Medical CG 36

1.00

5. APRIL 2012.

GODINA III - BROJ 36

Gost: Ivana Mrvaljević Menopauza PREDSTAVLJAMO: Rijetke bolesti DOM ZDRAVLJA Štitasta žlijezda PLAV Alergijska stanja Svjetski dan bubrega

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc STALNI SARADNICI Dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg Anita Radanović, profesor Spec. fiz. Bojan Kraljević Damir Peličić, dipl. med. spec. zdr. njege Dr Dušan Nenezić, mr sci Spec. pedag. Dragana Marković Dr. Sc Dragan Čabarkapa Dr Fehmija Fetahović, spec ginekolog Jelena Živković Dr Lidija Rakočević, sprec. pedijatar Dr Milana Šoć Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Mr ph Pavle Jurlina Prof. dr Rajko Šofranac Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psih. doc. sc med. dr Saša Raičević, spec. ginek. akuš.

Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Valentina Kalinić, spec endokrinolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić fotograf: Ivan Savić Štampa: M Print Adresa: Mitra Bakića br.140 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Radionica o farmakovigilanci u Baru 10 – 11 Važnost kompetencija u apotekarskoj praksi – skup farmaceuta 12 – 13 Radionica: rijetki tumori 16 – 17 Svjetski dan bubrega 20 – 22 Doniraj bubreg – produži život Damir Peličić, dipl. med. spec. z. njege 24 Štitasta žlijezda Dr Valentina Kalinić 25 – 27 Vitrektomija Dr Sergej Aplatov 30 Sprečavanje zloupotrebe opojnih droga 31 – 33 Gost: Ivana Mrvaljević, glumica 34 – 36 Predstavljamo: Dom zdravlja u Plavu 42 – 43 Međunarodni dan rijetkih bolesti 44 – 46 Respiratorne infekcije kod djece Dr Mitar Šaranović 50 Emocionalna inteligencija djece Radmila Supar-Đurišić, psihološkinja 54 – 56 Zacenjivanje kod djece Dr Milica Šofranac 58 – 59 Prevencija bezbjedne hrane Dr sc Rajko Šofranac 60 – 61 Menopauza Mr ph Mehridžana Derviši- Lazorja 62 – 63 Posjeta stomatologu – trudnoća Dr Ognjen Kovačević 74 – 75 Reorganizacija stomatološke poliklinike u Podgorici Dr Slobodan V. Radonjić 76 – 77 Razvoj ginekološko-akušerske službe u Rožajama Dr Izet Bralić 78 – 79

Uvoznik i distributer:

Đoka Miraševića br. 7, Podgorica tel.+ 382(0) 20 266 333 m e d i c a l s u p p l i e s - Monotipe Corsiva, 225 prored sirina tel./fax.+ 382(0) 20 267 805 mob.+ 382(0) 69MT777 069 NetPharm - Tw Cen regular e-mail: netpharm@t-com.me

NOVO !!!

R

Bezalkoholne mirisne vodice za bebe i djecu

ih a ž e 1 mjeseca do 6 godina mirisna vodica

�

�

Girl BOY

ž

Cœur ž ž E AU X D E T O I L E T T E E N FA N T I N E S

�

�

� Cherry, Flower, Rose and Vanilla

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

ZANIMLJIVOSTI

Zubni nakit

Nakon tetovaža, bodi pirsinga i sličnih načina za ukrašavanje tijela, kao nov estetski trend pojavio se i nakit za zube. Ovaj u svijetu već prilično popularan modni dodatak, kod nas je uglavnom prisutan u vidu cirkončića pričvršćenih za protezu kojom se remodeluje zubni niz. Ipak, nije riječ ni o kakvom bušenju zuba, već se primjenjuje tehnika lijepljenja ukrasa nalik onim koji se koriste za naušnice. Tehnika ukrašavanja zuba, kako objašnjavaju poznavaoci svjetskih civilizacija, bila je poznata majanskoj kulturi. Ovu prilično suptilnu metodu danas obavljaju stomatolozi, a uklanjanje nakita jednako je atraumatično kao i njegovo postavljanje.

Na putu ka oblacima

Larve su opet u modi Novi, bolje reći obnovljeni, trend u farmaceutici predstavlja proizvodnja obloga za rane koji su impregnirani ekstratima i sekretima muhe. Stručnjaci Univerziteta u Bredfordu ovakav vid liječenja dovode u vezu sa oponašanjem djelovanja crva čija je namjena da otklone mrtvo tkivo. Takva praksa primjenjivana je u medicini sve do otkrića penicilina, nakon čega je bila prevaziđena. U ovom trenutku tržištu se nudi oblog za zacjeljivanje rana koji izaziva interakciju sa aktivnim svojstvima muhe. Da li je kraj ere antibiotika ovim još jedanput potvrđen?

Ko zna šta bi se dogodilo da nauka nije uzela pod svoje rast do sada najvisočije osobe na svijetu. Za svoj rekord u visini koji iznosi 2.51 m, Sultan Kosen, za sada najvisočiji na svijetu, ima da zahvali poremećaju u funkcionisanju svog organizma zvanom akromegalija. Riječ je o stečenoj reakciji koja je nastala kao posljedica tumora hipofize. Nakon što su turski ljekari odlučili da ga odstane, došlo je do prestanka rasta. Kosen je, još kao osoba visoka 2.47 m, 2009. godine postao ginisovac.

08

IZ MEDICINE Opasna alergija

Trio fantastico

Kada neko postane alergičan na novac jasno je da bi mogao postati alergičan i na posao. Djeluje surovo, ali ovo je zaključak baziran na iskustvu jednog njemačkog bankarskog službenika H. Holgera. Kada su Holgerovi poslodavci saznali da je alergičan na novac, on je bio prinuđen da traži novi posao - nije više mogao da obavlja dužnost vozača oklopnog vozila za prevoz novca. Dvadeset godina rada u vodećim bankama Njemačke nijesu bile nikakvo opravdanje za nastavak bavljenja ovim poslom. Kobna alergija uočena je 2008. godine. Ovaj tada četrdesetdvogodišnji Njemac ipak nije odustao od borbe za svoja prava, tako da je u ovom trenutku uveliko uključen u parničnu borbu za povratak na posao na koji je alergičan.

S one strane tube

Po jednom tibetanskom receptu za koji se smatra da datira iz vremena od dvije do tri hiljade godina prije nove ere tajna oslobađanja organizma od nataloženih masnih i krečnih naslaga, revitalizacije kardiovaskularnog sistema i sprečavanja nastanka tumora mogla bi se svesti na strog jedanaestodnevni režim korišćenja miksture bijelog luka i alkohola rastvorene u mlijeku sobne temperature. Eliksir se uzima tri puta dnevno, u strogo određenoj količini. Omiljena u kineskoj tradiciji, primjena ovog lijeka se brzinom svjetlosti raširila i po zemljama zapadnog svijeta od 1971. godine, kada su UNESCO-vi istraživači dešifrovali sadržaj zapisa sa starokineske pločice sačuvane u jednom tibetanskom manastiru.

Istiskivanje posljednjih grama paste za zube od mnogih od nas zna da napravi istinske kreativce.

Dok oni manje obazrivi jednostavno odbace neispražnjenu tubu u otpatke, postoje i oni koji pokušavaju da naprave idealan vakuum, pa da obezbijede ekonomičnu metodu za istiskivanje preostale paste za zube itd. Recepti su raznovrsni, ali kraj njihovom prikupljanju mogao bi da bude oglašen ukoliko tržištu postanu dostupnije tzv. dvosmjerne paste za zube. Riječ je o jednostavnom izumu koji je u stvari tuba sa dva otvora, smještenim na njenim krajevima. Pasta iz tube izlazi na otvor koji odaberete a prostor za zadržavanje u tubi uveliko se skraćuje.

09

Opšta bolnica “Blažo Orlandić” u Baru domaćin edukativnog farmaceutskog skupa

RADIONICA O FARMAKOVIGILANCI PO PETI PUT U ORGANIZACIJI CALIMS-A U organizaciji Crnogorske agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS), u Opštoj bolnici „Blažo Orlandić” u Baru, 29. marta upriličen je naučni skup koji je za temu imao Farmakovigilancu. U cilju obezbjeđenja stručno verifikovane informisanosti zdravstvenih radnika sa područja Bara i Ulcinja, predavači o ovoj značajnoj naučnoj oblasti bile su mr. ph Maja Stanković i mr. ph Veselinka Luburić, a održanom prezentacijom priblizena je slika stvarnog problema sa kojim se susrećemo svakodnevno.

Nadležnosti CALIMS-a i uloge u zaštiti zdravlja stanovništva Crne Gore, prezentovao je direktor ove institucije dr Milorad Drljević. Učešće na skupu prepoznato je kao vid kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika i bodovano je po propisima Pravilnika o kontinuiranoj edukaciji Farmaceutske i Ljekarske komore Crne Gore.

U okviru pete po redu radionice o Farmakovigilanci, koja je pod okriljem CALIMS-a organizovana, prisutnima su predstavljeni osnovni pojmovi, definicije, vrste neželjenih dejstava i ciljevi Farmakovigilance. Posebno značajan segment činilo je, ukazivanje na značaj prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova i smjernica za razvoj efikasnog sistema farmakovigilance, maksimalnim angažovanjem svih učesnika u sistemu, Agencije kao nadležnog autoriteta, zdravstvenih radnika i predstavnika farmaceutske industrije a sve u cilju da pacijentima budu dostupni bezbjedni ljekovi.

Stručnim izlaganjima koja smo dobili od strane predavača, ova radionica je, kao i prethodne, bila prilika da se zdravstveni radnici informišu o značaju praćenja i prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova, ali i da se upoznaju sa mogućnostima prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova putem informacionog sistema primarne zdravstvene zaštite.

KONTROLOM, DO KVALITETA ZDRAVLJA Crnogorska agencija za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS), najmlađa je visoko-stručna i naučna institucija u zdravstvenom sistemu Crne Gore.

10

Započinjući svoj rad 2008. godine, za misiju svog djelovanja odredila je postizanje liderstva u oblasti stvaranja uslova za poboljšanje zdravlja i kvaliteta života stanovnika Crne Gore. Na putu ka tom cilju nalazi se obezbjeđenje kvaliteta dostupnih ljekova. U toj oblasti, sprovođenje efikasnog nacionalnog sistema nadzora nad bezbjednom primjenom ljekova predstavlja važnu odrednicu.

Uspostavljajući kvalitetnu saradnju, pored ostalih, sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore, Veteriarskom upravom, Farmaceutskim fakultetom, Medicinskim fakultetom, te sa institucijama od internacionalnog značaja, od kojih je vodeća Evropska agencija za ljekove, Agencija ostvaruje dobar osnov za sistemski vođenu realizaciju svojih ciljeva. Nove izazove predstavlja implementacija standarda kvaliteta od kojih, dr Milorad Drljević direktor ove institucije, posebno naglašava značaj ISO 27001 i ISO 17020 standarda.

Predviđeno je da do 10. novembra tekuće godine bude okončana gradnja novog objekta CALIMS-a, a u nizu inovacija informacionog sistema izdvaja se mogućnost pretraživanja od strane zdravstvenih radnika sažetaka karakteristika ljekova koje u postupku registracije lijeka odobrava Agencija.

Sažetak karakteristika lijeka je objektivna, nezavisna, na naučnim dokazima zasnovana informacija o lijeku., Na internet stranicama Agencije naći će se i odobreni tekstovi uputstava za pacijente i na taj način će svaki građanin dobiti mogućnost da dobije objektivne informacije o karakteristikama svakog lijeka.

Farmakovigilanca je oblast djelovanja koja podrazumijeva preduzimanje svih mjera zaštite javnog zdravlja praćenjem njihovih neželjenih dejstava i reagovanjem na prijave sumnji na neispravnost u kvalitetu lijeka. Sprovodjenje mjera predloženih od strane Agencije podiže nivo javnog zdravlja na veći nivo.

Posebna pozornost mora biti posvećena onim ljekovima koji su u smislu Zakona o ljekovima prepoznati kao rizični, npr. vakcine.

Podsjećajući na istorijat razvoja farmakovigilance u bivšoj Jugoslaviji , mr.ph Maja Stankovic, predstavnica Agencije za ljekove, na skupu u Barskoj Opštoj bolnici navela je, da je prvi ovakav centar bio ustanovljen 1974. godine u Univerzitetskoj bolnici u Zagrebu.

Crnogorska agencija je osnovana 2008. godine i kao takva nosilac je brojnih nadležnosti od kojih se ističe nadzor nad bezbjednom i efikasnom primjenom ljekova i medicinskih sredstava dostupnih na teritoriji Crne Gore.

Crnogorska Agencija za ljekove i medicinska sredstva je preko svog odjeljenja za farmakovigilancu od 2009. godine punopravni član svjetskog programa praćenja neželjenih dejstava ljekova koji se nalazi u Upsali (Švedska).

Napominjući da klinička ispitivanja ljekova, zbog obuhvatanja malog broja učesnika i kratkog roka predviđenog za praćenje reakcija, ne predstavljaju potpunu garanciju o bezbjednosti lijeka kojem je dozvoljen plasman na tržište, ona je objasnila da upravo na ovom polju važnu ulogu ima post-marketinško praćenje dejstava lijeka. Jasno je zbog čega se toliko govori o neophodnosti osvješćivanja ukupne populacije o obaveznom prijavljivanju neželjenih dejstava ljekova.

Agencija, kao jednu od svojih brojnih nadležnosti ima i informisanje stručne, po potrebi i opste javnosti o mjerama za racionalnu primjenu ljekova , kao i informisanje u slučaju povlačenja lijeka ili serije lijeka iz prometa u Crnoj Gori.

Prema izlaganju mr.ph Veselinke Luburić, predstavnice CALIMS-a, farmakovigilanca predstavlja sistem detekcije, analize, razumijevanja i prevencije neželjenih dejstava ljekova, kao i drugih problema vezanih za njihovu primjenu. Neželjeno dejstvo lijeka je svaki štetni i nenamjerno izazvani efekat, bez obzira

na to da li je lijek upotrijebljen u preporučenoj dozi, na odgovarajući način, i za odgovarajuću indikaciju.

Dakle, neželjenim dejstvom lijeka se smatraju i štetne posljedice njegove neodobrene ili nepravilne primjene. Kao drugi po redu stručni izlagač na skupu u Baru, ona je opisala klasifikaciju neželjenih dejstava. Po ovoj podjeli, postoji 6 osnovnih tipova neželjenih dejstava, koji su označeni slovima abecede (A, B, C, D, E i F), pri čemu se i nedostatak terapijske efikasnosti lijeka smatra neželjenim dejstvom.

Neracionalna upotreba i primjena novih ljekova , samo su neki od problema kojima je potrebno posvetiti posebnu pažnju u okviru sistema praćenja primjene ljekova kako bi bezbjednost pacijenata bila unaprijeđena. Veoma zahtjevnu komponentu rada profesionalaca iz ove oblasti predstavlja ispitivanje konteksta pojave neželjenih dejstava, otkrivanje i uklanjanje uzroka njihovog ispoljavanja, jer mnoga istraživanja govore da je više od polovine ispoljenih neželjenih dejstava bilo moguće spriječiti.

Značaj spontanog prijavljivanja neželjenih dejstava posredstvom informacionog sistema istakla je i mr.ph Veselinka Luburic. Ona je detaljno opisala sistem protoka informacija od zdravstvenog radnika koji pošalje prijavu do procjene i analize prijave u CALIMS. Veza između informacionog sistema CALIMS I informacionog sistema primarne zdravstvene zaštite omogućava da elektronska prijava u roku od svega nekoliko minuta stigne u bazu podataka Agencije. Važno je znati da su podaci o identitetu pošiljaoca prijave, kao i podaci o pacijentu krajnje zaštićeni.

Učesnici skupa o farmakovigilanci bili su u prilici i da prisustvuju praktičnoj prezentaciji funkcionisanja ovog sistema. Uputstva o prijavljivanju pomoću informacionog sistema dao je Branimir Bukilić (CALIMS).

Radionica u Baru nam je ukazala na značaj komunikacije CALIMS sa , prije svega zdravstvenim radnicima, kada su u pitanju neželjeni efekti terapije.

Nekad je i sumnja jednog ljekara dovoljna da se problem uoči, a zatim i spriječi patnja velikog broja pacijenata.

Dakle, učinimo Prvi Korak….

Jelena Živković 11

SKUPU FARMACEUTA U PODGORICI PRISUSTVOVALO OKO 200 POSJETILACA

KOMPETENTNOST KAO ZAHTJEV MODERNE MEDICINE I FARMACEUTIKE Farmaceutski skup na temu „Važnost kompetencija u apotekarskoj praksi”, održan 29. marta u Zelenom salonu Hotela „Crna Gora” u Podgorici, okupio je zavidan broj posjetilaca. Organizovan je u saradnji Farmaceutske kompanije „Baypharm” i magazina „Medical”, uz podršku Farmaceutske komore Crne Gore. Svečano otvarajući događaj, predstavnik „Baypharma” dr Lazar Lopičić predstavio je program rada i zahvalio saradnicima u ovom projektu. Predstavljajući koncept rada svog medija, Slavica Pantelić, direktorica „Medicala”, iskoristila je priliku da ukaže na značaj objavljivanja „Adresara apoteka”, takođe ploda saradnje sa kompanijom „Baypharm”. U uvodnom dijelu skupa prisutnima se obratila mr ph Milanka Žugić, preśednica Farmaceutske komore Crne Gore. Izražavajući zadovoljstvo zbog učešća u organizaciji jednog ovakvog događaja, ona je najavila i plan za realizaciju projekata dobre apotekarske prakse. Predavači su bili: mr ph. Arijana Meštrović, predstavnica nekoliko zagrebačkih farmaceutskih firmi i evropskog programa CoDEG, dr Olivera Jovanov, marketinška menadžerka beogradske firme „Kibid”, dr Vladan Kovačević, predstavnik kompanije „Berlin Chemie” i Andrea Mužnik-Tričković, predstavnica „Alphen Pharma” iz Beograda.

NEKA PITANJA LJEKARSKE I FARMACEUTSKE ODGOVORNOSTI Ukazujući na činjenicu da Svjetska federacija farmaceuta (International Pharmaceutical Federation - FIP) posljednjih godina s posebnom pažnjom razvija programe za evaluaciju i razvoj kompetencija u farmaceutici, kao i edukacijske modele koji omogućavaju njihov porast kompetencija, mr ph. Arijana Meštrović, prvi stručni predavač na skupu farmaceuta održanom u Hotelu „Crna Gora”, prikazala je osnovne postavke uspostavljanja dobrih kompetencija u apotekarskoj praksi. Farmaceutima se danas sve više nameće uloga kompetentnih savjetodavaca i relevantnih posrednika na liniji korisnik farmaceutika - ljekar.

To je jedan od važnih razloga uobičavanja dobre apotekarske

12

prakse i neophodnosti njenog postojanja u okviru svakodnevnog pružanja farmaceutskih usluga. Farmaceut nije prodavac sredstava neophodnih za liječenje, on je važan pacijentov savjetodavac. U tom smislu izdvajaju se i tri vrste ovih nadležnosti: stručne kompetencije, kompetencije organizacije i upravljanja, lične i profesionalne kompetencije. - Model Globalnog okvira kompetencija opisuje 20 kompetencija sa ukupno 100 pripadajućih specifičnih pokazatelja - objasnila je mr Arijana Meštrović. Osim uloge farmaceuta, podrazumijeva se konsultantska podobnost i svih ostalih pružalaca ljekarskih usluga. Odgovorno pružanje sigurne i racionalne terapije pacijentu osnov je takvog vida ponašanja. Ona, po riječima mr Meštrović, podrazumijeva različite načine saradnje zdravstvenih stručnjaka pri kojima se nauka i praksa mogu povezati u brizi za pacijenta. Koncept kliničke farmacije i ljekarske brige, po njenom tumačenju, uzročno-posljedično je povezan zajedničkim ciljem - povećanjem djelotvornosti i sigurnosti farmakoterapije.

Uloga ljekara je nezamjenljiva u promociji zdravlja, informisanju i savjetovanju pacijenata o prevenciji, te liječenju i kontroli bolesti. Jasno je stoga zašto je važno promovisati stručnost i ukazivati na parametre kojima se vrednuje stručna opremljenost ljekara. - Procjena pokazuje kompetencije u odabiru i pripremi ljekovitog oblika, samom izdavanju lijekova i pomagala, znanje o farmakoterapiji, praćenje same terapije, te prepoznavanje dijagnoze bolesti i savjetovanje pacijenata - objasnila je mr Meštrović. - Znanja koja se očekuju od kompetentnog ljekarnika obuhvaćaju znanje o financijama i odgovorno poslovanje, timski rad i upravljanje ljudskim potencijalima, vremenom i kvalitetom usluge. Nadalje, tu su i nabava, briga o zalihama, te motivacija članova tima, atmosfera i radno okružje. Bez razvijenih kompetencija organizacije i upravljanja ni stručna znanja, ni briga za pacijenta, ne mogu biti razvijene do željene razine - navela je dalje ona. Ističući značaj komunikacije, brige za sigurnost pacijenta, za usavršavanje i razvoj znanja i vještina, poznavanje zakonodavstva i regulative, mr Meštrović je opisala bogat i raznovrsan krug interesovanja o kojima bi trebalo da razmišljaju

svaki savremeni ljekar i farmaceut.

U posebnom dijelu programa mr Meštrović je nastupila kao prezenter reprezentativnih činilaca palete „Dietpharmovih” proizvoda. S tim u vezi, ona je ukazala na važnost postupka unapređivanja farmakoterapijskih postupaka i postizanja terapijskih ciljeva, rada na praćenju, izbjegavanju ili smanjivanju nuspojava ljekova, izbjegavanja interakcija, terapijskog dupliranja ili pojave alergija, poboljšanje učinka kliničkog liječenja, osluškivanja potreba tržišta i uvođenja zahtijevanih inovacija. Ovakav rad, tvrdi mr Meštrović odlika je krajnje savjesnog odnosa kompanije koja, kako je to slučaj sa „Dietpharmom” zastupa oko 85% svih faramaceutika dostupnih na hrvatskom tržištu.

NEKI ODGOVORI ZA TRETMAN ALERGIJA, AKUTNOG BOLA I VIRUSNIH INFEKCIJA Poseban segment programa navedenog farmaceutskog skupa činila su stručna obraćanja predstavnika farmeceutskih firmi „Kibid”, „Berlin Chemie” i „Alphen Pharma” iz Beograda. Opisujući osnovne karakteristike alergija na hranu, dr Olivera Jovanov („Kibid”), prikazala je mogućnosti preventivnog i terapijskog djelovanja u odnosu na najosjetljiviju populaciju - djecu. Ona čine 6-8% populacije koja na hranu reaguje alergijom. Neprijatne pojave tipa kašlja, kijanja, ekcema, edema, raznih gastrointestinalnih poremećaja, gubitka tjelesne težine, sve do pojave anafilaktičkog šoka, mogu biti spriječene primjenom dobro odabranih zamjenskih formula za ishranu beba. Ovo je posebno važna preporuka ako se djeluje na suzbijanje alergija na proteine kravljeg mlijeka i uopšte na laktozu.

Promovišući specifičnost farmaceutskih odgovora svoje kompanije, dr Vladan Kovačević, predstavnik kompanije „Berlin Chemie”, prikazao je efekte koje oni imaju u odnosu na akutni bol. Opisujući njihova antiinflamatorna, analgetička i ostala specifična svojstva, on je prisutnima preporučio primjenu cijele palete proizvoda koji se mogu efikasno primjenjivati u terapiji glavobolje, zubobolje, menstrualnog bola i sličnih kratkoročno ometajućih stanja.

Dobra formulacija podloge lijeka, brzina apsorpcije i postojanost terapijskog efekta, osnovne su karakteristike na koje se dr Kovačević ovom prilikom pozvao.

U ime kompanije „Alphen Pharm”, prisutnima se obratila i Andrea Mužnik-Tričković. Ona je predstavila liniju terapeutika namijenjenih za suzbijanje simptoma i pojave virusnih infekcija koji su koncipirani kao prirodni induktori interferona. Opisujući mehanizam njihovog dejstva, navela je da je riječ o sinhronizovanom djelovanju na više različitih efekata virusne infekcije. Kao posebno važnu inovaciju u radu svoje firme, istakla je predstojeći plasman linije terapeutika namijenjenih djeci, tj. suzbijanju veoma frekventnih akutnih oboljenja koja su sastavni dio odrastaja. Kako je objasnila, nicanje zubića, kolike, dječja opstipacija, virusna influenca, poremećaji pažnje itd. samo su neke od tegoba na koje će biti moguće efikasno farmaceutski djelovati.

A. R.

13

Kompanija „Hofmann - La Roche” organizovala sastanak onkologa

U SUSRET Terapijamalignihoboljenjapredstavljajedanodnajvećih izazova savremene farmaceutike. Nije stoga ni čudo što se uprkos ogromnim finansijskim sumama neophodnim za pojavu pojedinog lijeka na tržištu svakodnevno pojavi veoma veliki broj inoviranih varijanti. Vodeće svjetske kompanije, među kojima svakako „Hofmann - La Roche”, sve više naglašavaju mogućnosti primjene ciljane terapije, bilo da se to odnosi na profilisanje pojedinih svojstava lijeka i njegovo usmjeravanje na određene sporne tačke procesa koji se želi zaustaviti, bilo da se radi o primjeni kombinovane terapije, tj. sinergije različitih farmaceutskih sredstava.

Lider u proizvodnji farmaceutika namijenjenih za primjenu u onkologiji i virusologiji, kompanija Roš, prema opisu njenih predstavnika koji su nastupili u svojstvu predavača na sastanku održanom 28.02. u hotelu Siti za uspjeh na tržištu može da zahvali u prvom redu inovativnosti.

Od 1896. godine, kada je u Bazelu formirana porodična kompanija „Hofmann - La Roche”, raznovrsnost frmaceutske ponude bila je različito profilisana, tako da je u jednom trenutku bila raspoloživa i paleta vještačkih boja, benzodijazepina, vitamina i sl. Poznato je da je upravo ona bila prvi komercijalni proizvođač vitamina C. Od 2002/2003. godine, proizvodni kurs usmjeren je isključivo na farmaceutska i dijagnostička sredstva. Po riječima dr Dejana Nešića, direktora predstavništva ove kompanije na našem tržištu, veoma važnu odrednicu programskog kursa Roša predstavlja ciljana terapija - engl. Personals Health Care.

Ili, kako to objašnjava dr Vladimir Todorović: - Izabrati pravog pacijenta za pravu terapiju, to je prava vještina onkologa.

U Podgorici je 28. februara održan sastanak na kom su prezentovani dometi savremene terapije karcinomskih oboljenja.

Predavači: predstavnici Farmaceutske kompanije Roš, dr Dejan Nešić i dr Nikoleta Sjekloća, i dr Vladimir Todorović, ukazali su na osnovne mogućnosti uticaja primjenom ciljane i kombinovane terapije, statističke pokazatelje uspješnosti obezbjeđenja kvalitetnijeg i dugotrajnijeg života pacijenta, mogućnosti produženja roka do progresije bolesti, te mogućnosti inhibicije tumorskog rasta. U tom smislu ukazano je na cijelu paletu farmavceutskih odgovora koji se na tržištu ljekova pojavljuju pod logom

14

kompanije Roš. Posebno je naglašen značaj primjene aktivnih bioloških molekularnih agenasa, za koje se tvrdi da u in vivo studijama pokazuju mogućnost potpune inhibicije tumorskog rasta.

Za takav odgovor mogu zahvaliti specifičnom sastavu monoklonskih anitijela koja su 93% humanog i 7% himernog sastava.

Ovakav efekat postiže se usmjerenjem na vaskularnu funkciju tumora.

Brojne su studije koje pokazuju progres na polju produženja života pacijenata oboljelih od karcinomskih bolesti kada im se u određenom periodu, prije ili nakon hemioterapjskog uticaja, omogući da u kućnim uslovima, oralno, koriste pojedine vrste farmaceutika. Istraživana su dejstva najraznovrsnijih kombinacija ljekova i dostupni su brojni rezultati takve primjene. Novu realnost sada više ne predstavlja nedovoljna ponuda ili nemogućnost izvršenja specifičnog uticaja na pojedine funkcije tumora, već su to neželjena dejstva. Njihovim opisivanjem i uspostavljanjem kontrole nad mogućnošću njihove pojave, moguće je postići značajan napredak u terapiji. Govoreći o različtim reakcijama koje se mogu javiti kao odgovor na primjenu određenog lijeka: hipertenziji, krvarenju, protiuriji, gastroinmtestinalnoj perforaciji, komplikovanom zarastanju rana, tromboembolijskim događajima, dr Dejan Nešić istakao je da kada je kompanija Roš u pitanju, uspostavljena je dobra kontrola u ovom segmentu.

Karcinomska oboljenja pluća, tumori glave i vrata, grlića materice, bubrega, kao bolesti usko povezane sa pušačkom kulturom, ovarijalni karcinom, karcinom dojke, uznapredovali karcinom želuca, indikacije su za primjenu ljekova iz ponude kompsnije Roš, za čije dejstvo je na sastanku u Podgorici ponuđen detaljan opis. Prisutnima su predočeni rezultati studija koji pokazuju pomak na planu prosječnog produženja života pacijenata, produženja vremenskog intervala do progresije bolesti, oblici sprečavanja pojave komplikacija bolesti, u prvom redu neuroloških, uticaj na angiogenezu, načini doziranja i primjene i brojni drugi aspekti. Ovo zaista daje odgovor na pitanje zašto se navedena kompanija tako visoko kotira u rangu lidera ove oblasti.

Na polju aktuelnosti vezanih za tržište Crne Gore dr Nešić je potvrdio namjeru svoje kompanije da registruje lijek namijenjen za terapiju melanoma. Kako je objasnio, kompanija će se truditi da registracijom doprinese da se lijek nađe čak i na „pozitivnoj listi”, što bi umnogome olakšalo njegovu dostupnost za, kako procjenjuje, liječenje 7-8 pacijenata godišnje.

Specijalna formula, koja sadrži heteropolisaharidna jedinjenja dobijena iz 6 vrsta najpotentnijih medicinskih gljiva, uključujući Cordyceps, i rijetkog jedinjenja iz zelenog čaja.

Preparat izbora u stanjima ozbiljnije narušenog imuniteta, prije svega u virusnim infekcijama.

Najefektivniji stimulator imunog sistema.

Sadrži više od 200 klinički ispitanih polisaharidnih jedinjenja.

Preporučuje se kao dodatna terapija u liječenju hepatitisa B, alkoholnim bolestima jetre… Ima dokazano snažno imunostimulativno dejstvo.

Ovo je vrhunski Alohin proizvod od Cordycepsa. Tablete od 750 mg sa odloženim dejstvom. Sadrži 4 različite vrste i nekoliko rodova Cordycepsa iz svih krajeva svijeta. Namijenjen je onima kojima je potrebna mnogo veća energija da bi savladali hroničan umor. Posjeduje izvanrednu sposobnost povećavanja ATP (za 30%) i iskorišćavanja kiseonika (za 40%), pa se preporučuju kao dodatak ishrani profesionalih sportista.

Namijenjen je svima koji žele da postignu i održe optimalan nivo funkcionisanja imunološkog sistema. Ima uticaj na nivo šećera u krvi, povecava osjetljivost na insulin.

Ima uticaja na koronarnu i cerebralnu cirkulaciju, stabilizaciju pulsa i korekciju srčanog ritma.

Pospješuje rastvaranje krvnih ugrušaka. Održava normalan krvni pritisak (inhibirajući dejstvo Angiotenzina). Sprečava formiranje novih krvnih ugrušaka. Rastvara fibrin. Povećava proizvodnju plazmina i drugih jedinjenja, uključujući urokinazu, koji utiču na razgradnju ugrušaka. Utiče na povećanje gustine kostiju oslobađajući Ca iz ugrušaka i vraćajući u kost.

Američka vlada daje status "GanoUltra" kao najkvalitetnijoj Reishi u svetu. Ganodermna kisjelina se koristi kod infekcija, crijevnih oboljenja, hepatitisa, alergija. Polisaharidi ove gljive imaju jak imunobiološki efekat kojim organizam mijenja svoje funkcionisanje kako bi ozdravio.

U SVIM APOTEKAMA

UVOZNIK I DISTRIBUTER: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067

Prije uporebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu

BROŠURA O RIJETKIM BOLESTIMA Projekat prezentacije priručnika za izabrane ljekare „Rijetki tumori - GIST, NET dijagnostika i liječenje”, koji je krajem januara ugledao svijetlo dana, nastavljen je, kako je i najavljeno, prvom u nizu od tri radionice. Ova promocija realizovana je zahvaljujući nastupima predstavnika Ministarstva zdravlja Crne Gore, predstavnika domova zdravlja u Podgorici i Danilovgradu, organizatorima projekta, te autorki teksta priručnika. Pokroviteljska kompanija „Novartis Pharma Services” imala je svog predstavnika na skupu - Mariju Lopičić.

U Podgoričkom hotelu „Podgorica”, 16 marta u prisustvu velikog broja medicinskih profesionalaca i javnosti Crne Gore, organizovana je promocija priručnika za izabrane ljekare „Rijetki tumori - GIST, NET dijagnostika i liječenje”. Na samom početku prisutnima su se u ime domova zdravlja koji su bili nosioci projekta obratili ,direktorica DZ Danilovgrad Zorica Kovačević i dr Nebojša Kavarić, direktor DZ Podgorica. Podsjećajući na značaj angažovanja svih aktera koji su učestvovali u ovom programu, te cilj nikada dovoljne edukacije populacije, dr Kavarić je istakao da je riječ o uspješnoj kampanji koja ima za cilj da pruži trasu za održivi projekat preventive javnozdravstvenih problema tipa kancerogenih oboljenja, koja su najučestalija, i problema koji se tiču svakodnevnog rada izabranog ljekara. On je, takođe, skrenuo pažnju na potrebu za uključivanjem predstavnika svih udruženja pacijenata u ovakve akcije.

U ime Ministarstva zdravlja Crne Gore, jednog od zastupnika izrade ovog edukativnog materijala, prisutnima se obratila prim. dr Jadranka Lakićević, zamjenica ministra zdravlja.

Ona je podsjetila na relevantne statističke podatke o učestalosti rijetkih tumora gastrointestinalnog i neuroendokrinog sistema, kao i na problem otežane dijagnostike i kašnjenja u liječenju. Edukacija u oblasti prevencije, zajednički je zadatak svih - istakla je ovom prilikom dr Lakićević.

RIJETKI NEUROENDOKRINI TUMORI - NET Neuroendokrini tumori, kao tumori ćelija endokrinog sistema koje su raspoređene po cijelom organizmu, predstavljaju izuzetno veliku opasnost po zdravlje pacijenta. Budući da je tek u posljednjih tri decenije uočen značaj njihovog ranog otkrivanja

16

i liječenja, petostruko je povećan i broj dijagnostikovanih slučajeva. Sa incidencom od 2.5 na 100.000 i prevalencom od 4.5 na 100.000, rijetki tumori neuroendokrinog sistema nose izuzetno veliki maligni potencijal. Brojni su problemi u njihovom otkrivanju. Uprkos činjenici da se mogu pojaviti kao funkcionalna oboljenja, tj. oboljenja sa simptomima koji ukazuju da nešto u organizmu nije u redu, znakovi njihovog prisustva veoma su raznovrsni i skoro da ne postoje pravila po kojima bi se moglo egzaktno donijeti pretpostavka o postojanju određenog tipa tumora. - Jedan simptom može biti zajednički za više tumora, ili pak jedan tumor može da ima brojne simptome i sindrome: dijareja, abdominalni bol, bolesti srca itd. - objasnila je dr Olivera Bošković, jedna od autorki promovisanih brošura. Put njihove dijagnostike stoga je najčešće dugoročan, što predstavlja dodatnu opasnost za neometanu progresiju bolesti i izostanak pravovremene ljekarske intervencije.

- Glavna karakteristika ovih tumora je da oni najčešće sporo rastu i da u trenutku otkrivanja često imamo prisustvo metastaza: regionalne ili u jetri - navela je dr Bošković. Ukazujući na specifičnost sintetisanja peptina u funkcionisanju rijetkih tumora neuroendokrinog sistema, ona je opsežno prikazala i načine dijagnostičkog i terapijskog djelovanja. Prema podacima

koje je prikazala, 2/3 pankreatičnih neuroendokrinih tumora čine karcinoidni tumori, a 1/3 svih GIST/NET rijetkih tumora čine pankreasni tumori.

Ilustrujući svoje izlaganje reprezentativnim prikazima ovih oboljenja, dr Bošković je opisala i biohemijske pokazatelje prisustva bolesti o kojima ljekari primarnog sistema zdravstvene zaštite posebno treba da vode računa. Vrijednosti hromobramina A, pet-hidroksi sirćetne kisjeline, enulaze, glikemije, mogu biti važni pokazatelji prisustva oboljenja u vezi sa kojima je potrebno sprovesti hitnu ljekarsku intervenciju. Ono što je dr Bošković navela kao izuzetno značajno u procesu liječenja jeste organizovanje multidisciplinarnog tima koji sačinjavaju pacijent, izabrani ljekar, endokrinolog, gastroenterolog, hirurg, patolog i onkolog.

U zavisnosti od načina njihovog funkcionisanja, moguće je govoriti o uspjehu terapije - bilo da je riječ o pravovremenom sprovođenju hirurške intervencije odstranjenja tkiva tumora, bilo da je riječ o sprečavanju učestale pojave simptoma bolesti, bilo o terapiji bola ili, uopšte, poboljšanja kvaliteta života pacijenta.

GIST - RIJETKI TUMORI GASTROINTESTINALNE ZONE Gastrointestinalni tumori su mezenhimalni, tumori mekog tkiva. Incidenca pojave rijetkih tumora ove lokalizacije kreće se u rasponu od 1,1-2 do 100.000 osoba. Češće se javljaju kod osoba muškog pola, a prosječna starost pacijenata je oko 60 godina. Ukazujući na ove podatke, dr Brigita Smolović, autorka

brošure o gastointestinalnim rijetkim tumorima, na promotivnom skupu u Podgorici objasnila je i da oni čine manje od 3% ukupnog broja tumora ovog trakta. Poboljšanje u dijagnostici evidentno je, kako je navela, od 1992. godine. Sve do tada, oni su otkrivani tek sporadično i po pravilu - u vrijeme kada je prekasno za primjenu hirurške intervencije. U praksi su, kako je navela dr Smolović, opisani i slučajevi prisustva tumora veličine 40 cm.

Imajući u vidu činjenice da 1/3 ovih tumora pokaže malignost prije postavljanja dijagnoze, te da 1/3 čine asimptomatske promjene, ne može se reći ni da je u savremenoj medicini ovaj problem riješen. Lokalizacija i trenutak otkrivanja bolesti, umnogome određuju tok cijelog procesa. Najčešće se javljaju tumori želuca - 50-70% - i tumori tankog crijeva - 25-30%. - Svi oni imaju jako nepredvidljivo biološko ponašanje, svi su jako potencijalno maligni - istakla je pored ostalog dr Smolović.

Govoreći o tehnologiji dijagnostikovanja, ona je detaljno opisala principe po kojima funkcionišu endoskopska biopsija, endoskopska ultrasonografija i perkutana biopsija vođena skenerom. Pored ostalog, bilo je govora i o novijim tehnikama, MSCT i MRA metodi, te našem sistemu trenutno nedostupnoj primjeni bežične video kapsule. Imajući u vidu opisano, moguće je zaključiti da za sada ipak ne postoji metoda koja sobom ne nosi i rizik za ozljeđivanje tkiva tumora, što je izuzetno opasno za progresiju bolesti.

A. R.

Džon van Vormer, vlasnik jedne fabrike igračaka, izmislio je kartonsku ambalažu za mlijeko iz revolta na to što mu je jednog jutra ispala staklena boca na pod i mlijeko se razlilo svuda unaokolo.

Čovječiji orijentacioni centar nalazi se u nosu.

Jedno istraživanje pokazalo je da parovi koji tokom začeća puše duvan, imaju više šansi da dobiju djevojčicu nego parovi koji ne puše.

Pjer Fušar je izmislio prvu zubnu protezu 1728. godine. Činila ju je pljosnata metalna traka koja je koncima bila spojena za zube.

Neke ženke pauka žrtvuju svoja tijela kao hranu za svoje tek izlegle mladunce.

Slovo M je prvo slovo koje većina djece najlakše nauči.

18

M

Prosopagnozija je poremećaj prepoznavanja lica. U hroničnim slučajevima osoba nije u stanju ni da identifikuje svoje lice u ogledalu.

Rezultati jednog istraživanja pokazali su da ako se tokom obroka pušta muzika sporog ritma, to može da utiče na osobu da jede sporije.

Smatra se da prosječna osoba zaspi za 7 minuta.

Šridar Čilal iz Indije postigao je rekord za najduže nokte na rukama. Oni su bili dugački skoro 1 metar.

U Kvebeku u Kanadi jedan stari zakon nalaže da margarin mora biti drugačije boje u odnosu na puter.

U jednom istraživanju sprovedenom 1907. godine na Univerzitetu u Čikagu došlo se do zaključka da je boja koja se najlakše primjećuje žuta. Upravo to je razlog zašto je najveći broj taksi vozila žute boje.

U neke od najotrovnijih bakterijskih vrsta ubraja se bakterija iz roda Clostridium. Ona izbacuje materiju koja je tako otrovna da bi, po nekim tvrdnjama, čak i pola grama izolovanog otrova moglo da predstavlja veliku prijetnju po stanovništvo Zemlje.

U Ugandi postoji običaj da udovica nedavno preminulog kralja pije pivo u kom su prethodno oprani unutrašnji organi preminulog.

19

U SUSRET 8. MARTU, OVOGODIŠNJEM DANU BUBREGA, ODRŽANA SVEČANA AKADEMIJA U HOTELU „PODGORICA”

SVJETSKI DAN BUBREGA SVEČANO OBILJEŽEN U PODGORICI Svakog drugog četvrtka u martu, pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije, obilježava se Svjetski dan bubrega. Ove godine, brojnim stručnim skupovima, predavanjima i manifestacijama priređenim u oko 100 država svijeta, još jednom je ukazano na značaj borbe protiv nefroloških oboljenja. 8. mart, Među- narodni praznik žena, bio je istovremeno i Svjetski dan bubrega.

Crnogorsko društvo za donaciju organa „Donor” bilo je inicijator sastanka stručnjaka raznih profila koji su bili u prilici da 6. marta u Hotelu „Podgorica” prisustvuju izlaganju najuticajnijih predstavnika zdravstvenog sektora okupljenih oko teme transplantološkog programa u vezi sa bubrežnim organima. Značajan doprinos organizaciji ovog događaja dali su i Ministarstvo zdravlja Crne Gore, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Fond zdravstva, Klinički centar Crne Gore, domovi zdravlja u Danilovgradu i Podgorici, NVO „Nefro” iz Pljevalja, Savez sindikata, Unija poslodavaca i jedan broj privrednika. Treću godinu zaredom, sponzorsku ulogu ostvarila je Kompanija „Hofmann-La Roshe”. Skupu su, pored ostalih, prisustvovali i pacijenti koji su imali iskustva sa transplantacijom tjelesnih organa.

Naglašavajući značaj edukacije javnosti Crne Gore u smislu pospješenja prevencije i liječenja transplantacijom tjelesnih organa, na sastanku održanom u Hotelu „Podgorica” predstavnik Crnogorskog društva za donaciju tkiva i organa, Dragiša Boričić, istakao je altruistički karakter rada Udruženja „Donor”. Preventivni pristup liječenju ima posebnu vrijednost kada je riječ o bubrežnoj insuficijenciji. Mogućnost sprečavanja hroničnih bubrežnih oboljenja treba vidjeti i u zavještanju tjelesnih organa,

U svijetu se godišnje transplantira više od 65.000 bubrega. U toku 2011. u medicinskim centrima Zapadne Evrope izvršeno je oko 19.000 postupaka zamjene bubrega.

Smatra se da svake godine u svijetu umre oko 5 miliona žrtava hronične bubrežne insuficijencije. Aktuelni svjetski standard u kadaveričnoj transplantologiji čini odnos od 28 kadavera na 1 milion stanovnika.

20

kadaveričnoj transplantaciji i promociji donorstva. Prema podacima koje je saoštio g. Boričić, zaključno sa 30. januarom tekuće godine u Crnoj Gori je izvršena 91-na transplantacija bubrega. U ovom trenutku 82 pacijenta uspješno podnose transplantaciju. Na dijaliznom liječenju nalazi se 180 pacijenata, od kojih čak polovina nema donora. Ipak, ohrabrujće djeluju podaci

TRANSPLANTACIJA! Transplantacija bubrega je danas efikasan metod izbora za liječenje bolesnika sa terminalnom insuficijencijom bubrega. Pored efikasnosti, ona je najjeftinija i omogućava bolesnicima najbolji stepen rehabilitacije i najbolji kvalitet života. Nakon uspješne transplantacije, bolesnik nema potrebe da se dijalizira.

Da bi se izbjeglo odbacivanje transplantata, najbolji izvor bubrega je blizak rođak čiji tip krvi i tkiva najbliže odgovaraju bolesniku. Donirani organi sa umrle osobe daju, takođe, dobre rezultate. Dakle, preduslov za transplantaciju je dobra tkivna i krvna podudarnost koja se ispituje tipizacijom (Zavod za transfuziju krvi).

Zahvaljujući imunosupresivnim ljekovima koji se koriste protiv odbacivanja, transplantacija bubrega, čak i nezavisno o srodnosti davaoca, predstavlja liječenje sa visokim stepenom uspješnosti.

Transplantacija bubrega je jednostavan zahvat za sve odrasle bolesnike. Ona se skoro uvijek izvodi kroz inziciju u donjem dijelu trbuha. U tom dijelu se nalaze arterije i vene koje se koriste za obezbjeđenje krvlju budućeg transplantata.

Hirurg, u principu, ne vadi bolesni bubreg iz bolesnika, osim ako postoji poseban razlog. Dakle, primljeni bubreg se ne smješta na mjesto gdje je bolesni bubreg.

Postoperativni oporavak traje od dva do 21 dan. http://www.donor-cg.org/index.htm

iz anketnog istraživanja prema kom se za donorstvo dobrovoljno javilo više od 500 osoba a više od 70 % ispitanika izrazilo je spremnost za takvo angažovanje. Važan cilj Društva „Donor” jeste uzimanje učešća u ustanovljenju normativne regulative, pri čemu nov trend predstavlja ustanovljenje tzv. predviđenog pristanka za donorstvo. To je, po riječima g. Boričića, postupak koji bi umnogome olakšao transplantacioni proces.

Proces ustanovljenja transplantacione prakse u Crnoj Gori pod nadleštvom je krunskih zdravstvenih institucija, prije svega Ministarstva zdravlja. Zakon o uzimanju djelova čovječijeg tijela, organa i tkiva radi presađivanja u svrhe liječenja na snazi je od 18. novembra 2009, a izrada podzakonskih i drugih akata predstavlja radni okvir za dalje aktivnosti ove institucije. Činjenica da je Ministarstvo zdravlja u prioritetne zadatke za 2012. postavilo uvođenje programa transplantacije bubrega sa živog davaoca, dovoljno govori o spremnosti države da doprinese unapređenju kvaliteta života oboljelih od terminalnog otkazivanja bubrega - naveo je u svom obraćanju skupu ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović. Angažovanje profesionalaca na integraciji u svjetski značajne organizacije, prije svega njihovo uključivanje u rad regionalnih razvojnih centara kakvi trenutno postoje u Hrvatskoj i Sloveniji, sektor je na kom se bazira aktuelni proces jačanja svijesti o neophodnosti ustanovljenja dobre transplantacione prakse u medicinskim centrima Crne Gore.

Pozivajući na humanost donatorstva, ministar zdravlja je najavio da će u našem zdravstvenom sistemu u narednih godinu dana biti obavljen i prvi medicinski tretman ove vrste.

Već sedam godina angažovana na projektu promocije i rada na uvođenju metode doniranja i presađivanja tjelesnih organa, prof. dr Marina Ratković, načelnica Klinike za nefrologiju KCCG-a, u toku svog nastupa na Svečanoj akademiji istakla je za važan cilj potrebu da transplantacija postane uobičajena metoda u sistemu liječenja dostupnom u Crnoj Gori. Ukazujući na primjere iz prakse medicinskih centara zemalja okruženja, ona je objasnila kakva je trenutna pozicioniranost Crne Gore, ali i ukazala da postoje realne šanse za uspjeh na ovom polju.

Od ukupno 194 pacijenata koji se nalaze na programu dijalize, kompletno su obrađeni transplantacioni programi za 35 osoba. To govori da bi u slučaju omogućenja integracije u projekt međunarodne razmjene doniranih organa, oni automatski dobili priliku za obezbjeđenje novog tjelesnog organa. Podaci o pacijentima iz izvještaja kardiologa i gastroenterologa Crne Gore, kako je podsjetila dr Ratković, globalnoj

21

TRANSPLANTIRANI U CRNOJ GORI

t 5SBOTQMBOUJSBOB MJDB J EBMKF TV J[ PQÝUJOB

1SFEOKBʊJ 1PEHPSJDB TB MJDB [BUJN TMJKFEJ #BS TB /JLÝJʉ

t 6 $SOPK (PSJ [BLMKVʊOP TB HPEJOF

USBOTQMBOUJSBOP KF MJDF 0E UPHB MJDB TV QPOPWP USBOTQMBOUJSBOB B MJDB TV QPOPWP OB EJKBMJ[J PECBDJWBOKF CVCSFHB

/BäBMPTU PE VLVQOP USBOTQMBOUJSBOJI ÝFTU MJDB KF QSFNJOVMP VTMKFE ESVHJI CPMFTUJ

t 6 HPEJOJ USBOTQMBOUJSBOP KF TWFHB MJDB J

UP TWJ V .PTLWJ 6 KFEOPN TMVʊBKV EPÝMP KF EP PECBDJWBOKB

)FSDFH /PWJ J 3PäBKF JUE

t 1P NKFTUV USBOTQMBOUBDJKF OB QSWPN NKFTUV KF

,MJOJʊLJ DFOUBS 4SCJKF MJDB [BUJN .PTLWB MJDB 7." #FPHSBE J 1BLJTUBO QP MJDB

t 6 $SOPK (PSJ TF OB LSBKV HPEJOF OB EJKBMJ[J OBMB[JMP MJDB EPL KF LSBKFN HPEJOF OKJIPW CSPK J[OPTJP http://www.donor-cg.org/index.htm

CVCSFHB 6 HPEJOJ USBOTQMBOUJSBOB TV UBLPÿF MJDB HPEJOF MJDB B V VLVQOP MJDB PE ʊFHB MJDB V JOPTUSBOTUWV

t 0E VLVQOPH CSPKB USBOTQMBOUJSBOJI LPKJ VTQKFÝOP

äJWF TB USBOTQMBOUJSBOJN CVCSFHPN OKJI TV NVÝLBSDJ B TV äFOTLPH QPMB 1PSFÿFOKB SBEJ V HPEJOJ USBOTQMBOUJSBOJI NVÝLBSBDB KF CJMP B äFOB &WJEFOUOP KF EB NVÝLBSDJ WJÝF PCPMJKFWBKV PE PWF PQBLF CPMFTUJ

t 4SFEOKB QSPTKFʊOB TUBSPTU USBOTQMBOUJSBOJI KF

HPEJOB HPEJOF HPEJOF EPL KF QSPTKFʊOB TUBSPTU V WSJKFNF USBOTQMBOUBDJKF CJMB HPEJOB V KF HPEJOB

t 0E TSPEOJLB CVCSFH TV QSJNJMB MJDB V

MJDB JMJ PE VLVQOPH CSPKB äJWJI USBOTQMBOUJSBOJI

t 6 EBWBOKV CVCSFHB J EBMKF QSFEOKBʊF NBKLF OKJI

KF EBMP CVCSFH EPL KF LPE PʊFWB UP CJMP V TMVʊBKFWB 4SPEOJDJ TV EBMJ CVCSFH V TWFHB TMVʊBKB

t 0E OFTSPEOJI MJDB CVCSFH KF QSJNJMP PTPCB B

[ESBWTUWFOPK [BKFEOJDJ EPTUVQOJ TV PE HPEJOF OB TBKUV v&VSPQFBO 3FOBM 3FHJTUSZw

6 JNF TQPO[PSTLF LPNQBOJKF GBSNBDFVUTLF JOEVTUSJKF v)PGNBOO -B 3PTIFw QSJTVUOJNB TF PCSBUJP dr Miloš Ičević. *TUJʊVʉJ EB KF SJKFʊ P JOEVTUSJKJ LPKB QP TWKFUTLPK TUBUJTUJDJ [BV[JNB ESVHP NKFTUP OB MJTUJ OBK[OBʊBKOJKJI JOPWBUPSB PO KF QSJLB[BP [OBʊBK QPESÝLF PWF LPNQBOJKF QSPKFLUV LBLBW KF QSFTBÿJWBOKF UKFMFTOJI PSHBOB 1SFWB[JMBäFOKF [MPVQPUSFCB J PHSBOJʊFOKB V QSJNKFOJ [BLPOTLF SFHVMBUJWF QP OKFHPWPK PDKFOJ WBäBO KF [BEBUBL OB QVUV JOUFHSBDJKF V PWBK TWKFUTLJ QSPDFT

"LBEFNJKB VQSJMJʊFOB V )PUFMV v1PEHPSJDBw CJMB KF QSJMJLB J [B VQP[OBWBOKF TB QSFETUBWOJDJNB /FWMBEJOF PSHBOJ[BDJKF v/FGSPw J[ 1MKFWBMKB VESVäFOKB USBOTQMBOUJSBOJI QBDJKFOBUB J PTPCB OB EJKBMJ[J PTOPWBOPH QSJKF HPEJOF 3BE OB FEVLBDJKJ KBWOPTUJ LSP[ PSHBOJ[PWBOKF KBWOJI TLVQPWB SB[MJʊJUF QSPĕMBDJKF TQSP WPÿFOKB BOLFUOJI BLUJWOPTUJ CFTQMBUOPH NKFSFOKB OJWPB LSWOPH QSJUJTLB J ÝFʉFSB V LSWJ UF EPOJSBOKF PQSFNF NFEJDJOTLJN DFOUSJNB TBNP TV OFLF PE SBEOKJ LPKF KF PWP ESVÝUWP PTUWBSJMP V QFSJPEV [B OBNB Milorad Kotlaja, QSFETUBWOJL 6ESVäFOKB JTUBLBP KF PWPN QSJMJLPN ;OBKVʉJ LSP[ ÝUB TBN QSPÝBP J V LBLWJN TBN VTMPWJNB J[WSÝJP USBOTQMBOUBDJKV äFMJN EB PWBK QSPHSBN LBEBWF SJʊOF USBOTQMBOUBDJKF [BäJWJ EB OJLP LPNF KF QPUSFCOB USBOTQMBOUBDJKB OF LSFOF QVUFN LPKJN TBN KB LSFOVP

PE LBEBWFSJLB JTUP UPMJLP 6 HPEJOJ OFTSPEOB MJDB TV

PRIZNANJA AKTERIMA BORBE

EBSJWBMB CVCSFH V TMVʊBKFWB B LBEBWFSJ V %BLMF QSJN-

6 PLWJSV PCJMKFäBWBOKB KVCJMFKB QFUPHPEPÝOKJDF QPTUPKBOKB 6ESVäFOKB v%POPSw OB 4WFʊBOPK BLBEFNJKJ TV VSVʊFOB QPTFCOB QSJ[OBOKB CPSDJNB V QSPDFTV [B VTUBOPWMKFOKF USBOTQMBUPMPÝLF QSBLTF V $SOPK (PSJ 7PÿFOJ QSJODJQJNB WSIVOTLJI [ESBWTUWFOJI J QSBWOJI JOTUBODJ UBLWP QSJ[OBOKF QP PDKFOJ EPEKFMKJWBʊB [BTMVäJMJ TV doc. dr Miodrag Radunović, NJOJTUBS [ESBWMKB V 7MBEJ $SOF (PSF prof. dr Marina Ratković, QSFETUBWOJDB PWPH QSPHSBNB [B $SOV (PSV Nebojša Popović, WMBTOJL 'JSNF v.JM 1PQw J Milorad Kotlaja, QSFETUBWOJL 6ESVäFOKB v/FGSPw *NFOPWBOJNB TV PE TUSBOF QSFETUBWOJLB v%POPSBw g. Dragiše Boričića, EPEJKFMKFOB QSJ[OBOKB [B QPESÝLV J BĕSNBDJKV QSPKFLUB LBP J [B J[V[FUOV IVNBOPTU J äJWPUOJ PQUJNJ[BN

KFUOB KF QPKBWB EB SBTUF CSPK EBWBPDB CVCSFHB PE OFTSPEOJI J LBEBWFSJʊOJI MJDB V PEOPTV OB TSPEOJLF KFS KF PʊJHMFEOP QBNBOKLBOKF LPNQBUJCJMOPTUJ J[NFÿV QSJNBPDB J EBWBPDB

t 0E VLVQOPH CSPKB TUBOPWOJLB $SOF (PSF CSPK

USBOTQMBOUJSBOJI KF EPL KF UBK QPTUPUBL V HPEJOJ J[OPTJP

t * EBMKF TSFEJÝOKJ EJP $SOF (PSF [BV[JNB [OBʊBKOP

NKFTUP PEOPTOP USBOTQMBOUJSBOJI 1SJNPSTLJ EJP ʊJOJ B TKFWFSOJ PE VLVQOPH CSPKB USBOTQMBOUJSBOJI

A. R.

22

STUDENTI OPOMENULI NA UTICAJ BUBREŽNIH BOLESTI Hronične bolesti, u koje ubrajamo i bolesti bubrega, vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, one su uzrok za 63% svih smrtnih slučajeva. Imajući u vidu posljednje dostupne statističke podatke, prezentovane od strane Međunarodnog nefrološkog udruženja i Međunarodne federacije fondacija za bubrežne bolesti1, u periodu 19992006. kod čak 26 miliona stanovnika SAD-a starijih od 20 godina ustanovljeno je prisustvo nekog oblika bubrežne disfunkcije. To je otprilike 13% populacije SAD-a. Više od 4.000 novih pacijenata svakog mjeseca se dodaje na listu čekanja za transplantaciju nekog tjelesnog organa. Čekajući na transplantaciju, svakog dana umre 18 osoba. U toj državi postoji oko 250 transplantacionih centara.

Posebnu opasnost predstavlja drastičan porast broja oboljelih koji je u periodu nakon 2010. u svijetu povećan za otprilike 40%. U Crnoj Gori, prema podacima Udruženja „Donor”, do početka ove godine izvršena je 91-na transplantacija bubrega. To je 0,0146% populacije Crne Gore. Kod 3 osobe vršen je ponovni proces zamjene bubrega, a 3 lica se ponovo nalaze na programu dijalize. Prosječna starost transplantiranih u toku 2008. godine bila je 46 godina. Krajem 2011. godine na dijalizi se nalazilo 180 stanovnika Crne Gore. U odnosu na 2008. godinu, taj broj je smanjen sa 202.

SVJETSKI DAN BUBREGA OBILJEŽEN I AKCIJOM „DAR ZA ŽIVOT” Manifestacija ustanovljena 2006. godine, Svjetski dan bubrega, obilježen je 8. marta 2012. godine na brojnim svjetskim

VAŽNO JE DA ZNATE: Bolesti bubrega su česta pojava. Teške su, ali se mogu liječiti.

Prevencija podrazumijeva smanjenje nivoa krvnog pritiska, redukciju unosa soli, kontrolu šećera u krvi, masti i anemije, prestanak konzumacije duvanskih proizvoda, kontrolu tjelesne težine i bavljenje fizičkim aktivnostima.

Transplantacija tjelesnih organa jedini je način liječenja pacijenata kod kojih se ustanovi terminalni stadijum disfunkcionalnosti organa. Osvješćivanje populacije u smislu uočavanja značaja ovog postupka, stoga predstavlja obavezu svakog društva.

destinacijama. Ovogodišnje geslo ove svjetske manifestacije Doniraj - Bubrezi za život - Primi, ujedinilo je i nekoliko manifestacija koje su povodom ovog praznika bile priređene u Crnoj Gori. Članovi MoMSIC-a (Montenegrin Medical Students International Committee), udruženja studenta medicine, imali su zapažen angažman u tom smislu. U susret 8-om martu, sproveli su akciju pod prepoznatljivim nazivom Dar za život. U Delta city, u okviru ove akcije, 7. marta je sproveden skrining u kom je učestvovalo oko 200 osoba. Po izvještaju predstavnika MoMSIC-a, na ovaj način je izvršeno ispitivanje građana o tome da li bi željeli da budu donori organa nakon smrti, koji bi to organi bili, te kako su informisani o ovakvom načinu liječenja.

U cilju edukovanja građana, u okviru akcije Dar za život podijeljen je veliki broj brošura i primjeraka medicinskog magazina Medical. Brošure su sadržavale podatke o tome kakve vrste bubrežnih bolesti postoje, koji su faktori rizika za obolijevanje, šta je to transplantacija bubrega. - Pokušali smo svim zainteresovanima dati i savjete kako na vrijeme prepoznati bubrežna oboljenja, ali i više približiti transplantaciju kao metodu liječenja - objašnjenje je Boška Stanišića, predstavnika MoMSIC-a. Farmaceutska kompanija Hofmann La Roche, koja je prepoznala značaj ove akcije, bila je njen sponzor. „Dar za život”, Crnogorsko društvo za donaciju tkiva i organa „Donor”, brošura.

A. R. 1 The International Society of Nephrology (ISN), The International Federation of Kidney Foundations (IFKF), http://www.worldkidneyday.org/

23

SVJETSKI DAN BUBREGA: ~ Doniraj bubreg - produži život ~ postepeno i najčešće je posljedica šećerne bolesti i povišenog krvnog pritiska. Istraživanja u svijetu pokazala su da približno svaka deseta odrasla osoba ima neki oblik oštećenja bubrega.

U stadijumu terminalne bubrežne insuficijencije (otkazivanja funkcije bubrega) sprovodi se dijaliza ili se transplantira bubreg. Transplantacija bubrega zasniva se na presađivanju organa koji se mogu dobiti od živih ili umrlih osoba. Koji način transplantacije će biti odabran zavisi od brzine pronalaženja odgovarajućeg organa. Kod približno 10-15 % bolesnika, donori organa mogu biti krvni srodnici (članovi porodice) ili biološki nesrodni donatori (bračni partneri, prijatelji, takozvana emotivna transplantacija).

Za ostale bolesnike traže se podudarni donori kod osoba sa dijagnostikovanom moždanom smrću (kadaverični donori). Iz tog razloga potrebno je povećati broj kadaveričnih transplantacija.

Svakog drugog četvrtka u mjesecu martu obilježava se Svjetski dan bubrega. Cilj ove aktivnosti je povećanje znanja stanovništva o značaju bubrega, organa koji ima ključnu ulogu u održanju života, i upoznavanje sa činjenicama o tome da bolesti bubrega mogu biti teške, ali i izlječive. Svjetski dan bubrega organizuje se na inicijativu Međunarodnog društva za nefrologiju (The International Society of Nephrology) i Internacionalnog saveza fondacija za bubrege (International Federation of Kidney Foundations). Od 2006. godine održava se u više od 100 zemalja svijeta, gdje pripadamo i mi. Slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana bubrega je: „DONIRAJ BUBREG - produži život”.

Neophodno je više informisati građane o značaju donacije organa. Doniranje organa znak je humanosti, solidarnosti i plemenitosti, kojom jedna osoba iskazuje svoju želju i namjeru da nakon smrti donira bilo koji dio tijela radi presađivanja / transplantacije, kako bi se moglo pomoći teškim bolesnicima. Jedini cilj je produženje života i obezbjeđivanje njegovog kvaliteta kod bolesne osobe.

Glavna funkcija bubrega je izlučivanje toksičnih produkata metabolizma i viška tečnosti iz organizma. Bolesti bubrega čine veliku grupu oboljenja, različitog uzroka, simptoma, kliničke slike i prognoze. Ova oboljenja najčešće su izazvana infekcijama, metaboličkim poremećajima, toksinima i drugim uzrocima, a manifestuju se kao upale bubrega (glomerulonefritis, pijelonefritis, nefrotski sindrom) i akutna ili hronična smanjena funkcija bubrega (bubrežna insuficijencija).

U slučaju postepenog gubitka funkcije bubrega, nastaje hronična bubrežna insuficijencija. Radi se o bolesti koja se razvija

24

Pripremio: Damir Peličić, dipl. med. spec. zdravstvene njege, Klinički Centar Crne Gore, Nefrologija sa dijalizom

Problemi sa štitastom žlijezdom nalaze se na drugom mjestu među endokrinološkim bolestima, poslije šećerne bolesti. Za sada nije poznat konkretan uzrok obolijevanja ove žlijezde.

Više od 200 miliona ljudi u svijetu ima neki oblik oboljenja štitaste žlijezde.

U razvijenim zemljama jedna od 20 osoba ima neki oblik ovog poremećaja, a ta pojava je 5-7 puta češća kod žena nego kod muškaraca.

ŠTITASTA ŽLIJEZDA (LAT. GLANDULA THYREOIDEA):

ZNAČAJ I BOLESTI Piše: dr Valentina Kalinić, spec.endokrinolog, Udruženje za borbu protiv dijabetesa „Plavi krug”, Bar

ŠTITASTA žlijezda je najveća endokrina žlijezda u našem organizmu. Ima izgled štita, ili leptira, i smještena je na prednjoj strani vrata, ispred dušnika, između krikoidne hrskavice i suprasternalne jame. Štitasta žlijezda stvara i sekretuje hormone tiroksin (T4) i tironin (T3), koji regulišu metabolizam svih ostalih tkiva u tijelu. Parafolikularne ili C-ćelije štitaste žlijezde luče hormon kalcitonin, koji učestvuje u homeostazi kalcijuma u organizmu.

Svaka ćelija i tkivo u našem organizmu zavise od tireoidnih hormona. Hormoni štitaste žlijezde utiču na rast i sazrijevanje, povećavaju bazalnu potrošnju kiseonika i stvaranje

25

toplote, povećavaju sintezu proteina, minutni volumen srca, ubrzavaju razgradnju masti i smanjuju njihovu količinu u tijelu. Tireoidni hormoni imaju ključnu ulogu u razvoju nervnog sistema, podstiču budnost, povećavaju osjetljivost na različite stimuluse, utiču na osjećaj gladi, pamćenje i sposobnost učenja, kao i na normalan emocionalni tonus. Takođe, imaju važnu ulogu u reprodukciji muškarca i žene i u održavanju trudnoće. Utiču na rast i razvoj mozga u fetalnom periodu i tokom prvih godina života. Nedostatak tireoidnih hormona u ovom periodu može da dovede do mentalne zaostalosti (kretenizma).

Treba razlikovati poremećaje štitaste (tireoidne) funkcije i građe, koji mogu, i često idu zajedno, ali nisu obavezno udruženi.

Promjena građe štitaste žlijezde može biti uvećanje (struma), koje zahvata žlijezdu u cjelini. Tada se koristi naziv difuzna struma. Ako je uvećan samo jedan dio, obično u vidu čvora, to se naziva nodozna struma. Nodusa, čvorova, može biti više, kada se govori o polinodoznoj strumi. Moguća je i kombinacija nodozne i difuzne strume. U svakom slučaju, uvećanje tireoidne žlijezde ili struma ne znači istovremeno i poremećaj funkcije.

Poremećaji tireoidne građe i/ili funkcije česti su i izvan područja zahvaćenih nedostatkom joda (endemska područja).

Smatra se da u neendemskim područjima jedna od 20 osoba, najčešće žena, ima neki poremećaj tireoidne žlijezde. Zbog toga su tireoidni poremećaji najčešće endokrine bolesti. Rasprostranjenom jodinacijom soli ili hljeba, koja se kod nas sprovodi oko 50 godina (kao i u razvijenom svijetu), iskorijenjena su područja endemske strume i kretenizma kao najtežeg oblika posljedica nedostatka tireoidnih hormona u periodu razvoja centralnog nervnog sistema djeteta. Na ovaj način je izbjegnut nedostatak joda, kao mogućnost uzroka bolesti. „Autoimunske bolesti” tireoidne žlijezde danas su sve češće. Ovi poremećaji su izazvani pojavom imunoglobulina, antitijela, ili ćelija imunskog sistema, limfocita i drugih, koje oštećuju tireoidnu žlijezdu, funkciju i građu. Najčešće se javlja Grejvsova (Bazedovljeva) bolest ili Hašimoto tireoiditis. Ove bolesti se javljaju sa učestalošću od približno jednog oboljelog na 100 stanovnika. Ostali rjeđi poremećaji su tireoidni kancer, zapaljenjska neautoimunska stanja i kongenitalni, urođeni poremećaji funkcije i građe tireoidne žlijezde.

Danas su poznata dva razloga nastanka tumora: zračenje i nasljeđe. Osim kosmičkog zračenja, obolijevanju od tumora

26

štitaste žlijezde doprinijela je i katastrofa u Černobilu, čiji je efekat skoro prošao, a i primjena rendgenskog zračenja u medicini. Broj tumora je danas veći prvenstveno zbog toga što se brže i ranije otkrivaju, kad su manji i kad ih je lakše liječiti, pa su i rezultati liječenja bolji.

Zapažene su mnogobrojne emocione reakcije u tireoidnim bolestima. Hipertireoidni bolesnici se često žale da su nervozni i razdražljivi. Hipotireoidni bolesnici obično navode zamor i depresiju. Važno je da bolesnik i članovi porodice znaju za ove promjene i da na njih pravilno utiču. Mnoge tireoidne bolesti se razvijaju sporo i neprimjetno, tako da nije jednostavno na vrijeme objasniti prirodu emocione nestabilnosti koju uzrokuju.

POTREBA ZA REDOVNIM PRAĆENJEM Bolesnicima sa tireoidnim poremećajima obično treba pratiti stanje tokom cijelog života. Najčešća dva poremećaja vezana za funkciju štitaste žlijezde su: hipotireoidizam i hipertireoidizam.

Smanjena fukcija štitatste žlijezde ( hipotireoidizam) Hipotireoidizam je posljedica nedovoljne proizvodnje, nedovoljnog dejstva ili neadekvatne tkivne raspodjele tireoidnih hormona. Pošto je osnovna funkcija tireoidnih hormona da podstiču i održavaju tjelesni metabolizam, za očekivati je da u hipotireoidizmu dođe do pojave nedovoljne metaboličke aktivnosti. Hipotireoidizam je često stanje i klinički ispoljeni oblici se nalaze u više od 5% stanovništva starosti veće od 50 godina.

U cjelokupnoj populaciji ocjenjuje se da je učestalost hipotireoidizma 2%, ali ako se posmatra samo populacija žena, više od 10% ima neki stepen nedovoljne aktivnosti ove žlijezde. Danas se sve više obraća pažnja na nedovoljno ispoljene forme bolesti, takozvani latentni, subklinički hipotireoidizam. Pravilnim uzimanjem terapije i redovnim praćenjem stanja, osobe sa ovom bolešću mogu normalno da učestvuju u svim aktivnostima i svim stanjima, kao i „zdravi pacijenti”.

Najčešći siptomi u hipotireoidizmu su: umor, malaksalost, usporenost, bezvoljnost, emocionalna labilnost, pospanost, nepodnošenje hladnoće, zaboravnost, teškoće sa koncentracijom, depresija, slabiji apetit, porast u tjelesnoj težini. Koža je blijeda, suva, zadebljala. Kosa opada, javljaju se blago oticanje oko očiju i periferni edemi. Pacijenti mogu imati usporen rad srca, blagu hipertenziju i porast nivoa holesterola u krvi, oslabljen sluh, zatvor, poremećaj menstruacionog ciklusa.

Dva su najčešća uzroka hipotireoidizma. Prvi je rezultat prethodne ili još uvijek aktivne zapaljenjske bolesti štitaste žlijezde koja oštećuje veliku masu tireoidnih folikulskih ćelija, zbog čega one nisu sposobne da proizvode i deponuju hormone.

Najčešći oblik je autoimunski hronični tireoiditis koji se još naziva Hašimoto tireoiditis, prema japanskom patologu Hakaru Hašimotu koji ga je prvi opisao početkom prošlog vijeka. Drugi

najčešći razlog za nedovoljnu tireoidnu funkciju jesu posljedice terapije različitih tireoidnih oboljenja. Liječenje mnogih tireoidnih bolesti vrši se hirurškim uklanjanjem dijela ili cijele žlijezde. Kao posljedicu toga dobijamo hipotireoidizam.

Poseban značaj ima liječenje ovog stanja u trudnoći i dječjem uzrastu, kada nedovoljno praćenje i terapija mogu da imaju ozbiljne posljedice na ovu najvulnerabilniju populaciju (od gubitka ploda, preko smanjenja inteligencije, zaostajanja u rastu i razvoju…).

U cilju ranog otkrivanja i prevencije ovih bolesti, edukacije ljekara i razmjene iskustava, Endokrinološka sekcija Crne Gore, s gostima iz Srbije: profesorom Božom Trbojevićem i drugima, namjerava da 20. 4. 2012. u Baru održi skup. Pokrovitelji će biti farmaceutska kuća „Merck”,

Povećana funkcija štitaste žlijezde Hipertireoidizam je medicinski izraz koji označava skup simptoma i znakova koji nastaju zbog viška tireoidnih hormona proizvedenih u tireoidnom tkivu, tj. u samoj štitastoj žlijezdi. Višak tireoidnih hormona u organizmu koji izaziva neželjene (toksične) efekte može da nastupi i zbog uzimanja tireoidnih hormona u vidu tableta. Nalaz povišene koncentracije tiroksina u krvi, hipertiroksinemija, laboratorijski je termin i ne znači da se radi o bolesti. Tumačenje rezultata, dijagnozu i terapiju treba ostaviti stručnom licu tj. endokrinologu.

Iako ima mnogo različitih uzroka hipertireoidizma, većina simptoma koje pacijent osjeća su slični, bez obzira na uzrok. Zbog pojačanog metabolizma, bolesnik često ima utisak veće toplote u okolini, koju drugi ne primjećuju, i gubi na težini iako ima pojačan apetit. Tjelesna težina nekada može da dovede do zabune jer neki bolesnici dobijaju u težini, bilo zbog pojave otoka (zadržavanja vode), ili zato što zbog pojačanog apetita zaista unose više kalorija nego što pojačan metabolizam uspijeva da ih razgradi. Bolesnici sa hipertireoidizmom se žale na izrazit zamor, čak i u jutarnjim satima, mišićnu slabost koja nekada ometa kretanje i, naročito, ustajanje iz čučnja. Uprkos zamoru, ove osobe obično imaju problem sa spavanjem. Zapaža se izrazit i fini tremor šaka, koža je topla i vlažna, srčani rad je ubrzan, ne usporava se ni kada osoba spava ili kada učini dubok udah (što pravi razliku između distonije i hipertireoidizma). Iako se često opisuju preskoci u srčanom radu, ekstrasistole nisu uobičajene

Ljekarska komora Crne Gore i Ministarstvo zdravlja.

ako je srce prethodno bilo zdravo. Fibrilacija, treperenje pretkomora i potpuno nepravilan srčani rad češća su osobenost hipertireoidizma starijih osoba. Kada je hipertireoidizam izražen i dugo traje, bolesnici se žale na osjećaj nedostatka vazduha, tešku mišićnu slabost i bol u grudima.

Očne promjene u Bazedovljevoj (Grejvsovoj) bolesti javljaju se kod oko 50% bolesnika koji imaju ili su imali hipertireoidizam. Oko 10% bolesnika sa očnim promjenama koje u potpunosti odgovaraju Bazedovljevoj bolesti nikada ne razviju hipertireoidizam. Razlozi za pojavu ili uzroci za povezanost hipertireoidizma i očnih promjena nisu poznati. Očna bolest u hipertireoidizmu, kao i Bazedovljeva bolest i Hašimoto tireoiditis, spadaju u grupu autoimunskih poremećaja.

Karcinomi štitaste žlijezde su najrjeđe bolesti štitaste žlijezde. Većina njih sporo raste. Smrtnost je niska, kao i postoperativne komplikacije, posebno kod dobro diferentovanih karcinoma (papilarni i folikularni). Priroda čvora se može dokazati ultrazvučnom dijagnostikom, scintigrafijom kao i citološkom punkcijom. Liječenje ovih bolesti sprovodi se ljekovima, radioaktivnim jodom, operacijom, a to sve zavisi od tipa bolesti.

Bolesti štitaste žlijezde su u najvećem broju slučajeva lječive i izlječive, ali, ako se ne liječe, mogu da dovedu do teških poremećaja i smrti.

International Health d.o.o.

Podgorica, ul. Vuka Karadžića 11 Tel./Faks: 020/ 231-342 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

ISTINE I ZABLUDE: Alergijska reakcija na polen Radost koju može da donese ponovno rađanje prirode, kod nezanemarljivog dijela svjetske populacije nažalost može da bude poremećena produkcijom antitijela koja su odgovor na podsticaje iz prirode. Već od druge polovine februara u vazduhu je raspršen polen koji kod osoba koje su alergične na njega može da uzrokuje reakcije u vidu rinitisa, astme, ekcema ili koprivnjače.

Za primjer, svjetske statistike govore da svaki četvrti Amerikanac pati od alergijske kijavice.

Polen sadrži brojne vitamine ISTINA: Iako polen koji potiče od različitih biljnih vrsta nema identičnu biohemijsku strukturu, veličinu i boju, ipak se može govoriti o sastojcima koji se redovno nalaze u njemu. To su vitamini, razne bjelančevine, neke organske kisjeline i slobodne amino-kisjeline, sumpor, bakar, kobalt, silicijum, natrijum, aluminijum, željezo, magnezijum, kalcijum, mangan, fosfor, barijum, srebro, cink, hrom... U redovne sastojke polenske čestice spadaju vitamini tiamin (B-1), riboflavin (B-2), piridoksin (B-6), askorobinska kisjelina (C), vitamini E i D. Sve ovo, za česticu prosječnog dijametra oko 0,015 0,050 mm, ipak predstavlja bogat dar od prirode.

Kao odgovor na alergene može se javiti sistemska alergija ISTINA: Sistemska alergija, tj. udružena pojava raznovrsnih simptoma koji su odgovor na prisustvo alergena, smatra se najkompleksnijom alergijskom reakcijom. Takva pojava naziva se anafilaksija. Obično su njeni simptomi: svrbež kože, crvenilo očnih jabučica, kašalj, rinoreja, otežano gutanje, mučnina, tahikardija, hipotenzija, vrtoglavica, trnjenje sluznice usne šupljine, slabost, angioedem, dispneja, poremećaj svijesti, midrijaza (proširenje zjenica), anksioznost (napetost, strah, nemir), koma, crvenilo kože, češanje, pojava astme, osjećaj ogluvjelosti itd.

Smatra se da cijeli niz simptoma nastaje već u toku jednog časa od iritacije alergenom. Ovakvo stanje predstavlja ozbiljnu opasnost po zdravlje alergične osobe. Posebno ugrožavajućim smatra se anafilaktički šok.

Reakcija na alergene nastupa vrlo brzo po ostvarenju kontakta sa alergenom ZABLUDA: U praćenju alergijskih reakcija treba biti veoma obazriv. Smatra se da svaki pojedinac ima karakterističan tip odgovora na alergen, tako da se može govoriti o pravilima, ali je stručni nadzor obavezan. Iako se prvi simptomi alergijske reakcije obično jave već u prvih

28

nekoliko minuta po ostvarenju kontakta sa izazivačem iz okruženja, alergolozi poznaju i pojam zakašnjela reakcija koji podrazumijeva pojavu alergijskih simptoma u roku 24-48 časova nakon pojave prvih simptoma. Ovo se najčešće događa zbog migracija leukocita.

U cilju preveniranja alergijskih reakcija dozira se adrenalin ISTINA: Kada polen stupi u kontakt sa alergičnom osobom, imuni sistem ga prihvata kao stranu supstancu i reaguje produkujući bjelančevinu imunoglobulin E. Za pojavu simptoma odgovoran je histamin, koji se pritom oslobađa. Ukoliko se zna da je neka osoba alergična na polen, postoji mogućnost preventivnog djelovanja.

Osnovni sastojci takvih ljekova su antihistamini, adrenalin i kortizon.

Alergija na polen je genetski predviđena ISTINA: Iako za ovakvu tvrdnju još uvijek ne postoje stopostotni dokazi, ipak se smatra da genetska strukturiranost koja se oslanja na karakteristike roditelja ima važnu ulogu u nasljednom prenosu sklonosti ka alergijskim reakcijama. Međutim, nerijetko se dešava da djeca nijesu alergična na iritanse na koje njihovi roditelji reaguju. Primjer je reakcija na pčelinji ubod.

Postoji mogućnost prestanka alergičnosti na polen nakon perioda puberteta ISTINA: Iako nije moguće tačno predvidjeti kakvim će se tokom kretati alergijska reakcija pojedine osobe, iskusni alergolozi imaju mogućnost da prepoznaju kod koje bi osobe moglo doći do prestanka reakcije nakon perioda puberteta. Ipak, takva predviđanja se uglavnom baziraju na nenaučnoj projekciji. U vezi sa ovim pacijentima treba imati na umu da reakcija može nastati u bilo kojoj životnoj dobi i javljati se čak i do kraja života.

29

VITREKTOMIJA OGROMAN KORAK NAPRIJED U LIJEČENJU OBOLJENJA OKA

Piše: dr sc. med. Sergej Alpatov Oftalmološka klinika Optimal, Podgorica Kako u čitavom svijetu tako i u Crnoj Gori broj oboljenja zadnjeg segmenta oka ne samo da se ne smanjuje, već nastavlja da raste. U liječenju većine ovakvih oboljenja najefikasnije su hirurške metode. Vitrektomija, operacija uklanjanja staklastog tijela, ostvaruje snove i ljekara i pacijenata - pomaže da se izliječi neizlječivo i da se povrati vid i kod tako teških oboljenja kao što su ablacija mrežnjače, krvarenje u oku, komplikacije dijabetesa i dr. Vitroretinalna hirurgija je oblast oftalmologije koja se najbrže razvija.

Do nedavno zadnji segment oka nije bio dostupan mikrohirurškim intervencijama. Međutim, posljednjih decenija vitrektomija dobija sve širu primjenu.

Shema operacije vitrektomije. Kroz tri uboda u oko se uvode vitrektom, svijetlo i kanila za irigaciju. Kontrola operacije vrši se kroz zjenicu, pomoću sistema sočiva mikroskopa.

Začetnikom hirurgije staklastog tijela smatra se američki naučnik R. Mahemer, koji je 1971. godine objavio rezultate

30

liječenja krvarenja u oku pomoću uređaja koji je sam razradio.

Ispočetka se vitrektomija smatrala očajničkim korakom i vršila se kod naročito teških oštećenja zadnjeg segmenta oka, kada su drugi metodi liječenja bili neefikasni. Prethodnih godina su se sama metodika izvođenja vitrektomije, kao i indikacije za nju jako promijenile. Hirurzima su stavljeni na raspolaganje izuzetno precizni uređaji pomoću kojih se sa površine mrežnjače mogu ukloniti ne samo grubi ožiljci, već i jedva vidljive membrane.

Pomoću najtanjih optičkih vlakana do oka se može sprovesti laserska energija i može se vršiti laserska koagulacija oštećenih djelova mrežnjače. Različite zamjene za staklasto tijelo - teške tečnosti, silikonska ulja, i ekspanzivni gasovi omogućavaju ne samo da se ispravi oštećena mrežnjača, već i da se ona u tom položaju zadrži onoliko vremena koliko je potrebno da bi prirasla. Značajno je povećan i nivo bezbjednosti liječenja. Primjena minijaturnih pinceta, makaza i drugih instrumenata omogućava da se operacija vrši čak ne kroz rezove, već kroz ubode, uz nanošenje minimalnih trauma strukturama oka. Pritom je rizik da dođe do infekcije praktično sveden na minimum.

Stečeno iskustvo i dostignuća medicine omogućavaju da se pomogne širokoj kategoriji pacijenata čije se liječenje ranije činilo beznadežnim. Štaviše, savremena hirurgija staklastog tijela i mrežnjače podignuta je na sasvim novi nivo. Sad to više nije očajnička operacija, već izuzetno precizna i tačna medicinska procedura koja se primjenjuje u liječenju oboljenja ne u poodmaklom stadijumu, već na početnim etapama razvoja. To se prije svega odnosi na bolesti kao što su dijabetička retinopatija, rupture u makuli, i, najzad, različita plivajuća zamućenja u oku.

Bez obzira na sva pomenuta dostignuća, vitrektomija ostaje jedna od najsloženijih i najrizičnijih operacija u oftalmologiji. Pa ipak, progres medicine i tehnike daje nam nadu da ćemo već narednih godina moći da pomognemo onim ljudima koji do sad nisu imali sreću da vide svijet u punom sjaju.

ODRŽANA KONFERENCIJA ZA MEDIJE O

U Podgorici je, u zgradi vlade 21. marta održana je Konferencija za medije na kojoj su prezentovane aktivnosti na sprečavanju zloupotrebe opojnih droga. Na skupu su predstavljene aktivnosti i učinci udružene borbe u sprečavanju zloupotrebe droga koja se sprovodi od strane Ministarstva zdravlja i različito profilisanih aktera iz oblasti vladinog i nevladinog sektora. Ukazano je na statističku situaciju u ovom segmentu, date su projekcije za dalji rad i prikazani ciljevi takvog angažovanja. Prezenteri su bili predstavnici nadležnih ministarstava, Instituta za javno zdravlje, Uprave policije i sociološke nauke.

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša, saopštio je da se na osnovu podataka reprezentativnih istraživanja može govoriti o postojanju trenda porasta upotrebe skoro svih droga, da taj porast ide sa 2 na 3% (ekstazi), sa 3 na 5% (marihuana ili hašiš), sa 3 na 5% (ostale droge izuzev marihuane i hašiša) i najviše o upotrebi marihuane (19% je evropski prosjek) i inhalanata (9% je evropski prosjek). - Jasno je da smo među onima koji se nalaze na dnu ljestvice po upotrebi ovih droga. Međutim, zabrinjava trend porasta, bez obzira što se radi o statistici malih brojeva gdje svaki porast izgleda veći nego što realno jeste - ocijenio je dr Mugoša.

Budući da se podaci za 2011. godinu nalaze u fazi obrade i da će biti dostupni u aprilu, podaci iz 2010. godine pokazuju da se u ustanovama primarne zdravstvene zaštite za tretman usljed problema povezanih sa upotrebom droga javilo ukupno 528 pacijenata (85.2% muškog pola i 14.8% ženskog pola). 33.5% populacije liječenih bilo je starosne dobi 25-29, što je dominantna grupacija. U odnosu na 2009. i 2008. godinu došlo je do pada broja osoba koje su tražile pomoć u zdravstvenim ustanovama primarne zdravstvene zaštite, što ne prati trend smanjenja korisnika droga, niti smanjenja zaplijenjene količine droge ili procesuiranih krivičnih djela. U bolničkim ustanovama Crne Gore u toku 2010. godine po osnovu zavisnosti od upotrebe droga liječena je 251 osoba.

U cilju uspostavljanja obuhvatnog pregleda nad situacijom u ovoj oblasti, dr Boban Mugoša je naglasio potrebu za ustanovljenjem Registra, za sprovođenjem istraživanja u opštoj populaciji i ustanovljenje Pravilnika koji ovih dana treba da bude usvojen. - Usvajanjem ovog Pravilnika i uspostavljanjem informacionog sistema Instituta za javno zdravlje koji će biti inkorporiran u Integralni zdravstveni informacioni sistem stvoriće se uslovi da se do kraja godine dobiju podaci koji će precizno odslikavati koliko je osoba u Crnoj Gori koja traže tretman zbog upotrebe droga i sledstvene zavisnosti od njih - naveo je dalje on.

Dr Jasna Sekulić, predstavnica Ministarstva zdravlja, navela je ovom prilikom niz informacija o aktivnostima Ministarstva na ovom planu. - U toku je usvajanje standarda po smjernicama agencija Evropske unije, koje će omogućiti da se primijeni definisana metodologija prikupljanja i analize podataka, koji će

31

jedini biti validni indikatori za procjenu stanja u oblasti zloupotrebe droga u državi. To je kompleksan proces koji se radi u svim državama u okruženju - objasnila je dr Sekulić. Ona je podsjetila da je u cilju postizanja koherentnog i zajedničkog pristupa problematici sprečavanja zloupotrebe droga na nivou Evropske unije 13.12.2011. Crna Gora i zvanično postala član Pompidu grupe, stručnog tijela Savjeta Evrope, te je tom prilikom usvojen program „Deklaracije o jačanju saradnje u oblasti borbe protiv droga u regionu jugoistočne Evrope”. - Crna Gora članstvom ima mogućnost da učestvuje u kreiranju programa saradnje, tako da smo već dio inicijative koja će imati za teme: preventivne programe, zatim posebne programe namijenjene zatvorima; vodiče i protokole za tretman djece korisnika droga; evaluacije i izrade strategija u cilju objedinjenog odgovora na zavisnosti uopšte: alkohol, droge, duvan, kockanje, internet, mobilni telefoni, hrana i sl. - pojasnila je dr Sekulić. Učešćem u predstojećim seminarima ove grupe, predstavnici Crne Gore imaće priliku da se upoznaju sa smjernicama i vodičima za liječenje djece korisnika droga i vodičima za rehabilitaciju zavisnika. Crna Gora će u oktobru biti i domaćin jednog ovakvog programa. - Kroz aktivnu saradnju Ministarstva zdravlja sa Kancelarijom za drogu i kriminal Ujedinjenih Nacija (UNODC), Crna Gora učestvuje u Regionalnom programu za Jugoistočnu Evropu, a jedna tematska cjelina se odnosi na tretman i zdravstveno-socijalne usluge za zavisnike od droga i alkohola - navela je dalje ona. Projekat čija je vrijednost oko 80 hiljada dolara, obezbijedio je dvonedjeljnu licenciranu edukaciju visokog ranga za trideset stručnjaka u zdravstvu. Time je Crna Gora dobila trideset licenciranih nacionalnih trenera koji će u narednom periodu sprovoditi programe obuke i širiti mrežu obuke koju je do sada prošlo više od 100 zdravstvenih radnika. - Imamo konkretne nagovještaje da će i sljedeći predlozi koje smo kandidovali: podrška za evaluaciju strategije, podrška za izradu nove, zatim programi usmjereni ka sprečavanju zavisnosti od kockanja, interneta, biti u narednom periodu podržani - istakla je na kraju dr Sekulić.

Na aktivnosti i mjere na sprečavanju i suzbijanju kri-

32

jumčarenja i zloupotreba opojnih droga u 2011. godini, ukazao je predstavnik Uprave policije Miodrag Laković. Primarno usmjeren na otkrivanje organizovanih kriminalnih grupa koje djeluju na nacionalnom i međunarodnom nivou i smanjenju dostupnosti droga na ilegalnom tržištu, rad ove službe u toku 2011. urodio je otkrivanjem 307 krivičnih djela u vezi sa opojnim drogama, podnošenjem 172-ije krivične prijave, kojima je obuhvaćeno 313 lica, te 332-ije pojedinačne zapljene u okviru kojih je pronađeno i oduzeto 810 kilograma opojnih droga. Dominantna je, u tom smislu, zapljena marihuane, a po zastupljenosti se izdvajaju i heroin, kokain, hašiš i ostale sintetičke droge. Na planu regionalnih aktivnosti pripadnici ove službe oduzeli su i oko 750 kilograma opojnih droga, od čega 370 kilograma kokaina i 380 kilograma skanka a procesuirano je i 11 prekršaja. Specijalnom tužiocu za borbu protiv organizovanog kriminala podnijeto je 6 krivičnih prijava kojima su obuhvaćena 73 lica, zbog stvaranja kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga, te nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih naprava i kriminalnog udruživanja. - Uprava policije je u julu, u saradnji sa višim sudovima u Podgorici i Bijelom Polju, u Kombinatu aluminijuma Podgorica, uništila 2.595 kg marihuane, 9,7 kg hašiša, 56,3 kg heroina, oko 2 kg kokaina, 3.734 ekstazi tablete i 255 grama amfetamina - objasnio je Miodrag Laković.

Predstavnica Ministarstva prosvjete i sporta Tamara Milić navela je da se aktivnosti u domenu preveniranja narkomanije u školama od strane ovog ministarstva planski sprovode od 1998. godine. U okviru tih mjera ona je naglasila značaj saradnje sa UNICEF-om, tj. program Prevencija narkomanije u osnovnim školama, aktuelan od 2000. godine. U okviru ovog programa u osnovnim školama su realizovane radionice za učenike 5-8 razreda; programi obuke za nastavnike i stručne službe i raznovrsni školski projekti. U istom cilju, u nastavu je uveden izborni predmet „Zdravi stilovi života”, namijenjen učenicima 8. i/ili 9. razreda. U pripremi je i izrada srednjoškolskog programa za ovaj predmet. Projekat „Prevencija zloupotrebe

narkotika, HIV/AIDS i kriminala kod mladih kroz programe porodičnih vještina”, plod je saradnje sa UNODC-om (United Nations Office of Drugs and Crime), a Ministarstvo je uključeno i u program podrške projekata nevladinog sektora koji su usmjereni u ovom cilju.

Preporuke koje je ovom prilikom navela Tamara Milić ogledaju se u potrebi za afirmisanjem preventivnih aktivnosti sprovođenih u saradnji sa nevladinim sektorom, za promovisanjem školskog predmeta „Zdravi stilovi života”, podsticanjem saradnje vaspitno-obrazovnih ustanova i lokalnih kancelarija za prevenciju narkomanije, kontinuiranom koordinacijom aktivnosti sa Ministarstvom zdravlja, posebno sa Odjeljenjem za droge, i pružanjem dalje podrške i učešća u radu Nacionalnog koordinirajućeg tijela za HIV/AIDS. Pozdravljajući misiju medija u programu prevencije i suzbijanja upotrebe psihoaktivnih supstanci, predstavnica sociološke branše prof. dr Branka Tanasijević istakla je značaj intenziviranja preventivnih mjera, sa posebnim fokusom na porodicu kao osnovnu ćeliju društva. - Preventivni rad je neophodno stalno razvijati i unaprjeđivati jer je liječenje dugotrajno, često i neizvjesno i skupo, i ne samo u materijalnom smislu skupo. U svakom slučaju, smatram da je mnogo bolje i korisnije spriječiti da se pojava desi nego se baviti njenim posljedicama istakla je prof. Tanasijević. Njene preporuke za ovakav vid djelatnosti prvenstveno se odnose na podizanje nivoa informisanosti, eliminisanje zabluda i predrasuda, razvijanje sposobnosti traženja pomoći od drugih, prihvatanje sopstvenih i kolektivnih odgovornosti, te jačanje unutarporodičnih odnosa.

Prikazujući rezultate sopstvenog iskustva u bavljenju problemom zavisnosti od upotrebe psihoaktivnih supstanci, ona je upozorila na činjenicu da se starosna granica rizične populacije pomjerila na 14 godina, da je značajno porastao broj pripadnica ženskog pola koje su sklone ovakvim aktivnostima (1/5 do 1/3 populacije zavisnika), da su radoznalost i višak slobodnog vremena važni okidači za pristup opojnim drogama, te da su veoma prisutne zablude o drogama, pogotovu kada je riječ o marihuani koja se smatra „lakom drogom”. Važne preporuke bile bi da preventivne aktivnosti treba usmjeriti kako na djecu tako i na roditelje, da ih treba prilagoditi za uticaj na polaznike nižih razreda osnovne škole, te da treba promovisati bavljenje sportom kao zdravom alternativom. - Roditelji treba da imaju uvid u navike svoje djece, da reaguju na pravi način i u pravo vrijeme, što ne podrazumijeva rigidne mjere, jer one nikada ne daju rezultat. Roditelji treba da budu sjenka svoje djece, da ih prate i da ih ne opterećuju - istakla je na kraju prof. Tanasijević.

Zaključak koji se iz navedenog može izvesti jeste da se u Crnoj Gori sprovode različito koncipirani programi koji imaju zajednički cilj - preveniranje i suzbijanje zloupotrebe psihoaktivnih supstanci. Uprkos činjenici da se u medijima barata procjenama o broju korisnika ovih supstanci koji se kreće oko 15.000, predstavnici relevantnih državnih službi, u prvom redu Instituta za javno zdravlje, ne smatraju da one imaju potvrdu u stvarnosti.

Cifre kojima oni raspolažu daleko su manje, ali je u cilju ustanovljenja stvarne statističke slike neophodno oformiti Registar korisnika i sprovesti istraživanje u opštoj populaciji. To su već projektovane aktivnosti Instituta za period koji je pred nama.

A. Radanović

Prezentovan je i sadržaj vodiča za dobru praksu u: transplantaciji, peritoneumskoj dijalizi i hematologiji. Vodiči su besplatno dijeljeni učesnicima Kongresa, a štampani su na pet jezika: engleskom, španskom, grčkom, italijanskom i hebrejskom.

Vodeći predavači na Kongresu bili su eminentni profesori iz: Velike Britanije, Njemačke, Španije, Italije, Danske i Izraela. Od ukupno 360 prijavljenih sažetaka, za prezentaciju je prihvaćeno 130 radova.

Problemi sa noktima?

Obilaženje kulturnih znamenitosti ove evropske prestonice prije svega Triniti koledža u Dablinu, koji je poslije reformacije 1591 god. osnovala engleska kraljica Elizabeta I Meki, i na slabi komenokti? su studirala vodeća imena u MAVALA SCIENTIFIQUE - očvršćuje nokte i književnosti sprečavа starog rascjepljivanje kontinenta si listanje. kraja devetnaestog i početka dvadesetog Suvi, krtivijeka nokti?(Oskar Vajld, Džems Džojs, Semjuel Beket i drugi), CREAM ali i druženje i razmjena iskustava NAILACTAN - MAVALA HRANLJIVI KREM ZA sa NJEGU hranljivi krem koji rast, suzbija kolegenicama i kolegama iz stimuliše zemalja njihov u okruženju, pružaju suvoću i vraća noktima elastičnost. mogućnost da se bar na kratko postane dio evropske porodTanki, slabi, osjetljivi nokti? ice medicinskih sestara/tehničara iz oblasti zdravstvene NAIL SHELD - ZAŠTITA NOKTA / Učvršćivač noktiju njege u nefrologiji, dijalizi i transplantaciji.

MAVALA IMA RJEŠENJE

dvo-fazni sistem koji ojačava i štiti nokte, sprečava lomljenje.

Nokti sa flekama? Napukli nokti koji se listaju?

MAVALA 002 - osnovni sloj sa dvostrukim dejstvom štiti površinu nokta i poboljšava prijanjanje laka za nokte.

Ispucao lak za nokte bez sjaja?

MAVALA COLORFIX - Mavala sredstvo za fiksiranje boje.

Previše narasla pokožica, zanoktice?

CITICLE REMOVER - MAVALA SREDSTVO ZA UKLANJANJE POKOŽICE

Tvrde, izbrazdane pokožice?

CUTICLE CREAM - MAVALA KREM ZA POKOŽICE sprečava da se pokožica suši i puca ili raste preko noktiju.

Izbrazdani nokti?

RIDGE FILLER - MAVALA SREDSTVO ZA ISPUNAVANJE BRAZDI - stvara ravnomjernu površinu radi glatkog manikira.

Brže sušenje laka?

MAVADRY - suši se na dodir u sekundi.

Izgriženi nokti?

MAVALA STOP - bezopasna a ipak efikasna tečnost koja se nanosi četkicom i pomaže odraslima i djeci da prekinu svoju naviku grickanja noktiju.

Skidanje laka za nokte?

MAVALA SREDSTVO ZA SKIDANJE LAKA ZA NOKTE ekstra blago sredstvo za skidanje laka je bez acetona i posebno je pogodan za korišćenje na lomljivim noktima.

Zgusnut lak za nokte?

THINNER - MAVALA SREDSTVO ZA RAZREĐIVANJE LAKA

SAVRŠENI MAVALA NOKAT Može se postići korišćenjem jednog ili više ovih proizvoda u zavisnosti od vašeg specifičnog problema sa noktima.

MEDITAS d.o.o.

EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 020 625 016, 020 623 002 mob: 069 39 99 05

Poznati i zdravlje: IVANA MRVALJEVIĆ, GLUMICA

OSMIJEHOM NAMIRITI GUBITKE Dobro poznata teza da Cetinjska dolina zaista predstavlja posebno mjesto pod suncem mogla bi biti potkrijepljena i svega jednom, makar i fotomontažnom fotografijom galerije talenata dokazanih na nivou koji prevazilazi regionalno i lokalno. Lik koji bi morao sačinjavati tu ekipu uspješih, svakako bi bila Ivana Mrvaljević.

Po zvanju diplomirana glumica, ova Cetinjanka je 1995. započela svoj hod poljem umjetnosti kada je kao studentkinja Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju glumila u kultnoj TV seriji „Oriđinali”. Manje je poznato, ali oprobala se u i ulozi producentkinje, a zvanje magistra analitičara kinematografske i televizijske produkcije i krosmedijalnih komunikacija stekla je u Torinu.

Ova mlada umjetnica bila je i umjetnička direktorica Kraljevskog pozorišta „Zetski dom”, stalna članica ansambla Gradskog pozorišta u Podgorici, osnivač je NVO „Teatar mladih” na Cetinju i član Upravnog odbora Udruženja filmskih stvaralaca Crne Gore. Pozornice Cetinja, Budve i Tivta bile su okrilje njenih brojnih glumačkih nastupa, a zapisi o tome, pored ostalog, čuvaju se i u ostvarenjima „Betula na malu valu”, „M(j)ešoviti brak”, „Bokeški D-mol”, „Čuvari staza Sjevera”.

Osmijeh, kako i sama svjedoči, zaista bi se mogao okarakterisati kao Ivanino moćno oružje.

Glumica ste čiji profil mnogi od nas, Vaše publike, doživljavaju kao kontesu od Crne Gore. Kako biste opisali svoj profil koji se iskristalisao iz do sada odigranih predstava i filmskih ostvarenja?

Teško ste mi pitanje postavili. Uz zahvalnost na komplimentu, moram priznati da me etiketa „kontesa” obavezuje i plaši, djeluje mi kao nešto gotovo, zaokruženo, kao nekakav konačni sud o meni kao glumici... Tačno je da je glumac mozaična ličnost, da kockice, tj. uloge, jedna bez druge teško mogu govoriti o cjelini.

Ne znam koji je moj profil, ko sam, ali vjerujem da bi moje dosadašnje i buduće uloge mogle jednom pomoći da se rasvijetli ta misterija. Jedno je sigurno. Uloge mi otvaraju nove prostore i nove vidike i ne daju da se uljuljkam u jedan način mišljenja ili u jednu ulogu koju bih igrala cijelog života. Jedino

34

što o svom profilu glumice mislim jeste da se nakon mog dosadašnjeg rada saradnici i publika mogu pouzdati u mene. Ali i dalje sam nemirna. Ako me ne traže, tražim ja od sebe. Moja priroda je takva, hoće da se nečim bavim, da stvaram, da ne čekam prst sudbine.

A kada ne ide, kako kaže Meša Selimović u „Dervišu i smrti”: „Ja se osmijehom namirim za gubitke.” Šta je, po Vama, najveći glumački izazov?

Sve više i više shvatam da imati glumački dar, onaj intimni izvor iz koga se gluma, glumačka volja, moć i mašta napajaju, znači imati dužnost da ga usavršavaš. Uspjeti odoljeti tragovima zamora, istrošenosti i ponavljanja, ne upinjati se da budeš neobičan ni na sceni ni u životu i ne nositi masku glumca kao bića izvan svijeta i mimo ostalih ljudi.

U ovim i ovakvim vremenima veliki je izazov ne iskriviti kičmu, ostati svoj, poštovati profesiju, ne podleći, najblaže rečeno, lošem ukusu ovih čudnih, dosadno nezanimljivih, u suštini strašnih vremena! A glumci, možda mnogo više imaju šanse za tako nešto. Presvlačimo se, ali mislim da se oni koji se bave glumom kao umjetnošću, ne presvalače iznutra ... To je svojstvenije nekim drugim, manje plemenitim djelatnostima, od kojih nažalost svi zavisimo.

Kako opisujete aktuelnu pozorišnu i televizijsku produkciju u Crnoj Gori?

Zavisi iz kog ugla je posmatramo. Ako se osvrnemo na period od prije 15-ak godina, današnja odnosno doskorašnja situacija djeluje kao renesansa. Ali ukoliko ugao gledanja pomjerimo u odnosu na svijet, Evropu, pa i region, ne znam o kojoj kategoriji pozorišne i televizijske produkcije možemo govoriti!

Onakva je valjda kakvi smo mi sami. A čini mi se da smo postali instant društvo, lijeno da nešto promijeni... da puni predrasuda idemo na sigurno, već viđeno... A koliko smo mi duboki i hrabri da stvari mijenjamo, svježi i ambiciozni da ne vadimo iz ladica bajate stvari, valjda su nam takve i predstave i

TV produkcije.

Možda ćemo se vratiti u neko cirkusantsko vrijeme. Možda glumci ovoj sredini trebaju samo kao vašarski zabavljači ili režimski čuvari! Nisam neko ko stvari može promijeniti, ali imam pravo i obavezu da izrazim svoje očajanje!

Smatrate li da je nečemu potrebno posvetiti posebnu pažnju kako bi se intenzivirao rad na filmskoj produkciji u Crnoj Gori?

Kao najmanja i najsiromašnija republika bivše Jugoslavije, koja je uistinu i ekonomiji i kulturi velike države najmanje doprinosila, Crna Gora je oduvijek na neki način bila žrtva centralizovane kulturne politike. Zato nije ni čudo što danas kada je u pitanju kinematografija i servisi za kinematografiju, nema mnogo u zaostavštini, i što su se za filmsku produkciju, a naročito postprodukciju, morali do skora tražiti drugi prostori. Ogroman jaz u filmskoj produkciji, koji je u Crnoj Gori trajao punih 15 i više godina, ostavio je prazan prostor, mnoštvo problema, nepostojanje institucija, filmskih fondova, nepostojanje nacionalne kinematografije. Prostor koji ponovo mora kreirati sopstveni filmski identitet, produkcijsku, distributersku i bioskopsku mrežu.

Smatram da bi sređena, odgovorna organizaciona struktura koja bi se bavila promocijom teritorije Crne Gore, kao i promocijom njenih stvaralaca, uslužnih djelatnosti i servisa, koja bi imala i ulogu informativnog centra i nudila usluge povezivanja sa državnim strukturama, ugostiteljskim objektima, profesionalcima i mnogim neophodnim organizacijama, u dobroj mjeri, naravno uz pomoć promišljenijih zakona državne kulturne politike, uspjela da sredi trenutni haos i čak podstakne osavremenjivanje servisa za filmsku produkciju i postprodukciju, kao i da privuče značajna ekonomska sredstva koja bi se dala uložiti u intenziviranje nacionalne filmske proizvodnje. Ovakve strukture u svijetu zovu se Film Commissions, a nadam se i da će Crna Gora shvatiti, prihvatiti i osnovati ovakvu organizaciju, kao i uspjeti da postane član svjetske mreže Film Commission-a. Živite na relaciji Cetinje-Torino. Kako doživljavate taj spoj?

Rekla bih da ste nekim čudom otkrili moju želju! Taj me spoj mami kao ništa do sada. Ali od prije nešto više od mjesec dana ponovo sam u Crnoj Gori, nakon završenih master studija iz oblasti kinematografske i televizijske produkcije i krosmedijalnih komunikacija. Kako je Cetinje moje tako je sada i Torino grad koji osjećam kao svoj i već sam u pripremama nekih manjih projekata koje ću nadam se od septembra realizovati u mom dragom pijemontu.

Korijeni me vuku, a Evropa mami! Eto tako bih ja okarakterisala spoj koji bi unio najbolju ravnotežu u moj život!

35

Šta nazivate zdravim stilom življenja?

Hraniti dušu zdravim mislima i radosnim trenucima, njegovati tijelo zdravom hranom i fizičkom aktivnošću. Raditi puno, odmarati se dovoljno i ne propuštati ni jednu priliku za putovanje. Imati mjeru u svemu! Šta mislite o rekreativnom bavljenju sportom? Imate li svoj sport?

Ne znam da li bih sa viškom svoje energije mogla opstati bez fizičke aktivnosti. Iako se nikada nisam bavila sportom, osim rekreativno, on je postao moja potreba... Obožavam jutarnji džoging u parku, oprobala sam se u gotovo svim aerobik vještinama, u Italiji sam otkrila i neke nove zanimljive načine rekreacije kao „bar au sol”, odlazila na bazen i klizanje... Za mene je rekreacija kroz sport način njegovanja mentalnog i fizičkog zdravlja, a ne samo način kojim se može doći do dobrog izgleda.

Omiljena kuhinja? Mediteranska?

Da, kako ste znali? Mediteranska kuhinja daje mi energiju. Bez voća i povrća kao osnove te kuhinje ne mogu da zamislim svoju ishranu.

Vegan sam i smatram da meso i mesne prerađevine štete ljudskom organizmu ... Ali opet, nisam pristalica bilo kakvog radikalnog stava po pitanju ishrane.

Svako ko osluškuje svoj organizam znaće šta mu najviše prija. Šta biste savjetovali mladim početnicima na daskama koje život znače?

Da budu ono što jesu, da rade na sebi i da sačuvaju svoju osobenost, njeguju svoje biće ljubavlju, strpljenjem i nadom, jer je posao u koji ulaze izuzetno težak i neizvjestan, ali i da pruža trenutke koje, sigurna sam, ni jedan drugi ne može ponuditi. Usponi i padovi sastavni su dio ove profesije!

I da zato moraju vjerovati u sebe, u svoj dar i hrabro prihvatati izazove.

Kako u sportu jedna pobjeda sama po sebi ne znači ništa, tako ni jedna nedobijena uloga ne znači propast! Divan je to dar koji se mora njegovati kako bi trajao!

U kojoj mjeri pozorišne daske zaista mogu da postanu ono što život znači?

Ima kod Čehova, Astrov kaže: „Kada čovjek po mračnoj noći ide kroz šumu, ako iz daljine svjetluca svjetlost, on ne osjeća ni zamor ni mrak ni bodljikave grane koje ga šibaju.” Eto, pozorište je taj tračak svjetlosti koji se negdje naslućuje. Jedan mali tračak zbog kojeg ljudi dolaze u pozorište.

Tračak nade... žeđ za nečim što je drugačije, žeđ za bjekstvom od stvarnosti.

Mislim da se preko pozorišta i publika i glumci lakše mire sa stvarnošću.

Pozorište je vremenom dobilo značenje nekog prozora koji otvara ljudima oči u neka nebesa, u svijet mašte, u nešto gdje je sve moguće, gdje je sve dozvoljeno, gdje su stvari čarobno lijepe... Tako valjda svi mi zamišljamo srećan život!

Poruka čitaocima Medikala.

Najbolje poruke oduvijek su u knjigama. Zato, ne ja, nego Meša Selimović: „Ne vjerujem da u životu ima samo pobjeda i poraza. Vjerujem da postoji i slušanje i gledanje i riječ i ljubav, i običan život! I da to mnogo zavisi od nas samih!”

Zato... Živjeli i zdravi mi bili!

A. Radanović

36

PITANJA I ODGOVORI 1. Šta je sun accaunt – sunčev račun?

Svaka individua ima svoje prirodno vrijeme zaštite koje se može umnožiti faktorom zaštite kreme za sunčanje.Vidite priloženo uputstvo uz svaki proizvod.

2. Koji tip kože imam?

Jednostavna objašnjenja su dostupna u uputstvu za upotrebu.

3. Koja je korist od upotrebe liposoma?

Patentirani "Liposistem kompleks" od strane ultrasun-a koristi lipo i hidro-rastvorljive aktivne sastojke korišćenjem tehnologije koja funkcioniše bez potrebe za emulgatorima.

Zahvaljujući ovoj lipozomnoj tehnologiji naši proizvodi su nemasni, neljepljivi, laki za nanošenje, hidratantni, dugotrajni, veoma fotostabilni i extremno otporni na vodu, znojenje i trenje.

Liposomi se nalaze u sljedećim proizvodima: medium 20spf sensitive glimmer formula high 30spf super sensitive family formula high 30spf face anti-ageing formula very high 50+spf ultra sensitive extreme formula aftersun cooling&hydrating 4. Šta je fotostabilnost?

To znači da efikasnost filtera ostaje snažna tokom dana tako da zaštita ostaje na konstantom, veoma visokom nivou.

5. Koja je razlika između hemijskih i fizickih UV filtera?

Hemijski filteri apsorbuju UV radijaciju. Fizicki filteri (nazivani i mineralni filteri) ostaju na površini kože i stvaraju fizičku barijeru UV radijaciji reflektujući je - efekat odbijanja.

6. Kada savjetujete upotrebu ultasun-a?

Pogodan je za kompletnu porodicu (žene, muškarce i djecu), sportiste, osobe sa osjetljivom kožom, osobe koje ne vole standardne kreme za sunčanje kao i osobe sa alergijama na sunce.

7. Zašto je ultrasun naročito dobar u slučaju alergije na sunce ili za osjetljivu kožu?

Ultrasun ne sadrži emulgatore ili mirise koji su veoma često odgovorni za alergije.

Ono što je dobro za osjetljivu kožu takođe je dobro i za normalnu kožu.

8. Zašto se ultrasun može koristiti samo jedanput na dan?

Iz razloga sto ima odličnu fotostabilnost i veoma visoku rezistenciju na vodu, znojenje i trenje.

Ukoliko ste ga nanijeli u dovoljnoj količini, u normalnim situacijama ne treba da ponavljate nanošenje ukoliko ostajete izloženi onoliko dugo koliko Vam vas "sun accaunt" - sunčev račun dozvoljava.

9. Zašto je ultrasun medium 20spf sports formula toliko posebna?

Njena jedinstvena formula je čini tako lakom za nanošenje pa je sportisti i muškarci naprosto vole.

Može se nanijeti izuzetno brzo na čitavo tijelo, čak i na dlakava područja ili na skalp, štiteći kožu veoma efikasno dugo vremena.

10. Šta mogu reći za činjenicu da high 50spf reflex ostavlja blagi bijeli sloj na koži malog djeteta?

Ovaj sloj je veoma diskretan ukoliko je krema dobro nanešena, a ima i ogromnu prednost kod male djece jer možete odmah vidjeti koji dijelovi tijela su pokriveni a koji nisu. Kroz neko vrijeme možete provjeriti da li je Vaše dijete i dalje dobro zaštićeno.

11. Da li je dispanzer bez vazduha bolji u odnosu na onaj standardni?

Da, jer omogucava da se proizvod odrzi svježim veoma dugo vremena, sa malo ili bez konzervansa, a takođe potiskuje i kompletan proizvod iz kontejnera.

12. Da li je ultrasun skup?

Ne, obzirom da će te proizvod manje koristiti (samo jednom dnevno), i da koristite svaku kap proizvoda zahvaljujući dispanzeru bez vazduha. Ultrasun svakako nije skuplji od ostalih kvalitetnih proizvoda.

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

Hronika 1. mart - PROJEKAT PROMOCIJE ORALNE KULTURE Na inicijativu farmaceutske kompanije „Nall International”, a pod logom švajcarskog sistema „Curaprox”, u Podgorici je 1. marta upriličen edukativni skup na temu „Individualni pristup oralnoj higijeni”. Veoma zanimljivo izlaganje tom prilikom je imala mr Mia Điroto, specijalistkinja parodontologije. Prezentujući svoja brojna iskustva iz rada u ovoj oblasti, ona je na veoma inspirativan način ukazala na značaj i neophodnost pravilnog održavanja oralne higijene. Posjetiocima skupa koji je održan u Amfiteatru Medicinskog fakulteta sponzorska kompanija je obezbijedila poklon uzorke Kuraproksovih sredstava za održanje oralne higijene.

3-8. mart - SMANJENJE STIGME I DISKRIMINACIJE U VEZI SA HIV/AIDS-OM U organizaciji Bjelopoljskog kreativnog centra „Monte Vita”, u Podgoričkom hotelu „City” realizovan je dvodnevni seminar namijenjen studentima i studentkinjama medicine i stomatologije.

Trening pod nazivom „Smanjenje stigme i diskriminacije u vezi sa HIV/AIDS-om” započet je 3. marta. Zahvaljujući izlaganjima predavača dr Elvira Zvrka, predsjednika „Monte Vite”, psihološkinje Itane Kovačević i dr Aleksandre Marjanović, iz Insitituta za javno zdravlje, prikazan je širok kontekst pojmova i programa koji se realizuju u cilju suzbijanja zastupljenosti HIV/AIDS-a. Posebni efekti rada realizovani su kroz nekoliko radionica, a studenti su učestvovali i u simulaciji situacija namijenjenih za akcentovanje značaja pojedinih radnji i pojmova. - Analiza evaluacije pokazuje da je većina učesnika, 74%, ocijenila predavanja i održane radionice sa odličnom ocjenom. Rad trenerskog tima je ocijenjen od 75% učesnika odličnim, 21% vrlo dobrim. Da su ciljevi u potpunosti ostvareni, misli 78% učesnika - navodi se u Izvještaju o ovom seminaru. Istim povodom, tokom prve sedmice marta u Baru je organizovan i seminar za medicinske sestre.

NVO Kreativni centar „MonteVita” 8. marta je organizovao i akciju volonterske distribucije informativno-edukativnog materijala o HIV/AIDS-u građanima Bijelog Polja. Cilj akcije, kako je objašnjeno, bio je da se o ovom problemu govori tokom cijele godine a ne samo 1. decembra kada je Svjetski dan borbe protiv AIDS-a. Ove aktivnosti su dio projekta pod nazivom „Ljubav je lijek” realizovanog uz podršku Globalnog fonda za borbu protiv AIDS- a, tuberkuloze i malarije (GFATM) i Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori. - Kao što učimo činjenice o ovoj bolesti, važno je i boriti se protiv diskriminacije ljudi koji žive s HIV-om ili su vezani uz HIV/AIDS. Prema evidenciji Instituta za javno zdravlje, od 1989. godine kada je identifikovana prva osoba sa HIV-om u Crnoj Gori do kraja 2010. godine, registrovano je 114 osoba koje žive sa HIV-om - objašnjeno je u Izvještaju ove organizacije.

6, 7. mart - OBILJEŽEN SVJETSKI DAN BUBREGA Crnogorsko društvo za donaciju tkiva i organa „Donor” u saradnji sa Nevladinom studentskom organizacijom „MoMSIC”

38

i uz podršku Farmaceutske kompanije „Hoffmann - La Roche”Podgorica obilježen je Svjetski dan bubrega 2012. Radno-svečana konferencija pod nazivom „Dar za život (Donesite odluku - budite heroj)”, održana 6. marta u Hotelu „Podgorica”, i edukativna manifesracija održana 7. marta u Trgovinskom centru „Delta City” u Podgorici, činili su osnovni program tih aktivnosti.

Ustanovljen 2006. godine, sa ciljem da skrene pažnju i podigne svijest građana na rastući problem obolijevanja od bubrežnih bolesti, posebno na šećernu bolest i visok krvni pritisak kao glavne faktore rizika za hroničnu bubrežnu bolest, svakog drugog četvrtka u martu, širom svijeta se svake godine daje doprinos edukaciji i animiranja javnosti za preventivni rad i osvješćivanje u vezi sa značajem doniranja tjelesnih organa i njihove transplantacije.

Mart 2012 - BROJNE AKTIVNOSTI U MINISTARSTVU Ministarstvo zdravlja je tokom marta bilo stjecište brojnih događaja. Potpisan je sporazum o saradnji sa Regionalnom kancelarijom Svjetske zdravstvene organizacije, u saradnji sa UNICEF-om realizovana je radionica za zdravstvene i socijalne radnike o prevenciji napuštanja beba, sklopljen je ugovor za donaciju Vlade Japana Javnom komunalnom preduzeću - Žabljak, Domu zdravlja Plav i OŠ „Marko Miljanov” u Bijelom Polju, upriličeni su brojni susreti i obavjene posjete predstavnika Ministarstva pojedinim zdravstvenim ustanovama.

Dvogodišnji Sporazum o saradnji između Ministarstva zdravlja Crne Gore i Regionalne kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu, za 2012-2013. godinu, plod je dogovora ministra zdravlja doc. dr Miodraga Radunovića i šefice Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije Mine Brajović. Akt koji je planiran budžetom vrijednosti 1.188.500 dolara, potpisan je 7. marta. Navedena sredstva predviđena su za jačanje zdravstvenih sistema, posebno primarne zdravstvene zaštite, te za brojne i raznovrsne mehanizme unapređenja javnog zdravlja.

U sklopu saradnje sa Predstavništvom UNICEF-a, pomoćnica ministra zdravlja prim. dr Jadranka Lakićević otvorila je Radionicu za zdravstvene i socijalne radnike o prevenciji napuštanja beba. Tom prilikom u Hotelu „Maestral” u Miločeru, 12. marta su govorili i Remzija Ademović, vršilac dužnosti pomoćnika ministra rada i socijalnog staranja i Bendžamin Perks, šef Predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru. - Crna Gora ovom

radionicom nastavlja realizaciju aktivnosti na podizanju kapaciteta zdravstvenih i socijalnih radnika za pružanje adekvatne podrške roditeljima u riziku od napuštanja ili predaje novorođenčadi na staranje državi - navodi se u obrazloženju ovog događaja. Navedeni projekat dio je programa koji implementiraju Vlada Crne Gore, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Ministarstvo zdravlja. On podrazumijeva stručnu podršku UNICEF-a i UNDP-a i finansijsku podršku Evropske unije u iznosu od 3 miliona evra.

U okviru projekta unapređenja sistema zdravstva Crne Gore, po drugi put za redom 1-2. marta organizovana je radionica na temu „Kvalitet i bezbjednost u zdravstvenom sistemu”. Stručna manifestacija orgnizovana u Kolašinu bila je mjesto sastanka oko 70 predstavnika Ministarstva, direktora i ljekara domova zdravlja, kao i predstavnika komisija za kontrolu kvaliteta i zaštitnika prava pacijenata. U ime Ministarstva zdravlja prisutnima se obratila prim. dr Jadranka Lakićević. Ona je podsjetila da je početkom februara Crnogorska vlada usvojila Strategiju za obezbjeđivanje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata, te da je definisanje i primjena indikatora kvaliteta jedan od prioriteta ne samo zato što su oni neophodni u mjerenju i procjenjivnju kvaliteta zdravstvene zaštite. Učešće u događaju uzela je i stručna konsultantinja za izradu strateškog okvira za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite i smjernica i protokola u Crnoj Gori, prof. dr Ana StavljenićRukavina.

Ceremonija potpisivanja ugovora za donacije Vlade Japana Javnom komunalnom preduzeću u Žabljaku, Domu zdravlja - Plav i OŠ „Marko Miljanov” u Bijelom Polju, upriličena je 20. marta u multimedijalnoj sali Ministarstva održivog razvoja i turizma. Ovaj dokument predviđa da Vlada Japana donira ukupno 233.590 evra - specijalno vozilo za prikupljanje otpada i čišćenje snijega, opremljeno ambulantno vozilo, laboratorijsku opremu i pomogne zamjenu školskog inventara - kao podršku unaprijeđenju ekoloških usluga u Crnoj Gore i poboljšanju zdravstvenog i obrazovnog sistema.

Prezentacija aktivnosti na sprečavanju zloupotrebe droga održana je u okviru konferencije za novinare u medijskoj sali Vlade Crne Gore, 21. marta. Javnosti Crne Gore ovom prilikom su se obratili dr Jasna Sekulić, predstavnica Ministarstva zdravlja, dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje, Tamara Milić, predstavnica Ministarstva prosvjete i sporta, Miodrag Laković, predstavnik Uprave policije i Branka Tanasijević, sociolog.

U Izvještaju o sastanku predstavnika studentske populacije u Crnoj Gori, predsjednika Studentskog parlamenta Petra Golubovića sa pomoćnicima ministra zdravlja dr Nebojšom Todorovićem, prim. dr Mensudom Grbovićem, pomoćnicom ministra prosvjete i sporta Muberom Kurpejović, direktorom Doma zdravlja u Podgorici dr Nebojšom Kavarićem, navodi se da su ustanovljene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju koje predviđaju proširenje zdravstvene zaštite i za studente starosti do 26 godina, tako da one od sada idu na teret Fonda za zdravstveno osiguranje.

Prevencija bolesti usta i zuba, dijagnostika i liječenje bolesti usta i zuba, kao i pregledi, dijagnostika, liječenje, lijekovi, medicinska sredstva i medicinsko-tehnička pomagala, predstavljaju okvir tih usluga. Sastanak je održan 23. marta.

30. marta ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović, boravio je sa saradnicima u radnoj posjeti Opštini Herceg Novi.

Ovom prilikom organizovani su sastanci u Domu zdravlja - Herceg Novi i Institutu „Dr Simo Milošević” u Igalu. U Instititu je obavljen razgovor sa svim direktorima zdravstvenih ustanova u ovoj opštini.

16. mart - PODRŽANI NOVI PROJEKTI ZAŠTITE ZDRAVLJA U sklopu svojih redovnih aktivnosti na potpomaganju funkcionisanja zdravstvenog sektora Crne Gore, predstavnici Farmaceutske kompanije „Hoffmann - La Roche Ltd.”, 16. marta su realizovali dva projekta. U okviru tih aktivnosti Odjeljenju za hematologiju Kliničkog centra Crne Gore donirani su ljekovi iz linije proizvoda ove renomirane firme. Donaciju vrijednu skoro 19.500 € činilo je 76 kutija lijeka protiv pojave komplikacija na kostima i preloma kod pacijenata oboljelih od karcinoma i sa koštanim metastazama.

Kompanija „Hoffmann - La Roche Ltd.”, potpomogla je i održavanje ciklusa prezentacija pod nazivom „Novine u terapiji karcinoma pluća”. Prva u nizu održana je u hotelu „Cattaro”, Stari grad Kotor. Predavač je bio dr Danko Živković, onkopulmolog Kliničkog centra Crne Gore.

16. mart - NASTAVAK PROMOCIJA EDUKATIVNOG MATERIJALA O RIJETKIM TUMORIMA Ministarstvo zdravlja, Danilovgradski Dom zdravlja „Dimitrije – Dika Marenić” i Dom zdravlja - Podgorica bili su organizatori projekta prezentacije brošura „Rijetki tumori - GIST, NET i Dijagnostika i liječenje - Podsjetnik za izabrane ljekare”. Prisutnima u Hotelu „Podgorica”, 16. marta su se obratili predstavnici organizatora, kao i autorke brošura dr Brigita Smolović i dr Olivera Bošković. Program je realizovan uz podršku farmaceutske kompanije „Novartis Oncology”.

21. mart - KAKO HRANITI MALIŠANE Udruženje pedijatara Crne Gore, kompanija „HiPP” „Gruppo Tessile”, Podgorica i Ljekarska komora Crne Gore zaslužni su za održavanje stručnog skupa koji je za temu imao ishranu djece.

Na edukaciji organizovanoj 21. marta u Hotelu „Podgorica”, bilo je riječi o nutritivnoj podršci kod sindroma kratkog crijeva, intoleranciji na proteine kravljeg mlijeka i značaju dojenja. Prisutnima su se u svojstvu predavača obratile dr Mirjana Stojšić, pedijatar gastroenterohepatolog Instituta za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine, dr Veselinka Lola Đurišić, pedijatar gastroenterohepatolog Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore i mr Elizabet Ves, predstavnica Kompanije „HiPP”.

14-23. mart - NIZ AKTIVNOSTI U KLINIČKOM CENTRU Klinički centar Crne Gore tokom marta bio je domaćin više donatorskih i radnih sastanaka. Po osnovu poziva za prijavljivanje malih projekata koje podržava Vlada Češke Republike, 14. marta su dr Milan Mijović, direktor Kliničkog centra Crne Gore,

39

i Njena ekselencija Hana Hubačkova, ambasadorka Češke Repubike u Crnoj Gori, potpisali Ugovor o donaciji u vrijednosti 10.000 €.

U okviru ovog projekta Vlada Češke Republike donirala je instrumente za endoskopsku hirurgiju sinusa Klinici za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju Kliničkog centra Crne Gore.

Predstavnica Privatne zdravstvene ustanove Dnevne bolnice „Optimal”, pomoćnica direktora za menadžment i organizaciju rada Anja Zečević, uručila je, direktoru Kliničkog centra, donaciju vrijednu skoro 33.000 €. U okviru programa održanog 23. marta Klinika za anesteziju, reanimaciju i terapiju bola i Centar za kardiohirurgiju postali su vlasnici dva donirana INVOS monitora namijenjena za hemodinamski monitoring organa.

- INVOS je prvi cerebralno-somatski monitor koji se pojavio na svjetskom tržištu, a KC CG je kroz donaciju dobio aparate koji pripadaju najnovijoj, šestoj generaciji INVOS monitora - objašnjeno je u izvještaju Kliničkog centra.

U sklopu radne posjete ministra zdravlja doc. dr Miodraga Radunovića, 21. marta je obavljen sastanak sa direktorom Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici dr Milanom Mijovićem. Povod je bila realizacija projekta adaptacije Poliklinike Kliničkog centra.

Tom prilikom izvršen je obilazak Poliklinike a javnost je obaviještena da će za vrijeme adaptacije biti izmještene poliklinike specijalističke i subspecijalističke ambulante, tako da će jedan broj ambulanti biti smješten u zgradama „Stare Medicinske škole” i „Stare Klinike za onkologiju i radioterapiju”.

22. mart - PREDAVANJE U ČAST DANA VODA 22.mart - Svjetski dan voda, obilježen je prigodnim saradničkim projektom NVO „Centar za ekologiju i afirmaciju zdravlja” iz Bara i Dom zdravlja - Bar. U tom smislu, održano je predavanje „Voda i hrana - dostupnost i bezbjednost”, u okviru kog se prisutnima obratila dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene. Podsjećajući na činjenicu da je Svjetska zdravstvena organizacija period od 2005. do 2015. godine proglasila Svjetskom dekadom vode, organizatori ovog događaja ukazali su na cilj da se istakne važnost vodenih resursa planete i ključni značaj vode za zdravlje, privredni razvoj i uopšte civilizaciju, kao i da se spriječi humanitarna katastrofa i ratovanje zvog vodenih resursa. Istaknuto je, takođe, i da je jedan od milenijumskih razvojnih ciljeva Ujedinjenih nacija da se do 2015. prepolovi broj ljudi koji nemaju pristup pijaćoj vodi i sanitarijama. - U Crnoj Gori, u pravom smislu riječi, nema nestašice vode, ali postoji negativan trend i do nestašice može doći usled zagađivanja i neracionalne potrošnje - navedeno je u obrazloženju izdatom od strane organizatora. Predavanje je održano u Srednjoj poljoprivrednoj školi u Baru.

29. mart - RADIONICA O FARMAKOVIGILANCI U organizaciji Crnogorske agencije za lijekove i medicinska sredstva (CALIMS), u Opštoj bolnici „Blažo Orlandić” u Baru, 29. marta upriličen je naučni skup koji je za temu imao farmakovigilancu. U cilju obezbjeđenja stručno verifikovane informisanosti zdravstvenih radnika sa područja Bara i Ulcinja, predavači o ovoj značajnoj farmaceutskoj oblasti bili su mr ph Maja Sanković i mr ph Veselinka Luburić. Nadležnosti CALIMS-a i njegovu ulogu u zaštiti zdravlja stanovništva Crne Gore, prezentovao je direktor ove institucije dr Milorad Drljević. Učešće na skupu bodovano je po propisima novog pravilnika Farmaceutske i Ljekarske komore Crne Gore.

40

29. mart - ZNAČAJAN FARMACEUTSKI SKUP

29. marta, veledrogerija „Baypharm” i magazin „Medical” uz podršku Farmaceutske komore Crne Gore, u Zelenom salonu Hotela „Crna Gora” u Podgorici organizovali su stručni skup na temu „Važnost kompetencija u apotekarskoj praksi”. Nakon obraćanja predstavnika organizatora, prisutni su bili u prilici da prate stručno predavanje mr ph. Arijane Meštrović, predstavnice zagrebačke firme „Atlantic farmacija”, kao i prezentacije dr Olivere Jovanov, beogradske firme „Kibid”, dr Vladana Kovačevića, predstavnika farmaceutske kompanije „Berlin Chemie” i Andree MužnikTričković, predstavnice „Alphen Pharma” iz Beograda. Budući da je događaj animirao za prisustvo više od 200 učesnika, može se govoriti o visokom stepenu radnog učinka.

30. mart - BALKANSKI SUSRETI U BEČIĆIMA U Hotelu „Splendid” u Bečićima 30. marta je započet Treći balkanski internacionalni multidisciplinarni medicinski forum, pod nazivom „Tehnološke inovacije u zdravstvenoj zaštiti”.

Za organizaciju dvodnevnog skupa koji je okupio brojne stručnjake, zaslužna je Medicinska asocijacija balkanskih i crnomorskih zemalja.

Na ceremonijalnom otvaranju govorio je doc dr. Miodrag Radunović, ministar zdravlja, a u ovom dijelu programa nastupili su i predsjedavajući Trećeg foruma A. Ametov, I. Goranov, jedan od koordinatora programa, A. Zlatev, direktor Klinike za tuberkulozu i plućne bolesti u Bugarskoj i E. Brun, predstavnik Ruske narkološke lige. - Različite oblasti medicine koje će biti razmatrane na ovom stručnom skupu, počev od otorinolaringologije, endokrinologije, narkologije, intenzivne njege, jasno pokazuju da će ovo biti prava prilika za proširenje znanja i iskustava - naveo je u svom obraćanju dr Radunović.

30. mart - ZA VEDAR OSMIJEH MALIŠANA U BIJELOJ Drogerija „Dama” uručila je Dječjem domu „Mladost” u Bijeloj donaciju u vidu „Huggies Premuim” pelena. Poklon vrijedan 5.000 evra, po objašnjenju donatora, ima za cilj da olakša odrastanje mališana lišenih roditeljskog staranja i djece čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama, da vrati osmijeh na njihova bezbrižna lica i da poveća kvalitet njihovog života. Akcija je realizovana 30. marta.

Za sebe biram Prirodni put zdravlja U prirodi postoje oficijelne biljke čiji ekstrakti uspješno djeluju na pojedine enzime koji učestvuju u raznim hroničnim upalnim procesima, tipičnim za alergijsko-imunološke reakcije (npr. inhibicija 5-lipooksigenaze, odgovorne za biosintezu leukotriena). Kliničke studije su potvrdile ulogu koju ovi ekstrakti biljaka imaju u tretiranju problema nastalih alergijskom reakcijom (u slučajevima atopijskog dermatita, bronhijalne astme, alergijskog rinosinuzitisa itd.).

GLAVNI AKTIVNI PRINCIPI LINIJE ALLERGICUM: Crna Ribizla (Ribes nigrum): Priznata je u fitoterapiji jer, zahvaljujući dejstvu na nivou kore nadbubrežne žlijezde, pomaže prevenciju početnih faza inflamatornih reakcija tipičnih za alergije.

Crna udika (Viburnum lantana): Zapravo je jedna od najviše korišćenih fitoterapeutskih biljaka u kombinaciji sa crnom ribizlom u slučaju bronhijalne astme i asmatičnog bronhitisa (korisna je kao koadjuvans u kombinaciji sa crnom ribizlom). Šipurak (Rosa canina): Bogat je vitaminom C, jača imunitet, ima antioksidativno i antiinfektivno djelovanje.

Ruzmarin (Rosmarinus officinalis): Pospješuje detoksikaciju organizma i pospješuje dejstvo Crne ribizle.

Echinacea (Echinacea angustifolia): Jača imunitet organizma, uspješno uklanja mnoge simptome koje izaziva polen i druge alergijske reakcije.

Prepeličija jaja: Snižavaju nivo IgE antitijela i imaju antialergijsko dejstvo.

Petrovac (Agrimonia eupatoria): Ima bronhodilatatorno dejstvo zbog čega djeluje blagotvorno kod alergija i astme.

Bokvica (Plantago major): Zahvaljujući visokom sadržaju sluznih materija, djeluje umirujuće, adstrigentno i emolijentno na upaljene mukozne membrane.

Indijski biber (Piper longum): Stimuliše imuni sistem, posjeduje supstancu piperin, koja neselektivno blokira holinergičke receptore i inhibira aktivnost histamina i serotonina. Farmakološka ispitivanja in vitro i in vivo su pokazala da Indijski biber pomaže Piše: u periodičnim napadima bronhijalne astme. dr Maurizio Diamante Šibo lišće (Perilla frutescens): Djeluje na enzim 5-lipooksigenazu koja učestvuje u sintezi leukotriena (medijatora alergijske reakcije). Kliničke studije na pacijentima sa raznim tipovima alergija, pokazale su da ublažava klasične simptome alergije kao što su kijavica, zapušen nos, curenje iz nosa, suzne oči, kožne iritacije.

Prirodni Quercetin: Stabilizuje membranu mastocita, u kojima je u granulama deponovan histamin, izuzetno važan medijator alergijskih reakcija.

Picnogenolo je ekstrakt kore Primorskog bora (Pinus Marittima) i jak je antioksidans.

Vitamin B6: Stimuliše imuni sistem i jača odbrambene sposobnosti organizma.

Esencijalno ulje lista Eukaliptusa (Eucalyptus globulus): posjeduje antiseptičko i umirujuće dejstvo, posebno na nivou respiratornih organa.

Esencijalno ulje lista Timijana (Thymus vulgaris): poseduje antinfektivno, protivupalno, antiseptičko i antiviralno dejstvo.

Esencijalno ulje lista Bora (Pinus silvestris): Ima antibakterijsko djelovanje i pomaže ublažavanju kašlja.

Esencijalno ulje cvijeta Lavande (Lavandula angustifolia) ima antiseptičko dejstvo i olakšava probleme otežanog disanja u slučaju bronhitisa, prehlade, bronhijalne astme i laringitisa.

ALLERGICUM kapsule

Za djecu i odrasle NAMIJENJENE SU SUZBIJANJU I UBLAŽAVANJU SIMPTOMA SEZONSKIH ALERGIJA I BRONHIJALNE ASTME Proizvod je formulisan da na prirodan način priprema organizam za borbu protiv alergije.

Preporučuje se da se ALLERGICUM kapsule koriste nekoliko nedjelja prije i tokom cijele sezone alergija.

SASTAV: Ekstrakti echinaceae, šipurka, prepeličijih jaja, indijskog bibera, petrovca, šibo lišća; prirodni quercetin; picnogenolo i vitamin B6.

DOZIRANJE: Savjetuje se uzimanje 2-4 kapsule na dan.

ALLERGICUM kapsule 30x550mg Đoka Miraševića br. 7, Podgorica tel.+ 382(0) 20 266 333 tel./fax.+ 382(0) 20 267 805 mob.+ 382(0) 69 777 069 e-mail: netpharm@t-com.me

ALLERGICUM Nazalni Sprej

m e d i c a l s u p p l i e s - Monotipe Corsiva, 225 prored sirina Za djecu i odrasle UBLAŽAVA SIMPTOME RINOFARINGEALNE KONGESTIJE IZAZVANE ALERGIJAMA, POLENSKOM KIJAVICOM I SINUZITISOM NetPharm - Tw Cen MT regular ALLERGICUM Nazalni Sprej stvara efikasnu zaštitnu barijeru koja limitira kontakt sluzokože nosa sa spoljnim agensima (polenom, grinjama, životinjskom dlakom,...) koji mogu izazvati iritaciju, zapušenost nosa i druge simptome alergije. Prisustvo biljnih ekstrakata, koji imaju umirujuće dejstvo, hidrira sluzokožu nosa i smanjuje njenu preosjetljivost. Esencijalna ulja djeluju osvježavajuće, što olakšava disanje. Takođe, preporučuje se i kod prehlade, kijavice i zapušenog nosa.

SASTAV: Glicerinski macerati crne ribizle, crne udike i šipurka; ekstrakti petrovca, bokvice, indijskog bibera i šibo lišća; prirodni Quercetin i esencijalna ulja eukaliptusa, bora, lavande i timijana.

DOZIRANJE: Odrasli: Po 1-2 spreja u obje nozdrve, 4-5 puta na dan. Djeca: Po 1-2 spreja u obje nozdrve, 1-2 puta na dan.

ALLERGICUM Nazalni Sprej 30ml

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu.

www.erbavita.com

PREDSTAVLJAMO

JZU Dom zdravlja ”Dr Branko Zogović” - Plav Dom zdravlja - Plav je referentni centar primarne zdravstvene zaštite i sastavni dio sistema zdravstva Crne Gore.

Organizacija Doma zdravlja utvrđena je odredbama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. Reformom primarne zdravstvene zaštite sistematizovane su sljedeće radne cjeline: - ID (odrasli, djeca i žene), - Centri za podršku (plućne bolesti i tuberkulozu, mentalno zdravlje, dijagnostika i prevencija), - Jedinice za podršku (patronaža, sanitetski prevoz), - Ostale djelatnosti (medicina rada i sportska medicina), - Stacionar sa porodilištem, - Menađžment i administrativno-tehnički poslovi.

Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu prilagođenu potrebama pacijenata svih uzrasta i osjetljivih grupa (djeca, žene, trudnice), kao i zaštitu pojedinaca oboljelih od specifičnih bolesti.

Kvalitet naših usluga zasnovan je na stručnosti osoblja i pouzdanosti dijagnostike.

Kao zdravstvena ustanova sa svim raspoloživim kapacitetima, u pružanju primarne zdravstvene zaštite dobar smo partner svim zainteresovanim subjektima i pojedincima, kako na teritoriji opštine Plav tako i šire1.

U toku poslovne 2011. godine, posebna pažnja je poklonjena zdravstvenoj zaštiti odojčadi, predškolske djece, školske djece, omladine i studenata, a naročito vakcinaciji ovih kategorija osiguranika, tako da su postignuti zavidni rezultati sa obuhvatom od blizu 100%. Takođe, dosta je urađeno na prevenciji i liječenju najčešćih bolesti, povreda, na ranom otkrivanju i kontroli malignih bolesti, bolesti pluća i tuberkuloze, zaraznih i nezaraznih bolesti.

Posebno mjesto zauzima pružanje zdravstvenih usluga ženama, sa fokusom na brigu o zdravlju trudnica i porodilja.

42

dr Sabina Markišić

Dobro su organizovane i funkcionišu službe polivalentne patronaže i liječenja u stanu bolesnika, a naročita pažnja poklonjena je nepokretnim, slabo pokretnim, iznemoglim i starim licima, i to bez obzira na udaljenost i vremenske uslove.

Prevoz bolesnika sa teritorije ove opštine na hemodijalizu u Opštoj bolnici - Berane, dobro je organizovan. Taj program se realizuje predviđenom dinamikom i korisnici nemaju primjedbi.

U svrhu obavljanja komfornijeg prevoza na dijalizu, početkom 2011. godine nabavljeno je vozilo „dačija”, sa 7 sjedišta. Pored ovog automobila, nabavljeno je vozilo kombi „Sanitet”, namijenjeno za prevoz bolesnika u ležećem položaju, za sve relacije u

Crnoj Gori i van nje.

U cilju približavanja zdravstvene zaštite osiguranicima i korisnicima, organizovano je da izabrani ljekar jednom sedmično radi u Zdravstvenom punktu Velika, gdje medicinske sestre / tehničari svakog radnog dana pružaju terapiju u stanu bolesnika i ostale zdravstvene usluge. Organizovana je i specijalistička zdravstvena zaštita u mjesnim zdravstvenim stanicama Gusinje i Murino. To podrazumijeva dolazak specijalista interne medicine i psihijatrije. U Gusinju, izabrani ljekar za djecu dostupan je svakog dana u toku punog radnog vremena.

Na teret Doma zdravlja u Plavu stavljeni su i dolasci specijalista iz Opšte bolnice - Berane, i to profesionalaca iz oblasti hirurgije, ortopedije, urologije, neurologije, otorinolaringologije i radiologije. Dolasci se obavljaju po jedanput u toku sedmice.

Sekundarna zdravstvena zaštita ostvaruje se preko stacionara i porodilišta, koji imaju zavidan broj ostvarenih BO dana.

Međutim, komplikovaniji slučajevi šalju se u druge centre sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite Crne Gore ili Srbije, u zavisnosti od odluka Konzilijuma i prvostepene ljekarske komisije RFZO-a.

U 2012. godini dobili smo donaciju Japanske vlade koja je realizovana uz pomoć Japanske ambasade u Beogradu. Vrijednost donacije je oko 75.000 evra. Tom prilikom donirani su sanitetski automobil, komplet opremljen pratećom opremom („reanimobil”), i laboratorijska oprema. Sanitetski automobil će omogućiti komforniji transport teških pacijenata do većih medicinskih centara, a laboratorijska oprema podići nivo zdravstvenih usluga i proširiti spektar laboratorijskih analiza. To će učiniti zdravstvene usluge efikasnijim i dostupnijim pacijentima.

Takođe, u 2012. godini dobili smo donaciju od humanitarne organizacije CARITAS iz Luksemburga. Ona podrazumijeva zamjenu laboratorijskog namještaja u vrijednosti od 8.900 evra.

Završeni su radovi na instalaciji lifta u Domu zdravlja, što je, takođe, donacija Humanitarne organizacije TIKA. U toku su aktivnosti na otvaranju Dijaliznog centra u Domu zdravlja, koje imaju punu podršku ministra zdravlja doc. dr Miodraga Radunovića, Fonda zdravstva i prof. dr Marine Mugoše–Ratković, koja je inicijator ove nadasve humane akcije.

Građevinski radovi i rekonstrukcija prostorija biće urađeni uz pomoć donatora, a među prve su se upisali gospodin Refko Radončić iz Njujorka (7.650 evra) i „Fondacija za Gusinje” (5.000 evra). Arhitektonsko rješenje uradio je gospodin arhitekta Rifko Alihođžić, koji se na taj način pridružio grupi donatora.

Doktor iz Doma zdravlja i medicinske sestre, koji će biti uključeni u ovaj projekat, završili su edukaciju u Kliničkom centru - Podgorica, pod mentorstvom dr Marine Mugoše–Ratković.

Dom zdravlja u Plavu nastavna je baza Medicinske škole u Plavu. Učenici ove škole ostvaruju svoju profesionalnu praksu pod budnim okom ljekara i tehničara Doma zdravlja.

U januaru mjesecu izvedena je i akcija dobrovoljnog davanja krvi, u saradnji sa Transfuziološkom službom Opšte bolnice -Berane i Društvom dobrovoljnih davalaca krvi Opštine Plav. Akcija je sprovedena na dan obilježavanja nesreće na Bioču (58 jedinica krvi).

Misija Doma zdravlja jeste da očuva i unaprijedi zdravlje ljudi, stavljajući u prvi plan zadovoljstvo korisnika. U ljetnim mjesecima priliv stanovništva iz dijaspore je veliki, ali naša ustanova ima kapacitet da odgovori i ovako povećanim zahtjevima.

Imamo odgovoran i profesionalan kadar i kroz rad savjetovališta promovišemo zdrave stilove života.

Pred nama su brojni zadaci: - Izmještanje rendgen kabineta izvan zgrade Doma zdravlja, - Izrada ograde oko Doma zdravlja (projekat kandidovan kod „Tike”) - Zamjena stolarije, - Uređenje kruga Doma zdravlja.

Sve navedeno sprovodi se u cilju podizanja nivoa zdravstvene zaštite i pružanja kvalitetnih zdravstvenih usluga - u interesu pacijenata i opšte dobrobiti stanovništva.

Direktorica, dr Sabina Markišić 1 Prevashodno Domu zdravlja - Berane i „Caritasu”, u projektu „Savremene bolesti zavisnosti - zavisnost od interneta i kockanja”

43

Kraj februara 2012. obilježilo je održavanje Prvog simpozijuma o rijetkim bolestima u Crnoj Gori. Događaj je organizovan na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, u Podgorici. Povod je bilo obilježavanje Međunarodnog dana rijetkih bolesti, simbolično određenog za 29. februar.

U Podgorici po prvi put obilježen Međunarodni dan rijetkih bolesti

29. FEBRUAR - DAN OPOMENE NA BUĐENJE SUMNJE ZA POSTOJANJE RIJETKIH BOLESTI U susret Međunarodnom danu rijetkih bolesti, u Podgorici je 28. februara organizovan Prvi simpozijum o rijetkim bolestima u Crnoj Gori. Čast da svečano otvore ovaj naučni skup imao je ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović. Svoja iskustva u dijagnostici i liječenju rijetkih bolesti prisutnima su predstavile direktorka Centra za nauku Kliničkog centra Crne Gore prof. dr Slavica Vujisić, direktorka Centra za medicinsku genetiku i imunologiju doc. dr Olivera Miljanović, a dragocjeno je bilo i učešće ekspertkinja iz Hrvatske prof. dr Ksenija Fumić i prof. dr Silva Butković Soldo. Pokrovitelj skupa bili su Ministarstvo zdravlja, Klinički centar Crne Gore, Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore i Farmaceutsko-konsultantska firma „Sopharm” iz Zagreba.

PLAN ZA IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE O RIJETKIM BOLESTIMA U CRNOJ GORI Ukazujući na činjenicu da se rijetkim bolestima naziva 6.000 do 8.000 kliničkih entiteta koji zahvataju 6-8% opšte populacije, ministar zdravlja Crne Gore doc. dr Miodrag Radunović saopštio je da to u Crnoj Gori pretpostavlja cifru od oko 35 do 45 hiljada oboljelih. S obzirom na to da je riječ o predominantnim genetskim oboljenjima, razumljivo je i zašto su dijagnostika i terapija rijetkih bolesti veoma ograničeni i zahtijevaju značajna

44

Rijetke bolesti, popularno nazvane „bolesti siročad”, najvećim dijelom čine genomski poremećaji - oko 80%. Smatra se da oko 30 miliona stanovnika u Evropi živi sa nekom vrstom bolesti koja se rijetko javlja. Posebno poražavajuće djeluje podatak da su u oko 75% slučajeva žrtve tih oboljenja djeca, pri čemu 30% njih doživi smrtonosan ishod bolesti. Ove bolesti obuhvataju i kongenitalne anomalije, poremećaje imuniteta i neke tumore.

Međunarodni dan rijetkih bolesti ustanovljen je 2008. godine i obilježava se 29. februara.

finansijska izdvajanja. Pored navedenog važno je razumjeti i značaj ulaganja u znanje o ovoj regiji. Ministar zdravlja podsjetio je ovom prilikom da je nadležno Ministarstvo uvrstilo u plan aktivnosti za 2012. godinu izradu Nacionalne strategije za rijetke bolesti, što bi se imalo bazirati na preporukama najznačajnijih zdravstvenih ustanova. - U periodu 2008–2010. godine donesen je set zakona koji regulišu brojna zdravstvena i bioetička pitanja, koja se odnose dobrim dijelom i na rijetke bolesti. Koncept široke palete specijalističkih, subspecijalističkih službi i konzilijuma u Kliničkom centru, omogućio je multidisciplinarni tretman pacijenata. Uspostavljanje dijagnostike najčešćih nasljednih oboljenja i imunoloških poremećaja (2000), formiranje Konzilijuma za prenatalnu dijagnostiku (2003) i Konzilijuma za kongenitalne anomalije i uvođenje biohemijskog skrininga (2009), omogućilo je rano otkrivanje i prevenciju rađanja djece sa hromozomskim bolestima i teškim kongenitalnim anomalijama. Tako je Crna

Gora u roku od 10 godina značajno smanjila incidencu ovih neizlječivih nasljednih bolesti - objasnio je dr Radunović. U prilog ovome ide podatak o tome da je početkom posljednje dekade prošlog vijeka incidenca Daunovog sindroma iznosila 1 na 530 živorođene djece, dok ona danas iznosi 1 na 1.720. Smanjenju stope učestalosti rijetkih bolesti dobrim dijelom doprinijelo je uvođenje neonatalnog skrininga na hipotireozu koje se praktikuje od 2007. godine. Cilj kom se teži jesu rana dijagnostika i efikasno liječenje metaboličkih poremećaja.

BOLESTI SIROČAD - SLOŽENOST PROBLEMA Potreba za ustanovljenjem zakonskih okvira tretmana rijetkih bolesti, u prvom redu za donošenjem Nacionalne strategije, za razmjenom iskustava u prepoznavanju potrebe za izvršenje posebne grupe testova, za osvješćenjem u smislu sagledavanja

45

značaja pojma kliničke sumnje koja kod ljekara treba da predstavlja alarm za otkrivanje rijetkih bolesti, te težnja ka olakšanju dostupnosti dijagnostike i ljekova, samo su neki od sektora koji su nepoznanica ukupnoj savremenoj medicinskoj praksi kada se imaju u vidu rijetke bolesti. Na Prvom simpozijumu o rijetkim bolestima, ove teme su imale posebno naglašen status. Veoma važnu težnju predstavlja i umrežavanje svih relevantnih faktora uključenih u proces suzbijanja rijetkih bolesti koje bi se u cilju razmjene znanja, olakšanja pristupa ljekovima, uključivanja u istraživačke projekte, poboljšanja monitoringa itd. odvijalo na međunarodnom nivou. Bolesti o čijoj prirodi ne postoji usaglašen konsenzus, po riječima doc. dr Olivere Miljanović, u više od 60% slučajeva predstavljaju poremećaji u genomu, rijetke degenerativne manifestacije, bakterijske i virusne infekcije, imunske bolesti i tumori, posebno dječiji, koji su u velikom procentu smrtonosni. - Čak 30% ove djece umire u uzrastu do pete godine, i to najčešće u prvoj godini, a do petnaeste godine čak 12% izgubi svoj život zbog neke od rijetkih dječijih bolesti. One, i kad nisu smrtonosne, značajno umanjuju kvalitet života i donose značajan bol i patnju ne samo oboljelima nego i porodici i cijelom društvu - objasnila je dr Miljanović.

Prenatalni skrining, neonatalni skrining i ciljana dijagnostika, predstavljaju ključne sektore djelovanja u smislu ostvarenja pravovremene i efikasne reakcije na suzbijanje rijetkih bolesti. - Ako ne postoji mogućnost liječenja, postoji mogućnost na vrijeme okrivanja i prekida života i rađanja; ako postoji mogućnost liječenja, onda se vrši neonatalni skrining; i ako postoji dostupna terapija, onda treba da je omogućimo tim pacijentima - navela je dr Miljanović.

Direktno dijagnostičko testiranje, kako je ona dalje objasnila, danas je moguće sprovesti u vezi sa 1/3 svih vrsta rijetkih bolesti, a neki oblici terapije dostupni su za oko 230 vrsta.

UPOREĐENJA ISKUSTAVA Lizozimske bolesti nakupljanja, bolest porfirije, Fabrijeva bolest, Gošeova bolest, hereditarni angioedem i posebna iskustva u liječenju rijetkih bolesti, bile su osovinske teme Simpozijuma u Podgorici. Obuhvatnim osvrtom na ove teme u okviru izlaganja doc. dr Olivere Miljanović, prof. dr Slavice Vujisić, gošći iz zagrebačkog i osiječkog kliničkog centra prof. dr Ksenija Fumić i prof. dr Silve Soldo, iscrpno je ilustrovana problematika njihovog tretmana. Date su važne preporuke ali i ukazano na brojne i raznovrsne aspekte rijetkih oboljenja. Ukazano je na važnost primjene multiscipinarnog pristupa liječenju, ali i na oprez pri postavljanju dijagnoze, jer postoje istraživanja po kojima se čak 30-60.000 pacijenata suočilo sa problemom netačno dijagnostikovanog stanja. Mogućnosti laboratorijskog uticaja nijesu zanemarljive, pogotovu ako se zna da je u svijetu registrovano oko 550 vrsta metaboličkih, uglavnom nasljednih bolesti koje se u određenoj mjeri mogu liječiti ukoliko se otkriju u ranoj fazi oboljenja.

Izazov savremenoj medicini postavlja i činjenica da postoje ozbiljne preporuke da se kod svakog petstotog novorođenčeta može očekivati prisustvo metaboličke bolesti.

46

U tom smislu, poseban značaj ima primjena selektivnog odabira i postojanje kliničke sumnje za izvršenje testiranja.

- Tehnologija nam je dostupna, ali sigurno nam ostaju etičke dileme. Nije dovoljno samo otkriti neku nasljednu metaboličku bolest. Takvim načinom i pristupom otkrivaju se i bolesti koje možda nikada ne bi izazvale probleme, ili koje se javljaju tek u odrasloj dobi. Isto tako, otkrivaju se i bolesti koje mogu, bez obzira na liječenje, loše završiti. Tako prošireni novorođenački skrining sigurno će donositi i veći broj lažno pozitivnih rezultata probira. Svaka zemlja bi trebala razmisliti, i te kako, što će uvrstiti u svoje programe novorođenačkog probira - naglasila je dr Ksenija Fumić.

Otkrivanje rijetkih bolesti, po preporukama sa ovog skupa, ne iziskuje obavezan početak dijagnostičkog postupka u vidu primjene analize DNK. Iako je to važan pokazatelj stanja pacijenta, riječ je o finansijski veoma zahtjevnoj analizi, pa je nekada za ovu fazu istraživačkog postupka dovoljno izvršiti npr. test prisustva evakuola u eritrocitima, tj. obaviti specijalističke nalaze ili osnovna testiranja metabolita, a tek nakon toga vršiti mjerenje aktivnosti enzima i analizu gena.

Po svjedočanstvu dr Ksenije Fumić, iz Zagrebačkog kliničkog centra, u toj državi funkcioniše 6 laboratorija za citogenetiku i 5 za prenatalnu dijagnostiku. Upoređenjem saznanja o aktivnostima u vezi sa dostupnošću testiranja, te raspoloživosti metoda enzimskog liječenja, inhibicije nakupljanja supstratima, terapije malim molekulima, transplantacije kostne srži, ukazano je na raznovrsnost raspoloživih sredstava djelovanja. Naravno, u duhu iskrene kolegijalnosti, ponuđena je ruka za pomoć u izvršenju analiza u tim centrima.

Važan segment rada Simpozijuma činilo je prikazivanje kliničkih slučajeva iz iskustva u radu aktera simpozijuma, čime je data posebna reljefnost njegovom radu. U tom smislu bila su ilustrativna izlaganja prof. dr Mire Samardžić, dr Nikole Bakića i dr Saide Zajnilović, ljekara Kliničkog centra u Podgorici. Bolesti koje u velikom procentu mogu biti asimptomatske, ali i uzrokovane najraznovrsnijim uticajima koji predstavljaju posebnu prepreku u postavljanju tačne dijagnoze. Mogu to, na primjer, biti: malaksalost, osjećaj oduzetosti ekstremiteta, pojave otoka u različitim djelovima organizma, poremećaji neurotransmisije, konstipacija, bol u abdomenu, gubitak senzibilnosti, različiti oblici degeneracije, paralize, nokturije, kranijalne neuropatije, kardiovaskularni insulti, nefropatija, epileptički napadi i sl. Upravo prisustvo ovakvih pokazatelja bolesti može biti stranputica za skretanje sa puta za uspostavljanje rane dijagnoze i liječenja. Sve navedeno ima za cilj da se ukaže na složenost problematike rijetkih bolesti. Njihovu marginalizaciju nužno je prevazići u što kraćem roku i to na globalnom nivou djelovanja. Jedino udruživanjem svih raspoloživih resursa moguće je uticati na zaštitu zdravlja i prava oboljelih. To je, svakako, važna poruka sa ovog značajnog naučnog skupa.

A. R.

Organska žitna kaša – baby riža Mliječna kaša - prva baby kaša sa probioticom Organska mliječna kaša za laku noć – jabuka Organska mliječna kaša - banana i breskva Mliječna kaša – breskva i kajsija sa probioticom

Organska mliječna kaša – fino voće Organska mliječna kaša za laku noć – ovas sa jabukom

Nakon 8. mjeseca

Nakon 6. mjeseca

Nakon 4. mjeseca

gotove mliječne kaše od 250gr nijesu samo ukusne već sadrže i mnogo važne vitamine, kalcijum, gvožđe, cerealije i Organic mlijeko. Lako se vare, nemaju dodanog šećera u sebi. Za njihovu pripremu potrebno je dodati samo prokuvanu vodu, osim za artikal Organska žitna kaša – baby riža, koja se može pripremiti i sa vodom, a i sa mlijekom. jabuka i ovas – jabuka su kašice za laku noć i idealne su za miran san Vašeg djeteta.

Bio mliječna kaša – čokolada

Ukoliko želite više informacija – tu smo za Vas! "Gruppo Tessile" d.o.o. Kuće Rakića bb – Podgorica Tel./Fax: 00 382 20 870 061; e-mail: gruppotessile@t-com.me, web: www.hipp.co.me

Udruženje pedijatara Crne Gore organizovalo stručni skup u Podgorici

LIJEČENJE SPECIFIČNIH KOD DJECE Udruženje pedijatara Crne Gore bilo je domaćin stručnog skupa koji je za temu imao preporuke o ishrani kao načinu liječenja specifičnih gastrointestinalnih poremećaja djece.

Naime, bilo je riječi o „sindromu kratkog crijeva”, intoleranciji na proteine kravljeg mlijeka i očuvanju zdravlja intestinalne flore primjenom dojenja. Pokrovitelj skupa održanog 21. marta u Hotelu „Podgorica” bili su Ljekarska komora Crne Gore i Austrijska kompanija „HiPP”. Predavači su bile dr Mirjana Stojšić, sa Instituta za zdravstvenu zaštitu djece i omladine Vojvodine, dr Veselinka Lola Đurišić, sa Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, i mr Elizabet Vob, predstavnica sponzorske kompanije „HiPP”, jednog od najvećih svjetskih proizvođača hrane organsko-biološkog porijekla, sa tradicijom dužom od 50 godina.

SINDROM KRATKOG CRIJEVA Bolesti gastrointestinalnog sistema, pogotovu ako je riječ o pedijatrijskoj oblasti, veoma su značajan izazov za savremenu medicinu. Brojni i raznovrsni, za ove poremećaje danas postoje efektivni terapijski odgovori, ali još uvijek nijesu dati potrebni odgovori.

Sindrom kratkog crijeva netipičan je gastrointestinalni poremećaj sa stopom učestalosti od otprilike 1.200 na 100.000 novorođenčadi. Ovdje je uglavnom riječ o redukciji crijevne površine i dužine koja je posljedica resekcije. Ukazujući na modele hirurškog pristupa, osnovne podatke o ovom sindromu, te brojne aspekte ovog problema, dr Mirjana Stojšić, šefica Kabineta za endoskopiju Instituta za zdravstvenu zaštitu djece i omladine Vojvodine, prikazala je značaj nutritivne podrške u prevazilaženju ovog sindroma.

Uzročnici ove komplikovane pojave mogu biti raznovrsni. To mogu biti kongenitalne anomalije, kolitis, raznovrsne traume, inflamatorne bolesti itd. Simptomi su nadimanje, gubitak apetita, anemija, gubitak tjelesne težine, slabljenje mišićne mase, nemoć, alopecija, a povezuju se i sa ulceracijama i osteoporozom.

Najosjetljiviji dio populacije predstavljaju novorođenčad. Prema objašnjenju dr Stojšić, ovakva predispozicija je i razumljiva ako se ima u vidu da je razvoj crijevnog trakta najintenzivniji u toku

48

U toku posljednjeg trimestra fetalnog rasta dužina i površina crijeva povećava se čak 3 puta više u odnosu na prethodni period. Nakon 35. gestacijske sedmice ona dostižu dužinu od oko 250 cm, kod djeteta starosti jedne godine oko 380 cm, a kod odrasle osobe 6-8 m.

trećeg trimestra fetalnog rasta i prve godine života.

Poremećaji koji mogu nastati zbog otklanjanja dijela crijevnog trakta uslovljeni su kako lokalizacijom, tako i načinom tretmana koji se sprovodi nakon intervencije. Zanimljivo je da se najmanje posljedica javlja u slučaju resekcije kolona. Pravilnim uzimanjem anamneze i vršenjem fizikalnog pregleda pristupa se postupku dijagnostike. Dalje metode, pored ostalog, podrazumijevaju primjenu radiološke i endoskopske dijagnostike.

Nakon resekcije dijela crijevnog trakta u organizmu se spontano odvija prirodom programiran proces revitalizacije. Na taj način preostali dio tog sistema preuzima ulogu resektovanog, tako da se na izvjestan način nadomješta ono što je izgubljeno.

Dr Stojšić je ovu pojavu ilustrovala i podatkom da u ovakvim prilikama površina crijevnog trakta može biti spontano uvećana i do 4 puta.

Bakterijska kolonizacija, infekcije i oštećenje funkcije jetre, segmenti su o kojima pedijatri treba da vode računa u slučaju terapije sindroma kratkog crijeva. Upozoravajući na mogućnost njihove pojave, dr Stojšić je navela i da se u pojedinim slučajevima kao jedino indikovana mogućnost terapije može nametnuti transplantacija crijeva. Da bi se izbjegla mogućnost progresije bolesti u tako ozbiljnu fazu, važno je voditi računa o prevenciji - u prvom redu o pravilnoj enteralnoj ishrani. U početku liječenja, tj. 1-3 mjeseca nakon resekcije dijela crijevnog trakta, preporuka je dr Stojšić, primjenjuju se doze od 1 ml na kilogram tjelesne težine po času. Ovakva terapija može trajati i do dvije godine. Prelazak na enteralnu ishranu mora biti postepen, a određen je pH vrijednošću stolice i njenom količinom. Novinu u liječenju ovog sindroma, kako je objasnila dr Stojšić, predstavlja

primjena hormonske terapije. Važnu preporuku predstavlja vođenje računa o pravilnoj suplementaciji vitamina, minerala i oligoelemenata. Jedino ukoliko se terapija sprovodi po tačno određenom protokolu, prognoza izlječenja je dobra.

NETOLERANCIJA NA PROTEINE KRAVLJEG MLIJEKA Netolerancija na proteine kravljeg mlijeka predstavlja veoma čest problem u pedijatriji. Uprkos činjenici da relevantne preporuke o uključivanju ove vrste hrane u upotrebu kod djeteta predviđaju da ona treba da počne tek nakon 12. mjeseci, veoma je čest slučaj da se na terapiju alergije jave novorođenčad starosti pola godine. Upozoravajući na podatak o tome da su svi sastojci kravljeg mlijeka, za razliku od majčinog, alergogeni, dr Veselinka Lola Đurišić, pedijatar gastroenterohepatolog Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, navela je da se ovaj vid neželjene reakcije javlja kod 4.6% populacije djece. Kako je objasnila: koncentracija beta-latkoglobulina u jednoj kapi kravljeg mlijeka visoka je kao u 200 l majčinog mlijeka, što samo po sebi govori o visokom alergogenom potencijalu kravljeg mlijeka. Prevalenca i incidenca kreću se u rasponu 2-3%, a 2-6% broja djece ranog uzrasta sklono je ovoj pojavi.

Intolerancija na proteine kravljeg mlijeka ima za posljedice lošiji rast djeteta, brojne gastroenterološke simptome, dermatološke i probleme respiratornog sistema.

Najveći broj simptoma ove reakcije prisutan je u gastološkoj zoni (50-80), potom u kožnom sistemu (20-40%) i na kraju, u respiratornom sistemu (do 25%). To mogu biti dijareja, ali i zatvor, prisustvo krvi u stolici, kašalj, povraćanje itd.

Posebno osjetljivu kategoriju za sticanje intolerancije na proteine kravljeg mlijeka predstavljaju novorođenčad.

Prema objašnjenju dr Đurišić, ovdje se ističu novorođenčad

sa porodičnom anamnezom, odojčad na programu ekskluzivnog dojenja, sa trajno adaptiranim mliječnim formulama, kao i ona kod kojih je tek započeta primjena mliječne formule u ishrani. Pokazatelje navedene disfunkcionalnosti kod njih je moguće uočiti u šestom mjesecu života.

Pravilnom anamnezom, primjenom specifičnih imunoglobulinskih i testova kože, a u novije vrijeme i primjenom eliminacionih dijeta ne samo kod odojčeta nego i kod njegove majke, hormonskom terapijom itd., moguće je djelovati na tok intolerancije. Dr Lola Đurišić u tom smislu navodi da do 4. godine života biva izliječeno oko 19% te populacije, te da se taj procenat povećava i do više od 50% kada je riječ o šesnaestogodišnjacima.

DOJENJE KAO NAJBOLJI IZBOR Kao posebno značajan metod za očuvanje zdravlja intestinalne flore mr Elizabet Vob, nutricionistkinja Kompanije „HiPP”, istakla je dojenje. Posebno važan mehanizam u tom smislu predstavlja sinergija probiotika i prebiotika sadržanih u majčinom mlijeku.

Opisujući osnovne karakteristike intestinalne flore, mr Vob je na skupu u Podgorici istakla da je u očuvanju ovog sistema veoma važno voditi računa o prenatalnom rastu novorođenčeta. Dojenje predstavlja najbolji način za zaštitu od nastanka infekcija, tj. za zaštitu od djelovanja mikroba. Pored mikrobnih probiotika i prebiotika, značajnu ulogu u očuvanju zdravlja intestinalnog sistema novorođenčeta, objasnila je mr Vob, imaju i laktoza, saharidi i mliječne kisjeline. Zahvaljujući njihovoj transmisiji u organizam bebe, stvara se optimalna šansa za njegovo dobro zdravlje.

A. R.

49

RESPIRATORNE INFEKCIJE KOD DJECE PiĹĄe: dr Mitar Ĺ aranović, Dom zdravlja, NikĹĄić Polovinom marta znaÄ?ajno je povećan broj oboljele djece prijavljene za ljekarski pregled u NikĹĄićkom dispanzeru.

RijeÄ? je o povećanju broja respiratornih infekcija praćenih poviĹĄenom tjelesnom temperaturom (do 40ÂşC), grloboljom, glavoboljom, malaksaloťću, bolovima u zglobovima i miĹĄićima.

Ovo su uglavnom oboljenja virusne etiologije, traju po nekoliko dana i spontano prolaze. Kao komplikacije, mogu se razviti bakterijske superinfekcije, ťto je posljedica supresije imunog odgovora uslovljenog prethodnom virusnom infekcijom. Komplikacije mogu biti i tonzilofaringitisi (upale krajnika i Şdrijela) i pneumonija (upala pluća), nekad i otitis media, lat. (upala srednjeg uva).

Roditelje najviĹĄe brine poviĹĄena tjelesna temperatura, zbog Ä?ega se najÄ?eťće i javljaju. Ovo je odbarambena reakcija organizma na dejstvo pirogenih materija koje djeluju na hipotalamus1 (luÄ?e ih virusi i bakterije). Ĺ ta raditi ?

Kao terapijske mjere preporuÄ?uju se mirovanje, uzimanje

dovoljne koliÄ?ine teÄ?nosti, rashlaÄ‘ivanje i primjena ljekova protiv poviĹĄene temperature (ali tek kada ova preÄ‘e 38,5ÂşC). Antibiotike ne treba davati kod evidentnih virusnih infekcija. Dakle, treba saÄ?ekati razvoj bolesti, pa tek po ispoljavanju znakova za bakterijsku infekciju dati odgovarajući antibiotik i preporuÄ?eni antipiretik2. Pri sniĹžavanju temperature treba koristiti tuĹĄiranje mlakom vodom. Izbjegava se upotreba alkohola jer on izaziva vazokonstrikciju u koĹži3, Ä?ime se onemogućava odavanje toplote.

Organizam se prirodno upravo ĹĄirenjem krvnih sudova koĹže brani od poviĹĄene temperature (zbog toga postajemo crveni i zaĹžareni).

Temperatura se najÄ?eťće mjeri aksilarno (pod pazuhom), mada je to moguće uraditi i rektalno ili sublingvalno.

1 Dio mozga koji uÄ?estvuje u regulaciji temperature 2 Ljekovi protiv poviĹĄene tjelesne temperature 3 SuĹžavanje krvnih sudova koĹže

AKUTNA GROZNICA Groznica je Ä?est simptom bolesti kod djece. Javlja se u mnogim stanjima koja nisu ozbiljna. To je zapravo reakcija organizma na pirogene koji djeluju na jezgra mozga odgovorna za kontrolu tjelesne temperature. NajÄ?eťće nastaje kao posljedica infekcije, ali moĹže biti rezultat hroniÄ?nog zapaljenja ili imunoloĹĄkog odgovora. Tijelo pri groznici reaguje vazodilatacijom, ĹĄto se obiÄ?no manifestuje rumenilom. ÄŒesti uzroÄ?nici akutne groznice u djetinjstvu su:

t "LVUOB JOGFLDJKB

t /FTQFDJÄ•ĘŠOF WJSVTOF JOGFLDJKF

t 7JSVTOJ FH[BOUFNJ morbili, variÄ?ela

t *OGFLDJKB HPSOKFH SFTQJSBUPSOPH USBLUB

t Otitis media, lat.

t 5PO[JMJUJT

t 1OFVNPOJKB

t *OGFLDJKB VSJOBSOPH USBLUB

t .FOJOHJUJT

t 4FQUJĘŠLJ BSUSJUJT

t %FIJESBDJKB

t 1PTUPQFSBUJWOP TUBOKF

t -BäOB UFNQFSBUVSB

t .KFSFOKF UFNQFSBUVSF OBLPO LPO[VNBDJKF WSVʉFH OBQJULB

t /BNKFSOB NBOJQVMBDJKB UFSNPNFUSPN

t 1SFUKFSBO QMBĘŠ JMJ OBQSF[BOKF

t 1SFHSJKBWBOKF UJKFMB

50

Zašto GANODERMA ?

Stručna javnost (ljekari, farmaceuti i nutricionisti) saglasni su u jednoj tvrdnji: „Zdravoj osobi koja se pravilno hrani i održava svoj energetski i imunološki nivo - suplementi nisu neophodni.”

Ali koliko nas zaista živi tako ?

Moderan način života, čini nas izloženijim mnogim rizicima koji mogu dovesti do težih i komplikovanih oboljenja. Nedovoljno kretanja, zagađenje iz okoline, nepravilna ishrana, u šta se ubraja i dijeta bez nadzora stručnjaka, te kontinuiran stres, vode nas u stanje povišenog rizika. Neumjereno konzumiranje jako začinjene hrane, konzumiranje alkohola, cigareta, mogu biti uzrok drastičnog narušavanja imuniteta usljed uticaja koje takav način života ima na opšte stanje organizma, a prije svega na gastrointestinalni trakt, te potom za logičnu posljedicu imamo poremećaj metabolizma odnosno pad fizioloških funkcija organizma usljed neravnomjerne i nedovoljne apsorpcije vitamina i minerala iz hrane koju unosimo. Stoga često imamo samo privid da „zdravo živimo”. Ovakvi akcidenti i stresovi u organizmu uzrokuju potrebu za dodatnim izvorima vitamina i minerala, kako bi se organizam uspješno izborio sa padom imuniteta i zadovoljio povećane potrebe za ovim vitalnim supstancama. Trudnice, takođe, imaju potrebu za dodatnim unosom ovih supstanci, kako bi osigurale zdravlje za sebe i svoju bebu.

Dakle, suplementi su veoma važni za unapređenje sposobnosti organizma da se izbori sa svim pomenutim izazovima. Ukoliko često osjećate simptome poput vrtoglavice, umora, gubitka apetita ili pak neumjerenog apetita, gubitka koncentracije, glavobolje ili konstipacije, organizam Vas upozorava da je krajnje vrijeme da preuzmete inicijativu u rješavanju svojih zdravstvenih problema.

Odnedavno se na tržištu nalazi efikasan imunomodulator „Ganoderma Lucidum”, iz istoimene gljive. Proizveden je u Evropskoj uniji, po najsavremenijim farmaceutskim standardima. Ovaj preparat se može pronaći isključivo u apotekama i to u dva oblika: „Ganoderma Lucidum” 100 mg, koristi se za održavanje energetskog i imunološkog nivoa, odnosno u preventivi.

52

Djeluje: hepatoprotektivno, hipolipemično, antialergijski, imunostimulatorno, utiče na agregaciju trombocita.

Koristi se: kada se želi postići optimalna vitalnost organizma, u preventivi od redovnih loših uticaja iz okoline (zagađenje, stres, neredovna i nepravilna ishrana, kod redovnih fizičkih napora, lakših prehlada ili upalnih stanja), kod žena u menopauzi i osoba sa slabim imunitetom. „Ganoderma Lucidum” 500 mg imunomodulator, koristi se kod težih oblika narušavanja imuniteta, odnosno kada je organizam već u stanju narušenog zdravlja, kako bi se brže uspostavile vitalne predispozicije za normalno funkcionisanje imuno sistema.

Djeluje: imunomodulatorno, imunostimulatorno, antiviralno, antibakterijski, pomaže snižavanju krvnog pritiska i regulisanju holesterola, detoksikuje organizam, ima efekat sniženja glukoze u krvi, antialergen je.

Koristi se: kada je organizmu potrebna snažna podrška da se uz redovnu terapiju izbori sa jačim tegobama ili jakim stresom - u fazi kada je imunitet, odnosno sposobnost organizma da se brani i odbrani od bolesti i štetnih uticaja okoline, značajno narušena. Koristi se i u fazama oporavka organizma od težih oblika raznih upalnih stanja, jakih prehlada, virusa, težih alergija, kao i u svim težim oblicima narušavanja zdravlja i imuno sistema - kada je organizmu potrebna brza stabilizacija i povratak u redovno stanje. „Ganoderma Lucidum” koriste odrasle osobe, trudnice i djeca - potpuno bezbjedno (uz konsultaciju sa ljekarom ili farmaceutom). „Ganoderma Lucidum” je potpuno prirodan preparat. Proizveden je, u potpunosti, u Evropskoj uniji, pod strogo kontrolisanim uslovima farmaceutske industrije. Zdravstveno je potpuno bezbjedan, bez prisustva GMO, BSE, TSE, alergena.

Dijetetski suplement sa V-sertifikatom Evropske V-label agencije (pogodan za ishranu vegana i vegetarijanaca) - žig utisnut na pakovanju.

Za dodatne informacije posjetite: www.zennutrition.rs

Uvoznik i distributer: Đoka Miraševića br. 7, Podgorica tel.+ 382(0) 20 266 333 tel./fax.+ 382(0) 20 267 805 mob.+ 382(0) 69 777 069 e-mail: netpharm@t-com.me

INTELIGENCIJA Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja Emocionalna inteligencija je sposobnost da se opaze emocije, da im se priđe i da se izazovu kako bi pomogle procesu mišljenja. Emocionalna inteligencija opisuje sposobnost da se efikasno održava veza između emocija i mišljenja, da se upotrebe emocije kako bi se olakšalo rasuđivanje i da se inteligentno rasuđuje o njima (Mayer i Salovey, 1997). George (2000) dalje navodi da se emocionalna inteligencija usredsređuje na mjeru u kojoj kognitivne sposobnosti pojedinca dobijaju informacije od emocija i na mjeru u kojoj se upravlja emocijama.

U pojmovnom određenju emocionalne inteligencije susrećemo se sa tri pojma: afekat, emocije i raspoloženja, koje ćemo radi jasnijeg razumijevanja definisati.

Afekat pokriva širok raspon osjećanja koja ljudi doživljavaju. To je pojam koji obuhvata i emocije i raspoloženja. „Emocije su organizovani odgovori koji prelaze granice mnogih psiholoških podsistema, uključujući fiziološki, kognitivni, motivacioni i iskustveni podsistem. Najčešće se javljaju kao odgo-

DJECE vor na događaj, bilo spoljnji ili unutrašnji, koji ima pozitivno ili negativno značenje za osobu.” (Salovey i Mayer, 1990) Emocije nas pokreću da nešto učinimo, promijenimo, prevaziđemo, izgradimo drugačiji odnos, ponovo procijenimo ili prihvatimo.

One nas upućuju na stalno prilagođavanje novim uslovima.

Raspoloženja, s druge strane, nisu usmjerena na objekat.

Emocije se mogu pretvoriti u raspoloženja kada se izgubi fokus na kontekstualni objekat. Raspoloženja predstavljaju generalna stanja osjećanja koja ne moraju biti neposredno vezana za pojedine stimuluse i nijesu dovoljno intenzivna da bi narušavala tekući misaoni proces (Clark & Isen 1982, Thauer 1989), dok su emocije vezane za konkretne događaje i dovoljno su intenzivne da mogu narušiti misaoni proces (Frijda, 1993, Simon, 1982). Međutim, Watson i Tellegen (1985) smatraju da je raspoloženje isto kao i emocije. Raspoloženje je, jedino, slabijeg intenziteta i dužeg trajanja od originalne emocije, navode autori. Ipak je prevaglo stanovište da se radi o složenijim razlikama. Razlike se primjećuju

Psihološko savjetovalište “ Minja “ • • • • •

fobije, anksioznost, napadi panike problemi ishrane problemi djece i mladih tepanje i micanje, teškoće u učenju stres i post-traumatski stresni poremećaj

Nudi usluge kućne posjete na teritorijie grada Podgorice tel: 067 508 993, e-mail: savjetovalistepodgorica@gmail.com

u doživljajnim karakteristikama, faktorima koji ih izazivaju i posljedicama po ponašanje (Isen, 1987; Morris, 1989). Tako Salovey i Rodin (1985) navode da mnogo više različitih kognitivnih procesa, objekata i doživljaja može izazvati raspoloženja. Isti autori tvrde da raspoloženja ne moraju biti povezana s fiziološkim promjenama. Naglašavajući razlike u posljedicama na ponašanje, Mayer i Volanth (1985) navode da raspoloženja angažuju različite sisteme, pa osim hormonalnog, uključuju facijalno-ekspresivni, posturalni i kognitivni. Takođe, raspoloženja podstiču širi raspon

Od različitih definicija najopštija je ona koja pojam raspoloženja određuje kao „prožimajuće nespecifično, dugotrajno i manje intenzivno emocionalno stanje”. (Kardum, 1994) Raspoloženja su često (ipak ne uvijek) opisana u terminima njihovih osnovnih dimenzija (prijatno ili neprijatno), dok se emocije tretiraju u njihovim diskretnim oblicima (ljutnja, strah, radost)1. Danas se zna da emocije i raspoloženja predstavljaju dispozicije za akcije.

afektivnih i kognitivnih odgovora, pa za razliku od emocija ne dovode do ograničenog i stereotipnog sklopa reakcija (Morris, 1989). Budući da ne okupiraju pažnju tako intenzivno kao emocije, ne dovode do dezintegracije i ometanja trenutnog ponašanja.

Pojam „emocionalna inteligencija” (EI) prvi put se u akademskom kontekstu pojavio 1985. godine, u naslovu doktorske disertacije Wayna Paynesa. Ipak se smatra da su naučnici Peter Salovey, sa Univerziteta u Jejlu, i John D. Mayer, sa Univerziteta u Nju Hempširu, prvi pokušali da ga operacionalizuju. Oni su u skladu sa naučnom metodologijom razvijali modele i instrumente za procjenu EI. U tu svrhu su kreirani testovi s potrebnim metrijskim karakteristikama, koji podstiču mnogobrojna istraživanja. Neki autori upotrebljavaju i druge termine kada govore o istom sklopu veština i sposobnosti, stoga u literaturi susrećemo pojmove kao: emocionalni kvocijent (npr. Goleman, 1995), emocionalna pismenost (Goleman, 1995.; Dulewic i Higgs, 2000), emocionalna kompetentnost (Dulewic i Higgs, 2000).

Emocionalnu inteligenciju su definisali kao ,,sposobnost praćenja i razlikovanja sopstvenih i tuđih osjećaja i emocija, i korišćenja tih informacija kao vodiča za mišljenje i ponašanje” (Salovey i Mayer, 1990). Model strukture takvih procesa uključuje: a) procjenu i izražavanje emocija kod sebe i kod drugih, b) regulaciju emocija kod sebe i drugih i c) upotrebu emocija u svrhu prilagođavanja. Sami autori smatraju da ova definicija naglašava

Jedinstvena dermatokozmetička linija koja stimuliše ćelijsku aktivnost Otkrijte obnavljajuću moć ORGANSKOG AKTIVNOG ĆELIJSKOG REGENERATIVNOG KOMPLEKSA - ACR (patentirano) koji sadrži: - DERMOPLACENTU 100 % biljnog porijekla, poznatu po snažnom učinku podmlađivanja i regeneracije, - Bioaktivne komponente: ENZIMI, VITAMINI, PROTEINI I AMINOKISELINE.

100 % BEZ: - KONZERVANSA - BOJA - MIRISA - DERIVATA ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

MEDITAS d.o.o.

EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 020 625 016, 020 623 002 mob: 069 39 99 05

POSLIJE SAMO 11 DANA ĆELIJSKO UMNOŽAVANJE SE POVEĆAVA ZA 26

%

samo opažanje i regulaciju emocija, te da je izostavila razmišljanje o osjećanjima. Isti autori stoga predlažu revidiranu definiciju, prema kojoj „emocionalna inteligencija uključuje sposobnosti brzog zapažanja procjene i izražavanja emocija; sposobnost uviđanja i generisanja osjećanja koja olakšavaju mišljenje; sposobnosti razumijevanja emocija i znanje o emocijama; i sposobnost regulisanja emocija u svrhu promocije emocionalnog i intelektualnog razvoja” (Salovey i Mayer, 1997). U sažetijem vidu, tri autora emocionalnu inteligenciju definišu kao sposobnost opažanja, asimilacije, razumijevanja i upravljanja emocijama. (Mayer, Caruso i Salovey, 2000) Prema Golemanu, emocionalnu inteligenciju čine nekognitivne sposobnosti, kompetencije i vještine koje utiču na sposobnost osobe da se nosi sa zahtjevima i pritiscima okoline. Emocionalna inteligencija se dijelom stiče genetskim nasljeđem, ali značajnim dijelom i učenjem. Mnogi autori smatraju da je potrebno što ranije otpočeti sa ovladavanjem brojnim emocionalnim vještinama.

djecu žele ono što sami nisu postigli, edukaciju emocionalne inteligencije treba usmjeriti podjednako na djecu i roditelje.

Razvojem emocionalne inteligencije djeci se omogućava da odrastaju slobodno, da misle, odlučuju i osjećaju samostalno, da svoje ponašanje usklađuju sa osjećanjima. Emocionalna inteligencija im omogućava da izrastaju u samostalna bića koja uspijevaju da izbjegnu zamku kolektivizma - da rade ono što svi drugi misle da treba da se radi. Učeći djecu da osjećanja imaju značaj i vrijednost u procesu donošenja odluka, istovremeno ih učimo da je sreća vrlo lična kategorija.

Njegujući emocionalnu inteligenciju, djeca odrastaju u zdrava, samopouzdana bića i nezavisne ličnosti. Naravno da je to plod ispravnog roditeljstva, jer to mogu samo djeca koja u kući osjećaju sigurnost, podršku i zdrav podsticaj. Sigurnost se kod djece javlja samo ako roditelji stalno ne presuđuju, kritikuju, ismijevaju nespretnost, nipodaštavaju, već ispoljavaju emocionalnu podršku, povjerenje u postupke djeteta, pružajući podsticaj njegovim razvojnim izborima.

Porodica predstavlja prvu radionicu Emocionalnog učenja.

Emocionalno inteligentni roditelji iskazuju djeci važnost - poštovanje davanjem pohvala i prihvatanjem mišljenja svoje djece.

Svi roditelji prirodno žele da im djeca budu sigurna i srećna, da su poštovana i prihvaćena. Ipak, samo neki roditelji uspijevaju u tome. Roditelji su suočeni s konkretnim problemima koji iziskuju konkretna rješenja. Nijedan roditelj dobrovoljno ne želi da svoje dijete učini plašljivim, sramežljivim, agresivnim ili nepristupačnim. Ipak, mnoga djeca poprimaju baš takve karakteristike. Djeca bezuspješno pokušavaju da izgrade osjećaj sigurnosti i samopoštovanja. Roditelji žele da im djeca imaju samopouzdanja, a ona pokazuju nesigurnost; žele da budu ljubazna, a ona izražavaju nepristojnost; žele da budu pribrana, a ona izražavaju anksioznost i agresivnost, žele da budu zadovoljna i srećna, a ona to najčešće nisu. Treba započeti pitanjem da li su roditelji ostvarili pomenute želje. Budući da roditelji, uglavnom, za svoju

56

Emocionalno zdrava djeca zadovoljnija su i uspješnija, pokazuju bolje rezultate u školi, na fakultetu (jer su problemi sa učenjem većim dijelom emocionalnog porijekla), u ponašanju pokazuju veći stepen samopoštovanja i samopouzdanja, iskazuju veću sposobnost odupiranju pritisku grupe vršnjaka, lakše rješavaju konflikte, blagonaklona su i dobronamjerna - rijetko sklona nasilju, tj. bolje upravljaju svojim ponašanjem.

1 Plutchik, 1994.

ilje

.

Z AC E N J I VA N J E

Piše: dr Milica Šofranac, pedijatar Zacenjivanje, ili respiratorne afektivne krize, predstavljaju epizode prestanka disanja kod djece, sa mogućim gubitkom svijesti i promjenom tonusa tijela neposredno poslije događaja koji su izazvali jake emocije ili bol. Zacenjivanje se javlja kod oko 5% zdrave djece, podjednako i kod djevojčica i kod dječaka.

Najčešće se javlja kod djece starosti od 6 do 18 mjeseci i obično prestaje do 6. godine. Može se javljati od nekoliko puta dnevno do samo jedanput godišnje. Pozitivna porodična anamneza može se javiti u 25% slučajeva. U nekim slučajevima može biti udruženo sa anemijom.

Tipični napad zacenjivanja traje 2-20 sekundi. Dijete plače, forsirano izdiše, prestaje da diše i ili poplavi (plavi - cijanotični napad) ili poblijedi (blijedi napad). Napadi su epizodični, neplanirani, uvijek u budnom stanju, isprovocirani i javljaju se kod zdrave djece.

Plavi napad - Ovaj napad može biti u sklopu napada bijesa ili pokušaja djeteta da preuzme kontrolu nad situacijom.

Može se javiti i kao reakcija na bol, strah, ljutnju ili frustraciju, neuspjeh da istjera po svome, iznenadni ili uznemirujući događaj, kao i traumatični događaj. U takvim situacijama dijete počinje snažno da plače manje od 30 sekundi, forsirano izdiše i prestaje da diše. Ima usiljeni izraz lica kao da plače iako nema zvuka, gubi svijest i poplavi. Ukoliko prestanak disanja traje duže od 10 sekundi, kod djeteta mogu da se jave trzaji mišića i ukočenost tijela. Dijete duboko udahne i u toku 30-60 sekundi disanje se normalizuje. Dolazi do povratka u svijest i normalizacije boje kože. Većina djece se potpuno oporavi za manje od jednog minuta od početka napada i vrati se normalnim aktivnostima. Neka djeca mogu plakati ili vrištati, a druga djeca mogu zaspati i spavati neki period poslije toga.

58

Blijedi napad - Nastaje obično kao odgovor na strah, bol, povredu - pogotovu na neočekivani udarac u glavu. Nepredvidljiv je. Mozak šalje signale prego vagusa, usporava rad srca i izaziva prestanak disanja. Desi se udarac, bol i dijete pada. Može se čuti kratak plač, ali i ne mora. Dijete se oznoji i poblijedi. U toku jednog minuta dijete je dobro.

Oko 20% djece koja imaju respiratorne afektivne krize manifestuje obije faze zacenjivanja u različito vrijeme.

DIJAGNOZA Dijagnoza zacenjivanja bazira se na ličnoj anamnezi djeteta, porodičnoj anamnezi kao i na kompletnom fizičkom i neurološkom pregledu, kako bi se isključili drugi mogući uzroci napada. Zacenjivanje se dijagnostikuje u sljedećim slučajevima: - Ranije epizode zacenjivanja - Karakteristični redosljed događaja - Izostanak inkontinencije - Izostanak post konvulzionih simptoma - Kontrola krvne slike da se ustanovi da li dijete ima anemiju Treba dodati i: - Da li dijete već ima neku bolest - Da li je bilo nekih promjena u ponašanju djeteta u poslednje vreme - Da li je bilo promjena u životu djeteta, kao što su selidba, nova okolina, razvod, rođenje drugog djeteta…

- Da li su roditelji zabrinuti kako se drugi odnose prema djetetu.

TRETMAN TOKOM NAPADA ZACENJIVANJA - Ovi napadi su bezopasni i prestaju sami od sebe.

- Tokom napada nemojte držati dijete uspravno. Umjesto toga, položite ga da leži na ravnom. Ova pozicija može povećati protok krvi u mozak i prevenirati neke trzaje mišića.

- Staviti mokru hladnu krpu na čelo djeteta dok ne počne ponovo da diše.

- Nemojte počinjati reanimaciju niti zvati hitnu pomoć - nije potrebno.

- Nemojte ništa stavljati djetetu u usta jer se može ugušiti ili početi da povraća.

- Mjerite vrijeme od početka do kraja napada.

TRETMAN POSLIJE NAPADA ZACENJIVANJA - Zagrlite dijete kratko i vratite se svojim poslovima.

Najbolje je biti opušten.

- Ako ste jako uplašeni ne dozvolite da vaše dijete vidi to.

- Ako je vaše dijete imalo napad bijesa zato što je htjelo da nešto bude po njegovom, poslije napada ne dozvolite mu da istjera svoje .

- Posle napada nemojte ni grditi niti nagraditi dijete za takvo ponašanje.

Učestali napadi takođe mogu biti uzrokovani anemijom.

Ukoliko je vaše dijete bilo malokrvno provjerite ponovo krvnu sliku.

KADA SE TREBA OBRATITI LJEKARU ZA POMOĆ?

- Kada se prvi put desi napad zacenjivanja - Kada je dijete mlađe od 6 mjeseci - Kada dijete ima prvi napad sa više od 4,5 godina - Kada su blijedi napadi češći od cijanotičnih - Kada napadi postanu učestaliji i snažniji i model napada promijeni - Kada napad traje duže od jednog minuta sa grčenjem i opuštanjem tijela.

PROGNOZA Djeca prerastu ovakvo ponašanje do šeste godine.

ŠTA TREBA URADITI DA SE SPRIJEČI NAPAD ZACENJIVANJA? Većinu napada izazvanih padom ili iznenadnim strahom ne možemo spriječiti. Niti možemo spriječiti napade gdje je okidač bio bijes. Međutim pojedinoj djeci možemo skrenuti pažnju od napada zacenjivanja ako reagujemo prije nego što postanu plavi.

Kažite svom djetetu da dođe do vas po zagrljaj ili da pogleda nešto interesantno. Pitajte ga da li želi da pije sok.

- Ohrabrite dijete da emocije izrazi riječima - Obezbijedite djetetu adekvatan san i obroke u određeno vrijeme - Dovoljno pažnje i aktivnosti, mir u kući - Pripremite ga na promjene - Primijenite razumna ograničenja i mogućnost izbora - Obezbijedite adekvatne igračke i dovoljno igre - Upućujte mu riječi pohvale i hrabrite ga kad zatreba - Poslije napada recite mu da ga volite - Ukoliko vaše dijete ima napade svaki dan, vrlo je vjerovatno naučilo da samo izaziva napade. Ovome doprinosi ponašanje roditelja koji trče da podignu svoje dijete svaki put kada zaplače ili koji dopuštaju da dijete istjera po svom čim napad prođe. Izbjegavajte ovakve reakcije.

59

IMPLEMENTACIJA HACCP-A

BEZBJEDNE HRANE Piše: prof. dr sc Rajko Šofranac Efikasan sistem koji omogućuje bezbjednost hrane veoma je značajna prevencija za incidentna oboljenja izazvana hranom, čiji su simptomi: abdominalni bol, dijareja, povraćanje, povišena tjelesna temperatura, groznica itd. Kolika je važnost bezbjednosti hrane, može se najbolje uočiti na osnovu istraživanja koja su sprovedena u Sjedinjenim Državama, gdje se procjenjuje da trovanje hranom uzrokuje veliki broj bolesti, 325. 000 hospitalizacija, kao i 5. 000 smrtnih slučajeva. Godišnji troškovi izazvani bolestima zbog trovanja hranom u smislu bola i patnje, smanjene produktivnosti, i troškovi liječenja procjenjuju se na najmanje 10 milijardi dolara.

biološki, hemijski ili fizički agensi, za koje se realno očekuje da, ukoliko se ne kontrolišu, prouzrokuju bolest ili povredu. Drugi dio ovog akronima su kritične kontrolne tačke koje predstavljaju korak u kome se može vršiti kontrola odnosno sprečavanje ili eliminacija opasnosti za bezbjednost hrane ili za redukciju na prihvatljiv nivo. Pojednostavljeno rečeno, HACCP za cilj ima proizvodnju, što je moguće bezbjednijeg proizvoda, primjenom što je moguće bezbjednijeg postupka. Treba naglasiti da primjena HACCP-a ne obezbjeđuje uvijek 100% zaštite za korisnike, ali čini da se proizvodi ili priprema hrana na najbolji i najbezbjedniji mogući način.

Navedeni podaci su zabrinjavajući, posebno ako se uzme u obzir da se oni u puno država ne sprovode i ne znamo šta se tamo dešava po ovom pitanju. Vlada Crne Gore je u martu 2006. godine usvojila „Strategiju zdravstvene bezbjednosti hrane”, „Zakon o bezbjednosti hrane” - 2008. godine, te „Akcioni plan za ishranu i bezbjednost hrane” 2010. godine. U svim tim zakonima se planira implementacija mjera dobre proizvodne i higijenske prakse i HACCP-a duž cjelokupnog „lanca hrane”, odnosno „od njive do trpeze”. Sa stanovišta regulative, ništa nije sporno. Ovo su evropski zakoni i mi smo ih usvojii, ali nažalost, kao i u drugim oblastima, samo ih djelimično ili uopšte ne primjenjujemo.

U svijetu je snabdijevanje potrošača bezbjednim i visokokvalitetnim prehrambenim proizvodima sve značajnije. Zbog toga uvoznici iz zemalja EU i drugih razvijenih zemalja (SAD, Japan i dr.) zahtijevaju da sigurnost hrane, od njive i farme pa sve do završnog pakovanja, bude u saglasnosti sa strogim higijenskim pravilima.

Ukratko rečeno, HACCP (engl. Hazard Analisis and Critical Control Point) je savremeni preventivni koncept koji obezbjeđuje higijensku, toksikološku i svaku drugu bezbjednost.

To je sistematski pristup identifikaciji, procjeni i kontroli rizika bezbjednosti hrane. Kada govorimo o rizicima, oni mogu biti:

60

Ovaj koncept zasniva se, u najkraćem, na sledećim principima:

zapisa.

t "OBMJ[B SJ[JLB t *EFOUJĕLBDJKB LSJUJʊOJI LPOUSPMOJI UBʊBLB t 1PTUBWMKBOKF LSJUJʊOJI HSBOJDB t 6TQPTUBWMKBOKF QPTUVQLB OBE[PSB t 6UWSÿJWBOKF LSFBUJWOJI BLUJWOPTUJ t 6TQPTUBWMKBOKF QPTUVQBLB WFSJĕLBDJKF J t 6TQPTUBWMKBOKF QPTUVQBLB EPLVNFOUPWBOKB J ʊVWBOKB

Faze uspostavljanja HACCP sistema nijesu ni malo jednostavne, ali pokušaću ih grupisati na sledeći način:

t %FĕOJTBOKF EJKBQB[POB EKFMPWBOKB

t 6TQPTUBWMKBOKF )"$$1 UJNB

t 0QJT QSPJ[WPEB J QSPDFTB

t *EFOUJĕLBDJKB OBNKFSBWBOPH LPSJÝʉFOKB

t *[SBEB EJKBHSBNB UPLB LBSUF QSPDFTB

t 7FSJĕLBDJKB EJKBHSBNB UPLB

t 1SJNKFOB WFʉ QPNFOVUJI QSJODJQB )"$$1 B J

t 7FSJĕLBDJKB J WBMJEBDJKB )"$$1 TJTUFNB QFSJPEJʊOP

Bazni dokument za HACCP sistem jeste HACCP plan, LPKJ TF J[SBÿVKF V TLMBEV TB QSJODJQJNB )"$$1 EB CJ TF PTJHVSBMP TBWMBEBWBOKF SFMFWBOUOJI PQBTOPTUJ V PLWJSV PCMBTUJ QSJNKFOF Zahtjevi za sadržaj HACCP plana su:

P *EFOUJĕLBDJKB PQBTOPTUJ

P .KFTUB LPOUSPMF PQBTOPTUJ $$1 $SJUJDBM $POUSPM 1PJOU LSJUJʊOF LPOUSPMOF UBʊLF

P ,SJUJʊOF HSBOJDF [B PEBCSBOF QBSBNFUSF

P .FUPEF LPOUSPMF NPOJUPSJOHB

o Korektivne aktivnosti,

P 0EHPWPSOPTUJ [B NPOJUPSJOH J LPOUSPMV o Pozivanje na dodatna uputstva i

P ;BQJTJ

%BMKF KF QPUSFCOP J[WSÝJUJ WBMJEBDJKV )"$$1 QMBOPWB SBEJ WFSJĕLPWBOKB EB TV TWJ FMFNFOUJ )"$$1 QMBOB QPHPEOJ J QSJMBHPÿFOJ +FEOPTUBWOP VTMPWJ [B GVOLDJPOJTBOKF J PESäBWBOKF HACCP sistema su: o Neprekidan nadzor CCP-a,

P /FQSFLJEOF LPSFLDJKF J PETUSBOKJWBOKF PQBTOPTUJ

P 6TQPTUBWMKBOKF CB[F QPEBUBLB J BOBMJ[B

P 6HSBEOKB OPWJI TB[OBOKB OPWF PQBTOPTUJ OPWF TJSP WJOF J[NKFOF QSPDFTB J QSPJ[WPEB

o Kontinualno usavršavanje i

P ,POUJOVBMOB WFSJĕLBDJKB QSJMJLPN JOUFSOJI J FLTUFSOJI QSPWKFSB 1SFEVTMPWJ [B JNQMFNFOUBDJKV )"$$1 B TV t %PCSB QSPJ[WPÿBʬLB QSBLTB koja predstavlja niz preporuka koje je poželjno sprovesti u proizvodnji, preradi, skladištenju J TOBCEJKFWBOKV ISBOPN LBLP CJ TF TQSJKFʊJMB OKFOB NJLSPCJPMPÝLB IFNJKTLB JMJ ĕ[JʊLB LPOUBNJOBDJKB %PCSB QSPJ[WPÿBʊLB QSBLTB VLB[VKF ÝUB KF QPUSFCOP EB TF VSBEJ EB CJ TF TQSJKFʊJMP [BHBÿFOKF hrane, kao i LBEB J LP UP USFCB EB TQSPWFEF t %PCSB IJHJKFOTLB QSBLTB predstavlja skup QPTUVQBLB LPKJNB TF PCF[CKFÿVKF ʊJTUP TBOJUBSOP okruženje za proizvodnju, preradu, skladištenje i TOBCEJKFWBOKF QSFISBNCFOJN QSPJ[WPEJNB t 4UBOEBSEOF PQFSBUJWOF QSPDFEVSF QSFEstavljaju skup uputstava za ostvarenje načela EPCSF IJHJKFOTLF J EPCSF QSPJ[WPÿBʊLF QSBLTF kao i neophodnih mjera na kritičnim kontrolOJN UBʊLBNB QSP[WPEOKF %SVHJN SJKFʊJNB 401 QSPQJTVKF LBLP USFCB EB TF SBEJ J V OKPK TV EFUBMKOP OBWFEFOJ QPTUVQDJ [B J[WPÿFOKF PESFÿFOJI [BEBUBLB OB TUBOEBSEJ[PWBO OBʊJO 1PTUVQDJ OBWFEFOJ V 401 TV TQFDJĕʊOJ [B TWBLJ

TVCKFLBU LPKJ QPTMVKF ISBOPN J EFUBMKOJ POPMJLP LPMJLP UP QSJSPEB QPTMB [BIUJKFWB t 4UBOEBSEOF TBOJUBSOF QSPDFEVSF čine utvrđeni ili proQJTBOJ QPTUVQDJ LPKF TF TQSPWPEF SVUJOTLJ V UPLV J[WPÿFOKB PESFÿFOJI [BEBUBLB J V PESFÿFOJN TMVʊBKFWJNB B ʊJKJ KF DJMK TQSFʊBWBOKF OFQPTSFEOF LPOUBNJOBDJKF JMJ LWBSB QSPJ[WPEB 4BOJUBDJKB PCVIWBUB NOPHF PCMBTUJ J SBEOKF V PLWJSV PCKFLUB ʊBL J LBEB QSPJ[WPEOKB OJKF V UPLV 4BOJUBDJKPN TF VTQPTUBWMKB WJTPL OJWP ʊJTUPʉF J VOBQSFÿVKF IJHJKFOB TB LSBKOKJN DJMKFN EB TF TQSJKFʊJ QPKBWB CPMFTUJ J[B[WBOJI ISBOPN Na osnovu prethodnog, jasno je da HACCP zahtjevaju sledeće industrijske grane:

t 1SPJ[WPEOKB QSFSBEB J QBLPWBOKF

t 4LMBEJÝUFOKF USBOTQPSU J EJTUSJCVDJKB

t 1SJQSFNB J EJTUSJCVDJKB ISBOF [B QPUSFCF CPMOJDB EKFʊKJI VTUBOPWB IPUFMB SFTUPSBOB BWJP LPNQBOJKB JUE

t 5SHPWJOB NBMPQSPEBKB J VHPTUJUFMKTUWP J

t 0SHBOTLB QSFISBNCFOB JOEVTUSJKB

4WBLJ QPKFEJOBD LPKJ QPTKFEVKF VQSBWMKB JMJ SBEJ V QSPJ[WPEOKJ ISBOF V &6 NPSB EB VWFEF TJTUFN CF[CKFEOPTUJ )"$$1 Primjena ove direktive prisiljava uvoznike da uvoze isključivo QSFISBNCFOF QSPJ[WPEF WJÝFH LWBMJUFUB J WFʉF TJHVSOPTUJ BMJ J EB [BIUJKFWBKV TUBMOB QPCPMKÝBOKB QSPJ[WPEOKF V [FNMKBNB QPSJKFLMB 1SFEV[FʉB J[ &6 LPKB QPTMVKV TB QSFISBNCFOJN QSPJ[WPEJNB QPTUBMB TV [OBʊBKOP TFMFLUJWOJKB QSJ PEBCJSV EPCBWMKBʊB J[ [FNBMKB WBO &6 [BIUJKFWBKVʉJ PE OKJI TUSJLUOV QSJNKFOV )"$$1 B V [FNMKBNB QPSJKFLMB

6 OFLJN TMVʊBKFWJNB [B PESäBWBOKF QPTMPWOJI BSBOäNBOB QPUSFCOP KF [BEPWPMKJUJ J EPEBUOF IJHJKFOTLF [BIUKFWF [B QPKFEJOF WSTUF QSPJ[WPEB LBP ÝUP TV NFTP NMJKFLP J NMJKFʊOJ QSPJ[WPEJ 1PSFE UPHB QSFEV[FʉB J[ &6 J ESVHJI JOEVTUSJKBMJ[PWBOJI [FNBMKB LPKB TF CBWF ISBOPN OFʉF LVQPWBUJ ʊBL OJ TJSPWJOF J[ ESVHJI ESäBWB VLPMJLP JN TF OF PCF[CJKFEJ TJHVSOPTU EB ʉF QSPJ[WPE EPCJKFO QSFSBEPN V OKJIPWJN GBCSJLBNB CJUJ CF[CKFEBO [B MKVETLV VQPUSFCV 4WBLB TJSPWJOB JMJ QSFSBÿFWJOB [B LPKV TF TBNP QPTVNOKB EB KF JOĕDJSBOB JMJ LPOUBNJOJSBOB OFʉF CJUJ QSJIWBʉFOB ;CPH TWFHB OBWFEFOPH QPTUPKJ WFPNB J[SBäFOB QPUSFCB [B VWPÿFOKFN )"$$1 TJTUFNB J V OBÝB QSFISBNCFOB QSFEV[FʉB

61

MENOPAUZA

Piše: mr ph Mehridžana Derviši-Lazorja Menopauza je prirodno stanje i razdoblje velikih promjena u organizmu svake žene. Definiše se kao trajni izostanak menstrualnog ciklusa zbog prestanka folikularne aktivnosti jajnika, što za posljedicu ima smanjeni nivo estrogena. Iako menopauza nije bolest već samo stanje, ona može biti uzrok raznih bolesti koje prate ovo tranziciono razdoblje u životu žene. Prate je stanja poput nesanice, noćnog znojenja, talasa vrućine, umor, depresije, razdražljivosti, suvoće rodnice. Istraživanja dokazuju da žene današnjice provedu najmanje trećinu svog života u menopauzi. Tegobe u menopauzi zavise od velikog broja faktora, od kojih su kulturološki i socioekonomski najbitniji, ako izuzmemo fiziološke. Žene iz različitog podneblja i različite kulture potpuno drugačije doživljavaju ovo razdoblje. Žene Dalekog istoka ne znaju za premenstrualni sindrom (PMS) i tegobe u menopauzi, a takođe je i izuzetno niska incidenca raka dojke i uterusa. Prema dostupnim podacima, Azijatkinje prolaze fazu postmenopauze, uz minimalne ili nikakve tegobe, što se pripisuje zapravo načinu prehrane, koja podrazumijeva: svakodnevni unos svježeg voća

62

i povrća, te konzumiranje sojinih proizvoda koji su bogati fitoestrogenima.

Fitoestrogeni predstavljaju biljne hormone odnosno supstance čiji aktivni metaboliti imaju hemijsku i fiziološku sličnost sa ženskim polnim hormonom estrogenom. Dijele se u dvije glavne grupe, lignane i izoflavonoide. U grupi izoflavonoida najznačajniji su sojini izoflavonoidi, genistein i daidzein. Odličan izvor izoflavona je sojino zrno, protein, brašno i pahuljice, dok ga u sojinom ulju i umaku nema. Fitoestrogeni mogu imati estrogeno ili antiestrogeno djelovanje, u zavisnosti od životnog razdoblja u kojem se koriste. Kada je nivo estrogena u organizmu nizak, što je slučaj sa menopauzom, fitoestrogeni se vežu za slobodna receptorska mjesta estrogena i tako ispoljavaju svoje djelovanje.

U reproduktivnom razdoblju žene, kada je nivo endogenih estrogena normalan ili povišen, fitoestrogeni djeluju kao antiestrogeni.

Soja (lat. Glycine max) se tradicionalno koristi kao hrana naroda u Aziji, dok u Europu dolazi tek u 18. vijeku. Najviše se koristi među vegeterijancima i makrobiotičarima. Spada u funkcionalne namirnice, koristi se i kao hrana i kao lijek. Pogodnost korištenja soje u medikamentozne svrhe jeste pristupačnost upotrebe, bilo u obliku hrane ili medikamentozno. Po svom sastavu proteina najsličnija je životinjskim proteinima. Sadrži 18% ulja, i to 85% nezasićenih masnih kisjelina (50% linolne i 8% linolenske kisjeline). Za primjenu u menopauzi najvažnije je da u velikim količinama sadrži izoflavonoide, i to genistein i daidzein, vitamin E. Karakteristična je po povoljnom odnosu kalcijuma i fosfora, a isto tako bogata je kalijumom, željezom, sumporom, manganom, natrijumom, molibdenom, bakrom, borom, jodom, kobaltom i cinkom. Upravo zbog takvog sastava, soja je postala veoma važna, jer ne postoji ni jedna biljka koja bi joj po svojoj vrijednosti i iskoristivosti mogla konkurisati.

Danas postoji čitava paleta herbalnih proizvoda i suplemenata koji značajno mogu pomoći u kontroli simptoma

menopauze. Većina njih sadrži sve u soji prisutne aktivne komponente, ali u standardizovanom obliku, ili pak kombinaciju više vrsta biljnih aktivnih principa koji su prisutni u biljkama sa fitoestrogenim djelovanjem. Soja, takođe, povoljno utiče na nivo šećera u krvi, izvrstan je izvor proteina i dijetetskih vlakana koji koriste oboljelima od dijabetesa koji imaju problema sa konzumiranjem životinjskih proteina. Snižava trigliceride, koji su povišeni kod ovih bolesnika. Soja sadrži kompleks bioaktivnih sastojaka, koji međusobno daju pozitivan učinak. Stoga je preporuka da treba konzumirati po šolju sojinog mlijeka svako jutro, a ostale sojine proizvode uvrstiti u dnevni meni.

Cimicifuga racemosa, lat. je biljka koju su američki Indijanci dugo koristili u tradicionalnoj medicini, odakle se prenosi u Evropu i počinje se koristiti u ginekologiji. Cimicifuga racemosa se prvi put spominje u stručnoj literaturi 1830. godine, kada se spominje u Američkoj farmakopeji. Zbog relativno neugodnog mirisa cvijeta, veoma malo se koristi u narodnoj medicini u neprerađenom obliku. Smatra se da osim fitoestrogena, posjeduje i visok nivo triterpenskih glikozida koji sinergistički doprinose njenoj fiziološkoj aktivnosti.

Ginkgo biloba je jedna od najstarijih biljnih vrsta i među najstarijim je lijekovima za menopauzu. Kineska medicina vjekovima koristi lišće i sjeme ginko bilobe za poboljšanje memorije i liječenje Alchajmerove bolesti. Iako još uvijek nije potpuno razjašnjen mehanizam pozitivnog djelovanja ginko bilobe na simptome menopauze, primjena ovog biljnog preparata u trajanju od 6 sedmica kontinuirano ublažava simptome menopauze kao što su nesanica i valunzi, a takođe ublažava i stres i nemir.

Ginseng (lat. Lepidium meyenii) je drevna biljka koju narodi Kine, Koreje i Amerike koriste već nekoliko hiljada godina.

Ginseng je korijen koji poboljšava vitalnost i smatra se da produžuje životni vijek ako se uzima redovno. Ginseng ima jedinstveni sastav, zahvaljujući kojem pomaže kod mnogih zdravstvenih problema, uključujući tegobe menopauze. Ginseng sadrži fitoestrogene, veoma slične estrogenu, pa upravo zbog toga predstavlja odličnu pomoć u menopauzi, koju prvenstveno karakteriše nedostatak estrogena.

Ginseng može olakšati umor, manjak energije, probleme sa pamćenjem i poremećaj sna. Osim toga, ova biljka je najjači afrodizijak, tonik i podmlađivač organizma.

ovu fascinantnu biljku. Žuti noćurak smatra se jednim od najbogatijih prirodnih izvora esencijalnih masnih kisjelina, alfa-linolenske kisjeline - 72% i gama-linolenske kisjeline (GLA) - 9%. GLA služi kao izvor prostaglandina, koji pomaže u regulaciji hormonske ravnoteže u organizmu i održavanju zdravlja u dobi menopauze. Ulje žutog noćurka se posebno preporučuje ako patite od pojave talasa vrućine i noćnog znojenja. Preporuka je koristiti ga redovno najmanje 4 sedmice, a naročito ako su simptomi menopauze popraćeni kardiovaskularnim problemima i disbalansom lipida.

Crvena djetelina (lat. Trifolium pratense) je biljka koja potiče iz Evrope, ali i dijelova sjeverozapadne Afrike i zapadne Azije. Najčešće se koristi cvijet biljke. Budući da sadrži izoflavone, crvena djetelina se koristi kao pomoć za ublažavanje simptoma menopauze, uključujući i promjene raspoloženja i navale vrućine.

Stoga je, zbog svojih ljekovitih svojstava ova vrsta djeteline prirodna alternativa tradicionalnoj hormonskoj dopunskoj terapiji. Crvena djetelina višestruko je korisna za žene jer pomaže i u prevenciji osteoporoze kod žena u menopauzi, s obzirom na to da je njena pojava povezana s opadanjem nivoa estrogena.

Matičnjak (lat. Melissa officinalis) se godinama koristio za različite bolesti, ali se često upotrebljava za poremećaje nervnog sistema. Ispitivanja dokazuju uticaj matičnjaka na inhibiciju GABA neurotransmitera, čime se objašnjava njegovo anksiolitičko djelovanje. Upravo ovim mehanizmom, matičnjak djeluje povoljno za ublažavanje simptoma menopauze kao što su valunzi, neuroza i razdražljivost.

Zato drage dame, započnite dan čašom sojinog mlijeka i imaćete osmijeh na licu!

Žuti noćurak (lat. Oenothera biennis) je južnoamerička biljka koja je u Europu stigla u 17. vijeku. Žuti cvjetovi ove biljke otvaraju se u večernjim časovima, ali samo nakratko. Uvenu još prije izlaska sunca, ali već sljedeće večeri novi cvjetovi krase

63

22. mart

SVJETSKI DAN VODA

Piše: dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene

Voda je uslov života na Zemlji. Dovoljne količine higijenski ispravne vode indirektno produžavaju životni vijek čovjeka, i to kroz dobre životne uslove, smanjenje stepena obolijevanja od zaraznih bolesti i veći nivo zdravstvene kulture.

Voda bi trebalo da čini oko 60% ukupne tjelesne mase zdrave odrasle osobe. Međutim, danas je sve veći broj onih čija masna masa dostiže taj procenat, dok je sadržaj vode u tijelu znatno niži. Razlog za to je, između ostalog, i nedovoljan unos ove materije.

Količina vode neophodna organizmu zavisi od uzrasta, pola, zdravstvenog stanja, stepena fizičke aktivnosti i načina ishrane.

Prosječne dnevne potrebe za vodom kod odraslog čovjeka iznose oko 2 l, a tačnije se mogu odrediti formulom: 1 ml vode na 1 kcal dnevnih energetskih potreba. Da bi se obezbijedilo normalno funkcionisanje organizma, unos vode mora biti u ravnoteži sa gubitkom.

Voda nam je, dakle, neophodna.

Upravo sa ciljem isticanja neophodnosti i održavanja dovoljne količine higijenski ispravne vode za piće za sve stanovnike svijeta, definisan je 22. mart - Svjetski dan voda. To je odluka usvojena 1992. godine u Rio de Ženeiru, na Konferenciji Ujedinjenih nacija o životnoj sredini i razvoju. Sa obilježavanjem ovog datuma počelo se već sljedeće, 1993. godine. Vremenom ovaj dan sve više dobija na značaju. Svе državе se pоzivaju dа se pоsvеtе primjеni prеpоruка UN-a i da prеduzmu kоrаkе i акtivnоsti u sklаdu sа svојim nаciоnаlnim intеrеsimа. Ujedinjene nacije žele da podsjete na značaj i zaštitu voda kao i na nedostatak vode za piće u mnogim krajevima svijeta. One upozoravaju da svjetska potrošnja vode raste više nego dvostruko od rasta broja stanovnika planete i da se sve više ljudi suočava sa činjenicom o nestašici vode. Sve veći broj regiona u svijetu suočava se sa hroničnom nestašicom vode, pri čemu je problem najizraženiji u sušnim predjelima planete, gdje živi više od dvije milijarde ljudi i polovina siromašne svjetske populacije.

Higiјеnski i zdrаvstvеnо isprаvnа vоdа zа pićе јеdаn је оd оsnоvnih prеduslоvа dоbrоg zdrаvljа. Svjеtskа zdrаvstvеnа о rgаnizаciја svrstаlа је pristup vоdоsnаbdijеvаnju i kvаlitеt vоdе zа pićе u dvаnаеst оsnоvnih pоkаzаtеljа zdrаvstvеnоg stаnjа stа-

64

nоvništvа јеdnе zеmljе, čimе sе pоtvrđuје njеnа znаčајnа ulоgа u zаštiti i unаprеđеnju zdrаvljа.

Svjetski dan vode se svake godine obilježava različitom temom - sloganom. Ovogodišnja tema je „Voda i hrana - dostupnost i bezbjednost”. Ovim motom se želi skrеnuti pаžnja mеđunаrоdnе i dоmаćе јаvnоsti nа vоdu као vаžаn fакtоr u prоizvоdnji hrаnе.

S obzirom na to da su za proizvodnju hrane neophodne velike količine vode, njеn nеdоstаtак bi mоgao biti glаvni uzrок glаdоvаnjа i nеdоvоljnе uhrаnjеnоsti, pоsеbnо u оblаstimа gdе је poljoprivreda glаvni izvоr prihоdа i hrаnе. Tакоđе, sеzоnsке vаriјаciје pаdаvinа i dоstupnоsti vоdе mоgu dа dоvеdu dо privrеmеnе nеstаšicе hrаnе. Pоplаvе i sušе mоgu dоvеsti dо кriznih situаciја u snаbdijеvаnju hrаnоm. Tokom prošlog vijeka suša je izazvala veći broj smrtnih slučajeva nego bilo koja druga prirodna katastrofa. Коliко је vоdе pоtrеbnо dа bi sе prоizvеlа hrаnа ilustruјu pоdаci dа је zа 1 kg pšеnicе pоtrеbnо је 1.500 litаrа vоdе, dok je zа 1 kg mеsа potrebno 10 putа višе, uкljučuјući vоdu zа ishrаnu živоtinjа, vоdu zа оdržаvаnjе higiјеnе i prоcеsnu оbrаdu. Каdа sе uzmu u оbzir stаlnо pоvеćаnjе svjеtsке pоpulаciје i svе ljudsке акtivnоsti kоје zаhtijеvајu upоtrеbu vоdе, као štо su upоtrеbа vоdе zа pićе, kuvаnjе, оdržаvаnjе ličnе i оpštе higiјеnе, prоizvоdnju hrаnе, оdjеćе i dr., pоtrеbе zа vоdоm sе svе višе uvеćаvајu.

Sve navedeno su razlozi da se pod hitno preduzme niz mjera i aktivnosti koje mogu dovesti do očuvanja i obezbjeđivanja dovoljno vode i hrane zа svе ljudе nа plаnеti. Na primjer, dоbrоm pоljоprivrеdnоm prаksоm moguće је оbеzbijеditi nајvеću mоguću prоduktivnоst, uz оčuvаnjе rаspоlоživih vоdnih rеsursа. Tакоđе, pоrеd pоštоvаnjа principа prаvilnе ishrаnе nеоphоdnо је i pоštоvаnjе principа rаciоnаlnе ishrаnе, оdnоsnо čuvаnjа hrаnе.

Smаtrа sе dа sе štetuje 30% hrаnе prоizvеdеnе širоm svijеtа (1,3 milijarde tona), pа је i vоdа која је isкоrišćеnа zа njеnu prоizvоdnju zаuvijек izgubljеnа.

Proučavanja na relaciji voda-hrana-zdravlje-životna sredina dovode do zaključka da naš način ishrane, odnosno dijeta, treba da bude održiv. To znači da dijete treba da imaju zanemarljiv uticaj na životnu sredinu, da doprinose bezbjednoj hrani i ishrani i zdravom životu sadašnjih i budućih generacija, pogotovo ako znamo da danas na planeti postoji više od sedam milijardi ljudi i da se očekuje da taj broj do 2050. godine dostigne devet milijardi.

Da bi se za sve obezbijedila dovoljna količina hrane, treba da se pribavi voda adekvatnog kvaliteta. Znači, moraćemo da proizvodimo veće količine hrane koristeći manje količine vode. Zato, KORISTIMO VODU RACIONALNO.

ALERGIJSKA STANJA I UPOTREBA BILJNIH ANTIHISTAMINIKA „Ljubav ima svoje zakone razvitka, svoje životne dobi, kao cvijeće, kao ljudski život. Ona ima svoje raskošno proljeće, svoje vrelo ljeto, i napokon, jesen. Za jedne topla, svijetla i plodonosna, a za druge hladna, gnjila i jalova.”(Belinski) Piše: mr ph. Ivana Gojković

Proljeće donosi radost, ljubav, bude se naše misli, naša priroda, budimo se iz duge zimske pasivnosti i otvaramo srce, dušu ka novim izazovima. Proljeće donosi promjene, radosti, maštanja, putovanja. Buđenjem prirode javlja se visoka koncentracija alergena, koji su glavni uzročnici alergija. Alergija je bolest savremenog doba. Najčešće se javlja u proljeće.

Smatra se da je alergija poremećaj imunog sistema koji nastaje usljed izloženosti organizma potencijalnim alergenima, gdje je organizam izgubio sposobnost odbrane i gdje alergene prepoznaje kao potencijalno opasne materije koje želi da eliminiše iz sopstvene sredine, stvarajući antitijela na njih.

Britanska istraživanja pokazuju da se u periodu od 1990. do 2001. godine, broj ljudi koji pate od alergije povećao za 7 puta. Prije 100 godina riječ „alergija” nije ni postojala. U 1950. godini, svaki sedmi Amerikanac imao je alergiju. U 1970. imao ju je svaki peti, a u 1985 - svaki treći. Danas je sve više ljudi koje pate od simptoma alergije.

Po intenzitetu razlikujemo slabe, umjerene i jake alergije, a najjače među njima, poput anafilaktičkog šoka, opasne su po život. Postoje razni tipovi alergija: kožne alergije, alergije disajnih puteva, alergije na polen, prašinu, vjetar...

KOŽNE ALERGIJE: razni dermatitisi (zapaljenja kože), koprivnjača (izbijanje crvenih plikova po koži, najčešće na mjestu kontakta sa alergenom ili na mjestu uboda insekta).

RESPIRATORNE ALERGIJE: alergijski rinitis koji se odlikuje svrabom očiju, nosa, grla, zapušenošću nosa ili pak cure-

66

njem vodnjikave tečnosti iz nosa. Jedan oblik ovakvih alergija jeste i astma koja se javlja prvenstveno kod djece, posebno one koja su sklona nekim drugim oblicima alergija.

ALERGIJA NA HRANU: Najčešće se javlja kod djece, i to one koja po prvi put uzimaju neke materije kao novine u ishrani. U veoma alergene materije kod djece spadaju: kravlje mlijeko, bjelance iz jajeta, kikiriki, pšenica, školjke, kukuruz, citrusno voće. Najčešće manifestacije ove vrste alergija su: dijareja, povraćanje, oticanje jezika.

ALERGIJA NA LIJEKOVE: najčešća je alergija na penicilin. Najbitnije je da onaj ko počinje da uzima bilo kakve lijekove naglasi svom ljekaru ili farmaceutu sklonost ka ovoj alergiji. Takođe, česta je alergija na aspirin, insulin i lokalne anestetike.

ALERGIJA NA UBOD INSEKTA: najčešće ih imaju osobe koje već boluju od drugih oblika alergije. Ove reakcije su najčešće bezazlene, ali ukoliko se otok i crvenilo u većoj mjeri počnu širiti oko mjesta uboda, neophodno je javiti se ljekaru.

Prilikom alergijske reakcije antigen-antitijelo ili pod dejstvom histaminoliberatora (životinjski, biljni i bakterijski toksini), kao i pri traumatskim povredama kože (mehaničko, termičko, hemijsko, ultravioletno zračenje), dolazi do degradacije mastocita i oslobađanja histamina. Postoje tri depoa histamina u organizmu i to: mastociti, bazofilni leukociti i mukoza GIT-a. Mastociti sintetišu histamin, ali pored njega i heparin i serotonin. Histamin ispoljava svoja dejstva vezujući se za H1 i H2 receptore. H1 receptori se nalaze u većini glatkih mišića, u srcu, u mozgu. Svi

efekti histamina, nastali vezivanjem za ove receptore, mogu biti blokirani H1 blokatorima.

Ima više vrsta lijekova koji antagonizuju dejstvo histamina na H1 receptorima a nisu sistematizovani kao antihistaminici, npr.: fenotiazinski neuroleptici, triciklični antidepresivi, neki antimuskarinici, kao i neki antiserotoninski lijekovi. H2 receptori se nalaze u sluznici želuca i vezivanjem za ove receptore histamin ispoljava svoj uticaj na lučenje HCl. Ovo dejstvo se blokira H2 blokatorima. Dejstvo histamina na glatku muskulaturu bronhija ispoljava se u vidu bronhokonstrikcije, znatno jače kod nekih vrsta nego kod čovjeka. Bronhospazam koji nastaje u anafilaktičkoj reakciji kod ljudi je više posljedica stvorenih leukotriena nego dejstva histamina na glatku muskulaturu bronhija.

Stoga antihistaminici nijesu tako efikasni kod bronhijalne astme.

Na glatku muskulaturu krvnih sudova histamin djeluje dilatatorno. Kao posljedica ovog efekta dolazi do crvenila lica, glavobolja i opšte hipotenzije. Kapilarna permeabilnost je znatno povećana u prisustvu histamina, što rezultuje stvaranjem edema.

Antihistaminici snažno antagonizuju ovo dejstvo histamina.

Osjećaj svraba i žarenja ublažava se i antihistaminicima.

Konzumacijom velikih količina vitamina C u onom periodu na prelazu između dva godišnja doba, možemo preduprediti ova stanja. Vitamin C smanjuje lučenje histamina, podstičući njegovu razgradnju, te pomaže pri otklanjanju histamina iz tijela. Uz to, vitamin C smanjuje mogućnost razvoja spazma bronhijalnih puteva, što ga čini dobrodošlim pomoćnim sredstvom za ublažavanje astmatičnog napada. S obzirom na to da u alergijskom procesu zbog djelovanja histamina dolazi do povećanja propustljivoosti krvnih sudova, korisno je uzimati i kalcijum, jer on normalizuje ovu pojavu. Preporučene doze u ovom slučaju su nešto povišene: vitamin C 1000-1500 mg, mineral Ca 800-1300 mg. Smatra se da su ove količine sasvim dovoljne da se preduprede alergijska stanja.

Nova istraživanja ukazuju na izuzetno jaku povezanost alergena i parazita. Paraziti, koji se nalaze u crijevima čovjeka, ispuštaju toksičan otpad koji narušava normalan rad imunog sistema i pokreće ciklus alergija. Dakle, zdrava mikroflora jača imuni sistem i podstiče njegov normalan rad. Zato se smatra da probiotici imaju izuzetno važnu ulogu u prevenciji i kao pomoćno sredstvo u terapiji liječenja alergija. Oni, regulacijom crijevne mikroflore, znatno pridonose stabilnosti organizma povećavajući mu imunitet.

Na tržištu postoje mnogi antihistaminici sintetičkog porijekla. Međutim, dosta je i prirodnih, biljnih antihistaminika koji zavređuju posebnu pažnju. Jedna od biljaka za koju kažu da je imunološki džoker, jeste crni kim. Kim je samonikla biljka, mada nije rijetka pojava da je mnogi gaje u vrtovima. Prije svega, začinska biljka, a potom biljka sa širokim spektrom ljekovitih svojstava.

Istočni narodi su za crni kim govorili da liječi sve bolesti, osim smrti! Čak i Biblija spominje crni kim kao sastavni dio hljeba, koji otklanja nadutost, liječi bolesti pluća, stomaka i žuticu.

Kim jača želudac, podstiče varenje hrane, proizvodnju hormona, izbacivanje mokraće. Pozitivno djeluje na liječenje bolesti pluća, kožnih oboljenja, teškoća izazvanih astmom. Umiruje bronhije, alergijsku astmu, kašalj, ojačava imunitet, povećava proizvodnju antitijela. Sprečava pojavu raka, jer podstiče proizvodnju odbrambenih ćelija, zdrave ćelije štiti od oštećenja, uništava ćelije tumora. Kod žena umiruje grčeve materice, olakšava menstruaciju, bolove prilikom porođaja i sam porođaj. Ženama za vrijeme dojenja obezbjeđuje mlijeko. Naročito dobre rezultate pokazuje kod liječenja djece oboljele od bronhitisa, astme, raznih alergija i atipičnog ekcema.

KORISNI SAVJETI: Čaj od crnog kima protiv bronhitisa i kašlja Jednu veliku kašiku crnog kima, jednu malu kašiku kamilice i pola male kašike anisa, umiješati u jednu šolju tople vode. Ostaviti da odstoji 10 minuta, procijediti, zasladiti medom i piti nekoliko puta dnevno.

Sirup protiv astme Jednu malu kašiku usitnjenog crnog kima, dva izdrobljena čena bijelog luka i dvije kašike meda, pomiješati. Svakoga jutra na prazan stomak uzeti po jednu malu kašiku sirupa u periodu od tri nedjelje.

Kim zavređuje posebnu pažnju kao prirodni antihistaminik. Njegova upotreba je preporučljiva kako u preveciji, tako i u terapiji alergijskih stanja.

U proljeću treba uživati. Opustiti se i doživjeti njegove najskrivenije čari. Da bi uživanje u ovom godišnjem dobu bilo potpuno, moramo na vrijeme preduprediti moguće alergijske reakcije koje se mogu javiti. Djelovati prvenstveno na prevenciju tokom cijele godine, a ako tu nismo bili dovoljno revnosni, onda uz adekvatnu antihistaminsku terapiju, korišćenjem pomoćnih sredstava u terapiji, jačanjem imunog sistema organizma i konzumacijom dovoljnih količina antioksidativnih supstanci, kontrolisati alergijsko stanje i dozvoliti sebi doživljaj proljeća, do posljednjeg daha.

Crni kim prirodno raste u istočnim i toplim zemljama, naročito u Egiptu, Siriji i Indiji. Postoje zapisi u kojima se jasno može vidjeti da je veoma često korišćen u staroj egipatskoj medicini. Egipatski faraoni upotrebljavali su ga kao začin za jela i za liječenje mnogih bolesti, upala, alergija, poremećaja metabolizma, zastoja mokrenja, protiv depresije. Interesantan je podatak da je jedna flaša ulja crnog kima pronađena u grobnici faraona Tutankamona.

67

PROL JEĆNE ALERGIJE I SL AVNI Brojne alergijske reakcije jedan su od vodećih faktora ugrožavanja kvaliteta života populacije. Smatra se da skoro svaka osoba posjeduje sklonost ka nekoj alergijskoj reakciji, a da od tzv. proljećnih alergija pati otprilike svaki peti stanovnik planete Zemlje. Bilo da je u pitanju alergija na hranu, na kontakt sa insektom, na alergene iz vaduha i sl., efekti znaju biti veoma neprijatni.

Veoma veliki otok oko očiju, kijavica, osjećaj svraba, raznovrsne manifestacije na koži itd., naročito su vidni ako pogađaju slavom ovjenčane.

Spisak alergija koje su poznate ličnosti prijavile skoro da je nemoguće ograničiti. Ne ulazeći u razmatranje istinitosti tih postavki, navešćemo neke od njih. U svijetu bijelog sporta: Serena Vilijams alergična je na kikiriki, Novak Đoković na gluten, a Rafeal Nadal - na polen. Lajonel Riči se žali na osjećaj zamora i neprijatnu naduvenost ukoliko konzumira mliječne proizvode. Kameron Dijaz tvrdi da je alergična na cvijeće, a Dru Barimor na kafu, parfeme i bijeli luk. Na parfeme su alergične

i njihove slavne promoterke Eva Longorija i Bijons.

Iluzije o tome da prezentuje novi otkačeni imidž, izgubile su se ubrzo nakon što je poznata manekenka Lindzi Vikston napustila podijum i Parisku nedjelju mode 2011. Drastičan kontrast boje kože njenog lica i vrata - crveno/bijelo - pokazao je da u pitanju neželjena reakcija na šminku. Ne tako davno, zbog specifične alergijske reakcije, Džastin Biber bio je prinuđen i da ode na hospitalizaciju i privremeno napusti snimanje serije „Mjesto zločina”. Sličnu avanturu doživjela je i Uma Turman kada je sa svim efektima alergije ipak izašla na scenu priređenu za jedan humanitarni događaj.

Neki od njih, odlučni da se suoče sa ovim nizom neprijatnosti, promovišu svoje terapijske odgovore. S tom namjerom se i slavna Gvinet Paltrou pojavila na jednom snimanju - sa vidljivim pečatima blijedobraon boje otisnutim na leđima. U pitanju je primjena kineske terapije za koju se glumica javno zalaže i na svom internet blogu.

Novak Đoković

68

Skarlet Johanson

BUDE SE TRAVE Proljeće, po mnogima, najljepše godišnje doba, nekima predstavlja period koji bi najradije prespavali. Suočeni sa alergenima kao što je polen, oni reaguju upornom kijavicom, problemima sa disanjem, sa funkcionisanjem nosa i sl. Kada je riječ o šou biznisu, proljeće je i sezona „lova” paparaca na fotografije na kojima se uočava kako slavni kijaju. Tako su nastale i fotografije sa Kejti Holms, a nastupi alergijske kijavice Emili Per, učesnice Američkog šoua „Veliki brat”, ostali su zabilježeni u video snimku iz tog programa.

Proljeću se, sudeći po sklonosti ka alergiji na polen, ne raduju filmska umjetnica Hilari Daf, slavna Kejt Vinslet, Džon Bon Džovi i golfer Tajger Vuds, zbog čijeg prisustva na golf utakmicama prečišćavanje vazduha na terenu postaje redovna praksa. Kada prelijepa Skarlet Johanson doživi napad alergije zbog polena trave, pojavi joj se osip na koži, osjećaj svraba i nepodnošljiv otok oko očiju1.

Kameron Dijaz

Uticaj polena drveća najgori je u martu, aprilu i početkom maja, dok polen trava ima najveći uticaj u aprilu,

Džon Bon Džovi

maju i junu - navodi američki alergolog dr Robert Overholt u jednom od intervjua za CNN. Polen najčešće izaziva bolove u očima i kijanje. Smatra se da iako efekti primjene alternativnih metoda u liječenju neprijatnosti zvanih alergije daju skromne rezultate, čak 4 od 5 slavnih osoba sklonih ovim manifestacijama, sprovode neku od ovih aktivnosti. U svojstvu ekstremnog pobornika primjene joge u ove svrhe u jednoj TV emisiji pojavila se i Kejti Prajs, slavna Džordan. Detoksikacija, aromaterapija, refleksologija itd. samo su još neke od popularnih metoda za suzbijanje ovog problema.

Uma Turman

1 „Celebrities With Allergies”, http://probiotics.org/

69

Hronika Mart 2012 - PREDISPONIRANOST OBOLJELIH OD RAZVRSNIH ZDRAVSTVENIH PROBLEMA ZA KARCINOM DEBELOG CRIJEVA

svjetske populacije sada ima poboljšan pristup korišćenju kanalizacione infrastrukture i sanitarno-higijenskih uslova. Smatra se da će do 2015. ova cifra biti povećana na 67 do 75 odsto.

Skrining karcinoma debelog crijeva pokazuje visok procenat predisponiranosti kod oboljelih od razvrsnih zdravstvenih problema. Prema rezultatima studije stručnjaka Univerziteta u Kentakiju baziranoj na skriningu pokazalo se da je stopa obolijevanja najviše izražena u populaciji osoba sa više morbiditeta.

Studija je finansirana od strane Nacionalnog instituta za rak i vršena je na uzorku od 1.153 ispitanika starosti 50-76 godina.

Ispitanici su dobili četiri seta pitanja dizajniranih da prikupe informacije o demografiji, prisustvu mordibiteta kao što su bolesti srca, dijabetesa, moždani udar, razne vrste tumora, o prisustvu simptoma karcinoma kolorektuma i sl. Čak 61,6 procenata onih koji su prijavili prisustvo dva do tri morbiditeta, imalo je pozitivan nalaz kolonoskopije. - Visoke skrining stope multimorbidnog stanovništva bile su iznenađujuće, ali je to važna indikacija da se učini napor da se podigne svijest o značaju kolonoskopije i ostalih skrining metoda - kaže profesorka Nensi Šenberg, učesnica ovog istraživanja - Nadamo se da će kolorektalni kancer skrining na kraju postati uobičajen i rutinski kao Papanikolau test i mamogram.

21. mart - REZISTENTNOST I NA „TROJANSKOG KONJA”

6. mart 2012 - POVOD: SVJETSKI DAN VODE U okviru zajedničkog saopštenja za javnost UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije objavljenog 6. marta zvanično je saopšteno da su ispunjeni milenijumski ciljevi za razvoj dostupnosti pijaće vode, ali da sanitarizacija još uvijek predstavlja neriješenu zonu. Ocijenjeno je da planovi da se prepolovi procenat ljudi bez održivog pristupa zdravoj vodi za piće, projektovani do 2015. godine, imaju dobar osnov za ostvarenje. U periodu između 1990. i 2010. više od dvije milijarde osoba dobilo je pristup izvorima vode za piće. Ovom prilikom upozoreno je i na činjenicu da svakog dana od dijareje umre više od 3 000 djece.

Sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-Mun, ovim povodom je rekao: - Prepoznali smo veliki uspjeh za ljude u svijetu. Ovo je jedan od prvih milenijumskih ciljeva koji će biti ispunjen. Uspješni napori da se obezbijedi bolji pristup vodi za piće dokaz su da svi treba da vide program Milenijumskih ciljeva ne kao viziju nego kao vitalno sredstvo za poboljšanje života milionima najsiromašnijih ljudi.

U Izvještaju o napretku dostupnosti vode za piće i sanitarija za 2012. navedeno je da je krajem 2010. pristup vodi za piće obezbijeđen za 89% svjetske populacije, ili 6,1 milijarde ljudi. Procjenjuje se da će do 2015. godine 92% svjetske populacije imati bolji pristup pijaćoj vodi. Nasuprot ovome, svega 63%

70

Bakterijska rezistencija je veoma važan problem savremene medicine. Pokušavajući da objasne mehanizme ovakvog ponašanja i eventualno pronađu rješenje, naučnici današnjice opisuju brojne načine ostvarenja pobjede nad antibiotikom. U Zborniku Američke akademije nauka istraživači su ukazali na ponašanje enzima MccF koji onemogućava sistem djelovanja antibiotika nove generacije zvanog „trojanski konj”. Pored tima istraživača sa Univerziteta u Ilinoisu u ovaj projekt su uključeni i naučnici Ruske akademije nauka i Univerziteta Rutgers.

Lukavo dizajniran kao peptin, proteinska hrana za bakterije, ovaj antibiotik je bio namijenjen za namamljivanje bakterija i njihovu destrukciju. Međutim, pokazalo se da bakterije nijesu nimalo naivne. One su u igru uključile peptidaze koje su se pokazale kao imune na bilo kakvo dejstvo podmetnutog antibiotika. Zahvaljujući ulozi amino-kjisjelina, one su bile u mogućnosti da budu pobjednici.

21. mart - DJEČJA TUBERKULOZA: SKRIVENA SVJETSKA EPIDEMIJA Na skupu održanom 21. marta u Ženevi, Svjetska zdravstvena organizacija je upozorila na činjenicu da je tuberkuloza koja se razvija u toku djetinjstva uprkos raspoloživim sredstvima ipak zapostavljena i predstavlja skrivenu svjetsku epidemiju.

Iako je stopa smrtnosti uzrokovane tuberkulozom opala za 40% u odnosu na stanje iz 1990, svakog dana u svijetu umre oko 200 djece oboljele od tuberkuloze. Upozoravajući na postojanje sumnje za otkrivanje bolesti kod djece koja imaju učestalu pojavu groznice i slabije napredovanje u tjelesnoj težini, stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije i „Stop TB” istakli su značaj pravovremenog dijagnostikovanja bolesti i podvrgavanja djece testiranju na tuberkulozu. Ovom prilikom ukazano je i na zastarjelost metodologije utvrđivanja prisustva ove bolesti kakva se danas realizuje u većini zemalja u razvoju. One još uvijek koriste metod razvijen pre 130 godina.

22. mart - MATIČNE KNJIGE ZA SVE Rezolucija pod nazivom „Rađanje i pravo svake osobe da svuda bude priznata kao ličnost pred zakonom”, akcija je za univerzalnu registraciju prilikom rođenja svih pojedinaca, kako bi se smanjio broj pojedinaca koji nijesu registrovani i nikada

neće biti registrovani. Organizatori ovog projekta Svjetska zdravstvena organizacija i Zdravstvena mreža HMN 23. marta 2012. zvanično su objavili vijest o usvajanju teksta ovog dokumenta, usvojenog od strane Ujedinjenih nacija. Smatra se da su za ovu pojavu najogovorniji siromaštvo, socijalna isključenost, udaljinost geografskih lokacija, invaliditet, diskriminacija, kao i izbjegavanje administracije i infrastrukturnih obaveza. - Nedostatak matične knjige rođenih ne samo da utiče na uživanje prava koja sva lica imaju pravo, nego takođe može da ometa pristup nizu osnovnih usluga, uključujući i zdravstvenu zaštitu - kaže dr Flavija Bustreo, ekspert za oblast porodice, ženskog i dječijeg zdravlja.

Aktuelna je procjena da se na godišnjem nivou ne registruje otprilike 1/3 svjetskog nataliteta. Za sprovođenje odredaba ovog dokumenta za sada je izdvojeno 40 miliona dolara.

22. mart - VEOMA OBEĆAVAJUĆA NAJAVA KONGRESA O SRČANIM BOLESTIMA Najznačajni ovogodišnji kongres o srčanim bolestima, prema najavi objavljenoj u Medikal njuz tudeju, biće održan 19-22. maja 2012. u Beogradu. Riječ je o događaju koji će okupiti zavidan broj učesnika iz inostranstva, a koji je organizovan od strane HFA, Evropske sekcije Međunarodnog udruženja za istraživanje srca i ESC Radne grupe za miokardijalne funkcije.

Kongres na temu Liječenje srčane insuficijencije: integrisanje farmakologije i tehnologije, biće održan u „Sava centru” u Beogradu.

U planu je da naučne sesije budu propraćene prezentacijom najnovijih dostignuća i kontroverzi u vezi sa srčanom insuficijencijom, sa prezentacijom probnih rezultata ljekova i medicinskih aparata. Predviđeno je da prvog dana Kongresa profesor Džon Mek Marej iz Glazgova u Velikoj Britaniji predstavi željno očekivane evropske smjernice za 2012. u vezi sa srčanom insuficijencijom.

Očekuje se da Kongres privuče stručnjake iz cijelog sveta, tj. pored kardiologa i interniste, ljekare opšte medicine, epidemiologe, medicinske sestre i industrijske partnere. Stručni moderator događaja je profesor Petar M. Seferović.

29. mart - BEBE I DJECA Bebe su najslađe do prosječne starosti 4 i po godine.

Naučnica Džejna Pinkot sprovela je studiju u okviru koje su istraživani postulati ove pojave. U zaključcima objavljenim 29. marta u jednom časopisu za eksperimentalnu psihologiju djeteta, ona objašnjava da je ovdje uglavnom riječ o prirodnoj promjeni fizionomije lica koja se događa kod djece starosti 3 i po do 4 i po godine. Budući da se obim glave u tom periodu pojačano povećava te da dominantne krupne okice, jedva uočljiv nos i ustašca mijenjaju izgled, jasno je da dolazi i do promjena u doživljaju bebinog lika. Nos se uvećava, usta postaju veća, a iako se veličina očiju nikada ne mijenja, to ne igra veliku ulogu u neizbježnosti promjene izgleda. Bebe tada postaju manje simpatične.

CAI - PAN, prirodni proizvodi na bazi japanskog pepermint ulja Roler Roler vam omogućava jednostavno i odlično nanošenje masažne kreme na kožu, gdje je to potrebno, a pri tom ruke ostaju čiste.

Roler sadrži kremu sa 33% pepermint ulja.

Masažna krema 33% pepermint ulje Podstiče rehabilitaciju krutih i preopterećenih mišića Masažna krema je idealna za sve vrste masaža, zagrijavanja (warming up), poslije sporta i kod sportskih ozlijeda.

Ekskluzivno za Crnu Goru !

CAI - PAN Montenegro d.o.o.

Pepermint je biIjka, koja se u Japanu uzgaja vjekovima. Posebnosti tamošnje klime i tla omogućavaju uslove za postizanje, svjetski, najboljeg kvaliteta u uzgajanju ove biljke. Svi ovi faktori omogućavaju da, upotrebom CAI-PAN proizvoda, doživite jedan izuzetno opuštajući, smirujući i lijekovito stimulativni osjećaj.

CAI-PAN je svestran za upotrebu Koristite proizvode CAI-PAN i.o.: -Kruti i premoreni mišići -Glava, vrat i bol u leđima -Za pročišćavanje nosa i disajnih puteva

Tablete za grlo Tablete odlično oslobađaju i smiruju grlo prilikom prehlada.

Tablete djeluju vrlo osvježavajuće, te pročišćavaju grlo od neprijatnog ukusa.

100% čisto pepermint ulje Koristite ulje kada su preopterećeni ili ukočeni mišići, vrat i leđa, ili ako imate glavobolju. Nekoliko kapi u parnu kupku koja će vam pomoći da dišete slobodnije.

Vuka Karadžića 1, 85310 Budva tel. 033 454 354, mob. 069 039 438, e-mail: caipan.mne@gmail.com

Početak marta mjeseca bio je obilježen inventivnim podsjećanjem na značaj održavanja oralne higijene.

Predavanju koje je 1-og marta organizovano u Amfiteatru Medicinskog fakulteta u Podgorici prisustvovao je veliki broj posjetilaca, profesionalaca stomatologije, studenata ove oblasti i zainteresovanih pripadnika opšte populacije. Organizator skupa na kom su prisutni imali priliku da dobiju nove preporuke o oralnoj higijeni je brend Curaprox čiji je generalni zastupnik za Crnu Goru kompanija „NALL International”.

U svojstvu predavača nastupila je mr spec. parodontologije Mia Girotto, pored ostalog i sertifikovana instruktorka u svijetu veoma aktuelne I-Top tehnike održavanja oralne higijene.

JEDINO ČISTI ZUBI

jesu

Skup pod nazivom „Individualni pristup oralnoj higijeni”, koji je 1-og marta organizovan na Medicinskom fakultetu u Podgorici imao je višedimenzionalni karakter. U prvom redu, bila je to edukativna priredba usmjerena na osvješćivanje populacije o značaju održavanja pravilne higijene zubne duplje. U brojnim funkcionalnim digresijama obuhvaćena je problematika nastanka i razvoja parodontskih oboljenja, njihov uticaj na cijeli organizam, simptomi i načini ponašanja pacijenata. Poseban aspekt predavanja činile su praktične preporuke o pravilnom čišćenju zubne duplje, preporuke o karakteristikama sredstava za čišćenje zubne regije i praktičan prikaz preporučene tehnike održavanja oralne higijene.

Uzročnici parodontalnih oboljenja - u prvom redu gingivitisa i parodontopatije - jesu karakteristično organizovane bakterijske formacije, tzv. bakterijski biofilm, koji zbog neodržavanja oralne higijene, ili njenog nepravilnog održavanja, remete funkcionalnost mekog zubnog tkiva i stvaraju brojne neprilike ne samo u zubnoj regiji. Nijemi procesi kakvi najčešće znaju biti parodontski poremećaji, predstavljaju veoma ozbiljnu opasnost po zdravlje organizma. Ispadanje zuba, neprijatna posljedica ovih oboljenja, nije najdalji domet opasnog uticaja dobro formiranih bakterijskih sojeva koji prirodno postoje u usnoj duplji. Ukazujući na paradoks prirode da u organizmu normalno funkcioniše 1014 bakterijskih stanica (u odnosu na 1013 stanica čovječijeg organizma), te da se različitim mehanizmima ipak uspostavlja normalno funkcionisanje organizma, mr Mia Girotto dala je zanimljive sugestije o pravilnom održavanju oralne higijene.

- Mi, doslovce, ’vodimo ruku’ našega pacijenta. Učimo našega pacijenta kako, s čim, gdje, kakvim pritiskom, kojim pokretima, kojim sredstvima će on održavati oralnu higijenu. Drugim riječima, našeg pacijenta upoznajemo s njegovom oralnom higijenom - objasnila je ona govoreći o aktuelnim trendovima eduukacije pacijenata koji, važno je navesti, dopunjavaju metode masovne

72

zubi

i individualne profilakse. U pitanju je, prema slobodnijem tumačenju, praktičan, primjerom ilustrovan metod edukacije pacijenta o tome kakav pritisak treba da čini u pojedinim segmentima svoje usne duplje, na koji način da koristi sredstva za održavanje higijene i sl.

Pozivajući se na rezultate pojedinih istraživačkih projekata koji upozoravaju da je, na primjer, u ugrušku nastalom usljed srčanog infarkta moguće potvrditi prisustvo bakterija izazivača parodontskih oboljenja (lat. Porfiromonas ginigivalis species), te da one zaista imaju agresivnu težnju ka prodoru u sve tjelesne organe, dr Girotto je upozorila na aktuelni stav da ispadanje zdravih zuba nikako ne može biti najveći problem kod parodontskih oboljenja. - Zub nije toliko bitan koliko nam je oboljenje u usnoj šupljini važno: radi cjelokupnog zdravlja istakla je ona. Problemi koji se mogu javiti u vidu prevremeno nastalog porođaja majke koja pati od ove vrste oboljenja, premala težina novorođenčadi ovih trudnica, samo su neki u nizu raznovrsnih manifestacija pogubnog uticaja bakterija oralnog

SMATRA SE DA OKO 80% SVJETSKE POPULACIJE PATI OD NEKOG OBLIKA PARODONTSKE BOLESTI Kao uopšte u medicini, pravovremena reakcija na prisustvo oboljenja i u očuvanju oralnog zdravlja ima najveći značaj. Ukoliko se gingivitis uoči u ranom stadijumu i reaguje se na vrijeme, izbjeći će se mogućnost nastanka parodontitisa, trajnog procesa. Važno je razumjeti da redovno čišćenje zubne regije ne smije da postane automatizovana radnja već da se prilikom čišćenja zuba imaju u vidu sve površine zuba. To treba da je individualizovan postupak koji se sprovodi najmanje dva puta u toku dana, do čije se formule dolazi u saradnji sa ljekarom. Zbog specifične lokalizacije, poseban izazov za čišćenje predstavljaju interdentalne regije. Preporuka dr Girotto u vezi sa načinom njihovog čišćenja bila je da treba koristiti posebno dizajnirane modele zubnih četkica, i tek ukoliko se zaista pravilno ovladalo tehnikom upotrebe zubnog konca, povremeno je i primjenjivati. Praktični prikaz ove tehnike koji je ovom prilikom manifestovan svodio bi se na specifično oblikovanje konca u vidu omče kojom se, pod apsolutnom kontrolom četiri na nokte oslonjena prsta, obuhvata zub.

biofilma. Čišćenje zuba stoga se i preporučuje kao najefikasniji oblik borbe protiv ovakvog razaranja funkcionalnosti organizma.

Riječ je, po objašnjenju dr Girotto, o mehaničkom obliku degradacije kojim se remeti struktura biofilma. To zapravo i jeste osnovni metod uspostavljanja kontrole nad opisanom sferom.

Ozljeđivanje mekog tkiva zuba koje može nastati kao

posljedica nepravilne tehnike čišćenja četkicom ili koncem, upozoreno je i ovom prilikom, jednako je opasno kao i nečišćenje zuba. Tvrde ili neodgovarajuće četkice, takođe mogu izazvati probleme. Pri tome se krvarenje zuba, otoci u regiji mekog tkiva, osjećaj bola, neprijatan zadah, razmicanje zuba, promjena oblika zagriza, pojava zagnojenosti i sl. manifestacije nipošto ne smiju marginalizovati. To su simptomi oboljenja koje treba pravovremeno tretirati. Hronična infekcija kakva je, na primjer, umjereni parodontitis, pojasnila je dr Girotto, u prosjeku obuhvata površinu jednaku površini dlana. Nažalost neuočljiva od strane pacijenta, ona zadugo biva zapostavljena i neliječena i predstavlja ozbiljan problem po zdravlje organizma.

Preventiva u smislu očuvanja dobrog oralnog zdravlja, poruka je sa ovog skupa, treba da počne u periodu embrionalnog razvoja. Stoga je i razumljivo da koliko je važno sugerisati metodologiju održavanja oralne higijene najmlađima, ne manje je značajno mijenjati navike kod njihovih roditelja. Dajući opis u ovom trenutku najpriznatijih tehnika čišćenja zuba, dr Girotto je navela da zubna četkica predstavlja oruđe kojim treba vladati kao slikarskim kistom, nježno djelujući na prostor oralne regije.

Važno je ovladati osjećajem izvršenja odmjerenog pritiska, ali i uskladiti ga sa kvalitetom sredstava za održanje oralne higijene. Četkice za zube po pravilu su prihvatljiva, djelotvorna i atraumatična sredstva. Pravilnom primjenom individualizovane, često kombinovane tehnike čišćenja zuba, doći će se do jedinog cilja u dentalnoj medicini - zdrave usne duplje. U cilju održanja dobrog zdravlja, ovo zaista jeste važan preduslov kom svi treba da težimo. Stoga je i razumljivo zašto se širom svijeta sprovode programi individualizovane obuke u ovoj oblasti. Šestomjesečne radionice kakve se organizuju u okviru I-Top koncepta preporuka su predavača sa ovog skupa.

A. R.

73

POSJETA STOMATOLOGU TRUDNOĆE Piše: dr Ognjen Kovačević, doktor stomatologije

Jedna od najvažnijih stvari, sa dolaskom trudnice u stomatološku ordinaciju, jeste sticanje povjerenja između ljekara i trudnice, jer će tako stres i uznemirenost tokom stomatološke intervencije biti umanjeni ili neće postojati.

Treba naglasiti da trudnoća nije bolest već normalno stanje organizma kod žena. Međutim, u organizmu žene tada dolazi do izvjesnih promjena. One se manifestuju pojačanim funkcionisanjem vitalnih organa kao što su srce, pluća, bubrezi, kao i promjene u metabolizmu, hematopoetskom i digestivnom sistemu i u psihičkoj sferi. Takođe, protok krvi za vrijeme trudnoće povećava se za 30% do 50% u cijelom organizmu, počev od uterusa pa do desni.

Mnoge trudnice nisu sigurne da li treba da posjećuju stomatologa za vrijeme trudnoće, jer su zabrinute u vezi sa tim da stomatološke intervencije predstavljaju rizik za njihov fetus.

Trudnice ne bi trebalo da imaju nikakvih oralnih komplikacija, ako pravilno i redovno održavaju oralnu higijenu i ako ne unose previše šećera. Međutim, većina njih koje su vodile adekvatnu oralnu higijenu prije trudnoće, u trudnoći je zapostavljaju.

Njihove misli su usmjerene na stomak, tako da im usna duplja nije primarna i od vitalnog značaja, što, naravno, predstavlja veliku grešku. Zapostavljanje oralnog zdravlja u trudnoći može da prouzrokuje komplikacije kako kod trudice tako i kod fetusa.

Pošto je trudnoća praćena hormonskim promjenama, tj. povećanom koncentracijom estrogena i/ili progesterona, desni postaju osjetljivije i sklonije zapaljenju. Ako se tome doda još i loša oralna higijena, neminovno dolazi do zapaljenja desni (gingivitisa). Ukoliko se zapaljenje ne zaustavi intervencijom od strane stomatologa, kasnije može preći u parodontopatiju,

74

tj. dovesti do gubitka zuba. Zato postoji uzrečica da svakom trudnoćom trudnica gubi po jedan zub. Neki autori smatraju da postoji veza između oboljenja desni i prijevremenog rođenja, male težine bebe i drugih komplikacija u trudnoći. Smatra se da kod zapaljenja desni, bakterije iz zubnog plaka (naslaga) mogu lakše ući u krvotok. U tom slučaju imuni sistem počinje da stvara prostaglandine koji mogu da prouzrokuju kontrakcije uterusa, tj. da dovedu do prijevremenog porođaja.

Najčešće promjene na desnima koje se događaju u trudnoći su: - Gingivitis gravidarum (ispoljava se tako što su desni između zuba uvećane, malinaste boje i krvare na najmanju provokaciju, čak i spontano) - Gingivitis hyperplastica gravidarum (karakteriše se ,,bujanjem” desni, naročito između zuba. Desni su u ovom slučaju čvršće konzistencije i ovo zapaljenje predstavlja uvod u parodontopatiju.

- Tumoroliko uvećanje gingive (nijesu neoplazme) koje nastaje zbog neodgovarajuće oralne higijene i dejstva estrogena i progesterona na imunološki sistem. Tumoroliko uvećanje gingive (trudnički granulom) bezopasna je izraslina u vidu kvržice crvene boje koja lako prokrvari pri pranju zuba. Obično se javlja na desnima između gornjih prednjih zuba. Nakon trudnoće ova izraslina nestaje, a ako postane bolna za vrijeme trudnoće, moguće ju je hirurški ukloniti.

Osim promjena na desnima i napredovanja parodontopatije, trudnoća je praćena i povećanim brojem karijesnih zuba.

Gangrenozni zubi i zaostali korjenovi često se mogu sresti u poodmakloj trudnoći, što može da ugrozi zdravlje majke i fetusa.

Česta pojava kvarnih zuba u direktnoj je vezi sa lošom oralnom higijenom, prisutnim zapaljenjem desni (koje povećava zadržavanje zubnog plaka) i čestim povraćanjem kisjelog sadržaja.

Zbog toga je, naročito u trudnoći, zube potrebno redovno prati najmanje dva puta dnevno i koristiti zubne paste sa fluorom.

Takođe, treba koristiti interdentalni konac (za međuzubne prostore), pažljivo očetkati i jezik, sa ciljem da se smanji broj mikroorganizama u ustima. Kako trudnice često imaju mučnine i povraćaju, želudačna kisjelina djeluje na gleđ zuba, pa stoga nije poželjno prati zube odmah nakon povraćanja (pogotovo ako je još i četkica tvrđa) jer može doći do oštećenja gleđi. Nakon povraćanja, usta treba isprati vodom, sačekati makar pola sata da bi se kisjelina u ustima razblažila i onda prati zube. Ukoliko pasta za zube ne odgovara po svom mirisu ili ukusu, jer izaziva mučninu, treba odabrati neku drugu vrstu neutralnog ukusa.

ISHRANA I ORALNO ZDRAVLJE Ishrana kod trudnica treba da bude izbalansirana, da obezbjeđuje adekvatnu količinu hranljivih materija, kako majki tako i fetusu. Ono što trudnica jede tokom trudnoće ima uticaj na razvoj fetusa i njegovih zuba. Zubi se kod fetusa počinju formirati već između trećeg i šestog mjeseca trudnoće i zato je važno unositi dovoljnu količinu hranljivih materija, posebno mineralnih, kao što su kalcijum i fosfor koji su bitni za razvoj mliječnih a kasnije i stalnih zuba djeteta. Često se čuje da se u trudnoći kalcijum gubi iz zuba trudnice, što predstavlja zabludu. Ukoliko trudnica ne unosi adekvatnu količinu kalcijuma, organizam će ga obezbijediti iz kostiju majke, ali u tom slučaju može doći do slabljenja koštanog sistema trudnice. Trudnice treba da unose još i dovoljnu količinu bjelančevina i ugljenih hidrata (radi izgradnje organskog dijela zuba) kao i dovoljnu količinu vitamina A, C i D. Ukoliko se ne unosi dovoljna količina hranljivih materija (posebno kalcijuma), trudnica treba da se posavjetuje sa svojim ginekologom.

Mnoge trudnice imaju želju da jedu između obroka.

Ovaj nagon za jelom je normalan, međutim, učestali mali obroci bogati šećerom (rafinisani) mogu prouzrokovati kvarenje zuba.

Takođe se preporučuje, u dogovoru sa ginekologom, uzimanje fluora već nakon četvrtog mjeseca trudnoće (1 mg).

STOMATOLOŠKE INTERVENCIJE TOKOM TRUDNOĆE Cilj stomatologa je, prije svega, da obuči pacijentkinju kako da pravilno održava oralnu higijenu i trebalo bi ga posjećivati svakih dva do tri mjeseca.

Osim obuke trudnice u tome kako da pravilno održava oralnu higijenu, stomatolog će pacijentkinji očistiti zube od naslaga i kamenca, što je važno zbog smanjenja mogućnosti nastanka kvara i zapaljenja desni, zatim plombirati i liječiti zube, zamijeniti loše plombe i protetske radove, i na kraju, odraditi vađenje zuba i eventualno još neke hirurške intervencije.

Kod žena koje imaju normalnu trudnoću, ne postoji razlog za odlaganje bilo koje stomatološke intervencije, osim većih i komplikovanijih hirurških intervencija koje je poželjno odložiti za period nakon trudnoće. Najbolji period za stomatološke intervencije je drugi trimestar trudnoće. Rizik može jedino postojati u prva tri mjeseca trudnoće, kod intervencija koje mogu izazvati hipoksiju (nedostatak kiseonika), što može štetno

djelovati na fetus. U prvom trimestru trudnice mogu da se podvrgnu obuci za održavanje oralne higijene i urgentna stanja.

Stomatološke intervencije koje duže traju treba izbjegavati u osmom i devetom mjesecu trudnoće, jer se trudnica ne osjeća udobno u stomatološkoj stolici. Posebno bi trebalo izbjegavati hirurške intervencije u posljednjim danima trudnoće, zbog mogućnosti da dijete bude rođeno za vrijeme intervencije. Osim toga, izbjeljivanje zuba i druge kozmetičke procedure treba odložiti nakon porođaja, jer svaki uticaj na razvoj fetusa, pa makar on bio minimalan, treba izbjeći.

Ukoliko se iz anamneze, koju stomatolog detaljno uzme od trudnice, zaključi da je trudnoća rizična (spontani abortusi, liječeni sterilitet, poremaćaj u funkcionisanju posteljice, krvni pritisak itd.) svaku hirušku intervenciju treba izbjeći u prvih šest mjeseci trudnoće. Ako je slučaj hitan, potrebno je zatražiti mišljenje ginekologa.

ANESTEZIJA Bilo kakve stomatološke intervencije kod trudnica, ukoliko je moguće, treba izvoditi brzo, bezbolno i u lokalnoj anesteziji. Primjena lokalne anestezije nije štetna i najčešće se koristi lidokain sa epinefrinom (2%). Količina lokalnog anestetika koji se daje trudnici treba da je što manja ali dovoljna da obezbijedi bezbolnost (komfornost) u radu. Jedino ne treba davati anestetik koji sadrži vazokonstriktor felipresin (prilokain-citanest), koji je po strukturi sličan oksitocinu. To može da izazove kontrakciju glatkih mišića uterusa. Takođe, nije poželjno primjenjivati opštu anesteziju ili sedaciju, a ako je to neophodno, to treba uraditi u posljednjim mjesecima trudnoće, uz konsultaciju sa ginekologom.

RENDGENSKO SNIMANJE ZUBA Ukoliko je potebno snimiti korijen zuba, poželjno bi bilo odložiti postupak makar u prva tri mjeseca trudnoće (jer je formiranje organa fetusa tada najintenzivnije). Međutim, ono nije kontraindikovano ukoliko se preduzmu sve mjere zaštite, kao što je stavljanje zaštitne kecelje i snimanje onih mjesta na kojima će se izvršiti intervencija. Takođe, poželjno je izvršiti snimanje digitalnim rendgenskim tehnikama, jer su tu zračenja manja.

PRIMJENA MEDIKAMENATA U TRUDNOĆI U slučaju da trudnica treba da uzima antibiotike, penicilinski preparati su najsigurniji, zatim cefalosporini i ostali. Strogo je zabranjeno uzimati tetracikline, jer oni izazivaju tzv. tetraciklinsku hiperplaziju. To predstavlja poremećaj u strukturi gleđi i dentina. Ova anomalija nastaje zbog vezivanja tetraciklina za kalcijum iz gleđi i dentina. Takođe, teraciklini mogu da prouzrokuju usporen rast fetusa, posebno u drugom tromjesečju, a u posljednjim mjesecima trudnoće tetraciklinsku hepatopatiju.

Osim toga, ne preporučuje se ni primjena anksiolitika, sedativa, hipnotika, kortikosteroida, nesteroidnih antiinflamatornih ljekova i dr. Nakon porođaja, kada je žena dojilja, treba izbjegavati ljekove koji se dojenjem unose u organizam djeteta. Tu spadaju citostatici, litijum, izonijazid, radioaktivni preparati. U onim slučajevima kada dojilja mora uzeti neki lijek, najbolje je to učiniti neposredno nakon dojenja i ne hraniti bebu najmanje četiri časa.

75

REORGANIZACIJA STOMATOLOŠKE POLIKLINIKE U PODGORICI Piše: Prim mr sci dr Slobodan V. Radonjić Nedavno je ministar zdravlja u Vladi Crne Gore dr Miodrag Radunović najavio mogućnost reorganizacije Stomatološke poliklinike u Podgorici. Upravo zbog toga možda je i pravi trenutak prisjećanje na tok i hod razvoja ove ustanove.

U periodu od 1983. do 1991. godine stomatologija u Podgorici je funkcionisala, po prvi i jedini put, kao samostalna i jedinstvena organizacija u sklopu složenog sistema kakav je bio Medicinski zavod.

Stomatološka zaštita, kojom organizaciono, stručno, obrazovno rukovode stomatolozi, doživljava snažan razvoj i nivo koji je stavlja u istu ravan sa ostalim zdravstvenim organizacijama Medicinskog zavoda. Jedan od najvećih i najznačajnijih uspjehâ bila je izgradnja tada savremenog i veoma dobro opremljenog objekta, površine oko 1.000 metara kvadratnih, u krugu, kako se često i danas kaže, „Velike bolnice”, u kome je bila smještena specijalistička stomatološka služba, ili drugi nivo ove djelatnosti. U objektu rade 82 uposlenih, dobrih stručnjaka i profesionalaca, svih neophodnih profila. Među njima su 24 stomatologa od kojih 21 specijalista a od njih 1 doktor nauka, 3 magistra i tri stomatologa u zvanju primarijus. U sklopu objekta funkcionisala je i centralizovana zubotehnička laboratorija. Tako je 1989. godine stvorena institucija u kojoj se pružala specijalistička zaštita za potrebe građana Podgorice i velikim dijelom i za potrebe stanovnika čitave Crne Gore. Zajedno sa prvim nivoom - preventivnom stomatologijom, raspoređenom u školama, vrtićima, punktovima Doma zdravlja, Studentskom domu, radnim organizacijama, sa respektabilnim stručnim kadrom, dobrom opremom i solidnim prostorom u Podgorici, uspješno djeluje samostalna, jedinstvena stomatološka zaštita.

Tokom 1990. i početkom 1991. godine, kada

76

su uslijedile Izmjene i dopune, a zatim novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti Crne Gore, stomatologija se dijeli na dva dijela. Preventivna zaštita pripojena je Domu zdravlja, a sudbina drugog, specijalističkog nivoa, prolazila je, idejama, predlozima, gotovo konačnim odlukama od Zavoda za stomatologiju Crne Gore, kao samostalne ustanove, Klinike za stomatologiju Kliničko-bolničkog centra, do, konačno, Stomatološke poliklinike kao jedne od brojnih službi u sastavu KBC. U tom i takvom ni malo srećnom rešenju, Stomatološka poliklinika bitiše punih 20 godina. I sada, sasvim razumljivo i opravdano, najzad, se razmišlja o njenoj reorganizaciji pa ministar zdravlja s pravom kaže: „Mora se unaprijediti stomatološka zdravstvena zaštita, upravo u obimu i kvalitetu [...] To su visoko sofisticirane terapeutske i dijagnostičke procedure, i tamo [odnosi se na Stomatološku polikliniku, primjedba S. R.] bi trebalo da se pružaju usluge najvišeg nivoa kada je u pitanju oralno zdravlje.” Drugim riječima, očita je potreba za jednom stručno- edukativnom, specijalističko-konzilijarnom, centralizovanom ustanovom u kojoj bi se rešavala sva, ili gotovo sva, problematika zdravlja usne duplje pružanjem najkvalitetnijih usluga iz oblasti dječije i preventivne stomatologije, ortodoncije, bolesti usta, zuba i parodonta, oralne hirurgije, protetike, kao i usluge djeci sa poteškoćama u razvoju, kako za građane Podgorice tako i za stanovnike čitave Crne Gore. Upravo takva ustanova može i treba da bude Stomatološka poliklinika, koja bi samostalno funkcionisala a čiji bi vlasnik bila država. Zna se da i u najrazvijenijim zemljama Evrope državnom sektoru pripada između 3,5 do 10% sveukupne stomatologije (ostalo je privatizovano), pa bi se Crna Gora, s vlasništvom nad Stomatološkom poliklinikom, uz već postojeće finansiranje preventivne i gerijatrijske stomatologije, otprilike uklapala u evropske vlasničke standarde nad

stomatološkom zaštitom.

U Stomatološkoj poliklinici bi se, praktično, pružao onaj nivo zdravstvene zaštite koji je van standarda osnovne primarne stomatologije. Usluge u ovoj ustanovi, uglavnom, bile bi na teret samih korisnika, a Fond za zdravstvo bi, sa svoje strane, finansirao programe kojima bi bila obuhvaćena određena kategorija pacijenata i određeni broj usluga. Pošto bi to bila i obrazovna institucija, u njoj bi se organizovali mnogi vidovi stručnog usavršavanja i inovacija znanja: obavljao bi se obavezni postdiplomski jednogodišnji ljekarski staž, značajan dio specijalističkog staža, kao i staža za srednji stomatološki kadar (zubni tehničari i stomatološke sestre), organizovali seminari, predavanja, stručni sastanci, simpozijumi. Radi održavanja odgovarajućeg renomea, stalnog stručnog i naučnog uzdizanja svoga kadra, i ne samo svoga, Stomatološka poliklinika bi usko sarađivala sa Stomatološkim fakultetom u Podgorici i bila njegova baza, kao i

SPECIJALISTIČKA

PRIVATNA ZDRAVSTVENA

AMBULANTA ZA

USTANOVA Naš tim se sastoji od: dr spec. dermatovenerologije mr ph spec. farmaceutske tehnologije magistra farmacije farmaceutski tehničari kozmetičari

sa odgovarajućim, sličnim i istovjetnim ustanovama u inostranstvu.

Ovako organizovana ustanova, s jedne strane, i za očekivati je, dobro organizovana privatna praksa, s druge strane, imale bi obostrani interes i zajednički djelovale kao jedinstveni sistem zaštite usta i zuba stanovnika Crne Gore. Danas, naročito, interes za takvom ustanovom ima znatan broj mladih stomatologa kojima bi Stomatološka poliklinika sa svojom stručno-savjetodavnom ulogom bila od posebne koristi.

Put i razvoj bilo koje institucije, pa i zdravstvene, nije ni malo lak. Može da bude praćen usponima, padovima, stagnacijom, katkad neizvjesnošću za perspektivu i budućnost. Ali, ako se ima jasan cilj, ako se želi i hoće, prepreke i na trnovitom putu mogu se savladati. Sa Stomatološkom poliklinikom u Podgorici, uz dobro osmišljenu reorganizaciju,vrijedno je, i ima puno smisla, nastaviti razvojni put za dobro svih, građana Podgorice i Crne Gore, stomatologa, stomatološke i sveukupne zdravstvene zaštite.

DERMATOVENEROLOGIJU

TRETMANI: - HEMIJSKI PILING LICA I TIJELA - TRETMANI HIJALURONOM – BDR METODOM - TRETMANI RF BIPOLAROM - MIKRODERMOABRAZIJA - MEDICINSKI TRETMAN AKNOZNE KOŽE - KRIOTERAPIJA (papilomi, moluske, kondilomi...)

PROIZVODI FONTISA SVRSTANI SU U DVIJE LINIJE: - Fontis cosmetics – namijenjena je aktivnoj njezi zdrave kože - Fontis dermatics – namijenjena je njezi problematične kože, odnosno saniranju određenih problema na koži INFO: Svetozara Markovića 1, Podgorica, tel/fax: +382 20 248 914, 248 913, mob: +382 69 015 303, e-mail: fontis@t-com.me, web: www.fontiscg.com

BICOM biorezonantna terapija pokazala se kao posebno uspješna kod alergije i intolerancije namirnica, hrane.

Terapija putem pacijentovih sopstvenih vibracija.

BICOM BIOREZONANTNA TERAPIJA SE USPJEŠNO KORISTI ZA ODVIKAVANJE OD PUŠENJA, ŠTO JE VEĆ DALO ODLIČNE REZULTATE.

RAZVOJ GINEKOLOŠKO-AKUŠERSKE SLUŽBE U ROŽAJAMA (Prvonagrađeni rad na Saboru ljekara Jugoistočne Srbije i Sjeverozapadne Crne Gore) Autori: primarijus dr Izet Bralić, Dom zdravlja - Rožaje, Amer Bralić, „Jacobs University”, Bremen S ciljem da čitaocu stvorimo pravu sliku razvoja ginekološke službe u Rožajama, osvrnućemo se na razvoj zdravstva u Rožajama kroz dvadeseti vijek.

RAZVOJ ZDRAVSTVA U ROŽAJAMA KROZ DVADESETI VIJEK Kraj 19. i početak dvadesetog vijeka je period kada turska vlast na ovim prostorima vojno slabi i postepeno se povlači.

Sa turskom vojskom sa ovih prostora odlaze i rijetki pismeni ljudi pa i nešto bogatiji trgovci, tako da narod ostaje prilično obezglavljen. Prvi pisani podaci o postojanju zdravstvene zaštite stanovništva Rožaja datiraju od početka dvadesetog vijeka. Taj period je obilježavala privredna i uopšte društvena zaostalost ovog kraja, kao i saobraćajna izolovanost ove varošice koja se nalazila u sastavu Sandžaka. Nerazvijena putna infrastruktura sprečavala je brži razvoj a samim tim i razvoj zdravstva. Komunikacija sa najbližim susjednim opštinama - Beranama i Novim Pazarom - postojala je jedino uskim karavanskim putevima.

Sve do 1912. godine nema pisanih podataka niti predanja o postojanju organizovane zdravstvene zaštite stanovništva, već su to obavljali narodni vidari, i po neki demobilisani turski asker koji je primjenjivao skromna medicinska znanja i vještine. Rijetke privilegije ovog stanovništva bile su povremene posjete turskih hećima svojim garnizonima, kada bi na molbu tadašnjih domicilnih aga poneki srećnik bio pregledan i dobio po neki „iljač”.

To je bio period praćen brojnim epidemijama u kojima su nestajale cijele porodice. U toku ratova od 1912-1918. god. španski grip ili, „španjolka”, trbušni tifus ili pjegavac, kolera u narodu poznata kao „čuma”, prepolovili su broj stanovnika ove varošice.

78

Prvo pominjanje o službovanju ljekara u Rožajama imamo 1914. god. - za vrijeme Kraljevine Crne Gore. To je bio dr Husein Ali Riza Čerkez, porijeklom iz Istanbula, ali se u Rožajama kratko zadržao jer je na lični zahtjev premješten u Andrijevicu. Za svog vodiča i osobu koja će organizovati prim. dr Izet Bralić prevoz, dr Ali Čerkez je zbog svoje blage naravi i činjenice da je govorio turski, albanski i srpski jezik, angažovao Zejta Bralića. Prema predanjima, Zejto je od dr Ali Čerkeza i naučio osnovne stvari iz medicine i bio je jedan od ljudi koji je vidao rane. Nakon odlaska dr Ali Rize, Zejto je kao priučeni sanitet porađao žene, uz pomoć još jedne starije žene. Ubrzo nakon toga, 1917. god., zbog svog medicinskog umijeća u vidanju rana biva silom mobilisan u takozvane đurumlije1 i na osnovu podataka dobijenih u turskom arhivu živio je u blizini granice sa Sirijom. Poginuo je u borbama oko tadašnjeg Kurdistana, kao visoki sanitetski oficir. U periodu 19161918. god. od trbušnog tifusa su umrla i 24 austrougarska vojnika stacionirana u postajama u Rožajama. Oni su sahranjeni u Kurtagića groblju i tek kasnije njihova je rodbina do 1941. godine pojedinačno prenosila njihove kosti u Austriju i Njemačku.

Postoje pisani podaci da se u tom periodu stanovništvo obraćalo za pomoć austrougarskom ljekaru koji je bio u sastavu austrougarske vojske koja je okupirala ovu oblast.

Stvaranjem Kraljevine SHS (1. 12. 1918 god.) nije se ništa bitnije mijenjalo u razvoju zdravstvene službe. Privredni, društveni, pa i zdravstveni razvoj nije postojao, a velika

1945. god. izvršeno je 1.337 pregleda, 1953. god.

2.954, a 1994. obavljeno je više od 300. 000 zdravstvenih usluga. nepismenost2, obilježavala je ovo vrijeme. 1936. god. izgrađen je makadamski put prema Novom Pazaru, što je otvorilo vrata školovanju mladih ljudi iz Rožaja u Novom Pazaru i u Kraljevoj medresi u Skoplju. 1934. godine u Rožaje dolaze da službuju dva ljekara, ruska emigranta koji se zadržavaju do sredine 1936. god.

Od ljeta 1936. u Rožajama radi stalni ljekar Boško Lainović iz Berana. Ordinirao je i stanovao u kući Šefkije Bećiragića - tada poznatog trgovca. Zadržao se do početka rata 1941. god. Od 1941 - 1943 god. građane je pregledao i liječio italijanski ljekar koji je službovao u sastavu italijanske okupatorske jedinice.

Ordinirao je u kući Emine Kurtagić, u samom centru grada. Te 1943. god. sa italijanskim ljekarom je radio i dr Ram-Beleg iz Peći i tada su rađene operacije jer je operaciona sala bila smještena na spratu kuće Zejnelagića3.

Nakon oslobođenja, 1945. god. otvara se, „Narodna prihvatna ambulanta varoši Rožaja”, kao istureni punkt Beranske bolnice, što je bio prvi vid organizovane zdravstvene zaštite u istoriji ove varošice. Prvi zaposleni u njoj su bili Ljekar Milovan Tomašević te bolničari Rizo Zejnelagić, prvi medicinski radnik iz Rožaja, i Bojo Đukić. Nešto kasnije je radila i bolničarka Marta Ćorac iz Berana. Opremljenost ambulante bila je skromna, a smještena je bila u kuli Ćerima Zejnelagića u Gornjoj Čaršiji. Te 1945. god. u Beranama je otvoreno Odjeljenje za zarazne bolesti sa Porodilištem, koje je imalo jednu babicu, a komplikovanije porođaje je sprovodio hirurg dr Holender. 1947. godine u Berane dolazi dr Jovan Klisić, koji je bio hirurg, ali je radio i hirurgiju u ginekologiji. U toku 1946. i 1947. godine u Rožajama rade ljekari Dragoljub Popović i Aleksandar Vojin. U tom periodu dr Tibor Soloman iz Beograda sprovodi istraživanja o raširenosti sifilisa u sjevernom dijelu Crne Gore, te je i on zabilježen kao jedan od ljekara koji je službovao na ovom prostoru. I pored prisustva tri ljekara, veliki problem su bili teži bolesnici koji su se morali transportovati do Novog Pazara, Berana ili Skoplja, po uskim makadamskim putevima, često zapregom.

U periodu od 1947. god do 1953. god. u Rožajama rade ljekari Stevan Vladarski, Geza Kalerman, dr Smiljković, sva trojica iz Srbije, po administrativnoj distribuciji kadrova raspoređeni u Rožajama. Taj period je bio obilježen i tečajevima zdravstvenog prosvjećivanja, čime su po prvi put u javni društveni život značajnije uključene i žene. 1949. godine u Beranama se osniva Ginekološko-akušerska služba, ali je mali broj bolesnika iz Rožaja mogao dospjeti do tamo, zbog loše putne komunikacije. I pored angažovanja pobrojanih ljekara, do 1953 god. Rožaje je često bilo bez ljekara, jer su oni teško dolazili a veoma lako odlazili zbog loših uslova rada i života. Najčešće se radilo o povremenim dolascima.

1. marta 1954. god. počinje sa radom Redžep Dedeić, i kao medicinski tehničar, kasnije laborant, radi do 1957. god.

Tada odlazi u Kragujevac, gdje boravi do 1959. Vraća se i radi kao sanitarni tehničar, a kasnije, 1961. godine, upisuje Stomatološki fakultet i isti završava 1966. u Beogradu.

Sve do 1957. u Rožajama je radio po jedan ljekar. Od tada broj ljekara i zdravstvenih radnika raste - 1975. god. u

Rožajama radi šest ljekara a živi 16.000 stanovnika, što je činilo 2.700 stanovnika na jednog ljekara (u Republici 1.000 stanovnika na jednog ljekara). 1954. god. dolazi dr Dragan Čeperković iz Vrnjačke Banje. To je prvi ljekar koji se duže zadržao i završio specijalizaciju pedijatrije. Ostao je do 1963. god., a 1955. dolazi prvi stomatolog u istoriji Rožaja dr Mila Čeperković. 1956. god u Rožajama počinje sa radom dr Dragomir Dašo Nedeljković iz Berana, koji je radni vijek proveo u Rožajama kao pneumoftiziolog. On 1982. god. dobija zvanje primarijusa. Značajno je doprinio zdravstvenom prosvjećivanju stanovništva i razvoju zdravstva u Rožajama.

1960. god. u Rožajama radi dr Borivoje Bogdanović iz Beograda. Iste te godine u Berane dolazi dr Miodrag Drago Jovančević, ginekolog, i osniva Ginekološko-akušersko odjeljenje, a jednom sedmično, petkom, ordinirao je po dva sata i u Rožajama.

1964. god. ovdje počinju da rade dr Milan Hadžić (1959-1960) iz Kragujevca, dr Sabahudin Hodžić (1960-1962), iz Trpezi kod Berana, dr Velimir Ralević (1961-1964), Svetozar Savić (19601962) i Dragoljub Lekić, pneumoftiziolog iz Beograda (1961-1962).

1958. god. zakonom se ukidaju srezovi i osamostaljuju opštine, što je imalo pozitivan odraz na razvoj zdravstva u Rožajama. Kao rezultat tih promjena 1. marta 1958. godine otvara se prvi opšti stacionar u istoriji rožajskog zdravstva. Bio je smješten u stambenoj zgradi pored Hotela „Rožaje”. Od 1959. godine radi ambulanta sa rendgen aparatom, zubna ambulanta, stacionar sa 25 kreveta i porodilištem. U tadašnjoj ambulanti rade dva ljekara opšte prakse, tri medicinska tehničara, dvije babice, stomatolog, zubni tehničar i 5 bolničara. Tada su dodijeljene i prve stipendije za studente zdravstvene struke, 5 za studente Medicinskog fakulteta, dvije za studente Stomatološkog fakulteta kao i za jednog studenta Farmaceutskog fakulteta.

Od 1962. god. počinju pristizati prvi kadrovi iz Rožaja, koji sa više razumijevanja i volje rješavaju probleme zdravstvene službe. Te godine dr Nazim Nokić završava Medicinski fakultet u Beogradu, kao prvi doktor iz ove sredine. Nažalost i on se kratko zadržao u Rožajama. Odlazi u Novi Pazar, gdje i danas živi. Od tada nastupa stabilizacija kadra i mogućnost dugoročnijeg planiranja razvoja zdravstvene zaštite. Kao rezultat toga 1963. god.4 imamo i otvaranje nove zgrade Zdravstvene stanice u čijem sastavu se nalazilo i vanbolničko porodilište. Od 1964. god. u Rožajama su radili dr Jezdimir Guberinić iz Berana, Dimitar Daskalov, spec. pedijatar iz Skolja, Biserka Ramhusović (1965) iz Berana. U periodu 1965-1973. u Rožajama je radio i prof. dr Božidar Bojović, istaknuti naučni i medicinski radnik koji je ostavio duboki trag u razvoju pedijatrije ovog grada, naročito u edukaciji medicinskog osoblja. Posebno je zaslužan u razvoju preventive dječjih bolesti. 1965-1967. god. radili su i poznati ljekari Milan Grujić iz Beograda i dr Rifat Muderizović iz Novog Pazara (1965-1966). 1965. god. u Rožajama počinje sa radom drugi ljekar iz ove sredine, dr Abdulah Kalač, koji je 1974. završio specijalizaciju iz ginekologije i akušerstva. Time je zdravstvena zaštita žena dobila na stabilnosti i kvalitetu jer su do tada ginekolozi povremeno dolazili iz okolnih mjesta.

1 Vojnici mobilisani u cilju odbrane turskih kolonija 2 Nepismeni muškarci činili su 90% populacije, a žene 96%.

3 Tu je operisan otac dva istaknuta ljekara iz Rožaja 4 Sadašnji dječji vrtić KRAJ TEKSTA U SLJEDEĆEM BROJU

79

POKLONI ČITAOCIMA 1

Ordinacija Zdravlje, Podgorica 067 881 575 poklanja preglede specijaliste fizijatrakičma i zglobovi

3

Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ul. 8 mart 74 - Podgorica, tel: 020 662 198, 067 835 565 Poklanja: 1. Masažu leđa, 2. Tretman u hidromasažnom bazenu.

2

daruje poklon paket svojih proizvoda

4

poklanja: 5 poklon paketa * Priroda na dohvat ruke od Imleka *

IN SPE, Bar

poklanja: 3 poklon paketa organskih proizvoda

Organski proizvodi u službi zdravlja

6

5

tel. 033 454 354, mob. 069 039 438

TD-MED

Br. Tel. 069 069 954 Td bar poklanja 3 paka Stevia tablets

Nagrađeni čitaoci:

Podgorica: Nevenka Begović, Mileva Vukčević, Sofija Ševaljević, Avdo Vulić, Bilja Manjola, Avdija Hodžić, Nikšić: Jovana Spasić, Milica Rudonić, Cetinje: Milena Marković, Bar: Ana Marstijepović, Anja Babaić, Mirsad Mustajbašić, Budva: Maja Drašković, Kotor: Ljiljana Debelnogić, Tivat: Milorad Ćuk, Herceg Novi: Milanka Jokanović, Berane: Saša Todorović, Nino Fatić, Bijelo Polje: Marina Furtula,

---------------Danka Babić, Jelena Knežević.

POKLON KUPON ZA ČITAOCE (36)

IME I PREZIME ČITAOCA: ________________________________________ ADRESA: ______________________________________________________________ TELEFON: _____________________________________________________________ UNIJETI REDNI BROJ JEDNOG POKLONA: ____________________

Poštovani čitaoci, za poklon se prijavljujete slanjem SMS poruke na broj 067 262 336, sa podacima kao u kuponu (cijena poruke je standardna).

IMENA NAGRAĐENIH ČITALACA BIĆE OBJAVLJENA U SLJEDEĆEM BROJU MEDICAL-A

SMIJEH JE LIJEK — Moj djed ima 50 godina ali još uvijek može da napravi 50 sklekova! — hvali se mali Jovica svom društvu. — A moj i u 70-oj, žali se baka, trči za suknjama! — javi se mali Ivica.

— Nije to ništa —, umiješa se i Perica,— moj se pradjed, iako ima 98 godina, ženi iduće subote.

— Ma, ne pričaj gluposti !! — pobuniše se Ivica i Jovica. — U tim godinama da se ženi ?! — Ne bi ni on, ali šta će kad je zabrljao...

Otišli Mujo i Haso na rijeku da se okupaju. Haso će: — Skočiću na glavu. — Nemoj, bolan — reče Mujo — ima školjki, ozlijedićeš se. — Ha! Ti si lud, Mujo. Otkud u ovoj rijeci školjke? — zaleti se i skoči.

Izlazi poslije toga raskrvavljene glave: — Vidi — kaže — stvarno ima školjki. Školjka od „fiće”, školjka od „stojadina”, „golfa”, „opela”…

TENCIJU. Zabrinut, vrati se do kioska i obrati se prodavcu: — Hej momak, je l’ mogu da zamijenim ove cigarete za one od kojih se dobija rak?

Fata kaže Muju: — Mujo, znaš li ti da Ibrica ulazi u pubertet!? — Mujo će: — Ubiću ga! A ja ga poslao u apoteku!

Razgovaraju dvije plavuše i jedna se pohvali da je dok je bušila uho ništa nije boljelo. Drugarica je upita: — I kako je sad? Je l’ bolje čuješ?

Hakeru oslabio vid i on ode kod ljekara na pregled.

U povratku kući srete se sa svojim prijateljem koji ga upita šta mu je rekao oftalmolog. — Ma, brate, tip bunca… Slabi mi grafička!

Čovjek kupio stotinu prezervativa u apoteci, izašao na ulicu, bacio ih na zemlju i počeo da ih gazi.

— Šta to radiš — pitaju ga prolaznici. — Tako sam se ja odviko i od pušenja — odgovori on.

Dva policajca čitaju edukativni plakat ispred jedne ginekološke klinike. Tamo piše: Profesije koje su najugroženije od sifilisa: 1. Glumci 2. Vozači 3. Policajci.

— Je li, a šta je to sifilis? — pita jedan. Odjednom, kolega mu udari takvu šljagu da je ugledao zvijezde.

— Budalo, zbog takvih kao što si ti, mi smo na trećem mjestu!

Nakon dugotrajnog patroliranja jedan policajac se požali svom kolegi da ne osjeća noge. — Hoćeš da ja skinem cipele pa da osjetiš moje? — kaže mu kolega.

Plavuša zatrudnila. Njene prijateljice se snebivaju i pokušavaju da nađu način da joj pruže malo ohrabrenja. Najednom, buduća mama će: — Šta me briga... Možda i nije moje…

Muškarac se žali svom prijatelju: — Žena mi je već Kupio čovjek cigarete i dok otvara paklicu primijeti tri sedmice na dijeti. — Prijatelj će: I? Koliko je izgunapomenu na kutiji: PUŠENJE UZROKUJE IMPO- bila? — Dvije sedmice — odgovari ovaj.

82

PREDUZEĆE ZA UNUTRAŠNJU I SPOLJNU TRGOVINU žiro račun: 510-9800-31 i 505-408-11; PIB: 02378094; PDV: 30/31-03854-6

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima.

Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku.

Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara).

Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ...

Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi.

Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje.

Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma.

Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i.

Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska.

Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva.

Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno.

Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama.

Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega.

Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o.

Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu