Medical CG 35

1.00

5. MART 2012.

GODINA III - BROJ 35

Intervjui:

Suad Šabanović Ilija Pejović

Etarska ulja Muzikoterapija Virusni faringitisi Ishrana sportista Hepatitis C Izbjeljivanje zuba Homeopatija i alergije

Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped.

Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir.

Dr Jelica Stanišić, spec.ped.

Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm.

Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr sc Todor Baković Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc STALNI SARADNICI Dr Aleksandar Nikolić, kardiohirurg Anita Radanović, profesor Spec. fiz. Bojan Kraljević Damir Peličić, vsmt.

Dr Dušan Nenezić, mr sci Spec. pedag. Dragana Marković Dr. Sc Dragan Čabarkapa Dr Fehmija Fetahović, spec ginekolog Dr Lidija Rakočević, sprec. pedijatar Dr Milana Šoć Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven.

Mr ph Pavle Jurlina Prof. dr Rajko Šofranac Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psih. doc. sc med. dr Saša Raičević, spec. ginek. akuš.

Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić, spec. or. hir.

Dr Valentina Kalinić, spec endokrinolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić fotograf: Ivan Savić Štampa: M Print Adresa: Mitra Bakića br.140 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

5. Konferencija o hepatitisu C Dr Miloš Ičević 10 – 11 Muzikoterapija Milorad Aranitović s.r.t.

14 – 15 Pacijenti rizika u stomatologiji Dr Slobodan V. Radonjić 20 – 21 Izbjeljivanje zuba Dr Miloš Radulović 22 – 23 Pušenje - rizik za oralno zdravlje Dr Ognjen Kovačević 24 – 25 Maligna oboljenja – faktori rizika Dr Branka Gogić 26 Zdravlje žena Dr Fehmija Fetahović 30 – 31 Fizička aktivnost – benefiti Bojan Kraljević, s.p.f.

32 – 33 Namjestite atlas Dr Dušan Nenezić 34 – 35 Koncentracija glukoze u krvi Dr Valentina Kalinić 36 – 37 Intervju: Suad Šabanović Studentska organizacija MOMSIC 42 – 43 Homeopatija i alergije Dr Snežana Tomić 44 – 45 Ishrana sportista Dr Snežana Barjaktarović-Labović 48 - 49 Etarska ulja Mr pg Ivana Gojković 54 – 55 Intervju: Ilija Pejović 56 – 57 Virusni faringitisi Dr Milica Šofranac 58 – 59 Dijete – od prve do četvrte godine Dragana Marković, spec. pedagog 60 Agresivno ponašanje Radmila Stupar-Đurišić, psiholog 62 – 64 Hronična bubrežna insuficijencija Damir Peličić,dipl.med. s.z.nj.

72 – 74 Istorijske bilješke – Topla Dr Goran Komar 76 – 77 In memoriam – Prim. dr Milenko Vujović Dr Božo Vuković

Švedska imuno formula

www.astaxin.rs Proizvod je registrovan kod Ministarstva zdravlja Republike Srbije pod brojem 1652/2011.

astaksantin – prvi izbor u zaštiti imuniteta

Specijalna formula, koja sadrži heteropolisaharidna jedinjenja dobijena iz 6 vrsta najpotentnijih medicinskih gljiva, uključujući Cordyceps, i rijetkog jedinjenja iz zelenog čaja.

Preparat izbora u stanjima ozbiljnije narušenog imuniteta, prije svega u virusnim infekcijama.

Najefektivniji stimulator imunog sistema.

Sadrži više od 200 klinički ispitanih polisaharidnih jedinjenja.

Preporučuje se kao dodatna terapija u liječenju hepatitisa B, alkoholnim bolestima jetre… Ima dokazano snažno imunostimulativno dejstvo.

Ovo je vrhunski Alohin proizvod od Cordycepsa. Tablete od 750 mg sa odloženim dejstvom. Sadrži 4 različite vrste i nekoliko rodova Cordycepsa iz svih krajeva svijeta. Namijenjen je onima kojima je potrebna mnogo veća energija da bi savladali hroničan umor. Posjeduje izvanrednu sposobnost povećavanja ATP (za 30%) i iskorišćavanja kiseonika (za 40%), pa se preporučuju kao dodatak ishrani profesionalih sportista.

Namijenjen je svima koji žele da postignu i održe optimalan nivo funkcionisanja imunološkog sistema. Ima uticaj na nivo šećera u krvi, povecava osjetljivost na insulin.

Ima uticaja na koronarnu i cerebralnu cirkulaciju, stabilizaciju pulsa i korekciju srčanog ritma.

Pospješuje rastvaranje krvnih ugrušaka. Održava normalan krvni pritisak (inhibirajući dejstvo Angiotenzina). Sprečava formiranje novih krvnih ugrušaka. Rastvara fibrin. Povećava proizvodnju plazmina i drugih jedinjenja, uključujući urokinazu, koji utiču na razgradnju ugrušaka. Utiče na povećanje gustine kostiju oslobađajući Ca iz ugrušaka i vraćajući u kost.

Američka vlada daje status "GanoUltra" kao najkvalitetnijoj Reishi u svetu. Ganodermna kisjelina se koristi kod infekcija, crijevnih oboljenja, hepatitisa, alergija. Polisaharidi ove gljive imaju jak imunobiološki efekat kojim organizam mijenja svoje funkcionisanje kako bi ozdravio.

U SVIM APOTEKAMA

UVOZNIK I DISTRIBUTER: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067

Prije uporebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu

NOVO U CRNOJ GORI

Zakažite svoj termin tretmana lica i tijela: Kozmetički centar "Meditas", Podgorica tel: 020/634-834 069 399 904

ZANIMLJIVOSTI

Šta želite za doručak?

Djeluje kičerski, ali izum koji Vam predstavljamo ima u osnovi skoro revolucionarnu ideju o tome da treba promijeniti pristup uobičajenom načinu buđenja. Zaista, koji je najefikasniji način da se probudite? Pretpostavljamo, agresivna melodija koja se ponavlja sve dok kod Vas ne izazove dovoljnu afektaciju presudnu da izađete iz uljuljkanog sna. Nikada nije objašnjeno, ali je sasvim očigledno da takav vid stresne situacije, pogotovo ako se svakodnevno ponavlja, ima određene posljedice na psihičko zdravlje.

Novi vid buđenja bazira se na buđenju nečim što je prijatno, što Vas naprosto mami, a ne prinuđava, da se odreknete sna. Miris pečene slaninice, sugerišu tvorci ovog izuma, predstavlja senzaciju te vrste. Princip rada je jednostavan. U drveni okvir oblika praseće glave smješten je časovnik, fioka za smještaj slaninice i dvije halogene lampe koje su programirane da tačno 10 minuta prije isteka vremena koje ste podesili na časovniku počnu da zagrijavaju slaninu i šire opojan miris. Možda vi i nijeste baš osoba kojoj najviše odgovara ova boja buđenja, ali ne bi loše bilo da razmislite o načinu na koji to činite.

Cijena zanata Profesori krede, učenici olovke, a stolari eksere. Svakom svoj alat, pa kako na korist tako i na štetu. Evo šta se dogodilo kada je jedan kineski stolar dobio nešto agresivniji oblik kašlja. Četrdesetosmogodišnji stolar Li Šingvang iz Huangšija slučajno se zakašljao u trenutku kada je u žaru stvaralačkog rada držao ekser među zubima. Neki olovci vičan profesionalac vjerovatno bi lagodnije prošao jer bi mu ta alatka bila zadjenuta iza uveta, ali šta da se radi kada stolari imaju sasvim drugačije manire.

Nesrećni stolar je otišao kod ljekara po pomoć, ali kako je, da li od straha, alergijske reakcije ili čega sličnog, na dodir stranog tijela u njegovom tijelu počeo da reaguje jedino kašljem, situacija je postala krajnje komplikovana. Dogodilo se da je ekser koji je trebalo ekstrahovati još dva puta bio vraćen u organizam, da bi jedino rješenje postala hirurška intervencija. Li je na kraju ipak oslobođen eksera i mogao se vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima.

08

Hagensova umjetnost

Svijetu savremene vizuelne umjetnosti dobro je poznata izložba dr Guntera fon Hagensa nazvana „Svijet tijelâ”. Riječ je o veoma sadržajnoj, ali nimalo estetiziranoj izložbi skulptura od leševa. Davne 1977. godine ovaj specijalista anatomije razvio je tehniku očuvanja biološkog tkiva zvanu plastinacija. U odnosu na široko rasprostranjenu tehniku primjene formalina, ovaj metod se pokazao kao mnogo trajniji. Oduševljen svojim patentom, Hagens se nije zaustavio na laboratorijskom radu več je odlučio da to pokaže cijelom svijetu. Skulpture su se spontano ređale i gradile svijet anatomskih modela. Ukoliko se odlučite na smjelu egzibiciju posjete neke od njegovih putujućih izložbi, srešćete se sa vizuelizacijama različitih stupnjeva anatomskog rasta: od fetalnog, preko neonatalnog do morbidnog i gerijatrijskog. U svakom slučaju, naoružajte se ljubavlju prema anatomiji.

IZ MEDICINE Pušenje ili mozak?

Izazovi laganja

Štetnost pušenja duvanskih proizvoda nesporna je činjenica, ali koliko god se o tome govorilo kao da nedostaje argumenata da svjetska populacija pruži ozbiljan otpor ovoj pandemiji. U jednoj studiji koju su izvršili britanski naučnici pokazano je da uticaj pušenja može biti veoma ozbiljan i kada je u pitanju kognitivno zdravlje. U istraživanju pod nazivom ”Whitehall 2” učestvovalo je 5.099 muškaraca i 2.137 žena.

Pušenje, kako je objašnjeno, dovodi do gubitka moždanih funkcija, koje je kod pušača intenzivnije čak i u odnosu na 10 godina starije nepušače. Problemi vezani sa saznajnim počinju se javljati od 45. godine života.

Tvrdnja da muškarci lažu a žene plaču toliko je popularna da skoro da je postala dio psihološke nauke. Da bismo objasnili zašto se uopšte laže morali bi da se pozabavimo nizom ozbiljnih teorija, ali kako ovaj tekst nema baš toliku ambiciju ostaje da predočimo rezultate istraživanja koje pokazuje da ne moraju baš uvijek pripadnici jačeg pola biti dežurni lažljivci.

Studija koja je vršena na uzorku od oko 2.000 žena pokazuje da žene najviše lažu kada je u pitanju njihov fizički izgled. Ako se usudite da upitate damu koliko je teška, koji konfekcijski broj koristi ili koji joj je broj cipela, ne čudite sa ako ne dobijete tačan odgovor. Većina žena, pokazuje ova studija, svoju stvarnu težinu umanji za prosječno 4 kilograma, konfekcijski broj za dvije-tri veličine, a broj cipela za makar 1. Razlozi za ovakav postupak imaju psihološku osnovu, a odraz su težnje da se pošto-poto bude u skladu sa zahtjevima estetskog tržišta. Kako god, većina žena, pokazali su nalazi studije, želi da ima težinu 50-60 kilograma. Jedini problem je uživljavanje u tako stvorenu fiktivnu sliku. Smatra se da zbog toga čak ¼ broja žena uporno kupuje konfekciju koja im je neadekvatna.

Elektronske četkice - da li ste znali?

Kompjuterska era izvršila je dalekosežan uticaj na ukupnu tehnologiju, a time i na tehnologiju higijene. Novo čedo ovih događaja jeste i elektronska četkica za zube. Ovo, naravno, nije isto što i četkica na baterije. Riječ je o pomagalu za održavanje oralne higijene koje pruža najraznovrsnije mogućnosti čišćenja i masaže zubne regije. Način održavanja je jednostavan: četkica se priključi na elektronsko punjenje slično USB tehnologiji i svakih nekoliko mjeseci promijeni se sektor glave četkice. Na taj način lišavate se nekada napornog praćenja instrukcija o pravilnom čišćenju zuba. Ovaj vid opreme nudi sve varijante: kružno, uzdužno, masažno čišćenje itd. Stomatolozi za sada nemaju ništa protiv.

09

5. konferencija o hepatitisu C u Parizu (5 thParis Hepatitis Conference):

NA PUTU KA ERADIKACIJI

HEPATITISA C! Na korak od Trijumfalne kapije - lokacijom bukvalno, a temom i figurativno, održana je 5. vodeća svjetska konferencija o hepatitisu C, na kojoj se već tradicionalno jednom godišnje u Parizu predstavljaju najnovija saznanja, praktične smjernice i budući pravci u tretmanu hroničnog hepatitisa C. Kako sam prvom rečenicom ovog teksta intenciono nagovijestio - Pariz, sa Trijumfalnom kapijom pozicioniranom na vrhu bulevara na kome se nalazi i kongresna dvorana u kojoj se održava konferencija, nije slučajno izabran, s obzirom na to da, spram pretpostavljene prevalence, Francuska ima najveći procenat tretiranih pacijenata od ovog hroničnog oboljenja u Evropi.

Među više od 1.000 delegata iz 65 zemalja svijeta, učesnici iz Crne Gore bili su: doc. dr Dragica Terzić (spec. infektolog, gastrohepatolog), dr Dobrila Nikčević (spec. infektolog), sa Klinike za infektivne bolesti Kliničkog Centra Crne Gore, i dr Miloš Ičević (stručni saradnik za oblast virusologije iz Kompanije „Hoffmann-La Roche”, čiji ljekovi predstavljaju aktuelni standard njege, dostupan i u Crnoj Gori).

Među opštom populacijom, ali i profesionalnom medicinskom javnošću, nerijetko je malo poznato da je hepatitis C danas izlječiva bolest. Još uvijek ne postoji vakcina kojom bi se spriječilo obolijevanje, ali trenutno dostupna terapija obezbjeđuje izlječenje u od 60 do preko 80% pacijenata, hronično inficiranih virusom hepatitisa C, sa tendencijom rasta u narednim godinama1. To je dovelo do odluke da konferencija u Parizu bude, malo pretenciozno, ali kako se očekuje da će naredne godine pokazati, sasvim realno naslovljena: Na putu ka eradikaciji hepatitisa C. Sa napretkom nauke i velikim ulaganjima farmaceutske

..........................

Francuski nacionalni plan za borbu protiv hepatitisa C, u periodu od 1994-2004. godine doveo je do porasta svijesti pacijenata sa 24% do 56%. To je, u konačnom, dovelo do najveće stope liječenja u Evropi, koja iznosi 16% od pretpostavljene prevalence.

..........................

10

..........................

Virus hepatitisa C otkriven je sredinom 70-ih godina prošlog vijeka, kao tzv. posttransfuzioni non-A non-B hepatitis, a kao HCV je potvrđen i definisan 1989. godine u Magazinu Journal. Svijest opšte populacije, uz zainteresovanost medija, pratio je rast broja inficiranih, kao i porast broja poznatih ličnosti koji su bili inficirani virusom HCV-a, a među kojima su: Pamela Anderson, Natali Kol i Stiven Tajler.

.......................... industrije u pronalaske novih formula za tretman hroničnih virusnih infekcija, Roche će, kako se očekuje, zadržati lidersku poziciju, kada je u pitanju hronični virusni hepatitis C. 2015. godine će plasirati na tržište sasvim inovativni polimerazni inhibitor, od kojeg se očekuje da isključi i trenutno nezamjenljive pegilovane interferone iz standarda njege (Standard of Care, SOC), pa ćete mi dozvoliti da posegnem za kanonom upotrebe blistave latinske krilatice: Moveo, movere, movi, motum, u smislu neočekivano brzog progresa. On je već napravljen i tek se očekuje u narednih nekoliko godina, sa aspekta terapijskih opcija i, u konačnom, izlječivosti HHC-a. U skladu sa tim, i kao podršku istom, navešću zaključak Pariške konferencije iz 2009. u kojem je navedeno da se 100% izlječenje od HHC-a očekuje 2019/20. godine, dok je ove godine zaključeno da se isto vjerovatno može već očekivati 2014/15.

Najveći problem i u razvijenim zemljama, pa tako i u našoj, predstavlja nedostupnost, tj. neprepoznatljivost velikog broja oboljelih pacijenata u zdravstvenoj službi. To je determinisano prirodnim tokom ove bolesti, u kojoj se ozbiljne komplikacije javljaju nakon 20 do 30 godina od infekcije. Barijere su dodatno uslovljene i manje ili više tihom stigmatizacijom pacijenata, koja je određena činjenicom da se najveći broj pacijenata zarazi zbog intravenskog korišćenja narkotika, a što ne opravdava ni institucionalnu ni njihovu društvenu diskriminaciju. Dobar primjer iz

Ključne činjenice (SZO): - Hepatitis C je oboljenje jetre, uzrokovano hepatitis C virusom (HCV) - Oko 80% inficiranih razvije hroničnu infekciju (HHC) - Prenosi se inficiranom krvlju - Oko 130-170 miliona ljudi je hronično inficirano HCV-om, a oko 350.000 slučajeva smrti godišnje posljedica je bolesti uzrokovanih HHC-om - HCV infekcija se može izliječiti dostupnom terapijom, rastuće efikasnosti - Bez obzira na kontinuirana istraživanja, nije dostupna vakcina protiv virusa hepatitisa C.

.....................

Doc. dr Dragica Terzić, infektolog gastrohepatolog kaže da je uspješnost terapije u Crnoj Gori dobra i u skladu sa očekivanom stopom izlječenja, te da se, u prosjeku, 30 pacijenata nalazi na terapiji. Sprovodi se i klinička studija, kojom se prati bezbjednosni profil terapije naših pacijenata.

Docentkinja Terzić dodaje da smo svjedoci nove revolucije u tretmanu hroničnog hepatitisa C, koja se može mjeriti sa onom kada su konvencionalni interferoni zamijenjeni pegilovanim i kada je uveden ribavirin u terapiju HHC-a (dvojna terapija), a koji su tada, kao i direktni antiviralni agensi, koji će biti dostupni u narednim godinama kao dio triple terapije i drugih terapijskih režima, značajno povećali stabilni virusološki odgovornm, i ultimativno - izlječenje.

..................... jedne od vodećih svjetskih „awareness”2 kampanja, koja pomalo grubo, ali istinito, sukobljava ovaj sa primjerom korišćenja duvana kao faktora rizika i dokazanog uzročnika brojnih hroničnih i onkoloških bolesti i potpuno drugačiji i korektan odnos institucija i društva prema ovoj populaciji. To nas opominje da ne smijemo i da nema razloga biti strog ni prema ovoj populacionoj grupi, jer dodatno komplikujemo i otežavamo njihovu šansu za izlječenje, resocijalizaciju i kvalitetan život, en general.

Imajući u vidu rastuću efikasnost lijekova, preporuke sa Konferencije su da treba raditi što više na porastu osvješćenja građana, populacije u riziku, oboljelih i cijelog zdravstvenog i društvenog sektora, kako bi oboljelima bilo dostupnije liječenje. Benefit od izlječenja nije samo individualan, već široko društven, s obzirom

na to da sprečavamo i dalji prenos infekcije. Dodatno, treba imati u vidu podatke iz farmakoekonomskih studija koji nedvosmisleno govore o isplativnosti pravovremenog liječenja. U zavisnosti od vrste komplikacije neliječenog HHC-a ono je u prosjeku 3 puta jeftinije, a gotovo 20 puta u odnosu na transplantaciju jetre, kod pacijenata kojima je u terminalnoj fazi bolesti to jedina preostala terapijska opcija. dr Miloš Ičević 1 Uslovljeno pojavom novih direktnih antivirusnih agenasa (DAA).

2 Engl. Kampanje koje se sprovode sa ciljem osvješćenja.

11

Kompanija „Hoffmann – La Roche” – predstavnistvo Podgorica bila je organizator sastanka na kom je bilo riječi o terapiji i perspektivama liječenja hroničnog hepatitisa C. Svojim učešćem, infektolozi su dali poseban doprinos ovom činu.

ENIGMA HRONIČNOG HEPATITISA C Kroz zanimljivu formu sastanka kakav je trudom predstavnika renomirane farmaceutske kompanije „Hoffmann-La Roche” organizovan 22-og februara, stručnoj javnosti je ukazana prilika da dobije obuhvatan pregled događaja na planu borbe protiv hepatitisa C. Terapija ove bolesti, kako je navedeno, u ovom trenutku dobija trendove koji djeluju veoma obećavajuće u smislu ostvarenja eradikacije virusa izazivača.

Podsjećajući na dijahroniju značajnih događaja u periodici njenog liječenja, dr Miloš Ičević, ukazao je na značajno mjesto kompanije „Hoffmann-La Roche”. 1934. je patentirala vitamin C za masovnu proizvodnju, sredinom 50-ih godina prošlog vijeka plasirala na tržište novu klasu trankilizera – benzodijazepine i prvi antidepresiv, a danas se pozicionira kao jedan od najznačajnijih inovatora, sa fondom finansijskih sredstava namijenjenih za proizvodnju samo jednog lijeka koji nerijetko prevazilazi budžete pojedinih država.

Trenutni standard u liječenju hroničnog hepatitisa C predstavlja terapija kombinovanjem pegilovanim interferonom i ribavirinom. Njena primjena usavršavana je od 1990. godine, a aktuelni trend u evoluciji predstavlja eliminacija interferonske komponente. To bi doprinijelo poboljšanju statusa komfornosti terapije, te izbjegavanju komplikacija terapije uslovljenih primjenom interferona. Ipak, govoreći o iskustvima primjene pegilovanih interferona doc. dr Dragica Terzić ukazala je na buduće pravce u terapiji hroničnog hepatitisa C i najnovije EASL smjernice za dijagnostiku i kliničku praksu. Značajna cifra od 1.5 miliona pacijenata tretiranih ovom vrstom terapije ukazuje na visok procenat učinka koji se njome ostvaruje - oko 66% (od 60 do 85%, u zavisnosti od genotipa). Dokazana efikasnost, konfornost primjene, redukcija neželjenih pojava i odsustvo pojave rezistentnosti, opisanih ovom prilikom, predstavlja važnu preporuku za primjenu. Projektujući raznovrsnosti virusološkog odgovora u odnosu na genotip, dr Terzić je objasnila: - Podaci dobijeni kliničkim studijama dokazani su i u praksi, tako da je stabilnost virusološkog odgovora u stvarnosti, kao i u kliničkoj praksi, za genotip 1 dokazana za 60%, a za genotipove 2 i 3i do 85%. - Ona je naglasila da je praćenje stanja pacijenta veoma važna preporuka za ljekara, te da neredovno uzimanje terapije ugrožava učinak

12

Dr Aleksandra Kovačević i dr Dragica Terzić

Dr Miloš Ičević liječenja čak do 60%. Ako se uzme u obzir finansijski proračun, riječ je o isplativoj terapiji. To znači da je jako važno izbjeći pojavu komplikacija i pravovremeno uputiti pacijenta na liječenje.

Nove tendence za najteži za liječenje genotip G1, uz primjenu novih DAA (direktnih antiviralnih agenasa) kao dijela trojne terapije, pojašnjeno je, biće skraćivanje terapijskog režima na dvadesetčetvorosedmični (u dvojnoj terapiji četrdesetsedmični). Kada se radi o perspektivi liječenja u budućnosti, dr

Krajem 8. decenije 20. vijeka uočena je virusna uslovljenost hepatitisa C. Tada definisan kao Non A, non B posttransfuzioni virus hepatitisa, 1989. godine dobio je zvaničan opis - virusni hepatitis C. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu živi oko 170 miliona ljudi hronično inficiranih ovim virusom. 20% svih karcinomski uslovljenih slučajeva smrti posljedica je infekcije virusima B, C i humanim papiloma virusom. Smatra se da više od 350.000 smrtnih slučajeva, na godišnjem nivou, nastaje kao posljedica komplikacija hroničnog hepatitisa C. Drugim riječima, prevalenca obolijevanja u Evropi iznosi 1.29%, pri čemu je ona najveća u Rumuniji - 4.5%, a najmanja u zemljama Zapadne Evrope 0.29%.

Terzić navodi da se eliminacija interferonske komponente planira za period nakon 2015. godine, a već sada je uočljiv efekat terapije inhibitorima proteaze i polimeraze.

Neželjeni događaji u tretmanu dvojnom terapijom su poznati i očekivani i samim tim, uslovno rečeno, lakši za praćenje. To su najčešće neutropenija, anemija i depresivna alteracija raspoloženja. Dr Aleksandra Kovačević ukazala je na mogućnosti modelovanja terapijskog pristupa u slučaju da se kod pacijenta zaista registruje neki od navedenih oblika reakcije. U tom smislu, važno je imati na umu da prekid ove vrste liječenja nipošto ne može biti automatski realizovan. Važno je napraviti dobar balans - npr. u slučaju opadanja vrijednosti trombocita ili neutrofila treba pribjeći odmjerenom smanjenju doze lijeka kako bi se nakon stabilizovanja ovih parametara ona vratila na raniji nivo i time izbjeglo kompromitovanje konačnog odgovora na terapiju i izliječenja. Ohrabrujući su i podaci da manje od 1% broja pacijenata, navela je ona, zaista zahtijeva prekid terapije. Nasuprot ovome, oko 10% ukupnog broja pacijanata prijavi neki vid neželjene reakcije.

Ovo, svakako, objašnjava koliko suptilan treba da bude pristup ljekara, tim prije što se radi o bolesti koja zbog nedovoljne informisanosti javnosti, nerijetko dovodi takve pacijente na liniju diskriminisanosti. Tek zajedničkim naporom svih aktera zdravstvenog sistema, naglašeno je na ovom skupu, moguće je ostvariti efekat eradikacije virusa.

A. R.

13

MUZIKOTERAPIJA Piše: Milorad Aranitović, Strukovni radni terapeut Muzikoterapija je terapeutska metoda upotrebe muzike u liječenju, rehabilitaciji i edukaciji djece i odraslih koji pate od fizičkih, mentalnih ili emocionalnih poremećaja. Cilj muzikoterapije je da relaksira pacijenta, da se pacijent stimuliše i aktivira, da se oslobodi unutrašnjih emocionalnih naboja, da mu se da podrška u izražavanju emocija, kao i da se socijalizuje i rehabilituje.

Korišćenje muzike u liječenju jedna je od najstarijih terapeutskih procedura. Orfej je muzikom krotio divlje zvjeri, a stekao je i naklonost bogova. Veliki filozofi su muziku preporučivali u procesima vaspitanja i liječenja. Aristotel muziku preporučuje kod svih vrsta emocionalnih poremećaja. Platon tvrdi da je muzika veliki vaspitač i faktor koji učestvuje u formiranju karaktera. „Muzika leči bolesnika, a ne bolest.” Prof. dr. sc. med.

Jovan Marić Muzika aktivira tijelo, zadovoljava potrebu čovjeka za lijepim, zadovoljava potrebu za prijatnim doživljavanjem, stimuliše duh. Muzika ima povoljan uticaj na osobe djelujući: - Slušanjem - Učešćem - Stvaranjem zvuka.

Efekat slušanja muzike: - Poboljšava pažnju - Održava interesovanje - Utiče na raspoloženje - Proizvodi smirenje i prazni emocionalne naboje - Oslobađa višak energije.

Efekat učešćem (grupno pjevanje): - Utiče pozitivno razvijajući smisao za zajedništvo (zajednička saradnja) - Prazni emocionalne naboje i oslobađa energiju.

14

Efekat stvaranjem zvuka (sviranje): - Povećava ličnu sreću sposobnošću da se zadovolje drugi - Formira samopoštovanje i osjećanje za uspjeh.

Muzički elementi koji utiču na sredstva za buđenje zadovoljstva, smanjivanje napetosti i opuštanje kod slušaoca jesu: harmonija, melodija i ritam.

Harmonija je istovremeno zvučanje tonova, akordâ koji mogu da budu konsonantni ili disonantni. Disonantni akordi prouzrokuju osjećanje nemira, nezadovoljstva, teže ka rješenju, ka zadovoljstvu. Konsonanti su prijatni, meki, puni mira, zadovoljstva, izražavaju opuštanje. Čovjekov organizam teži ka unutrašnjoj ravnoteži, a kada je u pitanju muzika, ta ravnoteža je harmonija. Sam Platon kaže: „Raspuštanje harmonije slijedi bol, obnavljanje harmonije zadovoljstvo.”

Melodija je redosljed tonova. Napetost u melodiji prouzrokuje visina tona, udaljenost među tonovima, pravac kretanja tonova i jačine. Ako se melodija diže, ona ima veću napetost nego ona koja se snižava.

Ritam je fenomen vremena. On u muzici ima određen red ili vremenski uzrok koji počiva na ponavljanju. Glavni elementi su periodičnost, ponavljanja i vremenski intervali, pauze.

Brz ritam daje osjećanje agitovanosti, uznemirenosti, veselja, samopouzdanja. Spor ritam je miran, monoton, pogodan za spavanje ili hipnozu. Kombinovanjem ritma omogućuje se stvaranje napetosti, opuštanja i zadovoljstva.

Prostorija za muzikoterapiju treba da bude adekvatno opremljena, mora da bude prijatna (zidovi relaksirajućih pastelnih tonova), dobro izolovana (bez spoljnih zvukova). Fotelja mora da bude na podešavanje, jer pacijent može da bude u sjedećem, polusjedećem ili ležećem položaju.

Sprovođenje muzikoterapije može da bude individualno ili grupno, pa je stoga u nekim institucijama bitna i sama veličina prostorije za grupnu terapiju (povoljno je da bude dosta prostora, da se pacijenti osjećaju komotno).

Najčešće se koriste tri muzička djela - po 5 do 10 minuta.

Prvo muzičko djelo koje se daje korespondira aktuelnom afektivnom stanju pacijenta. Drugo muzičko djelo relaksira pacijenta i neutrališe raniji efekat i emocionalno stanje u kome se pacijent našao posle slušanja prvog muzičkog djela, a treće treba da mu donese određene terapeutske promjene (ono treba da, zavisno od cilja, konačno relaksira i stimuliše pacijenta).

Prilikom korišćenja muzikoterapije potrebno je da se pacijent asocira slušanjem određenih muzičkih djela, npr. prilikom slušanja prvog djela od pacijenata zahtijevamo da misli na svoje probleme, psihičke i fizičke teškoće, misteriju života. Prilikom slušanja drugog djela on mora da misli na lijepe stvari koje su stvorene u prirodi, cvijeće, šume, mora, okeani, potok, sklad boja itd., a kada se krene sa slušanjem trećeg djela mora se uputiti da misli o tome da treba živjeti uprkos teškoćama.

Kod depresivnih pacijenata najbolje je puštati: Poljska kavalerija - uvod ( Mascagni ) Nabucco - Hor robova (Verdi ) Tahnahauser - Veliki marš (Wagner) Za pacijente šizofrenog tipa: Tahnahauser - Uvertira (Wagner ) Kavalerija - Intermezzo (Mascagni) Kod alkoholičara: Ples ognjene ptice - Balet Ognjena ptica (Stravinski) Ples sa sabljama - Balet Gajane (Hačaturijan) 4. stav IX simfonije - Oda radosti (Betoven) Kod djece u vrtićima i predškolskim ustanovama treba koristiti muziku za djecu, ali na osnovu dobro pripremljenog plana. Kod agresivne i hiperaktivne djece puštati laganu i smirujuću, a kod stidljive i povučene djece nešto agresivniju melodiju koja će ih pokrenuti i aktivirati.

Nekada možda, iako neprihvatljivo, muzikoterapeuti savjetuju da u manje razvijenim kulturnim sredinama efekat muzikoterapije može da se postigne i sa našom domaćom folk muzikom, naravno kod pacijenata koji se njome oduševljavaju. (Podaci sa Kongresa radnih terapeuta Srbije, 2010. godine)

Efekti koji se postižu u svijetu daju veoma dobre rezultate, pa se nadamo da će u budućnosti i kod nas muzikoterapija biti zastupljenija u ustanovama gdje je to potrebno.

15

STRUČNI SASTANAK NA TEMU IZAZOVA U LIJEČENJU OSTEOPOROZE

JOŠ JEDAN APEL NA OSVJEŠĆENJE Udruženje reumatologa Crne Gore, Centar za nauku Kliničkog centra Crne Gore1 i Farmaceutska kompanija „Novartis Pharma Services” upriličili su stručni sastanak na temu „Savremeni pristup u terapiji osteoporoze”. Realizovan u nastavku Skupštine Udruženja reumatologa Crne Gore, program je organizovan 9. februara u Hotelu „Podgorica”. Predavači: doc. dr Nada Vujasinović-Stupar, sa Instituta za reumatologiju Kliničkog centra Srbije, i prof. dr Dušan Stefanović, sa Vojnomedicinske akademije u Beogradu, ukazali su na izazove i nove smjernice u terapiji osteoporoze.

doc. dr Nada Vujasinović-Stupar

prof. dr Dušan Stefanović

U društvu brojnih referentnih predstavnika struke i odličnih poznavalaca problema osteoporoze, na sastanku reumatologa održanom 9-og februara još jednom je potenciran značaj zaštite zdravlja od opasnosti osteoporotskih preloma kostiju.

Bila je ovo prilika da se istakne da oko 10 % svjetske populacije obolijeva od bolesti koja poprima obrise pandemije, pri čemu, što je apsurdno, ova ozbiljna prijetnja po zdravlje veoma često biva zanemarena. Moderator skupa, dr Svetlana Aligrudić, ovom prilikom navela je podatak da je od avgusta 2007, tj. od početka primjene osteodenzitometrijske prakse u Kliničkom centru Crne Gore, izvršeno 14,5 hiljada pregleda. Ona je navela da je kod oko 2/3 ukupnog broja pacijentkinja koje su podvrgnute ovoj vrsti pregleda u Podgoričkom kliničkom centru, ustanovljen neki nivo sniženja gustine koštane mase. Posebno mjesto u procesu osvješćivanja pacijenata u smislu aktivnijeg vođenja brige o predupređenju ovog oboljenja, naglašeno je, pripada ljekarima primarne zdravstvene zaštite. U ime Novartisa i Centra za nauku, skup su pozdravili i prof. dr Slavica Vujisić, direktorica CEZANE,

16

i Jasmina Pavlović, direktorica „Novartisovog” predstavništva u Crnoj Gori.

SUPTILNOST TERAPIJSKOG POSTUPKA I RAZNOVRSNOST MOGUĆNOSTI ZA LIJEČENJE Osobenost arhitekture koštane strukture, genetska predisponiranost njenih osobina: kvaliteta i gustine, faktori rizika za obolijevanje od osteoporoze, te raznovrsnost i dijahronija pristupa njenom liječenju, bili su neke od tema koje je u toku svog izlaganja pojasnila dr Nada Vujasinović-Stupar. Adekvatna ishrana, posebno mliječnim proizvodima, redovna fizička aktivnost, pravilna suplementacija vitamina D i kalcijuma, uz dobru porodičnu anamnezu i primjenu protokola liječenja, dobar su put za ostvarenje uticaja na očuvanje koštane mase, kvaliteta i gustine kostiju. Za takav postupak postoji svega 20% prostora djelovanja, na koji genetski uticaj nema presudan uticaj. Kvalitetna kost, pored čvrstine, mora posjedovati i elastičnost, a taj dragocjeni resurs neophodno je nadograđivati tokom perioda odrastanja i puberteta.

Danas visoko cijenjena osteodenzitometrijska mjerenja mogu pouzdano predvidjeti 60-70 % slučajeva nastanka preloma. Što se tiče istraživanja kvaliteta kosti, ne postoji neinvazivna metoda mjerenja, pa se negdje u tom prostoru za sada nedokučivog i krije obaveza ljekara da dobro procijeni stanje pacijenta i opredijeli se za dobar metod liječenja.

Ljekaru predstoji da između ostalog procijeni kakav je kvalitet horizontalnih gredica u kosti, da li postoji povećan broj i dubina resorptivnih lakuna, kakva je geometrija kosti, te kakvi su elastičnost i koštana gustina. Većina ovih osobina ima genetsku predodređenost, a, kako navodi doc. dr Nada Vujasinović-Stupar, u 35 % slučajeva nasljeđuje se i sklonost ka nastanku fraktura.

Dobra porodična anamneza, kaže ona, za čak 12 % bolje pokazuje rizik od nastanka fraktura u odnosu na osteodenzitometrijski nalaz. Taj procenat se povećava za 3,7% u svakoj porodičnoj generaciji koja predstavlja potomstvo osobe koja je zbog slabosti koštane strukture doživjela prelom kuka.

Osteoporoza je nijema bolest - bolest bez upozoravajućih signala. Tek kada se dogode frakture, kada je najčešće već kasno za efikasnu reakciju, bolest postaje evidentna. Svega 19% populacije oboljele od osteoporoze liječi se u vrijeme kada je to preporučljivo, a čak 50% ukupnog broja oboljelih uopšte ne sazna da boluje od ovog vida bolesti. Osobe ženskog pola neuporedivo češće obolijevaju u odnosu na osobe muškog pola. Osnovni

....................

NE ČEKATI SIMPTOME BOLESTI Osteoporoza je jedna u nizu bolesti za koje važi da posebno pogađaju predstavnice ženskog roda. Kada se imaju u vidu efekti menopauze, razumljivo je zbog čega je ta ocjena tako uobičajena. Ipak, savremena medicinska nauka potencira i značaj edukacije pripadnika muškog roda u smislu preveniranja posljedica ove nijeme bolesti. Iz razgovora sa dr Nadom Vujasinović-Stupar saznajemo da se za glavni uslov za ovakvo stanovište uzima sasvim evidentan porast prosječnog trajanja životnog vijeka, te posebna naklonjenost predstavnika muškog roda ka ponašanjima koja su rizična za obolijevanje od osteoporoze, u prvom redu ka alkoholizmu i pušenju duvanskih proizvoda. Prosječan životni vijek, objasnila je ona, produžen je sa 55 godina, kako je to bilo prije pola vijeka, na 75 godina.

Andropauza, primjena glikokortikoidne terapije, pojedine hronične bolesti, prelom kosti, neostvarenost poželjnog limita koštane gustine i slični faktori, takođe spadaju u faktore rizika za obolijevanje. Od posebne je važnosti, naglašava dr Vujasinović-Stupar, shvatiti važnost izgrađivanja kvalitetne koštane mase, što se prevashodno ostvaruje kvalitetnom ishranom, na bazi mlijeka, mliječnih proizvoda i zeleni, prihvatiti fizičku aktivnost kao sastavni dio svakodnevnice, a potom i edukovati se o svim elementima ove bolesti. Ukoliko tek sa pojavom njenih prvih simptoma - fraktura! - odlučimo da se okrenemo brizi o zdravlju, naročito je važno sprovoditi pravilan program suplementacije vitamina D i kalcijuma i sprovoditi program namjenskog vježbanja, prije svega prevencije pada.

.................... parametri za takvu pojavu jesu bolja geometrija kosti osoba muškog pola i period menopauze, kada kod žena dolazi do naglog gubitka koštane gustine. Čak ½ ukupnog broja ponovljenih preloma kostiju dogodi se u periodu od 1-2 godine nakon prve frakture, najčešće do 3. godine. Što se tiče osteoporoze, visoko je izražen morbiditet i mortalitet uslovljen prelomom kosti, a problemi se produbljuju sa starenjem.

Današnja medicina raspolaže širokim dijapazonom terapeutika u liječenju osteoporoze, od lijekova koji se uzimaju svakodnevno, do onih koje je potrebno primiti jednom u godinu dana.

Poznati T-indeks koji se prikazuje kao granica za dijagnostikovanje osteoporoze, ne mora da bude presudan faktor u procjeni stanja pacijenta. Nerijetko se događa da osobe kod kojih je izmjerena vrijednost ovog faktora koja ne zadovoljava granicu osteoporoze (- 2,5), tj. čije se stanje kvalifikuje kao osteopenija, u veoma visokom procentu imaju izražen rizik od nastanka

fraktura. Takve osobe, preporuka je dr Vujasinović-Stupar, treba bez oklijevanja liječiti. Liječenju se, po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, pristupa i ukoliko je fraks indeks za glavne prelome veći od 20, a za prelom kuka iznosi 3 i više.

Faktori rizika za osteoporozu: prelom kosti, pušački staž, upotreba kortikosteroidalne terapije, konzumiranje više od tri čašice alkoholnih pića, reumatoidni artritis.

Pravilnom suplementacijom vitamina D (800-1200 internacionalnih jedinica) i kalcijuma (za koji se preporučuje unos hranom) može se ostvariti dobar učinak u očuvanju koštane gustine. Ovim se obezbjeđuju i stabilnost i dobra provodljivost mišića. Ukoliko izostane dodatak vitamina D, objašnjava dr Vujasinović-Stupar, povećava se rizik za prelom kuka. Terapijski moduli koji se aktivno primjenjuju u terapiji osteoporoze od prije oko 4 decenije imaju važnog predstavnika u svima dobro znanim bisfosfonatima. Danas je taj fond značajno obogaćen pa u zavisnosti od individualnosti pacijenata (prisustva gastrointestinalnih tegoba, postmenopauzalnog perioda, prisustva hroničnog oboljenja i sl.), u terapijskoj praksi postoji veoma širok opseg mogućnosti liječenja.

Prezentacija mogućnosti liječenja primjenom najnovijih ljekova bila je jedan od ciljeva održavanja opisanog stručnog skupa. U tom smislu, dragocjene su bile preporuke koje je ovom prilikom ponudio prof. dr Dušan Stefanović. Pored značaja individualizovanja terapijskog pristupa, važno je imati na umu činjenicu da on mora biti sprovođen pod nadzorom lekara.

Terapiju osteoporoze koja pokazuje efikasnost i daje dobre rezultate, po uputu dobijenom ovom prilikom, možemo prekinuti nakon 5 godina primjene. Dalje, kontrolu je preporučljivo sprovoditi periodično u roku od 2 godine od prestanka primjene jednog oblika terapije prateći održavanje povoljnog efekta.. Ilustrujući svoje izlaganje brojnim primjerima iz ljekarske prakse, on je ukazao na specifičnosti i senzibilnost koju podrazumijeva procjena osteoporotskog stanja. Takođe, navedeni su i rezultati istraživanja, studija koje su obuhvatile veliki uzorak ispitanika, i predočene prednosti primjene terapeutika koji stoje na raspolaganju savremenom reumatologu.

....................

MNOGO MANJE IZRAŽEN RIZIK OD OBOLIJEVANJA MUŠKARACA Ističući značaj raspoloživosti veoma bogatog spektra terapeutika koji se primjenjuju u liječenju osteoporoze, dr Dušan Stefanović objašnjava da što se tiče uobičajenog načina liječenja karakterističnog za tretman muškaraca, zlatni standard i dalje su bisfosfonati. Pacijentima i ljekarima su na raspolaganju različiti načini primjene ovih lijekova, od svakodnevnog uzimanja do primjene jednom godišnje.

....................

1 CEZANA

A. R. ACL AD No 1 02.12 ME

17

Svaki kvadratni centimetar ljudske kože predstavlja prirodno stanište za oko 32 miliona raznorodnih bakterija.

Na sreću, većina njih ne djeluje ugrožavajuće na ljudski organizam.

Debljina kože kreće se u rasponu 0,5-4 mm.

Najtanja je na kapcima, a najdeblja na dlanovima i tabanima.

Bijeli luk ima i antikancerogena svojstva. Naučna istraživanja pokazuju da njegovo redovno konzumiranje smanjuje rizik od pojave karcinoma debelog crijeva.

Slavni Avicena (980-1037) bio je u stvari Arapin. Njegovo ime je Ibn Sina. Između ostalog, poznat je kao utemeljivač oftalmologije.

Smatra se da, u prosjeku, svakih 3-4 dana čovječiji želudac uspije da obnovi svoju sluzokožu. To je važan prirodni mehanizam za optimalno funkcionisanje ovog organa. U suprotnom, njegova osjetljiva flora bila bi izložena razornom uticaju želudačne kisjeline.

Hipovitaminoza je bolest koja nastaje zbog nedovoljnog unosa vitamina u organizam.

Zakletva da nikome neće dati sredstvo za pobačaj sastavni je dio Hipokratove zakletve - svečane zakletve svakog ljekara.

18

Riblje meso, pored blagotvornih omega-kisjelina, sadrži pojedine toksine: polihlorisane bifenile i živu. Ovo je posljedica zagađenosti voda.

Stoga ne treba pretjerano konzumirati ovu vrstu hrane.

Jedna epizoda zijevanja prosječno traje 6 sekundi.

Ljekari u Novom Meksiku regularno propisuju marihuanu kao sredstvo za ublaženje bola i mučnine kod teško bolesnih osoba.

Standardan primjer primjene placeba u modernoj medicini predstavlja prepisivanje antibiotika za liječenje virusnih infekcija. Sve je sračunato na namjeru da pacijent ima dojam da se liječi efikasnom terapijom kako bi se unutrašnjom silom placeba ubrzao proces liječenja.

Meksički šešir sombrero dizajniran je s namjerom da zaštiti cijelo tijelo od štetnog uticaja izloženosti suncu.

Vitamini A, C i E su tzv. antioksidansi, koji uništavaju štetne slobodne radikale u organizmu.

Kompleks ovih vitamina popularno je nazvan „pušački vitamini”, čime se ukazuje na neophodnost njihove primjene u tom dijelu populacije.

Fitocenoterapija je u stvari terapija uticajem fitocenoze: šume, polja, livade.

19

Pacijenti na antikoagulantnoj terapiji kao i oni kojima je ugrađen pejsmejker su rizična grupacija kod kojih stomatološke intervencije, naročito oralnohirurške, mogu, u izvjesnim slučajevima, izazvati komplikacije

PACIJENTI RIZIKA U

STOMATOLOGIJI Æ .>@FGBKQF HLGF MOFJ>GR >KQFHL>DRI>KQKR QBO>MFGR Æ .>@FGBKQF P> RDO>ŇBKFJ MBGPJBGHBOLJ Piše: Prim mr sci dr Slobodan V. Radonjić Pacijenti koji primaju antikoagulantnu terapiju Primjena antikoagulantne terapije ima za cilj sprečavanje intravaskularnog stvaranja koaguluma - tromba (krvnog ugruška).

Znatan je broj bolesti koje zahtijevaju ovu vrstu terapije: tromboze, tromboflebiti, embolije, infarkt miokarda, cerebrovaskularni ispadi, arterioskleroze, zatim ugrađeni vještački zalisci, aortnokoronarni by-pass, pacijenti na hemodijalizi i druga oboljenja. Sve su to danas bolesti u porastu, a samim tim veća je i mogućnost da se stomatolog češće susreće sa ovakvim pacijentima.

U antikoagulantnoj terapiji primjenjuju se dvije vrste preparata: heparinski i dikumarinski. Za brzo, gotovo momentalno ali i kratkotrajno djelovanje daju se heparinski medikamenti, intravenozno, u stacionarnim ustanovama i često su uvodna terapija koja se nastavlja davanjem dikumarinskih preparata, oralno, kojima se postiže dugotrajan i kontinuiran efekat. Za stomatološki tretman, praktično su, od posebne važnosti, jer su neuporedivo češći upravo oni bolesnici koji su na dugotrajnoj antikoagulantnoj terapiji. Ova terapija, kojom se, s jedne strane, smanjuje mogućnost stvaranja krvnog ugruška u krvnim sudovima, isto tako može, s druge strane, povećati mogućnost i rizik od krvarenja (obično spontanih ili nastalih na manju traumu) ako se lijek predozira, ili obrnuto, ako se doza značajno smanji ili prekine terapija, makar i privremeno, može doći do nastanka tromboze, što znači da je pravilno i kontrolisano doziranje antikoagulantnih ljekova izuzetno važno. Da bi se to postiglo, neophodno je redovno kontrolisati aktivnost antikoagulantne terapije. To se postiže na

20

način što se laboratorijski provjerava tzv. protrombinsko vrijeme (faza složenog procesa koagulacije krvi). Protrombinsko vrijeme se mjerno izražava sekundama (normalne vrijednosti su 11 do 13 sekundi). Međutim, prije tridesetak godina (od 1983) uvedena je metoda INR – test (indeks protrombinskog vremena ili internacionalni normalizovani koeficijent), koji predstavlja odnos protrombinskog vremena pacijenta i kontrolne grupe (odnosno normalne vrijednosti) i smatra se najobjektivnijim za praćenje protrombinskog vremena kod pacijenata na dugotrajnoj oralnoj antikoagulantnoj terapiji.

Terapijske vrijednosti INR-indeksa kreću se u granicama od 2 do 4. Ukoliko je INR ispod donje granice, smanjuje se efekat primijenjene terapije i povećava rizik od stvaranja intravaskularnog tromba. Ako je INR iznad gornje terapijske granice, povećava se rizik od nastanka krvarenja. Prenijeto na „teren stomatologije”, značajno je konstatovati da svi oralnohirurški zahvati kod pacijenata na pomenutoj terapiji nose u sebi rizik od povećanog ili produženog krvarenja u toku same intervencije ili nakon nje.

Isto tako, povećan je rizik od tromboembolijske komplikacije ako se prekine terapija nekoliko dana prije oralnohirurškog zahvata, kako se to nekada praktikovalo. Zato je danas stav da se terapijom postigne zadovoljavajuća vrijednost INR indeksa, što omogućava, uz odgovarajuću opreznost, realizovanje planiranog zahvata. Stomatolog treba da se dobro obavijesti o bolesti zbog koje pacijent prima antikoagulantnu terapiju i vrijednostima INR-a, a pacijent, sa svoje strane, obavezan je da sa sobom nosi karton terapije i odgovarajuću medicinsku dokumentaciju. Važno je da rezultati INR-a ne budu stariji od 24 časa prije stomatološkog zahvata, mada kod pacijenata kod kojih su ove vrijednosti stabilne za duži vremenski period, prihvatljivi su i rezultati u zadnjih nekoliko dana. Vrijednost INR indeksa predstavlja mjeru rizika i određuje stav stomatologa za odluku, pripremu i način izvođenja oralnohirurškog tretmana. INR ispod 2,5 ne zahtijeva neke posebne mjere predostrožnosti niti pripremu za potrebnu intervenciju.

Veće vrijednosti, INR-a - između 2,5 i 4 - povećavaju mogućnost nastanka krvarenja, za vrijeme, a posebno poslije intervencije, pa je lokalna hemostaza obavezna.

Smatra se da je najbolja kombinovana hemostaza koja podrazumijeva obradu rane, postavljanje šavova uz dodatna hemijska ili biološka hemostatična sredstva. Uputno je konsultovati i ljekara koji liječi osnovnu bolest pacijenta, koji će razmotriti mogućnost modifikovanja antikoagulantne terapije, kako bi se, privremeno, vrijednosti INR-a smanjile i dovele do nivoa koji omogućava što bezbjedniju oralnohiruršku intervenciju, uz napomenu da

bilo kakve promjene u osnovnoj antikoagulantnoj terapiji stomatolog ne smije da savjetuje.

Pacijenti sa ugrađenim pejsmejkerom Pejsmejker (kardiostimulator) je mali aparat za proizvodnju električnih impulsa koji se prenose do srca i na taj način ubrzavaju srčani ritam pacijentima kod kojih je frekvenca ovog organa usporena (niska). Postavlja se pod kožu, nedaleko od srca, a elektroda se do njega dovodi venskim putem. Pejsmejker (prvi aparat ugrađen 1958. god. u Švedskoj) ugrađuje se pacijentima različitog životnog doba, češće relativno starijim i starijim osobama. (Kao svojevrstan kuriozitet u literaturi se navodi slučaj kada je prof. dr Petar Stojanov u Beogradu ugradio pejsmejker bebi „staroj” samo 33 časa - nešto manje od dan i po -, da je aparat zamijenjen poslije 7-8 godina i da danas to dijete vodi sasvim normalan život.)

Pošto su i ovo pacijenti rizika u stomatološkoj ordinaciji, obaveza stomatologa je da poznaje i da se pridržava određenih pravila i principa u radu sa ovim bolesnicima. Naime, stomatološka oprema - aparatura sadrži uređaje (aparat za ispitivanje vitaliteta zuba, ultrazvučni aparat, elektrokauter, aparat za dijatermiju, turbinsku mašinu) koji stvaraju elektromagnetno polje koje može da poremeti rad pejsmejkera. Upravo zbog toga svi aparati moraju biti udaljeni od pacijenta na propisnoj distanci. Preporučljivo je zaštititi pacijenta olovnom keceljom kako bi se spriječila mogućnost uticaja (interference) izvora elektromagnetnih talasa (stomatološki uređaji) na funkciju pejsmejkera.

Zadatak pacijenata sa ugrađenim pejsmejkerom jeste da o tome obavijesti stomatologa i da sa sobom obavezno nosi pisani dokument, odnosno karticu („Evropska identifikaciona kartica pejsmejkera”) gdje se nalaze neophodni podaci vezani za ovo stanje.

Saradnja stomatologa sa ljekarom koji liječi osnovnu bolest pacijenta i u ovim slučajevima je veoma važna.

21

Moj stomatolog

ZUBA Piše: dr Miloš Radulović, stomatolog Šta je to?

Za šta se koristi?

Preparacija zuba?

Kako se izvodi? Šta poslije?

Rizici?

Izbjeljivanje zuba je procedura u kojoj se uklanjaju razne diskoloracije sa površine zuba, a sama boja zuba postaje bjelija.

Samo izbjeljivanje spada u najpopularnije procedure u stomatologiji, iz čistog razloga što može značajno da poboljša izgled i pojavu Vaših zuba sa mnogo manje „neprijatnosti” i sa mnogo manje novca. Danas većina stomatologa u svojim ponudama nude i ovu vrstu usluga.

Svakog dana, na površini zuba nastaje jedan tanak omotač na kojem se zadržavaju razne mrlje. Na drugoj strani, spoljašnji sloj zuba (gleđ) sadrži brojne pore koje zadržavaju te mrlje. Treba napomenuti da izbjeljivanje nije dugoročno rješenje.

Zapravo, izbjeljivanjem će se ukloniti mrlje sa Vašeg zuba, ali se neće spriječiti da one opet nastanu. Zbog toga je izbjeljivanje postupak koji treba s vremena na vrijeme ponavljati. Ti intervali mogu biti različiti i prije svega zavise od Vas samih. Ako pijete kafu, koka-kolu, pušite i sl. zubi će Vam u veoma kratkom vremenu vratiti istu onu boju koju ste imali prije izbjeljivanja (zajedno sa svim mrljama).

Kao što je već napomenuto, izbjeljivanje se koristi uglavnom kod prebojavanja bilo kog uzroka. To su najčešće prebojavanja zbog prevelike upotrebe kafe i duvana. To su takozvane mrlje koje nastaju vještački, na spoljašnjoj površini zuba. Osim ovoga česta su i prebojavanja koja nastaju u samoj strukturi gleđi zuba. To su tzv. strukturna prebojavanja. Ona mogu nastati npr.

22

pri upotrebi, tj. unosu, većih količina fluora u organizam za vrijeme rasta zuba (fluoroza zuba).

Drugo prebojavanje može nastati prilikom upotrebe nekih antibiotika (tetraciklina) u istom periodu (zbog čega se i ne daju trudnicama i djeci mlađoj od 8 godina). U ovakvim slučajevima prebojenost se nalazi samo u površinskom dijelu zuba, već zahvata čitavu debljinu gleđi. Izbjeljivanja ovakvih zuba nisu toliko efikasna kao što su u pitanju površinska prebojavanja, ali i pored toga može se postići određen stepen korekcije boje zuba.

Kaviteti, tj. karijesi, moraju se pripremiti, odnosno ukloniti, prije samog procesa izbjeljivanja, zato što rastvor za izbjeljivanje može penetrirati kroz karijes i doći do unutrašnjih djelova zuba, izazivajući osjetljivost zuba. Takođe, izbjeljivanje neće djelovati na ogoljenim korjenovima zuba, zato što na njima ne postoji sloj gleđi. Do ogoljavanja korjenova može doći usljed povlačenja desni, tj. parodontopatije.

Samo izbjeljivanje se može vršiti u stomatološkoj ordinaciji i kod kuće. Za ordinacijsko izbjeljivanje stomatolog će najvjerovatnije da slika Vaše zube, što će mu pomoći u praćenju rezultata samog izbjeljivanja. Proces izbjeljivanja zahtijeva 2 do 6 posjeta stomatologu u trajanju od po 40-tak minuta po posjeti.

Prije početka stomatolog se raspituje za način nastanka prebojenosti zuba i vrši inspekciju (pregled) ostalih zuba i okolnog mekog tkiva. Zatim slijedi čišćenje zuba nakon čega se pristupa izbjeljivanju.

Za kućno izbjeljivanje, stomatolog će Vas uputiti da koristite individualne nosače koji precizno odgovaraju Vašim zubima. Ovakvo izbjeljivanje traje 2 do 3 nedjelje. Kako se u prometu

mogu naći brojni preparati za kućno izbjeljivanje, to se prije njihove upotrebe posavjetujte sa stomatologom.

Postoje dva glavna načina izbjeljivanja zuba. Kada se izbjeljivanje radi na zubima na kojima je vršeno kanalno liječenje i kod kojih je izvađen nerv, proces se označava kao nevitalno izbjeljivanje. Vitalno izbjeljivanje se izvodi, kao što mu i samo ime kaže, na vitalnim, tj. živim zubima.

Vitalno izbjeljivanje u nekim slučajevima neće popraviti izgled zuba na kojima je rađeno kanalno liječenje. U ovom slučaju, stomatolog će upotrijebiti drugu proceduru koja vrši izbjeljivanje iznutra. On(a) će Vam postaviti agens za izbjeljivanje u sam zub i privremeno ga zatvoriti. Agens će biti zatvoren u zubu nekoliko dana. Poslije toga, ukoliko je postignut zadovoljavajući rezultat, zub se definitivno zatvara. Ukoliko nije, postupak se ponavlja dok se ne postigne željeni rezultat.Najčešća procedura vitalnog izbjeljivanja zuba obuhvata postavljanje gela za izbjeljivanje, koji najčešće sadrži vodonik-peroksid, u posebne nosače koji liče na štitnike za zube. Nosač se zatim postavlja na zube u određenom vremenskom periodu (najčešće preko noći).

Kao što je već napomenuto, izbjeljivanje se može vršiti u ordinaciji i kod kuće. Ordinacijsko izbjeljivanje ima prednost zbog mogućnosti boljeg praćenja tretmana od strane stomatologa.

Ovakvo izbjeljivanje traje od 30 do 60-tak minuta i zahtijeva nekoliko dolazaka (od 3 do 5) kod stomatologa. Vrijeme tretmana i broj dolazaka prije svega zavise od tipa obojenosti zuba kao i od nivoa željene bjeline zuba.

Stomatolog će se raspitivati o načinu Vašeg života, istoriji korišćenja nekih lijekova i sl., kako bi utvrdio kako je nastala prebojenost Vaših zuba. Različita prebojavanja će se različito ponašati na proces izbjeljivanja.Poslije toga, stomatolog će aplikovati specijalan gel na desni oko zuba, koji će ih štititi od dejstva preparata za izbjeljivanje. Zatim se aplikuje sam gel za izbjeljivanje.

Najčešći aktivni sastojci ovih preparata su vodonik-peroksid i karbamid-peroksid. Neki preparati se aktiviraju posebnim svijetlom ili primjenom toplote. Nakon aplikacije gela za izbjeljivanje, stomatolog će Vam,u kratkom vremenskom intervalu, obasjati zube posebnom lampom. U zadnje vrijeme sve su više u upotrebi i laseri za ubrzavanje postupka izbjeljivanja. Iako mnogi pacijenti vole primjenu nove tehnologije, još nije dokazana, ali ni osporena, neškodljivost primjene lasera u ove svrhe.

treba da dođe u kontakt sa mekim tkivima oko zuba. Međutim, skoro je teško oblikovati nosače tako da ne dozvole isticanje preparata za izbjeljivanje. Zbog toga dolazi do oštećenja gingive oko zuba, što je velika mana kućnom izbjeljivanju zuba. Kod kuće se ovi nosači, prije stavljanja u usta, napune gelom koji Vam proslijedi stomatolog i tako nose nekoliko časova svakog dana. Većina pacijenata dobije željene rezultate već poslije dvije nedjelje, dok za neka prebojenja treba i 4 pa i više nedjelja.

Vaš stomatolog će možda htjeti da Vas vidi nekoliko dana poslije ordinacijskog izbjeljivanja, kako bi provjerio stanje desni. Ukoliko su one došle u kontakt sa preparatom za izbjeljivanje, onda može doći do njihovog oštećenja. Ukoliko izbjeljujete zube kod kuće, stomatolog će Vas redovno provjeravati na kraju svake nedjelje, kako bi pratio proces izbjeljivanja kao i eventualne promjene na desnima.

IZBJELJIVANJE NIJE TRAJNO RJEŠENJE! Mrlje i fleke će se vratiti. Kod ljudi koji se izlažu mnogim prebojavajućim sredstvima (cigarete, kafa, koka-kola i sl.) izbijeljenost će polako da se gubi već poslije mjesec dana. Kod onih pacijenata koji izbjegavaju konzumiranje gore navedenih stvari, izbijeljenost može trajati i do godinu dana.

Ponovno izbjeljivanje se, takođe, može vršiti u ordinaciji i kod kuće. Ukoliko imate već napravljene nosače, onda ih možete slobodno ponovo iskoristiti. Kućno izbjeljivanje možete i sami ponavljati, ali se prije svakog ponovnog izbjeljivanja obavezno posavjetujte sa Vašim stomatologom.

Izbjeljivanje veoma rijetko izaziva teže neželjene efekte, iako su se javljali slučajevi gdje je došlo do privremene osjetljivosti zuba. Takođe, može doći do iritacije desni. Izbjeljivanje se NE PREPORUČUJE TRUDNICAMA jer uticaj preparata za izbjeljivanje na plod još nije dovoljno istražen. Kako je sama procedura kozmetičkog i izbornog karaktera, to se savjetuje njeno odlaganje do poslije porođaja.

Za kućno izbjeljivanje stomatolog će prvo uzeti otisak, na osnovu kojeg će napraviti jedan ili dva individualna nosača, u zavisnosti da li izbjeljujete zube jedne ili obije vilice.

Zatim će ih podesiti da tačno naliježu Vašim zubima. Ovo je veoma bitno jer preparat za izbjeljivanje ne

23

PUŠENJE FAKTOR RIZIKA ZA LOŠE ORALNO ZDRAVLJE

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pušenje je odgovorno za oko 4 miliona smrtnih Piše: dr Ognjen Kovačević, doktor stomatologije

slučajeva godišnje, a to je više od onoga što ponesu saobraćajni udesi, SIDA, tuberkuloza, ubistva i

Usna duplja predstavlja početni dio digestivnog sistema i ima granični položaj između spoljne i unutrašnje sredine koje spaja u jednu cjelinu. Sve štetne supstance koje se unose u organizam, uglavnom prvo dolaze u kontakt sa sluzokožom usne duplje. Skoro da i nema oboljenja kod čovjeka koje se najprije ne manifestuje u ustima.

Osim nikotina, duvanski dim sadrži oko 4.000 različitih toksičnih supstanci, od čega su 43 kancerogene. Od kancerogenih supstanci tu se nalaze benzpiralen, benzperilen, radioaktivni polonijum i druge. Nikotin predstavlja snažnu psihoaktivnu supstancu koja stvara zavisnost. To je alkaloid koji se nalazi u biljci Nicotiana tabacum (lat.). Kada pušači pokušavaju da prestanu sa upotrebom cigareta on izaziva apstinencijalne tegobe.

Nikotin najprije razdražujuće djeluje na moždane funkcije a potom depresivno. Nakon prelaska u krv svoje dejstvo na mozak ispoljava u roku od sedam do osam sekundi. Pušenje prouzrokuje i druge zdravstvene probleme, kao što su respiratorne infekcije, oboljenja krvnih sudova (ishemijske bolesti srca, cerebrovaskularna oboljenja i dr.), pojavu karcinoma (larinksa, bronha, bešike i pankreasa), oštećenje ploda u trudnoći i sl. Štetni sastojci iz duvanskog dima ne djeluju samo kao toksini, mutageni i kancerogeni već čine organizam osjetljivijim na dejstvo štetnih uticaja iz spoljne sredine.

KAKO PUŠENJE UTIČE NA ORALNU SLUZOKOŽU? Što se tiče oralne sluzokože, duvanski dim na nju djeluje iritativno, i to hemijski i termički. Odgovor oralne sluzokože na te iritacije naziva se nikotinski stomatitis (Stomathitis nicotinica, lat.). Kod dugogodišnjih pušača najčešće promjene možemo primijetiti na usnama i na tvrdom nepcu. Promjene se manifestuju na rumenom dijelu usana u vidu bijelo-sive boje kružnog oblika,

24

samoubistva. Smatra se da će do 2030. godine duvan biti glavni uzrok smrti i invalidnosti kod svjetske populacije, od koga će stradati više od 10 miliona ljudi. U EU procenat prisustva pušača je 29%, od toga muškarci čine 34% a žene 24%.

veličine od nekoliko milimetara do jednog centimetra, i na tom mjestu se najčešće drži cigareta. Takođe, kod njih je rumeni dio usana bjeličast, sa crvenim tačkicama koje predstavljaju inflamirane pljuvačne žlijezde.

Najizrazitije promjene kod pušača srećemo i na sluzokoži tvrdog nepca (Palathitis nicotinica, lat.). Sluzokoža postaje mutna, svijetloblijeda, neprozirna, sa naboranom površinom. Osim toga, na nepčanoj sluzokoži možemo primijetiti inflamirane otvore kanala malih pljuvačnih žlijezda.

Takođe, kod muškaraca koji su teški pušači i kod žena pušača sa povišenim vrijednostima serumskog estrogena i progesterona, zbog trudnoće ili upotrebe antibebi pilula, često srećemo hiperpigmentaciju oralnih tkiva (melanoze pušača). To su smeđe multifokalne pigmentacije, nejasnog ruba, koje su najčešće prisutne na mjestima koja su izložena visokoj koncentraciji dima, kao što su usne, labijalna gingiva i nepce. Međutim, prestankom pušenja ove hiperpigmentacije se gube.

Osim ovih karakterističnih mjesta, i ostala oralna sluzokoža kod pušača je izmijenjena. Ona je inflamirana, opalescentna ili leukoplakična. Jezik je često obložen i pigmentisan. Takođe,

na zubima pušača srećemo pigmentacije i karakterističan zadah od duvana. U usnoj duplji pušača često se sreću i maligne promjene, tako da kod njih imamo četiri puta veći rizik od obolijevanja od karcinoma usne duplje nego kod nepušača. Čak i ako je usna duplja veoma pristupačna regija za pregled, i predstavlja regiju kojom se bave mnogi stručnjaci stomatoloških i medicinskih specijalnosti (stomatolozi, dermatolozi, infektolozi, ljekari opšte medicine…), kliničko iskustvo specijalista koji se bave problematikom tumora usne duplje govori da karcinomi u uznapredovaloj fazi nijesu rijetkost.

KAKO PUŠENJE UTIČE NA POJAVU PARODONTOPATIJE? Ukoliko sagledamo uticaj pušenja duvana na stanje potpornog aparata zuba (parodoncijuma) i pojavu parodontopatije, možemo reći da pušenje predstavlja jedan od glavnih faktora rizika za nastanak parodontopatije, što je prepoznato u posljednjih dvadesetak godina. Još 1947. godine Pindborg je opisao vezu između akutnog ulceroznog gingivita i pušenja kod danskih vojnih regruta. Istraživanja pokazuju da se nikotin apsorbuje u oralna tkiva. Nađen je na površini korijena zuba, ali najveća i najznačajnija količina nikotina nađena je u serumu, pljuvačci i gingivalnoj tečnosti.

Pušenje prouzrokuje vazokonstrikciju (sužavanje) krvnih sudova u gingivi. Ti mali ponovljeni vazokonstriktivni ataci tokom pušenja, na duže staze, mogu da dovedu do gingivalne disfunkcije i parodontalnog oboljenja. Zbog ove vazokonstrikcije krvnih sudova izazvane nikotinom, kod pušača je prisutan manji stepen inflamacije gingive, kao i manji stepen krvarenja, za razliku od drugih kliničkih znakova parodontopatije koji su značajno izraženiji. Takođe, ova vazokonstrikcija krvnih sudova dovodi do smanjenog dopremanja kiseonika i hranljivih materija u gingivu, pa je tako umanjena i mogućnost eliminacije štetnih produkata oštećenog tkiva, što dovodi do neodgovarajućeg imunološkog odgovora. Ovaj poremećeni imunološki odgovor karakteriše se smanjenjem hemotakse, fagocitoze, aktivnosti polimorfonuklearnih leukocita i redukcije proizvodnje lokalnih antitijela, a to predstavlja prvu važnu liniju odbrane od patogenih oralnih mikroorganizama. Posebno treba istaći neutrofile, koji spadaju u prvu liniju odbrane protiv bakterijske infekcije, kojih u većem broju ima u perifernoj cirkulaciji pušača, ali je njihova funkcija umanjena. Oni pokazuju značajno smanjenje hemotakse, fagocitoze i adherencije. Takođe, kod pušača imamo smanjen broj imunoregulatora T-ćelija i kao rezultat svega toga imamo

poremećen specifični i nespecifični imuni odgovor. Svi ovi poremećaji dovode do slabljenja odbrambenih sposobnosti gingive i čine je osjetljivom na infekcije, tako da terapijske procedure parodontalnog oboljenja kod pušača imaju slab efekat ili on praktično izostaje.

Takođe, histološki je utvrđeno da pušači imaju manji broj krvnih sudova u gingivi u odnosu na nepušače. Ovo može biti dijagnostički problem, pogotovo kod mlađih osoba sa ranom parodontopatijom, jer se često zamaskiraju početni znaci parodontopatije, što ima za posljedicu da se sa terapijom ne krene blagovremeno.

Kod pušača su parodontalni džepovi veći nego kod nepušača. To je pogotovo izraženo sa palatinalne strane (strane okrenute prema nepcu) gornjih zuba i u predjelu prednjih donjih zuba. Osim toga, gingiva je zadebljana i fibrozno izmijenjena, što govori o lokalnom dejstvu duvana. Kod pušača, u ovim parodontalnim džepovima prisustvo kiseonika je manje nego kod nepušača, što može da favorizuje razmnožavanje anaerobnih bakterija. Tako je dokazano da kod pušača imamo veću vjerovatnoću izlaganja infekciji Porphyromanas gingivalisa i Aggregatibacter actinomycetemcomitansa od bivših pušača ili nepušača. Inače, ovi bacili imaju najizraženiji parodontopatogeni potencijal. Treba još istaći da pušenje povećava i adheziju mikroorganizama na ćelije epitela usne duplje.

Takođe, kod pušača je prisutna i poremećena funkcija fibroblasta. Posebno akrolein i acetil-aldehid iz dima cigareta inhibiraju proliferaciju gingivalnih fibroblasta, što dovodi do toga da fibroblasti koji su izloženi nikotinu produkuju manje fibronektina i kolagena zbog povećanog stvaranja kolagenaze.

Ovi štetni efekti na funkciju fibroblasta imaju za posljedicu slabo zarastanje rana i progresiju parodontopatije.

Pušenje ima štetne efekte i na metabolizam kosti. Kod pušača imamo povećanu aktivnost osteoklasta koji su odgovorni za gubitak i remodulaciju kosti. Tako pušenje utiče na gubitak alveolarne kosti, nezavisno od količine prisutnog plaka na zubima, a progresija gubitka alveolarne kosti veća je kod mlađih pušača. Gubitak alveolarne kosti kod pušača (pogotovo u gornjoviličnom luku) do sedam puta je izrazitiji nego kod nepušača, što je praćeno i većim gubitkom zuba kao rezultata direktnog dejstva duvanskog dima prilikom inhalacije.

Veza između pušenja i nastanka parodontopatije proučavana je intenzivno. Brojne epidemiološke studije pokazale su da je parodontopatija tri puta češća kod pušača nego nepušača, bez obzira na nivo oralne higijene, i da ima težu kliničku sliku nego kod nepušača. Kod pušača je prisutan veći depozit zubnog kamenca, ali je količina dentalnog plaka ista kao kod nepušača, naravno sa istim nivoom oralne higijene. Takođe, efekat pušenja na parodoncijum, odnosno oralnu sluzokožu, kumulativan je, tako da negativne posljedice zavise od dužine pušačkog staža, broja cigareta, vrste duvana ali i od individualne otpornosti oralne sluzokože.

Na osnovu svega navedenog, stomatolozi treba da upozoravaju pacijente na posljedice pušenja na opšte zdravlje, a pogotovo na oralno zdravlje. Treba savjetovati pacijente da prestanu sa pušenjem ili makar da se ono smanji. Takođe, zahtijevati od pušača besprekornu oralnu higijenu i za svaku ulceraciju koja ne zarasta duže vrijeme, a lezija je heterogena, uraditi biopsiju za patohistološku dijagnozu.

25

FAKTORI RIZIKA KOD MALIGNIH OBOLJENJA Piše: dr Branka Gogić Dom zdravlja, Bijelo Polje Primarna prevencija malignih bolesti obuhvata sve mjere zaštite zdravlja koje sprečavaju nastanak karcinoma. Uopšte, ovaj pojam se odnosi na smanjenje faktora rizika za nastanak malignih bolesti u opštoj populaciji. Postoje dva osnovna oblika strategije u primarnoj prevenciji, koja se baziraju na činjenicama da je veći broj malignih bolesti potencijalno preventabilan (mogu se spriječiti). Kao prvo, postoji težnja da se smanji broj osoba koje su izložene dejstvu supstancija koje povećavaju rizik za nastanak ovih bolesti, npr. mjerama zaštite protiv kancerogena na radnom mjestu i životnoj sredini. Druga je, ali ne manje važna težnja, da se na što efektniji način utiče na svijest ljudi da se svojim ponašanjem mogu zaštititi od nastanka karcinoma. Upravo zbog te činjenice navodim štetne faktore koje treba izbjegavati i preporuke za promjenu načina života koje bi smanjile mogućnost nastanka karcinoma na minimum. Nepotrebno je napominjati kako maligni tumor spada među najteže bolesti i kako je, ukoliko se pravovremeno ne otkrije i ne liječi na adekvatan način, skoro u 100% slučajeva smrtonosan.

PUŠENJE: Epidemiološke studije dosljedno potvrđuju povezanost navike pušenja sa rakom pluća, grla, usne duplje, jednjaka, mokraćne bešike, bubrega, pankreasa (gušterače) i grlića materice. Utvrđena je povezanost pušenja sa rakom želuca, jetre i debelog crijeva. Procjenjuje se da je pušenje odgovorno za 30% ukupne smrtnosti od malignih bolesti i 80-90% smrtnosti od raka pluća. Svakako, zbog ovoga je neophodno prestati pušiti, ali i zatražiti i ljekarsku pomoć za odvikavanje od pušenja.

NAVIKE U ISHRANI: Navike u ishrani povezane su sa nastankom 30% slučajeva malignih tumora kod stanovništva razvijenih zemalja. Najčešće su to rak debelog crijeva, jednjaka, dojke, materice i bubrega. Sa povećanim rizikom povezuju se

26

ishrana bogata ribom usoljenom na kineski način, konzerviranim mesom, solju i usoljenom hranom, kao i veoma vrelim napicima i hranom. Zaštitna uloga u odnosu na maligne bolesti pripisuje se paradajzu i proizvodima od paradajza i zelenog čaja. Stoga, ishrana mora da bude bazirana na unosu raznovrsnog voća i povrća, mahunarki, ribe minimum jednom sedmično, unos cijelih žitarica, koštunjavih proizvoda, oraha i badema. Svakako, neophodno je smanjiti unos masti.

GOJAZNOST: Povezana je sa oko 10% slučajeva razvoja raka i to posebno raka jednjaka, debelog crijeva, materice, dojke i bubrega. Svakako, dnevna količina unijetih kalorija treba da bude tolika da se dostigne ili zadrži željena težina. Pored navedenog neophodno je i izbalansirati zdrav način ishrane sa fizičkom aktivnošću.

FIZIČKA NEAKTIVNOST: povezuje se sa rakom debelog crijeva, dojke i prostate s tim da je njen izolovani doprinos teško procijeniti jer je u velikoj mjeri povezana sa gojaznošću.

Preporučuje se umjerena fizička aktivnost svakog dana po 30 minuta. To su npr. brze šetnje, trčanje, vožnja bicikla, aerobik vježbe i slično.

ZLOUPOTREBA ALKOHOLA: Svakodnevno ispijanje po dvije vrste standardnih pića povećava rizik za nastanak raka jetre, usne duplje, ždrijela, jednjaka i grkljana. Rizik raste sa povećanjem količine unijetog alkohola.

UV ZRAČENJE: Dugogodišnje izlaganje ultravioletnim zracima (suncu ili vještačkim izvorima, npr. solarijum) povezuje se sa nastankom tumora kože. Ipak, izlaganje UV zracima u umjerenom stepenu ne nosi sa sobom rizik od nastanka ovih teških bolesti.

ISTINE I ZABLUDE: Kakva su bića žene? Mitologija kaže da su im se divili bogovi, da nijesu mogli odoljeti njihovim čarima i spletkama. Antropologija stoji na sasvim suprotnoj strani. Medicina, jasno je, daje sasvim naučan prikaz. Koliko, s obzirom na to stanovište zaista opravdano stoje sve one i danas uobičajene kvalifikacije da su „predstavnice slabijeg pola”? Šta medicinska nauka može da kaže na tu temu?

Uopšte, kakve sve istine i zablude postoje na ovu temu? Žene su slabiji pol ZABLUDA: Hromozomski parovi su jedan od presudnih argumenata kojima se barata u raspravama o biološkoj podređenosti ili nadređenosti polova. Svima je dobro poznato da na 23. paru hromozoma kojima se, između ostalog, razlikuju muške i ženske jedinke, postoji uočljiv nedostatak strukture, tj. dijela tog para, kod muške jedinke. Dodatno, u prilog ovoj postavci mogle bi da govore tvrdnje tipa: osobe ženskog pola imaju bolje razvijenu kratkoročnu memoriju, bolje verbalne sposobnosti, sposobne su da ranije u odnosu na predstavnike suprotnog pola ovladaju npr. čitanjem, osjećajnije su, sklonije empatiji, sklonije uzvišenim tipovima osjećajnosti, npr. platonska ljubav, imaju brži fizički rast u odnosu na vršnjake suprotnog pola...

Bez namjere da ovim glorifikujemo pripadnike pojedinih polova, složićemo se da oba pola gaje različitosti kojima ih krasi priroda i koliko god nam to bilo razumljivo ili ne, vjerovatno će njihova protivteža zadugo održavati univerzum. Žene su sklonije plakanju ISTINA: Bez obzira na to koji pristup odaberemo: anatomski, kulturološki, socijalni i sl., žene zaista ostaju plačljivice broj 1.

Postoje tvrdnje da su one čak i biološki programirane da plaču više od muškaraca. Po tom tumačenju, suzni kanali muškaraca masivniji su nego kod žena, tako da se suze duže zadržavaju u njima. Ipak, čini se da presudnu ulogu u ovom činu ima tradicijom uslovljeno ponašanje. Herojski duh, koji se od rane mladosti nameće muškarcu, podrazumijeva karakternu čvrstinu i nesalomljivost. Muškarci stoga ponekad i razvijaju izvjesnu emotivnu hladnoću, kao odbrambeni mehanizam. Žene su mnogo osjetljivije na pitanja tjelesne težine ISTINA: Osobe ženskog pola veoma su sklone da teže idealnom pointu u tjelesnoj težini. Svaki gram celulita u ogledalu njihovih očiju dobija dvostruku dimenziju. Iako se nekada pretvaraju da im uopšte nije stalo, veoma su ranjive na komplimente o vitkosti.

Zašto je to tako, vjerovatno nikada neće postati dovoljno jasno.

Podsjećanja radi, evo nekih formula za izračunavanje normalne tjelesne težine. Formula Svjetske zdravstvene organizacije je indeks tjelesne mase (ITM). On se izračunava kada se iznos tjelesne težine podijeli kvadratom tjelesne visine. Kod normalno uhranjenih osoba ITM iznosi 20-25. Ako je ITM 25-30, osoba je gojazna, a u slučaju da je ITM veći od 30, takvu osobu treba obavezno liječiti.

Majčinstvo je posebna blagodet žene ISTINA: Postoji tvrdnja o tome da žena u trenutku kada začuje plač svoje novorođene bebe automatski gubi osjećaj tegobe porođaja koji je trajao do prije samo koji trenutak. Majčinstvo zaista jeste poseban blagoslov žene, baš kao što je to i očinstvo u slučaju muškarca. Međutim, samo ženi je prirodom dato pravo da osjeća otkucaje srca svog nerođenog djeteta, da živi sa njim u istom tijelu i proživljava cijeli spektar neponovljivih doživljaja kakvi se nude drugim stanjem.

Muškarci su skloniji samoubistvu ISTINA: Dobro je poznata činjenica da su najstarije osobe na svijetu upravo osobe ženskog pola, te da su žene, po nekoj prirodom uređenom predispoziciji, određene da imaju duži životni vijek. Postoje, pored toga, i tvrdnje da su pripadnici muškog roda skloniji izvršenju samoubistva. Brojni su i raznovrsni statistički podaci koji se mogu pronaći u prilog ovoj postavci.

28

URIAGE PROIZVODI ZA INTIMNU HIGIJENU

GLYCO-GYN® kompleks

Glyco-esteri - ultra-blaga neionska baza za čišćenje bez sapuna - sprečava isušivanje i čuva ravnotežu sluznice Glyco-flavonoidi iz runolista - pružaju ugodnost, nježnost i osjećaj olakšanja Mliječna kiselina (održava fiziološki pH) Održava blagu kiselost sluznice kako bi se spriječilo umnažanje mikrobne flore koja uzrokuje iritacije Uriage termalna voda 10% Hidrira, neutralizuje slobodne radikale i umanjuje osjećaj nelagode Djeluje na enzim bakterijskog porijekla, fosfolipazu A2, i na taj način sprječava umnožavanje spoljne mikrobne flore koja uzrokuje iritacije Tolerancija na intimnom području testirana pod nadzorom ginekologa Svježi miris – Bez parabena – Bez sapuna

GYN-PHY

(fiziološki pH 5,5)

Ekstremno nježan i zaštitni pjenušavi gel za svakodnevnu higijenu genitalnog područja čak i najosjetljivijeg i kod iritacija.

Za sve žene, mogu ga koristiti i djevojčice od 4 godine starosti.

Sigurnost i ugodnost

GYN-8 (pH 8)

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

Umirujući pjenušavi gel s alkalnim pH za higijenu genitalnog područja u slučaju iritacija ili infekcija. Higijena u slučaju mikoza, svrabeža i osjećaja nelagode. Samostalno ili u kombinaciji s antimikotičkim tretmanima.

Za odrasle žene.

Ne preporučuje se koristiti duže od 7-10 dana.

Sigurnost i olakšanje

SAVJETI DR FEKA:

ŽENA JEDNAKO VAŽNA ZA SVE Autor: dr Fehmija Fetahović, spec. ginekologije

Žene, bez obzira u kakvim uslovima žive, kojeg su ekonomskog statusa, kakvog nivoa obrazovanja, kojoj rasi, vjeri, grupi... pripadaju imaju iste probleme u vezi „ženskog zdravlja”.

Mi često živimo sa predrasudama da o temi kao što je zaštita od polno prenosivih bolesti, zaštita od neželjene trudnoće, rano otkrivanje malignih bolesti i sl. žene teže pričaju. Predrasuda je i da znanje o seksualnom zdravlju prati i nivo obrazovanja i pripadnost višoj klasi društva. Iznenadimo se da neko ko nije išao u školu, ko živi u barakama i teškim životnim uslovima ponekad zna mnogo više od vršnjaka koji žive udobnim životom, završavaju visoke škole, znaju teoriju do detalja i svakodnevno znanje šire i dopunjavaju listajući strane na internetu.

Nezaštićeni seksualni odnosi nose rizik od neželjene trudnoće i seksualno prenosivih bolesti. Ako se žene informišu o svim metodama zaštite, ako znaju koja sve sredstva kontracepcije postoje, kako se koriste, kako do njih mogu doći, može se izbjeći velika muka kroz koju prolaze žene. Tu muku su nam potvrdile žene, svojim iskustvom i teškim pričama kako su prolazile ako se kasno jave ljekaru, ako ne budu primljeni zato što nemaju knjižicu, ako su prinuđene da plaćaju usluge u privatnim ordinacijama, ako moraju da pribjegnu nestručnim metoma rješavanja neželjene trudnoće… Ako… TAMPONI ILI ULOŠCI Priča o tamponima zbog kojih su neke žene imale tzv. toksični šok nije prošlost. Tokom ljeta u primorskim gradovima

30

žene veoma često koriste tampone da bi se kupale u moru.

Tamponi su idealna zamjena za uloške dok borave na moru, jer se mogu kupati bez ograničenja.

Zbog toplote i vlažnosti u vagini na tamponima se brzo i lako razmnožavaju mikroorganizmi, pa je povećan rizik od nastanka sindroma toksičnog šoka.

ZATO: Birajte tampone provjerenih proizvođača i mijenjajte ih čim izađete iz vode. Do šoka dolazi kada bakterija Staphilococcus auerus oslobodi otrov koji se širi putem krvi. Ovaj sindrom je rijedak, ali opasan. Polovina svih slučajeva toksičnog šoka događa se kod žena koje upotrebljavaju tampone.

Sindrom toksičnog šoka nije vezan samo za ginekologiju, iako se najčešće vezuje za upotrebu tampona. Srećom, mogućnost za nastanak ovog ozbiljnog poremećaja je vrlo mala, posebno ukoliko se tamponi koriste pravilno.

Upravo zbog toga tampone treba često mijenjati, najbolje svaka tri časa.

Sindrom toksičnog šoka najčešće se dešava kod mladih žena koje su tokom menstrualnog krvarenja koristile tampone s velikom moći upijanja. Tamponi koji imaju visoku moć upijanja i koji zbog toga obično duže stoje u vagini predstavljaju odličnu podlogu za razmnožavanje bakterije Staphilococcus auerus. Ako je vagina tokom vađenja tampona suva ili se tampon teško vadi, onda budite sigurni da on ima veću moć upijanja nego što vama treba.

Veoma je važno i da žene na vrijeme prepoznaju simptome toksičnog šoka. Neki od tih simptoma su: povišena tjelesna temperatura, povraćanje, proliv, glavobolja, pad krvnog pritiska, bolovi u mišićima i osip po tijelu. Ako žena uoči ovakve simptome, treba odmah izvaditi tampon i otići ljekaru.

Liječenje antibioticima. Kod oko 30% žena koje su imale ovaj sindrom bolest se ponovo javlja, mada u blažem obliku. Ženama koje su jednom imale sindrom toksičnog šoka zabranjuje se upotreba tampona.

ISPIRANJE VAGINE Žene četo ispiraju vaginu i pri tome koriste vodu ili neki drugi rastvor, najčešće razblaženu sirćetnu kisjelinu, čaj od kamilice ili žalfije, rastvor borne kisjeline, hidrogen, razne ljekovite čajeve, gotove rastvore koji postoje na tržištu i mogu se kupiti u većini apoteka… Za to koriste irigator, ali nerijetko i običan plastični špric. Često to rade sa crijevom od tuša, i sličnim pomagalima.

To rade da bi isprale vaginalni sekret, spermu, ostatke menstrualne krvi ili da bi se oslobodile neprijatnog mirisa vaginalnog sekreta. Nekada žene to rade da bi se zaštitile od neželjene trudnoće.

Savjet: Ispiranje vagine ni u kom slučaju neće vas zaštititi od neželjene trudnoće, a još manje od polno prenosivih bolesti.

Ispiranje vagine se ne preporučuje i to više napravi štete nego koristi. Ako se žene često ispiraju i najobičnijom vodom, poremete ravnotežu u vaginalnoj sredini i odstrane bakterije koje normalno postoje u vagini i održavaju kisjelost vagine koja je uslov da se na razmnožavaju štetne bakterije. Često se tokom ispiranja direktno unesu bakterije.

Nije rijetko da se žene tokom ispiranja i povrijede i ošteti se vaginalna sluzokoža i to postane ulazno mjesto za infekciju.

Kod ovih žena se češće razvija bakterijska vaginoza, kandidijaza, kao i druge polno prenosive infekcije. I još jednom da naglasim: ISPIRANJE VAGINE NEĆE VAS ZAŠTITITI OD NEŽELJENE TRUDNOĆE !!!!!

PREVENCIJA INFEKCIJA U TRUDNOĆI Deset savjeta kako se zaštititi od infekcija koje mogu da ugroze bebu, ukoliko ste trudnica ili planirate uskoro trudnoću.

1. Često perite ruke sapunom i vodom, posebno kada kristite toalet, dodirujete sirovo meso, jaja, sirovo neoprano voće, pripremate hranu, radite u vrtu, radite sa drugom vrstom prljavštine. Kada se često rukujete sa ljudima, igrate se sa kućnim ljubimcima, brinete o nekom bolesnom članu porodice, brinete o malom djetetu, mijenjate pelene bebi… Ako voda i sapun nisu dostupni, koristite alkohol, dezinfekciono sredstvo, gel za ruke ili sl.

2.

Izbjegavajte da koristite zajednički pribor za jelo sa malom djecom.

3. Meso dugo kuvajte, dobro i dovoljno. Izbjegavajte meso koje je djelimično termički obraćeno (krvave bifteke i sl).

Ne podgrijavajte jela sa mesom.

4. Izbjegavajte nepasterizovano (sirovo) mlijeko i mlječne prerađevine napravljene od takvog mlijeka.

5. Nemojte dodirivati i sređivati prljavu posteljinu/krpe u korpama za spavanje ili nosiljkama kućnih ljubimaca.

6. Izbjegavajte svaki mogući kontakt sa glodarima i njihovim izmetom. Ako imate kućnog ljubimca, hrčka ili nekog drugog glodara, neka se neko drugi brine o njemu dok ste vi trudni ili planirate trudnoću.

7. Testirajte se na polno prenosive bolesti (STD, PPI) kao što su HIV, hepatitis B i štitite se od njih.

8. Raspitajte se o vakcinama za neke bolesti koje možete dobiti prije trudnoće.

9. Izbjegavajte kontakt sa ljudima koji imaju neku infekciju, kao što su boginje (ovčje boginje), rubeola, pogotovo ako niste preboljeli boginje ili se niste vakcinisali.

10. Informišite se o streptokoku grupe B. Mnoge žene imaju ovu infekciju a nemaju nikakve tegobe. Obzirom da može izazvati ozbiljne probleme kod beba kada je porođaj prirodan - vaginalni, pri kraju trudnoće se preporučuje testiranje na ovu infekciju i antibiotska zaštita.

Na sajtu: www.drfeko.com trudnice mogu postvaiti pitanja na koja će dobiti odgovor u naredna 24 sata.

31

FIZIČKA AKTIVNOST SA BENEFITIMA KOJI SE PAMTE „MNOGI LJUDI PROVEDU POLOVINU SVOG VREMENA ŽELEĆI NEŠTO ŠTO BI MOGLI OSTVARITI SAMO KAD BI PROVELI MANJE VREMENA ŽELEĆI”

Piše: Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije (BApp, Spec. App)

Značaj fizičke aktivnosti ogleda se u smanjenoj mogućnosti da dođe do povrede, usporavanju procesa starenja, poboljšanju mentalnog i socijalnog stanja, promociji i unapređenju zdravlja, prevenciji najčešćih hroničnih nezaraznih bolesti, smanjenju negativnog efekta postojećeg oboljenja i sl. Redovnim sprovođenjem fizičkih aktivnosti značajno se usporavaju ili sprečavaju funkcionalno propadanje i sprečava nastanak bolesti.

Aktivnost smanjuje rizik od nastanka koronarnih oboljenja ili, preciznije rečeno, bolesti koronarnih arterija. Ovaj naizgled nagli događaj u stvari je posljedica jednog dugotrajnog procesa u kojem se arterije sužavaju i onemogućuju cirkulaciju krvi koja treba da bude dopremljena u srčani mišić. Ovo se naziva ateroskleroza. Ovakve promjene započinju još u djetinjstvu a proces može da bude ubrzan djelovanjem određenih faktora.

Nedostatak fizičke aktivnosti spada u grupu primarnih faktora koji ubrzavaju razvoj procesa aterosklerotičnih promjena na krvnim sudovima, zajedno sa: pušenjem, visokim nivoom holesterola (LDL), hipertenzijom. Na zidovima krvnih sudova stvara se aterosklerotični plak koji se postepeno uvećava sve dok u potpunosti ne blokira ili dok se ne odvoji i tako putujući začepi drugi krvni sud manjeg promjera.

Povećano interesovanje za fizičku aktivnost koje se javlja posljednjih godina potiče od brojnih istraživanja koja su naučno

32

potvrdila i ranije dobro poznat povoljan efekat fizičke aktivnosti na zdravlje.

Fizička aktivnost, posebno aerobna (brzi hod, lagano trčanje, veslanje, tenis, vožnja bicikla, plivanje, skijanje…), ako se sprovodi regularno, rezultira brojnim benefitima: 1. Pomaže da se poveća potrošnja energije; 2. Pomaže da se održi tjelesna masa (mišići); 3. Pomaže da se poboljša vitalni kapacitet pluća; 4. Pomaže da se poboljša kardiovaskularna funkcija i smanji rizik za koronarne i cerebrovaskularne bolesti; 5. Pomaže da se poboljša lipidni profil krvi i smanji adhezivnost trombocita; 6. Smanjuje nivo krvnog pritiska, ako je povišen; 7. Poboljšava metabolizam glukoze i povećava insulinsku senzitivnost; 8. Smanjuje rizik za nastanak osteoporoze; 9. Smanjuje rizik za neke forme karcinoma (dojke, prostate, kolona i druge). Prema podacima FANSA (engl. Food and Nutrition Science Alliance) fizička aktivnost će u budućnosti smanjiti obolijevanje od karcinoma za jednu trećinu, ako se uvede u svakodnevnu praksu; 10. Smanjuje apetit u odnosu na kalorije koje se potroše;

Sigurno se neki od vas često zapitaju: - Kada bi postojao lijek koji bi se koristio u cilju prevencije ili liječenja velikog broja oboljenja ili povreda, koliko bi on koštao?

Ako su vam na um pale cifre sa manjim ili većim nizom

život.

Generalno, značaj fizičke aktivnosti na zdravlje može se podijeliti u 3 grupe: 1. Prevencija hroničnih nezaraznih bolesti1: hipertenzije, koronarnih oboljenja, malignih oboljenja, dijabetesa, gojaznosti, artritisa...

2. Smanjenje negativnih efekata bolesti koja postoji 3. Promovisanje zdravlja (utiče na druge aspekte zdravlja).

nula, to je posljedica logičnog načina razmišljanja, jer bi rezultat djelovanja takve terapije svakako bio od krucijalnog značaja za zdravlje mnogih. Međutim, ulaganje novca u kupovinu jednog para patika predviđenih za džoging, i njihova primjena, mogu doprinijeti postizanju sličnih rezultata. Dakle, odluka je na nama, „lijek” postoji.

11. Smanjuje obolijevanje i obezbjeđuje duži i kvalitetniji

tivnosti

Benefiti vježbanja su vezani za: a) Bolji kvalitet života i duži životni vijek b) Manji stepen smrtnosti nastale kao posljedica neak-

c) Smanjenje učestalosti kardiovaskularnih oboljenja (smanjenje hipertenzije (povišenog krvnog pritiska), poboljšanje odnosa loših i dobrih lipida u krvi (LDL i HDL) d) Poboljšanje gustine koštane mase (prevencija osteoporoze) e) Smanjenje rizika od DM II (lat. Diabetes mellitus II) f) Kontrolu tjelesne mase i poboljšanje imuniteta g) Poboljšanje emocionalnog zdravlja i bolju toleranciju na stres.

1 ¾ ukupnog broja smrtnih ishoda posljedica je ovih oboljenja.

CAI - PAN, prirodni proizvodi na bazi japanskog pepermint ulja Roler Roler vam omogućava jednostavno i odlično nanošenje masažne kreme na kožu, gdje je to potrebno, a pri tom ruke ostaju čiste.

Roler sadrži kremu sa 33% pepermint ulja.

Masažna krema 33% pepermint ulje Podstiče rehabilitaciju krutih i preopterećenih mišića Masažna krema je idealna za sve vrste masaža, zagrijavanja (warming up), poslije sporta i kod sportskih ozlijeda.

Ekskluzivno za Crnu Goru !

CAI - PAN Montenegro d.o.o.

Pepermint je biIjka, koja se u Japanu uzgaja vjekovima. Posebnosti tamošnje klime i tla omogućavaju uslove za postizanje, svjetski, najboljeg kvaliteta u uzgajanju ove biljke. Svi ovi faktori omogućavaju da, upotrebom CAI-PAN proizvoda, doživite jedan izuzetno opuštajući, smirujući i lijekovito stimulativni osjećaj.

CAI-PAN je svestran za upotrebu Koristite proizvode CAI-PAN i.o.: -Kruti i premoreni mišići -Glava, vrat i bol u leđima -Za pročišćavanje nosa i disajnih puteva

Tablete za grlo Tablete odlično oslobađaju i smiruju grlo prilikom prehlada.

Tablete djeluju vrlo osvježavajuće, te pročišćavaju grlo od neprijatnog ukusa.

100% čisto pepermint ulje Koristite ulje kada su preopterećeni ili ukočeni mišići, vrat i leđa, ili ako imate glavobolju. Nekoliko kapi u parnu kupku koja će vam pomoći da dišete slobodnije.

Vuka Karadžića 1, 85310 Budva tel. 033 454 354, mob. 069 039 438, e-mail: caipan.mne@gmail.com

Neadekvatna i nestabilna povezanost glave i kičmenog stuba, kao i uzglobljenost na bazi lobanje, izaziva tegobe koje mijenjaju naš život i ponašanje, što smanjuje psihofizičke sposobnosti koje nam je priroda omogućila

POKRENITE PROCES VAŠEG OZDRAVLJENJA

ATLAS! Piše: dr Dušan Nenezić mr.sci, fizijatar, akupunkturolog, kiropraktičar PZU Fist Čovjekov organizam je savršen i precizan mehanizam.

Savršenstvo se postiže povezivanjem materijalnog i energetskog putem nervnih impulsa i tjelesnih tečnosti. Jedinstveni mehanizam prenosa nervnih i energetskih impulsa stabilizuje prvi vratni pršljen sa posebnom zglobnim površinama. Anatomija je u savremenoj medicini potpuno objasnila bitnost prvog pršljena (atlasa), nosioca zdravlja i energije.

ISTORIJSKO ISKUSTVO Interesantno je kako je u istoriji svaka kultura na neki način pokušavala da djeluje na položaj atlasa, mada nisu postojala saznanja iz anatomije i fiziologije organizma. U grčkoj mitologiji ime Atlas (nosilac) dodijeljeno je prvom pršljenu. Grčka mitologija kaže da je Atlas, ili Atlan, jedan od Titana koji se borio na strani svoje braće, u ratu protiv Zevsa. Kada su mnogi poraženi izgnani u Tatar, Zevs je osudio Atlasa da stoji na zapadnom rubu Zemlje i drži svod na svojim plećima.

Istočna tradicionalna medicina (Kina, Japan, Indija) zasnovana je na protoku energije. Hiljadama godina bavila se povezivanjem energije i stabilnim protokom tjelesnih tečnosti do ciljanih organa. Raznim manuelnim metodama pokušavali su da stabilizuju najbitniji most u organizmu, kičmeni stub, na čijem se najbitnijem mjestu nalazi prvi vratni pršljen. Razne tehnike meditiranja i istezanja bili su pokušaji da se djeluje na nepravilnosti položaja glave u odnosu na prvi pršljen i kičmeni stub.

34

Zanimljivost sa naših prostora: naše bake su djeci koja nisu „napredovala”, bila neraspoložena ili slabo spavala, „namještale” vrat. Zapisano je da su se djeca već sutradan osjećala bolje.

Napretkom nauke i saznanjima u medicini usavršavao se način i pristup korigovanja odnosa glave i prvog vratnog pršljena atlasa. Mada su i dalje alternativni pristupi efektniji i više se posvećuju protoku energije, američke škole su već 50 godina prihvatile načine repozicije atlasa i pokušale da ih sistematizuju. 1993. god. Švajcarac Rene-Klaudius Šumperli, E. M. povezao je tradicionalna saznanja o protoku energije sa hiropraktičkim pristupima repozicije atlasa i patentirao jedinstvenu revolucionarnu metodu repozicije prvog pršljena. Nazvao ju je atlasprofilaks metoda.

Slika 1: Atlas odozgo u tipičnom pogrešnom rotacijskom položaju i nakon primjene AtlasProfilax® metode po dr. René-C. Schümperli E.M. Savinuta žuta strelica: smjer okretanja Atlasa za vrijeme korekture.

Plava linija: prvobitna pogrešna rotacija Atlasa.

Crvena linija: ispravan položaj Atlasa.

Svijetlo plavi krug: centar okretanja.

KADA JE POTREBNO NAMJESTITI ATLAS? Nepravilan položaj atlasa u odnosu na glavu dovodi do toga da nervne strukture vremenom počinju da šalju pogrešne impulse, informacije o stanju našeg tijela i tjelesnih organa.

Protok limfe je, takođe, neadekvatan. Narušava se komunikacija između mozga i periferije, što apsolutno ima uporište u savremenoj medicni.Vremenom se narušava normalna fiziološka pozicija kičme, kičma počinje da se kompenzatorno krivi. Pretpostavka je, ali i studijski dokazano, da veliki procenat, čak 95 % ljudi, ima nepravilan položaj prvog vratnog pršljena.

ZNACI KOJI UKAZUJU NA NEPRAVILAN POLOŽAJ ATLASA

Slika 2: Prvi vratni pršljen, Atlas leži na drugom vratnom pršljenu (Aksisu).

Ukočenost lumbalnog dijela kičme Skolioza Kifoza Loše držanje Bolovi i slabost u mišićima nogu Nestabilnost pri hodu Osjećaj mravinjanja i trnjenja u nogama Nesanica Nedostatak životne energije

Glavobolja

Vrtoglavica

Bolovi u vratnom dijelu kičme

Zujanje u ušima

Osjećaj zategnutosti u vratu

Metoda atlasprofilakse potpuno je bezbjedna. Nema negativnih efakata i uvijek daje dobre rezultate. Važno je napomenuti da je nakon namještanja položaja atlasa započet novi energetski proces u organizmu. Odgovor i reakcije organizma individualni su. Kontrola je obavezna mjesec dana nakon namještanja. Metoda se može primijeniti u svakoj životnoj dobi.

Ukočenost vrata,smanjenje obima pokreta Bolovi u grudnom dijelu kičme Bolovi u slabinskom dijelu kičme

35

Dijabetes i mi:

PRAĆENJE KONCENTRACIJE GLUKOZE U KRVI PiĹĄe: dr Valentina Kalinić, spec.endokrinolog, DruĹĄtvo za borbu protiv ĹĄećerne bolesti, Bar Mjerenje koncentracija ĹĄećera u krvi u kućnim uslovima predstavlja osnovni i neophodan uslov za uspjeĹĄno lijeÄ?enje ĹĄećerne bolesti. Redovno mjerenje koncentracija ĹĄećera u krvi:

t 1PNBäF EKFUFUV SPEJUFMKJNB J MKFLBSV V EPOP�FOKV QSBWJMOF PEMVLF P QSJNKFOJ QPUSFCOJI EP[B PEOPTOP UJQPWB insulina.

t 4QSFʊBWB OBTUBOBL IJQPHMJLFNJKB QPTFCOP POJI LPKF nastaju noću.

t 1PNBäF SB[VNJKFWBOKV VUJDBKB PESFÿFOF WSTUF ISBOF ĕ[JʊLF BLUJWOPTUJ J TUSFTPHFOJI EPHBÿBKB OB �FʉFS V LSWJ JOGFLDJKF TUSBI vOFSWJSBOKFw

t 1PNBäF V MJKFʊFOKV BLVUOJI PCPMKFOKB EKFUFUB V LVʉOJN uslovima i upućuje na neophodnost mjerenja koncentracije ketona u urinu.

t 6[ VTMPW QPTUJ[BOKB CPMKF SFHVMBDJKF �FʉFSB V LSWJ TNBOjuje se rizik od nastanka kasnih komplikacija dijabetes melitusa OB PʊJNB CVCSF[JNB J OFSWJNB ŠTA JE SVE POTREBNO ZA PRAĆENJE KONCENTRACIJA GLUKOZE U KRVI U KUĆNIM USLOVIMA?

;B VTQKF�OP J[WPÿFOKF NKFSFOKB LPODFOUSBDJKF �FʉFSB V krvi potrebna je:

t "VUPNBUTLB MBODFUB 4MVäJ [B MBL�F EPCJKBOKF LBQJ LSWJ J USFCB EB JNB NPHVʉOPTU QPEF�BWBOKB EVCJOF VCPEB /FPQIPEOP KF EB TF MBODFUB NJKFOKB QPTMJKF TWBLPH VCPEB PEOPTOP TWBLPH EBOB ʊJNF TF TQSFʊBWB OBTUBOBL JOGFLDJKB OB NKFTUJNB VCPEB

t "QBSBU HMVLPNFUBS 0NPHVʉBWB PʊJUBWBOKF LPODFOtracije ťećera u krvi.

36

t 5FTU USBLF 6 HMVLPNFUSV PESFĂżFOPH UJQB NPHV TF LPSJTUJUJ TBNP USBLF JTUPH QSPJ[WPĂżBĘŠB 4BWSFNFOF USBLF LBQJMBSnom aktivnoťću uvlaÄ?e potrebnu koliÄ?inu krvi koja je izuzetno mala.

KAKO SE MJERI KONCENTRACIJA ŠEĆERA U KAPI KRVI?

1SWP USFCB PQSBUJ SVLF UPQMPN WPEPN KFS UP QPWFʉBWB QSPUPL LSWJ LSP[ TJUOF LSWOF TVEPWF V LPäJ %F[JOGFLDJKB LPäF BMLPIPMPN USFCB EB TF J[CKFHBWB KFS OKFHPWJ USBHPWJ OB LPäJ NPHV uticati na taÄ?nost rezultata mjerenja.

1SJKF VCPEB MBODFUPN QPWS�JOB LPäF USFCB EB TF PTV�J na vazduhu.

-BODFUPN TF VCPEF CPʊOB TUSBOB KBHPEJDF KFS KF UP NBOKF CPMOP PE VCPEB V WSI KBHPEJDF QSTUB 6 TMVʊBKV EB TF OB QPWS�JOJ LPäF PENBI OF QPKBWJ LBQMKJDB LSWJ SVLB USFCB EB TF JTQSVäJ EVä UJKFMB OBEPMKF 1PKFEJOJ HMVLPNFUSJ PNPHVʉBWBKV V[JNBOKF LBQJ LSWJ J TB ESVHJI NKFTUB LBP �UP TV NFTOBUJ EKFMPWJ EMBOB OBEMBLUJDB CVUJOB JMJ MJTU OPHF 6 UJN TMVʊBKFWJNB MBODFUB USFCB EB TF QPEFTJ OB OBKWFʉV EVCJOV VCPEB B NKFTUP VCPEB TF prethodno protrlja da bi se povećao protok krvi.

,BQ LSWJ TF OBOPTJ OB USBLV LPKB J[WKFTOP WSJKFNF QSJKF VQPUSFCF USFCB EB CVEF OB TPCOPK UFNQFSBUVSJ UBLP EB TF V QPUQVOPTUJ QPLSJKF P[OBʊFOB QPWS�JOB /FEPWPMKOB LPMJʊJOB krvi na traci KFEBO KF PE OBKʊF�ʉJI V[SPLB OFUBʊOPH NKFSFOKB

0ʊJUBWBOKF LPODFOUSBDJKF �FʉFSB V LSWJ HMVLPNFUSPN J[WPEJ TF QSFNB VQVUTUWV QSPJ[WPÿBʊB 6 TBWSFNFOJN BQBSBUJNB SF[VMUBU TF PʊJUBWB QPTMJKF WFPNB LSBULPH WSFNFOB

KADA I KOLIKO ÄŒESTO TREBA MJERITI Ĺ EĆER U KRVI? U cilju odmora odreÄ‘enim danima, mjerenje se izostavlja. U sluÄ?aju da dijete ne prihvata viĹĄe pokuĹĄaja mjerenja ĹĄećera u krvi u toku dana, neophodno je da se samokontrola obavlja najmanje jedanput dnevno, ali uvijek u razliÄ?ito doba dana.

NajÄ?eťće se nivo ĹĄećera mjeri: t QSJKF EPSVĘŹLB Ovaj rezultat odraĹžava koncentracije ĹĄećera u krvi u ranim jutarnjim Ä?asovima i na osnovu tog rezultata procjenjuje se doza veÄ?ernjeg insulina srednjedugog dejstva (izofan insulin) ili insulinskog analoga dugog dejstva. TakoÄ‘e, na osnovu tog rezultata prilagoÄ‘ava se i predstojeća doza insulina kratkog dejstva koji treba da se da prije doruÄ?ka. t QSJKF SVĘŹLB Taj rezultat pomaĹže u odluci o tome da li je primijenjena jutarnja doza insulina kratkog dejstva korektna. t QSJKF WFĘŹFSF Ovaj rezultat odraĹžava djelovanje jutarnjeg NPH insulina, odnosno insulina kratkog dejstva datog prije ruÄ?ka. TakoÄ‘e, odraĹžava efekte poslijepodnevne fiziÄ?ke aktivnosti (sport) ili poslijepodnevne uĹžine. Test treba da se uradi najmanje dva Ä?asa poslije prethodnog obroka. t QSJKF WFĘŹFSOKF VäJOF PCSPLB QSFE TQBWBOKF Ovaj rezultat govori o tome da li je doza insulina kratkog dejstva datog prije veÄ?ere korektna. Veoma je vaĹžan kod djece koja Ä?esto imaju

hipoglikemije tokom noći, zatim kod djece koja se igraju poslije veÄ?ere i kod svih onih koji nisu dovoljno jeli za veÄ?eru. U sluÄ?aju da je koncentracija ĹĄećera u krvi niska, potrebno je u cilju spreÄ?avanja pada ĹĄećera u krvi tokom noći da obrok pred spavanje sadrĹži veću koliÄ?inu ugljenih hidrata i proteina od uobiÄ?ajene. t QPTMJKF PCSPLB Mjerenje ĹĄećera u krvi poslije obroka korisno je za osobe koje dozu insulina prije obroka zasnivaju na koliÄ?ini ugljenih hidrata u obroku. PoĹželjno je da se mjerenje ĹĄećera poslije svakog obroka u toku dana praktikuje jedan do dva puta sedmiÄ?no, a neophodno ga je najmanje dva puta mjeseÄ?no uraditi („cjelodnevni glikemijski profilâ€?). t 5PLPN OPĘŤJ Mjerenje ĹĄećera noću posebno je vaĹžno za malu djecu, kao i djecu koja Ä?esto imaju hipoglikemije noću.

Veoma je vaĹžno da se mjerenje preduzme poslije intenzivne fiziÄ?ke aktivnosti (npr. koĹĄarkaĹĄka utakmica ili igra napolju do kasno uveÄ?e u ljetnjim mjesecima). Najbolje vrijeme za mjerenje nije isto kod svih osoba. Kod nekih je to period od ponoći do 2 Ä?asa ujutro, a kod drugih su to rani jutarnji Ä?asovi. t 6 Ă?LPMJ Mjerenje se obavlja u sluÄ?aju pojave znakova hipoglikemije ili kod djece koja ruÄ?aju u ĹĄkoli.

Iskustva brojnih centara u svijetu pokazuju da se uspjeĹĄnost glikemijske kontrole znaÄ?ajno poboljĹĄava uporedo sa povećanjem broja mjerenja glikemije tokom dana.

5BCFMB [B J[SBĘŹVOBWBOKF EP[F JOTVMJOB Ako je glikemija:

15 mmol/L ili manja

ViĹĄa od 15 mmol/L

ViĹĄa od 15 mmol/L

4 mmol/L ili manja

4 mmol/L ili manja

Ukupna dnevna doza insulina Do 10 jedinica 11 – 20 jedinica 21 – 30 jedinica 31 – 40 jedinica Viťe od 40 jedinica

Ketoni u urinu su:

UÄ?inite sljedeće: ¡ Nemojte davati dodatnu koliÄ?inu insulina. ¡ Provjerite glikemiju i Negativni ketone u mokraći ponovo za 2 Ä?asa. ¡ Preduzmite prvi korak u povećanju doze insulina (pogledajte ispod).

Negativni, u tragu ili ¡ Provjerite glikemiju i umjereno pozitivni ketone u mokraći ponovo za 2 Ä?asa. ¡ Preduzmite drugi korak u povećanju doze insulina (pogledajte ispod).

Umjereni ili veoma ¡Provjerite glikemiju i pozitivni ketone u mokraći ponovo za 2 Ä?asa. ¡Dajte slatke napitke i zovite za savjet u vezi doze Negativni, u tragu ili mali insulina. ¡ Dajte slatke napitke i zovite za savjet u vezi doze insulina. ¡Vanredne koliÄ?ine insulina neophodne su da bi se Umjereni ili veliki ketonurija izgubila, ali je prijem u bolnicu neophodan ako dijete ne podnosi teÄ?nost (odbija ili povraća).

Dodatna doza insulina kratkog dejstva Prvi korak 1 jedinica 2 jedinice 3 jedinice 4 jedinice 5 jedinica

Drugi korak 2 jedinice 4 jedinice 6 jedinica 8 jedinica 10 jedinica

37

Hronika 1. februar - O KVALITETU I BEZBJEDNOSTI U ZDRAVSTVENOM SISTEMU Dvodnevna radionica koja je započeta 2. februara u Hotelu „Maestral” u Bečićima imala je za temu „Kvalitet i bezbjednost u zdravstvenom sistemu”. Skup kom su prisustvovali stručnjaci koji su se dokazali u ovoj oblasti kako u Crnoj Gori tako i u inostranstvu, realizovan je uz podršku Ministarstva zdravlja, a u okviru Projekta unapređenja sistema zdravstva u Crnoj Gori. Sam projekat finansirala je Svjetska banka. Program radionice imao je za cilj da učesnicima pruži znanje i vještine potrebne za implementaciju i procjenu sistema za upravljanje kvalitetom usluga u zdravstvu. - Sistem obezbjeđenja kvaliteta je fokusiran na bezbjednost pacijenata i kontinuirano poboljšanje kvaliteta u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti - objašnjeno je u propratnom saopštenju.

6. februar - DODJELA NOVIH ZVANJA

Udruženje reumatologa Crne Gore, Centar za nauku Kliničkog centra i „Novartis Pharma Services” - Crna Gora organizovali su stručni sastanak na temu „Savremeni pristup u terapiji osteoporoze”. Mjesto događaja bio je Hotel „Podgorica”, a skup je realizovan 9. februara. Nakon zasijedanja Skupštine Udruženja reumatologa Crne Gore, u Velikoj sali Hotela govoreno je o savremenom pristupu u terapiji osteoporoze. Predavači su bili: doc. dr Nada Vujasinović-Stupar, Institut za reumatologiju Kliničkog centra Srbije, i prof. dr Dušan Stefanović, Vojno-medicinska akademija u Beogradu.

9. februar - ŽEN-ŠEN KAO MEDICINSKO SREDSTVO U Podgoričkom hotelu „Ribnica”, 9. februara je održan stručni sastanak iniciran od strane kompanija DOO „Imuno Systems” i „AMG Pharm”. Tema sastanka bili su saharidi sjevernoameričkog žen-šena - tačnije, polifuranosil-piranosil saharidi i njihove implikacije na zdravlje, posebno na imuni sistem. U svojstvu predavača nastupio je dr Uroš Vilimanović.

10. februar - POTPISAN GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZDRAVSTVENU DJELATNOST

6. februara 2012. godine medicinski kadar Crne Gore postao je bogatiji za dva primarijusa. Na sjednici Komisije za dodjelu zvanja primarijus uručena su uvjerenja o dodjeli tog zvanja doktorima Gordani Rašović, specijalistkinji transfuziologije u Kliničkom centru Crne Gore, i dr Zlatici Popivodi, specijalistkinji ginekologije i akušerstva Opšte bolnice u Baru.

9. februar - DOMETI TERAPIJE OSTEOPOROZE

38

Potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost, kao i Sporazum o realizaciji programa za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu, realizovani su 10-og februara, u prostorijama Ministarstva zdravlja. Potpisom ministra zdravlja doc. dr Miodraga Radunovića, predsjednice Sindikata zaposlenih zdravstvene i socijalne zaštite Crne Gore dr Ljiljanom Krivokapić i predsjednikom Sindikata zdravstva Crne Gore dr Vladimirom Pavićevićem uspostavljena je saglasnost o normativi za unapređenja statusa zdravstvenih radnika u Crnoj Gori, te je to značilo i okončanje višemjesečnog štrajka zdravstvenih radnika.

12. februar - SOLIDARNOST NA DJELU Nakon što je tokom februarskog sniježnog talasa u krugu Kliničkog centra Crne Gore nanešena šteta krovu Klinike za dermatovenerologiju, na kojoj je u tom trenutku liječeno 9 pacijenata, Saopštenjem se oglasila Služba za odnose sa javnošću Kliničkog centra. - Kao što je poznato crnogorskoj javnosti četiri klinike u Parku Petrovića su smještene u veoma starim i dotrajalim zgradama - upozoreno je tom prilikom. Vršena je evakuacija Klinike za neurologiju na Kliniku za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju, a uložen je i napor da prilazi Kliničkom centru budu prohodni, te da postoje zalihe ljekova, hrane, kiseonika i ostalih sredstava za rad, te je, kako se navodi u ovom obraćanju, funkcionisanje sistema očuvano i punom obimu. Poseban doprinos sanaciji ugroženih objekata dali su predstavnici Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, čiji su profesori, asistenti i dekan su i neposredno obilazili pomenute objekte, procjenjujući stepen rizika i dajući savjete za neposredan rad, te pripadnici Vojske Crne Gore.

najčešći maligni tumor i jedan od vodećih uzroka smrtnosti kod žena kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju.

Zahvaljujući organizovanim programima usmjerenim na rano otkrivanje raka dojke (skrining programi), kao i blagovremenom i odgovarajućem liječenju, opada broj smrtnih slučajeva. Dakle, prevencija je najvažnija. Ako se otkrije na vrijeme, rak dojke je izlječiv u više od 90 odsto slučajeva. Ova donacija Narodne Republike Kine pojačaće upravo taj segment zdravstvene zaštite objasnio je u svom obraćanju javnosti pomoćnik ministra zdravlja dr Nebojša Todorović. On je ujedno podsjetio da u Crnoj Gori trenutno postoji još 14 ovakvih uređaja, te da se pilot projekti ranog otkrivanja raka dojke sprovode u domovima zdravlja u Danilovgradu, Kotoru i Beranama.

22. februar - O TERAPIJI HRONIČNOG HEPATITISA C

14. februar - OPŠTA BOLNICA U BARU DOBILA MAMOGRAF

Kompanija Hoffmann–La Roche organizovala je 22. februara radni ručak za infektologe sa Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Crne Gore. Tema skupa bila je „Budući pravci u terapiji hroničnog hepatitisa C i najnovije EASL smjernice za dijagnostiku i kliničku praksu”.

Opšta bolnica u Baru postala je vlasnik doniranog mamografa, vrijednog 40.000 evra. Donacija je djelo naroda Kine. - Ovo je prilika da još jednom ukažemo da je rak dojke

Doc. dr Dragica Terzić, dr Miloš Ičević i dr Aleksandra Kovačević ukazali su i na aktuelnu i trenutno dostupnu terapiju u Crnoj Gori i menadžment neželjenih dejstava. Cilj kom se

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske Revolucije 44, Podgorica EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU

tel: 020 625 016

podršku Kancelarije za drogu i kriminal Ujedinjenih nacija (UNODC) u vidu obezbijeđene edukacije visokog ranga za stručnjake u cilju unapređenja zdravstvene zaštite iz oblasti bolesti zavisnosti. Trideset doktora je prošlo dvonedeljnu obuku TREATNET trening čiji su predavači bili licencirani eksperti UNODC. Tom prilikom oni su dobili zvanje nacionalnih trenera iz oblasti bolesti zavisnosti. Vrijednost ove edukacije kaskadnog tipa je u tome što se ona sada implementira u svim zdravstvenim ustanovama. Pojedine obuke su već realizovane i to u Domu zdravlja u Danilovgradu, u Tivtu je obuka u toku i trajaće do 29. februara, a na Cetinju počinje 28. februara. Planiranom dinamikom do juna će sve zdravstvene ustanove organizovati ove edukacije - navodi se u ovom obrazloženju. stremi ovakvim i sličnim događajima jeste eradikacija hepatitisa C, a to je sada već postalo realno za očekivati.

28. februar - PRVI SIMPOZIJUM O RIJETKIM BOLESTIMA U CRNOJ GORI

23. februar - VANREDNO STANJE Vanredno stanje koje je od 12. do 2. februara donijelo brojne nepogode stanovništvu Crne Gore posebno je imalo ozbiljan karakter na Sjeveru Crne Gore. U sklopu nadležnih aktivnosti, ministar zdravlja doc. dr Miodrag Radunović obišao je zdravstvene ustanove u tom dijelu zemlje. 24. i 25. februara izvršena je posjeta Kolašinu, Mojkovcu, Bijelom Polju, Rožajama, Beranama i Andrijevici, gdje je sa menadžmentom zdravstvenih institucija i predsjednicima opština razgovarano prije svega o mogućnostima pružanja efikasnog odgovora na vanredne okolnosti.

27. februar - NASTAVAK SARADNJE SA KANCELARIJOM ZA DROGU I KRIMINAL UJEDINJENIH NACIJA

Nastavak saradnje Kancelarije za drogu i kriminal Ujedinjenih Nacija (UNODC) i Ministarstva zdravlja realizovan je i u okviru razgovora koje je u ime Kancelarije za droge Ministarstva zdravlja vodila dr Jasna Sekulić sa predstavnikom Kancelarije za drogu i kriminal Ujedinjenih Nacija UNODC –a dr Milošem Stojanovićem. Na dan razgovora, 27. februara, uručena je donacija u vidu prezentacione opreme namijenjene za trinaest ustanova, vrijednosti oko 80 hiljada evra, što, po ocjeni Službe za javnost Minstarstva zdravlja, čini dodatnu podršku implementaciji Regionalnog programa za Jugoistočnu Evropu u Crnoj Gori.

- U okviru konstruktivne međunarodne saradnje i dosadašnjih uspješno realizovanih aktivnosti, Ministarstvo zdravlja je dobilo

40

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana rijetkih bolesti, u amfiteatru Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore 28. 2. 2012. godine organizovan je Prvi simpozijum o rijetkim bolestima u Crnoj Gori. Ministar zdravlja, doc. dr Miodrag Radunović, direktorka Centra za nauku Klinčkog centra Crne Gore, prof. dr Slavica Vujisić, i direktorka Centra za medicinku genetiku i imunologiju, doc. dr Olivera Miljanović, imali su čast da budu prvi govornici. Idući u susret simpolično ustanovljenom prazniku Savjeta Evrope, ovom prilikom je akcentovan značaj donošenja posebne strategije i akcionih planova za tretman rijetkih bolesti. Za organizovanje ovog simpozijuma zaslužni su Ministarstvo zdravlja, Klinički centar Crne Gore, Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore i farmaceutsko-konsultantska firma „Sopharm” iz Zagreba.

29.februar - DONACIJA KLINIČKOM CENTRU CRNE GORE Renault-Alliance d.o.o. Podgorica, Hypo Alpe-AdriaBank AD Podgorica, Sava Montenegro AD Podgorica i Farmont M.P d.o.o. Podgorica donirali su Kliničkom centru Crne Gore reanmobil marke Renault Trafic sa svom potrebnom opremom za prevoz bolesnika, Radi se o novom automobilu marke Renault Trafic 222, 2.0 dci 115KS, vrijednom 34.000 eura koji, pored bogate serijske opreme vozila, sadrži i specijalnu nadogradnju u vozilu za prevoz bolesnika.

Intervju: Suad Šabanović, predsjednik Studentske organizacije MOMSIC

ZAJEDNO SA NAUKOM Udruženje studenata Medicinskog fakulteta u Podgorici „Momsic” postoji od 2007. godine. Koncipirano kao organizacija studenata koja djeluje u sklopu najuticajnijih svjetskih studentskih organizacija, od dana svog osnivanja daje vidljive rezultate u radu na olakšanju studentskog života, uslova i komfornosti rada.

U tom smislu, značajan je primarni cilj - međunarodna razmjena studenata, ali su ne manje važne aktivnosti koje u širokom opsegu obavlja mala grupa studenata medicine. O radu Momsic-a i percepciji opštije slike zdravstvenog sistema razgovarali smo sa Suadom Šabanovićem, studentom prve godine medicine i aktuelnim predsjednikom ove organizacije.

Studentska organizacija Momsic aktivno je angažovana na planu jačanja resursa zdravstvene zaštite u Crnoj Gori. Podsjetite koje su važnije akcije u tom smislu realizovane na njenu inicijativu.

MoMSIC (Montenegrin Medical Students International Committee) je organizacija koja funkcioniše pod okriljem IFMSA (International Federation Medical Students Association), zajedno sa još 150 organizacija iz zemalja sa svih kontinenata. Obilježili smo Svjetski dan borbe protiv dijabetesa, Svjetski dan borbe protiv SIDE, ranije je bio aktuelan projekat donacije organa i mnogi drugi projekti. Trenutno sudjelujemo u projektu koji će objediniti sve organizacije studenata medicine sa prostora bivše Jugoslavije. Takođe, pripremamo akciju povodom World Kidney Day-a. Pored akcija, učestvovaćemo na Evropskom kongresu studenata medicine u aprilu mjesecu, koji se održava u Pragu, te na Svjetskoj generalnoj sjednici IFMSA, u avgustu. Domaćin iste će biti Dubai.

Koji su osnovni ciljevi vaše organizacije?

Osnovni ciljevi su zasnovani na slobodnom povezivanju studenata medicine radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva. Te ciljeve ostvarujemo kroz tri komiteta: SCOPE (Standing Committee on Professional Exchange), SCORA (Standing Committee on Reproductive Health and AIDS), SCOPH (Standing Committee On Public Health). Komitet za profesionalnu razmjenu ima za cilj

42

..........................

Tim MoMSIC-a za 2011/12. godinu Nemanja Vukčević Žineta Dacić Boško Stanišić Marko Vuković Mirza Markišić Anđela Bečić Suad Šabanović

.......................... da svake godine što veći broj studenata Medicinskog fakulteta u Podgorici pohađa praksu u trajanju od mjesec dana na raznim svjetskim klinikama. Analogno tome, mi svake godine ugostimo preko trideset studenata iz drugih zemalja. Komitet za reproduktivno zdravlje i borbu protiv AIDS-a se bavi preventivom i podizanjem svijesti građana o bolestima reproduktivnog trakta.

Komitet za javno zdravlje organizuje akcije u cilju promocije zdravlja, propagirajući zdrave stilove života. Naš generalni cilj je da podržavamo i aktivno doprinosimo da studenti medicine koriste svoje mogućnosti i znanja za dobrobit cjelokupne društvene zajednice.

Da li smatrate da studentska populacija medicinara u ovom trenutku ostvaruje realan fond aktivnosti koje joj po nekoj podrazumijevanoj prinadležnosti, najprije zbog mladalačke energije i elana, pripadaju?

Medicinski fakultet nema veliki broj studenata i možda je to najveća prepreka u aktivizmu studenata medicine, ali, sa druge strane, taj mali broj studenata je aktivno uključen u veliki broj aktivnosti. Moje kolege su i te kako aktivni igrači u raznim poljima van Fakulteta: razmjene, pisanje naučnih radova, učestvujemo na kongresima, imamo ekipu u malom fudbalu koja učestvuje u Univerzitet ligi, medicinijadama, organizovanje žurki, a i organizujemo razne volonterske akcije. Pored toga,

ipak smatram da možemo realizovati mnogo više akcija i projekata od aktivnosti koje trenutno sprovodimo.

Pripadaju Vam veoma značajna sportska priznanja. Šta za Vas znači bavljenje sportom?

Kroz džudo sam shvatio dosta stvari kako o sebi, tako i o životu; nikada ne treba odustajati i to da je rad na sebi najisplativiji rad. Sport me je naučio da su disciplina, posvećenost i odgovornost prema obavezama formula za uspjeh. Takav režim rada se pokazao kao uspješan u mom dosadašnjem obrazovanju i radu u MoMSIC-u. To provlačim kroz sve sfere svog života.

Kako opisujete značaj fizičke aktivnosti?

Ne kaže se bez razloga - u zdravom tijelu zdrav duh.

Mislim da je ključ zdravlja i duhovnog blagostanja velikim dijelom povezan sa praktikovanjem fizičke aktivnosti. Jednostavno, čovjek mora imati nešto što ja volim da nazivam „izduvni ventil” od svakodnevnih obaveza. Ja to pronalazim u sportu. Smatram da najbolji način relaksacije i održavanja zdravlja leži u fizičkoj aktivnosti i pravilnoj ishrani.

Koji su osnovni izazovi studija medicine? Postoji li neki segment nastave koji bi možda trebalo bolje organizovati?

Svim studentima, budućim ljekarima, studije medicine predstavljaju životni put na kom se učimo najvrijednijim stvarima, a to su otklanjanje bola i pružanje pomoći ljudima koji je trebaju.

Sve ostalo je u drugom planu. Upravo navedeno je najveći izazov a ujedno i satisfakcija profesije koja me je privukla studijama medicine. Izazov je sve što nije lako, upravo to je biti ljekar. Što se nastave tiče, istina je da je veoma naporno biti student medicine. Možda bi neke predmete trebalo slušati godinu kasnije, neke godinu prije, ali to su sitnice. Studije zahtijevaju puno odricanja i napornog rada, ali kroz sistem koji je usvojen Bolonjskom deklaracijom, naš fakultet je uspio da organizuje veoma kvalitetan vid nastave. To se najbolje mjeri stručnošću i znanjem koje studenti imaju na kraju osnovnih studija. Vjerujte mi da je to veoma zavidan nivo.

Da li smatrate da zdravstveni sistem Crne Gore funkcioniše na način koji je optimalan za pacijente?

Zdravstveni sistem u našoj zemlji prolazi kroz niz reformi, po uzoru na neke modele evropskih zemalja. Svaka promjena nosi određena negodovanja, ali ja mislim da je to jedan adaptacioni period i treba vremena da se sve dobro posloži. Tada

..........................

Bio sam član Džudo reprezentacije Crne Gore, kroz sve uzrasne kategorije, i učestvovao na Olimpijadi za mlade, evropskim, balkanskim šampionatima sa kojih sam donosio važne medalje, plasmane i trudio se da promovišem svoju državu. Proglašen sam za sportistu godine Opštine Rožaje u dva navrata i nagrađen od strane Džudo saveza Crne Gore za rezultate u 2010. godini. Najviše sam ponosan zbog učešča na EYOF-u (European Youth Olympic Festival), gdje mi je Crnogorski olimpijski komitet ukazao čast da na otvaranju i zatvaranju igara ja budem taj koji je nosio zastavu naše zemlje.

Bavljenje sportom je nešto što najviše vrijedi u mom životu, nešto na šta sam najviše ponosan. Najveća zasluga i moja zahvalnost na tome pripada mom ocu, a ujedno i treneru, koji me je uvijek podržavao.

.......................... će ova organizacija zdravstvenog sistema pokazati prednost u odnosu na prethodnu kako za pacijente tako i za zdravstvene radnike.

Poruka Vašim kolegama.

Nema odustajanja, nema predaje, nema koračanja nazad.

Zajedno sa naukom, zabavom i sportom, uz dobru organizaciju možemo mnogo više i mnogo bolje.

A. R.

43

Za mnoge od nas dugo očekivano proljeće donosi radost sunčanih dana, kada sve izgleda ljepše i bezbrižnije. Međutim, za one koji pate od sezonskih alergija, proljeće donosi patnju alergijskih kijavica

H O M EO PAT I JA

I ALERGIJE Piše: dr Snežana Tomić Alergija predstavlja pretjeranu reakciju organizma na inače bezopasne supstance. Imuni sistem je složeni sistem odbrane koji identifikuje strana tijela i mobiliše bijela krvna zrnca da se bori protiv njih. Kod nekih ljudi imuni sistem pogrešno prepoznaje netoksične supstance iz naše okoline kao napadače.

Tokom tog procesa bijela krvna zrnca prave pretjeranu reakciju koja izaziva veće probleme u organizmu nego li i sam napadač.

Na taj način alergijska reakcija postaje bolest za sebe. Tako nastaju astma, ekcemi i polenska kijavica. Najčešći alergeni jesu polen, drveće i trava. Za većinu ljudi oni predstavljaju sastavni dio okoline i prirode, ali kod određenog broja ljudi polen će izazvati neprijatnu pojavu kijanja, pečenja i suzenja očiju. Čest uzrok alergija je nasljedna predispozicija, ali u njihovom korijenu leži i oslabljeni imuni sistem. Toksičnost sredine, stres nepravilna ishrana i mnogobrojne intolerancije na hranu najčešći su faktori suzbijanja uticaja imunog sistema. Ovi faktori slabe naše mehanizme odbrane i doprinose alergijskim reakcijama. Zato, da bi se osoba uspješno oslobodila od alergija, potrebno je prvo ojačati imuni sistem.

Intolerancija na hranu jedan je od glavnih razloga slabljenja imunog sistema. Naime, kod intolerancije na određenu hranu mobiliše se naš imuni sistem da se bori protiv ovih namirnica koje organizam doživljava kao neprijatelja. Iscrpljena stalnom borbom i u konstantnoj pripravnosti, naša bijela krvna zrnca, naši vojnici, postaju paranoična i „pucaju” na sve što se kreće.

Tako, simbolično rečeno, i bezopasni polen trava, drveće, prašina, mačja dlaka i perje, postaju državni neprijatelji.

Ako patite od sezonskih i drugih alergija, važno je da prvo iz svog jelovnika uklonite hranu koja slabi i uznemirava imuni sistem. Najveću intoleranciju stvaraju bijelo brašno, mlijeko i mliječni proizvodi, šećer i slatkiši. Sto grama šećera uništi 50 posto našeg imunog sistema (neutrofila) u toku dva časa nakon konzumiranja. Ako se ima u vidu da jedna čaša soka sadrži oko 30 g, a limenka koka-kole 40 g šećera nije čudo da su alergije i astma u stalnom porastu kod djece koja svakodnevno pretjerano konzumiraju šećer, kroz slatkiše, i sokove.

Ishrana bogata svježim voćem i povrćem sadrži bioflavonoide, supstance koje sprečavaju i umanjuju alergijsku reakciju u organizmu, a takođe sadrži i vitamine i minerale kao što su vitamin C i kalcijum koji u kombinaciji predstavljaju prirodni antihistaminik (lijek protiv alergija).

Homeopatija je medicina koja efikasno liječi alergije na prirodan i suptilan način. Homeopatski ljekovi ne suzbijaju simptome alergija već koriguju neprimjerenu reakciju imunog sistema tako što snaže imuni sistem i konstituciju pacijenta te tako iskorjenjuju bolest. Homeopatski pristup

44

liječenju svodi se na traženje adekvatnog lijeka za svaku osobu ponaosob. Lijek se prepisuje ne prema dijagnozi već prema osobi.

Tako će osobe koje pate od alergije dobiti različit homeopatski lijek koji je njima prilagođen. To znači da se u obzir uzimaju svi podaci o pacijentu, njegov mentalni, emotivni i fizički sklop a ne samo simptomi alergije. Tako, iako dolazite kod homeopate samo zbog alergija, on će tražiti da zna sve o Vama. Na osnovu te cjelokupne slike o Vama, doći će se i do Vašeg konstitucionalnog lijeka. On će djelovati na našu vitalnu silu, Vašeg unutarnjeg ljekara, i njegovim jačanjem i vraćanjem u ravnotežu doprinijeće i iskorjenjivanju alergija.

Homeopatski ljekovi su prirodnog porijekla, spravljeni uglavnom od biljaka i minerala. Oni su netoksični i ne uzrokuju neprijatne nuspojave kao što su pospanost, slabost, suvoća usta i sl.

Riječ alergija nije ni postojala samo prije sto godina a

SPECIJALISTIČKA

PRIVATNA ZDRAVSTVENA

AMBULANTA ZA

USTANOVA Naš tim se sastoji od: dr spec. dermatovenerologije mr ph spec. farmaceutske tehnologije magistra farmacije farmaceutski tehničari kozmetičari

sada je jedan od čestih zdravstvenih problema i u porastu je naročito kod djece mlađe od 18 god. Ja se još kao dijete sjećam da kada bi neko od djece u školi patio od alergija gledali smo ga kao „rijetku pticu” koja boluje od neke čudne bolesti. A sada… znamo već svi nekoga ko od nje boluje.

Jedan od razloga povećanja broja ljudi koji pate od alergija jeste vjerovatno i otuđenost savremenog čovjeka od prirode. Zatvoren u betonu, pod neonskim svijetlom, u klimatizovanim kancelarijama u kojima se ni prozori ne otvaraju, moderan čovjek se potpuno izolovao od prirode. Za njegov imuni sistem cvijeće, trava i drveće predstavljaju strance, potencijalne napadače.

Rijetko kada ćete vidjeti ljude sa sela, stopljene sa prirodom, da kubure sa alergijama. Zato ne dajte djeci da provode mnogo vremena ispred kompjutera. Povedite i njih i sebe u prirodu i dišite duboko. Izvalite se na livadi punoj cvijeća. Podsjetite Vaš imuni sistem da ste i Vi dio prirode.

DERMATOVENEROLOGIJU

TRETMANI: - HEMIJSKI PILING LICA I TIJELA - TRETMANI HIJALURONOM – BDR METODOM - TRETMANI RF BIPOLAROM - MIKRODERMOABRAZIJA - MEDICINSKI TRETMAN AKNOZNE KOŽE - KRIOTERAPIJA (papilomi, moluske, kondilomi...)

PROIZVODI FONTISA SVRSTANI SU U DVIJE LINIJE: - Fontis cosmetics – namijenjena je aktivnoj njezi zdrave kože - Fontis dermatics – namijenjena je njezi problematične kože, odnosno saniranju određenih problema na koži INFO: Svetozara Markovića 1, Podgorica, tel/fax: +382 20 248 914, 248 913, mob: +382 69 015 303, e-mail: fontis@t-com.me, web: www.fontiscg.com

BICOM biorezonantna terapija pokazala se kao posebno uspješna kod alergije i intolerancije namirnica, hrane.

Terapija putem pacijentovih sopstvenih vibracija.

BICOM BIOREZONANTNA TERAPIJA SE USPJEŠNO KORISTI ZA ODVIKAVANJE OD PUŠENJA, ŠTO JE VEĆ DALO ODLIČNE REZULTATE.

Stručni sastanak u Podgoričkom restoranu Ribnica

DEJSTVO NEKIH AKTIVNIH SASTOJAKA U organizaciji kompanija Immuno Systems i AMG Pharm, u Podgoričkom restoranu Ribnica, 9. februara upriličen je stručni sastanak koji je za temu imao dejstvo prirodnih stimulatora imunog sistema koji su aktivni sastojci sjevernoameričkog žen-šena. U kontekstu opisa ove biljke koja ima značajno mjesto kako u tradicionalnoj tako i u savremenoj medicini, njenih osnovnih ljekovitih komponenti, načina njihove ekstrakcije i prilagođavanja za upotrebu, ukazano je i na brojne studijama potvrđene indikacije o efikasnosti u neuroprotekciji, antioksidaciji, antiinflamaciji, imunostimulaciji i imunomodulaciji. Predavač dr Uroš Vilimanović, koji je stekao značajno iskustvo u oblasti istraživanja i sprovođenja kliničke prakse u Kanadi, posebno je naglasio značaj polifuranosil-piranosil saharida koji se izdvajaju kao važna aktivna supstanca sjevernoameričkog žen-šena. U tom smislu, veoma je važna uloga ginsenga, potpuno prirodnog sastojka biljke žen-šen, nkjenog aktivnog sastojka koji, između ostalog, služi i kao predmet prepoznavanja ove biljke.

Savremena medicina potvrđuje značaj primjene ljekovitih komponenti biljke žen-šen. Posljednjih 20 godina, kako

Biljka žen-šen pripada botaničkom rodu Panax1, ustanovljenom 1843. godine. Zadugo prije toga, njena raznovrsna ljekovita svojstva bila su dobro poznata svijetu medicine. Iako se njeno porijeklo i primjena vezuju za svijet Orijenta, važno je znati da njeno prirodno okruženje predstavljaju hladovita staništa cijele Sjeverne hemisfere.

Postoji veliki broj različitih vrsta ove biljke, a zanimljivo je da ljekovita svojstva imaju tek biljke starosti 4-6 godina.

Njen korijen predstavlja glavni resurs ljekovitih materija, a u manjoj mjeri one su sadržane i u listovima. - Kada su u Aziji saznali i probali ovu biljku, ona je postala toliko popularna da je krajem 18-og vijeka kilogram korijena sjevernoameričkog žen-šena u Kini, Koreji i Japanu vrijedio i do 25 dolara, što je bilo malo jeftinije nego zlato objašnjava dr Vilimanović. Panax quinquefolius, American ginseng, lat. danas je zaštićena od strane UNESCO-a, razlog za to je velika ekspolatisanost žen-šena iz prirode, trenutno sav Američki žen-šen koji se koristi za farmaceutske svrhe je gajen na farmama.

objašnjava dr Uroš Vilimanović, medicinska istraživanja ukazuju na 5 grupa biomolekula sadržanih u njoj. U grupe tih ginsenosida, saponina, polisaharida, polina i esencijalnih ulja uvrštava se 100-200 pojedinačnih aktivnih molekula koji pokazuju raznovrsna ljekovita svojstva i na bazi toga ulaze u sastav brojnih farmaceutika.

Ekstrakcijom ginsenga i CDTE-002 komponente, te njihovom primjenom u okviru brojnih istraživanja potvrđen je visok stepen efikasnosti u poboljšanju stanja pacijenata. Ukazujući na relevantne podatke dobijene u studijama različitog opsega, dr Vilimanović je objasnio da, pogotovu kada je u pitaju primjena ekstrakta ginsenga, djelotvornost se može mjeriti i sa terapeuticima uobičajene primjene. Njegova specifičnost je u tome što je riječ o ekstraktu koji se dobija nakon primjene niza kompleksnih laboratorijskih metoda ekstrakcije, te u ambivalentnoj prirodi koja mu omogućava da reaguje i sa ćelijskom membranom i sa lancem masne kisjeline.

Iako je u pitanju primjena ekstrakta koji se može smatrati bezbjednim, zastupljenost alergijskih reakcija procjenjuje se u opsegu 1 : 100.000. Primjenom redovnog doznog režima ostvaruje se preventivna zdravstvena zaštita koja je preporučljiva za upotrebu čak i u dječjem uzrastu. Intenzivan režim doziranja, kako je objasnio dr Vilimanović, primjenjuje se za namjensko poboljšanje zdravstvenog stanja pacijenata. Ipak, da bi se izbjegle kontraindikacije, veoma je važno poštovati stručne preporuke.

A. R. 1 Lat. U bukvalnom prevodu: lijek za sve bolesti.

46

Za sebe biram Prirodni put zdravlja

Erba Vita, italijanska kompanija, nastala je 1982. godine kao rezultat duge porodične tradicije i velike posvećenosti dr. G. Karla Bollinija. Erba Vita je postala kompanija koja svoju tradiciju i znanje uspješno spaja sa savremenim potrebama i potražnjom.

Posvećena je proizvodnji i predstavljanju prirodnih preparata namijenjenih očuvanju zdravlja, kao i dinamičnom plasiranju svojih proizvoda na sve više zahtjevno tržište.

Danas je Erba Vita jedan od lidera na međunarodnom tržištu prirodnih preparata za očuvanje zdravlja sa konstantnim proizvodnim razvojem.

Kao jedna od prvih evropskih kompanija, prisutna je na tržištima preko 30 zemalja u kojima uspješno posluje zahvaljujući partnerima. Erba Vita, kojom rukovodi direktno porodica Bolini sa timom profesionalaca, konstantno ulaže u istraživanja, nove tehnologije i marketing, pružajući kvalitet i efikasnost milionima potrošača sa preko 2000 svojih proizvoda.

Kvalitet, efikasnost i sigurnost su osnova svih preparata čijoj proizvodnji se pristupa poštutujući najrigoroznije norme.

Svaki suplement je spravljen od materija najboljeg kvaliteta koje su podvrgnute strogim kontrolama. Neprestane analize čitave palete proizvoda garantuju kvalitet i očuvanje aktivnih prirodnih sastojaka prisutnih u preparatima. Ovaj princip se primjenjuje na

svim proizvodima Erba Vite koji su pogodni za sve uzraste i potrebe.

Erba Vita vjeruje u istraživanje i u naučne dokaze koje primjenjuje u fitoterapiji i micro-ishrani.

Odjeljak koji se bavi istraživanjem i razvojem svakodnevno sarađuje sa najznačajnijim univerzitetima Italije (prije svega sa Univerzitetom Sijene - gde se vrše analiPiše: dr Maurizio Diamante ze proizvoda i istraživanja kada je u pitanju Fitoterapija II stepena, sa centrom CISM, sa Univerzitetom u Firenci za analitička pitanja), kako bi razvili Fitoterapiju, odredili biomolekule iz biljaka, izdvojili aktivne principe u najvišim koncentracijama, izveli kliničke testove na primarnim materijama i na gotovim proizvodima, plasirali na tržište proizvode koji su najefikasniji i najsigurniji.

PAPAYA Ferment kapsule

SEDACIST

Za bolje varenje

Za urinarne infekcije

PROPOLIS EVSP®

Đoka Miraševića br. 7, Podgorica tel.+ 382(0) 20 266 333 tel./fax.+ 382(0) 20 267 805 mob.+ 382(0) 69 777 069 e-mail: netpharm@t-com.me

Mukoadhezivni sprej za grlo

ALLERGICUM Nazalni sprej Za djecu i odrasle

m e d i c a l s u p p l i e s - Monotipe Corsiva, 225 prored sirina NetPharm - Tw Cen MT regular

MUCOVIT za odrasle Sirup za iskašljavanje

MUCOVIT za djecu IMMUN ACTION NATURALE Kapsule

ALLERGICUM Kapsule Za djecu i odrasle

100% Prirodan preparat

www.erbavita.com

Sirup za iskašljavanje

ISHRANA „Kada bismo svakome mogli da damo pravu količinu hrane i vježbanja, ni premalo ni previše, našli bismo najsigurniji put do zdravlja.”

Hipokrat

Piše: dr Snežana Barjaktarović-Labović, specijalista higijene Tokom posljednjih godina u oblasti ishrane sportista dosta se istražuje. Osim opštih preporuka, danas su dostupne i specifične preporuke vezane za vrstu sporta, kao i individualne preporuke, namijenjene svakom pojedincu. Cilj je da se znanja iz oblasti ishrane sportista što više približe i prilagode potrebama svakog pojedinca, u odnosu na pol, starost, kulturu, okruženje…

Međutim, veoma često se dešava da sportisti, a naročito oni koji nemaju stručni nadzor, bivaju više zbunjeni nego edukovani o načinu ishrane. U stvari, sve je veoma jednostavno i tako treba i pristupiti problematici. Principe pravilne ishrane treba da poštuje svako od nas, pa i sportisti. Kvalitet, kvantitet i oblik unijete hrane treba da odgovore složenim metaboličkim zahtjevima organizma koji je izložen teškom fizičkom radu kakav je prisutan danas u sportu. Osnovni cilj pravilne ishrane jeste nadoknaditi sve što je utrošeno tokom vježbanja i dovesti organizam u stanje koje je u skladu sa dobrim zdravljem, a pri tome postići što bolji sportski rezultat.

Neke specifičnosti koje karakterišu ishranu sportista u odnosu na fizički manje aktivne ili neaktivne su: - Veće energetske potrebe, - Ubrzan metabolizam, kao i - Veliki gubitak tečnosti i elektrolita, prvenstveno znojem.

Dok se dnevne potrebe za energijom kod sedentarnih osoba kreću u rasponu od 2.000-2.800 kcal, potrebe za energijom

48

Prošle godine u Baru je sprovedena kratkotrajna studija suplementacije sportista mineralima. Ona je realizovana pod strogim nadzorom ljekara, specijaliste higijene i klubskog kondicionog trenera. Nakon sportskih pregleda, antropometrijskih mjerenja, određivanja tjelesne kompozicije, aerobne sposobnosti, testova snage, te određivanja koncentracije minerala u krvi kod ispitivanih sportista, započeta je suplementacija. Sportisti su tokom tri sedmice suplementirani kalcijumom, gvožđem, te preparatima koji osim minerala koji se tokom fizičke aktivnosti pojačano gube znojenjem, sadrži i antioksidante. Jedan od glavnih ciljeva ove mini studije bio je: dobiti takve rezultate koji bi mogli dovesti u vezu poboljšanje sportskih performansi sa procesom suplementacije. Na osnovu dobijenih rezultata zaključeno je da se sadržaj minerala kojima je sprovedena suplementacija povećao u krvi, a to se dogodilo i sa svim praćenim sportskim performansama. Kada je u pitanju tjelesna kompozicija, došlo je do smanjenja masne a povećanja mišićne mase tijela. Ipak, ne mogu se definisati mehanizmi koji dovode do poboljšanja navedenih performansi tokom ispitivanog perioda i zato, da bi se procijenila izolovana ergogena svojstva minerala, neophodno je napraviti još istraživanja. Ova mini studija je predstavljena usmenom prezentacijom na III kongresu o dijetetskim suplementima, u novembru prošle godine, u Beogradu.

Da zaključimo: pravilna ishrana sportista pozitivno djeluje na sopstveni zdravstveni status, prevenira nastanak povreda, održava optimalnu sportsku formu, kao i tjelesni sastav. Plan ishrane i suplementacije mora biti individualan.

kod sportista su daleko veće i dostižu vrijednosti od čak 9.000 kcal dnevno (biciklisti). Energetski utrošak sportista uslovljen je intenzitetom, trajanjem i tipom fizičke aktivnosti. Specifičnost je, takođe, što utrošak energije vrhunskih sportista može biti izuzetno veliki u kratkom vremenskom periodu, čak 1.500 kcal po času (finiš). Jasno je da se ovako velike energetske potrebe ne mogu zadovoljiti unosom neadekvatnih obroka, pošto bi varenje i iskorištavanje hrane bilo onemogućeno fizičkom aktivnošću, tokom redovnih treninga i takmičenja. Rešenje za ovako bitan segment sportskih aktivnosti jeste planirana, balansirana ishrana, koja podrazumijeva unos visoko vrijedne, lako svarljive hrane, prilagođene svakom pojedincu.

Zahtjevi i poteškoće koji se javljaju u ovoj oblasti posebno dobijaju na značaju kada se zna da su veliki broj sportista mlade osobe u periodu rasta i razvoja. Dakle, ovdje je potrebno ishranom unaprijed obezbijediti rezerve nutrijenata, nadoknaditi ono što je potrošeno tokom treninga, ali i zadovoljiti nutritivne potrebe vezane za ovaj osjetljivi period života.

Ono što se postavlja kao zahtjev u oblasti ishrane sportista jeste postojanje odgovarajućih preporuka dnevnog unosa, za sve nutrijente. Ove preporuke bi morale biti u skladu sa nivoom dnevne aktivnosti, sa polom i uzrastom. Dnevni unos, takođe, mora biti usklađen sa fazama trenažnog procesa u kojima se sportisti nalaze (pripreme, takmičenje, oporavak i dr.).

Energetska potrošnja zavisi od vrste sporta i trajanja takmičenja, te može biti vrlo različita, što znači da se za svaku sportsku disciplinu mora vršiti posebno planiranje ishrane na osnovu izračunatih energetskih i nutritivnih potreba svakog pojedinca.

Tokom intenzivnih fizičkih aktivnosti troše se rezerve glikogena iz jetre i mišića, kao i masti iz masnih depoa. Proteini se intenzivnije razgrađuju, zbog metaboličkog i mehaničkog stresa. Takođe, usljed intenzivne produkcije toplote, pojačano je i znojenje, te kod neadekvatne nadoknade nutrijenata, tečnosti i elektrolita postoji mogućnost dehidracije i drugih poremećaja zdravlja. Dakle, rehidracija je neophodna prije, tokom i nakon obavljanja fizičke aktivnosti.

Nezaobilazan dio u priči o ishrani sportista jeste suplementacija. Zašto? Zato što sportisti u želji za boljim plasmanom često odu dalje od treninga i uobičajene ishrane i posežu za suplementima. Suplementacija je široko prihvaćena u sportu, ali je vrlo često nekontrolisana i neopravdana. Cilj sportske suplementacije trebalo bi da bude nadoknada nutijenata čiji je deficit u organizmu nastao intenzivnom fizičkom aktivnošću. Međutim, često nije tako. Koliko je prisutna u svijetu sporta najbolje govore testiranja na Olimpijskim igrama, gdje se uobičajeno utvrdi da više od 80% sportista koristi neke od suplemenata. Najčešće primjenjivani suplementi jesu minerali i vitamini.

NAJAVLJUJEMO UDRUŽENJE SPORTSKE MEDICINE CRNE GORE

Treći festival zdravlja i zdravih stilova života 28. i 29. april 2012.

“Delta city” - Podgorica Dragi poštovaoci zdravih stilova života, poslije uspješno organizovanih prvog i drugog Festivala zdravlja u Delta city u Podgorici, koji su pobrali simpatije velikog broja građana Crne Gore, obaveštavamo Vas da će naš Treći međunarodni festival zdravlja – ishrane, dijetetike, wellness-a, alternativne medicine, njege…, biti održan 28. i 29. aprila 2012. godine na istom mjestu. Slogan festivala je Misli na svoje zdravlje.

Cilj festival je edukacija, zdravstveno prosvjećivanje, razvijanje zdravih životnih navika, poboljšanje i unapređenje zdravlja.

Festival zdravlja će posjetiocima ponuditi mogućnost da se na jednom mjestu informišu o proizvodima i uslugama, pomoćnim ljekovitim sredstvima i alternativnim metodama liječenja. Pored toga, građani će biti u prilici da provjere stanje svog organizma i, uz razgovor sa ljekarima izmjere krvni pritisak, nivo šećera u krvi ili odrede indeks tjelesne mase. Namjera organizatora je da edukacijom i uticajem na razvijanje zdravih životnih navika pomogne poboljšanju i unapređenju zdravlja građana Crne Gore, što će se, vjerujemo, pozitivno odraziti kako na život i rad svakog pojedinca, tako i buduće rezultate ukupnog društva. direktor festivala Vlatko Stijepović, profesor

$JTUJ [VCJ o [ESBWF EFTOJ ;Bย UP KF JWJDB EFTOJ WBย OB *WJDB EFTOJ PEOPTOP VTLJ QSPTUPS J[NFEV [VCB J EFTOJ NKFTUP KF OB LPKFN TF OBKCSย F OBLVQMKBKV NFLBOF [VCOF OBTMBHF [VCOJ QMBL

1SPCMFN VQBMB EFTOJ 5WSEB DFULJDB JNB QSFEFCFMB WMBLOB LPKB OF NPHV PDJTUJUJ JWJDV EFTOJ ;BUP TF OB UJN NKFTUJNB CBLUFSJKF SB[NOPย BWBKV J QSPV[SPLVKV VQBMV 6QBMKFOF EFTOJ TV PUFDFOF ย BSLP DSWFOF CPKF J LSWBSF [B WSJKFNF DFULBOKB /FMJKFDFOB VQBMB EFTOJ WPEJ V VQBMV PTUBMJI [VCOJI ULJWB QBSPEPOUBMOV CPMFTU

1SPCMFN PTKFUMKJWJ [VCJ [CPH QPWMBDFOKB EFTOJ %B MJ TUF [OBMJ y y EB QSFUWSEPN DFULJDPN J QSFKBLJN QSJUJTLPN UPLPN DFULBOKB PEWBKBUF EFTOJ PE [VCB 5PNF QSJQPNBย F J QPHSFย OB UFIOJLB DJย DFOKB 0WBLP J[MPย FOJ WSBUPWJ [VCB WSMP TV PTKFUMKJWJ ย UP PTKFDBNP LBP MBHBOJ CPM V EPEJSV TB IMBEOJN WSVDJN

SKFย FOKF [B QSPCMFNBรง $FULJDB $VSBQSPY $4 WSMP FGJLBTOP VLMBOKB [VCOF OBTMBHF QVUB WJย F WMBLBOB LPKB QVUB CPMKF DJTUFรง 'JOB J UBOLB WMBLOB OKFย OP J UFNFMKOP Diste ivicu desni, bez povrjedJWBOKB EFTOJ

Hemijska podrลกka za sprjecBWBOKF OBTUBOLB [VCOJI OBTMBHB Kada je cFULBOKF [VCB PUFย BOP JMJ OFNPHVDF o LPE QSPCMFNB TB EFTOJNB OBLPO PQFSBDJKB LPE VHSBEOKF JNQMBOUBUB JMJ GJLTOJI PSUPEPOUTLJI BQBSBUB o PEMJDnu pomoc QSVย BKV QSPJ[WPEJ T IMPSIFLTJEJOPN )MPSIFLTJEJO KF BOUJTFQUJL LPKJ V TUPNBUPMPHJKJ WFD EFDFOJKBNB WBย J LBP OBKEKFMPUWPSOJKF TSFETUWP [B TQSKFDBWBOKF [VCOJI OBTMBHB ;BUP HB TBESย J MJOJKB $63"4&15 LPKB KF PCPHBDFOB J GPSNVMPN "%4 "OUJ %JTDPMPSBUJPO 4ZTUFN LPKB TQSKFDava OFย FMKFOB EFKTUWB IMPSIFLTJEJOB

TecOPTU [B JTQJSBOKF VTOF ย VQMKJOF $VSBTFQU "%4 t /F TBESย J BMLPIPM TUPHB OF QFDF J OF JTVย VKF TMV[OJDV VTUB t 6 USJ SB[MJDJUF LPODFOUSBDJKF PENBI TQSFNOF [B VQPUSFCV t 4BESย J IMPSIFLTJEJO LPKJ KF [MBUOJ TUBOEBSE [B TQSKFD t 4BESย J IMPSIFLTJEJO LPKJ KF [MBUOJ TUBOEBSE [B TQSKFDavanja nastanka [VCOJI OBTMBHB t 4JTUFN "%4 TQSKFD t 4JTUFN "%4 TQSKFDava promjene cVMB VLVTB OBTUBMF [CPH IMPSIFLTJEJOB t %PLB[BOP [OBD t %PLB[BOP [OBDBKOP TNBOKVKF OFย FMKFOF OVTQPKBWF IMPSIFLTJEJOB smed smeda obojenja zuba i jezika $VSBTFQU "%4

$VSBTFQU "%4

$VSBTFQU "%4

PREDSTAVLJAMO

Zašto je Astaxin moj prvi izbor u zaštiti imuniteta ?

Smanjiti broj dana u godini kada se ne osjećamo dobro, izbjeći prehladu ili neku težu tegobu usljed pada nivoa imuno sistema želja je svakog od nas. Dokazano je da Astaxin posjeduje snažnu i efikasnu sposobnost ne samo da redukuje oksidativni stres ćelija, već i da poveća njihovu sposobnost da se brane i odbrane od patogena i virusa iz okruženja. Astaxin pruža visoko efikasnu zaštitu od raznih infekcija, čime nam omogućava da se osjećamo dobro i zdravo.

INOVATIVNA AKTIVNA SUPSTANCA – ASTAKSANTIN Haematococcus pluvialis je jedinstvena alga koja pripada porodici Chlamydomonadeae. Sojevi ove alge zabilježeni su od Afričkih jezera do Arktičkih ledenih prostranstava. Prirodni habitat ove alge su sasušeni rezervoari vode iz kišnih padavina, dobar primjer za to je Stokholmski arhipelag. Kada se stvore potrebni uslovi, Haematococcus pluvialis postaje pokretljiva, i tada još uvek ima prepoznatljivu zelenu boju. Pod nepovoljnim uslovima na primjer, nedostatka hranljivih materija ili suše, ćelije gube motilitet i formiraju spore sa debelim zidovima ćelija. Kada se transformišu u ovoj fazi spora, alge počinju da akumuliraju masti kao dodatni izvor energije, istovremeno proizvodeći astaksantin koji potom štiti ćelije od UV zračenja i oksidacije. Zatvorena forma alge Aplanospore može da preživi veoma dugo vremena i pod najtežim uslovima. ŠTA TREBA DA ZNAM O PROIZVOĐAČU ?

Razvili smo jedinstveni metod koji povećava sposobnost alge Haematococcus Pluvialis da proizvodi velike količine astaksantina. Zahvaljujući visokoj stručnosti naših naučnika u laboratorijama u našem razvojnom centru u Upsali (Švedska), i dugogodišnjem iskustvu u proizvodnji mikroalge, uspjeli smo da jedini u svijetu ponudimo najbolji kvalitet proizvoda uz najvišu koncentraciju astaksantina po kilogramu biomase. Alge se gaje u fotobioreaktorima od specijalnih materijala pod strogo kontrolisanim uslovima kako bi se omogućio efikasan, čist i zdravstveno bezbjedan proces. Naša tehnologija zasnovana je na najvišim standardima farmaceutske industrije i kvaliteta što dokazuju i ISO I HACCP sertifikati. Konstantnim usavršavanjem tehnologije kontinuirano se usavršava i razvija kvalitet i efikasnost proizvoda.

52

Efekti Astaxina® na imunitet Brži imuno odgovor Povećava broj bijelihkrvnih ćelija Poboljšava kapacitet fagocita da se izbori sa štetnim organizmima

Proces kultivacije počinje sa “sjemenom” izolovanim iz sterilne kulture u laboratoriji. Kultura se tada obogaćuje neophodnim nutritijentima kako bi se algi stvorili optimalni uslovi za brzi rast i proliferaciju (Zelena faza). Kada kultura dostigne određenu gustinu, počinje da indukuje astaksantin (Crvena faza).

Posle žetve, alga se otvara kako bi se izolovao astaksantin, koji se na kraju suši metodom raspršivanja.

Finalna biomasa je jako crvene boje, i sadrži visoku koncentraciju astaksantina. Tako dobijena biomasa postaje sirovina za dijetetski suplement Astaxin®. ŠTA TREBA DA ZNAM O PROIZVODU ?

Astaxin® je prvi dijetetski suplement na svijetu koji sadrži kao aktivni sastojak supstancu Astaksantin. Na Švedskom tržištu se nalazi od 1995. godine. Astaxin® je dijetetski suplement proizveden po najsavremenijim standardima farmaceutske industrije. Astaxin® se od sada može pronaći i u našim apotekama.

OKSIDATIVNI STRES SPREČAVA IMUNI ODGOVOR ORGANIZMA Imuni sistem predstavlja sistem odbrane našeg tijela od infektivnih organizama i štetnih uticaja iz okoline koji mogu narušiti zdravlje. Ipak, kada organizam biva napadnut, imuni sistem, kroz čitav niz aktivnosti koje se nazivaju imuni odgovor, sprečava štetne “uljeze“ da izazovu bolest. Imuni sistem čine mreža ćelija, tkiva i organa koji zajedno rade na zaštiti zdravlja i vitalnosti organizma. Involvirane ćelije “bijela krvna zrnca“

PREDSTAVLJAMO

Švedska kros kantri SKI reprezentacija oficijelni je promoter i korisnik preparata Astaxin u Švedskoj poslednjih 15. godina grupisane su u dva oblika fagocite i limfocite. Fagociti su ćelije koje apsorbuju i uništavaju ćelije “uljeze“ a poznatije su i kao neutrofili i makrofage. Limfociti su ćelije koje omogućavaju tijelu da “zapamti i prepozna“ viruse i bakterije kako bi se stvorila otpornost organizma da se izbori i uništi ih. Takozvane B-ćelije i T-ćelije su osnovni tipovi limfocita. Imune ćelije su posebno osjetljive na oksidativni stres, obzirom da im je međućelijska komunikacija jedino sredstvo komunikacije zahvaljujući receptorima koji se nalaze na membrani ćelije. Ove membrane, bogate polinezasićenim masnim kiselinama, koje su posebno osjetljive, ukoliko oksidiraju, gube svojstva međusobne komunikacije, čime se drastično umanjuje sposobnost organizma da se brani i odbrani od štetnih uticaja, odnosno, gubi se kapacitet imunog odgovora.

POZITIVAN EFEKAT Astaxin-a NA LIMFOCITE Postoji nekoliko studija koje pokazuju uticaj Astaksantina na poboljšanje imuniteta. Serija in vitro studija koje je dr.

Jyonouchi sproveo tokom 1990 pokazale su da je Astaxin izvanredan imunomodulator koji posebno utiče na porast kapaciteta limfocita (2-5).Tada je ustanovljeno da Astaksantin posjeduje znatno efikasnije mogućnosti u odnosu na do tada popularne antioksidanse Beta karoten i Lutein. Dvostruko slijepa randomizirana studija rađena na ljudima 2010 godine (8), sa 42 učesnika, koji su dobijali dozu od 2-8mg Astaksantina dnevno, ili placebo u trajanju od 8 nedelja. Studija je pokazala značajno povećanje limfocita kod grupe koja je dobijala Astaksantin u odnosu na placebo grupu. Takođe, funkcije T-ćelija i B-ćelija tretirane sa 8mg Astaksantina značajno su poboljšale kapacitet proliferacije u situaciji kada su izazvane mitogenima. Ovakav potencijal

Šta još treba da znam o proizvodu Astaxin®?

Astaxin® je prvi dijetetski suplement na svijetu koji sadrži kao aktivni sastojak supstancu Astaksantin.

Na Švedskom tržištu se nalazi od 1995. godine.

veoma je važan, obzirom da je u odbrani od štetnih djelovanja koja napadaju organizam presudna brzina imunog odgovora.

Imunomodulatorni efekat Astaksantina dokazan je smanjenjem oksidativnog stresa, odnosno, značajnom redukcijom oksidiranih DNA, kao posljedica djelovanja Astaksantina.

ASTAKSANTIN POVEĆAVA KAPACITET FAGOCITA Fagociti su posebno važni za brz imuno odgovor. U studiji provedenoj u 2010. Astaksantin štiti neutrofile od dejstva slobodnih radikala, samim tim pospješujući kapacitet fagocita.

Uzorci krvi uzeti od 30 zdravih učesnika (muškaraca i žena), pri čemu su neutrofili tretirani Astaksantinom i placebom, naknadno izloženim uticaju ćelija kvasca, pri čemu je mjeren kapacitet uništavanja štetnih mikroorganizama. Astaksantin je značajno povećao fagocitni i mikrobicidalni potencijal neutrofila. Oba parametra bila su propraćena značajnim smanjenjem oksidativnog stresa.

53

ETARSKA ULJA NJIHOVA PRIMJENA U RELAKSACIJI I DRUGA LJEKOVITA DEJSTVA

PiĹĄe: mr ph. Ivana Gojković Relaks‌ neophodan u danaĹĄnje vrijeme. Svakodnevno smo izloĹženi stresnim situacijama. Kako da saÄ?uvamo svoje fiziÄ?ko, mentalno i emocionalno postojanje?

Da bi napravili neophodnu cjelinu i ispunili sve tjelesne potrebe, preko sporta, ishrane, disanja, Ä?ulnih i tjelesnih zadovoljstava, neophodna karika u ovom lancu je relaks i osjećanje tijela. Toliko je naÄ?ina kojima moĹžemo pribjeći da bi postigli onu unutraĹĄnju stabilnost. Ponekad nam se Ä?ini gotovo nemoguće, ali, toliko je naÄ?ina, samo je potrebno biti maĹĄtovit.

Misliti pozitivno, izbjegavati negativne ljude i situacije, odbaciti osjećaj krivice za dogaÄ‘aje iz okoline i liÄ?nog Ĺživota, napraviti listu prioriteta u Ĺživotu i uloĹžiti napore u realizaciji iste, baviti se sportom, sluĹĄati opuĹĄtajuću muziku, smijati se ‌ Ponekad samo ĹĄolja Ä?aja od kamilice, opuĹĄtanje uz dobru knjigu, opuĹĄtanje u prirodi ili u nekom od SPA centara, uz fantastiÄ?ne mirisne note eteriÄ?nih ulja, poput lavande, mente, ruzmarina, dovoljno je za oslobaÄ‘anje od stresa i negativne energije. ÄŒesto se za potrebe relaksacije koristi eteriÄ?no ulje, npr. lavande, nakapano na pulsne taÄ?ke.

EteriÄ?na ulja, generalno, imaju jako ĹĄiroku primjenu u medicini, farmaciji, parfimerijskoj i kozmetiÄ?koj industriji, prehrambenoj industriji, kulinarstvu i poljoprivredi.

To su mirisne smjese, lako isparljive, koje se sintetiĹĄu i lokalizuju u specijalnim, sekretornim strukturama biljaka i mogu da se predestiluju vodenom parom. Predstavljaju smjesu razliÄ?itih

54

jedinjenja: aldehida, ketona, alkohola i razliÄ?itih masnih kisjelina.

Osnovnu komponentu Ä?ine terpenoidi.

Od znaÄ?aja za farmaceutske svrhe jesu one biljke koje destilacijom vodenom parom daju preko 0,01 % etarskog ulja.

Pojedina etarska ulja su na sobnoj temperaturi visoko viskozna ili Ä?vrste konzistencije (npr. etarsko ulje perunike).

Kada je rijeÄ? o organoleptiÄ?kim svojstvima etarskih ulja, ona su uglavnom bezbojna, Ĺžuta ili Ĺžutozelena, mada postoje i etarska ulja jarkih boja (npr. etarsko ulje cimeta, karanfilića). Njihov miris je intenzivan, a njegovo porijeklo potiÄ?e od komponenata sa kiseoniÄ?kom grupom. Ukus je takoÄ‘e intenzivan.

Etarska ulja su liposolubilna, dok se sporedni produkti, koji nastaju destilacijom vodenom parom u cilju izolovanja etarskih ulja ili rastvaranjem etarskog ulja u vodi, dobijaju vodeni rastvori hidrosolubilnih sastojaka etarskih ulja - aromatiÄ?ne vode. AromatiÄ?ne vode imaju ĹĄiroku primjenu u parfimerijskoj i farmaceutskoj industriji.

Etarska ulja su lako podloĹžna oksidaciji, te je potrebno pakovati ih u male, tamne, do vrha napunjene boce i Ä?uvati na hladnim temperaturama.

UPOTREBA ETARSKIH ULJA:

t 0SBMOB VQPUSFCB /BKWJĂ?F LBQJ TB LBĂ?JĘŠJDPN NFEB ili toplim napitkom, ujutru i uveÄ?e.

t .BTBäB LBQJ V NM OFVUSBMOPH VMKB CBEFNPWP maslinovo, kantarionovo, nevenovo, ulje pĹĄeniÄ?nih klica)

t ,VQLB LBQJ OB M WPEF [B LVQBOKF

t ;B JTQJSBOKF VTUB BSPNBUJ[PWBOB WPEB o LBQJ u Ä?aĹĄi tople vode).

t *OIBMBDJKB LBQJ V M LMKVĘŠBMF WPEF

t "SPNBUJ[BDJKB QSPTUPSJKB QPNPʉV BSPNB MBNQF

Upotreba etarskih ulja nije dozvoljena kod trudnica i epileptičara.

LJEKOVITA DEJSTVA ETARSKIH ULJA Etarsko ulje ruzmarina odličan je stimulans kod rekovalescenata. Dobro je za procese pamćenja i koncentracije. Koristi se za stimulaciju apetita. Takođe, stimuliše perifernu cirkulaciju, ubrzava proces zarastanja, sanira upale, sprečava opadanje kose i ima široku primjenu u izradi preparata za tretman kože.

Etarsko ulje mente koristi se u saniranju glavobolja, napetosti u vratu, u terapiji groznica, prehlada, umora, upale sinusa. Pročišćava disajne puteve, te se zato primjenjuje kod inhalacija. Liječi mučninu, grčeve u želucu, nadimanje. Kod dojilja potpomaže lučenje mlijeka i djeluje protiv začepljenja mliječnih kanala. U higijeni se koristi za izradu toaletnih voda sa dezinfekcionim dejstvom za ispiranje usta, a u kozmetici za njegu masne kože.

Etarsko ulje žalfije se takođe primjenjuje kod rekovalescenata, jer pojačava otpornost organizma i vraća energiju.

Dobar je stimulans apetita i koristi se za saniranje crijevnih infekcija. Kao prirodan antibiotik pogodno je za ispiranje i dezinfekciju vaginalne zone žena. U kozmetici se primjenjuje za ispiranje usta, a, takođe, nezaobilazna je komponenta šampona i preparata za treman protiv opadanja kose.

Etarsko ulje bosiljka je pogodno u sprečavanju rasta mikroorganizama. Poznato je njegovo antibiotsko i antiseptično dejstvo. Djeluje na CNS te se koristi za otklanjanje glavobolja, mentalnog zamora, protiv nervoze. Primjenjuje se za ispiranje usne duplje, kod tretmana afti, za inhalaciju gornjih respiratornih puteva, pogodno je sredstvo za aromatizaciju prostorija u kojima borave oboljele osobe.

Etarsko ulje eukaliptusa izaziva znojenje i djeluje kod prehlada, tako što snižava tjelesnu temperaturu. Zaustavlja sekreciju prilikom gripe, upale sinusa, akutnog bronhitisa. Koristi se, takođe, kao dobar ekspektorans. Ima sposobnost pročišćavanja krvi, sanira upale mokraćnih puteva i dobro je sredstvo za ublažavanje svraba prilikom uboda insekata.

Etarsko ulje čajevca koristi kao prirodan antiseptik, za bolove u stomaku, za reumatizam i kao insekticid. Povećavajući znojenje, hladi tijelo i pomaže u tretmanu infekcija, kao što su laringitis i bronhitis. Pomaže i kod astme, sinusitisa i bolova u grlu. Koristi se kod reumatizama i bolova u mišićima. Preporučuje se i u rješavanju problema na koži (akne, neurodermatitis), infekcije zubnog mesa i vaginalnih infekcija, kao i kod ozljeda i opekotina.

Etarsko ulje limuna aktivira i pojačava odbrambene snage organizma i pospješuje stvaranje bijelih krvnih zrnaca.

Djeluje preventivno i ljekovito na prehladu i grip, zahvaljujući specifičnim sastojcima. Takođe, djeluje na sistem za varenje, korisno je sredstvo kod proširenih vena, hemoroida i arteroskleroze. Pogodno je sredstvo za ispiranje desni i usne duplje.

Odavno je već utvrđeno da etarska ulja imaju antiseptičku i antibakterijsku moć. Potrebna je velika količina biljnog materijala da bi se dobila samo jedna kap ove dragocjene tečnosti čije je djelovanje na tjelesno, duševno i emotivno stanje čovjeka čudesno.

Dakle, nekoliko kapi ove dragocjene tečnosti može pomoći u otklanjanju napetosti i tenzionih glavobolja. Jedan korak ka postizanju one unutrašnje nirvane, korak ka stanju vječitog i blaženog mira, koje se nalazi sa one druge strane svijesti i individualnog življenja. Etarska ulja - malo sredstvo ka prepuštanju i opuštanju.

Dakle, sve je u nama i na nama. Pitanje je samo izbora.

55

Poznati i zdravlje: ILIJA PEJOVIĆ, TV lice

PRISJETIMO SE PJ E Š AČ E N J A Svoje putovanje medijskim podnebljem Crne Gore Ilija Pejović je započeo krajem 1999. godine, kao radio voditelj na „Elmag radiju”. Profilišući se kao novinar u sferi kulturnozabavnog programa, ovaj vlasnik jednog od najprepoznatljivijih glasova u našim medijima, radio je na još četiri radio stanice.

Angažman u televizijskom radu na „Atlas televiziji” širom mu je otvorio vrata za dalji profesionalni uspjeh. Brojni su medijski projekti čije naslovnice i inserti već danas zauzimaju upečatljivo mjesto u hijerarhiji zapamćenih medijskih događaja. To zaista i jeste cilj kom se neminovno teži u novinarstvu. Muzičar, rekreativac i dobar poznavalac domaćih prilika, Ilija se pokazao kao odličan sagovornik za teme novinarstva i zdravlja.

Poznato je da priroda novinarstva zahtijeva dugotrajan, često prekovremen rad i veliku posvećenost. Šta za Vas znači imati slobodno vrijeme?

Obožavam svaki slobodan trenutak. Daleko od toga da sam lijen ili da izbjegavam obaveze. Naprotiv, vrlo sam posvećen onome što radim i veliki sam perfekcionista, ali upravo iz razloga što dok radim stvarno radim, izuzetno cijenim vrijeme koje mogu da posvetim svojim mnogobrojnim hobijima i interesovanjima koja izlaze iz okvira moje osnovne profesije.

Kako izgleda jedan Vaš radni dan?

Svaki je prilično različit, tako da se ne može izvesti neki šablon. Takođe, postoje periodi sa različitom dinamikom posla, posebno iz razloga što je kod mene prisutna kombinacija rada na radiju i televiziji. Po prirodi nijesam ranoranilac, pa se mogu pohvaliti podatkom da mi trenutna dinamika dozvoljava da malo duže odspavam. Radni dan vrlo često započinjem ranije dogovorenim telefonskim pozivima, obavezno sjednem za računar da se putem interneta upoznam sa aktuelnim dešavanjima u svijetu i kod nas, često preslušavam neki novi muzički materijal i sl. Zavisno od toga da li pripremam TV emisiju ili redovno

56

radijsko dežurstvo, svoju pažnju usmjeravam na različite sadržaje.

Kucam, prekucavam, pišem i brišem, trčim od montaže do montaže, pravim dogovore sa produkcijom, rediteljem, snimateljima, čitam gomilu takozvanih ofova i na kraju se pojavim pred kamerama kao da je tih pola sata, sat ili više, koliko traje određena forma, moje jedino radno vrijeme.

Postoji li novinska priča (događaj) na koju ste posebno ponosni?

Obzirom da se ne bavim istraživačkim novinarstvom, već je moj rad usmjeren na stvaranje zabavnih radio i televizijskih sadržaja, radije bih se osvrnuo na određene projekte iz te oblasti.

Ponosan sam na svaku zaokruženu emisiju jer znam koliko je teško u našim uslovima uvijek ponuditi nešto novo i drugačije, ali pošto je pitanje tako koncipirano, red je da izdvojim nešto što me posebno čini ponosnim. Da ne bih ispao egocentrik navešću projekat u okviru koga se nijesam pojavljivao pred kamerama ali sam imao značajnu ulogu kao producent. Bila je to emisija „Muzička kutija” u okviru koje smo moja supruga Dajana i ja, petnaest sedmica za redom okupljali muzičke grupe i izvođače koji su držali jednosatne koncerte uživo u studiju.

Možda nekome ko nije ljubitelj žive svirke ova informacija neće zvučati spektakularno, ali podsjetiću da je to tehnički, organizaciono i produkcijski izuzetno zahtjevan projekat, a sličan tome nikad, ni prije ni poslije te emisije niko u Crnoj Gori nije radio.

Kako vidite svoj profesionalni profil u periodu od recimo deset godina od sadašnjeg trenutka? Često mi i samom pada na pamet to pitanje, posebno iz razloga što su prethodnih deset godina u mom poslu obilježile konstantne promjene. Ono čemu se iskreno nadam je to da će ukupan medijski ambijent napredovati i približiti se nekim standardima koji se u svijetu odavno poštuju, a ja ću valjda nekako naći svoje mjesto u cijeloj priči.

Šta biste željeli da ostvarite u nastavku karijere?

Volio bih da budem autor emisije koja će da ujedini tržište bivših jugoslovenskih republika jer mislim da je to put kojim mediji moraju da krenu kako bi izašli iz trenutne kolotečine.

Da li mislite da su ljudi u Crnoj Gori dovoljno posvećeni očuvanju zdravlja?

Briga o zdravlju je individualna stvar i teško se može posmatrati kroz prizmu jednog naroda u cjelini. Ipak, mislim da briga o zdravlju kao i mnoge druge stvari, generalno gledano, u mnogome zavise od materijalnih mogućnosti. Obzirom da Crnogorcima na tom polju ne cvjetaju ruže, bojim se da mnogi sopstveno zdravlje stavljaju u drugi plan u odnosu na svakodnevnu brigu o tome kako da sastave kraj s krajem. Šta mislite o zabrani pušenja duvanskih proizvoda?

Mislim da je mnogo jednostavnije zabraniti duvanske proizvode uopšte. Ono što ne možete da kupite, ne možete ni da konzumirate. Lično nemam ništa protiv pušača, a što se tiče zabrana, one se selektivno sprovode.

Na koji način ispoljavate brigu o svom zdravlju?

Držim se stare poslovice „bolje spriječiti nego liječiti”, izvjegavam stvari koje su mi negdje u prošlosti izazvale određene tegobe, mada generalno nijesam sklon nekim čestim problemima sa zdravljem. Ne pretjerujem ni u čemu, volim da mi je toplo a povremeno upražnjavam neke sportske aktivnosti. Obožavam boravak u prirodi i kad god imam priliku odem negdje van grada. Šta bi morao da sadrži jedan obrok koji bi posebno godio Vašem ukusu?

Najrazličitije svježe voće je nešto u čemu uvijek uživam. Što se ostale hrane tiče, vodim se time da jedem sve što mi u trenutku prija, ali ne pretjerujem s količinama.

Omiljeni oblik razonode?

Pecanje, skijanje, fudbal, sviranje gitare...

Koliko je, po Vama, bavljenje sportom značajno?

Mislim da je jako značajno biti u pokretu. Ne mora to obavezno biti bavljenje nekim sportom konkretno. Mislim da je pješačenje najzdraviji i čovjeku najprirodniji način kretanja a to je ono što svi nažalost zanemarujemo.

Poruka čitaocima Medicala.

Ne radite ništa za što ste svjesni da može narušiti Vaše ili bilo čije zdravlje.

A. Radanović

57

Virusni FA R I N G I T I S I Piše: dr Milica Šofranac, pedijatar

Akutne infekcije respiratornog sistema među najbrojnijim su bolestima koje dovode oboljele ljekaru i čest su uzrok radne nesposobnosti. Uzročnici mogu biti bakterije i virusi.

Virusnu upalu ždrijela mogu uzrokovati brojni virusi, a najčešći su rinovirusi, adenovirusi, Epstein-Barrov virus, Herpes simplex virus, virus influence ili parainfluence, koronavirusi, enterovirusi, respiratorni sincicijski virus, citomegalovirus, virus humane imunodeficijencije.

Većina slučajeva nastaje kao dio sindroma prehlade ili gripe. U običnoj prehladi češći su nosni simptomi, poput kijanja, vodenaste sekrecije, začepljenosti nosa i slivanja sekreta iz nosa u ždrijelo. Blaža gušobolja i povišena tjelesna temperatura, koja obično nije visoka, javljaju se malo kasnije. Akutni virusni faringitis je virusom uzrokovana upala sluznice i limfnog tkiva ždrijela.

Vodeći simptom je bol u ždrijelu, koja je spontana ili se javlja pri gutanju, a prati je refleksna bol prema uhu. Uz bol, javljaju se pečenje i grebanje u grlu, malaksalost i povišena temperatura.

Teži slučajevi praćeni su vrlo visokom temperaturom, toksemijom i opštom slabošću. Pregledom se vide crvenilo i otečenost sluznice i limfnog tkiva s bjeličastim naslagama na sluznici, koje su znatno manje nego u slučaju bakterijskog uzroka. Katkad su tu i dodatni simptomi karakteristični za pojedini virus, no vrlo često oni nisu korisni za razlikovanje uzroka bolesti. Širenjem upale na grkljan i razvojem otoka mogu nastupiti promuklost i otežano disanje, zbog posljedičnog suženja disajnog puta. Širenjem upale u regionalne limfne čvorove na vratu, oni postaju otečeni, povećani i bezbolni. Iako nema velike razlike u raspodjeli po polu i uzrastu, virusni faringitis ipak je češći kod djece.

U većini slučajeva virusni faringitis ima blažu kliničku sliku nego bakterijski, te je samoograničavajuća bolest s povoljnim

58

ishodom, a liječi se simptomatski. Može biti dio opšte respiratorne infekcije ili ograničen samo na ždrijelo.

NAJČEŠĆI SPECIFIČNI OBLICI Faringokonjunktivalna groznica - Uzrokuje je adenovirus i česta je u dječjoj populaciji. Manifestuje se visokom temperaturom, otežanim gutanjem i znacima upale sluznice oka. Simptomi povezani sa ždrijelom malo su jače izraženi nego kod obične prehlade.

Akutni herpetični faringitis - Najčešći je u dječjoj i adolescentnoj dobi. Simptomima faringitisa pridruženi su simptomi upale desni i sluznice usne šupljine. Ostali su: povišena temperatura, bolovi u mišićima, malaksalost, gubitak apetita i iritabilnost. Na sluznici usne šupljine nalaze se bolne ranice koje mogu biti prekrivene bjeličastim naslagama.

Faringitis u sklopu gripe – Glavni simptom je gušobolja, kojoj su pridruženi bolovi u mišićima, glavobolja, povišena temperatura i suvi kašalj. Bolest ima epidemijski karakter.

Faringitis uzrokovan enterovirusima - Enterovirusi su važan uzročnik faringitisa koji se najčešće javlja u kasno ljeto.

Obilježen je različitim kliničkim sindromima (herpangina, akutni limfonodularni faringitis, bolest šake, stopala i usta), koje uzrokuju različiti tipovi Coxasckie virusa iz roda enterovirusa.

Herpangina - Obično pogađa djecu od tri do deset godina. Počinje iznenada, visokom temperaturom, opštim bolovima i gušoboljom. Na sluznici ždrijela, krajnika, nepčanih lukova i nepčane resice stvaraju se mjehurići različite veličine, okruženi crvenilom koji ubrzo postaju plitke ranice.Tegobe traju jedan do četiri dana i prolaze bez komplikacija.

Bolest ĹĄake, stopala i usta (engl. Hand, Foot and Mouth Disease) - ObiÄ?no pogaÄ‘a dojenÄ?ad i malu djecu. Vrlo je Ä?esta i umjereno zarazna. Ĺ iri se direktnim kontaktom sa sluzi, slinom ili stolicom zaraĹžene osobe.

Tokom ljetnjih i jesenjskih mjeseci obiÄ?no se pojavljuju manje epidemije u djeÄ?jim vrtićima. PoÄ?inje poviĹĄenom temperaturom, slabim apetitom, malaksaloťću i guĹĄoboljom, na koje se nadovezuje izbijanje mjehurića u ustima i/ili osip na koĹži ĹĄaka i stopala.

Respiratorni sincicijski virus (RSV) - Kod većine zdrave djece i odraslih uzrokuje blagu infekciju gornjih disajnih puteva, koja se manifestuje simptomima prehlade i ne ostavlja posljedice. Kod male djece, starijih osoba, onih s hroniÄ?nom bolesti pluća moĹže zahvatiti donje disajne puteve.

Faringitis udruĹžen s infektivnom mononukleozom uzrokovanom Epstein-Barr virusom - NajÄ?eťći je u mladih osoba i adolescenata. Glavni simptomi su guĹĄobolja, umor, osip koĹže i gubitak apetita. U Ĺždrijelu se javlja jak otok krajnika koji su prekriveni debelim smećkastim naslagama. Otok zahvata i okolno tkivo nepca i nepÄ?anu resicu. Virus se ĹĄiri sistemski i od ostalih organa zahvata limfne Ä?vorove vrata, jetru i slezinu.

OpĹĄti simptomi slabosti, gubitak apetita i visoka temperatura, jako su izraĹženi.

Faringitis uzrokovan citomegalovirusom - Za razliku od prethodno opisanog, viĹĄe zahvata stariju dobnu grupu. Simptomi faringitisa su slabije izraĹženi, a temperatura i malaksalost traju duĹže.

Faringitis uzrokovan humanim virusom imunodeficijencije - Bolesnici s primarnom HIV infekcijom razvijaju simptome sliÄ?ne kao kod infektivne mononukleoze. Osim faringitisa, javljaju se poviĹĄena

temperatura, znojenje, malaksalost, pospanost, bol u miĹĄićima, gubitak apetita, muÄ?nina, proliv i osip koĹže.

TERAPIJA Ciljevi terapije virusnog faringitisa jesu ublaĹžavanje simptoma i prevencija komplikacija. LijeÄ?enje zavisi od epidemioloĹĄkih Ä?inilaca, znakova i simptoma bolesti, te rezultata laboratorijskog i mikrobioloĹĄkog testiranja. Stoga se preduzimaju sljedeće mjere:

t 4VQPSUJWOF NKFSF NJSPWBOKF SFIJESBDJKB ispiranje grla

t 1SJNKFOB MKFLPWB [B VCMBäBWBOKF CPMPWB J sniŞavanje poviťene temperature

t 1SJNKFOB QBTUJMB J TPMVDJKB [B VCMBäBWBOKF simptoma.

Primjena antibiotika nije indikovana, jer: 1. Ne ubrzavaju izljeÄ?enje 2. ProduĹžavaju trajanje bolesti 3. Ne smanjuju mogućnost razvoja bakterijskih komplikacija, 4. Istovremeno povećavaju rizik od nastanka nuspojava.

Ovo su samo najÄ?eťći, ali ne i svi oblici virusnih faringitisa. Stoga, shodno napisanom, neophodna je kontinuirana edukacija roditelja u smislu zabrane samoinicijativnog, nepotrebnog lijeÄ?enja djece antibioticima !!!

VaŞi pravilo: NAORUŽAJTE SE STRPLJENJEM

International Health d.o.o.

Podgorica, ul. Vuka KaradŞića 11 Tel./Faks: 020/ 231-342 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jaÄ?i antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg MatiÄ?ni mlijeÄ? 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni Ä?aj 80mg Ekstrakt koĹĄÄ?ice crvenog groĹždja 80mg Ekstrakt latice ruĹže 80mg

Prije upotrebe detaljno proÄ?itajte uputstvo, ako vam je potrebna joĹĄ neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu

PODSTAKNITE GA DA HRABRO UĐE U ŽIVOT Piše: Dragana Marković, spec. predškolske pedagogije

Šta može da zna dijete starosti od jedne do četiri godine

Dijete vrlo rano pokušava da imitira sve radnje koje obavljaju stariji. Kad navrši godinu dana ono pokazuje želju da pomaže majci koja ga odijeva, skida mu odjeću ili ga hrani. U toku druge godine dijete može da nauči da skida odjeću i odijeva se, ako se sa njim pravilno postupa. Skidanje odjeće je lakše nego odijevanje, pa će ono prije uspjeti da vrši ovu radnju, pod uslovom da ima komotnu odjeću. Zakopčavanje i otkopčavanje spadaju u najteže procese u odijevanju, zbog čega odjeća djeteta ne smije imati mnogo dugmadi ni trakica za vezivanje. Dugmad treba postavljati naprijed, a ne na leđima. Najprije se dijete samostalno odijeva, a roditelji ga zakopčavaju. Ovu radnju će savladati kad napuni tri godine.

Učenje odijevanja ide postepeno i zahtijeva mnogo stpljenja. Dijete najprije pomaže majci da ga obuče, a zatim se uloga postepeno mijenja - da na kraju majka preuzme ulogu pomagača dok se dijete potpuno ne osamostali u oblačenju. Kad napuni dvije godine dijete može da obuva kratke čarape i plitke cipele. Doduše, ne umije da razlikuje lijevu od desne noge, pa se dešava da se obuje naopako, ali u tome će mu pomoći odrasli, bez prijekora i sa puno ohrabrujućih riječi.

Krajem prve godine dijete pokušava da jede samo kašikom. U početku, djetetu treba dati kašiku pred kraj jela. Do kraja druge godine dijete može da nauči da se služi kašikom, bez mnogo prosipanja hrane.

Tačno da je roditeljima lakše da sami nahrane dijete ili da ga brzo obuku, ali treba imati u vidu da učenje u ranom djetinjstvu ima dalekosežnije djelovanje i da ono utiče na kasnije ponašanje i formiranje karaktera i ličnosti djeteta. Dijete se kroz ove radnje osamostaljuje, dobija samopouzdanje, stiče sigurnost.

Ono se ponosi zbog preuzimanja odgovornosti i obično izjavljuje: „Ja sam veliki i umijem da se obučem.”

Sa napunjene tri godine dijete može samostalno da se

60

umiva, bez mnogo prosipanja vode. Znači, ako se kod njega nije pojavila spontana želja, treba ga podsticati da vrši ovu radnju.

Ako to nauči do navršene četvrte godine, uspjeh je postignut.

Između treće i četvrte godine dijete treba učiti da pere zube četkicom.

Vršenje male i velike nužde dijete počinje da uči u drugoj godini. Kad navrši dvije godine ono obično zna da noću traži tutu, ali su povremene omaške obavezne. Neka djeca to znaju i ranije, ali ovo ne treba da obeshrabruje roditelje djece koja su u malom zakašnjenju. Svako dijete ima svoj tempo razvoja. Važno je ne biti grub u obučavanju djeteta, jer to može da dovede do neželjenih posljedica.

U trećoj godini, nekad i ranije, dijete može da nauči svoje ime i prezime. Na ovom uzrastu treba ga naučiti broj i ulicu u kojoj stanuje. Tada ono umije da ispriča neki svoj doživljaj, razumije se - isprekidanim rečenicama, a rado će prepričati i neku kratku priču.

Hyson Sour Sup Hyson čajevi porijeklom sa Cejlona u svom bogatom portofoliju čajeva sadrže jedan poseban artikal. U pitanju je zeleni čaj oplemenjen Sour Sup biljkom.

Ono što je posebno za ovaj čaj je to da ima jaka antioksidantska svojstva i mnoge benifite po zdravlje čovjeka. Sour sup je biljka koja raste u tropskim krajevima Centralne i Južne Amerike i u ekvatorskim predjelima Afrike. Sour sup biljka ima plod koji je ovalnog oblika i može da dostigne težinu i do 2,5 kg. Ovo tropsko voće

je poznato u mnogim zemalja, a konzumacija soka koji se pravi od ploda sour sup-a je na zavidnom nivou.

Kombinijući Cejlonski zeleni čaj, koji je premijum čaj u svijetu, sa sour sup voćem dolazimo do, već pomenutog, Hyson Sour sup čaja koji je izuzetno popularan u svijetu i koji ima snažna antioksidanska svojstva.

Kompanija Montecco je, unazad par mjeseci, počela sa distribucijom ovih premijum čajeva sa Cejlona i omogućila potrošačima u Crnoj Gori da probaju Hyson čajeve, osjete kvalitet i da se upoznaju sa kulturom ispijanja čaja. Na kraju i najvažnije, da brinu o svom zdravlju.

AGRESIVNO PONAŠANJE Piše: Radmila Stupar-Đurišić, dipl. psihološkinja Agresivno ponašanje je svaki napad, fizički ili verbalni, jedne osobe na drugu osobu ili na neki objekat. Naravno, u osnovi agresivnog ponašanja mogu se nalaziti različiti uzroci, pa samim tim i različite emocionalne komponente. U svakom slučaju, biološka osnova agresivnog ponašanja je značajna. Biološki faktori utiču na agresivno ponašanje ljudi sa različitih nivoa. To su genetski program, funkcije neuroendokrinog sistema, zatim učenje koje obezbjeđuje biološka opremljenost organizma i zahtjevi sredine, varijacije unutar vrste itd. Najčešće, ovi faktori ne djeluju izolovano već u međusobnoj interakciji.

Proučavanje odnosa rada mozga i ponašanja dobrim dijelom je zasnovano na pretpostavci da strukturom i radom mozga upravlja princip opstanka jedinke i vrste. Među istraživačima postoji opšta saglasnost da su osnovni mehanizmi pokretanja agresivnosti ishrana, borba, bjekstvo i seksualne aktivnosti. Možemo lako primijetiti da su ove četiri aktivnosti neophodne za fizičko održanje jedinke i vrste. Što se tiče agresije i bjekstva, jedan broj istraživača tvrdi da njima upravljaju različite neuralne strukture u mozgu. Iako agresija, naravno ima subjektivnu, doživljajnu komponentu, očigledno je da se istraživanja najčešće odnose na ponašajnu stranu tog fenomena, jer je ona dostupna objektivnom posmatranju i kognitivnoj procjeni.

Na udio jedne strukture međumozga - hipotalamusa u agresivnom ponašanju, ukazali su još eksperimentatori koji su početkom prošlog vijeka vršili odstranjenje kore velikog mozga.

Pošto je pokazano da odstranjenje kore prednjeg mozga izaziva agresivno ponašanje i kod mnogih drugih eksperimentalnih

62

životinja, stalo se na stanovište da u normalnim uslovima kora velikog mozga ima inhibitorni uticaj na niže moždane strukture, čija aktivacija izaziva agresivno ponašanje. Kasnije je dokazano da se napadi bijesa, slični onima koji se uočavaju poslije dekortikacije, mogu izazvati i elektrostimulacijom zadnjeg dijela lateralnog hipotalamusa, te je zaključeno da ova nervna struktura ima značajni udio u započinjanju agresivnog ponašanja.

Dokazano je, na primjer, da afektivna reakcija bijesa i njoj odgovarajući agresivni obrazac ponašanja može biti izazvana direktnom električnom stimulacijom ne samo lateralnog hipotalamusa, već i različitih regiona mozga, kao što su amigdaloidna jedra, neki djelovi mezencefalona i centralne sive mase. Može bili spriječena stimulacijom drugih struktura, kao što su septum, cingulum i kaudalno jedro. Zahvaljujući velikoj hirurškoj vještini neki istraživači su uspjeli da usade elektrode u specifična područja mozga. Uspostavili su dvostranu vezu za posmatranje. Električnom stimulacijom niskog napona bili su u mogućnosti da proučavaju promjene u ponašanju životinja, a kasnije i čovjeka. Mogli su, na primjer, direktnom električnom stimulacijom nekih površina demonstrirati izazivanje intenzivnog agresivnog ponašanja i sprečavanje agresije stimulacijom nekih drugih. Na drugoj strani, mogli su, pak, izmijeniti električnu aktivnost tih različitih površina mozga kad su osjećanja kao što su srdžba, strast, zadovoljstvo itd. bili izazvani stimulusima iz okoline. Takođe su posmatrane i posljedice izazvane uništenjem nekih površina mozga. Veoma je zanimljivo vidjeti kako relativno malo povećanje u električnom naponu elektrode usađene u jedan od neuralnih supstrata agresije može izazvati iznenadan nastup neobuzdanog, krvožednog bijesa, a kako smanjenje električne stimulacije ili stimulacije centra koji inhibira agresiju, može isto tako naglo obustaviti tu agresiju.

Poznato je da blaga stimulacija centra koji sprečava agresiju kod bika, čini ga potpuno mirnim i nezainteresovanim za borbu. U odnosu na svoje aktivnosti, ustanovljene su dvije po učinku suprotne zone hipotalamusa, ergotropna i tropotropna. Srednja i zadnja oblast hipotalamusa povezane su sa opštim razdraženjem i mehanizmima funkcionisanja. Taj region je nazvan ergotropnom

i dinamogenom zonom. Nasuprot tome, prednji i bočni dio hipotalamusa odgovorni su za mehanizam zaštite i obnavljanja funkcija, pa su nazvani tropotropnom zonom. Ukratko, pretpostavljeno je da neprijateljstvo, nasilje i stanje intenzivne aktivnosti i oslobađanja energije dolaze usljed prekomjernog draženja ergotropne zone hipotalamusa. Hipotalamus je zbog toga bio u središtu pažnje u vezi sa neurohirurškom modifikacijom agresije. Otuda je u cilju liječenja socijalno neprihvatljive hiperaktivnosti i agresije godinama izvođeno odstranjenje zadnjeg dijela hipotalamusa. Poznato je da povrede u toj zoni hipotalamusa imaju smirujuće ili umirujuće dejstvo na pacijente. Zbog toga je ova tehnika nazvana psihosedativnom tehnikom. U stvari, prethodno rečeno treba dopuniti nalazima da povrede zadnjeg dijela hipotalamusa dovode do opšteg smanjenja emocionalne reaktivnosti, prije nego do specifičnog smanjenja agresivnih simptoma. Aktiviranje određenih zona mozga na određeno ponašanje, i, s druge strane, inhibicija istog ponašanja od strane drugih regija, nije karakteristično samo za agresiju.

Ova dualnost rada mozga važi i za druge aktivnosti. Na primjer, pouzdano se zna da što se tiče motiva gladi, u hipotalamusu postoji centar sitosti i centar gladi. Mozak je u osnovi organizovan kao dualni sistem. Ako ne postoje specifični podražaji (spoljašnji ili iz unutrašnjosti ogranizma) agresija se nalazi u stanju tekuće, relativne ravnoteže, jer oblasti mozga koje aktiviraju na agresiju i oblasti koje je koče održavaju relativno stabilnu ravnotežu. To se naročito jasno opaža kada se aktivirajuća ili inhibirajuća površina uništi. Dokazano je, na primjer, da uništenje amigdaloidnog jedra u limbičkom sistemu do te mjere mijenja ponašanje životinja, kao što su rezus majmuni, vučice, divlje mačke, štakori, da gube svoje agresivne reakcije čak i kad su snažno isprovocirane. S druge strane, uništenje oblasti koje inhibiraju agresiju, kao što su male površine ventromedijalnog jedra hipotalamusa, izaziva konstantnu, stalnu agresiju kod mačaka i štakora.

Eksperimentalna istraživanja u kojima je vršena elektrostimulacija drugih nervnih struktura, sa ciljem da se analizira i njihovo učešće u specifičnim oblicima agresivnog ponašanja, pokazala su da osim hipotalamusa i drugi djelovi mozga imaju učešća u takvim reakcijama. Još jedna struktura mozga veoma je bitna za agresivno ponašanje. To je limbički sistem koji filogenetski čini starije djelove mozga. On ima značajnu ulogu u instinktima, emocijama i motivaciji. Elektrostimulacija određenih regija limbičkog sistema izaziva reakciju bijesa. Presijecanje veze između limbičkog sistema i hipotalamusa dovodi do veoma izraženog agresivnog ponašanja koje je usmjereno ka određenom cilju.

S obzirom na dualnu organizaciju mozga, postavlja se pitanje koji faktori remete ravnotežu i izazivaju bijes i njemu odgovarajuće agresivno ponašanje.

KOJI SU UZROCI AGRESIVNOSTI KOD LJUDI? Agresivno ponašanje je reakcija na bilo kakvo ugrožavanje opstanka odnosno životnih interesa. Ova opšta definicija obuhvata mnogo različitih situacija. Najočitija bi bila direktno ugrožavanje potreba za seksom i hranom, a zatim prenaseljenost koja ugrožava potrebu za fizičkim prostorom. Mobilizacija agresije u odgovarajućim površinama mozga u službi je života, ona je reakcija na prijetnje održavanju jedinke ili vrste; što znači da je filogenetski programirana agresija biološki adaptivna. Agresija, ni u kom slučaju nije jedini oblik reakcije na prijetnje. Na prijetnje njenoj egzistenciji

organizam reaguje ili bijesom i napadom ili strahom i bjekstvom.

Neutralne oblasti koje su supstrati za napad ili bjekstvo nalaze se blizu jedna drugoj, ali su ipak, tvrde istraživači, različite. Neurološka osnova ljudske agresije različita je od drugih oblika agresije u životinjskom svijetu. Ponašanje je drugačije, ono ne izaziva bijes.

Ono je ciljem usmjereno ponašanje, i napetost nestaje sa postizanjem cilja.

Utvrđen je određeni odnos između funkcije endokrinih žlijezda i agresivnog ponašanja. Muški hormon testosteron, koji proizvode i muška i ženska jedinka, samo ova druga u manjoj količini, ključni je biološki faktor za javljanje polne želje. Utvrđeno je da ovaj androgeni muški hormon pobuđuje i agresivno ponašanje.

Opšti je stav da su muškarci agresivniji od žena. Naime, uticaj kulture i očekivanje da određeni pol na odgovarajući način, agresivno reaguje, različiti su u odnosu na to da li je neko muškog ill ženskog pola. Međutim, ova očekivanja su u svakom slučaju zasnovana na biološkim razlikama između polova.

Ispoljavanje dominacije i vođstva u grupi direktno je povezano sa nivoom koncentracije testosterona. Opšti zaključak bi mogao da glasi: muški hormoni povećavaju ispoljavanje agresivnog ponašanja, dok ženski hormoni imaju suprotan efekat.

Naravno, ovo pravilo ne mora uvijek da važi. Faktor iskustva, odnosno učenja, u velikoj mjeri može da modifikuje agresivno ponašanje. Životna istorija i iskustvo pojedinca mogu da od žene sa veoma niskom koncentracijom muških hormona „naprave” izuzetno agresivnu osobu, a isto tako, muškarac sa visokom koncentracijom testosterona može biti veoma miroljubiva osoba. U pitanju je karakterna struktura osobe koja ponekad može biti sazdana iz sukoba različitih težnji, koji predstavlja trajan izvor frustracije, sa obrascima agresivnog ponašanja koji su postali sastavni dio ličnosti.

Podaci o genetskom nasljeđu agresije kod čovjeka ipak su fragmentarni. Hromozomske aberacije kao što je XYY sindrom, odnosno dupliran broj muških polnih hromozoma, često je povezan sa delikventnim ponašanjem osoba koje nose ovakvu strukturu polnih hromozoma. Kariotip XYY, otkriven je ne tako davno, kod klinički zdravog čovjeka. Istraživači su otkrili kariotip XYY kod agresivnih muškaraca, prestupnika, koji su imali i karakteristična morfološka obilježja. Visokog su rasta, pravilne tjelesne građe, muškog tipa kose, sa normalnim razvitkom polnih žlijezda, i sa prevladavanjem razvoja skeleta lica u odnosu na skelet koji gradi moždanu čauru. Impulsivnost, razdražljivost, smanjena tolerancija na frustraciju, smanjena sposobnost učenja zasnovanog na sopstvenom iskustvu, ono je što karakteriše ove osobe na ponašajnom planu. Poznato je da ovaj hromozom Y posjeduju samo osobe muškog pola i on je u svojim funkcijama dominantan u odnosu na svog parnjaka, X hromozom. Y hromozom kod muškaraca obezbjeđuje razvoj primarnih seksualnih karakteristika, kao što je razvoj genitalnih organa, pa samim tim i primarnih žlijezda za proizvodnju testosterona. Ako bismo tražili gen za agresivnost, onda bi dosta pojednostavljeno mogli reći da je to ona lokacija na muškom hromozomu Y koja je programirana za razvoj muških polnih žlijezda a posredno i za lučenje testosterona. Na osnovu navedenog, pouzdano se može tvrditi da je čovjek opremljen biološkim nasljeđem i neuroendokrinim ustrojstvom kojim se ispoljava agresivno ponašanje kada su njegovi egzistencijalni interesi ugroženi. Naučnici često, na kraju, na pitanje šta je važnije biologija ili uticaj sredine, odgovaraju: pedeset posto biologija, pedeset posto uticaj sredine.

63

DJECA I AGRESIVNOST Agresivno ponaĹĄanje djece i adolescenata, fiziÄ?ko ili verbalno, nazivamo siledĹžijskim ponaĹĄanjem. DjeÄ?aci Ä?eťće koriste fiziÄ?ko zastraĹĄivanje ili prijetnje, u zavisnosti od pola njihove Ĺžrtve.

DjevojÄ?ice Ä?eťće ispoljavaju verbalnu agresivnost i obiÄ?no je ono usmjereno na drugu djevojÄ?icu. Djeca i adolescenti koji maltretiraju Ä?esto su i sami bili Ĺžrtve fiziÄ?kog nasilja ili maltretiranja. IzloĹženost vrijeÄ‘anju i fiziÄ?kom maltretiranju od strane vrĹĄnjaka Ä?esto je iskustvo za mnogu djecu i adolescente.

IstraĹživanja pokazuju da je viĹĄe od polovine djece maltretirano u nekom periodu tokom ĹĄkolovanja, a najmanje 10% njih kontinuirano je maltretirano tokom djetinjstva.

SiledĹžije najÄ?eťće Ĺžele da kontroliĹĄu okolinu i dominiraju nad drugima, jer su nauÄ?ili da tako:

t 6NBOKF TPQTUWFOP FNPDJPOBMOP OF[BEPWPMKTUWP

t 6TQPTUBWF LPNVOJLBDJKV JMJ

t %PäJWF TBNPQP�UPWBOKF Takođe, oni mogu da budu depresivni, ljuti ili uznemireni zbog deťavanja u svojoj kući ili zbog problema koje imaju u ťkoli.

Djeca koja su Ĺžrtve, obiÄ?no se uklapaju u isti profil. SiledĹžije obiÄ?no biraju djecu koja su pasivna, lako se zastraĹĄuju ili imaju malo prijatelja. Ĺ˝rtve takoÄ‘e mogu biti manja ili mlaÄ‘a djeca jer je njima teĹže da se brane.

Maltretirana djeca doĹživljavaju pravu patnju koja se moĹže odraziti na njihov socijalni i emocionalni razvoj, a pogotovo na uspjeh u ĹĄkoli. Neke Ĺžrtve Ä?ak pokuĹĄavaju i da se ubiju, radije nego da trpe dalje maltretiranje i kaĹžnjavanje ili da bi skrenule paĹžnju okoline u traĹženju pomoći.

KAKO POMOĆI DJECI Ukoliko roditelji sumnjaju da njihovo dijete maltretira drugu djecu, vaŞno je da potraŞe pomoć za njega ili nju ťto prije je moguće.

Bez intervencije, maltretiranje moĹže da vodi ozbiljnim ĹĄkolskim, socijalnim, emocionalnim neuspjesima i zakonskim problemima. Roditelji treba da razgovaraju sa djetetovim uÄ?iteljem, razrednim starjeĹĄinom, direktorom ĹĄkole, ĹĄkolskim psihologom.

Ako se maltretiranje nastavi, pregled od strane djeÄ?jeg psihologa ili psihijatra moĹže pomoći roditeljima i djetetu da shvate ĹĄta pokreće dijete na nasilno ponaĹĄanje i moĹže im pomoći da razviju plan kako da zaustave to destruktivno ponaĹĄanje.

Ukoliko roditelji sumnjaju da je njihovo dijete Ĺžrtva maltretiranja, treba ga ohrabriti da kaĹže ĹĄta se deĹĄava.

Treba imati u vidu da je potrebno stvoriti priliku za otvoren i poĹĄten razgovor, bez insistiranja. VaĹžno je da reakcija roditelja bude odgovorna, pozitivna i prihvatljiva za dijete. Neka VaĹĄe dijete zna da to nije njegova greĹĄka i da je dobro ĹĄto je povjerilo svoj problem.

Drugi specifiÄ?ni predlozi ukljuÄ?uju:

t 1JUBKUF 7BĂ?F EJKFUF Ă?UB POP NJTMJ EB USFCB EB TF VSBEJ Ĺ ta je do sada pokuĹĄavalo? Ĺ ta je uspijevalo, a ĹĄta ne?

t 1PUSBäJUF QPNPʉ PE EKFUFUPWPH VĘŠJUFMKB JMJ Ă?LPMTLPH psihologa. NajÄ?eťće, maltretiranje se deĹĄava na igraliĹĄtima, u toaletima, nenadgledanim hodnicima ili prevoznom sredstvu.

t 5SBäJUF PE EJSFLUPSB Ă?LPMF EB QPUSBäJ QSPHSBNF J[ ESVHJI ĹĄkola koji su koriťćeni za spreÄ?avanje siledĹžijstva, kao ĹĄto su medijacija, reĹĄavanje konflikata i trening kontrole bijesa i agresivnosti, kao i pojaÄ?ano nadgledanje od strane starijih, pomoćnog osoblja i ĹĄkolskog policajca.

t /F PISBCSVKUF EJKFUF EB V[WSBUJ VEBSBD 6NKFTUP UPHB neka proba da izbjegne siledĹžiju ili da potraĹži pomoć od uÄ?itelja, ĹĄkolskog policajca, sportskog trenera ili neke druge odrasle osobe.

t /BVʊJUF 7B�F EJKFUF �UB USFCB EB LBäF TJMFEäJKJ UBLP EB bude spremno za sljedeći put.

t 1PNP[JUF 7B�FN EKFUFUV EB CVEF BTFSUJWOP +FEOPTUBWOP insistiranje da ga siledŞija ostavi moŞe imati iznenađujući efekat.

Objasnite VaĹĄem djetetu da je pravi cilj siledĹžije da ima doĹživljaj pobjede, uspjeha.

t )SBCSJUF 7B�F EJKFUF EB JEF TB QSJKBUFMKJNB LBEB TF WSBʉB iz ťkole. SiledŞije rijetko kada napadaju dijete u grupi.

Ako VaĹĄe dijete postane povuÄ?eno, depresivno ili nerado ide u ĹĄkolu, ili ako zapazite popuĹĄtanje u ĹĄkolskom uspjehu, potrebne su dodatne konsultacije ili intervencije. DjeÄ?ji psihijatar ili psiholog moĹže pomoći VaĹĄem djetetu i porodici ili ĹĄkoli da razvije strategiju za postupanje u sluÄ?ajevima maltretiranja. TraĹženje profesionalne pomoći ĹĄto ranije moĹže da smanji rizik od prolongiranih emotivnih posljedica po VaĹĄe dijete.

PsiholoĹĄko savjetovaliĹĄte “ Minja “ • • • • •

fobije, anksioznost, napadi panike problemi ishrane problemi djece i mladih tepanje i micanje, teĹĄkoće u uÄ?enju stres i post-traumatski stresni poremećaj

Nudi usluge kućne posjete na teritorijie grada Podgorice tel: 067 508 993, e-mail: savjetovalistepodgorica@gmail.com

pomaže regeneraciji jetre – smanjuje umor pomaže smanjenju nivoa šećera u krvi kao i nivou LDH holesterola

Test: OCIJENITE SAMI

KAKVI STE RODITELJI Nije lako utvrditi ko je dobar a ko loš roditelj. Pa ipak, pokušajte da sami sebe, na osnovu ovih pitanja, ocijenite. Pročitajte najprije pitanja i podvucite odgovor koji je najbliži prilikama u Vašoj porodici, a zatim u ocjenama potražite koja cifra odgovara Vašem odgovoru. Zbir ocjena za brigu o zdravlju, učenju ili vaspitanju uopšte, daće Vam određeni rezultat.

Ocjena 5-8 u svakoj grupi znači da slabo obavljate roditeljsku funkciju, ocjena 9-12 je zadovoljavajuća a 13-15 govori o tome da odlično obavljate svoje roditeljske dužnosti. Isto tako, ukupni zbir ocjena od 15-28 pokazuje da ste loš, 29-39 dobar, a 35-45 odličan roditelj.

KAKO SE BRINETE ZA ZDRAVLJE SVOJE DJECE 1) PITANJE: Da li se periodično vrši pregled zdravlja Vašeg djeteta?

ODGOVORI: a) Vrši se i znam rezultat.

1 b) Vrši se, ali ne znam rezultat.

3 c) Ne vrši se.

2 2) PITANJE: Ima li Vaše dijete posebni pribor za jelo, umivanje, svoje rublje i svoj poseban krevet?

ODGOVORI: a) Nema.

1 b) Ima, djelimično.

2 c) Ima sve.

3 3) PITANJE: Da li se Vaše dijete racionalno hrani?

ODGOVORI: a) Ne znam šta znači racionalna ishrana. b) Znam kako bi trebalo hraniti dijete, ali to ne uspijevam obezbijediti. c) Pružam ishranu djetetu prema naučnim propisima.

4) PITANJE: Kakvo je zdravlje zuba Vaše djece?

ODGOVORI: a) Ne interesujem se. b) Interesujem se, ali nije dobro. c) Zubi moga djeteta se redovno popravljaju i ono ih svakodnevno pere.

66

1 3 2

1 2 3

5) PITANJE: Kako gledate na fiskulturna zanimanja djeteta?

ODGOVORI: a) Zabranjujem djetetu sportove i igre van kuće.

1 b) Ne interesujem se.

2 c) Odredio/-la sam dnevno i sedmično vrijeme za fizički 3 razvitak djeteta.

NAPREDUJE LI DIJETE U UČENJU 1) PITANJE: Gdje se nalazi radno mjesto Vašeg djeteta?

ODGOVORI: a) Ne interesujem se gdje radi. b) Radi gdje god stigne. c) Ima poseban radni sto i policu.

1 2 3

2) PITANJE: Kada Vaša djeca ustaju i kada idu na spavanje?

ODGOVORI: a) Ne gnjavim djecu ovakvim sitnicama. b) Nastojim, ali ne uspijevam da postignem da djeca redovno liježu i ustaju iz kreveta. c) Djeca liježu u krevet i ustaju u isto vrijeme.

3) PITANJE: Kontrolišete li školski rad svoga djeteta?

ODGOVORI: a) Ne kontolišem. b) Povremeno kontrolišem. c) Redovno kontrolišem domaće zadatke i školski napredak djeteta.

1 2 3

1 2 3

4) PITANJE: Da li prisustvujete roditeljskim sastancima u školi?

ODGOVORI: a) Ne činim to nikada.

1 b) Povremeno to činim.

2 c) Redovno odlazim na sastanke.

3 5) PITANJE: Kako ste uskladili rad i razonodu djeteta u školskom uzrastu?

ODGOVORI: a) Stalno ga tjeram da uči.

2 b) Prepustio/-la sam to djetetu.

1 c) Organizovao/-la sam uz njegovu pomoć ravnomjeran raspored.

3

KAKO UTIČETE NA FORMIRANJE KARAKTERA SVOG DJETETA 1) PITANJE: Kako rješavate neposlušnost i nestašluk svoga djeteta?

ODGOVORI: a) Strogim kažnjavanjem.

1 b) Raspravljam na ravnopravnoj osnovi.

2 c) Mirnim i tihim razgovorom riješiti problem.

3

2) PITANJE: Kakvi odnosi vladaju među polovima u porodici?

ODGOVORI: a) Položaj i pravo muškarca i žene u porodici nijesu jednaki. 1 b) Braća i sestre imaju iste dužnosti.

2 c) Između oca i majke kao i između sestara i braće vlada potpuna ravnopravnost.

3 3) PITANJE: Kako kažnjavate dijete?

ODGOVORI: a) Bez obzira na to ko je prisutan. b) Pred ostalom djecom i ukućanima. c) Nasamo.

1 2 3

4) PITANJE: Kako ispunjavate želje djeteta u pogledu oblačenja, korišćenja igračaka itd.?

ODGOVORI: a) Činim što mi je mogućno da mu udovoljim.

1 b) Nastojim da mi se djeca suviše ne ističu od svoga društva. 2 c) Nastojim da djeca u neku ruku „zarade” ono što dobiju. 3

Priredila: Dragana Marković Spec. predškolske pedagogije

Jedinstvena dermatokozmetička linija koja stimuliše ćelijsku aktivnost Otkrijte obnavljajuću moć ORGANSKOG AKTIVNOG ĆELIJSKOG REGENERATIVNOG KOMPLEKSA - ACR (patentirano) koji sadrži: - DERMOPLACENTU 100 % biljnog porijekla, poznatu po snažnom učinku podmlađivanja i regeneracije, - Bioaktivne komponente: ENZIMI, VITAMINI, PROTEINI I AMINOKISELINE.

100 % BEZ: - KONZERVANSA - BOJA - MIRISA - DERIVATA ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

MEDITAS d.o.o.

EKSKLUZIVNI UVOZNIK I DISTRIBUTER ZA CRNU GORU tel: 020 625 016, 020 623 002 mob: 069 39 99 05

POSLIJE SAMO 11 DANA ĆELIJSKO UMNOŽAVANJE SE POVEĆAVA ZA 26

%

SL AVNE U SVIJETU MEDICINE Slabost ženskog pola skoro da se može smatrati uobičajenom karakteristikom koja mu se odvajkada pripisuje. Ako zanemarimo podatke ne tako davno prikazanih studija o biološkoj premoći, tj. hromozomskoj prednosti strukture ćelija žene u odnosu na ćelije muškarca, brojni primjeri iz istorije dokazuju baš tu autoritarnost, neponovljivost koju su pojedine žene pokazale u postupcima kojima su „mijenjale svijet”. Poslovična je Kleopatrina snaga i prodornost, ali su neponovljivi i karakteri, kako istorijski tako i fiktivni i savremeni koji služe na ponos ženskom rodu. Kada je riječ o medicini, izdvaja se šarolika galerija velikanki.

Malo je poznato, ali da ne ostane nezapamćeno, svojesvrstan afinitet prema medicinskoj nauci gajila je i jedna od kćerki kralja Nikole Petrovića, Jelena Savojska. Iako nije bila naročito uspješna učenica Ruskog internata „Smoljni”, naročito netrpeljiva prema izučavanju stranih jezika, Jelena je bila dobar promoter moći narodne medicine. Postoje tvrdnje da je ova italijanska

kraljica bila veoma dobar poznavalac ljekovitih svojstava trava. U tom smislu, nije žalila vremena ni strpljenja za razgovor o njima.

Posebno mjesto u carstvu biljki pripada slavnoj Mariji Treben. Svijetu se nametnula kao autorka djela neprolazne popularnosti koja preporučuju primjenu tradicionalne njemačke narodne medicine u liječenju ogromnog spektra različitih oboljenja.

U toku svog za ratne prilike dugog životnog vijeka, od 1907. do 1991. godine, preživjela je golgotu dva svjetska rata, progone, bolesti i brojne traume rata. Ipak, neiscrpno iskustvo pronašlo je svoj put i osvijetlilo joj prolaz u nezaborav.

U svijetu medicine slavna je i uloga koju su imale dvije nobelovke Kiri. U pitanju su majka i kći, Marija Sklodovska-Kiri i Irena Kiri-Žolio. Ostavljajući poseban pečat u teoriji radioaktivnosti, one su kao dobitnice najpoznatijeg priznanja - Nobelove nagrade - izgubile živote kao žrtve izloženosti štetnom uticaju zračenja u svojim laboratorijama. Pjer Kiri i Frederik Žolio,

Ledi Gaga

68

njihovi supružnici, bili su im istovremeno i partneri u naučnom radu i saučesnici tragične sudbine koja ih je zadesila. Ovakve ljubavne istorije neponovljive su u tragici genija i daju poseban pečat njihovoj istorijskoj kvalifikaciji.

SLAVNE U BIJELOM Pripijena bijela bluza vitkih medicinarki možda je jedna od najpoželjnijih vizuelizacija koju mnogi pripadnici muškog roda uopšte imaju. Tako, na primjer, fiktivni lik sestre Mire u seriji „Naša mala klinika” daje posebnu čar komici tog ostvarenja.

Htjeli mi to ili ne, ne možemo sakriti smiješak u uglu usana koji se javlja kao reakcija na pojavu jednog takvog lika na TV-u.

Slavna glumačka ostvarenja u svijetu privlačnih, moćnih, neponovljivih doktorki ostavila je, na primjer, američka glumica Elen Pompeo (dr Meredit Grej u seriji „Uvod u anatomiju”). Glumeći psihijatra glavnog lika serije „Porodica Soprano”, mafijaškog šefa Tonija Soprana, Lorejn Brako ostvarila je najznačajniju ulogu u svojoj karijeri. Mnogi je se sjećamo kao Dženifer Melfi. Ipak, za čudo u svijetu medicine važi tek dr Kvin, glavni lik vesterna emitovanog u epizodama u periodu 1993–1998. U tom ostvarenju Džejn Sejmur je glumila doktorku u malom gradu na Američkom zapadu. Suočavajući se sa svom sirovošću ali i plemenitošću takve sredine, ona je uspjela da osvoji srca publike. Čari bijele bluze posebno su provokativno djelovale kod Madone i Kajli Minog, u glamuru njihovih koncertnih nastupa. Kada je riječ o humanosti, broj 1 na listi od top 20 za 2011. godinu, pripada kontroverznoj Ledi Gagi.

Humane, privlačne, neponovljive, žene su, svi će se složiti, osobene kreacije prirode. Kao takvima, pripadaju im posebni svjetovi, na čijoj putanji se neprestano ispisuje istorija ljudskog roda, ni malo manje ili više u odnosu na predstavnike drugog roda. Bilo da su majke, zavodnice, naučnice ili kako god drugo, sve one imaju posebnu ulogu.

Elen Pompeo

Lorejn Brako

NA TRNOVITOM PUTU PRAVDE 8. mart, praznik čija je proslava po prvi put organizovana 1911. godine, u sjenci svakako sadrži sliku Klare Ajzner-Cetkin (1857-1933), kontroverzne njemačke političarke koja je u istoriji zapamćena kao borac za ljudska prava.

Pod okriljem komunističke ideologije ona je svojevremeno osnovala socijaldemokratski ženski pokret u Njemačkoj i bila veoma aktivna na planu osvješćivanja ženskog dijela populacije u cilju borbe za ravnopravnost polova. Njen uticaj je nesporan u ovom segmentu istorije civilizacije. Ne štedeći žrtve, ona je u cilju dokazivanja ispravnosti svoje ideje bila proganjana i trpjela posljedice rastrzanosti porodičnih odnosa. Umrla je u azilu, u Moskvi, našavši se tu zbog neslaganja sa Hitlerovim načinom vođenja politike.

Kajli Minog

69

Hronika - svijet 16. februar - HORMONSKA TERAPIJA NIJE BAUK Prema najnovijim smjernicama o primjeni hormonske terapije izdatim od strane Svjetske zdravstvene organizacije, osobe ženskog pola koje su oboljele od HIV-a, ili imaju visok rizik od obolijevanja od te infekcije, mogu bezbjedno da koriste hormonsku kontraceptivnu terapiju. Dvostruka kontraceptivna zaštita, tj. primjena kondoma i hormonske terapije, i prema ovim preporukama ostaje zlatni standard u sprečavanju pojave neželjene trudnoće. 75 infektologa učestvovalo je u međunarodnom sastanku priređenom 31. januara - 1. februara, povodom objavljivanja rezultata Lancetove studije kojima se tvrdi da hormonska kontraceptivna sredstva mogu čak i ubrzati prenos HIV virusa sa seksualnog partnera na partnera. Upućujući na dodatne analize ovog problema, stručnjaci iz 18 svjetskih država nijesu potvrdili ovakvu mogućnost djelovanja hormonske terapije, ali su prikazali i alternativna rješenja za kontacepciju.

dijagnostikovanja i praćenja karcinoma i drugih oblika bolesti.

Riječ je, kako je objašnjeno, o izdvajanju posebnog uzorka ćelija iz krvi na osnovu kog bi se moglo govoriti o stanju organizma.

Upravo uz pomoć uređaja koji je patentirala grupa istraživača iz Bolnice u Masačusetsu moglo bi doprinijeti efikasnom i relativno brzom izdvajanju ciljne grupe ćelija. Sukant Mital, jedan od učesnika ovog tima, tvrdi da je riječ o procesu „vađenja igle iz plasta sijena”, ali da on može biti u dobroj mjeri unaprijeđen primjenom metode koju preporučuje. Ipak, i sami pronalazači uviđaju opasnost od mogućnosti nepravilne selekcije uzorka, što bi za produkt moglo imati donošenje netačne dijagnoze.

22. februar - OPISAN NOVI SOJ ORALNE BAKTERIJE

17. februara - NOVI MUTANT INFLUENCE VEOMA SMRTONOSAN

U saopštenju za štampu izdatom 17. februara od strane Svjetske zdravstvene organizacije ukazano je na opasnost po javno zdravlje uslovljenu obolijevanjem od aktuelnog virusa influence H5N1. Kao alarmantan ocijenjen je podatak da je do sada čak 60% oboljelih podleglo smrtnim posljedicama. U smislu preciziranja posljedica ove bolesti, izvršena su dva istraživačka projekta - u Holandiji i SAD-u. Njihovi rezultati će, po najavi sa sastanka predstavnika sektora javnog zdravlja i infektologa, biti precizirani u periodičnim publikacijama u raznim naučnim glasilima. Za sada se insistira na sprovođenju istraživanja i detaljnom opisivanju mutiranog virusa influence. Ipak, precizni detalji o ukupnom broju oboljelih nijesu ponuđeni.

21. februar - UZORKOVANJE ĆELIJA Novi mikrofluidni uređaj, koji je promovisan 21. februara u harvardskom časopisu Žurnal, predviđen je za još jedan vid

70

Istraživači sa Instituta za medicinsku mikrobiologiju Univerziteta u Cirihu opisali su novi soj oralne bakterije koja može biti uzročnik srčanih oboljenja ili meningitisa. Streptococcus tigurinus, kako glasi njen medicinski naziv, izolovana je iz krvi pacijenata oboljelih od endokarditisa, spondiloze i meningitisa.

- Izgleda da ova bakterija ima prirodni potencijal da izazove ozbiljnu bolest i zato je važno da su toga svjesni ljekari i mikrobilolozi - navela je u intervjuu za Sajens dr Andrea Zbinden, vođa ovog tima pronalazača. Iako tek predstoje istraživanja karakteristika ovog patogena, kao mogućnost ulaska ove bakterije u krv pominje se i krvarenje desni.

24. februar - KOLIKO MOŽEMO PODNIJETI UTICAJ PATOGENA? Djelovanje na prag tolerancije u slučaju pojave infektivnog oboljenja moglo bi da predstavlja novi trend u pristupu liječenju ove vrste oboljenja. Umjesto dosadašnjeg liječenja na način što se pristupa otktivanju i eliminisanju patogena iz organizma, mogao bi da se uloži napor u jačanju otpornosti prema

in SNKS-18, djelujući na tzv. autofage. Djelujući na membranu ćelije, pokazalo se na vinskim mušicama i drugim opitnim životinjama, protein SNKS-18 ima presudnu ulogu u reciklaži nepotrebnog sadržaja. Karin Haberg, sa Umea univerziteta u Švedskoj, i En Simonsen, sa Univerziteta u Oslu, zaslužne su za ovo otkriće.Ipak, direktan uticaj na proces starenja kod ljudi, još uvijek nije potvrđen.

Februar 2012 - ULANČAVANJE napadaču organizma. Ovo je jasno predočeno u članku objavljenom 24. februara u časopisu Sajens. Promoteri novih principa borbe protiv infekcija jesu portugalski naučnik Migel Soareš, i američki naučnici Ruslan Medzhitov i Dejvid Šnajder. Pojavu autoimunosti oni opisuju kao karakterističnu za metabolizam biljki, ne isključujući pritom njeno prisustvo u funkcionisanju ljudskog organizma. Naučnici tvrde da su do sada uspjeli da ustanove veliki broj karakteristika ovog sistema odbrane.

27. februar - ČAROBNI PROTEIN U članku objavljenom 27. februara u naučnom glasilu Sajens dejli, prenešena je vijest o uspjehu u identifikovanju proteina koji mogu produžiti život. Objašnjeno je da je riječ o specifičnom postupku koji u organizmu može da ostvari prote-

30 donatora tjelesnih organa i 30 primalaca kojima je transplantacija izvršena u 17 bolnica u SAD-u, sačinjavaju trenutno najduži „transplantacioni lanac” na svijetu. Kada je tokom februara na Univerzitetu u Lojoli četrdesetšestogodišnjem Amerikancu Denu Teriju transplantiran bubreg, bio je to novi početak života za njega. Do ovoga je došlo umrežavanjem lanca donatora koordiniranom od strane Nacionalnog registra. Ova strategija se primjenjuje u cilju izbjegavanja višedecenijskog čekanja na neophodni tjelesni organ. Prvi član u tom nizu naziva se Dobrim Samarićaninom, upravo iz razloga što donira svoj tjelesni organ bez ikakvih posebnih zahtjeva. Dalje produženje lanca bazira se uglavnom na rodbinskoj osnovi, pri čemu članovi porodice koji nijesu adekvatni donatori za pojedinog člana, daju svoj tjelesni organ drugoj osobi kako bi obezbijedili zamjenu za one do kojih im je posebno stalo. Dr Džon Milner je jedan od lidera promocije ovog vida zaštite zdravlja.

Meditas d.o.o. Uvoznik i distributer za Crnu Goru tel:+382 20 625 016 ; +382 20 623 002 e-mail:meditas@t-com.me

HRONIČNA BUBREŽNA

Piše: Damir Peličić, dipl. med. spec. zdr. njege Klinički Centar Crne Gore, Podgorica Klinika za urologiju i nefrologiju Hronična bubrežna insuficijencija (HBI) jeste sindrom koji nastaje kao posljedica postepenog, progresivnog i ireverzibilnog smanjenja glomerulske filtracije, do konačnog stadijuma uremije.

Karakteriše se zadržavanjem uremijskih toksina (ureje, kreatinina, mokraćne kisjeline fenola, indola i dr.), nastalih uglavnom u toku metabolisanja proteina, promjenama u volumenu i sastavu tjelesnih tečnosti i elektrolita kao i disbalansom hormona.

Uzrok nastanka Dijabetes melitus (28%) i hipertenzija (25%) najčešći su uzroci HBI. Slijede glomerulonefritis (21%), policistična bolest bubrega, koja se nasljeđuje autosomno dominantno (4%) i ostali uzroci (23%). Svaka hronična bubrežna bolest koja uzrokuje propadanje velikog broja nefrona dovodi do HBI. Klinička slika Simptomi i znaci HBI obično se ne javljaju dok klirens endogenog kreatinina ne dostigne vrijednost manju od 30 ml u minuti, kada se bolesniku smanjuje sposobnost za rad, javlja se anemija i neki metabolički poremećaji (acidoza, poremećaj fosfokalcemičnog bilansa). Gastrointestinalni simptomi (muka, gađenje, povraćanje, proliv) javljaju se pri klirensu kreatinina vrijednosti 15 ml u minuti, a neurološki simptomi i kardiovaskularna oštećenja nastaju kada on padne na 10 ml u minuti.

Klinički simptomi i znaci HBI nespecifični su i potiču od svih organa i sistema.

Kardiovaskularni poremećaji - hipertenzija (povišen pritisak), perikarditis (zapaljenje srčane kese), srčana insuficijencija.

Gastrointestinalni poremećaji - gubitak apetita, muka,

72

povraćanje, štucanje, podrigivanje, amonijakalni zadah, ezofagitis1 sa otežanim gutanjem, prolivi i melene (krv u stolici).

Neurološke manifestacije - umor, apatija, pospanost, smanjena koncentracija, agresivnost, halucinacije, dezorijentacija, različiti stepeni poremećaja svijesti, sve do kome. Periferna neuropatija manifestuje se bolovima u mišićima, grčevima u listovima nogu, trnjenjem, peckanjem i pojavom sindroma nemirnih nogu.

Hematološki poremećaji - anemija, sklonost krvarenjima i infekciji.

Kožne promjene - sivožućkasta boja lica, dlanova i tabana, svrab koji je toliko izrazit da dovodi do nesanice i psihičkih poremećaja.

Endokrini poremećaji - zaostajanje u rastu, gubitak libida, potencije, amenoreja, sterilitet, sekundarni hiperparatireoidizam koji dovodi do osteodistrofije - bolovi u zglobovima, mišićima, otežan hod.

Očne manifestacije - retinopatija, konjunktivis i keratitis.

Terapija Brže ili sporije dolazi do progresije HBI i njenog terminalnog stadijuma kada je neophodno liječenje hemodijalizom ili peritoneumskom dijalizom kao i kombinacijom obije metode ili transplantacijom bubrega.

Kako funkcioniše urinarni sistem?

Urinarni sistem (lat. organa urinaria) čine: bubrezi (ren), mokraćovodi (ureter), mokraćna bešika (vesica urinaria) i mokraćna cijev (urethra). Šta su bubrezi?

Bubrezi su parni organi koji imaju najviši dijapazon uloga od svih organa u organizmu.

Većina ljudi rođena je sa dva bubrega, ali se normalan život može živjeti i sa jednim zdravim bubregom. Bubrezi predstavljaju

Hronična bolest bubrega (HBI) znači?

Slika 1. Urinarni sistem

Ovaj termin znači da su bubrezi oštećeni i da je njihova funkcija slaba i nepovratna.

Glavni kriterijum za određivanje stadijuma hronične bubrežne insuficijencije jeste veličina odnosno smanjenje glomerulonske filtracije. Razlikujemo pet stadijuma: I stadijum - bolesnici s glomerularnom filtracijom (GF) > 90 ml/min/1.73m2, ali i oštećenjem bubrega (npr. proteinurijom).

II stadij - bolesnici s GF 60-89 ml/min/1.73m2.

III stadij - bolesnici sa GF 30-59 ml/min/1.73m2.

IV stadij - bolesnici sa GF 15-29 ml/min/1.73m2.

V stadij - bolesnici sa GF manjom od 15 ml/min/1.73m2 ili oni koji su već na dijaliznoj terapiji.

Koliko je učestalo obolijevanje od HBI-ja u populaciji?

centralni dio urinarnog sistema. Smješteni su u retroperitonealnom prostoru na zadnjem zidu abdomena i nalaze se na obije strane kičmenog stuba u visini dvanaestog grudnog i prvog i drugog slabinskog pršljena.

Nefron je osnovna funkcionalna jedinica bubrega. Bubreg se sastoji od približno milion nefrona i sposoban je da stvara mokraću. Bubreg ne može ponovo stvarati nove nefrone prilikom oštećenja. Njihov broj se postepeno smanjuje, zbog bubrežne lezije, bolesti ili starenja. Poslije 40 godina života broj funkcionalnih nefrona smanjuje se za približno 10% svakih 10 godina. Bubrezi imaju vrlo razvijenu mrežu krvnih sudova. Krv koja cirkuliše u arterijama i venama prolazi kroz bubrege svakih 5-10 minuta.

Svakog minuta bubrezi dobijaju oko jednan litar krvi. Konačno, ta krv stiže do filtera na kraju jednog od bubrežnih kanala i na taj način se razdvaja, tako da tečni dio krvi (plazma) ide u kanal, dok ostatak ostaje u krvotoku. Filtrirana tečnost prolazi kroz dugačak bubrežni kanal i u njemu se veliki dio vode, soli i drugih materija koje su potrebne organizmu ponovo apsorbuje u krv. Izvjestan dio vode, urea i drugi otpadni produkti izlaze, u obliku mokraće, kroz dva mokraćna kanala2 u mokraćnu bešiku. Mokraćna bešika, u kojoj nema mokraće, veoma je smanjena. Kako se puni, ona se rasteže, ali mokraća ne prelazi u kanal za izbacivanje mokraće, pošto se na tom putu nalaze dva sfinktera. Kada se nakupi 250-300 mililitara mokraće, povećava se pritisak na zidove mokraćne bešike i receptori u zidovima šalju impulse u centar za ispuštanje mokraće.

Tako nastaje nadražaj za mokrenje. Čemu bubrezi služe?

Bubrezi filtriraju krv i otklanjaju višak toksina i otpadne produkte metabolizma. Oni odstranjuju višak vode iz organizma i kontrolišu krvni pritisak. Proizvode hormon eritropoetin, (EPO) koji stimuliše koštanu srž da proizvodi crvena krvna zrnca, da osoba ne bi postala malokrvna (lat. anemia). Bubrezi regulišu acidobaznu ravnotežu, sintezu glukoze itd.

U prosjeku, 1 pacijent na 10 ljudi ima HBI, ali to je rjeđe kod mladih odraslih osoba. Kod starije populacije HBI je češća zbog fiziološkog starenja kako bubrega tako i cijelog organizma.

Bolesti koje mogu dovesti do oštećenja bubrežne funkcije su: dijabetes melitus (šećerna bolest), hipertenzija (visok krvni pritisak) i neki nasljedni faktori: kao što je policistična bolest bubrega. Uzrok ovom poremećaju mogu biti i neke autoimune bolesti, npr. lupus nefritis, endemska nefropatija itd. ŠTA TREBA DA ZNATE UKOLIKO IMATE HRONIČNU BUBREŽNU BOLEST Informacije za pacijente Bolesnicima koji imaju postavljenu dijagnozu hronične bubrežne bolesti (HBI) treba dati adekvatne informacije. Informacije daju zdravstveni radnici, ljekari i edukovane medicinske sestre/ tehničari koji brinu o bubrežnim bolesnicima. Informisanje i edukacija bolesnika koji pate od hronične bubrežne slabosti, od velikog je značaja za bolesnike, u cilju preuzimanja kontrole od strane samog bolesnika u odnosu na njegovo sopstveno zdravlje i upravljanje bolešću.

Slijede neke informacije i sugestije koje bi trebalo znati ukoliko imate ovu dijagnozu Kako znate da li ste bubrežni bolesnik?

Većina slučajeva oboljelosti otkrivena je od strane izabranog lijekara.

Kod najvećeg broja pacijenata hronična bubrežna slabost ne izaziva nikakve simptome pa pacijenti budu otkriveni sasvim slučajno, kada se urade neke rutinske analize, na primjer pri sistematskom pregledu: urin (pozitivne bjelančevine, cilindri, eritrociti), povišene vrijednosti kreatinina, uree, mokraćne kisjeline, poremećaj vrijednosti proteina, albumina u serumu, povišen PTH (parat hormon), nepravilnosti kod pregleda ultrazvuka abdomena i bubrega, ili kada dođe do komplikacija osnovne bolesti. Pacijente je potrebno uputiti subspecijalisti nefrologu. Neke urološke bolesti čovjeka mogu uvesti u akutnu renalnu insuficijenciju, zbog opstrukcije u eliminaciji mokraće: kamenac u bubregu, bešici i

73

mokraćnom kanalu, tumori i dr. Pacijenta treba uputiti na dodatnu uroloťku dijagnostiku i mjerenje funkcije bubrega. Šta je normalna funkcija bubrega?

Normalna funkcija bubrega je kada eGFR3 pokazuje vrijednost 90 ml / min /1.73m2. Neki ljudi imaju eGFR izmeÄ‘u 60-90 ml / min i to se smatra normalnom bubreĹžnom funkcijom. Ako nema krvi ili proteina u mokraći, ili bilo koje bolesti, kod osoba starijih od 40 godina eGFR padne za 1 ml/min godiĹĄnje. Kod starijih osoba (preko 75 godina) eGFR moĹže biti mali (npr. 50-60 ml/min). Ĺ ta moĹžete uÄ?initi da bi pomogli sebi?

VaĹžno je lijeÄ?iti visok krvni pritisak. Ako je on iznad 140/85 mm Hg u tri uzastopna mjerenja, biće vam potrebna odreÄ‘ena terapija. Cilj je da se vaĹĄ krvni pritisak spusti na 130/80 mmHg ili niĹže. TakoÄ‘e je vaĹžno da se vaĹĄ nivo holesterola provjerava i da koristite terapiju. Ljudi oboljeli od dijabetesa treba da imaju dobru kontrolu nivoa ĹĄećera u krvi, kako bi se sprijeÄ?ilo dalje oĹĄtećenje bubrega.

PokuĹĄajte voditi „zdravâ€? naÄ?in Ĺživota, da biste smanjili rizik od kardiovaskularnih komplikacija i dalja oĹĄtećenja bubrega.

Ukoliko imate neku od autoimunih bolesti, uzimajte redovno i kontrolisano imunosupresivnu terapiju i steroide, koje vam prepisuje reumatolog ili nefrolog (protokol).

PridrĹžavajte se higijensko-dijetetskog reĹžima. ÄŒuvajte se, ukoliko je moguće, prehlada.

Idite redovno na ljekarske kontrole.

InformiĹĄite se o svojoj bolesti.

Ukoliko imate poteťkoća u savladavanju stresa, posavjetujte se sa psihologom ili psihijatrom.

PokuĹĄajte uÄ?initi sljedeće:

t "LP TUF HPKB[OJ USFCBMP CJ EB J[HVCJUF OB UFäJOJ

t 1PLV�BKUF EB SFLSFBUJWOP WKFäCBUF QP QPMB ʊBTB EP ʊBT bez zamaranja (pilates, lagane ťetnje, gimnastika).

t 1SFTUBOJUF QVĂ?JUJ VLPMJLP TUF OJLPUJOTLJ [BWJTOJL

t 1SFTUBOJUF LPO[VNJSBUJ BMLPIPM JMJ QTJIPBLUJWOF TVQ stance, ukoliko ste ih koristili.

t /F QPTKFʉVKUF OBESJMKFLBSF J OF V[JNBKUF ĘŠBKFWF J EJKFUFUTLF suplemente sem onih koje vam prepiĹĄe ljekar ili vam ih preporuÄ?i farmaceut i nefroloĹĄka medicinska sestra/tehniÄ?ar.

t 0E WPʉB KFEJUF KBCVLF B QPWSʉF PCBSJUF JMJ TLVWBKUF ukoliko jedete veće koliÄ?ine povrća, jer se na taj naÄ?in gubi odreÄ‘ena koliÄ?ina kalijuma (dijaliza hrane).

t 4 PC[JSPN OB LPMJĘŠJOV NPLSFOKB EJVSF[B V[JNBKUF teÄ?nost srazmjerno koliÄ?ini koju izluÄ?ite (veća diureza - veća sloboda unosa teÄ?nosti). Ĺ to se tiÄ?e Ä?ajeva, u obzir dolaze samo medicinski Ä?ajevi.

t )SBOJUF TF [ESBWP LPSJTUFʉJ J[CBMBOTJSBOV JTISBOV /F konzumirajte presoljenu i konzerviranu hranu i pretjerane bjelanÄ?evine Ĺživotinjskog porijekla. Jedite Ä?eťće ali u manjim obrocima: tri glavna obroka i dvije uĹžine. U vaĹĄoj ishrani treba da je zastupljeno viĹĄe Ĺžitarica a najmanje masnoće i industrijskih slatkiĹĄa (piramida ishrane).

74

t 3FEPWOP PEMB[JUF OB MKFLBSTLF LPOUSPMF J BLP CPMVKFUF od neke nasljedne bubreĹžne bolesti (policistizam), uradite skrining vaĹĄoj djeci.

t "LP JNBUF EJKBCFUFT QSPWKFSJUF EB MJ JNBUF EPCSV LPOUSPMV nad njime, u saradnji sa svojim ljekarom i medicinskom sestrom edukatorom.

t 6[JNBKUF SFEPWOP UFSBQJKV [B LSWOJ QSJUJTBL EB CJ TQSJKFĘŠJMJ dalju progresiju bubreĹžne slabosti.

t 4NBOKJUF LPMJĘŠJOV TPMJ V JTISBOJ LBLP CJ NPHMJ LPOUSPMJTBUJ vaĹĄ krvni pritisak.

t *[CKFHBWBKUF MKFLPWF LPKJ TV [B [ESBWV QPQVMBDJKV CF zopasni (za bol i temperaturu), kao i ljekove koji se kupuju bez recepta, sem onih koje vam prepiĹĄe vaĹĄ ljekar4.

t 3B[NJTMJUF P LVQPWJOJ EJHJUBMOJI BQBSBUB [B NKFSFOKF nivoa krvnog pritiska, jer, ukoliko se pravilno ne koriste, mogu vam dati laĹžni nalaz.

t 6LPMJLP USFCB EB EPCJKFUF OFLV PE WBLDJOB B WB� J[BCSBOJ ljekar je u nedoumici, on će se vjerovatno posavjetovati sa njegovim kolegom subspecijalistom nefrologom ili epidemiologom.

t 6LPMJLP JEFUF OB PQFSBDJKV JMJ OFLV ESVHV JOUFSWFODJKV kao i neku od kontrastnih5 dijagnostiÄ?kih procedura (jodna kontrastna sredstva i dr.), ljekar će naći alternativnu dijagnostiku koja će nadomjestiti kontrastne metode ili će dati minimalne doze kontrasta ukoliko je to moguće.

UMJESTO ZAKLJUÄŒKA: Koliko smo nauÄ?ili iz navedenog teksta i koliko smo toga spremni preduzeti za sebe i svoje sopstveno zdravlje, zavisiće od OBT TBNJI 4WF V DJMKV QSFWFODJKF OBTUBOLB LPNQMJLBDJKB J QPCPMKĂ?BOKB kvaliteta Ĺživota.

LITERATURA: 64 3FOBM %BUB 4ZTUFN 643%4 "OOVBM %BUB 3FQPSU /BUJPOBM *OTUJUVUFT PG )FBMUI /BUJPOBM *OTUJUVUF PG %JBCFUFT BOE %JHFTUJWF BOE ,JEOFZ %JTFBTFT #FUIFTEB . % , %02* $MJOJDBM 1SBDUJDF (VJEFMJOFT 0O )ZQFSUFOTJPO "OE "OUJIZQFSUFOTJWF "HFOUT *O $ISPOJD ,JEOFZ %JTFBTF "N + ,JEOFZ %JT 4 4 #ZIBN (SBZ - 8JFTFO , FEJUPST " $MJOJDBM (VJEF UP /VUSJUJPO $BSF JO ,JEOFZ %JTFBTF TU FE 'BVMIBCFS 1VCMJTIFS $IJDBHP +FOLJOT , "OBFNJB JO $,% $IBQUFS JO ćPNBT / FEJUPS "EWBODFE 3FOBM /VSTJOH #MBDLXFMM 1VCMJTIJOH -POEPO $PSFTI + "TUPS # $ (SFFOF 5 FU BM 1SFWBMFODF 0G $ISPOJD ,JEOFZ %JTFBTF "OE %FDSFBTFE ,JEOFZ 'VODUJPO *O ćF "EVMU 64 1PQVMBUJPO ćJSE /BUJPOBM )FBMUI "OE /VUSJUJPO &YBNJOBUJPO 4VSWFZ "N + PG ,JEOFZ %JT %F -VTJHOBO 4 4UFWFOT 1 & 0 %POPHIVF % FU BM *EFOUJGZJOH 1BUJFOUT 8JUI $ISPOJD ,JEOFZ %JTFBTF 'SPN (FOFSBM 1SBDUJDF $PNQVUFS 3FDPSET 'BNJMZ 1SBDUJDF o XXX SFOBMQBUJFOU PSH XXX LJEOFZQBUJFOUHVJEF PSH VL XXX LJEOFZ PSH XXX stetoskop.info

1 Zapaljenje jednjaka 2 *[MB[OJ UPLPWJ 3 Test krvi se naziva eGFR (procjena glomerulonske filtracije) 4 Pojedini ljekovi ĹĄtete vaĹĄim bubrezima 5 /B QSJNKFS JOUSBWFOTLB VSPHSBÄ•KB *76 LPNQKVUFSTLB UPNPHSBÄ•KB $5 J ES Kontrastna sredstva su toksiÄ?na za već oslabljenu bubreĹžnu funkciju

OD ČEGA SE UMIRALO U TOPLOJ U PERIODU IZMEDU 1825. I 1835.

GODINE? Piše: dr Goran Komar Hercegnovske pravoslavne parohije čuvaju veliki dio matičnih knjiga koje su preživjele uništavanja ratovima i nebrigom.

Katkad, kada govorimo o 19. vijeku, kompletne krugove matičnih knjiga (rođenih / krštenih, vjenčanih i umrlih). Ovom prilikom pokazao bih podatke o uzrocima smrti žitelja naselja Topla čijem je ukopavalištu Saborne crkve Svetog Spasa gravitiralo i stanovništvo sela Igalo, stanovništvo topaljskih seoskih odlomaka Ljuti Potok, Bajer, Pod Bajer, Zirine, Pod Zirine, Gomila, zatim, djelimično, stanovništvo sela Meljine i Savina, koje se još od 17. vijeka sahranjivalo na Toploj, ne na Savini. Budući da je Topla u 18. vijeku predstavljala središte Topaljske komunitadi - istorijskog jezgra hercegnovske opštine koja je osnovana odlukom austrijskih vlasti, te da se ovdje snažno razvijala pomorska trgovina, to se još ranije doselilo dosta trgovaca iz okolnih sela, posebno Kuta, Baošića, Bijele i Poda. Važno je napomenuti da je naselje Topla u potpunosti teritorijalno „obuhvatalo” Stari grad Novi, te da se i danas katastarske granice katastarske opštine Topla prostiru po mrginima stare Tople. Takva, stara Topla brojala je više od 1.000 stanovnika tokom druge polovine 18. vijeka. U vrijeme kada je nastala matična knjiga umrlih Topaljske parohije koju ovdje posmatramo, Boka se nalazila pod vlašću Austrije (druga austrijska uprava). Topaljski parosi u vrijeme nastanka knjige, dakle oni koji su je ispisali, bili su savinski jeromonah Josif Tropović, poznat kao učitelj vladike Petra II Petrovića, i jeromonah Leontije Vučković. Otac Josif je podatke unosio urednim rukopisom, ćirilicom, i vidljivo je da je unosio brojne detalje vezane za okolnosti smrti svojih parohijana. Inače, knjige su

76

ispisane starom ćiriličnom ortografijom na uvezanim štampanim državnim obrascima. Svi umrli su pregledani od vještaka čije ime nikada nije navođeno.

Matična knjiga umrlih započeta je oko 17. januara 1825. godine, rukom paroha jeromonaha Josifa Tropovića. Dovršena je 26. novembra 1835, rukom jeromonaha Leontija Vučkovića.

Knjiga obuhvata ukupno 140 upisa preminulih parohijana. Jako veliki dio (52) su vrlo mala djeca, od nekoliko sati do osam i po godina. Vidljivo je, takođe, da su vrlo mala djeca umirala jako često tokom 1825. i 1826. godine. Jedno dijete, imenom Marija, staro jednu godinu, pronađeno je pred parohijalnom crkvom.

Dimuidi Dimitrije, sin crevljara Antonija, star osam godina, a rođen u Veneciji, umro je od „ognja i bubina”, dakle paroh je, nakon ljekarske vizite pokojnika, u knjigu umrlih upisao ovakav uzrok smrti. Vidi se da je mali Venecijanac i Topljanin Dimitrije patio od visoke tjelesne temperature i glista. Katkad, za malu djecu do dvije i po godine starosti, navedeno je da su bolovala „od srca”, pri čemu se pominje „oganj”, dakle povišena tjelesna temperatura. Pri tome se nekada čini i gradacija prema stanju koje se označava kao „groznica”. Ukoliko bi se poklonilo povjerenje stručnosti ljekara koji je „vizitao” umrle, moglo bi se dokučiti da je Grigorije Lombardić sa Tople od šesnaest mjeseci umro od miokarditisa. Inače, kao uzrok smrti male djece obično se pominje „djetinja bolest”, „oganj”, „naravna”, dakle prirodna smrt. Međutim, Jelisaveta Sabljica (6 mj.), Marija Dučić (1 godina i 7 mjeseci) i Anđa Mijajlović (1 mjesec i 8 dana) umrle su od „ognja i ranica”.

U tome pravcu mogli se se opredijeliti za osipne groznice kao uzrok smrti, mada su tadašnji parosi ova zarazna oboljenja upisivali kao „kraste”. Stoga, moguće je da ovdje uzrok smrti treba tražiti u bakterijskim infekcijama koje su se manifestovale promjenama na koži. Jevtimije Matijašević, od šest godina i tri mjeseca, umro je od „ognja i jedne guke pod grlom”. U ovom slučaju vrlo je teško kazati bilo što o uzroku smrti koji treba tražiti u rasponu od tumorskih formacija do, puno je vjerovatnije, apscesa. Vukolaj Petrović, star osam godina, učenik, utopio se u moru, najvjerovatnije usljed pada sa broda njegovog ujaka, poznatog novskog pomorca Špira Danilovića. Krajem 1833. godine dogodila se masovna tragedija u Carigradskom kanalu kada je potopljen brod koji je mogao pripadati Stefanu Sabljičiću iz hercegnovskog sela Ratiševina. U ovoj nesreći se utopio Panto Sabljičić, sin Stefana i Elene (rođene Baltić), star dvije i po godine. Među uzrocima smrti djece ipak treba izdvojiti i stanja koja bi se mogla prepoznati kao pneumonije, jer su parosi, nakon stručnog vizitiranja ljekara, upisivali „kašalj i oganj”. Kada se govori o uzrocima smrti, tada valja ukazati i na prijevremeno rođene.

Odrasli su na Toploj u naznačenom periodu umirali, najprije od bolesti praćenih povišenom tjelesnom temperaturom.

Od „sičije”, to jest tuberkuloze (jektike), umrle su tri osobe. To su S. V., od 28 godina starosti, N. R., od 24 godine, i M. J., od 92 godine starosti.

Trideset i jedna osoba dočekala je šezdeset i pet godina starosti. Pri tome, pet osoba je dočekalo osamdeset godina. U najdubljim godinama umrla je Jovana Duković (97 godina),

udovica Mitra Dukovića, rođena u porodici Senića sa Tople, a kao uzrok smrti je navedno „zaduha”, dakle oboljenje koje možemo prepoznati kao astmu. Osam osoba, sve odrasle, umrle su u stanju koje je od stručnog vizitatora prepoznato kao „zaduha”, dakle, patile su od respiratorne opstrukcije.

Jovan Duković od 38 godina umro je od „kolika i ponte”, dakle, najvjerovatnije akutnog hirurškog abdominalnog oboljenja koje se u to vrijeme nije moglo liječiti. Vizitator, ili paroh, ipak su dodali i stanje povišene tjelesne temperature.

Luka Špadijer, udovac sa Tople, umro je u sedamdeset petoj godini, od srčane dekompenzacije, jer je kao uzrok smrti navedeno „raslabljeno tijelo i zaustavljenje vodeno”. Od „bolesti srca”, sasvim određeno, umrli su Grigorije Panajoti, sa Tople, od 77 godina, Marija stara pola godine, Milica Radović, stara 70 godina, Marija Crnogorčević, stara 70 godina, djeca Milica Čeprnjić i Grigorije Sokolović, stari pet i po mjeseci i osam i po godina.

Anđe Petrović, udata za Todora Rusa, stara 48 godina, umrla je rađajući. Takođe, Marija Korčulanin, stara 38 godina.

Od moždanog udara umro je u pedeset trećoj godini života savinski jeromonah i topaljski paroh Josif Tropović, sin Andrije i Tereze Mastaljeri, na dan 7. avgusta 1828. godine, u 18 sati. Pored njega, i Angelija Trimović i Marko Komlenović, stari 70 i 68 godina.

Ana Carević, stara 56 godina umrla, je od „kompasioni”, što će reći epilepsije.

Ubistva su se u to doba događala dosta često. Valja imati u vidu da je ovo bio pogranični kraj prema Turskoj. Žrtve ubistva bili su Risto Prcović, od 56 godina, Vuko Radulović (iz Krivošija), od 25 godina, i Toma Đurišić, koji je uboden nožem na turskoj teritoriji i koji je hodao do granice (Pandurica, gdje je preminuo).

U moru se utopilo čak trinaest žitelja Tople. To se događalo usljed pada sa broda ili potonuća broda. Čak devetoro Topljana poginulo je u Carigradskom kanalu krajem 1833. godine, usljed potonuća broda. Vukolaj Vukajlović, star 23 godine utopio se u Crnom moru, 1831. godine.

Padom sa murve okončala je život udovica Kate Sjerković sa Tople, stara 58 godina.

Na strani su umrli kapetan Marko Rađenković, star 66 godina, Georgije Duković, koji je umro od kuge, na strani, 1829. godine, Krsto Stanić, od 37 godina, 1831. godine, u Odesi, od astme.

U vrijeme nastanka knjige umrlih Topaljske parohije, u naznačenom periodu u Toploj je živjelo njezino staro stanovništvo koje je predstavljeno porodicama koje su prisutne tokom čitavog 18. vijeka kada je ovdje vladala Mletačka republika.

Ipak, vidljivo je da se tokom prve četvrtine 19. vijeka, sa dolaskom francuske i austrijske vlasti, javljaju i nove porodice koje stižu i iz udaljenih krajeva. Uzrok smrti najvećeg broja Topljana svih dobnih grupa treba tražiti u oboljenjima i stanjima praćenim povišenom tjelesnom temperaturom, pri čemu se 48 osoba ispraća sa bilješkom „oganj”. Svakako da u osnovi, pretežno, stoji pneumonija i srčana dekompenzacija.

77

IN MEMORIAM

Primarijus dr

MILENKO VUJOVIĆ Piše: doc. dr med. sc. Božo Vuković

Dr Milenko Vujović

.............................

78

.............................

Dr Milenko Vujović rođen je u selu Dapsiće kod Berana. Gimnaziju je učio u Beranama, gdje se njegovalo učenje, znanje i intelektualna moć koja se stiče razmišljanjem o pisanoj riječi. On se i ubraja u vrsne intelektualce koje je iznjedrila Beranska gimnazija. Dr Vujović više se bavio naukom i medicinom nego politikom. Želju da pomogne srčanim bolesnicima ispoljio je kao direktor koji je 8 godina rukovodio radom „Centra za prevenciju, liječenje i rehabilitaciju kardiovaskularnih oboljenja” na Zlataru kod Nove Varoši. Knjige dr Vujovića su: „Zapisi i sjećanja”, Berane, 2006, „Uzori i ukori”, Berane, 2008, „Ljekari i medicinsko osoblje stradali u borbama naroda Crne Gore za slobodu”, Berane, 2009. godine.

U dnevnom listu „DAN”, pod naslovom: „Ličnost za poštovanje”, objavljena je vijest o komemorativnoj sjednici povodom smrti dr Vujovića. O njegovom životnom djelu govorio je Goran Kiković koji je naglasio „da je dr Vujović bio veliki humanista i narodni ljekar koji je liječio i ljekovima i riječima”. U ime Udruženja penzionera i redakcijskog odbora lista „Penzioner”, govorio je Ivan Šekularac, rekavši da „iza dr Milenka Vujovića, ostaje djelo koje zaslužuje duboko poštovanje”. Umro je i sahranjen na groblju u Dapsiću 28.1.2012. godine.

Medikal, kao popularni časopis o čuvanju zdravlja i sprečavanju oboljenja, prilika je da citiramo pojedine zapise dr Vujovića koji poučno djeluju na formiranje zdrave i normalne ličnosti. Takvu želju on je iskazao u predgovoru Monografije „Zapisi i sjećanja” riječima: „Minimiziranje suprotnih ideologija i hiperbolisanje svojih, obezvrijeđuje istinitost, kao kategoriju bez alternative, za pisanje istorijske prošlosti”. Autorova porodica je tokom minulog rata stradala kao partizanska, a u toku Revolucije IB-a kao informbirovska. Ostala je bez privilegija i stradala u Drugom svjetskom ratu i poslijeratnom periodu.

Autor je nastojao da događaje piše bez imalo pristrasnosti, podjednako ističući vrline i poroke i jedne i druge zaraćene i zavađene strane. To je, u granicama svojih skromnih mogućnosti, činio zato što je u tom zlokobnom košmaru Drugog svjetskog rata, i poslijeratnom periodu, bilo bezbroj zlih i dobrih djela i na jednoj i na drugoj strani. U pročitanim knjigama nigdje nije naišao na pohvalu dobročinstva suprostavljenih strana. Vujović

zatim nastavlja: „Zlodjelima su ponajviše naklonjeni karijeristi i rentijeri. Zaboravljali su da pogledaju pozadi, kakav trag ostavljaju, i naprijed, šta ih čeka u budućnosti. U tim teškim vremenima polarizuju sa dvije potpuno oprečne krajnosti. Razuzdane strasti rentijera i karijerista, koji ne biraju sredstva da dođu do cilja, i ljudi visokog morala, čiji altruizam doseže i do žrtvovanja života, da ne dozvole trenutku sile da ih uvlači u zlodjela.” Uzori i ukori ovih dobročinilaca i zločinaca opominju generacije da „čast i bruka žive dovijeka”, te da izaberu ovo prvo, što čovjeka krasi, da ostavi potomcima pobjedu dobra nad zlom. „Gnjiti ili biti”, kako reče Mirko Božović.

Poučan je i koristan Vujovićev članak „Nije prošla škola kroz njih”, u kome pominje Mirka Božovića kao predsjednika Društva prijatelja knjige u Beranama. „Na beranskom korzou prijatelji se znatiželjno sretaju, 1jubopitljivo porazgovaraju o svemu, pričaju što im trenutno pažnju zaokuplja. Mirko Božović i Boro Kuč zastanu ispred knjižarskog izloga da, uzgred, namerače pogled naslovima nepročitanih knjiga. I požali se Mirko svom

sabesjedniku: ’Ali što je najgore, Boro, zabrinjava saznanje da intelektualci veoma malo čitaju.’ Naišao Golub Mijović, razgorljiv i neumoljiv, spreman kao zapeta puška, naročito kad je u pitanju knjiga i njeno popularisanje. Mirko mu ponovi žalopojku da ovdašnji neki intelektualci [iliti kvazi...] nedovoljno čitaju. ’Koji, bre, intelektualci?’ - grmnu Golub i ironično se nasmije. ’Ti misliš ako su oni prošli kroz školu, to nije dovoljno! Hendikep je u tome što škola nije prošla kroz njih’ ”, kaže vispreni Golub Mijović.

ZAHVALNOST UČITELJU Dobrog učitelja, iako strogog ali pravičnog, đaci se rado sjećaju tokom čitavog života. Isto tako, učitelj se sjeća pažljivog, marljivog učenika koji je svesrdno učio i pametno proučavao zadate lekcije. Za dobrog ljekara, inženjera ili narodnog zastupnika, učitelj će oduševljeno reći „to je bio moj đak”. Koliko dobar i korektan profesor može savjetom uticati na učenika, pokazao je na ličnom primjeru dr Vujović.

Specijalistički ispit iz interne medicine Vujović je položio na Internoj „B” klinici u Beogradu 1974. godine.

U Komisiji su bili akademici: Đorđević, Božović i Danilović.

Kada je završen ispit, čestitali su mu na dobrom učenju i znanju, Đorđević i Danilović stiskom ruke, a akademik Božović je ustao, stiskao mu je ruku i tri puta ga poljubio, po starom hrišćanskom običaju, uz komentar: „Hvala ti, sine, što si se trudio da savladaš ovo široko polje medicinskih nauka. Neka ti je sa srećom položeni ispit i srećan put za Ivangrad.”

Savjet prof. dr Božovića dr Vujoviću koji mu je dao kada je došao na specijalizaciju, vrijedi i u današnje vrijeme: „Mladi kolega, milo mi je što si došao da dopuniš znanje iz interne medicine. Trudi se da sve što ti nije jasno na viziti pitaš starije kolege. Medicinske nauke su široke, ali savladive. Najgore prođu oni koji ne znaju a stide se da pitaju. Viša je sramota ako ukrijevaš neznanje, izbjegavajući da pitaš. Mi matori, i dalje smo radoznali da osvježimo i dopunimo znanje iz raznih časopisa i u međusobnim raspravama. Nije sramota ne znati o nekoj bolesti, jer je medicina veoma obimna. Veliki broj oboljenja daju sličnu simptomatologiju. Sramota je ne znati, a ne pitati! Ja sam tu. Kad mogu nešto da ti pomognem, nemoj da se stidiš, nego pitaj.”

Jednom prilikom ispratio me je sa toliko divnih savjeta i topline kao da sam mu bio najbliži rod: „Kada u toku vizite naiđe neki komplikovani slučaj oboljenja, toga dana, dok je to svježe pročitaj u udžbeniku o toj bolesti. Pripovrati se kod bolesnika i tako ćeš zapečatiti znanje spajajući praksu sa teorijom.” Tada sam se sjetio Tolstojeve misli: „Nema veličine tamo gdje nema jednostavnosti, dobrote i pravde”.

Od brojnih zapisa o ponašanju ljudi u bolesti i teškim uslovima života izdvajamo zapis dr Vujovića s naslovom „Povjerenje i topla riječ nekada je lijek”.

Radun i Milan Barjaktarović donose svog strica Miraša Miloševog Barjaktarovića na pregled u Dom zdravlja u Beranama. Miraš je bio u poodmaklim godinama života, doživio je moždani udar. Bila mu je oduzeta desna strana

tijela i govor. Miraš je spadao u red bistrih ljudi u Petnjiku.

Dobar i umješan radnik. Bavio se zemljoradnjom i stočarstvom. Bio je jedan od imućnijih ljudi. Zbog visprenosti i vedrog duha, vazda je toplo priman na seoskim londžama i skupovima.

Pošto sam mu liječio članove porodice, stekao je povjerenje u mene kao ljekara. Kada su ga sinovci unijeli na pregled, bila mu je oduzeta desna ruka, desna noga i živac lica, tako da su mu usta bila iskrivljena, a govor onemogućen.

Iako nije mogao da govori, bio je potpuno svjestan. Dosta pažljivo je pratio moje postupke prilikom pregleda. Bio je jako uplašen i depresivan. Poslije završenog detaljnog pregleda, prišao sam mu, potapšao ga po ramenu i snažno uzviknuo uz osmijeh. „Čika Mićo! Biće još kupusa i kačamaka. Pala muva na međeda. Ovo ti je klimpa1 da budeš disciplinovan, da ne pušiš mnogo i da omališ slano i masno. Ovo će brzo da prođe, kao rđav san, pa ćemo se sresti u Avliji na domaću šljivovicu i mezetluke.”

Nakon tih riječi, Miraš je ustao na noge, oporavila se i noga i ruka, i usta se malo povrnula ka normali, a i govor se sa naprezanjem povratio. Pri pozdravu je uspio da izgovori: „Visoko hvala, prijatelju”. Nakon kraćeg liječenja u bolnici, vratio se kući kao dobro oporavljen, i živio kvalitetno, uz raduckanje još 5 godina.

Kod čovjeka, kao psihofizičkog bića, topla riječ i vedar duh smanjuju tegobe kao što ih arogancija i drskost pogoršavaju. Ovaj oprobani i efikasni lijek preporučujem svim mladim kolegama da darivaju svojim pacijentima što više i što češće, jer neće predozirati.

Dragocjeno je djelo dr Vujovića „Ljekari i medicinsko osoblje stradali u borbama naroda Crne Gore za slobodu”. Vrijednost ove knjige izražena je u posveti djela: „Knjigu posvećujem svim zdrastvenim radnicima iz Crne Gore, koji su svoje živote dali za dobro našeg naroda i stradali na prostorima Crne Gore”. Ovo djelo, sa podacima i fotografijama, rezultat je petogodišnjeg upornog rada na prikupljanju podataka. Kao rezultat pijeteta prema stradalim zdravstvenim radnicima, nastalo je iz dubokih osjećanja, formiranih u toku ličnog stradanja, pogibije oca i zatočeništva brata od Kolašina i Bara do Italije i Njemačke, „tako da smo mi djeca, sa majkom Milkom, ostali nejaki i nezaštićeni, jedva preživjeli rat”. Autor navodi i: „Ovaj kratak biografski osvrt sam učinio, jer je taj tegobni ratni život imao uticaja na moje kasnije školovanje i interesovanje za životne sudbine i drugih zdrastvenih radnika, ne samo mog užeg zavičaja, nego i Crne Gore uopšte”.

Riječ zna da naškodi2, ali zna i da liječi. To je bio i cilj dr Vujovića, jer kaže: „Od usmenih izjava mi je najdraža izjava Leposave Leše Aković. ’Hvala ti više na ovoj knjizi no na 1jekovima. Ona me je iz zime izvukla, već je po drugi put čitam, iako sam zauzela 82. godinu’.”

1 Tj. opomena, B. V. 2 „Ubi me prejaka riječ”

79

POKLONI ČITAOCIMA 1

Ordinacija Zdravlje, Podgorica 067 881 575 poklanja preglede specijaliste fizijatrakičma i zglobovi

3

Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ul. 8 mart 74 - Podgorica, tel: 020 662 198, 067 835 565 Poklanja: 1. Masažu leđa, 2. Tretman u hidromasažnom bazenu.

2

daruje poklon paket svojih proizvoda

4

poklanja: 5 poklon paketa * Priroda na dohvat ruke od Imleka *

IN SPE, Bar

poklanja: 3 poklon paketa organskih proizvoda

Organski proizvodi u službi zdravlja

6

5

tel. 033 454 354, mob. 069 039 438

TD-MED

Br. Tel. 069 069 954 Nagrađuje 3 čitaoca sa POWER BALANCE narukvicom

Nagrađeni čitaoci:

Podgorica: Slavica Matanović, Lepa Radovanović, Milica Celević, Slađana Raičević, Slobo Durković, Tanja Pejović, Nikšić: Ivona Bušković, Bojana Macanović, Andrea Šljukić, Zoran Marković, Berane: Maida Brzac, Aleksandra Lukovac, Bijelo Polje: Andrija Knežević, Marko Gogić, Bar: Zlatan Lalić, Veljko Mandić, Budva: Marija Mijušković, Petrovac: Leka Popov, Herceg Novi: Kosta Rabrenović,

---------------Igalo: Mirjana Lakonić, Sonja Vuković.

POKLON KUPON ZA ČITAOCE (35)

IME I PREZIME ČITAOCA: ________________________________________ ADRESA: ______________________________________________________________ TELEFON: _____________________________________________________________ UNIJETI REDNI BROJ JEDNOG POKLONA: ____________________

Poštovani čitaoci, za poklon se prijavljujete slanjem SMS poruke na broj 067 262 336, sa podacima kao u kuponu (cijena poruke je standardna).

IMENA NAGRAĐENIH ČITALACA BIĆE OBJAVLJENA U SLJEDEĆEM BROJU MEDICAL-A

SMIJEH JE LIJEK Stari, iskusni apotekar podučava mladog pripravnika: — U ovim plavim bočicama na velikoj polici nalaze se antibiotici. U crvenim bočicama u fiokama nalaze se tablete protiv bolova...

Mladić ga pažljivo sasluša i upita: — Izvinite, a šta se nalazi u ovoj velikoj žutoj posudi?

— Ah da! Zaboravio sam. Iz te posude uzimamo tablete u slučaju da je recept totalno nečitak.

Dva bolesnika u bolnici užinaju i komentarišu. Prvi kaže: — Ovaj čaj je grozan!

Drugi će: — Nije to čaj. To je kafa!

Tad se prodere sestra: — Ko ’oće još supe ?!

Pita šef bolnice zabrinutog ljekara: — Zaboga, kolega, šta ste se umusili ?! Ozdravio Vam je težak bolesnik. Radujte se!

— Ma radovao bih se kada bih sve znao. Saznao sam od čega boluje, al’ nemam pojma od čega je ozdravio…

Došla baka kod ljekara, pa kaže: — Doktore, ovdje me boli kad se pipam. Šta da radim?

— Pa nemojte da se pipate — odgovori on.

Baka bila slabovida, ali pošto je zapala za oko dobrodržećem deki, riješi da mu pokaže kako je u odličnoj formi. Namjerno ostavi iglu za šivenje na vidnom mjestu pa kad je deka došao, uzviknu: — Ijaooo, vidi gdje sam zaboravila iglicu… Djeda pomisli: — Pazi kako se stara drži…

Kad je trebalo da prihvati djedin kaput, ona uplašeno poče da istjeruje mačku. Deka je zabrinuto pogleda. — Ma ne, draga, to je samo moja šubara…

Ljekar pita pacijenta filozofa: — Vama je sada opet dobro?

— Dobro nije, ali je bolje.

— Ipak je dobro kada Vam je bolje.

— Bilo bi bolje da je dobro!

Pacijent: — Doktore, kosa mi opada. Je l’ imate nešto da je sačuvam?

Doktor: — Šta kažete za jednu kartonsku kutiju?

— — — —

Doktore, nešto mi svira u grudima.

Onda igrajte!

Ali meni nije do šale!

Ni meni do muzike.

Ljeto. Jedan punački pijanac smješten u stanicu hitne pomoći. Dva komarca kruže iznad pacijenta ali nikako da se osmjele za napad na sočni obrok.

Prvi kaže: — Hajde, ujedi ga!

Na to će drugi: — Ne, hvala. Ne pijem dok vozim.

— Jooo, Mujo, čuo sam na televiziji da postoji nekakva bolest od koje te ništa ne boli — kaže uzbuđeno Haso. — Ma, hajde?! Pa šta to može biti? — To ti je, bolan, demencija! — Čuj ?!! — Ja-ja… Ništa ne boli, a stalno slušaš nešto novo.

Mujo otišao u grad kod ljekara. Ljekar ga ispregledao, napravio sve analize, prepisao mu ljekove i kaže: — Ove ljekove uzimaj 3 puta dnevno, poslije jela. Onda dođi za mjesec dana na kontrolu i donesi mokraću u laboratoriju. Mjesec dana kasnije odlazi Mujo u grad i gura bure!

Medicinski rječnik A F G H I J K

hlorhidrija, lat. achlorhydria, sin. Anaciditas gastrica, nedostatak sone kisjeline u želudačnom soku. Ovo mjerenje se, da bi bilo validno, obavlja nakon maksimalnog draženja želudačnog lučenja. Poremećaj nastaje kao posljedica atrofije želudačne sluznice.

luor albus, lat., „bijelo pranje”, pojačano lučenje sluzavog sekreta iz ženskih polnih organa. Nastaje kao posljedica inflamacije polnih, anemije, prelaznog doba, hormonskih poremećaja i sl., primjene hemijskih sredstava za sprečavanje začeća, kao i zbog draženja vagine stranim tijelima ili prekomjernom dezinfekcijom. losektomija, lat. glossectomia, hirurško otklanjanje jezika ili bilo kakav vid izvršenja hirurške intervencije na njemu. Riječ glossa je gčkog porijekla i njome se imenuje jezik.

em, lat. haem, hemijska komponenta kojoj se pripisuje odgovornost za obojenost hemoglobina u crvenu boju. Osnovnu jedinicu hema čine porfini, komponente sastavljene od 4 pirolova ostatka međusobno vezana metinovim mostovima. Porfini se vezuju u protoporfirine, koji u vezi sa dvovalentnim gvožđem grade hem. munoadsorbens, sredstvo koje se koristi za prečišćavanje antiseruma. Putem adsorpcije vrši se individualizacija procesa i pojačava učinak procesa. Antigen koji se koristi za adsorpciju može se učiniti nerastvorljivim.

aktacija, lat. jactatio, nesvjesni pokreti uspavanog bolesnika u stanju visoke tjelesne temperature. Kada je u pitanju ritmično klaćenje glave u snu ta pojava se terminološki definiše kao poseban vid jaktacije - lat. Jactatio capitis nocturna.

apacitet pluća, ukupna zapremina plućnog volumena.

Prosječna vrijednost mu je 3.500 ml. Maksimalna zapremina vazduha koja se nakon maksimalne inspiracije zadržava u plućima iznosi 5.800 ml. Smatra se da je kapacitet pluća, bez obzira na okolnosti njegovog mjerenja, za 20-25% manji kod žena u odnosu na muškarce. Njegovu vrijednost uslovljavaju i uzrast, položaj tijela i opšte zdravstveno stanje osobe koja se podvrgava mjerenju.

L

aminektomija, lat. laminectomia, hirurško uklanjanje bodljastih nastavaka i lukova jednog ili više kičmenih pršljenova. Motivaciju za takav postupak obično predstavlja fizička prepreka koju oni stvaraju u stanju

oboljelosti pacijenta od tumora. Takođe, cilj intervencije može biti i sanacija povrede izazvane prelomom.

M

aduromikoza, lat. maduromycosis, „madurska noga”, oboljenje iz grupe dermatomikoza. Naziv je dobilo prema indijskoj oblasti Maduri, u kojoj su prvi put opisani slučajevi specifičnog gnojenja i fistulizacije donjih ekstremiteta. Uzrokuju je razne infekcije ili tuberkuloza. Specifičnost pojave predstavlja prisustvo tvrdog čvora na mjestu infekcije.

N O P

efropeksija, lat. nephropexia, postupak fiksacije „lutajućeg bubrega” u njegov normalan prirodni položaj. Predstavlja specifičan hirurški postupak.

ligoelementi, sinonim ultramikroelementi. Funkcionisanje organizma, pored ostalih brojnih reakcija, uslovljeno je postojanjem cijelog niza neorganskih elemenata. Ukoliko su oni zastupljeni u maloj količini, kao na primjer bakar, riječ je o oligoelementima. anikulitis, lat. panniculitis, zapaljenje potkožnog masnog tkiva. Prateću pojavu obično predstavlja povećanje tjelesne temperature. Inflamacija je uočljiva u vidu formacije potkožnih čvorova koji imaju tendenciju da se uporno vraćaju nakon zacjeljenja. Ne postoji specifična lokacija pojave ovog oboljenja, pa čak i očna rožnjača može biti lokacija za njegovu pojavu.

R S

efrigeracija, rashlađenje tjelesne temperature uslovljeno vanrednim okolnostima. Donja granica ove promjene može biti niža i od 30°C, što uveliko prevazilazi prag izdržljivosti čovječijeg organizma. U slučaju takve hipotermije, posljedica je smrt. upkortikalan, lat. subcorticalis, potkorni. Pridjev koji se odnosi na opisivanje lokalizacije neke pojave. Podrazumijeva se da je ona obavezno smještena pod kakav svod, „koru” organa.

PREDUZEĆE ZA UNUTRAŠNJU I SPOLJNU TRGOVINU žiro račun: 510-9800-31 i 505-408-11; PIB: 02378094; PDV: 30/31-03854-6

VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima.

Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku.

Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara).

Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ...

Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi.

Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje.

Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma.

Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i.

Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska.

Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva.

Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno.

Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama.

Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega.

Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o.

Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije uporebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu