Medical cg 33

5. JANUAR 2012.

GODINA III - BROJ 33

1.00

Gost:

Tiho Vujović

Sastojci sreće Emocije i srce Matične ćelije Ishrana tokom praznika

Intervjui: Doc dr Boban Mugoša Prim. dr Mensud Grbović Prof. dr Rajko Šofranac

5. JANUAR 2012.

GODINA III - BROJ 33

1.00

Impresum

Gost:

Tiho Vujović

IzdavaÄ?: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica IzvrĹĄni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIĹ TVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Boťković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc BoŞo Vuković Dr Ilija Aťanin, spec.hir.

Dr Jelica Staniťić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina MugoĹĄa Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin StaniĹĄić, mr sc STALNI SARADNICI Dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg Anita Radanović Spec. fiz. Bojan Kraljević Damir PeliÄ?ić, vsmt.

Dr DuĹĄan Nenezić, mr sci Spec. pedag. Dragana Marković Dr. Sc Dragan ÄŒabarkapa Dr Fehmija Fetahović, spec ginekolog Dr Lidija RakoÄ?ević, sprec. pedijatar Dr Milana Ĺ oć Dr Milica Ĺ ofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struÄ?. rad. terapeut Dr MiloĹĄ Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Dr Olivera KovaÄ?ević spec. dermatoven.

Mr ph Pavle Jurlina Prof. dr Rajko Ĺ ofranac Radmila Stupar-Ä?uriĹĄić, dipl. psih. doc. sc med. dr SaĹĄa RaiÄ?ević, spec. ginek. akuĹĄ.

Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić, spec. or. hir.

Dr Valentina Kalinić, spec endokrinolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehniÄ?ki urednik: Petar Nikolić fotograf: Ivan Savić Ĺ tampa: M Print Adresa: Mitra Bakića br.140 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadrĹžaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

Intervjui: Doc dr Boban Mugoťa Prim. dr Mensud Grbović Prof. dr Rajko Šofranac

foto: shutterstock

Sastojci sreće Radmila Stupar-Ä?uriĹĄić, psiholoĹĄkinja 6–7 RiziÄ?ni periodi za vaĹĄe crce Dr Aleksandar Nikolić 14 Intervju: dr Boban MugoĹĄa 15 – 17 Humani papiloma virus Dr Olivera Simić-KovaÄ?ević 21 – 23 Neplodnost, dr Fehmija Fetahović 24 MatiÄ?ne ćelije, dr Suzana Uskoković 26 – 27 Komunikacija u procesu lijeÄ?enja Dr Milica Ĺ ofranac 28 – 30 Insulinske pumpe, dr Lidija RakoÄ?ević 31 Djeca i praznici, Dragana Marković, pedag.

32 Stomatologija i najmlaÄ‘i pacijenti Dr MiloĹĄ Radulović 36 – 37 Hronika – Crna Gora 38 – 41 Predstavljamo: Dom zdravlja KolaĹĄin 42 – 43 Intervju: dr Mensud Grbović 44 – 45 Pacijenti rizika u stomatologiji Dr Slobodan V. Radonjić 46 – 47 Intervju: dr Rajko Ĺ ofranac 48 – 49 Bolesti – luÄ?enje ĹželudaÄ?ne kisjeline Dr Brigita Smolović 50 – 51 Ishrana tokom praznika Dr SneĹžana Barjaktarović-Labović 52 – 53 Ljekovita bilja i kaĹĄalj Mr ph Ivana Gojković 56 – 58 Homeopatija, dr SneĹžana Tomić 60 – 61 Atlasprofilaks, dr DuĹĄan Nenezić 62 – 63 Gost: Tiho Vujović 64 – 66 Hronika svijet 70 – 71 KliniÄ?ka slika AIDS-a Dr Rajmonda Tuna 76 – 77 Emocije udaraju na srce Dr BoĹžo Vuković

Specijalna formula, koja sadrži heteropolisaharidna jedinjenja dobijena iz 6 vrsta najpotentnijih medicinskih gljiva, uključujući Cordyceps, i rijetkog jedinjenja iz zelenog čaja.

Preparat izbora u stanjima ozbiljnije narušenog imuniteta, prije svega u virusnim infekcijama.

Najefektivniji stimulator imunog sistema.

Sadrži više od 200 klinički ispitanih polisaharidnih jedinjenja.

Preporučuje se kao dodatna terapija u liječenju hepatitisa B, alkoholnim bolestima jetre… Ima dokazano snažno imunostimulativno dejstvo.

Ovo je vrhunski Alohin proizvod od Cordycepsa. Tablete od 750 mg sa odloženim dejstvom. Sadrži 4 različite vrste i nekoliko rodova Cordycepsa iz svih krajeva svijeta. Namijenjen je onima kojima je potrebna mnogo veća energija da bi savladali hroničan umor. Posjeduje izvanrednu sposobnost povećavanja ATP (za 30%) i iskorišćavanja kiseonika (za 40%), pa se preporučuju kao dodatak ishrani profesionalih sportista.

Namijenjen je svima koji žele da postignu i održe optimalan nivo funkcionisanja imunološkog sistema. Ima uticaj na nivo šećera u krvi, povecava osjetljivost na insulin.

Ima uticaja na koronarnu i cerebralnu cirkulaciju, stabilizaciju pulsa i korekciju srčanog ritma.

Pospješuje rastvaranje krvnih ugrušaka. Održava normalan krvni pritisak (inhibirajući dejstvo Angiotenzina). Sprečava formiranje novih krvnih ugrušaka. Rastvara fibrin. Povećava proizvodnju plazmina i drugih jedinjenja, uključujući urokinazu, koji utiču na razgradnju ugrušaka. Utiče na povećanje gustine kostiju oslobađajući Ca iz ugrušaka i vraćajući u kost.

Američka vlada daje status "GanoUltra" kao najkvalitetnijoj Reishi u svetu. Ganodermna kisjelina se koristi kod infekcija, crijevnih oboljenja, hepatitisa, alergija. Polisaharidi ove gljive imaju jak imunobiološki efekat kojim organizam mijenja svoje funkcionisanje kako bi ozdravio.

U SVIM APOTEKAMA

UVOZNIK I DISTRIBUTER: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067

Prije uporebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu

)( shapeit® FLASTERI ZA MRŠAVLJENJE Manje kilograma bez dijete prirodnim putem - Smanjenje tjelesne težine bez dijete - Djeluje 48 sati - Pakovanje za jedan mjesec - Samo prirodni sastojci Sa SlimPatch do željene figure – za prirodnu i umjerenu pomoć kod mršavljenja Nakon mnogo godina istraživanja otkriveno je da male količine jedinstvene formule (kombinacije prirodnih sastojaka) u obliku četvrtastih, gotovo nevidljivih flastera, nanijetih (zalijepljenih) na kožu mogu da dovedu do fantastičnih rezultata – do vitke i zategnute figure – bez stresa, iscrpljućih dijeta i napora uz minimum fizičke aktivnosti.

Flaster koji se nanosi na kožu smanjuje apetit, dok ujedno sagorijeva masti u vašem organizmu i ubrzava metabolizam.

Kako djeluje?

Flaster se nanosi na suvu i čistu kožu, najbolje na unutrašnju stranu nadlaktice, i lagano (tokom 48 sati) otpušta aktivne sastojke koji regulišu razmjenu materija i sagorijevanje kalorija, a u organizam ulaze kroz kožu.

Tijelo polako apsorbuje ove supstance ubrzavajući metabolizam. Za najbolje rezultate savjetuje se lagana fizička aktivnost, malo više kretanja od uobičajenog ili jednostavno – šetnja.

Primjena: Za žene i muškarce starije od 18 godina Napomena: Upotreba flastera nije pogodna za trudnice, dojilje i osobe osjetljive na jod.

Ako postoji osjetljivost na neki od sastojaka koje flaster sadrži, ne koristiti.

)( Slim Patch

U apotekama

MONTEFARM-a

Razmišljajući šta da za praznike poklonim vjernim čitaocima Magazina Medical, mojim dvogodišnjim prijateljima, odlučila sam se za jedno objašnjenje sreće koje sam pročitala davne 2000. godine. Ne znam ko ga je pisao. Neću ga ja ni vjerno prenijeti jer godine rada su dodale svoju interpretaciju. Naime, pokušaću i ovim putem da odgovorim na ono što me moji pacijenti, iako različiti po mnogo čemu, uvijek pitaju. U nekom obliku su me to isto pitali i prijatelji koje sam upoznala tokom ovih 10 godina psihoterapijskog rada.

Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja Pitanje potpuno na mjestu ako znamo da vrijedan i radan čovjek sve može naučiti i da je osjećaj sreće najbolji pokazatelj uspješnosti. Pitanje je kako biti srećan u svijetu koji često ne nudi potvrdu kvaliteta. Ono što sam pročitala te davne 2000. godine jeste poređenje sreće sa hranom serviranom na švedskom stolu. Kaže otprilike ovako: Sreća u životu nešto je slično švedskom stolu. Ukoliko nekoliko ljudi dođe do švedskog stola, svako će na svoj tanjir staviti hranu koja njemu odgovara i u onoj količini koju će moći ponijeti za svoj sto. Sadržaj svih tanjira na kraju će uvijek biti različiti.

Iako im se nudi ista hrana, svako će za sebe napraviti kombinaciju. Čak i kada brat i sestra zajedno odu do tog švedskog stola, vratiće se sa tanjirima koji će biti drugačije popunjeni.

Sreća je slična tome. Svaka osoba zahtijeva pojedinačnu kombinaciju sastojaka koji će doprinijeti da se on ili ona osjećaju najbolje moguće. Ono što je jako važno jeste uvidjeti da se Vaša kombinacija stalno mijenja. Ukoliko idete do švedskog stola svakoga dana u periodu od godinu dana, vjerovatno ćete se svaki put vraćati sa drugačijom kombinacijom hrane. Nekad će Vam se desiti da ste napravili pogrešan izbor i uzećete novi tanjir. Ako ste vještiji, zamijenićete samo one djelove koji Vam ne prijaju.

Zašto je ovaj primjer meni bio toliko upečatljiv da sam ga zapamtila i svima ga prepričavam? Evo zašto.

Ako ovu vrstu ponašanja pokušate da prepoznate u Vašem načinu življenja, imate velike šanse da naučite kako da budete srećni.

06

Svaki čovjek je priča za sebe. Svi smo slični, ali razlozi unutrašnje sreće su posebni i jedinstveni za svakog čovjeka posebno. Upoznajte sebe. To je najteži, ali i najsigurniji put ka učenju kako biti srećan. Težak je to put jer se svakodnevno po malo mijenjamo. Životne situacije nam donose nova znanja koja mijenjaju naše JA. Proces upoznavanja sebe traje čitavog života.

Tom putu nema kraja, ali biti na njemu siguran je smjer ka sreći.

Sreća se krije u stvarima koje volimo, ali ne u onima koje volim ja ili neko drugi. Ne. Sreća se krije u stvarima koje Vi volite, tačnije u onome zbog čega to volite! Ako ne znate šta volite, onda počnite da tražite odgovor na to šta ne volite i zbog čega to ne volite. Tako će se polako pojavljivati mišljenja a kasnije i stavovi za koje možda i nijeste znali da su dio Vaše ličnosti. Stalno preispitujte svoje volim i ne volim. Iznenadićete se koliko se tokom godina mijenjamo.

Jedini način da ispravno rasuđujete o tome da li je posao, veza sa drugim ljudima, odabir zanimanja ili bilo koja druga odluka, dobra za Vas, jeste da budete svjesni svojih stavova i da oni budu prihvaćeni Vašim srcem.

Volite svoje stavove.

Ne dajte ih.

Mišljenja su prolazna stvar. Pod uticajem su dnevnih zbivanja. Ne trošite puno vremena na njih. To ćete shvatiti dok analizirate volim / ne volim.

Samo je stav trajna stvar.

Upoznajte svoje stavove.

nesreće.

Možda su neki pogrešni i kao takvi u stvari razlog neke

Da se lakše zapamti: Za sreću je potrebno dobro poznavanje sebe.

Sreća je promjenljiva jer se čovjek stalno mijenja.

Bolje je slušati razum, ali sreća dolazi kad slušate srce.

Ne postoje greške, samo lekcije koje moramo savladati.

Imate pravo da budete srećni.

Borite se za svoju sreću danas i od danas zauvijek!

Morate biti iskreni prema sebi. Jedino onda kada budete imali hrabrosti i smjelosti da slušate svoj unutrašnji glas, imaćete šansu da napravite svoju formulu sreće.

Ono što će Vam na putu traženja definicije sreće jako pomoći jeste činjenica da život ne donosi greške nego lekcije!

Put do spoznaje istinskog zadovoljstva i sreće uvijek ide nekako uporedo sa bolnim i neprijatnim situacijama.

Ne odustajte!

Nikad!

Nema te loše stvari koja Vas smije zaustaviti.

Ma koliko bilo strašno, izvucite pouku, zapamtite je i krenite dalje!

SREĆNA VAM NOVA GODINA !!!

Imate pravo na svoje lekcije jer imate pravo da budete srećni ! Ponekad, na putu do ostvarenja svoje sreće, treba da se urade i neke male stvari koje Vas neće činiti srećnim. Ovo se zove plaćanje cijene uspjeha unaprijed. Ovi koraci Vas ne čine direktno srećnijima, ali sreća koju ćete dobiti ostvarenjem svoga cilja, biće u toj mjeri zadivljujuća da će potpuno prevazići privremene neugodnosti i nezadovoljstva koja ste imali na svom putu.

i

ne pra

zn

Sreć

želi e k va m

ZANIMLJIVOSTI Bebe rekorderi

Rekord najmanje bebe na svijetu za sada pripada bebi rođenoj 2004. godine na Medicinskom centru Lojola univerziteta. Beba teška svega 244 grama, prema opisu dr Džonatana Muraskasa, neonatologu zaslužnom za oživljavanje ovih beba, bila je veličine mobilnog telefona.

Rumaisa Rahman je djevojčica koja je nosilac ovog rekorda. Rođena je u 23-oj sedmici trudnoće i sada je sedmogodišnjakinja koja ide u prvi razred.

Proces oživljavanja beba težine manje od 500 gr metod je koji se najmanje dvije decenije sprovodi na Lojola univerzitetu. Iako nešto veće težine, aprila 2011. ovdje je oživljena i beba rođena u 21-oj sedmici gestacije, Evropljanka Frida Mangold.

Zaposlenost mame korisna za zdravlje porodice

Nomen est omen

Majke koje su radno angažovane, pokazuju najnovija istraživanja, zdravije su i srećnije od onih koje većinu vremena provode kod kuće i ne bave se nikakvim dodatnim poslom. Zaposlenost pomaže ženama i njihovim porodicama - tvrdi profesor studija ljudskog razvoja i porodičnih odnosa Čeril Buler, sa Univerziteta Sjeverne Karoline u Grensboru. Istraživanje na osnovu kog je donešen ovakav zaključak otpočeto je 1991. godine i vršeno na uzorku od 1.364 majki. Trajalo je 10 godina i decembra 2011. objavljeni su navedeni podaci o porodičnom životu.

Osnovna prednost zaposlenih majki ogleda se u manjem stepenu izloženosti depresiji, u većem stepenu senzibilnosti za svoju djecu, zbog odvojenosti od njih, i dokazano boljem zdravstvenom statusu zaposlenih u odnosu na nezaposlene majke. Idealnu varijantu, prema ovom istraživanju, predstavlja honorarno angažovanje majki.

Jedan od najprivlačnijih izazova roditeljstva svakako je davanje imena djetetu. Roditelji nerijetko žele da ime njihovog djeteta bude sasvim posebno i najljepše moguće. U eri kompjuterske tehnologije, oni se rado služe pretragom posredstvom internet pretraživača. Ipak, postoje tipska imena, tj. ona koja se najčešće davaju. Statistički prikaz najfrekventnijih imena, posmatrano prema pripadnosti rasi, pokazuje na primjer da se bijelci najčešće odlučuju da svojoj djeci daju ime Aleksandar/-a, afrički Amerikanci za ime Amadeus itd. Naučnike Američkog nacionalnog biroa za ekonomska pitanja zanimalo je na koji način ime može uticati na život djeteta. Oni ne samo da ne sopre mogućnost ovakvog uticaja već tvrde i da postoji cijeli repertoar imena koja treba izbjegavati. Po nalazima iz 2006, dječaci koji se zovu Ešli, Šenon, Džejmi, Kortni, pokazuju veću tendenciju ka problematičnom ponašanju u periodu puberteta.

Rezultati top liste od 100 najčešće davanih imena objavljenih tokom 2011. na sajtu baby names.com pokazuju da najpopularnije ime za djevojčicu rođenu u SAD-u jeste Sofija, a za dječaka Ejdan.

08

IZ MEDICINE Geografski jezik?

Jedna od posljedica alergije, anemije, stomatoloških problema, jakog stresa, genetskog uticaja i drugih faktora poremećaja, može da bude i tzv. geografski jezik. Za sada nije jasno utvrđena etiologija ovog zdravstvenog problema. Promjene tipa pojave kružnih linija na površini jezika djeteta - u središnjem dijelu crvene, a na periferiji žute, koje imaju tendenciju da se šire i zadebljavaju a time stvaraju reljefan izgled jezika, naravno da nimalo ne prijaju oku roditelja. Budući da naizgled podsjeća na geografsku kartu, naziv poremećaja i glasi geografski jezik.

Iako nimalo prijatna pojava, obično je riječ o akutnom oboljenju koje iščezava liječenjem osnovne bolesti. Ustanovljeno je da se ovaj poremećaj dvostruko češće javlja kod djevojčica nego kod dječaka.

precizni podaci o tome. Za razliku od ovog vida restrikcije, banke sperme u SAD-u, slijedeći zakonsku regulativu, ne dozvoljavaju donatorstvo od strane anonima.

Skladišta za matične ćelije Matične ćelije, po mnogima, predstavljaju jedan od kapitalnih dometa savremene medicine. Istraživanja mogućnosti njihove upotrebe brojna su i veoma obećavajuća. Od trenutka kada se krenulo u njihovu primjenu do danas došlo se i na ideju o neophodnosti njihovog skladištenja. Banke matičnih ćelija tako postaju sve zastupljenije ustanove u svijetu. Ova zemlja u svakoj svojoj regiji ima po banku matičnih ćelija. Jedna od nama najbližih smještena je u Milanu, u Bolnici Ospedale mađore (Ospedale Maggiore). Ova banka ustanovljena je 1992. godine, a 1998. počele su da se vrše transplantacije. U bolnicu dnevno pristiže oko 20 uzoraka, a trenutni fond raspoloživosti broji oko skoro 9.000 uzoraka.

Novi trendovi u bankama sperme Međunarodna banka sperme Krajos u Danskoj tokom decembra 2011. donijela je novu odredbu o prijemu sperme po kojoj riđokosi muškarci ne mogu da predstavljaju kandidate za donore. Time se stvorio višak od 14.000 do sada doniranih doza sperme dostavljene od strane riđokosih. Cijela akcija pokrenuta je zbog potrebe da se smanji prekomjerna zastupljenost ovog tipa genetskog uticaja. Riđokosi, pored navedenog, predstavljaju dio muške populacije koji se po nekim studijama izdvaja smanjenom pokretljivošću sperme. Međutim, za sada ne postoje

09

Zaključci sa Godišnje konferencije za novinare Ministarstva zdravlja

OSTVAREN GRO PLANIRANOG Godišnja konferencija za novinare ministra zdravlja doc. dr Miodraga Radunovića održana je 26. decembra 2011, u multimedijalnoj sali Ministarstva ekonomije. U društvu svojih pomoćnika Jadranke Lakićević, Gorice Savović, Nebojše Todorovića i Mensuda Grbovića, te sekretara Zorana Kostića, on je prezentovao najvažnije efekte dosadašnje realizacije projekata Ministarstva zdravlja i izvršio projekciju predstojećih zadataka za 2012. godinu. Veliki broj pravnih akata kojima se reguliše politika zdravstva u Crnoj Gori, usavršavanje profesionalnosti ljudskih resursa koji su sastavni dio zdravstvenog sistema, rad na obezbjeđivanju što boljih prostornih kapaciteta, te uvođenje velikog broja novih metoda ljekarskog pristupa, osnovni su rezultati rada Ministarstva zdravlja u toku 2011. godine.

Tokom 2011. godine ustanovljeni su: Zakon o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda, Zakon o sprečavanju zloupotrebe droga, Izmjene i dopune Zakona o ljekovima, Strategija optimizacije sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, nacionalni programi prevencije malignih oboljenja, dojke, grlića materice, kolorektuma. Tokom prethodne godine pokrenut je projekat prevencije karcinoma prostate kod pripadnika muške populacije. Dovršen je projekat umrežavanja dijela privatnog zdravstvenog sektora u sistem javnog zdravstva. Na taj način 23 privatne zdravstvene ustanove sudjeluju u pružanju usluga građanima Crne Gore na način kao što to vrši javni sistem.

Tokom 2011. Ministarstvo zdravlja dovršilo je projekat uvođenja informacione podrške u svih 7 bolnica opšteg tipa. U toku je tenderska regulacija projekata izgradnje informacionih portala Agencije za ljekove, Ministarstva zdravlja, što je od 11-og januara planirano i za Institut za javno zdravlje. Pored navedenog, usavršavanje stručne sposobnosti zaposlenih predstavlja važan

segment politike Ministarstva. U tom smislu, u protekloj godini 60 profesionalaca zaposlenih u bolnicama postali su specijalizanti, Klinički centar Crne Gore postao je bogatiji za 12 subspecijalista, a domovi zdravlja dobili su još 10 specijalista. Aktuelan je projekat uključivanja 36 mladih doktora medicine, prosječne ocjene studija veće od 8, u radni angažman na Kliničkom centru. Kada je riječ o slanju stručnjaka na praćenje stručnih kongresa i sličnih manifestacija, godišnji bilans za prethodnu godinu broji 329 takvih angažovanja od strane zaposlenih u Kliničkom centru i 150 profesionalaca iz ostalih zdravstvenih ustanova.

Na Godišnjoj konferenciji istaknut je i učinak u radu na prostornom usavršavanju. Na taj način, Interno odjeljenje Opšte bolnice u Nikšiću, Odjeljenje za hemioterapiju Specijalne bolnice u Brezoviku i bolnice u Beranama i Pljevljima, postali su funkcionalniji. Daljim sprovođenjem primjene projekata energetske efikasnosti, stvoriće se bolji uslovi za efikasniji rad u zdravstvenim ustanovama, u prvom redu u bolnicama u Bijelom

Sam kraj godine obilježilo je i usvajanje Zakona o zdravstvenom osiguranju i Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Akcentujući značaj inovacija koje se nude novousvojenim Zakonom o zdravstvenom osiguranju, na Godišnjoj konferenciji o radu Ministarstva, ministar Radunović naveo je da se na ovaj način eliminiše uplaćivanje participacija prije ili nakon ljekarskih izvršenja pregleda. - Dopunskim dobrovoljnim osiguranjem koje uvodimo kroz Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju građanin učestvuje u troškovima liječenja, a skromnim iznosom biće oslobođeni od plaćanja razlike između cijena i usluga koje plaća Fond, a to je 80% stvarne cijene te usluge. Naime, postoji osnovni paket usluga koji je potpuno besplatan i postoje određene usluge koje će biti ovako kvantifikovane u Zakonu - objasnio je ministar Radunović. Građani Crne Gore koji su u radnom odnosu, dopunskim zdravstvenim osiguranjem mjesečno će vršiti uplatu u iznosu od 3.5 eura. Za uzvrat, do sada aktuelnim zdravstvenim uslugama biće dodata mogućnost izvršenja transplantacije tjelesnih organa, za šta će troškove snositi Fond zdravstvenog osiguranja, umjesto do sada sponzorisana dva pokušaja izvršenja tjelesne oplodnje, od sada će se iz Fonda finansirati i treći pokušaj, vršiće se besplatna plastična rekonstrukcija hirurški odstranjenih organa žena oboljelih od malignih ginekoloških bolesti, a osiguranicima koji se nalaze na programu bolovanja zbog malignih ili mentalnih bolesti, biće omogućena isplata zarada u stoprocentnom iznosu.

10

Polju, Brezoviku, Risnu, Kliničkom centru. U toku ove godine radiće se na obezbjeđivanju reanomobilâ, 4 velika regionalna aparata vrijednosti 500 hiljada evra, a Klinički centar i zdravstveni centri u Baru i Beranama dobiće plazma sterilizatore i uređaje za prečišćavanje vazduha u operacionim salama. Zgrade Doma zdravlja u Bijelom Polju i Polikliničkog centra u Beranama, prema postojećim planovima, imaće dovršenu gradnju, a završena je i tenderska raspodjela radova na novim projektima: Agencija za lijekove i Zavod za bezbjednu krv Kliničkog centra.

2012. godine, po najavi ministra Radunovića, radiće se na ustanovljenju Nacionalnog plana za racionalnu potrošnju ljekova, Nacionalne strategije za borbu protiv šećerne bolesti, Nacionalne strategije za rijetke bolesti i skupe ljekove, Nacionalne strategije za borbu protiv zloupotrebe alkohola, Nacionalnog programa za rano otkrivanje tuberkuloze, i Nacionalne strategije za unapređenje kvaliteta i bezbjednosti u zdravstvu. U planu je i rad na Predlogu zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prava mentalno oboljelih lica i Predlogu zakona o matičnim ćelijama.

Primjena inovativnih metoda liječenja i dijagnostike važan je segment uspješnog zdravstva. 2011. godina pokazala se veoma plodnom u tom smislu. U spektar intervencija za koje su pacijenti iz Crne Gore do sada morali da koriste usluge zdravstvenih sistema drugih država, a koje je od 2011. moguće obavljati i u Crnoj Gori ulazi primjena laparoskopskih intervencija u ginekologiji, mogućnost ugradnje kohlearnih implantata, ugradnje revizionih proteza kuka i koljena, ne samo u Kliničkom centru

Poštovanje odredaba Zakona o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda, opšta je ocjena, trebalo bi ipak da bude evidentnije.

Na Godišnjoj konferenciji Ministarstva zdravlja, ministar Radunović objavio je podatke da je Zdravstvena sanitarna inspekcija u godini za nama izvršila 938 nadzora, uočila 164 nepravilnosti, 130 ukazivanja i 48 novčane kazne.

već i u zdravstvenim ustanovama u Beranama i Baru, proteze ramena. Omogućena je i primjena brahiterapije, mogućnost sprovođenja elektrofiziološke procedure i ablacije, koronografske kompjuterizovane tomografije, angiografske kompjuterizovane tomografije krvnih sudova i glave i vrata, virtuelna kolonoskopija, kompletna dijagnostička scintigrafija, te DNK potvrda trombofilije. U najavi je i realizacija primjene RCP dijagnostike žučnih puteva i gušterače. Klinički centar Crne Gore, ali ne samo on, tako postaje referentna zdravstvena ustanova od regionalnog značaja. U prilog ovome služi i činjenica da će tokom 2012. koristiti kao baza edukacije polaznika izabranih po preporukama Zajednice nezavisnih država.

U osvrtu na aktuelnu situaciju u zdravstvu Crne Gore, ministar Radunović je izrazio uvjerenost u skoro postizanje dogovora sa predstavnicima zdravstvenih radnika koji su u štrajku, te pored ostalog istakao humanost njihove akcije koja ničim ne zakida prava pacijenata.

Meditas d.o.o. Uvoznik i distributer za Crnu Goru tel:+382 20 625 016 ; +382 20 623 002 e-mail:meditas@t-com.me

A. Radanović

Predstavljamo: Zorica Potpara, prvi doktor medicinskih nauka - specijalista farmaceutske tehnologije u Crnoj Gori

Doktorirala na preparatima Fontisa Zorica Potpara prvi je farmaceut u Crnoj Gori koji je stekao zvanje doktora medicinskih nauka - specijalista farmaceutske tehnologije. Doktorirala je nedavno na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu, na Odsjeku za kliničko-eksperimentalnu farmakologiju, kod čuvenog farmakologa, profesora Slobodana Jankovića.

Portpara je saradnik na Farmaceutskom fakultetu u Podgorici, na predmetima farmaceutska tehnologija i industrijska farmacija. Iako je farmaciju završila još 1985. godine, mali dio njenog radnog angažmana bio je vezan za apoteke, a najveći za proizvodnju i istraživanja u oblasti svoje struke.

Na pitanje kakav je osjećaj biti prva sa titulom doktor medicinskih nauka - specijalista farmaceutske tehnologije, Potpara je kazala: „Divan je osjećaj, završena je jedna cjelina. Ja sam 1991. godine završila specijalizaciju iz farmaceutske tehnologije, i nije bilo lako poslije toliko nastaviti sa tom pričom. Ne radi se samo o učenju, nego su tu i putovanja svakog vikenda, jer su doktorske studije tako organizovane da su predavanja vikendom. Ali, sve je to prošlo relativno brzo. Doktorirala sam prva u našoj generaciji, a veliki podstrek sam imala od mojih kolega sa posla i moje porodice“, pojasnila je ona. Motivacija su joj, kako je kazala, bili Fontis, ali i suprug i djeca. „Treba dati primjer mladima da se može učiti i završiti“, smatra ona.

Od 2003. godine, Potpara radi u Privatnoj zdravstvenoj ustanovi Fontis, na čijim je preparatima i doktorirala. Poseban kuriozitet u njenom naučno-istraživačkom radu je da je baziran na sirovinama iz Crne Gore koje, prema njenim riječima, predstavljaju ogroman, a malo iskorišćen potencijal. „Doktorirala sam na preparatima proizvedenim u Fontisu za aknoznu i njegu zdrave kože, pri čemu mi je polazna sirovina za izradu bio peloid, odnosno mineralno blato sa lokaliteta ulcinjske obale. Naravno, prvo sam ga detaljno ispitala, uradila sve analize, ispitala zdravstvenu ispravnost, fizičko- hemijske karakteristike, minerološki sastav, prisustvo algi, antimikrobno dejstvo. Vidjela sam da je vrlo kvalitetno blato, veoma bogato mineralima, i da je mnogo kvalitetnije od mnogih peloida u regionu“, kazala je Potpara za Medical.

12

Na osnovu ispitivanja i analiza koje je uradila, Potpara je napravila formulacije za dva preparata, koje je Fontis počeo da proizvodi. Preparati su namijenjeni osobama koje imaju problema sa aknama, kao i za njegu zdrave kože, sa peloidom kao aktivnom supstancom i ostalim prirodnim supstancama koje Fontis koristi. „Radila sam studiju sa pacijentima prije, u toku i po završetku liječenja preparatom Peloderm i poredila ga sa drugim preparatom koji nema peloid. Rezultati su bili odlični kako za liječenje akni tako i za saniranje već postojećih ožiljaka a što je najbitnije, preparat nema neželjenih dejstava. Drugi preparat je bio hidrantna krema za njegu zdrave kože jer daje koži vlagu, elastičnost i povećava turgor, a ne sadrži sintetički konzervans”.

Sve sirovine koje je koristila su iz Crne Gore – peloid je sa lokaliteta Ulcinja, a bilje koje je koristila za ekstrakte preparata i ulje, organski je gajeno. „To je ono što daje kvalitet našim kremama, i što je trend u kozmetičkoj industriji – da se što više koriste prirodne sirovine i preparati bez aditiva i vještačkih konzervansa“, naglasila je Potpara. Preparati se, kako je navela, već koriste a u planu je i serijska proizvodnja, s obzirom na to da je Fontis razvio cijelu paletu proizvoda sa peloidom, i da ima još dosta mogućnosti za ispitivanja.

Potpara je kazala da je u Fontisu objedinjeno sve što podrazumijeva liječenje bolesne i njegu zdrave kože. „Mi smo i

„Crna Gora ima bogatu floru, veoma zastupljenu i dosta ispitanu. Imamo mnogo kvalitetnih i dosta endemskih biljaka. Istraživanja su pokazala da je naše bilje veoma kvalitetno, i šteta ga je ne iskoristiti.

Još početkom prošlog vijeka naučnici su skrenuli pažnju na peloid iz Ulcinja, kao i na mnoge druge potencijale tog područja, i predlagali izgradnju sanatorijuma. Krajem prošlog vijeka peloid su ispitivali naučnici sa beogradskog i zagrebačkog instituta, koji su konstatovali da je izuzetno kvalitetan zbog svojih organoleptičkih svojstava i minerološkog sastava, i predlagali njegovu eksploataciju i dalja ispitivanja.

Međutim, nije ništa urađeno na realizaciji tih ideja, i niko dalje nije radio na tome. Ja sam pokušala da nađem te analize i da ih poredim sa svojima, ali nijesam uspjela u tome, pa sam morala da krenem od početka“.

SPECIJALISTIČKA

PRIVATNA ZDRAVSTVENA

AMBULANTA ZA

USTANOVA Naš tim se sastoji od: dr spec. dermatovenerologije mr ph spec. farmaceutske tehnologije magistra farmacije farmaceutski tehničari kozmetičari

farmaceuti, i dermatolozi, i specijalisti tehnolozi. Objedinili smo sve što se odnosi na mogućnost poboljšanja svih promjena na koži. Imamo svoju laboratoriju, dermatologa, mogućnost da pripremimo preparate 'ex tempore'. Zaokružili smo cjelinu što se tiče dermatologije“. Ona nije mogla da precizira kada će u Fontisu krenuti serijska proizvodnja, ali je kazala da planovi za to već postoje. „U ovoj godini krenućemo sa realizacijom toga, ali bilo kakva proizvodnja šireg promjera zahtijeva ogroman rad i trud. Tu su pripreme, dokumentacija, da ne pričam o tehničkom dijelu – zgradi ili objektu. S obzirom na to da se sve radi po propisima Evropske unije, i da se moramo strogo pridržavati pravila GMP , moramo ići porak po korak kako bi sve išlo u skladu sa propisima i zahtjevima . U ovoj godini ćemo, svakako, imati nove tehnike, koje podrazumijevaju i brže rezultate“, kazala je ona.

PZU Fontis osnovana je 1995. godine, a u firmi trenutno radi sedmoro ljudi.

R. T.

DERMATOVENEROLOGIJU

TRETMANI:

- HEMIJSKI PILING LICA I TIJELA - TRETMANI HIJALURONOM – BDR METODOM - TRETMANI RF BIPOLAROM - MIKRODERMOABRAZIJA - MEDICINSKI TRETMAN AKNOZNE KOŽE - KRIOTERAPIJA (papilomi, moluske, kondilomi...)

PROIZVODI FONTISA SVRSTANI SU U DVIJE LINIJE: - Fontis cosmetics – namijenjena je aktivnoj njezi zdrave kože - Fontis dermatics – namijenjena je njezi problematične kože, odnosno saniranju određenih problema na koži INFO: Svetozara Markovića 1, Podgorica, tel/fax: +382 20 248 914, 248 913, mob: +382 69 015 303, e-mail: fontis@t-com.me, web: www.fontiscg.com

BICOM biorezonantna terapija pokazala se kao posebno uspješna kod alergije i intolerancije namirnica, hrane.

Terapija putem pacijentovih sopstvenih vibracija.

BICOM BIOREZONANTNA TERAPIJA SE USPJEŠNO KORISTI ZA ODVIKAVANJE OD PUŠENJA, ŠTO JE VEĆ DALO ODLIČNE REZULTATE.

Piše: dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg

6

Na sajtu Prevention. com pročitao sam vrlo interesantan članak koji bih želio da podijelim sa Vama.

1. Odmah ujutro Rizik od srčanog udara povećava se 40% ujutro, utvrdili su naučnici sa Harvarda. Zašto? Kada se budite, Vaše tijelo luči adrenalin i druge hormone stresa, povećava se krvni pritisak i povećana je potreba za kiseonikom. Ujutro ste dehidrirani pa srce brže radi. Zaštitite se: Budite se polako. Ako imate naviku da ujutro vježbate, prvo se zagrijte da ne „stresirate” Vaše srce.

2. Posebno ponedjeljkom ujutro Nauka pokazuje da postoji dobar razlog da se bojimo početka radne sedmice, tj. prvog radnog dana. Na ovaj dan se javlja 20% više srčanih napada, vjerovatno zato što su ljudi depresivni kad pomisle da se vraćaju na posao. Zaštitite se: u nedjelju se opustite, ali nemojte da prespavate. Ustajanje rano u ponedjeljak, poslije dugog spavanja u subotu i nedjelju, može još više da podigne pritisak, jer niste u „ritmu buđenja”. Pokušajte da tokom cijele sedmice održite normalan raspored spavanje—buđenje.

3. Poslije obilnog obroka Večera tipa „koga briga za kalorije” može imati neposredan uticaj na zdravlje srca. Istraživanja pokazuju da hrana bogata mastima i ugljenim hidratima dovodi do povećane sklonosti krvi ka „pravljenju” ugrušaka. Zaštitite se: ako morate da se prepustite, neka bar porcije budu umjerene. Svakodnevno uzimanje aspirina takođe će spriječiti da krv postane „ljepljiva”.

4. Tokom pražnjenja crijeva To je posljednje mjesto gdje biste željeli problem sa srcem, ali i to se može desiti. Naprezanje povećava pritisak u grudima, usporavajući povratak krvi u srce. Zaštitite se: jedite mnogo fibera (vlakana) i izbjegavajte naprezanje. Fibera naročito ima u povrću koje treba jesti u velikim količinama, ili sirovo, ili lako kuvano.

5. Tokom neobično intenzivne fizičke aktivnosti Srčani udar tokom lopatanja snijega klasičan je primjer za to. Zato što žrtva nije navikla na takav napor, hormon stresa

14

ZASTRAŠUJUĆIH VREMENSKIH PERIODA ZA VAŠE

SRCE

raste, što uzrokuje povećanje krvnog pritiska i ubrzan puls.

Zaštitite se: redovna vježba štiti srce. Nivo intenziteta povećavajte postepeno.

6. Za govornicom Iz perspektive srca, javni nastup, govor, isto je što i nanaviknutost na vježbu. Ekstremna nervoza povećava pritisak, nivo adrenalina i ubrzava puls, što još više povećava stres. Zaštitite se: probajte da se smirite ako možete ili popijte neki čaj koji ima umirujuće dejstvo. Ukoliko imate srčanih problema, redovno uzimajte svoje ljekove. svemu.

Na kraju, da zaključimo: u životu treba biti umjeren u

Intervju: doc dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje

RACIONALIZACIJOM I ŠTEDNJOM Menadžment Instituta je veoma svjestan u kakvoj se situaciji nalazi i da mora ulagati vanredne napore kako bi obezbijedio funkcionisanje u postojećoj ekonomskoj krizi. Okrenuli smo se sebi i unutrašnjim rezervama, racionalizaciji i štednji, i uspjeli da obezbijedimo dio nedostajućih sredstava.

Izvjesno je da mora doći i do porasta cijene naših usluga, ali samo u procentu koji će obezbjeđivati da ne poslujemo sa gubitkom, jer moramo voditi računa i o našim komitentima i njihovom poslovanju.

Predstavljaju li tekući potencijali Instituta za javno zdravlje kompletiranu osnovu za njegov optimalan rad, odnosno, da li pojedini segmenti procesa rada zahtijevaju kadrovska, prostorna ili tehničko-laboratorijska dodatna poboljšanja i ulaganja?

Ako uopšteno govorimo može se reći da je Institut kompletiran 95 odsto kad je prostor i oprema u pitanju. Kod preostalih pet odsto, jedan dio se odnosi na tehnike koje namjerno nijesu i neće biti uvedene, jer nijesu isplative zbog skupe opreme, reagenasa i testova, odnosno zbog male frekvencije nekih bolesti, a samim tim i analiza, tako da je jeftinije ovu dijagnostiku uraditi negdje van Cne Gore. Drugi dio se odnosi na ne uspostavljanje rada jednog dijela Odjeljenja za virusologiju Centra za medicinsku mikrobiologiju, zbog tog što nije obezbijeđeno dovoljno sredstava u Budžetu koja bi garantovala kontinuitet u radu, mada je Institut za to tehnički opremljen, a kadar odškolovan.

Kad je u pitanju kadar, tu je stvar nešto drugačija jer, kao što je poznato, mnogo je teže dobiti stručan kadar nego sagraditi i opremiti ustanovu. Sada se u Institutu nalazi dvadesetak mladih stručnjaka na specijalističkim, magistarskim i doktorskim studijama i tek kad oni završe sa školovanjem, za tri do četiri godine, i pridruže se postojećem kadru, moći ćemo govoriti o potpuno zaokruženom Institutu u smislu prostora, opreme i kadra.

Opšti ekonomski uslovi kod nas, a i u većini zemalja, posljednjih godina otežavaju značajnije podizanje kvaliteta života građana.

Kako Institut ekonomski funkcioniše u uslovima smanjivanja nivoa dijela javnih rashoda, kakve su njegove mogućnosti da poveća dio vanbudžetskih sredstava i sopstvenim izvorima unaprijedi rezultate svog rada?

doc dr Boban Mugoša

Sticajem okolnosti, Institut poslije krize u koju je zapao 2003. i 2004. godine i od preuzimanja od strane novog menadžmenta, radi u uslovima realnog poslovanja i poslovao je bez gubitaka. Nastankom ekonomske krize krajem prošle dekade, uslovi poslovanja se značajno mijenjeju i po Institut. Naime, do 2010. godine Institut se finansirao sa oko 42 odsto od Fonda zdravstva (za usluge pružene osiguranicima Fonda), oko 25 odsto od Budžeta (za aktivnosti od značaja za državu koje su propisane

15

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti), i sa oko 33 odsto od sopstvenih prihoda koji se ostvaruju pružanjem usluga trećim licima (sanitarna hemija i mikrobiologija, DDD) i od projekata. Od 2010. godine donesena je odluka da se sredstva koja su dobijana od Fonda i Budžeta spoje (Fond je prešao na trezorsko poslovanje) i da ih Institut dobija kao posebna potrošačka jedinica, s tim što će nedostajući dio sredstava i dalje obezbjeđivati pružanjem usluga iz svoje djelatnosti na tržištu. S obzirom na to da je u proteklih tri godine došlo do redukcije budžetskih i fondovskih sredstava Institutu od skoro 35 odsto, našli smo se u nezavidnoj situaciji, posebno što smo se uselili u novu zgradu koja je duplo veća i sa duplo više opreme nego u prethodnom periodu, što je još više povećalo navedeni nedostatak sredstava zbog povećanja troškova.

Ipak, velikim trudom svih zaposlenih, maksimalnim zalaganjem i racionalizacijom rada u svim segmentima poslovanja, uspjeli smo da poslujemo na pozitivnoj nuli. Menadžment Instituta je veoma svjestan u kakvoj se situaciji nalazi i da mora ulagati vanredne napore kako bi obezbijedio funkcionisanje u postojećoj ekonomskoj krizi. Svjesni da u ekonomskoj krizi dolazi do pada proizvodnje, manjeg uvoza i velike štednje, a da sve to direktno utiče i na Institut, jer tada opada potražnja za našim uslugama na tržištu, okrenuli smo se sebi i unutrašnjim rezervama, racionalizaciji i štednji, i uspjeli da obezbijedimo dio nedostajućih sredstava. Naravno, svjesni smo i da racionalizacija i štednja imaju granice, te se kao jedno od važnih pitanja nametnula i cjenovna politika Instituta. Zaključili smo da treba preispitati cijene naših usluga s obzirom da se nijesu mijenjale od decembra 2004. godine, a da je u međuvremenu poskupjelo za skoro100 odsto gorivo, a voda, struja, telefoni i više. U međuvremenu je urađena i akreditacija u Institutu, što je dovelo do novih troškova po osnovu nabavke standarda, etaloniranja i interlaboratorijskog ispitivanja. Ovakva situacija sigurno ukazuje da mora doći i do porasta cijene naših usluga, ali samo u procentu koji će obezbjeđivati da ne poslujemo sa gubitkom jer moramo voditi računa i o našim komitentima i njihovom poslovanju.

Međutim, bez obzira na sve napore koje činimo da obezbijedimo novac za redovno funkcionisanje Instituta i plaćanje svih obaveza, ne mogu a da ne naglasim nedostatak sredstava koja se obezbjeđuju iz Budžeta za pružanje mikrobioloških dijagnostičkih usluga osiguranicima Fonda za zdarvstveno osiguranje. Naime, sredstva koja su nam opredijeljena za kupovinu testova i reagenasa, kao i potrošnog sanitetskog materijala za narednu godinu, dovoljna su samo za devet mjeseci kontinuiranog rada, i sigurno će uticati da u kraćim ili dužim intervalima nećemo moći da pružimo sve tražene usluge. O ovome smo već više puta upozoravali nadležne i opet ćemo to uraditi. Za očekivati je da će se naći načina da se obezbijede nedostajuća sredstva, jer se mora voditi računa da zemlja ne smije ostati bez nadzora i kontrole nad zaraznim bolestima, odnosno njihovim uzročnicima, jer bi to imalo nesagledive posljedice po pacijente i ukupno stanovništvo Crne Gore u slučaju pojave neke od zaraznih bolesti, sa velikim epidemijskim potencijalom, koje prati veliki morbiditet i smrtnost.

Crna Gora će, takoreći sjutra, biti sastavni dio Evropske Unije.

Standardi kvaliteta u najrazličitijim oblastima djelovanja, ako već nijesu, moraće se prilagoditi evropski zahtjevima. Kakve

16

su tekuće a i buduće obaveze Instituta na planu implementacije evropskih standarda kvaliteta?

Kako sam već rekao, mi smo u ovoj godini akreditovani u dijelu usluga sanitarne hemije i mikrobiologije. Predstoji nam, tokom narednih godinu-dvije, akreditacija i standardizacija medicinske mikrobiologije i uvođenje ISO standarda. Sa ovim procesom smo već započeli i tokom protekle godine smo, u cilju objektivnog sagledavanja procesa rada centra za mikrobiologiju i zdravstvenu ekologiju, angažovali međunarodnu firmu koja je napravila audit procesa rada i dala preporuke za unaprjeđenje.

Nadam se da ćemo obezbijediti dovoljno sredstava za nastavak započetih procesa i da ćemo do kraja ove godine dobiti ISO 9001 standard.

Posljednih godina evidentan je priliv sredstava različitih evropskih a i drugih fondova, usmjerenih unaprjeđenju zdravlja građana . U kojoj mjeri su kadrovski potencijali Instituta spremni da izradom kvalitetnih projekata i obezbjeđenjem njihove optimalne realizacije omoguće građanima Crne Gore dodatne benefite za njihovo zdravlje i unaprjeđenje kvaliteta životne sredine?

Mi već imamo iskustva sa različitim projektima, bilateralnim ili sa onima koje finansira EU ili pojedine međunarodne organizacije. Slobodan sam reći da smo do sada u našem zdravstvenom sistemu bili lideri po broju projekata, posebno naučnih.

Međutim, moram da naglasim da smo u Institutu svjesni da nam treba još stručnog i naučnog kadra, s obzirom na to da je došlo do smjene generacija i da sad Institut ima veoma mlad kolektiv sa velikim brojem perspektivnih kadrova koji su na stručnom i naučnom usavršavanju. Ipak, i sa kadrom kojim sad raspolažemo, uspjeli smo da naši projekti u bilateralnim projektima sa Slovenijom budu jedni od najbolje ocijenjenih, da smo učestvovali i dalje učestvujemo u naučnm projektima iz Sedmog okvirnog naučnog programa EU, da smo radili i radimo nekoliko krucijalnih i baznih javnozdravstvenih naučnih istraživanja vezano za zloupotrebu psihoaktivnih supstanci, deficit joda u djece i trudnica, te istraživanja u teško dostupnim grupama u odnosu na HIV, itd. U svakom slučaju, mora se raditi i više i bolje, posebno se veliki napori moraju usmjeriti ka osposobljavanju svih visokoškolaca u Institutu, posebno onih sa naučnim zvanjima, da unaprijede svoja znanja vezano za pisanje projekata koji će omogućiti da se dobiju i iskoriste velika sredstva EU koja stoje na raspolaganju.

Institut je u ovoj a i prethodnim godinama imao značajnu saradnju sa NVO sektorom po pitanjima HIV/AIDS-a i upotrebe duvanskih proizvoda. Može li se očekivati u narednom periodu intenzivnija saradnje Instituta i civilnog društva na planu suzbijanja zaraznih i masovnih nezaraznih bolesti stanovništva?

Apsolutno smo svjesni da bez duboke i široke povezanosti vladinog i NVO sektora ne možemo sprovesti sve javnozdravstvene programe koji za cilj imaju unaprjeđenje i očuvanje zdravlja stanovništva Crne Gore. Naš rad sa NVO sektorom se svakog dana proširuje i mislim da možemo biti dobar primjer drugim vladinim institucijama kako treba sarađivati

sa organizacijama civilnog društva. Naravno da ćemo nastojati da što više inteviziramo i proširimo postojeću sardanju, posebno sad kad nam predstoji sprovođenje nekoliko važnih skrining programa u prevenciji karcinoma koji najviše opterećuju zdravlje našeg stanovništva, kao i programa koji treba da smanje izloženost najvećem broju rizičnih faktora koji se vezuju za kardiovaskularne bolesti i diabetes.

Kakva je Vaša vizija daljeg razvoja Instituta, koje su prednosti i razvojne šanse, odnosno, koji su ograničavajući razvojni faktori u vremenu koje dolazi?

Uvidom u Statistički godišnjak, publikaciju ustanove kojom rukovodite, uočava se visoki stepen evidencije rezultata rada našeg zdravstvenog sistema, kao i brojnost statističkuh pokazatelja iz zdravstvene oblasti. Hoće li Godišnjak za 2010. godinu sadržati i dodatne uporedne parametre, imajući u vidu da se radi o kraju dekade?

Prvo i osnovno što moramo uraditi je obezbijediti finasijsku održivost Instituta, zatim zaokružiti kadrovsku kompletnost.

Oba ova faktora treba da obezbijede, s obzirom da smo skoro priveli kraju proces izgradnje prostora i opremanje tehnikom, da se rutinski rad sprovodi bez prepreku kad je u pitanju relaizaciji svakodnevnih zahtjeva i potreba, te da se sve više okrećemo ka nauci i istraživanjima kako bi mogli pronalaziti najadekvatnija rješenja za probleme čijim se rješavanjem obezbjeđuje sprovođenje misije Instituta za javno zdravlje, a to je očuvanje i unaprjeđenje zdravlja stanovništva Crne Gore.

Naravno, inače smo i do sada uvijek vodili računa o tome. Ako pogledate i godišnjake koji su do sada izašli, može se uočiti da smo kad je god bilo moguće stavljali uporedne podatke za prethodnih pet do deset godina. Tako će biti i ovog puta.

D. Nikolić

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

Anafrodizijaci (antierotici) predstavljaju sredstva koja, nasuprot afrodizijacima, imaju moć da potisnu ili oslabe polni nagon. Narodnoj medicini dobro su poznata takva svojstva vrbe, hmelja, konoplje, timijana i sladića.

Ćelavost, pored toga što može biti genetski uslovljena, može nastati i kao posljedica poremećaja u ishrani, infekcija zuba ili nekih drugih organa, poremećaja endokrinog sistema i dr.

Čovjek patuljastog rasta koji je u svojoj 25-oj godini bio visok svega 90 cm, bio je težak svega 11.5 kg.

Podaci o njemu čuvaju se u arhivistici srednjeg vijeka.

Dokazano je da bebe sisaju palac još dok su u majčinoj utrobi. To im predstavlja pripremu da čim se rode počnu da jedu.

18

Albino, osoba koja se odlikuje odsustvom melanina u koži, neobično je bijelog tena. Dlake na njegovom tijelu bijele su boje. Albino crnci bjelji su od bijelaca.

Utvrđeno je i da izvjestan broj životinjskih vrsta ima odlike albinizma: bijeli miševi, pacovi, zečevi, vjeverice, žirafe…

Čovjek nesvjesno trepne svakih 6 sekundi. Neki naučni proračuni govore da se u toku životnog vijeka prosječne dužine ta reakcija obavi oko 250 miliona puta.

Hipokrat je u 5-om v. p. n. e. tvrdio da poremećaje u ponašanju treba tražiti u patologiji mozga, te da oni, kako se tada smatralo, ne dolaze po sili bogova.

Italijanski ljekar Frančesko Foli prvi je, prema očuvanim podacima, pokušao da sprovede transfuziju krvi. To se dogodilo 1654. godine. Ovaj medicinski pokušaj vršen je na životinjama.

U našem narodu postoji vjerovanje da će žena koja konzumira korijen ili lišće mandragore, koja ima posebna magična svojstva, pospješiti mogućnost da ostane u drugom stanju.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da upotreba alkoholnih proizvoda godišnje uzrokuje oko 2.5 miliona smrtnih slučajeva u svijetu.

Narodima Jugoistočne Azije i Malezije dobro je poznata pojava nervnog rastrojstva koja se uočava kod muškarca sklonog nemotivisanom divljanju, što za posljedicu ima iscrpljivanje i amneziju. Naziv za tu vrstu poremećaja jeste amok.

Umjesto kravljeg mlijeka, u Indiji je na visokoj cijeni mlijeko bivolica.

Narodna medicina Američkih Indijanaca sugeriše niz rješenja za borbu protiv vindiliga straha svojstvenog nekom od pripadnika tih plemena od toga da će se pretvoriti u kanibala ukoliko ga napadne čudovište Vindiligo.

Nikola Aper, poslastičar iz okoline Pariza 1795. godine dobio je nagradu za konzervaciju hrane. Danas se smatra da je svojim metodom zaštite hrane uticao na istoriju ove djelatnosti i da je značajno doprinio očuvanju zdravlja ljudi Napoleonove epohe koji su masovno umirali od posljedica skorbuta.

19

Početak kalendarske godine, vrijeme prazničnih proslava, porodičnih okupljanja, zimske razdraganosti, zna nažalost da bude i vrijeme iskušenja - u prvom redu od neumjerenosti. Bilo da su u pitanju prekomjerna konzumacija hrane ili pića, dvije pojave čije su posljedice najprisutnije, dobro je opomenuti se da praznici treba da zadrže svoj osnovni smisao, te i da od viška glava i te kako zna da zaboli. Najmanje poželjnu pojavu predstavlja sjećanje na radost januara zamagljeno alkoholnom krizom. Evo nekih činjenica o toj vrsti zloupotrebe.

ISTINE I ZABLUDE: Alkohol -

Kao posljedica trovanja alkoholom javlja se alkoholna koma.

ISTINA: Alkoholna koma, ili alkoholna nesvijest, nastupa kao posljedica intoksikacije organizma alkoholom. Smatra se da standardizovanu granicu za nastup ove pojave predstavlja koncentracija alkohola u krvi koja je veća od 4%. Budući da je prag izdržljivosti ipak individualizovana karakteristika, navedena granica ipak može da bude pomjerena malo naprijed ili nazad.

Alkoholičar je genetski predodređena osoba.

ZABLUDA: Savremena genetika identifikovala je oko 40 različitih vrsta gena koji mogu na posredan način usloviti sklonost osobe ka upotrebi alkohola. Cijela istina, ipak, nije sadržana samo u tome. Nikada nije dokazano da genetska predodređenost apsolutno uslovljava razvoj ličnosti alkoholičara. Ovo je tek jedan od faktora koji udružen sa brojnim drugim, najprije uticajem socijalne sredine, oblikuje zavisničku ličnost.

Za izazivanje saobraćajnih ispada najodgovornije su osobe pod uticajem alkohola.

ISTINA: Postoje istraživanja vršena na velikom istraživačkom uzorku koja pokazuju da su u čak 85 % saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom odgovorni potrošači alkoholnih pića. Vinovnici tih događaja nijesu obavezno i alkoholičari - samo su osobe koje su u trenutku nesreće bile pod uticajem alkohola.

Bilo koja osoba u stanju je da izdrži do 6 mjeseci bez upotrebe alkohola.

Pod alkoholizmom se podrazumijeva gubitak ISTINA: Ukoliko osoba stvarno odluči da prestane da upotrebljava sposobnosti uzdržavanja od alkohol, najduži period do kog čak i alkoholičar može da izdrži traje prekomjerne upotrebe alkoholnih pića. pola godine. Nažalost, nerijetko se dešava da ove osobe nakon tog perioda nadoknade propušteno. Zanešeni idejom da nijesu Psihička i fizička zavisnost od zavisnici, oni nastavljaju da tonu u bezdan alkoholizma. (zlo)upotrebe alkohola samo je jedna od pogubnih posljedica ove pojave. Brojni su Crno vino jača krv. zdravstveni problemi koji nastaju kao posljedica alkoholizma, da se ne ističe Vino, kao i sve druge vrste alkoholnih pića, ne samo da ne utiče na mogućnost trajnog remećenja poboljšanje krvne slike, već njegova prekomjerna upotreba štetno porodičnih i socijalnih odnosa, utiče na zdravlje organizma. Veoma prisutnu predrasudu predstavlja tvrdnja da pijenje alkoholnih pića utiče na uvećanje količine mlijeka ugrožavanja lične i tuđe kod dojilje. Opasnost od primjene ove preporuke vidi se i u štetnom životne sigurnosti i uticaju na zdravlje bebe koja se doji. On se kreće u rasponu od trenutnog sl.

opijanja bebe do nanošenja štete zdravlju njenih organa, remećenja kognicije i sl.

20

HUMANI PAPILOMA VIRUS (HPV) Kliničko stanje

Piše: dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog Većina osoba zaraženih humanim papiloma virusom ne razvije simptome bolesti. U oko 90% slučajeva, imunološki sistem ukloni virus iz organizma. Ipak, većina tipova HPV-a „nevidljiva” je za imunski sistem zbog toga što virus blokira tzv. TAP-1 i TAP-2 sistem molekula koji su odgovorni za transport virusnih epitopa do MHC molekula. Bez prezentacije virusnih epitopa, zajedno sa MHC molekulima, imunski sistem ne može da identifikuje ćeliju zaraženu HPV-om. Na sličan način tumorske ćelije izbjegavaju imunski nadzor. Uprkos tome, ne postoji način za prepoznavanje osoba koje će razviti npr. karcinom genitalne sluzokože ili neće imati klinički manifestnu bolest! Kliničke manifestacije infekcije mogu biti: 1. Kožne bradavice (Verrucae vulgares, Verucae plantares, Verucae planae…)

2. Polne - anogenitalne bradavice (Condylomata accuminata) 3. Genitalni karcinomi (Carcinoma portio vaginalis uteri, Carcinoma vulvae, Carcinoma vaginalae, Carcinoma anale, Carcinoma penitidem) 4. Epidermodysplasia verruciformis 5. Carcinoma oropharyngeale 6. Papillomatosis orale 7. Papillomatosis laryngeale KOŽNE BRADAVICE Neki navedeni tipovi humanog papiloma virusa izazivaju promjene na koži koje su benigne izrasline nastale naglim rastom

HPV tip

Vulgarne bradavice (Vv.vulgares)

2, 7

Plantarne bradavice (Vv.plantares)

1, 2, 4, 63

Zaravnjene bradavice (Vv. planae)

3, 10

Anogenitalne — polne bradavice (Condylomata accuminata) Genitalni karcinomi

6, 11, 42, 44

„visokog rizika” — 16, 18, 31, 45 „srednjeg rizika” – 33, 35, 39, 51, 52, 56, 58, 59 „niskog rizika” — 26, 53, 66, 68, 73, 82

Epidermodysplasia verruciformis

Više od 15 različitih tipova

Fokalna epitelna hiperplazija

13, 12

Oralna papilomatoza

6, 7, 11, 16, 32

Orofaringealni karcinom

16

Laringealna papilomatoza

6, 11

ćelija pločasto-slojevitog epitela površnih slojeva kože. Tipovi kožnih bradavica uključuju: - Verrucae vulgares, koje najčešće izaziva HPV-2, a uglavnom su locirane na šakama, prstima i oko noktiju. Tvrde su i hemisferičnog oblika, mrke ili boje kože; - Verrucae plantares najčešće izaziva HPV-1. Nalaze se na stopalima, i to na djelovima pojačano izloženim pritisku.

Bjeličaste su, utisnute u površinu kože, često veoma bolne, a mogu imati i crne tačkice nastale zbog tromboze kapilara.

- Verrucae planae, koje izazivaju HPV tipa 3, 10 i 28, najčešće se nalaze na gornjoj površini šake i na udovima, ili ponekad na licu, u vidu bezbolnih, svijetlosmeđih zaravnjenih površina.

21

GENITALNE BRADAVICE

LIJEČENJE

Promjene kože i sluzokože kod nastanka genitalnih bradavica na spoljnim genitalnim organima različitog su izgleda, lokalizacije i veličine. Kondilomi se uglavnom javljaju u anorektalnom području i to najčešće na zadnjem zidu ulaza u vaginu (vestibulum), malim i velikim usnama, međici, rjeđe u vagini i vaginalnom dijelu grlića materice. To su obično mekani izduženi izraštaji sluzokože (papilomatozne promjene), često na peteljci, površine koja liči na karfiol, bjeličaste ili ružičaste boje. Kondilomi obično ne izazivaju tegobe i žena ih često ne primijeti. Moguća je sekundarna infekcija kondiloma, maceracija i krvarenje, kada se osjeća specifičan miris. U početku su kondilomi mali, a kasnije mogu znatno da narastu (džinovski kondilomi). Oni mogu spontano nestati, ostati nepromijenjene veličine, povećati se ili proširiti.

Osim na polnim organima, mogu nastati i u mokraćnoj cijevi, rektumu, rodnici, na vratu materice, u usnoj šupljini.

Ostale navedene kliničke slike pripadaju drugim oblastima medicine kojima se bave specijalisti drugih specijalnosti kao što su ginekolozi, otorinolaringolozi, maksilofacijalni hirurzi, a ne dermatolozi!

Ne postoji antivirusni lijek za suzbijanje humanog papiloma virusa, ali postoje metode liječenja stanja koje on uzrokuje.

Liječenje kožnih i polnih bradavica u domenu je dermatologa. Liječenjem ostalih kliničkih slika HPV infekcije bave se specijalisti pripadajućih specijalnosti (ginekolozi, otorinolaringolozi i sl.)

Kožne bradavice - terapija, bilo da je riječ o fizičkim metodama, bilo o primjeni određenih preparata, tj. hemijskih supstanci, uklanja bradavice s površine kože, ali ne eradikuje virus. U fizičke metode uklanjanja bradavica spadaju: - Radiohirurško uklanjanje (radiotalasna hirurgija) - Krioterapija - Lasersko uklanjanje - Elektrokoagulacija.

Sem krioterapije, koju pacijenti mogu i samostalno primjenjivati kod kuće, sve ostale metode primjenjuje ljekar.

Od hemijskih supstanci koriste se keratolitici: salicilna, mliječna ili trihlorsirćetna kisjelina, u različitim farmaceutskim oblicima (rastvor, gel, krem).

Fitoterapija pokazuje određenu efikasnost u tretmanu bradavica. Tako je, na primjer, bijeli luk poznati narodni lijek za bradavice. Sem toga, u preparatima spravljenim na osnovu principa tradicionalne medicine koriste se i ekstrakti kore Betula pendula i Salix alba, rizoma Sanguinaria canadensis, kao i etarsko ulje biljke Thuya occidentalis. Poznata je i upotreba čistog soka, ali i tinkture biljke Chelidonium majus. Keratolitička smola Collodium keratolyticum takođe može efikasno otklanjati bradavice.)

Genitalne bradavice - postoje različite metode liječenja, bolesnici se u većini slučajeva liječe ambulantno. Kondilomi se mogu liječiti na razne načine: - Radiohirurško uklanjanje (radiotalasna hirurgija) - Topijski preparati (različite hemikalije) - Krioterapija - Elektrokoagulacija - Ubrizgavanje interferona - Laserski tretmani.

Radiotalasno uklanjanje polnih (ali i kožnih) bradavica danas se smatra najuspješnijim, najbržim (jednokratno), najefikasnijim i gotovo bezbolnim metodom1, sa minimalnim nuspojavama (u većini slučajeva nema posljedičnih ožiljavanja) i najbržim postoperativnim tokom, te ga preporučujem kao metod izbora ove medicinske indikacije!

Kako svi navedeni terapeutski metodi uklanjaju već postojeće promjene, ali ne eradikuju i virus, moguće kliničko pojavljivanje novih promjena ubrzo nakon terapijske procedure u većini slučajeva ne znači recidiviranje starih, već stvaranje novih klinički manifestnih promjena (ne treba zaboraviti podatak da kod polnih bradavica samo 20% inficiranih ćelija daje klinički manifestne promjene!)

DIJAGNOZA Za dijagnostiku polno prenosivih humanih papiloma virusa i bolesti koje on uzrokuje potrebno je obaviti urološki ili ginekološki pregled, a ukoliko je potrebno i korištenje metoda molekularne biologije. Karcinom grlića materice može se u potpunosti prevenirati redovnim skriningom (Papa test) i ginekološkim pregledima.

Postoje dva tipa testova najčešće upotrebljavanih od strane ginekologa: PAPA TEST - kojim se otkrivaju prekanceroze, promjene ćelija na cerviksu koje mogu postati karcinom ukoliko se pravilno ne liječe.

HPV TEST - otkriva virus koji može uzrokovati promjene na cerviksu. Može se koristiti kao dopuna Papa testu.

PREVENCIJA OPŠTA Pravilna upotreba kondoma može smanjiti rizik od polnog prenošenja HPV infekcije. Za najbolju efikasnost potrebno

22

ih je koristiti prilikom svakog odnosa. Kondomi mogu smanjiti rizik od razvoja bolesti povezanih s HPV infekcijom - genitalnih bradavica i karcinoma grlića materice. Međutim, ovaj virus može inficirati područja koja nisu pokrivena kondomom, pa on ne pruža potpunu zaštitu. Odgovorno seksualno ponašanje može sniziti mogućnost zaraze HPV-om.

Veoma je važno stimulisati opšte imunološko stanje organizma što će dovesti do lakšeg „prevladavanja” postojeće bolesti!

VAKCINACIJA Vakcinacijom spriječavamo infekciju određenim tipovima virusa, čime spriječavamo da se razvije sama bolest, odnosno, maligna promjena. Zato se vakcinacija ujedno zove i PRIMARNA VAKCINACIJA. Dvije vakcine su sada dostupne na tržištu za zaštitu žena protiv HPV tipova koji uzrokuju rak grlića maternice. Jedna od njih istovremeno štiti i protiv većine HPV tipova koji uzrokuju genitalne bradavice.

Kvadrivalentna HPV vakcina-HPV4 štiti protiv HPV tipa 6,11,16 i 18 i protiv nekih tipova genitalnih bradavica. Njena sigurnost je ispitana u velikim kliničkim studijama koje su uključile više od 29000 žena i muškaraca.

Bivalentna vakcina-HPV2 štiti protiv HPV tipa 16 i 18,

a njegova klinička sigurnost je ispitana na 30000 ispitanika!

Oba cjepiva su prošla velike kliničke studije, te se smatraju izrazito sigurnima.

Preporučuje se vakcinacija djevojčica uzrasta od 11 do 13 godina, odnosno žena do 25 godine, koje nisu stupile u seksualne odnose. Vakcinacija koja štiti i od genitalnih bradavica preporučuje se i za dječake i muškarce, uzrasta od 9 do 26 godina.

Vakcinacija je slabe koristi kod žena koje su prethodno zaražene HPV-om tipa 16 i 18. Smatra se da ona nema terapijskog efekta na postojeću infekciju ili cervikalne promjene. Potrebno je naglasiti i da vakcinisane žene treba da nastave s redovnim ginekološkim pregledima i Papa testovima.

SEKUNDARNA PREVENCIJA Sekundarna prevencija je rano otkrivanje premalignih promjena.

Uz vakcinaciju, najbolja prevencija su redovni ginekološki pregledi i skrining na cervikalni karcinom. Papa test može otkriti prekanceroze, odnosno abnormalne ćelije koje se mogu ukloniti prije nego se razvije karcinom.

1 Primjena transdermalnih i lokalnih anestetika

Brinite o zdravlju na inteligentan način!

Brz i dugotrajan učinak - potpuna zaštita vaginalne mikroflore kod recidivirajućih genitalnih infekcija tokom antibiotske terapije za sve životne dobi žene, trudnice i dojilje zaštita, njega i vlaženje neškodljiv i siguran Učinkovitost Lactogyna dokazana je u 11 kliničkih studija na 1170 žena različite životne dobi.

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije uporebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu

SAVJETI DR FEKA:

NEPLODNOST JE Savjet je da problem bračnog steriliteta od početka treba shvatiti kao zajednički problem oba partnera. Muškarcima predstoji veoma jednostavna analiza sperme - SPERMOGRAM i tu analizu treba da urade odmah na početku ispitivanja.

Autor: dr Fehmija Fetahović, spec. ginekologije Infertilitet, ili neplodnost, definiše se kao nemogućnost ostvarivanja trudnoće tokom godinu dana normalnih seksualnih odnosa (bez korišćenja kontraceptivnih sredstava). Neplodnost je zajednički problem bračnog para.

Oko 15% bračnih parova u plodnom dobu sterilno je.

Muški faktor neplodnosti je uzrok u 45%, ženski u 45%, a u 10% slučajeva, oboje su odgovorni. Problem u našoj sredini jeste što se ispitivanje uzroka neplodnosti i njegovo liječenje često svodi na to da samo žena ide na preglede, a muškarci, zbog stida, straha od mogućih loših rezultata, ili ko zna čega već, izbjegavaju preglede. U traganju za razlozima zbog čega ne dolazi do trudnoće mnogi bračni parovi lutaju od ordinacije do ordinacije u nadi da će im neko propisati „pravi lijek” koji će brzo i lako riješiti njihov problem. Mnogi bračni parovi nestrpljivi su u tom ispitivanju i preskoče sve to tako što se odluče da rade IVF - vantjelesnu oplodnju.

U Crnoj Gori postoje ustanove koje se bave ovom problematikom i u kojima se rade tzv. asistirane reproduktivne tehnike ART. Jedna od tih metoda je i IVF - vantjelesna oplodnja. Nerijetko se izgubi i silno vrijeme u upornom i često nepotrebnom ponavljanju nekih analiza, briseva, testova … koji u suštini ne predstavljaju glavni razlog neplodnosti bračnog para.

Javite se na vrijeme svom ginekologu, koji će napraviti plan ispitivanja i testiranja. Ukoliko Vaš ginekolog predloži da se dalje ispitivanje i liječenje nastavi u specijalizovanim ustanovama za liječenje bračne neplodnosti, poslušajte ga i budite uvijek zajedno u ovoj priči.

Bračna neplodnost je zajednički problem oba partnera.

Zajedno ga i riješite.

ANALIZA SPERME - SPERMOGRAM U procesu ispitivanja uzroka infertiliteta - steriliteta veoma je važno da se oba partnera istovremeno ispituju i učestvuju u traženju uzroka zbog čega ne dolazi do trudnoće.

Važno je znati da samo jedna analiza sperme nije dovoljna i ne treba odmah paničiti ako prvi i jedini rezultat nije dobar. Ponovite spermogram barem dva puta i ako oba puta nalaz nije dobar, onda krenite ka daljem ispitivanju uzroka.

Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, normalan spermogram je ako su prisutni sljedeći parametri: Volumen sperme — 2.0 ml ili više.

Ph — 7.2 do 7.8.

Koncentracija sperme — 20 miliona spermatozoida po mililitru, ili više.

Ukupan broj spermatozoida — 40 miliona ili više.

Pokretljivost — 50% ili više progresivno pokretnih.

Morfologija — 50% ili više.

Vitalnost — 75% ili više živih.

Leukocit — manje od 1 miliona po mililitru.

Loš, ili pataloški, spermogram: Oligozoospermija — koncentracija sperme manja od 20 miliona po mililitru.

Astenozoospermija — manje od 50% progresivno pokretnih.

Teratozoospermija — manje od 50% normalne morfologije.

Oligoastenoteratozoospermija — kombinacija tri gore navedena stanja.

Azoospermija — nema spermatozoida u ejakulatu.

Aspermija — nema ejakulata.

Na sajtu: www.drfeko.com trudnice mogu postvaiti pitanja na koja će dobiti odgovor u naredna 24 sata.

24

URIAGE PROIZVODI ZA INTIMNU HIGIJENU

GLYCO-GYN® kompleks

Glyco-esteri - ultra-blaga neionska baza za čišćenje bez sapuna - sprečava isušivanje i čuva ravnotežu sluznice Glyco-flavonoidi iz runolista - pružaju ugodnost, nježnost i osjećaj olakšanja Mliječna kiselina (održava fiziološki pH) Održava blagu kiselost sluznice kako bi se spriječilo umnažanje mikrobne flore koja uzrokuje iritacije Uriage termalna voda 10% Hidrira, neutralizuje slobodne radikale i umanjuje osjećaj nelagode Djeluje na enzim bakterijskog porijekla, fosfolipazu A2, i na taj način sprječava umnožavanje spoljne mikrobne flore koja uzrokuje iritacije Tolerancija na intimnom području testirana pod nadzorom ginekologa Svježi miris – Bez parabena – Bez sapuna

GYN-PHY

(fiziološki pH 5,5)

Ekstremno nježan i zaštitni pjenušavi gel za svakodnevnu higijenu genitalnog područja čak i najosjetljivijeg i kod iritacija.

Za sve žene, mogu ga koristiti i djevojčice od 4 godine starosti.

Sigurnost i ugodnost

GYN-8 (pH 8)

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

Umirujući pjenušavi gel s alkalnim pH za higijenu genitalnog područja u slučaju iritacija ili infekcija. Higijena u slučaju mikoza, svrabeža i osjećaja nelagode. Samostalno ili u kombinaciji s antimikotičkim tretmanima.

Za odrasle žene.

Ne preporučuje se koristiti duže od 7-10 dana.

Sigurnost i olakšanje

LIJEK

BUDUĆNOSTI Piše: dr Suzana Uskoković, spec. ginekologije Šta je to „lijek budućnosti” i zašto ga tako nazivaju?

Matične ćelije. Šta su matične ćelije, kakve su sve njihove mogućnosti u terapijskoj primjeni, šta su to banke matičnih ćelija, u čemu je razlika između privatnih i javnih, i zašto je dobro investirati u zdraviju budućnost?

Nauka svakim danom napreduje i napredovala je u pravcu regenerativne medicine, koju nazivaju medicinom 21-og vijeka. Regenerativna medicina je nova grana nauke koja u liječenju određenih bolesti koristi matične ćelije, farmakologiju i hirurgiju. Skoro svi evropski univerziteti oformili su katedre za regenerativnu medicinu.

Matične ćelije su osnovne ćelije ljudskog organizma, „građevinski blokovi”, tijela od kojih svi potičemo. Od kose, preko organa, kože, sve je nastalo od matičnih ćelija. Sve se razvija u toku embrionalnog razvoja i kada se čovjek rodi u perifernoj krvi i koštanoj srži zadržava određeni broj matičnih ćelija. Te ćelije služe za obnovu organizma dok god smo živi.

Potencijal matičnih ćelija da se razviju u drugu ćeliju i da bolesnu ćeliju zamijene zdravom, prepoznat je u medicini kao nova mogućnost u liječenju. To nije nova ideja. Stara je duže od 30 godina, od kada je otkriveno da u pupčanoj vrpci postoji veliki broj matičnih ćelija koje su imuno naivne, jako vitalne i upotrebljive.

Prva istraživanja matičnih ćelija sprovedena su sedamdesetih godina prošlog vijeka u Americi. Prva klinička upotreba matičnih ćelija u terapiji ostvarena je 1988. god. To se dogodilo u Parizu, u bolnici Sent Louis, kada je prof. Elena Glikvan izliječila dječaka koji je patio od hronične urođene anemije. Sva dalja klinička ispitivanja čekala su razvoj tehnologije u cilju kvalitetnog uzorkovanja, zamrzavanja i odmrzavanja istih. Zato je danas ta priča realnija i konkretnija.

Prikupljanje matičnih ćelija etički je dozvoljeno i oprav-

26

Zanimljivo je da se u Španiji uzorci iz krvi pupčanika i tkivo pupčanika čuvaju prilikom svakog porođaja, kada god je to moguće, bez obzira na to da li je u pitanju carski rez ili vaginalni porođaj.

dano, bezbolno i bezopasno po majku i dijete. U svijetu je do sada uspješno realizovano oko 10.000 transplantacija matičnih ćelija u cilju liječenja raznih bolesti.

Kao standardne procedure prihvaćene su transplantacije matičnih ćelija hematopoeze za liječenje određenih oblika hematoloških i drugih maligniteta (leukemija, limfomi, neuroblastom), određenih hematoloških oboljenja (aplastična anemija, talasemija, insuficijencija koštane srži) i nekih drugih bolesti imunog sistema.

Pored matičnih ćelija hematopoeze, primjenu u kliničkoj praksi našle su i matične ćelije koje su izolovane iz epitela kože i rožnjače, koje se koriste u transplantaciji tkiva kože nakon opekotina ili zamjena epitela rožnjače. Koriste se za transplantaciju ćelija u različitim neurološkim poremećajima kao i neurodegenerativnim stanjima kao što su Parkinsonova i Alchajmerova bolest, ali i za liječenje kardiovaskularne bolesti, infarkta miokarda, kardiomiopatije, reumatoloških oboljenja, dijabetesa tipa I. Pored velikog napretka u ovim istraživanjima, mnogi postupci terapeutske primjene matičnih ćelija još uvijek se smatraju eksperimentalnim jer se nalaze u fazi pretkliničkih ili u početnim fazama kliničkih ispitivanja.

Američka organizacija FDA odobrila je kliničko ispitivanje liječenja cerebralne paralize matičnim ćelijama gdje će biti tretirano 40-oro djece starosti od nekoliko mjeseci do 10 godina.

Drugo važno kliničko ispitivanje koje je u toku jeste ispitivanje zamjene matičnih ćelijama oboljele ćelije pankreasa, što daje veliki značaj u liječenju dijabetesa tipa 1. Započeto je i kliničko ispitivanje obnove povreda matičnim ćelijama kičmenog stuba.

U to ispitivanje uključen je pacijent iz Srbije. Naravno, mora se napomenuti da kod takvih pacijenata i 30% poboljšanja predstavlja veliki uspjeh.

Posljednjih godina svjedoci smo rastućeg optimizma i

Poznati kardiolog sa Medicinskog fakulteta u Beogradu, prof. Ostojić sa svojim timom, već duže vrijeme uključen je u projekat velikog kliničkog ispitivanja koje u terapiji matičnim ćelijama kod pacijenata sa infarktom miokarda sprovodi Klinika Mayo.

naučnika i ljekara u vezi velikog potencijala koji matične ćelije nude u liječenju širokog opsega bolesti i stanja. Međutim, ono što se za sada zna i što je klinički potvrđeno jeste liječenje određenog broja bolesti. Tačno je da ove ćelije predstavljaju ogroman potencijal, ali moramo znati da nijesu svemoguće!

Naravno, sve što je novo mora i da zaživi u širokoj kliničkoj praksi. Od novih stvari se nekad očekuje i više nego što one u datom trenutku mogu da ponude. Kao po pravilu, uvijek prvo nastupa oduševljenje, favorizovanje, ali i nipodaštavanje, da bi na kraju sve našlo svoje pravo mjesto.

Prema tome, kao i svaki novi lijek, i terapije matičnim ćelijama moraju se ispitati i procijeniti da li ispunjavaju sve standarde da bi dobile odobrenje nacionalnih regulatornih tijela da mogu da se koriste u liječenju bolesnika.

Ipak, treba istaći da se za sada odobreno liječenje 70 vrsta bolesti, a uskoro, nadamo se i više, veoma uspješno sprovodi u svjetskim medicinskim centrima.

U svijetu sve funkcioniše na sljedeći način. Postoje javne i privatne banke za čuvanje matičnih ćelija. Javne se na neki način mogu poistovjetiti sa zavodom za transfuziju krvi. U njima se čuvaju donirane matične ćelije.

Kada dođe dan porođaja, žena matične ćelije iz pupčane vrpce može dati u javnu ili privatnu banku. Ako se odluči za javnu banku, onda tim matičnim ćelijama raspolažu svi kojima su one potrebne odnosno oni pacijenti kod kojih se utvrdi podudarnost. Dakle, ako nekome zatrebaju i odgovaraju, potražuju se kao krv iz zavoda za transfuziju. Ako se porodilja odluči za čuvanje matičnih ćelija u privatnoj banci, onda one pripadaju samo toj porodici.

Bez obzira na to za koju se banku osoba odluči, procedura je ista. Kada uzorak stigne u banku, ispituje se virusološki, mikrobiološki, testira se na HIV i hepatitis i, ako se utvrdi da su broj i vitalnost matičnih ćelija dovoljni, vrši se krioprezervacija odnosno zamrzavanje na temperaturi do minus 196 stepeni kako bi se sačuvale.

Problem je nekada nedovoljan broj matičnih ćelija, što u budućnosti predstavlja ograničavajući faktor prilikom liječenja.

Stoga se danas razvijaju protokoli za takozvanu selektivnu amplifikaciju, kojom se postiže povećanje broja matičnih ćelija iz uzorka. Drugim riječima, da od uzorka koji potencijalno broji stotinu hiljada može da se dobije nekoliko milijardi matičnih ćelija. Zašto se to radi? Zato što pitanje neophodnog broja

U našem okruženju terapije matičnim ćelijama primjenjuju se u Srbiji: na VMA, Institutu za majku i dete, Beograd; na Institutu za hematologiju, Beograd, Institutu za hematologiju, Novi Sad.

matičnih ćelija u terapiji zavisi od životne dobi i kilaže pacijenta.

Nije ista terapija za osobu od 12 godina, sa 35 kg težine, i za osobu od 32-ije godine, tešku oko 75 kg. U drugom slučaju veći su organi i samim tim broj matičnih ćelija koje će biti uporijebljene u liječenju, drastično je veći. I dok u svijetu ispitivanja idu sve brže i dalje u načinima kako da se što više i bolje pomogne ljudima liječenjem matičnim ćelijama, kod nas i dalje traje edukacija kako laičke tako i profesionalne javnosti o ovoj oblasti medicine. Ono što je u interesu svih nas jeste što šira i veća edukacija, kako bi svi shvatili da je bacanje tog vrijednog izvora matičnih ćelija na neki način činjenje štete, uskraćivanje mogućnosti da se ljudi liječe. Potrebno je vršiti edukaciju o tome šta su to matične ćelije, šta je regenerativna medicina, šta je to tkivni inženjering.

U Crnoj Gori još uvijek ne postoji mogućnost čuvanja matičnih ćelija u javnoj banci, međutim, od skoro je otvaranjem predstavništva Evropske banke „Cryo-Save” omogućeno čuvanje matičnih ćelija u ovoj porodično-privatnoj banci. Za one koji se odluče na čuvanje matičnih ćelija, potrebno je objasniti kakva je procedura uzimanja uzorka. Žena koja zatrudni i odluči da sačuva matične ćelije, kontaktira predstavništvo Cryo-Save banke - Montecell u Podgorici, gdje potpisuje ugovor sa bankom i dobija informacioni materijal i „set” za uzimanje krvi iz pupčanika. Ovaj set se nosi na porođaj.

Nakon što se beba rodi, uzima se krv iz pupčanika, pakuje u set i šalje u banku. Tamo se uzorak prvi put otvara u sterilnim uslovima, ćelije se obrađuju, izdvajaju, provjeravaju i čuvaju u krioprezervacionim tankovima. Potvrda da je uzorak u redu šalje se u predstavništvo koje obavještava roditelje kada oni u roku od 30 dana mogu izvršiti svoje finansijske obaveze direktno prema Banci. One pokrivaju troškove transporta, obradu i ispitivanje uzorka, kao i čuvanje istog sljedećih 20 godina.

Osim mogućnosti čuvanja matičnih ćelija iz krvi pupčanika, postoji i mogućnost čuvanja tkiva pupčanika. U čemu je razlika? Matične ćelije koje potiču iz krvi pupčanika hematopoetske su prirode (proizvode elemente krvi), dok one koje potiču iz tkiva pupčanika jesu takozvane mezenhimalne odnosno imaju mogućnost ka stvaranju kože i mišića, tkiva pluća, jetre…

Bez obzira na to odakle potiče uzorak, on se čuva na dvije fizički odvojene lokacije, radi sigurnosti. U trenutku kada je potreban, uzorak se šalje u najkraćem roku, na adresu medicinske institucije koja će vršiti terapiju matičnim ćelijama.

Cryo-Save banka vodeća je banka matičnih ćelija u Evropi sa skoro 200.000 sačuvanih uzoraka. Kompanija ima svoje sjedište u Holandiji i bavi se izvođenjem fundamentalnih istraživanja u oblasti tehnologije krioprezervacije (dubinskog zamrzavanja) matičnih ćelija. Ta ispitivanja sprovode se u saradnji sa pet evropskih univerziteta i Fraunhoferovim institutom za biomedicinski inženjering; dio je projekta CRYSTAL koji je finansiran od strane Evropske unije.

Usluge čuvanja matičnih ćelija u banci koje pruža Cryo-Save dostupne su u 38 zemalja, na 4 kontinenta. Cryo-Save banka je zvanično akreditovana odlukom Holandskog ministarstva zdravlja i socijalne zaštite. Osnovana je 2000. god.

27

kao značajan činilac u procesu liječenja

Piše: dr Milica Šofranac, pedijatar

U sklopu reforme zdravstva formirana su savjetovališta za mlade u domovima zdravlja. Namijenjena su mladima, ali i roditeljima koji svoje adolescente treba da izvedu na pravi put.

Cilj savjetovališta je da doprinesu unapređenju mentalnog zdravlja mladih i razvoju zdravih stilova života, kao i poboljšanju komunikacije između roditelja i adolescenata. U okviru ovog sistema pružaju se usluge savjetovanja mladih i roditelja o tome kako da riješe ili ublaže psihološke i razvojne probleme mladih i kako da preveniraju bolesti zavisnosti. Građani takođe mogu da se informišu o razvojnim i psihološkim problemima mladih, o psihoaktivnim supstancama i posljedicama njihove zloupotrebe.

Stručni tim pruža i stručnu psihološku i emotivnu podršku mladima i roditeljima i edukaciju za unapređenje vještina komunikacije između roditelja i mladih.

Mladalaštvo je period odrastanja djeteta u odraslu osobu. Praćeno je brojnim procesima tjelesnog, intelektualnog i emocionalnog sazrijevanja. Mladi su u ovom periodu skloni avanturizmu i eksperimentisanju sa novim oblicima ponašanja.

To je period identifikacije sa vršnjacima, slabljenja veze sa roditeljima, agresivnog ponašanja i zaokupljenosti sobom. Ubrzan tehnološki razvoj, socijalni stresovi, jačanje migracija i promjene u sistemu vrijednosti stvaraju okruženje koje pruža povoljnu podlogu za rizično ponašanje mladih i trajnu izloženost stresu.

Uspješna saradnja sa djecom i adolescentima zahtijeva dobro poznavanje karakteristika pojedinih faza razvoja, što uključuje ne samo kliničku sliku već i za tu fazu razvoja najuticajnije činioce.

28

Reakcije i ponašanje djece i adolescenata pod uticajem su i ranijih iskustava i odnosa kako u porodici tako i njihovom okruženju, što se prenosi na sve druge osobe i nove situacije.

Stručni tim, znanjem, pristupom i strukturom, treba da nađe način da uspostavi kontakt sa pacijentom, jer bez dobrog kontakta nema ni adekvatnog uspjeha liječenja. To je jedino moguće ostvariti kroz stalnu edukaciju, osiguranje optimalnih uslova za rad i izbor kvalitetnih osoba.

Kada govorimo o komunikaciji, posebno sa djecom i adolescentima u procesu liječenja, tada ne možemo zaobići dvije važne činjenice. U današnje vrijeme o komunikaciji se sve više govori s aspekta različitih profesija, sprovode se sve brojniji edukativni programi, treninzi i slično. Ipak ljudi sve manje i sve nekvalitetnije komuniciraju, osjećaju se sve više usamljeni, nesigurni, posebno djeca i adolescenti. Začetke ovakvog ponašanja nalazimo u porodicama u kojima se komunikacija roditelj-dijete vrlo često odvija preko gledanja TV programa, crtanih filmova ili praćenja interneta, a sve manje se to ostvaruje u direktnom odnosu. Roditelji vrlo često ponosno iznose da nemaju problema sa djetetom: ne izlazi napolje, provodi vrijeme uglavnom u svojoj sobi. Pritom ne znaju, ili vrlo malo znaju, šta dijete zapravo radi u sobi, kako se osjeća, s kim komunicira putem interneta…

DJETETOV RAZVOJ I ODNOSI UNUTAR PORODICE Roditelji najčešće nisu svjesni koliko velike posljedice po razvoj djeteta i njegovu sliku o sebi imaju neke njihove primjedbe u odnosu na dijete i njihov kasniji odnos prema sebi, drugima, posebno autoritetima.

Drugi važan činilac za procjenu djetetovog ponašanja i komuniciranja, jeste djetetov razvoj i odnosi unutar porodice.

Rani odnos s roditeljima, zadovoljenje djetetovih potreba te razvijanje osjećaja sigurnosti ili nesigurnosti prenosi se na sve djetetove kasnije komunikacije i odnose. Dijete unutar porodice razvija

vjerovanja kroz koja percipira svijet oko sebe i ponaša se u skladu sa svojim vjerovanjima. Ako npr. dijete vjeruje da ga niko ne voli jer nije dovoljno dobro, a takvo vjerovanje je stvorilo kroz odnose s roditeljima, tada će u sve kasnije odnose polaziti sa stanovišta da nije dovoljno dobro da bi ga neko volio, te nesvjesno otpisuje bilo kakvu mogućnost uspostavljanja odnosa. Ono pritom može i da se maksimalno trudi da zadovolji želje i potrebe drugih, kako bi kroz to dobilo nečije prihvatanje i ljubav, pa tako potpuno zanemaruje vlastite potrebe. Roditelji najčešće nisu svjesni kako velike posljedice po razvoj djeteta i njegovu sliku o sebi imaju neke njihove primjedbe, što utiče na djetetov kasniji odnos prema sebi, drugima, posebno autoritetima. Adolescentno razdoblje je vrijeme u procesu razvoja u kojem se vrlo često oživljavaju ranija traumatska iskustva i vjerovanja, samo tada intenzivirana zbog specifičnosti faze razvoja.

USPOSTAVLJANJE ODNOSA Bitni činioci u procesu stvaranja odnosa su nasljeđe, biološke karakteristike i promjene, te učenje koje započinje samim početkom našeg života, a na temelju učenja i iskustva stvaramo zaključke i stavove. Često postavljamo pitanje kako neko dijete, adolescent pa i odrasla osoba s lakoćom uspostavljaju odnose s okolinom, a kako s nekim osobama uprkos želji i trudu nismo u mogućnosti da uspostavimo kvalitetan odnos. Bitni činioci u procesu stvaranja odnosa jesu nasljeđe, biološke karakteristike i promjene, te učenje koje započinje samim početkom našeg života. Ako je riječ o bolesnom djetetu, tada moramo još bolje poznavati djetetove bazične psihološke potrebe kao i odnose djeteta s okolinom, jer samo tako možemo razumjeti djetetovu reakciju na bolest, sam tok i ishod bolesti, te naći svoje mjesto kao zdravstveni radnik koje će optimalo zadovoljiti djetetova očekivanja i potrebe.

odnosa proizlaze iz promijenjenih odnosa roditelj-dijete, bilo kao rezultat objektivnih okolnosti, bilo kao posljedica promjene roditeljskih postupaka. Ako dolazi do odvajanja od majke ili drugih važnih osoba u djetetovom životu, dijete će razviti nesiguran odnos koji se najčešće ogleda u izbjegavanju odnosa, pasivnosti, inhibiranosti osjećaja i aktivnosti, a često se razvija i prkos. Često se javljaju i oscilacije raspoloženja i kažnjavajuće ponašanje, ili pak dezorganizovani oblik ponašanja koji karakteriše neprekidno oscilovanje između prkosa i prisilnih pozicija.

Kasnije ih karakteriše predvidivost, stereotipije, povremeno čak i disociranost.

BOLESNO DIJETE Jedna od situacija koje mogu dovesti do nesigurnog odnosa u ranoj dobi jeste bolest koja je odgovorna za promjene u djetetovom okruženju, posebno za odvajanje od njemu najvažnijih osoba koje mu daju sigurnost. Bolesno stanje na različite načine mijenja odnos roditelj-dijete, od separacije kao posljedice potrebe za hospitalizacijom i rehabilitacijom do promjena u roditeljskom ponašanju koje se može kretati od suviše zaštitničkog do odbacujućeg. To kod djeteta dovodi do intenziviranja nesigurnosti, kao reakcije na promjene koje ne razumije. Ako je riječ o hroničnoj bolesti, dijete doživljava i brojne druge probleme koji proizlaze iz uskraćivanja, izolacije, osjećaja obilježenosti, što bitno utiče ne samo na djetetovo psihološko stanje već i na čitav proces liječenja.

NAJRANIJE DOBA Istraživanja govore da su djeca koja su psihosocijalno orijentisana imala kvalitetan i siguran odnos s roditeljima. Nesiguran odnos dovodi do dezorganizacije, straha, nesigurnosti, stvaranja loše slike o sebi, a u kliničkoj slici najčešće dominira anksioznost, agresija, osjećaj usamljenosti, problemi u socijalnim interakcijama i dr.

Djetetu je, posebno u najranijoj dobi, potreban blizak odnos s majkom koju doživljava neodjeljivom od sebe. Danas ne možemo razumjeti razvojna odstupanja bez poznavanja privrženosti. Odnos djeteta sa majkom, njegovi osjećaji, misli i sigurnost ključ su kasnijih međuljudskih odnosa. Ako je privrženost sigurna, što znači da primarni objekt zaštićuje dijete, tada će dijete razviti pozitivnu sliku o sebi i osjećaj sigurnosti.

Najčešći uzroci koji dovode do nesigurnog

29

KAKO POMOĆI BOLESNOM DJETETU? Važno je prepoznati djetetove strahove koji proizlaze ne samo zbog odvajanja, već i zbog sučeljavanja sa procedurama liječenja koje ne razumiju.

Kako bismo kao zdravstveni radnici mogli pomoći djetetu, potrebno je dobro poznavanje djetetovih karakteristika, potreba i odnosa sa primarnom porodicom. Važno je da smo u svakom trenutku svjesni djetetovih psiholoških problema, posebno onih koji proizlaze iz odvajanja od bliskih osoba i poznatih sigurnih sredina. Važno je prepoznati djetetove strahove koji nastaju ne samo zbog odvajanja, već i zbog sučeljavanja sa procedurama liječenja koje ne razumiju, kao i sa strahom od smrti. Istovremeno, zdravstveni radnik je suočen s problemima porodice koji su posljedica roditeljskih teškoća prihvatanja djetetove bolesti, osjećaja isključenosti i bespomoćnosti, straha i krivice. Kod toga je zdravstveni radnik suočen i sa brojnim objektivnim i subjektivnim nepovoljnim činiocima, kao što su organizovanost i funkcionisanje bolničkog odjeljenja ili rehabilitacijskih ustanova, pomanjkanje vremena, što je rezultat organizacione strukture, nedovoljno znanje o psihološkim problemima, neorganizovanje rada s porodicom, koja često, u želji da pomogne, opterećuje zdravstvene radnike te izražava nezadovoljstvo na različite načine. To često dovodi do konflikta, jer zdravstveni radnici ne prepoznaju da se iza kritike krije strah i osjećaj bespomoćnosti. Poseban problem predstavljaju i emocionalne reakcije zdravstvenih radnika na ponašanje djeteta i njegovu bolest, što rezultira brojnim psihičkim problemima.

KAKO USPOSTAVITI USPJEŠNU KOMUNIKACIJU? Psihološki stabilna osoba, koja je sigurna u svojim postupcima, može pružiti maksimalnu sigurnost djetetu, uz razumijevanje za njegove probleme a da pritom sama, zbog iscrpljenosti i saosjećanja, ne razvije brojne simptome sagorijevanja.

Uspostaviti uspješnu komunikaciju znači, s jedne strane, dobro poznavanje karakteristika dječjeg uzrasta, promjena koje donosi bolest, poznavanje porodične sredine i specifičnosti odnosa roditelj-dijete, a s druge strane, biti psihološki stabilna osoba koja je sigurna u svojim postupcima. Takva osoba može pružiti maksimalnu sigurnost djetetu, uz razumijevanje za njegove probleme, a da pritom sama, zbog iscrpljenosti i saosjećanja, ne razvije brojne simptome sagorijevanja. Istovremeno, zdravstveni radnik, uprkos opterećenju, mora razumjeti roditelje i dati im maksimalnu podršku, te prema mogućnosti, omogućiti im aktivniju ulogu u procesu liječenja djeteta.

KAKO S ADOLESCENTIMA? Adolescent na traumatizirajuće situacije, kao što je na primjer bolest, reaguje strahom i nesigurnošću, ali isto osjeća na svoj „adolescentski” način, pri čemu vrlo često bolest dovodi i do narcističke povrede.

Ako je riječ o adolescentu, razlike proizlaze iz specifičnosti i karakteristika adolescentskog doba. Reagujući na

30

traumatske situacije, kao što je bolest, adolescent reaguje strahom i nesigurnošću, što osjeća na svoj „adolescentski” način. Ovo vrlo često dovodi bolest i do narcističke povrede, što utiče na adolescentovo ponašanje kako prema zdravstvenom radniku tako i prema procesu liječenja. Najčešći oblici su ili potpuna pasivnost, bezvoljnost i otpisivanje bilo kakvog uzimanja aktivnog stava u procesu liječenja ili neprimjerenost ponašanja, kršenje pravila, otpor. Verbalnom agresijom kompenzuju se strah i nesigurnost. Takvo ponašanje vrlo često izazove negativne reakcije zdravstvenog osoblja, što samo produbljuje sukob i jača otpor adolescenta prema saradnji. Mehanizmi odbrane kojima se koristi adolescent najčešće su neprepoznati te se na njih negativno reaguje, često i kažnjavanjem, što samo produbljuje nepovjerenje i otpor. Porodica adolescenta, u želji da pomogne, i sama suočena s problemom odnosa s adolescentom, često pogrešno reaguje postupajući kao da je u pitanju znatno mlađe dijete ili čak odrasla osoba. To izaziva negativne reakcije kod adolescenta, što se najčešće očituje kroz agresiju ili apatiju. Zdravstveni radnici moraju biti dobro edukovani o psihološkim problemima i reakcijama adolescenata, razumjeti da bolest za njih ne znači samo strah od neizvjesnog ishoda i smrti, već da ona predstavlja i obilježenost u smislu različitosti od vršnjaka, povredu njihovog identiteta i slike o sebi ili slike kakvu bi željeli da drugi imaju o njima. Pomoć odraslih vrlo teško prihvataju, kako iz nepovjerenja tako i zbog razvojno-psihološkog otpora, što od zdravstvenih radnika zahtijeva mnogo strpljenja i istrajnosti.

USPJEŠNA KOMUNIKACIJA Uspješna komunikacija uključuje ne samo vještine komunikacije već i dobro poznavanje psiholoških specifičnosti svake faze razvoja koje zahtijevaju različite pristupe modifikovane i prema djetetovim emocionalnim reakcijama.

Važno je naglasiti da svaki uzrast ima svoje specifičnosti i da uspješna komunikacija uključuje ne samo vještine komunikacije već i dobro poznavanje psiholoških specifičnosti svake faze razvoja. Važno je poznavati ne samo specifičnosti kliničke slike kojom dijete iskazuje svoje strahove i šalje poruke za pomoć, već i činioce koji su do tog stanja doveli. Jednom će biti naglasak na odvajanju, drugi put na strahu od smrti, narcističkoj povredi zbog bolesti, obilježenosti i sl. Svaki od navedenih činilaca zahtijeva drugačiji pristup, a zdravstveni radnik mora naći način kako da pristupi svakom djetetu i adolescentu kako bi zadobio njegovo povjerenje, jer samo ako dijete ima povjerenje u osobu s kojom komunicira može prihvatiti i ono što mu takva osoba daje ili od njega traži, a što je bitno za proces liječenja. Kako bi zdravstveni radnik mogao zadovoljiti navedeno, neophodno je da bude uključen u proces stalne edukacije, moraju mu se osigurati odgovarajući uslovi za rad te omogućiti primjena optimalnih metoda liječenja.

Osnovni cilj liječenja je normalizacija odnosa unutar porodice i rješavanje nastalih konflikata među njenim članovima.

Da bi se to postiglo, potrebno je da svi članovi porodice iskažu dovoljno spremnosti za zajednički rad i da pored porodičnih prevaziđu i individualne psihološke probleme.

INSULINSKE PUMPE PRIMJENA U TERAPIJI MLADIH DIJABETIČARA

Piše: dr Lidija Rakočević, mr sc. med., pedijatar endokrinolog, Institut za bolesti djece KCCG Upotreba insulinskih pumpi nezaobilazna je u liječenju dijabetesa tipa 1 kod djece mlađeg uzrasta i adolescenata. Zbog toga je neophodno objasniti njihovu ulogu.

Dijabetes tipa 1, kao nasljedni dijabetes rane mladosti, uzima sve više maha kod djece. Podaci o novootkrivenim dijabetičarima ukazuju da je dijabetes melitus u neprekidnom porastu u dječjoj populaciji. Intenzivirana insulinska terapija kao savremena metoda u terapiji oboljelih od dijabetesa melitusa tipa 1 obično ne daje rezultate kod mnoge djece. Najčešće se to odnosi na djecu sa tzv. nestabilnim dijabetesom, kao i na adolescente. Vrijednosti HbA1c (glikoziliranog hemoglobina) ukazuju da je dijabetes potpuno nekontrolisan.

Savremeni vid terapije dijabetesa insulinskom pumpom pruža nadu u bolju kontrolu bolesti i sprečava nastup kasnih komplikacija bolesti, kao što su sljepilo, bubrežna insuficijencija i dijabetesno stopalo. Život sa insulinskom pumpom podnošljiv je djeci koja boluju od dijabetesa i pruža nadu da se bolest može savladati.

Insulinska pumpa se sastoji od rezervoara napunjenog brzodjelujućim insulinom, malom pumpom koja radi na baterije i kompjuterskog čipa koji omogućava dvadesetčetvoročasovno automatsko ubrizgavanje određene količine insulina u tkivo. Kompletan aparat je u obliku plastične kutijice veličine pejdžera i teži manje od 100 grama. Otporan je na padove, a u posljednje vrijeme postoje modeli koji su vodootporni. Ubrizgavanje

insulina u tkivo vrši se putem tankog plastičnog katetera dužine 60 cm koji na svom kraju ima plastičnu kanilu kroz koju insulin prolazi. Kanila dužine 9 mm, za odrasle, i 6 mm, za djecu, uglavnom se može smjestiti u području abdomena, ali se može aplikovati i na butini i drugim djelovima tijela.

Insulinska pumpa je osmišljena tako da tokom 24 časa automatski ubrizgava insulin u tkivo, prema jedinstvenim potrebama za svakog korisnika. Mala količina insulina (0.5 2 i. j.) ubrizgava se svakog časa i naziva se bazalna doza. Ova doza održava šećer u željenom nivou između obroka i tokom noći. Prije uzimanja obroka korisnik će pritiskom na postojeće dugme programirati pumpu da ubrizga bolus, odnosno dodatnu količinu insulina potrebnu za obrok.

Na osnovu opisanog rada insulinske pumpe očigledno je da insulinska pumpa imitira rad pravog pankreasa. Ljudi koji pate od dijabetesa odlučuju se za njenu upotrebu zbog: slobodnijeg načina života, generalno mnogo bolje kontrole glikemije, poboljšanja vrijednosti HbA1c (glikoziliranog hemoglobina, tj. prosječne vrijednosti šećera u prethodna 3 mjeseca), fleksibilnosti u vremenu uzimanja i količini obroka, mogućnosti za bavljenje fizičkom aktivnošću bez gubitka dobre kontrole glikemije i mirnog sna, kako njih samih tako i ukućana.

31

Djeca i novogodišnji praznici Pokažite svojoj djeci da su novogodišnji praznici radosno doba godine. Od njihovog ranog djetinjstva naglašavajte da nije bitno dobiti hrpe poklona, već davati i primati od srca.

Piše: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije Novogodišnji praznici su čarobno doba godine. Osvijetljen i okićen grad, poklanjanje i druženja, mirisi domaćih kolača i raznovrsnih jela kod svih nas izazivaju osjećaj radosnog iščekivanja i uzbuđenja.

Posebnu čar i zadovoljstvo, ipak, osjećaju djeca. Praznici svakako predstavljaju idealno doba za druženje i provođenje više vremena sa njima. Kroz porodičnu povezanost, tradiciju i događanja, dijete razvija vlastiti identitet, emocionalnost, socijaliziranost i pripadanje, i zadovoljava potrebe za osjećajima ljubavi, poštovanja, uvažavanja i prihvatanja.

Novogodišnji praznični period pruža izuzetnu priliku za razvijanje porodične tradicije, odnosno, omogućava djetetu usvajanje pozitivnih roditeljskih iskustava u vezi sa praznicima, zahvaljujući kojima ono uči cijeniti jednostavne, ali posebne životne trenutke, i prihvata značaj međusobnih odnosa u svom životu. Roditelji treba da iskoriste priliku prazničnog zadovoljstva i da djetetu pričaju o prazničnim događajima i ljudima iz njihovog djetinjstva.

Važan dio porodične tradicije su, svakako, porodični rituali. Rituali i porodični običaji, kako svakodnevni tako i oni posebno vezani za praznike, stvaraju veći osjećaj sigurnosti i ugodnosti u životu djeteta, što sve pozitivno utiče na njegov razvoj u samopouzdanu, prilagođenu i zrelu odraslu osobu. Iz godine u godinu treba ponavljati neki dio prazničnih rituala kao što su slanje čestitki dragim osobama, ukrašavanje kuće i zajedničko kićenje jelke, odabir poklona, obilazak okićenog grada, nezaobilazni porodični božićni ručak, i slično. Nastojte da uključite dijete u što više zajedničkih aktivnosti, neka se osjeća korisno i ponosno, jer se time razvija njegovo samopouzdanje i samostalnost.

Poklanjanje svakako predstavlja važan dio prazničnog perioda. Osim što kroz proces poklanjanja djeca dobijaju priliku da ispune neke od svojih velikih želja, ono ih takođe može naučiti da razmisle o tome šta može razveseliti druge ljude i šta je važno ljudima do kojih im je stalo. Veselje dragih ljudi prilikom otvaranja poklona u koje je dijete uložilo svoj trud, svakako mu može učiniti praznike još radosnijim i značajnijim. Izrada njihovih ličnih poklona može im pomoći da iskažu koliko im je stalo do određene osobe, pa će čitav proces poklanjanja biti još vrjedniji i za njih same, i za srećnog primaoca.

Važno je zapamtiti da djeca uče po modelu svojih roditelja, odnosno imitiraju roditeljsko ponašanje, pa i sistem vrijednosti i razmišljanja.

Pokažite svojoj djeci da su novogodišnji praznici radosno doba godine. Od njihovog ranog djetinjstva naglašavajte da nije bitno dobiti hrpe poklona, već davati i primati od srca.

Djeca su naše zvijezde i moramo im omogućiti da zablistaju u punom sjaju, a pogotovo za vrijeme novogodišnjih praznika, koje sa oduševljenjem i velikim zadovoljstvom iščekuju.

SREĆNI PRAZNICI!

32

Budite zdravi i nasmijani Ukoliko želite više informacija – tu smo za Vas! "Gruppo Tessile" d.o.o. Kuće Rakića bb – Podgorica Tel./Fax: 00 382 20 870 061; e-mail: gruppotessile@t-com.me, web: www.hipp.co.me

KAMPANJA „GOVORIMO O MOGUĆNOSTIMA” UTICALA NA SVIJEST GRAĐANA

EVIDENTAN NAPREDAK U ODNOSU PREMA Zahvaljujući Kampanji Govorimo o mogućnostima, koja je pokrenuta u septembru 2010. godine, gotovo četvrtina građana Crne Gore promijenila je na bolje ponašanje prema djeci sa smetnjama u razvoju, saopšteno je na prezentaciji rezultata kampanje održanoj 14. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu. Istraživanje koje je u novembru, uz podršku UNICEF-a, sproveo Ipsos Stratedžik / Strategic Marketing, pokazali su da je, u odnosu na ispitivanje javnog mnjenja iz avgusta 2010. godine, neposredno pred početak kampanje, ostvaren napredak na planu stvaranja inkluzivnog sistema vrijednosti u zemlji. Svaki drugi građanin kazao je da je naučio nešto novo iz kampanje, dok je procenat onih koji smatraju da su djeca sa smetnjama u razvoju jednako vrijedni članovi društva kao i svi ostali građani, porastao za osam odsto. Čak 23 odsto građana kazalo je da je pod uticajem kampanje promijenilo ponašanje prema djeci sa smetnjama u razvoju, u pozitivnom pravcu. Da pomoć društva i države ne može značajno da pomogne djeci sa teškoćama, smatra 22 odsto građana, što je za 14 odsto manje nego u periodu prije početka Kampanje Govorimo o mogućnostima. Šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru, Bendžamin Perks, smatra da istraživanja ne pokazuju samo napredak u vezi sa uključivanjem djece sa smetnjama u razvoju u crnogorsko društvo, već govori i o napretku u opštem stavu o inkluziji, koji se može primijeniti na sve aspekte društva. „Ova kampanja ima cilj da podrži i mnoge druge aktivnosti koje se tiču reforme dječje zaštite, inkluzivnog obrazovanja i aktivnosti na lokalnom nivou kako bi se obezbijedili bolji uslovi za život djece i njihova inkluzija u lokalnu zajednicu”,

naveo je on. Berks je upozorio da mnoge opštine još nemaju dnevne centre, i dodao da se nada da će tokom naredne godine čuti dobre vijesti o tome.

Premijer Igor Lukšić rekao je da je srećno, bezbrižno i ispunjeno djetinjstvo u društvu koje nudi mogućnosti za svakog svog člana cilj kojem teži svaka odgovorna vlast. „Crnogorsko društvo je na tim temeljima dio globalne akcije da se svoj djeci, bez obzira na razlike, stvore mogućnosti da se do kraja iskažu. Jednostavnost i iskrenost dječijeg razmišljanja, ali i snaga sa kojom se suočavaju sa problemima i hrabrost da se u ranom životnom dobu uhvate u koštac sa nedaćama, zadivljuje i daje dodatan impuls Vladi i drugima da daju puni doprinos realizaciji kampanje ’Govorimo o mogućnostima’

Kampanju Govorimo o mogućnostima pokrenuli su Vlada Crne Gore, UNICEF i Delegacija Evropske unije u Podgorici, u cilju promovisanja učešća djece sa smetnjama u razvoju u društvenom životu, kroz stimulisanje promjena u stavovima i ponašanju građana prema njima. U kampanju se uključilo više od 100 partnera, među kojima su Savjet Evrope, Sistem Ujedinjenih nacija, OEBS, ambasade, udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju i druge organizacije civilnog društva koje promovišu prava djeteta, privatni sektor, građani, kao i svi štampani i elektronski mediji u Crnoj Gori.

34

Istraživanje koje je urađeno u avgustu 2010. godine, pred početak kampanje Govorimo o mogućnostima, pokazalo je da u Crnoj Gori postoji značajna socijalna distanca prema djeci sa smetnjama u razvoju. Svaki drugi građanin smatrao je da djeca sa smetnjama u razvoju treba da pohađaju specijalne obrazovne institucije i da treba da žive u institucijama, umjesto da budu u porodičnom okruženju. Samo 42 odsto građana kazalo je da bi prihvatilo da dijete sa smetnjama u razvoju ide u istu školu kao i njihovo, dok je gotovo dvije trećine ispitanika smatralo neprihvatljivim da dijete sa smetnjama u razvoju ide u isti razred sa njihovim djetetom. Više od 40 odsto građana kazalo je da strahuje da će inkluzivno obrazovanje negativno uticati na djecu, a tek svakom petom ne bi smetalo da dijete sa smetnjama u razvoju bude najbolji prijatelj njegovom djetetu.

i sličnim projektima”, naveo je on. Moralna obaveza crnogorskog društva je, smatra premijer, da poštuje dostojanstvo svakog djeteta i ulaže u njihovu budućnost. Ta obaveza je, kako je kazao, prepoznata u univerzalnim principima ugrađenim u Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima djeteta. „Nasmijana lica koja krase bilborde širom Crne Gore, video spotovi, brojni događaji organizovani u okviru kampanje, polako ali sigurno uspijevaju da učine ono što je najteže učiniti - mijenjaju svijest i stavove građana i vode raskidu sa tradicionalnim načinom razmišljanja koji je vodio izolaciji djece i njihovom isključenju iz javnog života”, kazao je Lukšić. Prema njegovim riječima, zajedničko odrastanje djece, bez obzira na posebnosti, temelj su ostvarenja otvorenog društva jednakih mogućnosti. „Bogatstvo jednog društva temelji se na razlikama koje ono nosi. Naši ideali, standardi i principi, ono čemu učimo našu djecu, njeguju se u porodici i društvu razmjenom ideja i osjećanja.

Zato koristim i ovu priliku da vas pozovem da što češće i što glasnije govorimo o mogućnostima, kako bi zaštitili pravo na sreću svakog djeteta”, zaključio je Lukšić.

Tokom programa emitovan je film o kampanji, a uz pjesmu UNICEF-ovog ambasadora dobre volje, Ramba Amadeusa, plesala su djeca sa i bez smetnji u razvoju, uz pratnju hora na znakovnom jeziku.

Voditelj programa Jovan Pavličić, učenik Srednje ekonomske škole „Mirko Vešović” u Podgorici, kazao je da je prob-

lem u tome što društvo još ne pruža jednake mogućnosti za svu djecu. Njegova partnerka u vođenju programa, učenica Zavoda za školovanje i profesionalnu rehabilitaciju Nevena Kovačević, rekla je da je Kampanja značila i mogućnost upoznavanja vršnjaka sa kojima se inače ne sretaju, jer, kako je rekla, uglavnom ne idu zajedno u iste vrtiće i škole.

Oko 200 miliona djece širom svijeta živi sa smetnjama u razvoju. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ona čine oko deset odsto ukupnog broja djece i mladih na svijetu.

Ti statistički podaci podsjećaju da život sa smetnjama u razvoju nije neuobičajen niti nenormalan.

I pored ovih podataka, zbog stigme koja je povezana sa invaliditetom, roditelji i porodice često kriju da njihova djeca imaju smetnje u razvoju, zbog čega su ona nepoznata školama, zdravstvenim službama i njihovim lokalnim zajednicama. Štaviše, svakodnevna životna realnost djece sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica, često je povezana sa diskriminacijom i njihovom isključenošću iz društvenog života. Njihove sposobnosti se zanemaruju, sposobnosti potcjenjuju, a njihovim potrebama pripisuje se nizak nivo prioriteta. Barijere sa kojima se suočavaju, češće su rezultat odnosa sredine u kojoj žive, nego smetnji u njihovom razvoju. Zato je neophodno promijeniti stavove odnosa i društva, kako bi djeca sa smetnjama u razvoju mogla u potpunosti da učestvuju i jednako doprinose životu lokalne zajednice.

R.T.

35

Moj stomatolog

I NAJMLADI PACIJENTI

Piše: dr Miloš Radulović, stomatolog Prva posjeta djeteta stomatološkoj ambulanti treba da bude dobra osnova za postizanje buduće dobre saradnje, čime će se izbjegnuti stvaranje straha od stomatologa. Ona treba da bude tako isplanirana i izvedena da bude jedno prijatno iskustvo za dijete. Tada će ono imati priliku da se upozna sa njemu nepoznatom sredinom i razbije eventualne predrasude koje djeca obično imaju za stomatologe. Naravno, ako dijete dolazi sa bolom ili nekim drugim akutnim stanjem, prva posjeta se mora modifikovati, tj. mora se ukazati prva pomoć. Upravo zbog toga velika odgovornost leži na roditeljima - da omoguće prvi kontakt djeteta sa stomatologom prije pojave bolnih stanja. U pripremi prve posjete, kao što je već rečeno, značajno mjesto zauzimaju sami roditelji.

Priprema djeteta za stomatologa počinje od ranih dana, nevezano za prvu posjetu. Roditelji bi trebalo da su u kontaktu sa stomatologom još od prve godine, prije izbijanja prvih zuba. Na taj način stomatolog će biti upoznat sa stanjem oralnog zdravlja i moći će davati savjete o eventualno preventivnim postupcima koji su neophodni za

36

očuvanje zdravlja usta i zuba. Roditelji treba da imaju na umu da pred djetetom nikada ne treba u negativnom kontekstu pričati o zdravstvenim ustanovama, a posebno ne smiju zastrašivati djecu injekcijama, vađenjem zuba i sl. Djeca ove priče znaju da preuveličavaju, zbog čega se kod njih stvara strah (fobija) od stomatologa.

Sve nepravilnosti u nicanju možemo podijeliti na nepravilnosti: nicanja, broja, veličine, oblika, položaja, boje i strukture. Od svih ovih poremećaja ovdje će biti nešto više riječi o poremećajima nicanja zuba.

Nicanje zuba predstavlja fiziološki proces koji se normalno odvija bez poremećaja. Međutim, pod uticajem gore navedenih faktora može doći do poremećaja. Postoji širok vremenski raspon u nicanju zuba, kako mliječnih tako i stalnih. Upravo zbog tih bioloških varijacija veoma je teško odrediti šta je normalno vrijeme nicanja. Patološkim se smatra sve ono što odstupa od prosječnog vremena nicanja zuba.

OPŠTI POREMEĆAJI PRI NICANJU ZUBA Dugo se smatralo da nicanje zuba može da dovede do gušobolje, povećanja tjelesne temperature, proliva pa čak i konvulzija. Međutim, brojna istraživanja pokazala su da nicanje zuba ne dovodi do ovakvih poremećaja.

Kako nicanje zuba predstavlja normalan proces, povezivanje sa povećanjem tjelesne temperature ili drugim sistemskim smetnjama, nije opravdano.

Lokalni poremećaji pri nicanju zuba - javljaju se na samom mjestu nicanja zuba i relativno su česti.

- Teško izbijanje zuba (dentitio difficilis), uglavnom se javlja pri nicanju prvih stalnih molara, i to u vidu perikoronitisa, tj. zapaljenja rubova otvora kroz koji zub izbija. Gingiva oko zuba je crvena i otečena. Infekcija je praćena povećanom temperaturom, jakim bolovima, otokom žlijezdi i trizmusom (nemogućnost otvaranja usta). Terapija je konzervativna (antibiotici) i hirurška.

- Eruptivni hematom ili „eruptivna cista” predstavlja cističnu tvorevinu koja se može javiti na mjestu pojave mliječnih zuba, nekoliko sedmica prije pojave zuba. Ova „cista” je ispunjena seroznim bistrim sadržajem. Terapija nije potrebna jer se ubrzo nakon izbijanja zuba cista povlači.

Prerano nicanje zuba (dentitio praecox) - najčešće nastaje ili usljed hormonskog nadražaja ili zbog površne lokacije zubnih klica iz kojih nastaju zubi.

Ako se mliječni zubi pojave u ustima prije TREĆEG mjeseca smatraju se prerano izniklim. Prerano iznikli zubi se ljuljaju, jer im je razvitak korijena tek počeo, tako se ne smiju vaditi iz svog mjesta. Od svih zuba najčešće su prerano iznikli donji mliječni centralni sjekutići. Vađenje prerano niklih zuba KONTRAINDIKOVANO je. Prerano nicanje stalnih zuba uglavnom prati prerano nicanje mliječnih.

Zakašnjelo nicanje zuba (dentitio tarda) - češće se javlja od preranog nicanja zuba. Kao i kod preranog nicanja, zakašnjelo nicanje može biti prouzrokovano lokalnim i opštim faktorima.

Ukoliko se 6 mjeseci poslije normalnog vremena nicanja, zub ne pojavi u usnoj duplji, smatra se da se radi o zakašnjelom nicanju.

Od lokalnih faktora mogu se javiti ciste i tumori, koji se mogu naći na putu nicanju zuba. Od opštih, to su disfunkcije endokrinog sistema, neuhranjenost, kao i mnogi sindromi.

Zakašnjelo nicanje mliječnih zuba obično je praćeno i zakašnjelim nicanjem stalnih zuba.

Poremećaji u toku resorpcije korjenova mliječnih zuba - ispoljavaju se u nepotpunoj ili nepravilnoj resorpciji cijelog ili djelova korijena, perzistencijom i ankilozom zuba.

- Dešava se da se mliječni korjenovi ne resorbuju u potpunosti, iako su zubi zamjenici iznikli. Ovo se najčešće dešava kod mliječnih molara koji imaju jako raširene korijene, tako da djelovi korijena ostaju neresorbovani.

- Perzistencija mliječnih zuba označava pojavu zadržavanja mliječnog zuba u zubnom nizu i nakon njegove normalne smjene. Razlog ovome najčešće je zakašnjelo nicanje zuba zamjenika ili izostanak klice istog. Najčešće perzistiraju donji centralni sjekutići kao i drugi mliječni molari. Postupak sa ovim zubima individualan je i zavisi prije svega od etiologije nastanka poremećaja.

- Ankiloza zuba označava pojavu srašćivanja korjenova zuba sa koštanim tkivom. Najčešći uzrok ovoj pojavi jeste trauma ili lokalno zapaljenje. Ankiloza se najčešće javlja kod mliječnih molara. Ovakav zub je obično ispod nivoa ostalih zuba.

CAI - PAN, prirodni proizvodi na bazi japanskog pepermint ulja Roler Roler vam omogućava jednostavno i odlično nanošenje masažne kreme na kožu, gdje je to potrebno, a pri tom ruke ostaju čiste.

Roler sadrži kremu sa 33% pepermint ulja.

Masažna krema 33% pepermint ulje Podstiče rehabilitaciju krutih i preopterećenih mišića Masažna krema je idealna za sve vrste masaža, zagrijavanja (warming up), poslije sporta i kod sportskih ozlijeda.

Ekskluzivno za Crnu Goru !

CAI - PAN Montenegro d.o.o.

Pepermint je biIjka, koja se u Japanu uzgaja vjekovima. Posebnosti tamošnje klime i tla omogućavaju uslove za postizanje, svjetski, najboljeg kvaliteta u uzgajanju ove biljke. Svi ovi faktori omogućavaju da, upotrebom CAI-PAN proizvoda, doživite jedan izuzetno opuštajući, smirujući i lijekovito stimulativni osjećaj.

CAI-PAN je svestran za upotrebu Koristite proizvode CAI-PAN i.o.: -Kruti i premoreni mišići -Glava, vrat i bol u leđima -Za pročišćavanje nosa i disajnih puteva

Tablete za grlo Tablete odlično oslobađaju i smiruju grlo prilikom prehlada.

Tablete djeluju vrlo osvježavajuće, te pročišćavaju grlo od neprijatnog ukusa.

100% čisto pepermint ulje Koristite ulje kada su preopterećeni ili ukočeni mišići, vrat i leđa, ili ako imate glavobolju. Nekoliko kapi u parnu kupku koja će vam pomoći da dišete slobodnije.

Vuka Karadžića 1, 85310 Budva tel. 033 454 354, mob. 069 039 438, e-mail: caipan.mne@gmail.com

Hronika 1. decembar - STUDENTSKA ORGANIYACIJA MOMSIC OBILJEŽILA DAN BORBE PROTIV HIV-AIDS

2. decembar - OTPOČELI PROGRAMI OBUKE U UPRAVLJANJU MEDICINSKIM OTPADOM

Dan borbe protiv HIV/AIDS, 1. decembar, studentska organizacija MoMSIC obilježila je na raznolik način. Uz podršku Instituta za javno zdravlje, studenti Medicinskog fakulteta u Podgorici, volonteri i članovi MoMSIC-a, podijelji su preko hiljadu prezervativa, lubrikanata I brošura u cilju preventivnog djelovanja. Akcija je sprovedena u novom studentskom domu, na Medicinskom fakultetu i u Delta city-u i nastavljena žurkom na kojoj su takođe dijeljeni prezervativi, a svi gosti su učestvovali u igri sa simboličnim nagradama. Ovogodišnja akcija je bila najuspješnija do sada, po mišljenju organizatora, iz razloga što se otovreno razgovaralo o načinima prenosa svih polnih bolesti, faktorima rizika kao i najboljim načinima preventive.

Ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović i šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Šarunas Adomavičius, 2-og decembra 2011, u Institutu za javno zdravlje, otvorili su trening obuku o upravljanju medicinskim otpadom. Projekat je organizovan u sklopu trokratne misije predviđene za održavanje u Podgorici, Beranama i Baru, uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori. Planirano je da obuku pohađa više od 130 medicinskih radnika iz svih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori. Jačanje sistema upravljanja medicinskim otpadom i poboljšanje primjene Nacionalne strategije upravljanja medicinskim otpadom na nivou bolnica i domova zdravlja u Crnoj Gori predstavlja ciljeve sprovođenja ovog programa.

Decembar 2011 - GODIŠNJE NAGRADE UDRUŽENJA SPORTSKE MEDICINE CRNE GORE

7-9. decembar - HIV/AIDS U OČIMA MEDIJA

U ime Udruženja sportske medicine Crne Gore, generalni sekretar tog društva Vlatko Stijepović, dostavio je saopštenje crnogorskoj javnosti o odluci za dodjelu godišnjih nagrada.

Upravni odbor Udruženja odlučio je da nagradu za najuspješnijeg sportskog ljekara za 2011. dodijeli dr Predragu Daboviću, ljekaru Vaterpolo reprezentacije Crne Gore. Za najuspješnijeg fizioterapeuta u sportu imenovan je Srđan Kojić, fizioterapeut Ženske rukometne reprezentacije Crne Gore. Naj događaj 2011. bio je Drugi festival zdravlja i zdravih stilova života, održan maja 2011. godine u Delta sitiju, a naj publikacija je „Vodič za sportiste”, CD o dopingu u sportu, autora profesora Vlatka Stijepovića. Nagradu za doprinos u zaštiti zdravlja sportista Udruženje je posvetilo Školi trenera FSCG-UEFA. Čin dodjele priznanja, prema Saopštenju, planira se u okviru svečane sjednice Upravnog odbora Udruženja sportske medicine Crne Gore, o čemu će javnost biti naknadno obaviještena.

2. decembar - EFEKTI SPROVOĐENJA ZAKONA O OGRANIČENOJ UPOTREBI DUVANSKIH PROIZVODA Povodom revizije efekata sprovođenja Zakona o ograničenoj upotrebi duvanskih proizvoda, 2. decembra 2011. upriličena je sjednica Koordinacionog tijela za kontrolu poštovanja Zakona o ograničenoj upotrebi duvanskih proizvoda. U zaključcima sa tog skupa navedeno je da su turistički inspektori izrekli 85 kazni u vidu prekršajnih naloga, u iznosu od 7.820 evra, i podnijeli 10 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

Zdravstveno-sanitarni inspektori, navodi se u obavještenju Koordinacionog tijela, izvršili su 440 kontrola, utvrdili 34 nepravilnosti, zbog kojih su izrekli 14 kazni u vidu prekršajnih naloga i to zbog pušenja na javnom ili radnom prostoru, a izvršili su i 20 ukazivanja zbog neisticanja oznake o zabrani pušenja.

38

U cilju sprovođenja analize odnosa sa javnošću u vezi sa Nacionalnim odgovorom na HIV/AIDS, u Hotelu „Maestral” u Miločeru održana je dvodnevna radionica sa međunarodnim prisustvom. Moderatori ovog programa Tea Vukušić-Rukavina i Mario Harapin, višegodišnji direktori kursa „Mediji i zdravlje” u Motovunu i stručni saradnici u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar” u Zagrebu, opisali su, između ostalog, sredstva komunikacije i javnog zastupanja, sa posebnim akcentom na odgovor na HIV. Cilj je da se različitim društvenim grupama, efektno i na nestigmatizirajući način, predstave podaci, izvještaji, rezultati istraživanja kao i sve ostale aktivnosti koje se sprovode u okviru Nacionalnog odgovora na HIV. Radionica održana 7-9. decembra 2011, bila je nadgradnja programa obrađivanog na seminaru održanog na istu temu u junu 2011. godine. Organizator skupa bio je UNDP. 9. DECEMBAR - UGRADNJA TOTALNE PROTEZE RAMENOG ZGLOBA MOGUĆA I U KLINIČKOM CENTRU Povodom početka primjene projekta ugradnje totalne proteze ramenog zgloba, u sali za sastanke Kliničkog centra Crne Gore, 10. decembra 2011. održana je Konferencija za novinare.

Prvu operaciju ove vrste, realizovanu 9. decembra 2011. u Kliničkom centru, izvršili su dr Vladimir Vujović i dr Nikola Bulatović, uz mentorstvo dr Ivana Benčića iz Zagreba. - Ova metoda liječenja primjenjuje se kod pacijenata sa uznapredovalom artrozom ramenog zgloba koja može biti posljedica traume ili nekog drugog degenerativnog oboljenja. Na ovaj način u Kliničkom centru se, pored rutinskih operacija ugradnje totalne proteze kuka i koljena, uvodi još jedna najsavremenija metoda hirurškog liječenja oboljenja zglobova - navedeno je u obrazloženju izdatom od strane Službe za odnose sa javnošću Kliničkog centra Crne Gore.

9. decembar - MOGUĆNOSTI ZAŠTITE PRAVA PACIJENATA 9. decembra, u Hotelu „Crna Gora” u Podgorici, realizovan je Okrugli sto na temu Zaštita prava pacijenata - dostignuća i izazovi. U ime organizatora događaja, Ministarstva zdravlja i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, uvodna izlaganja održali su pomoćnica ministra zdravlja prim. dr Jadranka Lakićević i stalni koordinatror Sistema UN-a predstavnik UNDP-a u Crnoj Gori Rastislav Vrbenski. Skup je označen kao nastavak uspješne saradnje između Ministarstva zdravlja, UNDP-a i Svjetske zdravstvene organizacije ostvarene tokom sprovođenja istraživanja „Ocjena integriteta zdravstvenog sistema u Crnoj Gori”.

10. decembar - U PODGORICI ODRŽAN JOŠ JEDAN BOŽIĆNI BAZAR Međunarodni klub žena u Crnoj Gori, u saradnji sa ambasadama stranih država, organizovao je i krajem 2011. tradicionalni dobrotvorni Božićni bazar u Šoping-molu Delta sitija.

Slogan „Humanost spaja svjetove”, 10-og decembra od 10 do 18 sati, okupio je učesnike iz više od 20 ambasada prisutnih u Crnoj Gori, brojnih crnogorskih preduzeća i veliki broj volontera. Prikupljena sredstva ove godine su bila namijenjena Zavodu za školovanje i profesionalnu rehabilitaciju invalidne djece i omladine. Mogućnost kupovine suvenira koji su odraz nacionalnih tradicija različitih država svijeta, uživanje u nacionalnim specijalitetima i učešće u dobrotvornoj lutriji, i na ovom bazaru privukli su veliki broj posjetilaca.

stomatologa. Jelena Vučinić, student IV godine studijskog programa Medicina, sa prosječnom ocjenom 9,99, dobila je nagradu Univerziteta Crne Gore, dok je Teodora Vujović, student V godine studijskog programa Medicina, sa ukupnom prosječnom ocjenom 9,85, dobila je nagradu „19. decembar”. Tradicionalno dodjeljivanu nagradu donacije Američko-crnogorskog kulturnoprosvjetnog društva „Lovćen” iz Detroita, dobili su najbolji studenti triju studijskih programa: Boško Stanišić, student VI godine Medicine, Žana Sokić, student V godine Stomatologije, Gordana Glavičanin, student III godine Visoke medicinske škole Berane. Najboljim studentima Medicinskog fakulteta čija ukupna prosječna ocjena iznosi najmanje 9,00 i koji su položili sve ispite iz prethodnih godina sa indeksom uspjeha 100% uručene su nagrade Fakulteta. Dobitnici tih priznanja su: Vasilije Manojlović, Mirko Lipovac, Nemanja Vukčević, Svetlana Vučinić; Borka Terzić, Vasilije Bošković, Selma Šehović, Rade Kovač, Sandra Raičević; Jelena Vučinić, Milan Bogojević, Jovan Milić, Milenko Tadić, Marko Tomić, Rabina Dedeić; Teodora Vujović, Bjanka Božović, Vojislav Šimun, Dubravka Zečević, Jovana Mihailović; Marko Vuković, Željko Jelić, Boško Stanišić, Janja Raonić, Zana Klimenta i Selim Agić. Najbolji student stomatologije je Žana Čaušić, sa treće godine studija, a nagrađen je i student Visoke medicinske škole Faris Međedović.

Jubilarne nagrade za 10 godina neprekidnog rada na Univerzitetu Crne Gore dobili su Dragoslava Božović, Ana Dedijer, Nevenka Nedović i Branka Vidić.

14. decembar - EFEKTI PROCESUIRANJA INKLUZIJE DJECE SA SMETNJAMA U RAZVOJU

13. decembar - URUČENE DIPLOME NA MEDICINSKOM FAKULTETU

13-og decembra 2011. na Medicinskom fakultetu u Podgorici održan je tradicionalni svečani skup na kom su uručene diplome doktorima medicine i stomatologije, nagrađeni najbolji studenti, proglašeni dobitnici prestižnih stipendija i nagrada, kao i dobitnici jubilarnih nagrada. Prisutnima se obratio dekan Fakulteta prof. dr Bogdan Ašanin.

Diplomiranim doktorima medicine i stomatologije koji su završili studije u toku 2010/2011. godine dodijeljene su 54 diplome. Posebnu čast, prema obavještenju organizatora skupa, činila je dodjela diploma svršenim studentima prve generacije

U Velikoj sali Crnogorskog narodnog pozorišta, 14-og decembra 2011. upriličena je prezentacija efekata sprovođenja Kampanje „Govorimo o mogućnostima”. Organizator programa koji je usmjeren na podršku inkluzije djece sa smetnjama u razvoju, bio je UNICEF. U okviru bogatog programa prisutnima su se obratili i g. Bendžamin Perks, šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, i dr Igor Lukšić, premijer Vlade Crne Gore. Na prezentaciji je gostovao i UNICEFOV ambasador dobre volje Rambo Amadeus.

15. decembar - OTPOČELA KAMPANJA „PODRŽIMO ŽIVOT” 6. decembra 2011. zvanično je otpočela kampanja „Podržimo život”, u okviru koje će do kraja marta 2012. biti

39

donirani inkubatori za opremanje odjeljenja neonatologije u Bolnici „Danilo I” Cetinje i Opštoj bolnici u Nikšiću. „Rosa voda”, kompanija koja je inicirala cijeli projekat, dobila je podršku za njegovu realizaciju od strane Ministarstva zdravlja Crne Gore.

Projekat podrazumijeva izdvajanje sredstava od prodaje proizvoda ove firme za kupovinu inkubatora.

Na dan pokretanja ove značajne akcije, 6-og decembra 2011. godine u maloj sali Hotela „Podgorica” održana je konferencija za novinare. Tom prilikom javnosti su se obratili pomoćnik ministra zdravlja Nebojša Todorović, brend menadžer „Rosa vode” Milija Magdelinić, direktor Opšte bolnice u Nikšiću Ilija Ašanin i načelnik Pedijatrije u Opštoj bolnici „Danilo I” na Cetinju Đuro Lacković.

aparat zadržan je za upotrebu u Centru za neonatologiju Instituta za bolesti djece, a drugi je namijenjen za rad u porodilištu Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra. Aparatura je ujedno i podrška uvođenju procedure ugradnje kohlearnog implanta.

16. decembar - ELEKTROFIZIOLOGIJA SRCA SPROVODI SE I U KLINIČKOM CENTRU

15. decembar - KLINIČKI CENTAR BOGATIJI ZA DVIJE NOVE DONACIJE

U sali za sastanke Kliničkog centra Crne Gore, 15. decembra 2011, izvršena je svečana primopredaja sredstava koja su donirali Farmaceutska kompanija „NOVARTIS Pharma Services AG” i „NLB Montenegrobanka”. Tom prilikom Centru su uručeni ultrazvučni aparat ACUSON X 300 PE 7.0, namijenjen Internoj klinici - Odjeljenju gastroenterohepatologije, i ček u vrijednosti od 10.000 €. Aparat vrijednosti oko 25.000 €, koji je donirao NOVARTIS, posjeduje i abdominalnu sondu sa vodičom za ciljanu biopsiju jetre.

16. decembra 2011. projekat elektrofiziologije srca svečano je proglašen primjenjivim u Kliničkom centru Crne Gore. Kako se u Saopštenju PR službe Kliničkog centra navodi, riječ je o primjeni jedne od najsavremenijih metoda liječenja kod bolesnika koji imaju poremećaj ritma srca. Prof. dr Ljilje Gledović-Musić, načelnica Centra za pejsmejkere i elektrofiziologiju srca Kliničkog centra Crne Gore, i dr Lazar Angelkov, direktor Klinike za kardiologiju Instituta za kardiovaskularne bolesti na Dedinju u Beogradu, zaslužni su za realizaciju ovog poduhvata. U svrhu sprovođenja navedenog programa dobavljen je aparat za vršenje procedure koja obično traje 3-4 časa. Planirana je i edukacija osoblja za rukovanje njime. 16. i 17. decembra, procedura je sprovedena kod 5 pacijenata Kliničkog centra. Oni su dobro podnijeli intrevenciju i njihov kratak oporavak nastavljen je u Centru za kardiologiju.

19. decembar - VRIJEDNA DONACIJA KLINIČKOM CENTRU

Prisutnima su se obratili dr Milan Mijović, direktor Kliničkog centra Crne Gore, mr ph. Marija Lopičić, direktorka Predstavništva „NOVARTIS Pharma Services AG” za Crnu Goru, i g. Anton Ribnikar, direktor NLB Montenegrobanke. U znak solidarnosti zaposleni NLB Montenegrobanke donirali su krv u Centru za transfuziju Kliničkog centra Crne Gore.

16. decembar - DONACIJA INSTITUTU ZA BOLESTI DJECE Institut za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore 16-og decembra dobio je donaciju vrijednosti oko 40.000 €.

Turska agencija za međunarodni razvoj i saradnju „TIKA”, bila je donator zahvaljujući kom je obezbijeđena aparatura za podršku uvođenju novih dijagnostičkih procedura, a prije svega skrininga sluha čija je implementacija predviđena za početak 2012. godine.

S tim u vezi dobavljeni su BERA aparat, namijenjen za određivanje kvaliteta slušne funkcije, i dvije portabilne otoakustičke emisije koje služe za rano otkrivanje oštećenja slušne funkcije. Jedan

40

Beogradsko predstavništvo Firme „Johnson & Johnson, SE Inc.”, i DOO „Urion” iz Podgorice odlučili su da 19. decembra izvrše uručenje donacije Kliničkom centru Crne Gore, u vrijednosti od 110.200 €. Zahvaljujući ovom projektu Centar je postao bogatiji za tri kompleta najnovije generacije ultrazvučnog bipolarnog noža / koagulatora i jedan inkubator. Ultrazvučni nož u upotrebi je u ovoj ustanovi još od 1997. godine a koristi se za sve hirurške intervencije.

21. decembar - ZAVRŠEN PROGRAM DOEDUKACIJE LJEKARA I SESTARA PORODIČNE MEDICINE Povodom završetka 11. kursa doedukacije timova izabranih doktora 21. decembra u Institutu za javno zdravlje održana je Konferencija za novinare. O značaju ovog projekta, kao i uopšte usavršavanju stručnosti zdravstvenih radnika u Crnoj Gori, na Konferenciji su govorili pomoćnik ministra zdravlja prim. dr Mensud Grbović, koordinator programa za edukaciju izabranih doktora prof. dr Mara Drecun i koordinator specijalizacije za porodičnu medicinu prof. dr Ljiljana Kezunović.

22. decembar - DONIRANA SREDSTVA ZA PREVENCIJU MALIGNOSTI

prezentovani su najvažniji efekti dosadašnje realizacije projekata Ministarstva zdravlja, izvršena analiza predstojećih zadataka i opisan program rada za 2012. godinu.

Kompanija „Hoffman la Roche Ltd.” donirala je 24.000 evra domovima zdravlja, namijenjenih za usavršavanje skrining programa malignih oboljenja u domovima zdravlja u Danilovgradu, Beranama i Kotoru. 22. decembra ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović primio je predstavnike donatorske kompanije kojom prilikom je dao pozitivnu ocjenu o učinku Kompanije „Hoffman la Roche Ltd.” u implementaciji preventivnih programa skrininga malignih oboljenja. Direktori domova zdravlja u Danilovgradu, Zorica Kovačević, u Beranama, dr Zuhra Hadrović, i Kotoru, dr Aleksandar Stijepčević, na ovom sastanku potpisali su Ugovor o korišćenju sredstava sa direktorom predstavništva kompanije Roš za Crnu Goru, Dejanom Nešićem.

Planirano je da sredstva pomoći budu namijenjena za finansiranje edukativnih radionica za izabrane ljekara, izradu i distribuciju publikacija i promotivnih (edukativnih) materijala za preventivni rad sa osobama starosti od 40 do 60 godina. Projektom će biti obuhvaćeno 70 odsto ciljne populacije u tri doma zdravlja, a cilj je smanjenje smrtnosti od malignih oboljenja (raka prostate, dojke i debelog crijeva), za najmanje 15% u roku od pet godina.

26. decembar - ODRŽANA GODIŠNJA KONFERENCIJA MINISTARSTVA ZDRAVLJA Godišnja konferencija za novinare ministra zdravlja doc. dr Miodraga Radunovića održana je 26. decembra 2011, u multimedijalnoj sali Ministarstva ekonomije. Ovom prilikom

TRADICIJA I ISKUSTVO Dođite da BESPLATNO probate najnovije Siemens aparate.

Da bolje čujete i razumijete.

Za penzionere mogućnost plaćanja na rate.

Vasa Raičkovića 13a - 81000 Podgorica

Telefon: 020 242 258, 069 879 713 41

Predstavljamo: DOM ZDRAVLJA - KOLAŠIN

U KORAK SA SAVREMENIM TRENDOVIMA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Dom zdravlja Kolašin jedina je ustanova primarne zdravstvene zaštite na području opštine Kolašin, pa je u njenoj obavezi da stanovništvu ovog područja obezbijedi sve potrebne usluge tog nivoa. Pružanje kvalitetnih zdravstvenih usluga na prostoru od oko 900 km2, podijeljenom na 19 mjesnih zajednica, predstavlja kompleksan i zahtjevan posao. Ulažući velike napore, ovaj dom zdravlja na zadovoljavajući način pruža zdravstvenu zaštitu kako stanovništvu gradskog područja, tako i onom u mjesnim centrima.

Pružanje zdravstvenih usluga stanovništvu udaljenih seoskih područja organizovano je kroz punktove u Barama Kraljskim, Dragovića Polju i Manastiru Morači. Zaposleni u Domu zdravlja - Kolašin veoma su posvećeni seoskom stanovništvu, jer gro tog stanovništva čine osobe starije dobi. Tako naš ljekar dva do tri puta sedmično ordinara u seoskim ambulantama, te na taj način obezbjeđujemo osnovnu zdravstvenu zaštitu. Loše

42

zdravstveno stanje i težak seoski život, nadasve opravdavaju takva naša zalaganja, pa je zato pred nama zadatak da sačuvamo nadu i vjeru ovih ljudi.

Velikim zalaganjem i željom za stvaranjem što boljih uslova rada krenuli smo u izradu projekta izgradnje objekta Hitne medicinske pomoći. Shvatajući standarde savremenog svijeta kao potrebu našeg kraja, duboko smo se posvetili ovom poslu. Dugotrajan i težak posao sa kojim se naša ustanova nosila duže od dvije godine, naišao je na razumijevanje Ambasade SAD-a u Crnoj Gori. Njihova donacija, pomoć lokalne samouprave i požrtvovan rad marinaca vojske Amerike obezbijedili su našem gradu savremen objekat u kojem se pacijentima pruža kvalitetna hitna medicinska pomoć. Po završetku svih radova objekat je predat JU Zavod za hitnu medicinsku pomoć. U okviru pomenutog projekta izvršena je i sanacija centralnog objekta Doma zdravlja - Kolašin. Obavljeni su radovi na rekonstrukciji

Dragica Popović

kompletne fasade sa postavljanjem novih oluka, te izgradnji predulaza i rampi koje su prilagođene potrebama invalidnih lica i prate sve evropske standarde. Ovom prilikom rekonstruisan je krov sa dimnjačko-ventilacionim sistemom, čime su otklonjeni dugogodišnji problemi koji su se javljali u zimskom periodu, a naša ustanova je dobila veliku sigurnost za kvalitetno funkcionisanje u dužem periodu.

Zajedničkim naporom Fonda za zdravstveno osiguranje, Ministarstva zdravlja, Direkcije za javne radove, Opštine Kolašin i naše ustanove izgrađen je stambeni objekat za potrebe ljekarskog kadra. Ovim su obezbijeđeni uslovi da svaki ljekar koji je zaposlen u ovoj ustanovi ima riješeno stambeno pitanje. To predstavlja izuzetan učinak, jer su stambeni problemi našeg ljekarskog kadra riješeni na duži vremenski period. Donacijama humanih ljudi ovaj dom zdravlja je u minulom periodu dobio moderno sanitetsko vozilo, pa je vozni park dodatno osavremenjen i učinjen je još jedan korak ka poboljšanju kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga.

Izazovi savremenog načina pružanja zdravstvenih usluga, koji je organizovan kroz model izabranog ljekara, tj. reforme koje su prethodile uspostavljanju ovog načina rada, sprovedene su na izuzetno kvalitetan način. Kroz edukaciju kadra, implementaciju informacionih tehnologija i odličnu komunikaciju sa pacijentima, program izabranog ljekara u potpunosti je sproveden. U ovom domu zdravlja radi pet timova izabranih ljekara za odrasle, dva tima izabranih ljekara za djecu i jedan tim izabranog ljekara za žene. Njihov rad na kvalitetan i stručan način podržan je centrima za rendgenologiju i ultrazvučnu, laboratorijsku i mikro-

biološku dijagnostiku, te jedinicama za patronažu i sanitetski prevoz.

Kada govorimo o organizacionim cjelinama i njhovim aktivnostima važno je istaći funkcionisanje tri savjetovališta: Savjetovalište za reproduktivno zdravlje, Populaciono savjetovalište i Savjetovalište za mlade. Ta aktivnost je zahtijevala adaptaciju prostora, edukaciju kadra i usvajanje novih vidova rada. U ovom dijelu možemo se pohvaliti i organizacijom rada jedinice za fizikalnu terapiju, koja posjeduje sve savremene aparate i uređaje kakve zahtijevaju standardi fizikalne terapije primarnog nivoa. Ovakav vid usluga po prvi put se organizuje u ovom gradu, čime su upotpunjeni broj i vrsta usluga koji se pružaju pacijentima.

Značaj sprovođenja ove aktivnosti dodatno je uvećan činjenicom da je Kolašin zimski turistički centar, centar sa sportskom perspektivom. Tako smo mišljenja da u skorijoj budućnosti treba proširiti sadržaj usluga jedinice za fizikalnu terapiju, kako bi sportisti koji borave u našem gradu mogli dobiti adekvatan tretman. Podrška ovakvim idejama otvara nove mogućnosti redovima zdravstvenih ustanova i podstiče na koračanje po ugledu na savremene svjetske centre.

Pored primarne zdravstvene zaštite menadžment ove ustanove organizuje i specijalističku zdravstvenu zaštitu iz sledećih specijalističkih oblasti: kardiologija, urologija, neuropsihijatrija, pneumoftiziologija, ortopedija, oftalmologija, otorinolaringologija, radiologija i fizijatrija. Kako Zakonom o zdravstvu primarna zdravstvena zaštita ne predviđa pružanje specijalističkih usluga, to uz velike napore i stalnu borbu neprekidno obezbjeđujemo i ovaj vid zdravstvene zaštite. Angažman specijalista iz drugih zdravstvenih ustanova u potpunosti je finansiran iz sopstvenih sredstava - sredstava koje ovaj Dom zdravlja obezbijedi kroz svoje poslovanje.

Kao potvrda naše afirmacije demokratskih tokova savremenog sistema zdravstva važi i činjenica da svaki pacijent sva svoja zakonska prava može da obezbijedi kroz instituciju zaštitnika prava pacijenata. Ovdje je važno naglasiti da do sada nije uložen nijedan prigovor na rad osoblja naše ustanove.

Naši planovi su da u narednom periodu obavimo rekonstrukcije objekata u seoskim područjima. To je nužnost koju zahtijeva nesmetano pružanje zdravstvene zaštite seoskom stanovništvu, a i dobar pokazatelj posvećenosti ove ustanove pacijentima ruralnih područja. Rekonstrukcija sistema za grijanje, koji se nalazi u dosta lošem stanju, zahtijeva stavljanje tog plana u red urgentnih. Time bi se smanjio veliki obim troškova koji nastaje čestim opravkama, a prije svega, osavremenjivanjem sistema došlo bi i do smanjenja potrošnje lož ulja. Trenutno se obavljaju radovi na uređenju dvorišnog prostora Doma zdravlja, gdje bi uz određene opravke i korekcije na ogradi u potpunosti bila završena rekonstrukcija spoljašnjeg dijela objekta zajedno sa dvorištem.

Na kraju, Dom zdravlja - Kolašin je stručno i organizaciono osposobljen da pruži kvalitetnu zdravstvenu zaštitu zasnovanu na dobroj praksi, odgovornosti i humanosti našeg osoblja.

Kroz instituciju izabranog ljekara i optimalnu tehničku opremljenost, ova ustanova ide u korak sa savremenim trendovima zdravstvene zaštite.

Direktor, Dragica Popović, dipl. pravnik

43

Prim. dr Mensud Grbović, pomoćnik ministra zdravlja

Zdravstveni sektor jedan od prioriteta države „Činjenica da je jedino Ministarstvu zdravlja i Fondu zdravstvenog osiguranja za ovu godinu opredijeljen veći budžet od prošlogodišnjeg, govori o tome da država prepoznaje zdravstveni sektor kao jedan od prioriteta. To je pokušaj da se, u ovim teškim vremenima, zdravstveni sistem održi“, smatra dr Grbović.

Ekonomski uslovi su limitirajući faktor svuda, pa i u sistemu zdravstva. Kroz reformu zdravstvenog sistema koja je u toku, već je došlo do smanjenja brojnosti kadra u zdravstvenim ustanovama širom Crne Gore. Istovremeno, obrazovna medicinska baza Crne Gore omogućava potreban kvalitet školovanja zdravstvenih radnika, i to u značajnom broju u odnosu na tekuće mogućnosti zapošljavanja. O tim i o drugim aktuelnim temama u crnogorskom zdravstvu, za Medical govori pomoćnik ministra zdravlja, prim. dr Mensud Grbović. „Svjesni smo ekonomskih uslova i situacije u kojoj se nalazi zdravstvo u Crnoj Gori. Država prepoznaje zdravstveni sektor kao jedan od prioriteta, i ima pozitivan odnos prema zdravlju svojih građana. O tome svjedoči i podatak da su za ovu godinu jedino Ministarstvo zdravalja i Fond zdravstvenog osiguranja dobili budžet veći od prošlogodišnjeg. To je pokušaj da se u ovim teškim vremenima zdravstveni sistem održi“, kazao je dr Grbović. Činjenica je, kako je naveo, da crnogorski zdravstveni sistem ima dovoljno kadra, s tim što on nije najpravilnije raspoređen, jer ga u nekim sredinama ima manje, u nekim više. „Ali, ako gledamo u prosjeku, možemo reći da je broj zdravstvenih radnika adekvatan. Mada, ako ga uporedimo sa standardima razvijenih zemalja, u nekim djelatnostima imamo manje zdravstvenih radnika nego što je to slučaj u zdravstvenim sistemima tih zemalja“, kazao je dr Grbović.

Prema njegovim riječima, medicinski fakultet u Podgorici školuje mlade doktore, i to veoma kvalitetne. Neki od njih već rade u zdravstvenom sistemu, a neki su na specijalizaciji. „Imamo veoma pozitivno iskustvo sa kadrom koji dolazi sa našeg fakulteta. Slična je situacija i sa Visokom medicinskom školom u Beranama, a imajući u vidu i postojanje renomiranih srednjih medicinskih škola, sigurno možemo doći u situaciju da u jednom momentu imamo više zdravstvenih radnika nego što nam je potrebno“, navodi dr Grbović.

44

Prim. dr Mensud Grbović On je dodao da u Crnoj Gori traže i, u skladu sa Zakonom, dobijaju dozvolu za rad i zdravstveni radnici koji u njoj privremeno rade, bilo za potrebe Kliničkog centra Crne Gore kao stručni konsultanti, bilo po pozivima privatnih ustanova, ili da imaju svoje privatne ambulante. „Ministarstvo je odlučilo da se sa problemom kadra suoči na jedini mogući način - da razvije dokument koji se zove Plan ljudskih resursa, kako bi mogli da sagledamo stvarne potrebe i da vodimo kadrovsku politiku koja odgovara ekonomskim mogućnostima države. Jako je važno da smo kroz reformu primarne zdravstvene zaštite napravili skoro optimalan odnos između medicinskih i nemedicinskih radnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Taj odnos je sada, otprilike, 84 prema 16 odsto.

Kroz reformu i optimizaciju bolničkog sektora, doći ćemo do saznanja o višku zdravstvenih radnika u tom sektoru. I te ćemo aktivnosti raditi vrlo pažljivo i postepeno, kao što smo to radili u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u dužem vremenskom periodu,

a u skladu sa programom ljudskih resursa koji će biti gotov do kraja ove godine“, pojasnio je dr Grbović.

On je podsjetio da je sistem crnogorskog zdravstva već desetak godina u aktivnoj reformi, i naglasio da je to dugotrajan proces koji se neće skoro okončati.

Vlada je 2004. godine krenula sa reformom primarne zdravstvene zaštite, uvođenjem izabranog doktora, čime je omogućeno uvođenje porodične medicine. „Još pokušavamo da transformišemo dom zdravlja u referentni centar koji bi trebalo da podrži rad izabranog doktora. To nam je jako važno, jer reforma temelja zdravstva, kakav je primarna zdravstvena zaštita, treba da riješi do 85 odsto opštih zdravstvenih problema. Tu se mora raditi na promociji i prevenciji zdravlja, moraju se rješavati svi opšti zdravstveni problemi, mora se raditi rehabilitacija. Kroz reformu primarne zdravstvene zaštite stvaraju osnove i za reformu bolničkog sektora, koju smo pravno utemeljili kroz Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Donijeli smo i Master plan razvoja zdravstva do 2014. godine, tako da je protekla godina bila godina stvaranja pretpostavki, a od ove idemo u reformu bolničkog sektora, odnosno u osnivanje zdravstvenih centara koji će dovesti do objedinjavanja pružanja zdravstvene zaštite i otkloniti određene nedostatke koje smo uočili kroz reformu primarne zdravstvene zaštite“, pojasnio je dr Grbović.

Sve to, kako je naveo, govori da je reforma proces koji će trajati, i da se još ne vidi kraj tim promjenama. „Kroz reformu želimo da ojačamo i kapacitete zdravstvenih ustanova, kako upravljačke, tako i one koji se tiču akreditacija zdravstvene ustanove, odnosno podizanja kvaliteta rada uvođenjem standarda, praćenjem indikatora, uvođenjem rada po smjernicama i protokolima. Krenuli smo i sa promjenom finansiranja zdravstvenog sektora, što smo u primarnoj zaštiti uradili uvođenjem plaćanja po kapitacijama i po uslugama. U bolnicama ćemo plaćanje uvesti po grupama bolesti, takozvani DSG sistem. Uvešćemo i razviti dugotrajnu njegu bolesnika, palijativnu njegu. Radili smo i reformu informacionog sistema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, po čemu smo prepoznati kao lideri u regionu, a uskoro ćemo krenuti i sa informatizacijom KCCG“, rekao je on.

Govoreći o napretku u domenu kvaliteta zdravstvene zaštite stanovništva u protekloj godini, dr Grbović je izdvojio to što su stvoreni uslovi za transplataciju bubrega, kao i programe na kardiologiji koji se tiču elektrofiziologije srca. „Iz dana u dan se uvode nove metode, prate se savremene tehnologije, uvode se novi, savremeni lijekovi.

Ono sa čime smo jako ponosni je da su stvoreni optimalni uslovi za liječenje najtežih, onkoloških bolesnika. Tako da ćemo, uz pomoć Vlade koja svake godine, kroz kapitalne investicije, opredijeli značajna sredstva za

infrastrukturu, bilo da je u pitanju prostor, bilo nabavka opreme, stvarati uslove doktorima da mogu da prate savremene trendove u medicini. Za sljedeću godinu je, kao kapitalna investicija, predložena izgradnja zgrade Zavoda za transfuziju krvi, što znači da se pridaje značajna pažnja i tom segmentu zdravstvenog sistema“, naveo je on.

Na pitanje koliki je stepen samodovoljnosti nacionalnog zdravstvenog sistema, i kakvi su planovi za njegovo kadrovsko i tehnološko osnaživanje kako bi što manje pacijenata moralo da zadovoljava svoje potrebe u zdravstvenim ustanovama van Crne Gore, dr Grbović je kazao da crnogorski sistem ne mora i ne treba da zadovoljava sve programe. „Često nije ekonomski isplativo razvijati određene programe, i shodno tome, kao što je praksa i u razvijenim zemljama svijeta, oslanjamo se na kapacitete sistema u okruženju. Osim saradnje sa zdravstvenim ustanovama u Srbiji, Ministarstvo uspostavlja saradnju i sa zdravstvenim sistemima u drugim republikama bivše Jugoslavije.

Na taj način stvaraju se uslovi da naši građani potrebe koje ne mogu zadovoljiti u Crnoj Gori, mogu ostvariti u najrazvijenijim institucijama u okruženju, kao i u zemljama Evropske unije (EU). Jer, naši osiguranici se, preko Fonda zdravstvenog osiguranja, mogu uputiti za određene bolesti u pojedine zemlje EU, u kojima se može na najkvalitetniji način pružiti potrebna usluga. S druge strane, naš sistem pokušava da bude referentan u odnosu na druge zemlje u okruženju, pa pokušavamo da razvijemo neke programe koji će biti interesantni za njih. Svjesni smo toga da ne možemo da imamo sve, ali i da naš sistem može da bude referentan za određene programe“, precizirao je on.

Ministrastvo zdravlja, kako tvrdi dr Grbović, posebno vodi računa o kvalitetu zdravstvenih usluga u kontekstu približavanja EU, a samim tim i sistemu standarda kvaliteta koji važe u njoj. „U Ministarstvu postoji Sektor za kontrolu kvaliteta, i u njemu se rade intenzivne aktivnosti na uvođenju standarda. Formiran je veliki broj radnih grupa koje su u fazi završetka čitavog niza smjernica i protokola, sve u cilju poboljšanja kvaliteta rada zdravstvenih ustanova. Ministarstvo je ove godine odradilo jednu značajnu aktivnost, kakva je akreditacija domova zdravlja, i došli smo do saznanja da domovi zdravlja u svim opštinama ispunjavaju uslove za licenciranje. U skladu sa pristupnim pregovorima sa EU, pratićemo i sistem kontrole kvaliteta, i posebnu pažnju poklanjati tom sektoru“, kazao je on i dodao da je za ovu godinu planirano usvajanje strategije o kontroli kvaliteta u sistemu zdravstva.

D. Nikolić

45

Pacijenti rizika u stomatologiji

KARDIOVASKULARNIH BOLESNIKA Piše: Prim mr sci dr Slobodan V. Radonjić Već više decenija kardiovaskularne bolesti (bolesti srca i krvnih sudova) su najrasprostranija oboljenja kod ljudi, a po mortalitetu (stepen smrtnosti) su na prvom mjestu. Obzirom na njihovu učestalost, sasvim je razumljivo da je tih bolesnika svakim danom sve više i u stomatološkim ordinacijama. Oni predstavljaju značajnu grupaciju rizičnih pacijenata, čije narušeno zdravlje zahtijeva opreznost i u određenim situacijama poseban tretman prilikom zahvata u usnoj duplji.

Brojna su i različito teška oboljenja srca i krvnih sudova.

Za svakodnevnu stomatološku praksu najčešći su, a samim tim i najvažniji, oni bolesnici kod kojih bolest ima, pretežno, hroničan tok, jer se u tim slučajevima, uglavnom, mogu obavljati stomatološki zahvati uključujući i oralnohirurške intervencije.To su, ujedno, pacijenti rizika koji u ordinaciju dolaze, obično, bez uputa ljekara, medicinske dokumentacije, sami, pa je stomatolog u situaciji da odlučuje da li treba ili ne raditi intervenciju.

U ovom tekstu biće riječi samo o onim kardiovaskularnim bolesnicima, koji najčešće dolaze kod stomatologa i imaju neku od sljedećih bolesti: arterijsku hipertemziju, anginu pektoris i infarkt miokarda.

Arterijska hipertenzija (hypertensio arterialis) je povišeni krvni pritisak. Ovoj kategoriji pripadaju osobe čiji je gornji (sistolni) pritisak iznad 140 mm Hg (140 milimetara živinog stuba) a donji (dijastolni) iznad 90 mm Hg. Arterijska hipertenzija se često opisuje kao bolest modernog doba. Povezana je sa stresom, gojaznošću, dugotrajnim pušenjem, neadekvatnom ishranom, povećanim konzumiranjem alkohola, slabom fizičkom aktivnošću. Postoje dvije forme ovog oboljenja: primarna (esencijalna) znatno češća, čak u preko 90% slučajeva, čiji je uzrok nastanka nepoznat, i sekundarna, znatno ređa, koja može da nastane kao posljedica bolesti bubrega, nadbubrežnih žlijezda, poremećaja u centralnom nervnom sistemu i dr.

46

Sa stomatološke tačke gledišta veoma je važno uočiti komplikacije koje mogu nastati u toku rada kod pacijenata sa povišenim krvnim pritiskom, posebno tokom oralno hiruruških intervenija. Akutno povećanje krvnog pritiska je najznačajninija komplikacija sa mogućim neželjenim posljedicama nastalog stanja. Stres i stanje straha dovode do povećanja lučenja nekih supstanci nadbubrežnih žlijezda ( tzv. endogeni kateholamini) koji pogoršavaju osnovnu bolest, zatim sastavni dio samog anestetika (egzogeni kateholamin), pa čak i neke protetske faze u kojima se koristi konac za retrakciju gingive, mogu dovesti do naglog skoka krvnog pritiska, sa eventualnim posljedicama, istina, izuzetno rijetkim, kao što su: glavobolja, muka, povraćanje, konfuzija, pa mnogo teže – angina pektoris i još teže – infarkt miokarda, sve do zastoja srca.

Zadatak i obaveza stomatologa je da se kod svakog pacijenta rizika detaljno informiše (iscrpna anamneza) o prirodi bolesti i terapiji koju prima i nakon procjene stanja donese odluku o odgovarajućem tretmanu. Prije svake intervencije ove pacijente, posebno, treba osloboditi stresa i straha ili ga svesti, koliko je to moguće, na što manju mjeru. U tom smislu stav i autoritet ljekara, pristupačno objašnjenje pacijentu o postupku samog zahvata, primjeren razgovor, sticanje povjerenja i iznad svega lijepa riječ, su elementi pripreme (premedikacije) pacijenta za sami zahvat i spadaju u tzv. jatrogenu sedaciju (smirivanje pacijenta od strane ljekara). Takođe, u sklopu premedikacije se mogu ordinirati i neki od medikamenata za suzbijanje stresnog stanja. A što se tiče same intervencije veoma je bitno obezbijediti potpuno bezbolan rad odgovarajućim anestetikom i pravilnom tehnikom davanja anestezije, uz dobro planiranu i što kraću intervenciju po mogućstvu u ranijim prijepodnevnim satima. Važno je, takođe, uzeti u obzir mogućnost krvarenja poslije intervencije, najčešće vađenja zuba, komplikaciji kojoj su ovi pacijenti nešto više skloni, i blagovremeno djelovati, obično nekom od metoda lokalnog zaustavljanja krvarenje.

Angina pectoris (stenocardia) pripada grupi ishemičnih bolesti srca (nedovoljno snabdijevanje mišića srca kiseonikom).

Karakteriše je iznenadni, retrorosternalni bol (bol iza grudne kosti) najčešće sa zračenjem u lijevo rame, lijevu ruku, (rjeđe obje ruke), vrat i donju vilicu. Bol je uglavnom provociran stresom, ekstremnim emocionalnim nabojem, fizičkim naporom, klimatskim promjenama, stomačnim tegobama i drugim faktorima koji zahtijevaju povećan rad srca, odnosno, povećanu potrošnju kiseonika. Postoje dvije forme angine pektoris: stabilna i nestabilna.

Sa stomatološkog aspekta pacijenti koji pripadaju grupi stabilnog stanja bolesti su osobe sa umjerenim rizikom pri intervencijama u usnoj duplji. Kod stabilne angine pektoris napadi se javljaju povremeno, obično pri pojačanom fizičkom naporu, nikada u mirovanju, traju 5 – 10 minuta, približno su istog intenziteta i dužine trajanja i smiruju se odmorom, mirovanjem i uzimanjem odgovarajućeg lijeka.

Stomatološke intervencije moraju biti što manje stresne, što je moguće kraće, izvoditi ih u jutarnjim satima, uz posebnu opreznost pri upotrebi i načinu davanja

anestetika. Nije preporučljiva upotreba specijalnog konca za retrakciju gingive kod stomatoprotetskog rada. (Uz napomenu da je u svakoj stomatološkoj ambulanti neophodno imati odgovarajući medikament za slučaj napada angine pektoris, očito je da je stomatološki tretman pacijenata sa anginom pektoris vrlo sličan opisanom tretmanu bolesnika sa arterijskom hipertenzijom).

Pacijenti sa nestabilnom anginom pektoris (napadi se pogoršavaju, bolovi jači po intenzitetu, duže traju i češće se javljaju, nastupaju i u mirovanju pa i u snu, ne prestaju ni poslije uzimanja neophodnog lijeka) su visoko rizični za stomatološke intervencije. Ako je stanje hitno i zahtijeva neodložni oralnohirurški zahvat, intervenciju treba obaviti u bolničkim uslovima uz timski rad specijalista.

Infarct miocarda (infarctus myocardii) je teško oboljenje srca koje nastaje iz sličnih ili istih razloga kao angina pektoris.

Ako anginozni napadi traju duže od 30 minuta, uz simptome: znojenje, nedostatak vazduha, muka, povraćanje, gubitak svijesti, slab i nepravilan puls, sve to ukazuje da se najvjerovatnije radi o infarktu miokarda. Ova simptomatologija je važna za stomatologa i njegov svakodnevni rad jer se može dogoditi da pacijent doživi tzv. srčani udar i na stomatološkoj stolici. Međutim, u stomatološkoj praksi mnogo su češći pacijenti koji su preležali infarkt miokarda. Smatra se da u periodu do 6 mjeseci od akutnog napada ne treba raditi rutinske, posebno, oralnohirurške intervencije bez konsultacije sa nadležnim kardiologom, jer kod njih postoji visok rizik od aritmija, zastoja srca i ponovnog infarkta miokarda. Vremenom se taj rizik postepeno smanjuje i dolazi na nivo koji imaju pacijenti sa stabilnom anginom pektoris. I kod ovih pacijenata, nakoh oralnohirurške intervencije, moguće je očekivati povećano krvarenje obzirom da primaju antikoagulantnu terapiju (ljekovi za sprečavanje zgrušavanje krvi) što zahtijeva opreznost, predostrožnost i odgovarajući stomatološki tretman. Pravilna tehnika davanja lokalne anestezije i izbor anestetika i ovdje je posebno važna.

47

Intervju sa jednim od autora knjige „Menadžment kvalitetom u bolnicama” prof. dr Rajkom Šofrancem

MOGUĆNOSTI MENADŽMENTA U KVALITETU MEDICINSKE USLUGE CILJ - afirmacija uvođenja standarda kvaliteta i akreditacije u proces kontrole i unapređenja kvaliteta medicinske usluge u bolnicama

Prvo, da Vam se zahvalim na interesovanju za ovu kompleksnu oblast, čiji značaj ste prepoznali i za koju je uvijek bilo prostora u ovom cijenjenom časopisu. Zbog ove i drugih veoma važnih oblasti koje pratite i afirmišete, mislim da ćete, ukoliko već i nijeste, postati časopis od nacionalnog značaja za oblast zdravstva.

Moram da kažem da je ova knjiga rezultat upornosti moje supruge dr. spec. Milice Šofranac. Mi smo, kao što rekoste, već napisali dvije knjige i objavili mnogo radova na ovu temu, a stanje u ovoj oblasti i dalje je nepromijenjeno. Puna su nam usta standarda, kvaliteta, prava pacijenata itd., ali samo kada je neko sa strane prisutan kod nas. Kasnije se to odmah zaboravi i nastavi po starom. Takav pristup obavezama ja ne podržavam niti ću ikad podržavati. Međutim, opet smatram da svi mi koji smo ovladali znanjem u određenim disciplinama, i zašto ne reći priznati smo stručnjaci, moramo biti uporni i dati svoj doprinos standardima u zdravstvu a samim tim i evropskim integracijama, pa će valjda doći vrijeme da se ta znanja primijene. Opšta je konstatacija da nemamo dovoljan broj osposobljenih kadrova.

Na osnovu dosadašnjeg iskustva, ne bi me začudilo da sjutra neko sa strane za dobar novac počne da nas uči kako akreditovati zdravstvenu ustanovu.

A sad da odgovorim na Vaše pitanje. U vrijeme sveopštih reformi nameće se kao imperativ i potreba reforme zdravstvene zaštite čiji je krajnji cilj unapređenje kvaliteta medicinske usluge i zadovoljstva korisnika (pacijenta). Još jednom ukazujemo na neophodnost orijentacije zdravstvenog sistema prema korisnicima

48

prof. dr Rajko Šofranac

...............

Profesore Šofranac, autor ste dvije knjige iz oblasti menadžmenta u medicini: „Menadžment kvalitetom u medicini” i „Menadžment kvalitetom u domovima zdravlja”. Šta je poruka koju saopštavate čitaocima?

...............

Knjiga „Menadžment kvalitetom u bolnicama”, autora prof. dr Rajka Šofranca i dr Milice Šofranac, uskoro će se naći u štampi. Bio je to i povod za ovaj razgovor.

usluga, apostrofirajući bolnički zdravstveni sistem kao veoma važnu kariku i jedan od najosjetljivijih segmenata kada je u pitanju zadovoljstvo korisnika medicinskih usluga.

Prvenstveni cilj i ove knjige jeste afirmacija uvođenja standarda kvaliteta i akreditacije u proces kontrole i unapređenja kvaliteta medicinske usluge u bolnicama, u interesu korisnika, ustanove, društvene zajednice i države. Upravo ovako koncipiran pristup menadžmentu kvalitetom u bolnicama primjenljiv je u praksi i koristan za široku primjenu u lancu pružanja zdravstvene usluge.

Možete li nam u najkraćim crtama opisati koja su sve područja obrađena u ovoj knjizi?

U knjizi su prikazana sva područja od značaja za studiozno poimanje teme koja se obrađuje. Tekst je podijeljen u sedam logičnih i po naučnoj metodologiji uobičajenih poglavlja: zdravstveni sistem; razvoj menadžmenta i zdravstvenog menadžmenta; kvalitet - osnovni pojmovi i definicije; menadžment kvalitetom u bolnicama; akreditacijski standardi za osiguranje

Svaka država treba da na osnovu smjernica i preporuka međunarodnih standarda usvoji sopstvene standarde za kvalitet u zdravstvu, uz očuvanje kulturnih, jezičkih, nacionalnih i ostalih specifičnosti. Institucije za izradu i usvajanje standarda razlikuju se od države do države. U nekim državama su to nacionalni savjeti za upravljanje kvalitetom u zdravstvu, u drugim akreditacioni savjeti, u trećim nacionalne agencije za kvalitet itd. Namjena osnivanja nacionalne ustanove jeste povezivanje, usmjeravanje i stimulisanje neprestanog poboljšavanja kvaliteta u zdravstvu. Bez nje su djelatnosti za kvalitet usitnjene, nepovezane ili ih uopšte nema. Činjenica je da skoro sve države Evropske unije imaju svoje samostalne nacionalne institucije za kvalitet.

Nacionalne institucije uglavnom čine: nacionalni savjet, agencija za akreditaciju i provjeru kvaliteta i resorno ministarstvo. U zakonu o zdravstvu mora se definisati odgo- vornost pomenutih subjekata. Savjet i Agencija treba da izrade standarde kako bi akreditacija zdravstvenih ustanova bila u skladu sa preporučenim standardima i smjernicama za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite.

Posebno bih se osvrnuo na Agenciju za kvalitet i akreditaciju. Ona treba da bude subjekt čija se nadležnost na području osiguranja i unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite i akreditacije u zdravstvu utvrđuje Zakonom. Konstituisanjem pomenutih subjekata u sastavu nacionalne institucije, definisanjem njihovih nadležnosti, usvajanjem standarda i uputstava (koje priprema Agencija a usvaja Ministarstvo) stvoren je potreban institucionalni okvir za uspostavljanje kvaliteta u zdravstvu.

kvaliteta u zdravstvenim ustanovama; metode provjere kvaliteta medicinske usluge u bolnicama i model akreditacije bolnica.

Svako poglavlje sadrži veliki broj podpoglavlja, što obrađivanoj temi daje potpun pregled svih aspekata. Knjiga je ilustrovana brojnim šemama, koje na jasan i vizuelno lako prihvatljiv način prikazuju brojne modele, strukturne komponente, procedure i algoritme koji se obrađuju u okviru tema knjige. U potpunosti su prikazani međunarodni ISQa standardi za akreditaciju tijela za eksternu procjenu u zdravstvu, sa sveobuhvatnim opisom sadržaja i neophodnih aktivnosti za ispunjenje svih osam ISQa standarda za eksterno akreditacisko tijelo. Takođe su prikazani i standardi „dobre prakse” za bolnice, raščlanjeni i šematski prikazani u sedam podsistema, sa svim neophodnim procesima za njihovu implementaciju.

Ukratko rečeno, knjiga na sveobuhvatan način, veoma detaljno prikazuje kompletan model akreditacije zdravstvenih ustanova, eksplicitno definišući zadatke i odgovornosti svih hijerarhijskih nivoa zdravstvenog sistema, od institucionalnog okvira i nacionalnih politika, preko vizije, misije i ciljeva, do modela standarda za bolnice i konkretnih zadataka zdravstvene ustanove u procesu akreditacije. Uspostavljanje standarda i akreditacije zdravstvenih ustanova prepoznati su kao vodeći instrument reforme kojima se ostvaruje kontrola i praćenje kvaliteta medicinske usluge. Kroz multifokalno sagledavanje ostvarenja kvaliteta medicinske usluge sa aspekta korisnika, pružaoca usluge i države,

prepoznat je i prikazan značaj svih komponenti koje obezbjeđuju uspjeh u ostvarenju procesa akreditacije i upravljanja kvalitetom: strateško planiranje, timski rad, motivacija za rad i organizaciona kultura, klinički vodiči, smjernice i putevi, definisanje indikatora kvaliteta, usmjerenost na pacijenta i njegovo zadovoljstvo, upravljanje žalbama, bezbjednost pacijenta i ljekarska greška, upravljanje medicinskom dokumentacijom, upravljanje rizikom, upravljanje resursima i upravljanje informacijama.

Kakva je trenutna situacija kod nas po ovom pitanju?

Već sam rekao nešto o klimi koja vlada ne samo u ovoj oblasti. Dovoljno je reći da smo jedna od rijetkih zemalja koja nema akreditovanu ni jednu ordinaciju, dom zdravlja, a da ne govorimo o bolnicama. Činjenica da mi usvajamo zakone koji su kompatibilni sa evropskim je dobra, ali njihovo nesprovođenje u praksi loša je pojava. Vjerovatno da nijesmo samo zbog zdravstva dobili uslovni datum pregovora, ali činjenica je da usvojene zakone ne sprovodimo skoro ni u jednoj oblasti, pa ni u zdravstvu, što je konstatovala i Evropska komisija.

Priča se o kvalitetu zdravstvene zaštite, čak se na kraju godine i sprovodi analiza (mjerenje) kvaliteta po zdravstvenim ustanovama, ali da bi nešto kvalitetno mjerili moramo imati etalon, a on u ovom slučaju podrazumijeva implementirane standarde i, saglasno njima, akreditovanu zdravstvenu ustanovu, u konkretnom slučaju bolnicu.

Jednostavno, mora se shvatiti da je ovo proces za koji treba definisati logički redosljed koraka i onda ići korak po korak.

Preskakanje bilo kojeg koraka ili faze prouzrokuje disproporciju sa referentnim zahtjevima standarda.

Koji su onda, po Vama, koraci koje je potrebno sprovesti da bi proces akreditacije zdravstvenih ustanova, samim tim i bolnica, bio efikasniji?

Mislim da sam i ranije govorio o tim neophodnim koracima, ali nije suvišno ponoviti.

U ovoj knjizi (kao i u prethodnim) prezentiran je orginalni model za akreditaciju. Veliki broj aktivnosti neophodnih za akreditaciju grupisan je i radi lakše realizacije podijeljen u sljedeće faze: 1. Stvaranje institucionalnog okvira, 2. Priprema za promjene, 3. Proučavanje i usvajanje standarda, 4. Implementacija standarda, 5. Samoocjenjivanje - interna evaluacija, 6. Eksterna evaluacija - akreditacija.

Svaka od ovih faza predstavlja posebne module koji su dekomponovani i detaljnije obrađeni. Takođe, svaka od njih sadrži veliki broj procesa i aktivnosti, od kojih neke mogu da se odvijaju nezavisno, dok se druge kontinuirano nastavljaju i međusobno su zavisne. Mislim da je od svih faza najvažnija prva, jer treba formirati subjekte odgovorne za sprovođenje, definisati njihove nadležnosti, izraditi i usvajiti standarde.

D. Nikolić

49

LIJEČENJE BOLESTI POVEZANIH SA

Autor: dr Brigita Smolović, mr.sci. med Bolesti povezene sa lučenjem želudačne kisjeline jedne su od najčešćih u našoj odrasloj populaciji i uzrok su za jako loš kvalitet života pacijenata. Nije stoga ni čudo što je davne 850. p. n. e., Homer u Odiseji rekao: - Proklet je stomak - ono što čovjeku stvara njegove najgore muke.

40% odrasle populacije ima simptome u gornjem digestivnom traktu. Oni čine 5-7% osoba pregledanih u ordinacijama izabranih ljekara i razlog su za obavljanje oko 40% gastroenteroloških pregleda. Jedna od pet osoba ima ulkusnu bolest, a skoro svaka peta osoba ima refluksnu bolest. Njihovi simptomi su mnogobrojni.

Sam termin dispepsija jako je teško definisati - iz razloga što postoji jako puno različitih simptoma koji mogu biti povezani sa mnogo različitih vrsta bolesti. 1991. godine stoga su i definisani Roma I kriterijumi, 1999. god. - Roma II, a 2006. godine Roma III kriterijumi. Treba naglasiti da se u ljekarskoj praksi ipak najviše primjenjuju Roma II kriterijumi, jer Roma III kriterijumi nijesu dovoljno jasni i previše su stručni.

O uzroku dispepsije možemo govoriti jedino u slučaju ako je ona ispitivana. Ako tokom ispitivanja ne pronađemo uzroke, onda kažemo da je riječ o funkcionalnoj dispepsiji. Čak 60% ukupnog broja osoba kod kojih postoje simptomi ima funkcionalnu dispepsiju. Ako se ustanovi da je dominantan bol, onda govorimo o dispepsiji sličnoj ulkusu, a ako ga nema, onda kažemo da je u pitanju dispepsija slična dismotilitetu.

50

Poseban problem u liječenju bolesti povezanih sa lučenjem želudačne kisjeline jeste činjenica da se simptomi različitih bolesti veoma često prepliću, tj. nijesu karakteristični za po jedno oboljenje. Dispepsija može biti praćena nadimanjem, ranom sitošću, gorušicom, mučninom i povraćanjem. Ako kod pacijenta postoje bolovi koji se osjećaju lijevo-desno ispod rebarnog luka, sa širenjem između lopatica, ako se pojavi žutilo, povećana tjelesna temperatura, onda nije u pitanju dispepsija. Ipak, da bismo postavili dijagnozu funkcionalne dispepsije, potrebno je da raspolažemo vremenskim limitom od 3 mjeseca, s tim što prisustvo simptoma ne mora biti kontinuirano. Smatra se da čak 95% ukupnog broja pacijenata koji se žale na prisustvo simptoma u gornjem digestivnom traktu, treba da bude liječeno kod izabranog ljekara. Ako se ne pokaže da postoji uspjeh u terapiji,

Dispepsija je stanje ponavljanog prisustva nelagoda u središtu stomaka. 40% ispitanika koji pate od dispepsije ima neku organsku bolest, 15-20% ima peptički ulkus, 5-15% ima refluksni ezofagitis, a 2-3% karcinom želuca, jednjaka ili pankreasa. Neka stanja karakteristična za oblast izvan digestivnog trakta daju simptome ovog poremećaja: sistemske bolesti vezivnog tkiva, boleti endokrinog sistema, hiper- ili hipotireoza, bolesti paraštitaste žlijezde... Ona može biti i posljedica uzimanja antibiotika, preparata gvožđa, nesteroidnih antiinflamatornih ljekova, aspirina i sl.

treba konsultovati i gastroenterologa. Alarmni simptomi su: anemija, nagli gubitak tjelesne mase, uporno povraćanje, disfagija, masa u stomaku. Jako je bitno navesti i da neki od ovih simptoma imaju vremensku ograničenost: gubitak tjelesne mase tokom 10 dana treba da bude veći od 5%, povraćanje, takođe, treba da je prisutno tokom 10 dana, a akutna anemija podrazumijeva nagli nastanak malokrvnosti u toku 10 dana. Neki autori u grupu alarmnih simptoma ubrajaju i upotrebu nesteroidnih antiinflamatornih ljekova i porodičnu opterećenost za karcinom želuca. Pacijenta sa uočenim alarmnim simptomima treba poslati na pregled kod gastroenterologa kada se pojavi krvarenje (hematomeza, hematohezija i sl.) istoga dana, a ako su prisutni drugi pomenuti alarmni simptomi tokom dvije sedmice.

Dijagnoza ove bolesti postavlja se dobro oblikovanim pitanjima, s posebnim osvrtom na alarmne simptome. Dokazano je da ciljnim pitanjima izabrani ljekar postiže osjetljivost od 65% i specifičnost od 71% za dijagnozu, jednako kao što bi to postigao gastroenterolog. Primjena inhibitora protonske pumpe kao početna empirijska terapija pokazuje osjetljivost u 71% slučajeva i prognostičku vrijednost od 84%.

Pacijentu prvo treba savjetovati promjenu životnih navika: pravilna ishrana, upotreba određenih namirnica, izbjegavanje masne, ljute, kisjele hrane, gaziranih pića i alkohola. Namirnice treba da budu raspoložive u 5 ili više obroka, između čije upotrebe protekne oko 3 časa. Pacijentu se savjetuju hodanje, šetanje i nošenje odjeće koja nije tijesna. Ukoliko higijenskodijetetski režim ne daje efekte, izabrani ljekar pristupa davanju ljekova. Prvi lijek uvijek su inhibitori protonske pumpe. Ako su simptomi poslije uključivanja terapije i dalje prisutni rade se testovi - i to neinvazivni: elisa ili urea izdisajni test. Osnovna preporuka jeste da dvije sedmice prije testiranja nije bilo primjene H2 blokatora i inhibitora protonske pumpe, a kada je riječ o antibioticima potrebno je 4 nedelje izostanka upotrebe da bi test bio validan. Endoskopiju iniciramo jedino ukoliko imamo terapijski neuspjeh, progresivno pogoršanje bolesti, komplikacije ili alarmne simptome.

Dispepsija nije faktor rizika za nastanak karcinoma. Prognoza karcinoma čak i ne zavisi od toga da li je data empirijska terapija ili je prvo uradjena endoskopija.

Kod pacijenata koji imaju ulkusnu bolest izabrani ljekar uvijek treba da se odluči za primjenu najefikasnije početne terapije (engl. step down). Otežavajuću okolnost predstavlja činjenica da oko 50% ukupnog broja pacijenata samoinicijativno uzima lijekove, sa ili bez konsultacija sa farmaceutom u apoteci, a da svega oko 25% njih dolazi na konsultacije sa ljekarom. Neki od njih imaju simptome bolesti i po dvije ili više godina prije odlaska ljekaru. Važan cilj predstavlja obezbjeđenje najkraćeg vremenskog roka za postizanje intragastrične pH vrijednosti veće od 4. To je važno iz razloga osiguranja maksimalne stope izlječenja. U ovom smislu, kao najefikasniji su se pokazali inhibitori protonske pumpe. Ukoliko je riječ o dispepsiji, oni se primjenjuju tokom 2-4 sedmice, a ako se radi o npr. GERB-u (refluksnom ezofagitisu) udvostručavaju se i vrijeme i doza primjene. Liječenje kod GERB-a zahtjeva i često terapiju održavanja. Najprihvatljivija

je svakako terapija po potrebi, kratkotrajna (par dana) inicirana ponovnom pojavom simptoma. Makar jedanput godišnje potrebno je izvršiti endoskopsku kontrolu kod pacijenta sa GERBom, zbog rizika od komplikacije bolesti (Barrett-ov jednjak, Barrett-ov karcinom).

Najčešći uzročnik nastanka ulkusnog krvarenja jeste aspirin (30,8%). Na drugom mjestu su nesteroidni antiinflamatorni ljekovi (18,1%).

Simptomi ulkusa jako su slični simptomima dispepsije.

Na nastanak ovog poremećaja utiču stres, prisustvo Helicobacter pylori, upotreba pojedinih vrsta ljekova, hrana, kafa, alkohol, cigarete, genetika itd. Ono što brine jesu komplikacije, i to krvarenje koje se javlja u čak do 29% slučajeva. Veliku incidencu ima recidiv krvarenja - 31%. Visoki su i stopa mortaliteta i troškovi liječenja krvarećeg ulkusa. U posljednjih 40 godina, uprkos napretku u terapiji, napretka u dijagnostici i neoperativnim načinima zaustavljanja krvarenja, mortalitet od krvarenja iz ulkusa je i dalje visok, gotovo nepromjenjen i iznosi 7-10 %. Ovo znači da izabrani ljekar mora da vodi računa o posebno ugroženoj grupi pacijenata: onima koji uzimaju ljekove iz grupe nesteroidnih antiinflamatornih ljekova, aspirin, koji su na hroničnoj terapiji, antikoagulantnoj ili dvostrukoj antiagregacionoj terapiji, starosti veće od 60 godina, sa ranije konstatovanim postojanjem ulkusa, ili krvarećeg ulkusa. Kod njih treba preventivno davati inhibitore protonske pumpe. Uvođenjem inhibitora protonske pumpe kod pomenutih osoba u riziku, može dovesti do smanjenja mogućnosti nastanka želudačnog i/ili duodenog ulkusa. Može se reći da ova vrsta ljekova predstavlja jedini izbor u prevenciji i liječenju opisanih bolesti.

51

tokom praznika Piše: dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene Ishrana je osnovna ljudska potreba i uslov egzistencije.

Osnovna uloga hrane u organizmu čoveka je obezbjeđenje energije za odvijanje svih funkcija organizma i održavanje dobrog zdravlja.

Dani praznika, kada je u pitanju hrana, predstavljaju izazov za sve, pa čak i za najodgovronije i najdosljednije prema principima pravilne ishrane. Postoji veći broj studija koje se bave ispitivanjem navika u ishrani, a jedna od novijih, koja je rađena dvije godine a objavljena je nedavno u časopisu „Journal of Public Policy & Marketing“, ukazuje da je neophodno postojeće vodiče za pravilnu ishranu dopuniti smjernicama koje se odnose na ishranu vikendom i praznicima. Zašto? Zato što su rezultati studije pokazali da tokom vikenda i praznika, kod velikog broja

52

ljudi, postoje odstupanja od uobičajenog načina ishrane. U čemu je razlika? U količini i izboru hrane, koja je tokom tih dana znatno masnija, previše slana ili previše slatka.

Praznici kao što su Nova godina i Božić, uglavnom su povezani s boravkom u kući, stolovima prepunim hrane i višestrukim punjenjem tanjira, većim količinama alkohola, zabavama na poslu i po kućama.

Naravno, ne slave se svi praznici na isti način. Na primjer 1. maj i 8. mart ne podrazumijevaju prepune trpeze kao praznici koji su pred nama, i zato ovih dana moramo praviti pametne izbore.

To, svakako, ne znači da se bogate praznične trpeze moraju potpuno izbjegavati kako se ne bi dobili suvišni kilogrami.

Važno je biti mudar u izboru i u količini namirnica i pića. Mišljenje da je to nemoguće je zabluda.

Važna je veličina tanjira iz kojeg ćete se poslužiti - uzmite manji tanjir! Sljedeći ključni momenat je izbor namirnica. U tom manjem tanjiru treba da bude umjerena količina mesa i krompira, a veća količina salate. Slatkiši takođe mogu biti sastavni dio prazničnog menija, ali umjesto čokoladne, kremaste torte, bolje je izabrati voćnu salatu ili pitu od voća. Ne žurite! Sporo žvaćite i uživajte u svakom zalogaju, jer ćete tako osjetiti pravi ukus hrane i brže ćete se zasititi.

Kada govorimo o alkoholnim pićima koja su neizostavni dio praznične trpeze, budite umjereni i birajte ona manje kalorična. Unos alkohola smanjite tako što ćete s vremena na vrijeme popiti čašu vode.

Ne treba držati hranu na dohvat ruke. Ako je hrana previše blizu, nesvjesno ćete je unositi više nego što želite i koliko ste planirali. Namirnica koja može zauzeti počasno mjesto na vašem stolu neka bude voće.

Ako vam se učini da imate neodoljivu želju za hranom, a nijeste gladni, možete pokušati sa šetnjom, vježbanjem, čišćenjem kuće, igranjem sa djecom ili unucima. Fizička aktivnost

smanjuje želju za hranom. Ne treba zanemariti ni vrijeme za odmor. Dobar i kvalitetan san nam je neophodan. Kada dovoljno spavamo, stvara se dovoljna količina leptina, hormona koji reguliše apetit i koji signalizira da smo siti.

Praznično veselje i prejedanja rezultiraju opterećenjem organizma suvišnom energijom, a obično se sve dešava pod izgovorom da ćemo poslije praznika na redukcionu dijetu. Tih dana se teško odolijeva raznim kulinarskim specijalitetima, a pošto se praznična proslava uglavnom pretvori u dugotrajno sjedenje i konzumiranje velike količine hrane sa previše masti i šećera, kao i neumjerenih količina alkoholnih pića, za posljedicu imamo smetnje u sistemu organa za varenje, kao i u kardiovaskularnom sistemu. To su razlozi zbog kojih treba biti na distanci od prazničnog stola. U suprotnom se može desiti isprobavanje svega što je ponuđeno i impulsivno prejedanje koje kasnije izazivaosjećaj krivice. Zato o ishrani prazničnim danima treba razmišljati kao o svakodnevnoj ishrani. Ne treba se prejedati, a naročito ne zbog običaja. Mnogi su se običaji promijenili, pa je vrijeme da se promijeni i taj.

U prazničnoj ponudi treba da bude što više svježeg povrća - raznih salata, voća, jela od integralnih žitarica i kuvanog povrća. Povrće djeluje vrlo dekorativno, a što je važnije - bogato je vlaknima koja izazivaju osjećaj sitosti i imaju višestruko pozitivno dejstvo na zdravlje. Takođe, povrće obiluje vitaminima i mineralima, i pomaže detoksikaciji organizma u vrijeme kada

jedemo više masnog i slatkog.

Posebnu pažnju treba obratiti na pripremu hrane. Preporuka je da se smanji broj kalorija gdje god je to moguće. Znači, manje masna pavlaka i majonez za salate. Umjesto hrskave pečene korice, jedite živinsko bijelo meso bez kožice. To važi i za druga pečenja. Nikako nemojte pržiti u dubokom ulju, a ni pohovanje nije dobar izbor. Treba peći i kuvati. Za pripremu kolača smanjite količinu šećera iz originalnog recepta.

Obroke ne treba preskakati, već ih započeti doručkom.

To je prva i jako važna energija za naš organizam. Kada su u pitanju pića, prioritet treba dati vodi. Preporuka je da se popije najmanje osam čaša vode tokom dana. Gazirana pića treba izbjegavati, kao i alkohol koji smanjuje vašu kontrolu nad uzimanjem hrane.

Kretanje! Iako ste na prazničnom odmoru, ne treba zanemariti fizičku aktivnost. Hodajte, trčkarajte, vozite bicikl, plešite.

Potrošite suvišne kalorije, ne dozvolite da se gomilaju.

Dakle,uvijek, pa i tokom praznika, vodite računa o izboru namirnica, količini hrane, načinu kako ćete je pripremiti, ritmu obroka, umjerenosti u upotrebi alkohola i slatkiša, kao i potrošnji kalorija umjerenom i laganom šetnjom.

U nadi da će ovi jednostavni savjeti biti od koristi onima koji su shvatili značaj hrane i ishrane za dobro zdravlje, želim vam srećnu i uspješnu Novu godinu!

Tamo gdje se spajaju njega kože i zdravlje

Kozmetički centar • Naučno zasnovana njega kože VIRTUELNA MEZOTERAPIJA No needl (Tretman koji uz savremenu tehnologiju djeluje na kožu lica i tijela. Odabirom nekog od programa postiže se efekat umanjenja bora i crta lica, vraća čvrstina vaše kože, posvjetljuju sve stečene pigmentacije ili pak djeluje na smanjenje celulita i strija.

ostali tretmani:

• Eternal - tretman „vječna mladost” sa stem ćelijama • SK Hydra filler - tretman „vlažnost koja traje” sa efikasnom korekcijom bora • Aquatherm Recovery - tretman za posebno osjetljivu kožu • Platinum SK - tretman za zatezanje kože lica • Platinum - tretman za njegu očiju i usana

“MEDITAS” • Odaberite put za lijepu i zdravu kožu

Dr • Tretman voćnim kiselinama • Tretman enzimima protiv akni i masne kože • Tretman vitaminom C • Reaktivizirajući tretman • Tretman za osjetljivu kožu i protiv crvenila • Tretman protiv celulita i strija • IP5 tretman sa Immuno Skin-Complexom NOVO!

Upoznajte se sa vašom kožom, pružite joj odgovarajuću njegu!

Ul.Oktobarske revolucije 52 ”Pejton”, Podgorica, Montenegro e-mail: kcmeditas@t-com.me, Tel: +382 20 634 834 Mob: +382 69 399 904, +382 69 327 214

Dvije decenije poslovanja obilježile Preduzeće In Spe, čija je osnovna djelatnost otkup, prerada i promet divljeg organskog bilja, meda, polena i propolisa, kao i proizvodnja gotovih organskih proizvoda na bazi tih sirovina, osnovano je u februaru 1992. godine, u Baru. In Spe je mala porodična firma koja stalno zapošljava sedam do devet radnika, a u sezoni otkupa ima pod ugovorom 32 porodice koje rade berbu.

Liniju sa IN SPE brendom, oznakom Ekomontenegro, organskim sertifikatom i HACCP standardom, čine organski čajevi i biljne mješavine, kao i pčelinji proizvodi na bazi meda, polena, propolisa i organskog bilja. Proizvodi kompanije IN SPE su prvi organski proizvodi koji su se pojavili na tržištu Crne Gore. U organsku proizvodnju ulaze 2004. godine i postaju jedina firma u Crnoj Gori nosilac EU organskog BCS sertifikata, koji je važeći za tržište EU i USA, a od 2007. godine nosioci su i nacionalnog organskog sertifikata Monteorganica i HACCP-codex alimentarius standarda TUV Njemačka.

Posjedovanje tih sertifikata omogućilo je firmi In Spe da se, kao jedini crnogorski predstavnik, 2007. godine pojavi kao izlagač na najvećem svjetskom sajmu organskih proizvoda BIFACH Nirnberg, koji se održava u Njemačkoj. Potvrda kvaliteta došla je i na Novosadskim sajmovima 2006., 2009., 2010. – 22 zlatne medalje i četiri zlatna pehara, a proizvodi dobitnici medalja su Imunoenergeti, Apibronhi, Apip, Apiuro, Candisept, Urosept, Bronhosept, Ulkusept i biljne mješavine Ekokandi, Ekouro, Ekoulko, Ekobronho, Ekoliv. Godine 2008., In Spe dobija veliko priznanje na Sedmom međunarodnom sajmu organskih proizvođača BIOFEST Subotica - Nagrada za BIO proizvođača godine, u konkurenciji 12 zemalja regiona. Godinu kasnije,

........................

Jedan od stručnjaka koji je prepoznao kvalitet rada In Spe je i specijalista u oblasti ljekovitog i aromatičnog bilja Steven Foster USA, zaposlen u američkom Ministrastvu bilja (Herb Department), koje postoji od 1799. godine.

Poslije posjete barskoj firmi, napisao je priču o njima za National geografic. „Zanimljivo je da Crna Gora, na malom prostoru u odnosu na Evropu i Ameriku, ima toliko specifičnih biljnih vrsta. Upravo ta prednost bi trebalo da se pokaže kroz plasman visokokvalitetnih proizvoda na druga tržišta. Primjer je firma In Spe iz Bara, koja proizvodi premijum kvalitet, a pored prestižnog organskog sertifikata u pogone prerade su uveli i HACCP sistem. Ova firma radi visokokvalitetne proizvode i primjer je konkurentnosti za ostala tržišta“, naveo je, između ostalog, Foster.

........................

54

postaje vlasnik prestižne svjetske nagrade za kvaliet, tehnologiju i inovaciju u konkurenciji 34 zemlje svijeta - Internatonal Star Award For Quality In Goldcategory.

Sertifikovanje proizvodnje garantuje ispravnost proizvoda koji se nude tržištu i njihovu mikrobiološku, zdravstvenu i druge vidove bezbjednosti. Biohemijski sastav organskog divljeg ljekovitog bilja obiluje velikom količinom korisnih kvalitetnih materija, ima daleko veću prednost u kvalitetu u odnosu na gajeno ljekovito bilje.

Proizvodi firme In Spe linije Ekomontenegro prilagođeni su potrebama svakodnevnog korišćenja. Pomažu u održavanju i jačanju imuniteta kod svih starosnih grupa, kao i u odbrani od bakterijskih i virusnih infekcija. Veoma je važno da shvatimo da pijenje čajeva, pogotovo organskih, predstavlja jednu od veoma dobrih navika u ostvarivanju zdravog načina života. Na jačanje imunoloških snaga organizma povoljno utiče i konzumiranje pčelinjih proizvoda. Med, polen, propolis i matični mliječ predstavljaju bogat imunoenergetski resurs. Kombinacija pčelinjih produkata i organskog bilja daje hranljive vitaminski-mineralno bogate organske proizvode. Poželjno bi bilo prisjetiti se davno napuštenih zdravih navika, obnoviti ih i zamijeniti postojeće koje se odnose na prekomjerni unos kafe, gaziranih pića, brze hrane i upotrebu duvanskih proizvoda.

R.T.

LJEKOVITA BILJA

Piše: mr ph. Ivana Gojković Kako na najprirodniji način preduprijediti prehladu?

Kako se možemo odbraniti od simptoma prehlade i gripa koji su česta pojava u ovim zimskim danima? Velike temperaturne oscilacije odličan su medijum za nastanak i razvoj velikog broja mikroorganizama koji su uzročnici gripoznih stanja. Adekvatnom pripremom organizma i uvođenjem nekih rituala kojima možda i nismo skloni u praksi, naš organizam možemo zaštititi i u zimske dane. Adekvatna i kontinuirana fizička aktivnost, uravnotežena ishrana, duži redovan boravak u prirodi, konzumacija velikih količina voća i povrća, naročito onih koji su bogati antioksidansima, dovoljan unos čiste vode, zadovoljenje čulnih i tjelesnih potreba sasvim su dovoljni da se odbrambena moć našeg organizma podigne na zavidan nivo i da razvijemo otpornost na mikroorganizme koji „prijete” da ugroze naše zdravstveno stanje.

Ukoliko, pak, nismo bili dovoljno revnosni tokom godine i organizam nismo dobro pripremili, ukoliko on nije dovoljno „jak” da odgovori udarima spolja, ukoliko nas grip uhvati u koštac, postoji toliko prirodnih načina i medikamenata kojima možemo odgovoriti na pomenuti uticaj. Najčešći i najuporniji simptom jeste stanje kašlja.

Stručnjaci objašnjavaju da kašalj predstavlja odbrambeni refleksni mehanizam kojim se odstranjuju sekret i strana tijela iz disajnih puteva. Znači, nekada je koristan. Međutim, može da ga prati niz različitih akutnih i hroničnih oboljenja. Ukoliko postane neefikasan, ekscesivan i stalan, on može u velikoj mjeri da utiče na kvalitet života pacijenta i da dovede do mnogih komplikacija. Ako se baziramo na prirodu, iz koje svakako možemo iscrpiti puno toga, ako se sjetimo onoga što su nas naše bake naučile u djetinjstvu, ako to primijenimo u datom trenutku i na pravi način, sasvim sigurno možemo suprimirati ovo uporno

56

stanje kašlja. Naravno, samo u stanjima blagog do umjerenog kašlja.

Postoji sijaset biljnih vrsta koje zahvaljujući svojim ljekovitim svojstvima možemo upotrebiti za liječenje ovakvih stanja.

Takođe, velike farmaceutske kompanije iskoristile su ova „stara znanja” i mnoge svoje proizvode bazirale na ekstraktima bilja kao što su jagorčevina, timijan, bršljan, đumbir, crni sljez itd.

Tako se na tržištu mogu naći mnogi proizvodi u raznim farmakološkim oblicima koji su pogodni za liječenje kašlja ili za gripozna stanja. Neke od biljki koje zahvaljujući svojim ljekovitim svojstvima zavređuju veliku pažnju su: Đumbir - tropska, začinska, višegodišnja biljka slična trsci, porijeklom iz Azije. Ispitivanjima je ustanovljeno da đumbir sadrži dosta ljekovitih koncentrovanih materija (vitamina i minerala), a da ih najviše ima u korijenu koji je bogat: bjelančevinama, biljnim vlaknima, biljnim mastima, biljnim hormonima, gingerolom, enzimima i raznim eteričnnim uljima.

Interesantno je da đumbir u sadejstvu sa drugim ljekovitim biljkama i lijekovima značajno pojačava njihovo ljekovito dejstvo.

Za liječenje se koristi korijen (svjež ili sušen), ali i prah i razne tinkture, ulja ili čajevi na bazi đumbira. Korijen ili prah od đumbira kombinuju se sa medom, bijelim lukom i drugim biljkama. Pored toga što se koristi kao lijek koji se guta (pije), đumbirovi sastojci se koriste za spravljanje obloga, kupki ili čajeva za inhalaciju. Đumbir je veoma dobar antioksidans, a ima i antibakterijsko, antiseptičko, antigljivično, sedativno i antipiretičko dejstvo. Smatra se i da je afrodizijak.

U nekim slučajevima đumbir se preporučuje trudnicama protiv mučnine, ali sa velikom rezervom (sedativno dejstvo), pa se ipak treba posavjetovati sa ljekarom. Pored toga, veća količina

zano da višestruko jače djeluje na određene mikroorganizme i koristi se kao prirodni antiseptik, lijek protiv kašlja i kupka za opuštanje. Njegova primjena je česta kod bolesti respiratornih organa, jer se pokazalo da efikasno smiruje veliki kašalj i kod djece i kod odraslih.

Savršen je antiseptik jer etarsko ulje sadrži zavidne količine timola i karvakrola.

Zanimljivo je da najviše eteričnog ulja biljka ima oko 14 časova. Istraživanja su pokazala da timijan ima i zavidne količine gvožđa, kalcijuma, smole, a od vitamina posebno vitamin A. Zbog prijatne arome i baktericidnog svojstva, predstavlja obavezan sastojak mnogih pasti za zube. Osim što čisti zube, on istovremeno jača desni i osvježava dah.

đumbira (preko 5 grama) kod pojedinih osoba može izazvati i neželjena dejstva: mučninu, gorušicu, bolove u stomaku ili vrtoglavicu. Treba voditi računa o tome da ova biljka sprečava (smanjuje) zgrušavanje krvi, pa kod osoba koje imaju krvarenje (iz bilo kojih razloga) treba ograničiti upotrebu.

Na jednom od putovanja u Švedsku, jedan dobar prijatelj Indijac, Raj, naučio me je kako da spravim čaj koji se u Indiji svakodnevno pije i čije ispijanje predstavlja dnevni ritual a koji takođe može biti jako koristan za liječenje respiratornih tegoba i stanja kašlja.

Savjet za pripremu čaja: Dvije kafene kašike crnog čaja naspu se u 2 dl prokuvane vode i to se ostavi neko vrijeme da odstoji na laganoj vatri. Potom se doda izrendan korijen đumbira (ili nekoliko kolutova odsječenog korijena đumbira) i 2 dl mlijeka. Pusti se da „prebaci ključ” i ostavi da se ohladi.

Nakon hlađenja indijski čaj je spreman za konzumaciju.

Svakako, ukus se može obogatiti medom.

Od srca ga preporučujem svima, što zbog fantastičnog ukusa, što zbog toga jer njime možete unijeti neke inovacije u svoje dnevne rituale, što zbog djelotvornosti i ljekovitosti.

Timijan (Thymus vulgaris), biljka je koja zavređuje pažnju još drevnih naroda. Najljekovitiji dio je list, jer ima najviše etarskog ulja i tanina, kao i cijela gornja polovina biljke, dok je u cvijetu. Biljka, inače, cvjeta od juna do oktobra, a gaji se kao ukrasna i kao medonosna. Grčki filozof Galen smatrao je da je timijan najbolji antiseptik u borbi sa najmoćnijim bakterijama.

Sastojak timoljedan je među važnijima za koji je doka-

Savjet za pripremu čaja: Čaj od timijana priprema se na dva načina - u ključaloj ili hladnoj vodi.

Priprema u ključaloj vodi obavlja se tako što se jedna supena kašika pomiješanih listova, cvjetova i nadzemnih djelova biljke prelije sa dva decilitra vode i ostavi da stoji pola sata. Poslije toga čaj se procijedi i pije. Radi postizanja što uspješnijeg djelovanja poželjno je da se čaj pije nezaslađen, i to tri puta dnevno po dva decilitra.

Priprema čaja u hladnoj vodi podrazumijeva da se biljka stavi u supenu kašiku i prelije sa dva decilitra hladne vode. Zatim se voda zagrijava sve do ključanja, ostavi da odstoji pola sata i procijedi se. Čaj se pije nezaslađen, tri puta u toku dana po dva decilitra. Ako neko ima potrebu da čaj zasladi, poželjno je da to uradi koristeći med.

Jagorčevina (Primula officinalis), jedna od prvih biljaka koje cvjetaju u proljeće. Za ljekovito dejstvo koriste se cvjetovi, listovi i korijen. Jagorčevina je posebno dobar lijek za liječenje plućnih bolesti, nesvjestice i lupanja srca. Čaj pripremljen od cvjetova povećava broj crvenih krvnih zrnaca. Osim toga, koristi se u liječenju nesanice, migrene i neuredne menstruacije.

Pospješuje cirkulaciju krvi i izbacivanje sluzi. Čaj od korijena vrlo uspješno djeluje kao umirujuće sredstvo za stišavanje glavobolje, nervoze, nesanice, vrtoglavice i nesvjestice. Pored svega, jagorčevina se koristi za liječenje bolesti bubrega i reumatizma.

Izuzetno je česta komponenta mnogih sirupa i preporučuje se za saniranje produktivnog kašlja.

Crni sljez (Malva vulgaris), u narodu poznat kao velika sljezovača, planinski sljez. Raste pored plotova i puteva, na razvalinama i na starim zidovima, ali u neposrednoj blizini naseljenih mjesta. Listovi, cvjetovi i stabiljka sadrže sluz i tanine. Sušenjem biljke uništavaju se sluzne materije i zato je najbolje upotrebiti ga svježeg. Čaj od crnog sljeza efikasan je prije svega kod upala sluznica raznih unutrašnjih organa, te je djelotvoran kod gastritisa, upale bešike, želudačno-crijevnog kanala, usne šupljine, kao i

57

kod čira na želucu i crijevima.

Odličan savjet je čorba koja se spravlja od listova crnog sljeza i ječma, i to tako što se ječam prvo skuva, pa zatim ohladi, a potom se dodaju listovi crnog sljeza. Ova čorba se posebno preporučuje kod upale pluća koje su pune sluzi, kod katarabronhija i kašlja, kod promuklosti, ali i kada je riječ o upali grla i krajnika.

Crni sljez doprinosi izlječenju naizgled izuzetno upornog i naizgled neizlječivog emfizema pluća, koji često izaziva i jaka gušenja.Treba piti najmanje tri šolje čaja dnevno, a tokom noći stavljati obloge preko pluća, od poparenih i dobro ugrijanih listova i cvjetova ove biljke.

Savjeti za pripremu čaja: Jedna kafena kašika sljeza potopi se u ¼ litra hladne vode i ostavi preko noći. Ujutru se malo zagrije i može se konzumirati.

Savjet za pripremu obloga: Biljni ostaci (talog) od pripremljenog čaja malo se ugrije. Sa vodom i sa ječmenim brašnom pomiješa se u kašu. Melem se stavi na pamučnu tkaninu i kao topao upotrebi u svrhu obloga.

58

Toliko je bilja koje bi se moglo na ovu temu obraditi. Ono što je najbitnije jeste da treba da osluškujemo sebe, da se okrenemo prirodi, da shvatimo da priroda liječi sve. Toliko je prilika kako da obradujemo sebe i druge, kako da u toplini svoga doma, u ovim hladnim danima primijenimo jedan od gore pomenutih savjeta i da uz druženje sa nama dragim ljudima i ispijanje čaja možda preduprijedimo neka neželjena stanja.

Dok je komponovao muziku, Bah nije ni sanjao da će Belka davati više boljeg mleka.

Da li ste znali da krave kojima se pušta klasična muzika dnevno daju 0,73 litara mleka više?

Tim naučnika sa Univerziteta u Lasteru u Velikoj Britaniji dokazao je da krave kojima se pušta klasična muzika, dnevno daju 0,73 litara mleka više a njihove kolege sa Harvarda su ustanovile da krave, koje se hrane svežom travom, daju mleko sa pet puta većom koncentracijom nezasićenih zdravih masti.

Imlek je poslednjih pet godina uložio preko 50 miliona evra u podizanje produktivnosti i kvaliteta mleka.

Procenat sirovog mleka prve klase koji je u 2007. iznosio 5% u 2010. podignut je na preko 80% a produktivnost Imlekovih farmi je do tri puta veća od nacionalnog proseka.

Zato Imlek svojim potrošačima može da ponudi mleko i mlečne proizvode vrhunskog kvaliteta po svim standardima Evropske Unije.

Proglašavanje "Moja Kravica" brenda za najomiljeniji brend u Srbiji je dokaz da su potrošači prepoznali naše napore.

Hvala Vam.

HOMEOPATIJA Piše: dr Snežana Tomić Homeopatija je sistem liječenja razvijen 1796. godine od strane njemačkog ljekara Samuela Hanemana. Ona se zasniva na zakonu sličnosti - slično se sličnim liječi - principu prvi put prepoznatom još u 5. vijeku nove ere, od strane Hipokrata, oca savremene medicine. U našem narodu, takođe, postoji prepoznavanje ovog principa u izreci klin se klinom izbija.

Da bismo objasnili ovaj princip, poslužićemo se primjerom homeopatskog lijeka koji se pravi od crnog luka. Kada se sjecka crni luk, osoba obično razvije sekreciju iz nosa i očiju, crvenilo i nadraživanje sluzokože. Ovi simptomi su isti kao i simptomi kijavice i polenske alergije, te se zato homeopatski lijek spravljen od crnog luka uspješno koristi kod prehlada i alergijskih kijavica. Pošto luk može izazvati ove simptome kod zdrave osobe, on ih može i liječiti kod bolesne osobe.

Vjerovatno najznačajniji princip homeopatije jeste da ona liječi osobu a ne bolest. Tako će dvije osobe sa istom dijagnozom dobiti različit homeopatski tretman, prilagođen mentalnom, emotivnom i fizičkom aspektu osobe.

Homeopatski postupak liječenja koncentriše se na traženje uzroka oboljenja. Simptomi se u homeopatiji posmatraju kao dragocjeni putokazi u razumijevanju bolesti, način na koji naše tijelo komunicira sa nama i javlja nam da nešto „škripi”.

Adekvatno izabran homeopatski lijek usloviće poboljšanje i izlječenje na svim nivoima, pa se tako osoba mora osjećati bolje, i psihički i fizički istovremeno.

Homeopatija prepoznaje postojanje „vitalne sile”, inteligencije u nama, našeg unutarnjeg ljekara. Ona koristi ljekove da stimuliše tu mudrost organizma koja dovodi do samoizlječenja.

Homeopatijom se tretira širok spektar akutnih i hroničnih oboljenja, koji se takođe može koristiti i u prevenciji i smanjenju genetske podložnosti bolestima. Naime, i zdrava osoba može koristiti svoj adekvatno odabran, njoj prilagođen, homeopatski konstitucionalni lijek radi snaženja konstitucije i sprečavanja pojave bolesti u budućnosti. To jednostavno znači da osoba ne mora da čeka na pojavu simptoma i bolesti da bi počela da obraća pažnju na svoje zdravlje.

60

Homeopatski ljekovi spravljaju se od prirodnih supstanci, uglavnom biljnog i mineralnog porijekla. Oni su netoksični i ne ostavljaju nuspojave. Da bi se to postiglo, ljekovi se u postupku spravljanja razblažuju do tačke kada se originalna supstanca nalazi prisutna ili samo u tragovima, ili samo u svom energetskom, vibracionom stanju. Tim postupkom izbjegnuta je toksičnost a pojačana ljekovitost materije, jer ona djeluje na svom energetskodinamičkom principu a ne na materijalnom nivou.

Ko može koristiti homeopatiju i šta ona zapravo liječi?

Ovo je jedno od osnovnih pitanja. Pošto princip homeopatije podrazumijeva da se liječi osoba a ne bolest, svako može koristiti homeopatski način liječenja. On se bez bojazni može koristiti i u trudnoći, kada je upotreba mnogih drugih preparata ograničena ili zabranjena. Njena primjena poznata je u pedijatriji i djeca uglavnom brže i bolje reaguju na homeopatski tretman.

Kada dođete na konsultaciju kod ljekara homeopate, da bi donio odluku o tretmanu, njemu će biti potrebne detaljne informacije o vama: tegobe zbog kojih dolazite, san, nivo energije, apetit i prisustvo osjećaja žeđi, omiljena hrana i godišnje doba, raspoloženje, brige, narav i karakter, strahovi, djetinjstvo, porodična istorija, emotivni život i mnogo drugih podataka koji naizgled nemaju ništa zajedničko s tegobama zbog kojih ste došli.

Ipak, svi ovi, naizgled nepovezani podaci, sačinjavaju cjelovitu sliku o pacijentu i pomažu u odabiru adekvatnog homeopatskog tretmana. Stoga se ovaj pristup liječenju naziva i holističkom medicinom (od engleske riječi whole - cjelina, cijelo).

Homeopatija je trenutno drugi najzastupljeniji sistem medicine u svijetu. U širokoj je upotrebi u Indiji gdje je koriste milioni ljudi, kako u homeopatskim bolnicama tako i kao sastavni dio kućne apoteke, u Sjevernoj i Južnoj Americi, gdje se homeopatski ljekovi kupuju i u supermarketima, a po nekim statistikama, u Evropi svaki četvrti ljekar koristi i prepisuje homeopatske preparate u svojoj praksi. U Crnoj Gori u procesu je izrada nacrta zakona o alternativnoj medicini koji će obuhvatiti i regulisanje homeopatije kao profesije. Ovim će se sigurno otvoriti vrata bržem razvoju homeopatije, čime će se građanima Crne Gore omogućiti veći izbor modaliteta liječenja kao što je to slučaj u ostalim zemljama Evrope.

PRIMJER IZ HOMEOPATSKE PRAKSE David je šestogodišnji dječak kojeg roditelji dovode ljekaru zbog astme s kojom se bori već nekoliko godina. On ima česte napade gušenja zbog kojih mora da koristi pumpicu. Nos mu je stalno zapušen i to otežava spavanje, jer mora da diše na usta. Sve počinje kao obična prehlada, s kašljem koji se završi

astmatičnim napadom. Zbog toga je stalno na antibioticima.

Vedar je, inteligentan dječak, radoznao i vrlo mirno i poslušno sjedi u stolici dok razgovaramo. Ima iskru u očima a roditelji dodaju da ima poteškoća da se koncentriše na školske zadatke i da ga ne drži mjesto. Dok spava, znoji se po glavi i zimogrožljiv je. Nakon uzimanja homeopatske anamneze, prepisan mu je homeopatski lijek koji najbolje odgovara cjelokupnoj slici na mentalnom i fizičkom nivou. Preporučena mu je i korekcija ishrane.

Nakon dvije sedmice trajanja tretmana, roditelji kažu da je Davidu nos znatno manje zapušen i da zato bolje spava.

Imao je napad gušenja na samom početku tretmana. Sada, nakon 3 mjeseca tretmana primjetna su i druga poboljšanja. David od tada nije imao napade gušenja, a ako se i pojave simptomi prehlade i kašalj, koji je izazivao zebnju kod roditelja jer se uvijek završavao napadom, oni sada traju kraće i spontano se povlače već sljedećeg dana.

Iako je period od početka septembra uglavnom bio vrijeme kad su tegobe bile najizraženije, David nije imao prehlade, napade gušenja i nije koristio antibiotike ili pumpicu. Nos mu je potpuno otpušen, mirno spava i ne znoji se po glavi. Roditelji su primijetili i promjene u raspoloženju i boljem fokusiranju na školske zadatke, kao i smanjenje hiperaktivnosti. Generalno, poboljšanje se vidi na svim nivoima, što se i očekuje kod adekvatno odabrane homeopatske terapije.

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

NAMJEŠTANJE PRVOG VRATNOG PRŠLJENA BEZ POSLJEDICA

ATLASPROFILAKS

Piše: dr Dušan Nenezić mr.sci, fizijatar, akupunkturolog, kiropraktičar PZU Fist

Kičma je stub života. Svaki njen dio ima određenu ulogu.

Naučno je dokazano da zbog komplikovane građe pršljenova i puteva koji se povezuju preko njih ona djeluje na cjelokupno stanje organizma. Svaka promjena prirodnog položaja pršljena, na bilo kom nivou, izaziva određene tegobe.

Prvi vratni pršljen (atlas) odgovoran je da napravi stabilno ležište za glavu pa su njegovo iščašenje i rotacija vrlo bitni za zdravlje. Prvi vratni pršljen u prevodu sa starogrčkog jezika znači nosilac. Grčka mitologija kaže da je Atlas, ili Atlan, jedan je od Titana koji se borio na strani svoje braće u ratu protiv Zevsa. Kada su poraženi, mnogi su izgnani u Tartar, a Zevs je osudio Atlasa da stoji na zapadnom rubu Zemlje i drži svod na svojim plećima.

1. Zadnji luk atlasa 2. Bočni nastavci atlasa

ZNAČAJ IŠČAŠENJA (LUKSACIJA) PRVOG VRATNOG PRŠLJENA Promjenom položaja atlasa u odnosu na njegovo prirodno ležište remeti se veza između mozga i periferije organizma. Impulsi iz našeg tijela ne stižu do mozga kako bi trebalo, a neke informacije iz mozga ka periferiji tijela nemaju slobodan tok. Vremenom to utiče na psihofizičko stanje organizma.

Mehanizam poremećaja u prenosu impulsa: - Leđna moždina otvorene lobanje biće izložena većem ili manjem trajnom pritisku, - Uklješteni su i razni moždani živci i drugi nervni putevi koji su izloženi trajnom pritisku,

62

vene,

- Stisnute su i vertebralne arterije, ostale arterije i razne

- Iščašeni atlas uzrokuje poremećaje u držanju tijela (poremećene su statika i dinamika ljudskog tijela).

SIMPTOMI Simptomi su uvijek višegodišnji. Rijetko kada su se povezivali sa luksacijom atlasa a povezani su i sa kompletnim psihofizičkim stanjem organizma. Najčešće se osobe javljaju ljekaru zbog glavobolje, bolova u vratu, vrtoglavice, osjećaja nemoći ili težine u tijelu (cervikalni, cervikobrahijalni, vertigo simptomi...). Osjećaj trnjenja u gornjim i donjim ekstremitetima

Atlas - nepravilan položaj

vrlo često je praćen promjenama u psihičkom stanju ličnosti (psihoza, depresija...).

Kako riješiti nastali problem?

Klasične medicinske procedure i metode povremeno daju rezultate. Činjenica da je atlas često luksiran okupirala je mnoge specijalnosti: ortopede, neurologe, fizijatre, hiropraktičare... 1993. god Švajcarac dr René - Claudius Schümperli, dr E. M. razvio je u svijetu jedinstvenu alternativnu metodu kojom se jednim jedinim tretmanom, precizno, bezopasno i trajno otklanja rotacija - luksacija atlasa. Metodu je nazvao atlasoterapija (AtllasProfilax). Od tada do danas metoda se proširila u sve veće centre u svijetu.

Veliki procenat ljudske populacije ima u manjem ili većem stepenu rotiran - luksiran atlas. Ne postoji granica u godinama. Ovaj poremećaj može se javiti kod djece.

ATLASPROFILAKS METODA AtlasProfilaks metoda je potpuno bezopasna i nema kontraindikacija. Vraćanjem prvog vratnog pršljena u njegov fiziološki stabilan položaj, uspostavlja se prolaz impulsa i nesmetana veza između mozga i ostalih djelova tijela. Energija, a samim tim i krv i kiseonik, i sve što je potrebno organizmu cirkuliše slobodno. Radi se o bezopasnom zahvatu koji je spoj hiropraktike i akupresure (akupunkturnih tačaka). Aparatom Biovib1 tokom 10–15 minuta stimulišu se određene akupresurne tačke na vratu, u predjelu atlasa, odmah ispod lobanje.

Atlas - pravilan položaj

cijelom kičmenom stubu. Kičmeni stub i karlica koji su do tada bili nepravilno statički opterećeni zbog luksacije atlasa, rasterećuju se pa se, logično, vraća i dinamika pokreta. Impulsi se sada provode bez smetnje.

Dovoljan je samo jedan tretman da bi atlas zauzeo svoje prirodno mjesto. Kontrola se obavlja nakon mjesec dana. Poslije izvjesnog vremena od namještanja atlasa mnoge tegobe prestaju.

Kod nekih pacijenata moguće su reakcije osjećaja umora, mišićne napetosti u predjelu potiljka ili gornjih i donjih leđa.

Važno je reći da su te tegobe prolaznog karaktera, a vremenom čovjek počinje da osjeća poboljšanje. Dotadašnje tegobe nestaju iz dana u dan. Sve sportske aktivnosti su dozvoljene, kao i sve što donosi normalan život. Preporučuje se njega tijela pomoću redovnih masaža, bilo ručne, ili s aparatima, naročito u predjelu potiljka i leđa.

PROMJENE NAKON KOREKCIJE ATLASA - Lako se mogu opipati bočni nastavci atlasa, - Koriguje se držanje tijela. Ono se uspravlja, - Dolazi do pravilnog položaja ostalih kičmenih pršljenova, - Koriguje se kosi položaj karlice, - Gubi se ili se smanjuje ukočenost vratnog dijela kičme.

KAKO SE PACIJENT OSJEĆA NAKON ZAHVATA?

PRIMJENA OVE ALTERNATIVNE METODE BEZOPASNA JE. TRAJNO OTKLONITE UZROK VAŠIH ZDRAVSTVENIH TEGOBA

Pacijent odmah nakon zahvata osjeti lakoću, znatno popuštanje zategnutosti u vratnom predjelu i rasterećenje u

1 Patent dr Renea

63

64

Poznati i zdravlje: Tiho Vujović, umjetnik

ZA DOBRO ZDRAVLJE: UPORAN RAD, DVA SATA MAŠTANJA, DVA SATA LJUBLJENJA Jedan od stanovnika Doline bogova, slikar Tiho Vujović, dobro je poznat u svijetu umjetnosti. Pored slikarstva, bavi se dramskom umjetnošću, književnošću, a njegovi stavovi o životu i umjetnosti aktuelni su zbog teorije o energetskom djelovanju i uticaju sfera nevidljivog na čovjekov život. Bilo da ih prenosi svojim slikarskim djelima, bilo da to vrši kroz rad sa studentima, kroz svoje emisije sa medija informisanja, oni su uvijek osobeni i odražavaju karakter tvorca jednog posebnog svijeta - Tiholenda.

Na koji način kreativni rad, kakvo je slikarstvo, utiče na psihu i opšte stanje osobe? Koliko ono zahtijeva predanosti?

Slikarstvo samo po sebi podrazumijeva kreativnost, a kreativni rad pobuđuje korišćenje desne strane mozga koji je zadužen za izmišljanje novog, tako da je iskoristivost našeg potencijala veća. Moj način slikanja zahtijeva potpunu predanost, ili da prevedem da bude jasnije, ja počinjem da slikam u 7 ujutro i završavam u 11 uveče, i tako cijelu godinu - da bih napravio jednu do četiri slike. To je iz razloga što je moja tehnika slikanja zahtjevna i ja na svakoj slici imam par miliona poteza, kako bi na kraju to što slikam bilo ubjedljivo i omogućilo Vam pristup priči koju pričam na slikama.

Pored slikarstva, bavite i književnošću, ali to nije jedino što zaokuplja Vašu pažnju. Kako biste opisali ulogu umjetnosti u svom životu?

Nikada nijesam htio da budem umjetnik, pa čak ni onda kada sam završio likovnu akademiju kao najbolji student generacije. Ono što stvaram nevjerovatno utiče na ljude i ja jednostavno nijesam imao izbora sem da se potpuno posvetim stvaranju ili bolje reći prenošenju poruka, jer sebe više doživljavam kao nekog poštara ili prenosioca poruka kome neko ili nešto stalno tovari novi prtljag koji treba razdijeliti onima kojima je namijenjeno. Čist primjer za to je moja knjiga MARLEN koja je originalna prepiska između mene i jedne žene iz Beča koja je našla moje slike na internetu, vidjela u njima neki svoj skriveni kod i onda mi pisala. Poslije njenog trećeg pisma ja sam znao da će to biti knjiga, ali ne da bih ja bio pisac već knjiga koja je poruka o odnoPogled ka tvorcu vremena

sima između muškaraca i žena kako je i psiholozi preporučuju svojim klijentima. MARLEN je samo za godinu imala tri izdanja i bila najprodavanija knjiga na Trećem međunarodnom sajmu knjige u Podgorici 2008.

Ljudi Vaše slike doživljavaju kao sredstvo iscjeljenja. Možete li da nam objasnite tu pojavu?

Dva pariska psihologa, a i mnogi ovdje, prave eksperiment sa mojim slikama jer tvrde da moje slike utiču na ljude

65

U svojoj 27-oj godini Tiho je upisao Likovnu

održavati u dobrom stanju jer je zdravome čovjeku mnogo lakše živjeti nego bolesnome.

akademiju i završio je kao najbolji student generacije.

Šta je najveća opasnost po zdravlje umjetnika?

Prije toga studirao je Građevinski fakultet i stigao do

Neodgovornost. Kad ne peru ruke poslije slikanja, ako mislimo na slikare. Kad ne gledaju kad prelaze ulicu. Kad ih otmu vanzemaljci i vrše eksperimente nad njima…

treće godine, a onda osnovao organizaciju Art-kok u okviru koje je imao pozorište, 4 muzička benda i plesne grupe. Osnovao je i Radio Cetinje, gdje je nekoliko

Šta mislite o strahovima?

godina bio aktivan. Po završetku studija proveo je 5

Strah je alarm da ste potencijalno u opasnosti. Primjer: ljudi se iskonski boje mraka jer nekada, ne tako davno, čovjek je noću bio hrana mnogim velikim grabljivcima. Iz tog razloga su se naši preci krili u pećinama a kasnije počeli da prave kuće u kojim bi bili zaštićeni noću jer, kao što znate, mi dosta slabo vidimo u mraku, što nas čini lakim plijenom.

godina na stručnom usavršavanju u Italiji i pola godine u Parizu. Do sada je imao 11 samostalnih izložbi, postavljenih od Cetinja do Pariza. Nezvanično je i Ginisov rekorder po broju posjetilaca na otvaranju izložbe 1998. godine, u Podgorici, po procjeni Montena faxa, na otvaranju izložbe njegovih slika bilo je prisutno 8.500 ljudi. U Parizu je predavao na Fakultetu za likovne kritičare i istoričare umjetnosti. Napisao je knjigu MARLEN i scenario za film „Goli u duši” koji će i režirati.

Tihove slike zrače pozitivnom energijom, a uticaj glatkih figura i prijatnih boja blagotvorno utiče na posmatrača.

Kako izgleda jedan Vaš idealan slobodni dan?

Spavanje četiri do pet sati, zatim deset sati stvaralačkog rada, bilo da je slikanje, pisanje ili nešto drugo. Dva sata igranja tenisa ili nekog drugog sporta. Dva sata maštanja. Dva sata ljubljenja sa nekom djevojkom koja se lijepo ljubi. Tri sata ostaju za spontana dešavanja.

Omiljeni oblik razonode?

Prije tri godine imao sam svoj TV šou TIHOLAND, koja je jedna od 100 emisija koje su mi bile prelijep hobi. U tome sam neizmjerno uživao, a očigledno i gledaoci jer je moja emisija bila najgledanija od svih emisija na televizijama.

Predajete umjetnost na Univerzitetu dramskih umjetnosti.

Kažite nešto o svom radu sa studentima.

tako da oni u njihovoj blizini ozdravljuju i postaju manje nervozni, što dalje utiče i na blagostanje u porodici. Oni to objašnjavaju tako što moje slike zrače određene elektromagnetne talase koje pozitivno utiču na ljude i nije važno da li je moja slika original, ili je štampana na platno, ili je serigrafija (štampa na papiru). Za sve ovo imamo puno primjera, a ja pojma nemam kako se to dešava.

Imate li umjetničkog uzora?

Apsolutno nemam nikakvih uzora jer svoje slike dobijam u mašti kao vizije i ja ih vidim potpuno završene prije nego što povučem prvi potez bojom. Onda nastaje mukotrpan i vremenski dug rad kako biste i Vi mogli vidjeti te slike koje mi se formiraju u onom dijelu mozga koji služi za imaginaciju.

Koliko ste posvećeni brizi o zdravlju?

Ako je briga o zdravlju da ne pušim i da ne pijem i da se bavim sportom, onda prilično vodim brigu o zdravlju. Smatram da fízičko tijelo u kojem je smješteno ono što smo mi treba

66

Da. Na moje veliko zadovoljstvo predajem umjetnost na UDG-u. Moram Vam reći da su mi predavanja slična emisijama koje sam imao na TV-u. Vrlo su edukativna, što se i očekuje, ali u isto vrijeme i vrlo zabavna, jer predajem na način na koji bih ja volio da meni neko predaje da sam student umjetnosti.

Postoje li neki posebni planovi (ili želje) koje bi voljeli da ostvarite u 2012. godini?

Sve što sam u životu radio i sve što sam u životu stvarao samo je priprema za film koji je na vrhu piramide umjetnosti. Želim da 2012. snimim film po svom scenariju, koji se zove GOLI U DUŠI. Producent mi je Branco Lustig koji je dobitnik dva Oskara ze filmove Sidlerova lista i Gladijator.

Novogodišnja poruka čitaocima.

SVE JE MOGUĆE, SAMO ŠTO MORATE VJEROVATI U TO…

Anita Radanović

POZNATI U SVIJETU ALKOHOLA

PIJANOG BRODA Božićni i novogodišnji praznici dobar su povod za druženje, opuštanje i makar kratkotrajno odvikavanje od ponekad dosadne stvarnosti i obaveza koje ona svakodnevno nameće.

Crvene kuglice na jelci, zimzelena dekoracija, još ako je napolju snijeg... pa šta je još potrebno za dobro raspoloženje? Neki bi rekli - malo vatrice pored kamina, vino u čaši, prijatna muzika i staro društvo... Praznično raspoloženje, međutim, nekada zna i da ode pomalo „u stranu”, a odgovornost za ovu devijaciju obično pripada alkoholnim pićima. Kada su slavni u pitanju, ovo pitanje kao da je malo više pod lupom u odnosu na ostale pripadnike polulacije. Svaki dan može da bude Badnji dan, a alkohol i sve što sa njime ide zaslužan je za brojne medijske napise i senzacije.

68

Ako za trenutak izuzmemo nimalo ohrabrujuću statistiku alkoholizma, mora se priznati da, pogotovu ako se radi o slavnim ličnostima, sklonost ka ovoj vrsti zabave može da postane veoma zapažen detalj. Koliko god da poznajemo mane ovakve vrste ponašanja, jasno je da se bez ove karakteristike ne bi mogli zamisliti ni slavni Klaudije, rimski car iz prvog vijeka, ni slavni pjesnik Bodler, romanopisac Ernest Hemingvej, E. A. Po, Džek London, Tin Ujević, Paja Čutura... Jedan vizantijski car iz devetog vijeka ostao je zapamćen baš po ovoj sklonosti - pod imenom Mihailo III Pijanica. Bio je posljednji u lozi vladara Amorijske dinastije i ubijen je po kazni za nemoral pijanstva. Svjedočanstva o svojoj borbi sa ovom strašću ostavio je i pisac Česlav Miloš. Zanimljivo je da neodoljivoj umjetničkoj nametljivosti prilikom jednog

boravka u sanatorijumu nijesu uspjeli da se odupru ni bolničari.

Miloš tvrdi da mu je čak pošlo za rukom da organizuje terevenke u kojima su učestvovali i ljekari, a biciklističke trke hodnicima bolnice predstavljale su posebnu atrakciju tih događaja.

Svojevrsnu senzaciju u štampi o poznatima predstavljaju vijesti o tome kako se neko od njih odlučio na odvikavanje od alkohola. Ovo je, svakako, dobra opomena ostalima, pogotovu mladima. Tu školu su do sada prošli mnogi stanovnici Holivuda i uopšte svijeta slavnih. Među njima je Dejvid Arget, bivši suprug zvijezde „Prijatelja” Kurtni Koks. - Divim se Dejvidu i njegovom izboru da preuzme kontrolu i poboljša svoj život. Volim ga i podržavam - kazala je za američke medije simpatična Kurtni.

Svjedočanstvo o svojoj rehabilitaciji u javnosti je ostavio i britanski glumac Danijel Redklif, svima dobro poznat iz serijala „Hari Poter”. Ovoj družini pripada i Metju Peri, trostruki povratnik liječenju. Žrtva ove strasti, poznato je, bio je i hrvatski glumac Božidar Orešković. Liza Tejlor i Merilin Monro, takođe, voljele su društvo Kralja Alkohola. Nažalost, ovaj niz svakodnevno dobija nove članove, ali djeluje ohrabrujuće da se na suprotnoj strani izdvaja legija poklonika borbe protiv ove opasne ljubavi.

Veliki broj javnih ličnosti uključuje se u kampanje borbe protiv alkoholizma. Hrvatski muzičar Džiboni samo je jedan od vojnika ove slavne armije.

Koliko god prepričavanje anegdota o pijanstvu slavnih izmamljivalo osmijeh, ne treba gubiti iz vida opasnosti imitiranja takvog ponašanja. Zloupotreba alkohola, opasna je, a ta navika skupo je koštala neke od najvećih umova čovječanstva. Američki pisac F. S. Ficdžerald, E. T. A. Hofman, Poljak Konstanti Galčinski, A. Rembo, Džejms Džojs, i ne samo oni, žrtve su prekomjernog opijanja.

Liza Tejlor

Slavni holivudski tandem Džejms Stjuart & Henri Fonda bio je poznat i po brojnim dogodovštinama sa putovanja pijanim

Bodler

brodom. Anegdoda koja do danas ne gubi na aktuelnosti govori o tome da su dva pijana prijatelja za vrijeme zajedničkog boravka u jednom stanu u Njujorku, jedne pijane noći, krenuli su u pohod na zamak Grete Garbo, tada njihove susjetke. Ideja je bila da prokopaju tunel ispod visokog zida kojim je opasana njezina vila. Naravno, bilo bi čudo da su uspjeli u toj namjeri, ali postoje tvdnje da se Garbo zbog toga

Merilin Monro

odselila iz njihovog komšiluka.

69

Hronika - svijet 9. decembar - OPREZNO SA PRIMJENOM TERAPIJE Rutinski skrining dojke, prema podacima istraživanja stručnjaka Univerziteta u Sautemptonu čiji su rezultati objavljeni u Britiš medikal žurnalu, nije baš sasvim bezopasna kontrola.

Džejms Rafteri i Marija Čorozogli, u okviru ovog programa upoređivali su podatke studija od 1986. godine. Prikupljeni su podaci posmatranja 100.000 žena starijih od 50 godina. Ustanovljeno je da zbog pojave lažnih rezultata i izvršenja nepotrebnih operacija mamografski nalazi mogu da uslove više štete nego koristi po kvalitet života pacijentkinja. Ipak, ostaje činjenica da mamografiju ne treba izbjegavati, ali o njenoj primjeni odlučuje ljekar i to tek nakon detaljno izvršenih analiza i donošenja procjene o neophodnosti njenog sprovođenja.

13. decembar - CRNA GORA PRISTUPILA POMPIDU GRUPI SAVJETA EVROPE

13. decembra, u Ljubljani, ministar zdravlja u Vladi Crne Gore doc. dr Miodrag Radunović potpisao je pristup Pompidu grupi Savjeta Evrope kao i Deklaraciju o jačanju saradnje u oblasti borbe protiv droga u regionu jugoistočne Evrope. Prema izvještaju koji je o tom događaju izdala Služba Ministarstva zdravlja za odnose sa javnošću, Pompidu grupa je međunarodna grupa/forum Savjeta Evrope, koja povezuje politiku, praksu i nauku u cilju efikasne lokalne implementacije programa iz oblasti sprečavanja zloupotrebe droga, a predstavlja i sponu između zemalja članica Evropske unije i zemalja koje to nisu. Ovaj projekat podrazumijeva saradnju sa mrežom Savjeta Evrope u oblasti prevencije, tretmana, krivičnog prava, prekursorija, nadzora aerodroma, istraživanja, primjene etičkih i profesionalnih standarda u borbi protiv prisustva narkotika. Crnu Goru će u Pompidu grupi Savjeta Evrope predstavljati dr Jasna Sekulić, rukovodilac Nacionalne kancelarije za droge u Ministarstvu zdravlja. Događaju je prethodila konferencija na kojoj je, pored prijema

70

novih članica, analizirano aktuelno stanje u oblasti zloupotrebe narkotika u svijetu.

15. decembar - PREPORUKE ZA BORBU PROTIV PUŠENJA U 2012.

U spisak novogodišnjih želja nerijetko se uvrštava želja za odvikavanjem od pušenja. Vođen idejom o tome Rupert Šeferd u članku objavljenom 15. decembra u Medikal njuzu navodi 7 velikih savjeta za napuštanje ove štetne navike. On se pritom poziva na istraživanje glavnog predstavnika Američke asocijacije za bolesti pluća Edelmana Normana. Evo tih nekoliko savjeta koje bi, možda, većina svjetske populacije trebalo da ima u vidu tokom 2012.

Razgovarajte sa svojim ljekarom ili apotekarom o mogućnostima liječenja i svemu što vam stoji na raspolaganju.

O mogućnostima liječenja obavijestite se na stranici www.lung.org ili pozovite telefonski broj određen za savjetovanje o odvikavanju.

Dan početka tretmana treba odabrati makar nekoliko sedmica prije. Poželjno je da to bude neki datum nakon praznika.

Veoma je važno uvesti režim fizičke aktivnosti. Dokazano je da ona podstiče dobro raspoloženje, povećeva nivo energije i povećava spremnost za sprovođenje odlučnosti za odvikavanje.

Potrebno je da se zdravo hranite, pijete dovoljnu količinu vode i imate udoban san.

Savjetujte se sa članovima porodice, prijateljima i saradnicima i tražite podršku od njih.

Obavijestite se o zakonskom uređenju pitanja slobode pušenja.

15. decembar - BRAZIL: NAJVEĆA SVJETSKA ZONA BEZ DIMA Vlada Brazila ustanovila je Zakon o zaštiti zdravlja po kom bi ova zemlja uskoro trebalo da postane najveća svjetska zona bez dima. Riječ je o sprovođenju zabrane pušenja duvanskih proizvoda u svim, javnim ili privatnim, zatvorenim prostorima.

Od 2005. godine ovu odluku je u svoja zakonodavstva unijelo ukupno 12 država Sjeverne i Južne Amerike: Urugvaj, Kolumbija, Gvatemala, Panama, Barbados, Trinidad i Tobago, Argentina, Peru, Honduras, Venecuela, Ekvador, El Salvador. Navedenim zakonom, koji je usvojen 15. decembra, ustanovljene su i brojne restriktivne mjere usmjerene protiv pušenja.

20. decembar - VODITI RAČUNA O FETALNOM ZDRAVLJU Izloženost fetusa uticaju kancerogena, kako pokazuje nova studija stručnjaka Linus Pauling instituta sa Oregon stejt Juniverzitija, u značajnoj mjeri prediktuje osjetljivost osobe na karcinom u toku njenog života. Ukratko, riječ je o formiranju epigenetske promjene u ćelijama koje su uzrok razvoja bolesti u kasnijem periodu života.

Prema izvještaju objavljenom u časopisu „Cancer” eksperimentalni miševi bili su izloženi uticaju zagađivača vazduha.

U četiri odvojene faze vršena je emisija štetnih materija na fetus.

Rezultati su bili sljedeći: pokazalo se da je 80% opitnih fetusa kasnije u životu dobilo karcinom pluća, veliki broj miševa muškog pola imalo je nerazvijene testise, a kod miševa ženskog pola utrostučio se rizik od obolijevanja od karcinoma ovarijuma. Fetalna osnova je od značaja za razvoj bolesti. To utiče i na razvoj hroničnih bolesti kod ljudi, uključujući dijabetes, astmu, kardiovaskularne bolesti i karcinom - ističe se u navedenoj studiji.

Stručnjaci savjetuju sprovođenje zdravog režima ishrane majke u trudnoći, a kao posebno poželjna ističe se upotreba brokolija i karfiola.

22. decembar - SILIKONSKA AFERA U FRANCUSKOJ Pravu histeriju u francuskoj javnosti izazvala je odluka Interpola o pokretanju potjernice za direktorom agencije Poli implant protez, Žan Klod Masom. Radi se o tome da je primijećeno da silikonski implanti koji su korišćeni za nadogradnju grudi, nijesu zadovoljavali standarde kvaliteta proizvodnje što za posljedicu ima veoma visok rizik od obolijevanja od karcinoma dojke. 30.000 Francuskinja koje su koristile usluge navedene kompanije dobile su preporuku zdravstvenih vlasti za uklanjanje implanata. Proizvod koji izaziva uznemirenost, tvrdi se u objašnjenju objavljenom 22. decembra u Medikal njuzu, utiče na poremećaj limfoma velikih ćelija ALCL, što dalje uslovljava razvoj rijetkog oblika karcinoma imunog sistema.

23. decembar - NAUČNI PRODOR 2011. GODINE Za naučni prodor 2011. godine, od strane redakcije naučnog časopisa Sajens proglašeno je istraživanje dr Majrona S. Koena, sa Univerziteta Sjeverne Karoline u Čepel Hilu. Riječ je o naučnom poduhvatu sprovedenom u okviru mreže prevencije HIV infekcije, kraće HPTN 052 studija. Osnovna postavka ticala se objašnjenja pitanja da li primjena antiretroviralne terapiije kod parova u kojima jedan od partnera ima HIV infekciju može da smanji procenat prenošenja virusa. Naučnici su ustanovili način čijom primjenom se ovaj procenat smanjuje za najmanje 96%.

Ovaj način prevencije detaljno je opisan 11. avgusta u časopisu „New England Journal of Medicine”.

24. decembar - NOVE SUGESTIJE ZA SAVLAĐIVANJE REZISTENTNOSTI ANTIBIOTIKA

Problem rezistentnosti antibiotika predstavlja noćnu moru savremene medicine. U trenutku kada infekcije postaje sve teže liječiti, kada drastično opada moć nekada revolucionarnih antibiotika, pred istraživačima je izazov o tome kako prevazići novonastalu situaciju. Prema studiji dr Gerija Rajta, naučnog direktora Instituta za infektivne bolesti Mek Master univerziteta, reklo bi se da ima nade. On savjetuje da se u terapiju protiv upornih mikroorganizama izazivača infekcija uvedu onkološki ljekovi. U intervjuu za Medikal njuz, on objašnjava da je njegovim istraživanjem utvrđeno da su proteini kinaze koji omogućavaju otpornost na antibiotike strukturno povezani sa proteinima koji su sastavni dio karcinoma. Napredni oblik antibiotske terapije, prema navedenom, trebalo bi da se bazira na ciljanom onkološkom liječenju.

International Health d.o.o.

Podgorica, ul. Vuka Karadžića 11 Tel./Faks: 020/ 231-342 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg NOVO - MANJE, EKONOMIČNIJE

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

PAKOVANJE

U Danilovgradu održan edukativni skup o karcinomu bronha Predavač doc. dr Danko Živković

KARCINOM BRONHA OZBILJNA PRIJETNJA PO ZDRAVLJE POPULACIJE U organizaciji farmaceutske kompanije Sanofi u Domu zdravlja u Danilovgradu je 15. decembra realizovan edukativni skup o karcinomu bronha, njegovom prisustvu, načinu dijagnostikovanja, prirodi i načinima liječenja. Doc dr Danko Živković, ljekar Specijalne bolnice u Brezoviku kod Nikšića, upozorio je na činjenicu o veoma velikoj incidenci obolijevanja u crnogorskoj populaciji. Svakodnevno dijagnostikovanje ove bolesti kod po jednog građanina Crne Gore, ili otkrivanje oko 300 novooboljelih slučajeva godišnje, predstavlja, po njegovoj ocjeni, alarmantnu činjenicu. Uz sve, u 75% slučajeva bolest se otkrije u odmakloj fazi. Predavač sa ovog skupa naveo je da postoje relevantni statistički podaci o tome da 12,3% svih novih karcinoma čine upravo ovi nesitnoćelijskog tipa. Godišnje se u svijetu otkrije oko 1.3 miliona novih slučajeva obolijevanja, od čega čak 900.000 ima smrtni ishod.

Karcinom bronha nije bolest koja se lako otkriva. Budući da simptomatologija podsjeća na upalu pluća, potrebno je da ljekari primjenjuju dodatni oprez kada se odlučuju za produživanje antibiotske terapije i vrše skrining pluća. Dr Živković je stoga ovom prilikom uputio apel ljekarima u privatnim zdravstvenim ustanovama da nakon nedobijanja odgovora na petnaestodnevnu antibiotsku terapiju pacijente blagovremeno upućuju u specijalističke ustanove. Pozivajući se na rezultate istraživanja sprovedenog na uzorku od 261-og pacijenta iz svih gradova Crne Gore, on je objasnio da nije tačna pretpostavka o najvećoj incidenci obolijevanja u Pljevljima - pokazalo se da u Brezovik stiže jednako velik broj pacijenata i iz Herceg Novog. Kao objašnjenje za ovu pojavu može da služi činjenica o velikom broju raseljenih lica kod kojih se bolest javila kao posljedica stresa.

Loša prognoza za preživljavanje važna je karakteristika ove bolesti. Dr Živković objašnjava da je ono moguće kod 50% ukupnog broja pacijenata koji se jave na liječenje u prva dva stadijuma bolesti, ali da kod pacijenata koji imaju metastatsku bolest ono prosječno iznosi godinu dana. Pacijenti koji ne žele da se liječe standardnim terapijama ne preživljavaju duže od 4 mjeseca. Šanse za liječenje postoje tek ukoliko se bolest otkrije u ranom stadijumu. Kao mogućnost popravljanja stanja u dijelu rane dijagnostike, dr Živković pominje nabavku fluoroscentnog bronhoskopa - aparata koji različito boji premaligne lezije pružajući na taj način mogućnost samo njihovog izdvajanja i rane analize stanja.

Liječenje karcinoma bronha mora biti individualizovano

72

i multidisciplinarno. - Nema pravila u liječenju. Svaki pacijent je problem za sebe i pristup mora biti individualan - tvrdi dr Živković. Produžavanje perioda preživljavanja i pronalaženje terapije koja pacijentu obezbjeđuje kvalitetniji život, predstavlja veoma važnu misiju onkologa. Pokazalo se da kombinacije dvaju ljekova i primjena ljekova na bazi platine daju značajne efekte u tom dijelu. Pored primjene inhibitora Hev-1 receptora, inhibitora angiogeneze, svjetskoj medicini dobro je poznat tretman primjenom genske terapije, inhibitora ciklogenaze i modelatora apoptoze. Terapija održavanja stanja, terapija bola i pratećih pojava bolesti, samo su još neki od izazova sa kojima se suočavaju onkolozi. Kada je riječ o hemoterapiji, dokazano je da ona u 40-50% slučajeva obolijevanja pokazuje efektivnost u produženju perioda preživljavanja i pospješivanju kvaliteta života. Upravo zahvaljujući njenoj primjeni, svjedoči dr Živković, zavidno je smanjen problem terapije bola koji je 90-ih godina prošlog vijeka bio veoma izražen u SB „Brezovik”.

Na skupu u Danilovgradu dr Živković je objavio mogućnost realizacije pilot-projekta u vezi sa ovom bolešću koji bi obuhvatio 1.000 stanovnika Crne Gore. Postoji vjerovatnoća da u periodu koji je pred nama bude omogućena realizacija trogodišnjeg programa „Karcinom bronha u fokusu” koji bi se sprovodio u Danilovgradu, Pljevljima i Herceg Novom. Saglasnost za mogućnost njegove primjene očekuje se od Ministarstva zdravlja.

A. Radanović

HIV/AIDS - aktuelna dešavanja

GDJE SE NALAZIMO, KAKVI SU CILJEVI? Ovogodišnja poruka koja se tiče ocjene prisustva HIV/AIDS-a na globalnoj sceni bila je da je procenat širenja zaraze sveden na do sada najnižu zabilježenu mjeru, ali da i dalje postoje regije u kojima bolest nije stavljena pod kontrolu. Naj ednom od njih učesnici Konferencije za štampu upriličene posljednjeg dana novembra u Vladi Crne Gore: doc. dr Miodrag Radunović, ministar zdravlja, doc. dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje i Mina Brajović, u ime Tematske grupe Ujedinjenih nacija za HIV/AIDS, obratili su se javnosti Crne Gore iznoseći relevantne i aktuelne podatke o stanju ove bolesti u Crnoj Gori. Pod pokroviteljstvom Globalnog fonda i UNDP-a, na Miločeru je, u Hotelu „Maestral”, realizovan i međunarodni skup o mogućnostima medijskog djelovanja u oblasti borbe protiv prisustva HIV/AIDS-a u populaciji.

Na trodnevnom seminaru započetom 7-og decembra svoja iskustva u ovoj oblasti predstavili su Tea Vukušić-Rukavina i Mario Harapin. Stigma i mogućnosti njenog prevazilaženja, etički i naučno osnovan rad medija i smjernice za korektno medijsko izvještavanje bile su osnovne postavke izlaganja na ovom skupu. U okviru ocjene o stanju u crnogorskim medijima, kada je u pitanju korektnost izvještavanja o HIV/AIDS-u, na skupu je navedeno da je poželjno zaživljavanje stručnog i objektivnog odnosa. U cilju prevazilaženja predrasuda i adekvatne edukacije populacije, na seminaru su dijeljeni pojmovnici HIVAIDS-a.

Upotreba predstavljene terminologije, sugerisano je, dobar je osnov za prevazilaženje prepreka u borbi protiv ove svjetske epidemije - u prvom redu neinformisanosti.

HIV/AIDS - stanje u Crnoj Gori Suzbijanje sindroma stečene imunodeficijencije, što je puni naziv za AIDS, razlog je za pokretanje borbe na globalnom nivou. U tom smislu je, naravno, aktivno i zdravstvo Crne Gore.

- Prije deset godina u Ujedinjenim nacijama su se ujedinili državnici svih zemalja i donijeli odluku da se pokrene globalna borba protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, kao i da se osnuje fond koji će tu globalnu borbu finansijski podržati.

Efekti ovog ujedinjenja, zajedničke volje i podrške, već su se pokazali i bilježi se, evo drugu godinu za redom od početka epidemije HIV-a, usporavanje širenja infekcije i smanjenje smrtnosti -

74

AIDS je krajnji i najteži stadij infekcije HIV-om uzrokovan teškim oštećenjem imunoga sustava.

AIDS je zapravo naziv za skupinu bolesti koje se javljaju kao posljedica slabljenja imuniteta čovjeka koji je inficiran HIV-om. Brojni mikroorganizmi s kojima se čovjek svakodnevno suočava i uspješno ih savladava, kod oboljelih AIDS-om dovode do nastanka široka spektra upalnih bolesti pa bolesnik na koncu umire od infekcije uzrokovane mikroorganizmom (bakterije, virusi, gljivice, rikecije itd.) što za zdrave ljude ne predstavlja znatnu opasnost. HIV također izravno oštećuje stanice živčanog sustava čime uzrokuje teške neurološke bolesti (HIV encefalopatija).

Osoba koja je inficirana HIV-om ne mora ujedno imati i AIDS. Dijagnoza AIDS-a se postavlja na temelju broja T-limfocita (CD4 stanica) te prisustva oportunističkih infekcija i malignih bolesti koje se pojavljuju tijekom infekcije HIV-om.

HIV / AIDS, stigma i diskriminacija: Pojmovnik HIV/AIDS-a, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar”, Zagreb, 2004, 5.

naveo je na Konferenciji upriličenoj povodom 1-og decembra ministar zdravlja Crne Gore doc. dr Miodrag Radunović. Usporavanje epidemije i posvećenost suzbijanju stigme i diskriminacije oboljelih važne su odrednice efekata te borbe. Prvi program borbe protiv HIV/AIDS-a u Crnoj Gori ustanovljen je 1985. godine, četiri godine prije nego što je registrovan prvi slučaj HIV infekcije. Posebna pažnja posvećuje se obezbjeđivanju sigurne krvi i krvnih produkata, a u odnosu na smjernice Zajedničkog programa za AIDS Ujedinjenih nacija usklađuje se državni odgovor. Nacionalna multisektorska komisija za AIDS formirana je 2001. godine, a prva strategija za HIV/AIDS Crne Gore dizajnirana je kao petogodišnji okvir za razvoj, implementaciju, monitoring i evaluaciju HIV/ AIDS programa. - Nova Nacionalna strategija za borbu protiv HIV/AIDS-a u Crnoj Gori za period 2010-2014. razvijena je na poseban način, sa ključnim učesnicima iz Vladinog

i nevladinog sektora i Tematskom grupom za AIDS UN. Strategija se temelji na rezultatima i uspjesima prethodne strategije (20052009) i kontinuirani rad na njenoj realizaciji je nastavljen, uz dalju podršku Global fonda, što uliva nadu da ćemo postići zacrtane ciljeve - objasnio je ministar Radunović. Izrada nacionalnih vodiča, protokola za prevenciju HIV-a i liječenje AIDS-a, uspjeh u informisanju ciljnih grupa o prevenciji HIV-a, obezbjeđivanje materijala i usluga liječenja, aktivacija vršnjačkih edukatora, mladih i nevladinog sektora, samo su neki od učinaka efikasnog rada u oblasti suzbijanja obolijevanja. „Težimo nuli. Nula novih HIV infekcija. Nula diskriminacije. Nula smrtnosti od AIDS-a”, naziv je kampanje koja će u zemljama članicama Ujedinjenih nacija trajati do 2015. godine.

Prikazujući osnovne postavke tog plana, Mina Brajović, šefica Kancelarije Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, na Konferenciji povodom Dana borbe protiv AIDS-a naglasila je da osim što aktuelna antiretroviralna terapija smanjuje količinu virusa u organizmu do nivoa kada ga je nemoguće detektovati, ona takođe smanjuje rizik od prenošenja virusa na neinficiranog partnera. Novija istraživanja, navela je ona, pokazuju da terapija može biti efikasna do 96% u prevenciji prenošenja HlV-a među parovima. - Prema najnovijem Izvještaju UNAIDS-a, 2011. godina smatra se prekretnicom za odgovor na AIDS sa napretkom bez presedana u nauci, političkom vođstvu i rezultatima. Uprkos ekonomskoj krizi koja se u velikoj mjeri odrazila i na globalni odgovor na AIDS, milioni života su spašeni, dok napori usmjereni ka prevenciji i liječenju nastavljaju da ostvaruju pozitivne rezultate. Izvještaj, takođe, pokazuje da su nove infekcije HlV-om i smrtnost od AIDS-a globalno opali na najniži nivo od vrhunca epidemije - objasnila je Brajović.

Uprkos ohrabrujućim podacima, na nivou najuticajnijih zdravstvenih organizacija ustanovljeno je da je od 2001. godine zabilježen porast ukupnog broja infekcija HlV-om u Evropi, i to čak dva i po puta. Broj osoba iz Istočne Evrope i Centralne Azije koje su u periodu između 2001. god i 2010. godine umrle od posljedica AIDS-a povećan je za više od 10 puta. Prijavljivanje HIV-a predstavlja veliki problem, a broj prijavljenih slučajeva vjerovatno čini tek manje od polovine ukupnog broja svih osoba koje žive sa HlV-om. Usvajanje novog Evropskog akcionog plana za HIV/AIDS za period 2012-2015. godine od strane 53 zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije trebalo bi da uz dobru primjenu ostvari predviđene ciljeve borbe.

Preventivni programi tipa promocije upotrebe kondoma i izbjegavanja rizičnog seksualnog ponašanja, promovisanje pristupa zasnovanog na ljudskim pravima i obezbjeđivanje odgovarajućeg zakonskog okvira, prema ocjeni Mine Brajović, od ključnog su značaja za obuhvat populacija u najvećem riziku. - Fokusirani nacionalni napori uz podršku UN tematske grupe za HIV/AIDS, koju čine predstavnici UNDP, UNICEF, UNHCR, IOM-a, kojom predsjedava WHO, usmjereni su ka izgradnji snažnog i održivog zdravstvenog sistema, smanjenju vulnerabilnosti i strukturnih barijera u pogledu dostupnosti usluga, optimizaciji ishoda usluga za prevenciju i liječenje HlV-a, unapređivanju ukupnog zdravlja kroz HIV odgovor i integrisanje HIV programa u druge zdravstvene programe - objasnila je ona.

Mlade osobe starosti 18-24 godine, opšta populacija od 18-65 godina, seksualni radnici/-e, mornari, turistički radnici/-e, mladi Romi/-kinje, korisnici narkotika i ispitanici iz grupe odraslih osoba učesnici su istraživanja koje na planu edukacije i nadzora bolesti obavlja Institut za javno zdravlje.

Najčešći put prenosa virusa jeste seksualni kontakt (88% slučajeva). U odnosu na polnu pripadnost, primjećuje se razlika 6 : 1, pri čemu pripadnici muškog roda daleko češće postaju žrtve bolesti.

Imajući u vidu navedno, treba razumjeti da na planu postizanja efekata borbe protiv HIV/AIDS-a obavezne pretpostavke čine poštovanje ljudskih prava, suzbijanje stigme i diskriminacije, prevazilaženje predrasuda i informisanje o opasnim oblicima ponašanja. Jedino ukoliko se problemu pristupi djelovanjem svih semenata društva, državnog i nevladinog sektora, stručnih pojedinaca i pripadnika opšte populacije, moguće je očekivati uspjeh u borbi.

Prema izvještaju koji je u ime Instituta za javno zdravlje na Konferenciji održanoj 30. novembra, predstavio doc. dr Boban Mugoša, direktor te ustanove, od 1989. godine prijavljeno je 128 slučajeva obolijevanja, od kojih 67 osoba sa AIDS-om, 61 HIV pozitivnih. 34 osobe umrle su od AIDS-a. Najnovije informacije kojima raspolaže Institut ukazuju da u Crnoj Gori trenutno živi 61-na HIV pozitivna osoba i 33 oboljele od AIDS-a. Testiranje na HIV, koje se obavlja u mreži savjetovališta, prošlo je 2.000 osoba, s tim što je procenat vršenja ovog nalaza od 2010. povećan za 15 %.

Od početka 2011. do kraja novembra ustanovljeno je 9 novih slučajeva infekcije HIV-om (8 osoba muškog pola i jedna žena), a jedna osoba umrla je od AIDS-a. 46 % prenosa bolesti vrši se seksualnim kontaktom homoseksualaca, dok se heteroseksualnim putem prenese 42 % infekcija. U domenu regionalne rasprostranjenosti ovog oboljenja jasno se razlikuju područja najveće zastupljenosti: područje glavnog grada Crne Gore - 37% slučajeva, i Primorje - 34%.

R.T.

75

AIDS (eng. Acquired Immune Deficiency Syndrome) ili SIDA (franc. Syndrome d'Immuno Deficience Acquise) sindrom je stečenog gubitka imuniteta, bolest izazvana HIV virusom, retrovirusom koji napada i uništava odbrambene stanice organizma

SINDROM STEČENE IMUNODEFICIJENCIJE HIV / AIDS

Piše: Dr Rajmonda Tuna Pored karakterističnih simptoma: povišena tjelesna temperatura, gubitak na težini, dijareja, povećanje limfnih čvorova, kod osoba inficiranih HIV-om javljaju se i oportunističke infekcije. Kao simptomi prisustva HIV infekcije / AIDS-a prisutne su i sekundardne neoplazme i oboljenja centralnog nervnog sistema. Kako imuni sistem zakazuje javljaju se i prvi simptomi bolesti. U početku, simptomi su blagi, a kako imunski sistem propada i simptomi se pogoršavaju, postaju sve ozbiljniji.

Simptomatska HIV infekcija karakterisana je pojavom oportunističkih oboljenja i malignih tumora koje bi normalan i zdrav imunski sistem prevenirao. Ovakve bolesti se mogu javiti u skoro svakom dijelu tijela.

Simptomatska HIV infekcija obuhvata multisistemska oboljenja. Nastale bolesti ili tumori mogu da se liječe, ali pravi uzrok koji ostaje jeste HIV. On nastavlja da napada imunski sistem omogućavajući novim bolestima da nastanu. Ukoliko se virus samostalno ne uspori, simptomi imunosupresije nastaviće da se pogoršavaju.

Razvojni tok HIV-infekcije može se podijeliti u nekoliko faza i to su: - Stadijum primoinfekcije

76

- Asimptomatski stadijum - Blagi oblik AIDS-a tzv. „pre AIDS” ili ARC (engl. AIDS related complex) - Klinički manifestan sindrom stečene imunodeficitarnosti.

Prvi stadijum, stadijum primoinfekcije, nastaje dvije sedmice do 3 mjeseca nakon dospijevanja HIV-a u organizam.

Karakterišu ga klinički simptomi akutne infekcije koji se zapažaju i u toku drugih virusnih infekcija: povišena temperatura, mišićna slabost i opšta malaksalost, gubitak apetita, glavobolja, artralgije, akutni benigni meningitis ili meningoencefalitis, makulozni egzantem na koži i / ili purpura. Antitijela na HIV mogu ali ne moraju biti pozitivna već u ovoj fazi.

Nakon perioda koji karakterišu znaci akutne infekcije nastaje period bez kliničkih simptoma. Inficirana osoba je naizgled zdrava. HIV ima sposobnost da ostane pritajen u jezgru inficiranih ćelija tokom veoma dugog perioda, čime se objašnjava dugi period latencije između zaraze i nastanka bolesti. Čak i ako su antitijela negativna, virus se može izolovati iz krvi, sperme, vaginalnog sekreta, urina, pljuvačke, suza, cerebrospinalne tečnosti i mlijeka inficirane osobe. Asimptomatski period može trajati različito dugo, što zavisi od genetičke predispozicije i interkurentnih infekcija.

Sljedeći stadijum je blagi oblik AIDS-a u kome je infekcija

uznapredovala jer je došlo do slabljenja odbrambene uloge imunološkog sistema. Ovdje takođe imamo nespecifične kliničke simptome. Karakterišu ga febrilnost (38ºC i više), koja može trajati sedmicama, iscrpljenost i malaksalost, hronična dijareja, mršavljenje (više od 10% od tjelesne težine za 3 mjeseca), perzistirajuća generalizovana limfadenopatija, psihički poremećaji.

Kao znak oštećenog imuniteta javljaju se infekcije sluznica Candidom albicans (oralne i genitalne) i dugotrajne manifestacije izazvane virusom Herpes simplexa (oralno, perioralno, perigenitalno i perianalno). Laboratorijski utvrđujemo smanjen broj T4 limfocita, smanjen razmjer T4/T8, anemiju, leukopeniju, povećane vrijednosti IgG, povećane vrijednosti cirkulirajućih imunih kompleksa.

Klinički manifestan AIDS predstavlja najtežu formu i terminalni stadijum infekcije ljudskog organizma HIV-om. Imuni sistem je jako oštećen pa u laboratoriji utvrđujemo da je broj T4 limfocita niži od 100/ml3. Ovdje se javlja veliki broj oportunističkih infekcija i tumora.

Za AIDS nisu specifične anatomske i dijagnostičke promjene u tkivima, osim za tkiva u mozgu. Nervni sistem je, uz limfatično tkivo, glavni cilj infekcije HIV-om.

U inficiranim stanicama mozga postoje makrofagi i mikroglija. HIV u mozak dolazi putem monocita. Neki naučnici smatraju da nisu zahvaćene samo ove stanice u mozgu, nego je HIV prisutan i u astrocitima, oligodendrocitima i endotelnim stanicama, a ne samo u makrofagima. Dakle, postoji širok tkivni tropizam, što ima ulogu i u direktnom oštećenju moždanog parenhima, ali ovaj mehanizam ne zavisi od makgrofaga. Još uvijek se to shvata kao mogućnost, a ne kao dokaz.

Dakle, oštećenje nervnih stanica sekundarna je pojava koja se javlja zbog otpuštanja velikih količina citokina ili drugih otrovnih produkata iz inficiranih makrofaga. Postoje i neki dokazi da je HIV izolovan iz mozga u stvari specijalni subtip virusa. To je i razlog što je rizik od oštećenja CNS-a zavisan od soja HIV-a, pa tako sojevi HIV-a koji rastu u T-stanicama pokazuju manji afinitet za CNS1. Kod nekih bolesnika manifestacije koje se javljaju u CNS-u mogu biti čak prvi i jedini znak infekcije HIV-om. Opisane promjene uključuju direktne i indirektne efekte HIV-a, oportunističke infekcije i primarni limfom CNS-a.

uporni i recidivirajući kondilomi, Herpes zoster, alopecija te različiti egzantemi.

Kapošijev sarkom je neoplastično bujanje krvnih sudova multilokularnog karaktera, što znači da se promjene istovremeno, autohtono javljaju na više mjesta u koži, sluznicama i unutrašnjim organima. Početna promjena je uglavnom lividna ili crveno-smeđa mrlja koja se povećava i buja u čvor plavkasto-smeđe ili crvenkaste boje. Krvarenje i stvaranje hemosiderina najmarkantniji su simptomi Kapošijevog sarkoma. Prve promjene u toku AIDS-a mogu da se jave na koži ali i na sluznicama, naročito tvrdog nepca. Ponekad ovo može da se javi i na konjunktivi. Ovaj maligni tumor takođe se javlja i kao posljedica imunosupresije. Kod AIDS-a ovaj tumor napada i unutrašnje organe. Do njegove epidemijske pojave kod homoseksualaca, ovo je bio tumor koji se rijetko javlja.

Za herpetičnu infekciju treba naglasiti da se lezije jako brzo šire i nekrotiziraju. Za kandidijazu je karakteristično da u potpunosti zahvata sluznicu usne duplje, spušta se u ezofagus i pretvara ga u cjevastu tvorevinu ispunjenu naslagama Candide albicans.

Dijagnoza AIDS-a postavlja se na osnovu kliničke slike i epidemioloških podataka, te detaljnog ispitivanja imunološkog sistema. Antitijela na HIV javljaju se 3 sedmice do 3 mjeseca nakon infekcije.

1 Centralni nervni sistem

PROMJENE NA KOŽI U TOKU AIDS-A: Nerijetko je dermatovenerolog prvi u prilici da posumnja na AIDS jer dijagnostikuje promjene na koži.

Promjene na koži su različite.

Mogu da imitiraju niz dermatoloških oboljenja. Mogu da se manifestuju kliničkom slikom seboroičnog dermatitisa, psorijaze, urtikarije, pruriga i ihtioze. Ipak, na neke entitete treba obratiti naročitu pažnju, a to su: Sarcoma Kaposi, uporna kandidijaza usne šupljine koja se spušta u ezofagus, recidivirajući herpesi, naročito Herpes genitalis,

77

POKLONI ČITAOCIMA 1

2

Ordinacija Zdravlje, Podgorica 067 881 575 poklanja preglede specijaliste fizijatrakičma i zglobovi

tel. 033 454 354, mob. 069 039 438

daruje poklon paket svojih proizvoda

4

3

IN SPE, Bar

poklanja: 10 poklon paketa organskih proizvoda

Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ul. 8 mart 74 - Podgorica, tel: 020 662 198, 067 835 565 Poklanja: 1. Masažu leđa, 2. Tretman u hidromasažnom bazenu.

Organski proizvodi u službi zdravlja

6

5

TD-MED

Br. Tel. 069 069 954 Nagrađuje 3 čitaoca sa POWER BALANCE narukvicom

poklanja: 5 poklon paketa * Priroda na dohvat ruke od Imleka *

Nagrađeni čitaoci: Podgorica: Zoran Pejatović, Dara Laković, Tatjana Stijović, Nataša Cerović, Milica Bošković, Sandra Raković,

Aleksandra Stojanović, Ognjen Kondić, Žana Milenković, Ivana Vukmanović, Vladimir Nikčević, Nikšić: Ljubivoje Perišić, Sanja Eraković, Verica Macanović, Marko Pavlović, Danilovgrad: Ana Anđelković, Biljana Savović,

Cetinje: Milorad Kovačević, Pljevlja: Alma Mehmedović, Žabljak: Boban Sekulić, Andrijevica: Dijana Gegović,

---------------Gusinje: Emina Babić, Bar: Danijela Dabanović, Dijana Račković,

Kotor: Jelena Milić, Herceg Novi: Milica Spasojević, Mićun Globarević.

POKLON KUPON ZA ČITAOCE (33)

IME I PREZIME ČITAOCA: ________________________________________ ADRESA: ______________________________________________________________ TELEFON: _____________________________________________________________ UNIJETI REDNI BROJ JEDNOG POKLONA: ____________________

Poštovani čitaoci, za poklon se prijavljujete slanjem SMS poruke na broj 067 262 336, sa podacima kao u kuponu (cijena poruke je standardna).

IMENA NAGRAĐENIH ČITALACA BIĆE OBJAVLJENA U SLEDEĆEM BROJU MEDICAL-A

EMOCIJE Piše: doc. dr med. sc. Božo Vuković

SRCE

Ona potiče od latinske riječi anxietas, što znači nespokojstvo, briga. Ova riječ ima latinski korijen od riječi angere - stegnuti. Riječ anksioznost kod nas se prevodi riječima strepnja ili tjeskoba. U udžbenicima psihijatrije definicija anksioznosti glasi: „Anksioznost je neodređeni strah”. Psihijatar iz Londona citira bivšeg američkog predsjednika Niksona kako je na njega djelovala anksioznost. U knjizi „Six crises”1, Nikson je opisao vanjske znake (simptome) anksioznosti. Kada je čovjek prolazio krize, to ga nije zabrinjavalo, iako su mu mišići podrhtavali a disanje bilo ubrzano, uz nesanicu. On je takve simptome smatrao prirodnim, kao znak zdravlja i pripreme za borbu. Daleko više zabrinjavali su ga simptomi koji se dese u vrijeme kada nije bilo razloga da se oni pojave.

Razlika između straha i anksioznosti najbolje se može prikazati na primjeru običnog straha i „nervnog straha” od ispita.

Znam za tri studenta iz kolašinskog kraja koji su prestali studirati medicinu iz straha da se pripreme i ponovo izađu na određeni ispit. Student koji se plaši pobijediće strah samo strpljivim učenjem i pripremanjem za ispit. Naoružan znanjem on će mirno sjesti pred ispitivačem, koncentrišući se na okvirno znanje. U slučaju nervne napetosti, anksioznosti, student postaje sve više anksiozan što se ispit približava i sve se slabije koncentriše na učenje. Kada dođe u salu za ispit, često mu se uzburkaju misli, koje na kraju postaju konfuzne ili ga vode u stanje stupora, da

80

Dr Božo Vuković na specijalizaciji u Parizu 1963. godine

.............................

ANKSIOZNOST

.............................

Riječ emocija potiče od latinske riječi emovere, koja znači uznemirenje. To je stanje psihičkog uzbuđenja, karakterisano poremećajem duševnog mira. Sva osjećanja mogu se podijeliti u dvije velike grupe: u prijatna i neprijatna. Strah, stres, anksioznost, žalost, tuga, depresija, ljutnja i ljubomora spadaju u neprijatna osjećanja. Zadovoljstvo, sreća, radost, ljubav, nada, povjerenje, osjećaj zaštite - spadaju u prijatna osjećanja.

Strah je sastavni dio svakodnevnog života. Jačina straha nije uvijek srazmjerna veličini predviđene opasnosti. Suština straha je odgovarajuća reakcija da se prevaziđe ili zaobiđe opasnost. Strah predstavlja bazičnu osnovu u procesu učenja da se ličnost osposobi, da se razvije i prilagodi životnim uslovima u kojima živi.

nije sposoban da odgovori na jednostavna pitanja.

Stres, strah i anksioznost najjače su emocije, one određuju ljudsko ponašanje. S pravom se pretpostavlja da kada bi čovjeka, pa i životinju zaštitili od svakog stresa, to bi bilo kao da ga lišavamo osnove života. Potpuna odsutnost stresa, kaže Selje koji je pojam stresa uveo u medicinu, značila bi smrt. Međutim, još je Vilijam Harvi2 prepoznao je duboki uticaj emocije na srce. „Svaki bol ili zadovoljstvo, nada ili strah u slučajevima uzbuđenja opsežno utiču na srce”. Radi praktičnosti, razlikuju se tri vrste djelovanja stresa: 1. Tjelesni stres: hladnoća, toplina, povreda, infekcija i bol.

2. Psihički stres: anksioznost, strah, napetost, opasnost, usamljenost, pretjerani rad i razočarenje u ljubavi.

3. Društveno-kulturni stres: nezadovoljstvo na poslu i

nezadovoljstvo životnim uslovima, svađe u porodici, loši međusobni odnosi, izolacija i slaba zaštita.

Još od najstarijih vremena uočeno je da stres može izazvati neposrednu smrt i kod čovjeka koji je strašljiv „kao zec”. Da zec od straha može uginuti svjedoče ljudi koji su imali prilike da ga uhvate živog. U eksperimentima sa psima dokazano je da prejaki stres može uzrokovati zastoj srca, što objašnjava uginuće divljih životinja u potjerama u lovu.

Od 12 miševa izloženih da se spašavaju od mačke tri su dobila infarkt srca. Pojedinačna ispitivanja pokazala su da je smrtnost ljekara veća u odnosu na druge profesije i da ljekari hirurzi i praktičari ranije umiru u odnosu na ljekare za bolesti kože i ljekare koji se bave obdukcijom leševa.

Naročito jako ubrzanje rada srca zabilježeno je kod hirurga za vrijeme operacije, kod pilota pri uzlijetanju i spuštanju aviona, kao i kod takmičara na trkama i skijaškim skakaonicama.

Svako uzbuđenje sa jakim emocijama ne prati ubrzavanje rada srca, tahikardija. Ima primjera da osoba podvrgnuta zubarskoj intervenciji, umjesto da reaguje ubrzanjem rada srca, zbog visoke koncentracije adrenalina u krvi, ima usporen ritam srca, što dovodi do prestanka rada srca - asistolije. Budući da riziko faktori kao što je masnoća u krvi, povišen holesterin i trigliceridi, pušenje, nasljedstvo i slaba fizička aktivnost ne prate uvijek oboljenja srčanih žila, pojavila su se mišljenja da je dugotrajna napetost u vidu ambicioznosti, takmičenju po prestižu i sl. glavni razlog povišenju nivoa krvnog pritiska i obolijevanju koronarnih, krvnih žila srca. Drugačiji način života, a naročito primjena ljekova, takozvanih beta-blokatora3 smanjio je emocionalne reakcije i njihovo štetno djelovanje na srce.

PRIMJERI IZ PRAKSE Poznata je činjenica da svaki pregled kod ljekara djeluje umirujuće na bolesnika. Primijećeno je da mnogi bolesnici ne žele da se liječe u bolnici, da li zbog pomisli da su teški bolesnici, ili ne vole susret sa nepoznatim ljekarima i medicinskim sestrama. Kardiolozi i osoblje u koronarnim jedinicama, primijetili su da bolesnici sa jakim emocijama i anksioznošću češće dobijaju aritmiju srca i teže se oporavljaju.

Zabilježeni su slučajevi iznenadne smrti bolesnika koji očekuju operaciju premoštavanja srčanih žila, baj-pas.

U medicinskoj literaturi često se citira teorija koju je još 1927. godine postavio američki fiziolog Valter Kanon. Postoje dva načina kako se spašavaju čovjek (ili životinja) kada se nađu u životnoj opasnosti. Oni se moraju boriti ili bježati.

Ova reakcija na izvornom engleskom glasi „fight or flite”.

Ukoliko se ne koristi jedna od ovih reakcija, život će se od jakog straha ugasiti. Evo naših primjera. Mlad vojnik, uvijek zdrav, miran, patrijarhalno vaspitan, odabran je da bude kurir kod komandanta. Komandir je često bio pod uticajem alkohola i jednog dana kad mu je nestalo novca mislio je da mu ga je kurir ukrao. Uveo ga je u kancelariju i zaključao vrata. Počeo ga je grditi, prijetiti mu i tražiti od njega novac koji mu on nije uzeo. Vojnik se našao kao životinja u kavezu,

nije mogao pobjeći a ni opravdati se. Prvo je osjetio pritisak u grudima, a zatim muku i gađenje. Kada je komandir vidio da je vojniku zlo, hitno ga je prevezao u ambulantu. Prilikom prijema registrovana je tahikardija od 220 otkucaja u minuti.

Drugi bolesnik bio je poštar, dijelio je penzije. Za jedan bračni par nije znao da su razvedeni, pa je muževljevu penziju dao ženi. Ljutiti penzioner, kom nije donio penziju, uvede ga u stan i zaključa vrata. Izvadi pištolj i traži penziju.

Poštar zbog jakog stresa padne u nesvijest. Komšije i hitna pomoć prevezu ga u bolnicu gdje se na EKG snimku konstatuju znaci svježeg infarkta srca.

Da jaki stres može biti uzrok trajnog povišenja pritiska uvjerava nas bolesnik čije stanje, u saradnji sa drugim kolegama, pratimo decenijama godina. Kao fotograf pošao je da snima vojnu vježbu, gađanje topovima sa bojevom municijom. Ispeo se na brdašce koje je bilo meta gađanja.

Granate su padale preko i pored njega. Sakrio se ispred većeg kamena i ostao nepomjeren. Poslije toga dugo se liječio od nervnih smetnji i povišenog nivoa krvnog pritiska za koji slikovito kaže: „Dok kažeš ’britva’ - meni skoči pritisak”.

Istinit je slučaj koji nam i ovih dana može potvrditi čovjek kom se to dogodilo - da mu je kosa polovine glave u jednom trenutku izgubila prirodnu boju, pobijeljela. Vozač star 24 godine, zaposlen u Vojnom području u Titogradu vozio je dizalicu iz Zagreba za Vojno područje. Kada je došao blizu Berana predvidio je da će se most pod teretom dizalice srušiti. Komandir mu je rekao da je kukavica i da se uplašio i naredio mu je da vozi. Most se srušio i vozač je sa dizalicom pao u provaliju duboku 18 metara. Čudio se da se nije povrijedio, pa mu je komandir poslije upita da li je dobro rekao da strese prašinu sa glave. Nije se radilo o prašini, nego je kosa na polovini glave izgubila svoju prirodnu boju, pobijeljela je.

U medicinskom časopisu Anali iz interne medicine g. Engel je objavio članak „Iznenadna i brza smrt za vrijeme psihološkog stresa”. Engel je na osnovu izvještaja ljekara i obavijesti reportera sakupio i analizirao 170 slučajeva naprasne smrti u vezi sa stresom. Stresne okolnosti razvrstao je u 8 kategorija: 1. Obavijest da je voljena osoba preminula, 2. Vrijeme akutne žalosti, 3. Vijest da dragoj osobi prijeti smrt, 4. Vrijeme sahrane ili pomena, 5. Gubitak položaja ili ličnog dostojanstva, 6. Lična opasnost ili prijetnja da će određena osoba biti ubijena, 7. Vrijeme neposredno nakon prolaska opasnosti, 8. Radosni trenuci ili trijumf.

Pjesnički, a to sigurno ima psihološku podlogu, kaže se da je podijeljena žalost duplo manja, a podijeljena radost duplo veća.

1 U prevodu šest kriza.

2 On je 1628. godine otkrio da krv cirkuliše kroz pluća pa po čitavom

organizmu a potom se vraća natrag u srce.

3 Služe za smanjivanje pritiska i usporavanje rada srca.

81

SMIJEH JE LIJEK — Znaš, jarane, tebi nedostaje kalicijuma!

— Jeste, to mi je juče i doktor rekao. Odakle znaš?

— Pa žena ti se, bre, vucara s kim stigne, a tebi nikako da porastu rogovi!

— Vi vjerovatno previše pijete?, kaže ljekar pacijentu koji se žali na drhtavicu.

— Kako da ne! Dok popijem, pola flaše mi se prospe!

— Doktore, doktore, dolazite hitno! Moja žena ima upalu slijepog crijeva! Ljekar će: — Ma, nemoguće! Vašoj supruzi smo izvadili slijepo crijevo prije dvije godine. Ne može se desiti da se nekome upali slijepo crijevo ako ga nema! Čovjek: — Da, znam. Ali mu se može desiti druga žena.

Došao grobar kod ortopeda na pregled. Ovaj ustanovi da se radi o prelomu kosti noge i kaže mu da će staviti gips. Grobar će na to: — Kakav gips?!! Samo mermer dolazi u obzir!!

— Nema sumnje — kaže ljekar — bili ste otrovani…

— Čime, doktore? — pita pacijent.

— Hmmm… vidjećemo nakon obdukcije…

Nakon otpusta sa bolničkog liječenja plavuša se hvali prijeteljici kako su joj ljekari izvršili sve moguće nalaze. Ova je pita koje. — Mamografija, tomografija, pornografija, draga moja…

82

— Doktore, šta biste mi preporučili za uljepšavanje? — pita starija gospođa plastičnog hirurga. — Hmmm… Znate kako, giljotiniranje je kod nas odavno zakonski zabranjeno…

— Ogrebotine po rukama, napuklo drugo rebro, slomljeno koljeno… — diktira ljekar nalaz sa prijema u prvu pomoć. Unesrećena pacijentkinja starije dobi odjednom se probudi i on je zapita: — Koliko imate godina?

— Dvadeset dvije… — Dodajte: smetnje u pamćenju — nastavi on.

— O, draga gospođice, kad god Vas vidim kako se smijete poželim da dođete kod mene.

— Nijeste oženjeni? — Ne. Ja sam zubar.

- Doktore, jeste li zaista sigurni da imam upalu pluća? Znate, često se događa da ljekar prepiše lijek protiv upale pluća, a pacijent umre od sasvim neke druge bolesti.

- Budite mirni. Kad vam ja prepišem lijek za upalu pluća, vi ćete stvarno i umrijeti od upale pluća!

PREDUZEĆE ZA UNUTRAŠNJU I SPOLJNU TRGOVINU žiro račun: 510-9800-31 i 505-408-11; PIB: 02378094; PDV: 30/31-03854-6

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima.

Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku.

Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara).

Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ...

Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi.

Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje.

Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma.

Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i.

Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska.

Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva.

Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno.

Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama.

Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega.

Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o.

Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije uporebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu