio samoubistvo u hoteskoj sobi broj 5, njihovom ljubavnom gnijezdu. Drsko ravnodušna, Isidora je pohitala u zagrljaj bogatom Italijanu. Pristavši na vožnju tada prestižnim bugatijem, sa dugom crvenom ešarpom obavijenom oko vrata, umjetnica je nesvjesno presudila sebi. Bio je to filmski kraj. Ešarpa se upetljala oko točkova automobila i u trenutku kada je vožnja počela

Bred Pit i Anđelina

68

Dejvid i Viktorija Bekama

povukla je u vrtlog smrti. Isidora i Sergej našli su se opet zajedno u smrti, razumijevajući, kao i uvijek, jedino jezik ljubavi.

O tome kako je lijepo biti uljuljkan u čarobnoj vrtešci ljubavi, svjedoči u jednoj od svojih TV ispovijesti Šarliz Teron: - Od vremena kada sam napunila 19 godina, bila sam u vezama, bukvalno, ulazila iz jedne u drugu u rasponu od mjesec dana...

Bilo je lijepo ponovo otkriti sebe. Morala sam da učinim pravi svjesni napor da ostanem sama - i teško je. Mnogo je lakše izgubiti se u cvijeću, uživati u cigareti i kafi pored nekog drugog. - Sreću, ali po svemu sudeći i mnogo hrabrosti i mudrosti, da se ostvare kao porodične žene imala je i slavna Džulija Roberts. Kada govori o čovjeku svog života, Anđelina Džoli kaže: - Kada razmišljam o njemu, ja samo mislim o čovjeku koji je tako veliki prijatelj i tako izuzetan otac. To je trenutak koji me obori s nogu, kada odlijepim koliko ga volim. - Po svemu drugačije od na primjer Elizabet Tejlor, Madone, Za Za Gabor i drugih slavnih diva koje su ljubav za cio život tražile u brojnim brakovima, gospodarice crvenog tepiha dokazuju da teorija o srodnim dušama i te kako ima smisla. Veličanstven primjer ljubavi i porodične požrtvovanosti svojoj supružnici podario je i svima dobro znani Brus Li. Pravila, dakle, ne postoje. Individualnost je ono što presudno određuje putanju i ostvarenje ljubavi. Slava nije najviša sila, a biti slavna ličnost ne znači i biti slavan roditelj i supružnik.

Sila koja će, kako reče veliki pisac, spasiti svijet, neukrotiva je pred oružjem zemaljske slave.

Brus Li

Džade i Vil Smit

Ukrašću tvoju senku, obući je na sebe i pokazivati svima.

Bićeš moj način odevanja svega nežnog i tajnog.

Pa i onda, kad dotraješ, iskrzanu, izbledelu, neću te sa sebe skidati.

Na meni ceš se raspasti.

Jer ti si jedini način da pokrijem golotinju ove detinje duše.

I da se više ne stidim pred biljem i pred pticama.

Madona

Kroj, Mika Antić

69

PLUĆA Piše: prim. dr Gani Karamanaga, spec. pulmolog Ultrasonografija grudnoga koša u prošlosti je imala ograničenu dijagnostičku vrijednost iz razloga što je detekcija bila moguća samo kod promjena na pleuri, u peridijafragmalnom dijelu, kao i na prednjem madijastinumu. Sa razvitkom dinamičke „Real-time” aparature smanjena je površina kontakta a povećana je mogućnost EHO razdvajanja lezija. Savremene sonde imaju dopler opciju i kolor dopler i na taj način intratorakalne lezije razlikuju se transezofagealnim sondama. Ultrasonografija torakalnog zida sa linearnim sondama visoke rezolucije otkriva lezije mekog tkiva. Ove lezije mogu se diferencirati od onih na kostima, kao i odrediti njihove karakteristike: veličina, struktura, odnos sa okolnim organima.

Lezije mekog tkiva: Hematomi kolji su tek u fazi formiranja prikazuju se kao anehogene lezije, lokalizovane subkutano ili intramuskularno. Tamo gdje je počeo proces organizacije daju eho hipo ili nehomogenu sliku. Isti nalaz na eho daje i apsces pluća, ali sa pojavom detritusa.

Lipomi kod kojih dominiraju masne ćelije na ultrasonografiji imaju hiperehogenu strukturu. Sem u grudnoj duplji, i u drugim djelovima organizma javljaju se fibrolipomi, koji se zbog vezivnog tkiva prikazuju kao jasno ograničeni tumori sa hipoehogenom zonom.

Maligni tumori: traumatsko/osteolitične promjene na kostima. Najčešći su sarkomi sa eho izgledom: lezije su nehomogene i nejasnih ivica, što ukazuje na infiltrativni rast tumora. Radiološki je teško razlikovati primarni tumor od invazivnog karcinoma pluća koji infiltrira torakalni zid.Ultrasonografijom jasno se može odrediti lokacija i veličina, a granica tumora od samih pluća određuje se respiratornom pokretljivošću lezija.

Ultrasonografija limfnih žljezda: Patološko uvećani i izmijenjeni limfni čvorovi lokalizovani subkutano ili intramuskularno najčešće su promjene koje se vide na ehu. Limfne žlijezde prečnika većeg od 2 cm, okrugle su i definisanih ivica hiperehogene „zone masnog hilusa”. Limfne žlujezde sa metapromjenama okrugle su i djeluju intenzivnije, a granica prema okolnom tkivu je nejasna.

Ultrasonografski rast registruje se infiltriranjem u krvne sudove i muskulatrur. Kod malignih limfoma limfne žlijezde su homogene sa hiperehogenom strukturom, cističnog oblika, posebno kod m.

Hodgkin.

Traumatske i osteolitičke promjene: Radiografija grudnoga koša je metoda izbora. Ultrasonografija indikovana je samo kod nejasnih slučajeva. Direktne frakture rebara vide se kao stepe-

70

..............

Ultrasonografija pluća relativno je mlada dijagnostička metoda. Ona je korisna metoda za određivanje raširenosati malignih tumora prije nego što se započne odgovarajući tretman. Važan prognostički faktor jeste i rana detekcija tumora pluća na pleuru ili torakalnom zidu. U Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Brezoviku postoji kabinet za ultrasonografiju pluća.

.............. nasta zona u kompaktnoj strukturi kostiju, često prateći hematom anehogne strukture. Ne može se otkriti lezija manja od 2 mm.

Sanacija frakture vidi se kao diskretna reakcija na peiorostu i prije se otkrije ultrasonografijom nego rendgenom. Indikacija za ultrazvuk grudnoga koša jesu i frakture sternuma i dislokacija na kostohondralnom dijelu rebara. Početna osteoliza najprije se otkrije na ultrasonografiji: kao okrugle, elipsoidne i dobro ograničene, ponekada i kao nejasne zone, a koje su osrednje ehogene ili kao oštre strukture koje se mijenjaju zavisno od promjena na kostima.

Ultrasonografija pleure: Benigni mezoteliom često ima izgled inkapsuliranog eksuadata.Treba voditi računa o izgledu kapsule lezije, konfiguraciji i respiratornim pokretima. Pod kontrolom ultrazvuka može se uraditi biopsija tumora. Struktura je hipoehogena, oblik okrugao i podsjeća na fibrolipom.

Maligni mezoteliom: na ultrasonografiji se različito prikazuje - kao zadebljanje pleure koja je hipo ili neehogne strukture.

Prisustvo pleuralne tečnosti ima veći procenat proteina. Može imati ehogenu strukturu i liči na solidno tkivo. Kao rezultat malignog melanoma često postoje i osteolitične promjene na kostima - rebrima, koja se otkrivaju u početnoj fazi nastajanja, tj. dok je rendgenski nalaz uredan.

Metastaze na pleuri; Prikazuju se u dvije forme: Intrakavitarna diseminacija na pleuri kod malignih tumora. Manifestuje se u vidu sitnih čvorića jako gustih na unutrašnjem torakalnom zidu, na dijafragmalnoj i visceralnoj pleuri. Kod masivnih propratnih pleuralnih eksudata promjene na plućima vide se kao guste i masivne, dok je visceralna pleura deblja. Ostali slučajevi: metastaze na pleuri su masivne i guste. Karcinoza pleure rezultat je limfogene diseminacije i daje eho izgled sitnih lezija na plućima koje su hipoehogene strukture. U početku mogu imati izgled infarkta pluća. Karakteristiku ovih promjena i dijagnostiku omogućava prisustvo eksudata.

Ultrasonografija patoloških promjena na plućima: Transtorakalnom i transabdominalnom sonografijom moguće je locirati patološke lezije koje se nalaze u blizini torakalnog zida i naslanjaju se na visceralnu pleuru kao i one koje se nalaze peridijafragmalno.

Periferni karcinom pluća: prikazuje se kao hipoehogena zona, a rjeđe kao gusta hiperehogena formacija. Promjene su najčešće okruglog, rjeđe elipsoidnog ili policikličnog oblika. Lezije veličine manje od 3cm homogene su, hipoehogene i dobro ograničenih kontura.

Promjene sa većim dimenzijama imaju nehomogenu eho strukturu nejasnih ivica sa tendencijom rasta prema periferiji. Eho nalaz ukazuje na adeno ili skvamocelularni karcinom. Periferni izgled kod mikrocelularnog karcinoma može biti manje ehogene strukture i razlikuje se od centralnog dijela tumora, što ukazuje na brzi rast.

Skvamocelularni karcinom: pojavljuje se tumoralna nekroza. Tumor je okruglog ili prstenastog oblika, zadebljalih i neravnih ivica. Unutrašnjost je nehomogena zbog prisustva nekroze i detritusa. Ponekada se primjećuje prisustvo vazduha, što se prika-

SPECIJALISTIČKA

PRIVATNA ZDRAVSTVENA

AMBULANTA ZA

USTANOVA Naš tim se sastoji od: dr spec. dermatovenerologije mr ph spec. farmaceutske tehnologije magistra farmacije farmaceutski tehničari kozmetičari

zuje kao akustična sjenka koja anulira distalne strukture pluća.

Primjenom kolor dopler sonografije kod 33% perifernih karcinoma pluća otkriva se vaskularizacija u spektru - vaskularni kolorni znaci koji mogu biti makularni, linearni ili arboriformni. Indikacija za ultrasonografiju toraksa je radiološka slika tamnog pluća prouzrokovana pleuralnim masivnim eksudatom i masivni tumori, benigni ili maligni. Može se razlikovati: solidna forma tumora za razliku od aetelektaze ili eksudata.

Depoziti kalcijuma limfatika: prikazuju se kao gusta formacija sa distalnom akustičnom sjenkom. Ovi rezultati ne mogu biti pouzdani na benigni karakter tumora jer se kalcifikati pojavljuju i kod malignih promjena na plućima.

Penetracija tumora: pored prekida kontinuiteta pleure, parijetalne ili visceralne, prisustvo tumoralne mase na torakalnom zidu, uz destrukciju rebara, važan je faktor zbog infiltracije torakalnog zida tumoralnom masom, kao i respiratorna nepokretljivost tumora.

DERMATOVENEROLOGIJU

TRETMANI: - HEMIJSKI PILING LICA I TIJELA - TRETMANI HIJALURONOM – BDR METODOM - TRETMANI RF BIPOLAROM - MIKRODERMOABRAZIJA - MEDICINSKI TRETMAN AKNOZNE KOŽE - KRIOTERAPIJA (papilomi, moluske, kondilomi...)

PROIZVODI FONTISA SVRSTANI SU U DVIJE LINIJE: - Fontis cosmetics – namijenjena je aktivnoj njezi zdrave kože - Fontis dermatics – namijenjena je njezi problematične kože, odnosno saniranju određenih problema na koži INFO: Svetozara Markovića 1, Podgorica, tel/fax: +382 20 248 914, 248 913, mob: +382 69 015 303, e-mail: fontis@t-com.me, web: www.fontiscg.com

BICOM biorezonantna terapija pokazala se kao posebno uspješna kod alergije i intolerancije namirnica, hrane.

Terapija putem pacijentovih sopstvenih vibracija.

BICOM BIOREZONANTNA TERAPIJA SE USPJEŠNO KORISTI ZA ODVIKAVANJE OD PUŠENJA, ŠTO JE VEĆ DALO ODLIČNE REZULTATE.

Proteze za gornje i donje ekstremitete

ULOGA RADNOG TERAPEUTA

Piše: Milorad Aranitović, Strukovni radni terapeut

Proteza za donji ekstremitet ima zadatak da omogući stajanje i hod. Svaka proteza za donje ekstremitete mora da ima tri osnovna dijela: - Ležište proteze, kojim se uspostavlja kontakt između patrljka i vještačkog ekstremiteta, - Skeletni dio proteze, koji predstavlja imitaciju tjelesnog segmenta koji je amputiran, - Suspenziju, sistem kojim se proteza pričvršćuje za tijelo (natkoljeni mider, pelvični pojas, natkoljena omča, vakuum ležište).

Svaka proteza mora da ispunjava osnovne biomehaničke zahtjeve: - Da je po obliku, veličini i dužini što sličnija tjelesnom segmentu koji se supstituiše, - Da je što lakša, ali čvrsta i stabilna, - Da se poklapaju težišna linija tijela i vještačkog ekstremiteta, - Da se osovine vještačkih zglobova poklapaju sa osovinama anatomskih zglobova, - Da se poklapaju ravni pokreta, - Da suspenzija bude efikasna.

72

Preskripcija proteze mora uvijek biti detaljna, zasnovana na poznavanju psihofiziÄ?kih moguÄ&#x2021;nosti pacijenta, njegovog opĹĄteg zdravstvenog stanja, godina starosti i socijalno-profesionalnih prilika.

Kada su u pitanju amputacije donjih ekstremiteta, uz koriĹĄÄ&#x2021;enje proteze pacijent istovremeno uÄ?i stajanje na obje noge, zatim stajanje sa podjednakim osloncem, sa ĹĄirokim raskorakom, pa kasnije manjim. Kada se sasvim osposobio za navedene stvari, prelazi se na uÄ?enje prebacivanja teĹžine na jednu, zatim drugu nogu, iskorak protezom pa iskorak neoĹĄteÄ&#x2021;enom nogom.

Posle savladavanja stabilnim stojeÄ&#x2021;im stavom na maloj povrĹĄini oslonca, prelazimo na uvjeĹžbavanje balansa kroz dinamiÄ?ke aktivnosti u terapiji radom, kao ĹĄto je dohvatanje predmeta rukama iz razliÄ?itih pozicija, sa pomjeranjem teĹžiĹĄta tijela.

Ako je pacijent uspjeĹĄno savladao ove vjeĹĄtine, poÄ?injemo sa sjedanjem i ustajanjem na stolicu. U poÄ?etku, teĹžiĹĄte je na neoĹĄteÄ&#x2021;enoj nozi, a vremenom se sve viĹĄe prebacuje na nogu sa protezom, dok se ne uspostavi ujednaÄ?eno optereÄ&#x2021;enje na obje noge.

Tehnike u terapiji radom koje se biraju u ovoj fazi su one tehnike koje omoguÄ&#x2021;avaju uvjeĹžbavanje pravilne posture, balansa, snage antigravitacionih miĹĄiÄ&#x2021;a trupa i nogu, kao i snage svih miĹĄiÄ&#x2021;a gornjih ekstremiteta.

Pacijentu se savjetuje da se bavi izradom tapiserije ili Ä?vorenjem iznad ramenog pojasa, zbog jaÄ?anja paravertebralne muskulature, uz obaveznu korekciju posture, utiskivanje krpica u sargiju u visini ili iznad ramenog pojasa, sa dohvatanjem materijala sa niĹžeg nivoa radi jaÄ?anja antigravitacionih miĹĄiÄ&#x2021;a.

PROTEZE ZA GORNJE EKSTREMITETE Kao ĹĄto je funkcija ruku mnogo komplikovanija od funkcije nogu, tako je i izrada proteza za ruke mnogo komplikovanija. Ruka je vrijedna onoliko koliko je funkcionalna. Zbog ove Ä?injenice, od proteza za ruke traĹži se dobra funkcija ĹĄake i prstiju. Kod proteza za ruke zbog toga imamo viĹĄe vrsta proteza, samo kozmetiÄ?ke, pa sa nizom nastavaka, a oni mogu biti u vidu alatke, Ä?eliÄ?ne kuke, u vidu ĹĄtipaljke, elektriÄ?ne ili hidrauliÄ?ne proteze:

t ,PE BNQVUBDJKB HPSOKJI FLTUSFNJUFUB QPSFE QPTUBWMK anja, uÄ?i se i testiranje proteze.

t 1SPWKFSB LPOTUSVLDJKF V TNJTMV GVOLDJKF

t 1SPWKFSB LPOUSPMOPH TJTUFNB QSFLP TBKMJ

t 1SPWKFSB UFSNJOBMOJI OBTUBWBLB V GVOLDJKJ

t ,PSJĂ?Ę&#x2030;FOKF UFSNJOBMOJI OBTUBWBLB J[ WJĂ?F VHMPWB

t 1SPWKFSB QSPUF[F QPE PQUFSFĘ&#x2030;FOKFN Treba napomenuti da na samom poÄ?etku obuke pacijenata moĹže doÄ&#x2021;i do ozbiljnih problema, kao ĹĄto su neprihvatanje proteze, zatim nezadovoljstvo konstrukcijom i estetskim izgledom, ali samo strpljivim radom i struÄ?nim savjetima o korisnim efektima proteze, radni terapeut zajedno sa pacijentom moĹže prevaziÄ&#x2021;i ovakve probleme.

Amputacije gornjih ekstremiteta zahtijevaju dodatnu obuku, kao ĹĄto je otkopÄ?avanje i zakopÄ?avanje lakatnog zgloba ramenim pojasom iste strane, onda otvaranje i zatvaranje ĹĄake.

Potrebno je da pacijent nauÄ?i koji najveÄ&#x2021;i teret treba da savlada,

na koju visinu smije da podiĹže teret i na koji naÄ?in. Zatim prelazimo na obavljanje aktivnosti samozbrinjavanja i na kraju osposobljavanja. Ako je to moguÄ&#x2021;e, prelazimo na visokokoordinirane radnje kao ĹĄto su pisanje i crtanje.

Proteza u obliku kuke najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e se koristi kod amputacija gornjih ekstremiteta. Pacijenta uvijek prvo obuÄ?avamo za hvatanje, drĹžanje i ispuĹĄtanje predmeta. PoÄ?injemo tako ĹĄto prvo koristimo veÄ&#x2021;e predmete kako bi pacijent ovladao naÄ?inom otvaranja i zatvaranja kuke. Kasnije se koriste i sitniji predmeti, da bi se preciznije savladao hvat. Predmeti koji se koriste da bi se uvjeĹžbavali ovi hvatovi, najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e su od drveta, zbog ovladavanja teĹžinom. Kada smo zadovoljni hvatom, prelazimo na predmete koje Ä&#x2021;e pacijent koristiti u svakodnevnom Ĺživotu, kao ĹĄto su: ĹĄibice, cigarete, novac, Ä?aĹĄe, olovka, telefonska sluĹĄalicaâ&#x20AC;Ś Ove aktivnosti treba uvjeĹžbavati na razliÄ?itim nivoima.

VjeĹžba se na nivou usta, lakta.

Ono ĹĄto je veoma vaĹžno kada je u pitanju hvatanje predmeta, to je da se predmet uvijek hvata sa strane amputirane ruke i prenosi na drugu stranu. Ako treba uhvatiti Ä?aĹĄu, kuku treba postaviti nadolje, a kada su u pitanju novine, treba je postaviti paralelno sa povrĹĄinom stola. Kukom se uvijek prilazi direktno predmetu, dok se vjeĹĄtaÄ?kom ĹĄakom prilazi sa strane, od spolja ka unutra.

Kod svih amputacija, a posebno kod dvostrukih amputacija gornjih ekstremiteta potrebno je mijenjanje ustaljenih navika kako bi se pacijent osposobio za samostalan Ĺživot i rad, to zahtijeva strpljenje kod terapeuta, ali i mnogo energije i istrajnosti kod pacijenta. Zbog toga - oprez. DeĹĄava se nekada da pacijenti sa jednostranim amputacijama i pored dobre obuÄ?enosti rijetko koriste protezu. Radni terapeut je tu da ga podstiÄ?e na koriĹĄÄ&#x2021;enje proteze kroz bimanuelne aktivnosti, kako bi stekao dovoljnu spretnost i sam uvidio prednosti koriĹĄÄ&#x2021;enja proteze.

Kod djece sa kongenitalnim anomalijama lokomotornog sistema, pored rjeĹĄavanja Ä?isto mehaniÄ?kih problema mora se voditi raÄ?una o psihomotornom sazrijevanju i tome prilagoditi protetisanje.

Dijete pipanjem doĹživljava svoje prve kontakte sa spoljnim svijetom i na taj naÄ?in stiÄ?e iskustva o obliku, veliÄ?ini, teĹžini i drugim karakteristikama predmeta i neposredne okoline.

Na taj naÄ?in ono shvata svijet oko sebe i postaje dio tog svijeta.

NemoguÄ&#x2021;nost liĹĄavanja funkcije ruke liĹĄava ga mnogih saznanja i siromaĹĄi, pa se moĹže desiti da takva djeca u daljem periodu zaostaju na polju mentalnog razvoja. Dobro poznavanje psihomotornog razvoja djeteta igra kljuÄ?nu ulogu u aplikovanju proteze.

Primjenu proteze za noge treba poÄ?eti kada dijete pokazuje interes za puzanje i ustajanje. Protezu za ruku treba odobriti kada se poÄ?ne razvijati koordinacija oko ruku, najkasnije kada dijete poÄ?ne da sjedi. Funkcionisanje patrljka i aktivnost preostalih tjelesnih segmenata stimulativno utiÄ?u na pravilan razvoj muskuloskeletnog sistema. Kada dijete poÄ?inje da puzi ili se uspravlja, proteza mu sluĹži kao potpora a pri hodu mu pomaĹže da uspostavi bolju ravnoteĹžu. Tada dijete prihvata protezu kao dio cjeline i koristi je kao ĹĄto bi koristilo ekstremitet. Kada psihomotorno sazri toliko da shvati moguÄ&#x2021;nost hvatanja predmeta ĹĄakom, onda se aplikuje proteza sa aktivnom kontrolom. Uloga terapeuta je da dijete uÄ?i da kroz igru hvata i ispuĹĄta predmete, jer na taj naÄ?in ono stiÄ?e iskustva i znanja o sredini u kojoj Ĺživi.

73

Započet program obuke zdravstvenih radnika o upravljanju medicinskim otpadom

MEDICINSKI OTPAD MJERE SUZBIJANJA ZARAZE Posebnu kategoriju otpadnih materija koje ugrožavaju životnu sredinu, pored komunalnog i industrijskog, čini manje poznati - medicinski otpad. Uvidjevši značaj njegovog pravilnog uklanjanja, danas su i najuticajnije svjetske organizacije jasno opredijeljene za širenje informacija i obezbjeđivanje mogućnosti zaštite javnog zdravlja suzbijanjem štetnog uticaja ovih materija.

Krunski dokument kojim se na nivou Evropske unije reguliše njihovo skladištenje jeste Rezolucija vijeća Evrope o strategiji upravljanja otpadom, ustanovljena. Ministarstvo zdravlja Crne Gore opredijeljeno je za implementaciju programa jačanja ovog sistema borbe za zdraviju životnu sredinu. U Podgorici je, 2-og decembra, organizovan prvi u nizu takvih projekata.

U suorganizaciji Ministarstva zdravlja i Organizacije za bezbjednost (OSCE) u Institutu za javno zdravlje, u Podgorici, 2-og decembra o. g. započeta je realizacija programa Jačanje sistema upravljanja medicinskim otpadom u zdravstvenim ustanovama Crne Gore. Zakon o upravljanju otpadom, ustanovljen krajem 2005, i Nacionalna strategija o upravljanju otpadom, čine osnove zakonske regulative ove oblasti. Okupivši značajan broj zdravstvenih poslenika, skup je bio način da se ukaže na pretpostavke klasifikacije, štetnosti, zakonske regulative, načina uklanjanja i brojnih drugih pitanja od značaja za upravljanje otpadom. Između ostalog, objašnjeno je da medicinski otpad ne zauzima veliki dio, ali je potencijalno najopasnija vrsta zagađenja - zbog visokog rizika od razvoja influence i zaraza. U sklopu programa realizovan je prvi u nizu treninga za čiju su organizaciju zaslužni mr Nada Mališić, sa Instituta za javno zdravlje, dr Ljiljana Jovićević, iz Doma zdravlja u Baru, i gospodin Fabricio Prelat, predstavnik italijanske kompanije koja se bavi medicinskim otpadom.

uređajima za sterilizaciju, i nakon toga drobljenjem redukovati zapreminu za min. 75%, i učiniti ga neprepoznatljivim.

Takav mehanički, higijenski neškodljiv otpad se smije odlagati kao inertni - komunalni otpad.

Anatomski patološki otpad iz etičkih razloga sakuplja se, skladišti i zbrinjava posebno. Zbrinjava se spaljivanjem u krematoriju ili zakopavanjem na groblju na posebnim parcelama.

Krv koja preostane nakon laboratorijske analize, zbrinjava se kao infektivni otpad, skupa sa vacutainerima.

Krv i krvni derivati koji su pomiješani sa hemikalijama usljed dijagnostičke pretrage, zbrinjavaju se kao hemijski otpad.

Farmaceutski i citotoksični otpad - vratiti proizvođaču.

Hemijski otpad: male količine u kanalizaciju, veće sakupiti i predati ovlašćenoj ustanovi na dalji postupak (obavezno držati odvojeno različite vrste hemikalija).

Ambalažni se otpad u velikoj mjeri može reciklirati i znatno smanjiti količinu komunalnog otpada. Ova vrsta otpada je veliki problem ne samo zbog zapremine nego i zbog sastava materijala od kojeg je izrađena. Za ovu vrstu otpada Njemačka je kao rješenje ovog problema uvela sistem „zelene tačke”. Sistem se temelji na principu da onaj koji proiz-

MOGUĆNOSTI ZBRINJAVANJA OTPADA

vodi ambalažu i distibuira je na tržište mora platiti za njeno zbrinjavanje.

Skladištenje infektivnog otpada i oštrih predmeta

74

bez obrade smije trajati najduže osam dana. Ove dvije vrste

(„Jačanje sistema upravljanja medicinskim otpadom

medicinskog otpada se moraju obraditi postupkom steril-

u zdravstvenim ustanovama Crne Gore”, brošura, OSCE/

izacije, prevesti u stanje kada nisu opasni za zdravlje u

Ministarstvo zdravlja, Podgorica 2011)

SKUP POZDRAVILI EMINENTNI PREDSTAVNICI ZDRAVSTVA I BEZBJEDNOSTI Pozivajući se na odredbe Plana za upravljanje otpadom 2008-2012, te Nacionalnu strategiju o upravljanju medicinskim otpadom, u ime Ministarstva zdravlja, na sastanku održanom u Podgorici, prisutnima se obratio zamjenik ministra zdravlja gospodin Nebojša Todorović - U ukupnoj količini proizvedenog medicinskog otpada, prosječno oko 25% čini opasni otpad, a ostalo je komunalni, s tim što 80% opasnog medicinskog otpada čini infektivni koji može sadržati mikroorganizme koji mogu izazvati obolijevanja ljudi i životinja - objasnio je on. Kulture i pribor iz mikrobioloških laboratorija, oprema, materijal i pribor koji je bio u kontaktu s krvlju i ostalim izlučevinama infektivnih bolesnika, otpad od dijalize, infuzije, transfuzije, otpad iz obdukcije i ostalih zahvata, kako je navedeno, samo su dio tog opasnog otpada. U cilju ustanovljenja funkcionalnog programa sanacije ovog problema, Ministarstvo je, kao što je i potvrđeno, ukazalo povjerenje inostranom partneru, obaveznom da početkom 2012. u zdravstvenim ustanovama Podgorice i Berana instalira opremu za proizvodnju, selekciju, transport, obradu i odlaganje medicinskog otpada. Proizvodnja inertnog medicinskog otpada, usitnjenog do prosječne veličine od 3 mm, koji može biti bezbjedno odložen na sanitarnu deponiju, do kraja 2014. biće omogućena i u zdravstvenim ustanovama Nikšića i Bara.

Šarunas Adomavičius, ambasador Organizacije za bezbjednost i šef Misije OSCE-a u Crnoj Gori, u okviru svog obraćanja prisutnima na programu obuke o upravljanju medicinskim otpadom istakao je riješenost svoje organizacije da nastavi sa pružanjem podrške jačanju bezbjednosti u oblasti zaštite životne sredine koji se realizuju u Crnoj Gori. S namjerom da ukaže na udio rizika od štetnosti nepropisnog odlaganja medicinskog otpada, te naglasi značaj ostvarivanja dodatnih napora nadležnih institucija, kao veoma važnu pretpostavku uspjeha naveo je uticaj treninga zdravstvenih radnika. To je i osnovni koncept organizovanja niza edukativih programa, otpočetih 2-og decembra u Podgorici, a potom realizovanih i u Baru i Beranama (7. i 12. decembar).

Treninzi medicinskih radnika održani zaslugom Organizacije za bezbjednost i Ministarstva zdravlja, bili su usmjereni na edukaciju zdravstvenog osoblja u cilju postizanja efikasnosti navedenog programa. Njegovim sprovođenjem u Podgorici, Baru i Beranama obuhvaćeno je oko 130 zdravstvenih radnika. Treneri mr Nada Mališić, dr Ljiljana Jovićević i gospodin Fabricio Prelat prikazali su brojne aspekte kojima se definiše ovaj pojam, kojima se vrši standardizovano šifriranje, označavaju specifičnosti otpada, preciziraju načini odlaganja, te objasnili pravila odlaganja, obilježavanja i prepoznavanja štetnosti. U tu svrhu dijeljen je i edukativni materijal sa neophodnim sugestijama o pravilnom postupanju i prevenciji zaraze posredstvom medicinskog otpada.

HSO Hiruške sterilne i nesterilne rukavice, sa i bez talka. Izuzetno visok kvalitet i pristupačne cijene.

U širokoj upotrebi u svim austrijskim bolnicama, klinikama i apotekama, i sa referencama austrijskih medicinskih stručnjaka.

Generalni zastupnik: Heintel D.O.O. Medicinska tehnika Moskovska 109/34 81000 Podgorica, Crna Gora Tel: +382(0)20 229 635 Fax: +382(0)20 229 636 Mob. +382 (0)67 831 653 office@heintel.me www.heintel.me

sigurno kompletno obezbijeđeni

1907. godine Beranka završila je školovanje na Medicinskom fakultetu u Sorboni. Time je postala prva žena koja je stekla kvalifikacije za rad u crnogorskom zdravstvu

Prva ljekarka u Crnoj Gori

(1886-1944) Moderna medicinska nauka u Crnoj Gori tek početkom 20. vijeka dobila je prvu ljekarku. Tačnije govoreći, 1907. godine Beranka Divna Veković (1886-1944) završila je školovanje na Medicinskom fakultetu u Sorboni. Divna je bila stipendistkinja Djevojačke škole sa Cetinja, Instituta za školovanje ženske djece „Carica Marija”, u kojoj se istakla neobičnom ambicioznošću i željom za sticanjem znanja. Osnovnu školu završila je u manastiru Đurđevi stupovi, a potom i nižu gimnaziju u Skoplju i Djevojačku školu. Obrazovanje koje je stekla u Francuskoj obuhvatilo je jednogodišnje studije Babičke škole u Amijenu, drugi, završni razred pri Medicinskom fakultetu na Sorboni, i dvogodišnju dentističku školu koju je završila 1917. u Parizu. Bila je članica Međunarodnog crvenog krsta u Ženevi. Tokom školovanja stekla je znanje koje je u to vrijeme moglo da karakteriše vrhunske intelektualce.

Prva crnogorska ljekarka Divna Veković rođena je 1886. godine u beranskom selu Lužac. Odlučivši se za studije, ona je marljivim prikupljanjem znanja ostavila svojevrsan pečat ne samo na oblast svog primarnog, ljekarskog poziva, već i na oblast književnog stvaralaštva i prevođenja. Bila je veoma aktivna u upoznavanju Evrope sa duhovnim bogatstvima Crne Gore. O njenom porodičnom životu nema pouzdanih podataka.

Od odlaska na studije u Francusku do 1939. godine uglavnom je boravila u Parizu, tako da je usavršila poznavanje francuskog jezika. Prva je na taj jezik prevela Njegošev Gorski vijenac, 1917. godine. Tu knjigu krasio je predgovor francuskog pisca akademika Anrija de Renjijea. Cijeneći tu njenu zaslugu, knez Nikola ju je nagradio spomen-brošem izrađenim u zlatu i platini, sa likom Njegoša. Bilo je to priznanje koje je dodjeljivano damama visokog ranga, a za čiju je dodjelu, po nekim izvorima, najzaslužnija kneginja Milena. Poznato je i da je prepjevala Zmaj Jovine pjesme, prevela Vukov Život i običaje sprskog naroda, te zbirku narodnih priča. Autorka je dva rečnika francuskog jezika, francuske gramatike i knjige Krvni umir (1931). 1926. godine, u Beogradu, odbranila je doktorsku tezu iz književnosti.

Boraveći u vrijeme svjetskih ratova u Crnoj Gori angažovala se u zdravstvenoj službi i bila veoma predana humanitarna radnica. Priklonivši se monarhistički opredijeljenom dijelu

76

narodne vojske, krajem Drugog svjetskog rata doživjela je sudbinu izbjeglištva. Iako u istoriografiji za sada važi da je umrla krajem Drugog svetskog rata - u nepoznatim okolnostima - postoje i tvrdnje da je stradala kao žrtva događaja na Zidanom mostu.

A. Radanović

POKLONI ČITAOCIMA 1

2

Ordinacija Zdravlje, Podgorica 067 881 575 poklanja preglede specijaliste fizijatrakičma i zglobovi

tel. 033 454 354, mob. 069 039 438

daruje poklon paket svojih proizvoda

4

3

IN SPE, Bar

poklanja: 3 poklon paketa organskih proizvoda

Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ul. 8 mart 74 - Podgorica, tel: 020 662 198, 067 835 565 Poklanja: 1. Masažu leđa, 2. Tretman u hidromasažnom bazenu.

Organski proizvodi u službi zdravlja

6

5

TD-MED

Br. Tel. 069 069 954 Nagrađuje 3 čitaoca sa POWER BALANCE narukvicom

poklanja: 5 poklon paketa * Priroda na dohvat ruke od Imleka *

Nagrađeni čitaoci: Podgorica: Dara Laković, Almasa Begović, Jasna Joksimović, Beki Kovačević, Nana Drljan, Gaga Vulić, Ivan Turković, Nikšić: Darinka Nikčević, Sandra Gojković, Marina Pejaković, Milica Kovač, Cetinje: Anđa Damjanović, Budva: Jadranka Kolar, Julka Medojević, Bar: Jelena Sekulić, Miloš Veselinović, Ulcinj: Safet Hot,

---------------Herceg Novi: Dijana Bigović, Berane: Elena Ramović, Sinan Agović, Pljevlja: Jelena Tadić, Rožaje: Hakija Beriša.

POKLON KUPON ZA ČITAOCE (33)

IME I PREZIME ČITAOCA: ________________________________________ ADRESA: ______________________________________________________________ TELEFON: _____________________________________________________________ UNIJETI REDNI BROJ JEDNOG POKLONA: ____________________

Poštovani čitaoci, za poklon se prijavljujete slanjem SMS poruke na broj 067 262 336, sa podacima kao u kuponu (cijena poruke je standardna).

IMENA NAGRAĐENIH ČITALACA BIĆE OBJAVLJENA U SLJEDEĆEM BROJU MEDICAL-A

DR MIHAILO LAKOVIĆ Piše: doc. dr med. sc. Božo Vuković U Zborniku radova iz crnogorskog saniteta, Cetinje, 1998. godine, primarijus dr sc. Božidar Raspopović piše da je Interno odjeljenje u Bijelom Polju „počelo sa radom šezdesetih godina. Osnivač i prvi šef internog odjeljenja bio je dr Mihailo Laković, hematolog. Zatim su na odjeljenju radili dr Branko Šutilović, dr Marko Jovančević, dr sci Obrad Jušković, dr Milanka Popović, dr Zeko Međedović, dr Dragoljub Milić. Na ovom odjeljenju radio je poznati ljekar i prvi dr medicinskih nauka u Crnoj Gori dr Božo Vuković.”1

Dr Mihailo Laković, i kada je bio teško bolestan, želio je da posljednjim snagama pomogne bolesniku. Jednog dana, čovjek na konju dovede bolesnu ženu. Supruga doktora Mihaila kaže čovjeku da je on bolestan i da ne može ustati da pregleda bolesnicu. Kada je doktor saznao da je bolesnik vraćen, rekao je ženi: „Trči za njom i vrati je.” To je bio primjer fine ljekarske etike.

Zbog takvih njegovih postupaka zadugo se u Bijelom Polju zadržalo sjećanje na dobrog, humanog ljekara - doktora Lakovića.

Pretpostavlja se da je za vrijeme specijalizacije, sam otkrio svoju bolest, leukemiju, pa je zbog toga izučavao i hematologiju, nauku o bolesti krvi. U ono vrijeme nije bilo efikasnijih ljekova za liječenje, kao što je to slučaj u današnje vrijeme kada se leukemija uspješno liječi i kada se primjenjuje transplantacija koštane srži.

LAKOVIĆI SA MEDUNA - KUČI Dr Mihailo rođen je u selu Klikovače, kraj Spuža, nadomak Podgorice2. Lakovići su 1886. godine dobili imanje na granici prema Spužu, na kojem je ranije boravila turska vojska. Spuž je bio opasan i ulazilo se samo na jedna vrata, Acka3. Pored imanja Lakovića, posjed je dobio i Marko Miljanov, ali na njemu nije živio. Prodao ga je Katnićima.

Da je dr Mihailo pripadao ratničkoj porodici, svjedoči podatak o tome da je njegova sestra bila Đurđa, majka Veljka Milatovića, strijeljana, zajedno su njenim suprugom Milosavom Milatovićem, od strane okupatora, na Farmacima kod Podgorice.

Mihailo je kao student pripadao komunističkim pokretima, zbog čega je hapšen i gonjen na prisilne radove. Medicinske studije završio je 1937. godine. Jedno vrijeme službovao je u Karlovcu, a zatim tamo gdje je bilo najpotrebnije, u Plavu i Gusinju.

Aktivno je učestvovao u organizovanju ustanka u Bjelopavlićima, a tamo je učestvovao u redovima Narodnooslobodilačke vojske.

Iz Armije je demobilisan kao major, 1949. godine. Poslije rata jedno vrijeme bio je upravnik bolnice u Nikšiću, a zatim upravnik

80

dr Mihailo Laković Vojne bolnice u Podgorici. Iz Podgorice je upućen na specijalizaciju iz Interne medicine, sa obavezom da se kasnije vrati u Crnu Goru, da oduži dug. Specijalizaciju je završio 1957. godine i pošao u Bijelo Polje, gdje je formirao Interno odjeljenje. U Bijelom Polju ostao je do kraja života. Sahranjen je na Groblju velikana u Beogradu.

Bliski rođak dr Mihaila bio je Mitar Laković, rođen 1913. godine na Bardanjolu, kada je Crna Gora objavila rat Turskoj, a kralj Nikola pozvao ljekare iz evropskih zemalja da dođu u Crnu Goru da liječe ranjenike. Iz Češke je tada stigla ekipa od 7 ljekara i 31-og člana ostalog osoblja. Češki ljekari bili su svjedoci grozote rata. O tome govore fotografije koje su tada napravili.

Fotografija ranjenog Lakovića ugledala je svijet kao dopisna karta. Publicisti je ovako tumače: „Doktor uzeo gvozdenu šipku, dugačku kao pola moskovke, i provrzao mu je putem kojim je prošlo tursko zrno.” Druga opaska glasi: „Bila su dvojica ljekara, Čeha, na Cetinju koji su mu vršili gvozdenu drenažu i gvozdenom šipkom izvadili tane.” Suština je u sljedećem.

Ljekari su, poslije dužeg vremena od ranjavanja, vješto prikazali mjesto ulazne i izlazne rane i pravac metka koji je pogodio ranjenika. Pretpostavlja se da je metak prošao samo kroz desnu stranu grudnog koša, a ne, kako se laički tvrdi, da ga je zrno „zgodilo ispod lijevog pazuha, a izdušilo mu na desna vita rebra”.

1 Referat „Razvoj internističke službe u Crnoj Gori”; prim. prir. kurziv 2 Pokraj ulaznih vrata kuće u kojoj se rodio dr Mihailo Laković, ugrađena je

ploča sa natpisom: Ovdje je podlegao ranama zadobijenim u bici na Acka vrata Đuro Radovanov Laković gvardijer Vladike Rada i senator crnogorski i brcki. Unuk Milovan pukovnik.

3 Zapravo, trebalo bi da se zovu Adska - rajska, kao da se kroz njih ulazi u raj.

Medicinski rječnik

A

krodinija, lat. acrodynia, oboljenje nejasnog porijekla. Kao uzrok bolesti često se navodi trovanje živom.

Najčešće se javlja kod djece. Simptomi su: prisustvo bola u šakama i stopalima, jako znojenje i osjećaj hladnoće. Tipični su poremećaji u funkcionisanju srca i drugih organa, povišen nivo krvnog pritiska, apatija, razdražljivost, hipotonija mišića, fotofobija i sl. Prateću pojavu predstavlja i pojačano opadanje kose, a površinski sloj kože orožava i ljušti se.

K

alus, lat. callus, deformacija određenog dijela tkiva praćena promjenom načina funkcionisanja. Uglavnom nastaje od orožalog sloja pokožice ili od djelova vezivnog tkiva. Poznato je da transformacija vezivnog tkiva zadržanog između djelova prelomljene kosti predstavlja osnovni proces u srašćivanju kostiju. Ovo se odvija upravo zahvaljujući razvoju kalusa.

D G I

isbazija, lat. dysbasia, poremećeno hodanje. Tipičan oblik ove pojave predstavlja arterosklerotska disbazija. To je prepoznatljiv hod u sitnim koracima koji je jedan od znakova arterosklerotskog poremećaja. lobus hystericus, lat., psihopatološki poremećaj čija je osnovna karakteristika prisustvo osjećaja da se u ždrijelu nalazi kuglasto strano tijelo. Ovo može biti simptom različitih vrsta oboljenja.

munosupresija, izostanak imunskog odgovora. Postoje brojne vrste ovog poremećaja funkcionisanja imunog sistema. Ukoliko se ustanovi nefunkcionisanje određenog antigena, riječ je o specifičnoj imunosupresiji. Ako se radi o smanjenju broja limfocita, onda je u pitanju nespecifična imunosupresija. Ova pojava može biti posljedica primjene određenih tipova zračenja u terapiji oboljelih od maligniteta, odstranjivanja određenih tjelesnih organa, tj. limfoidnih organa, ali može nastati i na razne druge načine. Predstavlja veoma komleksnu grupu poremećaja za koju savremena medicina pokušava da pronađe efikasna rješenja.

K M

oilonihija, lat. koilonychia, specifičan tip razvoja degenerativnih promjena na noktima koji je posljedica prisustva određenog oblika poremećaja funkcionisanja organizma. Tipičan znak ozbiljne anemije, na primjer, predstavlja kašikast izgled noktiju. ors, lat., dijagnostička oznaka za smrt. Konstatacija o nepovratnom prestanku svih normalnih funkcija života odluka je koja se donosi nakon izvršenja standardizovanih testova, od strane profesionalno osposobljene osobe. Zakoni različitih država na različit način

propisuju odredbe o načinu donošenja ove odluke. Ipak, u većini slučajeva, pa i kod nas u Crnoj Gori, najvažniju pretpostavku predstavlja ustanovljenje moždane smrti.

O P R

ligofrenija, lat. oligophrenia, urođena maloumnost nastala kao posljedica kongenitalnih oboljenja, porođajnih trauma ili oboljenja u toku ranog djetinjstva. Ova vrsta poremećaja može biti i odlika porodičnog nasljeđa. Njegovu hijerarhiju sačinjava cijeli niz različitih tipova bolesti, od kojih se kao najjednostavniji javlja debilnost, a kao najkomplikovaniji idiotizam. alatošiza, lat. palatoschisis, specifična deformacija nepca. Ovo je tipična prateća pojava sindroma zečje usne. Riječ je o rascjepu nepca. Poremećaj može biti genetski uslovljen.

inofima, lat. rhinophyma, poremećaj strukture kože koji nastaje kao posljedica dugotrajne napetosti lojnih žlezda u koži nosa i njegovoj neposrednoj okolini.

Promjenu u vidu prisustva kvrga prati specifična obojenost nosa, koji postaje ljubičastocrven. Ujedno, dolazi i do uvećanja nosa. Hirurško liječenje predstavlja siguran put za otklanjanje ovog problema.

T

ahikardija, lat. tachycardia, ubrzan rad srca. Postoji šest osnovnih oblika ove pojave: aurikulska tahikardija, uslovljena vibracijama u srčanim pretkomorama, sinusna, tahikardija čiji je uzrok pretjerano razdraženje sinusnog čvora, stalna, ortostatska, koja je posljedica promjene položaja tijela, paroksizmalna, koja se odlikuje naglim nastankom i prestankom ubrzanja srčanog ritma, te refleksna, podstaknuta refleksnom reakcijom nekog drugog organa.

V

aginalete, lat. vaginalettae, tablete koje se u primjenjuju na specifičan način - doziranjem u vaginu. Koriste se u terapiji ginekoloških poremećaja.

81

SMIJEH JE LIJEK Došao pacijent kod ljekara i moli ga da mu prepiše Acidum acetylsalicilicum tablete. — Mislite aspirin?

— upita ljekar. Oh da, aspirin… Uvijek zaboravim tu komplikovanu riječ — odgovori pacijent koji je po struci farmaceut.

— Dobar dan. Ja sam Jela — kaže pacijentkinja ulazeći u ordinaciju. Ljekar će: — Blago tebi. Ti jela, a ja samo što se ne onesvijestim od gladi.

— Prije operacije pacijent govori ljekaru: — Znate, doktore, ja ću Vam se, ako me budete operisali, bogato odužiti. Ljekar će: — Ako to stvarno želite, onda se odužite odmah. Tri dana nakon operacije, čarolija darivanja prestaje.

Poslije liječenja bivši narkoman srete se na ulici sa svojim ljekarom i hvali mu se: — Nadu i smiraj našao sam u igli. Sada heklam i super mi je.

Nakon popravke zuba, stomatolog preporuči Mostarcu: — Danas ne smijete ništa jesti na desnoj strani. Kad više nije mogao da trpi glad, pacijent se dosjeti: ode na lijevu obalu rijeke i pojede burek.

Vraća se žena iz grada i sa vrata viče: — E, ala ti je dobar onaj stomatolog! Izvadio mi zdrav zub!

— Znao sam. Čim ti zineš, ispane nešto naopako!

— odgovori joj suprug.

Došao kostur kod stomatologa i pita: — Kako Vam izgledaju moji zubi? — Hmmm… Zubi su zdravi, ali me brinu Vaše desni...

Ispred novootvorene apoteke u šumi stvorio se veliki red životinja. Prvo najveće, onda one malo manje, pa najmanje. Poslije nekog vremena, dolazi zeko: — Samo malo. Pustite me da prođem. Samo malo, samo malo. Stigne zeka do sedmog mjesta i izbace ga iz reda.

82

Sjutradan — ista situacija. — Pustite me da prođem. Molim vas, samo malo da prođem.

Stigne zeka do petog mesta i izbace ga iz reda.

Sljedećeg dana — opet ista priča: — Evo samo malo, samo malo da prođem, samo malo. Priča tako zeka, stigne do trećeg mjesta i opet ga izbace.

Na to će razgoropađeno: — Sad ću malo sjutra da vam otvorim apoteku!

— Hej, mali, gdje je ovdje apoteka? — pita čovjek dječaka kog je sreo na ulici. Dječak će: — Neću da ti kažem! Čovjek mu zaprijeti: — Ti nikad nećeš otići u raj… — Ni ti u apoteku! — pomirljivo reče vragolan.

— Znaš, Mujo, ljekari obavezno moraju da nose rukavice kad rade operacije… — objašnjava Haso svom prijatelju. — Ja, bolan… Ostaju otisci… — odmahujući glavom odgovori Mujo.

Ljekar objašnjava pacijentu koji ima kostobolju: — Da li je Vama jasno da čovjek ima više od trista kostiju u tijelu?!! — Joooj, molim Vas, tiše, gospodine doktore… Moj pas je u čekaonici...

PREDUZEĆE ZA UNUTRAŠNJU I SPOLJNU TRGOVINU žiro račun: 510-9800-31 i 505-408-11; PIB: 02378094; PDV: 30/31-03854-6

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima.

Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku.

Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara).

Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ...

Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi.

Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje.

Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma.

Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i.

Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska.

Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva.

Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno.

Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama.

Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega.

Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o.

Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije uporebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu